ukupne dužine 14,168 km. Maksimalna duljina pilota je 65 m. Po jednom stupnom ZAPADNI KRAK ISTARSKOG Y mjestu predviðeno je i izvedeno 16 èeliènih pilota. Za antikorozivnu zaštitu èeliènih pilota izvedena je katodna zaštita. Gradnja dobro napreduje Armirano betonski stupovi maksimalne visine do 40 m izvodili su se sistemom klizne Projekt zapadnog kraka Istarskog Y na dionici Jadranske autoceste A9 od èvora oplate u segmentima duljine 3 m. Èelièni rasponski sklopovi izvodili su se na lijevoj i Umag do èvora Medaki (Vrsar) obuhvaæa u prvoj fazi radove u kvaliteti poluauto- desnoj obali na pripremljenim platoima iza upornjaka. Sistemom potiskivanja s obiju ceste. Radovi u fazi 1B dijele se na tri dijela i obuhvaæaju: strana mosta rasponski sklop je spojen na sredini raspona. Brzina potiskivanja rasponskog Fazu 1B1 dionica: èvor Nova Vas - Medaki l=29,75 km nosaèa iznosila je oko 60 m tjedno. Rasponski sklop sastoji se od dva uzdužna èelièna Faza 1B2-1 dionica: Buje - Umag l=5,95 km nosaèa stalne visine na razmaku od 5,50 m, koji su spregnuti s betonskom kolnièkom Faza 1B3 dionica: Vodnjan - Pula l=12,95 km ploèom d = 25 cm i popreènih nosaèa. Projektiran je kao kontinuirani nosaè preko 22 Pregled do sada uèinjenih radova polja, duljine 1354,86 m, Vijadukt se nalazi u horizontalnoj i vertikalnoj krivini, te iz te Kompletna projektna dokumentacija (glavni projekti) i upravno-pravni postupak èinjenice proizlazi da je izvoðaè prilikom naguravanja èeliène konstrukcije morao riješiti oko ishoðenja graðevinske dozvole kao i njezino ishoðenje za fazu 1B ugovoreni niz tehnièkih problema, kako bi se obje strane toèno spojile u sredini objekta. Na vijaduktu su sa IGH iz Zagreba,koji je ujedno vodio i koordinirao projektiranje, a sam æe se ugraditi zatvoreni sustav odvodnje. Odvodnja s kolnika izvodi se postranim postupak oko ishoðenja dozvole obavljala je UÈKA KONZALTING iz Pazina. (lateralnim) otvorenim kanalima, ugraðenim u profilu rubnog traka. Pojedine dionice projektirali su i još projektiraju sljedeæe projektantske kuæe: HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE dionica : èvor Medaki – Baderna PB «Palmotiæeva 45» dionica : Baderna - Višnjan PB «Palmotiæeva 45» CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES dionica : Višnjan – Nova Vas IPZ iz Zagreba Promet dionica : Most «MIRNA» GF iz Zagreba dionica : Nova Vas – Buje (izgraðeno) IPZ iz Zagreba Bilten 2. / 2004 dionica : Buje - Umag Rijekaprojekt od 1.1.2004 - do 30.6.2004. dionica : Vodnjan – Pula IGH Zagreb Radovi na izgradnji dionice Nova Vas – Medaki zapoèeli su 12.svibnja.2003. Tvrtka Laka vozila Teška vozila Ukupno godine, a dionice Umag – Buje gotovo godinu dana kasnije 3.svibnja 2004.godine. PRIÈA DUGA 35 GODINA: RIJEKA I ZAGREB SPOJENI AUTOCESTOM Evo kako su dosad obavljeni radovi: (1. i 2. kategorija) (3. i 4. kategorija) Od ukupno 146,5 km nove prometnice izmeðu Zagreba i Rijeke 90 km je u punom, Dionice: Nova Vas - Višnjan - Baderna - Umag - Radovi Višnjan Baderna Medaki Buje HAC 10.399.535 1.669.369 12.068.904 a 56,5 km u profilu poluautoceste Zemljani radovi i 95% 91% 73% 60% ARZ 4.467.990 800.845 5.268.835 radovi odvodnje Izgradnjom i puštanjem u promet dionice Drage. Ukupna duljina tih Tamponski sloj: 10% - - - Vrbovsko-Bosiljevo 23. lipnja 2004. godine, objekata je 3,9 km što iznosi Objekti: 100% 100% 100% 55% BINA ISTRA 1.030.047 182.465 1.212.512 društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. završilo je 29% duljine cijele dionice. prièu dugu 35 godina – završena je prva faza Glavni izvoditelj izvodi radove na prelaganju lokalnih i državnih cesta koje sijeku UKUPNO 15.897.572 2.652.679 18.550.251 izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb. Od ukupno Inaèe, na cijeloj autocesti glavnu trasu, te je 50 posto cestovnih križanja ponovno uspostavljeno. Svi ostali 146,5 km nove prometnice izmeðu Zagreba i izmeðu Rijeke i Zagreba mostovi konstrukcijski su dovršeni. Rijeke 90 km je u punom, a 56,5 km u profilu izgraðeno je èak 13 tunela Glavni izvoditelj radova: BOUYGUES TP –Podružnica u Hrvatskoj (ukupne duljine 10.550 Podizvoditelji za objekte: VIADUKT d.d. i ISTARSKE AUTOCESTE od 1.1.2004 - do 30.6.2004. HAC BINA-ISTRA ARZ RH poluauto-ceste, pa su dva grada spojena na Podizvoditelj za odvodnju: STRABAG d.o.o., ISKOP d.o.o. samo 80 minuta vožnje. metara), 5 mostova (ukupne duljine 1.458 metara), 24 Vijadukt Mirna – "gradilište u gradilištu" Prosjeèan dnevni promet 5.435 5.660 24.54935.644 Izgradnja autoceste Rijeka-Zagreb zapoèela je vijadukta (ukupne duljine 9.886 Vijadukt Mirna nalazi se na buduæoj trasi LAKA VOZILA poèetkom 70-tih godina prošlog stoljeæa kada metara), 45 podvožnjaka i 26 Jadranske autoceste A9 na dionici Nova je izgraðeno prvih pedesetak kilometara, pa je nadvožnjaka. Izmeðu Rijeke i Vas - Višnjan, gdje prevodi prometnicu Prosjeèan dnevni promet preko doline i korita rijeke Mirne. 905 1.003 4.400 6.308 10,5 km autoceste izmeðu Rijeke i Kikovice Zagreba izgraðeno je 13 Projektom je predviðeno da kao dio TEŠKA VOZILA pušteno u promet 1971. godine a 39 km izmeðu èvorova koji omoguæuju zapadnog kraka Istarskog Y vijadukt bude Zagreba i Karlovca 1972. godine. Poèetkom ukljuèivanje prometa na iskljuèivo za cestovni promet, pa se na Prosjeèan dnevni promet osamdesetih godina prošlog stoljeæa, toènije autocestu i silazak s nje. 6.340 6.663 28.949 41.952 njemu ne izvode pješaèke staze. Vijadukt LV + TV 1982. godine u promet je puštena poluautocesta Ukupna vrijednost do sada je najsloženiji objekt na cijeloj dionici Kikovica-Oštrovica u dužini od 7,25 km. Na izgraðene autoceste iznosi 6 zapadnog kraka Y, pa je kao takav “gradilište u gradilištu”. nastavak radova na ovom projektu trebalo je milijardi kuna. èekati punih petnaest godina. Tek u samostalnoj odnosno 20 godina, s poèekom otplate nakon Projekat vijadukta bitno je odreðen Hrvatskoj krajem 90-tih godina prošlog stoljeæa ZAŠTITA OKOLIŠA potrebom da se s ukupna masa mosta Prihodi od naplate cestarine (bez PDV) 5 godina i s kamatnom stopom od oko 2,3 Autocesta je projektirana i graðena po najvišim što više smanji zbog iznimno nepovoljnih u promet je pušteno 30-tak km poluautoceste posto na godišnjoj razini. uvjeta temeljenja, a istodobno se 1EUR = 7,6 kn izmeðu Oštrovice i Kupjaka. Na taj je naèin ekološkim standardima: nastojalo što više produljiti raspone sveukupno bilo izgraðeno 87 kilometara što Posljednja dionica Vrbovsko-Bosiljevo duga je - zaštita voda je riješena zatvorenim, izmeðu stupova kako bi se smanjila od 1.1.2004 - do 30.6.2004. % autoceste, što poluautoceste, a za gradnju je 13,89 km i na njoj je šest znaèajnih objekata: kolièina stupova i temelja. Nakon kontroliranim i vodonepropusnim sistemom preostalo 60-tak kilometara izmeðu Kupjaka i tuneli Rožman Brdo i Veliki Gložac te vijadukti kanalizacije; provedenih proraèuna i analiza usvojena Karlovca. Hambarište, Zeèeve Drage, Osojnik i Severinske je velièina raspona od 66,5 m, dok je Tvrtka kn EUR (04/03) - provodi se stalna kontrola i praæenje kvalitete konaèan raspored proizašao iz uvažavanja Odlukom Vlade Republike Hrvatske u prosincu svih uvjeta temeljenja te geometrijskih HAC 340.487.211 44.800.948 +30 uvjeta (rijeke, kanali, cesta). Donji ustroj 1997. godine osnovano je dionièko društvo sastoji se od 2 upornjaka i 21-og Autocesta Rijeka-Zagreb sa zadatkom da betonskog stupa u obliku slova H. ARZ 141.724.40918.254.958 + 33 gospodari do tada izgraðenim dionicama, ali i Predviðenom dinamikom izvoðenja isto tako da naðe financijska sredstva za graðenje radova, vijadukt je završen 80 posto, što znaèi da su završeni svi stupovi s BINA ISTRA 39.412.205 5.185.817 +17 preostalih 60-tak km izmeðu Kupjaka i Karlovca. pripadajuæim pilotima, kompletna èelièna rasponska konstrukcija