Prosinac IZDAVAČ: Novinsko-Izdavačka Ustanova »Hrvatska Riječ«, Ao I Svake, Tako Je I Ove Godine Prosinac Ispunjen Svečanostima, Koncertima, Izložbama

Impressum Tjedni Komentar HrvatskaRIJEČ

OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće  Prosinac IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«, ao i svake, tako je i ove godine prosinac ispunjen svečanostima, koncertima, izložbama. Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica Svečano su obilježene Materice u Subotici, Zagrebu, organiziraju se nedjeljni susreti  Kprognanih Srijemaca, priređuju se božićne izložbe i koncerti u svim mjestima gdje žive UPRAVNI ODBOR: Hrvati u Srbiji, od Bačkog Brega do Zemuna. Blagdanski prosinac je mjesec kada tradicijska Vesna Prćić (predsjednica) kultura utemeljena na kršćanskim vrijednostima pokazuje svoje bogatstvo kroz aktivnosti broj- Slaven Bačić, Ivan Gregurić, nih hrvatskih udruga i okupi velik broj pripadnika hrvatske zajednice. Dražen Prćić, Zvonko Sarić, Prosinac je i mjesec kada se svode računi i sumira što je urađeno i prave planovi za sljedeću Josip Stantić, Thomas Šujić, godinu. Ova je godina, kada je riječ o udrugama i njihovim aktivnostima, bila obilježena nizom Tomislav Žigmanov manifestacija u okviru projekta »Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688. - 2008.« kojima je  obilježena 320. obljetnica doseljavanja Šokaca predvođenih franjevcima Bosne Srebrene iz Soli DIREKTOR (današnja Tuzla) u Bač i okolicu. Ovaj projekt, kojeg su osmislili i proveli članovi HKUPD-a Ivan Karan »Mostonga« iz Bača uz sudjelovanje ostalih hrvatskih društava iz bačkog Podunavlja i potporu  i brojnih drugih institucija i pojedinaca iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pokazala je ODGOVORNA UREDNICA: potencijal udruga da zajednički provedu i vrlo zahtjevne međunarodne projekte, ali i boljke naše Jasminka Dulić zajednice. Više puta je tijekom provođenja ovoga projekta istaknuto kako krovna institucija, koja  je 15. prosinca svečano obilježila svoju šestu obljetnicu postojanja, ne poklanja dovoljnu pažnju POMOĆNIK I ZAMJENIK ODGOVORNE UREDNICE: ovoj manifestaciji. Više puta se čuo prigovor kako čelnih ljudi nema da pruže potporu naporima Zvonko Sarić ljudi koji volonterski rade u udrugama na očuvanju kulture i identiteta Hrvata na ovim prostori-  ma. U sljedećoj godini takvih problema u kulturi bi zasigurno trebalo biti manje, jer je osnovana REDAKCIJA: profesionalna institucija koja treba planski i profesionalno skrbiti o kulturi vojvođanskih Hrvata. Ivan Andrašić (Podunavlje) Kako piše naš dopisnik iz Plavne, očekivanja hrvatskih udruga od ove institucije su velika, kako Davor Bašić Palković (kultura) društva ne bi bila samo »folklorna« već bi mogla više uraditi i na polju prosvjete i umjetnosti. A, Zvonimir Perušić ima mnogo toga za uraditi na polju kulturne autonomije, osobito na polju prosvjete. Dražen Prćić (sport i zabava) Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća pozvao je vijećnike HNV-a, ali i druge nositelje Zoran Vukmanov Šimokov (fotografije) dužnosti unutar hrvatske zajednice, da skupa rade na ostvarenju kulturne autonomije i rekao Željka Vukov (društvo) kako probleme treba rješavati u okvirima institucija i putem dijaloga. Pridružujemo se ovome Mirko Kopunović (dopisništva i korektura) pozivu sa željom da u sljedećoj godini kroz dijalog i putem našeg tjednika ostvarimo zajednički Jelena Ademi (tehnički prijelom) mnogo više.  TEHNIČKI UREDNIK: J. D. Thomas Šujić  ADMINISTRACIJA: Zdenka Sudarević Ljubica Vujković-Lamić  LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk  TELEFON: ++381 24/55-33-55 ++381 24/55-15-78 ++381 24/53-51-55  ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69  E-MAIL: [email protected]  WEB: www.hrvatskarijec.rs  TISAK: »Rotografika« doo Subotica List je registriran kod Tajništva za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73. Svim čitateljima, suradnicima i poslovnim partnerima CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad »Hrvatske riječi« želimo čestit Božić 32+659.3(497.113=163.42) Uredništvo

Ivan Karan, direktor NIU »Hrvatska riječ« Očekujem konkretnu potporu HNV-a...... 7

Prva humanitarna akcija UG »Urbani Šokci« Darovi za djecu...... 23

Povećano je zanimanje za intenzivniji način uzgoja koza Napraviti iskorak u proizvodnji...... 28,29

Toni Bedalov, organizator zabavnih događanja

U Problem OVOME BROJU dobre zabave postupno se rješava...... 42

19. prosinca 2008. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno Božićna pastirska poruka mons. Đure Gašparovića, srijemskog biskupa Živimo sadašnjost, s pogledom u budućnost Dan što ga učini Svevišnji po svo- Božje posinstvo. Punina vremena u duše slomljene beznađem. Isus, jim velikim djelima. nije došla samo prije više od 2000 Kralj mira, unosi mir neba i kra- Božić je veliki blagdan, tako godina, nego dolazi i sada u naše ljevstvo ljubavi u naš svijet prepun radosno očekivan. To je blagdan srce, živi u nama i rasprostire se na nemira. Prosvjetljuje nepoučene, rođenja Isusa Krista. To je blagdan sate, dane i godine našega života. izmiruje posvađane, sjedinjuje što ga slave ne samo kršćani nego U takvom vremenu ne smijemo rastavljene, prikuplja raspršene. i mnogi ljudi dobre volje, a koji se biti opterećeni prošlošću. Moramo Rado je došao u našu ponovno tako lijepo uklapa u tijek vremena. živjeti sadašnjost s pogledom u uspostavljenu drevnu Srijemsku On je slavlje događaja koji ozna- budućnost. U biblijskom smislu biskupiju! Želi zajedništvo s nama. čuje puninu vremena i koji znači vrijeme je vječnost i zato ga tre- Želi napredak, rast biskupije i župa. prijelom u ljudskoj povijesti kada bamo ispuniti djelima ljubavi i Traži našu suradnju i to svagdanju. narod, koji je u tmini hodio, svje- dobrote, to jest oznakama vječno- Bog se nije rodio uzalud. On će tlost vidje veliku. Blagdan rođenja sti. Pozvani smo da kao kršćani rastjerati mrak i donijeti svjetlost; Gospodinova – Božić – poziva u svom životu i u svojoj sredini raskinuti ropstvo i darovati slobo- nas da mislima uronimo u veliko dadnemo mjesto svetome, to jest du i sreću. elika nam djela Otajstvo koje se zbilo u božić- da dopustimo Bogu da djeluje. To Jest, On je došao, naš Spasitelj. učini Svesilni, noj noći u gradu Davidovu kada bi trebala biti iskonska čežnja sva- Svima nam je došao i sve nas otku- »Vsveto je Ime njego- se rodio Spasitelj jer se očitova- kog čovjeka dobre volje, unatoč pio. vo«! (usp. Lk 1,49) i »Ovo je la Ljubav Božja, spasiteljica svih svakom nutarnjem otporu i sumnji. Neka Gospodin djeluje u vašim dan što ga učini Gospodin« (usp. ljudi. Ovo je ostvarenje navještaja Ako je Bog s nama i mi smo s srcima, u vašim obiteljima, bisku- Ps 118,24), riječi su evanđelista da će Djevica začeti i roditi sina i njime kada smo u miru i ljubavi sa pijama, župama, gradu, selu, naro- Luke i Psalmiste primijenjene na nadjenuti mu ime Emanuel – što svima; kada usvojimo svjetlo koje dima, svijetu kako biste svijet, ovogodišnje događaje u vremenu znači: s nama Bog. dolazi odozgo i vodi Kristu; kada narode, grad, selo, obitelji uzdigli od 18. lipnja do 26. listopada u Bog je u ovaj svijet ušao tako da ostvarimo u nama Ljubav Božju, ne samo na ljudsku razinu, nego i do tada Đakovačkoj i Srijemskoj bude s nama, postao je jedan od nas, spasiteljicu svih ljudi; kada uđemo božansku. biskupiji. Velika su to djela i to pravi čovjek; boravi s nama u povo- u zajedništvo jedni s drugima. Svima vama, draga braćo sveće- su dani ponovne uspostave drevne ju, kao dijete, kao dječak, mladić, Po Božiću Isus obogaćuje naš nici, redovnici i redovnice, dragi Srijemske biskupije te uzdignuća zreo čovjek po putovima Palestine, život, postaje nam suputnik na vjeroučitelji i župni suradnici, te Đakovačko-osječke nadbiskupije propovijedajući i liječeći… Boravi našem zemaljskom putovanju, on svima vama, draga braćo i sestre, i osnivanja Đakovačko-osječke s nama kroz vjekove, u sve dane postaje naš vodič, naša svjetlost, Kristovi vjernici laici, želim sretan crkvene pokrajine. Radosni su tre- do svršetka svijeta. Bog je s nama u naša snaga. Rasvijetlio je naša srca Božić i blagoslovljenu novu godi- nuci objave odluka Svete stolice svakom trenutku gdje su dvojica ili i duše, obasjao putove koji vode k nu! Iskrene čestitke upravi, djelat- te proslava u Đakovu, Osijeku, trojica sabrana u njegovo ime. njemu, jer mnogi tumaraju po bes- nicima, suradnicima i čitateljima Požegi i Srijemskoj Mitrovici. Vrijeme je ovo Mesije, Krista, pućima. Isus nas je svojim rođe- tjednika Hrvatska riječ. Radostan je i događaj Utjelovljenja Pomazanika, Spasitelja, koji lju- njem ispunio radošću, on vraća mons. Đuro Gašparović, Sina Božjega, radostan je Božić, dima donosi slobodu i uspostavlja radost u srca prožeta tugom i nadu biskup srijemski

Čestitka predsjednika DSHV-a milijuni kršćana diljem svijeta, ali, nažalost, ima puno kršćana koji iščekuju Božić u ozračju rata, nemira i gladi. Nada skršenih i skrušenih, poniženih i povrijeđenih, nemoćnih i diskriminiranih je Onaj koji se Vrijeme mirenja i praštanja zbog njih rodio kao nemoćno dijete u Betlehemu. Njih ima puno tu negdje pored nas i oko nas, koji očekuju i iščekuju od nas da se založimo oštovani članovi i simpatizeri DSHV-a, cijenjeni čitatelji »Hrvatske za pravo i pravicu, humanost i porast progresa. Učinimo sve da upravo Priječi« i svi ljudi dobre volje. ti ljudi bar za trenutak osjete radost mira, sreće i zadovoljstva. Isus iz Bliži se vrijeme koje s nestrpljenjem iščekujemo. Božić je najradosni- Nazareta to od nas očekuje. S tim mislima i željama, a u povodu božić- ji kršćanski blagdan. nih i novogodišnjih blagdana svima sretan i čestit Božić i puno zdravlja, Istodobno, to je vrijeme mirenja i praštanja, vrijeme darivanja i lju- sreće i uspjeha u Novoj 2009. godini. bavi, vrijeme okupljanja obitelji. U ozračju mira u duši Božić iščekuju Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a

Božićna i novogodišnja čestitka ravnateljice Hrvatske matice iseljenika Podijelite radost blagdana s drugima ragi sunarodnjaci, iseljenici i pripadnici hrvatskih manjina, Hrvati lje, osobnu i obiteljsku sreću, uvijek se radujem našim susretima. Du BiH, članovi udruga i klubova, učitelji i učenici hrvatskih do- Radost blagdana podijelite s vašim sugrađanima, s ljudima s kojima radi- punskih škola, župljani i svećenici hrvatskih katoličkih misija… te, s onima koji su vam prijatelji, sa svima koji su vam pomogli da neku Želim da u Svetoj noći podijelimo radost Kristovog rođenja u zemlju, osim svoje vlastite, možete smatrati domom… međusobnom razumijevanju i zadovoljstvu. Šaljući vam dobre že- Čestit Božić i sretnu Novu 2009. godinu želi vam lje, želeći vam uspješnu Novu godinu, sigurnost i mir, zdrav- Danira Bilić, ravnateljica Hrvatske matice iseljenika

6 19. prosinca 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ Božićna poruka mons. dr. Ivana Penzeša, subotičkog biskupa Danas vam se rodio Spasitelj, Krist, Gospodin Kršćanska braćo i sestre! noću iz svijeta, nego je pozvao znači da postoji Njegova visina, sebe kako bi ta ista Riječ i danas po Božić nije tek priča, uspomena ljude da se okrenu svojim srcima Njegova slava i gospodstvo, da nama tijelom postajala. To je poru- ili sjećanje. Božić je stvarnost, kao i jedni prema drugima. On je time postoji Njegova moć i ljubav. ka jednostavnih riječi koje izgova- što je stvaran i naš život. Isusovim otkrio veličinu svoje ljubavi, ali i Stoga je važno primijetiti uzviše- ramo u vjerovanju: sišao s nebesa. rođenjem Bog nije uklonio hlad- vrijednost patnje i žrtve, bez kojih nost Onoga koji dolazi. Tko želi Te riječi govore o Kristu, ali govore svaka humanost gubi smisao. Bog slaviti Božić, Božji silazak, treba i o nama. Ova ispovijest se ne može je tu i govori nam: ovozemaljski shvatiti ovu tajnu Božjeg silaženja. potrošiti samim izgovaranjem, ona život nije sve, nego postoji vječ- Božji govor iz visine upravljen je upućuje na život i djela. nost. To je ona utjeha koju nam izravno nama ljudima. Evanđelist Zato kršćanska braćo i sestre, vjera daje. Božji govor o vječnosti naglašava: Danas vam se rodio dopustimo da se svakodnevno daje ozbiljnost, nadu i slobodu Spasitelj, Krist, Gospodin. Ne ostvaruje ta otajstvena suradnja ljudskom životu. kaže samo da se rodio, nego vama između Boga i svakoga od nas, iz- Čovjek je stvoren na sliku se rodio i za vas se rodio. Svojim među njegove Riječi i naših riječi Božju. Zbog svoje grešnosti mnogi rođenjem Gospodin nam je omo- i dijela. To ujedno može biti pozi- su ljudi stvorili pogrešnu sliku o gućio da i sami postanemo Božji vom i drugima da se približe betle- Njemu. Često su to slike okrutnog i božanski, da postanemo djecom hemskoj štalici te u njoj spoznaju i nezainteresiranog boga. Biblijski Božjom. Naše se spasenje sasto- utjelovljenog Boga. Bog je drugačiji. On je radi nas ji u tome da postanemo tijelom Ovim mislima želim svima če- ljudi i radi našega spasenja sišao s Kristovim. Božja je Riječ tijelom stit Božić i blagoslovljenu Novu nebesa i time se učinio nama jed- postala. Stoga nas Gospodin poziva godinu! nakim. Božji silazak među ljude da i mi svakodnevno dajemo sami + Ivan, biskup

Ivan Karan, direktor NIU »Hrvatska riječ« Očekujem konkretnu potporu HNV-a IU »Hrvatska riječ« spre- smo sastanak početkom siječnja na mna je produbiti suradnju koji ćemo pozvati i djelatnike iz Ns produkcijom Cro Media Prizme i drugih medija da napravi- iz Subotice i s 300.000 dinara mo osnovu za dalje. Nadam se da financijski poduprijeti realizaci- će HNV podržati ovaj projekt a ne ju TV programa, kazao je direk- očekujem da ta potpora bude tapša- tor ustanove Ivan Karan. NIU nje po ramenu već da bude u skladu »Hrvatska riječ« i Cro Media bi s ovlastima koje HNV ima i pogo- tako, ako Upravni odbor ustanove tovu koje će imati kad bude usvo- usvoji ovu odluku, kao kopro- jen novi zakon a tamo se govori ducenti producirali TV i radio i o raspodjeli sredstava o čemu program u sljedećih šest mjese- HNV donosi odluku. Nadam se da ci. Karan očekuje i konkretnu će i drugi subjekti podržati ovakve pomoć od Hrvatskog nacional- vidove suradnje i smatram da NIU nog vijeća kao i dogovor svih ‘Hrvatska riječ’ treba biti krovna relevantnih subjekata kako bi se ro Media« je produkcija iz Subotice koja u posljednjih ustanova u području informiranja dugoročno riješio problem infor- »Cnepunih godinu dana proizvodi tjedne radijske i tele- kao što je HNV krovna institucija miranja na hrvatskom jeziku kroz vizijske emisije na hrvatskom jeziku pod nazivom »Kronika«, u zajednici«, kaže Karan. elektronièke medije. Na pitanje ne radi li se o suko- Nakon sastanka u Hrvatskom koje se emitiraju u Subotici na TV »K23« i u Somboru na bu interesa s obzirom da je Josip nacionalnom vijeću kada su dje- Radio Somboru i TV »Spektru«. Proizvodnju toga programa Stantić jedan od osnivača Cro latnici Cro Medije iznijeli problem financiralo je Ministarstvo kulture i informiranja Republike Medije i urednik Kronike isto- daljnjeg financiranja njihovog pro- Srbije i taj će novac biti iscrpljen koncem godine. dobno i član Upravnog odbora grama, u utorak je održan sastanak NIU »Hrvatska riječ«, Karan kaže u NIU »Hrvatska riječ« s djelatni- poslovne politike i financijski plan zemlji i inozemstvu tijekom cijele kako kada Upravni odbor bude cima Cro Medije. za 2009.«, kaže Karan. godine na čemu će raditi i dje- odlučivao o tome Stantić neće »Dogovorili smo se produbiti Prema njegovim riječima surad- latnici naše ustanove, a ako bude sudjelovati u glasovanju, a osim suradnju koja postoji od svibnja nja će se odvijati u trima faza- potrebno uzet će se osobe koje toga »pokretač i najvažnija osoba u ove godine. U sporazumu je pisalo ma. Prva faza je koproduciranje to profesionalno rade. Dogovorili Cro Mediji je Zvonimir Sudarević da se suradnja odvija na financij- emisije Kronika do kraja lipnja, smo i zajedničku izradu elaborata o s kojim će se najviše surađiva- skom, promidžbenom i tehničkom druga faza je formiranje TV i radio ustroju radio i televizijskog infor- ti, dok je Stantić njegov suradnik planu a dosada je ta suradnja bila redakcije u Hrvatskoj riječi skupa miranja na hrvatskom jeziku do i djelatnik Radio Subotice. Ako samo na tehničkom planu kroz s Cro Medijom, a treća je faza kraja ožujka sljedeće godine, koja se bude formirala redakcija moći korištenje naše kamere. Načelan pokretanje kabelskog TV kanala bi trebala biti u skladu s platfor- će se koristiti i studio Zvonimira je dogovor da se i financijska koji će emitirati program na hrvat- mom o informiranju ako ona bude Sudarevića i za prvu i drugu a suradnja uspostavi a to će odlučiti skom jeziku. usvojena. Ideja je probati uvezati i treću fazu te ne bismo trebali Upravni odbor ovoga tjedna na »Zajednički će se aplicira- sve one koji se bave informiranjem kupovati opremu«, kaže Karan. sjednici gdje će se usvajati plan ti putem projekata za sredstva u na hrvatskom jeziku i dogovorili J. D.

19. prosinca 2008. 7 HrvatskaRIJEČ Aktualno U Subotici svečano obilježen dan osnutka Hrvatskog nacionalnog vijeća Moramo ići naprijed Samo oni koji imaju zajedničke ciljeve idu kao zajednica naprijed, poručio je u svojem govoru predsjednik HNV-a Branko Horvat

ožemo se međusobno razliko- vati, no ne bi smjelo biti dvojbe »Moko temeljnih ciljeva u našoj zajednici. Jer trebamo znati da samo oni koji imaju zajedničke ciljeve idu kao zajednica naprijed, a kada to nije slučaj, onda se tapka u mjestu. A ti ciljevi su tako jednostavni: još jedno dijete u hrvatskom odjelu, ‘Hrvatsku riječ’ kupiti petkom, slušati i gledati programe na hrvatskom, upražnjavati kulturne obras- ce – od odlaska u kazalište, preko praćenja književnosti, do njegovanja tradicijske kulture, te svakidašnje rabiti hrvatski jezik«, rekao je u svojem govoru predsjednik HNV-a Branko Horvat na svečanoj akademiji, kojom je u ponedjeljak, 15. prosinca, u Velikoj vijećnici HKC »Bunjevačko kolo« Gradske kuće obilježena šesta obljetnica od osnutka krovnog tijela hrvatske nacionalne Predsjednik HNV-a je uputio apel svim vijeć- manjine u Republici Srbiji. nicima HNV-a, ali i drugim nositeljima dužnosti unutar hrvatske zajednice, da spomenuti ciljevi »budu iznad svega«, te dodao da probleme treba rješavati u okvirima institucija i putem dijaloga. »Samo tako ćemo ići naprijed, a naprijed moramo ići jer smo u mnogim segmentima institucionalnog života tek na početku. Za takvo djelovanje sviju nas postoji zalog ne samo onih koji su se za iste ciljeve, uz velike cijene, borili Nemanja Kostić prije nas, već prije svega za one koji dolaze poslije nas«, poručio je Horvat. ska i manjinska prava Republike Srbije, dogra- Ističući kako vojvođanski Hrvati mogu biti donačelnik Subotice Pero Horvacki i predsjed- ponosni na doprinos koji su dali domicilnoj nik Mađarkog nacionalnog vijeća László Józsa. državi, generalna konzulica Republike Hrvatske U bogatom kulturno-umjetničkom programu nastupili su: pjevačka skupina KUDH-a »Bodrog« iz Bačkog Monoštora, recitatorice iz Subotice i Sombora (Karla Rudić, Bojana Jozić, Emina Firanj, Dejana Jakšić), mladi glazbenici (Katarina Evetović – violončelo, Miran Tikvicki Horvat: Učinjeno dosta, – tambura, Marko Dulić – tambura, Nemanja ali ne i dovoljno Kostić – čelo), zbor Zajednice Hrvata Zemuna »Ilija Okrugić«, te pjevači i tamburaši HKC-a »Bunjevačko kolo« iz Subotice. roteklih šest godina, proma- Dan osnutka HNV-a, podsjetimo, jedan je »Ptrano iz perspektive povijesti od četiriju službenih blagdana hrvatske naci- jedne manjinske zajednice – kakva je Recitatorice iz Sombora onalne zajednice u Srbiji. Toga dana 2002. hrvatska na ovim prostorima, mora- godine održana je elektorska skupština za izbor u Subotici Ljerka Alajbeg izrazila je uvjerenje mo priznati, nije ogromno vrijeme. No kako ovdašnji Hrvati mogu učiniti više za nadam se da smo naše kratko ljudsko dobrobit same zajednice te pomoći razvitku vrijeme, unatoč teškoćama i problemi- cijelog srbijanskoga društva na putu europskih ma, smisleno upotrebili za izgradnju integracija. nekoliko ključnih pretpostavki za oču- Svečanoj akademiji, između ostalih, nazoč- vanje i izgradnju nacionalnog identite- ni su bili i Ivan Zeba, prvi tajnik Odjela za ta Hrvata u Vojvodini, ili šire u Srbiji. To hrvatske manjine u inozemstvu pri MVPEI jest dosta, ali nije dovoljno«, rekao je RH, Filip Damjanović, ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Beogradu, Aniko Muškinja Branko Horvat. Hajnrih, državna tajnica u Ministarstvu za ljud- Miran Tikvicki 8 19. prosinca 2008. Aktualno HrvatskaRIJEČ Barišić: MVPEI će i dalje podupirati vaše projekte

etar Barišić, izaslanik ministra Pvanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Gordana

Zbor Zajednice Hrvata Zemuna

članova prvog Hrvatskog nacionalnog vijeća. KaGlasovanjem elektora lista A je dobila 20, a Na sjednici je bilo nazočno 198 od ukupno 204 lista B 15 članova Vijeća. Jandrokovića, poručio je ovom pri- elektora. Izbor članova je obavljen na temelju Prva konstitutivna sjednica Hrvatskog godom da će se za-uzeti za znantno dviju ponuđenih lista. Listu A je uime Foruma nacionalnog vijeća u SR Jugoslaviji održa- povećanje proračunskih sredstava hrvatskih institucija i organizacija Vojvodine na je 25. siječnja 2003. godine. Na sjedni- namijenjenih potrebama pripadnika predložio magistar Josip Ivanović, dok je ci je jednoglasno usvojen Statut Vijeća, a hrvatske manjine u europskim država- listu B uime DSHV-a predložio Josip Gabrić. za predsjednika izabran Josip Ivanović. ma. »Nastavljajući dosadašnju uspješ- nu suradnju MVPEI RH će i dalje u okviru svojih ovlasti podupirati vaše projekte te kroz potpisani bilateral- ni sporazum pratiti provedbu pravne zaštite hrvatske manjine u Republici Srbiji«, rekao je u svojem obraćanju Petar Barišić, načelnik Odjela za hrvatske manjine u inozemstvu u tom ministarstvu.

Formiranje nacionalnog vijeća Hrvata u Srbiji omogućeno je donošenjem Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u Saveznoj Republici Jugoslaviji 2002. godine, kada je i hrvatska nacionalna manjina po prvi put legi- Karla Rudić Marko Dulić timno priznata. D. B. P.

Pjevačka skupina KUDH »Bodrog« Katarina Evetović

19. prosinca 2008. 9 HrvatskaRIJEČ Tema Je li privatizacija sudbina i medija koji izvještavaju na manjinskim jezicima Potraga za vlasnikom Privatizacija se pravda potrebom da se informiranje nacionalnih manjina izvuče ispod skuta države kao »najgoreg mogućeg vlasnika«. Pritom se, međutim, redovito zaboravlja nešto što mrsi cijelu stvar: mediji na jezicima nacionalnih manjina nisu samo mediji, nego i sredstvo očuvanja nacionalnog identiteta

ako je privatizacija medija pro- ska nacionalna vijeća ili lokalne ZADOVOLJITI DVA ZAHTJ- teme koje se tiču vlastitih manjin- ljetos privremeno zaustavljena samouprave, koji jesu neka forma EVA: Posljednji u nizu skupo- skih elita – uglavnom se ne potežu. Iupravo zbog nedostatka jasne države. va o spomenutoj temi održan je U svakom slučaju, rješenje koje vizije budućnosti medija na ma- No, duga je to priča, a svodi se početkom tjedna u Novom Sadu, bi vodilo u privatizaciju ovog manjinskim jezicima, posljednjih je na jednostavnu činjenicu: manjin- gdje zapravo ništa novoga nije njinskog sektora bilo bi vjerojatno tjedana sve jači pritisak da se taj ski mediji ne mogu na tržište jer niti moglo biti rečeno. Svaki je jedinstveno u svijetu, koji zapravo proces nastavi, a jasne vizije i dalje po pravilu ostvaruju malu nakladu, segment ovoga problema, naime, u svemu funkcionira po principu nema. Intencija je da sva glasila, a država je dužna i po zakonu i po već rasvijetljen sa svih mogućih privatnog vlasništva – osim u po- pa i ona na manjinskim jezicima, logici stvari te medije financirati. strana, jedino još nitko nije pro- dručju manjinskih prava, gdje je odu u privatne ruke i da se time O mogućnostima šepirenja lepe- našao eliksir života za manjinske izbjegne državni upliv u kvalite- zom ostvarenih prava nacionalnih medije. Kako se god na koncu tu i objektivnost informiranja. U manjina pred europskim i drugim raspetljalo klupko informiranja na stvaranju atmosfere pritiska goto- kontrolorima, ne treba niti govori- manjinskim jezicima u Srbiji, bit vo se ravnopravno natječu držav- ti. će nezadovoljnih. Ili će rješenje ne strukture, novinarske udruge i Pritom se, međutim, redovito biti nauštrb pravovremenog, istini- neovisni medijski stručnjaci, dok zaboravlja nešto što mrsi cijelu tog i nepristranog informiranja, ili su sami novinari i urednici u ma- stvar: mediji na jezicima nacional- će biti nauštrb očuvanja nacional- njinskim glasilima uglavnom suz- nih manjina nisu samo informativ- nog identiteta manjinskih zajedni- držani. ni mediji, nego i sredstvo očuvanja ca. Na pronalaženju izuma koji bi Privatizacija medija na manjin- nacionalnog identiteta naroda, koji objedinio oba ova zahtjeva, stručni skim jezicima pravda se potrebom u jednoj državi živi u uvjetima timovi navodno vrijedno rade, ali da se informiranje nacionalnih većinskog okruženja. Zbog toga što će od svega toga ispasti, tek manjina izvuče ispod skuta države je uloga manjinskih medija dvo- ćemo vidjeti. Aleksandar Tolnauer kao »najgoreg mogućeg vlasnika«, jaka, a ni jedna od tih dviju uloga Glavni prigovor sadašnjem sta- što je često korištena sintagma ne smije biti zapostavljena, niti nju, koje se smatra neodrživim, a državna potpora neizbježna. Zbog u raspravama o ovoj temi. Ruku ijedna od njih smije nadvladati u kome su manjinski mediji pod toga je uvođenje privatnog vlasni- na srce, ima u tome i istine, jer onu drugu. Otud i teška uloga okriljem manjinskih nacionalnih ka i profitnog razmišljanja opasan ako država ne smije imati utjecaja urednika i novinara u ovakvim vijeća ili lokalnih samouprava, jest opit, u kojem se profit neće ostva- na medije općenito, taj utjecaj ne medijima. Hodati po tankoj žici nedostatak objektivnog pisanja, rivati na tržištu nego iz državne bi smjela imati niti na manjinske između profesije i odgovornosti odnosno izvještavanja. Uistinu, u kase, a građenje privatnog profita medije, čega de facto ima, budući prema nacionalnoj zajednici – nije manjinskim se medijima lako opali iz proračunskog novca nije baš ne- da su osnivači tih medija manjin- nimalo ugodan posao. po Vladi u Beogradu, ali osjetljive što što bi na dugi rok zatvorilo ovo pitanje. HRVATSKA OPĆENITO: Kako ova stvar izgleda u okruženju, u državama koje nisu te sreće da su manjinska prava dovele »iznad europskih standarda«, kako to vole reći srbijanski političari, možemo vidjeti u dva bliska primjera – hrvatskom i mađarskom. U Hrvatskoj manjinski mediji nesmetano funkcioniraju, iako njihovo rješenje nije etatizam, ali niti privatizam. Sredina je pronađena u civilnom sektoru, koji je isključivi nakladnik ovih medija, a ustavnim je zakonom zajamčeno da će tako i ostati. »U Hrvatskoj država financira 56 različitih listova na ukupno 18 manjinskih jezika«, kaže za HR Budućnost medija na manjinskim jezicima predsjednik Savjeta za nacional- nije jasna: sa skupa u Novom Sadu ne manjine u Republici Hrvatskoj Aleksandar Tolnauer. »Godišnje 10 19. prosinca 2008. Tema HrvatskaRIJEČ za tu namjenu država izdvoji 41 zacija. Tiraža mu je 5000 primjera- računa«, kaže glavna i odgovor- jim jezicima imaju, uz Hrvate, i milijun kuna, odnosno više od 5,5 ka. na urednica Hrvatskog glasnika, Rumunji, Srbi, Slovaci, Slovenci milijuna eura. Ovdje uopće nije HRVATI U MAĐARSKOJ: tjednika koji izlazi u Budimpešti, i Nijemci. Naklada Hrvatskog gla- niti bilo riječi o tome da se ti Niti se u Mađarskoj ne spomi- Branka Pavić-Blažetin. »Manjin- snika je 1500 primjeraka, a proda- mediji privatiziraju, jer oni niti nje privatizacija postojećih medija ska su pitanja politička stvar, je se isključivo putem pretplate i nisu u vlasništvu države, nego su na jezicima nacionalnih manjina. manjine su i pojedinačno spome- poštanske dostave, gdje poštanski njihovi nakladnici organizacije Dapače, svako se manjinsko pita- nute u ustavu i sve se manjinske troškovi u potpunosti pojedu pro- civilnog društva. Ako bi se i poja- aktivnosti financiraju iz proračuna. dajnu cijenu pa o nekoj ekonom- vio sada neki privatnik koji bi Problem je, međutim, što finan- skoj isplativosti nema niti govora. želio izdavati novine na nekom ciranje novina nije automatizam, Eventualno pojavljivanje nekog od manjinskih jezika, ne bi imao nego se svake godine ide na natje- privatnika, koji bi poželio izdava- zapreka, ali bi morao ići nekim čaj, pa nemamo sigurnost u smislu ti novine na hrvatskom jeziku u drugim putem, njegovo financi- da unaprijed znamo koje će razine Mađarskoj, teoretski jest moguće, ranje ne bi išlo preko Savjeta za biti financiranje u idućoj godini. ali Branka Pavić-Blažetin to sma- nacionalne manjine. Državnog pri- Također je problem i to što Javna tra malo vjerojatnim: tiska na objektivno pisanje manjin- zaklada za nacionalne i etničke »Ne vjerujem da bi netko ušao skih medija ovdje nema, jer je to manjine u Mađarskoj novac za u ovaj posao, ali bi mogao poku- u ovakvom vlasničkom sustavu sve manjinske aktivnosti izdva- šati. Međutim, naš je izdavač i nemoguće, a u nekim nacional- ja u masi, ove je godine to bilo Neprofitna udruga Croatica Kft. a nim zajednicama upravo i postoji Branka Pavić-Blažetin 500 milijuna forinti, od čega na njeni su osnivači Hrvatska držav- medijska konkurencija, što omo- manjinske listove odlazi čak dvije na samouprava i Savez Hrvata u gućuje pripadnicima te zajednice trećine, pa su onda svi protiv novi- Mađarskoj u omjeru 49:51 posto, da se na istom manjinskom jeziku nje u toj državi Europske Unije na, jer za ostale manjinske progra- pa je izvjesno da bi oni štitili svoj informiraju iz različito obojenih smatra državnim pitanjem i rješava me ostane nedovoljno.« list i privatnik ne bi uspio«, kaže medija. Najuočljiviji primjer toga se isključivo iz – proračuna. U Mađarskoj je, inače, ustavom Branka Pavić-Blažetin. su, recimo, srpski mediji Novosti i »U Mađarskoj se cijela manjin- priznato postojanje 13 manjinskih Zvonimir Perušić Identitet, koji podržavaju različite ska problematika rješava iz pro- naroda, od kojih novine na svo- struje u srpskoj zajednici.« SRBI U HRVATSKOJ: Jedan od spomenuta dva srpska lista u Puna ili djelomična privatizacija Hrvatskoj, Novosti, iduće će godine obilježiti deset godina izlaženja. ajveći broj lokalnih samoupra- »Sve ovo vrijeme list je u Nva u Vojvodini medije, koji su 90-postotonom omjeru financiran trenutačno u njihovom vlasništvu, iz proračuna Republike Hrvatske, vidi kao javne servise, a njihova bi posredstvom Savjeta za nacionalne vlasnička transformacija trebao biti manjine RH«, kaže za HR glavni i odgovorni urednik Novosti kombinirani model privatizacije, pri Rade Dragojević. »Tako je bilo čemu bi trećinu vlasništva zadržale od početka i tako će ostati i ubu- lokalne samouprave, trećinu bi uzeli duće. Nešto se malo financira iz zaposleni novinari, a trećina bi bila Republike Srbije i to preko natje- ponuđena zainteresiranom privatni- čaja koje raspisuju Ministarstvo ku. Ovo je rezultat anketiranja koje je kulture Republike Srbije ili provelo Pokrajinsko tajništvo za infor- Pokrajinsko tajništvo za informa- macije u svih 45 lokalnih samouprava cije Vojvodine. I ova sredstva koja u Vojvodini, a koje je na okruglom dobivamo iz proračuna Republike Hrvatske idu preko natječaja, ali stolu u Skupštini Vojvodine u pone- to smatramo sigurnim sredstvima, djeljak prezentirala potpredsjednica s jedne strane zato što je takva Izvršnog vijeća Ana Tomanova-Makanova. Ona je naglasila kako privatizacija lokalnih i manjin- vrsta financiranja zajamčena zako- skih medija u Srbiji nije uspjela, jer nije bila dobro pripremljena, a založila se za slobodu i neo- nom, ali i zbog toga što naša tri visnost medija, pri čemu se mora očuvati i zaštiti javni interes građana. zastupnika u Hrvatskom saboru Za beskompromisnu i potpunu privatizaciju najtvrđe su se zalagali medijski stručnjaci Rade predstavljaju neku vrstu garancije Veljanovski i Goran Cetinić, koji smatraju da manjinski mediji u sadašnjoj vlasničkoj konstelaciji da će se zakon i poštovati.« nisu spremni otvarati nezgodne teme iz svojih zajednica i trpe pritisak manjinskih stranaka i Inače, izdavač tjednika Novosti osnivača – nacionalnih vijeća. Savjetnik pokrajinske tajnice za informacije Kalman Kuntić sma- je Srpsko narodno vijeće, koje nije državno tijelo i zbog toga se i smatra da je privatizacija potrebna, ali je istovremeno potrebna i svrsishodnost, iz čega proistječe tra da te novine nisu pod držav- spomenuti kombinirani model po principu 33-33-33. nim utjecajem, premda naginju Okrugli stol na temu privatizacije lokalnih i manjinskih medija održan je u organizaciji Samostalnoj demokratskoj srpskoj Nezavisnog društva novinara Vojvodine, a uvodničari su, osim Ane Tomanove-Makanove, stranci koja je članica vladajuće Gorana Cetinića, Radeta Veljanovskog i Kalmana Kuntića, bili i potpredsjednica Skupštine koalicije. Toga lista nema na kios- AP Vojvodine Maja Sedlarević, šefica medijskog odjela OESS-a Dragana Nikolić-Solomon, cima po Hrvatskoj nego se prodaje pomoćnik pokrajinskog tajnika za gospodarstvo Siniša Isakov i predstavnik Fonda za otvore- po principu pretplate i poštanske no društvo Tomislav Žigmanov. U radu okruglog stola sudjelovali su i predstavnici medija na dostave, ili ga distribuiraju lokalni manjinskim jezicima, kao i manjinskih nacionalnih vijeća. ogranci srpskih manjinskih organi-

