Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
URBANISTI ČKI PLAN URE ĐENJA GRADA ĐUR ĐEVCA
Ožujak 2011. god.
1 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
URBANISTI ČKI PLAN URE ĐENJA (UPU) GRADA ĐUR ĐEVCA
NOSITELJ IZRADE: KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKA ŽUPANIJA GRAD ĐUR ĐEVAC
IZRA ĐIVA Č:
ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE
Odgovorni voditelj izrade plana: Zlatko Filipovi ć, dipl.ing.arh.
Stru čni tim: mr. sc. Mladen Matica Snježana Markovi ć Sirovec, mag.ing.arh. Blaženka Lukši ć, dipl.ing.arh. Jelena Kova č, dipl.ing.gra ñ. Saša Cestar, dipl.ing.prom.
2 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
SURADNICI I SURADNI ČKE ORGANIZACIJE:
- KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKA ŽUPANIJA, GRAD ĐUR ĐEVAC, Gradona čelnik; - KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKA ŽUPANIJA, GRAD ĐUR ĐEVAC, Upravni odjel za prostorno ure ñenje, investicije i komunalno gospodarstvo, Đur ñevac; - KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za prostorno ure ñenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Đur ñevac; - GRAD ĐUR ĐEVAC, GRADONA ČELNIK, ODBOR ZA KOMUNALNI SUSTAV I PROSTORNO PLANIRANJE GRADA ĐUR ĐEVCA, predsjednica i članovi odbora; - GRAD ĐUR ĐEVAC, GRADSKO VIJE ĆE, ODBOR ZA PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU OKOLIŠA GRADA ĐUR ĐEVCA; predsjednik i članovi odbora; - GRAD ĐUR ĐEVAC, GRADONA ČELNIK, ODBOR ZA STRATEŠKI I SVEOBUHVATNI RAZVOJ GRADA ĐUR ĐEVCA; predsjednik i članovi odbora; - KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za prostorno ure ñenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Koprivnica; - INA – Industrija nafte d.d. Zagreb, SD Naftaplin, Sektor proizvodnje nafte i plina, Služba zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša, Zagreb - HEP – Hrvatska elektroprivreda – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Distribucijsko podru čje Elektra Koprivnica; - HAKOM- Hrvatska agencija za poštu i elektroni čke telekomunikacije, Zagreb; - HŽ-Hrvatske željeznice, HŽ Infrastruktura, Zagreb; - MINISTARSTVO ZDRAVSTVA, Uprava za sanitarnu inspekciju, Služba županijske sanitarne inspekcije, Odjel za sjeverozapadnu Hrvatsku, Odsjek za Koprivni čko- križeva čku županiju, Ispostava Đur ñevac; - MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, Policijska uprava Koprivni čko- križeva čka, Odjel zajedni čkih i upravnih poslova, Inspektorat unutarnjih poslova, Koprivnica; - MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG URE ĐENJA Zagreb, Uprava za prostorno ure ñenje Zagreb; - MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG URE ĐENJA Zagreb, Gra ñevinska inspekcija KKŽ u Đur ñevcu; - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA, Zagreb; - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA, Zagreb, HZPSS-Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Koprivnica; - Hrvatska sto čarska selekcijska služba u Đur ñevcu; - DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE, Podru čni ured za zaštitu i spašavanje Koprivnica; - HRVATSKE CESTE d.o.o. za upravljanje, gra ñenje i održavanje državnih cesta, Zagreb; - ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE Koprivničko-križeva čke županije,Križevci; - MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Bjelovaru; - HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Koprivnica; - HRVATSKE VODE, VGO Varaždin; - HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno podru čje slivova Drave i Dunava, Vodnogospodarska ispostava za slivno podru čje Bistra Đur ñevac; - PLINACRO d.o.o.Zagreb; - T-Mobile Hrvatska d.o.o. Zagreb; - VIPnet d.o.o. Zagreb; - KOMUNALIJE d.o.o. Đur ñevac; - KOMUNALIJE - PLIN d.o.o. Đur ñevac; - STUDIO HM graditeljstvo i usluge d.o.o. Đur ñevac;
3 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Županija: KOPRIVNI ČKO – KRIŽEVA ČKA
Grad/Op ćina: ĐUR ĐEVAC Naziv prostornog plana : URBANISTI ČKI PLAN URE ĐENJA GRADA ĐUR ĐEVCA
Odluka o izradi prostornog plana Odluka predstavni čkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): (službeno glasilo): „Službene novine Grada Đur ñevca”, br. 6/08. „Službene novine Grada Đur ñevca ”, br. 1/11. Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan Ponovljeni javni uvid održan: 05.11.2010., Ve černji list od: 15.11.2010. od: do: 15.12.2010. do: Pe čat tijela odgovornog za provo ñenje javne Odgovorna osoba za provo ñenje javne rasprave: rasprave: Slavko Gra čan , ing.gra ñ.
(ime, prezime i potpis)
Pravna osoba koja je izradila plan:
ZAVOD ZA PROSTORNO URE ĐENJE KOPRIVNI ČKO-KRIŽEVA ČKE ŽUPANIJE Pe čat pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba:
Zlatko Filipovi ć, dipl.ing.arh., ovl.arh.
(ime, prezime i potpis)
Odgovorni voditelj izrade Urbanisti čkog plana: Zlatko Filipovi ć, dipl.ing.arh., ovl.arh.
Stru čni tim u izradi plana: Vanjski stru čni suradnici:
1. mr. sc. Mladen Matica 1. Marina Horvat Pavlic , dipl.iur. 2. Snježana Markovi ć Sirovec , mag.ing. arh., ovl.arh.urb. 2. Marijan Štimac , dipl.oec. 3. Blaženka Lukši ć, dipl.ing.arh. 4. Jelena Kova č, dipl.ing.gra ñ. 5. Saša Cestar , dipl.ing.prom. Pe čat predstavni čkog tijela: Predsjednik predstavni čkog tijela:
Ivica Djopar , dr.vet.med.
(ime, prezime i potpis)
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom Pe čat nadležnog upravnog tijela: ovjerava:
(ime, prezime i potpis)
4 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
S A D R Ž A J:
A) TEKSTUALNI DIO 0. UVODNI DIO ...... 8 I. OP ĆE ODREDBE...... 10 II. ODREDBE ZA PROVO ĐENJE...... 14 1. Uvjeti odre ñivanja i razgrani čavanja površina javnih i drugih namjena ...... 14 2. Uvjeti smještaja gra ñevina gospodarskih djelatnosti...... 23 2.1. Op ći uvjeti smještaja gra ñevina gospodarske namjene...... 23 2.1.1. Oblik, veli čina i izgra ñenost gra ñevne čestice...... 23 2.1.2. Smještaj gra ñevina na gra ñevnoj čestici ...... 23 2.1.3. Visina i oblikovanje gra ñevina ...... 25 2.1.4. Ure ñenje gra ñevne čestice i ograda...... 26 2.1.5. Priklju čak gra ñevne čestice i gra ñevine na javnu i komunalnu infrastrukturu ...... 27 3. Uvjeti smještaja gra ñevina društvenih djelatnosti ...... 42 4. Uvjeti i na čin gradnje stambenih gra ñevina ...... 48 4.1. Op ći uvjeti i na čin gradnje stambenih gra ñevina ...... 49 4.1.1. Oblik, veli čina i izgra ñenost gra ñevne čestice...... 49 4.1.2. Smještaj gra ñevina na gra ñevnoj čestici ...... 49 4.1.3. Visina i oblikovanje gra ñevina ...... 51 4.1.4. Ure ñenje gra ñevne čestice i ograda...... 52 4.1.5. Priklju čak gra ñevne čestice i gra ñevine na javnu i komunalnu infrastrukturu ...... 53 4.2. Uvjeti smještaja individualne stambene gra ñevine...... 54 4.2.1. Slobodnostoje će gra ñevine ...... 55 4.2.2. Poluotvorene gra ñevine ...... 56 4.2.3. Ugra ñene gra ñevine – u nizu ...... 57 4.3. Uvjeti smještaja višestambene gra ñevine ...... 58 5. Uvjeti ure ñenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadaju ćim objektima i površinama...... 66 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže ...... 79 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže ...... 81 5.3.1. Vodoopskrba ...... 81 5.3.2. Odvodnja...... 82 5.3.3. Plinoopskrba ...... 82 5.3.4. Elektroopskrba ...... 83 5.3.5. Bioplinska postrojenja ...... 85 5.4. Uvjeti ure ñenja groblja...... 85 6. Uvjeti ure ñenja javnih zelenih površina...... 86 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i gra ñevina i ambijentalnih vrijednosti...... 90 8. Postupanje s otpadom ...... 97 9. Mjere spre čavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš...... 99 9.1. Mjere zaštite tla ...... 99 9.2. Mjere zaštite voda ...... 99 9.3. Mjere zaštite zraka ...... 101
5 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
9.4. Mjere smanjenja buke ...... 102 9.5. Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja ...... 102 9.6. Mjere posebne zaštite i spašavanja ...... 102 10. Mjere provedbe Urbanisti čkog plana ...... 106 10.1. Obveza izrade detaljnih planova ure ñenja ...... 107 10.2. Rekonstrukcija gra ñevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ...... 107 III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ...... 109 IV. OBRAZLOŽENJE...... 110 1. POLAZIŠTA...... 111 1.1. Položaj, zna čaj i posebnosti grada Đur ñevca...... 111 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru...... 111 1.1.3. Infrastrukturna opremljenost...... 121 1.1.4. Zašti ćene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti...... 129 1.1.5. Obveze iz planova šireg podru čja ...... 141 1.1.6. Ocjena mogu ćnosti i ograni čenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ...... 143 2. CILJEVI PROSTORNOG URE ĐENJA ...... 147 2.1. Ciljevi prostornog ure ñenja gradskog zna čaja...... 147 2.1.1. Demografski razvoj...... 147 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture ...... 147 2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura...... 147 2.1.4. O čuvanje prostornih posebnosti dijelova naselja ...... 148 2.2. Ciljevi prostornog ure ñenja naselja odnosno dijela naselja...... 149 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postoje ći i planirani broj stanovnika, gusto ću stanovanja, obilježja izgra ñene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina...... 149 2.2.2. Unapre ñenje ure ñenja naselja i komunalne infrastrukture ...... 150 3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA ...... 153 3.1. Program gradnje i ure ñenje prostora...... 153 3.2. Osnovna namjena prostora...... 154 Planirana namjena površina obuhva ća: ...... 154 3.2.1. STANOVANJE ...... 154 3.2.2. MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA (M1)...... 155 3.2.3. MJEŠOVITA - PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA - M2...... 155 3.2.4. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D)...... 156 3.2.5. GOSPODARSKA NAMJENA – PROIZVODNA (I) ...... 156 3.2.6. GOSPODARSKA NAMJENA –POSLOVNA (K)...... 157 3.2.7. GOSPODARSKA NAMJENA – UGOSTITELJSKO TURISTI ČKA (T)...... 157 3.2.8. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R)...... 157 3.2.9. JAVNE ZELENE POVRŠINE ...... 158 3.2.10. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)...... 159 3.2.11. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS)...... 159 3.2.12. VODE I VODNA DOBRA (V)...... 159 3.2.13. GROBLJA ...... 159 3.2.14. ZBRINJAVANJE OTPADA ...... 159 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na čin korištenja i ure ñenja površina161 3.4. Prometna i uli čna mreža...... 162 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža ...... 172
6 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
3.5.1. Vodoopskrba ...... 172 3.5.2. Odvodnja...... 172 3.5.3. Plinoopskrba ...... 173 3.5.4. Elektroopskrba ...... 173 3.6. Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina ...... 174 3.6.1. Uvjeti i na čin gradnje...... 174 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina...... 185 3.7. Sprje čavanje nepovoljna utjecaja na okoliš...... 192 - Stanje prometnica u podru čju UPU-a grada Đur ñevca – postoje će stanje 2010. godine - Valorizacija kulturnih dobara na podru čju grada Đur ñevca – civilne gra ñevine – snimano 2009. godine
OSTALI PRILOZI ELABORATU: - Izvod iz dokumenata prostornog ure ñenja - Popis sektorskih dokumenata i propisa - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i 94. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji - Izvješ ća o prethodnoj i javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana - Sažetak za javnost
B) GRAFI ČKI DIO
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (1:5.000) 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - Prometna i ulična mreža (1:5.000) 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – Mreža vodoopskrbe (1:5.000) 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – Mreža odvodnje (1:5.000) 2.4. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – Mreže elektroopskrbe i plinoopskrbe (1:5.000) 2.5. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – Mreže pošte i elektroni čkih komunikacija (1:5.000) 3. UVJETI KORIŠTENJA, URE ĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA (1:5.000) 4. NA ČIN I UVJETI GRADNJE (1:5.000) 4.1. NA ČIN I UVJETI GRADNJE U UŽEM URBANOM PODRU ČJU (1:1.000)
7 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
0. UVODNI DIO
Na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07 i 38/09) i članka 15. Statuta Grada Đur ñevca („Službene novine Grada Đur ñevca" broj 08/01, 1/06 i 4/06.- pro čiš ćeni tekst), Gradsko vije će Grada Đur ñevca na 26. sjednici održanoj 22. prosinca 2008. donijelo je Odluku o pokretanja postupka izrade Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca („Službene novine Grada Đur ñevca" broj 6/08). Izrada je povjerena Zavodu za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije .
U skladu s člankom 79. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07 i 38/09) nositelj izrade dostavio je Odluku o izradi Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca tijelima i osobama odre ñenim posebnim propisima. Odluka je objavljena u „Službenim novinama Grada Đur ñevca" broj 6/08.
Prethodna rasprava održana je 16.06.2010. u Gradskoj vije ćnici Grada Đur ñevca. Javna rasprava održana je u razdoblju od 15.11.2010. do 15.12.2010. godine. Javno izlaganje održano je 10. prosinca 2010. godine.
Nakon toga u skladu s člankom 94. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09) zatražena su mišljenja nadležnih tijela i osoba odre ñenih posebnim propisima radi davanja mišljenja o poštivanju zahtjeva iz članka 79., odnosno očitovanja iz članka 90. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji, te da su rješenja Urbanisti čkog plana u skladu sa zahtjevima posebnih propisa i drugih dokumenata iz njihovog djelokruga.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji („Narodne novine broj" 76/07 i 38/09) i članka 29. Statuta Grada Đur ñevca („Službene novine Grada Đur ñevca" broj 3/09), Gradsko vije će Grada Đur ñevca na 17. sjednici održanoj 10. ožujka 2011., donijelo je Odluku o donošenju Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca. Ova Odluka objavljena je u Službenim novinama Grada Đur ñevca broj 1/11.
Grafi čki dio Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca izra ñen je u ArcGIS 9.2 programu. Kao podloga je korištena crno-bijela orto-foto snimka i odgovaraju ća katastarska podloga.
8 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
9 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07. i 38/09.) i članka 29. Statuta Grada Đur ñevca („Službene novine Grada Đurñevca", broj 3/09.), Gradsko vije će Grada Đur ñevca na 17. sjednici održanoj 10. ožujka 2011., donijelo je
O D L U K U o donošenju Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca
I. OP ĆE ODREDBE
Članak 1. Odlukom o donošenju Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Urbanisti čki plan ure ñenja grada Đur ñevca, kojeg je izradio Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije.
Članak 2. Elaborat Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca (u daljnjem tekstu: Urbanisti čki plan) sastavni je dio ove Odluke i sastoji se od tekstualnog i grafi čkog dijela.
A) Tekstualni dio sadrži:
I. Op će odredbe II. Odredbe za provo ñenje III. Prijelazne i završne odredbe IV. Obvezni prilozi: - Obrazac prostornog plana - Obrazloženje: 1. Polazišta 2. Ciljevi prostornog ure ñenja 3. Plan prostornog ure ñenja - Izvod iz dokumenata prostornog ure ñenja - Popis sektorskih dokumenata i propisa - Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i 94. Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji - Izvješ ća o prethodnoj i javnoj raspravi - Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana - Sažetak za javnost
B) Grafi čki dio sadrži: Kartografski prikazi:
1. Korištenje i namjena površina /M 1:5.000 / 2. Plan komunalne infrastrukture
10 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
2.1. Plan komunalne infrastrukture - prometna i ulična mreža /M 1:5.000 / 2.2. Plan komunalne infrastrukture – mreža vodoopskrbe /M 1:5.000 / 2.3. Plan komunalne infrastrukture – mreža odvodnje /M 1:5.000 / 2.4. Plan komunalne infrastrukture – mreže plinoopskrbe i elektroopskrbe /M 1:5.000/ 2.5. Plan komunalne infrastrukture – mreže pošte i telekomunikacija /M 1:5.000/ 3. Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina /M 1:5.000/ 4. Na čin i uvjeti gradnje /M1:5.000/ 4.1. Na čin i uvjeti gradnje u užem urbanom podru čju /M1:1.000/
Članak 3.
(1) U smislu odredbi ove Odluke, izrazi i pojmovi koji se koriste za ure ñenje gra ñevnih čestica i površina imaju sljede će zna čenje: − Prostor je sastav fizi čkih sklopova na površini te ispod i iznad zemlje, do kojih dopiru neposredni utjecaji djelovanja ljudi, − Prostorna cjelina je prostorno i funkcionalno zaokruženo podru čje odre ñene namjene, koje je izgra ñeno i ure ñeno ili koje se prostornim planom planira izgraditi i urediti prema uvjetima toga plana, − Namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe gra ñevina, površina i zemljišta odre ñena odgovaraju ćim dokumentom prostornog ure ñenja, − Osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podre ñeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i drugo) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isklju čivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene, − Gra ñevinsko zemljište je zemljište unutar i izvan gra ñevinskog podru čja, koje je izgra ñeno ili prostornim planom namijenjeno za gra ñenje gra ñevina i ure ñenje javnih površina, − Gra ñevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgra ñena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti, − Gradivi dio gra ñevne čestice je površina gra ñevne čestice predvi ñena za smještaj gra ñevina, a odre ñena je uvjetima za ure ñenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti gra ñevina od granica, odnosno me ña gra ñevne čestice (obvezni gra ñevni pravac i drugo), − Širina gra ñevne čestice je udaljenost izme ñu granica gra ñevne čestice okomitih na javnu prometnu površinu na koju se gra ñevna čestica priklju čuje, odnosno regulacijski pravac, a mjerena je na gra ñevnom pravcu, − Dubina gra ñevne čestice je udaljenost od regulacijskog pravca do suprotne granice gra ñevne čestice, − Opremanje gra ñevinskog zemljišta je osiguranje uvjeta za gra ñenje i priklju čivanje na komunalnu infrastrukturu kojim se omogu ćuje gra ñenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom odre ñenom u dokumentu prostornog ure ñenja, − Ure ñeno gra ñevinsko zemljište je dio gra ñevinskog podru čja koje je opremljeno za gra ñenje u skladu s prostornim planom, − Zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno ure ñenje zemljišta, − Površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sli čno),
11 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Prometna površina je površina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika gra ñevnih čestica ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza, a kojom se osigurava pristup do gra ñevnih čestica, − Javna infrastruktura državne i regionalne razine su gra ñevine i ure ñaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s javnim ovlastima u podru čju prometa, energetike, upravljanja vodama i gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša, − Komunalna infrastruktura su gra ñevine i ure ñaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa, − Urbana obnova je skup planskih mjera i uvjeta za funkcionalnu i kvalitativnu promjenu gospodarskih, društvenih, kulturnih i okolišnih nedostataka degradiranih naseljenih i drugih podru čja.
(2) U smislu ove Odluke izrazi i pojmovi koji se koriste za smještaj i oblikovanje gra ñevina i dijelova gra ñevina imaju sljede će zna čenje: − Gra ñevina je gra ñenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od gra ñevinskih proizvoda sa zajedni čkim instalacijama i opremom ili sklop s ugra ñenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehni čko-tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao gra ñenjem, ako se njime mijenja na čin korištenja prostora, − Gra ñevina osnovne namjene je gra ñevina čija je namjena identi čna namjeni gra ñevne čestice, prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se gra ñevna čestica nalazi, − Prate ća gra ñevina je gra ñevina koja se na gra ñevnoj čestici gradi uz gra ñevinu osnovne namjene, a čija namjena je odre ñena vrstom dozvoljenih prate ćih djelatnosti, − Pomo ćna gra ñevina je gra ñevina smještena na istoj gra ñevnoj čestici kao i gra ñevina osnovne namjene i s njom ili s prate ćom gra ñevinom čini funkcionalni sklop, − Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena gra ñevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedina čna gra ñevina unutar sustava infrastrukturne gra ñevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sli čne gra ñevine), − Individualna stambena gra ñevina (obiteljska ku ća) je gra ñevina za stalno stanovanje je gra ñevina sa najviše 3 stambene jedinice, − Višestambena gra ñevina - gra ñevina za stalno stanovanje s više od 3 stambene jedinice, − Interpolacija gra ñevine je gradnja gra ñevine na neizgra ñenoj gra ñevnoj čestici uz ve ć postoje ću regulaciju u koju se ona mora uklopiti visinskim i tlocrtnim gabaritima, − Zamjenska gra ñevina je nova gra ñevina izgra ñena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postoje će gra ñevine unutar iste gra ñevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veli čina i utjecaj na okoliš dotadašnje gra ñevine, − Postoje ća gra ñevina je gra ñevina izgra ñena na temelju gra ñevinske dozvole ili drugog odgovaraju ćeg akta i svaka druga gra ñevina koja je prema Zakonu o prostornom ure ñenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07. i 38/09.) s njom izjedna čena, − Slobodnostoje će gra ñevine su one gra ñevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih gra ñevnih čestica ili susjednih gra ñevina, − Poluotvorene gra ñevine su one koje se svojom jednom stranom prislanjaju na granicu susjedne gra ñevne čestice, odnosno uz susjednu gra ñevinu, − Ugra ñene gra ñevine (gra ñevine u nizu) su one koje se sa svoje dvije strane prislanjaju na granice susjednih gra ñevnih čestica, odnosno uz susjedne gra ñevine, − Podrum (Po) je potpuno ukopani dio gra ñevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, − Suteren (S) je dio gra ñevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svog volumena u kona čno ure ñeni i zaravnani teren uz pro čelja gra ñevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pro čeljem izvan terena, − Oznaka podrum/suteren (Po/S) ozna čava da gra ñevina može imati podrum i/ili suteren a i ne mora,
12 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Prizemlje (P) je dio gra ñevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 150,0 cm iznad kona čno ure ñenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj to čki uz pro čelje gra ñevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova), − Kat (K) je dio gra ñevine čiji se prostor nalazi izme ñu dva poda iznad prizemlja, − Potkrovlje (Pk) je dio gra ñevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 120,0 cm, − Etaža ozna čava dijelove gra ñevine (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). Najve ća visina etaže za obra čun visine gra ñevine, mjerena izme ñu gornjih kota me ñuetažnih konstrukcija iznosi do 4,0 m te iznimno za osiguranje kolnog pristupa vozila najve ća visina prizemne etaže iznosi 4,5 m, − Najve ća etažna visina gra ñevine (E) najve ći dozvoljeni broj etaža, − Visina gra ñevine (V max ) mjeri se od kona čno poravnanog i ure ñenog terena uz pro čelje gra ñevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,20 m, − Ukupna visina (V u) gra ñevine mjeri se od kona čnog poravnanog i ure ñenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pro čelje gra ñevine do najviše to čke krova (sljemena), − Gra ñevinska (bruto) površina zgrade (GBP) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, P, K, Pk) uključivo površine lo ñe, balkone i terase, odre ñenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se ura čunavaju obloge, obzide, perapete i ograde, − Oprema su pojedina čni ure ñaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugra ñeni radi tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena gra ñevina, − Urbana oprema podrazumijeva osnovne elemente ure ñenja okoliša: javna rasvjeta, klupe za sjedenje, kante za sme će, informativni, oglasni, reklamni prostori i sl., − Gra ñevni pravac odre ñuje položaj gra ñevina u odnosu na granicu gra ñevne čestice i predstavlja zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta dio širine pro čelja osnovne gra ñevine, a odre ñen je u odnosu na regulacijski pravac, − Regulacijski pravac je pravac koji odre ñuje položaj gra ñevine u odnosu na granicu gra ñevne čestice prema javnoj prometnoj površini (i to pravac povu čen granicom koja razgrani čuje površinu postoje ćeg prometnog koridora u izgra ñenim dijelovima gra ñevinskih podru čja, odnosno površinu planiranog prometnog koridora u nedovršenim dijelovima podru čja od površina gra ñevnih čestica, − Koeficijent izgra ñenosti – k ig je odnos izgra ñene površine zemljišta pod gra ñevinom i ukupne površine gra ñevne čestice s tim da se pod izgra ñenom površinom zemljišta podrazumijeva vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova gra ñevine osim konzolnih istaka balkona i streha krovišta na gra ñevnu česticu, − Koeficijent iskorištenosti – k is je odnos ukupne gra ñevinske bruto površine (GBP) i površine gra ñevne čestice, − Zaštitni pojas se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane: za državne ceste 25,0 m, županijske 15,0 m, lokalne ceste 10,0 m, − Zemljišni pojas se nalazi s obiju strana ceste, potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar ra čunaju ći od crte koja spaja krajnje to čke popre čnog presjeka ceste.
13 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
II. ODREDBE ZA PROVO ĐENJE
1. Uvjeti odre ñivanja i razgrani čavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 4. (1) Uvjeti za odre ñivanje korištenja površina za javne i druge namjene u ovom Urbanisti čkom planu su: - vrednovanje postoje ćeg izgra ñenog prostora, zelenila unutar njega, te okolnog prirodnog okoliša; - kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapreñivanje kvalitete života; - zaštita kulturnog i prirodnog naslije ña te kvalitetnog prirodnog okoliša; - razvoj infrastrukturnih sustava i njihovo racionalno korištenje.
(2) S ciljem što kvalitetnijeg, detaljnijeg i preglednijeg na čina prikaza korištenja i namjene površina učinjena je osnovna organizacijska podjela obuhvata Urbanisti čkog plana odre ñivanjem prostornih cjelina: − Uže urbano podru čje, − Šire urbano podru čje, − Suburbano podru čje. Podjela je napravljena na temelju upravno-teritorijalne podjele, sli čnosti odnosno razli čitosti podru čja, stupnja urbaniteta podru čja, te razvojnih pretpostavki obuhvata ovog Urbanisti čkog plana.
(3) Gra ñevinsko podru čje obuhvata ovog Urbanisti čkog plana sastoji se od izgra ñenog i ure ñenog dijela naselja i neizgra ñenog dijela podru čja ovog naselja planiranog za njegov razvoj i proširenje. Izgra ñeni dio naselja sadrži podru čja u kojima je planirana gradnja interpoliranjem nove gra ñevine u postoje ću izgra ñenu matricu ili na na čin zamjenske gradnje, te novi dijelovi gradnje u neizgra ñenim dijelovima gra ñevinskog podru čja a prema uvjetima Urbanisti čkog plana. Uže urbano podru čje obuhvata ovog Urbanisti čkog plana na taj na čin prolazi urbanu obnovu koja se provodi prema uvjetima Urbanisti čkog plana.
(4) Legalno izgra ñene gra ñevine, za obavljanje djelatnosti, koje prema ovom Urbanisti čkom planu nisu kompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje se obavljaju, dugoro čno se trebaju izmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a do izmještanja mogu se i dalje koristiti za navedenu namjenu, te ih je mogu će gra ñevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne pove ćava površina i volumen, ne pove ćava kapacitet proizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanja djelatnosti.
(5) Uvjeti odre ñivanja i razgrani čenja površina odre ñenih za gradnju stambenih, društvenih, gospodarskih (proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko turisti čkih), športskih gra ñevina, javnih prometnih i ostalih infrastrukturnih površina, te javnih i ostalih zelenih površina prikazani su u grafi čkim prikazima Urbanisti čkog plana. U grafi čkom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:5.000 prikazano je razgrani čenje na čina korištenja površina unutar obuhvata Urbanisti čkog plana. Planirane su slijede će op će i detaljne namjene:
Namjena oznaka
Stambena namjena (S) Mješovita namjena (M) - pretežito stambena (M1) - pretežito poslovna (M2) Javna i društvena namjena (D) - upravna (D1) - socijalna (D2)
14 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- zdravstvena (D3) - predškolska (D4) - školska (D5) - kulturna (D7) - vjerska (D8) Gospodarska namjena - proizvodna (I) Gospodarska namjena - poslovna (K) - pretežito uslužna (K1) - pretežito trgova čka (K2) - komunalno servisna (K3) Gospodarska namjena – ugostiteljsko turisti čka (T) - hotel (T1) Sportsko-rekreacijska namjena (R) - sportski tereni bez gradnje (R1) - sportski tereni s gradnjom (R2) Javne zelene površine - javni park (Z1) - igralište (Z2) Zaštitne zelene površine (Z) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava (IS) Groblje (G) Vode i vodna dobra - Površine pod vodom V1 - Površine povremeno pod vodom V2
Članak 5.
STAMBENA NAMJENA (S)
(1) Površine stambene namjene su površine na kojima su postoje će i planirane gra ñevine stambene namjene. Prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ žutom bojom i oznakom S. Na površinama stambene namjene mogu se graditi i ure ñivati prostori i za prate će sadržaje: - prodavaonice robe dnevne potrošnje najve će GBP 150,0 m 2, - predškolske ustanove (dje čji vrti ći i jaslice), - školske ustanove, - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (dom za starije i nemo ćne i sli čno), - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, vjerske zajednice, udruge, poslovni prostori - uredi, manji sportsko-rekreativni sadržaji i površine i sli čno), - parkovi i dje čja igrališta, - toplana na biomasu, - manje komunalne gra ñevine.
(2) Prate ći sadržaji mogu biti u sklopu stambene gra ñevine ili na istoj čestici u zasebnoj poslovnoj gra ñevini.
(3) Na zasebnoj gra ñevnoj čestici veli čine do 0,5 ha mogu biti: predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite, domovi za stare i nemo ćne, vjerske gra ñevine i manje komunalne gra ñevine, igrališta, športsko-rekreacijske površine i manji parkovi.
(4) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi gra ñevine za proizvodnju, skladišta, servisi, odnosno sadržaji koji bukom, mirisom i intenzitetom prometa ometaju
15 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA stanovanje. Postoje ći takvi sadržaji mogu se zadržati, bez mogu ćnosti širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. (5) U sklopu stambenih i stambeno-poslovnih gra ñevina dopušta se ugostiteljska namjena koja ne ometa funkciju stanovanja (caffe, restoran, slasti čarnica i slično).
(6) Na čin i uvjeti gra ñenja odre ñeni ovim odredbama odnose se na gra ñenje novih i rekonstrukciju postoje ćih gra ñevina/zgrada.
(7) Iznimno, kod rekonstrukcije postoje ćih zgrada (izgra ñenih u skladu s aktom kojim se dozvoljava gradnja), može se zadržati postoje će gra ñevno stanje (ve ća visina zgrada, ve ća izgra ñenost čestice, manja udaljenost gra ñevine od me ñe susjedne čestice od propisanih ovim Urbanisti čkim planom).
Članak 6.
MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA (M1)
(1) Površine mješovite namjene – pretežito stambene su površine na kojima su postoje će i planirane gra ñevine stambene namjene, a mogu ći su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ naran častom bojom i oznakom M1.
(2) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) mogu se graditi gra ñevine: − stambene namjene (individualno i višestambeno stanovanje), − stambeno-poslovne namjene, − poslovne namjene.
(3) Na ovim površinama mogu će je na zasebnoj gra ñevnoj čestici ili uz osnovnu stambenu namjenu planirati slijede će sadržaje: − financije, tehni čke i poslovne usluge i informacijske djelatnosti (banke, zastupstva i slično), − politi čke, vjerske, društvene i kulturne namjene kao i vjerske zajednice, − predškolsko i školsko obrazovanje, − zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (dom za starije i nemo ćne i slično), − športsko-rekreacijski sadržaji, − obrtni čke usluge (frizerske, kroja čke, postolarske, fotografske auto-elektri čarske radionice, vulkanizerske radionice, autopraonice i slično), − prodavaonice široke potrošnje i specijalizirane trgovine (prodavaonice čija je GBP do 300,0 m 2, pekare i sli čno), − turisti čkih i ugostiteljskih djelatnosti (hoteli, pansioni, kavane, restorani, vinarije i slično) bez sadržaja koji utje ču na pove ćanje razine buke ili zaga ñenja okoline, − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu, − javna parkirališta.
(4) Sadržaji koji su prate ći a nabrojani u stavku 3. mogu biti u sklopu stambene gra ñevine, a u zonama individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomo ćnoj gra ñevini na istoj gra ñevnoj čestici.
(5) Na zasebnim gra ñevnim česticama veli čine do 1,0 ha mogu se graditi gra ñevine javne i društvene namjene (predškolske i školske ustanove, socijalne ustanove, vjerske gra ñevine), uredski prostori, ugostiteljsko-turisti čke namjene, hoteli, športsko-rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine.
16 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(6) Tihe gospodarske proizvodne djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije mogu se graditi kao prate ći ili samostalni sadržaj na gra ñevinskoj čestici i to tako da njihov udio u ukupnoj GBP ne prelazi 200,0 m 2 .
(7) Na površinama mješovite namjene mogu se ure ñivati parkovi, šetališta i dje čja igrališta.
(8) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambene ne mogu se graditi skladišta, trgova čki i poslovni centri čija je GBP ve ća od 300,0 m 2.
(9) Postoje ći trgova čki, skladišni i poslovni sadržaji na zasebnim gra ñevinskim česticama bez stambene namjene mogu zadržati namjenu i mogu se kasnije prenamijeniti u stambene ili stambeno-poslovne sadržaje.
(10) Kao prate će gra ñevine u širem urbanom podru čju i u suburbanom podru čju mogu se graditi gospodarske gra ñevine poljoprivrednih djelatnosti bez izvora zaga ñenja i negativnog utjecaja na stanovanje za uzgoj životinja i silaže sto čne hrane i ostale pomo ćne gospodarske (poljoprivredne) gra ñevine: − obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i slično), − preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, sušare, hladnja če, vinarije i sli čno), − mini mljekare kapaciteta do 10.000 litara mlijeka dnevno, − skladištenje poljoprivrednih proizvoda (silosi, hambari), − spremanje poljoprivrednih strojeva i alata, − uzgoj životinja do kapaciteta 20 uvjetnih grla, − silaže sto čne hrane do 100 m 2.
Članak 7.
MJEŠOVITA - PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA - M2
(1) Površine mješovite namjene – pretežito poslovne namjene su površine na kojima su postoje će i planirane gra ñevine poslovne i stambene namjene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). Prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ naran častom bojom i oznakom M2.
(2) Na površinama mješovite namjene-pretežito poslovna (M2) mogu se graditi gra ñevine: − poslovne namjene, − javne i društvene namjene, − stambeno-poslovne namjene, − stambene namjene (individualno i višestambeno stanovanje). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz zna čajnije gradske poteze te u užem i suburbanom podru čju.
(3) Na površinama mješovite-pretežito poslovne namjene (M2) , mogu se planirati sljede ći sadržaji: − stanovanje, − prate će sadržaje, − financije, tehni čke i poslovne usluge i informacijske djelatnosti (banke, zastupstva i sli čno), − politi čke, vjerske, društvene i kulturne namjene kao i vjerske zajednice, − predškolsko i školsko obrazovanje,
17 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (dom za starije i nemo ćne i sli čno), − športsko-rekreacijska sadržaji, − obrtni čke usluge (frizerske, kroja čke, postolarske, fotografske, auto-elektri čarske radionice, autopraonice i slično), − trgova čki i skladišni prostori za trgovine i skladištenje proizvoda (do 1.500,0 m 2 GBP), − turisti čkih i ugostiteljskih djelatnosti (hoteli, pansioni, kavane, restorani, vinarije, natkrivene terase i slično) bez sadržaja koji utje ču na pove ćanje razine buke ili zaga ñenja okoline, − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu, − javna parkirališta, − autobusni kolodvor, − parkove, − dje čja igrališta.
(4) Iznimno, na površinama mješovite-pretežito poslovne namjene mogu se graditi i benzinske postaje ili nadogra ñivati postoje ći objekti (punionica plinom za automobile tankom za gorivo).
Članak 8.
JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D)
(1) Površine javne i društvene namjene prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ naran častom bojom i oznakom D. Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi gra ñevine javne i društvene namjene: - upravna D1, - socijalna D2, - zdravstvena D3, - predškolska D4, - školska D5, - kulturna D7, - vjerska D8.
(2) Na površinama javne i društvene namjene ne mogu se graditi gra ñevine stambene, poslovne i gospodarske namjene, osim prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu (stanovi za zaposlene do 100,0 m 2 GBP-a, uredski prostori, manje trgovine, bio-toplana i sli čno).
Članak 9.
GOSPODARSKA NAMJENA – PROIZVODNA (I)
(1) Površine gospodarske namjene – proizvodne prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ ljubi častom bojom i oznakom I. Gospodarska namjena - proizvodna (I) obuhva ća postoje će i planirane površine na kojima se mogu graditi zgrade i gra ñevine proizvodne namjene.
(2) Unutar ovog podru čja mogu se smještati gra ñevine koje služe za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgova čkih, kao što su: 1. Gospodarske gra ñevine za bu čne i/ili potencijalno opasne djelatnosti − industrijska ili obrtni čka proizvodnja ili prerada, osim primarne poljoprivredne proizvodnje (proizvodnja hrane, pi ća, tekstila, kože, kemijskih proizvoda, metala, drveta, elektri čnih i elektroni čkih proizvoda),
18 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− tehni čki servisi (automehani čarske, autolimarske radionice, vulkanizerske radionice, klesarske i limarske radione, kova čnice i sli čno), − benzinske postaje, − gra ñevinarstvo (armira čke, tesarske i sli čne radionice), − trgova čki i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na pove ćanje buke i zaga ñenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (trgovine i skladišta hrane, hladnja če, silosi, trgovine plinom i slično), − prostore za organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda (veletržnica i sli čno) − sto čna vaga, − tržni prostor stoke s pripadaju ćim gra ñevinama − prijevoz i/ili komunalne djelatnosti (kamionska parkirališta, gra ñevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i sli čno), − bioplinska postrojenja (toplana, elektrana), − djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na pove ćanje buke i zaga ñenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprje čavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. 2. Gospodarske gra ñevine za tihe i čiste djelatnosti − financije, tehni čke i poslovne usluge i informacijske djelatnosti (uredi), − obrtni čke usluge (auto-elektri čarske radionice, autopraonice i sli čno), − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu.
(3) Na površinama gospodarske namjene-proizvodne (I) mogu se graditi sve vrste industrijskih, obrtni čkih i drugih gospodarsko-proizvodnih zgrada, ve ćih skladišta, uslužnih objekata, te prate ćih trgova čkih, poslovnih, upravnih i uredskih zgrada, pod uvjetom da ne zaga ñuju okoliš.
(4) Na površinama gospodarske namjene - proizvodne mogu se graditi trgova čki centri u zonama gospodarske namjene proizvodne gdje je dopuštena i poslovna namjena (ljubi časta podloga s oznakama I i K ).
(5) Na površinama gospodarske namjene–proizvodna (I) ne mogu se graditi gra ñevine stambene namjene, osim prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu (stanovi za zaposlene do 100,0 m 2 GBP-a, i slično).
Članak 10.
GOSPODARSKA NAMJENA –POSLOVNA (K)
(1) Površine gospodarske namjene – poslovne prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ crvenom bojom i oznakom K. Gospodarska namjena – poslovna , pretežito uslužna (K1) obuhva ća postoje će i planirane površine na kojima se mogu graditi zgrade poslovne namjene-financije, tehni čke i poslovne usluge (sa manjim pripadaju ćim skladištima, uslužni obrti i sli čno) i informacijske djelatnosti (uredi), te djelatnosti od važnosti za obavljanje svakodnevnih funkcija i održavanja naselja i cjelokupnog Grada.
(2) Na površinama gospodarske namjene – poslovne, pretežito trgova čke (K2) mogu se graditi gra ñevine: − ve ći trgova čki centri (preko 1 500,0 m 2 GBP), − prodajni saloni sa parkiralištima (otvorenim i zatvorenim) te prate ćim servisnim objektima,
19 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− benzinske postaje, − proizvodni pogoni (do 1 500,0 m 2 GBP), − obrtni čke usluge (auto-elektri čarske radionice, autopraonice, i sli čno), − trgova čkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utje ču pove ćanje zaga ñenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, − turisti čkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utje ču na pove ćanje razine buke ili one čiš ćenja okoline (hoteli, pansioni, kavane, natkrivene terase i sli čno), − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu.
(3) Na površinama gospodarske namjene – poslovne, pretežito komunalno servisne (K3) mogu se graditi nove i obnavljati postoje će gra ñevine za potrebe servisa i komunalnih djelatnosti koje ne zagañuju okoliš svojim prisutnoš ću u prostoru te poslovne zgrade vezane za poljodjelsku i šumarsku djelatnost te trgovina.
(4) Na površinama gospodarske namjene-poslovna (K) ne mogu se graditi gra ñevine stambene namjene, osim prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu (stanovi za zaposlene do 100,0 m 2 GBP-a, i slično).
Članak 11.
GOSPODARSKA NAMJENA – UGOSTITELJSKO TURISTI ČKA (T)
(1) Površine gospodarske namjene – ugostiteljsko turisti čke prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ crvenom bojom i oznakom T. Ova namjena obuhva ća hotel (T1).
(2) Na površinama turisti čke namjene uz osnovnu namjenu dozvoljena je izgradnja športsko-rekreativnih i poslovnih sadržaja koji su u funkciji razli čitih turisti čkih usluga.
Članak 12.
ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R)
(1) Površine športsko-rekreacijske namjene prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ zelenom bojom i oznakom R. Sportsko-rekreacijska namjena obuhva ća postoje će i planirane površine za: - ure ñenje samo sportskih terena - šport bez gradnje (R1) i - ure ñenje sportskih terena s prate ćim sportskim gra ñevinama - šport s gradnjom (R2).
Športsko-rekreacijska namjena - šport bez gradnje – R1 (1) Na tim se površinama mogu ure ñivati samo otvorena igrališta te manji prate ći prostori. Mogu ća je gradnja gra ñevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji). Prate ći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon ure ñenja otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta. Ova vrsta sportskih površina podrazumijeva pretežito sportsko-rekreacijsko iskorištavanje sportskih terena (koji ne zahtijevaju velike zemljane i ostale radove).
Športsko-rekreacijska namjena - šport s gradnjom – R2 (1) Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane i stadioni te druge zatvorene i otvorene sportske gra ñevine, s gledalištem ili bez gledališta te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u gra ñevinama. U sklopu
20 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA osnovnih gra ñevina mogu ć je smještaj ugostiteljskih sadržaja i trgovina športskom opremom. Neizgra ñene površine treba oblikovati s visokim (drve ćem) i niskim nasadima.
Članak 13. JAVNE ZELENE POVRŠINE
(1) Javne zelene površine prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ zelenom bojom i oznakom Z.
Javni park - Z1 (1) Javni parkovi namijenjeni su odmoru, rekreaciji i odvijanju ostalih aktivnosti gra ñana te u tu svrhu imaju odre ñeni stupanj ure ñenja i opreme.
(2) U sklopu postoje ćih i novoplaniranih površina namijenjenih javnom parku mogu se graditi paviljoni, sanitarne gra ñevine, postavljati kiosci, graditi manje infrastrukturne gra ñevine, postavljanje urbane opreme (klupe, javne rasvjete, koševi za otpatke i sl.), gradnja manjih sportskih igrališta, ure ñivati pješa čke i biciklisti čke staze. Dio planiranih površina za javni park može se iskoristiti za izgradnju parkirališta.
(3) Postoje ći park uz crkvu svetog Jurja Mu čenika treba održavati prema mjerama zaštite prirodnih i kulturnih cjelina (poglavlje 7. ove Odluke).
Igralište – Z2 (4) U sklopu igrališta mogu se urediti površine za rekreaciju i samostalnu igru djece vode ći ra čuna o njihovim potrebama, mogu ćnostima i sigurnost u korištenju. Prilikom opremanja igrališta mogu se upotrijebiti razni elementi koji omogu ćuju hodanje, tr čanje, skakanje, penjanje, ljuljanje i sl.
Članak 14.
ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)
(1) Zaštitne zelene površine prikazane su na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ zelenom bojom i oznakom Z. Zaštitne zelene površine (Z) su planski i/ili prirodno oblikovani prostori zelenila unutar obuhvata Urbanisti čkog plana, namijenjeni za odvajanje prostora razli čitih namjena. Ovim Urbanisti čkim planom predvi ñene su slijede će zaštitne zelene površine: zaštitno zelenilo uz rub cestovnog koridora D2 na ulazu u Đur ñevac prema mješovitoj-pretežito stambenoj namjeni i gospodarskoj pretežito proizvodnoj, zaštitno zelenilo uz poslovne zone, zaštitno zelenilo uz kanal Čivi ćevac i ostale vodotoke, zaštitno zelenilo oko groblja, zaštitno zelenilo prema deponiji (sjeverozapadni rub obuhvata Urbanisti čkog plana), te manje zelene površine unutar pojedinih stambenih podru čja koje će se ve ćinom i nadalje mo ći koristiti kao vrtovi i vo ćnjaci.
(2) Zaštitne zelene površine vrtova, vo ćnjaka i ostalo pejzažno zelenilo sudjeluje u stvaranju slike naselja. U ovim prostorima nije dozvoljena izgradnja gra ñevina. Iznimka su smještaj infrastrukturnih koridora, izgradnja parkirališta, postavljanje reklamnih panoa, te je dopušteno ure ñenje isklju čivo staza i šetnica, manjih odmorišta te dje čjih igrališta.
Članak 15.
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS)
(1) Na površinama infrastrukturnih sustava mogu se graditi infrastrukturne gra ñevine te ure ñivati zelene površine. Površine prometnih i infrastrukturnih sustava obuhva ćaju
21 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA površine za gradnju i vo ñenje cjelokupne lokalne i regionalne/državne komunalne infrastrukture unutar (ili preko) posebno planiranih pojaseva ili katastarskih/gra ñevnih čestica. To se prvenstveno odnosi na: - prometne površine; - elektroopskrba i prate ći ure ñaji; - plinoopskrba s prate ćim ure ñajima i postrojenjima; - vodoopskrba; - odvodnja; - telekomunikacije.
(2) Na zasebnim prometnim površinama predvi ñena je izgradnja cjelokupne uli čne i cestovne mreže sa odgovaraju ćim prate ćim prometno-uslužnim gra ñevinama: - benzinska stanica; - autobusni kolodvor; - javna parkirališta (otvorena ili unutar prometnih gra ñevina); - pješa čke površine.
(3) Pod ostalim površinama infrastrukturnih sustava podrazumijevaju se prostorni pojasevi i pojedine gra ñevne čestice unutar kojih se postavljaju (grade ili ukopavaju) infrastrukturne gra ñevine za ostale komunalne sadržaje (cjevovodi, dalekovodi, trafostanice, plinske podstanice, vodocrpne stanice, pro čista či otpadnih voda, stupovi/odašiljači za nepokretne i pokretne telekomunikacije).
Članak 16.
VODE I VODNA DOBRA (V)
(1) Površine pod vodom (V1) obuhva ćaju kanale koji cijele godine imaju vode.
(2) Površine povremeno pod vodom (V2) obuhva ćaju kanale, ure ñene i neure ñene inundacije, i druge površine koje čine vodno dobro.
Članak 17.
GROBLJA
(1) Na površinama za ure ñenje groblja pored grobnica mogu se graditi prate će gra ñevine (vjerske gra ñevine, dogradnja mrtva čnice i sli čno).
(2) Kao prate ći sadržaji na površinama za ure ñenje groblja mogu se graditi trgova čke i poslovne gra ñevine koje nadopunjavaju osnovnu funkciju (cvje ćarnice, kamenoklesarske radionice, prodavaonice potrepština za groblje, uredi uprave groblja i sli čno).
(3) Ovim Urbanisti čkim planom se omogu ćuje proširenje postoje će površine namijenjene groblju kako je prikazano na Kartografskom prikazu 1.
22 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
2. Uvjeti smještaja gra ñevina gospodarskih djelatnosti
2.1. Op ći uvjeti smještaja gra ñevina gospodarske namjene
Članak 18. (1) Op ći uvjeti smještaja gra ñevina gospodarske namjene primjenjuju se ukoliko posebnim uvjetima za svaku posebnu gospodarsku aktivnost nisu propisane druk čije odrednice (uvjeti se u pravilu odnose na novo planirane zgrade, a primjenjuju se i kod gra ñevinske obnove postoje ćih zgrada i sve druge slu čajeve koji se mogu pojaviti prilikom planiranja razvoja Grada).
2.1.1. Oblik, veli čina i izgra ñenost gra ñevne čestice
Članak 19. (1) Gra ñevna čestica mora imati oblik i površinu koja omogu ćava funkcionalno i racionalno korištenje prostora u skladu sa Urbanisti čkim planom.
(2) S obzirom na svaku gospodarsku aktivnost koja se na gra ñevnim česticama smješta odre ñene su najmanje dozvoljene površine gra ñevnih čestica za svaku gospodarsku aktivnost posebno ( Pmin).
(3) Dozvoljava se mogu ćnost spajanja dvije i/ili više gra ñevnih čestica u jednu s ciljem što lakšeg i kvalitetnijeg smještaja namjene u odre ñeni prostor.
(4) Ukoliko se nova gra ñevna čestica formira cijepanjem od postoje će gra ñevne čestice, obje novoformirane gra ñevne čestice trebaju zadovoljiti minimalne uvjete koji su zadani za gra ñevnu česticu koje su odre ñene ovim Urbanisti čkim planom.
(5) Gra ñevine stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju se projektirati i graditi tako da je mogu ća jednostavna prilagodba gra ñevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
(6) Gra ñenje se može odvijati samo na ure ñenoj gra ñevnoj čestici a to je svaka čestica koja ima pristup s prometne površine, riješenu odvodnju otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta u skladu s Urbanisti čkim planom ili čije je ure ñenje zapo četo na temelju programa gradnje gra ñevina i ure ñaja komunalne infrastrukture.
(7) Najve ći dozvoljeni koeficijent izgra ñenosti je max kig=0,7 odre ñeno posebno za uže, šire i suburbano podru čje.
(8) Najve ći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti je max kis=3,6 odre ñeno posebno za uže, šire i suburbano podru čje.
2.1.2. Smještaj gra ñevina na gra ñevnoj čestici
Članak 20.
(1) S obzirom na smještaj gra ñevine na gra ñevnoj čestici mogu biti: − Slobodnostoje će gra ñevine, − Poluotvorene gra ñevine, − Ugra ñene gra ñevine – gra ñevine u nizu.
23 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(2) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m, a max. 10,0 m. Iznimno udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m, ovisno o specifi čnoj konfiguraciji terena, tehni čkog i funkcionalnog rješenja i sli čno.
(3) Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m, a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknuta za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m ako nije druk čije odre ñeno dalje u Odredbama ovog Urbanisti čkog plana za svaku namjenu posebno.
(4) Slobodnostoje će i dvojne zgrade ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne me ñe, ako na toj strani imaju orijentirane otvore. Pod otvorima se ne smatraju: − prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve će veli čine 120x60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, s parapetom minimalno 2,0 m, − dijelovi zida od staklene opeke ili sli čnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veli činu zida, − ventilacijski otvori najve ćeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15x15 cm, a kroz koji se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogu će ostvariti vizualni kontakt.
(5) U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu osnovnih gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je 4,0 m ako nije druk čije odre ñeno dalje u Odredbama ovog Urbanisti čki plana za svaku namjenu posebno.
(6) U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja udaljenost prate će i pomo ćne gra ñevine od najbliže strane osnovne gra ñevine na susjednoj gra ñevnoj čestici može biti 4,0 m ako nije druk čije odre ñeno dalje u Odredbama ovog Urbanisti čkog plana za svaku namjenu posebno.
(7) Prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina, nove gradnje unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili u slu čaju interpolacije me ñusobni odnos osnovne, prate će i pomo ćne gra ñevine može se zadržati postoje će stanje izgradnje i uvjeta korištenja te ili susjednih gra ñevnih čestica radi zadržavanja karakteristi čnog uzorka naselja i mogu ćnosti gradnje (odnose se na visinu gra ñevine, izgra ñenost gra ñevne čestice, udaljenost gra ñevinske linije od regulacijske linije, udaljenost gra ñevine od me ñe gra ñevne čestice i susjedne gra ñevine i ostalo).
(8) Izgra ñene prate će i pomo ćne gra ñevine na susjednim gra ñevnim česticama ne mogu biti razlog nemogu ćnosti lociranja osnovne gra ñevine uz bo čnu me ñu čestice, bez obzira na njihovu me ñusobnu udaljenost ako je to karakteristi čan uzorak postoje ćeg naselja.
(9) Prate će gra ñevine koje se na gra ñevnu česticu smještaju uz gra ñevinu osnovne namjene mogu biti gra ñene kao samostoje će ili u kompleksu s osnovnom gra ñevinom.
(10) Pomo ćne gra ñevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prate ću gra ñevinu, gra ñene kao samostoje će ili kao dvojne na me ñi prema susjednoj gra ñevnoj čestici (uz suglasnost susjeda), osim za poljoprivredne gra ñevine namijenjene uzgoju životinja i silažu sto čne hrane.
(11) Pomo ćne gra ñevine preporu ča se locirati na onoj strani gra ñevne čestice na kojoj je izgra ñena i osnovna gra ñevina.
24 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(12) Pomo ćna gra ñevina bez izvora zaga ñenja, može se graditi i na suprotnoj strani čestice u odnosnu na osnovnu gra ñevinu.
(13) Me ñusobna udaljenost gra ñevina unutar jedne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju.
(14) Udaljenost me ñu gra ñevinama treba biti uskla ñena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara (članak 118. ove Odluke).
(15) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici, unutar gospodarske namjene mogu se smjestiti, ako nije dalje u Odredbama ovog Urbanisti čkog plana odre ñeno: 1. Gra ñevina osnovne namjene, jedna ili kompleks gospodarskih gra ñevina, osim gra ñevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, 2. Prate će gra ñevine, servisne i infrastrukturne gra ñevine u funkciji gospodarske djelatnosti, 3. Pomo ćna gra ñevina koja služi redovnoj upotrebi gospodarskih gra ñevina. Pomo ćne gra ñevine su: − Garaže, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, − Cisterne i septi čke jame, − Podzemni i nadzemni spremnici goriva, − Solarni kolektor. Jednostavne gra ñevine su : − reklamni pano – mogu će je postavljanje na na čin da ne ugrožava prometnu komunikaciju i da ujedno ne ometa odvijanje namjene na gra ñevnoj čestici gdje je postavljen i na susjednim gra ñevnim česticama, − nadstrešnica za sklanjanje ljudi, − kiosk i druge gra ñevine gotove konstrukcije – mogu će je njihovo postavljanje kao dodatak osnovnoj namjeni–trgova čkoj ili ugostiteljskoj, ukupne gra ñevinske (bruto) površine do12,0 m 2, − tende, podesti otvorenih terasa, − komunalna oprema (klupa, koš za sme će).
2.1.3. Visina i oblikovanje gra ñevina
Članak 21.
(1) Najve ća etažna visina gra ñevine je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m a iznimno i više.
(2) Najve ća etažna visina pomo ćnih i prate ćih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max visina je Vmax = 4,50 m, a iznimno i viša ako je odre ñena dalje u Odredbama.
(3) U prije navedenim Odredbama mjerodavan je broj etaža i taj broj se ne može mijenjati odnosno nije dozvoljena mogu ćnost zamjene visine potkrovlja i suterena za još jednu etažu.
(4) Visina gra ñevine koje radi tehnoloških procesa koji se u njima obavljaju kao što su silosi, dimnjaci, kotlovnice, strojarnice, dizala i sli čno, može biti i viša od navedenih maksimalnih visina.
(5) Na čin oblikovanja gra ñevina treba se zasnivati na suvremenoj tehnologiji gradnje i gra ñevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra ñevine i podneblju.
25 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(6) Položaj pro čelja osnovne gra ñevine može biti paralelan sa regulacijskom linijom ili sa osi prometnice ako takav na čin orijentacije pro čelja odgovara situaciji na terenu, gra ñevinsko- tehni čkim uvjetima predmetne gra ñevine.
(7) Gra ñevine se mogu graditi kao arhitektonski kompleks od nekoliko funkcionalno povezanih gra ñevina smještenih na istoj gra ñevnoj čestici, me ñusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(8) Postoji mogu ćnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambeno-poslovne gra ñevine, poslovne gra ñevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambeno – poslovne gra ñevine i garaže.
(9) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, šed, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(10) Postoje ći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slu čajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovom Urbanisti čkim planom, ako se adaptacija vrši unutar postoje ćih gabarita gra ñevine.
(11) Postoje ći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika gra ñevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine gra ñevina, propisanih ovim Urbanisti čkim planom.
(12) Na gra ñevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može iznositi najviše 80,0 cm.
(13) Kod projektiranja gra ñevina potrebno je voditi ra čuna o položaju klima ure ñaja, kako ne bi dominirali na pro čeljima gra ñevina. Potrebno je adekvatno riješiti odvod kondenzata iz klima ure ñaja koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješa čke i kolne površine.
(14) Koristiti gra ñevne materijale otporne na oborine i vatru, a svojim oblikovanjem i materijalima zgrade se trebaju uklopiti u sliku mjesta i okolnoga krajolika.
2.1.4. Ure ñenje gra ñevne čestice i ograda
Članak 22.
(1) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice ili ako je druk čije odre ñeno za svaku gospodarsku namjenu posebno.
(2) Dio čestice izme ñu gra ñevinske i regulacijske linije važan je za sliku ulice i za doživljaj cjelovitog izgleda gospodarskoga prostora. Zbog toga je taj prostor potrebno promišljeno arhitektonski i hortikulturno oblikovati, a može ga se urediti i kao dodatno parkiralište za zaposlene i goste.
(3) Gra ñevnu česticu iza osnovne gra ñevine mogu će je urediti postavljanjem nadstrešnica, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina u funkciji osnovne namjene gra ñevine te parkirno/garažnih mjesta a jednim dijelom kao zelenu površinu.
(4) Postoje će kvalitetno zelenilo na gra ñevnim česticama treba u što ve ćoj mjeri sa čuvati i uklopiti u novo ure ñenje zelenih i hortikulturno ure ñenih površina.
26 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(5) Zelene i hortikulturno ure ñene površine na gra ñevnoj čestici dozvoljeno je opremiti odgovaraju ćim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i sl.
(6) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske elemente, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(7) Ograda se podiže unutar gra ñevne čestice na njezinim granicama s vanjskim rubom najdalje na me ñi gra ñevne čestice ili regulacijske linije.
(8) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu ili uvu čeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. Preporu ča se da svojom visinom, položajem i oblikovanjem ne ugrožava preglednost prometne površine, te time utje če na sigurnost prometa.
(9) Visina ograde mjeri se od najnižeg dijela kona čno izravnatog i ure ñenog terena uz pro čelje do najviše to čke ograde odnosno zida.
