REPUBLIKA HRVATSKA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA KOPRIVNIČKI IVANEC

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

IZVORNIK PPUO – ELABORAT 1/1

Izrađivač: Županijski zavod za prostorno uređenje, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, 2005. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

IZVORNIK PPUO KOPRIVNIČKI IVANEC – ELABORAT 6/6 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Županija: KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKA Općina: KOPRIVNIČKI IVANEC Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo): (službeno glasilo): „Službeni glasnik Koprivničko-križevačke „Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije”, br.11/02. županije”, br. 9/05. Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan „Glas Podravine i Prigorja”, 24. 06. 2004. od: 05. 07.2004. do: 03. 08. 2004. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: rasprave: Zlatko Filipović, dipl.inž.arh. (ime, prezime i potpis)

Suglasnost za plan prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju (”Narodne novine”, br. 30/94., 68/98., 61/00, 32/02 i 104/04.): broj suglasnosti KLASA: 350-01/05-01/10, URBROJ: 2137-03-05-3 datum: 01. 06. 2005. Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: KOPRIVNIČKO–KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba:

Zlatko Filipović, dipl.inž.arh. (ime, prezime i potpis)

Koordinator plana: Zlatko Filipović, dipl.inž.arh. Stručni tim u izradi plana: 1. mr.sc Mladen Matica 2. Jelena Kovač, dipl. inž. građ. 3. Tihana Matota, dipl.inž.arh. Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:

Andrija Čevis (ime, prezime i potpis)

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom Pečat nadležnog tijela, ovjerava: mr. sc.Mladen Matica (ime, prezime i potpis) PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

OPĆI PRILOZI

1. SUGLASNOST UREDA DRŽAVNE UPRAVE U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI – SLUŽBE ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, GRADITELJSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE.

2. MIŠLJENJE ŽUPANIJSKOG ZAVODA ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE.

3. SUGLASNOST MINISTARSTVA KULTURE UPRAVE ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE KONZERVATORSKOG ODJELA U ZAGREBU.

4. MIŠLJENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA. PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Nositelj: Koprivničko-križevačka županija Općina Koprivnički Ivanec Općinsko vijeće Predsjednik vijeća: Andrija Čevis

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Izrađivač: Županijski zavod za prostorno uređenje, Koprivničko-križevačka županija

Ravnatelj: Zlatko Filipović, dipl. inž. arh.

Stručni tim: mr. sc. Mladen Matica Jelena Kovač, dipl. inž. građ. Tihana Matota, dipl. inž. arh.

Administrativni poslovi: Silvana Petrović

Koprivnica, kolovoz 2005.

1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

SADRŽAJ

UVOD I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA ...... 5 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države ...... 5 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru...... 6 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ...... 15 1.1.2.1. Zemljopisna obilježja ...... 15 1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta...... 18 1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse...... 19 1.1.2.4. Komunalna infrastruktura...... 22 1.1.2.5. Društvena infrastruktura...... 28 1.1.2.6. Zaštićena graditeljska baština i prirodna baština...... 29 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova...... 32 1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske ...... 32 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ...... 36 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...... 39 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja...... 39 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava...... 39 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora...... 39 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša...... 40 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja...... 40 2.2.1. Demografski razvoj ...... 40 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture...... 42 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ...... 43 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina ...... 45 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine ...... 45 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ...... 45 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ...... 46 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture...... 48 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ...... 49 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije...... 49 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina...... 49 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti...... 53 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora...... 55 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava...... 62 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, javne telekomunikacije, produktovodi)...... 62 3.5.2. Energetski sustav...... 64

2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) ...... 67 3.6. Postupanje s otpadom...... 69 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...... 71 I. OPĆE ODREDBE ...... 74 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ...... 77 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Koprivnički Ivanec...... 77 2. Uvjeti za uređenje prostora...... 79 2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Koprivničko-križevačku županiju .... 79 2.2. Građevinska područja naselja...... 80 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja ...... 88 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ...... 93 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ...... 95 5. Uvjeti utvrđivanja koridora (trasa) i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 96 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti te kulturno-povijesnih cjelina...... 99 7. Postupanje s otpadom...... 102 8. Mjere spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš ...... 103 9. Mjere provedbe plana...... 104 9.1. Obveza izrade prostornih planova...... 104 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ...... 104 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni...... 105 III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE...... 106

Dokumentacija i suradnja a) Pregled korištenih relevantnih dokumenata b) Suradnja tijela, ustanova i subjekata

POPIS SLIKA POPIS TABLICA

GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1: 25.000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1: 25.000 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 1: 25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA: 4.1. Koprivnički Ivanec 1: 5.000 4.2. Kunovec iGoričko 1: 5.000 4.3. Botinovec 1: 5.000 4.4. Pustakovec 1: 5.000

3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

UVOD

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02 i 100/04) i na temelju Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru 2002.-2004. («Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije» broj 11/02) općina Koprivnički Ivanec pristupila je izradi Prostornog plana uređenje općine Koprivnički Ivanec.

Na temelju članka 69. Statuta Općine Koprivnički Ivanec («Službeni glasnik Koprivničko- križevačke županije» broj 12/01), Općinsko vijeće Općine Koprivnički Ivanec na sjednici održanoj 08. ožujka 2002. donijelo je Odluku kojom se ovlastilo Županijski zavod za prostorno uređenje u Koprivnici da izradi Prostorni plan uređenja Općine Koprivnički Ivanec.

Na temelju članka 7. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 43. Statuta Koprivničko-križevačke županije («Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije» broj 3/98, 6/01 i 11/01) Županijsko poglavarstvo donijelo je Zaključak («Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije» broj 4/02) kojim povjerava Županijskom zavodu za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije izradu prostornih planova uređenja općina Gornja Rijeka, Kalnik, Kloštar Podravski i Koprivnički Ivanec.

Javni uvid u prijedlog prostornog plana uređenja održan je u razdoblju od 05. 07. do 03. 08. 2004. godine. Konačni prijedlog prostornog plana uređenja općine Koprivnički Ivanec usvojilo je općinsko vijeće na 25. sjednici 14. prosinca 2004. godine (KLASA: 350-02/04- 01/02, Urbroj: 2137/09-04-3). Prostorni plan uređenja općine Koprivnički IvaneC dobio je suglasnost Ueda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, KLASA: 350-01/05-01/10, URBROJ: 2137/03-05-3 od 1. 6. 2005 godine. Prostorni plan uređenja općine Koprivnički Ivanec usvojilo je općinsko vijeće na 4. sjednici održanoj 24. kolovoza 2005. godine (KLASA: 350-02/05-01/01, URBROJ: 2137/09-05-3).

Prostorni plan uređenja općine sadrži i razrađuje koncepciju uređenja prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni i drugim obilježjima te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim planom.

Prostorni plan uređenja općine pored navedenih elemenata određuje i ciljeve prostornog razvoja lokalnog značaja te sadrži: - građevinska područja razgraničeno na izgrađene i neizgrađene dijelove s uvjetima korištenja tih dijelova, - namjenu prostora, uvjete korištenja i zaštite prostora izvan građevinskih područja, - mrežu lokalne komunalne infrastrukture i način zbrinjavanja otpada, - razmještaj gospodarskih i društvenih funkcija lokalnog značaja, - područja i cjeline za koje će se izrađivati urbanistički planovi.

U svrhu provedbe plan sadrži: - uvjete i pokazatelje za izradu urbanističkih planova, - lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgrađenim područjima za koja se ne donose urbanistički planovi i za zahvate koje je moguće provoditi izvan građevinskog područja, - mjere korištenja i zaštite prostora i okoliša te druge mjere od važnosti za uređenje obuhvaćenog područja.

4 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države

Na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine ”,broj10/97,124/97,50/98,68/98,22/99,42/99,117/99,128/99,44/00, 129/00,92/01,79/02 i 83/02), Općina Koprivnički Ivanec nalazi se u sastavu Koprivničko-križevačke županije i čini je 5 naselja: općinsko središte Koprivnički Ivanec, te naselja Botinovec, Goričko, Kunovec i Pustakovec. Općina Koprivnički Ivanec smještena je u središnjem dijelu Koprivničko- križevačke županije i graniči sa pet jedinica lokalne samouprave Koprivničko-križevačke županije: Gradom Koprivnicom te općinama , Đelekovec, i .

Općina Koprivnički Ivanec prometno-geografski je smještena sjeverozapadnoj Hrvatskoj, sjeverno od podravske magistralne ceste i pruge Varaždin-Osijek. Prometno-geografski i gospodarski ovaj prostor vezan je neposredno na Grad Koprivnicu. Općina Koprivnički Ivanec smještena u podravskoj nizini, između dvije prirodno-geografske cjeline, između sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave. Prostor Općine smješten je na dravskim terasama i kontaktnom prostoru između terase i nižeg aluvijalnog područja. Visinski odnosi kreću se od 132 do 159 metara nadmorske visine idući od sjevera prema jugu.

Slika 1: Položaj Općine Koprivnički Ivanec u Koprivničko-križevačkoj županiji

5 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Površina Površina općine iznosi 32,96 km2, što iznosi 1,8% površine Županije, odnosno prema površini je 19 općina, a sa 2 361 (1,8% stanovništva Županije) stanovnika 16 je po veličini općina u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Prostor Općine Koprivnički Ivanec na jugu je najvećim dijelom omeđena željezničkom prugom Koprivnica-Varaždin, na istoku županijskom cestom 2090 (Koprivnica-Đelekovec), na sjeveru i sjeverozapadu granica dobrim dijelom prati vodotok Gliboki i spušta se prema pruzi Koprivnica-Varaždin.

Stanovništvo Kretanje broja stanovnika općine Koprivnički Ivanec u skladu je s gospodarskim i socijalnim mijenama u ovom dijelu Podravine. Ovaj dio Podravine naseljen je Hrvatima već u srednjem vijeku, broj stanovnika je rastao polagano, u skladu sa razvojem. Nakon prestanka turske opasnosti (18 stoljeće) i ovaj dio Podravine značajno demografski jača. Jedan od najstarijih očuvanih podataka o broju stanovnika Kunovca potječe iz 1659 godine, kada je župu Koprivnički Ivanec (a time i Kunovec) posjetio kanonski vizitator. Tada je u Kunovcu živjelo 48 obitelji, odnosno 350 do 400 stanovnika. Prema spomenici župe Koprivnički Ivanec u Kunovcu je početkom 19. stoljeća živjelo blizu 500 stanovnika. Prvi službeni popis stanovnika proveden je 1857. godine, kad je u Kunovcu živio 621 stanovnik, u Koprivničkom Ivancu 1 015, Botinovcu 192, Goričkom 145 i Pustakovcu 164 stanovnika. Kretanje broja stanovnika na području općine Koprivnički Ivanec u razdoblju 1857-2001. godine karakterizira porast broja stanovnika do 1953. godine i nakon toga slijedi razdoblje pada broja stanovnika. Razdoblje porasta broja stanovnika imalo je i padove broja stanovnika između 1869. i 1880. godine, te nakon 1. i 2. svjetskog rata. Najveći broj stanovnika (3509) na prostoru Općine zabilježen je 1931. godine (Kunovec 951) , dok je najveće međupopisno povećanje broja stanovnika zabilježeno u razdobljima 1880-1890 (17,6% Općina, 18,9% Koprivnički Ivanec, 16,3% Kunovec) i 1921-1931. (18,3% Općina, 28,2%Kunovec, 16,7% Koprivnički Ivanec). To je posljedica unapređenja poljoprivredne proizvodnje (kukuruz, krumpir), te poboljšanja higijenskih, zdravstvenih i prehrambenih uvjeta života i poslijeratnog povećanja nataliteta. Od pedesetih godina 20. stoljeća broj stanovnika se sve više smanjivao da bi u razdoblju 1981-1991. godine na razini Općine smanjenje kulminiralo (-11,15%). Botinovec je imao 1948. godine maksimalan broj stanovnika (232), a Goričko 1961. (214). U razdoblju 1948-2001. najveće smanjenje broja stanovnika bilježe Pustakovec (-49%), Botinovec (42%) i Kunovec (36%) koja su i najudaljenija od glavnih prometnih pravaca. Kunovec u razdoblju 1971-1981 bilježi najveći apsolutni pad –82 (-10%). Unatoč velikoj blizini i vezanosti na grad Koprivnicu cijelo područje općine depopulira. Uzrok tome je proces deagrarizacije, industrijalizacije, gubljenje značenja poljoprivrede te zapostavljanje razvoja sela. Najmanje smanjenje bilježi Koprivnički Ivanec (-21%). Koprivnički Ivanec bilježi najmanji pod broja stanovnika zbog neposredne blizine grada Koprivnice i uloge lokalnog centralnog naselja. Tada je prosječno godišnje smanjenje iznosilo –32 stanovnika. U posljednjem međupopisnom razdoblju (1991-2001) pad broja stanovnika općine je smanjen (-8,3%). U tom razdoblju najveći relativni pad broja stanovnika po naseljima bilježe Goričko (- 14,4 %) i Kunovec –81 (-12,0 %), dok najveći apsolutni pad bilježi Koprivnički Ivanec (-83).

Kunovec kontinuirano ima sve manji udio u stanovništvu Općine Koprivnički Ivanec (1857- 29,0%, 1931-27,1%, 1991-26,2%), a danas sa svojih 595 stanovnika ima udio od 25,2% u stanovništvu Općine Koprivnički Ivanec. U odnosu na maksimalan broj stanovnika iz 1931. godine smanjenje iznosi 37,5%. Koprivnički Ivanec sa 1 286 stanovnika je najveće naselje općine Koprivnički Ivanec (54,5% stanovništva općine). Broj stanovnika kontinuirano opada

6 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC od pedesetih godina. Maksimalan broj stanovnika (1 743) zabilježen je 1931. godine, a do 2001. smanjio se za 26,3%. Najveće smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u međupopisnom razdoblju 1981-1991. od –9,5%, dok je u posljednjem međupopisnom razdoblju smanjenje usporeno (-6,1%). Razlog tome su smanjene trajne migracije zbog težeg dobivanja stalnog posla odnosno socijalna sigurnost.

Prosječna gustoća naseljenosti na području općine Koprivnički Ivanec iznosi 71,6 stanovnika po km2, što odgovara prosječnoj naseljenosti u Koprivničko-križevačkoj županiji (71,3 stanovnika po km2). Najgušće naseljena naselja s pripadajućim prostorom su Kunovec (117 stanovnika po km2) i Goričko (116 stanovnika po km2). Najrjeđe naseljen prostor je oko Pustakovca (30 stanovnika po km2), a razlog je izoliranost naselja i naplavni teren.

Prirodno kretanje stanovništva općine Koprivnički Ivanec odražava opće demografsko i gospodarsko socijalno stanje naselja i šireg društva. Analizirani su podaci za razdoblje od 1946 do 1993 na razini župe Koprivnički Ivanec, a za razdoblje 1993-2002 na razini općine Koprivnički Ivanec. U cijeloj župi Koprivnički Ivanec, u razdoblju od 1946 do 1993. najviše djece rođeno je 1947. godine – 70, dok je najviše umrlih bilo 1982. godine – 58. Krajem 60-ih godina broj umrlih premašuje broj rođenih. Ovakvo (negativno) prirodno kretanje stanovništva odrazilo se i na ostale elemente demografske strukture Općine Koprivnički Ivanec. To se najbolje odražava na starosnu strukturu. Prosječna starosna dob u Općini Koprivnički Ivanec je 41,4, za muškarce 38,4 a prosječna dob žena je 44,4 godine. Prema tome, prirodni priraštaj i revitalizacija u takvoj strukturi već je nemoguća, te se problem oživljavanja naselja može ostvariti jedino mehanički, odnosno doseljavanjem.

Profesionalna struktura pokazuje značajne promjene zadnjih desetljeća, s trendom ubrzanja procesa deagrarizacije i deruralizacije. Što se tiče ekonomske strukture stanovništva opada udio poljoprivrednog stanovništva. Sve do šezdesetih godina u svim naseljima općine Koprivnički Ivanec živjelo je i više od 90% poljoprivrednog stanovništva. Godine 1971. bilo je u Općini 76,9% poljoprivrednog stanovništva. Najveća dinamika opadanja na nivou općine zabilježena je u posljednjem međupopisnom razdoblju (2001/1991.) kada se udio poljoprivrednog stanovništva smanjio na samo 12,8%, što predstavlja smanjenje od 61,3%. Ukupno je 304 poljoprivrednog stanovništva, od toga 158 muškaraca i 146 žena. S obzirom na veliki udio ženske populacije i dobnu strukturu poljoprivrednog stanovništva može se govoriti o aktualnom procesu senilizacije i feminizacije. Razlog smanjenja broja poljoprivrednog stanovništva krije se u procesima deagrarizacije i urbanizacije. No, istovremeno se povećava udio kućanstava sa poljoprivrednim zemljištem što znači da poljoprivreda postaje sve značajniji izvor prihoda. Ukupno je 135 individualnih poljoprivrednika. Istovremeno s opadanjem broja poljoprivrednog stanovništva povećava se broj zaposlenih. Godine 1971. bilo je u Općini Koprivnički Ivanec samo 12,5% zaposlenih, 1981. 17%, 1991. već 20,1% , a 2001. taj broj porastao je na 28,5%. Najveći broj aktivnog stanovništva radi u sekundarnom sektoru (44%), odnosno u industriji (329), građevinarstvu (36), u primarnom sektoru je 22% zaposlenih te sve više u tercijarnim djelatnostima (27%) kao što su promet (56), trgovina (50) i javnom sektoru (javna uprava 26, obrazovanje 23, zdravstvo 22 itd.). Godine 1991. najviše je stanovnika Kunovca radilo u industriji (114) i trgovini (11). Većina zaposlenih radi u Koprivnici, tako da do izražaja dolaze dnevne migracije. Dnevnih migranata je ukupno 779 (32% stanovništva). Od toga ih 571 radi (5 unutar općine, 551 unutar županije, a 15 u drugim županijama. Tjednih migranata je 11 (3 u županiji).

Što se tiče migracijskih obilježja stanovništva u Općini prevladava autohtono stanovništvo. Gotovo 65,9 % stanovnika živi u istom naselju od rođenja (1991. godine bilo ih je 66,1%). Po broju doseljenih prednjače migranti iz drugih općina/gradova Koprivničko-križevačke županije (16,2%), a zatim unutar općinski migranti (8,4%), iz drugih županija (5,4%) i iz inozemstva

7 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(4,0%). Iz inozemstva doseljene su ukupno 94 osobe (1991. godine 15), najviše iz Bosne i Hercegovine (64).

Ovo je oduvijek bio kraj naseljen isključivo Hrvatima. To je uvjetovano prije svega povijesnim razvojem. Prema popisu stanovništva iz 1900. godine u svim naseljima današnje općine Koprivnički Ivanec živjeli su isključivo rimokatolici. U naselju Kunovec živjelo je i 6 stanovnika židovske vjeroispovijesti. Godine 1991. u Kunovcu je popisano 672 Hrvata, 1 Slovenac i 4 nepoznato, u Botinovcu 212 Hrvata i 1 Slovenac, u Goričkom 166 Hrvata i 1 Jugoslaven, u Koprivničkom Ivancu 1360 Hrvata, 3 Makedonca, 1 Crnogorac, 1 neizjašnjeni i 4 nepoznato, te u Pustakovcu 146 Hrvata, 1 neizjašnjeni i 2 nepoznato. Zadnjim popisom iz 2001. godine Općina Koprivnički Ivanec s obzirom na nacionalni (99,49% Hrvata) i vjerski (98,69% katolika) sastav stanovništva je izrazito homogena sredina. Ukupno je 2349 Hrvata, 4 Bošnjaka (do sada ih nije bilo), 2 Slovenca, 1 Makedonac, 1 ostali, 1 neizjašnjeni i 3 nepoznato.

Stanovništvo Općine Koprivnički Ivanec zahvaćeno je duboko depopulacijskim procesima uzrokovanim prije svega dugogodišnjim iseljavanjem stanovništva pod utjecajem procesa deagrarizacije i industrijalizacije. Povećavanjem broja zaposlenih u Koprivnici povećavaju se dnevne migracije što usporava iseljavanje. Međutim, zbog nepovoljne dobno-spolne strukture izumiranje stanovništva se nastavlja. Jačanjem grada Koprivnice kao regionalnog centra i decentralizacijom funkcija na lokalnoj razini stvorit će se pretpostavke za demografski razvoj Općine Koprivnički Ivanec.

8 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Slika 2: Migracijska obilježja stanovništva

5.4% 4.0%

16.2% od rođenja u naselju

iz općine Koprivnički Ivanec

8.4% iz drugih općina/gradova županije iz drugih županija

iz inozemstva 65.9%

Tablica 1: Kretanje broja stanovnika u razdoblju 1948.-2001. broj stanovnika Općina 2001/1948 površina gustoća naziv naselja 1948. 1971. 2001. (%) (km²) (st/km²)

Koprivnički Ivanec 3.395 3.107 2.361 -30,5 32,96 71,6 Botinovec 332 303 192 -42,2 3,68 52,2 Goričko 203 212 143 -29,6 1,23 116,3 Koprivnički Ivanec 1.641 1.542 1.286 -21,6 18,24 70,5 Kunovec 933 820 595 -36,2 5,05 117,8 Pustakovec 286 230 145 -49,3 4,76 30,5 Izvor: Državni zavod za statistiku; http//www.dzs.hr

9 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 2: Kretanje broja stanovnika općine Koprivnički Ivanec (1857.-2001.) Broj Lančani Razlika Prosj. god. promjena Godina stanovnika index aps. % aps. % 1857 2137 1869 2419 113.20 282 13.20 23.50 1.10 1880 2278 94.17 -141 -5.83 -12.82 -0.53 1890 2679 117.60 401 17.60 40.1 1.76 1900 2837 105.90 158 5.90 15.8 0.59 1910 3107 109.52 270 9.52 27 0.95 1921 2964 95.40 -143 -4.60 -13.00 -0.42 1931 3509 118.39 545 18.39 54.50 1.84 1948 3395 96.75 -114 -3.25 -6.71 -0.19 1953 3429 101.00 34 1.00 6.80 0.20 1961 3336 97.29 -93 -2.71 -9.30 -0.27 1971 3107 93.14 -229 -6.86 -22.90 -0.69 1981 2897 93.24 -210 -6.76 -21.00 -0.68 1991 2574 88.85 -323 -11.15 -32.30 -1.11 2001 2361 91.72 -213 -8.28 -21.30 -0.83 Izvori: isto

Tablica 3: Kretanje broja stanovnika u naselju Botinovec (1857.-2001.) Pros god promj Broj Lančani Razlika Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1857 192 1869 194 101.04 2 1.04 0.17 0.09 1880 196 101.03 2 1.03 0.18 0.09 1890 239 121.94 43 21.94 4.3 2.19 1900 242 101.26 3 1.26 0.3 0.13 1910 266 109.92 24 9.92 2.4 0.99 1921 275 103.38 9 3.38 0.82 0.31 1931 321 116.73 46 16.73 4.60 1.67 1948 332 103.43 11 3.43 0.65 0.20 1953 328 98.80 -4 -1.20 -0.80 -0.24 1961 323 98.48 -5 -1.52 -0.50 -0.15 1971 303 93.81 -20 -6.19 -2.00 -0.62 1981 278 91.75 -25 -8.25 -2.50 -0.83 1991 213 76.62 -65 -23.38 -6.50 -2.34 2001 192 90.14 -21 -9.86 -2.10 -0.99 Izvori: isto

10 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 4: Kretanje broja stanovnika u naselju Goričko (1857.-2001.) Pros god promj Broj Lančani Razlika Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1857 145 1869 139 95.86 -6 -4.14 -0.50 -0.34 1880 131 94.24 -8 -5.76 -0.73 -0.52 1890 164 125.19 33 25.19 3.3 2.52 1900 160 97.56 -4 -2.44 -0.4 -0.24 1910 169 105.63 9 5.62 0.9 0.56 1921 191 113.02 22 13.02 2.00 1.18 1931 203 106.28 12 6.28 1.20 0.63 1948 203 100.00 0 0.00 0.00 0.00 1953 203 100.00 0 0.00 0.00 0.00 1961 214 105.42 11 5.42 1.10 0.54 1971 212 99.07 -2 -0.93 -0.20 -0.09 1981 179 84.43 -33 -15.57 -3.30 -1.56 1991 167 93.30 -12 -6.70 -1.20 -0.67 2001 143 85.63 -24 -14.37 -2.40 -1.44 Izvori: isto

Tablica 5: Kretanje broja stanovnika u naselju Koprivnički Ivanec (1857.-2001.) Broj Lančani Razlika Prosj. god. promjena Godina stanovnika index aps. % aps. % 1857 1015 1869 1190 117.24 175 17.24 14.58 1.44 1880 1148 96.47 -42 -3.53 -3.82 -0.32 1890 1365 118.90 217 18.90 21.7 1.89 1900 1408 103.15 43 3.15 4.3 0.32 1910 1562 110.94 154 10.94 15.4 1.09 1921 1493 95.58 -69 -4.42 -6.27 -0.40 1931 1743 116.74 250 16.74 25.00 1.67 1948 1641 94.15 -102 -5.85 -6.00 -0.34 1953 1677 102.19 36 2.19 7.20 0.44 1961 1636 97.56 -41 -2.44 -4.10 -0.24 1971 1542 94.25 -94 -5.75 -9.40 -0.57 1981 1512 98.05 -30 -1.95 -3.00 -0.19 1991 1369 90.54 -143 -9.46 -14.30 -0.95 2001 1286 93.94 -83 -6.06 -8.30 -0.61 Izvori: isto

11 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 6: Kretanje broja stanovnika u naselju Kunovec (1857.-2001.) Broj Lančani Razlika Prosj. god. promjena Godina stanovnika index aps. % aps. % 1857 621 1869 703 113.20 82 13.20 6.83 1.10 1880 632 89.90 -71 -10.10 -6.45 -0.92 1890 735 116.30 103 16.30 10.3 1.63 1900 833 113.33 98 13.33 9.8 1.33 1910 862 103.48 29 3.48 2.9 0.35 1921 742 86.08 -120 -13.92 -10.91 -1.27 1931 951 128.17 209 28.17 20.90 2.82 1948 933 98.11 -18 -1.89 -1.06 -0.11 1953 936 100.32 3 0.32 0.60 0.06 1961 884 94.44 -52 -5.56 -5.20 -0.56 1971 820 92.76 -64 -7.24 -6.40 -0.72 1981 738 90.00 -82 -10.00 -8.20 -1.00 1991 676 91.60 -62 -8.40 -6.20 -0.84 2001 595 88.02 -81 -11.98 -8.10 -1.20 Izvori: isto

Tablica 7: Kretanje broja stanovnika naselja Pustakovec (1857.-2001.) Pros god promj Broj Lančani Razlika Popisi stanovnika index apsolutna u % apsolutna u % 1857 164 1869 193 117.68 29 17.68 2.42 1.47 1880 171 88.60 -22 -11.40 -2.00 -1.04 1890 176 102.92 5 2.92 0.5 0.29 1900 194 110.23 18 10.23 1.8 1.02 1910 248 127.84 54 27.84 5.4 2.78 1921 263 106.05 15 6.05 1.36 0.55 1931 291 110.65 28 10.65 2.80 1.06 1948 286 98.28 -5 -1.72 -0.29 -0.10 1953 285 99.65 -1 -0.35 -0.20 -0.07 1961 279 97.89 -6 -2.11 -0.60 -0.21 1971 230 82.44 -49 -17.56 -4.90 -1.76 1981 190 82.61 -40 -17.39 -4.00 -1.74 1991 149 78.42 -41 -21.58 -4.10 -2.16 2001 145 97.32 -4 -2.68 -0.40 -0.27 Izvori: isto

12 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 8: Broj kućanstava prema broju članova 1991. i 2001. godine OPĆINA KOPRIVNIČKI UKUPNO 1 2 3 4 5 6 7 8≤ IVANEC

2001. 672 106 142 90 140 84 67 30 13

1991. 703 81 128 121 145 88 83 26 18 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. http://www.dzs.hr Popis 1991., Dokumentacija 886, Zagreb 1994.

