LATINSKI JEZIK 1-2 !MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS UDŽBENICI SVEU5ILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA (Mrežno Izdanje) Sv

㻼㼍㼢㼍㼛㻌㻷㼚㼑㼦㼛㼢㼕㾒㻌

㻌㿫㼕㼙㼑㻌㻰㼑㼙㼛

LATINSKI JEZIK 1-2 !MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS UDŽBENICI SVEU5ILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA (mrežno izdanje) Sv. 13

Nakladnik: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Borongajska cesta 83d, Zagreb

Za nakladnika: Prof. dr. sc. Josip Talanga

Izvršni urednik: Branko Ivanda

Recenzenti: Izv. prof. dr. sc. Vladimir Rezar Doc. dr. sc. Gorana Stepanić Izv. prof. dr. sc. Tamara Tvrtković

ISBN 978‐953‐7823‐30‐6

Temeljem odluke Povjerenstva za izdavačku djelatnost Hrvatskih studija objavljivanje djela odobrilo je Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija 4. listopada 2011. U skladu s člankom 22. Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti Hrvatskih studija pribavljene su pozitivne recenzije.

Korištenje naziva sveučilišni udžbenik (Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu Odlukom od 21. rujna 2012. (Klasa: 032-01/12-01-1, Urbroj: 380- 061-117-12-2).

prof.!dr.!sc.!Pavao!KnezoviI!

doc.!dr.!sc.!Šime!Demo!

LATINSKI!JEZIK!1R2!

Udžbenik Sveu6ilišta u Zagrebu

HRVATSKI STUDIJI SVEU5ILIŠTA U ZAGREBU Zagreb, 2014.

Sadržaj

Sadržaj III Predgovor VII Popis kratica XI

LATINSKI JEZIK 1

Gradivo Štiva Latinski – italski jezik 1 Latinski – jezik pobjednikâ 1 Najstariji spomenici latinskog jezika 2 Razvoj latinskog jezika 2 INITIA Latinski jezik i Hrvati 3 Latinsko pismo 3 Pisma koja su prethodila alfabetu 3 Alfabetsko pismo 4 Razvoj znakova latinske abecede 4 Smjer pisanja 5 Izgovor latinskoga 7 De Musis (P. ANNI FLORI I Glasovi i grafemi 7 Epigramma IV) 7 RES DIVINA Naglasak 10 Vrste riječi 13 De re rustica (L. IUNI MODERATI Navođenje imenica i pridjevâ u rječniku 14 COLUMELLAE De re rustica I., II Deklinacija imenica 16 Praefatio 13) 13 RES RVSTICA Navođenje glagolâ u rječniku 17 Prva glagolska osnova (prezentska) 18 Prva ili a-deklinacija 21 De vila rustica 21 Osobitosti u oblicima imenica prve deklinacije 22 Quid agere debet vilicus (M. PORCI III Prezent (sadašnje vrijeme) aktivni 23 CATONIS De agricultura 1.3.1.) VILLA Infinitiv istovremenosti (infinitiv prezenta) aktivni 27 RVSTICA 24 Imperativ I. aktivni 25 Re6enica – osnovna jedinica teksta 26 Druga ili o-deklinacija 29 Litterati et litteratores (C. SUETONI Stezanja 30 TRANQUILLI De grammaticis 4) Pridjevi prve klase 31 29 IV Zamjeni6ki pridjevi 33 In schola 38 SCHOLA Prezent pasivni 34 De magistro et discipulis 39 Transformacija iz aktiva u pasiv 34 Infinitiv istovremenosti pasivni. Imperativ I. pasivni 36 Treća deklinacija – konsonantske osnove 41 Quintili Vare, legiones redde! 41 Imperfekt (prošlo nesvršeno vrijeme) aktivni 44 De milite Romano 48 Imperfekt pasivni 45 V Prijedlozi – uvod 45 Initia Romae 48 RES MILITARIS Prijedlozi s akuzativom (I) 45 Temeljne sastavnice re6enice 46 Redoslijed rije6i u latinskoj re6enici 47 Treća deklinacija – i-osnove 51 Mane in civitate nostra 51 Imperativ II. 54 VI Urbs temporibus antiquis 53 Pridjevi druge klase 54 VRBS Osobitosti u oblicima pridjevâ druge klase 56 Gens togata 62 Osobitosti u oblicima imenica tre4e deklinacije

57 Prijedlozi s akuzativom (II) 59 Re6eni6na jezgra 61 Četvrta ili u-deklinacija 65 Villae rusticae Plinianae situs (C. Futur I. (buduće vrijeme) aktivni 68 PLINI CAECILI SECUNDI Peta ili e-deklinacija 69 Futur I. pasivni 70 MINORIS Epistulae V.6.14-17) Prijedlozi s akuzativom (III) 71 65 VII Valentnost glagola 72 DOMVS Ingressus in domum 68 Ab ovo usque ad mala 74 Villae rusticae Plinianae cubicula (C. PLINI CAECILI SECUNDI MINORIS Epistulae II.17.6-8) 75 Particip istovremenosti (particip prezenta) 77 M. Catonis vita (CORNELI NEPOTIS Osobitosti u tvorbi glagolskih oblika prve osnove Vita Catonis 1-2) 77 81 VIII Prijedlozi s ablativom 84 De consule ex bello triumphanti MAGISTRATVS Re6eni6na periferija 85 80 Konektori 86 Lictor et fasces 86 Lične, povratna, posvojne i povratnoposvojna Duae facies urbis 89 zamjenica 89 Bellum Ponticum 100 Li6ne zamjenice. Povratna zamjenica 90 Izricanje posvojnosti zamjenicama 91 Marcus Coriolanus 102 Druga glagolska osnova (perfektna) 93 Suspicio amantis (P. OVIDI Perfekt (prošlo svršeno vrijeme) aktivni 95 NASONIS Amores II.7.1) 103 IX Pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme) aktivni i futur MALEFACTA II. (predbuduće vrijeme) aktivni 98 Infinitiv prijevremenosti (infinitiv perfekta) aktivni 98 Glagoli bez prve osnove 99 Prijedlozi s akuzativom i ablativom 101 Prijedlozi s genitivom 101 Glagoli sudbenog postupka 102

LATINSKI JEZIK 2

Gradivo Štiva Lične, povratna, posvojne i Duae facies urbis 89 povratnoposvojna zamjenica 89 Bellum Ponticum 100 Li6ne zamjenice. Povratna zamjenica 90 Marcus Coriolanus 102 Izricanje posvojnosti Suspicio amantis (P. OVIDI NASONIS Amores II.7.1) zamjenicama 91 103 Druga glagolska osnova (perfektna) 93 IX Perfekt (prošlo svršeno vrijeme) MALEFACTA aktivni 95 Pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme) aktivni i futur II. (predbuduće vrijeme) aktivni 98 Infinitiv prijevremenosti (infinitiv perfekta) aktivni 98 Glagoli bez prve osnove 99

Prijedlozi s akuzativom i ablativom 101 Prijedlozi s genitivom 101 Glagoli sudbenog postupka 102 Komparacija pridjevâ 105 De scholis notissimis ad philosophiae disciplinam Tzv. pravilna komparacija 106 in Graecia 105 Grčki alfabet 109 Deklinacija gr6kih rije6i Bubulcus 107 preuzetih u latinski 109 De Niobe 110 Sintaksa komparativa i superlativa 111 De Europa 112 Elativna poraba superlativa i X Po sis 113 komparativa 112 GRAECIA Nepotpuni glagoli 115 Viri fortissimi apud Homerum 113 CAPTA... Litterae Philippi Magni ad Aristotelem philosophum (A. GELLI Noctes Atticae IX.3) 114 De Mida et Platone 116 Quid geometrae dicant , quid , quid $ , quid ; quibusque ista omnia Latinis vocabulis appellentur (A. GELLI Noctes Atticae I.20) 116 Komparacija s razli6itim Cicero orator 119 osnovama ("nepravilna" Italia antiqua 123 komparacija) 119 Opisna komparacija 120 De partibus rhetoricae (FLAVI MAGNI AURELI Nepotpuna komparacija 122 CASSIODORI Institutiones II.2.2.) 129 Izricanje krajnjega stupnja 124 XI Izricanje niskoga stupnja 124 De Attico (M.VALERI MARTIALIS Epigrammata II.7) ARS Izricanje jednakoga stupnja 129 LITTERARIA 124 Pokazne zamjenice (I) 125 Bella civilia 131 Prilozi 127 Cervus ad fontem 132 Tvorba prilogâ od pridjevâ 127 Komparacija prilogâ 129 Amicitia inter poetam Horatium et Maecenatem (Q. Osobitosti u komparaciji HORATI FLACCI Carmina II.17.1-17) 133 prilogâ 131 Particip prijevremenosti (particip De vestimentis Romanorum 135 perfekta). Treća glagolska Secessio plebis (T. LIVI Ab Urbe condita II.32.2-8) osnova (participska) 135 Perfekt, pluskvamperfekt i futur 138 II. pasivni 139 Plebs reconciliata cum patriciis (T. LIVI Ab Urbe Glavni brojevi do 20 141 Redni brojevi do 20 142 condita II.32.8-12) 140 Slaganje subjekta i predikata Corpus humanum per numeros descriptum 142 143 De Catone (Q. ASCONI PEDIANI Orationum Ciceronis XII VESTIMENTA enarratio, Pro M. Scauro 29) 144 Feminae pauperis rationes inventae Pompeiis in muro (Notizie degli scavi [di Pompei], p. 306) 144

Dentes Aeliae (M.VALERI MARTIALIS Epigrammata I.19) 145

De citharoedo (RHETORICAE AD HERENNIUM IV.47.7- 17) 145

VII

Pokazne zamjenice (II) 147 Praefatio ad Donatum confessorem (L. CAECILI Odnosne zamjenice 150 FIRMIANI LACTANTI De mortibus persecutorum Deponentni glagoli 151 Semideponentni glagoli 153 1, Praefatio) 147 Konjunktiv 155 Confiteor (INNOCENTII III ROMANI PONTIFICIS Semanti6ki konjunktiv 157 MYSTERIORUM EVANGELICAE LEGIS ET

SACRAMENTI EUCHARISTIAE LIBRI SEX 0765B) 153

XIII Pater noster (Evangelium secundum Matthaeum 6.9- CHRISTIANI 13) 156 Initium epistulae s. Hieronymi ad amicum

Nepotianum (SOPHRONI EUSEBI HIERONYMI Epistulae 52.1-2) 158 Laus caritati (Sancti Pauli apostoli ad Corinthios epistula I 12.31-13.10) 158 Allelluia! (Psalmi 112 (111)) 159 Glavni i redni brojevi od 21 do Hispania citerior (C. PLINI CAECILI SECUNDI 1000 163 MAIORIS Naturalis historia III.3) 163 Opće odnosne zamjenice 167 Glagol fio 168 De imperio C. Iulii Caesaris (C. SUETONI Upitne zamjenice 170 TRANQUILLI C. Iulius Caesar 25) 165 Neodređene zamjenice 171 Mjesni zamjeni6ki prilozi 174 Cognati 165 Inscriptio in via (Corpus inscriptionum Latinarum I.551) 166

Antoninus Pius imperator (SCRIPTORES HISTORIAE

AUGUSTAE, Iulii Capitolini Antoninus Pius 1) 166 XIV PROVINCIAE Descriptio Peloponnesi (C. PLINI CAECILI SECUNDI

MAIORIS Naturalis historia IV.5-7) 169

De nihilo crevit (C. PETRONI ARBITRI Satyricon 38.7- 10) 174

De epigrammatibus suis (M. VALERI MARTIALIS Epigrammata I.113) 175

Caseus fumosus (M. VALERI MARTIALIS Epigrammata XIII.32) 175 Prima provincia Romana in Asia (Liviani operis periochae, ex libris XCIII-CII; C. PLINI CAECILI SECUNDI MAIORIS Naturalis historia V.67) 176 Bezli6ni glagoli 179 Diocletianus imperium renuntians 179 Dijelni brojevi 183 De Nostradamo 182 Priložni brojevi 185 Konjunktiv glagolâ s osobitim De Pannonia (C. PLINI CAECILI SECUNDI MAIORIS XV oblicima u prvoj osnovi 186 ILLYRICVM Naturalis historia III.28) 183 Brojevi veći od 1000 187 Umnožni brojevi 188 Diocletiani vita 184 Izricanje položajâ i kretnji 188 Zidine Dioklecijanove pala6e 184 Rimski kalendar 190

VIII

Epistula=Valeriani=imperatoris=ad=Mulvium=

Gallicanum,=praefectum=praetorium=

(SCRIPTORES HISTORIAE AUGUSTAE, Flavi

Vopisci Syracusii Probus 4) 189 Epistola Valeriani imperatoris ad Zosimionem,

procuratorem Syriae (SCRIPTORES HISTORIAE

AUGUSTAE, Trebelli Pollionis Divus Claudius 14) 189 Reformatio imperii 192

De deis agri culturae (M. TERENTI VARRONIS Res rustica I.4-6) 192

Christianorum persecutio et divisio imperii (PAULI

OROSI Historiae VII.25.13-16) 193 Mihi est propositum (Carmina Burana 172.12-17) 193 Morfološke tablice 197 Sastavni dijelovi rečenice 205 Prijedlozi 205 Kazalo pojmova 206 Dodatci Kazalo leksičkih cjelina 207 Izvori za štiva 209 Literatura 211 Popis ilustracija 213 Latinsko-hrvatski 215 Rje6nik Hrvatsko-latinski 279

Predgovor

Ovaj je udžbenik izrastao iz potreba izvođenja kolegija Latinski jezik 1 i Latinski jezik 2 na preddiplomskom studiju latinskoga jezika na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Međutim, može se rabiti na bilo kojem učilištu gdje se održava nastava početnoga učenja latinskoga jezika za odrasle polaznike, kao i za samostalno učenje.

Temeljno jezično gradivo koje je obuhvaćeno sastoji se od fonologije, većega dijela morfologije i manjega dijela sintakse klasičnoga latinskog. Sintaksno je gradivo u izlaganju isprepleteno s morfološkim: u poglavljima 3–9 veće cjeline objašnjavaju strukturu latinske rečenice, a u većini se ostalih poglavlja javljaju manje sintaksne napomene s tumačenjem gramatičke podloge pojedinih mjesta koja se u tekstu javljaju. Zbog toga uključivanja sintaksnoga gradiva u prvu godinu učenja neki su dijelovi morfologije (particip poslijevremenosti, gerund, gerundiv, supin) ostavljeni za drugu godinu učenja.

Premda redoslijed izlaganja uglavnom prati postojeće standardne udžbenike, uvedene su i neke (terminološke i metodološke) inovacije usklađene sa suvremenom jezikoslovnom teorijom. Jedna je od njih koncept valentnosti, uključen u teorijsku obradu i u završni rječnik (gdje su svi glagoli sažeto valencijski opisani, s time da su izostavljeni objekti kod glagolâ kojima se konstrukcija ne razlikuje od one u hrvatskom).

Udžbenik sadrži oko 450 zadataka, koji se izmjenjuju s izlaganjem novoga gradiva, a na kraju svakoga poglavlja nalazi se blok obuhvatnijih zadataka koji rekapituliraju cijelo poglavlje. Za sve je zadatke, osim usmenih i prijevoda štiva, predviđeno rješavanje u samoj knjizi.

Središte su udžbenika štiva. Ona otvaraju gramatičke probleme, donose vokabular i uvode u civilizacijski sadržaj. U početku su štiva konstruirana prema didaktičkoj primjerenosti i potrebama gradiva, a kasnije se progresivno uvode izvorni tekstovi latinskih autora iz razdoblja od 2. st. pr. Kr. do 16. st.

Najveći je broj štiva i ostalih vježbi pisan na klasičnom latinitetu 1. st. pr. Kr. i 1. st. Znatnija su iznimka rani kršćanski tekstovi, koji pokrivaju većinu 13. poglavlja i koji su uvršteni zbog obilježenosti svega kasnijega latiniteta kršćanskim elementom, a i radi ilustracije utjecaja hebrejske i (drugoga vala) grčke kulture na latinitet carskoga razdoblja. Nekoliko je tekstova iz poslijeantičkog latiniteta.

Svako je poglavlje (nakon uvodnoga, koje daje kratku povijest latinskoga jezika te njegove upotrebe i pisma) izborom štiva i ostalih vježbi usmjereno na jedno područje antičke civilizacije. No, budući da se civilizacijski kontekst tekstova obrađuje na drugim predmetima predviđenima u studijskom programu, u ovom se udžbeniku on u pravilu nije proširivao povrh onoga što donose sami tekstovi i najnužniji komentari.

U svako su poglavlje uvrštena po dva popisa riječi koje studenti trebaju naučiti. Prvi popis obuhvaća riječi vezane za civilizacijsku cjelinu pojedinoga poglavlja, a drugi sadrži opći vokabular. Broj tako izdvojenih riječi linearno raste, a ukupno ih ima oko 1500. Ti su popisi načinjeni na temelju frekvencije tih riječi u rimskoj književnosti, kao i njihove kulturne relevantnosti. U svakom poglavlju postoji i treći, kratki popis bliskoznačnica i tematskih skupina riječi, koji ukazuje na srodne, ali različite koncepte koje današnjem čitatelju latinskoga teksta nije uvijek lako na prvi pogled razlikovati (npr. hostis – adversarius – inimicus). Osim toga, sve latinske riječi korištene u štivima i ostalim vježbama dane su u rječnicima na kraju udžbenika.

U poglavljima 1–8, u popisima riječi uz pojedina poglavlja i u hrvatsko-latinskom rječniku kvantitet je vokala označavan na pretposljednjem slogu u svim slučajevima kada se po položaju on ne može odrediti. U poglavljima 9–15 kvantitet nije označavan. U latinsko- hrvatskom rječniku kvantitet je označavan i na slogovima ispred pretposljednjega kada se po položaju on ne može odrediti.

XII

Popis kratica

A. akuzativ n. srednji rod ([genus] neutrum) Ab. ablativ nesvrš. nesvršen adi. pridjev ([nomen] adiect vum) num. broj ([nomen] numerle) adv. prilog (adverbium) osn. osnova akt. aktiv part. particip ć bud. budu i pas. pasiv comp. komparativ ([gradus] perf. perfekt comparat vus) plpf. pluskvamperfekt conict. veznik (coniunctio) prez. prezent D. dativ praep. prijedlog (praepositio) defect. defektivan (defect vus) postp. umetnut nakon (postpos!tus) f. ženski ([genus] femin num) predbud. predbudući fut. futur pretpr. pretprošli G. genitiv prijevr. prijevremenost g. godina pron. zamjenica (pron0men) č č gr . gr ki proš. prošli imper. imperativ refl. refleksivno (reflex ve) impf. imperfekt sad. sadašnji ind. indikativ s. srednji inf. infinitiv sc. naime, razumije se (scil!cet) interi. uzvik (interiectio) st. stoljeće istovr. istovremenost str. stranica jed. jednina subst. imenica ([nomen] substant vum) kon. konjunktiv sup. superlativ ([gradus] superlat vus) konjug. konjugacija svrš. svršen lat. latinski tzv. takozvani pr. Kr. prije Krista V. vokativ l. lice v. vidi m. muški rod ([genus] vb. glagol (verbum) mascul num) vr. vrijeme mn. množina ž. ženski N. nominativ

U Rječniku su oznake za padeže sljedeće: Nom., Voc., Acc., Dat., Abl., Gen.

XIII

INITIA

LATINSKI - ITALSKI JEZIK

Latinski spada u skupinu italskih jezika, praindoeuropski koji čine granu indoeuropske porodice jezika. To znači da su se ti jezici razvili iz . . . jedinstvenog, praindoeuropskog jezika, koji se s vremenom podijelio na različite praslavenski praindoiranski jezike. Jedan je od njih bio praitalski, . . . pragermanski praitalski kojim su govorili Italci, skupina koja je najvjerojatnije krajem 2. tisućljeća pr. Kr...... naselila Apeninski poluotok. Iz praitalskog . . . su nastali italski jezici...... Uz latinski, od italskih jezika najbolje se RVN umb. očuvao umbrijski, koji je s oskičkim tvorio ODW IDO oskičko-umbrijsku skupinu italskih jezika, 0.1. Mjesto latinskoga među indoeuropskim jezicima dok je latinskome najbliži bio faliskički, s kojim je sačinjavao latinsko-faliskičku skupinu. Svi su italski jezici osim latinskoga izumrli do razdoblja ranoga Carstva (tj. početka kršćanske ere).

LATINSKI - JEZIK POBJEDNIKÂ U početku se latinski jezik (lingua Latīna, lingua Romāna) govorio samo u srednjoitalskoj pokrajini Laciju (Latium), čije je sjedište Rim (Roma). Rimljani su između 8. i 2. st. pr. Kr. neprekidno širili svoju vlast – prvo na Italiju, a zatim i na veći dio Europe i na obalni pojas Sjeverne Afrike i Male Azije – istovremeno namećući s vlašću i latinski kao jezik uprave i međunarodne komunikacije.

Britanija

Germanija

Galija Ilirik Italija Hispanija Grčka Mala Azija

Palestina

Numidija Egipat

0.2. Rasprostranjenost intenzivne porabe latinskog jezika u doba Rimskog Carstva

1 NAJSTARIJI SPOMENICI LATINSKOG JEZIKA

Tzv. Lapis niger (crni kamen) ili natpis s Foruma, iskopan 1899. na rimskom Foru- mu, nastao je vjerojatno sredinom 6. st. pr. Kr. Taj natpis, pisan bustrofedonom (v. str. 5), samo je djelomično čitljiv. 0.3. Duenosov natpis

0.4. Lapis niger

RAZVOJ LATINSKOG JEZIKA

Rimska Republika 6. st. pr. Kr. Počinje rimska pismenost i književnost (prvi su poznati autori Livije Andronik i Gnej Nevije). Latinski je jezik potpuno standardiziran; nastaje jezična forma-varijetet (klasični latinski, 1. st. pr. Kr. Latinĭtas) koji postaje uzor svim kasnijim razdobljima (‘zlatni vijek’: Ciceron, Cezar, Vergilije, Horacije...).

Dok se klasični latinski poučava u nastavi i autori pišu na njemu, govorni latinski (sermo cotidiānus) Rimsko nastavlja se razvijati i raslojavati, pa se sve više razlikuje od klasičnoga jezika. U različitim Carstvo dijelovima Rimskoga Carstva nastaju različiti dijalekti (pod utjecajem jezikâ starosjedilaca ili 1-5. st. kasnije pridošlih naroda i ovisno o obrazovanosti i društvenom statusu govornika).

U ranom srednjem vijeku iz narodnih dijalekata nastaju romanski jezici (francuski, katalonski, portugalski, retoromanski, rumunjski, španjolski, talijanski, na našem području dalmatski, te Srednji vijek drugi). (5-15. st.) Klasični latinski nastavlja se upotrebljavati u Crkvi (obredi, službeni spisi), u politici, znanosti i književnosti.

Humanizam Humanisti otkrivaju zagubljene rukopise mnogih antičkih djela, pa ih zahvaljujući pronalasku tiska i renesansa izdaju, te nastoje svoj jezik učiniti što sličnijim jeziku autora zlatnoga vijeka. Takav obnovljeni (15-16. st.) klasični latinski ostat će u intenzivnoj upotrebi u znanosti, književnosti i diplomaciji do 18. st. U tom je razdoblju kod nekih europskih naroda stvaralaštvo na latinskome bilo plodonosnije nego Novi vijek ono na njihovim narodnim jezicima. Latinski se obogaćuje novim riječima, ali mu je gramatička (16-19. st.) struktura okamenjena u obliku u kakvom je bila za vrijeme klasičnoga latinskoga.

Danas romanskim jezicima govori oko 400 milijuna ljudi. Budući da latinski spada u skupinu Današnje italskih jezika, možemo reći da njegovi jezici-kćeri čine tu drevnu skupinu i danas živom. Kao vrijeme službeni se jezik latinski rabi u Rimokatoličkoj crkvi i državi Vatikanu, a širom svijeta postoje (20-21. st.) institucije i udruženja koja se bave proučavanjem latinskoga jezika i svih razdoblja književnosti pisane na njemu. Osim toga, i danas postoje književnici i znanstvenici koji pišu na latinskom i njegovatelji latinskoga kao govornoga jezika.

2 LATINSKI JEZIK I HRVATI

Hrvati su, došavši u 7. stoljeću na područje rimskih provincija, zatekli vrlo razvijenu i bogatu civilizaciju, koja se služila latinskim jezikom. Zavladavši s vremenom tim područjem, prihvatili su od starosjedilaca mnoge kulturne vrijednosti, a u stanovitom smislu i jezik. Hrvati su kroz prošlost upotrebljavali latinski jezik: - u liturgiji i crkvenoj administraciji (do 2. pol. 20. st., a dijelom i danas); - u diplomaciji (do 1848. latinski je bio službeni jezik Hrvatskoga sabora i diplomacije); - u obrazovanju (do kraja 19. st. latinski je zauzimao kudikamo više mjesta u školskoj satnici od bilo kojeg predmeta, u većini srednjih škola do šk.1849./50. g. bio je nastavni jezik, a na studijima filozofije i teologije nastava se do sredine 20. st. održavala isključivo na latinskom; - u književnosti i znanosti (od srednjeg vijeka do danas, a osobito intenzivno od 15. do 19. st., Hrvati imaju konstantnu produkciju djela na latinskom u svim književnim žanrovima i znanstvenim disciplinama); Hrvatima je tijekom stoljeća latinski bio i sredstvo obrane od dominacije jezika vlasti (njemačke, ugarske, mletačke), jer njega kao opću nadnacionalnu baštinu nije mogao svojatati nijedan narod. Iz tih je razloga hrvatski narod jedan od onih u čijoj je kulturi latinski jezik ostavio tako snažan trag, da bez dobroga poznavanja latinskoga jezika nije moguće valjano proučavati njegovu kulturnu povijest ni razumjeti mu sadašnjost.

LATINSKO PISMO

Pisma koja su prethodila alfabetu

Pismo kojim su se služili stari Rimljani, kao i sva pisma koja su se iz njega razvila, nazivaju se latinicom. Na svijetu je to danas najraširenije pismo, ponajviše zahvaljujući utjecaju rimske civilizacije i latinskog jezika. Latinica ima začetke u sumerskom piktografskom pismu, koje je nastajalo polovicom 4. tisućljeća pr. Kr. u južnoj Mezopotamiji. Iz piktograf- skih se znakova razvilo ideografsko ili pojmovno pismo, a iz njega klinasto pismo.

Piktogram je slikovni prikaz predmeta ili događaja. 0.5. Piktografsko i ideografsko pismo. Ideogram nije kao piktogram samo slika pred- U piktografskom pismu, primjerice, šalica meta, već predstavlja njegovu ideju ili pojam, znači samo ‘šalica’, dok u ideografskom ili čak simbol. Tu se slika počinje odjeljivati od sustavu može značiti i ‘toplo piće’ ili predmeta i označavati apstraktne pojmove. ‘ugostiteljski objekt’.

Iz ideografskog se pisma razvilo i silabičko ili slogovno pismo.

U slogovnom se sustavu ista glasovna skupina uvijek bilježi istim znakom u svim riječima koje ju imaju.

3 Alfabetsko pismo U daljnjem razvoju znakovi koji su ranije bili slike počeli su označavati foneme, čime je nastalo fonemsko, tj. alfabetsko pismo. Znakovi alfabeta samo izdaleka podsjećaju na piktograme i ideograme iz kojih su nastali. Alfabetsko pismo nastalo je na istočnom Sredozemlju, i to na području semitskih jezika. Prema tradiciji i nekim suvremenim teorijama, alfabet su iznašli Feničani prije 13. st. pr. Kr., dok drugi smatraju da su Feničani samo zaslužni za njegovo širenje. Alfabetsko pismo kojim su se služili semitski narodi imalo je znakove samo za konsonante.

- grč. ‘alpha’, od ‘aleph’, Jednostavnost toga sustava, koji je mogao zabilježiti sve riječi jezika rabeći samo 22 grafema, što u zapadnosemitskim bila je uzrok njegova naglog širenja na istok i zapad. Na zapadu je između 10. i 8. st. pr. Kr. jezicima znači ‘bik’ nastalo grčko pismo. Grci su svoje pismo nazivali phoinikéia grámmata – ‘feničko pismo’, a - grč. ‘bēta’, od ‘bet’, što znači ‘kuća’ semitsko podrijetlo tih znakova sačuvalo se u nazivima grčkih grafema. Grci su alfabetu dodali . grč. ‘delta’ od ‘dalet’, što vokale tako što su ih označili nekim feničkim grafemima za konsonante. Za one foneme koje je znači ‘vrata’, itd. grčki imao, a fenički nije, Grci su prema istom načelu u svoj alfabet unijeli grafeme φ - phĩ, χ Grci su uveli i - khi, ψ - psĩ i ω - õ méga. Time su s pisma skinuli svu njegovu drevnu tajanstvenost. Alfabetski samoglasnike: se sustav u cijeloj Grčkoj ujednačio i standardizirao tek 403. g. pr. Kr., kada je jonski alfabet - ‘aleph > α prevladao u Ateni, a ubrzo potom i u čitavoj Grčkoj. - bēth > β - gīmel > γ - dāleth > δ - he > ε, itd. 0.6. Primjeri feničkog, ranog grčkog i kasnog grčkog alfabeta

Razvoj znakova latinske abecede U Italiju su svoj alfabet Današnji latinski alfabet (rimska abeceda) tijekom 8. st. pr. Kr. donijeli Grci s Halkidike, koji A, B, C, D, E, F, G, H, su osnovali koloniju u Kumi (nedaleko današnjeg I, K, L, M, N, O, P, Q, Napulja). Od njih su ga preuzeli Etruščani, R, S, T, u, V, X, Y, Z prilagodivši halkidički grčki Budući da Etruščani nisu razlikovali zvučno G od bezvučnoga K, Rimljani su grčko gamma alfabet svojem fonetskom primili kao grafem C. Grčko zeta iščezlo je u latinskome, jer se u 4. st. pr. Kr. fonem [z] sustavu. Od Etruščana i pretvorio u [r], a njegovo mjesto polovicom 3. st. pr. Kr. zauzeo je novi grafem G. zapadnih Grka pismo su U 1. st. pr. Kr. dodaju se grafemi Y i Z u riječima grčkog podrijetla. preuzeli Rimljani i također Grafem V rabio se za [v] i [u], a U se pojavljuje kasnije. Glas koji danas ponekad zapisujemo ga prilagodili sebi. kao V Rimljani su zapravo izgovarali kao dvousneni poluvokal (kao ‘w’ u engleskoj riječi ‘wife’). Krajem razdoblja Republike Od 16. do 19. st. bila je česta upotreba grafema J za konsonantski i [j], koji se inače bilježio latinska abeceda imala je 23 kao I. grafema. U ovom se udžbeniku za glasove [i] i [j] rabi grafem I, a za [u] i [v] rabe se U i V. Pisanje glasova [i], [j], [u] i [v] do danas nije svugdje ujednačeno.

4 Smjer pisanja Rimljani nisu oduvijek pisali slijeva nadesno jer ni narodi od kojih su prihvatili pismo nisu pisali na taj način. Svi su Semiti isprva pisali zdesna nalijevo, sve dok Feničani nisu promijenili praksu: oni su prvi redak pisali zdesna nalijevo, a kad bi se došlo na kraj retka, predmet na kojem se pisalo okretao se te se nastavljalo s pisanjem, tako da je napis išao u obliku zmije. Takav se način pisanja zove bustrofedon (grč. boũs ‘govedo’ i stréphō ‘okrećem’), a naziv je nastao po tome što je smjer pisanja analogan putanji po kojoj se na njivi kreću volovi (ili danas strojevi) prilikom oranja: prvo jednom brazdom do kraja, pa nakon okreta drugom brazdom do početka prve kružeći od ruba do središta. 0.7. Primjeri feničkog i grčkog bustrofedona

Tako se dogodilo da su neki znakovi, kada su se pločice prestale okretati pri pisanju, zadržali oblik različit od svoga izvornoga oblika (npr. znak alef, koji je predstavljao glavu bika s naglašenim rogovima, izokrenuo se, pa umjesto da rogovi budu okrenuti prema gore: v , oni su završili okrenuti prema dolje: A). Grci su od Feničana preuzeli taj novoustaljeni izgled grafema (čak su kroz neko vrijeme i oni pisali bustrofedonom). I na najstarijim rimskim, odnosno latiničnim natpisima nalazimo bustrofedon. S vremenom se ustalilo pisanje slijeva na desno.

0.8. Primjer etruščanskog Valja napomenuti da i na našem prostoru bustrofedona ima natpisa pisanih bustrofedonom, npr. Humačka ploča, pronađena kod Ljubuškog i nastala vjerojatno krajem 10. ili početkom 11. st. 0.9. Humačka ploča

VJEŽBE 1. Služimo li se danas piktogramima i ideogramima? Navedite primjere.

2. Koja je civilizacija (narod) imala slogovno/silabičko pismo?

5 6 I RES DIVINA

Apollo, -ĭnis, m. De Musis O Muzama Apolon, bog proricanja, pjesništva Clio saecla retro memorat sermone Klio u prozi pripovijeda o prošlim i glazbe, sunca soluto. vjekovima. āra, -ae, f. oltar, žrtvenik Euterpae gemĭnis loquĭtur cava tibia Euterpina šuplja frula govori na dvije Bacchus, -i, m. Bakho, ventis. cijevi. naziv za Dioniza caelestis, -e nebeski,, Voce Thalīa cluens soccis dea comĭca Komička božica Talija, poznata po božanskižanskianski gaudet. sandalama, raduje se zvonkim glasom. dea, -ae, f. božica Melpomĕne reboans tragĭcis fervescit Melpomena plamti odjekujući tragičkim deus, -i, m. bog; dii iambis. jambima. infĕri podzemni Aurea Terpsichŏrae totam lyra persŏnat Zlatna se Terpsihorina lira ori po čitavu bogovi; dii supĕri aethram. eteru. nebeski bogovi Diāna, -ae, f. Dijana, Fila premens digĭto Erăto modulamĭna Erato pritišćući prstima žice stvara božica šuma i lova ﬁngit. melodije. Diŏnȳsus, -i, m. Dioniz, Flectĭtur in facĭles variosque Polymnia Polihimnija se daje na lake i raznolike bog proljeća i vina motus. napjeve. fides, -ei, f. vjera, Uranie numĕris scrutātur sidĕra mundi, Uranija brojeći istražuje zvijezde svijeta. pouzdanje, dana riječ, Calliŏpe doctis dat laurea serta poētis. Kaliopa daje lovor-vijence učenim jamstvo (P. Annius Florus) pjesnicima. Iānus, -i, m. Jan, bog početka i kraja immŏlo, 1. žrtvovati instĭtūtio, -iōnis, f. VJEŽBE uredba, naredba; običaj; ustanova 1. Pročitajte pažljivo tekst na hrvatskom. Pokušajte ga pročitati i na latinskom. (Za invŏco, 1. prizivati, sada nemojte obraćati pažnju na znakove iznad pojedinih grafema, tj. slova.) zazivati, zvati u Dok čitate, označavajte u tekstu ili pored njega sva mjesta gdje se javljaju pomoć Iūno, -ōnis, f. Junona, greške i nedoumice. božica braka, Jupiterova sestra i 2. Pokušajte uočiti: Koji vam grafemi predstavljaju probleme? Kojih grafema žena nema u hrvatskom pismu? Kakav bi mogao biti njihov izgovor? Upotrijebite Iuppĭter, Iŏvis, m. znanje modernih stranih jezika! Usporedite hrvatski izgovor imenâ Muza s Jupiter, vrhovni bog latinskim. U čemu se razlikuju? kod Rimljana, bog neba Mars, Martis, m. Mars, bog rata ZGOVOR LATINSKOGA Mercŭrius, -ii, m. I Merkurije, bog trgovine i lukavosti; Glasovi i grafemi zaštitnik glasnika Mĭnerva, -ae, f. Navedite glasove hrvatskoga jezika. Na koje ih skupine dijelimo? Minerva, božica mudrosti, znanosti, umjetnosti i obrta Mūsa, -ae, f. muza, Većina latinskih glasova poklapa se s hrvatskima, a ovo su razlike: jedna od devet božicâ Hrvatski ima, a latinski nema Latinski ima, a hrvatski nema zaštitnicâ umijećâ i vještinâ palatale [č], [ć], [dž], [đ], [lj], [nj], [š], [ž] diftonge [ae], [oe], [ei], [ui] ōrācŭlum, -i, n. (klasični latinski nema ni dental [c]) proročište, proročanstvo

7 Način na koji danas izgovaramo latinski razvio se u doba propadanja klasične rimske kulture kod ōro, 1. moliti se, moliti; narodâ koji su došli u Velikoj seobi početkom srednjega vijeka. (Kod Hrvata su tijekom proteklih govoriti, razlagati pĕnātes, -ium, m. stoljeća bili uobičajeni razni izgovori, ovisno o tome čiji je kulturni utjecaj pretezao. Današnji je penati, rimski kućni tradicionalni izgovor u Hrvatskoj posljedica germanskoga, mađarskoga i talijanskoga utjecaja) bogovi On se razvijao tijekom stoljeća kroz tradiciju uporabe latinskoga i prilagođavao se fonetskim Phoebus, -i, m. Feb, sustavima pojedinih europskih jezika – zato ga zovemo tradicionalnim izgovorom. Apolonov nadimak pius, 3 pobožan, blažen, Različiti narodi imaju različit način tradicionalnog izgovaranja latinskoga jezika. Talijani latinski svet, vjeran izgovaraju nešto drugačije od Hrvata, Francuzi također, a izgovor govornika engleskog jezika još je prōdĭgium, -ii, n. čudo, udaljeniji. Premda neki od načina izgovora mogu pripadnicima druge tradicije izgledati neobičnima neobičan događaj; i čak nepravilnima, oni su ipak pravilni jer pripadaju tradiciji upotrebe latinskoga jezika kod tih nakaza naroda. rĕlĭgio, -iōnis, f. poštovanje; vjerski Latinski ima neke grafeme koje hrvatski nema. Oni se izgovaraju na sljedeći način: obredi rītus, -ūs, m. vjerski Grafem Izgovor Primjeri propis; vjerski obred y [i] gymnasium [gimnázium] vježbalište, Poly(hy)mnia săcerdos, -dōtis, m./f. [poli(hí)mnia] Polihimnija svećenik, svećenica sacrĭfĭcium, -ii, n. žrtva, qu [kv] aqua [akva] voda, quindecimvir [kvindecímvir] kvindeci- žrtvovanje mvir, coquo [kokvo] kuhati, quam [kvam] nego sacrĭfĭco, 1. žrtvovati x [ks] supplex [supleks] ponizan, textus [tekstus] tekst sacrum, -i, n. svetinja, sveti obred, mn. sveti ch, ph, th, rh [h], [f], [t], [r] Terpsichŏre [terpsíhore] Terpsihora, Philippus [filípus] obred, svetkovina Filip, Thalīa [talía] Talija, Rhodus [rodus] Rod Sāturnus, -i, m. Saturn, bog usjeva i vremena supplĭcātio, -iōnis, f. molitva zahvalnica; dan pokore VJEŽBE Vĕnus, -ĕris, f. Venera, božica ljubavi 3. Usporedite hrvatski izgovor sljedećih riječi, koje su u naš jezik došle iz ili preko Vesta, -ae, f. Vesta, latinskog, i njihovo pisanje u izvorniku: index, rhetórĭca, thermae, pápўrus, božica domaćeg aequilíbrium. Upravo onako kako se izgovaraju u hrvatskom, izgovaraju se i u ognjišta latinskom, ali se drugačije pišu. victĭma, -ae, f. žrtva Vulcānus, -i, m. Vulkan, bog vatre; zaštitnik 4. Pažljivo pročitajte: Táygĕtus, póntĭfex, zothécŭla, Archílŏchus, rhýthmĭcusĭcuscus. kovača

Neki se grafemi i skupovi grafema obično izgovaraju jednako kao u hrvatskome, dok se u nekim kontekstima izgovaraju drugačije: Grafem Izgovor Kontekst Primjeri i [i] Vestālis [vestális] vestalka, hīc [hik] ovdje [j] na početku riječi ispred vokala i u sredini Ianus [janus] Jan, Iuppĭter [júpiter] Jupiter, aio [ajo] riječi između vokala (osim ponekad u kažem riječima iz grčkoga) iambus [iámbus] jamb u [u] angŭlus [ángulus] kut, nunc [nunk] sad, paulum [páu- lum] malo, suo [suo] šivati [v] ng + u + vokal lingua [lingva] jezik, sanguis [sangvis] krv s + u + vokal (kad je u nenaglašeno) suadeo [svádeo] savjetovati, Suetonius [svetónius] Svetonije s [s] (ss se izgovara kao intenzivnije [s]) Vesta [vesta] Vesta, Perseus [pérseus] Perzej, Saturnus [satúrnus] Saturn, dissertatio [disertácio] rasprava [z] između vokala te vokala i diftonga Dionȳsus [dionízus] Dioniz, illusio [ilúzio] izrugivanje, rosae [roze] ruže

8 t [t] templum [templum] hram, victima [víktima] žrtva [c] t + ĭ + vokal actio [ákcio] radnja, supplicatio [suplikácio] molitva, Croatia [kroácia] Hrvatska [t] t + ĭ + vokal, ako slijede iza s, x ili t, te mixtio [mikstio] miješanje, bestia [bestia] zvijer, Vet- često u riječima iz grčkog jezika tius [vetius] Vetije, Laërtius [laértius] Laertije ae, oe [ē] Phoebus [fébus] Feb (Apolon), aedes [édes] hram [ae], kada ne čine diftong, nego dva vokala, aër [áer] zrak, poēta [poéta] pjesnik [oe] prepoznaju se po znaku dijereze (¨) ili coĕmo [kóemo] pokupovati znaku kvantitete (‾, ˘) iznad drugog vokala Grafem ‘c’ može se realizirati na tri načina, ovisno o glasovima koji se nalaze u susjedstvu: Grafem Izgovor Kontekst Primjeri c [k] sacrificium [sakrifícium] žrtvovanje, scribo [skribo] pisati, oracŭlum [orákulum] proročište, doctus [doktus] učen, nunc [nunk] sad [c] ispred glasa [e] ili [i], tj. grafemâ i, e, y; preces [preces] molitva, sacerdos [sacérdos] svećenik, ae, oe, eu, ei supplicium [suplícium] molitva, ecce [ekce] eto, coepi [cepi] počeo sam, caeruleus [cerúleus] modar, cyclĭcus [cíklikus] kružan [g] kod imenâ označenih kraticama C. i Cn. C. [gajus] Gaj, Cn. [gnejus] Gnej

Udvojeni konsonanti (ll, mm, rr itd.) ne izgovaraju se kao dva zasebna konsonanta, već kao jedan, izgovoren nešto intenzivnije, otprilike kao dva stopljena ‘m’ u izrazu ‘volim majku’: immo [imo], Apollo [apólo], curro [kuro].

VJEŽBE 5. Usporedite navedene riječi, koje su u hrvatski došle iz ili preko latinskoga: oeconomia – poēta, Italia – institutio, Mercurius – caeremonia – linguistica, secunda – Musa – emissio – missa, rhythmus. Uočite kako su različitosti u latinskom izgovoru utjecale i na izgovor posuđenica u hrvatskom.

6. Pročitajte: ara, oro, rogo, gesticulátio, Zacýnthus, perexcélsus, Typhóeus, Maecénas, eórum.

Tradicionalni izgovor nije način na koji su Latini izgovarali svoj jezik. Premda nam zvuk tadašnjega izgovora nije izravno dostupan, znanstvenici su pretpostavili kakav je on mogao biti: taj rekonstruirani način izgovora latinskoga naziva se klasičnim izgovorom (pronuntiatio restitūta). Tekstovi nastali u antičko doba (do 524. g.) obično se izgovaraju klasično. Možemo reći da je klasični izgovor jednostavniji od tradicionalnoga. U njemu, naime, nema većine dvostrukih mogućnosti izgovora koje su gore navedene:

‘u’ se uvijek izgovaralo [u] (zapravo, kao polukonsonant [w]): lingua [lingwa] Uz te razlike, drugačije su se ‘s’ se uvijek izgovaralo [s]: rosa [rosa], illusio [ilúsio], praesens [prajsens] izgovarale i grčke riječi: ‘c’ se uvijek izgovaralo [k] (osim u kraticama): Cicĕro [kíkero], scelus [skelus], coepi [kojpi], ‘ch’, ‘ph’, ‘th’ izgovaralo se cura [kura], declāro [dekláro], scribo [skribo], ecce [eke] kao u grčkom, tako da se ‘t’ se uvijek izgovaralo [t]: natio [nátio], amicitia [amikítia], bestia [béstia], restituo [restítuo], čula i aspiracija, odnosno ostiarius [ostiárius] [kh], [ph], [th]: Terpsichŏre diftonzi ‘ae’ i ‘oe’ izgovarali su se [aj] i [oj]: poenae [pójnaj], saeculum [sájkulum], a skupovi [terpsíkhore], Phoebus ‘o+e’ i ‘a+e’ čitali su se kao i u tradicionalnom izgovoru: poēta [poéta], aër [áer] [phojbus], Thalia [thalía].

9 Naglasak U hrvatskom jeziku višesložne riječi mogu biti naglašene na raznim slogovima (prédsjednik, polìtika, kroasân). Često se mjesto naglaska razlikuje od govornika do govornika ili od regije do regije. Prisjetite se riječi koje se u različitim krajevima Hrvatske naglašavaju različito. Kao izvornim govornicima hrvatskoga nije nam problem snaći se u naglascima materinskog jezika. Međutim, oko naglasaka u stranom jeziku moramo se potruditi. Srećom, latinski ima svega nekoliko jednostavnih pravila za naglašavanje, ponajviše vezanih za kvantitet slogova:

Za određivanje mjesta naglaska valja znati odrediti je li pretposljednji slog u riječi dug ili kratak. Slog može biti dug po prirodi (naturā) ili po položaju (positiōne):

Po prirodi (naturā) Po položaju (positiōne)

Slog je dug ako je u njemu diftong ili dugi ako je u njemu kratki vokal iza kojega dolaze vokal, npr. natūra, fānum, dva ili više konsonanata, udvojeni konsonant, Oznake: divīnus, dūco, līber ‘x’ (=ks) ili ‘z’ (=zd), npr. hóstia, libaméntum, za duljinu: ˉ fingo, solvo. za kračinu: ˘ Slog je kratak ako je u njemu kratki vokal, ako je u njemu vokal koji se nalazi ispred npr. númĕrus, dĭco, lĭber drugog vokala, npr. libátĭo, stúdĭum, dĕus, dĕa

U svakom je slogu Za naglasak vrijede PRAVILA PRETPOSLJEDNJEG SLOGA po jedan vokal ili diftong. DVOSLOŽNE RIJEČI RIJEČI S VIŠE OD 2 SLOGA Kod podjele na Naglasak je na a) Ako je pretposljednji slog dug, naglasak je na njemu, npr. slogove redovito pretposljednjem divīnus, simulacrum, inductus. vrijede sljedeća slogu, npr. libo, pius, b) Ako je pretposljednji slog kratak, naglasak je na trećem slogu pravila: fides. od kraja riječi, npr. sacrifĭco, religĭo, vovĕo, prodigĭum, genĭus. - konsonant između dva vokala pripada sljedećem slogu (volat) Ako iza kratkog vokala slijede dva konsonanta, od kojih je prvi p, t, c, b, d ili g, a drugi l ili - konsonantski skup r (muta cum líquida) takav je slog u prozi kratak, npr. ténĕbrae, dŭplex, dok u poeziji može pripada sljedećem biti i dug. slogu ako njime može počinjati riječ (pa-trius; ali an-gor, missus)

VJEŽBE 7. Podijelite sljedeće riječi na slogove: fides, invŏco, Bacchus, libāmen, sacrum.

8. Pročitajte riječi iz prethodnih vježbi klasičnim izgovorom. Uočite razlike imeđu tradicionalnog i klasičnog izgovora u svakom pojedinom slučaju. Ima li riječi u kojima se tradicionalni i klasični izgovor nimalo ne razlikuju? Slijede li posuđenice latinskoga podrijetla koje su došle u hrvatski jezik klasični ili tradicionalni izgovor? Zašto?

10 VJEŽBE 9. Pročitajte i označite naglasak na sljedećim riječima: sacer, sacerdos, sacrificium, sacrifĭco, religio, victĭma, supplĭco, supplicĭter, prodigium, placo, hīc, oracŭlum, sanctus, immolātor.

10. Za svaku riječ iz prethodnog zadatka objasnite kako ste došli do zaključka o mjestu naglaska.

Dva su odstupanja od pravila pretposljednjeg sloga:

a) Enklitike U latinskom postoje tri enklitike, tj. elementi koje se izgovaraju i pišu zajedno s riječima na koje se Diftong se broji kao odnose, a imaju nezavisno značenje. To su: -que ‘i’, -ve ‘ili’ i -ne ‘li’. Kad se one spoje s riječju, nova nositelj jednog slo- riječ uvijek ima naglasak na pretposljednjem slogu (piúsque ‘i pobožan’, sacerdósve ‘ili svećenik’, ga: npr. aurum je rogásne ‘moliš li’). dvosložna riječ [au- Iznimke su ítăque ‘stoga’, útĭque ‘svakako’, jer je tu -que izgubilo značenje enklitike. rum].

b) Naglasak na posljednjem slogu Neke dvosložne i višesložne riječi imaju naglasak na posljednjem slogu, npr. zamjenički prilozi na -c (illíc ‘ondje’, istúc ‘tamo’), složenice glagolā dico i duco u imperativu, (redúc ‘dovedi natrag’, praedíc ‘proreci’), te još neke. ch, th, rh i qu vrijede kao jedan glas. Te su riječi nekoć glasile illíce, istúce, redúce, praedíce, dok se završno -e nije zbog apokope izgubilo, a naglasak ostao na starom mjestu.

VJEŽBE 11. Pročitajte riječi, fonetski ih transkribirajte i označite mjesto naglaska: bilježenje fon. transkripcija bilježenje fon. transkripcija Svetište Vulcānus vulkánus Myrmidŏnes fŏcus, -i, m. ognjište, obiteljska kuća Charybdis Quirītes templum, -i, n. hram, Scylla caelestes svetište (svako Bacchus Pyriphlegĕthon sveto ili posvećeno mjesto) Proserpĭna Aeŏlus fānum, -i, n. svetište, posvećeno mjesto 12. Podijelite riječi iz prethodnoga zadatka na slogove: npr. Vul|ca|nus. (izabrano za podizanje hrama) 13. Pročitajte tradicionalnim i klasičnim izgovorom, štivo De Musis. dēlūbrum, -i, n. svetište, hram (kao mjesto za 14. Koji je bog voditelj Muza? ______očišćenje) lūcus, -i, m. gaj, 15. Pročitajte imena svih Muza i podijelite ih na slogove. lug, dubrava (posvećena nekom 16. Gdje su Muze živjele i na kojem su se izvoru rado zadržavale? ______božanstvu), svetište

17. Tko su miljenici Muza? ______

11 18. Pročitajte imena nekih od glavnih rimskih bogova i nekoliko pojmova iz rimske religije: Iuppĭter, Diāna, Iuno, Mars, Minerva, Venus numen, pontĭfex maxĭmus, ritus, flamen, genius, penātes, fides, religio.

19. Iz stihova na početku poglavlja pokušajte zaključiti koja je Muza zaštitnica kojega umijeća. Povežite svaku Muzu s njezinim umijećem. Clīo komedija Imena Muza (Musa) mogu Melpomĕne astronomija se zapamtiti pomoću akro- Terpsichŏre tragedija nima Thalīa lirska poezija TUM PECCET: Euterpe ljubavna poezija Erăto povijest Thalīa Urania Urania epska poezija Melpomĕne Poyhymnia glazba Calliŏpe ples Poly(hy)mnia Erăto 20. Museion (Muzej) ili Hram Muza utemeljio je u Aleksandriji 308. g. pr. Kr. Calliŏpe egipatski kralj Ptolemej I. Soter. U njemu se čuvalo sve blago grčkog pjesništva. Clio Euterpe Kasnije je Museion postao najveće umjetničko i znanstveno središte čitavog Terpsichŏre antičkog svijeta. U kojoj je riječi preživjelo ime te institucije?

21. Jesu li vam osim Muza poznate još neke božice iz antičkoga svijeta?

22. Gdje se danas, osim u muzejima, najčešće mogu vidjeti kipovi rimskih bogova?

ămīcĭtiamīcĭtiaīcĭtiacĭtiaĭtiatia, -ae, f. prijateljstvo Itălia, -ae, f. Italija prĕmo, 3. pressi, pressum cum Ab. s, sa,sasa itáque i tako (et ita) pokrivati, pritiskati, stiskati cūra, -ae, ff. briga, skrbskrb skrb, ităque stoga rŏgo, 1. pitati, moliti de Ab. s, sa, iz, od Lătīnusīnusnus, 3 latinski saecŭlum, -i, n. vijek dīco, 3. dixi, dictum govoriti, lingua, -ae, ff. jezikjezik scrībo, 3. psi, ptum pisati kazivati, reći nātūraātūratūraūrara, -ae, ff. priroda, narav,narav,ćud,narav,ćud,, ćud,ćud,, ud,, sĭneĭnene Abl. bezbez ecce evo, gle,gle,etogle,eto, etoeto etoevo,gle,eto, svijet solvo, 3. solvi, sŏlūtum rješavati, hīc ovdje nŭmĕrusŭmĕrusmĕrusĕrusrus, -i, mm. brojbroj razvezivati, plaćati illíc ondje poēta, -ae, m. pjesnik ventus, -i, m. vjetar in Ab. AccAcc. u, na,nana pŏpŭlus, -i, m. narod

12 II RES RVSTICA

aestas, -ātis, f. ljeto De re rustĭca ăger, ăgri, m. njiva, polje Verum cum conplurĭmis monumentis scriptōrum admonear apud antiquos nostros fuisse agrestis, -e poljski, gloriae curam rusticatiōnis, ex qua Quinctius Cincinnātus, obsessi consŭlis et exercĭtus seoski, seljački; divlji liberātor, ab arātro vocātus ad dictatūram venĕrit ac rursus fascĭbus deposĭtis, quos agrĭcŏla, -ae, m. ratar, festinantius victor reddidĕrat quam sumpsĕrat imperātor, ad eosdem iuvencos et quauor težak ărātor, -ōris, m. orač iugĕrum avītum herediŏlum rediĕrit; itemque C. Fabricius et Curius Dentātus, alter Pyrrho arbor, -ŏris, f. drvo, finĭbus Italiae pulso, domĭtis alter Sabīnis, accepta, quae virītim dividebantur, captīvi agri stablo septem iugĕra non minus industrie coluĕrit, quam fortĭter armis quaesiĕrat, et ne singŭlos ăro, 1. orati intempestīve nunc persĕquar, cum tot alios Romāni genĕris intuear memorabĭles duces hoc auctumnus, -i, m. jesen semper duplĭci studio floruisse vel defendendi vel colendi patrios quaesitosve finis, intellĕgo cŏlo, 3. cŏlui, cultum luxuriae et deliciis nostris pristĭnum morem virilemque vitam displicuisse. (Columella) obrađivati (zemlju), gojiti, njegovati; štovati, častiti cŏlōnus, -i, m. tèžāk, seljak, zakupnik; naseljenik cresco, 3. crēvi, VJEŽBE crētum rasti, izrasti; povećavati se, 1. Pročitajte štivo De re rustĭca i označite mjesta naglasaka u svim riječima. množiti se fructus, -ūs, m. plod, 2. Potražite podatke o Cincinatu (Lucius Quinctius Cincinnātus), Fabriciju (Gaius ljetina, rod; dobitak fundus, -i, m. dno, pod; Fabritius Luscinius) i Kuriju Dentatu (Manius Curius Dentātus). Po čemu vam zemlja, imanje je osobito poznat epirski kralj Pir? Tko su Sabinjani? Je li vam poznata neka gallus, -i, m. pijetao legenda o njima? grex, grĕgis, m. stado, krdo; četa hiems, -ĕmis, f. zima iŭgum, -i, n. jaram lāna, -ae, f. vuna mālum, -i, n. jabuka (plod) VRSTE RIJEČI ŏvis, -is, f. ovca pāgus, -i, m. selo Koliko je vrsta riječi u hrvatskom jeziku? U koje ih skupine dijelimo? pastor, -ōris, m. pastir Kako biste definirali pojedine vrste riječi? piscis, -is, m. riba rūs, rūris, n. selo sāl, sălis, m. sol Latinski jezik ima 9 vrsta riječi: imenica (substantīvum), glagol (verbum), pridjev (adiectīvum), sēmen, -mĭnis, n. sjeme prilog (adverbium), prijedlog (praepositio), veznik (coniunctio), broj (numerāle), zamjenica stăbŭlum, -i, n. staja (pronōmen) i uzvik (interiectio). stercus, -ŏris, n. gnojivo Imenice, pridjevi, zamjenice i neki brojevi dekliniraju se, pridjevi i prilozi se kompariraju, a sŭs, sŭis, m./f. svinja glagoli se konjugiraju. Ostale su vrste riječi nepromjenjive. taurus, -i, m. bik Riječi koje se dekliniraju (sklanjaju) zovu se zajedničkim nazivom imena (nomĭna). vēr, vēris, n. proljeće vīlĭcus/villĭcus, -i, m. upravitelj imanja

13 VJEŽBE 3. Usporedite podjele hrvatskih i latinskih riječi na vrste. U čemu su razlike?

4. Prisjetite se nazivâ za vrste riječi iz modernih stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski). Iz kojeg jezika oni dolaze? Riječi koje su primljene (iz latinskog ili kojeg drugog jezika) u velik broj svjetskih jezika zovu se internacionalizmi. Takvi su npr. i latinski nazivi za mjesece (Ianuarius, Februarius itd.). Navedite desetak internacionalizama za koje možete potvrditi da su potekli iz latinskoga.

5. Svaku od sljedećih riječi pročitajte, zapišite fonetski, navedite je li promjenjiva i kako se mijenja: seges (usjev) ______septem (sedam) ______messis (žetva) ______humus (zemlja) ______rursus (natrag) ______quae (koja) ______semĭno (sijati) ______aut (ili) ______

6. Upišite latinski naziv za vrste riječi (prema prijevodu zaključite o kojoj se vrsti radi): ager substantivum (njiva) arvum ______(oranica) agrestis ______(seljački) aro ______(orati) agrārius ______(poljski) agellus ______(njivica) agricŏla ______(ratar) agricultor ______(poljodjelac)

7. Koje vrste riječi nalazimo u u sljedećim izrazima? ad absurdum (do besmislenosti) ______ante festum (prije svečanosti; prerano) ______sub galli cantum (za pijetlova pjeva, u cik zore) ______prae iocum (iz šale) ______

NAVOĐENJE IMENICA I PRIDJEVÂ U RJEČNIKU

U hrvatskom jeziku imena mogu imati gramatičke kategorije roda, broja i padeža. Dva su broja: koji su? Roda su tri: koji su? Padeža ima sedam: koji su?

Latinski i hrvatski imaju iste rodove i brojeve: kratica rod (genus) kratica broj (numĕrus) m. muški (masculīnum) jed. jednina (singulāris) f. ženski (feminīnum) mn. množina (plurālis) n. srednji (neutrum)

No, latinski ima jedan padež (casus) manje od hrvatskoga, zato što nema instrumentala i lokativa, ali ima ablativ, koji hrvatski ne poznaje. Ovo su padeži u latinskom:1 kratica padež (casus) kratica padež (casus) N. nominativ (nominatīvus) D. dativ (datīvus) V. vokativ (vocatīvus) Ab. ablativ (ablatīvus) A. akuzativ (accusatīvus) G. genitiv (genitīvus)

1 U ovom je udžbeniku poredak padeža drugačiji nego u većini udžbenika hrvatskoga i latinskoga. Ovaj poredak bolje odražava formalnu sličnost među padežima i olakšava njihovo učenje. 14 U velikom broju slučajeva latinske padeže nije moguće prevoditi hrvatskim padežima istoga imnena, a ponekad niti hrvatskim imenicama.

U latinskom rječniku obično se za imenice navode sljedeći podatci: - nominativ jednine kao osnovna natuknica (npr. tectum, miles) Kod jednosložnih - završetak genitiva jednine (često je to padežni morfem) (npr. -i, -itis) imenica obično se - oznaka roda (npr. n., m.) piše cijeli genitiv Nakon toga slijedi hrvatsko značenje riječi (npr. krov, vojnik). (mus, muris, m. miš). Iz tih podataka možemo pomoću padežnih morfema izvesti sve ostale oblike imenice.

Pri usmenomnavođenju rječničke natuknice svi se dijelovi izgovaraju cjelovito, na sljedeći način: ver, veris, n. [ver, veris, néutrum] – proljeće aestas, -ātis, f. [estas, estátis, feminínum] – ljeto auctumnus, -i, m. [auktúmnus, auktúmni, maskulínum] – jesen hiems, -ĕmis, f. [hiems, híemis, feminínum] – zima

Premda su nežive stvari često srednjega roda, općenito se može reći da su vlastita imena muškaraca i nazivi muških zanimanja i vršitelja radnje, rijeka, vjetrova i mjeseci muškoga roda (nauta, -ae, m. mornar, Padus, -i, m. Pad, Eurus, -i, m. jugoistočnjak, Aprīlis, -is, m. travanj), imena biljaka, zemalja, otoka i gradova ženskoga roda (malus, -i, f. jabuka [kao stablo], Aegyptus, -i, f. Egipat, Rhodus, -i, f. Rod, Corinthus, -i, f. Korint), a imena plodova i kovina srednjega roda (malum, -i, n. jabuka [kao plod], aurum, -i, n. zlato).

Svaki pridjev ima tri roda. Ako u rječniku uz pridjev piše broj 3, to znači da taj pridjev u nominativu ima tri oblika, po jedan za svaki rod. Zato se zapis: aestīvus, 3 čita [estívus, estíva, estívum]. Tako se bilježe pridjevi prve klase na -us.

VJEŽBE 8. Iz fonetskog zapisa izvedite rječnički zapis imenica (npr. [apis, apis, feminínum] > apis, -is, f.]): [greks, gregis, maskulínum] > ______[kolóna, kolóne, feminínum] > ______[lepus, léporis, maskulínum] > ______[ovis, ovis, feminínum] > ______[pekus, pékoris, néutrum] > ______

9. Uz svaku od riječi iz prethodnoga zadatka usmeno dodajte jedan od pridjeva (domestĭcus, domestĭca, domestĭcum domaći; silvānus, silvāna, silvānum šumski; pastus, pasta, pastum nahranjen) u odgovarajućem rodu (npr. od pridjeva magnus, 3 velik: magna pala velika lopata, ali magnus taurus veliki bik).

10. Pročitajte i fonetski zapišite rječničke zapise sljedećih imenica (npr. agricŏla, -ae, m. [agríkola, agríkole, maskulínum]): iuvencus, -i, m. ______arātor, -ōris, m. ______apis, -is, f. ______semen, -mĭnis, n. ______pastor,- ōris, m. ______falx, falcis, f. ______gramen , -mĭnis, n. ______salix, -ĭcis, f. ______cicer, -ĕris, n. ______glans, -ndis, f. ______

15 Neke imenice (vlastita imena, apstraktni pojmovi) imaju samo jedninu. Zovemo ih singularia tantum (jednina: singulāre tantum): Romŭlus, -i, m. Romul; Croatia, -ae, f. Hrvatska; Roma,-ae, f. Rim, fides, -ei, f. vjera itd. Neke imenice i neki pridjevi imaju samo množinu i zovemo ih pluralia tantum (jednina: plurāle tantum). Budući da nemaju jedninu, u rječniku se navode u N. i G. množine, npr. arma, -ōrum, n. oružje; Salōnae, -ārum, f. Solin, pauci, -ae, -a malo njih, cetĕri, -ae, -a ostali itd.

Postoje i imenice kojima je značenje u množini različito od značenja u jednini, ali je ipak s njime povezano, npr. aqua voda, mn. aquae toplice; fortūna sudbina, sreća, mn. fortūnae imutak; aedes hram, mn. aedes kuća; finis svršetak, mn. fines zemlja, država; pars dio, mn. partes uloga, stranka.

VJEŽBE 11. Kakav broj imaju sljedeće imenice, navedene u nominativu? leđa : lađa ______vrat : vrata ______križ : križa ______prsa : prst ______

12. Pročitajte navedene rječničke zapise. Uz pomoć rječnika recite koja plurālia tantum od navedenih imaju značenjsku vezu s pojedinim imenicama u jednini. deliciae, -ārum, f. Athēnae, -ārum, f. auxilia, -ōrum, n. Brutus, -i, m. nuptiae, -ārum, f. Brutti, -ōrum, m. Roma, -ae, f. libĕri, -ōrum, m.

13. Pročitajte navedeni rječnički zapis. Jesu li pluralia tantum i s kojim ih riječima možemo povezati? pauci, paucae, pauca infĕri, -ōrum, m. feriae, -ārum, f. gemĭni, -ōrum, m. cetĕri, cetĕrae, cetĕra exta, -ōrum, n.

DEKLINACIJA IMENICA Sve se imenice, kao i pridjevi, mogu s obzirom na oblik padežnih morfema svesti na nekoliko klasa zvanih deklinacije. U latinskom ih razlikujemo pet, a najlakše se mogu raspoznati po genitivnom morfemu ili završetku.

Rječnički zapis Genitivni završetak Naziv deklinacije annōna,-ae, f. ljetina -ae prva ili a-deklinacija 1 agricŏla,-ae, m. ratar taurus, -i, m. bik -i druga ili o-deklinacija 2 stabŭlum, -i, n. staja arbor, -ŏris, f. stablo treća deklinacija (obuhvaća stercus, -ŏris, n. gnoj -is 3 konsonantsku i i-deklinaciju) piscis, -is, m. riba motus, -ūs, m. kretanje -us četvrta ili u-deklinacija 4 veru, -us, n. ražanj 5 facies, -ēi, f. lice -ei peta ili e-deklinacija

16 VJEŽBE 14. Po kojoj se deklinaciji sklanja svaka od navedenih riječi? sus, suis, m./f. ______sal, salis, m. ______res, -rei, f. ______cornu, -us, n. ______armentum, -i, n. ______agricultūra, -ae, f. ______bubŭla, -ae, f. ______colōnus, -i, m. ______iugum, -i, n. ______rus, ruris, n. ______

15. U sljedećem nizu riječi su napisane u nominativu jednine bez bjelina između njih. Pronađite ih u rječniku i okomitim crtama označite granice između riječi. terrasolumrastrumrapaquercusgranumgranariumcepaavenapapaver

16. Pročitajte navedene izraze, označite naglaske i pomoću rječnika pronađite imenice te odredite po kojim se deklinacijama sklanjaju. Koje se vrste riječi osim imenica rabe? In spe. – U nadi. Ad usum. – Za uporabu. Nomen et omen. – Ime i znamenje.

NAVOĐENJE GLAGOLÂ U RJEČNIKU

Rječnik latinskoga u natuknicama za glagole redovito navodi tri oblika koje nazivamo njihovim osnovnim oblicima. prezent. - akt., 1. lice ago, 3. egi, actum particip prijevremenosti., Do obrade konjunktiva (13. jed., popraćeno brojem N. jed. srednjeg roda poglavlje) za svaki ćemo konjugacije kojoj pripada oblik uz koji glagolski prva osnova način nije naznačen perfekt - akt., 1. lice jed. podrazumijevati da je u indikativu.

Svi oblici jednoga latinskoga glagola mogu se izvesti iz tritriizvestiiztritri osnove dometanjem određenihđenihenih morfema ili pomoću oblikaoblikaćuoblikauoblika oblikaoblika pomoćnogćnognog glagola ‘biti’. Iz prvog osnovnog oblika izvodi se prva (prezentska)prezentska) osnova , iz drugoga druga (perfektna),perfektna), a iz trećega treća (participska).participska).).

VJEŽBE 17. Upišite osnovne glagolske oblike prema osnovama kojima pripadaju: sentio, 4. sensi, sensum do, 1. dedi, datum rideo, 2. risi, risum collĭgo, 3. collēgi, collectum Prva osnova: sentio, 4. , ______, ______, ______Treća osnova: ______, ______, ______, ______Druga osnova: ______, ______, ______, ______

17 PRVA GLAGOLSKA OSNOVA (PREZENTSKA)

Kako kod pojedinih glagola navedenih u vježbi 17 završava prvi osnovni oblik? Koji se brojevi pojavljuju uz taj oblik? Što oni označavaju?

Pogledajmo prvi osnovni oblik, popraćen brojem konjugacije (tj. tipa promjene glagola). Taj broj pokazuje kako izgleda infinitiv istovremenosti (prezenta) aktiva, koji se dobiva od prvog osnovnog oblika zamjenom ličnog morfema -o infintivnim -re. U 3. konjugaciji ispred infinitivnog morfema umeće se vezni vokal -e-. U 1. konjugaciji lični morfem -o zamjenjuje se završetkom -a-re.

Prva osnova dobiva se od infinitiva istovremenosti u aktivu odbijanjem infinitivnog morfema -re (u 3. konjug. i veznog vokala -e-). Rječnički zapis Prvi osnovni oblik i infinitiv Prva osnova amo, 1. ámo (*ama-o) amá-re amā- Neki se glagoli kolebaju video, 2. vídeo vidé-re vidē- između 3. i 4. konjugacije: cresco, 3. crésco crésc-e-re cresc- oni neke oblike tvore kao venio, 4. vénio vení-re venī- glagoli četvrte (npr. 1. l. jed. i 3. l. mn. prezenta - cupio), Iz tablice je vidljivo da prva osnova glagola prve konjugacije završava na -ā-, druge na -ē-, neke kao glagoli treće treće na neki konsonant, a četvrte na -ī-. konjugacije (npr. infinitiv Treća konjugacija između osnove i infinitivnog morfema -re ima vezni vokal -ĕ-. istovremenosti - cupĕreĕrere), a zovemo ih glagolima treće Osnove na -u- spadaju u 3. konjug. jer je -u- u njima poluvokal (npr. ruo, 3. - osnova: ru-). konjugacije na -io. Vezni vokal naziva se i tematskim vokalom. On je uvijek kratak.

Valja zapamtiti: 1. Kod navođenja glagola umjesto broja konjugacije izgovara se infinitiv istovremenosti aktiva. Zapis amo, 1. nikad se ne čita *[amo, jedan], već uvijek [amo, amáre]! 2. Glagoli 2. konjugacije imaju u infinitivu naglasak na pretposljednjem slogu (iacére ležati) jer je -ē- iz osnove dugo, a glagoli 3. konjugacije na trećem od kraja (iácere baciti) jer je vezni vokal kratak.

VJEŽBE

18. Navedite inf. istovr. glagola i označite mjesto naglaska jednom i drugom obliku: cieo, 2. (poticati) ______nuntio,1. (javljati) ______ruo, 3. (nasrtati) ______sto, 1. (stajati) ______operio, 4. (pokrivati) ______depasco, 3. (pòpāsti) ______moneo, 2. (opominjati) ______molo, 3. (mljeti) ______

19. Izdvojite prve osnove navedenih glagola:glagola:glagola:: audio, 4. (čuti) ______fugio, 3. (bježati) ______sileo, 2. (šutjeti) ______stercŏro, 1. (gnojiti) ______suspicio, 3. (poštovati) ______teneo, 2. (držati) ______

18 Glagolu ‘biti’ 1. l. jed. prezenta glasi sum, a infinitiv istovremenosti esse. Tom se glagolu prva osnova javlja u dvije forme (s- / es-).(s- es-).

VJEŽBE 20. Upišite tražene oblike i označite mjesto naglaska: Rad Prezent - 1. l. jed. Inf. istovr. - akt. 1. osnova lăborăborbor, -ōrisris, m. do dare rad, trud,trud,mukatrud,muka, mukamuka muka, (naglašeno je edĕre ulaganje napora)napora)) finio finīre ŏpus, -ĕris, n. peto pet- radnja, rad, posao (posljedica prakse, vještine, 21. Prisjetite se neke izreke na latinskom koju znate otprije. obrtničkog i književnog 22. Dopunite rječničke zapise imenica i fonetski zapišite njihov nominativ: umijeća) amygdălum,__, n. ______arbustum,__, _. ______ŏpĕra, -ae, f. rad, cistern__,-ae, f. ______foen__,-i, n. ______posao, trud furca,__, _. ______horde__, -i, n. ______(obavlja se svojevoljno i lana, __, _. ______pag__,-i, m. ______usmjeren je na proizvodnju djela) 23. Pronađite rječničke zapise navedenih imenica i recite po kojoj se deklinaciji offĭcium, -ii, n. sklanjaju: služba, (moralna) nux pascua pistrīnum pomarium fructus fundus dužnost, posao perdix ramus saepes sus vilĭcus mora (uslijed obveze koja nastaje zbog odnosa prema 24. Pročitajte još jednom tekst s početka poglavlja i za navedene riječi pokušajte drugima) odrediti kojoj vrsti riječi pripadaju. mūnus, -ĕris,n. apud (kod): ______(službena) nostros (naše): ______dužnost (ukupnost ac (i, pa): ______službenih zadataka) coluĕrit (bude obrađivao): ______duplĭci (s dvostrukim): ______quae (koje): ______

25. Zašto se samo 2. konjugacija može prepoznati već po 1. l. jed. prezenta, a ostale konjugacije ne mogu? Koje se konjugacije mogu prepoznati samo po infinitivu istovremenosti? ______

26. Koji glagol u prvom osnovnom obliku nema lični morfem -o? Kako glasi njegov inf. istovremenosti? Što je različito kod njegova rječničkog navođenja u odnosu na druge glagole? Koji od osnovnih oblika tom glagolu nedostaje? Što je osobito kod njegove prve osnove? ______

27. Rastavite sljedeće riječi na morfeme: kuća, brata, imam, najboljih, najbolje, zbog, pregledano, ispred, ej, sedmoj.

28. Kako biste opisali značenje svake od gornjih riječi bez upadanja u kružnu definiciju i nabrajanja sinonima? Provjerite u Rječniku hrvatskoga jezika kako su značenja tih riječi opisana.

19 ad k, ka, prema; do, pred, za fīnio, 4. završavati, dovršavati; Rōma, -ae, f. Rim ăgo, 3. ēgi, actum raditi, poslovati; ograničavati, uređivati ruo, 3. rui, rūtum rušiti se, tjerati, goniti fŭgio, 3. fūgi, – (fūgĭtūrus) bježati nasrtati ămo, 1. ljubiti, voljeti od nekoga: Acc. sentio, 4. sensi, sensum ćutjeti, ante Acc. pred,, ispred; prijeprijeprije hŭmus, -i, f. zemlja, tlo osjećati audio, 4. čuti, slušatiuti,slušati, slušatislušatišatiati magnus, 3 velik sto, 1. stĕti, stătum stajati aurum, -i, n. zlato mŏneo, 2. ui, ĭtum opominjati suspĭcio, 3. pexi, pectum gledati aut ili nōmen, -mĭnis, n. ime; naslov odozdo; sumnjati cantus, -us, m. pjevanje, nuntio, 1. navijestiti; javljati tĕneo, 2. nui, ntum držati, imati popijevka; pjesma pauci, -ae, -a malo njih, nekoliko ūsus, -ūs, m. uporaba; praktično cētĕri, -ae, -a drugi, ostali pĕto, 3. pĕtīvi/pĕtii, pĕtītum ići; iskustvo, vještina stečena dēlĭciae, -ārum, f. radost, naslada; gađati; težiti; željeti; moliti praksom raskoš, slast prae Abl. pred, od,od,zbogod,zbog, zbog, zbogzbogzbog vĕnio, 4. vēni, ventum dolaziti, do, 1. dĕdi, dātum davati quī, quae, quŏd koji, koja, koje vraćati se ĕdo, 3. ēdi, ēsum jesti rīdeo, 2. rīsi, rīsum smijati se, vĭdeo, 2. vīdi, vīsum vidjeti, festum, -i, n. svetkovina podrugivati se gledati, opaziti; razumjeti

20 III VILLA RVSTICA

ancilla, -ae, f. sluškinja De villa rustĭca capra, -ae, f. koza carpo, 3. psi, ptum Areas spatiōsas villa rustĭca habet. Cunctae areae variis plantis atque herbis herbescunt. pâsti, brstiti; brati, Area ante villam rosis violisque plena est. Iulia cum magna cura rosas et viŏlas colit. Longas trgati enim areŏlas variārum herbārum, praesertim betārum et brassicārum et cucurbitārum, in cella, -ae, f. sobica; klijet satis ampla area post villam vidēre potes. Huc et illuc sunt plantae pomifĕrae, sub Pomōnae dŏmĭnaĭnana, -ae, f. gospodarica, gospođa tutēla. Bene mane surgit et servis mandat vilĭca: «Caute rosas sarīte et irrigāte!». Postea esca, -ae, f. jelo Liviam domĭna vocat ancillam et dicit: «Rosas violasque ﬂorĭdas carpe et aram Maiae deae herba, -ae, f. trava; zelje orna!» Tunc colōnas interrŏgat: «Quid operārum hodie agĭtis?» Statim respondent: «Hodie irrĭgo, 1. zalijevati, inserĭmus mentas odorifĕras inter rosas.» Vetusta serva ﬂammam renŏvat et cucŭmam cum natapati aqua praepărat. In cucŭma enim brassĭcam et betam cum faba et pisa coquit. Ita quotidie ad nutrio, 4. hraniti; servas ancillasque cunctas escam parat. odgajati; dojiti, paziti orno, 1. kititi, krasiti; opremati rustĭcus, 3 seoski, poljski, seljački rŏsa, -ae, f. ruža serva, -ae, f. robinja servus, -i, m. rob PRVA ILI A-DEKLINACIJA silva, -ae, f. šuma spătiōsus, 3 prostran, Po koliko se deklinacija mogu sklanjati latinske imenice? Kako ih raspoznajemo? velik, širok Koji je padež jednak osnovi imenica prve ili a-deklinacije? terra, -ae, f. zemlja; Koji su završetci za nominativ i genitiv jednine u prvoj deklinaciji? svijet Pročitajte naglas rječnički zapis imenice silva, -ae, f. villa rustĭca, -ae, f. seoska kuća Što su pluralia tantum? Navedite hrvatski i latinski primjer. vīnea, -ae, f. vinograd ārea, -ae, f. dvorište; ravnina ŏlea/ŏlīva, -ae, f. maslina (stablo i plod) ūva, -ae, f. grozd, grožđe

U prošlom smo poglavlju vidjeli kako izgledaju nominativ i genitiv jednine imenica prve ili a-deklinacije. Ona se zove a- deklinacijom jer joj osnova završava na -a-. Zbog glasovnih promjena koje su se dogodile u povijesti nastanka oblika, u nekim padežima to -a- iz osnove nije vidljivo.

Deklinacija:

Jednina Množina N. V. rosă rosae - N. i V. jed. i mn. međusobno su jednaki kod svih imenica, osim kod imenica na -us A. rosam rosas druge deklinacije. - D. i Ab. mn. jednaki su kod svih imenica. D. rosae rosis - Ab. jed. u prvoj deklinaciji razlikuje se od N. samo po duljini završnog vokala -a. Ab. rosā G. rosae rosārum

21 Imenice prve deklinacije većinom su ženskoga roda, ali manji broj ih je muškoga roda, npr. nauta, -ae, m. mornar; poēta, -ae, m. pjesnik; Catilīna, -ae, m. Katilina; Sequăna, -ae, m. Sekvana (Seina); Arsia, -ae, m. Arsia (Raša) itd. Neke su imenice ove deklinacije pluralia tantum, npr. Salōnae, -ārum, f. Salona (Solin); feriae, -ārum, f. praznici; reliquiae, -ārum, f. ostatci; nuptiae, -ārum, f. svadba itd.

VJEŽBE 1. Deklinirajte sljedeće imenice na latinskom i hrvatskom: serva, -ae, f. služavka olla, -ae, f. lonac aqua, -ae, f. voda convīva, -ae, m. gost, uzvanik

2. Popunite tablicu: N. jed.. jed.jed.. A. mn.. mn.mn.. Ab. jed. N. mn. A. jed. G. mn. farīnāīnānāā divitiae mensārumārumrum vineas Croatia

3. S obzirom na prijevod, ispravite greške u latinskim riječima, tj. upišite na crtu kako bi one trebale glasiti: npr. gospodarici: domĭna domĭnae Pridjevima prve klase (npr. bonus, 3) ženski ropkinja: servam ______se rod deklinira jednako kao imenicama grozdu: uvārum ______prve deklinacije (bona dobra, bonam dobru, pjesnicima: poētae ______bonae dobroj itd.). pomoraca: nautas ______kruno: corōnā ______bogatstvom: fortūna ______Položaj pridjeva otoci: insŭlis ______Pridjevi koji imaju više slogova od imenice uz odvažnost: audaciae ______koju stoje kao atribut, kao i pridjevi nastali od vlastitih imena, obično stoje iza imenice (ora 4. Spojite imenicu i pridjev u sintagmu, deklinirajte ih i maritima morska obala, insŭla Tiberīna Tiberski otok). Ovi se posljednji pišu velikim početnim recite prijevod svakoga od padežā (pazite koja se imenica slovom (Roma > Romānus, 3). po smislu slaže s kojim pridjevom): Imenice: aqua,-ae, f. voda; amīca, -ae, f.īca, f. prijateljica; corōna,-ae, f. vijenac; herba,-ae, f. trava; ora,-ae, f. obala; silva,-ae, f. šuma Pridjevi: antīqua stara, drevna; densa gusta; frigĭda hladna; laurea od lovora; maritĭma morska; bona dobra.

Osobitosti u oblicima imenica prve deklinacije Substantīva mobilia su parovi imenica koje imaju iste korijenske morfeme, a A. Kad se zajedno nađu substantīva mobilia različitih rodova i kad se želi naglasiti različite završetke za muški i ženski da se radi o ženskom rodu, tada ženske imenice, da bi se razlikovale od muških, u rod, npr. filius sin : filia kći; discipŭlus D. i Ab. mn. završavaju na -ābus; npr.: de filiis et filiābus o sinovima i kćerima; učenik : discipŭla učenica; magister Magistris et magistrābus credĭmus. Učiteljima i učiteljicama vjerujemo. učitelj : magistra učiteljica.

22 B. Stari G. jed. na -as sačuvao se u izrazima: pater familias ( = pater familiae) glava obitelji, domaćin; mater familias domaćica. C. Imenice koje označavaju novčane jedinice (npr. drachma, -ae, f. drahma) i mjere (npr. amphŏra, -ae, f. vrč) imaju u G. mn. češće skraćeni završetak -um mjesto -ārum (amphŏrum, drachmum).

VJEŽBE 5. Dopunite prijevode: bez učiteljâ i učiteljicâ sine magistris et ______s robovima i robinjama cum servis et ______o zaručnicama i zaručnicima de sponsis et ______među golubovima i golubicama in columbis et______

6. Dopunite prijevode: cijena amforâ ______pretium broj drahmi numĕrus ______dobra domaćica bona ______

7. Pročitajte sljedeći tekst. Podcrtajte imenice prve deklinacije i zaokružite glagole. Diāna Diāna Latōnae filia est. Silvārum dea est regīna; pharĕtram gestat et necat sagittis feras in silvis. Diāna est etiam viārum dea fugatque umbras per silvam; ita vias collustrat ac agricŏlis nautisque monstrat.

8. Rječnik je polazište za određivanje oblika i značenja riječi. Zato za svaku riječ treba znati njezin rječnički zapis. Isto tako, valja znati i koji je oblik riječi upotrijebljen u tekstu, da bismo znali njezinu funkciju i došli do najboljeg prijevoda. Npr.pr.. u tekstu je riječ viārumārumrum – treba znati da je to G. mn. . odododG.mn.od. odmn.od via, -ae, f, fae,f, ff. = putovā.putovā.ā. Analizirajte na jednak način sljedeće imenice iz gornjega teksta: silvārum ______regīna ______pharĕtram ______sagittis ______feras ______silvis ______

PREZENT (SADAŠNJE VRIJEME) AKTIVNI

U aktivu svih vremena (uz neke razlike u perfektu) rabe se sljedeći lični morfemi::

lice morfem lice morfem Kad god budemo navodili glagolske 1. -ō/-m/-i 1. -mŭs paradigme, lijevo će se nalaziti tri lica jednine, 2. -s 2. -tĭs a desno tri lica množine, ili će se gore nalaziti 3. -t 3. -nt tri lica jednine, a dolje tri lica množine.

Prezent dobivamo sprezanjem tih morfema i prve glagolske osnove. konjugacija lice 1. 2. 3. 3. -io 4. 1 narr-o vide-o coqu-o cupi-o veni-o 2. narra-s vide-s coqu|i-s cup|i-s veni-s 3. narra-t vide-t coqu|i-t cup|i-t veni-t 1. narrā-mus vidē-mus coqu|ĭ-mus cup|ĭ-mus venī-mus 2. narrā-tis vidē-tis coqu|ĭ-tis cup|ĭ-tis venī-tis 3. narra-nt vide-nt coqu|u-nt cupi|u-nt veni|u-nt 23 Lični se morfemi nikad ne mijenjaju, ali na granici njih i osnove događaju se neke promjene: 1) U 1. licu jed. 1. konjug. -ā- iz osnove stapa se s ličnim morfemom (narrā-ō > narro). 2)) U 3. konjug. javlja se tzv.tzv.tzv. vezni vokal -ĭ- u 2. i 3. l. jed. i u 1. i 2. l. mn.. 3) Vezni vokal -ŭ- imaju 3. i 4. konjug. u 3. l. mn. 4) Glagoli 3. -io imaju -i- u svim licima.

Pripazite na razliku u naglasku između 3. i 4. konjug. u 1. i 2. l. mn.

Glagol sum ima osobite oblike: 2. l. jed. nastalo je od 1. 2. 3. 1. 2. 3. osnove es- stapanjem s|u-m e-s es-t s|u-mus es-tis s|u-nt dva [s] u jedan: *es-s > es

VJEŽBE 9. Dopišite oblike prezenta navedenih glagola. 2. jed. 1. jed. 1. mn. 3. jed. 3. mn. 2. mn. legis placent damus est punītisītistis

10. Izdvojite osnovu svakoga od glagola iz prethodnog zadatka i odredite im konjugaciju. ______

11. Dopunite i prevedite rečenice dopunjavajući oblike prezenta aktivnoga: Caprae herbam carp___ . ______Servae, cur non in aream venīti__ ? ______Domĭna, ancillis lanam dona____. ______Ancillae per silvam cum colōnis curr____. ______

INFINITIV ISTOVREMENOSTI (INFINITIV PREZENTA) AKTIVNI

Infinitiv istovremenosti aktivni dobiva se, kako je već spomenuto, dodavanjem morfema -re prvoj osnovi. 1. 2. 3. 3. -io 4. Glagoli 3. konjugacije narrā-re vidē-re coqu|ĕ-re cup|ĕ-re venī-re imaju vezni vokal -e-.

U nekim slučajevima funkcionira kao naš infinitiv ili glagolska imenica (Difficĭle est satŭram non scribĕre. Teško je ne pisati satiru. | Errāre humānum est. Griješiti je ljudski. | Cupio venīre. Želim doći. | Discĕre bonum est. Dobro je učiti. Učenje je dobro.).

24 Osobite su upotrebe VJEŽBE prezenta: 12. Dopunite prijevode: - gnomski prezent, Korisno je zaključavati vrata. Utĭle est portam ______. koji se javlja u Želim kupiti kamenice. Cupio ostreas ______. izrekama što vrijede Ne mogu brati ruže. Non possum rosas ______. za sva vremena. Inter arma silent 13. Navedite infinitive istovremenosti u aktivu navedenih glagola: Musae. U vrijeme rata nuntiāmus ______; estis ______; ruunt ______; Muze šute. dormis ______; iacio ______; parent ______. Divitiae pariunt curas. Bogatstvo rađa 14. Pročitajte sljedeće izreke i označite mjesto naglaska u riječima. Zatim ih stavite brige. u množinu. - historijski Certas virilĭter, irilĭter,ilĭter,lĭter,ĭter,ter,, sustĭnesĭnesnes patienter.patienter.patienter.atienter.tienter.ienter.enter.. Boriš se muževno, ževno,evno,, podnosiš strpljivo.strpljivo.strpljivo.. prezent, koji se ______javlja u živahnom Charta non erubescit.erubescit.erubescit.. Papir ne porumeni (od(odstida).odstida). stida).stida).stida). pripovijedanju prošlih ______događaja. Fortūnae rota. Kolo sreće. Tum nautae remĭgant ______et terram vident. Tada mornari zaveslaše i ugledaše kopno.

IMPERATIV I. AKTIVNI

Što je imperativ? Kakvo značenje ima? Prisjetite se nekih hrvatskih primjera. Koja sve lica ima hrvatski imperativ? Kako hrvatski izriče naredbu 3. licu jednine i množine?

Latinski ima dva imperativa (prvi i drugi), koji se tvore od prve glagolske osnove. . Imperativ I. ili imperativ prezenta (imperatīvus praesentis), kao i naš imperativ, izričeizričečee zapovijed iliili poticanje; npr.npr.. Disce!! Uči!Uči!či!i!! Boni este! este!este!! Budite dobri! dobri!dobri!! Imperativ I. aktivni ima oblike samo za 2. l. jed. i mn.:

konjug. 2. jed. 2. mn. 1. U jednini je morfem za lice Imperativom I. ne izriče se zabrana! Za 1. narrā narrā-te -Ø, a glagoli 3. konjugacijekonjugacijekonjugacije to se može rabiti perifraza koja se sastoji 2. vidē vidē-te imaju vezniveznivokalveznivokal vokalvokal vokal -ĕ. od oblika noli (za jedninu) / nolīte (za 3. disc|ĕ disc|ĭ-te 2. U množini je morfem množinu) i infinitiva istovremenosti 3.-io cap|ĕ cap|ĭ-te za lice -te, a glagoli 3. glavnog glagola: Noli tangĕre! Ne diraj! 4. venī venī-te konjugacije imaju vezni Nolīte tangĕre! Ne dirajte! sum es es-te vokal -ĭ-.

Glagoli dico, 3. 3., reći, kazati;reći,kazati;ći,kazati;i,kazati;, kazati;kazati; duco, 3., 3. voditi;voditi; facio, 3., 3. činiti, raditi iiniti,raditiii, iraditi fero, ferre nositi, u 2. licu jed. imperativa nemaju vezni vokal, a glase:glase:: dic! reci!! duc! vodi!! fac! čini!ini!! fer! nosi!

Složenice glagola dico, duco i fero također nemaju vezni vokal (praedíc, redúc, réfer), dok ga složenice glagola facio imaju (cónfĭce). 25 Rečenica - osnovna jedinica teksta Osnovna značenjski zaokružena jedinica svakoga teksta jest rečenica.1 Ona daje zaokruženu informaciju o pojedinom dijelu stvarnosti. Nadovezivanjem rečenica jednih na druge nastaje tekst. Rečenice se sastoje od fraza, tj. skupina koje kao cjelina vrše određenu funkciju, a mogu se sastojati od jedne ili više riječi, koje također imaju svoju funkciju (npr. areas spatiōsas, ante villam, cum magna cura, betam coquit).

Tekst

Rečenica 1 Rečenica 2 Rečenica 3 Rečenica 4

Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3 Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3 Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3 Fraza 1 Fraza 2 Fraza 3

S obzirom na njihove funkcije, riječi dijelimo na dvije skupine: 1. leksičke (imenice, pridjevi, glagoli i prilozi): one nose glavni sadržaj rečenice. Većina ih se sastoji od dva dijela: a. leksičkoga: njega tvori leksički morfem (leksem) – nepromjenjivi element, koji nosi leksički sadržaj (u riječi piscis to je pisc- sa značenjem ‘riba’, u riječi dare to je da- sa značenjem ‘davanje’) b. gramatičkoga: on može imati jedan ili više gramatičkih morfema (gramatema) – promjenjivih elemenata koji uspostavljaju gramatičke funkcije (u riječi piscis to je -s sa značenjima: ‘nominativ’, ‘jednina’, u riječi dare to je -re sa značenjima: ‘infinitiv’, ‘istovremenost’, ‘aktiv’).2 2. funkcionalne ili gramatičke (prijedlozi, veznici, zamjenice, pomoćni glagoli): one služe za uspostavljajnje gramatičkih odnosa.

1 Točniji bi naziv bio iskaz. Međutim, budući da je u tradiciji uobičajen naziv rečenica (a on zapravo označava apstraktnu jedinicu kojoj je iskaz konkretni ostvaraj), ovdje ćemo koristiti taj naziv. 2 Morfemi se često stapaju sa završnim glasovima osnove i veznim vokalima, uslijed čega ponekad padežni morfem više nije vidljiv. Zato se za završni dio riječi, kad ne govorimo o morfemu od kojega je nastao, može rabiti naziv završetak. Morfeme nazivamo prema gramatičkim kategorijama koje ti morfemi označavaju (lični morfemi označavaju kategoriju lica, padežni morfemi kategoriju padeža itd. Primijetimo da lični i padežni morfem označavaju i kategoriju broja, a padežni često i kategoriju roda).

VJEŽBE 15. Popunite: 1. osnova 2. jed. imper. 2. mn. imper. inf. istov. - akt. amo, 1. errā fodio, 3. punī- incĭp- aperīre dicĕre ducĭte moveo, 2. sta-

26 16. Stavite latinske stihove u množinu: Sav Semper dic verum, vacuam duc crimĭne vitam, omnis, -e svaki, sav Fac sapienter opus, fer patienter onus. (dijelovi koji čine Uvijek govòri istinu, provedi život bez grijeha, cjelinu, cjelina Mudro obavljaj posao, podnòsi strpljivo teret. koja je razdvojena ______od ostalih cjelina: omnis arbor svako ______drvo, Gallia omnis cijela Galija) 17. Dopunite rečenice imperativom i zatim im promijenite broj: tŏtus, 3 čitav, Poetae, agricolārumārumrum opĕras ______. (laudo, 1.) potpun, cjelovit, ______. sav (cjelina koja Magistra, discipŭlisŭlislis fabŭlasŭlaslas ______. (lego, 3.) nije razdijeljena: totus exercĭtus sva ______. vojska) Ancilla, ante Diānaeānaenae aram ______. (salio, 4.) cunctus, 3 sav, ______. čitav (kompaktna Domĭna, gallīnis escam ______. (do, 1.) cjelina nastala ______. od pojedinih dijelova < co- iunctus ujedinjen, 18. Dopunite.Dopunite. cuncta legio čitava Ne ______! - ______punīre! legija; suprotno Ne žívite ______! - Inhonestam vitam ______agĕre! je se-iunctus Ne ______kožu mrtvom lavu! - ______pellem vellĕre mortuo razdijeljen), leoni! najčešće se rabi u Ne bacajte ______pred svinje! - ______proicĕre ______ante množini ūnĭversus, 3 svekolik, porcos! cio, cjelokupan, sav (cjelina 19. Analizirajte pojedine oblike i prevedite rečenice: čiji su dijelovi Mater familias filiārum nuptias parat. ______ravnopravni < unus Domĭnae amphŏrum copiam habent. ______+ versus ‘okrenut Divitiae superbiae causa sunt. ______prema jednom’< verto, 3.: universi Legĭmus etiam multas littĕras poētārum. ______homĭnes svekoliki In thermas saepe puellae veniunt. ______ljudi)

20. Prevedite nanalatinski:nalatinski: latinski:latinski:: latinski: Mornari pramcima sijeku talase. ______-ne Muzo, pomažeš li pjesnicima? ______-ne ‘li’ je enklitika. Djevojke, pripovijedajte prijateljicama priče. Ona služi za izricanje ______pitanja na koje je odgovor ‘da’ ili ‘ne’ 21. Pročitajte sljedeći tekst i analizirajte oblike označenih imenica, glagola i pridjeva (Scimusne? Znamo ženskoga roda. Označite mjesto naglaska u svim riječima. li?).

Quid agĕre debet vilĭcus

Patrem familias villam rustĭcam bene aedificātam habēre expĕdit, cellam oleariam, vinariam, dolia multa, uti lubeat caritātem exspectāre: et rei et virtūti et gloriae erit. Torcularia bona habēre oportet, ut opus bene effĭci possit. Olea ubi lecta sit, oleum fiat continuo, ne corrumpātur. Cogĭta: quot annis tempestātes magnas venīre et oleam deicĕre solent: si cito sustulĕris et vasa parāta erunt, damni nihil erit ex tempestāte et oleum viridius et melius fiet. Si in terra et tabulāto olea nimium diu erit, putescet, oleum foetĭdum fiet; ex quavis olea oleum viridius et bonum fieri potest, si tempĕri facies. (M. Porcius Cato)

22. Iz štivaIz štiva Quid agĕre debet vilĭcus popišite sve imenice 1. deklinacije i pridjeve prve klase u ženskom rodu, te glagole u prezentu aktiva. Analizirajte ih. ______27 ______

24. Promijenite broj glagolima u rečenicama i imenicama kojima će se zbog toga morati promijeniti broj: Ancilla, habes tunĭcam albam? ______Agricŏlae multas gallīnas nutriunt. ______Puellae, viŏlasne odorifĕras carpĭtis? ______Aquĭla super silvis volat. ______Nautae procellis non carent. ______

25. Dopunite izreke: Non schŏlae, sed ______discĭmus. Ne učimo za školu, nego za život. Medĭcus curat, ______sanat. Liječnik liječi, priroda ozdravljuje.

26. Uz pomoć rječnika sastavite pet rečenica na hrvatskome, koje ćete prevesti na latinski. Neka glagoli pripadaju različitim konjugacijama. Upotrijebite što više različitih padeža u jednini i množini.

advĕnio, 4. vēni, ventum dolaziti ĕtiamtiam i, također măgistra, -ae, f. učiteljica albus, 3 bijel fābŭla, -ae, f. pripovijetka, basna, monstro, 1. pokazati ămīca, -ae, f. prijateljica bajka mŏveoŏveoveo, 2. mōvi, mōtum pokretati, ăpĕrio, 4. rui, rtum otkriti, iznijeti fămĭlia, -ae, f. porodica, obitelj micati; potresti na svjetlo; otvoriti flamma, -ae, f. vatra, oganj multus, 3 mnogimnogi atque i, i k tome, također fortūna, -ae, f. sreća, sudbina, narro, 1. pripovijedati, govoriti audācia, -ae, f. smjelost, hrabrost, udes păro, 1. spremati, nabavljati drskost hăbeo, 2. habui, habĭtum imati, pĕr Acc. kroz; pred; za; u; po bĕnĕ dobro, sretno posjedovati; držati; smatrati prō Abl. pred; umjesto; za; prema causa, -ae, f. uzrok, predmet nekoga: Acc. nečime/nekakvim: prŏcella, -ae, f. oluja, vihor, bura cōgĭto, 1. misliti, smišljati, Acc. pūnio, 4. kažnjavati promišljati hodie danas regīna, -ae, f. kraljica cŏquo, 3. qui, ctum kuhati, variti incĭpio, 3. započeti, začinjati se respondeo, 2. spondi, sponsum cōpia, -ae, f. obilje, zaliha; mn. inter Acc. među, između, za, kod, odgovarqti, odazivati se bojne čete usred tango, 3. tĕtĭgi, tactum ticati; cŭpio, 3. pīvi/pĭi, pītum željeti, interrŏgo, 1. pitati graničiti žudjeti laudo, 1. hvaliti via, -ae, f. put, ulica cur zašto, čemu, zbog/radi čega lĕgo, 3. lēgi, lectum čitati; brati vīta, -ae, f. život dormio, 4. spavati littĕra, -ae, f. slovo; littĕrae, vŏco, 1. zvati, dozivati erro, 1. lutati,, zalutati, griješitigriješiti, griješitigriješiti -arum, f. književnost; znanost

28 IV SCHOLA

charta/carta, -ae, f. list Lierāti et lieratōres papira; spis, knjiga, djelo; pjesma Quidam lierātum a lieratōre distinguunt, ut Graeci grammatĭcum a grammatista, et discĭpŭla, -ae, f. učenica discĭpŭlus, -i, m. učenik illum quidem absolūte, hunc mediocrĭter doctum existĭmant. Quorum opiniōnem Orbilius dŏceo, 2. cui, ctum etiam exemplis conﬁrmat. Namque institutum antiquum ab eo proponĭtur: ‘Cum familia poučavati, učiti (biti alicuius venālis producĭtur, non temĕre quis lierātus in titŭlo, sed lierātor inscrībi solet, učitelj) quasi non perfectus liĕris, sed imbūtus’. (Suetonius) ēdisco, 3. didĭci, – učiti napamet lierāti - učenjaci, lieratōres - (pučkoškolski) učitelji, a lieratōre - od učitelja, ut - kao, illum grammătĭca, -ae, f. - onoga (lierātum), hunc - ovoga (lieratorem), quorum opiniōnem - njihovo mišljenje, ab eo - od gramatika njega, cum - kad, alicuius - nečija, quis - netko, inscrībi solet - obično se upisuje kao grammătĭcus, -i, m. gramatik, učitelj gramatike, gramatičar inscrībo, 3. scripsi, scriptum upisivati, zapisivati lĭbellus, -i, m. knjižica lĭber, -bri, m. knjiga; pjevanje epa rĕcĭto, 1. čitati schŏla, -ae, f. škola; učeno razlaganje, VJEŽBE učenje 1. Pročitajte gornji tekst i pokušajte prepoznati riječi koje su na neki način ostale stĭlus, -i, m. pisaljka, žive u modernim jezicima. Za svaku od riječi u tekstu pokušajte odrediti kojoj držak; način pisanja stŭdium, -ii, n. težnja, vrsti riječi pripada. nastojanje; strast, želja; naučni posao, učenje syllăba, -ae, f. slog tăbella, -ae, f. tablica; spis; glasačka pločica; splav tăbŭla, -ae, f. ploč(ic)a, ploča za pisanje; slika DRUGA ILI O-DEKLINACIJA verbum, -i, n. riječ, izraz; glagol Što sadrži rječnički zapis imenice? U 2. su poglavlju navedeni primjeri imenica svih deklinacija. Kako završavaju imenice 2. deklinacije u genitivu? A u nominativu?

Imenice ove deklinacije imaju osnovu na -o, koje je u većini padeža prešlo u -u ili se stopilo s padežnim morfemima. N. jed. može imati jedan od sljedeća tri završetka:

-us discipŭlus, -i, m. Neke su imenice na -us ženskog roda, prvenstveno nazivi biljaka, većih muškog roda gradova, otoka i zemalja (malus, -i. f. stablo jabuke) i neke posuđenice iz -er magister, -tri, m. grčkoga (atŏmus, -i, f. atom; paragrăphus, -i, m./f. paragraf; dialectus, -i, f. narječje), ali i neke druge (alvus, -i, f. trbuh; humus, -i, f. zemlja). Tri su imenice na -us srednjeg roda (virus, -i, n. otrov; vulgus, -i, n. svjetina; pelăgus, -i, n. more, pučina; sve su tri singulāria tantum). srednjeg roda -um cantĭcum, -i, n. 29 Deklinacija: Imenice srednjeg roda uvijek imaju isti muški i ženski rod srednji rod oblik za N., V. i A. jednina množina jednina množina jednine, tj. N.=V.=A. N. V. stilus (V. stile) liber stili libri Također, u množini je N. V. A. verbum verba A. stilum librum stilos libros isti oblik za N., V. i A., D. Ab. stilo libro stilis libris D. Ab. verbo verbis a u svim deklinacijama G. stili libri stilōrum librōrum G. verbi verbōrum on završava na -ă (N. mn. verba = V. Imenice druge deklinacije na -us jedine su imenice u latinskom jeziku kojima se V. jed. oblikom mn. verba = A. mn. razlikuje od N. jed. verba).

Imenice na -er imaju -e- samo u N. i V. jed. (liber, -bri, m.). Samo nekoliko imenica ima -e- u svim padežnim oblicima. To su: puer, -ĕri, m. dječak, vesper, -ĕri, m. večer, socer, -ĕri, m. tast, gener, -ĕri, m. zet, Liber, -ĕri, m. Liber, te libĕri, -ōrum, m. djeca (plurāle tantum).

VJEŽBE 2. Dopunite tablicu: N. jed. N. mn. A. mn. A. jed. G. mn. Ab. jed. rotŭlus puĕri saecŭlum discipŭlo magistrōrum

3. Pokušajte navoditi padeže riječi u raznim sljedovima (npr. V., A., G., Ab., G., N., ili G., Ab., N., D., V., A., ili unatrag).

4. Neka su zadane riječi: tintinnabŭlum, -i, n. zvonce; codicillus, -i, m. bilježnica; Liber, -ĕri, m. Liber. Navedite usmeno redom: - N. jed. pa N. mn. svih triju riječi, - V. jed. i V. mn. svih triju riječi, - A. jed. i A. mn. svih triju riječi, i tako sve ostale padeže.

Stezanja Kod nekih imenicā ove deklinacije dolazi do stezanja završnih vokala osnove i padežnih morfema, tako da se dobivaju novi završetci: 1. uu genitivu jednine stegnuti završetak -ī umjesto -ii sve do 1. st. redovito imaju imenice na -ius: Pompēī (N. glasi Pompēius), Horatī (Horātius), Vergĭlī (Vergĭlius), studī (studium), consĭlī (consĭlium). U kasnijim periodima imenice na -ius mogu imati stegnuti i nestegnuti oblik, dok imenice i pridjevi kojima je ispred završetka -ius vokal imaju samo stegnuti oblik. Primijetimo da se stezanjem ne mijenja mjesto naglaska (npr. u riječi consĭlī mjesto naglaska ne prelazi na treći slog od kraja, već ostaje consíli, iako je pretposljednji slog kratak). 2. u vokativu jednine stegnuti završetak -ī mjesto *-ie imaju: a. vlastita imena na -ius (Gaius, Pompēius, Vergĭlius), npr. Gāī, Pompēī, Vergĭlī. b. opće imenice filius (sin) i genius (duh čuvar): filī, genī.

30 3. u genitivu množine završetak -um mjesto -ōrum imaju: a. imenice koje označavaju mjere, novac i neke službe, npr. sestertius, -i, m. sestercij (G. mn. sestertium), modius, -i, m. vagan (G.mn. modium); b. genitivi u izrazima praefectus socium zapovjednik savezničkih četā (socium je G. mn. od socius, -i, m.) i praefectus fabrum zapovjednik obrtnikâ u vojsci (fabrum je G. mn. od faber, -bri, m.); c. složenice imenice vir koje znače službu: triumvĭr, -i, m. trijumvir (G. mn. triumvĭrum); d. često: imena narodâ (Danăum = Danăōrum itd.).

Imenica Grāii pjesnički je naziv za Grke, a ima A. Grāios, D./Ab. Grāis i G. Grāium. Postoji i pridjev Grāius, 3 grčki.

Imenica deus, -i, m. ‘bog’ ima neke osobite oblike. Vokativ jednine glasi: deus! - bože! U množini Jedina imenica ove deklinacije na -ir glasi vir, -i, m., a deklinira se svi padeži osim akuzativa imaju po više oblika: na sljedeći način: N. V. dei / dii / dī A. deos Jednina N. V. vir, A. virum, D. Ab. viro, G. viri D. Ab. deis / diis / dīs G. deōrum / deum Množina N. V. viri, A. viros, D. Ab. viris, G. virōrum

VJEŽBE 5. Prevedite sintagme: o bogovima i božicama ______Posvojni atribut o, bogovi! ______Posvojnost se može izreći hramove bogova ______posvojnim pridjevom ili Vergilijeve riječi ______posvojnim genitivom. Ponekad s Pompejevim učiteljem ______hrvatski posvojni pridjev najbolje odgovara latinskom 6. Napišite navedene oblike ispravno: posvojnom genitivu: Caesaris G. mn. armigrum: ______gloria Cezarova slava. D. jed. socro: ______G. jed. Cocceii: ______G. jed. fabĕri: ______V. jed. filie: ______G. mn. decemvirŏrum: ______

Mnoge imenice kojima se označava materijal pripadaju srednjem rodu druge deklinacije; one su singulāria tantum (aurum zlato, argentum srebro, plumbum olovo, ferrum željezo itd.). Ovdje se javljaju i imenice koje imaju različito značenje u jednini i množini: ludus (igra, igranje) : ludi (javne igre, spektakli); auxilium (pomoć) : auxilia (pomoćne čete); bonum (dobro, npr. moralno) : bona dobra (imetak); castrum (utvrda) : castra (tabor); impedimentum (smetnja) : impedimenta (prtljaga). Množina imenice locus, -i, m. (mjesto) ima dva glavna značenja, koja se odražavaju u njezinu rodu: loci, -ōrum, m. (mjesta u knjizi) : loca, -ōrum, n. (mjesta na Zemlji).

PRIDJEVI PRVE KLASE

Kako izgleda rječnički zapis pridjeva koje smo susreli u 1. poglavlju? Koje su dvije skupine imenica na -er s obzirom na deklinaciju?

Pridjevi prve klase dekliniraju ženski rod kao imenice prve deklinacije, a muški i srednji rod kao imenice druge deklinacije. Kao i imenice, ti pridjevi u N. jed. muškog roda imaju završetke -us ili -er, a kod srednjega roda završetak je -um.

31 Ovako izgledaju nominativi pridjeva prve klase:

m. f. n. caecus caeca caecum niger nigra nigrum miser misĕra misĕrum

Kao i imenice, neki pridjevi na -er imaju -e- samo u N. i V. jed. muškog roda. Oni muški rod dekliniraju kao liber, -bri, m. (v. niger; A. jed. m. r. nigrum). Kod drugih se pridjeva -e- nalazi u svim padežima i rodovima. Pridjevi koji imaju to -e- u svim se oblicima u rječniku mogu lako prepoznati jer se već pri navođenju N. jed. -e- vidi u ženskom i srednjem rodu.

VJEŽBE 7. Složite smislene sintagme od imenice i pridjeva i stavljajte ih u pojedine padeže promijenjenim redoslijedom (N. jed., D. mn., G. jed., G. mn., A. jed., V. mn. itd. Pazite na slaganje pridjeva i imenice u rodu, broju i padežu): agnus, -i, mi,m, m, m. janje,janje,, annus, -i, m.i,m., m., m.m.. godina, tabŭla, -ae, f.f. f.ŭla,-ae,f.la,-ae,f., f.ae,f., . ploča,ča,a, liber, -bri, m. knjiga, magister, -tri, m. učitelj, stilus, -i, m. pisaljka acūtus, 3 oštar, chartaceus, 3 papirnat, od papira, lanĭger, -ĕra, -ĕrum vunonosan, scholastĭcus, 3 školski, cerātus, 3 navošten, sevērus, 3 strog, ozbiljan

8. Prevedite izreke: Amat victōria curam. ______In angustiis amīci appārent. ______Digĭto caelum attingit. ______Semper avārus eget. ______

9. Promijenite broj izrekama iz prethodnog zadatka: npr. Amat victōria curam. – Amant victōriae curas. ______

10. Prevedite:Prevedite: a. Domĭnus amīci filio haedum cum agno donat. ______Domĭni amicōrum filiis haedos cum agnis donant. ______b. Magister sedŭlo puĕro parvum librum cum acūto stilo mittit. ______Magistri sedŭlis puĕris parvos libros cum acūtis stilis mittunt. ______c. Bellum semper oppĭdo pericǔlum cum damno facit. ______Bella semper oppĭdis pericŭla cum damnis faciunt. ______

11. Prevedite na latinski: a. Učitelj čeka učenikov [prevesti genitivom] odgovor. ______b. Nije zabavno u bilježnicu upisivati riječi. ______c. Učenice i učenici ulaze u školu bez pisaljki i knjiga. ______d. Dječak prima papirne knjižice od učitelja i stavlja ih [eos] na stol. ______32 Zamjenički pridjevi Neki pridjevi u dativu i genitivu jednine imaju za sva tri roda jednake završetke, karakteristične za zamjenice (D. jed. -ī, G. jed. -īus), a u ostalim se padežima sklanjaju kao i svi ostali pridjevi prve klase. Takve pridjeve nazivamo zamjeničkim pridjevima: D. jed. G. jed. unus, 3 jedan unī unīus solus, 3 sam solī solīus Genitiv ovih pridjeva ima totus, 3 čitav totī totīus karakterističan naglasak, ullus, 3 ijedan ullī ullīus na pretposljednjem slogu, nullus, 3 nijedan nullī nullīus premda u njemu vokal uter, utra, utrum koji od dvojice utrī utrīus stoji ispred vokala: uníus, neuter, -tra, -trum ni jedan ni drugi neutrī neutrīus solíus, totíus itd. alter, -tĕra, -tĕrum drugi (od dvojice) altĕrī alterīus uterque, utrăque, utrumque oba utrīque utriusque alius, alia, aliud drugi (od više njih) aliī alterīus Od pridjeva uter potječu i ove složenice: - utervis, utrăvis, utrumvis bilo koji od dvojice - uterlĭbet, utralĭbet, utrumlĭbet bilo koji od dvojice - alterŭter, alterŭtra, alterŭtrum jedan ili drugi od dvojice Te se složenice sklanjaju kao zamjenički pridjev uter, utra, utrum (tj. G.: utriusvis, utriuslĭbet, alterutrīus; D.: utrīvis, utrilĭbet, alterŭtri), na čije se padežne oblike dodaju sufiksi -vis ili -lĭbet, odnosno prefiks alter-, kao kod neodređenih zamjenica. Kod pridjeva uterque također se sklanja samo dio ispred -que.

