Rujan / 2016 Septembar

Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

T&MC Group Amruševa 19 – 10000 Zagreb www.tmc-holding.com

Naru čitelj: Op ina Negoslavci / Opština Negoslavci Vukovarska 7 HR- 32239 Negoslavci

Izvradili:

T&MC Group Amruševa 19 HR-10000 Zagreb Tel: +385 1 48 11 230 www.tmc-holding.com

Konzultantski tim:

• Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner • Mag. oec. Ksenija ulubrk, Senior Managing Consultant • MA Krunoslav Loina, Managing Consultant • Mag.oec. Petra Kale, Junior Consultant

Projekt izrade razvojne strategije op ćine Negoslavci je sufinanciran iz Europskog agrarnog fonda za ruralni razvoj u okviru Opeartivnog programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske u razdoblju 2014-2020.g.

2 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

SADRŽAJ

1 UVOD 3

2 METODOLOŠKI OKVIR I PRISTUP 5

3 OPĆINA DANAS – ANALIZA SADAŠNJEG STANJA 12 3.1. Prirodni potencijali 12

3.2. Poljoprivreda, gospodarstvo, turizam 13

3.3. Ljudski potencijali i društvena infrastruktura 14 3.4. Prometna, komunikacijska, komumanla infrastruktura 16

3.5. Financijska analiza 18

3.6. SWOT analiza 18 3.7. Razvojne potrebe 23

3.8. Općinski kapital 24

3.9. Razvojni ciljevi 25 4. RAZVOJNA STRATEGIJA 27 4.1. Misija i vizija 27

4.2. Strateška područja djelovanja. 28 4.2.1. Strategija razvoja poljoprivrede i gospodarstva 28 4.2.2. Strategija razvojansa susjednim JLS (TINTL) 34

4.2.3. Strategija razvoja društvenih odnosa i privlačenja talenata 37 4.2.4. Strategija razvoja u području urbanizacije i kvalitete života 40 4.2.5. Strategija razvoja u području očuvanja okoliša i energetike 42

5. IMPLEMENTACIJA I FINANCIRANJE 45 5.1. Proces planiranja i implementacije razvojnih projekata 45 5.2. Financiranje projekata 46

5.3. Model javno-privatnog partnerstva 47 5.4 Organizacijski apsketi implementacije razvojne strategije 49 6. ZAKLJUČAK 51

Korištena literatura 52 Popis slika i tablica 53

Prilog I. – Katalog razvojnih projekata 54

3 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

1 UVOD

Op ina Negoslavci (dalje tekstu: Op ina) je jedinica lokalne samouprave u sjeveristo nom dijelu Vukovarsko – srijemske županije. Op ina je okružena podru jima jedinica lokalne samuprave Grada Vukovara te op ina Bogdanovci i Tompojevci. Op ina je lan Lokalne akcijske grupe (LAG) ”Srijem”, koja objedinjuje partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora u lokalnim razvojnim inicijativama. Op ina tako er sura uje s drugim susjednim op inama kroz Ured za me unarodnu suradnju TINTL, Tovarnik, u koji su pored Op ine još uklju ene op ine Tovarnik, Tompojevci, Stari Jankovci, Lovas i grad Ilok. Kao i ostale jedinice lokalne samouprave u Vukovarsko – srijemskoj županiji, Op ina je ekonomski izrazito nerazvijena. Mjereno bruto-doma im proizvodnom po stanovniku Županija i Op ina se nalaze na oko 53% razvijenosti Republike Hrvatske i oko 23% razvijenosti EU. Registrirana nezaposlenost se kre e oko 30%. Posebno je visoka razina nezaposlenosti u mla oj populaciji radno aktivnih stanovnika. U tom smislu Op ina, Županija kao i cijela makro-regija Hrvatski Srijem ima naglašenu potrebu za ubrzanim ekonomskim razvojem i stvaranjem novih radnih mjesta.

STRATEGIJA RAZVOJ A OPĆINE do 2020. I PLANIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA

Ovim se dokumentom definiraju glavni ciljevi, područja djelovanja, strategija razvoja kao i razvojni projekti koji će ubrzati ukupan socio-ekonomski razvoj Općine i stvaranje novih radnih mjesta u razdoblju do 2020.g. Na temelju definiranih područja djelovanja te izabrane strategije, predloženi su strateški projekti koje će Općina realizirati samostalno, u suradnji s drugim jedinicama loklane samouprave i/ili u suradnji s

privatnim sektorom, a koji će biti kandidirani za sufinanciranje iż strukturnih i

kohezijskih fondova EU!

U koordinaciji ureda TINTL Op ina je angažirala T&MC Group kao konzultanta na izradi dokumenta razvojne strategije za razdoblje 2016-2020, dakle razvojni horizont sukladan financijskoj perspektivi Europske unije 2014-2020, odnoso strategiji EU 2020. Konzultant je tako er angažiran za izradu strategija razvoja i od strane ostalih jedinica lokalne samouprave u okviru ureda TINTL. U tom kontekstu je razvojna strategija koja je predložena u ovom dokumentu koordinirana s ostalim jedinicama lokalne samouprave te predvi a strateške projekte koje e pokretati sama Op ina, kao i strateške projekte koji bi 4 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

se pokretali u susradnji s drugim jedinicama lokalne samouprave okupljenih oko ureda za me unarod nu suradnju TINTL.

2 METODOLOŠKI OKVIR I PRISTUP

Razvojna strategija je klju an politi ki dokument kojim jedinice lokalne samouprave definiraju svoje razvojne smjernice u višegodišnjem razdoblju. Uobi ajena praksa u EU da se strategije razvoja lokalnih jedinica poklapa s financijskim razdobljima Unije, dakle razdoblju sedam godina. Financijske perspektive EU, odnosno prora unsko razdoblje u kojem je omogu en zemljama – lanicama pristup strukturnim i kohezijskim fondovima, su u pravilu sedmogodišnje. Aktualno prora unsko razdoblje EU je 2014-2020. Budu i da je aktualno financijsko razdoblje jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj prvo nakon ulaska u punopravno lanstvo EU u 2013.g, te da su doma e jedinice lokalne samouprave uskla ivale metodologiju planiranja s najboljom praksom u EU i operativnim programima korištenja strukturnih i kohezijskih fondova, po etak planskog razdoblja se vrlo esto pomicao. Me utim zvršetak planskog razdoblja trebao bi biti isovjetan s završetkom financijskog razdoblja, dakle s 2020.g. U tom smislu je strateško razdoblje u ovom dokumentu nešto kra e, odnosno obuhva a razdoblje 2016-2020.g. Razvojne strategije jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, koje namjeravaju svoje strateške projekte kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, moraju tako er biti uskla ene s krovnom Strategijom EU 2020, te operativnim strategijama i programima koje je vlada Republike Hrvatske usuglasila s Europskom komisijom.

2.1 Meotodologija izrade strategije razvoja JLS

U izradi ovog dokumenta primijenjena je standardna metodologija izrade strateških dokumenata, kao i najbolja praska planiranja razvoja jedinica lokalne samouprave u EU (Slika 2-1). U prvom, analiti kom, dijelu dokumenta prikazani su rezultati analize okruženja, interne i eksterne analize, SWOT analiza (analiza jakih strana i slabosti te prilika i rizika), te usporedne analize, odnosno opisa postoje ge stanja – Op ina danas.

5 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

U drugom dijelu dokumenta definirane su osnovne strateške deklaracije (misija – zašto op ina uop e postoji, i dugoro na vizija Op ine), utvr eni razvojni ciljevi te definirana podru ja djelovanja odnosno definirana strategija ostvarivanja tih ciljeva. U prilogu ovom dokumentu katalogizirani su razvojni, strateški projekti kao glavni instrument implementacije Strategije i ostvarivanja strateških ciljeva, a koji su uskla eni s mogu nostima sufinanciranja iz strukturnih i kohezijskih fondova EU.

Slika 2-1: Metodološki pristup strateškom planiranju u JLS

Izvor: T&MC group

2.2 Strategija EU 2020

Strategija Europa 2020 je temeljni strateški dokument EU, predložen od Europske komisije 2010. g. s ciljem ubrzavanja ekonomskog oporavka nakon Velike krize i strukturnih promjena koje bi europsku ekonomiju u inile konkuretnom na globalnom tržištu. U okviru strategije EU 2020 posebnu ulogu imaju regionalne vlasti te jedinice lokalne samouprave (lokalne vlasti). Dokumet EU 2020 naslijedio je Lisabonsku strategiju za razdoblje 2000 - 2010. Strateški dokumenti EU definiraju i okvire fiskalnih politika, odnosno usmjeravaju korištenje strukturnih i kohezijskih fondova EU te obvezuju zemlje – lanice na

6 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

uskla ivanje svojih razvojnih strategija. U tom smislu su smjernice iz Strategije EU 2020, kao i prate ih implementacijskih dokumenta na europskoj razini te razinama zemalja – lanica obvezuju i u procesu strateškog planiraja jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj.

Glavni cilj Strategije EU 2020 je poticanje ekonomskog rasta, koji mora biti: ⇒ pametan , koji se temelji na inovacijama, ulaganju u obrazovanje i ljusdksi kapital,

⇒ dugoro čno održiv, i

⇒ uklju čiv , sa snažnim naglaskom na stvaranje novih radnih mjesta i smanjivanju siromaštva.

Strateški dokumenti EU 2020 su definirali pet podruja u koja e ulagati europski strukturni i investicijski fondovi (Slika 2-2)

Slika 2-2: Prioritetna područja ulaganja iz strukturnih fondova EU 1 “ČČČISTA“ I ENERGETSKI U ČČČINKOVITA VOZILA

SEKTOR ZDRAVSTVENIH USLUGA I 2 FARMACEUTIKA

ODR ŽŽŽIVO GRADITELJSTVO – ENERGETSKI UČČČINKOVITO ZGRADARSTVO 3 INOVATIVNI GRA ĐEVINSKI MATERIJALI

4 BIO-UTEMELJENE INDUSTRIJA I TR ŽŽŽIŠTA

5 KULTURNE I KREATIVNE DJELATNOSTI

Izvor: Europski strukturni i investicijski fondovi / Prilagodba T&MC Group

Projekti u donjim podru jima imati e prednost u financiranju iz strukturnih fondova EU. Op ina e se sa svojim razvojnim projektima kandidirati za sufinanciranje strateških

7 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

projekata iz Europskog fonda ruralnog razvoja, Europskog fonda regionalnog razvoja te Europskog socijalnog fonda. Klju ni izazov e biti pripremiti projekte u okviru sektorsih prioriteta prikazanih u Slici 2-2. koji e biti sufinancirani iz tih fondova. Ulaskom u punopravno lanstvo EU, položaj i odgovornost za vlastiti razvoj jedinica lokalne samouprave se radikalno mijenja. Pored zajedni ke agrarne politike EU, politike regionalnog i ruralnog razvoja su najvažnije zajedni ke ekonomske politike u EU. Strukturni fondovi, kao glavni financijski instrumenti za poticanje regionalnog razvoja u koje se izdvaja oko jedne tre ine prora una EU, po prvi put postaju dostupni i jedinicama lokalne samouprave u Repubici Hrvatskoj. U okvirima strategije EU 2020, koja obuhva a razdoblje od 2014-2020.g, jasno je odre enje nastavka proaktivne politike regionalnog razvoja s ciljem poticanja razvoja europskih regija s razinom razvijenosti nižom od europskog prosjeka.

Strategije Europa 2020 definira jedanaest tematskih ciljeva – podru ja djelovanja europskih fisklanih politika za razdoblje 2014 – 2020 u kojima se želi posti i napredak:

1. Ja čanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Proširenje pristupa i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija Podizanje konkurentnosti MSP, poljoprivrednih proizvo đača, ribara i aqua- 3. kulture 4. Poticanje pomaka prema nisko-karbonskim tehnologijama u svim industrijama 5. Poticanje prilago đavanja klimatskim promjenama i upravljanja rizicima 6. Zaštita okoliša i unapre đivanje efikasnosti i korištenja energije 7. Izgradnja energetski učinkovitog i održivog transporta 8. Poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage 9. Poticanje socijalnog uklju čivanja i borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje 11. Unapre đivanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti uprave

Ulaskom Hrvatske u EU, središnja država i njena resorna ministarstva e sve više imati ulogu posrednika, a sve manje izvršnih tijela koja potpuno samostalno definiraju ekonomske politike. I dalje e postojati neovisnost pri definiranju nacionalnih razvojnih politika, ali e se ukupne politike pa tako i razvojne politike koordinirati na razini EU .

8 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

2.3 Nacionalni operativni programi

Na temelju Partnerskog sporazuma izme u Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske, razvijena su tri glavna operativna programa koji su prihva eni i usuglašeni s EK: ⇒ Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020.,

⇒ Operativni program ruralnoga razvoja 2014 – 2020. te

⇒ Operativni program U inkovitost i ljudski potencijali

Korisnicima u Republici Hrvatskoj do 2020.g. biti na raspolaganju EUR 10,7 milijardi kroz tri operativna programa (Slika 2-3). Posebno je naglaša alokacija u ruralnom razvoju koji ima cilj ubrzavanja razvoja ruralnih prostora u EU.

Slika 2-3: Alokacija strukturnih fondova EU u Repubici Hrvatskoj do 2020.g. Strategija Europa 2020

EUROPSKI FOND ZA EUROPSKI FOND ZA EUROPSKI SOCIJALNI FOND REGIONALNI RAZVOJ RURALNI RAZVOJ (ESF) (EFRD) (EFRRD)

PARTNERSKI SPORAZUM IZME ĐU VLADE RH I EUROPSKE KOMISIJE

Operativni program Konkurentnost Operativni program U čččinkovitost i Program ruralnog razvoja 2020. i kohezija 2020. ljudski potencijali 2020.

EUR 6,8 milijardi EUR 2,38 milijardi EUR 1,85 milijardi

Izvor: Europski strukturni i investicijski fondovi / Prilagodba T&MC Group

Europska komisija je u svibnju 2015. odobrila 24 programa ruralnog razvoja (Bugarska, eška, Hrvatska, Irska, Italija, Njema ka, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina) koji su usmjereni na poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede EU, razvoj ruralnih krajeva, o uvanja okoliša i klime te na ja anje gospodarske i društvene strukture ruralnih zajednica u razdoblju do 2020. Oekuje se da e se tim programima otvoriti više od 40 000 radnih mjesta u ruralnim podru jima i oko 700 000 mjesta osposobljavanja i tako potaknuti inovacije, prijenos znanja, održivija poljoprivredna

9 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

praksa i ja anje ruralnih poduze a. Za programe su na raspolaganje stavljena sredstva iz prora una EU-a u vrijednosti od 27 milijardi EUR, a sufinancirat e se javnim sredstvima na nacionalnoj i regionalnoj razini i/ili privatnim sredstvima.