Slika 3: Naselja

13 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 9: Stanovi prema načinu korištenja, druge nastanjene prostorije i broj osoba u stanovima i drugim nastanjenim prostorijama 2001.godine s t a n o v i stanovi koji se koriste stanovi za stalna stanovanje povremeno stanovi u ukupan kojima se broj sključivo stanova nenastanjeni u vrijeme za odmor i sezonskih obavlja ukupno nastanjeni privremeno napušteni rekreaciju radova u djelatnost poljoprivredi 1991. 722 713 683 30 3 - 6 2001. 705 704 653 46 5 1 - -

Tablica 1 naziv županije POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆA NASELJENOSTI

KOPRIVNIČKO- udio KRIŽEVAČKA u Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. ŽUPANIJA povr km² žup. OPĆINA KOPRIVNIČKI % broj % broj % broj broj IVANEC OBALNO

čl 45 Zakona o prostornom ------uređenju OTOČNO

čl 45 Zakona o prostornom ------uređenju KONTINENTALNO GRANIČNO ------

OPĆINA 32,96 1,8 2.574 1,9 2.361 1,8 78,1 71,6 Ukupno

Tablica 2 Naziv županije STANOVNICI STANOVI KUĆANSTVA Gustoća POVRŠINA Popis Popis naselje- KOPRIVNIČKO- Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. nosti KRIŽEVAČKA 1991. 2001. Broj km² % broj % broj % broj % broj % broj broj stan/km² Županija Ukupno 1.746,4 100 129.397 100 124.467 100 42.395 100 43.163 100 40.584 39.584 71,3 Općina Koprivnički 32,96 1,8 2.574 1,9 2.361 1,8 713 1,6 704 1,6 703 672 71,6 Ivanec Izvori: Tab. 4. Kućanstva prema veličini, tipu i broju članova, po gradovima/općinama, popis 2001

14 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Zemljopisna obilježja

Geološka obilježja Prostor Općine Koprivnički Ivanec položen je u rubnom dijelu panonskog prostora kojem pripada podravsko-bilogorska Podravina. Ona je dio tkz. Dravske potoline. Dravska potolina nastala je u miocenu (prije 50 milijuna godina ) rovovskim rasjedanjem i diferencijalnim kretanjem blokova. Geološka podloga ovog dijela Podravine uglavnom je sastavljena od neogenih sedimenata (lapori, laporoviti pješčenjaci i slične naslage). Ispod tih kvartarnih sedimenata nastavlja se razmjerno dubok sloj tercijarnih naslaga. Promatrano područje pripada panonskom bazenu u kome se javljaju relativno intenzivna tektonska kretanja uz pojavu potresa i to je područja potresa jačine intenziteta od V-VIII stupnja.

Reljef Na prostoru Općine Koprivnički Ivanec reljef možemo podijeliti na aluvijalnu (naplavnu) ravan i terase. To je kontaktno područje podravskih terasa (niže holocene i više wirmske), a visinske razlike nisu velike: cijeli teren spušta se od juga (159 m) prema sjeveru (131 m), pa je tako Goričko na 143 m, Kunovec na 142 m, Botinovec na 141 m, Koprivnički Ivanec na 137 m i Pustakovec na 136 metara nadmorske visine. Zbog malih visinskih razlika prijelazi između terasa nisu vidljivi.

Hidrografska obilježja

Podzemne vode Crpilište ''Ivanščak'' služi za napajanje vodom vodoopskrbnog sustava Koprivnice i Koprivničkog Ivanca, lokacija mu je na sjeverozapadnom dijelu grada, a sastoji se od 6 bušenih zdenaca od kojih je 5 osposobljeno za eksploataciju. Zdenci su dubine 36 do 40 m, sa promjerom zacrvljenja 820 i 600 mm. Izdašnost varira po pojedinim zdencima, a ukupni eksploatacijski kapacitet zdenaca pri istovremenom radu iznosi 390 l/s. Iz ovog se crpilišnog sustava godišnje koristi preko 3 x 106 m3 vode s mjesečnim rasponom korištenih količina od 250.000 do 350.000 m3 i dnevnim 7.000 do 15.000 m3, što znači da je minimalni crpni kapacitet 81 l/s, a maksimalni 174 l/s.

Tekućice Vodotoci koji prolaze kroz općinu Koprivnički Ivanec prikupljaju vodu sa kalničkog pobrđa i terasa, te je odvode prema sjeveroistoku u rijeku Dravu. Kroz zapadni i sjeverni dio Općine prolazi potok Gliboki, koji je ujedno i najveća tekuća, a najveći kanali su Vratnec, Bikeš i Cerovica.

15 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Klima U klimatskom pogledu ovaj prostor ima osobine svježih klima kontinentalnog tipa. Temperaturne i padalinske prilike pokazuju prijelazne osobine prema zapadnom, vlažnijem i hladnijem dijelu središnje Hrvatske. Homogenost makroklimatskih osobina bitna je odlika prirodno-geografske sredine, što je i razumljivo s obzirom na pretežno ravničarske karakteristike ovog područja. Korišteni su podaci sa klimatološke postaje Koprivnica unutar 30 godišnjeg razdoblja (1960.-1990.).

Temperature Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,0C. Temperature zraka su porastu od srpnja kada dosežu svoj maksimum, a nakon toga u padu sve do siječnja. Srednja godišnja amplituda od 20C ukazuje na prijelazne klimatske osobine područja Podravine. Najhladnije razdoblje tokom zime je u siječnju i veljači kada je srednje podunavlje pod utjecajem hladnih zračnih masa sibirske anticiklone. Godišnje u prosjeku ima oko 85 hladnih dana.Jedan od osnovnih vanjskih utjecaja na biljku čine vrijeme i klima koji vladaju na biljnom staništu. Među različitim meteorološkim veličinama zahlađenje najuočljivije pokazuju podaci o hladnim danima i o mrazu na biljnom pokrovu.

U prosjeku bezmrazno razdoblje u Podravini traje oko 184 dana. Jesenski mraz započinje u prosjeku negdje sredinom listopada, a u proljeće prestaje obično sredinom travnja. Ima slučajeva da se i prvi jesenski i zadnji proljetni mraz pojavi i do mjesec dana prije ili poslije od navedenih prosječnih datuma. Ukoliko se mraz pojavi u vegetacijskom periodu (01.04.- 30.09.) ima negativan utjecaj na određene poljodjelske kulture. Najneugodniji je svakako travanj u početku vegetacijskog perioda. Iako rijetko kao rezultat prodora polarnih zračnih masa, mraz je moguć i tokom svibnja. Vjerojatnost za mrazni dan naglo se smanjuje kako se udaljujemo od prosječnog datuma za prestanak razdoblja. Iz toga se može zaključiti da se rizik za štete od eventualnog mraza smanjuje u proljeće ako se s presađivanjem sadnica pričeka koji dan nakon srednjeg datuma. U jesen se se vjerojatnost smanjuje ako uberemo ljetinu nešto prije prosječnog datuma.

Tablica 10: Jesenski početak i proljetni svršetak razdoblja s hladnim danima najranije najkasnije prosječno u jesen: KOPRIVNICA 29. rujna 27. studenog 26. listopada u proljeće: KOPRIVNICA 15. ožujka 2. svibnja 8. travnja Izvor: Penzar, I., Premec, K. (2002.). Meteorološka analiza broja hladnih i mraznih dana u Podravini, Meridijani, Podravina, br. 2., 67-75, Samobor

Tablica 11: Prosječni broj hladnih dana Sij. Velj. Ož. Tr. Sv. Ruj. List. St. Pr. Godišnje KOPRIVNICA 23,9 17,7 10,3 1,2 0,1 0,1 2,3 9,3 20,4 85,3 Izvor: isto

Tablica 12: Jesenski početak i proljetni svršetak razdoblja s mrazom najranije najkasnije prosječno u jesen: KOPRIVNICA 21. rujna 24. studenog 19. listopada u proljeće: KOPRIVNICA 3. ožujka 12. svibnja 8. travnja Izvor: isto

16 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 13: Vjerojatnost mraza vjerojatnost (%) 50 25 10 da proljetni mraz nastupi poslije: KOPRIVNICA 6. travnja 24. travnja 2. svibnja da jesenski mraz nastupi prije: KOPRIVNICA 20. listopada 6. listopada 29. rujna Izvor: isto

Količina padalina karakteristika su zimskih mjeseci (siječanj i veljača) i kasnog ljeta (kolovoz) te početka jeseni (rujan). Vegetacijski period u prosjeku (504 mm) ima relativno veoma povoljan padalinski raspored. Svibanjski i lipanjski maksimum povoljna je okolnost za veći broj poljoprivrednih kultura. Kiše u tom razdoblju najčešće su pljuskovitog karaktera.

Vlažnost zraka u skladu je s toplinskim osobinama kraja. Najveća je zimi, a najmanja ljeti. Magle se pojavljuju najčešće u jesenjim i zimskim mjesecima. Ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, što nije rijetkost, imaju negativan utjecaj na rast mnogih poljodjelskih kultura. Snijeg je najčešći u XII. I i. II. mjesecu. Snježni pokrivač se u prosjeku zadržava na tlu 33,7 dana.

Za učestalost vjetrova uzeti su podaci najbliže metereološke postaje u Koprivnici za razdoblje 1966.-1995.. Slobodno se može konstatirati da je sjeverozapadnjak i jugozapadnjak najučestaliji vjetar. Nešto veća učestalost jugozapadnjaka i južnjaka kod Koprivnice je lokalna pojava uvjetovana reljefnim odnosima (Lepavinski prijevoj). Relativno su značajna strujanja zraka iz pravca sjeveroistoka, jugoistoka i sjevera, dok su tišine osobine ljetnih mjeseci.

N NNW 15 NNE

NW 10 NE

WNW 5 ENE

W 0 E % VJETRA

WSW ESE

SW SE

SSW SSE S

Slika 4: Ruža vjetrova u Koprivnici

17 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Tablica 14: Osnovne kategorije korištenja zemljišta ukupno (km2) poljoprivredne šumske površine prometnice vodene građevinsko površine površine zemljište 33, 20 28,66 1,82 0,93 0,38 3,09 % 86,3 5,4 2,8 1,1 9,3 Izvor: DGU, Područni ured Koprivnica, travanj 2004.1

Šume spadaju u gospodarsku jedinicu Koprivničke nizinske šume. Ukupna površina šuma iznosi oko 2,6 km2, a većinom su smještene u sjevero-istočnom dijelu teritorija Općine. Državnim šumama pripada 134,49 ha šumskih šuma. Najzastupljenije vrste drveća su hrast lužnjak, grab, topola, joha, borovac, vrba i bagrem.

Slika 5: Poljoprivredne površine

3%

24%

oranica voćnjak, vrt, vinograd livada 3% pašnjak

70%

1 Općina Koprivnički Ivanec obuhvaća dio katastarske općine Koprivnički Ivanec (dio od 5 ha nalazi se na području Grada Koprivnice) i dio k.o. Kunovec ( dio od 461 ha nalazi se na području Grada Koprivnice). Te površine ne vode se odvojeno, nisu ubrojene u ukupnoj površini Općine, već su aproksimativno oduzete unutar različitih namjena.

18 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse

Gospodarstvo Općina Koprivnički Ivanec pod neposrednim je utjecajem Koprivnice. Poredak zaposlenosti po sektorima je II-III-I. To je općina s najvećim brojem zaposlenih koji dnevno migriraju u Koprivnicu. Iz općine migrira 71,2% zaposlenih, većinom u Koprivnicu. Općina Koprivnički Ivanec bilježi pad zaposlenosti od 32,8%. Samo tercijarni sektor bilježi porast broja zaposlenih (9,7%), a prednjači djelatnosti ugostiteljstva (300,0%), trgovine (66,7%) i obrazovanja (64,3%). Prerađivačka industrija bilježi pad broja zaposlenih od 33,0%. Broj zaposlenih najveći je u prerađivačkoj industriji 331 (39,2%), zatim prijevozu 56 (6,6%) i trgovini 50 (5,9%).

Broj kućanstava u razdoblju 1991-2001. godina neznatno se povećao. Usporedbom broja kućanstava sa zemljištem 1991. i 2001. godine u Koprivničko-križevačkoj županiji njihov broj se povećao za 15,6%, a u općini Koprivnički Ivanec povećanje iznosi 2,4%. U relativnim brojkama udio domaćinstava sa zemljištem u Županiji se povećao sa 68,6% na 81,4%, a u Općini sa 86,6% na 94,9%. To je suprotan podatak od podataka o smanjenju broja poljoprivrednog stanovništva. Razlog zašto raste broj kućanstava sa zemljištem u gradovima i općinama više zahvaćenim deagrarizacijom do 1991. godine (okolica Koprivnice) je gospodarska kriza uslijed koje opada zaposlenost, standard, uz istodobni rast nezaposlenosti. Stoga stanovništvo treba dodatne prihode kako bi imalo zadovoljavajući standard ili uopće preživjelo. To je svojevrsna ruralizacija urbanih sredina.

Udio ukupnog poljoprivrednog stanovništva 2001. godine u općini iznosi 12,8%, što znači da je manji od prosjeka Koprivničko-križevačke županije koji iznosi 17,4%. Udio poljoprivrednog stanovništva općine smanjio se za 61,3% (u Županiji smanjenje iznosi 40,8%). Udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva 2001 godine je 19,9% (24,6% u županiji), a 1991. bio je 30,5%. To znači da se proces deagrarizacije nastavlja. U susjednim općinama udio poljoprivrednog stanovništva iznosi u Peterancu 27,9% i u Đelekovcu 29,0%.

Eksploatacija mineralnih sirovina Na području općine Koprivnički Ivanec nalazi se plinsko polje Peteranec (eksploataciju vrši INA naftaplina). Na području polja Peteranec izbušeno je ukupno 6 kanala bušotina, od kojih su 4 likvidirana, jedna bušotina je proizvodna plinska, a jedna je naftna i nije u proizvodnji. Proizvodna plinska bušotina (Per-2) proizvela je tijekom 2002. godine oko 900 000m 3 plina (na prostoru općine Peteranec). Naftna bušotina Per-4 koja se nalazi na području općine Koprivnički Ivanec još nije u proizvodnji.

19 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 15: Struktura zaposlenih u općini Djelatnost 1991 2001 SEKTOR OznakaNaziv broj % broj % INDEX I. A, B Poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo i lov 504 40.3 192 22.7 38.1 C, D Prerađivačka industrija, rudarstvo 494 39.5 331 39.2 67.0 F Građevinarstvo 26 2.1 36 4.3 138.5 II. UKUPNO 520 41.5 367 43.5 70.6 E Opskrba elekt. energijom, plinom i vodom 7 0.6 7 0.8 100.0 G Trgovina na veliko i malo 30 2.4 50 5.9 166.7 H Hoteli i restorani 5 0.4 20 2.4 400.0 I Prijevoz, skladištenje i veze 49 3.9 56 6.6 114.3 M Obrazovanje 14 1.1 23 2.7 164.3 L Javna uprava, obvezno soc. osiguranje 19 1.5 26 3.1 136.8 N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 27 2.2 22 2.6 81.5 ostalo 66 5.3 34 4.0 51.5 III. UKUPNO 217 17.3 238 28.2 109.7 nepoznato 0.0 47 UKUPNO 1252 100.0 844 100.0 67.4 Izvori: Popis stanovništva 1991. i 2001.

Tablica 16: Stanovništvo općine Koprivnički Ivanec prema ekonomskoj aktivnosti 1991. i 2001. 1991 2001 2001/1991 broj % broj % Kućanstva 703 100,0 672 100,0 95,6 Kućanstva sa zemljom 623 88,6 638 94,9 102,0 Kućanstva bez zemlje 80 11,4 34 5,1 42,5 Ukupni broj stanovnika 2574 100,0 2361 100,0 91,7 Ukupno poljoprivredno 786 30,5 304 12,8 38,6 stanovništvo Ukupno aktivno stanovništvo 1336 51,9 1051 44,5 78,6 Aktivno poljoprivredno 547 21,2 178 7,5 32,5 stanovništvo Izvori: Popis stanovništva 1991; Poljoprivredno stanovništvo, prema aktivnosti i spolu po naseljima. Dokumentacija 886, RZSRH, Zagreb, 1994

Tablica 17: Uzdržavano poljoprivredno stanovništvo 2001. Uzdržavano poljoprivredno stanovništvo djeca od učenici djeca od 7-14 nesposobni svega kućanice 0-6 godina studenti osnovnih srednjih za rad godina koja se škola škola školuju 125 49 17 - 26 12 2 19

20 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC a a e i c z i d a m a o n a v j i u

t r k Općina Koprivnički š , n

š i a s i i e e e o e

j v e d v n c ć p k Ivanec ć l i e i o

r e s e a e r j j e j c č j g v ž v ć ć i a o o o v t n z o u r r o r u i v o i k ž P c v P č U g O b B B

Ukupno 672 402 212 244 4 11 819 350 1.867 10.573 174

bez zemlje 34 - 3 1 - - 0 0 3 115 0

do 0,10 ha 21 - 7 5 - - 0 0 6 65 0

0,11 do 0,50 ha 102 14 45 17 1 - 1 28 54 626 10

0,51 do 1,00 ha 64 28 22 14 - - 4 61 63 757 0

1,01 do 3,00 ha 205 136 64 76 3 2 59 137 465 2.763 130

3,01 do 5,00 ha 118 102 38 57 - 2 136 109 480 2.046 4

5,01 do 8,00 ha 84 79 20 51 - 3 216 15 475 1.612 24

8,01 do 10,00 ha 23 22 9 13 - 1 110 0 138 392 0

preko 10,00 ha 21 21 4 10 - 3 293 0 183 2.197 6 Izvor: DZS, 2002, www.dzs.hr

21 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura a) Prometni sustav

Cestovni promet Kvalitetna i suvremena prometna infrastruktura osnovni je preduvjet gospodarskog i cjelokupnog društvenog rasta i razvoja. Naselja općine dobro su povezana s općinskim centrom asfaltiranim kolnim prometnicama. Treba predvidjeti proširenje kolnika, rekonstrukciju trase na kritičnim mjestima i opremanje biciklističkim stazama kroz naselja, gdje god je to moguće.

Tablica : Stanje kategoriziranih cesta asfalt Opis makad. broj ceste kategorija ukupno (km) stanja (km) ŽC 2112 Županijska cesta 7,962 4 3,395 11,357 LC 26001 Lokalna cesta 9,847 2 0,0 9,847 LC 26154 Lokalna cesta 2,500 0 0,0 2,500 LC 26015 Lokalna cesta 2,425 2 3,396 5,821

U planu je modernizacija lokalne ceste 26001 (Pustakovec – Koprivnički Ivanec).

Ocjene stanja asfaltiranih kolnika: 0 – kolnici bez oštećenja ili sa lokalnim oštećenjima na površini manjoj od 30% 2 - mrežaste pukotine na kolniku od 40%-50% od ukupne površine kolnika, zatim ulegnuća i neravnost kolnika 4 – mrežaste pukotine na kolniku 70 - 80 od ukupne površine sa većim površinama razorenog kolovoznog zastora, zatim veća ulegnuća i denivelacije kolnika

Željeznički promet Prema kategorizaciji željezničkih pruga ("Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga I i II reda“, NN 64/93, i „Odluka o dopuni odluke o razvrstavanju željezničkih pruga I i II reda“, NN 92/95), Općinom Koprivnički Ivanec prolazi Pruga prvog reda (I 100): Varaždin – Koprivnica – Osijek – Dalj (MP 14). Trasa pruge položena je južnom granicom općine i samo malim dijelom prolazi područjem same općine, bez željezničke postaje na teritoriju općine.

Zračni promet Na području općine Koprivnički Ivanec smješteno je letjelište ''Danica” koje je prema postojećem Zakonu o zračnoj plovidbi sportski aerodrom. Rješenjem Ministarstva pomorstva, prometa i veza, izdana je dozvola za uporabu jedrilicama i zrakoplovima poljoprivrednog i generalnog zrakoplovstva težine do 5.700 kg. Uz ovo letjelište postoji još i određeni broj letjelišta koja se koriste za poljoprivredno zrakoplovstvo za zaprašivanje. U Koprivničko-križevačkoj županiji ne postoji zračna luka za javni zračni promet. Opravdanost njene eventualne izgradnje tek treba ustanoviti detaljnim analizama imajući u vidu potrebe gradova Koprivnice, Križevaca i Đurđevca, kao i (ne)mogućnost današnje cestovne povezanosti Koprivničko-križevačke županije sa Zagrebom.

22 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Dva najveća grada, Koprivnica i Križevci, i otprilike pola površine Županije su u gravitacionoj zoni Zračne luke Zagreb. To je vjerojatno razlog što do sada nije bilo potrebe za organiziranjem javnog, redovitog, zračnog prometa iz županije, prije svega prema metropoli. Dosadašnja relativno dobra povezanost Zagreba i područja županije željezničkom prugom i cestovnom mrežom omogućavala je dobru vezu prema Zračnoj luci Zagreb. Prometno-geografski položaj općine Koprivnički Ivanec, kao i Koprivničko-križevačke županije je povoljan, kako s aspekta korištenja zračne luke u Zagrebu tako i za mogućnost eventualne izgradnje aerodroma.

Poštanski promet Na području Koprivničkokriževačke županije za odvijanje poštanskog prometa nadležno je Poštansko središte Koprivnica, sa svoja 34 poštanska ureda. Uz standardne poštanske usluge, u Poštanskim uredima se obavlja novčano poslovanje, mjenjački poslovi, prodaja tiska i časopisa, prodaja knjiga i slikovnica, te razne trgovačke robe.

U općini Koprivnički Ivanec nalaze se dva Poštanska ureda: 48314 Koprivnički Ivanec i 48311 Kunovec. Poštanski ured 48314 Koprivnički Ivanec dostavlja poštu u naselja Pustakovec i Koprivnički Ivanec, a Poštanski ured 48311 Kunovec dostavlja poštu u: Kunovec, Goričko, Kunovec Breg, Botinovec i Suboticu Podravsku.

Tablica 18: Razvijenost poštanske mreže u općini Koprivnički Ivanec

Broj poštanskih ureda 2 Broj stanovnika na jedan poštanski ured 1807 Broj poštanskih šaltera 2 Broj stanovnika na jedan poštanski šalter 1807 Broj poštanskih kovčežića 4 Broj stanovnika na jedan poštanski kovčežić 904 Broj km2 na jedan poštanski ured 37,55 Broj km2 na jedan poštanski kovčežić 18,78 Izvor-HP d.d., Središte pošta Koprivnica, rujan 2002. godine

Telekomunikacije Na području općine Koprivnički Ivanec, kao i na području Koprivničko-križevačke županije, te Republike Hrvatske koncesiju za obavljanje usluga u nepokretnoj mreži imaju Hrvatske telekomunikacije d. d. (HT), javno poduzeće u većinskom vlasništvu Deutsche Telekoma (DT) i djelomičnom državnom vlasništvu. Hrvatske telekomunikacije su organizirane po principu teritorijalnog ustroja, pa na području općine Koprivnički Ivanec, kao i na području Koprivničko-križevačke županije, usluge u nepokretnoj mreži pruža HT-planiranje, Regija I sjever – Zagreb.

Fiksna mreža-komutacijski kapaciteti- Koprivničko-križevačka županija ustrojena je kao jedna mrežna skupina s TC/PC centralama (tranzitno-pristupne centrale) u Koprivnici i Križevcima. TC/PC centrale sa UPS-ovima (udaljenim pretplatničkim stupnjevima) u Koprivničkom Ivancu i Kunovcu pokrivaju područje općine Koprivnički Ivanec. Fiksnom mrežom pokrivena su sva mjesta na području općine, a broj TF priključaka na 100 stanovnika iznosi 25,1. Na području općine komutacijski kapaciteti zadovoljavaju sadašnje potrebe, a postoji mogućnost proširenja kapaciteta.

Prijenosni sustavi- Kao osnovni i jedini prijenosni medij koriste se sustavi podzemnih svjetlovodnih kabela, kojima su povezani svi UPS-ovi prema svojoj tranzitno-pristupnoj

23 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC centrali. Svi sustavi prijenosa koji rade po svjetlovodnim kabelima su digitalni i dovoljnog kapaciteta koji se može mijenjati u skladu s potrebama.

Pretplatnička mreža- Pretplatničke mreže su sustavi podzemnih kabela i nadzemnih samonosivih kabela. Osim klasičnih Cu kabela u telekomunikacijskim mrežama na području općine Koprivnički Ivanec koriste se i svjetlovodni kabeli. Za višestruko iskorištenje parica u pretplatničkoj mreži koriste se višekanalni PCM i PGS sustavi i uređaji. Pretplatnički priključci digitaliziraju se u potpunosti uvođenjem ISDN-a. Mogućnost korištenja ISDN-a imaju svi pretplatnici. Kapaciteti pretplatničkih mreža zadovoljavaju sadašnje potrebe te trenutno nema nerealiziranih zahtjeva za priključenje. Buduća proširenja pretplatničke mreže isključivo će ovisiti o novim zahtjevima pretplatnika. U fiksnoj mreži, uz mnogobrojne govorne usluge, postoje i širokopojasne mreže, velikih brzina prijenosa, za prijenos podataka: CROLINE, CROAPAK, ATM.