i 50 posto U prvim godinama po svome osnutku za armirano betonske spregnute tlaène ploèe - kolovozna ploèa. Upornjaci su UKUPNO 521.623.825 68.241.723 + 27 financiranje radova na dionici Karlovac-Vukova temeljeni plitko, izravno na stijeni, na trakastim temeljima razlièite debljine. Gorica te dijela radova na dionici Kupjak - Temelji su izvedeni stepenasto, u skladu s konfiguracijom terena. Zid obaju upornjaka debeo je 80 cm. U prostoru izmeðu zida upornjaka i kraja rasponskog Vrbovsko Društvo se uglavnom oslanjalo na sklopa ostavljen je slobodan prostor u duljini od 3,0 m radi ugradbe dinamièkih Sigurnost prometa proraèun Republike Hrvatske i kredite domaæih prigušivaèa (amortizera). Dio stupova temeljen je plitko na stijeni, na ploèastim i stranih komercijalnih banaka. Stvaranje temeljima debljine 2,5 do 3 m dok su ostali stupovi, koji se nalaze u moèvarnom povoljnije politièke klime u Hrvatskoj i tlu uz prisutnost podzemne vode, temeljeni na zabijenim èeliènim pilotima od 1.1.2004 - do 30.6.2004. približavanje Europi pomoglo je Društvu da nastavak gradnje financira kreditima europskih razvojnih banaka i to: Njemaèke razvojne banke Projektant: Graðevinski Fakultet u zagrebu, mr. Zlatko Šavor, dig Broj prometnih nesreæa: HAC BINA-ISTRA ARZ RH (KfW), Europske investicijske banke (EIB) i Glavni izvoditelj radova: BOUYGUES TP - Podružnica u Hrvatskoj Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Iz Podizvoditelj za èeliène pilote: VIPP poduzeæe iz Italije s poginulima 16 3 3 22 tih sredstava financirani su preostali radovi na Podizvoditelj za èeliènu konstrukciju: CHIMOLAI poduzeæe iz Italije Nadzor nad radovima: ARUP – UÈKA KONZALTING dionici Kupjak - Vrbovsko (koja je otvorena prošle Glavni nadzorni inženjer: Lino Straniæ, dipl.ing.grað. s ozljeðenima 1698 23 200 godine u dužini od 17 kilometara), radovi na Opæi tehnièki podaci o vijaduktu: dionici Vukova Gorica - Bosiljevo (takoðer • ukupna duljina vijadukta u osi: 1354,86 m. s materijalnom štetom 481 46 232 759 otvorenoj prošle godine), kao i radovi na dionici • broj polja 22, max raspon 70 m Bosiljevo-Vrbovsko, puštenoj u promet 23. lipnja • maksimalna visina stupa iznosi 40 m. UKUPNO broj nesreæa 666 57 256* 979 ove godine. Krediti su ugovoreni pod osobito • ukupna širina rasponskog sklopa mosta 10,10 m. povoljnim uvjetima, s rokom vraæanja od 18, (bez istaknutih vijenaca) Ukupan broj poginulih • ukupna širina izmeðu ograda 9,10 m. 16 3 3 22 • popreèni nagib prometnice na mostu 2,5 % jednostrešni osoba u nesreæama Aproksimativne kolièine gradiva koje ugraðene u vijadukt: • beton 11.300 m3 • armatura 1.832 tone * u jednoj nezgodi je bilo poginulih i ozlijeðenih • èelik za rasponsku konstrukciju 2.720 tona

www.hac.hr www.arz.hr www.bina-istra.hr HR - PLANIRANI ZAVRŠECI RADOVA Savska 106/IV, 10000 Zagreb, tel: +385 1 6138 315, fax: +385 1 6138 301, e-mail: [email protected], web: www.huka.hr, žiro-raèun kunski: 2360000-1101710267, žiro-raèun devizni: 2100247894 Ureðivaèki odbor: Aleksa Ladavac, glavni i odgovorni urednik; Josip Sapunar; Branka Vine; Brankica Bršec, koordinator; Nenad Lihtar, izvršni urednik. Priprema i tisak Kigen d.o.o., rujan 2004. zraka i meteoroloških uvjeta duž cijele trase Sve to zahtijeva pridržavanje najviših ekoloških sljedeæem razdoblju pristupiti pretvaranju odluka Vlade Republike Hrvatske i vodit æe brigu 20. srpnja 2004.g. potpisan je Dodatak br.2 financijskih sredstava za gradnju bez državne garan- a pogotovo na objektima; standarda i tijekom održavanja ceste jer je poluautoceste u puni profil autoceste, èime æe o izgradnji neizgraðenih dijelova autoceste. Evo ugovorima u svezi promjene rokova i ulaska Strabag cije, izgradnja, te kasnije upravljanje i održavanje - zaštita od buke na mjestima gdje se cesta jedino na taj naèin moguæe u najveæoj mjeri biti još više podignuta razina kvalitete usluge što se sve dogaðalo u razvitku projekta u posljednjih International GmbH u društvo. u razdoblju od 28 godina. približava naseljima; zaštititi okoliš i sve ono što obitava ili se nalazi koju Društvo pruža svojim korisnicima. Društvo sedam godina: 28. srpnja 2004.g. zatvorena je financijska Obveze Republike Hrvatske prema koncesijskom - postupanje s otpadom; uz autocestu. S obzirom da je Društvo osnovano je veæ krenulo u izradu Studije opravdanosti 1997. godine - Zajednièka izjava bavarske i hrvatske konstrukcija za nastavak izgradnje. društvu su: - zaštita flore i faune; u cilju zatvaranja financijske konstrukcije, dogradnje na puni profil dionica autoceste Vlade o suradnji na podruèju prometne infra- 29. srpnja 2004.g. došlo je do prvog povlaèenja - dati društvu izgraðene dionice na upravljanje i - zaštita krajolika; graðenja, gospodarenja i održavanja autoceste Rijeka-Zagreb, u skladu sa stabilnom financij- strukture kredita i poèelo je koncesijsko razdoblje. održavanje bez naknade - plansko ponašanje u incidentnim Rijeka-Zagreb te njezinih cestovnih i prateæih skom situacijom te postojeæim financijskim - izraditi glavne projekte za neizgraðene dionice situacijama. uslužnih objekata na cestovnom zemljištu, modelom. 1997. godine - Sporazum Vlade i Walter Bau AG Koncesija na 28 godina o izgradnji autoceste Zagreb-Macelj. U zajednièkom - dati društvu uporabne dozvole za izgraðene namjera mu je prema ugovoru o koncesiji u Republika Hrvatska je po donošenju gore navedenih dionice društvu Hrvatska ima 85 posto udjela, a Walter odluka sklopila s društvom Walter Bau AG i društvom Bau AG 15 posto udjela. - otkupiti zemljište i izmjestiti postojeæu infrastruk- Walter Concession Holding i društvom Strabag turu iz koridora autoceste 2001. godine - Aneks Sporazuma izmeðu Vlade International GmbH Ugovor o zajednièkom ulaganju - po izgradnji obnoviti postojeæi kolnik na dionici Autocesta Zagreb – Split: sve brže do mora od 16.veljaèe 2001. godine. Sporazumom je odlu- u koncesijsko društvo, te Ugovor o koncesiji. Ugovor Jankomir-Zaprešiæ Mario Crnjak novi èeno da se pristupi izgradnji autoceste na novim o zajednièkom ulaganju osnovni je ugovor buduæih - ukloniti kasnije uoèene nedostatke na izgraðenim Do ljeta 2005. godine ostalo je završiti tunel Mala Kapela i dionicu autoceste osnovama tj. na bazi BOT modela financiranja dionicama Pirovac-Šibenik-Vroplje, pa æe Zagreb i Split biti povezani autocestom predsjednik Uprave HAC-a (built, operate transfer tj. izgraditi, koristiti, vratiti), - nadoknaditi poveæane troškove graðenja u odno- bez direktnog financijskog jamstva Vlade, putem su na utvrðenu cijenu u sluèaju promijenjenih koncesijskog društva u kojem æe Walter Bau AG društvo Hrvatske autoceste d.o.o. Taj dio Diplomirani inženjer graðe- osobina tla u tunelima i temeljima vijadukata Autocesta Zagreb - Split ukupne je dužine 375 vinarstva Mario Crnjak sudjelovati s 51 posto, a Hrvatska 49 posto kapitala. i mostova km. Na dijelu od Zagreba do èvora Bosiljevo 2, autoceste može se podijeliti na dva sektora: imenovan je, slijedom 2001.-2002.g. - Pregovori izmeðu Vlade RH i - dati garanciju za minimalnu razinu prometa. autocesta prolazi europskim koridorom Vb sektor Bosiljevo - Sveti Rok i sektor Sveti Rok - Walter Bau AG Augsburg Njemaèka, ukljuèujuæi (Budimpešta - Zagreb - Rijeka), pa se taj dio Split. Dužina sektora Bosiljevo - Sveti Rok iznosi odluke Vlade Republike Cijena graðenja i financiranje Hrvatske na Skupštini trgo- izradu prometnih analiza i studija opravdanosti preklapa s autocestom Zagreb - Rijeka. Inter- 142 km. Sektor zapoèinje u èvoru Bosiljevo 2, izgradnje autoceste, te izradu prijedloga koncesij- Cijena graðenja (s opremom) iznosi prema prihvaæe- regionalni èvor Bosiljevo 2 služi za razdvajanje završava u èvoru Sveti Rok, a podijeljen je na vaèkog društva Hrvatske skog i Joint Venture ugovora. noj i korigiranoj ponudi društva Walter Bau AG prometa dviju autocesta: autoceste Zagreb - 6 dionica: autoceste d.o.o. 30. lipnja približno 280 milijuna EUR-a na bazi “kljuè u ruke”. 