Operativnim programom ruralnoga razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2020.g . raspore eno je EUR 2,4 milijarde iz Europskog fonda ruralnog razvoja koji ima za glavni cilj ja anje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond za ruralni razvoj poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. Fond se financira sredstvima Zajedni ke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva Strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvo enju inovacija u poljoprivredni sektor. Programom ruralnoga razvoja 2014 -2020. definiraju se tri dugoro na strateška cilja: Cilj 1. Poticati konkurentnost poljoprivrede Cilj 2. Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama Cilj 3. Posti i uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih podru ja

Operativni program Konkurentnost i kohezija se sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), a njegova se strategija temelji na koncentraciji ulaganja kroz deset tematskih ciljeva: Cilj 1. Ja anje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, Cilj 2. Korištenje informacijsko – komunikacijske tehnologije, Cilj 3. Postizanje poslovne konkurentnosti, Cilj 4. Promicanje energetske u inkovitosti i obnovljivih izvora energije, Cilj 5 . Upravljanje klimatskim promjenama i rizicima koji iz tih promjena proizlaze, Cilj 6 . Zaštita okoliša i održivost resursa, Cilj 7. Povezanosti i mobilnost, Cilj 8 . Socijalno uklju ivanje i mobilnost, Cilj 9 . Obrazovanje i cjeloživotno u enje, te Cilj 10. Osiguravanje tehni ke pomo i u realizaciji OP-a.

Osnovni cilj Operativnog programa U činkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i ja anju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je ukupna vrijednost 1,85 milijardi eura, od ega se 1,58 milijardi financira iz prora una Europske unije,

10 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

uklju uju i 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih. Kroz ovaj operativni program se žele ostvariti slijede i ciljevi 1: Cilj 1 . Osigurati visoku zapošljivost i mobilnost radne snage, Cilj 2. Socijalno uklju ivanje svih grupa stanovnika, Cilj 3. Podi i razinu obrazovanja i cjeloživotnog u enja, te Cilj 4 . Osigurati pretpostavke za stvaranje tzv. pametne administracije. Cilj 5. Osiguravanje tehni ke pomo i u realizaciji OP-a.

2.4 Strukturni i kohezijski fondovi

Europski fondovi su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske unije u zemljama lanicama. Jedna od najzna ajnijih politika je Kohezijska politika, za koju je Europska unija u financijskom razdoblju 2014.-2020. izdvojila 376 milijardi eura iz svog prora čuna. Kohezijska politika Europske unije financira se iz 3 glavna fonda (Slika 2-4): Kohezijski fond – cilja na države lanici iji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz podru ja prometa i okoliša. Europski fond za regionalni razvoj – za cilj ima ja anje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika izme u njenih regija.

Slika 2-4: Strukturni fondovi EU

EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI (ESI)

Kohezijska politika

STRUKTURNI FONDOVI

Kohezijski fond EUROPSKI FOND ZA EUROPSKI SOCIJALNI FOND REGIONALNI RAZVOJ

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RIBARSTVO RURALNI RAZVOJ Izvor: Europski strukturni i investicijski fondovi / Prilagodba T&MC Group

1 Izvor: Europski strukturni i investicijski fondovi / Prilagodba T&MC Group

11 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Europski socijalni fond – poti e zapošljavanje i mogu nosti zaposlenja u Europskoj uniji. Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond poznati su i pod nazivnom strukturni fondovi. Osim navedenih, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj te Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Svih pet fondova imaju zajedni ki naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi). U kontekstu sufinanciranja projekata za Op inu su najzna ajniji Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

2.5 Strategija pametne specijalizacije

Europska unija pokrenula je inicijativu izrade strategija pametne specijalizacije kao novi pristup gospodarskom razvoju koji je baziran na ciljanoj podršci istraživa ko razvojnim aktivnostima i inovacijama. Države lanice usredoto ile su se na stvaranje novog modela gospodarskog rasta koji e pove ati ukupnu konkurentnost EU-a i smanjiti razlike u razvoju izme u gospodarstava svojih 28 lanica. Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 30. ožujka 2016. godine Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Cilj Strategije jest omogu iti u inkovitije korištenje ESI fondova i pove ati sinergiju izme u sredstava EU-a i sredstava nacionalnih i regionalnih politika. Strategija pametne specijalizacije (dalje u tekstu: S3) trebala bi se temeljiti na dostupnim resursima i potencijalu za njihovo korištenje, identifikaciji konkurentnih prednosti, te tehnološkoj specijalizaciji kao temelju budu ih inovacija.

12 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Slika 2-5: Strategija pametne specijalizacije - prioritetna investicijska podru čja PRIORITETNA PODRU ČČČJA RH

PROMET I HRANA I ZDRAVLJE I ENERGIJA I SIGURNOST ŽŽŽ ŽŽŽ BIOEKONOMIJA KVALITETA IVOTA ODR IVI OKOLIŠ MOBILNOST Izvor: Vlada RH: Strategija pametne specijalizacije RH 2020.; prilagodba T&MC Group

S3 e zemljama lanicama pomo i potaknuti javne i privatne investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Umjesto da se prati pristup „odozgo prema dolje“, primarno uklju uju i javni sektor, procesu izrade S3 treba se pristupiti „odozdo prema gore“ i kroz suradnju te zajedni ki napor javnog, znanstvenoistraživa kog i poslovnog sektora i kroz proces poduzetni kog otkrivanja utvrditi vlastite snage i konkurentne prednosti.

Glavni cilj Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske je strukturna transformacija hrvatskog gospodarstva te pove anje njegove konkurentnosti na me unarodnom tržištu, koncentriraju i resurse znanja i ljudskog kapitala te povezuju i ih s ograni enim brojem prioriteta. Identifikacijom klju nih prioriteta u S3 omogu it e se koncentracija istraživa kih kapaciteta i infrastrukture (Slika 2-5). Pametna specijalizacija e koristiti podjednako javnom i privatnom sektoru, koji e na taj na in okupiti kriti nu masu istraživa a i koji e zajedni ki raditi na strateškim temama istraživanja i razvoja s ciljem postizanja istraživa ke izvrsnosti te njihove komercijalizacije. S3 e biti vode i princip koji okuplja poslovnu zajednicu, znanstveno- istraživa ke i javne institucije kao i gra ane, s primarnim ciljem razvoja i korištenja inovacija za poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti.

13 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

3 OP ĆINA DANAS

Analiza sadašnjeg stanja je prvi korak u programiranju razvojne strategije. Posebno je važno u analizi stanja u kojem se Op ina danas nalazi utvrditi razvojna polazišta ali i potencijale s kojima Op ina raspolaže kao i mogu nostima ulaganja (razvojnih projekata) koji bi se mogli pripremiti na op inskom podru ju te kandidirati za sufinanciranje iz OP Kohezija i konkuretnost te Operativnog programa ruralnog razvoja. Za jedinice lokalne samouprave u ruralnim podru jima i njihove projekte su u OP rura nog razvoja RH do 2020.g. predvi ene skupine mjera 07, kojima e se mo i financirati razvojni projekti Op ine. U ovom dijelu dokumenta razvojne strategije analizira se po etno socio-ekonomsko stanje, razvojni potencijali, prilike za razvoje, rizici, slabosti i jake strane s kojima Op ina raspolaže.

3.1 Prirodni potencijali i povezanost

Op ina je smještena u središnjm dijelu Vukovarsko-srijesme županije, u povijesnom podru ju Hrvatskog Srijema – dakle izrazito ravni arskom i poljoprovrednom podru ju. U tom smislu su prirodni potencijali najvažniji ekonomski resurs u Op ini. Porostor Op ine pripada u geo-morfološkom smislu prostoru Panonske, odnosno Isto no- hrvatske nizine 2. Poljoprivredno zemljište je najvažnija sastavnica prirodnih potencijala. Na podru ju Op ine je registrirano 2.121 hektar poljoprivrednog zemljišta, odnosno 92,7% ukupnog op inskog teritorija. Šuma ima vrlo malo, tek 0,3% podru ja Op ine. Poljoprivredno zemljište se pretežito koristi za ratarsku proizvodnju, odnosno proizvodnju pšenice, kukuruza i je ma. Dvije tre ine poljoprivrednih površina je u privatnom vlasništvu, dok je jedna tre ina još uvijek u državnom vlasništvu. Državno poljoprivredno zemljište e u narednom razdoblju biti izloženo privatizaciji i/ili nekom drugom dugoro nom obliku upravljanja od strane privatnih zakupaca i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

2 Prostorni plan Op ine, 2006.g.

14 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Prirodni potencijali u Op ini nisu ugroženi industrijskom niti urbanisti kom devastacijom te u tom smislu mogu biti u budu nosti uspješno korišteni za razvoj ekološke poljoprivrede, održivog turizma kao i ”zelene” i ”cirkularne” ekonomije u cjelini. Prostor Op ine nije osobito pogodan za lov i lova ki turizam. U okviru Op ine postoji jedno zajedni ko lovište kojim upravlja lova ko društvo ”Fazan”. Na prostoru Op ine ne postoje nalazišta mineralnih sirovina ili ugljikovodika, osim sirovina za opekarsku proizvodnju.

3.2 Poljoprivreda, gospodarstvo i turizam

Ekonomske aktivnosti na podru ju Op ine su izrazito slabe, a gospodarska struktura nerazvijena. U gospodarskoj strukturi dominira PZ Negoslavci, koju je nedavno preuzela velika mesoprera iva ka grupacija ”Matijevi ” iz Novog Sada, Republika Srbija. Ostali privatno-pravni gospodarski subjekti nisu posebno zna ajni budu i da održavaju tek neznatan broj radnih mjesta. Zna ajniji poslodavci u javnom sektoru su Osnovna škola Negoslavci i sama Op ina.

Tablica 3-1: Pregled ekonomskih subjekata i broja zaposlenih

Gospodarski sektor Broj gospodarskih Broj zaposlenika subjekata Poljoprivreda 1 21 Prera iva ka industrija 0 0 Trgovina i prijevoz 5 5 Ostale usluge - 39 Obrazovanje 1 35 Javna uprava - 4 UKUPNO 7 104 OPG 124 - Izvor: Op ćina Negoslavci (stanje 2014.g.)

U okviru Op ine postoji rekreacijsko podru je ribnjaka ”Dobra voda”, površine 3,1 hektara te lovno podru je koje okružuje ribnjak veli ine 16,2 hektara. Ovo podru je predstavlja potencijal za razvoj turisti kih djelatnosti. Kao što je ranije u dokumentu naglašeno, najve i dio površine Op ine zauzima poljoprivredno zemljište koje obra uje samo jedna poljoprivredna zadruga i 124 OPG-a.

15 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Budu i da u strukturi poljoprivredne proizvodnje dominira ratarstvo s pretežitim u eš em žitarica, te da izostaje poljoprivredno – prera iva ka djelatnost, poljoprivreda u Op ini ne ostvaruje optimalnu dodanu vrijednost na ovom gospodarskom potencijalu. U budu nosti e biti potrebno ostvariti promjenu strukture primarne poljoprivredne proizvodnje te pomak prema poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima više dodane vrijednosti kako bi se ostvario napredak i nova radna mjesta u ovom sektoru.

3.3 Ljudski potecijali i društvena infrastruktura

Prema popisu stanovnika iz 2011.g. u Op ini je živjelo 1.463 stanovnika.Tablica 3-2 pokazuje strukturu stanovnika po spolu, dobi i radnoj sposobnosti.

Tablica 3-2: Broj i struktura stanovnika

Broj Radno sposobno Prosje čna stanovnika stanovništvo starost (god) Žene 790 543 45,2 Muškarci 673 486 41,8 UKUPNO 1.463 1.029 43,6 Izvor: Op ćina Negoslavci (stanje 2011.g.)

Op ina nije doživjela zna ajniji pad broja stanovnika izme u dva popisa (2001. i 2011) kao što je slu aj u susjednim op inama. Radno aktivno stanovništvao u dobi od 15 – 64 godine, predstavlja 70,3% ukupnog stanovništva, što je ispod nacionalnog prosjeka (80,3%). Prosje na starost stanovništva iznosi 43,6 godine, što navodi na zaklju ak da postoji odre ena povoljna razina nataliteta koja se održava.

Stopa nezaposlenosti, dakle odnos broja registriranih nezaposlenih i ukupnog broja radno aktivnih stanovnika, koncem 2015.g. je iznosila 11,2% što je nešto niže od državnog prosjeka (13,6%) ali zna ajno niže od stopa nezaposlenosti u susjednim jedinicama lokalne samouprave.

16 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Tablica 3-3: Broj i struktura nezaposlenih

Nezaposleni Nezaposleni Spol u 2015. god u 2014. god Ž 65 69 M 50 59 Ukupno: 115 128 Izvor: Op ćina Negoslavci Tablica 3-3 pokazuje kretanje stope nezaposlenosti u protekle dvije godine kao i rodnu strukturu nezaposlenih osoba. Ovi podaci ukazuju na zaklju ak o padu registrirane nezaposlenosti. Me utim, kako se broj radnih mjesta u Op ini nije pove avao, vjerojatno se radi o odlasku nezaposlenih u mirovinu ili brisanja iz registra nezaposlenih koji se vodi kod HZZ.

Zdravstvena zaštita U zgradi op inske uprave djeluje ambulanta – jedinica primarne zdravstvene zaštite s jednim lije ni kim timom. Ambulanta ne djeluje u adekvatnom prostoru, te je nužno osigurati novi prostor. Na podru ju Op ine djeluje ambulanta Vetarinarske stanice Vukovar.

Kultura Op ina nema svoj društveni dom ili dom kulture kao središnje mjesto kulturnih doga aja i javnog života.

Sportska infrastruktura Od sportske infrastrukture, odnosno sportskih gra evina u Op ini postoji samo jedno nogometno igralište te igralište za mali nogomet.

Vjerske institucije Na podru ju Op ine djeluje parohija Srpske pravoslavne crkve. Parohijska crkva ''Uspenja Bogorodice'' je registrirani spomenik kulture. Uz crkvu nedostaje stambeni prostor za svec enika i prostor za ostale crkvene aktivnosti (parohijski dom).

17 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

3.4 Prometna, komunikacijska, energetska i komunalna infrastruktura

U pogledu osnovne komunalne infrastrukture pregled sadašnjeg stanja ukazuje na zaklju ak o relativoj razvijenosti ovog tipa infrastrukture. U nekim segmentima infrastrukturne ponude, poput opskrbljenosti plinom i elektri nom energijom, može se re i da je stanje u Op ini bolje nego u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave.

Prometna infrastruktura Op ina je sa svojim okruženjem povezana cestovnim prometnim vezama. Cestovnu infrastruturu u Op ini ine dvije glavne prometnice: ⇒ državna cesta D57 smjer sjever-jug predstavlja glavnu prometnu os ine, te

⇒ lokalna cesta L 46013 koja je položena u smjeru istok-zapad, koja se veže na trasu državne ceste D57 u centru naselja Negoslavci, te je u funkciji povezivanja sa susjednim inama.