Mobilna mreža - pokretne komunikacije Na području Republike Hrvatske, usluge pokretnih komunikacija daju dva operatora: HT mobilne komunikacije d.o.o. i VIPnet d.o.o.. HT mobilne komunikacije d.o.o. izgrađuju i upravljaju telekomunikacijskom mrežom u NMT sustavu i u sustavu globalne pokretne mreže-GSM. Na području općine Koprivnički Ivanec u svojoj GSM CRONET mreži HT mobilne komunikacije d.o.o. imaju izgrađenu jednu osnovnu postaju u mjestu Kunovec. Područje općine pokriveno je signalom HT-a zadovoljavajuće kvalitete. Instalirani kapaciteti dostatni su za trenutni TK promet, a prema potrebi postoji mogućnost proširenja kapaciteta. U dotičnom području VIPnet d.o.o. nema postojećih baznih stanica ali postoji mogućnost proširenja mreže i izgradnje baznih stanica.

b) Vodoopskrba i odvodnja Vodoopskrba je na području općine u potpunosti riješena i svako domaćinstvo ima mogućnost priključka na vodoopskrbni sustav, što je važan preduvjet za daljnji razvoj općine. Na području cijele općine izveden je magistralni cjevovod profila 225 mm. Magistralnim cjevovodom povezana su sva naselja općine dok su sekundarni cjevovodi razvedeni unutar samih naselja. Vodoopskrbni sustav općine povezan je sa sustavom grada Koprivnice magistralnim vodovima Koprivnica – Koprivnički Ivanec te Kunovec – Kunovec Breg, a spoj sa općinom Rasinja predviđen je preko naselja Pustakovec cjevovodom Pustakovec - Koledinec.

Za potrebe vodoopskrbe voda se crpi iz vodocrpilišta Ivanščak, koje je smješteno južno od naselja Koprivnički Ivanec, između željezničke pruge i ceste za Koprivnički Ivanec. Crpilište se sastoji od 6 bušenih zdenaca od kojih je 5 osposobljeno za eksploataciju. Zbog blizine izvorišta veliki dio općine Koprivnički Ivanec nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta (zona strogog ograničenja, utvrđuje se radi smanjenja rizika od onečišćenja podzemnih voda patogenim mikroorganizmima i drugih štetnih utjecaja koji se mogu pojaviti tijekom zadržavanja vode u podzemlju), dok III zona sanitarne zaštite crpilišta (zona ograničenja i kontrole, utvrđuje se osobito radi smanjenja rizika onečišćenja podzemne vode od teško razgradivih kemijskih i radioaktivnih tvari) obuhvaća gotovo čitavo područje općine. Vodocrpilište Ivanščak posjeduje ''Odluku o vodozaštitnim zonama'' kojom se reguliraju aktivnosti u zonama sanitarne zaštite s ciljem očuvanja kvalitete podzemne, sirove vode crpilišta. Kvaliteta podzemne, sirove vode crpilišta Ivanščak posljedica je prirodnih geokemijskih uvjeta vodonosnika i antropogenog utjecaja. U vodonosnom sloju crpilišta Ivanščak prevladavaju močvarni uvjeti za koje je karakteristična povećana koncentracija slobodnog mangana, željeza i reduciranih oblika dušika, prvenstveno amonijaka, a potom i nitrita.

24 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Najveću opasnost zdravstvenoj ispravnosti vode predstavlja mineralizirani dušik. Pretpostavka je da je njegovo porijeklo antropogeno, od poljoprivredne aktivnosti na području prihrane crpilišta s kojeg se nitrati infiltriraju u otvoreni vodonosnik.

Problem odvodnje otpadnih voda na području općine nije adekvatno riješen. Odvodnja oborinske vode vrši se otvorenim kanalima u vodotoke, dok je odvodnja fekalnih voda riješena izgradnjom septičkih jama i gnojnica. Izrađena je "Studija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Koprivničko-križevačke županije" (IGH Zagreb, rujan 1998.) koja je dala prijedlog rješenja odvodnje oborinskih i fekalnih voda za područje Županije, a samim time i za područje općine Koprivnički Ivanec. Prema ovoj Studiji izgradnja kanalizacijske mreže mješovitog tipa isplativa je za naselja Koprivnički Ivanec, Kunovec i Goričko. c) Elektroopskrba Napajanje područja Općine vrši se 10(20) kV zračnim i kabelskim vodovima koji su vezani na sustav elektroopskrbe Koprivnice. Razvijena je 10 kv mreža koja povezuje postojeće distributivne trafo-postaje. Na području općine postoji 11 trafostanica 10/0.4 kV. Postojeća 10 kV mreža izvedena je uglavnom na drvenim jelovim stupovima, a tako je izvedena i niskonaponska mreža u naseljima. Elektrifikacija je provedena u svim naseljima i priključena na 10 kV mrežu. U planu je rekonstrukcija električne mreže i rekonstrukcija dalekovoda 10 kV. d) Prijenos i distribucija plina, naftovodi Plinovod na području općine Koprivnički Ivanec izveden je od plinske redukcione stanice «Kunovec Breg», a mreža se vodi kroz naselja Kunovec, Botinovec i Goričko i spaja sa prije izvedenom mrežom Koprivnički Ivanec u Vinogradskoj ulici. Od postojeće mreže u Koprivničkom Ivancu izveden je ogranak u ulici Braće Radić te vodi do naselja Pustakovec. Na ovaj način napajanje mreže balansirano je između dva izvora (dvije redukcione stanice). To je srednjetlačni plinovod sa maksimalnim radnim tlakom od 3 bara u mreži. Cijevna mreža izvedena je od polietilenskih cijevi. Koridor u kojem su položene instalacije je zeleni pojas uz prometnice. Na području općine je ukupno 205 priključaka na plinsku mrežu.

Tablica 19: Broj priključaka na plinsku mrežu Broj priključaka Botinovec 1 Goričko 6 Koprivnički Ivanec 176 Kunovec 21 Pustakovec 1 ukupno 205 Izvor: Komunalac, Koprivnica

Naftna bušotina Per-4 koja se nalazi na području općine Koprivnički Ivanec (u blizini letjelišta ''Danica'') nije za sada bila u proizvodnji. Područjem općine položen je magistralni naftovod (JANAF) za međunarodni transport (- Lendava).

25 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

e) Zbrinjavanje otpada Otpad se odlaže na ''službeno'' odlagalište komunalnog otpada ''Piškornica'' koje se nalazi na području same općine Koprivnički Ivanec. Osim otpada s područja općine na Piškornici se odlaže i otpad grada Koprivnice. Rad odlagališta vodi poduzeće Komunalac d.o.o. Koprivnica. Veći dio zemljišta na kojem je smješteno odlagalište je u vlasništvu Grada Koprivnice, dok manji dio čine privatne parcele koje Grad, odnosno Komunalac d.o.o. ima u zakupu do 2010. godine. Odlagalište je smješteno oko 7 km sjeverno od Koprivnice. Južno od lokacije odlagališta nalazi se naselje Koprivnički Ivanec (na udaljenosti od oko 2 km), a zapadno, na udaljenosti od 900 m naselje Pustakovec. Sa županijskom cestom ŽC 2090 Koprivnica-Đelekovec odlagalište je povezano 3 km dugom asfaltiranom prilaznom cestom.

Površina odlagališta: 34 523 m2 Kapacitet odlagališta: 1 206 000 m3 Količina otpada: 420 000 m3 Preostali kapacitet: 65 % Početak odlaganja: 1982.

Odlagalište je ograđeno, ima stalnu čuvarsku službu uz provođenje nadzora i evidencije vozila sa upisivanjem količina i porijekla otpada. Odloženi otpad se nakon odlaganja razastire i zbija postojećim buldozerom i kompaktorom, a prekrivanje se provodi inertnim materijalom. Odlagalište nije priključeno na električnu mrežu, ne postoji priključak na vodovodnu mrežu niti na kanalizaciju. Prati se kvaliteta podzemnih voda na lokalitetu, ali nije riješeno otplinjavanje.

Slika 6: Odlagalište otpada Piškornica

 stanje 1999.

26 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Odvoz otpada na odlagalište vrši se jednom tjedno: poduzeće ''Komunalac'' vrši odvoz za naselje Koprivnički Ivanec, a ''Prizma VV'' za naselja Goričko, Kunovec, Botinovec i Pustakovec. Mještani svih naselja mogu i sami odvoziti otpad na deponiju uz predočenje osobne iskaznice. Obzirom na blizinu III A vodozaštitne zone vodocrpilišta Ivanščak, bilo je potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš s posebnim naglaskom na ugroženost kvalitete podzemnih voda te sukladno tome, provesti potrebne mjere sanacije. Zaključak provedenih istraživanja (Institut za geologiju i mineralne sirovine, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prosinac 1991. godine) koji je objavljen u sklopu Studije utjecaja na okoliš (''IPZ Uniprojekt MCF'' Zagreb, rujan 2000.), govori da je dokazano negativno djelovanje postojećeg odlagališta na podzemne vode te preporuča mjere zaštite koje je potrebno poduzeti. Proces sanacije odlagališta koje zahtijeva zakonska regulativa za lokaciju odlagališta "Piškornica" otpočeo je 2000. godine kada je izrađena Studija utjecaja na okoliš. Nadalje slijedi:  2001. godine od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske izdano je Rješenje za uređenje odlagališta  2001. godine izrađeno je Idejno rješenje sanacije odlagališta I. kategorije "Piškornica", na temelju čega je u 2002. godini dobivena Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru  otpad koji je odložen na odlagalište od 1998. do 2002. godine je isplaniran, stlačen i prekriven inertnim materijalom  postavljeni su pijezometri (5 kom) za kontrolu podzemnih voda  izgrađena je ograda odlagališta i izvedeni su kanali za prihvat oborinskih voda iz odlagališta  2004. godine izrađen je Glavni projekt za sanaciju odlagališta otpada, na osnovu kojeg je zatražena Građevna dozvola  ishođenje Građevne dozvole je u toku (podatak od srpnja 2004. godine)

Na području općine otpad se nekontrolirano odlaže na nekoliko divljih deponija:  u Koprivničkom Ivancu na relacijama: Koprivnički Ivanec – Đelekovečka cesta, Koprivnički Ivanec – Varaždinska cesta, Koprivnički Ivanec – Pustakovec, Koprivnički Ivanec – Piškornica;  u Pustakovcu – relacija: Pustakovec –Kunovec;  u Kunovcu: lokacija u blizini pruge;  u Botinovcu: lokacija blizu naselja.

Slika 7: Divlje odlagalište uz lokalnu cestu LC 26015 Pustakovec-Kunovec, travanj 2004.

27 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

f) Groblja Na području Općine postoje dva groblja: -mjesno groblje Koprivnički Ivanec -mjesno groblje Kunovec Pozicija i usmjerenje groblja vezana je uz organizaciju župa.

1.1.2.5. Društvena infrastruktura

Osnovno obrazovanje provodi se na području općine Koprivnički Ivanec u područnoj školi Koprivnički Ivanec (Koprivnički Ivanec i Pustakovec) i područnoj školi Kunovec (Kunovec, Kunovec Breg, Botinovec i Goričko), a obje škole pripadaju pod matičnu OŠ «Braća Radić» Koprivnica. Godine 2001. srednjoškolsko obrazovanje polazilo je 98 učenika (Koprivnica), stručni studij i sveučilišni studij 28 studenta.

Tablica 20: Kretanje broja učenika u osnovnoj školi Broj učenika Područna škola index 1993/94 2000/2001 2003/2004 2003/1994 Koprivnički Ivanec 68 73 61 89,7 Kunovec 148 138 122 82,4 ukupno 216 211 183 84,7

U sastavu Doma zdravlja Koprivnica djeluje ambulanta u Koprivničkom Ivancu. Svako naselje ima društveni odnosno vatrogasni dom.

Slika 8: Vatrogasni dom u Pustakovcu

Na području općine djeluju slijedeće udruge: - Društvo izvornog folklora, - Limena glazba, - Društvo žena Hrvatsko srce u Koprivničkom Ivancu, - udruge žena u Botinovcu, Kunovcu i Pustakovcu.

28 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Na području općine djeluje nogometni klubovi u: - Koprivničkom Ivancu (NK Sloga) - Kunovcu (NK Bratstvo) - Botinovcu (NK Rudar) - Pustakovcu (NK Jedinstvo).

1.1.2.6. Zaštićena graditeljska baština i prirodna baština a) Graditeljska baština U nastavku se daje pregled registriranih kulturnih dobara na području Općine Koprivnički Ivanec prema predloženim vrstama, koja se temelji na Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a usklađena je s važećim međunarodnim dokumentima: poveljama, konvencijama i preporukama zaštite kulturne baštine (UNESCO, ICOMOS, Vijeće Europe).

Tablica 21: Povijesna naselja i dijelovi naselja Spomenik/element baštine Lokalitet Spomenički status Ruralna cjelina, neposredno okruženje Dio naselja Koprivnički PR župne crkve Ivanec

Tablica 22: Župne crkve Spomenik/element baštine Lokalitet Spomenički status Crkva Sv. Ivana Krstitelja Koprivnički Ivanec R. br. 497

Tablica 23: Kapelice, poklonci Spomenik/element baštine Lokalitet Spomenički status Kapela-poklonac-Presvetog Goričko PR Srca Isusovog Kapela Sv. Barbare Kunovec PR

Tablica 24: Stambene građevine

NAZIV SPOMENIKA MJESTO REGISTAR Zgrada starog župnog dvora Koprivnički Ivanec

29 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

b) Prirodna baština Jedina zaštićena površina na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 162/03) je mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca, površine 1 ha. Navedena površina je stanište leptira Velikog livadnog plavca (Maculinea teleius Brgstr.) i Zagasitog livadnog plavca (Maculinea nausithous Brgstr.), koji spadaju među najugroženije vrste europskih dnevnih leptira.

Slika 9: Veliki livadni plavac Slika 10: Zagasiti livadni plavac na cvijetu velike krvare

To je jedino poznato nalazište te vrste u sjevernoj Hrvatskoj. Livade se nalaze uz desnu obalu potoka Gliboki i naseljene su velikom krvarom (Sanguisorba officinalis L.) i livadnim mravima kao simbiofilima. Na 25. sjednici održanoj 15. rujna 2000. godine Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije donijela je odluku o proglašenju malog zoološkog lokaliteta livade u Zovju kod Đelekovca, a početkom 2001. godine propisane su i Mjere zaštite za navedeni lokalitet radi njegove zaštite, očuvanja i promicanja. Javna ustanova za upravljenje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije koordinira sve radnje u svezi sa zaštitom, održavanjem i promicanjem lokaliteta u Zovju. Tako je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja i Veleposlanstvom vlade Kraljevine Nizozemske provedeno niz zahvata oko uređenja livade kako bi se omogućio opstanak te livadne biocenoze. Problematika ovog prostora: potreba stalnog osiguravanja financijskih sredstava radi održavanja lokaliteta košnjom i ćišćenjem (to je uvjet opstanka livadnog biotopa i njegove biocenoze), potreba stalnog uređenja i održavanja prilaznog puta radi omogućavanja posjetiocima da razgledaju i posjete spomenik prirode, nemogućnost dogovora s vlasnicima oko otkupa površina, problem odlaganja smeća i otpada, nenajavljeni posjeti, uništavanje informativnih tabli, nedovoljno istraženo područje i potreba stalnog monitoringa.

30 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Slika 11: Pokošena livada u Zovju

31 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske

Stanovništvo i naselja  Treba težiti ravnomjernijem razmještaju stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu ruralnog u svrhu demografske obnove.  Poticati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja i zaustaviti njihova daljnja neopravdana širenja.

Infrastrukturni i vodnogospodarski sustav - Prometni sustav Cestovni promet - Unapređenje kvalitete cestovne mreže zahtijeva uspostavu još nekih važnih cestovnih pravaca (Podravska brza cesta, obilaznice), odnosno dopunu mreže državnih cesta. - Daljnjim širenjem građevinskog područja uzduž državnih i županijskih cesta doći će do sniženja kategorija cesta te je stoga potrebno spriječiti takvo daljnje širenje. - Vodnogospodarski sustav Vodoopskrbni sustavi se trebaju planirati prema konceptu “održivog” gospodarenja vodama i upravljanja vodoopskrbom, a zaštitnim se zonama izvorišta mora posvetiti puna pozornost te je potrebno poduzeti zahvate kako bi ih se uključilo u sklop vodogospodarskih sustava i efikasno provela njihova zaštita. - Prioritet izgradnje vodoopskrbnih objekata je što brže postizanje ravnomjerne vodoopskrbe, a odnosi se na rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode i reduciranje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda.

Zbrinjavanje otpada - Problematika zbrinjavanja otpada obuhvaća zbrinjavanje komunalnog i posebnog otpada i ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih resursa, ali nedovoljno sagledano gospodarsko-razvojno značenje. - Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju: smanjenje nastanka otpada, mjere korištenja otpada i sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećim mjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja. - Prioritet je izgradnja sanitarnih odlagališta (deponija) umjesto neorganiziranih odlagališta koja su danas u upotrebi, s primjenom propisanih mjera sigurnosti i zaštite od štetnog djelovanja na okoliš.

Gospodarske djelatnosti u prostoru Šumarstvo - U skladu s održivim razvojem treba svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, zaštititi šume, kontinuirano pratiti stanje šuma i kartirati ih, preradu drva razvijati kao čistu industriju, te poticati razvoj urbanog šumarstva.

Poljodjelstvo - Cilj transformacije poljodjelskog sektora je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjeljstva.

32 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

- U svrhu zaštite i očuvanja poljodjelskog resursa treba u dokumente prostornog uređenja uključiti racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe, sanirati površinske kopove, te usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane. - U cilju unapređenja korištenja tla potrebno je donjeti program i zakone koji potiču održivi razvitak, te uvesti novi pristup u utvrđivanju boniteta tla. - Prioriteti djelovanja u svrhu gospodarskog razvitka poljodjelstva su: zaustavljane depopulacije, bolje iskorištavanje poljodjelskih površina, stimulacija određene proizvodnje i proširivanje kvalitetnih poljodjelskih površina.

Industrija - Organizacijske i strukturne promjene potenciraju onu industriju koja ima komparativne prednosti: prirodne resurse, položaj, sposobne djelatnike, tržište, kapital i tradiciju koje su vezane na prepoznatljivu fizionomiju područja. - Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temelji se na uravnoteženju razvitka uspostavljajem mreže manjih i raznolikih jedinica, te se mora odrediti veličina i tip tih jedinica koje se mogu locirati u mješovitoj ili samo gospodarskoj zoni. - Prioriteti su: transformacija velikih kompleksa u skladu s tržišnim uvjetima, poboljšanje opreme komunalnom infrastrukturom, te revitalizacija područja i pokretanje gospodarske dinamike.

Rudarstvo - Posebno su osjetljiva područja pod utjecajem vodnih režima i podzemnim tokovima voda gdje uslijed skidanja površinskih slojeva može doći do ugrožavanja voda. - Nužno je najstrožim mjerama spriječiti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina. - Kod rudarenja je važno voditi računa o tržišnim potrebama i o uklapanju u prostorne planove s nužnim rješenjem konflikata osobito s poljoprivredom i vodnim gospodarstvom. - Svaki plan-projekt eksploatacije mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito uređenja prostora nakon završetka eksploatacije.

Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša Radi učinkovitog planiranja nužno je utvrditi: - dosadašnju opterećenost i ugroženost prostora te prihvatljive kapacitete prostora (nosivi kapacitet) - opremeljenost tehničkom infrastrukturom i nedostatke - prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštiti - propise, sporazume i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni tip prostora-resursa.

U planiranju razvoja nužan je pažljiv izbor razvojnih programa i tehnologija koje će očuvati kvalitetu prostora i okoliša, a razvoj planirati u granicama prihvatljivog opterećenja prostora, neprihvaćanjem zastarjelih i štetnih tehnologija te dosljednim provođenjem načela održivog razvitka.

Zbrinjavanje opasnog otpada ustrojava se na razini države, a komunalnog otpada na lokalnoj razini. Prioritet je smanjenje sadašnjih, neorganiziranih odlagališta s primarnom zaštitom voda, poljoprivrednog zemljišta i naselja.

Zaštita prirodne baštine Osnovni cilj je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora, novelaciju dokumenata prostornog uređenja (sustav mjera zaštite i

33 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC korištenje prostora), unaprjeđivanje pravne osnovice te organizacijsko i stručno osposobljavanje službe zaštite.

- Potrebno je definirati predjele/lokalitete koje je nužno evidentirati, vrednovati i odgovarajuće zaštititi - Sprječavati aktivnosti koje uzrokuju degradaciju i smanjenje raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta (bioraznovrsnosti)

Zaštita graditeljske baštine - potrebno je stvarati modele revitalizacije ruralnih cjelina primjenom integralnih oblika zaštite sa naglaskom na stvaranju pozitivnog odnosa prema zavičajnim vrijednostima i poticanja brige za nacionalnu baštinu.

Krajolik - Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a područja narušenih prirodnih i estetskih vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama (sprečavanje bespravne izgradnje, odlaganja otpada, izbjegavanje geometrijskih regulacija vodotoka) - Obvezno sanirati štetne posljedice velikih rudarskih i graditeljskih radova, osobito površinskih kopova (npr. usporednom biološkom rekultivacijom). - Planirati infrastrukturu na način da se koriste postojeći koridori i formiraju zajednički za više vodova i to tako da izbjegavaju šume, poljoprivredno zemljište, da ne razaraju cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura, uz provedbu načela i mjera zaštite okoliša.

Obveze iz Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije

Prostorni plan uređenja općine Koprivnički Ivanec kao plan nižeg reda detaljnije razrađuje sustav naselja, namjenu i uvjete korištenje prostora, prostorno-gospodarske strukture i infrastrukturne koridore utvrđene Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije.

Uvjeti određivanja građevinskog područja: - Građevinska područja treba razlučiti na izgrađena i neizgrađena te analizom ustanoviti potrebe i mogućnosti širenja građevinskog područja za svako naselje, kao i potrebe za njegovo smanjenje.

- utvrditi eventualnu obvezu izrade prostornih planova užeg područja te načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja. - Utvrđivanje veličine građevinskih područja - Osobito pozorno treba preispitati mogućnosti minimaliziranja građevinskog područja uz državne i županijske ceste, veličinu i lokaciju zona planiranih za gospodarsku namjenu, potrebu i dinamiku izrade planova užeg područja, - U okviru izrade niže razine prostornih planova, potrebno je izraditi konzervatorske podloge za Koprivnički Ivanec,

1.1.3.1. Ocjena postojećih planova a) Prostorni plan (bivše) općine Koprivnica

Prostor obuhvaćen Prostornim planom bivše općine Koprivnica danas obuhvaća područje na kojemu se po novom teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske nalazi 12 novih jedinica lokalne samouprave. To su: Grad Koprivnica, te općine Drnje, Đelekovec, Gola, , Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, , Peteranec, Rasinja i Sokolovac. Prema ovome planu Koprivnički Ivanec je imao status prigradskog naselja.

34 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Istaknuto je značenje Koprivničkog Ivanca zbog mogućnosti regionalnog povezivanja (brza cesta Varaždin-Osijek). U Planu se izdvajaju slijedeći kritični segmenti: poboljšanje prometne, vodoopskrbne i energetske situacije, reguliranje nove izgradnje izvan građevinskog područja (poljoprivredni sadržaji), osiguravanje zaštite postojećih i potencijalnih vodocrpilišta, sanacija i kompleksno uređenje deponije otpada. Neuređena lokacija odlagališta otpada Piškornica predviđena je za uređenje deponije otpada. Za područje Grada Koprivnice napravljene su izmjene i dopune prostornog plana općine Koprivnica (Službeni glasnik 2/2001.). Za naselja na području Općine Koprivnički Ivanec do sada nisu izrađivani urbanistički planovi. b) Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije Županijski prostorni plan usvojen je 20. srpnja na 2. sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije (Službeni glasnik 8/01). Prostornim planom Županije određena su načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Županije. Prostorni plan Županije sadrži prostornu i gospodarsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostorna mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za Županiju. Koprivnički Ivanec označen je kao veće lokalno razvojno središte.

- „Osnove korištenja” za prostor bivše Općine Koprivnica U osnovama korištenja Koprivnički Ivanec istaknut je kao lokalno središte. U ovom dokumentu se predlaže zadržati postojeću mrežu naselja i racionalno disperzirati funkcije u prostoru (zdravstvo, školstvo, trgovina, kultura, poslovno-servisni kapaciteti). Cilj je ublažavanje razlika između uvjeta života u Koprivnici i u ostalim naseljima. Naglasak je i na očuvanju agrarnog pejsaža, te sanaciji zapuštenih dijelova pejsaža i naselja.

35 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Ograničavajući čimbenici razvoja Općine Koprivnički Ivanec su demografski, gospodarski i prostorni.

Demografski čimbenici Kao posljedica nepovoljnog prostorno-gospodarskog razvoja demografski čimbenici su osnovni ograničavajući čimbenik. To se prije svega ogleda u prirodnom padu broja stanovnika (samo je 1997. godine zabilježeno pozitivno kretanje broja stanovnika od +1), emigraciji, dobno-spolnoj i obrazovnoj strukturi. Negativno prirodno kretanje broja stanovnika ubrzava smanjivanje broja stanovnika. Visoka prosječna starost od 38,7 godina jedan je od ograničavajućih čimbenika daljeg razvitka (iako povoljnija od županijskog prosjeka). Prosječna starost žena iznosi čak 41,4 godina (Županija 41,7), a muškaraca 35,7 godina (Županija 37,7). Udio stanovništva koje ulazi u radni kontingent iznosi 60.5% (62,9% u Županiji).Prema indeksu starenja stanovništvo Općine Koprivnički Ivanec duboko je zašlo u proces starenja. S obzirom na udio od samo 19% stanovništva mlađeg od 15 godina stanovništvo spada u regresivno (dobno-spolna piramida).

Tablica 25: Prirodno kretanje broja stanovnika u općini Koprivnički Ivanec (1997-2001) godina 1997 1998 1999 2000 2001 rođeni 28 24 20 17 21 umrli 27 31 42 32 46 prirodno kretanje 1 -7 -22 -15 -25 Izvor : Prethodni podaci Ureda za statistiku, Koprivnica

Tablica 26: Usporedba kontingenata stanovništva 2001. Radni kontingent 60 i 0-19 žene Prosječna Indeks Koeficijent spol ukupno više godina (15-59) starost starenja starosti godina muški (15-65) županija sv. 124467 29438 78410 27802 39,7 94,4 22,4 % 100,0 23,6 62,9 22,4 m 60118 15097 41589 10755 37,7 71,2 17,9 % 100,0 25,1 69,2 17,9 ž 64349 14341 36821 17047 41,7 118,9 26,6 % 100,0 22,2 57,2 26,4 općina sv. % 100,0 25,9 60,5 21,7 m % 100,0 28,4 68,0 15,1 ž % 100,0 23,6 53,4 27,8

36 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Dobno-spolni sastav stanovništva Općine pokazuje veliki nesrazmjer starog i mladog stanovništva. U budućnosti će se to odraziti na prirodno kretanje i broj radno sposobnog stanovništva. Radni kontingent će biti sve manji. U mlađim dobnim skupinama prevladava muško stanovništvo (veća emigracija mlađeg ženskog stanovništva), a iznad 55 godina prevladava žensko stanovništvo.

50 45 40 35 Republika Hrvatska 30 županija

% 25 20 općina 15 10 5 0

S S S

Slika 12: Obrazovna struktura stanovništva 2001. godine

Najveći udio ima stanovništvo s nezavršenom osnovnom školom (35,0 %), zatim sa završenom srednjom i osnovnom školom (33,0%) i namanji udio je s višom i visokom stručnom spremom (3,0%).

