Aleksandar Jakir, Dalmacija U Međuratnom Razdoblju 1918.-1941

Adrian Knežević doi: 10.15291/misc.2920 Ive Mašine 3C Prikaz / Review HR – 23000 Zadar Primljeno / Received: 11. VII. 2019. [email protected]

ALEKSANDAR JAKIR, DALMACIJA U MEĐURATNOM RAZDOBLJU 1918.-1941.

Zagreb: Leykam International, 2018., 302 stranice, 10 ilustracija (4 c/b fotografije, 6 crteža), 19 tablica, 4 grafikona, 6 zemljovida (4 u prilogu i 2 na unutrašnjoj strani korica), kazala. ISBN: 978-953-340-070-9 Zagreb: Leykam International, 2018, 302 pages, 10 illustrations (4 b/w photographs, 6 drawings), 19 tables, 4 charts, 6 maps (4 inclosed and 2 at the inner jackets), indices. ISBN: 978-953-340-070-9

Knjiga Dalmacija u međuratnom razdoblju 1918.- The bookDalmacija u međuratnom razdoblju 1941. Aleksandra Jakira drugi je svezak serijala 1918.-1941. [Dalmatia in the interwar period 1918 Hrvatska povijest u 20. stoljeću. Izdala ju je tvrt- – 1941] by Aleksandar Jakir is the second volume ka Leykam International, a nastala je na temelju of the edition Croatian history in the 20th century, istraživanja i postojeće literature, ponajprije mo- published by the Leykam International publishing nografije koju je autor napisao 1999. preobliko- company. It is based on research and the existing vavši svoj doktorski rad obranjen na Sveučilištu literature, primarily a monograph written by the Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj. Na početku djela author in 1999 on the basis of his dissertation de- nalaze se tri uvodna poglavlja: Predgovor, Uvodne fended at the University of Erlangen-Nürnberg in napomene i Uvodne napomene o izvorima i literaturi Germany. Three introductory chapters open the u kojima autor ističe da je njegova knjiga prva op- book: Predgovor [Foreword], Uvodne napomene sežnija sinteza dalmatinske povijesti između dvaju [Introductory remarks] and Uvodne napomene o svjetskih ratova te navodi neke općenitosti o temi izvorima i literaturi [Introductory remarks on the koju namjerava predstaviti čitateljima. Za početak sources and bibliography] in which the author em- definira pojam Dalmacije te navodi njezine današ- phasized that his book is the first comprehensive nje granice objašnjavajući da se ona tijekom povije- synthesis of Dalmatian history between the two sti profilirala samo kao teritorijalni, administrativni world wars and mentioned some generalities about i kulturni, a nikada kao nacionalni ili etnički pojam. the theme he was about to present to the readers. Autor, međutim, daje današnju definiciju pojma For a start he defines the notion of Dalmatia and Dalmacija, ne naglašavajući činjenicu da taj pojam defines its current borders explaining that through- nije uvijek imao jednako značenje te da nije uvijek out the course of history it was profiled as a terri- označavao isti teritorij. Autor je tako previdio zna- torial, administrative and cultural entity, never in čaj transformacije Dalmacije iz jedne od krunovina terms of nation or ethnicity. In that way the author koje su sačinjavale Austro-Ugarsku Monarhiju u overlooked the importance of transformation of „neslužbeni“ pojam koji označava jednu regiju. Dalmatia from one of crown lands that constituted Prvo poglavlje nosi naslov Dalmacija kao labora- Austro-Hungarian Monarchy into an “unofficial” torij i poprište procesa stvaranja modernih nacija (str. term referring to a region.