(10) Visina uli čne ograde može biti najviše do 1,50 m, uz uvjet da puno podnožje nije više od 0,5 m. Na me ñi prema susjednim česticama najve ća visina ograde može biti do 1,80 m, a i viša ukoliko je to nužno radi zaštite grañevine ili na čina njezina korištenja.
(11) Iznimno, uli čne ograde mogu biti više od 1,50 m i to kada je to nužno radi zaštite gra ñevine ili načina njezina korištenja, u slu čaju poštivanja karakteristi čnog elementa uli čnih ograda u izgra ñenim dijelovima naselja ili u slu čaju oblikovanja slike ulice.
(12) Ukoliko na dijelu gra ñevne čestice slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogu ćava izlaz životinja van čestice.
(13) Ograde gra ñevnih čestica mogu se izvesti od materijala (beton, kamen, opeka, žica i sli čno) i sadnjom biljaka (drvo, zeleni nasad-živica i slično). Podnožje uli čne ograda može biti izvedeno kao niski puni zid do visine 0,5 m.
(14) Ulazna vrata na uli čnoj ogradi moraju se otvarati na gra ñevnu česticu, kako se ne bi ugrožavao promet na javnoj površini.
(15) Teren oko gra ñevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente ure ñenja okoliša gra ñevina treba izvesti na na čin da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogu ći otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih gra ñevina.
2.1.5. Priklju čak gra ñevne čestice i gra ñevine na javnu i komunalnu infrastrukturu
Članak 23. (1) Svaka gra ñevna čestica gospodarske namjene mora imati osiguran neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine: - 4,50 m za gra ñevne čestice namijenjene za gospodarsku namjenu – poslovna (K1, K2 i K3), stambeno-poslovnu namjenu, poslovnu namjenu i sli čno. - 5,50 m za gra ñevne čestice namijenjene gospodarskoj namjeni – proizvodna (I), - kao i ostale širine kolnog pristupa koje se iznimno mogu propisati ovisno o konfiguraciji terena i sli čno, sukladno posebnim uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak. To čna pozicija kolnog pristupa riješit će se za svaku grañevnu česticu prilikom izrade tehni čke dokumentacije.
27 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(2) Kada se izme ñu gra ñevne čestice i prometne površine planiraju druge javne površine – pješa čka i biciklisti čka staza, zeleni pojas, odvodni kanali, kolni prilaz gra ñevnoj čestici s prometne površine može se omogu ćiti preko njih u skladu s posebnim propisima.
(3) Parkirališta ili garažne površine mogu će je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Mogu ća je izgradnja garaža za osobna vozila zaposlenika, posjetitelja i stanara unutar gra ñevne čestice u sklopu odgovaraju će namjene.
(5) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži, može se ukopati na na čin da podzemne etaže garažnog prostora odgovaraju onoj udaljenosti od susjedne me ñe koja važi za zgradu ispod koje se nalazi podzemna garaža.
(6) Ukoliko je rije č o ugra ñenim gra ñevinama tada se zidovi garažnog prostora koji se nalaze u podzemnoj etaži mogu postaviti na me ñi gra ñevne čestice na na čin da se ne ugrožavaju bitni zahtjevi te gra ñevine, susjednih gra ñevina i prema posebnim propisima.
(7) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži može zauzimati 100% površine gra ñevne čestice u užem urbanom podru čju. Ne ra čuna se u izgra ñenost gra ñevne čestice. Tada mora zadovoljiti sljede će uvjete: - krov podrumske etaže iznad kojeg nije gra ñevina mora biti zajedni čki (javni) prostor, - dio gra ñevine dostupan svim stanarima i korisnicima (kolna površina, pješa čka površina, parkiralište, manipulativni prostor, dje čje igralište i sli čno).
(8) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
(9) Sve planirane gra ñevine moraju u tehni čko – higijenskom smislu zadovoljiti važe će standarde vezano za površinu, veli čine prostorija, a naro čito sanitarne uvjete.
(10) Utovar, istovar ili pretovar teretnih vozila može se obavljati samo na gra ñevnoj čestici. Na čestici se mora osigurati i parkiralište za osobna vozila zaposlenika i poslovnih stranaka.
(11) Unutar svake gra ñevne čestice potrebno je odrediti mjesto spremnika za odlaganje otpada nastalog prilikom redovnog korištenja gra ñevina, a koji ne će narušavati higijensko- sanitarne uvjete kao i estetske uvjete.
(12) Minimalnom komunalnom opremljenoš ću prostora za ure ñenje gra ñevne čestice smatra se mogu ćnost direktnog priklju čenja gra ñevne čestice na javnu prometnu površinu, mogu ćnost priklju čenja gra ñevine na niskonaponsku mrežu, a ostalo (vodoopskrba, odvodnja, priklju čenje na elektroni čku i plinsku mrežu) odre ñuje se prema mjesnim prilikama.
(13) Odvodnja oborinske vode s krovnih ploha treba biti riješena na na čin da se skuplja unutar vlastite gra ñevne čestice i odvodi putem sustava za odvodnju oborinskih voda.
(14) S ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sli čno kako na krovu gra ñevine tako i u okviru gra ñevne čestice.
(15) Tijekom proizvodnog procesa ili uskladištenja sirovina, polu-gotovih ili gotovih proizvoda ne smiju se javljati štetni i opasni plinovi ili neke druge vrste nedozvoljenoga
28 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA one čiš ćenja zraka, vode i tla. Ako dolazi do kontroliranog izljeva štetnih tvari, tada je potrebno provesti odgovaraju će filtriranje, taloženje ili pro čiš ćavanje prije ispuštanja u okoliš.
(16) Ako postoji opasnost prolijevanja štetnih tekućina u teren prilikom skladištenja na otvorenom, tada se za cijelu gra ñevnu česticu treba provesti djelotvorna drenaža i odvodnja s odgovaraju ćim ure ñajem za filtriranje prije ispusta u javni sustav odvodnje.
Članak 24.
PLANIRANE GOSPODARSKE NAMJENE
(1) Smještaj gra ñevina gospodarskih djelatnosti, na podru čju obuhvata ovog Urbanisti čkog plana, predvi ñen je u sklopu slijede ćih namjena: - gospodarska namjena – proizvodna (I), - gospodarska namjena – poslovna (K), - gospodarska namjena – turisti čka (T1), - gospodarska namjena – poljoprivredna (unutar mješovite namjene M1 i proizvodne I).
(2) Razmještaj i veli čina planiranih namjena za gospodarske djelatnosti prikazani su na karti 1. Korištenje i namjena površina u M 1:5.000.
Članak 25.
GOSPODARSKA NAMJENA PROIZVODNA (I)
(1) Površine za smještaj gra ñevina gospodarske namjene – proizvodna (I), ozna čeno ljubi častom bojom, definirane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u M : 5.000.
(2) Unutar podru čja gospodarske namjene - proizvodna (I) mogu se smještati gra ñevine koje služe za obavljanje gospodarske djelatnosti – poslovna (K) ukoliko postoji oznaka K na kartografskom prikazu.
(3) Na zemljištu predvi ñenom za izgradnju gra ñevina gospodarske namjene - proizvodne (I) mogu ć je smještaj ve ćih i tehnološki složenijih proizvodnih gra ñevina i opreme onih industrija koje imaju ve ća prometna optere ćenja, kod kojih se ve ći dio proizvodnog procesa odvija na otvorenom prostoru i koje se po vrsti i oblikovanju gra ñevina ne mogu uklopiti u oblikovanje okolnih podru čja.
Članak 26.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE PROIZVODNE (I)
(1) Najmanja dozvoljena površina gra ñevne čestice je Pmin=1.120,0 m 2. Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 28,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 40,0 m. Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis = 3,0 .
29 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni Najmanja površina Najmanja širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne čestice gra ñevne čestice gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Pmin čestice kig kis 28,0 40,0 1 120,0 0,6 3,0
(2) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici, unutar gospodarske namjene – proizvodne (I) mogu se smjestiti: − Gra ñevina osnovne namjene: - jedna ili kompleks gospodarskih gra ñevina, sa nemogu ćnoš ću gradnje gra ñevina poljoprivrednog gospodarstva s negativnim utjecajem na naselje, osim gospodarskih gra ñevina poljoprivrednih djelatnosti za klanje životinja i preradu mesa, ribe i drugih životinjskih ostataka, te mljekare kapaciteta ve ćih od 10.000 l mlijeka dnevno i bez mogu ćnosti gradnje poljoprivrednih gra ñevina sa uzgojem životinja i silaže sto čne hrane. − Prate će gra ñevine, servisne i infrastrukturne gra ñevine u funkciji gospodarske namjene, − Pomo ćne gra ñevine – više njih, koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih gra ñevina.
(3) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Ako je u postoje ćoj ulici odre ñen gra ñevni pravac, najmanje jedna gra ñevina u kompleksu treba biti locirana na tom pravcu. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. U slu čajevima gradnje gra ñevina u neizgra ñenim podru čjima najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu osnovnih gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je 5,0 m. U slu čajevima gradnje gra ñevina u neizgra ñenim podru čjima najmanja udaljenost prate će i pomo ćne gra ñevine od najbliže strane osnovne gra ñevine na susjednoj gra ñevnoj čestici može biti 1,0 m ako je u prostoru mogu će ostvariti. Me ñusobna udaljenost gra ñevina unutar jedne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju. Udaljenost me ñu gra ñevinama treba biti uskla ñena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara ( članak 118. ove Odluke).
(4) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Visina gra ñevina koje radi tehnoloških procesa koji se u njima obavljaju kao što su silosi, dimnjaci, kotlovnice, strojarnice dizala i sl., može biti i viša od navedenih maksimalnih visina. Najve ća etažna visina pomo ćnih i prate ćih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax=6,0 m, a iznimno i više.
(5) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, šed, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(6) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. Gra ñevna čestica prema javno-prometnoj površini može se urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevnu česticu i preglednost prometnih površina. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike i za posjetitelje. Gra ñevnu česticu iza osnovne gra ñevine mogu će je urediti postavljanjem nadstrešnica, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina u funkciji osnovne namjene gra ñevine te parkirno/garažnih mjesta a jednim dijelom kao zelenu površinu.
30 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(7) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(8) Gospodarske zone treba ure ñivati na na čin da gra ñevine unutar zone budu najmanje 5,0 m udaljene od gra ñevnih čestica stambene, mješovite, javne i društvene te sportsko- rekreacijske namjene. Preporu ča se gospodarske zone od stambene, mješovite, javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom.
(9) Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m, a iznimno i više.
(10) Novoformirana gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 5,50 m, sukladno uvjetima nadležnog tijela koje upravlja javnom prometnicom na koju se vrši priključak.
(11) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
Članak 27.
GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA (K)
(1) Površine za smještaj gra ñevina gospodarske namjene – poslovnu (K) i proizvodnu (I), definirane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u M : 5.000.
(2) Ovim Odredbama koje slijede propisuju se uvjeti izgradnje na gra ñevnim česticama predvi ñenim ovim Urbanisti čkim planom za gospodarsku namjenu - poslovna (K1, K2 i K3).
(3) Gospodarska namjena poslovna (K) može se planirati unutar podru čja zone gospodarske namjene-proizvodna (I).
(4) Gospodarska namjena–poslovna mogu se graditi unutar izgra ñenih dijelova gra ñevinskog podru čja naselja te se ovim Urbanisti čkim planom smatraju: − K1 – uslužna namjena, − K2 – trgova čka namjena, − K3 – komunalno-servisna namjena. − Na gra ñevnim česticama i u gra ñevinama gospodarske namjene – poslovne ne mogu se graditi stambene gra ñevine osim prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu (stanovi za zaposlene do 100,0 m 2 GBP-a, i slično).
Članak 28.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE POSLOVNA (K)
(1) Na gra ñevine poslovne namjene primjenjuju se slijede ći uvjeti o smještaju gra ñevina gospodarske namjene - poslovna: Gospodarske gra ñevine-poslovne namjene mogu se graditi u sklopu zone gospodarske namjene-proizvodna (I) a tada najmanja dozvoljena površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine gospodarske namjene-poslovne (K) je Pmin=1 000,0 m 2. Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice gospodarske namjene-poslovne (K) u sklopu zone gospodarske namjene-proizvodna (I) je 25,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice gospodarske namjene-poslovne (K) u sklopu zone gospodarske namjene-proizvodna (I) je 40,0 m.
31 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis = 3,0.
Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni Najmanja širina Najmanja površina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne čestice gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti čestice Pmin čestice kig kis 25,0 40,0 1 000,0 0,6 3,0
Ostali uvjeti smještaja gospodarske namjene poslovna (K) se ostvaruju prema odredbama propisanim u članku 26. ove Odluke.
(2) Gospodarske gra ñevine–poslovne namjene mogu se graditi unutar ostalih izgra ñenih dijelova gra ñevinskog podru čja naselja kao gra ñevine na pojedina čnim gra ñevnim česticama i interpolacijom gra ñevne čestice unutar karakteristi čnog uzorka naselja. Najmanja dozvoljena površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevina gospodarske namjene – poslovne je Pmin= 480,00 m 2. Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice gospodarske namjene-poslovne (K) unutar ostalih izgra ñenih dijelova gra ñevinskog podru čja naselja je 16,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice gospodarske namjene-poslovne(K) unutar ostalih izgra ñenih dijelova gra ñevinskog podru čja naselja je 30,0 m. Prilikom rekonstrukcije, nadogradnje, dogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina i slično, unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili nove gradnje u slu čaju interpolacije gra ñevine u ve ć zadan karakteristi čan uzorak naselja dozvoljena su odstupanja od naprijed zadane minimalne širine i dubine gra ñevne čestice. Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,7. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis=3,5. S obzirom na smještaj gra ñevine na gra ñevnoj čestici gra ñevine mogu biti: − Slobodnostoje će gra ñevine, − Poluotvorene gra ñevine, − Ugra ñene gra ñevine – u nizu.
Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dati su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti čestice Na čin izgradnje čestice čestice kig kis Pmin osnovne gra ñevine Sub Sub Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže Šire urba Uže Šire urba Suburbano Suburbano Suburbano no no podru čje podru čje podru čje Podru čje Podru čje Prizemne, jednokatne i 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 dvokatne
(3) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici, unutar gospodarske namjene – poslovna (K) mogu se graditi: − Gra ñevina osnovne namjene: - jedna ili kompleks gospodarskih – poslovna gra ñevina, − Prate će gra ñevine, servisne i infrastrukturne gra ñevine u funkciji gospodarske namjene - poslovna,
32 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Pomo ćne gra ñevine – više njih, koje služe redovnoj upotrebi gospodarskih gra ñevina - poslovna.
(4) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m i sli čno. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,50 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. Prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina, nove gradnje unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili u slu čaju interpolacije me ñusobni odnos osnovne, prate će i pomo ćne gra ñevine može se zadržati postoje će stanje izgradnje i uvjeta korištenja te ili susjednih gra ñevnih čestica radi zadržavanja karakteristi čnog uzorka naselja i mogu ćnosti gradnje (odnose se na visinu gra ñevine, izgra ñenost gra ñevne čestice, udaljenost gra ñevinske linije od regulacijske linije, udaljenost gra ñevine od me ñe gra ñevne čestice i susjedne gra ñevine i ostalo). Prate će gra ñevine koje se na gra ñevnu česticu smještaju uz gra ñevinu osnovne namjene mogu biti gra ñene kao samostoje će ili u kompleksu s osnovnom gra ñevinom. Pomo ćne gra ñevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prate ću gra ñevinu, gra ñene kao samostoje će ili kao dvojne na me ñi prema susjednoj gra ñevnoj čestici. Izgra ñene prate će i pomo ćne gra ñevine na susjednim gra ñevnim česticama ne mogu biti razlog nemogu ćnosti lociranja osnovne gra ñevine uz bo čnu me ñu čestice, bez obzira na njihovu me ñusobnu udaljenost. Meñusobna udaljenost gra ñevina unutar jedne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju. Udaljenost me ñu gra ñevinama treba biti uskla ñena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara (članak 118. ove Odluke).
(5) Gra ñevine gospodarske namjene poslovne – pretežito trgova čke (K2) treba urediti na na čin da gra ñevine unutar zone budu najmanje 4,0 m udaljene od gra ñevnih čestica stambene, mješovite, javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene. Preporu ča se gra ñevina gospodarske namjene poslovna–pretežito trgovačke (K2) od stambene, mješovite, javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom.
(6) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. Visina gra ñevina koje radi tehnoloških procesa koji se u njima obavljaju kao što su dimnjaci, kotlovnice, strojarnice dizala i slično, može biti i viša od navedenih maksimalnih visina.
(7) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(8) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. Gra ñevna čestica prema javno-prometnoj površini može se urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevinu. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike i za posjetitelje. Gra ñevnu česticu iza osnovne gra ñevine mogu će je urediti postavljanjem nadstrešnica, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina u funkciji osnovne namjene gra ñevine te parkirno/garažnih mjesta a jednim dijelom kao zelenu površinu.
33 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(9) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(10) Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m, a iznimno i više.
(11) Novoformirana gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m, sukladno uvjetima nadležnog tijela koje upravlja javnom prometnicom na koju se vrši priključak.
(12) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
Članak 29.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA NA POVRŠINAMA TURISTI ČKO-UGOSTITELJSKE NAMJENE - (T1)
(1) Površine za smještaj gra ñevina turisti čko-ugostiteljske namjene (T1) definirane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u M : 5.000.
(2) To su površine izgra ñene ili namijenjene za izgradnju zgrada osnovne ugostiteljsko- turisti čke namjene, prate ćih i pomo ćnih gra ñevina.
(3) Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin = 480,00 m 2 . Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 16,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 30,0 m.
(4) Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =3,0 .
(5) Na površinama ove namjene na jednoj gra ñevnoj čestici mogu ća je izgradnja jedne ili više gra ñevina osnovne namjene koje čine oblikovnu i funkcionalnu cjelinu.
(6) Na površinama ove namjene pored gra ñevine osnovne ugostiteljsko – turisti čke namjene nije mogu ća izgradnja i gra ñevina isklju čivo drugih namjena – poslovne, stambene i slično.
(7) Poslovni sadržaji i u manjem obimu stambeni sadržaji mogu ći su isklju čivo u sklopu gra ñevine osnovne namjene (u jednom od njenih dijelova).
(8) Kao sastavni dio ugostiteljsko-turisti čke ponude zajedno sa gra ñevinama osnovne namjene na jednoj gra ñevnoj čestici mogu ća je gradnja i gra ñevina sportsko rekreacijskih sadržaja (dvorane, bazeni i slično) te ure ñenje i manjeg broja vanjskih sportskih igrališta.
(9) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja – gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. U slu čaju gradnje u nizu može se planirati kolni pristup (pasaž) minimalne širine 3,0 m na stražnji dio gra ñevne čestice.
34 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Me ñusobna udaljenost gra ñevina unutar jedne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju. Udaljenost me ñu gra ñevinama treba biti uskla ñena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara (članak 118. ove Odluke). U ve ć izgra ñenim dijelovima naselja gra ñevni pravac i udaljenost prema okolnim gra ñevinama može se odrediti prema postoje ćem karakteristi čnom uzorku naselja.
(10) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više.
(11) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(12) Ograde prema javnim površinama nije obvezno graditi (osim za specifi čne dijelove kao npr. gospodarske dvorišta, infrastrukturne gra ñevine i sli čno).
(13) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice.
(14) Novoformirana gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine 4,50 m, sukladno uvjetima nadležnog tijela koje upravlja javnom prometnicom na koju se vrši priključak.
(15) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju. 5.1.1.1 ove Odluke.
Članak 30.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA NA POVRŠINAMA MJEŠOVITE NAMJENE (M1 i M2) (1) Površine za smještaj gra ñevina za površine mješovite namjene (M1 i M2) definirane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u M : 5.000.
(2) Gra ñevine gospodarske proizvodne i poslovne namjene mogu se graditi pored površina gospodarske namjene i na površinama mješovite namjene: − M1 - pretežito stambena namjena, − M2 - pretežito poslovna namjena.
(3) Postoje će gra ñevine koje imaju ve ću izgra ñenost gra ñevne čestice od dozvoljene ovim Urbanisti čkim planom mogu se rekonstruirati ili graditi zamjenska zgrada, ali se postoje ća izgra ñenost gra ñevne čestice ne može pove ćavati.
(4) Sva navedena namjena u člancima 6. i 7. ove Odluke može se graditi zasebno kao jednonamjenske gra ñevine na gra ñevinskoj čestici ili u sklopu druge osnovne namjene.
Članak 31.
(1) Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin = 480,00 m 2 . Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 16,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 30,0 m. Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,7.
35 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis=3,6. S obzirom na smještaj gra ñevine na gra ñevnoj čestici gra ñevine mogu biti: − Slobodnostoje će gra ñevine, − Poluotvorene gra ñevine, − Ugra ñene gra ñevine – u nizu. Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dati su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no Prizemne Po/S+P+Pk 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 2,1 1,8 1,5
e ć Jednokatne Po/S+P+1K+ 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 2,8 2,4 2,0 Pk evine
ñ Dvokatne Po/S+P+2K+ 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 gra Pk
Slobodnostoje Ostalo (do Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk) Prizemne Po/S+P+Pk 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 2,1 1,8 1,5
evine evine
ñ Jednokatne Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 2,8 2,4 2,0 Pk Dvokatne Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 Pk Ostalo (do Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Poluotvorenegra Pk) Prizemne Po/S+P+Pk 10,0 30,0 300,0 0,7 0,6 0,5 2,1 1,8 1,5
evine Jednokatne ñ Po/S+P+1K+ 10,0 30,0 300,0 0,7 0,6 0,5 2,8 2,4 2,0 Pk Dvokatne
enegra Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 ñ Pk Ostalo (do Ugra Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk)
(2) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici unutar mješovite namjene-pretežito stambena (M1) mogu se graditi: − Gra ñevina osnovne namjene: - jedna stambena, stambeno-poslovna ili poslovna gra ñevina − Prate ća gra ñevina: - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu gra ñevinu, jedna poslovna gra ñevina, - uz osnovnu poslovnu gra ñevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna gra ñevina.
36 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Pomo ćne gra ñevine – više njih, za koje mogu ćnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakteristi čnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomo ćne gra ñevine koje služe redovnoj upotrebi stambene gra ñevine, - pomo ćne gospodarske (poljoprivredne) gra ñevine bez izvora zaga ñenja.
(3) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici unutar mješovite namjene - pretežito poslovna (M2) mogu se graditi: − Gra ñevina osnovne namjene: - poslovna gra ñevina ili stambeno-poslovna ili jedna stambena gra ñevina − Prate ća gra ñevina: - uz osnovnu poslovnu gra ñevinu, jedna stambena ili stambeno – poslovna gra ñevina, - uz osnovnu stambenu ili stambeno – poslovnu gra ñevinu, jedna poslovna gra ñevina. − Pomo ćne gra ñevine – više njih, za koje mogu ćnost gradnje i smještaj na čestici ovisi o karakteristi čnom uzorku naselja, a mogu biti: - pomo ćne gra ñevine koje služe redovnoj upotrebi poslovne gra ñevine.
(4) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje će karakteristi čne matrice naselja – gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,5 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 3,0 m a preporuka je 4,0 m. U slu čaju gradnje u nizu može se planirati kolni pristup (pasaž) minimalne širine 3,0 m na stražnji dio gra ñevne čestice. Slobodnostoje će i dvojne zgrade ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne me ñe, ako na toj strani imaju orijentirane otvore. Pod otvorima se ne smatraju: − prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve će veli čine 120x60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, s parapetom minimalno 2,0 m, − dijelovi zida od staklene opeke ili sli čnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veli činu zida, − ventilacijski otvori najve ćeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15x15 cm, a kroz koji se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogu će ostvariti vizualni kontakt. Prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina, nove gradnje unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili u slu čaju interpolacije me ñusobni odnos osnovne, prate će i pomo ćne gra ñevine može se zadržati postoje će stanje izgradnje i uvjeta korištenja te ili susjednih gra ñevnih čestica radi zadržavanja karakteristi čnog uzorka naselja i mogu ćnosti gradnje (odnose se na visinu gra ñevine, izgra ñenost gra ñevne čestice, udaljenost gra ñevinske linije od regulacijske linije, udaljenost gra ñevine od me ñe gra ñevne čestice i susjedne gra ñevine i ostalo). Prate će gra ñevine koje se na gra ñevnu česticu smještaju uz gra ñevinu osnovne namjene mogu biti gra ñene kao samostoje će ili u kompleksu s osnovnom gra ñevinom. Pomo ćne gra ñevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prate ću gra ñevinu, gra ñene kao samostoje će ili kao dvojne na me ñi (uz suglasnost susjeda) prema susjednoj gra ñevnoj čestici. Izgra ñene prate će i pomo ćne gra ñevine na susjednim gra ñevnim česticama ne mogu biti razlog nemogu ćnosti lociranja osnovne gra ñevine uz bo čnu me ñu čestice, bez obzira na njihovu me ñusobnu udaljenost. Me ñusobna udaljenost gra ñevina unutar jedne čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju. Udaljenost me ñu gra ñevinama treba biti uskla ñena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara, (članak 118. ove Odluke). (5) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više.
37 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Na odre ñenim podru čjima unutar obuhvata ovog Urbanisti čkog plana dozvoljena je najve ća etažna visina gra ñevina E=Po/S+P+4K+Pk, odnosno max visina gra ñevine je Vmax=16,0 m. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. Visina gra ñevina koje radi tehnoloških procesa koji se u njima obavljaju kao što su dimnjaci, kotlovnice, strojarnice dizala i sl., može biti i viša od navedenih maksimalnih visina.
(6) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(7) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. Gra ñevna čestica prema prometnoj površini može se urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevinu i preglednost prometnih površina. U tom dijelu je mogu ć i smještaj parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike i za posjetitelje. Gra ñevnu česticu iza osnovne gra ñevine mogu će je urediti postavljanjem nadstrešnica, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina u funkciji osnovne namjene gra ñevine te parkirno/garažnih mjesta a jednim dijelom kao zelenu površinu.
(8) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(9) Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. Iznimno, uli čne ograde mogu biti više od 1,50 m i to kada je nužno radi na čina njezina korištenja, u slu čaju poštivanja karakteristi čnog elementa uli čnih ograda u izgra ñenim dijelovima naselja ili u slu čaju oblikovanja slike ulice.
(10) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje, - 4,5 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - višestambeno stanovanje, pretežito poslovnoj namjeni, - kao i ostale širine kolnog pristupa koje se iznimno mogu propisati ovisno o konfiguraciji terena i slično, odnosno sukladno posebnim uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak.
(11) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži, može se ukopati na na čin da podzemne etaže garažnog prostora odgovaraju onoj udaljenosti koja važi za zgradu ispod koje se nalazi podzemna garaža. Ukoliko je rije č o ugra ñenim gra ñevinama tada se zidovi garažnog prostora koji se nalaze u podzemnoj etaži mogu postaviti na me ñi gra ñevne čestice na na čin da se ne ugrožavaju okolne gra ñevine i prema posebnim propisima. Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži može zauzimati 100% površine gra ñevne čestice u užem urbanom podru čju. Ne ra čuna se u izgra ñenost gra ñevne čestice. Tada mora zadovoljiti sljede će uvjete: - krov podrumske etaže iznad kojeg nije gra ñevina mora biti zajedni čki (javni) prostor, - dio gra ñevine dostupan svim stanarima i korisnicima (kolna površina, pješa čka površina, parkiralište, manipulativni prostor, dje čje igralište i slično).
(12) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1. ove Odluke.
38 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Članak 32.
Uvjeti gradnje terasa, nadstrešnica, kioska i ostalih gra ñevina u sklopu mješovite namjene (M – M1 i M2) (1) Terase i nadstrešnice koje su sastavni dio ugostiteljske namjene moraju zadovoljiti sljede će uvjete: − ukoliko je pod terase ili nadstrešnice viši za 30,0 cm od razine plo čnika, tada terasa i nadstrešnica moraju biti ogra ñene, − ne smije tlocrtnom projekcijom izlaziti izvan vlastite čestice, − može se predvidjeti s mogu ćnoš ću natkrivanja pomi čnom tendom na konstrukciji ovješenom na pro čelje osnovne gra ñevine ili nadstrešnicom na konstrukciji postavljenoj na vlastitoj čestici ili na javnoj površini ako je dobiveno odobrenje od nadležnog upravnog odjela Grada Đur ñevca, − terasu i nadstrešnicu je mogu će izvesti montažnim elementima i natkriti krovnom konstrukcijom i pokrovom koji odgovara ovom klimatskom podneblju (crijep, polikarbonatne plo če, gerard crijep i slično), − postavljanje terasa i nadstrešnica kao montažnih gra ñevina mogu će je samo na temelju idejnog rješenja, o kojem će odlu čivati nadležni upravni odjel grada Đur ñevca, − položaj terase i nadstrešnice mora biti takav da ne ometa kretanje pješaka i odvijanje prometa.
(2) Na česticama javnih površina, može se temeljem rješenja nadležnog upravnog odjela Grada Đur ñevca, odobriti korištenje javne površine u svrhu postave privremene, montažne gra ñevine – kioska uz slijede će uvjete: − minimalna udaljenost privremene, montažne gra ñevine–kioska, od kolnika je 5,0 m, − kiosk treba biti industrijski, serijski proizvod, ili posebno projektiran manji montažni ili pokretni objekt koji služi za prodaju novina, vo ća i povr ća i drugih proizvoda, − mogu se postavljati kao samostalne gra ñevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu, − na privremene gra ñevine – kiosk dozvoljava se montaža tendi ili nadstrešnica, − ukoliko se privremena montažna gra ñevina postavlja radi obavljanja ugostiteljskih usluga, obavezno je osigurati korištenje sanitarnog čvora za korisnike usluga i zaposlene na udaljenosti maksimalno od 50,0 m od kioska, odnosno ostakljene terase.
Članak 33.
Uvjeti gradnje gra ñevina poljoprivrednih djelatnosti u sklopu mješovite namjene - pretežito stambena (M1) (1) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) kao prate će gra ñevine u širem urbanom podru čju i u suburbanom podru čju mogu se graditi gospodarske gra ñevine poljoprivrednih djelatnosti bez izvora zaga ñenja i negativnog utjecaja na stanovanje za uzgoj životinja i silaže sto čne hrane i ostale pomo ćne gospodarske (poljoprivredne) gra ñevine navedene u članku 6. stavku 10. ove Odluke.
(2) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) u užem urbanom podru čju ne mogu se graditi nove prate će gra ñevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti – uzgoj životinja (svinjci, peradarnici, kuni ćnjaci i drugo). Dozvoljava se obavljanja tih djelatnosti koje su zate čene i izgra ñene na osnovu dokumenta kojim se dozvoljava gradnja do donošenja ovog Urbanisti čkog plana bez daljnje mogu ćnosti proširivanja iste, pove ćanja vrste i kapaciteta uvjetnih grla. U slu čaju propadanja zgrade u kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost – uzgoj životinja (peradarnici, kuni ćnjaci i drugo ali ne svinjci) mogu će je graditi zamjensku gra ñevinu.
39 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(3) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) u širem urbanom podru čju mogu se graditi nove prate će gra ñevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti – uzgoj životinja (peradarnici, kuni ćnjaci i drugo ali ne svinjci) . Dozvoljeni kapacitet je 10 uvjetnih grla ali u koje se ne ubrajaju svinje. Dozvoljava se obavljanje poljoprivredne djelatnosti – uzgoj životinja koje su zate čene do donošenja ovog Plana bez daljnje mogu ćnosti proširivanja iste, pove ćanja vrste i kapaciteta uvjetnih grla.
(4) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) u suburbanom podru čju mogu se graditi nove prate će gra ñevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti – uzgoj životinja (staje za mlije čne krave, goveda, svinjci, peradarnici, kuni ćnjaci i drugo). Dozvoljeni kapacitet je 20 uvjetnih grla i do 100,0 m 2 silaže sto čne hrane. Koeficijent izgra ñenosti parcele mješovite namjene sa gra ñevinama namijenjenim poljoprivrednoj djelatnosti može iznositi najviše kig=0,6.
(5) Pomo ćne i gospodarske gra ñevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost u širem urbanom podru čju i suburbanom podru čju, kada se grade kao samostoje će gra ñevine, mogu se graditi u stražnjem dijelu čestice iza stambene ili stambeno-poslovne gra ñevine sa udaljenoš ću od susjednih me ña najmanje 3,0 m, a izuzetno mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0 m, ali ne manje od 0,5 m uz uvjet da se omogu ći postizanje me ñusobnog razmaka me ñu gospodarskim gra ñevinama (uz me ñu) od najmanje 4,0 m. Iznimno ukoliko je na susjednoj gra ñevnoj čestici ista takva gra ñevina sa izvorom one čiš ćenja ili gnojište može se dozvoliti i manja udaljenost me ñu gra ñevinama uz me ñu ukoliko su gra ñene od čvrstog i vatrootpornog materijala, ali ta udaljenost ne smije biti manja 1,0.
(6) Pomo ćne i gospodarske gra ñevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost mogu se graditi i kao dvojne ili u nizu (na zajedni čkom dvorišnom pravcu) pod uvjetom da: - su izgra ñene od vatrootpornog materijala, odnosno da ih razdvajaju vatrootporni zidovi, - da se u zidu prema susjedu ne izvode otvori, - da se odvod krovne vode i snijega riješi na pripadaju ću gra ñevnu česticu.
(7) Ukoliko se gospodarske gra ñevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost grade u ve ć izgra ñenom dijelu naselja, od pojasa izgradnje stambenih i stambeno-poslovnih gra ñevina moraju biti udaljeni minimalno 12,0 m, a od regulacijske linije gra ñevne čestice min 20,0 m.
(8) Postoje će gospodarske gra ñevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost koje se nalaze na manjim udaljenostima od onih definirane u stavcima 5. i 7. ovog članka mogu se samo rekonstruirati tako da zadržavaju postoje će gabarite.
(9) Udaljenost gospodarsko-poljoprivrednih gra ñevina od gra ñevina društvene namjene (sakralnih gra ñevina, socijalnih, zdravstvenih, društvenih domova, gra ñevina turisti čke namjene, sportskih gra ñevina, igrališta i sli čno), mora iznositi najmanje 50 m.
(10) Maksimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja gospodarskih gra ñevina za uzgoj životinja bez negativnog utjecaja na naselje u suburbanom podru čju grada Đur ñevca, u mješovitim zonama M1 iznosi najviše do 20 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1,00.
40 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom slijede ćih koeficijenata:
Vrsta stoke Koeficijent Max. broj grla (20)
- krava, steona junica………….. 1,00 20 - bik………………………………. 1,50 14 - vol………………………………. 1,20 16 - junad 1-2 godine……………… 0,70 28 - junad 6-12 mjeseci……………. 0,50 40 - telad…………………………….. 0,25 80 - krma ča + prasad………………. 0,30 66 - tovne svinje do 6 mjeseci…….. 0,25 80 - mlade svinje 2-6 mjeseci.. …… 0,13 154 - prasad do 2 mjeseca….. ……... 0,02 1.000 - teški konji………………. ……… 1,20 16 - srednje teški konji……...... 1,00 20 - laki konji………………… ……... 0,80 25 - ždrebad…………………………. 0,75 27 - ovce, koze i jarci……………….. 0,10 200 - janjad i jarad……………………. 0,05 400 - perad……………………………. 0,01 2.000 - nojevi…………………………… 1,20 16 - sitni glodavci, krznaši………… 0,02 1.000
Članak 34.
(1) Udaljenost gnojišta i spremišta sijena i slame, te pomo ćnih gra ñevina vezanih uz poljoprivredne djelatnosti od susjedne me ñe iznosi najmanje 1,0 m.
(2) Izuzetno udaljenost gnojišta od susjedne me ñe može biti i manja, ali ne manja od 0,5 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne gra ñevinske čestice odre ñuju uvjeti ili ve ć postoji gnojište, odnosno gra ñevina s izvorom one čiš ćenja.
(3) Smještaj stacionarnog p čelinjaka vrši se tako da: - mora biti postavljen tako da p čele ne smetaju susjedima, prolaznicima, doma ćim životinjama i javnom prometu, - udaljenost p čelinjaka od proizvo ñačkih i prera ñiva čkih, te turisti čkih objekata tijekom turisti čke sezone iznosi najmanje 500 metara, - udaljenost p čelinjaka od željezni čke pruge iznosi najmanje 100 metara, s time da izletna strana ne smije biti okrenuta u smjeru željezni čke pruge, - minimalna me ñusobna udaljenost izme ñu dva p čelinjaka iznosi 500 metara, - udaljenost najbližeg p čelinjaka od registrirane oplodne stanice iznosi najmanje 2.000 metara, - stacionarni p čelinjak do 20 p čelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tu ñem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od me ñe tu ñeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara, - stacionarni p čelinjak sa više od 20 p čelinjih zajednica mora biti udaljen od izletne strane do ruba javnog puta najmanje 50 metara, a od me ñe tu ñeg zemljišta najmanje 20 metara, - iznimno ako je udaljenost stacionarnog p čelinjaka u naseljenom mjestu manja od propisanih udaljenosti iz alineje 6. i 7. ovoga članka, p čelinjak mora biti ogra ñen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra, s time da ograda mora biti sa svih strana p čelinjaka 2 metra duža od dužine izletne strane pčelinjaka i postavljena najviše 10 metara od izletne strane, odnosno sukladno
41 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
članku 3. Pravilnika o držanju p čela i katastru p čelinje paše („Narodne novine“, broj 18/08.).
Članak 35.
(1) Oblikovanje gospodarsko-poljoprivrednih gra ñevina potrebno je uskladiti sa karakteristi čnim uzorkom naselja, postignutim tradicionalnim materijalima, obradom i estetskim oblikovanjem.
(2) U higijenskom i tehni čkom smislu gra ñevine iz stavka 1. ovog članka moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete vatrootpornosti, za sprje čavanje arhitektonskih barijera, buke i drugo, sukladno posebnim propisima.
3. Uvjeti smještaja gra ñevina društvenih djelatnosti
Članak 36.
(1) Površine za smještaj gra ñevina društvenih djelatnosti definirane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina u M 1:5.000.
(2) Za op će uvjete smještaja gra ñevina društvenih djelatnosti primjenjuju se članci 18. – 23. ove Odluke ukoliko posebnim uvjetima za svaku posebnu društvenu aktivnost nisu propisane druk čije odrednice (uvjeti se u pravilu odnose na novo planirane zgrade, a primjenjuju se i kod gra ñevinske obnove postoje ćih zgrada i sve druge slu čajeve koji se mogu pojaviti prilikom planiranja razvoja Grada).
(3) Ovim Urbanisti čkim planom osigurani su prostori i površine za gradnju gra ñevina javne i društvene namjene: dje čji vrtići i škole, gra ñevine za cjeloživotno obrazovanje (u čilišta i edukacijski centri), gra ñevine za kulturu, sport, zdravstvo, socijalnu zaštitu, vjerske gra ñevine i drugo.
(4) Pored navedenih površina sve gra ñevine javne i društvene namjene mogu se graditi i na površinama stambene (S) i mješovite namjene – pretežito stambena (M1) i mješovite namjene – pretežito poslovna (M2) te iznimno na površinama gospodarske namjene - proizvodne i poslovne ako je njihova funkcija usko vezana sa osnovnom gospodarskom namjenom (npr. istraživa čki centri, dje čji vrti ći i obrazovne ustanove vezane za specifi čnu proizvodnju).
(5) Gra ñevine javne i društvene namjene dijele se na: − gra ñevine upravne namjene, − gra ñevine socijalne namjene, − gra ñevine zdravstvene namjene, − gra ñevine predškolske namjene, − gra ñevine školske namjene, − gra ñevine kulturne namjene, − gra ñevine vjerske namjene, − gra ñevine za šport i rekreaciju.
Članak 37.
(1) Kriteriji gra ñenja zgrada društvenih djelatnosti odre ñeni člancima koji slijede odnose se na rekonstrukciju postoje ćih zgrada i za novo planiranu izgradnju.
42 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(2) Zgrade društvene namjene treba oblikovati tako da se uklope u ambijent, poštuju ći naslije ñena ambijentalna i krajobrazna obilježja. (3) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici, unutar površina društvene namjene mogu se graditi (ako nije druk čije odre ñeno Urbanisti čkim planom): − Gra ñevina osnovne namjene: − jedna gra ñevina ili kompleks gra ñevina društvene namjene, − jedna gospodarska gra ñevina tihih i čistih djelatnosti – trgovina, turizma, uslužnih djelatnosti, − ukoliko se radi o postoje ćoj gra ñevnoj čestici unutar površina društvene namjene koja se koristi ili se koristila za stambenu namjenu, na čestici je mogu će izvršiti adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju, nadogradnju ili zamjensku gradnju stambene gra ñevine. − Prate ća gra ñevina: − uz gra ñevinu društvene namjene - jedna gra ñevina odreñena vrstom dozvoljenih djelatnosti, − uz postoje ću stambenu gra ñevinu, koja je naslije ñena gradnja unutar površine društvene namjene, može se izgraditi prate ća gra ñevina tihih i čistih djelatnosti, − kao prate ći sadržaj gra ñevine tihih i čistih djelatnosti, u dijelu gra ñevine mogu se urediti stambeni sadržaji – individualnog ili višestambenog tipa. − Pomo ćne gra ñevine: − uz gra ñevine koje se javno koriste i to gra ñevine društvene namjene, kao i trgova čke ili druge vrste poslovnih gra ñevina, ne mogu se graditi pomo ćne gra ñevine, osim garaža u gra ñevnom kompleksu s gra ñevinom osnovne ili prate će namjene, − uz stambenu gra ñevinu, koja je naslije ñena gradnja unutar površine društvene namjene, ili se postoje ća stambena gra ñevina planira rušiti i graditi nova, mogu se graditi pomo ćne gra ñevine bez izvora zaga ñenja.
(4) Za zgrade društvene namjene koje se grade u predjelima drugih namjena u kojima je to dozvoljeno (stambena, mješovita i drugo) primjenjuju se uvjeti za izgradnju koji vrijede u tim podru čjima.
Članak 38.
Gra ñevine predškolske namjene (1) Postoje ću zgradu dje čjeg vrti ća dozvoljeno je rekonstruirati, sanirati, obnavljati, dograditi te nadograditi do najviše E=Po/S+P+1K+Pk. Prilikom svih navedenih intervencija moraju biti zadovoljeni standardi za gra ñevine predškolske namjene zadane posebnim pravilnicima.
(2) Na gra ñevnoj čestici namijenjenoj gradnji predškolskih ustanova potrebno je osigurati 15,0-30,0 m 2 gra ñevinskog zemljišta po djetetu.
(3) Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =1,6.
(4) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=10,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više.
(5) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost od regulacijskog pravca može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskoj liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m.
43 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 3,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m (članak 118.ove Odluke).
(6) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice. Gra ñevna čestica prema prometnoj površini može se urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevinu i preglednost prometnih površina. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike i za posjetitelje. Gra ñevnu česticu, iza osnovne gra ñevine, mogu će je urediti jednim dijelom kao zelenu površinu sa igralištima i prostorom namijenjenog djeci, omogu ćuje se postavljanje nadstrešnica, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina koje su u funkciji osnovne namjene gra ñevine.
(7) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(8) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0 .
(9) Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m.
(10) Svaka gra ñevna čestica mora imati osiguran neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m, odnosno sukladno uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak.
(11) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
Članak 39.
Gra ñevine školske namjene (1) Na gra ñevnim česticama namijenjenim za srednje i osnovne škole dozvoljava se gradnja, dogradnja, rekonstrukcija, sanacija i obnova postoje će gra ñevine. Ukoliko se obavlja dogradnja postoje ćoj gra ñevini izvan postoje ćeg gabarita, treba se obavljati uz uvjet da je bruto površina sveukupne gra ñevine s dogradnjom oko 4,80 m 2/u čeniku.
(2) Postoje ću zgradu srednje škole mogu će je rekonstruirati unutar postoje ćih horizontalnih i vertikalnih gabarita. Dogradnja i prigradnja postoje će gra ñevine mogu ća je samo kod nužne potrebe poboljšanja postoje ćeg stanja, ali pri tome treba ispuniti uvjete o najve ćoj dozvoljenoj izgra ñenosti i dijelu gra ñevne čestice koji mora biti pejzažno oblikovan.
(3) Na gra ñevnoj čestici namijenjenoj gradnji srednje ili osnovne škole potrebno je osigurati 20,0-40,0 m 2 /u čeniku.
(4) Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0.
(5) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više.
44 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(6) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja – gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 3,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m, (članak 118. ove Odluke)
(7) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice. Gra ñevna čestica prema prometnoj površini može se urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevinu i preglednost prometnih površina. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike i za posjetitelje. Gra ñevnu česticu, iza osnovne gra ñevine, mogu će je urediti jednim dijelom kao zelenu površinu sa igralištima i prostorom namijenjenog djeci, omogu ćuje se postavljanje nadstrešnica, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina koje su u funkciji osnovne namjene gra ñevine.
(8) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(9) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0 .
(10) Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m.
(11) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m, odnosno sukladno uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak.
(12) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
Članak 40.
Dom za starije i nemo ćne (1) Unutar podru čja ozna čenog s D2 mogu ća je izgradnja doma za starije i nemo ćne. Izgradnja doma za starije i nemo ćne mogu ća je i unutar podru čja stambene namjene (S), mješovite namjene - pretežito stambena (M1) i mješovite namjene - pretežito poslovna (M2).
(2) Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0.
(3) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više.
(4) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja – gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m.
45 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,5 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m ( članak 118. ove Odluke).
(5) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice. Gra ñevna čestica prema prometnoj površini može se urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevinu i preglednost prometnih površina. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta za zaposlenike i za posjetitelje. Gra ñevnu česticu, iza osnovne gra ñevine, mogu će je urediti jednim dijelom kao zelenu površinu sa prostorima namijenjenih za odmor, zabavu i rekreaciju starijim osobama, omogu ćuje se postavljanje nadstrešnica, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina koje su u funkciji osnovne namjene gra ñevine.
(6) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(7) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(8) Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. Iznimno, uli čne ograde mogu biti više od 1,50 m i to kada je to nužno radi na čina njezina korištenja, u slu čaju poštivanja karakteristi čnog elementa uli čnih ograda u izgra ñenim dijelovima naselja ili u slu čaju oblikovanja slike ulice.
(9) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m, odnosno sukladno posebnim uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak.
(10) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
(11) Dom za starije i nemo ćne može se smjestiti u postoje će gra ñevine koje se mogu rekonstruirati, a uvjeti rekonstrukcije ovise u kojoj se zoni postoje ća gra ñevina nalazi.
Članak 41.
Gra ñevine vjerske namjene (1) Postoje će vjerske gra ñevine trebaju se održavati i prema potrebi obnavljati.
(2) Nove gra ñevine vjerske namjene mogu se graditi na površinama javne i društvene, stambene i mješovite namjene u skladu s potrebama Grada.
(3) Na gra ñevnim česticama namijenjenim za gradnju vjerskih sadržaja mogu se graditi i gra ñevine za vjerski odgoj i obrazovanje (u čionice, knjižnice, dje čji vrti ći i slično) te gra ñevine za smještaj u funkciji vjerskih objekata.
(4) Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0.
(6) Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više za pojedine gra ñevine ili dijelove gra ñevine (zvonike, kupole,…).
46 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više.
(7) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja – gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m (članak 118. ove Odluke).
(8) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice.
(9) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(10) Gra ñevnu česticu nije obvezno ograditi zaštitnim ogradama.
(11) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m, odnosno sukladno posebnim uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak.
(12) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
(13) Gra ñevine vjerske namjene koje pripadaju zašti ćenim kulturnim dobrima moraju se po posebnim uvjetima štititi prilikom bilo kakvih gra ñevinskih radova koji se obavljaju nad njima, što je prikazano u Mjerama zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i gra ñevina i ambijentalnih vrijednosti (poglavlje 7. ove Odluke).
Članak 42.
Gra ñevine za sport i rekreaciju (1) Sportsko-rekreacijski centar tvori jedinstvenu cjelinu, koja se može realizirati etapno.
(2) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici, unutar športsko-rekreacijske namjene (R) mogu se graditi: − Gra ñevina osnovne namjene: − jedna ili kompleks gra ñevina športsko-rekreacijske namjene ili jedna gra ñevina gospodarske - turisti čke djelatnosti. − Prate će gra ñevine: − uz gra ñevinu društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije, jedna gra ñevina gospodarske, − ugostiteljske namjene, − uz gra ñevinu društvenih djelatnosti sporta i/ili rekreacije ili uz gra ñevinu gospodarske- turisti čke djelatnosti jedna gra ñevina za održavanje manifestacija iz djelatnosti kulture, − servisne i infrastrukturne gra ñevine u funkciji gospodarske namjene. − Pomo ćne gra ñevine : − dozvoljena je gradnja pomo ćnih gra ñevina koje su u športsko-rekreacijskoj namjeni.
(3) Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4.
47 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0.
(4) Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina osnovne gra ñevine je Vmax=15,0 m, a iznimno i više za pojedine gra ñevine ili dijelove gra ñevine (tribine stadiona, dvorane, dimnjak kotlovnice, …). Najve ća etažna visina prate ćih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 6,0 m, a iznimno i više.
(5) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m, članak 118. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje će karakteristi čne matrice naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m i sli čno. Otvorena športska igrališta od me ñe moraju biti udaljena najmanje 1,0 m.
(6) Sportsko rekreacijski sadržaji moraju biti zastupljeni najmanje sa 70% u GBP.
(7) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, šed, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(8) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice.
(9) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(10) Omogu ćuje se postavljanje ograde na granici gra ñevne čestice najve će visine 1,50 m, odnosno zaštitnih ograda propisane visine za otvorena sportska igrališta.
(11) Gra ñevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje širine kolnika od 4,50 m.
(12) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
4. Uvjeti i na čin gradnje stambenih gra ñevina
Članak 43.
(1) Gradnja stambenih gra ñevina mogu ća je u zonama stambene (S), mješovite namjene – pretežito stambena (M1) i mješovite namjene – pretežito poslovna (M2).
(2) Iznimno, pojedina čne stambene jedinice mogu se graditi u sklopu gra ñevina ostalih namjena (poslovne, proizvodne, sportsko-rekreacijske i dr.), ali isklju čivo kao prate ći sadržaji (stanovi za domare, privremene radnike do 100,0 m 2 GBP-a i sl.).
(3) Stambene gra ñevine dijele se na: − Individualna stambena gra ñevina je gra ñevina sa najviše 3 stambene jedinice, − Višestambene gra ñevine je stambena gra ñevina sa više od 3 stambene jedinice.
48 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
4.1. Op ći uvjeti i na čin gradnje stambenih gra ñevina
Članak 44. (1) Op ći uvjeti smještaja gra ñevina stambene namjene primjenjuju se ukoliko posebnim uvjetima za svaku namjenu posebno nisu propisane druk čije odrednice (uvjeti se u pravilu odnose na novo planirane zgrade, a primjenjuju se i kod gra ñevinske obnove postoje ćih zgrada i sve druge slu čajeve koji se mogu pojaviti prilikom planiranja razvoja Grada).
4.1.1. Oblik, veli čina i izgra ñenost gra ñevne čestice
Članak 45. (1) Gra ñevna čestica mora imati oblik i površinu koja omogu ćava funkcionalno i racionalno korištenje prostora u skladu s Urbanisti čkim planom.
(2) S obzirom na vrstu stanovanja koja se na gra ñevnim česticama planira odre ñene su najmanje dozvoljene površine gra ñevnih čestica za svaku vrstu stanovanja posebno ( Pmin).
(3) Dozvoljava se mogu ćnost spajanja dvije a maksimalno tri gra ñevne čestice u jednu s ciljem što lakšeg i kvalitetnijeg planiranja namjene u odre ñeni prostor na na čin da širina novo formirane gra ñevne čestice prema prometnoj površini ne prelazi 40,0 m.
(4) Ukoliko se nova grañevna čestica formira cijepanjem od postoje će gra ñevne čestice, obje novoformirane gra ñevne čestice trebaju zadovoljiti minimalne uvjete koji su zadani za gra ñevnu česticu koje su odre ñene ovim Urbanisti čkim planom.
(5) Gra ñevine stambene i stambeno-poslovne namjene s deset i više stanova moraju se projektirati i graditi tako da je mogu ća jednostavna prilagodba gra ñevine u najmanje jednom stanu na svakih deset stanova za pristup, kretanje, boravak i rad osobama smanjene pokretljivosti.
(6) Gra ñenje se može odvijati samo na ure ñenoj gra ñevnoj čestici a to je svaka čestica koja ima pristup s prometne površine, riješenu odvodnju otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta u skladu s Urbanisti čkim planom ili čije je ure ñenje zapo četo na temelju programa gradnje gra ñevina i ure ñaja komunalne infrastrukture.
(7) Najve ći dozvoljeni koeficijent izgra ñenosti max kig=0,6, odre ñeno za uže, šire i suburbano podru čje.
(8) Najve ći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti za individualno stanovanje max kis=2,4. Najve ći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti za višestambeno stanovanje max kis=3,6.
4.1.2. Smještaj gra ñevina na gra ñevnoj čestici
Članak 46. (1) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m.
(2) Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m ovisno o specifi čnoj konfiguraciji terena, tehni čkog i funkcionalnog rješenja i sli čno.
(3) U slu čaju ugra ñenih gra ñevina - gradnje u nizu potrebno je planirati kolni pristup (pasaž) minimalne širine 3,0 m na stražnji dio gra ñevne čestice.
49 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(4) U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m, a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m.
(5) Prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina, nove gradnje unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili u slu čaju interpolacije udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,5 m, a od jedne uzdužne meñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 3,0 m a preporuka je 4,0 m.
(6) Slobodnostoje će i dvojne zgrade ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne me ñe, ako na toj strani imaju orijentirane otvore. Pod otvorima se ne smatraju: − prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve će veli čine 120x60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, s parapetom minimalno 2,0 m, − dijelovi zida od staklene opeke ili sli čnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veli činu zida, − ventilacijski otvori najve ćeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15x15 cm, a kroz koji se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogu će ostvariti vizualni kontakt.
(7) U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu osnovnih gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je minimum 4,0 m a preporuka je 5,0 m.
(8) U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja udaljenost prate će i pomo ćne gra ñevine od najbliže strane osnovne gra ñevine na susjednoj gra ñevnoj čestici preporuka je 4,0 m ako je u prostoru ostvarivo.
(9) Prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina, nove gradnje unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili u slu čaju interpolacije me ñusobni odnos osnovne, prate će i pomo ćne gra ñevine može se zadržati postoje će stanje izgradnje i uvjeta korištenja te ili susjednih gra ñevnih čestica radi zadržavanja karakteristi čnog uzorka naselja i mogu ćnosti gradnje (odnose se na visinu gra ñevine, izgra ñenost gra ñevne čestice, udaljenost gra ñevinske linije od regulacijske linije, udaljenost gra ñevine od me ñe gra ñevne čestice i susjedne gra ñevine i ostalo).
(10) Izgra ñene prate će i pomo ćne gra ñevine na susjednim gra ñevnim česticama ne mogu biti razlog nemogu ćnosti lociranja osnovne gra ñevine uz bo čnu me ñu čestice, bez obzira na njihovu me ñusobnu udaljenost ako je to karakteristi čan uzorak postoje ćeg naselja.
(11) Prate će gra ñevine koje se na gra ñevnu česticu smještaju uz gra ñevinu osnovne namjene mogu biti gra ñene kao samostoje će ili u kompleksu s osnovnom gra ñevinom.
(12) Pomo ćne gra ñevine mogu biti prislonjene uz osnovnu, odnosno prate ću gra ñevinu, gra ñene kao samostoje će ili kao dvojne na me ñi (uz suglasnost susjeda) prema susjednoj gra ñevnoj čestici.
(13) Pomo ćne gra ñevine preporu ča se locirati na onoj strani gra ñevne čestice na kojoj je izgra ñena i osnovna gra ñevina.
(14) Pomo ćna gra ñevina bez izvora zaga ñenja, može se graditi i na suprotnoj strani čestice u odnosnu na osnovnu gra ñevinu.
50 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(15) Me ñusobna udaljenost gra ñevina unutar jedne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju. Udaljenost me ñu gra ñevinama treba biti uskla ñena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara (članak 118. ove Odluke).
(16) Na pojedinoj gra ñevnoj čestici dozvoljeno je smjestiti ako nije dalje u odredbama ovog Urbanisti čkog plana odre ñeno: 1. Gra ñevina osnovne namjene, jedna gra ñevina namijenjena stanovanju. 2. Prate će gra ñevine, uz osnovnu stambenu dozvoljena je jedna gra ñevina namijenjena poslovanju. 3. Pomo ćna gra ñevina koje služe redovnoj upotrebi gra ñevina namijenjenih stanovanju. Pomo ćne gra ñevine su: − Garaže, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, − Cisterne i septi čke jame, − Podzemni i nadzemni spremnici goriva, − Solarni kolektor. Jednostavne gra ñevine su : − nadstrešnica za sklanjanje ljudi, − kiosk i druge gra ñevine gotove konstrukcije – mogu će je njihovo postavljanje kao dodatak osnovnoj namjeni, ukupne gra ñevinske (bruto) površine do12,0 m 2 − komunalna oprema (klupa, koš za otpatke, tenda, podesti otvorenih terasa).
4.1.3. Visina i oblikovanje gra ñevina
Članak 47.
(1) Najve ća etažna visina obiteljskih ku ća je E= Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 8,50 m.
(2) Najve ća etažna visina višestambenih gra ñevina je E= Po/S+P+2K+Pk, odnosno max visina gra ñevine je Vmax= 11,50 m. Na odre ñenim podru čjima unutar obuhvata ovog Urbanisti čkog plana dozvoljena je najve ća etažna visina višestambenih gra ñevina E=Po/S+P+4K+Pk, odnosno max visina gra ñevine je Vmax=16,0 m. Najve ća etažna visina pomo ćnih i prate ćih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i viša ako je odre ñena ovim Urbanisti čkim planom.
(3) U prije navedenim Odredbama mjerodavan je broj etaža i taj broj se ne može mijenjati odnosno nije dozvoljena mogu ćnost zamjene visine potkrovlja i suterena za još jednu etažu.
(4) Na čin oblikovanja gra ñevina treba se zasnivati na suvremenoj tehnologiji gradnje i gra ñevnim materijalima koji su kvalitetni i primjereni vrsti gra ñevine i podneblju.
(5) Položaj pro čelja osnovne gra ñevine može biti paralelan sa regulacijskom linijom ili sa osi prometnice ako takav na čin orijentacije pro čelja odgovara karakteristi čnom uzorku naselja, situaciji na terenu, gra ñevinsko-tehni čkim uvjetima predmetne gra ñevine.
(6) Gra ñevine se mogu graditi kao arhitektonski kompleks od nekoliko funkcionalno povezanih gra ñevina smještenih na istoj gra ñevnoj čestici, me ñusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(7) Postoji mogu ćnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene gra ñevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno – poslovne gra ñevine i garaže.
51 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(8) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, šed, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(9) Postoje ći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slu čajevima kada ukupni broj etaža prelazi dozvoljeni prema ovom Urbanisti čkim planom, ako se adaptacija vrši unutar postoje ćih gabarita gra ñevine.