2004. godine, predsjedni- 9. prosinca 2002. g. - Vladi predan je prijedlog Split i autoceste Zagreb - Rijeka. Ukupna dužina za donošenje odluke o osnivanju koncesijskog Društvo Walter Motorway GmbH je i glavni izvoðaè dijela autoceste od Zagreba do Bosiljeva iznosi Bosiljevo - Josipdol, l = 27 km kom Uprave HAC-a. Na novu dužnost dolazi radova uz obvezu povjeravanja dijela radova Josipdol - tunel Mala Kapela (jug),l = 15 km društva i dodjeli koncesije za autocestu Zagreb- 63 km, a nadležnost nad izgradnjom, održava- iz Instituta za graðevinarstvo Hrvatske. Macelj. hrvatskim izvoðaèima ili dobavljaèima pod uvjetom Tunel Mala Kapela (jug) l = 20 km da su konkurentni po ponuðenim cijenama. njem i upravljanjem ima trgovaèko društvo Gospodin Crnjak se godinama bavio 27. ožujka 2003. g. - Vlada donosi odluku o Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. - Žuta Lokva, Upravljanje i održavanje autoceste bit æe povjereno Žuta Lokva - Lièko Lešæe, l = 24 km razvojnim cestovnim projektima, a njegova osnivanju trgovaèkog društva Autocesta Zagreb- èlanova koncesijskog društva kojim se reguliraju društvu “Trans ceste” (Trans route – Francuska). Lièko Lešæe - Lièki Osik, l = 24 km karijera je vezana poglavito uz grad Osijek. Macelj d.o.o. i odluku o dodjeli koncesije trgovaè- pitanja osnivanja i unutrašnje organizacije društva Radi zatvaranja financijske konstrukcije i smanjenja Na dijelu autoceste od Bosiljeva do Splita, u te obveze i odgovornosti èlanova društva u realizaciji dužini od 312 km, nadležnost nad izgradnjom, Lièki Osik - Sveti Rok, l = 32 km U bogatoj profesionalnoj biografiji treba kom društvu Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. za troškova graðenja dio dionica Krapina – Ðurmanec graðenje, gospodarsko korištenje i održavanje projekta, a Ugovorom o koncesiji društvu se u duljini od približno 3,75 km izgradit æe se kao održavanjem i upravljanjem ima trgovaèko posebice istaknuti funkciju direktora dodjeljuje koncesija za izgradnju, financiranje, Dužina sektora èvor Sveti Rok - Dugopolje iznosi Poslovnog centra Instituta graðevinarstva autoceste Zagreb-Macelj. poluautocesta (samo jedan kolnik). U istom cilju 170 km. Sektor zapoèinje u èvoru Sveti Rok, upravljanje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj je Republika Hrvatska pristala dati projektu Hrvatske u Osijeku u dva mandata po 4 03.srpnja 2003. g. - Vlada donosi odluku o sklapa- u trajanju 28 godina. U zajednièkom koncesijskom završava u èvoru Dugopolje, a podijeljen je na nju ugovora o zajednièkom ulaganju s društvom financijski doprinos u koncesijskom razdoblju u 12 dionica: godine. Od 1999.-2000. bio je ravnatelj društvu Republika Hrvatska æe imati 49 posto udjela, visini plaæenog PDV-a na cestarinu, te garanciju Walter Bau AG i društvom Walter Concession a Strabag International GmbH, Walter Bau i Walter Hrvatske uprave za ceste. Mario Crnjak je Holding GmbH. za sluèaj pada prometa. Tako se iskljuèuje moguæ- Èvor Sv. Rok - tunel Sv. Rok, l = 14,7 km autor brojnih struènih tekstova. Roðen je Concession Holding 51 posto udjela. Koncesijsko nost da izostane povrat kredita ili bude otežano Tunel Sv. Rok, l = 5,7 km 1949. godine u Trnavi Cabunskoj (Virovitica). 11. srpnja 2003.g. potpisani su ugovori o zajednièkom društvo imat æe skupštinu, nadzorni odbor od upravljanje i održavanje autoceste u sluèaju Tunel Sv. Rok - Maslenica, l = 15,6 km ulaganju, te ugovor o koncesiji. sedam èlanova, te upravu od dva èlana. Predsjednik smanjenog opsega prometa. Autocesta Zagreb- Maslenica - Zadar 1, l = 12,0 km 27. studenog 2003.g. potpisan je Dodatak br. 1 uprave je gospodin Wolfgang Altmann, a èlan Macelj bit æe u potpunosti dovršena do 27. travnja Zadar 1 - Zadar 2, l = 10,0 km 2003. godine planirano je i pušteno u promet ugovorima u svezi promjene rokova. uprave gospodin Aleksandar Èakloviæ. Temeljna 2007. godine. Zadar 2 - Benkovac, l = 16,0 km sredinom godine 97 kilometara i to dionice od obveza koncesijskog društva su osiguranje Benkovac - Pirovac, l = 21,0 km Bosiljeva do Male Kapele i od Gornje Ploèe do Pirovac - Skradin, l = 10,0 km Zadra 2. Skradin - Šibenik, l = 9,0 km 2004. godine planirano je i pušteno u promet Šibenik - Vrpolje, l = 14,0 km 177 kilometara i to dionice od tunela Male Autoceste su traženi proizvod na tržištu Vrpolje - Prgomet, l = 16,0 km Kapele do Lièkog Lešæa i Gornje Ploèe, te Zadar Prgomet - Dugopolje, l = 29,0 km 2 - Benkovac - Pirovac i Vrpolje - Prgomet - Ovogodišnji kongres ASECAP-a organiziralo je portugalsko koncesijsko Prema planu graðenja Hrvatskih autocesta d.o.o. Dugopolje. Do kraja lipnja u promet su puštene sve planirane dionice osim one od Male Kapele društvo BRISA, a meðu 400 sudionika iz svih europskih zemalja bilo je i za razdoblje od 2001. do 2005. za autocestu osam predstavnika iz tri hrvatska koncesijska društva Zagreb – Split predviðeno je ulaganje 13,8 do Lièkog Lešæa na kojoj su radovi malo zakasnili najveæim dijelom zbog vremenskih neprilika. milijardi kuna, a Zagreb i Split trebaju novom U Vilamouri, u portugalskoj pokrajini Algarve, pokazao je Manuel Preto iz banke Santander. Dok prometnicom u cjelosti biti spojeni u ljeto 2005. 2005. godine planirano je pustiti u promet održani su od 23. do 36. svibnja 32. “Studijski i su u 90-tim godinama prošlog stoljeæa u autoceste godine. Kako se ostvaruje plan izgradnje i sredinom godine preostalih 38 kilometara i to informativni dani” ASECAP-a. Ovogodišnji kongres ulagali uglavnom mirovinski fondovi danas se puštanje u promet pojedinih dionica autoceste tunel Mala Kapela i dionicu Pirovac-Skradin- organiziralo je portugalsko koncesijsko društvo autoceste veæ uvrštavaju na liste na burzama. Zagreb -Split? Šibenik-Vrpolje. BRISA u uskoj suradnji s uredom ASECAP-a u Investitori u takvim projektima traže rast, prinos Bruxellesu, a na njemu je sudjelovalo oko 400 od dividendi i relativni profit. sudionika iz svih europskih zemalja, meðu kojima Još je jedno pitanje o kojem Europska komisija i 8 predstavnika iz tri hrvatska koncesijska društva. nastoji donijeti zajednièku politiku, a koje je od Predsjednik ASECAP-a Rémy Chardon u pozdrav- presudnog znaèenja za ASECAP. To je Direktiva o od 30 do 50 EUR. Korisnici dakle autocestu doista Autocesta potrebno je izgraditi ukupno novih 15,65 km opada tako da je u razdoblju od 1991. do 1993. nom je govoru naglasio kako se kongres održava Eurovinjeti. ASECAP je uèinio sve da uvjeri Komisiju shvaæaju kao uslugu, kao komercijalni proizvod autoceste, te 10,10 km poluautoceste, od èega god. na ovoj autocesti približno 2500 do 4350 u izuzetnom kontekstu kada se Unija proširuje za kako æe novi naèin tarifiranja, koju nastoji definirati, i traže ravnotežu izmeðu kvalitete i cijene. Zagreb – Macelj oko 3,7 km nove, a 6,4 km kao druga traka na vozila. Od 1994. godine promet postepeno raste, deset novih èlanica te hrvatskoj podnesci kandidatu- voditi raèuna o postojeæim koncesijama i saèuvati I najzad, ASECAP je u ime postojeæoj dionici Jankomir-Zaprešiæ. tako da PGDP u 2003. godini iznosi približno re za ulazak u Evropu. Istaknuo je da autoceste financijsku ravnotežu postojeæih operatera. Tekst svih svojih èlanica u travnju - Dionica A: Jankomir-Zaprešiæ poluautocesta u 12.720 vozila na dijelu Zaprešiæ-Krapina, odnosno ne poznaju granice te su èlanice ASECAP-a i zemlje prijedloga Direktive je izmijenjen i primjedbe ove godine potpisao Povelju Do Macelja krajem travnja 2007. godine Autocesta približno 8600 vozila na graniènom prijelazu Macelj. Zagreb-Macelj, koja po suvremenom oznaèavanju dužini od 6,4 km – rok dovršetka 11/06/2006 koje se tek