SLUŽBENO GLASILO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE I GRADOVA: , , , I VARAŽDINSKE TOPLICE, TE OPĆINA: , , BREZNICA, BREZNIČKI HUM, , DONJA VOĆA, JALŽABET, KLENOVNIK, LJUBEŠĆICA, , , MARUŠEVEC, , SRAČINEC, SVETI ĐURĐ, SVETI ILIJA, TRNOVEC BARTOLOVEČKI, , , VINICA I VISOKO 2018.

BROJ: 59 — Godina XXVI Varaždin, 24. kolovoza 2018. List izlazi po potrebi

S A D R Ž A J

OPĆINA MARTIJANEC 34. Zaključak o prihvaćanju Polugodišnjeg AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA izvješća o radu načelnika 3902 30. Zaključak o prihvaćanju Polugodišnjeg 35. I. izmjene i dopune Programa javnih izvještaja o izvršenju Proračuna Općine potreba u 2018. godini na području Martijanec od 01.01.2018. do 30.06. Općine Martijanec za društvene dje- 2018. godine 3873 latnosti 3902 31. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Prora- čuna Općine Martijanec od 01.01.2018. 36. II. izmjene i dopune Programa gradnje do 30.06.2018. godine 3874 objekata društvene infrastrukture na po- dručju Općine Martijanec u 2018. godini 3904 32. Odluka o izboru ponuditelja kojem se povjeravaju poslovi prijevoza pokojnika 37. II. izmjene i dopune Programa gradnje koji se financiraju iz Proračuna Općine objekata i uređaja komunalne infrastruk- Martijanec 3894 ture na području Općine Martijanec u 33. Odluka o uvjetima i načinu držanja 2018. godini 3904 kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinjama 38. Prostorni plan uređenja Općine Marti- te divljim životinjama 3894 janec - pročišćeni tekst 3907

OPĆINA MARTIJANEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

30. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Polugodišnjeg izvještaja Na temelju članka 109. Zakona o proračunu (»Na- o izvršenju Proračuna Općine Martijanec rodne novine«, broj 87/08, 136/12 i 15/15) i članka 31. od 01.01.2018. do 30.06.2018. godine Statuta Općine Martijanec (»Službeni vjesnik Varaž- dinske županije«, broj 10/13, 24/13 i 18/18), Općinsko I. vijeće Općine Martijanec na 10. sjednici održanoj Prihvaća se Polugodišnji izvještaj o izvršenju 14. kolovoza 2018. godine, donosi Proračuna Općine Martijanec od 01.01.2018. do 30.06.2018. godine. 3874 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

II. Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine izvršenju proračuna (»Narodne novine«, broj 24/13 Martijanec od 01.01.2018. do 30.06.2018. godine čini i 102/17) i članka 31. Statuta Općine Martijanec sastavni dio ovog Zaključka. (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 10/13, 24/13 i 18/18), Općinsko vijeće Općine Martijanec na III. svojoj 10. sjednici održanoj 14. kolovoza 2018. godine, Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana donosi objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.

KLASA: 400-04/18-01/1 POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ URBROJ: 2186/19-01-18-2 o izvršenju Proračuna Općine Martijanec Martijanec, 14. kolovoza 2018. od 01.01.2018. do 30.06.2018. godine Predsjednik Općinskog vijeća Dubravko Besek, v.r. I. OPĆI DIO

Članak 1. 31. Na temelju članka 108. do 109. Zakona o prora- Proračun Općine Martijanec u razdoblju od 01.01. čunu (»Narodne novine«, broj 87/08, 136/12 i 15/15), do 30.06.2018. godinu ostvaren je kako slijedi:

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne razdoblje proračunske godine 6 Prihodi poslovanja 3.345.972,13 9.019.500,00 3.292.544,52 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 4.393,15 59.000,00 2.681,85

3 Rashodi poslovanja 2.111.129,39 4.633.500,00 1.382.581,61 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 362.604,60 8.369.000,00 17.544,60

Razlika - višak/manjak ((6 + 7) - (3 + 4)) 876.631,29 -3.924.000,00 1.895.100,16 Višak prihoda iz prethodnih godina 2.944.916,01 3.954.000,00 4.065.044,38

B. RAČUN FINANCIRANJA u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne razdoblje proračunske godine 5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 30.000,00 0,00 Neto financiranje (8 - 5) 0,00 -30.000,00 0,00

Ukupno prihodi i primici 3.350.365,28 9.078.500,00 3.295.226,37 Višak prihoda iz prethodnih godina 2.944.916,01 3.954.000,00 4.065.044,38 Ukupno rashodi i izdaci 2.473.733,99 13.032.500,00 1.400.126,21 Višak/Manjak + Neto financiranje 3.821.547,30 0,00 5.960.144,54

Članak 2. Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji te izvorima financiranja utvrđeni su u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja za razdoblje od 01.01.2018. do 30.06.2018. godine kako slijedi: Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3875

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PREMA EKONOMSKOJ KLASIFIKACIJI u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Index Index Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 6 PRIHODI POSLOVANJA 3.345.972,13 9.019.500,00 3.292.544,52 98,40% 36,50% 61 PRIHODI OD POREZA 1.659.593,08 4.026.000,00 2.771.196,56 166,98% 68,83% 611 Porez i prirez na dohodak 1.599.484,65 3.876.000,00 2.616.331,92 163,57% 67,50% 6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 1.352.691,80 2.426.640,50 179,39% 6112 Porez i prirez na dohodak od samostalnih djelatnosti 147.675,86 80.950,07 54,82% 6113 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava 17.697,47 5.947,79 33,61% 6114 Porez i prirez na dohodak od kapitala 6.467,27 87.451,81 1.352,22% 6117 Povrat poreza i prireza na dohodak po godišnjoj prijavi 74.952,25 15.341,75 20,47%

613 Porezi na imovinu 34.962,65 100.000,00 143.655,78 410,88% 143,66% 6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i ostalo) 2.076,00 3.844,00 185,16% 6134 Povremeni porezi na imovinu 32.886,65 139.811,78 425,13%

614 Porezi na robu i usluge 25.145,78 50.000,00 11.208,86 44,58% 22,42% 6142 Porez na promet 20.187,63 11.153,06 55,25% 6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 4.958,15 55,80 1,13%

63 POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆEG PRORAČUNA 1.156.445,76 3.665.000,00 98.285,90 8,50% 2,68% 633 Pomoći proračunu iz drugih proračuna 1.156.445,76 3.665.000,00 98.285,90 8,50% 2,68% 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna 1.156.445,76 98.285,90 8,50%

64 PRIHODI OD IMOVINE 157.376,28 412.500,00 192.591,44 122,38% 46,69% 641 Prihodi od financijske imovine 7.193,71 10.500,00 2.577,74 35,83% 24,55% 6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 4.749,71 1.880,81 39,60% 6414 Prihodi od zateznih kamata 2.444,00 696,93 28,52%

642 Prihodi od nefinancijske imovine 150.182,57 402.000,00 190.013,70 126,52% 47,27% 6421 Naknade za koncesije 6.358,60 5.576,13 87,69% 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 45.599,41 66.007,25 144,75% 6423 Naknada za korištenje nefinancijske imovine 78.989,27 117.178,69 148,35% 6429 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 19.235,29 1.251,63 6,51%

65 PRIHODI OD UPRAVNIH I ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI, PRISTOJBI PO POSEBNIM PROPISIMA I NAKNADA 361.630,23 680.000,00 225.504,51 62,36% 33,16% 651 Upravne i administrativne pristojbe 80.002,00 125.000,00 53.850,00 67,31% 43,08% 6512 Županijske, gradske i općinske pristojbe i naknade 71.682,00 40.090,00 55,93% 6514 Ostale pristojbe i naknade 8.320,00 13.760,00 165,38%

652 Prihodi po posebnim propisima 46.801,55 110.000,00 21.660,26 46,28% 19,69% 6522 Prihodi vodnog gospodarstva 6.290,24 1.112,41 17,68% 6524 Doprinosi za šume 37.300,03 20.528,40 55,04% 6526 Ostali nespomenuti prihodi 3.211,28 19,45 0,61% 3876 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Index Index Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 653 Komunalni doprinosi i naknade 234.826,68 445.000,00 149.994,25 63,87% 33,71% 6531 Komunalni doprinosi 15.532,08 3.157,42 20,33% 6532 Komunalne naknade 219.294,60 146.836,83 66,96%

66 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVODA I ROBE TE PRUŽENIH USLUGA I PRIHODI OD DONACIJA 8.352,09 210.000,00 4.070,26 48,73% 1,94% 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 8.352,09 20.000,00 4.070,26 48,73% 20,35% 6615 Prihodi od pruženih usluga 8.352,09 4.070,26 48,73%

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna 0,00 190.000,00 0,00 - 0,00%

68 KAZNE, UPRAVNE MJERE I OSTALI PRIHODI 2.574,69 26.000,00 895,85 34,79% 3,45% 683 Ostali prihodi 2.574,69 26.000,00 895,85 34,79% 3,45% 6831 Ostali prihodi 2.574,69 895,85 34,79%

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 4.393,15 59.000,00 2.681,85 61,05% 4,55% 71 PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 0,00 50.000,00 0,00 - 0,00% 711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 0,00 50.000,00 0,00 - 0,00%

72 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 4.393,15 9.000,00 2.681,85 61,05% 29,80% 721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 4.393,15 7.500,00 2.681,85 61,05% 35,76% 7211 Stambeni objekti 4.393,15 2.681,85 61,05%

722 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 0,00 1.500,00 0,00 - 0,00%

UKUPNO PRIHODI 3.350.365,28 9.078.500,00 3.295.226,37 98,35% 36,30%

u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Index Index Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 3 RASHODI POSLOVANJA 2.111.129,39 4.633.500,00 1.382.581,61 65,49% 29,84% 31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 289.349,89 707.400,00 259.002,04 89,51% 36,61% 311 Plaće (Bruto) 240.586,40 600.000,00 227.761,77 94,67% 37,96% 3111 Plaće za redovan rad 240.586,40 227.761,77 94,67%

312 Ostali rashodi za zaposlene 14.400,00 17.400,00 2.000,00 13,89% 11,49% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 14.400,00 2.000,00 13,89%

313 Doprinosi na plaće 34.363,49 90.000,00 29.240,27 85,09% 32,49% 3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 30.967,10 26.350,23 85,09% 3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 3.396,39 2.890,04 85,09% Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3877

u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Index Index Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6

32 MATERIJALNI RASHODI 1.405.927,85 2.205.600,00 649.701,29 46,21% 29,46% 321 Naknade troškova zaposlenima 15.788,30 56.700,00 18.918,85 119,83% 33,37% 3211 Službena putovanja 977,00 600,00 61,41% 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 13.811,30 15.456,35 111,91% 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 1.000,00 2.862,50 286,25%

322 Rashodi za materijal i energiju 147.746,14 677.000,00 159.503,18 107,96% 23,56% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 18.866,63 12.785,22 67,77% 3223 Energija 100.599,32 115.144,80 114,46% 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 11.977,17 30.073,48 251,09% 3225 Sitni inventar i auto gume 12.787,00 0,00 0,00% 3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 3.516,02 1.499,68 42,65%

323 Rashodi za usluge 1.022.723,62 1.082.200,00 325.560,46 31,83% 30,08% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 14.266,57 11.240,70 78,79% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 837.141,88 170.499,77 20,37% 3233 Usluge promidžbe i informiranja 45.140,05 42.120,28 93,31% 3234 Komunalne usluge 45.931,74 40.099,92 87,30% 3235 Zakupnine i najamnine 540,00 540,00 100,00% 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 7.500,00 9.687,51 129,17% 3237 Intelektualne i osobne usluge 43.234,85 10.902,25 25,22% 3238 Računalne usluge 9.662,50 20.662,50 213,84% 3239 Ostale usluge 19.306,03 19.807,53 102,60%

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 9.792,84 35.000,00 3.657,12 37,34% 10,45% 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 9.792,84 3.657,12 37,34%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 209.876,95 354.700,00 142.061,68 67,69% 40,05% 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 154.046,73 94.856,94 61,58% 3292 Premije osiguranja 13.386,24 11.622,77 86,83% 3293 Reprezentacija 13.403,62 12.451,93 92,90% 3294 Članarine i norme 15.692,80 11.436,01 72,87% 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 13.347,56 11.694,03 87,61%

34 FINANCIJSKI RASHODI 6.701,48 23.000,00 12.269,36 183,08% 53,35% 343 Ostali financijski rashodi 6.701,48 23.000,00 12.269,36 183,08% 53,35% 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 5.267,49 11.768,31 223,41% 3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 1.433,99 501,05 34,94%

37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NA TEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 92.003,20 727.000,00 266.861,85 290,06% 36,71% 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 92.003,20 727.000,00 266.861,85 290,06% 36,71% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 66.193,20 229.661,85 346,96% 3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 25.810,00 37.200,00 144,13% 3878 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Index Index Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6

38 OSTALI RASHODI 317.146,97 970.500,00 194.747,07 61,41% 20,07% 381 Tekuće donacije 317.146,97 935.500,00 194.747,07 61,41% 20,82% 3811 Tekuće donacije u novcu 306.893,66 193.572,11 63,07% 3812 Tekuće donacije u naravi 10.253,31 1.174,96 11,46%

383 Kazne, penali i naknade štete 0,00 10.000,00 0,00 - 0,00%

385 Kazne, penali i naknade štete 0,00 10.000,00 0,00 - 0,00%

386 Kapitalne pomoći 0,00 15.000,00 0,00 - 0,00%

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 362.604,60 8.369.000,00 17.544,60 4,84% 0,21% 41 RASHODI ZA NABAVU NEPROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 0,00 155.000,00 0,00 - 0,00% 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0,00 155.000,00 0,00 - 0,00%

42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 214.169,24 7.948.000,00 17.544,60 8,19% 0,22% 421 Građevinski objekti 37.500,00 7.755.000,00 0,00 0,00% 0,00% 4212 Poslovni objekti 37.500,00 0,00 0,00%

422 Postrojenja i oprema 14.231,14 48.000,00 0,00 0,00% 0,00% 4221 Uredska oprema i namještaj 5.681,14 0,00 0,00% 4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 8.550,00 0,00 0,00%

423 Prijevozna sredstva 162.438,10 0,00 0,00 0,00% - 4231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 162.438,10 0,00 0,00%

425 Višegodišnji nasadi i osnovno stado 0,00 5.000,00 0,00 - 0,00%

426 Nematerijalna proizvedena imovina 0,00 140.000,00 17.544,60 - 12,53% 4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 0,00 17.544,60 -

45 RASHODI ZA DODATNA ULAGANJA NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINI 148.435,36 266.000,00 0,00 0,00% 0,00% 451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 96.304,73 240.000,00 0,00 0,00% 0,00% 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 96.304,73 0,00 0,00%

452 Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi 52.130,63 26.000,00 0,00 0,00% 0,00% 4521 Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi 52.130,63 0,00 0,00%

UKUPNO RASHODI 2.473.733,99 13.002.500,00 1.400.126,21 56,60% 10,77% Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3879

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PREMA IZVORIMA FINANCIRANJA u kunama Izvršenje za Izvršenje za Brojčana oznaka i naziv izvora izvještajno Index Index Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 financiranja razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 1 Opći prihodi i primici 1.752.153,90 4.342.500,00 2.895.421,92 165,25% 66,68% 11 Opći prihodi i primici 1.752.153,90 4.342.500,00 2.895.421,92 165,25% 66,68%

3 Vlastiti prihodi 8.352,09 20.000,00 4.070,26 48,73% 20,35% 31 Vlastiti prihodi 8.352,09 20.000,00 4.070,26 48,73% 20,35%

4 Prihodi za posebne namjene 429.020,38 802.000,00 294.766,44 68,71% 36,75% 42 Prihodi od spomeničke rente -120,85 500,00 4,06 -3,36% 0,81% 43 Ostali prihodi za posebne namjene 429.141,23 801.500,00 294.762,38 68,69% 36,78%

5 Pomoći 1.156.445,76 3.665.000,00 98.285,90 8,50% 2,68% 52 Ostale pomoći 1.156.445,76 3.665.000,00 98.285,90 8,50% 2,68%

6 Donacije 0,00 190.000,00 0,00 - 0,00% 61 Donacije 0,00 190.000,00 0,00 - 0,00%

7 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja 4.393,15 59.000,00 2.681,85 61,05% 4,55% 71 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja 4.393,15 59.000,00 2.681,85 61,05% 4,55%

UKUPNO PRIHODI 3.350.365,28 9.078.500,00 3.295.226,37 98,35% 36,30%

u kunama Izvršenje za Izvršenje za Brojčana oznaka i naziv izvora izvještajno Index Index Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 financiranja razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 1 Opći prihodi i primici 1.460.789,74 4.312.500,00 750.724,93 51,39% 17,41% 11 Opći prihodi i primici 1.460.789,74 4.312.500,00 750.724,93 51,39% 17,41%

3 Vlastiti prihodi 2.459,78 20.000,00 0,00 0,00% 0,00% 31 Vlastiti prihodi 2.459,78 20.000,00 0,00 0,00% 0,00%

4 Prihodi za posebne namjene 220.716,74 802.000,00 186.649,04 84,56% 23,27% 42 Prihodi od spomeničke rente 9.082,72 500,00 0,00 0,00% 0,00% 43 Ostali prihodi za posebne namjene 211.634,02 801.500,00 186.649,04 88,19% 23,29%

5 Pomoći 628.133,96 3.665.000,00 3.808,25 0,61% 0,10% 51 Pomoći EU 37.500,00 0,00 0,00 0,00% - 52 Ostale pomoći 590.633,96 3.665.000,00 3.808,25 0,64% 0,10%

6 Donacije 0,00 190.000,00 17.544,60 - 9,23% 61 Donacije 0,00 190.000,00 17.544,60 - 9,23%

7 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja 0,00 59.000,00 0,00 - 0,00% 71 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja 0,00 59.000,00 0,00 - 0,00%

9 Višak/manjak prihoda 161.633,77 3.954.000,00 441.399,39 273,09% 11,16% 91 Višak/manjak prihoda 161.633,77 3.954.000,00 441.399,39 273,09% 11,16%

UKUPNO RASHODI 2.473.733,99 13.002.500,00 1.400.126,21 56,60% 10,77% 3880 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

A. RAČUN RASHODA PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI

u kunama Izvršenje za Izvršenje za Brojčana oznaka i naziv funkcijske izvještajno Index Index Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 klasifikacije razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 01 Opće javne usluge 1.288.298,37 1.531.000,00 546.241,09 42,40% 35,68% 011 Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i fiskalni poslovi, vanjski poslovi 1.288.298,37 1.531.000,00 546.241,09 42,40% 35,68%

03 Javni red i sigurnost 82.500,00 215.000,00 132.500,00 160,61% 61,63% 032 Usluge protupožarne zaštite 82.500,00 215.000,00 132.500,00 160,61% 61,63%

04 Ekonomski poslovi 22.137,50 148.000,00 22.247,50 100,50% 15,03% 042 Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov 0,00 75.000,00 0,00 - 0,00% 049 Ekonomski poslovi koji nisu drugdje svrstani 22.137,50 73.000,00 22.247,50 100,50% 30,48%

05 Zaštita okoliša 0,00 385.000,00 0,00 - 0,00% 051 Gospodarenje otpadom 0,00 385.000,00 0,00 - 0,00%

06 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 728.904,83 5.103.000,00 374.333,07 51,36% 7,34% 061 Razvoj stanovanja 483.858,29 791.800,00 232.334,11 48,02% 29,34% 062 Razvoj zajednice 245.046,54 4.311.200,00 141.998,96 57,95% 3,29%

08 Rekreacija, kultura i religija 108.673,66 400.000,00 2.720,11 2,50% 0,68% 081 Službe rekreacije i sporta 108.673,66 400.000,00 2.720,11 2,50% 0,68%

09 Obrazovanje 103.020,00 4.812.000,00 302.913,60 294,03% 6,29% 091 Predškolsko i osnovno obrazovanje 103.020,00 4.792.000,00 302.913,60 294,03% 6,32% 098 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 0,00 20.000,00 0,00 - 0,00%

10 Socijalna zaštita 140.199,63 408.500,00 19.170,84 13,67% 4,69% 107 Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima 140.199,63 271.000,00 19.170,84 13,67% 7,07% 109 Aktivnosti socijalne zaštite koje nisu drugdje svrstane 0,00 137.500,00 0,00 - 0,00%

UKUPNO RASHODI 2.473.733,99 13.002.500,00 1.400.126,21 56,60% 10,77%

B. RAČUN FINANCIRANJA PREMA EKONOMSKOJ KLASIFIKACIJI

u kunama Izvršenje za Izvršenje za izvještajno Index Index Brojčana oznaka i naziv računa Izvorni plan izvještajno razdoblje prethodne 4/2 4/3 razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0,00 30.000,00 0,00 - 0,00% 53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 0,00 30.000,00 0,00 - 0,00% 532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 0,00 30.000,00 0,00 - 0,00%

UKUPNO IZDACI 0,00 30.000,00 0,00 - 0,00% Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3881

B. RAČUN FINANCIRANJA PREMA IZVORIMA FINANCIRANJA

u kunama Izvršenje za Izvršenje za Brojčana oznaka i naziv izvora izvještajno Index Index Izvorni plan izvještajno financiranja razdoblje prethodne 4/2 4/3 razdoblje proračunske godine 1 2 3 4 5 6 1 Opći prihodi i primici 0,00 30.000,00 0,00 - 0,00% 11 Opći prihodi i primici 0,00 30.000,00 0,00 - 0,00%

UKUPNO IZDACI 0,00 30.000,00 0,00 - 0,00%

II. POSEBNI DIO

Članak 3. Rashodi i izdaci Proračuna prikazani su u izvještaju na razini odjeljka organizacijske, ekonomske, programske klasifikacije te izvora financiranja kako slijedi:

IZVRŠENJE PO ORGANIZACIJSKOJ KLASIFIKACIJI

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA TIJELA I MJESNA SAMOUPRAVA 342.500,00 132.816,43 38,78% GLAVA 00101 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 317.000,00 120.103,03 37,89% GLAVA 00102 MJESNA SAMOUPRAVA 25.500,00 12.713,40 49,86%

RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 12.690.000,00 1.267.309,78 9,99% GLAVA 00203 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 1.740.000,00 509.829,16 29,30% GLAVA 00204 KOMUNALNO GOSPODARSTVO 4.709.300,00 237.334,11 5,04% GLAVA 00205 GOSPODARSTVO 183.000,00 22.247,50 12,16% GLAVA 00206 ODRŽAVANJE GROBLJA 172.200,00 23.049,86 13,39% GLAVA 00207 VATROGASTVO, ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 215.000,00 132.500,00 61,63% GLAVA 00208 SPORT, KULTURA I RELIGIJA 400.000,00 2.720,11 0,68% GLAVA 00209 OBRAZOVANJE 4.812.000,00 302.913,60 6,29% GLAVA 00210 SOCIJALNA SKRB I OSTALE POMOĆI 408.500,00 19.170,84 4,69% GLAVA 00211 URBANIZAM 50.000,00 17.544,60 35,09%

IZVRŠENJE PO PROGRAMSKOJ KLASIFIKACIJI

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

RAZDJEL 001 PREDSTAVNIČKA, IZVRŠNA TIJELA I MJESNA SAMOUPRAVA 342.500,00 132.816,43 38,78% GLAVA 00101 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 317.000,00 120.103,03 37,89% 91 Višak/manjak prihoda 00101 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 317.000,00 120.103,03 37,89% PROGRAM 1000 Rad predstavničkih i izvršnih tijela 317.000,00 120.103,03 37,89% 3882 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

A100001 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela 222.000,00 91.910,72 41,40% 3 RASHODI POSLOVANJA 222.000,00 91.910,72 41,40% 32 MATERIJALNI RASHODI 212.000,00 91.910,72 43,35% 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 212.000,00 91.910,72 43,35% 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 91.910,72

38 OSTALI RASHODI 10.000,00 0,00 0,00% 385 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 10.000,00 0,00 0,00%

A100002 Dan Općine 25.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 25.000,00 0,00 0,00% 32 MATERIJALNI RASHODI 25.000,00 0,00 0,00% 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 25.000,00 0,00 0,00%

A100003 Ostale manifestacije i njihove pripreme 25.000,00 13.456,30 53,83% 3 RASHODI POSLOVANJA 25.000,00 13.456,30 53,83% 32 MATERIJALNI RASHODI 15.500,00 12.451,93 80,34% 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 15.500,00 12.451,93 80,34% 3293 Reprezentacija 12.451,93

38 OSTALI RASHODI 9.500,00 1.004,37 10,57% 381 Tekuće donacije 9.500,00 1.004,37 10,57% 3812 Tekuće donacije u naravi 1.004,37

A100004 Naknade političkim strankama 15.000,00 3.300,00 22,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 15.000,00 3.300,00 22,00% 38 OSTALI RASHODI 15.000,00 3.300,00 22,00% 381 Tekuće donacije 15.000,00 3.300,00 22,00% 3811 Tekuće donacije u novcu 3.300,00

A100005 Tuzemne članarine 30.000,00 11.436,01 38,12% 3 RASHODI POSLOVANJA 30.000,00 11.436,01 38,12% 32 MATERIJALNI RASHODI 30.000,00 11.436,01 38,12% 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 30.000,00 11.436,01 38,12% 3294 Članarine i norme 11.436,01

GLAVA 00102 MJESNA SAMOUPRAVA Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 25.500,00 12.713,40 49,86% 91 Višak/manjak prihoda 00102 MJESNA SAMOUPRAVA 25.500,00 12.713,40 49,86% PROGRAM 1001 Djelatnost mjesne samouprave 25.500,00 12.713,40 49,86% A100006 Redovna djelatnost mjesne samouprave 25.500,00 12.713,40 49,86% 3 RASHODI POSLOVANJA 25.500,00 12.713,40 49,86% 32 MATERIJALNI RASHODI 25.500,00 12.713,40 49,86% 322 Rashodi za materijal i energiju 10.000,00 9.767,18 97,67% 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 9.767,18

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 15.500,00 2.946,22 19,01% 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 2.946,22

RAZDJEL 002 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 12.690.000,00 1.267.309,78 9,99% GLAVA 00203 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 1.740.000,00 509.829,16 29,30% 43 Ostali prihodi za posebne namjene 52 Ostale pomoći 61 Donacije 91 Višak/manjak prihoda Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3883

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

00203 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 1.740.000,00 509.829,16 29,30% PROGRAM 1002 Redovna djelatnost JUO, tek. i invest. održ., dod. ulaganja u građ. objekte te nabava nefin. imovine 1.740.000,00 509.829,16 29,30% A100007 Plaće i naknade zaposlenim službenicima 618.100,00 202.634,29 32,78% 3 RASHODI POSLOVANJA 618.100,00 202.634,29 32,78% 31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 584.100,00 190.086,13 32,54% 311 Plaće (Bruto) 500.000,00 169.642,39 33,93% 3111 Plaće za redovan rad 169.642,39

312 Ostali rashodi za zaposlene 11.600,00 1.200,00 10,34% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 1.200,00

313 Doprinosi na plaće 72.500,00 19.243,74 26,54% 3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 17.341,73 3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 1.902,01

32 MATERIJALNI RASHODI 34.000,00 12.548,16 36,91% 321 Naknade troškova zaposlenima 34.000,00 12.548,16 36,91% 3211 Službena putovanja 600,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 11.948,16

A100008 Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa 36.200,00 4.215,12 11,64% 3 RASHODI POSLOVANJA 36.200,00 4.215,12 11,64% 32 MATERIJALNI RASHODI 36.200,00 4.215,12 11,64% 321 Naknade troškova zaposlenima 1.200,00 558,00 46,50% 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 558,00

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 35.000,00 3.657,12 10,45% 3241 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 3.657,12

A100009 Materijalni rashodi te ostale opće usluge 559.700,00 219.288,65 39,18% 3 RASHODI POSLOVANJA 559.700,00 219.288,65 39,18% 32 MATERIJALNI RASHODI 511.700,00 207.019,29 40,46% 321 Naknade troškova zaposlenima 15.000,00 2.862,50 19,08% 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 2.862,50

322 Rashodi za materijal i energiju 193.000,00 88.424,93 45,82% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 12.785,22 3223 Energija 68.211,25 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 7.428,46

323 Rashodi za usluge 256.200,00 97.017,13 37,87% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 11.240,70 3233 Usluge promidžbe i informiranja 42.120,28 3234 Komunalne usluge 7.292,88 3235 Zakupnine i najamnine 540,00 3237 Intelektualne i osobne usluge 10.902,25 3238 Računalne usluge 16.237,50 3239 Ostale usluge 8.683,52

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 47.500,00 18.714,73 39,40% 3292 Premije osiguranja 7.020,70 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 11.694,03

34 FINANCIJSKI RASHODI 23.000,00 12.269,36 53,35% 343 Ostali financijski rashodi 23.000,00 12.269,36 53,35% 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 11.768,31 3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 501,05

38 OSTALI RASHODI 25.000,00 0,00 0,00% 381 Tekuće donacije 15.000,00 0,00 0,00% 383 Kazne, penali i naknade štete 10.000,00 0,00 0,00% 3884 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

A100010 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građ. objekata, postrojenja, opreme i prijevozn. sredsta. 108.000,00 83.691,10 77,49% 3 RASHODI POSLOVANJA 108.000,00 83.691,10 77,49% 32 MATERIJALNI RASHODI 108.000,00 83.691,10 77,49% 323 Rashodi za usluge 108.000,00 83.691,10 77,49% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 83.691,10

K100011 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 240.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 240.000,00 0,00 0,00% 45 RASHODI ZA DODATNA ULAGANJA NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINI 240.000,00 0,00 0,00% 451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 240.000,00 0,00 0,00%

K100012 Nabava nefinancijske imovine 148.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 148.000,00 0,00 0,00% 41 RASHODI ZA NABAVU NEPROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 85.000,00 0,00 0,00% 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 85.000,00 0,00 0,00%

42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 63.000,00 0,00 0,00% 422 Postrojenja i oprema 43.000,00 0,00 0,00%

425 Višegodišnji nasadi i osnovno stado 5.000,00 0,00 0,00%

426 Nematerijalna proizvedena imovina 15.000,00 0,00 0,00%

K100013 Nabava financijske imovine 30.000,00 0,00 0,00% 5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 30.000,00 0,00 0,00% 53 IZDACI ZA DIONICE I UDJELE U GLAVNICI 30.000,00 0,00 0,00% 532 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 30.000,00 0,00 0,00%

GLAVA 00204 KOMUNALNO GOSPODARSTVO Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 4.709.300,00 237.334,11 5,04% 31 Vlastiti prihodi 42 Prihodi od spomeničke rente 43 Ostali prihodi za posebne namjene 52 Ostale pomoći 61 Donacije 91 Višak/manjak prihoda 00204 KOMUNALNO GOSPODARSTVO 4.709.300,00 237.334,11 5,04% PROGRAM 1003 Komunalno gospodarstvo 4.709.300,00 237.334,11 5,04% A100013 Plaće i naknade namještenicima Vlastitog pogona 129.800,00 71.866,10 55,37% 3 RASHODI POSLOVANJA 129.800,00 71.866,10 55,37% 31 RASHODI ZA ZAPOSLENE 123.300,00 68.915,91 55,89% 311 Plaće (Bruto) 100.000,00 58.119,38 58,12% 3111 Plaće za redovan rad 58.119,38

312 Ostali rashodi za zaposlene 5.800,00 800,00 13,79% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 800,00

313 Doprinosi na plaće 17.500,00 9.996,53 57,12% 3132 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 9.008,50 3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 988,03

32 MATERIJALNI RASHODI 6.500,00 2.950,19 45,39% 321 Naknade troškova zaposlenima 6.500,00 2.950,19 45,39% 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 2.950,19 Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3885

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

A100014 Materijal i energija za potrebe komunalne službe 140.000,00 48.629,06 34,74% 3 RASHODI POSLOVANJA 140.000,00 48.629,06 34,74% 32 MATERIJALNI RASHODI 140.000,00 48.629,06 34,74% 322 Rashodi za materijal i energiju 120.000,00 48.629,06 40,52% 3223 Energija 44.973,81 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 2.155,57 3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 1.499,68

323 Rashodi za usluge 20.000,00 0,00 0,00%

A100015 Usluge za potrebe komunalne službe 86.500,00 28.856,59 33,36% 3 RASHODI POSLOVANJA 86.500,00 28.856,59 33,36% 32 MATERIJALNI RASHODI 86.500,00 28.856,59 33,36% 323 Rashodi za usluge 80.500,00 24.254,52 30,13% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 8.443,00 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 4.687,51 3239 Ostale usluge 11.124,01

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 6.000,00 4.602,07 76,70% 3292 Premije osiguranja 4.602,07

A100016 Tekuće održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, postrojenja i opreme i zaštita okoliša 430.500,00 82.982,36 19,28% 3 RASHODI POSLOVANJA 430.500,00 82.982,36 19,28% 32 MATERIJALNI RASHODI 430.500,00 82.982,36 19,28% 322 Rashodi za materijal i energiju 28.000,00 10.168,77 36,32% 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 10.168,77

323 Rashodi za usluge 402.500,00 72.813,59 18,09% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 70.859,67 3234 Komunalne usluge 1.953,92

A100017 Zbrinjavanje kućnih ljubimaca, napuštenih i ozlijeđenih životinja 50.000,00 5.000,00 10,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 50.000,00 5.000,00 10,00% 32 MATERIJALNI RASHODI 20.000,00 5.000,00 25,00% 323 Rashodi za usluge 20.000,00 5.000,00 25,00% 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 5.000,00

37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NA TEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 30.000,00 0,00 0,00% 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 30.000,00 0,00 0,00%

A100018 Kupnja posuda za razvrstavanje otpada 300.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 300.000,00 0,00 0,00% 32 MATERIJALNI RASHODI 300.000,00 0,00 0,00% 322 Rashodi za materijal i energiju 300.000,00 0,00 0,00%

A100019 Edukacija o potrebi razvrstavanja i odvojenog zbrinjavanja otpada 20.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 20.000,00 0,00 0,00% 32 MATERIJALNI RASHODI 20.000,00 0,00 0,00% 323 Rashodi za usluge 20.000,00 0,00 0,00%

A100020 Financiranje odvoza otpada socijalno ugroženim skupinama stanovništva 20.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 20.000,00 0,00 0,00% 37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NA TEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 20.000,00 0,00 0,00% 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 20.000,00 0,00 0,00% 3886 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

A100021 Sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i uklanjanje 30.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 30.000,00 0,00 0,00% 32 MATERIJALNI RASHODI 30.000,00 0,00 0,00% 323 Rashodi za usluge 30.000,00 0,00 0,00%

K100018 Izgradnja komunalne infrastrukture - javna rasvjeta 1.200.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.200.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 1.200.000,00 0,00 0,00% 421 Građevinski objekti 1.200.000,00 0,00 0,00%

K100019 Izgradnja spremišta za komunalne strojeve i uređaje za komunalnu djelatnost 150.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 150.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 150.000,00 0,00 0,00% 421 Građevinski objekti 150.000,00 0,00 0,00%

K100020 Izgradnja komunalne infrastrukture - biciklističke trake 1.802.500,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.802.500,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 1.802.500,00 0,00 0,00% 421 Građevinski objekti 1.802.500,00 0,00 0,00%

K100021 Kapitalna pomoć trgovačkom društvu u javnom sektoru - izgradnja odvodnje 15.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 15.000,00 0,00 0,00% 38 OSTALI RASHODI 15.000,00 0,00 0,00% 386 Kapitalne pomoći 15.000,00 0,00 0,00%

K100022 Projektna dokumentacija za ceste i gradnja cesta 315.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 315.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 315.000,00 0,00 0,00% 421 Građevinski objekti 315.000,00 0,00 0,00%

T100024 Nabava uređaja za potrebe komunalne službe 5.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 5.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 5.000,00 0,00 0,00% 422 Postrojenja i oprema 5.000,00 0,00 0,00%

T100025 Izrada Programa zaštite divljači na području Općine Martijanec 15.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 15.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 15.000,00 0,00 0,00% 426 Nematerijalna proizvedena imovina 15.000,00 0,00 0,00%

GLAVA 00205 GOSPODARSTVO Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 183.000,00 22.247,50 12,16% 91 Višak/manjak prihoda 00205 GOSPODARSTVO 183.000,00 22.247,50 12,16% PROGRAM 1004 Gospodarstvo 183.000,00 22.247,50 12,16% A100026 Poljoprivreda i gospodarstvo 73.000,00 22.247,50 30,48% Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3887

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

3 RASHODI POSLOVANJA 73.000,00 22.247,50 30,48% 32 MATERIJALNI RASHODI 48.000,00 22.247,50 46,35% 323 Rashodi za usluge 48.000,00 22.247,50 46,35% 3234 Komunalne usluge 22.247,50

38 OSTALI RASHODI 25.000,00 0,00 0,00% 381 Tekuće donacije 25.000,00 0,00 0,00%

A100027 Pomoć za oformljavanje rasadnika autohtonih starih vrsta voća 50.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 50.000,00 0,00 0,00% 32 MATERIJALNI RASHODI 50.000,00 0,00 0,00% 323 Rashodi za usluge 50.000,00 0,00 0,00%

T100028 Izrada Strateškog plana razvoja Općine Martijanec 60.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 60.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 60.000,00 0,00 0,00% 426 Nematerijalna proizvedena imovina 60.000,00 0,00 0,00%

GLAVA 00206 ODRŽAVANJE GROBLJA Izvor financiranja: 43 Ostali prihodi za posebne namjene 172.200,00 23.049,86 13,39% 91 Višak/manjak prihoda 00206 ODRŽAVANJE GROBLJA 172.200,00 23.049,86 13,39% PROGRAM 1005 Održavanje groblja 172.200,00 23.049,86 13,39% A100029 Tekuće održavanje groblja 76.200,00 23.049,86 30,25% 3 RASHODI POSLOVANJA 76.200,00 23.049,86 30,25% 32 MATERIJALNI RASHODI 76.200,00 23.049,86 30,25% 322 Rashodi za materijal i energiju 26.000,00 2.513,24 9,67% 3223 Energija 1.959,74 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 553,50

323 Rashodi za usluge 47.000,00 20.536,62 43,69% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 7.506,00 3234 Komunalne usluge 8.605,62 3238 Računalne usluge 4.425,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3.200,00 0,00 0,00%

T100030 Proširenje groblja Martijanec 96.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 96.000,00 0,00 0,00% 41 RASHODI ZA NABAVU NEPROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 70.000,00 0,00 0,00% 411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 70.000,00 0,00 0,00%

45 RASHODI ZA DODATNA ULAGANJA NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINI 26.000,00 0,00 0,00% 452 Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi 26.000,00 0,00 0,00%

GLAVA 00207 VATROGASTVO, ZAŠTITA I SPAŠAVANJE Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 215.000,00 132.500,00 61,63% 00207 VATROGASTVO, ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 215.000,00 132.500,00 61,63% PROGRAM 1006 Vatrogastvo, zaštita i spašavanje 215.000,00 132.500,00 61,63% A100031 Vatrogastvo - Vatrogasna zajednica Općine Martijanec 200.000,00 132.500,00 66,25% 3 RASHODI POSLOVANJA 200.000,00 132.500,00 66,25% 38 OSTALI RASHODI 200.000,00 132.500,00 66,25% 381 Tekuće donacije 200.000,00 132.500,00 66,25% 3811 Tekuće donacije u novcu 132.500,00 3888 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

A100032 Civilna zaštita i Hrvatska gorska služba spašavanja 15.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 15.000,00 0,00 0,00% 38 OSTALI RASHODI 15.000,00 0,00 0,00% 381 Tekuće donacije 15.000,00 0,00 0,00%

GLAVA 00208 SPORT, KULTURA I RELIGIJA Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 400.000,00 2.720,11 0,68% 00208 SPORT, KULTURA I RELIGIJA 400.000,00 2.720,11 0,68% PROGRAM 1007 Sport, kultura i religija 400.000,00 2.720,11 0,68% A100033 Financiranje redovne djelatnosti sporta, kulture i religije 400.000,00 2.720,11 0,68% 3 RASHODI POSLOVANJA 400.000,00 2.720,11 0,68% 38 OSTALI RASHODI 400.000,00 2.720,11 0,68% 381 Tekuće donacije 400.000,00 2.720,11 0,68% 3811 Tekuće donacije u novcu 2.720,11

GLAVA 00209 OBRAZOVANJE Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 4.812.000,00 302.913,60 6,29% 31 Vlastiti prihodi 43 Ostali prihodi za posebne namjene 51 Pomoći EU 52 Ostale pomoći 71 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja 91 Višak/manjak prihoda 00209 OBRAZOVANJE 4.812.000,00 302.913,60 6,29% PROGRAM 1008 Obrazovanje 4.812.000,00 302.913,60 6,29% A100034 Financiranje redovne djelatnosti predškolskog odgoja 540.000,00 265.713,60 49,21% 3 RASHODI POSLOVANJA 540.000,00 265.713,60 49,21% 37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NA TEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 462.000,00 225.853,60 48,89% 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 462.000,00 225.853,60 48,89% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 225.853,60

38 OSTALI RASHODI 78.000,00 39.860,00 51,10% 381 Tekuće donacije 78.000,00 39.860,00 51,10% 3811 Tekuće donacije u novcu 39.860,00

A100035 Financiranje redovne djelatnosti OŠ Martijanec 22.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 22.000,00 0,00 0,00% 38 OSTALI RASHODI 22.000,00 0,00 0,00% 381 Tekuće donacije 22.000,00 0,00 0,00%

A100036 Financiranje autobusnog prijevoza 80.000,00 37.200,00 46,50% 3 RASHODI POSLOVANJA 80.000,00 37.200,00 46,50% 37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NA TEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 80.000,00 37.200,00 46,50% 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 80.000,00 37.200,00 46,50% 3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 37.200,00

A100037 Cjeloživotno obrazovanje i informiranje građana 20.000,00 0,00 0,00% 3 RASHODI POSLOVANJA 20.000,00 0,00 0,00% 38 OSTALI RASHODI 20.000,00 0,00 0,00% 381 Tekuće donacije 20.000,00 0,00 0,00% Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3889

u kunama Izvršenje za Izvorni Index Brojčana oznaka i naziv računa izvještajno plan 3/2 razdoblje 1 2 3 4

K100038 Dogradnja Osnovne škole Martijanec 4.000.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 4.000.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 4.000.000,00 0,00 0,00% 421 Građevinski objekti 4.000.000,00 0,00 0,00%

K100039 Projektna dokumentacija za izgradnju dječjeg vrtića i izgradnja 150.000,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 150.000,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 150.000,00 0,00 0,00% 421 Građevinski objekti 150.000,00 0,00 0,00%

GLAVA 00210 SOCIJALNA SKRB I OSTALE POMOĆI Izvor financiranja: 11 Opći prihodi i primici 408.500,00 19.170,84 4,69% 52 Ostale pomoći 71 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja 91 Višak/manjak prihoda 00210 SOCIJALNA SKRB I OSTALE POMOĆI 408.500,00 19.170,84 4,69% PROGRAM 1009 Socijalna skrb i ostale novčane pomoći 408.500,00 19.170,84 4,69% A100040 Financiranje socijalne zaštite 271.000,00 19.170,84 7,07% 3 RASHODI POSLOVANJA 271.000,00 19.170,84 7,07% 37 NAKNADE GRAĐANIMA I KUĆANSTVIMA NA TEMELJU OSIGURANJA I DRUGE NAKNADE 135.000,00 3.808,25 2,82% 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 135.000,00 3.808,25 2,82% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 3.808,25

38 OSTALI RASHODI 136.000,00 15.362,59 11,30% 381 Tekuće donacije 136.000,00 15.362,59 11,30% 3811 Tekuće donacije u novcu 15.192,00 3812 Tekuće donacije u naravi 170,59

K100041 Nabava stambenog prostora za socijalno ugrožene osobe 137.500,00 0,00 0,00% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 137.500,00 0,00 0,00% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 137.500,00 0,00 0,00% 421 Građevinski objekti 137.500,00 0,00 0,00%

GLAVA 00211 URBANIZAM Izvor financiranja: 61 Donacije 50.000,00 17.544,60 35,09% 00211 URBANIZAM 50.000,00 17.544,60 35,09% PROGRAM 1010 Urbanizam 50.000,00 17.544,60 35,09% K100042 II. Izmjene prostornog plana uređenja Općine Martijanec 50.000,00 17.544,60 35,09% 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 50.000,00 17.544,60 35,09% 42 RASHODI ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE 50.000,00 17.544,60 35,09% 426 Nematerijalna proizvedena imovina 50.000,00 17.544,60 35,09% 4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 17.544,60

UKUPNO RASHODI I IZDACI 13.032.500,00 1.400.126,21 10,74% 3890 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. mjera 002 00209 002 002 00209 002 za provedbu provedbu za Odgovornost Odgovornost - 2020. Ciljana vrijednost vrijednost - 2019. Ciljana Ciljana vrijednost vrijednost 1.136,34 2018. Ciljana Ciljana vrijednost vrijednost 500 2017. Polazna Polazna vrijednost vrijednost rezultata Pokazatelj Pokazatelj Članak 5. Članak 6. Članak 7. Članak ak 4. Član ak 1.1.1 Izgradnja Izgradnja 1.1.1 vrtića dječjeg Projekcija Projekcija 1.296.258,00 1.000.000,00 1.296.258,00 1.000.000,00 2019. i 2020. i 2019. 0,00 0,00 IZVJEŠTAJ O KORIŠTENJU PRORAČUNSKE ZALIHE PRORAČUNSKE KORIŠTENJU O IZVJEŠTAJ Izvršenje Izvršenje 30.06. 2018. 30.06. IZVJEŠTAJ O DANIM JAMSTVIMA I IZDACIMA PO JAMSTVIMA PO IZDACIMA I JAMSTVIMA DANIM O IZVJEŠTAJ 150.000,00 150.000,00 Izvršenje Plana razvojnih programa za razdoblje od 01.01.2018. do 30.06.2018. godine 30.06.2018. do 01.01.2018. od razdoblje za programa razvojnih Plana Izvršenje Plan 2018. Plan CILJ 1. Unapređenje kvalitete obrazovanja i stvaranje temelja za unapređenje kulturno - sportskog života sportskog - kulturno unapređenje za temelja stvaranje i obrazovanja kvalitete Unapređenje 1. CILJ / aktivnosti / Naziv programa programa Naziv IZVJEŠTAJ O PROVEDBI PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA OPĆINE MARTIJANEC ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2020. GODINE 2020. DO 2018. OD RAZDOBLJE ZA MARTIJANEC OPĆINE PROGRAMA RAZVOJNIH PLANA PROVEDBI O IZVJEŠTAJ Obrazovanje Projektna Projektna za dokumentacija dječjeg izgradnju izgradnja i vrtića IZVJEŠTAJ O ZADUŽIVANJU NA DOMAĆEM I STRANOM TRŽIŠTU NOVCA I KAPITALA ZA RAZDOBLJE 01.01. -30.06.2018. GODINE -30.06.2018. 01.01. RAZDOBLJE ZA KAPITALA I NOVCA TRŽIŠTU STRANOM I DOMAĆEM NA ZADUŽIVANJU O IZVJEŠTAJ Izvještaj o provedbi Plana razvojnih programa Općine Martijanec za razdoblje od 01.01.-30.06.2018. godine sastavlja se na temelju članka 108., stavka 5. Zakona Zakona 5. stavka 108., članka temelju na se sastavlja godine 01.01.-30.06.2018. od razdoblje za Martijanec Općine programa razvojnih Plana provedbi o Izvještaj U prvom polugodištu 2018. godine proračunska zaliha nije utrošena. zaliha proračunska godine 2018. polugodištu prvom U U razdoblju od 01.01.-30.06.2018. godine nije bilo davanja jamstava niti su bili ostvareni izdaci po istima. po izdaci ostvareni bili su niti jamstava davanja bilo nije godine 01.01.-30.06.2018. od razdoblju U U razdoblju od 01.01.-30.06.2018. godine nije bilo zaduživanja na domaćem i stranom tržištu kapitala. kapitala. tržištu stranom i domaćem na zaduživanja bilo nije godine 01.01.-30.06.2018. od razdoblju U Aktivnost Program / Program Mjera 1.1.: Osiguranje predškolskog obrazovanja predškolskog Osiguranje 1.1.: Mjera 1008 1008K100039 o proračunu (»Narodne novine«, broj 87/08, 136/1 i 15/15) te sadrži provedene razvojne programe prema ciljevima koji su povezani s programima i aktivnostima kako kako aktivnostima i programima s povezani su koji ciljevima prema programe razvojne provedene sadrži te 15/15) i 136/1 87/08, broj novine«, (»Narodne proračunu o slijedi: Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3891 mjera 002 00203 002 00204 002 002 00209 002 00203 002 00204 002 za provedbu provedbu za Odgovornost Odgovornost - - 2020. Ciljana vrijednost vrijednost 200.000,00 200.000,00 - 8 2019. Ciljana Ciljana vrijednost vrijednost 200.000,00 200.000,00 7 1.310,89 2018. Ciljana Ciljana 250.000,00 250.000,00 vrijednost vrijednost 6 1.010,89 2017. Polazna Polazna vrijednost vrijednost rezultata Pokazatelj Pokazatelj 1.2.1 Dogradnja Dogradnja 1.2.1 rekonstrukcija i škole Osnovne 1.3.1 Uređenje Uređenje 1.3.1 postojećih objekata Izgradnja 2.1.1 komunalne infrastrukture 0,00 0,00 0,00 0,00 240.000,00 240.000,00 240.000,00 240.000,00 Projekcija Projekcija 2.597.000,00 2.597.000,00 1.527.287,00 1.372.242,00 2019. i 2020. i 2019. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Izvršenje Izvršenje 30.06. 2018. 30.06. 240.000,00 240.000,00 150.000,00 Plan 2018. Plan 4.000.000,00 4.000.000,00 3.482.500,00 CILJ 2. Poboljšanje kvalitete življenja stanovništva Općine kroz unapređenje infrastrukture i zaštitu okoliš zaštitu i infrastrukture unapređenje kroz Općine stanovništva življenja kvalitete Poboljšanje 2. CILJ / aktivnosti / Naziv programa programa Naziv Obrazovanje Osnovne Dogradnja Martijanec škole Redovna djelatnost djelatnost Redovna invest. i tek. JUO, ulaganja dod. održ., građ.objekte u nefin. nabava te imovine ulaganja Dodatna građevinskim na objektima spremišta Izgradnja komunalne za za uređaje i strojeve djelatnost komunalnu Komunalno Aktivnost Program / Program Mjera 1.2.: Unapređenje osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja srednjoškolskog i osnovnoškolskog Unapređenje 1.2.: Mjera 1008 1008K100038 Mjera 1.3.: Poticanje kulturno - sportskog života stanovništva života sportskog - kulturno Poticanje 1.3.: Mjera 1002 1002K100011 1003K100019 Mjera 2.1.: Poboljšanje kvalitete življenja stanovništva Općine kroz unapređenje infrastrukture i zaštitu okoliš zaštitu i infrastrukture unapređenje kroz Općine stanovništva življenja kvalitete Poboljšanje 2.1.: Mjera 1003 3892 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. mjera 002 00210 002 002 00206 002 002 00204 002 00204 002 00204 002 00204 002 00206 002 za provedbu provedbu za Odgovornost Odgovornost - - - - 2020. Ciljana vrijednost vrijednost 200.000,00 kn 200.000,00 - 34 34 500 2019. Ciljana Ciljana vrijednost vrijednost 200.000,00 kn 200.000,00 - 32 32 400 2018. Ciljana Ciljana vrijednost vrijednost 250.000,00 kn 250.000,00 30 30 300 100 2017. Polazna Polazna vrijednost vrijednost rezultata Pokazatelj Pokazatelj 2.1.1 Izgradnja Izgradnja 2.1.1 komunalne infrastrukture 2.1.2 Unapređenje prometne infrastrukture 2.1.2 Unapređenje prometne infrastrukture Izgradnja 2.1.3 rasvjete Uređenje 2.1.4 groblja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 87.609,00 145.000,00 152.500,00 330.772,00 Projekcija Projekcija 1.372.242,00 1.108.906,00 2019. i 2020. i 2019. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Izvršenje Izvršenje 30.06. 2018. 30.06. 15.000,00 96.000,00 96.000,00 137.500,00 315.000,00 Plan 2018. Plan 1.802.500,00 1.200.000,00 / aktivnosti / Naziv programa programa Naziv Kapitalna pomoć pomoć Kapitalna društvu trgovačkom javnom sektoru u odvodnje -izgradnja Socijalna skrb i i skrb Socijalna novčane ostale pomoći Izgradnja komunalne komunalne Izgradnja infrastrukture trake -biciklističke Projektna za dokumentacija cesta gradnja i ceste komunalne Izgradnja javna - infrastrukture rasvjeta groblja Održavanje groblja Proširenje Martijanec Aktivnost Program / Program 1003K100021 1009 1003K100020 1003K100022 1003K100018 1005 1005T100030 Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3893 mjera 002 00211 002 002 00211 002 002 00210 002 002 00205 002 002 00205 002 za provedbu provedbu za Odgovornost Odgovornost - - 2020. Ciljana vrijednost vrijednost - 1 400 2019. Ciljana Ciljana vrijednost vrijednost 0 100 270 2018. Ciljana Ciljana vrijednost vrijednost 0 75 2017. Polazna Polazna vrijednost vrijednost rezultata Pokazatelj Pokazatelj 2.1.5 Stambeno Stambeno 2.1.5 zbrinjavanje socijalno osoba ugroženih 3.1.1 Izrada Izrada 3.1.1 Strategije razvoja poljoprivrede 2.1.6 Prostorno Prostorno 2.1.6 planiranje 0,00 0,00 0,00 0,00 51.250,00 52.531,00 51.250,00 52.531,00 145.000,00 152.500,00 Projekcija Projekcija 3.113.531,00 5.560.537,00 2019. i 2020. i 2019. 0,00 0,00 0,00 0,21% 35,09% 35,09% 17.544,60 17.544,60 17.544,60 Izvršenje Izvršenje 30.06. 2018. 30.06. 50.000,00 50.000,00 60.000,00 60.000,00 137.500,00 Plan 2018. Plan 8.216.000,00 CILJ 3. Stvaranje posl. okruženja razvojem malog i srednjeg poduzetništva te iskorištavanjem poljopr. poten poljopr. iskorištavanjem te poduzetništva srednjeg i malog razvojem okruženja posl. Stvaranje 3. CILJ / aktivnosti / Naziv programa programa Naziv Nabava stambenog stambenog Nabava socijalno za prostora osobe ugrožene Urbanizam II. Izmjene Izmjene II. plana prostornog Općine uređenja Martijanec Izrada Strateškog Strateškog Izrada Općine razvoja plana Martijanec Gospodarstvo Aktivnost Program / Program 1009K100041 1010 SVEUKUPNO: 1010K100042 1004T100028 Mjera 3.1.: Razvoj gospodarstva unapređenjem poljoprivredne proizvodnje poljoprivredne unapređenjem gospodarstva Razvoj 3.1.: Mjera 1004 3894 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

Članak 8. Članak 5. Ovaj Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Ovlašćuje se općinski načelnik Općine Martijanec Općine Martijanec od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. za potpisivanje Ugovora o obavljanju poslova prijevo- godine objaviti će se u »Službenom vjesniku Varaž- za pokojnika koji se financiraju iz Proračuna Općine dinske županije«, a stupa na snagu osmog dana od Martijanec. dana objave. Članak 6. KLASA: 400-04/18-01/1 Sa obavljanjem poslova prijevoza pokojnika izabrani URBROJ: 2186/19-01-18-1 ponuditelj obrt CVJEĆARNA ORHIDEJA započet će s Martijanec, 14. kolovoza 2018. datumom sklapanja Ugovora iz članka 5. ove Odluke.

Predsjednik Općinskog vijeća Članak 7. Dubravko Besek, v.r. Nadzor nad provođenjem ugovornih obveza obavlja Jedinstveni upravni odjel Općine Martijanec.

32. Članak 8. Na temelju članka 9. Zakona o pogrebničkoj djelat- Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana nosti (»Narodne novine«, broj 36/19), stavka 1. članka objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«. 5. Odluke o određivanju poslova prijevoza pokojnika koji se financiraju iz Proračuna Općine Martijanec (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 24/18) KLASA: 363-01/18-01/6 i članka 31. Statuta Općine Martijanec (»Službeni URBROJ: 2186/19-01-18-8 vjesnik Varaždinske županije«, broj 10/13, 24/13 i Martijanec, 14. kolovoza 2018. 18/18), Općinsko vijeće Općine Martijanec na 10. sjednici održanoj 14. kolovoza 2018. godine, donosi Predsjednik Općinskog vijeća Dubravko Besek, v.r.