19. prosinca 2008. 11 HrvatskaRIJEČ Intervju Doc. dr. Helena Sablić-Tomić, književna teoretičarka i dekanica Umjetničke akademije u Osijeku Nužno je baviti se vlastitim egzistencijalnim prostorom

Hrvatska suvremena književna scena, čini mi se, življa je nego inače * Nužno je na jednome mjestu objaviti panoramu hrvatskih pisaca koji su djelatni u Vojvodini, naravno, uz kritički pogled onoga koji je priređuje * Promoviranje vlastitoga doma, kuće, grada, običaja, osobna svijest o tome što jesi, što znaš, možeš, želiš i hoćeš jedini je mogući pogled prema globalizaciji * Umjetnička raznolikost dovoljna je da naša Akademija bude poticajno, kreativno i dinamično mjesto studiranja

Razgovarao: Davor Bašić Palković me sveučilišne profesorice, ci (Mirko Kovač, Pavao Pavličić, književne teoretičarke i kri- Renato Baretić, Želimir Koščec), Itičarke Helene Sablić Tomić oni se trenutačno bave propitiva- nije nepoznato poznavateljima njem stereotipa u literaturi, povi- kulturnih, ponajprije književ- jesti, društva. Tako će, primjerice, nih prilika, među vojvođanskim Julijana Matanović u knjizi »Tko Hrvatima. Naime, kroz angažman se boji lika još« na posve novi u slavonsko-baranjsko-srijemskom način pročitati hrvatska književna ogranku Društva hrvatskih knji- djela iz 19. i 20. stoljeća, ne bi li ževnika i Matici hrvatskoj Osijek, pokazala mogućnosti drugačijega ona ostvaruje suradnju s ovdaš- pogleda na poziciju i važnost lika njim hrvatskim piscima. Također, u njima od onoga što bilježe povi- sudjeluje i na manifestacijama jesne čitanke. Dubravka Ugrešić u organizaciji osječke »Šokačke iznova je pročitala mit o babi Rogi grane«, koja ima dobru suradnju u knjizi »Baba Jaga je snijela jaje«. s ovdašnjim kulturnim udrugama U književnom ste šokačkih Hrvata. HR: se radu, među Osim o navedenoj suradnji, ostalim, bavili temama hrvatske Helena Sablić-Tomić u intervjuu suvremene autobiografske proze, za naš tjednik govori o svojem s naglaskom na ženski književni književno-teorijskom radu, suvre- identitet (knjiga »Gola u snu«). menoj hrvatskoj književnosti, U čemu vidite razloge pojave Umjetničkoj akademiji u Osijeku, velikog broja autobiografskih čija je dekanica, te o stanju na knjiga u Hrvatskoj (posljednji kulturnoj sceni slavonske prijestol- primjer Nives Celzijus), ili je to nice. svjetski trend koji se samo pre- slikava na domaće prilike? Kao osobi koja se Demokratske promjene u društvu, HR: bavi književnom stvaranje samostalne države, sna- kritikom, te predaje suvremenu žan nacionalni trend, rat od 1991. hrvatsku književnost na fakul- do 1994., život u egzilu, tranzicija, tetu, kako Vam se, općenito, čini ekonomska kriza – samo su neke stanje na suvremenoj književnoj odrednice društvene prakse kroz sceni u Hrvatskoj? koju se artikulira život pojedinca. Hrvatska suvremena književna Postmoderna paradigma otvorila je scena, čini mi se, življa je nego prostor malim pričama. Zgusnuta inače. Gotovo dnevno pojavljuju se zbilja devedesetih opterećena post- knjige mladih književnica, kao što modernim mišljenjem, narcisoid- su primjerice: Aleksandra Kardum, nom pozicijom i autora, ali i čitate- Andrea Pisac, Maša Kolanović, lja, razvijala je horizont očekivanja Sonja Gašperov, koje svježim ide- u kojemu se čini kako se jedino jama, drugačijim pogledom na zbi- autobiografskim diskursom može lju (pri tome mislim i onu iz bliže afirmirati »kultura individualiz- prošlosti kao i onu recentnu) oko ma«. Autor, kao društvena funkci- sebe unose kreativnu živost. Što se, ja, postaje katalizatorom suvreme- pak, tiče onih koji su već poznati ne društvene zbilje i indikatorom po svojim knjiga čitateljskoj publi- povijesti, pri čemu osobno vrijeme 12 19. prosinca 2008. Intervju HrvatskaRIJEČ preuzima zalihu Univerzalnoga, a tematizirana prošlost i sadašnjost elena Sablić-Tomić rođena je 1968. godine u Osijeku, gdje je pohađala osnovnu i srednju postaju osobnim ulogom u buduć- Hškolu te diplomirala na Pedagoškom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je nosti. Specifičan tip iskustva koje 1997. godine magistrirala s temom »Kratka priča devedesetih – biblioteka i autori časopisa imaju žene, kako u javnom tako i Quorum«, a 2001. je obranila doktorsku disertaciju naslovljenu »Modeli hrvatske suvremene u privatnom prostoru, legitimira autobiografske proze«. Dekanica je Umjetničke akademije u Osijeku, dok na Filozofskom se upravo kroz autobiografiju. I to fakultetu u istom gradu predaje kolegij Suvremena hrvatska književnost. je trend kojemu niti hrvatska knji- ževna publika nije mogla odoljeti. Objavila je sljedeće knjige: »Montaža citatnih atrakcija – quorumova kratka priča« (1998); Autobiografski tekstovi, kao što je »Intimno i javno – ogledi o suvremenoj autobiografskoj prozi« (2002); »Slavonski tekst hrvat- već od kritike prepoznato, pišu se ske književnosti« (2003., koautorstvo s Goranom Remom); »Gola u snu – o ženskom književ- iz osobne potrebe kojoj se nastoji nom identitetu« (2005), »Hrvatska autobiografska proza« (2008). udovoljiti, ali i iz vlastitog prepo- S Goranom Remom priredila je: »Osječku čitanku – Sretne ulice«, »Ðakovačku čitanku – Put znavanja senzibiliteta kulturne zbi- nebeski« (2000), »Šokačku čitanku« (2007). S Davorom Šarićem objavila je »Dnevnik nevidlji- lje koji zbog duha vremena obliku- voga« (2008). je specifičnu koncepciju kulturnog mišljenja – projekt autobiografske Priredila je knjigu intimističkih zapisa »Nebo nad Osijekom« (2003) i knjige Franjo pl. Ciraki kulture. Njezinim smo dijelom pa »Bilježke / Zapisci« (2004), »Slavonska krv – izbor iz djela Josipa i Ivana Kozarca« (2005), »Ës ne vidim razloga da svatko, ako a Dräva csak folyot – Szlavöniai horvät rövidtorozak« (2005.), Zdenka Marković »Njegov to želi, ispriča svoju »golu istinu«. posljednji san – iz ostavštine« (2007.). Problemi oko spomenute knjige Piše kritike za »Vjesnik«. nalaze se u društvu, a ne u knjizi samoj. I o tome bi naši sociolozi, kroz stoljeća književnosti u Vaši književni radovi, u izvjesnoj sintetskim književno-povijesnim antropolozi, analitičari medija tre- ovoj hrvatskoj regiji. Budući mjeri mogu promijeniti takvo možemo učiniti iskorak prema bali razgovarati. da je ova regija, sa sjedištem u stajalište? drugim regionalnim prostorima ili Solidan odjek u Osijeku, nerijetko predstavlja- Mislim kako je nužno baviti se središnjici. Pokazati kontinuitet HR: književnoj javno- na (ili, pak, doživljavana) kao egzistencijalnim prostorom u koje- pismenosti, kulturnoga i književ- sti imala je knjiga »Slavonski umjetnički inferiorna u odno- mu jesmo. Pri tome mislim na noga života u regiji, interpreti- tekst hrvatske književnosti«, su na središnjicu, smatrate li čitanje i usustavljivanje zavičaj- rati djela nepravedno zanemare- koja predstavlja pregled i vodič da ova knjiga, ali i neki drugi ne književnosti, jer samo takvim nih, isključivo zbog nedovoljne

19. prosinca 2008. 13 HrvatskaRIJEČ Intervju informiranosti onih koji su pisali Umjetničkoj akademiji. Krenuli »Povijesti hrvatske književnosti«, Pratite li suvremenu književnu produkciju voj- smo diskretno u Grad u ožujku slavonskih autora kroz knjigu kao HR: vođanskih Hrvata? Kako ocjenjujete njezinu s Dionizijevim festivalom, koji što je ova naša jedini je, ali i kvalitetu? vodi Robert Raponja, a u svibnju najteži put mijenjanja perspekti- Do mene stižu samo poneke knjige. Posljednju mi je poslao 2008. nešto jasnijim koracima kroz ve tipa »nas drugi vide«. Vrijeme Petko Vojnić Purčar, a sama sam sudjelovala u književnom projekt »Urbane instalacije«, koje će pokazati što smo prije tih pet projektu »Prid svitom« Tomislava Žigmanova. Nisam sigurna osmišljava i sa studentima radi godina učinili u široj recepciji sla- da imam dovoljno informacija kako bih mogla na ovo pita- Saša Došen. Instalacije, kakvima vonske književnosti. Sigurna sam nje odgovoriti. I opet se kao problem pojavljuje nedovoljna se u ovome projektu nastoji baviti, kako budući književni povjesni- informiranost nas u Hrvatskoj o književnom radu onih, koji nekomercijalne su urbane ulične čari, odnosno autori panoramskih na hrvatskom jeziku pišu izvan administrativnih granica. umjetnosti. Riječ je o dobro pro- »Povijesti«, neće ostati prema njoj mišljenim malim projektima čija Krivnja je podijeljena. Vrijeme je da nešto učinimo da i na ovo ravnodušni. je komunikacijska funkcija pro- Kroz angažman pitanje mogu odgovoriti relevantno. pitivanje društvenih pitanja grada HR: u slavonsko- (od čistoće, međuljudskih odnosa, baranjsko-srijemskom ogranku odnosa jačih prema slabijima, pita- Društva hrvatskih književnika i nja zelenih površina i sl.). Naši stu- Matici hrvatskoj – Osijek ostva- denti na taj način žele umjetničkim rujete suradnju s ovdašnjim intervencijama skrenuti pozornost hrvatskim piscima, a rezultat je, prolaznika, kako na samo djelo, među ostalim, tematski svezak tako i na određeni problem na koji »Klasja naših ravni« u kojem se umjetničkim djelom nastojalo su objavljeni tekstova slavon- ukazati. Umjetnost je ono što poti- skih autora. U kojem bi smjeru če iznovljena promišljanja stvar- ta suradnja trebala biti nastav- nosti, propitivanja pretpostavki i ljena? konvencija, a ovim se projektom Kao što sam prethodno rekla, promiče ideja razmišljanja izvan nužno je na jednome mjestu obja- zadanih okvira. Godina 2009. bit viti imena hrvatskih pisaca koji će godina u kojoj će se »pogled su djelatni u Vojvodini. Naravno, Grad« nastaviti, kako bi se naši uz kritički pogled onoga koji to studenti i njihovi umjetnički pro- priređuje. S time sveskom potom jekti mogli jasnije utisnuti u njego- krenuti na književno putovanje vu kulturnu mapu. po regiji, uz čitanja, razgovaranja, Zbog svoje blizine, druženja. HR: ali i »udobnosti«, Rado ste viđena Osijek bi mogao biti (a u nekoj HR: gošća i sudioni- mjeri i jest) zanimljiva akadem- ca manifestacija u organizaciji ska destinacija za studente iz »Urbanih Šokaca«, a također Vojvodine. Biste li mogli izdvojiti ste koautorica »Šokačke čitan- neke prednosti osječke akademi- ke«, čiji je suizdavač ova udru- je u odnosu na druge akademije ga. Mogu li ovakve tradicijske i visokoškolske umjetničke škole i zavičajne vrijednosti, kakve u Hrvatskoj? promovira ova udruga, izdržati Osječka Akademija ustrojena je utrku s trendom globalizacije? interdisciplinarno. Danas je čine tri Kakav je, prema Vašim iskustvi- odsjeka: Odsjek za glazbenu umjet- ma, interes javnosti za ovakve nost, Odsjek za likovnu umjetnost sadržaje i vrijednosti? i Odsjek za kazališnu umjetnost. Jednom rječju – sjajan. Oni su ustrojeni kroz sedam kate- Promoviranje vlastitoga doma, dri: Pjevanje, Klavir, Glazbena kuće, grada, običaja, osobna svijest pedagogija, Katedra za teoriju o tome što jesi, što znaš, možeš, umjetnosti, Katedra praktičnih želiš i hoćeš jedini je mogući predmeta (slikarstvo, kiparstvo, pogled prema globalizaciji. grafika, multimedija), Gluma i lut- Umjetnička aka- karstvo, Teatrologija. Akademija HR: demija, na čijem u Osijeku jedina je umjetničko- ste čelu, ovih dana proslavlja nastavna sastavnica Sveučilišta svoju petu obljetnicu. Je li se, i u Kakvima ocjenjujete prilike na osječkoj kultur- Josipa Jurja Strossmayera u kolikoj mjeri, rad ove institucije, HR: noj sceni? Biste li, u tom kontekstu, posebno Osijeku. Studij lutkarstva specifi- premda ne previše dug, odra- izdvojili rad nekih ustanova kulture, umjetničkih udruga ili čan je kako u nacionalnom pro- zio na kulturne prilike u gradu pojedinaca? storu, tako i u širem europskom Osijeku i okolici? Urbani pogled na Grad i umjetnost koji se širi projektima regionalnom kontekstu. Je li takva Još uvijek se Osijek nije dovolj- oko Barutane, spajanje tradicije i suvremenosti, koji se zbiva umjetnička raznolikost dovoljna no uključio ili iskoristio energiju u prostorima Muzeja Slavonije, nova umjetnička scena, koja da naša Akademija bude poticajno, koja je akumulirana u prostori- se oblikuje oko Arheološkog muzeja, zasigurno pridonose kreativno i dinamično mjesto stu- ma i projektima studenata na dinamici kulture u gradu uz Dravu. diranja? g 14 19. prosinca 2008. Tema HrvatskaRIJEČ Sadržaj rada, uloga i odgovornost kulturnih udruga u hrvatskoj zajednici Narod koji zaboravlja prošlost nema budućnost

U nekim društvima već su održane redovite godišnje skupštine a u nekima se one tek pripremaju. Većina naših, kako starih tako i mlađih udruga, organiziraju božićne ili, pak, godišnje koncerte, na kojima predstavljaju svoja najbolja ostvarenja Piše: Zvonimir Pelajić

avršava još jedna kalendarska godina. kulturno-umjetničkih društava moglo je lako među društvima, poboljšati sustav arhiviranja Ovo je vrijeme kada sve udruge u našoj postati prijelazom »s konja na magarca«. No, kulturno-povijesne građe te afirmirati višu kul- Zzajednici sumiraju rezultate rada, pri- zahvaljujući prije svega jakoj volji i želji svih turu u našoj zajednici. Moramo priznati da su premaju izvješća o radu i utrošenim sredstvima naših udruga da iskažu svoje vrijednosti i mnoge naše udruge osnovane kao »folklorna te donose planove rada za iduću godinu. U mogućnosti, projekt je uspješno ostvaren. Čak društva« i čim bi došlo do nekih problema u nekim društvima već su održane redovite godiš- može biti i uzorom dobre suradnje, koordinacije njihovu radu, odmah bi neki pojedinci pomislili nje skupštine a u nekima se one tek pripremaju. i sloge u našoj zajednici! da se društvo ukida. Zaboravlja se i na statut Većina naših, kako starih tako i mlađih udruga, OBNOVA I PREDSTAVLJANJE KUL- i na osnovane druge odjele pa i na sam naziv organiziraju božićne ili, pak, godišnje koncerte, TURNE BAŠTINE: Sva naša društva rea- društva. A, većina naših udruga ima pred- na kojima predstavljaju svoja najbolja ostva- lizirala su i svoje vlastite planove na lokal- znak HKUPD ispred naziva. Svako slovo ima renja. noj, pokrajinskoj, neka na republičkoj pa i na ozbiljno značenje i obvezuje upravna tijela i članstvo na određene aktivnosti. Pri analizi i planiranju rada treba obratiti osobitu pozornost na slova U i P! Što smo uradili na polju umjetnosti i prosvjete? U mladom društvu »Matoš« u Plavni, primjerice, ove godine organizirano je predstavljanje Leksikona, održana je knji- ževna večer, dvije članice su sudjelovale na »Liri naivi«, ženski pjevački sastav izveo je nekoliko skladbi od J. Andrića, povećan je broj čitatelja »Hrvatske riječi«. Neki su članovi društva sudjelovali u emisiji na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« na radio Bačkoj, a kad je nastao problem s instrumentima nađeno je rješenje u suradnji s HKUPD-om »Dukat« Vajska-Bođani. Takva suradnja među našim udrugama je dragocjena i poticajna za ustrajni i kontinuirani rad svih kulturno-umjetničkih S jednog od nastupa HKUPD »Matoš« iz Plavne društava u našoj zajednici. Za primjer je i svoje- dobna suradnja HKUPD-a »Mostonga« iz Bača Protekla godina je bila u znaku obilježavanja međunarodnoj razini. Svima je bio osnovni s tamburaškim orkestrom iz Ravnog Sela. 320. obljetnice dolaska Hrvata – Šokaca iz Soli cilj – obnova i predstavljanje kulturne baštine REALNI JASNI PLANOVI: Dakle, za godiš- (današnja Tuzla) u Bač i okolicu, a u zajednič- koja je dugo vremena bila zapostavljena. Tako nje skupštine treba dobro pripremiti izvješća i ki projekt »Tragovi Šokaca od Gradovrha do je, primjerice, naša najmlađa udruga HKUPD planove koji moraju biti realni, a pregled utro- Bača 1688.-2008.« uključilo se sedam hrvat- »Matoš« prezentirala narodne pjesme i plesove šenih sredstava jasan. Treba poticati članove na skih udruga iz bačkog Podunavlja. Kao što je iz Plavne, ne samo u sredinama gdje znat- čitanje dobrih knjiga, redovito praćenje tjednika poznato, mnoge skupine migranata u to vrijeme nije žive Hrvati, nego i u – Selenči, Kucuri, »Hrvatska riječ« i pravilno informiranje. O predvodili su franjevci Bosne Srebrene. Sve do Bezdanu, Crvenki, Vrbasu. To su činila i druga nama se malo zna, a o našoj prošlosti i zname- ove godine Katolička crkva je jedina čuvala naša društva. Tako se kultura vojvođanskih nitim likovima – književnicima, glazbenicima, sjećanja i prigodno obilježavala ova događanja, Hrvata na pravi način integrira u kulturu naše likovnim umjetnicima i znanstvenicima ima a od sada u ovakvim manifestacijama sve više domicilne zemlje i, čini se, da se sada odvija u i onih u našoj zajednici koji premalo znaju. sudjeluju i druge hrvatske kulturne institucije. znatno povoljnijim okvirima i boljem okruže- Zadaća je svih naših udruga ove praznine Ovo »i druge« kažem zbog toga što mislim nju. Jer, otkrivanjem starih tragova, mi ostavlja- popunjavati, ali usporedo s tim nastaviti s pred- da je Crkva ne samo vjerska i duhovna nego mo i nove tragove našim potomcima. stavljanjem pučkog stvaralaštva i tradicije, obi- i kulturna zajednica koja nam je, pokraj vjere, Osnutkom Zavoda za kulturu vojvođanskih čaja s religijskom tematikom i egzistencijalne, sačuvala i jezik, kulturu i identitet. Dakle, Hrvata naše kulturne udruge moći će lakše odnosno suvremene kulture hrvatske zajednice. prenošenje ovoga velikog projekta u okvire planirati svoj rad, uspostaviti bolju koordinaciju g 19. prosinca 2008. 15 HrvatskaRIJEČ Subotica Intervju veleposlanika Tončija Staničića FoNet-u Vidimo se u EU! Veleposlanik Hrvatske u Srbiji Tonči Staničić, koji ovih dana završava diplomatski mandat u Beogradu, ocijenio je u intervjuu FoNet-u da između Srbije i Hrvatske nema pravih i suštinskih problema i dodao kako je, usprkos tempu »dva koraka naprijed, jedan nazad«, u međusobnim odnosima ostvaren veliki napredak.

teti nam što se na ovaj Najavu protutužbe Staničić »Sve ove države su bile svje- stranka u Hrvatskoj dio vladajuće način prepucavamo u je ocijenio kao legitimno pravo sne koliko je bolno ovo pitanje za koalicije, dok je najjača hrvatska »Šposljednje vrijeme, jer Srbije, koje nitko ne spori i ne ko- Srbiju, ali ujedno je taj korak bio stranka u Srbiji, Demokratski sa- nema suštine u ovom sadašnjem mentira u Hrvatskoj. Upitan – je i priznavanje određenih realnosti, vez Hrvata, u Vojvodini u koaliciji zaoštravanju. Nema ničega novog, li postoji mogućnost izvansudske koje su tijekom vremena nastale s Demokratskom strankom i ima sve teme su reciklirane, na ovaj ili nagodbe, Staničić je ukazao kako na ovim prostorima«, objasnio je zastupnika u srbijanskom parla- onaj način«, rekao je veleposlanik bi za postojanje bilo kakvog uza- Staničić. mentu. Hrvatske u Srbiji Tonči Staničić. jamno povoljnog rješenja, mo- Misija Europske Unije (EU) Staničić je o procesu povratka Kao dokaz za ovu tvrdnju, on je rala postojati volja obje strane. će na Kosovu pridonijeti smiri- izbjeglih Srba u Hrvatsku rekao spomenuo da je rat izazvala neka »Morala bi postojati i dalekosežna vanju situacije i pomirenju, oci- kako to izgleda mnogo bolje nego druga vlast, koja je davno promi- vizija da hoćemo graditi partner- jenio je Staničić i dodao, kako je što se u medijima predstavlja, kao jenjena, kako je Hrvatska tužbu ske, dobrosusjedske, a zašto ne i Hrvatska dobila poziv da sudjelu- i da iz određenih političkih razloga za genocid protiv Srbije pokrenula prijateljske odnose. Ako se sve te je u EULEX-u, ali se još ne zna u u medijima nema pozitivnih infor- još 1999. godine i tako ovo pita- kockice slože, onda se može raz- kojem obliku. On je rekao kako je macija o tome. nje iz političke prebacila u pravnu govarati o bilo čemu«, precizirao Hrvatska možda jedina država koja »Hrvatska ulaže ogromna sred- bi u EULEX-u bila prihvatljiva i za stva u izgradnju stanova i kuća srpsku i za albansku zajednicu, u za povratnike. Povratak bi mogao što se uvjerio i na terenu. Staničić biti dosta uspješan i to ide svojim je suglasan s predsjednikom tijekom. Volio bih da i oni ima- Hrvatske Stjepanom Mesićem da ju malo više hrabrosti i ne padnu komunikacija dvije države stagni- pod utjecaj psihoze da su u nekoj ra, precizirajući kako to nije kritika opasnosti«, rekao je Staničić. On Srbije, već »skrivena misao« upu- nije želio komentirati nedavni ćena objema državama – »učinite i posjet Hrvatskoj zamjenika pred- jedni i drugi sve da otvorite kanale sjednika Srpske napredne stranke komunikacije«. Aleksandra Vučića, ali je dodao »Ono što smo čak i u vrijeme kako je i to jedan od dokaza da je rata imali, to je komunikacija. Ona pomirenje u tijeku. je važna stvar, jer to omogućava »Ne mislim da je nužno ko- prevladavanje problema. A, ako mentirati posjet Vučića, ali moram toga nema, onda smo u ćorsoka- reći da me je više osobno, nego ku«, ukazao je Staničić i dodao, kao predstavnika države, zaboljelo kako je komunikacija dviju drža- kada je rekao da nikada nije čuo za va slabija nego prije godinu dana. Škabrnju, jedan od najvećih zloči- »Pomirenje je nužno i taj proces na u ratu, za koji je izravno odgo- teče uz određene napore«, naglasio vorna JNA i nitko drugi«, rekao je je Staničić ističući, kako on vidi hrvatski veleposlanik. Srbiju i Hrvatsku kao prave partne- Staničić smatra da Hrvatska re, dobre susjede, za neku godinu i može Srbiji biti od najveće koristi u prijateljske zemlje, koje će prošlost procesu europskih integracija, kao ostaviti tamo gdje joj je i mjesto. što je i njegova država imala veli- Tome bi pridonio i posjet premi- ke koristi od Slovenije i Bugarske, jera Ive Sanadera, koji je izrazio koje su bile korak ispred. Govoreći spremnost doputovati u Beograd, o ekonomskim odnosima dviju dr- sferu, kao što je to nedavno učinila je hrvatski veleposlanik. Staničić rekao je Staničić i dodao kako, žava, Staničić je istaknuo kako su i Srbija kada je riječ o Kosovu. je, povodom odluke Zagreba o pri- iako još nema nikakve službene oni veoma dobri i precizirao da Kao pravnik, ne mogu razumjeti znavanju neovisnosti Kosova, pod- informacije iz Srbije, vjeruje da će robna razmjena iznosi oko milijar- preoštre reakcije u Srbiji za odluku sjetio da se Hrvatska odlučila na odgovor biti pozitivan. Situacija je du dolara i da svake godine bilježi Međunarodnog suda pravde, koji takav potez zajedno s Bugarskom mnogo bolja kada je riječ o polo- rast od 30 do 35 posto. Odnos u se proglasio nadležnim po pitanju i Mađarskom, i da je tom prilikom žaju i pravima manjinskih zajed- razmjeni je u početku bio u korist hrvatske tužbe«, rekao je Staničić dano zajedničko priopćenje, koje je nica, nego što je bilo prije pet ili Hrvatske 4:1, rekao je on, ali dobro i napomenuo da sud još nije odlu- bilo dobronamjerna poruka Srbiji i šest godina, nastavio je Staničić. je što se sada taj razmjer mijenja u čivao o suštini spora dvije države. pokušaj objašnjenja tog koraka. On je podsjetio da je najjača srpska korist Srbije. Svaka država ima in-