259 Prikazi, MHM, 6, 2019, 259-266

23-53). Kao i ostala poglavlja u knjizi, podijeljeno The first chapter is entitled Dalmacija kao labo- je na nekoliko potpoglavlja, od kojih su neka podi- ratorij i poprište procesa stvaranja modernih nacija jeljena na dodatna potpoglavlja. U ovom poglavlju [Dalmatia as a laboratory and arena of the process autor definira pojam nacije, držeći se tako onoga što of creation of modern nations] (pp. 23-53). As oth- je najavio u jednom od uvodnih poglavlja, a to je de- er chapters in the book, it is divided into several finiranje pojmova koji se obrađuju kako bi se bolje subchapters some of which are further subdivided. razumjela prošlost. U Dalmaciji je još u 19. stoljeću The concept of a nation is defined in this chapter, djelovalo više nacionalnih ideologija. Autor kaže in accordance with what was announced in one of da treba uzeti u obzir i odnos između onih koje su the introductory chapters and that was definition of uspjele zaživjeti (hrvatska, srpska, talijanska) i onih concepts that are analyzed in order to improve un- koje nisu (ilirsko/jugoslavenska i slavensko-dalma- derstanding of the past. Several national ideologies tinska), ali ipak tomu ne posvećuje veću pozornost. were active in Dalmatia in the 19th century. The au- Jedan dio poglavlja posvetio je dalmatinskim Tali- thor states that relations between the options that janima i na tom mjestu naveo je najvažnije značajke managed to survive (Croatian, Serbian, Italian) and povijesti Zadra između dvaju svjetskih ratova, isti- the ones that did not (Illyrian/Yugoslav and Slavic/ čući da se njime u knjizi neće detaljnije baviti jer je Dalmatian) should be considered as well, but still tada pripadao drugome političkom i ekonomskom he does not pay much attention to them. The most kontekstu. important notions from the history of Zadar be- Jedan kraći dio poglavlja posvećen je konceptu tween the two great world wars were mentioned in kulturnih i socijalnih miljea, odnosno razlikama a part of the chapter that deals with the Dalmatian među njima. Dalmaciju je u razdoblju o kojem knji- Italians. The author stressed that he will not deal ga govori prvi put zahvatio proces modernizacije with Zadar more extensively in the book since it be- i lako bi se moglo upasti u zamku i pomisliti da je longed to a different political and economic context ta modernizacija sve slojeve stanovništva zahvatila at the time. jednako, a nije. Većinu je u Dalmaciji činilo seosko A shorter part of the chapter discusses the con- stanovništvo koje je bilo pod snažnim utjecajem cept of cultural and social milieus, i.e. differences tradicije te je sporo prihvaćalo proces moderniza- between them. Dalmatia was touched by the pro- cije. Zahvaljujući konceptu miljea autor može ista- cess of modernization in the period discussed and knuti razlike između građanskoga i seljačkog sloja i it would be easy to fall into the trap of thinking that prikazati što im je modernizacija donijela. U svoje this modernization affected all the social classes in izlaganje uključio je i statističke podatke, što čini i u the same way. Rural population constituted most ostalim poglavljima, a neke od njih prikazuje zaseb- of Dalmatia. It was strongly influenced by tradition no u obliku tablice. Posljednji dio poglavlja govori and accepted modernization process slowly. Owing o utjecaju kulturnih razlika na oblikovanje nacio- to the milieu concept the author can emphasize the nalnih identiteta. Autor ponovno ne propušta de- differences between the urban and rural population finirati pojam koji obrađuje, u ovom slučaju pojam and present what modernization brought to these kulture. communities. He used statistical information, as he Naslov je drugog poglavlja Kraj Velikog rata i kraj did in the rest of the chapters, and some of these Austrije u Dalmaciji (str. 54-71). Na njegovu su po- data were presented separately in a table. The last četku navedene najvažnije informacije o Prvome part of the chapter is focused on the influence of svjetskom ratu, što se može dovesti u vezu s već cultural differences on shaping national identities. navedenom autorovom težnjom za definiranjem The author does not miss an opportunity to define svih pojmova koji se obrađuju. Autor zaslužuje the concept he analyzes, this time it is culture. pohvalu jer je prikazao ratnu svakodnevicu, čemu Title of the second chapter is Kraj Velikog rata je posvetio zaseban dio poglavlja. Svakodnevica je i kraj Austrije u Dalmaciji [The end of the Great često zanemarena u prikazu ratova, a u slučaju Pr- War and the end of Austria in Dalmatia] (pp. 54- voga svjetskog rata u Dalmaciji bila je obilježena 71). The most important information about the siromaštvom, glađu i nasiljem austrijskog režima. First World War is provided at the beginning cor- Nadalje se opisuje proces stvaranja Države SHS, a responding to the author’s intention of defining all