ODLUKU o izboru ponuditelja kojem se povjeravaju poslovi prijevoza pokojnika koji se financiraju 33. iz Proračuna Općine Martijanec Na temelju članka 49. stavka 4., članka 51. stavka 5. i članka 62. stavka 5. Zakona o zaštiti životinja (»Narodne novine«, broj 102/17) i članka 31. Statuta Članak 1. Općine Martijanec (»Službeni vjesnik Varaždinske Ovom Odlukom povjerava se obavljanje poslova županije«, broj 10/13, 24/13 i 18/18), Općinsko vijeće prijevoza pokojnika koji se financiraju iz Proračuna Općine Martijanec na 10. sjednici održanoj dana 14. Općine Martijanec, na razdoblje od 4 godine. kolovoza 2018. godine, donosi

Članak 2. ODLUKU Na temelju provedenog Javnog natječaja za obav- o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca ljanje poslova prijevoza pokojnika koji se financiraju iz i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim Proračuna Općine Martijanec objavljenog na oglasnoj životinjama te divljim životinjama ploči i internetskim stranicama Općine Martijanec dana 21. lipnja 2018. godine, obavljanje poslova prijevoza pokojnika povjerava se obrtu CVJEĆARNA ORHIDEJA, DIO PRVI obrt za pogrebne usluge, trgovinu i proizvodnju, vl. OPĆE ODREDBE Martina Jendrić, Martijanec, Varaždinska 7, Matični Predmet Odluke broj obrta: 90163940, OIB: 23420337856. Članak 1. Članak 3. Ovom se Odlukom uređuju minimalni uvjeti i način Cijena ponude izabranog ponuditelja obrta CVJE- držanja kućnih ljubimaca koje im njihovi posjednici ĆARNA ORHIDEJA bez PDV-a iznosi 5,00 kn, a s moraju osigurati, način kontrole njihovog razmnoža- PDV-om 6,25 kn, a izražava se za prijevoz pokojnika vanja te način postupanja s napuštenim i izgubljenim po kilometru (od mjesta smrti do nadležne patologije, životinjama na području Općine Martijanec. sudske medicine ili druge ovlaštene osobe) s uključe- nim troškom preuzimanja. Pojmovi

Članak 4. Članak 2. Pod poslovima prijevoza pokojnika smatraju se po- slovi utvrđeni člankom 2. Odluke o određivanju poslova Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće prijevoza pokojnika koji se financiraju iz Proračuna značenje: Općine Martijanec (»Službeni vjesnik Varaždinske 1. izgubljena životinja je životinja koja je odlutala županije«, broj 24/18). od vlasnika i on je traži, Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3895

2. kućni ljubimci su životinje koje čovjek drži zbog 8. osigurati kućnim ljubimcima redovitu i pravilnu društva, zaštite i pomoći ili zbog zanimanja ishranu te trajno omogućiti pristup svježoj pitkoj za te životinje, vodi 3. napuštena životinja je životinja koju je vlasnik 9. redovito održavati čistim prostor u kojem borave svjesno napustio, kao i životinja koju je na- kućni ljubimci. pustio zbog više sile kao što su bolest, smrt (2) Posjednik ne smije ili gubitak slobode te životinja koje se vlasnik 1. zanemarivati kućne ljubimce s obzirom na nji- svjesno odrekao, hovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu 4. opasne životinje su životinje koje zbog neodgo- 2. ograničavati kretanje kućnim ljubimcima na varajućih uvjeta držanja i postupanja s njima način koji mu uzrokuje bol, patnju, ozljede ili mogu ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi i živo- strah. tinja te koje pokazuju napadačko ponašanje (3) Zabranjeno je prema čovjeku, 1. bacanje petardi ili drugih pirotehničkih sredstava 5. posjednik životinje odnosno kućnog ljubimca na životinje (u daljnjem tekstu: posjednik) je svaka pravna 2. trčanje životinja privezanih uz motorno prijevozno ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik sredstvo koje je u pokretu ili skrbnik stalno ili privremeno odgovorna za 3. držati pse trajno vezane ili ih trajno držati u zdravlje i dobrobit životinje, prostorima ili dijelu dvorišta bez omogućavanja 6. prijevoz je premještanje životinja prijevoznim slobodnog kretanja izvan tog prostora sredstvom u nekomercijalne svrhe, uključu- 4. vezati pse, osim privremeno u iznimnim situ- jući postupke pri polasku i dolasku na krajnje acijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije odredište, izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na 7. radne životinje su psi koji služe kao tjelesni način da mu je omogućeno kretanje u promjeru čuvari i čuvari imovine, psi vodiči slijepih i 5 metara, a sredstvo vezanja i ogrlica moraju oni koji služe za pomoć, psi tragači i psi koji biti od takvog materijala da psu ne nanose bol ili ozljede. služe za obavljanje drugih poslova, 5. je trajno i samostalno držanje kućnih ljubimaca 8. sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) na adresi različitoj od prebivališta ili boravišta je objekt u kojem se smještaju i zbrinjavaju posjednika, osim u slučaju kada se radi o rad- napuštene i izgubljene životinje gdje im se nim psima koji čuvaju neki objekt ili imovinu, osigurava potrebna skrb i pomoć, a posjednik im je dužan osigurati svakodnevni 9. slobodno živuće mačke su mačke koje su rođene nadzor u divljini, nemaju vlasnika niti posjednika i 6. držati kao kućne ljubimce opasne i potencijalno 10. službene životinje su životinje koje imaju licencu opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu za rad i služe za obavljanje poslova pojedinih opasnih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta državnih tijela. (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove Odluke. (4) Posjednik pasa mora odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama u odnosu na držanje DIO DRUGI i kretanje pasa osigurati da životinja nije opasna za UVJETI I NAČIN DRŽANJA KUĆNIH LJUBIMACA okolinu. Pri odgoju pasa posjednik ne smije koristiti Opći uvjeti držanja kućnih ljubimaca metode koje kod pasa mogu uzrokovati bol, ozljede, patnje ili strah. (5) Koordinacijska radna skupina iz članka 70. Članak 3. Zakona o zaštiti životinja može predlagati propisivanje (1) Posjednik je dužan uvjeta za držanje različitih životinjskih vrsta. 1. osigurati kućnim ljubimcima držanje u skladu s (6) Općina Martijanec kontrolira obvezu označavanja njihovim potrebama, a minimalno predviđenim pasa mikročipom, odnosno provjerava jesu li svi psi Zakonom o zaštiti životinja i Odlukom Općine označeni mikročipom. 2. psima osigurati prostor koji odgovara njihovoj (7) Općina Martijanec može propisati trajnu steri- veličini (Prilog 1.) i zaštitu od vremenskih ne- lizaciju kao obvezan način kontrole razmnožavanja, prilika i drugih nepovoljnih uvjeta za obitavanje sukladno članku 62., stavak 5. Zakona o zaštiti životinja. 3. psima osigurati pseću kućicu ili odgovarajuću nastambu u skladu s Prilogom 1. Uvjeti držanja kućnih ljubimaca u stambenim zgradama i obiteljskim kućama 4. označiti mikročipom pse i vakcinirati protiv bjesnoće sukladno Zakonu o veterinarstvu Članak 4. 5. onemogućiti bijeg i kretanje pasa po javnim površinama bez nadzora (1) Držanje kućnih ljubimaca u zajedničkim pro- storijama zgrada i dvorištima zgrada, kretanje kućnih 6. na vidljivom mjestu staviti oznaku koja upozo- ljubimaca zajedničkim dijelovima zgrada i dvorištima rava na psa, te imati ispravno zvono na ulaznim zgrada te obvezu čišćenja tih prostorija i prostora dvorišnim ili vrtnim vratima koje onečiste kućni ljubimci sporazumno utvrđuju 7. pravodobno zatražiti veterinarsku pomoć te suvlasnici zgrade sukladno propisima o vlasništvu. osigurati zbrinjavanje i odgovarajuću njegu Posjednik kućnih ljubimaca dužan je držati ih na bolesnih i ozlijeđenih životinja način da ne ometaju mir sustanara ili na drugi način 3896 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. krše dogovoreni kućni red stambene zgrade i stanara Članak 14. okolnih nekretnina. Vlasnik opasnog psa mora ga držati u zatvorenom (2) Posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okuć- prostoru iz kojeg ne može pobjeći, a vrata u prostor nice, dužan ga je svakodnevno izvoditi radi obavljanja u kojem se nalazi takav pas moraju biti zaključana. nužde i zadovoljenja dnevnih fizičkih aktivnosti.

Uvjeti izvođenja kućnih ljubimaca Članak 15. na javne površine Na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas mora biti vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN PAS«. Članak 5. Pse se smije izvoditi na javne površine ako su Članak 16. označeni mikročipom, na povodcu i pod nadzorom Izvođenje opasnih pasa na javne površine dopu- posjednika. šteno je isključivo s brnjicom i na povodcu.

Članak 6. Članak 17. Psi se mogu kretati bez povodca, uz nadzor po- sjednika, na javnim površinama sukladno Prilogu 3. (1) Pri sumnji da se radi o opasnom psu, komu- nalni redar je ovlašten zatražiti na uvid od posjednika potvrdu kojom se potvrđuje da su nad psom provede Članak 7. sve mjere propisane Pravilnikom o opasnim psima. Kretanje kućnih ljubimaca dopušteno je u prostorima i prostorijama javne namjene uz dopuštenje vlasnika, (2) Ukoliko vlasnik ne pokaže potrebnu dokumen- odnosno korisnika prostora, osim ako ovom Odlukom taciju, komunalni redar sastavlja službeni zapisnik nije drugačije određeno. te obavještava nadležnu veterinarsku inspekciju za daljnje postupanje. Članak 8. Kućnim ljubimcima koji se kreću slobodno ili na Način kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca povodcu zabranjeno je kretanje na dječjim igrališti- ma, cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neograđenim dvorištima škola i vrtića te na drugim Članak 18. mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja zdravstve- Zabranjen je uzgoj kućnih ljubimaca, osim ukoliko je no-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja uzgoj prijavljen pri nadležnom ministarstvu i uzgajivač vlasnika i dozvole korisnika prostora. posjeduje rješenje nadležnog tijela.

Članak 9. Članak 19. Iz sigurnosnih razloga prometa, sugrađana i drugih životinja te u svrhu prevencije nekontroliranog razmno- Posjednik je dužan držati pod kontrolom razmnoža- žavanja zabranjeno je puštanje kućnih ljubimaca da vanje kućnih ljubimaca i spriječiti svako neregistrirano samostalno šeću javnim površinama bez prisutnosti i razmnožavanje. nadzora posjednika. Članak 20. Članak 10. Kontrola razmnožavanja pasa i mačaka provodi se Posjednik kućnog ljubimca dužan je pri izvođenju trajnom sterilizacijom. kućnog ljubimca na javnu površinu nositi pribor za čišćenje i očistiti javnu površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti. Slobodno živuće mačke

Članak 11. Članak 21. Kućne ljubimce može se uvoditi u sredstvo javno- (1) Na javnim površinama dozvoljeno je postavlja- ga prijevoza uz uvjete utvrđene posebnom odlukom javnog prijevoznika. nje hranilišta za mačke (u daljnjem tekstu: hranilišta). (2) Hranilišta se postavljaju nakon provedenog javnog poziva udrugama za zaštitu životinja za podno- Članak 12. šenje zahtjeva za postavljanje hranilišta koji raspisuje Ograničenje kretanja kućnih ljubimaca iz ove Od- općinski načelnik Općine Martijanec (u daljnjem tekstu: luke ne primjenjuje se na pse osposobljene za pomoć općinski načelnik). osobama s invaliditetom. (3) Postavljanje hranilišta odobrava općinski načelnik na prijedlog Jedinstvenog upravnog odjela i Općinskog Postupanje s opasnim psima vijeća na području koje se hranilište želi postaviti. (4) U slučaju da Jedinstveni upravni odjel, odnosno Članak 13. Općinsko vijeće daju negativno mišljenje za traženu Posjednik opasnog psa dužan je provesti sve mjere lokaciju hranilišta, obvezni su predložiti najbližu mo- koje su propisane Pravilnikom o opasnim psima. guću alternativnu lokaciju za hranilište. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3897

(5) Način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta pro- DIO ČETVRTI pisat će se pravilnikom što ga donosi općinski načelnik. NAČIN POSTUPANJA S DIVLJIM ŽIVOTINJAMA (6) U slučaju sumnje u izbijanje zaraznih bolesti Divljač i zaštićene divlje vrste koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, zašti- tu građana provode pravne osobe koje obavljaju Članak 24. zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici S divljači izvan lovišta i zaštićenim divljim vrstama u suradnji s nadležnim tijelima utvrđenim propisima koje se zateknu na javnim površinama postupat će se o veterinarskoj djelatnosti. po zasebnom »Programu zaštite divljači izvan lovišta« (7) Ako udruga za zaštitu životinja kojoj je odobreno kao i drugim propisima o zaštiti životinja, zaštiti prirode, postavljanje hranilišta ne održava higijenu i čistoću veterinarstvu i lovstvu. javne površine na kojoj se nalazi hranilište, odnosno ako se ne skrbi o mačkama, komunalno redarstvo će ukloniti hranilište na trošak te udruge, a temeljem DIO PETI obavijesti Općinskog upravnog tijela nadležnog za ZAŠTITA ŽIVOTINJA zaštitu životinja. Poticanje zaštite životinja

DIO TREĆI Članak 25. Općina Martijanec će prema obvezi utvrđenoj Za- NAČIN POSTUPANJA S IZGUBLJENIM konom o zaštiti životinja poticati razvoj svijesti svojih I NAPUŠTENIM ŽIVOTINJAMA sugrađana, posebice mladih, o brizi i zaštiti životinja. Postupanje s izgubljenim životinjama Obveza pružanja pomoći životinji Članak 22. (1) Posjednik kućnog ljubimca mora u roku od tri Članak 26. dana od dana gubitka kućnog ljubimca prijaviti nje- (1) Svatko tko ozlijedi ili primijeti ozlijeđenu ili gov nestanak skloništu za životinje, a u roku od 14 bolesnu životinju mora joj pružiti potrebnu pomoć, a dana od dana gubitka psa veterinarskoj organizaciji ako to nije u mogućnosti sam učiniti, mora joj osigurati ili ambulanti veterinarske prakse koja je ovlaštena za pružanje pomoći. vođenje Upisnika kućnih ljubimaca. (2) Ako nije moguće utvrditi tko je posjednik životi- (2) Ako u roku od 14 dana od dana objave podataka nje, pružanje potrebne pomoći ozlijeđenim i bolesnim vlasnik/posjednik nije dostavio zahtjev za vraćanje životinjama mora organizirati i financirati jedinica životinje, sklonište postaje vlasnik životinje te je može lokalne samouprave. udomiti. (3) Ako se utvrdi posjednik ozlijeđene ili bolesne (3) Posjednik izgubljene životinje dužan je nadokna- životinje, troškove snosi posjednik. diti sve troškove kao i svaku štetu koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka vraćanja posjedniku. Korištenje životinja u komercijalne svrhe

Postupanje s napuštenim životinjama Članak 27. Zabranjeno je koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju te izlagati ih na javnim površinama, Članak 23. sajmovima, tržnicama i slično, kao i njihovo korištenje (1) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora u zabavne ili druge svrhe bez suglasnosti nadležnog u roku od tri dana od nalaska životinje obavijestiti tijela jedinica lokalne samouprave. sklonište za napuštene životinje, osim ako je životinju u tom roku vratio posjedniku. Članak 28. (2) Kontakt informacije skloništa s kojim Općina Zabranjena je prodaja kućnih ljubimaca na javnim Martijanec ima potpisan ugovor objavljen je na služ- površinama, sajmovima, tržnicama i svim drugim pro- benim Internetskim stranicama Općine Martijanec. storima koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kućnih (3) Nalaznik napuštene ili izgubljene životinje mora ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima kojemu moraju pružiti životinji odgovarajuću skrb do vraćanja posjedniku udovoljavati trgovine kućnim ljubimcima. ili do smještanja u sklonište za napuštene životinje. (4) Životinja se ne smješta u sklonište ako se po DIO ŠESTI nalasku životinje može utvrditi njezin vlasnik te se NADZOR životinja odmah može vratiti vlasniku, osim ako vlasnik Ovlasti komunalnog redara odmah ne može doći po životinju. (5) Sve troškove skloništa za primljenu životinju Članak 29. financira jedinica lokalne samouprave. (1) Nadzor nad ovom Odlukom provodi komunalni (6) Ako se utvrdi posjednik napuštene životinje, redar. U svom postupanju, komunalni redar je ovlašten dužan je nadoknaditi sve troškove kao i svaku štetu zatražiti pomoć policijskih službenika ukoliko se prilikom koju počini životinja od trenutka nestanka do trenutka provođenja nadzora ili izvršenja rješenja opravdano vraćanja posjedniku. očekuje pružanje otpora. 3898 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(2) Komunalni redar postupa po službenoj dužnosti 5. posjednik nije ispunio uvjete propisane Pravil- kada uoči postupanje protivno Odluci te prema prijavi nikom o opasnim psima, a drži opasnog psa, fizičkih ili pravnih osoba. 6. posjednik nije pravodobno zatražio veterinarsku (3) U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, pomoć i osigurao zbrinjavanje i odgovarajuću komunalni redar ima pravo i obvezu: njegu bolesnog ili ozlijeđenog kućnog ljubimca, 1. pregledati isprave na temelju kojih se može 7. uzgajivač ne pokaže na uvid potvrdu o za- utvrditi identitet stranke i drugih osoba na- dovoljenim uvjetima od strane nadležnog zočnih nadzoru ministarstva, 2. ući u prostore/prostorije u kojima se drže kućni 8. posjednik nije u roku od 3 dana prijavio nestanak ljubimci kućnog ljubimca, 3. uzimati izjave stranaka i drugih osoba 9. utvrdi osobne podatke posjednika koji je napustio kućnog ljubimca ili njegovu mladunčad, 4. zatražiti od stranke podatke i dokumentaciju 10. posjednik životinju koristi za predstavljanje te 5. prikupljati dokaze na vizualni i drugi odgovarajući u zabavne ili druge svrhe. način (7) Komunalni redar dužan je obavijestiti policiju i/ili 6. očitati mikročip državno odvjetništvo kada uoči situaciju koja upućuje 7. podnositi kaznenu prijavu, odnosno prekršajnu na mučenje ili ubijanje životinja. prijavu nadležnim tijelima (8) U svim slučajevima u kojima komunalni redar 8. donijeti rješenje kojim nalaže promjenu uvjeta tijekom nadzora uoči postupanje protivno Zakonu o u skladu s odlukom grada pod prijetnjom zaštiti životinja, Kaznenom zakonu ili drugim propisima, pokretanja prekršajnog postupka ili naplate a nije nadležan, prijavu sa sastavljenim zapisnikom kazne o zatečenom stanju prosljeđuje nadležnom tijelu te 9. naplatiti novčanu kaznu propisanu ovom Odlu- stranci dostavlja obavijest o poduzetim mjerama. kom 10. upozoravati i opominjati fizičke i pravne osobe Žalba protiv rješenja komunalnog redara 11. narediti fizičkim i pravnim osobama otklanjanja prekršaja Članak 30. 12. obavljati druge radnje u skladu sa svrhom nad- (1) Protiv rješenja komunalnog redara može se zora. izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave (4) O postupanju koje je protivno odredbama ove rješenja. Žalba na rješenje komunalnog redara ne Odluke u svakom pojedinačnom slučaju komunalni odgađa izvršenje rješenja. redar dužan je sastaviti zapisnik te donijeti rješenje. (2) O žalbi izjavljenoj protiv rješenja komunalnog (5) U slučajevima iz nadležnosti komunalnog redara redara odlučuje upravno tijelo jedinice područne predviđenim ovom Odlukom komunalni redar može, samouprave nadležno za drugostupanjske poslove kada je potrebno hitno postupanje, donijeti usmeno komunalnog gospodarstva. rješenje, o čemu je dužan sastaviti zapisnik te kasnije dostaviti pismeno rješenje. DIO ŠESTI (6) Komunalni redar dužan je podnijeti prijavu NOVČANE KAZNE veterinarskoj inspekciji kada: 1. u provedbi nadzora utvrdi da se kućni ljubimac Članak 31. nalazi u stanju na temelju kojega se može (1) Sredstva naplaćena u skladu sa odlukom grada zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili ve- za predviđene prekršaje prihod su jedinica lokalne liki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak samouprave i koriste se za potrebe zbrinjavanja na- njezina života u istim uvjetima bio povezan s puštenih i izgubljenih životinja. neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom, (2) Komunalni redar ima ovlast i dužnost provoditi 2. posjednik nije označio mikročipom psa u roku ovu Odluku u skladu sa svojom nadležnosti i sankcio- predviđenom Zakonom o veterinarstvu, odno- nirati svako ponašanje protivno ovoj Odluci, nakon što sno redovito cijepio protiv bjesnoće, te dao na je prethodno izdao pismenu opomenu po kojoj vlasnik uvid dokumentaciju kojom to može potvrditi nije postupio. U tu svrhu, komunalni redar može osim (putovnicu kućnog ljubimca), kazne izreći i usmeno upozorenje. 3. posjednik kućnom ljubimcu daje hranu koja mu (3) Za postupanje protivno odredbama ove Odluke, uzrokuje ili može uzrokovati bolest, bol, pat- prekršitelj će biti kažnjen iznosom od 1.000,00 do nju, ozljede, strah ili smrt te kada utvrdi da bi 2.500,00 kuna kada: zbog lošeg gojnog stanja kućnog ljubimca bila 1. nije osigurao kućnom ljubimcu držanje u skladu s nužna intervencija veterinarske inspekcije, njihovim potrebama, a minimalno predviđenim 4. posjednik drži više od 9 životinja starijih od Zakonom o zaštiti životinja i Odlukom Općine 6 mjeseci, a koje mu sklonište nije dalo na (čl. 3. st. 1. toč. 1.) skrb, niti sa skloništem ima ugovor o zbrinja- 2. psu nije osigurao prostor koji odgovara njihovoj vanju tih životinja, odnosno ukoliko ima više veličini (Prilog 1.) te ga nije zaštito od vre- od 20 životinja starijih od 6 mjeseci u svrhu menskih neprilika i drugih nepovoljnih uvjeta udomljavanja, a nema rješenje veterinarske obitavanja (čl. 3. st. 1. toč. 2.) inspekcije kojim je odobreno držanje životi- 3. psu nije osigurao pseću kućicu ili odgovarajuću nja i potvrđeno da su zadovoljeni svi uvjeti nastambu u skladu s Prilogom 1. (čl. 3. st. 1. propisani važećim propisima, toč. 3.) Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3899

4. nije onemogućio bijeg i kretanje pasa po javnim površinu koju njegov kućni ljubimac onečisti površinama bez nadzora (čl. 3. st. 1. toč. 5.) (čl. 10.) 5. nije na vidljivom mjestu staviti oznaku koja 20. vlasnik opasnog psa ne drži u zatvorenom prostoru upozorava na psa te ne posjeduje ispravno iz kojeg ne može pobjeći, a vrata u prostor zvono na ulaznim dvorišnim ili vrtnim vratima u kojem se nalazi takav pas nisu zaključana (čl. 3. st. 1. toč. 6.) (čl. 14.) 6. nije osigurao kućnom ljubimcu redovitu i pravilnu 21. na ulazu u prostor u kojem se nalazi opasan pas ishranu te trajno omogućio pristup svježoj nije vidljivo istaknuto upozorenje: »OPASAN pitkoj vodi (čl. 3. st. 1. toč. 8.) PAS« (čl. 15.) 7. redovito ne čisti i ne održava urednim prostor u kojem boravi kućni ljubimac (čl. 3. st. 1. toč. 22. izvodi opasnog psa na javne površine bez brnjice 9.) i bez povodca (čl. 16.) 8. istrčava kućnog ljubimca vezanjem za motorno 23. ne drži pod kontrolom razmnožavanje kućnih prijevozno sredstvo koje je u pokretu (čl. 3. ljubimaca i ne spriječi svako neregistrirano st. 3. toč. 2.) razmnožavanje (čl. 19.) 9. drži psa trajno vezanim ili ga trajno držati u pro- 24. ne provede mjeru trajne sterilizacije psa odno- storima ili dijelu dvorišta bez omogućavanja sno mačke po naredbi komunalnog redara slobodnog kretanja izvan tog prostora (čl. 3. (čl. 20.) st. 3. toč. 3.) 25. način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta nisu 10. veže psa, osim privremeno u iznimnim situa- u skladu s pravilnikom što ga donosi općinski cijama kada ograđivanje dijela dvorišta nije načelnik (čl. 21. st. 5.) izvedivo. U tom slučaju pas se može vezati na način da mu je omogućeno kretanje u pro- 26. koristiti životinje za sakupljanje donacija, prošnju mjeru minimalno 5 metara, a sredstvo vezanja te izlagati ih na javnim površinama, sajmo- i ogrlica moraju biti od takvog materijala da vima, tržnicama i slično, kao u zabavne ili psu ne nanose bol, patnju ili ozljeđivanje. druge svrhe bez suglasnosti nadležnog tijela Posjednik će se kazniti ukoliko se ne drži jedinica lokalne samouprave po ispunjenju propisanih pravila o vezanju psa (čl. 3. st. 3. uvjeta propisnih aktom Općine (čl. 27.) toč. 4.) 27. prodaje kućne ljubimce na javnim površinama, 11. trajno drži kućne ljubimce na adresi različitoj sajmovima, tržnicama i svim drugim prostorima od prebivališta ili boravišta posjednika, osim koji ne zadovoljavaju uvjete za prodaju kuć- u slučaju kada se radi o radnim psima koji nih ljubimaca sukladno Pravilniku o uvjetima čuvaju neki objekt ili imovinu. Posjednik će kojemu moraju udovoljavati trgovine kućnim se kazniti ukoliko psu ne osigura svakodnevni ljubimcima, veleprodaje i prodaje na izložbama nadzor (čl. 3. st. 3. toč. 5.) (čl. 28.). 12. držati kao kućne ljubimce opasne i potencijalno opasne životinjske vrste utvrđene u Popisu opasnih i potencijalno opasnih životinjskih DIO SEDMI vrsta (Prilog 2.) koji je sastavni dio ove Odluke PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (čl. 3. st. 3. toč. 6.) Opasne i potencijalno opasne životinjske vrste 13. posjednik nije odgovarajućim odgojem i/ili ško- lovanjem ili drugim mjerama osigurao da pas u odnosu na držanje i kretanje nije opasan Članak 32. za okolinu (čl. 3. s. 4.) (1) Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opa- 14. posjednik kućnog ljubimaca ne drži na način snih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta (Prilog da ne ometa mir sustanara ili na drugi način 2.), a koji pripadaju zaštićenim vrstama te koji su do krši dogovoreni kućni red stambene zgrade i dana stupanja na snagu ove Odluke evidentirani u stanara okolnih nekretnina (čl. 4. st. 1.) tijelu nadležnom za zaštitu prirode, posjednik može 15. posjednik koji psa drži u stanu ili kući bez okućni- nastaviti držati do njihovog uginuća. ce, ne izvodi svakodnevno van radi obavljanja (2) Kućne ljubimce koji se nalaze na Popisu opasnih nužde i zadovoljenja ostalih dnevnih fizičkih i potencijalno opasnih životinjskih vrsta, a koji ne pri- aktivnosti (čl. 4. st. 2.) padaju zaštićenim vrstama i koje se u roku od 90 dana 16. psa izvodi na javne površine gdje je to ovom od dana stupanja na snagu ove Odluke prijavi, radi Odlukom nije dopušteno te ukoliko pas nije evidentiranja općinskom upravnom tijelu nadležnom označen mikročipom, na povodcu i pod nad- za zaštitu životinja, posjednik može nastaviti držati zorom posjednika (čl. 5.) do njihovog uginuća. 17. dozvoli da se kućni ljubimac kreće slobodno ili na povodcu na dječjim igralištima, cvjetnjacima, neograđenim sportskim terenima, neogra- Članak 33. đenim dvorištima škola i vrtića te na drugim Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana mjestima gdje postoji opasnost ugrožavanja objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«. zdravstveno-higijenske sigurnosti i zdravlja ljudi bez dopuštenja vlasnika i dozvole kori- snika prostora (čl. 8.) KLASA: 363-01/18-01/20 18. omogući kućnom ljubimcu da samostalno šeće URBROJ: 2186/19-01-18-6 javnim površinama bez njegove prisutnosti i Martijanec, 14. kolovoza 2018. nadzora (čl. 9.) 19. pri izvođenju kućnog ljubimca na javnu površinu Predsjednik Općinskog vijeća ne nosi pribor za čišćenje i ne očistiti javnu Dubravko Besek, v.r. 3900 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

PRILOG 1.

Minimalna površina ograđenih prostora za pse MINIMALNA POVRŠINA MINIMALNA VISINA MINIMALNA ŠIRINA MASA PASA (m²) (natkriveni, m) (m) do 24 kg 6,0 1,8 2,0 25-28 kg 7,0 1,8 2,0 29-32 kg 8,0 1,8 2,0 od 32 kg i više 8,5 1,8 2,0

Minimalna površina ograđenih prostora (m²) u kojim boravi veći broj pasa Min. površina - psi Min. površina - psi Min. površina - psi teži Broj pasa u prostoru težine do 16 kg težine od 17 do 28 kg od 28 kg 2 7,5 10 13 3 10,0 13 17 4 12,0 15 20 5 14,0 18 24 6 16,0 20 27 7 17,5 22 29 8 19,5 24 32 9 21 26 35 10 23 28 37

U slučaju da je u ograđenom prostoru veći broj pasa različitih masa, veličina može biti manja za 15% od propisane uzevši da je veličina vezana uz životinju najveće mase.

Veličina pseće kućice (širina x dubina x visina) u cm Veličina psa - visina pleća u cm Veličina kućice do 55 cm 100 x 60 x 55 od 56 do 65 cm 150 x 100 x 70 od 65 cm i više 170-180 x 120 x 85

PRILOG 2. - POPIS OPASNIH I POTENCIJALNO - potporodica: majmuni hvataši i vunasti majmuni OPASNIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA (Atelinae) - rod: kapucini (Cebidae) 1. SISAVCI (Mammalia) - porodica: psoglavi majmuni (Cercopithecidae) 1.1. OPOSUMI (Didelphiomorphia) - porodica: giboni (Hylobatidae) - sjevernoamerički oposum (Didelphis virginiana) - porodica: čovjekoliki majmuni (Hominidae ili 1.2. ZVJEROLIKI TOBOLČARI (Dasyuromorphia) Pongidae) - porodica: tobolčarske mačake (Dasyuridae) 1.6. ZVIJERI (Carnivora) 1.3. DVOSJEKUTIĆNJACI (Diprotodontia) - porodica: psi (Canidae) - izuzev domaćeg psa - veliki crveni klokan (Macropus rufus) - porodica: mačke (Felidae) - ne uključuje domaću - istočni sivi klokan (Macropus giganteus) mačku - zapadni sivi klokan (Macropus fuliginosus) - gepard (Acinonyx jubatus) - Macropus robustus - pustinjski ris (Caracal caracal) 1.4. KREZUBICE (Xenarthra) - serval (Leptailurus serval) - porodica: ljenivci (Bradypodidae) - rod: risevi (Lynx) - porodica: mravojedi (Myrmecophagidae) - zlatna mačka (Profelis aurata) 1.5. MAJMUNI (Primates) - puma (Puma concolor) - potporodica: majmuni urlikavci (Alouattinae) - oblačasti leopard (Neofelis nebulosa) Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3901

- rod: Panthera 3. GMAZOVI (Reptilia) - snježni leopard (Uncia uncia) 3.1. TUATARE ili PILASTI PREMOSNICI (Rhyncho- - porodica: hijene (Hyaenidae) cephalia) - porodica: kune (Mustelidae) - sve vrste - medojed (Mellivora capensis) 3 2. KROKODILI (Crocodylia) - potporodica: smrdljivci (Mephitinae) - sve vrste - žderonja ili divovska kuna (Gulo gulo) 3.3. KORNJAČE (Chelonia ili Testudines) - porodica: rakuni (Procyonidae) - papagajska kornjača (Macrochelys ili Macro- - porodica: medvjedi (Ursidae) clemmys temmincki) 1.7. SLONOVI (Proboscidea) - nasrtljiva kornjača (Chelydra serpentina) - sve vrste 3.4. LJUSKAVCI (Squamata) 1.8. NEPARNOPRSTAŠI (Perissodactyla) - ZMIJE (Serpentes ili Ophidia) - sve vrste osim domaćih konja, domaćih maga- - porodica: boe i pitoni (Boidae) - sve vrste raca i njihovih križanaca koje mogu narasti dulje od 1,5 m 1.9. PARNOPRSTAŠI (Artiodactyla) - porodica: guževi (Colubridae) - samo otrovne vrste - porodica: svinje (Suidae) - osim patuljastih pasmina svinje - porodica: otrovni guževi ili guje (Elapidae) - porodica: pekariji (Tayassuidae) - porodica: ljutice (Viperidae) - porodica: vodenkonji (Hippopotamidae) - porodica: morske zmije (Hydrophiidae) - porodica: deve (Camelidae) - porodica: jamičarke (Crotalidae) - porodica: žirafe (Giraffidae) - GUŠTERI (Sauria ili Lacertilia) - porodica: jeleni (Cervidae) - porodica: otrovni bradavičari (Helodermati- dae) - porodica: šupljorošci (Bovidae) - izuzev domaćih ovaca, domaćih koza i domaćih goveda) - porodica: varani (Varanidae) - samo vrste koje mogu narasti duže od 100 cm

2. PTICE (Aves) 4. VODOZEMCI (Amphibia) 2.1. Struthioniformes - noj (Struthio camelus) 4.1. REPAŠI (Urodela ili Caudata) - emu (Dromaius novaehollandiae) - porodica: divovski daždevnjaci (Cryptobranchi- dae) - rod: nandui (Rhea) 4.2. ŽABE I GUBAVICE (Anura) - rod: kazuari (Casuarius) - porodica: otrovne žabe (Dendrobatidae) 2.2. RODARICE (Ciconiiformes) - afrička bikovska žaba (Pyxicephalus adspersus) - divovska čaplja (Ardea goliath) - porodica: gubavice (Bufonidae), divovska gu- - rod: Ephippiorhynchus bavica (Bufo marinus) - rod: marabui (Leptoptilos) 2.3. ŽDRALOVKE (Gruiformes) 5. BESKRALJEŠNJACI - sve vrste - MEKUŠCI (Mollusca) 2.4. SOKOLOVKE ili GRABLJIVICE (Falconifor- - plavoprstenasta hobotnica (Hapalochlaena mes) maculosa) - porodica: Cathartidae - KUKCI (Insecta) - porodica: kostoberine (Pandionidae) - sve vrste mrava i termita - porodica: orlovi i jastrebovi (Accipitridae) - izuzev - STONOGE (Chilopoda) treniranih ptica koje se koriste za sokolarenje - porodica: Scolopendridae 2.5. SOVE (Strigiformes) - PAUČNJACI (Arachnida) - rod: ušare (Bubo) - sve otrovne vrste. - rod: Ketupa - snježna sova (Nyctea scandiaca) PRILOG 3. - rod: Scotopelia - rod: Strix Psi se mogu kretati bez povodca uz nadzor posjed- nika na površinama izvan naseljenih područja Općine - rod: Ninox Martijanec, a opasne i nasrtljive vrste pasa moraju 2.6. SMRDOVRANE (Coraciiformes) obavezno imati brnjicu. - rod: pozemni kljunorošci (Bucorvus) 3902 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

34. 1. pravo na jednokratnu novčanu pomoć samcima Temeljem članka 31. Statuta Općine Martijanec i obiteljima, (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 10/13, 2. pravo na potporu za novorođeno dijete, 24/13 i 18/18), Općinsko vijeće Općine Martijanec na 3. pravo na sufinanciranje studenata. 10. sjednici održanoj 14. kolovoza 2018. godine, donosi Ovim Programom donosi se plan rasporeda sred- stava proračuna Općine Martijanec za 2018. godinu u ZAKLJUČAK dijelu kulture i poticanja kulturnog amaterizma. o prihvaćanju Polugodišnjeg izvješća Cilj: Udruge koje se bave raznim oblicima kulturnih o radu načelnika djelatnosti izravno utječu na svijest građana, naročito mlađih populacija prigradskih sredina te ujedno pred- I. Prihvaća se Polugodišnje izvješće o radu na- stavljaju izravne korisnike navedenih sredstava, a čelnika Općine Martijanec za razdoblje od 1. indirektni korisnici su svi stanovnici Općine Martijanec siječnja do 30. lipnja 2018. godine. koji iskazuju interes za aktivnim ili pasivnim sudjelo- vanjem u sadržajima, programima i manifestacijama koje nude kroz svoje programe. II. Ovaj Zaključak objavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«. Zakonska osnova: Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (»Narodne novine«, broj 47/90, 27/93 i 38/09), Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, općine i KLASA: 022-01/18-01/1 gradovi donose programe javnih potreba u kulturi, te URBROJ: 2186/19-01-18-2 za njihovo provođenje osiguravaju sredstva iz svojih Martijanec, 14. kolovoza 2018. proračuna, u skladu sa zakonom. Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici poticanja i Predsjednik Općinskog vijeća promicanja kulture i kulturnih djelatnosti što pridonose Dubravko Besek, v.r. razvitku i unapređivanju svekolikog kulturnog života u Republici Hrvatskoj. Pri utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi polazi se od potreba i postignutog stupnja razvitka kulture i kulturnih djelatnosti. 35. Opis: Kulturno umjetnički amaterizam predstav- Na temelju članka 31. Statuta Općine Martijanec lja slobodno i organizirano okupljanje građana oko (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 10/13, određenih zajedničkih interesa, programa i program- 24/13 i 18/18), Općinsko vijeće Općine Martijanec skih ciljeva. Njegova je funkcija kreativno korištenje na 10. sjednici održanoj 14. kolovoza 2018. godine, slobodnog vremena bavljenjem određenim kulturnim donijelo je djelatnostima, folklor, uz pomoć stručnih voditelja. Ovim Programom donosi se plan rasporeda sred- I. IZMJENE I DOPUNE stava proračuna Općine Martijanec za 2018. godinu u Programa javnih potreba u 2018. godini dijelu poticanja i promicanja sporta. Programski ciljevi na području Općine Martijanec za društvene proizlaze iz trajnih opredjeljenja za razvoj sporta, pri djelatnosti (socijalna skrb, vatrogastvo, zaštita čemu je sport sastavnicom razvoja moderne sredine. i spašavanje, obrazovanje, sport, kultura, Ciljevi Programa javnih potreba u sportu Općine rekreacija, religija i informiranje) Martijanec koji će se financirati iz Proračuna Općine Martijanec u 2018. godini, a iz kojih proizlaze i pro- I. gramska područja, su sljedeći: Program javnih potreba za društvene djelatnosti 1. Poticanje i promicanje sporta (socijalna skrb, vatrogastvo, zaštita i spašavanje, 2. Provođenje sportskih aktivnosti djece i mladeži obrazovanje, sport, kultura, rekreacija, religija i infor- 3. Djelovanje sportskih klubova i udruga te osni- miranje) temelji se na pravima i obvezama iz zakona vanje zajednice sportskih udruga i drugih propisa te odlukama predstavničkih i izvršnih tijela, kao i konkretnim programima i projektima, a 4. Sportska priprema (trening), organizacija i financira se iz Proračuna Općine Martijanec i pomoći provedba sustava natjecanja domaćih i među- za 2018. godinu. narodnih, te opća i posebna zdravstvena zaštita, 5. Sportsko - rekreacijske aktivnosti građana, kao II. i druge sportske aktivnosti koje su u funkciji očuvanja zdravlja, te poboljšanju psihofizičke Ovim Programom donosi se plan rasporeda sred- sposobnosti građana, stava proračuna Općine Martijanec za 2018. godinu u dijelu socijalne skrbi koji se odnosi na financiranje 6. Sportski programi i sportske manifestacije od javnih potreba u području socijalne skrbi u Općini značaja za Općinu Martijanec. Martijanec. Sukladno proračunskim mogućnostima i utvrđenoj Oblici i mjere socijalne skrbi, koje ovim Programom politici i strategiji u djelokrugu društvenih djelatnosti ustanovljava Općina Martijanec, sukladno Odluci o (socijalna skrb, vatrogastvo, zaštita i spašavanje, socijalnoj skrbi, obuhvaćaju, osim prava na naknadu obrazovanje, sport, kultura, rekreacija, religija i in- za troškove stanovanja i prava na troškove ogrijeva formiranje) sredstva za pojedine namjene planiraju koje ostvaruju temeljem Zakona i slijedeća prava: se kako slijedi: Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3903

Plan za 2018. OPIS POZICIJA godinu u kn I. SOCIJALNA SKRB I OSTALE POMOĆI 408.500,00 1. Financiranje socijalne zaštite 271.000,00 1.1. Jednokratne pomoći studentima 45.000,00 1.2. Jednokratne pomoći obiteljima novorođene djece 25.000,00 1.3. Naknada troškova stanovanja 5.000,00 1.4. Prijenos sredstava za troškove grijanja primateljima stalne pomoći 35.000,00 1.5. Provođenje rekreativnih aktivnosti mještana 2. i 3. životne dobi 20.000,00 1.6. Prehrana 5.000,00 1.7. Tekuće donacije građanima i kućanstvima - jednokratna novčana pomoć 15.000,00 1.8. Tekuće donacije humanitarnim organizacijama 1.000,00 1.9. Ostale tekuće donacije - Unapređenje kvalitete života, životnih vještina i sposobnosti građana te potreba iz područja socijalne i zdravstvene skrbi i humanitarne djelatnosti, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te drugim područjima od interesa za opće dobro 95.000,00 1.10. Ostale tekuće donacije u naravi - dječji darovi 25.000,00 2. Nabava stambenog prostora za socijalno ugrožene osobe 137.500,00 2.1. Stambeni objekti za socijalne skupine građana 137.500,00 II. VATROGASTVO, ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 215.000,00 1. Vatrogastvo - Vatrogasna zajednica Općine Martijanec 200.000,00 1.1. Redovna djelatnost vatrogasne zajednice 138.000,00 1.2. DVD Martijanec (naknada troškova vatrogasnih intervencija (12 mj. x 1.000,00 kn/mj.) 12.000,00 1.3. Financiranje aktivnosti i djelatnosti Vatrogasne zajednice po posebnim zahtjevima 50.000,00 2. Civilna zaštita i Hrvatska gorska služba spašavanja 15.000,00 2.1. Civilna zaštita 10.500,00 2.2. Hrvatska gorska služba spašavanja 4.500,00 III. PREDŠKOLSKI ODGOJ I OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE 662.000,00 1. Financiranje redovne djelatnosti predškolskog odgoja 540.000,00 1.1. Sufinanciranje boravka djece predškolske dobi u predškolskim ustanovama i kod registriranih dadilja 462.000,00 1.2. Sufinanciranje rada pred škole - ostale tek. donacije 78.000,00 2. Financiranje redovne djelatnosti OŠ Martijanec 22.000,00 2.1. Ostale tekuće donacije za financiranje redovne djelatnosti OŠ Martijanec 22.000,00 3. Financiranje autobusnog prijevoza 80.000,00 3.1. Sufinanciranje cijene prijevoza učenika 80.000,00 4. Cjeloživotno obrazovanje i informiranje građana 20.000,00 4.1. Sufinanciranje aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja i informiranja građana 20.000,00 IV. SPORT, KULTURA I RELIGIJA 415.000,00 1. Financiranje redovne djelatnosti sporta, kulture i religije 415.000,00 1.1. Tekuće donacije vjerskim zajednicama - RKT Župi sv. Martina 250.000,00 1.2. Poticanje i afirmacija kulturnog amaterizma 40.000,00 1.3. Poticanje i afirmacija sportskog amaterizma 120.000,00 1.4. Ostale tekuće donacije 5.000,00 V. INFORMIRANJE 94.000,00 1.1. Informiranje putem elektronskih medija 20.000,00 1.2. Informiranje putem Službenog vjesnika, Župan. vijesti i ostalo 64.000,00 1.3. Promidžbeni materijali 10.000,00 SVEUKUPNO PROGRAM: 1.794.500,00

III. IV. Mogućnost i način korištenja sredstava iz Programa Ove I. izmjene i dopune Programa u 2018. godi- utvrđene su Odlukom o izvršenju Proračuna Općine ni stupaju na snagu osmog dana od dana objave u Martijanec za 2018. godinu. »Službenom vjesniku Varaždinske županije«. 3904 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

KLASA: 400-08/18-01/6 II. IZMJENE I DOPUNE URBROJ: 2186/19-01-18-1 Martijanec, 14. kolovoza 2018. Programa gradnje objekata društvene infrastrukture na području Općine Martijanec Predsjednik Općinskog vijeća u 2018. godini Dubravko Besek, v.r.

36. Članak 1. Na temelju članka 31. Statuta Općine Martijanec Ovim II. izmjenama i dopunama Programa planira (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 10/13, se izgradnja objekata društvene infrastrukture na po- 24/13 i 18/18), Općinsko vijeće Općine Martijanec na dručju Općine Martijanec u 2018. godini za društvene svojoj 10. sjednici održanoj dana 14. kolovoza 2018. djelatnosti, i to: godine, donosi

Redni Procjena Naziv objekta ili uređaja Vrsta radova broj troškova 1. Dogradnja Osnovne škole Martijanec Projektna dokumentacija, radovi 1.100.000,00 Projektna dokumentacija za izgradnju dječjeg 2. Projektna dokumentacija, radovi 9.177.000,00 vrtića i izgradnja U K U P N O: 10.277.000,00 Izvori financiranja: Točka 1. opći prihodi i primici 498.000,00 kn, vlastiti prihodi 20.000,00 kn, namjenska sredstva 85.000,00 kn, ostale pomoći 150.000,00 kn, prihodi od prod. nef. imovine 51.500,00 kn, prijenos sredstava viška iz ranijih godina 295.500,00 kn Točka 2. opći prihodi i primici 150.000,00 kn, pomoći EU 7.448.000,00 kn, prijenos sredstava viška iz ranijih godina 1.579.000,00 kn

Članak 2. I. UVODNE ODREDBE Realizacija ovih II. izmjena i dopuna Programa ovisit će o ostvarenju sredstava iz vanjskih izvora za izgradnju objekata u cijelosti prema projektnoj Ovim se Programom gradnje objekata i uređaja ko- dokumentaciji. munalne infrastrukture na području Općine Martijanec za 2018. godinu, u skladu s predvidivim sredstvima Članak 3. i izvorima financiranja određuje gradnja objekata i Ove II. izmjene i dopune Programa stupaju na snagu uređaja komunalne infrastrukture: osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku - groblja, Varaždinske županije«. - prometnica i prometnih površina, KLASA: 400-08/18-01/5 - javne rasvjete, URBROJ: 2186/19-01-18-2 Martijanec, 14. kolovoza 2018. - odvodnja. Ovim se Programom određuje opis poslova s Predsjednik Općinskog vijeća procjenom troškova za gradnju pojedinih objekata i Dubravko Besek, v.r. uređaja komunalne infrastrukture, te iskaz financij- skih sredstava potrebnih za ostvarivanje programa s 37. naznakom izvora financiranja po djelatnostima. Na temelju članka 30. stavka 4. Zakona o komu- nalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 110/04,178/04, 38/09, 79/09, II. SREDSTVA ZA OSTVARIVANJE 49/11, 144/12 i 147/14) i članka 31. Statuta Općine PROGRAMA S NAZNAKOM Martijanec (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, IZVORA FINANCIRANJA broj 10/13, 24/13 i 18/18), Općinsko vijeće Općine Martijanec na 10. sjednici održanoj dana 14. kolovoza 2018. godine, donosi Sredstva potrebna za ostvarivanje Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2018. II. IZMJENE I DOPUNE osigurat će se iz komunalnog doprinosa, naknade za Programa gradnje objekata i uređaja komunalne zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada, ostalih infrastrukture na području Općine Martijanec prihoda Proračuna Općine Martijanec, te drugih izvora u 2018. godini utvrđenih posebnim propisom, kako slijedi: Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3905

Proračun Općine Martijanec: - opći porezni prihod...... 266.500,00 kn - prihodi za posebne namjene: - prihod od komunalnog doprinosa ...... 27.000,00 kn - naknade za zadržavanje zgrada ...... 30.000,00 kn - ostali prihodi za posebne namjene ...... 118.500,00 kn - šumski doprinos ...... 50.000,00 kn - prihodi groblje ...... 25.000,00 kn - sufinanciranje ceste ...... 10.000,00 kn - grobna naknada ...... 33.500,00 kn - vodni doprinos ...... 15.000,00 kn Prijenos viška iz ranijih godina ...... 687.500,00 kn Županijska uprava za ceste ...... 281.000,00 kn Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU ...... 250.000,00 kn Ministarstvo unutarnjih poslova ...... 1. 094.000,00 kn Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ...... 405.000,00 kn Planirana sredstva za financiranje Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2018. u iznosu od 3.174.500,00 kuna rasporedit će se za financiranje gradnje objekata i uređaja po djelatnostima: - groblja - prometnice i prometne površine - javna rasvjeta - odvodnja Iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja i rasporeda sredstava po djelatnostima sadržan je u dijelu Programa u kojem se određuje opis poslova s procjenom troškova za gradnju pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Troškovi gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture procijenjeni su temeljem važećih cijena gradnje tih ili sličnih objekata u vrijeme izrade ovog programa, te će se točan opseg i vrijednost radova utvrditi nakon ishođenja tehničke dokumentacije i provedenog postupka nabave.

III. GRADNJA OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1. GROBLJA

1.1. U smislu ovog Programa, pod gradnjom javnih površina podrazumijeva se gradnja i uređenje javnih objekata i uređaja - groblja. 1.2. Troškovi predložene gradnje i uređenja javnih površina u 2018. godini procjenjuju se u iznosu od 96.000,00 kuna, a u nastavku se daje opis poslova s procjenom troškova gradnje pojedinih objekata i uređaja javnih površina, sa iskazanim izvorom financiranja za djelatnost: Redni Naziv objekta ili uređaja Vrsta radova Procjena troškova broj 1. GRADNJA I UREĐENJE GROBLJA Kupnja zemljišta, proširenje i uređenje Zemljište 70.000,00 1. 96.000,00 groblja u Martijancu Geodetske usluge, parcelacija 26.000,00 U K U P N O: 96.000,00 Izvori financiranja: 1. Točka 1. prijenos sredstava viška iz ranijih godina 13.500,00 kn, komunalni doprinos 24.000,00 kuna, ostali prihodi za posebne namjene 58.500,00

2. PROMETNICE I PROMETNE POVRŠINE

2.1. Pod prometnicama i prometnim površinama podrazumijevaju se radovi na izgradnji odnosno rekonstrukciji prometnica i prometnih površina te izradi projektne dokumentacije. 2.2. Troškovi planirane gradnje i uređenja prometnica i prometnih površina u 2018. godini procjenjuju se u iznosu od 2.495.500,00 kuna, a u nastavku se daje opis poslova s procjenom troškova gradnje promet- nica i prometnih površina sa iskazanim izvorom financiranja za djelatnost: 3906 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

Redni Procjena Naziv objekta ili uređaja Vrsta radova broj troškova 1. IZGRADNJA I REKONSTRUKCIJA PROMETNICA, PROMETNIH POVRŠINA I NOGOSTUPA Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta Slanje - Stari Vrh Projektna dokumentacija, 1. 693.000,00 radovi Rekonstrukcija ceste Martijanec - Hrastovljan 2. Projektna dokumentacija 240.000,00 izgradnjom biciklističke trake Rekonstrukcija ceste Martijanec - Hrastovljan 3. Radovi 1.562.500,00 izgradnjom biciklističke trake U K U P N O: 2.495.500,00 Izvori financiranja: 1. Točka 1.1. opći prihodi i primici 253.000,00 kn, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 405.000,00 kn, prijenos sredstava viška iz ranijih godina 35.000,00 kn, 2. Točke 1.2. prijenos sredstava viška iz ranijih godina 232.500,00 kn, opći prihodi i primici, 7.500,00 kn, 3. Točka 1.3. Ministarstvo unutarnjih poslova 1. 094.000,00 kn, Županijska uprava za ceste 281.000,00 kn, naknada za zadržavanje zgrada 30.000,00 kn, ostali prihodi posebne namjene 60.000,00 kn te općih priho- da i primitaka 6.000 kuna,komunalnog doprinosa 3.000,00 kuna, prijenos sredstava viška iz ranijih godina 88.500,00 kn,

3. JAVNA RASVJETA

3.1. Pod javnom rasvjetom podrazumijevaju se objekti i uređaji za rasvjetljavanje javnih površina, te javnih i nerazvrstanih cesta, kao i stvaranje preduvjeta za njihovo funkcioniranje. 3.2. Troškovi planirane modernizacije javne rasvjete u 2018. godini procjenjuju se u iznosu od 568.000,00 kuna, a u nastavku se daje opis poslova s procjenom troškova gradnje pojedinih objekata i uređaja javne rasvjete, sa iskazanim izvorom financiranja za komunalnu djelatnost:

Redni Procjena Naziv objekta ili uređaja Vrsta radova broj troškova JAVNA RASVJETA Modernizacija javne rasvjete LED rasvjetom 1. Radovi 568.000,00 duž državne ceste D2 u Općini Martijanec U K U P N O: 568.000,00 Izvori financiranja: 1. Točka 1.1. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU 250.000,00 kn, prijenos sredstava viška iz ranijih godina u iznosu 318.000,00 kn

4. ODVODNJA

4.1. Troškovi za realizaciju sudjelovanja u pripremnim radnjama gradnje kanalizacije Aglomeracije Ludbreg u 2018. godini procjenjuje se u iznosu od 15.000,00 kuna za eventualne potrebite radnje

Redni Procjena Naziv objekta ili uređaja Vrsta radova broj troškova ODVODNJA Sudjelovanje u pripremnim radnjama gradnje Kapitalna donacija 1. 15.000,00 kanalizacije Aglomeracije Ludbreg »Varkom« Varaždin U K U P N O: 15.000,00 Izvori financiranja: 1. Točka 1.1. vodni doprinos 15.000,00 kn

S V E U K U P N O: 3.174.500,00 kn

5. ZAVRŠNE ODREDBE KLASA: 400-08/18-01/3 URBROJ: 2186/19-01-18-4 Martijanec, 14. kolovoza 2018. Ove II. izmjene i dopune Programa stupaju na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku Predsjednik Općinskog vijeća Varaždinske županije«. Dubravko Besek, v.r. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3907

38. A) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA Na temelju odredbe članka 113. stavka 3. Zako- GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA na o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj - Zone mješovite - pretežito stambene izgradnje, 153/13 i 65/17), članka 8. Odluke o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine - Zone centralnih sadržaja, Martijanec (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, - Gospodarske zone - proizvodne (industrija, broj 47/18) i članka 31. Statuta Općine Martijanec malo i srednje poduzetništvo), (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 10/13, - Rezervat gospodarske zone - proizvodne (in- 24/13 i 18/18), Općinsko vijeće Općine Martijanec na dustrija, malo i srednje poduzetništvo), 10. sjednici održanoj 14. kolovoza 2018. godine utvr- đuje Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i Popis - Zona mješovite, pretežito poslovne namjene kartografskih prikaza koji čine Pročišćeni grafički dio (uključuje stambenu i turističku namjenu), Prostornog plana uređenja Općine Martijanec. - Zone zelenila, športa i rekreacije, Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i Popis - Zone povremenog stanovanja (hobi i vikend kartografskih prikaza koji čine Pročišćeni grafički dio izgradnja), Prostornog plana uređenja Općine Martijanec sadrži - Zona dvorca, Odredbe za provođenje i Grafički dio Prostornog plana usvojenog Odlukom o donošenju Izmjena i do- puna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec B) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE IZVAN (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 2/13) i NASELJA Odlukom o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN plana uređenja Općine Martijanec (»Službeni vjesnik NASELJA Varaždinske županije«, broj 47/18). - Gospodarske zone - proizvodne (industrija, Prostorni plan uređenja Općine Martijanec je na malo i srednje poduzetništvo), snazi u izvornom obliku usvojenom od Općinskog vijeća Općine Martijanec (Odluke o donošenju objavljene - Ugostiteljsko - turističke zone, u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«, broj - Gospodarski sklopovi - farme peradi, 19/03, 2/13 i 47/18). - Zone zelenila, športa i rekreacije, - Zone groblja, KLASA: 350-02/17-01/1 URBROJ: 2186/19-01-18-30 Martijanec, 14. kolovoza 2018. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVIN- SKOG PODRUČJA Predsjednik Općinskog vijeća - Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne Dubravko Besek, v.r. djelatnosti - Gospodarska namjena: - površine za istraživanje i iskorištavanje mine- PROSTORNI PLAN ralnih sirovina uređenja Općine Martijanec - Površine zelenila i rekreacije i prateći turistički (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, sadržaji broj 19/03, 2/13 i 47/18) - Infrastrukturni sustavi i građevine - Građevine vezane uz šumarstvo u lov ODREDBE ZA PROVOĐENJE - Manje vjerske i spomeničke građevine - Pročišćeni tekst - - Zatečena izgradnja izvan građevinskog područja 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA - Ostala izgradnja izvan građevinskog područja. POVRŠINA NEIZGRAĐENE POVRŠINE IZVAN GRAĐE- Članak 1. VINSKOG PODRUČJA (1) Uvjeti za određivanje namjena površina koji - Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene: određuju temeljno prostorno-krajobrazno i urbanistič- - vrijedno obradivo tlo ko-graditeljsko uređenje, te zaštitu prostora Općine utvrđuju se ovim Prostornim planom, a temelje se na: - ostala obradiva tla - principima održivog razvoja; - Šume isključivo osnovne namjene: - principima zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa; - gospodarske šume - principima racionalnog, svrsishodnog i razboritog - šume posebne namjene planiranja i korištenja prostora i - Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko ze- - pravilima urbanističke i prostorno-planerske mljište struke. - Vodne površine (2) Razmještaj i orijentacijske veličine površina iz Članak 2. stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom (1) Prostornim planom uređenja Općine Martijanec prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mje- određene su slijedeće osnovne namjene površina: rilu 1: 25 000. 3908 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

Članak 3. (2) Sukladno Uredbi iz stavka 1. ovog članka, te (1) Granice građevinskih područja naselja i raz- uvažavajući postavke iz Prostornog plana Varaždin- graničenje namjena unutar građevinskog područja ske županije, ovim Planom se na području Općine naselja i namjena izdvojenog građevinskog područja Martijanec utvrđuju slijedeće građevine, drugi zahvati izvan naselja detaljno su određene na kartografskim i površine od značaja za Državu: prikazima 4.a-e »Građevinska područja naselja«, na katastarskim podlogama u mjerilu 1: 5.000, u pravilu A. PROMETNE GRAĐEVINE granicama katastarskih čestica. Razgraničenje pri- kazanih površina vrši se primjereno kartografskom Cestovne građevine s pripadajućim građevina- mjerilu prikaza. ma i uređajima (2) U slučaju kad granica građevinskog područja - Podravska brza cesta: Slovenija - Varaždin - nije istovjetna s granicom katastarskih čestica (naj- Koprivnica - Osijek, češće je to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod - državne ceste. niza nejednako dugih čestica, te osobito u zonama Dionica državne ceste D2 Most Plitvice - Koprivnica povremenog stanovanja gdje se prostor postojeće obnovljena je i uređena u okviru Programa obnove ili moguće izgradnje odvaja od prostora na kojem je državnih cesta tzv. Betterment II, te se ne planiraju poljoprivredna kultura), granica se definira sukladno novi zahvati na ovoj prometnici. grafičkom prikazu (na prilozima 4.a-e ovog Plana) u kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina parcela, Željezničke građevine s pripadajućim građevinama kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje je moguće - željeznička pruga I. reda Varaždin - Koprivnica obostrano formirati građevinske parcele. tj. željeznička pruga od značaja za regionalni (3) Ovim Planom definirane su unutar građevinskog promet R202 Varaždin - Koprivnica - Virovitica područja (na grafičkim prilozima br. 4) »rezervirane - Osijek - Dalj (prema Odluci o razvrstavanju zone«: zone centralnih sadržaja, gospodarske zone željezničkih pruga) (zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva), Telekomunikacijske građevine zona mješovite, pretežito poslovne namjene (uključuje - elektronička telekomunikacijska infrastruktura stambenu i turističku namjenu), zone zelenila, športa i rekreacije, zone povremenog stanovanja i zona dvor- Građevine elektroničke telekomunikacijske infra- ca, kao specifične zone, te zone mješovite, pretežito strukture, poglavito u dijelu pokretnih mreža, grade stambene namjene. se sukladno i temeljem Prostornog plana Varaždinske županije. (4) Unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja Planom su definirane i prikazane na grafičkim prikazima iz stavka 1. ovog članka, »rezervirane zone« B. ENERGETSKE GRAĐEVINE slijedećih namjena: gospodarske zone (proizvodnje, Građevine za transport plina te malog i srednjeg poduzetništva), ugostiteljsko-turi- - planirani magistralni plinovod stička zona, gospodarski sklopovi (farme peradi), zone zelenila, športa i rekreacije i zone groblja. - magistralni plinovod Zabok - Ludbreg Ø 500 mm (5) Ostale namjene koje su dozvoljene izvan gra- đevinskog područja naselja, a nisu grafički prikazane - magistralni plinovod Ludbreg - Varaždin Ø 300 u Planu, mogu se smještavati prema potrebi i u skladu mm s ostalim elementima i uvjetima iz ovog Plana, pose- bice sukladno poglavlju 2.4. Izgrađene strukture izvan C. VODNE GRAĐEVINE građevinskog područja ovih Odredbi za provođenje. Zaštitne i regulacijske građevine - građevine za obranu od poplava na Dravi: nasip Članak 4. Zamlaka - Hrženica (prema Državnom planu (1) Na području obuhvata Plana, parcelacija zemlji- obrane od poplava) šta može se obavljati u svrhu formiranja građevinskih - građevina za obranu od poplava - retencija parcela u skladu s provedbenim odredbama Plana. »Sljeme« na potoku Drenovčica (2) Ne dozvoljava se prenamjena poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno, izvan građevinskog područja naselja, ukoliko to nije predviđeno važećom D. ZAHVATI U PROSTORU I POVRŠINE DRŽAV- prostorno-planskom dokumentacijom. NOG ZNAČAJA Istraživanje i eksploatacija mineralnih siro- 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA vina, uključivo građevine za eksploataciju na eksploatacijskom polju - eksploatacijsko polje građevnog pijeska i šljunka 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju »Hrastovljan« i njegovo planirano proširenje. Istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Članak 5. mora biti u skladu s Rudarsko-geološkom studijom (1) Građevine od važnosti za Državu i Županiju Varaždinske županije, te s propisima o rudarstvu i određuju se u skladu s posebnim propisom - Uredbom drugim nadležnim propisima, ishođenim dokumentima o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i i odobrenjima, a nakon iskorištenja treba osigurati površina državnog i područnog (regionalnog) značaja odgovarajuću sanaciju prostora sukladno definiranim (»Narodne novine«, broj 37/14 i 154/14). ovim Planom. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3909