pridružuju Evropskoj uniji, kao što su ASECAP-a su uzete u obzir, ali Direktiva još nije Europske komisije o sigur- autocesta u Hrvatskoj nosi oznaku A2, dio je - Dionica B: Izgradnja objekta (naplatne postaje) Prosjeèni ljetni dnevni promet (PLDP) je oko 60 Hrvatska, Ukrajina i Srbija. Generalni sekretar usvojena na svim instancama pa ASECAP èekaju nosti na cestama. Povelja Pyhrnskog cestovnog pravca kojim su visoko na postojeæoj dionici od Zaprešiæa-do èvora posto veæi na dijelu Zaprešiæ-Krapina, a do 90 ASECAP-a prezentirao je nacionalna izvješæa u kojem nove aktivnosti. nosi naziv "Spasimo 25.000 razvijene zemlje sjeverne i zapadne Europe preko Krapina - rok dovršetka 12/12/2005 posto veæi na graniènom prijelazu Macelj, tako da se i Hrvatska predstavila s Izvješæem za 2003. godinu Drugog dana kongresa govorilo se više o tehnièkim života", a cilj joj je smanjiti Bavarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske povezane - Dionica C1: Spoj dosada izgraðene autoceste je intenzitet prometa ljeti gotovo jednak cijelom i Statistièkim biltenom. pitanjima: elektronièka naplata cestarine i intero- do 2010. godine broj poginulih na cestama za 50 s jugoistoènom Europom i Sredozemljem, a dalje do Krapine u dužini od 1,42 km ukljuèujuæi i dužinom autoceste. Predsjednik je sve prisutne izvjestio o glavnim perabilnosti, razvoj i održivost, kako korisnik postaje posto. Tom Poveljom ASECAP se obvezao da æe èvor Krapina - rok dovršetka 12/12/2005 pri svojim èlanicama poticati svekolike aktivnosti preko Grèke, Bugarske i Turske s Bliskim istokom. Treæina trase tuneli i mostovi postignuæima ASECAP-a u protekloj godini: usvoje- klijent, upravljanje, održavanje i sigurnost na Ova je autocesta i dio X Paneuropskog prometnog - Dionica C2: Krapina-Ðurmanec poluautocesta na je Direktiva Europske komisije o interoperabil- autocestama. koje doprinose poboljšanju sigurnosti: širenje u dužini 3,7 km (približno) autocesta u dužini S obzirom na nepovoljni reljef, dosta visoku informacija o Povelji o sigurnosti na cestama, koridora (Helsinki 1997.god) tj. njegova grana “a” nosti elektronièkih sustava naplate cestarine koja Tehnièka izlaganja jasno su pokazala da je tehnièki Graz-Maribor-Zagreb. Dužina Pyhrnskog cestovnog 5,67 km naseljenost i izgraðenost podruèja, te visoke je uzela u obzir sve primjedbe ASECAP-a na poèetni izrada brošura s opisom sigurnosnih karakteristika - Dionica C3: Ðurmanec-Macelj autocesta u dužini prometne zahtjeve neizgraðene dionice Jankomir- napredak omoguæio nesluæena poboljšanja informi- europskih autocesta, tiskanje publikacija s pravca na podruèju Slovenije i Hrvatske iznosi tekst, Europska komisija uvažila je postojanje DSRC ranja korisnika, boljeg voðenja prometa, pružanja ukupno 115,697 km, od èega u Hrvatskoj, od 8,56 km - rok dovršetka 27/04/2007 Zaprešiæ i Krapina-Macelj obiluju mostovima, tehnologije, pa usvojeni tekst navodi da je DSRC preporukama korisnicima o tome kako voziti vijaduktima, nadvožnjacima, podvožnjacima i sve kvalitetnije usluge, ostvarenje protoka prometa sigurno na autocestama, te uvažavanje prioritetnih Zagreba (Jankomir) do Macelja, ukupno 60,011 Na sjevernoj strani dionice C3 izgradit æe se tehnologija temelj europske interoperabilnosti jer bez zaustavljanja zahvaljujuæi sve široj primjeni km. Zagreb je završna toèka Pyhrnskog cestovnog meðunarodni granièni prijelaz Macelj, koji æe biti nužnim prolazima jednako kao i tunelima. Ukupno se primjenjuje u gotovo svim europskim zemljama sigurnosnih zahtjeva pri izgradnji svakog novog gledano, objekti u trupu autoceste i tuneli protežu elektronièke naplate cestarine. Istaknutu prezenta- kilometra autocesta. pravca i velika raskrsnica više europskih pravaca, smješten duž zadnjih približno 760 m autoceste. i prelazak na satelitski sustav nije obveza, na èemu ciju novog sustava elektronièke naplate cestarine gdje se preko èvorišta zagrebaèke obilaznice Za uvoðenje zatvorenog sustava naplate se na 30,14 posto duljine dionice Krapina-Macelj. je komisija prvotno inzistirala. Predsjednik ASECAP-a Remy Chardon i njegov Upravo takav reljef èini ove dionice jednima od održala je Austrija. Operateri autocesta veæ naširoko razdvaja promet u raznim smjerovima. predviðeno je izgraditi naplatne postaje na svim Glavna tema kongresa bila je financiranje unutar svojih zemalja sklapaju ugovore o inter- kolega iz Meðunarodnog udruženja za autoceste, izgraðenim i neizgraðenim èvorištima, jednako najskupljih u Hrvatskoj s cijenom graðenja od mostove i tunele s naplatom cestarine IBTTA Jean- Od ukupno 60,011 km autoceste Zagreb-Macelj približno 280 milijuna eura. infrastrukturnih projekata u proširenoj Evropi. operabilnosti. Mreža autocesta takoðer sve više izgraðeno je i pušteno u promet 8,4 km poluauto- kao i èeoni cestarinski prolaz Trakošæan. Procjena je da æe se u sljedeæih 10 godina u pokazuje tendenciju globalizacije. Francois Poupinel, potpisali su Sporazum o suradnji Sukladno zahtjevima suvremenog prometa u cilju svestranije suradnje u razvoju cestovnog ceste (Jankomir-Zaprešiæ) te 33,3 km autoceste Promet ponovno raste zemljama istoène Europe izgraditi oko 6000 km Jedno od zanimljivih izlaganja bila je anketa prove- (Zaprešiæ-Zabok-Zaèretje). Uz èvorište Jankomir autocesta æe biti opremljena rasvjetom u èvorištima, autocesta. Tomas Berett iz Europske investicijske prometa. Autocesta Zagreb-Macelj jedna je od važnijih tunelima i prateæim uslužnim objektima, vertikal- dena u Italiji o zadovoljstvu korisnika autocesta i izgraðena su èvorišta Zaprešiæ, Gubaševo i Sv. Križ banke iznio je podatak da je kroz program TEN ta njihovoj spremnosti da prihvate poveæanje cestari- Èlanovima upravnog odbora ASECAP-a te sudioni- Zaèretje, prateæi uslužni objekti Jakovlje i Zaèretje, prometnih poveznica Republike Hrvatske i zemalja nom dinamièkom signalizacijom, telekomuni- banka u posljednjih 10 godina plasirala 25 milijardi cima kongresa podijeljeno je prvo izdanje tromje- srednje i sjeverne Europe, a granièni prijelaz Macelj kacijskim sustavom, prometno informacijskim na. Naime, vozaèi su uglavnom odgovarali da bi te èeoni cestarinski prolaz Zaprešiæ. Na izgraðenim EUR te da u narednih 6 godina namjerava odobriti prihvatili poveæanje cestarine ukoliko bi to znaèilo seènog biltena HUKE. U ostvarenim kontaktima dionicama autoceste uveden je otvoreni sustav je uz graniène prijelaze Bregana i Pasjak (Rupe) sustavom, te odgovarajuæom opremom u tunelima. još 50 milijardi EUR. Ta æe se sredstva, kako je za vrijeme kongresa predsjednik ASECAP-a je izrazio jedan od prometno najjaèih graniènih prijelaza u poboljšanje kvalitete usluge. Oèekivanja su se naplate. Sedam godina pripreme za nastavak naglasio, odobravati uglavnom projektima iz odnosila na dva aspekta: sigurnost putovanja i poticaj da Studijski i informativni dani u 2006. Hrvatskoj. U razdoblju prije 1990. godine prosjeèni privatnog sektora. Europski parlament je, prema U nastavku izgradnje autoceste predviða se Koncesijsko društvo Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. protoènost prometa. Za ispitane korisnike izgub- godini budu održani u Hrvatskoj. HUKA je nakon godišnji dnevni promet (PGDP) na ovom graniènom njegovim rijeèima, donio odluku o davanju jamstava povratka s kongresa i formalno uputila kandidaturu izgradnja novih dionica, te neki radovi na veæ prijelazu dosezao je 8 320 vozila. Zbog ratnih dobilo je koncesiju za izgradnju, upravljanje i ljeno vrijeme takoðer ima svoju cijenu, pa su izgraðenim dionicama. Za dovršenje autoceste za infrastruk-turne cestovne projekte. Koliko èekanje od jednog sata preveli u novèanu vrijednost za organizaciju kongresa. zbivanja u ovom dijelu Europe promet znaèajno održavanje autoceste temeljem odgovarajuæih autoceste postaju tražen proizvod na