16 19. prosinca 2008. Subotica HrvatskaRIJEČ teres zaraditi, ali nema ekonomske »Nemojte me pogrešno shvatiti, duzeća budu prisutna, jer se tako dak, unatoč tekućim odnosima suradnje ako nekoga iskorištavate, ali hrvatsko tržište je naprednije od i srpsko tržište dodatno otvara za dvije zemlje koji idu »dva koraka objasnio je Staničić i dodao kako srpskog. Bili smo prisiljeni pri- hrvatska poduzeća. naprijed, jedan nazad«. se sada može ići na više forme su- mjenjivati europske standarde, jer Staničić je naglasio kako se ti- »Siguran sam«, naglasio je radnje, zajedničke projekte, otva- je to bio važan kriterij pridruživa- jekom veleposlaničkog mandata u Staničić, »kako će moj nasljednik ranje proizvodnih pogona i nastup nja EU«, rekao je Staničić i dodao, Beogradu nije osjećao kao stranac napustiti Srbiju u drugom ozračju, na trećim tržištima. kako je to možda jedan od razloga i kako ne može doživljavati Srbiju u situaciji kada će Hrvatska biti Upitan o prigovorima srpskih za takvu percepciju gospodarstve- kao pravo inozemstvo. »Ostavljam u EU, Srbija u EU ili vrlo blizu«. gospodarstvenika o tome kako je nika. Drugi razlog može biti to što svom nasljedniku na mjestu ve- »Bilo bi dobro u svakidašnjem ži- hrvatsko tržište za njih zatvoreno, jedan broj poduzeća nije sposoban leposlanika mnogo više nego što votu ponavljati koliko smo upuće- Staničić je odgovorio da je tržište poslovati izvan tržišta Srbije, oci- sam ja zatekao«, rekao je Staničić, ni jedni na druge i potrebni jedni otvoreno za svakog tko je ozbiljan jenio je Staničić i istaknuo da je predviđajući da će i budući hrvat- drugima«, zaključio je Staničić. i ima jasnu namjeru. u interesu Hrvatske da srpska po- ski veleposlanik ostvariti napre- 14. prosinca, FoNet

Tomislav Žigmanov, prvi urednik hrvatske redakcije Radio Subotice Bio je to veliki izazov za sve nas Nakon samo sedam dana pripreme, bez ikakvoga iskustva, započeli smo s redovitim emitiranjem svakodnevnog programa Razgovarao: Dražen Prćić

Skupštine Općine Subotica prema eter išao od 19 do 20 sati navečer, samo godinu dana postojanja, jer kojoj je hrvatska zajednica dobi- a bio je kombiniran informativnim smo »s ulice« ušli u studio učeći u la mogućnost ostvarivanja svog blokovima, tematskim emisijama hodu radijski zanat, poslije smo se prava na informiranje u trajanju od o kulturi ovdašnjih Hrvata, bilo morali učiti radu pod »pritiskom« jednog sata tijekom radnih dana. je dosta edukacijskih priloga o ratnog stanja, da bi, konačno, po To je za sve nas bilo jedno posve hrvatskom jeziku, povijesti sporta i padu Miloševićeva režima, imali novo iskustvo jer do tada nikada ostalih tema koje su u neposrednoj posve slobodan pristup u radu i nismo imali to pravo niti u jednom svezi s hrvatskom zajednicom na organiziranju programa. I sve to elektroničkom obliku. Bio je to našim prostorima. Dužnost ured- samo u zbilja kratkom vremenu. svojevrstan izazov za sve nas, ali nika radijske redakcije na hrvat- Ponosan sam na to naše vrije- prevođeni Lazarom Merkovićem skom jeziku obnašao sam od 21. me prvih početaka, jer je zbilja i Josipom Buljovčićem, našim sta- prosinca 1998. godine do 15. listo- bilo teško »na ničemu graditi«, rim doajenima, uspjeli smo za rela- pada 2000. godine, a znakovito je jer ponavljam, u to prvo vrijeme tivno kratko vrijeme dobiti potreb- bilo razdoblje našeg rada tijekom smo imali zbilja slabu logistiku na znanja i vještinu potrebnu za NATO bombardiranja u vrlo speci- i potporu, primjerice glazbenog nedjelju 21. prosinca, organiziranje radijskog programa fičnim uvjetima koji su važili u tim materijala osim osobnih nosača hrvatska redakcija Radio U Subotice proslavit će deset godina svoga postojanja i kontinuiranog rada na svakodnev- nom emitiranju programa na hrvatskom jeziku. Početnih sat vremena večernjeg termina od 19 sati radila je mlada i neiskusna ekipa, koja je uz savjetodavnu pomoć isku- snih kolega Lazara Merkovića i Josipa Buljovčića, te zahvaljujući velikom entuzijazmu i uloženom naporu uspjela stvoriti prvi radijski program koji se emitira na mate- rinjem jeziku hrvatske manjinske zajednice u Srbiji. Kako je to bilo na samom početku toga pionir- na hrvatskom jeziku. U to prvo, izvanrednim okolnostima. Najteže zvuka gotovo da nismo niti imali. skog posla zapitali smo Tomislava pionirsko vrijeme rada redakcije nam je bilo to što smo bili izravno Ali, imali smo veliku želju i ener- Žigmanova prvog urednika prona hrvatskom jeziku u radu pri- pod ingerencijom tadašnjeg mini- giju za rad. Nakon mene, mjesto grama Radio Subotice na hrvat- premanja svakodnevnog progra- stra za informiranje Vučića i kada urednice preuzela je Dušica Jurić skom jezik. ma sudjelovali su: Dušica Jurić, smo se morali ponašati u skladu danas Dulić, potom je redakciju »Nakon vrlo kratkih priprema udana Dulić, Nikola Perušić, s propisanim zahtjevima rada u vodio Kalman Kuntić, pa Ivana koje su trajale svega sedam dana, Darko Tikvicki na mjestu glazbe- ratnim uvjetima koji su tada bili Petrekanić danas Sič, a danas je ekipa koju smo predvodili Lazar nog urednika, spikerica Ljiljana na snazi u cijeloj državi. Ipak, na čelu redakcije Ljiljana Dulić«, Merković i ja ušla je u prostor Dulić, dok sam ja obnašao ulogu zanimljivo je istaknuti specifičnost zaključio je Žigmanov podsjećanje Radio Subotice, temeljem odluke glavnog urednika. Program je u situacija kroz koje smo prošli u na prve radijske dane. g

19. prosinca 2008. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica U prosincu se ubije oko dva milijuna četinara Kupujmo borove s busenom! Uoči Božića i Nove godine u Srbiji se posiječe preko dva milijuna mladih stabala četinara. Darovat ćemo 50 borova s busenom, kaže Suzana Dulić * »Ekološka horor priča« tema je književnog natječaja, koji traje od 15. prosinca do 25. siječnja 2009. godine

vake se godine na našim ulicama pojavi poklanjale jele s busenom, ali nikada grad nije mnogo bespravno posječenih mladih jela dao jele za sve objekte. Ova akcija će imati imati Si borova, čime se direktno uništava pom- višestruko djelovanje. Osim toga što će drvo ladak četinara u Srbiji. Uoči Božića i Nove oplemeniti prostor, djeca će imati priliku naučiti godine u Srbiji se posiječe preko dva mili- nešto više o značaju kupovine bora s busenom. juna mladih stabala četinara. Zakon o šumama Svjedoci smo da se objekti ‘Naše radosti’ često dozvoljava sječu četinara samo u posebnim devastiraju, stabla se lome i uništavaju. Vjerujem slučajevima proređivanja šume ili uklanjanja da kada djeca sama budu zasadila jele u dvorišta stabala, jer njihovo korijenje smeta telekomuni- da će i voditi brigu o njima«, rekao je iz PU kacijskim ili električnim vodovima. Bez obzira »Naša radost« Dujo Runje. na to, tržnice su pune mladih jela i borova koje Akciji Grada se priključio i Pokret gorana dolaze iz državnih i privatnih šumskih gazdin- Subotice, koji je darovao pet borova s busenom. stava. Svaki kupljeni bor treba imati deklara- Subotički gorani svake godine pozivaju ciju, odnosno pečat i otpremnicu o porijeklu i građane da za novogodišnje praznike kupe bor starosti. Na žalost, rijetko tko od kupaca traži stabala četinara od 5 do 10 godina staros- s busenom i na taj način daju svoj doprinos dokument i odlučuje se za kupovinu sječenih ti za božićne i novogodišnje praznike. Zbog očuvanju životnog okoliša. Ukoliko netko nema jela, jer su jeftinije od jela s busenom. toga smo pokrenuli ovu akciju, koja ima za gdje poslije praznika zasaditi bor, može ga Da bi jela dostigla visinu od dva metra cilj podići ekološku svijest naših najmlađih darovati nekom obdaništu, bolnici, školi ili ga potrebno joj je 10 godina rasta, a da bi dala plod sugrađana«, objašnjava članica Gradskog vijeća odnijeti u JKP »Čištoću i zelenilo«. i sjeme 30 godina. Stablo obično živi oko 300 za ekologiju i komunalije Suzana Dulić. EKOLOŠKA HOROR PRIČA: Fundacija godina, a može dostići starost i do milenija. Akcija će se provoditi 22. prosinca i odvi- »Fokus« i Gradsko vijeće za ekologiju i 50 BOROVA S BUSENOM ZA VRTIĆE: jat će se u trima fazama. Prvo će se podijeliti obrazovanje raspisali su književni natječaj za »Da bi spriječili uništavanje šuma i skrenuli borovi s busenom objektima »Naše radosti«, najbolju ekološku horor priču. Za ovaj projekt pažnju javnosti da kupuju borove s busenom, djeca će imati edukativni sat o značaju šuma, izdvojeno je 45.000 dinara. »Ekološka horor pokrenuli smo akciju da se u svim objektima kao i samih borova s busenom, da bi se na kraju priča« tema je književnog natječaja, koji traje Predškolske ustanove »Naša radost« zasadi proglasili najljepše okićeni borovi. od 15. prosinca do 25. siječnja 2009. godine. po jedan bor. Darovat ćemo ukupno 50 boro- »Prvi put ‘Naša radost’ sudjeluje u jednoj Natječaj je namijenjen svim srednjoškolcima va. Svake godine strada preko milijun mladih ovakvoj akciji. Do sada su nam pojedine tvrtke u Subotici. Stil i dužina priče su slobodni. Učenici srednjih škola radove mogu slati na adresu Fundacije za omladinu i stvaralaštvo Norvežani uvoze jele »Fokus«, Matka Vukovića broj 1. Rad treba sadržati: ime i prezime autora, naziv škole, raz- orveška je zemlja šuma koja čuva svoje zeleno bogatstvo. Oni uoči praznika red i odjel koji pohađa. Najbolji radovi će biti Nne ubijaju jele i smrče, nego ih uvoze iz Danske po znatno višim cijenama. objavljeni u posebnoj publikaciji, a za autore Nakon praznika Norvežani sade svoje jele u šume, tako da svake godine imaju oko šest najboljih priča osiguran je trodnevni bora- vak u etno selu Drvengrad, kod Mokre gore. pola milijuna novih stabala. S. I.

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti:

- djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koja se dobiva na autobusnoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332 din., a u jednom smjeru 1.960 din.)

POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS

18 19. prosinca 2008. Subotica HrvatskaRIJEČ Ministarstvo poljoprivrede potiče ulaganja u vinogradarstvo Perspektiva je u proizvodnji kvalitetnih vina U okviru predavanja »Suvremeni sortiment vinove loze«, koje je održano u Subotici, ponuđene su i konkretne mogućnosti ulaganja u vinogradarstvo * Sadnica certificirane kategorije je 270 dinara, uključujući i poticaj za naslone obzirom na postojeće stanje u vinogra- Predavač, umirovljeni profesor Poljo- virusa, bakterija i drugih bolesti, usklađene sa darstvu, Vlada Republike Srbije uvidjela privrednog fakulteta iz Novog Sada dr. sc. standardima EU. Cilj certifikacije je garancija S je potrebu za podizanjem vinograda u Petar Cindrić, govorio je o sortama i načinu visoke kvalitete izabrane sorte, klona i podloge našoj zemlji. U skladu s tim, Ministarstvo gajenja vinove loze, klimi i tehnologijama. On sadnog materijala u skladu s novim znanstve- poljoprivrede svake godine donosi uredbu koja je također predstavio i novine u proizvodnji i nim tehnologijama, agrotehničkim zahtjevima i prati svaku sadnju, bilo proljetnu ili jesensku. gajenju vinove loze. modernizacijom vinogradarstva u Srbiji. Prema statističkim podacima naša zemlja raspo- Prigodom predavanja bile su ponuđene i Detaljnije informacije o ponudi poduzeća laže s 65.344 ha vinograda, a obradivo je svega konkretne mogućnosti ulaganja u vinogradar- »Bojoni« možete pročitati na sajtu www.bojoni. 20 posto, odnosno 13.000 ha. stvo. Tim povodom predstavilo se poduze- co.rs. će »Bojoni« iz Beograda, koje pruža moguć- M. Tucakov nost podizanja vinograda s naslonima, prateći Uredbu Ministarstva poljoprivrede, te kom- Poticaji neće dugo trajati pletan inženjering (isporuku sadnica, sadnju, njegu, kemijsku zaštitu, isporuku naslona i Srbiji u posljednjih pet godi- stalan stručan nadzor). Ono što je važno, to na postoje poticaji za sadnju je da ovo poduzeće vrši naplatu po isplati »U Ministarstva poljoprivrede kupcu. U skladu s vinograda. Iz iskustva zemalja u okru- uredbom Vlade sadnica certificirane kategorije ženju vidjeli smo da nakon ulaska u je 270 dinara, a sadnica standardne kategorije Europsku Uniju tih poticaja više neće 130 dinara, uključujući i poticaj za naslone. biti. Ne znamo točno koliko će Vlada Poduzeće »Bojoni« prozvodi certificira- poticati vinogradarstvo iduće godine, ni materijal, koji je u skladu sa zahtjevima ali važno je istaknuti kako su ta sred- Europske Unije – plava etiketa, iz vlastitih stva do sada bila veoma značajna. matičnih zasada. Poduzeće »Bojoni« nudi stol- Sadni materijal mora biti visoke kvali- ne sorte kao i sorte bijelih i crnih vina, kao što tete, a on se može dobiti isključivo iz dr. sc. Petar Cindrić su: Cabernet Sauvignon, Merlot, Frankovka, Crni burgundac, Sivi burgundac, Bijeli burgun- kvalitetnih matičnih zasada. Poduzeće Predstavljanje Vladina programa bilo je oko- dac, Chardonnay, Sauvignon i drugi. Sadnice ‘Bojoni’ ima najbolje matične zasade u snica predavanja »Suvremeni sortiment vinove vinove loze proizvedene su od bezvirusnih Srbiji. Uvezene sorte porijeklom su iz loze«, koje je 12. prosinca održano u Subotici u klonskih podloga iz vlastitih matičnih zasada Njemačke i Austrije, a matični zasadi dvorani Nove općine, a u organizaciji Hrvatskog bazne kategorije. Sadnice vinove loze i pod- se nalaze na najboljim područjima u akademskog društva i Demokratskog saveza loga su »A« kategorije s odgovarajućim cer- Srbiji, uglavnom u Banatu«, rekao je Hrvata u Vojvodini. tifikatima o tome da su oslobođene prisustva profesor dr. sc. Petar Cindrić. Projekt »ACInD – Jadranska suradnja za industrijski razvoj« dostigao svoju završnu fazu Potpora razvoju klastera u regiji

okviru projekta ‘ACInD’ u građane Subotice je to da ovaj pro- va malim i srednjim poduzeći- studije i pilot projekte. Aktivnosti »Uproteklih petnaest mjeseci jekt donosi nova saznanja vezana ma u lokalu i regiji jačanje nji- na projektu obuhvaćaju razvijanje imali smo niz aktivnosti koje su za klastere i mogućnosti njihovog hovih konkurentskih pozicija na studija izvodljivosti i pilot pro- vezane za studiju o izvodljivosti razvoja, zatim povezivanje s par- lokalnom i regionalnom tržištu. jekata u okviru podrške razvoja razvoja klastera u Vojvodini i studi- tnerima s kojima ćemo pisati nove Projekt »ACInD«, koji je realizi- klastera, energetske efikasnosti i ju o izvodljivosti energetske efika- projekte. Dali smo potporu razvoju ran u okviru susjedskoga progra- uporabe obnovljivih izvora energi- snosti u Subotici, Vojvodini i Srbiji. klastera proizvođačima poljopri- ma »INTERREG III A/CARDS je, kao i razmjena primjera dobre Tijekom 2007. i 2008. godine spre- vrednih strojeva. Projekt je podržao – Adriatica«, ima za cilj jačanje prakse među partnerima s tema- mili smo deset pilot projekata, a funkcioniranje Klastera ‘BIPOM’ industrijskih područja, čime se tikom – ekološki principi razvoja svoja znanja i iskustva razmjenji- i pomogao njegovoj internaciona- doprinosi ekonomskoj, socijalnoj industrijskih zona. vali smo na međunarodnim kon- lizaciji, povezujući ga s Klasterom koheziji i koheziji na lokalnom Cjelokupni proračun projekta ferencijama. Projekt je realiziran ‘UNICOMA’ iz Italije«, rekao je nivou, koja će se provoditi kroz iznosi više od milijun eura, projekt u suradnji s partnerima iz Italije, direktor Agencije za razvoj malih prekograničnu suradnju. Projekt je financira Europska Unija, a uprav- Hrvatske, Bosne i Hercegovine i srednjih poduzeća i poduzetništva fokusiran na dva glavna korisni- lja Europska agencija za rekon- i Albanije, s kojima je dogovo- dr. Branislav Malagurski. ka: MSP i javni sektor područja strukciju u okviru »INTERREG III rena buduća suradnja na sličnim Klasterizacija, kao komponenta obuhvaćenih projektom, a zasniva A/ADRIATICA« programa. projektima. Ono što je važno za globalne konkurencije, omoguća- se na dvije osnovne aktivnosti – M. Tucakov

19. prosinca 2008. 19 HrvatskaRIJEČ Subotica »Dalmatinska fešta« u Subotici Večer uz klapsku pismu

orska riba, vino te ne- dvaju gradova nastaviti i u po- izbježna klapska »pi- dručju gospodarstva, ponajprije Druženje uz pismu Msma« – činili su dobru turizma. »Kontakti među ljudima podlogu za »Dalmatinsku feštu« su uvijek dobrodošli, a Subotica koja je u subotu 13. prosinca dupke kao grad pruža mogućnosti za to, lapa »Sol« iz grada Paga djeluje nešto dulje od deset go- ispunila Veliku dvoranu HKC »Bu- posebice njezin multikulturalizam Kdina. Osim tuđih, izvode i svoje autorske pjesme, koje bi njevačko kolo« u Subotici. i multinacionalni sastav stanovniš- se trebale naći na albumu što ga pripremaju. Nisu poklonici tva, koji joj sve ovo vrijeme nije klasičnog »a capella« pristupa, već nešto modernijeg izriča- oduzeo ništa od te njezine otvore- nosti«, kaže konzulica. ja koji, uz pjevanje, podrazumijeva i instrumentalnu pratnju Osnovna zamisao ove večeri, (mandolina, gitara). »To je praksa započeta 60-ih godina prema riječima Slavka Paraća, bila prošloga stoljeća. Instrumenti su uspjeli približiti dalmatin- je omogućiti Subotičanima da evo- sku pjesmu širem krugu slušatelja. Zato pribjegavamo toj ciraju uspomene s ljetovanja na hrvatskom primorju. tradiciji«, kaže jedan od članova klape. Slavko Parać »Nadam se da će ova manifesta- Klapskim pjevanjem se bave, kako kažu, poluprofesional- cija prerasti u naviku da se barem no, radeći svoje svakodnevne poslove od poštara, do radij- Fešta je ugostila predstavnike jedanput godišnje organizira i da otoka Paga. Večeri je nazočio iza- će prerasti u mnogobrojniju i sadr- skog voditelja. Osim na »svojem« otoku i Zadarskoj županiji, slanik gradonačelnika Paga Dražen žajno bogatiju feštu«, rekao nam je dosad su nastupali i na nekoliko festivala. Kako kažu, redovi- Crljenko, za glazbeni je dio bila za- Parać. to vole nastupati i u svojoj omiljenoj konobi u Pagu. dužena klapa »Sol«, a predstavljeni Među gostima na Dalmatinskoj su i gastronomski specijaliteti ovo- fešti, između ostalih, bili su i gra- ga hrvatskog otoka. Riječ je narav- donačelnik Subotice Saša Vučinić, no, o glasovitom paškom siru. dogradonačelnik Pere Horvacki i Domaćini večeri bili su Ljerka potpredsjednik DSHV-a Dujo Ru- Alajbeg, generalna konzulica Re- nje. publike Hrvatske u Subotici i Slav- Na kraju valja dodati i to da su ko Parać, zamjenik predsjednika karte za ovu večer bile unaprijed Skupštine Grada Subotice. rasprodane. Ljerka Alajbeg je izrazila nadu D. B. P. da će se ovako započeta suradnja

Konzulica Ljerka Alajbeg i gradonačelnik Saša Vučinić

Klapa »Sol« s Paga

20 19. prosinca 2008. Subotica HrvatskaRIJEČ Pretprodaja ulaznica za »Veliko prelo 2009« Dolaze Škoro i Karan

velikih imena hrvatske estradne scene, koji će goste zabavljati tijekom večeri – Miroslava Škore i Gorana Karana. »Razlike od prijašnjih prela su KC «Bunjevačko kolo» male. Jedna od novina je to da je ponešto. Osim dvaju velikih gosti- Ulaznice s konzumacijom, po organizira »Veliko prelo cijela konzumacija pića uračunata ju, nastupit će i neki od ansambala cijeni od 2.500 dinara, mogu se H2009«, koje će se odr- u cijenu karte. Također, večera naših domaćih tamburaša. Nastojat nabaviti u pretprodaji do 31. pro- žati u subotu, 31. siječnja 2009. će biti zanimljivija, s predjelom. ćemo osigurati dosta prostora za sinca. Ulaznice se mogu rezer- godine, u Dvorani sportova u Prelo okuplja sve generacije na ples«, kaže Davor Dulić, predsjed- virati putem telefona na brojeve: Subotici, s početkom u 20 sati. jednom mjestu, tako da će od glaz- nik Organizacijskog odbora ove 024/555-589 i 065/503-68-88. Najavljeno je gostovanje dvaju benog programa biti za svakoga manifestacije. D. B. P.

Novine u radu Nacionalne Za siromašnu djecu 4500 paketića

službe za zapošljavanje olonteri fondacije Rudolfa VValtera, jednog od najvećih acionalna služba za investitora u Subotici, prikupili Nzapošljavanje Filijala su u Njemačkoj ukupno 60.000 Subotica, u cilju približava- božićnih paketića, koji će biti nja usluga nezaposlenim lici- podijeljeni u državama u kojima i prilagođavanju njihovim ma on posluje. Za 17 općina u potrebama, predstavila je 14. Srbiji u kojima on radi, osigu- prosinca novosti u svom radu. rao je 21.000 paketa, a najve- »Otvoren je ‘Info pult’ koji ći broj dobiva Subotica, 4.500. će ubrzati pružanje usluga, a Raspodjelu paketića za socijalno ugroženu djecu, koji sadrže slatkiše, one će biti puno učinkovitije igračke i školski pribor, organizirati će Crveni križ i Caritas. i očitije. Tu su i dva računala za samoposluživanje koji će našim korisnicima omogućiti dobivanje jednog broja dokumenata odmah, bez čekanja u redu. To uključuje Markice za zdravstvene knjižice razne vrste potvrda, izrada i slanja radnog životopisa poslodavcima. očev od 1. siječnja 2009. godine zdravstvenu zaštitu na teret sred- Omogućeno je i besplatno korištenje nove internet stranice Nacionalne Pstava obveznog zdravstvenog osiguranja građani mogu ostvarivati službe za zapošljavanje«, rekao je direktor ispostave Zlatko Panić. samo na osnovu zdravstvenih knjižica koje su ovjerene markicama Završena je rekonstrukcija prostora službe, korisnici od sada mogu zdravstvenog osiguranja, što praktično znači da zdravstvene knjižiice koristiti usluge Kluba za traženje posla uz pomoć 12 računala, a subo- zaposlenih i članova njihovih obitelji neće vrijediti nakon 1. siječnja tička ispostava jedna je od šest centara za ECDL informatičko-poslovnu 2009. godine ukoliko budu ovjerene pečatom i potpisom poslodavca. obuku. Direktor subotičke ispostave NSZ Zlatko Panić istaknuo je da Obveza je poslodavaca da svojim uposlenima i članovima njihovih postoji trend smanjenja broja nezaposlenih u subotičkoj regiji. obitelji koji su prijavljeni na zdravstveno osiguranje ovjeri zdravstvene M. T. knjižice putem markica.

19. prosinca 2008. 21 HrvatskaRIJEČ Bačka Književna večer pjesnika iz Rešetara u Somboru Plod iz sjemena druženja Cilj susreta u Rešetarima je okupiti pjesnike (i one koji to još nisu) na jednom mjestu, gdje će moći razmjenjivati stvaralačka iskustva, kako bi iz sjemena tog druženja iznikao novi plod koji može biti jedna pjesma, ciklus ili knjiga, kao što je i njihov posljednji, jedanaesti zbornik aljen Isus, gazdarice, čestitam vam Materice. Ja sam došla priko mora da mi date malo ora. Napolju je zdravo zima, daj- »Fte jednu čašu vina. Snašla me je strašna muka pa mi dajte i jabuka, a na putu sto ovaca, da mi date i novaca.« Ovim je stihovima Marija Šeremešić, pročelnica dramske i recitatorske sekcije pri HKUD »Vladimir Nazor«, otvorila književnu večer pjesnika iz Rešetara, a ujedno i dramsku večer glumaca iz Hercegovca održanu na blagdan Svete Lucije u subotu 13. prosinca. Oni su bili gosti ovog somborskog društva i upo- znali nazočne u Hrvatskom domu sa svojim radom, a Marija Šeremešić je ukratko upoznala goste s blagdanom Materica, divnim običajem kojega slave Hrvati Bunjevci. NAKLADNIŠTVO I PJESME: Književno likovno društvo iz Rešetara se predstavilo svojim književnim nakladništvom i pjesmama pjesnika koji surađuju s ovim društvom. KLD »Rešetari« iz Rešetara djeluje u području Lujo Medvidović, Marija Šeremešić, Ivan Slišurić i Ivan de Villa kulturno-umjetničkog stvaralaštva amatera 58 godina. Predsjednik udruge Ivan de Villa je predstavio njihovo književno izdavaštvo, te HKUD-u traže kavgu, nemir i nered. Stoga je, kako kaže Lujo Medvidović, velika »Vladimir Nazor« darovao komplet knjiga koje je ovo društvo izdalo. zadaća svakoga od nas izabrati pravu čašu vina. Ako se netko ne može Antologijski zbornik Rešetaračkih susreta pjesnika »Uz rub vremena« je uzdati u sebe, može se uzdati u KLD »Rešetari«. Iz ove priče o dobrom predstavio prof. mr. Ivan Slišurić. Pohvalio je sve koji se okupljaju oko i lošem vinu, Lujo Medvidović je predstavio Zbornik najboljih pjesama njihova društva, pjesnike i likovnjake. Cilj susreta u Rešetarima je okupiti s dosadašnjih susreta »Ogrlica za jutro i samoću«, u kojem je od 343 pjesnike (i one koji to još nisu) na jednom mjestu, gdje će moći razmje- autora zastupljeno 43 autora, odnosno od oko 1700 pjesama zastupljeno njivati stvaralačka iskustva, kako bi iz sjemena tog druženja iznikao novi 64 pjesme. Nakon izlaganjanja svojim se pjesmama predstavilo nekoliko plod koji može biti jedna pjesma, ciklus ili knjiga, kao što je i njihov pjesnika koji su sudjelovali na dosadašnjim susretima: Antun Kovač, Ivan posljednji, jedanaesti zbornik. Ivan Slišurić je naglasio kako na ovim su- Andrašić, Marija Šeremešić, te pjesnici iz Nove Gradiške, odnosno Re- sretima treba okupiti posebno one koji još traže svoj put u izražavanju, šetara: Ivan Došlić, Marija Radošić, Snježana Josipović, Evica Kraljić, koji još muku muče s hrvatskim književnim jezikom i one koji još čitaju Zlata Dasović, kao i Lujo Medvidović. knjige hrvatskih pisaca, jer svi smo u izvjesnom smislu pjesnici, ali ne po U drugom dijelu programa se predstavila Pučka scena iz Hercegovca stvaranju nego po pjesničkom osjećanju svijeta i prostora u kojem se nala- komedijom Fadila Hadžića »Ljubavni ultimatum staroga gospodina«, zimo. On je izlaganje zaključio riječima kako KLD »Rešetari« objedinjuje koju je režirao Ivan Bratković. On je zbog bolesti starijeg kolege kojeg je iseljenu i domovinsku Hrvatsku i njeguje ljubav prema pjesničkoj riječi, mijenjao izvrsno odglumio glavnu ulogu u ovoj predstavi. Pokraj njega u razvija kulturu čitanja, ljubav prema svom jeziku, svom narodu, njegovoj ovoj komediji su igrali i Zrinka Ulovac, Sabina Topčić, Josip Klobučar i prošlosti, samobitnosti i njegovoj budućnosti. Marija Vaceg. Somborci su vidjeli sedamnaesto NEPREKIDIVA NIT PJESNIŠTVA: Cijelo izvođenje ove komedije s kojom je pučki teatar izlaganje uvaženog hrvatskog pjesnika mr. Luje iz Hercegovca nastupio i u Mađarskoj, BiH, te Medvidovića imalo je jednu neprekidivu nit za pje- kod nas u Ljutovu. Pučka scena iz Hercegovca sništvo – ljubav. Ljubav je u pjesmi, pjesma je u je amatersko kazalište Hrvatske čitaonice, koje ljubavi i svaka je pjesma na svoj način ljubavna. Iz ima i folklorni ansambl. Dramska sekcija radi toga slijedi pitanje koje su dobre ljubavne pjesme i oko osamdeset godina, s kraćim prekidom u ratu. kako ih prepoznati. Dobre ljubavne pjesme su kao Za sezonu 2009./2010., ovaj teatar priprema tri i dobro vino u koje je Bog ulio svu svoju dobrotu, konceptualne komedije Marka Mikulandre. Sve ljepotu duha i svu ljudsku radost susreta. Svatko tri komedije su zasebne i traju po 25 minuta, a tko pije Božje vino osjeća prisutnost Boga i pribli- premijera je bila u Kazalištu »Bagatela« u Za- žava se čistoj emociji, za razliku od vražjeg vina, u grebu. koje je vrag umiješao sve svoje otrove i zloću koji Zlatko Gorjanac

Izložba ručnih radova i božićnjaka u Svetozaru Miletiću jelodnevna izložba ručnih radova i božićnjaka održana je 13. pro- izložba bila lijepo posjećena. U večernjem programu, koji je vodila Csinca u velikoj dvorani Doma kulture u Svetozaru Miletiću. Svoje Tamara Brkić, recitirale su Marija Kovač i Marina Knezi, čime su radove su izložile žene iz Lemeša, a svoj kutak su imali i najmlađi iz nazočnima čestitale Materice. U nastavku su nastupili VIS »Antunići« vrtića »Vera Guconja« iz Svetozara Miletića i djeca iz Doma »Mika iz Sombora i VIS »Proroci« iz Subotice. Večeri su bili nazočni predsjed- Antić« iz Sombora. Izloženi radovi su rađeni u različitim tehnikama nik podružnice DSHV-a Sombor Aleksandar Sabo i upraviteljica Doma – vez, heklanje, štrikanje i slikanje, kao i raznim materijalima – koža, kulture u Stanišiću Dragana Đapić. konac, platno, drvo, staklo. Božićnjake je izložilo osam žena i ova je Lucia Tošaki