Uvjeti vezani uz istraživanje i eksploataciju mine- granice Općine, za koju se osigurava koridor u širini ralnih sirovina detaljnije su definirani u poglavlju B) od 150 m i odgovarajući prostor za izgradnju budućih POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA deniveliranih križanja. IZVAN NASELJA, 2.4.2. POVRŠINE I GRAĐEVINE (2) Prijelaz Podravske brze ceste preko osobito ZA ISTRAŽIVANJE I ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH vrijedna predjela uz rijeku Plitvicu (predviđenog za SIROVINA. zaštitu u kategoriji zaštićeni krajolik), mora biti usu- (3) Građevinama od važnosti za Državu smatraju glašen s mjerama zaštite prirodne baštine i posebno se i građevine i zahvati za koje je posebnim propisi- vrednovan u procjeni utjecaja na okoliš. ma određena obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. A) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA (4) Pojedine građevine definirane Prostornim planom Varaždinske županije kao građevine od važnosti za Državu i Županiju (sukladno ranije važećem posebnom 2.2. Građevinska područja naselja propisu), smatraju se građevinama od interesa za Županiju temeljem određenja prema novim propisima Članak 7. (Uredbi). To su slijedeće građevine: (1) Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata Plana koji je predviđen za izgradnju naselja, A. PROMETNE GRAĐEVINE a sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela koji Cestovne građevine s pripadajućim građevina- je u funkciji daljnjeg razvoja naselja. ma i uređajima (2) Svo poljoprivredno zemljište u građevinskom - županijske ceste području naselja, koje je ovim Planom određeno za drugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način, uz uvjete određene posebnim B. ENERGETSKE GRAĐEVINE propisima, te se mora održavati urednim. Elektroenergetske građevine (3) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja građevin- - dalekovod napona 110 kV skih parcela može se vršiti unutar granica građevinskog područja naselja određenih ovim Planom, a sukladno uvjetima iz članka 21. i 22. ovih Odredbi. C. VODNE GRAĐEVINE (4) Za neizgrađene i neuređene dijelove građevin- Komunalne vodne građevine - Građevine za skog područja veće površine, te pojedine veće zone javnu vodoopskrbu namjena, potrebna je izrada UPU-a sukladno Zakonu - važniji vodoopskrbni cjevovodi, precrpne stanice, o prostornom uređenju i gradnji, što je detaljnije de- vodosprema, vodotoranj - dio vodoopskrbnog finirano točkom 9.1. ovih Odredbi. sustava Županije (5) Za zahvate u zoni mješovite, pretežito stambene Eventualni zahvati na ovim građevinama i gradnja namjene na granici naselja Vrbanovec i Sudovčina, novih građevina za javnu vodoopskrbu moraju biti na području djelomično zacijevljenog potoka Gomila sukladni Vodoopskrbnom planu Varaždinske županije. I, primjenjuju se odredbe članka 190. stavka 5. Komunalne vodne građevine - Građevine za javnu odvodnju Članak 8. - planirani sustavi i uređaji za pročišćavanje (1) U građevinskim područjima naselja predviđena otpadnih voda, te precrpne stanice je izgradnja novih građevina, te dogradnja, obnova, Izgradnja ovih građevina mora biti sukladna uvje- rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina, tima i kapacitetima utvrđenim Studijom zaštite voda a prema uvjetima iz ovog Plana. Pojam »postojeća Varaždinske županije i izrađenim višim fazama do- građevina« ili »postojeća izgradnja« koji se koristi u kumentacije. ovom Planu odnosi se na pojam postojeće građevine (5) Područja planiranih, još neizgrađenih koridora definiran Zakonom o prostornom uređenju i gradnji - i lokacija građevina od važnosti za Državu i Županiju, članak 2. stavak 1. točka 41. potrebno je kao takva čuvati. (2) Za građevine za koje nisu ishođeni propisani (6) Ukoliko na trasama, odnosno lokacijama planiranih dokumenti za lociranje i građenje, potrebno je te do- građevina iz ovog članka 4. postoje građevine izgra- kumente ishoditi na temelju odredbi ovog Plana, te đene sukladno propisima, iste se mogu rekonstruirati sukladno propisima. Građevine koje su detektirane na u obimu nužnom za život i rad definiran točkom 9.3. podlogama na kojima su se izrađivale ove Izmjene i ovih Odredbi, a do realizacije planiranih građevina. dopune Plana i kojima se služilo pri njihovoj izradi, a koje se nalaze unutar građevinskog područja, mogu se uklopiti u dozvoljenu izgradnju sukladno odredbama Članak 6. za provođenje ovog Plana. (1) Na temelju Strategije prostornog uređenja (3) U građevinskim područjima naselja nalaze se: Republike Hrvatske, Programa prostornog uređenja - zone mješovite, pretežito stambene namjene Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 50/99) i Prostornog plana Varaždinske županije (»Službeni - gospodarske zone (zone industrije, malog i vjesnik Varaždinske županije«, br. 8/00, 29/06 i 16/09) srednjeg poduzetništva) u ovom Planu se planira rezerviranje prostora za Po- - rezervat gospodarske zone - proizvodne (zone dravsku brzu cestu od čvora »Ludbreg« do istočne industrije, malog i srednjeg poduzetništva) 3910 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

- zona mješovite, pretežito poslovne namjene (2) Uz izgradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je (uključuje stambenu i turističku namjenu), odgovarajuće uređenje površina parcela, te uređenje - zone centralnih sadržaja javnih i zelenih površina. - zona dvorca (3) Izuzetno je, u ovoj zoni moguća izgradnja građe- vina povremenog stanovanja, ali sukladno članku 24. - zone zelenila, športa i rekreacije (4) Sajmišta i otkupne stanice stoke izuzetno se - zone povremenog stanovanja (hobi i vikend mogu uređivati sukladno odredbama članka 14. ovih izgradnja), Odredbi. a prikazane su na graf. prilozima 4.a-e »Građevin- (5) U dijelu prostora na kojem postoji šumski po- ska područja naselja«, u mjerilu 1:5 000. krov nije dozvoljena izgradnja građevina, već samo (4) Uvjeti izgradnje građevina u zoni mješovite, uređenje zelenih površina kao parka, zelenila u svrhu pretežito stambene namjene pobliže su obrađeni u rekreacije i športa i slično, uz obvezu zadržavanja nastavku ovog poglavlja, u točki 2.2.1. kvalitetnog, visokog zelenila. (5) Uvjeti izgradnje građevina u gospodarskoj zoni (6) Postojeće građevine koje nisu u skladu s pred- pobliže su obrađeni u poglavlju 3. Uvjeti smještaja viđenim namjenama u ovoj zoni mogu se zadržati, uz gospodarskih djelatnosti, ovih Odredbi. mogućnost rekonstrukcije u opsegu potrebnom za život (6) Uvjeti izgradnje građevina u zoni mješovite, i rad sukladno točki 9.3. ovih Odredbi, a preporuka je pretežito poslovne namjene (uključuje stambenu i da se u budućnosti usklade s planiranom namjenom. turističku namjenu) obrađeni su u točki 2.2.2. (7) Detaljniji uvjeti za izgradnju poslovnih gra- (7) U poglavlju 4. Uvjeti smještaja društvenih dje- đevina (za gospodarske djelatnosti), te građevina latnosti, ovih Odredaba, pobliže su obrađeni uvjeti za društvene djelatnosti; sportsko-rekreacijske i dr. izgradnje u zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti iz- sadržaje koji se mogu graditi i u ovoj zoni, definirani gradnje centralnih sadržaja u mješovitoj zoni. su u posebnim poglavljima Odredbi koje se odnose (8) Uvjeti uređenja za zonu dvorca u naselju Marti- na pojedine djelatnosti. janec obrađeni su u poglavlju 6. Mjere zaštite krajobra- znih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina. Članak 10. (9) Uvjeti uređenja u zoni zelenila, športa i rekre- (1) Na jednoj građevinskoj parceli u zoni mješovite acije pobliže su obrađeni u točki 2.2.3. ovih Odredbi. pretežito stambene izgradnje može se graditi jedna Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svim stambena ili poslovna ili stambeno-poslovna građevi- ostalim zonama. na, ili stambena, odnosno stambeno-poslovna i manja (10) Uvjeti uređenja u zonama povremenog stano- poslovna građevina, te uz njih prateće gospodarske vanja (hobi i vikend izgradnja), pobliže su obrađeni u (vezano uz poljoprivredu) i pomoćne građevine koje točki 2.2.4. ovih Odredbi. zajedno čine stambenu i gospodarsku cjelinu. Ukoliko se na parceli ne gradi stambena građevina, moguće (11) Prostori za infrastrukturne i komunalne građe- je u zoni iz članka 35. stavka 1. i 2. graditi i više od vine i uređaje (u građevinskom području i izvan njega), jedne poslovne građevine, a sukladno prostornim mo- pobliže su obrađeni u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja gućnostima na konkretnoj parceli, uz poštivanje ostalih koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infra- propisanih uvjeta izgradnje u ovoj zoni, posebice o strukturnih sustava, ovih Odredbi. udaljenostima i postotku izgrađenosti. (2) Na parcelama u mješovitoj pretežito stambenoj 2.2.1. ZONE MJEŠOVITE, PRETEŽITO STAMBENE zoni moguće je prvo izgraditi poslovnu građevinu, a NAMJENE tek naknadno i stambenu, uz uvjet da se za stambenu građevinu u postupku dobivanja propisanog dokumenta Članak 9. za lociranje/građenje rezervira prostor. Nije obvezna rezervacija prostora za stambenu građevinu ako se na (1) U zoni mješovite, pretežito stambene namjene parceli planira samo izgradnja poslovnih i pomoćnih moguća je izgradnja: građevina. Pomoćne i prateće građevine, te gospodar- a) građevina osnovne namjene: ske građevine (vezane uz poljoprivredu) ne mogu se - stambenih (obiteljskih i višestambenih), graditi prije osnovne građevine (stambene, poslovne, - poslovnih, uključivo građevina u funkciji se- stambeno-poslovne ili druge građevine koje se kao oskog turizma, osnovne mogu graditi unutar ove zone). - stambeno-poslovnih, (3) Prateće gospodarske (vezane uz poljoprivredu) i pomoćne građevine na koje se odnosi ovaj članak b) građevina pratećih namjena: detaljnije su definirane u člancima 14. 15. i 19. ovih - pomoćnih, Odredbi. - gospodarskih (vezano uz poljoprivredu), (4) Stambeni i pomoćni prostori ili građevine iz ovog - društvenih djelatnosti, članka, djelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijeniti - sportsko-rekreacijskih sadržaja, u poslovne, kao što se poslovne i pomoćne građevine mogu prenamijeniti u stambene, uz uvjet o dozvoljenom - prometne i komunalne infrastrukture, broju pojedinih građevina na parceli, te uz uvjet da se - jednostavnih građevina, osigura potreban prostor za smještaj vozila. - zaštitne i eventualno druge potrebne prateće (5) Građevine za smještaj vozila ili parkirališni građevine. prostor, vlasnik ili korisnik mora osigurati na parceli. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3911

Članak 11. (4) Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijem (1) Stambenim građevinama smatraju se obiteljske tehnološkom procesu su moguća određena zagađe- i višestambene zgrade. nja (zraka, vode, tla, okoliša), ili postoji potencijalna opasnost od požara ili opasnost po zdravlje ljudi. (2) Obiteljskim stambenim građevinama smatraju Potencijalnu opasnost treba ukloniti kroz tehnološka se građevine s najviše 3 stana. rješenja i uvjete građenja (mjere zaštite na radu, za- (3) Višestambene građevine su stambene ili stam- štite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), beno-poslovne građevine s više od 3 stana i visinom tj. građevine moraju biti tako izvedene da nisu izvor izgradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne zagađenja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš. prostore. (5) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne mogu se locirati na substandardnim parcelama (užim, Članak 12. odnosno kraćim, te površinski manjim od propisanih ovim Planom), te na parcelama stambenih i višestam- (1) Poslovnim građevinama smatraju se: benih nizova. a) za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara (6) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti lociraju i eksplozije: se prvenstveno u gospodarskim zonama (zone indu- - mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti, strije, malog i srednjeg poduzetništva) ili na rubnom proizvodnja, obrt i kućnu radinost kod kojih se dijelu naselja, a ukoliko se nalaze u mješovitim, pre- ne javlja buka, zagađenje zraka, vode i tla (inte- težito stambenim zonama lociraju se na propisanoj lektualne usluge, trgovine, ordinacije, krojačke, udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da frizerske, postolarske, fotografske radionice i budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke sl.), i drugih posebnih propisa koji se odnose na zaštitu - poslovni prostori za ugostiteljske djelatnosti zraka, vode i tla. bez glazbe ili s tihom glazbom s ograničenim (7) Ukoliko u sklopu stolarske ili tesarske djelat- radnim vremenom (kaffei, buffeti i sl.) nosti, u zoni mješovite pretežito stambene izgradnje, - građevine društvenih djelatnosti i manji sport- postoji i manja pilana za vlastite potrebe, ista mora sko-rekreacijski sadržaji biti smještena u zatvorenom prostoru i locirana na udaljenosti od najmanje 30 metara od granice zone - građevine u funkciji turističkih sadržaja - smje- stambene izgradnje (vlasnika i susjednih parcela), a štajni kapaciteti, te građevine u funkciji seoskog 100 m od parcela društvene infrastrukture, uključujući turizma i groblja. Iste udaljenosti vrijede i za lokaciju skladišta/ - montažne privremene građevine stovarišta drvene građe i trupaca. b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: (8) U zoni mješovite pretežito stambene izgradnje - mali proizvodni pogoni u kojima se obavlja moguća je izgradnja poslovnih objekata za bavljenje bučna ili potencijalno opasna djelatnost (auto- seoskim turizmom ako se za to osiguraju potrebni mehaničarske i proizvodne radionice, limarije, uvjeti. Za istu namjenu moguće je prenamijeniti i lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, tesar- postojeće građevine. ske radionice, klaonice, ugostiteljski objekti s (9) Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadr- glazbom i sl.) žaje iz ovog članka vlasnik mora osigurati na parceli, - manje energetske građevine, tj. građevine s po- ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridora javne strojenjem namijenjenim proizvodnji električne i/ prometnice. Ukoliko ne postoje mogućnosti za smje- ili toplinske energije iz obnovljivih izvora energije štaj vozila na parceli, za navedene potrebe moguće (vode, sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično), je prostor osigurati u neposrednoj blizini (kupnjom ili izuzev solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija zakupom pojedinih parcela), a izuzetno i na javnoj koji se koriste isključivo za vlastite potrebe tj. površini uz prethodno odobrenje Općine ili pravne potrebe osnovne građevine na parceli, te koji se osobe koja upravlja javnom površinom. grade ili postavljanju na tim građevinama (krovu (10) Izgradnja i stavljanje u funkciju poslovnih gra- i/ili pročelju), te na terenu okućnice građevne đevina i poslovnih namjena moguća je pod uvjetom da parcele. postojeća komunalna infrastruktura u okruženju omo- (2) Za pakirnice i skladišta, kao i za poslovne gućuje zadovoljenje pojačanih potreba. U protivnom građevine koje nisu nabrojane u prethodnom stavku, je potrebno prethodno osigurati mjere za pojačanje a koje se grade u ovoj zoni, potrebno je u postupku kapaciteta komunalne infrastrukture, koji se mogu ishođenja dokumenata za lociranje i izgradnju, ovisno osigurati i iz vlastitih, alternativnih izvora energije. o požarnom opterećenju, vrsti skladištene robe i vrsti (11) Za izgradnju poslovnih građevina i to manjih djelatnosti definirati u koju vrstu poslovnih građevi- proizvodnih pogona i ugostiteljsko-turističkih sadr- na spadaju (a ili b). Manje energetske građevine iz žaja na zasebnim parcelama unutar zone mješovite, stavka 1. točke b), alineje 2. mogu se graditi u zoni pretežito stambene namjene primjenjuju se odredbe mješovite pretežito stambene namjene samo ukoliko poglavlja 3. Uvjeti i smještaj gospodarskih djelatnosti se iste mogu smjestiti na parceli s obzirom na svoju ovih Odredbi za provođenje, osim u pogledu minimalne veličinu, karakter i druge bitne elemente i s obzirom veličine parcele. na konkretne sadržaje u okruženju. (3) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u Članak 13. sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje (1) Poslovnim građevinama (manjim) smatraju se tehnički uvjeti. montažne, privremene građevine - kiosci. 3912 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(2) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji stambenih i poslovnih građevina. Kod izgradnje novih montažni ili pokretni objekti površine do 12 m2, a građevina na tim gospodarstvima potrebno je poštivati služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i sve odredbe definirane za izgradnju građevina za povrća i drugih proizvoda, kao i za pružanje manjih intenzivni uzgoj i tov životinja. Točne lokacije i nazivi ugostiteljskih ili obrtničkih usluga i slično. poljoprivrednih gospodarstava navedeni su u Obra- (3) Kiosci se mogu postavljati kao samostalne zloženju Plana, točka 3.3.1. Gospodarske djelatnosti, građevine ili kao funkcionalna cjelina od nekoliko b) Poljoprivreda. povezanih kioska. (3) Manje gospodarske građevine s potencijalnim (4) Na parcelama mješovite, pretežito stambene izvorom zagađenja, kapaciteta do 10 uvjetnih grla izgradnje u privatnom vlasništvu postava kioska je goveda, odnosno do 5 uvjetnih grla za ostale vrste moguća unutar pojasa izgradnje stambenih, stambeno životinja, mogu se graditi na gospodarskom dvorištu, poslovnih i poslovnih građevina, kao i na prostoru iz- udaljeni od pojasa izgradnje stambenih i poslovnih među regulacijske linije i građevinskog pravca ukoliko građevina minimalno 20 m, te minimalno 1,0 m od je razmak između tih linija najmanje 5 m. susjednih međa. (5) U slučaju postave kioska na prostoru između (4) Izuzetno, u slučaju interpolacije novih gospo- regulacijske linije i građevinskog pravca, isti se mogu darskih građevina sa potencijalnim izvorima zagađenja postavljati sukladno članku 34., stavku 8. S obzirom između već postojećih takvih građevina koje se nalaze na način postave kioska na parceli moguće je izvršiti na manjoj udaljenosti, iste se mogu graditi i na manjoj prilagodbu ulične ograde. udaljenosti od navedenih u prethodnom stavku, ali ne (6) Ukoliko uvjeti na parceli dozvoljavaju, a u slu- na manjoj od udaljenosti postojeće linije izgrađenih čaju postave kioska na način iz stavka 5. ovog članka, objekata između kojih se interpolira. moguće je postaviti do najviše 2 kioska međusobno (5) Veličina građevina za držanje stoke, peradi i povezana u sklop, s time da najmanje polovica širine sitnih glodavaca, koja se gradi na parceli, određuje se ulične fronte parcele bude slobodna radi potrebe kori- u odnosu na ostale građevine na parceli, uz poštivanje štenja sklopa kioska, te osiguranja pristupa na parcelu svih propisanih uvjeta iz ovih Odredbi koje se odnose za potrebe osnovne izgradnje na parceli (stambene na izgradnju takvih građevina i odnosa prema drugim i/ili poslovne). građevinama, a posebice odredbu da sveukupna (7) Ako namjena kioska može inicirati određeni izgrađenost parcele ne prelazi 40% njene površine. kolni promet potrebno je na parceli osigurati parki- (6) Građevine predviđene za intenzivan tov svi- rališni prostor. nja, peradi, koza i ovaca i drugih životinja kapaciteta (8) Na javnim i općinskim prostorima kiosci se većeg od 5 uvjetnih grla, odnosno 10 uvjetnih grla postavljaju sukladno posebnoj općinskoj odluci. goveda, junadi, teladi (a do maksimalnog kapaciteta definiranog stavkom 1. ovog članka), smještavaju se Članak 14. na parcelama čija veličina i položaj to dozvoljavaju i to na udaljenost od minimalno 50 m od granice zone (1) Prateće gospodarske građevine (vezane uz po- stambene, stambeno-poslovne i poslovne izgradnje, ljoprivredu) u smislu gospodarstava unutar mješovitih, te minimalno 1,0 m od susjednih međa. pretežito stambenih parcela, vezane su isključivo uz poljoprivrednu djelatnost. (7) Gospodarskim dvorištem smatra se dio parcele koji se koristi za gospodarsku namjenu vezanu uz po- (2) Takvim građevinama smatraju se: ljoprivredu, a koji se obavezno nalazi iza dijela koji se a) bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, koristi isključivo za stanovanje i/ili za poslovne sadržaje ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva i od njega je odijeljen odgovarajućom ogradom. Ukoliko i proizvoda, sušare (pušnice) i sl. se na gospodarskom dvorištu ne drže životinje već b) s potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, se isto koristi samo za poljoprivrednu obradu, uzgoj kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci, gnojišne jame povrća, voća, postavu staklenika/plastenika i slično i sl. nije obvezno postavljanje ograde prema dijelu parcele koji se koristi za stanovanje i/ili poslovne sadržaje. Članak 15. (8) Građevine za uzgoj i tov životinja iz stavka (1) U naseljima, unutar mješovite, pretežito stam- 3. i 4. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od bene zone može se u pravilu, sukladno uvjetima 40 m od pojedinačnih građevina javnih i društvenih definiranim ovim Planom, držati do 25 uvjetnih grla sadržaja (škola, vrtića, crkava, zdravstvenih, kultur- goveda/mliječnih krava, odnosno do 10 uvjetnih grla nih, športsko-rekreacijskih, turističko-ugostiteljskih i drugih vrsta životinja. sličnih građevina), te građevina zaštićene graditeljske (2) Izuzetno, u pojedinim naseljima, u okviru po- i prirodne baštine. stojećih poljoprivrednih gospodarstava na područjima (9) Gradnja građevina za uzgoj i tov životinja iz označenim simbolom G u kartama 4. Građevinska stavka 6. preporuča se u rubnim područjima naselja, područja naselja, moguće je držati do 50 uvjetnih grla, ili u dijelovima naselja sa izuzetno dugačkim gra- pod uvjetima definiranim za izgradnju građevina za đevinskim parcelama, u dubini od oko 70 - 75 m od intenzivan uzgoj i tov životinja. Za izgrađene građevine regulacijske linije, te na udaljenostima većim od 100 na navedenim gospodarstvima nije nužno primjenjivati m od građevina društvenih djelatnosti, javnih funkcija, odredbe o udaljenostima od građevina društvenih turističkih, ugostiteljskih i športsko-rekreacijskih sadr- djelatnosti, javnih funkcija, turističkih, ugostiteljskih i žaja, kao i građevina/kompleksa zaštićene graditeljske športsko-rekreacijskih sadržaja, te od pojasa izgradnje i prirodne baštine. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3913

(10) Gradnja građevina za uzgoj i tov životinja ne - tehnološko rješenje i kapaciteti dozvoljava se u drugim definiranim (rezerviranim) - način smještavanja pojedinih sadržaja na parcelu zonama namjena. - prometno rješenje (11) U postupku izdavanja propisanog dokumenta za lociranje/izgradnju građevine iz stavka 6. potrebno - mogućnost komunalnog opremanja parcele je voditi računa o tome da se propisane udaljenosti - način pročišćavanja otpadnih voda i zbrinjavanja moraju osigurati i sa suprotne strane parcele u slučaju otpada da je ista takve dubine i položaja da je to moguće po- - mjere za zaštitu okoliša stići njenim dijeljenjem, bez obzira da li je u trenutku - Studija utjecaja na okoliš - iznimno, ako je ista izdavanja dozvole s druge strane parcele formirana obavezna prema važećem Pravilniku ulica ili ne. - eventualno druge priloge sukladno važećim (12) U naselju Martijanec se ne dozvoljava izgrad- propisima. nja gospodarskih građevina s potencijalnim izvorom zagađenja na prostoru istočno od dvorca, a sjeverno (3) Prilikom izdavanja propisanog dokumenta za od željezničke pruge (pojas širine 160 m) radi pred- lociranje, odnosno građenje građevine utvrdit će se i viđene parcelacije i izgradnje novih ulica. svi potrebni posebni uvjeti sukladno posebnim zako- nima, uključivo i međusobnu udaljenost gospodarskih (13) Ukoliko se unutar građevinskog područja građevina s potencijalnim izvorom zagađenja, a vezano nalazi postojeća farma kapaciteta temeljem kojeg se dozvoljava izgradnja izvan građevinskog područja, uz broj i vrstu životinja, njihove moguće bolesti i slično. ista se može unutar građevinskog područja zadržati (4) Građevine za uzgoj i tov životinja moraju za- samo u okviru postojećeg kapaciteta. Na tim posto- dovoljavati propisane tehničko-tehnološke, sanitarno- jećim građevinama su dozvoljeni samo zahvati na zdravstvene i zoohigijenske uvjete. rekonstrukciji radi poboljšanja uvjeta u pogledu zaštite (5) Na izgradnju i stavljanje u funkciju građevina prostora i okoliša, bez proširenja ili nove izgradnje. iz ovog članka primjenjuje se odredba iz članka 12. (14) Uvjeti navedeni u prethodnom stavku odnose stavka 10. vezano uz komunalnu infrastrukturu. se i na postojeće građevine za uzgoj i tov životinja koje (6) Prilikom projektiranja i izgradnje gospodarskih se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u građevina (vezano uz poljoprivredu) potrebno je po- ovom članku, a ne odnose se na građevine iz stavka štivati odredbe Pravilnika o uvjetima kojima moraju 2. ovog članka. udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja (15) Na posjedu poljoprivrednog domaćinstva, u (»Narodne novine«, broj 136/05). dijelu gospodarskog dvorišta, moguće je postavljati i (7) Građevine za uzgoj i tov životinja morat će od manje plastenike i staklenike (maksimalne površine 2012. godine udovoljavati i odredbama Zakona o zaštiti 2 300 m i maksimalne visine 3 m) za uzgoj povrća, cvi- životinja, posebice u dijelu koji se odnosi na kretanje jeća, ljekovitog bilja i sl., poštujući uvjete o postotku životinja i izgradnju građevina za uzgoj - nastambi. izgrađenosti parcele. Također, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prilikom izgradnje građevina za uzgoj i tov životinja potrebno je Članak 16. primjenjivati odredbe Pravilnika o minimalnim uvjetima (1) Sajmišta i otkupne stanice stoke se mogu graditi za zaštitu svinja (»Narodne novine«, broj 119/10) i (uređivati) i unutar mješovitih, pretežito stambenih Pravilnika o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši područja uz uvjet da su minimalno 100 m udaljene nesilica (»Narodne novine«, broj 77/10), te eventualno od državne i županijske ceste, 50 m od lokalne ceste, drugih propisa koji će se donijeti. minimalno 20 m od granice stambene zone, odnosno (8) Spremišta/skladišta za tekući i kruti gnoj, 10 m od stambenog objekta vlasnika. gnojnicu i gnojovku, za potrebe farmi tj. građevina za uzgoj životinja, preporuča se graditi sukladno poznatim uvjetima koje sadrži Nitratna direktiva Europske unije Članak 17. (Direktiva Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od zagađenja (1) Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opa- nitratima iz poljoprivrednih izvora) i Pravilniku o dobroj snim djelatnostima i gospodarske građevine za držanje poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (»Narodne stoke, peradi i sitnih glodavaca mogu se graditi samo novine«, broj 56/08). Nakon ulaska Hrvatske u EU ukoliko tehnološko rješenje, veličina parcele i njen navedeni dokument/propis primjenjivat će se obvezno položaj u naselju to omogućavaju. i na području Općine, a u slučaju njihove promjene ili (2) Mogućnost izgradnje poslovnih građevina s donošenja drugih dokumenata/propisa primjenjivati će bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospo- se odgovarajući novo propisani normativi. darskih građevina za uzgoj i tov životinja, unutar dijela (9) Spremišta/skladišta za tekući i kruti gnoj, gnoj- naselja predviđenog za pretežito stambenu izgradnju, nicu i gnojovku odnosno građevine s postrojenjem za potrebno je dodatno provjeriti u postupku pribavljanja preradu biomase treba smještavati na prostoru naj- dokumenta za lociranje/građenje na način da investitor udaljenijem od stambenog dijela vlastite i susjednih svom zahtjevu priloži idejni projekt (ili drugi propisani parcela, tj. u zadnjem/krajnjem dijelu parcele u odnosu dokument), izrađeno od ovlaštene osobe, kojim treba na regulacijski pravac, i to na udaljenosti minimalno biti obrađeno: 25 m od pojasa izgradnje stambenih i poslovnih - veličina parcele i koeficijent izgrađenosti parcele objekata, a poželjno ih je smještavati iza građevine - položaj parcele u naselju za uzgoj životinja. - položaj parcele u odnosu na dominantne smje- (10) Iznimno, uz ili umjesto spremišta/skladišta za rove vjetra tekući i kruti gnoj, gnojnicu i gnojovku, moguć je smještaj 3914 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. građevine s postrojenjem za preradu biomase (drvni Članak 20. i poljoprivredni ostaci, životinjski izmet i sl.) koja je u (1) Unutar zone mješovite, pretežito stambene cijelosti ili većinom proizvedena na tom gospodarstvu, namjene moguće je uređenje parkovnih i zaštitnih a u cilju proizvodnje električne i/ili toplinske energije. zelenih površina u svrhu uređenja i zaštite okoliša. (11) Prostor u dijelu lokacije poljoprivrednog gos- (2) U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka podarstva u Martijancu (označene u grafičkom dijelu moguće je uređenje i izgradnja: Plana sukladno članku 15. stavku 2.), koji je utvrđen - kolnih i pješačkih puteva, biciklističkih staza, kao arheološko nalazište, moguće je koristiti sukladno parkirališta, članku 217. ovih Odredbi. - drugih uređaja i objekata infrastrukture, - manjih športsko-rekreacijskih površina i igrališta, Članak 18. te dječjih igrališta, (1) Ukoliko je građevinska parcela takve dubine i - paviljona i drugog mobilijara, položaja da postoji mogućnost njene podjele po du- - postavljanje privremenih objekata (kioska i sl.). bini na način da se formira nova parcela koja bi imala izlaz na javnu površinu na suprotnoj strani, na takvim (3) Iznimno se na prostoru parkovnog i zaštitnog parcelama zabranjeno je lociranje bučnih i potenci- zelenila, ukoliko postoje, mogu zadržati stambene i jalno opasnih djelatnosti, kao i pratećih gospodarskih gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez građevina s izvorima zagađenja na udaljenosti od prenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s odredbama minimalno 40 m, od regulacijske linije sa suprotne iz poglavlja 9.3. ovih Odredbi. strane postojeće parcele. OBLIK, VELIČINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVIN- Članak 19. SKE PARCELE (1) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice i sl. građevine, Članak 21. koje su nužne za funkcionalno opremanje građevine (1) Građevinska parcela u građevinskom području osnovne namjene, te solarni kolektori i fotonaponske naselja mora imati površinu i oblik koji omogućava njeno ćelije koje je moguće postaviti na teren okućnice na racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama parceli, s time da njihova postava nije moguća na ovog Plana, ili drugim dokumentom sukladno Zakonu stupovima. o prostornom uređenju i gradnji. (2) Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu brutto izgrađenosti parcele. Članak 22. (3) Uz višestambene zgrade, garaže i druge pomoćne (1) Ovisno o načinu izgradnje građevina osnovne građevine (izuzev solarnih kolektora i fotonaponskih namjene u ovoj zoni, prilikom formiranja novih gra- ćelija) se mogu graditi i na zasebno formiranoj parceli đevinskih parcela, određuju se slijedeće minimalne s maksimalnom izgrađenošću parcele do 40%. veličine građevinskih parcela:

Min. Min. Minimalna Maksimalna bruto Način izgradnje građevina širina dubina površina izgrađenost parcele a) slobodnostojeće građevine: - prizemne 14 m 25 m 350 m2 40% - katne 16 m 30 m 480 m2 40% b) dvojne građevine: - prizemne 12 m 25 m 300 m2 40% - katne 14 m 30 m 420 m2 40% c) nizovi: - prizemni 8 m 25 m 200 m2 50% - katni 8 m 25 m 200 m2 50%

(2) Izuzetno, ukoliko se s obzirom na specifičnu (4) Iznimno, kod interpolacije u već izgrađenim situaciju na terenu parcela ne formira na uobičajeni dijelovima naselja u kojima postoji tradicijski način način, moguće je odstupiti od minimalnih veličina par- izgradnje bliže međi i na manjim parcelama, minimalna cela definiranih u tablici, uz uvjet da budu zadovoljeni širina parcele za izgradnju prizemne građevine na svi uvjeti izgradnje na parceli u pogledu propisanih slobodnostojeći način može iznositi 10 m, a za katne udaljenosti, razmaka građevina, bruto izgrađenosti i dr. građevine 12 m. (3) U brutto izgrađenost parcele ulazi brutto izgra- (5) Izuzetno, minimalna širina parcele za katnu đena površina, odnosno zbroj tlocrtnih površina svih izgradnju u nizu može iznositi i manje, ali ne manje građevina na parceli (površina pod građevinama). od 6 m, ukoliko je to u skladu s karakteristikama i kon- Površina (odnosno tlocrtna površina) pod građevinom figuracijom terena, te okolnim izgrađenim prostorom. je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine na gra- (6) U slučaju interpoliranih parcela čija je širina đevinsku česticu, ne računajući balkone i prepuštene manja od navedenih u tabeli, nova se građevina može strehe krova, a uključujuće terase u prizemlju građe- graditi pod uvjetom da je veličina te građevine i njena vine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3915 na bruto izgrađenost, te minimalnu udaljenost od javne (3) Zidana građevina povremenog stanovanja površine, susjedne međe i drugih građevina. (»vikendica«) iz ovog članka ne može biti manja od 2 (7) Iznimno, ukoliko je postotak izgrađenosti na 25 m brutto izgrađene površine prizemne etaže, uz postojećim izgrađenim parcelama veći od propisnog obavezu izgradnje sanitarnog čvora (minimalno WC). u stavku 1. ovog članka, isti se može zadržati ukoliko Vertikalna projekcija najveće etaže ne može biti veća su građevine izgrađene temeljem propisanog doku- od 200 m2. menta ili prije 15.02.1968. g. Navedena mogućnost (4) Ukoliko vikendica ili klijet nemaju osiguran zadržavanja postojećeg postotka izgrađenosti parcele sanitarni čvor s tekućom vodom, trodjelnu septičku uz uvjet o legalnosti postojeće građevine mogu se jamu s mogućnošću pražnjenja i priključak električne primijeniti i u slučaju izgradnje zamjenske građevine. energije, ne mogu se prenamijeniti u građevinu za (8) Prostornim planovima užeg područja mogu se stalni boravak. propisati i stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu (5) Veličina parcele za izgradnju klijeti može biti i veličine građevinske parcele, bruto izgrađenosti par- manja od parcele definirane za izgradnju vikendice, tj. cele, interpolacije i rekonstrukcije građevina. veličina iste je bez ograničenja, uz maksimalnu izgra- (9) Iznimno se u prostornim planovima užeg pod- đenost od 40%. Minimalna tlocrtna površina građevine ručja za pojedine dijelove naselja mogu odrediti zone iz ovog stavka je 20 m2, sa mogućnošću izgradnje u kojima površine građevinskih parcela određene u Po + P i uređenje potkrovlja. stavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ovisno o (6) Građevine povremenog stanovanja koje su gustoći i postojećoj tipologiji izgradnje u tim zonama, izgrađene unutar ove zone mogu se zadržati s tom pod uvjetom da je izgradnja na parceli u skladu sa namjenom, te se mogu prema potrebi rekonstruirati, ostalim odrednicama ovog Plana. ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stam- beno poslovne ili poslovne građevine, odnosno druge Članak 23. građevine koje je moguće graditi u ovoj zoni. U slučaju da se izgrađene građevine povremenog stanovanja (1) Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovne nalaze na parcelama manjim od definiranih u stavku ili stambeno - poslovne građevine je 64 m2. 2. ovog članka, iste se također mogu zadržati i prema (2) Minimalna tlocrtna površina poslovne građevine potrebi rekonstruirati. koja se gradi na parceli zajedno sa stambenom građe- vinom je 30 m2, izuzev za montažne poslovne objekte - kioske, gdje se dozvoljava minimalna tlocrtna površina od Članak 25. 6 m2, ukoliko se isti postavljaju sukladno članku 34. (1) Maksimalna brutto izgrađenost parcela za iz- stavku 8. ovih Odredbi. U slučaju da drugi posebni gradnju višestambenih građevina iznosi 30%. propisi omogućuju obavljanje djelatnosti u površinski (2) Izuzetno se u naselju Martijanec, u skladu s manjim građevinama, minimalna površina poslovne planskim postavkama o poticanju izgradnje urbanog građevine može biti i manja od 30 m2, s time da takva karaktera u sjedištu Općine, dozvoljava brutto izgra- građevina ne može biti jedna od osnovnih građevina đenost parcela za višestambenu izgradnju i do 35%. na parceli, te se mora graditi uvučeno od građevinskog pravca osnovnih građevina. (3) Višestambene građevine potrebno je graditi na način da se spriječe arhitektonske barijere sukladno (3) Maksimalna tlocrtna površina stambene građevine posebnom propisu. je 400 m2, a poslovne ili stambeno-poslovne 1.000 m2. (4) Pod pojmom »tlocrtna površina« u ovim Odred- bama podrazumijeva se površina pod građevinom iz SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA PARCELI članka 22. stavka 3. (5) Postojeće građevine koje su veće mogu se Članak 26. zadržati uz mogućnost rekonstrukcije definirane u po- (1) Građevine na građevnim česticama treba glavlju 9.3. ovih Odredbi, a ukoliko postoje građevine smještavati, svugdje gdje je to moguće, na način da koje su manje od minimalnih tlocrtnih površina, mora funkcioniraju na principu neposredne pasivne uporabe se težiti njihovom povećanju. sunčane energije, a u cilju povećanja dobitaka topline, (6) Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na više- odnosno sprečavanja prekomjernog sunčanog zrače- stambenu izgradnju, kao ni na centralne sadržaje koji nja topline u zgradama, te se u tom smislu predlažu se grade u ovoj zoni. slijedeće urbanističke mjere: - ispravni odabir lokacije zgrade s obzirom na Članak 24. izloženost suncu i zaštićenost od prejakih vje- (1) Građevine povremenog stanovanja (»vikendice«) trova, i klijeti u pravilu se ne mogu graditi u zoni mješovite - ispravna orijentacija funkcionalnog pročelja namjene, a izuzetno se mogu graditi u zoni mješovite zgrade prema suncu - južna strana, pretežito stambene namjene samo u brežnom dijelu - ispravni izbor lokacije zgrade u odnosu na reljef Općine, tj. u naseljima Gornji Martijanec i Rivalno. zemljišta, (2) Minimalna veličina građevinskih parcela za - funkcionalni okolni krajolik, izgradnju vikendica može biti 20% manja od veličina - ispravni (kompaktni) oblik i veličina zgrade. definiranih u članku 22., s tim da se brutto izgrađe- nost parcele određuje na isti način kao i za ostale (2) Navedene urbanističke mjere treba poštivati stambene građevine. prilikom svake nove gradnje sukladno mogućnostima 3916 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. vezanim uz oblik, veličinu i orijentaciju građevinske ventilacijski otvori maksimalnog promjera (stranice) parcele, kao i okolni izgrađeni i neizgrađeni prostor, a 15 cm, kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem. osobito prilikom gradnje stambenih građevina. (3) Na građevinama koje su udaljene manje od 1,0 (3) Građevine na građevnim česticama treba pro- m od ruba susjedne međe obavezno je postavljanje jektirati i graditi na način određen tehničkim propisima žljebova i snjegobrana. vezanim uz racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama. Članak 29. (1) Dvojne građevine se izgrađuju na način da se Udaljenost građevina od ruba parcele jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne (dvorišne međe) građevinske parcele ili uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Članak 27. (2) Zid između dviju građevina mora se izvesti kao protupožarni (vatrootpornosti najmanje 90 minuta), a (1) Slobodnostojeće građevine se grade na način da odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripa- se niti jednim svojim dijelom ne dotiču međa, odnosno dajuću parcelu. građevina iste namjene na susjednim parcelama i to na udaljenosti od 3,0 m od bliže susjedne (dvorišne) međe. (2) Jednom svojom stranom slobodnostojeća gra- Članak 30. đevina se može smjestiti i na manju udaljenost od 3,0 (1) Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjema m od međe, ali ne manju od 1,0 m, i to u slučaju da svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih smještaj građevine na susjednoj parceli omogućava građevinskih parcela ili uz susjedne građevine, izuzev postizanje propisanog razmaka od 4,0 m između krajnjih. Ovim Planom niz je definiran s minimalno građevina. 3, a maksimalno 6 građevinskih stambenih jedinica. (3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost (2) Građevine u nizu, u pravilu se moraju izgrađivati građevine od međe može biti i manja od 1,0 m, pod istovremeno, te se na njih odnosi članak 29. stavak 2. uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito oni u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina, Članak 31. i to: (1) Udaljenost gnojišta i gospodarskih objekata a) u slučaju zamjenske izgradnje (ukoliko se novom izgrađenih od drveta, u kojima se sprema sijeno i izgradnjom ne bi mogli postići uvjeti o udalje- slama, mora biti najmanje 4,0 m od susjednih međa. nosti između susjednih građevina), dogradnje (2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od jedne susjedne i nadogradnje postojećih građevina koje su već međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod izgrađene na udaljenosti manjoj od 1,0 m, s time uvjetom da se na toj dubini susjedne građevinske da tlocrtna projekcija dogradnje ne bude veća parcele određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno od 50% tlocrtne površine postojeće građevine građevina s izvorima zagađenja. b) kod interpolacije građevina unutar poteza na (3) Udaljenost pčelinjaka od susjednih međa, kao i kojem je postojeća izgrađenost na udaljenosti drugi uvjeti smještaja i izgradnje pčelinjaka definirani manjoj od 1,0 m, ali ne manjoj od 0,5 m su posebnim propisima o držanju pčela. c) na potezima gdje je tradicionalno već prisutna (4) Postojeće gospodarske građevine (vezano uz takva izgradnja, dozvoljava se izgradnja novih poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti iz slobodnostojećih građevina na međi, ali samo stavka 1. i 2. ovog članka mogu se samo rekonstruirati. na substandardnim parcelama, tj. na postojećim (5) Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, parcelama koje su uže od propisanih člankom koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, 22. ograđeni dio parcele koji služi za boravak tih životinja (4) Kod izdavanja propisane dokumentacije za može se smatrati gospodarskom građevinom (vezano lociranje/izgradnju potrebno je voditi računa o tome uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju da se kod poteza uskih parcela izgradnja građevina uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina. orijentira na svim parcelama uz istu stranu međe (lijevu U slučaju da se ove vrste životinja uzgajaju u većim ili desnu). Također treba izbjeći da se uz usku parcelu objektima - farmama, u zatvorenim sustavima, moguće dozvoli gradnja na susjednim parcelama s obje strane su drugačije udaljenosti od susjednih međa, što će te parcele uz njenu među. se definirati u postupku pribavljanja dokumenta za (5) Udaljenost građevina od ruba parcele na par- lociranje, a temeljem svih posebnih uvjeta - sanitarnih, celama koje graniče, ili su u neposrednoj blizini šume, veterinarskih i drugih. mora biti u skladu s posebnim propisima o šumama. Članak 32. Članak 28. (1) Pomoćne i gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu se graditi i kao dvojne ili u nizu (1) Na dijelu građevine koja je izgrađena na uda- (na zajedničkom dvorišnom pravcu) pod uvjetom da: ljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim u slučaju kad je - su izgrađene od vatrootpornog materijala, od- susjedna parcela javna zelena ili prometna površina. nosno da ih razdvajaju vatrootporni zidovi, (2) Otvorima u smislu ovog članka ne smatraju se - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne - da se odvod krovne vode i snijega riješi na veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, pripadajuću parcelu. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3917

Udaljenost građevina od regulacijske linije planom užeg područja, u pravilu se prostire 20-25 m od regulacijske linije u dubinu parcele (ovisno o ukupnoj dubini parcela i postojećem stanju), dok se Članak 33. zasebne poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti (1) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne mogu graditi na dubini od 30 do 40 m (ovisno o zoni građevine se u pravilu grade na uličnom građevin- stambene izgradnje). skom pravcu, a pomoćne, gospodarske (vezano uz (2) Pojas izgradnje za bučne i potencijalno opasne poljoprivredu) i dvorišne poslovne građevine u dubini gospodarske (vezano uz poljoprivredu) i poslovne parcele, iza tih građevina. građevine prostire se u pravilu 32 - 37 m od regula- (2) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj cijske linije u dubinu parcele tj. na udaljenosti 12 m građevina na parceli, ukoliko konfiguracija terena, od ruba zone stambene izgradnje. Izuzetno, poljski oblik i veličina parcele, tehnički, prostorni, estetski, WC-i, gnojišta, skladišta za gnoj i gnojnicu, te drugi prometni i parkirališni uvjeti, te tradicijska organizacija objekti s izvorima zagađivanja moraju se graditi na parcele ne dozvoljavaju način izgradnje određen u udaljenosti od 20 m od zone izgradnje stambenih i prethodnom stavku ovog članka, a što će se defini- poslovnih građevina. rati u postupku ishođenja propisanih dokumenata za (3) Iznimno se bučne i potencijalno opasne poslovne lociranje/građenje. građevine mogu smještavati i u zoni stambeno-poslovne (3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, na regulacij- izgradnje ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 39. skoj liniji se može graditi garaža, ukoliko je čestica na ovih Odredbi. strmom terenu i ne postoji mogućnost izgradnje garaže (4) Ukoliko se organizacija parcele definirana ovim u njenoj dubini, te pod uvjetom da je preglednost na člankom ne može realizirati na terenu, primjenjuje se tom dijelu prometnice takva da korištenje garaže ne stavak 2. članka 33. ugrožava javni promet, te da drugim propisom nije drugačije određeno. (5) Ukoliko je građevinska parcela takve dubine i položaja da postoji mogućnost njene podjele po dubini na način da se formira nova parcela koja bi imala izlaz Članak 34. na javnu površinu na suprotnoj strani, te za istu nije (1) Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna definirana obveza izrade UPU-a, na takvim parcelama građevina mora se locirati na uličnom građevinskom treba osigurati mogućnost takve parcelacije i izgradnje pravcu koji se u pravilu definira na udaljenosti od poštujući propisane udaljenosti od regulacijske linije minimalno 5,00 m od regulacijske linije parcele ili se i sa suprotne strane. određuje prostornim planom užeg područja za prostore za koje se isti izrađuje, odnosno na pravcu koji je već Članak 36. formiran postojećom izgradnjom. (1) U zoni mješovite namjene, pretežito stambene, u (2) U slučaju formiranja novih uličnih poteza bez dijelu kontaktnom zonama centra, zoni dvorca, te zoni donošenja prostornog plana užeg područja udaljenost zelenila, športa i rekreacije, kao i pojedinim parcelama uličnog građevinskog pravca od regulacijske linije ne s građevinama javne namjene nije dozvoljena izgradnja može biti manja od 5,0 m. poslovnih građevina s bučnim i potencijalno opasnim (3) Iznimno se zbog specifičnih uvjeta na parceli djelatnostima, kao niti gospodarskih građevina vezanih može definirati ulični građevinski pravac i na manjoj uz poljoprivredu s potencijalnim izvorima zagađenja, udaljenosti od regulacijske linije, ali ne manjoj od osim izuzetno u slučajevima definiranim člankom 15. 3,0 m. Ovakva iznimka se ne odnosi na ulice koje su stavkom 2. državnog ili županijskog ranga. (2) Na ovim lokacijama potrebno je poštivati odred- (4) Uvjet iz stavka 2. i 3. se ne primjenjuje ukoliko be članka 152. je već pretežito formiran ulični građevinski pravac zatečenom izgradnjom u potezu na manjoj udaljenosti. Međusobna udaljenost građevina (5) Građevina koja se gradi uz raskrižje može se pomaknuti u dubinu parcele, maksimalno do 3 m, izvan građevinskog pravca ostalih objekata, u cilju Članak 37. postizanja preglednosti raskrižja. (1) Međusobni razmak slobodnostojećih građevina (6) Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca ne može biti manji od 4 m. ne smije prelaziti 10 m od regulacijske linije. (2) Izuzetno, razmak između građevina može biti i (7) Izuzetno navedena udaljenost može biti i veća, manji, ako se uzimajući u obzir požarno opterećenje, ali ne veća od 15 m, ako se ispred građevine planira brzinu širenja požara, karakteristike materijala građe- uređenje terase, parkirališta, zelene površine i sl. vina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevina i Isto je moguće na osnovu idejnog rješenja, ukoliko je drugo, dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne veličina parcele minimalne širine 20 m a dubine 50 m. građevine, ali ne manji od 3 m. (8) Montažni objekti privremenog karaktera mogu (3) Međusobna udaljenost višestambenih, odnosno se locirati ispred uličnog građevinskog pravca, ali ne poslovnih građevina i građevina društvenog standar- na udaljenosti manjoj od 1,0 m od regulacijske linije da unutar mješovite, pretežito stambene namjene, parcele, odnosno ulične ograde. ne može biti manja od visine veće građevine (visine vijenca, odnosno sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini), osim pod uvjetom da je tehničkom Članak 35. dokumentacijom dokazano da je konstrukcija građevine (1) Pojas izgradnje za stambene i stambeno- otporna na rušenje uslijed prirodnih i drugih nesreća, poslovne građevine koji nije definiran prostornim ali ne manja od 4 m. 3918 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

Članak 38. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca (1) Pomoćne građevine se mogu na istoj građevinskoj spremišta sijena, slame i poljoprivrednih strojeva može parceli graditi uz stambene ili poslovne građevine na iznositi najviše 7,0 m, a za sušare i silose za stočnu poluugrađeni način, tj. kao dogradnja, ili odvojeno od hranu i više, ali ne više od 10,0 m. njih na udaljenosti koja ne može biti manja od 4,0 m. (3) Ukoliko ima postojećih građevina iz stavka 1. ovog članka koje nisu u skladu s uvjetima propisa- nim ovim člankom, iste se zadržavaju uz mogućnost Članak 39. rekonstrukcije. (1) Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslov- ne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 35. moraju biti od zona stambeno - poslovne Članak 42. izgradnje na susjednim parcelama, kao i od stambene (1) Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi građevine vlasnika udaljene najmanje 12 m. kao kose, zaobljene ili ravne. Moguća je i izvedba (2) Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-po- zelenog krova. slovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezano (2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti krovne ili zaobljene konstrukcije, a iznad gornjeg ruba koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mje- stropne konstrukcije najvišeg kata, visine nadozida do šovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u 120 cm za prizemne i jednokatne građevine. poglavlju 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti. (3) Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini (3) Postojeće poslovne građevine i gospodarske krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u ko- građevine (vezano uz poljoprivredu) koje se od građevina sini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno društvenih djelatnosti nalaze na manjim udaljenostima o ambijentalnim uvjetima. od onih definiranih u poglavlju 4. ovih Odredbi, mogu (4) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i se zadržati i rekonstruirati, ali bez mogućnosti prena- poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od mjene u poslovne građevine koje nepovoljno utječu propisane u stavku 2. ovog članka, smatraju se etažom. na okolni prostor (već samo za tiše i čiste djelatnosti koje ne privlače veliki promet). Članak 43. (1) Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA u kosa ili zaobljena. Rekonstrukcija se može izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevina, Članak 40. a u skladu s ostalim uvjetima o visini i oblikovanju (1) Na području Općine, u zonama mješovite pre- građevina. težito stambene izgradnje, dozvoljava se izgradnja (2) Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i višestam- stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili benih zgrada maksimalne visine Po/Su+P+1+Potkr. poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale (podrum i/ili suteren + prizemlje +1 kat + potkrovlje) odredbe ovog Plana. ili maksimalne visine vijenca 9 m. (3) Na krovnim konstrukcijama mogu se postav- (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, unutar gra- ljati uobičajeni antenski uređaji, sunčani kolektori i đevinskog područja naselja Martijanec dozvoljena je fotonaponske ćelije i sl., vodeći računa o ukupnom izgradnja višestambenih zgrada i građevina s društvenim oblikovanju (silueti) građevine. sadržajima maksimalne visine podrum i/ili suteren + (4) Za eventualno postavljanje uređaja iz stavka 3. prizemlje + 2kata + potkrovlje (P/Su+P+2+Potkr), ili ovog članka na zaštićenim i evidentiranim građevinama maksimalne visine vijenca 11 m. kulturne baštine, potrebno je pribaviti mišljenje tijela (3) Postojeće građevine koje su više od propisane nadležnog za zaštitu kulturne baštine. visine u prethodnim stavcima se zadržavaju i mogu se prema potrebi rekonstruirati. Članak 44. (4) Poslovna građevina, koja se gradi na parceli (1) Podrumom se smatra potpuno ukopani dio zajedno sa stambenom građevinom, ili unutar pojasa građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, stambene, poslovne ili stambeno-poslovne izgradnje, i odnosno suterena. stambena građevina, moraju se međusobno oblikovno (2) Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi i visinski uklapati. ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volu- (5) Kat je dio građevine čiji se prostor nalazi između mena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje dva poda iznad prizemlja. građevine, odnosno da je najmanje jednim svojem (6) Visina vijenca iz ovog članaka i članka 41. mjeri se pročeljem izvan terena. od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz građevinu do gornjeg ruba stropne konstrukcije tj. Članak 45. poda zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja. (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građe- Članak 41. vinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim (1) Pomoćne i gospodarske građevine (vezane uz vrijednostima sredine. poljoprivredu) mogu biti prizemnice, uz mogućnost (2) Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu izvedbe potkrovlja, visine vijenca do najviše 5,0 m. moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3919 arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu (2) Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. 2,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili na- (3) Kod izdavanja lokacijske ili građevinske dozvole čina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. propisanog dokumenta za građevine iz stavka 2. ovog (3) Ograde se mogu izvoditi kao pune, prozračne članka mora se u istom postupku idejno riješiti i ulično u cijeloj visini ili s punim podnožjem. pročelje susjedne građevine (ili građevina), tj. odrediti (4) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde joj osnovne gabarite i konture. ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad (4) Pročelja se u pravilu izvode žbukom, a moguće punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od je koristiti drvo, kamen i sl., dok se za dijelove pročelja drveta, metala (željeza, pocinčane žice) ili drugog može koristiti kulir, fasadna opeka ili slični materijali. materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni Za pokrivanje krovišta (koja se u pravilu grade kosa nasad (živica). s nagibom između 30˚ i 45˚) u pravilu se koristi crijep (5) Ukoliko se ulična ograda radi puna u cijeloj (izuzetno šindra i drugi materijali u dijelovima naselja visini, ista se ne može izvoditi od kamena ili betona. gdje se time ne bi narušio postojeći ambijent) uz uva- (6) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati žavanje odredbe iz stavka 1. ovog članka. Na pročelja s unutrašnje strane (na parcelu), tako da ne ugrožavaju građevina moguće je postavljati solarne kolektore i promet na javnoj površini. fononaponske ćelije, osim na vrijednim i zaštićenim (7) Ulična ograda mora se svojim oblikovanjem područjima. uklopiti u sliku ulice. (5) Iznimno, na pojedinim vrijednim područjima (8) Vlasnik parcele, u pravilu podiže ogradu na mogu se koristiti samo određeni, tradicijski materijali međi s one strane parcele na kojoj su mu bliže locira- i način obrade pročelja ovisno o pojedinoj konkretnoj ne građevine, ali može podići ogradu i s obje strane, lokaciji, što će definirati služba nadležna za zaštitu ukoliko to ne obavi vlasnik susjedne parcele. kulturne baštine.