tržištu zraka i meteoroloških uvjeta duž cijele trase Sve to zahtijeva pridržavanje najviših ekoloških sljedeæem razdoblju pristupiti pretvaranju odluka Vlade Republike Hrvatske i vodit æe brigu 20. srpnja 2004.g. potpisan je Dodatak br.2 financijskih sredstava za gradnju bez državne garan- a pogotovo na objektima; standarda i tijekom održavanja ceste jer je poluautoceste u puni profil autoceste, èime æe o izgradnji neizgraðenih dijelova autoceste. Evo ugovorima u svezi promjene rokova i ulaska Strabag cije, izgradnja, te kasnije upravljanje i održavanje - zaštita od buke na mjestima gdje se cesta jedino na taj naèin moguæe u najveæoj mjeri biti još više podignuta razina kvalitete usluge što se sve dogaðalo u razvitku projekta u posljednjih International GmbH u društvo. u razdoblju od 28 godina. približava naseljima; zaštititi okoliš i sve ono što obitava ili se nalazi koju Društvo pruža svojim korisnicima. Društvo sedam godina: 28. srpnja 2004.g. zatvorena je financijska Obveze Republike Hrvatske prema koncesijskom - postupanje s otpadom; uz autocestu. S obzirom da je Društvo osnovano je veæ krenulo u izradu Studije opravdanosti 1997. godine - Zajednièka izjava bavarske i hrvatske konstrukcija za nastavak izgradnje. društvu su: - zaštita flore i faune; u cilju zatvaranja financijske konstrukcije, dogradnje na puni profil dionica autoceste Vlade o suradnji na podruèju prometne infra- 29. srpnja 2004.g. došlo je do prvog povlaèenja - dati društvu izgraðene dionice na upravljanje i - zaštita krajolika; graðenja, gospodarenja i održavanja autoceste Rijeka-Zagreb, u skladu sa stabilnom financij- strukture kredita i poèelo je koncesijsko razdoblje. održavanje bez naknade - plansko ponašanje u incidentnim Rijeka-Zagreb te njezinih cestovnih i prateæih skom situacijom te postojeæim financijskim - izraditi glavne projekte za neizgraðene dionice situacijama. uslužnih objekata na cestovnom zemljištu, modelom. 1997. godine - Sporazum Vlade i Walter Bau AG Koncesija na 28 godina o izgradnji autoceste Zagreb-Macelj. U zajednièkom - dati društvu uporabne dozvole za izgraðene namjera mu je prema ugovoru o koncesiji u Republika Hrvatska je po donošenju gore navedenih dionice društvu Hrvatska ima 85 posto udjela, a Walter odluka sklopila s društvom Walter Bau AG i društvom Bau AG 15 posto udjela. - otkupiti zemljište i izmjestiti postojeæu infrastruk- Walter Concession Holding i društvom Strabag turu iz koridora autoceste 2001. godine - Aneks Sporazuma izmeðu Vlade International GmbH Ugovor o zajednièkom ulaganju - po izgradnji obnoviti postojeæi kolnik na dionici Autocesta Zagreb – Split: sve brže do mora od 16.veljaèe 2001. godine. Sporazumom je odlu- u koncesijsko društvo, te Ugovor o koncesiji. Ugovor Jankomir-Zaprešiæ Mario Crnjak novi èeno da se pristupi izgradnji autoceste na novim o zajednièkom ulaganju osnovni je ugovor buduæih - ukloniti kasnije uoèene nedostatke na izgraðenim Do ljeta 2005. godine ostalo je završiti tunel Mala Kapela i dionicu autoceste osnovama tj. na bazi BOT modela financiranja dionicama Pirovac-Šibenik-Vroplje, pa æe Zagreb i Split biti povezani autocestom predsjednik Uprave HAC-a (built, operate transfer tj. izgraditi, koristiti, vratiti), - nadoknaditi poveæane troškove graðenja u odno- bez direktnog financijskog jamstva Vlade, putem su na utvrðenu cijenu u sluèaju promijenjenih koncesijskog društva u kojem æe Walter Bau AG društvo Hrvatske autoceste d.o.o. Taj dio Diplomirani inženjer graðe- osobina tla u tunelima i temeljima vijadukata Autocesta Zagreb - Split ukupne je dužine 375 vinarstva Mario Crnjak sudjelovati s 51 posto, a Hrvatska 49 posto kapitala. i mostova km. Na dijelu od Zagreba do èvora Bosiljevo 2, autoceste može se podijeliti na dva sektora: imenovan je, slijedom 2001.-2002.g. - Pregovori izmeðu Vlade RH i - dati garanciju za minimalnu razinu prometa. autocesta prolazi europskim koridorom Vb sektor Bosiljevo - Sveti Rok i sektor Sveti Rok - Walter Bau AG Augsburg Njemaèka, ukljuèujuæi (Budimpešta - Zagreb - Rijeka), pa se taj dio Split. Dužina sektora Bosiljevo - Sveti Rok iznosi odluke Vlade Republike Cijena graðenja i financiranje Hrvatske na Skupštini trgo- izradu prometnih analiza i studija opravdanosti preklapa s autocestom Zagreb - Rijeka. Inter- 142 km. Sektor zapoèinje u èvoru Bosiljevo 2, izgradnje autoceste, te izradu prijedloga koncesij- Cijena graðenja (s opremom) iznosi prema prihvaæe- regionalni èvor Bosiljevo 2 služi za razdvajanje završava u èvoru Sveti Rok, a podijeljen je na vaèkog društva Hrvatske skog i Joint Venture ugovora. noj i korigiranoj ponudi društva Walter Bau AG prometa dviju autocesta: autoceste Zagreb - 6 dionica: autoceste d.o.o. 30. lipnja približno 280 milijuna EUR-a na bazi “kljuè u ruke”. 2004. godine, predsjedni- 9. prosinca 2002. g. - Vladi predan je prijedlog Split i autoceste Zagreb - Rijeka. Ukupna dužina za donošenje odluke o osnivanju koncesijskog Društvo Walter Motorway GmbH je i glavni izvoðaè dijela autoceste od Zagreba do Bosiljeva iznosi Bosiljevo - Josipdol, l = 27 km kom Uprave HAC-a. Na novu dužnost dolazi radova uz obvezu povjeravanja dijela radova Josipdol - tunel Mala Kapela (jug),l = 15 km društva i dodjeli koncesije za autocestu Zagreb- 63 km, a nadležnost nad izgradnjom, održava- iz Instituta za graðevinarstvo Hrvatske. Macelj. hrvatskim izvoðaèima ili dobavljaèima pod uvjetom Tunel Mala Kapela (jug) l = 20 km da su konkurentni po ponuðenim cijenama. njem i upravljanjem ima trgovaèko društvo Gospodin Crnjak se godinama bavio 27. ožujka 2003. g. - Vlada donosi odluku o Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. - Žuta Lokva, Upravljanje i održavanje autoceste bit æe povjereno Žuta Lokva - Lièko Lešæe, l = 24 km razvojnim cestovnim projektima, a njegova osnivanju trgovaèkog društva Autocesta Zagreb- èlanova koncesijskog društva kojim se reguliraju društvu “Trans ceste” (Trans route – Francuska). Lièko Lešæe - Lièki Osik, l = 24 km karijera je vezana poglavito uz grad Osijek. Macelj d.o.o. i odluku o dodjeli koncesije trgovaè- pitanja osnivanja i unutrašnje organizacije društva Radi zatvaranja financijske konstrukcije i smanjenja Na dijelu autoceste od Bosiljeva do Splita, u te obveze i odgovornosti èlanova društva u realizaciji dužini od 312 km, nadležnost nad izgradnjom, Lièki Osik - Sveti Rok, l = 32 km U bogatoj profesionalnoj biografiji treba kom društvu Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. za troškova graðenja dio dionica Krapina – Ðurmanec graðenje, gospodarsko korištenje i održavanje projekta, a Ugovorom o koncesiji društvu se u duljini od približno 3,75 km izgradit æe se kao održavanjem i upravljanjem ima trgovaèko posebice istaknuti funkciju direktora dodjeljuje koncesija za izgradnju, financiranje, Dužina sektora èvor Sveti Rok - Dugopolje iznosi Poslovnog centra Instituta graðevinarstva autoceste Zagreb-Macelj. poluautocesta (samo jedan kolnik). U istom cilju 170 km. Sektor zapoèinje u èvoru Sveti Rok, upravljanje i održavanje autoceste Zagreb-Macelj je Republika Hrvatska pristala dati projektu Hrvatske u Osijeku u dva mandata po 4 03.srpnja 2003. g. - Vlada donosi odluku o sklapa- u trajanju 28 godina. U zajednièkom koncesijskom završava u èvoru Dugopolje, a podijeljen je na nju ugovora o zajednièkom ulaganju s društvom financijski doprinos u koncesijskom razdoblju u 12 dionica: godine. Od 1999.-2000. bio je ravnatelj društvu Republika Hrvatska æe imati 49 posto udjela, visini plaæenog PDV-a na cestarinu, te garanciju Walter Bau AG i društvom Walter Concession a Strabag International GmbH, Walter Bau i Walter Hrvatske uprave za ceste. Mario Crnjak je Holding GmbH. za sluèaj pada prometa. Tako se iskljuèuje moguæ- Èvor Sv. Rok - tunel Sv. Rok, l = 14,7 km autor brojnih struènih tekstova. Roðen je Concession Holding 51 posto udjela. Koncesijsko nost da izostane povrat kredita ili bude otežano Tunel Sv. Rok, l = 5,7 km 1949. godine u Trnavi Cabunskoj (Virovitica). 