Kroz Vukovarsko – srijemsku županiju prolazi europski željezni ki krodor br. X. U obnovu željezni ke infrastrukture u ovom koridoru ve se uloženo ili se planiraju uložiti zna ajna sredstva iz strukturnih fodova EU. Ova e ulaganja pridonijeti pove anoj integraciji ovog dijela koridora X. u europsku željezni ku mrežu. S obzirom na blizinu Vinkovcima, kao veliko željezni kom vorištu, povezanost Op ine s vode im tržištima putinika i roba u EU putem željeznice e se u budu nosti zna ajno poboljšati. Blizina grada Vukovara u kojem se nalazi velika luka na rijeci Dunav, najzna ajnijoj europskoj rije noj prometnici i najve em europskom rije nom resursu, omogu ava povezanost Op ine sa glavnim centrima u srednjom Europi putem ove rijeke. Najvažniji projekt povezan s korištenjem potencijala Dunava za Vukovarsko-srijemsku županiju je planirani projekt izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava, kojim bi se zna ajno unaprijedio promet u unutrašnjosti Županije te koji bi imamo zna ajan multiplikacijski u inak na jedinice lokalne samouprave kroz mogu nosti širenja mreža kanala za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

18 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Telekomunikacijska infrastruktura Telekomunikacijska infrastruktura se sastoji od mreže svjetlovodnih i bakrenih kablova kojom upravljaju Hrvatske telekomunikacije d.d. Dostupnost Internetu je omogu ena isklju ivo kroz ove dvije grupe telekomunikacijskih mreža te putem veza mobilne telefonije nekoliko mrežnih operatera. Mreža kablova za širokopojasni pristup Internetu na podru ju Opine ne postoji.

Elektri čna energija Distributer elektric ně energije na podruc jǔ Vukovarsko-srijemske z upanijě je HEP Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Vinkovci. Na podruc jǔ Elektre Vinkovci izgra ene su transformatorske stanice TS 110/35 kV koje svojom snagom zadovoljavaju postoje oj potros njǐ elektric ně energije. i godis njǐ porast enja kao i prosjec nǒ optere enje TS 110/35 koje je ukupno u prosjeku 37%, te uz pretpostavku da se u narednim godinama e pojaviti neki i kupac elektric ně energije, nema potrebe za nadogradnjom postoje ih transformatorskih stanica. Nova srednje-naponska mrez ǎ kao i rekonstrukcija e srednje-naponske mrez ě od 10(20) kV izvodi se opremom od 20 kV. Na taj nac iň stvara se dobra podloga za laks ǐ prelazak na nac iň rada od 20 kV. eniti su problemi srednjenaponskih mrez ǎ u duz inǐ pojedinih dionica, zastarjelosti opreme koja dovodi do c eš ̌ ih kvarova, dotrajalosti stupova dalekovoda, te s obzirom na enje, nedostatan presjek vodic ǎ pojedinih dalekovoda i odcjepa za trafostanice (s tǒ uzrokuje i pad napona u srednje-naponskoj mrez i).̌ HEP kao donedavni državni monopolist u proizvodnji, opskrbi i distribuciji elektri ne energije ne raspolaže kapacitetima za proizvodnju elektri ne energije na podru ju Vukovarsko – srijemske županije. Na podru ju ove županije postoji nekoliko proizvo aa elektri ne energije iz obnovljivih izvora biomase (Sladorana d.d.) i nekoliko manjih postrojenja koja koriste bioplin i šumsku bio-masu. Ukupna instalirana snaga ovih postrojenja ne prelazi 20MW. Na podru ju Op ine ne postoje izgra eni kapaciteti za proizvodnju energije.

19 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Plinska infrastruktura Kroz podru je Op ine prolazi magistralni plinovod Vinkovci – Negoslavci – Vukovar. Unutar naselja Negoslavci postoji mjesna distrinutivna mreža kojom upravlja privatni koncesionar Prvo plinarsko društvo d.d. iz Vukovara.

Vodovodna i kanalizacijska infrastruktura Naselje Negoslavci se opskrbljuje vodom iz lokalnog vodovoda u sklopu kojeg postoji crpilište s bunarom i crpkama. Crpilište je smješteno u centru naselja. U glavnim ulicama distribucijska mreža je profila od 80 mm do 125 mm, no u sporednima je uglavnom od cijevi profila Ø 50 mm (2''). Na podru ju Op ine ne postoji sustav za odvodnju i otpadnih voda niti pre ista . Otpadne vode se upuštaju u septi ke jame. Op ina nema vlastito poduze e za gospodarenje otpadom ve je koncesijskim ugovorom ustupila pravo gospodarenja privatnom koncesionaru Strunje trade d.o.o. iz Privlake. Komunalni otpad se prikuplja i odvozi na odlagalište otpada na podru ju op ine Privlaka. Razdvajanje komunalnog otpada kao i njegova reciklaža na podru ju Op ine nije organizirano. Na podru ju Op ine postoji staro odlagalište otpada ”Grabovo” koje je nužno sanirati.

3.5 Financijska analiza

Op ina ostvaruje relativno niske prora unske prihode. Prihodi op inskog prora una u proteklih 5 gdoina stagniraju. Ako se promatra pokazatelj prora unskih prihoda po stanovniku, te ako ovaj pokazatelj usporedimo s drugim op inama u neposrednom okruženju, možemo zaklju iti da Op ina ostvaruje prosje ne prihode ili ak nešto više od usporedivih op ina 3

Tablica 3-4: Kretanje op ćinskih prihoda u razdoblju 2010-2015.g. u KN 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupni prihodi 2.770.862 ? ? ? 2.151.000 2.703.362

Prihodi po 1.893 ? ? ? 1.470 1.847 stanovniku

3 Općina Privlaka je primjerice ostvarila prihode po stanovniku u 2015.g. KN 1.755.

20 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Usporedimo li op inske prihode po stanovniku s prihodima usporedivih op ina u zapadnom dijelu republike Hrvatske 4 , možemo zaklju iti da Op ina ostvaruje izme u 15-20% niže prihode.

3.6 SWOT analiza

Analiza snaga i slabosti te analiza prilika i opasnosti, uobi ajeno se naziva SWOT analizom prema akronimu preuzetom iz engleskog govornog podru ja ( Strenghts, Weaknisses, Opportunities , Threats ) predstavlja jedan od uobi ajenih alata u procesu strateškog planiranja op enito, pa tako i strateškog planiranja u jedinicama lokalne samouprave. Rezultati SWOT analize su podloga za programiranje ekonomskog i ukupnog razvoja te definiranja implementacijskih projekata.SWOT analiza Op ine u kontekstu ovog dokumenta je provedena u sljede im podru jima, zna ajnim za strateško planiranje: ⇒ prostor i geografski položaj – glavni resurs s kojim Op ina raspolaže;

⇒ gospodarstvo – ja anje ekonomskih aktivnosti je pretpostavka ukupnog razvoja;

⇒ kvaliteta života – unapre ivanje kvalitete života na podru ju Op ine pretpostavka je za zadržavanje ljudskog potencijala; te

⇒ ljudski potencijali – razvoj ovog ekonomskog resursa je klju an za budu i ukupan razvoj Op ine

4 Općina Žminj, Istarska županija, je u 2015.g. ostvarila proračunske prihode po stanovniku KN 2.157

21 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

SWOT analiza – prostor i geografski položaj

S - PREDNOSTI W - SLABOSTI
Prostor ubranisti ki nedevastiran i
Geografski položaj u okruženju najniže ekološki nezaga en, pogodan za razvoj razvijenih županija u RH i nedostatak ”zelene ekonomije” radnih mjesta te blizina velikih tržišta poti e iseljavanje stanovništva
Raspoloživost poljoprivrednih površina za daljni razvoj poljoprivrednih
Slabo razvijena napredna komunalna djelatnosti i OPG-a infrastruktura (zelene površine, šetnice, biciklisti ke staze, pristup Internetu)
Vrlo dobra prometna povezanost s glavnim centrima i tržištima
Nedostatak kulturne i socijalne infrastrukture
Razvijena cestovna infrastruktura te blizina željezni kih i vodenih prometnica
Devastirane gra evine za stanovanje – potrebna obnova
Raspoloživost stambenog prostora – brojne nenastanjene ku e

Razvijena komunalna infrastruktura

O - PRILIKE T - RIZICI

Korištenje strukturnih i kohezijskih
Zadržavanje razvojnog statusa quo fondova EU za podizanje kvalitete života i ekonomsku diverzifikaciju
Nastavak negativnih demografskih kretanja i depopulacije
Mogu nosti unapre ivanja kvalitete stambenih zgrada kroz doma e i EU
Zadržavanje niske razine investiranja u fondove (obnova ku a) komunalnu infrastrukturu i kvalitetu života od strane Op ine
Mogu nosti razvoja eko / bio poljoprivredne proizvodnje s višom dodanom vrijednoš u

Mogu nosti razvoja turisti ke ponude, agro- i eko-turizma

Održivost kroz obnovljive izvore energije koje prostor pruža

22 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

SWOT analiza – gospodarstvo

S - PREDNOSTI W - SLABOSTI
Raspoloživost poljoprivrednog
Vrlo mali broj poduze a i poduzetnika – potencijala za razvoj agrarnih i nerazvijena poduzetni ka instrastruktura i turisti kih djelatnosti kultura

Blizina velikih doma ih i
Nepostojanje tradicije poljoprivredno – me unarodnih tržišta prera iva ke proizvodnje – odljev stvaranja dodane vrijednosti u druge regije
Atraktivnost prostora za razli ite gospodarske aktivnosti
Ovisnost o samo jednoj gospodarskoj grani (poljoprivreda)
Rijeka Dunav kao veliki gospodarskipotencijal
Potpuna nerazvijenost ugostiteljsko – turisti kog potencijala za ekonomski razvoj
Nezaga en okoliš za eko-proizvodnju

Raspoloživost bio-energenata

O - PRILIKE T - RIZICI

Mogu nosti korištenja EU fondova za
Nedostatak kvalificirane radne snage i ljudskog poticanje gospodarskog razvoja kapitala (obrazovanih ljudi)

Mogu nosti zajedni kog ekonomskog
Odljev ljudskog kapitala razvoja – zajedni ki projekti u okviru TINTL mini regije
Nastavak razvoja na mono-strukturi (poljoprivreda, ratarstvo)
Mogu nosti razvoja ”zelene ekonomije” i ”zelene energije”
Nastavak snižavanja cijena poljoprivrednih proizvoda
Stvaranje dodane vrijednosti kroz razvoj prera iva kih kapaciteta
Nizak interes investitora za ulaganja na podru ju Op ine – potreba snažnija inicijativna op inske
Zajedni ka platforma privla enja uprave investitora u TINTL mini regiji

Razvoj turizma i agro-turizma – velika prilika

”Zelena” energetika – korištenje poljoprivredne bio mase za energetsko osamostaljenje Op ine i stvaranje novih radnih mjesta

23 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

SWOT analiza – kvaliteta života

S - PREDNOSTI W - SLABOSTI
Nezaga en okoliš
Nedostatak radnih mjesta, posebno kvalitetnih

Raspoloživost poljoprivrednih površina
Nedostatak kulturne infrastrukture za pokretanje vlastitih OPG i
Devastirane gra evine za stanovanje
Vrlo dobra prometna povezanost
Nepostojanje lokalnih poticaja za zapošljavanje
Relativno razvijena komunalna infrastruktura
Nedovoljno razvijena ponuda dje jih vrti a i socijalnih ustanova
Raspoloživost stambenog prostora koji se može obnoviti i koristiti za stanovanje
Nerazvijenost moderne komunalne infrastrukture i/ili gospodarsku djelatnost (agro-turizam)

O - PRILIKE T - RIZICI

Korištenje strukturnih i kohezijskih
Zadržavanje postoje eg stanja i negativnih fondova EU za podizanje kvalitete života trendova u gospodarstvu – smanjivanje broja i ekonomsku diverzifikaciju radnih mjesta

Mogu nosti unapre ivanja kvalitete
Nastavak negativnih demografskih kretanja i stambenih zgrada kroz doma e i EU depopulacije fondove (obnova ku a)
Nedovolno investiranje u kvalitetu života od
Mogu nosti razvoja kulturne ponude strane lokalnih vlasti

Zajedni ki projekti TINTL mini regije u podru ju zdravstvene zaštite i socijalne infrastrukture koji e se financirati iza EU fondova

24 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

SWOT analiza – ljudski potencijali

S - PREDNOSTI W - SLABOSTI
Obrazovani ljudski potencijali – 52%
Nedostatak kvalificirane radne snage stanovnika je završilo srednju školu
Nedostatak visoko-obrazovanih ljudskih
Postoje e kompetencije u poljoprivrednoj potencijala – tek 4% stanovnika je proizvodnji dovršilo visokoškolsko obrazovanje

Ukupna raspoloživost ljudskih potencijala
Iseljavanje u druge regije u Hrvatskoj i – visoka razina nezaposlenosti EU

O - PRILIKE T - RIZICI

Mogu nosti korištenja EU fondova za
Nastavak rastu eg trenda iseljavanja razvoj ljudskih potencijala kvalificiranih mladih ljudi

Mogu nosti pokretanja visokoškolskog
Održavanje visoke razine nezaposlenosti obrazovanja u Iloku
Opadaju e povjerenje u razvojne
Mogu nosti privla enja kadrova iz drugih mogu nosti ove mini regije od strane regija i drugih zemalja u regiji JIE njenih stanovnika

Mogu nosti suradnje u razvoju kadrova s
Starenje stanovništva drugim susjednim regijama u Podunavlju

3.7 Razvojne potrebe Op ćine

Analiza sadašnjeg stanja, usporedna analiza te SWOT analiza pokazuju izrazito visoku razinu razvojnih potreba Op ine, kao i cijelog istoka Hrvatske. Op ina i regija u kojoj je prostorno i ekonomski smještena u razvojnom smislu ve nekoliko desetlje a iskazuje razvojne manjkove u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave odnosno ostale regije Republike Hrvatske. Op ina i njena županija se ubrajaju u najmanje razvijene jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj i EU. Unato velikim prirodnim potencijalima, prometnoj povezanosti i povoljom geografskom položaju (blizina velikih europskih tržišta), Op ina i regija nisu bile privla ni ciljevi privatnih investitora. Do ulaska Republike Hrvatske u punopravno lanstvo EU u 2013.g, vladine politike prema ruralnom prostoru su se fokusirale samo na transfere iz državnog prora una u korist poljoprivrednih proizvo aa te subvencioniranje troškova primarne poljoprivredne proizvodnje.

25 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Takve politike, uz izostanak odgovaraju ih vladinih politika ruralnog i regionalnog razvoja i prate e globalne procese post-inustrijskog razvoja i preseljenja tradicionalne industrijske proizvodnje u zemlje s nižim troškovima, su rezultirale zastojem u razvoju ove regije. Preostala primarna ekonomska aktivnost (poljoprivreda s naglaskom na ratarskoj proizvodnji) nije bila dovoljna za akumuliranje kapitala u protekla dva desetlje a koji bi bio nužan za ulaganja u razvoj prera iva ke industrije i modernih komercijalnih usluga (prijevoz, turizam i sl.). Op ina je, dijele i sudbinu cijele regije, propustila mnoge prilike za ubrzani razvoj. Nakon ulasaka Republike Hrvatske u punopravno lanstvo EU, doma im ekonomskim subjektima i jedinicama lokalne samouprave u ruralnom prostoru, otvara se pristup europskim politikama i fondovima regionalnog i ruralnog razvoja. Op ini se tako pružaju potpuno nove razvojne mogu nosti u sklopu pan-europskih i uskla enih doma ih ekonomskih politika. Pri tome e uloga Op ine biti zna ajnija nego u dosadašnjem razdoblju, budu i da jedinice lokalne samouprave u partnerstvu s privatnim sektorom postaju klju ni akteri razvojnih politika. U tom smislu se name e urgentna potreba za djelovanjem Op ine u pokretanju novog cilkusa dinami nog ekonomskog i ukupnog razvoja kojim e se po eti stvarati mova radna mjesta i pove avati kvaliteta života.