Članak 48. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE (1) Dio seoske građevinske parcele, organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave Članak 46. domaće životinje, mora se ograditi ogradom koja (1) Ulična ograda u pravilu se podiže iza regula- onemogućava izlaz stoke i peradi. cijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu, (2) Kada se građevinska parcela formira na taj te poštujući uvjete iz stavaka 2. do 5. ovog članka i način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svo- članka 162. stavka 1. jom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim (2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko pojasom državne ili županijske ceste odnosno želje- zničke pruge, građevinska se parcela mora ograditi područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: domaćih životinja. - kod državne ceste - 8,5 metara, (3) Ogradu iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vla- - kod županijske ceste - 6,0 metara, snik, odnosno korisnik građevinske parcele u cijelosti, - kod lokalne i nerazvrstane ceste ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako prioritetne važnosti ili dužine se ne gradi istovremeno sa susjedom. veće od 150 m - 5,0 metara. (4) Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako (3) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi postaviti da leži na zemljištu vlasnika zgrade, te da je ostalih ulica ne može biti manja od 3,0 m. glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu. (4) Iznimno, ulična ograda se može nalaziti na manjim udaljenostima od propisanih u stavku 2. ovog članka, u Članak 49. slučaju da konfiguracija terena i zatečena izgradnja u (1) Zabranjuje se uređenje partera parcele na način potezu ne omogućuje proširenje i rekonstrukciju ulice koji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bez velikih troškova. U tom slučaju iznimno se može, bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na drugi način za nerazvrstane ceste, zadržati postojeća širina ulice. ugrozio vodotok i područje uz vodotok. (5) Odstupanje od širina propisanih u stavku 2. (2) Uređenjem partera parcele smatra se izgradnja ovog članka (u iznimnim slučajevima), za državne, i uređenje prilaznih staza i stuba, vanjskih terasa, županijske i lokalne ceste utvrdit će nadležno tijelo potpornih zidova, cvjetnjaka i slično. koje upravlja tim cestama.

(6) Ograđivanje parcela nije obavezno u zonama Članak 50. povremenog stanovanja, te u zonama zelenila, športa i rekreacije i zonama centra (osim za sadržaje za koje (1) Teren oko građevine, potporne zidove, terase je to obavezno po posebnim propisima). Također nije i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled obavezno ograđivanje parcela višestambenih građevina. naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, susjednih građevina i javnih površina, odnosno da se ne stvore uvjeti za pojača- Članak 47. nu eroziju zemljišta uslijed stvaranja visinske razlike (1) Ograda se može podizati prema ulici i na međi terena između susjednih parcela. prema susjednoj parceli, u pravilu u visini od 1,5 m, a (2) Ne dozvoljava se dizanje terena dvorišta i izuzetno i do 2,0 m visine ovisno o situaciji u prostoru. prilaza cesti iznad visine same ceste tamo gdje nije 3920 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. riješeno pitanje odvodnje oborinskih voda u odvodne strane nadležne uprave koja upravlja tim površina- jarke ili javnu odvodnju. ma, a u slučaju prilaza parceli s nerazvrstane ceste (3) Najveća visina potpornog zida ne može biti veća ili druge javne površine (koje je vlasnik ili posjednik od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid Općina) potrebno je poštivati uvjete koji su definirani veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, u općinskoj Odluci o komunalnom redu. s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. Članak 56. (1) Građevinska parcela mora imati neposredan Članak 51. pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine (1) Uređenje partera (prilazne staze i stube, vanj- 3 m, odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta ske terase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se (državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležne izvesti na način da se na jednoj strani građevinske uprave za ceste. parcele osigura nesmetan prilaz na stražnji dio parcele (2) Iznimno, ukoliko postojeća izvedena ulica ima minimalne širine 3,0 m. i manju širinu kolnika od navedene u stavku 1. (ali ne manju od 2,5 m), moguće je ostvariti pristup na parcelu s takve prometne površine. Članak 52. (3) Pristup na parcelu moguć je s ulice koja se (1) Ne dozvoljava se deponiranje stogova sijena, planira proširiti do propisane širine sukladno članku stajskog gnoja, slame, drva, zemlje, šljunka i sl. na 165., i prije realiziranog proširenja, ukoliko za to postoje udaljenosti manjoj od 50 m od ruba parcele s ulične uvjeti (ovisno o konkretnoj situaciji) i uz rezervaciju strane, te na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjednih prostora za njeno proširenje. međa. (4) Prilaz na parcelu u pravilu se formira s njezine uže strane, a moguće je formiranje prilaza i sa šire Članak 53. strane parcele, što ovisi o konkretnim uvjetima na terenu. (1) Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i (5) Ukoliko je moguće formiranje građevinskih sl. moraju se locirati na udaljenosti od najmanje 1,0 m parcela na način da je potrebno samo formiranje od regulacijske linije, u pravilu unutar ulične ograde. pristupnog puta uz rub parcela, te ukoliko su parcele odgovarajućih širina i oblika, tada se put može formi- rati na način da se od dijela svake parcele izdvoji dio PRIKLJUČAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU potreban za javnu prometnu površinu.

Članak 54. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA (1) Prilaz s građevinske parcele na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni Članak 57. promet. U slučaju kada građevinska parcela graniči s dvije javne prometne površine, istoj se određuje prilaz (1) Stambene i poslovne ili stambeno-poslovne na javnu prometnu površinu nižeg ranga. građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, (2) Prilaz parcele na javnu prometnu površinu u vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu pravilu se formira s njezine uže strane, ali je ovisno sanitarnog čvora. o konkretnoj situaciji prilaz moguće formirati i sa šire strane parcele. U tom slučaju, ovisno o situaciji na parceli i u okruženju, na odgovarajući način formiraju Članak 58. se i pojasevi izgradnje iz članka 35. (1) Planirana infrastruktura (površine, koridori ili (3) Priključke i prilaze na javne ceste treba pro- trase) u ovom Planu određena je aproksimativno u jektirati i izvoditi sukladno posebnom propisu, a na prostoru, a točan položaj utvrđuje se projektnom do- područjima na kojima će se izrađivati UPU-i potrebno kumentacijom ili planovima užih područja. je prilaze i priključke planirati tim planom. (2) Uvjeti određivanja infrastrukturnih koridora i građevina definirani su u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja Članak 55. koridora/trasa i površina prometnih i drugih infrastruk- turnih sustava, ovih Odredbi. (1) Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko Članak 59. koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu (1) Građenje planiranih građevina unutar građe- površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima nadležne vinskog područja može započeti samo na uređenoj uprave za ceste. građevinskoj parceli, kada je zadovoljen minimum (2) Iznimno je moguć i direktan pristup s državne uređenja građevinskog zemljišta sukladno važećem ceste, ali samo prema uvjetima koje utvrdi nadležna propisu. uprava za ceste na osnovu situacijskog plana ure- (2) Ako se građevine izvode prije nego se osigu- đenja parcele/parcela odgovarajućeg mjerila koji će raju priključci električne energije i pitke vode za blok se priložiti uz zahtjev za propisanu dokumentaciju za u kojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditi lociranje/gradnju. priključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na način (3) U slučaju prilaza s javne ceste u postupku iz- i uz suglasnost nadležnih komunalnih službi ili prema davanja propisane dokumentacije za lociranje/gradnju mjesnim prilikama (npr. rješavanje vodoopskrbe putem potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od vlastitog bunara i hidrofora), kao trajno ili privremeno Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3921 rješenje, ili prema mjesnim prilikama (npr. rješavanje a) građevina osnovne namjene: vodoopskrbe putem vlastitog bunara i hidrofora). - poslovnih (poslovni sadržaji za tihe i čiste (3) Opskrba parcele tj. građevine električnom i djelatnosti, uslužni, trgovački i sl.), toplinskom energijom moguća je i iz vlastitih alterna- - poslovno-stambenih i stambenih (obiteljskih), tivnih izvora energije. - turističkih (manji hoteli i pojedinačne smje- štajne građevine - bungalovi ili sl., uključivo Članak 60. građevina u funkciji seoskog turizma), (1) Ako na dijelu građevinskog područja postoji - ugostiteljskih. vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, b) građevina pratećih namjena: stambena, stambeno-poslovna ili poslovna građevina se obavezno mora priključiti na vodovod, a u drugim - pomoćnih, slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higi- - rekreacijskih sadržaja, jenski način prema mjesnim prilikama, pod uvjetom da - prometne i komunalne infrastrukture, opskrba vodom bude izvedena na sanitarno-tehnički ispravan način. - jednostavnih građevina, (2) Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktno - zaštitne i eventualno druge potrebne prateće u vodotoke. Otpadne vode iz domaćinstva moraju se građevine. upuštati u javnu odvodnju na područjima gdje će se (2) Uz izgradnju iz stavka 1. ovog članka moguće je izgraditi ili u nepropusne trodijelne septičke jame s odgovarajuće uređenje površina parcela, te uređenje mogućnošću pražnjenja od za to nadležne pravne ili javnih i zelenih površina. fizičke osobe sukladno posebnim propisima. (3) U prijelaznom razdoblju, te na područjima gdje Članak 62. se neće izgraditi sustav odvodnje, moguće je odvod- nju riješiti individualno ili grupno (za manju grupaciju (1) Na izgradnju i uređenje unutar ove zone primje- građevina), izgradnjom manjih sustava i tipskih MB njuju se na odgovarajući način uvjeti za oblikovanje i uređaja prema uvjetima nadležne pravne osobe. izgrađenost građevinske parcele, visinu i oblikovanje građevina, ograde i parterno uređenje, priključenje na (4) Do izgradnje sustava odvodnje, odvodnja ot- padnih voda može se rješavati putem nepropusnih prometnu infrastrukturu i komunalno opremanje gra- septičkih jama, uz obvezu njihovog urednog pražnjenja đevina, a koji su definirani za zonu mješovite pretežito i održavanja od za to nadležne pravne ili fizičke osobe stambene namjene. sukladno posebnim propisima. (5) Poslovne građevine - manji proizvodni pogoni 2.2.3. ZONE ZELENILA, ŠPORTA I REKREACIJE s potencijalno opasnim djelatnostima, koji će se gra- diti u ovoj zoni, moraju, ukoliko nema sustava javne Članak 63. odvodnje, odnosno do njegove uspostave, zasebno tretirati svoje otpadne vode putem vlastitih MB ure- (1) Ovim Planom definirane su unutar građevin- đaja za pročišćavanje, te pročišćene vode upuštati u skog područja zone rezervirane za zelenilo, šport i recipijent, sukladno propisima i posebnim uvjetima rekreaciju. Unutar tih zona mogu se graditi i uređivati: nadležnog poduzeća. - športsko-rekreacijski objekti i tereni s pratećim (6) U okviru parcele treba predvidjeti i urediti mje- sadržajima (ugostiteljsko-turistički), sto za smještaj posuda za prihvat otpada. Na parceli - društveni, vatrogasni ili lovački domovi, se može predvidjeti i urediti mjesto za kompostiranje - objekti sa zdravstvenom funkcijom, organskog otpada iz domaćinstva. Navedeno je po- trebno prikazati u situacijskom planu uređenja parcele - montažni objekti (kiosci) maksimalne veličine odgovarajućeg mjerila koji će biti sastavni dio idejnog 6 x 4 m, rješenja u zahtjevu za propisanu dokumentaciju za - urbano zelenilo (parkovi, dječja igrališta i sl.), lociranje/izgradnju. zaštitno zelenilo, (7) Priključivanje građevina na električnu i plinsku - objekti i uređaji komunalne infrastrukture i sl. mrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladno (2) U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i zakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnog poslovne građevine, izuzev ako su u funkciji osnovne distributera. namjene, kao prateći objekti. (8) Građevine za koje nisu ishođeni propisani (3) Od športsko-rekreacijskih sadržaja mogu se dokumenti za lociranje i građenje, sukladno poseb- graditi npr. dvorane, stadioni, svlačionice, tribine za nom Zakonu ne mogu se priključivati na komunalnu gledaoce, servisi za održavanje športske opreme, tr- infrastrukturu. govine športskom opremom, manji prateći ugostiteljski sadržaji, najviše jedan stan za domara i sl. U ovoj zoni 2.2.2. ZONA MJEŠOVITE, PRETEŽITO POSLOV- se ne mogu graditi radionice ili hale za proizvodnju NE NAMJENE (UKLJUČUJE STAMBENU I športske opreme. TURISTIČKU NAMJENU) (4) Postojeći društveni, vatrogasni i lovački domovi u ovim zonama se mogu po potrebi rekonstruirati, tj. Članak 61. dograditi i nadograditi. (1) U zoni mješovite, pretežito poslovne namjene, (5) Iznimno se u zonama zelenila, športa i rekre- koja uključuje stambenu i turističku namjenu moguća acije mogu zadržati postojeće poslovne, stambene i je izgradnja: gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji (bez 3922 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. prenamjene, dogradnje ili nadogradnje), uz rekonstruk- (7) Ostali elementi izgradnje javnih sadržaja u ciju samo unutar postojećih gabarita. zonama zelenila, športa i rekreacije definirani su u točki 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ovih Članak 64. Odredbi za provođenje. (1) Izuzetno od članka 63., u zoni zelenila, športa i (8) Ukoliko se unutar zone zelenila, športa i rekre- rekreacije u centralnom dijelu naselja Slanje moguće acije formiraju zasebne parcele pratećih ugostiteljsko- je, s obzirom na konfiguraciju terena, samo uređenje turistički sadržaja izgrađenost takvih parcela može zelenih površina, te urbanog i zaštitnog zelenila i biti maksimalno 30%, koeficijent iskoristivosti 0,8, a dječjih igrališta, te prema potrebi izgradnja uređaja najmanje 40% površine parcela mora biti uređeno kao komunalne infrastrukture. Takvima se utvrđuju i zone parkovni nasadi ili prirodno zelenilo. zelenila, športa i rekreacije u Martijancu (uz potok (9) Odvodnja otpadnih voda treba biti riješena za- Gomila I) i u Hrastovljanu (uz gospodarsku zonu u tvorenim sustavom javne odvodnje s pročišćavanjem južnom dijelu naselja). (u sklopu sustava naselja), odnosno sukladno člancima (2) Zona zelenila, športa i rekreacije u naselju Hra- 188. i 189. ovih Odredbi za provođenje. stovljan (koja se proteže središnjim dijelom naselja i (10) Građevine moraju svojim oblikovanjem i sjeverno od postojeće izgradnje), u svom sjevernom materijalima biti maksimalno uklopljene u prostor u dijelu, namijenjena je isključivo za potrebe uređenja kojem se grade. i izgradnje poligona za vatrogasne vježbe. (11) Građevine i parterno uređenje moraju biti (3) Unutar zone iz stavka 2. ovog članka moguće izvedeni na način da se spriječi stvaranje arhitekton- je uređenje terena, igrališta i sadržaja, te izgradnja sko-urbanističkih barijera. eventualno potrebnih manjih građevina za potrebe održavanja vatrogasnih vježbi. Uz navedeno moguća (12) Odredbe stavaka 3., 4., 5. i 6. ovog članka je gradnja i manjih pratećih ugostiteljsko-turističkih i ne primjenjuju se za zone zelenila, športa i rekreacije montažnih građevina. definirane člankom 64. (4) Visina građevina u zoni iz stavka 2. ovog članka zoni je P, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma/ 2.2.4. ZONE POVREMENOG STANOVANJA suterena, odnosno maksimalne visine do vijenca 5,0 m. (VIKEND I HOBI IZGRADNJA) (5) Južni i središnji dio zone zelenila, športa i rekreacije u Hrastovljanu iz stavka 2. ovog članka i zone u centralnom dijelu naselja Madaraševec utvrđuju Članak 66. se samo za javno zelenilo, unutar kojeg nije moguća (1) Zone povremenog stanovanja (vikend i hobi izgradnja športskih i rekreacijskih sadržaja. U ovim izgradnje) su područja unutar granica građevinskog dijelovima zone moguće je samo uređenje zelenih područja koji je prioritetno namijenjen povremenom površina, urbanog, parkovnog i zaštitnog zelenila i boravku, ili je vezan uz bavljenje hobi djelatnostima dječjih igrališta. u poljoprivredi. (6) Prilikom uređenja zone zelenila, športa i re- (2) Na području Općine Martijanec takve zone su kreacije u Martijancu, uz potok Gomila I, potrebno je definirane samo u naseljima Gornji Martijanec i Slanje. osigurati slobodan prostor u širini od po 5 m obostrano (3) Vikend izgradnja je moguća i izvan ovih zona, u uz potok radi njegovog održavanja. građevinskom području s mješovitom pretežito stam- benom namjenom u skladu s člankom 24. i ostalim Članak 65. odredbama za izgradnju u mješovitim zonama. (1) Izgrađenost parcela u ovoj zoni je maksimalno (4) Osnovna namjena zona povremenog stanovanja 20%, a preporuča se 15%, u što se ne uračunavaju je povremeno stanovanje i vikend boravak, a mogući igrališta na otvorenom. su i slijedeći sadržaji: stanovanje - stalni boravak (uz (2) Unutar pojedine zone zelenila, športa i rekre- ograničenja), hobi vrtovi/vinogradi/voćnjaci, zelenilo, acije najmanje 40% površine zone mora biti uređeno šport i rekreacija, tiha kućna radinost, seoski turizam, kao parkovni nasadi ili prirodno zelenilo. uređenje manjih poslovnih sadržaja (tihe i čiste djelat- (3) Maksimalna visina građevina u ovoj zoni je P+1, nosti) koji ne iziskuju dodatne prateće sadržaje i ne uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma/suterena, iniciranju povećanje prometne aktivnosti i sl. odnosno maksimalne visine do vijenca 9,0 m. (5) Unutar zona povremenog stanovanja mogu- (4) Iznimno, visina građevina može biti i viša, uko- ća je izgradnja vikendica, klijeti, objekata seoskog liko se radi o specifičnoj građevini čija funkcija diktira turizma (ukoliko su osigurani i drugi propisani uvjeti određenu visinu (športska dvorana, tribine i sl.), uz za to - izgradnja manjih hotela, pansiona, bungalova uvjet da ne narušava vrijedne vizure. i drugih smještajnih kapaciteta i turističkih sadržaja), (5) Za uređenje i izgradnju u zonama zelenila, pomoćnih građevina i spremišta za poljoprivredne športa i rekreacije, za koje nije definirana obveza proizvode. Pomoćne građevine/sadržaji koji bi mogli izrade urbanističkog plana uređenja i koje nisu utvr- biti izvor onečišćenja (primjerice poljski WC, prostori đene samo kao javno zelenilo, potrebno je izraditi za spremanje otpadaka i sl.) moraju se smještavati urbanističko rješenje ili drugu prostornu razradu u i graditi na način da nemaju negativan utjecaj na okviru izrade idejnog projekta za dobivanje propisane osnovne građevine i okoliš. dokumentacije za lociranje/gradnju. Ova obveza nije (6) Vikendica je građevina koja služi za povremeni nužna za već izgrađene zone. boravak u smislu odmora, rekreacije i bavljenja drugim (6) Za pojedinu zonu iz stavka 5. ovog članka aktivnostima u slobodno vrijeme pojedinih korisnika, preporuča se formirati jedinstvenu parcelu. a koja ne mora biti vezana uz poljoprivrednu obradu. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3923

(7) Klijet je građevina koja se gradi uz vinograde i (3) Postojeće građevine (u smislu članka 8. stavka voćnjake, a služi za čuvanje voća, preradu (proizvod- 1. ovih Odredbi) koje su locirane na manjim udaljeno- nju vina, sokova, sušenje i sl.), čuvanje prerađevina, stima od regulacijske linije od definiranih u stavku 1. i smještaj preša, kotlova, alata i strojeva za obradu 2. ovog članka, mogu se zadržati, a u slučaju potrebe voćnjaka i vinograda, te za kraći boravak ljudi vezan za rekonstrukcijom primjenjuju se odredbe iz točke 9.3. uz navedene djelatnosti. (8) Nedozvoljeni sadržaji u toj zoni su industrija, Članak 69. izgradnja građevina za bavljenje stočarstvom, sve (1) Najmanja dopuštena udaljenost građevine u ovoj bučne djelatnosti, kao i sadržaji centralnih funkcija zoni građene na slobodnostojeći način od susjednih (društvena infrastruktura). međa iznosi 3,0 m, odnosno kod užih parcela 0,5 m (9) Unutar vikend-zona ne dozvoljava se gradnja s jedne strane (bez mogućnosti orijentacije otvora novih građevina za stalno stanovanje. Postojeće na tu stranu) i 3,0 m sa suprotne strane. Kod dvoj- građevine za stalno stanovanje se mogu zadržati uz nih građevina, građevina se jednom stranom izvodi mogućnost rekonstrukcije u skladu s odredbom iz na međi, a udaljenost od međe na suprotnoj strani mora iznositi najmanje 3,0 m, dok se kod izgradnje poglavlja 9.3. ovih Odredbi. građevina u nizu iste izgrađuju od međe do međe, (10) Moguća je prenamjena postojeće vikendice ili osim rubnih građevina koje moraju biti udaljene 3 m klijeti u građevinu za stalni boravak, ukoliko ista ima od krajnje međe. ili može osigurati sanitarni čvor s tekućom vodom i (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, udaljenost priključak električne energije. građevine od međe može biti i manja, samo u slučaju: - zamjenske izgradnje na istim temeljima/istom Članak 67. mjestu, ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno (1) Građenje planiranih građevina unutar obuhvata uklonjene postojeće legalne građevine unutar ove zone može započeti pod uvjetom da je prethodno iste građevne čestice (što se preporuča u slučaju zadovoljen minimum uređenja građevinskog zemljišta da je to povoljnije s obzirom na javnu prometnu sukladno važećem propisu. Kolni pristup treba biti površinu, te u cilju osiguranja potrebnog koridora minimalne širine 5,0 m za slučaj dviju voznih traka, prometnice) odnosno najmanje 3,0 m za samo jednu voznu traku - interpolacije u zoni postojeće izgradnje na jednoj s obaveznim ugibalištima na svakih 150 m, a izuzet- međi. no može biti i manji ukoliko je takav postojeći (ali ne (3) Ukoliko se građevine lociraju bliže sjevernoj manji od 2,5 m). međi susjednog vinograda ili voćnjaka, udaljenost (2) Izuzetno, u slučaju interpolacije objekata u građevine od međe ne može biti manja od 3,0 m. već izgrađenom području ove zone, može se dozvoliti (4) Na parcelama koje graniče, ili su u neposrednoj izgradnja novih građevina i ako nisu ispunjeni uvjeti blizini šume, izgradnja novih građevina povremenog propisane širine pristupnog puta iz prethodnog stavka, boravka mora biti u skladu s posebnim propisom o uz uvjet da građevinska parcela ima neposredan pristup šumama tj. građevine moraju biti propisno udaljene na postojeću javnu ili nerazvrstanu cestu. od šume. (3) Uz kolnik ulice u ovoj zoni ne mora se osigurati (5) Međusobna udaljenost građevina na susjednim mogućnost izgradnje nogostupa. česticama ne može biti manja od 4,0 m. (4) U ovoj zoni može se prilaz s građevinske parcele na javnu prometnu površinu ostvariti i preko privatnog Članak 70. puta, minimalne širine 3,0 m. (1) Maksimalna visina kuće za odmor (vikendice) i (5) U ovoj zoni može se ustanoviti nužni prilaz na klijeti u ovoj zoni je prizemlje, uz mogućnost izgradnje građevinsku parcelu (pravo služnosti), kao i na druge podruma ispod građevine, suterena, kao i uređenja katastarske čestice koje još nisu stekle status građe- potkrovlja maksimalne visine vijenca 6,0 m. vinske parcele, ukoliko to drugim zakonskim aktima (2) Ostale dozvoljene građevine (prateće, pomoćne, nije zabranjeno. spremišta i dr.) u ovoj zoni ne mogu biti veće od prizemlja, uz mogućnost izgradnje podruma, maksimalne visine 4,0 m. Članak 68. (3) Dozvoljava se izgradnja dvojnih građevina, a (1) Udaljenost građevine od ulične regulacijske linije izuzetno i izgradnja u nizu uz najmanju širinu parcele u ovoj zoni ne može biti manja od 3,0 m, a ovisno o od 4,5 m, te do maksimalno 5 građevina u nizu. karakteristikama pojedine konkretne lokacije moguće je građevine smještavati i na znatno većim udaljeno- (4) Maksimalna ni minimalna veličina parcele u ovoj zoni se ne ograničava. stima u odnosu na uličnu regulacijsku liniju (uvučene). (5) Maksimalna bruto izgrađenost parcele može (2) U već izgrađenim dijelovima građevinskog po- iznositi najviše 40%. dručja, ako su građevine na susjednim parcelama na manjoj udaljenosti od propisane u stavu 1. ovog članka, (6) Minimalna tlocrtna površina građevine osnovne 2 može se za izgradnju nove građevine dozvoliti i manja namjene u ovoj zoni (vikendice) je 25 m , a klijeti i drugih gospodarskih građevina 20 m2, a maksimalna udaljenost, tj. prilikom lociranja građevina potrebno je 2 po mogućnosti poštivati postojeći građevinski pravac, 200 m , ako ne prelazi max. dozvoljenu izgrađenost (%) parcele. uz uvjet da nova građevina kao ni ulična ograda ne budu locirane na udaljenosti manjoj od 5,0 m od osi (7) Iznimno je moguća veća tlocrtna površina za pristupne ceste. građevine u funkciji seoskog turizma, mini hotela, 3924 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. pansiona i sl., ali maksimalno 300 m2 po pojedinoj (3) U zonama centra mora 20% površine parcela građevini. biti uređeno kao parkovno ili prirodno zelenilo. (8) Postojeće građevine u ovoj zoni (u smislu članka (4) Detaljni uvjeti izgradnje građevina koje se mogu 8. stavka 1. ovih Odredbi), koje nisu u skladu s uvjetima graditi u zonama centra propisani su u poglavlju 4. propisanim ovim odredbama u pogledu visine, tlocrtne Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti, te poglavlju površine (više i veće), udaljenosti od susjednih međa 2.2.1. Zona mješovite, pretežito stambene namjene ili međusobne udaljenosti građevina, mogu se zadržati (primjerice za višestambene građevine) ovih Odredbi. uz mogućnost rekonstrukcije definirane točkom 9.3. ovih Odredbi. 2.2.6. GOSPODARSKE ZONE i REZERVAT GOSPODARSKE ZONE Članak 71. (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, obli- Članak 75. kovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski (1) Moguća izgradnja i uvjeti uređenja u gospodar- materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama skim zonama unutar građevinskog područja naselja i i krajolikom. rezervatu gospodarske zone, definirani su u poglavlju 3. (2) Na područjima s pretežito tradicijskim, original- Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti, ovih Odredbi. nim građevinama ove vrste, odnosno kod interpolacija između takvih postojećih građevina obavezno je, kod izgradnje novih klijeti, odnosno drugih predviđenih 2.2.7. ZONA DVORCA građevina u ovoj zoni, poštivati tradicionalne elemente oblikovanja, materijala i veličine, te prepoznatljiv način Članak 76. gradnje u konkretnim područjima. (1) Moguća je sanacija dvorca i/ili rekonstrukcija uz (3) Krovišta se moraju u pravilu izvoditi kosa, s osobito poštivanje uvjeta nadležnih službi za zaštitu nagibom između 25° i 60° i crijepom kao pokrovom. kulturne baštine i zaštitu prirode. Manji dijelovi krovišta (max. 30%) mogu se izvoditi i (2) U ovoj zoni u pravilu nije dozvoljena nova kao ravni krov ili s pokrovom od lima ili drugog mate- izgradnja. Eventualna izgradnja i mora biti prateća rijala za manje nagibe. osnovnoj namjeni, ili izvornoj namjeni dvorca, te ovisi (4) Izuzetno su mogući i drugačiji oblici krovišta i o uvjetima službi nadležnih za zaštitu kulturne baštine pokrovi građevina, ukoliko se iste grade na područjima i zaštitu prirode. na kojima neće biti narušen sklad postojećih izgrađenih (3) Ostali uvjeti uređenja za zonu dvorca definirani građevina i krajolika. su u poglavlju 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno povijesnih cjelina. Članak 72. (1) Mini hoteli, pansioni, te vikend građevine i druge B) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE građevine turističkih sadržaja većih visina i gabarita PROSTORA IZVAN NASELJA ne mogu se graditi na područjima na kojima bi se ugrožavale vrijedne vizure (panoramske vrijednosti krajobraza) sukladno kartografskom prikazu 3. Uvjeti 2.3. Izdvojena građevinska područja korištenja, uređenja i zaštite prostora. izvan naselja

Članak 77. Članak 73. (1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja (1) Za parterno uređenje i ograđivanje parcela u utvrđeno ovim Planom je uređena i/ili neizgrađena ovoj zoni primjenjuju se odredbe koje definiraju ove prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja elemente u zoni mješovite, pretežito stambene iz- isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja i gradnje, s time da ograđivanje parcela nije obavezno. groblja. Ovim Planom definirane su slijedeće rezervirane zone koje prostorno, funkcionalno niti infrastrukturno 2.2.5. ZONE CENTRALNIH SADRŽAJA nisu direktno vezane uz naselja: - gospodarske zone (proizvodna zona vezana uz eksploataciju šljunka u Hrastovljanu i pro- Članak 74. izvodna zona - industrije, te malog i srednjeg (1) U zonama centra mogu se graditi (a uglavnom već poduzetništva u Vrbanovcu) postoje) građevine društvene infrastrukture (upravnih, - gospodarski sklop - farma peradi u Vrbanovcu odgojnih, obrazovnih, vjerskih, zdravstvenih, socijalnih, kulturnih i sličnih javnih sadržaja), te uslužni, turistički, - ugostiteljsko-turistička zona u Čičkovini (vezana ugostiteljski i drugi poslovni sadržaji, a od građevina uz lovni turizam) stambene namjene višestambene građevine. Ukoliko - zone zelenila, sporta i rekreacije: zona u Hra- se unutar zone centra nalaze postojeće stambene stovljanu/Čičkovini sa sadržajima ugostiteljsko- građevine iste se mogu zadržati i rekonstruirati. turističke namjene (kao konačna namjena nakon (2) Uz građevine iz stavka 1. ovog članka moguće sanacije eksploatacijskog polja građevnog pijeska je i uređenje zelenih površina, te uređenje i izgradnja i šljunka koja uključuje površine postojećeg i pratećih sadržaja uz objekte osnovne namjene, kao i proširenog dijela eksploatacijskog polja), te izgradnja potrebnih prometnih građevina i građevina zone u Čičkovini, Vrbanovcu i Poljancu komunalne infrastrukture. - zone groblja u Martijancu, Križovlajnu i Slanju. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3925

(2) Lokacije navedenih namjena prikazuju se plohom na području unutar radijusa udaljenosti od 400 metara i simbolom u kartografskom prikazima 1. Korištenje i od parcele postojećeg gospodarskog sklopa - farmi namjena površina i 4. Građevinska područja naselja. peradi. (3) Infrastrukturno opremanje građevina/sadržaja (6) Parcela postojeće peradarske farme iz stavka navedenih namjena izvan građevinskog područja 1. ovog članka označena je kao izdvojeno građevinsko naselja treba osigurati ovisno o lokaciji: područje izvan naselja u karti 1. Korištenje i namjena - iz naselja, odnosno dijela naselja koje je opre- površina i u karti 4b. Granice građevinskog područja mljeno potrebnom komunalnom infrastrukturom naselja Vrbanovec, Sudovčina i dio Gornji Martijanec. ukoliko se sadržaj planira u njegovoj blizini, (7) U okviru gospodarskog sklopa - farme peradi, - samostalno, ukoliko se sadržaj planira na većoj moguće je uz osnovne građevine, a za potrebe njihove udaljenosti od građevinskog područja naselja, opskrbe energijom, graditi i postavljati manje energetske pa građevine moraju imati vlastitu vodoopskrbu građevine za dobivanje toplinske i električne energije (cisterna, bunar, izvor s kontroliranom kvalitetom iz obnovljivih izvora. vode ili dr.), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (električni agregat, 2.3.2. ZONE UGOSTITELJSTVA I TURIZMA te po potrebi plinski spremnik i dr. ili se koriste alternativni izvori energije). Članak 79. (4) Unutar pojedinih zona potrebno je osigurati odgovarajuće prometne i parkirališne površine. (1) Ugostiteljsko-turistička zona u Čičkovini vezana je uz lovni turizam, te se u toj zoni prioritetno smještava (5) Uvjeti izgradnje građevina u gospodarskim lovački dom s pratećim uslužnim i turističkim sadržajima zonama obrađeni su u poglavlju 4. Uvjeti smještaja (manji bungalovi, kolibe ili slični smještajni sadržaji gospodarskih djelatnosti, ovih Odredbi. izgrađeni od drveta ili drugih prirodnih materijala), kao (6) Uvjeti vezani uz formiranje i proširenje groblja i i stambeni prostori čuvara prema potrebi. izgradnju građevina u zoni groblja pobliže su obrađeni (2) Uz navedene sadržaje iz stavka 1. ovog članka u poglavlju 5. Uvjeti za utvrđivanje koridora/trasa i u ovoj zoni moguće je uređenje prostora i eventu- površina za prometne i komunalne infrastrukturne alno potrebna izgradnja vezano uz uzgajanje i lov sustave, članak 193. ovih Odredbi. divljači (divljih zečeva, jelena lopatara, divljih svinja i eventualno drugih životinja). Prostore na kojima se 2.3.1. GOSPODARSKI SKLOP - FARMA PERADI uzgajaju životinje potrebno je odgovarajuće ograditi, te između tih prostora i osnovnih i pratećih građevina u zoni osigurati tampon zelenila širine 10 m. Posto- Članak 78. jeće visoko zelenilo koje se nalazi unutar ove zone (1) Postojeća peradarska farma KOKE (gospodarski potrebno je zadržati. sklop) u Vrbanovcu se zadržava, te se daje mogućnost (3) Ukoliko se cijela zona formira kao jedna parcela unaprjeđenja njenog razvoja bez prostornog prošire- s jednim vlasnikom, te se slijedom toga neće izrađivati nja parcele farme (adaptacija, rekonstrukcija i sl., te UPU, potrebno je izraditi idejni projekt za ishođenje promjena i uvođenje suvremene tehnologije). propisanog dokumenta za lociranje/građenje, kojim (2) Postojeće građevine farme iz stavka 1. ovog će se detaljnije definirati namjene i njihov prostorni članka potrebno je prilikom rekonstrukcije prilagoditi razmještaj unutar zone. okolišu što je više moguće (upotrebom materijala i prirodnih boja, posebice pokrova građevina), te na odgovarajući način osigurati odvodnju s farme (prepo- Članak 80. ruča se uklapanje u sustav odvodnje naselja, a ukoliko (1) U naseljima Čičkovina/Hrastovljan, na prostoru to nije moguće formirati vlastiti sustav odvodnje) i uz i na području današnjeg eksploatacijskog polja rješavanje pilećeg gnoja (pobliže definirano stavkom »Hrastovljan« i njegovog proširenja, planiraju se ugo- 5. ovog članka). stiteljsko-turistički sadržaji kao dodatna namjena uz (3) Eventualne dodatne potrebe za ostalom komu- osnovnu sportsko-rekreacijsku namjenu, kao konačnu nalnom infrastrukturom (struja, voda, plin, telekomuni- namjenu nakon eksploatacije. kacije) moguće je rješavati sukladno članku 86. stavku (2) Od ugostiteljsko-turističkih sadržaja načelno 4. i 5. Odredbi za provođenje, vodeći računa o mogućoj se planira smještaj i uređenje autokampa ili drugih prihvatnosti postojeće i planirane infrastrukture. smještajnih turističkih kapaciteta, manje lučice, avan- (4) Građevine na farmi moraju zadovoljavati propi- turističkog parka, kulturnih (scena) i drugih zabavnih sane tehničko-tehnološke uvjete, uvjete koji osigura- sadržaja i sadržaja za mlade, te smještaj pratećih vaju zaštitu životinja sukladno propisima, te kriterije i ugostiteljskih i turističkih sadržaja, a sve vezano uvjete definirane posebnim propisima u smislu zaštite uz korištenje sportsko-rekreacijskih sadržaja u zoni od buke, te zaštite zraka, vode i tla, osobito u pogledu zelenila, sporta i rekreacije koja će se formirati kao odvodnje otpadnih voda, te odvoza krutog otpada i konačna namjena nakon eksploatacije građevnog pi- pilećeg gnoja. jeska i šljunka na eksploatacijskom polju Hrastovljan. (5) Radi preventivnih, zdravstvenih i sanitarnih (3) Ugostiteljsko-turističke sadržaje, kao i cjelovitu razloga izgradnja novih građevina za uzgoj i tov živo- zonu sportsko-rekreacijske namjene iz članka 82. ovih tinja (tovilišta, farmi organiziranih kao manjih sklopova Odredbi potrebno je posebno oplemeniti zelenim povr- - gospodarsko-stambenih ili gospodarskih), te drugih šinama sukladno propisanom u člancima 81., 82. i 143. namjena koje se sukladno ovom Planu mogu graditi (4) Uvjeti za izgradnju i uređenje sadržaja ugosti- izvan građevinskog područja naselja, nije dozvoljena teljsko-turističke namjene iz ovog članka, kao i zone iz 3926 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

članaka 79. načelno su definirani u poglavlju 3. Uvjeti građevinsko područje sportsko-rekreacijske zone u smještaja gospodarskih djelatnosti, posebice člankom naselju Hrastovljan/Čičkovina, planirane u cilju sana- 140., te se isti smatraju smjernicama za izradu UPU- cije eksploatacijskog polja građevnog pijeska i šljunka a u dijelu koji se odnosi na ugostiteljsko-turističke kao konačna namjena tog prostora. Ukoliko se unutar sadržaje u okviru sportsko-rekreacijske zone za koju pojedinih zona nalaze postojeći šumarci potrebno ih se izrađuje UPU. je zadržati, što se osobito odnosi na šumarak unutar (5) Načelne smjernice za razmještaj sadržaja ugo- zone zelenila, sporta i rekreacije u naselju Čičkovina. stiteljsko-turističke namjene unutar sportsko rekrea- (7) Ukoliko će se unutar pojedine zone formirati cijske zone određene su u članku 252. ovih Odredbi zasebne parcele ugostiteljsko-turističke namjene, (smjernice za izradu Urbanističkog plana uređenja). postotak izgrađenosti na tim parcelama može iznositi najviše 30%, a koeficijent iskoristivosti najviše 0,8, a najmanje 40% površine parcele mora biti uređeno kao 2.3.3. ZONE ZELENILA, ŠPORTA I REKREACIJE parkovni nasadi ili prirodno zelenilo. (8) Maksimalna visina građevina u ovoj zoni je Članak 81. P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja i podruma/ (1) Planom se osiguravaju prostorne mogućnosti suterena, odnosno maksimalne visine do vijenca 9,0 za izgradnju građevina u funkciji sporta i/ili rekreacije m. Iznimno, visina građevina može biti i viša, ukoliko s potrebnim pratećim ugostiteljsko-turističkim i drugim se radi o specifičnoj građevini čija funkcija diktira sadržajima u izdvojenim građevinskim područjima izvan određenu visinu (športska dvorana, tribine i sl.), uz naselja i to u: Hrastovljanu/Čičkovini (kao konačna uvjet da ne narušava vrijedne vizure. namjena nakon sanacije eksploatacijskog polja), (9) Drugi uvjeti uređenja, izgradnje i oblikovanja Čičkovini, Poljancu i Vrbanovcu. građevina u zoni zelenila, sporta i rekreacije definirani (2) U ovim zonama se načelno mogu graditi građevine su u poglavlju 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti kao i u građevinskom području naselja unutar zone ovih Odredbi. Izgradnja mora biti maksimalno usklađena zelenila, sporta i rekreacije i to: sportsko-rekreativne s prostorom u kojem se nalazi, njegovim krajobraznim građevine i tereni, sportske dvorane (izuzev u zoni u vrijednostima, te u skladu s kriterijima zaštite prostora. Hrastovljanu/Čičkovini koja se formira kao konačna Preporuča se graditi u duhu autohtonog graditeljstva. namjena nakon eksploatacije), svlačionice, tribine (10) Građevine i uređenje partera moraju biti izve- za gledaoce, servisi za održavanje sportske opreme, deni na način da se spriječi stvaranje arhitektonsko- trgovine sportskom opremom, manji prateći ugostiteljski urbanističkih barijera. sadržaji, stan domara i sl.), a ovisno o pojedinoj zoni i na odgovarajući način moguća je gradnja i uređenje (11) Za zonu zelenila, športa i rekreacije u Hra- i slijedećih sadržaja: lovački domovi, sadržaji vezani stovljanu/Čičkovini potrebno je izraditi prostorni plan uz uzgoj konja za jahanje manjeg kapaciteta od farme, užeg područja tj. Urbanistički plan uređenja, a za zone sadržaji vezani uz terapijsko i rekreacijsko jahanje, u Čičkovini i Poljancu izrada takvog dokumenta nije otvorene i zatvorene streljane, sadržaji vezani uz potrebna pod uvjetom da zona bude formirana kao rekreativne lovačke sadržaje, ribolov, ribnjake, rijeku, jedinstvena parcela. jezera i slično. (3) Uz navedeno u stavku 2. ovog članka u zona- Članak 82. ma zelenila, športa i rekreacije mogu se postavljati (1) Sportsko-rekreacijska zona koja se nalazi dijelom montažni objekti (kiosci) maksimalne veličine 6 x 4 m, u naselju Hrastovljan te dijelom u naselju Čičkovina križevi, manje kapelice, objekti i uređaji komunalne planirana je kao konačna namjena, na prostoru eksplo- infrastrukture vezani uz potrebe zone i sl., te se može atacije mineralne sirovine građevnog pijeska i šljunka, formirati zaštitno zelenilo i uređivati urbano zelenilo a obuhvaća prostor odobrenog eksploatacijskog polja (drvoredi, parkovi, dječja igrališta i sl.). Također je »Hrastovljan« i proširenog dijela eksploatacijskog polja unutar ovih zona moguće pružanje ugostiteljsko-turi- (unutar istražnog prostora »Hrastovljan I« u vrijeme stičkih usluga na otvorenom, uz eventualnu postavu izrade II. Izmjena i dopuna Plana). Kao dodatna namje- montažnih elemenata (šatora i sl.) ili mobilnih vozila, na unutar ove zone planira se ugostiteljsko-turistička te pratećih sanitarnih elemenata, ukoliko za to ima namjena sa sadržajima određenim u članku 80. ovih dovoljno prostora i ukoliko to nije neprimjereno detalj- odredbi za provođenje. nijoj namjeni i karakteru zone. Ova mogućnost se ne (2) Ovim Planom definiraju se osnovni načelni odnosi na one zone zelenila, športa i rekreacije koje elementi smještaja sadržaja na području zone, kako predstavljaju javno i zaštitno zelenilo. je prikazano na kartografskom prikazu 1. Korištenje i (4) Prateće građevine u ovim zonama moraju biti namjena površina, i 4a. Građevinsko područje naselja grupirane na način da ne ometaju osnovnu namjenu Hrastovaljan, Čičkovina i Madaraševec, a detaljniji prostora (na otvorenom). razmještaj istih i uvjeti za izgradnju i uređenje prostora (5) Najveća izgrađenost parcela u ovakvim zonama, na području zone planirat će se prostornim planom tj. ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkri- užeg područja (UPU-om). venih građevina može iznositi najviše 10% površine (3) Za izradu UPU-a zone i dodatne namjene iz sportskih terena i sadržaja. članka 1. ovog stavka definirane su smjernice u po- 6) U izdvojenim građevinskim područjima izvan glavlju 9. MJERE PROVEDBE PLANA, 9.1. Obveza naselja u kojima će se graditi isključivo građevine izrade prostornih planova, u članku 252. ovih Odredbi sportske namjene, najmanje 60% tog građevinskog za provođenje. UPU treba izraditi i usvojiti prije po- područja treba urediti kao parkovne nasade i prirod- četka posljednje faze eksploatacije na proširenom no zelenilo. Ovaj uvjet ne odnosi se na izdvojeno eksploatacijskom polju »Hrastovljan«. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3927

(4) Sportsko-rekreacijska zona sa ugostiteljsko-turi- (2) Građevine i mobilijar u ovoj zoni potrebno je stičkim sadržajima iz stavka 1. ovog članka planira se graditi od prirodnih materijala, prioritetno drveta i uklopiti u jedinstveno sportsko-rekreacijsko područje kamena, a eventualne druge materijale moguće je koje bi u budućnosti obuhvatilo jezera stvorena nakon koristiti samo u minimalnim količinama. eksploatacije na eksploatacijskim poljima »Hrastov- (3) Preporuča se objedinjavanje parcela unutar zone ljan« i Lešće/Jamičak u susjednoj Općini Sveti Đurđ u jednu parcelu, te izraditi idejni projekt za ishođenje sa kontaktnim područjima, te nekadašnje kanale i propisane dokumentacije kojim će se detaljnije defini- rukavce rijeke Drave (sukladno načelno planiranoj rati namjene i njihov prostorni razmještaj unutar zone. namjeni u Prostornom planu Varaždinske županije). (4) Ukoliko se neće formirati jedinstvena parcela Slijedom navedenog se i prostor u okruženju današnjih za ovu zonu, potrebno je izraditi UPU. lokacija eksploatacije i izvan planirane sportsko-rekre- acijske zone preporuča oplemeniti novom vegetacijom (5) Idejnim projektom ili UPU-om moguće je pred- (ozelenjavanje/pošumljavanje uz buduća jezera, te vidjeti faznu realizaciju zone. na prostorima nekadašnjih rukavaca), uz mogućnost uređenja biciklističkih i pješačkih (eventualno jahačkih) Članak 84. staza i smještaja odmorišta, vidikovaca, tematskih parkova i sl., a s ciljem naglašavanja krajobraznog (1) Sportsko-rekreacijska zona u Vrbanovcu namije- identiteta prostora. njena je za izgradnju športskog igrališta (nogometnog) i prateće sadržaje, koji su dijelom izgrađeni. (5) Prilikom uređenja prostora i izgradnje u zoni sportsko-rekreacije namjene s ugostiteljsko-turističkim (2) Zonu je potrebno formirati kao jednu jedinstvenu sadržajima koja će se formirati nakon eksploatacije parcelu, s pristupom s lokalne ceste L 25096. potrebno je poštivati i provoditi mjere zaštite od požara, (3) Za izgradnju/zahvate u sjevernom dijelu zone, te ostale mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća. južno od željezničke pruge, potrebno je pribaviti poseb- (6) Do realizacije sportsko-rekreacijske zone s ne uvjete nadležnog tijela koje upravlja željeznicom. ugostiteljsko-turističkim sadržajima (nakon eksploata- cije) postojeći šumarak Podbel se zadržava kao šuma 2.4. Izgrađene strukture izvan građevinskog posebne namjene, uz mogućnost njegova održavanja područja te revitalizacije, a može se koristiti u rekreacijske svrhe na otvorenim površinama, bez rušenja drveća i bez izgradnje, uz mogućnost opremanja adekvatnom Članak 85. opremom/mobilijarom s minimalnim zahvatima (pri- (1) Površine izvan građevinskog područja, koje mjerice klupice i stolovi, koševi za smeće, sjenice, su uglavnom šumsko i poljoprivredno tlo osnovne vidikovci i slično), te uz mogućnost uređenja šetnica, namjene, te ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko trim staza i slično. zemljište, moguće je koristiti za slijedeće namjene: (7) Uređenje i mogući mobilijar potrebno je izvesti, uređenje za potrebe rekreacije (bez izgradnje čvrstih odnosno izraditi upotrebom prirodnih materijala, uz zidanih građevina), izgradnju infrastrukturnih sustava oblikovanje primjerno konkretnom prostoru. Uređenje (prometne i komunalne infrastrukture), izgradnju veza- i korištenje šumarka mora biti sukladno posebnim nu uz korištenje resursa izvan građevinskog područja propisima i uvjetima nadležnih javnopravnih tijela, te (prioritetno za eksploataciju mineralnih sirovina, te uz osiguranje potrebnih i propisanih zaštitnih mjera s izgradnju u okviru obavljanja poljoprivredne i šumarske obzirom na neposrednu blizinu eksploatacijskog polja. djelatnosti) i za izgradnju manjih vjerskih građevina, a moguće je i zadržavanje postojeće, zatečene izgradnje (8) Postojeće poljoprivredno i ostalo tlo (planske pod određenim uvjetima. kategorije ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište), koje se planira uključiti u buduću sportsko- (2) Građevine i sadržaji koji se mogu ili mora- rekreacijsku zonu s ugostiteljsko-turističkim sadržajima, ju graditi izvan građevinskog područja, moraju se a nije uključeno u prošireno eksploatacijsko polje, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju može se do realizacije konačne namjene prostora i poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, vode i vodno nadalje koristiti za dosadašnju namjenu (uglavnom u dobro, korištenje drugih objekata, da ne ugrožavaju svrhu poljoprivredne proizvodnje). vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika, te zaštićenu graditeljsku i prirodnu baštinu. U cilju zaštite prostora izvan građevinskog područja, sve intervencije (izgrad- Članak 82.a nja, uređenje i korištenje prostora), koje se izvode na (1) Sportsko-rekreacijska zona u Čičkovini nami- tom području, moraju se odvijati sukladno odredbama jenjena je sportu i rekreaciji prioritetno vezano uz lov, odgovarajućih posebnih propisa. ali se mogu smještavati i drugi sportski i rekreacijski (3) Građevine koje se grade izvan građevinskog sadržaji. područja moraju se svojim oblikovanjem i korištenim materijalima maksimalno uklopiti u prostor u kojem Članak 83. se grade, a preporuča se graditi u duhu autohtonog graditeljstva. (1) Sportsko-rekreacijska zona u Poljancu namije- njena je sportskom, rekreacijskom i terapijskom jahanju (4) Izvan građevinskog područja, na području i vezano uz to uzgoju konja (već postojeća namjena Općine odobrava se izgradnja građevina/uređenje u dijelu zone), te je u ovoj zoni moguće graditi gra- prostora koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju đevine i terene vezane uz razvoj ove namjene, kao i izvan građevinskog područja, odnosno rekonstrukcija prateće ugostiteljske i turističke sadržaje (bungalovi, i uređenje postojećih sadržaja i to: kolibe i sl., te druge sadržaje u funkciji obavljanja - građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih seoskog turizma). djelatnosti: 3928 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

- ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu sklopovi) (koji se može sastojati i od više parcela) s najmanje: - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne - 1 ha površine za uzgoj cvijeća farme, stambeno-gospodarski sklopovi, gos- - 2 ha površine za uzgoj povrća podarski sklopovi) - 2,5 ha površine za uzgoj vinove loze - ribnjaci - 3,5 ha površine za uzgoj voća - plastenici i staklenici - 10 ha površine za ratarsku proizvodnju. - pčelinjaci (2) U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj - površine i građevine za iskorištavanje mineralnih veličini posjeda za izgradnju izvan građevinskog sirovina područja naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne - površine za rekreaciju i prateće turističke sa- djelatnosti, moguće je istu dozvoliti na temelju pro- držaje grama o opravdanosti namjeravanog ulaganja, uz - građevine vezane uz šumarstvo i lov (uzgajališta obavezu da ga prethodno ocijeni i verificira jedinica divljači, šumarske kuće, lugarnice i sl.), lokalne samouprave u suradnji s nadležnim županijskim upravnim tijelom za poljoprivredu. - infrastrukturne građevine i sustavi s pratećim sadržajima (3) U slučaju da se posjed sastoji od više parcela postoji mogućnost da pojedine parcele nisu međusobno - zatečena izgradnja izvan građevinskog područja povezane u jednu prostornu cjelinu, te u tom slučaju - pojedinačne manje vjerske i spomeničke gra- jedna parcela treba biti osnovna, a ostale se mogu đevine (kapelice i raspela, spomen obilježja i nalaziti u radijusu do 5 km od osnovne parcele. Ova sl.) mogućnost vrijedi samo za posjede veće od 1,5 ha, - ostale građevine (benzinske postaje, privremene dok posjedi manji od 1,5 ha moraju biti u funkcionalnoj građevine i sl.). i prostornoj cjelini. (5) Građevine iz stavka 4. alineje 1. ovog članka (4) Posjed na kojem se izgrađuje farma mora imati mogu se graditi pod uvjetom da zadovoljavaju u osiguran pristup s javne prometne površine, mora biti pogledu minimalne veličine posjeda, broja uvjetnih priključen na sustav komunalne infrastrukture ukoliko grla, ekonomske isplativosti i drugih posebnih uvjeta takav postoji, te mora imati riješen način zbrinjavanja utvrđenih ovim odredbama. otpada. (6) Moguća je kombinacija pojedinih namjena u (5) U slučaju da na prostoru na kojem se gradi farma funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, osobito nema sustava komunalne infrastrukture, vodoopskrba, u kombinaciji s pojedinim vrstama turizma. U slučaju odvodnja i snabdijevanje energijom, može se riješiti kombinacija namjena, koristi se kombinacija uvjeta individualno, uz poštivanje sanitarnih i građevinsko- definiranih za pojedine namjene. tehničkih propisa. (7) Pojam »postojeća građevina« ili »postojeća (6) Postojeće farme za bilju proizvodnju prikazane izgradnja« koji se koristi u ovom Planu odnosi se su simbolom u karti 1. Korištenje i namjena površina, na pojam postojeće građevine definiran Zakonom o te plohom kao informacija u kartama 4. Građevinsko prostornom uređenju i gradnji - članak 2. stavak 1. područje naselja. točka 41. (8) Za građevine za koje nisu ishođeni propisani Članak 87. dokumenti za lociranje i građenje, potrebno je te do- (1) Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme iz kumente ishoditi na temelju odredbi ovog Plana, te prethodnog članka su: sukladno propisima. Građevine koje su detektirane na podlogama na kojima su se izrađivale ove Izmjene i - stambena građevina, dopune Plana i kojima se služilo pri njihovoj izradi, a - gospodarske građevine za potrebe biljne i sto- koje se nalaze unutar građevinskog područja, mogu se čarske proizvodnje (u kombinaciji), uklopiti u dozvoljenu izgradnju sukladno odredbama - poslovno-turističke građevine za potrebe seo- za provođenje ovog Plana. skog turizma, - proizvodne/industrijske građevine za potrebe 2.4.1. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI koji su u cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, te iskorištenja nus-proizvoda u cilju do- bivanja energije, (kao i građevine i postrojenja Farme za biljnu proizvodnju za iskorištenje proizvoda, biomase i sl. u cilju (Ratarske i sl. farme organizirane dobivanja električne i toplinske energije), kao kao stambeno-gospodarski sklopovi) i energetske građevine za dobivanje toplinske i električne energije iz obnovljivih izvora, a za Članak 86. potrebe opskrbe osnovnih građevina na farmi, (1) Farmom za biljnu proizvodnju se smatra funk- - druge prateće građevine prema potrebi. cionalno povezana grupa zgrada s pripadajućim po- (2) Površina i raspored građevina iz st.1. ovog ljoprivrednim zemljištem, koja se u pravilu izgrađuje članka utvrđuju se u postupku ishođenja propisanog izvan građevinskog područja, u cilju obavljanja poljo- dokumenta za lociranje/gradnju, u skladu s potrebama privredne djelatnosti bazirane na biljnoj proizvodnji. tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3929

Članak 88. - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu (1) Minimalna udaljenost građevina iz prethodnog okoliša članka od građevinskog područja naselja, kao i od - eventualno drugi elementi sukladno važećim državne ceste je 50 m, 30 m od županijske i 10 m od propisima. lokalne i nerazvrstane ceste. (2) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao (2) Građevine iz prethodnog članka, tj. zgrade na osnova za izdavanje propisanog dokumenta za lo- jednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno ciranje/izgradnju farme ne može se parcelirati na ¼ (25%) površine farme. manje dijelove. (3) Maksimalna visina stambenih i poslovno-turistič- kih građevina na farmi je Po/suteren+P+potkrovlje do Gospodarske građevine za uzgoj životinja Po/suteren +P+1+potkrovlje, tj. 9 m do visine vijenca. (tovilišta, stočne farme i dr. farme organizirane (4) Maksimalna visina gospodarskih građevina na kao stambeno-gospodarski i gospodarski sklopovi) farmi je P+potkrovlje, tj. 5,5 m do visine vijenca. (5) Izuzetno, dozvoljava se i veća visina za proi- Članak 90. zvodne građevine ukoliko je uvjetovana tehnološkim (1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti procesom, te za specifične oblike izgradnje gospo- gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja darskih građevina (silosi, mješaonica stočne hrane i (stoke, peradi, krznaša i dr.) i to kao tovilišta, stočne sl.), ali maksimalno do visine koja može biti najviše farme ili farme organizirane kao stambeno-gospodarski za 20% veća od visine sljemena najviše građevine. sklopovi, odnosno kao gospodarski sklopovi. (6) Maksimalna tlocrtna površina stambene građe- (2) Uvjet za izgradnju takvih građevina je minima- vine je 200 m2, a po 600 m2 za proizvodne, poslovne i lan broj od 10 uvjetnih grla. Maksimalan broj uvjetnih gospodarske građevine, uz moguća odstupanja, ukoliko grla za izgradnju građevina iz stavka 1. ovog članka to tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženja je 400. Građevine/sklopovi većih kapaciteta definiraju u idejnom rješenju/projektu i dobivene suglasnosti se kao izdvojena građevinska područja izvan naselja nadležnih tijela i pravnih osoba u postupku ishođenja namijenjena za gospodarske sklopove - farme, koja propisanog dokumenta za lociranje/građenje, te uz se utvrđuju konkretno u prostornom Planu (lokacijom poštivanje uvjeta iz stavka 2. ovog članka. i plohom). (7) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina iz pret- (3) Uvjetno grlo je grlo težine 500 kg i obilježava hodnog članka primjenjuju se odredbe za minimalne se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se udaljenosti od susjednih parcela/posjeda i drugih na uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenata građevina kao i za izgradnju u sklopu građevinskih koji su definirani u prilogu posebnog propisa (Pravilnik područja. od dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva - »Narodne novine«, broj 56/08). (8) Oblikovanje građevina i korišteni materijali moraju biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradi- (4) U slučaju promjene propisa iz stavka 3. ovog cijom za pojedinu vrstu građevine, te se maksimalno članka primjenjivat će se odgovarajući novo propisani uklapati u prostor. koeficijenti. (9) Izgradnja na farmi mora zadovoljavati kriterije (5) U slučaju da nije ispunjen uvjet o minimalnom definirane posebnim propisima u smislu zaštite od broju grla, izgradnju građevina iz stavka 1. ovog buke, te zaštite zraka, vode i tla. članka izvan građevinskog područja naselja, mogu- će je dozvoliti na temelju Programa o namjeravanim ulaganjima, koji prethodno treba verificirati i ocijeniti Članak 89. jedinica lokalne samouprave u suradnji s nadležnim (1) Dokumentacijom (Idejnim rješenjem/projektom) županijskim tijelom za poljoprivredu. kojom se traži izdavanje propisanog dokumenta iz (6) Za izgradnju građevina iz st. 1. ovog članka članka 86. i 87. bit će naročito određeno: primjenjuju se odredbe o formiranju pristupa i priklju- - veličina posjeda i površina poljoprivrednog čenja na komunalnu infrastrukturu, odnosno o načinu zemljišta predviđena za korištenje snabdijevanja potrebnom infrastrukturom i zbrinjavanju otpada definirane člankom 86., stavak 4. i 5. - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se na njemu organizirati (7) Građevine na farmi moraju također zadovolja- vati propisane tehničko-tehnološke uvjete (osobito u - tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličina pogledu veličine spremišta za gnoj definirane člankom potrebnih gospodarskih i industrijskih građevi- 96.), uvjete koji osiguravaju zaštitu životinja sukladno na ovisno o vrsti namjeravane poljoprivredne propisima, te kriterije definirane posebnim propisima u proizvodnje smislu zaštite od buke, zaštite zraka, vode i tla, osobito - područje namjeravane izgradnje građevina na u pogledu odvodnje otpadnih voda, te odvoza krutog farmi s predviđenim razmještajem građevina i otpada i gnoja kod peradarskih farmi. ostalih sadržaja - pristup na javnu prometnu površinu, kao i Članak 91. mogućnosti opremanja posjeda komunalnom (1) Gospodarske građevine za uzgoj životinja se infrastrukturom (opskrba vodom, način sabira- ne mogu graditi na osobito vrijednom poljoprivred- nja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, nom tlu (I-II razreda), te na područjima utvrđene odlaganje otpada i sl.), Ekološke mreže - NATURA 2000 i Regionalnog parka - ozelenjavanje posjeda i sadnja zaštitnog drveća, Mura - Drava, (osim pod uvjetom iz stavka 2. ovog 3930 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