11. srpnja 2003.g. potpisani su ugovori o zajednièkom društvo imat æe skupštinu, nadzorni odbor od upravljanje i održavanje autoceste u sluèaju Tunel Sv. Rok - Maslenica, l = 15,6 km ulaganju, te ugovor o koncesiji. sedam èlanova, te upravu od dva èlana. Predsjednik smanjenog opsega prometa. Autocesta Zagreb- Maslenica - Zadar 1, l = 12,0 km 27. studenog 2003.g. potpisan je Dodatak br. 1 uprave je gospodin Wolfgang Altmann, a èlan Macelj bit æe u potpunosti dovršena do 27. travnja Zadar 1 - Zadar 2, l = 10,0 km 2003. godine planirano je i pušteno u promet ugovorima u svezi promjene rokova. uprave gospodin Aleksandar Èakloviæ. Temeljna 2007. godine. Zadar 2 - Benkovac, l = 16,0 km sredinom godine 97 kilometara i to dionice od obveza koncesijskog društva su osiguranje Benkovac - Pirovac, l = 21,0 km Bosiljeva do Male Kapele i od Gornje Ploèe do Pirovac - Skradin, l = 10,0 km Zadra 2. Skradin - Šibenik, l = 9,0 km 2004. godine planirano je i pušteno u promet Šibenik - Vrpolje, l = 14,0 km 177 kilometara i to dionice od tunela Male Autoceste su traženi proizvod na tržištu Vrpolje - Prgomet, l = 16,0 km Kapele do Lièkog Lešæa i Gornje Ploèe, te Zadar Prgomet - Dugopolje, l = 29,0 km 2 - Benkovac - Pirovac i Vrpolje - Prgomet - Ovogodišnji kongres ASECAP-a organiziralo je portugalsko koncesijsko Prema planu graðenja Hrvatskih autocesta d.o.o. Dugopolje. Do kraja lipnja u promet su puštene sve planirane dionice osim one od Male Kapele društvo BRISA, a meðu 400 sudionika iz svih europskih zemalja bilo je i za razdoblje od 2001. do 2005. za autocestu osam predstavnika iz tri hrvatska koncesijska društva Zagreb – Split predviðeno je ulaganje 13,8 do Lièkog Lešæa na kojoj su radovi malo zakasnili najveæim dijelom zbog vremenskih neprilika. milijardi kuna, a Zagreb i Split trebaju novom U Vilamouri, u portugalskoj pokrajini Algarve, pokazao je Manuel Preto iz banke Santander. Dok prometnicom u cjelosti biti spojeni u ljeto 2005. 2005. godine planirano je pustiti u promet održani su od 23. do 36. svibnja 32. “Studijski i su u 90-tim godinama prošlog stoljeæa u autoceste godine. Kako se ostvaruje plan izgradnje i sredinom godine preostalih 38 kilometara i to informativni dani” ASECAP-a. Ovogodišnji kongres ulagali uglavnom mirovinski fondovi danas se puštanje u promet pojedinih dionica autoceste tunel Mala Kapela i dionicu Pirovac-Skradin- organiziralo je portugalsko koncesijsko društvo autoceste veæ uvrštavaju na liste na burzama. Zagreb -Split? Šibenik-Vrpolje. BRISA u uskoj suradnji s uredom ASECAP-a u Investitori u takvim projektima traže rast, prinos Bruxellesu, a na njemu je sudjelovalo oko 400 od dividendi i relativni profit. sudionika iz svih europskih zemalja, meðu kojima Još je jedno pitanje o kojem Europska komisija i 8 predstavnika iz tri hrvatska koncesijska društva. nastoji donijeti zajednièku politiku, a koje je od Predsjednik ASECAP-a Rémy Chardon u pozdrav- presudnog znaèenja za ASECAP. To je Direktiva o od 30 do 50 EUR. Korisnici dakle autocestu doista Autocesta potrebno je izgraditi ukupno novih 15,65 km opada tako da je u razdoblju od 1991. do 1993. nom je govoru naglasio kako se kongres održava Eurovinjeti. ASECAP je uèinio sve da uvjeri Komisiju shvaæaju kao uslugu, kao komercijalni proizvod autoceste, te 10,10 km poluautoceste, od èega god. na ovoj autocesti približno 2500 do 4350 u izuzetnom kontekstu kada se Unija proširuje za kako æe novi naèin tarifiranja, koju nastoji definirati, i traže ravnotežu izmeðu kvalitete i cijene. Zagreb – Macelj oko 3,7 km nove, a 6,4 km kao druga traka na vozila. Od 1994. godine promet postepeno raste, deset novih èlanica te hrvatskoj podnesci kandidatu- voditi raèuna o postojeæim koncesijama i saèuvati I najzad, ASECAP je u ime postojeæoj dionici Jankomir-Zaprešiæ. tako da PGDP u 2003. godini iznosi približno re za ulazak u Evropu. Istaknuo je da autoceste financijsku ravnotežu postojeæih operatera. Tekst svih svojih èlanica u travnju - Dionica A: Jankomir-Zaprešiæ poluautocesta u 12.720 vozila na dijelu Zaprešiæ-Krapina, odnosno ne poznaju granice te su èlanice ASECAP-a i zemlje prijedloga Direktive je izmijenjen i primjedbe ove godine potpisao Povelju Do Macelja krajem travnja 2007. godine Autocesta približno 8600 vozila na graniènom prijelazu Macelj. Zagreb-Macelj, koja po suvremenom oznaèavanju dužini od 6,4 km – rok dovršetka 11/06/2006 koje se tek pridružuju Evropskoj uniji, kao što su ASECAP-a su uzete u obzir, ali Direktiva još nije Europske komisije o sigur- autocesta u Hrvatskoj nosi oznaku A2, dio je - Dionica B: Izgradnja objekta (naplatne postaje) Prosjeèni ljetni dnevni promet (PLDP) je oko 60 Hrvatska, Ukrajina i Srbija. Generalni sekretar usvojena na svim instancama pa ASECAP èekaju nosti na cestama. Povelja Pyhrnskog cestovnog pravca kojim su visoko na postojeæoj dionici od Zaprešiæa-do èvora posto veæi na dijelu Zaprešiæ-Krapina, a do 90 ASECAP-a prezentirao je nacionalna izvješæa u kojem nove aktivnosti. nosi naziv "Spasimo 25.000 razvijene zemlje sjeverne i zapadne Europe preko Krapina - rok dovršetka 12/12/2005 posto veæi na graniènom prijelazu Macelj, tako da se i Hrvatska predstavila s Izvješæem za 2003. godinu Drugog dana kongresa govorilo se više o tehnièkim života", a cilj joj je smanjiti Bavarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske povezane - Dionica C1: Spoj dosada izgraðene autoceste je intenzitet prometa ljeti gotovo jednak cijelom i Statistièkim biltenom. pitanjima: elektronièka naplata cestarine i intero- do 2010. godine broj poginulih na cestama za 50 s jugoistoènom Europom i Sredozemljem, a dalje do Krapine u dužini od 1,42 km ukljuèujuæi i dužinom autoceste. Predsjednik je sve prisutne izvjestio o glavnim perabilnosti, razvoj i održivost, kako korisnik postaje posto. Tom Poveljom ASECAP se obvezao da æe èvor Krapina - rok dovršetka 12/12/2005 pri svojim èlanicama poticati svekolike aktivnosti preko Grèke, Bugarske i Turske s Bliskim istokom. Treæina trase tuneli i mostovi postignuæima ASECAP-a u protekloj godini: usvoje- klijent, upravljanje, održavanje i sigurnost na Ova je autocesta i dio X Paneuropskog prometnog - Dionica C2: Krapina-Ðurmanec poluautocesta na je Direktiva Europske komisije o interoperabil- autocestama. koje doprinose poboljšanju sigurnosti: širenje u dužini 3,7 km (približno) autocesta u dužini S obzirom na nepovoljni reljef, dosta visoku informacija o Povelji o sigurnosti na cestama, koridora (Helsinki 1997.god) tj. njegova grana “a” nosti elektronièkih sustava naplate cestarine koja Tehnièka izlaganja jasno su pokazala da je tehnièki Graz-Maribor-Zagreb. Dužina Pyhrnskog cestovnog 5,67 km naseljenost i izgraðenost podruèja, te visoke je uzela u obzir sve primjedbe ASECAP-a na poèetni izrada brošura s opisom sigurnosnih karakteristika - Dionica C3: Ðurmanec-Macelj autocesta u dužini prometne zahtjeve neizgraðene dionice Jankomir- napredak omoguæio nesluæena poboljšanja informi- europskih autocesta, tiskanje publikacija s pravca na podruèju Slovenije i Hrvatske iznosi tekst, Europska komisija uvažila je postojanje DSRC ranja korisnika, boljeg voðenja prometa, pružanja ukupno 115,697 km, od èega u Hrvatskoj, od 8,56 km - rok dovršetka 27/04/2007 Zaprešiæ i Krapina-Macelj obiluju mostovima, tehnologije, pa usvojeni tekst navodi da je DSRC preporukama korisnicima o tome kako voziti vijaduktima, nadvožnjacima, podvožnjacima i sve kvalitetnije usluge, ostvarenje protoka prometa sigurno na autocestama, te uvažavanje prioritetnih Zagreba (Jankomir) do Macelja, ukupno 60,011 Na sjevernoj strani dionice C3 izgradit