(10) Postoje ći ravni krovovi mogu se natkriti kosim, uz uvažavanje oblikovnih karakteristika gra ñevine, a u skladu s uvjetima maksimalne visine gra ñevina, propisanih ovim Urbanisti čkim planom.
(11) Odvodnja oborinske vode s krovnih ploha treba biti riješena na na čin da se skuplja unutar vlastite gra ñevne čestice i odvodi putem sustava za odvodnju oborinskih voda.
(12) Na gra ñevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad krovne konstrukcije može iznositi najviše 80,0 cm.
(13) S ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sl. kako na krovu gra ñevine tako i u okviru gra ñevne čestice.
(14) Kod projektiranja gra ñevina potrebno je voditi ra čuna o položaju klima ure ñaja, kako ne bi dominirali na pro čeljima gra ñevina. Potrebno je adekvatno riješiti odvod kondenzata iz klima ure ñaja koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješa čke i kolne površine.
4.1.4. Ure ñenje gra ñevne čestice i ograda
Članak 48.
(1) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice.
(2) Dio čestice izme ñu gra ñevinske i regulacijske linije važan je za sliku ulice i za doživljaj cjelovitog izgleda ulice i naselja te je potrebno hortikulturno urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevinu i preglednost prometnih površina. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta.
(3) Gra ñevnu česticu, iza osnovne gra ñevine, mogu će je urediti jednim dijelom kao zelenu površinu namijenjenu zabavi, odmoru, mogu se urediti vo ćnjaci i povrtnjaci, a mogu će je postavljanje nadstrešnica, parkirno/garažnih mjesta, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina.
(4) Postoje će kvalitetno zelenilo na gra ñevnim česticama treba u što ve ćoj mjeri sa čuvati i uklopiti u novo ure ñenje zelenih i hortikulturno ure ñenih površina.
(5) Zelene i hortikulturno ure ñene površine na gra ñevnoj čestici dozvoljeno je opremiti odgovaraju ćim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i sli čno.
(6) Ure ñenje gra ñevne čestice mora biti u skladu s posebnim propisima koji se odnose na arhitektonske elemente, tako da nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
52 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(7) Svaku gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi. Ograda se podiže unutar gra ñevne čestice na njezinim granicama s vanjskim rubom najdalje na rubu gra ñevne čestice ili regulacijske linije.
(8) Uli čna ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu ili uvu čeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. Preporu ča se da svojom visinom, položajem i oblikovanjem ne ugrožava preglednost prometne površine, te time utje če na sigurnost prometa.
(9) Visina ograde mjeri se od najnižeg dijela kona čno izravnatog i ure ñenog terena uz pro čelje do najviše to čke ograde odnosno zida.
(10) Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m.
(11) Iznimno, uli čne ograde mogu biti više od 1,50 m i to kada je to nužno radi na čina njezina korištenja, u slu čaju poštivanja karakteristi čnog elementa uli čnih ograda u izgra ñenim dijelovima naselja ili u slu čaju oblikovanja slike ulice.
(12) Ograde gra ñevnih čestica mogu biti izvedene od materijala (beton, kamen, opeka, žica i slično) i sadnjom biljaka (drvo, zeleni nasad-živica i slično). Podnožje uli čne ograda može biti izvedeno kao niski puni zid do visine 0,5 m.
(13) Ulazna vrata na uli čnoj ogradi moraju se otvarati na gra ñevinsku česticu, kako se ne bi ugrožavao promet na javnoj površini.
4.1.5. Priklju čak gra ñevne čestice i gra ñevine na javnu i komunalnu infrastrukturu
Članak 49.
(1) Svaka gra ñevna čestica mora imati osiguran neposredni kolni prilaz na javnu prometnu površinu, minimalne širine od 3,0 m ako nije u ovom Urbanisti čkom planu druk čije odre ñeno. To čna pozicija kolnog pristupa riješit će se za svaku gra ñevnu česticu prilikom izrade tehni čke dokumentacije.
(2) Kada se izme ñu gra ñevne čestice i javne prometne površine planiraju druge javne površine–pješa čka i biciklisti čka staza, zeleni pojas, odvodni kanali, kolni prilaz gra ñevnoj čestici s javne prometne površine može se omogu ćiti preko njih u skladu s posebnim propisima.
(3) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje, - 4,5 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - višestambeno stanovanje, - kao i ostale širine kolnog pristupa koje se iznimno mogu propisati ovisno o konfiguraciji terena i slično, odnosno sukladno posebnim uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak.
(4) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1. ove Odluke.
53 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(5) Mogu ća je izgradnja garaža za osobna vozila stanara unutar gra ñevne čestice namijenjene individualnom i višestambenom stanovanju.
(6) Parkirališta ili garažne površine mogu će je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(7) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži, može se ukopati na na čin da podzemne etaže garažnog prostora odgovaraju onoj udaljenosti koja važi za zgradu ispod koje se nalazi podzemna garaža.
(8) Ukoliko je rije č o ugra ñenim gra ñevinama tada se zidovi garažnog prostora koji se nalaze u podzemnoj etaži mogu postaviti na me ñi gra ñevne čestice na na čin da se ne ugrožavaju okolne gra ñevine i prema posebnim propisima.
(9) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži može zauzimati 100% površine gra ñevne čestice u užem urbanom podru čju. Ne ra čuna se u izgra ñenost gra ñevne čestice. Tada mora zadovoljiti sljede će uvjete: - krov podrumske etaže iznad kojeg nije gra ñevina mora biti zajedni čki (javni) prostor, - dio gra ñevine dostupan svim stanarima i korisnicima (kolna površina, pješa čka površina, parkiralište, manipulativni prostor, dje čje igralište i slično).
(10) Unutar gra ñevne čestice na udaljenosti od 1,0 m od me ñe mogu će je planirati položaj pristupnih cesta i parkirnih mjesta. (11) Sve planirane gra ñevine moraju u tehni čko–higijenskom smislu zadovoljiti važe će standarde vezano za površinu, veli čine prostorija, a naro čito sanitarne uvjete.
(12) Unutar svake gra ñevne čestice potrebno je odrediti mjesto spremnika za odlaganje otpada nastalog prilikom redovnog korištenja gra ñevina, a koji ne će narušavati higijensko- sanitarne uvjete kao i estetske uvjete.
(13) Minimalnom komunalnom opremljenoš ću prostora za ure ñenje gra ñevne čestice smatra se mogu ćnost direktnog priklju čenja gra ñevne čestice na javnu prometnu površinu, mogu ćnost priklju čenja gra ñevine na niskonaponsku mrežu, a ostalo (vodoopskrba, odvodnja, priklju čenje na elektroni čku i plinsku mrežu) odre ñuje se prema mjesnim prilikama.
(14) Odvodnja oborinske vode s krovnih ploha treba biti riješena na na čin da se skuplja unutar vlastite gra ñevne čestice i odvodi putem sustava za odvodnju oborinskih voda.
(15) S ciljem korištenja dopunskih izvora energije, mogu ća je izvedba konstruktivnih zahvata – iskorištavanja vjetra, pasivnih sustava za iskorištavanje sun čeve energije i sli čno kako na krovu gra ñevine tako i u okviru gra ñevne čestice.
4.2. Uvjeti smještaja individualne stambene gra ñevine
Članak 50. (1 ) S obzirom na smještaj gra ñevine na gra ñevnoj čestici individualne stambene gra ñevine mogu biti: − Slobodnostoje će gra ñevine − Poluotvorene gra ñevine − Ugra ñene gra ñevine – u nizu.
54 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(2) Individualne stambene gra ñevine mogu imati i poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama do 30% udjela u ukupnom GBP-u. Poslovnim sadržajima iz ovog stavka smatraju se tihe i sli čne djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: kroja čke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sli čno.
4.2.1. Slobodnostoje će gra ñevine
Članak 51. (1) Slobodnostoje će gra ñevine su one gra ñevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih gra ñevnih čestica ili susjednih gra ñevina.
(2) Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin = 480,00 m 2 . Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 16,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 30,0 m. Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis=2,4.
Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dani su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no
e
ć Prizemne 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 1,8 1,5 1,5 Po/S+P+Pk
evine ñ Jednokatne
gra Po/S+P+1K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Pk Slobodnostoje
(3) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m. U slu čajevima gradnje zgrada u novim/neizgra ñenim podru čjima udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m, a od jedne uzdužne meñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. Prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina, nove gradnje unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili u slu čaju interpolacije udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,5 m, a od jedne uzdužne meñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 3,0 m a preporuka je 4,0 m.
(4) U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu osnovnih gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je minimum 4,0 m a preporuka je 5,0 m.
55 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(5) U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja udaljenost prate će i pomo ćne gra ñevine od najbliže strane osnovne gra ñevine na susjednoj gra ñevnoj čestici preporuka je 4,0 m ako je u prostoru ostvarivo.
(6) Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 8,50 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate će i pomo ćne gra ñevine je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 3,5 m, a iznimno i više.
(7) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(8) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice.
(9) Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. Iznimno, uli čne ograde mogu biti više od 1,50 m i to kada je to nužno radi na čina njezina korištenja, u slu čaju poštivanja karakteristi čnog elementa uli čnih ograda u izgra ñenim dijelovima naselja ili u slu čaju oblikovanja slike ulice.
(10) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje.
(11) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
4.2.2. Poluotvorene gra ñevine
Članak 52. (1) Poluotvorene gra ñevine su one koje se svojom jednom stranom prislanjaju na granicu susjedne gra ñevne čestice, odnosno uz susjednu gra ñevinu.
(2) Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin = 420,00 m 2 . Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 14,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 30,0 m. Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,4.
Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dani su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no
Prizemne e e 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 1,8 1,5 1,5 Po/S+P+Pk voren Poluot
56 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Jednokatne Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Pk
(3) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m. U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima udaljenost gra ñevine od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. Prilikom rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje, prenamjene postoje ćih gra ñevina, nove gradnje unutar postoje ćih gra ñevnih čestica ili u slu čaju interpolacije udaljenost gra ñevine od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 3,0 m a preporuka je 4,0 m.
(4) Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 8,50 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate će i pomo ćne gra ñevine je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 3,50 m, a iznimno i više.
(5) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(6) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice.
(7) Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. Iznimno, uli čne ograde mogu biti više od 1,50 m i to kada je to nužno radi na čina njezina korištenja, u slu čaju poštivanja karakteristi čnog elementa uli čnih ograda u izgra ñenim dijelovima naselja ili u slu čaju oblikovanja slike ulice.
(8) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje.
(9) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
4.2.3. Ugra ñene gra ñevine – u nizu
Članak 53. (1) Ugra ñene gra ñevine-gra ñevine u nizu su one koje se sa svoje dvije strane prislanjaju na granice susjednih gra ñevnih čestica, odnosno uz susjedne gra ñevine.
(2) Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin = 300,00 m 2 . Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 10,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 30,0 m. Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,4.
57 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dati su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no
Prizemne 10,0 30,0 300,0 0,6 0,5 0,5 1,8 1,5 1,5
ene Po/S+P+Pk ñ evine ñ Jednokatne 10,0 30,0 300,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Ugra gra Po/S+P+1K+ Pk
(3) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje će karakteristi čne matrice naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m. Može se planirati kolni pristup (pasaž) minimalne širine 3,0 m na stražnji dio gra ñevne čestice.
(4) Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 8,50 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate će i pomo ćne gra ñevine je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 3,0 m, a iznimno i više.
(5) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
(6) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. (7) Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. Iznimno, uli čne ograde mogu biti više od 1,50 m i to kada je to nužno radi na čina njezina korištenja, u slu čaju poštivanja karakteristi čnog elementa uli čnih ograda u izgra ñenim dijelovima naselja ili u slu čaju oblikovanja slike ulice.
(8) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje.
(9) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
4.3. Uvjeti smještaja višestambene gra ñevine
Članak 54. (1) Višestambene gra ñevine mogu se graditi s neograni čenim brojem stambenih jedinica po jednoj gra ñevini kao: − slobodnostoje će gra ñevine, − poluotvorene gra ñevine,
58 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− ugra ñene gra ñevine-u nizu.
(2) Višestambene gra ñevine mogu imati i poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe i sli čne djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: kroja čke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sli čno.
(3) Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin=480,00 m 2 , odnosno zate čena ukoliko se radi o rekonstrukciji postoje će gra ñevine ili interpolaciji. Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 16,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 30,0 m. Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis=3,6 .
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no Jednokatne
e Po/S+P+1K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 ć Pk Dvokatne Po/S+P+2K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 3,0 2,5 2,5 evine
ñ Pk Ostalo do gra Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Slobodnostoje Pk
Jednokatne Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Pk Dvokatne Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 3,0 2,5 2,5 evine
ñ Pk Ostalo do gra
Poluotvorene Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk
Jednokatne Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Pk Dvokatne ene Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 3,0 2,5 2,5 ñ evine
ñ Pk Ostalo do Ugra gra Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk
(4) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Iznimno udaljenost može biti razli čita od naprijed zadane kada je rije č o poštivanju postoje ćeg karakteristi čnog uzorka naselja–gradnja gra ñevine na regulacijskog liniji ili udaljenost gra ñevine od regulacijske linije manje od 5,0 m.
59 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. Slobodnostoje će gra ñevine ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne me ñe, ako na toj strani imaju orijentirane otvore. Pod otvorima se ne smatraju: − prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najve će veli čine 120x60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, s parapetom minimalno 2,0 m, − dijelovi zida od staklene opeke ili sli čnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veli činu zida, − ventilacijski otvori najve ćeg promjera 20,0 cm, odnosno stranice 15,0x15,0 cm, a kroz koji se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogu će ostvariti vizualni kontakt. Najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je 4,0 m. Najmanja udaljenost prate će i pomo ćne gra ñevine od najbliže strane osnovne gra ñevine na susjednoj gra ñevnoj čestici preporuka je 4,0 m ako je mogu će ostvariti u prostoru. U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu osnovnih gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je minimum 4,0 m a preporuka je 5,0 m. U slu čajevima gradnje gra ñevina u novim/neizgra ñenim podru čjima najmanja udaljenost prate će i pomo ćne gra ñevine od najbliže strane osnovne gra ñevine na susjednoj gra ñevnoj čestici preporu čamo 4,0 m ako je u prostoru ostvarivo.
U ve ć izgra ñenim dijelovima naselja gra ñevni pravac i udaljenost prema susjednim gra ñevinama odrediti prema postoje ćem karakteristi čnom uzorku naselja. Udaljenost me ñu gra ñevinama treba biti uskla ñena s propisima zaštite na radu i zaštite od požara (članak 118. ove Odluke). Ostali uvjeti smještaja zgrada na gra ñevnoj čestici propisani su člankom 46. ove Odluke.
(5) Najve ća etažna visina višestambenih gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevina je Vmax= 11,50 m, a iznimno i više. Na odre ñenim podru čjima unutar obuhvata ovog Urbanisti čkog plana dozvoljena je najve ća etažna visina višestambenih gra ñevina E=Po/S+P+4K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=16,0 m. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 3,50 m, a iznimno i viša.
(6) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži, može se ukopati na na čin da podzemne etaže garažnog prostora odgovaraju onoj udaljenosti koja važi za zgradu ispod koje se nalazi podzemna garaža. Ukoliko je rije č o ugra ñenim gra ñevinama tada se zidovi garažnog prostora koji se nalaze u podzemnoj etaži mogu postaviti na me ñi gra ñevne čestice na na čin da se ne ugrožavaju okolne gra ñevine i prema posebnim propisima. Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži može zauzimati 100% površine gra ñevne čestice u užem urbanom podru čju. Ne ra čuna se u izgra ñenost gra ñevne čestice. Tada mora zadovoljiti sljede će uvjete: - krov podrumske etaže iznad kojeg nije gra ñevina mora biti zajedni čki (javni) prostor, - dio gra ñevine dostupan svim stanarima i korisnicima (kolna površina, pješa čka površina, parkiralište, manipulativni prostor, dje čje igralište i sli čno).
(7) Najmanje 20% gra ñevinske čestice mora se urediti kao zelena površina namijenjena za odmor i rekreaciju stanara.
(8) Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 metara.
60 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(9) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine: - 4,50 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - višestambeno stanovanje.
(10) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1 ove Odluke.
(11) Posebni uvjeti oblikovanja višestambenih gra ñevina koje su evidentirana dobra lokalnog zna čaja i nalaze se u povijesnoj-kulturnoj cjelini dati su u poglavlju 7. ove Odluke.
4.3. Posebni uvjeti smještaja gra ñevina za stanovanje u novoplaniranim stambenim četvrtima i preostalom neizgra ñenom dijelu Radni čke ceste
Članak 55.
Uvjeti smještaja gra ñevina za stanovanje u preostalom neizgra ñenom dijelu Radni čke ceste (1) Podru čje Radni čke ceste je ve ćim dijelom izgra ñen a za preostali dio neizgra ñenog podru čja ovim Urbanisti čkim planom se odre ñuju uvjeti smještaja gra ñevina sa preporukom da se poštuje postoje ći na čin gradnje.
(2) U sklopu ovog podru čja, Radni čke ceste, mogu se nalaziti sadržaji koji su navedeni u članku 5. ove Odluke.
(3) S obzirom na smještaj gra ñevine na gra ñevnoj čestici stambena gra ñevina može biti slobodnostoje ća gra ñevina.
(4) Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin = 680,00 m 2 .
(5) Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 17,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 40,0 m.
(6) Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,5. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0.
(7) Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca je 5,0 m. Udaljenost od ostalih me ña gra ñevne čestice minimalno je 3,0 m. U slu čajevima gradnje gra ñevina najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu osnovnih gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je 6,0 m. Najve ća etažna visina je E= Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina zgrade je Vmax= 8,50 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih zgrada je E= Po/S+P+Pk, odnosno max visina je Vmax= 3,0 m, a iznimno i više.
(8) Prate će i pomo ćne gra ñevine koje se na gra ñevnu česticu smještaju uz gra ñevinu osnovne namjene mogu biti gra ñene kao samostoje će ili u kompleksu s osnovnom gra ñevinom.
(9) Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0.
61 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(10) Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu s travnjacima i autohtonim vrstama grmlja i visokog zelenila, najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice.
(11) Postoji mogu ćnost integriranja garaže za osobna vozila u dijelu stambene gra ñevine, odnosno gradnje arhitektonskog kompleksa koji se sastoji od stambene ili stambeno–poslovne gra ñevine i garaže.
(12) Dio gra ñevne čestice izme ñu gra ñevinske i regulacijske linije potrebno je hortikulturno urediti sadnjom ukrasnog zelenila i drve ća ako se time ne ometa ulaz u gra ñevinu i preglednost prometnih površina. U tom dijelu je mogu ći smještaj parkirno/garažnih mjesta.
(13) Gra ñevna čestica iza osnovne gra ñevine, ure ñuje se jednim dijelom kao zelena površina namijenjena zabavi, odmoru, ure ñenje vo ćnjaka i povrtnica, a mogu će je postavljanje nadstrešnica, parkirno/garažnih mjesta, pomo ćnih i prate ćih gra ñevina.
(14) Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m.
(15) Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 3,0 m.
(16) Svaka gra ñevna čestica mora imati odre ñen broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno poglavlju 5.1.1.1. ove Odluke.
Uvjeti smještaja gra ñevina za novo-planirane stambene četvrti namijenjene individualnom stanovanju
(17) Smještaj novih gra ñevina na gra ñevnoj čestici, na čin oblikovanja novih gra ñevina i nivo komunalne opremljenosti gra ñevne čestice u novo-planiranim stambenim četvrtima namijenjenim individualnom stanovanju primjenjuju se odredbe ovog Urbanisti čkog plana danim u poglavljima 4.1. Op ći uvjeti i na čin gradnje stambenih gra ñevina i 4.2. Uvjeti smještaja individualne stambene gra ñevine.
Uvjeti smještaja gra ñevina za novo-planirane stambene četvrti namijenjene višestambenom stanovanju
(18) Smještaj novih gra ñevina na gra ñevnoj čestici, na čin oblikovanja novih gra ñevina, nivo komunalne opremljenosti gra ñevne čestice te ostali uvjeti ure ñenja gra ñevine i gra ñevne čestice u novo-planiranim stambenim četvrtima namijenjenim višestambenom stanovanju primjenjuju se odredbe ovog Urbanisti čkog plana danim u poglavljima 4.1. Op ći uvjeti i na čin gradnje stambenih gra ñevina i 4.3. Uvjeti smještaja višestambene gra ñevine.
4.4. Posebni uvjeti smještaja i na čin gradnje za uže urbano podru čje
Članak 56. (1) Za sve intervencije koje se ili će se odvijati u ovom podru čju–uže urbano podru čje- primjenjuju se sve odredbe ovog Urbanisti čkog plana za odre ñenu namjenu površina ili djelatnost ako ovim člankom nije druk čije odre ñeno.
(2) Uže urbano podru čje grada Đur ñevca obuhva ća tri bitno razli čite urbane strukture – kompleksnu blokovsku izgradnju u gradskoj jezgri, dijelove grada gra ñene na modelu „Moderne“–slobodno stoje će gra ñevine javnih i višestambenih namjena i individualnu
62 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
stambenu gradnju. Za ovo podru čje se primjenjuju sve naprijed navedene odredbe ali i ovdje neki posebni uvjeti smještaja koji su specifični za ovo podru čje.
(3) Gradnja novih ili zahvati na postoje ćim gra ñevinama društvenih, poslovne i stambene namjene (rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, izgradnja novih i/ili zamjenskih gra ñevina) prilago ñava se stvarnim mogu ćnostima prostora, okolnoj izgra ñenosti i ambijentu. U tom se slu čaju zadržava postoje ća površina gra ñevne čestice.
(4) Ukoliko su u zonama stambene ili mješovite namjene susjedne gra ñevine smještene na regulacijskom pravcu mogu će je novu izgradnju individualne gra ñevine (interpolaciju, dogradnju postoje će gra ñevine ili zamjensku gra ñevinu na mjestu postoje će gra ñevine) izgraditi do me ñe gra ñevne čestice i susjedne, uz me ñu prislonjene gra ñevine odnosno do regulacijskog pravca javne prometne površine.
(5) Na površinama postoje će gra ñevne strukture mogu će je vršiti preoblikovanje gra ñevnih čestica u svrhu utvr ñivanja površine za redovnu upotrebu gra ñevine (dogradnja, nadogradnja i sli čno) ili radi mogu ćnosti nove gradnje prilikom interpolacije, a pri čemu je potrebno pridržavati se minimalnih uvjeta za formiranje gra ñevnih čestica, prema odredbama u poglavlju 4.2. Uvjeti smještaja individualne stambene gra ñevine.
(6) Ukoliko se na postoje ćoj gra ñevnoj čestici stara gra ñevina zamjenjuje novom ta se gra ñevna čestica smatra formiranom u postoje ćim gabaritima.
Članak 57. (1) Centar Đur ñevca predstavlja kompleksan prostor u kojem se miješaju struktura gradnje uli čnog bloka i slobodnostoje će gradnje razli čitih namjena i visina, te je prostor potrebno nadalje izgra ñivati uzevši u obzir kako gra ñevinsku, tako i kulturno-povijesnu vrijednost gra ñevina i otvorenih površina u neposrednoj okolini.
(2) Osim javne gradnje, prostor centra Đur ñevca može prihvatiti višestambenu gradnju, zamjensku i/ili novu gradnju individualnih stambenih sadržaja i stambeno-poslovnu izgradnju, te razli čite transformacije sadržaja s tendencijom smanjenja stambenih, a pove ćanja poslovnih sadržaja, ukoliko se pri tome ne naruše osnovni odnosi volumena gradnje.
(3) Za kompleks centra na Trgu svetog Jurja, radi postizanja reprezentativnosti gradnje na trgu, preporu ča se preoblikovanje mansarde u puni kat.
(4) U tablici 9. prikazani su uvjeti gradnje specifi čni za uže urbano podru čje (tako ñer prikazano na karti 4.1. Na čin i uvjeti gradnje u užem urbanom podru čju):
Max Max. NAMJENA NA ČIN GRADNJE Max.V Max.E kig kis mješovita, višestambene gra ñevine - pretežito rekonstrukcija postoje će
stambena gradnje za gra ñevine više od 12,0 m 1,00 5,00 Po/S+P+2K+Pk namjena /oznaka 5 etaža – postoje ća visina i M1/ etažnost mješovita, samostoje će gra ñevine, pretežito rekonstrukcija postoje će ñ poslovna gra evine poslovnog centra 1,00 4,00 12,0 m Po/S+P+2K+Pk namjena /oznaka M2/ javna i društvena rekonstrukcija ili dogradnja Po/S+P+1K+Pk namjena /oznaka gra ñevne strukture u 1,00 3,00 10,0 m
63 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
D/ kompleksu turisti čka rekonstrukcija i dogradnja namjena /oznake postoje će gra ñevine u 0,60 3,00 12,5 m Po/S+P+2K+Pk T1/ kompleksu
(5) Iznimno, visina gra ñevine može biti i viša od tabelarno odre ñene /max. V/, u slu čaju da se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postoje će gra ñevine, pri čemu rekonstruirana gra ñevina ili dogra ñeni dio gra ñevine, može imati visinu maksimalno kao postoje ća gra ñevina, sa mogu ćim odstupanjem do +30,0 cm, ukoliko je odstupanje uvjetovano tehnološkim zahtjevima rekonstrukcije. Kod zamjenske gradnje, rekonstrukcije ili dogradnje gra ñevina evidentiranih kao kulturno dobro lokalnog zna čaja, sukladno Konzervatorskoj podlozi za Đur ñevac, mogu će je predvidjeti pove ćanje visine i broj etaža gra ñevina, radi uskla ñenja razlike u visini etaža postoje ćeg, starog dijela gra ñevine i dogra ñenog dijela gra ñevine, ili drugih funkcionalnih i oblikovnih razloga, ukoliko je navedeno sukladno mišljenju nadležnog Konzervatorskog odjela.
Članak 58. (1) Gra ñevina na Trgu svetog Jurja 8, koja je prema Konzervatorskoj podlozi za grad Đur ñevac upisana kao gra ñevina od lokalnog zna čaja, ovim Urbanisti čkim planom omogu ćuje se: − Rekonstrukcija s mogu ćnoš ću dogradnje i nadogradnje, ili − Uklanjanje postoje će gra ñevine i gradnja nove gra ñevine te u tom slu čaju se dozvoljava: − Gra ñevinska linija se može izravnati sa gra ñevinskom linijom hotela Picok – prikazana na karti 4.1. – Uvjeti oblikovanja – uže urbano podru čje. − Najve ća etažna visina gra ñevine je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. − Preporu čena visina suterena je h=0,6 m ali dozvoljava se promjena visine suterena ako se prilikom projektiranja gra ñevine pokaže druga čija potreba namjene prostora do visine 1,50. − Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. − Dozvoljava se izgradnja garaže kao što je dano u uvjetima u člancima 19. do 23. i člancima 30. do 31. ove Odluke. − Ostali uvjeti gradnje za ovu gra ñevinu, koja pripada namjeni (mješovita namjena – pretežito stambena M-M1), mogu se primijeniti odredbe ovog Urbanisti čkog plana propisane u člancima 19. do 23. i člancima 30. do 31. ove Odluke.
(2) Gra ñevine u Ulici Stjepana Radi ća brojevi 10 i 12 do raskrižja s Ulicom Vladimira Nazora koje su prema Konzervatorskoj podlozi za grad Đur ñevac upisane kao gra ñevine od lokalnog zna čaja, ovim Urbanisti čkim planom omogu ćuje se: − Rekonstrukcija gra ñevine koja se mora odvijati u okvirima postoje ćih gabarita gra ñevine, ili, − Uklanjanje postoje će gra ñevine i gradnja nove gra ñevine te u tom slu čaju se dozvoljava: − Gra ñevinska linija se može zadržati na postoje ćoj regulacijskoj liniji ili se može gra ñevinska linija povu ći u odnosu na regulacijsku liniju za najviše 5,00 m. − Najve ća etažna visina gra ñevine je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. − Preporu čena visina suterena je h=0,6 m ali dozvoljava se promjena visine suterena ako se prilikom projektiranja gra ñevine pokaže druga čija potreba namjene prostora do visine 1,50. − Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 3,50 m, a iznimno i više.
64 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Dozvoljava se izgradnja garaže kao što je dano u uvjetima u člancima 19. do 23. i člancima 30. do 31. − Ostali uvjeti gradnje za ovu gra ñevinu, koja pripada namjeni (mješovita namjena – pretežito poslovna M-M2), mogu se primijeniti Odredbe ovog Urbanisti čkog plana dane u člancima 19. do 23. i člancima 30. do 31.
Članak 59. (1) Gra ñevine koje se grade kao osnovne, na česticama orijentiranim na Ulicu Stjepana Radi ća, od Ulice Vladimira Nazora do Ulice Ivana Đuriševi ća obostrano, omogu ćuje se: − kao gra ñevine u nizu–ugra ñene s haustorima prema dvorištu ili kao poluugra ñene s prolazom u dvorište s južne strane čestice i te ogradom koja može biti oblikovana kao prozra čna metalna ili kao portal, − s nagibom krovne plohe prema ulici, od čega se izuzimaju gra ñevine na k.br. Stjepana Radi ća brojevi 16 i 18 (prve dvije gra ñevne čestice na uglu Ulice Stjepana Radi ća prema Ulici Vladimira Nazora), za koje je odre ñena mogu ćnost rekonstrukcije, nadogradnje, dogradnje ili uklanjanja postoje će i gradnja nove gra ñevine, − Gra ñevinska linija se može zadržati na postoje ćoj regulacijskoj liniji ili se može gra ñevinska linija povu ći u odnosu na regulacijsku liniju za najviše 5,00 m. − Najve ća etažna visina gra ñevine je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=10,0 m, a iznimno i više. − Preporu čena visina suterena je h=0,6 m ali dozvoljava se promjena visine suterena ako se prilikom projektiranja gra ñevine pokaže druga čija potreba namjene prostora do visine 1,50. − Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 3,50 m, a iznimno i više. − Prostor vlastite čestice, ispred gra ñevina može se urediti u svrhu: − kolnog prilaza na česticu, − ure ñenja parkirališnih površina, − ure ñenja terase. − Dozvoljava se izgradnja garaže kao što je dano u uvjetima u člancima 19. do 23. i člancima 30. do 31. ove Odluke. − Ostali uvjeti gradnje za ovu gra ñevinu, koja pripada namjeni (mješovita namjena – pretežito poslovna M-M2), mogu se primijeniti odredbe ovog Urbanisti čkog plana propisane u člancima 19. do 23. i člancima 30. do 31. ove Odluke.
Članak 60. (1) Kod zamjenske gradnje, rekonstrukcije, dogradnje, dogradnje ili nove gradnje gra ñevina evidentiranih kao kulturno dobro lokalnog zna čaja, sukladno Konzervatorskoj podlozi za Đur ñevac, mogu će je predvidjeti pove ćanje visine i broja etaža gra ñevina, radi usklañenja razlike u visini etaža postoje ćeg, starog dijela gra ñevine i dogra ñenog dijela gra ñevine, ili drugih funkcionalnih i oblikovnih razloga, ukoliko je navedeno sukladno mišljenju nadležnog konzervatorskog odjela.
(2) Unutar prostornih me ña kulturnog dobra, definiranog sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara potrebno je zahvat uskladiti prema posebnim uvjetima, odnosno mišljenju nadležnog Konzervatorskog odjela.
(3) Za gra ñevine koje su evidentirane kao lokalna dobra ukoliko se radi zahvat rekonstrukcije, dogradnje postoje će gra ñevine ili gradnja nove gra ñevine, potrebno je zatražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela.
65 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
5. Uvjeti ure ñenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadaju ćim objektima i površinama
Članak 61. (1) Infrastrukturni koridori su prostori namijenjeni za smještaj gra ñevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan gra ñevinskog podru čja.
(2) Širine infrastrukturnih koridora odre ñene su s obzirom na zahtijevani kapacitet instalacija infrastrukturnih sustava kao i prema odre ñenim propisima i uvjetima koje odre ñuju nadležna tijela i javna poduze ća. (3) Infrastrukturni koridor sa činjen je od linijskih i površinskih mreža: - prometne, - elektroni čko-komunikacijske, - komunalna infrastruktura (vodoopskrba, odvodnja, plinoopskrba, elektroopskrba, DTK).
(4) Poželjno je da raspored komunalnih instalacija u presjeku infrastrukturnog koridora bude ujedna čen na čitavom podru čju, te da je optimalno postavljen u svrhu lakšeg održavanja ili popravka.
(5) Površine infrastrukturnih sustava koje se nalaze u sklopu infrastrukturnog koridora odre ñuju se kao površine za formiranje gra ñevnih čestica i gradnju gra ñevina u funkciji razli čitih infrastrukturnih sustava. Svaki vlasnik, odnosno investitor infrastrukturnog sustava prilikom svih radova sam snosi troškove
Članak 62. (1) Detaljno odre ñivanje trasa i lokacija gra ñevina prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže, koji su odre ñeni ovim Urbanisti čkim planom, utvr ñuje se idejnim rješenjem, odnosno stru čnim podlogama za izdavanje akta za gradnju, vode ći ra čuna o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
(2) Planirane trase elektroni čko-komunikacijske i komunalne mreže vode se u profilu postoje ćih i planiranih ulica i pješa čkih staza.
(3) Radi racionalnije i ekonomi čnije izgradnje, planirana elektroni čko-komunikacijska i komunalna mreža treba biti izgra ñena u sklopu rekonstrukcije i izgradnje prometne mreže.
(4) Unutar Urbanisti čkim planom utvr ñenih koridora prometne, elektroni čko-komunikacijske i komunalne mreže, za sve gradnje i intervencije, potrebno je ishoditi odobrenja i suglasnosti nadležnih tijela i javnih poduze ća.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 63. (1) Prometna mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2.1. ''Plan komunalne infrastrukture-Prometna i uli čna mreža’’ u mjerilu 1:5.000 i prilozima u tekstualnom dijelu ovog Urbanisti čkog plana: 1. Postoje će prometnice s karakteristi čnim profilima prometnica u M 1:100 i 2. Planirane prometnice s karakteristi čnim profilima prometnica u M 1:100.
(2) U obuhvatu Urbanisti čkog plana predvi ñeni su sljede ći vidovi prometa:
66 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- cestovni, - željezni čki, - pješa čko – biciklisti čki.
(3) Na površinama iz stavka 1. ovog članka mogu će je graditi i ure ñivati: − ulice, kolne prolaze i trgove; − javna parkirališta i garaže; − željezni čke pruge; − biciklisti čke staze; − pješa čke površine (staze); − benzinske postaje; − površine zelenila u sklopu uli čnih profila; − infrastrukturne gra ñevine; pri čemu je ulice, trgove i biciklisti čke staze, te pješa čke površine mogu će ure ñivati i graditi i na površinama drugih namjena sukladno odredbama ovog Urbanisti čkog plana.
(4) Ovim Urbanisti čkim planom predvi ñaju se sljede će bitne intervencije u prometni sustav grada Đur ñevca: - Prihva ćanje i ugradnja planiranih ulica i prometnica i prometnih površina koje su predvi ñene drugim prostornim planovima i projektima, te planiranje njihova nadopunjavanja i drugim ulicama u cilju uspostavljanja što funkcionalnije prometne mreže; - Planiranje mreže prometnica u neizgra ñenim dijelovima grada u cilju urbanog razvitka (Ledine, Peski, Novo Selo, Centar), - Planiranje isto čne zaobilaznice u cilju rastere ćenja gradskog prometa (planirana županijska cesta); - Planiranje nekoliko spojeva za otvaranje i povezivanje slijepih ulica u gradu s ostalom prometnom mrežom : - Odvojak Grkinske - Miroslava Krleže; - Odvojak Antuna Radi ća - Odvojak Ljudevita Gaja; - Ivana Guduli ća - Ivana Đuriševi ća; - Eugena Kumi čića - Bjelovarska ulica; - Pavla Radi ća – Ulica bana Jela čića, (planirana lokalna cesta); - Kralja Zvonimira - Pavleka Miškine; - Petra Krešimira IV - Odvojak Pavleka Miškine; - Odvojak Ciglenske ulice – Vinogradska ulica; - Istarska ulica - Ivana Đuriševi ća; - Odvojak Stjepana Radi ća – Ivana Đuriševi ća; - Tina Ujevi ća – Đure Basari čeka). - Planiranje prostora za ure ñenje i rekonstrukciju novog željezni čkog i autobusnog kolodvora i prijelaza ceste i željezni čke pruge; - Planiranje prostora i pogodnih i nužnih za izgradnju i ure ñenje novih javnih parkirališta i garaža; - Planiranje novog gradskog parka uz srednjoškolski centar– kao i središta novog urbanog razvoja grada, sa šetalištima, parkiranjem i sli čno; - Planiranje biciklisti čkih staza; - Planiranje novih pješa čkih staza; - Planiranje kolnih prilaza kao nove kategorije prometnice u cilju funkcionalnog povezivanja i popunjavanja potrebnih sadržaja u gradu; - Planiranje parkirališta za teretna vozila i autobuse.
(5) Sve postoje će prometnice mogu se ure ñivati i rekonstruirati u postoje ćim gabaritima i elementima profila ukoliko oni udovoljavaju potrebama neovisno o ovom Urbanisti čkom planu predloženom popre čnom profilu (ako se razlikuju).
67 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Članak 64. (1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupa čnosti gra ñevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 151/05. i 61/07.), tj. bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(2) Na javnim cestama i u zaštitnom pojasu uz javnu cestu nije dopušteno postavljanje reklamnog panoa ili reklame na mjestima koja bi zbog sadržaja, položaja, te odnosa prema javnoj cesti ugrožavala sigurnost prometa.
(3) U blizini raskrižja dviju javnih cesta u razini ili križanja javne ceste sa željezničkom prugom u razini ili na unutrašnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drve će niti grmlje, postavljati naprave, ograde, panoi ili drugi predmeti koji onemogu ćavaju preglednost na javnoj cesti.
5.1.1. Cestovni promet
Članak 65. (1) Unutar gra ñevinskog podru čja naselja, sve javne prometne površine, uz koje postoje ili se planiraju urediti gra ñevne čestice s izravnim prilazom na prometnu površinu, ure ñuju se kao ulice.
(2) U obuhvatu Urbanisti čkog plana postoje ili su planirane sljede će cestovne prometnice - ulice: - glavne mjesne ulice, - sabirne ulice i - kolno-pješa čke ulice.
(3) Glavne mjesne ulice su javne ceste, tj. državne, županijske i lokalne ceste. U skladu sa Zakonom o javnim cestama („Narodne novine“, broj 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09., 153/09. i 73/10.), za javne ceste utvr ñene Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“, broj 54/08. i 17/10.), odre ñen je zaštitni pojas (mjeren od vanjskog ruba zemljišnog pojasa) širine 25 m za državne ceste, 15 m za županijske ceste i 10 m za lokalne ceste. (4) Priklju čenje površina Urbanisti čkog plana na državnu cestu D2 (GP Dubrava Križovljanska (granica Republike Slovenije) - Varaždin – Virovitica – Našice - Osijek – Vukovar – GP Ilok (granica Republike Srbije) vrši se po uvjetima Hrvatskih cesta d.o.o Zagreb, Ispostava Bjelovar, te se u suradnji s njima odabiru lokacije planiranih priklju čaka u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“, broj 119/07.).
(5) Podru čja predvi ñena za širenje grada Đur ñevca, u neizgra ñenim dijelovima gra ñevnog podru čja, ure ñuju se tako da gra ñevne čestice nemaju direktan izlaz na državnu cestu (D2 i D43), osim pristupa za planirane benzinske postaje, sukladno posebnim uvjetima i na činu priklju čenja na državnu cestu D2 od strane nadležnog javnopravnog tijela (Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb).
(6) Zaštitni pojas javnih cesta mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. Zemljišni pojas se utvr ñuje s obje strane prometnice prema njenom projektu, a ne manje od 1 m od crte koja spaja krajnje to čke popre čnog presjeka ceste. Zemljišni pojas služi nesmetanom održavanju prometnice. Za isho ñenje akta za gradnju potrebno je zatražiti uvjete tijela nadležnog za javne ceste, u skladu sa Zakonom o javnim cestama („Narodne novine“,
68 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
broj 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09., 153/09 i 73/10.), kojima je nužno utvrditi zemljišni i zaštitni pojas, te uvjete gradnje u njima.
(7) Ulice u podru čju obuhvata ovog Urbanisti čkog plana trebaju se projektirati, graditi, rekonstruirati i ure ñivati na na čin da se unutar njihovih rezerviranih koridora, odnosno u postoje ćem koridoru, omogu ći vo ñenje komunalne i telekomunikacijske infrastrukture, te moraju biti vezane sa sustavom javnih prometnica (državnom, županijskom ili lokalnom cestom).
(8) Nove ulice koje nisu predvi ñene ovim Urbanisti čkim planom mogu se graditi na površinama stambene, mješovite, javne i društvene, gospodarske i sportsko- rekreacijske namjene. Te novoformirane ulice mogu se graditi posrednom ili neposrednom provedbom ovog Urbanisti čkog plana i treba ih izvesti u punom profilu širine 9,4 - 12 m (za sabirne ulice sa pješa čko/biciklisti čkom stazom na jednoj strani ili obostrano) sa kolnikom širine najmanje 5,5 m za dvije vozne trake ili najmanje širine 3,5 m za jednu voznu traku. Iznimno, minimalna širina za gradnju novih prometnica ovog članka može biti i manja ukoliko to zahtijeva postoje će stanje na terenu i zate čena gradnja.
(9) Kolni prolazi mogu se izvesti i minimalne ukupne širine 4,5 m za kolne prolaze sa dvije vozne trake izme ñu postoje ćih objekata, odnosno minimalne ukupne širine 2,5 m za kolne prolaze sa jednom voznom trakom.
(10) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za stambene zone ili kolne prolaze, na preglednom prostoru, pod uvjetom da se uredi po jedno ugibalište, na svakih 100,0 m prolaza.
(11) Rekonstrukcija postoje ćih i gradnja planiranih trasa ulica može se vršiti u fazama.
Članak 66. (1) Propisima su odre ñene slijede će širine zaštitnog pojasa planiranih trasa ulica koje sa svake strane prometnice i neutvr ñenog zemljišnog pojasa iznose: - za državne ceste: 25 m , mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa, - za županijske ceste: 15 m, mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa, - za lokalne ceste:10 m, mjereno od vanjskog ruba zemljišnog pojasa.
(2) Izuzetno zaštitni pojas iz stavka 1. ovog članka može biti i uži, ukoliko je to predvi ñeno posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.
(3) Planirana je zaobilaznica u isto čnom rubnom dijelu podru čja ovog Urbanisti čkog plana, kao prometna veza izme ñu županijske ceste ŽC 2214 i državne ceste D2 , kao što je u Urbanisti čkom planu prikazano na karti broj 2.1. ''Plan komunalne infrastrukture- Prometna i uli čna mreža’’ u mjerilu 1:5.000.
(4) Unutar zaštitnog pojasa planiranih trasa ulica nije dozvoljena gradnja do utvr ñivanja gra ñevne čestice ulice.
(5) Ovim Urbanisti čkim planom su odre ñene sljede će širine zaštitnog pojasa postoje ćih trasa nerazvrstanih ulica koje je potrebno rekonstruirati:
- za glavne mjesne ulice 3 m, - za sabirne ulice: 3 m, - za kolno-pješa čke ulice: 2 m, - odnosno kada to nije mogu će izvesti, treba prilagoditi postoje ćoj situaciji na terenu.
69 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(6) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogu ćnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa i ne može biti manja od 1,2 m. (7) Izuzetno, uz kolnik slijepe ulice može se omogućiti izgradnja gra ñevina, zidova, ograda i sli čno.
Članak 67. (1) Sve prometne površine moraju se graditi i opremiti sukladno posebnim propisima odre ñenim prometno-tehni čkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, signalizaciju kao i drugih potrebnih elemenata prometnice. (2) Kona čno oblikovanje prometne mreže, uz mogu ća odstupanja rasporeda i širine pojedinih dijelova uli čnih profila kao posljedica detaljnog tehni čkog rješavanja, definirat će se prilikom izrade Idejnog rješenja. (3) U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanja ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa. (4) Uz sve prometnice u obuhvatu ovog Urbanisti čkog plana predlaže se izgraditi javnu rasvjetu. (5) Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim prostornim cjelinama ovog Urbanisti čkog plana sukladno posebnom propisu. (6) Gornji sloj kolne površine, kao i drugih površina predvi ñenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN.
Članak 68. (1) U podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana koridore županijskih i lokalnih cesta potrebno je zadržati ili proširiti .
(2) Sa županijskih i lokalnih cesta potrebno je omogu ćiti odvodnju zatvorenim i otvorenim sustavom odvodnje.
(3) Potrebno je planirati oborinsku odvodnju sa županijske ceste ŽC 2213 (na dijelu Vinogradarske ulice prema naselju Čepelovac) izradom zatvorenog sustava odvodnje.
(4) Uz sve javne prometnice predlaže se izgradnja pješa čko-biciklisti čkih staza.
(5) Uz sve prometnice potrebno je ostaviti propisane zaštitne koridore koji će biti dovoljne širine za komunalno opremanje.
(6) Za postoje će prometnice zaštitni koridor može biti manje širine od propisanih ovim Urbanisti čkim planom, ukoliko je uskla ñeno s uvjetima koja daju nadležna tijela koja njima upravljaju.
(7) Potrebno je planirati autobusna ugibališta u zonama škola, industrijskih i poslovnih objekata.
(8) Uz državne i županijske ceste nije preporu čeno planirati izgradnju parkirališta, a u iznimnim slu čajevima potrebno je pribaviti uvjete za gradnju parkirališta i propisano priklju čenje na javnu prometnicu od nadležnog tijela koje upravlja tom prometnicom.
70 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(9) U planiranim zonama poslovne i stambene namjene gdje se o čekuje pove ćanje prometa potrebno je promet usmjeravati na sabirnice koje se priklju čuju na županijske i lokalne ceste.
(10) Na dijelu županijske ceste ŽC 2184 (dio Ulice Đure Basari čeka i Ulice Antuna Radi ća) i na dijelu lokalne ceste LC 26107 (Trg svetog Jurja) ne mogu se formirati isklju čivo pješa čke zone.
Članak 69. (1) Ovisno o kategoriji prometnice, definiraju se pojedini elementi popre čnog presjeka ceste u skladu sa posebnim propisima.
(2) Pješa čka staza treba biti uzdignuta u odnosu na kolnik rubnjakom minimalne visine 10 cm. Iznimno, ako je širina kolnika u profilu kolno-pješa čkih ulica manja od 5,5 m, pješa čka staza može biti u istoj razini s kolnikom i koristiti se za kolni promet, ali njen rub mora biti vidljivo ozna čen ili odvojen rigolom.
(3) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje se o čekuje prelazak pješaka, biciklista, osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti preko kolnika trebaju se ugraditi spušteni rubnjaci i ostali elementi propisani Pravilnikom o osiguranju pristupa čnosti gra ñevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 151/05. i 61/07.).
(4) Minimalni radijus zaokretanja na križanjima ulica je 6,0 m.
(5) Biciklisti čke staze minimalne širine 1,0 m treba graditi izme ñu zelenog pojasa i pješa čke staze, a ako se gradi uz kolnik treba dodati zaštitni pojas minimalne širine 75 cm. Biciklisti čka staza može biti denivelirana u odnosu na pješa čku stazu 3-5 cm. Uzdužni nagib biciklisti čke staze može biti do 8%.
(6) Zeleni pojas treba biti uzdignut u odnosu na kolnik rubnjakom minimalne visine 10 cm, ali javno parkiralište u profilu ulice treba biti u istoj razini s kolnikom.
(7) Javno parkiralište mogu će je formirati u profilu svih ulica, osim državne i županijske ceste, ovisno o lokalnim uvjetima: horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, pješa čkim prolazima, pristupu interventnih vozila i sli čno. Brzinu kretanja vozila u ulicama s javnim parkiralištem u profilu ulice ograni čiti na 30 km/h.
(8) Vertikalne elemente javne rasvjete treba smjestiti u zelenom pojasu, minimalno 75 cm od ruba kolnika. Ako ulica nema zeleni pojas, treba ih smjestiti na rub pješa čke staze prema regulacijskoj liniji, kako ne bi ometali kolni promet ili smanjivali širinu pješa čke staze.
(9) Na završetku svih slijepih ulica obvezno je izgraditi okretište za interventna vozila i vozila za odvoz sme ća sukladno posebnim propisima.
(10) Sve ulice moraju se projektirati, graditi i ure ñivati na na čin da se omogu ći vo ñenje komunalne infrastrukture.
(11) Ne dozvoljava se gradnja gra ñevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje voza ča i time ometaju promet.
(12) Sva me ñusobna križanja glavnih mjesnih ulica moraju biti izvedena u skladu sa standardom U.C.4.050 za projektiranje i gra ñenje površinskih čvorova, tj. trebaju imati treću traku za skretanje u lijevo.
71 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
5.1.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 70. (1) Projektnom dokumentacijom za izdavanje akta za gradnju potrebno je utvrditi potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) za cestovna vozila (osobna, teretna, autobuse, motocikle i slično).
(2) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u gra ñevinama odre ñuje se prema sljede ćoj tablici:
Namjena gra ñevine broj PGM na Potreban broj PGM Individualna stambena gradnja 1 stan 1 Višestambena gra ñevina 1 stan 1 Proizvodna namjena skladišta, komunalni sadržaji i benzinske postaje 1 zaposlenik 0,5 1000 m 2 korisnog prostora 20 Uredski prostori 10 zaposlenih 7 50-100 m 2 korisnog prostora 7 Trgovina 1000 m 2 korisnog prostora 40 Banka, pošta, usluge 1000 m 2 korisnog prostora 40 Ugostiteljstvo 30-50 m 2 korisnog prostora 7 50-100 m 2 korisnog prostora 9 1000 m 2 korisnog prostora 45 Hotel 1 soba ili apartman 1 Kina, kazališta, višenamjenske 1 gledatelj (sjedalo) 0,2 dvorane Sportske dvorane, sportska igrališta s Osobna vozila -1 gledatelj (sjedalo) 0,3 gledalištem Autobus - 500 gledatelja (sjedala) 1 Sportska igrališta bez gledališta 1 igralište 5 Školske i predškolske ustanove 1 zaposlenik 2 Vjerske gra ñevine 1 posjetitelj (sjedalo) 0,2 Zdravstvene ustanove 1 zaposlenik 0,5
(3) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta osigurava se na gra ñevnoj čestici pripadaju će gra ñevine.
(4) Izuzetno smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na gra ñevnoj čestici gra ñevine, na drugoj zasebnoj čestici ili na javnom parkiralištu u neposrednoj blizini uz suglasnost vlasnika.
(5) Kod projektiranja i gradnje parkirališta na terenu s 10 ili više mjesta potrebno je predvidjeti ozelenjavanje parkirališta s minimalno jednim stablom na četiri parkirališna mjesta.
(6) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži, može se ukopati na na čin da podzemne etaže garažnog prostora odgovaraju onoj udaljenosti od susjedne me ñe koja važi za zgradu ispod koje se nalazi podzemna garaža.
(7) Ukoliko je rije č o ugra ñenim gra ñevinama tada se zidovi garažnog prostora koji se nalaze u podzemnoj etaži mogu postaviti na me ñi gra ñevne čestice na na čin da se ne ugrožavaju bitni zahtjevi doti čnu gra ñevinu i susjedne gra ñevine i prema posebnim propisima.
72 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(8) Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži može zauzimati 100% površine gra ñevne čestice u užem urbanom podru čju. Ne ra čuna se u izgra ñenost gra ñevne čestice. Tada mora zadovoljiti sljede će uvjete: - krov podrumske etaže iznad kojeg nije gra ñevina mora biti zajedni čki (javni) prostor, - dio gra ñevine dostupan svim stanarima i korisnicima (kolna površina, pješa čka površina, parkiralište, manipulativni prostor, dje čje igralište i sli čno).
(9) Parkirališta treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupa čnosti gra ñevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 151/05. i 61/07.), tj. potrebno im je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Članak 71. (1) Javna parkirališta predstavljaju zahvat na zasebnoj gra ñevnoj čestici na površinama infrastrukturnih sustava, groblja (G), te stambene (S), mješovite (M), javne i društvene (D), gospodarske, poslovne ili turisti čke (I, K i T) i sportsko-rekreacijske (R) namjene.
(2) Na kartografskom prikazu 2.1. ''Plan komunalne infrastrukture - Prometna i uli čna mreža’’ u mjerilu 1:5.000 prikazane su površine infrastrukturnih sustava - javna parkirališta na kojima je dozvoljena izgradnja samo parkirališta (P).
Članak 72. (1) Površina gra ñevne čestice javnog parkirališta utvr ñuje se shodno potrebama predvi ñenog kapaciteta.
Članak 73. (1) Gra ñevna čestica mora imati direktan kolni pristup na prometnu površinu.
Članak 74. (1) Parkiralište je otvoreni prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih, teretnih, autobusa i sli čno).
Članak 75. (1) Garaža je zatvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih, teretnih, autobusa i sli čno).
(2) Mogu ća je izgradnja garaža za osobna vozila zaposlenika, posjetitelja i stanara unutar gra ñevne čestice u sklopu odgovaraju će namjene.
5.1.1.2. Parkiranje teretnih vozila i autobusa
Članak 76. (1) U sklopu zone poslovne namjene, u južnom i istočnom dijelu podru čja Urbanisti čkog plana -zona I/K, planiran je prostor za parkiranje teretnih vozila preko 5 tona nosivosti i autobusa.
(2) Prostor parkirališta je potrebno površinski urediti na na čin da se sprije či one čiš ćenje okoliša (curenje ulja i sli čno), da ga se opremi svom potrebnom infrastrukturom, te da se izgrade i nužne uslužne i servisne gra ñevine (motel, ugostiteljski objekti, mali servisi, poslovne prostorije i sli čno).
73 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(3) Nakon ure ñenja navedenog parkirališta, parkiranje teretnih vozila iznad 5 tona nosivosti na prostoru grada biti će dozvoljeno jedino još na česticama gospodarske-poslovne (K) i gospodarske proizvodne namjene (I).
(4) U sklopu parkirališta za parkiranje teretnih vozila i autobusa mogu će je ure ñenje i parkirališta za osobna vozila, te ure ñenje svih pristupnih prometnih površina, izgradnja infrastrukturnih gra ñevina i instalacija, te ure ñenje zelenih površina.
(5) Minimalno 5% površine parkirališta mora biti ure ñeno kao zelena površina na prirodnom terenu, odnosno najmanje u obliku obodnog pojasa širine min. 3 m s unutrašnje strane ograde (ako je 5% manje od te površine). Taj prostor je potrebno hortikulturno urediti i zasaditi visokim zelenilom. Po potrebi, u sklopu pojasa zelenila prema okolnoj izgradnji, potrebno je izgraditi i elemente zaštite od buke koji trebaju biti uklopljeni u hortikulturno ure ñenje i ne smiju se isticati kao vizualne barijere (zidovi i slično).
(6) Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za autobuse i kamione (iznad 5 tona nosivosti) i teglja če su 3,5 x 18 metara.
5.1.1.3. Trgovi i druge ve će pješa čke površine
Članak 77. (1) Za kretanje pješaka mogu se graditi i ure ñivati, osim plo čnika, trgova i ulica, pješa čki putovi, stube i pre čaci, te prolazi i šetališta.
(2) Na kartografskom prikazu 2.1. "Prometna, uli čna i komunalna infrastrukturna mreža - promet" u mjerilu 1:5000 prikazana je mreža pješa čkih površina. Trgovi i druge ve će pješa čke površine, nogostupi i sve druge pješa čke površine moraju biti izgra ñeni bez urbanisti čko-arhitektonskih barijera, odnosno prilikom ure ñenja treba se pridržavati Pravilnika o osiguranju pristupa čnosti gra ñevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 151/05. i 61/07.).
(3) Karakteristi čnim profilima za ulice dan je na čelni raspored pješa čkih staza i nogostupa.
(4) Osim predvi ñene pješa čke zone u središtu grada Đur ñevca na glavnom gradskom trgu (povezanim ure ñenim šetnicama sa starim parkom u centru, Starim gradom i novoplaniranim gradskim parkom u novom naselju kod Srednje škole), ovim Urbanisti čkim planom predvi ñeno je ure ñenje i omogu ćena gradnja novih pješa čkih staza kao i javnog zelenila s ure ñenim prostorima za pješake koji povezuju sportsko- rekreativne, ugostiteljsko-turisti čke, kulturne sadržaje i sli čno.
(5) Površina glavnog gradskog trga odre ñena je kao zasebna čestica koja se može urediti unošenjem elemenata javne plastike (fontana, skulptura, poklonci, spomen obilježja i slično), kao i elemenata hortikulture. Glavni gradski trg može se djelomi čno koristiti za postavku ugostiteljskih otvorenih i/ili zatvorenih terasa, kioska , kao i ure ñenje parkovnih površina, igrališta za djecu i slično. Glavni gradski trg se može koristiti u svrhu održavanja javnih manifestacija, za čije potrebe je na njegovoj površini mogu će privremeno postaviti razli čite prigodne elemente urbane opreme, kao što su bine na otvorenom, pokretne radnje i sli čno.
(6) Na površinama planiranim za ure ñenje kao gradski trgovi ili ve će pješa čke površine mogu će je: − površinsko ure ñenje (ure ñenje hodne plohe);
74 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− sadnja zelenila, cvjetnih figura ili aranžmana; − postava urbane opreme, skulptura, vodenih površina i drugo; − postava infrastrukturne opreme i gra ñevina (ormari ći za struju, javna rasvjeta, telefon, digitalni reklamni panoi (displeji), video zid i sli čno); − postava kioska, štandova, nadstrešnica, pergola i slično; − ure ñenje "zelenih otoka"; − organiziranje vanjskih terasa i drugih vanjskih prostora ugostiteljstva i usluga; − ure ñenje dje čjih igrališta s postavkom naprava za penjanje i igru; − manje galerije, umjetnički paviljoni, manji uslužni / ugostiteljski sadržaji i slično – izgra ñenosti do najviše 10% površine trga, te i drugi javno dostupni i urbano interesantni sadržaji primjereni takvim otvorenim prostorima čije će se oblikovanje i stupanj ure ñenja i komunalnog opremanja odrediti projektnom dokumentacijom.
(7) Prilikom ure ñenja trgova treba voditi ra čuna o sljede ćem: − stilski ujedna čenom, ali ne nužno identi čnom urbanom opremom, preporu ča se doprinijeti osje ćaju cjelovitosti naselja; − oblikovno rješenje treba omogu ćiti široke mogu ćnosti uporabe; − na trgovima se mogu na ći: razne vrste poplo čenja, klupe, stolice, ležaljke, sprave za dje čju igru, paviljoni, konstrukcije za natkrivanje, pergole, platforme, sanitarne gra ñevine (visokogradnja), skulpture; − od biljnog materijala osigurati mogu ćnost mjestimi čnog smještaja visoke vegetacije i cvjetnih gredica; − potrebno je osigurati kvalitetnu rasvjetu.
(8) Prilikom ure ñenja ulica i šetnica treba voditi ra čuna o sljede ćem: − na površinama ulica mogu se na ći: razne vrste poplo čenja, klupe, pergole, stajališta za javni prijevoz, posude za sme će. Potrebno je osigurati kvalitetnu rasvjetu. Od biljnog materijala za zanimljive poteze poželjna je sadnja drvoreda, nižih živica i cvjetnih gredica.
