DOI 10.5673/sip.58.2.2 UDK 323.15(497.5-3Slavonija i Baranja) Izvorni znanstveni rad Nijemci u Slavoniji: od suživota preko stigme do reafirmacije nacionalnog identiteta Dragutin Babić Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska e-mail:
[email protected] SAŽETAK U ovom se radu analizira njemačka nacionalna manjina u Osijeku i Baranji na te- melju empirijskog istraživanja (intervjui) provedenog u Osijeku i Belom Manastiru. Pitanja u intervjuima obuhvatila su sjećanja Nijemaca (Podunavskih Švaba) u odnosu na dolazak i prijem njihovih predaka, preko suživota koji su uspostavili s Hrvatima, Srbima, Mađarima i drugima pa do događaja iz Drugog svjetskog rata, koji su radikalno promijenili brojčano sta- nje, sociostatusnu poziciju i cjelokupnu egzistenciju pripadnika te nacionalne zajednice. Dio Folksdojčera s oduševljenjem je dočekao nacionalsocijalističku mobilizaciju u Kulturbundu, a u samom se ratu dio Nijemaca aktivirao u njemačkim vojnim postrojbama, što je teško naruši- lo predratne međunacionalne odnose u lokalnim zajednicama. Kroz ratne aktivnosti partizana i pogotovo pobjedu u ratu i formiranje nove vlasti, stigma okupatora i neprijatelja obuhvatila je njemačku nacionalnu zajednicu gotovo u potpunosti. Mali izuzetak činili su Nijemci sudionici narodnooslobodilačkog rata i oni koji su tretirani kao simpatizeri i pomagači. Za ostale, a to je bila velika većina, uslijedilo je protjerivanje iz vlastitih domova, logori, ubojstva i izbjegliš- tvo. Socijalistička paradigma interpretacije Drugog svjetskog rata bila je uglavnom binarna, s izrazitom dihotomijom Mi/dobro – Oni/zlo, što je sakrilo mnoge niše unutar tih događanja, posebno one na mikrorazini, koje nisu bile jednostavne i jednoznačne. Poraženi, a u tu su sku- pinu generalizacijom obuhvaćeni Nijemci gotovo u cjelini, nisu imali pravo na sjećanje.