3.8 Op ćinski kapital

Otvaranje novog ciklusa ekonomskog i op eg razvoja Op ine pretpostavlja pokretanje projekata kapitalnih ulaganja koja e imati multiplikacijske u inke na ekonomske aktivnosti i zapošljavanje. Za pokretanje kapitalnih ulaganja, Op ini su na raspolaganju slijede i kapitala i financiranja: ⇒ vlastiti kapital Op ine – nekretnine u op inskom vlasništvu i mogu nosti zaduživanja, ⇒ bespovratne kapitalne potpore iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, te ⇒ kapitali izvori privatnih investitora s kojima e Op ina sklopiti ugovore o javno-privatnom partnerstvu

26 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Tablica 3-5: Pregled op ćinskog kapitala Vrsta kapitala Opis Procijenjena vrijednost u HRK* 1. Fizi ka imovina - Op inska zgrada, Vukovarska 7, Negoslavci 3.000.000,00 zgrada veli ina: 406m2 2. Fizi ka imovina - Zgrada za javne potrebe (udruge), Bra e 3.000.000,00 zgrada Nerandži a 2, Negoslavci veli ina: 508m2 3. Fizi ka imovina – Nogometno igralište i prate i objekti, Bra e 2.500.000,00 zemljište i zgrade Nerandži a 83, zemljište površine: 13.133, zgrada : 255 4. Fizi ka imovina - Lova ki dom, Željezni ka bb, Begoslavci, 800.000,00 zgrada zemljište: 241 m2, zgrada: 146m2 5. Fizi ka imovina - Mrtva nica na groblju, Bra e Neranži a bb, - zgrada Negoslavci 6. Fizi ka imovina - Obiteljska ku a, Bra e Nerandži a 46, 300.000,00 zgrada Negoslavci, zemljište: 794 m2, zgrada: 80 m2, u ruševnom stanju KAPITAL 9.600.000,00 UKUPNO: Izvor: Op ćina Negoslavci ; * procjena T&MC Group

Kapital Op ine se formira iz vlasništva nad fizi kom imovinom (Tablica 3-5), te se procjenjuje izme u HRK 9,0 i 10,0 milijuna. Op ina osim fizi kog kapitala raspolaže mogu nostima zaduživanja te na taj na in pove ava svoje investicijske kapacitete koji se ovdje procjenjuju na iznos izme u HRK 25,0 – 30,0 milijuna.

3.9 Razvojni ciljevi za razdoblje 2016-2020.

Temeljem analize postoje eg stanja i definiranih razvojnih potreba, ovime se postavljaju slijede i razvojni ciljevi u razdoblju od 2016-2020.g. 1) ubrzavanje ekonomskog razvoja Op ine i stvaranje novih radnih mjesta; 2) pove ćavanje atraktivnosti Op ine za talente, investitore i turiste; 3) pove ćavanje kvalitete života u Op ini kroz o uvanje okoliša, razvoj moderne komunalne i kulturne infrastrukture te razvoj obrazovanja; te 4) osiguravanje energetske neovisnosti Op ine te jeftinih i dugoro no održivih izvora energije za ku anstva i poduze a;

27 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Za ostvarivanje gornjih razvojnih ciljeva, potrebno je sustavno i strateški djelovati u slijede im podru jima: 1) gospodarstvo i poljoprivreda – podizanje ekonomske dinamike, investicije i stvaranje novih radnih mjesta; 2) suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave u mini regiji TINTL – sudjelovanje u zajedni kim projektima; 3) društveni odnosi – ja anje me ugeneracijske solidarnost, integracije i zajedništva; 4) kvaliteta života, urbanizacija naselja i obnavljanje ku ća – pove avanje turisti ke atraktivnosti i kvalitete života u glavnom naselju; te 5) očuvanje okoliša, zbrinjavanje otpada i energetika – osiguravanje zbrinjavanja komunalnog i poljoprivrednog otpada na podru ju Op ine te pretvaranja u energiju odnosno reciklažnu sirovinu.

28 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

4 RAZVOJNA STRATEGIJA

Središnje mjesto ovog dokumenta predstavlja splan ostvarivanja glavnih strateških ciljeva u razdoboblju 2016-2020.g. te ubrzavanja socio-ekonomskog ravoja na podruju Op ine – dakle: razvojna strategija.

4.1 Misija i vizija

Prvi korak u programiranju razvoja u razdoblju 2016-2020.g. predstavlja definiranje osnovne misije (smisla postojanja) i strateške vizije (kako e Op ina izgledati u budu nosti).

Misija Op ine mora biti usredoto ena na stvaranje kvalitetnih uvjeta za život svih njenih današnjih stanovnika te budu ih generacija. Bez ostvarivanja ove misije, iseljavanje stanovnika e se nastaviti, ekonomska snaga e opadati a Op ina e izgubiti smisao svog postojanja.

Osim definiranja misije, posebno je važno definirati viziju budu eg razvoja, odnosno viziju kako e Op ina izgledati u budu nosti. Prethodne analize su pokazale da postoji 29 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

zna ajno više prednosti i pretpostavki za ubrzani socio-ekonomski razvoj Op ine u budu nosti nego prepreka i rizika.

U kontekstu razvojnih politika EU, Op ini i regiji u cjelini se pružaju nove, velike šanse ubrzanog razvoja. Me utim, odgovornost za pokretanje novog razvojnog ciklusa sada sa središnje države prelazi na same same jedinice lokalne samouprave kojima e biti dostupne razvojne potpore iz strukturnih fondova EU na koje središnja država nema zna ajnijeg utjecaja. Utoliko razvojna vizija, koja predvi a da e Op ina postati atraktivna za talente, poduzetnike i posjetitelje (turiste), da e se u Op ini razvijati prera iva ki kapaciteti kojima e se stvarati nova vrijednost (akumulirati novi kapital) u poljoprivrednoj djelatnosti te da e Op ina o uvati svoj okoliš i sama po eti proizvoditi energiju za svoje potrebe, postaje glavna razvojna smjernica za politi ko vodstvo u upravu Op ine.

4.2 Strateška podru čja djelovanja

Razvojna strategija e se ostvarivati kroz definiranih pet (5) strateških podru ja djelovanja te kroz implementacijske razvojne projekte koje e smostalno pokretati Op ina i/ili u partnerstvu s privatnim sektorom, te koji e se kandidirati za sufinanciranje iz EU fonda regionalnog razvoja (ERDF), EU fonda ruralnog razvoja, odnosno paketa mjera grupe 7 Operativnog programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

4.2.1 Strategija razvoja poljoprivrede, gospodarstva i turizma

Op ina e u budu em razdoblju preuzeti odgovornost za ja anje gospodarskih aktivnosti i stvaranja radnih mjesta na svome podru ju. Postoje a orijentacija na ratarsku proizvodnju sama ne može stvarati nove vrijednosti. U tom smislu je glavna strateška smjernica u ovom podru ju djelovanja usmjeravanje ulaganja Op ine i privatnih investitora u razvoj poljoprivredno - prera iva kih djelatnosti te (agro) turizma s ciljem dinamiziranja ekonomskih aktivnosti, pove avanja lokalne potrošnje (turizam) i akumuliranja fizi kog kapitala (investicija) te stvaranja novih, dugoro no održivih radnih mjesta

30 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Glavna strateška Tematsko podru čje # 1 : strukturna transformacija aktera smjernica u podru ju poljoprivredne proizvodnje (OPG) od jednostavne ratarske i sto arske proizvodnje prema poljoprivrednim proizvodima s djelovanja #1: višom dodanom vrijednoš u. 1komplesnim 0. “Poljoprivreda i Tematsko podru čje # 2 : razvoj prera iva ke djelatnosti gospodarstvo”: (manufakturna ili artizanska proizvodnja) koja bi koristila Ubrzavanje razvoja proizvode primarne poljoprivrede kao sirovinu ili poluproizvod transformacije poljoprivredne za stvaranje prehrambenih proizvoda više dodane vrijednosti č proizvodnje i razvoj Tematsko podru je # 3 : razvoj turizma s ciljem pove avanja prera iva kih djelatnosti te broja posjetitelja i potrošnje poljoprivredno-prehrambenih modernih usluga s višom proizvoda ”ku nom pragu” dodanom vrijednoš u

Tematsko podru čje #1: Strukturna transformacija primarne poljoprivredne proizvodnje Kvalitetno poljoprivredno zemljište predstavlja jedan od glavnih ekonomskih faktora – ekonomskih resursa u Op ini. Ovaj se resurs danas na podru ju Op ine koristi od strane OPG-a , Poljoprivredne zadruge i velikih poljoprivrednih trgova kih društava, poput Vupik d.d. iz Vukovara. Najzastupljenjije poljoprivredne kulture, uz industrijsko i krmno bilje su: pšenica, suncokret, soja, kukuruz i še erna repa. U novije se vrijeme pokre e i sjemenska proizvodnja kukuruza, soje i lucerne, što se može nazvati ulaskom u podru je primarne poljoprivredne proizvodnje s višom dodanom vrijednoš u. Navodnjavanje poljoprivrednih površina odsnosno usjeva i nasada, kojim bi se mogla zna ajno pove ati produktivnost, unato raspoloživosti vode još je uvijek u samim za etcima. Tablica 4-1: Usporedni pregled prinosa u ratarskoj prozivodnji Kukuruz MT / Pšenica Še ćerna Suncokret Soja ha MT / ha repa MT / ha MT / ha MT / ha Svijet 4,67 2,82 43,87 1,26 2,29 EU - 27 7,37 4,62 49,33 1,71 2,07 Vojvodina 5,95 3,88 45,62 2,43 2,41 (Srbija) Hrvatska 6,50 4,90 51,90 3,20 2,40 Izvor: FAO, Bošnjak i Rodi ć (2010), DZS, Ministarstvo poljoprivrede RH, T&MC Group Research

Osim tradicionalne ratarske proizvodnje, na podru ju Op ine postoji nekoliko OPG-a koji se profesionalno bave sto arskom proizvodnjom, posebno proizvodnjom mlijeka.

31 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Ovakva struktura primarne poljoprivredne proizvodnje ne omogu ava stvaranje nove vrijednosti niti akumulaciju kapitala koja bi osigurala dugoro nu održivost.

Ratarska proizvodnja ostvaruje nisku razinu produktivnosti mjerenu visinom prinosa (priroda) i prihoda po hektaru i kvalitete proizvoda. Iako usporedni pokazatelji prinosa (priroda) osnovnih ratarskih kultura (Tablica 4-1) po hektaru mogli bi ukazivati na zaklju ak o usporedivo višoj razini produktivnosti poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj u odnosn na svjetske pokazatelje i pokazatelje u europskom okruženju, godišnji izvještaji Ministarstva poljoprivrede RH o stanju poljoprivredne proizvodnje ukazuju na strukturne probleme. Hrvatska proizvodi zna ajne koli ine pšenice, daleko ve e u odnosu na doma e potrebe. Me utim, više od 90% proizvedene pšenice, unato relativno visokim prosje nim prinosima po hektaru, ne može prona i kupce u mlinarsko-pekarskoj proizvodnji budu i da po kvaliteti ne zadovoljava zahtjeve ovog segmenta prera iva ke industrije. Proizvodnja kukuruza u RH je relativno visoka i tradicionalno ostvaruje relativno visoke pronose. Me utim strukturni problemi u sto arskoj proizvodnji, kao glavnom kupcu kukuruza, te nedostatak prerade kukuruza u proizvode s visokom dodanom vrijednoš u, povratno su smanjili portražnju za kukuruzom i snižavanje njegove cijene. Sli ni strukturni problemi se mogu vidjeti u proizvodnji soje i uljarica. Proizvodnja še era je nakon ulaska RH u EU ograni ena kvotama, te se može o ekivati daljnje smanjivanje potražnje za še ernom repom. Osnovni proizvodni ratarske proizvodnje se, naime, zbog relativno niskih cijena po metri koj toni ne mogu transportirati na velike udaljenosti. Uz usitnjene površine i male koli ine koje bi bile zanimljive me unarodnom tržištu te veliku proizvodnju u susjednoj Ma arskoj kao lanici EU i Srbiji, osnovna ratarska proizvodnja u Hrvatskoj e dugoro no biti pod velikim strukturnim pritiscima. U tom je smislu nedostatak lokalnih kapaciteta prerade poljoprivrdenih proizvoda u prehrambene proizvode s višom dodanom vrijednosti, koji bi bili konkurentni na doma em me unarodnom tržištu predstavlja temeljni strukturni problem ukupne doma e poljoprivredne proizvodnje, pa tako i proizvodnje na podru ju Op ine.

32 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

U kontekstu strukturnih problema u ratarskoj proizvodnji u Hrvatskoj te razvojnih potreba Op ine, koja za ubrazni ekonomski razvoj mora iskoristiti primarni poljoprivrdni potencijal koji je na raspolaganju, strukturna promjena poljoprivredne proizvodnje se name e kao jedan strateških i razvojnih prioriteta.

Strukturna promjena u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji se odnosi na pomak od ratarske proizvodnje prema proizvodnji povr ća i vo ća. Republika Hrvatska, naime, s vlastinom proizvodnjom vo a i povr a zadovoljava tek oko 60% potražnje na doma em tržištu. Unato povoljnim klimatološkim, hidrološkim i pedološkim uvjetima za intenzivnu proizvodnju povr a, Hrvatska uvozi povr a u vrijednosti od EUR 100,0 milijuna s tek neznatnim izvoznim rezultatima. Potencijal potrošnje povr a na doma em tržištu, kao i blizina velikih tržišta EU (Austrija) na kojima postoji potražnja za kvalitetnim konvencionalno i posebno organski proizvedenim povr em, otvara potencijale strukturne transformacije OPG-a na podru ju Op ine prema proizvodnji vo a i povr a. Strukturna transformacija OPG-a prema proizvodnji poljoprivrednih proizvoda s višom i visokom dodanom vrijednoš u e biti poticana kroz mjere ruralnog razvoja EU. U tom e smislu obiteljskim gospodarstvima biti na raspolaganju potpore iz strukturnih fonodva EU, odnosno Operativnog programa ruralnog razvoja, mjere iz grupe 4. Me utim, za uspješnu transformaciju e biti nužno osnivanje lokalnog inovacijsko-komepetencijskog centra u podru ju vo arsko-povrtlarske proizvodnje, osnivanje kojeg bi pokrenula Op ina.