(9) Šetnice i površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, ali ne uže od 1,2 m. Iznimno, u ulicama posebnog režima korištenja mogu biti i uže ali se tada kolnik i nogostup ure ñuju zajedno kao jedinstvena kolno-pješa čka površina (bez denivelacija).
(10) Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predvi ñen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teško ćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
(11) Za sabirne i ostale nekategorizirane ulice za koje se odre ñuje trajna kontrola brzine kretanja vozila do 50 km/h, usporavanje kretanja vozila putem uspornika ("leže ćih policajaca") preporu ča se za planiranje i izvedbu kao izdignuti pješa čki prijelazi do razine nogostupa u njihovoj punoj širini, te izvedeni od drugog materijala (kocka, beton ili slično). (npr. na prilazima križanju s rotorom i sli čno).
Članak 78. (1) Pješa čke staze mogu se graditi u profilu svih ulica ili odvojeno od profila ulice na površinama svih namjena.
(2) Pješa čke staze u profilu ulica grade se sukladno uvjetima iz poglavlja 5.1.1.1. ove Odluke.
(3) Pješa čke staze odvojene od profila ulice mogu se graditi kao stube, pre čaci, prolazi, šetnice i sli čno.
75 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(4) Pješa čke staze se mogu graditi kao zasebne površine ili zajedno s biciklisti čkim stazama. Pješa čka staza mora biti denivelirana u odnosu na biciklisti čku stazu minimalno 3 cm. Bojom završne obrade treba naglasiti pješa čku stazu u odnosu na biciklisti čku stazu.
(5) Pješa čke staze mogu se opremati urbanom opremom (klupe, kante za sme će i sli čno).
(6) Minimalna širina pješa čke staze je 1,2 m, a minimalna širina stuba je 2,4 m.
5.1.1.4. Biciklisti čke staze
Članak 79. (1) Planom je odre ñena mogu ćnost gradnje i ure ñenja biciklisti čkih staza i traka: − u sklopu kolnika – tik do kolnika; − uz pješa čke nogostupe; − kao posebne staze, obilježene prometnom signalizacijom.
(2) Biciklisti čke staze i trake obvezno se grade i ure ñuju u sklopu glavnih gradskih, gradskih i sabirnih ulica, odnosno kako je to odre ñeno na karakteristi čnim popre čnim profilima. Biciklisti čke staze i trake mogu se graditi i ure ñivati i na drugim površinama.
(3) Najmanja širina biciklisti čke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, (iznimno 0,8 m), a za dvosmjerni promet 2,0 m (iznimno 1,60 m). Ako je biciklisti čka staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograni čena brzina kretanja motornih vozila na manje od 50 km/h.
(4) Na mjestima na kojima biciklisti čke staze dolaze u direktan kontakt sa vozilima (uz parkirališta ili u sklopu kolnika) elementima ure ñenja potrebno je onemogu ćiti motornim vozilima kretanje, zaustavljanje i parkiranje na biciklisti čkim stazama i trakama (stupi ći ili sli čno).
(5) Prilikom postavljanja i druge opreme u sklopu uli čnih koridora (reklame, nadstrešnice na stajalištima i sli čno), potrebno je izbjegavati biciklisti čke staze.
(6) Prilikom ure ñenja deniveliranih prijelaza isti moraju biti ure ñeni i za nesmetano kretanje biciklista (u kontinuitetu kretnje stazom) pri čemu visinska razlika izme ñu kolnika i rubnjaka ne smije prelaziti više od 2 cm.
(7) U sklopu križanja gdje postoje prostorne mogu ćnosti (gdje to zna čajno ne ometa kretanje pješaka i njihov pristup pješa čkom prijelazu), u produžetku biciklisti čke staze (u smjeru prijelaza) preporu čeno je urediti odmorišno-zaustavni punkt za bicikliste na na čin da se postavi rukohvat za bicikliste na koji se mogu prihvatiti rukom ili osloniti nogom dok čekaju na slobodan prijelaz u dužini min 2,5 m.
(8) Potrebno je planirati biciklisti čku stazu uz županijsku cestu ŽC 2184 (na dijelu Ulice Đure Basari čeka i Ulice Antuna Radi ća) i dijelu lokalne ceste LC 26107 (Trg svetog Jurja) kojom bi se promet bicikala izmaknuo iz kružnog toka.
(9) Biciklisti čke staze odvojene od profila ulice mogu se graditi kao zasebne površine ili zajedno s pješa čkim stazama. Biciklisti čka staza mora biti denivelirana u odnosu na pješa čku stazu minimalno 3 cm. Bojom završne obrade treba naglasiti biciklisti čku stazu u odnosu na pješa čku stazu.
76 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
5.1.2. Autobusni promet
Članak 80. (1) Za potrebe autobusnog povezivanja grada Đur ñevca koristi se postoje ći autobusni kolodvor (u Ulici Stjepana Radi ća - Malinov trg), uz mogu ćnost njegove rekonstrukcije i proširenja u smislu obavljanja osnovne funkcije prijevoza putnika.
(2) Za slu čaj rekonstrukcije dijelova prilaza i prometnica u zoni autobusnog kolodvora, prometni trak kojim se kre će autobus mora biti najmanje 3,5 m širine, sa radijusom skretanja u križanjima ili na priklju čak na parcelu sukladno propisima.
(3) Stajališta za autobuse je potrebno urediti sa ugibalištima propisanih dimenzija za autobuse, sa nadstrešnicama za putnike i drugom odgovaraju ćom prate ćom opremom.
5.1.3. Željezni čki promet
Članak 81. (1) Željezni čku infrastrukturu treba graditi u skladu sa: - Zakonom o željeznici („Narodne novine“, broj 123/03., 30/04., 153/05. i 79/07.), - Zakonom o sigurnosti u željezni čkom prometu („Narodne novine“, broj 40/07.), - Pravilnikom o op ćim uvjetima za gra ñenje u zaštitnom pružnom pojasu („Narodne novine“, broj 93/10.), - Pravilnikom o kriterijima, postupku, na činu utvr ñivanja i osiguranja križanja željezni čke pruge i ceste („Narodne novine“, broj 32/94., 96/94., 33/01., 122/03. i 83/04.) i drugim propisima.
(2) Za gradnju gra ñevina i druge zahvate u prostoru zaštitnog pružnog pojasa (pojas kojega čini zemljište s obje strane željezni čke pruge, odnosno kolosijeka širine 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadaju ći zra čni prostor) potrebno je ishoditi posebne uvjete upravitelja infrastrukture Hrvatskih željeznica, sukladno Zakonu o sigurnosti u željezni čkom prometu („Narodne novine“, broj 40/07.).
Članak 82. (1) Na površinama infrastrukturnih sustava - željezni čka pruga i kolodvor (ISx) izgra ñena je željezni čka pruga od zna čaja za regionalni promet oznake R 202: Varaždin - Koprivnica - Osijek - Dalj, s pripadaju ćim kolodvorom, te tri sporedna kolosijeka sjeverozapadno od križanja obilaznice D2 i prometnice prema Čepelovcu ( ŽC 2213).
(2) Ovim Urbanisti čkim planom je predvi ñena rekonstrukcija gra ñevina kolodvora (skladišta i pomo ćni objekti). Za izdavanje akta za gradnju i rekonstrukciju u zahvatu zaštitnog koridora potrebno je ishoditi posebne uvjete javnog poduze ća nadležnog za održavanje pruge i pružnih postrojenja i sigurnosti prometa na pruzi.
(3) Predvi ñeno je zadržavanje postoje ćeg industrijskog kolosijeka na površinama proizvodne namjene – pretežito drvne industrijske proizvodnje (I1), koji je ve ć duže vrijeme izvan funkcije. U slu čaju ponovnog aktiviranja industrijskog kolosijeka dozvoljeno je izvršiti njegovu rekonstrukciju za koju je potrebno je ishoditi posebne uvjete javnog poduze ća nadležnog za održavanje pruge i pružnih postrojenja i sigurnosti prometa na pruzi.
(4) Planirana je rekonstrukcija postoje ćeg cestovnog prijelaza u dvije razine, tj. križanja sa županijskom cestom ŽC 2213 (Vinogradska ulica), a potrebno ga je poboljšati u smislu
77 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
eventualnog ure ñenja kolnika ceste i pruge na križanju, zatim moderniziranje opremanjem prijelaza suvremenom svjetlosno-zvu čnom signalizacijom, zatim opremanjem telekomunikacijskom (polaganje telekomunikacijskog pružnog kabela), opti čkom (polaganje opti čke infrastrukture) i drugom potrebnom opremom.
(5) Planirano križanje ceste i željezni čke pruge potrebno je uskladiti s Pravilnikom o kriterijima, postupku, na činu utvr ñivanja i osiguranja križanja željezni čke pruge i ceste („Narodne novine“, broj 32/94., 96/94., 33/01., 122/03. i 83/04.).
5.1.4. Benzinske postaje i druge gra ñevine namijenjene za skladištenje i promet zapaljivih teku ćina i/ili plinova
Članak 83. (1) Uvjeti za gradnju i uporabu gra ñevina i postrojenja i držanje , skladištenje i promet zapaljivim teku ćinama i plinovima, utvr ñeni su Zakonom o zapaljivim teku ćinama i plinovima („Narodne novine“, broj 108/95.), te ostalim i posebnim propisima. Posebne uvjete gra ñenja za gradnju ili rekonstrukciju gra ñevine ili postrojenja u kojim se obavlja promet i skladištenje zapaljivih teku ćina i/ili plinova utvr ñuje nadležna policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova na čijem se podru čju gra ñevina ili postrojenje gradi.
(2) Na kartografskom prikazu 2.1."Plan komunalne infrastrukture – prometna i uli čna mreža" u M 1.5.000 prikazane su: - postoje ća benzinska postaja locirana izme ñu Ulice Stjepana Radi ća i Malinovog trga ( u zoni gospodarsko-poslovne namjene, oznake K2), -dvije planirane benzinske postaje locirane uz državnu cestu D2 (u zoni gospodarsko-poslovne namjene, oznake K2), - postoje ća postaja UNP i eurodizel u Ulici kralja Tomislava, s mogu ćnoš ću rekonstrukcije i proširenja osnovnih sadržaja (dodatni agregat za punjenje benzinom) - u zoni mješovite namjene oznake M2.
(3) Benzinske postaje sukladno ovom Urbanisti čkom planu i Zakonu mogu se graditi na površinama: − gospodarsko - poslovne namjene (K); − gospodarsko - proizvodne namjene (I); − mješovite namjene (M2); − u sklopu prometnih uli čnih koridora i infrastrukturnih sustava.
(4) Uvjeti izgradnje novih benzinskih postaja su: − površina gra ñevne čestice više od 1 000 m² unutar gospodarsko-proizvodnih zona (I), a u ostalim zonama (K, M2) više od 480 m², − obvezno 20% prirodnog terena gra ñevne čestice potrebno je urediti kao cjelovitu hortikulturno ure ñenu zaštitnu zelenu površinu prema postoje ćim ili planiranim zgradama susjednih gra ñevnih čestica), − da zgrada bude veli činom i smještajem prilago ñena okolnom prostoru, visine najviše do 8 m, s koeficijentom izgra ñenosti gra ñevne čestice (kig) do najviše 0,3, − da su zadovoljene sve potrebe za parkiranjem na vlastitoj gra ñevnoj čestici, − sukladno i drugoj važe ćoj regulativi.
(5) Benzinske postaje mogu imati prate će sadržaje u funkciji cestovnog prometa (pranje vozila), ali i manje trgova čke / ugostiteljske sadržaje. Ove odredbe primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila.
78 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(6) Benzinske postaje nije dozvoljeno locirati na na čin da se ugrožavaju uvjeti stanovanja i rada u okolnom prostoru i ne naruši slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima.
(7) Rekonstrukcija postoje će i gradnja novih benzinskih postaja u sklopu prometnih i infrastrukturnih koridora, mogu ća je uz suglasnost nadležnog gradskog odjela.
(8) Gra ñevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih teku ćina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti, sukladno posebnim uvjetima gra ñenja.
5.1.5. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti
Članak 84. (1) Ovim Urbanisti čkim planom se za sve gra ñane, bez obzira na dob i vrstu teško ća u kretanju predvi ña osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.
(2) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanisti čkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, odnosno prilikom ure ñenja treba se pridržavati Pravilnika o osiguranju pristupa čnosti gra ñevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, broj 151/05. i 61/07.).
(3) Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima, biciklista i sli čno, na križanjima u sklopu pješa čkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predvi ñeno je izvesti upuštene rubnjake.
(4) Od ukupnog broja parkirno/garažnih mjesta potrebno je 5% namijeniti i projektirati na na čin koji je prilago ñen osobama sa smanjenom pokretljivoš ću, ali ne manje od jednoga.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 85.
(1) Na karti broj 2.5. „Plan komunalne infrastrukture – mreža pošta i telekomunikacija“ u M 1:5.000 prikazano je stanje telekomunikacije mreže. Postoje ća telekomunikacijska mreža preuzeta je iz postoje ćeg katastra vodova iz Podru čnog Ureda za katastar Koprivnica Ispostave Đur ñevac. Kod telekomunikacijske infrastrukture razlikujemo: 1. Kabelska kanalizacija za nepokretnu zemaljsku elektroni čku komunikacijsku mrežu (nadzemno, podzemno, cijevi i zdenci), 2. Infrastruktura za nepokretnu zemaljsku elektroničku komunikacijsku mrežu (nadzemno, telefonska centrala), 3. Infrastruktura za elektroni čke komunikacije putem radiovalova (antenski stupovi).
(2) Ovim Urbanisti čkim planom predvi ñeno je pove ćanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priklju čaka svim kategorijama korisnika kao i najve ći mogu ći broj spojnih veza. U cilju omogu ćavanja pružanja širokopojasnih usluga fiksne telekomunikacijske mreže što ve ćem broju potencijalnih korisnika, postoje ća DTK mreža na podru čjima na kojima je ona razvijena, koristiti će se za daljnji razvoj, nadogradnju i rekonfiguraciju u onoj mjeri u kojoj će to biti mogu će, a na mjestima na kojima ona ne postoji, razvijati će se sukladno mogu ćnostima i potrebama u pravilu prate ći i koriste ći prometne koridore uz izgradnju i postavu sve potrebne prate će opreme.
79 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(3) Pri projektiranju i izvo ñenju telekomunikacijske infrastrukture obvezatno se treba pridržavati važe ćih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
(4) Tehni čka rješenja za povezivanje novoplaniranih gra ñevina unutar podru čja obuhvata ovog Urbanisti čkog plana na javnu telekomunikacijsku mrežu davat će operator u fiksnoj telefoniji to jest davatelj usluga u ovisnosti o potrebama investitora, odnosno korisnika na njihov zahtjev. Planirana telekomunikacijska mreža orijentacijskog je karaktera. Stvarna pozicija nove mreže odredit će se idejnim projektom. Budu ća telekomunikacijska mreža postavljat će se podzemno s jedne ili obadvije strane ceste zavisno od uvjeta.
(5) Uz postoje ću i planiranu trasu elektroni čke komunikacijske infrastrukture dozvoljava se postava potrebnih gra ñevina (kontejnerima do 12 m² ili u tipskim kabinetima-ormarima) za uvo ñenje novih tehnologija odnosno operatora ili rekonfiguraciju mreže. Novi čvorovi u mreži predvi ñati će se u novim ili postoje ćim gra ñevinama, odnosno u tipskim objektima (kontejnerima do 12 m² ili u tipskim kabinetima-ormarima) koji moraju biti smješteni u koridoru telekomunikacijske mreže.
(6) Priklju čak na telekomunikacijsku mrežu svih objekata, treba izvesti podzemnim kabelom kroz uvodni kabelski zdenac ili ormari ć, postavljen na rubu gra ñevinske parcele, cijevima povezan s izvodnim ormari ćem u izgra ñenom objektu. U slu čaju da to nije mogu će ili ekonomski opravdano, priklju čak je mogu će riješiti nadzemnim kabelom preko stupa na rubu parcele i krovnog nosa ča na objektu.
(7) Prilikom gradnje poslovne ili stambene zgrade, namijenjene daljnjoj prodaji, investitor zgrade mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroni čku komunikacijsku mrežu, primjerenu namjeni te zgrade, i postaviti elektroni čku komunikacijsku mrežu i pripadaju ću elektroni čku komunikacijsku opremu za potrebe te zgrade, u skladu s važe ćim posebnim propisima iz podru čja elektroni čkih komunikacija.
(8) Za izgra ñenu elektroni čku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroni čkih komunikacijskih vodova omogu ćava se dogradnja, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vode ći ra čuna o pravu zajedni čkog korištenja od strane svih operatora. Bez obzira na grafi čki prikaz nova podzemna mreža u dijelovima gdje postoji nadzemna (koja nije u ve ćini slu čajeva prikazana na karti 2.5.) zamijenit će se (rekonstrukcija mreže) u skladu s važe ćim propisima kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora. Kod rekonstrukcije postoje će elektroni čke mreže potrebno je voditi ra čuna da se ne naruši integritet postoje će elektroni čke komunikacijske mreže.
(9) Nova elektroni čka komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, putem samostoje ćih antenskih prihvata odre ñuje se Prostornim planom Koprivni čko-križeva čke županije.
(10) Nova elektroni čka komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, putem antenskih prihvata na izgra ñenim gra ñevinama dopuštena je na gra ñevinama drugih korisnika i druge infrastrukturne namjene sukladno prostornim, tehni čkim mogu ćnostima, kompatibilnosti namjene, uvjeta korištenja i djelovanja a na osnovu dogovora interesnih strana pod uvjetom da se ne narušavaju zate čeni uvjeti života, rada i boravka u okolnom
80 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
prostoru.uz na čelo zajedni čkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to mogu će.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Članak 86. (1) Gra ñevine komunalne infrastrukturne mreže mogu se graditi na površinama svih namjena. Gradnja i ure ñivanje gra ñevina komunalne infrastrukture vrši se prvenstveno unutar prometnih koridora, ali i na drugim površinama, odnosno gra ñevnim česticama, pod uvjetom da se omogu ći nesmetan pristup u svrhu izgradnje i/ili održavanja i to za: • gra ñevine i ure ñaje za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda, ure ñenje vodotoka i voda, • gra ñevine za opskrbu energijom – plinom, elektri čnom energijom.
5.3.1. Vodoopskrba
Članak 87. (1) Na karti broj 2.2. „Plan komunalne infrastrukture – mreža vodoopskrbe“ u M 1:5.000 prikazan je sustav javne vodoopskrbe grada Đur ñevca.
(2) Na podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana razvijena je mreža javne vodoopskrbe. Predvi ña se rekonstrukcija vodoopskrbne mreže na mjestima koja ne udovoljavaju uvjetima sigurne opskrbe i u slu čaju znatnih gubitaka vode iz sustava.
(3) Širenje mreže vodoopskrbe planira se na podru čjima za razvoj naselja svih namjena.
(4) Vodovodnu mrežu i ure ñaje treba projektirati i graditi sukladno važe ćoj tehni čkoj regulativi i pravilima struke te koristiti materijale cjevovoda i priklju čnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje, odnosno posjeduju odgovaraju će isprave o sukladnosti gra ñevine s tehni čkim zahtjevima za gra ñevinu. Pri projektiranju nove vodoopskrbne mreže potrebno je poštivati protupožarne propise. Na svim javnim površinama potrebno je predvidjeti hidrante za priklju čak vatrogasnih ure ñaja na udaljenostima propisanim posebnim propisima.
(5) Položaj planiranih vodoopskrbnih cjevovoda prikazan na grafi čkom prikazu broj 2.2. je orijentacijski, a detaljno se utvr ñuje projektnom dokumentacijom.
(6) Vodoopskrbne cijevi u principu treba polagati u zeleni pojas, a gdje to nije mogu će ispod pješa čke staze. Na raskrižjima i križanjima pojedinih cjevovoda potrebno je postaviti zasune kojima se pojedini dijelovi mreže mogu izdvojiti iz pogona.
(7) Gra ñevine se projektiraju i grade tako da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu u kojoj se koristi voda (stan, poslovni prostor, garaža i slično) ima ugra ñen vodomjer.
(8) Vlasnik gra ñevine, odnosno vlasnik druge nekretnine dužan je priklju čiti svoju gra ñevinu, odnosno drugu nekretninu na komunalne vodne gra ñevine sukladno odluci o priklju čenju, a najkasnije u roku od godine dana od obavijesti isporu čitelja vodne usluge o mogu ćnosti priklju čenja.
81 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
5.3.2. Odvodnja
Članak 88. (1) Na karti broj 2.3. „Plan komunalne infrastrukture – mreža odvodnje“ u M 1:5.000 prikazan je sustav odvodnje grada Đur ñevca.
(2) Otpadne vode s podru čja obuhvata Urbanisti čkog plana pro čiš ćavaju se na mehani čko- biološkom ure ñaju, koji je pušten u rad 1987. godine, s kapacitetom od 4 000 ES-a. U tijeku je dogradnja biološkog i rekonstrukcija mehani čkog dijela ure ñaja, čime će se kapacitet pro čista ča podi ći na projektiranih 9 000 ES-a. Ure ñaj se nalazi izvan obuhvata ovog Urbanisti čkog plana.
(3) Grad Đur ñevac dužan je osigurati skupljanje i pro čiš ćavanje komunalnih otpadnih voda, prije njihovog izravnog ili neizravnog ispuštanja u vode, u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda.
(4) Gra ñevine odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i održavati tako da se osigura zaštita voda propisana Zakonom i propisima. Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici takvih gra ñevina dužni su iste podvrgnuti kontroli ispravnosti, a naro čito na vodonepropusnost, po ovlaštenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti gra ñevine s tehni čkim zahtjevima za gra ñevinu.
(5) Pravne i fizi čke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u gra ñevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi na čin sukladno odluci o odvodnji otpadnih voda.
(6) Odluku iz stavka 5 ovog članka, po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda, donosi Gradsko vije će Grada Đur ñevca.
(7) Pravne i fizi čke osobe koje pri obavljanju gospodarske i druge djelatnosti unose, ispuštaju ili odlažu opasne ili druge one čiš ćuju će tvari u vode dužne su te tvari prije ispuštanja u gra ñevine javne odvodnje ili u drugi prijemnik djelomi čno ili potpuno odstraniti u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda, odnosno rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Interna mreža sustava za odvodnju industrijskih otpadnih voda mora biti izvedena na na čin da je omogu ćeno uzimanje uzoraka i mjerenje koli čina otpadnih voda.
(8) Položaj planiranih kanalizacijskih cjevovoda prikazan na grafi čkom prikazu br. 2.3. je orijentacijski, a to čan položaj utvrdit će se projektnom dokumentacijom.
5.3.3. Plinoopskrba
Članak 89. (1) Na karti broj 2.4. „Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe i plinoopskrbe“ u M 1:5.000 prikazano je rješenje plinoopskrbe na podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana.
(2) Grad Đur ñevac, pa tako i podru čje obuhvata Urbanisti čkog plana opskrbljuje se plinom preko mjerno-redukcijske stanice MRS Đur ñevac koja je dovoljnih kapaciteta da zadovolji potrebe potroša ča. Podru čje obuhvata Urbanisti čkog plana pokriveno je srednjetla čnom plinskom mrežom (1,5 – 3 bara), uz izuzetak nekolicine ulica na kojima je izvedena niskotla čna plinska mreža (do 100 mbar-a). Dio mreže izveden je od čeli čnih bešavnih cijevi, a dio, uglavnom rekonstrukcije, od PEHD cijevi. Zbog porasta broja potroša ča, ali i dotrajalosti materijala čeli čnih bešavnih cijevi na pojedinim dijelovima sustava potrebno je izvršiti rekonstrukciju.
82 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(3) Mjerno redukcijska stanica Đur ñevac, kao i magistralni plinovod Budrovac - Đur ñevac DN 150/50 u vlasništvu su tvrtke Plinacro d.o.o. Uz magistralni plinovod, 30 m od osi na lijevu i desnu stranu, rezerviran je zaštitni koridor u kojem je zabranjeno graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi. Grafi čki prikaz zaštitnog koridora magistralnog plinovoda dat je na kartografskom prikazu – 2.4. „Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe i plinoopskrbe“ u M 1:5.000 i Karta 3. Za sve zahvate u zaštitnom koridoru potrebno je ishoditi suglasnost nadležne tvrtke.
(4) Na podru čju obuhvata položen je i plinovod promjera DN 80 za MRS Đur ñevac, koji prolazi po privatnim parcelama na kojima su investitori ishodili potrebnu dokumentaciju za gradnju obiteljskih ku ća. Plinovod je izvan funkcije, a tvrtka Plinacro d.o.o., je kao korisnik plinovoda prema pravilima struke na plinovodu provela siguran postupak napuštanja – konzerviranja, što podrazumijeva injektiranje cjevovoda neutralnim plinom dušikom te stavljanje blindi na mjestima spajanja u čvoru Budrovac i u krugu MRS-a Đur ñevac. Zaštitni koridor ide uz koridor iz prethodnog stavka. Prijedlog je da se gdje su izgra ñeni stambeni objekti plinovod izmjesti uz plinovod iz stavka 3. ovog članka.
(5) Uvjeti za radove koji se vrše uz plinoopskrbnu mrežu: • Iskop zemlje na udaljenosti manjoj od 1 m od plinskih cijevi potrebno je vršiti ru čno, • Minimalna paralelna udaljenost polaganja instalacija u odnosu na plinske je 1 m., • Pri križanju s plinskim instalacijama minimalna vertikalan udaljenost od vanjskih stijenki cjevovoda mora biti 0,5 m. kablove je potrebno postaviti u zaštitnu PVC kolonu, dužine osno lijevo i desno od križanja 2,0 m., • Iznimno, ako se ne može zadovoljiti navedeni uvjet kod križanja instalacija, vertikalna udaljenost može biti 0,2 m, a kabel mora biti položen u čeli čnu zaštitnu kolonu, dužine osno lijevo i desno od križanja 2,0 m., • Sve oznake i objekte na našim cjevovodima izvo ñač je dužan vratiti u prvobitno stanje, • Obavezno prijaviti po četak radova i podatke o izvo ñaču radova u ''Komunalije - Plin'' d.o.o. Đur ñevac, te zatražiti identifikaciju postoje ćih instalacija.
(6) Uvjeti za priklju čke plina: • Priklju čni vod se izvodi od plinske PEHD cijevi profila prema prora čunu, a ne manjeg od D25. Priklju čni vod zavaruje se na uli čni plinovod upotrebom elektroobujmice, a zavarivanje odra ñuje distributer plina (kod čeli čne plinske mreže zavarivanje na plinsku mrežu je uz upotrebu PEHD/ čelik prijelaza). • Mjerno-regulacijski set postavlja se maksimalno 2m' od regulacijske linije u samostoje ći plinski ormari ć. • Preko i uz priklju čni vod ne smiju se saditi biljke velikog korijena, niti stabla na manjoj udaljenosti od 3m'. • Iskop zemlje na udaljenosti manjoj od 1,0 m od plinskog cjevovoda vršiti ru čno. Priklju čni vod i plinske instalacije izvesti prema pravilima struke. • Prije po četka radova predstavnik ''Komunalija - Plina'' d.o.o. Đur ñevac mora ozna čiti položaj cjevovoda. • Prekope i saniranje terena na javnoj površini izvesti prema uvjetima Grada Đur ñevca.
5.3.4. Elektroopskrba
Članak 90. (1) Na karti broj 2.4. „Plan komunalne infrastrukture – mreže elektroopskrbe i plinoopskrbe“ u M 1:5.000 prikazano je rješenje elektroopskrbe podru čja obuhvata Urbanisti čkog plana.
83 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(2) Na podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana izgra ñena je srednjenaponska elektroenergetska mreža 10 kV dalekovoda i pripadaju ćih transformatorskih stanica (na obuhvatu Urbanisti čkog plana izgra ñeno je 40 transformatorskih stanica) omjera transformacije 10(20)/0,4 kV.
(3) Planirane dalekovode potrebno je graditi u koridoru prometnica, osim gdje je to fizi čki neizvedivo ili ekonomski neopravdano.
(4) Nove trafostanice 10(20)/0,4 kV s pripadaju ćim kabelskim 10(20) kV vodovima gradit će se u skladu s porastom potreba postoje ćih potroša ča, procesom urbanizacije i razvojem gospodarstva. Obzirom na nemogu ćnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinih korisnika, izgradnja transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV mogu ća je unutar gra ñevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim gra ñevnim česticama. Dozvoljen je razvoj energetske mreže radi potreba kupaca iako nije ucrtana u grafi čkom dijelu.
(5) Ukoliko se nove transformatorske stanice grade kao samostoje će gra ñevine, potrebno je formirati nove gra ñevne čestice sa pristupom na prometnu površinu. Dozvoljava se gradnja TS napona 10(20)/0,4 kV na regulacijskoj liniji pod uvjetom da ne narušavaju urbanu strukturu naselja i ne smetaju prometu.
(6) Ukoliko se na podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana pojavi novi potroša č s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove trafostanice osigurat će se unutar njegove gra ñevne čestice uz uvjet da je dostupna mehanizaciji potrebnoj za održavanje transformatorske stanice.
(7) Nove transformatorske stanice trebaju od uzdužnih i stražnje me ñe gra ñevne čestice biti odmaknute min 1,0 m, a od izgra ñenih gra ñevina na susjednim gra ñevnim česticama ili od površine za razvoj gra ñevina na susjednim gra ñevnim česticama, minimalno 3,0 m.
(8) Postoje će stupne transformatorske stanice, koje su smještene unutar zone urbanog zelenila u naseljima, ne mogu se zamijeniti čvrstim gra ñevinama na istoj lokaciji, ve ć im se treba izna ći nova, unutar stambene, gospodarske ili zone sporta i rekreacije.
(9) Planira se sanacija naponskih prilika u niskonaponskoj mreži, postupna zamjena postoje će niskonaponske mreže izvedene golim vodi čima na drvenim stupovima novom niskonaponskom mrežom izvedenom samonosivim kabelskim snopom na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.
(10) U koridorima novoplaniranih prometnica na čelno su osigurani koridori potrebni za elekroenergetsku mrežu u karakteristi čnim popre čnim presjecima prometnica. Javna rasvjeta novoplaniranih prometnica izvest će se na zasebnim stupovima i podzemnim kabelima, na temelju izra ñenih projekata kojima će se definirati tip i visina stupa, njihov razmještaj u prostoru, tip armature i svjetiljke. U sklopu rasvjete prometnica izvest će se i rasvjeta parkirališta oko novih objekata.
(11) Za parkove i javne zelene površine javna rasvjeta će se dizajnirati i odrediti u sklopu projekta ure ñenja parkovnih i zelenih površina.
(12) Niskonaponsku 0,4 kV mrežu planira se u pravilu graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u javne (zelene) površine gdje god je mogu će.
(13) Pri projektiranju i izvo ñenju elektroenergetskih objekata i ure ñaja treba se obavezno pridržavati svih tehni čkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih sustava.
84 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
5.3.5. Bioplinska postrojenja
Članak 91. (1) Na karti 2.4. prikazan je orijentacijski položaj toplane na biomasu i bioplinskog postrojenja.
(2)Toplane na biomasu mogu se graditi u sklopu društvenih, stambenih, gospodarskih i svih mješovitih namjena. Osim u sklopu namjena navedenih u prethodnom stavku, gra ñevinu za postrojenje toplane na biomasu mogu će je izgraditi na vlastitoj čestici ili kao prate ću gra ñevinu u sklopu kompleksa srednjoškolskog centra. Dozvoljena visina gra ñevine za postrojenje toplane je Vmax=8,50 m , a iznimno i više ako tehnološki proces to zahtijeva. Kod projektiranja, izgradnje i korištenja gra ñevine, potrebno je primijeniti sve zakonske propise kojima se osigurava zaštita zraka, zaštita od eksplozija i druge mjere zaštite kojima se osigurava sigurno korištenje gra ñevine i spre čava negativan utjecaj na ljude i okoliš.
(3) Bioplinska postrojenja za proizvodnju elektri čne energije mogu se graditi na podru čju grada Đur ñevca samo u sklopu gospodarske namjene proizvodne (I). Smještaj bioplinskog postrojenja na gra ñevnoj čestici ili u sklopu gospodarske zone mora biti na propisanim udaljenostima od ostalih gra ñevinskih čestica ili dijelova naselja, da se ne bi pojavili štetni utjecaji buke, one čiš ćenja zraka, vode, tla i sl., te se moraju smještati na lokacijama na kojima je osigurana kontinuirana doprema sirovine.
5.4. Uvjeti ure ñenja groblja
Članak 92. (1) Površina groblja na podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana utvr ñena je unutar gra ñevinskog podru čja naselja. Predvi ñeno proširenje groblja prikazano je na karti 1. „Korištenje i namjena površina“ u M 1:5.000.
(2) Groblje je ogra ñeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, prate će gra ñevine i komunalna infrastruktura. Prate će gra ñevine u smislu Zakona o grobljima („Narodne novine“, broj 19/98.) su krematorij, mrtva čnica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispra ćaj umrlih i sli čno.
(3) Zelene, odnosno parkovne površine moraju zauzimati min 10% ukupne površine groblja. Unutar grobnih polja treba smjestiti odmorišta sa klupama za sjedenje, na na čin da najudaljeniji grob ne bude na udaljenosti ve ćoj od 100 m. Unutar grobnog polja treba postaviti košare za otpad, na na čin da pokrivaju grobna mjesta u radijusu od 50 m, zatim kontejnere u radijusu 100 m, koji mora biti ogra ñen i skriven od ostalih površina, te pristup vodi ( česme) koja treba pokrivati radijus od maksimalno 100m. Na ulazu u groblje mora biti tabla s planom groblja.
(4) Groblje mora biti ogra ñeno. Ograda može biti ži čana sa zelenilom, odnosno zidanim podnožjem i stupovima, oblikovana prema tradicijskim elementima lokalne arhitekture.
(5) Na groblju mora biti osiguran prostor za odlaganje otpada, koji treba biti zatvoren ili ogra ñen i to posebno za organski otpad (cvije će, zelenilo i sli čno), posebno za ostali kruti otpad (plastika, keramika…).
85 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(6) Sve javne površine groblja moraju biti izvedene bez prostornih barijera za kretanje osoba sa invaliditetom ili smanjene pokretljivosti.
(6) Kontaktna zona groblja prema drugim dijelovima naselja u pojasu od 50,0 m ne može se izgra ñivati, a poželjno ju je urediti formiranjem parkovnih površina.
(7) Izuzetno od stavka 6. ove Odluke u kontaktnoj zoni groblja može se graditi parkiralište za potrebe groblja.
6. Uvjeti ure ñenja javnih zelenih površina
Članak 93. (1) Zelene površine na prostoru obuhvata Urbanisti čkog plana svrstavaju se u dvije osnovne skupine: a) u sklopu negradivih površina – javni parkovi (Z1) i zaštitne zelene površine Z), te b) u sklopu gradivih površina – zelenilo uz igrališta, odmorišta, privatne čestice raznih ustanova i sli čno (Z2).
(2) Javne zelene površine (Z1) i zaštitne zelene površine (Z) i zelenilo uz igrališta, odmorišta, privatne čestice raznih ustanova i slično (Z2) prikazane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina " u mjerilu 1:5000 i ozna čene zelenom bojom. Zelenilo (Z2) koje nije grafi čkom oznakom izdvojeno, sastavni je dio osnovne namjene (M1, M2, K itd.).
(3) U smislu korištenja i stupnja ure ñenja javne zelene površine (Z1) u osnovi se dijele na: − javne ure ñene parkove, − urbano zelenilo.
(4) Zelene površine su igrališta, odmorišta, čestice javnih ustanova (Z2), a može biti i rekreacijsko zelenilo, zatim zelenilo uokolo zgrada javnih institucija (škole, vrti ći i slično), gospodarskih zgrada i gra ñevina i individualnih stambenih zgrada (oku ćnice i vrtovi). U te zelene površine spadaju svi oni zeleni prostori u sklopu privatnih čestica ili čestica javnih i obrazovnih ustanova, te površine vezane na sportsko-rekreacijsku namjenu koje imaju odre ñeni stupanj ure ñenja i opremljenosti.
(5) Zaštitne zelene površine (Z) dijele se u dvije osnovne skupine: − Zelenila uz i u potezu prometnih koridora, − Zelenila kontaktnih prostora.
(6) Op ćenito pod javne zelene površine spadaju svi oni zeleni prostori u gradu koji imaju odre ñeni stupanj ure ñenja i opremljenosti, a u javnom su korištenju (park, igralište, odmorište, potezi zelenila u sklopu ulice i sli čno).
(7) Na površinama iz prethodnog stavka mogu se na ći biciklisti čke staze, staze za tr čanje, šetnice, manja odmorišta, mjestimi čno manja dje čja igrališta. Dozvoljena je postava spomeni čke plastike i vodenih elemenata. Dozvoljeno je ure ñenje sadnjom autohtone visoke i niske vegetacije uz rubne dijelove prostora, te fizi čkih barijera u vidu ograda i srednje visoke i visoke vegetacije kako bi se postigla vizualna i fizi čka odvojenost od javnih površina.
(8) Zaštitne zelene površine (Z) unutar obuhvata Urbanisti čkog plana predstavljaju: − zelenilo uz i u potezu prometnih koridora - pojavljuje se u linearnim potezima (pored ali i u sklopu uli čnih koridora), te
86 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− zelenilo kontaktnih prostora -na prostorima trgova, parkirališta i sli čnim površinama koje mogu biti to čkaste mikrolokacije oko infrastrukturnih sustava čija je funkcija zaštita prostora od utjecaja prometa (buka, one čiš ćenje) i podizanje estetske kvalitete doživljaja gradskog prostora.
Op ći uvjeti ure ñenja zelenih površina
Članak 94. (1) Op ći uvjeti ure ñenja zelenih površina iskazuju osnovne smjernice koje se odnose na ure ñenje svih tipova gradskog zelenila, a osobito ve ćih cjelina novoplaniranih površina zelenila (Z1) (zapadno od srednjoškolskog centra, u novostvorenim dijelovima naselja i dr.)
(2) Prilikom pristupanja ure ñenju površina javnog zelenila valja voditi ra čuna o sadnji autohtonog biljnog materijala odgovaraju će kvalitete, te koje nisu alergeni kako ne bi štetile stanovnicima grada. Površine ure ñenja moraju biti dostupne svim kategorijama korisnika i dobnih skupina od najmla ñih do posjetilaca, prolaznika, turista, rekreativaca, ku ćnih ljubimaca , te osoba s poteško ćama u kretanju.
(3) Površine ure ñenog zelenila na prostoru grada sastoje se od zatravnjenih ploha, komunikacijskih površina (odmorišta, dje čja igrališta, manjih sportskih terena (košarka, odbojka i dr.), te urbane opreme i visokog i niskog biljnog materijala (cvjetne gredice, grmoliko raslinje i drve će).
(4) Za zatravnjene plohe potrebno je osigurati kvalitetan supstrat za sadnju, te ga održavati košnjom, adekvatnim zalijevanjem i gnojenjem odnosno čiš ćenjem od korova.
(5) Poplo čene površine potrebno je izvoditi od kvalitetnog i u najve ćoj mjeri prirodnog materijala (kameni blokovi, sipina, drvo), izuzev površina igrališta (tartan, asfalt, beton).
(6) Preporuka je postavljanje kvalitetne urbane opreme izra ñene od materijala otpornog na atmosferilije (metal, impregnirano drvo, kamen).
(7) Sadnice visokog, grmolikog raslinja te cvjetnica cvjetnih gredica moraju zadovoljiti mikroklimatske prilike kraja (ne treba koristiti egzote i alohtone vrste neprimjerene podneblju), te ih je potrebno saditi i održavati u skladu s pravilima struke (iskop jama, čiš ćenje korova, sadnja, zalijevanje, u čvrš ćivanje, orezivanje), te osigurati kvalitetan supstrat za sadnju.
Članak 95. (1) Zelene površine trebaju se urediti na sljede ći na čin: − svaku pojedina čnu površinu oblikovati na na čin da se ona uklopi kao logi čan element jedne cjeline, − osmisliti posebne sadržaje koji će doprinijeti kvaliteti boravka u tom prostoru i funkcionalnosti cjeline prostora, − rješenjem osigurati jednostavnost i ekonomi čnost održavanja, − rješenjem osigurati ekološku i prostornu primjenjivost uporabljenog biljnog i ostalog materijala, − nedostatak reljefne dinamike nadomjestiti dinami čnim krajobraznim ure ñenjem zelenih površina (oblici, veli čina, ritam), a tektonika rješenja ovisit će o udjelu volumena i ploha u kompoziciji i o njihovom odnosu, − kompozicijom usmjeravati tok pješaka, po potrebi skrivaju ći i otkrivaju ći prostor, otvaraju ći i zatvaraju ći vizure, ovisno o procjeni projektanta i postoje ćem stanju koje nalaže mogu ćnost poželjnosti čuvanja odre ñenih vizura,
87 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− korisnika prostora (šeta ča) voditi kroz zelene površine daju ći mu doživljajnu kvalitetu i prelaske iz podru čja u podru čje koji se me ñusobno razlikuju, strukturno- oblikovno, funkcionalno, − oblikovnim rješenjem treba omogu ćiti velike mogu ćnosti uporabe, − boravak omogu ćiti na intimnim, mirnim mjestima, ali i na onim frekventnim, kao i na mjestima zašti ćenim od kiše, − element vode je preporu čljiv, a njegov oblik (jezerce, vodoskok, vodeni zid, fontana, i sli čno, ovisit će o idejnom rješenju.
Članak 96. (1) Gradnja u parkovima podrazumijeva sljede će elemente: a) Niskogradnja − staze (kamen, betonske kocke, drvo, sipina i slično); − razne vrste poplo čenja i trgovi (kamen, betonske kocke, drvo i sli čno); − sprave za dje čju igru; − manji elementi za sportske igre; − vodeni elementi; − elementi urbane opreme: klupe, stolice, ležaljke, rasvjetna tijela i stupovi, posude za sme će. b) Visokogradnja − paviljoni; − konstrukcije za natkrivanje; − konstrukcije za jarbole za zastave, razli čite repere u prostoru, obeliske i sli čno; − pergole; − platforme – pozornice – multifunkcionalne površine; − javni zahodi i sli čno.
(2) Gradnja na trgovima podrazumijeva sljede će elemente: − razne vrste poplo čenih površina i staza (kamen, betonske kocke, drvo, sipina, šljunak); − elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna tijela i stupovi, posude za sme će; − sprave za dje čju igru; − konstrukcije za natkrivanje (terasa i sli čno); - konstrukcije za jarbole za zastave, razli čite repere u prostoru, obeliske i slično; − pergole; −"zelene otoke".
(3) Gradnja na ure ñenim zelenim površinama za igru i boravak ku ćnih ljubimaca i njihovih vlasnika podrazumijeva elemente razne vrste staza (asfalt, betonske kocke, sipina, šljunak) i elemente urbane opreme: klupe, rasvjetna tijela i stupovi, posude za sme će.
(4) Gradnja na ure ñenim zelenim površinama u sklopu pješa čko-biciklisti čkih površina mogu se na ći sljede ći elementi urbane opreme: − klupe; − rasvjetna tijela i stupovi; − posude za sme će; − "zeleni otoci".
(5) Gradnja na ostalim ure ñenim zelenim površinama podrazumijeva sljede će elemente: − staze i poplo čenja (asfalt, betonske kocke); − elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna tijela i stupovi, posude za sme će;
88 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− "zelene otoke".
(6) Unutar zona urbanog zelenila (odre ñenog kao javne površine za ure ñenje: parkova, ure ñenih zelenih površina za igru i boravak ku ćnih ljubimaca i njihovih vlasnika, spomen obilježja, dje čjih igrališta, šetališta, zelenih trgova i ostalih zelenih površina) koje se ure ñuju izvedbom parternog oplo čenja, ure ñenjem nasada i postavom urbane opreme, dozvoljava se: - postava/gradnja javne i sakralne plastike tlocrtne površine do 10% površine čestice urbanog zelenila, - postava paviljona u svrhu obavljanja ugostiteljskih usluga do 10 % tlocrtne površine čestice, a maksimalno do 50,0 m 2 sveukupne površine paviljona, osim u parkovima uz sakralne gra ñevine, - postava privremenih gra ñevina namijenjenim javnom okupljanju gra ñana, maksimalne veli čine do 200,0 m 2, - postava igrala za djecu.
(7) U zoni zaštitnih zelenih površina – zelenih poteza uz i u sklopu prometnih koridora (Z) mogu ća je postava montažnih gra ñevina – kioska standardnih veli čina do 12 m 2.
(8) Maksimalna tlocrtna izgra ñenost površine parka može biti najviše do 15%. Maksimalna etažnost zgrada u parku je prizemlje (Pr) pri čemu je maksimalna visina V u= 5,0 m do sljemena ili najviše kote ravnog krova. Visina gra ñevine izuzetno može biti i ve ća ovisno o specifi čnosti namjene ili konstruktivnog rješenja gra ñevine.
Članak 97. (1) Prilikom rješavanja javnih zelenih površina treba se: − pridržavati Pravilnika o osiguranju pristupa čnosti gra ñevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti odnosno treba izbjegavati stvaranje urbanisti čko-arhitektonskih barijera, − omogu ćiti pristup interventnim vozilima, − potrebno je osigurati vatrogasne pristupe i operativne površine unutar parka. Osim adekvatne širine i radijusa pristupa, i veli čine operativne površine, potrebno je zadovoljiti i odgovaraju ću nosivost gra ñevinskih konstrukcija površina predvi ñenih za pristup i operativni rad (osovinski pritisak od 100 kN). Uz ovo projektnom dokumentacijom osigurati i potrebne koli čine vode, s potrebnim tlakom i optimalnim rasporedom ure ñaja – hidranata.
(2) Komunalna opremljenost javnih zelenih površina zna či izgradnju rasvjete, odvodnju površinskih voda od padalina ili intervencije vatrogasaca, te vodovodnu i kanalizacijsku opremljenost za sanitarnu gra ñevinu unutar parka.
(3) Parkove treba urediti kao doživljajno zanimljive strukture, s raznovrsnim biljnim materijalom združenim u razli čite, pretežno homogene vegetacijske sastojine.
(4)Preporu čeno je rabiti bjelogori čni biljni materijal (minimalno 70%). Gdje postoji potreba stalne zaštite preporu ča se pokušati dati bjelogori čnu vrstu, tek kad to nije mogu će odlu čiti se za crnogori čnu. U pravilu crnogoricu koristiti kao akcent – bilo kao soliterno stablo ili manju skupinu stabala. Biljne vrste ve ćinom je preporu čeno držati u domeni autohtonih vrsta minimalno 65%.
(5) Biljnim materijalom te cjelokupnim ure ñenjem zelenih površina treba posti ći sljede će: − ukazati na smjer kretanja i smjer zanimljivih vizura; − dopustiti kontakt sa zanimljivim detaljima;
89 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− omogu ćiti boravak zašti ćen od nepoželjnog vjetra i kiše u jesen, zimu i prolje će, ali omogu ćiti unutar parka i boravak na ugodnom proljetnom i ljetnom vjetru; − zaštititi boravišne prostore od buke; − stvoriti prostore u sjeni za sjedenje i za hodanje; − stvoriti osun čane prostore za sjedenje i za hodanje.
Potezi gradskih drvoreda
Članak 98. (1) Gradske ulice potrebno je gdje je god mogu će ozeleniti kvalitetnim visokim i srednje visokim zelenilom kako bi se pove ćao estetski doživljaj sredine i smanjio utjecaj zaga ñenja i buke.
(2) Prilikom ure ñenja ovih površina valja voditi računa o sljede ćem: − sadnja biljnih vrsta gustog sklopa otpornog na zagañenje, − održavanje postoje će visoke i niske vegetacije.
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i gra ñevina i ambijentalnih vrijednosti
7.1. Mjere zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti
Članak 99. (1) Temeljni zadatak Urbanisti čkog plana je omogu ćiti održiv razvoj i o čuvanje harmoni čnog odnosa i kvalitetnog suživota prirodnog i antropogenog krajolika afirmiraju ći na čela i ciljeve zaštite kulturne i prirodne baštine.
Posebno vrijedne zone krajolika 1. Izgra ñeni krajolik, Uže urbani, šire urbano i suburbano podru čje. 2. Industrijski krajolik, Podru čje industrijske zone.
(2) Prostor je umjerene izgra ñenosti, a kako bi sa čuvao svoja osnovna obilježja potrebno je: 1. Štititi vrijedne predjele prirodnog krajobraza: − Očuvanjem prirodnog integriteta i specifi čnih obilježja cjeline, − Očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, naro čito režima voda, kako bi se održale karakteristike prostora, − Očuvanjem prostora prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene, − Neizgra ñene i ozelenjene prostore unutar naselja treba obnoviti i redovito održavati, − Izbjegavanje vo ñenja trasa infrastruktura koje narušavaju vizualni identitet predjela. 2. Vrijedne dijelove izgra ñenog krajobraza treba štititi na na čin: − Očuvanjem sadašnje namjene površina, na čina korištenja i gospodarenja, te veli činom gra ñevnih čestica, − Očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta me ñuodnosa kultiviranih krajobraza prema naseljima, vodotocima, šumama, − Sa čuvati inženjersko-komunalnu i urbanu opremu naselja (zdence, raspela, spomen- obilježja) koja unutar naselja markiraju prostor, središte ili neki drugi važan dio naselja. Na taj na čin će se sa čuvati primarni prostorni odnosi i akcentiranost u prostoru. − Poslovne zone smještati tamo gdje će izazvati manje prostorne i vizualne konflikte, − Industriju, skladišta i sli čne gra ñevine i komplekse ne smještati unutar vrijednih vizura na naselja i njihove reperne gra ñevine.
90 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Predvidjeti hortikulturno ure ñenje uz sve gra ñevine unutar poslovnih zona kako bi se ublažili kontrasti neizgra ñenog i izgra ñenog prostora.
7.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i gra ñevina
Članak 100. (1) Odredbe za uspostavu i provo ñenje mjera zaštite i o čuvanja kulturnih dobara proizlaze iz Zakona, Pravilnika i Uputa, koji se na nju odnose (uklju čuju ći i sve naknadne izmjene i dopune): − Zakon o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”, broj 69/99., 151/03., 157/03., 87/09., i 88/10.), − Zakon o prostornom ure ñenju i gradnji (”Narodne novine”, broj 76/07. i 38/09.), − Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (”Narodne novine”, broj 37/01.), − Obvezatna uputa o zoniranju zašti ćenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995. i 1998.).
(1) Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i mogu biti: − Pokretne i nepokretne stvari od umjetni čkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog zna čenja, − Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedo če o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetni čku, povijesnu i antropološku vrijednost, − Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština, − Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
(3) Zašti ćenim dobrima, odredbama ovog Urbanisti čkog plana smatraju se: − Z – Zašti ćena kulturna doba kojima je posebnim rješenjem Ministarstva kulture utvr ñeno trajno svojstvo kulturnog dobra te su ista upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu zašti ćenih kulturnih dobara. − P – Preventivno zašti ćena dobra kojima je posebnim rješenjem nadležnog konzervatorskog odjela odre ñena privremena zaštita, te su ista upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu preventivno zašti ćenih dobara. Preventivna zaštita donosi se na rok od 3 godine, a za arheološku baštinu na rok od 6 godina. Nakon provedenih istraživanja i dokumentiranja u svrhu utvr ñivanja svojstva kulturnog dobra, nadležni konzervatorski odjel podnosi prijedlog Ministarstvu kulture za provo ñenjem trajne zaštite. − E – Evidentirana dobra za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra, predložena ovim planom na temelju Konzervatorske podloge. Za evidentirana dobra nadležni konzervatorski odjel po službenoj će dužnosti donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti i pokrenuti postupak utvr ñivanja svojstva kulturnog dobra. − L – Dobra od lokalnog značaja bitna za o čuvanje identiteta, tradicije i kontinuiteta prostora, predložena ovim planom na temelju Konzervatorske podloge. Dobra lokalnog zna čaja, osim navedenih, Gradsko vije će Grada Đur ñevca može proglasiti zašti ćenim uz osiguranje uvjeta i sredstva potrebnih za provedbu odluke, a na čin njegove zaštite utvrdit će uz prethodnu suglasnost nadležni konzervatorski odjel.
(4) Odredba Zakona o prostornom ure ñenju i gradnji (”Narodne novine”, broj 76/07. i 38/09.) članak 273. stavak 2. kojom se predvi ña uklanjanje gra ñevina bez dozvole za zgrade čija gra ñevinska (bruto) površina nije ve ća od 400,0 m 2 i zgradu za obavljanje isklju čivo poljoprivrednih djelatnosti čija gra ñevinska (bruto) površina nije ve ća od 600,0 m 2, ovim Urbanisti čkim planom se ne primjenjuje na zašti ćenu graditeljsku baštinu , odnosno:
91 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Zašti ćene gra ñevine (Z) i preventivno zašti ćene gra ñevine (P) te njihove dijelove nije mogu će ukloniti bez prethodnog mišljenja Hrvatskog vije ća za kulturna dobra i rješenja Ministarstva kulture. Zahtjev se podnosi nadležnom konzervatorskom odjelu ako kulturno dobro izgubi svojstva radi kojih je zašti ćeno, ili je izravno ugrožena stabilnost gra ñevine ili njezina dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gra ñevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi na čin otkloniti. Evidentirane gra ñevine (E) i gra ñevine lokalnog zna čaja (L) te njihove dijelove nije mogu će ukloniti bez stru čnog mišljenja nadležnog konzervatorskog odjela. Zahtjev se podnosi nadležnom konzervatorskom odjelu a obavezno sadrži arhitektonsku snimku postoje ćeg stanja te mišljenje ovlaštenog inženjera o stabilnosti gra ñevine ili njenog dijela.
(5) Mjere zaštite dobara iz stavka (3) ovog članka utvr ñuje nadležni konzervatorski odjel i to op ćim i posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara za zašti ćena kulturna dobra (Z) i preventivno zašti ćena dobra (P), te stru čnim mišljenjima za evidentirana dobra (E) i dobra lokalnog zna čaja (L), na zahtjev upravnih tijela nadležnih za gradnju, odnosno investitora.
(6) Mjere zaštite utvr ñuju se za sve zahvate unutar prostorne me ñe zašti ćenih kulturnih dobara (Z) i preventivno zašti ćenih dobara (P), kako je to odre ñeno rješenjem Ministarstva kulture odnosno nadležnog konzervatorskog odjela. Za evidentirana dobra i dobra graditeljske baštine lokalnog zna čaja, prostornom me ñom smatra se pripadaju ća katastarska čestica.
(7) Dobra iz stavka (3) potrebno je rabiti sukladno njihovoj namjeni te održavati tako da se ne naruše svojstva dobra, odnosno kulturnog dobra.
(8) Zašti ćena kulturna dobra iz stavka (3) razvrstana su po vrsti u poglavlju 1 – Polazišta na temelju Konzervatorske podloge izra ñene od strane Konzervatorskog odjela u Zagrebu za potrebe Prostornog plana ure ñenja Grada Đur ñevca.
(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
7.2.1. ZAŠTITA KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 1. Povijesna naselja i dijelovi naselja gradskih obilježja
Članak 101. (1) Prostorne me ñe Povijesne urbane cjeline grada Đur ñevca prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina“ u M 1:5.000.
R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Povijesna urbana 1. Centralni dio grada Đur ñevca L cjelina grada Đur ñevca
(2) Mjerama zaštite Povijesne urbane cjelina grad Đur ñevca (L) odre ñuje se: - zaštita karakteristi čnog uzorka naselja, - zaštita organizacije gra ñevne čestice, - zaštita namjene zemljišta, - zaštita tipologije, gabarita i oblikovanja tradicijske stambene, gospodarske i ostale arhitekture prilikom nove izgradnje i rekonstrukcije gra ñevina, - zaštita prilikom ure ñenja javnih prostora, urbane opreme i javne plastike. (3) Tradicijske gra ñevine je mogu će prilagoditi suvremenim zahtjevima stanovanja ili ih privesti nekoj drugoj namjeni.
2. Arheološki lokaliteti i zone
92 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Članak 102. (1) Arheološki lokaliteti i zone na podru čju grada Đur ñevca prikazani su u sljede ćoj tabeli, a njihove lokacije ozna čene su na kartografskom prikazu broj 3. „ Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina“ u M 1:5.000.
R. br.: Naziv lokaliteta Lokalitet Registar Hotel Picok – prapovijest 1. – slu čajni nalaz latenskog Đur ñevac, središte naselja L ma ča kod gradnje hotela Kapelica svete Rozalije - 2. antika – slu čajni nalaz Đur ñevac, kod kapele svete Rozalije L anti čke keramike Lokalitet prapovijest – 3. slu čajni nalaz neoliti čke Đur ñevac, Z dio naselja L sjekire Stari grad - srednji vijek – 4. Đur ñevac, dio naselja uz Stari grad E srednjovjekovna utvrda Taboriš ć - prapovijest, 5. Đur ñevac, JI od naselja E keramika
(2) Istraživanje, dokumentiranje i prezentiranje zašti ćenih (Z) i preventivno zašti ćenih (P) arheoloških lokaliteta mogu će je provoditi uz prethodno odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.
(3) Prilikom izrade tehni čke dokumentacije za infrastrukturne sustave položene na površinu ili ispod površine tla, potrebno je provesti terenska istraživanja radi utvr ñivanja potencijalnih arheoloških lokaliteta, odnosno probna sondažna arheološka istraživanja radi potvrde prezentnosti i opsega rasprostiranja arheološkog lokaliteta. Istraživanja je potrebno adekvatno dokumentirati i elaborirati. Elaborat zaštite arheološke baštine sastavni je dio tehni čke dokumentacije za isho ñenje odobrena za gradnju infrastrukturnih sustava.
(4) Ako se pri izvo ñenju gra ñevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, nai ñe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga ñanja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.
3. Povijesno – memorijalna podru čja i cjeline
Članak 103. (1) Povijesno-memorijalne cjeline na podru čju grada ozna čene su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina“ u M 1:5.000.
(2) Na podru čju grada Đur ñevca kao podru čja povijesno – memorijalne cjeline imaju svojstvo dobra lokalnog zna čaja:
R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar 1. Groblje Đur ñevac, I dio naselja L
(3) Radi zaštite povijesno-memorijalne cjeline: - kontaktna zona oko groblja, izvan utvr ñenih gra ñevinskih podru čja, ne smije se izgra ñivati, odnosno dozvoljena je samo gradnja parkirališnih površina isklju čivo u funkciji groblja, - unutar groblja potrebno je održavati karakteristično pejsažno ure ñenje karakteristi čnom crnogoricom.
7.2.2. ZAŠTITA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA
93 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Članak 104. (1) Zašti ćena nepokretna kulturna dobra graditeljske baštine na podru čju grada Đur ñevca ozna čena su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina“ u M 1:5.000.