260 Reviews, MHM, 6, 2019, 259-266 kao glavni izvor koristi se onodobni dalmatinski ti- concepts discussed. The author’s presentation of sak, posebno list Novo doba. Posljednji dio poglav- everyday life in war circumstances in a separate part lja govori o izuzetno pozitivnim očekivanjima Dal- of the chapter is praiseworthy. Everyday life is often matinaca od zajedničke jugoslavenske države, koja neglected in war chronicles, and in case of the First autor stavlja u kontekst teške gospodarske situacije World War in Dalmatia it was marked by poverty, i talijanskih teritorijalnih pretenzija. hunger and violent Austrian regime. Process of cre- Treće poglavlje, naslova Dalmacija i Jadransko ation of the State of Slovenes, Croats and Serbs is pitanje (str. 72-92), govori o težnji Kraljevine Ita- described in continuation, and Dalmatian press of lije za zauzimanjem dalmatinske obale i nastojanji- the time is used as the main source, in particular the ma dalmatinskih političara za sprječavanjem toga. newspaper Novo doba. The last part of the chapter Autor prikazuje borbu za Dalmaciju, koja je bila deals with particularly positive expectations of the uglavnom diplomatska, ali je mogla postati i oruža- Dalmatians from the joint Yugoslav state, which are na. Opisuje talijansku okupaciju Dalmacije prove- interpreted by the author in context of difficult eco- denu na temelju Londonskog ugovora i negativne nomic situation and Italian territorial pretensions. reakcije dalmatinskog stanovništva na nju. Navodi The third chapter, entitledDalmacija i Jadransko i primjere incidenata koji su lako mogli dovesti do pitanje [Dalmatia and the Adriatic Question] (pp. talijansko-hrvatskog rata u Dalmaciji. Poseban na- 72-92), deals with the aspiration of the Kingdom glasak u poglavlju stavlja na nedovoljno istraženo of Italy to occupy the Dalmatian coast and the at- mirotvorno djelovanje američke ratne mornarice tempts of the Croatian politicians to prevent it. te navodi zanimljivu tezu o njezinu utjecaju na zbi- The author presents mostly diplomatic battle for vanja u Splitu, koji je Italija htjela zauzeti iako nije Dalmatia that could have turned into an armed con- bio obuhvaćen Londonskim ugovorom. Teza kaže flict. He describes Italian occupation of Dalmatia da je Split, do tada slabo razvijen grad na rubu Au- carried out on the basis of the Treaty of London stro-Ugarske, upravo zahvaljujući prisutnosti ame- and negative reactions of the Dalmatian popula- ričke mornarice postao moderan grad. Sam autor tion. He also mentions examples of incidents that ističe da ta teza zaslužuje daljnje istraživanje i to je could have easily led to an Italian-Croatian war in točno. Split je upravo u međuratnom razdoblju do- Dalmatia. Special emphasis in the chapter is on segao status najvažnijeg grada u Dalmaciji, a utjecaj underexplored pacifistic activities of the U.S. Navy američke mornarice na dosezanje tog statusa slabo with an interesting hypothesis about its influence je istražen. Trebalo bi ispitati koliko je značajan on events in Split that Italy wanted to occupy de- bio taj utjecaj i je li možda bio presudan, kao što spite the terms in the Treaty of London. The hy- kaže teza koju autor iznosi. Da bi zaokružio priču pothesis refers to interpretation of Split as a poorly o diplomatskoj borbi za Dalmaciju, autor na kraju developed city in the periphery of Austria-Hungary poglavlja iznosi pregled djelovanja dalmatinske di- up to that point that became a modern city owing plomacije u razdoblju od osnivanja Jugoslavenskog to presence of the U.S. Navy. The author himself is odbora tijekom rata do potpisivanja Rapalskog aware that the hypothesis requires further investiga- ugovora kojim su dijelovi Dalmacije pripali Italiji, tion, which is correct. It was exactly in the interwar iz čega se vidi kontinuitet te borbe. Jedino bi možda period that Split reached the status of the most im- bilo dobro da taj dio nije prikazao izdvojeno na kra- portant city in Dalmatia and the influence of the U. ju poglavlja, već da ga je uklopio u poglavlje i tako S. Navy in that regard is poorly explored. The scope oblikovao cjelovit prikaz borbe za Dalmaciju od of this influence should be investigated as well as početka do Rapalskog ugovora. the possibility that it might have been crucial in Četvrto poglavlje nosi naslov Politička mobiliza- accordance with the hypothesis that the author cija u znaku jugoslavenstva i pokušaj stvaranja nove proposed. To complete the story of the diplomat- nacije (str. 93-111) i bavi se ideologijom integral- ic struggle for Dalmatia at the end of the chapter nog jugoslavenstva pokušavajući odgovoriti na pi- the author presents an overview of activities of the tanje zašto ju stanovništvo Jugoslavije uglavnom Dalmatian diplomacy in the period from forming nije prihvatilo. Autor prikazuje razvoj te ideologije, the Yugoslav Committee during the war to signing započet još u prijeratnom razdoblju s djelovanjem the Treaty of Rapallo that allotted parts of Dalmatia