VJEŽBE 12. Prevedite izraze: tabella nullīusīusus discipŭli discipŭli______totīus insŭlae incŏlae ______donum utri filio dat ______uni amīco credĭmus ______

13. Dopunite i prevedite: Nimia indulgentia soli discipŭl__ nocet. ______Mei libĕri apud aras solīus dei victĭm___ immŏlant. ______Totīus insŭl___ incŏlae divitiārum cupĭd___ multa bell___ gerunt. ______Sign___ nullīus procellae nautis gratum est. ______

14. Prevedite sintagme: ni jednom ni drugom pjesniku ______početak čitave velike knjige ______nijednoj učenici ______krivnja samoga dječaka ______

15. Navedite oblike dativa i genitiva jednine složenica pridjeva uter. D. ______G. ______

33 PREZENT PASIVNI

U koju glagolsku kategoriju spada pasiv? Što još postoji u toj glagolskoj kategoriji osim pasiva? Što u hrvatskom jeziku izriče pasiv? Kako se tvori? Recite neki primjer glagola u pasivu i sprežite ga kroz sva lica prezenta. Imaju li svi glagoli pasiv? Navedite primjere glagola koji nemaju pasiva. Zašto ga nemaju?

Latinski pasiv (genus passīvum) ima približno jednako značenje kao i hrvatski: Aktiv: Puer legit. Dječak čita. Pasiv: Liber legĭtur. Knjiga biva čitana / se čita. Kao što se vidi, latinski se pasiv može prevoditi hrvatskim pasivom ili refleksivom (aktiv s povratnom zamjenicom se).

Sva vremena prve osnove pasiv tvore pomoću sljedećih ličnih morfema:: lice morfem lice morfem 1. -r 1. -mur 2. -ris (-re) 2. -mĭni 3. -tur 3. -ntur

Dodavanjem tih morfema na prvu osnovu dobiva se prezent pasiva:: konjugacija lice 1. 2. 3. 3. -io 4. Treće lice jednine pasiva može 1. or-o-r doce-o-r leg-o-r rapi-o-r audi-o-r se, kao i hrvatski refleksiv, kod 2. orā-ris docē-ris leg|ĕ-ris rap|ĕ-ris audī-ris većine glagola rabiti za bezlične 3. orā-tur docē-tur leg|ĭ-tur rap|ĭ-tur audī-tur iskaze, npr. Sic vivĭtur in Italia. 1. orā-mur docē-mur leg|ĭ-mur rap|ĭ-mur audī-mur Tako se živi u Italiji. 2. ora-mĭni doce-mĭni leg|i-mĭni rap|i-mĭni audi-mĭni 3. ora-ntur doce-ntur leg|u-ntur rapiu-ntur audi|u-ntur

Kao što se vidi, u 1. l. jed. lični se morfem dodaje cijelom aktivnom obliku. 3. konjugacija ima vezne vokale -ĕ-, -ĭ-ĭ-- i -u-. Glagoli 3. -io imaju vokal -i- u svim licima osim 2. l. jed. Glagoli 4. konjugacije imaju u 3. l. mn. -u-.

Transformacija iz aktiva u pasiv Kako bismo preoblikovali aktivnu rečenicu ‘Studenti uče gramatiku’ (Discipŭli discunt grammaticam) u pasivnu? U toj se transformaciji događaju tri stvari: 1. IzravniIzravni objekt aktivne rečenice postaje subjekt pasivne rečenice, 2. Subjekt aktivne rečenice postaje priložna oznaka sredstva ili vršitelja radnje (zvana i logičkim subjektom) pasivne rečenice u ablativu, 3. Predikat iz aktiva prelazi u pasiv i slaže se s novim subjektom. Atributi i apozicije prate svoje imenice u promjeni. Svi ostali dijelovi rečenice ostaju nepromijenjeni (‘Studenti uče latinsku gramatiku svaki dan.’– ‘Latinska se gramatika uči od studenata svaki dan.’; Discipŭli discunt grammatĭcam Latīnam quotidie. – Grammatĭca Latīna discĭtur a discipŭlis quotidie.).

34 Aktiv Studenti uče gramatiku Discipŭli discunt grammatĭcam

Pasiv Gramatika je učenaučena od sstudenatatude Grammatĭca discĭtur a discipŭlis

Jedina je razlika u tome što je priložna oznaka sredstva ili vršitelja radnje: - u hrvatskome u obliku ‘od’ + genitiv, - u latinskome u ablativu (svjesni vršitelj radnje stoji u ablativu s prijedlogom ‘ab’/‘a’, a sredstvo vršenja radnje u ablativu bez prijedloga).

NB Oblik ‘a’ stoji ispred konsonanta, Budući da je u latinskom pasiv običniji negoli u hrvatskom, često će biti ‘ab’ ispred vokala, rjeđe ispred ‘d’, ‘r’, ‘l’, bolje latinsku pasivnu rečenicu na hrvatski prevesti aktivnom: Amāris a ‘s’, ‘t’ (ab diis, ab reo, ab re ipsa, ab loco, ab Petro. Petar te voli. senatu) i gotovo redovito ispred ‘h’ (ab his, ab homĭne). Ispred riječi ‘te’ najčešće stoji oblik ‘abs’ (abs te).

VJEŽBE 16. Dopunite tablicu pasivnim oblicima prezenta: 1. mn. 1. jed. 2. jed. 3. mn. 2. mn. 3. jed. mittĭmur donātur monemĭni capĕris nutrītur

17. Prebacite u pasiv i prevedite: Spongia tabŭlam radit. ______Syllăbas discipŭli pronuntiant. ______In suasoriis puĕros exercēmus. ______In schola bonos poētas legĭtis. ______

18. Dopunite rečenice i prebacite ih u pasiv: a) ______discipŭlis dictat littĕras. (magister) ______b) Libellos ______aliae discipŭlae, aliae stilo ______verba. (lego, scribo) [alius ... alius jedan ... drugi] ______c) ______exspectāmus anni scholastĭci. (initium) ______d) Multi Romāni in insŭla Rhodo et in urbe Athēnis ______discunt. (rhetorĭca) ______

35 INFINITIV ISTOVREMENOSTI PASIVNI Infinitiv istovremenosti pasivni tvori se dodavanjem morfema -rī u 1., 2. i 4. konjugaciji, odnosno morfema -ī u 3. konjugaciji, na prvu osnovu. 1. 2. 3. 3. -io 4. laudā-ri monē-ri scrib-i rap-i audī-ri biti hvaljen biti opominjan biti pisan biti grabljen biti slušan

IMPERATIV I. PASIVNI

1. 2. 3. 3. -io 4. laudā-re monē-re mitt|ĕ-re iac|ĕ-re punī-re 2. l. jed. budi hvaljen budi opominjan budi poslan budi bačen budi kažnjavan lauda-mĭni mone-mĭni mitt|i-mĭni iac|i-mĭni puni-mĭni 2. l. mn. budite hvaljeni budite opominjani budite poslani budite bačeni budite kažnjavani

Rimska imena Rimski su muškarci plemićkoga roda u vrijeme Republike najčešće imali tri imena: praenōmen (vlastito ime) nomen gentilicium (ime roda, gens) cognōmen (nadimak) Gaius Iulius Caesar Publius Ovidius Naso Vlastita su se imena obično u pisanju bilježila kraticom, a u upotrebi ih je bilo vrlo malo (oko 30, a redovito manje od 20). Nadimak (koji je nastao prema nečijoj osobitosti: Ahenobarbus ‘Riđobradi’, Frugi ‘Čestiti’) bio je nasljedan u porodicama unutar roda. Neki su građani zbog osobitih zasluga senatskom odlukom dobivali cognōmen ex virtūte; taj nadimak nije prelazio na potomke (Cn. Pompeius Magnus, P. Cornelius Scipio Africānus).

Češća osobna imena s kraticama: A. - Aulus D. - Decĭmus N. - Numerius S(ex). - Sextus Ap(p). - Appius L. - Lucius P. - Publius Sp. - Spurius C. - Gaius M. - Marcus Q. - Quintus T. - Titus Cn. - Gnaeus M’. - Manius Ser. - Servius Ti. - Tiberius

VJEŽBE 19. Dopunite tablicu: 1. osn. oblik Inf. istovr. akt. Prijevod Inf. istovr. pas. Prijevod dare iacio, 3. mitti invenīre tenēri

20. Dopunite tablicu oblicima istog glagolskog stanja: 3. jed. 3. mn. 1. jed. 1. mn. 2. jed. 2. mn. suspīro ediscuntur dictāmus

36 3. jed. 3. mn. 1. jed. 1. mn. 2. jed. 2. mn. Učitelj laudātur doctus, 3 učen; doctor, -ōris, doceor m. učenjak, znalac (vrhunski 21. Ispravite pogreške u glagolskim oblicima: poznavalac Discipŭlus in schola fabŭlas poetārum Romanōrum legĭtur. ______onoga u čemu je Domĭnus ad amīcum dona mittuntur.______obrazovan) ērŭdītus, 3 učen, Verba magistrae discipŭla audītur. ______obrazovan Grammatĭcus grammatĭcam docent. ______(prvotno: onaj A grammatĭco grammatĭca docet. ______koji je iz neukosti Chartas singŭlas in fascicŭlos, fascicŭlos in tomos serva colligĭtis. doveden u znanje; ______kasnije: učen, široko obrazovan) pĕrītus, 3 vješt, 22. Prevedite na latinski i prebacite u pasiv. izvješten, iskusan a. Rado pišete pisma obojici prijatelja. (onaj koji je ______iskustvom došao b. Čekaju vas pripremljene knjige. do znanja) ______gnārus, 3 učen, dobro c. Mnogi nas prijatelji zovu na zabavu. upoznat (onaj koji jako dobro poznaje ______područje) d. Dobre me pjesničke priče vesele. măgister, -tri, m. ______učitelj, voditelj, e. U igri uvijek pobjeđujemo. ravnatelj ______(stručnjak, voditelj neke ustanove) praeceptor, -ōris, Povratna se posvojnost za 1. lice izriče zamjenicom meus, 3 (jednina) m. učitelj (onaj i noster, tra, trum (množina), za 2. lice zamjenicom tuus, 3 (jednina) i koji daje upute vester, tra, trum (množina), a za 3. lice povratno-posvojnom zamjenicom za primjenu i suus, 3. U hrvatskome se za sva lica koristi zamjenica ‘svoj’. prakticiranje umijeća) paedăgōgus, -i, m. Genitiv pokazne zamjenice is glasi eius, a genitiv odnosne zamjenice quis učitelj, nadglednik (onaj koji glasi cuius. Vrlo se često javljaju u posvojnom značenju (eius njegov, nadzire dječje njezin; cuius čiji - za sve padeže i rodove u jednini). napredovanje u Liber eius in schola iacet. Njegova knjiga leži u školi. znanju i ponašanje; Magister, cuius discipŭli sumus, bene nos docet. Učitelj, čiji smo učenici, rob koji je pratio dobro nas poučava. dijete u školu) prŏfessor, -ōris, m. javni učitelj (javlja se u kasnije 23. Prevedite na latinski: vrijeme; ograničen Imamo svoju veliku knjigu. je na jednu ______disciplinu) Učitelj pripovijeda svojim učenicama. ______Pišeš pisma svome prijatelju. ______Čitam sa svojim prijateljima i prijateljicama. ______Iz čije škole dolaze lijepe učenice? ______U njihovu se pismu nalaze primjeri. ______

37 24. Dopunite zamjenicom u značenju ‘svoj, svoja, svoje’ i prevedite. Puĕri saepe de ______scholis narrant. ______Ante villam ______varias rosas habēmus. ______Epistŏlas ______ad virum clarum mittĭtis? ______Magistra discipŭlas ______libenter laudat. ______Amīcis nostris dona ______portas. ______Semper stilo ______acūto scribo. ______Marcus avuncŭlum ______saepe adiŭvat. ______

25. Dopunite zamjenicama u značenju ‘svoj, svoja, svoje’. Per ______chartas ______stilo scribo. Per chartas ______stilo ______scribĭtis. Per ______chartas ______stilo scribisne? Per ______chartas ______stilo scribit. Per chartas ______stilo ______scribĭmus. Per ______chartas ______stilo scribunt. Per ______chartas ______stilo scribĭmusne? Per ______chartas ______stilo scribis.

26. Pomoću prijevoda dopunite tekst:

In schola

Mane discipŭl__ discipŭl__que cum paedagōg__ et pedisĕqu__ suis in schol__ veni__ et consīd__. Ibi in tabŭla cerāt__ scribuntur liĕr__, syllăb__ et verb__. Praecipue grammatĭca docē__. Verba magistri in plagŭlis annota___ et postea repet___. Saepe tamen condiscipŭli et condiscipŭlae garri___ et magistr___ non audi___. Tum a magistro plagōs__ vitupera___ atque verbera___. Nonnumquam cantĭc__ universi ediscunt et cantant et in choris salta___.

U školi Ujutro učenici i učenice sa svojim pedagozima i pratiocima dolaze u školu i sjedaju. Ondje se na navoštenu ploču upisuju slova, slogovi i riječi. Osobito se poučava gramatika. Učiteljeve se riječi zapisuju u bilježnice, a zatim se ponavljaju. Ipak, često učenici i učenice brbljaju i ne slušaju učitelja. Tada ih učitelj, brz na udarcima, kori i tuče. Katkad svi zajedno uče napamet i pjevaju popijevke i plešu u kolu.

27. Koje se imenice sklanjaju po prvoj, a koje po drugoj deklinaciji u tekstu Litterāti et litteratōres na početku poglavlja? ______

28. Prebacite u pasiv rečenice iz teksta Litterāti et litteratōres za koje je to moguće. ______

29. Opišite na latinskom jedan svoj nastavni dan, rabeći riječi iz teksta In schola. ______

38 30. U sljedećem tekstu nadopunite ispravnim oblicima imena učenika (Publius) i učitelja (Marcus) i prevedite tekst.

De magistro et discipŭlis

Discipŭlae et discipŭli in schola sunt et M______magistrum exspectant. Iam tintinnabŭli sonus per scholam resŏnat. Ecce, M______magister venit et intrat. Pueri: Salve, M______magister! Magister: Salvēte, cari discipŭli! – Tum P______, bono discipŭlo, impĕrat: Recĭta, P______, e libro nostro! P______e libro Latīno de viris claris recĭtat. Postea multi alii discipŭli M______magistro linguā Latīnā respondent. M______magister, vir iustus, puĕros pigros aspĕris verbis monet, impĭgros pulchris verbis laudat. Tunc itĕrum discipŭli tintinnabŭli sonum audiunt. Magister: Iam libĕri negotio vestro estis. Valēte! Discipŭli: Vale, magister!

31. Što znate o školama u antičkom Rimu?

32. Pronađite predikate, subjekte i izravne objekte u tekstu Litterāti et litteratōres. Pronađite slučajeve kongruencije (slaganja). ______

ăcūtuscūtusūtustus, 3 oštar, šiljatštar,šiljattar,šiljat, šiljatiljat exerceo, 2. cui, cĭtum vježbati; noster, -tra, -trum naš ămīcusmīcusīcuscus, 3 prijateljski; saveznički; savezničkisaveznički vršiti, izvršavati; baviti se parvus, 3 malen; neznatan ămīcusmīcusīcuscus, -i, mm. prijatelj; saveznik; savezniksaveznik făcio, 3. fēci, factum činiti, pĕrīcŭlum, -i, n. opasnost, angustiae, -ārumrum, ff. tjesnac,tjesnac,, praviti, raditi pogibao škripac,kripac, tjeskoba, tjeskobatjeskobatjeskoba garrio, 4. brbljati, blebetati pulcher, -chra, -chrum lijep, asper, -ĕra, -ĕrum oštar, osoran, gĕnius, -ii, m. genij, duh zaštitnik valjan grub; mučan gĕro, 3. gessi, gestum nositi; saepe često ăvārus, -i, m. lakomac, škrtac, bellum gĕro ratovati salve! mn. salvēte! zdravo! tvrdica grātus, 3 ugodan, drag sēdŭlus, 3 marljiv, radin bellum, -i, n. rat; bŏnus, 3 dobar, hōra, -ae, f. sat, ura sĕvērus, 3 strog, ozbiljan čestit iam već, upravo signum, -i, n. znak, biljeg, caelum, -i, n. svod, nebo, nebonebo impĕroĕroro, 1. zapovijedati; vladati znamenje canto, 1. pjevati impĭger, -gra, -grum neumoran, sŏcius, -ii, m. drug, saveznik cārus, 3 drag, mio; skup radin, marljiv sŏnus, -i, m. zvuk, šum, jeka; glas clārus, 3 slavan, sjajan, jasan ĭnĭtium, -ii, n. početak tămen ipak, opet, barem consīdo, 3. sēdi, sessum sjesti, intro, 1. ulaziti tum tada, onda posjedati līber, -ĕra, -ĕrum slobodan văle mn. vălēte! zbogom! (pozdrav consĭlium, -ii, n. savjet mĭser, -ĕra, -ĕrum jadan, bijedan pri rastanku i na kraju pisma) crēdo, 3. dĭdi, dĭtum vjerovati; mitto, 3. mīsi, missum slati, vesper, -ĕri, m. večer uzdati se; povjeriti otpremati vester, -tra, -trum vaš dĕcemvir, -vĭri, m. decemvir nĕgōtium, -ii, n. posao, zanimanje, vĭr, vĭri, m. muž, muškarac; junak dŏmĭnusĭnusnus, -i, mm. gospodin,, zadatak vīrus, -i, n. otrov, otrovna sluz gospodar nŏceo, 2. cui, cĭtum škoditi, vulgus, -i, n. svjetina, puk dōnumōnumnum, -i, n. dar, poklon nauditi

39 40 V RES MILITARIS

agmen, -mĭnis, n. četa; Quintīli Vare, legiōnes redde! vojska na putu āla, -ae, f. krilo (u ptice i Milĭtes Romāni multa bella cum variis nationĭbus gerēbant. Consuēte in pugnis erant u vojsci) victōres. Quintilius Varus dux tres legiōnes milĭtum contra Germānos ducēbat. Sed Teutōni arma, -ōrum, n. oružje, ex silvis fundunt fugantque Romānos; paene cunctos legātos, duces, milĭtes et auxiliarios boj; arma căpio dići vincēbant, capiēbant, necābant. Itaque pugna Romānis magnae infamiae et calamitāti na oružje; in armis sum biti pod oružjem, publĭcae erat. Imperātor enim Augustus per longum tempus barbam et capillos summiēbat, biti u ratu caput fenestrĭbus et portis illidēbat atque exclamābat: Quintīli Vare, legiōnes redde! auxĭlia, -ōrum, n. pomoćne čete căpio, 3. cēpi, captum hvatati, zarobljavati, osvajati, (za)uzimati castra, -ōrum, n. vojni VJEŽBE tabor, logor cōmes, -ĭtis, m. pratilac, 1. Pročitajte tekst i podcrtajte imenice 1. i 2. deklinacije te pridjeve 1. klase. drug Zaokružite imenice čije padežne morfeme niste obradili. To su imenice 3. centŭrio, -iōnis, deklinacije. m. centurion, zapovjednik centurije certāmen, -mĭnis, n. boj, borba, bitka; natjecanje cŏhors, -rtis, f. kohorta, desetina legije consul, -ŭlis, m. konzul TREĆA DEKLINACIJA - KONSONANTSKE OSNOVE dŭx, dŭcis, m. vođa, vojskovođa, vojvoda Kako prepoznajemo imenice treće deklinacije? Na koje ih skupine dijelimo? ĕques, -ĭtis, m. konjanik Po čemu su te skupine dobile ime? glădius, -i, m. mač Po čemu se ova deklinacija razlikuje od ostalih? hasta, -ae, f. koplje impĕrātor, -ōris, m. Imenice treće deklinacije mogu biti muškog, ženskog i srednjeg roda. zapovjednik, vođa; car lēgātus, -i, m. legat; poslanik Prema broju slogova u N. i G. jed. imenice se ove deklinacije dijele na: lĕgio, -iōnis, f. legija a) jednakosložne (parisyllăba) - imaju jednak broj slogova u N. i G. jed (N. mare, G. maris). mīles, -ĭtis, m. vojnik b) nejednakosložne (imparisyllăba) - u G. jed. imaju jedan slog više nego u N. jed. (N. flos, G. mīlĭtia, -ae, f. vojna floris). Nejednakosložne su sve imenice konsonantskih osnova. služba obses, -ĭdis m./f. talac, jamac Tvorba pĕdes, -ĭtis, m. pješak (u Konsonantske (suglasničke) osnove mogu završavati na razne konsonante: vojsci); mn. pješaštvo proelium, -ii, n. bitka; zatvornici - okluzivi nosnici - tekućnici - strujnik - proelium committo nazali likvide spirant zametnuti bitku bezvučni zvučni pugna, -ae, f. bitka; usnenici - labijali [p] [b] [m] pugnam committo zubnici - dentali [t] [d] [n] [l] [r] [s] zametnuti bitku pugno, 1. boriti se grlenici - guturali [k] [g] rēx, rĕgis, m. kralj, vladar săgitta, -ae, f. strijela victor, -ōris, m.

41 Tvorba N. i V. jed. bitno se razlikuje kod različitih osnova i rodova: pobjednik 1) Ako osnova završava na zatvornik: vinco, 3. vīci, victum - imenice muškoga i ženskoga roda u N. i V. jed. imaju padežni morfem s (sigmatska pobijediti, savladati, nadvladati tvorba) Tu se događaju neke glasovne promjene: ○ ako osnova završava na dental ([t] ili [d]), on će se izgubiti ispred [s] (*milet-s > miles) ○ ako osnova završava na gutural ([k] ili [g]), on će se sa [s] stopiti u x (*duc-s > dux, *reg-s > rex) - imenice srednjega roda u N. i V. jed. imaju nulti padežni morfem (asigmatska tvorba) 2) Ako osnova ne završava na okluziv: - sve imenice tvore N. i V. jed. asigmatski I ovdje dolazi do glasovnih promjena: ○ ako je završni glas osnove nazal, on će se u N. jed. najčešće izgubiti (*legion > legio) ○ kod osnova na spirant s u svim će padežima osim u N. i V. jed. [s] prijeći u [r] (*genes-is > genĕris; glasovnu promjenu u kojoj intervokalno s prelazi u r nazivamo rotacizam)

Kod imenica srednjega roda konsonantski će se skupovi (-ct, -ll, -rd) pojednostavniti kad se nađu na kraju riječi, tj. u N., V. i A. jed. (*lact > lac, *mell > mel, *cord > cor). Kod nekih imenica dolazi i do promjene vokala u osnovi (caput, -pĭtis; miles, -ĭtis; nomen, -mĭnis; homo, -mĭnis itd.).

VJEŽBE 2. Na koji konsonant završavaju osnove sljedećih imenica? Koje su se glasovne promjene dogodile kod njih? pedes, -ĭtis, m. thorax, -ăcis, m. umbo, -ōnis, m. obses, -sĭdis, m./f. obsessio, -iōnis, f.

Osnova imenice 3. konsonantske deklinacije dobiva se kad se u G. jed. ukloni padežni morfem -is.

VJEŽBE

3. Uz navedene imenice upišite kraticu za njihov rod i cijeli genitiv, a potom izdvojite osnovu: senātor, -ōris ______sidus, -ĕris ______civĭtas, -ātis ______legio, -iōnis ______guttur, -ŭris ______imāgo, -gĭnis ______flumen, -mĭnis ______

4. Napišite rod i genitiv navedenih imenica. Koja se glasovna promjena dogodila pri nastanku nominativa? comes, -ĭtis ______iuventus, -ūtis ______corpus, -ŏris ______fortitūdo, -dĭnis ______nox, noctis ______

42 Deklinacija

Svi rodovi: Padežnižni morfem:nimorfem: morfem:morfem::morfem: Primjeri paradigme - N. jed. = V. jed. Jednina Množina Jednina Množina - N. mn. = V. mn. = A. m., f. n. m., f. n. m., f. n. m., f. n. mn. N., V. -s / ø N., V. obse-s - D. mn. = Ab. mn. ø -es -a caput obsĭdĭdd-es capĭt-a A. -em A. obsĭĭdd-em D. -i D. obsĭdĭdd-i capĭt-i Srednji rod: -ĭ-bus obsid-ĭ-busĭ-busbus capit-ĭ-bus Ab. -e Ab. obsĭdĭdd-e capĭt-e - N. jed. = V. jed. = A. G. -is -um G. obsĭdĭdd-is capĭt-is obsĭdĭdd-um capĭt-um jed.

VJEŽBE 5. Sastavite sintagme, prevedite ih i stavljajte u različite padeže: miles, -ĭtis, m. / armĭfer, -ĕra, -ĕrum ______iuventus, -ūtis, f. / Romānus, 3 ______lac, lactis, n. / frigĭdus, 3 ______Karthāgo, -gĭnis, f. / captus, 3 ______

6. Dopunite tablicu:tablicu: tablicu: G. jed. N. mn. A. mn. G. mn. A. jed. N. jed. Rubĭcoĭcoco flumen duces noctes muliĕris

7. Analizirajte sljedeće oblike imenica, navedite njihov rječnički zapis, te ih prevedite: milĭti D. jed. miles,- ĭtis, m. vojniku consŭlis ______labōre ______duce ______iuventūtes ______tirōnum ______laudĭbus ______oratōres ______libertāti ______

8. Prevedite na latinski: koplje vještog vojnika ______sjediti na morskoj obali ______práva pojedinih naroda ______ratovati s rimskim legijama ______

9. Dopunite prijevod i analizu: Dux multos milĭtesĭtestes trans flumen parvum nomĭneĭnene Rubĭco traĭcit.traĭcit.ĭcotraĭcit.cotraĭcit. traĭcit.traĭcit.ĭcit.cit.. Vojskovođađaa ______vojnike prebacuje preko ______po imenu ______. U rečenicičenicienici je subjekt______,______, predikat ______, priložnažnaa oznaka mjesta ______, objekt ______.

Prae magno auditōrumōrumrum clamōreōrere oratōrisōrisris verba non audīmusaudīmusaudīmusīmusmus. Od velike ______ne čujemo ______riječi.riječi.riječi.či.i..

43 U rečenicičenicienici je subjekt ______, predikat ______, priložnažnaa oznaka uzroka ______, objekt ______.

IMPERFEKT (PROŠLOŠLOLO NESVRŠENOŠENOENO VRIJEME) AKTIVNIAKTIVNIAKTIVNI

Kako u hrvatskome možemo izreći nesvršenu radnju u prošlosti? Kako je najčešće izričemo? ? Recite nekolikonekolikonekoliko primjera.. Kojim će, dakle, hrvatskim oblicima odgovarati latinski imperfekt? U tekstu na početkučetkuetku poglavlja pronađiteđiteite glagole i pomoćućuu rječnikačnikanika izdvojite prvu osnovu svakoga od njih.. Promotrite kako izgledaju elementi koji su ostali nakon izdvajanja osnove i pokušajte šajteajte zaključiti čitiiti o kojim sese sesekojimse seokojim licima radi. . Otkrijte elemente koji su prisutni u svim oblicima imperfekta.

Imperfekt (tempus imperfectum) ili prošlošlolo nesvršenošenoeno vrijemevrijemevrijemevrijeme pokazuje radnju koja se događalađalaala u prošlosti,šlosti,losti,, ali se u njoj jošjošnjojjoš jošjoššjošunjojjošseu nije završilašilaila ili radnju koja se u prošlostišlostilosti ponavljala ((ponavljala( Caesar multa bella bellamultabella bellabellagerēbat. Cezar je vodio mnoge ratove.), te radnjuradnju radnjuradnju.), radnjuteradnju koja je u prošlosti šlostilosti trajala za vrijeme neke druge radnje (radnje( (Vexillum gerēbat miles dumdumpugnabātur. Vojnik je nosio stijeg dok se vodila bitka). Latinski imperfekt možemožemoemoprevoditi na hrvatski imperfektom (legēbamēbambam čitah),itah),), ali se najčešćečešćeešćee prevodiprevodiprevodiprevodiprevodišćeprevodi perfektom nesvršenog šenogenog glagolaglagolaglagolaglagola (legēbamēbambam čitao sam).itaosam). sam).sam).). Aktivniktivni imperfektimperfektimperfektimperfekt tvori se od prve osnove glagola, , kojoj se dodaje tvorbeni morfem za imperfektimperfektimperfekt -bā-bā--, te uobičajeni lični morfemi -m, -s,-s,-ts,-t, -tm,-s,-t, -tt... Glagoli 3. i 4. konjugacije imaju ispred tvorbenog morfema vokal -ē-.

amo, 1. (amā-) gero, 3. (ger-) sum, esse video, 2. (vidē-) audio, 4. (audī-) (ĕr- [ er-a-a-), a lični su mu 1. ama-bā-mus ger-e-bā-mus erā-mus morfemi isti kao i kod ostalih glagola. 2. ama-bā-tis ger-e-bā-tis erā-tis 3. amā-ba-nt ger-ē-ba-nt era-nt

Glagoli 3. konjugacije na -io u imperfektu u završnom dijelu osnove imaju -i- u svim licima; npr. od cupio, 3. glasi cupiēbam, cupiēbās itd.

VJEŽBE 10. Napišite paradigme imperfekta preostalih glagola iz primjera (video, 2. i audio, 4.). video: jed.: 1. ______2. ______3. ______; mn.: 1. ______2. ______3. ______audio: jed.: 1. ______2. ______3. ______; mn.: 1. ______2. ______3. ______

11. Dopišite oblike imperfekta navedenih glagola i prevedite ih: 2. mn. 3. mn. 3. jed. 1. jed. 1. mn. 2. jed. legēbas placēbant incipiēbam Konativni imperfekt veniebātis kazuje radnju koja je vinciēbat pokušana, prekidana ili očekivana. 12. Dopunite rečenice glagolima u imperfektu. Porsenna Romam terrēbat. Porsena je Miles Romānus galeam, gladium et hastam ______. (gero, 3.) nastojao zastrašiti Tibicĭnes equitĭbus in turma signum ad pugnam ______. (do, 1.) Rim. Vos, primipilarii, semper primi pugnas ______. (committo, 3.) Nos, veterāni Romāni, multis victoriis ______. (superbio, 4.)

44 IMPERFEKT PASIVNI

Pasiv ovoga vremena, kao i aktiv, ima tvorbeni morfem vremena -bā-, a lični su morfemi: -r, -ris, -tur... Kao i u aktivu, treća i četvrta konjugacija ispred tvorbenog morfema imaju vokal -ē-. oro, 1. (orā-) lego, 3. (leg-), iacio, 3. (iacĭ-) deleo, 2. (delē-) punio, 4. (punī-) Prevodi se pasivnim ili povratnim 1. orā-ba-r leg-ē-ba-r perfektom ili imperfektom nesvršenih 2. ora-bā-ris leg-e-bā-ris glagola: agmen delebātur četa bijaše 3. ora-bā-tur leg-e-bā-tur uništavana / četa je bila uništavana / četa se 1. ora-bā-mur leg-e-bā-mur uništavaše / četa se uništavala. 2. ora-ba-mĭni leg-e-ba-mĭni 3. ora-bā-ntur leg-e-bā-ntur

PRIJEDLOZI - UVOD

Prijedlozi (praepositiōnes) su nepromjenjive riječi kojima se uspostavljaju odnosi među objektima ili događajima. Zajedno s riječju koju veže za sebe prijedlog čini prijedložnu frazu. Prijedložne fraze, kao i čisti padeži, mogu biti u službi objekta ili priložne oznake. Prijedložnu frazu, uz prijedlog, mogu sačinjavati imenice ili riječi koje u rečeničnom ustrojstvu stoje na mjestu imenica (imeničke zamjenice, supstantivirane riječi).

Značenja se prijedloga mogu podijeliti na dimenzionalna i nedimenzionalna. Dimenzionalna značenja odnose se na dimenziju prostora ili vremena, a nedimenzionalna su kompleksnija i vrlo raznolika (svrha, društvo, suprotstavljanje, uvjet, razmjer i sl.).

U latinskom jeziku najveći broj prijedloga javlja se s akuzativom, znatno ih je manje s ablativom, dok ih svega nekoliko traži genitiv. Neki prijedlozi mogu, ovisno o značenju, stajati s akuzativom ili s ablativom.

Prijedlozi redovito stoje ispred imenica na koje se odnose (ante portam ispred vrata). U nekim frazama prijedlozi stoje između imenice i njezina atributa (multis cum lacrĭmis s mnogim suzama). Između prijedloga i njegove imenice može stajati genitivni atribut (ad Appi Claudii senectūtem accedēbat k starosti Apija Klaudija pribrajalo se).

Većina je prijedloga postala od priloga, a neki su sačuvali i svojstva priloga u tome što se koriste i kao prijedlozi i kao prilozi (ante, post, contra, prope...: contra sto stojim nasuprot [prilog], contra portam nasuprot vratima [prijedlog]).

Prijedlozi s akuzativom (I)

dimenzionalna značenja nedimenzionalna značenja mjesto vrijeme ad me – k meni ad ducentos – oko dvije stotine ăd ad senectūtem – do starosti ad lacum – kod jezera utĭlis ad bellum – koristan za rat reverentia adversus senes – adversus adversus urbem – nasuprot poštovanje prema starcima (adversum) gradu adversus hostes – protiv neprijatelja ante portam – pred vratima, ante ante cenam – prije ručka ispred vrata apud Alexandrēam – u ăpud Aleksandriji apud Graecos – kod Grkâ apud popŭlum – pred narodom

45 circum horam tertiam circum circum axem – oko osi – oko trećeg sata circa lucis ortum – oko circa circa urbem – oko grada circa libros – u vezi s knjigama zore cĭs cis Alpes – s ove strane Alpi citra rivum – s ove strane citra ullum incommŏdum – bez citra potoka ikakve štete contra contra murum – nasuprot zidu contra legem – protiv zakona amor erga parentes – ljubav prema erga roditeljima

VJEŽBE 13. Prevedite. Ante legiōnem erat flumen. ______Contra belli morem pugnabatur. ______Milĭtes citra testudĭnem pugnābant. ______Centuria circa centuriōnem sedēbat ______Contubernium ad decem milĭtes habēbat.______

14. Dopišite prijedlog i predikat i prevedite. a) Milĭtes Romāni ______hiĕmem bella ______(gero, 3.) ______b) ______milĭtes magna reverentia ______centuriōnem ______(sum, esse) ______c) Signifĕri semper signa legiōnis ______legiōnem ______(porto, 1.) ______d) In castris cohors praetoria ______imperatōris praetorium ______(dispōno, 3) ______

Temeljne sastavnice rečenice Svaka rečenica ima leksički (sadržajni) i gramatički (funkcionalni) dio. što izriče čime se izriče - entitete, stanja, radnje i zbivanja - leksičkim morfemima (milit-, pugna-, leksički dio te njihova svojstva puni-, ger-...) - gramatičkim morfemima (-orum, -nt, -ba- - gramatičke kategorije (padež, ...) gramatički dio rod, broj, lice, stanje, vrijeme...) - gramatičkim riječima (ita, vero, non, ut, - odnose između dijelova teksta atque...)

Kod promjenjivih riječi dio riječi ima leksičku, a dio gramatičku funkciju. Leksički dio tih riječi daje osnovni sadržaj (pojave o kojima rečenica govori), a gramatički izriče gramatičku kategoriju (u kakvom su odnosu pojave o kojima se govori).

46 Redoslijed riječi u latinskoj rečenici Gramatički se odnosi u latinskoj rečenici utvrđuju preko njezina gramatičkoga dijela, bez obzira na redoslijed riječi. On se u latinskim rečenicama redovito razlikuje od onoga u hrvatskim: predikat je često na samom kraju rečenice, dakle iza objekta (Romāni hostes supĕrant. Rimljani pobjeđuju neprijatelje, doslovno ‘Rimljani neprijatelje pobjeđuju’); pridjevski je atribut često iza svoje imenice (hasta longa dugo koplje, doslovno ‘koplje dugo’); atributni je genitiv često ispred svoje imenice (Romanōrum victoria pobjeda Rimljanâ, dosl. ‘Rimljanâ pobjeda’). U prijevodu redoslijed riječi treba biti u duhu hrvatskoga jezika.

VJEŽBE 15. Prevedite na latinski: Protivnik čitasmo ______, čitala si ______, čitali su ______, počinjah ______, hostis, -is, m. stranac; neprijatelj (u ratu, dolažahu ______, dolazili smo ______, volio je ______, protiv države i/ili bijasmo voljeni ______, bili su voljeni ______. građana) ĭnĭmīcus, -i, m. 16. Prebacite u pasiv rečenice iz zadatka 9 (prisjetite se pravilâ za transformaciju iz neprijatelj (osobni, aktiva u pasiv iz prethodnoga poglavlja). uopće < in-amīcus) ______adversārius, -i, ______m. neprijatelj, protivnik, rival (u ______raspravi i sudskoj ______parnici)

17. Naučite sljedeće izraze i objasnite njihov nastanak: caper emissarius emissariusemissarius – žrtveni jarac,jarac, jarac,rtvenijarac, , clamōsumōsumsum silentium silentiumsilentium – rječita šutnja,šutnja,čitašutnja,itašutnja, in armis sum – biti pod oružjem, arma capio – dići se na oružje

18. Prevedite i prebacite u pasiv: Porsenna, rex Etruscōrum, Cloeliam in obsidio retinēbat. ______Proconsul et centurio cum centuria sua proelia committēbant. ______Communiebāmus castra cum sociis. ______

19. Upišitešiteite oblike ostalih lica glagola:glagola:licaglagola: glagola:glagola:: 3. mn. erant 1. mn. serebāmur 1. jed. 3. jed. pugnābat 2. jed. studēbas 2. mn. iuvabātis Glagol sum u nekim je slučajevima neizrečen. 20. Navedite prvu osnovu glagolā iz prethodnog zadatka: Homo sine pecuniāpecuniāpecuniāā ______imāgo mortismortis mortisāgomortisgomortis . Čovjek bez novca slika je 21. Prevedite i promijenite broj: smrti. Necessĭtas non habet legem.

47 Parvus error saepe causa magni dolōris. ______Gutta cavat lapĭdem. ______Non clamōre, sed amōre. ______Ubi crux, ibi lux. ______Laconĭca brevĭtas. ______Sociĕtas leonīna. ______

22. Prevedite poznate izraze i izreke:: Clotho colum versat, , Lachĕsis ĕsissis net,, Atrŏpos secat.secat. secat.ŏpossecat.possecat. secat.. ______(Suđenice) Homo novus. ______(onaj koji je naglo došao u više društvene slojeve). Dira necessĭtas necessĭtasnecessĭtasĭtastas. (Horatius) ______Lucĭdus ordo.ordo. ordo.ĭdusordo.dusordo. . (Horatius) ______(bitnabitna odlika djela velikih pisaca).pisaca).pisaca).). Plenus saccŭlus ŭluslus est araneārumaraneārumaraneārumārumrum. (Catullus) ______Honōresōresres mutant moresmoresmores. ______(otkrivaju karakter) Amor et deliciae genĕris humānihumāniĕrishumānirishumāni humānihumāniānini. ______(nadimaknadimak caracaraTita)caraTita) Tita) Tita)Tita))

23. Utvrdite dijelove rečenice u štivu i prevedite ga.

De milĭte ĭte RomānoteRomāno RomānoRomānoānonoRomāno

Miles Romānusānusnus armis variis instructus erat:: primo pilo aut sagiis emĭnusĭnusnus hostem petēbat, deindedeindeēbat,deindebat,deinde, deindedeinde commĭnusĭnusnus gladio aut pugiōneōnene feriēbat. ēbat.bat.. Scuto atque lorīcaīcaca vel thorăce se in certamĭne defendēbat. VagīnaVagīnaVagīnaīnaVagīnaēbat.Vagīnabat.Vagīna. na in cinctorio pendēbat,ēbat,bat,, et in ea gladius iacēbat.ēbat.bat.. Salarium pro militia viatĭcumĭcumcum nuncupabātur.nuncupabātur.ātur.tur..

in eaea-ea- - u njima njimanjima

24. Prevedite.

Initia Romae Roma antīqua, caput orbis terrārum, in septem collĭbus et septem vallĭbus sita erat. Valles inter colles patēbant. Prima Romanōrum sedes erat collis Palatīnus. Postea in colle Palatīno clara Apollĭnis aedes, multae splendidaeque aedes divĭtum civium et palatium imperatōris magnifĭcum exstruebantur. In lata valle inter colles vicīnos Forum Romānum patēbat. Sub Capitolio carcer situs erat, ubi homĭnes nefarii ﬁnem vitae exspectābant. Proditōres autem de rupe Tarpeia praecipitabantur.

25. Prevedite na latinski. a) Neka sutra pred vojnicima prije konzula govori centurion i u govoru neka u vezi s hrabrošću vojnikâ spomene i boj za most blizu našeg logora. ______b) U Rimu [Romae] na Marsovu polju nalazio se vojni logor nasuprot Oltaru mira i Cezarovoj grobnici uz obalu spomenute rijeke. ______

48 26. Posložite riječi u rečenice tako da dobijete redoslijed najprikladniji za hrvatskog govornika (ovdje su navedene redoslijedom u kojemu se javljaju u latinskom izvorniku): Cezar nakon desete legije bodrenja na desno krilo Caesar ab X. legionis cohortatione ad dextrum pođe, gdje to kako njegovi odbačeni i znakovljem cornu profectus, ubi suos urgeri signisque in unum na jedno mjesto zbijeni dvanaeste legije vojnici locum conlatis XII. legionis confertos milites sibi sami sebi za bitku su smetnja primijeti, nakon što ipsos ad pugnam esse impedimento vidit, quartae su četvrte kohorte svi stotnici ubijeni, a uslijed cohortis omnibus centurionibus occisis signiferoque zastavnikove pogibije stijeg izgubljen, ostalih pak interfecto, signo amisso, reliquarum cohortium kohorti svi gotovo stotnici ili ranjeni ili pobijeni, omnibus fere centurionibus aut vulneratis aut među njima vojnik prvog manipula Publije Sekstije occisis, in his primipilo P. Sextio Baculo, fortissimo Bakul, veoma hrabar muž, mnogim teškim ranama viro, multis gravibusque vulneribus confecto, ut iam pogođen, tako da više izdržati nije mogao (Cezar). se sustinere non posset. (Caesar) ______

ămor, -ōris, m. ljubav hŏnor, -ōris, m. čast, poštovanje nŏvus, 3 nov călămĭtasălămĭtaslămĭtasămĭtasmĭtas, -ātistis, ff. šteta,teta, gubitak;gubitak;, gubitak;gubitak;; iăceo, 2. cui, – ležati, počivati nox, noctis, f. noć nevolja, nesreća, nesrećanesrećaćaa imāgo, -gĭnis, f. slika, lik, kip ōrātor, -ōris, m. govornik, căpŭtăpŭtpŭt, -pĭtisĭtistis, n. glava iŭventus, -ūtis, f. mladost poslanik clāmor, -ōris, m. vika, graja, buka iŭvo, 1. iūvi, iūtum pomagati, ordo, -dĭnis, m. red, ustroj; vrsta contra Acc. protiv; na, prema potpomoći, podupirati; veseliti, paene gotovo, skoro, jedva corpus, -ŏris, n. tijelo goditi nekome: Acc. pax, pācis, f. mir, mirovanje crŭx, crŭcis, f. križ; muka, nesreća Karthāgo/Carthāgo, -gĭnis, f. publĭcus, 3 javan, zajednički dēfendo, 3. fendi, fensum braniti, Kartaga, grad u sjevernoj Africi reddo, 3. reddĭdi, reddĭtum odbijati, štititi lac, lactis, n. mlijeko vraćati; prevoditi dēinde zatim, nadalje, onda lăpis, -pĭdis, m. kamen, mramor sīdus, -ĕris, n. zvijezda, zviježđe dŏlor, -ōris, m. bol, žalost; laus, laudis, f. hvala, pohvala, sŏciĕtas, -ātis, f. društvo; zadruga; duševna bol slava savez dūco, 3. duxi, ductum voditi, lex, lēgis, f. zakon; pravilo; stŭdeo, 2. ui, – truditi se, nastojati dūrus, 3 tvrd; strahovit, užasan, pismeni ugovor oko nečega: Dat., težiti za grozan lībertas, -ātis, f. sloboda nečime: Dat., dati se na nešto: ē/ex Ab. iz, s; o, od, po, zbog lūxūxx, lūcislūcisūciscis, ff. svjetlost,, svjetlo; sjajsjajsvjetlo;sjaj; Dat. flūmenūmenmen, -mĭnisĭnisnis, n. rijeka mors, mortismortis, ff. smrt tempus, -ŏris, n. vrijeme fortĭtūdo, -dĭnis, f. hrabrost, mōsōss, mōrismōrisōrisris, mm. običaj; način,čaj;način,aj;način,; način,način,čin,in,, mn. vērĭtas, -ātis, f. istina, istinitost; jakost, junaštvo ćud iskrenost frīgĭdus, 3 hladan mŭlier, -ĕris, f. žena; supruga verto, 3. verti, versum okretati, gĕnus, -ĕris, n. rod, pleme, narod; nātio, -iōnis, f. narod, puk; rod, vrtjeti; uništavati vrsta pleme hŏmo, -mĭnis, m. čovjek; hŏmo nĕcessĭtas, -ātis, f. potreba, nužda nŏvus skorojević nĕco, 1. usmrtiti, umoriti, ubiti

49 50 VI VRBS

aedĭfĭcium, -ii, n. Mane in civitāte nostra građevina, zgrada căro, carnis, f. meso Vix sol appāret ac moenia illumĭnat, cum praeter aggĕrem atque super fossam rusticāni viri cīvis, -is, m. građanin, important in urbem onus grave – carnem recentem, panem ferventem, poma dulcia, caseum stanovnik grada virĭdem, necnon varia instrumenta utilia. Ex turri sublīmi, quae omnes villas urbānas et cūria, -ae, f. kurija, suburbānas altitudĭne supĕrat, vigil somniculōsus excubias agit. In viis puĕri cum canĭbus sjedište senata fŏrum, -i, n. forum, trg, currunt, sacerdos ad Iovis aedem propĕrat, mercātor mercem suam vendit. E curia veniunt glavni gradski trg senatōres et per forum ambŭlant. Milĭtes alĭquot in umbra ludunt assidue aleā. In plateis lūdus, -i, m. igra; škola humĭles tabernae latent, ubi potatōres iuvĕnes et senes tempus perdunt. merces, -is, f. roba, trgovačka roba cum - kad, quae - koja moenia, -ium, n. zidine, bedemi pons, pontis, m. most rēte, -is, n. mreža theātrum, -i, n. kazalište turris, -is, f. kula, toranj urbānus, 3 gradski, građanski vĭgil, -ĭlis budan, koji stražari, koji bdije vĭgil, -ĭlis, m. stražar, policajac, vatrogasac

VJEŽBE

1. Pročitajte gornji tekst i označite sve imenice i pridjeve. Kojim deklinacijama/klasama pripadaju? Pokušajte im izdvojiti osnovu. Ima li padežnih morfema koje do sada niste susreli?

TREĆA DEKLINACIJA - I-OSNOVE

Kako završava šavaava G. jed. imenica trećećee deklinacije?? Kako te imenice dijelimo?? Koja je skupina tih imenicaimenica imenicaimenicatihimenica obrađenađenaena u prethodnom poglavlju?poglavlju?? Kako završava N. jed. kod imenica s i-osnovama?

Tvorba Kao i kod konsonantskih osnova, i ovdje N. jed. završava raznoliko. Neke su imenice jednakosložne, a neke nejednakosložne.

Sve imenice srednjega roda imaju u N. jed. nulti padežni morfem, dok među imenicama muškog i ženskog roda neke imaju -s, a neke nulti padežni morfem. I ovdje je na kraju riječi u N. i V. jed. dolazilo do glasovnih promjena. Ovo su tipovi

51 a) Imenice srednjeg roda -ee, -is (mare, marmaris, n.. more)more)) jednakosložne -al, -ālis (anĭmnĭmĭmmal, animālis, n. životinja) nejednakosložne -ar, -ārisārisris (exemplar, exemplārlārris, n. primjerak)

b) Imenice muškog roda -erer, -ris (imber, imbris, m..m. kiša;kiša;ša;a; linter, -tris, f./m. čamac, uter, -tris, jednakosložne m. mijeh, venter, -tris, m. trbuh))

c) Imenice ženskog i (rjeđe) muškog roda -isis, -is (navis, navis, f. brod);brod); -eses, -is (aedes, aedis, f. kuća)kuća)) jednakosložne -ss, -is (ars, artis, f. umijeće;umijeće; urbs, urbis, f. grad) nejednakosložne (ispred padežnoga morfema u G. jed. imaju 2 ili više suglasnika)

VJEŽBE

2. Svrstajte navedene imenice prema tipu tvorbe N. jed. i nađite skupinu u koju spada, prema primjeru. aedes, -is: sigm. parisyl. bilis, -is: clades, -is: laquear, -āris:āris:ris: ovis, -is: sedes, -is: caedes, -is: sitis, -is: apis, -is: sedīle, -is: calcar, -āris: ovīle, -is:

3. Izdvojite u sljedećim riječima nominativni morfem okomitom crtom i napišite cijeli G. jed. prema primjeru: strage|s, -is stragis turris, -is sudis, -is tussis, -is tribūnal, -ālisālislis vates, -is

Deklinacija:

Jednina Množina m./f. n. m./f. n. N., V. civis N., V., A. sedīle N., V., A. civ-es N., V., A. sedīl-i-a A. civ-em D. civ-i D., Ab. sedīl-i D., Ab. civ-ĭ-bus D., Ab. sedil-ĭ-bus Ab. civ-e G. civ-is G. sedīl-is G. civ-i-um G. sedī-i-um

Ove su osnove, pod utjecajem kudikamo brojnijih konsonantskih, izgubile -i- iz osnove u većini padeža. Ipak, ima padeža u kojima su te imenice sačuvale prvotne karakteristike i-osnova:

52 i) Ab. jed. kod imenica srednjeg roda sačuvao je čistu osnovu (dakle -i, čime se izjednačava s dativom), a imenice muškog i ženskog roda analogijom prema konsonantskim osnovama imaju -e. ii) N., A. i V. mn. imenica srednjeg roda sačuvali su -i- iz osnove, tako da u tim padežima završavaju na -ia.1 iii) A. mn. muškog i ženskog roda ponekad završava na -is (civis = cives). iv) U G. mn. ove su imenice sačuvale -i- iz osnove, tako da u tom padežu završavaju na -ium.

1 Imenice mare, -is, n. i mare, -is, n. često imaju Ab. jed. mare, rete.

VJEŽBE

4. Složite sintagmu od imenice i odgovarajućeg pridjeva i navedite ostale padeže: ovis, -is, f. callĭdus, 3 ______clavis, -is, f. bellus, 3 ______ars, artis, f. lanĭger, -ĕra, -ĕrum ______vulpes, -is, f. altus, 3 ______tribūnal, -ālis, n. ferreus, 3 ______

5. Prevedite sintagme: multa per maria ______urbi et orbi ______panem quotidiānum ______partes adversae ______navĭbus longis ______apium mel ______

6. Dopunite tablicu:tablicu:: tablicu: Ab. mn. G. mn. Ab. jed. A. jed. N. mn. N. jed. avem unguĭbus retia moles lacūnar

7. Dopunite i prevedite.

Urbs temporibus antiquis

Urbs antiquis tempor___ plerumque quadrāt___āt___t___ formam habēb___.ēb___.b___. In mediāā parte urb___ arx erat. Ubi host___ incursiōnesōnesnes imminēb___,ēb___,b___, urb___ undĭqueĭqueque moenia continēbant.ēbant.bant. Interdum pontes trans fossas positi erant. Sub arc__ forum situm erat. Urb__ templis, gymnasio, theātroātrotro splendēbat. ēbat.bat. Gymnasium erat non solum locus ludōrum,ōrum,rum, sed etiam sedes bonārumārumrum art___. In gymnasiis enim civium ﬁlii corpŏracorpŏraŏrara exercēb___ēb___b___ et sapientiae praeceptōresōresres omnium gent____ varias disciplīn____īn____n____ docēbant.docēbant.ēbant.bant.

53 IMPERATIV II. Imperativ II. (imperatīvus futūri) izriče zapovijed koja se ima izvršiti u budućnosti. Najčešće se stoga javlja u zakonima, ugovorima itd. Ima 2. i 3. lice jed. i mn., a tvori se od prve osnove i posebnih ličnih morfema:

Pasiv dono, 1. teneo, 2. duco, 3. capio, 3. mugio, 4. Pasivni imperativ II. može se, u licima 2., 3. l. jed. donā-tor tenē-tor duc|ĭ-tor cap|ĭ-tor mugī-tor u kojima se javlja, dobiti dometanjem 3. l. mn. dona-ntor tene-ntor duc|u-ntor capiu-ntor mugi|u-ntor morfema -r na aktivni oblik.

Prevodi se odgovarajućim oblicima našega jezika: donāto daruj, donāto neka daruje, donatōte darujte, donāntor neka budu darovani itd.

VJEŽBE 8. Prevedite. Cicĕro de legĭbus XII tabulārum In legĭbus XII tabulārum legĭtur: ‘Ad divos adeunto caste, pietātem adhibento, opes amovento. Qui secus faxit, deus ipse vindex erit. In urbĭbus delūbra habento. Lucos in agris habento et Larum sedes. Ritus familiae patrumque servanto.’ ______

adeunto – neka prilaze, faxit – učini, erit će – biti

9. Dopunite. 2. jed. 2. mn. 3. jed. 3. mn. Inf. istovr. - akt. custodītoītoto vincĭtoĭtoto habetōteōtete pugnāreārere iacĭtoĭtoto

10. Prevedite i promijenite broj. Neka građani poprave most. ______Susjede, otvori vrata. ______Neka čistači urede groblje. ______

PRIDJEVI DRUGE KLASE

Jesu li pridjevi nepromjenjiva ili promjenjiva vrsta riječi? Kako se oni mijenjaju? Koje su kategorije pridjeva i kako im izgleda rječnički zapis? Kakve smo pridjeve do sada susreli? Kako se oni zapisuju u rječniku i kako se sklanjaju?

54 Pridjevi druge klase imaju padežne morfeme treće deklinacije, i to i-osnova. Pridjeve druge klase prepoznat ćemo, kao i imenice, po padežnom morfemu -is u G. jed., koji je jednak za sva tri roda. Prema padežnim morfemima u nominativu, ove pridjeve dijelimo u tri skupine: tzv. pridjeve s jednim, dva i tri završetka:

jedan završetak dva završetka tri završetka Jednina m., f. n. m., f. n. m. f. n. N., V. felix brevis acer acris breve acre A. felīc-em felix brev-em acr-em acr-em D., Ab. felīc-i brev-i brev-i acr-i acr-i acr-i G. felīc-is brev-is brev-is acr-is acr-is acr-is

Množina m., f. n. m., f. n. m., f. n. N., V., A. felīc-es felic-i-a brev-es brev-i-a acr-es acr-es acr-i-a D., Ab. felic-ĭ-bus brev-ĭ-bus brev-ĭ-bus acr-ĭ-bus acr-ĭ-bus acr-ĭ-bus G. felic-i-um brev-i-um brev-i-um acr-i-um acr-i-um acr-i-um

N. jed. jednak je za N.. jed. završava:završava:. završava:završava:šava:ava: N.. jed. završava:. završava:završava:šava:ava: završava: sva tri roda.* - na -ĭsĭss za m. i ž. rod - na -ĕrĕrr za m. rod Navođenje u rječniku: felix, - na -ĕĕ za s. rod - na -ĭsĭss za ž. rod -īcis, adi.īcis,adi.cis, adi. sretan; vehĕmens, Navođenje u rječniku: dulcis, -ntis, adi. mudar) - na -ĕĕ za s. rod -e sladak Navođenje u rječniku: acer, -cris, -cre oštar

*Nominativni su završetci raznoliki, a nastali su glasovnim promjenama kakve smo susreli kod imenica (vehĕmens < *vehement-s, felix < *felic-s)

Padežni morfemi ovih pridjeva odgovaraju padežnim morfemima imenica i-osnova. Jedina je razlika u tome što Ab. jed. završava na -i kod svih rodova.

VJEŽBE 11. Deklinirajte navedene sintagme: ovis moribunda, magnum vectīgal, tempus irreparabĭle, vita suavis, conventio familiāris

12. Prevedite navedene izraze: ante fortes duces ______pro utĭli propugnacŭlo ______dei immortāles ______ad pugnam navālem ______oppidanōrum mortalium ______

13. Prevedite na latinski: svih pjesnika ______u teškim poslovima ______takvim kćerima ______s plemenitim namjerama ______na brzim konjima ______pod sretnom zvijezdom ______kod ljutih neprijatelja ______

55 14. Dopunite: G. mn. A. mn. Ab. jed. N. jed. A. jed.

numĭne caelesti caelesticaelesti

viros audāces

magnam partem

aedificium utĭle

socium fidēlem

mare nostrum

15. Pročitajte zadane fraze. Navedite njihove: A. jed., Ab. jed., G. mn., A. mn. i V. mn. s prijevodom. Pronađite najbolje hrvatske ekvivalente. rara avis piscis minūtus vir fortis vulpes uda

Osobitosti u oblicima pridjevâ druge klase

Osobitosti se javljaju kod pridjevā s jednim završetkom u nominativu, i to samo u Ab. jed. i G. mn.:

a) Neki pridjevi u Ab. jed. završavaju na -ĕ, a u G. mn. na -ŭm: Ab. jed. G. mn. dives, divĭtis bogat divĭte divĭtum pauper, paupĕris siromašan paupĕre paupĕrum vetus, vetĕris star vetĕre vetĕrum superstes, -stĭtis preostao, preživio superstĭte superstĭtum sospes, -pĭtis sačuvan sospĭte sospĭtum partĭceps, -cĭpis dionik particĭpe particĭpum princeps, -cĭpis prvi princĭpe princĭpum Ti pridjevi nemaju oblika za srednji rod u množini, osim pridjeva vetus, čiji N., A. i V. mn. glase vetĕra. Pridjev vetus u jednini se obično rabi samo u srednjem rodu, a u množini u svim rodovima: vetĕres (m. i f.) i vetĕra (n.): Caesar cohortes per silvam in vetĕra castra ducēbat. Cezar je vodio kohorte kroz šumu u stari tabor.

b) Neki pridjevi imaju Ab. jed. na -ī, a G. mn. na -ŭm:1 Ab. jed. G. mn. memor, -mŏris pamteći memŏri memŏrum hebes, -bĕtis tup hebĕti hebĕtum inops, -ŏpis oskudan inŏpi inŏpum vigil, -gĭlis budan vigĭli vigĭlum supplex, -lĭcis ponizan supplĭci supplĭcum

c) Pridjevi koji u N. jed. završavaju na -ēns i -āns po svom su postanku participi istovremenosti (v. 8. poglavlje). Oni se mogu upotrebljavati:

1 Pridjev compos, -pŏtis ‘moćan’ ima Ab. jed. najčešće compŏti, a G. mn. uvijek je compŏtum.

56 i. kao pridjevi – u službi atributa (homo sapĭens mudar čovjek). Tada u Ab. jed. završavaju na -ī (cum sapienti homĭne disputāmus – raspravljamo s mudrim čovjekom) ii. kao imenice (sapĭens mudrac). Tada u Ab. jed. završavaju na -ĕ (disputāmus cum sapiente – raspravljamo s mudracem).

Pridjevi 2. klase s drugačijim završetcima također se mogu upotrebljavati kao imenice, ali oni i tada u Ab. jed. zadržavaju čistu osnovu, dakle završavaju na -ī: Ab. jed. Ab. jed. annālis [liber] godišnjak annāli natālis [dies] rođendan natāli Atheniensis [homo] Atenjanin Atheniensi Aprīlis [mensis] travanj Aprīli

Pridjevi koji su postali vlastita imena imaju u Ab. jed. završetak -ĕ: Iuvenālis, -is, m. Juvenal, Ab. Iuvenāle; Martiālis, -is, m. Marcijal, Ab. Martiāle; Quirinālis, -is, m. Kvirinal, Ab. Quirināle.

VJEŽBE 16. Dopunite i prevedite: a) Domicilia paupĕr__ insŭlae vocabantur, domicilia autem divĭt__ villae urbān__. ______b) Aliquando paupĕr__ preces non commŏv__ divĭt__ anĭmos. ______c) Saepe senātor cum filio sospĭt__ ad Neptūni templum veniēbat atque supplĭc__ voce gratias deo ag___. ______d) Cicĕro vigĭl__ cura Catilīnae coniuratiōn___ detexit*. ______e) Magna annal___ utilĭtas a T. Livio laudabātur. ______*detexit – je otkrio.

Osobitosti u oblicima imenica treće deklinacije A) Oblici Osobitosti u oblicima imenica javljaju se u tri padeža: I) Akuzativ i ablativ jednine: Neke su imenice i-osnova sačuvale u A. jed. -im i u Ab. jed. -i iz vokalskih osnova:

febris, f. groznica turris, f. toranj A.: febrim, sitim, tussim, turrim, puppim, secūrim sitis, f. žeđ puppis, f. krma Ab.: febri, siti, tussi, turri, puppi, secūri tussis, f. kašalj secūris, f. sjekira Neka imena gradova iirijeka rijekarijekanarijekana nanairijekanana -isis: A.:: Tibĕrim,ĕrim,rim,, Albim,, Neapŏlim,ŏlim,lim, HispalimHispalim, HispalimHispalim Tibĕris, m.ĕris,m.ris,m., m.m.. Tiber,, Albis, m.. m., m. Albis; Ab.:: Tibĕri,ĕri,ri,, Albi,, Neapŏli, HispăliHispăliŏli,Hispălili,Hispăli, HispăliHispăliălili Neapŏlis, f.ŏlis,f.lis,f., f.f.. Neapol,Neapol,, Hispălis, f.ălis,f.lis,f., f.f.. HispalisHispalis

Ponekad takve završetke imaju i neke druge imenice, npr. navis (A.: navim, Ab.: navi).

57 Imenica ignis u nekim izrazima ima Ab. ferro ignique vastāre opustošiti ognjem i mačem jed. na -ī aquā et ignī alĭcui interdicĕre protjerati koga (doslovno zabraniti kome vatru i vodu) II) Genitiv množine a. Neke imenice konsonantskih osnova izvorno su pripadale i-osnovama, pa u G. mn. završavaju na -ium:

G. mn. G. mn. lis, litis, f. rasprava litium penātes, penatium, m. penati penatium mas, maris, m. mužjak marium optimātes, optimatium, m. optimati optimatium mus, muris, m. miš murium Arpinás, -ātis, m. Arpinac (naglasak!) Arpinatium fauces, faucium, f. ždrijelo faucium Samnís, -ītis, m. Samnićanin (naglasak!) Samnitium Ovamo spadaju i jednosložne imenice konsonantskih osnova kojima osnova završava na dva konsonanta:

G. mn. urbs, -bis, f. grad urbium arx, -rcis, f. tvrđava arcium mons, -ntis, m. planina montium pars, -rtis, f. dio partium b. Imenice i-osnova kojima G. mn. završava na -um:

G. mn. canis, -is, m./f. pas, kuja canum iuvĕnis, -is, m./f. mladić, djevojka iuvĕnum vates, -is, m./f. prorok, proročica vatum sedes, -is, f. sjedište sedum pater, -tris, m. otac patrum mater, -tris, f. majka matrum frater, -tris, m. brat fratrum c. Imenice konsonantskih osnova kojima G. mn. može završavati na i -um i na -ium:

G. mn. parens, -entis, m./f. roditelj parentum / parentium mensis, -is, m. mjesec (u godini) mensum / mensium Quirītes,ītes, -ium,-ium,m.ium,m., m.m..m., m.tes,-ium, Kviriti (Rimljani)(Rimljani)Rimljani)) Quirītum / Quiritium Lar, Laris, m. Lar (kućni bog) Larum / Larium fraus, fraudis, f. varka fraudum / fraudium

Postoje imenice 3. deklinacije koje imaju najmanje dvije osnove. Npr:Npr: Iuppĭter, Iovis, m. Jupiter (A. Iovem, D. Iovi, Ab. Iove) [osn. Iuppiter-(<*Iov-piter-)/Iov-] A., D., Ab. jed. N. mn. D. i Ab. mn. G. mn. bos, bovis, m./f. govedo [bo-/bov] bovem, bovi, bove boves bubus / bobus boum caro, carnis, f. meso [caro-/carn-] carnem, carni, carne carnes carnĭbus carnium iter, itinĕris, n. put [iter-/itiner-] iter, itinĕri, itinĕre itinĕra itinerĭbus* itinĕrum *magnis itinerĭbus – brzim maršem (izraz iz vojništva)

Imenica vis, f. ‘sila’ u jednini ima samo još A. vim i Ab. vi, a množinu ima cijelu: N., A., V. vires, D., Ab. virĭbus, G. virium. Imenica nix, nivis, f. ‘snijeg’ sve padeže osim N. i V. jed. tvori iz osnove ‘niv-’, imenica supellex, supellectĭlis, f. ‘namještaj’ iz osnove ‘supellect-’, a imenica senex, senis, m. ‘starac’ iz osnove ‘sen-’. Imenice femur, femŏris/femĭnis, n. ‘bedro’ [femur-/femin-] i iecur, iecŏris/iecinŏris, n. jetra [iecur-/iecinor-] imaju oblike iz obje osnove u cijeloj paradigmi: femur, femŏri, ..., femŏra, ... i femur, femĭni, ..., femĭna, ...; iecur, iecinŏri, ..., iecinŏra, ... i iecur, iecŏri, ..., iecŏra, ....

58 VJEŽBE 17. Prevedite na latinski sintagme.sintagme.sintagme.. u Jupiterovu hramu ______po običajučajuaju otaca ______život bez žeđi i gladi ______veliku snagu volova ______trčaše prema Tiberu ______

18. Prevedite izraze i utvrdite njihovo značenje. A Iove principium. ______Vis consilii expers [bez uma] mole ruit sua. ______Vis legis. Vis vitālis. ______

19. Prevedite navedene rečenice. Zašto su zbunjujuće? a) Ne cane cane decāne de cano cane sed cane cane decāne de decāno cano. ______b) Non vini vi no sed aquae vi no. ______

B) Rod Mnogim se imenicama rod ne može predvidjeti na temelju završnoga glasa osnove. Ovo su najčešće: Muški rod: sol, solis, m. sunce mons, montis, m. brdo orbis, -is, m. krug, svijet pes, pedis, m. noga dens, dentis, m. zub ordo, ordĭnis, m. red, stalež panis, -is, m. kruh piscis, -is, m. riba ignis, -is, m. vatra finis, -is, m. kraj mensis, -is, m. mjesec (vremenski)

Ženski rod: dos, dotis, f. miraz arbor, -ŏris, f. drvo Srednji rod: os, ossis, n. kost cor, cordis, n. srce cadāver, -ĕris, n. leš os, oris, n. usta ver, veris, n. proljeće

Prijedlozi s akuzativom (II)

dimenzionalna značenja nedimenzionalna značenja mjesto vrijeme extra pericŭlum – izvan / bez extra extra arcem – izvan utvrde pogibli extra iudicium – izvan / bez suda poetae secundi vel infra secundos infra oppĭdum – ispod grada, infra – pjesnici drugog reda ili ispod/ pod gradom gori od njih inter tot annos – u tijeku amare inter se – voljeti se između inter murum et fossam tolikih godina inter sebe – između zida i jarka inter opus – za vrijeme inter bonos – među dobrima posla intra pariĕtes – između zidova, intra quattuor annos među zidovima dicĕre intra se – govoriti za sebe intra – (najviše) za četiri intra civitātem – unutar grada, intra modum – po mjeri godine u gradu

59 iuxta Platōnem – u skladu s iuxta murum – pored/pokraj/ iuxta finem vitae – Platonovim naukom iuxta kraj zida; neposredno prije kraja iuxta praeceptum – po zapovijedi iuxta illum – tik do njega života iuxta ritum – prema obredu quam ob rem – zbog toga ob ocŭlos – pred očima ob rem publĭcam – zbog države ǒb1 ob Romam – prema Rimu ob asĭnos – za magarce (umjesto magaraca) servi penes accusatōrem – robovi u vlasti tužitelja pěnes penes te est – u tvojoj je moći penes rem publĭcam esse – biti na strani države per totam urbem – kroz cijeli grad per triennium – za tri per iram – u srdžbi iter per provinciam facĕre – godine per otium – mirno putovati provincijom / kroz per hiemem – zimi per vim – silom provinciju / po provinciji per decem dies – u pěr per iniuriam – nepravedno per ora homĭnum – pred očima vremenu od deset dana per vices – naizmjence ljudi per illa tempŏra – u ono per summum dedĕcus – u najvećoj disponĕre per vias cohortes doba sramoti – razmjestiti kohorte duž per lunam – po mjesečini putova pone castra – iza tabora pōne vinctae pone tergum manus – skrštene ruke na leđima post hunc diem – poslije post Apollĭnem colunt Martem– post post montem – iza brda toga dana poslije Apolona štuju Marsa

1 S glagolima kretanja ili stanja znači: ‘protiv, naprema, nasuprot’.

VJEŽBE

20. Dopunite prijedlogom i ispravnim oblikom riječi u zagradi: a) ______amnem et montem urbs ______sita est. (Romānus). b) ______maris oram ______saepe ambulābant. (homo) c) Ante et ______pontem flumen plenum ______fluit. (piscis) d) Romāni extra ______iuxta ______mortuos sepeliēbant. (oppĭdum; via)

21. Prevedite fraze: per oram maritĭmam urbes ______per milĭtes vincēbant ______hostis ob ocŭlum milĭtes Romānos habēbat ______ob divitias superbia ______inter ver et hiĕmem ______pauper inter cives divĭtes ______

60 Rečenična jezgra Svaka rečenica ima jezgru (dio koji se ne može izostaviti a da rečenica ostane gramatički i sadržajno potpuna), a većina ih ima i periferiju (elementi koji daju dodatne informacije o stanju stvari i sudionicima i koji nisu nužni za gramatičnost rečenice). Izgled rečenične jezgre određuje predikat, čiji je nositelj obično glagol (Senatōres ambŭlant. Senatori hodaju.). On je strukturno središte rečenice i svaka jednostavna rečenica ima samo jedan predikat. Uz predikat, rečeničnu jezgru mogu tvoriti: obično u nominativu, gramatički subjekt Senatōres ambŭlant. Senatori hodaju. se slaže s predikatom Turris villas urbānas supĕrat. Toranj izravni objekt objekt u akuzativu nadvisuje gradske vile. neizravni Apollo lucem terrae dat. Apolon daje objekt koji nije u akuzativu objekt zemlji svjetlo. atribut ili apozicija koju s komplement Filia est sedŭla. Kći je marljiva. imenicom povezuje glagol

VJEŽBE Grad arx, arcis, f. kula, 22. Prevedite. toranj, utvrda, Finis cloācae civitātis longe ab oppĭdo situs est. najviši dio grada (utvrda na ______povišenom koju je Consilia patrum matrumque libĕris non sunt semper cara. teško osvojiti) ______castellum, -i, n. Sol candĭdus monumentis in viis et hortis iuxta domicilia collūcet. utvrđeno mjesto, ______utvrda, kula (mala utvrda opasana zidom) 23. Dopunite, stavivši u ispravan padež. mūnĭcĭpium, -i, n. Pisces in ______et et in ______vivunt.vivunt.vivunt.. (mora, rijeke) municipij (grad Homĭnes ______animalium nutriuntur.nutriuntur.nutriuntur.. (meso) pod rimskom Omnis navis ______etet proram habet.habet.habet.. (krma) vlašću sa svojim Caesărisărisris legiōnesōnesnes ______in Galliam veniēbant.veniēbant.veniēbant.ēbant.bant.. (brzim zakonima i maršem) upravom) oppĭdum, -i, n. Agricŏlaeŏlaelae olim ______agros arabānt.arabānt.arabānt.ānt.nt.. (volovi) utvrda, utvrđeni grad, naseljeno 24. Dopunite poznatu Ezopovu basnu. mjesto (različito od De cane glavnoga grada) Olim can___ ore carn___ tenēbat et per amn___ tranābat. Subĭto suam urbs, -bis, f. grad, imagĭn___ĭn___n______in aqu____ videt atque dicit:: «EcceEcce alius can______et in ____ portat glavni grad (veliki grad opasan zidom nov______carnem. . In anĭmo est cito saltāre rapĕreque carnem!» Tunc suum ____ i posvećen); căput, apĕrit et suam carn___ ami___. Ita non magnam copi___, sed nullum cib___ -pĭtis, n. glavni habēb__. grad Urbs, -bis, f. Rim 25. Prevedite izreke: Ignis aurum probat, miseria viros fortes. (Senĕca) ______Tantae molis erat* Romānam condĕre gentem. (Vergilius) ______Magnum vectīgal est parsimonia. (cf. Cicĕro) ______61 Qualis erat mater, filia talis erit. (Ovēnus) ______Sed fugit interea, fugit irreparabĭle tempus. (Vergilius) ______Sine Cerĕre et Libĕro friget Venus. (Terentius) ______* Tantae molis erat - Bilo je tako teško

26. Prevedite tekst. Gens togāta togātatogātaātata

Pius Aenēas,numĭne Aenēas,ēas,as,, numĭneĭnene deōrumōrumrum caelestĭum,ĭum,um,, post fatāleālele excidium Troiae cum paucis et ﬁdelĭbusĭbusbus sociis ItaliamItaliamItaliam petĕreĕrere debēbat.ēbat.bat.. Ante adventum ad os amnis Tibĕris ĕrisris Troiāniānini multa per maria errābant,ābant,bant,, quia magna parsparsmagnapars parspars classis amissa erat.. ‘MemŏremMemŏremŏremrem saevae Iunōnisōnisnis ob iram’’ - canit Vergilius poēta.. Inn Sicilia scilĭcet fereferefereerere omnes Troianōrumōrumrum naves igne combustae sunt.. Aenēasēasas inn Italia dura et acria bella cum Turno, regeregeTurno,rege, Rutulōrum,ōrum,rum,, gerēbat. Romŭlus ŭluslus et Remus, , fratres gemĭni,ĭni,ni,, ab Aeneāā orti,, urbem Romam condunt. «Genus«Genus. «Genus«Genus unde Latīnum, | Albānique patres atque altae moenia Romae.» - ita canit Vergilius. Unde Romāni, rerum domĭni gensque togāta.

numĭne deōrum - po nalogu bogova, Italiam petĕre - poći u Italiju, multa per maria - po mnogim morima, memŏrem Iunōnis ob iram - zbog Junonine srdžbe koju pamti, igne combustae sunt - sažgani su ognjem

27. Sastavite pet rečenica u kojima ćete upotrijebiti fraze navedene ispod teksta Gens togāta. ______

28. Pronađite sastavne dijelove rečenice u tekstu Gens togāta.

29. Prevedite izraze. ad limĭna ______ante factum ______citra consequentiam ______ob defectum ______per angusta ad augusta ______ultra duplum ______per causam oblīquam ______post bellum ______post factum ______secundum ordĭnem ______contra clara verba iuris et legis ______ad Kalendas Graecas ______inter canem et lupum ______

30. Podcrtajte predikate: a. U gradu se uvijek osjećam dobro. b. Lijep li je ovaj most! c. Oni bi da je toranj viši od sadašnjega. d. Pravda mora biti zadovoljena. e. Moja je roba mnogo bolja od tvoje! f. Bi li nas ikad pustili na miru da ih nismo onako oštro upozorili? g. Zidine su im stani pa gledaj.

62 31. Prevedite. Cum volet, accēdes, cum te vitābit, abībis. (Ovidius) ______Dux anĭmos milĭtum leniēbat. ______Fortes fortūna adiŭvat. ______Repente post tergum equitātūs cernĭtur; cohortes aliae appropinquant. Hostes terga vertunt... Fit [nastao je] magna caedes. Sedulius, dux et princeps Lemovīcum, occidĭtur; Vercassivellaunus Arvernus vivus in fuga comprehendĭtur; signa militaria septuaginta quattuor ad Caesărem referuntur: pauci ex tanto numĕro se incolŭmes in castra recipiunt. (Caesar) ______

acercer, acriscris, acrecre oštar,štar,tar,, ljut, žestok;ljut,žestok;, žestok;estok;;žestok; sadržavati; zadržavati; čuvati ŏnus, -ĕris, n. teret, breme; trud, oštrouman;štrouman;trouman;; revan, smionsmion, smionsmion cŏr, cordis, n. srce teškoća ădĭtus, -ūs, m. pristup, prilaz, ulaz dens, dentis, m. zub orbis, -is, m. krug; okrug; svijet adversus, 3 nasuprotan, protivan; dīves, -ĭtis bogat pānis, -is, m. kruh nepovoljan, nesretan dulcis, -e sladak, ljubak, mio, pars, partis, f. dio; strana, kraj altĭtūdo, -dĭnis, f. visina; dubina, ugodan păter, -tris, m. otac uzvišenost fămĭliāris, -e domaći, prijateljski pauper, -ĕris siromašan āmitto, 3. mīsi, missum gubiti; fēlix, -īcis sretan, blažen, plodan perdo, 3. dĭdi, dĭtum ostavljati fĭdēlis, -e vjeran, iskren, pošten upropaštavati, uništavati; āmŏveo, 2. mōvi, mōtum ukloniti, fīnis, -is, m. kraj, međa, granica; izgubiti udaljiti, maknuti mn. zemlja, kraj pēs, pĕdis, m. noga, stopa ănĭmal, -ālis, n. životinja fortis, -e jak,, snažan, hrabar,hrabar, hrabar,žan,hrabar,an,hrabar,, hrabar,, piĕtas, -ātis, f. pobožnost; ljubav; ars, artis, f. umijeće, umjetnost, junačančanan pravda, blagost vještina; artes bŏnae lijepe frāter, -tris, m. brat plērumque ponajviše, obično umjetnosti gens, gentisgentis, ff. pleme, koljeno;, koljeno;koljeno;; pōmum, -i, n. jabuka, voćka audax, -ācis odvažan, srčan; drzak puk, narod, narodnarod prŏpĕro, 1. hitati, žuriti se; što ăvis, -is, f. ptica grăvis, -e težak; dostojanstven brže uraditi bōs, bŏvis, m./f. govedo hŭmĭlis, -e nizak, malen, neznatan; quālis, -e kakav cădāver, -ĕris, n. leš, truplo; ponizan, skroman; siromašan răpio, 3. rapui, raptum grabiti, mrtvac ignis, -is, m. oganj, vatra ugrabiti, otimati caedes, -is, ff. pokolj, sječa,, sječa,sječa,ča,a,, ĭter, ĭtĭnĕris, n. put, hod, scīlĭcet dakako, naime ubojstvo putovanje, marš; magnis sēdes, -is, f. sjedište; stan; candĭdus, 3 bijel, sjajan; divan ĭtĭnĕrĭbus brzim maršem postojbina cănisănisnis, -is, m. pas iŭvĕnis, -e mlad, mlađahan sĕnex, sĕnis star, starovječan clādes, -is, f. gubitak, ratni poraz, iŭvĕnis, -is, m./f. mladić, djevojka sĭtis, -is, f. žeđ; suša; požuda, ratna nesreća măre, -is, n. more pohlepa classis, -is, f. brodovlje mĕdiusĕdiusdius, 3 srednji sōl, sōlis, m. sunce clāvis, -is, f. ključ mensis, -is, m. mjesec (vremenska sŭpĕro, 1. nadvisivati; nadilaziti, commŏveo, 2. mōvi, mōtum jedinica) biti bolji, nadvladati potresti, ganuti, uznemiriti mons, montis, m. planina, brijeg tālis, -e takav condo, 3. dĭdi, dĭtum spremati; nāvis, -is, f. brod, lađa;lađa;đa;a; lađa;, nāvis ūtĭlis, -e koristan, prikladan načiniti, sagraditi; osnovati longa ratni brod contineo, 2. nui, tentum držati, ōlim nekoć, davno

63 64 VII DOMVS

aedĭfĭco, 1. graditi, Villae rustĭcae Pliniānae situs zidati, sagraditi atrium, -ii, n. atrij Villa in colle imo sita prospiciet. A tergo Apennīnum, sed longius habēbit; accipiet ab bĭboĭbobo, 3. bĭbibĭbiĭbibi, – piti,, hoc auras quamlĭbet serēno et placĭdo die, non tamen acres et immodĭcas, sed spatio ipso upijati lassas et infractas. Magnā sui parte meridiem spectābit aestivumque solem ab hora sexta, cēna, -ae, f. ručak hibernum aliquanto maturius, quasi invitābit in portĭcum latam et pro modo longam. Multa (glavni obrok kod Rimljana s početkom in hac membra, atrium etiam ex more vetĕrum. Ante portĭcum xystus stabit. Omnia maceriā oko 15-16 sati), munientur. (cf. Plinius Minor) večera cēno, 1. objedovati, in colle imo - podno brda, ab hoc - od njega, ipso - samim, sui - svojim, in hac - u njemu ručati, večerati cliens, -ntis, m. klijent, štićenik; podanik cŏlumna, -ae, f. stup, potporanj cŭbĭcŭlum, -i, n. spavaonica, ložnica; soba cŭbo, 1. bui, bĭtum ležati (za trpezom ili u krevetu), spavati ČETVRTA ILI U-DEKLINACIJA hăbĭto, 1. stanovati, boraviti Kako završavaju u nominativu, a kako u genitivu jednine imenice 4. deklinacije? ingressus, -ūs, m. ulaz Kako im završava osnova? lectus, -i, m. krevet, Pogledajte u 2. poglavlju popis primjera za sve deklinacije. Koliko tu ima postelja, ležaj līmen, -mĭnis, n. primjera 4. deklinacije i koji su? Možete li po njima zaključiti koji se tipovi prag; granica; ulaz; imenica (s obzirom na oblik i rod) javljaju u toj deklinaciji? početak mensa, -ae, f. stol, trpeza; obrok, dio Ovim imenicama G. jed. završava na -ūs, a osnova na -u-. Dijele se na dvije skupine: obroka; prīma mensa prvo jelo; secunda mensa drugo jelo; 1) Imenice koje u N. jed. završavaju na -ŭs i tvore taj padež sigmatski. mensae căpŭt glavno Takva je većina imenica 4. deklinacije. Uglavnom su muškog roda: jelo ostium, -ii, n. vrata risŭs, -ūs, m. smijeh; aspectŭs, -ūs, m. pogled; fructŭs, -ūs m. plod; visŭs, -ūs, m. izgled, ōvum, -i, n. jaje gledanje. portĭcus, -ūs, f. trijem 2) imenice koje u N. jed. završavaju na -ū i tvore taj padež asigmatski. strātum, -i, n. pokrivač na postelji Te su imenice sve srednjeg roda: tectum, -i, n. krov gelū, -ūs, n. mraz, led; genū, -ūs, n. koljeno. xystus, -i, m. terasa, natkriveni trijem Neke su imenice na -us ženskog roda (portĭcŭs, -ūs, f. trijem; acŭs, -ūs, f. igla).

65 Deklinacija:

Jednina Množina m., f. n. m., f. n. N., V. fructus N., V., A. fructūs gelua A. fructum gelu D. fructui D., Ab. fruct-ĭ-bus gel-ĭ-bus Ab. fructu G. fructūs gelūs G. fructuum geluum

VJEŽBE 1. U parovima zadavajte jedni drugima sastavljanje pojedinih padeža sintagmi načinjenih od imenica i pridjeva. vultŭs, -ūs, m. / acer, acris, acre senātus, -us, m. / Romānus, 3 manus, -us, f. / humānus, 3 genu, -us, n. / gracĭlis, -e

2. Prevedite.. na desnom krilu vojske ______grane starih hrastova ______k našim rukama ______protiv navale neprijatelja ______s velikim konjaništvom ______

Osobitosti u oblicima: 1. UU D. mn. i Ab. mn. na -ŭbŭs umjesto -ĭbŭs završavaju: (a) sve dvosložne imenice koje završavaju na -cus (quercus, -ūs, f. hrast – quercŭbus, specus, -ūs, m. pećina – specŭbus), (b) imenice artus, -ūs, m. ud (artŭbus); partus, -ūs, m. porod (partŭbus); tribus, -ūs, f. triba, kotar (tribŭbus) i veru, -ūs, n. ražanj (verŭbus). Te su imenice sačuvale -u- iz osnove, dok su ostale preuzele -i- analogijom prema 3. deklinaciji. 2. Dvije imenice imaju osobitu deklinaciju. Prva od njih neke oblike uzima od 2. deklinacije (odredite koje), a druga je osobita jer je hebrejskoga podrijetla: domus, -ūs, f. kuća, dom Iesus, -ū, m. Isus Jednina Množina Jednina N., V. domus N., V. domus N. Iesus A. domum A. domos V., D., Ab, G. Iesu D. domui D., Ab. domĭbus A. Iesum / Iesu Ab. domo G. domūs G. domuum / domōrum Imenica domus sačuvala je i oblik starog lokativa (domi kod kuće), npr. u frazi domi bellique u miru i ratu (u ovoj frazi i bellum ima stari lokativ).

66 VJEŽBE 3. Prevedite navedene sintagme. amplas domos ______in lacŭbus frigĭdis ______sine parvis arcŭbus ______cum acŭbus magnis ______

4. Izreke i izrazi – prevedite ih. Foris Argus, domi talpa. ______Pro domo sua. ______Silva domus erat. (Horatius) ______Socratĭca domus. ______Virgĭnem domo ducit. ______

5. Dopunite i prevedite. In fluminĭbus et lac____ magna pisc____ copia erat. ______Olim homĭnes in spec____ habitā____ , sagittis et arc___ feras necābant et ferārum carn____ ver____ coquĕbant. ______Viri magna facinŏra non tanto art__ corpŏris, quanto per ingenii art__ perficiēbant. ______Pictor manēbat dom___ et triclinium florĭbus ornā___. ______

6. Dopunite rečenice tako da ispravno opišu smještaj dijelova kuće jednih prema drugima, u skladu s priloženom slikom. Primjer: Fauces – vestibŭlum. Fauces stant post vestibŭlum.

a) Vestibŭlum – fauces ______. b) Atrium – impluvium ______. c) Andron – tablīnum ______. d) Hortus – tablīnum ______. e) Andron – hortus ______. d) epistȳlum – valvae ______. ala tablīnum andron

atrium

fauces vestibŭlum

ala

7.2. Tlocrt rimske kuće impluvium hortus

67 7. Prevedite tekst

Ingressus in domum

Romāni antīqui, non alĭter ac mortāles aliārum gentium, antīquis temporĭbus habitābant in parvis pauperibusque domĭbus. Tum magnitudĭne et latitudĭne dominatiōnis modestiam mutāvit splendor et opulentia domus Romānae. Amīce, hīc describēbam tantum alĭquot partes domus divĭtum civium. Ad viam urbānam ostium spectābat. Primo de via in latum vestibŭlum intrābas. In vestibŭlo mane clientes salutābant domĭnum et suas sportŭlas accipiēbant. Partem autem domus ante ianuam sitam Romāni portĭcum appellābant. Ibi clara signa divitiārum domĭni videbāntur, in adĭtu scilĭcet ingens decorataque ianua vel porta patēbat. Ianua deorsum habēbat limen, sursum signis ornātum epistȳlum e marmŏre et a latĕre postes cum cardinibus forĭbusque in suis ﬁnĭbus. Post valvas vel fores per fauces in amplum atrium intrabātur. Mediam atrii partem occupābat impluvium ornātum altis columnis in angŭlis. Ibi de tecto vel compluvio aqua pluviālis decidēbat. In laterĭbus atrii dextro ac sinistro Romāni cubicŭla ad ministros seu servos cum supellectĭle modesta collocāre solēbant.

antīquis temporĭbus - u stara vremena

8. Povežite hrvatske izraze s latinskima. Jedan hrvatski izraz odgovara većem broju latinskih. corpus thalămo reponĕre lecto cubāre / recubāre dare corpus somno ležati u krevetu e lecto consurgĕre lectum sternĕre ići u krevet discumbĕre membra toris in toro iacēre / decumbĕre ustati iz kreveta toro membra reponĕre lectum / torum petĕre urediti krevet membra e thalămo levāre e stratis corpus erigĕre torum linquĕre / relinquĕre

FUTUR I. (BUDUĆE VRIJEME) AKTIVNI

Glagolima 1. i 2. konjugacije futur I. tvori se pomoću tvorbenoga morfema -b-, a glagolima 3. i 4. pomoću tvorbenoga morfema -ā-/-ē-. Lični morfemi jednaki su kao u prezentu:

1. i 2. konjug. 3. i 4. konjug. Vezni vokali koji se pojavljuju u futuru I. 1. i laudo, 1. (sedēo, 2.) vinco, 3. (audio, 4.) sum, esse 2. konjugacije jednaki su veznim vokalima 3. 1. laudā-b-o; sedē-b-o vinc-a-m; audi-a-m er-o konjugacije u prezentu. 2. laudā-b-i-s vinc-e-s er-i-s Glagol sum ima vezne vokale, ali morfem za 3. laudā-b-i-t vinc-e-t er-i-t budućnost nije vidljiv. 1. lauda-b-ĭ-mus vinc-ē-mus er-ĭ-mus Glagoli 3. konjugacije na -io imaju -i- u svim 2. lauda-b-ĭ-tis vinc-ē-tis er-ĭ-tis licima (fugi-am, fugi-es, fugi-et, fugi-ēmus, fugi- 3. laudā-b-u-nt vinc-e-nt er-u-nt ētis, fugi-ent).

68 VJEŽBE

9. Prevedite na latinski. pjevat ćeš ______učinit ćemo ______nastojat ću ______činit ćemo ______osjetit će ______poticat će ______

10. Prevedite.Prevedite. Si noctu domus domĭniĭnini mures sunt,, domus domĭniĭnini iactūraūrara exitiālis erit.erit.āliserit.liserit. erit.erit.. ______Omnis arbor bona bonos fructus faciet, mala autem malos dabit. ______

11. Dopunite tablicu ostalim oblicima odgovarajućihćihih vremena u istom licu i broju i izdvojite prvu osnovu. Prezent Imperfekt Futur I. Prva osnova parēmus postulābit cupiunt eram trahētis

12. Utvrdite o čemu govori zagonetka. SI CAPVT E EST S T CCVRRIT V R R I T VENTREMCONIVNGESVOLABIT CONIVNGESCONIVNGESVOLABIT VOLABIT V O L A B I T ADDESPEDESCOMEDES PEDESPEDESCOMEDES COMEDES C O M E D E S ETSINEVENTREBIBES SSINE I N E VVENTRE E N T R E BBIBES I B E S SBI

PETA ILI E-DEKLINACIJA

Kako završavaju nominativ i genitiv jednine imenica pete deklinacije? Koji im je završni glas osnove? Kojem rodu neke imenice te deklinacije sigurno pripadaju?

Gotovo sve imenice pete deklinacije ženskog su roda, osim dies, -ēi, m. ‘dan’ i meridies, -ēi, m. ‘podne’. Ipak, imenica dies ima ženski rod kad znači rok ili određeni dan (dies signāta ‘označeni dan’, ali dies callĭdus ‘topao dan’).

Deklinacija: Od imenica pete deklinacije jedino res, -rei, f. i dies, -diēi, m. imaju Jednina Množina množinu, dok je većina ostalih singulāria tantum. Ipak, rabe se N., V. i A. N., V. diēs mn. nekih imenica, npr. acies bojni red, spes nada, species vrsta, effigies N., V., A. diēs A. diĕm kip, facies lice, glacies led (per acies kroz bitke, magnae spes velike nade, D. diēī varias species različite vrste). D., Ab. diēbus Ab. diē U D. i G. jed. -e- je dugo kad se ispred njega nalazi -i, npr. speciēi, progeniēi, a kratko kad se nalazi iza konsonanta: fidĕi, spĕi. G. diēi G. diērŭm

69 VJEŽBE 13. Načinite sintagme, pa ih stavljajte u odgovarajuće padeže dodajući razne glagole: video (+A.), credo (+D.), gaudeo (+Ab.), me delecto (+Ab.), memŏro (+G.). facies, -ēi, f. / decōrus, 3 ______spes, -ei, f. / magnus, 3 ______fides, -ĕi, f. / constans, -ntis ______Dodatne fraze: meridies, -ēi, m. / auctumnālis, -e ______in rebus adversis atque dies, -ēi, m./f. / callĭdus, 3 ______secundis - u sreći i nesreći 14. Naučite navedene fraze. Navedite njihove akuzative i dative i prevedite ih. rem bene gerit - polazi res divīna bogoslužje res familiāris obiteljski imetak (mu) za rukom res vacillat et claudĭcat res rustĭca seoski poslovi res adversae nesreća - stvari ne idu dobro res novae prevrat res gestae (slavna) djela magna res agĭtur - u igri res publĭca država, republika res militāris vojnički poslovi su veliki interesi res secundae sreća res navālis mornarički poslovi mea res agĭtur - to se tiče mene 15. PreveditePrevedite. omnium rerum inops - gol i bos Discĭte et rerum cognoscĭte causas. (cf. Vergilius) rem involūtam emo - ______kupiti mačka u vreći In urbe Roma diēbus nefastis sacerdōtes res divīnas non peragēbant. ______Fallāces sunt rerum species et homĭnum spes fallunt. ______Caesar non solum rei militāris perītus erat, sed etiam litterārum. ______

16. Koje su srodne riječi, a koje samo izgledaju slično? Kako se to može utvrditi? dies, -ēi, m./f. : dius, 3 glacies, -ēi, f. : glacio, 1. meridies, -ēi, m. : meridio, 1. rabies, -ēi, f. : rabio, 3. res, -ei, f. : reus, 3 series, -ēi, f. : serius, 3

FUTUR I. PASIVNI

Kako smo iz imperfekta aktiva dobili imperfekt pasiva? Kako biste načinili na hrvatskom pasivne oblike futura I. nekoga glagola (npr. gledati)? Provedite ga kroz sva lica. Kako se u hrvatskom, a kako u latinskom rečenice transformiraju iz aktivnih u pasivne i obrnuto?

Pasivni oblici futura I. imaju iste tvorbene morfeme za futur kao aktivni, ali imaju lične morfeme za pasiv.

1. i 2. konjug. 3. i 4. konjug. laudo, 1. (sedēo, 2.) vinco, 3. (audīo, 4.) 1. laudā-b-o-r; movē-b-o-r vinc-a-r; audi-a-r 2. lauda-b-ĕ-ris vinc-ē-ris Kod glagola 1. i 2. konjugacije u 1. l. jed. na lični morfem 3. lauda-b-ĭ-tur vinc-ē-tur za aktiv -o- dodan je lični morfem za pasiv -r-. 1. lauda-b-ĭ-mur vinc-ē-mur 2. lauda-b-i-mĭni vinc-e-mĭni 3. lauda-b-u-ntur vinc-e-ntur

70 Vezni vokali koji se pojavljuju u 1. i 2. konjugaciji jednaki su veznim vokalima 3. konjugacije u prezentu pasiva. U 2. l. jed. osim ličnog morfema -ris može se upotrijebiti i morfem -re, npr. vinc-ē-re – bit ćeš pobijeđen (pazite na naglasak!). Glagoli 3. konjugacije na -io imaju -i- u svim licima (rapiar, rapiēris...).

Prijedlozi s akuzativom (III)

dimenzionalna značenja nedimenzionalna značenja mjesto vrijeme praeter omnium opiniōnem – suprotno od svačijega praeter castra Caesăris eo – ići očekivanja ispred/mimo Cezarova praeter spem – mimo/protiv nade praeter tabora / uz Cezarov tabor praeter modum – preko mjere praeter pedes – pred nogama nihil habeo praeter audītum – ništa nemam (kazati) osim onoga što sam čuo prope hostes castra ponĕre – utaboriti se pokraj prope Kalendas – blizu prŏpe neprijatelja kalendi prope urbem – blizu grada propter statuam sedo – sjedim pokraj kipa propter honestātem – radi časti insŭlae prope Siciliam – otoci sacrificium propter viam – žrtva propter uz Siciliju zbog putovanja propter rivum – do / blizu propter metum – od straha potoka secundum legem – u skladu sa zakonom / prema zakonu secundum consuetudĭnem – prema navici secundum litus – duž obale secundum comitia – odmah secundum arbitrium tuum – po ite secundum me – idite iza nakon skupštine tvojoj želji secundum mene secundum hunc diem secundum me decrēvit – presudio je secundum eas naves – uz one – poslije ovoga dana (u parnici) u moju korist brodove secundum Domĭnum nostrum – po Gospodinu našem secundum Platōnem – prema Platonu supra quattuor milia homĭnum – više od četiri tisuće ljudi exīre supra terram – izići nad supra homĭnis fortūnam – iznad zemlju supra septĭmum annum ljudske sudbine supra montes supra Massiliam – brda – prije sedme godine supra homĭnem – izvan ljudske iznad Masilije naravi supra vires – preko snage supra modum – preko mjere trans Tibĕrim – preko / s one strane Tibera trans tans caput iacĕre – baciti preko glave ultra montem – preko / s druge strane planine ultra rudes annos – poslije ultra modum – preko mjere ultra villam – s one strane godina djetinstva ultra ultra fidem – nevjerojatno ljetnikovca ultra Socrătem – nakon ultra legem – mimo zakona ultra Aethiopiam – dalje od Sokrata Etiopije 71 Romam versus – prema Rimu, put Rima, u Rim versus1 versus aedem eo – idem ka hramu

1 Uz imena mjesta stoji iza imenice, dok uz ostale imenice može stajati i sprijeda i straga.

VJEŽBE 17. Dopunite gore navedenim prijedlozima: a) ______domum Romānam via transībat. b) ______horam sextam Romānus surgēbat. c) Ira ______modum in hostes ardēbat. d) Ad relĭquas naves cursum Siciliam ______perficiēbat.

18. Pogledajte tekst Ingressus in domum i tlocrt rimske kuće (uz zadatak 7), pa nadopunite:: a) Compluvium supra ______erat. b) Tablīnum trans ______erat. c) Secundum atrium erant ______. d) Hortus trans ______iacēbat. e) Vestibŭlum ultra ______situm erat.

Valentnost glagola Uz predikat u rečeničnoj jezgri može biti jedan, dva, tri ili nijedan element. Koliko će ih biti, ovisi o valentnosti glagola nositelja predikata. Valentnošću glagola zovemo sposobnost glagola da organizira svoju okolinu i da se iz njegova značenja mogu predvidjeti oblik i značenje nekih dijelova rečenice. Dijelovi obuhvaćeni valentnošću moraju stajati u rečenici ili kontekstu, jer inače rečenica s glagolom koji ih traži ne bi davala potpunu obavijest. predikat a) Primjerice, pod uvjetom da nam ostalo nije poznato iz konteksta, nije potpuna rečenica: *Stat. Moramo imati subjekt informaciju što stoji, tj. subjekt rečenice. Zato je rečenica: Domus stat. (Kuća stoji.) potpuna. Glagolu sto, dakle, potrebna je jedna dopuna da bi bio središte gramatične rečenice. Zato je on jednovalentan glagol. b) S druge strane, kod glagola habeo ni to nije dovoljno, jer ako kažemo *Domus habet., a ne kažemo što ima (izravni objekt), nemamo potpunu rečenicu. Rečenica Domus habet tectum. (Kuća ima krov.) potpuna je. Zato kažemo da taj glagol traži dvije dopune. On je stoga dvovalentan.

predikat predikat predikat

subjekt izr. objekt subjekt neizr. objekt subjekt komplement

72 c) Postoje i glagoli treće vrste, oni koji traže tri dopune. Naime, negramatične su rečenice: *Dominus., *Dominus donat. i *Dominus donat ﬁlio., ali je rečenica u kojoj stoji i informacija predikat kome se daruje i što se daruje (‘dalji’ objekt) potpuna: izr. objekt subjekt Dominus donat domum ﬁlio. (Gospodar daruje kuću sinu.) neizr. objekt Prema tome, on je trovalentan. d) Samo neznatan broj glagola ne traži niti jednu dopunu da bi iskazivao potpunu misao. To su glagoli koje poznajemo kao bezlične glagole (Pluit. Kiši. Grandĭnat. Pada tuča. Ningit. Sniježi.). Osim toga, svaki glagol može se rabiti bezlično, tj. predikat izgubiti sve valencije; npr. kad pitamo: Quid agĭtur in domo? (Što se radi u kući?) i dobijemo odgovor: Vivĭtur. (Živi se.). U tim se slučajevima radi o nevalentnim glagolima.

VJEŽBE 19. Dopišite ostala lica futura I. u pasivu. Imperativni 1. mn. serviēmur futur izriče nalog. 3. jed. servabĭtur Upotrebljava se 3. mn. tondebuntur u neformalnoj konverzaciji. 2. jed. trahēris Ignem accendēbis in 1. jed. cupiar foco. Zapali vatru na 2. mn. ognjištu.

20. Prevedite navedene izreke. Omnium rerum principia parva sunt. (Cicĕro) Kuća ______dŏmus, -ūs, f. kuća, dom (kuća Rebus in angustis facĭle est contemnĕre vitam. (Martiālis) jedne porodice ______s dvorištem Imāgo anĭmi vultus est, indĭces ocŭli. (Cicĕro) i pomoćnim ______zgradama) Titўre, caper cornu ferit, cavēto! (Vergilius) aedes, -is, f. hram, ______crkva; mn. kuća, gradski stan s više Longae sunt manus regis. ______prostorija Dies diem docet. ______villa, -ae, f. kuća na Manus manum lavat. (Petronius) ______imanju i(li) selu; dio sela, zaselak 21. Prevedite na latinski. insŭla, -ae, f. otok; povezuješ ______bit ću uništen ______kuća, zgrada (s mnogo stanova htjet ćete ______vlada se ______za iznajmljivanje osjećali smo ______miješaju ______u kojima stanuju siromašne obitelji) 22. Dopunite i prevedite. Domus Romāna Domus Romān___ olim domus rustĭca erat. Media in dom__ atrium erat, ubi flamma foci ardē___. Circum foc___ domus vespĕri vir, femĭna, libĕri, servi sedē____. Postea Romāni bellis secundis magn____ divitias sibi paraba___. Tunc dom____ amplas et magnifĭc__ __ aedificābant. Atria et portĭc__ splendĭdas dom____ suārum auro et argento ornā____. Pictūrae mirā 73 magnificentiā ibi videbantur. Statuae etiam magni pretii in dom___ stabant. ______

23. Zamijenite u štivu Domus Romāna imperfekt futurom I.

24. Prevedite.

l. consularis Ab ovo usque ad mala lectus medius l. domini 1 2 3 Amīce, more Romanōrum ientacŭlum circa tertiam horam sumēmus, edēmus circa sextam prandium et s cenam vespĕri cenābis. 3 3 Audi quod Apicius amīcis de convivio divĭtum narrat. In triclinio cena omnĭbus dabĭtur. Mediam triclīni 2 mensa 2 partem mensa citrea et tres lecti (i.e. lectus medius, lectus imus 1 1 summus, imus) occupabunt. Praeterea ibi videbĭtis lectus summus mensas et candelābra in angŭlis, pictos pariĕtes et pavimentum sectĭle. Inter gustatiōnem vina varia 7.2. RimskaRimsk blblagovaonicani cum melle et aqua frigĭda miscēmus et ad libĭtum e calicĭbus et pocŭlis bibēmus. Postea caput mensae vel prima mensa veniet. Tum ova et vascŭla plena dulcĭbus, varia genĕra conchārum marinārum atque olĕrum et herbārum coctārum cenabĭtis. Ad secundam mensam multae carnes, pisces et cetĕra genĕra cibōrum in fercŭlis a ministris portabuntur. Postea ad poma perveniēmus. Inter cenam etiam ludēmus heri et hodie vel par impar, post cenam vero pilā.

25. Podcrtajte subjekte i izravne objekte: a. Roditelji su mu kupili poklon i počastili ga večerom. b. Griješiti je ljudski. c. Svatko ponekad mora piti. d. Drugi put bolje promisli o posljedicama svojih postupaka. e. Hladno mi je. f. Šuti dok ti jedeš! g. Oluja ih je uplašila, pa su ostali kući spavati.