Tematsko podru čje # 2: Razvoj djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda Strukturna promjena proizvodnje OPG-a od ratarske proizvodnje prema proizvodnji povr a i vo a u velikoj e mjeri ovisiti o kompetencijama samih obiteljskih gospodarstava i njihovim ulaganjima u rashladno-skladišne kapacitete u kojima e se povr e i vo e pripremati za isporuku na tržište te ulaganjima u manje prera iva ke kapacitete – manufakturnu proizvodnju prehrambenih proizvoda više dodane vrijednosti. Novija istraživanja su pokazala (Perica, Cerjak, 2009) da kod kupovine svježeg vo a i povr a te mesa, osnosno prera evina, vrlo važnu ulogu u procesu donošenja kupovine

33 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

ima zemlja ima zemlja podrijetla te da više od 80% potroša a preferira doma e proizvode.

Me utim ako su doma i proizvodi skuplji, uz istu razinu kvalitete, potroša i u ak 95% slu ajeva preferiraju jeftinije uvozne proizvode. Doma i prehrambeni proizvodi, koji su ostvarili visoku razinu kvalitete, poput dalmatinskog pršuta ili slavonskog kulena, ostvaruju i visoku razinu dodane vrijednosti budu i da potroša i preferiraju takve prozvode bez obvizra na relativno visoke cijene. Istraživanja potražnje za organskim poljoprivredno - prehrambenim proizvodima na EU tržištu (Willer i Lernoud,2013) pokazuju slijede e: ⇒ tržište organske hrane u EU je 2011.g. iznosilo oko EUR 21,5 milijardi te ostvaruje prosje an rast od 9% godišnje u prethodnim godinama; ⇒ najve a nacionalna tržišta organske hrane u Europi su Njema ka, Švicarska, Danska i Austrija; ⇒ najve a proizvodnja ogranskih proizvoda dolazi iz Španjolske, Francuske, Njema ke, Poljske, eške, Austrije i Turske; te ⇒ nacionalna tržišta s velikom potražnjom poput Njemake, Francuske, Austrije i Švicarske zadovoljavaju svoje potrebe s vlastitom proizvodnjom s oko 60% a preostali dio uvoze.

Gornja istraživanja ukazuju na slijede a strateška usmjerenja u razvoju prera iva kih kapaciteta i proizvodnji prehrambenih prozivoda na podru ju Op ine: ⇒ potrebno je razvijati kapacitete za preradu poljoprivrednih proizvoda ”u ku i” i manufakturne (artizanske) proizvodnje proizvoda s visokom dodanom vrijednoš u u okviru samih OPG-a, kod kojih potroša i ne e biti osjetljivi na razinu cijena; ⇒ potrebno je razvijati autohtone proizvode koje e doma i potroša i prepoznati i za kojima ve postoji odreena potražnja; te ⇒ potrebno je razvijati organske poljoprivredno - prera điva čke proizvode koji e biti konkurentni naEU tržištu, posebno bliskim tržištima Austrije, Švicarske i Bavarske

34 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Osim prerade poljoprivrednih proizvoda u okviru samih OPG-a, Op ina e inicirati projekte udruživanja u proizvo ake organizacije koje e pokrenuti ulaganja u ve e kapacitete za preradu mlijeka (sirana) te vo a i povr a.

Tematsko podru čje # 3: Razvoj turizma Razvoj turisti kih djelatnosti jedno od tri, ali ne i najmanje važno, tematskih podru ja u okviru strateškog podru ja djelovanja na ja anje gospodarskih aktivnosti, a u okviru razvojne strategije Op ine. Nagli razvoj masovnog turizma iz 1970-tih, koji je u Hrvatskoj zahvatio ponajviše podru ja uz Jadransko more, kreirao je razli ite negativne socijalne, kulturološke i u inke te u inke na okoliš. U ve ini slu ajeva je nagli razvoj turisti ke infrastrukture uz morsku obalu, uz devastaciju prirodnog okoliša i pove avanje zaga enja, proizveo i itav niz negativnih eksternih u inaka. Narušen je urbanisti ko – arhitektonski okoliš, ugrožen je lokalni na in života i ugrožena brojna tradicionalna radna mjesta te stvorena nova za koja nije postojala lokalna ponuda. Zbog svega toga se u proteklom desetlje u pove avao javni osje aj u Europskoj uniji o potrebi razvoja održivog turizma, posebno kulturnog i ruralnog turizma kao oblika turisti ke ponude koji se zna ajno razlikuju od masovnog turizma i koji može dinamizirati održivi ekonomskih razvoj (vidjeti: Studija EU parlamenta). Prema definiciji iz studije EU Parlamenta (2013), održivi turizam je ”pozitivan pristup razvoju turizma koji ima cilj smanjivanja tenzija izme u mogu ih negativnih u inaka koje kreiraju vrlo kompleksne interakcije izme u turisti ke industrije (turisti kih investicija), posjetitelja i okoliša te lokalne zajednice koja je doma in turistima”. Održivi turizam se prepoznaje kao instrument razvojnih politika koje ujedno uva okoliš i lokalnu zajednicu.

Ruralni turizam je turizam koji se odvija u ruralnom prostoru, a agro-turizam je turizam koji se odvija na farmama (OPG-ima). Pojam ruralni turizam je sveobuhvatniji i prevladava kao strateško opredjeljenje u strategijama lokalnog razvoja. Za razvoj

35 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

ruralnog turizma su klju ne investicije u smještajne kapacitete, koji su zapravo najvažnija komponenta ovog tipa turizma. Istraživanja pokazuju da su za razvoj ruralnog turizma vitalni posjetitelji koji se odlu e preno iti, budu i da oni ostvaruju više od 300% ve u potrošnju od dnevnih posjetitelja – turista. Razvoj smještajnih kapaciteta ostvaruje ve e ekonomske u inke od bilo kojeg drugog oblika turizma u ruralnom prostoru.

Smještajni kapaciteti ruralnog turizma se razliku prema razini potrebni dodatnih usluga, a prema slijede em: ⇒ Smještajni kapaciteti s niskom razinom dodatnih usluga: o kampovi, lokacije za parkiranje mobilnih ku a i caravan-a, o Self-catering smještajnih kapaciteti (objekti koji nude samo spavanje), o Timeshare kapaciteti (ku e za odmor u ruralnom prostoru koje dijeli nekoliko obitelji) ⇒ Smještajni kapaciteti s višom razinom dodatnih usluga: o Bed & Breakfast (spavanje i doru ak) u novim objektima; o Farmhouse B&B (spavanje i doru kual na farmi); o hosteli i ruralne vile; te o hoteli ( esto tematski poput eno - hotela, lova kih hotela i sl.) Ruralni turizam je rastu i fenomem od 1990-tih u razvijenim zemljama EU. Ruralni turizam u novim lanicama EU iz srednje i isto ne Europe je nastavio trend iz razvijenih zemalja tijekom 2000-tih, te je danas jedan od najbrže rastu ih segmenata turisti ke ponude u tim zemljama. Naj eš e turisti ke aktivnosti u ruralnom turizmu su, prema slijede em: ⇒ camping / caravaning; ⇒ turisti ki aranžmani temeljeni na eno/gastro iskustvu; ⇒ ruralni festivali; ⇒ vikendi na farmama; šetnja, planirnarenje, penjanje po stijenama, kajaking, kanuing, rafting, skijanje; ⇒ izu avanje prirode, uklju uju i promatranje ptica, fotografiranje i sl.; ⇒ eko-turisti ki doživljaji, safari doživljaji; lov i ribolov;

36 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

⇒ bicikliranje i jahanje, turisti ke ture po malih gradovima / selima, izu avanje ruralne baštine; ⇒ relaksacija u ruralnom okruženju; ⇒ manji poslovni skupovi / konferencije; ⇒ sportovi koji zahtijevaju ruralni prostor, npr. orijentacijska takmi enja; te ⇒ skautska kampiranja te ljetna/sportska kampiranja školske djece.

Op ina raspolaže svim potrebnim pretpostavkama za razvoj održivog ruralnog turizma. Razvojem ruralnog turizma na podru ju Op ine stvoriti e se pretpostavke za dinamiziranje ekonomskih aktivnosti i zapošljavanja (samo-zapošljavanja) na OPG-ima te stvaranja dodatne vrijednosti (akumulacije kapitala) na ”ku nom pragu”. Op ina e u okviru svojih nadležnosti i raspoloživog kapitala poticati ulaganja privatnih poduzetnika u turisti ke kapacitete, a svojim prostornim planiranjem omogu iti smještaj turisti ke infrastrukture u svom prostoru.

4.2.2 Strategija suradnje sa susjednim JLS

Op ina ve sudjeluje u zajedni kim razvojnim inicijativama s drugim jedinicama lokalne samouprave okupljenim oko ureda za suradnju TINTL i LAG Srijem. Suradnja s susjednim lokalnim zajednicama predstavlja jedan od važnih preduvjeta za ubrzani ekonomski razvoj Op ine, budu i da e se u budu nosti mo i osiguravati dodatni poticaji iz strukturih i kohezijskih fondova koji e sufinancirati zajedni ke razvojne projekte više lokalnih jedinica.

Glavna strateška Tematsko podru čje # 1 : razvoj kompetencija Mini-regije u smjernica u podru ju podru ju inovativne poljoprivredne proizvodnje te ja anja suradnje na primjeni znanja i novih dostignu a u ovom djelovanja #2: “Suradnja gospodarskom sektoru a s drugim JLS”: Tematsko podru čje # 2 : razvoj socijalne, zdravstvene i Udruživanjem razvojih obrazovne infrastrukture kapaciteta s drugim JLS u mini- Tematsko podru čje # 3 : razvoj regionalnog brandinga i regiji TINTL osigurati ulaganja marketinga s ciljem pove avanja razine prepoznatiljivosti regije koja e ostvariti sinergijske u širem ekonomskom i turisti kom okruženju te privla enja uinke na razvoj Op ine posjetitelja / turista u mini – regiju.

37 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Tematsko podru čje # 1: Centar kompetencija / inovacijski centar Strateško opredjeljenje za strukturne promjene u primarnoj poljoprivrednoj prozvodnji, koja e u budu nosti biti usmjerena prema proizvodima s višom dodanom vrijednosti, zahtijeva i pove avanje primjene znanja i inovacija u ovom gospodarskom segmentu. Dosadašnja praksa oslanjanja na državnu poljoprivredno-savjetodavnu službu jednostavno nije ostvarila odgovaraju e pragmati ne rezultate. Sukladno Strategiji pametne specijalizacije RH, ovim se strateškim dokumentom planira sudjelovanje Op ine u zajedni kom projektu osnivanja centra kompetencija / inovacijskog centra usredoto enog na razvoj i primjenu znanja u podru ju povrtlarske i vo arske proizvodnje, navodnjavanja i organske proizvodnje poljoprivrednih proizvoda te organskih prehrambenih proizvoda. Ulaganja u centar kompetencija / inovacijski centar bi se pokrenulo kao zajedni ko ulaganje JLS iz mini - regije TINTL, a pružao bi usluge ne samo poljoprivrednim proizvo aima u regiji ve i drugim korisnicima u okviru me ugrani ne suradnje s regijama u susjednim zemljama.

Tematsko podru čje # 2: Razvoj socijalne, zdravstvene i obrazovne infrastrukture Ubrzani ekonomski razvoj pretpostavlja i razvoj odgovaraju e socijalne i obrazovne infrastrukture koja odgovara zahtjevima suvremenog društva, promjenama u dobnoj strukturi stanovnišva i promjenljivim zahtjevima tržišta rada. U tom smislu se na razini mini – regije planiraju zajedni ki projekti ulaganja u izgradnju: ⇒ centra za skrb seniorske populacije; ⇒ centra za specijalisti ku primarnu zdravstvenu skrb; te ⇒ obrazovnog centra za srednje, strukovno te cjeloživotno obrazovanje.

Tematsko podru čje # 3: Razvoj regionalnog marketinga Za razliku od razvijenih doma ih turisti kih regija (Istra, Dalmacija, Dubrovnik, Zagreb) koje imaju razvijen regionalni marketing i destinacijski menadžment, regije u unutrašnjosti i na istoku Hrvatske nisu do sada razvijale svoj marketing i branding. Poznatost Iloka, kao grada s velikim kulturno – povijesnim naslje em i op ina koje ga okružuju treba biti podignuta na zna ajno višu razinu kako bi se pove ao broj posjetitelja

38 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

i turista. Ulaganja u smještajne kapacitete i turisti ku ponudu mini – regije ne mogu biti uspješna bez odgovovaraju eg regionalnog marketinga.

Jedinice lokalne samouprave okupljene oko ureda TINTL, planiraju u narednim godinama zajedni ki projekt ulaganja u turisti ki marketing i destinacijski menadžment, koji e obuhvatiti: ⇒ ulaganja u branding destinacije mini regije te razvoj proizvoda ruralnog turzima; ⇒ osnivanje zajedni kog destination management poduze a; ⇒ ulaganja u razvoj zajedni ke internetske platforme za destinacijski menadžment; ⇒ ulaganja u zajedni ku turisti ku infrastrukturu.

4.2.3 Strategija u podru čju društvenih odnosa i privla čenja talenata

Osim djelovanja u podru ju gospodarstva i suradnje na razvojnih projektima s drugim jedinicama lokalne samouprave u neposrednom okruženju, okupljenih oko udruge TINTL, nužno je djelovati u podru ju društvenih odnosa kako bi se zaustavili negativni populacijski trendovi i stvorila pozitivna klima koja e pogodovati ekonomskom i ukupnom razvoju. Suvremeni se ekonomski razvoj, naime, temelji na ljudskom kapitalu koji je potrebno zadržati i privla iti na podru je Op ine.

Najnovija istraživanja su pokazala ( Florida, Mellander i Stolarick, 2009; Mellander i Florida, 2014 ) da se u suvremnim uvjetima, osobito u Europi koja je pod pritiskom rastu ih ekonomija iz Azije prisiljena mijenjati svoje razvojne koncepte, regionalni i lokalni razoj može temeljiti isklju ivo na kombinaciji znanja (sveu ilišta), talenata i tolerantnih društvenih odnosa.

39 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Slika 4-1: Suvremeni model lokalnog razvoja

Tolerancija

Talenti Lokalni Sveuilište ljudski kapital Tehnologije kreativna klasa razvoj

Profesionalne usluge

Izvor: Florida, Mellander i Stolarick (2009) Za potrebe regionalnog razvoja i razvoja jedinica loklane samuprave na raspolaganju s izvori znanja i najbolje prakse iz europskih centara istraživanja i visokog obrazovanja. Tako er su dostupne brojni izvori profesionalnih i konzultantskih usluga koje mogu prenijeti znanje i najbolju praksu prema nositeljima lokalnog razvoja. Me utim, uspješnost implementacije razvojnih koncepata te prihva anja znanja i najbolje prakse ovisi o uspješnosti privla enja talenata koji e te koncepte lokalno implementirati.

Talenti, osim kvalitetnih radnih mjesta o ekuju lokalnu dostupnost novim tehnologijama, kvalitetne komunalne usluge, visoku razinu životnih uvjeta te tolerantne društvene odnose.