261 Prikazi, MHM, 6, 2019, 259-266 napredne mladeži, koja se zalagala za uspostavu ju- to Italy reflecting the continuity of that struggle. goslavenske države i oblikovanje jedinstvene jugo- Perhaps this part should have been integrated in the slavenske nacije. Prikazana je ideologija mkadeži, chapter in order to provide an integral presentation koja je prihvatila pridjev nacionalistička, a izvor su of the battle for Dalmatia from the beginning to the tiskovine koje je izdavala. Autor govori da se, čitaju- Treaty of Rapallo. ći danas ono što su pripadnici mladeži pisali, teško The fourth chapter is entitled Politička mobilizaci- oteti dojmu da njihova ideologija pripada domeni ja u znaku jugoslavenstva i pokušaj stvaranja nove na- „psihologije iracionalizma“ i u toj ideologiji pro- cije [Political mobilization marked by Yugoslavism nalazi neke elemente koji će poslije sačinjavati na- and an attempt of creating a new nation] (pp. cističku ideologiju krvi i tla. Tema je drugog dijela 93-111) and it deals with ideology of integral poglavlja Organizacija jugoslovenskih nacionalista Yugoslavism in an attempt of finding an answer to (ORJUNA), nasljednica nacionalističke mladeži, the question why it was not accepted by the pop- koja je djelovala od 1921. do 1929. Autor iz njezina ulation of Yugoslavia. The author presents the de- djelovanja zaključuje da u Dalmaciji nikada nije za- velopment of the ideology, initiated in the prewar živjela ideja integralnog jugoslavenstva. Nije ni mo- period with activities of the progressive youth that gla zaživjeti jer slučaj takva nasilnog stapanja ljudi supported creation of the Yugoslav state and forma- s već izgrađenim nacionalnim identitetima u jednu tion of a unified Yugoslav nation. Ideology of the naciju nije zabilježen nigdje u Europi. youth that accepted the adjective nationalistic was Naslov petog poglavlja glasi Politički i gospodar- described on the basis of its publications. The au- ski život u Dalmaciji u međuratnom razdoblju (str. thor states that when we read today what was writ- 112-163). U njemu autor pokušava prikazati kako ten by the members of the youth it is difficult not se iznimno teško stanje u gospodarstvu odražavalo to think that their ideology belongs to a domain of na politički život. Ponovno uzima u obzir različite “psychology of irrationalism” and in that ideology socijalne miljee i prikazuje razočaranje pripadni- he finds some elements that will later constitute ka građanskog sloja nakon što su shvatili da im se Nazi ideology of blood and soil. The theme of the u novoj državi ipak neće popraviti položaj. Zatim second part of the chapter is the Organization of govori o uzdizanju Splita do političkoga i gospo- Yugoslav Nationalists (ORJUNA), as a successor darskog centra Dalmacije, navodeći različite vri- to the nationalistic youth that was active from 1921 jedne statističke podatke i posvećujući posebnu to 1929. The author concludes from its activity that pozornost djelovanju Ive Tartaglie, najznačajnijeg the idea of integral Yugoslavism was never accept- međuratnoga splitskog gradonačelnika. Autoru ed in Dalmatia. It could not have been accepted se može prigovoriti to što u cijeloj knjizi najveći since such case of violent blending of people with naglasak stavlja na Split, dok se drugi dalmatinski previously constituted national identities into one gradovi poput Šibenika i Dubrovnika čine zane- nation has not been recorded anywhere in Europe. marenima. Međutim, donekle ga opravdava to što The title of the fifth chapter is Politički i gospodarski je njegov cilj bio razmotriti povijest Dalmacije u život u Dalmaciji u međuratnom razdoblju [Political jednom razdoblju, a ono što što se tada događalo and economic life in Dalmatia in the interwar peri- u Dalmaciji najveći je odraz imalo upravo u Splitu, od] (pp. 112-163) in which the author tried to ex- gradu koji se prometnuo u dalmatinski centar i to plain how extremely difficult economic situation je ostao do danas. was reflected on political life. He again considered U nastavku poglavlja detaljnije je prikazan ra- different milieus and presented disappointment of zvoj industrije na način da je naglasak stavljen na the members of the middle class after they had real- prikazivanje onodobnog diskursa, koji je bio takav ized that their position would not be any better in the da se vjerovalo da će se Split snažno gospodarski new state. Then he discussed the rise of Split as a po- razviti čim se prometno poveže sa zaleđem. O tom litical and economic center of Dalmatia mentioning prometnom povezivanju, točnije o gotovo stogo- valuable statistical data and paying special attention dišnjoj borbi za izgradnju dalmatinske željeznice, to the activity of Ivo Tartaglia, the most important govori se u sljedećem dijelu poglavlja, ponovno uz mayor of Split in the interwar period. The objec- prikaz diskursa, odnosno uglavnom neispunjenih tion that might be raised is that the author focuses