26. Prevedite.Prevedite.

Villae rustĭcae Pliniānae cubicŭla

Portĭcūs a laeva retractum paulo cubicŭlum erit amplum, deinde aliud minus, quod altĕra fenestra admiet orientem, occidentem altĕra retinēbit; hac et subiăcens mare longius quidem, sed securius intuebĭtur. Huius cubicŭli et triclinii illīus obiectu includētur angŭlus, qui purissĭmum solem continēbit et accendet. Hoc hibernacŭlum, hoc etiam gymnasium meōrum erit; ibi omnes silēbunt venti. Adnectētur angŭlo cubicŭlum in hapsīda curvātum, quod ambĭtum solis fenestris omnĭbus sequĭtur. Pariĕti eius in bibliothēcae speciem armarium inserētur, quod non libros, quos legam, sed quos lectitābo capiet. (cf. Plinius Minor)

porticūs a laeva - lijevo od trijema, altĕra ... altĕra - jednim (prozorom) ... drugim, orientem ... occidentem - sc. solem, hāc - kroza nj (prozor), securius - sigurnije, huius - ove (sobe), illīus - one (blagovaonice), qui - koji (kut), purissĭmum - najblistavije, hoc - ta (soba), quod - koja (soba), pariĕti eius - u njezin zid, in bibliothēcae speciem - poput knjižnice, quod - koji (ormar), quos - koje (knjige)

74 27. U tekstovima vježbe 23 i 24 pronađite tri jednovalentna i tri dvovalentna glagola i navedite im dopune (subjekt, a za dvovalentne glagole i izravne/neizravne objekte, priložne oznake ili komplemente). Jednovalentni: 1. ______2. ______3. ______Dvovalentni: 1. ______2. ______3. ______

28. Dopunite i prevedite. a) Secundum ______convīvae in hortum vocabuntur. (prandium) ______b) Cibōrum copia supra homĭnum ______apponētur. (vis) ______c) In lecto medio propter ______consul cubābit. (honestas) ______d) Ob domĭni ______servi omnia circa ______administrābunt. (ocŭli, cena) ______e) Hospites per ______in ______intrābunt. (vestibulum, atrium) ______

75 accĭpio, 3. cēpi, ceptum primati, gĕnu, -ūs, n. koljeno quăsĭ kao, gotovo prihvaćati; saznati, shvatiti, ingens, -ntis golem, neizmjeran, rĕcĭpio, 3. cēpi, ceptum natrag razumjeti ogroman uzimati, dovoditi, donositi ăcus, -ūs, f. igla invīto, 1. pozivati u goste, mamiti rĕpōno, 3. pŏsui, pŏsĭtum addo, 3. dĭdidĭdiĭdidi, dĭtumdĭtumĭtumtum dodavati lăcus, -ūs, m. jezero odložiti, spremiti aestīvus, 3 ljetni lătus, -ĕris, n. strana; bok; snaga rēs, rei, f. stvar, zgoda, prilika; ălĭquanto u određenoj mjeri, malo lātus, 3 širok, prostran imetak mn. svijet, priroda, ălĭter drugačije, na drugi način lăvo, 1. lāvi, lăvātum/lautum/ narav; događaj appello, 1. zvati, nazivati nekoga: lōtum umivati (se), prati (se) reus, -i, m. okrivljenik Acc. nečime: Acc. lĕvo, 1. dizati (se), ispraviti (se) sĕdeo, 2. sēdi, sessum sjediti arcus, -ūs, m. luk, slavoluk; dúga magnĭfĭcus, 3 veličanstven, sjajan, sĕnātus, -ūs, m. senat, vijeće ardeo, 2. arsi, arsum gorjeti krasan sĕries, -ēi, f. red, niz, vrsta, argentum, -i, n. srebro magnĭtūdo, -dĭnis, f. veličina, sila povorka căveo, 2. cāvi, cautum paziti se, măneo, 2. mansi, mansum seu ili čuvati se nečega: Acc. ostajati, čekati, trajati spătium, -ii, n. prostor, mjesto, cerno, 3. crēvi, crētum opažati, mănus, -ūs, f. ruka; četa obujam poznati; odlučitvqi, zaključivati mĕrīdies, -ēi, m. podne; jug spĕcies, -ēi, f. pogled, pojava; collŏco, 1. namiještati, metnuti, mīlĭtāris, -e vojnički, ratni, vojni izgled; vrsta postavljati, iznajmljivati mīrus, 3 divan; čudan, osobit spes, -ei, f. nada, ufanje, uzdanje; cŏmĕdo, 3. ēdi, ēsum pojesti, mŏdŏ samo, baš, upravo očekivanje izjesti, proždrijeti; spiskati mūnio, 4. zidati, utvrđivati tantum toliko, samo constans, -ntis postojan, čvrst, nōbĭlisĭlislis, -e plemenit, odličan;, odličan;odličan;čan;an;; tergum, -i, n. leđa, hrbat tvrd poznat, znan,znanznan trăho, 3. traxi, tractum vući, cornu, -us, n. rog; krilo vojske occĭdens, -ntis zalazeći povlačiti; navoditi, zavoditi; dies, -ēi, m. dan, rok occŭpo, 1. zapremati, zauzimati, povlačiti, stjecati ĕquĭtātus, -ūs, m. konjaništvo, osvajati venter, -tris, m. trbuh konjica ŏriens, -ntis izlazeći vīto, 1. kloniti se nečega: Acc., everto, 3. verti, versum perfĭcio, 3. fēci, fectum dovršiti, bježati od nekoga: Acc. zaokretati, preokretati; uništiti činiti, izraditi vultus, -ūs, m. lice, obraz; pogled făcies, -ēi, f. lice, vanjština; oblik, praetĕreā osim toga obraz prĕtium, -ii, n. cijena, vrijednost făcĭnus, -ŏris, n. čin, djelo; zločin princĭpĭum, -ii, n. početak, izvor, fallax, -ācis lažan, prijevaran uzrok, temelj

76 VIII MAGISTRATVS

aedīlis, -is, m. edil M. Catōnis vita candĭdatus, -i, m. natjecatelj, kandidat M. Cato, ortus municipio Tuscŭlo, adulsecentŭlus vivēbat in Sabīnis, unde hortātu L. Valerii censor, -ōris, m. cenzor Flacci, quem [kojega] in consulātu censuraque habēbat collegam, ut M. Perpenna censorius circus, -i, m. krug; narrat, Romam demĭgrat in foro versāri incipiens. Primum stipendium meret annum agens trkalište collēga, -ae, m. drug u decĭmum septĭmum. Dein tribūnus milĭtum in Sicilia est. Post redĭtum magni opera eius službi [njegov], castra sequentis C. Claudii Nerōnis, existimātur in proelio apud Senam. Quaestor cŏmĭtia, -ōrum, n. obtingit P. Africāno consŭli, non pro sortis necessitudĭne cum eo [njime] vivens, sed ab komicij, narodna eo [njega] perpetuā dissentiens vitā. Aedīlis plebis ﬁt cum C. Helvio, praetor provinciam skupština obtĭnet Sardiniam, ex qua [koje] ab eo [njega] Q. Ennius poēta deductus est; quem [njega] consŭlātus, -ūs, m. non minōris aestimāmus quam quemlĭbet [kojigod] Sardiniensem triumphum. Consulātum konzulat, konzulstvo cūra annōnae, f. briga gerit cum L. Valerio Flacco, provinciam Hispaniam citeriōrem habens, exque ea [nje] za opskrbu hranom

triumphum deportat. Ibi diutius morantem P. Scipio Africānus, consul itĕrum, cuius [čiji] cūra lūdōrum, f. briga in priōri consulātu quaestor erat, vult eum [ga] de provincia depellĕre et ipse [sâm] ei [ga] za organiziranje succedĕre neque hoc [to] per senātum efficĕre potest. Namque tum non potentiā, sed iure res svečanostî publĭca administrabātur. At Cato, censōris officium cum Flacco gerens, sevēre in complūres cursus, -ūs, m. trk, nobīles animadvertit et multas res novas in edictum addit, quibus [kojima] res luxuria trčanje; tečaj; cursus hŏnōrum, m. reprimātur, iam tum pullŭlans. Circĭter annos octoginta, usque ad extrēmam aetātem ab redoslijed stjecanja adulescentia, rei publĭcae causā suscipĕre inimicitias non desistit. (cf. Nepos) magistratskih službi dēsigno, 1. označavati, adulescentŭlus - kao mladić, habēbat collēgam - imao je kao druga u službi, in foro versāri - obilježavati; poslovati kao trgovac ili bankar, primum stipendium meret - zarađuje prvu plaću (u vojsci), određivati magni existimātur - veoma se cijeni, quaestor obtingit P. Africāno - kao kvestor u službi je pod dictātor, -ōris, m. Publijem Afričkim, pro sortis necessitudĭne - u skladu s povezanošću (njihovih) položaja, fit diktator, rimski - postaje, praetor obtĭnet - kao pretor dobiva, minōris aestimāmus - manje cijenimo, diutius magistrat s morantem - budući da se poprilično dugo zadržao, in priori consulātu - za prethodnoga izvanrednim i konzulata; rei publĭcae causā - radi (dobrobiti) države privremenim ovlastima ēdictum, -i, n. naredba, propis; oglas; edikt ēlĭgo, 3. lēgi, lectum izabrati, odabrati fasces, -ium, m. fasci, svežanj pruća sa sjekirom u sredini, znak liktorske službe interrex, -rēgis, m. međukralj, senator PARTICIP ISTOVREMENOSTI (PARTICIP PREZENTA) koji je privremeno vodio državu Koje glagolske pridjeve ima hrvatski, a koje latinski jezik? Kako se glagolski lictor, -ōris, m. liktor măgistrātus, -ūs, m. pridjevi mijenjaju: po licima ili po padežima? magistrat, državna Kako se dolazi do prve ili prezentske osnove? činovnička služba nōbĭlĭtas, -ātis, f. nobilitet, plemstvo; slava; plemenitost pătres conscripti, m. senatori plebs, plēbis, f. građanstvo, puk,

77 svjetina Latinski jezik ima četiri participa: particip istovremenosti ili prezenta aktivnog (legens), particip pompa, -ae, f. svečana prijevremenosti ili perfekta pasivnog (lectus), particip poslijevremenosti ili futura aktivnog povorka (lectūrus) i gerundiv (koji se može upotrebljavati kao particip nužnosti, legendus). Prvi i posljednji pŏpŭlāres, -ium, m. tvore se od prve glagolske osnove, a ostali od treće. populari, pučka stranka, demokrati pŏtestas, -ātis, f. moć, vlast; vladanje; služba Tvorba: praefectus, -i, m. Osnova participa istovremenosti (participium praesentis) tvori se dodavanjem tvorbenoga prefekt, namjesnik, morfema -nt- na prvu osnovu, s time da glagoli 3. i 4. konjugacije ispred njega imaju vezni upravitelj; rimski vokal -ĕ-. magistrat praetor, -ōris, m. pretor U N. i V. jed., koji imaju padežni morfem -s, zubnik -t- se asimilira sa -s i stapa se s njime, tako quaestor, -ōris, m. da se osnova vidi samo u preostalim padežima: kvestor Particip istovremenosti sceptrum/scaeptrum, Konjug. Infinitiv Osnova N. i V. jed. Glagoli 3. konjugacije -i, n. žezlo; vladarska čast 1. amā-re ama-nt- ama-n-s (<*ama-nt-s) na -io tvore particip istovremenosti s sella cŭrūlis, sellae 2. habē-re habe-nt- habe-n-s (<*habe-nt-s) cŭrūlis, f. kurulska 3. duc|ĕ-re duc|e-nt- duc|e-n-s (<*duc-e-nt-s) vokalom -i- na kraju stolica 3. -io cup|ĕ-re cupi|e-nt- cupi|e-n-s (<*cupi-e-nt-s) osnove. tessĕra, -ae, f. daščica 4. punī-re puni|e-nt- puni|e-n-s (<*puni-e-nt-s) s natpisom; kocka; glasačka tablica trĭbūnus, -i, m. tribun; trĭbūnus plēbis pučki tribun; trĭbūnus mīlĭtum VJEŽBE vojni tribun 1. Dopunite tablicu. triumpho, 1. trijumfirati, slaviti Rječnička Inf. istovr. 1. osnova Osnova part. N. jed. part. trijumf natuknica - akt. istovr. istovr. triumphus, -i, m. impedio, 4. trijumf, svečani disputāre ulazak vojskovođe pobjednika u Rim indigē- fur|e-nt- iubens

2. Pokušajte izvesti latinsko podrijetlo sljedećih hrvatskih riječi: student ______pacijent ______docent ______

Deklinacija: Particip istovremenosti deklinira se kao pridjev 2. klase s jednim završetkom koji završava na -ns:

Jednina Množina m./f. n. m./f. n. Ab. jed. ovoga participa kad ima značenje N., V. firman-s pridjeva obično završava na -i, a u značenju N., V., A. firmant-es firmant-i-a A. firmant-em firman-s imenice i u konstrukciji apsolutnog ablativa završava na -e. D., Ab. firmant-i D., Ab. firmant-ĭ-bus G. firmant-is G. firmant-i-um

78 VJEŽBE 3. Navedene sintagme stavite u pojedine padeže koje ćete jedni drugima u parovima zadavati. dictātor ducens ignominia crescens praetor discēdens

4. Koji su padeži navedeni u sintagmama? Kako glase njihovi N. jed.? ignobilĭbus regnantĭbus ______senatōres consulentes ______interrēgis regentis ______candidatōrum sperantium ______

5. Nadopunite sintagme odgovarajućim oblicima participa istovremenosti. censōres boni ______(quiesco) praetōri peregrīno ______(timeo) praetōre urbāno ______(fugio) patrum conscriptōrum non ______(erro)

Značenje i prevođenje a) Particip jeParticip je glagolski pridjev. Kao i svaki drugi pridjev, on može biti atribut nekoj imenici s kojom se slaže u rodu, broju i padežu. Tada ga prevodimo: i. pridjevom: praefectus sapĭens mudri prefekt ii.zavisnom atributnom rečenicom: Consul in sella curūli sedens surget. Konzul koji bude sjedio na kurulskoj stolici ustat će. Pontĭfex immŏlans meus avuncŭlus est. Svećenik koji žrtvuje moj je ujak. b) Premda je pridjev, particip može ujedno modificirati i predikat. Zato će često imati primjesu priložnoga značenja, pa će ga najbolje biti prevoditi: i. zavisnom priložnom rečenicom (odnosnom, vremenskom, dopusnom...): Quaestōres in provincia degentes vectīgal colligēbant. Kvestori su, dok su boravili u provinciji, sakupljali porez. ii. kadjekad je particip u nominativu, često ga prevodimo našim glagolskim prilogom sadašnjim: Tribūnus plebis acūte decertans senatōrem deiēcit. Pučki je tribun oštroumno raspravljajući pobio senatora. (ili: oštroumnom je raspravom. . . ) c) Particip se, kao i svaki drugi pridjev, može rabiti kao imenica (biti supstantiviran). Tada se prevodi našom imenicom. On se najčešće može prepoznati po tome što nema imenicu kojoj bi bio atribut niti glagol kojem bi bio priložna odredba: sapiens ille onaj mudrac, ministrans službenik, amans est amens ljubavnik je bezuman

- Latinski particip uvijek će se slagati sa svojom imenicom kao njezin atribut, dok će hrvatski glagolski prilog ostati nepromjenljiv: Tribūnus plebis acūte decertans... Pučki tribun oštroumno raspravljajući... Tribūni plebis acūte decertantes... Pučki tribuni oštroumno raspravljajući...

- Ako se padež participa promijeni (jer prati padež svoje imenice), u prijevodu će odnosna zamjenica ostati u nominativu: Salūtat nos lictor ambŭlans cum fascĭbus. Pozdravlja nas liktor koji hoda (ili: dok hoda) sa svežnjevima pruća. Vident lictōrem ambulantem cum fascĭbus. Gledaju liktora koji hoda (ili: dok hoda) sa svežnjevima pruća.

79 VJEŽBE 6. Prevedite.Prevedite. In comitiis nomen consŭlis in tabella vel tessĕra a suffragatōre eligenti signabātur. ______Kalendis Ianuariis quaestor induens togam purpuream dicit: ‘Hodie ad Saturni* propĕro’. ______Censor faciens recognitiōnem indigno equĭti equum adimēbat dicens: ‘Vende equum!’ ______*ad Saturni – u Saturnov hram

7. Pronađite i ispravite pogreške u participima. Aedīles togam purpuream gerens ludos circenses curāre debēbant. ______Aurīga, nunc stringens nunc laxantes habēnas, quadrīgis in Circo vinces. ______Iuvĕnes ad spectacŭla gladiatoria exercentes, apud magistrum habitatōte. ______

Particip, kao oblik izveden iz glagola, ima neke osobine te vrste riječi:: - Zavisna rečenica kojom prevodimo particip istovremenosti uvijek je istovremena radnji glavnoga glagola. Bez obzira na to u kojem se vremenu glagol našao, particip će ga pratiti. Multi homĭnes cupientes rem publĭcam regĕre non sunt capāces ad magistrātum. Mnogi ljudi koji žele (ili: iako žele) upravljati državom nisu sposobni za državnu službu. Multi homĭnes cupientes rem publĭcam regĕre non erant capāces ad magistrātum. Mnogi ljudi koji su željeli (ili: iako su željeli) upravljati državom nisu bili sposobni za državnu službu. Multi homĭnes cupientes rem publĭcam regĕre non erunt capāces ad magistrātum. Mnogi ljudi koji će željeti (ili: iako će željeti) upravljati državom neće biti sposobni za državnu službu. - Particip može imati glagolske nadopune (objekte, priložne oznake): Aedīlis bene agens curam annōnae et curam ludōrum itĕrum designabĭtur. Edil koji valjano brine za nabavku žita i organizaciju igara opet će biti izabran. Tyranni semper de libertāte sermōnem renovantes popŭlum valde opprĭmunt. Tirani, premda neprestano ponavljaju priču o slobodi, snažno tlače narod.

VJEŽBE 8. Prevedite.Prevedite.

De consŭle ex bello triumphanti

Cursus honōrum apud Romānos incipiens cum tribūnis milĭtum et ascendens per quaestōres, aedīles, censōres, praetōres ad potestātem consŭlis pervĕnit. Rem publĭcam Romānam duo consŭles regēbant. Senātus consŭli vincenti in bellis triumphum decernēbat. Pompa triumphi ordĭne magnifĭco a campo Martio discedēbat procēdens ad templum Iovis Capitolīni. Ibi videbantur ante currum victōris triumphantis spolia simulacraque ex oppĭdis captis, duces hostium, post currum eburneum milĭtes lauream gerentes et gradu sublīmi incedentes. Multitūdo popŭli iuxta viam stantis et ovantis clamantisque ‘Io triumphe’ victōrem spectābat. Triumphātor autem, stans in curru albo vehenti, laurea coronātus togaque palmāta indūtus, manĭbus lauri ramum et sceptrum tenēbat. Ita pergens per Urbem victor in Capitolium veniēbat, ubi taurum Iovi immolābat lauream in sinu Iovis depōnens.

80 OSOBITOSTI U TVORBI GLAGOLSKIH OBLIKA PRVE OSNOVE

Osobitosti u tvorbi vremenâ â prve osnove ima samo nekoliko glagola.. One se uglavnom nalaze u oblicima aktiva prezenta iiprezenta imperativa.. Kao i glagol sum, ovi glagoli imaju atematsku tvorbu tih specifičnih oblika prve osnove. To su:

A) fero, ferre nositi; B) volo, velle htjeti (osnova vel-/vol-); C) eo, ire ići (osnova e-/i-).

Prezent aktivni: 1. fer-o vol-o e-o 2. fer-s vi-s i-s 3. fer-t vul-t i-t 1. fer-ĭ-mus vol-ŭ-mus i-mus Javljaju se i arhaični oblici volt i voltis. 2. fer-tis vul-tis i-tis 3. feru-nt volu-nt eu-nt

Participi istovr. akt. glagola fero, ferre i eo, ire glase ferens, -ntis i iens, euntis.1

1 Kod participa glagola eo, ire osnova i- javlja se samo u N. jed., dok se u ostalim padežima upotrebljava osnova e- s veznim vokalom -u-. Volens se javlja samo kao pridjev u značenju ‘voljan, dobrovoljan, sklon, povoljan’.

VJEŽBE 9. Promijenite broj subjektima i predikatima u sljedećim rečenicama. Consulātus multas curas fert. ______Si vis pacem, para bellum. ______Eunt anni more fluentis aquae. ______

10. Prevedite koristeći particip. Liktori koji su išli s konzulom nosili su na ramenima svežnjeve sa sjekirom. ______Plebejce koji donose zaključke na skupštini neka svi poštuju. ______Konzuli su stupali u službu prinoseći žrtvu Jupiteru na Kapitoliju. ______Dvostruka negacija 11. Dopunite.Dopunite. U rečenici u kojoj je Cur vinum fer___, amīce? En, puer fer__ id. Noli fer___ id, quia nos libĕri zanijekana riječ koja nije numquam fer___. Servi enim semper fer___. glagol hrvatski jezik ima najmanje dvije negacije: ‘Nikad nisam to vidio.’ Složenice tih glagola sprežu se na sličan način, uz neke osobitosti. Nasuprot tome, latinski u a) Složenice glagola volo (osobiti su oblici za 2. i 3. l. jed. te 2. l. mn.): zanijekanoj rečenici uvijek nolo, nolle ne htjeti ima jednu negaciju: malo, malle više htjeti Numquam id vidi. Latinska rečenica s 1. nol-o mal-o dvije negacije označava 2. non vi-s mavi-s pojačanu potvrdu (litota): 3. non vul-t mavul-t Numquam id non vidi. 1. nolŭ-mus malŭ-mus Itekako sam to vidio. 2. non vul-tis mavul-tis 3. nol-u-nt mal-u-nt

81 b) Složenice glagola fero: c) Složenice glagola eo: affĕro, afferre donositi (ad) adeo, adīre pristupati (ad) aufĕro, auferre odnositi (au- i ab) abeo, abīre odlaziti (ab) effĕro, efferre iznositi (ex) exeo, exīre izlaziti (ex) infĕro, inferre unositi (in) ineo, inīre ulaziti (in) refĕro, referre natrag nositi, javiti (re-) redeo, redīre vraćati se (re-) offĕro, offerre nuditi (ob-) obeo, obīre obilaziti, umirati (ob) diffĕro, differre odgađati (dis-) pereo, perīre propadati (per) confĕro, conferre snositi, uspoređivati (cum) transeo, transīre prelaziti (trans)

U složenicama se krajnji konsonant prefiksa (d, s, x) obično jednači s početnim f: Prvi osnovni oblik ima naglasak na prvom slogu, a infinitiv na drugom (áffero, afférre).

VJEŽBE

12. Upišite oblike ostalih lica. 3. mn. refĕrunt 1. mn. perīmus 2. jed. affers 3. jed. non vult 1. jed. abeo 2. mn. exītis

13. Dopunite i prevedite. Civis Romānus ad forum ______. (adeo) ______Respondĭte, patres conscripti: pacem an bellum ______. (malo) ______Nos, milĭtes, nantes flumen ______. (transeo) ______Consul, tu rem publĭcam defendĕre ______. (nolo) ______Optimātes e nobilitāte ______contra populāres, qui plebi favēbant, certābant. (exeo) ______d) Složenice glagola sum: Složenice glagola sum, osim što imaju osobite oblike u prezentu, imaju i osobita značenja. Ovo su najčešće upotrebljavane složenice: absum, abesse biti odsutan (part. istovr. absens, -entis odsutan) adsum, adesse biti prisutan desum, deesse nedostajati obsum, obesse škoditi praesum, praeesse biti na čelu (part. istovr. praesens, -entis prisutan) supersum, superesse ostati (na životu), preostati; nadživjeti

Dva su glagola nešto osobitija: 1. prosum, prodesse koristiti Taj je glagol složen od starog prijedloga prod i glagola sum. Konsonant -d- ispada pred konsonantom, tj. kada oblik glagola sum počinje glasom -s- (pro-sum) ili glasom -f- (pro-fuit), dok ostaje ako oblik glagola sum počinje vokalom -e- (prod-est).

82 prezent: prosum, prodes, prodest, prosŭmus, prodestis, prosunt imperfekt: prodĕram, prodĕras itd. futur I.: prodĕro, prodĕris itd. 2. possum, posse moći Oblici prve osnove toga glagola nastali su od elementa pot- (od pridjeva potis moćan) i glagola sum. Pred vokalima završno -t- ostaje nepromijenjeno, a pred -s- asimilira se s njim. U tablici su oblici izvedeni iz prve osnove. Prezent Imperfekt Futur I. 1. pos-sum pot-ĕram pot-ĕro 2. pot-es pot-ĕras pot-ĕris 3. pot-est pot-ĕrat pot-ĕrit 1. pos-sŭmus pot-erāmus pot-erĭmus 2. pot-estis pot-erātis pot-erĭtis 3. pos-sunt pot-ĕrant pot-ĕrunt Aktivni particip istovremenosti: potens, -entis onaj koji može

VJEŽBE 14. Prevedite.Prevedite. Duces legionĭbus adsunt in hibernis. ______Consŭles, rei publĭcae semper prodeste! ______Praetōres urbāni in oppĭdis deĕrant. ______Suffragatōres candidāto obesse potĕrant. ______

15. Prevedite.Prevedite. Porezi su mnogo koristili napretku rimske države. ______Na čelu senata bio je prvak senata. ______Edili su uvijek bili nazočni na konjskim utrkama u Cirku. ______Senatori na sjednicama mogu raspravljati o svim opasnostima. ______

Što se tiče ostalih oblika prve osnove, osobitosti se nalaze u nekim oblicima glagolā: fero (prezent pasivni i imperativi) eo (imperativi)

Glagol eo ima pasivne oblike samo za 3. l. jednine, koji se upotrebljavaju bezlično. Prezent pas. itur ide se Imperfekt pas. ibātur išlo se Futur I. pas. ibĭtur ići će se

83 Ostali oblici prve osnove tvore se kao kod većine glagola – kod fero i volo po 3., a kod eo po 1. konjugaciji: fero volo eo akt. pas. akt. akt. imperfekt ferēbam, -bas... ferēbar, -bāris... volēbam, -bas... ibam, ibas... futur I. feram, feres... ferar, ferēris... volam, voles... ibo, ibis...

Infinitivi istovremenosti glase im: ferre nositi, velle htjeti, ire ići (akt.), ferri biti nošen (pas.), iri (pas., upotrebljava se za tvorbu nekih složenih glagolskih oblika).

Napomena: Glagol nolo, za razliku od volo i malo, ima i većinu oblikâ imperativa. Oni se rabe za izricanje zabrane, i to tako da se odgovarajući oblik pridoda infinitivu glavnoga glagola: Imperativ I. Imperativ II. 2. jed. noli 2. mn. nolīte 2. jed. nolīto 2. mn. nolītōte 3. jed. nolīto Noli spernĕre alios! Ne preziri druge! Nolīte spernĕre alios! Ne prezirite druge! Nolīto spernĕre alios! Ne preziri / neka ne prezire druge! Nolitōte spernĕre alios! Ne prezirite druge!

Prijedlozi s ablativom

dimenzionalna značenja nedimenzionalna značenja mjesto vrijeme

statim a funĕre – odmah nakon pogreba pestem abĭge a popŭlo – otjeraj a manu servus – pisar ā, ăb, a pueritia – od djetinjstva kugu od naroda ab epistŏlis – tajnik abs1 ab Urbe condĭta – od ab ea parte – s one strane a rationĭbus – računovođa osnutka Rima (oznaka godine) clăm clam patre – bez znanja oca coram popŭlo – pred narodom cōram coram propinquis – pred očima rođaka cum hominĭbus – s ljudima cum aurōra; cum dilucŭlo cŭm cum pallio – u paliju – u zoru cum silentio – u šutnji dimidium de praeda – pola od plijena somnus de prandio – san multis de causis – iz mnogih razloga de caelo – s neba odmah iza ručka fama de Caesăris victoria – glas o dē de balneo egrĕdi – izlaziti iz de tertia vigilia – oko treće Cezarovoj pobjedi kupališta straže de more vetusto – po starom običaju noctem facĕre de die – učiniti noć od dana ex castris discedĕre – izići iz ex pueritia – od djetinjstva tabora soror ex matre – sestra po majci ex Kalendis Ianuariis – od desilīre ex equo – skočiti s pocŭla ex auro – čaše od zlata ē, ex2 sječanjskih kalenda konja nobĭlis ex doctrīna – plemenit zbog znanja ex multo – već dugo [tj. suspendĕre ex arbŏre – objesiti ex vulnerĭbus perīre – poginuti od rana odavno] o drvo

84 prae nobis beātus – u usporedbi s nama prae se – ispred sebe sretan prae forĭbus – pred vratima solem prae iaculōrum multitudĭne non prae prae manu habēre – imati pri vides – ne vidiš sunce zbog mnoštva ruci strijela prae caetĕris - pred ostalima prae maerōre – od žalosti pro patria mori – umrijeti za domovinu pro tribūno – u korist tribuna pro litŏre – pred obalom pontĭfex pro collegio respondit – svećenik prō pro oppĭdo – ispred grada odgovori umjesto kolegija pro numĕro milĭtum – u skladu s brojem vojnika sĭne homo sine fortūnis – čovjek bez imanja těnus3 vulnerĭbus tenus – sve do rana nomĭne tenus – samo po imenu

1 A stoji ispred konsonanata; ab stoji ispred vokala i h, te ispred svih konsonanata osim b, p, v, f, m; abs stoji obično ispred c, q, t. 2 E stoji samo ispred konsonanata, a ex ispred svih glasova. 3 Može stajati i s genitivom: Corcȳrae tenus – sve do Korkire.

VJEŽBE 16. Dopunite riječju u zagradi i prevedite.prevedite. Pauci legāti de ______supersunt. (pugna) ______Dux cum ______exit ex ______. (miles, oppĭdum) ______Nigra a ______solis vult esse. (radius) ______Imperium de ______ad ______transfertur. (popŭlus, dux) ______Unus e ______profŭgus adit. (multus) ______Librum de ducum ______legĕre volŭmus. (fortitūdo) ______

17. U štivuU štivu M. Catonis vita pronađite prijedloge i imenice uz koje stoje.

Rečenična periferija U rečeničnoj periferiji javljaju se: - apozicija i atribut - elementi koji izriču svojstva imenica. Pridjevski pril. ozn. atribut sa svojom se imenicom slaže u rodu, broju i padežu (vir fortis et nobĭlis), a apozicija predikat u padežu (Coriŏli, oppĭdum Volscōrum). Genitivni atribut subjekt izr. objekt ne prati padež svoje imenice, već ostaje u genitivu (oppĭdum Volscōrum) - priložna oznaka - elementi koji apozicija atribut opisuju okolnosti stanja stvari izrečenoga predikatom (Ad tuas omnes epistŏlas rescripsĕram pridie.)

85 Konektori Riječi, fraze i rečenice međusobno se mogu povezivati konektorima, koji se dijele na: - relative (odnosne zamjenice) (Numquam recte facit, qui cito credit, utĭque homo negotians. Nikad ne postupa ispravno onaj koji brzo vjeruje, osobito čovjek koji trguje.) i - veznike (Primo mane e lecto surgo citoque me lavo et cum amīcis meis iam exspectantĭbus urbem peto. Rano ujutro ustajem iz kreveta i brzo se perem te sa svojim prijateljima, koji već čekaju, idem u grad.))

VJEŽBE

18. Prevedite.Prevedite. Država Aequo anĭmo fortūnam adversam fertōte. cīvĭtas, -ātis, f. grad, ______grad-država, Si vis amāri, ama; si vis ab aliis adiuvāri, aliis auxilium fer. država; građansko ______pravo (organizirana Quod differtur, non aufertur. zajednica građana koji uživaju ______građanska prava) Solōnis praeceptum est: «Nolīto imperāre antequam disces obedīre!» res pūblĭca f. država ______(država u kojoj narod ima znatan 19. Prevedite. udio u vlasti; naziv za rimsku državu) Lictor et fasces impĕrium, -ii, n. zapovjedništvo, vrhovna vlast, Lictor erat vir fasces cum secūri ferens. Temporĭbus antīquis lictōres erant imperij, carstvo servi regis, deinde prae consŭles et dictatōrem ibant. Numĕrus lictōrum (naziv za rimsku inter duodĕcim et quatuor et viginti erat. Quid vult fasces cum secūri? državu) Alĭquot bacilli terĕtes in modum fascis cum inserta secūri in medio. Ferrum regnum, -i, n. enim secūris in summo exit. Secūres eminentes omnes homĭnes ad consŭlem kraljevstvo, država (monarhijski, cupientes adīre terrēbant. Fasces cum lauro vel fasces laurigĕri a lictorĭbus apsolutistički in pompa triumphāli ante currum ferebantur. Lictōres ante dictatōres uređena) consulesque Romānos fasces deferēbant. Erant fasces summae auctoritātis et dignitātis insignia.

Temporĭbus antīquis - U drevna vremena; quid vult - što znači/e

20. Uočite kolika je važnost mjesta stanke/zareza. IBIS REDIBIS NVMQVAM IN BELLO PERIBIS! ______

21. Čije su ovo posljednje riječi? NOLI TVRBARE CIRCVLOS MEOS! ______

22. Prevedite na latinski navedene rečenice. Vojniče, vraćaš li se iz boja? ______Bojim se Danajaca koji darove nose. ______Hoćete li odmor? ______Nemojte spavati! ______S isluženim vojnikom neka govore o teškim bojevima iz njegove [eius] vojne službe za vrijeme Cezara. ______

86 23. Prevedite izreke. Stulti timent fortūnam, sapientes ferunt. ______Exit magnus ex tugurio vir saepe. ______Non referre beneficiis gratiam est turpe. ______Sic itur ad astra. ______

24. Prevedite.Prevedite. ante ducem redeuntem e pugna ______cum milĭte eunti in hiberna ______Lictor iens fasces cum secūri fert. ______

25. Dopunite u odgovarajućem licu i vremenu i prevedite. 3. mn. obĕrant - štetili su 1. mn. possŭmus 2. mn. prodestis deerĭtis 1. jed. praeĕram

26. Analizirajte navedene oblike glagola i prevedite ih. potĕras 2. l. jed. impf. < possum, posse potui = mogao si (mogaše) obeste ______absenti ______praeerĭtis ______adsŭmus ______deĕrit ______prosunt ______

27. Sastavite rečenice upotrijebivši navedene frazeme. omnium fortunārum socius particepsque sum – dijelim dobro i zlo a culpa absum – nisam ni kriv ni dužan ingens vis homĭnum adest – ima ih kao mrava occasiōni non desum – koristim priliku summae rerum praesum – držim kormilo države limĭna subsum – pred vratima sam ______

28. Prevedite izraze. pro patria ______pro secundo ______de pilo pendet ______de profundis ______de via in semĭtam ______ex voto ______ex privata diligentia ______ex tempŏre ______prae timore ______pro persōna ______sine nomĭne vulgus ______s[ine] nob[ilitāte] ______

29. Utvrdite dijelove rečenice: a) Nastavnik je primjere uzeo iz hrvatske i ruske književnosti. ______b) Naša je obala svako ljeto puna stranih i domaćih turista. ______c) Makedonski kralj Aleksandar naredio je da se krene u napad. ______

87 30. U tekstovima M. Catōnis vita i Lictor et fasces pronađite za svaku rečenicu rečeničnu jezgru, periferiju i konektore, te dijelove rečenične jezgre i periferije.

ădiŭvo, 1. iūvi, iūtum pomagati dēpōno, 3. pŏsui, pŏsĭtum mĭnistro, 1. posluživati nekome: Acc. odlagati, polagati, postavljati nĕque/nĕc i ne, te ne, a ne, također admĭnistro, 1. upravljati, obavljati dēsisto, 3. stĭti, – odustajati, ne posao ostavljati se, prestajati numquam nikad ădŭlescens/ădŏlescens, -ntis, m./f. dĭgnĭtas, -ātis, f. dostojanstvo, ŏvo, 1. klicati od veselja mladić, djevojka ugled; vrijednost pergo, 3. perrexi, perrectum aequus, 3 pravedan, jednak;jednak;; jednak;, aequoaequo dispŭto, 1. raspravljati, prepirati se nastaviti, produžiti ănĭmonĭmoĭmomo ravnodušno,šno,no, spokojnospokojno,spokojnospokojno effĭcio, 3. fēci, fectum izvoditi, perpĕtuus, 3 neprestan, neprekinut an ili učiniti, izvršiti pŏtentia, -ae, f. moć, sila, snaga; ascendo, 3. scendi, scensum ēmĭneo, 2. minui, – stršiti, isticati politički utjecaj penjati se, uzaći, popeti se se prōcēdo, 3. cessi, cessum auctōrĭtas, -ātis, f. vlast; ugled, en eto, eno, gle nastaviti, napredovati, produžiti moć existĭmo, 1. misliti, držati, suditi, quiesco, 3. ēvi, ētum mirovati, auxĭlium, -ii, n. pomoć cijeniti počivati, odmarati se bĕnĕfĭcium, -ii, n. dobročinstvo, glădiātor, -ōris, m. gladijator, rĕdĭtus, -ūs, m. povratak dobro djelo mačevalac rŭdisŭdisdis, -e prost,, nevješt; sirov,št;sirov,t;sirov,; sirov,sirov,sirov,, campus Martius Martovo polje, hīberna, -ōrum, n. zimovnik, neotesan vojna zona u Rimu zimski logor sĕvēre ozbiljno, strogo circensis, -e koji se odnosi na cirk, grădus, -ūs, m. korak; stuba; sīc tako cirkuski položaj sors, sortis, f. ždrijeb, kocka; complūres, -ium mnogi, vrlo impĕdio, 4. sprečavati, smetati, usud, sudbina mnogi braniti spectāculum, -i, n. predstava, igre consŭlo, 3. lui, ltum savjetovati incēdo, 3. cessi, cessum stupati, sperno, 3. sprēvi, sprētum se, brinuti se; pitati za savjet ići, hodati prezirati cūro, 1. brinuti se, nastojati; indĭgeo, 2. gui, – biti u potrebi, spēro, 1. nadati se, očekivati obavljati; liječiti nemati, trebati nešto: Acc./Abl. tĭmeo, 2. ui, – bojati se nekoga: currus, -ūs, m. kola indignus, 3 nedostojan, nevrijedan Acc./ab+Abl., biti u strahu od dēcerno, 3. crēvi, crētum odlučiti, ĭnĭmīcĭtia, -ae, f. neprijateljstvo nekoga: Acc./ab+Abl. odrediti iŭbeo, 2. iussi, iussum tĭmor, -ōris, m. bojazan, strah dēdūco, 3. duxi, ductum odvesti, zapovijedati turbo, 1. uznemiravati, uzburkati; voditi; otpremiti laxo, 1. popuštati zamrsiti dēin/dēhinc zatim, odavde, odatle, luxŭria, -ae, f. raskoš, vĕho, 3. vexi, vectum voziti od sada raskalašenost dēpello, 3. pŭli, pulsum tjerati, mĕreo, 2. rui, rĭtum zasluživati, protjerati, prognati stjecati

88 IX MALEFACTA

Duae facies urbis absolvo, 3. solvi, sŏlūtum oslobađati, proglasiti nedužnim od nečega: Primo mane e lecto (de)+Abl./Gen. surrexi citoque me lavavi accūso, 1. optuživati za et cum amicis meis iam nešto: Gen./de.+Abl. exspectantibus urbem petivi. actor, -ōris, m. odvjetnik Festinavimus et Romae ambĭtus, -ūs, m. podmićivanje fuimus ante solis ortum. Faex arguo, 3. ui, ūtum sordida urbis magnae adhuc uvjeravati, dokazivati in suis latibulis non fuit. Ita krivnju in conspectu nostro, praeter coarguo, 3. ui, ūtum clientes valde maturantes ad dokazati krivnju, okriviti, Gen domus patronum suorum, osvaditi za nešto: . 9.1. Maketa antičkog Rima. condemno, 1. osuditi, homines nefarii sicut umbrae utvrditi krivnju praeteribant: hic gravi gressu iit scortum vel leno eius periurus cum meretrice seu lupa, convinco, 3. vīci, victum illic autem traxit pedes lentos lena vetusta cum scortillis. Huc nec defuerunt spintriae et uvjeriti, dokazati krivnju; scortatores neque moechi et eorum amatores. Hic fur cucurrit, illic latro. Postea honesti nepobitno dokazati et laboriosi viri et mulieres oﬃciis variis studuerunt. Post ambulavimus ad tabernam, damno, 1. osuditi, kazniti, ubi iucunde garriebamus dum sedebamus et bibebamus. Vesperi domum redii narravique okriviti dēporto, 1. poslati, familiaribus meis de urbe. Tandem fessus corpus lecto meo posui et somno me dedi. premjestiti; prognati exĭlium/exsĭlium, -ii, n. primo mane - rano ujutro, oﬃciis studuerunt - obavljali su poslove, domum redii - vratio sam progonstvo se kući, corpus lecto posui - legao sam u krevet, somno me dedi - predao sam se snu faex, faecis, f. talog fŭr, fūris, m. lopov iūdĭcium, -ii, n. sud, sudište; sudska istraga, parnica iūs, iūris, n. pravo; iūs reddo / iūs dīco krojiti pravo, izricati presudu LIČNE, POVRATNA, POSVOJNE I POVRATNOPOSVOJNA iustĭtia, -ae, f. pravda, ZAMJENICA pravednost latro, -ōnis, m. razbojnik lēna, -ae, f. svodnica Zamjenicu (pronōmen) možemo definirati kao riječ koja zamjenjuje neki drugi dio tek- lēno, -ōnis, m. svodnik sta. lĭbīdo/lŭbīdo, -dĭnis, Zamjenice se mogu upotrebljavati pridjevski (zamjenjuju pridjeve; pitanje je ‘koji? koja? f. požuda, pohota; koje?’: ille homo onaj čovjek) ili imenički (zamjenjuju imenice i rečenice; pitanje je ‘tko? samovolja ille lŭpa, -ae, f. vučica; bludnica što?’: on; istud scriptum taj spis, idem fur isti razbojnik). mĕrĕtrix, -īcis, f. bludnica moechus, -i, m. preljubnik Kako se u hrvatskom dijele zamjenice? Po čemu se razlikuju lične zamjenice pecco, 1. griješiti za 1. i 2. lice od onih za treće? Objasnite podrijetlo pojmova: egocentrik, periūrus, 3 nevjeran, lažljiv egoizam, nostrifikacija, nostromo, per tu, egolatrija. postŭlo, 1. zahtijevati, tužiti;, tužiti;tužiti;žiti;iti;; Na ulazu u delfijski Apolonov hram pisalo je: ______postŭlo de rĕpĕtundis Što znači fraza: alter ego? (pĕcūniis) tužiti za naknadu opljačkanog novca prōdĭtio, -iōnis, f. izdaja prŏtervus, 3 bezočan, obijestan; žestok, goropadan 89 Lične zamjenice Povratna zamjenica

Tko dolazi? Quis venit? ja ego Latinski nema ličnu zamjenicu za ti tu treće lice. Umjesto nje upotrebljava se on is pokazna zamjenica (v. poglavlje XI). mi nos Nominativ vi vos oni ii Koga vidim? Quem video? Koga vidiš? Quem vides? Koga vidi? Quem videt? sebe me mene me mene me tebe te sebe te tebe te njega eum njega eum sebe se nas nos nas nos nas nos vas vos vas vos vas vos njih eos njih eos njih eos Koga vidimo? Quem videmus? Koga vidite? Quem videtis? Koga vide? Quem vident?

Akuzativ mene me mene me mene me tebe te tebe te tebe te njega eum njega eum njega eum sebe nos nas nos nas nos vas vos sebe vos vas vos njih eos njih eos sebe se Kome vjerujem? Cui credo? Kome vjeruješ? Cui credis? Kome vjeruje? Cui credit? sebi mihi meni mihi meni mihi tebi tibi sebi tibi tebi tibi njemu ei njemu ei sebi sibi nama nobis nama nobis nama nobis vama vobis vama vobis vama vobis njima iis njima iis njima iis Cui credimus? Cui creditis? Cui credunt?

Dativ Kome vjerujemo? Kome vjerujete? Kome vjeruju? meni mihi meni mihi meni mihi tebi tibi tebi tibi tebi tibi njemu ei njemu ei njemu ei sebi nobis nama nobis nama nobis vama vobis sebi vobis vama vobis njima iis njima iis sebi sibi

Jedna je od praindoeuropskih osobitosti ličnih zamjenica (pronomĭna personalia) nepoznavanje kategorije roda, a druga je polibazičnost (tvorba različitih lica i brojeva od različitih osnova: eg-, me-/mi-, -no, ve-). Obratite pažnju na istaknute oblike. U hrvatskom su oni osobiti po porabi zamjenice ‘sebe, sebi.’ Kad je subjekt rečenice jednak objektu, u hrvatskom se objekt izražava povratnom zamjenicom (Udaram se. Udaraš se. Dakle, ne: *Udaram me. *Udaraš te.). Latinski za prvo i drugo lice ne rabi povratnu, već ličnu zamjenicu (Verbero me. Verberas te.), a samo za treće lice ima povratnu zamjenicu (pronōmen reflexīvum) (Pulsat se.). Isti latinski oblik akuzativa i dativa odgovara nenaglašenom i naglašenom obliku u hrvatskom (Vidim te. / Vidim tebe. Video te. | Kažem ti. / Kažem tebi. Dico tibi / ad te.)

90 Ablativ je u jednini jednak akuzativu (me, te, se), a u množini dativu (nobis, vobis). Kad se ablativ tih zamjenica nađe s prijedlogom cum, taj se prijedlog domeće kao enklitika: mecum sa mnom, sa sobom nobiscum s nama, sa sobom tecum s tobom, sa sobom vobiscum s vama, sa sobom secum s njim, s njima, sa sobom

Genitiv mei, tui, nostri, vestri, sui Kad genitiv množine ima dijelno značenje, oblici su mu nostrum, vestrum. Unus vestrum. Jedan od vas.

Napomene: - svi padeži ličnih zamjenica pojačavaju se česticom -met: egŏmet, tibĭmet, nosmet, sibĭmet... (baš ja, baš tebi, baš mi, baš sebi...) - pojačani oblik tu glasi tute (baš ti), a pojačani oblik akuzativa se glasi sese (baš sebe)

Izricanje posvojnosti zamjenicama

Posvojnost se pomoću zamjenica izriče na sljedeći način:

Za 1. i 2. lice posvojnim zamjenicama. Vokativ jednine muškog roda zamjenice meus glasi jednina množina -mī (Etiam tu, mī fili! I ti, sine moj! - rekao je Cezar meus, 3 noster, 3 1. lice moj naš Brutu). 2. lice tuus, 3 tvoj vester, 3 vaš

Za pripadnost subjektu hrvatski ima zamjenicu ‘svoj’ (Imam svoju knjigu. Imaš svoju knjigu. Ne: *Imam moju knjigu. *Imaš tvoju knjigu.), a u latinskom se ona slaže s licem subjekta (Meum librum habeo. Tuum librum habes).

Za 3. lice: - za pripadnost subjektu rabi se povratnoposvojna zamjenica suus - za pripadnost nekom drugom rabi se genitiv pokazne, upitne, odnosne ili neodređene zamjenice. 3. lice suus, 3 njegov, a, o eius (m., f., n.) njegov, a, o; njezin, a, o eorum (m., n.), earum (f) njihov, a, o pater eius njegov / njezin otac; mater eius njegova / njezina majka pater eorum / earum njihov otac ; mater eius njihova majka ; donum eius njegov dar Patrem suum videt. Vidi svoga oca. Matrem eius videt. Vidi njegovu majku. Ecce donum. Pulchritudinem eius specto. Evo dara. Promatram njegovu ljepotu. Monstrat donum pulchritudinem suam. Dar pokazuje svoju ljepotu.

Kad se imenica mijenja po padežima, genitivni atribut ostaje nepromijenjen: Video patrem eius. Vidim njegova / njezina oca Ridetis patri eius. Smijete se njegovu / njezinu ocu. Domus patris eius. Kuća njegova / njezina oca. Domus patris eorum/earum. Kuća njihova oca. itd.

Pazite: Videt patrem suum. Vidi svoga oca. Videt patrem eius. Vidi njegova/njezina oca.

91 scortātor, -ōris, m. bludnik, VJEŽBE posjetilac prostitutki scortum, -i, n. prostitutka 1. Prevedite i prebacite u pasiv. sīcārius, -i, m. plaćeni Viam Appiam vobis monstrabat. ubojica, razbojnik prijevod: ______sordĭdus, 3 gnusan, uprljan, pasiv: ______nečist Cras mihi fabulam de origine urbis tuae narrabis. spintria, -ae, m. muškarac prijevod: ______koji se prostituira vădĭmōnium, -ii, n. pasiv: ______jamstvo, jamčenje; Veritatemne dicitis nobis de iuvenibus protervis? - rogat Horatius poeta vădĭmōnium constĭtuo anus severas. odrediti visinu jamčevine prijevod: ______vĕnēfĭcium, -ii, n. trovanje pasiv: ______vĕnēnum, -i, n. otrovno piće, otrov vĕnia, -ae, f. milost, oprost; 2. Dopunite i prevedite (u stupcima su padeži istih zamjenica): usluga, ljubaznost D. vobis - vama N. tu - Ab. me - G. A. nos -

3. Prevedite izraze: Pripovijedaš li mi o svojem gradu? ______Pođite s nama do Janova hrama. ______Ići ću s tobom do vrha brežuljka. ______

4. Dopunite upisivanjem oblika zamjenice ili glagola i prevedite. lavas ______- ______se ______nos - umivamo ______- umivat će se lavabam ______- ______oboedio ______- pokoravam vam se ______mihi - pokoravat ćeš se ______oboediebat sibi - ______oboediunt sibi - ______memor est tui - ______memor ______mei - sjećat ćeš se ______ambulabat ______- ______s tobom ambulabit ______- ______sa mnom carebatis me - niste imali ______vobis - neću ______imati

5. Prevedite izreke i izraze. Hodie mihi, cras tibi. ______Vade mecum. ______Scribere, tu causa es, lector amice, mihi. (Martialis) ______Sibi parat malum, qui [tko] alteri parat. ______

6. Prevedite. Odvratili su od sebe lopova. ______Njegova brata kažnjavaš. ______Bio sam vam obećavao svoju pomoć. ______Govorili smo o njihovoj izdaji. ______Razbojnik će raditi svoj posao. ______Oslobodi se svoga straha. ______Prostitutke idu žurno sa svojim svodnikom. ______

92 DRUGA GLAGOLSKA OSNOVA (PERFEKTNA)

Budući da druga osnova kod mnogih glagola nije predvidiva iz prve osnove, u rječniku npr.: domo, 1. domuī, se kod njih navodi prvo lice jednine perfekta aktiva kao drugi osnovni oblik glagola, od domĭtum krotiti - druga kojega se dobiva druga osnova toga glagola uklanjanjem ličnog morfema -ī. osnova dŏmu- Kod nekih glagola u rječniku nisu navedeni drugi i treći osnovni oblik. Ti glagoli mogu pripadati 1. i 4. konjugaciji, a drugu osnovu tvore dodavanjem formanta -v- prvoj osnovi, npr. ămo, 1. (amā-re) amā-v-; audio, 4. (audī-re) audī-v-. Glagol possum preuzeo je Ako glagol nema drugu osnovu, to je u rječniku naznačeno crtom: ferio, 4. – udarati. drugu osnovu od glagola Glagoli se u četiri konjugacije dijele prema završetcima prve osnove. Ta podjela nema *poteo, 2. potui, – ; stoga velikoga značenja kod druge osnove. Kao što glagoli različitih konjugacija mogu imati mu druga osnova glasi drugu osnovu iste skupine, tako se i različiti tipovi tvorbi te osnove mogu javiti unutar iste potu-. konjugacije.

VJEŽBE 7. Kako se u hrvatskome tvori perfekt? Sastoji li se i on od osnove i ličnoga morfema? Što je perfekt svršenog vida, a što perfekt nesvršenog vida? Koje su razlike u tvorbi između hrvatskog i latinskog perfekta?

Prema načinu nastanka druge osnove glagole razvrstavamo u četiri skupine ili razreda: a) osnove na -v-/-u- : dodavanjem formanta -v- (ako je ispred toga -v- suglasnik, ono postaje samoglasnik -u-) festīno, 1. (festināvi) žuriti festinā-v- procumbo, 3. procubui lijegati procub-u- peto, 3. petīvi tražiti, ići ka petī-v- iaceo, 2. iacui ležati iac-u- transilio, 4. transilui preskakati transil-u- sterno, 3. strāvi prostirati strā-v- Ovu tvorbu ima većina glagola 1. i 4. konjugacije, ali i mnogi drugi. Kod nekih glagola kojima druga osnova završava -iv- to se -v- ponekad sinkopira: finio, 4. finivi / finii; eo, ire, ivi / ii; peto, 3. petivi / petii. Glagoli na -uo nemaju nikakvu promjenu, jer im -u- već postoji u glagolskoj osnovi (ruo, 3. rui srljati; acuo, 3. acui oštriti). b) osnove na -s- : dodavanjem formanta -s- maneo, 2. mānsi ostajati mān-s- surgo, 3. surrexi ustajati surrex- ( < *surreg-s-) vado, 3. vasi ići va-s- (< *vad-s) sentio, 4. sēnsi osjećati sēn-s- (< *sent-s-) procēdo, 2. cessi nastavljati proces-s- (< *proced-s) Kod ovih osnova događaju se iste promjene ispred -s- kao i kod imenica treće deklinacije: usnenici se s njime jednače (b + s > ps), grlenici združuju (c, g + s = x), a zubnici pred njime nestaju (t, d + s > s). Ako se ispred -s- nalazi -m-, između njih se umeće -p- (demo, 3. dempsi). c) osnove s prijevojem Prijevoj je promjena samoglasnika u osnovi. Ako se samoglasnik koji je u prvoj osnovi kratak u drugoj samo produljuje, radi se o kvantitativnom prijevoju: descendo, 3. descendi silaziti descend- sĕdeo, 2. sēdi sjediti sēd- vĕnio, 4. vēni dolaziti vēn- mŏveo, 2. mōvi pomicati mōv- 93 Ako se uz duljinu mijenja i kakvoća samoglasnika, radi se o kvantitativno-kvalitativnom prijevoju: făcio, 3. fēci činiti, raditi fēc- ăgo, 3. ēgi voditi ēg- căpio, 3. cēpi uhvatiti cēp- iăcio, 3. iēci baciti iēc- d) osnove s reduplikacijom Reduplikacija je udvostručenje početnoga suglasnika osnove ili početnog sloga. U tzv. starijoj reduplikaciji udvostručuje se početni konsonant glagolske osnove uz dodavanje vokala -ĕ-. Ujedno se vokal iz osnove mijenja, jer se nalazi u srednjem, nenaglašenom slogu: căno, 3. cĕcĭni pjevati cĕ-cĭn- pello, 3. pĕpŭli tjerati pĕ-pŭl- cado, 3. cĕcĭdi pasti, poginuti cĕ-cĭd- caedo, 3. cĕcīdi sjeći, ubiti cĕ-cīd- do (

VJEŽBE 8. Kod navedenih glagola izdvojite prvu i drugu osnovu. iaceo, 2. iacui - ležati ______iacio, 3. ieci - bacati ______curo, 1. curavi - brinuti se ______curro, 3. cucurri - trčati ______sterno, 3. stravi - prostirati ______cado, 3. cecidi - pasti ______

9. Navedite na koji način sljedeći glagoli tvore drugu osnovu. ambulo, 1. ambulavi - hodati ______surgo, 3. surrexi - ustati ______salio, 4. salui - skočiti ______sto, 1. steti - stajati ______venio, 4. veni - doći ______

10. Dopunite navedene rječničke unose: discedo, 3. ____cessi - razići se traicio, 4. traie___ - preskočiti torqueo, __. torsi - vrtjeti emico, 1. ____icui - pojaviti se desilio, __. desilui - skočiti

94 11. Dopunite tablicu i prenesite niže navedene fraze u prvo lice jednine prezenta i imperfekta: 1. l. jed. prez. Inf. istovr. akt. 1. osnova 1. l. jed. perf. 2. osnova depromo deposcere deporta- absolvi hauri- accusav- depromere rationem ex iure civili iznositi dokaze iz građanskog prava ______deposcere ad mortem tražiti smrtnu kaznu ______deportare in exilium prognati ______venenum haurire ispiti otrov ______absolvere capitis osloboditi od osude na smrt ______accusare de pecuniis tužiti za primanje mita ______

12. Kako glase 1. lice jed. svršenoga perfekta i aorista hrvatskih prijevoda glagolâ iz prethodnog zadatka? perfekt: ______aorist: ______

PERFEKT (PROŠLO SVRŠENO VRIJEME) AKTIVNI

Koja su glagolska vremena u latinskom jeziku? Koja su prošla vremena i po čemu se latinski u njima razlikuje od hrvatskoga? Recite nekoliko hrvatskih primjera za svršene oblike u prošlim vremenima. Koje su glagolske osnove latinskoga jezika? Koji su osnovni oblici latinskoga glagola?

Perfekt (tempus perfectum) ili prošlo svršeno vrijeme glagolsko je vrijeme koje kazuje: a) prošlu svršenu radnju, tj. radnju koja je trajala i završena u prošlosti (čisti perfekt). Tada ga prevodimo perfektom svršenoga glagola ili aoristom, npr. aperio, 4. aperui ‘otvorio sam’ ili ‘otvorih’; venio, 4. veni ‘došao sam’ ili ‘dođoh’. b) prošlu radnju čije su posljedice neposredno vidljive (prezentski perfekt). Tada ga prevodimo prezentom. Osobito valja pamtiti: novi ‘saznao sam > znam’, memini ‘prisjetio sam se > sjećam se’, odi ‘zamrzio sam > mrzim’, consuevi ‘navikao sam > običavam’ U latinskom jeziku perfekt je jednostavni glagolski oblik koji se u aktivu tvori od druge glagolske osnove i osobitih ličnih morfema: Jednina Množina 1. -ī -ĭmŭs Napomena: 2. -istī -istĭs Osim morfema -ērunt često se susreće i morfem -ēre, osobito kod pjesnikâ 3. -ĭt -ērŭnt i povjesničarâ, npr. Romani reges pepulēre. Rimljani su protjerali kraljeve. Urbem Romam a principio reges habuēre. U početku su gradom Rimom vladali kraljevi (početak Tacitovih Anala).

95 Svi glagoli, bez obzira na to kako je postala njihova druga osnova, na isti način konjugiraju sve oblike te osnove.

Ovako se konjugira perfekt glagola audio, 4. (audivi) ‘čuti, slušati’; do, 1. dedi ‘dati’; te sum, esse, fui ‘biti’:

audio, 4. do, 1. sum, esse U pismima se autori često Osnova: audīv- dēd- fu- prenose u vrijeme čitatelja, 1. audīvi dēdi fui tako da ono što je autoru 2. audivisti dēdisti fuisti sadašnjost postaje prošlost 3. audīvit dēdit fuit Pazite na naglasak u (jer je to za čitatelja prošlost). 1. audivĭmus dēdĭmus fuĭmus 1. i 3. licu množine Nihil novi fuit apud nos. Kod 2. audivistis dēdistis fuistis - dédimus, dedérunt, nas nema ništa nova. 3. audivērunt dēdērunt fuērunt dedére. audīvi - čuo sam, čuh; dedit - dao je, dade; fuĭmus - bili smo, bijasmo (NB: Navedeni oblici vrijede, naravno, za sva tri roda, npr.: fuit - bio je, bila je, bilo je.)

Među svim glagolima jedino odstupanje u konjugaciji pojavljuje se kod glagola eo, ire, ii, itum i njegovih složenica. Tu je u 2. licu jednine i množine došlo do stezanje vokala iz osnove (ĭ-) i ličnog morfema: ĭ + ī > ī. 1. ii iĭmus 2. īsti īstis 3. iit iērunt

VJEŽBE 13. Dopunite tablicu: 1. l. jed. 3. l. mn. 2. l. jed. 1. l. mn. 3.l. jed. 2. l. mn. sedi affuistis processisti lustravit tetenderunt petivimus

14. Prevedite. Per silvam ambulantes domum venistis. ______Ante Vestae pedes,Vestalis, procubuisti. ______Post vos, non alibi, iacuit domus limen sacrum. ______Sub arbore quieverunt pastores. ______Dux dixit: in medio itinere stetimus. ______

15. Dopunite. 1. osn. oblik 2. osn. oblik značenje 3. lice mn. pf. 2.lice jed. pf. transeo, ire redierunt odlaziti

praeterii adisti

96 16. Prevedite rečenice iz pisama. Ad tuas omnes epistolas rescripseram pridie. ______Cum mihi dixisset [Kad mi je rekao] Caecilius puerum se Romam mittere [da šalje glasnika u Rim], haec scripsi raptim. ______Nihil [ništa] habebam quod scriberem [što bih pisao]. ______

17. Natpis na Vergilijevu grobu. Mántua mé genuít, Calabrí rapuére, tenét nunc Párthenopé; ceciní | páscua, rúra, ducés. ______

Glagol fero ima drugu osnovu tŭl-. Završni glas prefiksa s kojim se glagol slaže u nekim se složenicama jednači s početnim zubnikom -t-: fero, ferre tŭli ponio sam affero, afferre attŭli donio sam (ad) aufero, auferre abstŭli odnio sam (au- i abs) confero, conferre contŭli usporedio sam (cum) differo, differre distŭli odgodio sam (dis-) effero, efferre extŭli iznio sam (ex) infero, inferre intŭli unio sam (in) refero, referre rettŭli javio sam (re-)

Glagoli volo, nolo, malo imaju drugu osnovu: volu-, nolu-, malu-. Sva lica tvore pravilno (volui, nolui, malui).

VJEŽBE 18. Prevedite. Unijeli ste stare poklone. ______Odgodio je natjecanje mladićâ. ______Usporedili smo lošega s dobrima. ______Sretni glasniče, ti si dojavio pobjedu svojih. ______Tko nam je vratio toliku radost? ______Jučer si učitelju odnio svoje knjige. ______Više ste voljeli pobjedu nego poraz. ______Nisam htio sav teret nositi na svojim plećima. ______

97 PLUSKVAMPERFEKT (PRETPROŠLO VRIJEME) FUTUR II. (PREDBUDUĆE VRIJEME) AKTIVNI

Koje je značenje hrvatskoga pluskvamperfekta i futura II.?

Od druge osnove tvore se, osim perfekta, sljedeći oblici, koji su svi aktivni: 1. Pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme) 2. Futur II. (predbuduće vrijeme) 3. Infinitiv prijevremenosti (infinitiv perfekta)

Svi se ti oblici tvore dodavanjem tvorbenih morfema drugoj osnovi. Svi glagoli u tim oblicima imaju iste lične morfeme. Pluskvamperfekt (tempus plus quam perfectum) ili pretprošlo vrijeme izriče radnju koja se dogodila prije neke druge prošle radnje, a prevodi se našim pluskvamperfektom: vēnĕrăm bio-la sam došao-la / bijah došao-la, vēnĕrăs bio-la si došao-la / bijaše došao-la itd. Futur II. (tempus futūrum exactum) ili predbuduće vrijeme izriče radnju koja se dogodila prije neke druge buduće radnje, a prevodi se našim futurom egzaktnim: venĕro budem došao-la, venĕris budeš došao-la itd. Lični su morfemi tih oblika sljedeći:

Pluskvamperfekt Futur II. Oblici druge osnove na -avi, -evi i -ivi 1. -ĕră-m -ĕr-ō ponekad elidiraju slog -vi- ako iza njega 2. -ĕrā-s -ĕrĭ-s slijedi -s- : amasti (amavisti), punisse 3. -ĕră-t -ĕrĭ-t (punivisse), deleram (deleveram). 1. -ĕrā-mus -ĕrĭ-mus Oblici druge osnove na -ivi ponekad 2. -ĕrā-tis -ĕrĭ-tis elidiraju -v- ako iza njega slijedi -r- ili -i-: 3. -ĕră-nt -ĕrĭ-nt petieras (petiveras), audieris (audiveris).

Slijedi primjer za konjugaciju ovih oblika (glagol vĕnio, 4. vēnī): Pluskvamperfekt Futur II. 1. vēn-ĕrăm vēn-ĕrō 2. vēn-ĕrās vēn-ĕrĭs 3. vēn-ĕrăt vēn-ĕrĭt 1. vēn-ĕrāmus vēn-ĕrĭmus 2. vēn-ĕrātis vēn-ĕrĭtis 3. vēn-ĕrănt vēn-ĕrĭnt

Glagol sum ima uobičajene oblike od osnove fu-: fu-ĕram, fu-ĕro.

INFINITIV PRIJEVREMENOSTI (INFINITIV PERFEKTA) AKTIVNI Infinitiv prijevremenosti aktivi (infinitiv perfekta aktivni, infinitīvus perfecti actīvi) ima značenje svršenosti i prijevremenosti, a može se prevesti našim infinitivom svršenoga glagola (o njegovu prevođenju bit će više riječi kad budemo razmatrali infinitivne konstrukcije i porabu). Tvori se dodavanjem tvorbenog morfema -issĕ drugoj osnovi. Infinitiv prijevremenosti aktivni vēn-issĕ fu-issĕ

98 Glagoli bez prve osnove U latinskom postoji nekoliko glagola koji nemaju prve osnove, ali imaju drugu, od koje tvore sva vremena te osnove. Među njima su najpoznatija sljedeća tri glagola: odi, odisse mrzim memĭni, meminisse sjećam se coepi, coepisse počeo sam. Glagol memĭni jedini ima imperativ: memento sjeti se, mementōte sjetite se.

Značenje Glagolima odi i memĭni perfekt ima značenje prezenta, pluskvamperfekt značenje perfekta, a futur II. ima značenje futura I. (odi mrzim, odĕram mrzio sam, odĕro mrzit ću, memĭni sjećam se, meminisse sjećati se, meminĕram sjećao sam se itd.). Kod glagola coepi svako vrijeme ima značenje na koje ukazuju završetci (coepi počeo sam, coepĕram bio sam počeo, coepĕro budem počeo). Oblici koje nema nadoknađuju se glagolom incipio, 3.

VJEŽBE 19. Promotrite sljedeći frazarij. Objasnite nastanak svakog latinskog i hrvatskog izraza. Mogu li se ti izrazi prevoditi doslovno? Pokušajte. Koji je jezik konkretniji, a koji više rabi metafore? in acie steti omirisati barut ______scapham scapham dixi reći bobu bob, a popu pop ______obii diem supremum / abii ad plures otići Bogu na istinu ______abii in ultimas maris terrarumque oras otići na kraj svijeta ______confectam rem (alicui) porrexi staviti (nekoga) pred gotov čin ______admiratione stupui zinuti od čuda ______Gordianum nodum solvi riješiti gordijski čvor ______mores meos mutavi promijeniti ploču ______aequo animo (aliquod) tuli mirno podnijeti (nešto) ______(aliquem) in oculis fero čuvati (nekoga) kao zjenicu oka ______ad caelum (aliquem) effero dizati (nekoga) do nebesa ______inter manus (aliquem) aufero nositi (nekoga) na rukama ______digitum movere nolui ni prstom ne htjeti maknuti ______in manus (alicui) incidi dopasti (nekomu) šaka ______

Za svaku frazu smislite rečenicu u kojoj ćete je upotrijebiti. Mijenjajte lica i vremena.

20. Prevedite. Núper erát medicús, nunc ést vespíllo Diáulus: Quód vespíllo facít, fécerat ét medicús. (Martialis) ______

21. Upišite ostale oblike navedenog vremena i napišite o kojem se vremenu radi. 3. lice. jed. 1. lice mn. 2. lice jed. 3. lice mn. vrijeme ceciderat circumstitimus consedit nolueris iacuerant abstulit 99 22. Prevedite izreke. Homines vitia sua et amant simul et odere. ______Mare prius vitam tulerat quam terra. ______Odi profanum vulgus et arceo. (Horatius) ______Ubi coepit pauper divitem imitari – periit. ______Oderunt peccare mali formidine poenae*. ______Memento audere semper! ______Etiam qui faciunt, oderunt iniuriam. ______*formidine poenae - od straha pred kaznom

23. Koji su glagolski oblici navedeni? Prevedite ih na hrvatski. fugerunt 3. l. mn. perf. akt.______pobjegli su____ cucurreris ______inviderant ______mementote ______attulisse ______sederat ______abistis ______coeperit ______noluerit ______oderatis ______

24. Prevedite tekst.

Bellum Ponticum

C. Iulius Caesar exercitum ab Alexandrea in Pontum transtulerat et ibi quauor horis regem Pharnacem, Mithridatis Magni ﬁlium, devicit. Cum Romam redierat, victoriam Ponticam triumphavit. Milites in triumpho inter pompae fercula in fronte tulerunt titulum: VENI VIDI VICI. Ita civibus Romanis celeritatem pugnae renuntiavit.

25. O Troji. Cárminis Íliací librós consúmpsit aséllus. Hóc [to] est fatúm Troiáe, | áut equus áut asinús! (Richardus Lovelace) ______

100 Prijedlozi s akuzativom i ablativom

dimenzionalna značenja nedimenzionalna značenja mjesto vrijeme in alios liberales – velikodušni in multam noctem – u duboku prema drugima in sua rura venerunt – došli noć servi in dominos armabantur su na svoja imanja A. vinum servare in vetustatem – robovi su se naoružavali protiv introitus in urbem – ulazak – čuvati vino do starosti gospodara u grad in dies – iz dana u dan divisa in partes tres – podijeljena na ĭn tri dijela in lugubri veste – u žalobnoj in barbaris – među barbarima odjeći in vita – tijekom života in tuto – na sigurnom Ab. cohors in statione erat in proelio – za vrijeme bitke in salute communi – što se tiče – kohorta je bila na in tempore – u pravom trenutku zajedničkoga spasa polazištu exercitum sub iugum miserat sub vesperum – u sumrak se sub leges pacis iniquae tradere A. – poslao je vojsku pod sub occasum solis – pred – predati se pod zakon jaram zalazak sunca nepravednoga mira sub solio Iovis – pod sŭb Jupiterovim prijestoljem sub nomine pacis bellum latet – pod sub castris ambulabat sub Tiberio – za vrijeme Ab. imenom mira skriva se rat – hodao je blizu tabora Tiberija sub rege esse – biti pod vlašću kralja sub oculis omnium – pred očima sviju A. subter togam – pod togu subter Ab. subter litore – pod obalom aquilam super arma ferre super vinum et epulas – nositi orla na oružju – za vrijeme pijenja vina i super omnia – iznad svega A. statua erat super aram – kip jedenja se nalazio nad oltarom / super cenam – za vrijeme sŭper iznad oltara večere hac super re scribam – pisat ću o nocte super media – u sredini ovoj stvari Ab. super cervice – iznad vrâta noći super tali causa missus – poslan radi toga / zbog toga / iz tog razloga

Prijedlozi s genitivom Prijedlozi s genitivom nastali su od ablativa imenica causa, -ae, f. i gratia, -ae, f. Većinom stoje iza imenice na koju se odnose i imaju samo nedimenzionalna značenja.

nedimenzionalna značenja

brevitatis causa – radi kratkoće causā civis Romanus virtutis causa iam diu est – zbog kreposti je već dugo rimski građanin hominum gratia – radi ljudi grātiā probri gratia – zbog sramotnoga djela

101 VJEŽBE 26. Pronađite prijedloge u svim štivima u ovome poglavlju te navedite s kojim se padežima upotrebljavaju i imaju li dimenzionalno ili nedimenzionalno značenje.

Glagoli sudbenog postupka

Uz glagole koji izriču razne faze sudbenog postupka krivnja zbog koje se tko optužuje, osuđuje ili od nje oslobađa najčešće stoji u genitivu (genitiv krivnje) ili izrazu de + ablativ, dok je osoba podvrgnuta postupku objekt u akuzativu: arguo, insimulo okrivljavati accuso, arcesso, reum (aliquem) facio, postulo tužiti, zvati na sud coarguo dokazivati krivnju convinco, damno, condemno osuđivati absolvo oslobađati

Javljaju se i neke ustaljene fraze: accuso, damno de vi tužiti, osuđivati zbog nasilja -//- -//- -//- -//- furti / de furto -//- -//- -//- -//- za krađu -//- -//- -//- -//- parricidii / de parricidio -//- -//- -//- -//- za ocoubojstvo -//- -//- -//- -//- de ambitu -//- -//- -//- -//- zbog podmićivanja na izborima -//- -//- -//- -//- veneficii/de veneficiis -//- -//- -//- -//- zbog trovanja -//- -//- -//- -//- inter sicarios -//- -//- -//- -//- zbog umorstva postulo de repetundis (sc. pecuniis) tužiti za nadknadu opljačkanog novca.

Kazna se izriče ablativom kad je definirano o kojoj se kazni radi: pecuniā, morte damno osuđivati na globu, na smrt (ali: ad bestias na smrt od divljih zvijeri; ad metalla na rad u rudniku)

VJEŽBE 26. Prevedite tekst. Nađite glagole i imenice vezane za sudski postupak i pronađite dopune glagolima.

Marcius Coriolanus

Apud Livium etiam fabulam de Coriolano invenire potuistis. Gn. Marcius, vir fortis et nobilis, cum exercitu Coriolos, oppidum Volscorum, ceperat, ob magnam bello partam gloriam a senatu cognomen Coriolanus accepit. In primis Coriolanus oderat plebem et plebis tribunos propter secessus. Tribuni Marcium in ius vocaverunt et iudex vadimonium constituit, sed reus die actionis in iudicium non venit. Actores enim Coriolanum praevaricationis et oﬀensionis arguerunt. Plebs Coriolano non pepercit, neque is veniam petivit, sed e tribunorum manibus eﬀugit et se ad Volscos contulit. Tunc tribuni Coriolanum absentem proditionis accusaverunt et exilio damnaverunt. Volsci, semper infesti Romanis, Coriolanum ducem eligerunt et bellum Romanis intulerunt. Ita Coriolanus cum magno Volscorum exercitu venit et obsedit Romam.

bello - u ratu, Coriolanum ducem eligerunt - izabrali su Korilana za vojskovođu

27. Analizirajte glagole i prevedite izraze. Reos feceramus avaritiae duces. ______De veneficiis arcessivit senem. ______Indicem capite damnavistis. ______Praetorem capitis absolverunt. ______Servum ad bestias multaverant. ______Candidatum de ambitu insimulavisti. ______102 Laesae maiestatis convicit scriptorem. ______Si milites de vi condemnaveritis. ______

28. Prevedite. Zastranjenje Sjećaš se lijepih dana. mendum, -i, n. pogreška, ______greška (nastala zbog Uvijek se sjećajte dobročinstava. rastresenosti ili ______nepažnje) error, -ōris, m. lutanje; de Niste mrzili ni svoje neprijatelje. ______zabluda; pogreška, pogrešan stav/nauk Kad budete počeli čitati knjigu, javite nam. (prvenstveno u coarguo ______apstraktnom smislu) errātum, -i, n. pogreška, 29. Analizirajte navedene glagolske oblike prema primjeru. greška (u konkretnom misit 3. l. jed. perf. akt., od glagola mitto, 3. misi - poslao je smislu) contulēre ______vĭtium, -i, n. mana, nedostatak; krivnja tetigerint ______(u konkretnom i peristis ______apstraktnom smislu) -//- -//- -//- -//- parricidii / de parricidio perierat ______peccātum, -i, n. memento ______promašaj; zabluda; oderamus ______pogreška (prvenstveno zbog nesmotrenosti, -//- -//- -//- -//- inter sicarios 30. Poznati izrazi i mudre izreke. nepažnje): grijeh, postulo de repetundis (sc. pecuniis) zločin, prijestup (u Rem acu tetigisti. moralnom smislu) ______(Točno si pogodio) culpa, -ae, f. propust, Mathias obiit, iustitia periit. ad bestias dug, grijeh (dug koji ______(Matijaš Korvin) se mora isplatiti kao Fuimus Troes, fuit Ilium. zadovoljština za prijestup) ______(a sada ih nema) crīmen, -mĭnis, n. Heu, quantum fati parva tabella tulit. (Vergilius) krivično djelo (za koje ______(čamac u je netko optužen) kojemu su bili Romul i Rem) dēlictum, -i, n. zločin Dimidium facti, qui [onaj tko] coepit, habet. ______(povreda zakona), ______(i u hrvatskome postoji odgovarajuća izreka!) prekršaj, krivnja; optužba 31. Prevedite.

Suspicio amantis

Ergo suﬃciam reus in nova crimina semper? Ut vincam, totiens dimicuisse piget. Sive ego marmorei respexi summa theatri, eligis e multis, unde dolere velis; candida seu tacito vidit me femina vultu, in vultu tacitas arguis esse notas. (...) Ecce novum crimen! Sollers ornare Cypassis obicitur dominae contemerasse torum. Di melius, quam me, si sit peccasse libido, sordida contemptae sortis amica iuvet! (...) (Ovidius)

suﬃciam reus - zar ću biti dovoljan kao krivac, ut vincam - da bih pobijedio, dimicuisse - da sam se borio, summa - vrh, eligis e multis - sc. causis, unde - od čega, velis - bi htjela, arguis esse notas - optužuješ da su znaci, sollers ornare - vješta u ukrašavanju, obicitur contemerasse - optužena je da je okaljala, di melius, quam ... iuvet - bože sačuvaj da bi ... godila, si sit pecasse libido - ako bi se pojavila želja za grijehom.

103 32 . Dopunite i prevedite. a) A______suis fugit. (legio, -ionis, f.) ______b) Centurio in ______remanet. (castra, -orum, n.) ______c) Tironem mittit in ______. (castra, -orum, n.) ______d) Cohors prae ______stabat. (pons, -ntis, m.) ______d) In ______densis sub divo vigilabatur. (silva, -ae, f.) ______e) Sub ______stetimus. (Iuppiter, Iovis, m.) ______

ā/ăb/ăbs Ab. od, s, sa; nakon provaliti; odlikovati se pello, 3. pĕpŭli, pulsum lupati, absens, -ntis nenazočan, odsutan ĕpĭstŏla/ĕpĭstŭla, -ae, f. pismo, udarati, kucati; potisnuti, ăcies, -ēi, f. boj, bitka; oštrina poslanica razbiti, nadvladati ădhuc do sada, još, još uvijek factum, -i, n. djelo, čin, činjenica poena, -ae, f. kazna admīrātio, -iōnis, f. divljenje, fātum, -i, n. sudbina, kob, usud pōno, 3. pŏsui pŏsitum staviti, čuđenje festīno, 1. žuriti, pospješiti položiti adsum, adesse, affui biti prisutan gigno, 3. gĕnui, gĕnitum roditi, praetĕreo, īre, ii/īvi, ĭtum ići aetas, -ātis, f. dob, vijek, vrijeme stvoriti mimo, prestići, proći; propustiti ălĭbi drugdje, na drugom mjestu hērēdĭtas, -ātis, f. baština, prŏfānus, 3 svjetovan; bezbožan; as, assis, m. as, rimski bakreni nasljedstvo opak, zlokoban novac hŏnestus, 3 častan, štovan, quŏt koliko caedo, 3. cĕcīdi, caesum sjeći, ugledan recte upravo, ravno; ispravno, ubiti invĭdeo, 2. vīdi, vīsum zavidjeti dobro cĕlĕrĭtas, -ātis, f. brzina, hitrost iucundus, 3 ugodan, krasan sēro kasno, prekasno cĭtŏ brzo, hitro lăbōriōsus, 3 marljiv, radin; sŏlĭdus, 3 čvrst, postojan; cio, cognōmen, -mĭnis, n. porodično mukotrpan, mučan, težak čitav ime, nadimak lentus, 3 žilav, vitak, gibak; spor, somnus, -i, m. san crās sutra trom; blag; miran tăcĭtus, 3 koji šuti, nijem; tih, dēmo, 3. dempsi, demptum longe daleko, nadaleko; sasvim, skrovit skinuti, ukloniti; oduzimati posve tandem konačno, na kraju descendo, 3. scendi, scensum mĕdĭcus, -i, m. liječnik tĭtŭlus, -i, m. naslov; natpis; čast silaziti, spuštati se mentum, -i, n. podbradak, brada tollo, 3. (sustŭli, sublātum) dēsĭlio, 4. sĭlui, sultum skočiti nescio, 4. ii/īvi, ītum ne znati, ne podići, uništiti, ukloniti, ukinuti dolje umjeti tŏtiens/tŏties toliko puta dēsum, dēesse, dēfui ne biti tu, obsīdo, 3. sēdi, sessum osvojiti, transĭlio, 4. sĭlui/sĭlīvi, – nedostajati; non dēsum biti tu opsjesti preskočiti dīmĭdium, -ii, n. pola, polovica parco, 3. pĕperci, parsum vērum, -i, n. istina discordia, -ae, f. nesloga, razdor štedjeti nekoga: Dat.; oprostiti; ēmĭco, 1. cui, cātum sinuti, suzdržavati se

104 X GRAECIA CAPTA...

Acădēmīa, -ae, f. De scholis notissimis ad philosophiae disciplinam in Graecia akademija, filozofska škola u Ateni Apud Graecos clarissimi atque doctissimi philosophorum erant Plato et Aristoteles. Nomen āēr, āĕris (Acc. āĕra) m. Platonis, insignis philosophi, ab humeris latioribus ortum est. Aristoteles, Nicomachi zrak ﬁlius, Stagiris in Macedonia natus, Peripateticorum princeps, erat discipulus Platonis. Ăristŏtĕles, -is, m. Aristotel, Celeberrima Academia erat ambulacrum nemorosum ab Athenis non longe distans, ubi grčki filozof Ăthēniensis, -e atenski Plato apud magnam frequentiam discipulorum philosophabatur, sicut et Aristoteles bŭcōlĭcus, 3 bukolski, in Lycio et Zeno in Porticu Stoicorum. Lycium erat gymnasium celeberrimum iuxta pastirski Athenas, in quo Aristoteles frequentissimo auditorio philosophiam docebat. Fuit et aliud, carmen, -mĭnis, n. pjesma, recentior Lycium, Ciceronis enim gymnasium in fundo Tusculano, quod nomine scholae ep; rimovana molitva Aristotelis vocabatur. Qui erat notior, Plato an Aristoteles, non facile dices. cōmoedia, -ae, f. komedija doctrīna, -ae, f. nauk, nomen ortum est ab (orior, 4.) - ime je nastalo po (dobio je ime po), in quo - u kojem, quod znanje, učenost - koje, qui - koji, non facile dices - teško je reći eclŏga, -ae, f. ekloga, bukolska pjesma ĕlĕgiăcus, -i, m. elegičar, elegijski pjesnik ĕpĭcus, 3 epski ĕpĭgramma, -ătis, n. epigram; natpis Graecus, 3 grčki, koji se KOMPARACIJA PRIDJEVÂ odnosi na Grčku ili joj pripada Graeci, -ōrum, m. Grci Što je komparacija? Navedite neke primjere komparacije u hrvatskome. hērōĭcus, 3 herojski, epski Koliko stupnjeva ima komparacija i koji su? Hŏmērus, -i, m. Homer lўrĭcus, -i, m. liričar, lirski Ima li pridjeva koji se ne mogu stupnjevati? Mogu li drugi i treći stupanj pjesnik imati manju količinu označenog svojstva od prvog stupnja? părăphrăsis, -is, f. parafraza, opis Pridjevi koji izriču neko svojstvo (qualĭtas), zovu se kvalifikativnima i imaju sposobnost phĭlŏsŏphus, -i, m. filozof komparacije (comparatio). Količinu (quantĭtas) toga svojstva izriče kategorija stupnja Plăto, -ōnis, m. Platon, (gradus), koju imaju i hrvatski pridjevi: pozitiv (gradus positīvus), komparativ (gradus grčki filozof poēsis, -is, f. poezija, comparatīvus) i superlativ (gradus superlatīvus). pjesništvo poētĭcus, 3 poetski, Valja imati na umu da, kako u hrvatskome tako i u latinskome, nemaju svi pridjevi pjesnički sposobnost stupnjevanja. Prema tome, postoje komparabilni i nekomparabilni pridjevi. scaena, -ae, f. scena, U latinskom su nekomparabilni pridjevi koji izriču: kazalište, pozornica a) podrijetlo i pripadnost, npr. patrius, 3 očinski; Latinus, 3 latinski; trăgĭcus, 3 tragički, tragedijski b) tvar, npr. ferreus, 3 željezan; lapideus, 3 kamen; c) vrijeme, npr. aeternus, 3 vječan; hodiernus, 3 današnji; d) tjelesne nedostatke, npr. claudus, 3 hrom.

Komparativ obično prevodimo komparativom, a superlativ superlativom (premda ne uvijek, o čemu v. niže).

105 VJEŽBE 1. Koji se od navedenih pridjeva stupnjuju? Ako se ne stupnjuju, zašto? Kojoj klasi pripada svaki od njih? elegans, -ntis biran, fin audax, -acis hrabar, srčan Aeolius, 3 eolski nebulosus, 3 maglovit, mračan anilis, -e bablji, starački garrulus, 3 brbljav, jezičav argutus, 3 živahan, duhovit lyricus, 3 lirski annalis, -e godišnji latus, 3 širok elegiacus, 3 elegijski Graecus, 3 grčki felix, -icis sretan miser, -era, -erum jadan, tužan, nesretan scaenicus, 3 kazališni calvus, 3 ćelav flavus, 3 žut, plav mobilis, -e gibljiv, pomičan festivus, 3 svečan epicus, 3 epski Atheniensis, -e atenski mollis, -e nježan, tih, mek

Komparativ u N. jed. završava na -iŏr (muški i ženski rod), -iŭs (srednji rod), a sklanja se po trećoj deklinaciji s osnovom na suglasnik. Oblik za muški i ženski rod (clariŏr) deklinira se kao imenice 3. deklinacije na -ŏr, -ōris (N. clariōr ≈ oratŏr G. clariōris ≈ oratōris), a srednji rod završava na -us, -ōris (deklinira se kao tempus, -ŏris, s tom razlikom da je u komparativu -ō- dugo, po analogiji s muškim i ženskim rodom): Jednina Množina m., f. n. m., f. n. N. V. clariōr clārius clariōres clariōra A. clariōrem D. clariōri clariōri clariorĭbus clariorĭbus Ab. clariōre/-i clariōre/-i G. clariōris clariōris clariōrum clariōrum

Superlativ se sklanja kao pridjev prve klase na -us, -a, -um (cervus celerrimus, navis celerrima, opus celerrimum).

Tzv. pravilna komparacija Postoji nekoliko načina na koji pridjevi mogu tvoriti komparativ i superlativ. Tvorba koja se javlja kod najvećeg broja pridjeva obično se naziva ‘pravilnom’ komparacijom.

1. Komparativ Genitivu jednine muškog roda pozitiva ukloni se -ī (pridjevi 1. klase) ili -is (pridjevi 2. klase) te doda -iŏr ( za muški i ženski), -iŭs (za srednji) rod.

Pozitiv G. jed. m. Komparativ m./f. Komparativ n. clarus, 3 slavan clar-ī clariŏr, slavniji, slavnija clariŭs slavnije pulcher, -chra, -chrum lijep pulchr-ī pulchriŏr pulchriŭs miser, -ĕra, -ĕrum bijedan misĕr-ī miseriŏr miseriŭs acer, -ris, -re oštar, ljut acr-ĭs acriŏr acriŭs brevis, -e kratak brev-ĭs breviŏr breviŭs felix, -īcĭs sretan felīc-ĭs felīciŏr feliciŭs sapiens, -ntĭs mudar sapient-ĭs sapientiŏr sapientiŭs

106 VJEŽBE 2. Napišite komparative navedenih pridjeva. fabulosus, 3 glasovit ______facilis, -e lak ______fallax, -acis lažan ______faustus, 3 sretan ______ferox, -ocis srčan, divlji ______fervens, -ntis usijan ______fidelis, -e vjeran ______fortis, -e snažan ______

3. Prevedite tekst. Stupnjujte iz njega pridjeve koji se mogu stupnjevati.

Bubulcus

Bubulcus est pastor boum vel armentarius seu custos gregum armentalium. Bubulci diversi sunt: duri, tardi, pauperes, miseri, rustici, egentes, infelices, pannosi, hirsuti, inculti etc. Bubulci iuvencos seu vitulos et iuvencas errantes campis et nemoribus custodiunt. Ovidius lepide cecinit: ‘... bucolicis iuvenis luserat modis ...’. Ita bubulcus carmini bucolico nomen dedit.

4. Od pridjeva i odgovarajućih imenica napravite sintagmu i napišite njihove komparative u N. jed. silvester, -tris, -tre šumovit Cynicus,-i, m. kinik ______difficilis, -e težak poēsis, -is, f. pjesništvo ______ingens, -ntis golem, velik mons,-ntis, m. brdo, planina ______mordax, -acis zajedljiv mathematica, -ae, f. matematika ______mirabilis, -e divan, izvanredan scaena, -ae, f. pozornica ______ornatus, 3 ukrašen theatrum, -i, n. kazalište ______

5. Upišite tražene oblike sintagmi iz gornjega zadatka, s pridjevom u komparativu. A. jed. Ab. jed. A. mn.

2. Superlativ Superlativ se tvori na jedan od tri načina: a) Superlativ na -rĭmus (m.), -rĭma (f.), -rĭmum (n.) Svi pridjevi koji u N. jed. muškog roda pozitiva završavaju na -er, pripadali oni 1. ili 2. klasi, superlativ tvore dodavanjem završetka -rĭmus, 3 tom nominativu jednine. Pozitiv N. jed. m. Superlativ miser, -ĕra, -ĕrum bijedan miser miserrĭmus, 3 pulcher, -chra, -chrum lijep pulcher pulcherrĭmus, 3 acer , -ris, -re oštar, ljut acer acerrĭmus, 3 b) Superlativ na -lĭmus (m.), -lĭma (f.), -lĭmum (n.) Sljedeći pridjevi druge klase na -ĭlis, -ĭle tvore superlativ tako da u G. jed. pozitiva odbace -ĭs i dodaju -lĭmus, 3. Pozitiv G. jed. m. Superlativ facĭlis, -e lak facĭl-is facillĭmus, 3 difficĭlis, -e težak difficĭl-is difficillĭmus, 3 simĭlis, -e sličan simĭl-is simillĭmus, 3 dissimĭlis, -e različan dissimĭl-is dissimillĭmus, 3 107 humĭlis, -e nizak himĭl-is humillĭmus, 3 gracĭlis, -e tanak gracĭl-is gracillĭmus, 3 Ostali pridjevi na -ĭlis, -ĭle tvore superlativ pomoću završetka -lĭmus, 3. (utĭlis koristan - utilissĭmus, nobĭlis plemenit nobilissĭmus). c) Superlativ na -issĭmus (m.), -issĭma (f.), -issĭmum (n.) Ostali pridjevi iz ove skupine tvore superlativ tako da se u G. jed. muškog roda pozitiva odbaci -ī ili -ĭs i doda -issĭmus, 3. Pozitiv G. jed. m. Superlativ clarus, 3 slavan clar-i clarissĭmus, 3 brevis, -e kratak brev-is brevissĭmus, 3 felix sretan felīc-is felicissĭmus, 3 săpiens mudar sapient-is sapientissĭmus, 3

Komparacija složenih pridjeva Pridjevi složeni s -dĭcus, -fĭcus i -vŏlus tvore komparativ i superlativ pomoću nazalnog infiksa -n-: magnifĭcus, 3 veličanstven magnificentior, -ius veličanstveniji magnificentissĭmus, 3 najveličanstveniji

VJEŽBE 6. Od zadane imenice i pridjeva napravite sintagme u zadanim padežima s komparativom pridjeva. a) longus, 3 dug : paragraphus, -i, f. paragraf D. jed. m. ______f. ______n.______b) alacer, -cris, -cre živahan : Pegasus, -i, m. Pegaz D. mn. m. ______f. ______n.______c) nocens, -ntis, -ntisis škodljiv : Lerna, -ae, f. Lerna A. jed. m. ______f. ______n.______d) similis, -e sličan : dialectus, -i, f. narječje A. mn. m. ______f. ______n.______e) horribilis, -e strašan : Medusa, -ae, f. Meduza G. jed. m. ______f. ______n.______f) gravis, -e težak, nakrcan : paraphrasis, -is, f. opis G. mn. m. ______f. ______n.______

7. Ispravite grešku u obliku pridjeva (imenica je ispravno napisana) i potom upišite stupnjeve koji nedostaju u istom padežu, rodu i broju. Pozitiv Komparativ Superlativ lat. ______notissimum comoedias hrv. ______lat. ______pulchriores eclogam ______hrv. ______lat. eruditum physico ______hrv. ______lat. ______dissimiliorum atomos ______hrv. ______lat. ______ferocissimae Medeam hrv. ______lat. ______benevolioris hominis ______hrv. ______

108 8. Prevedite na latinski navedene sintagme: najhrabrije braće blizanaca ______djela poznatijih filozofâ ______u najužem tjesnacu ______škola bez učenijih stoikâ ______o najstrožim Drakonovim zakonima ______

GRČKI ALFABET ΑαΒβГγΔδΕεΖζ alpha beta gamma delta e psilon zeta ΗηΘθΙιΚκΛλΜμ eta theta iota cappa lambda my Malo slovo sigma piše se na Ν ν Ξ ξ Ο ο Π ̟ Ρ ρ Σ σ, ̋ kraju riječi ̋, a inače σ. ny xi o micron pi rho sigma ΤτΥυΦφΧχΨψΩω tau y psilon phi chi psi o mega

Evo riječi iz uvodnoga teksta, koje su preuzete iz grčkoga u latinski, na oba jezika:  philosophus  Stagira  Zeno  Peripateticus  Plato  Academia  Stoicus  gymnasium  Aristoteles  Athenae  Macedonia  schola  Nicomachus  Lycium

Napomene o čitanju grčkog alfabeta: - γ se ispred guturala čita [n]: γγ [ng], γκ [nk], γχ [nh], γξ [nks]: λάριγξ [lárinks]; - σ se isred β, γ, δ i μ čita [z]: σβέννυμι [zbénnümi]; - mali znak jota ispod dugih vokala (iota subscriptum) ne izgovara se: ᾠδή [odé]; - dvoglasnici su: αι [ai], ει [ei], οι [oi], αυ [au], ευ [eu], ηυ [eu], υι [üi], ου [u]: οὐδέν [udén]; - ako riječ počinje vokalom, na tom vokalu stoji hak (spirĭtus). On može biti oštar (asper, ῾, izgovara se [h]) ili tih (lenis, ᾽, ne izgovara se): ἑ̟τά [heptá], ἀ̟όστροφο̋ [apóstrofos]. Ako riječ počinje s ρ, na njemu stoji oštri hak, koji se ne izgovara: ῥέω [réo]. Kod velikih slova hak stoji lijevo od slova: ᾽Αθῆναι [athénai]; - naglasak može biti oštar (accentus acūtus, ΄), zavinut (a. circumflexus, ῀), i težak (a. gravis, `). Kod dvoglasnika se naglasak, kao i hak, piše na drugom članu, a izgovara se na prvom: εὖ [éu].

Deklinacija grčkih riječi preuzetih u latinski

Neke posuđenice iz grčkoga mogu zadržati grčke padežne morfeme. Ipak, najčešće preuzimaju latinske padežne mofeme, dok neke imenice mogu imati i jedne i druge. Ovo su česti tipovi takvih imenica:

1. deklinacija: a. Imenice ženskog roda na -ē (musice, grammatice, rhetorice, Niobe, Calliope...) b. Imenice muškog roda na -ās (Aeneas, Leonidas, Epaminondas...) c. Imenice muškog roda na -ēs (Orestes, Anchises, Atrides, sophistes...) a. b. c. N. Aeneas Orestes Množina imenica preuzetih iz musice / musica V. Aenea Oreste grčkoga ima latinske padežne morfeme (npr. epitome A. musicen / musicam Aenean / Aeneam Oresten ima množinu epitomae, D. Aeneae Orestae musicae epitomas...) Ab. musice / musica Aenea Oreste G. musices / musicae Aeneae Orestae 109 2. deklinacija: a. Imenice muškog i ženskog roda roda na -os (Delos) b. Imenice srednjeg roda na -on (Ilion) c. Imenice muškog roda na -eus (Orpheus) a. b. c. N. Delos / Delus Orpheus V. Dele Ilion / Ilium Orpheu A. Delon / Delum Orphea / Orpheum D., Ab. Delo Ilio Orpheo G. Deli Ilii Orpheos / Orphei

3. deklinacija: a. Imenice ženskog roda na -is (genitiv -eos/-is, poēsis) b. Imenice muškog roda na -es (genitiv -i/-is, Achilles) Mnoge riječi grčkoga podrijetla u A. jed. mogu a. b. imati grčki padežni morfem -a (aēr, A. aĕra; Salamis, A. Salamina; Hector, A. Hectora) N. Achilles poēsis V. Achille / Achilles U naslovima latinskih knjiga riječi preuzete iz A. poēsin / poēsim Achillen / Achillem grčkoga često zadržavaju grčke padežne morfeme, D. Achilli poēsi u G. mn. (Bucolicōn libri Knjige pastirskih Ab. Achille pjesama, Georgicon libri Knjige ratarskih G. poēseos / poēsis Achilli / Achillis pjesama, Epigrammatōn libri Knjige epigrama, Metamorphoseōn libri Knjige pretvorbi)

Uz te imenice javljaju se i imenice ženskog roda na -is (G. jed. -ĭdis) i -as (G. jed. -ădis), koje mogu u G. jed. imati bilo latinski bilo grčki padežni morfem (Aeneis, G. Aeneidis / Aeneidos; Pallas, G. Palladis / Pallados), dok ostale padeže tvore kao i ostale imenice latinske treće deklinacije (A. jed. Aeneidem, Ab. jed. Pallade).

VJEŽBE 9. Napišite grčkim alfabetom pojmove: musice ______poēsis ______lyricus ______epicus ______ecloga ______elegiacus ______comoedia ______tragicus ______

10. Prevedite. De Niobe

Manto, Tiresiae filia, Nioben, felicissimam Thebanorum reginam, aliasque mulieres Thebanas monuit dicens: ‘Cito hostiam in honore Latonae pinguem offerte!’ Nihilominus, Niobe verbis prophetidis parere noluit, sed respondit: ‘Latona tantum Apollinem et Dianam peperit, ego habeo proles numerosiores quam dea.’ Apollo et Diana tantam superbiam poena gravissima damnaverunt atque septem Niobes filios totidemque filias sagiis confecerunt. Niobe vero gravissimo maerore et lacrimis contabescens in rupem corpus mutavit.

11. Dopunite imenima sudionikâ prema priči o Orfeju i Euridici i prevedite. Eurydice ______uxor erat. Serpens latens in herba ______momordit. Orpheus autem ______mortem aegerrime ferens, accepit citharam et inferos adiit. Ibi carmine ______suavissimo Plutonem et Proserpinam demulsit. Propterea ______permisit ______uxorem ab inferis reducere.

110 ______aegerrime - superlativ od aegre (prilog) - Da biste lakše riješili zadatak, potražite neku knjigu koja se bavi grčkim mitovima (npr. Zamarovský, Vojtech: Junaci antičkih mitova - leksikon grčke i rimske mitologije, Školska knjiga, Zagreb) i pročitajte mit o Orfeju.

12. Upišite ostale oblike padeža u jednini. N. A. Ab. V. G. grammatice Anchise lampas Mida Marathon mathesis

13. Prevedite izraze: izložila je najkraću sintezu ______teži dijelovi sintakse ______u najduljim pjevanjima Georgika ______opjevao je razoreni Ilij ______u spjevu je spomenuo Helenu ______

SINTAKSA KOMPARATIVA I SUPERLATIVA

U svakoj komparaciji uspoređujemo dvije ili više stvari. Jedna od njih ima neko svojstvo u većoj mjeri negoli druga. Ta je druga stvar, dakle, polazna točka u odnosu na koju dajemo svojstvo prvoj. Npr. u rečenici Grci su bili bolji filozofi od Rimljana. rekli smo za Grke da imaju svojstvo da su bolji filozofi, ali samo u odnosu na Rimljane (nismo govorili npr. o Nijemcima, Hrvatima ili košarkašima). Zato su ‘Rimljani’ polazište usporedbe. U hrvatskome polazište usporedbe stoji u obliku od + genitiv, nego s nominativom ili nego sa zavisnom rečenicom: Rimljani su izborili veće pobjede od Grka / nego Grci. Rimljani su od Grka preuzeli više književnih oblika nego što su ih sami iznašli. Polazište usporedbe sa superlativom može doći u oblik od + genitiv, ali i u druge prijedložne izraze i perifraze: Tko može tvrditi da su grčki mitovi od svih mitova najzanimljiviji? Grci su svojedobno bili najbrojniji među kolonizatorima Italije. Najslavniji su epovi u antici bili Ilijada i Odiseja.

U latinskome kod komparativa polazište usporedbe najčešće poprima sljedeće forme: - quam (usporedba Copiosior est lingua Graecorum quam nostra. (cf. Cicero) Bogatiji je jezik Grkâ dvije stvari, usp. nego naš. Verbi enim controversia iam diu torquet Graeculos homines contentionis hrv. ‘nego’) cupidiores quam veritatis. (Cicero) Naime, neslaganje oko naziva već dugo muči Grčiće, ljude željnije nadmetanja nego istine. - Ab. Quis Aristotele nervosior, Theophrasto dulcior? (Cicero) Tko je (izrazom) krepkiji od Aristotela, slađi od Teofrasta? - quam + zav. reč. Nullus tunc erat locus Athenis honestior quam qui Miltiaden habuerat. (Seneca Maior) Nijedno mjesto nije tada u Ateni bilo poštovanije od onoga koje je imalo Miltijada. 111 Kod superlativa polazište usporedbe također može biti u više oblika. Ovo su neki: - G. Rhetor comes Heliodorus, | Graecorum longe doctissimus. (Horatius) Suputnik mi je bio retor Heliodor, daleko najučeniji od Grka. - ex + Ab. Caelitum societate nobilissima ex feminis Sibylla fuit, ex viris Melampous apud Graecos, apud Romanos Marcius. (Plinius Maior) Po zajedništvu s nebesnicima najplemenitija je bila od žena Sibila, a od muškaraca među Grcima Melampod, među Rimljanina Marcije.

Elativna poraba superlativa i komparativa Često se u tekstovima nalazi superlativ koji ne izriče usporedbu, već samo intenzifikaciju značenja. Kod takvoga superlativa nema polazišta usporedbe. Takav superlativ nazivamo elativnim (elatīvus) i prevodimo ga s veoma + pozitiv i sl., npr. Plato numerosissima opera scripsit. Platon je napisao vrlo brojna djela. NB: Elativno se značenje može postići i prilozima admŏdum, valde ispred pozitiva ili prefiksima prae-, per-: admodum bonus vrlo dobar, valde senex prilično star, praealtus previsok, permagnus prevelik. Omnia praeclara rara. (Cicero) Sve je predivno rijetko.

Isto tako, ni komparativ ne mora uvijek izricati usporedbu dviju stvari, već samo naglašavati neko svojstvo: error gravior prilično teška greška, oratio subtilior dosta istančan govor. Antiqui Graeci naturā aptiores ad bonas artes erant. Stari su Grci po prirodi bili prilično skloni lijepim umijećima.

VJEŽBE 14. Dopunite rečenice. Demosthenes fuit______omnium oratorum. (eloquens) Demosthenes fuit______inter ______. Demosthenes fuit______ex ______. Pericles, strategus Atheniensis, ______quam Aristides erat. (clarus et prudens) Pericles, strategus Atheniensis, ______Aristide erat.

15. Dopunite, prevedite i prepričajte. De Europa

Europa, Cadmi soror, ﬁlia Agenor__, regis Sidonis et Tyri in Phoenicia, virgo pulcherrim__ erat. Ob pulchritudin___ Iuppiter sub forma bovis puell__ rapuit et trans mare in Cret__ transtul___ atque ex Europ__ ﬁlium Mino__ suscepit. Poētae ceterique scriptor___ Europam pulchram, venust__, formosam, Tyriam appellaba___. Plinius Maior scrib__ ‘de Europ__, altrice victoris omnium genti___ populi longeque terrarum pulcherrim__’, Asiae et Afric__ non magnitudine sed virtute comparabili.

16. Prevedite. Sunt quidam [postoje neki] Epicurei paulo timidiores contra convicia vestra, sed tamen satis acuti. (Cicero) ______Hominum nostrorum prudentiam ceteris omnibus et maxime Graecis antepono. (Cicero) ______Vita militum Graecorum durior ac periculosior quam civium erat. ______

112 17. Prevedite. Poēsis

Poētae ﬁctio poēsis dicitur; poēma vero proprie est quod eﬃngitur, sive opus ipsum poētae. Ars poētica etiam ars Apollinea vel Phoebea appellatur. Veterum poētarum celeberrimi epici vel heroici erant: Homerus inter Graecos (cui Smyrna patria, regio Maeoniae, fuit) et Vergilius apud Romanos, patriā Andinus, non procul a Mantua. Deinde Pindarus, patriā Thebanus, princeps inter lyricos Graecos; item Q. Horatius Flaccus, patriā Venusinus, clarissimus ex Romanis poētis. Inter elegiacos apud Romanos Tibullus erat elegantior et argutior, Propertius audacior, Ovidius autem ingeniosissimus omnium. Tragici notissimi sunt Graecorum Aeschylus et Sophocles, ambo patriā Athenienses, Romae vero Seneca, natione Hispanus.

quod - ono što, cui fuit - koji je imao (mihi est - imam; D + est - imati).

18. Kako glase traženi padežni oblici komparabilnih pridjeva iz prethodne Kod uspoređivanja vježbe? dvaju svojstava, u latinskom su oba komparativ superlativ pridjeva / priloga u A. jed. G. mn. D. jed. A. mn. komparativu, dok su u hrvatskome oba u pozitivu (Felicior quam sapientior est. Više je sretan negoli pametan.) 19. Prevedite. U Ateni su se nalazili najznamenitiji Fidijini kipovi. ______Od svih proročišta najpoznatije je bilo Apolonovo u Delfima. ______Odisejeva je supruga Penelopa bila veoma vjerna i razborita. ______Najteže su ratove Grci vodili s perzijskim kraljem Kserksom. ______Solonovi su zakoni bili najmudriji, a Drakonovi najokrutniji. ______

20. Prevedite.

Viri fortissimi apud Homerum

Homerus, ut scitis, non solum veterrimus, verum etiam clarissimus fuit poētarum Graecorum. In Iliade et in Odyssea exempla pulcherrima fortitudinis et constantiae et patientiae invenimus. Achilles fortissimus et celerrimus omnium Graecorum appellatur. Patroclus comes ﬁdelissimus Achillis erat. Omnium Troianorum Hector erat audacissimus. Nemo acrior ingenio erat Ulixe. Sapientissimus autem omnium erat Nestor.

21. Recite sve stupnjeve (pozitiv, komparativ i superlativ) pridjevâ iz prethodne vježbe.

22. Prevedite rečenice,čenice,enice,, a potom izrecite usporedbu na drugi način.drugi način. Carmen omnibus deliciis est carius. ______Exegi monumentum aere perennius. (Horatius)(Horatius). ______113 iucundioraetas senectute. senectute.senectute.senectute.. Iuventus iucundior aetas senectute. Star ______priscus, 3 drevan, ______starinski, star (nešto Musice est dulcior quam epistolae. što pripada drevnom ______vremenu /primus/) ______antīquus, 3 prijašnji, prošli, starinski, star, Mathematica et physica et philosophia possunt faciliores esse carminibus. drevan (nešto što je ______postojalo prije /ante/, a ______sada više ne postoji) vĕtus, -ĕris ostario, star, 23. Prevedite izreke i izraze. oslabio, potrošen Omnia nunc vetustissima olim nova fuēre. (nešto što traje mnogo godina) ______vĕtustus, 3 star, starinski, Gravissimum est imperium consuetudinis. drevan (nešto što dugo ______traje, pa je zadobilo Oculi avariores sunt quam venter. poštovanje) ______obsŏlētus, 3 ostario, Acerrima proximorum odia. ______istrošen, pohaban (nešto potrošeno, što je Malum malo aptissimum. ______izgubilo vrijednost) Albo corvo rarior. ______sĕnex, sĕnis; grandis Croeso divitior. ______nātu; aetāte Iro pauperior. ______prōvectus, 3 star, Paxillo nudior. ______starovječan, ostario (samo o ljudima) maior, -ōris stariji (osoba 24. Transliterirajte grčki tekst i pokušajte ga pročitati. Tko je Filipov sin? Jesu koja je živjela prije li se Filipove želje ostvarile? neke druge); maiōres, -um pretci Lierae Philippi Magni ad Aristotelem philosophum maior nātu stariji (osoba koje je rođena prije Philippus Aristoteli salutem dicit. nekoga drugoga) : Filium mihi genitum scito. Quod equidem dis habeo gratiam, non minor natu mlađi proinde quia natus est, quam pro eo, quod eum nasci contigit temporibus ănīlis, -e starački, bablji vitae tuae. Spero enim fore, ut eductus eruditusque a te dignus exsistat sĕnīlis, -e starački, oronuo, ishlapio et nobis et rerum istarum susceptione.

              (Gellius)

______

Filip pozdravlja Aristotela. Znaj da mi se rodio sin. Doista, vrlo sam zahvalan bogovima, ne toliko zbog toga što se rodio, koliko zbog toga što je imao tu sreću da se rodi u tvoje vrijeme. Nadam se, naime, da će od tebe odgojen i obrazovan postati dostojan i nas i preuzimanja ove države.

114 NEPOTPUNI GLAGOLI

1. Ovi se glagoli redovito upotrebljavaju samo u nekim oblicima, dok se njihovi ostali oblici rabe rijetko ili nisu pronađeni u sačuvanim tekstovima, pa se obično umjesto njih u prikazima paradigmi ostavljaju praznine: aio kažem, tvrdim: inquam kažem: Jednina Množina ante Lice 1. 2. 3. 1. 2. 3. aio ais ait - - aiunt Prezent inquam inquis inquit -- inquiunt aiēbam aiēbas aiēbat -- aiēbant Imperfekt -- inquiēbat --- - - ait - - - Perfekt - - inquit ------Futur I. - inquies inquiet ---

2. Sljedeći su glagolski oblici djelomično izgubili svojstva glagola, te se rabe kao uzvici. Svi su osim quaeso po postanku imperativi: a)quaeso molim, quaesŭmus molimo (ublažava zapovijed) b)salve! salvēte! zdravo! c)vale! valēte! zdravo! (pozdrav pri rastanku i na kraju pisma) d)ave! budi pozdravljen! avēte! budite pozdravljeni! (pozdrav pri sastanku i rastanku) e)age! agĭte! deder! hajde! f) cedo! daj! cette! dajte! g) apăge! gubi se! nosi se!

VJEŽBE 25. Prevedite. Cicero habens orationem in Verrem: ‘Latronem, latronem’, inquit, ‘non Položaj glagola inquit praetorem in Siciliam misistis!’ Glagol inquit nikad se ne Ennius poēta ait: ‘Amicus certus in re incerta cernitur.’ nalazi ispred upravnoga ______govora, nego nakon ______njegova početka, tj. prekida ______ga, a često se prevodi kao In fine epistolae scripsit Cicero: ‘Vale, mi Tiro, vale et salve!’ da je ispred njega. ______

26. Korisne fraze. tristioribus diebus sepono - čuvam za crne dane egentissimus sum - umirem od gladi plenissimis velis navigo - plovim punim jedrima frigidior brumā - hladan kao led

27. Prevedite. Usred dana Diogen je idući ulicom nosio u ruci upaljenu svijeću. Pristupiše mudracu učenici i rekoše: ‘Zdravo, učitelju; već je podne. Hajde, reci nam razlog: zašto još nosiš upaljenu svijeću?’ Diogen pak odgovarajući reče: ‘Tražim čovjeka.’ ______Atenjani su s Peloponežanima vodili vrlo teške ratove. ______Mudrac reče: ‘Svaki je posao vrlo mrzak lijenom čovjeku.’ ______115 28. Prevedite.

De Mida et Platone

Midae puero dormienti formicae in os grana tritici congesserunt. Parentes interrogantes augures aiunt: ‘Quorsum prodigium tendet?’ Augur respondens: ‘Puer omnium mortalium’, inquit ‘ditissimus erit.’ Nec vana praedicatio exstitit: nam Midas opes cunctorum regum permagna abundantia pecuniae antecessit. De Platone quoque incredibile prodigium fabulā narrabatur et, mehercle, multo mirabilius. Dum parvulus in cunis dormiebat, apes mel dulcissimum in infantis labellis inseruerunt. Interpres prodigiorum parentibus Platonis ait: ‘Parvulus perdulcis eloquii suavitatem pronuntiabit.’ Apes enim non ﬂore thymorum in colle Hymeo, sed doctrinā Musarum per colles Heliconios nutriebantur. Valerius Maximus: ‘Ideo Midae’ inquit, ‘formicis apes Platonis antepono quia vaticinium apium insignius fuit. Formicae enim felicitatem caducam et fragilem, apes contra solidam et aeternam portenderunt.’

vana exstitit - pokazalo se ispraznim

29. Ispravite greške. Demosthenes orator erat clarior quam Cicerone. ______Caesar inquit: ‘Etiam tu, mi fili!’ ______Simia est omnium animalium similissima homini. ______Poēta, cum venit ad amicum, dixit: ‘Vale!’ ______Interdum ver est frigidior hiemis. ______Amicus verus utilissimus quam frater germanus est. ______

30. Transkribirajte grčke riječi iz teksta. Dopunite prijevod. O kojim geometrijskim pojmovima tekst govori? Koji današnji nazivi dolaze od pojedinih grčkih i latinskih riječi?