članka), području uz rijeku Plitvicu i na šumskim oblikovanje i drugo, koji su definirani za građevine na predjelima Kalnika definiranim kao osobito vrijedan farmama biljne proizvodnje kada se one uređuju kao predio - prirodni krajobraz, ili planiranim za zaštitu u stambeno-gospodarski sklopovi (osim za same građevine kategoriji značajnog krajobraza, kao i na područjima za uzgoj i tov životinja), primjenjuju se odgovarajuće i arheoloških lokaliteta. Nadalje, izgradnja građevina na građevine na farmama za uzgoj životinja. za uzgoj životinja nije dozvoljena na istražnom pro- (2) Veličina, građevinski materijali i oblikovanje storu, odnosno području za iskorištavanje mineralnih gospodarskih građevina za uzgoj i tov životinja (to- sirovina i u brežnom, vinogradarskom dijelu Općine, vilišta) ovisni su o vrsti i tehnologiji proizvodnje, te osim izgradnje manjih građevina za uzgoj životinja konkretnoj lokaciji na kojoj se grade, a osnovni prepo- ukoliko su u sklopu seoskog turizma i na principima ručeni elementi za izgradnju/rekonstrukciju definiraju ekološke proizvodnje. se nastavno u ovom članku. (2) Na području Regionalnog parka Mura-Drava (3) Preporuča se da gospodarske građevine za preporuča se uzgoj životinja na otvorenom (bez uzgoj životinja (tovilišta) imaju izduženi tlocrt, s zatvorenih građevina farmi/tovilišta), te eventualno preporučenim omjerom stranica 1: 2, te dvostrešnim uzgoj životinja unutar građevina manjeg kapaciteta krovom maksimalnog nagiba do 45°, a sljeme krova uz izdvojena seljačka gospodarstva. mora pratiti smjer dužeg dijela građevine. (3) Površina građevinske parcele za izgradnju (4) Građevine za uzgoj životinja (tovilišta) mogu se građevina iz prethodnog članka ne može biti manja graditi do maksimalne visine vijenca 6 m, a sljemena od 2.800 m2, s najvećom izgrađenošću do 40% za tovilišta i farme organizirane kao gospodarski sklop, te 10 m od uređenog terena. 30% za farme oragizirane kao stambeno-gospodarski (5) Ove građevine se moraju oblikovanjem, oda- sklop, i udjelom zelenih površina od minimalno 15%. birom materijala i boja što je moguće više prilagoditi okolnom krajoliku. Silosi za hranu koji su sastavni dio farmi, ne smiju značajno nadvisivati građevine Članak 92. za uzgoj životinja (najviše 25% visine građevina do (1) U sklopu farme za uzgoj životinja organizirane sljemena), a preporuča se izvedba više manjih silosa kao stambeno-gospodarski sklop mogu se graditi: (umjesto jednog velikog), završno obloženih patinira- - gospodarske građevine za uzgoj životinja, nim limom, a ne sjajnim materijalom. Izvedba krovnog - stambena građevina za potrebe stanovanja pokrova treba biti u spektru žuto-zelene boje kako bi vlasnika, domara (čuvara) ili drugih zaposlenih kontrast između okolnih površina i građene strukture osoba, bio što manji. - poslovno-turističke građevine za potrebe seo- (6) Preporuča se sadnja autohtonog listopadnog skog turizma, drveća, odnosno visoke vegetacije. - proizvodne (industrijske) građevine za potrebe (7) Preferira se gradnja ovih građevina od prirod- prerade i pakiranja proizvoda, te za iskorištava- nih materijala (npr. drvenih s vanjskom/prirodnom nje nus-proizvoda u cilju dobivanja električne i klimom), uvažavajući optimalne tehničko-tehničke toplinske energije, koji su (proizvodi i nus-proi- uvjete za dohodovnu proizvodnju, uz maksimalno zvodi tj. biomasa - drvni i poljoprivredni ostaci, moguće uklapanje u krajobraz. životinjski izmet i sl.), u cijelosti ili pretežno (8) Izuzetno su mogući i drugačiji uvjeti obliko- proizvedeni na farmi, kao i energetske građevine vanja, visina i materijal, ukoliko vrsta i tehnologija za dobivanje toplinske i električne energije iz proizvodnje to zahtijevaju, s time da se izgradnjom obnovljivih izvora, a za potrebe opskrbe osnovnih građevina za uzgoj i tov životinja na naruši postojeća građevina na farmi, vrijednost krajolika. - druge prateće građevine prema potrebi. (9) Graditi se mogu tovilišta ili stočne farme s izgra- (2) Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog đenim/zatvorenim dijelom i s dijelom vanjskog prostora članka utvrđuju se u skladu s potrebama pojedine uređenog za boravak/uzgoj životinja na otvorenom, vrste tehnologije. organizirane kao gospodarski ili kao stambeno-gos- (3) Farma kao gospodarski sklop sadrži veći broj podarski sklopovi. pojedinačnih građevina za uzgoj ili tov životinja, s potrebnim pratećim građevinama. Članak 94. (1) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu Članak 93. se graditi na slijedećim udaljenostima od građevin- (1) Uvjeti iz članka 88. za maksimalne visine, skog područja (naselja i izdvojenih izvan naselja) i minimalne tlocrtne površine, međusobne udaljenosti, prometnica:

Kapacitet Minimalne udaljenosti (m) građevine od građevinskog od županijske od državne ceste od lokalne ceste (broj uvjetnih grla) područja * ceste 10 - 50 30 50 30 10 51 - 80 50 75 40 15 81 - 100 90 75 50 20 Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3931

Kapacitet Minimalne udaljenosti (m) građevine od građevinskog od županijske od državne ceste od lokalne ceste (broj uvjetnih grla) područja * ceste 101 - 150 140 100 50 30 151-200 170 100 60 40 201 - 300 200 150 60 40 301 - 400 400 200 100 50 Napomena: Udaljenost od građevinskog područja odnosi se i na udaljenosti od građevinskog područja susjednih jedinica lokalne samouprave

(2) Ukoliko se dokumentom prostornog uređenja funkcija i društvenih sadržaja, te zona centra udaljena susjednih jedinica lokalne samouprave definiraju dru- najmanje 100 m, od zone dvorca 150 m, te od zona gačiji kriteriji za udaljenosti gospodarskih građevina za sportsko-rekreacijskih sadržaja najmanje 50 m. uzgoj i tov životinja od građevinskog područja (odnosi (10) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao os- se na izgradnju novih građevina), u kontaktnom po- nova za izdavanje propisanog dokumenta za lociranje/ dručju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave izgradnju gospodarske građevine za uzgoj životinja ne se primjenjuju stroži kriteriji/uvjeti. može se parcelirati na manje dijelove. (3) U slučaju postojećih legalno izgrađenih gra- (11) Uvjeti definirani u ovom članku ne odnose se đevina za uzgoj i tov životinja u kontaktnom području na postojeću izgradnju u okviru postojećeg gospo- susjednih jedinica lokalne samouprave, za područje darskog sklopa farme peradi KOKE, već se za iste Općine Martijanec primjenjuju se kriteriji/uvjeti defi- primjenjuju uvjeti definirani člankom 78., s obzirom nirani ovim Planom. da su ti sadržaji definirani kao izdvojeno građevinsko (4) Udaljenosti navedene u tablici se mjere od područje izvan naselja. granice građevinskog područja do same građevine za uzgoj ili tov životinja, odnosno do ograde prostora Članak 95. uređenog za uzgoj/boravak životinja na otvorenom. (1) Međusobna udaljenost farmi, odnosno građevina (5) Izuzetno, udaljenost građevina tovilišta/farme za uzgoj životinja, ako se grade kao zasebne građevi- od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj ne te nisu sastavni dio već izgrađenog gospodarskog građevinskoj parceli koja ima legalitet, može biti i sklopa farme, ili stambeno-gospodarskog sklopa, manja od udaljenosti definirane u prethodnim stavci- mora biti u skladu s posebnim propisima i pravilima ma ovog članka, ukoliko je o tome suglasan vlasnik veterinarske struke (ovisno o broju i vrsti životinja, te građevine na navedenoj parceli, pod uvjetom da je njihove moguće bolesti i slično), što će se definirati građevina tovilišta/farma propisno udaljena od drugih posebnim uvjetima nadležnih službi u postupku isho- građevinskih područja. đenja propisanih dokumenata za lociranje/izgradnju. (6) Iznimno se minimalna udaljenost za izgradnju (2) U slučaju izgradnje više građevina za uzgoj gospodarskih građevina za uzgoj životinja od građe- ili tov životinja (istih ili različitih vrsta životinja bez vinskog područja može primjenjivati kao minimalna obzira na vlasništvo) jedne pored druge, odnosno u udaljenost od pojasa stambene i stambeno-poslovne neposrednoj blizini (na udaljenosti manjoj od mini- izgradnje definirane u članku 35. ovih Odredbi, uz malne udaljenosti od građevinskog područja), njihovi suglasnost svih vlasnika predmetnih parcela koje se kapaciteti se zbrajaju, a udaljenosti od građevinskog nalaze u zoni utjecaja. područja i cesta za svaku novu građevinu se povećavaju (ovisno o ukupnom kapacitetu), u skladu s veličinama (7) Minimalne udaljenosti građevina za uzgoj definiranim u članku 94., stavku 1. U skladu s ukupnim životinja od građevinskog područja definiranog kao kapacitetom procjenjuje se potreba provedbe procjene »gospodarska zona« (bilo unutar naselja ili izdvojenog utjecaja zahvata na okoliš, odnosno ocjene o potrebi izvan naselja) mogu se smanjiti za 25% u odnosu na procjene utjecaja zahvata na okoliš. vrijednosti definirane u tablici iz stavka 1. ovog članka, pod uvjetom da je osigurana propisna udaljenost od ostalog dijela građevinskog područja. Članak 96. (8) Građevine iz 1. stavka moguće je locirati i na (1) Spremišta/skladišta za tekući i kruti gnoj, manju udaljenost od javnih cesta, tj. na udaljenost gnojnicu i gnojovku, za potrebe farmi tj. građevina za zaštitnog koridora ceste (sukladno trenutno važećim uzgoj životinja, preporuča se graditi sukladno poznatim propisima, zaštitni koridor mjeri se od vanjskog ruba uvjetima koje sadrži Nitratna direktiva Europske unije zemljišnog pojasa, pa u pravilu za brzu cestu iznosi (Direktiva Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od zaga- 35 m (za državnu cestu 25 m), za županijsku cestu đenja nitratima iz poljoprivrednih izvora) i Pravilniku 15 m i lokalnu cestu 10 m). Ukoliko se neki od sadr- o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva žaja planiraju smjestiti unutar zaštitnog pojasa javne (»Narodne novine«, broj 56/08). ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti nadležne (2) Stajski gnoj je kruti stajski gnoj, gnojovka i uprave za ceste. gnojnica. (9) U slučaju da se planirana građevina za uzgoj i (3) Kruti stajski gnoj je smjesa stelje, krutih i teku- tov životinja gradi u blizini građevinskog područja, ista ćih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke mora biti od postojećih i planiranih građevina centralnih razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti. 3932 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(4) Gnojovka je polu tekuće stajsko gnojivo, smjesa - način smještavanja pojedinih sadržaja na parcelu krutih i tekućih životinjskih izlučevina, tj. stajski gnoj (naročito: prostorije za boravak ljudi), uglavnom bez stelje. - rješenje i lokacija pojedinih sadržaja s poten- (5) Gnojnica je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa cijalnim štetnim utjecajem na okoliš (krmna tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično centrala, silosi, gnojnica i sl.), nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne - prometno rješenje, mogućnost opremanja ko- uspije upiti). munalnom infrastrukturom (naročito: opskrba (6) Nakon ulaska Hrvatske u EU dokument/propis vodom, način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja iz stavka 1. ovog članka primjenjivat će se obvezno i otpadnih voda, odlaganje i likvidacija otpada i na području Općine, a u slučaju njihove promjene ili sl.), donošenja drugih dokumenata/propisa primjenjivati će - način ograđivanja parcele, ozelenjavanje parcele se odgovarajući novo propisani normativi. i sadnja zaštitnog drveća, - potencijalni utjecaj na okoliš, mjere za zaštitu Članak 97. okoliša, (1) Uvjeti iz članka 88. za maksimalne visine, - eventualno drugi elementi sukladno važećim minimalne tlocrtne površine, međusobne udaljenosti, propisima. oblikovanje i drugo, koji su definirani za građevine (2) U postupku izdavanja propisanog dokumenta na farmama biljne proizvodnje primjenjuju se i na za lociranje, odnosno građenje građevine za uzgoj i građevine na farmama za uzgoj životinja kada se one tov životinja potrebno je utvrditi sve posebne uvjete uređuju kao stambeno-gospodarski sklopovi (ne za nadležnih tijela i pravnih osoba u skladu sa zakonskom same građevine za uzgoj i tov životinja). regulativom. (2) Veličina, visina, građevinski materijali i obliko- vanje gospodarskih građevina za uzgoj i tov životinja Članak 99. (tovilišta) ovisni su o vrsti i tehnologiji proizvodnje, te (1) Postojeće farme koje imaju legalitet, a ne konkretnoj lokaciji na kojoj se grade, a osnovni prepo- zadovoljavaju uvjete iz odredbi ovog Plana mogu se ručeni elementi za izgradnju/rekonstrukciju definiraju zadržati uz rekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti se nastavno u ovom članku. rada i zaštite okoliša. (3) Građevine za uzgoj životinja (tovilišta) mogu se (2) Obaveza vlasnika postojećih farmi je riješiti graditi do maksimalne visine vijenca 6 m, a sljemena vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, kao i zbrinja- 10 m od uređenog terena. vanje otpada sa farme na propisani način, tj. u skladu (4) Ove građevine se preporuča oblikovanjem, oda- sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima. birom materijala i bojom što je moguće više prilagoditi (3) Ukoliko se, pri izvođenju bilo kakvih zemljanih okolnom krajoliku. Silosi za hranu koji su sastavni dio radova vezanih uz izgradnju građevina u funkciji farmi, ne smiju značajno nadvisivati građevine za uzgoj obavljanja poljoprivredne djelatnosti, naiđe ili se životinja (najviše 25% visine građevina do sljemena), pretpostavlja da se naišlo na predmete i nalaze ar- a preporuča se izvedba više manjih silosa (umjesto heološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove jednog velikog), završno obloženih patiniranim limom, odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležnu službu a ne sjajnim materijalom. Izvedba krovnog pokrova za zaštitu kulturne baštine. preporuča se u spektru žuto-zelene boje kako bi kontrast između okolnih površina i građene strukture bio što manji. Članak 100. (5) Preporuča se sadnja autohtonog listopadnog (1) Postojeće i planirane lokacije izgradnje u funkciji drveća, odnosno visoke vegetacije. poljoprivrede - za uzgoj životinja izvan građevinskog područja naselja (za koje je iskazan interes u postupku (6) Preferira se gradnja ovih građevina od prirodnih izrade i donošenja Plana) prikazane su simbolom - materijala (npr. drvene s vanjskom/prirodnom klimom), točkasto, kao poljoprivredna gospodarstva, na karti uvažavajući optimalne tehničko-tehničke uvjete za 1. Korištenje i namjena površina, a postojeće lokacije dohodovnu proizvodnju, uz maksimalno moguće ukla- i plošno kao informacija u kartama 4. Građevinska panje u krajobraz. područja naselja. (7) Mogući su i drugačiji uvjeti oblikovanja, visina i materijal, ukoliko vrsta i tehnologija proizvodnje to zahtijevaju, s time da se izgradnjom građevina za uzgoj Seoski turizam i tov životinja na naruši postojeća vrijednost krajolika. Članak 101. Članak 98. (1) U sklopu ratarskih i stočnih farmi može se obavljati (1) Dokumentacijom (Idejnim rješenjem/projek- djelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskim i športsko-rekreativnim sadržajima. tom) kojom se traži izdavanje propisanog dokumenta za lociranje/izgradnju građevine iz članka 90. bit će naročito određeno: Plastenici i staklenici - veličina parcele, položaj parcele u odnosu na naselje, Članak 102. - položaj parcele u odnosu na dominantne smje- (1) Na poljoprivrednim površinama koje služe za rove vjetra, vodotoke, kanale i sl., uzgoj povrća, voća, cvijeća i drugih kultura mogu se - tehnološko rješenje i kapaciteti, graditi staklenici i plastenici. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3933

(2) Staklenicima se smatraju montažne građevine (2) Pod pojmom pčelinjaka koji se može graditi izvan na drvenom, betonskom ili metalnom roštilju, dok su građevinskog područja podrazumijeva se izgradnja plastenici montažne građevine od plastične folije na konstrukcije za držanje košnica pčela i košnice pčela. drvenom ili metalnom roštilju. (3) Košnice pčela, a ukoliko je moguće i konstruk- (3) Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba cije za držanje košnica, trebaju se graditi od prirodnih parcele ne može biti manja od 3,0 m. materijala i to kao montažno, demontažni elementi. (4) Staklenici se mogu postavljati na parcelama (4) Za smještaj i izgradnju pčelinjaka izvan gra- uz postojeće građevinsko područje namijenjeno za đevinskog područja primjenjuju se uvjeti definirani mješovitu, pretežitu stambenu namjenu, na udaljenosti posebnim propisima o držanju pčela. minimalno od 3 m od granice građevinskog područja, te na udaljenostima od minimalno 50 m od granica gra- đevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog Proizvodnja hrane na ekološki način područja izvan naselja ostalih planiranih zona namjene. Članak 105. Ribnjaci (1) Proizvodnja hrane na ekološki način definirana je člankom 146. ovih Odredbi za provođenje.

Članak 103. 2.4.2. POVRŠINE I GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE (1) Ribnjakom se smatraju bazeni i prateće građevine I ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA za uzgoj ribe, koje je moguće izgraditi na neplodnom poljoprivrednom tlu, te na napuštenim koritima i ru- kavcima rijeka i potoka. Članak 106. (2) Ribnjaci i prateće građevine za uzgoj ribe mogu (1) Polazište za aktivnosti na planiranju i odobra- se graditi prema uvjetima iz PPŽ-a. vanju istraživanja i iskorištavanja/eksploatacije mine- (3) Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je ralnih sirovina u Varaždinskoj županiji, te na sanaciji 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, a ista se može napuštenih i zatvorenih kopova i eksploatacijskih polja koristiti isključivo za uzgoj ribe. je Rudarsko geološka studija Varaždinske županije (Hrvatski geološki institut, 2016. godine - u nastavku (4) Maksimalni iskop za bazene ribnjaka je na teksta: RGS), te se ista primjenjuje i za područje dubinu do 2,5 m. Udaljenost ribnjaka od susjednih Općine Martijanec. čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, a ovisno o strukturi tla. (5) Gornji humusni sloj koji se skida prilikom iskopa Članak 107. ribnjaka se mora deponirati uz lokaciju ribnjaka, od- (1) Istraživanje mineralnih sirovina moguće je nosno iskoristiti za uređenje obale i okolnog prostora na prostoru koji je u kartografskom prikazu 3. Uvjeti u skladu s projektom na osnovu kojeg je dobivena korištenja, uređenja i zaštite prostora označen kao građevinska dozvola za navedeni zahvat. »istražni prostor mineralne sirovine - građevni pijesak (6) Projekt na osnovu kojeg je dobivena građevinska i šljunak (u cilju eksploatacije)«. dozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije okolnog (2) Istražni prostor mineralne sirovine prikazan na prostora, rješenje uređenja okoliša mikrolokacije, te kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja način sanacije iskopa po prestanku korištenja ribnjaka. i zaštite prostora nalazi se na dijelu područja koje je (7) Višak šljunčanog materijala ili pijeska investitor Rudarsko-geološkom studijom Varaždinske županije ne smije odvoziti sa lokacije iskopa ribnjaka u svrhu utvrđeno kao »viša geološka potencijalnost u zonama prodaje ili druge namjene, već je isti dužan pismeno pogodnosti« za građevni pijesak i šljunak preostalo ponuditi na korištenje jedinici lokalne samouprave za isključenjem područja te kategorije koja s obzirom javne potrebe, bez naknade. Isti kriteriji se odnosi i na na ostale elemente u prostoru i opredjeljenje jedi- druge radove gdje se uslijed iskopa tla pojavljuje višak nice lokalne samouprave, nisu realna za planiranje šljunčanog i drugog materijala, a koji se ne namjerava ove namjene. Navedeno područje obuhvaća prostor na samoj lokaciji i utrošiti. postojećeg eksploatacijskog polja i prostor planiran (8) Formiranje, odnosno izgradnja ribnjaka na na- za mogućnost njegova proširenja. na kojem su vršeni puštenim koritima i rukavcima rijeka i potoka vršit će istražni radovi. se temeljem posebnih vodopravnih uvjeta i koncesije (3) Postojeće eksploatacijsko polje u Hrastovljanu nadležnog tijela koje upravlja vodama, a uzimajući u i nadalje se planira unutar odobrenih površina, te se obzir karakteristike svake pojedine konkretne lokaci- planira njegovo proširenje na područje unutar odo- je, te uz uvjet da se pri formiranju, odnosno izgradnji brenog istražnog prostora »Hrastovljan I«, sukladno ribnjaka dozvoljava iskop samo u najnužnijem obimu stavcima 4. i 5. ovog članka. potrebnom za oblikovanje i uređenje ribnjaka. (4) Eksploatacija mineralnih sirovina može se vršiti samo na lokaciji planiranoj ovim Planom, unutar po- Pčelinjaci vršine koja je prikazana na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina kao »gospodarska namjena«, »površine za iskorištavanje mineralnih si- Članak 104. rovina«, »eksploatacijsko polje - postojeće i moguće (1) Pčelinjaci se mogu graditi na za tu namjenu proširenje (E3 - građevni pijesak i šljunak)«. Označena pogodnim područjima (livade, blizina šuma i šuma- površina za iskorištavanje mineralnih sirovina defi- raka i sl.). nirana je dijelom kao postojeća namjena (obuhvaća 3934 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. površinu postojećeg odobrenog eksploatacijskog polja a potrebne postupke treba provesti sukladno zakon- »Hrastovljan«) i dijelom planirana namjena (obuhvaća skoj regulativi. planiranu površinu unutar koje se može proširiti po- (5) Ovim Planom se kao konačna namjena prostora stojeće odobreno eksploatacijsko polje). nakon eksploatacije na lokaciji eksploatacijskog polja (5) Unutar površine definirane za moguće proširenje građevnog pijeska i šljunka »Hrastovljan« (prošire- eksploatacijskog polja građevnog pijeska i šljunka, pro- nog) planira sportsko-rekreacijska namjena (zona) s širenje istog je moguće sukladno posebnim propisima turističko-ugostiteljskim sadržajima, definirana kao iz područja rudarstva, te uz poštivanje posebnih uvjeta izdvojeno građevinsko područje izvan naselja. Detaljnije pojedinih nadležnih javnopravnih tijela (primjerice po- uređenje prostora odredit će se Urbanističkim planom štivanje propisane udaljenosti od zaštitnih građevina uređenja (UPU-om), koji treba izraditi i usvojiti prije - nasipa i dr.), a osobito uz poštivanje uvjeta i mjera početka završene faze eksploatacije na proširenom zaštite okoliša. eksploatacijskom polju »Hrastovljan«. (6) Prošireno eksploatacijsko polje mora se koristiti (6) Nakon završetka rudarskih radova i tijekom sukladno člancima 108., te 109. i 110. ovih Odredbi izvođenja istih, potrebno je izvršiti/vršiti sanacijske za provođenje. radove područja eksploatacije na način koji će omogućiti (7) Eksploatacijsko polje Hrastovljan (uključujući i preobrazbu prostora u skladu s rješenjima definiranim prošireno eksploatacijsko polje) moguće je koristiti su- UPU-om, uvjetima i mjerama definiranim studijama kladno uvjetima iz rješenja o eksploataciji do iscrpljenja utjecaja na okoliš i krajobraznim projektom, te privesti odobrenih rezervi mineralnih sirovina prema Zakonu prostor konačnoj namjeni definiranoj ovim Planom, o rudarstvu (»Narodne novine«, broj 56/13 i 14/14), odnosno UPU-om, te ostaloj navedenoj dokumentaciji. a do toga trenutka nije moguća revizija rješenja niti Također je potrebno ukloniti sve građevine vezane uz proširenje eksploatacijskog polja Hrastovljan već se eksploataciju. isto mora sanirati i privesti novoj planiranoj namjeni. (7) U slučaju trajnog obustavljanja radova prije planiranog iskorištenja mineralne sirovine na eksploata- cijskom polju prema odobrenoj dokumentaciji, potrebno Članak 108. je ukloniti sve građevine s eksploatacijskog polja, te (1) Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina sanirati prostor unutar zatečenih kontura na način da mora se vršiti sukladno propisima o rudarstvu, zaštiti bude neopasno za ljude, životinje i okoliš, te da bude okoliša, zaštiti prirode i kulturne baštine i drugim primjereno uklopljen u krajobraz (u mogućoj mjeri relevantnim propisima, te dobivenim odobrenjima i usklađen s projektom uređenja okoliša/krajobraza). koncesijama ili dozvolama, kao i rudarskim projektima, a unutar odobrenih prostora. Članak 109. (2) Prilikom eksploatacije građevnog pijeska i šljunka (1) Pristup do postojećeg eksploatacijskog polja na odobrenom eksploatacijskom polju »Hrastovljan« u Hrastovljanu, uključivo proširenog dijela tog polja, potrebno se u cijelosti pridržavati utvrđenih uvjeta zaštite planiran je preko lokalne ceste L 25188 (koja prolazi okoliša temeljem usvojene Studije utjecaja na okoliš, sjeverno od eksploatacijskog polja i veže se na župa- tj. potrebno je provoditi Mjere zaštite okoliša i Program nijsku cestu Ž 2071 zapadno od naselja Čičkovina) i praćenja stanja okoliša u skladu s Rješenjem koje je preko lokalne ceste L 25092 iz smjera spoja sa lokal- za namjeravani zahvat izdalo Ministarstvo nadležno nom cestom L 25188. za zaštitu okoliša i prostorno uređenje. Za proširenje postojećeg eksploatacijskog polja potrebno je ishoditi (2) Za potrebe eksploatacije na eksploatacijskom navedene dokumente i uvjete i pridržavati ih se. U polju koristi se i koristit će se postojeća izgrađena dijelu zaštite okoliša naglašava se obveza poštiva- infrastruktura. Eventualno potrebnu dodatnu infra- nja mjera zaštite voda od zagađivanja postavljanjem strukturu moguće je rješavati sukladno posebnim separatora ulja i masti, skupljanjem sanitarnih voda uvjetima nadležnih javnopravnih tijela (ovim Planom i njihovim odgovarajućim zbrinjavanjem, zabranom zadržava se postojeća trafostanica te je planirani skladištenja goriva i maziva, redovnom kontrolom vodoopskrbni vod). voda iz taložnika, te primjenu svih drugih mjera za- štite okoliša i praćenja stanja okoliša. Na proširenom Članak 110. eksploatacijskom polju potrebno je ograničiti dubinu (1) Izgradnja rudarskih objekata i postrojenja iskopa na 60 m (dubina koja je već propisana lokacij- moguća je sukladno Zakonu o rudarstvu i propisima skom dozvolom za postojeće eksploatacijsko polje). s područja gradnje, te uvažavajući uvjete iz stavaka Prilikom eksploatacije potrebno je uvažavati obvezu 2. do 6. ovog članka. formiranja poteza zaštitnog zelenila u širini od oko 30 m prema postojećim i planiranim prometnicama, (2) Unutar odobrenog istražnog prostora, odnosno te uz vanjski rub eksploatacijskog polja uz obvezu eksploatacijskog polja mogu se, uz obavljanje rudarskih eksploatatora rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. radova sukladno propisima o rudarstvu i propisima o zaštiti okoliša, te posebnim uvjetima temeljem drugih (3) Uz rudarske projekte proširenog eksploatacij- posebnih propisa, graditi potrebne građevine i postro- skog polja potrebno je izraditi i projekte sanacije, tj. jenja za obavljanje osnovne djelatnosti (mehanizacija, uređenja okoliša/krajobraza, s razrađenim mjerama separacija i dr.) i građevine vezane na iskorištavanje zaštite okoliša i programom tehničke i biološke sanacije, osnovne sirovine za koje će se veličina, kapacitet i odnosno sanacije u cilju uređenja buduće namjene. mikrolokacija definirati u postupku ishođenja doku- (4) Eksploatacija na proširenom eksploatacijskom mentacije za njihovu izgradnju. Eventualne proizvodne polju »Hrastovljan« može se odvijati u fazama, sukladno građevine vezane uz eksploatacijsko polje »Hrastovljan« rudarskom projektu i drugoj odobrenoj dokumentaciji, (osim zakonom dozvoljenih unutar eksploatacijskog Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3935 poja) potrebno je locirati unutar planirane gospodarske građevinskog područja, može se definirati samo na zone sjeveroistočno od eksploatacijskog polja. Unu- temelju idejnog urbanističko-arhitektonskog projekta tar eksploatacijskog polja treba odgovarajuće urediti koji je obavezan prilog zahtjevu za izdavanje lokacijske komunikacijske površine. (građevinske) dozvole. Navedenim rješenjem treba (3) Unutar odobrenog eksploatacijskog polja moguć odrediti osnovne programske parametre, prometnu je smještaj i pomoćnih/pratećih građevina/sadržaja koji mrežu, te način opskrbe eventualno potrebnom ko- nisu direktno vezani uz iskorištenje prirodnog resursa munalnom infrastrukturom. U navedenim područjima (uglavnom za potrebe osoblja), a uvažavajući princip treba osobito voditi računa o inundacijskom pojasu racionalnosti. Pomoćne/prateće građevine mogu se rijeke Plitvice, odnosno Bednje i očuvanju prirodnih postavljati isključivo kao montažne za potrebe osoblja vrijednosti krajobraza, tim više što su ta područja dije- (čuvarska kućica, sanitarije, blagovanje, kancelarije i lovi ekološke mreže ili su u njenoj neposrednoj blizini. sl.), koje se nakon eksploatacije moraju ukloniti. (7) Građevine unutar zona i lokacija definiranih u (4) Maksimalna površina i visina osnovnih građevina stavka 2. ovog članka moraju biti grupirane na način diktirana je funkcijom, odnosno tehnološkim procesom. da ne ometaju osnovnu namjenu prostora. (5) Tijekom eksploatacije potrebno je redovito (8) Postojeće šumske površine unutar zona i lokacija održavati pristupne puteve do eksploatacijskog polja iz stavka 2. ovog članka se ne smiju smanjivati, osim i komunikacije unutar eksploatacijskog polja, te se u slučaju ako je to neophodno za uređenje prostora. pridržavati drugih posebnih uvjeta i propisanih mjera (9) Ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih ili zaštite. natkrivenih građevina iz stavka 6. ovog članka ne smije (6) Tijekom eksploatacije na proširenom eksploa- prelaziti 10% površine rekreacijskih terena i sadržaja. tacijskom polju Hrastovljan, te izgradnje i korištenja (10) Najmanje 60% površine zone/lokacije (ili dozvoljenih građevina i objekata unutar eksploatacijskog pojedine parcele ukoliko se sastoji od više parcela) polja, potrebno je poštivati i odgovarajuće provoditi mora biti prirodno zelenilo. mjere zaštite od požara sukladno članku 259. ovih Odredbi za provođenje, kao i ostale mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća. Članak 112. (1) Izvan građevinskog područja mogu se uređi- vati i rekreacijski sadržaji koji se u pravilu planiraju 2.4.3. POVRŠINE ZELENILA I REKREACIJE kao otvorene površine bez izgradnje, s uređenjem I PRATEĆI TURISTIČKI SADRŽAJI i opremanjem adekvatnom opremom/mobilijarom, a eventualno potrebni prateći i uslužni sadržaji mogući Članak 111. su kao mobilni sadržaji uz odgovarajuće režime, te uz (1) Izgradnja rekreacijskih i pratećih ugostiteljsko- minimalne intervencije u okoliš i upotrebu prirodnih turističkih građevina/sadržaja izvan građevinskog po- materijala. dručja moguća je na prostorima definiranim za razvoj (2) Uređenjem rekreacijskih sadržaja smatra se i uređenje prostora/površina izvan naselja načelno uređenje dječjih i rekreacijskih igrališta, biciklističkih označenim u karti 1. Korištenje i namjena površina, kao i trim staza, šetnica, staza za jahanje, uređenja pod- rekreacijska namjena označena simbolom R, odnosno ručja za ribolov i promatranje prirode i sličnih sadržaja turističko-ugostiteljska namjena označena simbolom T. vezanih za boravak u prirodi. (2) Ovim Planom definirane su dvije planirane (3) Uz to je moguća postava adekvatnog mobilijara, zone sa rekreacijskom namjenom i pratećim ugosti- primjerice: nadstrešnica, sjenica, vidikovaca, skloni- teljsko-turističkim sadržajima i to: prostor kod starog šta, odmorišta, rukohvata, klupica i stolova, koševa mlina uz rijeku Plitvicu u naselju Sudovčina i prostor za smeće i slično. uz slane izvore kraj rijeke Bednje u naselju Slanje (4) Uz ili u sklopu osnovne namjene moguće je i (prikazano na grafičkom prilogu br. 1. »Korištenje i uređenje manjih ugostiteljskih (za nužno osvježenje) namjena površina«). i turističkih sadržaja (prodaja suvenira i drugog pro- (3) U zonama/lokacijama iz stavka 2. ovog članka motivnog materijala), mobilnog karaktera, do 20 m2 mogu se graditi građevine nužne za korištenje nave- tlocrtne površine, a sve podređeno osnovnoj namjeni denih područja u svrhu rekreacije (rekreacija na vodi i - boravku i rekreaciji u prirodi. uz vodu, rekreacijska i manja športska i dječja igrališta (5) Uređenje i mogući mobilijar, te prateće sadr- u zelenilu, biciklizam, šetnje, boravak u prirodi i sl.), žaje potrebno je izvesti, odnosno izraditi upotrebom odnosno kao prateći turističko-ugostiteljski sadržaji. prirodnih materijala, uz oblikovanje primjerno poje- (4) Građevine moraju biti montažno-demontažne dinom prostoru, te na način da se spriječi stvaranje (ne zidane), građene isključivo od prirodnih materi- arhitektonsko-urbanističkih barijera. jala, usklađene s krajolikom, a prema uvjetima tijela (6) Uređenje rekreacijskih sadržaja iz ovog članka nadležnih za zaštitu prirode. mora biti, ovisno o prirodnom resursu, sukladno po- (5) Moguća je postava manjih montažno-demon- sebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih tažnih, prizemnih građevina do 30 m2, kao pratećih osoba, uz uvjet da se ne devastira šumsko zemljište, uslužnih, ugostiteljsko-turističkih sadržaja, prilagođenih kao ni poljoprivredno zemljište I-II razreda. i usklađenih s krajobrazom (preporuča se da budu (7) Izuzetno, u svrhu sklanjanja, te odmora i rekre- izvedene od drveta). acije izletnika moguća je postava manje, funkcionalno (6) Izgradnja/uređenje i ugostiteljsko-turističkih primjerene građevine za boravak izletnika (za povre- građevina/sadržaja iz stavka 2. ovog članka, koje se meno korištenje), mobilnog karaktera, izvedene od u skladu s ovim Planom mogu graditi/uređivati izvan prirodnih materijala i ambijentalno uklopljene u prostor. 3936 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(8) Najveća dopuštena visina vijenca takve gra- 2.4.6. ZATEČENA IZGRADNJA IZVAN đevine je 5 m od konačno zaravnanog i uređenog GRAĐEVINSKOG PODRUČJA terena, a najveća tlocrtna površina do 40 m2, uključivo natkrivenu terasu ukoliko se ista izvodi. Članak 118. (9) Navedeni sadržaji iz ovog članka ne označavaju (1) Pojedinačne stambene, vikend i gospodarske se posebno u grafičkom dijelu Plana. (eventualno i poslovne) građevine, te manje grupacije građevina ili funkcionalne cjeline stambeno-gospodar- 2.4.4. GRAĐEVINE VEZANE UZ ŠUMARSTVO skih posjeda koje su bitno izdvojene od definiranog I LOV građevinskog područja evidentirane su u postupku izrade ovog Plana kao zatečena izgradnja izvan gra- đevinskog područja i prikazane su na kartografskom Članak 113. prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina i informa- (1) Smještaj djelatnosti, odnosno izgradnja građevina tivno na kartografskim prikazima br. 4. Građevinska u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice, šumarske područja naselja. kuće i sl.) koje se grade u šumi ili na šumskom zemlji- štu, te građevina u funkciji lova, mora biti u skladu s (2) Ukoliko su građevine iz stavka 1. ovog članka posebnim propisima, odnosno uvjetima i suglasnostima izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog koje utvrđuje nadležno tijelo, a mora biti isključivo u rješenja, odnosno drugog propisanog dokumenta za funkciji korištenja resursa u kojem se nalaze. građenje ili prije 15.02.1968. g., za njih vrijede uvjeti definirani za takvu izgradnju u mješovitim - pretežito (2) Ove građevine mogu se graditi izvan građevinskog stambenim zonama (bez mogućnosti povećanja posto- područja s obzirom da su vezane uz resurs - šume - i jeće parcele, osim sukladno članku 81.a, te izgradnje ne prikazuju se posebno u grafičkom dijelu Plana. potpuno novih građevina), odnosno zonama povreme- (3) Oblikovanje građevina i korišteni materijali nog stanovanja ukoliko su postojeće građevine takve moraju biti takvi da se postigne maksimalno uklapanje namjene, osim ukoliko se izgradnja nalazi na vizualno građevina u prostor u kojem se grade, uz uvažavanje i krajobrazno vrijednim i eksponiranim lokacijama zaštite prostora i krajobraznih vrijednosti. (grebeni brežuljaka, osamljene uzvisine, područja u kontaktu sa šumom ili vodotocima, u šumi, te povr- Članak 114. šinama namijenjenim infrastrukturnim koridorima). (1) Moguća je izgradnja streljana, u smislu rekreacije, (3) U sklopu građevina iz stavka 2. ovog članka ne na minimalnoj udaljenosti od 100 m od građevinskog može se vršiti dogradnja ni prenamjena u poslovne područja i prometnica. Metišta streljana moraju biti građevine za bučne i potencijalno opasne djelatnosti. okrenuta u suprotnom smjeru od sadržaja u građe- (4) Izgradnja iz stavka 2. koja se nalazi na vizualno vinskom području i prometnica. i krajobrazno vrijednim i eksponiranim lokacijama, (2) Streljane se moraju graditi sukladno posebnim može se samo adaptirati, sanirati i rekonstruirati u uvjetima MUP-a. opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada (definirano u poglavlju 9.3. ovih Odredbi), bez mogućnosti dogradnje i nadogradnje. Uzgajališta divljači (5) Za izgradnju na vizualno i krajobrazno vrijednim i eksponiranim lokacijama nije moguća prenamjena Članak 115. (osim u poslovne sadržaje za tihe i čiste djelatnosti), (1) Za izgradnju uzgajališta divljači manjeg ka- niti povećanje građevinske parcele, a sukladno tome paciteta primjenjuju se isti kriteriji izgradnje kao i za ni nova izgradnja na istoj. građevine za uzgoj životinja iz članka 90. do 100., a (6) Prenamjena i povećanje parcela zatečene ovisno o smještaju i kapacitetu. izgradnje je moguće jedino u svrhu izgradnje i pre- (2) Za izgradnju uzgajališta divljači većeg kapaciteta namjene u sadržaje koji se prema ovom Planu mogu (na području lovišta većeg od 100 ha) primjenjuju se graditi izvan građevinskog područja. uvjeti definirani nadležnim zakonom.

Članak 119. 2.4.5. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I GRAĐEVINE (1) Za zatečenu izgradnju iz stavka 2. članka 118., koja nije na vizualno i krajobrazno vrijednim i ekspo- Članak 116. niranim lokacijama, a čija je pripadajuća građevna (1) Izvan građevinskog područja naselja moguća čestica manja od minimalnih veličina propisanih za je izgradnja infrastrukturnih sustava i građevina su- mješovitu, pretežito stambenu izgradnju moguće je kladno ovom Planu. povećati česticu do propisanih minimalnih veličina, (2) Detaljni uvjeti utvrđivanja koridora i površina ukoliko je to provedivo. infrastrukturnih sustava i građevina definirani su u (2) Eventualni zahvati na građevinama iz članka poglavlju 5. ovih Odredbi - Uvjeti utvrđivanja koridora/ 118., stavka 2., te oblikovanje građevina i korišteni trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih materijali moraju biti takvi da se maksimalno uklapaju sustava. u prostor u kojem se grade, te se preporučaju izvoditi u duhu autohtonog graditeljstva. Članak 117. (1) Uz prometne koridore mogu se izvan (i unutar) Članak 120. građevinskog područja graditi benzinske stanice su- (1) Pojedinačne stambene i gospodarske (eventu- kladno posebnim propisima. alno i poslovne ukoliko postoje) građevine, te manje

Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3937 grupacije građevina ili funkcionalne cjeline stambeno- ća grade se sukladno odredbama posebnih propisa, gospodarskih posjeda iz stavka 1. članka 118. koje ukoliko se za istima ukaže potreba. nisu izgrađene temeljen ili u skladu s odgovarajućim (4) Manje energetske građevine, tj. građevine s propisanim dokumentima iz članka 118. stavka 2., ne postrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i/ili mogu se uklopiti u planiranu namjenu, te se smatraju toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (vode, građevinama suprotnim ovom Planu premda su evi- sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično), moguće je dentirane u postupku izrade Plana. smještavati u okviru poljoprivrednih gospodarstava za potrebe njihovog infrastrukturnog opremanja (električ- Članak 121. nom i toplinskom energijom) pod uvjetom da se takva (1) Zatečenom izgradnjom definiraju se i pojedine građevina nalazi unutar prostora/posjeda na kojem je građevine i drugi sadržaji koji se nalaze unutar korido- smještena farma ili gospodarska građevina za uzgoj ra zaštitnog pojasa magistralnog plinovoda u naselju životinja koju treba opskrbljivati energijom. Slanje i Vrbanovec. (5) Energetske građevine iz stavka 4. ovog članka (2) Za korištenje građevina i sadržaja iz stavka 1. nije moguće izgraditi prije izgradnje osnovnih građevina ovog članka, te eventualne zahvate na tim građevina- (stambeno-gospodarskog sklopa, tovilišta, stočne ili ma i parcelama, posebne uvjete propisuje tijelo/osoba biljne farme) koju treba infrastrukturno opremiti. koja je operator transportnog sustava plina. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH Članak 122. DJELATNOSTI (1) Eventualne pojedinačne poslovne, stambene i gospodarske građevine, koje se nalaze izvan građevin- Članak 125. skog područja i izvan postojeće - zatečene izgradnje (1) Ovim Planom određuju se uvjeti za smještaj evidentirane u postupku izrade Plana i prikazane u gospodarskih sadržaja (u smislu izgrađenih struktura) kartografskim prikazima 1. i 4., a izgrađene su na te- i to u građevinskim područjima naselja i izdvojenim melju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. g. tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskim područjima izvan naselja i izvan njih. građevinskog područja i mogu se adaptirati, sanirati i (2) Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvan rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje građevinskog područja obrađeni su u poglavlju 2.4. uvjeta života i rada - ukoliko su u suprotnosti s plani- ovih Odredbi (Izgrađene strukture izvan građevinskog ranom namjenom određenom ovim Planom. područja), a odnose se na: (2) Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanje - obavljanje poljoprivrednih djelatnosti - ratarske uvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.3. ovih i stočarske farme, Odredbi: Rekonstrukcija građevina čija je namjena - istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, protivna planiranoj namjeni. - turističke sadržaje, - šumarstvo i lov. 2.4.7. MANJE VJERSKE I SPOMENIČKE GRAĐEVINE (3) Smještaj gospodarskih sadržaja unutar građe- vinskog područja naselja moguć je unutar mješovitih zona (pretežito stambenih) i unutar »rezerviranih« Članak 123. gospodarskih zona (zona industrije, malog i srednjeg (1) Manje vjerske građevine kao što su kapelice, poduzetništva), a ugostiteljsko-turistički i neki poslovni raspela i sl. i spomeničke građevine mogu se izvo- sadržaji mogu se smještavati i unutar zone centra. diti prema potrebi uz ceste i putove, na način da ne Postava fotonaponskih ćelija na stupovima smatra ometaju preglednost na njima i ne ugrožavaju promet, se gospodarskim sadržajem koji se smještava unutar te sukladno navedenom u poglavlju 4.A UVJETI ZA građevinskog područja pretežito proizvodne namjene GRADNJU JEDNOSTAVNIH GRAĐEVINA i člankom unutar ili izvan građevinskog područja naselja. Sa- 219. ovih Odredbi. mostalna solarna elektrana smatra se gospodarskim (2) Ove građevine se moraju svojim oblikovanjem sadržajem i njena izgradnja je moguća unutar izdvo- i korištenim materijalima uklapati u prostor u kojem jenog građevinskog područja gospodarske namjene se izvode. (pretežito proizvodne) izvan naselja, a izuzetno i unutar zone proizvodne namjene u građevinskom području naselja i to uz pozitivno određenje JLS-a. 2.4.8. OSTALA IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (4) Gospodarske djelatnosti (industrija - proizvod- nja, te malo i srednje poduzetništvo) planiraju se i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja Članak 124. rezerviranom za gospodarske zone. (1) Nove benzinske stanice mogu se graditi izvan (5) Mogućnost postave privremenih građevina građevinskog područja uz prometnice sukladno po- za potrebe sajmova i javnih manifestacija, kioska i sebnim propisima. reklamnih panoa definirana je člankom 13., 158. i (2) Privremene građevine za potrebe sajmova i 170. ovih Odredbi. javnih manifestacija i kiosci, te reklamni panoi mogu (6) Gospodarski sadržaji, tj. poslovne građevine se postavljati prema uvjetima iz članka 13. i 170. koje se grade u građevinskom području unutar mješo- (3) Vojne i eventualno druge građevine od interesa vitih, pretežito stambenih zona i unutar zona centra, za obranu zemlje i zaštitu od prirodnih i drugih nesre- grade se prema odredbama ovog Plana, poglavlje 3938 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

2.2.1. (osobito članak 12., 17., 35. i 39.), odnosno u unutar parcela u ovoj zoni, dozvoljeni manji sadržaji poglavlja 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti. druge namjene u smislu pratećih sadržaja (trgovina, (7) Uvjeti za izgradnju (način izgradnje i uređenja, ugostiteljstvo, rekreacija i sl., 1 stan portira/čuvara ili oblikovanja i dr.) gospodarskih proizvodnih i drugih vlasnika objekta). građevina u građevinskom području naselja unutar zona (8) Izgradnju u gospodarskoj zoni u Vrbanovcu (južno rezerviranih za gospodarsku namjenu i u izdvojenom od željezničke pruge) potrebno je dodatno prilagoditi građevinskom području izvan naselja rezerviranom za uvjetima vezanim uz željezničku prugu i zaštitni koridor gospodarsku namjenu, definirani su u ovom poglavlju. magistralnog plinovoda, za što je potrebno pribaviti (8) U rezervatu gospodarske zone u Martijancu posebne uvjete nadležnih tijela. U dijelu zone koja se moguće je započeti izgradnju ukoliko se planirana nalazi unutar zaštitnog pojasa magistralnog plinovoda gospodarska zona na koju se nadovezuje rezervat nije moguća izgradnja građevina već samo uređenje realizira potpuno ili najmanje 80%, osim u slučaju da zelenih površina na parceli. cjelokupna površina rezervata bude namijenjena za (9) Zahvati vezani uz gospodarsku zonu u Hrastov- jednu jedinstvenu namjenu ili jednog korisnika; u tom ljanu (sjeverno od rijeke Plitvice), koji su izvedeni u slučaju je potrebno formirati jednu građevinsku parcelu. prostoru uz rijeku Plitvicu, a koji se nalaze izvan gra- đevinskog područja, smatraju se protivnim planiranoj Članak 126. namjeni. Prostor ovih zahvata je potrebno sanirati i dovesti u prvobitno stanje. (1) Integriranjem gospodarskih djelatnosti koje za- htijevaju razmjerno veće površine, veći obim prometa, (10) U okviru gospodarske zone u Hrastovljanu dopremanja i otpremanja sirovina ili robe, te izgradnju iz stavka 9. ovog članka potrebno je osigurati javni specifičnih građevina većih gabarita na jednom pro- pristup do rijeke Plitvice i starog mlina. storu, formiraju se gospodarske zone. Ovim Planom definirane su takve zone unutar građevinskog područja Članak 127. naselja i kao izdvojena građevinska područja izvan (1) Građevine u gospodarskoj zoni moraju biti naselja prikazana na katastarskim podlogama u mj. najmanje 20 m udaljene od građevinskih parcela 1:5000 (graf. pr. 4.a-e). u zonama mješovite pretežito stambene izgradnje, (2) Unutar gospodarskih zona mogu se graditi ukoliko se ne radi o djelatnostima s potencijalnim poslovne građevine, proizvodni i prerađivački pogoni, izvorom zagađenja. servisne i zanatske radionice, pilane, skladišta, servisi, sajmišta, hladnjače i sl., te ostale prateće građevine (2) Građevine s bučnim i potencijalno opasnim i infrastruktura. djelatnostima locirane u gospodarskoj zoni moraju od parcela, odnosno zona stanovanja i centralnih sadr- (3) U gospodarskim zonama se osim sadržaja žaja naselja biti udaljene najmanje 30 m i odijeljene iz prethodnog stavka mogu locirati i veliki trgovački zelenim pojasom minimalne širine 10 metara, koji mora kompleksi (veleprodaja, robne kuće, trgovački me- sadržavati i visoko zelenilo. gapark i sl.), te energetske građevine tj. građevine s postrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i/ili (3) Ukoliko u slučaju iz prethodnog stavka već toplinske energije, kogeneracije i trigeneracije, koje postoji takva javna zelena površina, ili pak je rubno koriste obnovljive izvore energije (vode, sunca, vjetra, planirana takva zona zelenila pojas zelenila minimal- biomase i bioplina i slično). ne širine 10 metara se ne mora uređivati i na samoj parceli u gospodarskoj zoni. (4) U gospodarskoj zoni u Martijancu, uključivo rezervat ove namjene, moguć je smještaj i proizvodnih (4) Na osnovu tehnološkog projekta izrađenog u građevina za obradu i proizvodnju poljoprivrednih pro- sklopu idejnog rješenja/projekta, mogu se u postupku izvoda (preporuča se u dijelu južno od već postojećeg dobivanja propisanog dokumenta za lociranje/građenje sličnog sadržaja). U ovoj gospodarskoj zoni planira uvjetovati i stroži uvjeti ukoliko se radi o djelatnostima se i izgradnja reciklažnog dvorišta za odvojeno priku- koje to zahtijevaju. pljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom i (5) U slučajevima kada u već formiranim gospo- smještaj lokacije, za prikupljanje, odnosno izgradnju darskim zonama s legalno izgrađenim postojećim reciklažnog dvorišta za građevni otpad (u varijantnim građevinama nije moguće zadovoljiti uvjete iz stavka lokacijama), te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. 1. do 4. ovog članka, nije obvezna njihova primjena, (5) Južni dio gospodarske zone u Martijancu koji ali je prema zonama mješovite, pretežito stambene je bliži zoni mješovite, pretežito stambene namjene, namjene potrebno osigurati pojas zaštitnog zelenila u namijenjen je za izgradnju trgovačko-uslužnih sadržaja mogućoj širini, ili barem formiranje drvoreda, kako bi bez zagađenja. S obzirom da je na području južnog se osigurala određena zaštita od eventualnog nepo- dijela proširene gospodarske zone u Martijancu evi- željnog utjecaja gospodarskih sadržaja na stambenu dentiran novi arheološki lokalitet Gradišće II, potrebno izgradnju. je prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za (6) U gospodarskoj zoni u južnom dijelu naselja područje proširene zone i kasnije realizacije pojedinih Hrastovljan potrebno je zadržati postojeće zelenilo u zahvata zatražiti posebne uvjete nadležnog tijela za okviru parkirališta, a rubno uz zonu mješovite, prete- zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela. žito stambene namjene obvezno je formirati drvored (6) Gospodarska zona u Vrbanovcu, locirana uz i pojas nižeg zelenila. državnu cestu D-2, preko puta »Koke«, je rezervirana za izgradnju benzinske postaje, servisa, prodajnih salona i sl., te za prateće ugostiteljske sadržaje. Članak 128. (7) Unutar gospodarskih zona nije dozvoljeno stano- (1) Građevine u ovoj zoni moraju biti udaljene od vanje, ali su uz obavezno uređivanje zelenih površina regulacijske linije minimalno 7 m, a građevine i dijelovi Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3939 građevina koji su viši od P + 1 moraju biti udaljeni - krovišta i pokrov građevina potrebno je obliko- minimalno 12,0 m. vati sukladno vrsti i namjeni građevine, odno- (2) Minimalna udaljenost građevinskog pravca od sno tehnologiji građenja. Preporučaju se kosa osi ceste ne može biti manja od 12,0 m, a udaljenost krovišta maksimalnog nagiba 35°, te pokrov ulične ograde od osi ceste ne može iznositi manje crijep ili šindra, a moguć je i pokrov od limenih od 8,5 m. panela. Na krovištu je moguće ugraditi kupole (ili druge elemente) za prirodno osvjetljavanje, te postavljati solarne kolektore i fotonaponske Članak 129. ćelije (1) Iznimno se u gospodarskim zonama koje su - u gospodarskim zonama većim od 5 ha dozvo- ovim Planom formirane uz već postojeću industrijsku ljava se izgradnja građevina visine Po+P+2, uz izgradnju, interpoliranu u zone mješovite izgradnje, mogućnost uređenja potkrovlja, visine vijenca dozvoljava izgradnja građevina na minimalnoj uda- 12 m, a sljemena 15 m. ljenosti od 10 m od građevinskih parcela, odnosno (2) U slučajevima iznimnih visina iz alinejama 9., zona stanovanja (kao u članku 35.), s tim da se 10. i 12. potrebno je u postupku ishođenja dokumenta bučni i potencijalno opasni sadržaji moraju smjestiti za lociranje građevina u gospodarskoj zoni ishoditi i u građevinu ili dio građevine koji je udaljen od zone mišljenje službe nadležne za zaštitu kulturne baštine, stanovanja minimalno 20 m, a unutar kojih je potrebno vezano na zaštitu vizura. formirati zeleni pojas visokog zelenila u mogućoj širini (preporuča se zeleni pojas širine 6 m ili više, koji može (3) Iznimno se za postojeću industrijsku izgradnju, biti i uz internu prometnicu). intrpoliranu u zonama mješovite pretežito stambene izgradnje, dozvoljava povećanje izgrađenosti parcele do 50% u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces Članak 130. zahtijeva proširenje pogona radi zaokruživanja proi- (1) U sklopu zona gospodarskih djelatnosti izgradnja zvodnog procesa u funkcionalnu cjelinu. treba biti tako koncipirana da: - građevine budu udaljene od jedne međe za Članak 131. širinu vatrogasnog koridora (1) Eventualno postojeće legalno izgrađene građe- - međusobna udaljenost građevina ne može biti vine u gospodarskoj zoni koje nisu sukladne planiranoj manja od visine veće građevine (visine vijenca, namjeni mogu se rekonstruirati sukladno odredbama odnosno sljemena na zabatu strane okrenute točke 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena drugoj građevini), ali ne manja od širine vatro- protivna planiranoj namjeni, a preporuka je da se gasnog koridora parcele takvih građevina prenamijene za gospodarske - na parcelama u gospodarskim zonama preporuča sadržaje. se formiranje građevinskog pravca na udaljeno- sti od 10 m od regulacijske linije (a minimalno Članak 132. na udaljenosti 5 m), a za zone za koje će se (1) Gospodarske zone trebaju se racionalno koristiti izrađivati urbanistički plan uređenja građevinski i popunjavati, te realizirati temeljem realnih programa pravci definirat će se tim dokumentom sukladno i analiza isplativosti u odnosu na troškove pripreme, preporučenom u ovom Planu opremanja i uređenja zemljišta. - visina vijenca može iznositi najviše 9,0 m, a (2) Preporuča se veće površine neizgrađenih di- iznimno i više za pojedine građevine u kojima jelova zona namijenjenih za proizvodne djelatnosti i proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva za poslovne sadržaje malog i srednjeg poduzetništva - najveći koeficijent izgrađenosti građevinske početi realizirati nakon što budu potpuno popunjeni parcele iznosi 40% slobodni prostori takvih zona u djelomično izgrađenim - najmanje 20% od ukupne površine parcele prostorima. mora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina ne može urediti kao parkiralište na perforiranim Članak 133. tlakavcima (1) Preduvjet za izgradnju u gospodarskoj zoni je - maksimalna visina građevina je Po+P+1, uz mogućnost priključenja na javni vodoopskrbni sustav mogućnost uređenja potkrovlja (regionalni) i izvedba sustava javne odvodnje s ne- - visina nadozida može biti najviše 1,0 m iznad propusnom cijevima i pročišćavanjem otpadnih voda stropne konstrukcije prije upuštanja u recipijent, te mogućnost priključenja - visina sljemena smije iznositi najviše 12 m na potrebnu energetsku infrastrukturu (osobito elek- mjereno od konačno zaravnanog i uređenog tričnu energiju). terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje (2) Odvodnju gospodarskih zona potrebno je uskladiti građevine, a iznimno i više za pojedine građe- s globalnim konceptom odvodnje na razini Županije, vine u kojima proizvodno-tehnološki proces to definiranim u poglavlju 5. Uvjeti utvrđivanja koridora/ zahtijeva trasa i površina za prometne i komunalne infrastrukturne - u slučaju potrebe mogu pojedini dijelovi gra- sustave ovih Odredbi za provođenje, te ju detaljnije đevina biti viši od dozvoljene visine sljemena razraditi urbanističkim planom uređenja za pojedinu (dimnjaci i sl.), s time da je najveća dopuštena gospodarsku zonu za koju će se taj plan izrađivati, bruto površina višeg dijela građevine 10% od odnosno idejnim projektom za ishođenje propisanog bruto izgrađene površine građevine dokumenta za lociranje/građenje. 3940 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(3) U prelaznom razdoblju (do realizacije sustava (4) Za izgradnju na parcelama namijenjenim gospo- odvodnje), svaki gospodarski sadržaj treba zasebno darskoj djelatnosti za koje se neće raditi detaljni doku- tretirati otpadne vode iz svog procesa (vlastiti MB ment prostornog uređenja, detaljni uvjeti organizacije uređaj s ispuštanjem u recipijent prema posebnim prostora i gradnje utvrdit će se u postupku izdavanja uvjetima nadležnog poduzeća). propisane dokumentacije za lociranje/gradnju, a prema (4) Odvodnju oborinskih onečišćenih voda s većih uvjetima iz Odredbi za provođenje ovog Plana. javnih parkirališta u gospodarskim zonama potrebno (5) Za parcele namijenjene gospodarskoj djelat- je rješavati sukladno članku 189. stavku 5. nosti izvan definiranih gospodarskih zona potrebno je u okviru idejnog projekta za potrebe ishođenja propisanog dokumenta za lociranje/izgradnju, razraditi Članak 134. uvjete iz članka 130., te oblikovanje građevina, internu (1) Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskoj komunalnu infrastrukturu, pristupe i parkirališta, zaštitu zoni je 5,5 m. parcele i susjednog okolnog prostora i drugo. (2) Na građevinskoj parceli ili uz javnoprometnu (6) Pri projektiranju i izgradnji građevina u funkciji površinu mora se osigurati prostor za parkiranje, a gospodarskih djelatnosti, potrebno je primjenjivati potrebno dimenzioniranje tih prostora je definirano propise o sprječavanju nastajanja arhitektonsko-ur- člankom 168. ovih Odredbi. banističkih barijera, a naročito pri izgradnji sadržaja koje će koristiti veći broj različitih korisnika. Članak 135. (7) Prilikom planiranja, projektiranja i odabira teh- (1) Parcele u ovim zonama se moraju ograđivati. nologije za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim Ograda može biti metalna, djelomično zidana ili be- zonama, kao i gospodarskih sadržaja izvan tih zona tonska, a preporuča se da bude oblikovana živicom. trebaju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša. Ograde mogu biti visoke najviše 3 m, ako su providne, (8) Izgradnja unutar pojedine gospodarske zone, odnosno 2 m, ako su neprovidne. na područjima kojima prolaze trase značajnije infra- (2) Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju u radnim strukture, ili je vezana uz pojedine infrastrukturne zonama je potrebno između kolnika i nogostupa za- građevine (dalekovodi, magistralni telekomunikacijski saditi drvored. vodovi i dr.), definirat će se sukladno zahtjevima i uvjetima pojedinih nadležnih tijela, u postupku pribav- (3) Pri projektiranju i izgradnji građevina u funkciji ljanja potrebne dokumentacije za izgradnju, odnosno gospodarskih djelatnosti, potrebno je primjenjivati u postupku izrade UPU-a za područja za koja će se propise o sprječavanju nastajanja arhitektonsko-ur- isti izrađivati. banističkih barijera, a naročito pri izgradnji sadržaja koje će koristiti veći broj različitih korisnika. (4) Pri planiranju, projektiranju i odabiru tehnologije Članak 138. za djelatnosti što se obavljaju u gospodarskim zonama, (1) Idejnim rješenjem/projektom kojim se traži iz- kao i gospodarskih sadržaja izvan tih zona trebaju se davanje propisanog dokumenta za lociranje/ izgradnju osigurati propisane mjere zaštite okoliša. građevina u gospodarskoj zoni bit će naročito određeno: - veličina parcele Članak 136. - položaj parcele u odnosu na naselje, dominantne (1) Nije dozvoljena preparcelacija zemljišta unutar smjerove vjetra, vodotoke i sl. gospodarskih zona, ukoliko bi širina novoformirane - tehnološko rješenje i kapaciteti parcele bila manja od 40 metara. - način smještavanja pojedinih sadržaja na parcelu, osobito onih s potencijalnim štetnim utjecajem Članak 137. na okoliš (1) Ovim Planom obvezuje se izrada UPU-a (ur- - prometno rješenje, mogućnost opremanja parcele banističkog plana uređenja) za pojedine gospodarske komunalnom infrastrukturom (naročito: opskrba zone ili dijelove zona, te se utvrđuju odgovarajući uvjeti vodom, tretman otpadnih voda, zbrinjavanje ua njihovu izradu kako je to definirano u poglavlju otpada i sl.) 9. MJERE PROVEDBE PLANA, 9.1. Obveza izrade - način ograđivanja parcele, ozelenjavanje parcele prostornih planova i prikazano na kartografskom pri- i sadnja zaštitnog drveća kazu 3.a Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštitu - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite okoliša. prostora i kartografskim prikazima 4. Građevinska područja naselja. (2) U urbanistički plan uređenja potrebno je ugraditi Članak 139. i razraditi sve elemente za smještaj i izgradnju gospo- (1) Građevine u funkciji turizma i ugostiteljstva darskih sadržaja propisane odredbama ovog Plana. mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja (3) Ukoliko se prije realizacije izgradnje u gospo- ili na površinama predviđenim za razvoj i uređenje darskim zonama neće izvršiti uređenje građevinskog ove namjene izvan naselja i to u okviru izdvojenog zemljišta za zonu u cjelini, ili prema planiranim fazama, građevinskog područja izvan naselja za sportsko-re- zone je potrebno realizirati počevši od jednog dijela, kreacijsku namjenu, a odgovarajući turistički sadržaji odnosno nastavno na prvo zaposjednuto područje (u funkciji izletničkog i lovnog turizma) planirani su u unutar zona. okviru planiranih namjena izvan građevinskog područja. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3941