æe se tehnologija temelj europske interoperabilnosti jer bez zaustavljanja zahvaljujuæi sve široj primjeni km. Zagreb je završna toèka Pyhrnskog cestovnog meðunarodni granièni prijelaz Macelj, koji æe biti nužnim prolazima jednako kao i tunelima. Ukupno se primjenjuje u gotovo svim europskim zemljama sigurnosnih zahtjeva pri izgradnji svakog novog gledano, objekti u trupu autoceste i tuneli protežu elektronièke naplate cestarine. Istaknutu prezenta- kilometra autocesta. pravca i velika raskrsnica više europskih pravaca, smješten duž zadnjih približno 760 m autoceste. i prelazak na satelitski sustav nije obveza, na èemu ciju novog sustava elektronièke naplate cestarine gdje se preko èvorišta zagrebaèke obilaznice Za uvoðenje zatvorenog sustava naplate se na 30,14 posto duljine dionice Krapina-Macelj. je komisija prvotno inzistirala. Predsjednik ASECAP-a Remy Chardon i njegov Upravo takav reljef èini ove dionice jednima od održala je Austrija. Operateri autocesta veæ naširoko razdvaja promet u raznim smjerovima. predviðeno je izgraditi naplatne postaje na svim Glavna tema kongresa bila je financiranje unutar svojih zemalja sklapaju ugovore o inter- kolega iz Meðunarodnog udruženja za autoceste, izgraðenim i neizgraðenim èvorištima, jednako najskupljih u Hrvatskoj s cijenom graðenja od mostove i tunele s naplatom cestarine IBTTA Jean- Od ukupno 60,011 km autoceste Zagreb-Macelj približno 280 milijuna eura. infrastrukturnih projekata u proširenoj Evropi. operabilnosti. Mreža autocesta takoðer sve više izgraðeno je i pušteno u promet 8,4 km poluauto- kao i èeoni cestarinski prolaz Trakošæan. Procjena je da æe se u sljedeæih 10 godina u pokazuje tendenciju globalizacije. Francois Poupinel, potpisali su Sporazum o suradnji Sukladno zahtjevima suvremenog prometa u cilju svestranije suradnje u razvoju cestovnog ceste (Jankomir-Zaprešiæ) te 33,3 km autoceste Promet ponovno raste zemljama istoène Europe izgraditi oko 6000 km Jedno od zanimljivih izlaganja bila je anketa prove- (Zaprešiæ-Zabok-Zaèretje). Uz èvorište Jankomir autocesta æe biti opremljena rasvjetom u èvorištima, autocesta. Tomas Berett iz Europske investicijske prometa. Autocesta Zagreb-Macelj jedna je od važnijih tunelima i prateæim uslužnim objektima, vertikal- dena u Italiji o zadovoljstvu korisnika autocesta i izgraðena su èvorišta Zaprešiæ, Gubaševo i Sv. Križ banke iznio je podatak da je kroz program TEN ta njihovoj spremnosti da prihvate poveæanje cestari- Èlanovima upravnog odbora ASECAP-a te sudioni- Zaèretje, prateæi uslužni objekti Jakovlje i Zaèretje, prometnih poveznica Republike Hrvatske i zemalja nom dinamièkom signalizacijom, telekomuni- banka u posljednjih 10 godina plasirala 25 milijardi cima kongresa podijeljeno je prvo izdanje tromje- srednje i sjeverne Europe, a granièni prijelaz Macelj kacijskim sustavom, prometno informacijskim na. Naime, vozaèi su uglavnom odgovarali da bi te èeoni cestarinski prolaz Zaprešiæ. Na izgraðenim EUR te da u narednih 6 godina namjerava odobriti prihvatili poveæanje cestarine ukoliko bi to znaèilo seènog biltena HUKE. U ostvarenim kontaktima dionicama autoceste uveden je otvoreni sustav je uz graniène prijelaze Bregana i Pasjak (Rupe) sustavom, te odgovarajuæom opremom u tunelima. još 50 milijardi EUR. Ta æe se sredstva, kako je za vrijeme kongresa predsjednik ASECAP-a je izrazio jedan od prometno najjaèih graniènih prijelaza u poboljšanje kvalitete usluge. Oèekivanja su se naplate. Sedam godina pripreme za nastavak naglasio, odobravati uglavnom projektima iz odnosila na dva aspekta: sigurnost putovanja i poticaj da Studijski i informativni dani u 2006. Hrvatskoj. U razdoblju prije 1990. godine prosjeèni privatnog sektora. Europski parlament je, prema U nastavku izgradnje autoceste predviða se Koncesijsko društvo Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. protoènost prometa. Za ispitane korisnike izgub- godini budu održani u Hrvatskoj. HUKA je nakon godišnji dnevni promet (PGDP) na ovom graniènom njegovim rijeèima, donio odluku o davanju jamstava povratka s kongresa i formalno uputila kandidaturu izgradnja novih dionica, te neki radovi na veæ prijelazu dosezao je 8 320 vozila. Zbog ratnih dobilo je koncesiju za izgradnju, upravljanje i ljeno vrijeme takoðer ima svoju cijenu, pa su izgraðenim dionicama. Za dovršenje autoceste za infrastruk-turne cestovne projekte. Koliko èekanje od jednog sata preveli u novèanu vrijednost za organizaciju kongresa. zbivanja u ovom dijelu Europe promet znaèajno održavanje autoceste temeljem odgovarajuæih autoceste postaju tražen proizvod na tržištu ukupne dužine 14,168 km. Maksimalna duljina pilota je 65 m. Po jednom stupnom ZAPADNI KRAK ISTARSKOG Y mjestu predviðeno je i izvedeno 16 èeliènih pilota. Za antikorozivnu zaštitu èeliènih pilota izvedena je katodna zaštita. Gradnja dobro napreduje Armirano betonski stupovi maksimalne visine do 40 m izvodili su se sistemom klizne Projekt zapadnog kraka Istarskog Y na dionici Jadranske autoceste A9 od èvora oplate u segmentima duljine 3 m. Èelièni rasponski sklopovi izvodili su se na lijevoj i Umag do èvora Medaki (Vrsar) obuhvaæa u prvoj fazi radove u kvaliteti poluauto- desnoj obali na pripremljenim platoima iza upornjaka. Sistemom potiskivanja s obiju ceste. Radovi u fazi 1B dijele se na tri dijela i obuhvaæaju: strana mosta rasponski sklop je spojen na sredini raspona. Brzina potiskivanja rasponskog Fazu 1B1 dionica: èvor Nova Vas - Medaki l=29,75 km nosaèa iznosila je oko 60 m tjedno. Rasponski sklop sastoji se od dva uzdužna èelièna Faza 1B2-1 dionica: Buje - Umag l=5,95 km nosaèa stalne visine na razmaku od 5,50 m, koji su spregnuti s betonskom kolnièkom Faza 1B3 dionica: Vodnjan - Pula l=12,95 km ploèom d = 25 cm i popreènih nosaèa. Projektiran je kao kontinuirani nosaè preko 22 Pregled do sada uèinjenih radova polja, duljine 1354,86 m, Vijadukt se nalazi u horizontalnoj i vertikalnoj krivini, te iz te Kompletna projektna dokumentacija (glavni projekti) i upravno-pravni postupak èinjenice proizlazi da je izvoðaè prilikom naguravanja èeliène konstrukcije morao riješiti oko ishoðenja graðevinske dozvole kao i njezino ishoðenje za fazu 1B ugovoreni niz tehnièkih problema, kako bi se obje strane toèno spojile u sredini objekta. Na vijaduktu su sa IGH iz Zagreba,koji je ujedno vodio i koordinirao projektiranje, a sam æe se ugraditi zatvoreni sustav odvodnje. Odvodnja s kolnika izvodi se postranim postupak oko ishoðenja dozvole obavljala je UÈKA KONZALTING iz Pazina. (lateralnim) otvorenim kanalima, ugraðenim u profilu rubnog traka. Pojedine dionice projektirali su i još projektiraju sljedeæe projektantske kuæe: HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE dionica : èvor Medaki – Baderna PB «Palmotiæeva 45» dionica : Baderna - Višnjan PB «Palmotiæeva 45» CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES dionica : Višnjan – Nova Vas IPZ iz Zagreba Promet dionica : Most «MIRNA» GF iz Zagreba dionica : Nova Vas – Buje (izgraðeno) IPZ iz Zagreba Bilten 2. / 2004 dionica : Buje - Umag Rijekaprojekt od 1.1.2004 - do 30.6.2004. dionica : Vodnjan – Pula IGH Zagreb Radovi na izgradnji dionice Nova Vas – Medaki zapoèeli su 12.svibnja.2003. Tvrtka Laka vozila Teška vozila Ukupno godine, a dionice Umag – Buje gotovo godinu dana kasnije 3.svibnja 2004.godine. PRIÈA DUGA 35 GODINA: RIJEKA I ZAGREB SPOJENI AUTOCESTOM Evo kako su dosad obavljeni radovi: (1. i 2. kategorija) (3. i 4. kategorija) Od ukupno 146,5 km nove prometnice izmeðu Zagreba i Rijeke 90 km je u punom, Dionice: Nova Vas - Višnjan - Baderna - Umag - Radovi Višnjan Baderna Medaki Buje HAC 10.399.535 1.669.369 12.068.904 a 56,5 km u profilu poluautoceste Zemljani radovi i 95% 91% 73% 60% ARZ 4.467.990 800.845 5.268.835 radovi odvodnje Izgradnjom