Quid geometrae dicant , quid Što ______nazivaju , što , quid , quid ; , što , a što ; kojim se quibusque ista omnia Latinis vocabulis latinskim riječima sve to naziva appellentur

Figurarum, quae geometrae  Oblikâ, koje ______, appellant, genera sunt duo, ‘planum’ et ______dvije ______: ‘planum - ‘solidum’. Haec ipsi vocant   geometrijski lik’ i ‘solidum - geometrijsko . ‘Planum’ est, quod in duas partis tijelo’. Njih zovu   . solum lineas habet, qua latum est et qua ‘Geometrijski lik’ je ono što ima crte ______longum: qualia sunt triquetra et quadrata, quae _ u dva pravca po duljini i po širini; takvi su in area fiunt, sine altitudine. ‘Solidum’ est, trokuti i kvadrati, koji nastaju u ravnini, bez quando non longitudines modo et latitudines ______. ‘Geometrijsko tijelo’ jest kada ___ planas numeri linearum efficiunt, sed etiam ______ne tvore samo ______extollunt altitudines, quales sunt ferme metae i ______, nego također ______triangulae, quas ‘pyramidas’ appellant, vel ______; takve su otprilike trokutaste mete, koje qualia sunt quadrata undique, quae  ______’piramidama’, ili kakvi su predmeti sa illi nos ‘quadrantalia’ dicimus. ... ‘Linea’ svih strana četvrtasti, koje ______, autem a nostris dicitur, quam  a mi ‘kocke’. ... ‘Crtom’ pak naši zovu ono što Graeci nominant. Eam M. Varro ita definit: ______. Nju Marko Varon ‘Linea est’ inquit ‘longitudo quaedam sine ______: ‘Crta je svojevrsna ____ latitudine et altitudine.  autem ______bez ______i ______.’ Euklid pak brevius praetermissa altitudine: ‘’ to izriče kraće, ne spominjući visinu: ‘ inquit ‘est ’, quod exprimere je ’; taj se izraz ne može ____ uno Latine verbo non queas, nisi audeas dicere ______jednom ______riječju, osim ako se ‘inlatabile’ (Gellius) odvažiš ______’inlatabile’. 116 ăbundantia, -ae, f. obilje, izobilje firmus, 3 postojan, siguran, permitto, 3. mīsi, missum admŏdum vrlo, veoma, poprilično pouzdan, trajan, utemeljen prepuštati, povjeravati; ăge! ăgĭte! deder! hajde! flāvus, 3 žut, plav; zlatokos ostavljati antĕcēdo, 3. cessi, cessum frăgĭlis, -e lomljiv, krhak; nestalan pinguis, -e debeo, tust; plodan, prestizati, nadmašivati, frĕquens, -ntis mnogobrojan, pun rodan nadilaziti nekoga: Acc./Dat.; naroda; napučen prŏcul daleko, nadaleko odlikovati se grānum, -i, n. zrno prōles, -is, f. potomak, dijete; aptus, 3 prikladan horrĭbĭlis, -e strašan, grozan, naraštaj ăvē! ăvēte! budi(te) strahovit proprie svaki za sebe, osobno, pozdravljen(i)! zdravo! hostia, -ae, f. žrtva (nekrvna) individualno; upravo brĕvis, -e kratak, nizak; brz; uzak ĭdeo stoga, zato prūdentia, -ae, f. razboritost, cădūcus, 3 padajući, loman, slab; incrēdĭbĭlis, -e nevjerojatan mudrost; iskustvo nepostojan infĕri, -ōrum, m. pokojnici, quŏque također cĕdo! cĕtte! daj! podaj mi! reci! podzemni svijet quorsum kamo, čemu govori! inquam velim, kažem, tvrdim rārus, 3 rijedak celĕber, -bris, -bre slavan, čašćen, insignis, -e znamenit, znatan, rĕdūco, 3. duxi, ductum ponovo poznat poznat, izvrstan uvoditi, voditi natrag confĭcio, 3. fēci, fectum svršiti, interpres, -ĕtis, m. tumač, scio, 4. znati provesti, satrti, oslabiti, istrošiti posrednik, prevodilac scriptor, -ōris, m. pisac, pisar, congĕro, 3. gessi, gestum lăcrĭma, -ae, f. suza tajnik sakupljati, nagomilavati; zgrtati lĕpĭde fino, pristojno; dosjetljivo sĕnectus, -ūtis, f. starost consuētūdo, -dĭnis, f. navika, lĕvis, -e lagan serpens, -ntis, f. zmija običaj; općenje, drugovanje lūdo, 3. lūsi, lūsum igrati se, šaliti sīcut kao što, kako, kao custos, -ōdis, m./f. vratar, čuvar, se sĭmĭlis, -e sličan, nalik stražar maeror, -ōris, m. tuga, žalost subtīlis, -e nježan, fin, istančan diffĭcĭlis, -e težak,žak,ak,, mučan, trudantrudančan,trudanan,trudan, maxĭme ponajviše, osobito, suscĭpio, 3. cēpi, ceptum disto, 1. – , – biti udaljen, poglavito, sigurno prihvaćati, dobivati; poduzimati razlikovati se mīrābĭlis, -e divan, osobit, tardus, 3 spor, kasan dīversus, 3 različit, protivan čudesan, izvanredan tĭmĭdus, 3 bojažljiv, plašljiv, dŭm dok, sve dok mōbĭlis, -e gibljiv, pomičan, oprezan effingo, 3. finxi, fictum pokretan, promjenljiv, tŏtĭdem mn. isto toliko (njih) oblikovati, izraditi, napraviti nepostojan tristis, -e tužan, jadan, nesretan ĕgens, -ntis oskudan, potrebit nōtus, 3 poznat, slavan, cijenjen ŭbi gdje, kad ēlĕgans, -ntis biran, fin, uglađen, nūdus, 3 gol; nenaoružan ŭmĕrus -i, m. rame, pleća; uljudan, pristao, lijep ŏdium, -ii, n. mržnja; ljutnja nadlaktica s ramenom exemplum, -i, n. primjer ōrātio, -iōnis, f. govor; molitva vĕnustus, 3 dražestan, mio, lijep exsto/exto, 1. – , – stršiti, istaći se; pĕcūnia, -ae, f. novac; imovina versus, -ūs, m. stih postojati pĕrennis, -e neprestan, stalan, vērus, 3 istinit, istinski fēlĭcĭtas, -ātis, f. sreća; dobar postojan, vječan uspjeh pĕrīcŭlōsus, 3 opasan, pogibeljan

117 118 XI ARS LITTERARIA

argūmentātio, -iōnis, Cicero orator f. argumentacija, dokazivanje Inter omnes Romanos oratores plurimas auctor, -ōrisris, m. začetnik, doctissimasque orationes Cicero habuit. osnivač; autor, pisac călămus, -i, m. pisaljka od Ciceronis orationum notissimae et optimae trske sunt: quatuor ‘In Verrem’, quatuor ‘In compōno, 3. pŏsui, pŏsĭtum Catilinam’ et quatuordecim ‘In Marcum sastavljati, slagati; pisati Antonium’. Imitans Demosthenem orationes dēclāmo, 1. deklamirati; suas in Antonium inscripsit Philippicas. vikati Ante iudices exposuit pessima facinora Verris distrĭbŭtio, -iōnis, f. razdioba proconsulis in Sicilia atque proconsulem ĕlĕgīa, -ae, f. elegija maximum depeculatorem appellavit. ēlŏquens, -ntis rječit Orationem primam de Catilinae coniuratione ēlŏquentia, -ae, f. rječitost in templo Concordiae ante patres conscriptos, ĕpĭlŏgus, -i, m. epilog, id est senatores, habuit. zaključak 15.1. Ciceron Praeterea Cicero plura opera de arte exordium, -ii, n. uvod, početak oratoria scripsit. Omnis oratio exordium, expōno, 3. pŏsui, pŏsĭtum narrationem, argumentationem et perorationem vel epilogum debet habere. Exordium izlagati, predočavati, est orationis praecipuum fundamentum, super quod narratio sicut paries et petitio velut prikazivati; raspravljati tectum consistunt. fŏlium, -ii, n. list (biljke i knjige) super quod - na kojem gĕōgrăphus, -i, m. geograf, stručnjak u zemljopisu histŏria, -ae, f. povijest; Glagoli nazivanja, smatranja, izabiranja, postavljanja na dužnost i sl. traže u aktivu pripovijest, priča dva akuzativa, a u pasivu dva nominativa (proconsulem depeculatorem appellat histŏrĭcus, -i, m. povjesničar, historiograf - prokonzula naziva pljačkašem; proconsul depeculator appellatur - prokonzul se lēctio, -iōnis, f. javno čitanje naziva pljačkašem). štiva lēctor, -ōris, m. čitatelj, čitač Komparacija s različitim osnovama (‘nepravilna’ komparacija) mĕmŏria, -ae, f. pamćenje; pripovijedanje Kako u hrvatskome glase komparativi pridjevâ ‘dobar’, ‘zao’, ‘velik’, mŏdĕrātio, -iōnis, f. ‘malen’? umjerenost, prava mjera Kako se navedeni pridjevi stupnjuju u modernim jezicima koje znate narrātio, -iōnis, f. (engleski, španjolski, njemački)? pripovijedanje, naracija ōrātōrius, 3 govornički pāgĭna, -ae, f. stranica; Nekim se pridjevima komparativ i superlativ razlikuju od pozitiva ne samo po padežnim bukova ploča morfemima, već i po osnovama. Ta pojava u komparaciji nije isključiva osobina latinskog perceptio, -iōnis, f. jezika, nego je imaju mnogi jezici indoeuropske porodice i većinom je riječ o pridjevima shvaćanje, poznavanje; istoga značenja. U latinskom su to sljedeći pridjevi: sabiranje pŏēma, -ătis, n. pjesma Pozitiv Komparativ Superlativ prōnuntiātio, -iōnis, f. m. / f. n. Prijevod Prijevod izgovaranje (riječi), bonus, 3 dobar melior melius bolji optĭmus, 3 najbolji izgovor, dikcija; javno proglašavanje malus, 3 loš, zao peior peius gori pessĭmus, 3 najgori prōnuntio, 1. izreći, magnus, 3 velik maior maius veći, stariji maxĭmus, 3 najveći deklamirati; izreći parvus, 3 malen minor minus manji, mlađi minĭmus, 3 najmanji multus, 3 mnogi - plus* brojniji plurĭmus, 3 najbrojniji 119 plus pluri, * Komparativ od multus, 3 ima u jednini samo oblike za srednji rod (N. V. A. , D. presudu, proglasiti Ab. plure, G. pluris), dok u množini ima oblike za sva tri roda N. mn. plures (m./f.) i plura quĕrēla, -ae, f. tužaljka (n.). Često se na hrvatski svi njegovi stupnjevi prevode priložno (plurimi homines najviše satўrĭcus, 3 satirički ljudi). Komparativ minus ima genitiv minoris. scrība, -ae, m. pisar Komparativi ostalih navedenih pridjeva imaju potpunu deklinaciju. scriptum, -i, n. pismo, sastavak, spis, pjesma textus, -ūs, m. tekst; tkanje, splet trādūco, 3. duxi, ductum VJEŽBE prevoditi; prenositi, voditi preko 1. Navedite nekoliko pojmova ili fraza što su nastali od stupnjeva gore navedenih trāductio, -iōnis, f. prijevod pridjeva (npr. melioracija < melior). vŏlūmen, -mĭnis, n. svitak; knjiga, poglavlje; zavoj 2. Upišite stupnjeve koji nedostaju u istom padežu, rodu i broju. Komparativ Superlativ Pozitiv optimas (pro) parva meliorem (ante) plurima (ad) maiora malae (causā)

3. Prevedite izraze. najgorim od pjesnika ______čitateljiitatelji boljih elegija ______pjesma s vrlo lošim stihovima ______ispjevao je najvišešee stihova ______prevoditelje gore od izdajnika ______pisac više šee knjiga satira ______

4. Prevedite izreke. Optima et pessima pars hominis est lingua. ______Usus est magister optimus. ______Melius est canis vivus leone mortuo. ______In melius. - In peius. ______Maior longinquo reverentia. ______Maiorum gloria posteris quasi lumen est. ______

Opisna komparacija

Koji se pridjevi u latinskom ne mogu stupnjevati? Navedite i neke primjere pridjeva u hrvatskome koji se ne mogu stupnjevati.

Neki pridjevi ne mogu primati tvorbene morfeme za komparativ i superlativ, pa se stupnjuju opisno (perifrastično). Opisnu komparaciju imaju pridjevi kod kojih se ispred -us, -a, -um nalazi neki vokal. Komparativ tvore pomoću priloga măgis ‘više’ i pozitiva, a superlativ pomoću priloga maxĭme ‘najviše’ i pozitiva: Pozitiv Komparativ Superlativ dubius, 3 sumnjiv magis dubius, 3 sumnjiviji maxĭme dubius, 3 najsumnjiviji arduus, 3 strm magis arduus, 3 strmiji maxĭme arduus, 3 najstrmiji

120 Osim njih, opisnu komparaciju imaju i neki drugi pridjevi, npr.: Pozitiv Komparativ Superlativ mirus, 3 čudnovat magis mirus, 3 čudnovatiji maxĭme mirus, 3 najčudnovatiji sedŭlus, 3 marljiv magis sedŭlus, 3 marljiviji maxĭme sedŭlus, 3 najmarljiviji inops, -pis oskudan magis inops, -pis oskudniji maxĭme inops, -pis najoskudniji frugĭfer, -era, -erum magis frugĭfer, -era, -erum maxĭme frugĭfer, -era, -erum plodan plodniji najplodniji

Niži stupanj nekoga svojstva izriče se pomoću priloga minus, a najniži stupanj pomoću minime : minus bonus manje dobar, gori; minime bonus najmanje dobar, najgori.

VJEŽBE 5. Prevedite izraze. tekst s potrebnijim bilješkamabilješkamabilješkamaškamakama ______basne s najčudnijim pričamaa ______u veoma prikladnom predgovoru ______preko opisa vrlo okretnih junakajunakajunakajunaka ______lažni su povjesničari vrlo škodljivi ______pjesme najrazličitijeg sadržaja ______satira o veoma opakim običajima ______

6. Dopunite tako da dobijete opisnu komparaciju. Amicitia est omnibus ______necessaria quam panis et aqua. Apud Phaedrum ______idonea exempla legere potestis. Oratoribus est memoria magis necessar___ quam poetis. Fabulae apud Livium ______mirae quam apud Vergilium leguntur. Omnium animalium, ut ait Phaedrus, ______sedul__ est formica. Za pisanje su Rimljani rabili 7. Upišite isti rod, broj i padež stupnjeva koji nedostaju. Navedeni oblik nalazi pisaljku od trske (calămus, se u N. -i, m.). Spisi su se čuvale u Komparativ Pozitiv Superlativ obliku svitaka (volūmen, -mĭnis, n., rŏtŭlus, -i, m.) magis inopia papirusa, pa je volumen lapideae postao jedan od naziva za plurimus knjigu. Trud oko dotjerivanja djela metaforički se nazivao necessarii limae labor, -ōris, m. minus (‘turpijanje’ < lima, -ae, f. pila, turpija). frugifera

8. Dopunite i prevedite. a) Edidit plura volumina ______carminum. (veoma različitih) ______b) In manus ______codicilli sumebantur. (najstariji) ______c) Reliquit orationes cum ______partibus. (vrlo neujednačenim) ______d) Inter Propertii elegias est ______elegia, i.e. regina elegiarum. (najbolja) ______

121 Nepotpuna komparacija

Neki pridjevi nemaju oblike za sve stupnjeve. Zato njihovu komparaciju nazivamo nepotpunom. Pridjeve koji imaju nepotpunu komparaciju moguće je podijeliti u tri skupine.

1. Pridjevi bez pozitiva a. S jednim oblikom za superlativ: Komparativ Superlativ prior, -ius prvi (od dvojice) primus, 3 prvi (od više njih) citerior, -ius ovostrani citĭmus, 3 najbliži ulterior, -ius onostrani ultĭmus, 3 posljednji, krajnji interior, -ius unutarnji intĭmus, 3 unutarnji, prisan propior, -ius bliži proxĭmus, 3 najbliži deterior, -ius gori deterrĭmus, 3 najgori potior, -ius preči potissĭmus, 3 najpreči

Neki od tih komparativa i superlativa imaju svoje ishodište u prijedlozima, npr. pro pred (prior), citra s ove strane (citerior), ultra s one strane (ulterior), intra unutar (interior), prope blizu (propior), de niže od (deterior).

ocior, -ius brži ocissĭmus, 3 najbrži Pozitivi nekih od navedenih pridjeva sačuvali su se samo u stalnim izrazima: - b. S dva oblika za superlativ: supĕrus, 3 gornji Mare Supĕrum Gornje (Jadransko) more i dii supĕri nebeski Komparativ Superlativ bogovi; superior ius , - gornji, viši suprēmus, 3; summus, 3 najviši, krajnji infĕrus, 3 donji - Mare Infĕrum Donje ius inferior, - donji, niži infĭmus, 3; imus, 3 najdonji, najniži (Tirensko) more i dii infĕri podzemni exterior, -ius vanjski extrēmus, 3; extĭmus, 3 posljednji, krajnji bogovi, infĕri, -ōrum, m. podzemni svijet; nationes *Superlativ postŭmus, 3 rabi se i u značenju: ‘dijete rođeno nakon očeve extĕrus, 3 vanjski - extĕrae strani smrti (posmrče)’, te ‘prvotisak nekog djela nakon autorove smrti’ (liber narodi; postŭmus). postĕrus, 3 idući, sljedeći - die postĕro sutradan. posterior, -ius kasniji, potonji postrēmus, 3; postŭmus, 3 posljednji*

2. Pridjevi bez komparativa Pozitiv (Komparativ) Superlativ novus, 3 nov (recentior, -ius) novissĭmus, 3 posljednji sacer, -cra, -crum svet (sanctior, -ius) sacerrĭmus, 3 najsvetiji vetus, -ĕris star (vetustior, -ius) veterrĭmus, 3 najstariji fidus, 3 vjeran (fidelior, -ius) fidissĭmus, 3 najvjerniji

Oni ne tvore komparativ od svoje osnove nego ga preuzimaju od pridjevâ srodna značenja, koji osim komparativa imaju svoj pozitiv i superlativ. Tako je komparativ recentior posuđen od pridjeva recens (superl. recentissĭmus), sanctior od sanctus (superl. sanctissĭmus), vetustior od vetustus (superl. vetustissĭmus), a fidelior od fidelis (superl. fidelissĭmus).

3. Pridjevi bez superlativa Pozitiv Komparativ Superlativ iuvenis, -e mlad iunior, -ius mlađi minĭmus, 3 natu najmlađi senex, -nis star senior, -ius najmlađi maxĭmus, 3 natu najstariji

Oni imaju opisni superlativ, koji tvore pomoću ablativa imenice *natus, m. rođenje, dob. Izraz je nastao od maxĭmus/ minĭmus numĕrus annōrum natu. 122 VJEŽBE

9. Prevedite. Veteres scriptores recentioribus anteponimus. ______Versus apud Horatium legitur: ‘Nam tuaua res agitur,, paries cum proximus ardet.’ardet.’ardet.’.’ ______Valerius Maximus ‘Nunc autem brevem excursum faciam’ inquit ‘de maximorum natu summis virtutibus, et de minorum natu maxima imprudentia.’ ______

10. Upišite ostale stupnjeve navedenih fraza ne mijenjajući padež ni broj. Komparativ Pozitiv Superlativ interiori textui supremos locos fidae lucubrationes exterior pagina novissimis verbis sacer vates

11. Prevedite.

Italia antiqua

Italia antiqua in superiorem, mediam et inferiorem a geographis dividebatur. Infima Italiae pars prioribus temporibus colonis Graecis abundabat, supremam Galli occupaverant. Itaque Italia superior etiam Gallia citerior, vetus autem Gallorum patria Gallia ulterior appellabatur. Italiam a Gallia ulteriore summi Alpium montes dividunt. Per Italiam mediam et inferiorem Apenninus mons usque ad extremam partem paeninsulae Apennini pertinet. Italiae proxima insula est Sicilia. Padus est flumen maximum Italiae superioris. Is ab imis Alpium radicibus profluit et influit in intimum Maris Hadriatici sinum. Antiquissimi poetae Romani ex Italia inferiore orti sunt - L. Livius Andronicus, Cn. Naevius, Q. Ennius. Non minimi auctores Romam ex Italia superiore advenerunt - e recentioribus C. Valerius Catullus, P. Vergilius Maro, T. Livius. Posterioribus temporibus scriptores plurimi de partibus extremis Imperii Romani prognati sunt - L. Annaeus Seneca et M. Valerius Martialis et M. Fabius Quintilianus Hispani, Publilius Syrus ex oriente servus adductus, Phaedrus Thracus, Sophronius Eusebius Hieronymus Illyricus, P. Terentius et L. Apuleius et Aurelius Augustinus Afri, et alii. Non tamen desunt auctores qui ex Italia media geniti sunt - T. Maccius Plautus, M. Porcius Cato, P. Ovidius Naso, Sex. Aurelius Propertius. Pauci ex notissimis scriptoribus Romanis Romae nati sunt - summus omnium C. Iulius Caesar fuit.

12. Prevedite izreke. Discipulus est prioris [sc. diei] posterior dies. ______Amicum perdere est damnorum maximum. ______Bona opinio hominum tutior est pecunia. ______Nulla servitus turpior quam voluntaria. ______Spes ultimum solacium adversarum rerum. ______

123 13. Prevedite izraze. Kojem tipu tvorbe komparativa i superlativa pripadaju Dvojaka mogućnost pridjevi u njima? upotrebe pridjeva eo gravior est dolor quo culpa maior mjesta i redoslijeda ______Pridjevi koji izriču mjesto habere aciem Lynceo similem ili redoslijed mogu ______određivati nešto kao copiae minores opinione omnium cjelinu ili samo kao dio. ______summus mons može značiti ex libris novissimus ______‘najviša planina’, ali i ‘vrh apud Romanos longe nobilissimus planine’. Tako i medius ______mons, media urbs može vir totius Italiae facile eloquentissimus značiti ‘srednja planina, ______srednji grad’, ali i ‘sredina quam optimis potestis exemplis ______planine, središte grada’. unus omnium iustissimus ______

14. Dopunite precizirajući u kojem su se dijelu Italije rodili navedeni autori. Cornelius Nepos ortus est Gallia citeriore. Nepos ortus est Italia superiore. Iuvenalis ortus est Aquino, quod oppidum situm est in ______. Caro Maior ortus est Tusculo, id est ______. Varro scripsit: ‘Ego sum Reatinus’. Ergo, ortus est ______. Cicero ortus est Arpino, in iugis montis ______, parte Italiae ______.

15. Prevedite izreke. Maximum imummum remedium irae est dilatio.atio.tio.. (Seneca)Seneca)) ______Summum ius,, summa iniuria. (Cicero)(Cicero). (Cicero)Cicero)) ______Prior tempore, potior iure. ______Feriunt summos fulgura montes. ______

Izricanje krajnjega stupnja

Najveći mogući stupanj postojanja nekoga svojstva izriče se dodatkom riječi quam ili vel ispred superlativa te unus ili solus ispred pozitiva. Rex navem aedificavit quam pulcherrimam. Kralj sagradi brod što je ljepši mogao. Vel maximum bellum populus Romanus cum Antiocho gessit. Rimski je narod kudikamo najteži rat vodio protiv Antioha.

Izricanje niskoga stupnja Nizak stupanj nekoga svojstva izriče se prilozima minus ne vrlo, minĭme ni najmanje, parum nedovoljno, non satis ne dosta, nedostatno, ili pak prefiksom sub- ponešto. Nostro saeculo parum aptus es. Slabo si prilagođen našem dobu. Exsistit autem hoc loco quaedam quaestio subdifficilis. Na ovom se mjestu pojavljuje jedno ponešto teško pitanje.

Izricanje jednakoga stupnja Jednak stupanj nekog svojstva može se izreći spojem veznika atque/ac i neke od sljedećih riječi: par, idem, item, aequus, simĭlis, iuxta, talis, totĭdem itd. Etiam nunc animus est Ciceronis erga Academicos idem ac fuit. Ciceronov stav prema akademicima i sada je jednak kakav je i bio. Ex Corintho aequam partem sumpsisti atque populo Romano misisti. Iz Korinta si uzeo jednako velik dio, koliki si poslao rimskom narodu

124 VJEŽBE 16. Prevedite. Horati fabulae subdifficiles sunt, si eas cum carminibus Plauti confers. ______Inter oratores Romanos unus maximus fuit Cicero. ______Poetae Venusiae nato vel maxima fuitfuitgloria.fuitgloria. gloria.gloria.gloria.. ______Apud poetas de pessimis facinoribus proditorum legimus. ______‘InterInter epigrammata, , lector benigne,, invenies quam meliora tam peiora’,’, scripsit Martialis.Martialis.Martialis.Martialis.. ______Plures poetae Romanorum in numero scriptorum optimorum totius orbis terrarum numerantur.numerantur.numerantur.. ______

POKAZNE ZAMJENICE (I)

Pokazne zamjenice (pronomĭna demonstratīva) nešto pokazuju ili upućuju na nešto. Obično imaju sljedeća značenja: is, ea, id upućuje na nešto što je spomenuto ili će se spomenuti (‘taj, onaj, takav’) hic, haec, hoc ono što je blisko govorniku (‘ovaj’) iste, ista, istud ono što je bliže slušatelju negoli govorniku (‘taj’) ille, illa, illud ono što nije blisko ni slušatelju ni govorniku (‘onaj’) 1. is, ea, id taj, ta, to; onaj, ona, ono; takav, takva, takvo. Jednina Množina m. f. n. m. f. n. Izrazi et is , atque is, nec is , neque is uvode N. ĭs ea iī/ei* eae ĭd eă dodatnu atribuciju i prevode se ‘i to’. Exempla A. eum eam eōs eās quaerimus et ea non antiqua. (Cicero) Tražimo D. eī eī eī primjere, i to ne stare. iīs/eis* iīs/eis* iīs/eis* Ab. eō eā eō G. eius eius eius eōrum eārum eōrum

*Moguća su oba navedena oblika. NB: Zamjenica is, ea, id rabi se i kao lična zamjenica za treće lice u jednini i množini: is on, ea ona, id ono. Nešto se rjeđe u tom značenju rabi i zamjenica ille, illa, illud on, ona, ono.

Treba razlikovati imeničku i pridjevsku upotrebu zamjenica. Imenički upotrijebljene zamjenice stoje na mjestu imenica (Is componit epistolam. On sastavlja pismo.), a pridjevski upotrijebljene na mjestu pridjeva (Is homo semper me delectavit. Taj me je čovjek uvijek radovao (pridjevska upotreba).

125 2. idem, eădem, idem isti, ista, isto. Složena je od zamjenice is, ea, id i nepromjenjive čestice -dem. Ispred -d dolazi do promjene -m u -n (zato eundem, eorundem itd.). Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N. īdem eădem iīdem/īdem* eaedem ĭdem eădem A. eundem eandem eosdem easdem D. eidem eidem eidem īsdem/eīsdem* īsdem/eīsdem* īsdem/eīsdem* Ab. eōdem eādem eōdem G. eiusdem eiusdem eiusdem eorundem earundem eorundem * Rabe se oba oblika. NB: Pripazite na kvantitet i naglasak u ž. r. jednine: N. éadem (ă), Ab. eádem (ā).

- Zamjenica idem često uvodi drugi atribut i prevodi se ‘(a) ujedno i’. Aristoxenus fuit musicus idemque philosophus. (Cicero) Aristoksen je bio glazbenik, a ujedno i filozof. - Ako je drugi dio rečenice suprotan prvome, idem se može prevesti ‘a, ali, a ipak’. Senectutem ut adipiscantur omnes optant, eandem accusant adeptam. (Cicero) Svi se žele domoći starosti, a optužuju je kao nezgodnu.

VJEŽBE 17. Dopunite analizom. eum = A. jed. m., is =______, eis = ______, eius = ______, eos = ______eaedem = ______, eadem = ______, eisdem = ______, eandem = ______id = ______,, eorum = ______, , eo = ______, , iis = ______, , eius = ______eundem = ______,, iidem = ______, , eisdem = ______, idem = ______earum = ______, eaeae = ______, , eis = ______, ea = ______, eas = ______

18. Prevedite sintagmu na latinski i navedite oblike ostalih rodova u istom padežu. ona deklamacija, , onaj zaključak,čak,ak,, ista recitacija, , onaj uvod, , to istoistočitanjeistočitanje čitanje itanje ______

19. Prevedite izraze. prva od njegovih najboljih pjesama ______prije onih posljednjih dana progonstva ______na istoj obali Jadranskog mora ______čitah onog najstarijeg od grčkih pjesnika ______nakon njegovih mnogobrojnih stihova ______među njihovim posljednjim elegijama ______s njezinim nagorim prijateljima ______

20. Prevedite. ea oratio optima ______is geographus iunior ______id carmen intimum ______folium eius recentius ______exemplum idem vetustius ______versus idem maxime mirus ______126 PRILOZI

Što su prilozi? Koju funkciju u rečenici imaju? Jesu li promjenjive ili nepromjenjive riječi? Navedite nekoliko hrvatskih priloga. Mogu li se oni podijeliti u neke značenjske skupine?

Prilozi (adverbia) pokazuju najčešće kako, kada, gdje i zašto se događa glagolska radnja, odnosno njezine okolnosti. Načini njihova nastanka vrlo su raznoliki.

Mnogi su nastali od imenskih riječi, odnosno njihovih padeža koji su ostali okamenjeni (usp. hrv. ‘srećom’, ‘drage volje’): - od akuzativa, npr. multum mnogo (kakvoćom), multa mnogo (količinom); paulum malo; tantum samo; facĭle lako; dulce slatko: furtim kradomice, separātim odijeljeno, statim osobito, passim posvuda... - od ablativa, npr. noctu noću, diū danju, sero kasno, raro rijetko...

Neki su nastali od drugih riječi određenim sufiksima: antiquĭtus od starine, penĭtus sasvim (usp. hrv. ‘hrpimice’, ‘naglavačke’, ‘proljetos’, ‘ovuda’).

Neki su nastali od prijedložnih izraza: hodie < hoc die ‘danas’, incassum < in cassum ‘uzalud’ (usp. hrv. ‘zauvijek’, ‘odnekud’, ‘iznenada’, ‘naglas’).

Tvorba prilogââ od pridjevâodpridjevâpridjevâpridjevââpridjevâ Velik broj priloga može se izvesti iz pridjeva. Navedite neke slučajeve iz hrvatskoga i zaključite koja su pravila tvorbe. Kako ćemo razlikovati takav prilog od pridjeva iz kojega je nastao?

1. Od pridjeva 1. klase prilozi se najčešće tvore uklanjanjem padežnog morfema -i u G. jed. muškog roda pozitiva i dodavanjem priložnoga tvorbenoga morfema -ē: N. jed. pozitiva pridjeva G. jed. m. r. Prilog clarus, 3 slavan clar-i clare slavno pulcher, -chra, -chrum lijep pulchr-i pulchre lijepo miser, -ĕra, -ĕrum bijedan misĕr-i misĕre bijedno

Napomene: a) Nekoliko pridjeva tvori prilog tvorbenim morfemom -ō: Pridjev Prilog Pridjev Prilog Pridjev Prilog rarus, 3 raro rijetko continuus continuo odmah tutus tuto sigurno creber, bra, brum crebro često certus certo pouzdano merĭtus merĭto s pravom subĭtus, 3 subĭto iznenada falsus falso krivo, pogrešno serus sero kasno b) Od bonus, 3 ‘dobar’, prilog glasi bĕnĕ ‘dobro’. Od alius, 3 ‘drugi (od više njih)’, prilog glasi alĭtĕr ‘drugačije’, a od violentus, 3 ‘silovit’ violentĕr ‘silovito’.

2. Svi pridjevi 2. klase (osim pridjevâ s jednim završetkom na -ns) prilog tvore odbacivanjem -is u G. jed. pozitiva i dodavanjem tvorbenog morfema -ĭtĕr: N. jed. pozitiva pridjeva G. jed. Prilog acer, acris, acre oštar acr-is acrĭter oštro brevis, -e kratak brev-is brevĭter kratko felix sretan felīc-is felicĭter sretno 127 Pridjevi 2. klase s jednim završetkom na -ns tvore prilog odbacivanjem padežnog morfema -is u G. jed. i dodavanjem tvorbenog morfema -ĕr: N. jed. pozitiva pridjeva G. jed. Prilog sapiens mudar sapient-is sapienter mudro libens voljan libent-is libenter voljno, rado

Neki pridjevi 1. klase mogu prilog tvoriti dvojako, npr. humānus, 3: humāne i humanĭter ‘uljudno, čovječno’; firmus, 3: firme i firmĭter ‘čvrsto’; largus, 3: large i largĭter ‘darežljivo’.

VJEŽBE 21. Prevedite Praeclare ac perdocte de rerum natura is poeta clarus cecinit. ______T. Pomponius Atticus poemata perfecte atque absolute pronuntiabat et Latine et Graece. ______Sallustius historicus describens Catilinam eiusque coniurationem praeter cetera scripsit: ‘L. Catilina, nobili genere natus, fuit magna vi et animi et corporis, sed ingenio malo pravoque ... satis eloquentiae, sapientiae parum ...’. ______Apud Ciceronem, id est in eius oratione pro L. Flacco, legetis: ‘Tributim et centuriatim ordines describebant Romani.’ ______Non multa, sed multum! ______

22. Od navedenih pridjeva usmeno napravite priloge i prevedite ih. satyricus, 3 satirički poeticus, 3 pjesnički levis, -e lak liberalis, -e plemenit liber, -era, -erum slobodan epicus, 3 epski eloquens, -ntis rječit loquax, -acis brbljav, govorljiv liquidus, 3 tekući, rastopljen prosaicus, 3 prozni

23. Prevedite navedene sintagme, potom dovršite parafraze prilozima i dobivene izraze prevedite. amor dulcis slatka ljubav______amo dulciter____ ljubim slatko______studium iucundum ______studeo ______lectio brevis ______lego ______disputatio sapiens ______disputo ______recitatio celeris ______recito ______traductio integra ______traduco ______scriptor bonus ______scribo ______scriptum longum ______scribo ______

128 24. Prevedite tekst.

De partibus rhetoricae

Partes igitur rhetoricae sunt V: inventio, dispositio, elocutio, memoria et pronuntiatio. Inventio est excogitatio rerum verarum aut verisimilium quae probabilem [sc. causam] reddunt. Dispositio est rerum inventarum in ordinem pulchra distributio. Elocutio est idoneorum verborum ad inventionem accommodata perceptio. Memoria est rerum et verborum animi ﬁrma perceptio. Pronuntiatio est ex rerum et verborum dignitate vocis et corporis decora moderatio. (Cassiodorus)

25. Prevedite priloge i navedite pridjeve od kojih su nastali, npr.: docte | učeno | doctus, 3 učen. fortiter ______misere ______alacriter ______constanter ______ferociter ______raro ______

26. Prevedite pjesmu.

De Aico

Declamas belle, causas agis, Aice, belle, historias bellas, carmina bella facis; Genitiv specifikacije dolazi uz riječi componis belle mimos, epigrammata belle, općenitijega značenja i ima službu blisku bellus grammaticus, bellus es astrologus; onoj apozicije (virtus parsimoniae - vrlina et belle cantas et saltas, Aice, belle, štedljivosti, arbor mali - stablo jabuke, ars bellus es arte lyrae, bellus es arte pilae. lyrae - umijeće /sviranja/ lire). Nil bene cum facias, facis tamen omnia belle, Vis dicam quid sis? magnus es ardalio. (Martialis)

cum facias, facis - iako činiš, činiš Vis dicam quid sis? - Želiš li da kažem što si?

KOMPARACIJA PRILOGÂ

Navedite nekoliko hrvatskih priloga i stupnjujte ih. Po kojim se pravilima oni stupnjuju? Mogu li se svi prilozi stupnjevati? Ako ne, navedite neke koji ne mogu i zašto.

Komparativ Komparativ priloga jednak je nominativu jednine srednjeg roda komparativa pridjeva: Pozitiv priloga libĕre slobodno prudenter razborito fortĭter snažno Komparativ pridjeva liberior, -ius slobodniji prudentior, -ius razboritiji fortior, -ius snažniji Komparativ priloga liberius slobodnije prudentius razboritije fortius snažnije

129 Superlativ Superlativ priloga tvori se od superlativa pridjeva tako da se ukloni padežni morfem -ī u G. jed. muškog roda i doda tvorbeni morfem -ē: Superlativ pridjeva clarissĭmus, 3 najslavniji optĭmus, 3 najbolji G. jed. m. r. clarissĭm-i optĭm-i Superlativ priloga clarissĭm-e najslavnije optĭm-e najbolje

Napomena: Kao i pridjevi, ne mogu se svi prilozi stupnjevati. To su prilozi koji nisu izvedeni od pridjeva (cras sutra, ibi ondje, furtim kradom, velut kao), ali i prilozi izvedeni iz pridjeva koji se ne mogu stupnjevati (Latine latinski, poetice pjesnički).

VJEŽBE

27. Prilozima iz zadatka 23 navedite komparativ i superlativ.

28. Prevedite. Commentarios de bello civili libentius quam Vergili libros legimus. ______Omnia profecto Cato excelsius magnificentiusque quam ceteri dixerat. ( < magnificus) ______Ludens calamo inscripsit magister: ‘Milites vehementer, duces vehementius bellum cupiunt; pacem autem vehementissime diligunt cives.’ ______Aptissime Horatius poeta studiosum opus scriptorum limae laborem nominavit. ______

29. Prevedite. Povjesničar Livije pripovijeda o vrlo brojnim ratovima Rimljana s Kartažanima. Dosta dugo su se borili s većom kartaškom vojskom, ali više žestoko nego sretno. ______

Nekad su se u školama svakodnevno učili napamet mnogi stihovi ili čak čitave pjesme. ______Početnik je rado i postojano čitao Horacijeve satire. ______

30. Dopunite. Pridjev Pozitiv priloga Komparativ priloga Superlativ priloga mitis, -e miserius facilis, -e acrius

130 Osobitosti u komparaciji prilogâ Kako se u hrvatskome stupnjuju prilozi ‘dobro’, ‘loše’, ‘mnogo’? Prisjetite se odgovarajućih priloga u drugim modernim jezicima i stupnjujte ih. Što je posebno kod njih?

1. Različite osnove u komparativu i superlativu u odnosu na pozitiv imaju uglavnom prilozi povezani s pridjevima koji također imaju komparaciju s različitim osnovama. Prema tome, iz komparativa i superlativa pridjeva mogu se većinom pravilno izvesti njihovi prilozi: Pozitiv Komparativ Superlativ bene dobro melius bolje optĭme najbolje male zlo peius gore pessĭme najgore magnopĕre; valde vrlo m a g i s više maxĭme najviše non multum malo minus manje minĭme najmanje p a r u m premalo multum mnogo plus više p l u r ĭ m u m najviše

VJEŽBE

31. Prevedite. Bella civilia

Concordiā civium res publica optime conservatur, discordiā facillime bella intestina concitantur. Oratores docent: numquam foedius atque miserius pugnatur quam bellis civilibus. Historiographi scribunt: numquam turpius et tristius exercitus ducitur, quam contra cives. Nam saepe bello civili fratres contra fratres, ﬁlii contra patres acerrime pugnabant, ut permulti poētae canunt. Ab optimis scriptoribus antiquis saepe audiri potest: rei publicae nihil magis nocet quam bella civilia.

32. Kako glase pridjevi iz kojih su izvedeni prilozi upotrijebljeni u tekstu? Kako glase preostala dva stupnja tih priloga? ______

2. Nepotpuna komparacija a) Prilozi bez pozitiva: Komparativ Superlativ prius prije primum prvi put, primo na početku postrēmum posljednji put posterius poslije postrēmo naposljetku ocius brže ocissĭme najbrže potius radije potissĭmum najradije, osobito b) Prilozi bez komparativa: Pozitiv Superlativ nuper nedavno nuperrĭme tek nedavno, u neposrednoj prošlosti merĭto s pravom meritissĭmo s najvećim pravom c) Prilozi bez superlativa: Pozitiv Komparativ satis dosta satius bolje secus drugačije setius drugačije, manje, gore (iza negacije)

131 Napomena: Duh, um Evo još nekoliko čestih priloga s komparacijom: ănĭmus, -i, m. duh, duša, ćud, hrabrost, diu dugo diutius dulje diutissĭme najdulje odvažnost, srčanost, saepe često saepius češće saepissĭme najčešće volja (pojam suprotstavljen tijelu) prope propius blizu bliže proxĭme najbliže spīrĭtus, -us , m. duh, dah, disanje (kao znak života; često s vjerskim prizvukom) VJEŽBE mens, mentis, f. pamet, um, razum, misao, 33. Dopunite subjekt pridjevom i predikat prilogom istoga korijena, prema mišljenje, razmišljanje primjeru. (sposobnost Discipulus legit. (marljiv) Diligens discipulus diligenter legit. ___ razmišljanja, Orator loquitur. (rječit) ______razumijevanja; u širem Vates cantabant. (ugodan) ______značenju izriče i duh, Scriba scribet. (vrlo vješt) ______dušu, savjest) ingĕnium, -ii, n. Auctor versus facit. (grčki) ______oštroumnost, Libelli scribuntur. (najmanji) ______domišljatost, um, duh (stvaralačka snaga 34. Prevedite. čovjeka, osobiti darovi Mutari melius tauro, pater optime divum, koje je netko od Tunc poteras, Io cum tibi vacca fuit. (Martialis) rođenja dobio) rătio, -iōnis, f. mišljenje, ______um, razum, pamet, ______razbor (osnovno 35. Dopunite tablicu. značenje: račun, Prilog računanje, svota, Pridjev ustroj, popis, zapisnik Pozitiv Komparativ Superlativ itd.) maxime stŭdium, -ii, n. nastojanje multum oko nečega, spremnost plus za nešto, bavljenje nečim, žar, strast, ocissime želja; duh peius bene

36. Prevedite. Cervus ad fontem

Auctores omnium saeculorum per parabolas vitam quotidianam sapientissime describebant, saepe oratione soluta, nonnumquam etiam poetice. Phaedrus, tempore Senecae philosophi, fabulam Aesopiam de cervo versibus reddidit. Cervus enim apud fontem sitim restinxerat et paulum restiterat, tunc imaginem suam in liquore vidit: sui corporis ramosa et praevalida cornua pulcherrimam, gracillima vero crura pessimam partem iudicabat. Subinde, altissimis plurimorum venatorum clamoribus conterritus, celerrimam fugam per campos fecit cursuque levissimo canes elusit et in silvam pervenit. At perantiquarum arborum densissimi rami cornua retinuerunt; cervum impeditum venatorum canes invaserunt et ferocissimis morsibus laceraverunt. Animal miserrimum, ad mortem proximum, inania verba edidit: ‘Amentissimus, crurum maximam tenuitatem despexeram et crura ad salutem utilissima fuerunt; cornua magniﬁcentissima laudaveram et cornua horribilissimae mortis meae sunt causa’. Aesopi narratio docet: saepe contempta laudatis utiliora sunt.

contempta (množina sr. roda) - (ono što je) prezreno, laudata (množina sr. roda) - (ono što je) slavljeno

132 37. Upotrijebite zamjenice is, ea, id, odnosno idem, eadem, idem, u Fedrovoj basni gdje god je moguće.

38. Nekoliko fraza i izreka. Ad meliorem [sc. fortunam]! ______Maiores pennae nido. (Horatius) ______Amicus optima vitae possessio. ______Ab imo pectore. ______Plurima vota valent. ______Peccatum trahit semper ad deterius. ______

39. Prevedite izreke. Amicos secundae res parant, adversae certissime probant. (Seneca) ______Nihil est detestabilius dedecore, nihil foedius servitute. (Cicero) ______Ad decus et ad libertatem nati sumus. (Cicero) ______Quid autem turpius aut foedius aut quod minus deceat* quam contra senatum, contra civis, contra patriam exercitum ducere? (Cicero) ______*quod minus deceat - što bi bilo manje dolično

40. Prevedite. Amicitia inter poetam Horatium et Maecenatem

Cur me querelis exanimas tuis? Nec dis amicum est nec mihi te prius obire, Maecenas, mearum grande decus columenque rerum. A, te, meae si partem animae rapit maturior vis, quid moror alteram, nec carus aeque nec superstes integer? Ille dies utramque ducet ruinam. Non ego perﬁdum dixi sacramentum: ibimus, ibimus, utcumque praecedes, supremum carpere iter comites parati. Me nec Chimaerae spiritus igneae nec si resurget centimanus Gyges divellet umquam: sic potenti Iustitiae placitumque Parcis. (Horatius)

exanimas me - zaustavljaš mi disanje, moriš me, amicum est (+ D) - milo je (+ D), te prius obire - da ti prije umreš, mearum rerum - moga života, te ... vis = (si maturior vis [prerana smrt] rapit te, partem animae meae), quid moror altera - zašto zadržavam drugi [sc. dio], ille dies - onaj isti dan, sacramentum dixi - zakleo sam se, supremum carpere iter - poći na zadnje putovanje (umrijeti), placitum (est) Parcis - Parke su odredile

133 abundo, 1. obilovati, biti bogat excelsus, 3 visok; uzvišen; odličan părātus, 3 pripravan, spreman nečime: Abl. fĕrox, -ōcis srčan, neustrašiv; passim posvuda aeque jednako, isto tako divlji, drzovit, bijesan perdoctus, 3 veoma učen, veoma antīquĭtus od starine, odvajkada fīdus, 3 vjeran, iskren, pouzdan vješt arduus, 3 strm; težak, mučan, foedus, 3 ružan, sramotan; loš, zao pertĭneo, 2. tĭnui, – pružati se, dosadan; visok, uzvišen fons, fontis, m. izvorizvor ticati se nečega: ad+Acc. cĕler, cĕlĕris, cĕlĕre brz, hitar; fŭga, -ae, f. bijeg; progon; strah pĕtītio, -iōnis, f. traženje, moljenje okretan, nagao fundāmentum, -ii, n. temelj, praecĭpuus, 3 osobit, izvrstan, certo pouzdano, jamačno, doista osnova odličan cīvīlis, -e građanski; uljudan, ĭd est (i. e.) to jest prīmo prvo, isprva, najprije, na udvoran ĭdōneus, 3 prikladan, zgodan početku concĭto, 1. pozivati, poticati, ĭgĭtur dakle prius prije buniti, razdražiti intĕger, -gra, -grum cjelovit, prōdĭtor, -ōris, m. izdajnik concordia, -ae, f. sloga netaknut; zdrav prognātus, 3 rođen conservo, 1. sačuvati, izbaviti, iudex, -ĭcis, m. sudac rādix, -īcis, f. korijen, podnožje spasiti; obdržavati iudĭcoĭcoco, 1. suditi, prosuđivati brda, podgorje contĭnuo odmah, smjesta lăpĭdeus, 3 kameni rāmōsus, 3 granat, krošnjast contĭnuus, 3 neprestan, lĭbens, -ntis voljan, rad, s veseljem rārō rijetko neprekinut, stalan, svezan lĭquorĭquorquor, -ōrisris, m. tekućina, tekuća remĕdium, -ii, n. lijek; sredstvo, damnum, -i, n. gubitak, šteta tvar pomoć dēbeo, 2. ui, ĭtum morati lūmen, -mĭnis, n. svjetlo, svjetlost, rĕsto, 1. stĭti, – preostati dĕcus, -ŏris, n. ures, dika, nakit, svijeća, zublja; vid, oko; ures, rĕsurgo, 3. surrexi, surrectum čast; krepost nakit; dika ponovno ustajati, podizati se; dēspĭcioēspĭciospĭcio, 3. spexi, spectum gledatigledati măgis više uskrsnuti odozgor dolje;; prezirati, neneprezirati, mălĕ zlo, nesretno, nepovoljno ruīna, -ae, f. ruševina; pad, cijeniti mĕrĭto s pravom, po zasluzi propast dīlĭgens, -entis marljiv, vrijedan, mortuus, 3 mrtav săpientia, -ae, f. mudrost, pažljiv multum mnogo razboritost, pamet; filozofija dīlĭgenter pažljivo, marljivo, năm naime, jer servĭtus, -ūtistis, f. ropstvo, služenje zdušno nĕcessārius, 3 potreban, nužan, stŭdiōsus, 3 učen, revan, koji dīlĭgo, 3. lexi, lectum izabirati, neizbježan nastoji oko nauka odabirati; voljeti, ljubiti; štovati noctu noću tăm toliko, tako dīvĭdo, 3. vīsi, vīsum dijeliti, nōmĭno, 1. nazivati, imenovati, turpis, -e sramotan; ružan, gadan razdijeliti, podijeliti, rastavljati zvati vălde vrlo, silno, veoma dŭbius, 3 dvojben, sumnjajući, non multum malo vĕhĕmenter žestoko, silovito dvoumeći; neodlučan, nosco, 3. nōvi, notum saznati, vĕlut kao, kao što nepouzdan znati; ispitivati vēnātor, -ōris, m. lovac dulce slatko, ugodno; ljupko, milo ŏpīnio, -iōnis, f. mišljenje, misao, viŏlenter silovito eō ovamo; dotle, donle; zato; eō ... mnijenje; dobar glas vŏluntārius, 3 dragovoljan, quō toliko ... koliko, to ... što paeninsŭla, -ae, f. poluotok dobrovoljan

134 XII VESTIMENTA

ămictus, -ūs, m. ogrtač, De vestimentis Romanorum plašt ānŭlus, -i, m. prsten Tunicam vestem interiorem de lana molli textilem Romani nominabant. Tunicae clavus armilla, -ae, f. narukvica erat purpureus intextus a cervice usque ad calcem - clavus in tunicis senatorum erat auris, -is, f. uho latus (talis tunica laticlavia nuncupabatur), in tunicis autem equitum angustus (tunica bulla, -ae. f. bula, zlatna angusticlavia). Genera tunicarum erant duo: strictiores mulierum et laxiores virorum. amajlija koju su dječaci nosili oko vrata Tempore frigidiore sub tunica vetustiores infirmioresque inducebant subuculam vel tu- calceus, -i, m. cipela nicam interiorem. Brevis et sine manicis virorum erat, manicata vero et talaris muli- calciāmentum, -i, n. obuća erum. Viri tunicam manicatam numquam gestabant, quia probrosum et barbarum et clāvus, -i, m. grimizni rub peregrinum iudicabatur. na tunici; čavao Super tunicam viri togam, mulieres pallam inducebant; apud Graecos in usu erat pal- crīnis, -is, f. i mn. kosa, lium. Toga erat vestis Romanorum propria ut pallium Graecorum, unde cognomen to- vlasi ĕbur, -ŏris, n. bjelokost, gati pro Romanis, sicut pro Graecis palliati. Togae variae erant: toga virilis (civium Ro- slonova kost manorum) erat albi coloris, toga praetexta (curulium magistratuum necnon puerorum) ĕlenchus, -i, m. naušnica erat alba cum purpureo limbo, toga candida (candidatorum magistratus cupientium) exuo, 3. exui, exūtum erat coloris pallidioris albo; toga pulla vel sordida induebatur in luctu et toga picta vel svlačiti, skidati palmata in triumpho. Romani magna cum diligentia sinus fluentes ex toga faciebant. In fascia/fasciŏla, -ae, f. vrpca bello pro toga sagum crassum sumebant, cum, ut dicitur, ad saga ibant. Cum autem res fībŭla, -ae, f. kopča, spona, igla publica mutata et imperium lapsum est, togae usus paulatim exolevit successeruntque gemma, -ae, f. dragi kamen; lacerna (vestis militaris) et paenula (vestis hiberna). Tandem solae tunicae sunt usurpa- biser tae et abiecta est toga. gestio, -iōnis, f. nošenje, Pallam mulieres Romanorum gerebant. Uxores nuptae gestione stolae distinctae erant. izvođenje, vršenje Feminae ultra ornatae erant crinibus comptis, anulis, fibulis, armillis, catellis, elenchis, ĭnauro, 1. pozlaćivati monilibus etc. intexo, 3. texui, textum utkivati, uplitati lăcerna, -ae, f. ogrtač s kukuljicom lātĭclāvius, 3 sa širokim grimiznim rubom limbus, -i, m. porub, obrub mănĭcae, -ārum, f. rukavi mănĭcātus, 3 s rukavima PARTICIP PRIJEVREMENOSTI (PARTICIP PERFEKTA) mŏnīle, -is, n. ogrlica ornātrix, -īcis, f. TREĆA GLAGOLSKA OSNOVA (PARTICIPSKA) ukrašivačica ornātus, -ūs, m. nakit, ures Koji su osnovni oblici latinskoga glagola? Koje osnove ima glagol u paenŭla, -ae, f. putna hrvatskom i zašto ih treba znati? kabanica palla, -ae, f. pala, dugačka Koje glagolske osnove u latinskom jeziku poznajete? Koji se oblici tvore gornja haljina rimskih iz prvih dviju osnova? Koje od osnovnih oblika još nismo naučili? gospođa Što je particip istovremenosti? Koje mu je značenje i kako se sve može palliātus, 3 u paliju, koji prevesti? nosi palij pallium, - ii, n. palij, grčki ogrtač ili plašt pecto, 3. pexi, pexum češljati pollex, -ĭcis, m. palac săgum, -i, n. ratna kabanica sĭnus, -ūs, m.zaton, nabor na togi; njedra; okrilje;

135 Particip prijevremenosti (participium perfecti) izriče pasivnu svršenu radnju koja se sĭnum ex tŏgā făcio dogodila prije radnje glavnoga glagola. nabirati togu soccus, -i, m. niska cipela, glumačka obuća u Tvorba komediji -tus, -ta, -tum -sus, -sa, -sum On može završavati na ili na i navodi se kao treći osnovni sŏlea, -ae, f. sandala oblik glagola u N. jed. srednjeg roda. Tvorbeni mu je morfem -to-/-ta-, koji se u nekim stŏla, -ae, f. stola (dugačka padežima stapa s padežnim morfemom. Osnova i tvorbeni morfem zajedno čine treću ženska gornja haljina od (participsku) osnovu.1 Treću je osnovu, kao i drugu, često nužno navoditi u rječniku, vrata do gležnja) jer između tvorbenog morfema i završnog suglasnika glagolske osnove obično dolazi do sŭbūcŭla, -ae, f. donja haljina, košulja glasovnih promjena. sūmo, 3. sumpsi, sumptum Ako u rječniku nije navedena treća glagolska osnova, particip prijevremenosti dobiva se uzimati, grabiti, oblačiti, dodavanjem -tus, -ta, -tum na prvu osnovu (amo, 1. [amāvi, amātum] ljubiti, mollio, 4. pojesti, popiti, primiti [mollīvi, mollītum] mekšati; blažiti). suo, 3. sui, sūtum šivati, šiti tālāris, -e koji seže do Slijedi nekoliko primjera: gležnja tĕgĭmen/tĕgŭmen/tĕgmen, lego, 3. legi, lectum (< leg-tum) čitati; brati -mĭnis, n. pokrivalo, occīdo, 3. occidi, occīsum ( < occid-sum) ubijati odijelo sedeo, 2. sedi, sessum (< sed-sum) sjediti tĕgo, 3. texi, tectum augeo, 2. auxi, auctum (< aug-tum) povećavati pokrivati, kriti, sakrivati domo, 1. domui, domĭtum ( < dom-tum) krotiti textĭlis, -e tkan saepio, 4. saepsi, saeptum (< saepi-tum) ograđivati tŏga, -ae, f. toga (odijelo Rimljana u miru) tŏgātus, 3 odjeven u togu Particip prijevremenosti deklinira se kao pridjevi prve klase na -us, -a, -um. tŭnĭca, -ae, f. tunika, Ako glagol nema treću osnovu, to se obično naznačava crtom (resisto, 3. restĭti, – oduprijeti vuneno donje odijelo se). vēlo, 1. zagrtati, pokrivati, ovijati 1 Oblik koji se navodi u rječniku jednak je akuzativu supina, pa se ponekad smatra supinom, a vestio, 4. odijevati osnova se zove supinskom osnovom. vestis, -is f. haljina, odjeća, odjevni predmet

VJEŽBE

1. Kako glase prva, druga i treća osnova navedenih glagola? exuo, 3. exui, exutum induo, 3. indui, indutum rideo, 2. risi, risum sentio, 4. sensi, sensum frango, 3. fregi, fractum pando 3. pandi, pansum/passum evello, 3. evelli, evulsum haurio, 4. hausi, hausum fleo, 2. flevi, fletum occido, 3. occidi, occisum cado, 3. cecidi, casum pario, 3. peperi, partum

2. Kako glase A. jed., Ab. jed., N. mn. i G. mn. navedenih izraza? soccus perditus homo erectus bulla empta calceus ruptus tunica ornata fibula aurata crines passi uxor induta

3. Napravite prikladnu sintagmu od navedenih imenica i glagola rabeći participe istovremenosti i prijevremenosti. glagol imenica suo, 3. sui, sutum šivati pallium, -ii, n. palij intexo, 3. texui, textum utkati hostis, -is, m. neprijatelj vestio, 4. odijevati amictus, -us, m. ogrtač augeo, 2. auxi, auctum povećavati matrona, -ae, f. matrona occido, 3. cidi, cisum ubijati exspectatio, -ionis, f. očekivanje expello, 3. puli, pulsum izbacivati fascia, -ae, f. vrpca provideo, 2. vidi, visum nabavljati animal, -lis, n. životinja

136 sintagma s participom istovremenosti sintagma s participom prijevremenosti

______

Značenje i prevođenje: a) Particip je prijevremenosti pridjev kao i particip istovremenosti, pa ga prevodimo pasivnim glagolskim pridjevom: cothurni gestati nošeni koturni, homo optime vestitus izvrsno odjeven čovjek, sinus effusus raspušteni nabor. b) Katkad ga je bolje prevesti zavisnom ili nezavisnom rečenicom, prijedložnim izrazom ili glagolskim prilogom prošlim. Particip se uvijek slaže sa svojom imenicom (soleas): (glagol je repono, 3. posui, positum odložiti) Soleas repositas mutamus caligis. Sandale koje smo odložili zamjenjujemo čizmama. ------Odložili smo sandale i zamjenjujemo ih čizmama. ------Nakon što smo odložili sandale, zamjenjujemo ih čizmama. ------Odloživši sandale zamjenjujemo ih čizmama. (Ovdje je moguće prevesti i pasivnim pridjevom: Odložene sandale zamjenjujemo čizmama.) c) I ovaj particip može biti supstantiviran. Tada se prevodi imenicom (usp. u hrvatskom: Nije lijepo vraćati poklonjeno, tj. poklon.) scriptum, -i, n. zapis, knjiga (scribo, 3. scripsi, scriptum pisati) secretum, -i , n. tajna (secerno, 3. secrevi, secretum odvojiti) iussum, -i, n. naredba (iubeo, 2. iussi, iussum narediti) perditus, -i, m. propalica (perdo, 3. perdidi, perditum upropastiti). Kod prevođenja valja paziti na sljedeće: i) Particip prijevremenosti izriče radnju koja je pasivna i koja se odvijala prije radnje glavnoga glagola, bez obzira na to u kojem je vremenu glavni glagol: Monstrat omnibus sinum ex toga factum. Svima pokazuje nabor načinjen na togi. [Nabor je načinjen prije pokazivanja, koje se događa u sadašnjem trenutku.] Monstravit omnibus sinum ex toga factum. Svima je pokazao nabor načinjen na togi. [Nabor je načinjen prije pokazivanja, koje se dogodilo prije sadašnjega trenutka.] Monstrabit omnibus sinum ex toga factum. Svima će pokazati nabor načinjen na togi. [Nabor je načinjen prije pokazivanja, koje će se dogoditi nakon sadašnjega trenutka.] ii) Particip prijevremenosti, kao i particip istovremenosti, može imati svoje nadopune. S obzirom na to da je on pasivan, neće imati objekt, već priložnu oznaku vršitelja radnje: Gaudet valde Clodia carminibus a Catullo scriptis. Klodija se jako raduje pjesmama napisanima od Katula. (Ponekad će biti bolje prevesti aktivno: Klodija se jako raduje pjesmama koje je Katul napisao.) Gaudet valde Clodia carminibus nuper scriptis. Klodija se jako raduje nedavno napisanim pjesmama.

137 VJEŽBE 4. Sastavite sintagme od sljedećih imenica s participima prijevremenosti i potom ih stavite u A. jed. i mn. amictus, -us, m. suo, 3. sui, sutum ______caput, -pitis, n. velo, 1. ______facies, -ei, f. irrideo, 2. ridi, risum ______toga, -ae, f. involvo,, 3. volvi, i,, volutum tum ______toga, -ae, f. compono, 3. posui, positum ______manus, -us, f. frango, 3. fregi, fractum ______umerus, -i, m. tego, 3. texi, tectum ______tegimen,, -minis,minis,, n.. spargo, 3. sparsi, sparsum ______

5. Prevedite izraze. odjeveno tijelo ______pored odložene stole ______s podvezanim tunikama ______bez raspuštene kose ______ispred odloženih stola ______na vratu ukrašenom ogrlicom ______

6. Prevedite.

Secessio plebis

Populus Romanus e patriciis et plebe constitutus erat. Plebs despecta et libertate privata vim patrum diutius sustinere non potuit et reliquit Urbem. Vulgus commotum a plebis ducibus trans Anienem amnem tria ab Urbe milia passuum in Montem sacrum secessit. Pavor ingens in Urbe relicta erat metuque mutuo suspensa erant omnia. Itaque a patriciis missus est Menenius Agrippa, pauperum et divitum animo gratus, ad plebem. (...) [Što se dalje dogodilo, pročitajte u sljedećem tekstu.]

Riječ animus često označava cijelu osobu, pa se ponekad izostavlja u prijevodu (pauperum animo gratus - mio siromašnima).

Napomene: Glagol fero ima particip prijevremenosti lātum, a isto tako i njegove složenice, s time da će se suglasnik iz prefiksa asimilirati s početnim l: affĕro - allātum aufĕro - ablātum confĕro - collātum refĕro - relātum diffĕro - dilātum effĕro - elātum infĕro - illātum

Glagol coepi ima particip prijevremenosti coeptum, a memini i odi ga nemaju.

VJEŽBE 7. Sastavite sintagme od participa prijevremenosti navedenih glagola i imenica i stavite ih u A. jed. i N. mn. affero - lex, legis, f. ______aufero - fructus,-us, m. ______infero - bellum,-i, n. ______refero - laus, laudis, f. ______differo - opus, operis, n. ______

8. Prevedite na latinski rabeći navedene riječi: uxor | bracchium | genu | tollo | induo | flecto odjevena žena odjevenoj ženi odjevene žene ______138 s podignutom rukom na podignutim rukama iz podignute ruke ______pod savijenim koljenom k savijenim koljenima savijenih koljena (Ab.) ______

PERFEKT, PLUSKVAMPERFEKT I FUTUR II. PASIVNI

Koja su vremena druge osnove? Kako se tvore? Što je pomoćni glagol? Koji su pomoćni glagoli u hrvatskome? Navedite nekoliko hrvatskih glagolskih oblika koji se tvore upotrebom pomoćnoga glagola. Koji se oblik pomoćnoga glagola koristi za tvorbu perfekta, pluskvamperfekta, futura II.?

Naučili smo tvorbu vremenâ druge osnove, ali samo u aktivu. Pasivne oblike ta vremena tvore opisno, odnosno od participa prijevremenosti i pomoćnoga glagola sum. Kao i hrvatski glagolski pridjev, i latinski particip prijevremenosti uvijek se slaže u rodu i broju sa svojim subjektom. Vrijeme (pasiv) Tvorba Primjer perfekt part. prijevr. + glag. sum u prezentu pater visus est otac je viđen pluskvamperfekt part. prijevr. + glag. sum u imperfektu pater visus erat otac je bio viđen futur II. part. prijevr. + glag. sum u futuru I. pater visus erit otac bude viđen

Deklinacija: Ako subjekt promijeni rod ili broj, particip prijevremenosti pratit će ga (za glagol (video, 2. visi, visum ): patres visi sunt očevi su viđeni, femina visa est žena je viđena, feminae visae sunt žene su viđene, donum visum est dar je viđen, dona visa sunt darovi su viđeni, pater visus erat otac je bio viđen itd.).

Perfekt

lice m. f. n. 1. visus sum visa sum visum sum viđen, -na, -no sam 2. visus es visa es visum es viđen, -na, -no si 3. visus est visa est visum est viđen, -na, -no je 1. visi sumus visae sumus visa sumus viđeni, -ne, -na smo 2. visi estis visae estis visa estis viđeni, -ne, -na ste 3. visi sunt visae sunt visa sunt viđeni, -ne, -na su

Kod pluskvamperfekta pomoćni glagol sum stoji u imperfektu, a kod futura II. u futuru I:

Pluskvamperfekt Futur II. jednina visus, -a, -um eram, eras, erat visus, -a, -um ero, eris, erit množina visi, -ae, -a erāmus, erātis, erant visi, -ae, -a erĭmus, erĭtis, erunt

Te oblike glagoli svih konjugacija tvore na isti način, a prevode se odgovarajućim pasivnim oblicima hrvatskih glagola: visus, -a, -um sum, es...: viđen, -a, -o sam; viđen, -a, -o si... visus, -a, -um eram, eras...: bijah viđen, -a, -o; bijaše viđen, -a, -o... (ili: bio sam viđen...) visus, -a, -um ero, eris...: budem viđen, -a, -o; budeš viđen, -a, -o... NB: Particip prijevremenosti glagola eo, ire glasi itum i od njega se tvore ista složena vremena, ali samo bezlično; dakle, samo u 3. licu jednine srednjeg roda (npr. itum est išlo se).

139 VJEŽBE 9. Koji su oblici navedeni i od kojih su glagola? Glagolski oblik Rječnički zapis Prijevod missus est 3. jed. perf. pas. m. mitto, 3. misi, missum poslan je dictum erit lecta erant latae sunt ablata erimus hausae erant amatus eras

10. Ispravite pogrešni oblik participa prijevremenosti u primjerima, da bude u skladu s rodom u zagradi i brojem pomoćnoga glagola, a zatim prevedite. capta sunt (f.) → captae sunt__ uhvaćene su_____ pensus eramus (m.) → ______allatum erunt (n.) → ______tectae eras (n.) → ______fractum erunt (f.) → ______provisi est (n.) → ______datum sumus (m.) → ______

11. Prevedite. Tunicis laticlaviis senatores, tunicis angusticlaviis equites temporibus antiquis induti erant. ______Heri ab ornatrice et pectinatrice in ordinem sunt positi et pexi crines in matronae capite. ______Quando stola de virgine deposita erit, amici, tunica picta et fibula aurata a vobis spectabuntur. ______Versus ab Ovidio poeta est scriptus: ‘Virginei crines auro gemmisque erant pressi.’ ______

12. Prevedite na latinski pasivom. Rimljani su togu nosili preko tunike. ______Rimske matrone stavljale su nakit ne samo oko vrata, na uši, po kosi i na prste, nego i na nadlaktice. ______

13. Prevedite. Plebs reconciliata cum patriciis

(...) Agrippa igitur intromissus in castra tantum plebi fabulam de seditione membrorum in corpore humano enarravit. Dixit enim: ‘Tempus fuit, quando omne membrum corporis humani suum consilium et sermonem habuit. Confestim reliquae partes ob laborem et ministerium ventri irritatae sunt. Iudicium membrorum erat: «Venter quietus in medio corpore situs est et nihil agit.» Ita ventrem inertiae accusaverunt. Propterea cibus a manibus ad os iam non latus erat, nec latus cibus ab ore acceptus est, neque a dentibus morsus est. Voluerunt tali modo ventrem domare, sed postremo omnia membra totumque corpus ad extremam tabem venerunt. Tunc causa tabis atque ventris ministerium cognitum est a reliquis partibus. Cibus enim confectus a ventre segni dividitur et in omnes corporis partes miitur.’ Sic intestina corporis seditio a Menenio Agrippa cum seditione plebis comparata est. Tum plebis multitudo, fabulā sapienti concitata, in Urbem reducta est. (cf. Livius)

in medio corpore - u sredini tijela 140 GLAVNI BROJEVI DO 20

Što su brojevi? Kako dijelimo brojeve u hrvatskome? Koji se brojevi u hrvatskome mogu deklinirati, a koji ne? Deklinirajte one koje je moguće deklinirati.

Dvije su vrste brojeva (numeralia) u latinskome jednake kao u hrvatskome. To su glavni i redni:

Od glavnih brojeva (cardinalia) dekliniraju se brojevi od 1 do 3, stotice od 200 do 900 i mille. I II III m. f. n. m. f. n. m. f. n. N. unus una duo duae unum duo trēs triă A. unum unam duo(s) duas D. unī unī unī duōbus duābus duōbus tribus tribus Ab. unō unā unō G. unīus unīus unīus duōrum duārum duōrum trium trium

Broj 1 deklinira se kao zamjenički pridjevi. Broj 2 ima ostatak dvojine (duala, tj. oblika kategorije roda koji je postojao uz jedninu i množinu, ali se u latinskome uglavnom izgubio), a javljaju se završetci prve i druge klase, dok se broj 3 deklinira kao pridjevi druge klase u množini.

Ostali su glavni brojevi do 20 nesklonjivi: I unus, una, unum XI undĕcim II duo, duae, duo XII duodĕcim III tres, tria XIII tredĕcim IV / IIII quat(t)uor XIV / XIII quat(t)uordĕcim V quinque XV quindĕcim VI sex XVI sedĕcim VII septem XVII septindĕcim VIII octo XVIII duodeviginti IX / VIIII novem XIX / XVIIII undeviginti X decem XX viginti

Brojevi 18 i 19 tvore se pomoću broja 20, i to oduzimanjem 2 (duo-de-viginti), odnosno 1 (un-de-viginti).

Sintaksa glavnih brojeva 1. Ako je glavni broj sklonjiv, slaže se sa svojom imenicom u rodu, broju i padežu, npr.: Duas aures homines habent. Ljudi imaju dva uha. Tribus anulis ornata est. Urešena je trima prstenovima. 2. Ako uz glavni nesklonjivi broj dolazi imenica, ona uvijek stoji u onom padežu u kojemu bi bila da broja uopće nema (a ne u genitivu kao što je to većinom slučaj u hrvatskom), npr. cum quindecim vestibus s 15 haljina; septem optimas vestes emi kupila sam sedam izvrsnih haljina itd.

141 VJEŽBE

14. Rimskim brojkama i latinskim riječima ispišite navedene brojeve ispisane arapskim brojkama: 9, 14, 18, 3, 16, 11, 19, 15, 4, 10 IX - novem ______

15. Varro de pueritia sua Marcus Terentius Varro scripsit: ‘Mihi puero modica una fuit tunica et toga, sine fasceis calciamenta, equus sine ephippio, balneum non cotidianum.’ Fuitne locuples? mihi puero ... fuit - u djetinjstvu sam imao ______

16. Prevedite tekst. Corpus humanum per numeros descriptum

Homo ex duabus partibus constat: ex corpore et animo. Unum caput corpus habet, duas manus, duos pedes. In altera hominis manu quinque digiti inveniuntur et in altera adhuc quinque. Ergo, in duabus manibus decem digiti stant. Maxima pars digitorum habent tres articulos, solus pollex ex duobus constat. Tribus rebus hominum vita sustentatur: cibo, potione, spiritu.

17. Responde sententiis integris! Quot sunt membra in manu sinistra? ______Quot sunt digiti in pedibus una cum manibus? ______Quot corda hominibus singulis sunt? ______Quot aures sunt novem hominibus? ______Quot annos natus/nata es? ______

EDNI BROJEVI DO Ruka R 20 armus, -i, m. mišica (snažna, mišićava Redni brojevi (ordinalia) završavaju na -us, -a, -um i dekliniraju se kao pridjevi nadlaktica) prve klase. Izriču koje je što po redu: primus prvi, secundus drugi, tertius treći; prima prva umĕrus, -i, m. nadlaktica, rame (područje od itd. lopatice i ključne kosti 1. primus, 3 11. undecĭmus do lakta) 2. secundus 12. duodecĭmus lăcertus, -i, m. mišica (srednji dio nadlaktice) 3. tertius 13. tertius decĭmus bracchium (brāchium), 4. quartus 14. quartus decĭmus -i, n. podlaktica 5. quintus 15. quīntus decĭmus mănus, -ūs, f. šaka (kao 6. sextus 16. sextus decĭmus dio ruke u koji se nešto može uzeti i 7. septĭmus 17. septĭmus decĭmus kojim se može raditi), 8. octāvus 18. duodevicesĭmus ruka; četa 9. nonus 19. undevicesĭmus palma, -ae, f. dlan (unutrašnji dio 10. decĭmus 20. vicesĭmus ispružene šake) pugnus, -i, m. šaka, a) Redni broj ‘drugi’ ima dva oblika: secundus, -a, -um i alter, altĕra, altĕrum. U pesnica (stisnuta) složenim brojevima (v. poglavlje XIV) češće se rabi alter nego secundus: alter et quadragesimus četrdeset drugi. 142 b) Završetak -ĭmus, 3 javlja se i u obliku -ŭmus, 3: septŭmus, decŭmus itd. Završetak -esĭmus, 3 javlja se i u obliku -ensĭmus, 3: vicensĭmus itd. Oba su oblika u klasično doba ahraizmi. N.B. Na pitanje: Koliko je sati? - Quota hora est? uvijek se odgovara rednim brojem u ženskom rodu, budući da se slaže s hora, -ae, f. sat. Prima (hora est). Jedan (je sat).

Slaganje subjekta i predikata

Opće je pravilo da se subjekti s predikatima slažu u rodu i broju. Međutim, valja paziti na sljedeće osobitosti. a. Ako ima više subjekata u različitim rodovima, a ti subjekti označavaju živa bića, komplement subjekta stoji u množini i najradije se slaže s muškim rodom ili s najbližim subjektom, a ako muškoga roda nema, sa ženskim rodom. Pater mihi et mater mortui sunt. Otac i majka su mi umrli. Mulieres et mancipia captae sunt. Žene i robovi zarobljeni su. b. Ako ima više subjekata u različitim rodovima, a ti subjekti označavaju neživa bića, komplement subjekta stoji u množini i najčešće se slaže sa srednjim rodom ili, ako njega nema, s rodom najbližega subjekta. Ako su neživa bića istoga roda, komplement dolazi u pluralu toga roda. Secundae res, honores, imperii, victoriae ... fortuita sunt. (Cicero) Uspjeh, vladarske časti, pobjede - slučajni su. Oppida et vici in bello deleti sunt. U ratu su razoreni gradovi i sela. c. Ako ima više subjekata koji su živa i neživa bića, komplement može biti u rodu bilo kojega od njih (najčešće je u muškom), a predikat u bilo kojem broju. Najčešće se slažu s najbližim subjektom, u pluralu se slažu s rodom živoga bića ili stoje u srednjem rodu množine. Signifer et aquila capta est. ili Signifer et aquila capti sunt. ili Signifer et aquila capta sunt. Zastavnik i orao zarobljeni su. d. Ako rečenica ima više subjekta u različitim licima, kod slaganja s predikatom 1. lice (jednine i množine) ima prednost pred ostalima, a 2. pred 3. Si tu et Tullia, lux nostra, valetis, tunc ego et Cicero suavissimus valemus. (Cicero) Ako ste ti i Tulija, naše svjetlo, dobro, tada smo i najslađi Ciceron i ja dobro. Et tu et omnes homines id scitis. To znate i ti i svi ljudi. e. Ako je komplement substantivum mobile, on se sa subjektom slaže u rodu, broju i padežu. Vita est optima magistra. Život je najbolji učitelj. f. Imenice u jednini koje označavaju skupinu (sensu plurālis) često se slažu s predikatom u množini. Turba seniorum adventum hostium exspectabant. (Livius) Gomila starijih čekala je dolazak neprijatelja. Pars navium haustae sunt. (Tacitus) Dio brodova progutan je. g. Dvije imenice kao subjekti mogu imati zajednički predikat u jednini u sljedećim slučajevima: - kada je jedan složeni pojam izrečen sintaksnom koordinacijom (hendijadioin): natura et pudor = naturalis pudor naravni stid; pateris et auro = pateris aureis zlatnim pliticama Religio et fides anteponitur amicitiae. (cf. Cicero) Vjerska obveza postavlja se ispred prijateljstva. - kada se izrazi shvaćaju kao jedna cjelina: senatus populusque Romanus rimski senat i narod h. Ako je od dva subjekta jedan mnogo važniji od drugoga, predikat će se slagati samo s tim subjektom. Impedimenta et omnis equitatus secutus est. (Caesar) Slijedili su oprema i svo konjaništvo. Dies tempusque lenit iras. (Livius) Dani i vrijeme smiruju srdžbu. i. Ako subjekt metonimijski označava nešto vezano za sebe, predikat se može slagati s onime što subjekt označava. Capita coniurationis eius virgis caesi ac securi percussi sunt. (Cicero) Vođe te pobune išibani su i pogubljeni sjekirom.

143 VJEŽBE

18. Prevedite. Sic vinum bibitur! ______Primum goum bibe totum, ______Ad secundum vide fundum, ______Erit tertium sicut primum, ______Et sic semper bibe vinum! ______

19. Neke izreke. Ab Urbe condita. ______Alea iacta est. ______Dictum - factum. ______Dictum sapienti sat est. ______Veritatis una facies est. ______Non Hercules contra duos. ______Ulcus tangere. ______Virtus in medio posita est. ______Homo trium litterarum. ______Cogitat de lana sua. ______

20. Prevedite.

De Catone

Cato praetor iudicium, quia aestate agebatur, sine tunica exercuit campestri sub toga cinctus. In forum quoque sic descendebat iusque dicebat, idque repetiverat ex vetere consuetudine, secundum quam et Romuli et Tati statuae in Capitolio et in rostris Camilli fuerunt togatae sine tunicis. (Asconius Pedianus)

Cato praetor - Katon kao pretor, agebatur - održavalo se, repetiverat ex consuetudine/more - obnavljao je prema običaju, secundum quam - prema kojem

21. Prebacite u pasiv. Natura umbilicum in medio corpore posuit. ______Dolor tergorum maxime me perterruit. ______Buccam Iulia inflavit. ______

22. Duhovitost lijenog učenika. Na vratima sobe učenika koji je volio dugo spavati napisao je rektor kolegija: SEX SEPTEMVE HORAS DORMIRE SATIS EST IVVENIQVE SENIQVE Učenik, da bi bez kazne mogao i dalje dugo spavati, spretno je umetnuo jedno Q. Na koje ga je mjesto umetnuo?

23. Prevedite. Pronađite izraze za cijenu. U kojem su padežu? Je li cijena definirana?

Feminae pauperis rationes inventae Pompeiis in muro

Primo die: caseum I (uno asse), panem VIII, oleum III, vinum III Secundo die: panem VIII, oleum V, cepas V, panem puero II, vinum III Tertio die: panem VIIII, alicam IIII Quarto die: vinum hospiti XVI, panem VIII, caseum II Quintus dies festus, cena carne lautior Sexto die: panem II, panem puero II Septimo die: panem puero II, panem cibarium III, porrum I Octavo die: panem II, panem cibarium II, oleum V, alicam III, hospiti piscem II (Inscriptio in muro Pompeiano)

144 Uz glagole trgovanja (vendo, 3. prodavati; emo, 3. kupovati, redimo, 3. otkupljivati; veneo, ire biti na prodaju, sto, 1., consto, 1., sum koštati; loco, 1. iznajmljivati, conduco, 3. uzimati u najam) i procjenjivanja (aestimo, 1. procjenjivati, facio, 3. cijeniti) upotrebljavaju se ablativ i genitiv cijene: - ablativ se upotrebljava za konkretan iznos (Redemit quinque talentis servum. Otkupio je roba za pet talenata.), - genitiv se upotrebljava za neizravno izrečenu cijenu (pluris, minoris, tanti, quanti; Vendo frumentum non pluris quam ceteri mercatores. Ne prodajem pšenicu za više negoli drugi trgovci.).

24. Igra riječima: Mea, pater, ultra mare, ______sine vestem, ego suam! ______

25. Prevedite Marcijalov epigram: Posvojnost se u latinskome Dentes Aeliae može izreći pomoću glagola Si memini, fuerant tibi quauor, Aelia, dentes: sum na sljedeći način: - Expulit una duos tussis et una duos. ono što se posjeduje - N. Iam secura potes totis tussire diebus: - onaj koji posjeduje - D. Nil istic, quod agat, tertia tussis habet. (Martialis) (Tibi fuerunt dentes. Imala si zube.) Takav dativ zovemo quod agat - što bi gurnuo posvojnim dativom.

26. Prevedite. De citharoedo

Finge citharoedum prodeuntem optime vestitum, palla inaurata indutum, cum chlamyde purpurea variis coloribus intexta, et cum corona aurea, magnis fulgentibus gemmis illuminata, citharam tenentem exornatissimam auro et ebore distinctam. Forma quoque praeterea et species et statura est apposita ad dignitatem, populo ornatibus magnam commovens exspectationem. Si repentine, silentium faciens, vocem miet acerbissimam cum turpissimo corporis motu, quo melius ornatus et magis fuerit exspectatus, eo magis derisus et contemptus eicietur. (cf. Rhetorica ad Herennium)

Dativ odnosa Dativ često izriče sudionika u radnji koji nije najizravnije zahvaćen njome, ali kojega se ona tiče i u odnosu na kojega se ona odvija. Stoga je ponekad njegova služba bliska službi genitiva (populo commovens exspectationem - pobuđujući očekivanje kod naroda).

27. Prevedite. Convicta est Messalina et Silius. ______Omnis multitudo abierunt. ______Murus et porta de caelo tacta erant. (Livius) ______Magna vis eminus missa telorum multa nostris de improviso imprudentibus atque impeditis vulnera inferebant. (Caesar) ______Decem ingenui pueri, decem virgines ad id sacrificium adhibiti sunt. (Livius) ______Marcelli virtute captae, misericordia conservatae sunt Syracusae. (cf. Cicero) ______

28. Prevedite. Id dimidio minoris quam tuum constat. ______Operam suam tribus nummis locavit. ______Virorum fortium morte victoria constat. ______145 Vinum mihi gratis stetit. ______Multo sanguine ac vulneribus ea Poenis victoria stetit. (Livius) ______

abĭcio, 3. iēci, iectum odbacivati, istrgnuti pallĭdus, 3 blijed zbacivati; oslobađati se nečega: expello, 3. pŭli, pulsum părio, 3. pĕpĕri, partum roditi, Acc. izbacivati, istjerati steći ăcerbus, 3 opor, gorak, grk; ljut, flecto, 3. flexi, flexum prigibati, pendo, 3. pĕpendi, pensum strog, osoran savijati; mijenjati vagati, mjeriti; prosuđivati ālea, -ae, f. kocka fleo, 2. flēvi, flētum plakati, pĕrĕgrīnus, 3 stran, tuđ amplius više oplakivati prŏprius, 3 osobit, vlastit, svoj artĭcŭlus, -i, m. ud, članak frango, 3. frēgi, fractum lomiti, provideo, 2. vīdi, vīsum augeo, 2. auxi, auctum kršiti predviđati, nabavljati, pobrinuti povećavati, množiti; povisivati, fulgeo, 2. fulsi, – blistati, sijevati; se za nešto: Dat. proširivati; uzvisivati sjati, svijetliti se; isticati se purpŭreus, 3 grimizan barbărus, 3 barbarski, neugledan, hĕri jučer rĕpĕto, 3. pĕtīvi/pĕtii, pĕtītum nepristojan; surov, neotesan; hospes, -pĭtis, m. gost; stranac ponavljati; ponovo tražiti, divlji, okrutan hūmānus, 3 čovječji, plemenit, željeti; raspitivati se, ispitivati cădo, 3. cĕcĭdi, cāsūrus pasti, čovjekoljubiv; obrazovan, sēcēdo, 3. cessi, cessum otići, srušiti se; umrijeti, poginuti uglađen, udvoran udaljiti se cingo, 3. cinxi, cinctum opasivati, ĭnertia, -ae, f. tromost, sēdĭtio, -iōnis, f. nesloga, svađa; opkoljavati besposlenost, lijenost buna cognosco, 3. nōvi, nĭtum spoznati, ingĕnuus, 3 prirođen, rođen sĭlentium, -ii, n. tišina, šutnja doznati; čuti, osjećati kao slobodan; plemenit, sĭno, 3. sīvi, sĭtum dopustiti, dati contemno, 3. tempsi, temptum velikodušan spargo, 3. sparsi, sparsum prezirati, ne cijeniti involvo, 3. volvi, volūtum prskati, zalijevati, sipati conventus, -ūs, m. društvo, umotavati suspendo, 3. pendi, pensum udruga; sastanak, skupština, lŏcŭples, -ētis bogat, imućan vješati; ostaviti neodlučenim, zbor luctus, -ūs, m. tuga, žalost ostaviti nesigurnim copiōsus, 3 obilan mātrōna, -ae, f. matrona, odlična i sustĭneo, 2. tĭnui, tentum dĭgĭtus, -i, m. prst časna gospođa podnositi, odolijevati distinctus, 3 različit, urešen, membrum, -i, n. ud, dio tussis, -is, f. kašalj ukrašen mĕtus, -ūs, m. strah, bojazan ūsurpo, 1. upotrijebiti, izvršiti distinguo, 3. stinxi, stinctum mĭnistĕrium, -ii, n. služba, posao -ve ili razlikovati, isticati mordeo, 2. mŏmordi, morsum virga, -ae, f. šiba, prut; mladica dŏmo, 1. dŏmui, dŏmĭtum krotiti, gristi, ujedati vĭrīlis, -e muževan, muški pripitomiti mūto, 1. mijenjati, promijeniti, ēicio, 3. iēci, iectum izbacivati, zamijeniti; preobražavati istjerivati, izagnati; protjerivati, necnon kao i, i prognati occĭdo, 3. occĭdi, occāsum ēnarro, 1. ispripovijedati propadati, pasti, poginuti ergo dakle occīdo, 3. occīdi, occīsum ubijati, ēvello, 3. ēvelli, ēvulsum iščupati, sjeći

146 XIII CHRISTIANI

altāre, -is, n. oltar, žrtvenik Praefatio ad Donatum confessorem angĕlus, -i, m. anđeo ănĭma, -ae, f. duša Audivit Dominus orationes tuas, Donate carissime, quas in conspectu eius constanter ăpŏstŏlus, -i, m. apostol fundis per omnes dies, et carissimorum fratrum nostrorum, qui gloriosa confessione baptisterium, -ii, n. sempiternam sibi coronam pro fidei meritis quaesierunt. Ecce, ademit omnes adversarios, krstionica baptīzo/baptīso, 1. krstiti restituit per orbem tranquillitatem; profligata nuper Ecclesia rursum exsurgit et maiore băsĭlĭca, -ae, f. bazilika, gloria templum Dei, quod ab impiis fuerat eversum, misericordia Domini fabricatur. stolna crkva Excitavit enim Deus principes, qui tyrannorum nefaria et cruenta imperia resciderunt, bĕnĕdictio, -iōnis, f. et humano generi providerunt, ut iam quasi discusso transacti tristissimi temporis blagoslov nubilo mentes omnium pax iucunda et serena laetificet. Nunc post atrae tempestatis căthŏlĭcus, -i, m. katolik violentos turbines placidus aēr et optata lux refulsit. Nunc placatus servorum suorum cārĭtas, -ātis, f. ljubav; skupoća precibus Deus iacentes et afflictos caelesti auxilio sublevavit, nunc maerentium lacrimas Christiānus, -i, m. kršćanin exstincta impiorum conspiratione detersit. Qui insultaverant Deo, iacent, qui templum clērĭcus, -i, m. svećenički sanctum everterant, ruina maiore ceciderunt, qui iustos excarnificaverunt, caelestibus pripravnik, redovnik plagis et cruciatibus meritis nocentes animas profuderunt. Sero id quidem factum est, confessio, -iōnis, f. sed graviter ac digne. (Lactantius) ispovijed, ispovijedanje; priznanje; svjedočenje pro fidei meritis - za vjerske zasluge, quaesierunt = quaesiverunt, maiore gloria - u većoj slavi, confirmo, 1. utvrđivati, fuerat eversum = eversum erat, ut laetificet - da razveseli, quasi discusso transacti tristissimi potvrđivati; utvrđivati u temporis nubilo - kao rastjeravši oblak prežalosnoga protekloga vremena, exstincta vjeri; sokoliti, hrabriti impiorum conspiratione - uništivši urotu bezbožnika, ruina maiore ceciderunt - još su gore confĭteor, 2. fessus sum propali, animas profuderunt - ispustili su dušu očitovati; priznavati; ispovijedati se diăbŏlus, -i, m. đavao, vrag dioecēsis, -is, f. biskupija ecclēsia crkva; Ecclēsia, -ae, f. Crkva ĕpiscŏpus, -i, m. biskup evangĕlium, -ii, n. evanđelje, radosna vijest fĭdēlisēlislis, -is, m. vjernik hўmnus, -i, m. hvalospjev, himna impius, -i, m. bezbožnik infĭdēlisēlislis, -is, m. nevjernik,nevjernik,, bezvjerac iustus, -i, m. pravednik martўrium, -ii, n. mučeništvo POKAZNE ZAMJENICE (II) mendācium, -ii, n. laž, neistina; obmana, izmišljotina Koje smo zamjenice do sada obradili? Kako se one dekliniraju? mīrācŭlum, -i, n. čudo Koja je razlika u upotrebi hrvatske i latinske povratne zamjenice? mĭsĕreor, 2. mĭsĕrĭtus Kako se pomoću zamjenica u latinskome izriče posvojnost? sum smilovati se, biti milosrdan, žaliti mĭsĕrĭcordia, -ae, f. milosrđe, sažaljenje mĭsĕrĭcors, -rdis milosrdan, milostiv mŏnăchus, -i, m. redovnik, samostanac

147 1. hic, haec, hoc ‘ovaj, ova, ovo’, pokazuje ono što je u prostoru ili vremenu najbliže mystērium, -ii, n. otajstvo govorniku (Nonne stultam fecit Deus sapientiam huius mundi? (1 Cor 10,20) Nije li Bog peccātor, -ōris, m. grešnik učinio ludom mudrost ovoga svijeta?). persĕcūtio, -iōnis, f. progon; hajka Jednina Množina prēco/prēcor, 1. moliti m. f. n. m. f. n. presbўter, -ўtĕris, m. N. hĭc haec hī hae starješina, svećenik hŏc haec prophētia, -ae, f. proricanje, A. hunc hanc hōs hās dar proricanja, proroštvo D. huic huic huic rĕlĭgiōsus, 3 odan vjeri, hīs hīs hīs Ab. hōc hāc hōc pobožan rĕlĭgiōsus, -i, m. redovnik, G. hūius hūius hūius hōrum hārum hōrum svećenik, duhovnik Napomena: Kao i kod imenica, kod svih zamjenica D. mn. = Ab. mn., u srednjem rodu săcerdōtālis, -e svećenički A. jed./mn. = N. jed./mn. Osim toga, kao i u 2. deklinaciji, u Ab. jed. i G. mn. muški rod săcrāmentum, -i, n. sakrament jednak je srednjem rodu. U množini muški i ženski rod imaju jednake padežne morfeme sancta, -ae, f. svetica kao pridjevi 1. klase. sanctus, -i, m. svetac sanctus, 3 svet; neporočan NB: Valja razlikovati zamjenicu hĭc od priloga hīc ‘ovdje, tu’. (Hĭc propheta. Ovaj prorok. | Hīc basilicam videtis. Ovdje vidite baziliku. Hīc Rhodus, hīc salta! Ovdje je Rod, ovdje skači!). Radi razlikovanja hīc se ponekad piše heic. - Zamjenica iste često ima prezrivo značenje (ista tua ignavia ta tvoja iste ista, istud 2. , ‘taj, ta, to’, pokazuje ono što je prostorno ili vremenski najbliže slušatelju lijenost). (Cum autem persequentur vos in civitate ista, fugite in aliam. /Matt 10,23/ A kad vas budu - Zamjenica ille može progonili u tom gradu, bježite u drugi.). značiti ‘onaj poznati, Jednina Množina onaj slavni’. U srednjem m. f. n. m. f. n. rodu može stajati bez N. iste istă istī istae imenice i značiti ‘ona istŭd istă A. istum istam istōs istās izreka’. Ex Ponto Medea D. istī istī istī illa fugit. (cf. Cicero) Ona istīs istīs istīs poznata Medeja pobjegla Ab. istō istā istō je s Crnog mora. Omnibus G. istīus istīus istīus istōrum istārum istōrum notum est illud Catonis: rem tene, verba sequentur. ille illa, illud 3. , ‘on(aj), ona, ono’, pokazuje ono što je prostorno ili vremenski udaljeno i Svima je poznata ona iste od govornika i od slušatelja, a sklanja se kao . (Exsurgens autem Maria in diebus illis Katonova izreka: drži se abiit in Montana cum festinatione in civitatem Iuda. /Lc 1,39/ Onih dana Marija ustajući u teme, a riječi će uslijediti. hitnji pođe u Gorje, u grad Judin.). Ova zamjenica često stoji u opreci sa zamjenicom hic. Hic će u tekstu uvijek stajati bliže riječima na koje se zamjenice odnose, npr. Sanctus Stephanus et sanctus Petrus martyrium consummaverunt, hic Romae, ille Hierosolymis. Sveti Stjepan i sveti Petar pretrpjeli su mučeništvo, ovaj u Rimu, a onaj u Jeruzalemu (hic = Petrus, ille = Stephanus).

4. ipse, ipsa, ipsum ‘sam, sama, samo’, sklanja se kao zamjenice ille i iste, samo što u N. i A. jed. srednjeg roda nema završetak -ud, već -um (N. ipse, ipsa, ipsum, A. ipsum, ipsam, ipsum, D. ipsī itd.). Njezino značenje nije ‘sâm’ u smislu ‘bez drugih’ (solus), već ‘sâm glavom’, ‘ne drugi’, ‘baš on’ (Ipse dixit. Rekao je /osobno/. Erat collis sub ipsis radicibus montis. /Caesar/ Brdo se nalazilo pod samim podnožjem planine.).

148 VJEŽBE 1. Dopišite padežne oblike koji nedostaju u istom rodu i prevedite. N. jed. A. jed. A. mn. G. mn. Ab. jed. istas - te ipse - sam illud - ono harum - ovih ipsam - samu hos - njih

2. Prevedite. s tim je ispovjednicima došao ______molili su se za ove vjernike ______kraj kipa onog istog mučenika ______pred licem samoga Spasitelja ______bez pomoći te iste Bogorodice ______iste za čitavog ovog i onog života ______

3. Prevedite. Haec est mea fides et semper in ista constans ero. ille ______Illa Christianorum domus est et ipsa in persecutione refugium his praebebit. ______Homines stulti nunc haec, nunc illa affirmant; nunc huius rei, nunc illius sunt cupidi. ______Ipse Deus omnipotens in illo paradiso creavit istos homines primos et benedixit illis. ______Dominus Deus illi primo homini praecepit: Ex omnibus his lignis paradisi comede, sed de illo ligno scientiae boni et mali noli comedere. ______Caecilius et Octavius ambulantes iuxta ipsam oram maris disputabant; hic erat Christianus vel fidelis, ille paganus vel infidelis. ______

4. Dopunite i prevedite. In ist_____ magna ecclesia videbitis simulacra ill_____ sanctarum et ill______sanctorum et sacerdos narrabit vobis de ips_____ vita miraculosa. Circum ill_____ baptisterium ill_____ tempore stabant plurimi catechumeni et ab ist_____ episcopo hu_____ dioecesis ips_____ ill_____ baptizati sunt. Ita baptizma ist_____ ab ill_____ acceptum est. ______

149 ODNOSNE ZAMJENICE Odnosne zamjenice (pronomĭna relatīva) dolaze većinom u zavisnim rečenicama i, kada uvode zavisne rečenice, povezuju ih s nekom riječju iz glavne rečenice ili s pojmom iz prethodnog dijela teksta. Glavna je qui, quae, quod ‘koji, koja, koje’; ‘tko, što’ (Invocat te, Domine, fides mea, quam dedisti mihi.../Augustinus/ Zaziva te, Gospode, vjera moja, koju si mi dao... Et his, qui columbas vendebant, dixit: ‘Auferte ista hinc! Nolite facere domum Patris mei domum negotiationis!’ /Io 2,16/ A ovima koji su prodavali golubove reče: ‘Nosite to odavde i ne činite od kuće Oca mojega kuću trgovačku!’). Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N. quī quae quī quae quŏd A. quĕm quăm quōs quās quae D. cui cui cui quĭbus quĭbus quĭbus Ab. quō quā quō G. cūius cūius cūius quōrum quārum quōrum

Napomene: 1. U dativu jednine cui je jedan slog, jer je -ui diftong. 2. Prijedlog cum češće se rabi postpozicijski, dakle uobičajenije je quōcum, quācum i quĭbuscum nego cum quo, cum qua i cum quibus. Isto je s upitnom zamjenicom qui (v. poglavlje XIV). 3. Kao i kod pokazne zamjenice, genitivi cuius i quorum/quarum imaju i značenje posvojnosti ‘čiji, čija, čije’: Hoc imperium, cuius ministri estis, civilis, non tyrannica dominatio est. (Tertullianus) Ovo carstvo, čiji ste sluge, jest vlast nad građanima, a ne tiranska vlast. 4. Stariji je oblik ablativa jednine quī, koji se javlja rjeđe, osobito u izrazu quīcum (cum quo). Stariji oblik dativa i ablativa množine glasi quīs.

VJEŽBE 5. Analizirajte oblik zamjenice i prevedite izraze, prema primjeru: sine eisdem sacramentis vixit Ab. mn. < idem živio je bez istih sakramenata presbyter de quo narras ______tam multa eius miracula ______coram quorum reliquiis stetimus ______secundum cuius evangelium ______

6. Dopunite sintagme i promijenite im broj. illud peccatum exitial______qu___ animae fideles ______qui fidel____ religiosi ______quorum angel___ custodien____ ill____ homines ______qu___ creator magnus ______de qui______catholic______persecutionibus ______cu___ epistol___ sacerdotali ______secundum qu___ epistolam Pauli apostol______

7. Prevedite na latinski. To je svetac pred čijim je svetim kipom biskup krstio katekumene. ______Uspomenu na njihove dobročinitelje, koji su vaši roditelji, pohranili smo duboko u svoja srca. ______Onu veoma veliku crkvu, u čijem se svetištu nalazi njemu posvećeni oltar, posvetio je taj isti papa. ______Od rimskih bazilika najdivnija je ona u Vatikanu, koja je posvećena svetim apostolskim prvacima Petru i

150 Pavlu. ______Od svih progona kršćana najokrutniji je bio onaj cara Dioklecijana i njegovih suvladara. ______

8. Upišite oblike koji nedostaju u istom rodu i prevedite ih. A. jed. N. mn. Ab. jed. A. mn. N. jed. quod - koje eae - one eundem - istog qua - onom is - onaj, on ea - ona quos - koje

9. Promijenite broj i prevedite. catechismus quocum venistis ______altare cum cuius sanctae tabula ______ecclesiam eiusque baptisterium ______martyr, cuius miraculum laudant ______hostiam immaculatam, quam offert ______quibus fidelibus dedit benedictionem ______

DEPONENTNI GLAGOLI Nekim latinskim glagolima većina je oblika pasivna s aktivnim značenjem. To su tzv. deponentni ili odložni glagoli (verba deponentia).1 Konjugiraju se jednako kao pasivni oblici ostalih glagola. Mogu biti prelazni i neprelazni. Quam fidem etiam parens Clementiae Tuae Theodosius, beatissimus imperator, et sequitur et probavit. (Ambrosius) Tu vjeru i otac Tvoje milosti, preblaženi car Teodozije, slijedi i odobrio ju je. Equidem et ipsa cupio mori, cupio invisum hoc corpus exuere, sed non quasi adultera. (Hieronymus) Pa i ja sama želim umrijeti, želim razodjenuti ovo mrsko tijelo, ali ne kao preljubnica. Kod deponentnih glagola U rječniku se za ove glagole navode pasivni oblici 1. lica prezenta i perfekta, uz broj infinitiv istovremenosti konjugacije prve osnove: je, naravno, u pasivu - u 1. hortor, 1. [hortāri] (hortātus sum) bodriti konjugaciji na -āri (hortā- polliceor, 2. [pollicēri] pollicĭtus sum obećavati ri), u 2. na -ēri (pollicē-ri), loquor, 3. [loqui] locūtus sum govoriti u 3. na -i (loqu-i, mor-i) i u morior, 3. [mori] mortuus sum umirati 4. na -īri (ordī-ri). Dakle, ordior, 4. [ordīri] orsus sum započinjati tvorbeni morfem u 1., 2. i Kao što se vidi, ovi glagoli nemaju drugu osnovu (imaju samo prvu i treću). Nadalje, 4. konjugaciji jest -ri, a u složenice deponentnih glagola također su deponentni glagoli (persĕquor, 3. persecūtus sum). 3. konjugaciji -i. Prva osnova dobiva se tako da se odbaci infinitivni morfem -ri (1., 2. i 4. konjugacija) ili infinitivni morfem -i (3. konjugacija): horta-, pollice-, loqu-, mor(i)-, ordi-. Deponentni glagoli imaju sljedeće aktivne oblike: participe istovremenosti (prezenta) i poslijevremenosti (futura), infinitiv poslijevremenosti (futura), gerund i supin.

1 Nekoć se vjerovalo da ti glagoli ‘odlažu’ (depono) aktivnu formu. Danas se zna da je nikad nisu ni imali, već su uvijek bili takvi, tj. bez aktivnih glagolskih oblika. 151 Imperativ deponentnih glagola (kao i ostalih glagola u pasivu) ima u 2. l. jed. lični morfem -re, koji se dodaje na prvu osnovu (3. konjugacija ima vezni vokal -e-), dok 2. l. množine imperativa pasivnog izgleda jednako kao 2. l. mn. indikativa prezenta pasivnog: 1. 2. 3. 3. -io 4. hortā-re pollicē-re loqu|ĕ-re mor|ĕ-re ordī-re Particip prijevremenosti 2. l. jed. bodri obećavaj govòri ùmiri počinji deponentnih glagola ima horta-mĭni pollice-mĭni loqu|i-mĭni mor|i-mĭni ordi-mĭni aktivno značenje i prevodi 2. l. mn. bòdrĭte obećavajte govòrite ùmirite počinjite se obično našim glagolskim prilogom prošlim (na -vši): Christus, pollicitus discipulis Napomena: Deponentni glagol for, fari ‘govoriti’ u prvoj osnovi najčešće ima samo sljedeće oblike: reditum suum, in caelum ascendit. Prezent: ind. fatur govori. Krist, obećavši Futur I.: fabor govorit ću, fabitur govorit će. učenicima svoj povratak, Imperativ: fare! govòri! uzađe na nebo. Perfekt i pluskvamperfekt tvore se od participa prijevremenosti s pomoćnim glagolom: fatus sum itd., fatus eram itd.

Vježbe 10. Citirajte naglas navedene glagole. Kad cjelina veća od misereor, 2. miseritus sum nascor, 3. natus sum surečenice počinje vereor, 2. veritus sum orior, 4. ortus sum odnosnom zamjenicom, ta conor, 1. fungor, 3. functus sum se odnosna zamjenica često obliviscor, 3. oblitus sum labor, 3. lapsus sum prevodi pokaznom. Takav metior, 4. mensus sum aggredior, 3. aggressus sum način povezivanja cjelina moror, 1. experior, 4. expertus sum u latinskome zovemo reor, 2. ratus sum patior, 3. passus sum relativnim povezivanjem (...decimo post Neronem loco 11. Navedite 1. lica jednine svih vremena glagola iz prethodnog zadatka. praeceperunt; quae persecutio... (Paulus Orosius) ‘...naložili 12. Analizirajte i prevedite navedene oblike, prema primjeru. su deseti put nakon Nerona; morientur 3. lice mn. fut. I.____ umrijet će______taj progon...’). veriti sumus ______conabamini ______oriuntur ______experiemur ______rata erunt ______oriebatur ______experti estis ______labi ______miseritus ______

13. Prevedite. Miserere mei, Domine, quoniam tribulor; conturbatus est in maerore oculus meus, anima mea et venter meus. (Ps 30,10) ______Beatus vir, qui non abiit in consilio impiorum et in via peccatorum non stetit et in conventu derisorum non sedet, sed in lege Domini voluntas eius, et in lege eius meditatur die ac nocte. (Ps 1,1) ______

152 Venit autem Deus ad Abimelech per somnium nocte et ait illi: ‘En morieris propter mulierem, quam tulisti: habet enim virum.’ (Gen 19,3-4) ______Filii Israhel confitebuntur opera Dei mirabilia et eis, qui nascentur et exsurgent et narrabunt filiis suis et non obliviscentur opera Dei et mandata eius. (cf. Ps 77,6) ______

Christus, pollicitus discipulis 14. Prevedite.

Conﬁteor ascendit.

Conﬁteor Deo omnipotenti, beatae Mariae semper Virgini, beato Michaeli archangelo, beato Ioanni Baptistae, sanctis apostolis Petro et Paulo, omnibus sanctis et vobis, fratres, quia peccavi nimis cogitatione, verbo et opere: mea culpa, mea culpa, mea maxima culpa. Ideo precor beatam Mariam semper Virginem, beatum Michaelem Archangelum, beatum Ioannem Baptistam, sanctos Apostolos Petrum et Paulum, omnes Sanctos, et vos, fratres (et te, pater), orare pro me ad Dominum, Deum nostrum. (Innocentius III)

orare - da se molite

15. Dopunite u istom licu (osim u krajnjem lijevom stupcu, gdje upišite inf. Izvorna značenja nekih kršćanskih pojmova istovr.). u grčkom jeziku inf. ἄγγελο̋ vjesnik prez. impf. fut. I. perf. plpf. istovr. ἀ̟όστολο̋ poslanik nascetur βα̟τίζω uranjati u vodu καθολικό̋ sveopći largitur χριστό̋ pomazan laetabamur διάβολο̋ lažac locutus eras διοίκησι̋ upravljanje domaćinstvom ἐκκλησία skupština utimini ἐ̟ίσκο̟ο̋ nadglednik patientur μάρτυρ svjedok ̟ά̟̟α̋ otac ̟ρεσβύτερο̋ stariji

SEMIDEPONENTNI GLAGOLI

Semideponentni glagoli (verba semideponentia) imaju samo aktivne oblike prve osnove i oblike koji se tvore od 3. osnove aktivnog značenja. Tvorba i konjugacija pojedinih oblika jednaka im je kao i kod ostalih glagola. Najčešći su: audeo, 2. ausus sum usuditi se gaudeo, 2. gavīsus sum radovati se fido, 3. fisus sum uzdati se

153 VJEŽBE 16. Analizirajte navedene oblike i prevedite ih. gavisi sumus ______gavisi eritis ______gaudentium ______gaudento ______gavisum esse ______gaudete ______gaudebas ______

17. Prevedite. Magi iterum videntes stellam, quae ab eis visa erat in oriente, gavisi sunt gaudio magno. (cf. Matt 2,10) ______Pilatus autem per diem festum dimittere solebat illis unum ex vinctis. (cf. Marc 15,6). ______Et erant unianimiter omnes in porticu Salomonis; ceterorum autem nemo audebat coniungere se illis, sed magnificabat eos populus. (Act[a apostolorum] 5,12) ______Cum Michael archangelus cum diabolo disputans altercaretur de Moysis corpore, non est ausus iudicium inferre blasphemiae, sed dixit: ‘Increpet te Dominus!’ (Iud 1,9) ______altercaretur - prevesti indikativno, increpet - prevesti konjunktivno

18. Nekoliko fraza. similis simili gaudet - našla slika priliku; ad sequentem lampas traditur - sljedeći je na redu; viam ingressa est - uzela je put pod noge; versatur in ore - na dnevnom je redu; ex extremo exorsus est - počeo je od kraja; recto itinere lapsus est - skrenuo je s pravog puta.

19. Prevedite. Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome, po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje! (Ps) ______Bog ih je razveselio velikom radošću, veselile su se i žene i djeca. I radost Jeruzalema čula se nadaleko. (Neh) ______A ovo je obećanje koje nam on obeća: život vječni. (1 Iv) ______Reče Gospodin: Ovo je sudbina tvoja i tvoj odmjereni dio jer si me zaboravio i u laž se uzdao. ______

20. Prevedite. Dominus afflixit eam propter multitudinem iniquitatum eius. (Lam 1,5) ______Concordiā parvae res crescunt, discordiā maximae dilabuntur. ______Homo per peccatum lapsus est. ______Saxa loquuntur. ______

154 KONJUNKTIV Konjunktiv (coniunctīvus modus) treći je glagolski način u latinskom jeziku, uz indikativ i imperativ. Dvije su glavne upotrebe konjunktiva: I. Semantički konjunktiv To je konjunktiv koji ne ovisi o gramatičkoj konstrukciji, već isključivo o značenju. Njime se izriču različite vrste radnji (mogućnost, želja, poticaj, zapovijed, neodlučnost...), pa se prema tome i prevodi na različite načine. II. Gramatički konjunktiv Ovaj konjunktiv stoji u određenim vrstama zavisnih rečenica. Takav konjunktiv, koji je nastao od semantičkoga i zadržao neke njegove osobitosti, najčešće se prevodi indikativom.

Latinski jezik ima četiri konjunktiva u aktivu i pasivu: prvi, drugi, treći i četvrti. 1. konjunktiv (konjunktiv prezenta) tvori se dodavanjem ličnih morfema -m, -s, -t... (aktiv), odnosno -r, -ris, -tur... (pasiv) na prvu (prezentsku) osnovu, proširenu tvorbenim morfemom za konjunktiv -ā-/-ē-, koji se umeće između osnove i ličnog morfema. Druga, treća i četvrta konjugacija rabe tvorbeni morfem -ā-. Glagoli 3. konjugacije na -io imaju -i- u svim licima. Prva konjugacija ima tvorbeni morfem -ē-, koji se steže s vokalom osnove: *-ā-ē- > -ē- (*ama-e-m > amem). Glagoli sum i volo sa svojim složenicama rabe za 1. konjunktiv oblike nestalog glagolskoga načina optativa.

A k t i v 1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. sum inf. amā-re vidē-re mitt-ĕ-re rap-ĕ-re aperī-re es-se 1. am-e-m vide-a-m mitt-a-m rapi-a-m aperi-a-m s-i-m 2. am-e-s vide-a-s mitt-a-s rapi-a-s aperi-a-s s-i-s 3. am-e-t vide-a-t mitt-a-t rapi-a-t aperi-a-t s-i-t 1. am-ē-mus vide-ā-mus mitt-ā-mus rapi-ā-mus aperi-ā-mus s-i-mus 2. am-ē-tis vide-ā-tis mitt-ā-tis rapi-ā-tis aperi-ā-tis s-i-tis 3. am-e-nt vide-a-nt mitt-a-nt rapi-a-nt aperi-a-nt s-i-nt

P a s i v 1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. 1. am-e-r vide-a-r mitt-a-r rapi-a-r aperi-a-r 2. am-ē-ris vide-ā-ris mitt-ā-ris rapi-ā-ris aperi-ā-ris 3. am-ē-tur vide-ā-tur mitt-ā-tur rapi-ā-tur aperi-ā-tur 1. am-ē-mur vide-ā-mur mitt-ā-mur rapi-ā-mur aperi-ā-mur 2. am-e-mĭni vide-a-mĭni mitt-a-mĭni rapi-a-mĭni aperi-a-mĭni 3. am-e-ntur vide-e-ntur mitt-a-ntur rapi-a-ntur aperi-a-ntur

2. konjunktiv (konjunktiv imperfekta) tvori se pomoću formanta *-sē-, koji djelovanjem rotacizma prelazi u -re-, s time da svi glagoli 3. konjugacije imaju vezni vokal -e-.

A k t i v 1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. sum inf. amā-re vidē-re mitt-ĕ-re rap-ĕ-re aperī-re es-se 1. amā-re-m vidē-re-m mitt-ĕ-re-m rap-ĕ-re-m aperī-re-m es-se-m 2. amā-re-s vidē-re-s mitt-ĕ-re-s rap-ĕ-re-s aperī-re-s es-se-s 3. amā-re-t vidē-re-t mitt-ĕ-re-t rap-ĕ-re-t aperī-re-t es-se-t 1. ama-rē-mus vide-rē-mus mitt-e-rē-mus rap-e-rē-mus aperi-rē-mus es-sē-mus 2. ama-rē-tis vide-rē-tis mitt-e-rē-tis rap-e-rē-tis aperi-rē-tis es-sē-tis 3. amā-re-nt vidē-re-nt mitt-ĕ-re-nt rap-ĕ-re-nt aperī-re-nt es-se-nt

155 P a s i v 1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. 1. amā-re-r vidē-re-r mitt-ĕ-re-r rap-ĕ-re-r aperī-re-r 2. ama-rē-ris vide-rē-ris mitt-e-rē-ris rap-e-rē-ris aperi-rē-ris 3. ama-rē-tur vide-rē-tur mitt-e-rē-tur rap-e-rē-tur aperi-rē-tur 1. ama-rē-mur vide-rē-mur mitt-e-rē-mur rap-e-rē-mur aperi-rē-mur 2. ama-re-mĭni vide-re-mĭni mitt-e-re-mĭni rap-e-re-mĭni aperi-re-mĭni 3. ama-re-ntur vide-re-ntur mitt-e-re-ntur rap-e-re-ntur aperi-re-ntur NB. Prvi i drugi konjunktiv deponentnih glagola tvore se jednako tako (npr. od glagola labor, 3. lapsus sum - labar; labĕrer, laberēris, laberētur...).

22. Analizirajte konjunktivne oblike u Očenašu. Pater noster

Pater noster, qui es in caelis, sanctiﬁcetur nomen tuum. Adveniat regnum tuum. Fiat voluntas tua, sicut in caelo et in terra. Panem nostrum quotidianum da nobis hodie, et dimie nobis debita nostra, sicut et nos dimiimus debitoribus nostris. Et ne nos inducas in tentationem, sed libera nos a Malo. (Ma 6,9-13)

ﬁat - neka bude

Koji je način u ovom tekstu veoma blizak konjunktivu? Kako glase ostali oblici prvog i drugog konjunktiva podcrtanih glagola? Kako glase konjunktivni oblici ostalih glagola upotrijebljenih u molitvi Pater noster?

3. konjunktiv aktiva (konjunktiv perfekta) tvori se pomoću formanta *-is- s dodatkom znaka optativa -ī-, koji djelovanjem glasovnih zakona prelaze u -ĕri-. Jednak je futuru II. u svim licima osim u 1. l. jednine, gdje ima završetak -i-m umjesto ličnog morfema -o. 4. konjunktiv aktiva (konjunktiv pluskvamperfekta) tvori se pomoću formanta -is- s dodatkom elementa -sē- te ličnih morfema: press-is-se-m. 3. konjunktiv pasiva tvori se od participa prijevremenosti (perfekta) pasiva, kojemu se dodaje prvi konjunktiv glagola sum (tj. sim, sis...): pressus sim (m.), pressa sim (f.), pressum sim (n.). 4. konjunktiv pasiva tvori se jednako tako, ali s drugim konjunktivom glagola sum (tj. essem, esses...). Particip mijenja rod i broj ovisno o subjektu rečenice i pravilima o slaganju subjekta i predikata.

