Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 1

UREDNIK: IVO ŠUĆUR, tajnik Grada Imotskog GODINA XLVII. BROJ 2 GODIŠNJA PRETPLATA: 100 kn List izlazi po potrebi PLAĆA SE NA RAČUN BROJ: 2500009-1815500003 UREDNIŠTVO: Ante Starčevića 23, 21260 Telefon: 021/841-125, Fax: 021/841-409 IMOTSKI, 22. srpnja 2015. E-mail: [email protected]

SADRŽAJ

GRADSKO VIJEĆE

1. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Imotskog ...... 1 2. Prethodna suglasnost na Statut JVP Grada Imotskog ...... 25 3. Odluka o dodjeli zahvalnica za Dan grada Imotskog ...... 25

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom ure- I. Tekstualni dio đenju („Narodne novine“ br. 153/13.), Odluke o izra- ODREDBE ZA PROVOĐENJE di Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Gra- da Imotskog („Službeni glasnik Grada Imotskog“, II. Grafički dio broj 01/14.), i članka 31. Statuta Grada Imotskog („Službeni glasnik Grada Imotskog“, br. 02/09, 01/13 1. KORIŠTENJE I NAMJENA i 4/13.), Gradsko vijeće Grada Imotskog na XX. sjed- POVRŠINA INFRASTRUK- nici, održanoj dana 20. srpnja 2015. godine, donosi: TURNI SUSTAVI 1:25000 2.1. PROMET 1:25000 ODLUKU 2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACI- o Izmjeni i dopuni Odluke o JE 1:25000 donošenju Prostornog plana uređenja Grada Imotskog 2.3. ENERGETSKI SUSTAV 1:25000 2.4. VODNOGOSPODARSKI SU- OPĆE ODREDBE STAV – KORIŠTENJE VODA 1:25000 2.5. VODNOGOSPODARSKI Članak 1. SUSTAV – ODVODNJA OT- Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana PADNIH VODA, UVJETI ZA uređenja Grada Imotskog, „Službeni glasnik Grada KORIŠTENJE, UREĐENJE I Imotskog br. 02/08.“ (u nastavku teksta: Izmjene i ZAŠTITU PROSTORA, 1:25000 dopune), što ih je izradila tvrtka URBOS d.o.o. Split 3.1. PODRUČJA POSEBNIH – Biro za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu UVJETA KORIŠTENJA 1:25000 okoliša uz suradnju nadležnih službi Grada Imot- 3.2. PODRUČJA POSEBNIH skog. OGRANIČENJA U KORIŠTE- NJU 1:25000 Članak 2. 3.3. PODRUČJA PRIMJENE PO- Izmjene i dopune sadržane su u elaboratu „Iz- SEBNIH MJERA UREĐENJA mjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada I ZAŠTITE 1:25000 Imotskog“ izrađene od strane tvrtke URBOS d.o.o. 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA iz Splita (Ug. broj: 620/14.) a sastoje se od slijedećih NASELJA 1:5000 dijelova: Strana 2 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015.

III. Obvezni prilozi sebnim propisom i Prostornim planom Splitsko dal- matinske županije na području Grada Imotskog su: A OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA Državne ceste B IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG - D 60: Brnaze (D1) – – Imotski – UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA GP Vinjani Donji (gr. R. BiH) C STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TE- - D 76: Baško Polje (D8) – Zagvozd (D62) – Gru- MELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠE- bine (D60) – Imotski – G.P. Vinjani Gornji (gr. NJA BIH) D POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA Međunarodni cestovni granični prijelazi E ZAHTJEVI I MIŠLJENJA - stalni cestovni međunarodni granični prijelaz I. F IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RA- kategorije Vinjani Donji SPRAVI - granični cestovni prijelaz II. kategorije Vinjani G EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DO- Gornji NOŠENJA Plinski magistralni sustav H SAŽETAK ZA JAVNOST - Planirani međunarodni plinovod Zagvozd – Imotski – Posušje sa pripadno mjernim reduk- Članak 3. cijskim stanicama U članku 5. se pod naslovom „I Razvoj i uređenje površina naselja“, mijenja prvi stavak i glasi: Elektronička komunikacijska infrastruktura - Komunikacijska infrastruktura na samostoje- „1. Cjelina izgrađenog i neizgrađenog a uređenog ćim antenskim stupovima dijela naselja (mješovita namjena – pretežito stanova- - Sustav motrenja, javljanja i uzbunjivanja nje)- svijetlo žuta; te se dodaje druga točka koja glasi: Vodne građevine „2. Izdvojeni dijelovi građevinskog područja na- selja“ Građevine na međudržavnim vodama - Sustav Trebižat - Vrljika-Ričica U istom članku se pod naslovom „Javna i druš- tvena namjena“ dodaje treća točka koja glasi: Retencije i akumulacije za obranu od poplava „D7-vjerska“. - Akumulacija „Ričice“ Lateralni kanali i druge građevine za zaštitu od U istom članku se pod naslovom „Športsko-rekre- poplava, natapni kanali acijska namjena“ prva točka mijenja i glasi: - Glavni vodosprovodnik Imotsko-Bekijskog po- „športski centri (R4)“. lja, dužine 3,20 novog kanala i 9,5 km starog natapnog kanala. U istom članku se pod naslovom „Gospodarska namjena“ ubacuje nova prva točka koja glasi: Građevine na zaštićenom području – zaštićeni „Proizvodna – I3 – gospodarska zona u funkcji dijelovi prirode; Građevina u posebnom rezervatu; poljoprivredne proizvodnje“ Ihtiološki rezervat Vrljika (vodoopskrbni sustav).