22 19. prosinca 2008. Bačka HrvatskaRIJEČ Prva humanitarna akcija UG »Urbani Šokci« Darovi za djecu druga građana »Urbani Šokci« je u ponedjeljak, 15. prosinca, po- sjetila Osnovnu školu »Bratstvo-Jedinstvo« u Somboru, te djeci Ukoja pohađaju satove hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture uručila skromne darove. To su paketići s jednom zimskom kapom i školskim priborom. Nažalost, ovo je jedina škola u Somboru u kojoj postoji ovaj predmet, mada i u ostalim osnovnim školama postoji zain- teresiranost djece i roditelja za satove hrvatskog jezika. Ove godine niti jedno dijete nije upisalo ovaj predmet u školi »Bratstvo-Jedinstvo«, a za sada ga sluša samo šest učenika. O ovim problemima smo razgovarali s predsjednicom UG »Urbani Šokci« Marijom Šeremešić, koja, kao članica ovaj predmet. Nažalost, ove školske godine nije upisan niti jedan učenik, odjela za obrazovanje pri HNV-u, jedina podržava i na neki način potiče mada je roditeljima ponuđeno da se za to opredijele. Svaki je jezik bogat- na ovu nastavu. Razgovarali smo i s nastavnicom ovog predmeta Moni- stvo, a još je Goethe rekao da smo toliko kulturni, koliko jezika govorimo. kom Vekonj, te psihologinjom škole Tatjanom Janičić. Smatram da su nam potrebne veće i opsežnije kampanje, možda i ranije, pred kraj školske godine, kada roditelji prvaša dolaze u školu, te da ih po- Marija Šeremešić, predsjednica UG »Urbani Šokci« taknemo da, ukoliko pripadaju hrvatskoj nacionalnoj manjini, upišu svoje dijete na ovaj predmet.« »Učenike koji pohađaju hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture do sada nije posjetio niti jedan predstavnik HNV-a, osim nekadašnjeg pred- Monika Vekonj, nastavnica hrvatskog jezika stavnika Generalnog konzulata Republike Hrvatske Davora Vidiša, koji s elementima nacionalne kulture je u svom mandatu, povodom božićnih blagdana obišao ovaj odjel i do- nirao ga skromnim darovima. Jasno je da suradnja između HNV-a i škole ne postoji, a posljedica je svega toga da ove godine niti jedan novi učenik »Prije svega bih u svoje i u ime ovih učenika zahvalila Mariji Šeremešić nije upisao ovaj predmet. Iz istih razloga u drugim osnovnim školama u i udruzi ‘Urbani Šokci’ na lijepim darovima kojima će se djeca veoma Somboru ne postoji hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, jer obradovati. Žao mi je što ove školske godine nemamo niti jednog novog nije postojala ni jedna šira kampanja. Sve je to išlo zalaganjem pojedi- upisanog učenika. Smatram da ne postoji bojazan roditelja da će imati naca i ličnim ‘guranjem’. OŠ ‘Bratstvo-Jedinstvo’ zahvaća teritorij gdje problema ako dijete upišu na hrvatski jezik, jer do sada ni ja ni djeca ni- živi možda najveći broj pripadnika hrvatske nacionalne manjine, te je bilo smo imali nikakvih problema i neugodnosti. Smatram da se roditelji boje logično zaputiti se u pregovore oko otvaranja ovakvog odjela. Škola je s dodatnog opterećenja njihove djece, mada je program takav da oni ovaj upravom i svim ljudima koji u njoj rade bila veoma spremna za ovu ideju. predmet izučavaju dva sata tjedno, gdje se upoznaju s jezikom, običajima Ne mogu ‘kriviti’ samo predstavnike HNV-a, nego i druge institucije na i kulturom. Roditelji čija djeca pohađaju hrvatski jezik su zadovoljni.« teritoriju naše općine, koje nisu pokazale ni malo interesa za takvu nasta- Nakon ovog razgovora otišli smo u učionicu u kojoj nas je pričekalo vu. Smatram da bi tu veliki utjecaj trebali imati HKUD ‘Vladimir Nazor’, šestero učenika koji pohađaju hrvatski jezik s elementima nacionalne kul- crkva i roditelji.« ture. Djeca su se obradovala darovima »Urbanih Šokaca«, a ni darovatelji nisu ostali bez dara. Djeca su ih darivala recitacijama, te pokazala koliko Tatjana Janičić, psihologinja vole i njeguju svoj hrvatski jezik. Ovo nije jedina humanitarna akcija u organizaciji UG »Urbani Šokci«. Predstavnici udruge će idućeg tjedna posjetiti ambulantu opće medicine »Drago mi je što u našoj školi postoji hrvatski jezik s elementima nacio- u Domu zdravlja u Mirnoj ulici u Somboru, gdje će liječnici Dragani nalne kulture i što se u ovoj školi potiče multikulturalnost. Mi smo jedina Mrđanov uručiti aparat za mjerenje tlaka. gradska škola gdje se nastava odvija dvojezično, na srpskom i mađarskom jeziku. Pripadnici hrvatske nacionalne manjine već tri godine izučavaju Z. Gorjanac Ozračje ljubavi i radosti aterice, lijep običaj bunjevačkih Hrvata, i ove su godine svečano obilježene Mu crkvi Presvetog Trojstva u Somboru na treću nedjelju došašća. Djeca koja pohađaju vjeronauk uz pomoć svojih vjeroučiteljica pripremila su skromni program i zahvalila se majkama na daru života i drugim radostima. Djeca su svoju ljubav i zahva- le majkama izrazila odabranim stihovima, a mali dječji zbor je predvodio svetu misu. Na kraju svoje propovijedi župnik ove župe preč. Josip Pekanović uputio je i nekoliko riječi povodom ovog blagdana. Naglasio je da život nije dovoljno dati, već ga treba dovesti do punine odgovornosti i zrelosti, da bi se moglo normalno živjeti. U obiteljima postoji i puno toga što čovjeka ne usrećuje, što ga čini tužnim. Zato je prečasni Pekanović pozvao vjernike da se ugledaju na nazaretsku obitelj, koja svjedoči ljubavlju. Po uzoru nazaretske obitelji čovjek bi mogao ispraviti ono što nije dobro, učiniti ono što nije učinio, a trebao bi. Ljubav i radost bi trebali biti ozračje u svim obiteljima, zaključne su župnikove riječi. Kao što su proslavila Materice, djeca će na četvrtu nedjelju došašća proslaviti i Oce, za što su se isto tako dobro pripremila. Z. G.

19. prosinca 2008. 23 HrvatskaRIJEČ Podunavlje Dramski odjel »Šokadije« iz Sonte priprema se za Hercegovac Na daskama se opet divani hovim odnosom prema radu. Uostalom, nagrada iz Ljutova, za najbolji ansambl u cijelosti, dovoljno govori o kvaliteti i načinu našega rada. Predstave se nikad ne prilagođavaju glumcima, nego obrnuto: kvaliteta svakoga glumca maksimalno je podređena uspjehu predstave u cjelini«, kaže Andrašić i odlazi na pozornicu. Objašnjava glumcima plan današnje probe i, kako nije bilo nikakvih pitanja, proba kreće. Zec i Andrašić potvrđuju redateljeva predvi- đanja, rade ozbiljno, a čini se da su im uloge u cijelosti »sjele«. U dvorani je hladno, no nitko ne gunđa. Slijede se zamisli redatelja, amateri rade profesionalno. U pauzi glavnu riječ vodi Robika. Zasmijava ostale do suza, mimika i geg su mu »za peticu«, vicevi mu ne presušu- ju. S njim je najmlađa, Maja, nerazdvojan su par. Iz pozadine dolaze i Viktorove upadice, raspoloženje je na visokoj razini. Na veliko a pozornici Doma kulture u Sonti opet da je domaćin ovoga festivala, Hercegovac, zadovoljstvo glumaca redatelj je bio zadovoljan se govori ikavicom stare akcentuacije, hram hrvatske pučke drame. Na festival idemo i drugom rundom probe. Nas glumce malo je Nneknjiževnim dijalektom hrvatskoga s predstavom ‘I knez je pofalijo’, a u nastavku uplašila činjenica da u novu sezonu ulazimo bez jezika, ili, jednostavnije rečeno, opet se divani sezone planiramo pripremiti i predstavu ‘Sol Božane Vidaković i Ljiljane Tadijan, Andrašić šokački. Skupina odraslih dramskog odjela vridnija od zlata’«, kaže nam autor i redatelj je povukao dva nova proračunata poteza i kako KPZH »Šokadija« započela je s pripremama Andrašić. Zamjećujemo neke izmjene u glu- vidite, radimo normalno«, kaže jedan od naj- za novu sezonu. Iskusni dramaturg i redatelj mačkom ansamblu u odnosu na prošlu sezonu. većih ljubimaca publike, kako Andrašić kaže Ivan Andrašić okupio je glumačku ekipu, pre- »Ja bih to radije nazvao osvježenjima. Nikoga sonćanski Šerbedžija, Viktor Feher. Zamijetili kaljenu radom u prethodnih pet sezona, kako ne mijenjam, svaki glumac mi je bitan, ne smo još jednu zanimljivost. U predstavi je cijela bi se na vrijeme pripremili za nastup na XV. dijelim uloge na male i velike. Za ovu sezonu, obitelj Andrašić. Andrija Andrašić razrađuje danima pučkog teatra u Hercegovcu koncem nažalost, ostali smo bez Božane Vidaković i scenografiju, Ana Miličić je zbog zdravstvenih veljače. »Stavljeno nam je do znanja kako Ljiljane Tadijan, no zato je prošla sezona ‘izba- problema daske zamijenila pripremom gardero- smo na popisu sudionika ovoga prestižnoga cila’ Ivanu Tadijan, Ljiljanu Andrašić i Agatu be, a Svetlana Zec je asistentica. Poslije probe festivala, što je za nas velika čast, a ujedno i Rižanji. Sada, na pragu nove sezone, predviđam nitko ne žuri kući. Robika ima veliku »samo priznanje za rad i do sada postignute rezultate. da će zablistati Mata Zec i Sanja Andrašić. još voga da čujete« zalihu viceva, a uključuju se Svakako i obveza da se pokažemo u najboljem Viktor, Robika i Maja već su stari ljubimci i ostali, tako da proba, koliko god bila naporna, izdanju. Svaki poznavatelj relacija u amater- publike, svaki njihov geg mami pljesak, a ja kao uvijek završi opuštajuće veselo. skom kazalištu naše matične domovine zna redatelj mogu izraziti i svoje zadovoljstvo nji- K. P.

U Izvršnom vijeću Vojvodine održan međunarodni okrugli stol Mediji u medijskoj eri oja je uloga javnih servisa, ne grupe mladih. Sudionici ovog nositi promjeni naših života. Moć medijskoga prostora koji im pripa- prosvjete i države u razvo- skupa su bili, pokraj predstavnika medija je ogromna, ali u prvom da. Danas svaki čovjek, koji želi Kju informatičkog društva pokrajinske vlasti Ane Tomanove– planu treba biti građanin i njegove biti pismen, mora biti i medijski i elektroničke demokracije? Kako Makanove i Modesta Dulića, i potrebe i interesi. Taj cilj trebaju pismen, što znači da nije dovolj- zaštititi interese gledatelja? Mediji predstavnici medijskih udruga, novinari stalno imati na umu, jer no biti pasivan potrošač medijskih kao pokretači promjena. Kodeks direktori, glavni i odgovorni ured- građani to od novinara očekuju. proizvoda, već mora ih umjeti pro- novih medija, edukacija i novi nici pisanih i elektroničkih medija Novinar treba pisati po ustanov- čitati, napraviti i razumjeti. mediji – neke su od tema koje u Vojvodini, kao i gosti iz međuna- ljenim pravilima: koristiti najma- Cilj organiziranja okruglog stola su bile razmatrane na međunarod- rodnih organizacija. nje dva izvora, i omogućiti svim bio je razmjena iskustava s kolega- nom okruglom stolu održanom u Prisutne novinare i sudioni- stranama da se izjasne, istaknula je ma iz inozemstva, izlaganja kratkih Izvršnom vijeću Vojvodine. ke okruglog stola pozdravila je Tomanova-Makanova. prezentacija dosada postignutoga i Okrugli stol, održan prošlog potpredsjednica Izvršnog vijeća U pozdravnom govoru predsjed- prikupljanje informacija i metoda, četvrtka, organiziran je u surad- Vojvodine i pokrajinska tajnica nik Medijskog edukativnog centra koje bi mi pokušali inputirati u naš nji – Pokrajinskog tajništva za za informacije Ana Tomanova– Miomir Rajačić je istaknuo da se sustav – obrazovni i medijski, a i informacije, Medijskog edukativ- Makanova, koja je istaknula da ovaj centar zalaže za medijsko opi- pravno regulirati određene nači- nog centara, Europske organiza- treba postojati odgovornost novi- smenjavanje mladih, za stvaranje ne ponašanja i ustanoviti prava i cije za zaštitu interesa gledatelja, nara, kako osobna tako i na svim mlade generacije koja će razumjeti obveze. Međunarodnog samita medija za razinama, da novinari trebaju pre- medije, biti u interaktivnom odno- Noemi Sabo mlade i Europske savjetodav- uzeti svoje obveze i aktivno dopri- su s njima i koja će znati uzeti dio 24 19. prosinca 2008. Srijem HrvatskaRIJEČ Hrvatska čitaonica se predstavila u Zemunu Uspješni prikaz djelovanja

njiževna večer u okviru koje je Hrvatska čitaonica iz Subotice predstavila svoj rad održana je 12. prosinca u Zemunu, u prosto- Krijama knjižnice i čitaonice »Ilija Okrugić«. Program je započeo uvodnim riječima koje su uvaženim gostima i nazočnima uputili predsjednik Zajednice Hrvata Zemuna Zvonko Rajković i Danijela Lukinović, izražavajući zadovoljstvo što se nakon izvjesnog vremena konačno reali- zirao plan da Hrvatska čitaonica posjeti i Zemun. Nakon toga je Katarina Čeliković, ravnateljica Hrvatske čitaonice, pozdravila nazočne i upoznala ih u kratkim crtama s programom večeri kao i s radom same čitaonice. on pamti iz doba kada je bio jedanaestogodišnji dječak i govori o njegovoj Svojim sastavima pod nazivom »Jesen i ja« i »Mnogo je ljudi ali je čovjek velikoj želji da ima svoj šešir, njegovoj radosti boravka na salašu, a prven- rijedak« Danijela Lukinović je otvorila službeni program književne veče- stveno o običajima, navikama i moralu Hrvata Bunjevaca u regiji sjeverne ri. Zatim se svojim pjesmama predstavila Nedeljka Šarčević u kojima se Bačke 30-tih godina prošlog stoljeća. Nakon filma, prisutnima se obratila dotiče pitanja nepravde koja vlada u svijetu, kada su u pitanju socijalne ra- Danijela Lukinović izrazivši tom prilikom zadovoljstvo što je večer pro- zlike među ljudima, kao i veselije teme iščekivanja Božića. Nakon toga je tekla u tako prijatnoj i pozitivnoj atmosferi, koja daje nadu da će takvih svoj rad ukratko predstavio i gospodin Mato M. Groznica koji je istaknuo susreta biti i ubuduće i zahvalila svima koji su svojim trudom doprinijeli također da ljudi u današnje vrijeme uglavnom, nažalost, nemaju razumi- tome. Zatim je dala riječ domaćinu, mons. Jozi Duspari, koji se složio s jevanja jedni za druge. U nastavku večeri Danijela Lukinović je pročitala njom da je Zemunu velika čast ugostiti predstavnike Hrvatske čitaonice. još dva svoja rada pod nazivom »Žena« i »Božić«, čime je zaokružen Na samom kraju programa Katarina Čeliković je knjižnici »Ilija Okrugić« književni deo programa. Nakon toga se prisutnima obratio Rajko Ljubić, darovala knjige i DVD izdanja, koji više od bilo kojih riječi govore o radu filmski redatelj. Svoj rad je na najbolji mogući način približio kratkim Hrvatske čitaonice, i tom prilikom zahvalila na gostoprimstvu i izrazila igranim filmom »Jeka mog ditinjstva«. Radnja ovog filma smještena je nadu da će Subotica i Zemun i ubuduće razmjenjivati iskustva kada je u na salašu u Tavankutu, selu pokraj Subotice. Ova priča u trajanju od 40 pitanju najveće blago – umjetnost. minuta rađena je po tekstu Luke Štilinovića, koji obuhvaća doživljaje koje D. L.

Stupar i drugi svojim glasovima su izazivali veoma pozitivne reakcije Zajednica Hrvata Zemuna »Ilija Orkugić« organizirala publike, koja je skoro poslije svake otpjevane strofe neke pjesme plje- skom odavala priznanje izvođačima. U samom programu sudjelovao je i župni zbor iz Rume pod vodstvom Katarine Atanacković, koji je izveo Božićni koncert u Zemunu nekoliko božićnih pjesama uključujući i najpoznatiju od svih »Tiha noć«. Kada su se voditelji programa oprostili od publike najaviviši kraj programa i krenuli prema prostorijama u dvorištu župne crkve u Zemunu da bi tamo nastavili druženje s domaćinima, sa lica ljudi iz publike nije silazio osmijeh koji je govorio više od bilo kojih riječi. Najvažnije je to da se zaista i ostvarilo ono što je jedan od voditelja poželio, a to je da publika iz dvorane ponese svojim kućama samo najljepše uspomene na ovu večer i duh nastupajućeg Božića. Danijela Lukinović

Sveti Nikola u Petrovaradinu

roslavu blagdana Svetog Nikole u Petrovaradinu organizirao je PHKPD »Jelačić« iz Petrovaradina, za djecu i unuke svojih članova. ajednica Hrvata Zemuna »Ilija Okrugić« organizirala je koncert, koji U prostoru Srijemske biskupije, gdje se članovi i simpatizeri »Jelači- Zje održan 13. prosinca u dvorani kazališta Pinokio u Zemunu. Povod ća« redovito okupljaju u svim sličnim prigodama, tiskao se veliki broj je, naravno, bio predstojeći blagdan, Božić, koji je sigurno jedan od naj- djece koja su došla vidjeti sv. Nikolu i dobiti dar. Prikazan je i igrokaz većih događaja u tijeku crkvene godine. To je vjerojatno i razlogom zbog »Snjegovići i sv. Nikola«. Djeca su sa velikom pažnjom pratila pred- čega je dvorana bila premala primiti sve one koji su željeli uživati u pro- stavu, te jednim djelom i sama sudjelovala. gramu kojeg su pripremili gosti, odnosno Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« iz Rume. Ovo društvo ima iza sebe niz održanih Nakon završene predstave, sva su djeca s nestrpljenjem čekala sv. koncerata tamburaškog orkestra, koji je i za ovu večer pripremio svoj pro- Nikolu. Prvo je na pozornicu, ipak, izašao krampus, oličenje lošeg. gram pod vodstvom dirigenta Josipa Jurce. Postoji, međutim, još veliki Nakon toga se, na radost ushićenih dječjih glasova, pojavio i sv. Nikola niz aktivnosti u okviru samog društva, kao što su – književne večeri, fol- koji je otjerao krampusa. Djeca su sv. Nikoli otpjevala nekoliko pje- klor, itd. Na samom početku programa gostima i publici, u kojoj su bili smica, a sv. Nikola ih je za uzvrat sve nagradio prigodnim darovima. nazočni i predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, I. Kušeta kao i jedan broj svećenika i časnih sestara, obratio se gospodin Zvonko Rajković, predsjednik Zajednice Hrvata Zemuna. Sam program je obi- Ispričavamo se djeci i sudionicima programa koji je organizirao lovao poznatim djelima (poput numere iz filma »Most na rijeci Kvaj« i djela iz nekoliko opera), starogradskim pjesmama, djelima koje je napisao HKPD »Jelačić« iz Petrovaradina što u prošlom broju nismo objavili dirigent orkestra, itd. Solisti Marija Benčić, Katarina Atanacković, Dušan izvještaj. To ovoga puta činimo.

19. prosinca 2008. 25 HrvatskaRIJEČ Regija Osniva se Međužupanijsko vijeće u BiH Ujedinjuju se tri hrvatske županije? Formiranje Međužupanijskog vijeća je odgovor, kako su naveli premijeri ove tri županije, na diskriminirajući odnos federalne Vlade prema ovim područjima i pokušaj da se ovi prostori tretiraju ravnopravno Piše: Arijana Beus

DZ 1990. i HSP (Đapić-dr. OBNAVLJANJE NEKADAŠ- Jurišić), koji su na vlasti u NJE HERCEG-BOSNE: Ovakve Htri hrvatske županije - Her- najave tri premijera izazvale su cegovačko-neretvanskoj, Zapad- oštre reakcije bošnjačkih političara nohercegovačkoj i Hercegbosan- na čelu sa Strankom demokratske skoj županiji, najavili su osnivanje akcije (SDA), koje su ovu inici- Međužupanijskog vijeća kroz koje jativu ocijenile kao korak prema će zajednički nastupati. Odgovor trećem entitetu i obnavljanju ne- je ovo na, kako su naveli premijeri kadašnje Hrvatske Republike Her- ove tri županije, diskriminirajući ceg-Bosne. odnos federalne Vlade prema ovim područjima i pokušaj da se ovi pro- ako premijeri navode da stori tretiraju ravnopravno. Iako Iosnivanje Međužupa- premijeri ovih županija – Zvonko nijskog vijeća nema veze Jurišić, Srećko Boras i Nediljko s budućim ustavnim pro- Rimac navode da osnivanje Među- mjenama, mnogi na ove županijskog vijeća nema nikakve veze s budućim ustavnim promje- poteze gledaju kao na prvi nama ili ujedinjavanjem županija, Odgovor na duboku krizu korak prema ujedinjavanju mnogi ipak na ove poteze gledaju županija kao na prvi korak prema ujedinja- animljivo je istaknuti da je uz tri županijska premijera vanju hrvatskih županija. No ipak, Zosnivanje Međužupanijskog vijeća najavio i Martin Ra- »To bi bila parainstitucija i po- zamjenik predsjednika HDZ-a guž, zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. koji je 2001. bio na kušaj uvođenja trećeg entiteta, što 1990. Martin Raguž, odgovaraju- čelu istoimenog vijeća. On je odbacio bilo kakvu vezu ovog je suprotno Daytonskom i Washin- ći na novinarsko pitanje, rekao je gtonskom sporazumu. Autorima Međužupanijskog vijeća s onim iz 2001. naglašavajući da sa- kako je priča o Međužupanijskom ove najave mora biti jasno da tzv. vijeću dobrodošla i u procesu dašnje Vijeće ne treba dovoditi u destabilizirajući kontekst Herceg Bosnu nisu mogli realizi- ustavnih promjena. niti u vezu s ustavnim promjenama. Ipak je dodao da je priča rati ni kada su njezini zagovornici o Međužupanijskom vijeću dobrodošla i u procesu ustavnih bili mnogo jači, a prilike za BiH ovouspostavljeno Me- promjena. Raguž je na konferenciji za novinare kazao da je daleko nepovoljnije«, poručili su Nđužupanijsko vijeće ovo i odgovor HDZ-a 1990. i HSP-a na duboku političku, eko- iz SDA. I ostale bošnjačke stranke svojim je nazivom potaklo nomsku i socijalnu krizu u Federaciji BiH, koju pokušavaju poručile su da je ovakvo ponašanje aluzije na Međužupanijsko ublažiti bar tamo gdje su na vlasti i gdje donose odluke. Kao neustavno i nedopustivo, te da ova- razlog osnivanja Međužupanijskog vijeća Raguž je naveo i kve ideje neće proći. Srpske stran- vijeće iz 2001., kojim je krat- ke u BiH nisu reagirale. zahtjeve proizašle iz nedavne deklaracije Europskog parla- kotrajno bila uspostavljena Naime, novouspostavljeno Me- hrvatska samouprava u BiH menta, gdje se traže, kako je rekao, strukturalne reforme đužupanijsko vijeće svojim je na- u Federaciji, a ne samo preslagivanje vlasti. Naveo je da se zivom potaklo aluzije na Među- preslagivanjem vlasti kriza ne može prevladati i da se time županijsko vijeće iz 2001. godine, DISKRIMINATORSKI OD- samo pokušava napraviti privid da se nešto radi. Na novinar- kojim je kratkotrajno bila uspo- NOSI: Premijeri Jurišić, Boras i sko pitanje nije li priča o Međužupanijskom vijeću i korištenju stavljena hrvatska samouprava u Rimac su istaknuli novinarima niz zvučnih naziva iz prošlosti još jedan »pucanj u prazno« Raguž Bosni i Hercegovini. Za razliku od primjera diskriminatorskog odnosa je naglasio da uspostavljanje Međužupanijskog vijeća ima novog Međužupanijskog vijeća, federalne Vlade prema ove tri žu- uporište u Ustavu Federacije i da nije u pitanju prazna priča. koje zahvata tri županije, Međužu- panije, među kojima su: oduzima- panijsko vijeće iz 2001. obuhvaća- nje prihoda, zaobilaženje ovih žu- »davali samo mrvice«, kada su u posto teritorija BiH«, obrazložio lo je još i županije Posavsku i Sred- panija kad su investicije u pitanju, pitanju kapitalni projekti. je Jurišić. njobosansku, te većinske hrvatske stopiranje privatizacije hrvatskih »U svim predviđenim inve- »Sve ćemo učiniti da pritisnemo općine koje su izvan pet županija. poduzeća, zatim projekt koridora sticijama područje Mostara i za- Vladu Federacije da se ovaj terito- Na Međužupanijsko vijeće (hrvat- Vc koji će zaobići prostor zapadno padno od Mostara je maksimalno rij tretira ravnopravno kao i drugi sku samoupravu) iz 2001. obruši- od Mostara itd. i u širokom luku zaobiđeno. Mi prostori BiH«, rekao je Jurišić. la se međunarodna zajednica, pod Premijer ZHŽ-a Zvonko Jurišić to više nećemo dozvoliti i ovo je Premijer HBŽ-a Nediljko Rimac čijim pritiskom je ona i ugašena. naveo je da su dosadašnju lošu ko- način da se u budućnosti uvrstimo naveo je kako federalna Vlada nije Međutim, na novoosnovano Me- ordinaciju ove tri županije, vlasti u u proračun FBiH i da nastupamo podržala neke od kapitalnih proje- đužupanijsko vijeće do sada nitko Sarajevu, posebno federalna Vla- zajedno, jer predstavljamo oko kata tog područja, dodavši da oni iz međunarodne zajednice nije reda, koristili na taj način da su im pola milijuna stanovnika i oko 30 više »neće igrati pasivnu ulogu«. agirao. g

26 19. prosinca 2008. Regija HrvatskaRIJEČ Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata obilježilo blagdan Materice u Zagrebu Vjerni svojoj višestoljetnoj tradiciji Društvo vojvođanskih i podunavskih Hrvata i ove je godine 14. prosinca obilježilo Materice u svojim klupskim prostorijama u Zagrebu

životu, ali koje su od svih bile jako poštovane i cijenjene govorio je dr. Luka Štilinović. POŠTIVANJE NANA: »Na priliku, Bože sačuvaj uvridit svoju mater, to je pred svitom najveća sramota i to se smatra najvećom grijotom. U tako poštivanju nane, cigurno su veliku ulogu imali kršćanske moralne vridnosti. Na taj se dan čestitaju materice najprije nanama (majkama), že- nama (suprugama), majkama (bakama) i punicama, ali ne samo u vlastitoj kući, neg‘ u ciloj rodbini, prijateljima i komšijama. Na sam dan Materica dica su se paštrila (trudila, trsila) da oma ujutru prva poljube ruku nani i čestitaju Materice, a ona ih je darivala orasima i jabukama u kojima je bilo zadiveno kovanog novca«, podsjetio je dr. Štilinović na ovaj tradicionalan bunjevački običaj dodajući. DARIVANJE: »Kadgod u staro vrime, dica su skupljala materice – daro- Iseljeni bački Hrvati u Zagrebu tradicionalno ve u manju tkanu torbu s lipim šarama, a u novije vrime veliku ‚tirolsku obilježavaju blagdan Materica maramicu‘, veliki muški rupčić«, ispričao je dr. Štilinović i za kraj objasnio da se ovaj blagdan majki čestitao tako što bi materičari došli u kuću aše društvo, kao sastavni dio današnjeg suvremenog globalizi- i rekli: ranog svijeta, slijedi njegove brojne pozitivne, ali nažalost i one negativne trendove. Tako danas živimo u klimi općeg otuđenja, »Faljen Isus, gazdarice! Čestitam Vam Materice. N Ja sam doš‘o priko mora, da mi date malo ora. u vremenu kada se minoriziraju sve kršćanske i ljudske vrijednosti, kada smo posvećeni sami sebi i okrenuti isključivo vlastitim interesima i mate- Snašla me je strašna muka, da mi date i jabuka. rijalnim vrijednostima, a sve manje primjećujemo smisao temeljnih ljud- Vidijo sam i ovaca da mi date i novaca. skih i civilizacijskih vrijednosti, koje su utkane u dubinu našeg bića i koje Napolju je zdravo zima, molim jednu čašu vina«. su temelj naše civilizacije. Jedna od tih vrijednosti u bogatstvu tradicijske kulture i običaja bačkih Odgovor domaćice je bio uvijek isti: »Živi i zdravi bili«. Čestitari bi zatim Hrvata je i blagdan Materica, koji se tradicionalno slavi prije Božića, treće bili ponuđeni slatkim tijestom, ili pogačom, a uz to bi dobili i darove ma- nedjelje došašća. terice – najčešće jabuke s zadjevenim kovanicama, lijepe rupčiće, orahe, Vjerni svojoj višestoljetnoj tradiciji Društvo vojvođanskih i podunav- suhe šljive i slično. skih Hrvata i ove je godine 14. prosinca obilježilo Materice u svojim klup- U nastavku obilježavanja Materica bunjevački Hrvati, koji sada žive u skim prostorijama u Zagrebu. glavnom gradu Hrvatske, prisutnim su ženama čestitali Materice, a one su Obilježavanje ovog dragog blagdana u bogatoj tradiciji Hrvata – Bunje- ih po starom običaju darivali tradicionalnim darovima. vaca otvorio je predsjednik Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata Bio je to još jedan bljesak ljepote i dašak bogate tradicijske kulture i Zvonimir Cvijin, a o ženama u bunjevačkim obiteljima koje nisu odluči- običaja Hrvata sa sjevera Bačke. vale o upravljanju imanjem i nisu imale veću ulogu u javnom i političkom Zlatko Žužić Srijemci uoči Božića danskom prosincu organizira niz 235, a otvorio ga je predsjednik događanja pod jednim zajedničkim Mato Jurić. imenom – »U susret blagdanima«. Tako su se Srijemci uoči Božića, Riječ je o neformalnim druženjima blagdana obiteljskog zajedništva U susret blagdanima iseljenih srijemskih Hrvata koja koji poštuje, voli i promiče ljudski a Svetim Nikolom Hrvatska je bora, osim punih vrećica, staviti i im pomažu u međusobnom boljem život, još jednom prisjetili svog Sušla u blagdanski prosinac, a vreću smijeha, pregršt dobre volje i upoznavanju i jačanju zajedniš- križnog puta i vremena kada im to u općoj komercijalizaciji svega i pune šake ljubavi te sa svojim naj- tva te čuvanju vlastitog identiteta je doista bilo teško, kada su trpje- svačega znači i potragu za božićnim milijima uživati u čaroliji prosinca i kroz bogatstvo tradicijske kulture li brojna poniženja i kada je bilo darovima u nesnosnim gužvama svemu što donose budući blagdani. i običaja. Prvi takav susret nazvan ugroženo sve što su imali, pa čak velikih trgovačkih centara. Prilikom Imajući to u vidu Zajednica pro- »Srijemski nedjeljni susreti« odr- i vlastiti životi. Ali, bez obzira na božićnog »shoppinga« Hrvati svake tjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke žan je u zagrebačkom sjedištu to iskustvo križa zahvalili su Bogu godine u prosincu iz svojih džepova i Banata svake godine u blag- Zajednice, u Ulici grada Vukovara što im je dao snagu i mudrost da izvade oko dvije milijarde kuna nakon svega što su prošli ne upadnu više nego ostalih mjeseci u godini, u pakao mržnje, već da se ustraj- a procjenjuje se da i ova godina no bore u čuvanju svoga ponosa, neće biti iznimka, bez obzira na narodnog i svoga zajedništva, kako globalnu financijsku krizu i neka bi obranili izvornu istinu, unatoč teža vremena što nas čekaju u slje- svima onima koji bi im se htjeli dećoj i idućim godinama. Međutim, suprotstaviti i ponovno ih dijeliti. mnogi zaboravljaju da je u tom blagdanskom ozračju važno ispod Manifestaciju »U susret blagdanima« otvorio je predsjednik Zajednice Mato Jurić Zlatko Žužić 19. prosinca 2008. 27 HrvatskaRIJEČ Poljoprivreda Povećano je zanimanje za intenzivniji način uzgoja koza Napraviti iskorak u proizvodnji Od Ministarstva poljoprivrede i svih ostalih mjerodavnih tijela vlasti ovisi kakav će biti odnos prema kozarstvu koje bi, ukoliko se uloži u proizvodnju, marketing i reklamu, moglo postati visoko cijenjen izvozni brend