Npr. glagol premo, 3. pressi, pressum: A k t i v P a s i v 3. konjunktiv 4. konjunktiv 3. konjunktiv 4. konjunktiv 1. press-ĕri-m press-isse-m pressus, -a, -um sim pressus, -a, -um essem 2. press-ĕri-s press-isse-s pressus, -a, -um sis pressus, -a, -um esses 3. press-ĕri-t press-isse-t pressus, -a, -um sit pressus, -a, -um esset 1. press-erĭ-mus press-issē-mus pressi, -ae, -a simus pressi, -ae, -a essēmus 2. press-erĭ-tis press-issē-tis pressi, -ae, -a sitis pressi, -ae, -a essētis 3. press-ĕri-nt press-isse-nt pressi, -ae, -a sint pressi, -ae, -a essent

156 Semantički konjunktiv

Semantički konjunktiv može izricati mogućnost, neodlučnost ili želju te zamjenjivati imperativ. A. potencijalni konjunktiv Negacije: non, minime, neque/nec itd. Izriče mogućnost. Prevodi se našim kondicionalom ili pomoću modalnoga glagola ‘moći’. a) Za mogućnost u sadašnjosti rabe se 1. i 3. konjunktiv. Quis neget Christum nuntiasse nobis regnum coelorum? (Augustinus) Tko bi mogao poreći da nam je Krist objavio kraljevstvo nebesko? Dixerit aliquis... Netko bi rekao (Netko bi mogao reći)... b) Za mogućnost u prošlosti rabi se 2. konjunktiv, Cuperes... Mogao si htjeti... Mirareris astans. Stojeći ondje najčešće u 2. licu jed. (odnosi se na bilo koga). mogao si se čuditi. B. deliberativni/dubitativni konjunktiv Negacija: non Rabi se u pitanjima u kojima se izriče kolebanje, sumnja, Utrum superbiam prius commemorem an crudelitatem? čuđenje ili negodovanje. Upotrebljava se 1. konjunktiv (Cicero) Da li da prvo spomenem bahatost ili okrutnost? za sadašnjost, a 2. za prošlost. C. optativni konjunktiv Negacija: obično ne, ponekad non Izriče želju, preklinjanje ili zaklinjanje. Često ima čestice utĭnam, utĭnam ne (o da, kamo sreće, o kad bi). a) Za ispunjivu želju 1. konjunktiv, rjeđe 3. konjunktiv. Utinam mea mihi modo auferam quae huc adtuli salva! On stoji i kad nije određeno je li želja ispunjiva ili nije. (Plautus) O kad bih si sada odnio svoje stvari, koje sam ovamo donio čitave! b) Za neispunjivu želju u sadašnjosti rabi se 2. konjunktiv, Utinam non essem vir habens spiritum et mendacium potius a u prošlosti 4. konjunktiv. Uvijek se upotrebljava čestica loquerer. (Mich 2,11) Kamo sreće da nisam nadahnut čovjek utinam (ne/non). i da radije govorim laž. Utinam attendisses mandata mea. (Isa 48,18) Kamo sreće da si slušao moje naloge. D. zamjena za imperativ Negacija: ne a) Za poticaj (adhortativni konjunktiv): 1. lice mn. prvog Hymnum cantemus Domino! Hymnum novum cantemus konjunktiva. Deo nostro! (Iudith 16,15) Pjevajmo Gospodinu pjesmu! Pjevajmo Gospodinu pjesmu novu! b) Za zapovijed ili zabranu (jusivni ili prohibitativni Coerceat linguam suam a malo et labia eius ne loquantur konjunktiv): dolum. (1 Pet 3,10) Neka suspregne svoj jezik od zla i neka - 1. konjunktiv (2. i 3. lice jed.) za zapovijed i zabranu, njegova usta ne govore varku. - 3. konjunktiv (2. lice jed. i mn.) za strogu zabranu, Ditiori te ne socius fueris! (Ecclesiastic 13,2) Da nisi bio Zapovijed izrečena neodređenoj osobi izriče se 2. licem drug bogatijem od sebe! jed.

157 VJEŽBE 23. Prevedite i podcrtajte konjunktive.

Initium epistulae sancti Hieronymi ad amicum Nepotianum (cca a. 394.)

Petis a me, Nepotiane carissime, lieris transmarinis, et crebro petis, ut tibi brevi volumine digeram praecepta vivendi, et qua ratione is, qui saeculi militia derelicta vel monachus coeperit esse vel clericus, rectum Christi tramitem teneat ... Dum essem adolescens, immo paene puer, et primos impetus lascivientis aetatis eremi duritia refrenarem, scripsi ad avunculum tuum sanctum Heliodorum exhortatoriam epistolam plenam lacrimis querimoniisque, et quae deserti sodalis monstraret affectum. Sed in illo opere pro aetate tunc lusimus et calentibus adhuc rhetorum studiis atque doctrinis quaedam scholastico flore depinximus. Nunc iam cano capite et arata rugis fronte, ad instar boum pendentibus a mento palearibus: ‘Frigidus obsistit circum praecordia sanguis’. Unde et in alio loco idem poeta* canit: ‘Omnia fert aetas, animum quoque’. Et post modicum: ‘Nunc oblita mihi tot carmina, vox quoque Moerim / Iam fugit ipsa...’ Quod ne de gentili tantum lieratura proferre videamur, divinorum voluminum sacramenta cognosce. David annos natus septuaginta, bellicosus quondam vir, senectute frigescente, non poterat calefieri. Quaeritur itaque puella de universis finibus Israel Abisag Sunamitis, quae cum rege dormiret et senile corpus calefaceret. (Hieronymus) * Vergilius

ut ... digeram praecepta vivendi - da iznesem pravila življenja, qua ratione - na koji način, saeculi militia derelicta - ostavivši svjetovnu službu, coeperit esse - postao je, rectum ... tramitem teneat - može ići ispravnim putom, dum essem ... et ... refrenarem - dok sam bio ... i ... krotio, quae ... monstraret - koje bi moglo očitovati, pro aetate - u skladu s dobi, calentibus adhuc rhetorum studiis atque doctrinis - dok su bila vruća nastojanja i nauk retora, quaedam - neke stvari, pendentibus a mento palearibus - dok mi s brade visi podbradak, oblita mihi tot carmina - zaboravio sam toliko pjesama, Quod ne ... proferre videamur - Nego, da se ne bi činilo da navodimo, senectute frigescente - budući da mu je kao starcu bilo hladno, caleﬁeri - zagrijati se, quae ... dormiret et ... calefaceret - da spava i ugrije

Svojstvo neke osobe može se izreći imenicom u genitivu svojstva ili ablativu svojstva s atributom (cano capite et arata ... fronte sijede glave i izboranoga čela; homo bonae indolis čovjek dobre ćudi). Genitivom se izriče općenito i količinski neodređeno svojstvo, dok se ablativom izriče konkretnije i mjerljivije svojstvo.

24. Pronađite i analizirajte oblike konjunktiva. Zamijenite oblike u indikativu konjunktivima. Prevedite.

Laus caritati

Aemulamini autem charismata maiora! Et adhuc excellentiorem viam vobis demonstro: Si linguis hominum loquar et angelorum, caritatem autem non habeam, factus sum velut aes sonans aut cymbalum tinniens; et si habuero prophetiam et noverim mysteria omnia et omnem scientiam, et habuero omnem fidem ita ut montes transferam, caritatem autem non habuero, nihil sum; et si distribuero in cibos pauperum omnes facultates meas et si tradidero corpus meum ut ardeam, caritatem autem non habuero, nihil mihi prodest. Caritas patiens est, benigna est; caritas non aemulatur, non agit superbe, non inflatur, non est ambitiosa, non quaerit, quae sua sunt, non irritatur, non cogitat malum, non gaudet super iniquitatem, congaudet autem veritati, omnia suffert, omnia credit, omnia sperat, omnia sustinet. Caritas numquam excidit. Sive prophetiae, evacuabuntur; sive linguae, cessabunt; sive scientia, destruetur. Ex parte enim cognoscimus et ex parte prophetamus; cum autem venerit, quod perfectum est, evacuabitur, quod ex parte est. (1 Cor 12,31-13,10)

si loquar - ako bih govorio, non habeam - ne bih imao, factus sum - bio bih, ita ut montes transferam - tako da pomičem planine, ut ardeam - da izgorim

26. Prevedite i navedite o kojem se tipu semantičkoga konjunktiva radi. Si tacuisses,, philosophus mansisses. mansisses.mansisses.. ______Si causae ipsae pro se loqui possent, nemo adhiberet oratorem. (Cicero) ______

27. Prevedite. Allelluia! (acrostychum)

aleph Beatus vir qui timet Dominum,Dominum,Dominum,, beth in mandatis Eius cupit nimis.nimis.cupitnimis. nimis.nimis.. ghimel Potens in terra erit semensemeneius,semeneius, eius,eius,eius, daleth generatio rectorum benedicetur.benedicetur.benedicetur.. he Gloria et divitiae in domodomoeius,domoeius, eius,eius,eius, vau et iustitia eius manet in saeculum saeculi. zain Exortum est in tenebris lumen rectis, heth misericors et miserator et iustus. [sc. est Dominus] teth Iucundus vir qui miseretur et commodat, iod disponet res suas in iudicio, caph quia in aeternum non commovebitur. lamed In memoria aeterna erit iustus, mem ab auditione mala non timebit. nun Paratum cor eius, sperans in Domino, samech conﬁrmatum est cor eius, non timebit, ain donec despiciat inimicos suos. phe Distribuit, dedit pauperibus, sade Iustitia eius manet in saeculum saeculi. coph Cornu eius exaltabitur in gloria. res Peccator videbit et irascetur, sin dentibus suis fremet et tabescet, tau desiderium peccatorum peribit. (Ps 112)

nimis cupit - silno uživa, ab auditione mala - od zlih glasina, in saeculum saeculi - dovijeka, vječno, donec despiciat - dok ne bude svladao, exaltabitur in gloria - slavno će se uzdići

Sv. Jeronim je krajem 4. stoljeća po nalogu pape Damaza I. revidirao postojeće prijevode knjiga Svetog pisma na latinski. Ta njegova verzija (nastala dijelom i izravnim prevođenjem s hebrejskog, aramejskog i grčkog) kasnije je postala najrašireniji latinski prijevod Svetog Pisma, nazvan zbog toga Vulgatom. Jezik se Vulgate i u morfosintaksi i u vokabularu prilično razlikuje od jezika klasičnih pisaca, jer mu je temelj pučki govor, a sadrži i brojne utjecaje grčkog i semitskih jezika.

28. Prevedite. Dixeruntque ad eos filii Israhel: ‘Utinam mortui essemus per manum Domini in terra Aegypti, quando sedebamus super ollas carnium.’ (Exod 16,3) ______

159 Quid loquerer in auribus vestris omnia verba haec? (cf. Ier 26,15) ______Et ne quis possit emere aut vendere nisi qui habet character. (Apoc 13,17) ______Ergo, his contradici non possit. (Act 19,36) ______Adducet Dominus super te gentem ... cuius linguam intellegere non posses. (Deut 28,49) ______Laborasti ab adulescentia tua si forte quid* prosit tibi. (Isa 47,12) *si forte quid - ne bi li možda što ______Seniorem ne increpaveris, sed obsecra ut patrem, iuvenes ut fratres. (1 Tim 5,1) ______Sit vobiscum gratia, misericordia, pax a Deo Patre. (2 Io 1,3) ______Permittant et mihi meis verbis suum sensum loqui. (Hieronymus) ______actum, -i, n. čin, djelo puštai; razašiljati, slati lignum, -i, n. drvo, stablo aemŭlor, 1. natjecati se, takmičiti distrĭbuo, 3. trĭbui, trĭbūtum lŏquor, 3. lŏcūtus sum govoriti, se; biti zavidan razdjeljivati, podijeliti razgovarati affirmo, 1. povrđivati, prihvaćati dōnec dok, dok ne maereo, 2. rui, – tugovati, biti aggrĕdior, 3. gressus sum dūrĭtia, -ae, f. tvrdoća; strogi tužan, jadikovati; oplakivati napadati; pristupati, polaziti način življenja, strogost mandātum, -i, n. zapovijed, nalog nekomu: Acc./ad+Acc. effĕro, ferre, extŭli, ēlātum mĕdĭtor, 1. razmišljati, promišljati ambĭtiōsus, 3 častohlepan, tašt, iznijeti, izvaditi, podići mētior, 4. mēnsus sum mjeriti, pohlepan ĕquĭdem uistinu, zapravo izmjeriti, odmjeriti assisto, 3. astĭti, – biti kod, stajati ērĭgo, 3. rexi, rectum uspravljati, mīror, 1. diviti se, čuditi se uza što, pripomoagati podizati; uzrujavati nečemu: de+Abl.; pitati u čudu audeo, 2. ausus sum odvažiti se excello, 3. –, – odlikovati se; mŏrior, 3. mortuus sum umirati, audītio, -iōnis, f. slušanje, nadmašivati umrijeti čuvenje; glas, govorenje excĭto, 1. poticati; uzrokovati, mundus, -i, m. svijet, svemir; călĕfăcio, 3. fēci, factum topliti, dizati; sokoliti nebo i zemlja grijati exstinguo/extinguo, 3. tinxi, nascor, 3. nātus sum roditi se călefīo, fiĕri, factus sum tinctum ugasiti, zatrti, uništiti nĭmis previše, osobito zagrijevati se frons, -ntis, m. čelo, lice; pročelje; oblīviscor, 3. oblītus sum coērceo, 2. cui, cĭtum stiskati, in fronte sprijeda, na čelu zaboravljati; ne hajati, ne mariti sužavati; obuzdavati fungor, 3. functus sum vršiti, pătior, 3. passus sum trpjeti, cōgĭtātio, -iōnis, f. mišljenje, obavljati, izvršavati; pretrpjeti proživljavati; dopuštati razmišljanje; misao; nakana glōriōsus, 3 slavan; hvalisav pollĭceor, 3. pollĭcĭtus sum commĕmŏro, 1. spominjati hinc odavde, odatle obećavati se, sjećati se; opomenuti, hortor, 1. bodriti, sokoliti, poticati, prŏbo, 1. povlađivati, hvaliti, napomenuti hrabriti odobravati; ispitivati, suditi, confīdo, 3. fīsus sum uzdati se, impĕtus, -ūs, m. navala, nasrtaj; dokazivati pouzdati se, oslanjati se žestina, požuda, naglost quaero, 3. quaesīvi, quaesītum cōnor, 1. nastojati, pokušavati, intellĕgo, 3. lexi, lectum pitati, tražiti; steći, zaslužiti; prihvatiti se razumjeti, razabrati, spoznati težiti crūdēlĭs, -e okrutan, surov, invīsus, 3 mrzak, omražen; quĭdem zaista, zapravo, doduše nemilosrdan neprijateljski rector, -ōris, m. upravitelj, cruentus, 3 krvav, okrvavljen īrascor, 3. īrātus sum ljutiti se, gospodar dēbĭtor, -ōris, m. dužnik srditi se, gnjeviti se reor, 2. rătus sum misliti, smatrati dēmonstro, 1. pokazivati, irrīto, 1. podbadati, poticati; rĕstĭtuo, 3. stĭtui, stĭtūtum označivati, navoditi razljutiti obnavljati, postavljati na dēsīdērium, -ii, n. želja, žudnja, lăbium, -ii, n. usna prijašnje mjesto, dovoditi čežnja lābor, 3. lapsus sum padati, klizati natrag, vraćati, opet postavljati, dēstruo, 3. struxi, structum rušiti, se, rušiti se; izmicati, prolaziti; uspostavljati upropaštavati; satirati, pobijati propadati, ginuti; pogriješiti saxum, -i, n. kamen digne dostojno, dolično, kako laetĭfico, 1. razveseliti, veseliti scientia, -ae, f. znanje, spoznaja; treba laetor, 1. radovati se znanost, svijest dignus, 3 vrijedan, dostojan largior, 4. darovati, pokloniti, sĕquor, 3. sĕcūtus sum slijediti, dīmitto, 3. mīsi, missum otpuštati, udijeliti ići za, pratiti, pristajati uz

160 somnium, -ii, n. san duševni mir vŏluntas, -ātis, f. volja, želja, sŏno, 1. nui, nĭtum zvečati, ječati, turbo, -bĭnis, m. vihor, kovitlac, slobodna volja; revnost, šumiti; odjekivati, glasati se, oluja gorljivost pjevati tўrannĭcus, 3 tiranski, silnički volvo, 3. volvi, volūtum vrtjeti, tempestas, -ātis, f. doba, vrijeme, tўrannus, -i, m. tiranin, silnik, ići ukrug, zamatati, odmatati, oluja, nevrijeme samovladar promišljati, valjati se tĕnĕbrae, -ārum, f. mrak, tmina, vĕreor, 2. vĕrĭtus sum poštovati, tama; noć; sljepoća; smrt štovati, bojati se nekoga: Acc. trādo, 3. dĭdi, dĭtum predavti, vincio, 4. vinxi, nctum vezati, uručivati, preporučivati; sapinjati, bacati u okove prevoditi viŏlentus, 3 silovit, goropadan, tranquillĭtas, -ātis, f. mir, spokoj; žestok

161 162 XIV PROVINCIAE

Hispania citerior castrum, -i, n. tvrđava circuĭtus, -us, m. opseg; okružje Citerioris Hispaniae sicut complurium cŏlōnia, -ae, f. kolonija provinciarum aliquantum vetus forma consŭlāris, -is, m. konzular, mutata est, utpote cum Pompeius bivši konzul, povjerenik Magnus DCCCLXVI oppida ab Alpibus u provinciji ad ﬁnes Hispaniae ulterioris in dicionem dioecēsis, -is, f., dijeceza, kotar u provinciji redegit, testatus id tropaeis, quae foedĕrātus, 3 saveznički statuebat in Pyrenaeo. Nunc universa gŭberno, 1. upravljati, provincia dividitur in conventus VII ... vladati nečime: Acc. Accedunt insulae, quarum mentione impĕriālis, -e carski seposita, civitates provincia ipsa praeter passus, -ūs, m. korak 14.1. Rimska cesta – simbol rimskog imperija contributas aliis CCXCIII continet, praefectūra, -ae, f. prefektura, nadstojništvo oppida CLXXVIIII, in iis colonias XII, oppida civium Romanorum XIII, Latinorum prōcūrātor, -ōris, m. veterum XVIII, foederatorum unum, stipendiaria CXXXV. (Plinius Maior) prokurator, namjesnik quarum mentione seposita - o kojima za sada neću govoriti prōmuntūrium, -ii, n. rt prōpraetor, -ōris, m. propretor, upravitelj provincije prōvincia, -ae, f. pokrajina, provincija; rĕdĭgo in formam prōvinciae pretvoriti u provinciju GLAVNI I REDNI BROJEVI OD 21 DO 1000 publĭcānus, -i, m. poreznik rĕdĭgo, 3. ēgi, actum vraćati rĕgio, -iōnis, f. područje, Glavni Redni Glavni Redni kraj XXI viginti unus vicesĭmus primus CC ducenti, 3 ducentesĭmus sŏcius, 3 saveznički stipendiārius, 3 koji plaća XXX triginta tricesĭmus CCC trecenti trecentesĭmus danak XL quadraginta quadragesĭmus CD quadringenti quadringen- stipendium, -ii, n. vojnička tesĭmus plaća; danak, prinos L quinquaginta quinquagesĭmus D quingenti quingentesĭmus trĭbūtum, -i, n. porez LX sexaginta sexagesĭmus DC sescenti sescentesĭmus LXX septuaginta septuagesĭmus DCC septingenti septingentesĭmus LXXX octoginta octogesĭmus DCCC octingenti octingentesĭmus XC nonaginta nonagesĭmus CM nongenti nongentesĭmus C centum centesĭmus M mille millesĭmus

Napomene: I) Za brojeve 28, 38 ... 88, te 29, 39 ... 89 vrijedi isto što i za 18 i 19: npr. 28: duodetriginta, duodetricesimus (dva od trideset), 39: undequadraginta, undequadragesimus (jedan od četrdeset). Izraz je nastao iz fraze koja je izricala koliko je neki objekt ispred desetice, koja je bila posebno označena. II) Ponekad se umjesto -esĭmus javlja -ensĭmus, npr. septuagensĭmus. III) Od glavnih se brojeva sklanjaju stotice od 200 do 900, i to kao množina pridjeva 1. klase, tj. bonus (ducenti, ducentae, ducenta ≈ boni, bonae, bona): dvjesto gradova ducenta oppida; Šesto godina Rimljani su vladali Sredozemljem. Sescentos annos Romani Mediterraneo imperabant.

163 Višečlani brojevi: ăbăvia, -ae, f. šukunbaka I) Bilježenje višečlanih brojeva: ăbăvus, -i, m. šukundjed affīnes, -ium, m. rod nastao Brojevi manji od 100: Npr. XXV ženidbom i udajom, 2 mogućnosti: svojta desetica + jedinica viginti quinque vicesimus quintus affīnitas, -ātis, f. rodbina, jedinica + et + desetica quinque et viginti quintus et vicesimus svojta ămĭta, -ae, f. tetka, očeva sestra Brojevi veći od 100: ăvia, -ae, f. baba, baka dva člana: npr. CXXX ăvītus, 3 djedovski; prirođen, prastar veći + manji centum triginta centesimus tricesimus ăvuncŭlus, -i, m. ujak, veći + et + manji centum et triginta centesimus et tricesimus majčin brat tri člana: npr. CCLIII ăvus, -i, m. djed cognātus, -i, m. rođak najveći + srednji + ducenti quinquaginta ducentesimus consobrīnus, -i, m. bratić najmanji tres quinquagesimus tertius fīlia, -ae, f. kći najveći + najmanji + et + ducenti tres et ducentesimus tertius et fīlius, -i, m. sin srednji quinquaginta quinquagesimus gĕner, -ĕri, m. zet; vjerenik, zaručnik više od 3 člana: npr. MCMLXXIX gĕnĭtor, -ōris, m. otac, od najvećega prema mille nongenti millesimus nongentesimus roditel namanjemu septuaginta novem septuagesimus nonus lībĕri, -ōrum, m. djeca - U višečlanim rednim brojevima svi su članovi redni brojevi, npr. ‘tisuću mărītus, -i, m. muž, suprug mās, măris m. muž, devetsto devedeset sedmi’ millesimus nongentesimus nonagesimus mužjak; muško dijete septimus. (U hrvatskome je samo posljednji član redni broj - ostali su māter, -tris, f. majka glavni.) māternus, 3 materinski, majčin - U višečlanim rednim brojevima koji završavaju s ‘prvi’ (21., 31., ...) na mjestu mātertĕra, -ae, f. tetka, unus jedinice može biti (unus et tricesimus) i rjeđe primus (tricesimus majčina sestra primus). Oni koji završavaju s ‘drugi’ (22., 32., ...) obično imaju alter nĕpos, -pōtis, m. unuk, (tricesimus alter, alter et tricesimus). nećak (sestrin sin) II) Ako višečlani glavni broj završava s ‘jedan’ - unus (npr 21, 31), imenica je u neptis, -is, f. unuka množini (dok je u hrvatskom u jednini); npr. Iako oštar, u provinciji je sagradio nŏverca, -ae, f. maćeha nūbo, 3. nupsi, nuptum 201 grad. Etsi atrox, in provincia ducenta et unum oppida aedificavit. udavati se za nekoga: Dat. VJEŽBE nŭrus, -ūs, f. snaha, nevjesta; mlada žena 1. Napišite koji se završetci izdvajaju kao karakteristični: păternus, 3 očev, od oca; kod glavnih brojeva od 30 do 90 ______domaći, domovinski kod glavnih brojeva od 200 do 900 ______pătrius, 3 očinski, kod rednih brojeva od 40 do 90 ______roditeljski pătruus, -i, m. stric kod rednih brojeva za stotice _____ , _____ , _____ završetak je ______prīvigna, -ae, f. pastorka kod rednih brojeva za ostale stotice završetak je ______prīvignus, -i, m. pastorak prŏnĕpos, -pōtis, m. 2. Prevedite. praunuk Senat je 227. g. pr. Kr. imenovao prvog prokonzula. prŏneptis, -is, f. praunuka ______proăvia, -ae, f. prabaka proăvus, -i, m. pradjed Egipat je 31. g. pr. Kr. predan na upravu propretoru. sŏcer, ĕri, m. tast, svekar ______socrus, -ūs, f. svekrva, August je Galiju podijelio na 64 okruga. punica ______sŏror, -ōris, f. sestra U carskim provincijama bilo je smješteno 25 legija. uxor, -ōris, f. žena, supruga; ______uxōrem dūco ženiti se nekim: Acc. U provincijama je bilo 88 slobodnih gradova [civitas], od kojih [quarum] vitrĭcus, -i, m. očuh 50 u Ahaji i Aziji, a 38 u Africi i na Siciliji. ______164 3. Prevedite.

De imperio C. Iuli Caesaris

C. Iulius Caesar gessit novem annis, quibus in imperio fuit, haec fere: omnem Galliam, quae saltu Pyrenaeo Alpibusque et monte Cebenna, ﬂuminibus Rheno ac Rhodano continetur patetque circuitu ad bis et tricies centum milia passuum, praeter socias ac bene meritas civitates, in provinciae formam redegit, eique CCCC in singulos annos stipendii nomine inposuit. Germanos, qui trans Rhenum incolunt, primus Romanorum ponte fabricato adgressus maximis adfecit cladibus; adgressus est et Britannos ignotos antea, atque a superatis pecunias et obsides imperavit. Per tot successus ter nec amplius adversum casum expertus est: in Britannia quando eius classis vi tempestatis prope absumpta erat, deinde in Gallia ad Gergoviam una eius legio fusa est et in Germanorum ﬁnibus Titurius et Aurunculeius legati Caesaris per insidias caesi sunt. (cf. Suetonius)

bis et tricies centum milia - 3200 milja, bene meritas - (za njega) zaslužnih, CCCC - 40 milijuna sestercija, stipendii nomine - na ime poreza, ponte fabricato - sagradivši most

Trajanje nečega može se izreći ablativom ili akuzativom vremena bez prijedloga (novem annis/novem annos devet godina).

4. Prevedite. Cognati

Quot tritavi et tritaviae tuae vixerunt? Sedecim atavi et sedecim ataviae, octo abavi et octo abaviae, quatuor proavi et quatuor proaviae, duo avi et duae aviae, tandem unus pater et una mater. Tritavus pater atavi aut ataviae est. Ergo, quot tritavi et tritaviae vixerunt? Patris frater patruus, matris frater avunculus dicitur. Soror patris tui tibi amita est, matris soror matertera. Tuus frater et soror sunt filius et filia, uti et tu, genitorum tuorum. Vos omnes liberi eorum estis. Filius filii tui nepos tuus est, filia autem eius neptis a te nuncupatur. Nepotis liberi pronepos et proneptis etc. etc. Genitores tui mariti aut uxoris tuae tibi socer et socrus sunt, ab illis autem nurus aut gener vocaberis. Si pater tuus iterum uxorem duxerit, huic novae eius uxori privignus aut privigna eris, illa tibi noverca. Maritus novus matris tuae tibi vitricus erit.

5. Interrogate alii alios et respondite, e.g.: Quot sorores tibi sunt? ______Quot fratres tibi sunt? ______Quot avunculi tibi sunt? ______

6. Prevedite. Gdje je potrebno, nadopunite godinu rimskim brojkama i pevedite je latinskim riječima. Širina Narbonske Galije, kako prenosi M. Agripa, bila je CCXLVIII, a dužina CCCLXX koraka. ______Rim je osnovan ______godine pr. Kr. ______Pod vlašću kraljeva Grad je bio do ______godine pr. Kr. ______Gotovo su svi dijelovi Italije CCLXVI godine pr. Kr. bili pod vlašću Rimljana. ______165 Prvi punski rat trajao je od ______do CCXLI godine pr. Kr. ______Drugi punski rat trajao je od ______do CCI godine pr. Kr. ______Treći punski rat trajao je od ______do CXLVI godine pr. Kr. ______

7. Pokušajte pročitati natpis o izgradnji ceste od Regija u južnoj Italiji do Kapue. Inscriptio in via

Navedite razlike u bilježenju brojki na natpisu u odnosu na poznate vam rimske brojke. Isti natpis na klasičnom latinskom i s osuvremenom interpunkcijom. Prevedite ga. VIAM FECI AB REGIO AD CAPVAM ET | IN EA VIA PONTES OMNES, MILLIARIOS TABELLARIOSQVE POSVI. HINC SVNT | NVCERIAM MILIA LI, CAPVAM XXCIIII, MVRANVM LXXIIII, CONSENTIAM CXXIII, | VALENTIAM CLXXX, AD FRETVM AD STATVAM CCXXXI, REGIVM CCXXXVII. | SUMMA AB CAPVA REGIVM MILIA CCCXXI. | ET IDEM PRAETOR IN SICILIA FUGITIVOS ITALICORVM | CONQVAESIVI REDDIDIQVE | HOMINES DCCCCXVII. IDEMQVE | PRIMVS FECI VT DE AGRO PVBLICO ARATORIBVS CEDERENT PASTORES. | FORVM AEDISQVE PUBLICAS HIC FECI.

8. Prevedite. Antoninus Pius imperator

T. Aurelio Fulvo Boionio Antonino Pio paternum genus e Gallia Transalpina, Nemausense scilicet, avus T. Aurelius Fulvus, qui per honores diversos ad secundum consulatum et praefecturam urbis pervenit; pater Aurelius Fulvus, qui et ipse fuit consul, homo tristis et integer, avia materna Boionia Procilla, mater Arria Fadilla, avus maternus Arrius Antoninus, bis consul, homo sanctus et qui Nervam miseratus est, quando imperare coeperat; soror uterina Iulia Fadilla, vitricus Iulius Lupus consularis, socer Annius Verus, uxor Annia Faustina, filii mares duo, duae feminae, gener per maiorem filiam Lamia Silvanus, per minorem M. Antoninus fuere. Ipse Antoninus Pius natus est XIII Kal. Octobris Flavio Domitiano XII et Cornelio Dolabella consulibus in villa Lanuvina. Educatus Lori in Aurelia, ubi postea palatium exstruxit, cuius hodieque reliquiae manent. Pueritiam egit cum avo paterno, mox cum materno, omnes suos religiose colens, atque adeo et consobrinorum et vitrici et multorum affinium hereditate ditatus est. (Iulius Capitolinus)

XIII. Kal. Octobris - 19. rujna, Flavio Domitiano XII et Cornelio Dolabella consulibus - za konzulovanja Flavija Domicijana (12. put) i Kornelija Dolabele

166 Ponavljanje para rečeničnih funkcija u obratnom redoslijedu zove se hijazam (ﬁlii mares duo, duae feminae - muška dva, dva ženska djeteta).

OPĆE ODNOSNE ZAMJENICE

Prva je od općih odnosnih zamjenica (pronomĭna generalia relatīva) zamjenica: quicumque, quaecumque, quodcumque ‘koji, -a, -e god’, ‘bilo koji, -a, -e’, ‘bilo tko, bilo što, svaki’, sastavljena je od promjenjivog dijela qui-, quae-, quod- i nepromjenjivog dijela -cumque. Sklanja se isto kao zamjenica quī, quae, quod, na čije se padežne oblike jednostavno dodaje -cumque, npr. A. jed. quemcumque, D. jed. cuicumque itd. Zamjenica quisquis, quidquid ‘tko god, što god’, upotrebljava se još samo u izrazu quoquo modo ‘na koji god način’.

VJEŽBE 9. Dopunite odgovarajućim oblikom zamjenice quicumque i prevedite. ______hominem videbitis ______mulier vobis dixit ______ad finem ______libri venit ______hominibus credunt ______

10. Prevedite. Quidquid sub terra est, in apricum profert aetas. (Horatius) ______Quidquid venerit obviam, loquitur. (Martialis) ______Quidquid discis, tibi discis. (Petronius) ______Quisquis ubique habitat, Maxime, nusquam habitat. (Martialis) ______Quisquis magna dedit, voluit sibi magna remitti [da mu se mnogo vrati]. (Martialis) ______Quodcumque labore, sine sudore nihil. ______

11. Prevedite na latinski. prokonzul koji je upravljao bilo kojom provincijom ______kojim je god upraviteljima u provinciji bio prijatelj ______s kojim god su se neprijateljima borili ______kome je god predao vlast nad Egiptom ______Upravitelj bilo koje senatorske provincije bio je prokonzul, a bilo koje carske propretor. ______

167 Glagol fio

Glagol fio, fiĕri, factus sum ‘postati, dogoditi se, nastati, biti načinjen’ služi kao pasiv glagola facio, 3. feci, factum (čija prva osnova ne tvori pasivne oblike), a u indikativu prezenta nema oblike za 1. i 2. l. mn.:

Indikativ Konjunktiv Prez. Impf. Fut. I. 1. 2. 3. 4. 1. fio fiēbam fiam fiam fiĕrem factus, -a, -um sim factus, -a, -um essem 2. fis fiēbas fies fias fiĕres factus, -a, -um sis factus, -a, -um esses 3. fit fiēbat fiet fiat fiĕret factus, -a, -um sit factus, -a, -um esset 1. - fiebāmus fiēmus fiāmus fierēmus facti, -ae, -a simus facti, -ae, -a essēmus 2. - fiebātis fiētis fiātis fierētis facti, -ae, -a sitis facti, -ae, -a essētis 3. fiunt fiēbant fient fiant fiĕrent facti, -ae, -a sint facti, -ae, -a essent

Druge osnove nema, a oblici treće osnove pravilno se tvore pomoću participa factus (perf. factus sum, plpf. factus eram, fut. II. factus ero, kon. 3. factus sim, kon. 4. factus essem). Infinitiv istovremenosti glasi fiĕri.

NB. On se, kao i facio, može slagati s pridjevskim i priložnim elementima. Ovo su njegove najčešće složenice: assuefīo, assuefiĕri, assuefactus sum navikavati se (usp. assuefacio navikavati) patefīo, patefiĕri, patefactus sum otkrivati se, otvarati se (usp. patefacio otkrivati, otvarati) satisfīo, satisfiĕri, satisfactus sum biti zadovoljan (usp. satisfacio zadovoljavati) calefīo, calefieri, calefactus sum biti grijan (usp. calefacio grijati)

VJEŽBE 12. Popunite tablicu. patefio calefio fio satisfio 2. lice jed. 1. lice mn. 3. lice jed. 2. lice mn. prezent futur II. futur I. pluskvamperfekt imperfekt

13. Prevedite. Antequam docebo, id factum non erit. ______Primum dei simulacrum Romae ex aere factum erat. (Plinius Maior) ______Homines, priusquam tellus patefacta est in longas vias, quo tempore Saturnus rex regnaverat, melius vivebant. (cf. Tibullus) ______Solis defectus, qui Alyatte rege [za Alijatova kraljevanja] factus est, Urbis conditae [od osnutka Rima] anno CLXX fuit. (Plinius Minor) ______Maximae tutissimaeque urbes piratis praedonibusque patefactae erant. (Cicero) ______Quae res [ta stvar] primo, iudices, pertenui nobis argumento indicioque patefacta est. (Cicero) ______

168 14. Prevedite. Cezar je s 12. legijom i dijelom konjaništva poslao Galbu protiv Nantuaćana i Veragranaca jer je htio otvoriti put preko Alpa. ______Prvi most na Renu podigla je Cezarova vojska. [prevesti pasivom] ______Sula je bio sasvim neuk i neiskusan u ratu prije negoli je došao u Marijev tabor u Africi, a tu je postao najvještiji od svih. ______U Rimu je August prvi puku pokazao u kavezu ukroćenoga tigra, kojega mu je poklonio propretor Pamfilije [particip prijevremenosti + ab + Ab]. ______

15. Prevedite. Cito fit, quod dii volunt. (Petronius) ______Leve fit, quod bene fertur, onus. (Ovidius) ______Lucrum sine damno alterius fieri non potest. (Seneca) ______Ab Orco redux in lucem est factus. (cf. Terentius) ______

16. Prevedite doslovno izraze (uz njih su navedeni odgovarajući izrazi u hrvatskome). Totus ex mendaciis fit. - Laže čim zine. ______In corpore humano homo fio. - Čovjek sam od krvi i mesa. ______Harpocrates factus est. - Šuti kao zaliven. ______Nullo pacto fieri potest. - Na vrbi svirala. / Nema šanse. ______Plane alius factus est. - Promijenio je ploču. ______

17. Pročitajte naglas. Descriptio Peloponnesi Priložna oznaka mjesta može se u latinskome Medio hoc intervallo, quod Isthmon appellavimus, applicata colli izreći na različite načine: habitatur colonia Corinthus, antea Ephyra dicta, sexagenis ab utroque prilogom (ibi ondje, intus litore stadiis, e summa sua arce, quae vocatur Acrocorinthos, in qua fons unutra), prijedložnim Pirene, diversa duo maria prospectans. LXXXVIII p. ad Corinthiacum izrazom (smještaj: in sinum traiectus est Patras a Leucade. Patrae, colonia in longissimo qua u kojoj, ex adverso promunturio Peloponnesi condita ex adverso Aetoliae et ﬂuminis Aetoliae nasuprot Etoliji; Eveni minus M p., ut dictum est, intervallo in ipsis faucibus, sinum cilj: ad Corinthiacum Corinthiacum LXXXV in longitudinem usque ad Isthmon transmiunt. sinum prema Achaiae nomen provinciae ab Isthmo incipit. ... Ad meridiem autem Korintskom zaljevu; Cyparissius sinus cum urbe Cyparisso LXXV circuitu. ... Ibi regio ishodište: e summa sua Messenia duodeviginti montium, amnis Pamisus, intus autem ipsa arce s vrha svoje utvrde, Messene, Ithome, Oechalia, Arene, Pteleon, Thryon, Dorion, Zancle, a Leucade od Leukade) ili variis quaeque clara temporibus. Huius sinus circuitus LXXX, traiectus imenicom u pojedinom vero XXX. Dehinc a Taenaro Ager Laconicus liberae gentis et sinus padežu (medio intervallo circuitu CVI, traiectu XXXVIII. (Plinius Maior) na sredini, Patras u Patru). medio hoc intervallo - u sredini tog prostora, p. = passuum, quaeque - sc. urbs

169 UPITNE ZAMJENICE Upitne zamjenice (pronomĭna interrogatīva) rabe se u pitanjima, a glase: quis? tko? quid? što? qui? koji? quae? koja? quod? koje? uter? koji (od dvojice)? utra? koja (od dvije)? utrum? koje (od dva)?

Upitna se zamjenica ne razlikuje od odnosne po obliku, nego samo po uporabi. Zamjenica quis? quid? upotrebljava se samo imenički, npr. Quis provincias sustulit? Tko je ukinuo provincije? (odgovara se imenicom): Diocletianus. Dioklecijan. Nasuprot tome, zamjenica quī? quae? quŏd? rabi se i pridjevski i imenički: Qui imperator dioeceses instituit? može značiti: Kakav je car uspostavio dijeceze? (pridjevska poraba) i: Koji je car uspostavio dijeceze? (imenička poraba). Na prvo pitanje odgovara se pridjevom (Bonus.), a na drugo imenicom (Diocletianus.), kao i na pitanje sa zamjenicom quĭs?. Zamjenica quis? quid? ima samo jedninu:

Osoba Sve ostalo* N. quis tko? * Misli se na sve što se ne doživljava quid što? kao osoba (npr. ljudsko biće je osoba, A. quem koga? ali dijelovi tijela nisu; životinje se D. cui komu? cui čemu? načelno ne percipiraju kao osobe, ali ponekad se i to događa). Ab. quo o komu? s kim? quo o čemu? (s) čim? G. cuius koga? cuius čega?

Zamjenica qui? quae? quod? deklinira se kao odnosna zamjenica koja joj je jednaka (v. poglavlje XIII). Zamjenica uter? utra? utrum? deklinira se kao zamjenički pridjev. (D. jed. za sve rodove utri, G. utrīus, a ostali padeži kao kod pridjeva 1. klase).

Napomene: 1. Od upitne zamjenice sačuvao se stari ablativ, koji se rabi samo kao prilog quī? ‘kako?’: Quī fit? Kako nastaje? Kako biva? 2. Upitna zamjenica quis? quid? često se pojačava česticom -nam u svim padežima, npr. quisnam ‘tko li?’ quidnam što li? A. quemnam ‘koga/što li’, D. cuinam ‘komu/čemu li’ itd. 3. Upitne zamjenice qui? quae? quod? i quis? quid? mogu se pojačati i prefiksom ec- u svim padežima, npr. ecquis? ‘tko li?’ ecqui? ‘koji li? da li koji?’ ecquae? ‘koja li? da li koja?’ ecquod? ‘koje li? da li koje?’ itd.

VJEŽBE 18. Dopunite upitnim zamjenicama i prevedite. Propraetor, _____ viro haec dixisti? ______Utr__ consuli provinciam tradidistis? ______De qu___ publicanus legebat tributum? ______ius nomen prima via Romana habuit? ______manu scribebat Scaevola? ______

19. Dopunite tablicu zadržavajući u stupcima isti rod. N. jed. qui? A. mn. quos? Ab. jed. utra? qua? G. mn. A. jed. quod? N. mn. utra? G. jed. Ab. mn.

170 20. Prevedite. A qua urbe usque ad quod oppidum duxit Via Salaria? - A Roma ad Castrum Truentinum, quod erat in ora Mari Hadriatici. ______Cuius nomen habet via, quae iungebat Romam cum Genua et Massilia? - Aurelii Cottae consulis, a quo facta est ab urbe Roma Caere usque; posteram partem usque ad Genuam struxit Aemilius Scaurus consul, reliquae partes factae sunt tempore Octaviani Augusti. ______Quae viarum Romanarum longissima fuit? - Via Egnatia duxit a Mare Hadriatico ad Mare Aegaeum et per Thraciam usque ad oppidum Byzantium; id est incepit ab Apollonia, duxit ad Dyrrachium et trans montem Candaviam ad lacum Lychnidum, deinde ad Lyncaeam et Pellam, deinde iuxta amnem Axium ad urbem Thessalonicam, deinde vergebat septentrionem versus ad oppidum Philippos et pervenit usque Byzantium. ______

21. Dopunite i odgovorite. Utr___ provincia erat in septentrione: Moesia aut Iudaea? ______Qu___ anni tempore dies longissimi, qu___ brevissimi sunt? ______Qu___ urbes Achaiae describit Plinius? ______paeninsulae Achaia partem facit? ______Qu___ saeculo Antoninus Pius natus est? ______

22. Prevedite na latinski. Koje su rimske provincije bile na Pirenejskom poluotoku? ______U kojoj je provinciji Cezar ratovao s Belgima i Galima? ______Tko je zapovijedao rimskim legijama u provinciji? ______Rimske su se provincije dijelile na senatorske i carske. Kojima je od njih upravljao prokonzul? Kojima je pak upravljao propretor? ______

NEODREĐENEĐENEENE ZAMJENICE

Neodređene zamjenice (pronomĭna indefinīta) zamjenjuju nešto neodređeno, nešto suviše općenito, nešto što ne želimo precizirati ili nešto zanijekano. Tameljna je neodređena zamjenica qui , quae, quod (pridjevski), odnosno quis, quid (imenički). Ona u ostalim neodređenim zamjenicama, kao i u općoj odnosnoj zamjenici, predstavlja promjenjivi dio, na koji se dodaje prefiks (alĭ-) ili sufiks (-dam, -que, -quam, -piam, -lĭbet, -vis).

1. quis/qui, quid (imenički) ‘(ne)tko, (ne)što’; qui/quis, quă/quae, quod (pridjevski) ‘koji, koja, koje’; ‘neki, neka, neko’. Pridjevski oblik qui, quae, quod sklanja se kao relativna zamjenica qui, quae, quod, osim što u nominativu jednine ženski rod može imati oblik quă ili quae (Si qui ... equo deciderat, circumsistebant. /Caesar/ Ako bi tko pao s konja, stajali bi okolo.) Imenički oblik quĭs, quĭd sklanja se ovako:

171 Jednina Množina Osoba Sve ostalo Osoba Sve ostalo N. quĭs quī quĭd quă / quae A. quĕm quōs D. cui cui rei* quĭbus quĭbus rēbus* Ab. quō quā rē* G. cūius cūius rei* quōrum quārum rērum*

*Oblici za ono što nije osoba u D., Ab. i G. tvore se pomoću imenice rēs, rei, f. (isto je i kod zamjenice aliquis). Najčešće se javlja u izrazima kao: si quis ‘ako tko’, nisi quis ‘ako tko ne’, ne quis ‘da ne bi tko’, num quis ‘zar tko’, i u relativnim rečenicama (Si quis adhuc usquam nostri non immemor exstat... Ako još ima tko da nas nije zaboravio...).

2. alĭquis/alĭqui netko, alĭquid nešto (imenički) alĭqui/alĭquis, aliqua, alĭquod neki, neko, neka (pridjevski) Ova zamjenica jedina ima nepromjenjivi prefiks.. Imeničkičkiki se oblik deklinira ovako:ovako:ovako::

Jednina Množina Osoba Sve ostalo Osoba Sve ostalo N. alĭquis alĭquī alĭquĭd alĭquă A. alĭquem alĭquōs D. alĭcui alĭcui rei aliquĭbus aliquĭbus rēbus Ab. alĭquō alĭquā rē G. alicūius alicūius rei aliquōrum aliquārum rērum

Pridjevski se oblik deklinira ovako::

Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N. alĭqui alĭquae alĭqui alĭquae alĭquod alĭquae A. alĭquem alĭquam alĭquos alĭquas D. alĭcui alĭcui alĭcui aliquĭbus aliquĭbus aliquĭbus Ab. alĭquō alĭquā alĭquō G. alicūius alicūius alicūius aliquōrum aliquārum aliquōrum

Ta se zamjenica ne može negirati (Mala est medicina, ubi aliquid naturae perit. /Publilius Syrus/ Loš je lijek ako se uništi nešto prirodno. Iste nihil umquam fecit sine aliquo quaestu. /Cicero/ Taj nikad nije ništa učinio bez neke zarade.).

Kod neodređenih zamjenica koje imaju nepromjenjivi afiks deklinira se samo dio koji se sastoji od zamjenice quis, quid (imenički), odnosno qui, quae, quod (pridjevski). Kad sufiks počinje zvučnim dentalom [d], tada -m- prelazi u -n-, kao npr. quem+dam > quendam, quarum+dam > quarun dam itd. Kad sufiks počinje s bezvučnim labijalom [p], npr. u -piam, u nominativu i akuzativu jednine srednjeg roda može doći do jednačenja po zvučnosti, npr. quod+piam > quoppiam (češće je: quodpiam).

3. quidam, quiddam (imenički) ‘netko, nešto’; quidam, quaedam, quoddam (pridjevski) ‘neki, neka, neko’ Ova zamjenica upućuje na lice ili stvar koja je poznata iz prijašnjeg govora ili konteksta, dok se netko ili nešto što je potpuno nepoznato izriče zamjenicom alĭquis, alĭquid, odnosno alĭqui(s), alĭquae, alĭquod (Quendam volo visere non tibi notum. /Horatius/ Kanim posjetiti nekoga, ne poznaješ ga. Interea mulier quaedam ... commigravit huc. /Terentius/ U međuvremenu je neka žena doselila ovamo.).

172 Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N. quidam quaedam quidam quaedam quoddam quaedam A. quendam quandam quosdam quasdam D. cuidam cuidam cuidam quibusdam quibusdam quibusdam Ab. quōdam quādam quōdam G. cuiusdam cuiusdam cuiusdam quorundam quarundam quorundam NB: Ova je zamjenica po obliku slična prilogu quidem ‘doista, doduše’.

4. quisque, quidque (imenički) ‘svatko, sve’; quisque, quaeque, quodque (pridjevski) ‘svaki, svaka, svako’ Stoji iza riječi s kojom je povezana, npr. bonus quisque svatko dobar (Laudati quoque ... omnes sunt, donatique pro merito quisque. /Livius/ Također, svi su pohvaljeni i darivani, svatko prema zasluzi. Caesar idoneum locum nactus, quid quaque in parte geratur, cognoscit. /Caesar/ Cezar, našavši prikladno mjesto, utvrdi što se na svakoj pojedinoj strani zbiva.). Zamjenica unusquisque, unumquidque ‘svatko, sve’ (imenički); unusquisque, unaquaeque, unumquodque (pridjevski) ‘svaki pojedini’ ima dva promjenjiva dijela: unus-, una-, unum- (deklinira se kao zamjenički pridjev) i -quis-, -quae-, - quod- (deklinira se kao odnosna zamjenica), dok je -que nepromjenjivi sufiks koji se dodaje svakom obliku: N. m. unusquísque, f. unaquáeque, n. unumquódque A. m. unumquémque, f. unamquámque, n. = N. D. m. f. n. unicúique Ab. m. unoquóque, f. unaquáque, n. = m. G. m. f. n. uniuscuiúsque Unumquodque membrum sensum hunc habet. (Cicero) Svaki ud ima ovaj osjet.

Još neke neodređene zamjenice Imenički Pridjevski Napomene quispiam, quidpiam ma tko, ma što quispiam, quaepiam, quodpiam/quoppiam Ne mogu se negirati. ma koji, ma koja, ma koje quisquam, quidquam/quicquam itko, ullus, ulla, ullum ikoji, ikoja, ikoje Rabe se s negacijama. Ullus se išta deklinira kao zamjenički pridjev. quivīs, quidvīs tko god, što god; quivīs, quaevīs, quodvīs koji god, koja god, svatko, sve koje god quilĭbet, quodlĭbet tko mu drago, što quilĭbet, quaelĭbet, quodlĭbet koji/koja/koje mu drago mu drago

Ovamo pripadaju i defektivne zamjenice nemo ‘nitko’ i nihil ‘ništa’. U nekim padežima nemo uzima oblike od zamjeničkog pridjeva nullus (genitiv i ablativ), a nihil od izraza nulla res (genitiv, dativ i ablativ). Osoba Sve ostalo N. nemo nihil A. nemĭnem D. nemĭni nulli rei Ab. nullo nulla re G. nullīus nullīus rei

Cogitabat? Cui dixit? Nemini. (Cicero) Planirao je? A kome je rekao? Nikome. Nihil ex iis, quae videmus, manet. (Seneca) Ništa od onoga što vidimo ne ostaje [sc. vječno]. NB: nemo non - svatko nihil non - sve non nemo - netko non nihil - nešto

U stalnim izrazima susreće se genitivni oblik nihĭli (nihĭli facere ništa ne cijeniti) i ablativni nihĭlo (pro nihĭlo esse ništa ne vrijediti).

173 Mjesni zamjenički prilozi

upitni/ pokazni neodređeni odnosni anaforički 1. lice 2. lice 3. lice

smještaj ubi gdje ibi ondje hic ovdje istíc tu illíc ondje alicŭbi negdje

ishodište unde odakle inde odanle hinc odavde istínc odatle illínc odanle alicunde odnekud

cilj quo kamo eo onamo huc ovamo istúc tamo illúc onamo alĭquo nekamo

put qua kuda ea onuda hac ovuda istác tuda illác onuda alĭqua nekuda

VJEŽBE

23. Prevedite tekst, u kojem dvojica uzvanika na gozbi ogovaraju trećega.

De nihilo crevit

Vides illum qui in imo imus recumbit: hodie sua octingenta possidet. De nihilo crevit. Modo solebat collo suo ligna portare. Sed quomodo dicunt — ego nihil scio, sed audivi — quom incuboni pilleum rapuisset, et thesaurum invenit. Ego nemini invideo, si quid deus dedit. Est tamen sub alapa et non vult sibi male. Itaque proxime cum hoc titulo proscripsit: C. POMPEIVS DIOGENES EX KALENDIS IVLIIS CENACVLVM LOCAT; IPSE ENIM DOMVM EMIT. (Petronius)

in imo [sc. lecto] imus - zadnji na zadnjem ležaju, octingenta [sc. sestertium] - 800.000 sestercija, quom incuboni pilleum rapuisset - budući da je duhu ukrao šešir, cum hoc titulo proscripsit - oglasio je ovim natpisom, ex Kalendis Iuliis - nakon 1. srpnja

24. Dopunite neodređenim zamjenicama i prevedite. ____dam tributum imposuerunt ______ali___ui tributa remisistis ______dam provinciam sortitus est ______un___qu___que provinciam decernere ______de ____libet provincia decessit ______unius____que propraetoris imperium ______ali___ consulari provinciam decrevit ______dam propraetorum provinci___ prorogavit ______libet procurator provinciam suam obiit ______provinciam ab ali____ accipere ______

25. Prevedite rabeći neodređene zamjenice. a) U svim su provincijama Rimljani osnivali nove kolonije. ______b) August je u svaku (pojedinu) provinciju dovodio veterane i davao im imanja. ______c) Svaka (pojedina) provincija bila je razdijeljena na okruge. ______

174 d) Pobjednik je svako (pojedino) pokoreno kraljevstvo uređivao kao provinciju, a desetorica odabranih senatora propisivali su svakoj pojedinoj provinciji njezine zakone. ______e) August je sve provincije podijelio na senatorske i carske; namjesnici koje je imenovao senat zvali su se prokonzulima, a propretorima ili carskim legatima oni koje je postavljao car. ______

26. Dicta. Pokušajte ih prevesti u duhu hrvatskoga jezika, prenoseći ideju, bez ropskog prevođenja. Nihil obstat. ______Nihil agere delectat. ______Nihil difficile amanti. ______Nemini nimium bene est. ______Nemo ante mortem beatus. ______Nemo dat, quod non habet. ______Nemo iudex in propria causa. ______Neminem pecunia divitem fecit. ______Nihil novi sub Iove.= Nihil novi sub sole. ______Quisque suorum verborum optimus interpres. ______Quaelibet ex proprio fructu cognoscitur arbor. ______Nemo patriam, quia magna est, amat, sed quia sua. ______Životne dobi infans, -ntis, m. do 7 godina 27. Prevedite dva Marcijalova epigrama. puer, -ĕri, m. od 7 do 15 godina De epigrammatibus suis ădŭlescentŭlus, -i, m. od 16 do 18 godina Quaecumque lusi iuvenis et puer quondam ădŭlescens, -ntis, m. od 19 do 30 godina Apinasque nostras, quas nec ipse iam novi, iuvĕnis, -is, m. od 31 do Male conlocare si bonas voles horas 45 godina Et invidebis otio tuo, lector, grandis natu / senior, A Valeriano Pollio petes Quinto, -ōris, m. od 46 do 60 Per quem perire non licet meis nugis. (Martialis) godina senex, senis m. od 60 godina Caseus fumosus NB: Navedene su samo približne godine, jer Non quemcumque focum nec fumum caseus omnem, granice između upotreba Sed Velabrensem qui bibit, ille sapit. (Martialis) navedenih termina nisu precizne. 28. Prevedite. Nemo nascitur sapiens, sed fit. ______Dum civitates erunt, iudicia fient. ______Et plumbum in manu eius aurum fiet. ______Quod tibi fieri [da ti se dogodi] non vis, alteri noli facere. ______

175 29. Prevedite.

Prima provincia Romana in Asia

Nicomedes, eiusdem nominis quartus, Bithyniae rex ultimus, populum Romanum fecit heredem, regnumque eius in provinciae formam redactum est. Omnium urbium Bithyniae cuique notissima est Nicomedia, quae abest a Calchedone DXII passuum. Nam ita potestas Romana in aliquas Asiae partes anno LXXIV a. Ch. n. prolatata est. Mithridates Eupator vel sextus, rex Ponti, cum Sertorio, rege Armeniae, foedus fecit et occupantes quasdam Bithyniae regiones bellum populo Romano intulerunt. Tunc L. Licinius Lucullus consul adversus Mithridaten equestribus proeliis ab anno LXXXVIII usque ad annum LXVII a. Ch. n. feliciter pugnavit et aliquot expeditiones prosperas fecit. Post Lucullum Cn. Pompeius Magnus bellum adversus Mithridaten continuavit et anno LXVI. a. Ch. n. nocturno quodam proelio victum regem coëgit Bosporon profugere. Tunc Pompeius in provinciae formam Pontum redegit. Cn. Pompeius anno LXIV a. Ch. n. Iudaeos subegit, fanum eorum Hierosolyma, inviolatum ante id tempus, cepit. (cf. T. Livii Periochae) Namque Palaestina vocabatur, qua contingit Arabas, et Iudaea et Coele, dein Phoenice et qua recedit intus Damascena, ac magis etiamnum meridiana Babylonia, eadem Mesopotamia inter Euphraten et Tigrin. Longitudo eius inter Ciliciam et Arabiam CCCCLXX p. est, latitudo a Seleucia Pieria ad oppidum in Euphrate Zeugma CLXXV. (cf. Plinius Maior)

U latinskom riječi koje zavise jedna od druge (funkcionalno su na bliskim položajima) često nisu jedna pored druge u rečenici, već između njih stoji jedna ili više drugih riječi. Takva razdvojenost naziva se hiperbaton (grč. hypérbaton ‘prekoračenje’, lat. transgressio). Tako su prijedlog i njegova imenica često razdvojeni atributima (in provinciae formam - u status provincije, in aliquas Asiae partes - u neke dijelove Azije), imenica neposredno zavisna od glagola često je od glagola razdvojena vlastitim atributom (expeditiones prosperas fecit - izvršio je uspješne pohode). absūmo, 3. sumpsi, sumptum zabavljati mentio, -iōnis, f. spomen, potrošiti ēdŭco, 1. odgajati, othranljivati spominjanje; napomena ădeo tako, toliko, upravo, dotle ĕquester, -tris, -tre konjički, mĕrīdiānus, 3 podnevni, južni aes, aeris, n. mjed, bakar; novac viteški mĭsĕror, 1. žaliti, sažalijevati; od bakra ĕtiamnum/ĕtiamnunc sada još, jadikovati affĭcio, 3. fēci, fectum djelovati sveudilj još mox zamalo, skoro, naskoro na, obuzimati expĕdītio, -iōnis, f. pohod nĭsi ako ne, osim ako ălăpa, -ae, f. ćuška; sub ălăpā sum exstruo/extruo, 3. uxi, uctum nocturnus, 3 noćni ne biti slobodan, tj. biti rob podizati, sagraditi, postaviti; nūgae, -ārum, f. trice, sitnice, ălĭquantum, adv. u određenoj nagomilati, nakupiti malenkosti mjeri, malo fauces, -ium, f. ždrijelo, tjesnac nŭm zar (kad se očekuje niječan antea prije toga, otprije foedus, -ĕris, n. savez, ugovor; odgovor) antĕquam prije nego foedus făcio sklopiti savez nuncŭpo, 1. nazivati, imenovati, applĭco, 1. cāvi/cui, cātum/cĭtum fūmōsus, 3 zadimljen, čađav proglašavati približavati, prislanjati, pribijati fūmus, -i, m. dim nusquam nigdje uz nešto: Dat. hēres, -ēdis, f. nasljednik, obviam nasuprot ăprīcus, 3 prisojan, sunčan; baštinik; hērēdem făcio učiniti obvius, 3 očit, koji se nalazi otvoren, javan nasljednikom nasuprot assuefīo, fiĕri, factus sum ignōtus, 3 nepoznat, tuđ; pactum, -i, n. dogovor; nullo navikavati se neupućen, nevješt pacto nikako atrox, -ōcis žustar, oštar incŏlo, 1. nastavati, stanovati pătĕfăcio, 3. fēci, factum cēnācŭlum, -i, n. blagovalište indĭcium, -ii, m. znak, dokaz; otkrivati, otvarati collum, -i, n. vrat, šija prijava pătĕfīo, fiĕri, factus sum otkrivati conscientia, -ae, f. savjest, insĭdiae, -ārum, f. zasjeda; se, otvarati se saznanje lukavština, varka pertĕnuis, -e vrlo tanak, vrlo contingo, 3. tĭgi, tactum doticati, intervallum, -i, n. razmak, malen obuzimati, oskvrnjivati, kaljati udaljenost pilleum, -i, n. šešir corrumpo, 3. rūpi, ruptum intus unutra, iznutra pīrāta, -ae, m. gusar kvariti, uništavati; iskrivljavati inviŏlātus, 3 nepovrijeđen, čitav praedo, -ōnis, m. pljačkaš, cum kad, dok; budući da; iako lĭtus, -ŏris, n. morska obala; razbojnik dēlecto, 1. veseliti, naslađivati, primorje priusquam prije negoli 176 prŏfŭgio, 3. fūgi, – uteći, odbjeći; sătisfăcio, 3. fēci, factum sūdor, -ōris, m. znoj klonuti se nečega: Acc. zadovoljavati tellus, -ūris, f. zemlja, tlo prŏrŏgo, 1. produljiti, odgađati sătisfīo, fiĕri, factus sum biti testor, 1. svjedočiti, očitovati; prospecto, 1. gledati (u daljinu), zadovoljan pisati oporuku biti okrenut prema nečemu: sortior, 4. ždrijebati, dobiti thēsaurus, -i, m. blago, riznica; Acc.; obazirati se; čekati kockom; dobiti, dijeliti, blagajna prospĕrus, 3 sretan, povoljan, koji zadobiti; sortītus iždreban tormentum, -i, n. mučilo; muka, usrećuje stădium, -ii, n. stadij, mjera za mučenje quando kada, ikada; nekada duljinu (185 m) tŏt toliko, toliki rĕcēdo, 3. cessi, cessum ustupati, stătuo, 3. stătui, stătūtum trāiectus, -ūs, m. prelazak, prolaz; uzmicati, odstupati; nestajati, postaviti, utvrditi, uspostaviti; prijevoz iščezavati; odlaziti, udaljavati odlučiti, odrediti, dosuditi trŏpaeum/trŏphaeum, -i, n. znak se struo, 3. struxi, structum graditi pobjede, spomenik rĕlĭgiōse, zdušno, savjesno; sŭbĭgo, 3. ēgi, actum ŭbīque svagdje, bilo gdje, posvuda pobožno podjarmljivati, podložiti, vergo, 3. – , – biti okrenut, okretati rĕlĭquus, 3 ostali, preostali savladati se, biti nagnut rĕmitto, 3. mīsi, missum vraćati; successus, -ūs, m. napredovanje, vīvo, 3. vixi, victum živjeti popuštati napredak, uspjeh

177 178 XV ILLYRICVM

Diocletianus imperium renuntians abdĭcātio, -iōnis, f. prijevremeno odricanje Aprīlis, -is, m. travanj De imperatore Diocletiano non desunt multae facetiae, Augustus, -i, m. August; quarum non me piget breviter narrare, quae post kolovoz abdicationem factae sunt in sua villa, haud procul a corrector, -ōris, m. Salonis aedificata. Diocletianus enim in villa otio ispravljač; koritelj; praeclaro vitam senectae agebat. Vicarius dioecesis upravitelj kao prokonzul Dalmătia, -ae, f. Dalmacija comitatus quibusdam doctis Nicomedensibus in Dānŭvius, -ii, m. Danuvij villam venit et videns ibi seniorem imperatorem agros (Dunav) colentem: ‘Dive Auguste’, inquit, ‘artibus frui oportet.’ Dĕcember, -bris, m. Cui Diocletianus: ‘Nescio ut Ismenias tibiis canere, sed prosinac non pudet me, quia non sum tibicen; nescio ut Apelles Februārius, -ii, m. veljača coloribus pingere, sed non miseret me, quia non sum Iānuārius, -ii, m. siječanj Illўrĭcum, -i, n. Ilirik pictor; sed decet me olera viridia meis manibus in horto 15.1. Dioklecijan Iūlius, m. Julije, srpanj meo serere atque colere, quia imperator fui.’ Iūnius, -ii, m. lipanj Interim et alias origines dicere oportet, quibus illud imperatoris dictum et amor vitae Māius, -ii, m. svibanj rusticae memorari potest. Ita cuique libebit apud quendam incertum auctorem lectitare Martius, -ii, m. ožujak haec: ‘Diocletianus vero apud Nicomediam sponte imperiales fasces relinquens in propriis Nŏvember, -bris, m. studeni agris consenuit. Iterum imperium nullo modo recipere noluit, tametsi ab Herculio atque Octōber, -bris, m. listopad Pannŏnia, -ae, f. Panonija Galerio rogabatur. Diocletianus tamquam pestem aliquam detestans in hunc modum Quīntīlis/ Quīnctīlis, -is, m. respondit: «Utinam Salonae possetis visere olera nostris manibus instituta, profecto srpanj numquam istud temptandum iudicaretis»*.’ Sāvus/Sāus, -i, m. Sav Ita in palatio Diocetiani vivebatur sine onere imperii. Vixit annos LXVIII, ex quibus in (Sava) Salonitano palatio octo vel novem ultimos. September, -bris, m. rujan * ex Epitoma de caesaribus Sextīlis, -is, m. kolovoz Dioclētiānus, -i, m. otio vitam agebat - živio je u dokolici, imperiales fasces - carsku vlast, numquam istud (Vălĕrius Dioclētiānus) temptandum iudicaretis - nikad ne biste procijenili da to valja pokušati (tj. nagovarati me Dioklecijan, rimski car da se vratim na prijestolje) (3-4. st.) vĭcārius dioecēsis, m. upravitelj dijeceze, Bezlični glagoli namjesnik u pokrajini Kod bezličnih glagola (verba impersonālia) subjekt ili nije posebno naznačen (grmi, sijeva) ili nije ime u nominativu (zabranjeno je...). Oni imaju samo oblik za 3. lice jed. svih vremena i načina, a uglavnom i glagolska imena, posebno infinitive. Osnovni su im oblici: a) 3. lice jednine prezenta u indikativu, popraćen brojem konjugacije, b) 3. lice jednine perfekta u indikativu: Najčešći su sljedeći: a) glagoli koji izriču neku atmosfersku pojavu.

Npr. tonat, 1. tonuit grmi, pluit, 3. pluit kiši, ninguit, 3. ninxit sniježi, lucescit, 3. luxit sviće, fulgŭrat, 1., fulget, 2. fulsitt sijeva, grandĭnat, 1. pada tuča Interdum ninguit. (Columella) Povremeno sniježi. Noctu magis quam interdiu sine tonitribus fulgurat. (Plinius Maior)r) Noću sijeva bez gromova češće nego danju.

NB. I ti glagoli mogu imati subjekt i mijenjati rod kad ne označuju atmosfersku pojavu (Saxa pluunt. /Statius/ Kamenje pada kao kiša.). 179 Bogatstvo VJEŽBE dīvĭtiae, -ārum, f. bogatstvo (materijalni 1. Analizirajte navedene oblike i prevedite ih. imetak) advesperascit prez. < advesperascit, 3. avit_ smrkava se_ bŏna, -ōrum, n. dobra, tonabat ______imetak (bogatstvo kao fulgurabit ______nešto dobro po sebi) ningere ______fortūnae, -ārum, f. sreća, illuxerat ______blagodat (dobra koja je donijela sreća: položaj, disserenabat ______časti i sl.) roraverat ______rēs, rērum, f. imetak, vlasništvo (ukupnost 2. Prevedite. materijalnih dobara Per cacumina montium in Dalmatia hieme saepius ninguit quam pluit. koja netko posjeduje) ______ŏpes, -um, f. bogatstvo (sredstva kojima se ______dolazi do moći i slave) Aestate magis pluet per regiones silvestres quam per loca sicca et arenosa. ŏpŭlentia, -ae, f. obilje ______dobara, izobilje, veliko ______bogatstvo; snaga, sila, Saepissime vere et auctumno rorat, sed rores agricolis non sunt semper cari, moć quia nonnullis fructibus valde nocent. cōpiae, -ārum, f. obilje, velika količina nečega, ______bogatstvo, zaliha ______(pohranjena dobra koja ______su višak i čuvaju se za Quidam Salonitanus viatori quaerenti viam Tilurium versus sub noctem budućnost) respondit: ‘Mane, nobiscum Salonis pernocta, quoniam iam advesperascit.’ făcultas, -ātis, f. ______sposobnost, novac, nematerijalna ______bogatstva (sredstva ili ______moć kojom se postiže Diu pluit et iam molestia animos hominum regnabat, sed repentine serenat neki cilj) et gaudium magnum per pectora cito demanatur. ______

3. Prevedite. Često je grmjelo i kišilo, ali nikad ne grmi kad sniježi. ______Dioklecijan je velike prijetnje najavljivao riječima: ‘Sijevnulo je; kiša će, dakle, padati!’ ______Zimi je uvijek kasnije svitalo i ranije se smrkavalo, a ljeti će ranije svitati i kasnije se smrkavati. ______

b) glagoli koji izriču neko duševno raspoloženje. Osoba koja je u određenom raspoloženju izriče se akuzativom, a uzrok tog raspoloženja stoji u genitivu, infinitivu ili rečenici s quod. Ako se uzrok raspoloženja izriče zamjenicom srednjega roda u jednini, ta zamjenica stoji u nominativu.

Npr. piget (me), 2. piguit mrsko (mi) je, pudet (me), 2. puduit stid (me) je, paenĭtet (me), 2. paenituit kaje(m) se, taedet (me), 2. pertaesum est gadi (mi) se, dosta mi je, misĕret (me), 2. miseruit žao (mi) je Nihilne te pudet, sceleste, populi in conspectum ingredi? (Plautus)) Zar te nije nimalo stid, propalico, izlaziti na oči ljudima? Si adfinitatis inter vos, si conubii piget, in nos vertite iras. (Livius) Ako vam je mrsko srodstvo i bračna sveza između vas, okrenite srdžbu na nas. Quintum fratrem paenitet quod animum tuum offenderit. (cf. Cicero) Brat Kvint kaje se što te je uvrijedio. At enim taedet iam audire eadem miliens. (Plautus)) Ma gadi mi se slušati isto tisuću puta. 180 c) glagoli koji izriču ono što (ne) treba, (ne) dolikuje, (ni)je dopušteno i sl. Ono što (ne) treba itd. izriče se infinitivom ili zamjenicom u srednjem rodu. Osoba uz većinu tih glagola stoji u akuzativu, a uz licet i libet u dativu.

Npr. oportet (me), 2. oportuit treba (da ja), decet (me), 2. decuit dolikuje (mi), dedĕcet (me) 2. dedecuit ne dolikuje (mi), libet (mihi), 2. libuit (libĭtum est) mili (mi) se, licet (mihi), 2. licuit slobodno (mi) je Te hoc agere oportet. (Plautus) Treba da učiniš ovo. Non te mihi irasci decet. (Plautus) Ne priliči ti da se ljutiš na me. Quod licet Iovi, non licet bovi. Što dolikuje Jupiteru, ne dolikuje volu.

VJEŽBE 4. Prevedite navedene izraze. semper licebit ______pudebat vos ______dedecuerat eam ______queri oportuerit ______quem non pudet ______non licebit ______

5. Prevedite. Dolet pudetque Graium me et vero piget. (Accius) ______Non te tui saltem pudet? (Varro) ______Senatus salutare solebat principem: ‘Probe pie, di te servent [ = servanto], tu voluisti quod licebat, nos fecimus quod decebat. Imperium iustum rogamus’. ______Imperator Diocletianus humiliori natus loco est (filius erat scribae libertini, ortus Dalmatia), sed numquam natale solum confingebat neque eum eius rei pudebat. ______Nota sunt illa Diocletiani verba ad Galerium post victoriam de Narse, Persarum rege: ‘Licet plane ac licebit per sacratissimum caesarem vincere Persas atque ultra eos progredi.’ ______Eorum vos magis miseret, qui nostram misericordiam non requirunt, quam qui illam efflagitant. (Cicero) ______Pudet me sic tecum loqui et tam lenibus remediis te focillare. (Seneca) ______

6. Prevedite izreke. Pisces natare oportet. (Petronius) ______Dum vivis, sperare decet. (Priapeia) ______Immo aliis si licet, tibi non licet. (Terentius) ______Si parva licet componere magnis. (Vergilius) ______Dum quid nescitur, quaerere quemque decet. (Disticha Catonis) ______Id facere laus est, quod decet, non quod libet. (Seneca) ______Oratorem irasci minime decet, simulare non dedecet. (Cicero) ______Non oportet ulterius progredi militum gladios. (Flavius Vopiscus Syracusius) ______Nihil magis amat cupiditas quam quod non licet. (Publilius Syrus) ______Cui plus licet quam par est, plus vult quam licet. (Publilius Syrus) ______181 d) lični glagoli mogu se rabiti bezlično u aktivu (tada dolazi do pomaka u značenju). Uz glagole iuvo i fallo stoji akuzativ osobe, uz interest i refert genitiv (zamjenice dolaze u ablativ ž. r.), a uz ostale dativ.

patet, 2. patuit očito je ( < pateo ‘biti otvoren’), placet, 2. placuit sviđa se ( < placeo ‘sviđati se’), praestat, 1. praestĭtit bolje je ( < praestoo ‘stajati ispred’), accĭdit, 3. accĭdit događa se ( < accidodo ‘pasti’), iuvat (me), 1. iuvit godi (mi) ( < iuvovo ‘pomagati’), fallit (me), 3. fefellit izmiče (mi) ( < fallo ‘varati’); interest, interessee ( < intersum ‘biti između’) i refert, referree ( < ress ‘stvar’ + feroro ‘pridonositi’) važno (mi) je, tiče (me) se. ‘Nam si me’ inquit ‘non fallit ... verba haec sunt Demosthenis’. (Gellius) ‘Jer’, reče, ‘ako se ne varam, ovo su Demostenove riječi’. [na hrvatski je bolje prevesti lično]. Placet nobis Matronalia celebrare. Sviđa nam se slaviti Matronalije. Mori milliens praestitit quam haec pati. (Cicero) Bilo je bolje 1000 puta umrijeti negoli trpjeti ovo. Id tuā refert nihil. (Plautus) To te se ništa ne tiče.

e) lični glagoli upotrebljavaju se bezlično i u pasivu (tada se vršitelj radnje ne spominje, bilo da je uopćen, nepoznat ili se namjerno ne želi navesti). Neprelazni glagoli imaju u pasivu samo bezlične oblike i glagolska imena: pugnatur ratuje se, vodi se bitka ( < pugno), itur ide se ( < eo), bibitur pije se ( < bibo), spectatur gleda se ( < spectoto) itd. Illi quibus inuidetur, ii rem habent. (cf. Plautus)) Oni kojima se zavidi imaju bogatstvo. Itur in antiquam silvam. (Vergilius) Ide se u drevnu šumu. In silvam venitur et ibi considitur. (Cicero)) Dolazi se u šumu i ondje se sjeda. Bezlični glagoli rabe konjunktiv I. i III. za izricanje zapovijedi i zabrane: pigēret te! stidi se!, eatur neka se ide.

VJEŽBE 7. Prevedite. Diocletianus res maximas in imperio Romano post Augustum fecit, quod nemo negavit. Id enim omnibus patuit. Saepe ab imperatoribus caesaribusque Romanis Diocletiani verba repetebantur, inter quae erant haec: ‘Nihil est difficilius quam bene imperare.’ ______Diocletianus, quod Asclepiodotus testatur, frequenter dicebat Maximiano: ‘Omnibus enim civibus nihil tam expediet quam divisam, sed tamen integram rem publicam habere.’ ______

De Nostradamo Kada pridjev ili zamjenica u srednjem Protivnici astrologa Nostradamusa napisali su sljedeći epigram, rodu množine nema stavljajući njegovim pristašama u usta ove riječi: imenicu uz koju stoji, ‘Nostra damus, cum falsa damus, nam fallere nostrum est. supstantivira se, te se Et cum falsa damus, nil nisi nostra damus.’ često prevodi jedninom Astrologovi su sljedbenici odmah odgovorili, stavljajući ili pomoću imenice protivnicima u usta sljedeće: ‘stvar’ (nostra ‘naše ‘Vera damus cum verba damus, quae Nostradamus dat; stvari’/’naše’; omnia ‘sve Sed cum nostra damus, nil nisi falsa damus.’ stvari’/’sve’).

8. Sales: ‘Oportet’ est mala herba. ______Si libet, licet. ______182 9. Prevedite na latinski. Iz Dioklecijanova edikta očito je: cijene hrane bile su visoke. ______Dioklecijan se nakon 20 godina odrekao carske vlasti. Zašto je to učinio? Starim piscima nije bilo jasno. ______Među Dioklecijanovim zapovijedima mogu se pročitati i ove: ‘Pristoji djeci brinuti se za nemoćne roditelje. Roditeljima ne dolikuje svoje dijete prodati niti ga nekome darovati.’ ______Neki se otac potužio Dioklecijanu na svoga sina govoreći: ‘Sin mi postavlja zasjede!’ Odgovori mu car: ‘Slobodno ti je tražiti pravdu ako te od toga ne odvraća ljubav koju kao otac trebaš gajiti prema sinu.’ ______

10. Dicta: Piscis primum a capite foetet. ______Viperam sub ala nutricas. (Petronius) ______Sine Cerere et Libero friget Venus. (Terentius) ______Pars pro toto. S. nob. (sine nobilitate) Homo de humo. ______

11. Prevedite.

De Pannonia Omnibus patet: decet historiam patriae suae noscere. Iam antiquis temporibus de partibus Croatiae hodiernae scribebatur, ut in Plinii Naturali historia: ‘Inde glandifera Pannonia, qua mitescentia Alpium iuga per medium Illyricum a septentrione ad meridiem versa molli in dextra ac laeva devexitate considunt. Quae pars ad Mare Hadriaticum spectat, appellatur Delmatia et Illyricum supra dictum; ad septentriones Pannonia vergit. Finitur inde Danuvio. In ea coloniae Emona, Siscia. Amnes clari et navigabiles in Danuvium defluunt Draus e Noricis violentior, Saus ex Alpibus Carnicis placidior, CXX intervallo: Draus per Serretes, Serapillos, Iassios, Andizetes, Saus per Colapianos Breucosque. ... Mons Claudius, cuius in fronte Scordisci, in tergo Taurisci. Insula in Sao Metubarris, amnicarum maxima. Praeterea amnes ... : Colapis in Saum influens iuxta Sisciam gemino alveo insulam ibi efficit, quae Segestica appellatur; alter amnis Bacuntius in Saum influit, ubi civitas Sirmiensium et Amantinorum. Inde XLV passuum Taurunum, ubi Danuvio miscetur Saus.’ (Plinius Maior)

quae pars - onaj dio koji

DIJELNI BROJEVI

Dijelni brojevi (numeralia distributīva) odgovaraju na pitanje po koliko? (quotēni?). Svi su pluralia tantum, a dekliniraju se kao pridjevi 1. klase (singŭli /m./, singŭlae /f./, singŭla /n./). Prevode se našim prijedložnim izrazima: ‘po jedan’, ‘po dva’, ‘po tri’ itd.:

183 1 singŭli, -ae, -a 11 undēni 2 bini 12 duodēni 20 vicēni 200 ducēni 3 terni 13 terni deni 30 tricēni 300 trecēni 4 quaterni 14 quaterni deni 40 quadragēni 400 quadringēni 5 quini 15 quini deni 50 quinquagēni 500 quingēni 6 seni 16 seni deni 60 sexagēni 600 sescēni 7 septēni 17 septēni deni 70 septuagēni 700 septingēni 8 octōni 18 duodevicēni 80 octogēni 800 octingēni 9 novēni 19 undevicēni 90 nonagēni 900 nongēni 10 deni 100 centēni 1000 singŭla milia

Napomene: a) G. muškog i srednjeg roda obično se upotrebljava u skraćenu obliku: npr. umjesto binorum rabi se binum; jedino G. od singuli redovito glasi singulorum. b) Uz imenice pluralia tantum koje imaju značenje jednine obično umjesto glavnih stoje dijelni brojevi, npr. ‘dva logora’ bina castra (ne *duo castra).

VJEŽBE 12. Prevedite.

Diocletiani vita

Omnium imperatorum Romanorum in Illyrico natorum clarissimus erat Diocletianus, qui priusquam imperium sumpserat Diocles appellatus erat. Is quaterna lustra vel quatuor quinquennia potestatem orbis Romani habebat. Una cum Maximiano anno MLVII a. U. c. Romam curru invectus est ibique sacra vicennalia celebravit. Circenses gladiatoriosque ludos edidit, sed valde modicos; propterea plebs dicebat: ‘Princeps noster est avarus.’ Post mensem unum Romā profectus est Ravennam versus et ibi nonum iniit consulatum. In quodam colle prope Nicomediam anno MLIX a. U. c. imperium coram Galerio et Constantio caesaribus deposuit, quia anno elapso viginti annos imperialis potestatis expleverat.

anno elapso - protekle godine

13. Prevedite na latinski. Zidine Dioklecijanove palače

Dioklecijanova je palača bila utvrđena golemim zidinama. Zidovi na zapadnoj i istočnoj strani bili su dugi po 108 koraka, a na sjevernoj i južnoj strani po 79 koraka. Neki su od tih zidova bili debeli ili široki po sedam stopa, a neki po osam stopa. Bili su visoki 80 stopa, a kule od 86 do 95 stopa. Na svakom je uglu bila smještena po jedna četverokutna kula. Zlatna, Srebrna i Željezna vrata štitile su po dvije osmerokutne kule. Između unutrašnjih se i vanjskih kula nalazila po jedna manja četverokutna kula, osim na strani prema moru. Tako se na tri strane nalazilo 15.2. Dioklecijanova palača po šest kula, a na jednoj dvije. Istočna, zapadna i sjeverna strana imale su dva puta po tri vrste kula, tj. po četiri četverokutne (po dvije veće i po dvije manje) i po dvije osmerokutne. Palača je imala sveukupno 16 kula. Poprečna ulica, usporedna s obalom, povezivala je istočna i zapadna vrata i palaču dijelila na dva dijela. Glavna ulica vodila je od Srebrnih vrata do trga, koji se nalazio pred ulazom u carev stan.

184 Bezglagolne rečenice

Neke rečenice nemaju finitnoga glagola, i to zato što je nositelj predikacije ime, a ne glagol (usp. ‘Strpljen - spašen.’). Takve sintaksne jedinice zovemo bezglagolnim rečenicama. Najčešće se javljaju u uzvicima ili u izrekama, poslovicama, brzim dijalozima i uz participe. Heu, me miserum! (Plautus) Jao, jadna li mene! Summum ius summa iniuria. (Cicero) Najviše je pravo najveća nepravda. Aliquamdiu certatum. Neko se vrijeme vodila borba.

VJEŽBE 14. Prevedite. O tacitum tormentum animi conscientia! (Publilius Syrus) ______Corrupti in dominos servi, in patronos liberti; et quibus deerat inimicus, per amicos oppressi. (Tacitus) ______Nemo malus felix. ______

PRILOŽNI BROJEVI Priložni brojevi ili brojevni prilozi (adverbia numeralia) odgovaraju na pitanje koliko puta? (quoties?), a svi od 5 naviše završavaju na -ies. 1 semel jednom 11 undecies 2 bis dvaput 12 duodecies 20 vicies 200 ducenties 3 ter triput 13 ter decies 30 tricies 300 trecenties 4 quater 14 quater decies 40 quadragies 400 quadringenties 5 quinquies 15 quindecies 50 quinquagies 500 quingenties 6 sexies 16 sedecies 60 sexagies 600 sescenties 7 septies 17 septies decies 70 septuagies 700 septingenties 8 octies 18 duodevicies 80 octogies 800 octingenties 9 novies 19 undevicies 90 nonagies 900 nongenties 10 decies 100 centies 1000 millies

Složeni brojevi konstruiraju se na jedan od sljedećih načina: a) jedinica + et + desetica (bis et vicies ‘dvadeset dva puta’) b) ... + stotica + desetica + jedinica (ducenties vicies quater ‘dvjesto dvadeset četiri puta’)

Postoje i priložni brojevi koji odgovaraju na pitanje koji put?, a završavaju na -ŭm, npr. primum prvi put quintum peti put Neki priložni brojevi izgledaju kao itĕrum drugi put septĭmum sedmi put srednji rod rednih brojeva, ali ih tertium treći put decĭmum deseti put valja razlikovati od njih.

VJEŽBE 15. Prevedite. Bis peccare in bello non licet. (Publilius Syrus) ______Accipere quam facere praestat iniuriam. (Cicero) ______Pavo a trimatu parit; primo anno unum aut alterum ovum, sequenti quaterna quinave, ceteris duodena, non amplius, intermittens binos dies ternosve parit, et ter anno. (Plinius Maior) ______185 16. Prevedite na latinski. Dioklecijan je devet puta bio konzul. ______U Rimu je Dioklecijan bio samo jednom. ______Maksencije se zbog Dioklecijanova zahtjeva dva puta zakleo na Jupiterovu oltaru. ______Dioklecijan je kao car četrnaest puta ratovao i dvanaest puta pobijedio. [imperator] ______

Konjunktiv glagolâ s osobitim oblicima u prvoj osnovi Prvi konjunktiv: eo volo fero (akt.) fero (pas.) inf. ire velle ferre ferri 1. e-a-m vel-i-m fer-a-m fer-a-r 2. e-a-s vel-i-s fer-a-s fer-ā-ris 3. e-a-t vel-i-t fer-a-t fer-ā-tur 1. e-ā-mus vel-ī-mus fer-ā-mus fer-ā-mur 2. e-ā-tis vel-ī-tis fer-ā-tis fer-ā-mini 3. e-a-nt vel-i-nt fer-a-nt fer-ā-ntur

Složenice glagola eo, fero i sum tvore konjunktive na jednak način kao i osnovni glagoli (transe-am; confer-ā-mur; des-i-nt...).

Drugi, treći i četvrti konjunktiv tih glagola tvore se jednako kao i kod drugih glagola: Glagol eo redovito ima eo volo fero (akt.) fero (pas.) stezanja kao u indikativu. 2. kon. irem vellem ferrem ferrer 3. i 4. konjunktiv rjeđe se javljaju i u nestegnutim 3. kon. ierim voluerim tulerim latus sim oblicima: iverim..., ivissem... 4. kon. issem voluissem tulissem latus essem

VJEŽBE 17. Kako su prevedeni konjunktivni oblici u sljedećim mudrim izrekama (mogućnost, zapovijed, želja)? Fiat iustitia, pereat mundus. – Neka se vrši pravda, pa makar propao svijet. Dalmatis di male faciant ... semper enim habiti sunt bellicosi. (Cicero) – Neka na Dalmate bogovi navale zlo, ta uvijek su bili smatrani ratobornima. Et sit humus cineri non onerosa tuo. (Ovidius) – I neka zemlja ne bude teška tvom pepelu. Fer aut feri, ne feriaris feri.– Podnosi ili udri; da ne budeš udaren, udri. (geslo kraljice Elizabete I.) Sint Maecenates, non deerunt, Flacce, Marones. (Martialis) – Neka bude Mecenatâ, bit će, Flače, i Maronâ. Velis nolis! (Martialis) – Hoćeš-nećeš.

18. Dopunite preostalim licima istih konjunktiva. 2. mn. 3. jed. mallet 1. mn. 1. jed. velim 3. mn. desint 2. jed. redeas

186 19. Dopunite započeti niz. 1. jed. 2. jed. 3. jed. perisset 1. mn. nolimus 2. mn. praefuissetis 3. mn. exierint

20. U skladu s uputom u zagradi zamijenite indikativ konjunktivom i prevedite navedene izreke. Faber est suae quisque fortunae. [1. konjunktiv - nalog] ______Facilius est aliquid vincere quam tueri. [1. kon. - mogućnost] ______Fames quibusvis epulis solet esse contenta. [1. kon. - nalog] ______Fuimus Troes, fuit Ilium. (Vergilius) [2. kon. - neostvariva želja] ______Fumo comburi nil potest, flamma potest (Plautus) [1. kon. - želja] ______Haud facile ille perit, quicumque est dives amicis. [1. kon. - mogućnost] ______Haurit aquam cribro, qui discere vult sine libro. [1. kon. - nalog] ______

BROJEVI VEĆI OD 1000

Ovi se brojevi tvore kombiniranjem oblika milia (množina od mille) i broja kojim se on umnaža. Baza za tvorbu brojeva od milijun nadalje jest 100 000 (klasični latinski ne poznaje riječ za milijun). Glavni Redni Dijelni Priložni 2 000 duo (bina) milia bis millesĭmus bina milia bis millies 3 000 tria milia ter millesĭmus terna milia ter millies 15 000 quindecĭm milia quindecies millesĭmus quina dena milia quindecies millies 96 350 nonaginta sex sexies et nonagies sena et nonagēna sexies et nonagies millies milia et trecenti millesĭmus trecentesĭmus milia trecēna trecenties quinquagies quinquaginta quinquagesĭmus quinquagēna 100 000 centum milia centies millesĭmus centēna milia centies millies 1 000 000 decies centēna milia decies centies millesĭmus decies centēna milia decies centies millies 5 000 000 quinquagies centēna quinquagies centies quinquagies centēna quinquagies centies milia millesĭmus milia millies

a) Množina broja mille sklanja se kao srednji rod pridjeva 2. klase u množini: N. A. milia, D. Ab. milĭbus, G. milium. b) Za razliku od manjih brojeva, imenice uz brojeve koji u sebi imaju milia stoje u genitivu, kao i u hrvatskom (Liberalibus duo milia liborum cocta sunt. Za Liberalije je ispečeno dvije tisuće slatkih kolača.). c) Rimski znakovi za velike brojeve: a. Znak za 1 000 može biti zapisan i ovako: (|). Ako se sa svake strane doda još po jedan luk, broj se umnaža za 10 (10 000 = ((|)), 100 000 = (((|))) itd.). Horizontalna crta nad brojkom znači da se broj množi za 1 000 (5 000 = V ), a ako se njoj doda i vertikalna sa svake strane, broj se množi sa 100 000 (5 000 000 = |L|) 187 UMNOŽNI BROJEVI

Umnožni brojevi (numeralia multiplicatīva) odgovaraju na pitanje: kolikostruk?, a redovito ih se upotrebljava samo nekoliko: simplex, G. simplĭcis jednostruk quinquĭplex peterostruk multĭplex mnogostruk duplex dvostruk septemplex sedmerostruk triplex trostruk decemplex deseterostruk quadrŭplex četverostruk centŭplex stostruk

Ti se brojevi dekliniraju kao pridjevi 2. klase s jednim završetkom.

Izricanje položajâ i kretnji Položaji tijela:

nalaziti se sum, adsum, sto, assisto ležati, biti položen iaceo, cubo, sterno me, quiesco sjediti sedeo stajati sto, consisto

Kretnje na mjestu: ustajati surgo, me erigo/(e)levo/effero, corpus tollo, membra levo sjedati consido lijegati procumbo, prosterno me, membra/corpus/artus pono/sterno okretati se vertor, verto me, torqueo me, volvo saginjati se inclinor, inclino me, flecto me padati cado, praecipito me, occĭdo

Mijenjanje mjesta: ići eo, vado, pergo, procedo hodati ambulo, incedo, tendo, peto, viam carpo, gressum fero/dirigo trčati curro, festino, propero, celero skakati salio, salto, emico prolaziti praetereo prelaziti transeo, transmeo, traicio (me) uspinjati se ascendo, supero, exsupero silaziti descendo, desilio dolaziti venio, propinquo, convenio, accedo odlaziti abeo, cedo, discedo, migro, evado obilaziti circumeo, lustro, ambio, pererro, obambulo slijediti sequor, insto, sector vraćati se redeo, revertor, remeo, remigro, gradum refero

188 VJEŽBE

21. Prevedite pismo cara Aurelijana pretorijskom prefektu, u kojemu mu nalaže da se pobrine za budućeg rimskog cara Proba, koji se rodio u Iliriku (Probus oriundus e Pannonia, civitate Sirmiensi).

Epistula Valeriani imperatoris ad Mulvium Gallicanum praefectum praetorium

‘Valerianus Augustus Mulvio Gallicano praefecto praetorio.

Mireris fortassis, quod ego inberbem tribunum fecerim contra sententiam divi Hadriani, sed non multum miraberis, si Probum cogitas. Est adulescens vere probus; numquam enim aliud mihi, cum eum cogito, nisi eius nomen occurrit, quod nisi nomen haberet, potuit habere cognomen. Huic igitur dari iubebis, quoniam mediocris fortunae est, ut eius dignitas incrementis iuvetur, tunicas russulas duas, pallia Gallica duo ﬁbulata, interulas paragaudas duas, patinam argenteam librarum decem specellatam, aureos Antoninianos centum, argenteos Aurelianos mille, aereos Philippeos decem milia. Item in salario diurno bubulae pondo quinque, porcinae pondo sex, caprinae pondo decem, gallinaceum per biduum, olei per biduum sextarium unum, vini veteris diurnos sextarios decem cum lardo, pabuli, aceti, salis, olerum, lignorum quantum sat est. Hospitia praeterea eidem ut tribunis legionum praeberi iubebis.’ (Flavius Vopiscus Syracusius)

quod ego inberbem tribunum fecerim - što sam ja učinio golobradog (mladića) tribunom, quod nisi nomen haberet - da nema to ime, dari iubebis - naložit ćeš da se dade, ut eius dignitas incrementis iuvetur - kako bi se njegovo dostojanstvo primanjima povećalo, ut tribunis legionum - kao legijskim tribunima, praeberi iubebis - naložit ćeš da se pruži

Veznik ut ima raznoliku upotrebu: ‘kao’ (poredbeno), ‘čim’ (vremensku), ‘da’/’kako bi’ (namjerno), ‘tako da’ (posljedično), ‘iako’ (dopusno).

22. Prevedite. Epistola Valeriani imperatoris ad Zosimionem, procuratorem Syriae

‘Claudium, Illyricanae gentis virum, tribunum Martiae quintae legioni fortissimae ac devotissimae dedimus... Huic salarium de nostro privato aerario dabis annuos frumenti modios tria milia, hordei sex milia, laridi libras duo milia, vini veteris sextarios tria milia quingentos, olei boni sextarios centum quinquaginta, olei secundi sextarios sescentos, salis modios viginti, cerae pondo centum quinquaginta, feni, paleae, aceti, holeris, herbarum quantum satis est... Cocum, quem refundat, unum, mulionem, quem refundat, unum. Mulieres speciosas ex captivis duas. Albam subsericam unam cum purpura Girbitana, subarmalem unum cum purpura Maura. Notarium, quem refundat, unum, structorem, quem refundat, unum. Accubitalium Cypriorum paria duo, interulas puras duas, fascias viriles duas, togam, quam refundat, unam, latum clavum, quem refundat, unum. ... Ligni cotidiani pondo mille, si est copia, ... coctilium cotidiana vatilla quauor. Balneatorem unum et ad balneas ligna (sin minus, lavetur in publico). ... Haec autem omnia idcirco specialiter non quasi tribuno sed quasi duci detuli, quia vir talis est et ei plura etiam deferenda sint.’ (Trebellius Pollio)

refundat, lavetur - izriču nalog, plura etiam deferenda sint - još bi mnogo toga valjalo dati

23. Prevedite na latinski. Vijećnici Dioklecijanova carskog vijeća imali su godišnju plaću najniži 60 000, a najviši 200 000 sestercija. ______

189 Radi poreza čitavo je carstvo bilo razdijeljeno na porezne jedinice, a svaka je od njih imala vrijednost od 100 000 sestercija ili tisuću zlatnika. U Iliriku su bile 32 000 poreznih jedinica. ______

Dijelni genitiv izriče cjelinu od koje se izdvaja dio. Često u njemu stoje tvari čija se mjera izriče (frumenti modios tria milia tri tisuće vagana pšenice; herbarum quantum satis est trave koliko je dovoljno).

RIMSKI KALENDAR

Rimska era Rimljani su u antičko doba brojali godine od osnutka Rima (753. g. pr. Kr.), uvodeći ih frazom ab Urbe condita, a označavali su ih i imenima konzula koji su te godine bili u službi (formulom u kojoj su imena konzula u ablativu s apozicijom consulibus , npr. T. Veturio et Sp. Postumio consulibus ‘za konzulata Tita Veturija i Spurija Postumija’; ako se navodi puno ime konzula, između njih nema veznika, npr. P. Cornelio Scipione M. Acilio Glabrione consulibus ‘za konzulata Publija Kornelija Scipiona i Marka Acilija Glabriona’).

Rimska godina Rimska je godina u početku trajala 304 dana, da bi s vremenom došla do 365 dana s prijestupnim danom u veljači. Isprva je počinjala 1. ožujka i imala 10 mjeseci, da bi kasnije dobila još dva mjeseca (siječanj i veljaču). U 2. st. pr. Kr. prvi dan godine postaje 1. siječnja. Najvažniju je reformu rimskoga kalendara proveo Gaj Julije Cezar, po kojemu se taj kalendar, koji se i danas upotrebljava u nekim zajednicama, zove julijanski. Imena mjeseci: 1. Ianuarius, -ii, m. 7. Quintilis, -is, m. - preimenovan po Juliju Cezaru u Iulius 2. Februarius, -ii, m. 8. Sextilis, -is, m. - preimenovan po Oktavijanu Augustu u Augustus 3. Martius, -ii, m. 9. September, -bris, m. 4. Aprilis, -is, m. 10. October, -bris, m. 5. Maius, -ii, m. 11. November, -bris, m. 6. Iunius, -ii, m. 12. December, -bris, m.

Imena zadnjih šest mjeseci izvedena su iz brojeva koji označavaju mjesta koja su ti mjeseci zauzimali kad je godina počinjala ožujkom (Quintilis ‘peti mjesec’, September ‘sedmi mjesec’, itd.)

Rimski nazivi za dane u tjednu (počevši od ponedjeljka) dies Lunae (feria secunda) - dies Martis (feria tertia) - dies Mercurii (feria quarta) - dies Iovis (feria quinta) - dies Veneris (feria sexta) - dies Saturni (sabbatum /židovsko-kršćanski naziv/) - dies Solis (Dominica /kršćanski naziv/)

Rimske svetkovine Važnije svetkovine kod Rimljana: Naziv U čiju se čast svetkuje Datum Način svetkovanja Lupercalia, -ium,-ium,n.ium,n., n.n..n., Lupercus, bogog plodnosti i zaštitnik 15. 2. Žrtvuju se jarci, pas i kolači stada Quirinalia, -ium, n. Quirinus, ime Romula kao boga 17. 2. Poznate kao Stultorum feriae; vodio ih je flamen Quirinalis equirria, -orum, n. Mars, bog zemljoradništva i rata 27. 2. – 14. 3. Utrke na konjima održavaju se na Marsovu polju Matronalia,-ium, n. Iunona Lucina, božica poroda i 1. 3. Ženama se daju pokloni; svečane igre majčinstva i zabave

190 Liberalia, -ium,-ium,n.um,n., n.n..n., Liber / Bacchus, bog vina i 17. 3. Žrtvovanje kolača; procesija s velikim Bacchanalia, -ium, n. plodnosti falusom kao simbolom plodnosti; mladići oblače muževnu togu Quinquatria, -ium, n. Mars 19. – 23. 3. Ples salijskih svećenika; priprema za ratnu sezonu Veneralia, -ium, n. Venus, božica ljubavi i ljepote 1. 4. Raznim obredima žene mole božicu za sreću u ljubavi Cerealia, -ium, n. Ceres, božica žitarica 13. – 20. 4. Svečane utrke kola Floralia, -ium, n. n., Flora, božica bilja i proljeća 27. 4. – 2. 5. Svečane igre i obredi; praznik prostitutki Vestalia, -ium, n. Vesta, božica ognjišta 9. 6. Vestalke izrađuju sveti kolač; praznik pekara i mlinara Matralia, -ium, n. Iunona Mater Matuta, božica 11. 6. Čašćenje majki i žena; kićenje poroda i odgoja božičina kipa; izrada svetog kolača Consualia, -ium, n. Consus, bog dobrog savjeta 21. 8. Utrke kola; ljevanice; oslobađanje konja i mazgi od teških poslova Vulcanalia, -ium, n. Vulcanus, bog vatre, oruđa i kovača 23. 8. Paljenje svečane vatre; vještine s upaljenim svijećama Saturnalia, -ium, n. Saturnus, bog ratarstva i civilizator 17. – 23. 12. Darivanje; opća razdraganost; Italije privremena sloboda robova

Rimsko bilježenje datuma Svaki je mjesec imao tri stalna dana, čija su imena u množini: u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu u ostalim mjesecima Kalendae (Kal.) 1. dan u mjesecu Nonae (Non.) 7. dan u mjesecu 5. dan u mjesecu Idus (Id.) 15. dan u mjesecu 13. dan u mjesecu

Datumi stalnih dana bilježlIi su se ablativom s pridjevskim oblikom imena mjeseca, npr.: Kalendis Aprilibus 1. travnja Nonis Maiis 7. svibnja Idibus Octobribus 15. listopada

Dan prije stalnoga dana bilježio se imenom stalnog dana i mjeseca u akuzativu s prilogom pridie, a za dan poslije stalnoga dana rabio se prilog postridie, npr.: pridie Nonas Decembres 4. prosinca postridie Nonas Decembres 6. prosinca pridie Kalendas Maias 30. travnja postridie Kalendas Maias 2. svibnja

Ostali dani bilježili su se formulom: a. d. (ante diem) + redni broj dana + najbliži sljedeći stalni dan u akuzativu. U brojanje se uključivao i stalni dan i dan do kojega želimo doći, npr: a. d. III. Non. Sept. (ante diem tertium Nonas Septembres) 3. rujna. None su u rujnu 5. dan. To je prvi dan od kojega se počinje brojati, drugi je dan 4. rujna, a treći je dan 3. rujna. a. d. VII. Kal. Ian. (ante diem septimum Kalendas Ianuarias) 26. prosinca. Prvi je sljedeći stalni dan 1. siječnja. To je prvi dan koji se broji. Drugi je 31. 12., treći 30. 12., četvrti 29. 12., peti 28. 12., šesti 27. 12. i sedmi 26. 12.

Svake četvrte godine nakon 24. veljače umetao se dan koji se zvao a. d. bis VI. Kal. Mar. (ante diem bis sextum Kalendas Martias).Prema tom nazivu prijestupna se godina zvala annus bissextilis.

191 VJEŽBE 24. Napišite latinski, riječima i rimskim brojkama, preračunavši ih u brojanje ab Urbe condita, godine: 106. pr. Kr., 33., 879., 1102., 1527., 1918., 1990., 2012. ______25. Napišite na rimski način i naglas pročitajte datume navedenih rimskih svetkovina.

26. Prevedite. Reformatio imperii

Diocletianus a. d. V. Kal. Oct. anno a. U. c. MXXXVIII, aetatis XXXVIIII annorum, imperator creatus est. Tunc imperium Romanum LVII provincias numerabat et XCVI in ﬁne eius dominationis. Totum enim imperium a Diocletiano in XII dioeceses divisum est, et singulae dioeceses plures provincias habebant. Singulis dioecesibus vicarii et provinciis proconsules vel correctores praefuerunt. In quatuor partes totum orbem Romanum Diocletianus divisit, quarum binae partes in oriente et binae in occidente erant.

imperator creatus est - postavljen je za cara

27. Neki uobičajeni izrazi. Sine die et consule. ______Ad Kalendas Graecas. ______Idibus Martiis. ______Dies fastus. Dies nefastus. ______S. l. e. a. = Sine loco et anno. ______

28. Prevedite.

De deis agri culturae

Et quoniam, ut aiunt, dei facientes adiuvant, prius invocabo eos, nec, ut Homerus et Ennius, Musas, sed duodecim deos Consentis; neque tamen eos urbanos, quorum imagines ad forum auratae stant, sex mares et feminae totidem, sed illos XII deos, qui maxime agricolarum duces sunt. Primum, qui omnis fructos agri culturae caelo et terra continent, Iovem et Tellurem: itaque, quod ii parentes magni dicuntur, Iuppiter pater appellatur, Tellus terra mater. Secundo Solem et Lunam, quorum tempora observantur, cum quaedam seruntur et conduntur. Tertio Cererem et Liberum, quod horum fructus maxime necessarii ad victum: ab his enim cibus et potio venit e fundo. Quarto Robigum ac Floram, quibus propitiis neque robigo frumenta atque arbores corrumpit, neque non tempestive ﬂorent. Itaque publice Robigo feriae Robigalia, Florae ludi Floralia instituti. Item adveneror Minervam et Venerem, quarum unius procuratio oliveti, alterius hortorum; quo nomine rustica Vinalia instituta. Nec non etiam precor Lympham ac Bonum Eventum, quoniam sine aqua omnis arida ac misera agri cultura, sine successu ac bono eventu frustratio est, non cultura. (Varro)

quibus propitiis - uz čiju naklonost

Neki pridjevi mogu uza se kao nadopunu imati imenice u određenom padežu ili prijedložnom izrazu (necessarii ad victum potrebni za hranu). Podatci o tome kakvu nadopunu može imati koji pridjev nalaze se u rječniku.

192 29. Prevedite.

Christianorum persecutio et divisio imperii

Interea Diocletianus in oriente, Maximianus Herculius in occidente vastari ecclesias, adfligi interficique Christianos decimo post Neronem loco praeceperunt; quae persecutio omnibus fere ante actis diuturnior atque immanior fuit; nam per decem annos incendiis ecclesiarum, proscriptionibus innocentum, caedibus martyrum incessabiliter acta est. Sequitur terrae motus in Syria, ex quo apud Tyrum et Sidonem passim labentibus tectis multa hominum milia prostrata sunt. Secundo persecutionis anno Diocletianus ab invito exegit Maximiano, ut simul purpuram imperiumque deponerent ac iunioribus in rempublicam substitutis ipsi in privato otio consenescerent. Itaque sub una die Diocletianus apud Nicomediam, Maximianus apud Mediolanium potestatem imperii simul cultumque deposuerunt. Galerius et Constantius, augusti primi, Romanum imperium in duas partes diviserunt: Galerius Maximianus Illyricum, Asiam et orientem, Constantius Italiam, Africam et Gallias obtinuit; sed Constantius uir tranquillissimus, Gallia tantum Hispaniaque contentus, Galerio ceteris partibus cessit. Galerius duos caesares legit: Maximinum, quem in oriente constituit, et Severum, cui permisit Italiam, ipse in Illyrico constitutus. Constantius uero augustus summae mansuetudinis et civilitatis in Britannia mortem obiit. Qui Constantinum filium ex concubina Helena creatum imperatorem Galliarum reliquit. (Paulus Orosius)

adﬂigi interﬁcique Christianost decimo post Neronem loco praeceperunt - uništavanje i ubijanje kršćana naložili su deseti put nakon Nerona, passim labentibus tectis - dok su se zgrade posvuda rušile, ut deponerent - da odlože, iunioribus in rempublicam substitutis - postavivši umjesto sebe na čelo države mlađe

30. Prevedite. Ante diem quoque quartum Kalendas vel Nonas uel Idus tamquam inominalem diem plerique vitant. (Gellius) ______Dum vivis, sperare decet. ______Esse oportet ut vivas, non vivere ut edas. (Cicero) [prevesti NB. namjerno] ĕsse - biti : ēsse (edere) - jesti ______ĕs - jesi : ēs (edis) - jedeš Sit locus unicuique suus! (Horatius) [šrevesti jusivno] ĕst - jest : ēst (edit) - jede ______ĕstis - jeste : ēstis (editis) - jedete

31. Prevedite.

Mihi est propositum

Mihi est propositum Poculis accenditur in taberna mori; animi lucerna, ubi vina proxima cor imbutum nectare morientis ori; volat ad superna. tunc cantabunt laetius Mihi sapit dulcius angelorum chori: vinum in taberna, ‘Deus sit propitius quam quod aqua miscuit huic potatori!’ praesulis pincerna.

193 Tales versus facio, Mihi nunquam spiritus Ablativ vršitelja radnje qualem vinum bibo; poetriae datur, dolazi uz pasivne nihil possum scribere nisi quando fuerit glagolske oblike (poculis nisi sumpto cibo. venter bene satur. accenditur, imbutum Nihil valent penitus, Cum in arce cerebri nectare), a ablativ quae ieiunus scribo: Bacchus dominatur, sredstva većinom uz Nasonem post calicem in me Phoebus irruit aktivne (carmine praeibo), carmine praeibo. et miranda fatur. (Carmina jer je kod njih vršitelj Burana) označen subjektom. proxima - sc. proxima sunt, sumpto cibo - nakon obroka, nisi quando fuerit - osim onda kad je, miranda - divne stvari

accĭdo, 3. cĭdi, – pripadati, želja, pohlepa; lakomost; immo svakako, štoviše; nikako doprijeti, događati se, zbiti se privrženost; oduševljenje incendium, -ii, n. požar, vatra; accĭdit, 3. cīdit događa se, biva dĕcet, 2. dĕcuit dolikuje, pristojno pogibao, propast ăcētum, -i, n. ocat je, valja incrēmentum, -i, n. prirast, rast, advĕnĕror, 1. poštivati, častiti, dēdĕcet, 2. cuit ne dolikuje, ne povećanje obožavati pristoji se inde odatle; zato advespĕrascit, 3. rāvit smrkava defluo, 3. fluxi, – otjecati, spuštati iniūria, -ae, f. nepravda, nasilje; se, mrači se se, protjecati; prestajati, gubiti uvreda agri cultūra, -ae, f. zemljoradnja se innŏcens, -ntis neškodljiv, alveus, -i, m. čamac; korito demāno, 1. razlijevati se, širiti se, nedužan; pošten annuus, 3 godišnji, jednogodišnji obuzimati interficio, 3. fēci, fectum ubiti, appōno, 3. pŏsui, posĭtum dētestor, 1. proklinjati, mrziti umoriti dodavati, pridavati, primicati dictum, -i, n. riječ; dosjetka, intĕrim međutim, zasada; pored ărēnōsus, 3 pjeskovit izreka; zapovijed svega toga; ipak argenteus, 3 srebrn diurnus, 3 dnevni, svakidašnji invītus 3 nerado, preko volje ārĭdus, 3 suh; oskudan, suhoparan; diūturnus, 3 dugotrajan, dug lēnis, -e blag, nježan, mek; krotak, mršav dŏleo, 2. ui, –(ĭtūrus) boljeti; milostiv, dobrostiv balneae, -ārum, f. kupalište, kada žaliti, žalostiti se; biti žao lībertīnus, -i, m. slobodnjak, bĭduum, -i, n. dvodnevlje, vrijeme dŏmĭnor, 1. gospodariti, vladati oslobođenik od dva dana ēlābor, 3. lapsus sum isteći; uteći, libra, -ae, f. libra, funta (mjera za căcūmen, -mĭnis, n. vrh umaći, izmaknuti težinu) captīva, -ae, f. zarobljenica ĕpŭlae, -ārum, f. ručak, objed lĭcet, 2. lĭcuit/lĭcĭtum est captīvus, -i, m. zarobljenik, sužanj ēventus, -ūs, m. konac, ishod, dopušteno je, slobodno je, cēdo, 3. cessi, cessum prepuštati uspjeh; sreća, sudbina moguće je nekome: Dat.; nešto: Abl., expĕdit, 4. korisno je, probitačno lustrum, -i, n. obred čišćenja; odlaziti, popuštati, uzmicati je razdoblje od 5 godina pred nekime: Dat., ustupati expleo, 2. ēvi, ētum ispunjavati, mansuētūdo, -dĭnis, f. pitomost, mjesto nekome: Dat. dopunjavati; zadovoljavati, blagost, umiljatost cĕlĕbro, 1. slaviti, pohađati zasititi mīrandus, 3 vrijedan čuđenja/ cera, -ae, f. vosak fămes, -is, f. glad; požuda, pohlepa divljenja, izvanredan cĭnis, -ĕris, n. pepeo fĕrĕ gotovo, otprilike mĭsĕret, 2. mĭseruit biti žao cīvīlĭtas, -atis, f. uljudnost, flōreo, 2. ui, – cvasti; biti pun, nātūrālis, -e prirodan, naravan usrdnost; udvornost sjati, odlikovati se, biti ugledan nĕgo, 1. odbijati; nijekati, poricati cŏmĭtor, 1. pratiti, slijediti frequenter često, mnogo puta, u nōnnullus, 3 gdjekoji, neki, concŭbīna, -ae, f. suložnica, velikom broju nekoliko priležnica frūmentum, -i, n. pšenica; žito ŏnĕrōsus, 3 tegoban, težak; confingo, 3. finxi, finctum fruor, 3. fructus sum uživati, dosadan izmišljati, oblikovati koristiti nešto: Abl. ŏportet, 2. tuit treba, valja, pristoji constĭtuo, 3. tui, tūtum haud ne se postavljati, uspostavljati, haurio, 4. hausi, haustum crpsti, ōtium, -ii, n. dokolica; organizirati; sačinjavati izvlačiti, piti, gutati besposličenje; mir, mirno convĕnit, 4. vēnit dolikuje, pristaje hŏdiernus, 3 današnji vrijeme creo, 1. stvarati, načiniti; izabirati hospĭtium, -ii, n. prenoćište, paenĭtet, 2. tuit kajati se, biti žao cultūra, -ae, f. obrađivanje, konak; gostoljublje pār, păris jednak, ravan; ispravan zemljoradnja, naobrazba idcirco zato, stoga pectus, -ŏris, n. grudi, prsa cŭpĭdĭtas, -ātis, f. strast, požuda, immānis, -e neizmjeran; strašan pĭget, 2. pĭguit dosađuje, dodijava

194 plŭit, 3. plŭit kiši pŭdet, 2. pŭduit stidjeti se umjesto nekoga: pro+Abl./in prŏbus, 3 valjan, dobar, vrstan pūrus, 3 čist, pošten locum+Gen., zamijeniti prŏfĭciscor, 3. fectus sum kretati quĕror, 3. questus sum žaliti se tamquam kao, poput na put, putovati, polaziti quod zato što, jer tŭĕor, 2. tuĭtus/tŭtātus sum prōgrĕdior, 3. gressus sum ići rĕquīro, 3. sīvi, sītum ponovo gledati, promatrati, paziti naprijed, napredovati, produžiti tražiti, željeti; raspitivati se, ŭtĭnam kamo sreće da prŏpĕ Acc. blizu, uz, pored ispitivati vasto, 1. pustošiti, harati, razarati prŏpĕ blizu sătur, -ŭra, ŭrum sit, pun, obilan versus Acc. prema, ka prōpōno, 3. pŏsui pŏsitum septentrio, -iōnis, m. sjever, victus, -ūs, m. živež, hrana iznositi, izlagati; predložiti, sjeverni vjetar vīso, 3. vīsi, vīsum ponovo namisliti, odrediti sĭmŭlo, 1. pretvarati se, hiniti razgledati, posjetiti, pohoditi proscrīptio, -iōnis, f. razvlašćenje, sponte sam od sebe, svojevoljno zapljena; izgon substĭtuo, 3. tui, tūtum postavljati

195 196 DODATCI

MORFOLOŠKE TABLICE

GLAGOLI

1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. rječn. navod. oro, 1. video, 2. vidi, visum ago, 3. egi, actum capio, 3. cepi, captum audio, 4. 1. osnova orā- vĭdē- ăg- căp- audī- 2. osnova orāv- vīd- ēg- cēp- audīv- 3. osnova orāt- vīs- act- capt- audīt-

INDIKATIV

PREZENT

1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug.-io 4. konjug. 1 oro video ago capio audio 2. oras vides agis capis audis 3. orat videt agit capit audit 1. orāmus vidēmus agĭmus capĭmus audīmus 2. orātis vidētis agĭtis capĭtis audītis ora vide ag capi audi AKTIV 3. nt nt unt unt unt

1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. 1. oror videor agor capior audior 2. orāris vidēris agĕris capĕris audīris 3. orātur vidētur agĭtur capĭtur audītur 1. orāmur vidēmur agĭmur capĭmur audīmur 2. oramĭni videmĭni agimĭni capimĭni audimĭni

PASIV 3. orantur videntur aguntur capiuntur audiuntur

197 IMPERFEKT

1. konjug. 2., 3. i 4. konjug. 1. i 2. konjug. 3. i 4. konjug. 1. orābam vidēbam; audiēbam orābar vidēbar; audiēbar 2. orābas vidēbas orabāris videbāris 3. orābat vidēbat orabātur videbātur 1. orabāmus videbāmus orabāmur videbāmur 2. orabātis videbātis orabāmĭni videbamĭni

AKTIV vid 3. orābant ēbant PASV orabāntur videbāntur

FUTUR I.