262 Reviews, MHM, 6, 2019, 259-266 nadanja i očekivanja Dalmatinaca. Slijedi dio po- on Split while other Dalmatian cities like Šibenik or svećen privrednoj strukturi i socijalnom pitanju Dubrovnik seem to be neglected. However certain u Dalmaciji, gdje se govori o društvenoj promjeni justification can be found in his aim to study the his- koju je izazvao razvoj industrije. Određen broj te- tory of Dalmatia in a certain period, and the events in žaka pretvorio se u industrijske radnike, a uvjeti Dalmatia at the time were reflected most clearly ex- rada i života često su im bili katastrofalni. Autor se actly in Split, the city that became a Dalmatian center ponovno služi statistikom, iako napominje da su as it still is. onodobni izvori podataka nepouzdani i da brojke In continuation of the chapter the development treba uzimati s oprezom. Govori se i o djelovanju of industry is presented so that the focus is on Komunističke partije, a posljednji dio poglavlja description of the discourse of the time that was posvećen je iseljavanju iz Dalmacije, ponovno uz characterized by the belief that Split will devel- dominaciju statističkih podataka. op strongly in terms of economy as soon as good Šesto poglavlje nazvano je Dalmatinsko selo u transport connections with the hinterland are es- međuratnom razdoblju (str. 164-222) i bavi se tablished. The following part of the chapter deals najbrojnijom skupinom ljudi u međuratnoj Dal- with almost centennial battle for the construction maciji, seljacima. Autor govori da se, unatoč ra- of the Dalmatian railway, again with presentation zlikama između zagorskoga, obalnog i otočnoga of the discourse, i.e. mostly unfulfilled hopes and dijela Dalmacije, ipak može govoriti o „dalma- expectations of the Dalmatians. The next part de- tinskom selu“, jer su te tri cjeline svojom među- scribes economic structure and social question in ovisnošću i prožimanjem oblikovale specifičan Dalmatia where social change is discussed resulting kulturno-antropološki okvir. Dalmatinsko je selo from the industrial development. Certain number bilo konzervativna i tradicionalna sredina koja of laborers became industrial workers, and their liv- je teško prihvaćala promjene, a one su uglavnom ing and working conditions were often catastroph- dolazile izvana. Nakon završetka Prvoga svjetskog ic. The author reached for statistics again though rata još su uvijek postojali zastarjeli kolonatski od- he states that the sources of the time are unreliable nosi uz primitivan način obrade zemlje. Povijest and that the figures should be interpreted with cau- svakodnevice, koja se pojavljuje i drugdje u knjizi, tion. The activities of the Communist Party are also u ovom poglavlju najviše dolazi do izražaja. Au- mentioned, and the last part of the chapter deals tor prikazuje svakodnevni život seljaka obilježen with emigration from Dalmatia, again with domi- oskudicom, a unosi i detaljne statističke podatke nant statistical data. o različitim aspektima života na selu. U nastavku Title of the sixth chapter is Dalmatinsko selo u poglavlja ukratko prikazuje kolonat, nakon čega međuratnom razdoblju [Dalmatian village in the in- prelazi na raspravu o neuspješnoj agrarnoj reformi terwar period] (pp. 164-222) and it deals with the u novoj državi. Zatim govori o gospodarskoj krizi most numerous group in interwar Dalmatia, peas- koja je dodatno pogoršala uvjete života u Dalma- ants. The author states that “Dalmatian village” can ciji, što upotpunjuje obiljem statističkih podataka. be discussed regardless of the differences between Kraj poglavlja posvećen je razmatranju zaostale the hinterland, coastal zone and islands of Dalmatia agrarne proizvodnje i prenapučenosti u Dalmaciji. since these three wholes formed a specific cultur- Dalmatinski seljaci nisu imali dovoljno stručnog al and anthropological framework due to their in- znanja ni kapitala i uglavnom su bili usmjereni na terrelations and mingling. Dalmatian village was a zadovoljavanje vlastitih potreba, dok im je način conservative and traditional environment that was funkcioniranja kapitalizma i tržišta bio nepoznat. reluctant to accept changes that mostly came from Kako bi objasnio ponašanje seljaka, autor navodi outside. After the First World War there were still objašnjenje antropologa G. Forstera, koji govori o archaic colonate relations and primitive methods predmodernome seljačkom mentalitetu, koji uk- of soil tillage in Dalmatia. The history of everyday ljučuje shvaćanje prema kojem je vrijednih resursa life, which is described elsewhere in the book, re- uvijek premalo. Stoga poboljšanje nečijeg položa- ally comes into the picture in this chapter. The ja nužno znači pogoršanje tuđeg položaja pa ljudi author describes everyday life of a farmer marked nisu usmjereni na stvaranje bogatstva. with poverty, but he also introduces statistical data