S gospodarskog stajališta obrazovanje se razmatra u kontekstu nove filozofije ostvarivanja egzistencije pojedinca u tržišnom gospodarstvu. Sve je naglašeniji proces transformacije od pozicije pojedinca kao posloprimca kome radno mjesto osigurava poslodavac (poduzetnik ili javna uprava) u poziciju pri kojoj samostalno preuzima rizik za svoju egzistenciju. To je takozvana kultura preuzimanja rizika (risk takeing culture), što se poistovjećuje sa stvaranjem malih i srednjih poduzeća i pozitivno se odražava na smanjenje nezaposlenosti. Da bi se to počelo ostvarivati potrebno je zadovoljavajuće obrazovanje, poticanje inovativnih djelatnosti, formiranje konkurentno sposobnih poduzeća te povećanje zapošljavanja u sektoru usluga.

Gospodarski čimbenici Prostorno-gospodarsku strukturu ovog područja obilježava razvoj poduzetništva u svim naseljima i poljoprivredna proizvodnja. Poljoprivredni proizvođači u nepovoljnom su položaju jer su prije svega prepušteni sami sebi i stihiji tržišta. Nedostatak mladog i obrazovanog stanovništva odražava se i još će se više odraziti na razvitak jer mlado i obrazovano stanovništvo je pokretač razvitka (inovacije, poduzetništvo). Veliki broj nezaposlenog stanovništva čini nekvalificirana i polukvalificirana radna snaga ili struke koje se ne trenutno ne traže, stoga je nužna njihova prekvalifikacija.

37 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Podaci o izvorima prihoda domaćinstava nam govore o stanju i tendenciji socioekonomske preobrazbe, odnosno o prijelazu od dominantno agrarne strukture u nedavnoj prošlosti, prema proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Čak 80,5% kućanstava posjeduje poljoprivredno gospodarstvo, ali veći dio njih ne svrstavamo u poljoprivredno stanovništvo, jer im to ne predstavlja glavni izvor prihoda, nego je za njih poljoprivredni posjed dopunski izvor djelatnosti i zarade. Posljedica toga je i sve veće usitnjavanje posjeda.

300

250 a

v 200 a t s n a

ć 150 u k

j o

r 100 b

50

0 bez do 0,10 0,11 do 0,51 do 1,01 do 3,01 do 5,01 do 8,01 do preko zemlje ha 0,50 ha 1,00 ha 3,00 ha 5,00 ha 8,00 ha 10,00 10,00 ha ha

Slika 13: Kućanstva prema posjedovanju zemljišta 2001. godine

Za efikasnije korištenje zemljišta prepreku čine usitnjeni posjedi i parcele. Kao posljedica procesa deagrarizacije, urbanizacije i širenja obrazovanja javljaju se proces starenja (senilizacije) poljoprivrednog stanovništva te proces povećanja udjela žena u ukupnom poljoprivrednom stanovništvu i radnoj snazi. Ovaj proces starenja poljoprivrednog i seoskog stanovništva ima brojna demografske, gospodarske i socio-psihološke posljedice na dalji razvoj ovog područja.

Prostorni čimbenici

Vodonosnik predstavlja neprocjenjivo bogatstvo stoga je potrebno koncepciju razvoja tome prilagoditi.

U ruralnom prostoru gotovo da više i nema većih kontinuiranih poljoprivrednih površina. Poljoprivredni i šumski prostor ispresjecan je brojnim infrastrukturnim koridorima što smanjuje mogućnosti za poljoprivredu.

38 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Županijskim prostornim planom zadan je sustav središnjih naselja sve do lokalne razine. Koprivnički Ivanec označen je kao područno središte, a Kunovec kao manje lokalno (inicijalno) razvojno središte. Županijskim planom potiče se policentrični razvoj i pravilan raspored žarišnih naselja. Da bi Koprivnički Ivanec postao stvarnim područnim razvojnim središtem potrebno je konsolidirati prostor naselja i razvijati funkcije. Prije svega potrebno je stimulativnom financijskom politikom povećati udio u broju i veličini stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija koje bi utjecale na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak ovog područja. Društveni domovi u svim naseljima trebaju postati prostori koji će svojim novim polivalentnim sadržajima omogućiti poboljšanje kvalitete života stanovnika.

Cilj izgradnje infrastrukturnih objekata je omogućavanje minimalnih komunalnih standarda koji su preduvjet svekolikog razvoja. Izgradnja magistralnog vodovoda i pripadajućih opskrbnih vodova, s ciljem što bržeg postizanja ravnomjernosti vodoopskrbe općine, jedan je od prioriteta.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Ciljevi prostornog razvoja od regionalnog i državnog značaja koji se odnose na zaštitu i racionalno korištenje resursa na području Općine Koprivnički Ivanec su: - zaštita i racionalno raspolaganje vodom: - očuvanje rezervi pitke vode, - navodnjavanje i odvodnjavanje zemljišta, - zaštita od bujica, - iskorištavanje termalno-mineralnih potencijala, - racionalno iskorištavanje mineralnih sirovina (pijeska i šljunka), - iskorištavanje šuma i obnavljanje šumskih površina, - racionalno korištenje tla,

Zaštita i racionalno raspolaganje vodom Podaci o zalihama podzemnih voda na području koprivničke Podravine pokazuju da postoje vrlo velike količine vode koje su osnovica regionalne i lokalne vodoopskrbe u vodnom području Drave, ali i susjednih vodom deficitarnih područja. U područjima gdje je najveća transmisivnost vodonosnika pojavljuje se opasnost od zagađenja podzemnih voda zbog nepostojanja efikasne zaštite tih područja i nekontrolirane deponije otpada. Kvaliteta vode, zaštita okoliša, zahtjevi za većom količinom vode, racionalno korištenje izvorišta voda i općenito vodoopskrba su pitanja koja se rješavaju u više resora što znači da gospodarenje vodama mora imati interdisciplinarni pristup i rješenje.

Navodnjavanje, odvodnjavanje i zaštita od bujica važni su prije svega zbog zaštite i efikasnog korištenja poljodjelskih površina i zaštite bilogorskih naselja. Korištenje mineralnih sirovina (šljunak i pijesak) Nizina Drave bogata je kvalitetnim pijeskom i šljunkom koji se koriste za proizvodnju građevinskog materijala. Svaku eksploataciju treba izvršavati po zakonu i propisu te

39 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC dosljedno provoditi odredbe Zakona o rudarstvu, pri čemu svaki plan-projekt eksploatacije mora sadržavati dio kojim se predviđa sanacija tijekom radova i uređenje prostora nakon eksploatacije.

Šume Ciljevi prostornog razvoja šumarske struke i nadalje su usmjereni na provođenje programa Hrvatskih šuma kroz šumsko-gospodarske osnove. Ti programi trebaju biti uključeni i u druge oblike uporabe zemlje.

Racionalno korištenje tla Tlo je prirodni izvor koji nastaje u dugom vremenskom periodu, a nekontroliranom eksploatacijom (intenzivnom poljoprivredom, zagađivanjem, kontaminiranjem) gubi svoja svojstva i nestaje. Tlo se mora zaštiti s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i ostalih povoljnih ekoloških čimbenika. Cilj racionalnog korištenja je da se tlo ne iscrpljuje, već da se obogaćuje. Potrebno je spriječiti nekontroliranu uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji i pridavati veći značaj tzv. organskoj poljoprivredi koja poštuje prirodu biljaka, životinja i krajobraza u cjelini. Jedan od načina zaštite tla od iscrpljivanja je ugar. Ugarom se ostavlja tlo nekoliko godina da miruje kako bi se obnovilo. Na taj način bi se obradiva područja mogla staviti u ugar, da stoje neobrađena nekoliko godina, a na njima da slobodno raste flora i razmnožavaju se životinje što je u funkciji razvoja lovstva. Jedan od načina da tlo ne gubi na vrijednosti je i redovito mijenjanje kultura koje se uzgajaju. Korištenje tla, odnosno agrotehnološke aktivnosti moraju biti usuglašene s vodnim gospodarstvom.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Cilj ovog Plana je očuvanje i unapređenje ekološke stabilnosti. Najugroženiji dijelovi okoliša su voda, zrak, tlo i poljoprivredne površine. U svrhu zaštite voda potebno je kvalitetno rješavati pitanje otpadnih voda u svim naseljima. U manjim naseljima zbog manjih troškova preporuča se primjena novih tehnologija (bio- lagune i sl.). U slučaju realizacije nekog od gospodarskih pogona koji mogu imati veće količine tehnoloških otpadnih voda, nastalih tijekom proizvodnje, inzistirati će se na izgradnji separatnih uređaja za predtretman otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u recipijent.

Očuvanje ekološke stabilnosti na području općine Koprivnički Ivanec ne ovisi samo o čimbenicima s tog prostora već se utjecaj mora sagledavati mnogo šire. Od lokalnih čimbenika posebnu pozornost treba obratiti na otpadne vode (kućanstva, proizvodni pogoni), odlaganje otpada, nekontroliranu uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivredi, rudarske bušotine te moguće prometne akcidente.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora, tako da je demografski razvitak jedan od prioriteta u prostornom planiranju. Republika Hrvatska bilježi negativan demografski razvitak pa je u svrhu ostvarivanja pozitivnih demografskih tijekova izrađen Nacionalni program demografske obnove. U Podravini demografska problematika je izražena i potrebno je donijeti niz programa i mjera kojima bi se stvorilo pozitivno okružje i zaustavili negativni demografski procesi. Ukoliko se

40 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC ne zaustave negativni demografski procesi oni će postati limitirajući čimbenik svekolikog razvitka ovog područja. Zato je potrebno provoditi odgovarajuću populacijsku politiku.

Dugoročni i prioritetni ciljevi demografskog razvitka Općine su:  Zustaviti apsolutno opadanje broja stanovnika, a nakon toga osigurati njegovu stagnaciju ili lagani porast  Smanjiti negativno prirodno kretanje stanovništva  Prostor Općine učiniti privlačnim za doseljavanje stanovništva i ostvariti pozitivnu migracijsku bilancu  Poboljšati kvalitativna obilježja stanovništva, kod čega najveću pozornost treba posvetiti poboljšanju obrazovne strukture stanovništva i prekvalificiranju nezaposlenih. Da bi se što bolje iskoristio postojeći ljudski potencijal, treba poticati i vrednovati znanje, kreativnost i iskustvo.

Mjere Da bi se povećao natalitet, potrebno je za mlade ljude provoditi poticajnu stambenu politiku, osigurati određeni životni standard, profesionalni standard (normalni radni uvjeti) i demokratski standard (sloboda izbora). Širenje mreže predškolskih ustanova tj. jaslica i vrtića je jedan od oblika pomoći mladim obiteljima. Općine koje sufinanciraju boravak djece u vrtićima aktivno potiću demografsku obnovu, ali je potrebno veće sudjelovanje u sufinanciranju.

Cilj revitalizacije ne treba biti postizanje maksimalnog broja stanovnika iz ranijih razdoblja jer i manji broj stanovnika može biti optimalan u današnjem društveno-gospodarskom okruženju. Bitno je osigurati kvalitetnije uvjete života. Demografska revitalizacija ruralnog područja biti će spor i dugotrajan proces koji što prije treba započeti. Nizak stupanj obrazovanja i nemogućnost visokog stručnog usavršavanja mladog stanovništva u bližoj okolici problemi su koje treba riješiti. Permanentno obrazovanje osnova je napretka u današnjem znanstveno-tehnološkom svijetu koji napreduje velikom brzinom, a da bi se to moglo pratiti potrebno je stalno usavršavanje. Današnja nepovoljna obrazovna struktura stanovništva može se popraviti otvaranjem visokih škola na području Županije te širenjem mreže pučkih otvorenih sveučilišta koja bi omogućila permanentno obrazovanje. Viša obrazovna razina stanovništva omogućuje primjenu suvremenih tehnološko-tehničkih, kulturnih, obrazovnih i drugih dostignuća. Prevencijom i edukacijom nastojati poboljšati zdravlje stanovništva. Kod projekcije stanovništva uzeta je varijanta da će se broj stanovnika kretati kao u prethodnom popisnom periodu (1991.2001.).

Tablica 27: Projekcija kretanja broja stanovnika (2001-2011) Popis Projekcija 2001. 2001. 2011. Botinovec 192 165 124 Goričko 143 160 136 Koprivnički Ivanec 1286 1246 1146 Kunovec 595 615 560 Pustakovec 145 116 87 Općina Koprivnički Ivanec 2361 2302 2053 Izvor: Feletar, D. (1999); Demografska studija Koprivničko-križevačke županije, Geografski institut «Petar Matković», Zagreb

41 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Polazeći od današnje prostorno-gospodarske strukture i dostignutog stupnja razvitka te uzimajući u obzir tendencije suvremenog prostorno-gospodarskog razvoja za općinu Koprivnički Ivanec od posebne važnosti su:  Poljoprivreda  Obrt i malo poduzetništvo  Razvoj uslužnih djelatnosti

Općina posebnim mjerama (fiskalnim, komunalnim opremanjem, osiguranjem stručne pomoći) mora omogučiti razvoj navedenih djelatnosti. Ciljevi gospodarskog razvoja na razini Općine su: - zaustavljanje depopulacijskih procesa - smanjenje nezaposlenosti - povećanje prihoda - tehničko-tehnološka modernizacija gospodarstva

Poljoprivreda Poljoprivredne površine zauzimaju najveće površine i ovo je tradicionalno poljoprivredni kraj stoga je potrebno najviše pozornosti posvetiti razvoju i transformaciji ove djelatnosti. Cilj transformacije poljoprivrede je potpuno organizirani i racionalni sustav ekološke proizvodnje, plasmana, prerade, distribucije i naplate poljoprivrednih proizvoda uz maksimalno iskorištenje domaćih prednosti. Općina Koprivnički Ivanec već ima naznake razvoja intenzivnih poljoprivrednih djelatnosti (povrtljarstvo, cvjećarstvo). U sklopu rješavanja distribucije poljoprivrednih proizvoda potrebna je hladnjača.

Jedan od problema koje treba rješavati je okrupnjavanje disperziranih posjeda, a kod toga treba voditi računa da male parcele, koje prevladavaju, imaju i predosti: zbog ekološke ravnoteže preporučljivo je saditi na malim površinama više vrsta kultura (naročito povrće). Potrebno je poticati razvoj malih obiteljskih prerađivačkih postrojenja kako bi se dobiveni poljoprivredni proizvodi finalizirali. Potrebno je poticati uzgoj starih autohtonih poljoprivrednih kultura i izbjegavati uporabu genetski modificiranih organizama. Cilj planiranja je racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Poljoprivredno zemljište se stalno smanjuje i potrebno je zaustaviti taj proces i povečavati obradive površine. Agrotehničke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim gospodarstvom jer velike štete nastaju zadržavanjem vode na poljima nakon obilnih oborina.

Mineralne sirovine Postrojenja za eksploataciju i transport plina i nafte moraju što manje narušavati ekološku stabilnost i krajobrazne vrijednosti prostora. Nakon završetka eksploatacije plina prostor će se vratiti prvobitnoj namjeni za što mora biti saniran.

Obrt i malo poduzetništvo Treba poticati izgradnju manjih proizvodnih jedinica koje će racionalnim poslovanjem i brzom prilagodbom, zahtijevima tržišta omogućiti brži gospodarski razvitak. Kako bi se potaknuo razvoj poduzetništva potrebno je osigurati uvjete, prije svega prostor i komunalnu opremljenost. Da bi se privuklo investitore potrebno je izgraditi i u potpunosti opremiti zone za poduzetništvo cjelokupnom infrastukturom i ponuditi razne olakšice – kako bi prostor postao atraktivan za poduzetničke inicijative.

Turizam Cilj razvoja turizma je iskorištavanje svih prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala nekog prostora.

42 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Najznačajnija kulturna manifestacija na području općine su Ivanečki kresovi. Prvi puta organizirani 1976. godine tradicionalno su se održavali koncem kolovoza. Nakon trinaest godina stanke, koja je nastupila 1988. godine, Društvo izvornog folklora obnovilo je i ponovno organiziralo manifestaciju koja je ispunjena prikazom narodnih nošnji te ljepotom pjesama i plesova. Ivanečki kresovi značajn su pokretač kulturnog života i jedna od temeljnih odrednica u razvoju turizma na području općine.

Slika 14: Dječak u Ivanečkoj narodnoj nošnji

Osim kulturnih sadržaja područje općine sadrži vrijedne prirodne predjele – mali zoološki lokalitet livade u Zovju, koja je zbog svog značaja za očuvanje biološke i krajobrazne raznoliosti u Hrvatskoj, 15. rujna 2000. proglašena spomenikom prirode. Područja vrijednih prirodnih krajolika , sportsko – rekreacijske zone kao i lovstvo - na području općine ustanovljeno je zajedničko lovište Koprivnica 1, valja turistički aktivirati.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja Razvoj naselja na području Općine Koprivnički Ivanec bit će u skladu s demografskim i prostorno-gospodarskim čimbenicima. Osnovni cilj urbanog razvoja prostora Općine je ''održivi razvitak naselja'', odnosno postizanje kvalitete života koja se neće temeljiti na nepovratnom iskorištavanju resursa, već na održavanju komparativnih prednosti ruralnog prostora uz uvođenje civilizacijskih vrijednosti koje podižu kvalitetu života stanovništvu.

43 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Posebni ciljevi od općinskog značaja odnose se na usmjeravanje različitih modela razvoja za pojedine grupe naselja ovisno o ukupnom prostorno – gospodarskom razvoju dijelova Općine. To prvenstveno znači da se naselja trebaju razgraničiti na: -urbanizirana naselja ili naselja koja će se u narednom planskom razdoblju razvijati u tom smislu i -naselja koja se mogu smatrati integralnim elementom ruralnog krajolika veće gospodarske učinkovitosti u domeni poljoprivredne djelatnosti.

Osnovna razlika urbanog i ruralnog naselja je u odnosu prema okolnom prostoru. Urbana naselja imaju jasnu granicu između prostora naselja i kultiviranog krajolika izvan naselja, a ruralna naselja su i fizički i gospodarski dio kultiviranog krajolika. Urbanizirana naselja dijele se na prostore jače ili slabije urbanizacije, a što se očituje u potrošnji zemljišta i organizaciji stambene čestice, pri čemu se kod slabije urbaniziranih područja u okviru stambene čestice pojavljuju i elementi poljoprivrednog gazdinstva, a kod jače urbaniziranih naselja ili dijelova naselja ovi elementi nestaju.

Naselja koja se mogu smatrati integralnim dijelom ruralnog prostora visoke gospodarske učinkovitosti trebaju se ne samo djelatnošću svojih stanovnika, nego i unutarnjom organizacijom prostora i svojim urbanim karakteristikama prilagoditi potrebama suvremene poljoprivredne proizvodnje kako poljodjelstva, tako i stočarstva.

U konačnici bi izbor mjesta stanovanja trebao postati rezultat voljnog odabira, a obje mogućnosti, i ruralna i urbana trebale bi imati uporište u gospodarskoj osnovi. Ograničenja koja urbanim prostorima daju specifičnu urbanu kvalitetu nikako se ne bi smjela prenositi na ruralne prostore jer postoji mogućnost kočenja osnovnih elemenata razvoja ruralnog naselja, a to je upravo njegova gospodarska nedjeljivost od okolnog prostora.

Razvoj društvene infrastrukture Razvoj društvene infrastrukture od općinskog značaja može se definirati u tri smjera: -jačanje institucija i širenje mreže društvene infrastrukture lokalnog karaktera na području Općine i to: -predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja -kulturnih djelatnosti lokalnog karaktera -sportskih i rekreativnih klubova

-bolje korištenje institucija društvene infrastrukture regionalnog karaktera, prvenstveno u Koprivnici: -srednjeg i visokog obrazovanja -kulturnih djelatnosti lokalnog karaktera -sportske infrastrukture, -zdravstvenih i socijalnih institucija -upravnih institucija

-mogućnost osiguranja prostora za neke institucije društvene infrastrukture županijskog značaja ili od značaja za prostor perifernog prstena Koprivnice, posebno kulturnih koje se baziraju na povijesnim značajkama kraja (etno zbirka, kulturne manifestacije vezane na popularizaciju ratarstva i stočarstva i drugo)

Razvoj prometne infrastrukture Prometna infrastruktura trebala bi osigurati bolje i sigurnije povezivanje svih naseljenih dijelova Općine, kao i prostor Općine s kontaktnim prostorima susjednih jedinica lokalne samouprave. Ciljevi od općinskog značaja u razvoju prometne infrastrukture prvenstveno su usmjereni na:

44 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

 asfaltiranje preostalog dijela ŽC 2112: Botinovec – granica s Općinom Rasinja (prema naselju Grbaševec)  -asfaltiranje preostalog dijela LC 26015; Pustakovec(LC 26001) -Kunovec  -rekonstrukciju i modernizaciju svih županijskih i lokalnih cesta u smislu osiguranja sigurnosti svih sudionika prometa izgradnjom biciklističkih staza u dijelovima dionica s frekventnim biciklističkim prometom i pješačkih staza kroz naselja

Razvoj komunalne infrastrukture Ciljevi razvoja komunalne infrastrukture od općinskog značaja usmjereni su na podizanje kvalitete komunalne infrastrukture u svim naseljima, a posebno u gospodarskim zonama, na način da se osigura zaštita prirodnih obilježja Općine.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno- povijesnih cjelina a) Zaštita krajobraza Ciljevi racionalnog korištenja sastavnih dijelova krajobraza su: - sprječavanje nelegalne i nekontrolirane eksploatacije mineralnih sirovina te obvezno provođenje biološke rekultivacije terena usporedno s rudarskim radovima - svim značajnijim vodoprivrednim zahvatima trebale bi prethoditi studije ukupne ekonomske opravdanosti i studije utjecaja na okoliš s predviđenim mjerama ublažavanja negativnih posljedica po okoliš, kao npr. neprirodna geometrijska regulacija vodotoka i mogući utjecaj na šume i šumsko zemljište, - potrebno je spriječiti nelegalnu i neprikladnu izgradnju objekata (lokacijski i arhitektonski) - sprječavanje usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta i smanjenja biološke raznolikosti uništenjem niže šumske vegetacije (šumarci, šibljaci, živice) na rubnim i manjim površinama unutar korištene zemljišne plohe, b) Zaštita prirodnih vrijednosti Zaštita će se provoditi u skladu s prpisanim mjerama zaštite. c) Zaštita kultuno-povijesnih cjelina Centar naselja Koprivnički Ivanec je kulturno-povijesna cjelina kod koje treba zadržati sadašnju matricu naselja.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Tla U skladu s klimatskim prilikama, matičnim supstratom, mikroreljefnim osobinama, antropogenim aktivnostima i vegetacijskim pokrovom na području općine su se razvili slijedeći tipovi tla:

1. U najnižem naplavnom aluvijalnom pojasu u sjevernom dijelu općine formirana su karbonatna tla. Najzastupljenija su aluvijalna glejna i močvarna glejna tla. Na tom

45 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

prostoru prevladavaju šume, livade i oranice. Oranice su nastale kao posljedica antropogenog djelovanja.

2. Na povišenijim prostorima prevladava semiglej aluvijalni.

3. Za prostor plejstocenskih terasa karakteristično je lesivirano i pseudoglejno tlo. Na ovim tlima prevladavaju oranice. Njihova ekološka dubina kreće se od 70-150 cm. Slabo su osjetljiva na kemijske polutante.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Prilikom utvrđivanja građevinskih područja naselja poštivan je način kako je to definirano županijskim prostornim planom.

Dosadašnja građevinska područja imat će nekoliko korekcija. Odvojit će se izgrađena građevinska područja od neizgrađenih i građevinska područja namijenjena prvenstveno za razvoj naselja od građevinskih područja za poduzetničke zone.

Izgrađeni dio utvrđuje se na način da se iz ukupnog građevinskog područja izuzme: - svaka neizgrađena površina veća od 3000 m2, - svaka neizgrađena površina bez pristupa na javnu prometnicu, - svaka dijelom izgrađena površina veća od 3000 m2, ako je koeficijent izgrađenosti manji od 3% planiranog, - svaka izgrađena površina veća od 3000 m2, ako se građevine izgrađene na njoj ne koriste više od 10 godina ili su im konstruktivni dijelovi toliko oštećeni da ih je nerentabilno sanirati.

Neizgrađenim dijelom smatraju se neizgrađene površine unutar građevinskog područja koje su u građevinskom smislu podobne za izgradnju (uz rub su naselja ili unutar naselja, blizu su mreže infrastrukture naselja, po mogućnosti nisu uz državnu ili županijsku cestu).

Građevinskom parcelom smatra se, kod vrlo dubokih parcela, zemljište dubine 50 – 100 m od regulacijske linije, ovisno o tipologiji naselja (max. 50 m kod brdskih naselja do max. 100 m kod ravničarskih naselja). U slučajevima kad je postojeća izgradnja na većoj dubini, građevinskom parcelom smatra se zemljište do dubine 10 m iza zadnje izgrađene zgrade. Zgradom se smatra svaki objekt za čiju je izgradnju potrebna građevna dozvola.

Građevinska područja neće se znatno smanjiti iako se očekuje daljnja tendencija smanjivanja broja stanovnika. Razlog je tendencija smanjivanja brojnosti obitelji i povećanje broja stanova, odnosno individualizacija društva i povećane potrebe za gospodarsku namenu (razvoj poduzetništva).

Prelaskom na tržišno gospodarstvo za razvoj poduzetništva treba osigurati sve veće površine sa uređenom komunalnom infrastrukturom. U prostornom planu (bivše) općine Koprivnica u Kunovcu je bilo namjenjeno za gospodarsku namjenu 5,12 ha površina, a novim

46 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC planom predviđa se poduzetnička zona Koprivnički Ivanec-Danica površine 30,0 ha. Time bi se sve buduće poduzetničke aktivnosti odvijala u tom prostoru.

U naselju Pustakovec građevinska područja su minimalizirana, tako da neizgrađeni dio građevinskog područja iznosi 27,4 %.