1. i 2. konjug. 3. i 4. konjug. 1. i 2. konjug. 3. i 4. konjug. 1. orābo; vidēbo agam; audiam orābor; vidēbor agar; audiar 2. orābis ages orabĕris agēris 3. orābit aget orabĭtur agētur 1. orabĭmus agēmus orabĭmur agēmur 2. orabĭtis agētis orabimĭni agemĭni

AKTIV ag 3. orābunt ent PASIV orabuntur agentur

PERFEKT

1. orāvi orātus,-a,-um sum 2. oravisti orātus,-a,-um es 3. orāvit orātus,-a,-um est 1. oravĭmus orāti,-ae,-a sumus 2. oravistis orāti,-ae,-a estis AKTIV 3. oravērunt/-ēre PASIV orāti,-ae,-a sunt

PLUSKVAMPERFEKT

1. oravĕram orātus,-a,-um eram 2. oravĕras orātus,-a,-um eras 3. oravĕrat orātus,-a,-um erat 1. oraverāmus orāti,-ae,-a erāmus 2. oraverātis orāti,-ae,-a erātis

AKTIV 3. oravĕrant PASIV orāti,-ae,-a erant

FUTUR II.

1. oravĕro orātus,-a,-um ero 2. oravĕris orātus,-a,-um eris 3. oravĕrit orātus,-a,-um erit 1. oraverĭmus orāti,-ae,-a erĭmus 2. oraverĭtis orāti,-ae,-a erĭtis AKTIV 3. oravĕrint PASIV orāti,-ae,-a erunt

198 KONJUNKTIV

PRVI (PREZENTA)

1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. 1. orem videam agam capiam audiam 2. ores videas agas capias audias 3. oret videat agat capiat audiat 1. orēmus videāmus agāmus capiāmus audiāmus 2. orētis videātis agātis capiātis audiātis

AKTIV 3. orent videant agant capiant audiant

1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. 1. orer videar agar capiar audiar 2. orēris videāris agāris capiāris audiāris 3. orētur videātur agātur capiātur audiātur 1. orēmur videāmur agāmur capiāmur audiāmur 2. oremĭni videamĭni agamĭni capiamĭni audiamĭni

PASIV 3. orentur videantur agantur capiantur audiantur

DRUGI (IMPERFEKTA) 1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. 1. orārem vidērem agĕrem capĕrem audīrem 2. orāres vidēres agĕres capĕres audīres 3. orāret vidēret agĕret capĕret audīret 1. orarēmus viderēmus agerēmus caperēmus audirēmus 2. orarētis viderētis agerētis caperētis audirētis

AKTIV 3. orārent vidērent agĕrent capĕrent audīrent

1. konjug. 2. konjug. 3. konjug. 3. konjug. -io 4. konjug. 1. orārer vidērer agĕrer capĕrer audīrer 2. orarēris viderēris agerēris caperēris audirēris 3. orarētur viderētur agerētur caperētur audirētur 1. orarēmur viderēmur agerēmur caperēmur audirēmur 2. oraremĭni videremĭni ageremĭni caperemĭni audiremĭni ora vide ag cap audi

PASIV 3. rentur rentur erentur erentur rentur

TREĆI (PERFEKTA ČETVRTI (PLUSKVAMPERFEKTA) AKTIV PASIV AKTIV PASIV

1. oravĕrim orātus,-a,-um sim oravissem orātus,-a,-um essem 2. oravĕris orātus,-a,-um sis oravisses orātus,-a,-um esses 3. oravĕrit orātus,-a,-um sit oravisset orātus,-a,-um esset 1. oraverĭmus orāti,-ae,-a simus oravissēmus orāti,-ae,-a essēmus 2. oraverĭtis orāti,-ae,-a sitis oravissētis orāti,-ae,-a essētis 3. oravĕrint orāti,-ae,-a sint oravissent orāti,-ae,-a essent

199 IMPERATIV

PRVI DRUGI

2. jed. 2. mn. 2. jed. 2. mn. 2., 3. jed. 2. mn. 3. mn. 1. ora orāte orāre oramĭni orāto oratōte oranto 2. vide vidēte vidēre videmĭni vidēto videtōte vidento 3. age agĭte agĕre agimĭni agĭto agitōte agunto 3.-io cape capĭte capĕre capimĭni capĭto capitōte capiunto AKTIV

PASIV audi audi AKTIV 4. audi audīte audīre audimĭni audīto tōte unto

INFINITIV

ISTOVREMENOSTI PRIJEVREMENOSTI

1. orāre 1. orāri AKTIV PASIV 2. vidēre 2. vidēri 3. agĕre 3. agi orav , - , - 3. -io capĕre 3. -io capi isse orātus a um esse

AKTIV - 4. audīre PASIV 4 audīri

PARTICIP

ISTOVREMENOSTI PRIJEVREMENOSTI

AKTIV PASIV

1. orans,-ntis 3. agens,-ntis orātus,-a, -um 2. videns,-ntis 3. -io capiens,-ntis 4. audiens,-ntis sum, esse, fui

rječnička sum, esse, Indikativ Konjunktiv natuknica fui Prezent Imperfekt Futur I. Prvi Drugi 1. osnova s-/es- 1. sum eram ero 1. sim essem 2. osnova fu- 2. es eras eris 2. sis esses 3. est erat erit 3. sit esset Imperativ 1. sumus erāmus erĭmus 1. simus essēmus es er er s es Prvi Drugi 2. tis ātis ĭtis 2. itis sētis 3. sunt erant erunt 3. sint essent 2. es esto 3. esto Perfekt Plpf. Futur II. Treći Četvrti 2. este estōte 1. fui fuĕram fuĕro 1. fuĕrim fuissem s 3. unto Istovremenosti Prijevremenosti Infinitiv esse fuisse

200 IMENICE

1. DEKLINACIJA

Jednina Množina N. V. rosă rosae A. rosam rosas D. rosae rosis Ab. rosā G. rosae rosārum

2. DEKLINACIJA

Muški i ženski rod Srednji rod Jednina Množina Jednina Množina N., V. stilus (V. stile) liber stili libri verbum verba A. stilum librum stilos libros D. Ab. stilo libro stilis libris verbo verbis G. stili libri stilōrum librōrum verbi verbōrum

3. DEKLINACIJA

Jednina Množina Jednina Množina m., f. n. m., f. n. m., f. n. m., f. n. N., V. obses civis caput obsĭdĭddes capĭta rete cives retia A. obsĭdĭddem civem D. obsĭdĭddi capĭti civi obsidĭbusbus capitĭbus reti civĭbus retĭbus Ab. obsĭdĭdde capĭte cive d d civ ret civ ret G. obsĭdĭdis capĭtis obsĭdĭdum capĭtum I-OSNOVE is is ium ium KONS. OSNOVE

4. DEKLINACIJA 5. DEKLINACIJA

Jednina Množina Jednina Množina m., f. n. m., f. n. N., V. dies dies N., V. fructus A. diem fructūs gelua A. fructum D. diēi gelu diēbus D. fructui Ab. die fructĭbus gelĭbus Ab. fructu G. diēi diērum G. fructūs gelūs fructuum geluum

201 PRIDJEVI

1. KLASA

Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N., V. largus (V. large) larga largi largae largum larga A. largum largam largos largas D. largae largo largo largis largis largis Ab. largā G. largi largae largi largōrum largārum largōrum

Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N., V. sacer sacra sacri sacre sacrum sacra A. sacrum sacram sacros sacras D. sacrae sacro sacro sacris sacris sacris Ab. sacra G. sacri sacrae sacri sacrōrum sacrgārum sacrōrum

2. KLASA

1 završetak 2 završetka 3 završetka Jednina m., f. n. m., f. n. m., f. n. N., V. felix brevis acer (m.), acris (f.) felix breve acre A. felīcem brevem acrem D., Ab. felīci felīci brevi brevi acri acri G. felīcis felīcis brevis brevis acris acris

Množina m., f. n. m., f. n. m., f. n. N., V., A. felīces felicia breves brevia acres acria D., Ab. felicĭbus brevĭbus acrĭbus acrĭbus acrĭbus G. felicium brevium acrium acrium acrium

202 ZAMJENICE

LIČNE

Jednina Množina N. ego tu nos vos A. me te D. mihi tibi nobis vobis Ab. me te G. mei tui nostri / nostrum vestri / vestrum

POKAZNE

Jednina Množina Jednina Množina m. f. n. m. f. n. m. f. n. m. f. n. N. is eă ii/ei eae hĭc haec hi hae id ea hŏc haec A. eum eam eos eas hunc hanc hos has D. ei ei ei huic huic huic iis/eis iis/eis iis/eis his his his Ab. eo eā eo hōc hac hōc G. eius eius eius eōrum eārum eōrum huius huius huius horum harum horum

Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N. iste istă isti istae istŭd istă A. istum istam istos istas D. isti isti isti istis istis istis Ab. isto istā isto G. istīus istīus istīus istōrum istārum istōrum

UPITNA (imenička) UPITNA I ODNOSNA (pridjevska)

Osoba Sve ostalo Jednina Množina N. quis quid m. f. n. m. f. n. A. quem N. qui quae qui quae quod quae D. cui cui A. quem quam quos quas Ab. quo quo D. cui cui cui quibus quibus quibus G. cuius cuius Ab. quo qua quo G. cūius cūius cūius quorum quarum quorum

203 NEODREĐENE

Jednina Množina Osoba Sve ostalo Osoba Sve ostalo N. alĭquis alĭqui alĭquid alĭquă A. alĭquem alĭquos D. alĭcui alĭcui rei aliquĭbus aliquĭbus rebus Ab. alĭquo alĭquā re

imenička G. alicūius alicūius rei aliquōrum aliquārum rerum

pridjevska G. alicūius alicūius alicūius aliquōrum aliquārum aliquōrum

Jednina Množina Osoba Sve ostalo Osoba Sve ostalo N. quis qui quid quă / quae A. quem quos D. cui cui rei quĭbus quibus rebus Ab. quo quā re

imenička G. cūius cūius rei quorum quarum rērum

Jednina Množina m. f. n. m. f. n. N. quidam quaedam quidam quaedam quoddam quaedam A. quendam quandam quosdam quasdam D. cuidam cuidam cuidam quibusdam quibusdam quibusdam Ab. quodam quadam quodam

pridjevka G. cuiusdam cuiusdam cuiusdam quorundam quarundam quorundam

Osoba Sve ostalo N. nemo nihil A. nemĭnem D. nemĭni nulli rei Ab. nullo nulla re

imenička G. nullīus nullīus rei

204 SASTAVNI DIJELOVI REČENICE

Dijelovi rečenice Što izriču Primjeri

a. predikat (glagol) radnja, stanje ili zbivanje Petrus legit librum.

b. subjekt i objekt sudionici u radnji, stanju ili Petrus legit librum. zbivanju

c. priložna oznaka okolnosti radnje, stanja ili Petrus cito currit in horto. zbivanja

d. atribut i apozicija svojstva sudionika u radnji, Petrus legit bonum librum. Puer Petrus legit stanju ili zbivanju librum.

e. konektori veze između dijelova teksta Petrus legit librum, Iohannes autem currit in horto. Ergo, uterque agit id, quod cupit.

Posebnu vrstu atributa ili apozicije kojoj je potreban glagol da bi se povezala sa svojim subjektom ili objektom nazvat ćemo komplementom. Komplemente mogu imati subjekt (Petrus est hilaris. Petar je veseo.) i objekt (Petrum nominant magistrum. Petra nazivaju učiteljem.).

PRIJEDLOZI

Prijedlozi s akuzativom Prijedlozi s ablativom ante, apud, ad, adversus, absque, abs, ab, a i de, circum, circa, citra, cis, coram, clam, cum ex i e, erga, contra, inter, extra, sine, tenus, pro i prae infra, intra, iuxta, ob, penes, pone, post i praeter, prope, propter, per, secundum, Prijedlozi s genitivom supra, versus, ultra, trans causa, gratia

Prijedlozi s akuzativom i ablativom in, sub, super, subter

205 KAZALO POJMOVA ablativ cijene 145 hiperbatom 176 padežni morfem 26 ablativ sredstva 194 historijski prezent 25 pasiv, prevođenje 34 ablativ svojstva 158 idem, posebne upotrebe 126 perfekt, čisti 95 ablativ vremena 165 ideografsko (pojmovno) pismo pluralia tantum 16 ablativ vršitelja radnje 193 3 posvojni atribut 31 akronim 12 ille, posebne upotrebe 148 posvojni dativ 145 akuzativ vremena 165 imena, rimska 36 praindoeuropski jezik 1 animus, prevođenje 138 imena, tip vrste riječi 13 predikat 61 apokopa 11 imenička upotreba zamjenica 89 prezentski perfekt 95 apozicija 85 imperativni futur 73 pridjevi mjesta i redoslijeda, asigmatska tvorba 42 indoeuropska porodica jezika 1 dvije mogućnosti upotrebe atribut 85 inquit, položaj 115 124 bezglagolne rečenice 185 internacionalizmi 14 pridjevi, komparabilni 105 broj, gramatički 14 is, posebne upotrebe 125 pridjevi, kvalifikativni 105 bustrofedon 5 iskaz 26 pridjevi, nekomparabilni 105 dativ odnosa 145 iste, posebne upotrebe 148 pridjevi, položaj 22 deklinacija 16 italski jezici 1 pridjevska upotreba zamjenica dijelni genitiv 190 jednakosložne imenice 41 89 dva akuzativa 119 jednovalentni glagol 72 prijedlozi, dimenzionalna dva nominativa 119 jezgra rečenice 61 značenja 45 dvostruka negacija 81 klasični izgovor 9 prijedlozi, nedimenzionalna dvovalentni glagol 72 klasični latinski jezik 2 značenja 45 elativna poraba 112 komplement 61 prijedlozi, položaj 45 faliskički jezik 1 konativni imperfekt 44 prijedložna fraza 45 feničko pismo 4 konektor 86 prijevoj 93 fonemsko (alfabetsko) pismo 4 latinica (latinski alfabet, rimska priložna oznaka 85 fraza 26 abeceda) 4 redoslijed riječi 47 funkcionalna (gramatička) riječ leksička riječ 26 reduplikacija 94 26 leksički dio rečenice 50 relativ 84 genitiv cijene 145 leksički morfem 26 relativno povezivanje 152 genitiv krivnje 102 litota 81 rečenica 26 genitiv specifikacije 129 lični morfem 26 rečenična periferija 85 genitiv svojstva 158 muta cum liquida 10 romanski jezici 2 glagoli 3. konjugacije na -io 18 nadopune pridjeva 192 rotacizam 42 glagoli bez prve osnove 99 nazalni infiks 108 sigmatska tvorba 42 glagoli sudbenog postupka 102 nejednakosložne imenice 41 silabičko (slogovno) pismo 3 glavni brojevi, sintaksa 141 nevalentni glagol 73 singularia tantum 16 gnomski prezent 25 nulti padežni morfem 42 subjekt 61 gramatička riječ v. funkcionalna objekt, izravni 61 substantiva mobilia 22 riječ objekt, neizravni 61 sum, neizricanje 47 gramatički dio rečenice 46 oskički jezik 1 sumersko piktografsko pismo 3 gramatički morfem 26 osnova glagola, dobivanje 17 supstantivirani pridjevi, gramatički rod 14 osnova imenice, dobivanje 17 množina 182 grčko pismo 4 osnovni oblici glagola 17 supstantiviranje pridjeva 79 hijazam 167 padež 14 tradicionalni izgovor 8

206 trovalentni glagol 73 ut, upotrebe 189 vrijeme u pismima 96 umbrijski jezik 1 valentnost glagola 72 vrste riječi 13 uspoređivanje dvaju svojstava vezni vokal 18 zamjenički pridjevi 33 113 veznik 84 završetak 26

KAZALO LEKSIČKIH CJELINA država 86 pisanje 121 star 114 duh, um 132 protivnik 51 svetište 11 grad 614 rad 19 učitelj 37 kršćanski pojmovi u grčkom ruka 142 zastranjenje 102 153 sav 27 životne dobi 175 kuća 74

207 208 IZVORI ZA ŠTIVA

Auli Gelli Noctes Atticae (ex editione Jacobi Gronovii ... notis variorum ... recensitae), vol. I-IX (ur. A. J. Valpy), London: A. J. Valpy, 1824.

C. Plinii Caecilii Secundi Epistolarum libri decem (ur. I. Seibt), Beč: F. Volke, 1829.

C. Suetonii Tranquilli opera omnia, vol. I-IV (ex editione Baumgarten-Crusii) (ur. A. J. Valpy), London: A. J. Valpy, 1826.

Caii Plinii Secundi historiae naturalis libri XXXVII. Pars secunda continens geographiam (ed. F. Ansart), Pariz: E. Lemaire, 1828.

Carmina Burana. Lateinische und deutsche Lieder und Gedichte einer Handschrift des XIII. Jahrhunderts (ur. J. A. Schmeller), Breslau: W. Koebner, 1883.

Cassiodori Senatoris Institutionum [libri], (pristupljeno 26.3.2008.).

Cornelii Nepotis Vitae excellentium imperatorum quoad extant, cum vita Catonis et Attici et fragmentis (ur. C. H. Weise), Leipzig: C. Tauchnitz, 1853.

Corpus inscriptionum Latinarum (pristupljeno 1.7.2008.)

Epitome de caesaribus (pristupljeno 12.7.2008.)

Long, Charlotte R., The Twelve Gods of Greece and Rome, Leiden – New York: E. J. Brill, 1987.

Lucius Junius Moderatus Columella, On Agriculture, vol. I-III (ur. H. B. Ash), Cambridge, MA: Harvard University Press; London: William Heinemann, 1960.

M. Tullii Ciceronis opera quae supersunt omnia, ac deperditorum fragmenta, vol. I (ur. J. K. Orelli), Zürich: Orelli, Fuesslin et socii, 1826.

M. Valerii Martialis Epigrammata (po W. Heraeusu ur. D. R. Shackleton Bailey), Stuttgart: B. G. Teubner, 1990.

Marcus Porcius Cato, On agriculture (ed. W. D. Hooper and H. B. Ash), Cambridge, MA: Harvard University Press; London: William Heinemann, 1934.

Minor Latin Poets (ur. J. W. Duff i A. M. Duff), London: William Heinemann; Cambridge, MA: Harvard University Press, 1934.

Nova Vulgata. Bibliorum sacrorum editio, (pristupljeno 18.6.2008.).

P. Ovidii Nasonis Opera omnia (ex editione Burmanniana ... notis variorum ... recensita), vol. I-IX (ur. A. J.

209 Valpy), London: A. J. Valpy, 1821.

Paulus Orosius, Historiae (ur. K. Zangemeister, 1882) < http://monumenta.ch/latein/xanfang.php?tabelle=Or osius&xy=Orosius&domain=&lang=0> (pristupljeno 2.2.2008.)

Petronii Cena Trimalchionis nebst ausgewählten Pompejanischen Wandinschriften (ur. W. Heraeus), Heidelberg: Carl Winter’s Universitätsbuchhandlung, 1909.

Petronius, Cena Trimalchionis (ur. M. S. Smith), Oxford: Oxford University Press, 1975.

Q. Asconii Pediani Orationum Ciceronis quinque enarratio (ur. A. Kiessling i R. Schoell), Berlin: Weidmann, 1875.

Select Letters of St. Jerome (prev. F. A. Wright), London: William Heineman ltd.; New York: G. P. Putnam’s Sons, 1933.

Selections from the Latin fathers (ur. E. R. Maloney), Boston: Allyn and Bacon, 1900.

Titi Livi Ab Urbe condita libri. Pars I. Lib. I-VI (ur. W. Weissenborn), Leipzig: B. G. Teubner, 1875.

T. Livi Periochae omnium librorum, Fragmenta Oxyrhynchi reperta, Iulii Obsequentis Prodigiorum liber (ed. O. Rossbach), Leipzig: B. G. Teubner, 1910.

The Scriptores Historiae Augustae, vol. I-III (prev. D. Magie), Cambridge, MA; London, England: Harvard University Press, 1991[1921].

Thesaurus Precum Latinarum Ad maiorem Dei gloriam, (pristupljeno 16.6.2008.).

Ward, Charles A., Oracles of Nostradamus, New York: Cosimo, Inc., 2007.

210 LITERATURA

Allen, J. H., J. B. Greenough, Allen and Greenough’s New Latin Grammar for Schools and Colleges, Boston; London: Ginn & Company, 1903.

Aronoff, M., J. Rees-Miller, The Handbook of Linguistics, Malden, Mass.: Blackwell Publishers, 2001.

Balbo, A., Insegnare latino, Novara: UTET Università, 2007.

Beccaria, G. L. (ur.), Dizionario di linguistica, e di filologia, metrica, retorica, Torino: Einaudi, 1994.

Barbieri, G., Corso di lingua latina, vol. I, Nuova ediz., Torino: Loescher, 1991.

Barbieri, G., Corso di lingua latina, vol. II, Nuova ediz., Torino: Loescher, 1987.

Bennett, C. E., New Latin Grammar, Boston etc.: Allyn and Bacon, 31918.

Boesch, G. et al., Ludus Latinus I., Leipzig – Berlin: B. G. Teubner, 1939.

Bottari, M. R., C. Flores, Gaius. Nozioni di latino per la scuola secondaria di 1° grado, ediz. 6., Pozzuoli: La nuova scuola, 2005.

Chamonti, C., Rim (prijevod B. Zeljko Lipovšćak, I. Šestan), Rijeka: Extrade, 2005.

Cousteix, J. et al., Salvete! Latin, 4e, Bourges: Scodel, 1983.

Divković, M., Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb: Naprijed, 1997 [pretisak 2. izdanja iz 1900.].

Ećimović, P., Latinska vježbenica za drugi gimnazijski razred, Zagreb: Kr. zemaljska tiskara, 1917.

Egger, C., et al., Lexicon recentis Latinitatis, Vatikan: Libraria editoria Vaticana, 2003.

Forcellini, A. et al., Lexicon totius latinitatis, Padova: Typis seminarii, 1940.

Franchi dell’Orto, L., Roma antica, Firenca: SCALA, 1990.

Gason, J. et al., Invitation au latin d’Énée à César, 4e, Pariz: Magnard, 1989.

Gason, J. et al., Invitation au latin de César à Marc-Aurèle, 3e, Pariz: Magnard, 1989.

Ghiselli, A., G. Goncialini, Il libro di latino. Teoria, Rim – Bari: Laterza, 1987.

Gildersleeve, B., G. Lodge, Gildersleeve’s Latin Grammar, London: Macmillan and Co.,31903.

Gortan, V., et al., Elementa Latina, Zagreb: Školska knjiga, 281992. Gortan, V., et al., Latinska gramatika, Zagreb: Školska knjiga, 101993.

Griffa, L., Versioni latine. Esercizi di versione per il triennio con ripasso sistematico della sintassi, Torino: Petrini, 1992.

Jones, P., K. C. Sidwell, Reading Latin. Text, Cambridge: Cambridge University Press, 1986.

211 Kesić, Đ., Latinska čitanka za početnu nastavu na gimnazijama, Sarajevo: Zemaljska štamparija, 1921.

Knezović, P., Li La disco. Udžbenik latinskog jezika za 1. razred klasične gimnazije, Zagreb: Školska knjiga, 32004.

Knezović, P., Vestibulum linguae Latinae 2, Zagreb: Školska knjiga, 22003.

Knezović, P., Š. Demo, Latinski jezik – Scylla, Zagreb: Hrvatski studiji, 2005.

Kühner, R., Ausführliche Grammatik der lateinischen Sprache, Hannover: Hahn, 1877-79.

Leverett, F. P., A new and copious lexicon of the Latin language; compiled chiefly from the Magnum totius latinitatis lexicon of Facciolati and Forcellini, and the German works of Scheller and Luenemann, Boston: J. H. Wilkins and R. B. Carter, 1838.

Lewis, C. T., C. Short, A Latin dictionary; founded on the translation of Freund’s Latin-German Lexicon, ur. E. A. Andrews, LL.D., New York: Harper and Brothers; Oxford: Clarendon Press, 1891.

Magarašević, B., Liber Latinus III. Za VII razred realnih gimnazija, Zagreb: Naklada Jugoslovenskog profesorskog društva, sekcije Zagreb, 1936.

Marević, J., Hrvatsko-latinski rječnik, Zagreb: Školska knjiga, 1994.

Marević, J., Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik, Vol. I-II, Velika Gorica: Marka; Zagreb: Matica hrvatska, 2000.

Matasović, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Zagreb: Matica hrvatska 1997.

Meissner, C., Fraseologia latina, Rim: Loretto Pasqualucci, 1887.

Mingarelli, A., Gradus ad Latinitatem. Liber quartus. Sintassi della proposizione principale, subordinata e coordinata, Modena: G. Ferraguti & C.,1938.

Paoletti, L., Corso di lingua latina. I – fonetica, morfologia, sintassi, storia della lingua, Prosodia e metrica, Nuova ediz., Torino: Paravia, 101983.

Paoletti, L., Corso di lingua latina. II – esercizi sulla morfologia e sintassi dei casi, Torino: Paravia, 21982. Patrologiae cursus completus. Series secunda, tomus CCXVII. Innocentii III, Romani pontificis, opera omnia, Pariz: J.-P. Migne, 1855.

Pavec, I., Latinska slovnica, Zagreb: Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, 31891.

Pintacuda, M., Paulatim – temi di versione del latino e in latino per il biennio delle scuole medie superiori, Firenca: G. B. Palumbo, 2000.

Pinkster, H., Latin Syntax and Semantics, London: Routledge, 1990.

Ramshorn, L., Dictionary of Latin Synonymes, Boston: Charles C. Little and James Brown, 1839.

Scherer, A., Handbuch der lateinischen Syntax, Heidelberg: Carl Winter Universitätsverlag, 1975.

Smith, W., Classical Dictionary, Ware: Wordsworth Editions, 1996 [pretisak 18. izdanja iz 1880.].

212 Souter, A. et al. (ur.), Oxford Latin Dictionary, Oxford [Oxfordshire]: Clarendon Press; New York: Oxford University Press, 1968.

Stolz, F. et al., Stolz-Schmalz lateinische Grammatik : Laut- und Formenlehre, Syntax und Stylistik, München: C. H. Beck’sche Verlagsbuchhandlung, 51928. Tantucci, V., Urbis et orbis lingua. Parte teorica, Bologna: Poseidonia, 31995.

Traina, A., T. Bertotti, Sintassi normativa della lingua latina, Bologna: Cappelli editore, 21987.

Traina, A., L. Pasqualini, Morfologia latina, Bologna: Cappelli editore, 31985.

Wagner, F., Lexicon Latinum, Bruges [s. n.], 1878.

Žepić, M., Latinske i hrvatske zadaće o skladnji latinskoga jezika, 2. dio, Zagreb [s. n.], 61910.

POPIS ILUSTRACIJA

0.1. Mjesto latinskoga među indoeuropskim jezicima 1

0.2. Rasprostranjenost porabe latinskog jezika u doba rimskog Carstva 1

0.3. Duenosov natpis 2

0.4. Lapis niger 2

0.5. Piktografsko i ideografsko pismo 3

0.6. Primjeri feničkog, ranog grčkog i kasnog grčkog alfabeta 4

0.7. Primjeri feničkog i grčkog bustrofedona 5

0.8. Primjer etruščanskog bustrofedona 5

0.9. Humačka ploča 5

7.1. Tlocrt rimske kuće 67

7.2. Rimska blagovaonica 74

9.1. Maketa antičkog Rima 89

13.1. Ciceron 119

14.1. Rimska cesta – simbol rimskog imperija 163

15.1. Dioklecijan 179

15.2. Dioklecijanova palača 184

213 214 Rječnik

Latinsko-hrvatski

A :c;d m1a, -ae, f. akademija, filozofska škola u Ateni ! interi. jao! :c;d m3cus, -i, m. akademik, pripadnik /;b/abs praep. Abl. od; s, sa; nakon akademske filozofske škole A. (Aulus) Aul, rimsko ime acc do, 3. cessi, cessum približavati se, a. Ch. n. (ante Christum ntum) prije prilaziti, slagati se, biti pridružen Krista accendo, 3. ndi, nsum paliti, a. U. c. (ab Urbe cond3ta) od osnutka potpaljivati Grada (Rima) acc3do, 3. c3di, – dopirati, doga7ati se, ;b v. /;b/abs zbivati se, padati; impers. acc3dit, 3. ;b;via, -ae, f. šukunbaka c3dit doga7ati se, zbivati se; svršavati ;b;vus, -i, m. šukundjed se abd3ctio, -iBnis, f. prijevremeno acc3pio, 3. c pi, ceptum primati, odricanje (osobito od neke 6asti), prihva4ati; doznvati, shva4ati, abdikacija razumjeti ;beo, 1re, ii/1vi, 3tum odlaziti; prolaziti Accius, -i, m. (L. Accius) Lucije Akcije, ;b3cio, 3. i ci, iectum odbacivati, rimski pjesnik (2.–1. st. pr. Kr.) zbacivati; osloba7ati se ne6ega: Acc. accommDdtus, 3 podešen, prilago7en, ;b3go, 3. gi, actum odagnati, otjerati prikladan, shodan :b3m!lech, -i, m. Abimelek, accPb3tlia, -ium, n. prekriva6 starozavjetni kralj Gerara u Filisteji accNstor, -Bris, m. tužitelj :b3sag/:b3sac/:b3saca, -ae/indecl., f. accNso, 1. optužiti za nešto: Gen./de+Abl. Abišaga, mlada njegovateljica cer, cris, cre oštar, ljut, žestok; židovskog kralja Davida oštrouman; revan; smion absens, -ntis adi. nenazo6an, odsutan ;cerbus, 3 opor, gorak, grk; ljut, strog, absDlNte adv. potpuno; izvrsno osoran absDlNtus, 3 potpun, savršen; ;c tum, -i, n. ocat neograni6en; odriješen :chia, -ae, f. Ahaja, pokrajina na absolvo, 3. solvi, sDlNtum osloba7ati, Peloponezu, nakon 146. pr. Kr. rimska proglasiti nedužnim od ne6ega: provincija, koja je obuhva4ala gr6ko (de)+Abl./Gen. kopno s Peloponezom sve do absum, abesse, fui ne biti tu, Makedonije nedostajati; biti udaljen; ne biti od :chill s, -is/-i, m. Ahilej, gr6ki junak koristi ;cies, - i, f. bojni red, boj, bitka; oštrica, absNmo, 3. sumpsi, sumptum trošiti; oštrina vida, vid uništavati :c1lius Glabrio v. Glabrio absurdum, -i, n. besmislica, cr3ter adv. (komp. crius, sup. besmislenost cerr3me) oštro, žustro, žestoko, absurdus, 3 neskladan, besmislen silovito ;bundantia, -ae, f. obilje, izobilje crDcDrinthos, -i, f. Akrokorint, ;bundo, 1. obilovati, biti bogat ne6ime: uzvisina na Peloponezu na kojoj se Abl. nalazi stari grad Korint c conict. i, tako7er, osim toga crDst@chum, -i, n. akrostih

215 actio, -iBnis, f. radnja, obavljanje, adventus, -Ns, m. dolazak; po6etak djelovanje; sudski postupak adversrius, -i, m. neprijatelj, protivnik, actor, -Bris, m. 6initelj, izvo7a6; rival odvjetnik adversum v. adversus praep. Acc. actum, -i, n. 6in, djelo; Acta adversus, 3 obrnut; nasuprotan, ;postDlBrum Djela apostolska, protivan; nepovoljan, nesretan; ex novozavjetna knjiga adverso nasuprot; r s adversae ;cuo, 3. ui, Ntum oštriti, šiljiti nesre4a, nevolja ;cus, -Ns, f. igla adversus/adversum praep. Acc. ;cNte adv. oštro nasuprot, prema, protiv ;cNtus, 3 oštar, šiljat; ozbiljan; pametan advesp!rascit, 3. rvit impers. smrkava ;d praep. Acc. k, ka, prema; kod; do, pred; se, mra6i se oko, za, na aedes, -is, f. hram, crkva; mn. aedes, addo, 3. d3di, d3tum dodavati, -ium ku4a, stan pridodavati; umnožavati; nastaviti aed3f3ctus, 3 sagra7en, ozidan, sazidan addNco, 3. duxi, ductum dovoditi; aed3f3cium, -ii, n. gra7evina, zgrada navoditi aed3f3co, 1. graditi, zidati ;deo adv. tako, toliko, upravo, dotle aed1lis, -is, m. edil, rimski magistrat; ;deo, 1re, ii/1vi, 3tum do4i, pri4i; napasti aed1lis pl bis pu6ki edil adf!ro v. aff!ro Aegaeus, 3 egejski; M;re Aegaeum adficio v. afficio Egejsko more adf1n3tas, -tis, f. v. aff1n3tas aeger, aegra, aegrum bolestan, adfl1go v. affl1go nemo4an; zabrinut, žalostan, tužan adgr!dior v. aggr!dior aegre adv. teško, mu6no; aegre f!ro teško ;dh3beo, 2. ui, 3tum pribavljati, dozivati, podnositi pozivati; dovoditi; pitati; rabiti, Aegyptus, -i, f. Egipat primjenjivati Aelia, -ae, f. Elija, Rimljanka, Marcijalova ;dhuc adv. do sada, još uvijek; još poznanica (1. st.) ;d3mo, 3. mi, emptum oduzimati, Aem3lius Scaurus, -i, m. (M. Aem3lius uklanjati; uskra4ivati; braniti Scaurus) Marko Emilije Skaur, rimski ;d3piscor, 3. eptus sum postizati, politi6ar (oko 163.–89. pr. Kr.) dostizati, težiti aemPlor, 1. natjecati se, takmi6iti se; ;d3tus, -Ns, m. pristup, prilaz, ulaz nasljedovati; biti zavidan ;diPvo, 1. iNvi, iNtum pomagati Aen s, -ae, m. Eneja, sin Venere i nekome: Acc. Anhiza, Trojanac, mitski praotac adm3n3stro, 1. posluživati, upravljati, Rimljana obavljati Aen is, -3dis/-3dos, f. Eneida, Vergilijev adm1rtio, -iBnis, f. divljenje, 6u7enje spjev admitto, 3. m1si, missum pripuštati, : nDbarbus/ :h nDbarbus, -i, m. primati Ahenobarb, rimski nadimak admDdum adv. vrlo, veoma, poprili6no AeDlius, 3 eolski, koji se odnosi na Eoliju admDneo, 2. ui, 3tum opominjati, AeDlus, -i, m. Eol, bog vjetra prisje4ati na nešto: Acc./Gen. aeque adv. jednako, bez razlike adnecto/annecto, 3. nexui, nexum aequ3l3brium,-ii, n. ravnoteža vezati, spajati; dovezivati nešto : Acc. aequus, 3 pravedan, pravi6an, jednak na nešto: Dat. aequo ;n3mo ravnodušno, spokojno; ;dDlescens v. ;dPlescens aequo ;n3mo f!ro mirno podnositi adsum, ;desse, affui biti prisutan r, !ris (Acc. !ra) m. zrak ;dPlescens/;dDlescens, -ntis, m./f. aerrium, -ii, n. riznica mladi4/djevojka aereus, -i, m. bakrenjak, bakreni novac ;dPlescentia/;dDlescentia, -ae, f. aes, aeris, n. mjed, bakar; bakreni novac mladost, doba mladosti Aesch@lus, -i, m. Eshil, gr6ki tragi6ki adPlescentPlus, -i, m. mladi4 pjesnik (6.–5. st. pr. Kr.) ;dult!ra, -ae, f. preljubnica AesBp3us, 3 ezopski, Ezopov, koji pripada adv!n!ror, 1. poštovati, 6astiti, obožavati Ezopu adv!nio, 4. veni, ventum dolaziti

216

AesBpus, -i, m. Ezop, gr6ki basnopisac ;gr3cDla, -ae, m. ratar, težak, (6. st. pr. Kr.) zemljoradnik aestas, -tis, f. ljeto ;gr3cultor, -Bris, m. poljodjelac, ratar, aest3mo, 1. procjenjivati, cijeniti; m3nBris zemljoradnik aest3mo manje cijeniti ;gr3cultNra, -ae, f. zemljoradnja, aest1vus, 3 ljetni ratarstvo aetas, -tis, f. dob, vijek, životni vijek, Agrippa v. M!n!nius Agrippa naraštaj; razdoblje, vrijeme aio vb. defect. kažem, velim aeternum, -i, n. vje6nost; in aeternum la, -ae, f. krilo (u ptice, u vojsci i u ku4i), zauvijek mn. lae, -rum sobe sa strana atrija aeternus, 3 vje6an, postojan, stalan ;l;cer, -cris, -cre živahan, vatren; veseo aether, -!ris, m. zrak, uzduh; eter; ;l;cr3ter adv. živahno, veselo vedrina ;l;pa, -ae, f. 4uška; sub ;l;p sum ne biti Aeth3Dp3a, -ae, f. Etiopija, zemlja u Africi slobodan, tj. biti rob aethra, -ae, f., v. aether Albnus, 3 albski (Alba, grad u Laciju, AetBlia, -ae, f. Etolija, pokrajina u glavno po6iti6ko središte Lacija prije zapadnoj Gr6koj osnutka Rima) fer, -fri, m. Afrikanac Albis, -is, m. Albis, rijeka u Germaniji affectus, -Ns, m. duševno stanje; volja; (Laba) strast, težnja; ljubav, privrženost albus, 3 bijel, svijetao aff!ro, afferre, attPli, alltum donijeti lea, -ae, f. kocka; le lNdo kockati se aff3cio, 3. f ci, fectum djelovati na, :lexandr a, -ae, f. Aleksandrija, grad u obuzimati Egiptu aff1nes, -ium, m. rodbina nastala ;l3bi adv. drugdje, na drugom mjestu ženidbom i udajom, svojta ;l3ca, -ae, f. žito, kaša od žita aff1n3tas, -tis, f. rodbina, svojta; ;l3cPbi adv. negdje srodstvo ;l3cPnde adv. odnekud affirmo, 1. potvr7ivati; tvrditi; prihva4ati ;l3qu adv. nekuda afflictus, 3 bijedan, jadan; snužden; ;l3quamdiu adv. (kroz) neko vrijeme pogo7en ;l3quando adv. ponekad, jednom affl1go, 3. flixi, flictum zbaciti, oboriti, ;l3quanto adv.; ;l3quantum adv. u oštetiti; uništiti odre7enoj mjeri, malo Afr3ca, -ae, f. Afrika, kontinent i rimska ;l3qui / ;l3quis, ;l3qua, ;l3quod neki, provincija na sjeveru tog kontinenta gdjekoji Afr3cnus, 3 afri6ki, koji se odnosi na al3quis, al3quid pron. netko, nešto Afriku ili joj pripada; v. Scipio (nepoznat) (M3nor) ;l3quB adv. nekamo ;ge! mn. ;g3te! interi. deder! hajde! ;l3quot adi. indecl. nekoliko ;gellus, -i, m. njivica, malo imanje ;l3ter adv. druga6ije, na drugi na6in; :g nor, -Dris, m. Agenor, Kadmov otac, ina6e, u suprotnome; nBn ;l3ter c ne mitski kralj Feni6ana druga6ije nego ;ger, ;gri, m. njiva, polje; seosko imanje, ;lius, ;lia, ;liud drugi (od više njih), selo; podru6je ostali; druga6iji; ;lius ... ;lius jedan agger, -!ris, m. nasip ... drugi aggr!dior, 3. gressus sum napadati; allellNia! interi. slavite Gospodina! pristupati, polaziti nekomu: Alpes, -ium, f. Alpe, planinski lanac u Acc./ad+Acc. Europi; Alpes Carn3cae Koruške agmen, -m3nis, n. 6eta; vojska na putu Alpe agnus, -i, m. janje altre, -is, n. oltar, žrtvenik ;go, 3. gi, actum voditi, provoditi, alter, -t!ra, -t!rum drugi (od dvojice); baviti se, zanimati se, raditi; brinuti; alter ... alter jedan ... drugi tjerati, goniti altercor, 1 prepirati se, sva7ati se; ;grrius, 3 poljski raspravljati ;grestis, -is adi. poljski, seoski, selja6ki, alt!rPter, alt!rPtra, alt!rPtrum jedan divlji ili drugi od dvojice

217 alt3tNdo, -d3nis, f. visina; dubina; Andiz tes, -ium, m. Andize4ani, narod u uzvišenost Panoniji altrix, -1cis, f. hraniteljica, dojilja andron, -i, n. prolaz u ku4i altus, 3 visok; uzvišen; dubok ang!lus, -i, m. an7eo alveus, -i, m. 6amac, (rije6no) korito angor, -Bris, m. gušenje; nevolja alvus, -i, f. trbuh, utroba, želudac, angPlus, -i, m. kut, ugao maternica angustiae, -rum, f. tjesnac; škripac, :lyattes, -is, m. Alijat, Krezov zet, kralj nevolja; nestašica Lidije (7.–6. st. pr. Kr.) angust3clvius, 3 s uskim grimiznim ;mans, -ntis, m. ljubavnik, zaljubljenik rubom :mant1ni, -Brum, m. Aman4ani, ilirski angustum, -i, n. tjesnac; nevolja, škripac narod angustus, 3 uzak, tijesan; oskudan, ;mtor, -Bris, m. ljubavnik, obožavatelj, neznatan, kukavan štovatelj; intimni partner ;n1lis,-e bablji, stara6ki ambio, 4. ii, 3tum i4i ukrug, obilaziti; ;n3ma, -ae, f. duša nadgledati; nagovarati, vabiti ;n3madverto, 3. verti, versum opaziti; amb3tiBsus, 3 6astohlepan, tašt; kazniti; napadati nekoga: in+Acc. pohlepan ;n3mal, -lis, n. životinja amb3tus, -Ns, m. krug, opseg; obilazak; ;n3mus, -i, m. duh, , osobaduša; srce, podmi4ivanje hrabrost; stav, raspoloženje; ;n3mo ambo, -ae, -o, adi. oba, obojica, obje, m3h3 est namjeravati; 3n ;n3mo h;beo oboje misliti na AmbrBsius, -ii, m. Ambrozije, svetac, :nio, - nis, m. Anion, rijeka u Laciju ranokrš4anski pisac (oko 339.–397.) annlis, -e godišnji; annlis, -is, m. ambPlacrum, -i, n. šetalište (obi6no mn. annles, -ium) ambPlo, 1. hodati, i4i; šetati se godišnjak, ljetopis, anali mens, -entis adi. bezuman, lud Annia Faust1na, -ae, f. (Annia G;l ria ;m1ca, -ae, f. prijateljica, ljubavnica Faust1na) Anija Galerija Faustina, ;m1c3tia, -ae, f. prijateljstvo supruga cara Antonina Pija ;mictus, -Ns, m. ogrta6, plašt Annius FlBrus, -i, m. (P. Annius FlBrus) ;m1cus, 3 prijateljski; savezni6ki Publije Anije Flor, pjesnik i retori6ar ;m1cus, -i, m. prijatelj, ljubavnik; (2. st.) saveznik Annius V!rus, -i, m. (M. Annius V!rus) ;m3ta, -ae, f. tetka, o6eva sestra Marko Anije Ver, tast cara Antonina mitto, 3. m1si, missum gubiti, izgubiti; Pija ostaviti, propustiti annBna, -ae, f. ljetina, žito; cijena žita amn3cus, 3 rije6ni, koji se odnosi na annDto, 1. bilježiti, pisati bilješke rijeku annus, -i, m. godina; annum ;go amnis, -is, m. rijeka navršavati godinu (života) ;mo, 1. ljubiti, voljeti annuus, 3 godišnji, jednogodišnji ;mor, -Bris, m. ljubav ante adv. prije, sprijeda mDveo, 2. mBvi, mBtum uklanjati, ante praep. Acc. pred, ispred; prije udaljiti, maknuti, odvratiti od nekoga: antea adv. prije toga, ranije ab+Abl.; povu4i ant!c do, 3. cessi, cessum prestizati, amphDra, -ae, f. amfora (mjera za nadmašivati, nadilaziti nekoga: teku4inu, oko 26 litara) Acc./Dat.; odlikovati se amplius adv. više, dalje, ja6e; nBn ant!pBno, 3. pDsui, pDs3tum postavljati amplius ne više ispred nekoga: Dat., više cijeniti, amplus, 3 prostran, velik, opširan; jak, preferirati nad nekime: Dat. silan; divan; slavan ant!quam/ante quam conict. prije nego ;mygd;lum, -i, n. badem AntiDchus, -i, m. (AntiDchus Magnus) ;n conict. ili Antioh III. Veliki, seleukidski kralj Anch1ses, -ae, m. Anhiz, Enejin otac Sirije (3.–2. st. pr. Kr.) ancilla, -ae, f. sluškinja ant1qu3tus adv. od starine, odvajkada And1nus, -i, m. Andijac, stanovnik Anda, mjesta blizu Mantue

218 ant1quus, 3 star, starodrevan, pre7ašnji, apte adv. prikladno, zgodno; spremno anti6ki; ant1qui, -Brum, m. drevni aptus, 3 prikladan, zgodan; spreman ljudi ;pPd praep. Acc. pred; u, kod, pri; do, AntBn1ninus, 3 antoninski, koji se kraj odnosi na cara Antonina Pija; aureus pPl ius, -i, m. (L. ApPl ius) Lucije AntBn1ninus antoninijanac (zlatnik Apulej, rimski pisac (2. st.) s likom cara Antonina Pija) ;qua, -ae, f. voda; mn. ;quae, -rum AntBn1nus Pius, -i, m. (T. Aur lius toplice Fulvius Boionius Arrius AntBn1nus ;qu3la, -ae, f. orao (ptica i bojni znak) Pius) Tit Aurelije Fulvije Bojonije Arije :qu1num, -i, n. Akvin, grad u Laciju Antonin Pio, rimski car (86.–161., (Aquino) vladao 138.–161.) ra, -ae, f. oltar, žrtvenik AntBnius v. Marcus AntBnius Ar;bi, -Brum, m. Arapi nPlus, -i, m. prsten Ar;bia, -ae, f. Arabija, poluotok u Aziji ;nus, -Ns, f. starica ;rnea, -ae, f. pauk; pau6ina Ap./App. (Appius) Apije, rimsko ime ;rtor, -Bris, m. ora6 ;p;ge! interi. gubi se! nosi se! ;rtrum, -i, n. plug :pelles, -i, m. Apel, gr6ki slikar (4. st. pr. arbor, -Dris, f. drvo, stablo Kr.) arbustum, -i, n. mjesto zasa7eno penn1nus, -i, m. Apenin, gorje u Italiji; drve4em; vo4njak; vinograd PaeninsPla penn1ni Apeninski arceo, 2. ui, – odvra4ati, odbijati; braniti poluotok (se) ;p!rio, 4. perui, pertum otvarati; arcesso, 3. cess1vi, cess1tum dozivati, otkriti, iznijeti na svjetlo slati po; optuživati za nešto: Gen. :p1cius, -ii, m. (Caelius :p1cius) Celije archang!lus, -i, m. arkan7eo Apicije, pseudonim rimskog Arch3lDchus, -i, m. Arhiloh, gr6ki liri6ar gastronomskog pisca iz 3. ili 4. st. s Para (7. st. pr. Kr.) ;p3nae, -rum, f. trice, tri6arije, arcus, -Ns, m. luk, slavoluk; dúga bezvrijedne stvari ard;lio, -Bnis, m. besposli6ar; onaj koji ;pis, -is, f. p6ela sve radi površno :pDll3neus, 3 apolonski, koji pripada ardeo, 2. arsi, arsum gorjeti, plamtjeti; Apolonu, tj. pjesni6ki, proro6ki raspaljivati se, žariti :pollo, -3nis, m. Apolon, bog proricanja, arduus, 3 strm; težak, mu6an, dosadan; pjesništva, glazbe i sunca visok, uzvišen :pDllBnia, -ae, f. Apolonija, grad u rea, -ae, f. ravnina; dvorište; gumno južnom Iliriku (u današnjoj Albaniji) r ne, -es, f. Arena, grad u Meseniji ;pDstDlus, -i, m. apostol ;r nBsus, 3 pjeskovit appreo, 2. ui, – (appritNrus) pojaviti reDla, -ae, f. malo dvorište; gredica, se, pokazati se, izi4i na vidjelo lijeha appello, 1. zvati, nazivati nekoga: Acc. argenteus, 3 srebrn ne6ime: Acc.; tužiti argenteus, -i, m. srebrnjak Appius Claudius, -i, m. (Appius argentum, -i, n. srebro Claudius Caecus) Apije Klaudije Cek, argNmenttio, -iBnis, f. argumentacija, rimski politi6ar (4.–3. st. pr. Kr.) dokazivanje appl3co, 1. cvi/cui, ctum/c3tum argNmentum, -i, n. argument, dokaz, približavati, prisloniti, pribiti uz nešto: tema Dat. arguo, 3. ui, Ntum uvjeravati, dokazivati appBno, 3. pDsui, pos3tum izložiti; krivnju; objašnjavati, okrivljivati za dodati, pridati, prima4i; staviti uz, nešto: Abl./Gen. priložiti Argus, -i, m. mitski stooki div, 6uvar apprDpinquo, 1. približavati se nekome: Zeusove ljubavnice Ije in+Acc./ad+Acc./Dat. argNtus, 3 rje6it, dosjetljiv, pri6ljiv ;pr1cus, 3 prisojan, sun6an; otvoren, r3dus, 3 suh, suhoparan; oskudan, javan mršav :pr1lis, -e aprilski, travanjski :pr1lis, -is, m. april, travanj

219

:rist1des, -is, m. Aristid, atenski ;s3nus, -i, m. magarac vojskovo7a i politi6ar (5. st. pr. Kr.) aspectus, -Ns, m. pogled :ristDt!les, -is, m. Aristotel, gr6ki filozof asper, -!ra, -!rum oštar; surov, divlji; (384.–322. pr. Kr.) opasan; hrapav, neravan; osoran, :ristox!nus, -i, m. Aristoksen, gr6ki grub, mu6an filozof i glazbenik (4.–3. st. pr. Kr.) ass3due adv. neprestano; uporno arma, -Brum, n. oružje, boj; arma c;pio assisto, 3. ast3ti, – biti kod, stajati uz di4i se na oružje; 3n armis sum biti pod assu facio, 3. f ci, factum navikavati oružjem, biti u ratu assu fio, fieri, factus sum navikavati se armrium, -ii, n. ormar asto/adsto, 1. ast3ti, – stajati uz; Arm!nia, -ae, f. Armenija, država na pomagati; savjetovati nekoga: Dat. sjeveroistoku Male Azije astrDlDgus, -i, m. astronom, armentlis, -e govedarski, sto6ni, koji se zvjezdoznanac odnosi na stoku astrum, -i, n. zvijezda, zvijež7e armentrius, -ii, m. govedar at conict. ali, no armentum, -i, n. krupna stoka; stado, ;t;via, -ae, f. šukundjedova ili krdo šukunbakina majka arm3fer, -!ra, -!rum koji nosi oružje, ;t;vus, -i, m. šukundjedov ili šukunbakin oružnik otac arm3ger, -!ra, -!rum koji nosi oružje, ter, tra, trum taman, crn, mra6an, oružnik mrk armilla, -ae, f. narukvica :th nae, -rum, f. Atena, grad u Gr6koj armo, 1. naoružavati :th niensis, -e atenski, koji se odnosi na armus, -i, m. mišica, nadlaktica grad Atenu ;ro, 1. orati :th niensis, -is, m. Atenjanin, Arp1nás, -tis, m. Arpinac, stanovnik stanovnik Atene Arpina, grada u Laciju ;tDmus, -i, f. atom Arp1num, -i, n. Arpin, grad u Laciju atque conict. k tome, i, tako7er Arria Fadilla, -ae, f. Arija Fadila, majka :tr1des, -ae, m. Atrejevi4, potomak cara Antonina Pija Atrejev Arrius AntBn1nus, -i, m. Arije Antonin, trium, -ii, n. atrij, središnji dio rimske djed cara Antonina Pija s maj6ine ku4e strane trDpos, -i, f. Atropa, jedna od tri ars, artis, f. umije4e, vještina; umjetnost; Su7enice, ona koja presjeca nit znanost; artes bDnae lijepe ljudskog života umjetnosti ;trox, -Bcis adi. žustar, oštar, ljut, Arsia, -ae, f. Arsia, rijeka u Istri (Raša) neugodan art3cPlus, -i, m. ud, 6lanak attendo, 3. ndi, ntum napinjati; slušati, artus, -Ns, m. ud, zglob, zaglavak; mn. pokoravati se nekomu: Acc. artNs, -uum tijelo Att3cus1 v. PompBnius Att3cus Arverni, -Brum, m. Arvenjani, galski Att3cus2, -i, m. Atik, Marcijalov poznanik narod attingo, 3. t3gi, tctum doticati arvum, -i, n. oranica auctor, -Bris, m. za6etnik, osniva6, arx, arcis, f. kula, tvr7ava utemeljitelj; u6itelj, zaštitnik; autor, as, assis, m. as, rimski bakreni novac pisac; odvjetnik ascendo, 3. scendi, scensum penjati se, auctBr3tas, -tis, f. vlast; mo4, ugled uzlaziti auctumnlis, -e jesenski Ascl piDdDtus, -i, m. (INlius auctumnus, -i, m. jesen Ascl piDdDtus) Julije Asklepiodot, audcia, -ae, f. smjelost, hrabrost; rimski vojskovo7a i pisac (3.–4. st.) drskost AscBnius P!dinus, -i (Q. AscBnius audax, -cis adi. odvažan, sr6an, drzak P!dinus) Kvint Askonije Pedijan, audeo, 2. ausus sum odvažiti se, usuditi rimski gramati6ar (1. st.) se, biti odvažan; biti drzak ;sellus, -i, m. magar6i4, magare audio, 4. 6uti, slušati Asia, -ae, f. Azija, u antici naziv za Malu aud1tio, -iBnis, f. slušanje, 6uvenje; glas, Aziju govorenje

220 aud1tor, -Bris, m. sluša6, slušatelj; aux3lirius, -ii, m. vojnik pomo4ne 6ete u6enik aux3lium, -ii, n. pomo4, potpomaganje; aud1tus, 3 6uven, onaj koji se 6uo aux3lia, -Brum pomo4ne 6ete auf!ro, ferre, abstPli, abltum ;vr3tia, -ae, f. škrtost, pohlepa odnositi, ugrabiti; odvratiti ;vrus, 3 lakom, pohlepan, škrt augeo, 2. auxi, auctum pove4avati, ;vrus, -i, m. lakomac, škrtac, tvrdica množiti; povisivati, proširivati; ;v ! mn. ;v te! interi. budi pozdravljen! uzvisivati zdravo! (pozdrav pri susretu i augur, -gPris, m. augur, rimski sve4enik; rastanku) gatar, vra6 ;v na, -ae, f. zob; trska za svirale augusta, -Brum, n. uzvišenost, uzvišene ;via, -ae, f. baba, baka stvari ;vis, -is, f. ptica August1nus, -i, m. (Aur lius August1nus) ;v1tus, 3 djedovski; prastar, priro7en Aurelije Augustin, svetac, ;vuncPlus, -i, m. ujak ranokrš4anski pisac (354.–430.) ;vus, -i, m. djed, pradjed; mn. ;vi, Augustus, 3 augustovski, kolovoški -Brum pretci augustus, 3 uzvišen; posve4en, svet; axis, -is, m. os 6astan Axius, -ii, m. Aksij, rijeka u Makedoniji Augustus1, -i, m. (Gius INlius Caesar (Vardar) Octvinus Augustus) Gaj Julije Cezar Oktavijan August, prvi rimski car; vrijeme njegove vladavine naziva se B principatom (63. pr. Kr.–14., vladao 31. pr. Kr.–14.) B;b@lBnia, -ae, f. Babilonija, zemlja i Augustus2, -i, m. august, kolovoz grad Babilon na Eufratu augustus, -i, m. august, titula za careve Bacchnlia, -ium, n.; L1b!rlia, nakon Dioklecijanove razdiobe -ium, n. bakanalije, liberalije, sve6anosti Rimskog carstva u 6ast Bakhu (Liberu, Dionizu) (17. III.) aura, -ae, f. zrak, uzduh; vjetar, duh Bacchus, -i, m. Bakho, naziv za Dioniza, Aur lia (via), -ae, f. Aurelijeva cesta, boga vina i plodnosti (L1ber, Dion`sus) spajala je Rim i Masiliju bcillum, -i, n. štapi4 Aur linus, 3 aurelijanski, koji se odnosi Bacuntius, -i, m. Bakuncij, rijeka u na cara Marka Aurelija; argenteus Panoniji (Bosut) Aur linus, -i, m. aurelijanac balnetor, -Bris, m. osoba koja se brine (srebrnjak s likom cara Marka za kupalište ili kupku Aurelija) balneum, -i, n. i mn. balnea, -Brum, f. Aur lius Cotta, Aur li Cotta, m. (L. kupalište, kada, kupanje Aur lius Cotta) Lucije Aurelije Kota, baptist rium, -ii, n. krstionica graditelj Aurelijeve ceste (3. st. pr. Kr.) baptizma/baptisma, -;tis, n. krštenje Aur lius Fulvus, -i, m. Aurelije Fulvo, baptizo/bapt1so, 1. krstiti otac cara Antonina Pija; (T. Aur lius barba, -ae, f. brada Fulvus) Tit Aurelije Fulvo, djed cara barb;rus, 3 barbarski; neugledan; Antonina Pija s o6eve strane nepristojan aureus, 3 zlatan barb;rus, -i, m. barbarin aureus, -i, m. zlatnik b;s3l3ca, -ae, f. bazilika, stolna crkva aur1ga, -ae, m. voza6 u cirkuskim igrama, betus, 3 sretan, blažen; bogat, imu4an ko6ijaš belle adv. krasno, fino, prekrasno auris, -is, f. uho bell3cBsus, 3 ratoboran, hrabar auro, 1. pozla4ivati bellum, -i, n. rat; bellum c1v1le aurBra, -ae, f. zora gra7anski rat; bellum intest1num aurum, -i, n. zlato doma4i ili gra7anski rat; bellum AuruncPleius, -i, m. (L. AuruncPleius secundum uspješni rat, pobjeda; Cotta) Lucije Aurunkulej Kota, Cezarov bellum g!ro ratovati; bellum inf!ro legat (1. st. pr. Kr.) zapo6eti rat s nekim: Dat. aut conict. ili bellus, 3 lijep, pristao autem conict. a, pak, ali

221 b!n! (comp. m!lius, sup. opt3me) adv. bucca, -ae, f. usta, obraz dobro, sretno; vrlo bPcBl3ca, -Bn, f. Bukolike, Bukolske b!n!d1co, 3. dixi, dictum blagoslivljati pjesme, Vergilijev spjev nekoga: Acc./Dat. bPcBl3cus, 3 bukolski, pastirski b!n!dictio, -iBnis, f. blagoslov bulla, -ae, f. bula, zlatna amajlija koju su b!n!vDlus, 3 dobrohotan dje6aci nosili oko vrata b!n!f3cium, -ii, n. dobro6instvo, dobro Byzantium, -ii, n. Bizancij, grad na djelo; po6ast Bosporu (Carigrad) b!nignus, 3 dobrostiv, dobrohotan; darežljiv, blagonaklon bestia, -ae, f. životinja, (divlja) zvijer C b ta, -ae, f. blitva bibliDth ca, -ae, f. knjižnica C. (Gius) Gaj, rimsko ime b3bo, 3. b3bi, – piti, upijati c;cNmen, -m3nis, n. vrh b3duum, -i, n. dvodnevlje, vrijeme od dva c;dver, -!ris, n. leš, truplo; mrtvac dana Cadmus, -i, m. Kadmo, osniva6 Tebe b1lis, -is, f. žu6; jed, gnjev, mahnitost; c;do, 3. c!c3di, csurus padati, pasti, sjeta srušiti se; umrijeti, poginuti b1ni, -ae, -a po dva c;dNcus, 3 padaju4i, loman, slab; b3s adv. num. dvaput nepostojan bissext1lis, -e prijestupni Caec3lius, -ii, m. (Caec3lius Ntlis) B1th̺nia, -ae, f. Bitinija, pokrajina u Aziji Cecilije Natalis, fiktivni poganin iz izme7u Propontide i Crnoga mora Oktavija Minucija Feliksa blasph mia, -ae, f. bogohuljenje, caecus, 3 slijep blasfemija, pogrda caedes, -is, f. krv; pokolj, sje6a, ubojstvo, Boionia Procilla, -ae, f. Bojonija ubijanje, krvoproli4e Procila, baka cara Antonina Pija s caedo, 3. c!c1di, caesum udarati, sje4i; maj6ine strane ubijati bDni, -Brum, m. dobri/ugledni ljudi caeles, -3tis, m./f. nebesnik, stanovnik bDnum, -i, n. dobro; mn. bDna, -Brum neba, bog imanje, imetak caelestis, -e nebeski, božanski bDnus, 3 (comp. m!lior, sup. opt3mus), caelum, -i, n. svod, nebo 3 dobar, 6estit; ispravan, koristan, Caere, -3tis, n. Cere, grad u Etruriji zdrav (Cervetri) bBs, bDvis, m./f. govedo, vol/krava caer!mBnia, -ae, f. strahopoštovanje, BospDrus/BosphDrus, -i, m. Bospor, poštovanje; pobožni obred; obi6aj morski tjesnac izme7u Trakije i Male caerPleus, 3 modar, plav, tamnozelen, Azije s okolnim krajevima mrk bracchium/brchium, -i, n. Caesar, -;ris, m. (C. INlius Caesar) Gaj podlaktica; ruka Julije Cezar, rimski pisac, vojskovo7a i brass3ca, -ae, f. kupus diktator (100.–44. pr. Kr.); svaki car, Breuci, -Brum, m. Breu6ani, narod u cezar; službeni naslov pomo4nih Panoniji careva u doba tetrarhije br!vis, -e kratak, nizak, uzak, brz C;l;bri, -Brum, m. Kalabrijci, stanovnici br!v3tas, -tis, f. kratko4a Kalabrije, regije na jugu Italije br!v3ter adv. kratko, ukratko c;l;m3tas, -tis, f. šteta, gubitak; Br3tanni, -Brum, m. Britanci, stanovnici nevolja, nesre4a Britanije c;l;mus, -i, m. pisaljka od trske; strelica Br3tannia, -ae, f. (Velika) Britanija calcar, -ris, n. ostruga, mamuza; ostan brNma, -ae, f. zima, hladno4a calceus, -i, m. cipela Bruttii, -Brum, m. Brutijci, stanovnici Calch don v. Chalc don južne Italije calcimentum, -i, n. obu4a BrNtus, -i, m. Brut, rimski pridjevak c;l!f;cio, 3. f ci, factum topliti, grijati bNbPla, -ae, f. govedina c;l!f1o, fi!ri, factus sum biti grijan bPbulcus, -i, m. govedar, volar

222 c;leo, 2. ui, – biti topao, biti vru4, carmen, -m3nis, n. pjesma, ep; rimovana plamtjeti, upaliti se molitva c;l3ga, -ae, f. kožna cipela, vojni6ka 6izma Carn3cae v. Alpes c;lix, -3cis, m. kalež, pehar c;ro, carnis, f. meso call3dus, 3 topao; lukav, mudar, pametan carpo, 3. psi, ptum brati, trgati; pâsti, CalliDpe, -es/-ae, f. Kaliopa, muza brstiti poezije crus, 3 drag, mio; štovan; skup, calvus, 3 4elav, ogoljen skupocjen calx, calcis f. peta (dio noge); kopito cseus, -i, m. sir C;millus, -i, m. (M. FNrius C;millus) CassiDdBrus, -i, m. (Flvius Magnus Marko Furije Kamil, polumitski rimski Aur lius CassiDdBrus S!ntor) Flavije državnik i vojskovo7a (oko 446.–365. Magno Aurelije Kasiodor Senator, pr. Kr.) rimski državnik i povjesni6ar (oko campester, -tris, -tre poljski, na poljani 485.–oko 565.) campus, -i, m. polje, ravnica; campus caste adv. 6isto, neokaljano, neporo6no; Martius Martovo polje, vojna zona u nevino; pobožno Rimu castellum, -i, n. utvrda Cand;via, -ae, f. Kandavija, gorski lanac Castrum Truent1num, -i, n. Castrum izme7u Ilirika i Makedonije Truentinum, grad u središnjoj Italiji na cand lbrum, -i, n. svije4njak obali Jadranskog mora (Martinsicuro) cand3dtus, -i, m. natjecatelj, kandidat castrum, -i, n. utvrda, tvr7ava; mn. cand3dus, 3 bijel, sjajan; divan; jasan, castra, -Brum vojni tabor, logor; 6ist; blijed; lijep, krasan castra pBno utaboriti se; castra s!quor c;nis, -is, m. pas složbovati u taboru ne6ijem: Gen. c;no, 3. c!c3ni, – (canttum) pjevati, csus, -Ns, m. padanje, pad; doga7aj, svirati; mudrovati o ne6emu slu6aj; propast, nesre4a, smrt; padež Acc./de+Abl. c;t chismus, -i, m. katekizam, knjiga sa cant3cum, -i, n. pjesma, popijevka sažetim izlaganjem nauka vjere canto, 1. pjevati c;t chNm!nus, -i, m. katekumen, cantus, -Ns, m. pjevanje, glazba; pjesma, pripravnik za krštenje popijevka c;tella, -ae, f. lan6i4, vezica cnus, 3 sijed, bijel; star, mudar c;thDl3cus, -i, m. katolik c;pax, -cis adi. sposoban, prostran C;t3l1na, -ae, m. (L. Sergius C;t3l1na) caper, -pri, m. jarac Lucije Sergije Katilina (oko 108.–62. c;pilli, -Brum, m. kosa; dlaka pr. Kr.) rimski politi6ar c;pio, 3. c pi, captum osvajati, C;to, -Bnis, m. (M. Porcius C;to Censor (za)uzimati; hvatati; imati, držati /Maior/) Marko Porcije Katon Cenzor C;p3tBl1nus, 3 kapitolijski (Stariji), rimski vojskovo7a, politi6ar i C;p3tBlium, -ii, n. Kapitolij, rimski govornik (234.–149. pr. Kr.) brežuljak C;tullus, -i, m. (C. V;l!rius C;tullus) Gaj capra, -ae, f. koza Valerije Katul, rimski pjesnik (oko capr1na, -ae, f. kozletina, jaretina 84.–oko 54. pr. Kr.) capt1va, -ae, f. zarobljenica caus praep. Gen. radi, zbog, poradi, iz capt1vus, 3 zaplijenjen, osvojen (uvijek stoji iza svoje imenice) captus, 3 uhva4en, zarobljen causa, -ae, f. uzrok, predmet, sudski C;pua, -ae, f. Kapua, grad u Kampaniji postupak; causa obl1qua c;pPt, -p3tis, n. glava; život; glavica, vrh; stramputica; p!r causam obl1quam izvor, vrelo, uš4e; po6etak; vo7a, zaobilaznim putem, stramputicom; kolovo7a causam ;go zastupati na sudu, biti carcer, -!ris, n. zatvor odvjetnik cardo, -d3nis, m. stožer, šarka na caute adv. oprezno, pažljivo vratima; glavna ulica u taboru c;veo, 2. cvi, cautum paziti se, 6uvati c;reo, 2. rui, – (car3tNrus) biti bez, se ne6ega: Acc., izbjegavati nemati ne6ega: Abl. c;vo, 1. dupsti, bušiti cr3tas/chr3tas, -tis, f. milost, ljubav; cavus, 3 šupalj skupo4a

223

C!benna, -ae, f. Cebena, planina u Galiji certus, 3 utvr7en, 6vrst, pouzdan, (Cevennes) siguran, odre7en c!do! mn. c!tte! interi. daj! podaj mi! cervix, -1cis, f. šija, vrat; zatiljak reci! govori! cervus, -i, m. jelen c do, 3. cessi, cessum prepuštati cesso, 1. oklijevati, krzmati se; izblijedjeti, nekome: Dat. nešto: Abl., odlaziti, nestati popuštati, uzmicati pred nekime: Dat., c t!ri, -ae, -a drugi, ostali ustupati mjesto nekome: Dat. Chalc don/Calch don, -Bnis, f. c!l!ber, -bris, -bre slavan, 6aš4en, Halkedon, grad na azijskoj obali poznat nasuprot Bizantiju (Kadıköy) c!l!bro, 1. slaviti, poha7ati ch;racter, - ris, m. žig c!ler, c!l!ris, c!l!re brz, hitar, okretan; ch;r3sma, -;tis, n. milost nagao charta/carta, -ae, f. list papira; spis, c!l!r3tas, -tis, f. brzina, hitrost knjiga; djelo, pjesma c!l!ro, 1. pospješivati, 6initi bržim, chartceus, 3 papiran, od papira ubrzavati, hitjeti, žuriti Ch;rybdis, -is, f. Haribda, mitsko cella, -ae, f. sobica; klijet; cella Dleria 6udovište; vrtlog u Mesinskom skladište ulja; cella v1nria vinski tjesnacu podrum Ch3maera, -ae, f. Himera, mitska neman c na, -ae, f. ru6ak (glavni objed kod chlamys, -@dis, f. hlamida, gr6ki ratni Rimljana oko 15-16 sati), ve6era plašt c ncPlum, -i, n. blagovalište chDrus, -i, m. kolo (u kojem se c no, 1. objedovati, ru6ati pleše/pjeva), kor; mnoštvo, hrpa, censor, -Bris, m. cenzor, rimski gomila magistrat Christinus, -i, m. krš4anin censBrius, 3 cenzorov, cenzorski Christus, -i, m. Krist (''pomazanik''), censBrius, -i, m. bivši cenzor nadimak Isusa iz Nazareta censNra, -ae, f. cenzura, služba cenzora c3brius, 3 jeda4i, prost, obi6an (za jelo) cent ni, -ae, -a po sto c3bus, -i, m. hrana cent s3mus, 3 stoti c3cer, -!ris, n. slanutak (vrsta graha) centies adv. num. sto puta C3c!ro1, -Bnis, m. (M. Tullius C3c!ro) cent3m;nus, 3 storuk Marko Tulije Ciceron, rimski politi6ar, centum num. sto pisac i govornik (106.–43. pr. Kr.) centPplex, pl3cis adi. stostruk C3c!ro2, -Bnis, m. (M. Tullius C3c!ro centPria, -ae, f. centurija, satnija M3nor) Marko Tulije Ciceron Mla7i, centPritim adv. po centurijama rimski politi6ar, sin govornika centPrio, -iBnis, m. centurion, Cicerona (1. st. pr. Kr.) zapovjednik centurije, satnik, stotnik C3c!ro3, -Bnis, m. (Quintus frter, Q. c pa/caepa, -ae, f. crveni luk Tullius C3c!ro), Kvint Tulije Ciceron, c ra, -ae, f. vosak brat govornika Cicerona (1. st. pr. Kr.) c rtus, 3 navošten, premazan voskom, cieo, 2. c1vi, c3tum poticati, uzbu7ivati, voštan, od voska uzrokovati; zvati C!relia, -ium, n. cerealije, sve6anosti u C3l3cia, -ae, f. Kilikija (Cilicija), zemlja i 6ast božici Cereri (13.–20. IV.) rimska provincija na jugoistoku Male c!r!brum, -i, n. mozak, moždina; um, Azije pamet Cincinntus, -i, m. (L. Quinctius C!res, -r!ris, f. Cerera, božica usjeva i Cincinntus) Lucije Kvinkcije Cincinat, žitarica rimski politi6ar (519.–430. pr. Kr.) cerno, 3. cr vi, cr tum razlu6ivati, cinctBrium, -ii, n. remen ma6a, vojni6ki razlikovati; primje4ivati, vidjeti; opasa6; tkanica, pojas propitivati cingo, 3. cinxi, cinctum opasivati, certmen, -m3nis, n. natjecanje; boj, opkoljavati borba, bitka c3nis, -!ris, n. pepeo certo adv. pouzdano, jama6no, doista circa praep. Acc. oko; u vezi s certo, 1. boriti se, takmiti se; raspravljati circensis, -e koji se odnosi na cirk, cirkuski

224 circ3ter adv. oko, otprilike cl r3cus, -i, m. sve4eni6ki pripravnik, circu3tus, -Ns, m. opseg, obilazak; krug; redovnik okružje cliens, -ntis, m. klijent, šti4enik; podanik circPlus, -i, m. krug, kružnica Cl1B, -Ns, f. Klio, muza zaštitnica povijesti circum praep. Acc. oko, blizu, u blizini cloca, -ae, f. kanalizacijski odvod circumeo, 1re, ii/1vi, 3tum obilaziti, i4i ClBdia, -ae, f. Klodija, Rimljanka, ukrug, okruživati Katulova ljubav (1. st. pr. Kr.) circumsisto, 3. st3ti, – stajati okolo Cloelia, -ae, f. Klelija, rimska junakinja circus, -i, m. krug, kružnica; trkalište; ClBthB, -Ns, f. Kloto, jedna od tri Circus (max3mus), -i, m. Cirk, veliko Su7enice, ona koja isteže nit ljudskog trkalište u Rimu života c3s praep. Acc. s ove strane; manje od clueo, 2. –, – zvati se, slaviti se cisterna, -ae, f. podzemno spremište za cluo, 3. –, – biti poznat, biti slavan vodu, cisterna, zdenac Cn. (Gnaeus) Gnej, rimsko ime c3t!rior, -ius comp. ovostran, s ove coarguo, 3. ui, Ntum dokazivati krivnju, strane; bliži (sup. c3t3mus vrlo blizu, okriviti, optužiti za nešto: Gen. najbliži) Cocceius, -ii, m. Kokcej, rimski rod c3th;ra, -ae, f. kitara, gitara coct3lia, -ium, n. suho drvo (za ogrjev) c3th;roedus, -i, m. pjeva6 uz kitaru coctus, 3 kuhan, pe6en c3t3mus, v. c3t!rior cDcus, v. cDquus c3tD adv. brzo, hitro cBd3cillus, -i, m. kodicil, manji kodeks; citra praep. Acc. s ove strane, pred; bilježnica, tablica za pisanje; pisamce iznutra; bez, osim; prije Coele, -es/Coela, -ae, f. Celesirija, južni citreus, 3 od limunova drveta, limunov dio Sirije izme7u Libanona i c1v1lis, -e gra7anski; uljudan, udvoran Antilibanona c1v1l3tas, -tis, f. uljudnost, usrdnost; co!mo, 3. mi, emptum pokupovati udvornost coepi, coepisse, coeptus zapo6eti, c1vis, -is, m./f. gra7anin, gra7anka za6eti; nastati c1v3tas, -tis, f. grad, država; gra7ansko co rceo, 2. cui, c3tum stiskati, sužavati, pravo obuzdavati cldes, -is, f. gubitak, ratni poraz, ratna cBg3ttio, -iBnis, f. mišljenje, nesre4a; clde aff3cio nanijeti poraz razmišljanje, promišljanje; misao; cl;m praep. Abl. bez znanja nakana clmo, 1. vikati, klicati cBg3to, 1. smišljati; planirati; misliti, clmor, -Bris, m. vika, graja, buka, razmišljati; promisliti klicanje; povik; štropot, zvuk cogntus, -i, m. rod po krvnom srodstvu; clmBsus, 3 koji vi6e, koji se dere, sklon ro7ak vikanju cognBmen, -m3nis, n. prezime, clrus, 3 slavan, poznat; sjajan, jasan porodi6no ime kod Rimljana; nadimak classis, -is, f. brodovlje; razred, klasa cognosco, 3. nBvi, n3tum spoznavati, claud3co, 1. šepati, biti hrom; biti upoznavati, saznati, poznavati; 6uti; nesposoban osjetiti Claudius Mons v. mons cBgo, 3. co gi, coactum sakupljati; Claudius N!ro, Claudii N!rBnis, m. stjerati; natjerati, prisiljava (M. Claudius Marcellus N!ro) Marko cDhors, -rtis, f. kohorta, desetina legije Klaudije Marcel Neron, rimski politi6ar Col;pini, -Brum, m. Kolapljani, ilirski i vojskovo7a (3.–2. st. pr. Kr.) narod Claudius, -i, m. Klaudije, rimski vojni Col;pis, -is, m. Kolap, rijeka u Iliriku tribun iz Ilirika (3. st.) (Kupa) claudus, 3 hrom, šepav coll ga, -ae, m. kolega, drug u službi clvis, -is, f. klju6 coll gium, -ii, n. kolegij, skup sve4enika clvus, -i, m. grimizni rub na tunici; coll3go, 3. l gi, lectum sakupljati; 6avao sastavljati; stjecati cl mentia, -ae, f. blagost, milost, collis, -is, m. brdo, brežuljak, brijeg milosrdnost

225 collDco/conlDco, 1. namještati, metati, - complNres, -ium adi. mnogi, vrlo mnogi (po)stavljati, smještati; ure7ivati, complNr3mi, -ae, a mnogo, dosta uprili6iti; iznajmiti; iskoristiti complPvium, -ii, n. kompluvij, otvor na collNceo, 2. –, – svijetliti, sjati krovu ku4e kroz koji kišnica pada u collum, -i, n. vrat, šija impluvij collustro/conlustro, 1. osvjetljivati; compBno, 3. pDsui, pDs3tum razgledati sastavljati; slagati; pisati; ure7ivati, cDlo, 3. cDlui, cultum obra7ivati stvarati; uspore7ivati (zemlju); gojiti, njegovati; štovati, compos, -Dtis adv. mo4an, koji vlada; 6astiti gospodar, dionik cDlBna, -ae, f. težakinja, seljanka; compr!hendo/comprendo, 3. hendi, naseljenica hensum skupiti, obujmiti; zate4i; cDlBnia, -ae, f. kolonija, naseobina zgrabiti, uhvatiti cDlBnus, -i, m. tèžk, seljak; zakupnik; concha, -ae, f. školjka; concha m;r1na naseljenik morska školjka, ostriga cDlumba, -ae, f. golub, golubica conc3to, 1. pozivati; poticati; buniti, CDlPmella, -ae, m. (L. INnius MDd!rtus razdraživati CDlPmella) Lucije Junije Moderat Concordia, -ae, f. Konkordija, Sloga, Kolumela, rimski pisac, pisao o božica sloge poljoprivredi (1. st.) concordia, -ae, f. sloga cDlPmen, -m3nis, n. potpora, stup; concPb1na, -ae, f. suložnica, priležnica greda; vrh, zabat, sljeme ku4e condemno, 1. utvrditi krivnju, osuditi za cDlumna, -ae, f. stup, potporanj nešto: de+Abl./Gen. na nešto: cDlus, -i, f. preslica, vreteno in+Acc./Abl./Gen. combNro, 3. ussi, ustum spaliti, saže4i; condisc3pPla, -ae, f. suu6enica, školska upropastiti, uništiti drugarica combustus, 3 spaljen, sažežen condisc3pPlus, -i, m. suu6enik, školski cDm!do, 3. di, sum jesti, pojesti, drug izjesti, proždrijeti; spiskati condo, 3. d3di, d3tum spremati, cDmes, -3tis, m. pratilac, drug sakrivati; na6initi, sazdati, sagraditi; cBm3cus, 3 komi6ki utemeljiti, zasnovati, osnovati cDm3tia, -Brum, n. komicij, narodna condNco, 3. dNxi, ductum uzimati u skupština najam cDm3tor, 1. pratiti, slijediti confectus, 3 dovršen, gotov, svršen; comm!mDro, 1. spominjati se, sje4ati se; obra7en opominjati, napominjati conf!ro, ferre, contPli, colltum commentrius, -ii, n. bilješka, uspore7ivati; donositi, skupiti, sabrati; komentar; zapisnik; rasprava približiti; upotrijebiti; me conf!ro comm3nus adv. izbliza, prsa o prsa, u zaputiti se, oti4i blizini; osobno confessio, -iBnis, f. ispovijed, committo, 3. m1si, missum sastavljati, ispovijedanje, svjedo6enje; priznanje; svezati vjera commDdo, 1. povjeriti, preporu6iti; confessor, -Bris, m. priznavatelj; davati, udjeljivati; prilago7avati ispovjednik; mu6enik commDveo, 2. mBvi, mBtum pokretati, confestim adv. odmah, iznenada, izazivati; potresti, ganuti, uznemiriti odjednom commNnio, 4. utvr7ivati, ogra7ivati, conf3cio, 3. f ci, fectum na6initi, osiguravati; braniti dovršiti; obraditi; potrošiti; ubiti, commNnis, -e zajedni6ki, op4i; obi6an usmrtiti cBmo, 3. compsi/comsi, conf1do, 3. f1sus sum uzdati se, pouzdati comptum/comtum ure7ivati, se, oslanjati se sre7ivati, uljepšavati confingo, 3. finxi, fictum oblikovati, cBmoedia, -ae, f. komedija izra7ivati; izmišljati, lagati comp;rb3lis, -e usporediv, prispodobiv confirmo, 1. utvrditi, potvrditi; utvrditi u comp;ro, 1. pripremati, nabavljati, vjeri; sokoliti, hrabriti združivati, sparivati; uspore7ivati

226 conf3teor, 2. fessus sum o6itovati, consto, 1. st3ti, sttum stajati zajedno; priznavati, ispovijedati (se) slagati se; biti utvr7en; koštati congaudeo, 2. gvisus sum radovati se, Consulia, -ium, n. konzualije, veseliti se s nekim sve6anosti posve4ene Konzu (21. VIII.) cong!ro, 3. gessi, gestum sakupljati, consuesco, 3. su vi, su tum naviknuti, okupljati; gomilati, zgrtati navaditi se, obi6avati; družiti se, op4iti coniungo, 3. iunxi, iunctum dodavati; consu te adv. obi6no, redovito sjedinjavati, združivati; coniungo me consu tNdo, -d3nis, f. navika; obi6aj, pridruživati se tradicija; iskustvo; drugovanje, coniNrtio, -iBnis, f. urota, zavjera; intimna bliskost c;put coniNrtiBnis, n. vo7a urote consul, -Plis, m. konzul conlDco v. collDco consPlris, -is, m. konzular, bivši cBnor, 1. nastojati, pokušati, prihvatiti se konzul, povjerenik u provinciji conquaero/conqu1ro, 3. qu1s1vi, consPltus, -Ns, m. konzulat, konzulstvo qu1s1tum tražiti, sakupljati consPlo, 3. lui, ltum savjetovati (se); conscientia, -ae, f. savjest, saznanje brinuti se za; pitati za savjet conscriptus, 3 popisan consummo, 1. sakupiti; dovršiti, izvršiti, cons!nesco, 3. s!nui, – starjeti, posti4i ostarjeti, malaksati consNmo, 3. sumpsi, sumptum Consentes, -ium, m./f. Konsenti, potrošiti, pojesti, uništiti, upotrijebiti; dvanaest glavnih bogova provesti; podijeliti Consentia, -ae, f. Konsencija, grad u consurgo, 3. surrexi, surrectum južnoj Italiji (Coscenza) ustajati cons!quentia, -ae, f. posljedica Consus, -i, m. Konz, bog dobrog savjeta conservo, 1. sa6uvati, izbaviti, spasiti; contbesco, 3. bui, – truliti, propadati, obdržavati, opsluživati venuti, ginuti cons1do, 3. s di, sessum sjesti, cont!m!ro, 1. kaljati, one6istiti, posjedati, smjestiti se obeš6astiti cons3lium, -ii, n. savjet; mišljenje, contemno, 3. tempsi, temptum sposobnost mišljenja; vije4e prezirati, ne cijeniti, ne hajati za consisto, 3. st3ti, – temeljiti se; sastojati nekoga: Acc. se; postaviti se, stati; ustrajati, držati se contemptus, 3 prezren, neznatan consobr1nus, -i, m. brati4 contentio, -iBnis, f. nadmetanje conspectus, -Ns, m. pogled; prizor; contentus, 3 napet, nategnut; zadovoljan izgled; promatranje, pregled conterreo, 2. terrui, terr3tum consp1rtio, -iBnis, f. suglasje, sloga; (pre)strašiti, plašiti urota conterr3tus, 3 prestrašen constans, -ntis adi. stalan, nepomi6an, cont3neo, 2. t3nui, tentum držati, tvrd, 6vrst; neprekidan, postojan sadržavati, zadržavati, 6uvati; constanter adv. postojano, okruživati, opkoljavati; držati zajedno, nepromjenjivo, dosljedno vezati, 6uvati constantia, -ae, f. ustrajnost, contingo, 3. t3gi, tactum doticati, postojanost, 6vrsto4a, odanost, obuzimati, oskvrnjivati, kaljati nepromjenljivost cont3nuo adv. odmah, smjesta Constant1nus, -i, m. (Flvius V;l!rius cont3nuo, 1. priklju6iti, svezati; nastaviti Aur lius Constant1nus) Flavije Valerije cont3nuus, 3 neprestan, neprekinut, Aurelije Konstantin I. (Veliki), rimski stalan, svezan car (272.–337., vladao 306.–337.) contra adv. nasuprot, protiv; ina6e, s Constantius (ChlDrus), -i, m. (C. druge strane, pak Flvius V;l!rius Constantius ChlDrus) contra praep. Acc. protiv; nasuprot Gaj Flavije Valerije Konstancije Hlor, contrd1co, 3 dixi, dictum prigovarati, otac Konstantina Velikog (cezar 293.– govoriti protiv, protiviti se 305., august 305.–306.) contr3buo, 1. pridruživati, sjediniti, const3tuo, 3. tui, tNtum postaviti, dodijeliti, dati uspostaviti; odrediti; organizirati; contrBversia, -ae, f. neslaganje, sa6injavati razmirica

227 contPbernium, -ii, n. vojni6ki šator, cDthurnus, -i, m. koturn, visoke cipele vojna jedinica od jednog šatora, tj. do koje su nosili tragi6ki glumci deset vojnika; zajedni6ko ku4anstvo; cDt1dinus v. quDt1dinus prijateljstvo crs adv. sutra conturbo, 1. remetiti, burkati crassus, 3 debeo, tust cBnNbium, -i, n. brak, bra6na sveza cretor, -Bris, m. stvoritelj conv!nio, 4. v ni, ventum sakupljati se, cr ber, -bra, -brum gust; 6est; okupljati se, dolaziti, sastajati se, mnogobrojan susretati se; približavati se; cr bro adv. 6esto, više puta, opetovano razgovarati, pristajati uz mnijenje; cr do, 3. d3di, d3tum vjerovati, uzdati se, impers. conv!nit, 4. v nit dolikuje, držati za istinu; povjeriti, dati u zajam pristaje creo, 1. stvarati, 6initi; izabirati za nešto: conventio, -iBnis, f. dogovor, pogodba, Acc. ugovor; sastanak cresco, 3. cr vi, cr tum rasti, izrasti; conventus, -Ns, m. sastanak, sabor, pove4avati se, množiti se skupština; slaganje, dogovor; društvo; Cr ta, -ae, f. Kreta, otok u Sredozemnom udruga; konvent, okrug (u rimskoj moru provinciji) cr1brum, -i, n. sito, cjedilo conv3cium, -ii, n. vika, sva7a, prepiranje; cr1men, -m3nis, n. zlo6in, zlodjelo, protivljenje, protest, neodobravanje; prekršaj, krivi6no djelo; krivnja; napad; pogrda optužba convinco, 3. v1ci, victum uvjeriti; cr1nis, -is, f. i mn. kosa, vlasi dokazati (krivnju) za nešto: Crotia, -ae, f. Hrvatska de+Abl./Gen.; pobiti Croesus, -i, m. Krez, kralj Lidije, poznat conv1va, -ae, m. gost, uzvanik, sustolnik po velikom bogatstvu (6. st. pr. Kr.) conv1vium, -ii, n. gozba; društvo za crPcitus, -Ns, m. mu6enje, muka; stolom tegoba cBpia, -ae, f. obilje, zaliha; mn. cBpiae, crNd lis, -e okrutan, surov, nemilosrdan -rum obilje, velika koli6ina, crNd l3tas, -tis, f. okrutnost, surovost bogatstvo, zaliha; bojne 6ete cruentus, 3 krvav, okrvavljen; okrutan copiBsus, 3 obilan, brojan; bogat; rje6it crNs, crNris, n. golijen, noga cDquo, 3. coxi, coctum kuhati, variti, crPx, crPcis, f. križ; muka, nesre4a pe4i; sušiti, pas. sazrijevati cPb3cPlum, -i, n. spavaonica, ložnica; cDquus/cDcus, -i, m. kuhar soba cDr, cordis, n. srce cPbo, 1. bui, b3tum ležati (za trpezom ili cDram praep. Abl. pred, pred o6ima u krevetu), spavati CDrinthi;cus, 3 korintski, koji se odnosi cucPma, -ae, f. kotao, veliki lonac na Korint; CDrinthi;cus s3nus cPcurb3ta, -ae, f. tikva, bundeva Korintski zaljev culpa, -ae, f. pogreška, krivnja, prijestup; CDrinthus, -i, f. Korint, grad u Gr6koj besramnost; grijeh; propust; dug CDriDlnus v. Marcius CDriDlnus cultNra, -ae, f. teženje, obra7ivanje; CDriDli, -Brum, m. Korioli, grad u Laciju zemljoradnja; obrazovanje, naobrazba; Corn lius DDlb!lla v. DDlb!lla agri cultNra zemljoradnja, uzgajanje Corn lius N!pos, v. N!pos cultus, -Ns, m. obra7ivanje; kultura; Corn lius Sc1pio v. Sc1pio štovanje, kult cornu, -Ns, n. rog; krilo (vojske); 6elo cum conict. kad, dok; budu4i da, jer; iako, cDrBna, -ae, f. vijenac, kruna premda cDrBntus, 3 ovjen6an cum praep. Abl. s, sa;u corpus, -Dris, n. tijelo cNnae, -rum, f. kolijevka, zipka corrector, -Bris, m. korektor; koritelj; cunctus, 3 sav, 6itav, mn. cuncti svi, 6inovnik u Rimskom carstvu, upravitelj svekoliki kao prokonzul cPp3d3tas, -tis, f. strast, požuda, želja; corrumpo, 3. rNpi, ruptum kvariti, pohlepa; lakomost; privrženost; uništavati; zaraziti; iskrivljavati; oduševljenje slabiti, podmi4ivati cPp3dus, 3 željan, pohlepan corvus, -i, m. gavran cPpio, 3. 1vi, 1tum željeti, žudjeti; uživati

228 cur adv. zašto, 6emu, radi 6ega, zbog 6ega D;n;us, -i, m. Danaj, mitski kralj, cNra, -ae, f. briga, skrb; cNra annBnae praotac Grka; mn. D;n;i, -Brum, m. briga za opskrbu hranom; cNra Grci lNdBrum briga za organiziranje DnPvius, -ii, m. Danuvij, rijeka u Iliriku sve6anostî (Dunav) cNria, -ae, f. kurija, sjedište senata Dv1d indecl. m. David, židovski kralj CPrius, -i, m. (Mnius CPr3us Denttus) (11.–10. st. pr. Kr., vladao 1005.–965. Manije Kurije Dentat, rimski pr. Kr.) vojskovo7a (3. st. pr. Kr.) d praep. Abl. s, sa, iz; oko, odmah iza, od, cNro, 1. brinuti se za nešto: Acc., nastojati iz, o, po oko ne6ega: Acc.; obavljati; lije6iti dea, -ae, f. božica curro, 3. cPcurri, cursum tr6ati, hitjeti, d beo, 2. ui, 3tum morati, biti obvezan; hrliti dugovati, biti dužan currus, -Ns, m. kola d b3tor, -Bris, m. dužnik cursus, -Ns, m. tijek, trk; cursus d b3tum, -i, n. dug, obveza hDnBrum redoslijed vršenja državnih d!cnus, -i, m. dekan službi, redoslijed stjecanja d c do, 3. cessi, cessum odlaziti, magistratskih službi povla6iti se, dati ostavku, ukloniti se; cPrNlis, -e kurulski, koji se odnosi na preminuti kurulske magistrate (konzuli, pretori i d!cem num. deset kurulski edili) D!cember, -bris, -bre decembarski, curvtus, 3 zakrivljen, iskrivljen prosina6ki custBdio, 4. 6uvati, držati u zatvoru, D!cember, -bris, m. decembar, prosinac stražariti d!cemplex, -pl3cis adi. deseterostruk custos, -Bdis, m./f. vratar, 6uvar, stražar d!cemvir, -v3ri, m. decemvir cycl3cus, 3 cikli6ki, kružan d cerno, 3. cr vi, cr tum odlu6ivati, cymb;lum, -i, n. cimbal odre7ivati; dodjeljivati Cyn3cus, -i, m. kinik, pripadnik kini6ke d certo, 1. boriti se, natjecati se, takmiti filozofske škole se; sva7ati se, prepirati se Cyprius/Cypreus, 3 ciparski, koji se d!cet, 2. d!cuit impers. dolikuje odnosi na Cipar nekome: Acc., pristojno je, valja C@p;rissius, 3 kipariški, koji se odnosi d c3do, 3. c3di, – padati; umrijeti na Kiparis; C@p;rissius sinus d!cies adv. num. deset puta Kipariški zaljev d!c3mum adv. num. deseti put C@p;rissus, -i, f. Kiparis, grad u Fokidi d!c3mus sept3mus, 3 sedamnaesti C@passis, -is/-3dos, f. Kipasida, d!c3mus, 3 deseti Ovidijeva družbenica d clmo, 1. deklamirati; vikati d clro, 1. razjasniti, razložiti, prikazati d!cBrtus, 3 ukrašen, oki4en d!cBrus, 3 pristojan, 6astan, krasan D d cumbo, 3. cPbui, cPb3tum le4i, pasti, srušiti se D. (D!c3mus) Decim, rimsko ime d!cus, -Dris, n. ures, dika, nakit, 6ast; Dalm;ti, -Brum/Delm;tae, -rum, m. krepost Dalmati, ilirski narod d d!cet, 2. cuit impers. ne dolikuje, ne Dalm;tia/Delm;tia, -ae, f. Dalmacija, pristoji se nekome: Acc. pokrajina uz isto6nu obalu Jadranskog d d!cus, -Dris, n. sramota, sramotno mora djelo D;masc na, -ae f. Damascena, regija d dNco, 3. duxi, ductum odvoditi, oko grada Damaska u Siriji dovoditi, voditi; otpremati damno, 1. utvrditi krivnju, odrediti d fectus, -Ns, m. nedostatak, slabost; kaznu, kazniti, osuditi za nešto: SBlis d fectus pomr6ina Sunca in+Acc./de+Abl./Gen. na nešto: d fendo, 3. fendi, fensum braniti, Abl./Gen. odbiti, štititi; zastupati, tvrditi damnum, -i, n. gubitak, šteta

229 d f!ro, ferre, tPli, ltum donositi; d posco, 3. pDposci, – zahtijevati, prenositi, javljati; dovoditi; nuditi; tražiti, iskati; d posco ad mortem predlagati tražiti smrtnu kaznu d f1nio, 4. ograni6avati; odre7ivati, d prBmo, 3. prompsi, promptum definirati izvaditi, ponuditi, pružiti, pokazati; defluo, 3. fluxi, – otjecati, spuštati se, d prBmo ratiBnem iznijeti dokaze protjecati, prestajati, gubiti se d r!linquo, 3. l1qui, lictum napustiti d go, 3. degi, – boraviti, provoditi d r1deo, 2. r1si, r1sum podsmjehivati vrijeme, proživjeti se nekome: Acc., ismijavati d hinc adv. zatim, odavde, odatle, od d r1sor, -Bris, m. ismijava6 sada descendo, 3. scendi, scensum silaziti, d icio, 3. ieci, iectum zbaciti, srušiti; spuštati se protjerati; istisnuti descr1bo, 3. scripsi, scriptum opisivati, d in adv. zatim, potom ocrtavati, predo6avati; crtati, risati d inde adv. zatim, nadalje, onda d s!ro, 3. serui, sertum napuštati d lecto, 1. razveseliti, nasla7ivati, d s1d rium, -ii, n. želja, žudnja, 6ežnja zabavljati d signo, 1. ozna6avati, obilježavati, d leo, 2. vi, tum uništiti, razoriti; odre7ivati; izabirati, imenovati izbrisati d s3lio, 4. s3lui, sultum sko6iti dolje d l3ciae, -rum, f. naslada, radost, slast d sisto, 3. st3ti, – odustati, ostaviti se; d lictum, -i, n. zlo6in, prekršaj; krivnja; prestati optužba d sp3cio, 3. spexi, spectum gledati Delm;tia v. Dalm;tia odozgo dolje; prezirati, ne cijeniti; D los/us, -i, f. Del, otok u Egejskom svladati moru d struo, 3. struxi, structum razrušiti, d lNbrum, -i, n. svetište, hram upropastiti; satrti, pobiti d mno, 1. razlijevati se, širiti se; d sum, d esse, d fui ne biti tu, biti obuzimati odsutan, nedostajati; non d sum biti d m3gro, 1. iseliti se, oti4i tu, postojati d mo, 3. dempsi, demptum skidati, d t!go, 3. texi, tectum otkriti; izdati, svla6iti, uklanjati; oduzimati prokazati d monstro, 1. pokazivati, ozna6avati, d tergeo, 2. tersi, tersum obrisati, navoditi ukloniti D mosth!nes, -is, m. Demosten, gr6ki d t!rior, -ius comp. (sup. d terr3mus) govornik (4. st. pr. Kr.) gori, manje vrijedan d!mulgeo, 2. mulsi, mulsum d terr3mus v. d t!rior (s)mekšati, ganuti d testb3lis, -e proklet, mrzak d ni, -ae, -a po deset d testor, 1. proklinjati, mrziti, gnušati se dens, dentis, m. zub ne6ega: Gen. densus, 3 gust; 6est; pun; zbijen deus, -i, m. bog; dii inf!ri podzemni d!orsum adv. dolje, ispod, odozdo bogovi; dii sup!ri nebeski bogovi; d pasco, 3. pvi, pastum pobrstiti, Deus, -i, m. Bog pòpsti d vex3tas, -tis, f. nagib, kosina, strmina d p!cNltor, -Bris, m. plja6kaš, otima6 d vinco, 3. v1ci, victum podložiti, d pello, 3. pPli, pulsum tjerati, potpuno poraziti, savladati protjerati, istjerati; prognati d vBtus, 3 odan, privržen, vjeran depingo, 3. pinxi, pictum slikati, dexter, -t!ra, -t!rum (-tra, -trum) naslikati; prikazivati; predo6avati desni; povoljan, sretan d pBno, 3. pDsui, pDs3tum odlagati, di;bDlus, -i, m. 7avao, vrag, sotona skidati, postavljati, polagati nekamo di;lectos/us, -i, f. narje6je in+Abl.; sakrivati; imp!rium d pBno Dina, -ae, f. Dijana, božica šuma i lova odre4i se carske vlasti DiaPlus, -i, m. Dijaul, neki Rimljanin d porto, 1. poslati, premjestiti; prognati; d3cio, -iBnis, f. vlast, oblast donijeti d1co, 3. dixi, dictum re4i, kazati, govoriti, priop4iti; odrediti, ustanoviti;

230

zahtijevati, zapovijedati; proricati, d1r3go, 3. rexi, rectum upravljati, tvrditi, nazivati ne6ime: Acc. ure7ivati dicttor, -Bris, m. diktator, rimski d1rus, 3 strahovit, užasan, grozan, strašan magistrat s izvanrednim i privremenim d1s (comp. d1tior) v. d1ves ovlastima disc do, 3. cessi, cessum oti4i, raspršiti dicttNra, -ae, f. diktatura, vladavina se, rastati se; ostaviti; raširiti se diktatora disc3pl1na, -ae, f. stega; pou6avanje, dicto, 1. kazivati, diktirati izobrazba; nauka, znanost; disciplina dictum, -i, n. dosjetka, izreka; zapovijed disc3pPla, -ae, f. u6enica; studentica die adv. danju, po danu disc3pPlus, -i, m. u6enik; student dies, - i, m. dan, rok; die post!ro disco, 3. d3d3ci, – u6iti (biti u6enik) sutradan; dies fastus sudbeni dan, dan discordia, -ae, f. nesloga, razdor na koji se sudilo; dies n!fastus discumbo, 3. cPbui, cPb3tus polijegati nesudbeni dan, dan na koji se nije sudilo za stolom, tj. sjesti, le4i spavati; diff!ro, differre, distPli, d3ltum rasprostrijeti razlikovati (se); odga7ati; raznijeti, discPtio, 3. cussi, cussum razbijati, raširiti, razglasiti rastjerati, raspršiti diff3c3lis, -e težak, mu6an, trudan displ1ceo, 2. cui, c3tum ne dopadati d1g!ro, 3. gessi, gestum raznositi, se, ne militi se iznositi, razdijeliti; razložiti dispBno, 3. pDsui, pDs3tum d3g3tus, -i, m. prst raspore7ivati, ure7ivati; porazdijeliti digne adv. dostojno, doli6no, kako treba dispDs3tio, -iBnis, f. raspored, osnova; d3gn3tas, tis, f. dostojanstvo, ugled, raspore7ivanje, dispozicija vrijednost dispPttio, -iBnis, f. rasprava dignus, 3 vrijedan, dostojan ne6ega: Abl.; dispPto, 1. raspravljati; prepirati se ispravan dissentio, 4. s nsi, s nsum ne slagati d1lbor, 3. lapsus sum raspadati se, se s nekime: ab+Abl., biti protivnik rastvarati se, raspadati se, razbježati se disser nat, 1. biti vedar, razvedravati se d1ltio, -iBnis, f. odgoda, odga7anje disserttio, -iBnis, f. rasprava d1l3gens, -entis adi. marljiv, vrijedan; dissim3lis, -e razli6it pažljiv distans, -antis adi. udaljen d1l3genter adv. pažljivo; marljivo, zdušno Dist3cha C;tBnis, Dist3chon C;tBnis, d1l3gentia, -ae, f. marljivost, revnost n. Katonovi dvostisi, pjesni6ka zbirka d1l3go, 3. lexi, lectum izabirati, mudrih izreka odabirati; voljeti, ljubiti; štovati distinctus, 3 razli6it; urešen, ukrašen d1lNcPlum, -i, n. zora, praskozorje distinguo, 3. stinxi, stinctum d1m3co, 1. vi/ui, tum boriti se, takmiti razlikovati; isticati; razdvajati, se odvajati; urešivati d1m3dium, -ii, n. pola, polovica disto, 1. – , – biti udaljen, razlikovati se d1mitto, 3. m1si, missum (ot)puštati, distr3buo, 3. tr3bui, tr3bNtum osloba7ati; razašiljati, slati razdijeliti, podijeliti Diocles, -is, m. Dioklo, ro7eno ime cara distr3bPtio, -iBnis, f. razdioba Dioklecijana d1to, 1. obogatiti Diocl tinus, -i, m. (C. Aur lius diN1 (comp. diNtius, sup. diNtiss3me) V;l!rius Diocl tinus) Gaj Aurelije adv. dugo, odavno Valerije Dioklecijan, rimski car (244.– diN2 adv. danju 311., vladao 284.–305.) diurnus, 3 dnevni, svakidašnji dioec sis, -is, f. dijeceza, administrativna dius, 3 božanski, svet jedinica u Rimskom carstvu (kotar u diNtiss3me v. diN1 provinciji); biskupija diNtius v. diN1 DiDg!nes, -is, m. (C. Pomp ius diNturnus, 3 dugotrajan, dug DiDg!nes) Gaj Pompej Diogen, d1vello, 3. velli/vulsi, vulsum skorojevi4 iz Petronijeva Satirikona komadati, kidati; rastavljati, razdvajati DiDn̺sus, -i, m. Dioniz, bog prolje4a i d1versus, 3 razli6it; protivan vina (Bacchus, L1ber) d1ves, -3tis/d1s, d1tis, adi. bogat

231 d1v3do, 3. v1si, v1sum (po)dijeliti, dPbius, 3 dvojben, sumnjaju4i, dvoume4i; razdijeliti, rastavljati neodlu6an; nepouzdan d1v1nus, 3 božanski; izvrstan, divan; r s dPc ni, -ae, -a po dvjesto d1v1na žrtva, bogoslužje, vjerski obred dPcentes3mus, 3 dvjestoti d1v1sus, 3 podijeljen, razdijeljen, dPcenti, -ae, -a dvjesto rastavljen dPcenties adv. num. dvjesto puta d1v3tiae, -rum, f. bogatstvo; obilje dNco, 3. duxi, ductum voditi, povesti; d1vus, 3 božanski, svet; pokojni zapovijedati, biti zapovjednik d1vus, -i, m. (Gen. mn. d1vum) bog; sub dulce adv. slatko, ugodno; ljupko, milo d1vo pod vedrim nebom dulcia, -ium, n. slatkiši do, 1. d!di, dtum davati, dati; dulcis, -e sladak; ugodan, prijatan, predavati, podijeliti ljubak, mio dDceo, 2. ui, ctum pou6avati, u6iti (biti dPm conict. dok, sve dok u6itelj) dPo, duae, duo num. dva doctr1na, -ae, f. izobrazba, u6enost; duDd!cies adv. num. dvanaest puta znanost, u6enje, nauk duDd!cim num. dvanaest doctus, 3 u6en duDd!c3mus, 3 dvanaesti DDlbella, -ae, m. (P. Corn lius duDd ni, -ae, -a po dvanaest DDlbella) Publije Kornelije Dolabela, duDdetr3c s3mus, 3 dvadeset osmi rimski politi6ar (1. st.) duDdetr1ginta num. dvadeset osam dDleo, 2. ui, – (dDl3tNrus) boljeti duDd v1c ni, -ae, -a po osamnaest nekoga: Dat.; žaliti, žalostiti se; biti žao duDd v1c s3mus, 3 osamnaesti dBlium, -ii, n. bure, ba6va duDd v1cies adv. num. osamnaest puta dDlor, -Bris, m. bol, žalost; duševna bol duDd v1ginti num. Osamnaest dDlus, -i, m. prijevara, varka, lukavstvo duplex, -l3cis adi. dvostruk dDmest3cus, 3 doma4i, ku4ni dPplum, -i, n. dvostruko, dvojina dDm3c3lium, -ii, n. prebivalište, dom, dPplus, 3 dvostruk stan dNr3tia, -ae, f. tvrdo4a; strogi na6in dDm3na, -ae, f. gospodarica, gospo7a; življenja, strogost voljena žena dNrus, 3 tvrd; strahovit, užasan, grozan dDm3ntio, -iBnis, f. gospodstvo, vlast dPx, dPcis, m. vo7a, vojskovo7a, vojvoda dDm3nor, 1. gospodariti, vladati ne6ime: D@rr;chium, -ii, n. Dirahij, grad u in+Acc. južnom Iliriku na Jadranskom moru dDm3nus, -i, m. gospodin, gospodar; (Dra6) r rum dDm3nus vladar svijeta; DDm3nus, -i, m. Gospodin, Bog DDm3tinus, -i, m. (T. Flvius E DDm3tinus) Tit Flavije Domicijan, rimski car (51.–96., vladao 81.–96.) /ex praep. Abl. iz, s, o; po, od, zbog dDmo, 1. dDmui, dDm3tum (u)krotiti, e adv. onuda pripitomiti; pokoriti !bur, -Dris, n. bjelokost, slonova kost dDmus, -Ns, f. ku4a, dom; dDmo dNco !burneus, 3 bjelokostan, od slonova6e oženiti ec- adv. emfati6ka 6estica DBntus, -i, m. Donat, krš4anin na kojeg ecce! interi. evo! gle! eto! je naslovljen jedan Laktancijev spis eccl sia, -ae, f. crkva; Eccl sia Crkva (3.–4. st.) Eccl siast3cus, -i, m. Crkvenica, Knjiga dBnec conict. dok, dok ne, sve dok ne stihova, biblijska knjiga dBno, 1. darovati, pokloniti eclDga, -ae, f. ekloga, bukolska pjesma dBnum, -i, n. dar, poklon dictum, -i, n. naredba, propis; oglas; DBrion, -ii, n. Dorij, grad u Meseniji edikt dormio, 4. spavati disco, 3. d3d3ci, – u6iti napamet dBs, dBtis, f. miraz, pr4ija; oprema, nakit !do, 3. di, sum jesti, izjesti drachma, -ae, f. drahma, gr6ki novac do, 3. d3di, d3tum izdavati, davati; Drus, -i, m. Drav, rijeka u Panoniji prire7ivati; ispuštati (Drava) dPco, 1. odgajati, othraniti