i puštanjem u promet dionice Drage. Ukupna duljina tih Tamponski sloj: 10% - - - Vrbovsko-Bosiljevo 23. lipnja 2004. godine, objekata je 3,9 km što iznosi Objekti: 100% 100% 100% 55% BINA ISTRA 1.030.047 182.465 1.212.512 društvo Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. završilo je 29% duljine cijele dionice. prièu dugu 35 godina – završena je prva faza Glavni izvoditelj izvodi radove na prelaganju lokalnih i državnih cesta koje sijeku UKUPNO 15.897.572 2.652.679 18.550.251 izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb. Od ukupno Inaèe, na cijeloj autocesti glavnu trasu, te je 50 posto cestovnih križanja ponovno uspostavljeno. Svi ostali 146,5 km nove prometnice izmeðu Zagreba i izmeðu Rijeke i Zagreba mostovi konstrukcijski su dovršeni. Rijeke 90 km je u punom, a 56,5 km u profilu izgraðeno je èak 13 tunela Glavni izvoditelj radova: BOUYGUES TP –Podružnica u Hrvatskoj (ukupne duljine 10.550 Podizvoditelji za objekte: VIADUKT d.d. i ISTARSKE AUTOCESTE od 1.1.2004 - do 30.6.2004. HAC BINA-ISTRA ARZ RH poluauto-ceste, pa su dva grada spojena na Podizvoditelj za odvodnju: STRABAG d.o.o., ISKOP d.o.o. samo 80 minuta vožnje. metara), 5 mostova (ukupne duljine 1.458 metara), 24 Vijadukt Mirna – "gradilište u gradilištu" Prosjeèan dnevni promet 5.435 5.660 24.54935.644 Izgradnja autoceste Rijeka-Zagreb zapoèela je vijadukta (ukupne duljine 9.886 Vijadukt Mirna nalazi se na buduæoj trasi LAKA VOZILA poèetkom 70-tih godina prošlog stoljeæa kada metara), 45 podvožnjaka i 26 Jadranske autoceste A9 na dionici Nova je izgraðeno prvih pedesetak kilometara, pa je nadvožnjaka. Izmeðu Rijeke i Vas - Višnjan, gdje prevodi prometnicu Prosjeèan dnevni promet preko doline i korita rijeke Mirne. 905 1.003 4.400 6.308 10,5 km autoceste izmeðu Rijeke i Kikovice Zagreba izgraðeno je 13 Projektom je predviðeno da kao dio TEŠKA VOZILA pušteno u promet 1971. godine a 39 km izmeðu èvorova koji omoguæuju zapadnog kraka Istarskog Y vijadukt bude Zagreba i Karlovca 1972. godine. Poèetkom ukljuèivanje prometa na iskljuèivo za cestovni promet, pa se na Prosjeèan dnevni promet osamdesetih godina prošlog stoljeæa, toènije autocestu i silazak s nje. 6.340 6.663 28.949 41.952 njemu ne izvode pješaèke staze. Vijadukt LV + TV 1982. godine u promet je puštena poluautocesta Ukupna vrijednost do sada je najsloženiji objekt na cijeloj dionici Kikovica-Oštrovica u dužini od 7,25 km. Na izgraðene autoceste iznosi 6 zapadnog kraka Y, pa je kao takav “gradilište u gradilištu”. nastavak radova na ovom projektu trebalo je milijardi kuna. èekati punih petnaest godina. Tek u samostalnoj odnosno 20 godina, s poèekom otplate nakon Projekat vijadukta bitno je odreðen Hrvatskoj krajem 90-tih godina prošlog stoljeæa ZAŠTITA OKOLIŠA potrebom da se s ukupna masa mosta Prihodi od naplate cestarine (bez PDV) 5 godina i s kamatnom stopom od oko 2,3 Autocesta je projektirana i graðena po najvišim što više smanji zbog iznimno nepovoljnih u promet je pušteno 30-tak km poluautoceste posto na godišnjoj razini. uvjeta temeljenja, a istodobno se 1EUR = 7,6 kn izmeðu Oštrovice i Kupjaka. Na taj je naèin ekološkim standardima: nastojalo što više produljiti raspone sveukupno bilo izgraðeno 87 kilometara što Posljednja dionica Vrbovsko-Bosiljevo duga je - zaštita voda je riješena zatvorenim, izmeðu stupova kako bi se smanjila od 1.1.2004 - do 30.6.2004. % autoceste, što poluautoceste, a za gradnju je 13,89 km i na njoj je šest znaèajnih objekata: kolièina stupova i temelja. Nakon kontroliranim i vodonepropusnim sistemom preostalo 60-tak kilometara izmeðu Kupjaka i tuneli Rožman Brdo i Veliki Gložac te vijadukti kanalizacije; provedenih proraèuna i analiza usvojena Karlovca. Hambarište, Zeèeve Drage, Osojnik i Severinske je velièina raspona od 66,5 m, dok je Tvrtka kn EUR (04/03) - provodi se stalna kontrola i praæenje kvalitete konaèan raspored proizašao iz uvažavanja Odlukom Vlade Republike Hrvatske u prosincu svih uvjeta temeljenja te geometrijskih HAC 340.487.211 44.800.948 +30 uvjeta (rijeke, kanali, cesta). Donji ustroj 1997. godine osnovano je dionièko društvo sastoji se od 2 upornjaka i 21-og Autocesta Rijeka-Zagreb sa zadatkom da betonskog stupa u obliku slova H. ARZ 141.724.40918.254.958 + 33 gospodari do tada izgraðenim dionicama, ali i Predviðenom dinamikom izvoðenja isto tako da naðe financijska sredstva za graðenje radova, vijadukt je završen 80 posto, što znaèi da su završeni svi stupovi s BINA ISTRA 39.412.205 5.185.817 +17 preostalih 60-tak km izmeðu Kupjaka i Karlovca. pripadajuæim pilotima, kompletna èelièna rasponska konstrukcija i 50 posto U prvim godinama po svome osnutku za armirano betonske spregnute tlaène ploèe - kolovozna ploèa. Upornjaci su UKUPNO 521.623.825 68.241.723 + 27 financiranje radova na dionici Karlovac-Vukova temeljeni plitko, izravno na stijeni, na trakastim temeljima razlièite debljine. Gorica te dijela radova na dionici Kupjak - Temelji su izvedeni stepenasto, u skladu s konfiguracijom terena. Zid obaju upornjaka debeo je 80 cm. U prostoru izmeðu zida upornjaka i kraja rasponskog Vrbovsko Društvo se uglavnom oslanjalo na sklopa ostavljen je slobodan prostor u duljini od 3,0 m radi ugradbe dinamièkih Sigurnost prometa proraèun Republike Hrvatske i kredite domaæih prigušivaèa (amortizera). Dio stupova temeljen je plitko na stijeni, na ploèastim i stranih komercijalnih banaka. Stvaranje temeljima debljine 2,5 do 3 m dok su ostali stupovi, koji se nalaze u moèvarnom povoljnije politièke klime u Hrvatskoj i tlu uz prisutnost podzemne vode, temeljeni na zabijenim èeliènim pilotima od 1.1.2004 - do 30.6.2004. približavanje Europi pomoglo je Društvu da nastavak gradnje financira kreditima europskih razvojnih banaka i to: Njemaèke razvojne banke Projektant: Graðevinski Fakultet u zagrebu, mr. Zlatko Šavor, dig Broj prometnih nesreæa: HAC BINA-ISTRA ARZ RH (KfW), Europske investicijske banke (EIB) i Glavni izvoditelj radova: BOUYGUES TP - Podružnica u Hrvatskoj Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Iz Podizvoditelj za èeliène pilote: VIPP poduzeæe iz Italije s poginulima 16 3 3 22 tih sredstava financirani su preostali radovi na Podizvoditelj za èeliènu konstrukciju: CHIMOLAI poduzeæe iz Italije Nadzor nad radovima: ARUP – UÈKA KONZALTING dionici Kupjak - Vrbovsko (koja je otvorena prošle Glavni nadzorni inženjer: Lino Straniæ, dipl.ing.grað. s ozljeðenima 1698 23 200 godine u dužini od 17 kilometara), radovi na Opæi tehnièki podaci o vijaduktu: dionici Vukova Gorica - Bosiljevo (takoðer • ukupna duljina vijadukta u osi: 1354,86 m. s materijalnom štetom 481 46 232 759 otvorenoj prošle godine), kao i radovi na dionici • broj polja 22, max raspon 70 m Bosiljevo-Vrbovsko, puštenoj u promet 23. lipnja • maksimalna visina stupa iznosi 40 m. UKUPNO broj nesreæa 666 57 256* 979 ove godine. Krediti su ugovoreni pod osobito • ukupna širina rasponskog sklopa mosta 10,10 m. povoljnim uvjetima, s rokom vraæanja od 18, (bez istaknutih vijenaca) Ukupan broj poginulih • ukupna širina izmeðu ograda 9,10 m. 16 3 3 22 • popreèni nagib prometnice na mostu 2,5 % jednostrešni osoba u nesreæama Aproksimativne kolièine gradiva koje ugraðene u vijadukt: • beton 11.300 m3 • armatura 1.832 tone * u jednoj nezgodi je bilo poginulih i ozlijeðenih • èelik za rasponsku konstrukciju 2.720 tona

www.hac.hr www.arz.hr www.bina-istra.hr HR - PLANIRANI ZAVRŠECI RADOVA Savska 106/IV, 10000 Zagreb, tel: +385 1 6138 315, fax: +385 1 6138 301, e-mail: [email protected], web: www.huka.hr, žiro-raèun kunski: 2360000-1101710267, žiro-raèun devizni: 2100247894 Ureðivaèki odbor: Aleksa Ladavac, glavni i odgovorni urednik; Josip Sapunar; Branka Vine; Brankica Bršec, koordinator; Nenad Lihtar, izvršni urednik. Priprema i tisak Kigen d.o.o., rujan 2004.