zgoj koza popularizirao se zajedno s lencijama prisutnim u kozarstvu. Sve je započe- ne posjeduje zemljište, neophodno je nabav- narastanjem ekološke svijesti. Nakon lo, kažu, od jedne koze, koju su dobili na dar, a ljati hranu po višim cijenama na tržištu, što Ušto je otkriveno da kozje mlijeko štiti ubrzo se umnožilo stado, koje je dostiglo broj i poskupljuje ovu proizvodnju. Međutim, obitelj organizam od malignih bolesti i bronhitisa, do 100 grla. »U to vrijeme svi su nam se smi- se služi nekadašnjim načinom trgovine – tram- značajno je narastao i interes za ovom vrstom jali što imamo koze, jer ljudi u ovim krajevima pom. Tako tijekom proljeća i ljeta vode koze mlijeka. Međutim, ekonomičnost kozarske pro- nisu konzumirali jareće meso, niti bili previše na ispaše na okolnim terenima, a u zimskom izvodnje, u mnogo čemu ovisi o brojnim fakto- upoznati s ljekovitim svojstvima kozjeg mlijeka razdoblju mijenjaju stajnjak za ječam, cvjetaču, rima i problemima. To se, prije svega, odnosi na i sira«, objašnjava Mirko dodajući, kako su se suncokret, pšenicu, zob, kukuruz. »Svojedobno određivanje veličine stada, izgradnju objekata, od tada pa do danas shvaćanja ljudi glede toga smo koristili i dodatak prehrani treber, koji izbor načina gajenja koza, smjera proizvodnje znatno promijenila, osobito kada je u pitanju pridonosi povećanju mliječnosti, međutim, više – mlijeko, meso, kao i mogućnosti plasmana i bolest, koja ljude ponuka tražiti kozje mlijeko ne muzemo koze i stoga je to neisplativo ula- prodaje kozjih proizvoda – mlijeka, sira, jarića, ili sir. ganje«, ističe Marko, navodeći kako su koze kože, stajnjaka i dr. Kao i svaka proizvodnja, pa tako i kozarska, poznate kao životinje s dobrim tekom. U svojoj Neposredno uoči Drugog svjetskog rata u Ju- imala je svoje bolje i lošije dane. Ana i Marko ishrani koriste 547 vrsta biljaka. Ukoliko bi goslaviji je bilo 1.8 milijuna koza. To su uglav- zadržali su oko tridesetak grla domaće balkan- mogle birati, koze bi dnevno pojele 20 posto nom bile domaće balkanske koze. Zakonom o ske pasmine očekujući povratak onih, boljih trave, 20 posto korova i 60 posto lišća i mladih zabrani gajenja koza, koji je donijet 1954. go- dana. Naime, zlatno doba od 1999. do 2002. grančica. dine, uništeno je preko 80 posto koza. Naime, uslijed ekonomskih i političkih utjecaja, kao i inzistiranja šumara o štetnosti koza i zaostalog mišljenja o kozama, zanemarila se njezina kori- snost. Šumski stručnjaci ubijedili su političare da koze nanose veliku štetu šumama, a tri de- setljeća kasnije postalo je jasno da su na uni- štavanje šuma u znatno većoj mjeri djelovale bujice, poplave, erozije, česti požari, a najviše sam čovjek svojim neracionalnim gazdovanjem šumama, o čemu svjedoči kvaliteta šume koja nije popravljena, iako su koze uništene. SADAŠNJE STANJE KOZARSKE PRO- IZVODNJE: Sukladno tome da se broj koza i njihova ekonomska važnost tijekom povijesti dosta mijenjala, negativne posljedice osjećaju se još i danas. Posljednjih desetak godina postalo je vidiljivo da je kozarstvo u našoj zemlji skoro zamrlo, osobito u Vojvodini, a do 2003. godine nije bilo ni uvoza koza u Srbiju, koja u ovom dijelu Europe trenutačno ima najmanje grla. Prema postojećoj evidenciji po općinama, pretpostavlja se da danas ima evidentiranih oko 100.000 grla koza. U cilju opskrbe stanovništva prvenstveno mesom, ali i mlijekom, kostrijeti i dr., uzgajana je uglavnom balkanska koza. godine, kada je mljekara u Gornjem Tavankutu SMJEŠTAJ I NJEGA: Činitelj koji utječe Prema pasminama, najmanje je alpino koza otkupljivala kozje mlijeko, više se nije pono- na zasnivanje ove proizvodnje je i izgradnja – oko 3 posto, domaća bijela koza zastupljena vilo, te obitelj Gurinović koze još uvijek drži objekata, kao i njihovo opremanje. Kakav će je s oko 15 posto, dok raznih tipova meleza ima samo za priplod i prodaju muških jarića. objekt biti, bitno ovisi o pasmini koza, kao i o oko 35 posto. NAČIN PREHRANE: Donošenje odluke o sustavu uzgoja. U našim uvjetima koze se u većini slučajeva bavljenju uzgojem koza svakako doprinosi Obitelj Gurinović posjeduje objekt, koji je uz gaje ekstenzivno, iako ima tendencija prema činjenica da su one vrlo skromnih zahtjeva, manja ulaganja sredstava i svog rada, prilagodi- intenziviranju ove proizvodnje. Koze uglavnom otporne i dugovječne. Međutim, značajan uvjet la potrebama pravilnog uzgoja koza. »Kako bi gaje individualna gazdinstva i to u većini sluča- jest mogućnost osiguranja hrane tijekom cijele koze bile u čistom i suhom prostoru, potrebno jeva od 1-2 grla, dok se manji broj odgajivača godine. Na temelju ovoga određuje se i broj je stavljati novu slamu, dok potpuno čišćenje odlučuje za 20, 30 i više koza. koza, koje će se odgajati. Proizvodnja dovoljne objekta radimo jednom do dva puta godišnje«, Među malobrojnim uzgajivačima koza su i količine kabaste hrane sa sopstvenih površina objašnjava Ana. Slamu, navode, mijenjaju za Ana i Mirko Gurinović iz Gornjeg Tavankuta, zemljišta veoma utječe na rentabilnost ove stajnjak, koji je također jedan od korisnih koji već proteklih 20 godina odolijevaju turbu- proizvodnje. U slučaju obitelji Gurinović, koja kozjih proizvoda.

28 19. prosinca 2008. Poljoprivreda HrvatskaRIJEČ Perspektive razvoja kozarstva

d Ministarstva poljoprivrede i svih ostalih mjerodavnih tijela vlasti ovisi kakav Oće biti odnos prema kozarstvu koje bi, ukoliko se uloži u proizvodnju, marketing i reklamu, moglo postati visoko cijenjen izvozni brend. Kako bi se pratili europski trendovi i glede kozarstva, neophodan je prelazak s tradicionalnog, primitivnog uzgoja koza na suvremeni i organizirani uzgoj. Prisutno je povećano zanimanje za intenzivniji tip uzgoja koza, ali ono nije još uvijek dovoljno sagledano, niti organizacijski dobro obuhvaćeno. Moguću poteškoću mogao bi predstavljati i proces Ana i Mirko Gurinović navikavanja na ovu vrstu mlijeka, te je neophodno da se u tom cilju ulože napori u educiranje ljudi o izuzetno korisnom utjecaju kozjeg mlijeka na zdravlje. Sve ove Marko i Ana na temelju dugogodišnjeg isku- promjene moguće je provesti ukoliko proizvodnja mlijeka bude posao od kojega se stva govore da koze vrlo rijetko obolijevaju, živi, a ne sporedna djelatnost. U okviru toga, nužna je potpora države u ostvarenju gotovo nikada. Najčešće, kažu, ugibaju od pozitivnih napora individualnih gazdinstava, koja žele napraviti iskorak naprijed u starosti, prilikom jarenja, od uboda pčele, ili kozarskoj proizvodnji. ukoliko na paši pojedu teško probavljivu tvar. Veterinari su često nemoćni, jer je uvriježeno bili značajni prihodi. Međutim, interes Mljekare Međutim, značajni činitelj u novije vrijeme mišljenje da oboljeloj kozi, pogotovu jaretu, za otkupom kozjeg mlijeka počeo je opadati, mogle bi biti manje privatne mljekare, koje nikakvi lijekovi ne mogu pomoći. »Nisam se što se, među ostalim, očitovalo i kroz otkupnu imaju specifične proizvodne programe usmje- pomirio s tim, pa sam se upustio u proučava- cijenu, koja je pala na 100 DM mjesečno. To su, rene na određena tržišta. nje stručne literature, eksperimentirao i naučio prema Mirkovim riječima, opravdavali smanje- Najsuvremenija obiteljska farma koza s mlje- podosta iz veterine«, tvrdi Mirko. nom masnoćom kozjeg mlijeka, što, tvrdi, nije karom za preradu kozjeg mleka »Selekt-milk« u GDJE PLASIRATI KOZJE MLIJEKO?: bilo moguće uz ujednačenu prehranu i broj koza Inđiji snabdijeva kozjim proizvodima predškol- Smjer proizvodnje koza je mlijeko-meso, gdje koje su tada imali. ske, školske, zdravstvene ustanove u zemlji, a je mlijeko uglavnom prioritetno, ali, za razliku Nakon prestanka otkupa mlijeka, smanjili su plan je otkup svog kozjeg mlijeka u Vojvodini, od ostalih vrsta mlijeka, još uvijek nije pod broj grla, jer je nepostojanje tržišta dovelo do po cijeni od 35 do 60 dinara po litri. Realizacija ove ideje svakako bi doprinijela i ponovnom razvoju kozarstva, kao i ostvarenju izvoza ove rijetke robne marke na probirljivo europsko tržište. »Selekt-milk« putem velikih tržišnih centara - »Merkatora«, »Delte«, »Rodića«, »Idee« plasira na tržište više vrsta proizvoda od kozjeg mlijeka. Organizirana suradnja proizvođača vjerojatno bi pokazala određene pozitivne rezultate, ali za sada još uvijek postoji ekonomski problem proizvodnje ili plasiranja kozjeg mlijeka i sira individualnih gazdinstava. »Ukoliko bi dobili odgovarajuću potporu države, onda bismo se mogli ujediniti i dalje ulagati u proizvodnju, što bi osiguralo dovoljne količine mlijeka, ali je prije toga nužno rješavanje pitanja otkupa mlijeka«, upozorava Marko, razočaran trenutnim stanjem. TRŽIŠTE JAREĆEG MESA: Obitelj Gurinović za sada ima samo mogućnost prodaje jaradi, iako se, ističu, njihovom prodajom ne može ostvariti ekonomičnost ove proizvodnje. »Nemamo štete, ali ni koristi. Najvećim dijelom prodajemo pojedincima koji konzumiraju jareće meso, a nekada smo imali suradnju i s pojedinim gostionicama i pečenjarama. Osim zaštitom određenih zakonskih stimulacijskih neisplativosti uzgoja koza. Želja za ponovnom toga, nerijetko se događa i da trampimo jariće mjera. Dominantna je proizvodnja kravljeg mli- uspostavom otkupa održala ih je u nastojanju da za nešto što nam je potrebno, jer se u nastaloj jeka, dok se kozje proizvodi stihijski. Razlog se i dalje bave kozarstvom, ali pitaju se komu se financijskoj situaciji moramo snalaziti na razne tomu je problem otkupa kozjeg mlijeka od stra- obratiti za pomoć? načine da bismo opstali«, objašnjava Marko. ne mljekara. Obitelj Gurinović prisjeća se 2001. Situacija u ostalim mljekarama u Vojvodini, Plodnost balkanske koze je u prosjeku 1,8 jarića kao godine kada su ostvarili najveće prihode. koje su otkupljivale kozje mlijeko također je po kozi, a polovica su obično muška jarad, koju »Do 2002. godine ‚Subotička mljekara‘ otku- vrlo slična. Mljekara u Kikindi započela je prodaju kada su oko 3 mjeseca starosti, odno- pljivala je mlijeko i bili smo zadovoljni. Kako otkup kozjeg mlijeka 2005., ali je radi malog sno kada teže oko 20 kg. Ženke se ostavljaju smo bili jedini proizvođači kozjeg mlijeka u dnevnog otkupa prekinula otkup nakon svega za priplod, odnosno za obnavljanje i povećanje Gornjem Tavankutu, miješali su ga s kravljim dva mjeseca. Nedostatak ekonomskg interesa stada. Cijena se kreće oko 2 € ∕ kg, a uvjerenja mlijekom, ali su nam i plaćali po cijeni krav- obustavio je otkup kozjeg mlijeka i u sombor- su da sve više ljudi postaje svjesno kvalitete ljeg, čija je otkupna cijena bila niža«, navodi skom »Somboledu«, jer je poslovna politika jarećeg mesa, koje sadrži minimalnu količinu Mirko ističući, da su i pokraj toga dobivali 600 bila usmjerena prema smanjenju količine proi- masnoće i lako je probavljivo. njemačkih maraka mjesečno, što su u to vrijeme zvoda i podizanju njihove kvalitete. Marija Matković

19. prosinca 2008. 29 HrvatskaRIJEČ Kultura U Beogradu održana retrospektiva ostvarenja Vinka Brešana Poseban filmski jezik Prikazani filmovi govore o specifičnom senzibilitetu redatelja, koji je sposoban suočiti se s vrlo teškim temama na duhovit i originalan način

eogradska publika je od 10. do 13. prosinca Vinko Brešan (u sredini) na otvorenju imala prigodu vidjeti retrospektivu filmova Vinka BBrešana, jednog od trenutačno najznačajnijih retrospektive njegovih filmova u Beogradu hrvatskih redatelja. To je, inače, prva retrospektiva neko� ga hrvatskog redatelja u Beogradu od 1990. godine. U posljednjih dvanaest godina Brešanovi filmovi su uspjeli privući pozornost, kako publike, tako i kritike. Dokaz za to su brojne nagrade koje je autor dobijao na skoro svim festivalima na kojima je sudjelovao. Ono što je možda još značajnije, u eri skoro potpunog odumiranja kina, jest činjenica da su Brešanovi filmovi redovito punili dvorane. Četiri igrana filma (»Kako je počeo rat na mom otoku«, »Maršal«, »Svjedoci« i »Nije kraj«) i tri dokumentarna uradka (»Hodnik«, »Zajednički ručak«, »Dan neovisno� sti Radija 101«), koja su prikazana u okviru beogradske retrospektive, govore o specifičnom senzibilitetu toga redatelja, koji je sposoban s vrlo teškim temama suočiti se na duhovit i originalan način. U nazočnosti i samog Vinka Brešana, retrospekti� vu filmova otvorio je ministar kulture Nebojša »Nije kraj«: Ljubavno-tranzicijska drama Bradić, dajući ovom događaju poseban značaj. Uime jednog od organizatora - Muzeja jugoslovenske voluirajući od komedija »Kako je počeo rat na mom otoku« i »Maršala«, kinoteke, govorili su direktor Radoslav Zelenović i urednik Dinko Tucaković, istaknuvši posebnost ovog Epreko drame »Svjedoci«, novi film Vinka Brešana »Nije kraj« (prikazan događaja i samih Brešanovih filmova. također u okviru retrospektive) najprije bi se mogao okarakterizirati kao Manifestaciju je zatvorio Dejan Vražalić, vlasnik pro� ljubavno-tranzicijska drama. dukcijske kuće »Vans«, koja je Brešanov srbijanski Ljubavnu priču između Hrvata, sudionika Domovinskog rata, i Srpkinje iz koproducent i distibuter filmova. Krajine prati mizanscen događaja, koji su obilježili njihov život i vrijeme u Dinko Tucaković i Dejan Vrazalić govorili su o suradnji kojem su ga kreirali. s Brešanom, problemima koji prate produkciju i distribu� Rat, prostitucija, porno filmovi, ljubav preko snajpera, mutni postratni ciju filma, kao i o posebnosti Brešanovog filmskog jezika. Svima koji su pomogli realizaciju retrospektive, uime poslovi, zarađivanje na tuđoj nesreći – pozadina su, ali i svakidašnjica, u Zajednice Hrvata Beograda »Tin Ujević« zahvalio se filmu istaknute ljudske potrebe za ljubavlju i prihvaćanjem. Stipe Ercegović, idejni i organizacijski nositelj projekta. Kao i prijašnji Brešanovi filmovi, »Nije kraj« je prepoznatljiv po odličnom Retrospektiva je zatvorena uz obostranu suglasnost o literarnom predlošku, sjajnim dijalozima i sposobnosti da se svaka životna potrebi što većeg broja ovakvih programa. Ova mani� pojava predstavi s vedrije strane. festacija je najava velike retrospektive hrvatskog filma, Film je, inače, prva hrvatsko-srpska koprodukcija, čiju su realizaciju koja će biti organizirana u veljači iduće godine u Muzeju pomogla ministarstva kulture dvaju država, kao i skupštine gradova jugoslavenske kinoteke. Zagreba i Beograda. D. Bebić

Nova knjiga Matija Poljaković, »Izabrane drame« (knjiga 1).

akladom NIU »Hrvatska riječ« i Matice hrvatske, ogranak u Subotici, objavljena je prva knjiga »Izabranih Ndrama« Matije Poljaković, koja sadrži pet dramskih tekstova nastalih od 1945. do 1948. godine: »Karakteri� stika«, »Ljudi u vrenju«, »Kao suncokreti«, »Oprostite – umro sam« i »Dokoni ljudi«. Matija Poljaković spada među vodeće hrvatske dramatike, pisao je komediju, satiru i grotesku, svjedočeći o ljudskim slabostima i posrnuću, kao i o žarištima moralnih zastranjivanja u društvu. Od pedesetih do sedamdesetih godina XX. stoljeća kućni je pisac subotičkog kazališta, u kojem je praizvedeno petnaest njegovih djela, mahom u maniri pučkih igrokaza, po kojima je ostao zapamćen do danas, premda je njegov urbani opus daleko značajniji, slojevitiji, a ondje ostvarena dramska čvorišta općevrijedna i aktualna i u vremenu sadašnjem. Svojim dramski djelom Matija Poljaković je pridonio najvišim estetskim i etičkim stremljenjima u hrvatskoj kulturi, još za života postavši mjerom svijesti i samosvijesti bunjevačkih Hrvata u definiranju našeg nacionalnog i kulturnog identiteta, napose uljudbe kojoj svjetonazorski pripadamo.

30 19. prosinca 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ

Prijam za Berislava Skenderovića Otvorena izožba slika od slame

NOVI SAD – Predsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine Bojan Pajtić i ZAGREB - U utorak 16. prosinca, u prostorijama Hrvatske paneurop� pokrajinski tajnik�� za kulturu Milorad �Đ��urić primili su ��prošloga četvrt� ske unije (Jurišićeva 1a/I) otvorena je izložba slika od slame »Krhka ka, 11. prosinca, Berislava Skenderovića, direktora Opere Srpskog ljepota – trajna vrijednost«. Izložbom se predstavlja autohtona narodnog pozorišta (SNP) i dirigenta Vojvođanskih simfoničara. manjina Hrvata u P o v o d Vojvodini. Tavankut za ovaj susret je je središte ove sla� uspjeh poznatog marske umjetnos� umjetnika, koji je ti, koju možemo postigao u svom smatrati dijelom nastupu ��na koncer� hrvatske naive. To tu u Carnegy Hollu je spoj duhovnosti, u Njujorku, a na bogatstva i ljepote programu je bila poruke u krh� Mozartova �� sim�- kom i prolaznom fonija u G-molu. materijalu slame, koji sadrži trajne i Predsjednik Pajtić vječne vrijednosti čestitao je umjet�� umjetničkih djela. niku na ovom Organizatori izložbe su Hrvatska paneuropska unija i Udruga za značajnom nas� potporu bačkim hrvatima iz Zagreba. tupu, koji ujedno predstavlja pozitivnu sliku ove zemlje u svijetu. Izložba je otvorena do 16. siječnja 2009. godine (9-13 sati). Pokrajinska vlada, kako je rekao Pajtić, podupire talentirane umjetnike Opširnije o ovom događaju u idućem broju! koji afirmiraju naše kulturne i umjetničke vrijednosti, pa tako podupire i rad vojvođanskih simfoničara. Europski konteksti umjetnosti Pokrajinski tajnik za kulturu Milorad Đurić istaknuo je kako nas umjetnici najbolje predstavljaju u svijetu svojim uspješnim nastupima, 20. stoljeća u Vojvodini te tako pridonose našem boljem rejtingu. Izvršno vijeće u skladu sa svojim prioritetima gradi kulturnu politiku, koja se vrednuje upravo NOVI SAD – Muzej suvremene umjetnosti Vojvodine pripremio je kada umjetnik dobije svjetsku potvrdu za svoj rad. knjigu »Europski konteksti umjetnosti 20. stoljeća u Vojvodini«, kojom se na teorijski način želi izvesti problemska rasprava heterogenih i pluralnih umjetničkih praksi u Vojvodini tijekom XX. stoljeća, kao i Božićni koncert Katedralnog zbora njihovih relacija sa susjednim�� kulturama i ��europskim ��centrima�� umjet� »Albe Vidaković« ničkog stvaranja. Knjiga je zamišljena kao složena mreža prezentacija umjetničkih SUBOTICA – Svetom misom zahvalnicom, koja je odražana na misij- djela i kulturnih artefakata, te njihovih odnosa: slikarstvo, skulptura, sku nedjelju u listopadu, Katedarlni zbor »Albe Vidaković« zahvalio instalacije, ambijenti, grafički dizajn, primijenjene umjetnosti, foto� je Bogu za 35 godina postojanja. Božićnim koncertom i polnoćkom, grafija, eksperimen� Katedralni zbor »Albe�� Vidaković«�� završava ��obilježavanje ��35. obljet� talni film, kino film, nice osnivanja, postojanja i djelovanja. video, novi mediji Božićni koncert ovoga zbora i Subotičkog tamburaškog orkestra bit i internet, vizualna će održan u ponedjeljak 22. prosinca u Velikoj vjećnici Gradske kuće i konkretna poezi� s početkom u 19,30 sati. ja, tekstualne prak� Također, Katedralni zbor i Subotički tamburaški orkestar ove će se, konceptualna godine u katedrali bazilici svete Terezije Avilske proslaviti i svoju umjetnost, perfor� dvadesetu zajedničku polnoćku. mans, eksperimen� Ž. V. talna i postmoderna glazba, aktivizmi, arhitektura, eksperimentalni i mainstream strip, političke umjetničke prakse itd. Božićni koncert i izložba božićnjaka Naznačene složene mreže umjetničkih i kulturnih praksi postavljene su u povijesti i aktualnosti, u okvirima nacionalnih kultura, državnih SOMBOR – HKUD »Vladimir Nazor« priređuje tradicionalni struktura i alternativnih ili marginalnih aktivnosti, događaja i pro� Božićni koncert, u nedjelju 21. prosinca u dvorani Hrvatskoga doma. dukcija, te izuzetnih i transgresivnih individualnih mitologija. Ovom Prije koncerta, u 19,30 sati bit će otvorena izložba božićnjaka. ambicioznom projektu svoj su doprinos dali povjesničari i teoretičari Koncert počinje u 20 sati, a osim zbora domaćeg društva, nastupit umjetnosti poput dr. Nikole Šuice, dr. Aleksandra Ignjatovića, Miška će i zbor HKD-a »Franjo Glavinić« iz Rovinja, zbor bogoslova Šuvakovića i dr. Ješe Denegrija. Vrhbosanske nadbiskupije iz Sarajeva, te Ivica Šomođvarac i VIS »Antunići« iz Sombora. Izložba »Nova slika«

Koncert zbora iz Rovinja SUBOTICA – U ponedjeljak, 22. prosinca, u Galeriji »dr. Vinko Perčić«, bit će otvorena izložba »Nova slika«, na kojoj će biti pred� SUBOTICA – U subotu 20. prosinca, u katedrali-bazilici sv. Terezije stavljeni radovi trojice umjetnika: Nikole Markovića, Aleksandra Avilske nastupit će zbor Hrvatskog kulturnog društva »Franjo Glavinić« Jestrovića i Nenada Kostića. Izložbu će otvoriti Saša Janjić i Miroslav iz Rovinja. Na programu će biti duhovne i svjetovne pjesme. Početak Karić, kustosi nezavisne umjetničke asocijacije »Remont« iz Beograda. koncerta je u 19 sati. Otvorenje je zakazano za 19 sati.

19. prosinca 2008. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura Krležini dani u Osijeku Prvorazredan kulturno-znanstveni događaj Rasprave o temama: Tekst, podtekst i intertekst u hrvatskoj drami i kazalištu * Recital u Parku kralja Petra-Zvonimira * Izložba posvećena varaždinskom Narodnom kazalištu * Četiri kazališna uprizorenja Piše: Slavko Žebić

Recital studenata ispred Krležinog spomenika

rleža je neiscrpno vrelo in� zatim Zbornik posvećen Držiću na u pečuškom Narodnom kazalištu nudi u inovativnom smislu. A nudi spiracije mnogim narašta� makedonskom jeziku, kolegice Je- 1979., Ernest Barić o obitelji Zrin� se, jer je iz tiska izašao najkom� Kjima, pa su i ovogodišnji lene Lužine i 17. Zbornik Krležinih ski i višejezičnosti, a Đuro Franko- pletniji Zbornik o Držiću do sada, Krležini dani u Osijeku bili prvo� dana od prošle godine, na kojemu vić o liku Nikole Šubića Zrinskog djelo autorskog dvojca Batušić- razredan kulturno-znanstveni do� smo radili Antonija Bogner-Šaban, u pučkom stvaralaštvu. Renata Fališevac. To je štivo koje će odje� gađaj, počevši od izložbe u foajeu ja i čitava grupa autora. Odradili Hansen-Kokoruš govorila je o su� knuti u domaćoj, ali i inozemnoj Hrvatskog narodnog kazališta u smo i prvi dan znanstvene sesije odnosu Krležinih Glembajevih i kulturnoj javnosti, jer je doista Osijeku posvećene varaždinskom i mogu reći da su priopćenja na Donadoniju, Helena Perčić o in� reprezentativno, volumenozno, a Narodnom kazalištu, do znanstve� razini onih od ranijih godina, pa i tertekstualnosti u hrvatskoj drami ono što još slijedi, a čuli smo ve� nog simpozija, gdje je četrdesetak kvalitetnija, a ostaju nam još dva druge polovice 20. stoljeća, Jelena čeras od Branka Hečimovića, to znanstvenika, književnika, drama� dana i još dvadesetak i više znan� Lužina o povijesnom intertekstu je Leksikon o Marinu Držiću, što tičara, teatrologa i inih kazališnih stvenih radova. Položili smo i vije� Šnajderove dramatike, a Sanja je kod nas do sada zaslužio samo stručnjaka, u tri dana raspravljalo o nac na spomenik Krleži, gdje je o Nikčević o liniji hrvatske dram� Krleža«. temi: Tekst, podtekst i intertekst u Krležinom imenu i djelu govorila ske intertekstualnosti. Ivica Boban Na upit, otkuda Krležini dani hrvatskoj drami i kazalištu, pa do Renata Hansen-Kokoruš, a vrlo govorio je o kreativno-radnom baš u Osijeku, prof. Marijanović je recitala u Parku kralja Petra-Kre� lijep recital pripremili su studenti procesu postdramskog kazališta - rekao da je to zasluga prvenstveno šimira IV. ispred monumentalnog Branke Brlenić-Vujić, profesorice od dramskog teksta prema tekstu dramskoga repertoara, jer Krleža spomenika Krleži, što su ga izveli na Filozofskom fakultetu. Osta� predstave, dok je Stanislav Marija- je često igran u Osijeku, ali i nje� studenti Filozofskog fakulteta Sve� je nam odgledati još tri kazališne nović govorio o tekstu i podtekstu govoga odnosa prema Pečuhu, koji učilišta Josipa Jurja Strossmayera predstave, što je, morate to prizna� u Supekovoj i Tomaševoj drami o se uglavnom odvijao preko Osije� u Osijeku, do četiri kazališna upri� ti, vrlo bogat i kvalitetan okvir za Strossmayeru, i tako četrdesetak ka, pa je Krleža, pišući Povratak zorenja. ovogodišnje Krležine dane«. priopćenja. Filipa Latinovića, ustvari opisao Predsjednik Odbora Krležinih ZNANSTVENI SIMPOZIJ: U Profesor-emeritus Stanislav osječki željeznički kolodvor, čak je dana dr. Branko Hečimović ova� tri dana, od 8. do 10. prosinca, za Marijanović spada u red uteme� na koncu svojega života priznao da ko je to prokomentirao: »Evo nas govornicom u svečanoj dvorani ljitelja Krležinih dana u Osijeku, bi još rado opisao Osijek i Pečuh. ponovno u Osijeku, evo nas na 19. Filozofskog fakulteta u Osijeku pa je najpozvaniji prokomentira� Krleža je bio zatečen i činjenicom danima Miroslava Krleže, i upravo smjenjivali su se ljudi od struke, ti i ovogodišnje. »Pripremu ovih da ga cijeni osječko radništvo, koje smo predstavili tri zbornika – Puto� književni povjesničari, teatrolozi, Krležinih dana uvjetovale su neke je u ono doba dosta teško živjelo, vima kanonizacije, do sada najpot� dramatičari i dramaturzi, glumci i važne obljetnice, prije svega 500. osobito u Osječkoj ljevaonici i punije štivo posvećeno Marinu Dr- scenografi, redatelji i ini kazališni obljetnica rođenja Marina Držića, tvornici strojeva, Kožari i drugim žiću, u povodu 500. obljetnice nje� djelatnici, pa je Slobodan Šnajder ali i 500. obljetnica rođenja Nikole tvornicama, i s obzirom na dobru govog rođenja, iz pera akademika govorio o Kamovu, Janja Prodan o Šubića-Zrinskog, Sigetskog i sva� organiziranost onodobne socijal� Nikole Batušića i Dunje Fališevac, premijernoj izvedbi Dunda Maroja kako smo željeli vidjeti što se tu demokracije u Osijeku, zahtijevali