263 Prikazi, MHM, 6, 2019, 259-266

Posljednje poglavlje nosi naslov Glavne zna- about different aspects of rural life. In continuation čajke društvenih i političkih procesa (str. 223-272) he presents colonate shortly and then discusses un- i tematski je najraznovrsnije. Prvi dio govori o successful agrarian reform in the new state. Then školstvu i prosvjeti, posebno o problemu niske he discusses economic crisis that additionally ag- pismenosti dalmatinskog stanovništva i akcija- gravated living conditions in Dalmatia, which is ma opismenjavanja koje su poduzimale država complemented by abundant statistical data. The i HSS. Sljedeći dio poglavlja govori o zadrugar- end of the chapter deals with consideration of back- stvu, koje autor vidi kao samoorganiziranje se- ward agrarian production and overpopulation in ljaka s ciljem poboljšavanja životnih uvjeta, bez Dalmatia. Dalmatian peasants had neither knowl- zadiranja u socijalne strukture sela. Autor ističe edge nor the capital and they mainly worked to da je jedan od temelja uspjeha HSS-a na selu fulfill their own needs not knowing anything about bilo upravo njegovo sudjelovanje u zadružnom the functioning of capitalism and market. In order pokretu. Oba spomenuta dijela poglavlja donose to clarify the behavior of the farmers, the author kombinaciju naracije i statističkih podataka, ne- mentions explanation by the anthropologist G. izostavnih u ovoj knjizi. Nastavak poglavlja bavi Forster who considered premodern rural mentality, se HSS-om, pri čemu autor ističe da je njezina that involves understanding that valuable resources borba za prava seljaka znatno utjecala na prihva- are always lacking and therefore improvement of ćanje modernoga hrvatskog nacionalnog identi- somebody’s position necessarily implies deteriora- teta među širim slojevima katoličkog stanovniš- tion of someone else’s position so people did not tva u Hrvatskoj i BiH. U međuratnom razdoblju strive to make a fortune. hrvatski je nacionalizam prestao biti ideologija The last chapter is entitledGlavne značajke društ- uskih elita i proširio se na narodne mase, a tomu venih i političkih procesa [Main characteristics of so- je uvelike doprinijela HSS-ova kulturna i socijal- cial and political processes] (pp. 223-272) and it is na aktivnost koja je pratila političko djelovanje. most diverse thematically. The first part deals with I priča o djelovanju HSS-a nadopunjena je sta- school system and education, in particular with the tistikom, točnije navođenjem podataka o izbor- poor literacy of the Dalmatian population and liter- nim rezultatima stranke. acy campaigns undertaken by the state and the HSS Sljedeći dio poglavlja govori o razdoblju u ko- (Croatian Peasant Party). The next part of the chap- jem je Dalmacija bila dio Banovine Hrvatske. ter presents cooperative movement (zadrugarstvo) Autor u tom dijelu iznosi širu sliku ne zadrža- that the author interprets as self-organization of vajući se samo na Dalmaciji. U knjizi se često peasants with an aim of improving life conditions stječe dojam da autor napušta okvir teme, odno- without penetrating into rural social structures. The sno da se bavi problemima koji se ne tiču strogo author stresses that one of bases of the success of the Dalmacije u međuratnom razdoblju, no to je u HSS in villages was exactly its participation in co- stvari dobro jer otkriva uzroke razmatranih po- operative movement. Both mentioned parts of the java i kontekst u kojem se odvijaju. Ponovno je chapter bring combination of narration and statisti- u prvom planu HSS, čiji su vođe Banovinu pro- cal information, inevitable in this book. The contin- matrali kao prvi, a ne konačan korak u rješava- uation of the chapter deals with the HSS. The author nju hrvatskoga nacionalnog pitanja. Spominje emphasizes that its struggle for the rights of peas- se i tada marginalan ustaški pokret, a posebno je ants affected significantly the acceptance of modern zanimljiv dio poglavlja koji govori o svojevrsnoj Croatian national identity among wider classes of dekadenciji HSS-a nakon uspostave Banovine. the Catholic population in Croatia as well as Bosnia U stranku se uključio određen broj komunista and Herzegovina. In the interwar period Croatian i ustaša, a preuzevši vlast počela je raditi ono nationalism ceased to be ideology of a narrow social protiv čega se prije borila − provoditi nasilje nad elite and it spread to masses which was supported by neistomišljenicima. Dolaskom rata i raspadom the HSS’s cultural and social activity that accompa- Kraljevine Jugoslavije stranka se razdijelila, a nied its political activity. Story of the HSS and its ac- taj je raspad države ukratko objašnjen u posljed- tivity is complemented with statistics, more precise- njem dijelu poglavlja. ly data on the election results of the party.