232

dNco, 3. duxi, ductum izvesti; podi4i; en! interi. eto! eno! gle! odgojiti narro, 1. pripovijedati eff!ro, efferre, extPli, ltum iznijeti, enim adv. naime; dakako; zapravo, to jest izvaditi, podi4i Ennius,-i, m. (Q. Ennius) Kvint Enije, eff3cio, 3. f ci, fectum u6initi, na6initi, rimski pjesnik (oko 239.–169. pr. Kr.) izvršiti, dovršiti; sa6injavati eB adv. onamo, ovamo; dotle, donle; zato; eff3gies, - i, f. slika, kip; prikaz eB ... quB toliko ... koliko, to ... što effingo, 3. finxi, fictum oblikovati, eo, 1re, ii/1vi, 3tum i4i, prolaziti zamisliti; oslikati, prikazati; oponašati p;m1nondas, -ae, m. Epaminonda, efflg3to, 1. vru4e moliti, zahtijevati tebanski vojskovo7a i politi6ar (418.– effPgio, 3. fNgi, – (effPg3tNrus) pobje4i, 362. pr. Kr.) izbje4i ephippium, -ii, n. sedlo effundo, 3. fNdi, fNsum izlijevati, ph@ra, -ae, f. Efira, staro ime Korinta izbacivati, ispuštati, raspuštati (prema božici Efiri, k4eri titana !gens, -ntis adi. oskudan, potrebit Okeana, koja ga je osnovala) !geo, 2. ui, – oskudijevati, nemati, biti p3cNr us, -i, m. epikurejac, pripadnik bez ne6ega: Abl. epikurejske filozofske škole Egntius, 3 koji se ti6e Egnacija; via !p3cus, 3 epski, koji se odnosi na ep Egntia, -ae, f. cesta koja je spajala !p3cus, -i, m. epi6ar, epski pjesnik Apoloniju i Bizancij !p3gramma, -;tis, n. Gen. mn. !gB pron. ja (Acc. Abl. m , Dat. m3h3, !p3gramm;ton epigram; natpis Gen. mei) !p3lDgus, -i, m. epilog, zaklju6ak icio, 3. i ci, iectum izbacivati, !p3scDpus, -i, m. biskup istjerivati, izagnati; protjerati, prognati !pistDla/epistPla, -ae, f. pismo, lbor, 3. lapsus sum ute4i, uma4i, poslanica; ab epistDlis tajnik izmaknuti; iskliznuti; iste4i !pistɦlum, -i, n. nadvratnik l!gans, -ntis adi. ugla7en, uljudan, !p3tDme/-a, -es, f. epitoma, sažetak pristao, lijep, biran, fin !pPlae, -rum, f. ru6ak, objed, gozba; !l!g1a, -ae, f. elegija jedenje !l!gi;cus, 3 elegijski, koji se odnosi na !ques, -3tis, m. konjanik; 6lan viteškog elegiju ili joj pripada reda, vitez !l!gi;cus, -i, m. elegi6ar, elegijski pjesnik !quester, -tris, -tre konji6ki, konjani6ki; !lenchus, -i, m. naušnica viteški l!vo, 1. podi4i equ3dem adv. uistinu, doista; zapravo l3go, 3. l gi, lectum izabirati, odabirati equ1ria/equirria, -Brum, n. ekvirije, nekoga: Acc. za nešto: Acc. konjske utrke s oružjem u 6ast Marsu lDcNtio, -iBnis, f. izraz, jezik, stil; (27. II. i 14. III) elokucija, govorni6ka izvedba !qu3ttus, -Ns, m. konjaništvo, konjica lDquens, -ntis adi. rje6it !quus, -i, m. konj lDquentia, -ae, f. rje6itost r;to, -us, f. Erato, muza erotske poezije lDquium, -ii, n. rje6itost; govor, iskaz, !r mus, -i, m. pustinja izgovor erga praep. Acc. prema lNdo, 3. lNsi, lNsum nadigrati, izigrati; ergo adv. dakle prevariti; podrugivati se r3go, 3. rexi, rectum uspravljati, m3co, 1. cui, ctum sinuti; pojaviti se, podizati, (sa)graditi; uzrujati, uzbuditi isko6iti, banuti; (i)skakati; odlikovati errtum, -i, n. lutanje; zabluda, pogreška se erro, 1. lutati; za4i od istine, griješiti m3neo, 2. ui, – stršiti, isticati se error, -Bris, m. pogreška, lutanje, m3nus adv. izdaleka, nadaleko zabluda missrius, -ii, m. izaslanik, odaslanik; rPbesco, 3. bui, – crvenjeti, stidjeti se uhoda rPd1tus, 3 u6en, obrazovan missio, -iBnis, f. (is)puštanje, bacanje, esca, -ae, f. jelo; meka odapinjanje !t conict. i, te !mo, 3. mi, emptum kupovati !tiam conict. i, tako7er mBna, -ae, f. Emona, grad u Iliriku (Ljubljana)

233

!tiamnum/!tiamnunc adv. sada još, !x3go, 3. ex gi, exactum dovršiti; sveudilj još istjerati, iznijeti; ispitati, zahtijevati; Etrusci, -Brum, m. Etruš6ani, drevni ubiti narod na Apeninskom poluotoku ex3lium/exs3lium, -ii, n. progonstvo Euphrtes, -is m. Eufrat, rijeka u Aziji exist3mo, 1. smatrati, cijeniti, misliti, EurBpa, -ae, f. Europa, k4i Agenorova; držati nekoga: Acc. nekakvim: Acc.; jedan od kontinenata Starog svijeta magni exist3mo mnogo cijeniti Eurus, -i, m. Eur, jugoisto6ni vjetar, ex3tilis, -e poguban, opasan; jugoisto6njak smrtonosan Eur@d3ce, -es, f. Euridika, Orfejeva exDlesco, 3. l vi, l tum nestajati, supruga zastarijevati, izlaziti iz uporabe Euterpe, -es/-ae, f. Euterpa, muza glazbe exordior, 4. orsus sum po6injati v;cuo, 1. isprazniti, ispuhati, istrošiti exordium, -ii, n. po6etak, uvod !vdo, 3. !vsi, !vsum odlaziti; exDrior, 4. ortus sum izranjati, svitati, pobje4i, izbje4i, ute4i; iza4i, pokazati se nicati kao exorntus, 3 urešen vang!lium, -ii, n. evan7elje, radosna exp!dio, 4. izbavljati, osloba7ati; vijest svršavati, pripravljati, uraditi; impers. vello, 3. velli, vulsum iš6upati, exp!dit, 4. korisno je, probita6no je istrgnuti exp!d1tio, -iBnis, f. pohod ventus, -Ns, m. ishod, konac, uspjeh; expello, 3. pPli, pulsum istjerivati, bDnus ventus dobar ishod, uspjeh; izbacivati BDnus ventus bog dobroga ishoda exp!rior, 4. expertus sum prokušavati; v nus, -i, m. Even, rijeka u Etoliji iskušavati; ogledati se verto, 3. verti, versum zaokretati, expers, -rtis adi. slobodan, bez udjela, preokretati; uništavati, razvaljivati prost od, bez ne6ega: Gen. ex, v. expleo, 2. vi, tum ispunjati, dopunjati; exalto, 1. uzdizati, uzvisivati, uznositi zadovoljiti, zasititi ex;n3mo, 1. ostavljati bez daha; ubijati expBno, 3. pDsui, pDs3tum izlagati, excarn3fico, 1. komadati; izmu6iti do predo6avati, prikazivati; raspravljati smrti, stavljati na muke expr3mo, 3. pressi, pressum istiskati; excellens, -ntis adi. istaknut, uzvišen, izraziti; oponašati izvrstan exsisto/existo, 1. exst3ti, – istupiti, stati excello, 3. –, – odlikovati se, nadmašivati ispred, pojaviti se, ustati, izi4i na excelse adv. uzvišeno vidjelo excelsus, 3 visok; uzvišen, odli6an exsp!cttio/exp!cttio, -iBnis, f. exc3dium, -ii, n. rasap, propast iš6ekivanje, o6ekivanje exc3do, 3. c3di, – propasti, izblijedjeti, exspecttus/expecttus, 3 iš6ekivan, nestati dobrodošao exc3to, 1. probuditi, uzbuditi, pobuditi, exspecto/expecto, 1. o6ekivati, 6ekati; poticati, uzrokovati; sokoliti nadati se exclmo, 1. vikati; zvati exstinguo/extinguo, 3. tinxi, tinctum excBg3ttio, -iBnis, f. izmišljanje, gasiti, zatrti, uništiti domišljanje exsto/exto, 1. – , – stršiti, isticati se; excPbiae, -rum, f. straža, stražarenje; postojati, postati; pokazati se excNbias ;go stražariti nekakvim: Nom. excursus, -Ns, m. zastranjenje; odlazak; exstruo/extruo, 3. struxi, structum navala; ekskurs, digresija podi4i, graditi, postavljati; gomilati, exemplar, -ris, n. primjer nakupljati exemplum, -i, n. primjer exsPp!ro/exPpero, 1. nadvisivati, exeo, 1re, ii/1vi, 3tum izi4i; oti4i, po4i nadja6avati exerceo, 2. cui, c3tum vježbati; vršiti, exsurgo, 3. surrexi, surrectum dizati izvršavati, baviti se se, ustajati, pridizati se exerc3tus, -Ns, m. vojska exta, -Brum, n. utroba exhorttBrius, 3 poticajni ext!rior, -ius comp. (sup. extr mus; ext3mus) (iz)vanjski

234 ext!rus, 3 vanjski, inozemni f;m3liris, -is, m./f. prijatelj; 6lan ext3mus v. extr mus obitelji extollo, 3. –, – podi4i fnum, -i, n. hram, svetište extra praep. Acc. izvan, bez, osim f;r1na, -ae, f. brašno extr mus, 3 posljednji, krajnji, najve4i, fascia/fasciDla, -ae, f. vrpca, vezica najviši fasc3cPlus, -i, m. sveš6i4 exuo, 3. exui, exNtum svu4i, skinuti fascis, -is, m. svežanj, snop; mn. fasces, -ium fasci, svežanj pru4a sa sjekirom u sredini, znak liktorske službe; fasces F laur3g!ri fasci ukrašeni lovorom koji se spiralno ovija oko njih f;ba, -ae, f. bob ftlis, -e koban, su7en, nesretan f;ber, -i, m. kova6; obrtnik, radnik; ftum, -i, n. sudbina, kob, usud stvaratelj fauces, -ium, f. ždrijelo, klanac, morski F;bius Quint3linus v. Quint3linus tjesnac; uski prolaz od ulaza do atrija Fabr3cius, -ii, m. (C. Fabr3cius Lusc1nus) faustus, 3 sretan, povoljan Gaj Fabricije Luscin, rimski f;veo, 2. fvi, fautum željeti; biti sklon, vojskovo7a (3. st. pr. Kr.) pomagati, odobravati nešto: Dat. f;br3co, 1. graditi, stvarati; izra7ivati od febris, -is, f. groznica tvrde gra7e Februrius, 3 februarski, velja6ki fbPla, -ae, f. pripovijetka, basna, bajka Februrius, -i, m. februar, velja6a fbPlBsus, 3 glasovit, pun pri6a, poznat, f l3c3tas, -tis, f. sre4a; dobar uspjeh slavljen u pri6i f lix, -1cis adi. sretan, blažen, plodan f;c tiae, -rum, f. dosjetka, duhovitost, f m3na, -ae, f. žena, ženka pripovijest, šala f mur, -Dris/f m3nis, n. bedro f;cies, - i, f. lice, vanjština; oblik, obraz f nestra, -ae, f. prozor f;c3le adv. lako, bez truda f num v. faenum f;c3lis, -e lak; bez muke f!ra, -ae, f. zvijer f;c3nus, -Dris, n. 6in, djelo; zlo6in fercPlum, -i, n. pladanj; trijumfalna kola f;cio, 3. f ci, factum 6initi ne6im: Acc., f!r! adv. gotovo, otprilike raditi, praviti; spremati; postupati; f riae, -rum, f. praznici, svetkovine; procjenjivati, cijeniti školske ferije factum, -i, n. djelo, 6in; 6injenica f!rio, 4. (1ci, ictum) bosti, udarati; sje4i, f;cultas, -tis, f. sposobnost; lako4a; klati; probadati, ranjavati prilika, zgoda; vještina; novac; mn. ferm adv. gotovo, otprilike, kao f;culttes, -um imetak f!ro, ferre, tPli, ltum nositi, odnositi, faenum, -i, n. sijeno donositi; podnositi, trpjeti faex, faecis, f. talog, trop; ne6isto4a, dno f!rBc3ter adv. hrabro, divlje, drzovito, (društva) oholo fallax, -cis adv. varljiv, lažan; kriv, f!rox, -Bcis adi. sr6an, neustrašiv; divlji, pokvaren drzovit, bijesan fallo, 3. f!felli, falsum varati, prevariti; ferreus, 3 željezan, okrutan iskliznuti; promaknuti; impers. fallit, ferrum, -i, n. željezo 3. f!fellit izmicati nekome: Acc. fervens, -ntis adv. vru4, vreo; zapaljen, falso adv. krivo, pogrešno žestok falsus, 3 lažan, neistinit, himben fervesco, 3. –, – uzavirati; ugrijati se falx, falcis, f. srp, kosa fessus, 3 umoran, iznemogao fma, -ae, f. glas, pri6a; slava fest1nanter adv. brzo f;mes, -is, f. glad; požuda, pohlepa fest1ntio, -iBnis, f. hitnja, žurba f;m3lia, -ae, f. porodica, obitelj; fest1no, 1. žuriti, hitati; pospješiti služin6ad fest1vus, 3 sve6an; izvrstan; živahan; f;m3liris, -e doma4i, prijateljski; duhovit obiteljski; poznat; r s f;m3liris festum, -i, n. svetkovina, blagdan obiteljski imetak festus, 3 sve6an, prazni6an, radostan; dies festus blagdan f1bPla, -ae, f. kop6a, spona, igla

235 f1bPltus, 3 s kop6om, s ukrasnom fluo, 3. fluxi, fluxum te4i, protjecati; sponom nabirati se fictio, -iBnis, f. zamisao, umotvorina; fDc3lo/focillo, 1. ugrijati, oživljavati izmišljotina; stvaranje, oblikovanje fDcus, -i, m. ognjište, oganj; obiteljska f3d lis, -e vjeran, iskren, pošten ku4a, obitelj f3d lis, -is, m. vjernik fDdio, 3. fBdi, fossum kopati; bosti f3des, -ei, f. vjera, uzdanje, vjernost, foede adv. ružno, sramotno, gnusno pouzdanje; dana rije6, jamstvo foed!rtus, 3 savezni6ki f1do, 3. f1sus sum vjerovati, uzdati se, foedus, 3 ne6ist, ružan, sramotan, loš, zao imati povjerenje foedus, -!ris, n. savez, ugovor; foedus f1dus, 3 (comp. f3d lior) vjeran, f;cio sklopiti savez pouzdan, povjeren, iskren, foenum, -i, n. sijeno vjerodostojan foeteo, 2. –, – smrdjeti f3lia, -ae, f. k4i foet3dus, 3 smrdljiv f3lius, -ii, m. sin fDlium, -ii, n. list (biljke i knjige) f1lum, -i, n. nit, konac; žica na fons, fontis, m. izvor, po6etak, ishodište instrumentu fDr, fri, ftus sum kazati, re4i fingo, 3. finxi, fictum praviti, oblikovati; fDre v. sum zamisliti, izmišljati; hiniti fDris adv. vani f1nio, 4. završiti, dovršiti; ograni6iti; fDris, -is, f. vratnica, krilo vrata urediti forma, -ae, f. ljepota; lik, oblik; slika; f1nis, -is, m. kraj, me7a, granica; cilj, na6in, vrsta, izgled; sPb forma u meta, konac, mn. f1nes, -ium zemlja, obli6ju kraj form1ca, -ae, f. mrav f1o, fi!ri, factus sum bivati, nastajati, form1do, -d3nis, f. strah zbivati se, biti, postati formBsus, 3 krasan, lijep firme adv. 6vrsto fortassis adv. možda, valjda firmiter adv. 6vrsto fortis, -e jak, snažan, hrabar, juna6an firmo, 1. u6vrš4ivati, utvr7ivati fort3ter adv.jako, hrbro, juna6ki; marljivo firmus, 3 6vrst, siguran, pouzdan, trajan, fort3tNdo, -d3nis, f. jakost, hrabrost, utemeljen junaštvo Flaccus1, -i, m. HDrtius fortP1tus, 3 slu6ajan, nehoti6an Flaccus2 v. V;l!rius Flaccus fortNna, -ae, f. sre4a, sudbina, udes; mn. flmen, -m3nis, m. flamen, sve4enik fortNnae, -rum imetak, bogatstvo odre7en za jedno božanstvo fDrum, -i, n. forum, trg, glavni gradski flamma, -ae, f. vatra, oganj trg; FDrum RBmnum rimski Forum Flvius DDm3tinus v. DDm3tinus fossa, -ae, f. jarak, opkop oko grada Flvius VDpiscus S@rcNsius, -i, m. fr;g3lis, -e lomljiv, krhak; nestalan Flavije Vopisko Sirakužanin, jedan od frango, 3. fr gi, fractum lomiti, kršiti, navodnih autora zbirke Historia razbijati; poraziti, ponižavati, Augusta svladavati, satirati flvus, 3 žut, plav; zlatokos frter, -tris, m. brat flecto, 3. flexi, flexum pregibati, fraus, fraudis, f. varka, prijevara, spletka savijati; sklanjati; okrenuti, usmjeriti fr!mo, 3. mui, m3tum rikati, urlikati, fleo, 2. fl vi, fl tum plakati, oplakivati mrmljati, škrgutati, urlati, bu6ati; tužiti FlBra, -ae, f. Flora, božica bilja i prolje4a se FlBrlia, -ium, n. floralije, sve6anosti u fr!quens, -ntis, adi. mnogobrojan, pun 6ast božici Flori (27. IV.–2. V.) naroda; napu6en; 6est flBreo, 2. ui, – cvasti; biti pun; sjati; fr!quenter adv. 6esto, mnogo puta, u odlikovati se, biti ugledan po ne6emu: velikom broju Abl. fr!quentia, -ae, f. veliki broj, množina, flBr3dus, 3 cvatu4i, od cvije4a; mla7ahan sila svijeta, mnoštvo, velika flBs, flBris, m. cvijet; mladala6ka snaga; posje4enost ures fr!tum, -i, n. more, pu6ina flNmen, -m3nis, n. rijeka fr1geo, 2. –, – biti hladan; smrzavati se; biti mlitav; ne dopadati se

236 fr1gesco, 3. frixi, – zepsti, hladnjeti Gallia, -ae, f. Galija, podru6je današnje fr1g3dus, 3 hladan; jalov, beživotan Francuske, Švicarske i sjeverne Italije; frons, frontis, f. 6elo, lice; pro6elje; Gallia C3t!rior (Gallia C3salp1na) po6etak povorke; in fronte sprijeda, Ovostrana Galija (dio Galije u sjevernoj na 6elu Italiji); Gallia Transalp1na (Gallia fructus, -Ns/-i, m. plod, ljetina, rod; ult!rior) Onostrana Galija (dio Galije dobitak sjeverno od Alpi) FrNgi indecl. Frugi, rimski nadimak Gall3cus, 3 galski, koji se odnosi na Gale frNg3fer, -!ra, -!rum plodonosan, ili Galiju plodan, obilat gall1na, -ae, f. kokoš frNmentum, -i, n. pšenica; žito gall1nceum, -i, n. meso peradi fruor, 3. fructus sum uživati, koristiti gallus, -i, m. pijetao nešto: Abl. garrio, 4. brbljati, blebetati, 6avrljati; frustrtio, -iBnis, f. zavaravanje, brzo govoriti, govoriti besmislice osuje4ivanje; razo6aranje garrPlus, 3 brbljav, jezi6av fPga, -ae, f. bijeg; progon; strah; fPgam gaudeo, 2. gav1sus sum biti veseo, f;cio bježati, pobje4i radovati se; rado vidjeti/6uti fPgio, 3. fNgi, – (fPg3tNrus) bježati, gaudium, -ii, n. radost, veselje pobje4i od nekoga: Acc. Gellius, -i, m. (A. Gellius) Aul Gelije, fPg3t1vus, -i, m. bjegunac, odbjegli rob rimski pisac fPgo, 1. natjerati u bijeg, razbiti, prognati; g!lu, -Ns, n. mraz, led, studen fundo et fPgo potu4i do nogu g!m3ni, -Brum, m. blizanci fulgeo, 2. fulsi, fulsum blistati, sijevati; g!m3nus, 3 dvostruk sjati, svijetliti se; isticati se; impers. gemma, -ae, f. dragi kamen, dragulj; fulget, 2. fulsit sijeva biser fulgur, -Pris, n. munja, grom g!ner, -!ri, m. zet; vjerenik, zaru6nik fulgPrat, 1. impers. sijeva g!n!rtio, -iBnis, f. naraštaj, pokoljenje; fNmBsus, 3 zadimljen, dimljen, 6a7av ra7anje fNmus, -i, m. dim g!n3tor, -Bris, m. otac, roditelj, otac fundmentum, -ii, n. temelj, osnova g!n3tus, 3 ro7en, postao, potekao fundo, 3. fNdi, fNsum izlijevati, g!nius, -ii, m. genij, duh zaštitnik prolijevati; rastjerati gens, gentis, f. pleme, koljeno; puk, fundus, -i, m. dno, pod; zemlja, imanje; narod temelj; po6etak gent3l1cius, 3 rodovski; nBmen fungor, 3. functus sum vršiti, obavljati, gent3l1cium ime roda kod Rimljana izvršavati; trpjeti nešto: Abl. gent1lis, -e jednog roda, istog naroda; fNnus, -!ris, n. pogreb, sprovod poganski fPr, fNris, m. lopov, kradljivac g!nu, -Ns, n. koljeno furca, -ae, f. vile, ra6ve; klanac G!nua, -ae, f. Genua, grad u fPro, 3. –, – bjesnjeti sjeverozapadnoj Italiji na obali furtim adv. kradomice, tajno Ligurskog mora (Genova) furtum, -i, n. kra7a, plja6ka g!nus, -!ris, n. rod, pleme, narod; vrsta geBgr;phus, -i, m. geograf, stru6njak u zemljopisu G geBmetres/-a, -ae, m. geometrik, stru6njak u geometriji Gius, -i, m. Gaj, rimsko ime GeBrg3ca, -Bn, f. Georgike, Ratarske g;lea, -ae, f. kaciga pjesme, Vergilijev spjev G;l rius, -i, m. (C. G;l rius V;l!rius G!rgDvia, -ae, f. Gergovija, grad Bojana u Max3minus) Gaj Galerije Valerije Galiji Maksimijan, rimski car (3.–4. st., Germni, -Brum, m. Germani, naziv za vladao 305.–311.) sve narode isto6no od Rajne Galli, -Brum, m. Gali (rimski naziv za germnus, 3 pravi, bratski Kelte s podru6ja današnje Francuske i germnus, -i, m. ro7eni, vlastiti, pravi sjeverne Italije) (brat)

237 g!ro, 3. gessi, gestum nositi, iznositi na grtia, -ae, f. milost, dražest, ljubav; vidjelo, pokazivati; zastupati; obavljati usluga; zahvalnost; grtias (;go) (službu); voditi; r s gestae juna6ka zahvaljivati; grtis/grtiis adv. djela besplatno gest3cPltio, -iBnis, f. kretnja, znak dan grtus, 3 ugodan, drag, mio rukom ili nekim drugim dijelom tijela gr;vis, -e težak, nakrcan; važan, ugledan, gestio, -iBnis, f. nošenje; izvo7enje, dostojanstven; strog, žestok vršenje, izvršenje gressus, -Ns, m. korak, hodanje gesto, 1. nositi gr!x, gr!gis, m. stado, krdo; 6eta; hrpa gestus (res gestae) v. g!ro gPberno, 1. upravljati, vladati ne6ime: gigno, 3. g!nui, g!n3tum roditi, stvoriti Acc. Girb3tnus, 3 girbijski, koji se odnosi na gusttio, -iBnis, f. predjelo; kušanje jela otok Girbu ili pi4a Glabrio, -Bnis, m. (M. :c1lius Glabrio) gutta, -ae, f. kap, kapljica Marko Acilije Glabrion, rimski politi6ar guttur, -Pris, n. grlo, grkljan; vrat i vojskovo7a (3.–2. st. pr. Kr.) G̺ges, -is/-ae, m. Gig, lidijski kralj gl;cies, - i, f. led, mraz gymn;sium, -ii, n. gimnazij, vježbalište gl;cio, 1. pretvoriti u led, zalediti gl;ditBrius, 3 gladijatorski, gladijatorov; ma6evala6ki H gl;dius, -i, m. ma6 gland3fer, -f!ra, -f!rum žironosan, h;b na, -ae, f. uzda, vo7ice žirovan h;beo, 2. ui, 3tum imati, posjedovati, glans, -ndis, f. žir, želud; zrno, tane držati, smatrati nekoga: Acc. glBria, -ae, f. slava, 6ast ne6ime/nekakvim: Acc.; h;beo glBriBsus, 3 slavan; hvalisav BrtiBnem držati govor Gordinus, 3 gordijski, Gordijev h;b3to, 1. stanovati, nastavati, živjeti, gottus, -i, m. 6aša boraviti gr;c3lis, -e vitak, tanak, uzak, nježan, hc adv. ovuda skroman, jednostavan, priprost H;drinus (P. Aelius H;drinus) gr;dus, -Ns, m. korak; stuba; položaj; Publije Elije Hadrijan, rimski car (76.– stupanj 138., vladao 117.–138.) Graeci, -Brum, m. Grci, stanovnici Gr6ke H;drit3cus, 3 jadranski; M;re Graecia, -ae, f. Gr6ka H;driat3cum Jadransko more GraecPli, -Brum, m. Gr6i4i, podrugljiv haedus, -i, m. jare, kozle naziv za Grke haps1da, -ae, f. luk, savijen u luk Graecus, 3 gr6ki, koji se odnosi na Gr6ku HarpDcr;tes, -is, m. Harpokrat, gr6ko ili joj pripada božanstvo šutnje Grii, -Brum, m. Grci (stariji i pjesni6ki hasta, -ae, f. koplje naziv) haud adv. ne Grius, 3 gr6ki (stariji i pjesni6ki naziv) haurio, 4. hausi, haustum crpsti, grmen, -m3nis, n. trava izvla6iti; piti, gutati gramm;t3ce/-a, -es/-ae, f. gramatika, h!bes, -!tis adi. tup; slab, mlitav slovnica Hector, -Dris, m. Hektor, Prijamov sin, gramm;t3cus, -i, m. gramatik, u6itelj trojanski junak gramatike, gramati6ar H!l!na, -ae, f. Helena, svetica, majka gramm;tista, -ae, m. u6itelj u osnovnoj cara Konstantina Velikog, poznata kao školi Helena (Jelena) Križarica (3.–4. st.) grnrium, -ii, n. žitnica H!l3cBnius, 3 helikonski, koji se odnosi grand3nat, 1. impers. pada grƥd na goru Helikon u Beotiji (dio gorja grandis, -e velik, znatan, veli6anstven Parnasa) sjedište muza i Apolona grnum, -i, n. zrno H liBdBrus1, -i, m. (H liBdBrus grti praep. Gen. radi, zbog (uvijek stoji N!pBtinus) Heliodor Nepocijan (4. iza svoje imenice) st.), adresat nekih pisama sv. Jeronima; ujak toga Heliodora

238

H liBdBrus2, -i, m. Heliodor, gr6ki retor hDlus v. Dlus (1. st. pr. Kr.) HDm rus, -i, m. Homer, gr6ki epski Helvius, -ii, m. (C. Helvius) Gaj Helvije, pjesnik (8.–7. st. pr. Kr.) rimski politi6ar i vojskovo7a (3.–2. st. hDmo, -m3nis, m. 6ovjek; hDmo nDvus pr. Kr.) skorojevi4 herba, -ae, f. trava, zƷl n; zelje; usjev hDnestas, -tis, f. 6ast, poštenje herb sco, 3. –, – zelenjeti se hDnestus, 3 6astan, štovan, ugledan, HercPles, -is, m. Herkul, mitski junak pošten, 6estit, krasan HercPlius v. Max3minus hDnor, -Bris, m. 6ast, poštovanje h r diDlum, -ii, n. imanjce, maleno hBra, -ae, f. sat, ura naslije7eno imanje HDrtius, -ii, m. (Q. HDrtius Flaccus) h r d3tas, -tis, f. baština, nasljedstvo Kvint Horacije Flak, rimski pjesnik h res, - dis, f. nasljednik, baštinik; (65.–8. pr. Kr.) h r dem f;cio u6initi nasljednikom hordeum, -i, n. je6am h!ri adv. ju6er; h!ri et hDdie vrsta igre horr3b3lis, -e strašan, grozan, strahovit h rB3cus, 3 herojski, epski horttus, -Ns, m. poticaj; horttu na h rB3cus, -i, m. epi6ar, epski pjesnik poticaj h1berna, -Brum, n. zimovnik, zimski hortor, 1. bodriti, sokoliti, poticati, logor hrabriti h1berncPlPm, -i, n. zimska soba; mn. hortus, -i, m. vrt zimski tabor hospes, -3tis, m. gost, stranac h1bernus, 3 zimski hosp3tium, -ii, n. gostoljublje, h1c adv. ovdje, na ovom mjestu preno4ište, konak; goš4enje; pl. h3c, haec, hDc pron. ovaj, sadašnji hosp3tia, -Brum, n. smještaj, stan hiems, -!mis, f. zima hostia, -ae, f. nekrvna žrtva (koja se Hi!rBn@mus, -i, m. (SophrDnius prinosi božanstvu), hostija Eus!bius Hi!rBn@mus) Sofronije hostis, -is, m. neprijatelj (u ratu), stranac Euzebije Jeronim, svetac, hNc adv. ovamo; hNc et illNc ovdje i ranokrš4anski pisac (oko 347.–420.) ondje Hi!rDsBl@ma, -Brum, n. / hNmne adv. uljudno, ljubazno, ljudski Hi!rDsBl@mae, -rum, f. Jeruzalem, hNmn3ter adv. uljudno, ljubazno, najznatniji grad u Palestini ljudski hinc adv. odavde, odatle hNmnus, 3 6ovje6ji, ljudski; plemenit, hirsNtus, 3 rutav, dlakav; grub 6ovjekoljubiv; obrazovan; ugla7en, Hisp;lis, -is, f. Hispalis, grad u Hispaniji udvoran (Sevilja) hPm!rus v. Pm!rus Hispnia, -ae, f. Hispanija, podru6je hPm3lis, -e nizak, malen, neznatan; Iberskog poluotoka; Hispnia ponizan, skroman, siromašan c3t!rior Ovostranska Hispanija, dio hPmus, -i, f. zemlja, tlo Hispanije isto6no od rijeke Ibera; H@mettus, -i, m. Himet, gora u Atici Hipnia ult!rior Onostranska h@mnus, -i, m. hvalospjev, himna Hispanija, dio Hispanije zapadno od rijeke Ibera Hispnus, -i, m. Hispanac, stanovnik I pokrajine Hispanije HistDria Augusta, f. Povijest careva, i. e. v. 3s zbornik više pisaca životopisa rimskih i;ceo, 2. i;cui, – ležati, po6ivati; biti careva (3.–4. st.) svladan histDria, -ae, f. povijest; pripovijest, pri6a i;cio, 3. i ci, iactum bacati histDr3cus, -i, m. povjesni6ar, iactNra, -ae, f. gubitak, šteta, mn. historiograf iacPlum, -i, n. koplje, strijela histDriDgr;phus, -i, m. pisac povijesti, iam adv. ve4; sad, upravo povjesni6ar 3ambus, -i, m. jamb (stopa od kratkog i hDdie adv. danas dugog sloga) hDdiernus, 3 današnji, sadašnji inua, -ae, f. ku4na vrata, vrata

239

Inurius, 3 januarski, sije6anjski 3m3tor, 1. nasljedovati, oponašati; Inurius, -ii, m. januar, sije6anj nalikovati Inus, -i, m. Jan, bog po6etka i kraja imm;cPltus, 3 neokaljan, bezgrešan Iassii, -Brum, m. Jašani, narod u immnis, -e neizmjeran; strašan, Panoniji neprirodno velik 3bi adv. tu, na tom mjestu, ondje imm!mor, -Dris adi. koji ne pamti, koji 3d est v. 3s je zaboravio idcirco adv. zato, stoga imm3neo, 2. –, – stršiti, nadvisivati 1dem, e;dem, 3dem pron. isti immo adv. svakako, dapa6e, dakako, 3deo adv. stoga, zato štoviše; nasuprot; nikako 3dBneus, 3 prikladan, zgodan; sposoban immDd3cus, 3 neumjeren, pretjeran; 0dus, -Ns, f. Ide, 13. ili 15. dan u mjesecu razuzdan i!cur, i!cDris/i!c3nDris, n. jetra immDltor, -Bris, m. žrec, onaj koji i iNnus, 3 natašte, gladan žrtvuje ientcPlum, -i, n. doru6ak immDlo, 1. žrtvovati I sus, -N, m. (I sus Christus) Isus iz immortlis, -e besmrtan; vje6an, trajan Nazareta, Krist (1. st.) impar, imp;ris adi. neparan; nejednak; 3g3tur conict. dakle, slijedom toga nedorastao ignvia, -ae, f. lijenost imp!d1mentum, -i, n. smetnja, igneus, 3 ognjen, vatren prepreka; mn. imp!d1menta, -Brum ignis, -is, m. oganj, vatra prtljaga ignBb3lis, -is adi. nepoznat, neslavan, imp!dio, 4. prije6iti, braniti; ometati; priprosta roda sapeti ignBm3nia, -ae, f. gubitak gra7anskog imp!d1tus, 3 sprije6en, zapetljan, poštenja; sramota, pogrda zako6en ignBtus, 3 nepoznat, tu7; neupu4en, imp!rtor, -Bris, m. zapovjednik, vo7a; nevješt car 0li;cus, 3 trojanski imp!rilis, -e carski 0lias, -;dis, f. Ilijada, Homerov spjev imp!rium, -ii, n. naredba; vlast; država, 0lion/0lium, -i, n. Ilij, Troja carstvo; imp!rium RBmnum 0lium v. 0lion rimska država, Rimsko Carstvo illác adv. onuda, tuda imp!ro, 1. zapovijedati, vladati ne6ime: illtb3lis, -e bez širine Dat.; zahtijevati, nalogom zatražiti ille, illa, illud pron. onaj, ondašnji; on imp!tus, -Ns, m. navala, nasrtaj; žestina; illíc adv. odanle, ondje, onamo požuda; naglost ill1do, 3. 1si, 1sum udariti, uletjeti, imp3ger, -gra, -grum neumoran, radin, sudariti se marljiv; djelatan, žustar illúc adv. onamo impius, -i, m. bezbožnik, opak 6ovjek illNcescit, 3. luxit impers. svi4e, implPvium, -ii, n. impluvij, bazen u razdanuje se rimskoj ku4i u koji se ulijevala kišnica illNm3no, 1. osvjetljivati, rasvjetljivati; impBno, 3. pDsui, pDs3tum uspostaviti, ukrašavati nametnuti; staviti, u6initi nekoga: Acc. illNsio, -iBnis, f. izrugivanje, obmana ne6ime: Acc., namjestiti, natovariti Ill@r3cnus, 3 ilirski, koji se odnosi na importo, 1. unositi, uvoziti Ilire; iliri6ki, koji se odnosi na Ilirik imprBv1sus, 3 iznenadan; de Ill@r3cum, -i, n. Ilirik, pokrajina na imprBv1so iznenada zapadnom Balkanu imprNdens, -ntis adi. nerazborit, Ill@r3cus, -i, m. Ilir, 6ovjek iz Ilirika neoprezan 3mgo, -g3nis, f. slika, kip, lik; odraz imprNdentia, -ae, f. nerazboritost, imber, -bris, m. kiša neznanje; neopreznost imberbis, -is, m. golobradi mladi4 1mus v. inf!rior imbuo, 3. ui, Ntum nakvasiti, napuniti; 3n praep. Acc. u, na; do; prema, protiv; obrazovati, uputiti praep. Abl. u, na; tijekom, za vrijeme; imbNtus, 3 uronjen; obrazovan; upu4en, me7u, za pou6en; napunjen 3nnis, -e prazan, isprazan, ništetan; uzaludan, besmislen; lud

240

3nauro, 1. pozlatiti 3neo, 1re, ii/1vi, 3tum u4i, stupiti u; inberbis v. imberbis poduzeti incassum adv. uzalud 3nertia, -ae, f. tromost, besposlenost, inc do, 3. cessi, cessum stupati, i4i, lijenost hodati infmia, -ae, f. sramota, pogrda; zao glas incendium, -ii, n. požar, vatra; pogibao, infans, -antis, m./f. malo dijete, dojen6e propast inf lix, -1cis, adi. nesretan, beskoristan incertus, 3 nesiguran, nepostojan, inf!ri, -Brum, m. pokojnici, podzemni promjenljiv; nepouzdan, sumnjiv; svijet nepoznat inf!rior, -ius comp. (sup. inf3mus; incessb3l3ter adv. neprestano, 3mus) donji, niži neprekidno 3nf!ro, ferre, intPli, illtum unositi, inc3do, 3. c3di, csum dogoditi se; pasti, donositi; nanositi; pokapati; upisivati, namjeriti se ura6unavati, spominjati inc3pio, 3. c pi, ceptum zapo6injati, inf!rus adi. M;re Inf!rum Donje za6injati se (Tirensko) more incl1no, 1. naginjati, saginjati, savijsti, infestus, 3 neprijateljski, nenaklon, obarati pogibeljan inclNdo, 3. clNdi, clNsum uklju6ivati, inf3d lis, -is, m. nevjernik, bezvjerac zatvarati, okruživati inf3mus v. inf!rior incDla, -ae, m. stanovnik, došljak infirmus, 3 slab, nejak incDlo, 1. nastavati, stanovati inflo, 1. nadimati, napeti; uzoholiti incDlPmis, -e nepovrije7en, 6itav, zdrav influo, 3. fluxi, – utjecati, ulijevati se, incommDdum, -i, n. nezgoda, nevolja; te4i u; ulagivati se šteta, gubitak infra praep. Acc. ispod, pod, niže, iza, incr d3b3lis, -e nevjerojatan manji od (ozna6uje nešto što je na incr mentum, -i, n. rast, prirast, nekoj ljestvici niže; s1cPt vel infra pove4anje; primanje; podmladak, hostem kao neprijatelj ili gore od dopuna neprijatelja; infra aettem f3lii – incr!po, 1. pui, p3tum zveketati, šuštati; ispod sinove dobi, mla7i od sina) oglasiti se; izazivati zvuk; predbacivati, infractus, 3 slomljen, isprekidan prekoravati; psovati ing!niBsius, 3 darovit, duhovit, incPbo, -Bnis, m. duh sa šeširom koji dosjetljiv; pametan, prirodno nadaren, 6uva skriveno blago talentiran incultus, 3 neobra7en, neure7en; grub, ing!nium, -ii, n. oštroumlje, neotesan dosjetljivost; 4ud, narav, zna6aj; genije incursio, -iBnis, f. navala, napad ingens, -ntis, adi. golem, neizmjeran, inde adv. odatle, odanle; zato ogroman index, -3cis, m. popis, kazalo; pokazatelj; ing!nuus, 3 priro7en; ro7en kao prokaziva6, izdajica slobodan; plemenit, velikodušan ind3cium, -ii, m. znak; dokaz; prijava ingr!dior, 3. gressus sum ulaziti; ind3geo, 2. gui, – biti u potrebi, nemati, dolaziti; izlaziti; navaljivati trebati nešto: Acc./Abl. ingressus, -Ns, m. ulaz indignus, 3 nedostojan, nevrijedan inhDnestus, 3 ne6astan, nepošten, indDles, -is, f. 4ud, narav; obdarenost sramotan, gadan indNco, 3. duxi, ductum uvoditi, 3n3m1c3tia, -ae, f. neprijateljstvo dovoditi, navoditi, nagovarati, navla6iti 3n3m1cus, -i, m. neprijatelj, protivnik preko ili ispod; obla6iti na nešto: Dat. 3n1qu3tas, -tis, f. nepravednost, inductus, 3 naveden pretjerana strogost; grijeh indulgentia, -ae, f. popustljivost, 3n1quus, 3 nejednak; nepravedan; strm, blagost; dopuštenje; oproštaj neravan, neujedna6en, neprili6an, induo, 3. dui, dNtum odijevati, obla6iti, nezgodan; zlovoljan, nesklon ogrtati, navla6iti 3n3tium, -ii, n. po6etak indNresco, 3. rui, – postati tvrd, iniNria, -ae, f. nepravda; uvreda; napad otvrdnuti inltb3lis v. illtb3lis industrie adv. marljivo

241 innDcens, -ntis adi. neškodljiv, nedužan; int!rior, -ius comp. unutarnji (sup. pošten int3mus najbliži, najintimniji, InnDcentius III, -i, m. Inocencije III., najunutarnji, najskrovitiji, papa (1161.–1216., vladao 1198.–1216.) najpouzdaniji, najiskreniji, prisan) 3nBm3nlis, 3 nesretan, zlosretan intermitto, 3. m1si, missum metati, inops, -Dpis, adi. oskudan, siromašan, stavljati me7u; prekidati, praviti potrebit stanku inpBno v. impBno interpres, -!tis, m./f. posrednik; inquam vb. defect. kažem, velim, tvrdim prevodilac, tuma6 inscr1bo, 3. psi, ptum upisivati, zapisati; interrex, -r gis, m. me7ukralj, senator imenovati; dati naslov koji je privremeno vodio državu ins!ro, 3. s!rui, sertum stavljati, interrDgo, 1. pitati, saslušati naslagati, metati; ucjepljivati, upletati; intersum, esse, fui biti izme7u; impers. dodavati interest, interfuit važno je, ti6e se ins!ro, 3. s vi, s3tum zasijati nekoga: Gen. ins!rtus, 3 umetnut int!rPla, -ae, f. donja tunika ins3diae, -rum, f. zasjeda; lukavština, int!rPlus, 3 donji, unutarnji varka intervallum, -i, n. razmak, udaljenost insigne, -is, n. oznaka, znak, simbol intest1nus, 3 unutrašnji, doma4i, insignis, -e slavan, poznat, znatan, gra7anski izvrstan, važan intexo, 3. texui, textum utkati, uplesti ins3mPlo, 1. optužiti, okriviti za nešto: int3mus v. int!rior Acc./Gen. intra praep. Acc. unutar, izme7u; instar, ad instar praep. Gen. poput, kao tijekom, za vrijeme, za; po inst3tuo, 3. st3tui, st3tNtum stavljati u, intro, 1. ulaziti podizati, sagraditi, (us)postaviti; intrBmitto, 3. m1si, missum poslati nasaditi unutra, pustiti unutra inst3tNtio, -iBnis, f. uredba, naredba; intPeor, 2. (aspexi, aspectum) gledati, obi6aj; ustanova promatrati, razmišljati o ne6emu: Acc. inst3tNtum, -i, m. obi6aj; ustanova intus adv. unutra, iznutra insto, 1. inst3ti, – slijediti, pratiti; tjerati, invdo, 3. vsi, vsum navaljivati, prijetiti; siliti; stajati blizu napadati, ulaziti instrNctus, 3 snabdjeven, opremljen, inv!ho, 3. vexi, vectum uvoziti, unositi, pripremljen, spreman; pou6en, upu4en voziti se, jahati, jedriti, i4i instrumentum, -i, n. sprava, oru7e; inv!nio, 4. v ni, ventum nalaziti, pomagalo otkriti, izumjeti; nai4i, pas. nalaziti se insPla, -ae, f. otok; insula, velika inventio, -iBnis, f. iznalaženje; dar stambena zgrada izumijevanja; planiranje, insulto, 1. napadati nekoga: Acc., osmišljavanje; pronalazak vrije7ati nekoga: Dat. inventus, 3 prona7en, osmišljen int!ger, -gra, -grum netaknut; cjelovit; inv3deo, 2. v1di, v1sum zavidjeti, gledati zdrav; pošten prijekim okom intell!go, 3. l xi, lectum razumjeti, inviDltus, 3 nepovrije7en, 6itav, razabirati, spoznavati neosvojen intempest1ve adv. u nezgodno vrijeme inv1sus, 3 mrzak, omražen; neprijateljski inter praep. Acc. me7u, izme7u; u tijeku, inv1to, 1. pozivati u goste, mamiti za vrijeme; kod; usred, sred inv1tus 3 nerado, preko volje interd1co, 3. dixi, dictum zabranjivati invDco, 1. prizivati, zazivati, zvati u interdiu adv. danju pomo4 interdum adv. ponekad, katkad, involNtus, 3 umotan, prikriven povremeno involvo, 3. volvi, vDlNtum umotavati, int!rea adv. me7utim, u me7uvremenu; omotavati ipak, opet io! interi. hej! oj! interficio, 3. f ci, fectum ubiti, umoriti 0B, 0Ns, f. Ija, Inahova k4i, Jupiterova int!rim adv. me7utim; za sada; pored ljubavnica svega toga; ipak

242

IBannes Baptista, IBannis Baptistae, iud3co, 1. suditi, prosu7ivati; nekoga: Acc. m. Ivan Krstitelj, svetac, prorok koji je, nekakvim: Acc. prema Novom Zavjetu, krstio Isusa iPg!rum, -i, n. jutro, ral zemlje (1.–30.) iPgum, -i, n. jaram; gorski lanac; gorski iDcus, -i, m. šala, vragolija; igra6ka obronak ipse, ipsa, ipsum pron. sam, sam po I

243

ln3ger, -!ra, -!rum vunonosan, runjav K LnPv1nus, 3 lanuvijski, koji se odnosi na Lanuvij, grad u Laciju (Città Lavinia) Kl. v. Klendae l;p3deus, 3 kameni, od kamena Klendae, -rum, f. Kalende, prvi dan u l;pis, -p3dis, m. kamen, mramor mjesecu lapsus, 3 pao, oboren Karthgo/Carthgo, -g3nis, f. Kartaga, l;quear, -ris, n. (poljati) strop grad u sjevernoj Africi Lr, L;ris, m. Lar, rimski ku4ni bog lardum/lr3dum, -i, n. slanina large adv. darežljivo, obilno L largior, 4. darovati, dijeliti, poklanjati, udjeljivati L. (LNcius) Lucije, rimsko ime larg3ter adv. darežljivo, obimno, mnogo l;bella, -Brum, n. usnice largus, 3 širok, darežljiv, obilan l;bium, -i, n. usna lr3dum, v. lardum lbor, 3. lapsus sum padati, klizati se, lasc1vio, 4. biti obijestan, biti nestašan, rušiti se; izmicati, prolaziti; propadati, biti raspušten ginuti; pogriješiti lassus, 3 malaksao, oslabljen l;bor, -Bris, m. rad, trud, napor; muka l;teo, 2. tui, – skrivati se, biti sakriven; l;bBriBsus, 3 marljiv, radin; mukotrpan, biti nepoznat mu6an, težak l;t3bPlum, -i, n. skrovište, zaklon, l;bBro, 1. raditi, truditi se, mu6iti se jazbina lac, lactis, n. mlijeko lt3clvius, 3 sa širokim grimiznim l;cerna, -ae, f. ogrta6 s kukuljicom rubom l;c!ro, 1. rastrgati, iskomadati L;t1ni, -Brum, m. Latini, skupina italskih l;certus, -i, m. mišica, miš4avi dio naroda nadlanice L;t1nus, 3 latinski L;ch!sis, -is, f. Laheza, jedna od tri lt3tNdo, -d3nis, f. širina Su7enice, ona koja prede nit ljudskog Lto, -Ns/LtBna, -ae, f. Latona, gr6ka života božica, Tantalova k4i, majka Apolona i L;cBn3cus, 3 lakonski, koji pripada Artemide ili Dijane Lakoniji; :ger L;cBn3cus Lakonsko latro, -Bnis, m. razbojnik, plja6kaš polje u Gr6koj na Peloponezu ltus, 3 širok, prostran l;cr3ma, -ae, f. suza l;tus, -!ris, n. strana; bok; snaga; a Lactantius, -i, m. (L. Caec3lius l;t!re sa strane Firminus Lactantius) Lucije Cecilije laudtus, 3 hvaljen, hvale vrijedan; Firmijan Laktancije, starokrš4anski poznat pisac, nazvan krš4anskim Ciceronom laudo, 1. hvaliti (oko 240.–oko 320.) laurea, -ae, f. lovorika, lovorov vijenac l;cNnar, -ris, n. strop laureus, 3 lovorov, od lovora l;cus, -Ns, m. jezero laur3ger, -!ri, adi. lovoronosan, koji nosi Laërtius, -ii, m. (DiDg!nes Laërtius), lovor Diogen Laertije, gr6ki historiograf (3. laurus, -i, f. lovor, lovorika; lovorov st.) vijenac laesus, 3 povrije7en, uvrije7en; laesa laus, laudis, f. hvala, pohvala, slava miestas uvreda veli6anstva lautus, 3 ugla7en; raskošan, bogat laet3fico, 1. razveseliti, veseliti l;vo, 1. lvi, l;vtum/lautum/lBtum laetor, 1. radovati se, uživati prati (se), miti (se); umivati (se), laetus, 3 radostan; ugodan; plodan, kupati (se), kvasiti (se) obilan laxo, 1. popuštati laevus, 3 lijev; a laeva slijeva laxus, 3 širok, labav, prostran L;mia Silvnus, L;miae Silvni, m. l ctio, -iBnis, f. javno 6itanje Lamija Silvan, zet cara Antonina Pija l ct3to, 1. 6esto 6itati, 6itati više puta lampas, -;dis, f. svjetiljka, zublja, svije4a lector, -Bris, m. 6itatelj, 6ita6 lna, -ae, f. vuna lectus, 3 obran lectus, -i, m. krevet, postelja, ležaj

244 l gtus, -i, m. legat (zapovjednik legije); l3b1do/lPb1do, -d3nis, f. žudnja; požuda, poslanik, povjerenik u provinciji pohota; samovolja l!gio, -iBnis, f. legija l3b3tum v. l3bet l!go, 3. l gi, lectum 6itati; brati, izabrati l1bo, 1. doticati se; srkati; izlijevati u 6ast L!mDv1ces, -um, m. Lemovi6ani, galski bogu narod l1bra, -ae, f. libra (mjera za težinu, oko 4 l na, -ae, f. svodnica kg) l nio, 4. l nii/l n1vi, l n1tum l1bum, -i, n. vrsta sve6anog kola6a ublažavati, smirivati, utišavati l3cet, 2. licuit/l3c3tum est impers. l nis, -e blag, nježan, mek; krotak; dopušteno je, slobodno je, mogu4e je milostiv, dobrostiv, ljubazan L3c3nius LNcullus, -i, m. (L. L3c3nius l no, -Bnis, m. svodnik LNcullus) Lucije Licinije Lukul, rimski lentus, 3 žilav, vitak, gibak; spor, trom; vojskovo7a (1. st. pr. Kr.) blag; miran lictor, -Bris, m. liktor, rimski magistrat leo, -Bnis, m. lav lignum, -i, n. drvo, stablo; cjepanica LeBn3das, -ae, m. Leonida I., spartanski l1ma, -ae, f. pila, turpija ; l1mae l;bor, kralj (6.–5. st. pr. Kr.) -Bris, m. turpijanje, dotjerivanje djela leBn1nus, 3 lavlji limbus, -i, m. porub, obrub l!p3de adv. fino, pristojno; dosjetljivo l1men, -m3nis, n. prag, granica; ulaz; l!p3dus, 3 ugodan, lijep, zabavan po6etak l!pus, -Dris, m. zec l1nea, -ae, f. crta, linija Lerna, -ae, f. Lerna, jezero u Argolidi u lingua, -ae, f. jezik kojem je živjelo 6udovište Hidra linguist3ca, -ae, f. jezikoslovlje Leucas, -;dis, f. Leukada, otok u linquo, 3. l1qui, lictum ostaviti, Jonskom moru napustiti, oti4i l!vis, -e lagan; nježan; obi6an linter, -ris, f./m. 6amac l!vo, 1. dizati (se), ispravljati (se) l3qu3dus, 3 teku4i, rastopljen; providan; lex, l gis, f. zakon, pravilo; pismeni gladak; 6ist, jasan ugovor l3quor, -Bris, m. teku4ina, teku4a tvar l1bmen, -m3nis, n. žrtva ljevanica l1s, l1tis, f. rasprava, sva7a l1bmentum, -i, n. žrtva ljevanica litt!ra, -ae, f. slovo; mn. litt!rae, -rum l1btio, -iBnis, f. žrtva ljevanica pismo; knjiga; književnost; znanost, l3bellus, -i, m. knjižica u6enost l3bens, -ntis, adi. voljan, rad, s veseljem, litt!rrius, 3 književni, književni6ki, koji drage volje nešto 6ini literarni l3benter adv. rado, s veseljem litt!rtor, -Bris, m. pu6koškolski u6itelj l3ber, -bri, m. knjiga; pjevanje u epu litt!rtNra, -ae, f. književnost, spisi l1ber, -!ra, !rum slobodan od ne6ega: litt!rtus, -i, m. u6enjak Abl.; iskren, nepristran l3tus, -Dris, n. morska obala; primorje L1ber, -!ri, m. Liber, bog plodnosti; bog L1via, -ae, f. Livija, rimsko žensko ime vina; vino (DiDn`sus, Bacchus) L1vius AndrDn1cus, -i, m. (L. L1vius L1b!rlia, -ium, n. v. Bacchnlia AndrDn1cus) Lucije Livije Andronik, l1b!rlis, -e 6astan, slobodan, plemenit, rimski pjesnik, glumac i u6itelj (3. st. dostojan slobodna 6ovjeka pr. Kr.) l1b!rtor, -Bris, m. osloboditelj, L1vius, -i, m. (T. L1vius) Tit Livije, rimski izbavitelj povjesni6ar (59. pr. Kr.–17.) l1b!ri, -Brum, m. djeca lDco, 1. iznajmljivati l1b!ro, 1. osloba7ati lDcPples, - tis adi. bogat, imu4an l1bertas, -tis, f. sloboda lDcus, -i, m. mjesto, prostor; mn. lDci, l1bert1nus, -i, m. slobodnjak, -Brum, m. mjesta u knjizi; lDca, oslobo7enik -Brum, n. mjesta na Zemlji l1bertus, -i, m. slobodnjak, oslobo7enik longe adv. nadaleko, daleko; sasvim, l3bet/lPbet, 2. l3buit/l3b3tum est posve; izdaleka (comp. longius impers. mili se, ho4e se, dopada se; ad podalje) l3b3tum po volji, slobodno, do mile longinquus, 3 udaljen; longinquo volje izdaleka

245 long3tNdo, -d3nis, f. duljina L@c1um/L@c um, -i, n. Likej (Licej), longus, 3 dug; dalek; prostran škola u Ateni u kojoj je predavao lDquax, -cis adi. brbljav, govorljiv Aristotel; Licej, Ciceronovo u6ilište u lDquor, 3. lDcNtus sum govoriti, Tuskulu razgovarati, re4i, kazati l@ra, -ae, f. lira; lirska poezija lBr1ca, -ae, f. oklop od kože l@r3cus, 3 lirski, koji se odnosi na liriku ili LBrium, -i, n. Lorij, grad u Etruriji joj pripada Lovelace, Richardus, -i, m. Richard l@r3cus, -i, m. liri6ar, lirski pjesnik Lovelace, engleski pjesnik (1618.– 1657.) lPbet v. l3bet M lNcerna, -ae, f. svjetiljka lNcescit, 3. luxit impers. svi4e M. (Marcus) Marko, rimsko ime lNc3dus, 3 jasan, bistar, svijetao M'. (Mnius), Manije, rimsko ime lucrum, -i, n. dobitak, korist, zarada M;c!dDnia, -ae, f. Makedonija luctus, -Ns, m. tuga, žalost mc!ria, -ae, f. ograda, plot, suhozid lNcubrtio, -iBnis, f. no4ni rad Maec nas, -tis, m. (C. Cilnius lNcus, -i, m. lug, gaj, šuma; svetište Maec nas) Gaj Cilnije Mecenat, rimski lNdo, 3. lNsi, lNsum igrati se; šaliti se; politi6ar i pokrovitelj pjesništva (1. st. slagati pjesme pr. Kr.) lNdus, -i, m. igra, škola; mn. lNdi, -Brum MaeDnia, -ae, f. Meonija, podru6je u gluma, zabava, sve6ane igre, javne igre; Lidiji u Maloj Aziji lNdi circenses igre u Cirku; trkališne maereo, 2. maerui, – tugovati, biti igre; lDcus lNdBrum igralište tužan; jadikovati; oplakivati lNgubris, 3 žaloban, koji izaziva žaljenje maeror/moeror, -Bris, m. tuga, žalost lNmen, -m3nis, n. svjetlo, svjetlost, m;gis adv. više svije4a, zublja; vid, oko; ures, nakit; m;gister, -tri, m. u6itelj, nadzornik dika m;gistra, -ae, f. u6iteljica lNna, -ae, f. mjesec (nebesko tijelo), m;gistrtus, -Ns, m. magistrat, državna mjese6ina; LNna, -ae, f. Luna, Mjesec, 6inovni6ka služba/položaj starorimsko božanstvo; dies LNnae magn3f3ce adv. veli6anstveno, sjajno, (f!ria s!cPnda) ponedjeljak gizdavo lPpa, -ae, f. vu6ica; bludnica magn3f3centia, -ae, f. veli6anstvenost; LPperclia, -ium/-Brum, n. nadutost Luperkalije, sve6anosti u 6ast Luperku magn3fico, 1. veli6ati, mnogo cijeniti (Faunu) (15. II.) magn3f3cus, 3 (comp. magn3f3centior, LPpercus, -i, m. Luperko, bog plodnosti i sup. magn3f3centiss3mus), 3 zaštitnik stada veli6anstven, sjajan, krasan, uzvišen lPpus, i, m. vuk; željezna kuka; dio no4i magn3tNdo, -d3nis, f. veli6ina, sila od sumraka do pono4i magnDp!re adv. (comp. m;gis, sup. lustro, 1. 6istiti, pregledavati, obilaziti, max3me) veoma, silno, vrlo gledati magnus (comp. maior, sup. max3mus), lustrum, -i, n. obred 6iš4enja; razdoblje 3 velik od 5 godina m;gus, -i, m. zvjezdoznanac, astrolog; lNx, lNcis, f. svjetlost, svjetlo; sjaj; oko mudrac, u6enjak; mag luxPria, -ae, f. i mn. raskoš, Mia, -ae, f. Maja, božica prolje4a i raskalašenost plodnosti, majka Merkurijeva luxPrius, 3 raskošan; r s luxPria raskoš miestas, -tis, f. veli6anstvo, Lychn3dus, -i, m. Lihnid, grad i jezero u uzvišenost, svetost; ugled Makedoniji (Ohrid i Ohridsko jezero) mior v. magnus Lympha, -ae, f. Limfa, božica vode miBres, -um, m. pretci Lyncaea, -ae, f. Linkeja, grad u Mius, 3 majski, svibanjski Makedoniji Mius, -ii, m. maj, svibanj Lync us, -i, m. Linkej, jedan od m;l! adv. (comp. p ius sup. pess3me) Argonauta, poznat po oštrom vidu zlo, nesretno, nepovoljno

246 m;l!factum, -i, n. zlodjelo, zlo6in marmor, -Dris, n. mramor mlo, malle, mlui voljeti, radije htjeti marmDreus, 3 mramorni, od mramora mlum, -i, m. jabuka (plod) Mro v. Verg3lius m;lum, -i, n. zlo, opa6ina, nesre4a Mars, Martis, m. Mars, bog rata; dies m;lus, 3 (comp. p ior sup. pess3mus) Martis (f!ria tertia) utorak zao, zlo6ast, loš, opak; M;lus Zli, Martilis, -is, m. (M. V;l!rius Martilis) 7avao, sotona Marko Valerije Marcijal, rimski pjesnik mlus, -i, f. jabuka (stablo) (oko 45.–104.) manc3p3um, -i, n. primanje; vlasništvo; Martius, 3 koji pripada Marsu; rob martovski, ožujski; campus Martius mandtum, -i, n. zapovijed, nalog Marsovo polje u Rimu mando, 1. nalagati, slati; povjeravati, Martius, -ii, m. mart, ožujak javljati martyr, -@ris, m./f. mu6enik, svjedok mne adv. ujutro; b!ne mne; pr1mo mart@rium, -ii, n. mu6eništvo; mne rano ujutro mart@rium consummo pretrpjeti mane n. indecl. jutro mu6eništvo m;neo, 2. mansi, mansum ostajati, ms, m;ris m. muž, mužjak; muško 6ekati, trajati dijete m;n3cae, -rum, f. rukavi (tunike) Mass3lia, -ae, f. Masilija, grad u južnoj m;n3ctus, 3 s rukavima Galiji, na obali Sredozemnog mora mansu tNdo, -d3nis, f. pitomost, (Marseille) blagost, umiljatost mter, -tris, f. majka, mati; mter Manto, -Ns, f. Manta, proro6ica, k4i f;m3lias, f. doma4ica, majka u obitelji tebanskog proroka Tiresije mternus, 3 materinski, maj6in Mantua, -ae, f. Mantua, grad u mtert!ra, -ae, f. tetka, maj6ina sestra Lombardiji, Vergilijev rodni kraj math m;t3ca, -ae, f. matematika (Mantova) math sis, -!Bs/is, f. matematika m;nus, -Ns, f. ruka, šaka; 6eta Mathias (Corv1nus), Mathiae M;r;thon, -Bnis, m. Maraton, mjesto u (Corv1ni), m. Matijaš Korvin, Atici ugarsko-hrvatski kralj (1440.–1490., Marcellus, -i, m. (M. Claudius vladao 1458.–1490.) Marcellus) Marko Klaudije Marcel, Mtrlia, -ium, n. matralije, sve6anosti u rimski vojskovo7a i politi6ar (oko 268.– 6ast Junoni (Mter MtNta) kao božici 208. pr. Kr.) poroda i odgoja (11.VI.) Marcius CDriDlnus, -i, m. (Cn. mtrBna, -ae, f. matrona, odli6na i 6asna Marcius CDriDlnus) Gnej Marcije gospo7a Koriolan, rimski vojskovo7a (6.–5. st. MatrBnlia, -ium, n. matronalije, pr. Kr.) sve6anosti u 6ast Junoni Lucini kao Marcius, -i, m. Marcije, mitski rimski božici poroda i maj6instva (1. III.) prorok mtNre, adv. rano, u (pravo) vrijeme, Marcus AntBn1nus, -i, m. (M. ubrzo, kasno AntBn1nus) Marko Antonin, zet cara mtNro, 1. dozrijevati; žuriti, požurivati Antonina Pija mtNrus, 3 zreo, dospio; svršen; Marcus AntBnius, -i, m. Marko sposoban Antonije, rimski vojskovo7a i politi6ar, Maurus, 3 maurski, koji se odnosi na 6lan drugog trijumvirata (83.–30. pr. Mauritance i Mauritaniju Kr.) max3me adv. osobito, poglavito, sigurno, Marcus, -i, m. Marko, rimsko ime ponajviše m;re, -is, n. more Max3minus HercPlius, -i, m. (M. marg;r1ta, -ae, f. biser Aur lius V;l!rius Max3minus Mar1a, -ae, f. Marija, majka Isusova, za HercPlius) Marko Aurelije Valerije krš4ane Bogorodica (1. st. pr. Kr.–1. Maksimijan Herkulije, cezar i august st.) od 286. te rimski car (3.–4. st., vladao m;r1nus, 3 morski 305.–310.) m;r3t3mus, 3 primorski, uz more, morski Max3m1nus Daia, Max3m1ni Daiae, m. m;r1tus, -i, m. muž, suprug (C. V;l!rius G;l rius Max3m1nus

247

Daia) Gaj Valerije Galerije Maksimin mensa, -ae, f. stol, trpeza; obrok, dio II. Daja, rimski car (3.–4. st., vladao obroka; pr1ma mensa prvo jelo; 308.–313.) s!cunda mensa drugo jelo; c;pPt max3mus ntu v. s!nex adi. mensae glavno jelo max3mus v. magnus mensis, -is, m. mjesec (vremenska Max3mus, -i, m. Maksim, neki Rimljanin jedinica) M d a, -ae, f. Medeja, mitska k4i menta, -ae, f. metvica kolhidskog kralja Eta i Jazonova mentio, -iBnis, f. spomen, spominjanje; supruga, 6arobnica napomena m!d3c1na, -ae, f. lijek, lije6enje; medicina mentum, -i, n. podbradak, brada m!d3cus, -i, m. lije6nik meo, 1. i4i, hodati; žuriti se m!diDcris, -e srednji, osrednji, neznatan, merctor, -Bris, m. trgovac malen; umjeren MercPrius, -ii, m. Merkurije, bog m!diDcr3ter adv. prosje6no; srednje trgovine i lukavosti; zaštitnik glasnika; M!diDlnum, -i, n. Mediolan, grad u dies MercPrii (f!ria quarta) srijeda Cisalpinskoj Galiji (Milano) m!reo, 2. rui, r3tum zaslužiti, ste4i, m!d3terrneus, 3 sredozeman, kopnen; zaraditi M;re M!d3terrneum Sredozemno m!r!trix, -1cis, f. bludnica more m!r1dinus, 3 podnevni, južni m!d3tor, 1. razmišljati, promišljati m!r1dies, - i, m. podne; jug; ad m!dium, -ii, n. sredina, sredstvo m!r1diem prije podne, prema jugu m!dius, 3 srednji, središnji, u sredini m!r1dio, 1. plandovati, po6ivati o podne M!dNsa, -ae, f. Meduza, jedna od m!r3tiss3mo v. m!r3to Gorgona, mitsko 6udovište m!r3to adv. s pravom, po zasluzi (sup. m!hercle interi. Herkula mi, uistinu, m!r3tiss3mo s najve4im pravom) stvarno m!r3tum, -i, n. zasluga, dobro6instvo mei v. !gB m!r3tus, 3 koji je zaslužio, zaslužen m!l, mellis, n. med merx, -cis, f. i mn. merces roba, M!lampus, -pDdis, m. Melampod, trgova6ka roba mitski prorok i lije6nik M!sDpDt;mia, -ae, f. Mezopotamija, m!lior v. bDnus pokrajina u Aziji izme7u rijeka Eufrata m!lius v. b!n! i Tigrisa MelpDm!ne, -es/-ae, f. Melpomena, Messl1na, -ae, f. Mesalina, supruga cara muza tragedije i lirske poezije Klaudija (1. st.) membrum, -i, n. ud; odjeljak, dio; 6lan, Mess ne, -es, f. Mesena, grad u Meseniji 6lanak; soba Mess nia, -ae, f. Mesenija, pokrajina na m!m3ni, m!m3nisse sje4ati se, Peloponezu spominjati nekoga: Gen. messis, -is, f. žetva m!mor, -Dris adi. koji pamti, pamte4i -met adv. emfati6ka 6estica m!mDrb3lis, -e spomena vrijedan, m ta, -ae, f. oznaka; granica; meta, znamenit oznaka na trkalištu, cilj m!mDria, -ae, f. pam4enje; m!tallum, -i, n. rudnik; kovina pripovijedanje, sje4anje; spomen, M!t;morphBses, -!Bn, f. Pretvorbe, uspomena Ovidijev spjev m!mDro, 1. prisje4ati se ne6ega: de+Abl., m tior, 4. m nsus sum mjeriti, pripovijedati, napomenuti, izvješ4ivati izmjeriti, odmjeriti o ne6emu: de+Abl. Metubarris, -is, f. Metubaris, ada na mendcium, -ii, n. laž, neistina; rijeci Savi obmana, izmišljotina m!tus, -Ns, m. strah, bojazan mendum, -i, n. pogreška, greška meus, 3 moj M!n!nius Agrippa, M!n!ni Mich l, - lis, m. Mihovil, jedan od Agrippae, m. (Agrippa M!n!nius arkan7ela Lntus) Agripa Menenije Lanat, M3das, -ae, m. Mida, mitski kralj u Frigiji rimski politi6ar (6.–5. st. pr. Kr.) migro, 1. prenositi, micati; odlaziti, seliti mens, mentis, f. pamet; srce; duh; se misao, razmišljanje; naum m3hi v. !gB

248 m1les, -3tis, m. vojnik missa, -ae, f. misa, služba Božja; m1l3tris, -e vojni6ki, ratni, vojni; r s izaslanica m1l3tris vojništvo, vojni6ki poslovi missus, 3 poslan m1l3tia, -ae, f. vojna služba m3tesco, 3. –, – smiriti se, biti blag mille num. tisu4a, mn. m1lia, -ium, n. M3thr3dtes Eup;tor, M3thr3dtis tisu4e Eup;tDris, m. (M3thr3dtes VI. mill s3mus, 3 tisu4iti Eup;tor Magnus) Mitridat VI. Eupator millirius, -i, m. miljokaz, rimska milja Veliki, kralj Ponta (1. st. pr. Kr.) millies/ milliens adv. num. tisu4u puta m1tis, -e miran, nježan Milti;des, -is, m. Miltijad, gr6ki mitto, 3. m1si, missum slati, otpremiti vojskovo7a (6.–5. st. pr. Kr.) mixtio, -iBnis, f. miješanje, mješavina m1mus, -i, m. mim, kra4a scenska igra mBb3lis, -e gibljiv, pomi6an, pokretan; M3nerva, -ae, f. Minerva, božica promjenljiv, nepostojan; prevrtljiv mudrosti, znanosti, umjetnosti i obrta mDd!rtio, -iBnis, f. umjerenost, prava m3n3me adv. jako malo, premalo, mjera nedovoljno, uop4e ne mDdestia, -ae, f. umjerenost, blagost, m3n3me v. p;rum 6ednost m3n3mus ntu v. iPv!nis mDdestus, 3 skroman, umjeren m3n3mus, 3 v. p;rvus, 3 mDd3cus, 3 umjeren; skroman; post m3nister, -stri, m. sluga, poslužitelj mDd3cum malo nakon toga m3nist!rium, -ii, n. služba, posao mDdius, -ii, n. modij, vagan (mjera) m3nistrans, -ntis, m. službenik, mDdD adv. samo, baš, upravo poslužitelj mDdPlmen, -m3nis, n. suglasje; sklad m3nistro, 1. služiti, posluživati mBdus, -i, m. na6in, metoda, pravilo, minor, v. p;rvus ritam, mjera, granica, veli6ina; prB M1nos, -Bis, Acc. M1nBa, m. Minos, mDdB srazmjerno, po mjeri; in mitski kralj Krete mDdum u obliku m3nus v. p;rum moechus, -i, m. preljubnik m3nNtus, 3 malen, neznatan; umanjen moenia, -ium, n. zidine, bedemi m3rb3lis, -e divan, izvanredan; Moeris, -is, m. Meris, pastir i vra6 iz neobi6an, osobit, 6udesan Vergilijevih Bukolika m1rcPlBsus, 3 6udesan, pun 6uda Moesia, -ae, f. Mezija, pokrajina na m1rcPlum, -i, n. 6udo isto6nom Balkanu m1randus, 3 za6udan; divan, izvanredan mBles, -is, f. breme, težina, teška stvar; m1ror, 1. diviti se, 6uditi se ne6emu: hrpa kamenja de+Abl.; pitati u 6udu mDlestia, -ae, f. muka; dosada; turobnost m1rus, 3 divan; 6udan, osobit mollio, 4. mekšati; blažiti, krotiti misceo, 2. miscui, mixtum/mistum mollis, -e nježan, mekan, blag; tih; miješati, izmiješati; združiti, sjediniti s mekoputan ne6ime: Abl.; pas. utjecati u mDlo 3. ui, 3tum mljeti m3ser, -!ra, -!rum jadan, bijedan mDn;chus, -i, m. redovnik, samostanac m3s!rtor, -Bris, m. smilovatelj, mDneo, 2. ui, 3tum opominjati, sažalitelj opomenuti; podsjetiti na nešto: m3s!re adv. jadno, žalosno, kukavno de+Abl./Gen. m3s!reor, 2. m3s!r3tus sum smilovati mDn1le, -is, n. ogrlica se, žaliti, biti milosrdan mons, -ntis, m. planina, brijeg, brdo; mis!ret, 2. uit impers. biti žao nekome: Mons sacer Sveto brdo, brijeg u Acc. nekoga: Gen.; smilovati se netko: Laciju, nedaleko od Rima; Mons Acc. na nekoga: Gen. Claudius Klaudijeva gora, brdo u m3s!ria, -ae, f. bijeda, nesre4a, nevolja, Iliriku (Dona6ka gora u Sloveniji) jad monstro, 1. pokazivati m3s!r3cordia, -ae, f. milosr7e, sažaljenje montnus, 3 brdski, planinski; m3s!r3cors, -rdis adi. milosrdan, Montna, -Brum, n. brda u kojem se milostiv nalazi Betsaida u Galileji gdje su živjeli m3s!ror, 1. žaliti, sažalijevati; jadikovati roditelji sv. Ivana Krstitelja

249 mDnPmentum/mDn3mentum, -i, n. mNnio, 4. zidati, utvrditi kip, spomenik; uspomena mNnus, -!ris, n. službeni posao, djelo; mDra, -ae f. stanka, odga7anje, 6ekanje zada4a, dužnost, služba mordax, -cis adv. koji ujeda, zajedljiv, Murnum, -i, n. Muran, grad u južnoj oštar, podrugljiv Italiji (Morano Calabro) mordeo, 2. mDmordi, morsum gristi, mNrus, -i, m. zid, zidine ujedati mNs, mNris, m./f. miš, mišica mDr3bundus, 3 bolestan, umiru4i MNsa, -ae, f. muza, jedna od devet božica mDrior, 3. mortuus sum umrijeti, zaštitnicâ umije4â i vještinâ umirati mNs3ce/a, -es/-ae, f. glazba mDror, 1. zadržavati (se), boraviti; mNs3cus, -i, m. glazbenik, muzi6ar, oklijevati, zakasniti glazbeni teoreti6ar mors, mortis, f. smrt mNto, 1. mijenjati, promijeniti; zamijeniti morsus, -Ns, m. ujed, ugriz nešto: Acc. ne6ime: Abl.; preobraziti mortlis, -e smrtan; nestalan mNtuus, 3 uzajaman, naizmjeni6an mortlis, -is, m. smrtnik, 6ovjek Myrm3dDnes, -um, m. Mirmidonci, mortuus, 3 mrtav tesalsko pleme mortuus, -i, m. mrtvac, lešina myst rium, -ii, n. otajstvo mBs, mBris, m. obi6aj; na6in, moda; volja; mn. mBres, mBrum 4ud, karakter; mBr! po obi6aju, na na6in, N kao MBses/MByses, -is, m. Mojsije, N. (NPm!rius) Numerije, rimsko ime starožidovski prorok i zakonodavac, Naevius, -i, m. (Cn. Naevius) Gnej koji je Izraelce izveo iz egipatskog Nevije, rimski pjesnik (3. st. pr. Kr.) sužanjstva (14.–13. st. pr. Kr.) -nam adv. emfati6ka 6estica mBtus, -Ns, m. kretnja, kretanje; 6uvstvo; n;m conict. naime, jer terrae mBtus, m. zemljotres, potres n;mque conict. naime, jer mDveo, 2. mBvi, mBtum (po)micati, nanciscor, 3. nactus/nanctus sum seliti; podizati; kretati; otpravljati, primiti, na4i otpremati; potresti, ganuti, potaknuti narrtio, -iBnis, f. pripovijedanje, mox adv. zamalo, skoro; naskoro; potom naracija Moyses v. MBses narro, 1. pripovijedati, govoriti mNgio, 4. mukati Narses, -is, m. Narses, perzijski kralj (3.– mPlier, -!ris, f. žena; supruga 4. st.) mNlio, -iBnis, m. mazgar, onaj koji se nascor, 3. ntus sum roditi se; nastati brine za mazge Nso v. Cv3dius multa adv. mnogo ntlis, -e adi. rodni, ro7eni mult3plex, pl3cis adi. mnogostruk ntio, -iBnis, f. narod, puk; rod, pleme; mult3tNdo, -d3nis, f. mnoštvo, gomila ntiBne po narodnosti, po rodu, po multo adv. jako, vrlo podrijetlu, po mjestu ro7enja; ext!rae multo, 1. kazniti, oglobiti, odrediti kaznu ntiBnes strani narodi multum adv. (comp. plus, sup. n;to, 1. plivati plNr3mum) mnogo, vrlo, veoma, jako; ntNra, -ae, f. priroda, narav, 4ud, svijet; non multum v. p;rum r rum ntNra f. priroda, svijet multum, -i, n. mnogo, velika koli6ina ntNrlis, -e prirodan, naravan; multus, 3 (comp. plus, plNris, sup. prirodoznanstven plur3mus) mnogi; multa nox ntus, 3 ro7en, stvoren duboka no4 ntus, -Ns, m. ro7enje, dob Mulvius Gall3cnus, -i, m. Mulvije nauta, -ae, m. mornar Galikan, pretorijanski prefekt (3. st.) nvlis, -e pomorski; r s navlis mundus, -i, m. svijet, svemir, nebo i pomorstvo, mornari6ki poslovi zemlja nv3gb3lis, -e plovan mNn3c3pium, -ii, n. municipij (grad u nv3go, 1. ploviti, broditi rimskoj vlasti, ali sa svojim ustavom i zakonima), gradi4

250 nvis, -is, f. brod, la7a; nvis longa neuter, -tra, -trum ni jedan ni drugi ratni brod N1cDm;chus, -i, m. Nikomah, otac -n! adv. enclit. li, da li Aristotelov ne conict. ne, da ne, neka ne N1cDm densis, -is, m. Nikome7anin, NepDlis, -is, f. Neapol, grad u Italiji gra7anin Nikomedije (Napulj) N1cDm des, -is, m. Nikomed IV., kralj n!bPlBsus, 3 maglovit, nejasan, mra6an Bitinije (2.–1. st. pr. Kr.) nec v. neque N1cDm dia, -ae, f. Nikomedija, glavni n!cessrius, 3 potreban, nužan, grad Bitinije neizbježan n1dus, -i, m. gnijezdo n!cess3tas, -tis, f. potreba, nužda n3ger, -gra, -grum crn, mrk, mra6an; n!cess3tNdo, -d3nis, f. nužda, strašan, užasan, opak povezanost n3hil v. n mo necnon conict. kao i, tako7er i, i n3h3lBm3nus adv. ipak, bez obzirom na n!co, 1. usmrtiti, umoriti, ubiti to nectar, -;ris, n. nektar (pi4e bogova) n3l v. n mo n!frius, 3 bezbožan, opak, zao, n3mis adv. previše, suviše; silno, osobito zlo6ina6ki n3mium adv. odviše n!fastus, 3 zlokoban, nesretan; dies n3mius, 3 prevelik, prekomjeran n!fastus dan u koji sud nije radio ningit/ninguit, 3. ninxit impers. sniježi n!go, 1. odbijati; nijekati, poricati NiDbe, -es/NiDba, -ae, f. Nioba, k4i n!gBtitio, -iBnis, f. trgovanje (na Tantalova i supruga Amfionova veliko); nov6arstvo, bankarstvo n3si conict. ako ne, osim ako, osim n!gBtium, -ii, n. posao, državna služba, nix, n3vis, f. snijeg; mn. n3ves, -ium zanimanje; nalog, obveza, zadatak; me4ava pothvat no, 1. plivati, ploviti N!mausensis, -e, m. nemauški, koji se nBb3lis, -e plemenit, odli6an; poznat, ti6e grada Nemauze u Narbonskoj znan Galiji (Nismes) nBb3lis, -is, m. plemi4 n mo, n3hil/n3l pron. nitko, ništa nBb3l3tas, -tis, f. nobilitet, plemstvo; n!mDrBsus, 3 šumovit; gust slava, plemenitost n!mus, -Dris, n. šuma, gaj nDb3s v. nBs neo, 2. n vi, n tum presti; tkati nDceo, 2. cui, c3tum škoditi, nauditi N!pos, -Btis, m. (Corn lius N!pos) nocte/noctu adv. no4u, po no4i Kornelije Nepot, rimski pisac (1. st. pr. nocturnus, 3 no4ni Kr.) nBdus, -i, m. 6vor n!pos, -pBtis, m. unuk, ne4ak (sestrin nBlo, nolle, nBlui ne htjeti sin) nBmen, -m3nis, n. ime; naslov N!pBtinus v. H liBdBrus nBm3no, 1. nazivati, imenovati, zvati neptis, -is, f. unuka nBn adv. ne, niti; nBn multum adv. NeptNnus, -i, m. Neptun, bog mora malo n!que/n!c conict. i ne, te ne, a ne, NBnae, -rum, f. none, 5. ili 7. dan u tako7er ne; niti mjesecu N!ro, -Bnis, m. (N!ro Claudius Caesar nBng ni, -ae, -a po devedeset Augustus Germn3cus), Neron nBng s3mus, 3 devedeseti Klaudije Cezar August Germanik, nBngies adv. num. devedeset puta rimski car (37.–68., vladao 54.–68.) nBnginta devedeset N!rva, -ae, m. (M. Cocceius Nerva) nong ni, -ae, -a po devetsto Marko Kokcej Nerva, rimski car (oko nongent s3mus, 3 devetstoti 35.–98., vladao 96.–98.) nongenti, -ae, -a devetsto nervBsus, 3 pun žila/vlakana; živahan, nongenties adv. num. devetsto puta krepak, žustar nonnullus, 3 gdjekoji, neki, nekoliko nescio, 4. ii/1vi, 1tum ne znati, ne nonnumquam adv. ponekad, katkad umjeti, ne poznavati nBnus, 3 deveti N!stBr, -Dris, m. Nestor, junak pod NBr3ci, -Brum m. Nori6ani, galski narod Trojom i mudri govornik izme7u Dunava i Alpa

251 nBs pron. Nom. Acc. mi (Dat./Abl. nDb3s; nPrus, -Ns, f. snaha, nevjesta; mlada žena Gen. nostri/nostrum) nusquam adv. nigdje nosco, 3. nBvi, nBtum saznati, znati, nNtr1co, 1. othranjivati, odgajati poznavati; ispitivati nNtrio, 4. hraniti; odgajati; dojiti, paziti noster, -tra, -trum naš nPx, nPcis, f. orah; jezgra Nostr;dmus, -i, m. Michel de Nostredame (1503.–1566.), francuski lije6nik i astrolog O nDta, -ae, f. znak nDtrius, -ii, m. pisar Db praep. Acc. pred; prema; za, umjesto; nBtus, 3 poznat, slavan, cijenjen; zbog zloglasan DbambPlo, 1. obilaziti nDvem num. devet Db dio/Dboedio, 4. pokoravati se, NDvember, -bris, m. novembar, studeni slušati NDvember, -ris, -re novembarski, Dbeo, 1re, ii/1vi, 3tum i4i k, oti4i; studena6ki posjetiti; umrijeti; mortem Dbeo nDv ni, -ae, -a po devet umrijeti nDverca, -ae, f. ma4eha Db3cio, 3. -i!ci, -i!ctum bacati na put; nDverclis, -e ma4ehinski, neprijateljski predbacivati, prigovarati nDvies adv. num. devet puta obiectus, -Ns, m. položaj, pružanje nDvus, 3 nov (comp. r!centior, -ius, oblecto, 1. nasla7ivati, razveseliti, uga7ati sup. nDviss3mus, 3 posljednji); r s obl1quus, 3 kos, nakošen, ukrivo nagnut; nDvae prevrat, novotarije u državi skrovit nox, noctis, f. no4 obl1viscor, 3. obl1tus sum zaboraviti; nNb3lum, -i, n. naobla6eno nebo, oblaci ne hajati, ne mariti nNbo, 3. nupsi, nuptum udavati se za Dboedio v. Db dio nekoga: Dat. obs!cro, 1. moliti za nešto: per+Acc., NNc!ria, -ae, f. Nucerija, grad u zaklinjati Kampaniji (Nocera) observo, 1. paziti, motriti; obdržavati, nNdus, 3 gol; nenaoružan; jednostavan 6uvati; slušati; štovati nNgae, -rum, f. trice, sitnice, malenkosti obses, -3dis m./f. talac, jamac nullus, 3 nijedan, nikakav, nimalo obsessio, -iBnis, f. opsjedanje, opsada nPm adv. zar (kad se o6ekuje nije6an obsessor, -Bris, m. podsjeda6, opsjeda6 odgovor) obsessus, 3 zarobljen nNmen, -m3nis, n. božanska zapovijed, obs3dium, -ii, n. taoštvo volja, mig; i mn. nNm3na, -m3num obs1do, 3. s di, sessum opkoliti, božanstvo opsjesti; osvojiti nPm!ro, 1. brojiti, ubrajati; navesti; obsisto, 3. st3ti, – zastajati; preprije6iti ra6unati put; protiviti se nPm!rBsus, 3 mnogobrojan, brojan obsDl tus, 3 ostario, istrošen, pohaban nPm!rus, -i, m. broj; mjerilo, napjev, obsto, 1. st3ti, sttum stajati na putu; melodija, ton, ritam; pravilo; stopa u smetati, ometati stihu; red ili broj mjesta za sjedenje; obsum, Dbesse, obfui škoditi krug, društvo obt3neo, 2. t3nui, tentum dobiti, ste4i; nummus, -i, m. novac; nov6i4 obavljati; držati, imati numquam adv. nikad obtingo, 3. t3gi, – dogoditi se, zapasti nunc adv. sada obviam adv. nasuprot, ususret nuncPpo, 1. nazvati, imenovati, proglasiti obvius, 3 o6it, nasuprotan nekoga: Acc. ne6ime: Acc.; zvati se occsio, -iBnis, f. prilika, dobar trenutak nekako nuncPpor+Nom. occsus, -Ns, m. zalazak nuntio, 1. navijestiti, javljati, javiti occ3dens, -ntis adi. zalaze4i nNper adv. nedavno, neko4 (sup. occ3do, 3. c3di, csum propadati, nNperr3me tek nedavno, u zapadati; pasti, poginuti neposrednoj prošlosti ) occ1do, 3. c1di, c1sum ubijati, sje4i nNperr3me v. nNper nuptiae, -rum, f. svadba

252 occPpo, 1. zapremati, zauzimati, Dlus/hDlus, -!ris, n. kupus, zelje obuhva4ati; uzimati; nastanjivati, Bmen, -m3nis, n. kob, znamenje osvojiti omn3pDtens, -ntis, adi. svemogu4, occurro, 3. curri/cPcurri, cursum svemo4an dotr6ati, do4i, pojaviti se; pasti na omnis, -e svaki, sve pamet Dn!rBsus, 3 tegoban, težak; dosadan Bcior, -ius brži, hitriji (sup. Bciss3mus) Dnus, -!ris, n. teret, breme; trud, teško4a najbrži Dp!ra -ae, f. rad, posao, trud Bciss3me v. Bcius Dp!rio, 4. rui, rtum pokriti, zastrijeti, Bcius adv. comp. (sup. Bciss3me) brže, sakriti hitrije; prije Dp1nio, -iBnis, f. mišljenje, mnijenje, Octvinus v. Augustus1 vjerovanje; o6ekivanje; misao; dobar Octvius, -ii, m. (Octvius Inurius) glas Oktavije Januarije, fiktivni krš4anin iz Dportet, 2. tuit impers. treba, valja, Oktavija Minucija Feliksa pristoji se nekome: Acc. octvus, 3 osmi opp3dnus, -i, m. gra7anin octies adv. num. osam puta opp3dum, -i, n. grad, utvrda octing ni, -ae, -a po osamsto oppr3mo, 3. pressi, pressum napasti, octingent s3mus, 3 osamstoti pritisnuti; nadvladati; zatrti octingenti, -ae, -a osamsto (ops), Dpis, f. pomo4, mn. Dpes, -um octingenties adv. num. osamsto puta bogatstvo, mo4, sila, vlast; vojska octo num. osam opt3mtes, -ium, m. optimati, OctBber, -bris, -bre oktobarski, aristokratska stranka u Rimu listopadski optime v. b!n! OctBber, -bris, m. oktobar, listopad opt3mus v. bDnus octBg ni, -ae, -a po osamdeset opto, 1. željeti, željno iš6ekivati octBg s3mus, 3 osamdeseti DpPlentia, -ae, f. bogatstvo, imu4nost; octBgies adv. num. osamdeset puta obilje, izobilje; snaga, sila, mo4 octBginta num. osamdeset Dpus, -!ris, n. rad, djelo, posao octBni, -ae, -a po osam Bra, -ae, f. obala, primorje; kraj; me7a DcPlus, -i, m. oko BrcPlum, -i, n. proro6ište, proro6anstvo Bdi, Bdisse mrziti, protiviti se Brtio, -iBnis, f. govor; molitva; rje6itost; Ddium, -ii, n. i mn. mržnja, Brtio sBlNta proza; BrtiBnem neprijateljstvo; ljutnja h;beo držati govor DdBr3fer, -!ra, -!rum mirisan Brtor, -Bris, m. govornik; poslanik Cdyss a, -ae, f. Odiseja, Homerov spjev BrtBrius, 3 govorni6ki; ars BrtBria Oech;lia, -ae, f. Ehalija, grad u Meseniji govorništvo oecDnDmia, -ae, f. upravljanje Orb3lius, -i, m. (Orb3lius PNpillus) doma4instvom, gospodarstvo Orbilije Pupil, rimski gramatik poznat po offendo, 3. fendi, fensum udariti, strogosti, Horacijev u6itelj (1. st. pr. Kr.) naletjeti na; povrijediti, uvrijediti orbis, -is, m. krug; okrug; svijet; orbis offensio, -iBnis, f. spoticanje; uvreda; terrrum svijet ljutnja; udaranje; zlovolja, nenaklonost Orcus, -i, m. Ork, podzemni svijet, bog off!ro, ferre, obtPli, obltum prinositi, podzemnog svijeta nu7ati, prikazivati ordior, 4. orsus sum zapo6injati off3cium, -ii, n. služba, dužnost ordo, -d3nis, m. red, ustroj; vrsta; stalež Dlea/Dl1va, -ae, f. maslina (stablo i plod) Crestes, -e/-is, m. Orest, Agamemnonov Dlerius, 3 uljni, za ulje sin Dleum, -i, n. ulje; Dleum bDnum ulje Driens, -ntis adi. izlaze4i najbolje kakvo4e, prvoklasno ulje; Driens, -ntis, m. istok Dleum s!cundum ulje slabije Dr1go, -g3nis, f. podrijetlo, izvor; kakvo4e, drugoklasno ulje povijesno vrelo; porodica, pretci Blim adv. neko4, davno Drior, 4. ortus sum izi4i, di4i se; po6eti, Dl1va v. Dlea nastati; potjecati Dl1v tum, -i, n. maslinik Driundus, 3 rodom, podrijetlom olla, -ae, f. lonac orntrix, -1cis, f. ukrašiva6ica

253 orntus, 3 ki4en, lijep, ukrašen, P;laest1na, -ae, f. Palestina, pokrajina na opremljen, po6aš4en isto6nom Sredozemlju orntus, -Ns, m. nakit, ures P;lt1nus collis m. Palatin, rimski orno, 1. krasiti, resiti, kititi; opremati; brežuljak slaviti, 6astiti p;ltium, -ii, n. pala6a Bro, 1. moliti se, moliti; govoriti, razlagati p;lea/pallea, -ae, f. pljeva, slama Orpheus, -os/i, m. Orfej, mitski pjeva6 p;lear, -ris, n. podvratnik (kod bika), ortus, 3 ro7en, nastao, potekao odnekud: podbradak Abl. palla, -ae, f. pala, duga6ka gornja haljina ortus, -Ns, m. izlazak; ro7enje; svitanje; rimskih gospo7a podrijetlo, izvor Pallas, -;dis/-;dos, f. Palada (Minerva) Bs, Bris, n. usta, jezik; govor; uš4e; p;llea v. p;lea ulazak; oblik; lice, obraz pallitus, 3 u paliju, koji nosi palij (gr6ki Ds, ossis, n. kost ogrta6) ostirius, -ii, m. vratar pall3dus, 3 blijed, koji 6ini blijedim ostium, -ii, n. vrata pallium, -ii, n. palij, kabanica, gr6ki ostrea, -ae, f. kamenica, oštriga ogrta6 ili plašt Btium, -ii, n. dokolica, besposli6enje; mir, palma, -ae, f. dlan mirno vrijeme palmtus, 3 urešen izvezenim palminim Ov nus, -i, IBannes, m. John Owen, granama engleski latinisti6ki pisac (oko 1560.– P;m1sus, -i, m. Pamis, rijeka u Meseniji 1622.) pando 3. pandi, pansum/passum Cv3dius, -i, m. (P. Ov3dius Nso) Publije razapinjati, pružati, raspuštati (kosu); Ovidije Nazon, rimski pjesnik (43. pr. sušiti; otvarati; oglašavati Kr.–17. ili 18.) pnis, -is, m. kruh Dv1le, -is, n. ov6injak, tor za ovce PannDnia,-ae, f. Panonija, pokrajina u Dvis, -is, f. ovca središnjoj Europi Dvo, 1. klicati od veselja pannBsus, 3 otrcan, dronjav Bvum, -i, n. jaje p;pver, -!ris, n. mak p;p@rus, -i, m. papirus, papir pr, p;ris, adi. jednak, ravan; P ravnopravan, dorastao; pravedan, doli6an; pr impr vrsta igre P. (Publius) Publije, rimsko ime pr, p;ris, n. par pbPlum, -i, n. krma, hrana za stoku; p;rbDla, -ae, f. prispodoba hrana p;r;d1sum, -i, n. raj, raj zemaljski pactum, -i, n. dogovor; pacto na na6in; p;r;gauda, -ae, f. paragaudija, vrsta nullo pacto nikako perzijske odje4e, tunika s dugim P;dus, -i, m. Pad, rijeka u sjevernoj Italiji rukavima i grimiznim porubom sa (Po) zlatnim vezom paed;gBgus, -i, m. pedagog, rob koji je p;r;gr;phus, -i, f. paragraf, odjeljak gospodarova sina pratio u školu i p;r;phr;sis, -is, f. parafraza, opis odgajao p;rtus, 3 pripravan, spreman; paene adv. gotovo, skoro; jedva pripravljen, opremljen paeninsPla, -ae, f. poluotok Parca, -ae, f. Parka, Su7enica paen3tet, 2. tuit impers. kajati se netko: parco, 3. p!perci, parsum štedjeti Acc. zbog ne6ega: Gen., biti žao, ne biti nekoga: Dat., 6uvati, izbjegavati; po volji nekome: Acc. zbog ne6ega: oprostiti; suzdržavati se Gen. p;rens, -ntis, m./f. roditelj, majka/otac paenPla, -ae, f. putna kabanica preo, 2. ui, – pokoravati se, biti pgnus, 3 selja6ki, poganski podložan pgnus, -i, m. seljanin; poganin p;ries, -!tis, m. zid pg3na, -ae, f. stranica; bukova plo6a p;rio, 3. p!p!ri, partum roditi; pgus, -i, m. selo, kotar izmisliti; nabaviti, ste4i pla, -ae, f. lopata p;ro, 1. spremati, zgotoviti; nabavljati; namjeravati

254 parr3c1dium, -ii, n. ocoubojstvo, p;trius, 3 o6inski, roditeljski majkoubojstvo P;trDclus, -i, m. Patroklo, vjerni Ahilejev pars, partis, f. dio; strana, kraj; krilo prijatelj, gr6ki junak pod Trojom vojske, mn. partes, -ium politi6ka p;trBnus, -i, m. patron, zaštitinik stranka, uloga u kazalištu; ex parte p;truus, -i, m. stric djelomi6no pauci, -ae, -a malo njih, nekoliko pars3mBnia, -ae, f. štedljivost, štednja paultim/paulltim adv. pomalo, Parth!nDpe, -es, f. Partenopa, staro ime postupno, jedan po jedan za Napulj paulo/paullo adv. malo part3ceps, -c3pis, m. sudionik paulum adv. malo (comp. m3nus, sup. part3ceps, -c3pis, adi. dionik, koji ima m3n3me) dijela u 6emu Paulus Orosius, -i, m. Pavao Orozije, partus, 3 ste6en; stvoren, nastao, ro7en kasnoanti6ki povjesni6ar iz Hispanije partus, -Ns, m. porod (5. – 6. st.) p;rum adv. malo, premalo, vrlo malo, Paulus, -i, m. Pavao, rimsko ime Savla iz nedostatno, uop4e ne (comp. m3nus Tarza, svetca, ranog krš4anskog pisca i manje, ne vrlo, sup. m3n3me prvog velikog širitelja krš4anstva (1. najmanje, veoma malo, ni najmanje) st.) parvPlus, 3 malen, sitan, jako mlad pauper, -!ris adi. siromašan parvPlus, -i, m. malo dijete, dje6a6i4 p;v1mentum, -i, n. pod (u ku4i); parvus (comp. m3nor, sup. m3n3mus), p;v1mentum sect3le podni mozaik 3 malen; neznatan; kratak, mlad pvo, -Bnis, m. paun pascua, -ae, f. paša, ispaša; pascua, p;vor, -Bris, m. strah -Brum, n. paša, pašnjak pax, pcis, f. mir, mirovanje passim adv. posvuda, svugdje paxillus, -i, m. drveni klin passus, -Ns, m. korak, mjera za duljinu pecctor, -Bris, m. grešnik (oko 1,5 m) pecctum, -i, n. promašaj; zabluda; pastor, -Bris, m. pastir pogreška, grijeh pastus, 3 nahranjen, koji se napasao pecco, 1. griješiti, sagriješiti, 6initi grijeh p;t!f;cio, 3. f ci, factum otkrivati, pect3ntrix, -1cis, f. 6ešlja6ica otvarati pecto, 3. pexi, pexum 6ešljati p;t!f1o, fi!ri, factus sum otkrivati se, pectus, -Dris, n. grudi, prsa otvarati se p!cNnia, -ae, f. novac; imovina, imetak p;teo, 2. ui, – biti otvoren, biti p!cus, -Dris, n. stoka, blago (osobito pristupa6an, biti prohodan, biti sitno) o6evidan; širiti se, prostirati se; p!des, -3tis, m. pješak (u vojsci), mn. impers. p;tet, 2. uit o6ito je p!d3tes, -um pješaštvo p;ter, -tris, m. otac; p;ter f;m3lias p!d3s!quus, -i, m. sluga, pristalica, rob otac, glava obitelji; mn. p;tres koji je gospodareva sina pratio u školu (conscripti) senatori; p;tres patriciji P g;sus, -i, m. Pegaz, krilati konj, simbol p;t!ra, -ae, f. plitica, tanjur pjesnika p;ternus, 3 o6ev, od oca; doma4i, p ior v. m;lus domovinski p ius adi. v. m;lus p;t3ens, -entis adi. onaj koji trpi p ius v. m;le p;tienter adv. strpljivo p!l;gus, -i, n. more, morska pu6ina p;tientia, -ae, f. strpljivost, podnošenje; Pella, -ae, f. Pela, kraljevski grad u 6vrsto4a, trpljenje Makedoniji p;t3na, -ae, f. tava, zdjela pellis, -is, f. koža s dlakom, krzno p;tior, 3. passus sum trpjeti, pello, 3. p!pPli, pulsum lupati, udarati, proživljavati, dopuštati kucati; potisnuti, razbiti, nadvladati Pvtrae, -rum, f. Patra, grad u Ahaji P!lDponn sus, -i, f. Peloponez, gr6ki (Patras) poluotok p;tria, -ae, f. domovina; p;tri po p!ntes, -ium/-um, m. penati (rimski narodnosti, po rodu, po podrijetlu, po ku4ni bogovi); stan, dom mjestu ro7enja pendeo, 2. p!pendi, – visjeti, ovisiti; p;tr3cius, -ii, m. patricij, rimski plemi4 vagati, mjeriti, prosu7ivati

255 pendo, 3. p!pendi, pensum vagati, Perpenna, -ae, m. (M. Perpenna) Marko odmjeravati; prosu7ivati; pla4ati Perpena, rimski politi6ar i vojskovo7a p!nes praep. Acc. kod; u vlasti, u mo4i; (2. st. pr. Kr.) na strani perp!tuus, 3 neprestan, neprekinut, p!n3tus adv. duboko u, duboko, skroz, stalan, neprekidan, cio sasvim, uop4e Persae, -rum, m. Perzijanci penna, -ae, f. pero; mn. pennae, -rum pers!cNtio, -iBnis, f. progon; hajka krila pers!quor, 3. s!cNtus sum nastavljati p!r praep. Acc. kroz, po, pred, uzduž; za, govoriti o ne6emu: Acc.; progoniti; u, po; 6esto se prevodi instrumentalom osve4ivati se; kažnjavati; pristajati uz p!r;go, 3. p!r gi, p!ractum dogotoviti, nekoga: Acc.; slijediti, povoditi se za obavljati, vršiti nekim: Acc. p!rant1quus, 3 prestar, vrlo star Perseus, -i, m. Perzej, gr6ki junak i perceptio, -iBnis, f. shva4anje, zvijež7e spoznavanje; sabiranje, sakupljanje persBna, -ae, f. maska; osoba percPtio, 3. cussi, cussum udariti, ubiti persDno, 1. sDnui, – je6ati kroz nešto: perd3tus, -i, m. uništen 6ovjek, propalica, Acc., oriti se; vikati divljak, zlikovac pert!nuis, -e vrlo tanak, vrlo malen perdix, -1cis, m./f. jarebica perterreo, 2. terrui, terr3tum perdo, 3. d3di, d3tum izgubiti, uništiti, prestrašiti, prestraviti upropastiti pert3neo, 2. t3nui, – dosezati, pružati se, perdoctus, 3 vrlo u6en, veoma vješt odnositi se, ticati se ne6ega: ad+Acc. perdulcis, -e presladak, vrlo ugodan, vrlo perv!nio, 4. v ni, ventum pristi4i, sti4i, sladak, predrag dosegnuti p!r!gr1nus, 3 stran, tu7 p s, p!dis, m. noga, stopa; p!des tr;ho p!rennis, -e neprestan, stalan, postojan, vu4i se vje6an pestis, -is, f. kuga p!reo, 1re, ii/1vi, 3tum pogibati, izginuti, p!t1tio, -iBnis, f. traženje, moljenje nestati p!to, 3, p!t1vi/p!tii, p!t1tum i4i, hitati p!rerro, 1. lutati okolo, obilaziti prema ne6emu: Acc.; ga7ati; broditi, p!rexcelsus, 3 veoma visok, uzdignut, težiti ne6emu: Acc.; željeti, moliti, uzvišen zahtijevati perfectus, 3 dovršen, svršen; savršen P!trBnius, -ii, m. (C. PetrBnius Arb3ter) perf3cio, 3. f ci, fectum dovršiti, Gaj Petronije Arbiter, rimski pisac (1. izvršiti; u6initi, izraditi st.) perf3dus, 3 nevjeran, nepošten, P!trus, -i, m. Petar, svetac, apostol i prvi podmukao, himben, lažan rimski biskup (1. st.); muško ime pergo, 3. perrexi, perrectum nastaviti Phaedrus, -i, m. Fedro, rimski istim smjerom, i4i dalje, produžiti basnopisac (1. st.) P!r3cles, -is, m. Periklo, atenski državnik ph;r!tra, -ae, f. tobolac, tulac (5. st. pr. Kr.) Pharn;ces, -is, m. Farnak, kralj Ponta, p!r1cPlBsus, 3 opasan, pogibeljan sin Mitridata Velikog (1. st. pr. Kr.) p!r1cPlum, -i, n. opasnost, pogibao Ph3lippeus, 3 Filipov, filipski; aereus P!r3p;t t3cus, -i, m. peripatetik, Ph3lippeus filipac (bakrenjak s likom sljedbenik Aristotelova filozofskog cara Filipa Arapina) u6enja Ph3lippi, -Brum, m. Filipi, grad u Trakiji p!r1tus, 3 iskusan, vješt (Filibi) periNrus, 3 nevjeran, lažljiv, Ph3lipp3cus, 3 Filipov, koji se odnosi na krivokletni6ki Filipa; Ph3lipp3cae, -rum, f. permagnus, 3 izrazito velik, prevelik Filipike, skupina Demostenovih i permitto, 3. m1si, missum prepustiti, Aristotelovih govora povjeriti; ostaviti; dopustiti Ph3lippus Magnus, -i, m. Filip V. Veliki, permultus, 3 vrlo mnogi kralj Makedonije (382.–336. pr. Kr., pernocto, 1. preno4iti vladao 359.–336. pr. Kr.) p!rBrtio, -iBnis, f. peroracija, svršetak ph3lDsDphia, -ae, f. filozofija, govora mudroslovlje

256 ph3lDsDphor, 1. filozofirati, predavati plnus, 3 ravan, jasan; plne sasvim filozofiju pl;tea, -ae, f. ulica, trg ph3lDsDphus, -i, m. filozof Pl;to, -Bnis, m. Platon, gr6ki filozof (oko Phoebeus, 3 Febov 428.–oko 347. pr. Kr.) Phoebus, -i, m. Feb, Apolonov nadimak Plautus, -i, m. (T. Maccius Plautus) Tit Phoen1cia, -ae/Phoen1ce, -es, f. Makcije Plaut, rimski komediograf Fenikija (oko 254.–184. pr. Kr.) ph@s3ca, -Brum, n. prirodoznanstvo, plebs, pl bis, f. gra7anstvo, puk, fizika svjetina, plebejci ph@s3cus, 3 prirodoslovac pl nus, 3 pun ne6ega: Abl./Gen., potpun pictor, -Bris, m. slikar pl rumque adv. ponajviše, obi6no pictNra, -ae, f. slika; slikarstvo Pl1ninus, 3 Plinijev pictus, 3 oslikan, obojen; izvezen, Pl1nius Maior, Pl1ni MaiBris, m. (C. ukrašen Pl1nius Caec3lius S!cundus Maior) Gaj pi!tas, -tis, f. pobožnost; ljubav; pravda, Plinije Cecilije Sekund Stariji, rimski blagost vojskovo7a, politi6ar i prirodopisac p3ger, -gra, -grum lijen, spor (23.–79.) p3get, 2. p3guit impers. dosa7uje, Pl1nius M3nor, Pl1ni M3nBris, m. (C. dodijava nekome: Acc. nešto: Gen.; Pl1nius Caec3lius S!cundus M3nor) Gaj mrzi nekoga: Acc. nešto: Gen. Plinije Cecilije Sekund Mla7i, rimski p3la, ae, f. lopta pisac (62.–113.) P3ltus, v. Pontius P3ltus plPit, 3. plPit impers. kiši, daždi pilleum, -i, n. šešir plumbum, -i, n. olovo p1lum, -i, n. koplje, sulica plNres, -ium adi. više njih p3lus, -i, m. dlaka, vlas; nit plNr3mus v. multus pincerna, -ae, f. kalež plNs v. multus Pind;rus, -i, m. Pindar, gr6ki pjesnik PlNto, -Bnis, m. Pluton, Saturnov sin, (6.–5. st. pr. Kr.) bog podzemlja pingo, 3. pinxi, pinctum slikati, oslikati, plPvilis, -e kišni; ;qua plPvilis opisivati kišnica pinguis, -e, debeo, tust, pretio; obilan; pBclum/pBcPlum, -i, n. vr6, 6aša plodan, rodan po ma, -;tis, n. pjesma p1rta, -ae, m. gusar poena, -ae, f. kazna P1r ne, -es, f. Pirena, vrelo u Korintu Poeni, -Brum, m. Puni, Kartažani, narod p1sa,-ae, f. grašak u sjevernoj Africi piscis, -is, m. riba pDtens, -ntis adi. mo4an; sposoban pistr1num, -i, n. stupa, mjesto gdje se po sis, -is/-!Bs, f. poezija, pjesništvo žito stupa po ta, -ae, m. pjesnik pius, 3 pobožan; blažen, svet; vjeran po t3ce adv. poetski, pjesni6ki, u poeziji plctus, 3 umiren, miran, pomiren po t3cus, 3 poetski, pjesni6ki pl;ceo, 2. ui, 3tum militi se, dopadati se; po tria, -ae, f. pjesni6ki dar impers. pl;cet, 2. uit svi7a se; pollex, -3cis, m. palac pl;c3tum est odlu6eno je od nekoga: poll3ceor, 2. poll3c3tus sum obe4avati Dat. PDl@hymnia/PDlymnia, -ae, f. pl;c3dus, 3 blag, tih; milostiv Polihimnija, muza zaštitnica lirike i pl;c3tum v. pl;ceo poezije plco, 1. miriti, blažiti, pomiriti pBmrium, -ii, n. vo4njak plga, -ae, f. udarac, rana; nevolja; pBm3fer, -!ra, -!rum rodan vo4em, podru6je vo4orodan plgBsus, 3 pun udaraca, koji lako dijeli PBmBna, -ae, f. Pomona, božica vo4a udarce pompa, -ae, f. sve6ana povorka pl;gPlae, -rum, f. bilježnica Pompeii, -Brum, m. Pompeji, grad u plne adv. potpuno, posve; zaista, dakako Kampaniji (Pompei) planta, -ae, f. mladica, rasad; taban Pomp ius DiDg!nes v. DiDg!nes plnum, -i, n. ravnica, proplanak; Pomp ius Magnus, -i, m. (Cn. ravnina; geometrijski lik Pomp ius Magnus) Gnej Pompej

257

Veliki, rimski vojskovo7a i 6lan prvog kona6no, ukratko; postr mum trijumvirata (106.–48. pr. Kr.) posljednji put) PompBnius Att3cus, -i, m. (T. post!rus, 3 idu4i, sljede4i PompBnius Att3cus) Tit Pomponije postis, -is, f. dovratak Atik, rimski intelektualac i pokrovitelj postr mo v. post!rius umjetnosti (1. st. pr. Kr.) postr mus v. post!rior pBmum, -i, n. vo4e, jabuka, vo4ka postPlo, 1. zahtijevati, tražiti; tužiti pondo adv. težinom (u funtama) postPlo de r!p!tundis (sc. p!cNniis) pBne praep. Acc. iza, na tužiti za naknadu oplja6kanog novca pBno, 3. pDsui pDsitum stavljati, PostPmius, -i, m. (Sp. PostPmius polagati, smještati, odlagati Alb1nus) Spurije Postumije Albin, pons, -ntis, m. most rimski politi6ar (4. st. pr. Kr.) Pont3cus, 3 Pontski, koji se odnosi na postPmus, 3 posljednji Pont, zemlju u Aziji postPmus, -i, m. posmr6e, posljednji pont3fex, -f3cis, m. sve4enik; pont3fex ro7eni max3mus, pont3f3cis max3mi, m. pBttor,-Bris, m. pilac; pijanac, vrhovni sve4enik pijandura Pontius P3ltus, -i, m. Poncije Pilat, pDtentia, -ae, f. mo4, sila, snaga; politi6ki rimski upravitelj Judeje u Isusovo utjecaj vrijeme (1. st.) pDtestas, -tis, f. mo4, vlast; vladanje; Pontus, -i, m. Pont, Crno more i zemlja služba na njegovoj južnoj obali pBtio, -iBnis, f. pi4e, napitak pDpPlres, -ium, m. populari, pu6ka pDtior, -ius comp. (sup. pDtiss3mus) stranka u Rimu, demokrati izvrsniji, valjaniji, vredniji, pre6i, pDpPlus, -i, m. narod mo4niji porc1na, -ae, f. svinjsko meso, svinjetina pDtiss3mus v. pDtior porcus, -i, m. svinja pDtius comp. adv. radije, pa6e (sup. porr3go, 3. porrexi, rectum pružati, pDtiss3mum adv. najradije; osobito; obdarivati, davati, rastezati, nuditi baš, upravo) porrum, -i, n. vlasac, ljutika prae praep. Abl. pred, ispred, pri; zbog, Porsenna/Porsinna, -ae, m. (Lars od, iz; u usporedbi s Porsenna) Lars Porsena, etrurski kralj praealtus, 3 vrlo visok, vrlo dubok (5.–4. st. pr. Kr.) praebeo, 2. bui, b3tum pružiti; izvr4i; porta, -ae, f. vrata dati na uporabu portendo, 3. tendi, tentum proricati, praec do, 3. cessi, cessum i4i ispred predskazivati, prorokovati nekoga: Acc., prethoditi nekome: Acc. Port3cus StB3cBrum, Port3cNs praeceptor, -Bris, m. u6itelj, predava6 StB3cBrum, f. Stoa, trijem u Ateni u praeceptum, -i, n. pravilo; propis, kojem je bila smještena stoi6ka škola naredba port3cus, -Ns, f. trijem praec3pio, 3. c pi, ceptum nare7ivati, porto, 1. nositi, donijeti, opremiti zapovijedati; savjetovati, pou6avati pDs3tio, -iBnis, f. položaj praec3p3to, 1. strmoglaviti, srušiti; pDs3tus, 3 postavljen, metnut, stavljen upropastiti possessio, -iBnis, f. posjed, imetak praec3pue adv. osobito, poglavito possum, posse, pDtui mo4i, biti kadar praec3puus, 3 osobit, izvrstan, odli6an post praep. Acc. iza, poslije praeclrus, 3 izvrstan, divan, vrlo lijep; postea adv. zatim, potom plemenit, slavan post!ri, -Brum, m. potomci, budu4i praecordia, -Brum, n. prsa, srce; naraštaji, budu4nost želudac post!rior, -ius comp. kasniji, potonji praeda, -ae, f. plijen (sup. postr mus, 3 zadnji, krajnji, praed3ctio, -iBnis, f. predskazanje, najgori, najlošiji; postPmus, 3 proroštvo; proglašavanje, oglašavanje posljednji) praed1co, 3. dixi, dictum unaprijed re4i, post!rius adv. comp. poslije (sup. proricati, unaprijed odre7ivati postr mo najposlije, naposljetku, praedo, -Bnis, m. lopov, plja6kaš, razbojnik, gusar