32 19. prosinca 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ su njegov dolazak i njegova javna predavanja, pa je to jedno vrijeme bilo i zabranjivano, a sam je Krle� ža imao neugodnosti. Sve je to po� tvrda sprege Krleže i Osijeka, pa i činjenica da je Osijek prvi postavio monumentalni spomenik Krleži, a grupa intelektualaca odlučila se baš za rad akademske kiparice Ma- rije Ujević-Galetović iz Zagreba. I drugo, on je bio uvijek inspirativna jezgra dolazećim generacijama i uistinu je europski pisac i ona ve� ličina koja može podnijeti više od jednog simpozija o sebi, o čemu svjedoče i ovi 19. Krležini dani, na kojima će se još jednom usposta� viti korelacija između hrvatskoga i europskoga dramskog i kazališ� nog stvaralaštva, ali i baciti novo Branko Hečimović uručuje poklon knjige Milovanu Tatarinu svjetlo na ličnosti koje možda i ne vezujemo uz dramsko stvaralaštvo Još jedan Zbornik o Držiću, ali – primjerice Ivan Supek, vrhunski Kazališni program na makedonskom jeziku, predsta� fizičar i akademik, najbolji pred� vila je autorica Jelena Lužina, te� sjednik HAZU do sada, ali i ro� trologinja i profesorica makedon� mansijer i dramatičar, pa Luko Pa- ije izostaoni bogat kazališni program. Krležine dane ske drame i kazališta na Akademiji ljetak, Dubravko Jelačić-Bužimski, Notvorio je domaći ansambl uprizorenjem »Šokice« Ilije u Skoplju. Riječ je o 6 Držićevih Fadil Hadžić ili, recimo, Stjepan Okrugića u režiji Dražena Ferenčine, koji je intimnu onovre- komedija i pastorala i čak 1300 Tomaš koji u Zlatoustom dočarava menu priču o ljubavi Šokice i Srbina pomalo aktaulizirao i do- pratećih komentara, ali i tri obimne europsku veličinu biskupa Stros� veo u kontekst sadašnjeg trenutka. U ponedjeljak je gosto- teatrološke studije, koje potpisuju smayera. valo Zagrebačko gradsko kazalište Komedija s predstavom akademik Batušić, akademik Pa� SVE VIŠE MLADIH: Bogatstvo „Svečana večera u pogrebnom poduzeću“ Ive Brešana, koja ljetak i sama autorica. je Krležinih dana i sve više mladih je do suza nasmijala prepunu dvoranu osječkoga kazališta. U Zbornik radova s prošlogodiš� ljudi, ne samo sudjelujući u reci� utorak je gostovalo Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika, njih Krležinih dana predstavila je talu, i na sva tri dana znanstvene koautorica Antonija Bogner-Ša- sesije, već i među sudionicima uprizorivši »Suton« Ive Vojnovića u režiji Joška Juvančića, no ban, no, moramo reći da je na naj� skupa koji su govorili o zadanoj zanimljivo je da su predstavu nosile veličine kakve su Miše obimnijem zborniku do sada, koji temi. Ti mladi ljudi, znanstvenici Martinović i Milka Podrug-Kokotović, kojih se sjećamo još iz sadrži više od 500 stranica, radila i stručnjaci, svatko u svojoj obla� djetinjstva. Svojevrsnu kazališnu smotru zaključio je Teatar grupa autora a za tisak je sve pri� sti, neopterećeni prošlošću i ideo� Gavran iz Zagreba Gavranovim »Rogonjama«, gdje se poseb- redio Branko Hečimović. Također, logemom, bacaju novo svjetlo na no istaknula Osječanka Vlasta Ramljak. Na kraju, mora se pri- prvih 250 stranica posvećeno je ulogu i mjesto dramskog i kazališ� znati da su gostujuće predstave uvijek dobro primljene kod slavljeniku, a to je prošle godine nog stvaralaštva i sadašnji aktualni osječke kazališne publike. bilo HNK u Osijeku, slaveći svojih trenutak, dovodeći ga u korelaciju prvih stotinu godina. Kronologija s europskom scenom, što je nepro� mogla uživati u ponajboljim upri� je u Vijećnici Dubrovnika igrana događaja determinirala je redo� cjenjiva vrijednost ovogodišnje zorenjima dramskih djela domaćih njegova komedija Pomet, pa do slijed tekstova, pa je tako Stjepan manifestacija. i svjetskih dramatičara. 1559., kada je igrana Hekuba, da� Sršan dao na uvid arhivsku građu Utemeljitelj Krležinih dana je U ZNAKU MARINA DRŽIĆA: kle u tih 10, 12 godina utemeljitelj kazališnih zbivanja od postanka Hrvatsko narodno kazalište u Osi� Svake se godine na Krležinim da� kazališnoga života Dubrovnika. Osijeka, a Vlado Obad, zaljublje� jeku, a suutemeljitelji su Filozofski nima predstavlja Zbornik radova No, Tatarin je zbunio mnoge na� nik i znanstvenički zaražen kaza� fakultet Sveučilišta Josipa Jurja s prošlogodišnje sesije, ali i dru� zočne iznijevši podatke da Držić lišnim životom Osijeka, govorio je Strossmayera u Osijeku te Hrvat� ga važna ostvarenja, pa je ovogo� možda i nije rođen 1508. godine, o repertoaru putujućih glumačkih ska akademija znanosti i umjetno� dišnje predstavljanje bilo u znaku da ovo možda i nije 500. obljetnica skupina. Tekstove o stogodišnjaku sti, odnosno Odsjek za povijest hr� Marina Držića i obilježavanja 500. rođenja, da se ne zna ni gdje mu je započinje Marica Grigić, koja se vatskog kazališta, a pokrovitelji su obljetnice njegova rođenja. Zbor� bila kuća u Dubrovnika, niti gdje osvrće na uprizorenje antičkih au� Ministarstvo kulture i Ministarstvo nik Putovima kanonizacije, uradak mu je posljednje počivalište, da tora. Vrlo zanimljivo o Lavu Mir� znanosti, obrazovanja i sporta Re� dvoje akademika – Nikole Batuši- nema niti jednoga portreta, pa da� skom govorio je Stanislav Mari� publike Hrvatske. Od 1990. godine ća i Dunje Fališevac, predstavio je nas ne znamo ni kako je izgledao, a janović, a povijesni niz zaključuje do danas održano je 19 znanstvenih recenzent Milovan Tatarin, pohva� sin njegovoga brata Vlaha, kada je Anica Bilić govoreći o Jozi Ivakiću simpozija, tiskano 17 zbornika ra� livši do sada najopsežniji i najkva� pisao o stricu, nanizao je čitav niz s posebnim osvrtom na percepciju dova koji sadrže 468 objelodanje� litetniji uradak, dar Marinu Držiću, podataka, ali ne i ove, doista rele� pučkog igrokaza. Nastavak zbor� nih priopćenja, koja su ukoričena u koji se osvjedočio kao kanonski vantne. Naravno da to ne umanjuje nika svjedoči o suvremenosti tre� spomenute zbornike. Osim toga, u pisac, prvenstveno, jer je u vrijeme veličinu Marina Držića, i kako je nutka gdje govore - Miro Gavran, svojevrsnoj kazališnoj smotri koja kada u svijetu pišu stihom, pisao u rekao Tatarin, nakon ovoga Zbor� Krešimir Šimić, Ivan Lozica, Zlata se tim povodom organizira, prika� prozi, jer je pisao o svakidašnjici nika više ne moramo govoriti kako Šundalić, Vinko Brešan, Branimir zano je 57 kvalitetnih kazališnih života onako kao nitko prije nje� je Držić naš Goethe, naš Moliere, Donat, Mani Gotovac, Sanja Nik- predstava, pa je Osječka publika ga, i jer je od 1548. godine, kada već naprosto je naš Marin Držić. čević... g

19. prosinca 2008. 33 HrvatskaRIJEČ Kultura Adventsko-božićni koncert Collegium Musicum Catholicuma u Subotici Uvertira u blagdansko ozračje Raznovrstan koncertni pro� Uz zbor je nastupio i tročla� gram činio je neku vrstu šetnje ni komorni ansambl u sastavu: glazbenim epohama od rene� Krisztina Molnar Vincer (fla� sanse naovamo, ali i svjetskim uta), Krisztina Farago (flau� meridijanima. Dakle, publika ta) i Eleonora Sztipity (fagot), je imala prigodu čuti božićne a pojedine određene numere na pjesme i popijevke iz zavičaj� klaviru je pratio pridruženi član ne Bačke (»Diva Mati ditešce«) Collegijevaca, mr. Kornelije Vizin. i pojedinih regija u Hrvatskoj Podsjetimo, Collegium (»Poslušajte svi sada«, »Djetešce Musicum Catholicum djeluje pod nam se rodilo«, »Zdravo budi pokroviteljstvom Katoličkog insti� mladi kralju«, »Svim na zemlji«) tuta za kulturu, povijest i duhov� preko Mađarske i Austrije, do nost »Ivan Antunović«, a njiho� Portugalije i Amerike. va osnovna umjetnička misija je Osim skladbi čiji su potpisnici njegovanje i promicanje sakral� hrvatski autori (Vinko Jelić, Mate ne glazbe svih epoha i stilova, s Lešćan, o. Anzelmo Canjuga, naglaskom na hrvatske skladatelje. ajavljujući glazbom pred� Adventsko-božićni koncert. Rudolf Matz, Franjo Dugan), Inače, snimku ovoga Adventsko- stojeći kršćanski blagdan Prostor čitaonice Gradske knjiž� izvedena su i djela Jacobusa božićnog koncerta moći ćete komorni zbor Collegium nice pokazao se dobrim odabirom, Gallusa Petelina, Palestrine, pogledati za vrijeme božićnih N Ludovica Viadana, Geze Gardo- blagdana na subotičkim televizija� Musicum Catholicum, pod rav� budući da je ponudio komornu nanjem Miroslava Stantića, pri� (sobnu) toplinu i veću bliskost nyija, J. F. Wadea, Philipa Ledgera ma Super i K23. redio je 11. prosinca u Subotici između izvođača i publike. te Davida Wilcocksa. D. B. P.

34 19. prosinca 2008. Kultura HrvatskaRIJEČ Jezični savjetnik Došašće i(li) advent

Piše: Miranda Glavaš-Kul

rijeme došašća mora obuhva� ju je i neuki puk koji ju je prila� Vćati četiri nedjelje, ali ne mora godio duhu svoga jezika te je ad- trajati puna četiri tjedna. Prvom ventus postao advent. Malo je eu� nedjeljom došašća, koja je uvijek ropskih naroda, uz općeprihvaćeni najbliža nedjelja blagdanu svetoga latinski naziv za početak crkvene Andrije, počinje nova crkvena go� godine, storilo svoj, izvorni naziv. dina. Ove je godine prva nedjelja U našoj je liturgiji uobičajen izraz došašća bila 28. studenoga. Vrije� došašće, što znači dolazak. Dakle, me je to kada slavimo Kristovo ro� kao što znamo, došašće je vrijeme đenje, a kroz četiri tjedna došašća iščekivanja i slavljenja Kristova trudimo se biti bližu Isusu, poma� dolaska na svijet. Osim naziva do- ziva advent lako možemo tvoriti vaju: 1., 2., 3. i 4. nedjelja došašća, gati drugima i činiti dobra djela. šašće na isti je način tvoren naziv pridjev, pa tako imamo uobičajen a ne adventska nedjelja! Činjenica Za ovo se razdoblje u hrvatsko� blagdana Uzašašće. Kako je do- naziv adventski vijenac, mogli bi� da se odstupa od uobičajene prak� me jeziku rabe dva naziva: došašće šašće naziv za razdoblje, a ne za smo zaključiti kako treba dati pred� se pridjev + imenica daje nam za i advent. Latinska riječ adventus blagdan, pišemo ga malim počet� nost ovome nazivu. No, iako je u pravo zaključiti da je uputnije se kroz liturgiju, koja je stoljećima nim slovom. hrvatskome jeziku sveza pridjeva i prednost dati starome, hrvatskome bila na latinskome jeziku, ukorije� Često smo u nedoumici kojemu imenice uobičajna i preporučljiva, nazivu došašće. nila u hrvatskome jeziku. Prihvatio izrazu dati prednost. Kako od na� nedjelje do Božića obično se nazi�

Povijest hrvatske književnosti (8. dio) Rodoljubni pjesnici Priređuje: Miranda Glavaš-Kul

razdoblju hrvatske rene� Na prijelazu šesnaestoga u se� poroda. U jednoj od mnogobrojnih sansne književnosti valja damnaesto stoljeće, na granici iz� epizoda opisuju se zadarski svatovi U nam spomenuti još neko� među renesanse i baroka, stvara u kojima se pjeva bugarštica o maj� liko značajnih književnika. Jedan šibenski kanonik Juraj Baraković. ci Margariti. Ova narodna pjesma od njih zadarski je plemić, kapetan Rođen je 1548. godine u Zadru, a već stoljećima plijeni pozornost hrvatske konjičke čete u mletačkoj umro je 1628. godine u Rimu. Na� svojom ljepotom, iako se ne može vojsci, Brne Karnarutić. Rođen je pisao je nekoliko djela. U prvome sa sigurnošću reći je li riječ o na� 1520. godine u Zadru. Školovao objavljenome djelu »Jarula«, Mle� rodnoj pjesmi koju je Baraković, se u rodnome gradu, a studij prava ci 1618., jednoličnim je stihovima po uzoru na Hektorovića, unio u završio je u Italiji, najvjerojatnije prepjevao Sveto pismo staroga i svoje djelo ili je to njegova pjesma u Padovi. U stilu svoga vremena novoga zavjeta. Pretpostavlja se koju je prilagodio narodnom izri� obradio je poznatu priču o babilon� da mu je to najstarije djelo, iako čaju. Za sam je kraj važno istaknu� skim ljubavnicima Piramu i Tizbi. je objavljeno nakon najznačajni� ti kako kod Barakovića možemo Njegov spjev »Izvrsna ljubav i na� jeg spjeva »Vila Slovinka«, Mleci, iščitati naglašeni patriotizam kao pokon nemila i nesrićna smrt Pira� 1613. osnovnu vodilju teksta. Njegova ma i Tizbe« nije doslovni prijevod Ovaj spjev od 13 pjevanja nema se vila Slovinka, poput Zoranićeve dijela Ovidijevih Metamorfoza, jedinstvenu kompoziciju ni radnju. Hrvatice, ne može pomiriti s či� već slobodna obrada pripovijesti. »Vila Slovinka« spjev je o slavi njenicom da se neki Hrvati srame U hrvatskoj je povijesti knji� Juraj Baraković (1548.-1628.) Zadra u kojemu vila pripovijeda svoga roda, a mogli bi biti »slavni ževnosti ostao zapisan kao autor pjesniku o njegovim pretcima, prid svakim narodom«. Ovdje je, prvoga povijesnoga epa »Vazetje pjesničkom snagom, više je kroni� znamenitim događajima u povije� u prvome redu, mislio na pojedine Sigete grada«. U svome je djelu ka događaja koja svjedoči o pišče� sti grada, opisuje zadarske grad� plemićke i građanske obitelji koje opjevao bitku kod Sigeta u kojoj voj nacionalnoj osviještenosti i do� ske znamenitosti i pripovijeda o su se počele odnarođivati. je 1566. život izgubio legendarni kazuje onodobnu duhovnu svijest motivima vezanim uz nastanak Barakovića je smrt omela u junak Nikola Šubić Zrinski. Djelo o jedinstvu južne i sjeverne Hrvat� gradova Nina i Zadra. U osmom namjeri da dovrši i objavi spjev je posvećeno Nikolinu sinu Jurju ske. Zanimljivo je i da je pjesnik pjevanju donosi jedanaest osme� »Draga, rapska pastirica« u ko� Zrinskom, a nastalo je prema za� bio uvjeren kako je turska najezda račkih soneta koji su, uz anonimne jemu je želio objediniti ljubavnu pisima Ferenca Črnka, komornika kazna kršćanima za grijehe i uda� iz Ranjinina zbornika, jedini soneti pripovijest i ljepotu jednoga grada. Nikole Šubića. Ep se ne odlikuje ljavanje od rimske crkve. u hrvatskoj književnosti prije pre� g

19. prosinca 2008. 35 HrvatskaRIJEČ Crkva Spominjemo se očinstva u proslavljanju blagdana – Oce Otac se postaje Svi mi znamo da je biti dobar otac unutar obitelji najvažnija stvar u ljudskome životu većine muškaraca * Biti otac znači biti ustrajan i neumoran u ljubavi koja druge obogaćuje jeku iščekivanja rođenja sjeća svoga oca koji je sada zašao prihvatio ocem. Pomislih, još tada, Otac je taj koji se nama približava, Gospodinova spominjemo u godine zajedno sa svojim sinom. da ja nikada ne bih znao prihvatiti bio on naravni ili stečeni. Zato U se očinstva u proslavljanju Dječačke navike su prešle u prisje- drugoga oca, od čije krvi ne potje- i postoji izreka : »Majka jest a blagdana – Oce. Neka nam ovaj ćanje ali svaku moju misao sada čem, ali danas znam da u osno- otac se postaje ...« Nikada ne bi dan ne bude samo puko prisjeća- prati i saznanje da biti otac znači vi svi mi tragamo i želimo imati osjetili da nam Bog jest otac da nje na naviku da muškom svijetu, prihvatiti more odgovornosti kojih, očinski primjer u svome životu. on to svjesno ne postaje. U našim uz stisak ruke kažemo: »Čestitam kao mali, nisam bio svjestan. Svi želimo imati oca koji se stara o životima, on koji nas je stvorio, ti Oce!«, nego budimo svjesni I RADOST I TUGA: U svome nama. neprestano nam se približava ne bi očinske uloge koja je muškarcu odrastanju nisam samo svoga oca DUHOVNI OTAC: Mlad sam li osjetili njegovu brigu i ustrajnost povjerena. Nikada neću zaboraviti promatrao nego sam pred sobom svećenik i na putu sam da posta- u ljubavi i pomoći. Biti otac znači riječi: »Majka jest a otac se postaje imao i sliku strica, župnika, svih nem duhovni otac. U svome sazri- biti ustrajan i neumoran u ljubavi ...« jer se u ovoj kratkoj poslovici nastavnika, profesora i prijatelja. jevanju ne dajem od svoga očinstva koja druge obogaćuje. Nije isto biti krije mnogo mudrosti. Dok majka Susretao sam priljatelje koji su, nego i ja učim kako postati otac od roditelj i otac. Otac je više od rodi- brižno druguje sa svojim djetetom, kao mladi, postali očevi ali sam svih onih ljudi s kojima sam se telja. Uloga roditelja traje nekoliko mjesecima prije nego li se ono susretao i sinove koji se nisu znali do sada susretao. Pokupio sam trena a uloga oca nema kraja. rodi, otac je na razdaljini koja ga dičiti svojim očevima. U svemu more utisaka od kojih mi se dah Kada čestitamo Oce stisni- odjeljuje od djeteta i potrebno je ovome nalazim osobnu radost i zaustavlja ali i more onih utisaka mo ruke onima koji su istrajni i »postati otac« kako u srcu tako i tugu jer i ja kao mladi svećenik koja kvare sliku uloge oca. Postoji neumorni u ulozi očeva ili su na u mislima. trebam postati i ostati duhovni otac jedan neiscrpni primjer očinstva dobrom putu to postati. U našim Tijekom svoga djetinjstva, gleda- svima onima koji se žele približiti koji svi mi žeđamo kako našim životima nemojmo prestati učiti jući oca, pomislih da on nikada nije našemu nebeskom Ocu. tijelom tako i našim dušama. U od Boga koji je tvorac ljubavi. On umoran, nikada bolestan, nikada Svi mi znamo da je biti dobar tom primjeru nema niti sumnje niti u nama rađa sliku i ulogu oca koji zabrinut. Gledao sam ga kako s otac unutar obitelji najvažnija manjkavosti. U proslavljanju rođe- treba postati i roditeljem i primje- posla dolazi doma i sutradan odlazi. stvar u ljudskome životu većine nja Sina mi se spominjemo i očin- rom izvora brige o drugima. Od Kada je radio kao vozač unaprijed muškaraca. Ovomu treba dodati i ske brige nebeskog Oca koji pruža srca čestitam Oce i svećeničkim nam je, meni i mojoj braći, znao činjenicu da otac nije samo zato najuzvišeniji primjer očinstva. On srcem tražim od Boga blagoslov reći koji će mu vikend biti slobodan da se stara o članovima obite- daruje primjer brige i ljubavi koja za sve očeve koji u svojim srcima i ja sam željno iščekivao te dane. lji. Dobar otac pruža primjer. Na nikada ne prestaje. Bog je taj koji čuvaju usađenu ljubav nebeskog Tražio sam od njega da me uhvati i kakav primjer mislim? Odrastao očinski ljubi i usađuje ljubav koja Oca. Neka Bog bude svima nama baci u vis a u meni bi se tada sledila sam s drugom iz ulice koji je imao od čovjeka zna stvoriti oca. primjer kako da i mi budemo očevi krv i nanovo bi počela vreti kada oca, negdje daleko. O njemu se Kažemo da od roditelja potječe- za druge. bi me on uhvatio. Eto kako se sin brinuo čovjek kojeg je, vremenom, mo. Ne, mi potječemo od majke. Predrag Alilović Pjesmom za crkvu

BAČKI BREG – U pograničnom mjestu Bački Breg, u Crkvi svetog Mihovila Arkanđela, u nedjelju, 21. prosinca organizirat će se Humanitarni koncert, na kojem će sudjelovati: »Slavonski dukati« iz Đakova, Muška pjevačka skupina »Ižipci« iz Topolja, Zbor »Katančić« Valpovo, Muška pjevačka skupina iz Tenje, svi Republika Hrvatska, subotički Veliki tam- buraški orkestar, VIS »Proroci«, Antonija Pijuković, »Colegium musicum katolicum«, svi iz Subotice, »Mussica viva« iz Svetozar Miletića, VIS »Petrus« iz Bačkog Monoštora, Ženski zbor OĐ »Petefi Šandor« iz Bezdana i mješoviti zbor iz Bačkog Brega, kojega će tvoriti članovi HKPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« i skupina vjernika bereške župe. Koncert će početi u 18 sati, a ulaz je slobodan. Očekuje se i dolazak brojnih uzvanika iz sfere politike i diploma- cije Republika Hrvatske i Srbije. Sav prihod s ovoga koncerta bit će uporabljen za neophodne radove na objektu Crkve svetog Mihovila Arkanđela, kako bi se ovaj objekt sačuvao od ruiniranja. I. Andrašić

36 19. prosinca 2008. Meditacija HrvatskaRIJEČ U nedjelju slavimo Oce Dokaz ljubavi – žrtva

Piše: mons. dr. Andrija Kopilović ožić je pred vratima. Stalno slušamo šenje«. »Ne, za tebe nema odrješenja, nema oprošte- glas Ivana Krstitelja koji nam dovikuje: Možda se netko čudi što nja...«, zaključi svećenik. U tom trenutku s velikoga B»Pripravite put Gospodinu, poravnajte staze križa začuje se jecaj. Tužni i bolni jecaj. Bio je to njegove«. Još češće nam poručuje poruku Izaija: uoči Božića govorimo o jecaj raspetoga Spasitelja koji je istrgnuo desnu ruku »Svaki brežuljak neka se slegne, svaka udubina, neka od čavla, podigao je nad glavom grješnikovom, njome se popuni...« Svi razumijemo na što ciljaju ovi Božji žrtvi. Ne. Govorimo o učinio znak odrješenja, a svećeniku upravio prijekor: ljudi. Nema Božića bez Boga. A nema Boga u nama »Ti nisi za njega prolio svoju krv!« bez prostora za njega. Međutim, naše oholo srce ispu- ljubavi. Valuta kojom se njeno sebičnošću i grijehom nije baš pogodan prostor ISTINA DOVIKUJE: Toliko ta priča. Ako i nije za Boga. možda povijesni događaj, ono je sigurna vjerska dokazuje ljubav ostati Oni koji čeznu za susretom, moraju poći ususret. To istina koja nam dovikuje: Za nas je umro Isus Krist! je moguće samo tako da nešto učine u sebi. Jasno je Njegovo rođenje je već dokaz te ljubavi koja je će uvijek žrtva. Stoga da je put čišćenja najlakši onda ako postoji poniznost, spremna na žrtvu. Bez te spremnosti ljubav bi ostala iskrenost i kajanje. Treba znati biti čovjek na koljeni- nedokazana. Dokaze koje ovih dana želimo doživjeti, se njome dokazuje i ma. To nije poniženje, to je istina. Istina koja oslobađa moramo i sami pružati. je naš spasonosni put u susret dolazećem blagdanu. Još jedan događaj je potvrda dokaza ljubavi koja priprema Božić. Za koji se uči u školi susreta s Bogom. Dogodilo se to godi- ODRJEŠENJE OD GRIJEHA: Čitao sam ovih dana ne 1757. za vrijeme nesretne Francuske revolucije. jednu lijepu predaju: »U Španjolskoj se nalazi crkva dan su Oce. Što misli- Uhitili su mornare koji su se nalazili na brodu. Rano u kojoj se na poseban način časti jedan veliki križ. ujutro odvedu ih i objave proglas da će svaki deseti Desna ruka Isusova na tom križu otrgnuta je od čavla i te od koje bi žrtve tre- biti strijeljan. Strah je zahvatio momke. Svaki se spuštena. Zašto? Predaja kaže ovo: Ispod ovoga križa bojao da on ne bude onaj deseti... Padali su u nesvijest bila je jedna ispovjedaonica. U njoj su se ljudi ispo- bao odustati jedan otac čim bi čuli zapovijed: »Broj deset naprijed!« Vidjevši vijedali i dobivali oproštenje svojih grijeha. Jednoga da je on na redu, jedan mladić se sav tresao od straha. dana u njoj se, ispod ovoga križa, ispovijedao jedan ako želi uspjeh i bla- Odjednom osjeti da ga netko vuče za rukav. Okrene veliki grješnik i pokazivao znakove iskrenoga kajanja. se, a već je iz reda izlazio starac župnik, koji je išao Ipak je kod davanja odrješenja svećenik (ispovjed- goslov svojoj djeci? Ni među osuđene. Slijedila je druga zapovijed. Čuo se nik) oklijevao... Bili su tako veliki, brojni grijesi. pucanj i desetak momaka je ležalo mrtvih na zemlji, Grješnik je vapio za oproštenjem. »Odrješujem te, a među njima i stari župnik. Mladić je bio duboko od jedne! U želji, dakle, rekao je svećenik, ali se nemoj više vratiti na grijeh.« dirnut: »On je umro umjesto tebe! Da on nije umro, Pokornik obeća da će se popraviti. Ali, zato što je bio ti ne bi bio živ!«, stalno mu je nešto šaptalo u duši. da shvatimo neizmjernu slab, ponovno je pao. Kajanje ga je dovelo pred ispo- Razmišljao je što je toga svećenika natjeralo da za vjednika, u ovu ispovjedaonicu, ispod velikoga križa. jednoga mornara dade život?! Nije znao na koji mu ljubav Nebeskog Oca, »Ovaj put nema oproštenja«, reče srdito ispovjednik. način zahvaliti pa se popeo na zemljani humak pod »Bio sam iskren, kajao sam se, odlučivao sam«, pri- kojim su ležali ubijeni i glasno povikao: »On je umro znaje pokornik – »ali sam slab ... Oprostite, oprostite trebamo sami potraži- da meni dade život!« mi i odriješite me, molim vas, odriješite me od mojih Možda se netko čudi što uoči Božića govorimo grijeha.« ti mjesto gdje možemo o žrtvi. Ne. Govorimo o ljubavi. Valuta kojom se Ispovjednik oprosti i nadoda: »Ovo je posljednji dokazuje ljubav ostati će uvijek žrtva. Stoga se njome put.« Prošlo je više vremena. Ali s jedne strane navi- kleknuti i naći snagu lju- dokazuje i priprema Božić. Za koji dan su Oce. Što ka, a s druge strane slabost učinile su da je ovaj čovjek mislite od koje bi žrtve trebao odustati jedan otac ako opet pao u grijeh. I eto ga opet na ispovijed. Kod bav dokazivati žrtvom. želi uspjeh i blagoslov svojoj djeci? Ni od jedne! U istoga svećenika. U istu ispovjedaonicu, ispod istoga želji, dakle, da shvatimo neizmjernu ljubav Nebeskog križa. »Ovaj put je svršeno. Uvijek padaš. Kajanje ti Onima koji to razumiju Oca, trebamo sami potražiti mjesto gdje možemo kle- nije iskreno«, govorio je svećenik grješniku. »Istina knuti i naći snagu ljubav dokazivati žrtvom. Onima je, oče, padam, jer sam slab. Ali ja se kajem, ja sam želim čestite Oce! koji to razumiju želim čestite Oce! iskren ..., ja sam bolesnik ... Molim, dajte mi odrje-

19. prosinca 2008. 37 HrvatskaRIJEČ Obitelj Tata, molim te, budi tu! vih dana nekoliko puta sam imala priliku čuti priču o dječaku Što djeca misle o svojim očevima? Oi njegovu ocu. Možda je to samo priča, ali nažalost, kod nekih je i stvar- Regina, 7. godina: »Moja tata se zove nost. Priča glasi ovako: Franjo, on je poljoprivrednik, radi na Usamljen dječak stajao je ispred svoje zemlji. Ne igra se baš sa mnom jer mora kuće i čekao oca koji se još prije nekoliko puno raditi, pa ne stigne. On voli kada sati trebao vratiti kući. Iako je napolju smo mi svi s njim. On je visok i velik i već padao mrak dječak je bio uporan. dobar je tata, najbolji.« Vidjevši oca skakao je od sreće i zadovoljstva. Otac ga je pomilovao po kosi i Mirjana, 7. godina: »Moja tata je poljo- ušli su u kuću. Time je on završio svoju privrednik i dobar je tata. Volim se igrati ulogu oca i otišao sjesti pred TV. Dječak s njim i on se isto igra sa mnom. Tata neki znatiželjan, ali pomalo tužan upitao je put hoće igrati nogomet i onda se ja igram oca koliko on zarađuje za jedan sat. Otac s njim. Mog je tatu rodila njegova mama, je rekao 50 dolara. Dječak je zamolio moja majka. On je dobar tata i jako ga oca ima li 25 dolara posuditi mu, no otac puno volim.« čuvši to pitanje počeo je vikati: »Stalno tražiš novac, ne mogu ja toliko zaraditi, Kristina, 13. godina: »Moj tata je visok, što će ti novac?« Odlazi u svoju sobu. velik je i ima smeđu kosu. On je jako Žalostan dječak sa suzom u oku otišao je vrijedan, bavi se pojoprivredom. Volim u svoju sobu i počeo plakati. se pomaziti kod tate, a on me je ponekad Otac je ostao razmišljati, možda mu učio kako se obraniti. On ima nas četiri doista za nešto treba novac, nisam trebao kćerke, žao mu je što nema dječaka.« baš biti tako grub. Otišao je u dječakovu sobu i našao ga uplakanog na krevetu. Nikola, 4. godine: »Moj tata se zove Otac je upitao za što mu treba novac, Željko i mi se nekad igramo. Ja s njim a dječak je samo rekao kako mu treba. pravim prozore, tata mi da njegov alat i Kad mu je otac dao tih 25 dolara dječak mi zajedno radimo. Pravimo i aute. Tata je izvadio ispod jastuka još 25 i rekao je visok i dobar je i volim ga puno.« ocu: »Možeš li, molim te, sutra doći kući jedan sat prije? Evo, ja ću ti dati 50 dola- Dunja, 6. godina: »Moja tata je Davor. ra. Želio bih malo biti s tobom.« Otac je Velik je i neki put me grdi, vozi golfa. samo zagrlio dječaka, jer nije imao snage Volim se pomaziti kod njega, a ne igramo ništa izustiti. Dogovorili su se kako će se. Radi u ‚Šumicama’.« otac sutra doći ranije s posla i svoje slobodno vrijeme provesti sa svojim sinom, Ivan, 10. godina: »Moj tata radi svašta, te da dječak za tih 50 dolara kupi sebi njega je rodila njegova mama i onda nešto što želi. se on vjenčao s mojom mamom i onda Nemojte dopustiti da i vaše djete poželi malo kasnije sam se ja rodio. Tata je jako platiti vaše vrijeme i vašu ljubav, neka dobar, mi zajedno radimo na dvorištu i u nam svima djeca budu na prvom mjestu, kući i kad mi nešto treba popraviti onda jer roditelji su ti koji odgajaju djecu i to tata popravi. Kad sam bio manji onda svojim primjerom. mi je čitao priče, volim kad je tata kod Ž. V. kuće, kad ne mora raditi.«

oko 30 minuta. Kad je gotovo, izbodemo je vili- Dalmatiner torta com, prelijemo s 3 dcl mlijeka kuhanog s jednim vanilin-šećerom. Potrebno za bijeli biskvit: Nadjev: 5 bjelanjaka, 5 žlica šećera, 1,5 žlica ulja, 5 žlica brašna, 1/5 praška za pecivo 2 pudinga od čokolade kuhamo s 1/5 l mlijeka, kad se ohladi umutimo 125g margarina (kako se ne bi Potrebno za crni biskvit: zgrušao puding, prvo umutiti margarin te poste- peno dodavati ohlađeni puding). 5 žutanjaka, 5 žlica šećera, 1,5 žlica ulja, 1 dcl mli- Na biskvit namažemo kremu, na kremu 2 šlaga ili jeka, 1/5 praška za pecivo, 2 žlice kakaa, 1/5 l slatkog vrhnja, te pospemo čokoladnim mrvi- 5 žlica brašna. cama i stavimo u hladnjak da se ohladi.