Članak 105. (1) Zašti ćena nepokretna kulturna dobra u okviru ovog Urbanisti čkog plana prema vrsti i statusu zaštite su:
SAKRALNE GRA ĐEVINE: ŽUPNE CRKVE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar č Đ ñ 1. Crkva sv. Jurja Mu enika ur evac, Trg svetog Jurja E
KAPELE I KAPELE POKLONCI R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Kapela Presvetog Srca 1. Đur ñevac, Ulica kralja Tomislava Z - 3264 Isusova 2. Kapela svete Rozalije Đur ñevac, Ulica Đure Basari čeka E 3. Kapela Trpe ćeg Isusa Đur ñevac, Ulica Đure Basari čeka L 4. Kapela MB Žalosne Đur ñevac, na groblju L 5. Grobnica obitelji Ma ñeri ć Đur ñevac, na groblju L
Civilne gra ñevine: STAMBENE GRA ĐEVINE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite Stambena gra ñevina sa 1. Đur ñevac, Ulica Đure Basaričeka 30 E gospodarstvom Ulica Antuna Radi ća k.br. 3, Ulica Augusta Šenoe k.br. 6, Ulica bana Jela čića 6, 15, 19, 23, 45, 47, 61, 78, 84, 85, 87, 97, 99, 100, 104, 130, 136, 139, Bjelovarska ulica k.br. 3, 11, 13, 24, Bregovita ulica k.br. 1, Ulica Donji Brvci k.br. 11, 24, Ulica Đure Basari čeka k.br. 2-6, 21, 37, 46, 61, 69, 89, 92, 95, 96, , 113, 119, 120, 123, 127, 128, 134, 137, 139, 140, 145, Stambene gra ñevine sa 2. Ulica Grgura Karlov čana k.br. 8, 17, E gospodarstvom 37, Ulica Ivana Gunduli ća k.br. 4, 6, 12, 14, 20, 22, Ulica Šandora Brauna k.br. 9, 38, Ulica Kralja Petra Krešimira k.br. 5, Ulica kralja Tomislava k.br. 5, 12, 42, 62, 63, 85, 90, 100, 115, Ulica kralja Zvonimira k.br. 6, 10, 36, Ulica Ljudevita Gaja k.br. 4, 14, 16, 20, , 32, 43, 49, Ulica Matije Gupca k.br. 8, 24, 36, 38,
94 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Ulica M.P. Miškine k.br. 8, Ulica Pavla Radi ća k.br. 14, 17, 23, 27, Ulica Petra Preradovi ća k.br. 2, 12, 15, 20-26, 21-27, 33-37, Ulica Peš ćenica k.br. 16, Ulica Petra Zrinskog 8, Severova čka ulica 3, 7, Ulica Stjepana Radi ća od trga do raskrižja s Ulicom Ivana Đuriševi ća obostrano, 10-18, 19-29, 35, 36, 40, 41, 53, 64, 101, 115, 145, Trg svetog Jurja k.br. 8.
GRA ĐEVINE JAVNE NAMJENE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite 1. Poslovna gra ñevina Đur ñevac, Trg svetog Jurja 5 E Poslovna gra ñevina - 2. Đur ñevac, Ulica Stjepana Radi ća 1 E Vije ćnica grada Đur ñevca
ZANATSKE I INDUSTRIJSKE GRA ĐEVINE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite 1. Mlin Đur ñevac, Vinogradska ulica E
URBANA OPREMA NASELJA R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Đur ñevac, na raskrižju Grkinske 1. Poklonac BDM L ulice i Petra Zrinskog 2. Poklonac MB Bistri čke Đur ñevac, na raskrižju kod groblja L Đur ñevac, na raskrižju Ulice Matije 3. Raspelo L Gupca i Antuna Radi ća Đur ñevac, na raskrižju Ulice Matije 4. Raspelo L Gupca i Šandora Brauna Đur ñevac, na mjestu srušene kapele 5. Raspelo L Svetog Lovre Đur ñevac, na mjestu nekadašnjeg 6. Raspelo L naselja Setog Jurja Đur ñevac, raskrižje Bjelovarske ulice 7. Raspelo L i Pavla Radi ća
SPOMEN OBILJEŽJA R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar 1. Spomen-obilježje Đur ñevac, u parku L
(2) Mjerama zaštite nepokretne kulturne baštine odre ñuje se: - Zaštita povijesnih struktura i izvornih graditeljskih sklopova za sva zašti ćena (Z), preventivno zašti ćen (P) i evidentirana (E) dobra graditeljske baštine,
95 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- Zaštita ambijentalnih vrijednosti, tipologije, gabarita i oblikovanja graditeljske baštine lokalnog zna čaja, - Čuvanje i održavanje urbane opreme i spomen obilježja, te njena sanacija i rekonstrukcija prema izvornim oblicima.
7.2.3. KULTURNI KRAJOLIK
Članak 106. PARKOVI I PERIVOJI R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar 1. Središnji gradski park Đur ñevac L
(1) Na podru čju grada Đur ñevca od hortikulturnih vrijednosti nalazi se središnji gradski park uz crkvu svetog Jurja Mu čenika čija je vrijednost lokalnog zna čaja (L).
(2) Mjere zaštite urbanih i prirodne vrijednosti parka potrebno je provoditi zadržavanjem postoje će veli čine i oblika prostora, uz razvijanje i kultiviranje prirodnog fonda, te kvalitetno održavanje. Unapre ñenje stanja u prostoru mogu će je provoditi u duhu parkovne arhitekture.
TO ČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Vizura na crkvu svetog 1. Đur ñevac, Trg svetog Jurja E Jurja Mu čenika Vizura na Stari grad 2. Đur ñevac, Starogradska ulica E Đur ñevac
(1) Zona ekspozicije za cjeline kao i za pojedina čna kulturna dobra obuhva ća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedina čno kulturno dobro i omogu ćavaju vrijedne vizure. (B) POKRETNA KULTURNA DOBRA
7.2.4. Pokretna kulturna dobra
Članak 107.
R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Crkva svetog Jurja 1. Đur ñevac Z – 3732 Mu čenika – orgulje Gradska vije ćnica – 2. zbirka slika Josipa Đur ñevac P – 943 Turkovi ća Kapela svete Rozalije – P – 1129 3. Đur ñevac inventar P – 998 Etnografska zbirka 4. Đur ñevac E Slavka Čambe
(1) Sve zahvate, na pokretnim kulturnim dobrima potrebno je provodite prema posebnim uvjetima i odobrenju nadležnog konzervatorskog odjela.
96 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
8. Postupanje s otpadom
Članak 108. (1) Zakonom o otpadu odre ñena je odgovornost države za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i op ćine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom.
(2) Koncepcija postupanja s otpadom na podru čju Koprivni čko-križeva čke županije odre ñena je Planom gospodarenja otpadom Koprivni čko-križeva čke županije za razdoblje od 2008. do 2015. godine.
(3) Iz županijskog Plana gospodarenja otpadom, kao i zakonske regulative proizlazi obveza izrade Planova gospodarenja otpadom op ćina i gradova, pa tako i Plana gospodarenja otpadom grada Đur ñevca, čiji se sadržaj i na čin izrade moraju temeljiti na županijskom Planu.
(4) Sukladno županijskom Planu gospodarenja otpadom za postoje će odlagalište ''Peski'', locirano na sjeveroisto čnom rubu grada i obuhvata Urbanisti čkog plana, potrebno je izvršiti sanaciju i zatvaranje odlagališta.
(5) Odlaganje otpada će se nastaviti do po četka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (u daljnjem tekstu: RCGO) u skladu s Planom gospodarenja otpadom Koprivni čko- križeva čke županije. Prema istom dokumentu odlagalište ''Peski'' nakon što proradi RCGO predvi ñeno je kao reciklažno dvorište te mogu ća lokacija za izgradnju pretovarne stanice, ukoliko se Studijom isplativosti utvrdi realnost i financijska opravdanost uspostave.
(6) Pretovarna stanica (u daljnjem tekstu: PS) je gra ñevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema RCGO. PS je postrojenje u kojem se komunalni otpad, sakupljen u sakuplja čkoj mreži, istovaruje iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz eventualno izdvajanje glomaznog otpada, kratko zadržava, utovaruje u ve ća vozila i transportira na daljnju obradu u RCGO. Otpad koji se može prihvatiti u PS je komunalni otpad iz ku ćanstava i industrija koja proizvodi otpad sli čan komunalnom, zeleni otpad, opasni ku ćni otpad (sredstva za čiš ćenje, pesticidi, herbicidi, ulja, antifriz, boje.), te odvojeno sakupljeni otpad koji se može reciklirati (gra ñevinski otpad, ambalažni otpad i slično).
(7) Pretovarna stanica mora imati dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom nadležnog upravnog odjela u županiji i dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadom MZOPUG-a. (8) Na lokaciji PS-a mogu biti smješteni sortirnica, reciklažno dvorište i posebni objekti s pripadaju ćom opremom za prethodnu obradu otpada te privremena skladišta za prihvat posebnih vrsta otpada sakupljenih u reciklažnom dvorištu. Na lokaciji pretovarne stanice tako ñer je mogu će postavljanje postrojenja za obradu gra ñevinskog otpada prije ponovne upotrebe ili odlaganja neiskoristivog dijela otpada. Takvo postrojenje tako ñer mora imati odgovaraju ću dozvolu.
(9) Na podru čju grada potrebno je poticati selektivno prikupljanje sekundarnih sirovina, u koje svrhe je organizirano 10 zelenih otoka, na kojima se može izdvojeno odlagati papir, staklo i plastika, a na nekoliko njih metalna ambalaža i stare baterije.
(10) U sklopu ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda, u Ulici Petra Preradovi ća bb, izvan obuhvata plana, organizirano je reciklažno dvorište (u daljnjem tekstu: RD) privremenog tipa, do uspostave istog na lokaciji odlagališta ''Peski''. U reciklažnom dvorištu se u radno
97 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA vrijeme pro čista ča može odvojeno skupljati papir i karton ve ćih dimenzija, plastika, metal, staklo, ravno staklo, stiropor, tetrapak, elektronički otpad, ambalaža od pesticida (herbicidi, insekticidi).
(11) Provo ñenjem naplate po koli čini otpada potrebno je potaknuti proizvodnju što manjih koli čina otpada. Prethodno je mogu će posti ći uz pravilan sustav odvajanja putem zelenih otoka, reciklažnih dvorišta, kompostiranjem te izbjegavanjem proizvoda sa nepovratnom ambalažom.
(12) Planom gospodarenja otpadom Koprivni čko-križeva čke županije predložena je uspostava održivog sustava odvojenog prikupljanja otpada: • uspostava guš će mreže zelenih otoka – minimalno 1 zeleni otok/350 stanovnika s max. udaljenosti 100 m od stambenih objekata; • uspostava reciklažnih dvorišta – svaka JLS dužna je osigurati izgradnju RD; bitna karakteristika RD – dostupnost gra ñanima; za RD u sklopu odlagališta ''Peski'', odnosno mogu će budu će PS potrebno je proširiti djelatnost i opseg prikupljanja, u vidu pove ćanja vrsta otpada: razli čite kategorije plasti čne ambalaže, elektri čni i elektroni čki otpad, gume, ulja, gra ñevinski otpad; • poticanje izdvojenog skupljanja zelenog otpada s javnih površina uz omogu ćavanje kompostiranja; • poticanje izdvojenog skupljanja i kompostiranja biootpada iz doma ćinstava i turisti čko-ugostiteljskih djelatnosti.
Otpad životinjskog porijekla
(13)Pravilno postupanje ovom vrstom otpada potrebno je posti ći kroz realizaciju planiranih skupljališta/sabirališta te kroz organizaciju rada i suradnju Grada Đur ñevca s Koprivni čko- križeva čkom županijom. Na podru čju Koprivni čko-križeva čke županije mogu ća lokacija sabirališta je na podru čju Op ćine Sveti Petar Orehovec, gdje bi se otpad na pravilan na čin prikupljao, privremeno skladištio i dalje otpremao na termi čku obradu u Sesvetski Kraljevac. Na nivou županije potrebno je organizirati veterinarsko-komunalnu službu, koja će sura ñivati s op ćinama Koprivni čko-križeva čke županije te upravljati sabiralištem i adekvatnim vozilom – pokretnom hladnja čom koja bi obilazila izvore nastanka animalnog otpada (klaonice, objekti za preradu mesa, ribe, jaja, objekti za uzgoj i držanje životinja, hladnja če, skladišta, tržnice, valionice)
Planirano postupanje s otpadom
(14)U obuhvatu Urbanisti čkog plana prisutna je opasnost od negativnih utjecaja uzrokovanih lošim gospodarenjem i postupanjem s otpadom. Gospodarenje otpadom razumijeva sprje čavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim na čelima. Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje gra ñevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom one čiš ćenih površina, te nadzor. U obuhvatu Urbanisti čkog plana predvi ñeno je organizirano prikupljanje otpada odvojeno po vrstama u odgovaraju ćim kontejnerima. Komunalni otpad u gradu potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili ve će metalne kontejnere s poklopcem. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se sprije či rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati odgovaraju ći prostor koji ima pristup s ulice, ne će ometati kolni i pješa čki promet, te koji će biti ogra ñen tamponom zelenila, ogradom ili slično. Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog
98 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogu ćnosti utjecaja na podzemne i površinske vode. Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i koli činama privremeno uskladištenog otpada. Sav otpadom one čiš ćeni okoliš i neure ñena odlagališta potrebno je sanirati u skladu s važe ćim propisima i na na čin da postanu neopasne za zrak, vode i tlo; te ih treba vratiti u prvobitnu namjenu ili ozeleniti. Svi proizvo ñači otpada na podru čju obuhvata urbanisti čkog plana dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na: - izbjegavanje ili smanjenje koli čina otpada na mjestu nastajanja, - razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka, - iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, - sprje čavanje nenadziranog postupanja s otpadom, - odlaganje otpada na postoje će odlagalište, - saniranje otpadom one čiš ćenih površina.
9. Mjere spre čavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
9.1. Mjere zaštite tla
Članak 109. (1) Zaštita tla na podru čju zahvata provodi se temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 152/08.).
(2) S ciljem zaštite tla, u slu čaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisni čkih interesa.
(3) Zaštita tla od one čiš ćavanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane (vrtovi oko individualne stambene izgradnje i sli čno), te zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.
(2) Tlo se one čiš ćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te u tom smislu važe mjere zaštite voda.
9.2. Mjere zaštite voda
Članak 110. (1) Zaštita voda provodi se sukladno odredbama Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09.).
(2) Mjere za zaštitu voda od one čiš ćavanja sastoje se od: - zabrana ispuštanja opasnih tvari i drugih one čiš ćuju ćih tvari – opasne i druge one čiš ćuju će tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode, te odlagati na mjestima s kojih postoji mogu ćnost one čiš ćenja voda i vodnoga okoliša, - mjera za pro čiš ćavanje one čiš ćenih voda i mjera za provo ñenje interventnih mjera u izvanrednim slu čajevima one čiš ćenja.
(3) Sve mjere zaštite voda od one čiš ćenja u gospodarskoj zoni u tijeku izgradnje i ure ñivanja zemljišta treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima.
(4) Za zaštitu voda potrebno je uspostaviti sustav pra ćenja kvalitete voda kako bi se postigla propisana kvaliteta voda, te uvesti nadzor nad one čiš ćiva čima.
99 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(5) Za efikasno provo ñenje mjera zaštite potrebno je voditi kontinuiranu evidenciju o one čiš ćiva čima-katastar one čiš ćiva ča.
Podru čja posebnih ograni čenja u korištenju voda
9.2.1. Zone sanitarne zaštite izvorišta
Članak 111. (1) Radi osiguranja i zaštite od namjernog ili slu čajnog one čiš ćenja i od drugih utjecaja koje mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izdašnost utvr ñene su zone sanitarne zaštite izvorišta Đur ñevac.
(2) Podru čjem obuhvata Urbanisti čkog plana proteže se dio šireg vodozaštitnog podru čja – IIIA i IIIB zona, grafi čki prikaz na Karti 3. ''Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina''.
(3) Zaštita izvorišta po zonama sanitarne zaštite provodi se sukladno Odluci o zaštiti izvorišta.
(4) Za budu će crpilište Đur ñevac II, planirano sjeverozapadno od Đur ñevca, tako ñer će se ustanoviti zone sanitarne zaštite koje je potrebno uvažiti.
9.2.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 112. (1) Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhva ća aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica.
(2) Ure ñenjem voda smatra se gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih gra ñevina, gra ñevina za osnovnu melioracijsku odvodnju i radovi održavanja voda, sve u svrhu neškodljivog protoka voda.
(3) Inundacijsko podru čje Za potrebe upravljanja rizicima od štetnog djelovanja voda na vodotocima i drugim površinskim vodama utvrñuje se inundacijsko podru čje. U inundacijskom podru čju zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i pove ćati stupanj rizika od štetnog djelovanja voda. Ure ñeno inundacijsko podru čje čini zemljište izme ñu korita voda i vanjskog ruba regulacijskih i zaštitnih vodnih gra ñevina, uklju čuju ći pojas zemljišta potreban za njihovo redovito održavanje. Neure ñeno inundacijsko podru čje čine: • zemljište uz vodotoke koje je Urbanisti čkim planom upravljanja vodnim podru čjem ili prostornim planom rezervirano za gra ñenje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra ñevina, • prirodne i umjetne akumulacije i retencije u granicama koje su utvr ñene Planom upravljanja vodnim podru čjem ili Prostornim planom.
(4) Za kanal osnovne melioracijske odvodnje Čivi ćevac, koji se ubraja u vode II reda, osiguran je inundacijski pojas potreban za tehni čko i gospodarsko održavanje u širini od minimum 6,0 m s obje strane kanala, u kojem nije dozvoljena nikakva gradnja. Na kartografskom prikazu broj 3, na kojem je prikazana kanalska mreža, inundacijski pojas nije mogu će posebno ozna čiti zbog premale dimenzije pojasa u odnosu na mjerilo karte.
100 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(5) Uz gra ñevine detaljne melioracijske odvodnje i gra ñevine za navodnjavanje uspostavlja se pojas u širini od 3 metra od vanjskog ruba te gra ñevine, koji služi održavanju gra ñevina (pojas za održavanje). U pojasu za održavanje poljoprivredna proizvodnja se obavlja na rizik vlasnika, odnosno zakonitog posjednika zemljišta.
(6) Gra ñevine oborinske odvodnje, kao i gra ñevine oborinske odvodnje s cestovnih i željezni čkih prometnica te površina u krugu industrijskih postrojenja i benzinskih crpki, moraju se projektirati i graditi tako da opasne i druge one čiš ćuju će tvari u tim vodama ne prelaze grani čne vrijednosti emisija propisane za otpadne vode, ovisno o mjestu ispuštanja.
(7) Gra ñevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada te poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi vlasnici. Gra ñevine oborinske odvodnje s javnih površina i stambenih, poslovnih i drugih prostora koji se na njih imaju priklju čiti, u gra ñevinskim podru čjima, grade i održavaju jedinice lokalne samouprave iz svog prora čuna. Kanale oborinske odvodnje s prometnica koji su izgra ñeni na cestovnom ili željezni čkom zemljištu održavaju osobe koje su posebnim propisima odreñene za gospodarenje prometnicom.
9.3. Mjere zaštite zraka
Članak 113. (1) Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 178/04., 110/07. i 60/08.), Uredbi o grani čnim vrijednostima emisije one čiš ćavaju ćih tvari u zrak iz stacionarnih izvora („Narodne novine“, broj 21/07.), Uredbi o grani čnim vrijednostima one čiš ćuju ćih tvari u zraku („Narodne novine“, broj 133/05.) i drugim propisima.
(2) One čiš ćenje zraka najve ćim dijelom nastaje od tranzitnog prometa tijekom cijele godine i spaljivanja fosilnih goriva tijekom sezone grijanja, a potencijalnim one čiš ćiva čima zraka smatraju se ure ñaj za pro čiš ćavanje otpadnih voda i odlagalište otpada „Peski“.
(3) Temeljna mjera za postizanje zaštite zraka jest smanjenje emisije one čiš ćuju ćih tvari u zrak.
(4) S ciljem poboljšanja kvalitete zraka planirano je izgraditi sustav vo ñenja tranzitnog prometa izvan središta grada, tj. isto čnu gradsku zaobilaznicu.
(5) Kao zna čajna mjera zaštite zraka, planirano je uvo ñenje plinske mreže. Uvo ñenjem plina kao industrijskog energenta, industrijska onečiš ćenja zraka svela bi se na najmanju mogu ću mjeru.
(6) Vlasnici-korisnici stacionarnih izvora dužni su: - prijaviti izvor one čiš ćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave; - osigurati redovno pra ćenje emisije iz izvora i o tome voditi o čevidnik, te redovito dostavljatin podatke u katastar one čiš ćavanja okoliša; - ure ñivanjem zelenih površina unutar gra ñevne čestice i onih zajedni čkih izvan gra ñevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
101 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
9.4. Mjere smanjenja buke
Članak 114. (1) Zaštita od buke provodi se Zakonom o zaštiti od buke („Narodne novine“, broj 20/03.), Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“, broj 145/04.) i drugim propisima.
(2) U cilju zaštite od prekomjerne buke potrebno je identificirati potencijalne izvore buke i kontinuirano vršiti mjerenja buke u najugroženijim podru čjima. Sve gospodarske gra ñevine moraju imati tehnologiju koja sprje čava nedozvoljenu koli činu buke i emisiju prašine iznad dozvoljene koli čine i sastava.
9.5. Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja
Članak 115. (1) Svjetlosno one čiš ćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u no ćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.
(2) Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja obuhva ća zaštitu od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni ili izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite no ćnog neba od prekomjernog osvjetljenja.
(3) Mjere zaštite od svjetlosnog one čiš ćenja odre ñuje se na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.
9.6. Mjere posebne zaštite i spašavanja
Članak 116. (1) Sustav zaštite i spašavanja gra ñana, materijalnih i drugih dobara od elementarnih nepogoda, ratnih i drugih opasnosti temelji se sukladno: − Zakonu o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04., 79/07. i 38/09.), − Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ure ñivanju prostora („Narodne novine“, broj 29/83., 36/85. i 42/86.), − Pravilniku o tehni čkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmi čkim podru čjima („Službeni list“, broj 31/81., 49/82., 29/83., 20/88. i 52/90.)
9.6.1. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda
Članak 117. (1) Potresi od 6 i više stupnjeva po MCS (Mercalli-Cancani-Siebergovoj) skali spadaju u elementarne nepogode. Podru čje Grada pripada panonskom bazenu u kome se javljaju relativno intenzivna tektonska kretanja, tako da dio podru čja Grada spada u seizmi čko podru čje VIII 0 po MSK – razorni potres, te dio u VII 0 – vrlo jak potres. Stambene gra ñevine na podru čju Grada gra ñene su kao obiteljske ku će prizemnice ili jednokatnice te nekoliko višestambenih gra ñevina maksimalne visine Po/S+P+4+Pk. Mjerama zaštite i spašavanja potrebno je uvjetovati sljede će: − Novoizgra ñene gra ñevine potrebno je graditi na na čin da u slu čaju potresa te gra ñevine sa čuvaju svoja bitna svojstva odnosno sa čuvaju mehani čku otpornost i stabilnost, da ne do ñe ili u što manjem postotku rušenje ili deformacija dijela ili cijele gra ñevine.
102 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Izgradnja gra ñevina visokogradnje u seizmi čkim podru čjima VII stupnja po ljestvici MCS projektiraju se tako da se potresi najja čeg intenziteta mogu uzrokovati ošte ćenja nosivih konstrukcija, ali ne smije do ći do rušenja tih gra ñevina. − Projektiranje zgrada unutar obuhvata Urbanisti čkog plana treba provoditi sukladno zakonskim seizmi čkim kartama odnosno zakonskim propisima za zonu VIIº-VIII° prema MCS skali. − Za projektiranje višestambenih i poslovnih gra ñevina potrebno je izvršiti geomehani čko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predvi ñene potrese. − Gra ñevine visokogradnje svrstavaju se u kategorije: izvan kategorije, I., II., III. i IV., te je za njih potrebno je prou čiti seizmiku lokacije odrediti projektni i maksimalni potres na osnovi istraživanja seizmi čkog rizika. − prometne površine unutar neizgra ñenog dijela grada planirane su na na čin da razmak zgrada gra ñenih na gra ñevinskoj liniji omogu ćuje da eventualno rušenje zgrada ne utje če na mogu ćnost pristupa interventnih vozila ruševinama u cilju evakuacije i spašavanja ljudi. − poštivanjem odredbi o minimalnim udaljenostima (naro čito viših zgrada) te obveze ure ñivanja površina koje je mogu će koristiti kao požarne i evakuacijske putove) osiguravaju se uvjeti za nesmetan pristup i evakuaciju do zgrada na prostoru obuhvata Urbanisti čkog plana.
(2) Olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora (Bf), pretpostavljaju primjenu propisanih uvjeta pri projektiranju i izvo ñenju gra ñevina kako tijekom takvih vjetrova ne bi nastala ošte ćenja na gra ñevinama i njihovim konstruktivnim dijelovima. Tako ñer takvi vjetrovi mogu nanijeti velike štete na ratarski kulturama, vo ću, povr ću i vinogradima pa je potrebno planirati blagovremeno obavještavanje i zaštita. Uz olujne i orkanske vjetrove vezana je pojava pijavica.
(3) Poplave i bujice , pojava koja se javlja tijekom velikih kiša i izlijevanja rijeka iz svojih korita ali sve je češ ća pojava zadržavanja velikih koli čina vode na poljoprivrednim površinama. Hrvatske vode dužne su izraditi karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za vodno podru čje a djelomi čno za dijelove vodnog podru čja i podslivova. Karte opasnosti prikazuju mogu ćnosti razvoja odre ñenih poplavnih scenarija, daju mjere sklanjanja i spašavanja, upravljanja poplavom, na čin obavješ ćivanja i upozoravanja. Potrebno je planirati sustav za melioracijsku odvodnju oborinskih voda. Mjerama zaštite od poplava predvidjeti redovito održavanje svih postoje ćih odteretnih kanala, uo čavati problemati čna mjesta, kontinuirano pratiti stanje oborinske odvodnje te izgradnja novog sustava za odvodnju.
(4) Suše može uzrokovati ozbiljne štete u poljoprivredi, vodoprivredi i drugim gospodarskim djelatnostima. Suše su sve češ će i izražajnije tijekom ljetnih mjeseci, uzrokuju velike štete na poljoprivrednim površinama a u čestala je pojava nestašica pitke vode. Potrebno je planirati sustav za melioracijsko navodnjavanje poljoprivrednih površina, vo ćnjaka, povrtnjaka i svih ostalih površina jer vrlo lako u sušnim periodima dolazi do nepovratne štete dugogodišnjm nasadima.
(5) Tu ča se sve češ će javlja tijekom cijele godine i predstavlja prije svega veliku opasnost za poljoprivredne površine, vo ćnjake, povrtnjake. U čestala je pojava da predstavlja opasnost za gra ñevine (krovovi, prozori) te pokretnu imovinu. Potrebna je organizacija sustava za obranu od tu če.
103 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
(6) Ugroženost usjeva od mrazeva česta je pojava u rano prolje će, naro čito vo ćnjaka. U svrhu zaštite potrebno je planirati zaštitu nasada pokrivanjem i odgovaraju ćim sli čnim aktivnostima.
(7) Velika visina snijega i snježni nanosi mogu nanijeti štetu zgradama i grañevinama koje služe za stanovanje ili proizvodnju a naro čito starijim zgradama kojima može uzrokovati razne poreme ćaje na relativno kra ći period. Snježni pokriva č u ovom podru čju u kratkom vremenskom razdoblju može dose ći visine od 50 cm te može predstavljati problem u odvijanju svakodnevnih aktivnosti, odvijanje svih oblika prometa, opskrbom energijom, i sl. Mjere zaštite od snježnih nanosa potrebno je organizirati u činkovitu zimsku službu za čiš ćenje prometnica i održavanje prohodnim tijekom zimskih mjeseci.
(8) Nagomilavanje leda na vodotocima potrebno je pratiti razvoj i kretanje leda te u slu čaju potrebe planirati njegovo lomljenje.
(9) Klizišta, rasjedne zone treba izbjegavati koristiti za širenje gra ñevinskog podru čja grada ili nekog naselja zbog velike nestabilnosti tog podru čja i mogu ćih odrona zemljišta. U utvr ñenim rasjednim zonama u nekom naselju mogu se ure ñivati zelene i druge javne površine, pojedine vrste objekata i infrastrukturnih gra ñevina.
9.6.2. Mjere zaštite od požara, eksplozija
Članak 118. (1) Nesre će uzrokovane požarom, eksplozijama potrebno je prilikom projektiranja uzeti u obzir proces rada, kemikalije koje se koriste u procesu rada, primijeniti sve mjere zaštite kako neposredan okoliš ne bi bio ugrožen. (2) Prilikom projektiranja takvih postrojenja, gra ñevina potrebno je primijeniti odgovaraju će udaljenosti izme ñu gra ñevina. Obavezno uvijek osigurati da svaka gra ñevina ima pristupne protupožarne putove ili riješenu protupožarnu zaštitu gra ñevina na odgovaraju ći na čin. (3) U svrhu sprje čavanja i širenja požara na susjedne zgrade, me ñusobni razmak stambenih odnosno poslovnih zgrada (osim zgrada niske stambene izgradnje) ne može biti manji od visine sljemena krovišta zgrade ali ne manji od H1/2+H1/2+5,0 m, gdje su H1 i H2 visine dviju zgrada a pod uvjetom da krovište nema nagib ve ći od 60 0. (4) Me ñusobni razmak može biti i manji od unaprijed utvr ñenog u stavku 3, minimum 4,0 m, ako se dokaže uzimaju ći u obzir požarno optere ćenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra ñevina, veli činu otvora na vanjskim zidovima i drugo, da se požar ne će prenijeti na susjedne gra ñevine ili mora biti odvojena od susjednih gra ñevina zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., tehni čkom dokumentacijom dokaže se kako je konstrukcija otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, u slu čaju ratnih razaranja rušenje zgrade ne će ugroziti živote ljudi i izazvati ošte ćenja na drugim zgradama. (5) Prilikom rekonstrukcije postoje ćih blokova gdje stanovi imaju jednostranu orijentaciju, mora se ostaviti najmanje dva otvora čija širina ne može biti manja od H1/2+H1/2+5,0 m, odnosno jedan otvor ako postoji još jedan kolni prolaz u dvorište minimalne širine 3,0 m i 4,20 m ili je dovoljan samo jedan otvor minimalne širine 3,0 m i 4,20 m koji je zašti ćen od djelovanja ruševina u dometu njihova rasprostiranja. (6) Prilikom rekonstrukcije postoje ćih blokova gdje imaju obostranu orijentaciju stanova i poslovnih jedinica ne postoje dvorišne zgrade, javne površine niti pomo ćni izlazi iz skloništa, kod takvog bloka nije potrebno osigurati kolni prilaz u dvorište. (7) U svrhu sprje čavanja i širenja požara na susjedne gra ñevine, gra ñevina mora biti udaljena od susjednih gra ñevina minimum 4,0 m ili manje, ako se dokaže uzimaju ći u obzir požarno optere ćenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala gra ñevina, veli činu otvora na vanjskim zidovima i dr., da se požar ne će prenijeti na susjedne gra ñevine ili mora biti odvojena od susjednih gra ñevina zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slu čaju da gra ñevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti
104 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA najmanje 90 min.) nadvisuje krov gra ñevine najmanje 0,50 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. (8) U svrhu spašavanja osoba iz gra ñevina i gašenja požara na gra ñevini i otvorenom prostoru, gra ñevina mora imati vatrogasni prilaz odre ñen prema posebnom propisu. (9) Naselja, ulice unutar naselja potrebno je organizirati na na čin da se osiguraju evakuacijski putovi izlaska iz naselja za stanovništvo. (10) Efikasnost gašenja požara postiže se funkcionalnom instalacijom obojene telefonske linije, vodovodne mreže, vanjske i unutarnje hidrantske mreže i ure ñaja koji trebaju osigurati potreban tlak i koli činu vode. (11) Novu gradnju gra ñevina u kojima se pojavljuju opasne tvari i obavljaju potencijalno opasne djelatnosti potrebno je planirati ih unutar gospodarskih zona odnosno izvan stambenih zona tako da se potencijalno ugrožavanje stanovništva smanji na najmanju mogu ću mjeru. (12) Kao efikasne mjere zaštite su preventivne mjere zaštite vezane uz eksploatacijska polja, plinske bušotine, magistralne plinoopskrbne cjevovode na na čin da se sprije či mogu ćnost tehni čko-tehnoloških katastrofa i velikih nesre ća.
9.6.3. Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja prirodnih resursa i ekoloških zaga ñenja
Članak 119. (1) Iscrpljenje ili uništenje prirodnih resursa podrazumijeva se kao raspad tehni čkih sustava - opskrba vodom, strujom i drugim vrstama energije, zbrinjavanje otpadnih voda i krutog otpada, prijevoz ljudi i materijalnih dobara, prijenos informacija. Prirodne izvore potrebno je o čuvati na razini kvalitete koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet.
(2) Voda je jedan od najosjetljivijih prirodnih resursa, naro čito pitka voda. Osnovni cilj je zaštititi izvorišta pitke vode i racionalno ih koristiti. Mjere zaštite voda sastoje se u ograni čenju korištenja otvorenih vodenih površina i zemljišta u neposrednoj blizini izvorišta pitke vode, odre ñivanja vodozaštitnih zona sa odre ñenim aktivnostima koje se smiju ili ne smiju obavljati u pojedinoj zoni a sve prema posebnim propisima.
(3) Ekološka zaga ñenja mogu ća su kao posljedica nesre će u cestovnom prometu s posljedicama ispuštanja opasnih tvari. Mogu će je zaga ñenje čovjekove okoline zbog neodgovaraju ćeg zbrinjavanja uginulih životinja i otpadnih dijelova, neodgovaraju ćeg zbrinjavanja otpada i opasnih tvari, kao i neadekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda. Za planirane zahvate potrebno je izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša sukladno važe ćem Planu intervencija u zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 82/99. i 12/01.), kao i Operativni plan za provedbu mjera u slu čaju iznenadnog one čišćenja voda, sukladno Državnom planu za zaštitu voda („Narodne novine“, broj 8/99.). Spremnike i dijelove postrojenja u kojima se skladište, koriste ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima treba izvesti u skladu sa zakonskom regulativom i dobrom inženjerskom praksom.
9.6.4. Mjere zaštite od ratnih opasnosti
Članak 120. (1) Ratnim opasnostima smatraju se napad razornim, zapaljivim, nuklearnim, biološkim, kemijskim i drugim borbenim sredstvima koje uzrokuju rušenja, požare i radiološke, biološke i kemijske kontaminacije odnosno ugrožava živote i zdravlje ljudi.
(2) Mjere zaštite od ratnih opasnosti obuhva ćaju sklanjanje ljudi i materijalnih dobara u skloništa i druge zaštitne objekte, te na pogodna manje ugrožena mjesta u blizini rada i stanovanja, zbrinjavanje ugroženih i nastradalih, zamra čivanje, radiološko-biološko-
105 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA kemijsku zaštitu, efikasnu medicinsku pomo ć, zaštitu od požara, rušenja i eksplozija i druge mjere utvr ñene propisima.
(3) Skloništa se ne trebaju planirati u gra ñevinama za privremenu uporabu, u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, u zonama plavljenja i u podru čjima s nepovoljnim geološko- hidrološkim uvjetima.
(4) Skloništa se trebaju projektirati i graditi prema Pravilniku o tehni čkim normativima za skloništa („Službeni list“, broj 55/83.).
(5) Mreža skloništa treba biti ravnomjerno razmještena s obzirom na gusto ću naseljenosti i stupanj ugroženosti. Najve ća dozvoljena udaljenost do najudaljenijeg mjesta s kojeg se zaposjeda sklonište ne može biti ve ća od 250,0 m. Skloništa treba locirati tako da su udaljena od lako zapaljivih i eksplozivnih mjesta kako požar ili eksplozija tih gra ñevina ne bi utjecala na sigurnost korisnika skloništa. Lokacija skloništa treba biti planirana tako da je pristup skloništu omogu ćen i u uvjetima rušenja gra ñevine u kojem je smješteno sklonište.
(6) Skloništa se moraju planirati kao dvonamjenska te se trebaju koristiti u mirnodopske svrhe u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u slu čaju ratnih opasnosti trebaju biti sposobna za potrebe sklanjanja stanovništva.
(7) Prilikom planiranja skloništa potrebno je voditi ra čuna o racionalnosti izgradnje, prosje čnom broju ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u gra ñevini, ugroženost gra ñevine, geološko-hidrološke uvjete gra ñenja. Broj sklonišnih mjesta višestambene zgrade odre ñuje se prema broju stanara zgrade s tim da ne može biti manje od jednog sklonišnog mjesta na 50,0 m 2 bruto razvijene površine stambene zgrade. Za stambeno obiteljske gra ñevine u naseljima planirati prostorije za sklanjanje (podrume), najmanje za tri osobe.
10. Mjere provedbe Urbanisti čkog plana
Članak 121. (1) Provedba Urbanisti čkog plana, rekonstrukcija, gradnja i ure ñenje površina vršit će se sukladno odredbama ove Odluke, cjelokupnom tekstualnom i kartografskom dijelu Urbanisti čkog plana i zakonskim odredbama.
(2) Ure ñenje gra ñevinskog zemljišta, priprema zemljišta za izgradnju, izvo ñenje servisne ceste, komunalne infrastrukture i telekomunikacija mora se me ñusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje što sve treba prethoditi ure ñenju prostornih cjelina i izgradnji gra ñevina gospodarske i turisti čke namjene.
(3) U provedbi Urbanisti čkog plana preporu ča se za zonu utvrditi pravila za vo ñenje mreže komunalne infrastrukture. Pravilima treba odrediti mjesto i dubinu polaganja vodova, te najmanju udaljenost od vodova druge mreže.
(4) Posebne uvjete gra ñenja koji nisu navedeni u Urbanisti čkom planu utvrdit ce nadležna tijela regionalne i državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to odre ñeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i ure ñenja pojedine prostorne cjeline.
106 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
10.1. Obveza izrade detaljnih planova ure ñenja
Članak 122. Ovim Urbanisti čkim planom predvi ña se obveza izrade slijede ćih Detaljnih planova ure ñenja: - Detaljni plan ure ñenja Stiska (DPU Stiska), - Detaljni plan ure ñenja Ledine.
Plan koji ostaje na snazi: - Izmjene i dopune Provedbenog urbanisti čkog plana Radni čka cesta („Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 6/01.).
Ovom Odlukom stavljaju se izvan snage sljede ći Provedbeni urbanisti čki planovi i Detaljni planovi ure ñenja: - Provedbeni urbanisti čki plan za stambeno naselje „Peski-istok“ u Đur ñevcu („Službene novine Op ćine Đur ñevac“, broj 10/86. i „Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 3/99.), - Provedbeni urbanisti čki plan zone „Ledine II“ u Đur ñevcu („Službene novine Op ćine Đur ñevac“, broj 6/87. i „Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 3/99.), - Provedbeni urbanistički plan zone „Peski-zapad“ u Đur ñevcu („Službene novine Op ćine Đur ñevac“, broj 13/88. i 4/89. i „Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 3/99)., - Provedbeni urbanisti čki plan Industrijske zone u Đur ñevcu („Službene novine Op ćine Đur ñevac“, broj 10/86. i „Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 3/99.) - Provedbeni urbanisti čki plan zone „Mala Ciglena“ u Đur ñevcu („Službene novine Op ćine Đur ñevac“, broj 8/87. i „Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 3/99.) - Provedbeni urbanisti čki plan zone „Radni čka cesta“ u Đur ñevcu („Službene novine Op ćine Đur ñevac“, broj 9/87. i „Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 3/99. i 6/99.), - Detaljni plan ure ñenja „Centar“ u Đur ñevcu („Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 1/02. i 3/08.), - Detaljni plan ure ñenja zone „Stari Kotar“ u Đur ñevcu („Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 1/03.), - Detaljni plan ure ñenja „Industrijske (poslovno-radne) zone Zapad“ u Đur ñevcu („Službene novine Grada Đur ñevca“, broj 2/03. i 7/05.).
10.2. Rekonstrukcija gra ñevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 123. (1) Sve postoje će legalno izgra ñene pojedina čne stambene i gospodarske gra ñevine, a koje su u suprotnosti s namjenom odre ñenom Prostornim planom ure ñenja (bivše) Op ćine Đur ñevac mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za :
I. Stambene, odnosno stambeno - poslovne gra ñevine: 1. obnova, sanacija i zamjena ošte ćenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova gra ñevina i krovišta u postoje ćim gabaritima; 2. priklju čak na gra ñevine i ure ñaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija ; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postoje će stambene gra ñevine koje nemaju iste izgra ñene u svom sastavu ili na postoje ćoj gra ñevinskoj parceli, i to u najve ćoj površini od 12,0 m 2 ; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih i pomo ćnih prostora, tako da s postoje ćim ne prelazi ukupno 75,0 m 2 bruto površine svih etaža, s time da se ne pove ćava broj stanova ;
107 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postoje ćeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod gra ñevina a s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o pove ćanju stambenog prostora (do ukupno 75,0 m 2 bruto gra ñevinske površine prema to čki I. broj 4. ovog stavka; 7. sanacija postoje ćih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).
II. Gra ñevine druge namjene (poslovne, gra ñevine za rad, javne, komunalne i prometne gra ñevine): 1. obnova i sanacija ošte ćenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova gra ñevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sli čno do najviše 16,0 m 2 izgra ñenosti za gra ñevine do 100,0 m 2 bruto izgra ñene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgra ñene površine za ve će gra ñevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka gra ñevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utje če na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 5. priklju čak na gra ñevine i ure ñaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena gra ñevina i ure ñaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina; 7. sanacija postoje ćih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).
108 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 124.
(1) Elaborat izvornika Urbanisti čkog plana izra ñuje se u pet (5) primjeraka, a ovjerava ga predsjednik Gradskog vije ća Grada Đur ñevca.
(2) Po primjerak izvornika dostavit će se: − Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ure ñenja i graditeljstva, − Zavodu za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije, − Koprivni čko-križeva čkoj županiji – Upravnom odjelu za prostorno ure ñenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.
(3) Dva primjerka izvornika dostavit će se Gradu Đur ñevcu.
(4) Grafi čki dijelovi Urbanisti čkog plana izra ñeni na magnetnom mediju pohranit će se u arhivi Grada.
Članak 125.
Za tuma čenje ove Odluke nadležno je Gradsko vije će.
Članak 126.
Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanisti čka inspekcija u skladu s posebnim propisima.
Članak 127.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenim novinama Grada Đur ñevca“.
GRADSKO VIJE ĆE GRADA ĐUR ĐEVCA
KLASA: 350-02/08-01/08 URBROJ: 2137/03-02-01/07-11-9 Đur ñevac, 10. ožujka 2011.
Predsjednik Gradskog vije ća Ivica Djopar, dr. vet. med.
109 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
IV. OBRAZLOŽENJE
110 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, zna čaj i posebnosti grada Đur ñevca
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
Površina Ovaj Urbanisti čki plan obuhva ća 656,48 ha gra ñevinskog zemljišta. Đur ñevac je smješten na sjevernoj geografskoj širini 46° 02' 27" i isto čnoj geografskoj dužini 17° 04' 06" na prosje čnoj nadmorskoj visini od 119 metara.
Slika 1: Položaj grada Đur ñevca u Republici Hrvatskoj
Grad Đur ñevac smješten je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj izme ñu Bilogore i rijeke Drave. Dolinu rijeke Drave karakteriziraju tri reljefne cjeline: aluvijalna naplavna ravan, terase i Đur ñeve čki Peski. Na dodiru tih reljefnih cjelina nastao je grad Đur ñevac. Njegov nastanak uvjetovan je prije svega povoljnim topografskim položajem za obranu u nesigurnim srednjovjekovnim vremenima. Današnji Stari Grad nastao je usred mo čvare na uzvišenom pješ čanom humku. Najstariji dijelovi današnjeg Đur ñevca nastali su tako ñer na uzvišenim pješ čanim humcima okruženim vlažnim bere čnim livadama. Prvobitni Đur ñevac nastao je usred mo čvare na uzvišenim pješ čanim gredama, radi lakše obrane od neprijatelja. Za prvobitne stanovnike to je bilo pogodno mjesto, jer je osim sigurnosti tu bilo brojnih vodotoka, šuma, i plodnih polja. Naselje se kasnije po čelo širiti uz putove, koji su išli višim podru čjem, izbjegavaju ći mo čvarne depresije. Ti putevi su išli mla ñom virmskom terasom. Sjeverno i isto čno od Đur ñevca protežu se Đur ñeve čki Peski, a najmla ñi dio naselja Peski nastao je upravo na tom pjeskovitom podru čju. Današnji oblik naselje je dobilo upravo zbog topografskih karakteristika terena.
111 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Kroz Đur ñevac prolazi podravska magistrala (D2; G.P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenija)-Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar G.P Ilok (gr. R. Srbije)), koja predstavlja sekundarni longitudinalni prometni pravac hrvatske. To je cesta interregionalnog zna čaja. U Đur ñevcu se na podravsku magistralu priklju čuje cesta D43; Đur ñevac (D2)- Bjelovar-Čazma-čvor Ivani ć Grad (A3), tako da grad ima ulogu prometnog čvorišta u ovom dijelu Podravine.
Slika 2: Obuhvat UPU-a
112 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Stanovništvo Op će kretanje broja stanovnika u razdoblju 1857-1991. godina u gradu Đur ñevcu prili čno je osciliralo. Godine 1857. Đur ñevac je imao 4 781 stanovnika, a u sljede ćem popisu 1869. godine 5 604 stanovnika, što je zna čilo pove ćanje od 17 %. Tako brz porast više se nije ponovio. Razlog tome svakako je smanjenje smrtnosti dojen čadi i op će poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta života. U popisu 1880. godine broj stanovnika porastao je za 9 %, a ve ć 1890. godine bilježimo prvi pad broja stanovnika u naselju Đur ñevac za 2 %. Uzrok tome je raspadanje ku ćnih zadruga i osnivanje stalnih naselja na nekadašnjim konacima. Do 1871. godine Đur ñevac je bio u sastavu Vojne granice. U tom razdoblju stanovništvo se prvenstveno bavilo sto čarstvom, pa tek onda ratarstvom. Po broju i vrsti stoke cijenilo se bogatstvo ku će. Stoka je pasla na zajedni čkim pašnjacima, no s pove ćanjem broja stoke to nije bilo dovoljno, pa se stoka s prolje ća tjerala na ispašu u okolne šume, gdje je boravila do jeseni. Šume su zauzimale čitav prostor do Drave. Đur ñeva čka predaja govori da po čeci takvoga ekstenzivnog sto čarenja sežu u drugu polovicu 18. stolje ća. Zbog ispaše stoke i usijecanja tragova kola u tlo, ogoljeli su i oživjeli Đur ñeve čki Peski. Sjeverno od Peski sve do Drave prostirala se bere čna jalševina te gusta hrastova šuma. Pastiri su sa stokom bili ulogoreni u šumi od prolje ća do jeseni. Bilo je to izrazito sezonsko ekstenzivno sto čarenje i za potrebe takvog oblika i na čina gospodarskog života podizani su od pru ća, granja i pletera jednostavni obori ili torovi, a uz njih jednako primitivno gra ñeni pastirski stanovi. Pastiri bi tu iskr čili nešto šume i po čeli obra ñivati zemlju. Iskr čena zemlja bivala je iz obi čaja zadružnim vlasništvom. Takav kultiviran dio zemlje u dravskoj šumi zvao se od najdavnijih vremena konak. Ukidanjem Vojne granice i raspadom ku ćnih zadruga konaci postaju stalna naselja. Tako se prvi puta u popisu 1890 godine javljaju nekadašnji konaki kao samostalna naselja. Iako iz Đur ñevca odlazi dio stanovnika, zbog visokog prirodnog priraštaja naselje se brzo oporavlja i u sljede ća dva popisa bilježi porast broja stanovnika, tako da 1910. godine dostiže maksimalan broj od 6 904 stanovnika. U ovom razdoblju Đur ñevac je pove ćao broj stanovnika za 14,7 %.
U prvom popisu nakon prvog svjetskog rata Đur ñevac je imao 4 % manje stanovnika. Trend opadanja se nastavio, a s velikom gospodarskom krizom do 1931. godine, broj stanovnika Đur ñevca smanjio se za rekordnih 6 %. Uzrok smanjenja broja stanovnika jest prije svega socijalno-ekonomske prirode. Đur ñevac je tada bio izrazito poljoprivredno naselje s nekoliko manjih industrijskih pogona. Imao je u tom razdoblju pozitivan prirodni priraštaj, sa srednjim natalitetom i mortalitetom. Prirodni priraštaj je bio nizak, s težnjom daljeg opadanja. To zna či da je Đur ñevac tada zašao u posljednju fazu demografske tranzicije. Krajem dvadesetih godina priraštaj je iznosio 3.7 ‰, po četkom tridesetih 4.1 ‰ da bi sredinom tridesetih po čeo brže opadati, i tada iznosi 2.9 ‰. Godine 1928. mortalitet je iznosio 24.1 ‰. Najviši zabilježeni natalitet bio je 1926. godine, 24.4 ‰, a najniži 1937. godine 15.5 ‰. Natalitet se po petogodišnjim razdobljima smanjivao sa 22.6 ‰, na 20.3 ‰, a u posljednjem trogodišnjem razdoblju na 16.8 ‰. Mortalitet se tako ñer smanjivao, ali nešto sporije, sa 18.9 ‰ na 13.9 ‰. Razlog za ono vrijeme niskog nataliteta treba pripisati prije svega “bijeloj kugi”. Budu ći da je ve ćina stanovništva živjela od poljoprivrede, a zemlje je ionako bilo malo, ljudi su se odlu čivali na manji broj djece, kako se zemlja ne bi morala dijeliti na više dijelova. Zbog siromaštva i nestašice zemlje sredinom dvadesetih godina dolazi do iseljavanja čitavih obitelji iz Đur ñevca i okolice, u Bjelovar, Koriju, Križnicu, Starograda čki Marof, Okruglja ču, Špiši ć Bukovicu, Bušetinu itd..
Poslijeratno razdoblje razvitka Đur ñevca, kao i zemlje u cjelini, obilježeno je korjenitim društveno-gospodarskim preobražajem. Dolazi do socijalnogeografskih procesa deagrarizacije i industrijalizacije. Prvi popis nakon drugog svjetskog rata proveden je 1948.godine i tada je Đur ñevac imao 5,2 % manje stanovnika. Opadanje broja stanovnika nastavljeno je sve do 1961. godine. U popisu 1953. godine Đur ñevac je bio glede broja stanovnika na razini kao prije 80 godina. Uzrok tome bio je spor proces industrijalizacije uz provo ñenje deagrarizacije, koja se tako ñer ovdje sporo provodila. Nakon drugoga
113 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA svjetskoga rata više od 90 % aktivnoga stanovništva bavilo se poljoprivredom. Pedesetih godina u Đur ñevcu se gotovo 80 % stanovništva bavilo poljoprivredom, godine 1961. 75.5%, dok u ñur ñevačkoj Podravini taj postotak iznosi 84,2 %. Do 1971. godine u Đur ñevcu se taj broj smanjio na 62 %. Po četkom osamdesetih godina još uvijek 36 % aktivnoga stanovništva bavilo se poljoprivredom, da bi 1991. godine Đur ñevac imao 18 % aktivnoga poljoprivrednoga stanovništva, a ñur ñeva čka Podravina 48,2 %. Budu ći da je u samom gradu bio tako visok udio poljoprivrednika, jasno da Đur ñevac kao najzna čajnije središte nije zna čajno utjecao na deagrarizaciju u ovom dijelu Podravine. Naime, udio aktivnoga poljoprivrednoga stanovništva u ukupnom aktivnom stanovništvu grada Đur ñevca zna čajnije se po čeo smanjivati tek posljednjih dvadesetak godina. To je samo dokaz koliko je ovdje tekao sporo proces deagrarizacije i industrijalizacije. Izgradnjom prvih manjih industrijskih pogona daljnji pad je zaustavljen, tako da je Đur ñevac 1961. godine pove ćao brojnost za 19 stanovnika. Novim teritorijalnim ustrojem po četkom šezdesetih godina ukidaju se dotadašnje op ćine te Đur ñevac postaje jedino administrativno središte cijele ñur ñevačke Podravine. U skladu s razvitkom sekundarnih i tercijarnih djelatnosti tendencija laganog porasta broja stanovnika nastavlja se sve do 1971. godine (11 stanovnika godišnje). Ubrzana industrijalizacija po činje se provoditi sedamdesetih godina, tako da u sljede ćih 20 godina Đur ñevac prosje čno godišnje pove ćava broj stanovnika za 1 % (49 stanovnika godišnje). Velik porast u popisu 1981. godine objašnjava se činjenicom što su kod popisa pod naselje Đur ñevac ubrojena prigradska naselja Grkine i Severovci.
Prema popisu iz 1991. godine Đur ñevac ima 6.845 stanovnika. Broj stanovnika u odnosu na 1981. godinu pove ćao sa za 482, odnosno 7,6 %. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Đur ñevac je imao 6.616 stanovnika.Godine 2001. Đur ñevac bilježi pad broja stanovnika (-3,3%). Uzrok pada broja stanovnika je gospodarska kriza i promjena u metodologiji popisa stanovništva.
Gusto ća naseljenosti unutar obuhvata ovog UPU-a iznosi 10 st/ha.
114 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Tablica 1: Kretanje broja stanovnika grada Đur ñevca (1857-2001) Razlika Prosj. god promjena Broj Lan čani Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1857 4781 1869 5604 117,21 823 17,21 68,58 1,43 1880 6128 109,35 524 9,35 47,64 0,85 1890 6019 98,22 -109 -1,78 -10,9 -0,18 1900 6481 107,68 462 7,68 46,2 0,77 1910 6904 106,53 423 6,53 42,3 0,65 1921 6599 95,58 -305 -4,42 -27,73 -0,40 1931 6226 94,35 -373 -5,65 -37,30 -0,57 1948 5898 94,73 -328 -5,27 -19,29 -0,31 1953 5742 97,36 -156 -2,64 -31,20 -0,53 1961 5761 100,33 19 0,33 1,90 0,03 1971 5874 101,96 113 1,96 11,30 0,20 1981 6358 108,24 484 8,24 48,40 0,82 1991 6845 107,66 487 7,66 48,70 0,77 2001 6616 96,65 -229 -3,35 -22,90 -0,33 Izvori: Koren čić, M. ( 1979 ): Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Djela JAZU, Knjiga 54, Zagreb Popis stanovništva 1981. Stanovništvo po naseljima, op ćinama i zajednicama op ćina. Dokumentacija 553, RZSSRH, Zagreb, 1984. Popis stanovništva 1991. Dokumentacija 881, RZSRH, Zagreb, 1992. Popis stanovništva 2001, www.dzs.hr
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
1 53 6 9 1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1 19 1971 1981 1991 2001
Slika 2: Kretanje broja stanovnika grada Đur ñevca (1857-2001)
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova dana 28.02.2010. u gradu Đur ñevcu prebivalište je imalo prijavljeno ukupno 6.862 stanovnika. Ovi podaci nisu usporedivi jer se radi o neuskla ñenosti metodologija popisa stanovništva i registra stanovništva koji se službeno vodi u MUP-u. Iz podataka MUP-a je vidljivo manjak ženskog stanovništva
115 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA godišta 1970 do 1979. koji se pojavio u popisu iz 2001. godine. Trend daljnjeg ve ćeg emigriranja ženskog stanovništva vidljiv je po tome što na 100 žena po tim podacima sada dolaze 92 muškarca.
Prema podacima MUP-a Đur ñevac ima pozitivnu migracijsku bilancu u zadnje 4 godine. Ukupno je 1087 stanovnika prijavilo, a 1012 odjavilo prebivalište u Đur ñevcu. Što zna či da Đur ñevac ima pozitivnu migracijsku bilancu u zadnje četiri godine.
Za prirodno kretanje stanovništva prikazani su podaci za Grad Đur ñevac kao jedinicu lokalne samouprave. Vidljivo je da kao posljedica nepovoljne dobno-spolne strukture opada broj ro ñene djece. Prirodno kretanje u gradu i prigradskim naseljima kontinuirano je negativno.
Usporedbom podataka o promjeni prebivališta i prirodnom kretanju posljednjih godina grad Đur ñevac zaustavio je pad broja stanovnika.
Tablica 2: Dobno-spolna struktura stanovnika s prebivalištem u gradu Đur ñevcu 2010. godine Godina ro ñenja Muški spol Ženski spol Ukupno -1934 133 300 433 1935-1959 900 1067 1967 1960-1979 981 951 1932 1980-1992 610 614 1224 1993-2003 411 424 835 2004-2010 268 203 471 sveukupno 3303 3559 6862 Izvor: MUP, 22.02.2010.
Tablica 3: Ukupna broj prijavljenih i odjavljenih stanovnika prema prebivalištu u naselju Đur ñevac prijavljeno odjavljeno bilanca 2006. 279 268 +11 2007. 288 277 +11 2008. 273 231 +42 2009. 247 236 +11 ukupno 1087 1012 +75 Izvor: MUP, 22.02.2010.
Tablica 4: Prirodno kretanje broja stanovnika Grada Đur ñevca ro ñeni umrli prirodno kretanje 2006. 103 114 - 11 2007. 98 117 - 19 2008. 86 106 - 20 ukupno 287 337 - 50 Izvor: Prirodno kretanje stanovništva RH u 2006., 2007. i 2008., DZS, Zagreb
116 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
1.1.2. Prostorno razvojne zna čajke
1.1.2.1. Stanovanje
U Đur ñevcu ve ćina stanovnika živi u obiteljskim ku ćama. Višestambeni objekti smješteni su u centralnom dijelu grada. Prisutna je tendencija smanjivanja broja članova obitelji.
Tablica 5: Broj članova obitelji 1 2 3 4 5 6 7 8 421 433 416 438 224 109 52 19
1.1.2.2. Društvene djelatnosti
Javna uprava, sudstvo, pravosu ñe, stru čne službe: 1. Grad Đur ñevac (ured Gradona čelnika, upravni odjeli, Gradsko vije će) 2. Turisti čka zajednica Grada Đur ñevca 3. Ispostava Ureda za prostorno ure ñenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Koprivni čko- križeva čke županije 4. Ured državne uprave Koprivni čko-križeva čke županije ispostava Đur ñevac 5. Policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova policijska postaje MUP-ispostava Đur ñevac 6. Državno pravobraniteljstvo Koprivni čko-križeva čke županije ispostava u Đur ñevcu 7. Op ćinsko državno odvjetništvo u Đur ñevcu 8. Op ćinski sud u Koprivnici – ispostava Đur ñevac 9. Državna geodetska uprava – Podru čni ured za katastar Koprivnica – Ispostava Đur ñevac 10. Državna uprava – inspekcijske službe, 11. Uprava za obranu Ministarstva obrane s uredom obrane u Đur ñevcu 12. Centar za socijalnu skrb Đur ñevac 13. Porezna uprava Ministarstva financija – ispostava u Đur ñevcu 14. FINA – poslovnica Đur ñevac, 15. Hrvatski zavod za zapošljavanje podru čna služba Križevci, ispostava u Đur ñevcu 16. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - ispostava u Đur ñevcu 17. Ispostava poljoprivredno savjetodavne službe u Đur ñevcu 18. Agencija za poljoprivredu 19. Republi čki fond mirovinskog i invalid. osiguranja radnika Hrvatske-ispostava u Đur ñevcu 20. Udruženje obrtnika Đur ñevac 21. Hrvatski sto čarski selekcijski centar - Podru čna selekcijska služba: Đur ñevac,
Školstvo: Dje čji vrti ć „Masla čak“
Osnovna škola Grgur Karlov čan Đur ñevac
Gimnazija Ivan Kranj čev Srednja tehni čka škola
Zdravstvo i socijalna skrb - Dom zdravlja Koprivni čko-križeva čke županije, ispostava Đur ñevac
117 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- Privatne ordinacije doktora op će prakse, specijalisti čke ordinacije, stomatološke oradinacij - Centar za socijalnu skrb Đur ñevac - 3 ljekarne
Kultura:
Od javnih kulturnih ustanova na podru čju grada djeluju: - Centar za kulturu, - Knjižnica i čitaonica Đur ñevac, - Zavi čajna galerija I. Lackovi ć Croata u starom gradu, - Radio postaja Đur ñevac, - Kino Đur ñevac.