40 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Glavna strateška Tematsko podru čje # 1 : ja anje privla nosti Op ine smjernica u podru ju (naselja) za talentirane ljude kroz ulaganja u kulturnu i obrazovnu infrastrukturu i ponudu (razvoj sekundarnog djelovanja #3: obrazovanja, organiziranje kulturnih doga aja i “Društvo”: me unarodnih doga aja, organiziranje izložaba i Stvaranje društvenog okoliša i umjetni kih kolonija i sl.) te infrastruktura za razvoj društvenih odnosa povoljnih za kreativnih djelatnosti (kreativni inkubator) tekte pnud privla enje talenata i pokretanje Tematsko podru čje # 2 : osiguravanje lokalne dostupnosti novog razvojnog ciklusa u suvremenih socijalnih usluga (dostupnost usluga brige o podru ju kulturnih i kreativnih djeci te skrbi o starijima i nemo nima), modernih djelatnosti komunalnih usluga (dostupnost širokopojasnog interneta i 3T usluga i sl) te usluga stanovanja za talente (obnova napuštenih i devastiranih ku a te pretvaranje u objekte stanovanja i rada) Tematsko podru čje # 3 : senzibiliziranje lokalnog stanovništva i javnosti u širem okruženju, intenziviranje suradnje s lokalnim jedinicima - centrima kompetencija za razvoj društvenih odnosa i toleranciju

Utoliko je podizanje kvalitete života te stvaranja odgovaraju ih društvenih odnosa presudno za uspješan lokalni razvoj te je unapre ivanje društvenog okoliša i društvenih odnosa jedno od glavnih strateških podru ja u kojima Op ina mora djelovati.

Tematsko podru čje # 1: Ja čanje privla čnosti Op ćine za talente Privla čenje talenata koji e omogu iti razvoj kreativnih djelatnosti i stvaranja novih radnih mjesta u ovom gospodarskom sektoru, predstavlja jedan od najve ih izazova post- industrijske transformacije ne samo u Hrvatskoj nego i u svim razvijenim zemljama. Nestanak radnih mjesta u velikim industrijskim poduze ima (primjer: Kombinat Borovo), koji je tijekom tranzicije posebno pogodio istok Hrvatske, mora se nadomjestiti stvaranjem novih radnih mjesta u sektoru modernih usluga, te posebno u sektoru kulturnih i kreativnih djelatnosti.

Ove se djelatnosti, prema definicijama UNESCO-a, razvrstavaju u slijede e skupine: 1) djelatnosti povezane s kulturno-povijesnom baštinom - djelatnosti povezane s tradicionalnim kulturnim izražavanjem (narodna umjetnost, primijenjena umjetnost, festivali,proslave), te upravljanjem kulturnih mjesta (arheološka nalazišta, knjižnice, muzeji, zbirke umjetnina i sl.);

41 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

2) umjetni čke umjetnost , koja obuhva a vizualne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, fotografija i antikvitete) te izvo ake umjetnosti (glazba, kazalište, opera, ples, cirkus, lutkarstvo i sl); 3) medijske djelatnosti - djelatnosti izdaavalaštva te medijska produkcija; 4) funkcionalne kreativne djelatnosti - oblikovanje (interijer, grafi ko oblikovanje, moda, nakit, lutke, novi mediji (digitalna arhitektura, software , digitalne igre, kulturne i rekreativne djelatnosti, istraživanje i razvoj, digitalne i druge povezane usluge) te kreativne usluge.

Kreativne djelatnosti danas ine preko 25% radnih mjesta u SAD i više od 17% radnih mjesta u EU. Strateški izbor za Op inu bi u budu em razdoblju mogao biti intenziviranje op inskih ulaganja ulaganje u infarstrukturu za inkubiranje i razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti (Centar kulturnih i kreativnih djelatnosti - kulturni centar, otkup i obnova napuštenih ku a koje e se staviti na raspolaganje talentima ).

Tematsko podru čje # 2: Suvremene komunalne usluge Ulaganja u moderne komunalne usluge i njihovu dostupnost predstavlja jedno od strateških podru ja djelovanja koje je važno talentima i kreativnim ljudima. Moderne komunalne usluge su: ⇒ besplatan pristup širokopojasnom Internetu, telefoniji i televiziji, ⇒ razvijene usluge skrbi o djeci i starijim osobama te zdravstvene usluge, ⇒ osiguravanje javnih prostora za me ugeneracijske i me ukulturne doga aje, ⇒ ekološke usluge - razvrstavanje i recikliranje otpada te proizvodnja ”zelene” energije i sl.

Tematsko podru čje # 3: Senzibiliziranje javnosti i društveni marketing Privla enje talenata u pravilu je pra eno s odre enom razinom otvorenih i latnetnih sukoda izme u pridošlica i starosjedioca – lokalnog stanovništva. Zbog toga je nužno kao jednu od vrlo važnih strateških tema postaviti temu senzibiliziranja lokalne javnosti prema talentiranim ljudima koji bi se useljavali na podru je Op ine i koje esto odlikuje razli itost ponašanja u odnosu na tradicionalno razumijevanje društvenih odnosa.

42 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Otvaranje op inskog prostora za talente i iskorištavanje stambenih ku a za kreativne djelatnosti može tako er biti pogrešno protuma eno i od strane javnosti u neposrednom i širem okruženju. U tom smislu je nužno planirati marketinške projekte odnosno projekte upravljanja odnosima s javnosti u širem okruženju s ciljem dugoro nog pozicioniranja Op ine kao destinacije kulturnih i kreativnih djelatnosti ne samo u Hrvatskoj ve i EU.

4.2.4 Strategija u podru čju urbanizacije i kvalitete života

Ubrazni post-industrijski razvoj i nestajanje velikih industrijskih središta, koja su privla ila brojnu nisko – obrazovanu radnu snagu, stvorio je op e razumijevanje kreatora javnih politika u EU i drugim razvijenim zemljama te zemljama u ubrzanom razvoju izvan Europe da se kvaliteta života u ruralnim sredinama mora izjedna iti s kvalitetom života u ruralnom prostoru mora izjedna iti s kvalitetom života u urbanim središtima ili velikim metropolitanskim regijama. Politike ruralnog razvoja EU u strategiji 2020 posebno naglašavaju ovaj cilj te je za poticanje transformacije ruralnog prostora usmjerena ak 1/3 europskog prora una. Operativni program ruralnog razvoja vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020, koji je usuglašen s politika ruralnog razvoja EU, u grupi mjera 7 posebno poti e ulaganja u podizanje kvalitete života i ekonomsku diversifikaciju ruralnog prostora. Tradicionalne male op ine se tako transformiraju u moderna središta koja su ugodna za život podjednako populaciji tradicionalno vezanoj za ruralni prostor kao i populaciji obrazovnih ljudi – talenata, koja se naseljava u ruralni prostor, te turista – povremenih stanovnika ruralnih naselja.

Glavna strateška Tematsko podru čje # 1 : cjelovito arhitektonsko - smjernica u podru ju urbanisti ko ure ivanje glavnog op inskog naselja te izgradnja objekata sa sadržajima tipi nim za središta ve ih djelovanja #4: “Kvaliteta urbanih naselja – gradova i ure ivanje javnih površina ud života”: Tematsko podru čje # 2 : izgradnja suvremenih javnih Stvaranje uvjeta kvalitetnih sportsko-rekreacijskih objekata, biciklisti kih staza i uvjeta za život podjednako šetnica unutar naselja i prema susjednim op inskim prihvatljim tradicionalnim središtima stanovnicima ruralnog prostora Tematsko podru čje # 3 : obnova pro elja i krovišta svih kao i doseljenicima – talentima privatnih ku a, modernizacija javne rasvjete, ure ivanje te turistima svih zelenih površina, dovršavanje ure enja javnih prometnica i ure ivanje cvjetnih zasada s ciljem podizanja kvalitete života i turisti ke atraktivnosti

43 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Tematsko podru čje # 1: Cjelovito arhitektonsko – urbanisti čko ure đenje naselja Cjelovito arhitektonsko – urbanisti ko ure enje središta Op ine – glavnog (i jedinog) op inskog naselja predstavlja iznimno važnu stratešku temu s ciljem: ⇒ pove avanja kvalitete života stanovnika Op ine, te ⇒ atraktivnosti op inskog središta za turisti i putnike – namjernike.

U okviru ove razvojne strategije se planira cjelovito uranisti ko planiranje izgradnje i ure ivanje javnih zgrada, ure ivanja javnih površina i zelenih površina (površina s kultiviranim trajnim raslinjem, cvije em i parkom) u koncentri niom kruhovima – fazama i to: 1) Faza I : cjelovito urbanisti ko arhitektonsko ure enje užeg središte naselja Negoslavci u kojem bi bile smješteni najvažniji javni i komercijalni servisi stanovnicima i posjetiteljima – turistima; 2) Faza II : urere ivanje svih zelenih površina u naselju Negoslavci; 3) Faza III : obnova pro elja i krovišta svih ku a u naselju Negoslavci

Tematsko podru čje # 2: Izgradnja sportsko-rekreacijskih objekata

Ure enje i izgradnja suvremenih sportsko-rekreacijskih objekata predstavlja jednu od najvažniji komponenti unapre ivanja kvalitete života u Op ini. Suvremeni sportski objekti su tako er dio ukupne turisti ke ponude. Projekt izgradnje u ure enja bi trebao obuhvatiti sportsko - rekreacijske objekte sa slijede im sadržajima: ⇒ univerzalni otvoreni sportski objekt namijenjenog rukometu, košarci i odbojci s manjim gledalištem; ⇒ univerzalna manja sportska dvorana – šator koji bi se mogao koristiti za javne doga aje i priredbe; ⇒ teniski teren; te ⇒ bazen za javnu upotrebu.

44 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Tematsko podru čje # 3: Obnova pro čelja i krovišta zgrada

Ure enje pro elja i krovišta javnih i privatnih objekata je jedna od važnih strateških tema u kontekstu unapre ivanja kvalitete života, razvoja Op ine kao turisti ke destinacije te privla enja talentiranih ljudi u Naselje. Sustavna obnova i revitalizacija izgra enih ku a predstavlja jedan od najvažnijih strateških ciljeva ne samo zbog podizanja kvalitete života ve i zbog podizanja energetske u inkovitosti. Posebna pažnja e se posvetiti ku ama koje su izgra ene u tradicionalnom panonskom stilu s po etka prošlog stolje a, koje predstavljaju potencijal za razvoj ruralnog turizma / agro-turizma (primjer: selo Karanac u Baranji). Opina e sustavno poticati obnovu pro elja i krovišta obiteljskih ku a, posebno u kontesku raspoloživih poticaja iz strukturnih fonoda EU ako i doma ih fondova kojima se poti e podizanje energetske uinkovitosti. Obnova privatnih obiteljskih ku a, koje su napuštene i devastirane, jedna je od najvažnijih prepreka u realiziranju ove strateške teme. Ovo e se pitanje rješavati formiranjem manjeg op inskog investicijskog fonda za revitalizaciju napuštenih ku a koji bi se sufinancirao iz izvora komercijalnih banaka i HBOR.

4.2.5 Strategija u odru čju o čuvanja okoliša i energetike

Glavna strateška Tematsko podru čje # 1 : razvoj vlastitog sustava za smjernica u podru ju prikupljanje, razvrstavanje i iskorištavanje komunalnog i poljoprivrednog otpada za proizvodnju energije pnud djelovanja #5: “Okoliš i Tematsko podru čje # 2 : vlastita proizvodnja energije iz energija”: obnovljivih izvora, primarno poljoprivrednog otpada Razvoj sustavne brige o Tematsko podru čje # 3 : razvoj op inskog sustava okolišu, iskorištavanje lokalno distribucije energije u kontekstu razvoja mreže dostupnih obnovljivih izvora za širokopojasnog interneta i tzv. 3play usluga za javne i proizvodnju energije te privatne korisnike stvaranje pretpostavki za energetsku neovisnost i ekonomski razvoj”

Ouvanje okoliša je danas jedna od najvažnijih zada a jedinica lokalne samouprave. U tom smislu op ine (komune) u EU se opredjeljuju za aktivnu ulogu u procesu prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja otpada, odnosno iskorištavanja komunalnog i

45 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

industrijskog otpada za proizvodnju sekundarnih sirovina kao i za proizvodnju energije.

Tematsko podru čje # 1: Razvoj vlastitog sustava za prikupljanje i razvrstavanje otpada Usluge prikupljanja otpada je Op ina u ranijem razdoblju prepustila izabranom koncesionaru koji prikupljeni otpad odvozi na podruje druge jedinice lokalne samouprave. Ovom se strategijom predvi a uspostavljanje vlastitog komunalnog sustava za upravljanje otpadom i zaštitu okoliša, koji bi imao slijede e funkcije: ⇒ usluge prikupljanja komunalnog i poljoprivrednog otpada; ⇒ razvrstavanje otpada i njegovo pretvaranje u sekundarnu sirovinu; te ⇒ iskorištavanje preostalog otpada za loklanu proizvodnju energije kroz ulaganje u manje kogeneracijsko postrojenje (istovremena proizvodnja elektri ne i toplinske energije).

Op ina bi u organizacijskom smislu, odgovornost za razvoj i implementaciju ove strateške teme prepustila vlastitom poduze u ili poduze u koje bi predstavljalo zajedni ko, javno-privatno ulaganje izme u Op ine i privatnog investitora.

Tematsko podru čje # 2: Vlastita proizvodnja energije Iskustva iz EU upu uju na rastu u praksu energetskom osamostaljivanja manjih jedinica loklane samouprave. Op ine (komune) koje razvijaju vlastitu proizvodnju energije, posebno iz obnovljivih izvora, uobiajeno se nazivaju ”energetskim komunama”. Pojam ”energetska komuna (op ina)” obuhva a procese u jedinicama lokalne samouprave koje na kreativan i inovativan na in razvijaju korištenje obnovljivih izvora energije, stvaraju novu vrijednost u sektoru energetike koja ostaje na njihovom podru ju, aktivno uklju uju gra ane te stvaraju pretpostavke za energetsku neovisnost. ”Energetske komune” u aktivno djeluju u: ⇒ izgradnji manjih energetskih pogona koje koriste obnovljive izvore (sun eva energija, bioplin, vjetar, voda i geotermalni izvori energije); ⇒ savjetovanju i poticanju ku anstava u energetskoj obnovi svojih zgrada i objekata. Implementacijom ovog strateškog opredjeljenja, Op ina bi postala ”energetska komuna” koja bi proizvodila energiju za svoje potrebe iz obnovljivih izvora. 46 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Tematsko podru čje # 3: Vlastiti sustav distribucije energije i telekomunikacijskih usluga Vlastita proizvodnje energije iz obnovljivih izvora pretpostavlja i drugi strateški korak: razvoj vlastite lokalne distribucije energije. Ulaganja u distributivnu mrežu na podru ju Op ine, odnosno naselja Negoslavci je u okviru ove strategije jedno od strateških opredjeljenja. Ovo ulaganje e se povezati s ulaganjima u razvoj mreže za široko-pojasni pristup Internetu.

47 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

5 IMPLEMENTACIJA I FINANCIRANJE

Praksa provo enja razvojnih strategija jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj prije ulaska u EU ukazuje na zaklju ak da strateški dokomuneti ostaju nerealizirani ako nisu planirani konkretni impllementafijski projekti te izvori financiranja. Strateški projekti tako predstavljaju glavni instrument u implementaciji ove razvojne strategije. Njihova kvalitetna priprema i kasnije vo enje predstavljaju kriti ne faktore uspješnosti u realizaciji.