Bijelu smjesu za biskvit stavimo u tepsiju, a crnu Marina stavljamo žlicom i pečemo u zagrijanoj pećnici

38 19. prosinca 2008. Zdravlje HrvatskaRIJEČ Rosacea i akne Piše: dr. Marija Mandić

Rosacea predstavlja ustrajno, nosa poprimi crvenu boju, a koža dobi te, kao i rosacea, mogu pred- pile. Koje god preparate osoba neprirodno rumenilo obraza i nosa, nosa sliči površini cvjetače. U ova- stavljati ne samo estetski problem, koristila, neophodno je naglasiti koje se najčešće može vidjeti kod kvim slučajevima jedina terapija je nego i negativno utjecati na psihu da inficirane bubuljice, koje su žena svjetlije puti iznad trideset laserska ili kirurška intervencija. tinejdžera. Po najnovijim istraži- spremne pući, nikako ne bi smjeli godina. Ovo crvenilo izraženije je Akne vanjima uzrok pojave akni nisu otvarati bez liječničkog nadzora, nakon konzumiranja ljuće hrane, Gotovo svatko u neko doba živo- nepravilna prehrana bogata čoko- odnosno, njih otvara liječnik ili alkoholnih pića ili, pak, vrućih ta dobije bubuljice, što čini akne ladom, niti nehigijena lica, nego medicinska sestra poštujući sva isključivo hormonski poremećaji, s antiseptička pravila, uz pomoć tim da i nasljedstvo ima veliki utje- posebnih kiruških instrumenata. caj. Također stres, uporaba oralnih Istiskujete li prištiće sami, možete kontraceptiva, anaboličkih steroida izazvati daljnju infekciju i pove- za bodibilding te uzimanje kor- ćati mogućnost trajnih ožiljaka. tikosteroida, također su krivci za Neke odrasle osobe imaju ožiljke nastanak akni. Akne kod odraslih ili kožu izbrazdanu od dubinskih žena vezane su i za menstrualni akni koje su izgrebane ili teško ciklus, ali i kao alergijska reakcija inficirane. Dva relativno agresivna na različita kozmetička sredstva. kirurška postupka mogu poboljšati Kao što smo naveli, korijeni sićuš- izgled kože, ali se o njima obvezno nih dlačica lica, vrata, prsa i leđa mora razgovarati sa svojim liječ- začepe se lojem, ispune i nastane nikom dermatologom. To su der- bakterijama. Ovako nastaje ne- mabrazija, kojom se skida površni upalna akna, koja ako se cijedi i sloj kože, i kemijski piling. gnječi puca u okolno potkožno LIJEČENJE KOD KUĆE podra- tkivo i inficira ga, te nastaje upalna zumijeva nježno pranje lica sapu- akna, koja najčešće ostavlja nepri- nom bez ulja i mirisa, medicinskim jatne ožiljke. sapunom, bez ikakvoga istiskiva- Povremena bubuljica ili dvije nja bubuljica. Korisni su i losioni napitaka te zbog nemogućnosti jednim od najčešćih kožnih pore- ne zahtijevaju nikakvo liječenje. za lice, koji se kupuju u ljekarnama kontrole njegove pojave često mećaja. Do njega dolazi kada se Čak i ako se razbuktavanje akni bez liječničkoga recepta. Umjereno predstavlja velik estetski problem sićušni folikuli, tj. korijeni dlaka, ne može otkloniti, razni načini sunčajte akne. Muškarcima s akna- ženama. Da biste stavili pod nad- začepe masnim izlučevinama iz liječenja mogu problem ublažiti. ma se savjetuje uporaba nove bri- zor blaže oblike, liječnik će vam kožnih lojnih žlijezda. Akne su Konvencionalna medicina daje tvice kod svakog brijanja, jer se vjerojatno propisati masti na bazi najčešće problem adolescentne prednost liječenju lijekovima koji time smanjuje mogućnost nastanka kortikosteroida za kratkotrajnu pri- dobi, ali se u 20 posto slučaje- zaustavljaju proizvodnju loja i infekcije. Umjesto losiona poslije mjenu. Također, propisuju se i losi- va javljaju kod odraslih osoba. keratina, ograničavaju rast bakte- brijanja savjetuju se preparati na oni i gelovi na bazi sumpora. Neki Najteži slučajevi ove pojave jav- rija ili potiču gubitak površinskih bazi lavande ili kamilice. slučajevi reagiraju dobro na velike ljaju se kod dječaka tinejdžerske stanica kože, kako bi se pore odče- g doze B vitamina. Najteži slučajevi rosacee viđaju se najčešće kod kroničnih konzumenata alkohola u velikim količinama, kada vrh

Poštovani čitatelji, U želji unapređivanja medi- cinske strane u našem tjedni- ku, možete slati svoja pitanja na koja će odgovarati naši liječnici-suradnici.

Pisma možete slati poštom na adresu redakcije ili mailom na: [email protected]

19. prosinca 2008. 39 HrvatskaRIJEČ Hrcko Blagdani ragi moji mali i veliki prijatelji, u ovom broju Hrvatske riječi uz ove stranice, koje su posvećene vama, imate i vaš podlistak »Hrcko«, koji izlazi jednom mjesečno. Teta Ivana vam u njemu sa svojim suradnicima donosi mnogo lijepih stvari, pa ako ga do sada niste pogledali, Dnemojte ga poslije preskočiti, nego potražite zanimljive Hrckove stranice. U ponedjeljak, 15. prosinca, otvorena je božićna prodajna izložba na kojoj su, između ostalih, izlagali i vaši vršnjaci, učenici osnovnih škola i djeca iz vrtića »Marija Petković«. Na toj ste izložbi mogli kupiti sve i svašta i doista ima prekrasnih radova. Svima koji su sudjelovali u njoj od srca čestitam na kreativnosti, maštovitosti i pravim malim umjetničkim djelima.

40 19. prosinca 2008. Hrcko HrvatskaRIJEČ Tko može postati tata? Oce Da bi netko postao tata, mora znati nekoliko zanata. Doista se veselim blagdanima koji su pred nama. Očekuje nas najljepši blagdan, kada bi svi trebali Kao što je stavljanje ruku oko vrata, biti okruženi ljubavlju i toplinom najbližih. No, prije Božića očekuje nas još jedan jako važan dan kao što je izbjegavanje rata. – dan očeva – OCE. Posljednje, četvrte nedjelje adventa proslavljamo dan očeva i toga dana na poseban način zahva- Da bi netko postao tata, ljujemo Bogu za naše očeve, za naše tate. mora mu dječji vrisak i skakanje po sobi Sve tate, kao i mame, imaju jako veliku ulogu u obitelji i u odgoju djece. Mnogi su mišljenja kako postati radost, biti hobi. samo mame trebaju odgajati djecu i o njima se brinuti, no vjerujem kako ćete se i vi svi služiti da Tata ne smije biti naravi teške i tate mogu to jako dobro raditi. Tata može ono što mama ne može, a mama može ono što tata ne i smisla mora imati za greške. može, tako da mama i tata zajedno daju najbolju kombinaciju za odgoj. Sjećam se kada sam ja bila tih godina kao vi sada, mi smo se u školi svi hvalili: »Moj tata je najbrži, najbolji i najjači!« I svi Da bi netko postao tata, smo bili u pravu, jer moj tata je meni najbolji tata na svijetu, a tebi je tvoj tata najbolji na svijetu mora uz nekoliko zanata i to tako i treba biti. Svako dijete voli svog tatu, i gleda svog tatu nekim drugim očima. Tatu nije imati i nekoliko inata, dovoljno samo voljeti, treba ga i poštovati i pomagati mu kad god ste u mogućnosti. Trebate ga mora se zainatiti čuvati da vam dugo traje. Tatu možete pozvati u pomoć kad vam treba nešto pomoći ili kad vam je da će se zatatiti. potreban velik snažan zagrljaj. Pokušajte svome tati svaki dan reći koliko ga volite i sigurna sam da će vaš tata biti najsretniji tata. Zvonimir Balog Božić

ožda će se neki od vas pitati – zašto sada pišem o Božiću, kada kako smo mi bili grijani? Većina vas je, vjerujem, bila u majčinom krilu Mjoš nije Božić. Želim vam napisati nekoliko redaka i o Božiću, u toploj sobi, umotani u toplu deku. ne zato što sam pogrešno gledala kalendar, nego zato što sljedeći broj Hrvatske riječi izlazi tek 26. prosinca, a tada će, dragi moji, biti kasno Na Badnji dan u obitelji svi trebaju ponešto raditi tijekom dana, kako pisati o Badnjem danu. bi navečer također svi skupa mogli sjesti oko badnje večere i zahvaliti Bogu za sve primljene darove. Božić je obiteljski blagdan i najljepše ga Što je to ustvari Badnji dan? Badnji dan slavimo 24. prosinca i na taj je tako i proslaviti. Badnji dan i Badnja večer čestitaju se ukućanima, dan se rodio mali Isus, koji je bio beba kao i svi mi. Jednako tako je kao i onima koje susretnete toga dana, a za večeru se priprema posebno plakao, jeo i igrao se kao i svako drugo dijete, no ipak nije bio običan jelo. dječak. Pokušajte na Božić i vi biti mali anđeli Gabrijeli i svima raznosite i širite radosnu vijest rođenja. Kada budete pravili svoj betlehem, promislite kako je malom Isusu bilo ležati na slamici i u hladnoj štalici. Njega su grijali magarac i vol, a U tom duhu svima vam od srca želim sretan i veseo Božić.

19. prosinca 2008. Uređuje: Željka V. 41 HrvatskaRIJEČ Zabava Toni Bedalov, organizator zabavnih događanja Problem dobre zabave postupno se rješava Ali, kvaliteta traži i adekvatna ulaganja

Razgovarao: Dražen Prćić

liži se vrijeme ispraćaja stare i dočeka njava Toni Bedalov u kraćim crtama program njem menadžera određene estradne zvijezde i Nove godine, važnog društvenog doga- ovogodišnjeg dočeka Nove godine u Subotici. utanačivanjem točnog termina njenog nastupa Bđanja kojim započinje novo »ljeto«. PROBLEM ZABAVE: Blagdansko vrijeme u Subotici. Što već, zbog gustoće njihovih Subotica će ovoga puta svojim građanima donosi brojne mogućnosti za zabavu, uz broj- ostalih obveza, nije nimalo lako. Potom se ponuditi lijepu proslavu na glavnom gradskom ne prigodne manifestacije koje se tempiraju pristupa kompletnoj organizacijskoj logistici, trgu, a do prvih minuta nastupajuće 2009. upravo za kraj kalendarske godine. Ali, ista što je minimalno dva mjeseca opsežnog rada i godine pjevat će doajen bačkog melosa Zvonko ta godina ima i ostale mjesece tijekom svog preciziranje svih detalja, primjerice ozvučenja, Bogdan. Organizacija novogodišnje manife- trajanja, mjesece u kojima se »na prste« mogu rasvjete, medijske kampanje, osiguranja i svega stacije povjerena je Toniju Bedalovu, inače i nabrojati značajniji zabavni sadržaji. Kako na neophodnog za kvalitetnu organizaciju. PR subotičkog gradonačelnika, s kojim smo ovaj problem gleda Toni Bedalov, organizator »Za organiziranje jednog ozbiljnijeg koncer- razgovarali, uz neizbježnu novogodišnju temu zabavnih događaja, čijih se uspješnih projekata ta nužan je angažman najmanje 30 ljudi koji i o problemu kvalitetnije zabave tijekom cijele rado sjećamo, ali bismo jednako tako željeli su uključeni u sve neophodne segmente koji godine. vidjeti ih i više. čine složenu i zahtjevnu koncepciju. Kao pri- »U vremenu skromnijih financijskih izdvaja- »Često znamo konstatirati kako nam je dosad- mjer istaknuo bih prošlogodišnji koncert Đorđa nja, grad je ipak uspio sa znatno manjim novča- no i da nemamo gdje izaći. Osobno mislim kako Balaševića u Velikoj vijećnici Gradske kuće nim potencijalom osigurati iznimno zanimljiv u posljednje vrijeme i nije sve tako crno, ali koji smo organizirali za manji broj posjetilaca, javni doček Nove godine koji će biti upriličen potrebno je dodatno se potruditi ukoliko se želi a ove godine upravo po tom konceptu Balašević na glavnom trgu u trajanju od 22 h sve do 2 h. osigurati neki zanimljiviji i ozbiljniji provod. ima desetak koncerata u maloj dvorani Sava Glavna zvijezda programa je Zvonko Bogdan Konkretno, organiziranje nekog kvalitetnijeg centra u Beogradu. Tako je Subotica, uz činje- koji će nastupiti u posljednjem satu stare eventa uz sudjelovanje »jače« i eksponiranije nicu kako je to bio prvi nastup najpopularnijeg godine, dok će novosadski sastav »Apsolutno medijske ličnosti iziskuje i znatno veće izdva- vojvođanskog kantautora poslije trogodišnje romantično« zabavljati Subotičane u prvim janje financijskog potencijala, kao i ozbiljniji stanke, imala i čast promoviranja jednog novog satima 2009. godine. Za sve posjetitelje bit će logistički pristup cjelokupnoj organizaciji. No, koncertnog koncepta, na što sam osobno izni- osigurana mogućnost osvježenja u vidu hrane za organizaciju bilo kakve ozbiljnije zabavne mno ponosan.« i pića, uz popularne uobičajene cijene«, pojaš- manifestacije mora se uložiti dosta truda i sred- BUDUĆNOST ZABAVE: »Smatram da je stava i zamjetno je kako određenih pomaka, u budućnost zabave u našeg gradu u velikoj mjeri vidu raznovrsnijih događaja, ipak ima. Ne pre- neposredno povezana s većim angažmanom Bez petardi tjerano, ali ipak ima. Osobno, ja sam odabrao pojedinaca koji će biti voljni uložiti privatna organizaciju tzv. većih organizacijskih pothvata financijska sredstva. Jer, bez ulaganja, nažalost, o prvi put nastojat ćemo organizi- na kojima nastupaju isključivo velike estradne nema niti kvalitetnijih zabavno-kulturnih doga- Prati doček bez neugodnih petardi i zvijezde«, pojašnjava Bedalov svoj profesional- đanja. Također, gradu je neophodna i adekvatna mnoštva razbijenih staklenih boca, jer ni angažman. koncertna dvorana s nekih 1000-1500 mjesta, u su pripremljene opsežne mjere predo- ORGANIZIRANJE KONCERTA: Prema kojoj bi se mogli organizirati raznovrsni kon- strožnosti i osiguranja, uz video nad- riječima našeg sugovornika organizacija jed- certi različitih glazbenih profila«, zaključuje zor cijele manifestacije, kaže Bedalov. nog VIP koncerta iziskuje ozbiljne i opsežne Toni Bedalov. pripreme koje započinju ponajprije kontaktira- g

42 19. prosinca 2008. Zabava HrvatskaRIJEČ Internet oskari Pad onac je kalendarske Kgodine i vrijeme dodje- le brojnih nagrada. Internet, Hoće li pasti snijeg za predstojeće blagdane? kao sastavni dio suvreme- Pitanje je koje se često vrti u brojnim lagodnim razgovo- nog čovječanstva, također ima svoju natjecateljsku rima temeljitih priprema za buduće razdoblje nadolaze- konkurenciju, a u Hrvatskoj ćih slobodnih dana. Ali jednaka briga, u istim tim razgo- su se po 10. puta dodjelji- vorima i diskusijama, dotiče se još jednog potencijalnog

vale nacionalne nagrade u U nekoliko redaka ovoj oblasti. »Vidi awards«, padanja. Hoće li »pasti« i euro? koje organizira informatička Bez snijega se može za vrijeme blagdana, ali bez novca nakladnička kuća u suradnji s nekoliko drugih informatičkih tvrtki, otišle su na desetak adresa najboljih web stranica u različitim kategorijama. Po teško. prvi puta je dodijeljena i nacionalna nagrada za najbolju ICT implemen- Jer poput globalnog zagrijavanja i cijene su sve »toplije« taciju neinformatičke tvrtke. i »prže« nam džepove... Bor

ovogodišnji bor, koji se tradicionalno ukrašava za božićne i novogo- Ndišnje blagdane, i ove je godine dopremljen na glavni subotički trg. Foto Kutak

Samo neka kaplje!

Poslije svakog leta piloti avio-prijevoznika Quantas ostave bilješku mehaničarima s opisom problema, a pred sljedeći let mehaničari ostave odgovor što su uradili. Inače, Quantas je jedina svjetska avio-kompanija kojoj nikada nije pao zrakoplov. Zahtjev: Lijeva guma se skoro treba zamijeniti. Izvještaj: Lijeva guma skoro zamijenjena. Zahtjev: Nešto se otkvačilo u kabini.

Šaljivi Kutak Izvještaj: Nešto smo zakvačili u kabini. Zahtjev: Autopilot sam gubi visinu za po 200 stopa u minuti. Izvještaj: Nismo uspjeli ponoviti problem na zemlji. Zahtjev: Tragovi curenja na lijevom stajnom trapu. Izvještaj: Tragovi obrisani. Naravno, za ovakvu golemu »biljku« potrebna je i masivna mašinerija, te angažman većeg broja ljudi koji se brinu za ljepši izgled Subotice. A bor Zahtjev: Zvuk iz DME instrumenta glasan za ne povjerovati. već polagano svijetli... Izvještaj: Zvuk iz DME podešen na nivo u koji možeš povjerovati. Zahtjev: IFF instrument neoperativan. Rembrandt Izvještaj: IFF instrument je uvijek neoperativan kad je isključen. Zahtjev: Sumnjamo na pukotinu u staklu vjetrobrana. agreb je ovih dana u znaku Izvještaj: Sumnjamo da ste u pravu. Zizložbe glasovitog nizo- Zahtjev: Nema motora broj 3. zemskog slikara i grafičara Izvještaj: Vizualnim pregledom letjelice pronađen motor na Rembrandta. U Muzeju za umjet- lijevom krilu. nost i obrt izložena su 103 bakro- pisa u skupnoj izložbi pod nazivom Zahtjev: Zrakoplov smiješno reagira na komande. Izvještaj: Zrakoplov upozoren da se uozbilji. »Rembrandtove grafike«. Lijep povod za lijepu zabavu. Ukoliko budete imali prilike, nikako ne propustite izvanrednu priliku uživati u djelima Zahtjev: Čudan zvuk iz instrument table, kao da neki patuljak Harmenszoona van Rijna, kako je puno ime slavnoga Nizozemca. udara čekićem. Izvještaj: Patuljku oduzet čekić. 19. prosinca 2008. 43 HrvatskaRIJEČ Sport Košarka Gummersbach, Zlatko Horvat - Croatia osiguranje, Mirza Džomba - Croatia osiguranje, Goran Šprem - HSG Nordhorn, Ljubo Vukić - Croatia osiguranje, Pobjeda i poraz Ivan Ninčević - SHV Starslund, Mateo Hrvatin

ošarkaši KK Spartaka izborili su novu prvenstvenu pobjedu u okviru Knatjecanja u Srpskoj košarkaškoj ligi. Na domaćem parketu subotič- ke Dvorane sportova bili su bolji od momčadi Krajina Grmeč (80-64). U posljednjem kolu ovog dijela sezone Spartak gostuje kod Mladosti iz Bačkog Jarka.

– Zamet, Igor Vori - Croatia osiguranje, Dalibor Anušić - FA Goppingen, Zvonimir Kapular – Metković, Blaženko Lacković – Hamburg, Ivano Balić - Croatia osiguranje, Petar Metličić - BM Ciudad Real, Domagoj Duvnjak - Croatia osiguranje, Tonči Valčić - Croatia osiguranje, Josip Valčić - Croatia osiguranje, Marko Kopljar – Metković, Denis Špoljarić - Croatia osiguranje, Jakov Gojun – Siscia, Damir Bičanić - Ademar Leon, Drago Vuković – Gummersbach, Denis Buntić - Ademar Leon.

KK Spartak: Prlja 2p, Šefčić 2p, Krčmar 10p, Dinić, Stojanović 6p, EP u plivanju Dragić, Kuntić 14p, Topalov 2p, Kalinić 20p, Vukolić 12p, Sirovina 10p i Krstić 2p. Trener: Blagoje Ivić Četiri hrvatske medalje

Košarkašice Spartaka doživjele su neplanirani poraz od gostujuće ekipe Hrvatska plivačica Sanja Jovanović s dvije zlatne medalje (50m i 100m Kovina (54-69), ali opravdanje se može naći u povredama oslabljenom leđno) prvo je ime ženskog dijela Europskog prvenstva u plivanju u krat- sastavu, koji je praktično cijeli susret odigrao sa samo šest igračica kim bazenima, kojemu je domaćin bila Rijeka. Bronca Duje Draganje (50m slobodno) i bronca štafete 4x50m upotpunili su izvanredan uspjeh ŽKK Spartak: Džuver 14, Vidović10, Erak 4, Čabarkapa, Ristić 20, hrvatskog plivanja i još jednom potvrdili veliki potencijal ovoga sporta Orozović, Veselinović7, Ajduković na ovim prostorima, jer je i srpski plivač Milorad Čavić uspio zabilježiti Trener: Slobodan Lukić vrijedan uspjeh osvajanjem zlatne i srebrne medalje.

Odbojka Nogomet Crvena zvezda slavila u Subotici Povratak Eduarda

spušteno vodstvo od 23-18 u drugom setu na koncu je odlučilo cijeli akon punih deset mjeseci odsu- Iprvenstveni susret između odbojkašica ŽOK Spartaka i Crvene zvezde Nstvovanja zbog prijeloma noge, iz Beograda. Iskusnije suparnice uspjele su se obraniti, dobiti drugi set i tijekom kojih je propustio i EP u rutiniranom igrom materijalizirati treći set za konačnih 3-0 (25:15, 27:25, Austriji i Švicarskoj, na travnjak se 25:15). vratio Eduardo da Silva, nogometaš hrvatske reprezentacije i londonskog Spartak Azotara: Bokan 17 (2 bloka), Nikić 5, Memišević (libero), Arsenala. Teška ozljeda je stvar Stojanović 9 (4 bloka, 2 asa), Medić 5 (1 blok), Češljar 1, Klisura 1, prošlosti, a premijerni povratnički Marković 2, Matić 1, Šimić, Kmezić, Helić. Trener: Saša Nedeljković nastup upisao je u susretu rezervnih momčadi svoga kluba i Portsmoutha Rukomet (2-0). Širi popis rukometaša za SP Pogledajte zbornik muške hrvatske rukometne reprezentacije objavio je širi popis Ipotencijalnih reprezentativaca za iduće Svjetsko prvenstvo, kojemu će Subota, 20. prosinca – Skijanje: Spust 12.00 HRT2 Hrvatska biti domaćin tijekom siječnja 2009. godine. Košarka: Split – Hemofarm 15.55 HRT2 Mirko Alilović - Ademar Leon, Venio Losert - FC Barcelona, Vjenceslav Boks: Holyfield – Valuev 22.40 HRT2 Somić - Croatia osiguranje, Ivan Pešić - MKB Vezsprem KC, Mate Šunjić - Medveščak Konica, Ivan Čupić - Gorenje Velenje, Vedran Zrnić - VFL Nedjelja, 21. prosinca – Vaterpolo: Finale KUP-a 16.40 HRT2

44 19. prosinca 2008. Sport HrvatskaRIJEČ Sonja Periškić, karatistica Karate je pobijedio Isprva se bavila karateom, potom su uslijedile godine košarke, ali je na koncu pobijedio istočnjački borilački sport Piše: Dražen Prćić

na jedan trening i jednostavno mi se svidjelo. godine, ali sve što je dobro, čini se, kratko Imala sam svega šest godina i odlučila sam traje i naša se ekipa nakon izvjesnog vremena započeti s aktivnim treninzima. Unatoč odluci raspala. I jedno vrijeme nije bilo nikakvog da se ozbiljnije počnem baviti ovim zahtjevnim sporta u mom životu. Ni karatea, ni košarke...«, sportom, a primjerice »zapostavim« igranje s nastavlja priču mlada karatistica iz Bačkog drugaricama, nisam željela odustati i redovito Monoštora. sam odlazila na svaki trening. Uslijedila su i POVRATAK KARATEU: Temperamentna, prva natjecanja, na koja sam išla sve do osvaja- kakva je po vlastitom priznanju, Sanja Periškić nja zelenog pojasa. Trenirao nas je Ivan Karan, nije mogla dugo izdržati bez nekog konstantni- koji je redovito dolazio u Monoštor i sve je jeg sportskog angažmana i u osmom razredu bilo u redu dok se, poslije izvjesnog vremena, osnovne škole odlučila se vratiti karateu. No, broj djevojčica zainteresiranih za ovaj sport sada više nije bilo problema s redovitim tre- nije smanjio na samo nas četiri i tada smo bile ninzima u svom mjestu, jer je već postojao KK primorane započeti s odlascima na treninge u »Nidan«. Sombor«, započinje svoju sportsku priču Sanja. »Unatoč određenom zaostatku zbog četiri KOŠARKA PROTIV KARATEA: Isforsirani godine stanke u treniranju, odlučila sam se prijelaz u Sombor, glede redovitog nastavka dodatno potruditi i nastaviti gdje sam stala. treniranja, donio je i neugodniju stranu aktiv- Danas sam vlasnica smeđa pojasa i namjeravam oput svojih vršnjakinja iz Bačkog nijeg bavljenja karateom. Treninzi su održavani ‚ići‘ sve do crnoga, koji je sljedeći po redu. U Monoštora, i Sonja Periškić (1991.) isključivo navečer, što je podrazumijevalo i proteklih nekoliko godina, otkada sam ponov- Poprobala se u nekoliko pojedinačnih i kasni noćni povratak iz Sombora u Bački no aktivno u karateu, ostvarila sam nekoliko kolektivnih sportova, nastupajući aktivno i na Monoštor. Unatoč činjenici što sam redovito zapaženijih natjecateljskih uspjeha poput, pri- nekoliko natjecanja. Na koncu sportskog odlu- dolazila doma i nakon 22 sata, treninzi su bili mjerice, trećeg mjesta u katama na državnom čivanja presudio je karate, iako, prema njezinim super, dvorana je uvijek bila puna karatista i prvenstvu 2000. godine (‚91. god – S-IKA), riječima, košarka ostaje »neprežaljena ljubav«. karatistica, ozračje je bilo odlično, a na natjeca- treće mjesto u katama u kategoriji nada na Danas bivša košarkašica i aktivna karatistica, njima smo uvijek bili najmasovniji klub. I sve Kupu Srbije 2007. godine, te ove godine drugo nositeljica braon pojasa, redovito trenira ovaj je to »išlo« jednom rutinom, sve do školskog mjesto u ekipnom natjecanju na Kupu Srbije istočnjački borilački sport i nastavlja uspješan raspusta... za seniorke (Kajić, Štrangar, Periškić). Volim sportski niz. »Tijekom školske stanke u našem selu je karate i nastavit ću i dalje ga trenirati s jedna- »Karateom sam se počela baviti posve slu- osnovan košarkaški klub i jednostavno sam kom voljom i željom za sportskim uspjehom. čajno, jer sam iz čiste znatiželje otišla skupa s morala i tamo zaviriti. Tada sam imala deset Ovaj sport ima neku moć koja duh stavlja u bratom, koji je uz nogomet trenirao i ovaj sport, godina, svidio mi se novi sport i karate je jedno neopisivo stanje. Osobno, doživljavam ga ‚ostao‘ u Somboru, a ja sam počela redovito kao neku vrstu sportske umjetnosti«, zaključuje Svestranost odlaziti na košarkaške treninge. Usporedo sam svoju karate priču Sanja Periškić. počela trenirati i igrati košarku u somborskom KK »SO-Košu«. Zanimljivo kako sam se, na anja Periškić je odlična učeni- određeni način, ponovno vratila u Sombor. Sportovi Sca 3. razreda Gimnazije »Veljko Četiri godine sam aktivno igrala i nikako ne bih Petrović« u Somboru, a pokraj redovi- željela izostaviti svog trenera Slavka Vukovića, okraj matičnog karatea i košarke tih treninga karatea odlazi i na folklor. koji je predvodio našu ekipu i uspio nas dovesti PSanja se rekreativno bavila i odboj- Kako sama kaže, »ima je svuda«. do prvog mjesta u kvalitetnoj ligi Srbije u natje- kom, atletikom, pa čak i nogometom. canju našeg starosnog uzrasta. Bilo je to 2004.

19. prosinca 2008. 45 HrvatskaRIJEČ Tema

46 12. prosinca 2008. Reportaža HrvatskaRIJEČ ovo predblagdansko vrijeme dvije Božićna izložba u HKC »Bunjevačko kolo« sestrinske sekcije i dvije isto tako »U bratske institucije tradicionalno podare nas ljepotom umjetničkog stvaranja i Šarenilo rukotvorina time pripreme ugođaj blagdanskog slavlja«, rekao je Ladislav Suknović, predsjednik HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta, otvarajući u ponedjeljak 15. prosinca Božićnu izložbu u HKC »Bunjevačko kolo«. Po šesnaesti puta zaredom, svoje su rukotvo- rine predstavili članovi Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« i Slamarske sekcije HKPD »Matija Gubec«.

Posjetitelji su mogli razgledati, ali i kupiti, čestitke i ukrase od slame i drugih materijala, slike manjih formata, ali i druge prigodne darove od najrazličitijih materijala. Osim članova dvaju udruga, ove godine izlagali su i učenici pet osnovnih škola u kojima se izvodi nastava na hrvatskom jeziku, mališani iz vrtića »Marija Petković«, te članovi igra- onice-radionice koja djeluje pri župi Isusova Uskrsnuća. A kako je sve izgledalo pogledajte na fotogra- fijama… D. B. P

Na dosadašnjim CD-ima Festivala bunjevački pisama nalaze se Novi CD Festivala bunjevački pisama mnoge pjesme koje su vezane za određeni blagdan ili neki događaj- običaj, koji je prepoznatljiv u našim krajevima. Ima pjesama koje su ovo objavljeni CD Festivala zaživjele među ljudima. Neke od tih su svakako »Daleko je Subotica« i Nbunjevački pisama, koji je proš- »Ostavit ću konje vrane«, dok se neke pjesme vežu i za samog izvođača. loga tjedna izašao u prodaju, donosi »Ne možemo se hvaliti nekom velikom tiražom, jer u današnje vrije- 17 novih pjesama koje su izvedene me, kada svatko sebi može kopirati CD i kada tehnika sve više napredu- na ovogodišnjem, osmom po redu je, CD-i se sve manje kupuju, ali ta je problematika prisutna svugdje«, Festivalu bunjevački pisama. rekao je Vojislav Temunović. Kao i na samom Festivalu, i Snimanje ovoga CD-a potpomogli su: Pokrajinsko tajništvo za na snimanju CD-a sve soliste je propise, upravu i nacionalne manjine, Grad Subotica, Generalni kon- pratio Festivalski orkestar HKC-a zulat Republike Hrvatske u Subotici, dok je generalni pokrovitelj »Bunjevačko kolo«, kojim je i ovoga »Rotografika« Subotica. puta ravnala prof. Mira Temunović. Novi CD Festivala bunjevački pisama se može nabaviti u Prema riječima člana »Suvenirnici« ispod Gradske kuće ili naručiti na broj 063/ 80-87-836, Organizacijskog odbora Festivala Vojislava Temunovića, osnovni cilj po cijeni od 400 dinara. snimanja ovoga CD-a je sačuvati pjesme od zaborava i pružiti ljudima Ž. V. priliku da pjesme mogu slušati i u svojim domovima.