258 praeeo, 1re, ii/1vi, 3tum predvoditi, pr!tium, -ii, n. cijena, vrijednost; nadmašivati nagrada; magni pr!tii skupocjen praeftio, -iBnis, f. uvodna rije6, Prip ia, -Brum, n. Prijapske pjesme, predgovor pjesni6ka zbirka u 6ast bogu Prijapu praefectNra, -ae, f. prefektura, služba pr1die adv. dan prije, uo6i prefekta, nadstojništvo; pr1m3p1lrius, -ii, m. vojnik prvog administrativna jedinica u rimskoj manipula državi pr1mo v. prius praefectus, -i, m. prefekt, namjesnik, pr1mum adv. num. prvi put upravitelj; rimski magistrat pr1mus, 3 prvi (od više njih); in pr1mis praenBmen, -m3nis, n. vlastito ime kod prvenstveno, u prvom redu, na prvom Rimljana mjestu, najviše praep;ro, 1. pripraviti, spremiti princeps, -c3pis adi. prvi, predvodni6ki, praesens, -entis adi. nazo6an, prisutan; glavni sadašnji princeps, -c3pis, m. prvak praesertim adv. osobito princ3p3um, -ii, n. po6etak, izvor, uzrok, praesto, 1. st3ti, – nadvisivati, isticati se; temelj, mn. omnium r rum davati; impers. praestat, 1. st3tit biti princ3pia po6éla svega bolje nekome: Acc. prior, -ius comp. adi. (sup. pr1mus) prvi praesul, -Plis, m. predvodnik; sve4enik, (od dvojice), prednji, odli6niji biskup priscus, 3 drevan, starinski, star praesum, praeesse, praefui biti tu, biti prist3nus, 3 negdašnji, prvotni na 6elu prius adv. comp. prije (sup. pr1mum praeter praep. Acc. ispred, mimo, pred; prvi put, pr1mo na po6etku, prvo, suprotno od, protiv; preko; osim isprva, najprije) praet!rea adv. osim toga priusquam adv. prije negoli praet!reo, 1re, ii/1vi, 3tum i4i mimo, pr1vtus, 3 vlastit, svoj, osoban, prestizati, prolaziti; propuštati gra7anski praetermissus v. praetermitto pr1vigna, -ae, f. pastorka praetermitto, 3. m1si, missum pr1vignus, -i, m. pastorak propustiti, izostaviti pr1vo, 1. lišiti, okrasti praetexo, 3. texui, textum sprijeda prB praep. Abl. pred, ispred; umjesto, za; tkati, tkanjem opto6iti prema, u skladu s praetextus, 3 porubljen; koji nosi togu pro;via, -ae, f. prabaka praetor, -Bris, m. pretor, rimski pro;vus, -i, m. pradjed magistrat; praetor urbnus, gradski prDbb3lis, -e vjerojatan; valjan, dobar; pretor, tj. za gra7ane Rima; praetor pohvalan; opravdiv; vjerojatan; causa p r!gr1nus pretor za strance prDbb3lis sudski slu6aj koji se može praetBrium, -ii, n. pretorij, dobiti zapovjedni6ko sjedište u taboru; stožer prDbo, 1. hvaliti, odobravati; ispitivati, praetBrius, 3 pretorski; cDhors provjeravati; suditi; dokazati praetBria pretorska kohorta, tj. prDbrBsus, 3 sramotan, prijekoran tjelesna straža zapovjednika tabora prDbrum, -i, n. sramotno djelo, sramota praev;l3dus, 3 veoma jak prDbus, 3 valjan, dobar, vrstan praevr3ctio, -iBnis, f. pronevjera; PrDbus, -i, m. (M. Aur lius PrDbus) izdaja; prijestup Marko Aurelije Prob, rimski car (3. st., prandeo, 2. pransi, pransum vladao 276.–282.) doru6kovati, ru6ati prBc do, 3. cessi, cessum nastaviti, prandium, -ii, n. doru6ak, ru6ak napredovati, produžiti prvus, 3 iskrivljen, izopa6en, zao prDcella, -ae, f. oluja, bura, vihor, pr!ces, -um, f. molba, molitva; zagovor, nevrijeme; juriš, navala želja prBcBnsul, -Plis, m. prokonzul, pr co/pr cor, 1. moliti upravitelj, namjesnik; zapovjednik pr!mo, 3. pressi, pressum pokrivati; legije u provinciji pritiskati, stiskati; goniti prDcul adv. daleko, nadaleko presb@ter, -t!ris, m. starješina, sve4enik

259 prBcumbo, 3. cPbui, cPb3tum le4i, PrDpertius, -i, m. (Sex. PrDpertius), opružiti se; sagnuti se naprijed; Sekst Propercije, rimski pjesnik (oko kleknuti 50.–16. pr. Kr.) prBcNrtio, -Bnis, f. upravljanje, briga prDph ta, -ae, m. prorok prBcNrtor, -Bris, m. prokurator, prDph tia, -ae, f. prorican-je, dar namjesnik, carski upravitelj proricanja, proroštvo prBdeo, 1re, ii/1vi, 3tum izi4i, pokazati se prDph tis, -3dis/-3dos, f. proro6ica prBd3gium, -ii, n. 6udo, neobi6an prDph to, 1. proricati, prorokovati doga7aj; nakaza prDpinquo, 1. približavati (se) prBd3tio, -iBnis, f. izdaja prDpinquus, -i, m. ro7ak prBd3tor, -Bris, m. izdajnik prDpior, -ius comp. adi. (sup. prBdNco, 3. duxi, ductum izvoditi; prDx3mus) bliži uzgajati prDp3tius, 3 naklonjen, milostiv proelium, -ii, n. bitka; proelium prDpius v. prDpe1 committo zametnuti bitku prBpBno, 3. pDsui pDs3tum iznijeti, prDfnus, 3 svjetovan, neposve4en, prost, izložiti; namisliti, odrediti ne6ist; bezbožan; opak, zlokoban prBpraetor, -Bris, m. propretor, prDfecto adv. sigurno, jama6no upravitelj provincije koji je prethodno prDf!ro, ferre tPli, ltum iznositi, bio pretor izvoditi, pružati, pokazivati, iznositi na prDprie adv. svaki za sebe, osobno, svjetlo posebno, individualno prDf3ciscor, 3. fectus sum krenuti na prDprius, 3 vlastit, svoj, osobit, put, putovati, po4i karakteristi6an prBfl1go, 1. oboriti; poniziti; ožalostiti propter praep. Acc. uz, pokraj, do, blizu; prBfluo, 3. fluxi, – istjecati, protjecati radi, zbog, od, iz prDfPgio, 3. fNgi, – ute4i, odbje4i; propt!rea adv. stoga, zato, zbog toga klonuti se ne6ega: Acc. prBpugncPlum, -i, n. utvrda, bedem; prDfPgus, -i, m. prebjeg obrana prDfundo, 3. fNdi, fNsum proliti, razliti; prBra, -ae, f. pramac žrtvovati, priložiti; spiskati, izgubiti prcrDgo, 1. produljiti; odga7ati; prDfundum, -i, n. dubina zadržavati prBg!nies, - i, f. rod, podrijetlo, prBsa3ce adv. prozno, u prozi potomstvo, potomak prBsa3cus, 3 prozni prBgntus, 3 ro7en proscr1bo, 3. scripsi, scriptum prBgr!dior, 3. gressus sum i4i napisati naprijed; oglasiti na prodaju; naprijed, napredovati, produžiti konfiscirati prBicio, 3. i ci, iectum bacati proscr1ptio, -iBnis, f. razvlaš4enje, (naprijed); istjerati, izagnati zapljena; izgon prBind adv. toliko, u toj mjeri PrDserp3na, -ae, f. Prozerpina, Cererina prBlto, 1. proširiti k4i, kraljica i božica podzemlja prBles, -is, f. potomak, dijete; naraštaj prospecto, 1. gledati (u daljinu), biti prBmuntNrium, -ii, n. rt okrenut prema ne6emu: Acc.; obazirati prDn!pos, -pBtis, m. praunuk se; 6ekati prDneptis, -is, f. praunuka prosp!rus, 3 sretan, povoljan, koji prBnuntitio, -iBnis, f. izgovaranje usre4uje (rije6i), izgovor, dikcija; javno prosp3cio, 3. spexi, spectum gledati proglašavanje naprijed, stršati, gledati izdaleka, prBnuntio, 1. izgovarati, slovkati; javno gledati, vidjeti daleko pred sobom izre4i, proglasiti; deklamirati; izre4i prosterno, 3. strvi, strtum oboriti, presudu baciti na zemlju; pružiti na zemlju; prDp!1 adv. blizu (comp. prDpius, sup. poniziti; ubiti prDx3me) blizu, naskoro, gotovo; prBsum, prBdesse, prBfui koristiti, biti prDx3me nedavno od koristi prDp!2 praep. Acc. blizu, uz, kraj, pored prDtervus, 3 bezo6an, obijestan; žestok, prDp!ro, 1. hitati, žuriti se; što brže goropadan uraditi

260 prBv3deo, 2. v1di, v1sum predvi7ati, nabavljati, pobrinuti se za nešto: Dat. Q prBvincia, -ae f. pokrajina, provincija, administrativna jedinica u Rimskom Q. (Quintus) Kvint, rimsko ime carstvu; r!d3go in formam prBvinciae qu adv. kuda pretvoriti u provinciju qu;drg ni, -ae, -a po 6etrdeset prox3me v. prDpe1 qu;drg s3mus, 3 6etrdeseti prox3mus v. prDpior qu;drgies adv. num. 6etrdeset puta prox3mus, -i, m. i mn. bližnji, ro7ak, qu;drginta 6etrdeset susjed qu;drantal, -lis, n. kocka prNdens, -ntis, adi. razborit, mudar, qu;drtum, -i, n. 6etverokut pametan qu;drtus, 3 6etvrtast prNdentia, -ae, f. razboritost, mudrost, qu;dr1gae, -rum, f. 6etveropreg; kola iskustvo qu;dring ni, -ae, -a po 6etiristo Pt!leon, -i, n. Ptelej, grad u Tesaliji qu;dringent s3mus, 3 6etiristoti publ3cnus, -i, m. poreznik, zakupnik qu;dringenti, -ae, -a 6etiristo poreza qu;drPplex, -pl3cis adi. 6etverostruk publ3cus, 3 javan, zajedni6ki; r s quaero, 3. quaes1vi/quaesii, publ3ca/r spubl3ca država quaes1tum pitati, tražiti; težiti za Publ3lius S̺rus, -i, m. Publije Sirac, ne6ime: Acc.; ste4i, zaslužiti rimski pisac poslovica (1. st. pr. Kr.) quaes1tus, 3 ste6en, osvojen pPdet, 2. pPduit impers. stidjeti se, quaeso interi. molim; quaesPmus sramiti se netko: Acc. ne6ega: Gen. molimo puella, -ae, f. djevoj6ica quaestio, -iBnis, f. pitanje, problem puer, -!ri, m. dje6ak, dijete do 17. godine; quaestor, -Bris, m. kvestor, rimski rob; u6enik; a pu!ro od djetinstva magistrat puer3tia, -ae, f. djetinjstvo quaestus, -Ns, m. zarada, korist pNgio, -iBnis, m. bodež; nož qulis, -e kakav pugna, -ae, f. bitka; pugnam committo quam adv. nego; kako, koliko; nego, od; u zametnuti bitku najve4oj mjeri, vrlo; quam ... tam pugno, 1. boriti se kako ... tako i, koliko ... toliko i (uz pugnus, -i, m. šaka, pesnica comp.) pulcher/pulcer, -chra, -chrum lijep; quaml3bet adv. koliko god valjan quando adv. kada, nekada, ikada pulchr3tNdo, -d3nis, f. ljepota, krasota quanto adv. koliko, za koliko pullPlo, 1. uzimati maha quantum adv. koliko pullus, 3 mrk, crn quarto adv. kao 6etvrto pulso, 1. lupati, udarati, kucati; quartus d!c3mus, 3 6etrnaesti uznemiravati quartus, 3 6etvrti pNnio, 4. kazniti qu;si adv. kao, kao da; gotovo puppis, -is, f. krma qu;ter adv. num. 6etiri puta purpPra, -ae, f. grimizna boja; grimizna qu;ter d!cies adv. num. 6etrnaest puta tkanina; vladarska odje4a qu;terni d ni, -ae, -a po 6etrnaest purpPreus, 3 grimizan qu;terni, -ae, -a po 6etiri pNrus, 3 6ist, blistav; pošten qu;tuor/quattuor num. 6etiri pNt sco, 3. pNtui, – trunuti, istrunuti qu;tuord!cim/quattuord!cim num. p̺r;mis, -3dis, f. piramida 6etrnaest P̺r naeus, -i, m. (P̺r naeus saltus) -qu! conict. enclit. i Pireneji, planina na sjeveru Hispanije quercus, -Ns, f. hrast P̺r naeus, -i, m. pirenejski qu!r la/quaer la, -ae, f. tužaljka, P@r3phl!g!thon, -ontis, m. Piriflegeton, jadikovka ognjena rijeka u tartaru/paklu qu!r3mBnia, -ae, f. tužba, tužaljka Pyrrhus, -i, m. Pir, kralj Epira (4. st. pr. qu!ror, 3. questus sum žaliti se, Kr.) jadikovati, tugovati, potužiti se

261 qu1, quae, quDd pron. koji, koja, koje; quintus d!c3mus, 3 petnaesti tko, što Quintus frter v. C3c!ro3 quia conict. jer, zato što quintus, 3 peti qu1cumque, quaecumque, qu1que, quaeque, quodque svaki quodcumque koji god, bilo koji; bilo Qu3r1nlia, -ium, n. kvirinalije, tko, bilo što sve6anosti u 6ast Romulu koji se kao qu1dam, quiddam pron. netko, nešto, bog naziva Kvirinom (17. II.) neki Qu3r1nlis, -e Kvirinov qu3dem adv. zapravo; sigurno; doista; Qu3r1nlis, -is, m. Kvirinal, rimski doduše; barem brežuljak quiesco, 3. vi, tum mirovati, po6ivati, Qu3r1nus, -i, m. Kvirin, ime Romula kao odmarati se boga; kasnije ozna6ava jednog od tzv. qui tus, 3 miran, tih, spokojan kapitolijskih bogova qu1l3bet, quael3bet, quodl3bet pron. Qu3r1tes, -ium, m. Kviriti, Kviri4ani, koji mu drago naziv za Rimljane qu1l3bet, quodl3bet pron. tko mu drago, quis, quid pron. tko, što; netko, nešto; što mu drago tkogod, štogod quind!cies adv. num. petnaest puta quisp3am, quaep3am, quind!cim num. petnaest quodp3am/quopp3am pron. ma koji quind!cimv3ri, -Brum, m. quisp3am, quidp3am pron. ma tko, ma kvindecemvir, zbor 15-orice sve4enika što 6uvara sibilinskih knjiga quisquam, quidquam / quicquam quing ni, -ae, -a po petsto pron. itko, išta quingent s3mus, 3 petstoti quisque, quaeque, quodque pron. qu1ngenti, -ae, -a petsto svaki quingenties adv. num. petsto puta quisque, quidque pron. svatko, sve qu1ni d ni/qu1n1d ni, -ae, -a po quisquis, quidquid pron. tko god, što petnaest god qu1ni, -ae, -a po pet qu1v1s, quaev1s, quodv1s koji god, koje quinqug ni, -ae, -a po pedeset god, koja god quinqug s3mus, 3 pedeseti qu1v1s, quidv1s pron. tko god, što god; quinqugies adv. num. pedeset puta svatko, sve quinquginta pedeset quB adv. kamo; quB ... eB adv. što ... to, quinqutria, -ium/-Brum, n. koliko ... toliko kvinkvatre; quinqutria maiBra ve4e quod conict. zato što, jer kvinkvatre, sve6anosti u 6ast Marsu (19.– quBmDdD adv. kako 23. III.); quinqutria m3nBra manje quDniam conict. jer, budu4i da, kad ve4 kvinkvatre, sve6anosti u 6ast Minervi (13. quDque adv. postp. tako7er, isto tako VI.) quorsum adv. kamo, 6emu quinque num. pet quDt adi. indecl. koliko quinquennium, -ii, n. petogodište, quDt1dinus/cDt1dinus, 3 svakidašnji; vrijeme od pet godina obi6an quinquies adv. num. pet puta quDt1die/cDt1die adv. svaki dan, quinqu3plex, -pl3cis adi. peterostruk svakodnevno Quint3linus, -i, m. (M. F;bius Quint3linus), Marko Fabije Kvintilijan, rimski pedagog i u6itelj R govorništva (oko 35.–100.) Quint1lis/Quinct1lis, -e kvintilski, r;bies, - i, f. bijes, pomama; žestina julijski, srpanjski r;bio, 3. –, – bjesnjeti Quint1lis/Quinct1lis, -is, m. kvintil, juli, radius, -ii, m. zraka srpanj rdix, -1cis, f. korijen, podnožje brda, Quint1lius Vrus, -i, m. (P. Quint1lius podgorje; izvor, po6etak Vrus) Publije Kvintilije Var, rimski rdo, 3. rsi, rsum brisati, strugati vojskovo7a (1. st. pr. Kr.) rmBsus, 3 granat, razgranat, krošnjast quintum adv. peti put

262 rmus, -i, m. grana zahvalan, iskazivati zahvalnost, rpa, -ae, f. repa uzvra4ati uslugu r;pio, 3. rapui, raptum grabiti, otimati, r fert, r ferre, r tPlit impers. važno je, krasti; silovati ti6e se nekoga: Gen. raptim adv. brzo, žurno, na brzinu, u r!formtio, -iBnis, f. obnavljanje, hitnji promjena rro adv. rijetko r!fr no, 1. obuzdavati, krotiti, rrus, 3 rijedak zaustavljati rastrum, -i, n. motika r!fPgium, -ii, n. uto6ište, zaklon r;tio, -iBnis, f. ra6un, izra6un; plan, r!fulgeo, 2. fulsi, – odsijevati, sinuti, na6in; razmišljanje, razum; pravilo; a svijetliti r;tiBn3bus ra6unovo7a r!fundo, 3. fNdi, fNsum izliti natrag; R;venna, -ae, f. Ravena, grad Italiji vratiti (Ravenna) reg1na, -ae, f. kraljica Ret1nus, -i, m. Reatinac, stanovnik r!gio, -iBnis, f. podru6je, kraj, okrug, starog sabinskog grada Reata regija r!boo, 1. odjekivati, oriti se, razlijegati se R gium, -ii, n. Regij, grad u južnoj Italiji r!c do, 3. cessi, cessum ustupati, (Reggio) uzmicati, odstupati; nestajati, regno, 1. kraljevati, vladati iš6ezavati; odlaziti regnum, -i, n. kraljevstvo, država r!cens, -ntis adi. nov, mlad; svjež r!go, 3. rexi, rectum upravljati, vladati; r!c3pio, 3. c pi, ceptum primiti opet, voditi; savjetovati, uputiti preuzeti, uzeti natrag; dovesti, donijeti; r!l3gio, -iBnis, f. poštovanje; religija; me r!c3pio povu4i se vjerski obredi r!c3ttio, -iBnis, f. recitacija, 6itanje r!l3giBse, adv. zdušno, savjesno; pobožno r!c3to, 1. 6itati, recitirati r!l3giBsus, 3 odan vjeri, pobožan r!cogn1tio, -iBnis, f. razgledanje, r!l3giBsus, -i, m. redovnik, sve4enik, smotra; r!cogn1tiBnem f;cio vršiti duhovnik smotru r!linquo, 3. l1qui, lictum ostaviti, r!conc3lio, 1. izmiriti, pomiriti, smiriti napustiti, oti4i recte adv. upravo, ravno; pravo, ispravno, r!l3quiae, -rum, f. ostatci; relikvije dobro r!l3quus, 3 ostali, preostali rector, -Bris, m. upravitelj, gospodar r!m;neo, 2. mansi, mansum ostati, rectus, 3 prav, ravan; 6vrst, postojan; 6ekati pošten, pravedan r!m!dium, -ii, n. lijek; sredstvo, pomo4 r!cPbo, 1. cPbui, cPb3tus le4i na le7a r!meo, 1. vra4ati se r!cumbo, 3. cPbui, cPb3tum le4i, pole4i r!m3go, 1. veslati, zaveslati se (za trpezu) r!m3gro, 1. vra4ati se r!curro, 3. curri, cursum tr6ati natrag, r!mitto, 3. m1si, missum vratiti, poslati vra4ati se natrag; popustiti; oprostiti reddo, 3. d3di, d3tum vra4ati; prevoditi; R!mus, -i, m. Rem, Romulov brat odgovarati; kazivati; 6initi nešto: Acc. r!nDvo, 1. obnavljati, održavati; ponovo nekakvim: Acc. u6initi r!deo, 1re, ii/1vi, 3tum vra4ati se r!nuntio, 1. objaviti; odbijati, odricati se r!d3go, 3. gi, actum vra4ati, svesti reor, 2. r;tus sum misliti, smatrati r!d3mo, 3. mi, emptum otkupljivati r!pente adv. iznenada, iznebuha r!d3tus, -Ns, m. povratak r!pent1nus, 3 nagao, brz, neo6ekivan r!dNco, 3. duxi, ductum voditi natrag, r!p!to, 3. p!t1vi/p!tii, p!t1tum ponovo uvoditi ponavljati; ponovo tražiti; opet r!dux, -dPcis adi. koji se vra4a, ispitivati; i4i natrag povratni6ki r!p!tundus, 3 tražen natrag r!f!ro, r!ferre, r!tuli/rettPli, r!pBno, 3. pDsui, pDs3tum odložiti, r!ltum natrag nositi, vra4ati, položiti, spremiti donijeti; pripovijedati, kazati; repr3mo, 3, pressi, pressum suzbijati predložiti; gr;dum r!f!ro vratiti se, r!qu1ro, 3. s1vi, s1tum iskati, ponovo povu4i se; grtiam r!f!ro biti tražiti, željeti; raspitivati se, ispitivati

263 r s, rei, f. stvar, zgoda, doga7aj, prilika; r1deo, 2. r1si, r1sum smijati se, smiješiti 6injenica, uzrok; mn. r s, r rum se, podsmjehivati se, podrugivati se, svijet, priroda, narav; doga7aj izrugivati se r!scindo, 3. sc3di, scissum razderati, r1sus, -Ns, m. smijeh, smijanje zatrti, uništiti r1tus, -Ns, m. vjerski propis; vjerski obred rescr1bo, 3. scripsi, scriptum otpisati, r1vus, -i, m. potok odgovoriti na pismo; ponovo napisati; RBb1glia, -ium, n. Robigalije, napisati preko; pismeno pobiti; svetkovina u 6ast Robigu otpisati (dug) rBb1go, -g3nis, f. hr7a; snijet r!sisto, 3. rest3ti, – zastati, RBb1gus, -i, m. Robig, bog zaštitnik od suprotstavljati se, oduprirati se hr7e i snijeti r!sDno, 1. razlijegati se, oriti se, rDgo, 1. pitati; zamoliti odjekivati RBma, -ae, f. Rim resp3cio, 3. spexi, spectum obazirati se, RBmnus, 3 rimski gledati; osvrtati se; razmatrati; RBmnus, -i, m. Rimljanin poštovati RBmPlus, -i, m. Romul, Remov brat, respondeo, 2. spondi, sponsum mitski osniva6 Rima odgovarati, odazivati se, javiti se; rBrat, 1. impers. rosi, rosa pada obe4avati; zavjeriti se rBs, rBris, m. rosa restinguo, 3. stinxi, stinctum ugasiti, rDsa, -ae, f. ruža uništiti, smiriti rostra, -Brum, n. govornica rest3tuo, 3. st3tui, st3tNtum obnoviti, rostrum, -i, n. kljun (ptice ili broda), mn. postaviti na staro mjesto, dovesti rostra, -Brum govornica natrag, vratiti, opet postaviti, rDta, -ae, f. kota6, kolo; krug uspostaviti rDtPlus, -i, m. svitak, svezak resto, 1. st3ti, – preostajati; (za)stati, RPb3co, -Bnis, m. Rubikon, rijeka u (za)ostati Italiji, ulijeva se u Jadransko more r!surgo, 3. surrexi, surrectum ponovo rPdis, -e prost, nevješt; sirov, neotesan ustati, podizati se; uskrsnuti rNga, -ae, f. bora, nabor; namršteno lice r te, -is, n. mreža ru1na, -ae, f. pad, propast, ruševina; dPco r!t3neo, 2. t1nui, tentum zadržati; ru1nam uništiti zaustaviti; održati, sa6uvati rumpo, 3. rNpi, ruptum razbijati, retractus, 3 uvu6en lomiti, uništavati retro adv. natrag ruo, 3. rui, rPtum rušiti se, navaliti, r!us, -i, m. okrivljenik; r!um f;cio nasrnuti optuživati za nešto: de+Abl./Gen. rNpes, -is, f. hrid, stijena, litica, pe4ina r!v!rentia, -ae, f. poštovanje; smjernost rursum adv. natrag, s druge strane, r!vertor, 3. r!verti, r!versum vra4ati ponovo se, vratiti se; okrenuti se, obrnuti se rursus adv. opet, ponovo; natrag r x, r!gis, m. kralj, vladar rNs, rNris, n. selo, polje, imanje Rh nus, -i, m. Ren, rijeka u srednjoj russPlus, 3 crvenkast Europi (Rhein, Rajna) rust3cnus, 3 selja6ki, teža6ki, ratarski; rh tor, -Dris, m. retor, u6itelj vir rust3cnus seljak govorništva rust3ctio, -iBnis, f. život na selu; seoski Rh tDr3ca ad H rennium Retorika poslovi Hereniju, rimsko djelo iz govorni6ke rust3cus, 3 seoski, poljski, selja6ki; teorije (1. st. pr. Kr.) neotesan; r s rust3ca seosko rh tDr3ce/-a, -es/ae, f. govorništvo, gospodarstvo retorika RPtPli, -Brum, m. Rutulci, stari narod u RhDd;nus, -i, m. Rodan, rijeka u Galiji Laciju (Rhône) RhDdus, -i, f. Rod, otok u Egejskom moru rhythm3cus, 3. ritmi6an, ritmi6ki rhythmus, -i, m. ritam

264

S saltus, -Ns, m. šuma; planina s;lus, -Ntis, f. spas, zdravlje S(ex). (Sextus) Sekst, rimsko ime s;lNto, 1. pozdravljati S;b1ni, -Brum, m. Sabinjani, drevni salve! mn. salv te! interi. zdravo! narod središnje Italije Samnís, -1tis, m. Samni4anin, stanovnik saccPlus, -i, m. vre4ica; džep; lisnica Samnija s;cer, -cra, -crum (comp. sanctior, sancta, -ae, f. svetica -ius) svet, nepovrediv; proklet sanct3fico, 1. posvetiti, u6initi svetim s;cerdos, -Btis, m./f. sve4enik, sve4enica sanctus, 3 posve4en, svet, 6astan, s;cerdBtlis, -e sve4eni6ki neporo6an s;crmentum, -i, n. zakletva, vojni6ka sanctus, -i, m. svetac prisega; sakrament, otajstvo sanguis, -3nis, m. krv; sila, krepost; rod s;cr3f3cium, -ii, n. žrtva, žrtvovanje po krvi, pleme, koljeno, potomak sacr3f3co, 1. žrtvovati sno, 1. lije6iti, ozdravljati sacrum, -i, n. svetinja, sveti obred; mn. s;piens, -ntis adi. mudar, razuman, sacra, -Brum sveti obred, svetkovina pametan saeclum v. saecPlum s;piens, -ntis, m. mudrac saecPlum/saeclum, -i, n. stolje4e, vijek, s;pienter adv. razborito, mudro ljudski vijek; naraštaj; svjetovni život s;pientia, -ae, f. mudrost, razboritost saepe adv. (comp. saepius sup. s;pio, 3. pii, – znati, biti razborit, saepiss3me) 6esto pametno misliti; mirisati, imati dobar saepes, -is, f. plot, ograda okus saepio, 4. saepsi, saeptum ogra7ivati Sard3nia, -ae, f. Sardinija, veliki otok u saevus, 3 okrutan, bijesan, nemilosrdan, Sredozemlju zapadno od Apeninskog strašan poluotoka s;gitta, -ae, f. strijela Sard3niensis, -e sardinijski, koji se s;gum, -i, n. sag, ratna kabanica; s;gum odnosi na Sardiniju sNmo odijevati se u sag; ad s;ga eo s;rio, 4. 1vi/ui, 1tum plijeviti, oplijeviti dizati se na oružje s;t v. s;tis sl, slis, m. sol s;tis/s;t adv. dosta, dobro, prili6no S;l;mis, -1nis, f./S;l;m1na, -ae, f. (comp. s;tius bolje) Salamina, otok i grad s;tisf;cio, 3. f ci, factum zadovoljavati s;lrium, -ii, n. pla4a; zarada; s;lrium s;tisf1o, fi!ri, factus sum biti diurnum dnevna zarada, dnevnica; in zadovoljan s;lrio diurno za dnevnicu s;tius v. s;tis s;lrius, 3 solni, solarski, koji ima veze sa s;tur, -Pra, -Prum sit, pun, obilan solju; Via S;lria cesta koja je s;tPra, -ae, f. satira povezivala Rim i Castrum Truentinum Sturnlia, -Brum, n. saturnalije, s;lio, 4. lui/lii, – skakati, poskakivati sve6anosti u 6ast Saturnu (17.–23. XII.) s;lix, -3cis, f. vrba Sturnus, -i, m. Saturn, bog usjeva i Sallustius, -i, m. (C. Sallustius Crispus) vremena; dies Sturni (sabb;tum) Gaj Salustije Krisp, rimski povjesni6ar subota (86.–35. pr. Kr.) s;t@r3cus, 3 satiri6ki, satiri6an S;lDmon, -Bnis, m. Salomon, Svus/Sus, -i, m. Sav, rijeka u Iliriku starozavjetni kralj Izraela (10. st. pr. (Sava) Kr.) saxum, -i, n. kamen, stijena S;lBnae, -rum, f. Salone, grad u scaena, -ae, f. scena, kazalište, pozornica Dalmaciji (Solin) scaen3cus, 3 scenski, kazališni S;lBn1tnus, -i, m. Salonjanin, stanovnik ScaevDla, -ae, m. (MPtius ScaevDla) Salona Mucije Scevola (Ljevoruki), rimski S;lBn1tnus, 3 salonski, koji se odnosi na junak (6.–5. st. pr. Kr.) Salonu scapha, -ae, f. lagani 6amac, kada saltem adv. bar, barem sc!lestus, -i, m. propalica, zlo6inac salto, 1. skakati; plesati, prikazivati sc!lus, -!ris, n. zlo6in, opa6ina, nedjelo plesom sceptrum/scaeptrum, -i, n. žezlo; vladarska 6ast

265 schDla, -ae, f. škola, u6eno razlaganje, s!cundus, 3 drugi, povoljan, sretan; u6enje drugorazredan, druge klase, r s schDlast3cus, 3 školski s!cundae sre4a scientia, -ae, f. znanje, spoznaja; s!cNris, -is, f. sjekira znanost; svijest s cNrus, 3 siguran, nezabrinut, bezbrižan sc1l3cet adv. dakako, naime, svakako s!cus adv. druga6ije, ina6e, na drugi scio, 4. znati, razumjeti na6in; nasuprot, protivno; s!tius Sc1pio, -iBnis (Mior), m. (P. Corn lius druga6ije, manje, gore (iza negacije) Sc1pio Afr3cnus Mior) Publije secNtus v. s!quor Kornelije Scipion Afri6ki Stariji, rimski s d!cies adv. num. šesnaest puta politi6ar i vojskovo7a (235.–183. pr. s d!cim num. šesnaest Kr.) s!deo, 2. s di, sessum sjediti Sc1pio, -iBnis (M3nor), m. (P. Corn lius s des, -is, f. sjedište; stan; postojbina Sc1pio Aem3l3anus Afr3cnus s!d1le, -is, n. stolica, stolac NPmant1nus M3nor) Publije Kornelije s d3tio, -iBnis, f. nesloga, sva7a; buna, Scipion Emilijan Afri6ki Numantinski pobuna Mla7i, rimski politi6ar i vojskovo7a S dNlius, -ii, m. Sedulije, galski (185.–129. pr. Kr.) vojskovo7a Scordisci, -Brum, m. Skordijci, keltski s dPlus, 3 marljiv, radin, pomnjiv narod u Panoniji s!ges, s!g!tis, f. usjev, zasijano polje, scorttor, -Bris, m. bludnik, posjetilac njiva prostitutki S!gest3ca, -ae, f. Segestika, ada i grad na scortillum, -i, n. mlada prostitutka uš4u Kolapa (Sisak) scortum, -i, n. prostitutka segnis, -e spor, trom scr1ba, -ae, m. pisar S!leucia P1!ria, -ae, f. Seleukija Pijerija, scr1bo, 3. psi, ptum pisati, zapisivati; grad u sjevernoj Siriji grepsti; popisivati sella, -ae, f. stolica; sella cPrNlis scriptor, -Bris, m. pisar, tajnik; pisac kurulska stolica scriptum, -i, n. pismo, sastavak, spis, s!mel adv. num. jednom zapis; knjiga; pjesma s men, -m3nis, n. sjeme; potomstvo ScriptNrae, -rum, f. Sveto pismo s m3no, 1. sijati scrNtor, 1. premetati, pretraživati; s m3ta, -ae, f. staza, puteljak, stranputica prebrojavati semper adv. uvijek scNtum, -i, n. štit (duguljasti, semp3ternus, 3 vje6an, neprestan 6etverokutni štit rimskih pješaka) S na, -ae, f. Sena, grad na zapadnoj obali Scylla, -ae, f. Scila, mitsko 6udovište; Jadrana (Senigallia) klisura u Mesinskom tjesnacu s!ntor, -Bris, m. senator s pron. reflex. Acc. Abl. (Dat. s3b3, Gen. s!ntBrius, 3 senatorski, senatski sui) sebe s!ntus, -Ns, m. senat, vije4e s c do, 3. cessi, cessum oti4i, udaljiti se S!n!ca, -ae, m. (L. Annaeus S!n!ca s cerno, 3. cr vi, cr tum odvajati, INnior /Ph3lDsDphus/) Lucije Anej razdvajati, razlu6ivati Seneka Mla7i (Filozof), rimski filozof i s cessio, -iBnis, f. odvajanje; pobuna pisac tragedija (4.–65.) s cessus, -Ns, m. odlazak, odvajanje; s!necta, -ae, f. starost pobuna s!nectus, -Ntis, f. starost s!co, 1. cui, ctum sje4i, rezati, odrezati s!nex, s!nis adi. (comp. s!nior, sup. s cr tum, -i, n. tajna max3mus ntN) star, starovje6an sect3lis, -e rezan (mozaik) s!nex, s!nis, m./f. starac, starica sector, 1. ustrajno slijediti, proganjati, s ni d ni, -ae, -a po šesnaest goniti s ni, -ae, -a po šest s!cunda, -ae, f. sekunda s!n1lis, -e stara6ki, star6ev; oronuo, secundo adv. kao drugo, na drugom ishlapio mjestu s!nior v. s!nex, s!nis adi. s!cundum praep. Acc. duž, iza, uz; s nsus, -Ns, m. osje4aj, osjetilo; zdrava odmah nakon, poslije; u skladu s, pamet; afekt; volja; 4ud; zna6enje, prema, po, za pojam

266 sententia, -ae, f. mišljenje, misao; Serr tes, -um, m. Sere4ani, narod uz namjera, odluka; re6enica Drav u Panoniji sentio, 4. sensi, sensum osje4ati, SertBrius, -ii, m. Sertorije, armenski 4utjeti; misliti; opažati kralj (1. st. pr. Kr.) s p;rtim adv. zasebno, napose sertum, -i, n. vijenac s!p!l3o, 4. p!lii/1vi, pultum pokapati s rus, 3 kasan, spor s pBno, 3. pDsui, pDs3tum odvajati, serva, -ae, f. robinja rastavljati; razlikovati; uklanjati, servio, 4. služiti, biti na službu; robovati odlagati, odga7ati serv3tus, -Ntis, f. ropstvo, služenje septem num. sedam servo, 1. paziti, štititi, 6uvati September, -bris, -bre septembarski, servus, -i, m. rob rujanski sesc ni/sexc ni/sexcent ni po šesto September, -bris, m. septembar, rujan sescent s3mus, 3 šestoti septemplex, -pl3cis adi. sedmerostruk sescenti, -ae, -a šesto sept ni d ni, -ae, -a po sedamnaest sescenties adv. num. šesto puta sept ni, -ae, -a po sedam sestertius, -ii, m. sestercij, vrsta rimskog septentrio, -iBnis, m. i mn. novca septentriBnes, -um sjever, sjeverni s!tius v. s!cus vjetar seu conict. ili septies adv. num. sedam puta s!v re adv. ozbiljno, strogo septies d!cies adv. num. sedamnaest s!v rus, 3 ozbiljan, strog puta S!v rus, -i, m. (Flvius V;l!rius sept3mum adv. sedmi put S!v rus), Flavije Valerije Sever, rimski sept3mus d!c3mus, 3 sedamnaesti car (3.–4. st., vladao 306.–307.) sept3mus, 3 sedmi s!x num. šest septind!cim num. sedamnaest s!xg ni, -ae, -a po šezdeset septing ni, -ae, -a po sedamsto sexg s3mus, 3 šezdeseti septingent s3mus, 3 sedamstoti s!xgies adv. num. šezdeset puta septingenti, -ae, -a sedamsto s!xginta šezdeset septingenties adv. num. sedamsto puta s!xies adv. num. šest puta septug ni, -ae, -a po sedamdeset sextrius, -ii, m. sekstarij (šesti dio septug s3mus, 3 sedamdeseti mjere zvane congius) mjera za septugies adv. num. sedamdeset puta teku4inu (oko pola litre); vr6 septuginta sedamdeset Sext1lis, -e sekstilski, augustovski, S qu;na, -ae, f. Sekvana, rijeka u Galiji kolovoški (Seine) Sext1lis, -is, m. sekstil, august, kolovoz s!quens, -ntis adi. sljede4i sextus d!c3mus, 3 šesnaesti s!quor, 3. secNtus sum slijediti, pratiti, sextus, 3 šesti težiti za ne6ime: Acc., pristajati uz s1 conict. ako, da, kad nešto: Acc., poštovati; goniti s3b3 v. se Ser. (Servius) Servije, rimsko ime S3bylla, -ae, f. Sibila, Apolonova S!rpilli, -Brum, m. Serapiljani, narod u proro6ica i sve4enica Panoniji s1c adv. tako s!r nat, 1. impers. vedri se, razvedrava se s1crius, -i, m. pla4eni ubojica, razbojnik s!r nus, 3 vedar, bistar, jasan; veseo siccus, 3 suh s!ries, - i, f. niz, slijed, lanac, red S3c3lia, -ae, f. Sicilija, veliki otok u s rius, 3 ozbiljan, zbiljski Sredozemlju jugozapadno od sermo, -Bnis, m. razgovor, govor, jezik, Apeninskog poluotoka sposobnost govora; sermo sDlNtus s1cut adv. kao što, kako, kao prozni izraz S1don, -Bnis, f. Sidon, grad u Fenikiji s ro adv. kasno, prekasno s1dus, -!ris, n. zvijezda, zvijež7e s!ro, 3. s!rui, s!rtum vezati, slagati, signtus, 3 ozna6en, obilježen nizati sign3fer, -!ri, m. zastavnik, vojnik koji s!ro, 3. s vi, s;tum sijati, saditi, posijati nosi znakove svoje vojne jedinice serpens, -ntis, f. zmija signo, 1. ozna6iti, bilježiti

267 signum, -i, n. znak, biljeg, znamenje; sDdlis, -is, m. drug, prijatelj, 6lan zastava, bojni znak društva s3lentium, -ii, n. tišina, šutnja; s3lentium sBl, sBlis, m. sunce; SBl bog sunca; dies f;cio utišati, smiriti SBlis (dies DDm3n3ca) nedjelja s3leo, 2. ui, – šutjeti sBlcium, -ii, n. utjeha, uto6ište S1lius, -i, m. (C. S1lius) Gaj Silije, rimski sDlea, -ae, f. sandala politi6ar (1. st.) sDleo, 2. sDl3tus sum obi6avati, navaditi silva, -ae, f. šuma se, obi6no 6initi nešto silvnus, 3 šumski sDl3dum, -i, n. 6vrsto tijelo, geometrijsko silvester, -tris, -tre šumski, šumovit, tijelo divlji sDl3dus, 3 6vrst, postojan; cio, 6itav s1mia, -ae, f. majmun SBlis d fectus v. d fectus s3m3lis, -e sli6an, nalik sDlium, -ii, n. stolica; prijestolje; lijes simplex, -pl3cis adi. jednostavan, sollers, -ertis adi. domišljat, vješt jednostruk SDlon, -Bnis, m. Solon, atenski politi6ar s3mul adv. istovremeno, ujedno, tako7er, (7.–6. st. pr. Kr.) jednako sBlum adv. samo, jedino; nBn sBlum ... s3mPlcrum, -i, n. slika, kip; utvara s!d !tiam / v rum !tiam ne samo ... s3mPlo, 1. pretvarati se, hiniti nego i s3ne praep. Abl. bez sDlum, -i, n. tlo, zemlja singPli, -ae, -a po jedan, poseban, svaki sBlus, 3 sam, jedini pojedini solvo, 3. solvi, sDlNtum rješavati, s3nister, -tra, -trum lijevi; nesretan; razvezivati, osloba7ati, razrješivati; protivan, zao pla4ati; izvršavati, dokidati s3no, 3. s1vi, s3tum dopuštati, puštati, somn3cPlBsus, 3 sanjiv, pospan davati somnium, -ii, n. san s3nus, -Ns, m. zaton, drƥga; široki nabor somnus, -i, m. san na togi; njedra; ljubav, pažnja; okrilje, sDno, 1. nui, n3tum zve6ati, je6ati, zaklon; s3num ex tDg f;cio nabirati šumiti; odjekivati; glasati se, pjevati togu sDnus, -i, m. zvuk, šum, jeka; glas Sirmienses, -ium, m. Sirmijci, narod u sDphistes/-a, -ae, m. sofist isto6noj Panoniji SDphDcles, -is, m. Sofoklo, gr6ki pisac Sirmiensis, -e sirmijski, koji se odnosi na tragedija (5. st. pr. Kr.) Sirmij sord3dus, 3 gnusan, uprljan, ne6ist; Siscia, -ae, f. Siscija, grad u Panoniji prljave boje (Sisak) sDror, -Bris, f. sestra s3tis, -is, f. že7; suša; požuda, pohlepa sors, -rtis, f. usud, sudbina; služba s3tus, 3 smješten sortior, 4. ždrebati, dobiti kockom; s1ve conict. ili, bilo da dobiti, dijeliti, zadobiti; sort1tus Smyrna, -ae, f. Smirna, grad u Maloj iždreban Aziji sospes, -3tis adi. sa6uvan; živ i zdrav, soccus, -i, m. niska ili ku4na obu4a kod preživio Grka; papu6a, niska cipela; gluma6ka Sp. (SpPrius) Spurije, rimsko ime obu4a u komediji spargo, 3. sparsi, sparsum prskati, sDcer, -!ri, m. tast, svekar; mn. sDceri, zalijevati, sipati -Brum tazbina sp;tiBsus, 3 prostran, velik, širok sDci!tas, -tis, f. društvo; zadruga, savez, sp;tium, -ii, n. prostor, mjesto, obujam udruga sp!celltus, 3 sjajan, blještav sDcius, 3 savezni6ki sp!cil3ter adv. osobito, posebno sDcius, -ii, m. drug; saveznik sp!cies, - i, f. pogled, pojava; prilika, SBcr;tes, -is, m. Sokrat, gr6ki filozof izgled; ljepota; vrsta (oko 469.–399. pr. Kr.) sp!ciBsus, 3 lijep, krasan, sjajan SBcr;t3cus, 3 sokratski, Sokratov spectcPlum, -ii, n. predstava, igre socrus, -Ns, f. svekrva, punica specto, 1. gledati, promatrati, biti okrenut prema sp!cus, -Ns, m. pe4ina, spilja

268 sperno, 3. spr vi, spr tum prezirati stDla, -ae, f. stola, duga6ka ženska gornja sp ro, 1. nadati se, o6ekivati haljina od vrata do gležnja spes, - i, f. nada, ufanje, uzdanje; strges, -is, f. pokolj, pomor o6ekivanje str;t gus, -i, m. vojskovo7a spintria, -ae, m. muškarac koji se strtum, -i, n. pokriva6 na postelji prostituira str3ctus, 3 tijesan, stegnut; napet sp1r3tus, -us, m. duh, dah; disanje stringo, 3. strinxi, strictum stezati, splendeo, 2. ui, – sjati, blistati gušiti splend3dus, 3 sjajan, svijetao; krasan; structor, -Bris, m. zidar, graditelj ugledan struo, 3. struxi, structum graditi splendor, -Bris, m. sjaj, blještavilo, stPdeo, 2. ui, – truditi se, nastojati oko raskoš, gizdavost ne6ega: Dat., težiti za ne6ime: Dat., spDlium, -ii, n. plijen, ratni plijen dati se na nešto: Dat. spondeo, 2. spDpondi obe4avati, stPdiBsus, 3 u6en, revan, koji nastoji oko zavjeriti se, zaru6iti, jam6iti nauka spongia, -ae, f. spužva stPdiBsus, -i, m. u6enjak; student sponsa, -ae, f. zaru6nica stPdium, -ii, n. težnja, nastojanje, sponsus, -i, m. zaru6nik revnost; strast, želja; nau6ni posao, sponte adv. sam od sebe, svojevoljno; bez u6enje i6ije pomo4i stultus, 3 lud, budalast sportPla, -ae, f. sportula, košarica u koju stPpeo, 2. pui, – zapanjiti se, 6uditi se je patron stavljao klijentu darovanu sudeo, 2. susi, susum savjetovati; hranu nagovarati, uvjeravati st;bPlum, -i, n. staja, pojata susBria, -ae, f. svazorija, govor koji st;dium, -ii, n. stadij, mjera za duljinu nagovara, poti6e (185 m) suvis, -e ugodan, sladak, mio, drag St;g1ra, -Brum, n. Stagira, grad u suv3tas, -tis, f. dražest, privla6nost Makedoniji sPb praep. Acc. pod, ispod; u, pred; st;tim adv. smjesta, odmah praep. Abl. pod; blizu, pred; za St;tius, -i, m. (P. Pp1nius St;tius) vrijeme, za; pod vlaš4u Publije Papinije Stacije, rimski pjesnik sPbarmlis, -is, m. sve6ana tunika (1. st.) subdiff3c3lis, -e potežak, ponešto težak st;tua, -ae, f. kip subi;cens, -entis adi. koji leži ispod, st;tuo, 3. st;tui, st;tNtum postavljati; podmetnut utvrditi, uspostaviti; odlu6iti, odrediti, sPb3go, 3. gi, actum podjarmiti, dosuditi podložiti, savladati st;tNra, -ae, f. stas, rast sPbinde adv. odmah zatim, uzastopce, po stella, -ae, f. zvijezda više puta St!ph;nus, -i, m. Stjepan, svetac, rani sPb3to adv. iznenada, odjednom krš4anski mu6enik (1. st.) sPb3tus, 3 iznenadan, neo6ekivan stercDro, 1. gnojiti subl!vo, 1. podizati, podupirati; pomagati stercus, -Dris, m. gnoj, ne6ist, izmet; subl1mis, -e visok, uzvišen; ponosan gnojivo subs r3cus, 3 polusvilen sterno, 3. strcvi, str tum širiti, subst3tuo, 3. tui, tNtum postaviti prostirati umjesto nekoga: pro+Abl./in st3lus, -i, m. pisaljka, držak; na6in locum+Gen., zamijeniti pisanja, stil subsum, subesse, – biti ispod, biti blizu, stipendirius, 3 koji je obvezan pla4ati biti pri ruci, biti u ne6emu porez subter praep. Acc. Abl. pod stipendium, -ii, n. vojni6ka pla4a; danak, subt1lis, -e nježan, fin; istan6an, to6an, prinos precizan sto, 1. st!ti, st;tum stajati, biti negdje; sPbNcPla, -ae, f. donja haljina, košulja ne micati se, mirovati; ustati; koštati sPburbnus, 3 u blizini grada, prigradski StB3cus, -i, m. stoik, pripadnik stoi6ke succ do, 3. cessi, cessum penjati se; i4i filozofske škole naprijed; slijediti; naslijediti, do4i na ne6ije mjesto

269 successus, -Ns, m. napredovanje, suppl3co, 1. moliti se, molitvom napredak, uspjeh zahvaljivati, ponizno moliti sPdis, -is, f. kolac supra praep. Acc. iznad, nad; prije; više sNdor, -Bris, m. znoj od, iznad, mimo, izvan, preko SuetBnius, -ii, m. (C. Su tBnius supr mus v. sPp!rior Tranquillus) Gaj Svetonije Trankvil, surgo, 3. surrexi, surrectum uspraviti, rimski historiograf (1.–2. st.) uzdi4i; ustati; rasti suff!ro, ferre, sustPli, subltum sursum adv. gore, na gornjoj strani, u podnositi, trpjeti; podmetati visini suff3cio, 3. f ci, fectum dostajati, sPs, sPis, m./f. svinja dotjecati, biti dostatan; popuniti susc3pio, 3. c pi, ceptum prihva4ati, izborom dobivati; poduzimati, podupirati, suffrgtor, -tBris, m. glasa6, bira6 primati; podnositi sui v. se suspendo, 3. pendi, pensum vješati; sum, esse, fui biti, postojati, doga7ati se; ostaviti neodlu6enim, ostaviti nalaziti se; koštati nesigurnim summa, -ae, f. zbroj, ukupnost, suština, susp3cio, 3. pexi, pectum gledati vrhunac, cjelokupnost odozdo gore; poštovati; sumnjati summitto, 3. m1si, missum puštati, susp1ro, 1. uzdisati, 6eznuti za nekime: raspuštati; odašiljati; podizati Acc./in+Abl. summum, -i, n. vrh sustento, 1. držati; održavati, ne dati da summus v. sPp!rior propadne, podupirati, štititi sNmo, 3. sumpsi, sumptum uzeti, sust3neo, 2. t3nui, tentum podnositi, zgrabiti; pojesti, popiti; primiti, nositi, odolijevati; držati gore, prisvojiti podupirati, uzdržavati Sunam1tis, -is, m./f. Šumenac/ suus, 3 svoj; njegov, njezin; njihov Šumenka, stanovnik grada i kraja syll;ba, -ae, f. slog Šumena u Izraelu S̺ria, -ae, f. Sirija, pokrajina u Aziji suo, 3. sui, sNtum šivati, šiti S@rcNsae, -rum, f. Sirakuza, grad na sPpellex, -lect3lis, f. poku4stvo, Siciliji namještaj sPper praep. Acc. iznad, nad, na; za vrijeme; praep. Abl. iznad; u; za T vrijeme; o; radi sPperbia, -ae, f. obijest, oholost T. (T3tus) Tit, rimsko ime sPperbio, 4. ponositi se, oholiti se t;bella,-ae, f. tablica; spis; glasa6ka sPp!rior, -ius comp. adi. (sup. plo6ica, glasovnica; splav supr mus; summus) gornji, viši, t;bellrius, -ii, m. kurir, nosa6 pošte ve4i t;berna, -ae, f. kr6ma; daš6ara; radionica sPpernus, 3 gornji; nebeski, višnji tbes, -is, f. uginu4e, umiranje; trulost sPp!ro, 1. nadvladati, pobijediti, tbesco, 3. bui, – trunuti; ginuti, nadvisiti; nadilaziti, biti bolji nestajati sPperstes, -3tis, adi. nazo6an, svjedok; t;bl1um/t;bPl1num, -i, n. tablin, koji je preživio prostorija izme7u atrija i peristila; sPpersum, esse, fui ostati, preostati; trijem sa slikama nadživjeti t;bPla, -ae, f. plo6(ic)a, plo6a za pisanje; sPp!rus adi. M;re SPp!rum Gornje slika; oltarska slika (Jadransko) more t;bPltio, -iBnis, f. kat, sprat supplex, -l3cis, adi. ponizan, koji t;bPltum, -i, n. pod, kat ponizno/smjerno moli t;ceo, 2. ui, 3tum šutjeti suppl3ctio, -iBnis, f. molitva t;c3tus, 3 koji šuti, nijem; tih; skrovit zahvalnica; dan pokore T;c3tus, -i, m. (P./C. Corn lius T;c3tus) suppl3c3ter adv. ponizno Publije/Gaj Kornelije Tacit, rimski suppl3cium, -ii, n. ponizna/smjerna povjesni6ar (56.–117.) molitva; javno štovanje

270 taedet, 2. pertaesum est gaditi se, biti tempto, 1. pokušavati, iskušavati, dosta nekome: Acc. ne6ega: Gen. nagovarati Taen;rum, -i, n. Tenar, grad i rt u tempus, -Dris, n. vrijeme; tempus perdo Lakoniji tratiti vrijeme tlris, -e koji seže do gležnja; tPn3ca tendo, 3. t!tendi, tentum/tensum tlris tunika do gležnja natezati, vu4i, napinjati; usmjeravati; t;lentum, -i, n. talent, gr6ka mjera za težiti, nastojati; i4i prema, smjerati masu i gr6ki novac t!n!brae, -rum, f. mrak, tmina, tama, tlis, -e takav; ovakav, onakav no4; sljepo4a; smrt talpa, -ae, f. krtica t!neo, 2. nui, ntum držati, imati; t;m adv. toliko, tako stanovati; zanimati; sadržavati; t;men conict. ipak, opet, barem održavati t;metsi/t;m!netsi conict. premda, ako i tenttio, -iBnis, f. kušnja, napast tamquam adv. kao, poput t!nu3tas, -tis, f. tanko4a, neki4enost; tandem adv. kona6no, napokon, na kraju, siromaštvo naposljetku t!nus praep. Abl. Gen. sve do, samo po tango, 3. t!t3gi, tactum ticati, doticati, (stoji iza svoje imenice) dirati; grani6iti; spomenuti t!r adv. num. tri puta tanto adv. toliko t!r d!cies adv. num. trinaest puta tantum adv. samo; toliko T!rentius, -ii, m. (P. T!rentius fer) tantus, 3 toliki, tako velik Publije Terencije Afer, rimski tardus, 3 spor, kasan; oprezan komediograf (oko 195.–oko 160. pr. Tarp ia, -ae, f. Tarpeja, mitska Kr.) Rimljanka t!res, -!tis adi. obao, okrugao; 6vrst Tarp ius, 3 tarpejski; rNpes Tarp ia tergum, -i, n. i mn. le7a, hrbat; a tergo Tarpejska litica na Kapitoliju straga, in tergo straga; terga verto T;tius, -i, m. (T. T;tius) Tit Tacije, mitski okretati u bijeg sabinski kralj, vladao zajedno s terni d ni, -ae, -a po trinaest Romulom (8. st. pr. Kr.) terni, -ae, -a po tri Taurisci, -Brum, m. Tauriš6ani, keltski Terps3chDre, -es/-ae, f. Terpsihora, narod u Panoniji muza zaštitnica plesa TaurNnum, -i, n. Taurun, grad u terra, -ae, f. zemlja; svijet Panoniji (Zemun) terreo, 2. ui, 3tum plašiti, zastrašivati taurus, -i, m. bik tertio adv. num. kao tre4e, tre4e po redu Tayg!tus, -i, m. Tajget, gorski lanac na tertium adv. num. tre4i put Peloponezu tertius d!c3mus, 3 trinaesti tectum, -i, n. krov tertius, 3 tre4i t!g3men/t!gPmen/t!gmen, -m3nis, Tertullinus, -i, m. (Q. Sept3mius n. pokrivalo, odijelo FlBrens Tertullinus) Tertulijan, t!go, 3. texi, tectum pokrivati, kriti, ranokrš4anski pisac (oko 160.–240.) sakrivati tess!ra, -ae, f. daš6ica s natpisom; kocka; tellus, -Nris, f. zemlja, tlo; Tellus, -Nris, glasa6ka tablica f. Telus, Zemlja hraniteljica i božica testor, 1. posvjedo6iti, o6itovati; napisati zaštitnica braka oporuku t lum, -i, n. oružje (za navalu), koplje, testNdo, -d3nis, f. kornja6a, tj. na6in sulica borbe rimskih vojnika, kada se t!m!re adv. lakoumno, prenaglo, prilikom napada od štitova na6ini nasumice zaklon u obliku kornja6ina oklopa temp!ri adv. u pravo vrijeme TeutBni, -Brum, m. Teutonci, germanski tempestas, -tis, f. doba, vrijeme; oluja, narod nevrijeme text3lis, -e tkan tempest1ve adv. pravodobno, rano, u textus, -Ns, m. tkanje, splet; tekst svoje doba th;l;mus, -i, m. ženska soba, spava4a templum, -i, n. hram, svetište soba; postelja Th;l1a, -ae, f. Talija, muza komedije thetrum, -i, n. kazalište; gledalište

271

Th bnus, 3 tebanski, koji se odnosi na T1t@rus, -i, m. Titir, ime pastira iz Tebu ili joj pripada Vergilijeve ekloge Th bnus, -i, m. Tebanac, stanovnik tDga, -ae, f. toga, odijelo rimskog Tebe gra7anina u miru; tDga palmta toga TheDdDsius, -ii, m. (Flvius TheDdDsius po kojoj su zlatovezom izvezene /Magnus/) Flavije Teodozije I. palmine gran6ice; tDga purpPrta (Veliki), rimski car (oko 346.–395., grimizna toga vladao 379.–395.) tDgtus, 3 odjeven u togu, u togi TheDphrastus, -i, m. Teofrast, gr6ki tollo, 3. (sustPli, subltum) podizati, filozof, Platonov i Aristotelov u6enik uklanjati, ukidati, uništavati (4.–3. st. pr. Kr.) tBmus, -i, m. svezak thermae, -rum, f. toplice, terme tDnat, 1. uit impers. grmi th saurus, -i, m. blago; riznica, blagajna tondeo, 2. tDtondi, tonsum stri4i, šišati, Thess;lDn1ca, -ae, f. Tesalonika, grad u brijati Makedoniji (Solun) tDn3trus, -Ns, m. grom, grmljavina thBrax, -cis, m. oklop torcPlarium, -ii, n. tijesak, preša Thrcia, -ae, f. Trakija, pokrajina izme7u tormentum, -i, n. mu6ilo; muka, tortura Makedonije i Male Azije torqueo, 2. torsi, tortum vrtjeti, uvrtati; Thrax, -cis, m. Tra6anin mu6iti Thryon, -i, n. Trij, grad u Meseniji tDrus, -i, m. krevet, postelja th@mum, -i, n. maj6ina dušica (trava) tDt adi. mn. indecl. toliko, toliki Ti. (T3b!rius), rimsko ime tDt3dem adi. mn. indecl. isto toliko (njih) T3b!r1nus, 3 tiberski; insPla T3b!r1na tDtiens/tDties adv. toliko puta Tiberski otok, ada u Rimu tBtum, -i , n. cjelina T3b!ris, -is, m. Tiber, rijeka u Laciju na tBtus, 3 sav, 6itav, cio kojoj je smješten Rim trdo, 3. d3di, d3tum predavati, T3b!rius, -ii, m. (T3b!rius Claudius N!ro uru6ivati; preporu6ivati; prevoditi Caesar) Tiberije Klaudije Neron Cezar, trdNco, 3. duxi, ductum prevoditi; rimski car (42. pr. Kr.–37., vladao 14.– prenositi, voditi preko 37.) trductio, -iBnis, f. prijevod t1bia, -ae, f. golijen; svirala tr;g3cus, 3 tragi6ki, tragedijski, tragi6an t1b1cen, -c3nis, m. svira6, frula6 tr;g3cus, -i, m. tragi6ki pjesnik T3bullus, -i, m. (Albius T3bullus) Albije tr;ho, 3. traxi, tractum vu4i, povla6iti; Tibul, rimski pjesnik (1. st. pr. Kr.) navoditi, zavoditi; dobivati, stjecati T3gris, -3dis, m. Tigris, rijeka u Aziji tricio, 3. i ci, iectum prebaciti, T3lNrium, -ii, n. Tilurij, vojni logor i prenijeti, prevesti preko; probosti, gradi4 u Dalmaciji, blizu današnjega prodrijeti Trilja triectus, -Ns, m. prijevoz; prelazak, t3meo, 2. ui, – bojati se nekoga: prolaz; presjek Acc./ab+Abl., biti u strahu od nekoga: trmes, -3tis m. put, staza Acc./ab+Abl. trno, 1. plivati preko, preplivati t3m3dus, 3 plašljiv, bojažljiv, oprezan tranquill3tas, -tis, f. mir, pokoj; t3mor, -Bris, m. bojazan, strah duševni mir tinnio, 4. zveketati, zve6ati; vikati tranquillus, 3 miran, spokojan; blag tintinnbPlum, -i, n. zvonce; praporac trans praep. Acc. preko, s one strane (s T1r!sia, -ae, m. Tiresija, slijepi gatalac iz obzirom na govornika), na onu stranu, Tebe onkraj t1ro, -Bnis, m. mladi vojnik, novak, transeo, 1re, ii/1vi, 3tum prije4i preko po6etnik ne6ega: Acc., prebje4i; pretvoriti se; T1ro, -Bnis, Tiron, Ciceronov rob i prešutjeti suradnik (1. st. pr. Kr.) transf!ro, ferre, tPli, ltum t3tPlus, -i, m. naslov; natpis; 6ast premiještati, prenositi; odlagati T3tNrius, -ii, m. (Q. T3tNrius Sab1nus) trans3go, 3. gi, actum tjerati kroz, Kvint Titurije Sabin, Cezarov legat (1. probosti; proživjeti; izvesti, obaviti st. pr. Kr.) trans3lio, 4. s3lui/s3l1vi, – presko6iti transm;r1nus, 3 prekomorski

272 transmeo, 1. prelaziti tN pron. ti (Acc. Abl. t , Dat. t3b3; Gen. transmitto/trmitto, 3. m1si, missum tui) slati preko, prepustiti, povjeriti, i4i tP!or, 2. tu3tus/tPttus sum gledati, preko promatrati; paziti; 6uvati tr!c ni, -ae, -a po tristo tPgPrium, -ii, n. koliba, daš6ara, stra4ara tr!cent s3mus, 3 tristoti Tullia, -ae, f. Tulija, k4i govornika tr!centi, -ae, -a tristo Cicerona (1. st. pr. Kr.) tr!centies adv. num. tristo puta tum adv. tada, onda, zatim tr!d!cim num. trinaest tunc adv. tada, onda, zatim tres, tria num. tri tPn3ca, -ae, f. tunika, vuneno donje tr3angPlus, 3 trokutan, trokutast odijelo; tPn3ca angust3clvia tunika tr3bPlo, 1. mu6iti s uskim grimiznim rubom; tPn3ca tr3bNnal, -lis, n. suda6ka stolica, sudište lt3clvia tunika sa širokim tr3bNnus, -i, m. tribun, rimski vojni ili grimiznim rubom; tPn3ca int!rior civilni službenik; tr3bNnus pl bis donja haljina, košulja pu6ki tribun; tr3bNnus m1l3tum vojni turba, -ae, f. gomila, svjetina tribun, viši vojni 6asnik turbo, 1. zamrsiti, uzmutiti; uzburkavati; tr3bus, -Ns, f. triba, kotar uznemiravati, uzrujati tr3bNtim adv. po tribusima turbo, -b3nis, m. vihor, kovitlac, oluja tr3bNtum, -i, n. danak, porez turma, -ae, f. turma, odio konjice (32 tr1c ni, -ae, -a po trideset vojnika) tr1c s3mus, 3 trideseti TPrnus, -i, m. Turno, rutulski kralj tr1cies adv. num. trideset puta turpis, -e ružan, gadan, sramotan tr1cl3nium, -ii, n. triklinij, blagovaonica u turris, -is, f. kula, toranj rimskoj ku4i TuscPlnus, 3 tuskulski, koji se odnosi tr1ennium, -ii, n. razdoblje od tri godine na Tuskul ili mu pripada tr1ginta trideset TuscPlum, -i, n. Tuskul, grad u Laciju tr1mtus, -Ns, m. dob od tri godine tussio, 4. kašljati tr3plex, -pl3cis adi. trostruk tussis, -is, f. kašalj tr3qu!trum, -i, n. trokut tNt la, -ae, f. obrana, zaštita; okrilje, tristis, -e tužan, jadan, nesretan; strog, skrbništvo ozbiljan tNto adv. sigurno, bez opasnosti tr3t;via, -ae, f. šukundjedova ili tNtus, 3 siguran, zašti4en, zaklonjen šukunbakina baka tuus, 3 tvoj tr3t;vus, -i, m. šukundjedov ili T@phBeus, -ei/-!Bs, m. Tifoej, gigant šukunbakin djed koji je htio zavladati nebom tr1t3cum, -i, n. pšenica t@rann3cus, 3 tiranski, silni6ki triumphlis, -e trijumfalan t@rannus, -i, m. tiranin, samovladar, triumphtor, -Bris, m. trijumfator, silnik vojskovo7a koji slavi trijumf T@ria, -ae f. Tirkinja triumpho, 1. trijumfirati, slaviti trijumf T@rius, 3 tirski, koji se odnosi na Tir ili triumphus, -i, m. trijumf, sve6ani ulazak mu pripada vojskovo7e pobjednika u Rim; T@rus, -i, f. Tir, grad u Fenikiji triumphum d cerno donijeti odluku os proslavljanju trijumfa triumvir, -v3ri, m. trijumvir, 6lan U kolegija trojice službenika TrBia, -ae, f. Troja, grad i podru6je u Pbi adv. gdje; kad Maloj Aziji Pb1que adv. svagdje, bilo gdje, posvuda TrBinus, -i, m. Trojanac, stanovnik Ndus, 3 vlažan, mokar; mek; vitak; so6an Troje ulcus, -i, m. 6ir, prišt trDpaeum/trDphaeum, -i, n. znak Olixes, -is, m. Odisej, gr6ki junak pod pobjede, spomenik Trojom TrBs, -Bis, m. Tros, Dardanov unuk; mn. ullus, 3 ijedan, ikoji TrB s, -um pjesni6ko ime Trojanaca

273 ult!rior, -ius adi. comp. onostrani, Pterque, Ptr;que, Ptrumque jedan i udaljeniji (sup. ult3mus, 3 posljednji, drugi, obojica krajnji, najve4i) Ptervis, Ptr;vis, Ptrumvis bilo koji od ult3mus, 3 v. ult!rior dvojice ultra adv. osim toga, k tomu, povrh toga Pti v. ut (comp. ult!rius dalje) Nt3lis, -e koristan, prikladan ultra praep. Acc. s onu stranu, s druge ut3l3tas, -tis, f. korist strane, preko (s obzirom na Pt3nam adv. kamo sre4e da govornika), dalje od; poslije, iza; mimo Pt3que adv. svakako, sigurno, osobito umb3l1cus, -i, m. pupak; sredina Ntor, 3. Nsus sum rabiti, upotrebljavati, umbo, -Bnis, m. pupak štita uživati nešto: Abl., služiti se ne6ime: umbra, -ae, f. sjena, hlad Abl. Pm!rus -i, m. rame, ple4a; nadlaktica s utpDte (cum) adv. naime, budu4i da, kad ramenom ve4 umquam adv. ikad, nikad Nva, -ae, f. grozd, grož7e Nn adv. zajedno, ujedno, istovremeno uxor, -Bris, f. žena, supruga; uxBrem Nn;n3m3ter adv. jednodušno dNco ženiti se nekim: Acc., oženiti unde adv. odatle; odakle; potom und!cies adv. num. jedanaest puta und!cim num. jedanaest V und!c3mus, 3 jedanaesti und ni, -ae, -a po jedanaest vacca, -ae, f. krava und qu;drg s3mus, 3 trideset deveti v;cillo, 1. posrtati und qu;drginta num. trideset devet v;cuus, 3 prazan, slobodan, besposlen, und v1c ni, -ae, -a po devetnaest isprazan, bez ne6ega: Abl. und v1c s3mus, 3 devetnaesti v;d3mBnium, -ii, n. jamstvo, jam6enje; und v1cies adv. num. devetnaest puta v;d3mBnium const3tuo odrediti visinu und v1ginti num. devetnaest jam6evine und3que adv. odasvud, sa svih strana vdo, 3. –, – i4i, po4i; kora6ati unguis, -is, m. nokat vg1na, -ae, f. korice ma6a, tok Nni;n3mis, -e jednodušan, jedinstven v;lde adv. vrlo, silno, veoma; v. Nn3cus, 3 jedini, osobit, izvrstan magnDp!re Nn3versus, 3 6itav, sav, op4i; mn. v;l ! mn. v;l te! interi. zdravo! (pozdrav Nn3versi svi zajedno pri rastanku i na kraju pisma) Nnus, 3 jedan; jedini; u najve4oj mjeri, V;lentia, -ae, f. (Vibo V;lentia) vrlo Valencija, grad u južnoj Italiji Nnusquisque, Nnaquaeque, (Monteleone) Nnumquodque pron. svaki pojedini v;leo, 2. lui, – biti zdrav; biti snažan; unusquisque, unumquidque pron. vrijediti svatko, sve V;l rinus Pollius, m. (Q. V;l rinus Ur;nie/-a, -es/-ae, f. Uranija, muza Pollius) Kvint Valerijan Polije, rimski astronomije knjižar urbnus, 3 gradski, gra7anski V;l!rinus, -i, m. (P. L3c3nius urbs, -bis, f. grad; Urbs Rim V;l!rinus) Publije Licinije Valerijan, usque (ad) praep. Acc. sve do rimski car (oko 200.–oko 260., vladao Nsurpo, 1. upotrijebiti, izvršiti 253.–260.) Nsus, -Ns, m. uporaba; prakti6no V;l!rius Flaccus, -i, m. (L. V;l!rius iskustvo, vještina ste6ena praksom Flaccus) Lucije Valerije Flak, rimski Pt/Pti conict. da; 6im; iako; kao, kao što, politi6ar i vojskovo7a (1. st. pr. Kr.) kako V;l!rius Max3mus, -i, m. Valerije utcumque adv. kako god, kada god Maksim, rimski povjesni6ar (1. st.) uter, -tris, m. mijeh valles, -is, f. dolina Pter, Ptra, Ptrum koji od dvojice valvae, -rum, f. dvostruka vrata, ut r1nus, 3 ro7eni, ro7en od iste majke vratnice Pterl3bet, Ptr;l3bet, Ptruml3bet bilo vnus, 3 prazan, isprazan; lažan koji od dvojice

274 v;rius, 3 razli6it; šaren; nepostojan, v re adv. doista, uistinu, zaista prevrtljiv v!reor, 2. v!r3tus sum poštovati, Varro, -Bnis, m. (M. T!rentius Varro) štovati, bojati se nekoga: Acc. Marko Terencije Varon, rimski pisac i Verg3lius, -i, m. (P. Verg3lius Mro) u6enjak (116.–27. pr. Kr.) Publije Vergilije Maron, rimski pjesnik vs, vsis, n. i mn. vsa, -Brum posuda (70.–19. pr. Kr.) vascPlum, -i, n. posudica vergo, 3. –, – biti okrenut, okretati se, biti vasto, 1. pustošiti, harati, razarati nagnut vtes, -is, m./f. prorok/proro6ica, vra6; v r3s3m3lis, -e koji sli6i istini, vjerojatan pjesnik v r3tas, -tis, f. istina, istinitost; vt3c3nium, -ii, n. proroštvo iskrenost v;tillum, -i, n. košara, lopatica za ugalj v ro adv. uistinu, da, sigurno -v! conict. enclit. ili v ro conict. postp. pak, a vect1gal, -lis, n. porez, državni danak, Verres, -is, m. (C. Corn lius Verres) Gaj da4a; dobitak Kornelije Ver, rimski politi6ar, v!h!mens, -ntis adi. žustar, silovit upravitelj Sicilije (1. st. pr. Kr.) v!h!menter adv. žustro, silovito, žestoko verso, 1. vrtjeti, okretati; pas. boraviti, v!ho, 3. vexi, vectum voziti (se), kretati se prolaziti, jahati, ploviti versus praep. Acc. prema, put, u, ka v!l adv. u najve4oj mjeri, vrlo versus, -Ns, m. stih, redak v!l conict. ili, bilo verto, 3. verti, versum okretati, vrtjeti; V lbrensis, -e velabarski, koji se odnosi mijenjati; uništavati na Velabrum, ulicu u Rimu v!ru, -Ns, n. ražanj; koplje vello, 3. velli, vulsum 6upati, derati v rum adv. doista; ali, no, nego v lo, 1. zagrtati, pokrivati, ovijati v rum, -i, n. istina v lum, -i, n. platno, jedro v rus, 3 istinit, istinski, ispravan v!lut adv. kao, kao što vesper, -!ri, m. ve6er (Abl. sg. vesp!re, v nlis, -e na prodaju Gen. mn. vesp!rum) v ntor, -Bris, m. lovac vesp!ri adv. uve6er vendo, 3. vend3di, vend3tum prodavati vesp3llo, -Bnis, m. grobar v!n f3cium, -ii, n. trovanje; otrovni Vesta, -ae, f. Vesta, božica doma4eg napitak ognjišta v!n num, -i, n. otrovno pi4e, otrov Vestlia, -ium, n. vestalije, sve6anosti u v neo, 1re, ii/1vi, 3tum biti na prodaju 6ast Vesti (9. VI.) V!n!rlia, -ium, n. veneralije, Vestlis, -is, f. Vestalka, Vestina sve6anosti u 6ast Veneri (1. IV.) sve4enica v!nia, -ae, f. usluga, ljubaznost; vester, -tra, -trum vaš dopuštenje; milost, oprost, oproštenje vest3bPlum, -i, n. vestibul, predvorje; v!nio, 4. v ni, ventum dolaziti, do4i, mjesto ispred ku4e vratiti se, i4i, oti4i; v!nio obviam i4i vest1mentum, -i, n. odjevni predmet; ususret mn. vest1menta, -Brum, n. odje4a venter, -tris, m. trbuh vestio, 4. odijevati ventus, -i, m. vjetar vestis, -is, f. odjevni predmet, haljina V!nus, -!ris, f. Venera, božica ljubavi, v!t!rnus, -i, m. veteran, isluženi vojnik ljepote i dražesti; dies V!n!ris (f!ria Vettius, -ii, m. Vetije, ime rimskoga roda sexta) petak VetNrius Calv1nus, -i, m. (T. VetNrius V!nPsia, -ae, f. Venuzija, grad u Apuliji Calv1nus), Tit Veturije Kalvin, rimski V!nPs1nus, 3 venuzijski vojskovo7a i politi6ar (4. st. pr. Kr.) V!nPs1nus, -i, m. Venuzijac, stanovnik v!tus, -!ris adi. (comp. v!tustior, sup. Venuzije v!terr3mus) star v!nustus, 3 privla6an, dražestan, lijep v!tustas, -tis, f. starost v r, v ris, n. prolje4e v!tustus, 3 prili6no star, star verb!ro, 1. udarati, tu4i, bi6evati vexillum, -i, n. vojni stijeg verbum, -i, n. rije6; izraz; glagol via, -ae, f. put, ulica, cesta; Via Egntia Vercassivellaunus, -i, m. cesta koja je spajala Apoloniju i Verkasivelaun, vo7a Arvernjana Bizancij; Via Aur lia cesta koja je

275

spajala Rim i Masiliju; via Appia v1p!ra, -ae, f. zmija ljutica cesta koja je spajala Rim i Kapuu, v3r, v3ri, m. muž, muškarac, junak kasnije i Brundizij; viam carpo virga, -ae, f. šiba, prut; mladica napredovati u putovanju virg3neus, 3 djevoja6ki, djevi6anski vit3cum, -i, n. popudbina, vojni6ka pla4a virgo, -g3nis, f. djevica, djevojka vitor, -Bris, m. putnik v3r3dis, -e zelen, zelenkast; mlad; svjež v3crius, -ii, m. vikar, upravitelj vikarije; v3r1lis, -e muški; muževan, hrabar zamjenik; v3crius dioec sis v3r1l3ter adv. muževno, postojano upravitelj dijeceze, namjesnik u v3r1tim adv. po glavi, pojdina6no pokrajini virtus, -Ntis, f. krepost, vrlina, snaga, v1c ni, -ae, -a po dvadeset jakost v1cennlis, -e dvadesetogodišnji v1rus, -i, n. otrov, otrovna sluz v1c s3mus, 3 dvadeseti v1s (Acc. vim, Abl. v1, mn. v1res, -ium) f. v1cies adv. num. dvadeset puta snaga, sila, jakost, mo4; vlast; mnoštvo v1c1nus, 3 obližnji, susjedni, okolni v1so, 3. v1si, v1sum vidjeti, ponovo v3cis, f. subst. Gen. (Acc. v3cem, Abl. razgledati; posjetiti, pohoditi v3ce, mn. v3ces, v3c3bus) izmjena, v1sus, -Ns, m. izgled, gledanje; vi7enje, izmjenjivanje uvid, pojava, prikaza vict3ma, -ae, f. žrtva v1ta, -ae, f. život, na6in života; v1tam ;go victor, -Bris, m. pobjednik živjeti; v1tam dNco živjeti victBria, -ae, f. pobjeda nad nekime: v1tlis, -e adi. životan, živ de+Abl. v3tium, -ii, n. mana, opa6ina; nedostatak; victus, -Ns, m. živež, hrana prekršaj, krivnja v1cus, -i, m. ulica, selo v1to, 1. kloniti se ne6ega: Acc., bježati od v3deo, 2. v1di, v1sum vidjeti, opaziti, nekoga: Acc. gledati, pogledati; razumjeti vitr3cus, -i, m. o6uh v3gil, -3lis adi. budan, koji stražari, koji v3tPlus, -i, m. tele; mladun6e bdije v3tPp!ro, 1. koriti, prekoravati v3gil, -3lis, m. stražar, policajac, v1vo, 3. vixi, – (victNrus) živjeti vatrogasac v1vus, 3 živ v3g3lia, -ae, f. straža v3x adv. jedva, tek što; v3x .. cPm adv. v1ginti num. dvadeset conict. tek što .. kadli v1l3ca/vill3ca, -ae, f. žena upravitelja vDctus, 3 pozvan imanja vDco, 1. zvati, dozivati, pozivati v1l3cus/ vill3cus, -i, m. upravitelj imanja; vBlo, 1. letjeti, brzo se kretati, hrliti gospodar vDlo, velle, vDlui htjeti, željeti; uživati; villa, -ae, f. seosko dobarce, vila; villa zna6iti rust3ca, -ae, f. seoska ku4a, villa Volsci, -Brum, m. Volš6ani, italski narod urbna bogataška ku4a u gradu; villa vDlNmen, -m3nis, n. svitak; knjiga, sPburbna bogataška ku4a u poglavlje; zavoj predgra7u vDluntrius, 3 dragovoljan, dobrovoljan V1nlia, -ium, n. Vinalije, vinske vDluntas, -tis, f. volja, želja, slobodna sve6anosti u 6ast Liberu (Dionizu, volja; revnost, gorljivost Bakhu) (23. IV.) volvo, 3. volvi, vDlNtum vrtjeti, i4i v1nrius, 3 vinski ukrug, zamatati, odmatati, promišljati, vincio, 4. vinxi, vinctum vezati, valjati se sapinjati, baciti u okove, zatvoriti vBs pron. Nom. Acc. vi (Dat./Abl. vDb3s; vinco, 3. v1ci, victum pobijediti, Gen. vestri/vestrum) savladati, nadvladati; osvojiti vDveo, 2. vBvi, vBtum sve6ano obe4ati, vinctus, 3 svezan; skršten, prekršten zavjetovati se; željeti vindex, -3cis, m. osvetnik vBx, vBcis, f. glas; rije6, govor; zapovijed; v1nea, -ae, f. vinograd vBcem mitto oglasiti se v1num, -i, n. vino Vulcnlia, -ium, n. vulkanalije, viDla, -ae, f. ljubica sve6anosti u 6ast Vulkanu (23. VIII.) viDlenter adv. silovito Vulcnus, -i, m. Vulkan, bog vatre i viDlentus, 3 silovit, goropadan, žestok oru7a, zaštitnik kova6a

276 vulgus, -i, n. svjetina, puk vulnus, -!ris, n. rana vulpes, -is, f. lisica vultus, -Ns, m. lice, obraz; pogled

X xystus, -i, m. terasa, natkriveni trijem

Z;cynthus/-os, -i, f. Zakint, otok u Jonskom moru Zancl , -es, f. Zankla, grad u Ahaji Z no, -Bnis, m. Zenon, gr6ki filozof (4.– 3. st. pr. Kr.) Zeugma, -;tis, n. Zeugma, grad na Eufratu Zosimio, -Bnis, m. Zosimion, upravitelj Sirije (3. st.) zBth cPla, -ae, f. sobi6ak (za dnevni odmor)

277

278

Hrvatsko-latinski

A brz velox, -Bcis adi.; brzim maršem magnis 3t3n!r3bus a et conict., autem conict., vero conict., verum conict. Afrika Afr3ca, -ae, f. Agripa Marko Agripa) M. Agrippa, -ae, C m. Ahaja Achaia, -ae, f. car imperator, -Bris, m. ako si conict. carski imperilis, -e ali sed conict. carstvo imperium, -ii, n. Alpe Alpes, -ium, f. centurion centurio, -iBnis, m. amfora amphDra, -ae, f. Cezar Caesar, -;ris, m. Apolon Apollo, -l3nis, m. cijena pretium, -ii, n.; visoka je cijena apostolski apostol3cus, 3 ne6ega al3quid carum est Atena, Ath nae, -rum, f. Cirk Circus, -i, m. Atenjanin Atheniensis, -is, m. crkva ecclesia, -ae, f. August Augustus, -i, m. Azija Asia, -ae, f. 5

B 6ak adv. etiam, quoque, quidem, adeo 6ekati exspecto, 1.; maneo, 2. mansi, bacati proicio, 3. i ci, iectum mansum basna fabPla, -ae, f. 6elo frons, -tis, m.; biti na 6elu bazilika basil3ca, -ae, f. praesum, praeesse, praefui Belgi Belgae, -rum, m. ne6ega: Dat. bez sine praep. Abl. 6esto saepe adv. bezakonje iniqu3tas, -ttis, f; 6etverokutan quadriangPlus, 3 malef3cium, -ii, n. 6initi facio, 3. feci, factum bilješka commentarium, -ii, n.; 6ista6 cloacarius, -ii, m. commentarius, -ii, n. 6itanje lectio, -iBnis, f. bilježnica plagPlae, -rum, f. 6itatelj lector, -Bris, m. biser margarita, -ae, f. 6itati lego, 3. legi, lectum biskup !p3scDpus, -i, m. 6itav totus, 3; omnis, -e; int!ger, gra, biti sum, esse, fui grum blizanac gem3nus, -i, m. 6ovjek homo, -m3nis, m. blizu prope praep. Acc. 6udan mirus, 3 bog; Bog deus, -i, m.; Deus, -i, m. 6uti audio, 4. bogatstvo fortNnae, -rum, f. Bogorodica Deip;ra, -ae. f.; Dei Gen!trix, -tr1cis, f. D boj pugna, -ae, f. bojati se timeo, 2. timui nekoga: Acc. dakle ergo adv. boriti se pugno, 1. s nekime: cum+Abl. dan dies, di i, m. božica dea, -ae, f. Danajac Dan;us, -i, m. brat frater, -tris, m. dar donum, -i, n. brati carpo, 3. carpsi, carptum darovati dono, 1. brežuljak collis, -is, m. davati do, 1. dedi, datum brinuti se curo, 1. za nekoga: Acc. debeo amplus, 3 broj num!rus, -i, m. deklamacija declamatio, -iBnis, f. brojan multus, 3 Delfi Delphi, -Brum, m. 279 derati vello, 3. velli, vulsum; derati kožu Galija Gallia, -ae, f.; Narbonska Galija pellem vello Gallia, -ae, Narbonensis, f. deset num. decem Georgike Georg3ca, -Bn, n. desni dexter, !ra, !rum glad fames, -is, f. dijeliti div3do, 3. v1si, v1sum na nešto: glasnik nuntius, -ii, m. in+Acc. glavni principlis, -e; glavna ulica dio pars, partis, f.; odmjereni dio pars Cardo max3mus, Card3nis mensNrae max3mi, m.; glavna popre6na ulica Diogen Diog!nes, -is, m. Decumnus max3mus, -i, m. Dioklecijan Diocletinus, -i, m. godina annus, -i, m.; godine pr. Kr. anno divan el!gans, -ntis adi.; magnif3cus, 3 a(nte) Ch(ristum) n(atum) djeca lib!ri, -Brum, m. godišnji annuus, 3 dje6ak puer, -!ri, m. golem ingens, -ntis adi. djelo opus, op!ris, n. golub columbus, -i, m. djevojka puella, -ae, f. golubica columba, -ae, f. do ad praep. Acc.; usque ad praep. Acc. Gospodin Dom3nus, -i, m. dobar bonus, 3 gotovo paene adv. dobro6initelj b!n!factor, -Bris, m. govor oratio, -Bnis, m. dobro6instvo beneficium, -ii, n. govoriti dico, 3. dixi, dictum; narro, 1.; dojaviti nuntio, 1. loquor, 3. locNtus sum dolaziti advenio, 4. v ni, ventum; grad opp3dum, -i, n.; civ3tas, -tis, f.; v!nio, 4. v ni, ventum Grad Urbs, -bis, f.; slobodni grad doma4ica mater familias, matris civ3tas lib!ra, f. familias, f. gra7anin civis, -is, m. donositi aff!ro, afferre, attPli, alltum grana ramus, -i, m. dovoditi dedNco, 3. dNxi, ductum gr6ki Graecus, 3 drahma drachma, -ae, f. Grk Graecus, -i, m. Drakon Draco, -Dnis, m. grmi tonat, 1. tonuit impers. drugi secundus, 3 groblje coemeterium, -ii, n.; država res publ3ca, rei publ3cae, f. sepulchr tum, -i, n. duboko v. srce grobnica sepulcrum, -i, n. dug longus, 3 grozd uva, -ae, f. dužina longitNdo, -d3nis, f.

H E hajde cedo; quaeso interi. edikt edictum, -i, n. Helena Hel!na, -ae / Hel!ne, -es, f. edil aed1lis, -is, m. Horacije Horatius, -i, m. Egipat Aegyptus, -i, f. hrabar fortis, -e elegija eleg1a, -ae, f. hrabrost an3mus, -i, m.; fortitPdo, -d3nis, f. hram templum, -i, n. F hrana victus, -Ns, m. hrast quercus, -Ns, f. Fidija Phidias, -ae, m. htjeti cupio, 3. p1vi, p1tum; volo, velle, filozof philosDphus, -i, m. volui

G I gajiti cDlo, 3 colui, cultum prema i et conict., ac conict., atque conict., -que nekome: erga+Acc. conict. postp. encl. Galba Galba, -ae, m. i4i eo, ire, ii, itum Gali Galli, -Brum, m. igra ludus, -i, m. ih eos (m.), eas (f.), ea (n.) 280 ili vel, aut; ili pak vel etiam kažnjavati punio, 4. Ilij Ilion/Ilium, -ii, n. k4i filia, -ae, f. Ilirik Illyr3cum, -i, n. kip simulcrum, -i. n.; statua, -ae, f. imanje agrum, -i, m. kiši, pada kiša pluit, 3. pluit impers. imati habeo, 2. bui, b3tum knjiga liber, -bri, m. imenovati creo, 1. nekoga: Acc. ne6ime: knjižica libellus, -i, m. Acc. kod apud praep. Acc. isluženi vojnik veternus, -i, m. koji qui, quae, quod ispjevati cano, 3. cec3ni, cantum kolonija colonia, -ae, f. ispovjednik confessor, -Bris, m. koljeno genu, -Ns, n. ispred ante praep. Acc. konzul consul, -Plis, m. isti idem, e;dem, idem konj equus, -i, m. isto6ni orientlis, -e konjaništvo equittus, -Ns, m. Italija Italia, -ae, f. konjski equ1nus, -3; equestris, -e iz ex, e praep. Abl. koplje hasta, -ae, f. izbrisati deleo, 2. del vi, del tum korak passus, - Ns, m. izdaja prod3tio, -iBnis, f. koristan ut3lis, -e izdajnik trd3tor, -Bris, m. koristiti prosum, prodesse, profui izložiti expBno, 3. posui, pos3tum kosa coma, -ae, f. koža pellis, -is, f. kraj, pokraj iuxta praep. Acc. J kralj rex, regis, m. kraljevstvo regnum, -i, n. ja Nom. ego, Acc. me, Dat. mihi, Abl. kratak brevis, -e me, Gen. mei krilo (vojske) cornu, -Ns, n.; ala, -ae, f. Jadransko more M;re sup!rum; krivnja culpa, -ae, f. Hadriat3cum (m;re) krma puppis, -is, f. Jan Inus, -i, m. krstiti bapt1zo/bapt1so, 1. jasno je liquet, 2. liquit nekome: Dat. krš4anin Christinus, -i, m. javljati nuntio, 1. kruna corBna, -ae, f. jer quia conict. Kserkso Xerxes, -is, m. Jeruzalem Hierosol̺ma, -Brum, n. , kula arx, arcis, f. Ierus;lem indecl., n. kupovati emo, 3. emi, emptum još iam adv.; adhuc adv. ju6er heri adv. junak vir, viri, m. L Jupiter Iupp3ter, Iovis, m. južni austr1nus, 3; meridionlis, -e lav leo, -Bnis, m. laž mendacium, -ii, n. lažan falsus, 3 K legat legtus, -i, m.; carski legat legtus Augusti, legti Augusti, m. k ad praep. Acc. legija legio, -iBnis, f. kad, kada dum conict.; simul adv.; cum li an adv.; -ne adv.; utrum adv.; num adv. adv. kako ut conict. lijen ignvus, 3 kamenica ostrea, -ae, f. lijep pulcher, -chra, -chrum kao ut conict. liktor lictor, -Bris, m. Kapitolij Capitolium, -ii, n. Livije Livius, -i, m. kartaški Carthaginiensis adi. logor castra, -Brum, n. Kartažani Carthaginienses, -ium, m.; lopov fur, furis, m.; latro,-Bnis, m. Poeni, -Brum, m. loš malus, 3 kasno sero adv.; kasnije serius adv. katekumen c;t chNm!nus, -i, m. kavez cavea, -ae, f.

281

Lj nalaziti se invenior, 4. ventus sum; sum, esse, fui ljeto aestas, -tis, f.; ljeti aestte adv. namjera consilium, -ii, n. ljubav amor, -Bris, m. namjesnik legtus, -i, m. ljut acer, acris, acre Nantua4ani Nantutes, -um, m. napredak progressus, -Ns, m. narod natio, -iBnis, f.; gens, -ntis, f. M nastojati tempto, 1. naš (refl. svoj) noster, -tra, -trum Maksencije Maxentius, -ii, m. natjecanje certmen, -m3nis, n. malen parvus, 3 navala imp!tus, -Ns, m. Marije Marius, -ii, m. nazo6an praesens, -ntis; biti nazo6an marljiv d1l3gens, -entis adi. adsum, adesse, affui Marsovo polje Campus Martius, Campi ne dolikuje ded!cet, 2. dedecuit Martii, m. nekome: Acc.; nešto: inf. matrona matrBna, -ae, f. ne htjeti nolo, nolle, nolui me7u in preap. Abl.; inter praep. Acc. ne non , noli, nolite adv. meso caro, carnis, f. ne samo ... nego i non solum ... sed mi Nom. Acc. nos, Dat. Abl. nobis, Gen. etiam nostrum / nostri nego quam conict. miješati misceo, 2. miscui, mixtum neiskusan imper1tus, 3 u ne6emu: Gen. milosr7e misericordia, -ae, f. nekad olim adv. mladi4 iuv!nis, -is, m. neki al3quis, -quae, -quod; quidam, mnogi multus, 3 quaedam, quoddam mnogo multum adv. nemo4an deb3lis, -e; infirmus, 3 mnogobrojan multus, 3 neprijatelj (privatni) inim1cus, -i, m.; (u mo4i possum, posse, pDtui ratu) hostis, -is, m. moj (refl. svoj) meus, 3 netko al3quis, aliquid; quis, quid moliti se oro, 1. nekomu: Dat.; za nekoga: neujedna6en iniquus, 3 pro+Abl.; precor, 1. neuk ignrus, 3; rudis, -e; u ne6emu: more mare, -is, n. Gen. mornar nauta, -ae, m. ni jedan ni drugi neuter, -tra, -trum morski mar1nus, 3; marit3mus, 3 ni(ti) neque conict.; ne ... quidem most pons, -ntis, m. conict. mrtav mortuus, 3 nijedan nullus, 3 mrzak inv1sus, 3 nikad numquam adv. mrziti odi, odisse nositi fero, ferre, tuli, latum; (odje4u) mu6enik / mu6enica martyr, -@ris, m./f. gero, 3. gessi, gestum mudar sapiens, -ntis adi. nov novus, 3 mudrac sapiens, -ntis, m. muza Musa, -ae, f. Nj njegov eius N njihov eBrum; erum na in praep. Acc. (cilj) Abl. (smještaj); ad praep. Acc. O nadaleko adv. procul nadlaktica um!rus, -i, m.; l;certus, -i, o de praep. Abl. m. o o interi. najavljivati nuntio, 1. obala (morska) ora, -ae, f.; litus, -Dris, najniži (po ugledu) min3mus, 3 n.; (rije6na) ripa, -ae, f. najviši (po ugledu) max3mus, 3 obe4anje repromissio, -iBnis, f.; nakit ornamenta, -Brum, n. policitatio, -iBnis, f.; promissum, nakon post praep. Acc. -i, n.

282 obe4avati promitto, 3. m1si, missum; papa papa, -ae, m.; Pont3fex max3mus, polliceor, 2. pollic3tus sum Pontif3cis max3mi, m. obi6aj mos, moris, m. papirni chartceus, 3 obojica uterque, utr;que, utrumque Pavao Paulus, -i, m. o6ito je, jasno je appret, 2. paruit Peloponežanin Peloponnesius, -ii, m. od ab, a praep. Abl. Penelopa PenelDpa, -ae, f. odabrati el3go, 3. l gi, lectum perzijski Pers3cus, 3 odgoditi def!ro, ferre, tPli, ltum Petar Petrus, -i, m. odgovor responsum, -i, n. Pirenejski Pyrenaeus, 3 odgovoriti respondeo, 2. spondi, pisac scriptor, -Bris, m.; auctor, -Bris, sponsum m. odjenuti (tijelo) vestio, 4.; (odje4u) pisaljka cal;mus, -i, m. induo, 3. dui, dNtum pisati scribo, 3. scripsi, scriptum Odisej Ulixes, -is, m. pismo epistDla, -ae, f. odložiti depBno, 3. posui, pos3tum pjesma carmen, -m3nis, n. odmor requies, - i, f. pjesni6ki po t3cus, 3 odnijeti auf!ro, auferre, abstPli, pjesnik po ta, -ae, m. abltum pjevanje (dio epa) liber, -bri, m. odre4i se abd3co, 1. ne6ega: Abl. pjevati cano, 3. cec3ni, (canttum); odvažnost audacia, -ae, f. canto, 1. odvra4ati verto, 3. verti, versum; pla4a salarium, -ii, n. amBveo, 2. mBvi, mBtum od plebejac pl beius, -i, m. ne6ega: ab+Abl. ple4a um!ri, -Brum, m. ogrlica mon1le, -is, n. plemenit nob3lis, -is; bonus, 3 oko circum praep. A. po per praep. Acc.; secundum praep. okretan ag3lis, -e Acc., in praep. Abl. okrug conventus, -Ns, m. pobjeda victoria, -ae, f. okrutan crud lis, -e; saevus, 3 pobjednik victor, -Bris, m. oltar altre, -is, n. pobje7ivati vinco, 3. v1ci, victum Oltar mira Ara Pacis, Arae Pacis, f. po6etak initium, -ii, n. on is, ea, id po6etnik tiro, -Bnis, m. onaj ille illa illud po6injati inchoo, 1. opak vilis, -e po4i vado, 3. vasi, – opasnost pericPlum, -i, n. pod sub praep. Acc. (cilj) Abl. (smještaj) opis descriptio, -iBnis, f. podi4i (sagraditi) exstruo, 3. struxi, opjevati cano, 3. cec3ni, (canttum) structum; (u zrak) levo, 1.; tollo, 3. osim praeter praep. Acc. sustPli, subltum osje4ati sentio, 4. sensi, sensum podijeliti div3do, 3. v1si, v1sum na nešto: osloboditi lib!ro, 1. od nekoga: Abl. in+Acc. osmerokutan octangPlus, 3 podne meridies, - i, m. osnivati condo, 3. d3di, d3tum; podvezati subl3go, 1. constituo, 3. stitui, stitNtum pohraniti condo, 3., d3di, d3tum otac pater, -tris, m. pojedini singPli, -ae, -a otok insPla, -ae, f. pokazati monstro, 1.; ostendo, 3. tendi, otvoriti aperio, 4. rui, rtum; p;t!f;cio, tensum 3. f ci, factum poklon donum, -i, m. ovaj hic, haec, hoc pokloniti dono, 1. pokoriti sub3go, 3. gi, actum poluotok paeninsPla, -ae f. P pomagati adiNvo, 1. nekome: Acc. pomo4 auxilium, -ii, n. pak autem conict. postp. pomorac nauta, -ae, m. pala6a domus regia, domNs regiae, f.; Pompej Pompeius, -ii, m. palatium, -ii, n. popraviti reficio, 3. f ci, fectum Pamfilije Pamphylius, -i, m. poraz clades, -is, f.

283 pored apud praep. Acc.; ad praep. Acc.; pristupiti accedo, 3. cessi, cessum prope praep. Acc. pro6itati lego, 3. legi, lectum porez tribNtum, -i, n.; vect1gal, -lis, n. prodati vendo, 3. d3di, d3tum porezna jedinica iugum, -i, n.; caput, progon persecNtio, -iBnis, f. -p3tis, n. progonstvo exsilium/exilium, -ii, n. posao negotium, -ii, n.; officium, -ii, n. prokonzul proconsul, -Plis, m. poslati mitto, 3. misi, missum propisivati scrėbo, 3. scripsi, scriptum posljednji ult3mus, 3 propretor propraetor, -Bris, m. postati fio, fi!ri, factus sum; evdo, 3. proro6ište oracPlum, -i, n. vsi, vsum prostitutka mer!trix, -1cis, f. postavljati (na dužnost) creo, 1. nekoga: protiv contra praep. Acc.; in praep. Acc. Acc.; za nešto: Acc.; (zasjede) v. provincija provincia, -ae, f. insidiae prst dig3tus, -i, m. postojan assiduus, 3 prvak princeps, -c3pis, m. posve4en consecrtus, 3; sacer, -cra, prvi primus, 3 -crum puk plebs, -bis, f.; plebes, -ei, f. posvetiti consecro, 1. punski Pun3cus, 3 poštovati respicio, 3. spexi, spectum put via, -ae, f. poticati conc3to, 1. potreban necessarius, 3 potužiti se conqu!ror, 3. questus sum R na nekoga: de+Abl. povezivati coniungo, 3. iunxi, iunctum radi causa praep. Gen.; gratia praep. s nekime: Dat. Gen. povjesni6ar historiogr;phus, -i, m.; raditi labBro, 1.; raditi posao negotium histor3cus, -i, m. gero poznat notus, 3 rado libenter adv. pramac prora, -ae, f. radost gaudium, -ii, n.; laetitia, -ae, f. pravda iustitia, -ae, f.; tražiti pravdu ago rame umerPs, -i, m. litem; quaero iustitiam rano matNre adv.; ranije maturius adv. právo ius, iuris, n. raspravljati tracto, 1. o ne6emu: de+Abl. pred, pred licem ante praep. Acc.; coram raspustiti dimitto, 3. m1si, missum praep. Abl. rat bellum, -i, n.; voditi rat bellum g!ro predavati trado, 3. d3di, d3tum ratovati bellum gero predgovor praefatio, -iBnis, f. razbojnik latro, -Bnis, m. preko per praep. Acc.; trans praep. Acc.; razborit prudens, -ntis adi. super praep. Acc. Abl. razdijeliti div3do, 3. v1si, v1sum na prema ad praep. Acc.; erga praep. Acc. nešto: in+Acc. prenositi (u spisu) scr1bo, 3. scripsi, razli6it varius, 3; dissim3lis, -e scriptum razlog ratio, -iBnis, f.; causa, -ae, f. prevoditelj traductor, -Bris, m. razoren dirNtus, 3; del tus, 3 pri6a historia, -ae, f.; fabPla, -ae, f. razveseliti laetif3co, 1. prijatelj am1cus, -i, m. recitacija recitatio, -iBnis, f. prijateljica am1ca, -ae, f. re4i dico, 3. dixi, dictum prije ante praep. Acc. Ren Rhenus, -i, m. prije nego(li) ante quam conict.; rije6 verbum, -i, n. ant!quam conict. rijeka flumen, -m3nis, n. prijetnja minae, -rum, f. Rim Roma, -ae, f. prikladan aptus, 3; congruus, 3 Rimljani Romni, -Brum, m. primati accipio, 3. cepi, ceptum rimski Romnus, 3 primjer exemplum, -i, n. rje6it lDquens, -ntis adi. prinositi žrtvu sacrif3co, 1. rob servus, -i, m. pripovijedati narro, 1. robinja serva, -ae, f. pripremljen partus, 3 za nešto: ad+Acc. roditelj parens, -ntis, m./f. pristoji decet, 2. decuit; nekome: Acc.; ropkinja serva, -ae, f. nešto: inf. ruka bracchium, -ii, n., manus, -Ns, f. 284 ruža rosa, -ae, f. stan aedes, -is, f.; domus, -Ns, f. star ant1quus, 3; vetus, -t!ris adi. stavljati pono, 3. posui, pos3tum; S impBno, 3. posui, pos3tum na nešto: Dat. s cum praep. Abl. stih versus, -Ns, m. s ove strane cis praep. Acc.; citra praep. stoik sto3cus, -i, m. Acc. stol mensa, -ae, f. sadržaj contenta, -Brum, n. stola stola, -ae, f. sam ipse, ipsa ipsum; solus, 3 stopa pes, pedis, m. sasvim omn1no adv, prorsus adv., strah pavor, -Bris, m., timor, -Bris, m. plane adv. strana pars, partis, f.; latus, -t!ris, n. satira satPra, -ae, f. strog sev rus, 3 sav cunctus, 3; omnis, 3; totus, 3 stupati u službu officium ineo savijati torqueo, 2. torsi, tortum sudbina sors, -rtis, f. senat sentus, -Ns, m. Sula Sulla, -ae, m. senator sentor, -Bris, m. supruga uxor, -Bris, f. senatorski senatorius 3 susjed vic1nus, -i, m. sestercij sestertius, -ii, m. (HS) sutra cras adv. Sicilija Sicilia, -ae, f.; Sicania, -ae f. suvladar (regni) socius, -ii, m.; coll ga, sijeva fulget, 2. fulsit impers. -ae, m. sin filius, -ii, m. svaki omnis, -is sintaksa syntaxis, -!Bs/-is, f. svaki pojedini singPli, -ae, -a sinteza synth!sis,-!Bs/-is, f. svakodnevno quotidie adv. sje4ati se mem3ni, meminisse svet sanctus, 3; betus, 3 sje4i seco, 1. svetište sancturium, -ii, n. sjediti sedeo, 2. sedi, sessum; cons1do, sveukupno universe adv. 2. s di, sessum svežanj fascis, -is, m. sjednica sessio, -iBnis, f. svi4e illucescit, 3. luxit impers. sjekira secNris, -is, f. svije4a cereus, -i, m. sjeverni septentrionlis, -e svinja porcus, -i, m. skupština comitia, -Brum, n. svodnik leno, -Bnis, m. slobodan liber, !ra, !rum svoj meus, 2; tuus, 3; noster, 3; vester, slobodno je licet, 2. licuit 3; suus, 3 smilovanje miseratio, -iBnis, f. smilovati se mis!reor, 2. miser3tus sum nekome: Gen. Š smjestiti collDco, 1.; st;tuo, 3. statui, statNtum širina latitNdo, -d3nis, f. smješten situs, 3 širok latus, 3 smrkava se advesperascit, 3. škodljiv noxius, 3 vespervit impers. škola ludus, -i, m.; schola, -ae, f. snaga vis, Acc. vim, Abl. vi, Nom. mn. štititi custodio, 4.; prot!go, 3. texi, vires tectum sniježi, pada snijeg ningit, 3. ninxit Solon Solon, -Bnis, m. Spasitelj Salvtor, -Bris, m. T spavati dormio, 4. spjev carmen, -m3nis, n. tabor castra, -Brum, n. spomenut dictus, 3 taj iste, ista, istud; is, ea, id spomenuti mentiBnem facio nešto: Gen. takav talis, -is srce cor, cordis, n.; duboko u srce imo tako ita adv. in pectore talas unda, -ae, f. srebrn argenteus, 3; Srebrna vrata tekst textus, -Ns, m. Porta argentaria teret onus, on!ris, n. sretan felix, -l1cis adi. težak gravis, -e; diffic3lis, -e 285 ti Nom. tu, Acc. te, Dat. tibi, Abl. te, Gen. urediti mundo, 1.; red3go, 3. !gi, tui actum; urediti kao provinciju in Tiber Tib!ris, -is, m. provinciae formam red3go tigar tigris, -3dis, m. uspomena commemortio, -iBnis, f.; tijelo corpus, -pDris, n. memoria, -ae, f. na nekoga: Gen. tj. id est usporedan parall lus, 3; biti usporedan s tjesnac fretum, -i, n. ne6im protendor iuxta al3quid tko quis, quid usporediti compBno, 3. posui, pos3tum toga toga, -ae, f. nešto: Acc. s ne6ime: Dat. tolik tantus, 3 usred inter praep. Acc. trajati maneo, 2. mansi, mansum; utrka cursus, -Ns, m. duro, 1. utvrditi munio, 4. tražiti quaero, 3. quaes1vi / quaesii, uvijek semper adv. quaes1tum uvod exordium, -ii, n. tr6ati curro, 3. cucurri, cursum uz ad praep. Acc. treba oportet, 2. oportuit netko: Acc.; uzak angustus, 3 nešto: inf. uzdati se conf1do, 3. f1sus sum u nešto: tre4i tertius, 3 in+Abl. trg forum, -i, n. tu ibi adv., ubi adv. tunika tun3ca, -ae, f. V tvoj (refl. svoj) tuus, 3 vanjski externus, 3 vaš (refl. svoj) vester, 3 U Vatikan Vaticnus, -i, m. ve4 iam adv. u in praep. Acc. (cilj) Abl. (smještaj) velik magnus, 3 u6en doctus, 3 veoma valde adv. u6enica discipPla, -ae, f. Veragranaci Ver;gri, -Brum m. u6enik discipPlus, -i, m. Vergilije Vergilius, -ii, m. u6initi facio, 3. feci, factum veseliti laetif3co, 1.; veseliti se gaudeo, 2. u6itelj magister, -tri, m. gav1sus sum u6iteljica magistra, -trae, f. veteran veternus, -i, m. u6iti napamet edisco, 3. did3ci, – vi Nom. Acc. vos, Dat. Abl. vobis, Gen. ugao angPlus, -i, m. vestrum / vestri ugodan iucundus, 3 vije4e consistBrium, -i, n.; carsko vije4e uho auris, -is, f. consistorium sacrum ukrasiti orno, 1. vije4nik consiliarius, -ii, m.; sentor, ukrotiti perdDmo, 1. domui, dom3tum; -Bris, m. dDmo, 1. domui, dom3tum visok altus, 3 ulaz ad3tus, -Ns, m.; vestibPlum, -i, n. više plus, pluris adi.; plus adv. ulaziti intro, 1. više voljeti malo, malle, malui ulica via, -ae, f. vje6an aeternus, 3 umjesto ob praep. Acc.; pro praep. Abl. vjeran fid lis, -e; fidus, 3 unijeti inf!ro, inferre, intPli, illtum vjernik / vjernica fid lis, -is, m./f. uništiti everto, 3. verti, versum vješt per1tus, 3; sollers, -rtis adi. unutrašnji internus, 3 vladati regno, 1. upaljen accensus, 3 vlast imperium, -ii, n. nad nekime: upisivati inscr1bo, 3. psi, ptum u nešto: in+Acc.; carska vlast potestas in+Ab. imperilis uprava administratio, -iBnis, f.; predati voditi duco, 3. duxi, ductum od ne6ega: nekome na upravu administratiBni ab+Abl.; do ne6ega: ad+Acc. alicuius committo voditi, ago, 3. egi, actum; gero, 3. upravitelj guberntor, -Bris, m. gessi, gestum; voditi rat bellum gero upravljati guberno, 1.; rego, 3. rexi, vojna služba militia, -ae, f. rectum ne6ime: Acc. vojni bell3cus, 3 286 vojnik miles, -3tis, m. zapovijed iussum, -i, n. vojska exerc3tus, -Ns, m. zapovijedati impDro, 1. vol bos, bovis, m. zaru6nica sponsa, -ae, f. voljeti amo, 1. zaru6nik sponsus, -i, m. vra4ati restituo, 3. stitui, stitNtum; zasjeda insidiae, -rum, f.; postavljati ref!ro, ferre, tPli, ltum zasjede insidior, 1. vra4ati se redeo, 4, ii, 3tum; revertor, zašto cur adv. 3. verti, versum zbog ob praep. Acc.; propter praep. Acc. vrat collum, -i, n. zdravo! salve! interi. vrata porta, -ae, f. zid murus, -i, m. vrh c;cNmen, -m3nis, n. zidine moenia, -ium, n. vrijednost pretium, -ii, n.; imati zima hiems, -!mis, f.; zimi hi!me adv. vrijednost valeo, 2. ui, – zlatan aureus, 3; ; Zlatna vrata Porta vrijeme tempus, -Dris, n.; za vrijeme aurea tempDre adv. zlatnik aureus, -i, m. vrsta genus, -!ris, n. znamenit notus, 3 zvati voco, 1.; nom3no, 1.; zvati se nekako: nominor+Nom. Z zvijezda stella, -ae, f. za pro praep. Abl.; in praep. Acc. Abl.; inter praep. Abl.; post praep. Acc. Ž zabava ludus, -i, m. zabavan iucundus, 3 že7 sitis, -is, f. zaboraviti obliviscor, 3. obl1tus sum željeti cupio, 4. zahtjev postultum, -i, n. željezan ferreus, 3; Željezna vrata Porta zakleti se voveo, 2. vovi, votum ferrea zaklju6ak (djela, pisma, govora) epilDgus, žena mulier, -i!ris, f. -i, m.; (odluka) decr tum, -i, n. žestok acer, acris, acre zaklju6avati claudo, 3. clausi, clausum živjeti vitam ago zakon lex, legis, f. život vita, -ae, f. zapadni occidentlis, -e žurno festinanter adv.

287