5.1 Proces planiranja i implementacije razvojnih projekata

Nakon usvajanja razvojne strategije i inicijalnog kataloga razvojnih projekata, koji e se prilago avati i nadopunjavati u narednim godinama u skladu s definiranim razvojnim ciljevima i mogu nostima financiranja iz strukturnih fodnova EU, priprema razvojnih projekata e se odvijati prema standardnom procesu kako je to prikazano u Slici 5-1.

Slika 5-1 Proces planiranja i implementacije projekata

Faza Strateška razmišljanja / Faza implementacije Strateški koncept dizajna

Pre-feasibility Održivost Identificiranje studije projekta projekta

Priprema Realizacija projekta projekta (inkubacija) Studije izvodljivosti Feedback loops Start-up Planiranje projekts implementacije Plan implementacije Process flow

Izvor: T&MC Group

48 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Proces pripreme projekata zapo inje fazom njihove konceptualizacije i inkubacije. U ovom su dokumentu inicijalno inkubirani i definirani razvojni projekti Op ine do 2020.g., katalogizirani prema podru jima djelovanja i strateškim temama te prikazani u Prilogu 1.

Nakon identifikacije i donošenja odluka na razini politi kih tijela Op ine, daljnja priprema razvojnih projekata prolazi kroz slijede e faze: ⇒ Faza I - dizajn projekta u kojoj su glavni dokumenti: o strateški koncept – inicijalni poslovni slu aj, o idejna arhitektonska i arhitektonsko-urbanisti ka rješenja, te o prethodne studije izvodljivosti na temelju kojih banke donose odluku o (me u)financiranju projekata, o glavni projekt s troškvnikom te na temelju kojih se pripremaju prijave za su-financiranje iz strukturnih fondova EU; ⇒ Faza II – implementacija projekta: o podnošenje prijave za su-financiranje iz strukturnih fondova EU, o sklapanje ugovora s provedbenim agencijama o provo enje postupka javne nabave za izvo ae radova

U novije vrijeme su sve eš i projekti u kojima javni sektor (Op ina) ulazi u partnerstvo s privatnim sektorom s ciljem uspješne realizacije projekata i njihovog kasnijeg uspješnog upravljanja u fazi eksploatacije.

5.2 Financiranje projekata

Op ina e za financiranje razvojnih projekata koristiti vlastite i vanjske izvore financiranja te potpore (subvencije) iz prora una središnje države Republike Hrvatske te strukturnih fondova EU (Tablica 5-1).

Jedinicama lokalne samouprave i njihovim partnerima iz privatnog sektora na raspolaganju su kreditne linije kod komercijalnih te institucionalnih banaka (HBOR, EIB,

49 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

EBRD, SB) za financiranje vlastitog u eš a u projektu koji se ne financira iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Uz sufinanciranju razvojnih projekata od strane strukturnih fondova EU, kod kojih u pravilu nije mogu e ostvariti povrat ulaganja u visini 100% vrijednosti, Op ina e morati osigurati vlastito u eš e i/ili u nekim slu ajevima iz posebnim nacionalnih fondova.

Tablica 5-1 Glavni izvori financiranja strateških projekata

INSTITUCIONALNE BANKE Hrvatska banka za obnovu i razvoj Europska investicijska banka Europska banka za obnovu i razvoj Svjetska banka KOMERCIJALNE BANKE EU FONDOVI Europski fond za regionalni razvoj (ERDF ) Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) Europski socijalni fond (ESF) Izvor: T&MC Group

Za osiguravanje me ufinanciranje projekta i osiguravanje vlastitog u eš a, Op ina e koristiti kreditne izvore HBOR-a prema uvjetima kreditiranja iz programa financiranja EU projekata za JLS, kako slijedi: ⇒ Rokovi kreditiranja: do 17 godina ⇒ Po ek: do 5 godina ⇒ Kamatna stopa u iznosu od 2 - 3% ⇒ Naknada u iznosu od 0,8% Kao model ulaganja u razvojne projekte Op ina e razmatrati model javno – privatnog partnerstva kao oblika zajedni kog, kooperativnog djelovanja javnog i privatnog sektora u svrhu izvo enja i implementacije projekata.

50 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

5.3 Model javno-privatnog partnerstva

Javno-privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju tijela javne vlasti s privatnim sektorom u cilju zadovoljavanja javne potrebe. Cilj suradnje javnog i privatnog sektora je u tome da se sredstva i znanje privatnog sektora stave na raspolaganje javnom i da na taj nain privatni sektor doprinose realizaciji javnih projekata. Javna vlast odre uje ciljeve zajedni kih projekata vode i pritom ra una o javnom interesu i kvaliteti usluga, a privatni partner zatvara financijsku konstrukciju, projektira i gradi ili obnavlja. Svoj interes privatni partner pritom vidi u naplati usluga od korisnika gra evine / zdanja kroz koncesiju ili neki drugi oblik ugovorne naplate. Model financiranja kapitalnih projekata putem javno-privatnog partnerstva preporuka je Europske komisije pri financiranju kapitalnih projekata javnog sektora, a u Republici Hrvatskoj postoji institucionalni okvir kojim je definirana procedura isho enja potrebnih suglasnosti kod nadležnih državnih tijela.

Slika 5-2 Model javno-privatnog partnerstva

Javni Politi čččki Prora čččunska sektor rizik ograni čččenja Rješenje Rješenje

Privatni Financijski Nesigurnost sektor rizik

Europski fond regionalnog razvoja Javno privatno partnerstvo

Jedinice lokalne Mikro, samouprave mala i srednja (gradovi) poduze ććća (gradovi) poduze a Izvor: T&MC Group

Zbog složenosti modela financiranja, potrebno je angažirati konzultante za pripremnu fazu koja uklju uje izradu studije s komparatorom javnih troškova i pripremu natje aja za izbor privatnog partnera. Javno privatno partnerstvo je u Republici Hrvatskoj ure eno sljede im propisima (pravni okvir): ⇒ Zakon o JPP-u (Narodne novine, br 78/12)

51 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

⇒ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o JPP (Narodne novine, br. 152 / 14) ⇒ Uredba i provedbi projekata JPP-a (NN 88/12 i 15/15) ⇒ Pravilnik o projektima JPP-a male vrijednosti (NN 23/15)

Zakonom o JPP ure uje se postupak predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, pra enje provedbe projekata javno-privatnog partnerstva te sadržaj ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Temeljem Zakona o JPP-u ustrojena je Agencija za javno-privatno partnerstvo (AJPP) kao središnje nacionalno tijelo i centar znanja zadužena za ocjenu, odobravanje i pra enje provedbe projekata JPP-a, vo enje Registra ugovora o javno-privatnom partnerstvu te primjenu najbolje me unarodne prakse i uspostavljanje sustava izobrazbe u podru ju JPP-a. Ugovor o JPP-u glavni je dokument u okviru kojega se utvr uju prava i obveze, tj. Pravila ponašanja javnog i privatnog partnera u duljem ugovornom razdoblju. Ugovor o JPP-u sklapa se izme u javnog partnera i društva posebne namjene. Društvo posebne namjene (u daljnjem tekstu DPN) je trgova ko društvo koje osniva privatni partner u svrhu sklapanja ugovora o JPP-u i provedbe projekta JPP-a. Financiranje projekta JPP-a naj eš e je zasnovano po na elima projektnog financiranja. Klju na razlika izme u projektnog i korporativnog (tradicionalnog) financiranja je da se kod projektnog financiranja izvori financiranja vežu uz DPN, a kod korporativnog financiranja uz mati nu tvrtku. 5

5.4 Organizacijski aspekti implementacije razvojne strategije

Implementacija razvojne strategije i preuzimanje veih odgovornosti za socio-ekonomski razvoj na podru ju Op ine od strane op inske uprave pretpostavlja odre ene organizacijske prilagodbe. Dosadašnji ustroj op inske uprave se u tom smislu treba prilagoditi potrebama realizacije strateških projekata (Slika 5-3).

5 Agencija za JPP : JPP Vodič kroz postupke odobravanja projekata u Agenciji za javno privatno partnerstvo namijenjen tijelima središnje i lokalne javne uprave 52 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Slika 5-3 Budu ći organizacijski ustroj op ćinske

Općinsko vijeće

Općinski načelnik

Zamjenik načelnika

Općinska uprava Komunalno poduze će d.o.o

Jedinstveni upravi odjel Direktor

Pro čelnik Sektor komunalnih usluga

Zaposleni u JUO Sektor energetike

Sektor za nekretnine i projekte

uprave Op inska uprava je u trenutku izrade ove Strategije ustrojena sukladno njenom Statutu i Zakonu. Osim Op inskog vije a, koje je predstavni ko tijelo i zastupa interese stanovnika, op ina ima izabranog na elnika, kao izvršno tijelo i njegovog zamjenika. Upravni poslovi, koji su u nadležnosti Op ine sukladno Zakonu, ustrojeni su u jedinstvenom upravnom odjelu na elu kojeg je pro elnik. Ova razvojan strategija predvi a osnovanje posebnog komunalnog poduze a – društva u vlasništvu Op ine, koje e osim pružanja osnovnih komunalnih usluga preuzeti i odgovornost realizacije strateških projekata.

53 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

6 ZAKLJU ČAK

Jedinice lokalne samouprave u EU preuzimaju sve važniju ulogu u procesu upravljanja lokalnim ekonomskim i ljudskim potencijalima te poticanju socio-ekonomkog razvoja. Proces decentralizacije državne uprave je jedan od najvažnijih rendova u EU. Ravnomjeran regionalni razvoj postaje jedno od najvažnijih mjesta razvojne strategije EU 2020, s ciljem zaustavljanja depopulacije perifernih dijelova teritorija EU te ubrzavanja op eg ekonomskog razvoja. U tom kontekstu su formirani brojni investicijski i strukturni fondovi koji omogu avaju jedinicama lokalne samouprave i regionalne uprave sufinanciranje razvojnih projekata. Nakon ulaska u Republike Hrvatske u punopravno lanstvo EU u 2013.g, jedinicama lokalne samouprave se otvaraju nove i zna ajno ve e mogu nosti pokretanja projekata koji mogu imati utjecaj na ubrzavanje socio- ekonomskog razvoja lokalne zajednice. Op ina Negoslavci je prema glavnim pokazateljima ekonomskog razvoja jedna od najmanje razvijenih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj te dijeli sudbinu drugih jedinica lokalne samouprave u neposrednom okruženju slavonskih županija. Imaju i u vidu smanjene mogu nosti središnje države u financiranju razvojnih projekata lokalne samouprave, s jedne strane, te pove avanje razvojnih odgovorosti jedinica lokalne samouprave u sklopu politika regionalnog i ruralnog razvoja EU, s druge strane, op inska uprava predlaže svojm Vije u razvojnu strategiju za razdoblje do 2020.g. kako predložena ovim dokumentom. Razvojna strategija predvi a djelovanje Op ine u pet razvojnih podru ja: poljoprivredi i gospodarstvu, suradnji na sajedni kim projektima sa susjednim jedinicama lokalne samourave, podru ju društvenih odnosa te podru ju o uvanja okoliša i energetike. Ovom se strategijom ubrzavanje ukupnog socio-ekonomskog razvoja, ubrzavanje ekonomske dinamik, otvaranje radnih mjesta i podizanje kvalitete života na podru ju Op ine postavljaju kao glavni srateški ciljevi do 2020.g. Razvojni projekti koje e pokretai Op ina samostalno i u suradnji s privatnim sektorom, i koji e biti kandidirani za sufinanciranje iz strukturnih i kohezijskih fondova EU namijenjenih za financiranje razvoja lokalih zajeednica, predstavljaju glavni alat za implementaciju ove razvojne strategije. Katalog razvojnih projekata predstavlja prilog ovom dokumentu i njegov je sastavni dio.

54 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Korištena literatura:

Bošnjak, D. i Rodi , V. (2010), Konkurentnost osnovnih ratarskih useva u Vojvodini. Ratarstvo i povrtarstvo , 47 , 607-612

Europski Parlament, Generalni direktorat za interne politike (2013), Industrijsko naslje đe i agri/ruralni turizam u Europi , Studija, Bruxelles

Florida,R; Mellander, C. i Stolarick,K. (2009), Inside the black box of regional development— human capital, the creative class and tolerance, Journal of Economic Geography No. 8 , 615–649

Local Government Association(2015), 2014-2020: A Guide to EU funding for councils

Ministarstvo poljoprivrede RH (2013), Godišnje izvješ će o stanju u poljoprivredi

Mellander, C. i Florida R. (2014), The Rise of Skills: Human Capital, the Creative Class, and

Regional Development, In Handbook of regional science (pp. 317-329). Springer Berlin Heidelberg. Meyer, J.W. i Rowan, B. (2004), Institutional Organizations: Formal Structure as Myth and

Ceremony, in The New Economic Sociology (Edit: Frank Dobbin), Princenton University Press

Melnikas, B. (2015), Integration processes in the Baltic region: the new form of regional transformations in the European Union. Engineering economics , 60 (5).

Novotny,D. (2015), Kreativna ekonomija – ekonomija 21. stoljeć a utemeljena na ljudskom kapitalu , T&MC Publications, Munich - Zagreb

Op ina Negoslavci (2006), Prostorni plan ure đenja Op ćine Negoslavci, 2006, izradili: Zavod za prostorno planiranje d.d., Osijek

Op ina Negoslavci (2009), Statut op ine Negoslavci

Perica,M. i Cerjak,R. ( 2009 ), Utjecaj podrijetla na odluku o kupnji prehrambenih proizvoda , 44th Croatian & 4th International Symposium on Agriculture

Willer,H. i Lernoud,J. (2013), European Market for Organic Food , BioFach Congress, Nu rnberg̈

Vukovarsko-srijemska županija (2011), Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 36/2015)

Zakon o lokalnoj i podru čnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 137/2015)

55 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Popis slika:

Slika 2-1: Metodološki pristuo strateškom planiranju JLS Slika 2-2: Prioritetna podru ja ulaganja is strukturnih i kohezijskih fodnova EU Slika 2-3: Alokacija strukturnih fondova EU u RH do 2020.g. Slika 2-4: Strukturni i kohezijski fondovi Slika 2-5: Strategija pametne specijalizacije – prioritetna investicijska podru ja Slika 4-1: Suvremeni model lokalnog razvoja Slika 5-1: Proces planiranja i implementacije projekata Slika 5-2: Model javno-privatnog partnerstva Slika 5-3: Budu i organizacijski ustroj op inske uprave

Popis tablica:

Tablica 3-1: Pregled ekonomskih subjekata i broja zaposlenih Tablica 3-2: Broj i struktura stanovnika Tablica 3-3: Broj i struktura nezaposlenih Tablica 3-4: Kretanje op inskih prihoda u razdoblju 2010-2015.g. Tablica 3-5: Pregled op inskog kapitala Tablica 4-1: Usporedni pregled prinosa u ratarskoj proizvodnji Tablica 5-1: Glavni izvori financiranja strateških projekata

56 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

PRILOG I. – Katalog razvojnih projekata

57 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

STRATEŠKI PROJEKTI

OPĆINE NEGOSLAVCI

za razdoblje 2016 -2020.