(2) Lokacije za gradnju građevina, odnosno uređenje izgradnje, te zone centra i zonu mješovite, pretežito površina za turističke i ugostiteljske namjene koje se poslovne namjene (uključuje stambenu i turističku planiraju izvan naselja prikazuju se u kartografskom namjenu), a manji smještajni kapaciteti (bungalovi prikazu K1. Korištenje i namjena površina i to sim- i slični do dva apartmana u građevini) i u zonama bolom za uređenje površina bez čvrste izgradnje, te povremenog stanovanja. površinom i simbolom za izdvojena građevinska pod- (3) U koliko se građevine u funkciji turizma i ugo- ručja izvan naselja. Lokacije turističke i ugostiteljske stiteljstva u sklopu domaćinstva smještavaju se u namjene koje se planiraju unutar građevinskog pod- zone mješovite, pretežito stambene namjene ili zone ručja naselja prikazane su na kartama 4. Građevinska povremenog stanovanja u funkciji seoskog turizma. područja naselja, a moguće su u mješovitim, pretežito stambenim zonama, ugostiteljsko-turističkim zonama, (4) Ako se građevine u funkciji turizma i ugosti- zonama zelenila, športa i rekreacije i zoni mješovite, teljstva iz stavka 1. ovog članka grade u mogućim pretežito poslovne namjene u Poljancu. kombinacijama smještavaju se ovisno o drugoj na- mjeni, a što može biti unutar zone zelenila, športa i rekreacije, zone centra, zone povremenog stanovanja Članak 140. ili zone mješovite, pretežito stambene namjene i zone (1) Za izgradnju građevina u funkciji turizma i ugo- mješovite, pretežito poslovne namjene. stiteljstva unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene (5) Za izgradnju građevina za turizam i ugostiteljstvo u naselju Čičkovina, te unutar ugostiteljsko-turističke unutar građevinskog područja naselja primjenjuju se namjene kao dodatne namjene u sklopu sportsko-re- uvjeti definirani za pojedinu zonu u kojoj se grade. kreacijske namjene u naseljima Hrastovljan/Čičkovina, (6) Manje smještajne kapacitete u zonama po- definiranih kao izdvojeno građevinsko područje izvan vremenog stanovanja preporuča se graditi u duhu naselja, primjenjuju se sljedeći uvjeti: autohtonog graditeljstva. - Visina građevina može iznositi Po/S+P+Potkr, odnosno 6,5 m do vijenca, a izuzetno za smještaj- ne kapacitete tipa manjeg hotela i apartmana, te Članak 142. većih ugostiteljskih, zabavnih i sličnih sadržaja, (1) Turistički sadržaji (u funkciji izletničkog turiz- visina može iznositi Po/S+P+1+Potkr, odnosno ma) planirani su u okviru planiranih namjena izvan 9,0 m do vijenca od konačno zaravnanog i građevinskog područja i to rekreacijskih područja uz uređenog terena. rijeku Plitvicu (uz stari mlin) u sjevernom dijelu naselja - Ulični građevinski pravac formira se na mini- Sudovčina i uz slane izvore na rijeci Bednji u Slanju. malnoj udaljenosti 5 m od regulacijske linije, a (2) Područja navedenih rekreacijskih namjena razmještaj pojedinih građevina u zoni definira označena su simbolom u karti 1. Korištenje i namjena se urbanističkim planom uređenja ukoliko je površina i u kartama 4. Građevinska područja naselja. isti planiran, odnosno idejnim projektom ako (3) Na prostorima rekreacijskih namjena iz stavka se cijela zona formira kao jedna parcela. 1. ovog članaka nije dozvoljena izgradnja građevina - Udaljenost građevina od susjednih, odnosno iz čvrstih tj. trajnijih materijala, već je moguća samo rubnih međa zone iznosi minimalno 3 m. postava odgovarajućeg mobilijara i montažno de- (2) Izgradnja građevina u funkciji turizma (izletničkog montažnih objekata u svrhu izletničkog turizma i to i lovnog) i ugostiteljstva izvan građevinskog područja od prirodnih materijala, kao što su drvo i eventualno naselja ovim Planom je planirana i u okviru izdvojenog kamen, odnosno sukladno poglavlju 2.4.3. Površine građevinskog područja izvan naselja planiranog za zelenila i rekreacije i pratećih turističkih sadržaja. športsko-rekreacijsku namjenu u naseljima: Čičkovina, (4) Iznimno se izvan građevinskog područja na- Hrastovljan i Poljanec. selja i izvan izdvojenog građevinskog područja izvan (3) Visina građevina iz prethodnog stavka može naselja dozvoljava izgradnja građevina u funkciji iznositi Po/S+P+Potkr, odnosno 6,5 m do vijenca od turizma i ugostiteljstva za potrebe seoskog turizma, konačno zaravnanog i uređenog terena. samo ukoliko se grade u sklopu izgradnje u funkciji (4) Za smještaj i izgradnju sadržaja iz stavka 1. i obavljanja poljoprivredne djelatnosti (farme za biljnu 2. ovog članka primjenjuju se odredbe članaka 143., proizvodnju ili za uzgoj životinja, organizirane kao 144. i 145. stambeno gospodarski sklopovi). Uvjeti izgradnje ta- (5) Izgradnja turističkih građevina izvan građevin- kvih građevina definirani su u okviru uvjeta izgradnje skog područja definirana je u točki 2.4.3. Površine za osnovnu namjenu. zelenila i rekreacije i pratećih turističkih sadržaja ovih (5) U slučaju iz prethodnog stavka lokacije za iz- Odredbi za provođenje. gradnju navedenih građevina se u pravilu ne prikazuju u kartografskim prikazima Plana. Članak 141. (1) Građevine u funkciji turizma i ugostiteljstva koje Članak 143. se grade unutar građevinskog područja naselja mogu (1) Najveća tlocrtna izgrađenost parcele za izgradnju se graditi kao samostalni kapaciteti, ili u sklopu doma- građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar gra- ćinstva, kao i u kombinaciji sa športsko-rekrecijskim i đevinskog područja naselja ili izdvojenih građevinskih zdravstvenim građevinama/sadržajima. područja izvan naselja, ne može biti veća od 30%, a (2) U koliko se građevine u funkciji turizma i ugosti- koeficijent iskoristivosti ne veći od 0,8, te najmanje teljstva grade kao zasebni sadržaji (hoteli, apartmani i 40% parcele mora biti uređeno kao parkovni nasadi sl.) smještavaju se u zone mješovite, pretežito stambene i prirodno zelenilo. 3942 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(2) Ukoliko postojeće parcele građevina ugostitelj- - područja postojećih eksploatacijskih polja (i sko-turističke namjene imaju veće postotke izgrađenosti eventualno novih istražnih prostora i eksploa- i iskoristivosti od navedenih u stavku 1. ovog članka, tacijskih polja) uključujući zaštitno područje na građevine se mogu zadržati i rekonstruirati na način udaljenosti do 500 m, da se ne povećava postojeća izgrađenost parcele i - prostora farmi za uzgoj i tov životinja (osim koeficijent iskoristivosti. ukoliko se radi o gospodarstvima koja koriste principe ekološke poljoprivrede). Članak 144. (2) Proizvodnjom zdravstveno ispravne hrane, (1) Osim moguće izgradnje građevina namijenjenih odnosno ekološke poljoprivrede podrazumijeva se za turizam definiranih prethodnim i ovim člankom daje proizvodnja utvrđena posebnim propisima. se mogućnost uređenja i drugih površina/prostora izvan građevinskog područja za tu namjenu, ali bez 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH mogućnosti gradnje građevina. DJELATNOSTI (2) Druge površine/prostori vezane na turizam mogu se urediti bez gradnje, odnosno minimalnim interven- Članak 147. cijama u okoliš, tj. upotrebom prirodnih materijala i (1) Građevine i prostori za obavljanje društvenih adekvatnog mobilijara (klupica, odmorišta, nadstrešnica, djelatnosti odnose se na sljedeće sadržaje: vidikovaca, rukohvata, putokaza, informativnih ploča i sl.) za potrebe uređenja biciklističkih staza, trim staza, - odgoj i obrazovanje šetnica, staza za jahanje, područja za ribolov, igrališta i - zdravstvo i socijalnu skrb sličnih sadržaja vezanih za boravak u prirodi. Takve povr- - kulturne i društvene sadržaje šine/prostori se ne označuju posebno u grafičkom dijelu - javne i prateće sadržaje (npr. banka, pošta i Plana. sl.) - turizam, šport i rekreaciju Članak 145. - vjerske sadržaje. (1) Građevine u funkciji turizma i ugostiteljstva koje se grade izvan naselja moraju se svojim obliko- vanjem i korištenim materijalima maksimalno uklopiti Članak 148. u prostor u kojem se grade, a preporuča se graditi u (1) Ovim Planom društvene djelatnosti se pr- duhu autohtonog graditeljstva. venstveno smještavaju u zone centralnih sadržaja, (2) Uređenje i izgradnja građevina mora biti u skladu definirane u kartama 4. Građevinska područja nase- s kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih lja, na katastarskim podlogama u mj. 1:5000, ali i u vrijednosti tj. u najvećoj mogućoj mjeri očuvati izvornu zone mješovite, pretežito stambene namjene, u zone vrijednost prirodnog ili kulturno-povijesnog okruženja. zelenila, športa i rekreacije, zonu dvorca, a neki od javnih i pratećih sadržaja (primjerice banka, pošta i (3) Infrastrukturno opremanje građevina navedenih sl.) mogu se smještavati u zonu mješovite, pretežito namjena, kada se grade kao prateće namjene, treba poslovne namjene u Poljancu. osigurati zajednički s opremanjem građevina osnovne namjene. (2) U zoni centralnih sadržaja mogu se graditi i uređivati i višestambene zgrade, stambeno-poslovne (4) Mogućnosti za opremanje su iz naselja, od- zgrade, te trgovački, turistički, ugostiteljski i drugi nosno dijela naselja koje je opremljeno potrebnom poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja, infrastrukturom ili samostalno (vlastita vodoopskrba s uključujući i prateće pomoćne građevine (npr. garaže). kontroliranom kvalitetom vode, odvodnja i pročišćavanje (3) Na slobodnim prostorima unutar zone centra u otpadnih voda i energetski sustav), a osim klasičnih Martijancu, sjeverno od državne ceste D2, kao i u dijelu izvora moguće je korištenje i primjena alternativnih mješovite, pretežito stambene namjene sjeverno od izvora energije. navedene zone centra, a južno od gospodarske zone (5) Odabir načina infrastrukturnog opremanja treba moguće je pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga se temeljiti na procjeni o mogućnosti i isplativosti od na otvorenom, uz eventualnu postavu montažnih strane nadležnih komunalnih poduzeća i korisnika elemenata (šatora i sl.) ili mobilnih vozila, te pratećih prostora. sanitarnih elemenata, ukoliko isto odobri nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine i pod uvjetima koje Članak 146. to tijelo odredi. (1) Za proizvodnju organsko-biološke hrane, od- (4) Postojeće individualne stambene parcele i nosno hrane proizvedene na ekološki način (ekološka građevine u ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvo- ljenu rekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.3. ovih poljoprivreda) pogodno je gotovo sve zemljište (osobito Odredbi. Ukoliko se na tim građevinama i parcelama poljoprivredno zemljište unutar mozaika ostalog poljo- vrši prenamjena u sadržaje primjerene zoni centra ili privrednog tla, šuma i šumskih područja) na području se dograđuju takvi sadržaji, mogući su i veći zahvati, Općine, izuzev: poštujući uvjete maksimalne izgrađenosti parcele i - područja uz županijsku cestu u širini od 500 m, potrebne udaljenosti. - područja uz lokalnu cestu u širini od 200 m, (5) Ne dozvoljava se formiranje novih parcela i - područja gospodarskih zona uključujući okolni izgradnja novih građevina individualnog stanovanja pojas na udaljenosti do maksimalno 500 m, u zonama centralnih sadržaja, ukoliko ne sadrže i Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3943 poslovni prostor predviđen za djelatnost koja je u djece), a 10,5% za osnovne škole, premda se skladu sa namjenom zone. u ovom trenutku ne planiraju nove, (6) U zonama centralnih sadržaja zabranjena je - za zdravstvo i socijalnu skrb - smještavaju se izgradnja građevina s potencijalnim izvorima zagađi- unutar građevinskog područja naselja, u skladu vanja, a sve postojeće takve građevine treba ukloniti. s veličinom naselja i posebnim standardima, (7) Ukoliko se sadržaji iz članka 147. smještavaju - kulturni i društveni sadržaji - smještavaju se u zonu mješovite, pretežito stambene izgradnje, mo- unutar građevinskog područja naselja prema raju se locirati u pojas izgradnje osnovnih građevina potrebi, (stambene, poslovne, odnosno stambeno-poslovne) - javni i prateći sadržaji (banka, pošta i sl.) - iz članka 35. ovih Odredbi. Iznimno se može smjestiti smještavaju se unutar građevinskog područja i drugačije, a u ovisnosti o prostornim, tehničkim, naselja, prema potrebi, estetskim, prometnim i parkirališnim uvjetima. - za šport i rekreaciju - smještavaju se unutar građevinskog područja naselja i u izdvojenog Članak 149. građevinska područja izvan naselja, (1) Sadržaji/građevine djelatnosti iz članka 147. - za vjerske građevine - smještavaju se u pravilu smještavaju se u prostoru na slijedeći način: unutar građevinskog područja naselja, a manje - za odgoj i obrazovanje - smještavaju se unutar kapelice, raspela i sl. i izvan građevinskog građevinskog područja naselja na način da se područja naselja. ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, potreba za ovim ustano- vama određuje se temeljem pretpostavljenog Članak 150. udjela djece u ukupnom stanovništvu i to 8% (1) Za izgradnju sadržaja, tj. građevina iz članka za predškolske ustanove (uz obuhvat od 76% 147. koriste se slijedeći orijentacijski normativi:

- za odgoj i obrazovanje prema posebnim propisima, - za primarnu zdravstvenu zaštitu 0,10 m2 po stanovniku, - za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2 po stanovniku, - za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku.

(2) Navedeni normativi - m2 po stanovniku odnose (4) Visina građevina koje se grade u zonama centra se na razvijene tlocrtne površine građevina, a određuju ne može biti veća od prizemlja + 2 kata, uz mogućnost minimalne potrebe kvalitetnog opremanja naselja ovim uređenja potkrovlja i podruma/suterena, odnosno 12 sadržajima, no ukoliko postoje mogućnosti i interes metara do vijenca građevine, mjereno od konačno pojedinih investitora, površine građevina mogu pre- zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine mašiti navedene normative. na njegovom najnižem dijelu, osim izuzetno za predš- kolske, vjerske, vatrogasne te športsko-rekreacijske (3) Razvijena tlocrtna površina građevine je ukupni građevine. zbroj površina svih etaža građevine. (5) Za predškolske ustanove visina ne može biti (4) Ukoliko se posebnim propisima propišu drugačiji veća od prizemlja, uz mogućnost uređenja potkrovlja normativi od navedenih orijentacijskih normativa u i podruma, odnosno 5,0 metara do vijenca građevine, stavku 1. ovog članka, potrebno je poštivati normative mjereno od konačno zaravnanog i uređenog terena propisane posebnim nadležnim propisima. uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu. Izuzetno, ukoliko se predškolske ustanove grade u Članak 151. prostorno ograničenim područjima u zonama mješovite, pretežito stambene namjene, moguća je maksimalna (1) Tlocrtna izgrađenost parcela za izgradnju gra- visina izgradnje takvih građevina P+1, uz moguću đevina iz članka 147. ne može biti veća od 40% ako izgradnju podruma i potkrovlja, s time da se preferira su građevine građene na poluotvoreni ili ugrađeni da sadržaji koje isključivo koriste djeca budu smješteni način (nizovi), te 30% ako su građevine građene kao u prizemnoj etaži. slobodnostojeće na parceli. (6) Kod vjerskih građevina specifičnih oblika gradnje (2) Iznimno, za postojeće građevine društvenih (tornjevi) i vatrogasnih domova visina može biti i viša, djelatnosti, građene na slobonostojeći način (bez a u skladu s funkcijom građevine. obzira u kojoj se zoni namjene nalazi), dozvoljava se (7) Visina športsko-rekreacijskih građevina utvrđena povećanje izgrađenosti parcele do maksimalno 40%, je člancima 64., 65. i 81. ovih Odredbi. u cilju osiguranja funkcionalnosti cjeline. (3) Izgrađenost unutar rezerviranih zona nami- Članak 152. jenjenih za zelenilo sport i rekreaciju definirana je u poglavlju 2.2. Građevinska područja naselja, 2.2.3. (1) Udaljenost građevina iz članka 147. od susjednih Zona zelenila, sporta i rekreacije, kao i u poglavlju međa mora iznositi najmanje 3,0 m. 2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja, (2) Udaljenost građevina iz članka 147. od susjedne 2.3.3. Zona zelenila, sporta i rekreacije. međe individualne stambene građevine ili stambeno- 3944 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. poslovne i poslovne građevine za tihe i čiste djelatnosti, (2) Ograde se grade, te se parcele parterno uređuju ne može biti manja od 5,0 m, a od takve građevine sukladno istima u zonama mješovite, pretežito stam- ne može biti manja od jedne visine veće građevine. bene namjene (definirane člancima od 46. do 48. ovih (3) Međusobna udaljenost slobodnostojećih građe- Odredbi), ukoliko posebnim propisima nije drugačije vina u zonama centralnih sadržaja ne može biti manja definirano. Preporuča se prvenstveno koristiti ograde od visine veće građevine tj. visine vijenca, odnosno kao zeleni nasad. sljemena na zabatu strane okrenute drugoj građevini, (3) Iznimno, ograde sportsko-rekreacijskih sadržaja osim pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom (igrališta na otvorenom) mogu biti više od definiranog dokazano da je konstrukcija građevine otporna na u članku 47. ukoliko su providne, ali ne više od 3 m, rušenje. osim ako veću visinu ne zahtijevaju posebni tehnički (4) Udaljenost građevina (društvenih sadržaja zahtjevi vezani uz konkretnu namjenu. od ostalih građevina koje se grade u sklopu parcela individualne stambene izgradnje, u zoni mješovite, Članak 155. pretežito stambene namjene definira se za: (1) Do građevinskih parcela na kojima će se graditi - poslovne građevine za bučne i potencijalno građevine društvenih djelatnosti potrebno je osigurati opasne djelatnosti i gospodarske građevine javnu prometnu površinu, osposobljenu za promet (vezane uz poljoprivredu) s izvorom zagađenja vatrogasnih vozila. - najmanje 20 m, (2) Unutar zone centra, kao i u drugim zonama uz - gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) sadržaje društvenih djelatnosti, potrebno je osigurati bez izvora zagađenja - najmanje 15 m, dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna vozila - gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) na parceli, otvorenim parkiralištima ili u garažama (u s izvorom zagađenja koje se koriste za uzgoj skladu s člankom br. 168). životinja većeg kapaciteta od uobičajenog (iz članka 15. stavka 6.) - 100 m, osim izuzetno u Članak 156. slučajevima iz članka 15. stavka 2. (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, (5) U postupku pribavljanja dokumenta za lociranje oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni ma- i građenje poslovnih građevina za bučne i potencijal- terijali, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, no opasne djelatnosti, te gospodarske građevine s naseljem kao cjelinom, tradicijskim vrijednostima izvorima zagađenja u kontaktnom području građevina sredine i krajolikom. društvenih sadržaja, može se uvjetovati i veća uda- (2) Uređenje prostora i izgradnja građevina mora ljenost od propisane u stavku 3. ovog članka, ukoliko biti u skladu s kriterijima zaštite prostora, vrednovanja se radi o specifičnim djelatnostima i sadržajima koji krajobraznih vrijednosti tj. u najvećoj mogućoj mjeri to zahtijevaju. treba očuvati izvornu vrijednost prirodnog ili kulturno- (6) Postojeće građevine društvenih djelatnosti koje povijesnog okruženja. se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih, mogu (3) Građevine treba smještavati na parcelama se zadržati, uz mogućnost rekonstrukcije sukladno tako da funkcioniraju na principu neposredne pasivne točki 9.3. ovih Odredbi. uporabe sunčane energije sukladno članku 26. ovih (7) Pomoćni objekti koji se grade na parceli u zoni Odredbi, svugdje gdje je to moguće. centralnih sadržaja mogu se graditi prislonjeni uz osnov- nu građevinu ili pak udaljeni od nje minimalno 5,0 m. Članak 157. (1) Kod projektiranja građevina iz članka 147. kao i Članak 153. kod višestambenih građevina obavezno je pridržavati (1) Najmanje 20% građevinske parcele namijenje- se propisa o prostornim standardima, urbanističko- ne izgradnji građevina društvene namjene mora biti tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje uređeno kao zelena parkovna površina. stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera. (2) Postotak zelenih površina unutar rezerviranih zona namijenjenih za zelenilo sport i rekreaciju, te 4.A UVJETI ZA GRADNJU JEDNOSTAVNIH seoski turizam definirana je u poglavlju 2.2. Građe- GRAĐEVINA vinska područja naselja, 2.2.3. Zona zelenila, sporta i rekreacije i u poglavlju 2.3. Izdvojena građevinska područja izvan naselja, 2.3.3. Zona zelenila, sporta Članak 158. i rekreacije. (1) Privremene građevine za potrebe sajmova (3) Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školu i javnih manifestacija, kiosci, dječja igrališta, nad- obavezno je osigurati slobodne zelene površine za strešnice za javni promet, te reklamni panoi mogu se postavljati/uređivati u građevinskom području naselja, igrališta i boravak djece na otvorenom, u skladu sa u izdvojenom građevinskom području izvan naselja, te standardima. izvan građevinskog područja naselja (izuzev kioska) na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Op- Članak 154. ćine, te na česticama u privatnom vlasništvu, prema (1) Ograđivanje parcela sadržaja društvenih dje- odobrenju Općine. latnosti nije obavezna, osim za odgojne i obrazovne (2) Mogućnost i detaljniji uvjeti za postavu/uređenje ustanove i športsko-rekreacijske sadržaje (igrališta građevina iz stavka 1. ovog članka definirani su ovim na otvorenom). Planom u slijedećim člancima: Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3945

- kiosci do 12 m2 - članak 13. i 23. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA - dječja igrališta - članci 20., 111. i 112. I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRA- STRUKTURNIH SUSTAVA - nadstrešnice za javni promet - članak 169. - reklamni panoi do 12 m2 - članak 170. Članak 159. (3) Ostale pomoćne i privremene građevine mogu se graditi, odnosno postavljati sukladno općinskoj (1) Na području Općine postoje i planirane su Odluci o komunalnom redu. građevine i površine slijedeće prometne i komunalne (4) Ukoliko se planira postava kioska, privremenih infrastrukture: građevina ili reklamnih panoa u blizini građevina/ Prometna infrastruktura područja koje su zaštićene i/ili preventivno zaštićene - cestovni promet, / evidentirane kao graditeljska ili prirodna baština, - pošta i telekomunikacije, potrebno je zatražiti mišljenje nadležnih službi o pri- hvatljivosti te lokacije. Postava kioska na prostorima Energetski sustav unutar zona izdvojenih građevinskih područja izvan - elektroopskrba, naselja definirat će se urbanističkim planom uređenja - plinoopskrba, i/ili idejnim projektom. Vodnogospodarski sustav (5) Reklamni panoi mogu biti u veličini oglasne površine do 12 m2. Za svaku pojedinu lokaciju potrebno - vodoopskrba, je definirati veličinu oglasne površine, na način kojim - odvodnja otpadnih voda, je omogućeno nesmetano korištenje javnih površina - zaštita od štetnog djelovanja voda, i preglednost. Groblje. (6) Pomoćne građevine u funkciji obavljanja po- ljoprivrede (septičke jame, spremnici goriva, sjenice, (2) Površine i građevine navedene infrastrukture nadstrešnice i sl.) u pravilu se grade u građevinskom prikazane su u grafičkim prikazima br. 1) Korištenje području naselja, u okviru građevinskih parcela mje- i namjena površina, 2a. Pošta i telekomunikacije i šovite, pretežito stambene namjene ili izvan građevin- energetski sustav (plinoopskrba i elektroopskrba) i 2b. skog područja u okviru posjeda u funkciji obavljanja Vodnogospodarski sustav (korištenje voda, uređenje poljoprivredne djelatnosti, a detaljnije su obrađene u vodotoka i voda, odvodnja otpadnih voda) i gospo- poglavljima 2.2.1. Zone Mješovite, pretežito stambene darenje otpadom, u mjerilu 1: 25.000, na način koji namjene i 2.4.1. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJA- odgovara mjerilu prikaza. NJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI. (3) Detaljno određivanje trasa prometnica i druge (7) Solarni kolektori i/ili fortonaponske ćelije, kao komunalne infrastrukture, koja je određena ovim Planom, jednostavne građevine, mogu se postavljati na pročelja utvrđuje se detaljnijom dokumentacijom (prostornim i/ili krovove građevina unutar građevinskog područja planom užeg područja, lokacijskom/građevinskom naselja (osim u zaštićenim dijelovima sukladno člancima dozvolom ili drugim propisanim dokumentom, projek- 198. i 216.), te na pročelja i/ili krovove građevina izvan tom i sl.) vodeći računa o lokalnim i mikrolokacijskim građevinskog područja i građevina u izdvojenim građe- mogućnostima i drugim okolnostima. vinskim područjima pojedinih namjena izvan naselja, (4) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina pod uvjetom da se proizvedena energija prvenstveno i uređaja prometne, komunalne i druge infrastrukture, koristi za vlastite potrebe pojedinih sadržaja. kao i zaštitnih nasipa uz eksploatacijsko polje, potrebno (8) Solarni kolektori i/ili fotonaponske ćelije mogu je pridržavati se posebnih uvjeta, važećih propisa, kao se postavljati i na teren okućnica građevinskih parcela i propisanih i/ili od nadležnih tijela uvjetovanih udalje- kao pomoćne građevine na parceli postojeće zgrade nosti od ostalih postojećih i planiranih infrastrukturnih za potrebe te zgrade, te svojom površinom ulaze u objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih obračun koeficijenta izgrađenosti građevinske parcele. korisnika infrastrukturnih koridora, objekata i uređaja. (9) Izgradnja ograda do visine 1,6 m visine i pot- pornih zidova definirana je člancima od 46. do 51. 5.1. Prometna infrastruktura (10) Priključci građevina na komunalnu infrastruk- turu definirani su člancima od 57. do 60. Cestovni promet (11) Izgradnja na groblju definirana je člankom 193., a izgradnja sakralnih obilježja površine do 4 m2 i visine do 4 m (primjerice raspela i kapelice) člankom Članak 160. 123., s time da se takvi sadržaji mogu graditi i unutar (1) Područjem Općine prolazi mreža državnih (D2 i građevinskog područja. D24), županijskih i lokalnih prometnica čiji su koridori (12) Građevine za mjerenja pojedinih elemenata definirani na kartografskom prikazu, br.1. Korištenje u prostoru (npr. kakvoće zraka, radioloških veličina, i namjena površina u mjerilu 1: 25.000. Na službenoj vodostaja rijeka i dr., te istražna mjerenja) u pravilu prostornoj podlozi kartografskog prikaza br. 1. (topo- se grade prema tipskim projektima i na pogodnim grafska karta) vidljive su, između ostalog, i nerazvrstane lokacijama za mjerenje, i ovim Planom se za njih ne ceste i putevi na području Općine. Označene javne definiraju posebni uvjeti. ceste, kao i sve ceste i putevi iz pridružene službene (13) Građevine vezane uz sigurnost prometa i zaštit- prostorne podloge smatraju se integralnom cestovnom ne pojaseve uz prometnice, te jednostavne građevine mrežom jedinice lokalne samouprave. namijenjene gospodarenju šumama grade se sukladno (2) Područjem Općine planirana je trasa Podravske posebnim propisima koji utvrđuju pojedinu tematiku. brze ceste (podravsko-podunavski cestovni smjer) 3946 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. sukladno usvojenoj građevinsko tehničkoj studiji, za (3) U slučaju da se ne izrađuje detaljnija planska ili koju je potrebno osigurati koridor u širini 150 m. Ova projektna razrada, načelno se komunalne instalacije prometnica je svrstana u I skupinu prioriteta u cestov- polažu izvan kolnika (osim eventualno javne odvodnje) noj mreži, te je potrebno osigurati uvjete za postupnu, ispod nogostupa ili u pojasu između ulične ograde i etapnu izgradnju. građevinskog pravca ulične građevine. Raspored in- (3) Prilikom izrade potrebne dokumentacije za stalacija komunalne infrastrukture u pravilu se utvrđuje gradnju Podravske brze ceste, kao i prilikom njezine tako da se jednom stranom ulice polažu instalacije gradnje, treba osigurati nesmetan prolaz evakuacijskih elektroopskrbe i telekomunikacija, te eventualno ka- koridora navedenih u poglavlju 9.2. Primjena posebnih nalizacije (ukoliko se ona ne polaže ispod kolnika), a razvojnih i drugih mjera - Zahtjevi zaštite i spašavanja drugom stranom ulice polažu se vodovodne i plinske - Mjere zaštite od poplava, preko te ceste. instalacije. (4) U cilju zaštite javnih cesta potrebno je pošti- vati zaštitni pojas uz javne ceste sukladno važećoj Članak 163. zakonskoj regulativi (minimalno 25 m obostrano za (1) Na područjima koja obuhvaćaju postojeće i državnu, 15 m obostrano za županijsku i 10 obostrano planirane turističke sadržaje utvrđene su vinske ceste. za lokalnu cestu). (2) Neasfaltirane vinske ceste moraju se asfaltirati (5) U slučaju potrebe za izgradnju građevina i u cijeloj dužini i minimalnoj širini kolnika od 5,0 m. instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, potrebno je prethodno zatražiti uvjete/ (3) Ovisno o postojećem stanju u prostoru, širina suglasnost nadležne službe, a u ovisnosti o kategoriji vinske ceste može biti i manja od definirane u stavku javne ceste. 2. ovog članka, ali ne manja od 2,5 m. (6) Na javnim cestama i unutar njihovih zaštitnih pojaseva nije dopušteno postavljanje vizualnih efekata Članak 164. koji mogu ometati pažnju vozača, te nije dopušteno (1) Sve javne prometne površine unutar građevinskog postavljanje reklama na mjestima na kojima bi zbog područja na koje postoji neposredan pristup s građe- svog sadržaja, položaja te odnosa prema javnoj cesti vinskih parcela ili su uvjet za formiranje građevinske reklama ugrožavala sigurnost prometa. Postava re- parcele moraju biti vezane na sustav javnih prometnica, klama je moguća sukladno članku 170. a moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture. Članak 161. (2) Prilaz s građevinske parcele / priključak na (1) Potrebno je održavanje, uređenje i poboljšanje javnu prometnu površinu treba osigurati, te projektirati kvalitete postojeće cestovne mreže. i izvoditi sukladno posebnim propisima tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnog prometnoj (2) Na županijskim cestama potrebno je poboljšati površini, odnosno sukladno člancima 54.do 56. ovih građevinsko-tehničke, ali i prometno-sigurnosne uvjete. Odredbi. (3) Za javne ceste nižeg ranga razvrstavanja uglav- (3) Posebni uvjeti za projektiranje i izgradnju pri- nom će biti potrebna proširenja, odnosno poboljšanje ključka i prilaza na javne ceste utvrđuju se posebnim standarda, sukladno potrebama. propisom. (4) U cilju zaštite od plavljenja rijeke Bednje i potoka Drenovčica potrebno je sanirati (i asfaltirati) lokalnu cestu L 25154, uz podizanje kote ceste na Članak 165. visinu potrebnu za osiguranje zaštite od plavljenja. (1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar (5) Prilikom rekonstrukcije ili uređenja križanja ce- građevinskog područja uz koju se izgrađuju ili postoje sta koje su ujedno i evakuacijski pravci, križanja treba stambene ili druge građevine, te na koju te građevine opremiti s uređajima za evakuaciju (za korištenje u imaju izravan pristup. iznimnim uvjetima). Popis evakuacijskih pravaca na- (2) Državne, županijske ili lokalne ceste (javne veden je u poglavlju 9.2. Primjena posebnih razvojnih ceste), smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkciji i drugih mjera - Zahtjevi zaštite i spašavanja - Mjere ulice u naselju. zaštite od poplava (članak 260.). (3) Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati naj- manju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), Članak 162. odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). (1) Prilikom uređenja postojeće ulične mreže, (4) Samo jedna vozna traka može se izgrađivati kao i otvaranja novih ulica, potrebno je voditi računa iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se da minimalna širina koridora između uličnih ograda na svakih 300 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim omogućuje izgradnju dvosmjernog kolnika i pješačkih ulicama čija dužina ne prelazi 300 m na preglednom staza, te na križanjima osigura izvedbu minimalnog dijelu ili 100 m na nepreglednom. radijusa od 6,0 m, a u slučaju teretnog i/ili autobusnog (5) Iznimno u već izgrađenim dijelovima naselja prometa i više. mogu se odobriti i manje širine kolnika, kada posto- (2) Detaljnijom razradom (Urbanističkim planom jeća izgradnja ne dozvoljava propisanu širinu, ali ne uređenja ukoliko se izrađuje, projektom i sl.) potrebno manje od 2,5 m. je definirati položaj instalacija komunalne infrastrukture (6) Moguće je ostvariti pristup na parcelu s ulice u koridoru ulice, a po potrebi i prostoru između ulične koja se planira proširiti do širine definirane u stavku ograde i građevinskog pravca ulične građevine. 3. ovog članka i prije planiranog proširenja, ukoliko Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3947 za to postoje uvjeti (ovisno o konkretnoj situaciji) i uz skladno posebnim propisima i posebnim uvjetima nad- rezervaciju prostora za njeno proširenje. ležnih javnopravnih tijela, osobito u pogledu propisane međusobne udaljenosti tih infrastrukturnih građevina. Članak 166. (1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba Članak 167. kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog (1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema biti manja od one određene u članku 46. ovih Odredbi. zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. (2) Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kao je- (2) Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati dinstvena kolno pješačka površina bez nogostupa ili s parkirališta za vozila invalida i to najmanje 5% od nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istoj razini. ukupnog broja parkirališnih mjesta, odnosno najmanje (3) Ovim Planom se uz mjesne ulice predviđa jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja 20 parkirališnih mjesta. ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m. Članak 168. (4) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova, ograda, i zemljanih nasipa, te podizanje nasada koji (1) Za izgradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, sprječavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje športsko-rekreacijskih i javnih građevina utvrđuje se oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača i time obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili ometaju promet. teretna vozila. (5) Javne i nerazvrstane ceste uz obrambeni nasip (2) Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno- uz rijeku Dravu ili uz nasip hidroakumulacijskog jezera garažnih mjesta (PGM) za građevine iz ovog članka potrebno je projektirati i graditi, odnosno rekonstruirati utvrđuje se na osnovu normativa iz slijedeće tablice:

namjena građevine broj mjesta na: potreban broj mjesta 1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposlenik** 0,4 PGM 2. UREDSKI PROSTORI 100 m2 * 2 PGM 3. TRGOVINA 100 m2 * 4 PGM 4. BANKA, POŠTA, USLUGE 100 m2 * 4 PGM 5. UGOSTITELJSTVO 100 m2 * 4 PGM 6. VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,1 PGM 7. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 1 gledatelj 0,2 PGM 8. VIŠESTAMBENE ZGRADE 1 stan 1,5 PGM * korisnog prostora; ** maksimalan br. radnika u jednoj smjeni

(3) Za društvene sadržaje kao što su vjerske, škol- a moraju se graditi sukladno posebnim propisima, ske, socijalne, zdravstvene i sl. ustanove broj potrebnih uz mogućnost izgradnje pratećih uslužnih sadržaja parkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativa (trgovačkih, ugostiteljskih, servisnih, praonice i sl.). danih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentne (2) Prilikom izgradnje takvih sadržaja minimalno dvorane, ili kao kombinacija ponuđenih sadržaja. 30% parcele mora biti ozelenjeno, te mora biti osiguran (4) Za sadržaje koji nisu posebno obuhvaćeni ovim prostor za parkiranje na parceli. Planom broj parkirališno - garažnih mjesta određuje se u postupku ishođenja propisanog dokumenta za loci- (3) Postava reklama uz ceste, izvan područja koje ranje/gradnju, prema potrebama investitora, odnosno je regulirano posebnim propisima (zemljišni pojas i vrsti i namjeni građevine, uvažavajući normative za zaštitni pojas javne ceste), moguće je na način da se dimenzioniranje dane u tabeli iz stavka 2. ovog članka. ne ometa promet i vidno polje vozača. Najveća površina 2 (5) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta takvih panoa može iznositi 12 m , visina 5 m, te ne treba predvidjeti na parceli ili u sklopu zelenog pojasa smiju biti postavljani na manjem razmaku od 150 m. ispred parcele na javnim površinama. (4) Ukoliko bi se takve reklame postavljale u blizini naselja, ili na vrijednim i eksponiranim lokacijama Članak 169. potrebno je zatražiti posebne uvjete službe nadležne za zaštitu kulturne i prirodne baštine, radi zaštite (1) Ovim Planom predviđa se korištenje mjesnih vrijednih vizura. i međumjesnih ulica za javni međumjesni prijevoz. Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti autobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike. Članak 171. (1) Uz kategorizirane ceste treba omogućiti gradnju, Članak 170. odnosno uređenje biciklističke staze u minimalnoj širini (1) Uz cestovne prometnice, unutar i izvan građe- od 0,80 m za jedan smjer s nagibom u pravilu ne većim vinskog područja mogu se locirati benzinske postaje, od 4%. 3948 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(2) Ukoliko se biciklistička staza gradi fizički odvo- (3) Za bilo kakve zahvate na takvim građevinama, jeno od kolnika potrebno je osigurati prostor između kao i na parcelama, odnosno dijelovima parcela koje kolnika i bližeg ruba biciklističke staze u širini od se nalaze unutar navedenog pojasa željezničke pruge, najmanje 0,50 m. obvezno je u postupku pribavljanja propisanog doku- (3) Ukoliko se biciklistička staza izvodi u razini kol- menta za lociranje/građenje pribaviti posebne uvjete/ nika, odvaja se horizontalnom signalizacijom tako da suglasnost nadležnog tijela koje upravlja željeznicama, slobodni profil za biciklističku stazu iznosi minimalno sukladno posebnim propisima. 1,30 m, a u tu širinu uključuje se širina biciklističke staze od minimalno 0,8 m i sigurnosni zaštitni pojas Pošta i telekomunikacije prema kolniku od minimalno 0,50 m.

Članak 175. Željeznički promet (1) Ovim Planom predviđena je decentralizacija postojećeg sustava telekomunikacijske infrastrukture Članak 172. (izgradnja novih mjesnih centrala i spojnih vodova), (1) Željeznička pruga od značaja za regionalni kao i rekonstrukcija postojeće TK mreže uz manja pro- promet R 202 Koprivnica - Varaždin - Virovitica - Osi- širenja, te postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti jek - Dalj i željeznička postaja Martijanec ucrtane su mreže vršit će se u skladu s propisima i tehničkim na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena uvjetima nadležnog distributera. površina«, u mjerilu 1: 25000. (2) Povećanje kapaciteta telekomunikacijske infra- strukture predviđa se radi osiguranja dovoljnog broja telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, Članak 173. kao i najvećeg mogućeg broja spojnih veza. (1) Ceste uz prugu mogu se graditi na udaljenosti (3) Izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu od najmanje 8 m mjereno vodoravno od osi najbližeg moguće je dograditi, odnosno rekonstruirati postojeću/ kolosijeka do ruba ravnika posteljice (donjeg ustroja) ceste. izgraditi zamjensku/novu radi implementacije novih tehnologija odnosno potreba novih operatora, vodeći (2) Građevine koje premošćuju prugu nadvožnja- računa o pravu zajedničkog korištenja od strane više kom, nathodnikom i drugim konstrukcijama moraju biti operatora. udaljene 3,5 m od osi pruge i 6,5 m visoke od gornjeg tračničkog ruba do donjeg ruba građevine. (3) U zaštitnom pojasu ne smiju se otvarati kameno- Članak 176. lomi, niti graditi građevine ni odlagališta, koji stvaraju (1) Proširenje postojeće komunikacijske infra- smrad, onečišćuju zrak, oduzimaju zraku kisik ili čine strukture (izgradnjom novih vodova), potrebno je za zrak zapaljivim ili eksplozivnim. nove sadržaje u planiranim građevinskim područjima (4) Radi zaštite od požara u zaštitnom pojasu mogu (posebice za proširenu gospodarsku zonu u naselju se graditi ili odlagati na udaljenosti od osi najbližeg Martijanec i za ostala veća proširenja, te nove zone kolosijeka: namjena). - građevine od nezapaljivog gradiva - 12 m (2) Potrebno proširenje i razrada elektroničke ko- munikacijske infrastrukture utvrdit će se Urbanističkim - građevine od drvenog gradiva te skladišta drva planom uređenja za pojedine zone za koje će se taj - 20 m plan izrađivati, ovisno o konkretnim namjenama unutar - građevine pokrivene slamom, trskom i slično, zone i sukladno tehničkim uvjetima (smjernicama) stogovi stijena, obrada i cijepanje drva - 50 m nadležnog poduzeća. - skladišta za plinove pod tlakom - 20 m (3) Potrebna telekomunikacijska infrastruktura za - postrojenja i skladišta za zapaljive tekućine - pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elek- prema posebnim propisima. troničkih komunikacijskih vodova u pravilu se treba (5) Unutar pojasa željezničke pruge uz postaju, polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih moguće je graditi građevine, odnosno uređivati ze- prometnica, a preporuča se da se koriste zone pješačkih mljište za sadržaje sukladno posebnim propisima o staza ili zelenih površina. Izuzetno je moguće, samo željeznici i željezničkom pojasu. radi bitnog skraćivanja trasa i ovisno o konkretnoj situaciji, planirati koridor i izvan koridora prometnica. (4) Prilikom izgradnje novih planiranih sadržaja i Članak 174. prometnica, kao i prilikom definiranja i uređenja novih (1) Uvjete ograđivanja građevinskih parcela koje parcela potrebno je uvažavati postojeću telekomuni- graniče sa željezničkim kolosijecima treba utvrditi u kacijsku infrastrukturu. postupku ishođenja propisanog dokumenta za lociranje/ (5) Javne telefonske govornice smještavaju se pr- građenje, prema posebnim uvjetima HŽ-a. venstveno uz sadržaje društvenih djelatnosti i glavna (2) Postojeće građevine, odnosno parcele ili di- prometna raskrižja u naseljima. jelovi parcela na kojima su izgrađene građevine, a koje se nalaze unutar koridora predviđenog za razvoj željeznice (12 m obostrano uz željezničku prugu), za- Članak 177. državaju se kao postojeći, izgrađeni dio građevinskog (1) Na području Općine može se graditi elektronička područja naselja. komunikacijska infrastruktura za pružanje komunika- Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3949 cijskih usluga putem elektromagnetskih valova bez 5.2. Komunalna infrastruktura korištenja vodova, već izgradnjom osnovnih postaja i povezane opreme na samostojećim antenskim stupo- Energetski sustav - Elektroopskrba vima u zonama elektroničkih komunikacija. (2) Postojeće osnovne postaje pokretne mreže Članak 179. na antenskim stupovima u Vrbanovcu i Hrastovljanu osiguravaju pokrivanje područja ovom vrstom usluge, (1) Preporuča se izraditi posebnu razradu i/ili a eventualne nove potrebe moguće je zadovoljiti na plansko-projektnu dokumentaciju na razini idejnih novim lokacijama unutar planiranih zona ili rekon- prostornih rješenja za razvitak cjelovitog sustava strukcijom/dogradnjom na postojećim lokacijama. Uz elektroopskrbe na području Općine, a za pojedine definirane zone moguće postave osnovnih postaja, prostore za koje će se izrađivati dokumenti prostornog uređenja užeg područja detaljnija razrada definirat će ovim Planom se predlaže da se prilikom izmjene i se tim dokumentima. dopune plana višeg reda (PPŽ-a) ispita mogućnost i potreba izgradnje osnovnih postaja i na područjima (2) Na osnovu detaljnije elaboracije opremljeno- naselja Martijanec i Slanje. sti područja električnom energijom potrebno je dati optimalna rješenja snabdijevanja pojedinih naselja ili (3) Postupak ishođenja propisane dokumentacije dijelova naselja. Osobito se to odnosi na planirane za lociranje i građenje (postavljanje) eventualno novih gospodarske zone. Moguć je i razvoj distributivne osnovnih postaja elektroničke komunikacijske infra- mreže napona 35 kV u slučaju potrebe tj. ukoliko se strukture (ili rekonstrukcije postojećih) na prostoru to ukaže kao optimalno rješenje snabdijevanja na- Općine provodit će se temeljem i u skladu s Prostornim selja električnom energijom. U tom slučaju, prilikom planom Varaždinske županije kao planom šireg područ- polaganja novih vodova (bilo podzemnih ili zračnih) ja, odnosno smjernicama propisanim u Odredbama za potrebno je pridržavati se svih uvjeta iz ovog Plana koji provođenje i posebnim grafičkim prikazom tog Plana. se odnose na polaganje infrastrukture i odgovarajućih (4) Postojeće lokacije osnovnih postaja na sa- uvjeta temeljem posebnih propisa, te voditi računa o mostojećim antenskim stupovima i planirane zone postojećoj zakonitoj izgradnji. elektroničke komunikacijske infrastrukture za posta- (3) Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će se vu antenskih stupova ucrtane su kao informacija na sukladno potrebama konzuma i mogućnostima HEP- kartografskom prikazu 2a. Pošta i telekomunikacije a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže i energetski sustav (plinoopskrba i elektroopskrba). (uz gradnju novih objekata elektroopskrbe - vodova i trafostanica, za potrebe većih proširenja postojećih (5) Planiranje dodatnih zona elektroničke teleko- zona namjena ili formiranje novih). munikacijske infrastrukture moguće je odrediti samo planom šireg područja. (4) Planira se sanacija naponskih prilika u nisko- naponskoj mreži, postupna zamjena postojeće mreže (6) Uz osnovne postaje elektroničke komunikacij- izvedene golim vodičima na drvenim stupovima novom ske infrastrukture pokretnih komunikacija i povezane niskonaponskom mrežom izvedenom samonosivim opreme na antenskim stupovima moguća je izgradnja i kabelskim sklopom na betonskim stupovima ili pod- postavljanje osnovnih postaja i povezane opreme kao zemnim kabelima. krovnih antenskih prihvata na postojećim građevinama, (5) Postojeće zračne 10 kV vodove moguće je prema a sukladno Odredbama za provođenje Prostornog potrebi postupno zamijeniti podzemnim energetskim plana Varaždinske županije. U neposrednoj blizini kabelima sukladno konfiguriranju nove 10 kV kabelske dobara zaštićene kulturne ili prirodne baštine postava mreže i usklađeno s namjenom prostora. krovnih prihvata treba se izvoditi sukladno posebnim (6) Podzemni vodovi se moraju polagati uzduž uvjetima tijela nadležnog za zaštitu kulturne, odnosno postojećih prometnica. prirodne baštine. (7) Prilikom izgradnje unutar građevinskih područja (7) Građevine (osnovne postaje iz stavka 1. i 6. mora se voditi računa o zračnim vodovima, tj. moraju ovog članka) moraju se načinom izgradnje i hortikultur- se poštivati minimalne propisane udaljenosti. nim zahvatima maksimalno moguće uklopiti u prostor u kojem se grade, odnosno postavljaju, a ovisno o posebnim propisima. Članak 180. (8) U postupku pribavljanja propisane dokumen- (1) Stupovi zračnih vodova niskonaponske mreže, nadzemne telefonske i druge instalacije trebaju se u tacije, te prilikom gradnje građevina iz stavka 1. i 6. pravilu locirati unutar ulične ograde vlasnika (maksi- ovog članka potrebno je pridržavati se i posebnih malno 0,5 m), a izuzetno izvan ulične ograde, i to na uvjeta sigurnosti, zaštite i spašavanja, zaštite okoliša maksimalnoj udaljenosti 0,5 m od linije ulične ograde. i krajobraza, te zaštite kulturne i prirodne baštine, sukladno Odredbama za provođenje Prostornog plana (2) Odredba iz stavka 1. ovog članka je obvezujuća Varaždinske županije. za postavljanje novih mreža, ali isto tako i kod rekon- strukcije postojećih, gdje stupovi predstavljaju smetnju za uređenje javnih površina (staze, infrastruktura i sl.). Članak 178. (3) Radi nemogućnosti preciznog planiranja potreba (1) Telekomunikacijski sustavi raznih korisnika koji za energijom pojedinih korisnika, izgradnja transforma- se vežu na antenske stupove, moraju se, gdje god torskih stanica (TS) 10(20)/0,4 kV moguća je unutar je to moguće, grupirati na jednoj lokaciji i na jedan građevinskih čestica drugih osnovnih namjena ili na antenski stup. zasebnim građevnim česticama. Preporuča se nove 3950 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. trafostanice 10 (20)/04 kV graditi na regulacijskom Članak 184. pravcu radi mogućnosti pristupa mehanizaciji potrebnoj (1) S obzirom da je područje Općine uglavnom za održavanje trafostanice. plinoficirano, proširenje plinske distributivne mreže (4) Za sve radove na izgradnji ili rekonstrukciji moguće je ovisno o potrebama na područjima proši- komunalne infrastrukture na javnim površinama, uk- renja građevinskog područja, te novoplaniranih zona. ljučujući i izvođenje priključaka, investitori su dužni, (2) Planom su definirani i prikazani u kartografskom uz posebne uvjete nadležnog tijela, pribaviti posebne prikazu 2a. Pošta i telekomunikacije i energetski sustav uvjete gradnje i sanacije i od strane Općine. (plinoopskrba i elektroopskrba) samo kapitalni vodovi magistralnog, glavnog i lokalnog plinovoda (postojećeg Članak 181. i planiranog). Detaljniji razvod lokalne plinske mreže definirat će se detaljnijom dokumentacijom (projektnom, (1) Javnu rasvjetu treba izvoditi kao samostalnu, odnosno urbanističkim planom uređenja za područja izvedenu na zasebnim stupovima ili je dograđivati u za koja će se takav plan izrađivati). sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske (3) Dinamika realizacije planiranih rješenja i eleme- mreže. nata plinoopskrbe ovisit će o tehničkim i ekonomskim (2) U zonama planirane izgradnje, javnu rasvjetu uvjetima i mogućnostima budućih korisnika i distributera. treba graditi u skladu s prostornim planom užeg pod- ručja za prostore za koje će se isti izrađivati, odnosno idejnim projektom i prema projektu priključka javne Članak 185. rasvjete na distribucijsku mrežu. (1) Distributer zemnog plina treba pri izdavanju uvjeta za projektiranje i izgradnju dijelova distributivne mreže nastojati očuvati osnovnu prostornu koncepci- Članak 182. ju planirane distribucije plinskog sustava definiranu (1) Na području Općine moguća je gradnja ener- »Studijom« iz stavka 1. članka 183. getskih građevina tj. građevina s postrojenjima za (2) Razvodne plinovode je preporučljivo polagati u proizvodnju električne i/ili toplinske energije i kogene- koridore postojećih i planiranih prometnica, odnosno racije, ili trigeneracije, koje koriste obnovljive izvore sukladno članku 162. ovih Odredbi. energije vode, sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično. (3) Distributer je obavezan preventivnim održava- (2) Izgradnja građevina iz stavka 1. ovog članka njem i nadzorom postojećeg sustava ukloniti, odnosno ovisi o konkretnim potrebama i zonama u kojima se smanjiti na minimum mogućnost nastanka kvarova gradi, te je detaljnije definirana člancima 12., 19., 43., koji mogu imati za posljedicu i privremeno zagađenje 45., 87., 92., 124., 125., 126. i 158. okoliša. (4) Sve planirane zahvate uz magistralne plinovode Energetski sustav - Plinoopskrba je potrebno izvoditi uz suglasnost vlasnika plinovoda.