Tablica 28 : Promjena građevinskog područja Promjena u Promjena Građevinsko Neizgrađeno površini broja (ha) (ha) građevinskog stanovnika područja staro novo 2001./1991. staro novo ha % ha % ha % (%) Botinovec 26,81 19,17 14,46 53,9 6,92 36,0 -9,86 -7,64 -28,4 Goričko 48,50 32,31 37,00 76,2 21,27 65,8 -14,37 -16,19 -33,38 K. Ivanec 140,00 130,0 64,00 45,71 53,94 41,5 -6,06 -10,0 -7,10 Kunovec 88,44 77,85 45,23 51,1 24,23 31,4 -11,98 -10,59 -11,9 Pustakovec 25,27 21,37 9,29 36,76 5,62 26,2 -2,68 -3,9 -15,43 Posl. zona 30,00 - - 30,00 - 30,00 100,0 Šport 310,7 - - - 0 - - - 329,0 321,4 169,9 51,6 141,9 44,2 -8,28 -7,6 -2,31

Tablica 29: Stambena namjena Pretežito Gustoća stambena Stanovanja namjena Broj ha st/ha stanovnika Botinovec 16,51 192 11,6 Goričko 32,31 143 4,4 K. Ivanec 118,54 1286 10,8 Kunovec 53,41 595 11,1 Pustakovec 17,03 145 8,5 237,8 2361 9,9

Tablica 30: Namjena površina Športske i Javna Gospodarska Infrastruktura, parkovne namjena namjena groblje površine ha % ha % ha % ha % Botinovec 0,41 2,13 - - 6,37 24,90 2,67 13,9 Goričko 0,03 - - 5,00 K. Ivanec 4,99 3,8 30,00 18,75 4,06 3,12 3,5 2,69 Kunovec 1,60 - - 4,81 Pustakovec 0,20 0,93 - - 2,38 11,13 1,76 8,23 ∑ 7,23 30,00 22,62

47 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Tablica 31: Izdane građevne dozvole za općinu Koprivnički Ivanec (1998.-2002.) 1998. 1999. 2000. 2001. 2002 ukupno Botinovec - 1 - - - 1 Goričko - - 1 1 - 2 Koprivnički Ivanec 4 2 2 2 1 11 Kunovec 4 (1)2 3 (1) - - 1 8 Pustakovec ------ukupno 8 6 3 3 2 22 Izvor: Ured državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove

Problemi s kojima se susreću potencijalni investitori kod ishođenja građevnih dozvola po važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji u proteklom razdoblju, javljaju se uglavnom kod gradnje većih gospodarskih građevina u sklopu obiteljskih domaćinstava te većih poslovnih objekata unutar granica građevnog područja.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

U svim naseljima središta naselja oblikovati u skladu s lokalnom graditeljskom baštinom, a novogradnju usmjeravati u neizgrađene dijelove unutar naselja koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom.

Promet Treba predvidjeti proširenje kolnika i rekonstrukciju trase na kritičnim mjestima gdje god je to moguće. Asfaltiranje županijskih i lokalnih cesta te svih ulica u naseljima uz opremanje pješačkim i biciklističkim stazama kroz sva naselja. Poljske puteve i nerazvrstane ceste potrebno je redovito održavati.

Razvoj komunalne infrastrukture

Vodoopskrba Budući da je vodoopskrbni sustav na području općine izveden 2003. godine u narednom razdoblju potrebno je održati kvalitetu mreže i usluga te osigurati sigurnu i zadovoljavajuću opskrbu vodom, sa što manjim gubicima. Povezivanjem sa vodoopskrbnim sustavima susjednih općina postići će se veća sigurnost i bolja opskrbljenost sustava.

Odvodnja Izgradnja kanalizacijske mreže mješovitog tipa s mogućnošću dovođenja otpadne vode na gradski uređaj za pročišćavanje u naseljima za koje je studijom dokazana isplativost izgradnje. U ostalim naseljima odvodnju oborinskih i sanitarno – fekalnih otpadnih voda riješiti na ekološki i financijski što adekvatniji način.

Elektroopskrba Cilj je poboljšanje elektroopskrbne mreže svakog naselja. U svim naseljima potrebno je provesti zamjenu postojeće zračne mreže novom zračnom, odnosno zamjenu zračne podzemnom elektroopskrbnom mrežom te modernizirati trafostanice.

Plinoopskrba Osigurati veći postotak priključenja na postojeću plinoopskrbnu mrežu.

2 Dozvola za stambeno.poslovnu građevinu

48 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Otpad U svim naseljima organizirati prikupljanje i odvoženje otpada u skladu sa zakonskim propisima.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

Prostorni razvoj općine Koprivnički Ivanec u odnosu na prostornu strukturu Koprivničko- križevačke županije karakterizira: - Povoljan geografski položaj u neposrednoj blizini grada Koprivnice. - Koprivnički Ivanec kao centralno naselje općine ima ulogu većeg lokalnog razvojnog središta Koprivničko-križevačke županije. Demografska struktura nepovoljna je u odnosu na dobno-spolnu i obrazovnu strukturu te obujam radnog kontingenta. - Od prirodnih resursa stratešku važnost imaju vodni resursi, odnosno podzemne vode čije zalihe imaju strateško značenje za čitavu regiju. - Stanje odvodnje otpadnih voda i rješavanje pitanja otpada ne omogućavaju zadovoljavajući standard življenja.

U odnosu na gospodarsku strukturu Koprivničko-križevačke županije prostorni razvoj općine Koprivnički Ivanec karakterizira: - Udio poljoprivrednih površina u ukupnoj površini (86%) je iznad županijskog prosjeka, što upućuje i na buduću prostorno-razvojnu orijentaciju općine Koprivnički Ivanec. - Nedovoljno razvijeni uslužni sektor gospodarstva (28,2%). - Nedovoljna integriranost gospodarstva u regionalnu i međunarodnu razmjenu.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Organizacijom prostora određuju se osnovne kategorije korištenja prostora, a prostornim se planom na temelju postojećeg stanja u prostoru te predviđanjem budućih aktivnosti utvrđuje osnovna namjena površina koja u okviru prostornog plana ima usmjeravajuće-razvojni karakter.

Planom se odgovara na danas sve zahtjevniji zadatak u pogledu korištenja prostora kako bi se postigli standardi europskih zemalja, a koji idu ka sve temeljitijem usklađivanju aktivnosti zaštite prirodne i kulturne baštine i planova razvoja. Namjena površina je, prije svega, uvjetovana prirodnim karakteristikama prostora (šume, vode, obradive površine) te postojećim izgrađenim strukturama (naseljima, privrednim objektima, infrastrukturom). U Prostornom planu se evidentiraju temeljna obilježja i vrijednosti prostora dok se Planom namjene površina određuju pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak pojedinih kategorija korištenja prostora.

49 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Površine građevinskih područja: a) građevne zone (pretežito stambene)- gradnja u naseljima i izdvojenim dijelovima naselja - izgrađeni dio građevinskog područja - neizgrađeni dio građevinskog područja b) građevna zona za poduzetničku zonu

Površine izvan građevinskih područja: - površine gospodarske namjene (farme) - površine za eksploataciju mineralnih sirovina - poljoprivredne površine - šumske površine - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - vodene površine (ribnjaci)

Površine infrastrukturnih sustava - cestovne građevine - aerodrom - željezničke građevine - elektroenergetske građevine - ostala komunalna infrastruktura (vodoopskrba, odvodnja, plinifikacija, telekomunikacije i pošta) a) Površine građevinskih područja

Površine građevinskih područja podjeljene su na izgrađene površine i površine namjenjene za razvoj. Izgrađene površine su mješovitog karaktera, pretežito stambene. Građevinske parcele u ruralnim naseljima sastoje se od prednjeg stambenog dijela i stražnjeg, na kojem su smješteni gospodarski objekti.

Površine građevinskih područja detaljnije su prikazane na kartama građevinskih područja (1:5000) U svim naseljima prema namjeni izdvojene su površine javne i društvene namjene, zelene površine, groblja, površine namijenjene gospodarskim djelatnostima i športsko-rekreacijske površine.

Površine javne i društvene namjene Koprivnički Ivanec - zgrada općine - društveni dom - župna crkva i župni dvor - osnovna škola - vrtić

Botinovec - društveni dom

Goričko - društveni dom

Kunovec - Crkva sv. Franje Ksaverskog i župni dvor

50 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

- društveni dom - osnovna škola

Pustakovec - osnovna škola - društveni dom

b) Površine izvan građevinskih područja

Gospodarska namjena – proizvodna (I1) Izvan naselja nalazi se poduzetnička zona namjenjena pretežito industrijskoj proizvodnji, teuslužnim i servisnim djelatnostima.

Gospodarska namjena-eksploatacijska polja Na području općine Koprivnički Ivanec nalaze se plinsko polje Peteranec.

Poljoprivredno-gospodarska namjena (farme i obiteljska gospodarstva) Poljoprivredno zemljište i devastirane površine pogodne za izgradnju farmi.

Šuma isključivo osnovne namjene-gospodarska (Š1) Večina područja pokrivenog šumom razdvojeno je šumskim presjekama po granicama šumskih odjela pravokutnog oblika. Pojedine šumske presjeke izvedene su i kao ceste.

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene Kompaktne poljoprivredne površine.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) Površine na kojima prevladavaju vinogradi, šume, voćnjaci i ostalo poljoprivredno zemljište bez velikih kompaktnih površina ubraja se u ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

Površine za šport i rekreaciju Pod rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja i značajne prirodne osobitosti kao što su: konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza, itd., a važne su za odvijanje različitih oblika rekreacije. Nogometna igrališta i prateći objekti, šetnice, vježbališta, i slični prostori, namijenjene su aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana.

51 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3.

Naziv županije/općine/grada % od Red. stan/ha OPĆINA KOPRIVNIČKI IVANEC Oznaka Ukupno /ha/ površine broj općine 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA Građevinska područja>25ha ukupno 321,4 9,7 7 1.1. GP izgrađeni dio GP 179,5 5,4 13 - kontinentalno –granično > 25 ha - ostalo > 25 ha 1.2. Izgrađene strukture van građevinskih područja E

1.3 Poljoprivredne površine ukupno P 2.396,,0 72,6 0,9 - osobito vrijedno obradivo tlo P1 2.396,,0 - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla P2 P3 1.4. Šumske površine ukupno Š 186,4 5,0 12 - gospodarske Š1 186,4 1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ 391,0 11,8 ukupno 1.6. Vodne površine ukupno V -

1.7. Ostale površine ukupno 2,0 0,06 1118 Općina ukupno 3.296,0 100,00 0,7

52 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Groblja: Mjesno groblje Koprivnički Ivanec Mjesno groblje Kunovec

Groblja i grobne građevine u svim naseljima nisu bila upisana u Popis spomenika kulture, ali su prostorni čuvari povijesti porodica i naselja i imaju lokalnu vrijednost. Osim svoje povijesno dokumentarne vrijednosti često imaju i kulturno umjetničku, koja se očituje u oblikovanju križeva i nadgrobnih ploča, u pravilu proizašlih iz ruku lokalnih graditelja i majstora. Prisutna su u većini naselja, a vrijednost im se očituje u odabiru lokacije.

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Gospodarska struktura

Gospodarski razvoj općine Koprivnički Ivanec bit će usmjeren na razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i razvoj malog poduzetništva. Za razvoj malog i srednjeg poduzetništva uredit će se poduzetnička zone u Koprivničkom Ivancu-Danica. Postoji mogućnos i osnivanja slobodne zone. U zoni bi bila moguća proizvodnja betonske galanterije.

53 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Društvena infrastruktura Urbani sadržaji u Općini Koprivnički Ivanec nisu na zadovoljavajućoj razini. Većina centralnih funkcija nalazi se u centru naselja Koprivnički Ivanec koje je i svojim prometno-geografskim položajem centralno naselje Općine.

Predškolski odgoj: Za kvalitetan predškolski odgoj potrebno je osigurati prostor i kvalitetan stručni kadar.

Osnovno obrazovanje: Da bi osnovno školstvo bilo u toku sa suvremenim tehnološkim dostignućima nužno ih je informatizirati.

Zdravstvo i socijalna skrb: Prioritet je zbrinjavanje starog i nemoćnog stanovništva.

Vjerskim zajednicama treba omogućiti odgovarajuće prostorne preduvjete na razinama prostornih planova niže razine za obavljanje vjerskih obreda, osnivanja škola, te socijalnih i dobrotvornih ustanova.

Tablica 32: Centralne funkcije naselja KOPRIVNIČKI KUNOVEC BOTINOVEC GORIČKO PUSTAKOVEC NAZIV SADRŽAJA IVANEC VRTIĆ ● CENTRALNA OSNOVNA ŠKOLA PODRUČNA OSNOVNA ŠKOLA ● ● AMBULANTA APOTEKA VETERINARSKA STANICA SJEDIŠTE OPĆINE ● MJESNI URED BANKA POŠTA OSNOVNA ● ● VATROGASNA STANICA PRODAVAONICA POLJOPRIVREDNIH ● REPROMATERIJALA PRODAVAONICA KUĆANSKIH ● APARATA PRODAVAONICA MJEŠOVITOM ● ● ROBOM PRODAVAONICA OBUĆE FRIZERSKO-BRIJAČKE USLUGE ● MEHANIČARSKE USLUGE ● POPRAVAK KUĆANSKIH APARATA DRUŠTVENI DOM ● ● ● ● ● DOM UMIROVLJENIKA ŠPORTSKI KLUBOVI I DRUŠTVA ● ● ● ● ŠPORTSKA DVORANA KINO MUZEJ, GALERIJA CRKVA ● ŽUPNI URED ●

● – sadržaj ili funkcija postoji

54 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

Tablica br. 73

Naziv općine % od Red. Ukupno stan/ha OPĆINA KOPRIVNIČKI površine broj /ha/ ha/stan* IVANEC Oznaka općine 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština 2361 ukupno 1 - -

2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka područja - povijesne graditeljske cjeline Općina ukupno 1 2361 3.0. KORIŠTENJE RESURSA jedinica količina 3.1. Energija proizvodnja

potrošnja ne iskazuje se 3.2. Voda l/sek vodozahvat 3.3. Mineralne sirovine m3/go plin d t/god nafta Županija/općina/grad ukupno

Prirodna baština Zaštićena površina na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 162/03) je mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca, površine 1 ha.

55 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Kulturna baština

Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području Općine Ivanec Koprivnički obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nepokretno kulturno dobro kao pojam obuhvaća: naselja (gradska i seoska) ili njihove dijelove; građevine, sklopove ili njihove dijelove sa pripadajućim okolišem (sakralne, stambene, javne, gospodarske) sa pripadajućim im inventarom; elemente povijesne opreme naselja; područje, mjesto ili spomen obilježje vezano uz povijesne događaje ili osobe; arheološka nalazišta i zone; etnološki sadržaji i zone, te krajolici i dijelovi krajolika koji sadrži povijesne strukture kao pokazatelje čovjekove prisutnosti u prostoru.

Pregled spomeničkih skupina inventariziranih na području općine :

I SPOMENIČKA PODRUČJA I CJELINE

1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA SEOSKIH OBILJEŽJA 2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE 3. POVIJESNO – MEMORIJALNA PODRUČJA I CJELINE

II POJEDINAČNA NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA

1. SAKRALNE GRAĐEVINE Crkve Kapele-poklonci 2. CIVILNE GRAĐEVINE Javne građevine Stambene građevine Gospodarske građevine 3. OPREMA NASELJA

I SPOMENIČKA PODRUČJA I CJELINE 1. POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA Ident. Spomenik/element baštine Lokalitet Spomenički br. status 1. Ruralna cjelina, neposredno Dio naselja Koprivnički Ivanec PR okruženje župne crkve

2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE Ident. Spomenik/element baštine Lokalitet Spomenički br. status 1. Lokalitet je smješten na Koprivnički Ivanec, Cerovice E brežuljkastom terenu uz cestu za Pustakovec, sjeverozapadno od sela. Rekognosciranjem je utvrđeno da se keramički

56 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

nalazi mogu datirati u srednji vijek. 2. Lokalitet je smješten na Koprivnički Ivanec, Delice E brežuljkastom terenu sjeverozapadno od sela, nešto južnije od Cerovica. Rekognosciranjem je utvrđeno da se keramički nalazi mogu datirati u srednji vijek. 3. Lokalitet se nalazi sjeverno od Koprivnički Ivanec, Glivnice E sela, a zapadno od poljskog puta pored lokaliteta Zasek i šumarka Topola. Rekognosciranjem je utvrđeno da se keramički nalazi mogu datirati u srednji vijek 4. Lokalitet je smješten na Koprivnički Ivanec, Piškornica E ravničarskom terenu ispod obronaka Kalničkog gorja. Sam lokalitet nalazi se s obje strane srušenog drvenog mosta preko potoka Vratnec, a uz njive koje nose naziv Selišće. Na lokalitetu su provedena sustavna arheološka iskopavanja kojima je utvrđeno da se radi o naselju ranobrončanodobne litzenske kulture. 5. Lokalitet je smješten na blagoj Koprivnički Ivanec, Selišće E uzvisini sjeverno od sela, s desne strane kanala Vratnec, a jugoistočno od lokaliteta Piškornica. Rekognosciranjem je utvrđeno da se keramički nalazi mogu datirati u srednji vijek. 6. Lokalitet je smješten oko 500 Koprivnički Ivanec, Vojnik 1 E m zapadno od lokaliteta Piškornica na mjestu gdje potočić utječe u kanal Vratnec. Na lokalitetu je provedeno pokusno iskopavanje kojim je utvrđeno da se radi o naseljima datiranim u eneolitik (lasinjska kultura) i srednji vijek. 7. Lokalitet je smješten na Koprivnički Ivanec, Vojnik 2 E brežuljku istočno od sela uz cestu za Pustakovec. Potok dijeli ovaj lokalitet od lokaliteta Vojnik 1. Rekognosciranjem je utvrđeno da se keramički nalazi mogu datirati u kasni srednji vijek.

57 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

8. Na oranicama koje se nalaze Koprivnički Ivanec, župna crkva E istočno od crkve uz put prema Đelekovcu rekognosciranjem su pronađeni keramički nalazi koji se mogu datirati u kasni srednji vijek

9 Na oranicama koje se nalaze Koprivnički Ivanec, župna crkva E istočno od crkve uz put prema Đelekovcu rekognosciranjem su pronađeni keramički nalazi koji se mogu datirati u kasni srednji vijek

3. POVIJESNO-MEMORIJALNE CJELINE Ident. Spomenik/element baštine Lokalitet Spomenički br. status 1. Groblje Koprivnički Ivanec E

II. POJEDINAČNA NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA I NJIHOVI SKLOPOVI 1. SAKRALNE GRAĐEVINE ŽUPNE CRKVE Ident. Spomenik/element baštine Naselje Spomenički Br. status 1. Crkva sv Ivana Krstitelja Koprivnički Ivannec R 495

KAPELE I KAPELE-POKLONCI Ident. Spomenik/element baštine Naselje Spomenički br. status Kapela-poklonac Presvetog Goričko PR Srca Isusova Kapela-poklonac sv. Florijana Koprivnički Ivanec E Kapela sv. Barbare Kunovec PR

2. CIVILNE GRAĐEVINE STAMBENE GRAĐEVINE Ident. Spomenik/element baštine Adresa/lokalitet Spomenički br. status 1. Zidana stambena građevina, Koprivnički Ivanec, Braće E zabatnica Radića k.br. 20, 22, 46 2. Zidana stambena građevina Koprivnički Ivanec, Matije E Gupca 4, 5 3. Zidana stambena građevina Koprivnički Ivanec, Radićeva E ul. k.br. 4, 5 4. Zgrada starog župnog dvora Koprivnički Ivanec, uz crkvu PR 5. Zgrada župnog dvora Koprivnički Ivanec E

58 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

6. Zidane stambene građevine Pustakovec, k.br. 1, 3, 25, 32 E

4. OPREMA NASELJA Ident. Spomenik/element baštine Adresa/lokalitet Spomenički Br. status Raspelo Botinovec, na raskrižju E Raspelo Koprivnički Ivanec, na južnom E ulazu u naselje Raspelo Koprivnički Ivanec, raskrižje E prema Pustakovcu Raspelo Koprivnički Ivanec, raskrižje E prema Cenkovcu Raspelo Koprivnički Ivanec, raskrižje E prema Kunovcu Raspelo Koprivnički Ivanec, u središtu E naselja, park Pil Presvetog Trojstva Kunovec, uz kapelu E Pil Tužni Krist Kunovec, zapadni ulaz u naselje E Raspelo Kunovec, na raskrižju E Raspelo Pustakovec, na raskrižju E Raspelo Pustakovec, na ulazu u naselje E

Tablica 33: Stupanj zaštite - spomenički status Oznaka u spomenički status tabeli Registrirana kulturna dobra R

PR Prijedlog za zaštitu kulturnog dobra E Evidentirana dobra koja čine identitet prostora

U vrijednosnom pogledu najveći dio baštinskog fonda lokalnog je značenja. Na području općine nema kulturnih dobara međunarodnog i nacionalnog značenja. Kulturna baština je ujednačene vrijednosti mikroregionalnog značenja (okvirno županijska razina – III kategorija). Izdvaja se jedino crkva Ivana Krstitelja u Koprivničkom Ivancu koja ima značenje u širem regionalnom kontekstu. Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području Općine Koprivnički Ivanec obavljena je sukladno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nepokretno kulturno dobro kao pojam obuhvaća: naselja (gradska i seoska) ili njihove dijelove; građevine, sklopove ili njihove dijelove sa pripadajućim okolišem (sakralne, stambene, javne, gospodarske, fortifikacijske) sa pripadajućim im inventarom; elemente povijesne opreme naselja; područje, mjesto ili spomen obilježje vezano uz povijesne događaje ili osobe; arheološka nalazišta i zone; etnološke sadržaje i zone, te krajolike i dijelove krajolika koji sadrži povijesne strukture kao pokazatelje čovjekove prisutnosti u prostoru. Sve povijesne cjeline i zaštićena i evidentirana pojedinačna kulturna dobra prikazani su na kartografskom prikazu razmještaja kulturrnih dobara, 1:25000 osim evidentiranih stambenih građevina. Naime, veliki broj evidentiranih primjera stambene arhitekture učinio bi kartu nepreglednom stoga su ove građevine navedene samo u popisu sa pripadajućim im adresama.

59 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Sustav mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara

Smjernice i preporuke zaštite krajolika , povijesnih cjelina i arheoloških zona U prethodnom poglavlju popisana i valorizirana kulturna dobra potrebno je adekvatno njihovoj vrijednosti zaštititi, obnoviti i u budućnosti koristiti. Povijesne cjeline, kao i pojedinačne građevine označene kao kulturno dobro treba primjereno njihovim prostornim, arhitektonskim, povijesnim, etnološkim i estetskim vrijednostima zaštititi i uključiti u život i dalji razvoj prostora. Da bi se osigurala zaštita kulturne baštine koja je neodvojiv segment sveukupnog čovjekovog življenja u prirodnom okruženju polazišta za njeno ostvarivanje moraju se osigurati već na nivou prostornog planiranja. Da bi se očuvale sve kulturno-povjesne vrijednosti Općine Koprivnički Ivanec neophodno je zaštitu usmjeriti na očuvanje integralnih vrjednosti prirodnog i izgrađenog prostora. Utoliko je važno donošenje Prostornog plana uređenja Općine, kojim bi trebalo usmjeriti korištenje prostora na način koji ne bi izazvao narušavanje vrednovanih kvaliteta, već bi omogućio revalorizaciju prostornih vrijednosti kao i sanaciju pogrešnih intervencija u prostoru uvjetovanu vrijednosnim kategorijama, odnosno potrebnim i mogućim režimima zaštite svih prepoznatih vrijednosti. Temeljni zadatak Prostornog plana uređenja trebao bi biti omogućavanje razvoja uz uvažavanje i očuvanje harmoničnog odnosa i kvalitetnog planiranja suživota prirodnog i antropogenog krajolika. Za sva kulturna dobra, cjeline i pojedinačne povijesne građevine (prikazane na karti u mjerilu 1:25000) potrebno je izraditi detaljnu konzervatorsku dokumentaciju koja bi sadržavala analizu povijesne građe i dokumentacije, analizu postojećeg stanja, te konzervatorske propozicije i smjernice za moguće i potrebne zahvate kojima bi se očuvale, zaštitile i unaprijedile prepoznate vrijednosti, a umanjio utjecaj prostorno i likovno konfliktnih situacija. Obzirom na načela i ciljeve zaštite kulturne baštine određuju se osnovne smjernice i uvjeti zaštite za: povijesne cjeline (ruralne), pojedinačne zaštićene građevine, arheološke lokalitete i nalazišta.

Uvjeti zaštite krajolika Područje Općine Koprivnički Ivanec obuhvaća vrijedan krajolik u kom prevladavaju obradive površine. Prostor nije područje visoko valorizirane prostorne vrijednosti, ali kako bi sačuvao svoja osnovna obilježja potrebno je gospodarske zone smještati tamo gdje će izazvati manje prostorne i likovne konflikte. Industriju, skladišta i druge slične pogone koji svojom arhitekturom nisu primjereni prostoru ne smještati unutar naselja. Formiranje većih radnih zona na vizualno izloženim prostorima neprihvatljivo je osobito ukoliko se nameću u vizurama formom ili oblikovanjem i na taj način konkuriraju vjekovnim prostornim reperima. Stoga gospodarske zone smještati na prostore zaklonjene vizurama, već devastirane prostore, kako ne bi stvarali konflikte u prostoru kontrasne prirodnom okruženju. Osim toga predvidjeti hortikulturno uređenje uz sve građevine unutar gospodarskih zona kako bi se ublažili kontrasti neizgrađenog i izgrađenog prostora.

Naselja seoskih obilježja izrazito su ugrožen dio ukupnog fonda kulturne baštine, a gotovo u pravilu ni na koji način nisu zaštićena, stoga intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Takve preobrazbe nepovratno brišu granice kulturnih regija i znatno otežavaju definiranje prostora (makrocjelina) sličnih tradicijskih oblika. Područja zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti u izdvojenim zonama – povijesnim naseljima, odnosno njihovim dijelovima provode se stoga u svrhu očuvanja tradicijske slike naselja a time i njihove prepoznatljivosti kao nositelja identiteta kulturnog krajolika. U cilju očuvanja i prepoznatljivosti prostora određena je zona zaštite za očuvani dio naselja Koprivnički Ivanec u neposrednom okruženju župne crkve. Nažalost, ostala naselja nisu uspjela očuvati niti dijelove izvornog ambijenta. Sačuvani su samo pojedinačni elementi prostora koji su u

60 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC evidentirani popisom, međutim, nemaju status kulturnog dobra i njihovo očuvanje ovisi o daljoj brizi Općine. Stoga je ova izdvojena ambijentalna cjelina, uz zaštićena i evidentirana pojedinačna kulturna dobra, nositelj prostornog identiteta Općine. Zona zaštite cjeline (zaštita matrice, postojeće parcelacije, tradicijske stambene arhitekture i prateće gospodarske, komunalne opreme naselja i javne plastike) Kontaktna zona obuhvaća izgrađene dijelove naselja gdje je zastupljena novija gradnja na postojećoj matrici, ali prihvatljivog mjerila i oblikovanja. Zona ekspozicije za cjeline kao i za pojedinačna kulturna dobra obuhvaća pejzažne i kultivirane prostore koji uokviruju naselje ili pojedinačno kulturno dobro i omogućavaju vrijedne vizure na iste.

Mjere zaštite su određene prema zonama zaštite i klasifikaciji pojedinačnih kulturnih dobara koji se štite na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Mjerama zaštite utvrđuju se režimi i oblici intervencije u pojedinim zonama ili za pojedine građevine.