58 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

I. Pametno selo i pametan razvoj

Op ina Negoslavci (dalje u tekstu: Op ina) je, mjereno razinom stvaranja nove vrijednosti i radnih mjesta, jedna od najmanje razvijenih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Op ina je nisko-razvijena u odnosu na prosjek razvijenosti Republike, pa tako i na prosjek razvijenosti EU. Opina tako dijeli sudbinu susjednih nisko-razvijenih jedinica lokalne samouprave u pet županija regije Slavonije i Baranje. Me utim, nakon ulaska RH u punopravno lanstvo EU niska razvijenost Op ini omogu ava pristup strukturnim i kohezijskim fondovima, posebno fondovima regionalnog i ruralnog razvoja koji sufinanciraju razvojne projekte.

Slika 1: Koncept pametnog sela (Smar Village)

Sigurnost opskrbe hranom i energijom Demokratski angažman

Zdravlje i socijalna skrb

Obrazovanje Lokalna poslovna zajednica

Izvor: CMEDT – Smart Villages Initiative Trinity College, Cambridge, Prilagodba T&MC Group

U dokumentu Strategija razvoja op ine Negoslavci za razdoblje 2016-2020.g. su identificirane snažne razvojne potrebe Op ine te su definirani glavni razvojni pravci, odnosno podru ja djelovanja Op ine s ciljem ubrzavanja ukupnog socio-ekonomskog razvoja: poljoprivreda i gospodarstvo, suradnja sa susjednim jedinicama lokalne

59 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

samouprave na zajedni kim projektima, društveni život te energija i o ivanje okoliš. Ovakvim razvojnim opredjeljenjem, Op ina prihva a stratešku smjernicu ”Pametnog razvoja” kako to definira Strategija EU 2020 te razvojni koncept ”Pametnog sela” (Slika 1). Pametan razvoj se temelji na projektima koji uklju uju nove tehnologije, znanje i ”zelenu ekonomiju”. Koncept ”pametnog sela” , koji je izvorno razvijen na Sveu ilištu Cambridge, UK, moderan je pristup razvoju malim lokalnih zajednica izvan velikih metropolitanskih središta. U pametnim selima se energetska sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, dostupnost dobrog obrazovanja, kvalitetnih socijalnih i komunalnih usluga te stvaranja okruženja za razvoj lokalnih produktivnih mikro i malih poduze a, uz me ugeneracijsku solidarnost i razvoj demokratskih odnosa, smatraju glavnim pokreta ima ekonomskog razvoja. Razvoj dakle, prema ovim razvojnim smjernicama, se mora pokretati iznutra, koriste i se vlastitim resursima JLS i potporama EU.

Konkretizirani i operativno razra eni strateški razvojni projekti predstavljaju glavnu polugu za implementaciju Strategije razvoja Op ine. Konkretno, prioriteti se pretvaraju u projekte i razvoj Op ine na taj na in dobiva konkretne okvire. Na taj na in se stvaraju uvjeti za uklju ivanje lokalnih nositelja razvoja te za pokretanje stvarnih razvojnih aktivnosti, projekata i ulaganja kojima se rješavaju lokalni problemi i pokre e se razvojni ciklus.

Za razdoblje 2016. – 2020. planira se realizacija pet grupa strateških projekata. Projekti moraju biti samoodrživi, moraju imati mjerljive u inke na ekonomski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta u Op ini, odnosno moraju imati multiplikacijske u inke na op inski prora un. Rezultat toga biti e pove anje fiskalnih kapaciteta Op ine za financiranje socijalnih projekata i pove avanja ukupnog blagostanja u Op ini.

Procijenjena vrijednost projekata koje će u strateškom razdoblju 2016. – 2020. Općina pokrenuti i aplicirati za sufinanciranje je između € 5-7,0 milijuna te će biti kreirano oko 70-100 novih radnih mjesta .

60 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

II. Primjeri najbolje prakse razvojnih projekata u EU

Budu i da se Op ina susre e po prvi put s mogu nostima financiranja projekata iz strukturnih i kohezijskih fondova, u ovom dijelu Kataloga razvojnih projekata su predstavljeni neki razvojni projekti u usporedivim jedinicama lokalne samouprave u drugim zemljama-lanicama EU.

LOKACIJA PROJEKTI Grad Gornja Radgona je u proteklih 10 godina realizirao brojne projekte koji su sufinancirani iz EU fondova u podru ju: – obnova kulturne baštine Grad Gornja – infrastrukture Radgona (SLO) – energetske u inkovitosti – unapre enja konkurentnosti poduze a

Primjeri : Stari Špital obnovljen 2006,, gradska jezgra, javna rasvjeta, agro – turisti ki objekti.

Grad Gornja Radgona (SLO)

61 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

LOKACIJA PROJEKTI Slovenska op ina Sveti Jurij ob Š avnici je uspješno realizirala nekoliko projekata rekonstrukcija lokalnih prometnica i komunalne infrastrukture u Op ina Sveti vrijednosti od preko EUR 3,0 mil i ostvarila povrat iz EU fondova izme u Jurij ob Š avnici 60 – 70%. (SLO) Kulturno – promocijski centar je primjer projekta sufinanciranog iz EU fondova. Vrijednost projekta iznosila je EUR 1.992.435 , dok su bespovratna sredstva iz EAFRD iznosila EUR 996.973.

LOKACIJA PROJEKTI SADRŽAJI Selo Čičmany predstavlja turističku atrakciju temeljenu na revitaliziranim tipičnim slovačkim kućama s bijelim ornamentima te replikama istih. – Ugostiteljski sadržaj – Suvenirnica Naselje Posjetitelji imaju mogućnost kušati Čičmany (SL) tradicionalnu slovačku kuhinju, sudjelovati u – Muzej tematskim manifestacijama i događanjima te – Manifestacije i posjetiti etnografski muzej u Radenovom i događanja Gregorovom domu, najbolje očuvanim kućama.

Projekt je financiran iz EAFRD.

Tematski park Selo Čičmany

LOKACIJA PROJEKTI SADRŽAJI

62 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Panonsko selo sastoji se od deset replika autentičnih panonskih kuća. Pored bogate – Smještajni kapaciteti gastronomske ponude, turistima se nudi i niz – Vinski podrum Općina zabavnih i komercijalnih sadržaja. Moravske – Čokolaterija Toplice (SLO) Smještajni kapaciteti su stilski uređeni, te su – Trgovina šunkom opremljeni mini kuhinjom sa mikrovalnom pećnicom i hladnikom, bračnim te single – Organizirani rafting krevetima uz kupaonicu i toalet. Cijene se na Muri kreću 45 – 160 EUR (2 – 8 osoba po noćenju).

Panonsko selo

63 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

III. Katalog razvojnih projekata Općine za razdoblje 2016- 2020.

Podru čje Tematsko Projekti Vlasnik Izvori djelovanja podru čje projekta financiranja

PD # 1: TP – 1: P – 1 : Op ćina ESI fondovi Strukturna Osnivanje Op ćina POLJOPRIVREDA transformacija op ćinskog agrarnog I poljoprivredne razvojnog i GOSPODARSTVO proizvodnje informacijsko- (OPG) edukacijskog centra P – 1 : TP – 2: Ulaganje u mini- Op ćina EARDF Razvoj mljekare s OPG-i koji se HBOR prehrambeno- odgovaraju ćom bave EBRD prera điva čke skladišno- mljekarskom Banke djelatnosti na logisti čkom proizvodnjom podru čju infrastrukturom s Op ćine ciljem podupiranja lokalne prerade mlijeka u Op ćina ESI fondovi proizvode visoke

dodane vrijednosti

P – 2 :

Osnivanje manjeg poduzetni čkog centra na podru čju Op ćine s ciljem poticanja razvoja mikro i malih poduze ća u podru čima manufarkturne / artizanske proizvodnje hrane i proizvoda kreativnih djelatnosti TP – 2: P – 1 : Razvoj turizma Ulaganje i Op ćina EAFRD izgradnju i HBOR Banke opremanje č biciklisti kih i č pješa kih staza na podru čju op ćine ESI fondovi

64 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

P – 2 : Op ćina Osnivanje turisti čkog razvojno – informacijskog centra s ciljem

razvoja lokalnog

turisti čkog ć proizvoda i Op ina ć turisti čke ponude Op ina / Ministarstvo te lokalnog privatni turizma turisti čkog vlasnici ESI fodnovi marketinga

P – 3 : Program obnove devastiranih obiteljskih ku ća te njihova prilagodba za pružanje turisti čkih usluga

65 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Podru čje Tematsko Projekti Vlasnik Izvori djelovanja podru čje projekta financiranja PD # 2: TP – 1: P – 1 : Razvoj Ulaganje u centar TINTL EFRD SURADNJA SA kompetencija komepetcija / inovativni (5 op ćina + HBOR / EIB DRUGIM JLS Mini regije u centar u podru čju grad Ilok) U MINI REGIJI inovativnoj vo ćarstva, povtlarstva i TINTL poljoprivredn vinogradarstva te bio- oj proizvodnji proizvoda s ciljem transfera znanja prema OPG-ima u Mini - regiji TP – 2 : P – 1 : Razvoj Ulaganje u središnju TINTL EFRD zajedni čke socijalnu (dom za starije (5 op ćina + HBOR / EIB socijalne, i nemo ćne) i zdravstvenu grad Ilok) obrazovne i (primarna zdravstvena č zdravstvene zaštita, specijalisti ka infrastrukture zdravstvena zaštita) infrastrukturu

TINTL ESI fondovi P – 2 : (5 op ćina + INTERREG Ulaganje u centar grad Ilok) + ERASMUS strukovnog srednjeg, me đunarodne visokog i cjeloživotnog obrazovne obrazovanja ustanove TP – 3 : P – 1 : Pokretanje zajedni čkog Razvoj internetskog portala za TINTL TINTL regionalnog promociju i marketing (5 op ćina + (5 op ćina + brandinga i Mini regije grad Ilok) grad Ilok) marketinga P – 2 : č Osnivanje zajedni kog TINTL TINTL ć poduze a za upravljanje (5 op ćina + (5 op ćina + č destinacijom i turisti ki grad Ilok) grad Ilok) marketing – Destination Management Company

66 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

č Podru je Tematsko Projekti Vlasnik Izvori djelovanja podru čje projekta financiranja

PD # 3: TP – 1: P – 1 : Op ćina EARDF Ja čanje Ulaganje u kulturnu Op ćina DRUŠTVO privla čnosti infrastrukturu – Dom Op ćine za kulture Negoslavci kao č talente i infrastrukture za ja anje kreativne kulturne ponude i razvoj djelatnosti kulturnih i kreativnih

djelatnosti u Op ćini

P – 2 : Osnivanje i pokretanje Centra kulturnih i kreativnih djelatnosti Op ćina Creative koji bi bio nostitelj Europe kulturnih aktivnosti te INTERREG ć pokreta č razvoja Op ina kreativne ekonomije, odnosno inkubator ć mikro-poduze a u č podru ju kulturnih i Creative kreativnih djelatnosti Europe

INTERREG Op ćina P – 3 : Op ćina

Osnivanje stalne me đunarodne umjetni čke kolonije P – 1 : TP – 2: Ulaganje u (kreativni) Op ćina EARDF Razvoj dje čji vrti ć s produženim suvremenih boravkom komunalnih i socijalnih P – 2 : Op ćina ESI fondovi usluga Osnivanje vlastitog HORIZON ć komunalnog poduze a 2020 registriranog i

opremljnog za pružanje razli čitih modernih

komunalnih usluga, pristupa Internetu

P – 3 : ć ESI fodnovi Projekt obnove Op ina Op ćina zapuštenih obiteljskih HBOR ku ća i njihovo korištenje kao ”op ćinskih ku ća” za potrebe stanovanja mladih talenata 67 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

TP – 2: P – 1 : Senzibiliziranje Pokretanja Op ćina Op ćina javnosti i informativnog društveni internetskog portala marketing specializiranog za teme is podru čja kreativnih djelatnosti i društvene tolerancije

68 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Podru čje Tematsko Projekti Vlasnik Izvori djelovanja podru čje projekta financiranja PD # 4: TP – 1: P – 1 : Cjelovito Projekt integralnog Op ćina Op ćina KVALITETA urbanisti čko urbanisti čko-arhitektonskog Prora čun ŽIVOTA ure đenje planiranja centra naselja RH središta Negoslavci EU fondovi ć Op ine P – 2 : Program cjelovitog Op ćina Op ćina/ urbanisti čkog ure đenja centra JPP naselja Negoslavci HBOR

P – 3 : Ure đenje zelenih površina u Op ćina naselju Negoslavci i cvjetnog EARDF č parka / botani kog vrta

TP – 2 : P – 1 : Izgradnja Izgradnja središnjeg sportsko- Op ćina EARDF suvremenih rekreativnog centra sa manjom HBOR sportsko- multifunkcionalnom sportskom rekreativnih dvoranom objekata P – 2 : Izgradnja bazena s vodenim Op ćina JPP parkom i ”seoskom EFRD kontinentalnom plažom” HBOR

P – 3 : Izgradnja rekreativne ć EARDF biciklisti čke staze – povezivanje Op ina

s biciklisti čkim stazama u drugim JLS

TP – 3 : P – 1 : Program obnove krovišta i Op ćina FZOEU Obnova pro čelja javnih objekata pro čelja i krovišta P – 2 : č zgrada, Energetska obnova pro elja, Op ćina FZOEU ć modernizacija okana i krovišta privatnih ku a Privatni javne rasvjete vlasnici i javne P – 3 : Op ćina digitalne info- Modernizacija javne razvjete i

signalizacije izgradnja moderne digitalnih Op ćina FZOEU javnih info objekata ( city lights ) Op ćina

69 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020

Podru čje Tematsko Projekti Vlasnik Izvori djelovanja podru čje projekta financiranja

PD # 5: TP – 1: P – 1 : Op ćina Op ćina Razvoj Osnivanje vlastitog OKOLIŠ I op ćinskog komunalnog poduze ća i ENRERGIJA sustava opremanje za gospodarenja prikupljanje otpadom komunalnog i poljoprivrednog otpada

Op ćina / FZOEU P – 2 : Komunalno Izgradnja op ćinskog poduze će reciklažnog dvorišta s pogonom za sortiranje i primarnu mehani čku obradu otpada te pretvaranje otpada u sekundarnu sirovinu ( šira varijanta: pogon za reciklažu)

TP – 2: P – 1 : Razvoj Ulaganje manje Op ćina ERDF sustava za kogeneracijsko /Komunalno HBOR proizvodnju postrojenje (proizvodnja poduze će energije toplinske i elektri čne /JPP energije) te solarnog parka

TP – 2: P – 1 : Op ćina / JPP ERFD Razvoj Izgradnja op ćinske ESI fondovi sustava mreže distribucije HBOR distribucije elektri čne i toplinske energije i energije te telekom telekomunikacijskih usluga usluga

70 Strategija razvoja općine Negoslavci za razdoblje 2016-2020