Članak 183. Članak 186. (1) Od novih građevina plinoopskrbe na području (1) Trafostanice, telefonske centrale i plinske re- Općine se planira izgradnja magistralnog plinovoda dukcijske stanice kada se ne grade u sklopu druge u koridoru postojećeg magistralnog plinovoda Zabok građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu - Ludbreg, te izgradnja preostalih plinovoda lokalne naselja, ali tako da ne smanjuju preglednost raskrižja razine predviđenih Studijom opskrbe prirodnim plinom i ne remete sklad javnih zelenih površina. Županije varaždinske (uglavnom brežna područja Općine). Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba (2) Za postojeće magistralne plinovode (Budrovec - Varaždin I DN 300/50 i Zabok - Ludbreg DN 500/50) i novi plinovod definira se zaštitni pojas u koridoru Članak 187. širine 30 m lijevo i desno od osi plinovoda, sukladno (1) Područje Općine opskrbljuje se pitkom vodom iz posebnim propisima. regionalnog sustava javnog vodovoda, što je temeljeno (3) Unutar zaštitnog pojasa iz stavka 2. ovog članka na koncepciji vodoopskrbe utvrđene Vodoopskrbnim zabranjeno je graditi zgrade namijenjene stanovanju ili planom Varaždinske županije. boravku ljudi, a eventualno mogući zahvati moraju biti (2) Predviđeno proširenje vodovodne mreže u sukladni uvjetima i mjerama propisanim od nadležnog cilju opskrbe cijelog područja Općine temeljeno je na tijela - operatera transportnog sustava plina. postojećoj koncepciji vodoopskrbe iz stavka 1. ovog (4) Svaka eventualna gradnja u rubnom području članka. To se odnosi i na naselja koja do sada nisu bila zaštitnog pojasa ili unutar istog, odnosno njegovo obuhvaćena vodoopskrbom (dio naselja G. Martijanec presijecanje drugom infrastrukturom mora se regulirati i brežni dio Slanja). primjenom posebnih tehničkih propisa koji određuju (3) Moguće je proširenje postojeće vodovodne mreže odnos plinovoda i ostalih objekata u prostoru. na područjima proširenja građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, te u (5) Građevine i drugi sadržaji koji se već nalaze cilju spajanja na sustav u Gradu Varaždinske Toplice. unutar koridora zaštitnog pojasa plinovoda iz stavka 2. ovog članka (nekoliko građevina u Slanju) definiraju (4) Do izgradnje cjelovitog sustava na razini Žu- se kao zatečena izgradnja, a uvjeti korištenja istih panije, dozvoljava se izvedba privremenih rješenja definirani su u članku 121. unutar područja Općine u skladu s postojećim mo- Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3951 gućnostima sustava vodoopskrbe (lokalni vodovodi, ili ceste i državnu cestu, te nepotpuno razdjelnog sustava drugi odgovarajući sanitarno-tehnički ispravan načini (samo za sanitarnu otpadnu vodu) u područjima uz vodoopskrbe (bunari, cisterne), ukoliko isti tehnički i lokalne i nerazvrstane ceste. kvalitetom vode zadovoljavaju, a uz obvezu redovitih (7) Lokacije uređaja za pročišćavanje planiraju se kontrola kvalitete vode), ali na način koji omogućava u rijeke Plitvicu i Bednju, potoke Gomila, Kozinščak, u budućnosti izvedbu spoja na cjeloviti sustav. Martinščak, te kanal Brezovec, koji su svi vodotoci II. (5) Nova izgradnja u planiranim gospodarskim kategorije zaštite i pročišćavanja. zonama obavezno se treba priključiti na sustav javnog (8) Za mrežu javne odvodnje i uređaje za pročišća- vodovoda. vanje Studijom je određena potreba izrade viših faza dokumentacije, kojim će se konačno definirati sustavi Vodnogospodarski sustav - Odvodnja odvodnje pojedinih područja. (9) Treba koristiti mogućnost etapne realizacije Članak 188. sustava odvodnje. (1) Rješenje odvodnje svih naselja (osim u brež- (10) Prilikom izrade viših faza dokumentacije, u nim dijelovima Općine) temelji se na izvedbi javne okviru navedenih sustava potrebno je definirati mo- odvodnje, sukladno Studiji zaštite voda Varaždinske gućnost rješavanja odvodnje proširenih građevinskih županije, a do realizacije iste na dobro izvedenim tro- područja naselja i izdvojenih građevinskih područja dijelnim septičkim jamama sa mogućnošću pražnjenja izvan naselja, s time da će se detaljnija mreža javne i redovnog održavanja ili individualnim MB uređajima odvodnje zona za koje se planira izrada Urbanističkog za pročišćavanje. plana uređenja rješavati u okviru tog plana, ovisno o rješenju prometne mreže. (2) Osnovna koncepcija tehničkog rješenja sustava odvodnje otpadnih voda za područje Općine i prioriteti (11) Ukoliko odvodnju pojedinih izdvojenih građe- izgradnje sustava definirani su Studijom zaštite voda vinskih područja (nova gospodarska zona uz šljunčaru Varaždinske županije. u Hrastovljanu, proširena gospodarska zona u Marti- jancu, gospodarska zona i zona mješovite, pretežito (3) Sukladno navedenoj Studiji, odvodnja otpadnih poslovne namjene u Poljancu, zone ugostiteljstva i voda s područja Općine planira se kroz devet odvojenih turizma u Čičkovini, postojeća farma Koke u Vrbanovcu) sustava (od toga su tri planirana kao mogućnost) u slivu Plitvice, odnosno u slivu Bednje i to: neće biti moguće riješiti u okviru planiranih sustava potrebno je odvodnju rješavati kroz zasebne sustave, - sustav Vrbanovec a prema potrebi. U tom slučaju recipijent za gospo- - sustav Sudovčina - mogućnost darsku zonu u Hrastovljanu i ugostiteljsko-turističke - sustav Martijanec 1 (obuhvaća 80% naselja zone u Čičkovini može biti potok Madaraševec/ili rijeka Martijanec) Drava, za proširenu gospodarsku zonu u Martijancu - sustav Martijanec 2 (obuhvaća preostali dio potok Martinščak, Korinščak ili Črnec, za gospodarsku naselja Martijanec i manji dio naselja Križovljan) zonu i zonu mješovite, pretežito poslovne namjene u Poljancu potok Brezovec, za farmu Koke može biti - sustav Križovljan - mogućnost rijeka ili eventualno potoci Gaćinovec i Črnec I). - sustav Hrastovljan (obuhvaća naselja Hrastovljan (12) U grafičkom prikazu - karti 2b. Infrastrukturni i Čičkovina) sustavi: Vodnogospodarski sustav (korištenje voda, - sustav Madaraševec - mogućnost uređenje vodotoka i voda, odvodnja otpadnih voda) - sustav Poljanec i gospodarenje otpadom ucrtani su značajniji vodovi - sustav Slanje. javne odvodnje, građevine za odvodnju otpadnih voda (uređaji za pročišćavanje, precrpne stanice) i mjesta (4) Rješenja pojedinog sustava detaljnije su obra- ispusta temeljem Studije zaštite voda i to za planirane đena u Obrazloženju ovih Izmjena i dopuna Plana, i moguće sustave. u točki 3.5.3. Vodnogospodarski sustav, Odvodnja. (5) Za ostala naselja (Gornji Martijanec i Rivalno) i brežni dio naselja Slanje, koji nisu obuhvaćeni pla- Članak 189. niranim sustavima odvodnje, Studijom je predviđena (1) Do realizacije planiranog sustava odvodnje, odvodnja putem nepropusnih septičkih jama, uz ob- odvodnja se mora temeljiti na dobro izvedenim ne- vezu njihovog redovitog pražnjenja od za to nadležne propusnim trodijelnim septičkim jamama i njihovom pravne ili fizičke osobe sukladno posebnim propisima, urednom održavanju od za to nadležne pravne ili te pročišćavanjem na uređaju u sustavu Sudovčina. registrirane fizičke osobe, a sukladno posebnim pro- Moguće je formiranje manje kanalske mreže za gru- pisima. Ukoliko sadržaj nepropusne septičke jame ima paciju od 10-tak kuća koristeći male MB uređaje, ili koncentraciju pojedinih elemenata iznad dopuštene, korištenje malih MB uređaja za pojedinačna domaćin- mora biti obrađen odgovarajućim predtretmanima. stva ukoliko su isti isplativi. Navedeni uvjeti odnose U prijelaznom razdoblju, te na područjima gdje se se i na područja za koja su sustavi definirani samo neće izgraditi sustav odvodnje, moguće je, umjesto kao mogućnost, ukoliko se ti sustavi neće realizirati. septičkih jama, odvodnju riješiti individualno ili grupno (6) Za sustave Vrbanovec, Sudovčina, Martijanec (za manju grupaciju građevina), izgradnjom manjih 1 i Martijanec 2, te Križovljan predviđen je mješovit sustava i tipskih MB uređaja prema uvjetima nadležne sustav odvodnje, ali se predlaže razmotriti mogućnost pravne osobe. izgradnje razdjelnog sustava odvodnje i to: potpuno (2) Ukoliko se kod izvedbe cjelovitog sustava razdjelnog sustava u dijelovima naselja uz županijske odvodnje za pojedino naselje, ili gospodarsku zonu, 3952 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. odvodnja otpadnih voda počne provoditi prije realiza- prostore unutar građevinskog područja, osim izuzetno cije uređaja za pročišćavanje, otpadne vode ne smiju uz suglasnost nadležnog tijela sukladno posebnom se ispuštati direktno u sustav javne odvodnje, već uz propisu o vodama. Potrebno je te prostore u pravilu predtretmane, kao i separaciju ulja i masti. ostaviti kao zelenilo unutar građevinskog područja ili (3) Prilikom izgradnje, vodove javne odvodnje je koristiti za eventualno uređenje puta. Korištenje nave- potrebno locirati uz prometnice i njome riješiti odvod- denih prostora mora biti sukladno posebnom propisu i nju oborinskih voda s prometnih površina, uz obvezu uvjetima nadležnih tijela. Eventualnu zatečenu izgradnju izgradnje potrebnih elemenata radi zaštite ulaska unutar inundacijskih pojaseva i prostora moguće je neželjenih nečistoća u sustav. zadržati smo uz suglasnost tijela koje upravlja vodama, te drugih nadležnih tijela, sukladno posebnim propi- (4) Do realizacije sustava javne odvodnje, odvodnja sima, a koje je potrebno pribaviti u okviru postupka oborinskih voda se, gdje je to provedivo vrši u odvodni ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada. jarak iskopan uz prometnicu, minimalne širine 0,5 m, koji se ne smije zatrpavati bez zacjevljivanja. (5) U zoni mješovite, pretežito stambene namjene na granici naselja Vrbanovec i Sudovčina, na području (5) Za sva asfaltirana, betonirana i na sličan način djelomično zacijevljenog potoka Gomila I, nije moguća uređena parkirališta (javna i privatna unutar parcela) s gradnja građevina i to na dijelu zacijevljenog potoka više od 10 parkirališnih mjesta za osobne automobile i na udaljenosti od 5 m obostrano od zacijevljenog ili za više od 6 mjesta za kamione i autobuse, odvodnju potoka. Na dijelu zacijevljenog potoka preporuča se oborinskih onečišćenih voda potrebno je riješiti uz formiranje zelene površine ili prometnice, odnosno obaveznu ugradnju separatora ulja i masti. druge javne površine, a za sve eventualne zahvate na (6) Otpadne vode koje se ispuštaju u površinske tom području obvezno je pribavljanje uvjeta nadležnog vode i u građevine javne odvodnje moraju zadovoljavati komunalnog poduzeća u čijoj je ingerenciji zacijevjeni granične vrijednosti emisija otpadnih voda, sukladno dio potoka i nadležnog tijela koje upravlja vodama. važećem propisu o vodama. Sve otpadne vode tre- baju prije ispuštanja u recipijent proći odgovarajuće pročišćavanje kako bi zadovoljile granične vrijednosti Članak 191. emisija otpadnih voda. (1) U skladu sa Studijom »Idejno rješenje vodnog (7) Odvodnju otpadnih voda iz postojećih i planiranih sistema slivova Bednje i Plitvice« planira se izgradnja industrijskih zona, kao i iz gospodarskih građevina za retencije »Sljeme« na potoku Drenovčica (dijelom na uzgoj životinja (tovilišta) izvan naselja treba riješiti području Grada Varaždinske Toplice, a dijelom na 3 priključivanjem na planirane sustave odvodnje naselja području Općine Martijanec), volumena 250.000 m . uz potreban predtretman, što se odnosi i na separaciju (2) Planirana retencija prikazana je u kartografskom ulja i masti, ili pak zasebnim sustavima preko indivi- prikazu 2b. Infrastrukturni sustavi: Vodnogospodarski dualnih uređaja za pročišćavanje, odnosno sukladno sustav (korištenje voda, uređenje vodotoka i voda, članku 188. stavku 11. odvodnja otpadnih voda) i gospodarenje otpadom. (8) U prelaznom razdoblju svaki gospodarski sadržaj treba zasebno tretirati otpadne vode iz svog procesa Članak 192. (vlastiti MB uređaj s ispuštanjem u recipijent suklad- (1) Na području Općine Martijanec, prema javno no posebnim propisima i prema posebnim uvjetima dostupnim podacima tijela nadležnog za upravljanje nadležnog poduzeća). vodama postoji vjerojatnost ugroženosti od poplava uz vodotoke Plitvicu i Bednju, a povremena plavljenja Vodnogospodarski sustav - Uređenje vodotoka prisutna su na dijelu područja u naselju Slanje uz i voda i zaštita od štetnog djelovanja voda lokalnu cestu L 25154, te na području uz peradar- sku farmu KOKE u Vrbanovcu, uz potok Gačinovec. Cjelokupni sjeverni dio Općine, do državne ceste D2 Članak 190. je potencijalno poplavno područje vezano uz slučaj (1) Područja inundacijskog pojasa (uređenog i ne- eventualne havarije na brani HE Čakovec i ekstremni uređenog) pojedinih dijelova rijeke Bednje i Plitvice, udarni vodni val. Potencijalno poplavno područje je te prostora uz lijevu obalu rijeke Drave, određena su prikazano u grafičkom prikazu 3. Uvjeti korištenja, odlukama nadležnog Ministarstva, odnosno Županijske uređenja i zaštite prostora. skupštine. Pojedine odluke navedene su u Obrazlo- (2) U cilju sprečavanja povremenih poplava u Slanju ženju, 3.5.3. Vodnogospodarski sustav, Zaštita od planirana je retencija »Sljeme« na potoku Drenovčica štetnog djelovanja voda. (iz članka 191. stavka 1.), te je potrebno sanirati lokalnu (2) Područja inundacijskih pojaseva imaju ka- cestu sukladno članku 161., a u Vrbanovcu redovito rakter vodnog dobra, a prikazana su (shematski) na čišćenje manjih okolnih vodotoka i provođenje drugih kartografskom prikazu 2b. Infrastrukturni sustavi: odgovarajućih mjera zaštite od plavljenja, usklađenih Vodnogospodarski sustav (korištenje voda, uređenje sa zahtjevima zaštite prirode. Mjere zaštite vezane uz vodotoka i voda, odvodnja otpadnih voda) i gospoda- potencijalno poplavno područje uslijed eventualne ha- renje otpadom. varije na brani HE Čakovec definirane su člankom 260. (3) Uz ostale vodotoke, za koje nije odlukom definiran inundacijski pojas, treba osigurati zakonom propisani Groblja inundacijski prostor koji služi za pristup vodotoku radi eventualno potrebnih zahvata održavanja i sl. u cilju sprječavanja pogoršanja vodnog režima. Članak 193. (4) Unutar definiranih inundacijskih pojaseva i pro- (1) Na području Općine groblja se nalaze izvan stora nije dozvoljena izgradnja, što se osobito odnosi na građevinskog područja naselja i kao takva se i zadrža- Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3953 vaju, te definiraju kao izdvojeno građevinsko područje - Regionalni park Mura - Drava (proglašenje izvan naselja. zaštite u veljači 2011.) (2) Za sva groblja planiran je prostor za mogućnost - Spomenik parkovne arhitekture - Park u Marti- njihova proširenja. jancu (1969.). (3) Udaljenost proširenih dijelova groblja (na ko- jima će se vršiti ukop) od stambenih zona u naselju Regionalni park Mura Drava ne može biti manja od 30 m. (4) Izgradnju na groblju i njegovo uređenje treba provoditi u skladu s važećim propisima o grobljima. Članak 196. (5) Uz ogradu groblja (osim ulične ograde), s unu- (1) Za područje uz rijeku Dravu i rijeku Muru do- tarnje strane, potrebno je zasaditi zelenilo, grmoliko nesena je Uredba o proglašenju Regionalnog parka i visoko. Mura - Drava (u veljači 2011. god.) kojim se područje uz predmetne rijeke stavlja pod zaštitu, te za koje se (6) Ozelenjavanje ostalog dijela groblja treba pla- primjenjuje Zakon o zaštiti prirode. nirati zajedno s uređenjem groblja. (2) Područje regionalnog parka prikazano je na (7) U sjevernom dijelu zone groblja u Martijancu, južno od željezničke pruge, treba osigurati šire pod- kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja ručje zaštitnog zelenila (visokog i grmolikoog zelenila), i zaštite prostor. sukladno posebnim propisima o grobljima. Unutar ove (3) Na području regionalnog parka nisu dozvoljeni zone već je izgrađena grobna kuća i komunikacijske zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili i parkirališne površine, koje se zadržavaju unutar narušiti njegove vrijednosti. ovog pojasa. (4) Regionalnim parkom se upravlja temeljem plana (8) Unutar zone groblja moguća je izgradnja, do- upravljanja unutar granica proglašenog regionalnog gradnja i rekonstrukcija postojećih građevina namije- parka. njenih osnovnoj funkciji groblja (grobnica, grobnih kuća (5) Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti pod- - mrtvačnica, kapelica i slično), te izgradnja pratećih ručja regionalnog parka planira se izrada i donošenje građevina i uređivanje komunikacijskih površina. plana upravljanja, a prema potrebi i prostornog plana (9) Kapelice se mogu graditi izvan građevinskog posebnih obilježja (PPPPO) sukladno članku 247. područja naselja, i izvan parcela groblja, (npr. uz ovih Odredbi. raskrižja) u skladu s posebnim uvjetima. (6) U svrhu zaštite cjelokupnog područja definirani (10) Ukoliko su pojedinačni grobni spomenici su posebni uvjeti ograničenja u korištenju i uređenju zaštićeni mogu se rekonstruirati sukladno posebnim tog prostora, navedeni u Obrazloženju, točka 3.4.1. uvjetima službe nadležne za zaštitu kulturne baštine. Područja posebnih uvjeta korištenja, a) Prirodna ba- (11) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, ština - NOVELIRANJE. te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji Članak 197. ovog područja. (1) Za područje zaštićenog spomenika parkovne arhitekture - perivoja uz dvorac u Martijancu potrebno 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIROD- je izvršiti snimak postojećeg stanja, evidentirati i iden- NIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH tificirati sva stabla i ostalo značajno raslinje, te kod CJELINA ovlaštenih stručnjaka izraditi projekt hortikulture kojim bi se definirao način obnove i održavanja perivoja. 5.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti (2) Zaštićeni park - perivoj uz dvorac u Martijancu je potrebno redovito održavati i po potrebi obnavljati Članak 194. sukladno povijesnoj matrici, odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i pro- (1) Zaštićene i planirane za zaštitu prirodne vrijed- stornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. nosti, te područja ekološke mreže (NATURA 2000) na Uzgojno - sanitarnim zahvatima dendrofloru treba području Općine prikazane su (plohom i simbolom) na održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i stabla ovisno o njihovom stanju preporuča se izraditi zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja, studija vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjer- u mjerilu 1:25000. nice njihova očuvanja. (2) U slučaju promjene prikazanih podataka temeljem promjene propisa i/ili utvrđivanjem ažurnijih podataka od strane nadležnog javnopravnog tijela, potrebno je Članak 198. primjenjivati odgovarajuće nove podatke. (1) Za zahvate i radnje na zaštićenim ili preventivno zaštićenim dijelovima prirode, vrijede uvjeti prema Zaštićene prirodne vrijednosti propisu o zaštiti prirode. Na tim dijelovima prirode i u njihovoj neposrednoj blizini nisu dozvoljeni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile njihove neizmije- Članak 195. njene vrijednosti, a svi se zahvati trebaju provoditi (1) Na području Općine Martijanec nalaze se slijedeća koordinirano s Javnom ustanovom za upravljanje područja zaštićena temeljem propisa o zaštiti prirode: zaštićenim prirodnim vrijednostima. 3954 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(2) Za sve zahvate na zaštićenom dijelu prirode blizini, treba se pridržavati stavka 2. članka 6. ovih potrebno od nadležnih ustanova i tijela ishoditi zako- Odredbi, kao i članka 133. nom propisane uvjete i odobrenja. (4) S obzirom da se tek manji dio šumskog predjela (3) Za zaštićena područja potrebno je donijeti za- šireg područja Kalnika (koji se PPŽ-om predlaže za konom propisane akte (planove gospodarenja) kojima zaštitu u kategoriji značajni krajobraz) nalazi na po- će se utvrditi konkretne mjere i uvjeti zaštite, očuvanja, dručju Općine Martijanec, tj. ovo područje je sastavni unapređenja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti. dio šireg područja Kalničkog gorja predloženog za (4) Preporuča se izraditi i provoditi programe razvoja zaštitu, inicijativa za zaštitu istog mora se odnositi na održivog turizma u zaštićenim područjima, s naglaskom cjelokupno područje Kalnika. na definiranje prihvatnog kapaciteta. (5) Granice obuhvata planiranih zaštićenih krajobra- za i lokacije planiranog spomenika prirode prikazane su načelno na graf. prilogu br. 3 »Uvjeti korištenja, Zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste, uređenja i zaštite prostora« i mogu se prema potrebi te ugrožena staništa kroz provođenje postupka zaštite korigirati. (6) Za područja navedena u stavcima 2. i 4. ovog Članak 199. članka vrijede posebna ograničenja u korištenju tj. ko- (1) Na području Općine obitavaju zaštićene živo- rištenje resursa i izvođenje zahvata na tim predjelima tinjske vrste, te ugroženi i rijetki stanišni tipovi biljnih potrebno je provoditi na način da se očuva biološka i vrsta zaštićeni prema propisu o zaštiti prirode. krajobrazna raznolikost, ekološki potencijal i postojeće stanje eko-sustava. (2) Sukladno propisu zabranjene su radnje kojima se zaštićene životinje i biljke ometa i uznemiruje u (7) Do pokretanja inicijative za zaštitu lipe navedeno prirodnom i slobodnom razvoju. stablo se ne smije sjeći i rezati, a svi građevinski radovi na okolnim objektima i parcelama moraju se izvoditi (3) Zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste na način da se stablo, granje i korijenje ne oštete. su brojne i navode se u Obrazloženju Plana temeljem elaborata Podaci o vrstama, staništima i područjima (8) Na područjima predloženim za zaštitu treba, nacionalne ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata su- za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Općine kladno propisu o zaštiti prirode (kojima će se definirati Martijanec izrađenog od Državnog zavoda za zaštitu mjere zaštite), ograničiti izgradnju novih građevina prirode. izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugih zonama izgradnje. Po donošenju planova upravljanja (4) Od ugroženih i rijetkih staništa na području za zaštićena područja treba uskladiti sve aktivnosti s Općine nalaze se: neobrasle i slabo obrasle obale budućim mjerama zaštite tih područja, u suradnji s tekućica, mezofilne livade srednje Europe, vrbici na nadležnom institucijom - javnom ustanovom. sprudovima, poplavne šume vrba i poplavne šume topola, mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove (9) Prirodne vrijednosti, koje nisu državnog zna- šume, srednjoeuropske šume hrasta kitnjaka, te obične čaja, zaštićenim proglašava Županijska skupština, a breze, srednjeeuropske neutrofilne do slabo acidofilne postupak zaštite provodi nadležna Javna ustanova. i mezofilne bukove šume, meofilne i neutrofilne čiste bukove šume. Područja ekološke mreže (NATURA 2000) (5) Mjere za zaštitu pojedine zaštićene ili ugrožene životinjske vrste, te ugrožena i rijetka staništa na po- Članak 201. dručju Općine navedene su u Obrazloženju ovih Izmjena i dopuna Plana (točka 3.4.1. Područja posebnih uvjeta (1) Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži na području korištenja, NOVELIRANJE PRIRODNE BAŠTINE). Općine Martijanec nalaze se slijedeća područja eko- loške mreže (NATURA 2000): - područja očuvanja značajna za ptice POP - Bi- Prirodne vrijednosti planirane za zaštitu logora i Kalničko gorje - HR1000008, Dravske akumulacije - HR1000013 Članak 200. - područja očuvanja značajna za vrste i stanišne (1) Na području Općine planira se temeljem Zakona tipove POVS - Drava - akumulacije HR2001307, zaštiti područje uz rijeku Plitvicu i područje Kalnika u Livade uz Bednju V HR2001412. kategoriji značajnog krajobraza (dio područja ujedno (2) Za zahvate i radnje na zaštićenim područjima je sastavni dio Nacionalne ekološke mreže), te na vrijede uvjeti prema propisu o zaštiti prirode. Na tim lokalnoj razini pojedinačno stablo - lipa u Hrastovljanu dijelovima prirode i u njihovoj neposrednoj blizini nisu u kategoriji spomenika prirode. dozvoljeni zahvati kojima bi se promijenile ili narušile (2) Postupak zaštite u kategoriji značajni krajo- njihove neizmijenjene vrijednosti, a svi se zahvati braz za dionicu rijeke odnosi se na potez od mosta u trebaju provoditi koordinirano s Javnom ustanovom Vrbanovcu do utoka prvog kanala nizvodno od mlina za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na u Hrastovljanu, na kojem obitava reintrodukcijom području Varaždinske županije. vraćen dabar (zaštićena vrsta u čitavoj Europi, a kod (3) Za sve zahvate na zaštićenom dijelu prirode nas zaštićen trajnim lovostajem). potrebno je od nadležnih ustanova i tijela ishoditi (3) U svezi prijelaza Podravske brze ceste preko zakonom propisane uvjete i odobrenja. predjela uz rijeku Plitvicu planiranog za zaštitu u kate- (4) Za zaštićena područja potrebno je donijeti za- goriji značajni krajobraz, kao i izgradnje u neposrednoj konom propisane akte (planove gospodarenja) kojima Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3955

će se utvrditi konkretne mjere i uvjeti zaštite, očuvanja, Članak 203. unapređenja i korištenja zaštićenih prirodnih vrijednosti (1) Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u na području Varaždinske županije. pripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno je (5) Za planirane zahvate u području ekološke mre- poštivati propis o vodama, osobito uvjet da u prirodnim že - NATURE 2000, koji sami ili s drugim zahvatima inundacijama nije dozvoljena izgradnja radi zaštite mogu imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog područja ekološke mreže, ocjenjuje se prihvatljivost za vodnog krajolika. ekološku mrežu sukladno propisima o zaštiti prirode. (2) Održavanje i regulaciju korita rijeke Bednje, (6) Vezano proširenje eksploatacijskog polja gra- Plitvice i Drave potrebno je izvoditi na način da se đevnog pijeska i pijeska šljunka »Hrastovljan« Mini- maksimalno sačuva prirodni tok rijeke i oblikovne starstvo zaštite okoliša i energetike, je uz već ranije karakteristike zaobalja. definirane uvjete zaštite prirode iz članka 211. ovih (3) Prije izvođenja hidrotehničkih radova i pre- Odredbi za provođenje, posebno je utvrdilo slijedeće namjene zemljišta (npr. isušivanje vlažnih livada i dodatne uvjeti zaštite prirode: pretvaranje u oranice) potrebno je snimiti postojeće - očuvati područja prekrivena autohtonom vege- stanje, provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na tacijom, postojeće šumske površine, šumske narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i rubove, živice koje se nalaze između obradivih ekonomsku isplativost, a opravdane zahvate izvoditi površina, uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora, - kod planiranja zahvata izvan građevinskih na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, područja, proširivanja postojećih građevinskih te uz poštivanje odredbi propisa o poljoprivrednom područja te planiranja izgradnje infrastrukture, zemljištu i propisa o prostornom uređenju i gradnji. voditi računa da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih prirodnih stanišnih Članak 204. tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih (1) U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobra- biljnih i životinjskih svojti, zne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena - uređenje postojećih i širenje građevinskih po- autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, dručja planirati tako da se očuvaju postojeće šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih krajobrazne vrijednosti, površina, te zabraniti njihovo uklanjanje, osobito treba - postojeće elemente autohtone flore sačuvati i zaštiti područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada kao integrirati u krajobrazno uređenje, a prilikom ekoloških vrijednih područja. ozelenjavanja područja koristiti autohtone biljne (2) Identitet i prepoznatljivost ruralnog krajolika vrste. potrebno je očuvati na način da se nastoji zadržati sklad prirodnog krajolika (šumska područja, dolina rijeke Drave, Plitvice i Bednje) i antropogenih struktura 6.2. Ostale prirodne i krajobrazne vrijednosti (poljoprivredna proizvodnja). (3) Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati Članak 202. na način da se zadrži prepoznatljiva slika kultiviranog (1) Osim zaštićenih, tj. za zaštitu planiranih dijelova krajolika čija se građevinska područja prepliću i stapaju prirode, ovim Planom su sukladno PPŽ-u definirani i s prirodnom pozadinom. osobito vrijedni predjeli - prirodni krajobrazi, označeni (4) Potrebno je izvršiti revitalizaciju i renaturaciju na grafičkom prikazu br. 3. »Uvjeti korištenja, uređenja (oplemenjivanje) rijeke Plitvice i to na reguliranoj i zaštite prostora«: dionici i starog korita rijeke Drave, te oplemenjivanje - prirodni krajobraz uz Plitvicu (koji obuhvaća područja eksploatacije šljunka. pojas uz istočni dio toka rijeke) i - Kazinščak (područje koje obuhvaća izvorišta i Članak 205. arheološki lokalitet Gomilu). (1) Upravljanjem i uređivanjem te trajnim gospo- (2) Navedeni predjeli su područja s posebnim darenjem šumama treba očuvati sve funkcije šuma, ograničenjima u korištenju i treba ih tretirati kao pro- te postojanost eko sustava. store koji pripadaju prirodnoj baštini. Sve zahvate u (2) Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i tim prostorima potrebno je izvesti tako da ne remete očuvati, pa nije dozvoljena njihova prenamjena i kr- postojeće stanje eko sustava i očuvaju biološke i čenje, izuzev u slučajevima utvrđenim u članku 235., krajobrazne vrijednosti i raznolikosti. a što se posebno odnosi na šume posebne namjene (3) Prirodni krajobraz uz rijeku Dravu (koji obuhvaća uz rijeku Dravu, predio Podbel u Hrastovljanu, te na inundacijski pojas rijeke), a koji je PPŽ-om također područja u zaštićenim predjelima. Sve aktivnosti treba definiran kao osobito vrijedan predio - prirodni krajo- provoditi u skladu s propisom o šumama. braz, ovim Planom se više ne planira s obzirom da je (3) U takvim slučajevima potrebno je u najvećoj navedeno područje uključeno u područje proglašenog mogućoj mjeri zadržati površinu pod šumom, a poželjno Regionalnog parka Mura - Drava. je izvršiti dodatnu (nadomjesnu) sadnju u površini kakva (4) Nakon proglašenja značajnog krajobraza uz je iskrčena. Ukoliko zamjensku sadnju nije moguće u rijeku Plitvicu, ukinuti će se osobito vrijedan predio potpunosti realizirati na slobodnim površinama parcele - prirodni krajobraz uz rijeku Plitivicu definiran ovim na kojoj se gradi, moguće je istu izvršiti na drugoj Planom tj. moći će se smatrati da isti više nije definiran lokaciji, sukladno dogovoru s Općinom i nadležnim za navedeno područje. tijelima, a u ukupnoj površini koja je posječena. 3956 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(4) Šumarke, te poteze živice i grmlja potrebno je (4) Prilikom pribavljanja propisane dokumentacije sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bio- za lociranje i izgradnju stupova ili tornjeva viših od 20 loške raznolikosti i vrijednosti kultiviranog krajolika, uz m potrebno je zatražiti mišljenje službe nadležne za zadržavanje postojećih koridora kojima su povezani zaštitu kulturne i prirodne baštine. s većim šumskim površinama. (5) Pri planiranju trasa novih prometnica treba (5) Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenja uvažavati specifičnosti reljefa i vegetacijski pokrov na privatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnim način da se utjecaj na krajobraz i prirodne sastavnice šumama za područje Županije, koji bi bili usklađeni s prostora svedu na najmanju moguću mjeru. programima gospodarenja za okolne državne šume, (6) Izgradnju industrijskih pogona u gospodarskim a čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine. zonama treba locirati i dimenzionirati tako da ne (6) Prilikom dovršnog sijeka većih šumskih površina zaklanjaju vizure na karakteristične točke i vedute u treba ostavljati manje neposječene površine, gdje god pejzažu, tj. da visina planiranih industrijskih pogona je to moguće i prikladno. (npr. vertikale dimnjaka, silosa i sl.) ne ugrozi domi- (7) U gospodarenju šumama treba očuvati u naj- naciju zvonika župne crkve i područnih kapela. većoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i (7) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti i gradnji šumske rubove, te osigurati prikladnu brigu za očuvanje treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih njihova stanja. prirodnih izvora. (8) Planira se ozelenjavanje/pošumljavanje područja (8) Odnos prema prirodnim izvorima treba temeljiti u istočnom dijelu Općine, uz eksploatacijska polja koja na principima održivog razvoja koji se racionaliziraju se nalaze na području Općine Sveti Đurđ, te uz proši- kroz njihovu razinu korištenja, te treba težiti njihovu reno eksploatacijsko polje građevnog pijeska i šljunka očuvanju, korištenju i prilagodbi sadašnjim i budućim »Hrastovljan« i uz rub s vanjske strane eksploatacijskog potrebama. polja, a preporuča se i na prostorima rukavaca rijeke (9) Racionalno korištenje prirodnih izvora potrebno Drave. Pošumljavanje treba vršiti autohtonim vrstama. je osigurati: Na predmetnom području moguća je i sadnja drvoreda - skladnim odnosom površina šuma, poljoprivred- i uređenje tematskih parkova (vezano uz rijeku Dravu i nog zemljišta te građevinskih područja naselja; dravski krajolik) s ciljem očuvanja identiteta krajobraza uz rijeku Dravu. - optimalnim određivanjem namjene neizgrađenih površina na osnovi temeljnog resursa; (9) Područja planirana za pošumljavanje/ozelenja- vanje izvan planirane buduće zone sportsko-rekrea- - detaljnim ali ograničavajućim definiranjem sa- cijske namjene s ugostiteljsko-turističkim sadržajima držaja i građevina koje se mogu graditi izvan označena su načelno u kartografskom prikazu 3. Uvjeti građevinskih područja; korištenja, uređenja i zaštite prostora. - određivanjem prostora namijenjenih gradnji polazeći od postojećih prirodnih i kulturnih - povijesnih, te krajobraznih vrijednosti, te načina Članak 206. života stanovništva; (1) Travnjacima treba gospodariti putem ispaše - racionalnim korištenjem prostora za prometne i režimom košnje prilagođenom stanišnom tipu, te i infrastrukturne sustave. očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama, te poticati uzgoj Članak 208. autohtonih svojti biljaka i životinja. (1) Identitet i prepoznatljivost ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se nastoji zadržati Članak 207. sklad prirodnog krajolika (šumska područja, dolina rijeke Plitvice i rijeke Drave) i antropogenih struktura (1) Sve nadzemne i podzemne infrastrukturne kori- (povremeno stanovanje, poljoprivredna proizvodnja). dore potrebno je racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a posebice prometne koridore koji za (2) Nova izgradnja, rekonstrukcija ili dogradnja mora sobom povlače izgradnju objekata i širenje naselja, a uvažavati lokalne tipološke, oblikovne, ambijentalne i u svrhu očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti. tradicijske značajke prostora te tradicijska iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora kako se (2) Ne preporuča se postava infrastrukturnih građe- arhitektonskim oblikovanjem, veličinom i upotrijebljenim vina većih visina na vizualno eksponiranim točkama i materijalima ne bi narušio postojeći ambijentalni sklad potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajolika, izvorne izgrađene strukture i prirodnog okruženja. a u izuzetnim slučajevima postave na takvim lokacija- ma provesti prema uvjetima i mjerama propisanim od (3) Rekonstrukcija postojećih građevina dozvoljava nadležne službe za zaštitu prirode i kulturne baštine. se u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, a u skladu s postojećom namjenom prostora (3) Prilikom određivanja konkretne lokacije za (npr. obnova seoskog gospodarstva, proširenje tradi- nove telekomunikacijske ili bilo kakve druge stupove cionalne poljoprivrede, razvoj seoskog turizma i sl.), a potrebno je obavezno uključiti tijela nadležna za zaštitu u cilju zadržavanja ambijentalnih vrijednosti. prirode, zaštitu kulturne baštine, te zaštitu okoliša i krajobraza. Njihova postava nije dozvoljena na vizu- (4) Unutar posebno osjetljivih predjela (npr. područja alno eksponiranim točkama i potezima značajnim za na kontaktu sa šumom i vodotocima) uvjeti za izgradnju panoramske vrijednosti krajolika. moraju sadržavati i mjere očuvanja krajobraza. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3957

Članak 209. 2. Raspelo u Vrbanovcu - izgrađeno 1892. g. na (1) Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih tumulu radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila 3. Kapelica Sv. Petra i Pavla u Vrbanovcu - izgra- koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost đena 1977. g. u smislu Zakona o zaštiti prirode, te poduzeti mjere 4. Ulica Rudolfa Krušeca u Vrbanovcu - mjestimično zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe. sačuvana tradicijska gradnja 5. Skulptura Krista Premišljevača u Sudovčini - Članak 210. izgrađena oko 1670. g, poklonac mlađi (1) Korištenje prirodnih dobara može se planirati samo 6. Tradicijska kuća u Sudovčini - sjeverni dio temeljem programa/planova gospodarenja/upravljanja naselja u šumarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, rudarstvu 7. Raspelo recentno u Križovlajnu i dr., koji sadržavaju uvjete i mjere zaštite prirode ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. 8. Tradicijska arhitektura u Križovljanu - kućni br. 37, 39 i 41 9. Poklonac Sv. Marije u Poljancu Članak 211. 10. Skulptura Sv. Barbare (Sv. Ane) u Poljancu (1) Cjeloviti Uvjeti i mjere zaštite prirode (utvrđeni od nadležnog tijela Ministarstva kulture), koji se su- 11. Raspelo u Poljancu - ispred kućnog br. 189 kladno obvezi iz Zakona o zaštiti prirode ugrađuju u 12. Tradicijska arhitektura u Poljancu - kućni br. Plan, navedeni su u Obrazloženju Izmjena i dopuna 13, 15 i 17 Plana, poglavlje 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite 13. Tradicijska kuća u Poljancu - kućni br. 190 prostora, 3.4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja, a) Prirodna baština - NOVELIRANJE. 14. Raspelo na raskršću u Hrastovljanu - 1930. g. 15. Stara škola u Hrastovljanu - 1930/31. g. Članak 212. 16. Mlin na Plitvici u Hrastovljanu - 18. st., pretvoren u lovački dom (1) Na područjima ekološke mreže i zaštićenih i planiranih za zaštitu prirodnih vrijednosti, kao i na 17. Kapela Src Isusova u Čičkovini - 1946. g. područjima označenim kao ostale prirodne i krajobra- 18. Raspelo u Čičkovini - ispred kućnog br. 38 zne vrijednosti ograničava se izgradnja biljnih farmi i 19. Poklonac Žalosne Gospe u Madaraševcu - skul- tovilišta-životinjskih farmi sukladno članku 91. Odredbi ptura Pieta iz 17. st. za provođenje. 20. Raspelo na raskrižju u Slanju 21. Raspelo na mjesnom groblju u Slanju 6.3. Kulturna baština 22. Kapela Sv. Marije od Uznesenja u Slanju Članak 213. 23. Stara škola u Slanju - početak 20. st. (1) Na području Općine se prema Listi zaštićenih (4) Na području Općine Martijanec postoje slijedeći kulturnih dobara nalazi slijedeća zaštićena kulturna arheološki lokaliteti (revizija i postupak donošenja baština: rješenja o zaštiti je u tijeku): 1. Župana crkva Sv. Martina i župni dvor (Z - 1090) 1. Rimski lokalitet u Martijancu - istočno od dvorca 2. Dvorac u Martijancu - graditeljski sklop (Z - 1089) 2. Lokalitet Žgališće u Martijancu - južno od naselja i zapadno od groblja 3. Arheološka zona Pri Gomili u Gornjem Martijancu (Z - 2948) 3. Neposredni okoliš kapele Sv. Križa u Križovljanu 4. Kapela Sv. Benedikta u Hrastovljanu (Z - 1080) 4. Lokalitet Kozniščak u Križovljanu - južno od naselja 5. Kapela Sv. Križa u Križovljanu (Z - 1086) 5. Lokalitet Poredje u Križovlajnu - 2 km južno od 6. Arheološki lokalitet u naselju Poljanec (Z - 1940). centra naselja (2) Na području Općine se prema Listi preventivno zaštićenih kulturnih dobara nalazi slijedeća zaštićena 6. Lokalitet Medvedov breg u Vrbanovcu - 1 km kulturna baština: južno od naselja i s lijeve strane ceste za Gornji Martijanec 1. Arheološki lokalitet Gradišće u Martijancu (P - 1418) 7. Lokalitet Zvirala u Gornjem Martijancu - 1 km južno od naselja, oko izvora Zvirala 2. Arheološki lokalitet Tumul u Vrbanovcu (P - 1787) 8. Neposredni okoliš kapele Sv. Benedikta u Hra- stovljanu 3. Arheološki lokalitet Gradišće u Slanju (P-4140) 9. Lokalitet Gradšće II u Martijancu - sjeverno od 4. Arheološki lokalitet Cufta kod Slanja (P-4153) naselja i istočno od ceste za Hrastovljan. 5. Arheološki lokalitet Gamulica kod Martijanca (5) Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dograd- (P - 4145) /u Križovlajnu/. nje, sanacije, prenamjene i ostalog na građevinama (3) Od evidentirane kulturne baštine na području i zahvate na arheološkim lokalitetima iz ovog članka, Općine Martijanec se nalaze: kao i u njihovoj neposrednoj okolini, potrebno je od 1. Zgrada današnje pošte i Općine u Martijancu - nadležnih državnih ustanova/tijela ishoditi zakonom historicistička katnica propisane uvjete i odobrenja. 3958 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

Članak 214. izradom inventara kulturnih dobara, a dokumentacija (1) U cilju očuvanja kulturnog dobra kapele Sv. Križa arhivom podataka o tim dobrima. u Križovljanu, na susjednim parcelama (čkbr. 166/1-3) (2) Treba provesti detaljnu inventarizaciju, ponovno zabranjuje se bilo kakva daljnja gradnja, a postojeću vrednovanje i kategorizaciju kulturnih dobara, kao i recentnu građevinu društvenog doma izgrađenog na suvremene arhitekture. čkbr. 166/3 nije dopušteno dograđivati i proširivati. Istu (3) U područjima koja se namjenjuju intenzivnom je potrebno što prije ukloniti jer zaposjeda prirodno razvoju infrastrukture ili određenih drugih djelatnosti postolje kapele i arheološki lokalitet, te onemogućava treba poticati istraživanja kulturnih dobara, a osobito vizuru na ovaj spomenik arhitekture čiji značaj nadaleko poznatih i potencijalno mogućih arheoloških zona ili prelazi lokalne okvire. lokaliteta.

Članak 215. Članak 219. (1) U skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kul- (1) Za postojeća (ili nova) spomen obilježja treba turnih dobara, a u suradnji s nadležnom državnom formirati zasebne parcele ili definirati njihov obuhvat ustanovom potrebno je pokrenuti inicijativu za zaštitu (veličinu prostora koji im pripada). Minimalna udaljenost slijedećih evidentiranih arheoloških nalazišta na po- građevina od parcele ili granice spomen obilježja treba biti dručju Općine: 3,0 m, a parkirališta 1,0 m. 1. teren uz preventivno zaštićenu kapelu Sv. Be- nedikta u Hrastovljanu Članak 220. 2. teren uz preventivno zaštićenu kapelu Sv. Križa (1) Predlaže se pokrenuti inicijativu za zaštitu gra- u Križovljanu, đevina (mlin na Plitvici, mala tradicionalna arhitektura - kao arheološka područja, uključujući i same u Vrbanovcu, klasicistička katnica u Martijancu, kip kapele. Majke Božje od Sedam žalosti u Poljancu, kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije, stara škola i prize- Članak 216. mna građevina i sl.) koje su ovim Planom uvrštene na listu građevina predloženih za zaštitu (lokalna lista) u (1) Za obavljanje bilo kakvih radova na zaštiće- skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. nim kulturnim dobrima ili u njihovom neposrednom okolišu, potrebno je ishoditi konzervatorske uvjete, (2) U suradnji s nadležnom državnom ustanovom a prije početka samih zahvata i prethodno odobrenje potrebno je izraditi prioritetnu listu. nadležnog Konzervatorskog odjela. (3) Do realizacije zaštite u skladu sa Zakonom sve (2) Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na intervencije na navedenim građevinama moguće je zahvate koji će se eventualno planirati unutar obuhvata izvoditi isključivo na osnovu uvjeta nadležnog tijela ili u neposrednom okolišu evidentiranih i zaštićenih (manji popravci, prekrivanje krovišta i sl.), odnosno arheoloških lokaliteta, kako bi se izbjeglo oštećivanje prema dokumentaciji izrađenoj od ovlaštenih projek- ili devastacija. tanata na koje treba ishoditi mišljenje nadležnog tijela (Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski (3) Za zahvate na ostaloj evidentiranoj baštini odjel u Varaždinu). potrebno je ishoditi pozitivno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela. 7. GOSPODARENJE OTPADOM Članak 217. (1) Unutar obuhvata arheoloških lokaliteta teren se Članak 221. može samo održavati na dosadašnji način (oranice, (1) Općina je dužna osigurati uvjete i provedbu livade), te je bilo kakav iskop terena ili odvoženje propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom zemlje zabranjen. Za sve iskope potrebno je osigurati u svim naseljima i za sva domaćinstva, uvođenjem arheološki nadzor i ishoditi suglasnost nadležnog sustava odvojenog prikupljanja (kontinuiranog i peri- Konzervatorskog odjela. odičkog) i organiziranim odvozom komunalnog otpada (2) Ukoliko se pri izvođenju zahvata ili bilo kakvih (što se već provodi putem odabranog koncesionara), drugih radova u zemlji naiđe, ili se pretpostavlja da se a povremeno i prikupljanjem glomaznog otpada. naišlo na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog (2) Općina je dužna provoditi sve aktivnosti i donositi značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome akte vezane za postupanje s otpadom za koje je nad- obavijestiti stručnjake nadležnih tijela (Konzervatorski ležna sukladno propisima koji reguliraju problematiku odjel u Varaždinu i Arheološki odjel Gradskog muzeja gospodarenja otpadom (Plan gospodarenja otpadom, u Varaždinu), koji će dati upute o daljnjem postupku. Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom, do- stava podataka u Registar zaštite okoliša, osiguranje financijskih sredstava i dr.). Članak 218. (1) Osnovni oblik zaštite kulturnih dobara treba provesti njihovom identifikacijom i izradom dokumen- Članak 222. tacije; stručnim i znanstvenim procesom utvrđivanja (1) Općina podržava opredjeljenje Županije o vrijednosti pojedinačnih građevina i cjelina u određenom zajedničkom zbrinjavanju otpada za područje cijele povijesnom prostoru i organiziranim bilježenjem njihovih Županije unutar Županije ili šire regije, putem županij- osobina na najprimjereniji način. Identifikacija rezultira skog ili regionalnog centra za gospodarenje otpadom, Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3959 s time da ta lokacija ne može biti na području Općine dvorišta, te izgradnju i oblikovanje skladišta i drugih Martijanec. potrebnih građevina (ukoliko će se graditi) u pravilu (2) Sukladno županijskom opredjeljenju, Općina se primjenjuju uvjeti definirani za izgradnju i uređenje će se na odgovarajući način uključiti u cjeloviti sustav u gospodarskim zonama. Izuzetno, visina građevina gospodarenja otpadom i izvršiti potrebna usklađenja. se ograničava na 7 m do vijenca. (3) U prelaznom razdoblju, do oživotvorenja konce- (11) Otpad je na reciklažnim dvorištima potrebno pata na županijskoj (ili regionalnoj) razini, zbrinjavanje obrađivati i skladištiti na takav način da se onemoguće komunalnog otpada će Općina nastaviti provoditi i spriječe nedozvoljene emisije u zrak i okolni prostor. sukladno važećim ugovornim, sporazumnim ili drugim (12) Do uspostave nekog od sustavnih rješenja, obvezujućim dokumentima. zbrinjavanje građevnog otpada može se vršiti direktnim ugovaranjem s ovlaštenim sakupljačem građevnog ot- pada, a kao privremeno rješenje moguća je i sanacija Članak 223. postojećih depresija inertnim građevnim otpadom. (1) Općina je, sukladno zakonskoj regulativi s (13) Ukoliko se Planom gospodarenja otpadom područja gospodarenja otpadom, dužna na svojem u Varaždinskoj županiji definiraju drugačija rješenja području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati vezano uz gospodarenje građevnim otpadom, ista će gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje se primijeniti i na području Općine Martijanec. Ako otpada u gospodarenju komunalnim otpadom, te osi- prema navedenom Planu neće biti potrebe za reali- gurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta zacijom lokacije za preuzimanje građevnog otpada/ za građevni otpad. reciklažnog dvorišta za građevni otpad na području (2) Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani Općine, na lokaciji će se realizirati samo reciklažno objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u ko- dvorište za odvojeno prikupljanje otpada u gospoda- jima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje renju komunalnim otpadom. i razvrstavanje otpada. (3) Reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje Članak 224. otpada u gospodarenju komunalnim otpadom je gra- (1) Proizvođači proizvodnog otpada koji nastaje đevina namijenjena za prikupljanje, razvrstavanje i u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim privremeno skladištenje posebnih vrsta otpada, tj. procesima, a koji se po sastavu i svojstvima razlikuje korisnih tvari iz otpada kao što su papir, karton, staklo, od komunalnog otpada, dužni su isti zbrinuti sukladno metali, plastika i slično. zakonskim propisima. (4) Reciklažno dvorište za građevni otpad je gra-

đevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Članak 225. (5) Općina na svom području planira jedinstvenu (1) Komponente komunalnog otpada opasnog lokaciju za gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno karaktera (istrošene baterije, stari lijekovi, ambalaža prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim ot- od boja, ulja i lakova, mineralnih gnojiva, sredstava padom i za preuzimanje građevnog otpada, odnosno za zaštitu bilja i dr.) potrebno je izdvojeno prikupljati za gradnju reciklažnog dvorišta za građevni otpad. i s njima postupati sukladno posebnim propisima. (6) Lokacija iz prethodnog stavka se planira vari- (2) Za gospodarenje opasnim otpadom nadležna jantno, unutar gospodarske zone u naselju Martijanec je Država. i to: u jednoj varijanti u sjeverozapadnom dijelu zone (3) Posebnim dokumentom Općine potrebno je (sjeverno od postojeće izgradnje), a u drugoj varijanti utvrditi mjesta za prikupljanje dijela komunalnog otpada u sjeveroistočnom dijelu proširene gospodarske zone. opasnog karaktera i dinamiku odvoza. Konkretno područje lokacije u drugoj varijanti definirat (4) Potrebno je poticati izdvajanje biološkog otpa- će se Urbanističkim planom uređenja (UPU-om) koji da unutar domaćinstava te njegovo kompostiranje na se treba izraditi za prošireni dio gospodarske zone. vlastitom zemljištu. (7) Rubno uz reciklažna dvorišta, potrebno je zasaditi visoko i nisko zelenilo kao zaštitno tampon Članak 226. zelenilo prema ostalim namjena u okruženju. (1) Sva nekontrolirana odlagališta komunalnog (8) Varijantne lokacije reciklažnih dvorišta prika- otpada i otpadom onečišćene površine na području zane su simbolom u karti 2b. Infrastrukturni sustavi: Općine potrebno je, sukladno zakonskim propisima, Vodnogospodarski sustav (korištenje voda, uređenje u potpunosti sanirati. vodotoka i voda, odvodnja otpadnih voda) i gospoda- (2) Nekontrolirana odlagališta komunalnog otpa- renje otpadom. da prikazana su simbolom u kartografskom prikazu (9) Odabirom jedne od predloženih lokacija, 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. druga predložena lokacija postaje nevažeća i može biti namijenjena za neki od mogućih gospodarskih sadržaja u toj zoni. Članak 227. (10) Reciklažno dvorište za odvojeno prikuplja- (1) Zbrinjavanje otpadnih voda definirano je člancima nje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom, 188. do 189. ovih Odredbi za provođenje. kao i reciklažno dvorište za građevni otpad mora se (2) Proizvodni subjekti u novim gospodarskim odgovarajuće urediti, odnosno ispuniti sve potreb- zonama moraju riješiti zbrinjavanje otpadnih voda na ne tehničko-tehnološke i druge uvjete definirane način da se prije njihovog upuštanja u recipijent izvrši posebnim propisima. Za način uređenja reciklažnih predtretman u uređaju za pročišćavanje. 3960 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA - izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba UTJECAJA NA OKOLIŠ se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima Članak 228. - sve značajnije onečišćivače na vodotocima treba inventarizirati, a isti moraju primjenjivati (1) Zahvati i radnje u prostoru i okolišu (vezani mjere zaštite prirode i okoliša. uz naselja, poljoprivredu, šumarstvo, gospodarstvo, rekreaciju, prometne, energetske i vodnogospodar- (2) Nova namjena u prostoru ne smije utjecati na ske sustave, gospodarenje otpadom i dr.) trebaju biti smanjenje kvalitete niti razine površinskih i podzemnih usklađeni s interesima zaštite prirode i krajobraza, voda, a ako do istoga dođe, investitor i izvoditelj radova očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, očuvanje dužni su sanirati nastalo stanje, odnosno, dužni su svaki zraka, zaštite voda, tala, klime, biljnog i životinjskog u granicama svoje odgovornosti snositi sve troškove i svijeta i zaštite od buke. podmiriti sve štete koje su zbog istog nanijete prirodi i okolišu, te uvjetima rada i života na tom području. Članak 229. (3) Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s vodopravnim uvjetima. (1) Mjere zaštite, očuvanja, unapređenja okoliša (tla, vode, zraka, prirodne baštine i dr.) i sanacije njegovih (4) Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i u pri- ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim padajućem vegetacijskom pojasu potrebno je poštivati zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za uvjet da u prirodnim inundacijama nije dozvoljena ovu problematiku. izgradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika. (5) Uvažavajući preporuke iz PPŽ-a, prije izvođe- Članak 230. nja radova na uređenju vodotoka i zaštiti od štetnog (1) Unutar građevinskog područja naselja i u ne- djelovanja voda (tehničko i gospodarsko uređenje posrednoj blizini građevinskog područja naselja, ne i održavanje korita vodotoka) potrebno je provjeriti mogu se graditi građevine koje bi svojim proizvodnim svrhovitost zahvata u smislu usporedbe planirane gos- procesima neposredno ili posredno ugrožavale život i podarske koristi i gubitka biološko-ekoloških značajki rad ljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznad (narušavanja ili umanjivanja ekoloških i krajobraznih dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima vrijednosti). zaštite okoliša. (6) Prije izvođenja vodoprivrednih zahvata i eventu- (2) Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima alne prenamjene zemljišta uz vodotoke (npr. uređenje će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih korita vodotoka uz isušivanje vlažnih livada i pretvaranje zgrada u skladu s propisima i odredbama ovog Plana u oranice) potrebno je valorizirati predjele uz vodotoke, kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibraci- a ekonomske interese uskladiti s vrijednostima prirod- jama, dimom, čađi, prašinom, mirisima i sl.) svelo na ne sredine, a eventualno opravdane zahvate izvoditi dozvoljenu mjeru. uz maksimalno očuvanje izvornih obilježja prostora. (7) Prirodnu ravnotežu i biološku raznolikost vodnog Članak 231. ekosustava kao i šireg vegetacijskog pojasa uz rijeku (1) Zaštita voda provodi se sukladno odredbama moguće je očuvati na način da se potrebni radovi na Zakona o vodama, a osnovni planski dokument za uređenju i održavanju vodotoka izvedu uz odgovara- upravljanje vodama, zaštitu voda i zaštitu od štetnog juća usklađenja s drugim strukama, odnosno da se djelovanja voda je vodogospodarska osnova, odnosno razmotri izvođenje radova uz očuvanje staništa vlažnih vodnogospodarski plan slivnog područja. livada, izvornih prirodnih obilježja, zadržavanje visoke (2) Radi smanjivanja količine štetnih tvari u podze- vegetacije, oblikovanja različitog profila korita i sl. mnoj vodi potrebno je kontrolirati tretiranje zemljišta (8) Radove na uređenju i održavanju vodotoka mineralnim gnojivima te kemijskim i zaštitnim sredstvi- potrebno je izvoditi sukladno Planu upravljanja lo- ma u poljoprivredi, riješiti odvodnju otpadnih voda iz kalnim vodama slivnog područja »Plitvica-Bednja« te peradarskih i drugih farmi, osobito većih farmi izvan uvažavajući uvjete zaštite prirode izdane od strane građevinskog područja naselja, spriječiti odlaganje Ministarstva kulture koji čine sastavni dio navedenog otpada i u cijelosti izgraditi sustav odvodnje otpadnih Plana. voda za sva naselja, sukladno Studiji zaštite voda i (9) Regulacijske radove i radove na održavanju ovom Planu. i uređenju vodotoka treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja i uvjeta Članak 232. iz ovog članka. (1) Zaštita površinskih voda sastoji se od zakon- (10) Dokumentacija po kojoj se izvode vodnogos- ski propisanih mjera kojima se sprječava pogoršanje podarski radovi trebala bi, uz propisane elemente, kvalitete vode u vodotocima i jezerima: uvažavati i podatke koji daju saznanja o cjelokupnom riječnom vodnom ekosustavu i širem kontaktnom - u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćene pojasu rijeke: otpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopi- ne umjetnih gnojiva, kao i druge štetne tvari, - najnovije podatke o hidrografskom stanju sliva posebno iz gospodarskih objekata), kao ni iz i hidrološkim parametrima, proizvodnih pogona, radionica i sl. - procjenu opasnosti od poplava u retencijskoj - pravne i fizičke osobe mogu ispuštati otpadne dolini, vode u okviru propisanih graničnih vrijednosti - podatke o među utjecaju vodnih valova uzvodno emisija. i nizvodno uz rijeku Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3961

- podatke o novonastalim promjenama u vodnom poljoprivredne svrhe, može se pošumiti i to ne sadnjom sustavu, te gospodarskim i drugim razvojnim monokulture topola već isključivo sadnjom trajnijih potrebama na predmetnom području, sastojina i autohtonih vrsta drveća. - podatke o postojećem stanju okoliša, ekosustavu (5) U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda rijeke, prisutnim biljnim i životinjskim vrstama i u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih njihovim staništima osnova gospodarenja državnim šumama. - procjenu koristi planiranog zahvata u odnosu (6) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na troškove i posljedice (označeno na kartografskom prikazu 1. »Korištenje i - podatke o stanju ostalih resursa, pojava i kori- namjena površina«) može se pošumiti u dijelu koji se snika prostora ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (nekvalitetna - prijedlog opsega i načina izvođenja radova. tla, zapuštene i neobrađene površine i druga područja na kojima su ulaganja ekonomski neisplativa).