Civilno društvo
Popis udruga na podru čju grada Đur ñevca 1. Udruga hrvatskih branitelja lije čenih od PTSP.a 2. Udruga ratnih veterana – Hrvatski domobran, Ogranak Đur ñevac 3. Kinološko društvo „ Đur ñevac“ 4. Udruga žena „Peski“ 5. Društvo za uljepšanje mjesta i zaštitu čovjekove okoline RODA 6. Društvo za suzbijanje alkoholizma 7. Udruga vinogradara i vo ćara 8. Gradsko društvo invalida Đur ñevac 9. Udruga matice umirovljenika unutarnjih poslova Podružnica Đur ñevac 10. Udruga matice umirovljenika Grada Đur ñevca 11. Udruga Kukurijek Đur ñevac 12. Udruga za pomo ć osobama s mentalnom retardacijom Đur ñevac 13. Klub uzgajatelja hrvatske patuljaste kokoši 14. Ekološko društvo Đur ñevac 15. Ogranak saveza antifašisti čkih boraca i antifašista Đur ñevac 16. Udruga Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata 17. Forum žena Đur ñevac 18. Odred izvi ñača „Picok“ Đur ñevac 19. Pčelarska udruga „Bagrem“ 20. KUD „Petar Preradovi ć“ 21. Breakedance klub N.R.G. Đur ñevac 22. Udruga mladih „Peski“
1.1.2.3. Gospodarstvo
Veliki gospodarski subjekti smješteni su u južnom dijelu grada u industrijskoj zoni. Iznimka je drvoprera ñiva čki pogon Prima koji je smješten u sjevernom dijelu grada u Boriku. U centralnom dijelu grada smještena je ve ćina uslužnih djelatnosti. 75 tvrtki je registrirano u Đur ñevcu.
118 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Tablica 6: Broj zaposlenih u tvrtkama Redni broj Firma Broj zaposlenih 1. SLOGA PODRAVSKA TRGOVINA 307 2. INA 300 3. HAAS DOM 295 4. NATURA AGRO 225 5. HRVATSKE ŠUME 143 6. BISTRA ĐUR ĐEVAC 115 7. KOMUNALIJE ĐUR ĐEVAC 107 8. SEGRAD ĐUR ĐEVAC 75 9. HEP ĐUR ĐEVAC 53 10. LASSELSBERGER ĐUR ĐEVAC 44 UKUPNO 1664 Izvor: Ured za statistiku, podaci za sije čanj 2010.
1.1.2.4. Sport i rekreacija
Tablica 7: Športski klubovi u gradu Đur ñevcu Broj Klub članova Biciklisti čki klub „ Đur ñevac“ 15 Gradska sportska udruga invalida Đur ñevac 135 Karate klub „ Đur ñevac“ 60 Košarkaški klub „Mladost“ 45 Kugla čki klub „Grani čar-Picok“ 22 Nogometni klub „Grani čar“ 140 Planinarsko društvo „Borik“ 100 Rukometni klub „Natura Agro“ 60 Strelja čko društvo „Radnik“ 40 Šahovski klub „Haas Đur ñevac“ 22 Športsko ribolovno društvo „Peski“ 130 Športsko ribolovno društvo „Picok“ ? Taekwondo klub „Borik“ 24 Teniski klub „ Đur ñevac“ 45 Izvori: www.sportdjurdjevac.hr , 28.12.2009., anketa
Športski klubovi grada Đur ñevca djeluju u okviru Zajednice sportova Grada Đur ñevca.
119 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
a) Groblje
Na podru čju grada smješteno je gradsko groblje koje raspolaže sa 3.000 – 3.500 grobnih mjesta. Trenutno je registrirano 2.700 grobnih mjesta. U funkciji groblja izgra ñena je mrtva čnica i parkiralište. U sklopu mrtva čnice funkcionira prodavaonica pogrebne opreme i usluga. Ukupna površina groblja zajedno sa mrtva čnicom i parkiralištem iznosi 41 285 m2.
Groblje je smješteno jugoisto čno od samog centra grada na slijede ćim česticama: k. č.br. 2512/1 mrtva čnica 2512/2 pogonski, radni i službeni dio; polje jug predvi ñeno za širenje groblja 2512/3 parkiralište - zapad 2513 grobna polja (A, B, C, D, E, F, G, G desno, novo polje sjever –širenje)
Groblje je podijeljeno na polja: A,B,C,D,E,F,G, G desno, novo polje sjever i novo polje jug, koja su predvi ñena za širenje te stoga nema potrebe za daljnjim širenjem groblja. Na groblju su izgra ñene dvije kapelice koje su bile u privatnom vlasništvu pa su potom darovane župi. Upravljanje i održavanje groblja vrši komunalno poduze će ''Komunalije'' d.o.o.
b) Tržnice na malo
U središnjem dijelu grada, sjeverno od samog centra smještena je gradska tržnica. Prostire se na površini od 5 800 m 2, podijeljenih na dvije cjeline: natkriveni i nenatkriveni dio.
Natkriveni dio tržnice podijeljen je na tri dijela: - zelena tržnica (vo će, povr će, cvije će, presadnice) na površini od 933 m 2, - bijela tržnica (mlije čni proizvodi, tjestenina, med), 26 m 2 - lokali (21 lokal) na površini od ukupno 1184 m 2.
Oko natkrivenog dijela smješteno je parkiralište za osobna i dostavna vozila, površine 962 m2.
Na nenatkrivenom dijelu tržnice smješteni su štandovi ili se vrši prodaja iz vozila.
Kompleks tržnice izgra ñen je prema propisanim sanitarnim i tehni čkim uvjetima. Tržnicom upravljaju ''Komunalije'' d.o.o.
1.1.2.6. Zbrinjavanje otpada
Na podru čju obuhvata plana smješteno je odlagalište otpada ''Peski'', kojim upravlja komunalno poduze će ''Komunalije'' d.o.o. Odlagalište se nalazi na sjeveroisto čnom rubu grada, na katastarskoj čestici br. 4688/154, k.o. Đur ñevac, na površini od 122 229 m 2.
Isho ñena je Potvrda glavnog projekta za zahvat u prostoru – izgradnja odlagališta komunalnog otpada ''Peski'' za potrebe sanacije i zatvaranja odlagališta, uz nastavak odlaganja do puštanja u rad Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.
Odlaganje na ''Peskima'' zapo čelo je 1983. godine, a otada je odloženo oko 32.000 t, odn. 93.000 m 3 komunalnog otpada. Na podru čju obuhvata Plana nalazi se 2.857 doma ćinstava,
120 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA od čega 2.639 ima posudu za komunalni otpad koja se organizirano prazni od nadležnog poduze ća jednom tjedno.
Godišnje se na odlagalištu odloži cca. 2.100 t komunalnog otpada. Odlagalište se sanira pokrivanjem otpada jalovim pijeskom. Upravna zgrada odlagališta opremljena je strujom, vodom i plinom.
S po četkom 2010. za gra ñane je, zbog priprema za sanaciju, zatvoren dio odlagališta na kojem se odlaže komunalni otpad. U radno vrijeme odlagališta gra ñani mogu samostalno dovoziti biorazgradivi i gra ñevinski otpad, dok komunalni otpad jednom tjedno organizirano odvoze ''Komunalije'' d.o.o.. Gra ñani su dužni odvajati otpad po frakcijama, a komunalni otpad predavati u kantama i vre ćama sa logotipom.
Na podru čju grada organizirano je 10 zelenih otoka na kojima se može izdvojeno odlagati papir, staklo i plastika, a na nekoliko njih metalna ambalaža i stare baterije.
U sklopu odlagališta ''Peski'' organizirano je reciklažno dvorište (RD). U reciklažnom dvorištu može se u radno vrijeme odlagališta odvojeno predati papir i karton ve ćih dimenzija, plastika, metal, staklo, ravno staklo, stiropor, tetrapak, elektroni čki otpad, ambalaža od pesticida (herbicidi, insekticidi). Zbrinjavanje ambalažnog i otrovnog otpada za gra ñane je besplatno.
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.3.1. Prometni sustav
1.1.3.1.1. Cestovni promet
U obuhvatu Urbanisti čkog plana postoji sustav državnih, županijskih, lokalnih i ostalih nerazvrstanih cesta.
Državne ceste su: - glavna državna cesta D2 - trasa: G.P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenija) – Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar-G.P. Ilok (gr. R. Srbija) - državna cesta D43 - trasa: Đur ñevac (D2) – Bjelovar – Čazma - čvor Ivani ć Grad (A3)
Županijske ceste su: - županijska cesta: ŽC 2184- trasa: Molve (D 210 - Molve Grede – Grkine - Đur ñevac (ŽC 2247) - županijska cesta: ŽC 2213 - trasa: Đur ñevac (D2) – Budrovac - Sirova Katalena - ŽC 2232 - županijska cesta ŽC 2214 – trasa: Đur ñevac (ŽC 2247) - Kalinovac – Ferdinandovac (ŽC 2185) - županijska cesta: ŽC 2247 – trasa: Đur ñevac (D2) – Đur ñevac (D2)
Lokalne ceste su: - lokalna cesta LC 26106 - trasa: Đur ñevac (ŽC 2184) – Severovci – Novo Virje (ŽC 2185) - lokalna cesta LC 26107 - trasa: Đur ñevac (ŽC 2184) – Đur ñevac (D2) - lokalna cesta LC 26108 - trasa: Đur ñevac (ŽC 2114) – Hladna voda (ŽC 2214) - lokalna cesta LC 26156 – trasa: Đur ñevac (ŽC 2247) - Đur ñevac (D2).
121 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Osim gore navedenih kategoriziranih cesta u obuhvatu Urbanisti čkog plana ure ñenja nalaze se ostale nerazvrstane ceste koje predstavljaju glavne i sabirne gradske ulice, odvojke, slijepe ulice, kolne prolaze i pješa čke prolaze/staze.
Glavne mjesne ulice su javne ceste, tj. državne, županijske i lokalne ceste. U skladu sa Zakonom o javnim cestama („Narodne novine“ broj 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09, 153/09, 73/10), za javne ceste utvr ñene važe ćom Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54/08 i 17/10), odre ñen je zaštitni pojas (mjeren od vanjskog ruba zemljišnog pojasa) širine 25 m za državne ceste, 15 m za županijske ceste i 10 m za lokalne ceste.
Zaštitni pojas javnih cesta mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa. Zemljišni pojas se utvr ñuje s obje strane prometnice prema njenom projektu, a ne manje od 1 m od crte koja spaja krajnje to čke popre čnog presjeka ceste. Zemljišni pojas služi nesmetanom održavanju prometnice. Za isho ñenje akta za gradnju potrebno je zatražiti uvjete tijela nadležnog za javne ceste, u skladu sa Zakonom o javnim cestama („Narodne novine“ broj 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09, 124/09, 153/09, 73/10), kojima je nužno utvrditi zemljišni i zaštitni pojas, te uvjete gradnje u njima.
U tijeku izvedbe južne obilaznice Đur ñevca, koja je puštena u promet 2002. godine izgra ñen je nadvožnjak preko željezni čke pruge i novi čvor ulaska u Đur ñevac.
Za rastere ćenje gradskog prometa dokumentima prostornog ure ñenja grada Đur ñevca predvi ñena je zaobilaznica u isto čnom rubnom dijelu podru čja ovog Urbanisti čkog plana, kao prometna veza izme ñu županijske ceste ŽC 2214 i državne ceste D 2 , kao što je u Urbanisti čkom planu prikazano na karti broj 2.1. ''Plan komunalne infrastrukture-Prometna i uli čna mreža’’ u mjerilu 1:5.000. Gotovo sve prometnice u podru čju Urbanisti čkog plana su asfaltirane , ali mnogima od njih nedostaju pojedini elementi ili poboljšanje u smislu rekonstruktivnih zahvata, postavljanja gornjeg sloja, ugradnje opreme, proširenja, ure ñenja, ugradnje potrebne infrastrukture i sl. Rekonstrukcijom bi se trebali obuhvatiti i mostovi preko kanala koji se nalaze u relativno lošem stanju (dotrajali).
Postoje će stanje svih prometnica s planiranim, odnosno preporu čenim, zahvatima na njima prikazano je u prilogu 1. Postoje će prometnice s karakteristi čnim profilima prometnica u M 1:100. Za novoformirane prometnice preporu čeni koridori i profili prikazani su na prilogu 2. Planirane prometnice s karakteristi čnim profilima prometnica u M 1:100.
Sukladno Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske planirana je trasa brze ceste koja prolazi sjeverno, izvan obuhvata UPU-a (plan izgradnje do 2015. godine).
Prometni problemi koji se nastoje riješiti prometnim rješenjem Urbanisti čkog plana: - grad Đur ñevac nije dobro prometno povezan sa ostalim regijama zbog nepostojanja brzih cesta, - veliki broj slijepih ulica u gradu, - optere ćenost gradskog podru čja teretnim prometom zbog nepostojanja zaobilaznica, - parkiranje teretnih kamiona i autobusa, - nedovoljan broj i opremljenost pristupa pojedinim dijelovima grada, parcelama ili gra ñevinama, - nedovoljno opremljen prijelaz županijske ceste ŽC 2213 sa željezni čkom prugom, - nedovoljan broj parkirališta,
122 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Policijska uprava Koprivni čko- križeva čka, dana 26.04.2010. na podru čju grada Đur ñevca bilo je registriran slijede ći broj svih vrsta vozila: - 221 moped, - 72 motocikla, - 2535 osobnih automobila, - 6 autobusa, - 256 teretnih i radnih vozila, - 15 kombiniranih automobila, - 42 radna stroja, - 704 traktora, - 85 priklju čnih vozila, - 3 četverocikla.
1.1.3.1.2. Željezni čki promet
U granicama obuhvata UPU-a grada Đur ñevca prolazi željezni čka pruga Varaždin- Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj od zna čaja za regionalni promet oznake R 202, sukladno kategorizaciji i Odluci o razvrstavanju željezni čkih pruga („Narodne novine“ broj 81/06, 13/07) i Zakonu o sigurnosti u željezni čkom prometu („Narodne novine“ broj 40/07).
Željezni čka pruga je jednokolosje čna, neelektrificirana i na njoj se nalazi službeno mjesto- kolodvor Đur ñevac. Prometno zna čenje pruge sastoji se u tome da je navedena pruga vrlo važna za regionalni promet izme ñu sjeverozapadne, sjeveroisto čne i središnje Hrvatske. Prugom se odvija mješoviti promet, putni čki i teretni.
Smjernice za ulaganja i dugoro čni ciljevi razvitka željezni čke infrastrukture za željezni čke pruge od zna čaja za regionalni promet su: - najve ća dopuštena brzina od 120 do 160 km/h, - najve ća dopuštena masa najmanje20 t/o, - slobodni profil GB ili GC, - suvremeni sustavi signalno-sigurnosnih ure ñaja i - suvremeni sustavi telekomunikacija, u skladu s europskim uvjetima za regionalne željezni čke pruge.
Potrebni zahvati odnose se na remont i sanaciju pruge i pružnih gra ñevina u cilju poboljšanja tehni čko-eksploatacijskih karakteristika pruge. Zahvati remonta i sanacije pruge i pružnih gra ñevina će se izvesti unutar postoje ćeg pružnog pojasa.
U slijede ćem srednjoro čnom razdoblju do 2012. godine planirano je: -polaganje telekomunikacijskog pružnog kabela na dionici Virovitica-Koprivnica, -ulaganje u opti čku infrastrukturu.
Uvjeti gradnje gra ñevina na otvorenoj pruzi, izvan krajnjih kolodvorskih skretnica: - na udaljenosti od najmanje 12 m od osi najbližeg kolosijeka, a - na udaljenosti od najmanje 6 m od ruba kolodvorske površine u kolodvorima, ali ne manje od 12 m od osi najbližeg kolosijeka, - u zaštitnom pojasu 100 m od osi pruge ne smiju se otvarati odlagališta otpada, niti druge gra ñevine koje one čiš ćuju zrak ili ga čine zapaljivim i eksplozivnim, - skladišta plinovitih i zapaljivih tvari mogu se graditi na udaljenosti ve ćoj od 20 m od osi najbližeg kolosijeka, - stupovi dalekovoda i drugih zra čnih vodova, antene, tornjevi, dimnjaci i sli čno, mogu se postavljati tako da udaljenost od osi najbližeg kolosijeka bude najmanje jednaka
123 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
njihovoj visini pove ćanoj za 3 m. Ako je pruga u usjeku ili zasjeku, ta udaljenost odnosi se na rub usjeka ili zasjeka, - gra ñevine koje premoš ćuju prugu nadvožnjakom, nathodnikom i drugim konstrukcijama po širini moraju biti udaljene 3,5 m od osi najbližeg kolosijeka do ruba gra ñevine, - ceste uz prugu mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 8 m, mjereno vodoravno od osi najbližeg kolosijeka do ruba ravnika posteljice ceste. Iznimno ta udaljenost može biti i manja od 8 m uz uvjet da se uz prugu i cestu mogu smjestiti potrebni pružni i cestovni sadržaji i da je pruga osigurana od naleta cestovnih vozila s ceste, zaštitnim ogradama, zidovima, sniženjem razine cestovnog kolnika od gornjeg ruba tra čnice za najmanje 1 m i sli čno.
Za izgradnju gra ñevina, postrojenja, ure ñaja i svih vrsta vodova za potrebe vanjskih korisnika, potrebno je zatražiti uvjete gradnje od HŽ infrastrukture d.o.o. Zagreb.
Zakonska regulativa za podru čje željezni čke infrastrukture: Zakon o sigurnosti željezni čkog prometa, Zakon o Hrvatskim željeznicama, Pravilnik o željezni čkoj infrastrukturi („Narodne novine“ 127/05), Pravilnik o op ćim uvjetima za gra ñenje u zaštitnom pružnom pojasu, („Narodne novine“ 93/10), Pravilnik o izgradnji u zaštitnom pojasu željezni čke pruge (HŽ 317). Željezni čka pruga u granicama obuhvata UPU-a grada Đur ñevca, oznake R 202, Varaždin- Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj, nije predvi ñena za zna čajnije promjene (rekonstrukcije, promjene statusa i sl.). Na podru čju UPU-a Đur ñevac na ukupnoj dužini trase pruge od 4.580 m postoji samo jedan cestovni prijelaz preko pruge sa županijskom cestom ŽC 2213 (Vinogradska ulica), a potrebno ga je poboljšati u smislu eventualnog ure ñenja kolnika ceste i pruge na križanju, zatim moderniziranje opremanjem prijelaza suvremenom svjetlosno-zvu čnom signalizacijom, zatim telekomunikacijskom (polaganje telekomunikacijskog pružnog kabela), opti čkom (polaganje opti čke infrastrukture) i drugom potrebnom opremom.
Križanje željezni čke pruge Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj sa državnom cestom Bjelovar- Đur ñevac oznake D-43 riješeno je nadvožnjakom u dvije razine ( I razina- pruga, II razina- cesta).
1.1.3.1.3. Poštanski promet
Pošta U Đur ñevcu je smješten poštanski ured 48350. Zgrada pošte nalazi se u samom centru grada. U uredu se obavljaju i nov čane transakcije, mjenja čki poslovi te prodaja razne trgova čke robe.
1.1.3.1.4. Elektroni čke komunikacije Grad Đur ñevac pokriven je kvalitetno elektroni čkim komunikacijama. Za fiksnu telefoniju djeluje jedan operater. Sva tri operatera mobilne telefonije pokrivaju podru čje obuhvata UPU-a.
124 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
1.1.3.3. Energetski sustavi a) Plinoopskrba
Doma ćinstva i industrija grada Đur ñevca priklju čeni su na plinoopskrbni sustav zemnog plina RH.
Podru čjem obuhvata Plana položen je magistralni plinovod Budrovac – Đur ñevac DN 150/50, kojim se plin dovodi do mjerno-redukcijske stanice MRS '' Đur ñevac'', locirane u središnjem dijelu obuhvata Plana. Kako bi se plin mogao dalje distribuirati do krajnjeg potroša ča potrebno je reducirati tlak od 50 bara, pod kojim je u magistralnom plinovodu, na srednji tlak u opskrbnoj mreži od 3 bara. Redukcija se provodi u mjerno – redukcijskoj stanici '' Đur ñevac''. Na podru čju obuhvata položen je i plinovod promjera DN 80 za MRS Đur ñevac, koji prolazi po privatnim parcelama na kojima su investitori ishodili potrebnu dokumentaciju za gradnju obiteljskih ku ća. Plinovod je izvan funkcije, a tvrtka Plinacro d.o.o., je kao korisnik plinovoda prema pravilima struke na plinovodu provela siguran postupak napuštanja – konzerviranja, što podrazumijeva injektiranje cjevovoda neutralnim plinom dušikom te stavljanje blindi na mjestima spajanja u čvoru Budrovac i u krugu MRS-a Đur ñevac.
Ukupna duljina plinske mreže na podru čju obuhvata Plana iznosi 46 345 m, od čega je 28 238 m čeli čnih cijevi, dok je preostali dio cjevovoda, 18 107 m, izgra ñen od PEHD-a i to su uglavnom rekonstrukcije i novi plinovodi.
Srednjetla čnom plinskom mrežom (do 3 bara) pokrivene su sve ulice na podru čju grada, dok su niskotla čnom mrežom (do 100 mbar-a) pokrivene slijede će ulice: - Starogradska, - Basari čekova (desna strana od centra do Josipa bana Jela čića), - Basari čekova (lijeva strana od Drave prema centru), - Donji Brvci, - Josipa bana Jela čića (lijeva strana od Magme prema Virju), - Bjelovarska, - Pavla Radi ća, - Eugena Kumi čića, - Ivana Gnduli ća i - Stjepana Radi ća od ku ćnog broja 61 do 125.
Krajevi plinske mreže završavaju sa zadnjim potrošačima u ulicama. U dijelu ulica priklju čni vodovi za potroša če povu čeni su ispod ceste.
Ukupan broj plinskih priklju čaka na podru čju obuhvata Plana iznosi 2 204, od čega ku ćanstva čine 1 902, a industrija 302 priklju čka.
U industrijskim zonama položena je plinska mreža PEHD, profila D 63, što je dovoljno za potroša če ukupne satne potrošnje do 450 m 3/h po zoni (ovisno o tlaku u mreži: 3 bara ~ 450 m3/h, 2 bara ~ 300 m 3/h).
Dio plinske mreže izveden je od čeli čnih bešavnih cijevi, a dio na kojem je provedena rekonstrukcija mreže od PEHD cijevi (polietilen visoke gusto će).
125 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA b) Elektroenergetika
Na podru čju obuhvata Plana izgra ñena je srednjenaponska elektroenergetska mreža koja obuhva ća 10 kV dalekovode i pripadaju će transformatorske stanice omjera transformacije 10(20)/0,4 kV (na obuhvatu Plana izgra ñeno je ukupno 40 transformatorskih stanica TS 10(20)/0,4).
Distribucijska mreža napaja se iz trafostanice TS 35/10 kV '' Đur ñevac'' locirane na jugozapadnoj granici izvan obuhvata Plana, uz cestu prema Čepelovcu.
Javna rasvjeta Javna rasvjeta izgra ñena je u gotovo svim gradskim ulicama. U preostalim ulicama predstoji izgradnja, kao i sanacija naponskih prilika u niskonaponskoj mreži.
1.1.3.4. Vodnogospodarski sustavi a) Vodoopskrba
Vodoopskrbni sustav '' Đur ñevac'' temelji se na izvorištu u vlasništvu INA-Naftaplina koje je smješteno jugoisto čno od grada Đur ñevca, izvan obuhvata Plana. Izgra ñena je crpna stanica '' Đur ñevac 1'' sa četiri eksploatacijska zdenca za potrebe INA-Naftaplina i crpna stanica '' Đur ñevac 2'' sa dva eksploatacijska zdenca namijenjena za potrebe stanovništva Đur ñevca i gravitiraju ćih op ćina, tj. ñur ñeva čkog distributivnog podru čja (Virje, Molve, Gola, Novo Virje, Ferdinandovac, Subotica Podravska i Kloštar Podravski). Izgra ñeno je šest eksploatacijskih zdenaca, položenih u dva pravca na me ñusobnoj udaljenosti od cca 100 m. Iskoristiva izdašnost pojedinih zdenaca procijenjena je na oko 40 l/s, tako da ukupni kapacitet crpilišta (šest zdenaca u paralelnom radu) iznosi oko 240 l/s. Današnji sustav vodoopskrbe podru čja temelji se na direktnom korištenju dvaju zdenaca vodocrpilišta Đur ñevac, maksimalnog kapaciteta oko Q ≈80 l/s. Voda se putem hidroforske stanice, kojom se osiguravaju potrebni vodoopskrbni tlakovi i tome prate će koli čine, uvodi u vodoopskrbni sustav. Konfiguracija sustava povezuje se uz pogon inicijalnih objekata te uz razvod vode po prostoru obuhvata, i to putem mreže dovodno-opskrbnih cjevovoda na koje se nastavno veže sekundarna vodoopskrbna mreža.
Sukladno zakonskim odredbama, a s ciljem zaštite od slu čajnog ili namjernog one čiš ćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost, podru čje na kojem se nalazi izvorište mora biti zašti ćeno. U svrhu zaštite izvorišta '' Đur ñevac'' donesena je Odluka objavljena u ''Službenom glasniku KKŽ'' br. 6/98, koja će biti na snazi do donošenja nove, uskla ñene sa ''Pravilnikom o utvr ñivanju zona sanitarne zaštite izvorišta'', N.N. br 55/02, odnosno pravilnikom prema ''Zakonu o vodama'' NN 153/09. Odlukom su propisane mjere za zaštitu izvorišta od zaga ñenja, ovisno o zoni koja je utvr ñena na temelju vodoistražnih radova. Dijelom podru čja obuhvata Plana utvr ñene su IIIA i IIIB vodozaštitna zona.
Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, kao i zbog problema zaštite od daljnje degradacije kakvo će vode, pokrenuti su istražni radovi na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta Đur ñevac 2, sjeverozapadno od grada. Dosadašnja ispitivanja pokazala su odli čnu kakvo ću vode i dobru izdašnost (240 – 300 l/s) te je novoplanirano izvorište predvi ñeno i za sanaciju deficita vode na podru čju Bjelovarsko – bilogorske županije.
Trenutno je u gradu Đur ñevcu priklju čeno cca. 2 497 potroša ča, od čega 210 poslovnih subjekata (industrija), a 2 287 potroša ča široke potrošnje.
126 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Podru čje obuhvata Plana kompletno je pokriveno javnom vodoopskrbnom mrežom, gdje je izgra ñeno 122,7 km cjevovoda, dijelom od PVC-a, zatim PEHD-a te čeli čnog lijeva. Izdašnost crpilišta Đur ñevac zadovoljava potrebe potroša ča na distributivnom podru čju pa tako i na podru čju obuhvata Plana. Problemi se povremeno javljaju na dijelu mreže izgra ñene od PVC-a koji se upotrebljavao na po četku izgradnje mreže, na magistralnom vodu od crpilišta Đur ñevac prema Virju. Zbog lošijih karakteristika PVC materijala dolazi do pucanja cjevovoda, gubitaka vode i zastoja u opskrbi do sanacije puknu ća te je stoga potrebna rekonstrukcija.
b) Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih voda
Sustav odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda na ñur ñeva čkom podru čju po čeo se razvijati prije dvadesetak godina. Obzirom na slivno podru čje i stupanj urbaniziranosti primijenjeni su razli čiti sustavi odvodnje: • Zona ''A'' – šire gradsko podru čje – mješoviti sustav odvodnje (istim cijevima odvode se otpadne, oborinske i sanitarne vode) • Zona ''B'' – gradski predio ''Ledine'' i industrijska zona – razdjelni i polurazdjelni sustav odvodnje (razdjelni tip sastoji se od sustava zatvorenih cijevi za odvodnju sanitarnih i otpadnih voda te otvorenih kanala ili vodotoka za odvo ñenje oborinskih voda) • Zona ''C'' – gradski predio Novo Selo – razdjelni i dijelom razdjelni sustav odvodnje • Zona ''D'' – gradski predio ''Peski'' – razdjelni sustav odvodnje – izvedeno cca 50 % zone.
Glavni sabirni kolektor položen je u smjeru zapad – istok i odvodi otpadne vode iz kanaliziranog podru čja do gradskog ure ñaja za pro čiš ćavanje, smještenog na isto čnoj granici grada Đur ñevca, izvan obuhvata Plana. S obzirom na primijenjen mješoviti sustav, izgra ñene su i dvije gra ñevine za rastere ćenje mješovitih voda kišnog razdoblja, uz dispoziciju rastere ćenih voda u vodotok Čivi čevac. Rastere ćenje je riješeno putem direktnih preljeva (bez prethodnog retenciranja), pojedina čnog kapaciteta od oko Q=1 100 l/s. U zoni ''C'' na Novom Selu izgra ñena je jedna manja crpna stanica.
Na podru čju grada Đur ñevca izgra ñeno je 40,4 kilometara cjevovoda profila od DN300 mm do DN1300 mm, izvedenih pretežno iz azbest cementnih, a manjim djelom iz betonskih cijevi (300 m). Na sustav javne odvodnje priklju čeno je 1 640 ku ćanstava i poslovnih subjekata te je time obuhva ćeno cca 80% urbaniziranog podru čja grada Đur ñevca.
Otpadne vode hotela ''Picok'', INA-kuhinje i Natura agro – klaonice i mesne industrije prije upuštanja u sustav javne kanalizacije prolaze kroz mastolove. U funkcioniranju izgra ñenog javnog sustava odvodnje, zbog loše izvedbe kanalske mreže i nivelete kanala koja je izvedena u kontra padovima, postoje veliki nedostaci zbog čega je otežan i rad ure ñaja za pro čišćavanje.
Otpadne vode pro čiš ćavaju se na mehani čko-biološkom ure ñaju, koji je pušten u rad 1987. godine, sa kapacitetom od 4 000 ES-a. U tijeku je dogradnja biološkog i rekonstrukcija mehani čkog dijela ure ñaja, čime će se kapacitet pro čista ča podi ći na projektiranih 9 000 ES-a. Ure ñaj se nalazi na isto čnoj granici grada, izvan obuhvata ovog Plana.
127 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA c) Odvodnja oborinskih voda
Na podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca odvodnja oborinskih voda, ovisno o lokaciji, provodi se na dva načina.
U centralnim dijelovima naselja, u kojima je izgra ñen mješovit sustav kanalizacije oborinske vode prikupljaju se i odvode putem istog, u koji su uklju čeni slivnici i ostali objekti za prihvat i odvo ñenje površinskih voda. Mješoviti sustav upušta velike vode direktno ili putem kišno rasteretnog bazena, lociranog uz gradsku tržnicu, u vodotok Čivi čevac ili u najbliže recipijente - melioracijske kanale detaljne odvodnje.
Na ostalim dijelovima obuhvata plana oborinske vode prikupljaju se otvorenim kanalima uz prometnice te upuštaju u kanal Čivi čevac ili najbliži recipijent - postoje ći kanal detaljne odvodnje.
Od kanala oborinske odvodnje na podru čju obuhvata Plana nalaze se: Stari Anski – u sjeverozapadnom dijelu grada, Podvrti – sjeverno od centra, Lopušinci – zapadno od centra, uz vrtove u Bana Jela čića i Donje Brvce, Ivanjski (dio), proteže se u smjeru zapad- istok, južno od groblja i jednim je svojim dijelom, na mjestu gdje sije če ulicu Stjepana Radi ča, zacijevljen, Stari Turnuški – položen je uz Vinogradsku ulicu, Malinov trg i nastavno na istok, na kojem podru čju je zacijevljen, dok posljednjih cca 450 m prije utoka u kanal Ivanjski nije zacijevljeno, ve ć je otvoreni kanal. Kanal Ži čkot je otvoren na dijelu zapadno i sjeverno od groblja, uz ulicu Ivana Đuriševi će je zacijevljen, dok je od vrtova u Kralja Tomislava do utoka u Čivi čevac opet otvoreni kanal.
Sustav za prikupljanje oborinskih voda funkcionira kod normalnog intenziteta oborina, dok kod ve ćih intenziteta dolazi do preoptere ćenosti sustava i nefunkcioniranja kišno- retencijskog bazena, zbog pogrešno izvedenih niveleta i visine ispusta.
d) Ure ñenje vodotoka i voda
Hidrografski sliv grada Đur ñevca karakteriziraju vodotoci koji potje ču s Bilogore i nizinski vodotoci koji odtere ćuju naplavno nizinsko podru čje oko Đur ñevca. Na podru čju obuhvata Plana samo je jedan kanal osnovne melioracijske odvodnje – Čivi čevac, koji se ubraja u vode II reda, a za koji je temeljem Zakona o vodama potrebno osigurati inundacijski pojas potreban za tehni čko i gospodarsko održavanje. Sukladno članku 24. Zakona o vodama (N.N. 153/09) gra ñevinama za osnovnu melioracijsku odvodnje, koje su u vlasništvu Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode. Južnim podru čjem grada protje če i Turni čki potok, kao i vodotok Lipa, koji su pretežito periodi čkog karaktera i koriste samo za odvodnju oborinskih voda, tj. ne ulaze u sastav odvodnje kanaliziranih voda s podru čja grada Đur ñevca.
Ostali kanali detaljne odvodnje uglavnom su u funkciji odvodnje oborinskih voda iz gra ñevinskih zona, javna su dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su jedinice podru čne (regionalne) samouprave, koje njima i upravljaju. Sukladno Čl. 124. Zakona o vodama (N.N. 153/09) uz gra ñevine detaljne melioracijske odvodnje potrebno je uspostaviti pojas od 3 m od vanjskog ruba gra ñevine, koji služi održavanju te gra ñevine (pojas za održavanje). U tom pojasu za održavanje poljoprivredna proizvodnja se odvija na rizik vlasnika, odnosno zakonito posjednika zemljišta. Današnje stanje prijamnika u odnosu na zaštitu voda može se samo djelomi čno prihvatiti kao zadovoljavaju će. Naime, rastere ćenja koja su interpolirana na sustavu ne osiguravaju kakvo ću rastere ćenih voda kišnog razdoblja u standardu kako to zahtijeva suvremena
128 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA praksa. U kišnom razdoblju dolazi do prekomjernog zaga ñivanja prijamnika i to pretežito iz sustava javne kanalizacije, posebice kod intenzivnih oborina, kada se aktiviraju kišna rastere ćenja.
1.1.4. Zašti ćene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.4.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti U podru čja obuhvata UPU-a grada Đur ñevca u okviru prirodnih podru čja u prijedlogu za zaštitu je središnji park uz crkvu sv. Jurja Mu čenika kao park arhitekture zbog sastava postoje ćih stabala koje je potrebno štititi i održavati od daljnjeg propadanja i ugrožavanja.
1.1.4.2. Kulturna baština
Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na podru čju grada Đur ñevca obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99.,151/03.,157/03., 87/09. i 88/10). Nepokretno kulturno dobro kao pojam obuhva ća: naselja (gradska i seoska) ili njihove dijelove; gra ñevine, sklopove ili njihove dijelove sa pripadaju ćim okolišem (sakralne, stambene, javne, gospodarske) sa pripadaju ćim im inventarom; elemente povijesne opreme naselja; podru čje, mjesto ili spomen obilježje vezano uz povijesne doga ñaje ili osobe; arheološka lokaliteti i zone; te dijelove krajolika prepoznatljivih panoramskih vizura na vrijednu kulturnu baštinu. Osim toga, ovom podlogom su obra ñena i dobra lokalne vrijednosti od zna čaja za identitet prostora usko povezani sa povijesnim strukturama kao pokazateljima čovjekove prisutnosti u prostoru. Konzervatorska podloga grada Đur ñevca izra ñena je temeljem ugovora sklopljenog izme ñu Ministarstva kulture i grada Đur ñevca 2006. godine. Za potrebe ovog urbanisti čkog plana ure ñenja grada Đur ñevca u postoje ću konzervatorsku podlogu uvršteni su novi podaci o zaštitama koje su u me ñuvremenu donijete rješenjem od strane Ministarstva kulture, Odjel za zaštitu kulturnih dobara.
1. KULTURNO - POVIJESNE CJELINE
1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA Povijesna urbana cjelina grada Đur ñevca, centralni dio Đur ñevca
Zbog sve bržeg trenda nestajanja tradicijske stambene i gospodarske arhitekture, naselja sve više gube svoju povijesnu sliku, pogotovo u centralnim prostorima. Naselja su važan produkt kontinuiranog djelovanja čovjeka u prostoru i bitan element za njegovo vrednovanje, ali ujedno i najugroženiji fond kulturne baštine jer intenzivno gube svoja povijesna obilježja i autenti čnost.
Današnje gradsko naselje Đur ñevac je proširenog i izmijenjenog obuhvata u odnosu na povijesnu matricu naselja. Osnovni koncept povijesne cjeline grada sa čuvan je u središtu današnjeg naselja ali ne i povijesni ambijent. Povijesna cjelina obuhva ća ulice Đure Basari čeka, dio ulice Antuna Radi ća (oko centralnog parka), ul. Stjepana Radi ća i dio ulice kralja Tomislava.
129 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Grad Đur ñevac naziv je dobilo po svetom Jurju. Selo svetog Đure iz 1267.god. na Leš ćanovoj gredi/zemlji gdje je izgra ñen prvi kaštel 1433.–1478. a tek poslije 1478. je sagra ñen na mo čvarnom, današnjem ñur ñeva čkom podru čju, s kojim je onda povezan i razvoj današnjeg Đur ñevca. Iz tog perioda datira Grb Sigismunda Ernušta pe čujskog biskupa (1488.g.) koji se nalazi u Muzeju u Zagrebu. Oko prvobitne crkve razvija se naselje, dok se kaštel nalazi na usamljenom malom uzdignu ću 100 m od sela i u vrijeme turskih osvajanja postaje jedno od najvažnijih obrambenih punktova čitave tadašnje Hrvatske. Pojavom mira, Đur ñevac naseljava novo stanovništvo, izgradnja se širi na okolne putove koji se zrakasto šire iz središta mjesta s parkom i novom župnom crkvom koja zamjenjuje staru, a uskoro postaje i sjedište pukovnije.
Slika 3: Podru čje grada Đur ñevca na Jozefinskim vojnim kartama
U 18. st. Đur ñevac ulazi kao jedan od najvažnijih vojnih središta Podravine (sjedište pukovnije) sve do 1760-tih godina kada se vojska seli u Bjelovar. Prisutnost vojske zna čila je nemogu ćnost slobodnijeg razvoja naselja, iako je omogu ćila izgradnju osnovnih vojnih objekata koji su uokvirivali središnji park sa župnom crkvom. Tek odlaskom vojske u mjestu vremenom ja čaju obrt i trgovina.
Slika 4: Središte naselja Đur ñevac na kopiji katastarskog plana iz 1897. god.
130 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
U drugoj polovini 19. st. grad ve ć ima zna čaj lokalnog industrijskog, poljoprivrednog i kulturnog središta. Ekonomski polet rezultirao je izgradnjom novih gradskih ku ća, prizemnica i katnica bogatije oblikovanih pro čelja uz obod glavnog trga i glavne ulice. Javljaju se prve manufakture koje će, prerasti u prve tvornice, čime će Đur ñevac privla čiti doseljavanje stanovništva iz okolice. Krajem 19. st. Đur ñevac postaje sjedište kotarske uprave, što je dovelo do izgradnje novih civilnih, javnih objekata na mjestu starijih vojnih koje se ruše. Na obodnom prostoru glavnog gradskog parka koji se ure ñuje, grade se i nove gradske ku će, koje su svojim ve ćim dimenzijama i bogatijim historicisti čkim oblikovanjem pro čelja, donosile i novi urbanitet naselja. Uz gradnju novih javnih sadržaja (pošta, banka, vije ćnica), te komunalno ure ñenje, naselje prerasta ograni čenja ruralnih osobina i postaje urbani centar isto čnog dijela Podravine.
Slika 5: Ulica Đ. Basari čeka, pogled ka parku Slika 6: Po četak ul. kralja Tomislava
Po četkom 20. st. gradi se najnovija župna crkva, a to vrijeme donosi i daljnji razvoj naselja, te uz izgradnju pruge i magistrale, Đur ñevac postaje glavno središte poljoprivredne proizvodnje ovog kraja Podravine. Kasniji razvoj tijekom druge polovine 20. st., pokušava podi ći kvalitetu urbaniteta u samom centru grada rušenjem industrije i gradnje stambeno-poslovne arhitekture s velikim trgom prema glavnoj ulici, te gradnjom novih javnih sadržaja modernog oblikovanja.
Slika 7: Pogled iz parka na ul. S. Radi ća
1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE 1. Hotel Picok , prapovijest, slu čajni nalaz latenskog ma ča na ñen prilikom gradnje hotela, središte naselja, 2. Kapelica Sv.Rozalije , antika, slu čajni nalaz anti čke keramike, kod kapele Sv. Rozalije, 3. Lokalitet prapovijest , slu čajni nalaz neoliti čke sjekire, zapadni dio naselja, 4. Stari grad, srednji vijek, srednjovjekovna utvrda, dio naselja uz stari grad, 5. Taboriš ć, prapovijest, keramika, jugoisto čno od naselja.
131 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Podru čje ovako burne prošlosti, naseljeno od prethistorije, kao grad Đur ñevac ima bogata nalazišta koja to svjedo če i mnogo više nego što je poznato arheoloških nalazišta koje je potrebno evidentirati, analizirati i sa čuvati od daljnjeg propadanja i uništavanja.
1.3. POVIJESNO – MEMORIJALNA PODRU ČJA I CJELINE 1. Groblje, isto čni dio Đur ñevca.
Groblje, današnje groblje datira iz 1826. god. te u više navrata prošireno 1888.g. Prije današnjeg položaja groblja bila su groblja kod kapele sv. Lovre i kod kapele svete Rozalije sve do 1826.g. Ulaz u današnje groblje je s glavne ulice ulice Ivana Đuriševi ća, ispred je prostor namijenjen za parkiranje automobila te mrtva čnica postavljena u smjeru I - Z sa svojim predprostorom za okupljanje i ispra ćaj pokojnika. Na groblju se nalazi veliko Raspelo iz 1850. g. kapela MB Žalosne Gospe i kapela Srca Isusova koje su ujedno i grobnice.
Slika 8: Groblje
2. POJEDINA ČNE GRA ĐEVINE – KOMPLEKSI GRA ĐEVINA 2.1. SAKRALNE GRA ĐEVINE 2.1.1. ŽUPNE CRKVE Župna crkva sv. Jurja Mu čenika , u centru grada Đur ñevca, Trg sv. Jurja, dominira Župna crkva sv. Jurja, podignuta 1929. godine na mjestu starije barokne gra ñevine prvi put spomenuta 1656. godine. Prvotna drvena crkva zamijenjena je od 1710.-1714. godine zidanom, a zvonik je sagra ñen do 1774.godine. Godine 1824. radi trošnosti se pristupilo izgradnji nove crkve sa baroknim elementima. Sa čuvan je stari zvonik, a crkva je posve ćena sv. Jurju. Radi trošnosti temelja podignutih na mo čvarnom podru čju po četkom 20. stolje ća crkva je ponovno bila u lošem stanju te je srušena 1928. godine. Današnja crkva zapo četa iste godine sagra ñena je prema nacrtima arhitekta Stjepana Podhorskog i posve ćena 1929. godine, a stari zvonik iz 1774. godine je preoblikovan. Crkva sv. Jurja projektirana je u stilu starohrvatskih crkava sa središnjom kupolom i romani čko- bizantskim elementima.
132 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Slika 9: Crkva sv. Jurja Mu čenika
2.1.2. KAPELE I KAPELE POKLONCI
1. Kapela Presvetog Srca Isusova, smještena je u centru grada Đur ñevca u ulici kralja Tomislava. Smještena je pro čeljem na regulacijskoj liniji te tako čvrsto drži pravac gradnje. Sagra ñena je 1910.g. a stil oblikovanja pripada historicizmu sa neogoti čkim elementima. Kapela se sastoji od pravokutnog broda, trostranog svetišta i zvonika iznad pro čelja. Dužina kapele je 14,0 m, širine 9,0 m te visoka 8,0 m, orijentirana je S-J. Pro čelje je bogato oblikovano sa tornji ćem na samom vrhu u kojem se nalazi malo zvono. Kapela Presvetog Srca Isusova je 2010. godine obnovljena, odnosno glavno pro čelje je ožbukano u tamno žutu boju. Potrebna je sanacija od vlage, naro čito u prizemnom dijelu je potrebna je riješiti na adekvatan na čin oborinsku odvodnju. Tako ñer je potrebna gra ñevinsko-tehni čka sanacija krovišta.
Slika 10: Kapela Presvetog Srca Isusova
2. Kapela sv. Rozalije, ulica Đure Basari čeka. Izme ñu stambenih gra ñevina uvu čeno od glavne prometnice nalazi se kapela sv. Rozalije. U 2010. godini odrezana su mo ćna stabla koja su skrivala od pogleda ovu krasnu kapelu. Ovo je jedina gra ñevina u Đur ñevcu koja ima trajnu zaštitu te spada u zašti ćeno kulturno dobro.
133 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Smještena je na mjestu nekadašnje kapele sv. Jurja. Prva kapela je sagra ñena 1733. g. od drveta, zatim oko 1755.g. sagra ñena je nova drvena kapela sa drvenim zvonikom i sakristijom. Današnja zidana kapela sagra ñena je 1925.g. sa zvonikom iznad pro čelja i sakristijom na Z strani. Unutrašnjost je nadsvo ñena, dok su tri oltara prenijeta iz stare kapele iz 18. st. i pripadaju kvalitetnom baroku. Kapela je duljine 14,0 m a širine 7,0 m, orijentirana je S-J gdje je ulaz na južnoj strani a oltar na sjevernoj strani. Kapela posjeduje vrijedan inventar koji je preventivno zašti ćen. Kapeli je neophodna gra ñevinsko-tehni čka sanacija krovišta, zidova, interijera, pro čelja i zaštita od vlage temeljnih zidova. Potrebno je riješiti oborinsku odvodnju oko kapele te urediti okoliš kapele.
Slika 11: Kapela sv. Rozalije
3. Kapela Trpe ćeg Isusa, smještena je na raskrižju ulice Đure Basari čeka i ulice Donji Brvci. Sagra ñena je 1844.g. a stil oblikovanja pripada historicizmu. Kapela je orijentirana u smjeru S-J, zidana je s polukružnim završetkom. Duljina kapele je 3,76 m, širina je 3,46 m, a visoka je oko 5,50m. Na fasadi ima dvokrilna vrata, polukružnog završetka. Vrata su željezna i staklena s gornje strane radi osvjetljenja kapele. Obostrano na pobo čnim zidovima je po jedan prozor. U 2010. godini kapeli su obnovljena pro čelja. Potrebno je riješiti odvodnju oborinskih voda te urediti okoliš, postavljaju ći neke elemente urbanog mobilijara (klupe, rasvjetu i sli čno).
Slika 12: Kapela Trpe ćeg isusa
134 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
4. Kapela MB Žalosne Gospe, nalazi se na najvišem dijelu groblja s desne strane glavne aleje. Sagra ñena 1912.g. a stil oblikovanja pripada historicizmu. Kapela je orijentirana u smjeru I –Z, s ulazom s istoka. Podignuta je kao grobnica Ignaca Đumbira, trgovca. Duljina kapele je 9,0 m a širina je 5,0 m. Stranice sa strane imaju po jedan prozor. Uz zapadni zid svetišta nalazi se zidani oltarni stol. Potrebna je gra ñevinsko-tehni čka sanacija kapele.
Slika 13: Kapela MB Žalosne Gospe
5. Grobnica obitelji Ma ñeri ć – kapela Srca Isusova, nalazi se nešto zapadnije od kapele MB Žalosne Gospe podignuta je kao grobnica kapela Srca Isusova. Duljina kapele je 3,0 m a širina je 3,0 m. s polukružnim završetkom, sa po jednim prozorom na zidovima sa strane i s ulaznim ostakljenim vratima na zapadnoj strani. Kapela je obnovljena, potrebno je samo redovno održavanje.
Slika 14: Kapela srca Isusova
135 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
2.2. CIVILNE GRA ĐEVINE 2.2.1. STAMBENE GRA ĐEVINE Analizom povijesne i gra ñevne strukture naselja izdiferencirani su tek mali potezi urbanog karaktera, koji su ostaci nekad vrijednih tradicijskih ambijenata.
1. Stambena gra ñevina sa gospodarstvom, ulica Đure Basari čeka 30 . Sagra ñena je sredinom 20. stolje ća sa elementima historicizma. Prizemnica sa dijelovima kata, skra ćenog L-tlocrta, strmog krovišta skošenih zabata. U gra ñevini trenutno nitko ne stanuje, potrebna je gra ñevinsko-tehni čka sanacija gra ñevine.
Slika 15: Stambena zgrada sa gospodarstvom, Đ. Basari čeka 30
2. Stambena gra ñevina sa gospodarstvom, ostali dio podru čja grada Đur ñevca, sa čuvani su pojedina čni primjeri tradicijske gradnje unutar naselja te se ne može izdvojiti niti jedna cjelina u potpunosti o čuvanih ambijentalnih vrijednosti. Mogu se izdvojiti samo kratki potezi, mikroambijenti, koji na povijesnoj matrici i sa o čuvanim pojedina čnim primjerima izvorne arhitekture svjedo če o nekadašnjem izgledu naselja. Stambena arhitektura je najosjetljiviji dio zaštite kulturnih dobara jer je najlakše i najbrže podložna utjecajima i promjenama. Na podru čju grada Đur ñevca zabilježen je velik broj gra ñevina stambene namjene, koji je jednim manjim dijelom o čuvan u svom izvornom obliku, veliki broj je dogra ñen i prilago ñen suvremenim uvjetima stanovanja, narušavaju ći stilske elemente, oblikovanje, kombiniraju ći staro i novo te se na taj na čin gubi tradicionalna forma i nekolicina je srušena ili planirana za rušenje. Ovim urbanisti čkim planom zabilježeno je postoje će stanje i detaljna analiza stambenih gra ñevina sa valorizacijom u prilogu: Valorizacija kulturnih dobara na podru čju grada Đur ñevca – stambene gra ñevine.
2.2.2. GRA ĐEVINE JAVNE NAMJENE 1. Poslovna gra ñevina – Vije ćnica grada Đur ñevca (Pala ča Nothig-Lichtenberg) , ulica Stjepana Radi ća 1. Gradska pala ča Nothig-Lichtenberg je stambeno poslovna jednokatnica L-osnove. Ova uglovnica odrezanog ugla s erkerom na prvom katu svojom tlocrtnom dispozicijom prati liniju gra ñevne čestice. Godine 1882. postoje će zemljište s pripadaju ćim objektima prelazi u posjed obitelji Nothig, koja izme ñu 1883. i 1897. god. gradi jednokatnu zgradu. Godine 1904. g. posjed prelazi u vlasništvo ñur ñeva čkog odvjetnika dr. Ise Lichtenberga, koji izme ñu 1904. i 1906. g., nadogradnjom postoje ćeg jednokatnog objekta, uspostavlja današnje stanje. Glavno pro čelje okrenuto trgu sv. Jurja posjeduje šest prozorskih osi. Ulaz u zgradu nalazi se u prvoj osi bo čnog pro čelja s četiri prozorske osi. Portal je jednostavan, polukružno sveden, od ulice uvu čen s tri plitke stepenice. Prizemlje je raš članjeno plitko žbukanim kvadrima stilizirane rustike. Arhitektonska plastika prvog kata je bogatija i pripada
136 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA uobi čajenom neobaroku. Ugao objekta na prvom je katu naglašen istaknutim erkerom s prozorskim otvorima. Široki krovni vijenac razveden je vodoravnom profilacijom i malim kružnim medaljonima koji prate os prozorskih otvora. Danas zgrada ima namjenu Vije ćnice grada Đur ñevca.
Slika 16: Ulica Stjepana Radi ća 1
2. Poslovna gra ñevina , Trg Sv. Jurja 5. Uglovnica, gra ñena sredinom tridesetih godina 20. st., prizemnica. Gra ñena kao tipi čna gradska ku ća historicisti čkih oblikovnih karakteristika. Potrebna gra ñevinsko-tehni čka obnova ali je u sasvim dobrom gra ñevinskom stanju.
Slika 17: Trga sv. Jurja
2.2.3. ZANATSKE I INDUSTRIJSKE GRA ĐEVINE Mlin, Vinogradska ulica, ukinu ćem Vojne krajine 1871. god. uslijedio je gospodarski i kulturni razvoj, otvaraju se manja poduze ća, poput mlinova, klaonica, tekstilnih manufaktura za proizvodnju svile a po četkom 20. stolje ća djeluju tri paromlina, ciglana i proizvodnja betonskog crijepa.
137 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Slika 18: Mlin, Vinogradska ulica
2.3. URBANA OPREMA NASELJA Vrijedan element oblikovanja prostora predstavljaju raspela smješteni na zna čajnim punktovima uz prometnice obilježavaju mjesto susreta i prepoznavanja te u nekadašnje vrijeme odmorište od dalekog puta a naravno i susret sa vjerom i molitva za sretan put. Prostor grada Đur ñevca oplemenjuje urbana oprema naselja karakteristična za ovo podru čje kao nezamjenjiv identitet prostora te ga čine prepoznatljivim.
1. Poklonac BDM, na križanju Grkinske ulice i ulice P. Zrinskog, 2. Poklonac MB Bistri čke, na raskrižju kod groblja, 3. Raspelo, na križanju ulice Matije Gupca i ulice A. Radi ća, 4. Raspelo, na križanju ulice Matije Gupca i ulice Šandora Brauna, 5. Raspelo, na mjestu srušene kapele Sv. Lovre, 6. Raspelo, na mjestu nekadašnjeg naselja Sv. Jurja, 7. Raspelo, raskrižje Bjelovarske ulice i ulice P. Radi ća.
Slika 19: Raspelo, raskrižje Bjelovarska ul. i P. Radi ća Slika 20: Raspelo, ul. G. Karlov čana
138 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
2.4. SPOMEN OBILJEŽJA 1. Spomen-obilježje, u parku.
Slika 21: Spomenik u parku
3. KULTURNI KRAJOLIK
3.1. PARK ARHITEKTURE 1. Središnji gradski park, Trg sv. Jurja. U centru grada Đur ñevca nalazi se vrijedna zelena površina, ozelenjena i zasa ñena vrijednim biljnim vrstama, stazama prigodnim za šetnju te prostorima za odmor i razonodu. Mogu se nazvati plu ća grada Đur ñevca. Planirana je obnova biljnog fonda i gra ñevinsko-tehni čka sanacija parka.
Slika 22: Središnji gradski park
3.2. TO ČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI 1. Vizura na crkvu sv. Jurja Mu čenika, Trg sv. Jurja 2. Vizura na Stari grad Đur ñevac, Starogradska ulica
139 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Grad Đur ñevac dominira u prostoru daju ći utisak urbanog naselja gdje kulturna dobra unutar ovakvog krajolika imaju posebno zna čenje jer ga čine prepoznatljivim te imaju zna čaj repera u prostoru. Vrijedni panoramski pogledi na dominantno prirodne i kultivirane dijelove krajolika unutar kojih su naselja sa vertikalama zvonika crkvi i kapela prepoznatljiv motiv. Treba istaknuti i poteze vizure na pojedina čna kulturna dobra kao i uli čne vizure unutar ujedna čenih prizemnih gra ñevina strukture naselja.
Slika 23: Pogled na toranj crkve iz ul. S. Radi ća Slika 24: Pogled na stari grad - Starogradska ulica
(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA
1. Crkva sv. Jurja Mu čenika – orgulje , Z – 3732 , orgulje u novu crkvu postavio je Juraj Dobnik, graditelj orgulja i glasovira iz Zagreba – orgulje su stare Heflerove.
Slika 25: Crkva sv. Jurja Mu čenika – orgulje
2. Gradska vije ćnica – zbirka slika J. Turkovi ća, P – 943
3. Kapela sv. Rozalije – inventar, P – 1129, P – 998
4. Etnografska zbirka Slavka Čambe , etnografska zbirka Slavka Čambe u Đur ñevcu predstavlja neprocjenjivu kulturnu vrijednost za Đur ñevac. Etnografska zbirka obitelji Čamba broji preko 500 predmeta, prosje čne starosti od 80 godina. Najve ći broj predmeta je iz ñur ñeva čkog kraja, a manji je iz susjednih regija. Formirana je 1992. godine, a oboga ćivanje novim predmetima se nastavlja. Svi predmeti su izvorni, tradicijski, a bili su upotrebljavani u svakodnevnom životu. Dio zbirke prezentiran je kao stambeni prostor s
140 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA tipi čnim inventarom, a dio do čarava gospodarski ambijent 19. i po četka 20. stolje ća. Predmeti su vezani uz na čin privre ñivanja, transport, proizvodnju hrane, vinogradarstvo, odijevanje i sli čno.
Slika 26: Etnografska zbirka Slika 27: Etnografska zbirka
(C) NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA
1. Legenda o Picokima,P-1802, tijekom turskih opsada na Đur ñeva čku utvrdu 1552. godine nastala je me ñu braniteljima ñur ñeva čke utvrde legenda o lukavstvu i pe čenom picoku kao objašnjenje za iznenadno povla čenje turske vojske i njihov poraz. Svake godine u lipnju, na autenti čnom mjestu pod zidinama ñur ñeva čke utvrde, odigrava se predstava o tom slavnom povijesnom doga ñaju a u predstavi sudjeluju stanovnici Đur ñevca i njihova kulturno umjetni čka društva.
1.1.5. Obveze iz planova šireg podru čja
Program prostornog ure ñenja Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 50/99) Stanovništvo i naselja - Poboljšati postoje ću urbanu mrežu i posti ći skladni regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veli čine gradova provode ći sljede će smjernice: odrediti novi sustav središnjih naselja/razvojnih središta, alokacija investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte. - Poticati razvoj srednjih gradova sa 15 – 30 tisu ća i malih gradova s 2 – 7 tisu ća stanovnika, koji bi trebali postati nositelji razvitka svog ruralnog podru čja. - U razvoju gradova osobitu pažnju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu i izbjegavati specijalizaciju na samo neku djelatnost. - Preobrazba gradskih podru čja urbanom obnovom ili reurbanizacijom te aktivna politika pove ćanja komunalnih i drugih standarda življenja. - Đur ñevac spada u skupinu gradova koja će u idu ćim razvojnim razdobljima biti nositelj daljnje urbanizacije (utvr ñivanje niza posebnih pogodnosti kao posljedica specifi čnih lokalnih uvjeta
Infrastrukturni i vodnogospodarski sustav Prometni sustav Pri odabiranju infrastrukturnih koridora obveza je zadržati postoje će sa čuvane prostore kojih je sve manje i koji su od neprocjenjive vrijednosti za budu ćnost.