Povjesnu cjelinu, predloženu za zaštitu, potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na građevnu strukturu ( stambene, gospodarske i javne zgrade ) i prostornu matricu, koju čini mreža puteva (cesta) i pripadajuća parcelacija. Tradicijsku arhitekturu, stambenu i gospodarsku treba dokumentirati, arhitektonski snimiti i obraditi kako bi se odredili uvjeti i režimi zaštite, te način i metode obnove kojima bi se prilagodili suvremenim uvjetima življenja. Proširenja građevinskih područja naselja moguća su samo kod naselja koja pokazuju veću tendenciju rasta. Potrebno je, međutim, pri tom očuvati karakteristike i tip naselja i izbjegavati širenje građevinskog područja na račun vrijednog prirodnog ili kultiviranog krajolika. Proširenje građevinskih područja, planirati na način kojim bi se prije svega očuvao prepoznatljivi krajolik koji ga okružuje, zadržala prepoznatljivost i homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija naselja ili njegovih dominantnih dijelova, što u većini slučajeva znači da je neprihvatljivo širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesta i spajanje pojedinačnih krakova naselja. U planiranju širenja građevinskih područja naselja, njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju treba nastojati očuvati njegov karakter, s obzirom na tip (zbijeni zaselak, longitudinalno naselje, razvedeno), i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak). Jednako je važno čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, poljodjelskih površina, šuma i sl., jer cjelovitu sliku naselja, osim njegove građevne strukture čini i pripadajuće pejzažno okruženje. Za dio naselja Koprivnički Ivanec definirana je kontaktna zona zaštite uz crkvu sv. Ivana kako bi se sačuvala ujednačena gradnja koja omogućava vizure na župnu crkvu. Stambene građevine ne mogu imati visinu iznad VP (visoko prizemlje), a orijentacija isključivo podužno uz vanjski rub parcele. Oblikovanje prema elementima zatečene arhitekture. Gospodarske građevine, osobito one koje su uz ulični rub parcele sa tradicijskim elementima oblikovanja potrebno je održavati u izvornom obliku. Osobito je važno sačuvati opremu naselja (raspela) koja unutar naselja ili na određenoj distanci od naselja markiraju njegov početak, središte ili neki drugi važan dio naselja. Na taj način bi se sačuvali primarni prostorni odnosi i akcentiranost u prostoru. Neizgrađene i ozelenjene prostore unutar naselja, obično trokutne površine unutar raskrižja puteva, markirane pilom ili raspelom potrebno je čuvati, dalje osmišljavati i redovito održavati.

Za cjelovito područje Općine Koprivnički Ivanec, važno je očuvati postojeću karakterističnu organizaciju prostora, temeljenu na mreži naselja, povezanih kapilarnim sistemom puteva. Izbjegavati načine disperzivne gradnje koja se javlja u novije vrijeme.

61 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, javne telekomunikacije, produktovodi)

Razvoj mreža infrastrukture na razini jedinice lokalne samouprave treba prilagoditi potrebama naselja i gospodarskih zona i to na što racionalniji način. Sve linijske vodove poželjno je voditi istim prostornim koridorima kako bi se izbjeglo nepotrebno presijecanje zemljišta ili zračnog prostora linijskim tehničkim strukturama. Prometni cestovni sustav treba razvijati na način da bude nositelj gospodarskih veza među naseljima, općinama, županijama. Trasiranje novih cestovnih prometnica trebalo bi uzeti u obzir tradicionalne veze među naseljima i postojeće poljske puteve, odnosno pristupe do obradivih površina. a) Cestovni promet Na temelju odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne , županijske i lokalne ceste (NN 25/98), na području Općine Koprivnički Ivanec razvrstane su sljedeće kategorije cestovnih prometnica:

državna cesta: Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) definiran je koridor Podravske brze ceste koja je sastavni dio podravsko-podunavskog cestovnog smjera (GP Dubrava Križovljanska-Varaždin-Koprivnica-Osijek-GP Ilok). Predviđena trasa će na području Općine sa sjeverne strane u luku obilaziti naselja Botinovec, Kunovec, Goričko i Koprivnički Ivanec, a naselje Pustakovec obilazi s južne strane. U srpnju 2003. je izrađena ''Građevinsko –tehnička studija Podravske brze ceste'', izrađivač – Inženjerski projektni zavod d.d. Zagreb. U Studiji su obrađene dvije varijante trase brze ceste. Kroz Općinu Koprivnički Ivanec ucrtana je jedna, ''A varijanta'', a prijedlog Općine u dogovoru sa izrađivačem studije je da se razmotri mogućnost pomicanja trase sjevernije od postojeće - ''B varijanta'', te da se izvrši korekcija, odnosno dopuna studije u tom smislu. Konačan položaj trase utvrdit će se nakon provedenog postupka procjene utjecaja na okoliš i ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata u prostoru.

županijska cesta: ŽC 2112; ŽC 2081–Kunovec-Koprivnica-ŽC 2141

lokalne ceste: LC 26001; Zablatje (ŽC2081)-Imbriovec-Pustakovec-Koprivnički Ivanec-ŽC2112 LC 26154; Koprivnički Ivanec (ŽC2112)-ŽC2090 LC 26015; Pustakovec (LC 26001)-Kunovec-Kunovec Breg (D2)

ostale ceste: Koprivnički Ivanec-letjelište Danica-ŽC2090 Kunovec-Kunovec Breg (D2)

Za unapređenje mreže lokalnih cesta potrebno je uspostavljanje kontinuiteta funkcionalnih i sigurnih glavnih pješačkih, biciklističkih i motornih komunikacija u naseljima i u njihovoj okolici.

62 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Slika 15: Prometna infrastruktura b) Željeznički promet Općinom Koprivnički Ivanec prolazi pruga I reda (I 100): Varaždin-Koprivnica-Osijek-Dalj (MP 14). Prema ''Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske'' (NN 139/99) nisu predviđene značajnije promjene na pruzi (rekonstrukcija, promjena statusa i sl.) jedino će se do 2010. godine ugraditi novi signalno-sigurnosni uređaji u kolodvorima. c) Zračni promet O prognozi prometa, mogućnostima lokalne sredine (gospodarska valorizacija), interesima i potrebama za uspostavljanje zračnog prometa ovisi izgradnja zračne luke regionalnog značaja 1A ili 2C kategorije. Na području Županije postoje tri lokacije koje imaju pogodnost za izgradnju zračne luke, a jedna od njih je Banovica (letjelište Danica) na području Koprivničkog Ivanca. Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš i Zakonu o prostornom uređenju u tijeku je obvezna izrada Prethodne studije utjecaja na okoliš za svaku od tri navedene lokacije. Prema ovim studijama će se ustanoviti najprikladnija lokacija za zračnu luku s aspekta ekologije i zaštite okoliša, a za konačnu lokaciju raditi će se Konačna studija utjecaja na okoliš. Do donošenja odluke o konačnoj lokaciji, odnosno do ishođenja lokacijske dozvole, potencijalna lokacija Banovica, prema Odredbama za provođenje iz ovog plana i planovima nižeg reda koji će se tek izrađivati, biti će rezervirana za zrakoplovno pristanište i za njegovu kontaktnu zonu, potrebnu za odvijanje i razvoj zračnog prometa. d) Telekomunikacije U području fiksne telefonije mjesne telefonske centrale (UPS-ovi) postavljene su u Koprivničkom Ivancu i Kunovcu. Dugoročno se planira osiguranje kvalitetne usluge u korištenju fiksne mreže telefonije u svim naseljima. Pri planiranju treba predvidjeti proširenja pristupnih mreža sa rezervacijom koridora uz županijske i lokalne ceste, a u naseljima po obje strane ulice.

63 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Instalirani kapaciteti mreže HT mobilnih komunikacija dostatni su za trenutni TK promet. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja te povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika. Osim spomenutog planira se uvođenje novih usluga, mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima uz postojeću lokaciju osnovne postaje u budućnosti je moguća izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja. U dotičnom području VIPnet nema postojećih baznih stanica ali postoji mogućnost proširenja mreže i izgradnje baznih stanica.

Slika 16: Pošta i telekomunikacije e) Pošta U Općini Koprivnički Ivanec nalaze se dva Poštanska ureda: 48314 Koprivnički Ivanec i 48311 Kunovec. Poštanski ured 48314 Koprivnički Ivanec dostavlja poštu u naselja Pustakovec i Koprivnički Ivanec, a Poštanski ured 48311 Kunovec dostavlja poštu u: Kunovec, Goričko, Kunovec Breg, Botinovec i Suboticu Podravsku.

3.5.2. Energetski sustav

Lokalni interes u odnosu na razvoj mreža i korištenje energetskog sustava je u osiguranju kvalitetne usluge opskrbe električnom energijom za sva domaćinstva na području Općine, a posebno u gospodarskim zonama. a) Elektroopskrba Na cijelom području Općine opskrbu električnom energijom vrši jedan distributer HEP d.d. Zagreb, DP ''Elektra'' Koprivnica. Stanje elektroopskrbe je nezadovoljavajuće te za potrebe

64 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC poboljšanja napajanja treba provesti rekonstrukciju električne mreže i rekonstrukciju dalekovoda 10 kV, sukladno širenju potreba. Također je potrebno rekonstruirati trafostanice. Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, na način da ne narušavaju urbanu strukturu naselja i ne smetaju prometu. Radi racionalnijeg korištenja prostora, zračnu niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica, a samo iznimno obostrano, dok je podzemnu kabelsku niskonaponsku mrežu poželjno voditi obostrano. Isti koridor za potrebe niskonaponske mreže potrebno je koristiti i za javnu rasvjetu.

Slika 17: Elektroopskrba

Na području općine planira se rekonstrukcija transformatorskih stanica TS 10/0,4 kV i to ''Ivanec 1'', ''Ivanec 3'' i ''Pustakovec'' u kabelske transformatoske stanice. Osim toga planirana je izgradnja kabelskih srednjenaponskih vodova od TS 10/0,4 kV ''Ivanec 5'' do rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV ''Ivanec 1'', od rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV ''Ivanec 1'' do rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV ''Ivanec 3'', od zračnog voda za Pustakovec do rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV ''Pustakovec'', od rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV ''Pustakovec'' do TS 10(20)/0,4 kV ''Koledinec'' i od rekonstruirane TS 10(20)/0,4 kV ''Pustakovec'' do TS 10/0,4 kV ''Imbriovec 2''. Planira se i postupna zamjena postojeće niskonaponske mreže izvedene golim vodičima na drvenim stupovima novom niskonaponskom mrežom izvedenom samonosivim kabelskim snopom na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. Rubnim dijelom Općine Koprivnički Ivanec i Grada Koprivnice planira se izgradnja 35 kV kabelskog voda od TS 110/35 kV ''Koprivnica'' do TS 35/10 kV ''Danica''.

65 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

b) Plinoopskrba Napajanje plinske mreže balansirano je između dva izvora (dvije redukcione stanice: Kunovec Breg i Koprivnički Ivanec), a mreža se vodi kroz sva naselja Općine. Ukupan broj priključaka na plinsku mrežu je 205. U budućnosti će se potrošači s područja općine Koprivnički Ivanec opskrbljivati preko postojeće stanice MRS Koprivnica II i nove stanice koja se predviđa izgraditi u blizini Đurđevca: MRS Budrovac. Podsustav MRS Koprivnica II - MRS Budrovac biti će najveći od 4 podsustava na području Županije, koji su jedinstveno napajani s jednog ili prema potrebi više izvorišnih mjesta. Dugoročno se planira daljnji razvoj mreže plinoopskrbe uz osiguranje većeg postotka priključenja na mrežu.

Slika 18: Plinoopskrba

66 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) a) Vodoopskrba

Sustavom magistralnih cjevovoda povezana su sva naselja na području općine Koprivnički Ivanec, dok je sekundarna vodoopskrbna mreža razvedena unutar svakog naselja. Svako domaćinstvo ima mogućnost priključka na vodoopskrbni sustav čime se postigla visoka kvaliteta i sigurnost opskrbe pitkom vodom. Za potrebe vodoopskrbe voda se crpi iz vodocrpilišta Ivanščak, koje je smješteno južno od naselja Koprivnički Ivanec. Zbog blizine izvorišta veliki dio općine Koprivnički Ivanec nalazi se u II zoni sanitarne zaštite izvorišta, dok III zona sanitarne zaštite crpilišta obuhvaća gotovo čitavo područje općine. Radi toga su ''Odlukom o vodozaštitnim zonama'' regulirane aktivnosti u zonama sanitarne zaštite s ciljem očuvanja kvalitete podzemne, sirove vode crpilišta. Kako bi se osigurala daljnja sigurna opskrba kvalitetnom vodom potrebno je vršiti stalni monitoring nad provedbom donesene Odluke.

Slika 19: Vodoopskrba

67 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

b) Odvodnja Izrađena je "Studija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Koprivničko- križevačke županije"(IGH, Zagreb, rujan 1998.) koja je dala prijedlog rješenja odvodnje oborinskih i fekalnih voda za područje Županije, a samim time i za područje općine Koprivnički Ivanec. Prema ovoj Studiji izgradnja kanalizacijske mreže mješovitog tipa isplativa je za naselja Koprivnički Ivanec, Kunovec i Goričko, s mogućnošću priključka preko industrijskog kolektora na gradski uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda ostalih naselja općine – s obzirom na malu gustoću stanovnika, pretežno ruralni karakter, ravničarski teren te relativno male količine otpadne vode predlaže se rješavati na sljedeći način: Oborinske vode odvoditi cestovnim jarcima ili zatvorenom oborinskom kanalizacijom u najbliži vodotok ili upuštati upojnim zdencima u podzemlje. Sanitarno – fekalne otpadne vode odvoditi u vodonepropusne trodjelne septičke jame, koje će se redovito prazniti, a sadržaj odvoziti.

c) Uređenje vodotoka i voda Erozija i bujice su kompleksan zadatak koji treba rješavati sustavno s rješavanjem ostalih poslova vodnogospodarske djelatnosti. To su prije svega radovi na regulaciji vodotoka i redovita održavanja vodotoka (košnja, krčenje, izmuljivanje).

Slika 20: Vodotoci i kanali:

68 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3.6. Postupanje s otpadom

Za odlagalište otpada Piškornica, koje je ujedno i najveće do sada nesanirano u Županiji, tvrtka "IPZ Uniprojekt MCF" d.o.o. Zagreb izradila je Studiju utjecaja na okoliš (rujan 2000. godine), i Idejno rješenje sanacije na osnovu koje je zatražena lokacijska dozvola. Nakon toga, 2004. godine izrađen je Glavni projekt za sanaciju odlagališta na osnovu kojeg je zatražena Građevna dozvola. U skladu sa postojećom dokumentacijom deponiju je potrebno sanirati te ostaviti mogućnost nastavka privremenog odlaganja do uspostave sanitarne deponije na županijskoj ili široj razini.

Slika 21: Postojeće odlagalište otpada Piškornica

U svibnju 2003. godine osnovana je ''Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske'' (skraćeno: Odlagalište otpada sjeverozapadne Hrvatske) sa sjedištem u Koprivnici. Djelatnost ustanove je razvoj i realizacija projekta trajnog odlaganja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na odlagalište, te saniranje i zatvaranje odlagališta temeljem posebnih propisa. Osnivači su: Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska i Varaždinska županija te gradovi Varaždin, Ivanec, Lepoglava, , Novi Marof i Varaždinske Toplice. Funkcioniranje te ustanove pretpostavlja formiranje jednog ili dva centralna regionalna odlagališta otpada za sve četiri županije. Nakon uspostave centralnog reginalnog odlagališta, odlagalište otpada Piškornica, nakon provedene sanacije, može nastaviti funkcionirati kao pretovarna stanica.

69 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Općenito govoreći, da bi se ostvarilo što bolje gospodarenje otpadom na području općine, potrebno je komunalnim mjerama organizirati izdvojeno sakupljanje i odvoz korisnog otpada, štetnog otpada, kompostiranje biorazgradivog otpada, recikliranje tehnološkog otpada, predobradu ostalog otpada i slično. Takvim postupanjem bi se količine otpada za deponiranje svele na minimum, kao i problemi postupanja s otpadom, dok bi se povećala zaštita okoliša.

70 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Glavni postojeći i mogući izvori nepovoljnog utjecaja na okoliš nastaju u segmentu prometa, odvodnje, nekontroliranog odlaganja otpada te nekontrolirane uporabe zaštitnih sredstava u poljoprivredi.

Voda Pošto se cjelokupno nizinsko područje Općine nalazi na vodonosniku potrebno se pridržavati svih mjera prevencije kako se ne bi ugrozilo ovo neprocjenjivo bogatstvo. Veliku opasnost predstavlja neriješeno pitanje otpadnih voda, nekontrolirano odlaganje otpada i poljoprivredna proizvodnja. Najveću opasnost zdravstvenoj ispravnosti vode predstavlja mineralizirani dušik. Pretpostavka je da je njegovo porijeklo antropogeno, od poljoprivredne aktivnosti na području prihrane crpilišta s kojeg se nitrati infiltriraju u otvoreni vodonosnik. Vodoistražni radovi i prateća odluka o vodozaštitnim područjima trebali bi definirati dozvoljene aktivnosti u vodozaštitnim zonama sa mehanizmima nadzora provedenim u praksi. Otkup uže vodozaštitne zone je učinkovito, iako financijski zahtjevnije rješenje, ali tek usporedba sa cijenom koštanja tehnologija za uklanjanje nitrata daje realni okvir procjene investicije.

Tlo Sprečavanje nepovoljna utjecaja na tlo odnosi se na više štetnih aktivnosti koje smanjuju kvalitetu tla i neposredno ugrožavaju zdravlje čovjeka.

Zaštita tla od nepovoljna utjecaja intenzivnog i nekontroliranog poljoprivrednog gospodarenja svodi se na kontrolu distribucije i korištenja sintetičkih zaštitnih sredstava (pesticida i sl.) i umjetnih gnojiva.

Potrebno je poticati ekološku i integralnu poljoprivredu koja se prije svega bazira na kontroliranoj i racionalnoj uporabi različitih sintetičkih zaštitnih sredstava.

Šume Potrebno je provoditi zajedničku politiku gospodarenja državnim i privatnim šumama po pravilima šumarske struke. Sukladno tome poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama i za okolne privatne šume (do donošenja Programa za gospodarenje privatnim šumama) kako bi se što prije osiguralo očuvanje i unapređenje cjelokupnog šumskog fonda. Od izuzetne je važnosti da se u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju šumarci i živice koje se sporadično isprepliću s površinama druge namjene.

Zrak Na području Općine Koprivnički Ivanec najveće zagađenje zraka izazivaju ispušni plinovi vozila i kućna ložišta. Županija je u skladu s postojećim zakonima započela Program mjerenja kakvoće zraka. Mjeri se koncentracija dima, SO2 (sumpor dioksida), ukupna taložna tvar, H2S (vodik sulfid) i Hg (živa). Mjerenja se vrše u tri grada: Koprivnica, Križevci i Đurđevac.

71 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Buka Sustavnog praćenja stanja u prostoru glede zaštite od buke do sada nije bilo te se ono mora uvesti kao sastavni dio informacija o stanju okoliša.

Mjere posebne zaštite Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Koprivnički Ivanec temelje se na odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Koprivničko- križevačke županije i Općine Koprivnički Ivanec izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa. To su sljedeći zakoni i propisi: - Zakon o izmj - enama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92, 33/92, 76/94 i 161/98), - Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97), - Zakon o zaštiti od požara (NN broj 58/93), - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), - Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91), - Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83) - Procjena ugroženosti od požara Općine Koprivnički Ivanec, 2002.

Procjena ugroženosti od požara Općine Koprivnički Ivanec detaljno analizira moguću ugroženost prostora i pojedinih dijelova (naselja i građevina) Općine Koprivnički Ivanec, te procjene vlastitih mogućnosti i obveza u zaštiti i spašavanju ljudi i dobara. Osnovni problem je da hidrantska mreža nije izgrađena u svim naseljima, a postojeća lokalna ulična vodovodna mreža je malog kapaciteta i cijelo područje je problematično po pitanju količina voda za gašenje požara. Kod projektiranja i izvođenja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

72 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

PROVEDBENE ODREDBE

73 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. i 100/04) i članka 26. Statuta Općine Koprivnički Ivanec («Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije» broj 12/01), po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, KLASA:350-01/05-01/10, URBROJ: 2137-03-05-3 od 1. 6. 2005. godine, Općinsko vijeće Općine Koprivnički Ivanec na 4. sjednici održanoj 24. kolovoza 2005. donijelo je

ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Koprivnički Ivanec

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. (1) Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Koprivnički Ivanec (u daljnjem tekstu: Odluka) donosi se Prostorni plan uređenja Općine Koprivnički Ivanec.

Članak 2. (1) Granice Prostornog plana uređenja Općine Koprivnički Ivanec poklapaju se sa granicama Općine Koprivnički Ivanec (u daljnjem tekstu: Općina).

Članak 3. (1) Prostorni plan uređenja Općine Koprivnički Ivanec (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) sastavni je dio ove Odluke i sastoji se od dva dijela:

A) TEKSTUALNI DIO

Tekstualni dio sadrži: I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine ili grada u odnosu na prostor i sustave županije i Države 1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru (tablica 1. i 2.) 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog ili općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj

74 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području grada ili općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine ili grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) - tablica 3. 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) - tablica 3. 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, željeznice, zračne, morske i riječne luke, javne telekomunikacije, produktovodi) 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Spriječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš.

II. Odredbe za provođenje 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Koprivničko-križevačku županiju 2.2. Građevinska područja naselja 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere spriječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe plana 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

B) GRAFIČKI DIO Grafički dio plana sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze i to:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1: 25.000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1: 25.000 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 1: 25.000

75 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA: 4.1. Koprivnički Ivanec 1: 5.000 4.2. Goričko i Kunovec 1: 5.000 4.3. Botinovec 1: 5.000 4.4. Pustakovec 1: 5.000

Članak 4. (1) U smislu ove Odluke izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

1. Općina Koprivnički Ivanec- označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave.

2. Građevinska područja naselja - odnosi se na građevinska područja 5 naselja u sastavu Općine, a čini ga prostor namijenjen stalnom i povremenom stanovanju i pratećim funkcijama kao što su: prosvjeta, zdravstvo, kultura, šport, uprava, radne zone, trgovina, servisi i drugo, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj naselja.

3. Kultivirani agrarni krajolik su stalno obrađivane poljoprivredne površine.

4. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: -reljef, voda, zelenilo; -posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; -karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; -ambijentalne vrijednosti; -veličina i izgrađenost građevnih čestica; -način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; -komunalna oprema; -opremljenost komunalnom infrastrukturom; -druge vrijednosti i posebnosti.

5. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i slično.

6. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sličnim djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

7. Poljoprivredne gospodarske građevine su: - bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, strojeva i slično, - s izvorima zagađenja: staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci, sušare (za poljoprivrednu proizvodnju) i slično.

8. Podrum - na kosom terenu, podrumom se smatra dio građevine što je, s najmanje jednom polovicom volumena, ukopan u teren. Građevina može imati najviše jedan podrum, osim iznimno ako geomehanički izvještaj za gradnju građevine zahtijeva još jedan podrum na

76 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

dijelu građevine, taj drugi podrum tada mora biti u cjelini ukopan u teren. Na ravnom terenu, podrumom se smatra dio građevine ako kota gornjeg ruba stropne konstrukcije te etaže nije viša od 100 cm od kote konačnog zaravnjenog terena.

9. Etaža - etažom se smatraju: - stambene prostorije svjetle visine (visina prostorije od poda do stropa) prostorije minimalno 2,4 m, - pomoćne prostorije visine minimalno 2,1 m (uključujući podrum), - potkrovlje čija je visina nadozida viša od 90 cm.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Koprivnički Ivanec

Članak 5. (1) Namjena površina na području Općine Koprivnički Ivanec prikazana je na karti 1: 25.000 Korištenje i namjena površina.

(2) Korištenje i namjena površina uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna područja.

Članak 6. Prostor Općine Koprivnički Ivanec prema namjeni se dijeli na:

1) Površine građevinskih područja: a) građevne zone (pretežito stambene) - gradnja u naseljima i izdvojenim dijelovima naselja: - izgrađeni dio građevinskog područja, - neizgrađeni dio građevinskog područja. b) građevna zona za poduzetničku zonu

2) Površine izvan građevinskih područja: - površine gospodarske namjene (farme, eksploatacija mineralnih sirovina), - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodene površine, ribnjaci , - šport i rekreacija.

3) Površine infrastrukturnih sustava - cestovne građevine, - aerodrom, - željezničke građevine, - elektroenergetske građevine,

77 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

- ostala komunalna infrastruktura (vodoopskrba, odvodnja, plinofikacija, odlagalište komunalnog otpada, telekomunikacije i pošta).

1.1. Površine građevinskih područja

1.1.1. Građevne zone (pretežito stambene)

Članak 7. (1) Građevne zone (pretežito stambene) obuhvaćaju građevinska područja u sklopu naselja i izdvojene stambene objekte.

(2) Građevne zone unutar naselja razgraničene su na izgrađeni i neizgrađeni dio sukladno odredbama Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije.

(3) Razgraničenje površina prema namjeni unutar naselja određeno je za: - stambenu namjenu (pretežito), - javnu i društvenu namjenu, - gospodarsku namjenu (proizvodnu), - sportsko-rekreacijsku namjenu, - groblja.

U planovima nižeg reda

(4) Kriteriji prostornog razgraničenja prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, M 1:25.000. a detaljnije na kartografskim prikazima građevinskih područja 4.1., 4.2., 4.3. i 4.4., M 1:5.000.

1.1.2. Građevne zone (poduzetničke zone)

Članak 8. (1) Poduzetnička zona obuhvaća zonu Koprivnički Ivanec-Danica.

(2) Kriteriji prostornog razgraničenja prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, M 1:25.000, a detaljnije na kartografskom prikazu br. 4.1. ''Građevinsko područje naselja Koprivnički Ivanec'', M 1:5.000.

1.2. Površine izvan građevinskih područja

1.2.1. Površine gospodarske namjene

Članak 9. (1) Kriteriji prostornog razgraničenja prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, M 1:25.000.

1.2.2. Poljoprivredne površine Članak 10. (1) Poljoprivredne površine prikazane su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, M 1:25.000.

78 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1.2.3. Šumske površine Članak 11. (1) Šumske površine razgraničuju se na šume isključivo osnovne namjene – gospodarske (Š1) i ostalo šumsko zemljište (PŠ).

(2) Kriteriji prostornog razgraničenja prikazani su na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, M 1:25.000.

1.2.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 12. (1) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište odnosi se na površine gdje ne postoje veće kompaktne cjeline iste namjene. Tu spadaju: poljoprivredne površine, šume i izgrađeni objekti u funkciji poljoprivrede (voćarstvo).

1.2.5. Vodene površine Članak 13. (1) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni na vodotoke i kanale.

(2) Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

1.3. Površine infrastrukturnih sustava Članak 14. Razgraničenje površina infrastrukturnih sustava (infrastrukturni koridori i građevine) određeno je na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina ” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi” M 1:25.000.