19. prosinca 2008. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

PETAK (učimo engleski) 18:20 Bumerang, serija 10.50 - Veterani mira, emisija 18.30 - Sportaš godine, prijenos 19.12.2008. 08.35 - Učilica 19:15 Dnevnik Nove TV 12.00 - Dnevnik 19.35 - U vrtu pod zvijezdama 08.50 - Moji su roditelji 20:00 Moj tata je bolji od tvog 12.35 - Opijeni ljubavlju 20.15 - Looney Tunes: izvanzemaljci, serija tate, obiteljski show 13.20 - Prizma, Ponovno u akciji, 09.15 - Beverly Hills 6., serija 21:20 Moćni Joe Young, film multinacionalni magazin američki film 10.00 - Strani TV film 23:25 Vijesti 14.05 - Duhovni izazovi 21.50 - Laka lovica, 05.55 - Trenutak spoznaje 11.30 - Daleko od doma, serija 23:40 Flashdance, igrani film 14.35 - Skica za portret dokumentarni film 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 12.05 - Val Gardena: Svjetski 01:20 Zabranjeni ples, film 14.45 - Reporteri: Clinton i 22.25 - Sportske vijesti 07.05 - Vijesti SKI kup (M) - super G, 03:00 Nebo i zemlja, film Clintonovi 22.40 - Boks: E.Holyfield - 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska prijenos 05:15 Nikita, serija 15.55 - Euromagazin N.Valuev, prijenos 07.35 - Vijesti 13.05 - Reprizni program 06:00 Kraj programa 16.30 - Vijesti 00.20 - Noć u kazalištu: 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 13.30 - Slikovnica 16.40 - Hrvatska kulturna Gospodar sjena 09.10 - Sve će biti dobro 14.00 - Dokuteka - Tomislav baština 10.00 - Vijesti Radić: Istrani - Župnik 17.05 - Svirci moji, 10.15 - Manimalia: Vivian u Oprtlju, dok. film glazbena emisija Bristow - Filmski studio 14.35 - Moja žena i djeca 4., 05.20 Big Brother, show 17.50 - U istom loncu, u divljini 1., humoristična serija 06.20 Magnum, serija (R) kulinarski show 06:10 Code lyoko dokumentarna serija 15.05 - Dragi Johne 3., serija 07.10 Spužva Bob Skockani 18.35 - TV Bingo show 06:35 Yu-Gi-Oh GX 10.40 - Manimalia: Vivian 15.35 - Crveni patuljak 8., 08.00 Korak po korak, (R) 19.15 - Loto 7/39 07:00 Superheroj Spiderman Bristow - Filmski studio humoristična serija 08.30 Puna kuća, serija (R) 19.30 - Dnevnik 07:25 Iron Kid, crtana serija u divljini 2., 16.10 - Zvjezdane staze: Deep 09.05 U dobroj formi, emisija 20.15 - Ples sa zvijezdama, 07:50 Roary, crtana serija dokumentarna serija Space Nine 3., serija 09.35 Kunolovac, kviz 1. dio (8/8) 08:05 Dora istražuje 11.10 - Oprah show 17.00 - Obični ljudi, TV serija 10.35 Punom parom, 21.45 - Ples sa zvijezdama, 08:30 Nova lova, TV igra 12.00 - Dnevnik 17.50 - Županijske panorame kulinarski izazov (R) 2. dio (8/8) 10:40 Čarobnice, crtana serija 12.35 - Opijeni ljubavlju 18.15 - Vijesti na Drugom 11.00 Malcolm u sredini, (R) 22.10 - Mamutica, serija 11:40 Frikovi, serija 13.20 - Dan za danom, emisija 18.35 - Posebni dodaci, 11.30 Dadilja, serija (R) 23.00 - Dnevnik 3 12:40 Policijska posla, film 14.30 - Vijesti emisija o filmu 12.00 Reba, serija (R) 23.20 - Dobri sin, film 14:35 Nad lipom 35, show 14.45 - Glas domovine 19.20 - Veliki odmor: 12.30 Vijesti 00.55 - Filmski maraton: 16:05 Ne zaboravi stihove, 15.10 - Znanstvena petica Glazbeceda 12.35 Exkluziv, magazin (R) Heroj, hongkonško- glazbeni kviz 15.40 - Drugo mišljenje 19.35 - Veliki odmor - tema 12.50 Večera za 5, kineski film 17:05 Vijesti 16.15 - Hrvatska uživo - Vijesti 19.50 - Janko Strižić, crtani film lifestyle emisija (R) 02.30 - Filmski maraton: 17:15 Kod Ane, 16.20 - Hrvatska uživo 20.05 - Bez komentara 13.20 Marina, telenovela Naručeno ubojstvo, kulinarski show 17.55 - Iza ekrana 20.40 - Carreras i prijatelji, 14.15 Cobra 11, serija kanadski film 18:05 Trenutak istine, game show 18.35 - Sve će biti dobro prijenos iz Cibone 15.10 Magnum, akcijska serija 04.00 - Reporteri: 19:15 Dnevnik Nove TV 19.30 - Dnevnik 22.20 - Vijesti na Drugom 16.05 Korak po korak, serija Clinton i Clintonovi 20:00 Smrtonosna zona, film 20.15 - Nešto poput ljubavi, 22.40 - Eureka 2., serija 16.35 Puna kuća, serija 05.05 - Opijeni ljubavlju 21:50 Rambo 2, igrani film američki film 23.35 - Umorstva u Midsomeru 17.05 Malcolm u sredini 23:30 Zasjeda 2, igrani film 22.05 - Dnevnik 3 11., mini-serija 17.30 Dadilja, serija 01:20 Policijska posla, film 22.25 - Lica nacije 01.10 - Zvjezdane staze: Deep 18.00 Reba, serija 03:00 Flashdance, igrani film 23.20 - Poslovne vijesti Space Nine 3., serija 18.30 Vijesti 04:30 Zabranjeni ples, film 23.35 - Dosjei X (2.), serija 01.55 - Zvjezdane staze: Deep 18.55 Exkluziv, magazin 07.15 - Najava programa 06:05 Kraj programa 00.20 - Filmski maraton: Space Nine 3., serija 19.05 Večera za 5, 07.20 - Disneyjevi crtići: Vijesti dana, 02.40 - Zvjezdane staze: Deep lifestyle emisija Miki i prijatelji hongkonško-kineski film Space Nine 3., serija 19.35 Punom parom, 07.40 - Disneyjevi crtići: 01.45 - Filmski maraton: 03.25 - Zvjezdane staze: Deep kulinarski izazov Kuzco - careva nova škola Poštuj oca i majku - Space Nine 3., serija 20.00 Big Brother - veliko 08.05 - Žutokljunac 06.10 Look, ubojstvo Menendezovih, 04.10 - Zvjezdane staze: Deep finale, show 08.30 - Danica zabavna emisija (R) američki film Space Nine 3., serija 23.30 Vruća sedla, igrani film 08.35 - Čarobna ploča 06.35 Najbolje godine, serija 03.20 - Manimalia: Vivian 01.20 Vijesti (Učimo engleski) 07.05 Ulica Sezame Bristow - Filmski studio 01.30 Kunolovac, kviz 08.50 - Ninin kutak 08.10 Bikeri s Marsa u divljini 1., 03.30 Vruća sedla, film, (R) 08.59 - Spike, crtana serija 08.40 Transformeri dokumentarna serija 09.00 - Veliki odmor - Navrh 09.05 Maheri, dramska serija SUBOTA 03.45 - Manimalia: Vivian 05:30 Flintove avanture jezika: Rima štima 10.00 Lutrija života, serija Bristow - Filmski studio 05:50 Čarobnjaci, crtana serija 20.12.2008. 09.10 - Veliki odmor: Kokice 10.50 Big Brother, show (R) u divljini 2., 06:15 Ružna ljepotica, serija 09.25 - Parlaonica 12.55 Vijesti dokumentarna serija 07:05 Power rangers, serija 10.25 - Briljanteen 13.00 Klinci iz pješčanika, 04.15 - Oprah show 07:30 Tomica i prijatelji, serija 11.15 - Doctor Who - special, igrani film, drama 05.00 - Opijeni ljubavlju 08:00 Pocoyo, crtana serija serija za djecu i mlade 14.50 Zvijezde Ekstra: 08:30 Nova lova, TV igra 05.45 - Posebni dodaci, 12.05 - Val Gardena: Svjetski Forbesovih 20 mlađih 10:30 Lude 70-te, serija emisija o filmu SKI kup (M) - spust, od 25. godina, 10:55 Kralj Queensa, serija 06.25 - Znanstvena petica prijenos zabavna emisija 11:55 Bumerang, serija 06.55 - Iza ekrana 13.30 - Uhode u tigrovoj 15.55 Premier League: 06.55 - Najava programa 12:45 Čuvar pravde, serija 07.35 - Ekološki raj Matta prašumi, dok.serija Bolton- Portshmouth, 07.00 - Pingu, crtani film 13:40 Nikita, serija Jamesa, dok. serija 14.25 - Zvjezdan, prijenos 07.05 - crtana serija 14:40 Inspektor Rex, serija 08.00 - Vijesti dokumentarni film 18.00 Look, zabavna emisija 07.30 - I to je to, crtani film 15:35 Sve što želim za Božić, 08.15 - Kinoteka - ciklus 15.20 - KS automagazin 18.30 Vijesti 07.40 - Alf, crtana serija igrani film klasičnog vesterna: 15.55 - Košarka (M), NLB 19.00 Exploziv, magazin 08.04 - Spike, crtana serija 17:15 Vijesti Hondo, američki film liga: Split - Hemofarm, 19.30 Big Brother, show 08.05 - Na kraju ulice 17:25 Operacija Trijumf, 10.00 - Vijesti prijenos 20.00 Mexican, film, triler 08.20 - Čarobna ploča reality show 10.15 - Kućni ljubimci 17.55 - Akrobatski rock’n’roll 22.10 Najluđi Božić 2,

48 19. prosinca 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ film, komedija prijenos 1. vožnje 05.35 Lutrija života, serija (R) 00.10 - Dosjei X (2.), serija 10:45 Lude 70-e, serija 23.40 Ne tako običan život, 10.50 - Biblija 06.20 Jedna od dečki, 00.55 - Manimalia: Ljubitelji 11:10 Kralj Queensa, serija komedija 11.00 - Vukovar: Misa - humoristična serija šikare (1.), dok.serija 11:40 Bumerang, serija 01.20 Kunolovac, kviz izravni prijenos 06.50 Ulica Sezam 01.20 - Manimalia: Ljubitelji 12:30 Čuvar pravde, serija NEDJELJA 12.05 - Dokumentarni film 08.00 Bikeri s Marsa šikare (2.), dok.serija 13:25 Nikita, serija 12.40 - Alta Badia: Svjetski 08.25 Transformeri 01.45 - Dr. House 4., serija 14:20 Inspektor Rex, serija 21.12.2008. SKI kup (M) - veleslalom, 08.50 Lijepe žene, serija 02.30 - Mijenjam svijet 15:20 Luckasti profesor, film prijenos 2. vožnje 09.45 Spot, igrani film 03.00 - Potrošački kod 17:15 Vijesti 13.50 - Ples sa zvijezdama (8/8) 11.25 Sabrina, igrani film, 03.30 - Latinica: Djeca s 17:25 Operacija Trijumf, 15.35 - Humanitarna romantična komedija HIV-om - tko ih hoće? reality show nogometna utakmica, 13.50 Vijesti 05.05 - Opijeni ljubavlju 18:20 Bumerang, serija 05.45 - Svirci moji, prijenos 13.55 Mexican, film, triler (R) 19:15 Dnevnik Nove TV glazbena emisija 16.40 - Vaterpolo, finale KUP-a 16.10 Discovery: Okusi svijet 20:00 Potresi, skandali, 06.35 - Euromagazin 17.55 - HAKS specijal, - Vijetnam, dok.serija emocije, infor. emisija 07.05 - Najava programa reportaža (8/8) 17.05 Odred za čistoću, 21:00 Operacija Trijumf, 07.25 - Vijesti 18.25 - Memorijal Stjepan zabavna emisija 06.55 - Najava programa reality show 07.35 - Koncert: G.Puccini Boltižar u sportskoj 17.35 Exkluziv, magazin 07.00 - Pingu, crtani film 23:40 Vijesti - koncertna izvedba gimnastici, reportaža 18.30 Vijesti 07.05 - Silvestrove i Čičijeve 23:55 Seks i grad, serija opere “Lastavica” 18.45 - Sportska reportaža 20’ 19.00 Dvornikovi, tajne, crtana serija 00:25 Seinfeld, serija 09.35 - Jelovnici izgubljenog 19.05 - Športski prijenos ili reality show 07.30 - Moj mali poni 00:55 Život na sjeveru, serija vremena snimka 20.00 Prljavi igraju prljavo, 07.40 - Alf, crtana serija 01:50 Tri muškarca i drvena 10.00 - Vijesti 20.05 - Dan HOO-a, prijenos igrani film, akcijski triler 08.04 - Spike, crtana serija noga, igrani film 10.20 - Lewis 2., mini serija 21.05 - Korak u život, 21.50 CSI: Miami, serija 08.05 - Moji su roditelji 03:30 Nikita, serija 12.00 - Dnevnik humanitarna akcija 22.45 Kunolovac, kviz izvanzemaljci, serija 04:15 Inspektor Rex, serija 12.30 - Plodovi zemlje - 50 22.45 - Sportske vijesti 00.45 Premier League: 08.30 - Učilica 05:00 Lude 70-e, serija godina Poljoprivredne 22.55 - Naši životi: Kauboji iz Bolton- Portshmouth, 08.45 - Pričopričalica 05:20 Kraj programa emisije Montane, dok. serija snimka 09.15 - Beverly Hills 6., serija 14.00 - Nedjeljom u dva 23.55 - Dobro ugoðena večer PONEDJELJAK 10.00 - Bratovo obećanje: 15.10 - Mir i dobro - G.Puccini: Tamna Priča o Danu Jansenu, 15.45 - Ratnici: Spartak, strana Mjeseca 22.12.2008. američko-kanadski film dokumentarna serija 01.00 - Specijalna postrojba 11.50 - Daleko od doma, serija 06.25 Puna kuća, serija (R) 16.40 - Vijesti 2., serija 12.25 - Gilmoreice 7., serija 06.50 Malcolm u sredini, (R) 17.00 - Lijepom našom: 13.10 - Gilmoreice 7., serija 07.15 Dadilja, serija (R) Velika Gorica (2/2) 14.00 - TOP 40 07.40 Reba, serija (R) 18.05 - U istom loncu, 06.10 - Drugo mišljenje 14.45 - Moja žena i djeca 4. 08.10 Kunolovac, kviz kulinarski show 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 15.10 - Dragi Johne 3., 09.10 U dobroj formi, emisija 18.45 - Ušća rijeka: Neretva 07:25 Code lyoko 07.05 - Vijesti humoristična serija 09.40 Marina, telenovela 1., dokumentarna serija 07:50 Yu-Gi-Oh GX 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 15.40 - Crveni patuljak 8., 10.35 Cobra 11, serija 19.15 - Loto 6/45 08:15 Superheroj Spiderman 07.35 - Vijesti humoristična serija 11.30 Magnum, 19.30 - Dnevnik 08:40 Iron Kid, crtana serija 09.10 - Sve će biti dobro 16.10 - Zvjezdane staze: Deep akcijska serija 20.15 - 1 protiv 100, kviz 09:05 Roary, crtana serija 10.00 - Vijesti Space Nine 3., serija 12.30 Vijesti 21.20 - Odmori se, zaslužio 09:20 Dora istražuje 10.10 - Vijesti iz kulture 17.00 - Obični ljudi, TV serija 12.35 Korak po korak, serija si 3. - TV serija 09:45 Automotiv, auto-moto 10.15 - Manimalia: Ljubitelji 17.50 - Županijske panorame 13.05 Puna kuća, serija 22.15 - Rizzi-bizzi magazin šikare (1.), dok. serija 18.15 - Vijesti na Drugom 13.30 Malcolm u sredini, 23.05 - Dnevnik 3 10:15 Novac, 10.40 - Manimalia: Ljubitelji 18.35 - Na rubu znanosti: humoristična serija 23.25 - Filmski klub: Mighty business magazin šikare (2.), dok.serija Copyright 13.55 Dadilja, serija Aphrodite, film 10:45 Lanac sudbine, serija 11.10 - Treća dob, emisija 19.20 - U vrtu pod zvijezdama 14.25 Reba, serija 01.00 - Filmski maraton: 11:40 Smallville, serija za umirovljenike 19.50 - La linea, crtani film 14.50 Ljubimac iz svemira, Turtles Can Fly, iransko- 12:45 Asterix i 12 zadataka 12.00 - Dnevnik 20.05 - Jelenko, serija za djecu igrani film, komedija iračko-francuski film 14:00 Moj tata je bolji od tvog 12.35 - Opijeni ljubavlju 20.40 - Uzmi ili ostavi, TV igra 16.20 Unutarnji svemir, igrani 02.35 - Filmski maraton: Les tate, obiteljski show 13.20 - Dan za danom, emisija 21.15 - Vijesti na Drugom film, znanstveno- orgueilleux, francusko- 15:30 Bračne vode, serija 14.30 - Vijesti 21.35 - Zovem se Earl 2. fantastična komedija meksički film 16:00 Lud, zbunjen, normalan 14.45 - Normalan život - 22.05 - Dr. House 4., serija 18.30 Vijesti 04.15 - Plodovi zemlje - 50 17:20 Vijesti emisija o osobama 22.55 - Garaža 18.55 Exkluziv, magazin godina Poljoprivredne 17:30 Rambo 2, igrani film s invaliditetom 23.30 - Ciklus europskog 19.05 Večera za 5, emisije 19:15 Dnevnik Nove TV 15.35 - Mijenjam svijet filma: Zaruke su dugo lifestyle emisija 05.40 - Glas domovine 20:00 Nad lipom 35, show 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti trajale, francuski film 19.35 Punom parom, 21:10 Luckasti profesor, film 16.15 - Hrvatska uživo 01.45 - Specijalna postrojba kulinarski izazov 23:05 Red carpet, 17.45 - Najslabija karika, kviz 2., serija 20.00 Sam u kući, igrani film showbiz magazin 18.35 - Sve će biti dobro 21.45 CSI, serija 00:20 Svi mrze Chrisa, serija 19.30 - Dnevnik 22.40 CSI: New York, serija 06.40 - Mala sirena 01:15 Smrtonosna zona, film 19.57 - Sport 23.35 Vijesti 07.05 - Gdje je Winkyn konj?, 02:50 Red carpet, 20.01 - Vip Snow Queen 23.45 Kunolovac, kviz danski film za djecu showbiz magazin Trophy vinjete 05:25 Flintove avanture 01.45 CSI, serija (R) 08.24 - Spike, crtana serija 04:05 Lanac sudbine, serija 20.15 - Latinica: Djeca s HIV-om 05:50 Ružna ljepotica, serija 02.30 CSI: New York, 08.25 - Leo, serija za djecu 04:50 Smallville, serija - tko ih hoće? 06:40 Čarobnjaci, crtana serija kriminalistička 08.50 - Nora Fora, 05:30 Kraj programa 21.55 - Potrošački kod 07:05 Power rangers, serija serija ® TV igra za djecu 22.35 - Otvoreno 07:30 Tomica i prijatelji 05.50 - Normalan život - 09.35 - Alta Badia: Svjetski 23.35 - Poslovne vijesti 08:00 Pocoyo, crtana serija emisija o osobama SKI kup (M) - veleslalom, 23.45 - Dnevnik 3 08:30 Nova lova s invaliditetom

19. prosinca 2008. 49 HrvatskaRIJEČ TV Program UTORAK 14.45 - Moja žena i djeca 4., 08.10 Kunolovac, kviz 20.25 - Idemo na put s 17:25 Operacija Trijumf, 23.12.2008. humoristična serija 09.10 U dobroj formi, emisija Goranom Milićem: reality show 15.10 - Dragi Johne 3., 09.40 Marina, telenovela Južna Amerika 18:20 Bumerang, serija humoristična serija 10.35 Cobra 11, 21.20 - Luda kuća 4., TV serija 19:15 Dnevnik Nove TV 15.40 - Crveni patuljak 8., kriminalistička serija 22.00 - Dnevnik 3 20:00 Lud, zbunjen, normalan, humoristična serija 11.30 Magnum, akcijska serija 22.25 - Tiha noć u Vukovaru, serija 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 16.10 - Zvjezdane staze: Deep 12.30 Vijesti snimka koncerta 20:45 Bračne vode, serija 07.05 - Vijesti Space Nine 3., serija 12.35 Korak po korak, 23.55 - Poreč: Ponoćka, prijenos 21:20 Ja u ljubav vjerujem, 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 17.00 - Obični ljudi, TV serija humoristična serija 01.30 - Reprizni program igrani film 07.35 - Vijesti 17.50 - Županijske panorame 13.05 Puna kuća, 05.10 - Opijeni ljubavlju, 23:30 Vijesti 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 18.15 - Vijesti na Drugom humoristična serija telenovela 23:45 Jack Frost, igrani film 09.10 - Sve će biti dobro 18.35 - Drugi format 13.30 Malcolm u sredini, 01:20 Matilda, igrani film 10.00 - Vijesti 19.20 - U vrtu pod zvijezdama humoristična serija 02:55 Božićna zbrka, 10.15 - Manimalia: Slon kao 19.50 - La linea, crtani film 13.55 Dadilja, igrani film sjećanje (1.), dok.serija 20.05 - Jelenko, serija za djecu humoristična serija 04:25 Inspektor Rex, serija 10.40 - Manimalia: Slon kao 20.40 - Uzmi ili ostavi, TV igra 14.25 Reba, 06.55 - Najava programa 05:10 Kraj programa sjećanje (2.), dok. serija 21.15 - Vijesti na Drugom humoristična serija 07.00 - Simfolije, crtani film 11.10 - Oprah show 21.35 - Odrastanje, 14.50 Samo prijatelji, film, 07.05 - Silvestrove i Čičijeve 12.00 - Dnevnik američki film romantična komedija tajnce, crtana serija 12.35 - Opijeni ljubavlju 23.25 - CSI: Las Vegas 8. 16.25 Ubojstvo u rezervatu, 07.30 - Brum, crtani film 13.20 - Dan za danom, emisija 00.15 - Specijalna postrojba igrani film, triler 07.40 - Alf, crtana serija 06.00 Samo prijatelji, igrani 14.30 - Vijesti 2., serija 18.30 Vijesti 08.04 - Spike, crtana serija film, romantična 14.45 - Meðu nama 01.00 - TV raspored 18.55 Exkluziv, magazin 08.05 - Moji su roditelji izvan komedija (R) 15.35 - Nebeska vojska, 19.05 Večera za 5, zemaljci, 07.30 Ubojstvo u rezervatu, emisija pučke i lifestyle emisija serija za djecu igrani film, triler (R) predajne kulture 19.35 Punom parom, 08.30 - Učilica 09.30 U dobroj formi, emisija 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti kulinarski izazov 08.45 - Pričopričalica 10.00 Sinbad, igrani film, 16.15 - Hrvatska uživo 05:25 Flintove avanture 20.00 Najluði Božić, igrani 09.15 - Beverly Hills 6., serija animirani 17.45 - Najslabija karika, kviz 05:50 Ružna ljepotica, serija film, komedija 10.00 - Strani TV film 11.25 Posljednji zvjezdani 18.35 - Sve će biti dobro 06:40 Čarobnjaci, crtana serija 21.40 Bogovi su pali na tjeme 12.00 - Daleko od doma, borac, igrani film, 19.30 - Dnevnik 07:05 Power rangers, serija 2, igrani film, komedija serija za mlade zanstveno-fantastični 20.15 - Globalno sijelo 07:30 Tomica i prijatelji 23.30 Vijesti 12.35 - Gilmoreice 7., serija 13.15 Vijesti 20.50 - Gdje se sakrio Božić?, 08:00 Pocoyo, crtana serija 23.40 Kunolovac, kviz 13.20 - Gilmoreice 7., serija 13.20 Sam u kući 3, igrani dokumentarni film 08:30 Nova lova, TV igra 01.40 Sam u kući, film, (R) 14.15 - Strani film film, komedija 21.30 - Poslovni klub 10:50 Lude 70-e, serija 15.55 - Čudo u 34. ulici, 15.05 Richie Rich, igrani film, 11:25 Kralj Queensa, serija SRIJEDA američki film obiteljski 22.10 - Otvoreno 24.12.2008. 23.10 - Poslovne vijesti 11:55 Bumerang, serija 17.50 - Županijske panorame 16.45 Agent Cody Banks 2, 23.20 - Dnevnik 3 12:45 Čuvar pravde, serija 18.15 - Vijesti na Drugom igrani film, obiteljski 23.45 - Dosjei X (2.), serija 13:40 Nikita, serija 18.35 - Scientia Croatica - 18.30 Vijesti 00.30 - CSI: Las Vegas 8. 14:40 Inspektor Rex, serija znanstveni forum 18.55 Exkluziv, magazin 01.15 - Igrana strana serija 15:35 Božićna zbrka, film 19.05 - Znanstvene vijesti 19.05 Večera za 5, 02.00 - Strani dokumentarni 17:15 Vijesti 05.50 - Meðu nama 19.20 - U vrtu pod zvijezdama lifestyle emisija program 17:25 Red carpet light, 07.00 - Dobro jutro, Hrvatska 19.50 - La linea, crtani film 19.35 Punom parom, 03.20 - Emisija pučke i showbiz magazin 07.05 - Vijesti 20.05 - Jelenko, serija za djecu kulinarski izazov predajne kulture 18:20 Bumerang, serija 07.10 - Dobro jutro, Hrvatska 20.40 - Uzmi ili ostavi, 20.00 Sam u kući 2: Izgubljen 03.50 - Globalno sijelo 19:15 Dnevnik Nove TV 07.35 - Vijesti TV igra u New Yorku, igrani 04.20 - Oprah show 20:00 Trenutak istine, 07.40 - Dobro jutro, Hrvatska 21.15 - Vijesti na Drugom film, obiteljski 05.05 - Opijeni ljubavlju game show 09.10 - Sve će biti dobro 21.35 - Deset zapovijedi, 22.10 Vilenjak, igrani film, 21:00 Djed mraz se ženi, film 10.00 - Vijesti američki film fantastična komedija 23:00 Pod nož, serija 10.15 - Manimalia: Cyrano s 01.15 - TV raspored 23.45 Bio-Dome, igrani film, 00:00 Vijesti Bornea (1.), dok.serija komedija 00:15 Seks i grad, serija 10.40 - Manimalia: Cyrano s 01.25 Kunolovac, kviz 06.55 - Najava programa 00:45 Seinfeld, serija Bornea (2.), dok.serija 03.25 Najluði Božić, igrani 07.00 - Thomas i prijatelji 01:15 Život na sjeveru, serija 11.10 - Prigodni program film, komedija (R) 02:05 Slomljeno cvijeće, film 12.00 - Dnevnik 05:25 Flintove avanture, 07.05 - Silvestrove i Čičijeve ^ETVRTAK 03:50 Nikita, serija 12.35 - Opijeni ljubavlju crtana serija tajne, crtana serija 25.12.2008. 07.30 - Mali crveni traktor, 04:35 Inspektor Rex, serija 13.20 - Dan za danom, emisija 05:50 Ružna ljepotica, serija 07.40 - Alf, crtana serija 05:20 Kraj programa 14.30 - Vijesti 06:40 Nick i Noel, crtani film 08.04 - Spike, crtana serija 14.45 - Poreč: Riječ i život: 07:05 Power rangers, serija 08.05 - Moji su roditelji Što ću reći Božiću?, 07:30 Tomica i prijatelji, izvanzemaljci, serija religijski program crtana serija 15.35 - Alpe-Dunav-Jadran 08:00 Pocoyo, crtana serija 08.30 - Učilica 05.55 - Alpe-Dunav-Jadran 06.25 Puna kuća, 16.10 - Hrvatska uživo - Vijesti 08:30 Nova lova, TV igra 08.45 - Pričopričalica 06.25 - Poreč: Riječ i život: humoristična serija (R) 16.15 - Hrvatska uživo 10:30 Gle tko to govori 3, 09.15 - Beverly Hills 6., serija Što ću reći Božiću?, 06.50 Malcolm u sredini, 17.40 - Najslabija karika, kviz igrani film 10.00 - Fallen, američki film religijski program 11.20 - Reprizni program humoristična serija (R) 18.30 - Sve će biti dobro 12:05 Matilda, igrani film 07.30 - Tiha noć u Vukovaru, 11.55 - Daleko od doma, serija 07.15 Dadilja, 19.15 - Loto 7/39 13:45 Nikita, serija snimka koncerta 12.25 - Gilmoreice 7., serija humoristična serija (R) 19.30 - Dnevnik 14:35 Inspektor Rex, serija 08.55 - Dokumentarni film 13.10 - Gilmoreice 7., serija 07.40 Reba, 20.10 - Božićna čestitka 15:30 Jack Frost, igrani film 14.00 - TOP 40 humoristična serija (R) kardinala Bozanića 17:15 Vijesti 09.40 - Vijesti

50 19. prosinca 2008. TV Program HrvatskaRIJEČ

10.00 - Zagreb: Božićna misa, 07:05 Power rangers, serija PRIZMA prijenos 07:30 Tomica i prijatelji, Emisija na hrvatskom jeziku »Prizma« emitira se svake druge subote u 16.30 na RTV2 a repriza 11.35 - Dnevnik crtana serija utorkom u 12.10 sati. E-mail emisije je: [email protected] 11.55 - Rim: Urbi et orbi, 08:00 Pocoyo, crtana serija prijenos 08:30 Nova lova, TV igra KRONIKA 12.40 - Božićni koncert iz 10:30 Ace ventura: Šašavi Assisija, prijenos detektiv, igrani film Polusatna televizijska emisija na hrvatskom jeziku »Kronika« emitira se nedjeljom na subotičkoj TV K23 u nedjeljom 13 sati, i na somborskoj TV Spektar, također nedjeljom u 13 sati. Polusatna 13.30 - Christmas Carrol, 11:55 Zovite me Djed Mraz, radijska emisija »Kronika« emitira se na valovima Radio Sombora, nedjeljom u 12 sati. britanski film igrani film 15.15 - Vijesti 13:30 Nikita, serija ZVUCI BAČKE RAVNICE 15.30 - Carsko putovanje 14:20 Inspektor Rex, serija 17.10 - Divan život, 15:10 Ja u ljubav vjerujem, Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrtkom u 19 sati, na valovima Radio Bačke (99,1 MHz). američki film igrani film 19.30 - Dnevnik 17:15 Vijesti GLAS DOMOVINE 20.15 - Polar Express, 17:25 Operacija Trijumf, američki film reality show Emisija o životu Hrvata izvan domovine pod nazivom »Glas domovine«, emitira se na HRT1 22.00 - Dnevnik 3 18:20 Bumerang, serija petkom u 14,45 sati. 22.25 - Junior, američki film 19:15 Dnevnik Nove TV PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE 00.15 - reprizni program 20:00 Ne zaboravi stihove, (do 07.20 - 425’) glazbeni kviz 06.55 - Najava programa 21:15 Kako preskočiti Božić, SHEMA ZA RADNE DANE: igrani film 23:00 Vijesti 18,00 - 19,00 • Najava programa 23:15 Najluđi Božić, film • Večernji dnevnik 00:55 Opasni taoci, igrani film • Agencijske vijesti iz zemlje 07.00 - crtani film 02:30 Gle tko to govori 3, • Agencijske vijesti iz RH 07.10 - Zgode Toma i Jerryja, igrani film • Kronologija - Dogodilo se na današnji dan crtana serija 04:05 Najluđi Božić, • Jezični savjetnik 'Govorimo hrvatski' 104, 4 Mhz 07.35 - Petar Pan i gusari, igrani film 19,00 - 19,30 crtana serija 05:35 Kraj programa • Poetski predah 08.00 - Pričopričalica • 'Popularne melodije' - zabavna glazba (ponedjeljkom) 08.35 - Spike, crtani film • 'Na valovima hrvatske glazbene tradicije' - narodna glazba (utorkom) 09.05 - Film za djecu • 'Veliki majstori glazbe' - ozbiljna glazba (srijedom) 10.30 - Nine Dog Christmas, • 'Rock vremeplov' (četvrtkom) crtani film 07.00 Sam u kući 3, igrani • 'Minute za jazz' (petkom) 11.40 - Princ Valiant, film, komedija (R) 19,30 - 20,00 američki film 08.40 Richie Rich, igrani film, • 'Europski magazin' - magazin Radija Deutsche Welle (ponedjeljkom) 13.30 - Moje pjesme, moji obiteljski (R) • 'Kulturna povijest' (utorkom) snovi - američki film 10.15 U dobroj formi, emisija • 'Putokazi' (srijedom) 16.25 - Duhovni velikani: 10.30 Paulie, igrani film, • 'Iz hrvatske književne baštine' (četvrtkom) Aleksandar Komulović, obiteljska komedija • 'Tjedni vodič' (petkom) dokumentarni film 12.00 O mačkama i psima, 17.10 - Božićni koncert igrani film 20,00 - 20,30 • 'Aktualije' (ponedjeljkom) Asnambla Lado 13.35 Vijesti • 'DW Puls' – regionalni magazin Radija Deutsche Welle (utorkom) 18.30 - “Glumci u Lisinskom” 13.45 Misija bez dozvole, • 'Otvoreni studio' (srijedom) - glumci pjevaju igrani film, • 'Kultur café' - magazin iz kulture Radija Deutsche Welle (četvrtkom) božićne i pustolovni/ obiteljski • Emisija za mlade (petkom) novogodišnje pjesme 15.20 Batler Bob, igrani film 19.30 - U vrtu pod zvijezdama 16.55 Luda Božićna zvona, 20,30 - 21,00 20.05 - Jelenko, serija za djecu igrani film, komedija • Narodna glazba • Blic vijesti i odjava programa 20.40 - VIP BOŽIĆNI 18.30 Vijesti KONCERT u HNK-u 18.55 Exkluziv, magazin SHEMA ZA DANE VIKENDA: 22.05 - Vijesti na Drugom 19.05 Večera za 5, 22.25 - Hrvatski film lifestyle emisija Subota 00.00 - Garaža - prigodna 19.35 Punom parom, 00.40 - Strani igrani film kulinarski izazov • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, Kronologija, zabavna glazba 20.00 Slomljena strijela, • 18,30 'Deutsch - warum nicht?' - tečaj njemačkog jezika Radija Deutsche Welle • 19,00 'Vjerska emisija', duhovna glazba igrani film, akcijski • 20,00 'Razgovor s povodom', narodna glazba 21.50 Transporter, film, triler • 20,55 Odjava programa 23.25 Izravni udar, igrani film, 05:25 Flintove avanture 01.05 Kunolovac, kviz Nedjelja 05:50 Ružna ljepotica, serija 03.05 Sam u kući 2: 06:40 Medvjedići koji su Izgubljen u New • 18,00 Najava programa, Vijesti dana spasili Božić, Yorku, igrani • 18,10 Nedjeljni mozaik (kronologija, komentar, zanimljivosti, zabavna glazba) • 18,30 'Deutsch - warum nicht?' - tečaj njemačkog jezika Radija Deutsche Welle crtani film film, obiteljski • 19,30 Emisija za djecu • 20,00 'Ljudi nizine' - talk show Bele Franciškovića • 20,30 Narodna glazba 19. prosinca 2008. • 20,55 Odjava programa 51 HrvatskaRIJEČ Križaljka

52 19. prosinca 2008.