264 Reviews, MHM, 6, 2019, 259-266

Nakon toga slijedi zaključak te prilog s če- Next part of the chapter discusses the period when tirima povijesnima zemljovidima. Iza toga su Dalmatia was a part of the Banovina of Croatia. The dva kazala, jedno s osobnim imenima i drugo s author offers a wider perspective without focusing imenima mjesta. Dva zemljovida koja se ne tiču only on Dalmatia. One often gets an impression isključivo Dalmacije nalaze se i na unutrašnjoj that the author goes beyond the framework of his strani korica knjige. Jedan je zemljovid Države topic and that he does not deal with problems re- SHS, a drugi zemljovid Banovine Hrvatske. Na lated to Dalmatia in the interwar period, but that više se mjesta u knjizi pojavljuju tablice statistič- is actually good because he reveals causes of phe- kih podataka kao i fotografije, grafikoni i crte- nomena observed and the context they happened ži. Zanimljivo je što grafikoni i ilustracije nisu in. The HSS is again in the focus of interest as its posebno načinjeni za knjigu, već su preuzeti iz leaders saw Banovina as only the first and not the onodobnih publikacija. final step in the process of solving the Croatian na- Dalmacija u međuratnom razdoblju 1918.-1941. tional question. The Ustaša movement is also men- sinteza je koja obrađuje vrlo značajno razdoblje tioned, marginal at the time. Particularly interesting dalmatinske povijesti. Iako nijedna sinteza ne part of the chapter refers to a certain decadence of može iznijeti baš sve detalje, autora treba pohva- the HSS after Banovina had been established. A liti jer je iznio vrlo opsežan prikaz. Zahvatio je certain number of communists and ustašas joined različite dimenzije povijesti, od političke preko the party that after coming into power started do- gospodarske i svakodnevne povijesti do povije- ing exactly what it fought against – harassing the sti mentaliteta, što je došlo do izražaja u govoru opponents. The party was divided after the war had o dalmatinskom selu. Naglasak nije stavljao na begun and the Kingdom of Yugoslavia had fallen same događaje, nego je pokušao utvrditi kako su apart, and this collapse of the state was explained in na njih utjecale strukture dugog trajanja. U ana- brief in the final part of the chapter. lizu je uključio koncept socijalnih miljea, što je Conclusion follows after this chapter and an ap- posebno značajno u izučavanju razdoblja koje je pendix with four historical maps. Then there are Dalmaciji donijelo prvu ozbiljniju modernizaci- two indexes, one with personal names and the oth- ju, a analizirao je i diskurs kako bi prikazao stav er with place names. Two maps that do not relate Dalmatinaca prema onome što se tada događa- only to Dalmatia are found on the inner side of the lo. Sve u svemu, ova je knjiga vrijedan doprinos book cover, the map of the State SHS, and the oth- znanju o povijesti Dalmacije, pogotovo stoga što er is the map of Banovina of Croatia. Tables with je, kako je i sam autor istaknuo, prva od svoje vr- statistical data can be found in the book as well as ste. Budući da je zahvatila velik broj tema, može photographs, graphs and drawings. It is interesting poslužiti kao poticaj na detaljnije istraživanje that the graphs and illustrations were not made spe- pojedinosti iz povijesti Dalmacije između dvaju cifically for the book, but they were taken from the svjetskih ratova. publications of the time. No ipak postoje dvije zamjerke koje joj se Dalmacija u međuratnom razdoblju 1918.