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Koprivničko- križevačku županiju

Članak 15. (1) Uvjeti određivanja prostora za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Koprivničko-križevačku županiju (u daljnjem tekstu: Županija) Prostornim se planom utvrđuju kao plansko-usmjeravajući uvjeti.

(2) Izvan građevinskih područja naselja za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Županiju određene su površine infrastrukturnih sustava.

Članak 16. (1) Ovom Odlukom određuju se slijedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Koprivničko-križevačku županiju:

79 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

1. Za Republiku Hrvatsku: - planirana Podravska brza cesta: GP Dubrava Križovljanska – Varaždin – Koprivnica – Osijek - GP Ilok, - uzletno-slijetna staza moguće zračne luke kategorije 1A (max. 2C), - željeznička pruga, - regionalni plinovod (postojeći), - naftovod JANAF (Virje-Lendava), - plinsko polje Peteranec.

2. Za Koprivničko-križevačku županiju: - županijska cesta 2112, - građevine za vodoopskrbu sa svim pripadajućim mrežama i uređajima, - koridor dalekovoda 110 kV, - građevine i prostori, koji su zaštićeni spomenici kulture ili spomenici prirode, - javni objekti (zgrada Općine, osnovne škole, vatrogasni domovi, pošte).

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 17. (1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom građevnih čestica.

2.2.1. Građevne zone (pretežito stambene)

Članak 18. (1) U građevnim zonama (pretežito stambenim) predviđena je gradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina. U građevnim zonama (pretežito stambenim) sadržani su: - prostori za stanovanje , - prostori za rad, - prostori za javne i prateće sadržaje, - prostori za gradnju trgovačkih i uslužnih sadržaja, - prostori za gradnju turističkih i ugostiteljskih sadržaja, - prostori za gradnju vjerskih građevina, - infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji , - manje zelene površine, športsko - rekreacijske površine i dječja igrališta.

Članak 19. (1) Na jednoj građevinskoj parceli u građevnoj zoni (pretežito stambenoj) može se graditi samo jedna stambena, poslovna ili stambeno - poslovna građevina individualne gradnje.

(2) Uz osnovnu građevinu iz stavka 1. ovog članka, na istoj građevnoj parceli mogu se graditi i gospodarske, pomoćne i manje poslovne građevine, koje s osnovnom građevinom čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

80 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(3) Za obavljanje poslovne djelatnosti mogu se koristiti i prostorije ili građevine koje ranije nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog ili stambenog prostora.

(4) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se, u pravilu, postavljaju prema ulici, na način da se poštuje zadani građevinski pravac, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini parcele iza tih građevina.

(5) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na parceli, ukoliko konfiguracija terena i oblik parcele, te tradicionalna organizacija parcele ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Članak 20. (1) Poslovnim građevinama smatraju se : - za tihe i čiste djelatnosti: različite kancelarije, uredi, biroi i druge slične djelatnosti, trgovački i ugostiteljski sadržaji bez glazbe na otvorenom, krojačke, frizerske, autoelektričarske, postolarske, fotografske i slične uslužne radnje i slično ; - za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: autolimarske, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, pilane, klesarske radionice, disco-klubovi i slično.

(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti.

(3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih zgrada najmanje 30,0 m od susjednih stambenih zgrada, odnosno najmanje 15,0 m od stana vlasnika, a izuzetno i na manjoj udaljenosti, ukoliko se to dokaže posebnim elaboratom.

Članak 21. (1) Gospodarskim građevinama smatraju se : - bez izvora zagađenja: šupe, plastenici, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda i slično, - s potencijalnim izvorima zagađenja: farme, tovilišta, staje, svinjci, peradarnici, kuničnjaci, sušare (za poljoprivredne proizvode) i slično.

Članak 22. (1) U sklopu građevinskih područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine s izvorima zagađenja, kapaciteta do 30 komada muznih krava, 80 komada junadi za tov, 120 svinja i 300 komada peradi i to isključivo za uobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi u domaćinstvu. Broj komada različitih vrsta stoke se kumulativno zbraja.

(2) Gradnja građevina iz stavka 1. ovog članka nije dozvoljena u područjima posebnog režima zaštite.

Članak 23. (1) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i slično.

Članak 24. (1) U sklopu zone pretežito stambene gradnje predviđeno je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu uređenja i zaštite okoliša. U sklopu površina iz stava 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja :

81 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

- kolnih i pješačkih puteva , - biciklističkih staza , - športsko - rekreacijskih površina i igrališta, - manjih građevina prateće namjene.

(2) Površina građevina iz 4. alineje prethodnog stavka ovog članka ne smije prelaziti 10 % zelene površine, te da su oblikom, a naročito visinom, u skladu s uređenjem prostora u kome se grade.

(3) Iznimno od prethodnog stavka ovog članka u zoni pejsažnog i zaštitnog zelenila mogu se zadržati i rekonstruirati zaštićene stare stambene i gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji.

2.2.1.1. Uvjeti za gradnju i uređenje prostora u građevnim zonama (pretežito stambenim)

Građevinske parcele Članak 25. (1) Građevinska parcela mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine određene člankom 26. ove Odluke, mjereno u punoj širini na regulacionoj liniji, te slobodan kolni pristup do stražnjeg dijela parcele.

(2) U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili nerazvrstanu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane nadležnog trgovačkog društva (pravne osobe, ustanove) koje tim cestama upravlja u slučaju osnivanja novog prilaza, odnosno za nove priključke na cestu.

(3) U slučaju kada se građevinska parcela nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s te parcele na javnu prometnu površinu obvezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja.

Članak 26. (1) Minimalne veličine građevinskih parcela obiteljskih stambenih zgrada: način minimalna minimalna minimalna btto izgrađenost gradnje širina parcele dubina parcele površina parcele građ. parcele a) za izgradnju građevine na slobodnostojeći način : - prizemni 16 m 40 m 640 m2 50 % - jednokatni 16 m 40 m 640 m2 50 % b) za gradnju građevine na poluotvoreni način : - prizemni 14 m 40 m 560 m2 50 % - jednokatni 14 m 40 m 560 m2 50 % c) za gradnju građevina u nizu : - prizemni 10 m 40 m 400 m2 50 % - jednokatni 10 m 40 m 400 m2 50 %

(2) Građevinama koje se izgrađuju na slobodnostojeći način u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevinskih parcela.

82 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(3) Građevinama koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevinske parcele, odnosno uz susjednu građevinu.

(4) Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smislu ovog članka smatraju se građevine koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevinskih parcela i uz susjedne građevine.

(5) Iznimno od stavka 1. ovog članka kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj parceli manje veličine od propisane, ali pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na bruto izgrađenost, te minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Članak 27. (1) Površina građevinske parcele višestambenih građevina (gradnja stanova za tržište) utvrđuje se shodno potrebama te građevine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište potrebno za redovitu upotrebu građevine.

(2) Površina građevinske parcele iz prethodnog stavka određuje se za svaku pojedinačnu građevinu, a temeljem prijedloga idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole.

(3) Za ovu vrstu građevina vrijede sve odredbe propisane za gradnju stambenih građevina, iz ovog Plana, koje se odnose na udaljenost od regulacione linije, udaljenost od međe, bruto izgrađenost parcele, visinu, katnost, broj garažno-parkirališnih mjesta i drugo.

Članak 28. (1) U postupku mogućeg objedinjavanja parcela objedinjava se i površina za gradnju građevine, tako da se zadržavaju propisane udaljenosti prema susjednim parcelama, izgrađenost parcele, udaljenost od regulacione linije i katnost.

(2) Dužina pojedinog pročelja na objedinjenoj parceli ne smije biti veća od 50,00 m.

Smještaj građevine na parceli Udaljenost građevina od regulacione linije

Članak 29. (1) Najmanja udaljenost građevine od regulacione linije određuje se:

- za stambene građevine ……………………………………. 3 m, - za garaže u sklopu stambene građevine ………………… 3 m, - za pomoćne građevine na parceli ………………………...10 m, - za gospodarske građevine sa potencijalnim izvorima zagađenja …………………………………………20 m, - za pčelinjake …………………………………………………20 m.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, građevine uz državnu cestu u izgrađenom području naselja (zamjenska gradnja ili interpolacija) ne smiju se locirati na udaljenost manjoj od 1,8 m visine građevine, mjereno od ruba kolnika te ceste, pri čemu se visinom smatra visina

83 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC sljemena (ako je zabatni zid paralelan sa cestom), odnosno visina vijenca u ostalim slučajevima.

(3) Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina u već izgrađenim dijelovima naselja, a gdje za to postoje uvjeti (postava susjednih građevina na regulacijskoj liniji, radi izgrađenih gospodarskih građevina nije moguća gradnja u propisanoj dubini parcele od najmanje 3,0 m, dovoljna širina prostora za prolaz komunalnih instalacija i slično), može se dozvoliti gradnja građevina i na regulacionoj liniji ili na liniji susjednih novosagrađenih građevina.

Članak 30. (1) Ako građevinska parcela graniči sa vodotokom, udaljenost regulacione linije parcele od granice vodnog dobra odredit će se prema vodopravnim uvjetima. (2) Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

Članak 31. (1) Idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju građevina javne, proizvodno-servisne ili športsko-rekreativne namjene potrebno je utvrditi način osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila.

(2) Dimenzioniranje broja parkirališno-garažnih mjesta za građevine iz prethodnog članka odrediti će se na temelju slijedeće tablice: namjena građevine broj mjesta na: potreban broj mjesta 1. VIŠESTAMBENE GRAÐEVINE 1 stan 1 PGM 2. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposleni 0,45 PGM 3. UREDSKI PROSTORI 1000 m2 korisnog prostora 20 PGM 4. TRGOVINA 1000 m2 korisnog prostora 40 PGM 5. BANKA, POŠTA, USLUGE 1000 m2 korisnog prostora 40 PGM 6. UGOSTITELJSTVO 1000 m2 korisnog prostora 10 PGM 7. VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,15 PGM 8. ŠPORTSKE GRAÐEVINE 1 gledatelj 0,20 PGM

(3) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta potrebno je predvidjeti na parceli ili u sklopu zelenog pojasa ispred parcele uz suglasnost pravne osobe koja upravlja cestom.

Udaljenost građevina od ruba parcele Članak 32. (1) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 0,5 m od bliže susjedne međe.

(2) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori.

(3) Otvorima se u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka ne smatraju ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 120 x 60 cm s otklopnim otvaranjem prema unutra (parapet najmanje visine 2,0 m), dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

84 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Članak 33. (1) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevinske parcele, odnosno uz susjednu građevinu.

(2) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata.

Članak 34. (1) Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi od susjedne međe najmanje 1,0 m.

(2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 0,5 m, pod uvjetom da na toj dubini susjedne građevinske parcele već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.

(3) Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 10,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 5,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, odnosno sukladno Pravilniku o držanju pčela (“Narodne novine” broj 60/98. i 71/98).

(4) Udaljenost građevina od susjedne međe, u kojima se odvija sušenje putem visoke temperature (sušenje mesa, sušenje duhana, te sušenje drugih poljoprivrednih proizvoda), ne može biti manja od 3,0 m.

Članak 35. (1) Kao dvojne građevine ili građevine u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi, da je nagib krova izveden prema vlastitom dvorištu, te uz suglasnost susjeda.

Članak 36. (1) Uz stambene građevine, na parceli se mogu graditi pomoćne građevine s prostorima za rad, za garaže, za spremište ogrijeva i druge svrhe što služe redovnoj upotrebi stambene građevine, i to: - prislonjeni uz stambene građevine na istoj građevinskoj parceli na poluugrađeni način, - odvojeno od stambene građevine na istoj građevinskoj parceli, - na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj parceli izveden od vatrootpornog materijala (nagib krova obvezno izvesti prema pripadajućoj parceli građevine, te pribaviti suglasnost susjeda)

(2) Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu izgrađenosti parcele.

Međusobna udaljenost između građevina

Članak 37. (1) Međusobni razmak građevina mora biti veći od visine više građevine, odnosno ne manji od 4,0 m za prizemne ili 6,0 m za jednokatne građevine.

(2) Visina građevine iz stavka 1. ovog članka mjeri se na zabatnoj strani od sljemena do završne kote uređenog terena, a na ostalim stranama od visine vijenca do završne kote uređenog terena.

85 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(3) Iznimno, međusobni razmak iz stavka 1. ovog članka može biti i manji, ukoliko se radi o već izgrađenim građevinskim parcelama.

Članak 38. (1) Međusobni razmak građevina može biti i manji od propisanog prethodnim člankom, pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano : - visina građevine mjereno na zabatnoj strani, od sljemena do završne kote uređenog terena, iznosi ne više od 4,0 m za prizemne ili 6,0 m za jednokatne građevine, - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevinama, - da je građevina spomenik kulturne baštine.

Članak 39. (1) Udaljenost pomoćne građevine od stambene zgrade na istoj građevinskoj parceli ne može biti manja od 4,0 m, kada se gradi kao posebna dvorišna građevina.

Članak 40. (1) Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu se izuzetno graditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom parcelom, uz uvjet : - da se prema susjednoj parceli izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori i istaci, - da nagib krova bude izveden prema pripadajućoj parceli, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na istu parcelu, - uz suglasnost susjeda.

Članak 41. (1) Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih građevina ne može biti manja od 12,0 m, a u postojećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se minimalna udaljenost od 8,0 m.

(2) Udaljenost gnojišta, gnojišnih i sabirnih jama od stambenih i manjih poslovnih građevina ne može biti manja od 15,0 m, a od građevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i slično) i ulične ograde ne manja od 20,0 m.

(3) Vodonepropusnu sabirnu jamu, bez mogućnosti ispuštanja sadržaja u okolni prostor, treba locirati na minimalnoj udaljenosti od 3,0 m od susjedne međe.

(4) Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih i gospodarskih građevina u kojima boravi stoka ne može biti manja od 10,0 m.

Visina i oblikovanje građevina

Članak 42. (1) Dozvoljava se gradnja osnovne građevine na parceli (stambena, stambeno-poslovna ili poslovna) maksimalne visine prizemlje + 1 kat + potkrovlje.

(2) Ostale građevine na parceli trebaju biti prizemne.

86 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(3) Iznimno, omogućuje se i gradnja građevina viših od propisanih, ali samo kada je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri naselja, te kontaktna područja spomenika kulturne i prirodne baštine ili u slučaju postojećih loše izvedenih ravnih krovova kojima je potrebna sanacija.

Članak 43. (1) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine.

(2) Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 90 cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemne zgrade, mjerenom u ravnini pročelja građevine.

(3) Prozori potkrovlja, u pravilu, izvedeni su u kosini krova, kao krovne kućice ili na zabatnom zidu.

Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 90 cm za jednokatne, odnosno 150 cm za prizemne zgrade, smatraju se katom.

Članak 44. (1) Postojeća potkrovlja mogu se prenamjeniti u stambene ili druge namjene i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi maksimalnu bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima. (2) Izvedena ravna krovišta, koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s lokacijskom dozvolom i posebnim uvjetima (visina nadozida, nagib krova, sljeme) propisanim u prethodnom članku.

(3) Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnog stavka ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni.

Članak 45. (1) Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum. Podrumom se smatra dio građevine, koji je najmanje jednom polovicom volumena ukopan u uređeni teren.

Članak 46. (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom gradnje.

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koji su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

Ograde i parterno uređenje

Članak 47. (1) Ulična ograda podiže se iza regulacione linije u odnosu na javnu prometnu površinu.

(2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste odredit će se prema posebnim uvjetima nadležne službe za ceste.

87 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Članak 48. (1) Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim parcelama. Na građevinskim parcelama ograde se postavljaju s unutrašnje strane međe. (2) Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, opeka, metal i sl.), najveće visine od 50 cm. Iznimno, ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja. Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika.

(3) Ograda između građevinskih parcela gradi se prema mjesnom običaju s lijeve ili desne strane, pri čemu njena visina može iznositi najviše 2,0 m.

Članak 49. (1) Dio građevinske parcele organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

(2) Kada se građevinska parcela iz prethodnog stavka formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne, županijske ili lokalne ceste, građevinska se parcela mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja, ogradom visine do 2,0 m.

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

Članak 50. (1) Izvan građevinskog područja, na području Općine Koprivnički Ivanec može se na pojedinačnim lokacijama površine najviše do 10,0 ha odobravati gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su: - infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske i zdravstvene građevine, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti : - stambeno - gospodarski sklopovi ( farme ), - građevine za uzgoj životinja ( tovilišta ), - klijeti u vinogradima i spremišta voća u voćnjacima, - pčelinjaci, - ostave za alat, oruđe, kultivatore i slično, - spremišta drva u šumama, - plastenici, - pilane, - ribnjaci, - proizvodnja građevinskih materijala i izrada betonske galanterije, - nalazišta mineralnih sirovina (šljunka i pijeska, plina), - separacija šljunka i pijeska, - uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici i slično) - mlinovi i silosi.

(2) Gradnja građevina iz prethodnog stavka na pojedinačnim lokacijama površine veće od 10,0 ha može se odobravati samo ukoliko je predviđena Planom namjene površina.

(3) Pod građevinama u smislu stavka 1. alineje 3. ovog članka ne smatraju se građevine povremenog stanovanja (“vikendice”).

88 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(4) Na izgrađenim parcelama iz prethodnog stavka ovog članka iznimno je, radi osiguranja potrebe obnavljanja seoskog gospodarstva, moguća i gradnja novih stambenih i gospodarskih građevina.

Infrastrukturne građevine

Članak 51. (1) Infrastrukturne građevine su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe, odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.

(2) Pri određivanju površina infrastrukturnih koridora potrebno je uvažavati: - vrednovanje prostora za građenje, - uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, - mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, - mjere zaštite prirodnih vrijednosti, - mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, - mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

(3) Predviđa se daljnji razvoj telekomunikacija, elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

Rekreacijske i zdravstvene građevine

Članak 52. (1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su za zdravstvene djelatnosti posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka i slično, a za rekreaciju ljepota krajolika, prirodni resursi i slično. (2) Najveća dopuštena visina građevina iz stavka (1) ovog članka iznosi 12 metara, mjereno od bilo koje točke prirodnog terena koji pokriva građevina do sljemena ili najviše kote ravnog krova. (3) Iznimno, ukoliko funkcija građevine opravdava, visina građevine može biti i veća, uz uvjet da se uklapa u okoliš, odnosno da ne odudara od ambijentalnih obilježja u kojima će se graditi.

(4) Oblikovanje građevina iz stavka 1. ovog članka definirano je člankom 46. ove Odluke.

(5) Građevine iz stavka 1. ovog članka u pravilu se ne smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima 1. i 2. katastarske klase.

Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 53. (1) Mikrolokacija istražne bušotine na terenu određuje se u skladu s važećim propisima.

89 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(2) Udaljenost osi bušotine od zaštitnog pojasa kanala, željeznice, dalekovoda opće namjene mora iznositi najmanje 100 m, a udaljenost od javnih građevina i stambenih zgrada, mora iznositi najmanje 300 m.

(3) Od ruba pojasa državne, županijske ili lokalne ceste, te ulice ili druge javne prometne površine u naselju, udaljenost osi bušotine mora iznositi najmanje 100 m.

Članak 54. (1) Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina i slojnih voda ne smiju biti udaljene manje od: - 300 m od ruba javnih građevina i stambenih zgrada, - 100 m od ruba pojasa javnih prometnica i zaštitnog pojasa dalekovoda i telefonskih linija.

(2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, može se odobriti smještaj građevina za eksploataciju pijeska i šljunka i na udaljenostima manjim od propisanih, ali uz prethodno pribavljene stručne dokaze da eksploatacija neće nepovoljno utjecati na navedene građevine, te uz suglasnost Općinskog vijeća.

Članak 55. (1) Bušotine se obavezno ograđuju nakon izvršenog ispitivanja i osvajanja i to u sljedećim slučajevima: - kad se nalaze u naseljenim mjestima i unutar granica građevinskog područja, - utisne bušotine, - plinske bušotine s teškim uvjetima proizvodnje, - bušotine samice do formiranja radilišta. (2) U slučaju plinskih bušotina s teškim uvjetima proizvodnje ograđuje se cijeli krug bušotine, a u ostalim slučajevima može se ograditi i uži prostor ako to omogućuju potrebne mjere zaštite. Članak 56. (1) Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustavljanja radova korisnik je dužan izvršiti sanacijske radove i privesti zemljište prvobitnoj namjeni.

(2) Izuzetno, zemljište se može privesti i drugoj namjeni koja nije u suprotnosti s dokumentima prostornog uređenja.

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Stambeno-gospodarski sklopovi (farme)

Članak 57. (1) Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja se, u pravilu, izgrađuje izvan građevinskog područja.

Članak 58. (1) Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su : - stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika i zaposlenika, - gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje, - poslovno turističke građevine za potrebe seoskog turizma, - industrijske građevine za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi.

90 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(2) Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se lokacijskom dozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

(3) Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe za visinu gradnje, najveću bruto izgrađenost parcele, minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne parcele i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja.

Gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta)

Članak 59. (1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke i peradi), kada njihov broj premašuje broj dozvoljen za uzgoj u naselju.

(2) Površina građevinske parcele za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2.000 m2, s najvećom izgrađenošću do 40%.

(3) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu se graditi na sljedećim minimalnim udaljenostima od građevinskog područja, državnih, županijskih i lokalnih cesta:

Goveda junad Svinje perad udaljenost od (m) državne i Kom kom Kom kom građevinskog županijske lokalne podrucja ceste ceste 30-300 80-500 120-750 300-10.000 100 m 100 m 30 m 300-1.000 500-1.500 750-2.000 10.000-15.000 200 m 100 m 50 m preko 1.000 preko 1.500 preko 2.000 preko 15.000 300 m 200 m 100 m

(4) Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskoj parceli može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja.

(5) Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na parceli zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka 3. ovoga članka.

Ostale poljoprivredne i gospodarske građevine:

Članak 60. (1) Ukoliko se izgrađuju izvan građevinskog područja naselja, poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi samo na poljoprivrednim parcelama čija površina nije manja od 2.000 m2.

(2) Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište, u skladu s odredbama ove Odluke, ne bi bilo dovoljno veliko za gradnju dviju gospodarskih građevina, ne može se parcelirati na manje dijelove, bez obzira u koje je vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina podignuta.

91 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Članak 61. (1) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemnica s mogučnošću izvedbe podruma, te tavana kao spremišta.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka omogućava se gradnja i viših građevina ukoliko je to neophodno zbog tehnološkog rješenja ( mlinovi, silosi i slično).

(3) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina mora, u pravilu, biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom.

Članak 62. (1) Za klijeti u vinogradima razvijena neto površina podruma i prizemlja ne može biti veća od 40 m2 kada se gradi u vinogradu minimalne površine od 500 do 2.000 m2, odnosno ne veća od 60 m2 za vinograde površine veće od 2.000 m2.

(2) Razvijena površina iz stavka 1. ovog članka može se uvećati za 20 m2 za svakih daljih 1.000 m2 vinograda.

Članak 63. (1) Spremište voća može se graditi samo u voćnjacima čija površina nije manja od 2.000 m2. Uvjeti za klijeti odnose se i na spremišta voća.

Članak 64. (1) Kada se klijet, odnosno spremište voća locira u blizini sjeverne međe do susjednog vinograda, udaljenost građevine od te međe ne može biti manja od srednje visine vijenca, a nikako manja od 3,0 m.

(2) Udaljenost klijeti, odnosno spremišta voća, od ostalih međa ne može biti manja od 1,0 m. Međusobna udaljenost klijeti, odnosno spremišta voća, koje su izgrađene na susjednim parcelama ne može biti manja od 6,0 m.

(3) Izuzetno, kada susjedi sporazumno zatraže izdavanje lokacijske dozvole za gradnju klijeti ili spremišta voća na poluotvoren način, građevina se može graditi uz susjednu među.

Članak 65. (1) Na poljoprivrednim površinama unutar ili izvan građevinskih područja mogu se graditi staklenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, te plastenici. Plastenicima se smatraju montažne građevine od plastične folije na drvenom ili metalnom konstrukcijskom rasteru.

Članak 66. (1) Na potocima i stajaćim vodama mogu se graditi ribnjaci u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova i službi. Na potocima se mogu graditi i male hidroelektrane, te mlinovi, u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova i službi. (2) Ribnjaci se mogu graditi na poljoprivrednim površinama katastarskih kultura: močvara, trstika, napuštenih korita te neplodnog tla.

92 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 67. (1) Prostornim planom osigurani su uvjeti za smještaj gospodarskih sadržaja i to: - u građevinskim područjima naselja, - izvan građevinskog područja naselja.

(3) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka 1. ovog članka uz uvjet da: - racionalno koriste prostor, - nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša.

Članak 68. (1) Pod gospodarskim (poslovno-radnim) zonama podrazumijevaju se zone u kojima je moguća gradnja poslovnih građevina i proizvodnih pogona čiste industrije, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa, te ostalih djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju ostale funkcije i čovjekovu okolinu u naselju. U sklopu zone (poslovno-radnih zona) gradnja treba biti tako koncipirana da : - maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele iznosi do 70 % površine parcele.

(2) Vegetacijski pojas oko gospodarskih građevina treba planirati u obliku amorfnih parkovno-pejsažnih formi.

Članak 69. (1) Gradnja u gospodarskim (poslovno-radnim) zonama na području Općine izvodi se na temelju detaljnih planova uređenja. Planom je predviđena gospodarska (poslovno-radna) zona za koju će se izraditi Detaljni plan uređenja.

(2) Izuzetno iz prethodnog stavka, do donošenja Detaljnog plana uređenja, upravne akte za zahvate u prostoru Ured državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove može izdati na temelju odredbi ove Odluke uz uvjet da parcele na kojima se planira imaju izlaz na prometnicu.

Članak 70. (1) Poslovne građevine sa sadržajima neophodnim za svakodnevni život (obrada, dorada, servisi, opskrba, skladišta i slično) mogu se graditi i unutar građevinskih područja za gradnju i razvoj naselja u skladu s lokalnim uvjetima, ukoliko karakter naselja, tehnološko rješenje, veličina građevinske čestice i njen položaj to omogućavaju. Uz to trebaju biti zadovoljeni ovi uvjeti: - djelatnost koja se u njima obavlja, način organizacije rada i tehnološko rješenje te potrebe prometa ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim građevinskim česticama i naselju, - oblik i veličina građevinske čestice treba biti određen prema članku 25. ovih odredbi.

93 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(2) Iznimno, u skladu s lokalnim uvjetima, unutar građevinskih područja naselja mogu se za građenje poslovnih građevina formirati građevinske čestice ne veće od 1,0 ha, ako to zahtijeva tehnologija, način organiziranja proizvodnje, tehnološki proces i potrebe prometa.

Članak 71. (1) U okviru prostornog razmještaja gospodarskih sadržaja, Prostorni plan utvrđuje osnovna usmjerenja za: smještaj industrije, malog gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, eksploataciju mineralnih sirovina, poljoprivredu, šumarstvo i turizam.

Industrija, malo gospodarstvo, poduzetništvo i obrtništvo

Članak 72. (1) Postojeće i planirane zone industrije, malog gospodarstva, obrtništva i poduzetništva trebaju se racionalno koristiti i popunjavati, te temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.