141 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Cestovni promet - Unapre ñenje kvalitete cestovne mreže zahtijeva uspostavu još nekih važnih cestovnih pravaca (Podravska brza cesta, obilaznice), odnosno dopunu mreže državnih cesta. - Daljnjim širenjem gra ñevinskog podru čja uzduž državnih i županijskih cesta do ći će do sniženja kategorija cesta te je stoga potrebno sprije čiti takvo njegovo daljnje širenje.
Željezni čki promet - Unutarnja konsolidacija željezni čkog prometa podrazumijeva istraživanje i obrazlaganje plana razvoja željezni čkog prometa sa aspekta rentabilnosti i korištenja prostora te provo ñenje modernizacije, izgradnje kolodvora i terminala.
Telekomunikacijski promet - Kontinuirano unapre ñivati postoje ću telekomunikacijsku mrežu njenim pove ćavanjem i moderniziranjem postoje ćih kapaciteta uz sljede će smjernice: - mijenjanje odredbi kojima se onemogu ćava istovremena izgradnja kabelskih mreža sa cestovnim i željezni čkim koridorima, - pri rekonstrukciji i zamjeni postrojenja zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postoje će koridore, a stare mreže zamjenjivati, - izgraditi preostalu mrežu odašilja ča u svrhu poboljšanja čujnosti na podru čju cijele Države.
Gospodarske djelatnosti u prostoru Industrija - Organizacijske i strukturne promjene potenciraju onu industriju koja ima komparativne prednosti: prirodne resurse, položaj, sposobne djelatnike, tržište, kapital i tradiciju koje su vezane na prepoznatljivu fizionomiju podru čja. - Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temelji se na uravnoteživanju razvitka uspostavljanjem mreže manjih i raznolikih jedinica te se mora odrediti veli čina i tip tih jedinica koje se mogu locirati u mješovitoj ili samo gospodarskoj zoni. - Prioriteti su: transformacija velikih kompleksa u skladu s tržišnim uvjetima, poboljšanje opreme komunalnom infrastrukturom te revitalizacija podru čja i pokretanje gospodarske dinamike.
Turizam - Ukupne turisti čke potencijale treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. Posebnu pozornost treba usmjeriti regionalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uklju čuju ći i tradicijske elemente na čina života i djelatnosti. - Zbog utjecaja na prostor potrebno je utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta o čuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma.
Prostorni plan Koprivni čko-križeva čke županije ("Službeni glasnik Koprivni čko- križeva čke županije" broj 8/01 i 8/07) Prostornim planom Koprivničko-križeva čke županije definirane su gra ñevine od važnosti za Državu i županiju koje se nalaze u prostoru obuhvata UPU-a:: - glavna državna cesta D2 - trasa: G.P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenija)- Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar-G.P. Ilok (gr. R. Srbija) - državna cesta D43 - trasa: Đur ñevac (D2) – Bjelovar – Čazma - čvor Ivani ć Grad (A3)
142 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- županijska cesta: ŽC 2184- trasa: Molve (D 210 - Molve Grede – Grkine - Đur ñevac (ŽC 2247) - županijska cesta: ŽC 2213 - trasa: Đur ñevac (D2) – Budrovac - Sirova Katalena - ŽC 2232 - županijska cesta ŽC 2214 – trasa: Đur ñevac (ŽC 2247) - Kalinovac – Ferdinandovac (ŽC 2185) - županijska cesta: ŽC 2247 – trasa: Đur ñevac (D2) – Đur ñevac (D2) - lokalna cesta LC 26106 - trasa: Đur ñevac (ŽC 2184) – Severovci – Novo Virje (ŽC 2185) - lokalna cesta LC 26107 - trasa: Đur ñevac (ŽC 2184) – Đur ñevac (D2) - lokalna cesta LC 26108 - trasa: Đur ñevac (ŽC 2114) – Hladna voda (ŽC 2214) - lokalna cesta LC 26156 – trasa: Đur ñevac (ŽC 2247) - Đur ñevac (D2)
Prostorni plan ure ñenja grada Đur ñevca ("Službene novine Grada Đur ñevca" broj 5/04 6/04 i 1/08) Prostorni plan ure ñenja Grada Đur ñevca definirao je slijede će obveze UPU-u grada Đur ñevca: - Prostornim planom Grada Đur ñevca definirane su granice obuhvata UPU-a grada Đur ñevca, - Odrediti uvjete za ure ñenje prostora i gradnju unutar grada Đur ñevca, - Uvjeti proširenja groblja, - Detaljno izraditi analizu karakteristi čnih uzoraka naselja i njihovog prostornog obuhvata - Osigurati prostor za multimedijski centar, - Trasirati sve prometnice.
1.1.6. Ocjena mogu ćnosti i ograni čenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
Demografska situacija Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u gradu Đur ñevcu prevladava stanovništvo zrele dobi. Najve ći broj stanovnika pripadao je dobnoj skupini od 35 do 44 godine. U ukupnoj populaciji prevladava žensko stanovništvo (na 100 žena dolazi 89 muškaraca). Ukupno je 3491 žena i 3125 muškaraca. Žensko stanovništvo prevladava skoro u svim dobnim skupinama. Ve ći broj muškaraca je u dobi od 20 do 30 godina (1970 do 1979 godište) što upu ćuje na zaklju čak da žensko stanovništvo više emigrira (ve ćinom nakon završetka školovanja). To će se negativno odrazit i na budu će prirodno kretanje broja stanovnika.
143 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
80-84
70-74
60-64
50-54 ž m 40-44 ukupno 30-34
20-24
10-14.
0-4
0 100 200 300 400 500 600
Slika 28: Dobno-spolna struktura grada Đur ñevca 2001. godine
144 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Tablica 8: Dobno spolna-struktura stanovništva 2001. dob ukupno m ž 0-4 373 200 173 5-9. 377 177 200 10-14. 436 206 230 15-19 498 248 250 20-24 458 241 217 25-29 433 227 206 30-34 410 197 213 35-39 513 260 253 40-44 544 259 285 45-49 501 244 257 50-54 440 223 217 55-59 324 148 176 60-64 312 141 171 65-69 355 153 202 70-74 294 113 181 75-79 186 38 148 80-84 92 23 69 84< 47 14 33
Tablica 9: Starosna struktura Đur ñevca (1910-2001 ) dobna skupina godina 0-19 20-59 60 i više tip 1910. 35.0 60.7 5.2 mladost 1961. 28.4 52.0 19.6 duboka starost 1971. 26.8 51.9 21.3 duboka starost 1981. 27.0 54.4 18.6 duboka starost 1991. 27.4 54.7 17.5 duboka starost 2001. 25.4 54,7 19.5 duboka starost Izvori: Popis žiteljstva 1910. u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, Kraljevski zemaljski statisti čki ured u Zagrebu, 1914. Popis stanovništva 1961., Spol i starost, rezultati po naseljima, knjiga XI, SZS, Beograd, 1965. Tablogrami stanovništva prema spolno-dobnoj strukturi po naseljima,1971., 1981., RZSRH,Zagreb. Popis stanovništva 1991. Narodnosni sastav stanovništva Hrvatske po naseljima. Dokumentacija 881, RZSRH, Zagreb, 1992.
145 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Površine za razvoj Površine za razvoj smještene su na podru čju cijelog grada. Potrebno je iskoristiti navedene površine unutar gradskog tkiva, a ne širiti grad uz prometnice na rubovima. Posljedica toga su i danas velika cijena cjelokupne infrastrukture kojom je grad pokriven.
Slika 29: Površine za razvoj
146 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
2. CILJEVI PROSTORNOG URE ĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog ure ñenja gradskog zna čaja
2.1.1. Demografski razvoj
Održavanje psihofizi čkih sposobnosti i zdravlja stanovništva, te sve aktivnije iskorištavanje slobodnog vremena, zahtijevaju da se što više pažnje posveti športskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i odmoru svih uzrasta stanovništva, osobito mladeži. Za ostvarivanje programa javnih potreba u športu treba osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Time treba biti obuhva ćena djelatnost športskih udruga, organiziranje i održavanje športskih natjecanja i priredbi, obavljanje stru čnih poslova u športu, te izgradnja i održavanje športskih gra ñevina i drugih sadržaja i nekretnina za potrebe športa, rekreacije i odmora stanovnika i drugih korisnika (turisti i posjetitelji).
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture
Cilj prostornog razvoja grada Đur ñevca je iskorištavanje postoje ćih površina za razvoj u svrhu poticanja poduzetništva. Poslovne zone smještat će se uz glavne prometne pravce. Vizija gospodarskog razvoja grada Đur ñevca je razvoj prehrambene industrije i prate ćih obrta
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
Obzirom na povoljni prometno-geografski položaj grada Đur ñevca, ciljevi razvitka idu u smjeru da se izna ñu kvalitetna prometna rješenja kako bi se grad Đur ñevac približio drugim razvojnim središtima u regiji, odvajanje lokalnog od tranzitnog prometa (me ñunarodnog i regionalnog). Cilj je izgradnja i razvoj prometnica i kvalitetne komunalne infrastrukture na cijelom podru čju obuhvata Urbanisti čkog plana. Potrebno je planirati fleksibilnu prometnu i komunalnu mrežu čija će se projektna rješenja uskladiti s najnovijim stručnim saznanjima iz podru čja projektiranja i gradnje, te s ekonomskim na čelima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje. Isto tako potrebno je osigurati sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu. Potrebno je odrediti osnove nove prometne, komunalne i druge infrastrukture i uklopiti je sa postojećom, kao i organizirati prostor na na čin da se opremanje infrastrukturom ostvaruje u kontinuitetu. Kvalitetnim prometnim rješenjem bi se uz navedene ciljeve, ostvario cilj gospodarskog razvitka grada Đur ñevca, tako da postane zna čajno čvorište privla čno za smještaj poslovnih zona. Izgradnjom pješa čkih i biciklisti čkih staza uz sve prometnice postigao bi se važan cilj pove ćanja sigurnosti u prometu, te ga nastojati odvojiti od segmenta cestovnog prometa.
Ciljevi razvoja prometne infrastrukture su osigurati nužni standard korištenja prostora i to ostvarenjem tehni čkih mogu ćnosti za realizaciju:
147 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- razvitka prometnog sustava u obuhvatu vezano na postoje će planirane pravce od državnog, županijskog i lokalnog zna čaja, kako bi se postigla ve ća opskrbljenost i povezanost sa susjednim regijama, - integracija u regionalnu i nacionalnu prometnu mrežu, - osloboditi naselje od tranzitnog prometa, - osloboditi uži centar grada (povijesnu jezgru) od prometa automobilima kao dugoro čni cilj, - dati prednost javnom prometu i željeznici, te poticati biciklisti čki i pješa čki promet, - osiguravati dovoljno površina za javna parkirališta i garaže, osobito u blizini povijesne jezgre i ve ćih zelenih površina, - stvoriti prometno prepoznatljive i lako čitljive prometne cjeline, - pove ćati sigurnost na svim cestama, a naro čito na onim s ve ćim intenzitetom prometa, - nastaviti izgradnju odvojaka, te otvoriti i opremiti postoje će slijepe ulice u gradu i povezati ih sa ostalom prometnom mrežom, - opremiti prometnice autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom, - sistem javnog prometa treba unapre ñivati i razvijati u funkciji razvitka naselja, - poticati razvoj onih vrsta robnog prometa koje štede energiju, površine i vode ra čuna o okolišu, - smanjiti štetni utjecaj prometa na okoliš, - pove ćati djelotvornost prometnog sustava.
Ako se nastave današnji trendovi razvoja, o čekuje se pove ćanje stupnja motorizacije do 2015.g. na 1 osobni automobil na 1 stanovnika.
Za planirani broj osobnih automobila potrebno je osigurati odgovaraju ći broj javnih parkirališnih i garažnih mjesta (PGM)
Od toga cca 65% PGM se može osigurati na javnim parkiralištima, a cca 35% PGM u javnim garažama.
Željezni čku prugu u podru čju Urbanisti čkog plana treba, uz njenu modernizaciju, predvidjeti pove ćanje sigurnosti na prijelazima preko pruge, te urediti željezni čki kolodvor.
2.1.4. O čuvanje prostornih posebnosti dijelova naselja Razvoj naselja treba temeljiti na o čuvanju urbanisti čko-gra ñevinske strukture kroz koju se može čitati slojevitost razvoja ovog grada, prirodnih datosti prostora uskla ñenih sa suvremenim zahtjevima razvoja. Potrebno je o čuvati prepoznatljivosti grada, duha mjesta, poštivati i u skladu s time planirati logiku njegova rasta i preobražaja. Centralni dio grada je ambijentalno vrijedan dio grada – gradska jezgra gdje je djelomi čno sa čuvana matrica povijesnog naselja. Njezin obuhvat odre ñen je prometnim prstenom tkz. povijesni putovi koje čine današnje ulice Đ. Basari čeka i S. Radi ća. Preostali dio postoje će urbane strukture sastoji se od gra ñevina razli čitih oblikovnih karakteristika, razli čitog vremena nastanka i rijetki su primjeri koji predstavljaju neku posebnu vrijednost. Poseban naglasak na o čuvanju i zaštiti dijelova naselja je: − Sa čuvati razli čitost krajobraznih mikroprostora i prepoznatljivih vizura, − Zaštita oblikovnih karakteristika prostora i obilježja karakteristi čne graditeljske strukture, − Sanacija gra ñevinski ugroženih kulturnih dobara i karakteristi čne povijesne strukture, − Zadržavanje povijesnih oblika komunikacije – povijesnih putova popra ćenih urbanom opremom naselja - raspela − Uklanjanje izrazitih elemenata degradacije ambijenta,
148 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Planiranje interpolacije u svrhu ure ñenja i urbanog definiranja nedovršenih ili naknadno degradiranih prostora, a sa ciljem zadržavanja karakteristi čnog urbanog koncepta povijesne matrice, − Restitucija degradiranih parkovnih, vrtnih i ostalih zelenih površina, − Ure ñivanje dvorišnih blokova, − Ure ñenje i restitucija javnih gradskih površina. Ovim Urbanisti čkim planom treba planirati odre ñene posebnosti neizgra ñenih dijelova naselja kroz odre ñivanje namjene površina, uvjeta oblikovanja i vertikalnih gabarita, uvo ñenje odgovaraju će prometne i komunalne infrastrukture te planiranje ure ñenih zelenih površina unutar nove urbane strukture.
2.2. Ciljevi prostornog ure ñenja naselja odnosno dijela naselja
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postoje ći i planirani broj stanovnika, gusto ću stanovanja, obilježja izgra ñene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
Sva predložena planska rješenja zasnivaju se uskla ñivanju budu ćih zahvata sa postoje ćim stanjem kao temeljnim polazištem. Analiza prostornih jedinica utvrdila je polazišne osnove, potrebe i mogu ćnosti prostora kako bi se planskim dokumentima odredili instrumenti provedbe. Centralni dio grada do današnjih dana ostao je sa neujedna čenom izgradnjom, omogu ćivši sporadi čne intervencije od kojih su neke neprimjerenoš ću mjerila i oblikovanja došle u konflikt sa povijesnom matricom grada. Uo čeno je da gradski park sa crkvom sv. Jurja Mu čenika i zvonikom kao visinskim reperom u prostoru zauzima centralni položaj u prostornoj organizaciji grada Đur ñevca. U odnosu na taj dio grada te ul. S. Radi ća kao prividnim razdjelnikom mogu se uo čiti razli čiti razvojni smjerovi grada, na lijevoj strani gdje dominira suvremena gradnja krajem 20. st. ne zadržavaju ći povijesnu matricu grada sa stambeno-uslužno-obrazovnim sadržajem i desna strana koja je još uvijek zadržala povijesnu matricu grada i gdje dominira gradnja gra ñevina s po četka 20. st., stambeno-uslužne namjene sa sve u čestalijom prisutnoš ću sporadi čnih primjera novije gradnje katnica koje se pokušavaju uklopiti u postoje ću povijesnu matricu svojim novim predimenzioniranim gabaritima koji ne prate postoje ću liniju gradnje niti položaj na gra ñevnoj čestici. Racionalnost korištenja prostora centralnog dijela grada name će odgovor o potrebi novih prostornih intervencija pa se predlažu zahvati s kompaktnijom izgradnjom mješovite namjene i s ciljem dovršenja ve ć zapo čete i formiranja nove blokovske izgradnje. U centralnom dijelu grada a naro čito u rubnim podru čjima centralnog dijela grada pojava je velikih blokova izgra ñenih po obodu bloka, dominantno stambene namjene sa manjim poljoprivrednim gospodarstvima i velikim zelenim površinama koje se sve rje ñe obra ñuju i koje mogu koristiti samo stanari ovih blokova. Planirano je uvo ñenje novih prometnica i formiranje novih blokova koji odgovaraju suvremenim potrebama današnjeg stanovništva. Kako ishodište za gospodarski razvoj po čiva na prirodnim resursima kulturni razvitak treba temeljiti na vrijednostima krajobraza i bogatog kulturno-povijesnog naslje ña koje nudi razli čite mogu ćnosti razvoja ako ih se na odgovaraju ći na čin uklju či u suvremene tokove života, jedna od mogu ćnosti je kao kulturno-izletni čka ponuda grada. Svakim daljnjim razvojem u prostoru uvažava se osjećaj za identitet i njegovu iznimnu raznolikost, a posebna briga usmjerava se na zaštitu prirodne i kulturne baštine. Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedina čne gra ñevine sa svojstvima kulturnog dobra, zajedno sa svojim okruženjem moraju biti na odgovaraju ći na čin, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i povijesnim zna čajkama, uklju čeni u budu ći razvitak prostora. Ambijentalne vrijednosti proiza ći će iz prostorne organizacije urbane strukture s
149 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA novo planiranim gra ñevinama, strukturiranjem izgra ñenih i ure ñenih površina te oblikovne kvalitete suvremene arhitekture planiranih gra ñevina. Osnovna je namjera ovog Plana usmjerena na postizanje što više razine humanizacije urbanog ambijenta a time i više kvalitete života korisnika ovog podru čja. Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje gra ñevnih podru čja u vrijedne krajobrazne prostore zna či osiromašenje krajolika i nepovratan gubitak, Kako ishodište za gospodarski razvoj po čiva na prirodnim resursima kulturni razvitak treba temeljiti na vrijednostima krajobraza i bogatog kulturno-povijesnog naslje ña koje nudi razli čite mogu ćnosti razvoja ako ih se na odgovaraju ći na čin uklju či u suvremene tokove života, jedna od mogu ćnosti je kao kulturno-izletni čka ponuda grada.
2.2.2. Unapre ñenje ure ñenja naselja i komunalne infrastrukture
Za nesmetano funkcioniranje svakog grada od posebne je važnosti mreža javnih površina kojom se osigurava prometna povezanost svih dijelova grada. Javne površine jezgre samo su dio te mreže, a postoje ći raster ulica i trgova posljedica je višestoljetnog razvoja grada i najzna čajniji nositelj povijesnog kontinuiteta i urbanog identiteta.
Ure ñenje naselja
− Očuvanje povijesnih ambijenata naselja odgovaraju ćim mjerilom gradnje i poštivanja postoje će gradske matrice, − Obnavljanje i ure ñivanje centralnog dijela grada, te pojedina čnih kulturnih dobara, njihove okolice kao središta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluge, kulture, stanovanja i dr. − Usmjeravati novu gradnju u nedovoljno izgra ñene dijelove naselja, te u prostorne cjeline naselja koje su ve ć opremljene komunalnom infrastrukturom radi zaštite i bolje iskorištenosti prostora, − Ostvariti zaštitu od buke i one čiš ćenja, − Pripremanje i komunalno opremanje zemljišta za izgradnju, − Sre ñivanje imovinsko-pravnih odnosa i provo ñenje urbane komasacije zemljišnih površina radi postizanja ve ćih zemljišnih jedinica, − Osiguravanje niza sadržaja za potrebe stanovništva gravitacijskog podru čja okolnih naselja pri čemu u obnovi i ure ñenju grada Đur ñevca broj stanovnika ne bi trebao biti presudan kriterij ve ć kriterij dostupnosti.
Komunalna infrastruktura
− modernizacija i izgradnja svih potrebnih sustava infrastrukture (naro čito rješenje kriti čnih prometnih tokova) prema najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, uz što ve ću mogu ću upotrebu postoje ćih koridora, − dobra prometna povezanost kvalitetnim prometnicama s razvojnim centrima: Koprivnicom, Viroviticom i Bjelovarom, − osiguravanje lokacija za javna parkirališta i garaže, osobito u povijesnoj jezgri, − osiguranje dovoljnih koli čina kvalitetne pitke vode uz racionalizaciju potrošnje, kao i rekonstrukciju postoje će infrastrukture, te izgradnju novih segmenata mreže, a temeljeno na integralnim planovima razvitka vodoopskrbe i zaštite izvorišta vode, − težiti izgradnji zatvorenog sustava odvodnje, − svi gospodarski pogoni moraju imati izveden kvalitetan sustav odvodnje otpadnih voda, a po mogu ćnosti i njihovo pro čiš ćavanje, te koristiti tehnologiju koja će sprje čavati nepoželjne utjecaje na okoliš (planirana rekonstrukcija pro čista ča otpadnih voda grada Đur ñevca),
150 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− sustavno rješavanje problematike zbrinjavanja otpada sukladno broju stanovnika i strukturi naselja (planirana je sanacija i zatvaranje postoje će deponije otpada), te procjeni stvarne koli čine otpada, − rekonstrukcija elektroenergetskog sustava. a) Poštanski promet Ciljevi ure ñenja naselja i komunalne infrastrukture u poštanskom prometu, uz ciljeve od gradskog zna čaja, tako ñer obuhva ćaju i ispunjavanje uvjeta o osiguranju pristupa čnosti osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, osiguranje nogostupa, kolnog pristupa, dovoljnog broja parkirališnih mjesta… b) Telekomunikacije Ciljevi ure ñenja naselja i telekomunikacijske komunalne infrastrukture obuhva ća dogradnju mjesne mreže po potrebi s obje strane ulica. c) Plinoopskrba Zemni plin se, zasada, smatra ekološki i ekonomski najbolje raspoloživim energentom na podru čju Grada. Budu ći porast potreba stanovništva i cjelokupnog gospodarstva nužno je zadovoljiti daljnjim razvojem plinoopskrbne mreže te rekonstrukcijom dijelova mreže gdje je to potrebno. U popre čnom profilu svih novoformiranih (planiranih) ulica i zona osigurava se prostor za polaganje plinskih instalacija odgovaraju ćeg kapaciteta i tlaka, uz poštivanje zadanih zaštitnih koridora i udaljenosti. d) Elektroenergetika Ciljevi ure ñenja naselja i komunalne infrastrukture u elektroenergetici su izgradnja kvalitetne nove NN mreže, i/ili rekonstrukcija u skladu s potrebama. e) Vodnogospodarski sustav
Vodoopskrba Osnovni cilj je opskrba svih potroša ča dovoljnim koli činama vode odgovaraju će kvalitete. Tako ñer radi osiguranja protupožarnih uvjeta cilj je da mreža vodoopskrbe može osigurati dovoljnu koli činu vode i odgovaraju ći pritisak. S ciljem o čuvanja kvalitete podzemnih zaliha vode ustanovljene su zone sanitarne zaštite izvorišta Đur ñevac te propisani uvjeti zaštite za pojedinu zonu. Podru čjem obuhvata proteže se dio tre će zone zaštite, te se, sukladno prihva ćenoj Odluci potrebno pridržavati propisanih uvjeta.
Odvodnja otpadnih voda Osnovni cilj je korisnicima prostora omogu ćiti kvalitetno zbrinjavanje otpadnih voda za što je pojedine dijelove sustava potrebno rekonstruirati, a daljnji razvoj naselja pratiti odgovaraju ćim razvojem sustava odvodnje otpadnih voda. Zapo četu dogradnju i rekonstrukciju ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda dovršiti do potpune funkcionalnosti. Tako ñer je cilj zaštita voda od zaga ñenja pa se sve otpadne vode prije upuštanja u prijemnike moraju odgovaraju će pro čistiti.
Odvodnja oborinskih voda Sve oborinske vode pale na prostor obuhvata Plana moraju se na siguran na čin odvesti van zone. Da bi se to postiglo neophodno je izgraditi zaseban vod oborinske kanalizacije u predjelu Staro selo, kojim bi se prihvatile oborinske voda s tog podru čja te upustile u otvoreni kanal Ivanjski, na predjelu izme ñu ulica Stjepana Radi ća i Istarske.
Ure ñenje vodotoka i voda
151 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Na prostoru obuhvata UPU-a Đur ñevac cilj je urediti sve vodotoke na na čin da sigurno i kvalitetno vrše svoju funkciju odvodnje oborinskih voda sliva. Na kanalima melioracijske odvodnje cilj je održavati kanale i sustav u funkcionalno ispravnom stanju.
152 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
3. PLAN PROSTORNOG URE ĐENJA
3.1. Program gradnje i ure ñenje prostora
Na temelju stupnja urbaniteta i upravno-teritorijalne podjele sa činjena je osnovna organizacija grada Đur ñevca odre ñivanjem prostornih cjelina. Na kartografskom prikazu 4. Uvjeti i na čin gradnje definirane su granice tih prostornih cjelina.
UŽE URBANO PODRU ČJE
Središnji dio grada Đur ñevca užeg urbanog podru čja izgra ñeni su prostori te su u velikom dijelu nalaze pod posebnim uvjetima korištenja u smislu zaštite povijesne graditeljske cjeline. Ovaj prostor je predvi ñen za urbanu rekonstrukciju. Prioritet u daljnjem razvoju grada uz sanaciju izgra ñenog zemljišta, održavanje, ure ñivanje i rekonstrukciju ve ć izgra ñenih dijelova grada, upotpunjavanje izgradnjom djelomi čno izgra ñenih zona i gradnjom zamjenskih gra ñevina.
ŠIRE URBANO PODRU ČJE
Šire urbano podru čje karakteriziraju pretežito stambena naselja urbanog i poluurbanog tipa na rubnim dijelovima podru čja. Na ovom podru čju predvi ñeno je upotpunjavanje djelomi čno izgra ñenih površina te izgradnja neizgra ñenih dijelova naselja. U ovom podru čju stanuje najve ći broj ukupnog stanovništva grada Đur ñevca. Osim stanovanja u širem urbanom podru čju nalaze se obrazovno-društvene djelatnosti i prate će djelatnosti koje su neophodne za pružanje kvalitetnog stanovanja. Tu su zastupljene gra ñevine športsko-rekreacijskog sadržaja u sklopu obrazovnog sustava i kao samostalne namjene. Teži se formiranje novih zelenih površina u svrhu pružanja kvalitete življenja ali i zaštite gradskog okoliša.
SUBURBANO PODRU ČJE
Suburbano podru čje karakteriziraju stambena naselja na izlasku iz grada te izdvojeni dijelovi gra ñevinskog podru čja. Unutar ovog podru čja predvi ñeno je upotpunjavanje ve ć izgra ñenih stambenih površina. Zna čajnija nova gradnja predvi ñena je u novoplaniranoj prostornoj cjelini planiranoj za stanovanje i pratećih sadržaja. Za tu svrhu planirana je gradnja novih prometnica koja će prostor podijeliti na blokove unutar kojih se predvi ña gradnja prema uvjetima koji su dati u odredbama za provo ñenje. Specifi čni dijelovi suburbanog podru čja su ve ć postoje ći dijelovi poslovne zone koja je smještena uz prugu i novoplanirane poslovne zone. Postoje ći željezni čki kolodvor potrebno je upotpuniti prate ćim sadržajima (ugostiteljstvo, parkiralište i sl.)
Definiranje programa gradnje direktno je povezano s karakteristikama predmetnog podru čja vezano uz zate čeno stanje u prostoru, koje odre ñuju sljede ći programski zna čajni parametri: − veli čina i obilježja izgra ñene urbane strukture − zate čenu koncentraciju sadržaja javne namjene − postoje ću razvijenost prometne i infrastrukturne mreže − veli činu raspoloživog neizgra ñenog prostora radi provedbe daljnje urbanizacije.
Gra ñevinsko podru čje obuhvata ovog Urbanisti čkog plana sastoji se od izgra ñenog i ure ñenog dijela naselja i neizgra ñenog dijela podru čja ovog naselja planiranog za njegov razvoj i proširenje. Izgra ñeni dio naselja sadrži podru čja u kojima je planirana gradnja
153 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA interpoliranjem nove gra ñevine u postoje ću izgra ñenu matricu ili na na čin zamjenske gradnje, te novi dijelovi gradnje u neizgra ñenim dijelovima gra ñevinskog podru čja a prema uvjetima Urbanisti čkog plana. Uže urbano podru čje obuhvata ovog Urbanisti čkog plana na taj na čin prolazi urbanu obnovu koja se provodi prema uvjetima Urbanisti čkog plana. Planirane su slijede će op će i detaljne namjene:
Namjena oznaka
Stambena namjena (S) Mješovita namjena (M) - pretežito stambena (M1) - pretežito poslovna (M2) Javna i društvena namjena (D) - upravna (D1) - socijalna (D2) - zdravstvena (D3) - predškolska (D4) - školska (D5) - kulturna (D7) - vjerska (D8) Gospodarska namjena - proizvodna (I) Gospodarska namjena - poslovna (K) - pretežito uslužna (K1) - pretežito trgova čka (K2) - komunalno servisna (K3) Gospodarska namjena – ugostiteljsko turisti čka (T) - hotel (T1) Sportsko-rekreacijska namjena (R) - sportski tereni bez gradnje (R1) - sportski tereni s gradnjom (R2) Javne zelene površine - javni park (Z1) - igralište (Z2) Zaštitne zelene površine (Z) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava (IS) Groblje (G) Vode i vodna dobra - Površine pod vodom V1 - Površine povremeno pod vodom V2
3.2. Osnovna namjena prostora
Planirana namjena površina obuhva ća:
3.2.1. STANOVANJE Na površinama stambene namjene mogu se graditi i ure ñivati prostori i za prate će sadržaje: - prodavaonice robe dnevne potrošnje najve će GBP 150,0 m 2, - predškolske ustanove (dje čji vrti ći i jaslice), - školske ustanove, - ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (dom za starije i nemo ćne i sli čno),
154 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, vjerske zajednice, udruge, poslovni prostori - uredi, manji sportsko-rekreativni sadržaji i površine i sli čno), - parkovi i dje čja igrališta, - toplana na biomasu, - manje komunalne gra ñevine.
3.2.2. MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA (M1) Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) mogu se graditi gra ñevine: − stambene namjene (individualno i višestambeno stanovanje), − stambeno-poslovne namjene, − poslovne namjene.
Na ovim površinama mogu će je na zasebnoj gra ñevnoj čestici ili uz osnovnu stambenu namjenu planirati slijede će sadržaje: − financije, tehni čke i poslovne usluge i informacijske djelatnosti (banke, zastupstva i slično), − politi čke, vjerske, društvene i kulturne namjene kao i vjerske zajednice, − predškolsko i školsko obrazovanje, − zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (dom za starije i nemo ćne i slično), − športsko-rekreacijski sadržaji, − obrtni čke usluge (frizerske, kroja čke, postolarske, fotografske auto-elektri čarske radionice, vulkanizerske radionice, autopraonice i slično), − prodavaonice široke potrošnje i specijalizirane trgovine (prodavaonice čija je GBP do 300,0 m 2, pekare i sli čno), − turisti čkih i ugostiteljskih djelatnosti (hoteli, pansioni, kavane, restorani, vinarije i slično) bez sadržaja koji utje ču na pove ćanje razine buke ili zaga ñenja okoline, − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu, − javna parkirališta. Kao prate će gra ñevine u širem urbanom podru čju i u suburbanom području mogu se graditi gospodarske gra ñevine poljoprivrednih djelatnosti bez izvora zaga ñenja i negativnog utjecaja na stanovanje za uzgoj životinja i silaže sto čne hrane i ostale pomo ćne gospodarske (poljoprivredne) gra ñevine: − obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje (rasadnici, staklenici, plastenici i slično), − preradu poljoprivrednih proizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice, sušare, hladnja če, vinarije i sli čno), − mini mljekare kapaciteta do 10.000 litara mlijeka dnevno, − skladištenje poljoprivrednih proizvoda (silosi, hambari), − spremanje poljoprivrednih strojeva i alata, − uzgoj životinja do kapaciteta 20 uvjetnih grla, − silaže sto čne hrane do 100 m 2.
3.2.3. MJEŠOVITA - PRETEŽITO POSLOVNA NAMJENA - M2 Na površinama mješovite namjene-pretežito poslovna (M2) mogu se graditi gra ñevine: − poslovne namjene, − javne i društvene namjene, − stambeno-poslovne namjene, − stambene namjene (individualno i višestambeno stanovanje). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz zna čajnije gradske poteze te u užem i suburbanom podru čju.
155 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Na površinama mješovite-pretežito poslovne namjene (M2) , mogu se planirati sljede ći sadržaji: − stanovanje, − prate će sadržaje, − financije, tehni čke i poslovne usluge i informacijske djelatnosti (banke, zastupstva i sli čno), − političke, vjerske, društvene i kulturne namjene kao i vjerske zajednice, − predškolsko i školsko obrazovanje, − zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (dom za starije i nemo ćne i sli čno), − športsko-rekreacijska sadržaji, − obrtni čke usluge (frizerske, kroja čke, postolarske, fotografske, auto-elektri čarske radionice, autopraonice i slično), − trgova čki i skladišni prostori za trgovine i skladištenje proizvoda (do 1.500,0 m 2 GBP), − turisti čkih i ugostiteljskih djelatnosti (hoteli, pansioni, kavane, restorani, vinarije, natkrivene terase i slično) bez sadržaja koji utje ču na pove ćanje razine buke ili zaga ñenja okoline, − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu, − javna parkirališta, − autobusni kolodvor, − parkove, − dje čja igrališta.
3.2.4. JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D) Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi gra ñevine javne i društvene namjene: - upravna D1, - socijalna D2, - zdravstvena D3, - predškolska D4, - školska D5, - kulturna D7, - vjerska D8.
3.2.5. GOSPODARSKA NAMJENA – PROIZVODNA (I) Unutar ovog podru čja mogu se smještati gra ñevine koje služe za obavljanje gospodarskih djelatnosti – proizvodnih, uslužnih, trgova čkih, kao što su: 1. Gospodarske gra ñevine za bu čne i/ili potencijalno opasne djelatnosti − industrijska ili obrtni čka proizvodnja ili prerada, osim primarne poljoprivredne proizvodnje (proizvodnja hrane, pi ća, tekstila, kože, kemijskih proizvoda, metala, drveta, elektri čnih i elektroni čkih proizvoda), − tehni čki servisi (automehani čarske, autolimarske radionice, vulkanizerske radionice, klesarske i limarske radione, kova čnice i sli čno), − benzinske postaje, − gra ñevinarstvo (armira čke, tesarske i sli čne radionice), − trgova čki i skladišni prostori za trgovinu i skladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecati na pove ćanje buke i zaga ñenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (trgovine i skladišta hrane, hladnja če, silosi, trgovine plinom i slično), − prostore za organizirani otkup poljoprivrednih proizvoda (veletržnica i sli čno) − sto čna vaga, − tržni prostor stoke s pripadaju ćim gra ñevinama
156 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− prijevoz i/ili komunalne djelatnosti (kamionska parkirališta, gra ñevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, sajmišta i sli čno), − bioplinska postrojenja (toplana, elektrana), − djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na pove ćanje buke i zaga ñenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprje čavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. 2. Gospodarske gra ñevine za tihe i čiste djelatnosti − financije, tehni čke i poslovne usluge i informacijske djelatnosti (uredi), − obrtni čke usluge (auto-elektri čarske radionice, autopraonice i sli čno), − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu.
Na površinama gospodarske namjene-proizvodne (I) mogu se graditi sve vrste industrijskih, obrtni čkih i drugih gospodarsko-proizvodnih zgrada, ve ćih skladišta, uslužnih objekata, te prate ćih trgova čkih, poslovnih, upravnih i uredskih zgrada, pod uvjetom da ne zaga ñuju okoliš. Na površinama gospodarske namjene - proizvodne mogu se graditi trgova čki centri u zonama gospodarske namjene proizvodne gdje je dopuštena i poslovna namjena.
3.2.6. GOSPODARSKA NAMJENA –POSLOVNA (K) Na površinama gospodarske namjene – poslovne, pretežito trgova čke (K2) mogu se graditi gra ñevine: − ve ći trgova čki centri (preko 1 500,0 m 2 GBP), − prodajni saloni sa parkiralištima (otvorenim i zatvorenim) te prate ćim servisnim objektima, − benzinske postaje, − proizvodni pogoni (do 1 500,0 m 2 GBP), − obrtni čke usluge (auto-elektri čarske radionice, autopraonice, i sli čno), − trgova čkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utje ču pove ćanje zaga ñenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, − turisti čkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utje ču na pove ćanje razine buke ili one čiš ćenja okoline (hoteli, pansioni, kavane, natkrivene terase i sli čno), − kiosci do 12,0 m 2, za obavljanje jednostavnih trgova čkih i ugostiteljskih djelatnosti, prema posebnom propisu. Na površinama gospodarske namjene – poslovne, pretežito komunalno servisne (K3) mogu se graditi nove i obnavljati postoje će gra ñevine za potrebe servisa i komunalnih djelatnosti koje ne zaga ñuju okoliš svojim prisutnoš ću u prostoru te poslovne zgrade vezane za poljodjelsku i šumarsku djelatnost te trgovina.
3.2.7. GOSPODARSKA NAMJENA – UGOSTITELJSKO TURISTI ČKA (T) Na površinama turisti čke namjene uz osnovnu namjenu dozvoljena je izgradnja športsko- rekreativnih i poslovnih sadržaja koji su u funkciji razli čitih turisti čkih usluga.
3.2.8. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA (R) Sportsko-rekreacijska namjena obuhva ća postoje će i planirane površine za: - ure ñenje samo sportskih terena - šport bez gradnje (R1) i - ure ñenje sportskih terena s prate ćim sportskim gra ñevinama - šport s gradnjom (R2).
Mrežu gra ñevina i objekata za šport i rekreaciju čine:
- športska dvorana sa 1200 sjede ćih mjesta (u sklopu srednje škole)
157 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- školska športska dvorana (u sklopu osnovne škole) - školska športska igrališta uz osnovnu školu (igralište za rukomet, odbojku i košarku) - športsko-rekreacijski centar (nogometno igralište s prate ćim objektom, 2 teniska igrališta, rukometno igralište te igralište za odbojku na pijesku), - bazen u sklopu hotela „Picok“ - trim staza Borik (izvan obuhvata UPU-a)
Planom je predvi ñen razvoj ŠRC-a i razvoj športsko-rekreacijskih površina u svim gradskim kvartovima. U sklopu Športsko-rekreacijskog centra uz postoje će nogometne, teniske i rukometne terene, igralište za odbojku na pijesku, dograditi će se novi sportski sadržaji: pomo ćni nogometni teren sa stazom za tr čanje, bo čališta, malonogometni teren sa umjetnom travom, alpinisti čka stijena, rampe za rolanje, minigolf tereni, vrtni šah, vise ća kuglana, te centralni objekt u sklopu kojeg je uz prate će sadržaje vezane za nogometni klub, predvi ñena i izgradnja kuglane sa 4 staze i streljana za zra čnu pušku i pištolj. Ukupna površina 4,03 ha. Sjeverno od ŠRC-a planiraju se dvije površine športsko-rekreacijske namjene bez gradnje (R1) ukupne površine 8,15 ha. Uz srednje škole predvi ña se izgradnja parka sa športskim sadržajima (multifunkcionalno igralište za košarku, rukomet, staze za tr čanje, dje čje igralište..). R1 ili R2 Ukupna površina 2,74 ha. Ukupna površina športsko-rekreacijske namjene 14,92 ha. Uz nova stambena naselja preporu ča se izgradnja manjih športsko-rekreacijskih površina.
Športsko-rekreacijska namjena - šport bez gradnje – R1 Na tim se površinama mogu ure ñivati samo otvorena igrališta te manji prate ći prostori. Mogu ća je gradnja gra ñevina što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji). Prate ći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon ure ñenja otvorenih sportsko-rekreacijskih igrališta. Ova vrsta sportskih površina podrazumijeva pretežito sportsko-rekreacijsko iskorištavanje sportskih terena (koji ne zahtijevaju velike zemljane i ostale radove). Športsko-rekreacijska namjena - šport s gradnjom – R2 Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane i stadioni te druge zatvorene i otvorene sportske gra ñevine, s gledalištem ili bez gledališta te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u gra ñevinama. U sklopu osnovnih gra ñevina mogu ć je smještaj ugostiteljskih sadržaja i trgovina športskom opremom. Neizgra ñene površine treba oblikovati s visokim (drve ćem) i niskim nasadima.
3.2.9. JAVNE ZELENE POVRŠINE Javni park - Z1 Javni parkovi namijenjeni su odmoru, rekreaciji i odvijanju ostalih aktivnosti gra ñana te u tu svrhu imaju odre ñeni stupanj ure ñenja i opreme. U sklopu postoje ćih i novoplaniranih površina namijenjenih javnom parku mogu se graditi paviljoni, sanitarne gra ñevine, postavljati kiosci, graditi manje infrastrukturne gra ñevine, postavljanje urbane opreme (klupe, javne rasvjete, koševi za otpatke i sl.), gradnja manjih sportskih igrališta, ure ñivati pješa čke i biciklisti čke staze. Dio planiranih površina za javni park može se iskoristiti za izgradnju parkirališta. Igralište – Z2 U sklopu igrališta mogu se urediti površine za rekreaciju i samostalnu igru djece vode ći ra čuna o njihovim potrebama, mogu ćnostima i sigurnost u korištenju. Prilikom opremanja igrališta mogu se upotrijebiti razni elementi koji omogu ćuju hodanje, tr čanje, skakanje, penjanje, ljuljanje i sl.
158 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
3.2.10. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z) Ovim Urbanisti čkim planom predvi ñene su slijede će zaštitne zelene površine: zaštitno zelenilo uz rub cestovnog koridora D2 na ulazu u Đur ñevac prema mješovitoj-pretežito stambenoj namjeni i gospodarskoj pretežito proizvodnoj, zaštitno zelenilo uz poslovne zone, zaštitno zelenilo uz kanal Čivi ćevac i ostale vodotoke, zaštitno zelenilo oko groblja, zaštitno zelenilo prema deponiji (sjeverozapadni rub obuhvata Urbanisti čkog plana), te manje zelene površine unutar pojedinih stambenih podru čja koje će se ve ćinom i nadalje mo ći koristiti kao vrtovi i vo ćnjaci.
Zaštitne zelene površine vrtova, vo ćnjaka i ostalo pejzažno zelenilo sudjeluje u stvaranju slike naselja. U ovim prostorima nije dozvoljena izgradnja gra ñevina. Iznimka su smještaj infrastrukturnih koridora, izgradnja parkirališta, postavljanje reklamnih panoa, te je dopušteno ure ñenje isklju čivo staza i šetnica, manjih odmorišta te dje čjih igrališta.
3.2.11. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (IS) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava obuhva ćaju površine za gradnju i vo ñenje cjelokupne lokalne i regionalne/državne komunalne infrastrukture unutar (ili preko) posebno planiranih pojaseva ili katastarskih/grañevnih čestica. To se prvenstveno odnosi na: - prometne površine; elektroopskrba i prate ći ure ñaji; plinoopskrba s prate ćim ure ñajima i postrojenjima; vodoopskrba; dvodnja; telekomunikacije. Na zasebnim prometnim površinama predvi ñena je izgradnja cjelokupne uli čne i cestovne mreže sa odgovaraju ćim prate ćim prometno-uslužnim gra ñevinama: - benzinska stanica; autobusni kolodvor; javna parkirališta (otvorena ili unutar prometnih gra ñevina); pješa čke površine.
3.2.12. VODE I VODNA DOBRA (V) Površine povremeno pod vodom (V2) obuhva ćaju kanale, ure ñene i neure ñene inundacije, i druge površine koje čine vodno dobro.
3.2.13. GROBLJA Sa ciljem proširenja gradskog groblja Đur ñevac osnovana su nova polja sjever i jug te stoga zasada nema potrebe za daljnjim širenjem. Na površini groblja mogu se ure ñivati i graditi gra ñevine i pripadaju ći prostori groblja: oproštajni prostori (mrtva čnica, oproštajna dvorana i pomo ćne prostorije), pogonski, radni i službeni dio te prate će usluge (prodaja cvije ća, svije ća, opreme i sli čno). Na groblju je potrebno osigurati prostor za odlagalište, zatvoreno ili otvoreno i ogra ñeno i to posebno za organski otpad (cvije će, zelenilo i sl.) a posebno za kruti otpad (plastika, keramika i sli čno). Kontaktna zona groblja prema drugim dijelovima naselja u pojasu od 50,0 m ne može se izgra ñivati, a poželjno je urediti je formiranjem parkovnih ili ozelenjenih površina u koje se, prema potrebi, mogu integrirati parkirališne površine.
3.2.14. ZBRINJAVANJE OTPADA Za postoje će odlagalište, locirano na sjeveroisto čnom rubu grada i obuhvata Plana, isho ñena je Potvrda glavnog projekta za zahvat u prostoru – izgradnja odlagališta komunalnog otpada ''Peski'' za potrebe sanacije i zatvaranja odlagališta, uz nastavak odlaganja do puštanja u rad Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, u skladu s ''Planom gospodarenja otpadom Koprivni čko-križeva čke županije za razdoblje od 2008. do 2015. godine''. Prema istom dokumentu odlagalište ''Peski'' predvi ñeno je kao mogu ća lokacija za izgradnju pretovarne stanice.
159 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
S po četkom 2010. za gra ñane je, zbog priprema za sanaciju, zatvoren dio odlagališta na kojem se odlaže komunalni otpad. U radno vrijeme odlagališta gra ñani mogu samostalno dovoziti biorazgradivi i gra ñevinski otpad, dok komunalni otpad organizirano odvoze ''Komunalije''. Gra ñani su dužni odvajati otpad po frakcijama, a komunalni otpad predavati u kantama i vre ćama sa logotipom. U sklopu odlagališta je organizirano reciklažno dvorište u kojem se u radno vrijeme odlagališta može odvojeno skupljati papir i karton ve ćih dimenzija, plastika, metal, staklo, ravno staklo, polistirol, tetrapak, elektroni čki otpad, ambalaža od pesticida (herbicidi, insekticidi). Zbrinjavanje ambalažnog i otrovnog otpada za gra ñane je besplatno. Na podru čju grada organizirano je 10 zelenih otoka na kojima se može izdvojeno odlagati papir, staklo i plastika, a na nekoliko njih metalna ambalaža i stare baterije.
160 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na čin korištenja i ure ñenja površina
Temeljem naprijed iznesenog u obuhvatu ovog Plana predvi ñene su sljede će namjene i njihov razmještaj vidljiv je na karti 1. Korištenje i namjena površina, a njihove površine su vidljive u slijede ćoj tabeli:
Površina Oznaka Namjena % (ha) S Stambena 77,37 11,7 M Mješovita 285,18 43,4 M1 Mješovita pretežito stambena 268,77 40,9 M2 Mješovita pretežito poslovna 16,41 2,5 D Javna i društvena namjena 9,38 1,4 D1 Upravna 2,08 0,3 D2 Socijalna 0,86 0,1 D3 Zdravstvena 0,18 0,0 D4 Predškolska 0,56 0,0 D5 Školska 5,03 0,7 D7 Kultura 0,44 0,5 D8 Vjerska 0,8 0,1 Gospodarska 124,68 19,0 I Proizvodna 95,88 14,6 K Poslovna 4,97 0,7 K1 Uslužna 0,63 0,0 K2 Trgova čka 14,08 2,1 K3 Komunalno-servisna 7,94 1,2 T1 Ugostiteljsko-turisti čka 1,17 0,2 Športsko-rekreacijska 12,48 1,7 R1 Ure ñenje samo športskih terena 8,06 1,1 R2 Ure ñenje športskih terena s prate ćim športskim 4,42 0,6 gra ñevinama Javne zelene površine 8,07 1,2 Z1 Javni park 5,32 0,8 Z2 Igralište 2,75 0,4 Z Zaštitne zelene površine 28,83 4,3 Vodene površine 6,07 0,9 V1 Vodena površina – stalna 1,44 0,2 V2 Vodena površina – povremena 4,63 0,7 Groblje 5,76 0,8 Infrastrukturni sustavi 98,03 14,9 Ukupan obuhvat UPU-a 655,85 100
161 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
3.4. Prometna i uli čna mreža
Planirana prometna mreža za cestovni, željezni čki i pješa čko-biciklisti čki vid prometa prikazana je u kartografskom prikazu 2.1. ''Plan komunalne infrastrukture-Prometna i ulična mreža’’ u mjerilu 1:5.000 i prilozima u tekstualnom dijelu ovog Urbanisti čkog plana: 1. Postoje će prometnice s karakteristi čnim profilima prometnica u M 1:100 i 2. Planirane prometnice s karakteristi čnim profilima prometnica u M 1:100. Na tim prometnim površinama mogu će je graditi i ure ñivati: − ulice, kolne prolaze i trgove; − javna parkirališta i garaže; − željezni čke pruge; − biciklisti čke staze; − pješa čke površine (staze); − benzinske postaje; − površine zelenila u sklopu uli čnih profila; − infrastrukturne gra ñevine; pri čemu je sve navedene gra ñevine mogu će ure ñivati i graditi i na površinama drugih namjena sukladno odredbama ovog Urbanisti čkog plana.
Cestovni promet Ovim Urbanisti čkim planom planiraju se slijede će bitne intervencije u prometni sustav grada Đurñevca: - Prihva ćanje i ugradnja planiranih ulica i prometnica i prometnih površina koje su predvi ñene drugim prostornim planovima i projektima, te planiranje njihova nadopunjavanja i drugim ulicama u cilju uspostavljanja što funkcionalnije prometne mreže; - Planiranje mreže prometnica u neizgra ñenim dijelovima grada u cilju urbanog razvitka (Ledine, Peski, Novo Selo, Centar), - Planiranje isto čne zaobilaznice u cilju rastere ćenja gradskog prometa (planirana županijska cesta); - Planiranje nekoliko spojeva za otvaranje i povezivanje slijepih ulica u gradu s ostalom prometnom mrežom : - Odvojak Grkinske - Miroslava Krleže; - Odvojak Antuna Radi ća - Odvojak Ljudevita Gaja; - Ivana Guduli ća - Ivana Đuriševi ća; - Eugena Kumi čića - Bjelovarska ulica; - Pavla Radića – Ulica bana Jela čića, (planirana lokalna cesta); - Kralja Zvonimira - Pavleka Miškine; - Petra Krešimira IV - Odvojak Pavleka Miškine; - Odvojak Ciglenske ulice – Vinogradska ulica; - Istarska ulica - Ivana Đuriševi ća; - Odvojak Stjepana Radi ća – Ivana Đuriševi ća; - Tina Ujevi ća – Đure Basari čeka). - Planiranje prostora za ure ñenje i rekonstrukciju novog željezni čkog i autobusnog kolodvora i prijelaza ceste i željezni čke pruge; - Planiranje prostora i pogodnih i nužnih za izgradnju i ure ñenje novih javnih parkirališta i garaža; - Planiranje novog gradskog parka uz srednjoškolski centar– kao i središta novog urbanog razvoja grada, sa šetalištima, parkiranjem i sli čno; - Planiranje biciklisti čkih staza; - Planiranje novih pješa čkih staza; - Planiranje kolnih prilaza kao nove kategorije prometnice u cilju funkcionalnog povezivanja i popunjavanja potrebnih sadržaja u gradu;
162 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- Planiranje parkirališta za teretna vozila i autobuse.
Sve postoje će prometnice mogu se ure ñivati i rekonstruirati u postoje ćim gabaritima i elementima profila ukoliko oni udovoljavaju potrebama neovisno o ovom Urbanisti čkom planu predloženom popre čnom profilu (ako se razlikuju). Sve prometne površine moraju se graditi i opremiti sukladno posebnim propisima odre ñenim prometno-tehni čkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, signalizaciju kao i drugih potrebnih elemenata prometnice. Kona čno oblikovanje prometne mreže, uz mogu ća odstupanja rasporeda i širine pojedinih dijelova uli čnih profila kao posljedica detaljnog tehni čkog rješavanja, definirat će se prilikom izrade Idejnog rješenja. U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanja ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa. Uz sve prometnice u obuhvatu ovog Urbanisti čkog plana predlaže se izgraditi javnu rasvjetu. Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim prostornim cjelinama ovog Urbanisti čkog plana sukladno posebnom propisu.
Planirane prometnice, kolni prolazi i pješa čke staze i karakteristi čni profili prometnica u M 1:100.
Do novih prometnih rješenja došlo se uvažavaju ći prethodnu prostorno-plansku dokumentaciju grada Đur ñevca, postoje će stanje željezni čke pruge, prometnica, kolnih prolaza, pješa čkih i biciklisti čkih staza na terenu, opremljenosti infrastrukturom, te kroz prizmu budu ćih zahvata, kao i suradnjom s nadležnim tijelima koja se bave prometnom problematikom te stru čnih tijela Grada Đur ñevca. U priloženoj tabeli date su planirane prometnice, kolni prolazi i pješa čke staze koji su rezultat analiza nastalih na temelju ve ć navedenih postupaka, a navedena rješenja prometa u gradu Đur ñevcu prikazana su na karti ovog Urbanisti čkog plana broj 2.1. ''Plan komunalne infrastrukture-Prometna i uli čna mreža’’ u mjerilu 1:5.000.
Tablica 10: Planirane prometnice, kolni prolazi i pješa čke staze Širina Tip R. Naziv/ Položaj Zna čenje i prometnice/ Dužina preporu čenog br. Oznaka prometnice vrsta prolaza okvirno karakteristi čnog na karti /prolaza -minimalno (m) (m) profila
Spoj 1. PLC-1 P. Radi ća - Glavna 2x3,5+2,0+1,0+1,5+ 440 Tip A Bana Jela čića mjesna ulica - 2,0+1,0+1,5=16,0 Lokalna cesta
2. PŽC-1 ZAOBILAZNICA- Gradska 3,0+3,0+1,0+1,0+2,0 520 Tip B Spoj ŽC 2214 - zaobilaznica- +2,0=12,0 D 2 Županijska cesta
3. PC-1 S.Radi ća - Sabirna tip C: 235 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 V.Nazora prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
4. PC-2 Tina Ujevi ća – Sabirna tip C: 555 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4
163 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
PC-1 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
5. PC-3 I. Kranj čeva - Sabirna tip C: 153 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 PC 2 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
6. PC-4 Tina Ujevi ća – Sabirna tip C: 75 Tip C ili D Đ č 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 . Basari eka prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
7. PC-5 D2- Sabirna tip C: 152 Tip C ili D Đ č 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 .Basari eka prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
8. PC-6 PC-5 – PLC-1 Sabirna tip C: 591 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
9. PC-7 PC-6 – PLC-1 Sabirna tip C: 810 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
10. PC-8 Odvojak iz Sabirna tip C: 92 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 PLC-1 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
Odvojak iz 11. PC-9 Škurdijeve Sabirna tip C: 208 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 ulice prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
12. PC-10 PC-11 – Sabirna tip C: 602 Tip C ili D Đ ć 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 I. uriševi a prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
13. PC-11 S.Radi ća – Sabirna tip C: 578 Tip C ili D č 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Radni ka cesta prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
14. PC-12 Istarska ulica – Sabirna tip C: 238 Tip C ili D č 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Radni ka cesta prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
15. PC-13 PC-12 – PC-11 Sabirna tip C: 140 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
16. PC-14 Odvojak Sabirna tip C: 715 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4
164 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
S.Radi ća – prometnica tip D I. Đuriševi ća 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
17. PC-15 Radni čka cesta Sabirna tip C: 800 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 – PC-39 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
18. PC-16 PC-15 – PC-14 Sabirna tip C: 326 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
19. PC-17 PC-15 – PC-14 Sabirna tip C: 352 Tip C ili D prometnica 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
20. PC-18 PC-10 – Sabirna tip C: 260 Tip C ili D č 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Radni ka cesta prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
21. PC-19 I. Đuriševi ća – Sabirna tip C: 416 Tip C ili D Odvojak prometnica 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Đ ć tip D I. uriševi a 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
22. PC-20 A.Radi ća – Sabirna tip C: 211 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 KP-7 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
23. PC-21 Odvojak iz Sabirna tip C: 52 Tip C ili D Starogradske prometnica 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
24. PC-22 Radni čka cesta Sabirna tip C: 211 Tip C ili D - PC-14 prometnica 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
25. PC-23 Odvojak PC-24 Sabirna tip C: 906 Tip C ili D č 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 (uz željezni ku prometnica tip D prugu) 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
26. PC-24 PC-23 – D 2 Sabirna tip C: 130 Tip C ili D prometnica 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
27. PC-25 Vinogradska Sabirna tip C: 109 Tip C ili D ulica – Odvojak prometnica 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 tip D Ciglenske ulice 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
28. PC-26 Nastavak Sabirna tip C: 91 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 odvojka iz prometnica tip D
165 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Ciglenske ulice 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
29. PC-27 Odvojak Sabirna tip C: 267 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Grkinske ulice prometnica tip D – M.Krleže 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
30. PC-28 Nastavak Ulice Sabirna tip C: 176 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 A.Hebranga prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
31. PC-29 PC-30 - Sabirna tip C: 214 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Tratinska ulica prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
32. PC-30 P.Preradovi ća Sabirna tip C: 404 Tip C ili D č 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 – M. Mato ec prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
33. PC-31 Odvojak iz Sabirna tip C: 368 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Ulice prometnica tip D Đ.Basari čeka 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
34. PC-32 Nastavak Sabirna tip C: 265 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Industrijske prometnica tip D ceste 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
35. PC-33 K. Zvonimira – Sabirna tip C: 192 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 P.Miškine prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
36. PC-34 Bana Jela čića - Sabirna tip C: 348 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 - PC-33 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
37. PC-35 Nastavak Ulice Sabirna tip C: 89 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Ferde Rusana prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
38. PC-36 Bjelovarska ul.- Sabirna tip C: 151 Tip C ili D č ć 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 E.Kumi i a prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
39. PC-37 Nastavak Sabirna tip C: 108 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Branimirove ul. prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
40. PC-38 Nastavak Ulice Sabirna tip C: 93 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 Kudrinka prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
166 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
41. PC-39 Nastavak Ulice Sabirna tip C: 694 Tip C ili D K.Tomislava prometnica 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
42. PC-40 Radni čka cesta Sabirna tip C: 838 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 – PŽC -1 prometnica tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0 Ulica Stiska – Sabirna 43. PC-41 ŽC 2214 prometnica tip C: 136 Tip C ili D 2x2,75 +2,0+1,9=9,4 tip D 2x3,0 +2x2,0 +2x1,0 =12,0
44. KP-1 Đ.Basari čeka – Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 99 - min.4,5 m Glavni gradski Za jednu voznu trg traku: min.2,5 m
45. KP-2 Odvojak s Trga Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 186 - min.4,5 m Svetog Jurja Za jednu voznu traku: min.2,5 m
46. KP-3 Odvojak Ulice Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 64 - Đ č min.4,5 m .Basari eka Za jednu voznu traku: min.2,5 m
Odvojak Ulice Za dvije vozne trake: 47. KP-4 Đ.Basari čeka Kolni prolaz min.4,5 m 66 - ć Za jednu voznu do robne ku e traku: min.2,5 m
Nastavak 48. KP-5 odvojka Ulice Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 39 - Đ č min.4,5 m . Basari eka Za jednu voznu (za Osn. Školu) traku: min.2,5 m
49. KP-6 Odvojak s trga Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 96 - min.4,5 m Sv Jurja Za jednu voznu (za parkiral.hotela) traku: min.2,5 m
50. KP-7 Spoj A.Radi ća Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 87 - min.4,5 m – PC-20 Za jednu voznu traku: min.2,5 m Spoj Lj.Gaja – 51. KP-8 Odvojak Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 26 - ć min.4,5 m A.Radi a Za jednu voznu traku: min.2,5 m Odvojak 52. KP-9 A.Radi ća Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 66 - min.4,5 m (uz kanal) Za jednu voznu traku: min.2,5 m I.Gunduli ća – 53. KP-10 Odvojak Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 134 - Đ ć min.4,5 m I. uriševi a Za jednu voznu traku: min.2,5 m
167 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
54. KP-11 Odvojak Petra Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 66 - Preradovi ća min.4,5 m Za jednu voznu traku: min.2,5 m Nastavak 55. KP-12 odvojka iz Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 20 - ñ min.4,5 m Me ašne Za jednu voznu traku: min.2,5 m
56. KP-13 Odvojak Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 103 - č min.4,5 m Radni ke ceste Za jednu voznu traku: min.2,5 m
57. KP-14 P.Krešimira IV Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 33 - min.4,5 m – Odvojak Za jednu voznu P.Miškine traku: min.2,5 m
58. KP-15 Odvojak Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 177 - min.4,5 m Vinogradske Za jednu voznu ulice (ŽC 2213) traku: min.2,5 m
59. KP-16 Odvojak Kolni prolaz Za dvije vozne trake: 96 - min.4,5 m Bjelovarske Za jednu voznu ulice (LC 26156) traku: min.2,5 m
60. PS-1 Staza iz Ulice Pješa čki 1,2-2,4 43 - K.Tomislava prolaz/staza
61. PS-2 Staza iz Ulice Pješa čki 1,2-2,4 37 - G.Karlov čana prolaz/staza
62. PS-3 Staza od Pješa čki 1,2-2,4 388 - Starog grada - prolaz/staza Ulica M.Krleže
63. PS-4 Staza od Ulice Pješa čki 1,2-2,4 260 - M. Krleže – prolaz/staza Šuma Borik
64. PS-5 Staza uz kanal Pješa čki 1,2-2,4 603 - Čivi ćevac prolaz/staza
Zaklju čak: UKUPNA DUŽINA PLANIRANIH CESTA, KOLNIH PROLAZA I PJEŠA ČKIH STAZA
Ukupna dužina planiranih cesta (PLC+PŽC+PC) iznosi ..………………… 14.311 m
Ukupna dužina planiranih kolnih prolaza (KP) iznosi cca………………….... 1.358 m
Ukupna dužina planiranih pješa čkih staza (PS) iznosi cca……….….…….... 1.331 m
168 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
169 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
170 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Željezni čki promet Potrebni zahvati odnose se na remont i sanaciju pruge i pružnih gra ñevina u cilju poboljšanja tehni čko-eksploatacijskih karakteristika pruge. Zahvati remonta i sanacije pruge i pružnih gra ñevina će se izvesti unutar postoje ćeg pružnog pojasa.