-1941. mogu uputiti. Prva je vezana uz citiranje. Ne po- is a synthesis that studies an important period of stoji jedan popis literature na kraju knjige, već Dalmatian history. Although no synthesis can pres- je na kraju svakog poglavlja navedena literatura ent all details, the author should be praised for pre- korištena za to poglavlje, što je dobro jer olak- senting a very comprehensive overview. He consid- šava snalaženje onomu tko želi dodatno istražiti ered different dimensions of history, from political, nešto što je navedeno u knjizi. Međutim, poteš- economic and everyday history to the history of koću predstavlja činjenica da literatura nije refe- mentality, which was evident in the discussion of rencirana u tekstu. Autor često otvoreno navo- the Dalmatian village. The focus was not on mere di zaključke drugih autora, ali ne navodi točno events but he tried to determine how they were odakle ih je preuzeo. To znači da je potrebno, affected by long-term structures. He also included ako se želi detaljnije istražiti neka tvrdnja iz the concept of social milieus into his analysis which knjige, pregledavati cijeli popis literature na kra- is of particular importance in the study of the pe- ju poglavlja i onda „pogađati“ odakle je tvrdnja riods that brought first serious modernization to

265 Prikazi, MHM, 6, 2019, 259-266 preuzeta. Bilo bi za čitatelja puno jednostavnije Dalmatia. He also analyzed the discourse to pres- da je autor izvore za tvrdnje navodio u bilješka- ent the attitude of the Dalmatians to what was hap- ma ispod teksta. Drugo što se knjizi može zamje- pening in the given period. Altogether this book riti je činjenica da baš nigdje nema nikakvih in- is a valuable contribution to better understanding formacija o autoru. Uobičajeno je da knjiga ima of history of Dalmatia, especially because it is first kratku biografiju autora, no to u ovom slučaju of the kind, as emphasized by the author. Since it izostaje. Onaj tko ne zna tko je Aleksandar Jakir, touched on a number of themes, it can be used as čime se inače bavi u svom znanstvenom radu i an impetus for further research of details from the koji su mu raniji radovi, iz ove knjige to ne može history of Dalmatia between the two world wars. saznati. Radi se o propustu izdavača i ako knjiga However there are two objections to this book. doživi još koje izdanje, bilo bi dobro da se taj The first one relates to citing. There is not a unified propust ispravi. list of bibliography at the end of the book, but bibliography for each chapter was provided at the end of the chapter, which is good for whoever might want to additionally research something mentioned in the book. However the problem is that the bibliography is not referenced in the text. The author often openly mentions conclusions by other authors without stating precisely their source. That means that if one wants to investigate more thoroughly statements from the book it is necessary to check the entire list of bibliography at the end of the chapter and then “guess” where the statement was taken from. It would be much simpler for the reader if the sources for the statements were listed in the foot- notes under the text. The second objection refers to lack of any information about the author. It is com- mon that a book has a short biography of the author but not in this case. If a reader knows nothing about Aleksandar Jakir, what he deals with in his scholarly work and what his earlier works are, he/she cannot learn that from this book. It is publisher’s oversight and if there are more editions of this book, it would be good to correct it.

266