(2) Uvjeti smještaja poslovnih i proizvodnih djelatnosti određeni su u člancima od 17. do 23., 50. i 98. ove Odluke.

Eksploatacija mineralnih sirovina

Članak 73. (1) Eksploatacija mineralnih sirovina vezana je za iskorištavanje prirodnih resursa i te se djelatnosti smještavaju uz ležišta sirovina.

(2) Uvjeti korištenja postojećeg eksploatacijskog polja plina Peteranec prikazani su u člancima 53. do 55. ove Odluke.

Poljoprivreda

Članak 74. (1) Razvoj poljoprivrede treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva.

(2) Prvenstveno je potrebno zaustaviti svako daljnje usitnjavanje zemljišnog posjeda i stimulirati njegovo povećavanje, a poželjno je pristupiti novom utvrđivanju vrijednosti - boniteta tla i djelotvornijoj zaštiti kvalitetnog, plodnog zemljišta.

(3) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba promovirati razvitak integrirane i ekološke poljoprivrede.

(4) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Integrirana poljoprivreda je kontrolirana poljoprivredna proizvodnja.

94 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(5) Uvjeti smještaja građevina poljoprivredne namjene unutar građevinskog područja naselja utvrđeni su člankom 21. ove Odluke.

(6) Uvjeti smještaja građevina izvan građevinskih područja naselja u funkciji obavljanja poljopriprivredne djelatnosti prikazani su u člancima od 57 do 66. ove Odluke.

Šumarstvo Članak 75. (1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Općine podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i općekorisne funkcije šuma.

(3) Gospodarenje šumama (naročito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke, u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šume i održavanja ekološke ravnoteže. U skladu s time potrebno je izraditi Program gospodarenja šumama Općine Koprivnički Ivanec.

Turizam Članak 76. (1) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru, vezan je uz: - naselja, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

(2) Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 77. (1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: - predškolskih i školskih ustanova, - zdravstvenih i socijalnih ustanova, - građevina kulture i športa, - vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

Članak 78. (1) Visina građevina iz članka 77. ove Odluke ne može biti viša od prizemlja + 2 kata + potkrovlje, odnosno 12,0 m do vijenca građevine za športske, kulturne, sakralne i slične namjene.

95 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(2) Iznimno, visine specifičnih dijelova građevina (zvonici i slično) mogu biti i viši.

Članak 79. (1) Udaljenost građevina iz članka 77. mora iznositi najmanje 3,0 m od susjedne međe.

5. Uvjeti utvrđivanja koridora (trasa) i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

Članak 80. (1) Prostornim planom predviđeno je opremanje područja Općine Koprivnički Ivanec sljedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom: - prometnim površinama, - mrežom telekomunikacija i pošte, - elektroopskrbnom mrežom, - plinoopskrbnom mrežom, - vodoopskrbnom mrežom i - mrežom odvodnje.

(2) Detaljno određivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture koje su određene Prostornim planom, utvrđuje se detaljnim planom uređenja prostora odnosno idejnim rješenjem za izdavanje uvjeta za izgradnju, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(3) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(4) Koridori, trase i površine za infrastrukturne sustave prikazane su u kartografskom prikazu broj 1 i 2, a koriste se i izgrađuju prema posebnim uvjetima.

Promet

Članak 81. (1) Područjem Općine Koprivnički Ivanec prolazi mreža (kategoriziranih) javnih cesta odnosno željezničkih pruga čiji su koridori definirani kartografskim prikazom, br. 1. “Korištenje i namjena površina” a njihova točna širina posebnim zakonskim i podzakonskim propisima.

Članak 82. (1) Za trasu planirane Podravske brze ceste osigurava se koridor širine 150 metara.

Članak 83. (1) Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevinskih parcela, ili su uvjet za formiranje građevinske parcele, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sistem javnih prometnica. Prilaz s građevinske parcele na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

96 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Članak 84. (1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine, te na koji te građevine imaju izravan pristup. Ulice u naselju s funkcijom državne, županijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste.

(2) Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).

(3) Samo jedna vozna traka može se izgrađivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

(4) Sabirna ulica mora imati najmanju širinu 3,5 m, sa minimalno 1,5 m sa svake strane ili 2,5 m s jedne strane zaštitnog ili pješačkog prometa.

(5) Minimalna širina koridora planiranih prometnica za područje Općine iznosi: - sabirna ulica 18 m, - ostale ulice 15 m.

(6) U planskim koridorima ne mogu se graditi nove građevine.

Članak 85. (1) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste ako se radi o državnoj cesti, uvjete Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz uvjete Općinskog vijeća ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(2) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Članak 86. (1) Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine, biciklističke staze i nogostupa, a ne može biti manja od udaljenosti određene zakonskim propisima.

(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati gradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu.

(3) Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji spriječavaju proširivanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 87. (1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 88. (1) Pojedine ulice potrebno je predvidjeti za javni prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.

97 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Članak 89. (1) Uz sve prometnice u naseljima potrebno je predvidjeti gradnju i uređenje biciklističkih staza, tako da im širina bude najmanje 1,0 m za jedan smjer, odnosno 2,5 m za dvosmjerni promet.

Članak 90. (1) Predviđa se uz mjesne ulice uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,60 m.

Mreža telekomunikacija i pošte

Članak 91. (1) Planom se predviđa daljnji razvoj telekomunikacijske mreže.

Članak 92. (1) Jedinice poštanske mreže postoje u naseljima Koprivnički Ivanec i Kunovec.

Sustav komunalne infrastrukture

Članak 93. (1) Utvrđuju se koridori postojećih magistralnih prijenosnih dalekovoda 110 kV, sa zaštitnim pojasom od 100 metara unutar kojeg se provode odredbe korištenja i uređenja prostora određene zakonima i propisima.

(2) Trafostanice kada se ne grade u sklopu druge građevine potrebno je kao i plinske redukcijske stanice uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevnoj čestici, ali tako da ne smanjuju preglednost raskrižja i ne remete sklad javnih zelenih površina te da budu oblikovane sukladno okolnoj arhitekturi.

Članak 94. (1) Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ključna je građevina za zaštitu voda. Njegova efikasnost treba biti prilagođena kategorizaciji vodotoka recipijenta, stupnju uređenosti vodotoka, te minimalno dozvoljenim protokama.

(2) Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđena je tako da ne smeta razvoju naselja, a uređaj mora zadovoljati tehničke, sanitarne i estetske uvjete.

(3)Prije izrade tehničke dokumentacije za uređaj za pročišćavanje treba predvidjeti optimalno tehničko rješenje za konačan kapacitet, a izgradnju obavljati u etapama. Potrebno je utvrditi kvalitetu otpadne vode, potreban stupanj pročišćavanja, veličinu i rokove financijskih ulaganja.

(4)Oblikovanje građevine mora zadovaljavati estetske kriterije te mora biti u skladu s pejsažem i lokalnim arhitektonskim izrazom.

(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Članak 95. (1) Svi eventualni industrijski pogoni, pogoni male privrede kao i gospodarske građevine za uzgoj životinja (tovilišta) trebaju imati svoje predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i na separaciju ulja i masti.

98 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Energetski sustav

Članak 96.

(1) Naftovod međunarodnog i magistralnog karaktera mora biti udaljen od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje: - 5m od ruba cestovnog pojasa županijskih i lokalnih cesta, - 10m od ruba cestovnog pojasa državnih cesta, - 20m od ruba cestovnog pojasa autoputa i željeznica, - 10m od nožice nasipa reguliranog vodotoka i kanala.

(2) Uz cjevovod naftovoda zaštitna zona je 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda, - zona opasnosti, unutar koje je zabranjena izgradnja objekata, iznosi 20 m lijevo i desno od osi cjevovoda.

(3) Pri projektiranju i izvođenju treba primjenjivati odredbe Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (“ Narodne novine” broj 53/91).

(4) Postojeći i planirani energetski sustavi prikazani su i određeni u kartografskom prikazu broj 2.

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti te kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Krajobrazne vrijednosti

Članak 97. (1) Ovim Planom prostor Općine dijeli se na kategorije krajobraznih cjelina kojima se valorizira prostor prema vrijednosti kulturne i prirodne baštine integralno: III. kategorija krajolika (krajobrazna cjelina subregionalnog značaja), IV. kategorija kulturnog krajolika (područje bez izraženog prostornog identiteta, s pojedinačnim vrijednostima kulturnih dobara).

6.2. Prirodna baština

Članak 98.

(1) Od postojećih kategorija zaštite koje predviđa Zakon o zaštiti prirode (“Narodne novine” broj 70/05) na području Općine smješten je spomenik prirode Mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca.

(2) Spomenikom prirode upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.

(3) Spomenikom prirode Mali zoološki lokalitet livade u Zovju kod Đelekovca upravlja se u skladu s Mjerama zaštite (“Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije” broj 1/01).

99 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

6.3. Kulturna baština Članak 99.

(1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine” broj 69/99, 151/03, 157/03. i 100/04), - Zakon o gradnji (“Narodne novine” broj 175/03. i 100/04); - Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02. I 100/04); - Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995. i 1998.)

(2) Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze te predjelima (zonama) zaštite naselja i kultiviranog krajolika ili drugim predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima.

(3) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.

(4) U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene zahvate na građevinama, građevnim sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima, za koje je ovim Prostornim planom utvrđena obveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: - posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole) i - nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine

(5) Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju sve navedene (spomeničke) odredbe, smatraju se sve građevine koje su u ovom Prostornom planu popisane kao: registrirani (R) spomenici i predloženi za registraciju (PR).

(6) Za građevine označene kao evidentirana baština (E), uglavnom lokalne važnosti, opisani postupak nije obvezan, osim ukoliko organi lokalne uprave u provedbi ovoga Prostornog plana nađu interes i potrebu za savjetodavnim sudjelovanjem Službe zaštite. Mišljenje se može zatražiti i za građevine izvan predjela zaštite, osobito u dijelu koji graniči sa zaštićenim predjelom, ako se građevine nalaze na osobito vidljivim mjestima važnim za sliku naselja ili krajolika.

Članak 100.

(1) Temeljem inventarizacije provedene prilikom izrade ovog Prostornoga plana, uz ranije registrirane (R) spomenike, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenja rješenja o zaštiti za sve vrednije građevine, predjele (zone) i lokalitete koji su na kartama i tablicama

100 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC označeni znakom (PR). Do donošenja odgovarajućega rješenja predlaže se primijenjivati iste mjere i propisane postupke kao i za trajno zaštićene zgrade.

(2) Sastavni dio ove Odluke je Popis kulturnih dobara (poglavlje 3. i 4. uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora), a odnosi se na sve građevine, bez obzira na njihov status zaštite (R, PR).

Članak 101. (1) Zaštita kulturno-povijesnih, ambijentalnih i drugih prostornih cjelina određena je zonom zaštite, dok je za pojedinačna kulturna dobra nivo zaštite vezan za provedenu kategorizaciju istih. Mjerama zaštite utvrđuju se režimi i mogući oblici interveniranja unutar zona zaštićenih prostornih cjelina ili na pojedinačnim kulturnim dobrima. Za sve intervencije na pojedinačno nabrojanim prostornim cjelinama i pojedinačnim kulturnim dobrima u popisu kulturne baštine, potrebno je prema navedenim zakonima kod nadležne ustanove za zaštitu kulturne baštine ishoditi propisane suglasnosti, odnosno posebne uvjete ili prethodnu dozvolu unutar obvezatnih upravnih postupaka.

Članak 102. (1) Na kartografskom prilogu M 1:25.000 označene su sve kulturno-povijesne cjeline i pojedinačne građevine koje u skladu sa Zakonom o zaštiti spomenika imaju svojstvo kulturnog dobra i podliježu ovim mjerama. Na grafičkim prilozima u M 1:5.000 označene su zone zaštite prostornih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara čija zona zaštite izlazi izvan pripadajućih im parcela.

Članak 103. Zaštićene zone (1) Povijesna cjelina seoskih obilježja Koprivnički Ivanec prikazana je na grafičkom prilogu M 1:25.000, a granice zone zaštite na karti u M 1:5.000 pojedinačno. Unutar ove zone zaštite koja predstavlja kontaktno područje crkve svetog Ivana Krstitelja, a čine ga stambene i gospodarske građevine, neke veoma zapuštene pa osim zaštite najčešće trebaju i revitalizaciju koja bi trajno očuvala njihove ukupne vrijednosti. To podrazumijeva intervencije tipa održavanja, sanacije, rekonstrukcije ili prenamjene dok se u slučaju lošeg građevinskog stanja može dopustiti izgradnja zamjenske građevine podržavajući gabarit postojeće i ponavljajući oblikovne elemente i materijale izvana, a prema suglasnosti i posebnim (konzervatorskim) uvjetima građenja. Građevine je moguće prilagoditi suvremenim zahtjevima stanovanja ili neke druge funkcije, a da one zadrže svoj vanjski izgled i ne utječu na promjenu ambijenta čiji su dio. Moguće je u cilju poboljšanja stanja i neke nove građevine preoblikovati kako bi se upotpunio ambijent zaštićene cjeline.

(2) Novu gradnju predvidjeti u neposrednoj blizini postojeće građevne strukture naselja tako da slijedi propozicije zatečene gradnje koja je već definirala mjerilo ambijenta u kojem se nalazi. Stoga prilikom izdavanja lokacijske dozvole za novu gradnju u ovim zonama treba od nadležne ustanove, u ovom slučaju to je Uprava za zaštitu kulturne baštine, nadležni Konzervatorski odjel, ishoditi posebne uvjete građenja. Ukoliko nisu ishođeni ovi uvjeti nije moguće izdati građevinsku dozvolu za bilo kakve građevinske zahvate unutar navedene zaštićene cjeline (rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, prenamjena i slično).

Članak 104. Pojedinačna kulturna dobra (1) Označena su na kartografskom prilogu u M 1:25000 kao i na pojedinačnim prikazima u M 1:5000, sa pripadajućim im okruženjem. U neposrednom okruženju ovih građevina, odnosno u zoni njihove ekspozicije nije moguća nikakva gradnja. Za sve radove na održavanju samih građevina ili bilo kakve druge građevinske radove na samim građevinama ili u njihovom bližem ili daljem okruženju ovisno o njihovoj poziciji

101 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC potrebno je ishoditi prethodnu dozvolu Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturne baštine. Uređenje okoliša provoditi prema posebnim uvjetima navedene ustanove. Građevna dozvola se ne može izdati bez zadovoljavanja posebnih uvjeta.

Članak 105. Arheološki lokaliteti (1) Na karti razmještaj kulturne baštine M 1:25.000 locirani su istraženi i potencijalni arheološki lokaliteti, uglavnom približno, stoga je potrebno obaviti detaljno dokumentiranje ovih lokaliteta na temelju daljnjih istražnih radova i rekognosciranja, a na već rekognisciranim područjima prije bilo kakvih zahvata treba provesti arheološke istražne radove radi utvrđivanja uvjeta za dalje postupanje. Osobito je važno provesti prioritetna istraživanja na područjima koja su namijenjena infrastrukturnim sustavima. U postupku ishođenja lokacijske dozvole treba predvidjeti obavljanje arheoloških istraživanja i sprovesti ih do kraja. Radi identifikacije potrebno je obaviti detaljno kartiranje i dokumentiranje na osnovu provedenih istražnih radova i rekognosciranja.

(2) S obzirom na velik broj neistraženih lokaliteta arheološki lokaliteti smatraju se ugroženom kategorijom kulturnih dobara. Ukoliko se prilikom izvođenja bilo kakvih radova u zemlji naiđe na predmete ili nalaze koji bi mogli imati arheološko značenje potrebno je radove odmah obustaviti i o tome izvijestiti najbliži muzej ili Upravu za zaštitu kulturne baštine.

7. Postupanje s otpadom

Članak 106. (1) Na području Općine nalazi se odlagalište otpada ''Piškornica'', na kojem se, osim otpada sa područja Općine, odlaže i otpad grada Koprivnice. Rad odlagališta vodi Komunalac d.o.o. Koprivnica. Veći dio zemljišta na kojem je smješteno odlagalište je u vlasništvu Grada Koprivnice, dok manji dio čine privatne parcele. U skladu s postojećom dokumentacijom odlagalište je potrebno sanirati, za što je zatražena građevna dozvola. Nakon provedene sanacije, odlagalište može nastaviti funkcionirati kao privremeno, do uspostave centralnog regionalnog odlagališta.

(2) U svibnju 2003. godine osnovana je ''Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske'' (skraćeno: Odlagalište otpada sjeverozapadne Hrvatske) sa sjedištem u Koprivnici. Djelatnost ustanove je razvoj i realizacija projekta trajnog odlaganja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada na odlagalište, te saniranje i zatvaranje odlagališta temeljem posebnih propisa. Osnivači su: Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska i Varaždinska županija te gradovi Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice. Funkcioniranje te ustanove pretpostavlja formiranje jednog ili dva centralna regionalna odlagališta otpada za sve četiri županije.

(3) Nakon uspostave centralnog regionalnog odlagališta, odlagalište otpada Piškornica, nakon provedene sanacije, može nastaviti funkcionirati kao pretovarna stanica.

(4) Na području Općine komunalnim mjerama potrebno je osigurati selektivno skupljanje otpada. Za smještaj kontejnera za komunalni otpad, te sekundarne sirovine (staklo, papir i slično), potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će po mogućnosti biti ograđen pojasom zelenila, ogradom ili slično.

102 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

(5) Za komunalni otpad biljnog porijekla moguće je odrediti zajedničko kompostište unutar poljoprivredno-gospodarskih zona ili na građevnim česticama izdvojenih poljoprivrednih gospodarstava, prema uvjetima određenim posebnim propisima. Komunalni otpad biljnog porijekla moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim zonama naselja, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje pomoćnih građevina s izvorom zagađenja.

(6) Opasni otpad industrijskog porijekla potrebno je skupljati prema posebnim propisima. Opasni otpad koji je moguće koristiti kao sekundarnu sirovinu može se skupljati u za tu svrhu dizajniranim spremnicima, postavljenim na javnim mjestima (stare baterije i slično).

8. Mjere spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 107. (1) Mjere spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju, te unapređenje stanja u okolišu. Planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od buke i posebnu zaštitu, kao i mjere za unapređenje stanja na naročito ugroženom području.

Članak 108. (1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 109. (1) Otpadne vode iz domaćinstva, u naseljima koja nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu, moraju se prikupljati u vodonepropusnim pravilno dimenzioniranim (trodjelnim) septičkim jamama.

(2) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijenke gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

(3) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje.

(4) U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.

Članak 110. (1) Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno u šumsko-gospodarskoj osnovi područja. (2) Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se prenamijeniti pošumljavanjem.

103 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 111. Detaljni planovi uređenja (DPU) (1) Detaljni planovi uređenja (DPU): DPU - Poduzetnička zona Koprivnički Ivanec-Danica DPU - Centar Koprivnički Ivanec

(2) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja Poduzetnička zona Koprivnički Ivanec- Danica i Centar Koprivnički Ivanec određene su kartografskim prikazom br. 3 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora”, M 1:25.000.

Članak 112. (1) Dinamika izrade navedenih planova definirat će se četverogodišnjim Programom mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru za Općinu.

(2) Do izrade navedenih planova primjenjivat će se važeći dokumenti prostornog uređenja koji su u skladu s ovim Prostornim planom odnosno primjenjivat će se odredbe ovog Plana.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 113. (1) Područja primjene posebnih razvojnih mjera u okviru obuhvata plana prvenstveno su: - naselja s demografski nepovoljnim pokazateljima, - poljoprivredne površine, - područja sa slabo razvijenim gospodarstvom.

Članak 114. (1) Posebne postavke razvoja koje treba poticati za navedena područja su: - ublažavanje negativnih procesa smanjenja broja stanovništva, - uvođenje permanentnog obrazovanja stanovništva, - poticati razvoj prometnih pravaca, koji osiguravaju razvoj ovog područja i integraciju u prostor Općine, Županije i regije, - građevinsko zemljište - osigurati prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnijim cijenama, - poticajne mjere za poduzetnike i obrtnike, vinogradarstvo i poljodjelstvo, - povećanje površina pod vinogradima i voćnjacima (poticaji i subvencije), - pokretanje razvojnih projekata u suradnji sa susjednim općinama, - ubrzano razvijati sve segmente infrastrukture.

Članak 115. (1) Konkretne razvojne mjere: - ukidanje komunalne naknade, - porezne stope .

104 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Propisivanje manjih poreznih stopa za djelatnosti koje se želi poticati i za poduzetnike početnike.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni. Članak 116. (1) Sve postojeće legalno izgrađene pojedinačne stambene i gospodarske građevine, a koje su u suprotnosti s namjenom određenom Prostornim planom uređenja (bivše) Općine Koprivnica mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se za :

I. stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima; 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija ; 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevinskoj parceli, i to u najvećoj površini od 12 m2 ; 4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih i pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto površine svih etaža, s time da se ne povećava broj stanova ; 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod građevina a s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora (do ukupno 75 m2 bruto građevinske površine prema točki I. broj 4. ovog stavka; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

II. građevine druge namjene (poslovne, građevine za rad, javne, komunalne i prometne građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovišta; 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično do najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine; 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; 4. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; 5. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture; 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina; 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

105 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 117. (1) Pripremne radove, potrebne za operacionalizaciju ovog Plana, kao i programski dio potrebnih studijskih istraživanja za potrebe izrade urbanističkih i detaljnih planova obavljati će Jedinstveni upravni odjel Općine, u okviru svojih nadležnosti ili u suradnji sa drugim institucijama.

Članak 118. (1) Županijski zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije, kao i Jedinstveni upravni odjel Općine, brinut će da se na vrijeme priđe izradi neophodnih studija i prostorno-planskih dokumenata koji su potrebni za provođenje ovog Plana.

Članak 119. (1) Za tumačenje ove Odluke nadležno je Općinsko vijeće Općine.

Članak 120. (1) Praćenje provođenja ove Odluke obavljat će Općinsko vijeće Općine, preko dokumenata praćenja stanja u prostoru (Izvješće o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru) čime će se utvrditi mjere koje treba predvidjeti i provesti u daljnjem dvogodišnjem razdoblju njegove primjene.

(2) Jedinstveni upravni odjel Općine će najmanje jednom godišnje Općinskom vijeću podnjeti informaciju o provođenju Plana, s prijedlozima mjera koje treba predvidjeti u daljnjem postupku njegove primjene.

Članak 121. (1) Izvornik Prostornog plana uređenja Općine Koprivnički Ivanec izrađen je u 6 primjeraka i 2 CD-a. Po primjerak izvornika dostavit će se: - Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i - Županijskom zavodu za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije. Po dva primjerka izvornika i 1 CD dostavit će se: - Uredu državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove i - Općini Koprivnički Ivanec.

Članak 122. (1) Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje važiti Prostorni plan (bivše) Općine Koprivnica (“Službeni glasnik općine Koprivnica 1/93.), za područje Općine Koprivnički Ivanec.

106 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Članak 123. (1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Koprivničko-križevačke županije».

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

KLASA: 350-02/05-01/01 URBROJ: 2137/09-05-3 Koprivnički Ivanec, 24. kolovoza 2005.

Predsjednik: Andrija Čevis, v.r.

107 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC

Popis slika Slika 1: Položaj Općine Koprivnički Ivanec u Koprivničko-križevačkoj županiji ...... 5 Slika 2: Migracijska obilježja stanovništva ...... 9 Slika 3: Naselja ...... 13 Slika 4: Ruža vjetrova u Koprivnici...... 17 Slika 5: Poljoprivredne površine ...... 18 Slika 6: Odlagalište otpada Piškornica ...... 26 Slika 7: Divlje odlagalište uz lokalnu cestu LC 26015 Pustakovec-Kunovec, travanj 2004...... 27 Slika 8: Vatrogasni dom u Pustakovcu...... 28 Slika 9: Veliki livadni plavac Slika 10: Zagasiti livadni plavac na cvijetu velike krvare ...... 30 Slika 11: Pokošena livada u Zovju...... 31 Slika 12: Obrazovna struktura stanovništva 2001. godine ...... 37 Slika 13: Kućanstva prema posjedovanju zemljišta 2001. godine...... 38 Slika 14: Dječak u Ivanečkoj narodnoj nošnji...... 43

Popis tablica Tablica 1: Kretanje broja stanovnika u razdoblju 1948.-2001...... 9 Tablica 2: Kretanje broja stanovnika općine Koprivnički Ivanec (1857.-2001.) ...... 10 Tablica 3: Kretanje broja stanovnika u naselju Botinovec (1857.-2001.) ...... 10 Tablica 4: Kretanje broja stanovnika u naselju Goričko (1857.-2001.) ...... 11 Tablica 5: Kretanje broja stanovnika u naselju Koprivnički Ivanec (1857.-2001.) ...... 11 Tablica 6: Kretanje broja stanovnika u naselju Kunovec (1857.-2001.)...... 12 Tablica 7: Kretanje broja stanovnika naselja Pustakovec (1857.-2001.) ...... 12 Tablica 8: Broj kućanstava prema broju članova 1991. i 2001. godine...... 13 Tablica 9: Stanovi prema načinu korištenja, druge nastanjene prostorije i broj osoba u stanovima i drugim nastanjenim prostorijama 2001.godine ...... 14 Tablica 10: Jesenski početak i proljetni svršetak razdoblja s hladnim danima ...... 16 Tablica 11: Prosječni broj hladnih dana ...... 16 Tablica 12: Jesenski početak i proljetni svršetak razdoblja s mrazom ...... 16 Tablica 13: Vjerojatnost mraza ...... 17 Tablica 14: Osnovne kategorije korištenja zemljišta...... 18 Tablica 15: Struktura zaposlenih u općini...... 20 Tablica 16: Stanovništvo općine Koprivnički Ivanec prema ekonomskoj aktivnosti 1991. i 2001...... 20 Tablica 17: Uzdržavano poljoprivredno stanovništvo 2001...... 20 Tablica 18: Razvijenost poštanske mreže u općini Koprivnički Ivanec ...... 23 Tablica 19: Broj priključaka na plinsku mrežu ...... 25 Tablica 20: Kretanje broja učenika u osnovnoj školi...... 28 Tablica 21: Kapelice, poklonci...... 29 Tablica 22: Pilovi i raspela ...... 29 Tablica 23: Župni dvor ...... 29 Tablica 24: Prirodno kretanje broja stanovnika u općini Koprivnički Ivanec (1997-2001)...... 36 Tablica 25: Usporedba kontingenata stanovništva 2001...... 36 Tablica 26: Projekcija kretanja broja stanovnika (2001-2011) ...... 41 Tablica 27 : Promjena građevinskog područja ...... 47 Tablica 28: Stambena namjena...... 47 Tablica 29: Namjena površina...... 47 Tablica 30: Izdane građevne dozvole za općinu Koprivnički Ivanec (1998.-2002.)...... 48 Tablica 31: Centralne funkcije naselja ...... 54

108