U slijede ćem srednjoro čnom razdoblju do 2012. godine planirano je: -polaganje telekomunikacijskog pružnog kabela na dionici Virovitica-Koprivnica, -ulaganje u opti čku infrastrukturu.
Uvjeti gradnje gra ñevina na otvorenoj pruzi, izvan krajnjih kolodvorskih skretnica: - na udaljenosti od najmanje 12 m od osi najbližeg kolosijeka, a - na udaljenosti od najmanje 6 m od ruba kolodvorske površine u kolodvorima, ali ne manje od 12 m od osi najbližeg kolosijeka, - u zaštitnom pojasu 100 m od osi pruge ne smiju se otvarati odlagališta otpada, niti druge gra ñevine koje one čiš ćuju zrak ili ga čine zapaljivim i eksplozivnim, - skladišta plinovitih i zapaljivih tvari mogu se graditi na udaljenosti ve ćoj od 20 m od osi najbližeg kolosijeka, - stupovi dalekovoda i drugih zra čnih vodova, antene, tornjevi, dimnjaci i sli čno, mogu se postavljati tako da udaljenost od osi najbližeg kolosijeka bude najmanje jednaka njihovoj visini pove ćanoj za 3 m. Ako je pruga u usjeku ili zasjeku, ta udaljenost odnosi se na rub usjeka ili zasjeka, - gra ñevine koje premoš ćuju prugu nadvožnjakom, nathodnikom i drugim konstrukcijama po širini moraju biti udaljene 3,5 m od osi najbližeg kolosijeka do ruba gra ñevine, - ceste uz prugu mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 8 m, mjereno vodoravno od osi najbližeg kolosijeka do ruba ravnika posteljice ceste. Iznimno ta udaljenost može biti i manja od 8 m uz uvjet da se uz prugu i cestu mogu smjestiti potrebni pružni i cestovni sadržaji i da je pruga osigurana od naleta cestovnih vozila s ceste, zaštitnim ogradama, zidovima, sniženjem razine cestovnog kolnika od gornjeg ruba tra čnice za najmanje 1 m i sli čno.
Za izgradnju gra ñevina, postrojenja, ure ñaja i svih vrsta vodova za potrebe vanjskih korisnika, potrebno je zatražiti uvjete gradnje od HŽ infrastrukture d.o.o. Zagreb.
Zakonska regulativa za podru čje željezni čke infrastrukture: Zakon o sigurnosti željezni čkog prometa, Zakon o Hrvatskim željeznicama, Pravilnik o željezni čkoj infrastrukturi („Narodne novine“ 127/05), Pravilnik o op ćim uvjetima za gra ñenje u zaštitnom pružnom pojasu, („Narodne novine“ 93/10), Pravilnik o izgradnji u zaštitnom pojasu željezni čke pruge (HŽ 317). Željezni čka pruga u granicama obuhvata UPU-a grada Đur ñevca, oznake R 202, Varaždin- Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj, nije predvi ñena za zna čajnije promjene (rekonstrukcije, promjene statusa i sl.). Na podru čju UPU-a Đur ñevac na ukupnoj dužini trase pruge od 4.580 m postoji samo jedan cestovni prijelaz preko pruge sa županijskom cestom ŽC 2213 (Vinogradska ulica), a potrebno ga je poboljšati u smislu eventualnog ure ñenja kolnika ceste i pruge na križanju, zatim moderniziranje opremanjem prijelaza suvremenom svjetlosno-zvu čnom signalizacijom, zatim telekomunikacijskom (polaganje telekomunikacijskog pružnog kabela), opti čkom (polaganje opti čke infrastrukture) i drugom potrebnom opremom.
171 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Vodoopskrba Na podru čju obuhvata Plana razvijena je mreža javne vodoopskrbe. Predvi ña se rekonstrukcija vodoopskrbne mreže na mjestima koja ne udovoljavaju uvjetima sigurne opskrbe i u slu čaju znatnih gubitaka vode iz sustava.
Širenje mreže vodoopskrbe planira se na podru čjima za razvoj naselja i izdvojenim podru čjima za gospodarske i društvene aktivnosti.
Pri projektiranju nove vodoopskrbne mreže potrebno je poštivati protupožarne propise. Na svim javnim površinama potrebno je predvidjeti hidrante za priklju čak vatrogasnih ure ñaja na udaljenostima propisanim posebnim propisima.
Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, kao i zbog problema zaštite od daljnje degradacije kakvo će vode, pokrenuti su istražni radovi na lokaciji potencijalnog vodocrpilišta Đur ñevac 2, sjeverozapadno od grada. Dosadašnja ispitivanja pokazala su dobru kakvo ću vode i izdašnost od 240 – 300 l/s. Smještajem ovog novoplaniranog crpilišta na nenaseljenom prostoru uzvodno od urbaniziranog podru čja Đur ñevca, mogu će je u potpunosti osigurati zaštitu priljevnih zona, a procjenjuje se mogu ćnost zahvata zna čajnih koli čina vode dobre kakvo će, na temelju čega se može razmatrati podmirenje potreba vode šireg prostora, uklju čuju ći i podru čje susjedne Bjelovarsko-bilogorske županije. Od planiranog vodocrpilišta predvi ñena je izgradnja magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda ø600 na zapad, uz kanal Hotova, do granice sa op ćinom Virje te nastavno na sjeverozapad uz koridor željezni čke pruge do naselja Virje, gdje se spaja na planirani magistralni cjevovod Đur ñevac1 – Virje. Izgradnjom obilaznog voda crpilište Đur ñevac 2 – Virje, kojim bi se voda dopremala na podru čje op ćine Virje i omogu ćio spoj sa koprivni čkim vodoopskrbnim podru čjem, odteretio bi se postoje ći magistralni PVC cjevovod DN400 i DN280 kroz Đur ñevac, na kojem zbog lošijih karakteristika materijala dolazi do povremenih puknu ća.
3.5.2. Odvodnja Otpadne vode s podru čja obuhvata Plana pro čiš ćavaju se na mehani čko-biološkom ure ñaju, koji je pušten u rad 1987. godine, sa kapacitetom od 4 000 ES-a. U tijeku je dogradnja biološkog i rekonstrukcija mehani čkog dijela ure ñaja, čime će se kapacitet pro čista ča podi ći na projektiranih 9 000 ES-a. Ure ñaj se nalazi izvan obuhvata ovog Plana.
JLS je dužna osigurati skupljanje i pro čiš ćavanje komunalnih otpadnih voda, prije njihovog izravnog ili neizravnog ispuštanja u vode, u skladu s izdanom vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda.
Gra ñevine odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda moraju se projektirati, graditi i održavati tako da se osigura zaštita voda propisana Zakonom i propisima. Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici takvih gra ñevina dužni su iste podvrgnuti kontroli ispravnosti, a naro čito na vodonepropusnost, po ovlaštenoj osobi i ishoditi potvrdu o sukladnosti gra ñevine s tehni čkim zahtjevima za gra ñevinu.
Sustav javne odvodnje na podru čju grada vrlo je kompleksan, a njegovo funkcioniranje znatno otežano. Razlozi takvog stanja sustava, zbog čega dolazi i do otežanog rada ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda, leže u lošoj izvedbi kanalske mreže, neadekvatnim padovima nivelete kanala (mali ili kontrapadovi), ilegalnim priklju čcima oborinskih voda,
172 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA zacijevljenju oborinskih kanala i upuštanju istih u gradski sustav odvodnje, koji za to nije bio predvi ñen te je stoga nedovoljnog kapaciteta za prihvat oborinskih voda kod ve ćih kiša i sl.
Kako bi se poboljšalo funkcioniranje sustava proteklih godina izvršena je rekonstrukcija dijela sustava i izgradnja novih objekata: prepumpnih stanica, retenciono-preljevnog bazena, kišnih preljeva; no zbog pogrešaka u projektiranju i izvo ñenju nisu uklonjeni svi nedostaci te je potrebna sanacija izvršenih radova.
Za postizanje zadovoljavaju ćeg funkcioniranja sustava odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda grada Đur ñevca potrebno je izvršiti: • rekonstrukciju i završetak izgradnje MB ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda • rekonstrukciju sustava odvodnje na podru čju grada Đur ñevca • izgradnju nove oborinske kanalizacije u predjelu Novo Selo te upuštanje iste u otvoreni kanal Ivanjski, na predjelu izme ñu ulica Stjepana Radi ća i Istarske.
Širenje mreže odvodnje otpadnih voda planira se na podru čjima za razvoj naselja i izdvojenim podru čjima za gospodarske i društvene aktivnosti. Položaj planiranih cjevovoda na karti je orijentacijski, a to čan položaj cijevi i odluka da li će se kanalizacija voditi jednom ili s obje strane ulice utvrditi će se projektnom dokumentacijom.
3.5.3. Plinoopskrba
Podru čjem obuhvata Plana položen je magistralni plinovod Budrovac-Đur ñevac DN 150/50, kojim se plin dovodi do MRS Đur ñevac, gdje se tlak reducira na srednji tlak u opskrbnoj mreži od 3 bara. Podru čje obuhvata pokriveno je srednjetla čnom plinskom mrežom (1,5-3 bara) uz izuzetak nekolicine ulica na kojima je izvedena niskotla čna plinska mreža (do 100 mbar). Dio mreže izveden je od čeli čnih bešavnih cijevi, a dio, uglavnom rekonstrukcije, od PEHD cijevi.
Zbog porasta broja potroša ča, ali i dotrajalosti materijala čeli čnih cijevi na pojedinim dijelovima sustava potrebno je izvršiti rekonstrukciju, odnosno čeli čne cijevi zamijeniti PEHD- om ili cijevima čiji materijal zadovoljava propisane zahtjeve.
Širenje mreže plinoopskrbe planira se na podru čjima za razvoj naselja te izdvojenim podru čjima za gospodarske i društvene djelatnosti. Položaj planiranih cjevovoda na karti je orijentacijski, a to čan će se utvrditi projektnom dokumentacijom.
3.5.4. Elektroopskrba Na podru čju obuhvata Plana izgra ñena je srednjenaponska elektroenergetska mreža 10 kV dalekovoda i pripadaju ćih transformatorskih stanica 10/0,4 kV. Distribucijska mreža napaja se iz TS 35/10 kV ‘ Đur ñevac’ locirane na jugozapadnoj granici obuhvata.
Planira se sanacija naponskih prilika u NN mreži. Niskonaponska mreža u pravilu se planira graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u javne zelene površine. Dozvoljen je razvoj energetske mreže radi potreba kupaca iako nije ucrtana u grafi čkom dijelu Plana. Nove TS s pripadaju ćim kabelskim vodovima gradit će se u skladu s porastom potreba potroša ča, procesom urbanizacije i razvojem gospodarstva.
173 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
3.6. Uvjeti korištenja, ure ñenja i zaštite površina
3.6.1. Uvjeti i na čin gradnje Ovim Urbanisti čkim planom na temelju stupnja urbaniteta sa činjena je osnovna organizacija grada Đur ñevca odre ñivanjem prostornih cjelina na: uže urbano podru čje, šire urbano podru čje i suburbano podru čje. Na kartografskom prikazu 4. Uvjeti i na čin gradnje definirane su granice tih prostornih cjelina. Na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti i na čin gradnje u užem urbanom podru čju prikazani su detaljniji uvjeti i na čin gradnje u M 1:1 000.
U daljnjem tekstu se u ovisnosti o namjenskoj kategoriji i stupnju izgra ñenosti podru čja definiraju op ći uvjeti za cijelo podru čje obuhvata ovog Urbanisti čkog plana a opet naravno uvijek uzimaju ći naprijed izre čenu podjelu podru čja – uže, šire i suburbano. Ukoliko posebnim uvjetima za svako zasebno navedeno podru čje nije propisano druk čije, sve intervencije u smislu nove gradnje, dogradnje, nadogradnje ili zamjene postoje će gra ñevine, odvijat će se po op ćim uvjetima.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE PROIZVODNE (I)
− Najmanja dozvoljena površina gra ñevne čestice je Pmin=1.120,0 m 2. Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 28,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 40,0 m. − Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis = 3,0 . − Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − U slu čajevima gradnje gra ñevina u neizgra ñenim podru čjima najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu osnovnih gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je 5,0 m. − U slu čajevima gradnje gra ñevina u neizgra ñenim podru čjima najmanja udaljenost prate će i pomo ćne grañevine od najbliže strane osnovne gra ñevine na susjednoj gra ñevnoj čestici može biti 1,0 m . − Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. − Najve ća etažna visina pomo ćnih i prate ćih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax=6,0 m, a iznimno i više. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, šed, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Gospodarske zone treba ure ñivati na na čin da gra ñevine unutar zone budu najmanje 5,0 m udaljene od gra ñevnih čestica stambene, mješovite, javne i društvene te sportsko- rekreacijske namjene. − Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m, a iznimno i više. − Novoformirana gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 5,50 m.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENE POSLOVNA (K)
− Na gra ñevine poslovne namjene primjenjuju se slijede ći uvjeti o smještaju gra ñevina gospodarske namjene - poslovna:
174 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Gospodarske gra ñevine-poslovne namjene mogu se graditi u sklopu zone gospodarske namjene-proizvodna (I) a tada najmanja dozvoljena površina grañevne čestice za gradnju gra ñevine gospodarske namjene-poslovne (K) je Pmin=1 000,0 m 2. Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice gospodarske namjene-poslovne (K) u sklopu zone gospodarske namjene-proizvodna (I) je 25,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice gospodarske namjene-poslovne (K) u sklopu zone gospodarske namjene-proizvodna (I) je 40,0 m. − Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig = 0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis = 3,0.
− Gospodarske gra ñevine–poslovne namjene mogu se graditi unutar ostalih izgra ñenih dijelova gra ñevinskog podru čja naselja kao gra ñevine na pojedina čnim gra ñevnim česticama i interpolacijom gra ñevne čestice unutar karakteristi čnog uzorka naselja. − S obzirom na smještaj gra ñevine na gra ñevnoj čestici gra ñevine mogu biti: − Slobodnostoje će gra ñevine, − Poluotvorene gra ñevine, − Ugra ñene gra ñevine – u nizu. Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dati su u tablici: Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti čestice Na čin izgradnje čestice čestice kig kis Pmin osnovne gra ñevine Sub Sub Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže Šire urba Uže Šire urba Suburbano Suburbano Suburbano no no podru čje podru čje podru čje Podru čje Podru čje Prizemne, jednokatne i 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 dvokatne
− Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,50 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − Gra ñevine gospodarske namjene poslovne – pretežito trgova čke (K2) treba urediti na na čin da gra ñevine unutar zone budu najmanje 4,0 m udaljene od gra ñevnih čestica stambene, mješovite, javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene. Preporu ča se gra ñevina gospodarske namjene poslovna–pretežito trgovačke (K2) od stambene, mješovite, javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene odijeliti pojasom urbanog zelenila ili javnom prometnom površinom. − Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. Visina gra ñevina koje radi tehnoloških procesa koji se u njima obavljaju kao što su dimnjaci, kotlovnice, strojarnice dizala i slično, može biti i viša od navedenih maksimalnih visina. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m, a iznimno i više.
175 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Novoformirana gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA NA POVRŠINAMA TURISTI ČKO-UGOSTITELJSKE NAMJENE - (T1)
− Površina gra ñevne čestice za gradnju gra ñevine iznosi najmanje Pmin = 480,00 m 2 . Najmanja dozvoljena širina gra ñevne čestice je 16,0 m. Najmanja dozvoljena dubina gra ñevne čestice je 30,0 m. − Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,6. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =3,0 . − Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − U slu čaju gradnje u nizu može se planirati kolni pristup (pasaž) minimalne širine 3,0 m na stražnji dio gra ñevne čestice. − Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. − Ograde prema javnim površinama nije obvezno graditi (osim za specifi čne dijelove kao npr. gospodarske dvorišta, infrastrukturne gra ñevine i sli čno). − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Novoformirana gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine 4,50 m.
176 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA NA POVRŠINAMA MJEŠOVITE NAMJENE (M1 i M2) − Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dati su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no Prizemne Po/S+P+Pk 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 2,1 1,8 1,5
e ć Jednokatne Po/S+P+1K+ 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 2,8 2,4 2,0 Pk evine
ñ Dvokatne Po/S+P+2K+ 16,0 30,0 480,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 gra Pk
Slobodnostoje Ostalo (do Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk) Prizemne Po/S+P+Pk 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 2,1 1,8 1,5
evine evine
ñ Jednokatne Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 2,8 2,4 2,0 Pk Dvokatne Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 Pk Ostalo (do Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Poluotvorenegra Pk) Prizemne Po/S+P+Pk 10,0 30,0 300,0 0,7 0,6 0,5 2,1 1,8 1,5
evine Jednokatne ñ Po/S+P+1K+ 10,0 30,0 300,0 0,7 0,6 0,5 2,8 2,4 2,0 Pk Dvokatne
enegra Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,7 0,6 0,5 3,5 3,0 2,5 ñ Pk Ostalo (do Ugra Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk)
− Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,5 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 3,0 m a preporuka je 4,0 m. U slu čaju gradnje u nizu može se planirati kolni pristup (pasaž) minimalne širine 3,0 m na stražnji dio gra ñevne čestice. − Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više.
177 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Na odre ñenim podru čjima unutar obuhvata ovog Urbanisti čkog plana dozvoljena je najve ća etažna visina gra ñevina E=Po/S+P+4K+Pk, odnosno max visina gra ñevine je Vmax=16,0 m. − Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje, - 4,5 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - višestambeno stanovanje, pretežito poslovnoj namjeni, - kao i ostale širine kolnog pristupa koje se iznimno mogu propisati ovisno o konfiguraciji terena i slično, odnosno sukladno posebnim uvjetima nadležnog tijela koje upravlja prometnicom na koju se vrši priklju čak. - Garažni prostor ako se nalazi u podzemnoj etaži može zauzimati 100% površine gra ñevne čestice u užem urbanom podru čju. Ne ra čuna se u izgra ñenost gra ñevne čestice.
Uvjeti gradnje terasa, nadstrešnica, kioska i ostalih gra ñevina u sklopu mješovite namjene (M – M1 i M2) Terase i nadstrešnice koje su sastavni dio ugostiteljske namjene moraju zadovoljiti sljede će uvjete: − postavljanje terasa i nadstrešnica kao montažnih gra ñevina mogu će je samo na temelju idejnog rješenja, o kojem će odlu čivati nadležni upravni odjel grada Đur ñevca, − položaj terase i nadstrešnice mora biti takav da ne ometa kretanje pješaka i odvijanje prometa. Na česticama javnih površina, može se temeljem rješenja nadležnog upravnog odjela Grada Đur ñevca, odobriti korištenje javne površine u svrhu postave privremene, montažne gra ñevine – kioska: − minimalna udaljenost privremene, montažne gra ñevine–kioska, od kolnika je 5,0 m, − kiosk treba biti industrijski, serijski proizvod, ili posebno projektiran manji montažni ili pokretni objekt koji služi za prodaju novina, vo ća i povr ća i drugih proizvoda,
Uvjeti gradnje gra ñevina poljoprivrednih djelatnosti u sklopu mješovite namjene - pretežito stambena (M1) - Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) kao prate će gra ñevine u širem urbanom podru čju i u suburbanom podru čju mogu se graditi gospodarske gra ñevine poljoprivrednih djelatnosti bez izvora zaga ñenja i negativnog utjecaja na stanovanje - Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) u užem urbanom podru čju ne mogu se graditi nove prate će gra ñevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti – uzgoj životinja (svinjci, peradarnici, kuni ćnjaci i drugo). - Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) u širem urbanom podru čju mogu se graditi nove prate će gra ñevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti – uzgoj životinja (peradarnici, kuni ćnjaci i drugo ali ne svinjci) . Dozvoljeni kapacitet je 10 uvjetnih grla ali u koje se ne ubrajaju svinje. - Na površinama mješovite namjene - pretežito stambena (M1) u suburbanom podru čju mogu se graditi nove prate će gra ñevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti – uzgoj životinja (staje za mlije čne krave, goveda, svinjci, peradarnici, kuni ćnjaci i drugo).
178 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Dozvoljeni kapacitet je 20 uvjetnih grla i do 100,0 m 2 silaže sto čne hrane. Koeficijent izgra ñenosti parcele mješovite namjene sa gra ñevinama namijenjenim poljoprivrednoj djelatnosti može iznositi najviše kig=0,6.
UVJETI SMJEŠTAJA GRA ĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Gra ñevine predškolske namjene − Na gra ñevnoj čestici namijenjenoj gradnji predškolskih ustanova potrebno je osigurati 15,0-30,0 m 2 gra ñevinskog zemljišta po djetetu. − Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =1,6. − Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=10,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. − Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 3,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu, najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0 . − Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osiguran neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m.
Gra ñevine školske namjene − Na gra ñevnoj čestici namijenjenoj gradnji srednje ili osnovne škole potrebno je osigurati 20,0-40,0 m 2 /u čeniku. − Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0. − Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. − Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 3,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0 . − Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m.
Dom za starije i nemo ćne
− Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0.
179 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više. Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. − Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 0,5 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0. − Gra ñevnu česticu dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m.
Gra ñevine vjerske namjene − Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0. − Najve ća etažna visina gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=12,0 m, a iznimno i više za pojedine gra ñevine ili dijelove gra ñevine (zvonike, kupole,…). Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 4,50 m, a iznimno i više. − Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 30% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine 4,50 m.
Gra ñevine za sport i rekreaciju − Koeficijent izgra ñenosti gra ñevne čestice kig ne smije biti ve ći od kig=0,4. Koeficijent iskorištenosti gra ñevne čestice kis ne smije biti ve ći od kis =2,0. − Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina osnovne gra ñevine je Vmax=15,0 m, a iznimno i više za pojedine gra ñevine ili dijelove gra ñevine (tribine stadiona, dvorane, dimnjak kotlovnice, …). − Najve ća etažna visina prate ćih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 6,0 m, a iznimno i više. − Udaljenost grañevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Udaljenost gra ñevine od ostalih me ña gra ñevne čestice iznosi najmanje 1,0 m a od jedne uzdužne me ñe gra ñevne čestice moraju biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora odre ñenog posebnim propisima, ali ne manje od 4,0 m. − Otvorena športska igrališta od me ñe moraju biti udaljena najmanje 1,0 m. − Sportsko rekreacijski sadržaji moraju biti zastupljeni najmanje sa 70% u GBP. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, šed, ba čvasti ili kosi nagiba do 450. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Omogu ćuje se postavljanje ograde na granici gra ñevne čestice najve će visine 1,50 m, odnosno zaštitnih ograda propisane visine za otvorena sportska igrališta.
180 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Gra ñevna čestica mora imati osiguran pristup na prometnu površinu najmanje širine kolnika od 4,50 m.
Uvjeti i na čin gradnje stambenih gra ñevina Uvjeti smještaja individualne stambene gra ñevine Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dani su u tablici: Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no
e
ć Prizemne 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 1,8 1,5 1,5 Po/S+P+Pk
evine ñ Jednokatne
gra Po/S+P+1K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Pk Slobodnostoje
− Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 8,50 m, a iznimno i više. − Najve ća etažna visina prate će i pomo ćne gra ñevine je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 3,5 m, a iznimno i više. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu, minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje.
181 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Poluotvorene gra ñevine Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dani su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no
Prizemne 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 1,8 1,5 1,5 Po/S+P+Pk
evine ñ Jednokatne
gra Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Poluotvorene Pk
− Udaljenost grañevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 8,50 m, a iznimno i više. − Najve ća etažna visina prate će i pomo ćne gra ñevine je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 3,50 m, a iznimno i više.
− Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje.
182 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Ugra ñene gra ñevine – u nizu Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dati su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgra ñenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no
Prizemne 10,0 30,0 300,0 0,6 0,5 0,5 1,8 1,5 1,5
ene Po/S+P+Pk ñ evine ñ Jednokatne 10,0 30,0 300,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Ugra gra Po/S+P+1K+ Pk − Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Najve ća etažna visina osnovne gra ñevine je E=Po/S+P+1K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 8,50 m, a iznimno i više. − Najve ća etažna visina prate će i pomo ćne gra ñevine je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax= 3,0 m, a iznimno i više. − Krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, ba čvasti ili kosi nagiba do 45 0. − Gra ñevnu česticu potrebno je urediti kao zelenu i hortikulturno ure ñenu površinu najmanje 20% od ukupne površine gra ñevne čestice. − Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 m. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine: - 3,0 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - individualno stanovanje.
183 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Uvjeti smještaja višestambene gra ñevine Uvjeti ure ñenja gra ñevne čestice s obzirom na uže, šire i suburbano podru čje dati su u tablici:
Najmanja Najmanja Najmanja Dozvoljeni Dozvoljeni površina širina dubina koeficijent koeficijent gra ñevne gra ñevne gra ñevne izgrañenosti iskorištenosti Na čin izgradnje čestice čestice čestice kig kis osnovne gra ñevine Pmin Uže/Šire/ Uže/Šire/ Uže/Šire/ Sub Sub Suburbano Suburbano Suburbano Uže Šire urba Uže Šire urba podru čje podru čje podru čje no no Jednokatne
e Po/S+P+1K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 ć Pk Dvokatne Po/S+P+2K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,5 3,0 2,5 2,5 evine
ñ Pk Ostalo do gra Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Slobodnostoje Pk
Jednokatne Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Pk Dvokatne Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 3,0 2,5 2,5 evine
ñ Pk Ostalo do gra
Poluotvorene Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk
Jednokatne Po/S+P+1K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 2,4 2,0 2,0 Pk Dvokatne ene Po/S+P+2K+ 14,0 30,0 420,0 0,6 0,5 0,5 3,0 2,5 2,5 ñ evine
ñ Pk Ostalo do Ugra gra Po/S+P+4K+ 16,0 30,0 480,0 0,6 0,5 0,4 3,6 3,0 2,4 Pk
− Udaljenost gra ñevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m. − Najmanja me ñusobna udaljenost izme ñu gra ñevina koje su smještene na dvije gra ñevne čestice je 4,0 m. − Najve ća etažna visina višestambenih gra ñevina je E=Po/S+P+2K+Pk, odnosno max. visina gra ñevina je Vmax= 11,50 m, a iznimno i više. − Na odre ñenim podru čjima unutar obuhvata ovog Urbanisti čkog plana dozvoljena je najve ća etažna visina višestambenih gra ñevina E=Po/S+P+4K+Pk, odnosno max. visina gra ñevine je Vmax=16,0 m. − Najve ća etažna visina prate ćih i pomo ćnih gra ñevina je E=Po/S+P+Pk, odnosno max. visina je Vmax= 3,50 m, a iznimno i viša. − Najmanje 20% gra ñevinske čestice mora se urediti kao zelena površina namijenjena za odmor i rekreaciju stanara. − Gra ñevne čestice dozvoljeno je ograditi zaštitnim ogradama, maksimalne visine do 1,50 metara. − Svaka gra ñevna čestica mora imati osigurani neposredni kolni prilaz na prometnu površinu minimalne širine:
184 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
- 4,50 m za gra ñevne čestice namijenjene pretežito stambenoj namjeni - višestambeno stanovanje.
Posebni uvjeti smještaja gra ñevina za stanovanje u novoplaniranim stambenim četvrtima i preostalom neizgra ñenom dijelu Radni čke ceste − Podru čje Radni čke ceste je ve ćim dijelom izgra ñen a za preostali dio neizgra ñenog podru čja ovim Urbanisti čkim planom se odre ñuju uvjeti smještaja gra ñevina sa preporukom da se poštuje postoje ći na čin gradnje.
Posebni uvjeti smještaja i na čin gradnje za uže urbano podru čje, prikazano na kartografskom prikazu 4.1.
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
Očuvanje ukupnih vrijednosti prostora jedno je od osnovnih na čela suvremene zaštite kulturnih dobara. To podrazumijeva da pored o čuvanja pojedina čnih vrijednih gra ñevina treba težiti ka o čuvanju cjelovitosti naselja i vrijednih predjela krajolika koji svojim sastavnim elementima čine skladne krajobrazne cjeline.
3.6.2.1. Mjere zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti i posebnosti
Prostor se koristi s odre ñenom namjenom te je njime potrebno svrhovito gospodariti i sprije čiti nepotrebno i nekontrolirano zauzimanje zemljišta. Treba uvažavati prirodne zna čajke, proizvodnju prilagoditi biološkim ciklusima bez one čiš ćenja, o čuvati krajobraznu fizionomiju podru čja. Intervencije u prostoru mogu ćih brzih ekonomskih u činaka zahtjeva primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša, krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. Gra ñevine se lociraju, izvode i koriste na na čin da ne ometaju korištenje prostora i drugih gra ñevina, da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti okoliša i da se skladno uklapaju u krajolik. Potrebno je o čuvanje svih postoje ćih tipova prirodne vegetacije i staništa biljnih i životinjskih zajednica na svim površinama gdje je to mogu će. Temeljni zadatak Urbanisti čkog plana je omogu ćiti održiv razvoj i o čuvanje harmoni čnog odnosa i kvalitetnog suživota prirodnog i antropogenog krajolika afirmiraju ći na čela i ciljeve zaštite kulturne i prirodne baštine.
Posebno vrijedne zone krajolika 1. Izgra ñeni krajolik, Uže urbani, šire urbano i suburbano podru čje. 2. Industrijski krajolik, Podru čje industrijske zone.
Prostor je umjerene izgra ñenosti, a kako bi sa čuvao svoja osnovna obilježja potrebno je: 1. Štititi vrijedne predjele prirodnog krajobraza: − Očuvanjem prirodnog integriteta i specifi čnih obilježja cjeline, − Očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, naro čito režima voda, kako bi se održale karakteristike prostora, − Očuvanjem prostora prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene, − Neizgra ñene i ozelenjene prostore unutar naselja treba obnoviti i redovito održavati, − Izbjegavanje vo ñenja trasa infrastruktura koje narušavaju vizualni identitet predjela. 2. Vrijedne dijelove izgra ñenog krajobraza treba štititi na na čin: − Očuvanjem sadašnje namjene površina, na čina korištenja i gospodarenja, te veli činom gra ñevnih čestica, − Očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta me ñuodnosa kultiviranih krajobraza prema naseljima, vodotocima, šumama,
185 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
− Sa čuvati inženjersko-komunalnu i urbanu opremu naselja (zdence, raspela, spomen- obilježja) koja unutar naselja markiraju prostor, središte ili neki drugi važan dio naselja. Na taj na čin će se sa čuvati primarni prostorni odnosi i akcentiranost u prostoru. − Poslovne zone smještati tamo gdje će izazvati manje prostorne i vizualne konflikte, − Industriju, skladišta i sli čne gra ñevine i komplekse ne smještati unutar vrijednih vizura na naselja i njihove reperne gra ñevine. − Predvidjeti hortikulturno ure ñenje uz sve gra ñevine unutar poslovnih zona kako bi se ublažili kontrasti neizgra ñenog i izgra ñenog prostora.
3.6.2.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na podru čju grada Đur ñevca obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ 69/99.,151/03.,157/03., 87/09. i 88/10.). Temeljem valorizacije kulturnih dobara, s ciljem o čuvanja osnovnih sastavnica povijesnog i kulturnog identiteta analiziranog podru čja, op će se mjere zaštite svode na zaštitu sa čuvanih integralnih kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti. Neke kategorije kulturne baštine osobito stambene gra ñevine ugrožene su i svedene na ostatke, potrebno je hitno djelovati kako bi se zadržao kulturološki kontinuitet. Pregled kulturnih dobara na podru čju grada Đur ñevca prema predloženim vrstama, temelji se na Zakonu o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara, a uskla ñen je s važe ćim me ñunarodnim dokumentima: poveljama, konvencijama i preporukama zaštite kulturne baštine (UNESCO, ICOMOS, Vijeće Europe). Na kartografskom prikazu 3. „Uvjeti korištenja, ureñenja i zaštite prostora“ tamnoplavom bojom ozna čena su kulturna dobra koja su zašti ćena (Z i P). Srednje plavom bojom ozna čena su evidentirana dobra (L) i izrazito svjetlo plavom bojom su označena dobra od lokalnog zna čaja (L) koja su važan element identiteta prostora stoga njihovu zaštitu treba provoditi na lokalnoj razini. Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i mogu biti: − Pokretne i nepokretne stvari od umjetni čkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog zna čenja, − Arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedo če o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetni čku, povijesnu i antropološku vrijednost, − Nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština, − Zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.
Pregled spomeni čkih skupina inventariziranih na podru čju grada Đur ñevca:
(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
1. KULTURNO - POVIJESNE CJELINE 1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA GRADSKIH OBILJEŽJA 1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE 1.3. POVIJESNO – MEMORIJALNA PODRU ČJA I CJELINE
2. POJEDINA ČNE GRA ĐEVINE – KOMPLEKSI GRA ĐEVINA 2.1. SAKRALNE GRA ĐEVINE 2.1.1. ŽUPNE CRKVE 2.1.2. KAPELE I KAPELE POKLONCI
186 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
2.2. CIVILNE GRA ĐEVINE 2.2.1. STAMBENE GRA ĐEVINE 2.2.2. GRA ĐEVINE JAVNE NAMJENE 2.2.3. ZANATSKE I INDUSTRIJSKE GRA ĐEVINE 2.3. URBANA OPREMA NASELJA 2.4. SPOMEN OBILJEŽJA
3. KULTURNI KRAJOLIK 3.1. PARK ARHITEKTURE 3.2. POSEBNO VRIJEDNE ZONE KRAJOBRAZA 3.3. TO ČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI
(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA
(A) NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
1. KULTURNO - POVIJESNE CJELINE
1.1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA GRADSKIH OBILJEŽJA R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Povijesna urbana cjelina 1. Centralni dio Grada Đur ñevca L - Grad Đur ñevac
Mjerama zaštite Povijesne urbane cjelina grad Đur ñevca (L) odre ñuje se: - zaštita karakteristi čnog uzorka naselja, - zaštita organizacije gra ñevne čestice, - zaštita namjene zemljišta, - zaštita tipologije, gabarita i oblikovanja tradicijske stambene, gospodarske i ostale arhitekture prilikom nove izgradnje i rekonstrukcije gra ñevina, - zaštita prilikom ure ñenja javnih prostora, urbane opreme i javne plastike. Tradicijske gra ñevine je mogu će prilagoditi suvremenim zahtjevima stanovanja ili ih privesti nekoj drugoj namjeni.
1.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE Arheološka baština je Zakonom o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara zašti ćena bez obzira na status zaštite stoga je na kartografskom prikazu ozna čena tamnoplavom bojom (E) i svijetloplavom bojom (L).
R. br.: Naziv lokaliteta Lokalitet Registar Hotel Picok – prapovijest – slu čajni nalaz latenskog 1. Đur ñevac, središte naselja L ma ča prilikom gradnje hotela Kapelica sv. Rozalije - 2. antika – slu čajni nalaz Đur ñevac, kod kapele sv. Rozalije L anti čke keramike Lokalitet prapovijest – 3. slu čajni nalaz neoliti čke Đur ñevac, Z dio naselja L sjekire Stari grad - srednji vijek – 4. Đur ñevac, dio naselja uz stari grad E srednjovjekovna utvrda 5. Taboriš ć - prapovijest, Đur ñevac, JI od naselja E
187 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
keramika
Prilikom izrade tehni čke dokumentacije za infrastrukturne sustave položene na površinu ili ispod površine tla, potrebno je provesti terenska istraživanja radi utvr ñivanja potencijalnih arheoloških lokaliteta, odnosno probna sondažna arheološka istraživanja radi potvrde prezentnosti i opsega rasprostiranja arheološkog lokaliteta. Istraživanja je potrebno adekvatno dokumentirati i elaborirati. Elaborat zaštite arheološke baštine sastavni je dio tehni čke dokumentacije za isho ñenje odobrena za gradnju infrastrukturnih sustava.
1.3. POVIJESNO – MEMORIJALNA PODRU ČJA I CJELINE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar 1. Groblje Đur ñevac, I dio naselja L
Radi zaštite povijesno-memorijalne cjeline: − kontaktna zona oko groblja, izvan utvr ñenih gra ñevinskih podru čja, ne smije se izgra ñivati, odnosno dozvoljena je samo gradnja parkirališnih površina isklju čivo u funkciji groblja, − unutar groblja potrebno je održavati karakteristi čno pejsažno ure ñenje karakteristi čnom crnogoricom.
2. POJEDINA ČNE GRA ĐEVINE – KOMPLEKSI GRA ĐEVINA 2.1. SAKRALNE GRA ĐEVINE 2.1.1. ŽUPNE CRKVE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar č Đ ñ 1. Crkva sv. Jurja Mu enika ur evac, Trg sv. Jurja E
2.1.2. KAPELE I KAPELE POKLONCI
R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Kapela Presvetog Srca 1. Đur ñevac, Ul. kralja Tomislava Z - 3264 Isusova 2. Kapela sv. Rozalije Đur ñevac, ul. Đure Basari čeka E 3. Kapela Trpe ćeg Isusa Đur ñevac, ul. Đ. Basari čeka L 4. Kapela MB Žalosne Đur ñevac, na groblju L 5. Grobnica obitelji Ma ñeri ć Đur ñevac, na groblju L
2.2. CIVILNE GRA ĐEVINE 2.2.1. STAMBENE GRA ĐEVINE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite Stambena gra ñevina sa 1. Đur ñevac, Ulica Đure Basari čeka 30 E gospodarstvom Ulica Antuna Radi ća k.br. 3, Ulica Augusta Šenoe k.br. 6, Ulica bana Jela čića 6, 15, 19, 23, 45, 47, 61, 78, 84, 85, 87, 97, 99, 100, Stambene gra ñevine sa 104, 130, 136, 139, E 2. gospodarstvom Bjelovarska ulica k.br. 3, 11, 13, 24, Bregovita ulica k.br. 1, Ulica Donji Brvci k.br. 11, 24, Ulica Đure Basari čeka k.br. 2-6, 21,
188 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
37, 46, 61, 69, 89, 92, 95, 96, , 113, 119, 120, 123, 127, 128, 134, 137, 139, 140, 145, Ulica Grgura Karlov čana k.br. 8, 17, 37, Ulica Ivana Gunduli ća k.br. 4, 6, 12, 14, 20, 22, Ulica Šandora Brauna k.br. 9, 38, Ulica Kralja Petra Krešimira k.br. 5, Ulica kralja Tomislava k.br. 5, 12, 42, 62, 63, 85, 90, 100, 115, Ulica kralja Zvonimira k.br. 6, 10, 36, Ulica Ljudevita Gaja k.br. 4, 14, 16, 20, , 32, 43, 49, Ulica Matije Gupca k.br. 8, 24, 36, 38, Ulica M.P. Miškine k.br. 8, Ulica Pavla Radi ća k.br. 14, 17, 23, 27, Ulica Petra Preradovi ća k.br. 2, 12, 15, 20-26, 21-27, 33-37, Ulica Peš ćenica k.br. 16, Ulica Petra Zrinskog 8, Severova čka ulica 3, 7, Ulica Stjepana Radi ća od trga do raskrižja s Ulicom Ivana Đuriševi ća obostrano, 10-18, 19-29, 35, 36, 40, 41, 53, 64, 101, 115, 145, Trg svetog Jurja k.br. 8.
Stambene gra ñevine ugrožene su i svedene na ostatke, potrebno je hitno djelovati kako bi se zadržao kulturološki kontinuitet.
2.2.2. GRA ĐEVINE JAVNE NAMJENE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite 1. Poslovna gra ñevina Đur ñevac, Trg Sv. Jurja 5 E Poslovna gra ñevina - 2. Đur ñevac, Ul. S. Radi ća 1 E Vije ćnica grada Đur ñevca
2.2.3. ZANATSKE I INDUSTRIJSKE GRA ĐEVINE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Status zaštite 1. Mlin Đur ñevac, Vinogradska ulica E
Mjerama zaštite nepokretne kulturne baštine odre ñuje se: − Zaštita povijesnih struktura i izvornih graditeljskih sklopova za sva zašti ćena (Z), preventivno zašti ćen (P), evidentirana (E) i lokalna dobra (L) graditeljske baštine, − Zaštita ambijentalnih vrijednosti, tipologije, gabarita i oblikovanja graditeljske baštine lokalnog zna čaja, − Čuvanje i održavanje urbane opreme i spomen obilježja, te njena sanacija i rekonstrukcija prema izvornim oblicima.
189 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
2.3. URBANA OPREMA NASELJA R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Đur ñevac, na križanju ul. M. Gupca i 1. Poklonac BDM L P. Zrinskog 2. Poklonac MB Bistri čke Đur ñevac, na raskrižju kod groblja L Đur ñevac, na križanju ul. M. Gupca i 3. Raspelo L A. Radi ća Đur ñevac, na križanju ul. M. Gupca i 4. Raspelo L Šandora Brauna Đur ñevac, na mjestu srušene kapele 5. Raspelo L Sv. Lovre Đur ñevac, na mjestu nekadašnjeg 6. Raspelo L naselja Sv. Jurja Đur ñevac, raskrižje Bjelovarska i P. 7. Raspelo L Radi ća
2.4. SPOMEN OBILJEŽJA R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar 1. Spomen-obilježje Đur ñevac, u parku L
3. KULTURNI KRAJOLIK
3.1. PARK ARHITEKTURE R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar 1. Središnji gradski park Đur ñevac L
Na podru čju grada Đur ñevca od hortikulturnih vrijednosti nalazi se središnji gradski park uz crkvu svetog Jurja Mu čenika čija je vrijednost lokalnog zna čaja (L). Mjere zaštite urbanih i prirodne vrijednosti parka potrebno je provoditi zadržavanjem postoje će veli čine i oblika prostora, uz razvijanje i kultiviranje prirodnog fonda, te kvalitetno održavanje. Unapre ñenje stanja u prostoru mogu će je provoditi u duhu parkovne arhitekture.
3.2. TO ČKE I POTEZI PANORAMSKE VRIJEDNOSTI R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Vizura na crkvu sv. Jurja Đur ñevac, Trg sv. Jurja 1. E Mu čenika Vizura na Stari grad Đur ñevac, Starogradska ulica 2. E Đur ñevac
Zona ekspozicije za cjeline kao i za pojedina čna kulturna dobra obuhva ća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedina čno kulturno dobro i omogu ćavaju vrijedne vizure.
(B) POKRETNA KULTURNA DOBRA
190 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
R. br.: Kulturno dobro Naselje, pozicija Registar Crkva sv. Jurja Mu čenika 1. Đur ñevac Z – 3732 – orgulje Gradska vije ćnica – 2. Đur ñevac P – 943 zbirka slika J. Turkovi ća Kapela sv. Rozalije – P – 1129 3. Đur ñevac inventar P – 998 Etnografska zbirka 4. Đurñevac E Slavka Čambe
Sve zahvate, na pokretnim kulturnim dobrima potrebno je provodite prema posebnim uvjetima i odobrenju nadležnog konzervatorskog odjela.
Smjernice i preporuke zaštite krajolika, povijesnih cjelina i arheoloških zona
1. Propisanim mjerama utvr ñuju se obvezatni upravni postupci te na čin i oblici graditeljskih i drugih zahvata na kulturnim dobrima i česticama koje se nalaze te unutar zona zaštite s utvr ñenim spomeni čkim svojstvima. 2. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljede ći zahvati na zašti ćenim kulturnim dobrima: popravak i održavanje postoje ćih gra ñevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i gra ñevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja gra ñevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zašti ćenim česticama ili unutar zašti ćenih cjelina, funkcionalne prenamjene postoje ćih gra ñevina, izvo ñenje radove na arheološkim lokalitetima. 3. U skladu sa zakonima za sve nabrojene zahvate na kulturnim dobrima za koje je ovim Urbanisti čkim planom utvr ñena obveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel) potrebno je: − Mjere zaštite dobara utvr ñuje nadležni konzervatorski odjel i to op ćim i posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara za zašti ćena kulturna dobra (Z) i preventivno zašti ćena dobra (P), te stru čnim mišljenjima za evidentirana dobra (E) i dobra lokalnog zna čaja (L), na zahtjev upravnih tijela nadležnih za gradnju, odnosno investitora. − Mjere zaštite utvr ñuju se za sve zahvate unutar prostorne me ñe zašti ćenih kulturnih dobara (Z) i preventivno zašti ćenih dobara (P), kako je to odre ñeno rješenjem Ministarstva kulture odnosno nadležnog konzervatorskog odjela. Za evidentirana dobra i dobra graditeljske baštine lokalnog zna čaja, prostornom me ñom smatra se pripadaju ća katastarska čestica. 4. Zašti ćenim dobrima, odredbama ovog Urbanisti čkog plana smatraju se: Z – Zašti ćena kulturna doba kojima je posebnim rješenjem Ministarstva kulture utvr ñeno trajno svojstvo kulturnog dobra te su ista upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu zašti ćenih kulturnih dobara. P – Preventivno zašti ćena dobra kojima je posebnim rješenjem nadležnog konzervatorskog odjela odre ñena privremena zaštita, te su ista upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Listu preventivno zašti ćenih dobara. Preventivna zaštita donosi se na rok od 3 godine, a za arheološku baštinu na rok od 6 godina. Nakon provedenih istraživanja i dokumentiranja u svrhu utvr ñivanja svojstva kulturnog dobra, nadležni konzervatorski odjel podnosi prijedlog Ministarstvu kulture za provo ñenjem trajne zaštite. E – Evidentirana dobra za koje se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra, predložena ovim planom na temelju Konzervatorske podloge. Za evidentirana dobra nadležni konzervatorski odjel po službenoj će dužnosti donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti i pokrenuti postupak utvr ñivanja svojstva kulturnog dobra. L – Dobra od lokalnog zna čaja bitna za o čuvanje identiteta, tradicije i kontinuiteta prostora, predložena ovim planom na temelju Konzervatorske podloge. Dobra lokalnog zna čaja, osim navedenih, Gradsko vije će Grada Đur ñevca može proglasiti zašti ćenim uz osiguranje uvjeta
191 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA i sredstva potrebnih za provedbu odluke, a na čin njegove zaštite utvrdit će uz prethodnu suglasnost nadležni konzervatorski odjel. 5. Dobra iz to čke 4. potrebno je rabiti sukladno njihovoj namjeni te održavati tako da se ne naruše svojstva dobra, odnosno kulturnog dobra.
3.7. Sprje čavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, one čiš ćavanja zraka, zaga ñivanja podzemnih i površinskih voda i tla i sl.), te ce se isklju čiti one djelatnosti i tehnologije koje one čiš ćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvaliteta rada na susjednim gra ñevnim cesticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Na zaštitu okoliša ce s više aspekata pozitivno utjecati postoje će i planirane zelene površine.
Utjecaj na tlo Velik utjecaj na tlo na podru čju obuhvata Plana ima poljoprivredna proizvodnja, koja je vrlo intenzivna na podru čju Grada Đur ñevca i mogu ćom neadekvatnom primjenom duši čnih gnojiva i zaštitnih sredstava može biti zna čajan izvor zaga ñenja tla. Zaga ñenje tla i voda može prouzro čiti uzgoj stoke. Stajski gnoj ispuštanjem izravno u vodotoke uzrokuje one čiš ćenja, kao što i ispiranjem sa zagnojenih poljoprivrednih površina dospijeva u podzemne vode. Pritisak na tlo čini i širenje gra ñevinskih podru čja i urbanizacija prostora, što se može umanjiti racionalnim korištenjem prostora i planiranjem javnih parkova i trgova. Tlo se one čiš ćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te naro čitu pažnju treba posvetiti modernizaciji i proširivanju mreže odvodnje otpadnih voda, te kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizi čke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima.
Utjecaj na vode Kao što je ve ć spomenuto intenzivna poljoprivredna i sto čarska proizvodnja zna čajan je činitelj na vode, a spre čavanje nepovoljna utjecaja postiže se pravilnom upotrebom sredstava za tretiranje usjeva, zaštitnih sredstava, zbrinjavanjem otpadnih voda sa farmi te primjenom sli čnih mjera. Zaštita izvorišta vode za pi će postiže se uspostavom zona sanitarne zaštite, unutar kojih se propisuju mjere zaštite za pojedinu zonu. S ciljem zaštite podzemnih voda potrebno je izgraditi kvalitetan sustav odvodnje otpadnih voda te izvršiti potrebnu rekonstrukciju i dogradnju ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda. Isto je potrebno osigurati izgradnju oborinske odvodnje sa prometnica, željezni čke pruge, parkirališta, kako bi se sprije čilo eventualno zaga ñenje podzemnih voda sa tih površina.
Utjecaj na zrak Za promatrano podru čje ne raspolaže se sa relevantnim pokazateljima za ocjenu kakvo će zraka te je stoga potrebno, kako bi se sprije čio nepovoljan utjecaj na zrak, postupiti sukladno Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 178/04, 60/08) te podzakonskim propisima proizašlim na temelju tog Zakona.
Planiranom namjenom prostora utvr ñena su ograni čena podru čja gospodarskih djelatnosti te definirani režimi njihovog korištenja. Unutar svih zona gospodarske namjene uvjetovana je primjena zelenih zaštitnih pojaseva koji razdvajaju pojedina podru čja i doprinose kvaliteti zraka.
192 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
Zaštita od prometnog zaga ñenja zraka postiže se izvedbom zaštitnih zelenih pojaseva te dislokacijom glavnih prometnica izvan naselja.
Utjecaj buke Buka jest neželjen ili štetan zvuk po ljudsko zdravlje i okoliš, koji je u vanjskom prostoru izazvan ljudskom aktivnoš ću ili utjecajima prijevoznih sredstava (željezni čki, cestovni, zra čni promet), radom pojedinih postrojenja i zahvatima.
Problematika zaštite od buke potencijalno se javlja na dijelovima uz prometne koridore, gospodarska podru čja, pojedine radno-proizvodne, zanatsko-servisne i ugostiteljsko- zabavne, sportske sadržaje locirane unutar naselja. Obzirom na lokaciju pojedinih izvora negativnog utjecaja povišene razine buke (radne zone) potrebno je planirati na dovoljnoj udaljenosti od stambenih dijelova naselja, pa ona ne će imati negativan utjecaj na rad i život stanovništva. Prometna buka s glavnih prometnica rješava se izmještanjem glavnih prometnih pravaca izvan naselja, te formiranjem zelenih zaštitnih pojaseva odnosno režimskim ograni čenjima za smanjenje prometa. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru odre ñene su ''Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave'', (''Narodne novine'' br. 145/04).
NAJVIŠE DOPUŠTENE OCJENSKE RAZINE BUKE ZONA NAMJENA PROSTORA IMISIJE BUKE LRAeq u dB(A) ZA DAN ZA NO Ć
1. ZONA NAMIJENJENA ODMORU, OPORAVKU I LIJE ČENJU 50 40
2. ZONA NAMIJENJENA SAMO STANOVANJU I BORAVKU 55 40
3. ZONA MJEŠOVITE, PRETEŽITO STAMBENE NAMJENE 55 45
4. ZONA MJEŠOVITE, PRETEŽITO POSLOVNE NAMJENE 65 50
NA GRANICI GRA ĐEVNE ZONE, UNUTAR ZONA GOSPODARSKE NAMJENE (PROIZVODNJA, 5. ČESTICE, BUKA NE SMIJE PRELAZITI 80 INDUSTRIJA, SKLADIŠTA, SERVISI) dB(A) NA GARNICI OVE ZONE BUKA NE SMIJE PRELAZITI DOPUŠTENE RAZINE ZONE S KOJOM GRANI ČI
Razina buke od novoizgra ñenih gra ñevina prometne infrastrukture (željezni čke pruge, državne ceste i županijske ceste) u naseljima, koje dodiruju, odnosno presijecaju zone iz 1., 2., 3. i 4. iz gornje Tablice, treba projektirati i graditi na na čin da razina buke na granici planiranog koridora prometnice ne prelazi ekvivalentnu razinu buke od 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) no ću.
U slu čaju rekonstrukcije ili adaptacije gra ñevina prometne infrastrukture koje stvaraju buku iznad dopuštene razine, gra ñevine prometne infrastrukture treba projektirati, odnosno rekonstruirati ili adaptirati na na čin da se razina buke smanji na dopuštenu razinu iz stavka 1. ovoga članka.
Iznimno, u slu čaju kada je prilikom rekonstrukcije ili adaptacije gra ñevina prometne infrastrukture nemogu će izvesti smanjenje razine buke prema stavku 2. ovoga članka primjenom uobi čajenih tehni čkih mjera za zaštitu od buke na sli čnim gra ñevinama,
193 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA projektom treba obrazložiti razloge i dokazati da su poduzete sve raspoložive, a tehni čki prihvatljive mjere za zaštitu od buke.
194 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011
Urbanisti čki plan ure ñenja grada ĐUR ĐEVCA
POPIS SLIKA Slika 1: Položaj grada Đur ñevca u Republici Hrvatskoj ...... 111 Slika 2: Kretanje broja stanovnika grada Đur ñevca (1857-2001) ...... 115 Slika 3: Podru čje grada Đur ñevca na Jozefinskim vojnim kartama ...... 130 Slika 4: Središte naselja Đur ñevac na kopiji katastarskog plana iz 1897. god...... 130 Slika 5: Ulica Đ. Basari čeka, pogled ka parku Slika 6: Po četak ul. kralja Tomislava ...... 131 Slika 7: Pogled iz parka na ul. S. Radi ća...... 131 Slika 8: Groblje ...... 132 Slika 9: Crkva sv. Jurja Mu čenika ...... 133 Slika 10: Kapela Presvetog Srca Isusova ...... 133 Slika 11: Kapela sv. Rozalije ...... 134 Slika 12: Kapela Trpe ćeg isusa ...... 134 Slika 13: Kapela MB Žalosne Gospe ...... 135 Slika 14: Kapela srca Isusova ...... 135 Slika 15: Stambena zgrada sa gospodarstvom, Đ. Basari čeka 30 ...... 136 Slika 16: Ulica Stjepana Radi ća 1 ...... 137 Slika 17: Trga sv. Jurja ...... 137 Slika 18: Mlin, Vinogradska ulica ...... 138 Slika 19: Raspelo, raskrižje Bjelovarska ul. i P. Radi ća Slika 20: Raspelo, ul. G. Karlov čana ...... 138 Slika 21: Spomenik u parku ...... 139 Slika 22: Središnji gradski park ...... 139 Slika 23: Pogled na toranj crkve iz ul. S. Radi ća Slika 24: Pogled na stari grad - Starogradska ulica ...... 140 Slika 25: Crkva sv. Jurja Mu čenika – orgulje ...... 140 Slika 26: Etnografska zbirka Slika 27: Etnografska zbirka ...... 141 Slika 28: Dobno-spolna struktura grada Đur ñevca 2001. godine ...... 144 Slika 29: Površine za razvoj ...... 146
POPIS TABLICA Tablica 1: Kretanje broja stanovnika grada Đur ñevca (1857-2001) ...... 115 Tablica 2: Dobno-spolna struktura stanovnika s prebivalištem u gradu Đur ñevcu 2010. godine ...... 116 Tablica 3: Ukupna broj prijavljenih i odjavljenih stanovnika prema prebivalištu u naselju Đur ñevac ...... 116 Tablica 4: Prirodno kretanje broja stanovnika Grada Đur ñevca ...... 116 Tablica 5: Broj članova obitelji ...... 117 Tablica 6: Broj zaposlenih u tvrtkama ...... 119 Tablica 7: Športski klubovi u gradu Đur ñevcu ...... 119 Tablica 8: Dobno spolna-struktura stanovništva 2001...... 145 Tablica 9: Starosna struktura Đur ñevca (1910-2001 ) ...... 145 Tablica 10: Planirane prometnice, kolni prolazi i pješa čke staze ...... 163
195 Zavod za prostorno ure ñenje Koprivni čko-križeva čke županije 2011