Članak 233. Članak 236. (1) U svrhu zaštite prirodne i krajobrazne vrijed- nosti pojedinih prostora, unutar područja planiranog (1) Pri korištenju površinskog sloja vodonosnika na za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza, te unutar sjeveru Općine treba voditi računa o zaštiti vodonosnog osobito vrijednih predjela - prirodnih krajobraza nije sloja na slijedeći način: dozvoljena izgradnja građevina za uzgoj i tov životinja - količine i vrste zaštitnih sredstava i mineralnih izvan građevinskog područja (farme, tovilišta). gnojiva koje se koriste u poljoprivredi treba (2) Izgradnja takvih građevina nije dozvoljena i na kontrolirati u svrhu smanjivanja količine štetnih drugim područjima sukladno članku 91. ovih Odredbi. tvari u pitkoj vodi (prvi vodonosni horizont), - izgradnju podrumskih etaža većih građevina graditi na način i sa sadržajima koji ne ugro- Članak 234. žavaju tlo. (1) Do donošenja Prostornog plana područja po- sebnih obilježja uz rijeku Dravu od novih namjena na području obuhvata tog plana dozvoljava se samo Članak 237. planiranje i korištenje prostora u rekreacijske svrhe. (1) Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititi (2) Na području obuhvata plana iz stavka 1. ovog izgradnjom sustava za odvodnju. članka izričito se zabranjuje eksploatacija šljunka i a) Kad se na dijelu građevinskog područja izgradi prijevoz istog kroz navedeno područje. Potrebno je mreža javne odvodnje, postojeće i nove stam- spriječiti pregrađivanje korita i stvaranje umjetnih bene i ostale građevine se moraju priključiti na laguna, jer se na taj način smanjuje zaštitni sloj vo- nju. donosnika, a u lagunama dolazi do taloženja otpada b) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o koji ugrožava vodonosnik. Ujedno se smanjuje razina sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni površinskih i podzemnih voda, te dolazi do pojačane odvodni sustav moraju se pročistiti predtre- erozije zemljišta i obala rijeke Drave. tmanom do tog stupnja da ne budu štetne po (3) Za dosad izvedene radove u ovom području, bez odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju. propisanog dokumenta za građenje i studije utjecaja na c) Do izgradnje mreže javne odvodnje, fizičke i okoliš (ukoliko je ista bila obvezatna), potrebno je od pravne osobe dužne su sve otpadne vode upu- strane nadležnih službi pokrenuti pitanje odgovornosti štati u vodonepropusne trodijelne septičke jame i sanacije nastalih šteta. s mogućnošću pražnjenja od za to nadležne pravne ili fizičke osobe. U prijelaznom razdoblju, Članak 235. te na područjima gdje se neće izgraditi sustav (1) Gospodarenje šumom i njena eksploatacija odvodnje, moguće je, umjesto septičkih jama, moraju biti takvi da se očuva ekološka ravnoteža, bi- odvodnju riješiti individualno ili grupno (za manju ološka raznolikost i vrijednosti krajobraza: a detaljniji grupaciju građevina), izgradnjom manjih sustava uvjeti gospodarenja šumama propisani su člankom i tipskih MB uređaja prema uvjetima nadležne 204. i 205. ovih Odredbi za provođenje. pravne osobe. (2) Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namje- d) Ako se odvodnja otpadnih voda u zatvoreni su- nu, te se na istima može graditi samo prema propisu stav počne provoditi prije realizacije uređaja za o šumama. pročišćavanje, neophodno je odvođenje otpadnih (3) Šuma se može krčiti za potrebe infrastrukturnih voda provoditi preko trodijelnih septičkih jama. građevina predviđenih ovim Planom i planovima višeg reda, te sukladno posebnim propisima. Pri tom bi bilo Članak 238. svrhovito osigurati zamjensku površinu i pošumiti je. (1) U cilju zaštite tla utvrđuju se slijedeće mjere: U cilju zaštite šuma s naglaskom na njihove prirodne, ekološke i krajobrazne vrijednosti, daje se preporuka - u slučaju predvidivih opasnosti za važne funk- da se ne sijeku veće šumske površine. Šumsko ze- cije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred mljište na kojem je šuma iskrčena potrebno je ponovo korisničkih interesa, privesti prvobitnoj namjeni svugdje gdje je to moguće. - mjere koje se poduzimaju pri korištenju tla trebaju (4) Nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo biti primjerene danom staništu, uz smanjenje zemljište, koje ekonomski nije opravdano koristiti u uporabe površina, izbjegavanje erozije i nepo- 3962 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

voljne strukture tla, kao i smanjenje unošenja odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju nepovoljnih tvari, komunalnim otpadom). - površine koje se više ne koriste (kao npr. rudne - unutar domaćinstava odvajati biootpad i kom- jalovine, klizišta, zatvorena odlagališta otpada) postirati ga. poželjno je rekultivirati (ponovno obrađivati), - nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivo Članak 241. zemljište koje ekonomski nije opravdano kori- (1) Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od stiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti, buke potrebno je provoditi sukladno nadležnim propisima naročito na području uz koridore brzih cesta i (Zakonu i Pravilniku) koji reguliraju zaštitu od buke. autocesta, te na predjelima uz vodotoke, (2) Prema nadležnom Zakonu vezanom na zaštitu - mozaik poljoprivrednog tla i šuma (označen na od buke, jedinice lokalne samouprave dužne su izraditi kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena kartu buke i akcijske planove. površina« kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko područje) može se pošumiti u dijelu (3) Odgovarajuće zakonom propisane mjere vezane koji se ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju uz zaštitu od buke, sprječavanje nastajanja buke i (nekvalitetna tla, zapuštene i neobrađene po- smanjenje postojeće buke na dopuštenu razinu, po- vršine, ekonomska neisplativost ulaganja). trebno je primijeniti ovisno o konkretnim sadržajima (2) U sklopu poljoprivredne proizvodnje predlaže i djelatnostima. se orijentacija na ekološku (biološku, organsku) proi- (4) Mjere od prekomjerne buke provode se: zvodnju poljoprivrednih proizvoda koja je prilagođena - lociranjem objekata i postrojenja koji mogu biti biološkim ciklusima, a u cilju zaštite tla, očuvanja izvor prekomjerne buke u izdvojenim građevin- okoliša i dobivanja zdrave hrane. skim područjima izvan naselja, odnosno unutar (3) Ekološka proizvodna podrazumijeva netreti- naselja na odgovarajućim udaljenostima od rana zemljišta, odnosno zahtijeva obustavu primjene građevina u kojim ljudi žive, rade i borave, mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu. - upotrebom postrojenja, uređaja i strojeva koji (4) U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije nisu bučni, preporuča se potenciranje proizvodnje dugogodišnjih - ograničavanjem ili zabranom rada objekata i nasada, odnosno višegodišnjih kultura. postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad; premje- Članak 239. štanjem objekata i postrojenja koja su izvor buke iz ugroženih zona na nove lokacije, (1) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepro- pusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u - regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograni- gnojišnu jamu. Dno i stijenke gnojišta do visine od 50 čenja protoka vozila ili isključenjem iz prometa cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog određenih vrsta vozila, materijala. - pri izgradnji ili rekonstrukciji građevine koja (2) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora je izvor buke ili se nalazi u sredini gdje buka se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se prekoračuje dozvoljenu vrijednost, potrebno razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku je ishoditi posebne uvjete od strane službe moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore nadležne za zaštitu od buke. za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih objekata i naprava, za jame i silose za osoku vrijede Članak 242. jednaki propisi kao i za gnojišta. (1) Zaštita zraka provodi se sukladno propisu (Zakonu) o zaštiti zraka. Članak 240. (2) Nije dozvoljeno prekoračenje propisanih gra- (1) Sukladno propisima potrebno je sanirati pre- ničnih vrijednosti kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak ostala manja nekontrolirana odlagališta komunalnog onečišćujućih tvari u koncentraciji višoj od propisane otpada. Sporadična odlagališta uz putove, u šumama podzakonskim propisima (uredbama). i sl., te razna odlagališta otpadaka iz domaćinstava, (3) U cilju zaštite zraka: neuređena gnojišta u seoskim gospodarstvima i sl. - Lokalna samouprava provodi ocjenjivanje ra- potrebno je regulirati općinskim propisima koji se zine nečišćenosti zraka na svom području. Na odnose na komunalne djelatnosti. temelju ocijenjene razine onečišćenosti Općina (2) U cilju zaštite prostora Općine od sporadičnog uspostavlja mrežu za trajno praćenje kakvoće i nekontroliranog odlaganja građevnog otpada planira zraka na svom području ako su razine onečišće- se unutar gospodarske zone u Martijancu lokacija za nosti više od graničnih vrijednosti (GV). Lokalna preuzimanje građevnog otpada s područja Općine, samouprava tada donosi i program mjerenja koja može imati status reciklažnog dvorišta za gra- razine onečišćenosti te određuje lokacije postaja đevni otpad. u lokalnoj mreži. (3) U cilju izbjegavanja nastajanja i smanjivanja - Na području gdje je utvrđena I kategorija kakvo- količine proizvedenog otpada treba: će zraka, djeluje se preventivno kako se zbog - organizirati sortiranje otpada i druge djelatnosti građenja i razvitka područja ne bi prekoračile u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada granične vrijednosti. Na područjima II kategorije (u tom cilju planira se reciklažno dvorište za kakvoće zraka provode se mjere smanjivanja Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3963

onečišćenosti zraka kako bi se postigle granične - Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite vrijednosti; na područjima III kategorije provode prostora u mjerilu 1: 25.000 može se prema potrebi se sanacijske mjere kako bi se kratkoročno korigirati u detaljima, radi usklađenja s granicom postigle tolerantne vrijednosti, a dugoročno regionalnog parka i prilagodbe detaljnijem mjerilu. granične vrijednosti. (3) Do izrade PPPPO-a, unutar granica obuhvata definiranih ovim Planom od novih namjena može se Članak 243. planirati korištenje prostora isključivo u svrhu rekreacije. (1) Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititi (4) Ukoliko se Prostornim planom Varaždinske žu- pojedine dijelove okoliša na području Općine, moguće panije ukine obveza izrade PPPPO za područje rijeke je pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladno Drave, smatra se da se ukida ta obveza i u ovom Planu. Zakonu o zaštiti okoliša. (2) Općina može iskoristiti zakonsku mogućnost Članak 248. izrade Izvješća o stanju okoliša i Programa zaštite (1) Obveza izrade urbanističkih planova uređenja okoliša za pojedina uža područja s obzirom na re- (UPU) definira se ovim Planom za: surse, značajke i posebnosti sredine (npr. detaljnije I. Pojedine veće (uglavnom neizgrađene) rezervira- i konkretnije utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite ne zone namjena unutar građevinskog područja okoliša za osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo, naselja, odnosno zone izdvojenih građevinskih zrak i krajolik, uvjete za proizvodnju zdrave hrane područja izvan naselja, i to: i turističku promidžbu, uvjete za zaštitu određenog područja Općine). a) i b) Dijelove Gospodarske zone - za proizvodne djelatnosti i malo i srednje poduzetništvo - u (3) Programom zaštite okoliša, ukoliko se isti izra- naselju Martijanec đuju za područje Općine, potrebno je, uz detaljnije i konkretnije utvrđivanje uvjeta, smjernica i mjera za- c) Rezervat Gospodarske zone - za proizvodne djelatnosti i malo i srednje poduzetništvo - u štite okoliša za osobito vrijedne resurse, analizirati i naselju Martijanec vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu eventualnih poremećaja. d) Zonu zelenila, sporta i rekreacije s ugosti- teljsko-turističkim sadržajima - u naselju Hrastovljan/Čičkovina (sanacija nakon ek- Članak 244. sploatacije građevnog pijeska i šljunka) (1) Gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim e) Zonu zelenila, sporta i rekreacije - u naselju tvarima, naftom i naftnim derivatima (količine koje Čičkovina premašuju propisane granične vrijednosti) u obvezi f) Zonu ugostiteljstva i turizma - u naselju su izraditi unutarnji plan intervencija. Čičkovina g) Zonu groblja - proširenje - u naselju Marti- Članak 245. janec/Gornji Martijanec. (1) Unutar građevinskog područja naselja potrebno II. Ostale neizgrađene dijelove građevinskog pod- je zadržati postojeće javne slobodne (zelene i neizgra- ručja sukladno odredbama Zakona o prostornom đene) površine, a posebice oko društvenih građevina uređenju i gradnji i propisima donesenim na (škola, vrtić, crkva, pošta, trgovina, vatrogasni domovi temelju Zakona (to su uglavnom dijelovi zona i dr.). Poseban naglasak treba staviti na formiranje mješovite, pretežito stambene namjene). visokih vegetacijskih masa unutar naselja zbog njiho- (2) Izuzetno, izrada UPU-a nije nužno potrebna na: ve izuzetne važnosti u smislu organizacije prostora, reprezentativnosti, povoljnog mikroklimatskog učinka, - područjima iz stavka 1. točke II ovog članka, za psihološke uloge i dr. koja je ta obveza definirana ovim Planom, ukoliko se usklađenjem s katastarskim i vlasničkim sta- njem može osigurati formiranje javnih prometnica Članak 246. i građevinskih parcela odgovarajućih veličina (1) Ovim Planom se, osim zahvata utvrđenih po- i oblika (sukladno uvjetima definiranim ovim sebnim propisom, ne utvrđuju drugi zahvati za koje je Planom) i s pristupom na te javne prometnice, potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš (PUO). te mogućnošću priključenja na odgovarajuću infrastrukturu, - područjima iz stavka 1. točke I, alineje c, e) i 9. MJERE PROVEDBE PLANA f) - (rezervat gospodarske zone, zona zelenila, športa i rekreacije i zona ugostiteljstva i turizma), 9.1. Obveza izrade prostornih planova ukoliko pojedina zona bude namijenjena jednom korisniku/vlasniku ili jedinstvenoj namjeni, te pod uvjetom da se može osigurati pristup svih Članak 247. sadržaja zone na javnu prometnu površinu ili (1) Na temelju prostorno-planskih dokumenata vi- da se zona formira kao jedna parcela, te da šeg reda, te planskih usmjerenja i određenja u PPUO, se može osigurati odgovarajuća komunalna utvrđena je potreba izrade Prostornog plana područja infrastruktura. posebnih obilježja (PPPPO) za područje rijeke Drave. (3) U slučajevima iz stavka 2. ovog članka locira- (2) Granica obuhvata izrade PPPPO, prikazana u nje/građenje građevina, uređenje zelenila, športskih, karti 3.a Uvjeti korištenja uređenja i zaštite prostora rekreacijskih i drugih sadržaja/namjena, kao i oprema- 3964 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. nje komunalnom infrastrukturom provodi se temeljem (3) Ukoliko se unutar obuhvata UPU-a iz članka ovog Plana. Prikaz i uvjeti gradnje, uređenje parcele 248. ovih Odredbi za provođenje nalazi izgrađeni dio i priključenje građevina na infrastrukturu trebaju biti građevinskog područja naselja, njega je potrebno sadržani u idejnom projektu za ishođenje propisanog odgovarajuće obuhvatiti UPU-om u ovisnosti o konkret- akta za lociranje/građenje. noj situaciji, a najmanje u cilju usklađenja prometnih površina, odvodnje otpadnih voda i propisanog broja parkirališnih mjesta, ukoliko je postojeće stanje ne- Članak 249. zadovoljavajuće. (1) Obuhvat izrade urbanističkih planova uređenja (4) U slučaju da je postojeće stanje u izgrađenom označen je na kartografskom prikazu 3.a Uvjeti kori- dijelu građevinskog područja naselja, koji je ušao u štenja, uređenja i zaštite prostora - Područja i dijelovi obuhvat UPU-a, zadovoljavajuće, te su ispunjeni mi- primjene planskih mjera zaštite prostora i prikazima br. nimalni uvjeti o uređenosti i opremljenosti postojećih 4. Građevinska područja naselja radi bolje razvidnosti građevinskih parcela, tada je izdavanje propisanog područja za koja se planira izrada UPU-a. dokumenta za lociranje/gradnju, odnosno rekonstrukciju (2) Obuhvat izrade UPU-a prikazan na kartograf- moguće i prije donošenja UPU-a. skom prikazu 3.a i 4. predstavlja najmanje prostorne cjeline neizgrađenog i neuređenog područja za koje Članak 251. se UPU može izrađivati, te nije moguće izraditi UPU za područja manja od utvrđenih minimalnih cjelina (1) Urbanističkim planovima uređenja potrebno je, prikazanih u tom kartografskom prikazu, pa i u slučaju uz osnovnu organizaciju - namjenu prostora i druge kada se ta cjelina nalazi na području dva ili više naselja. elemente utvrđene zakonom i propisom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim (3) Jednim jedinstvenim UPU-om moguće je obu- pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, hvatiti dvije ili više najmanjih prostornih cjelina neizgra- razraditi i slijedeće: đenog i neuređenog građevinskog područja, odnosno rezerviranih zona namjene tj. moguće je izraditi jedan - definirati mogućnost etapne realizacije ukoliko UPU za dio naselja ili rezerviranu zonu namjene, se prostori za koje se izrađuje UPU neće moći kao i za cijelo naselje ili za više naselja zajedno, a odjednom realizirati, te vezano uz to dinamiku ovisno o konkretnoj situaciji s obzirom na potrebe i aktiviranja pojedinih dijelova prostora unutar mogućnosti JLS. obuhvata UPU-a, (4) Ukoliko je granica planiranog UPU-a definira- - odrediti nužne, odnosno minimalne pretpostavke na prometnicom, granicom se smatra vanjski rub te koje je potrebno osigurati vezano uz dinamiku zaposjedanja pojedinih prostora (aktiviranje prometnice. svakog novog dijela prostora nakon popunjavanja (5) Konkretan i detaljan obuhvat pojedinog UPU-a prethodnog dijela barem preko 50% ili sl.), definirat će se odlukom o njegovoj izradi, a sukladno - odrediti minimalni standard infrastrukturnog članku 256. opremanja i imovinsko pravnog sređenja prije (6) U okviru izrade UPU-a za područje dijela zone izgradnje. mješovite, pretežito stambene namjene u jugoistočnom dijelu naselja Hrastovljan (planirana razrada kroz tri zasebna UPU-a kao najmanje prostorne cjeline), po- Članak 252. trebno je formirati pristupnu prometnu površinu izvan (1) Za izradu UPU-a zone zelenila, sporta i rekre- građevinskog područja naselja, koja bi se vezala na acije s ugostiteljsko-turističkim sadržajima u naselju prometne površine s područja UPU-a u najjužnijem Hrastovljan/Čičkovina (označene slovom »d« u karto- dijelu te zone, a kako bi svako pojedino područje imalo grafskom prikazu 3.a) definiraju se slijedeće smjernice: pristup na prometnu površinu. U tom smislu potrebno - U ovoj zoni, uz formirane vodene površine je istovremeno izraditi sva tri UPU-a. nastale nakon eksploatacije mogu se planirati (7) U postupku izrade UPU-a za prošireni dio sadržaji vezani uz sportove i rekreaciju uz vodu gospodarske zone u Martijancu potrebno je od tijela i na vodi, te rekreacijski ribolov, kao i uređenje/ nadležnog za zaštitu kulturne baštine (Konzervator- izgradnja plaža/obala i manje marine (lučice) skog odjela) ishoditi posebne uvjete zaštite vezano uz na vodenim površinama, te razna sportska i evidentirani arheološki lokalitet Gradišće II. dječja igrališta i drugi zabavni sadržaji, prirodna odmorišta i vidikovci, te drugi slični sadržaji. - Ugostiteljsko-turističke sadržaje, kao dodatnu Članak 250. namjenu, preporuča se planirati u jugozapadnom (1) Prilikom izrade UPU-a potrebno je sagledati dijelu zone (autokamp ili drugi smještajni turistički stanje u kontaktnom prostoru, naročito radi uklapanja, kapaciteti uz jezero s pratećim sadržajima) i u odnosno usuglašavanja rješenja pristupa s prometnih istočnom dijelu zone, te u sjevernom dijelu zone površina, odvodnje otpadnih voda, broja parkirališnih kao prateće sadržaje uz sportove i rekreaciju mjesta, kao i drugih infrastrukturnih i oblikovnih ele- uz vodu i na vodi. Moguće je planirati i druge menata bitnih za razvoj naselja, te elemenata zaštite prateće sadržaje. okoliša. - Za detaljnije planiranje sadržaja i uvjeta izgrad- (2) Do izrade i donošenja UPU-a, unutar područja nje i uređenja prostora u ovoj zoni potrebno je za koja je obvezna njihova izrada moguća je izgradnja odgovarajuće koristiti i uvjete definirane člankom zahvata za koje su pravomoćne odgovarajuće dozvole 80., 81., 140. i 143. ovog Plana, kao i iz studija za gradnju izdane sukladno propisima. utjecaja na okoliš eksploatacijskog polja. Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3965

- Sportsko - rekreacijsku zonu potrebno je ople- - Privođenje prostora konačnoj namjeni moguće meniti zelenim površinama (sadnjom visokog i je planirati etapno. niskog zelenila oko jezera i na drugim prostorima - UPU treba izraditi i usvojiti najkasnije do po- unutar zone, te formiranjem poteza zaštitnog četka posljednje, završene faze eksploatacije zelenila u širini od oko 30 m uz vanjski rub pro- na proširenom eksploatacijskom polju. širenog eksploatacijskog polja nakon završetka eksploatacije), na zemljištu u vlasništvu rudar- skog subjekta uvažavajući postojeće zelenilo, Članak 253. postojeći šumarak Podbel, šumski predio unutar (1) Prioritet izrade dokumenata prostornog ure- zone i šumu posebne namjene, uz mogućnost đenja utvrdit će Općina svojim aktima (programima, njegova održavanja te revitalizacije. Može se odlukama i dr.). planirati njegovo korištenje bez ili uz eventualne minimalne intervencije (primjerice kao avantu- ristički park i sl.). Članak 254. - Unutar zone treba formirati pješačke i biciklističke (1) Stupanjem na snagu ovog Plana više se ne staze, oko jezera, uz rubove prometnica i uz primjenjuje dio Prostornog plana bivše Općine Ludbreg pojedine sadržaje, te predvidjeti spajanje istih koji se odnosi na područje Općine Donji Martijanec. na staze uz nasip rijeke Drave i druge namjene (2) S obzirom na izvršenu izmjenu naziva Općine u okruženju. Donji Martijanec u Općina Martijanec ovaj Plan u - Pristup pojedinim dijelovima sportsko-rekre- svim svojim dijelovima koji ostaju na snazi postaje acijske zone potrebno je planirati s lokalnih Plan Općine Martijanec, kao pravne slijednice Općine cesta L25092 i L25188, a moguće je prema Donji Martijanec. potrebi planirati i novu prometnicu (kao lokalnu ili nerazvrstanu cestu), rubno s južne strane Članak 255. sportsko-rekreacijske zone, od lokalne ceste 25188 do postojeće nerazvrstane ceste, uključivo (1) Svi dokumenti prostornog uređenja užih područja i tu cestu, te do lokalne ceste L25092. Mogući (urbanistički plan uređenja i detaljni planovi uređenja), koridor ove prometnice načelno je označen u kao propisani dokumenti za lociranje i građenje, mo- kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena raju biti izrađeni u skladu s ovim Prostornim planom. površina, a isti nije obvezujući, te je moguć i (2) Dokumentima prostornog uređenja iz stavka 1. drugačiji način povezivanja navedenih javnih ovog članka mogu se propisati detaljniji (i stroži) uvjeti prometnica i sukladno tome formiranje odgo- za izgradnju i uređenje prostora. U slučaju da se do- varajuće prometnice. nesu odredbe strože od odrednica iz ovih Odredbi za - Parkirališne površine treba formirati uz pristu- provođenje, kod izdavanja propisanih dokumenata za pne prometnice, u zapadnom (uz autokamp), lociranje/građenje primjenjivat će se strože odredbe. istočnom (uz lučicu) i sjevernom dijelu zone (uz vodene sportove/sportove na vodi i uz vodu i Članak 256. uz vodu). (1) Kod prijenosa elemenata iz kartografskih pri- - Potrebno infrastrukturno opremanje građevina/ kaza Plana u mjerilu 1: 25.000 na podloge u većim sadržaja u zoni treba planirati i osigurati ili iz mjerilima (a iznimno i onih elemenata Plana koji se naselja, odnosno dijela naselja koje je opre- prikazuju u mjerilu 1: 5.000), dozvoljena je prilagodba/ mljeno potrebnom komunalnom infrastrukturom usklađenje elemenata odgovarajućem mjerilu i vrsti ili samostalno (vlastita vodoopskrba - cisterne, podloge, kao i manja odstupanja od granica obuhvata bunar, ili dr., odvodnja i pročišćavanje otpadnih UPU-a prikazanih u grafičkom prikazu, a u skladu sa voda i energetski sustav - električni agregat i sl. stvarnim stanjem na terenu. ili koristiti alternativne izvore energije). Ukoliko će biti moguće preporuča se korištenje posto- jećeg vodoopskrbnog voda uz lokalnu cestu 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera L25092 i postojeće trafostanice koja se koristi za potrebe eksploatacije Članak 257. - Kod planiranja izgradnje u zoni treba voditi računa da se prostor zone nalazi unutar poten- (1) U cilju zaštite vodonosnika u sjevernom dijelu cijalno poplavnog područja uslijed eventualne Općine ovim Planom predložene su i uvjetovane mjere havarije na objektima sustava HE Čakovec, te za njegovu zaštitu: se potrebno pridržavati uvjeta i mjera zaštite a) izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša iz članka 260. ovih Odredbi za provođenje. b) sustavno rješavanje problema postupanja s Prilikom uređenja prostora i izgradnje u zoni otpadom potrebno je poštivati i provoditi mjere zaštite c) odvodnja površinskih i otpadnih voda od požara, te ostale mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća. d) usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način - Oblikovanje građevina koje će se graditi u zoni primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničena i korišteni materijali moraju biti u mogućoj mjeri i kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava) u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom e) unapređenje stočarske i peradarske proizvodnje za pojedinu vrstu građevine, te se maksimalno rješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda uklapati u prostor/krajobraz. na farmama, 3966 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

f) obaveza sanacije eksploatacijskih polja po - u svrhu sprječavanja širenja požara na susjed- eksploataciji šljunka u vodonosniku, te zabrana ne građevine, građevina mora biti udaljena od eksploatacije šljunka iz korita rijeke Drave. susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje (ali ne manje od 3 m) ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, 9.2.1. MJERE ZAŠTITE OD PRIRODNIH I DRUGIH požarne karakteristike materijala građevina, NESREĆA veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne Zahtjevi zaštite i spašavanja građevine, - dvojne ili u nizu građene građevine moraju biti Članak 258. odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najma- nje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima (1) U slučaju ugroženosti ljudi i dobara, koja bi krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov zahtijevala evakuaciju, za zbrinjavanje stanovništva vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje planiraju se prostori sukladno dokumentima zaštite i krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvo- spašavanja Općine Martijanec (osnovna škola, sport- strukom konzolom iste vatrootpornosti, dužine ska dvorana i sportski tereni u Martijancu, društveni najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora domovi i prostori DVD-ova u pojedinim naseljima). biti od negorivog materijala najmanje na dužini (2) Za smještaj većeg broja ljudi (kapaciteta većeg konzole, od prihvatnosti prostora iz stavka 1. ovog članka) mogu - radi omogućavanja spašavanja osoba iz građe- se koristiti slobodne, neizgrađene površine (zone ze- vine i gašenja požara na građevini i otvorenom lenila i javne zelene površine) koje su planirane unutar prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i građevinskog područja naselja, kao i druge neizgra- površinu za operativni rad vatrogasaca određenu đene i zelene površine izvan građevinskog područja. prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili (3) Za područje Općine Martijanec izrađena je rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, Procjena rizika od velikih nesreća na području Općine ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrant- Martijanec (Vizor d.o.o., travanj 2017. god.), temeljem ska mreža, s osiguranim potrebnim pritiskom posebnih propisa o zaštiti i spašavanju i Smjernica za vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom izradu procjena rizika na području Varaždinske župa- propisu. nije, koje je utvrdila Varaždinska županija. Procjenu (4) Na mjere zaštite od požara primijenjene u glav- rizika usvojilo je Općinsko vijeće Općine Martijanec nom projektu potrebno je ishoditi suglasnost Policijske (Odluka o usvajanju objavljena je u »Službenom vje- uprave sukladno posebnom propisu. sniku Varaždinske županije«, broj 65/17). (5) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti (4) Za područje Općine u primjeni je i Plan zaštite i koristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti posebne i spašavanja i Operativni Plan civilne zaštite Općine namjene, spremnici plina, benzinske postaje i sl.) ili Martijanec (Odluka o donošenju objavljena je u »Služ- druge eksplozivne tvari, moraju se graditi na sigurnosnoj benom vjesniku Varaždinske županije«, broj 28/15). udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja sukladno posebnom propisu. Druge građevine moraju Mjere zaštite od požara i eksplozija se graditi tako da su zadovoljene najmanje sigurnosne udaljenosti od građevina distribucijskog sustava zavi- sno o vrsti građevine sukladno posebnim propisima. Članak 259. (6) Ostale potrebne mjere zaštite od požara na (1) Posebne mjere zaštite od požara i eksplozija otvorenom prostoru (šumski prosjeci, crpilišta, mjesta (u smislu stacionarnih potencijalnih izvora opasno- smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) sti) potrebno je provoditi u dijelovima naselja gdje određene su Planom zaštite od požara i tehnoloških se nalaze pilane i drugi drvno-prerađivački sadržaji, eksplozija za područje Općine Martijanec koji se te- nekontrolirana odlagališta otpada, gdje se skladišti melji na Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških benzin, ukapljeni naftni plin (gospodarski sklop - farma eksplozija za područje Općine Martijanec. peradi KOKE) i sl., kao i na područjima gdje se nalaze sadržaji na kojima je uskladištena određena količina drugih opasnih i eksplozivnih sredstava ili kojima se Mjere zaštite od poplava takva sredstva prevoze (plinovodi, državna cesta D2, željeznička pruga, proizvodni sadržaji Lim-Mont, Hrast-Export-Puklavec, Zadruga Talan). Članak 260. (2) Mjere vezane uz moguće zapaljenje ili eksplo- (1) Procjenom rizika iz st. 1. čl. 258. procijenjena ziju na pojedinim lokacijama i područjima ugroženosti je moguća ugroženost sjevernog dijela Općine (do dr- su evakuacija ugroženih u okruženju, a za požare i žavne ceste D2) od udarnog vala i plavljenja u slučaju eksplozije u gospodarskim građevinama mjere su proloma akumulacijske brane HE Čakovec. dodatno definirane člankom 266., tj. u poglavlju Mjere (2) Moguće poplavno područje u slučaju proloma zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih akumulacijske brane HE Čakovec prikazano je na nesrećama u gospodarskim objektima. kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja (3) Osnovne mjere zaštite od požara kod izgradnje i i zaštite prostora. rekonstrukcije građevina provode se temeljem odredbi (3) Na prostorima mogućeg poplavnog područja, posebnih propisa o zaštiti od požara. U ovom Planu na kojima je prostorno-planskom dokumentacijom do- definirane su slijedeće osnovne mjere za projektiranje, zvoljena izgradnja, definiraju se slijedeća ograničenja izgradnju i rekonstrukciju građevina: i uvjeti gradnje: Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3967

a) Nove građevine za stanovanje i građevine u kojima se odvijaju radni procesi uz prisustvo ljudi, ili se kori- ste za poslovne, društvene, sportsko-rekreacijske i druge potrebe, moraju se graditi od čvrstog materijala na način da dio građevine ostane nepoplavljen i za najveće vode čija je visina/kota maksimalnog nivoa plavljenja utvrđena u tablici Ekstremne zone plavljenja.

EKSTREMNE ZONE PLAVLJENJA na području HE Čakovec Kota max. nivoa Vrijeme pojave vala Mjesto Kota terena (m.n.m.) (m.n.m.) (minuta) Čičkovina 157,00 155,00 15 Hrastovljan 157,40 154,00 15 Sudovčina 155,50 155,00 20 Madaraševec 156,00 154,00 20 Križovljan 155,00 152,00-162,00 25

b) Postojeće građevine koje se nalaze unutar od erozije. Prema Procjeni rizika za područje Općine plavnih područja, a ne zadovoljavaju uvjetima Martijanec i javno dostupnim podacima tijela nadležnog iz točke a) ovog stavka, potrebno je prilikom za upravljanje vodama (Karte opasnosti od poplava i rekonstrukcije/dogradnje/nadogradnje izvesti Karte rizika od poplava), utvrđena je vjerojatnost od na način da barem u jednom dijelu ostanu ne- poplava uz vodotoke Plitvicu i Bednju (dubine vode poplavljene i za najveće vode. uglavnom manje od 0,5 m, ili od 0,5 do 1,5 m), s c) Postojeće lokalne izvore, bunare i cisterne rizikom za dio naseljenog područja u južnom dijelu potrebno je zaštititi na način da se isti ne smiju naselja Hrastovljan i za ostale poljoprivredne površine zatrpavati ili na drugi način uništavati, te zaštiti u naseljima Madaraševec, Hrastovljan i Čičkovina, objekte tradicionalne seoske prerade kao što te manjim dijelom za ostala poljoprivredna područja su vodenice, pilane. i šume u naselju Slanje. Procijenjena je potencijalna opasnost od plavljenja bujičnih vodotoka, osobito na d) Potrebno je osigurati nesmetano korištenje prijelazima saobraćajnica, propusta i mostova u na- evakuacijskih pravaca iz Hrastovljana i Ma- seljima. Pojedini postojeći vodotoci su zacijevljeni u daraševca prema Martijancu i Križovljanu tj. dijelovima koji prolaze kroz izgrađeno područje, što slijedećih prometnica rezerviranih za evakuaciju: potencira opasnost od plavljenja. županijske ceste Ž 2071 (Zamlaka - Hrženica), lokalne ceste L 25092 i lokalne ceste L 25093, (6) Mjere zaštite od poplava na vodama 1. i 2. reda (Drava, Bednja i Plitvica) propisane su Državnim te nastavno na nju nerazvrstane ceste koja planom obrane od poplava i Zakonom o vodama. se spaja s državnom cestom D2 kod crkve u Martijancu. Navedene javne i nerazvrstane (7) U cilju zaštite od štetnog djelovanja voda u ceste prikazane su na kartografskom prikazu južnom dijelu Općine planira se izgradnja retencije 1. Korištenje i namjena površina i pripadajućoj Sljeme na potoku Drenovčica (dijelom i na području topografskoj podlozi u mjerilu 1:25000. Grada Varaždinske Toplice), sukladno članku 191. ovih Odredbi. Također je potrebno izvršiti sanaciju (i e) Prometnice rezervirane za evakuaciju potrebno asfaltiranje) lokalne ceste L 25154, te podizanje kote je, na križanjima s drugim prometnicama, urediti ceste na potrebnu visinu kako bi se osigurala zaštita s posebno opremljenim uređajima za korištenje od plavljenja. samo u iznimnim uvjetima. (8) U definiranim i u budućim inundacijskim po- f) Prilikom izgradnje Podravske brze ceste potreb- dručjima (za područje uz rijeku Dravu do nasipa, te no je osigurati mogućnost nesmetanog prolaza za rijeku Plitvicu i Bednju), kao i u područjima gdje navedenih evakuacijskih pravaca preko te ceste nisu regulirani vodotoci, a koji su bujičnog karaktera, u slučaju potrebe. ne planira se izgradnja građevina. (4) U slučaju eventualne havarije - proloma brane (9) Za manje vodotoke i kanale potrebno je osigurati hidroelektrane, osnovna mjera zaštite je pravovre- otvorenost, tj. pristupni pojas u kojem nije dozvoljena meno uzbunjivanje sustavom uzbunjivanja HE Ča- izgradnja, u širini koju definira tijelo nadležno za vodno kovec, samoevakuacija stanovništva (u trajanju 15 gospodarstvo ovisno o konkretnom vodotoku, a radi do 30 minuta) i evakuacija stanovništva (ukoliko ima osiguranja pristupa mehanizaciji u cilju čišćenja i ure- dovoljno vremena). U naseljima Vrbanovec, Martija- đenja vodotoka. Isto se posebice odnosi na vodotoke nec, Gornji Martijanec i Rivalno potrebno je osigurati unutar građevinskog područja (na dijelovima koji nisu prihvat stanovništva iz naselja Čičkovina, Hrastovjan zacijevljeni). Zacjevljenja vodotoka potrebno je izbje- i Madaraševec, a u naseljima Poljanec i Križovljan iz gavati, a u slučaju realnih potreba potrebno je izvoditi naselja susjedne Općine. zacjevljenja u što kraćim dionicama, dimenzionirana (5) Opasnost od poplava rijeke Drave smanjena je na minimalno 50 godišnju protoku. izgradnjom HE sustava, osobito HE Čakovec, te ure- (10) Uređenje područja uz vodotoke, te eventual- đenjem dijelova tokova stare Drave i zaštitnih nasipa no moguće zahvate na vodotocima i područjima uz (nasip Zamlaka - Hrženica), čime se područje južno vodotoke, potrebno je izvoditi sukladno posebnim od nasipa smatra branjenim, a povećana je i zaštita tla propisima i posebnim uvjetima nadležnog tijela, te 3968 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018. uvjetima iz ovog Plana (poglavlje 5.2. Komunalna (3) Za područja u kojima se planira intenzivnija infrastruktura, Vodnogospodarski sustav - Uređenje izgradnja (većeg broja značajnih građevina, veće gra- vodotoka i voda i zaštita od štetnog djelovanja voda i đevine ili građevine s više etaža) potrebno je izvršiti 8. Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš). detaljnije specifično ispitivanje terena (geomehanička (11) Eventualni problemi plavljena uslijed sporog i druga ispitivanja) kako bi se postigla maksimalna otjecanja oborinskih voda na području Općine riješit sigurnost konstrukcija na predviđene potrese i racio- će se izgradnjom javne odvodnje, koja se planira. nalnost građenja. (4) To je osobito potrebno za veću i značajniju iz- Članak 261. gradnju (ne za građevine povremenog stanovanja) na inženjersko-geološki nestabilnom području i uz područje (1) Radi preventivne zaštite od poplava utvrđuju važnijih rasjeda (označeni u grafičkom dijelu Plana - se slijedeće dodatne mjere: karti 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora). - Vodotoke potoka, rječica i rijeka stalno održavati, (5) U građevinama društvene infrastrukture, šport- obnavljati i nadzirati sko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje - Redovito održavati inundacijski pojas uz rijeku koristi veći broj različitih korisnika, potrebno je osigurati Dravu zajedno s izgrađenim vodograđevinama prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 na tom prostoru, a kritična mjesta rječica i potoka o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. (zastoji vodotoka, uspore, gomilanje nanosa) kod velikih voda i bujica osigurati neposrednim nadzorom Članak 263. - Onemogućiti dovoz otpada i drugih materijala, (1) S obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica i ili stvarati druge prepreke u koritu vodotoka i prometnica uslijed urušavanja građevina i objekata, inundacijskom pojasu rijeka Planom se osiguravaju dovoljno široki i sigurni putevi za - Nadograditi sustav za uzbunjivanje na HE Ča- evakuaciju ljudi i materijalnih dobara, te za nesmetan kovec sukladno propisima i po uzoru na sustav pristup svih vrsta pomoći i vatrogasnih vozila, u skladu uzbunjivanja na HE Dubrava (prioritetno sustav s važećim propisima o zaštiti od požara, te zaštiti od automatskih sirena velikog dometa) elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Putevi za evakuaciju su prometnice koje vode izvan naselja, a - Redovito obilaziti i kontrolirati objekte HE susta- vidljive su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i va, te provoditi druge mjere sukladno Procjeni rizika od velikih nesreća na području Općine namjena površina i pripadajućoj topografskoj podlozi Martijanec (dnevni obilazak nasipa akumulacija u mjerilu 1:25000. i kanala, redovita kontrola mjerenja podzemnih (2) Mjere za zaštitu od eventualnog urušavanja, voda, video nadzor, praćenje protoka i meteo- posebice na prometnicama, osigurane su Planom rološke prognoze i dr.) kroz odgovarajuće dimenzioniranje javnih prometnica - Stalno održavati prohodnost prometnica rezer- i uz odgovarajuće održavanje istih, kroz definirane viranih za evakuaciju (iz članka 260., stavka 3., udaljenosti regulacijske linije (linije ograde parcele) točke d)), županijsku cestu Ž 2071 održavati od ruba kolnika (poglavlje 5.1. Prometna infrastruk- prohodnom i uz pojačane intervencije prometne tura, Cestovni promet, ovih Odredbi za provođenje), policije kroz definirane udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije, te međusobne udaljenosti između - Nakon izgradnje Podravske brze ceste osigu- rati nesmetan prolaz navedenih evakuacijskih građevina (poglavlje 2.2. Građevinska područja, 2.2.1. pravaca preko te ceste u slučaju potrebe Zone mješovite, pretežito stambene namjene, Smještaj građevine na parceli, ovih Odredbi za provođenje). - Kontinuirano educirati stanovništvo za samoe- vakuaciju i reagiranje na sirene. (3) Vodeći računa o zonama urušavanja, tj. potreb- nim udaljenostima prometnica od građevina, te plani- ranjem minimalnih koridora prometnica, ovim Planom Mjere zaštite od potresa stvaraju se uvjeti da značajnije postojeće i planirane prometnice omogućavaju brz i siguran izlaz iz naselja. Članak 262. (4) Potrebno je održavati kvalitetnu razinu opre- (1) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija građevi- mljenosti i uređenosti postojeće državne ceste D 2, na mora se provoditi tako da građevine budu otporne koja prolazi kroz gusto naseljeno područje, županijske na potres. ceste Ž 2071 i lokalne ceste L 25092, te prometnica u brežnim područjima (kako bi u svako doba te ceste (2) U svrhu efikasne zaštite od potresa potrebno je konstrukcije svih građevina koje se planiraju graditi ili mogle preuzeti na sebe pojačan promet kao obilazne rekonstruirati na području Općine uskladiti sa zakon- prometnice). skim propisima za seizmičnu zonu intenziteta do VII (5) Kod izgradnje novih dijelova naselja bruto gu- stupnja MCS skale (Pravilnik o tehničkim normativima stoća naseljenosti ne smije prelaziti 200 stanovnika/ za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim po- ha, a na utvrđenim rasjednim zonama potrebno je dručjima - Službeni list br. 31/81., 49/82., 29/83., 21/88. ograničiti brutto gustoću naseljenosti najviše do 50 i 52/90. i eventualno drugi propisi koji utvrđuju ili će st/ha. Navedeni elementi su Planom ispunjeni, s ob- utvrđivati navedenu tematiku). Koeficijent seizmičnosti zirom da prosječna gustoća naseljenosti u pojedinim za potrebe projektiranja građevina iznosi Kc = 0,002. naseljima ne iznosi više od 10 st/ha.

Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3969

Mjere zaštite od suša Mjere zaštite od epidemija

Članak 264. Članak 267. (1) S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile (1) Izgradnja gospodarskih građevina za uzgoj u posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni životinja, te gnojišnih jama i spremišta za gnoj, ovim sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog režima, u Planom se omogućava na odgovarajućoj udaljenosti budućnosti se mogu očekivati još veće i češće suše s od stambenih i stambeno-poslovnih građevina, kao i velikim materijalnim štetama (osobito u poljoprivredi). drugih značajnijih sadržaja, što je detaljnije definirano člancima 15., 16., 33. i 96. (2) Preventivna mjera zaštite od suše i smanjenja eventualnih šteta je sagledavanje mogućnosti izgradnje (2) Građevine iz stavka 1. ovog članka ne smiju se sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina, kako graditi u radijusu od 500 m od potencijalne lokacije korištenjem otvorenih vodotoka tako i bunarima. Pri vodocrpilišta. tome je moguće koristiti Studiju uređenja zemljišta (3) Planom su osigurani/sačuvani međuprostori iz- i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja među građevinskih područja naselja gdje god je to bilo rijeke Drave iz 1989. godine, odnosno nove planove moguće (osim u već izgrađenim područjima), a u cilju i projekte navodnjavanja ukoliko se isti izrade za po- olakšanja provedbe eventualno potrebnih karantenskih dručje Županije i Općine. mjera i stvaranja deznifekcijskih barijera - koridora. (4) Mjere zaštite od epidemija i eventualnih sanitar- nih opasnosti provodit će se sukladno Planu zaštite i Mjere zaštite vezane uz klizišta spašavanja, koji je Općina donijela temeljem posebnih propisa o zaštiti i spašavanju, a nisu vezane uz pro- Članak 265. storno planske elemente (deratizacija, dezinfekcija, (1) Na području Općine nema registriranih klizišta. dezinsekcija i dr.), te sukladno pojedinim posebnim propisima iz područja zdravstva, veterinarstva, sani- (2) Za nova područja - zone izgradnje u brežnim tarne zaštite i dr. područjima potrebno je ispitivanjima utvrditi stabilnost tla radi potencijalnih klizišta. Mjere zaštite od ugroženosti vezane uz deponije otpada Mjere zaštite od tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u gospodarskim objektima Članak 268. (1) S obzirom na provođenje organiziranog priku- Članak 266. pljanja otada na području Općine, koji se ne odlaže (1) Na području Općine opasne tvari locirane su u na području Općine, te definirane lokacije reciklažnog objektima plinovoda (BIS - Jalžbet - MRS Ludbreg i dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodare- BIS Leskovac - BIS Ludbreg) - zemni plin, te u pera- nju komunalnim otpadom i za prikupljanje građevnog darskoj farmi KOKA d.d. br. 19 u Vrbanovcu - ukapljeni otpada, na području Općine nema većih nekontroliranih naftni plin. odlagališta otpada. (2) Opasne tvari - naftni derivati u ugrožavajućim (2) Za manja nekontrolirana odlagališta otpada i količinama mogu biti locirane u proizvodnim kapacite- otpadom onečišćene površine koje još nisu sanirane tima »LimMont« d.o.o. u Vrbanovcu, »Hrast Puklavec« i čije lokacije su označene u grafičkom dijelu Plana - d.o.o. u Hrastovlajnu, Zadruzi Talan u Martijancu, kao i karta 3. Uvjeti korištenje, uređenja i zaštite prostora, provozom državnom cestom D2 i željezničkom prugom. ovim Planom se definira obveza sanacije. (3) U blizini lokacija na kojima se proizvode, skladi- šte, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge Mjere sprečavanja arhitektonsko-urbanističkih radnje s opasnim tvarima (u opasnom radijusu gdje je barijera definiran) ne preporuča se gradnja građevina u kojima boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske Članak 269. dvorane, stambene građevine i sl.). (1) Građevine društvene infrastrukture, te šport- (4) U slučaju havarije mjera zaštite je evakuacija sko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koje ugroženih u opasnom radijusu. koristi veći broj različitih korisnika, kao i javne promet- (5) Nove građevine koje se planiraju graditi, a u ne površine, moraju biti građene ili uređene na način kojima se pojavljuju opasne tvari, potrebno je locirati da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju sta- barijera, a sukladno posebnom propisu. novništvo (npr. rubni dijelovi gospodarskih zona), a iste se obvezuju uspostaviti sustav za uzbunjivanje Sklanjanje i povezivanje s nadležnim županijskim centrom 112. (6) Prilikom projektiranja i gradnje novih građevina u kojima se pojavljuju opasne tvari, u cilju zaštite od Članak 270. požara i eksplozije, potrebno je pridržavati se Mjera (1) Obaveza izgradnje skloništa za slučaj rata u zaštite od požara i eksplozija iz članka 259. ovih Odredbi. Općini Martijanec ne postoji. 3970 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

(2) Sklanjanje stanovništva predviđa se u kućnim definirane elemente i određene prioritete planirane skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima ovim Planom za pojedina područja, a s ciljem da se koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i zaštiti ili spriječi ugrožavanje ljudi i dobara. brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za sklanjanje. Članak 274. (1) U slučaju pojave pojedine ugroženosti potrebno Ostale mjere zaštite je postupati sukladno usvojenim dokumentima zaštite i spašavanja Općine Martijanec (Plan zaštite i spašavanja Članak 271. i Operativni Plan civilne zaštite), kojima su utvrđene (1) Osim navedenih prirodnih i drugih nesreća na konkretne mjere zaštite i spašavanja za svaku poje- području Općine moguće su i druge prirodne i civiliza- dinu procijenjenu ugroženost, kao i konkretne mjere cijske nesreće koje su utvrđene u donesenoj Procjeni civilne zaštite (sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja). rizika od velikih nesreća za područje Općine Martijanec (primjerice: ekstremne temperature, snježni režim, 9.2.2. OSTALE MJERE PROVEDBE PLANA kišne oborine, poledice, ledene kiše, tuče, mraz i dr.). (2) Preventivne mjere zaštite od mogućih nesreća Članak 275. navedenih u stavku 1. ovog članka potrebno je provoditi sukladno Procjeni rizika od velikih nesreća (Tablica 1), (1) Za područja koja nisu izgrađena (površina većih te Planu zaštite i spašavanja, koje je Općina donijela od 5000 m2), a planirana su za izgradnju i smatraju se temeljem posebnih propisa o zaštiti i spašavanju, ali i uređenima jer postoji izgrađena potrebna/osnovna infra- sukladno pojedinim posebnim propisima koji definiraju struktura, te postojeća parcelacija omogućuje formiranje određenu tematiku. uređenih građevinskih parcela, odnosno omogućuje formiranje građevinskih parcela uz manju preparcela- ciju (oblik i veličina parcela omogućuje gradnju, ili je Članak 272. odgovarajuće građevinske parcele moguće formirati (1) Ukoliko na području Općine postoje građevine spajanjem/dijeljenjem istih), a namjena je jasna, nije ili sklopovi građevina koje bi zbog svoje namjene, obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. Propi- odnosno djelatnosti ili eventualne prenamjene, od- sana dokumentacija za lociranje/ gradnju/parcelaciju nosno rekonstrukcije, mogle u određenom trenutku na tim područjima izdaje se temeljem ovog Plana. ili vremenskom periodu izazvati ili biti pod utjecajem (2) Područja iz stavka 1. ovog članka, za koja nije ugroženosti, pa zbog toga same postati daljnji izvor obvezna izrada urbanističkog plana uređenja, iščitavaju ugroženosti u okolnom prostoru, za njih se moraju se iz kartografskog prikaza 4. Građevinska područja odrediti odgovarajuće mjere zaštite, odnosno određene naselja kao neizgrađeno područje za koje nije defi- vrste djelovanja u slučaju da nastupi neki od elemenata ugroženosti, te iste ugraditi u Plan zaštite i spašavanja nirana potreba izrade UPU-a (nema oznake UPU-a). za područje Općine, odnosno druge dokumente zaštite (3) Za cestovne prometnice, koje postoje u naravi, i spašavanja za područje Općine. a nisu kao takve sadržane u važećim katastarskim (2) Kada je zbog prenamjene, odnosno rekon- planovima, potrebno je definirati/oformiti parcelu strukcije postojećih građevina i sklopova građevina prometnice prije izdavanja dokumenata za lociranje/ iz prethodnog stavka potrebno provoditi postupak izgradnju građevina na građevinskim parcelama. ishođenja propisanog dokumenta za lociranje, odnosno građenje, odgovarajuće mjere zaštite treba definirati Članak 276. u tom postupku. (1) Za neizgrađene i neuređene čestice zemljišta (3) U slučaju izgradnje novih građevina i sklopova (površine manje od 5000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevina, koje se na prostoru Općine mogu graditi građevinskog područja čine prostornu cjelinu) koje su sukladno ovom Planu i važećim propisima (a njiho- sukladno Zakonu ovim Planom uključene u izgrađeni ve lokacije nisu poznate i nisu mogle biti konkretno dio građevinskog područja i slijedom toga za iste ne određene u Planu), a koje su takvog karaktera da za postoji obveza izrade UPU-a, ali postojeća parcelacija njih ili radi njihove uporabe treba odrediti određene ne osigurava mogućnost formiranja građevinskih parcela mjere zaštite od prirodnih ili drugih nesreća, kao i s odgovarajućim pristupom i mogućnošću priključka mjere koje uključuju ograničenje korištenja okolnog na javnu komunalnu infrastrukturu, moguće je bez područja, potrebno je te mjere definirati u okviru po- posebne prostorno-planske razrade provesti odgova- stupka izdavanja propisanog dokumenta za njihovo rajuću preparcelaciju, odnosno okrupnjavanje parcela, lociranje, odnosno građenje. s ciljem da se novoformirane parcele mogu priključiti na prometnu mrežu i javnu komunalnu infrastrukturu. Članak 273. (1) U slučaju da na području Općine dođe do pri- 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je rodnih ili drugih nesreća koje bi usprkos provedenih namjena protivna planiranoj namjeni mjera dovele do ugrožavanja ljudi i dobara, moguće je u ugroženim područjima privremeno za vrijeme trajanja ekstremnih ugroženosti provoditi i druge mjere koje će Članak 277. na odgovarajući način spriječiti daljnje ugrožavanje. (1) Postojeće građevine koje su u zonama Planom (2) U takvim slučajevima ekstremne ugroženosti, predviđenim za drugu namjenu ukoliko nisu predviđene za vrijeme njihovog trajanja, nije obvezno poštivati za rušenje i ukoliko to nije suprotno posebnim propi- Broj 59/2018. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 3971 sima, mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom Grafički dio za poboljšanje uvjeta života i rada: - Popis kartografskih prikaza koji čine (2) U smislu rekonstrukcije iz stavka 1. ovog članka Pročišćeni Grafički dio - smatra se za: I. stambene, odnosno stambeno-poslovne i manje Kartografski prikazi: poslovne građevine: 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova 1 Korištenje i namjena površina (2. izmjene i građevine u postojećim gabaritima; dopune Prostornog plana uređenja Općine 2. priključak na građevine i uređaje komunalne Martijanec - »Službeni vjesnik Varaždinske infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta županije«, broj 47/18) instalacija; 2a. Infrastrukturni sustavi: Pošta i telekomuni- 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupa- kacije i energetski sustav (plinoopskrba i onica), ukupne površine max 12 m2; elektroopskrba) (Izmjene i dopune Prostornog 4. postava novog krovišta, bez nadozida kod plana uređenja Općine Martijanec - »Službeni objekata s dotrajalim ravnim krovom; vjesnik Varaždinske županije«, broj 2/13) 5. izgradnja nove ograde i sanacija postojeće 2b. Infrastrukturni sustavi: Vodnogospodarski ograde. sustav (korištenje voda i uređenje vodotoka i voda, odvodnja otpadnih voda) i gospoda- II. građevine druge namjene (građevine za rad, renje otpadom (Izmjene i dopune Prostornog javne, komunalne, prometne): plana uređenja Općine Martijanec - »Službeni 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih vjesnik Varaždinske županije«, broj 2/13) konstruktivnih dijelova građevine; 3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih (2. izmjene i dopune Prostornog plana ure- spremišta i sl. do najviše 16 m2 za građevine đenja Općine Martijanec - »Službeni vjesnik do 100 m2 brutto izgrađene površine, odno- sno do 16 m2 + 5% ukupne brutto izgrađene Varaždinske županije«, broj 47/18) površine preko 100 m2 za veće građevine; 3a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevine Područja i dijelovi primjene planskih mjera unutar postojećih gabarita, ali pod uvjetom da zaštite (2. izmjene i dopune Prostornog pla- novoplanirana namjena ne pogoršava stanje na uređenja Općine Martijanec - »Službeni čovjekove okoline i svojim korištenjem ne vjesnik Varaždinske županije«, broj 47/18) utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim 4a. Građevinsko područje naselja Hrastovljan, prostorima; Čičkovina i Madaraševec (2. izmjene i dopune 4. promjena tehnologija unutar postojećih ga- Prostornog plana uređenja Općine Martijanec barita; - »Službeni vjesnik Varaždinske županije«, 5. priključak na građevine i uređaje komunalne broj 47/18) infrastrukture; 4b. Građevinsko područje naselja Vrbanovec, 6. dogradnja i zamjena građevina i uređaja Sudovčina i dio Gornji Martijanec (Izmjene komunalne infrastrukture; i dopune Prostornog plana uređenja Općine 7. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; Martijanec - »Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 2/13) 8. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena. 4c. Građevinsko područje naselja Martijanec, Kri- žovljan, dio Gornji Martijanec i dio Sudovčina (Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Članak 278. Općine Martijanec - »Službeni vjesnik Varaž- (1) Rekonstruirati se mogu i pomoćne i gospodar- dinske županije«, broj 2/13) ske građevine (vezano uz poljoprivredu), te vikendice, 4d. Građevinsko područje naselja Poljanec (Izmjene klijeti i slične građevina koje nisu u skladu s namjenom i dopune Prostornog plana uređenja Općine definiranom ovim planom, ali samo unutar postojećih gabarita i uz zadržavanje postojećih namjena, a do Martijanec - »Službeni vjesnik Varaždinske realizacije planiranog. županije«, broj 2/13) - NE PRIMJENJUJE SE (2) Rekonstrukcijom u smislu ove točke se smatra 4e. Građevinsko područje naselja Gornji Martijanec, i rekonstrukcija javnih prometnih površina, te rekon- Rivalno i Slanje (Izmjene i dopune Prostornog strukcija građevina i uređaja infrastrukture na javnim plana uređenja Općine Martijanec - »Službeni prometnim površinama, do realizacije planiranog. vjesnik Varaždinske županije«, broj 2/13) 3972 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 59/2018.

»Službeni vjesnik Varaždinske županije« Službeno glasilo Županije, gradova i općina Varaždinske županije. Izdaje: Varaždinska županija, 42000 Varaždin, Franjevački trg 7. Telefon (042) 390-554. Glavna i odgovorna urednica: pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana Ivana Golubić Horvat. Tehnički uređuje, priprema i tiska: GLASILA d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel: (044) 815-138 i fax: (044) 815-498, www.glasila.hr, e-mail: [email protected]. Pretplata za 2018. godinu iznosi 200,00 kn + PDV. Svi brojevi »Službenog vjesnika Varaždinske županije« objavljeni su i na Internetu: www.glasila.hr.