U istom članku se pod naslovom „Gospodarska namjena“, u prvoj točki „Poslovna“ na kraju ubacuje: Članak 6. „K5 reciklažno dvorište“. Članak 8. mijenja se i glasi: Građevine od važnosti za Županiju na području Članak 4. Grada Imotskog su: U članku 6. se riječi „lokacijskim dozvolama“ Prometne građevine s pripadajućim objektima i zamjenjuju sa „odgovarajućim odobrenjima za gra- uređajima đenje“. Cestovne građevine: Članak 5. Članak 7. mijenja se i glasi: Županijske ceste Građevine od važnosti za Državu određene po- Obuhvaćaju sve danas razvrstane županijske ce- Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 3 ste, ceste koje su razvrstane u Prostornom planu u Koristeći postojeće vodne potencijale (vodotoke, kategoriji županijskih cesta, te ostale ceste koje će se oborinske vode, izvorišta, kumulacije, podzemne naknadno razvrstati u županijske ceste. vode, pročišćene otpadne vode, vodoopskrbne su- stave u vrijeme smanjena potrošnje i dr.) za razvoj Duljina poljoprivredne proizvodnje, omogućuje se izgrad- Broj ceste Opis (km) nja sustava za navodnjavanje sa akumulacijama ili 6156 Gr.BiH-Cera-Ričice-Imotski (D60) 17,8 mikroakumulacijama na temelju usvojenog Plana 6157 Studenci (Ž6155)-D.Proložac – navodnjavanja za područje Splitsko-dalmatinske žu- 19,4 Glavina D.(D60) panije. 6181 Šumet-Kamenmost (D60) Slobodne carinske zone 6185 Gornji Vinjani (L67154)-D76 3,0 Planirana: - Imotski Građevine zračnog prometa: Članak 7. Heliodromi-interventni - Planirani; Vinjani Gornji U članku 12. se u drugom stavku iza riječi „neiz- građenog“ ubacuju riječi „ a uređenog“. Energetske građevine - DV 110 kV Grude – Imotski Članak 8. - DV 110 kV Kraljevac – Imotski U članku 25. dodaje se zadnji stavak koji glasi: - TS 110/35 kV Imotski „Detaljnije smjernice oblikovanja urbanih cjelina - TS 35/10 Imotski propisane su u članku 113. Točka 1.“ - TS 110/35 Imotski Članak 9. Plinski distribucijski sustav - Visokotlačni plinovod MRS Zagvozd – RS Še- Članak 29. mijenja se i glasi: stanovac – RS Imotski – RS max rad- „Površine za razvoj i uređenje naselja mješovite nog tlaka 12 bar predtlaka namjene, namijenjene su za uređenje građevnih če- - Redukcijske stanice – RS Šestanovac, RS Imot- stica za potrebe izgradnje stambenih, stambeno po- ski i RS Vrgorac. slovnih i poslovnih građevina s mogućim pratećim sadržajima koji ne ometaju stanovanje te zelenim, Vodne građevine parkovnim, rekreacijskim i infrastrukturnim povr- - Grupni vodoopskrbni sustav Imotske krajine šinama. - Podsustav Opačac - Podsustav Josip Jović Stambene građevine su namijenjene isključivo stanovanju. Građevine sustava odvodnje - Sustav odvodnje otpadnih voda Imotskog Pod stambeno poslovnim građevinama smatra- ju se građevine u kojima se pored stambene obavlja Regulacijske i zaštitne građevine poslovna djelatnost ili djelatnosti poslovnog karak- - regulacijske i zaštitne vodne građevine na lo- tera kod kojih se ne javljaju buka, zagađenje zraka, kalnim vodama (stalni vodotoci, bujice, odvod- vode i tla te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i ni kanali, retencije i dr.), okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, - građevine za obranu od poplava na lokalnim ugostiteljske, turističke, manje servisne, trgovačke, vodama i javni i društveni sadržaji-dječji vrtići i sl.). Stambeno - građevine za zaštitu od erozija i bujica koje po- poslovne građevine su građevine kod kojih je najviše boljšavaju postojeći režim voda područja Župa- 50% građevinske (bruto) površine poslovne namjene, nije (ustave, brane, stepenice, izgrađene kinete odnosno maksimalno 80% ukoliko je riječ o ugosti- i dr.). teljsko-turističkoj namjeni (apartmani).

Građevine za melioracijsku odvodnju Poslovne građevine su građevine isključivo po- - Melioracijski sustav Imotskog polja slovne namjene u kojima se obavlja poslovna djelat- nost ili djelatnost poslovnog karaktera kod kojih se Sustav navodnjavanja ne javljaju buka, zagađenje zraka, vode i tla te ostali - Sustav navodnjavanja Imotsko-Bekijskog polja štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i okoliš (uslužne, intelektualne, bankarske, poštanske, ugostiteljske, Strana 4 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015. turističke, servisne, trgovačke i sl.). Stambeno poslovna i poslov- Samostojeće građevine 800 20,0 0,3 Stambene građevine moguće je graditi kao jed- na (višestambena) građevina noobiteljske, višeobiteljske te na području naselja Koeficijent iskorištenosti (kis) za gradnju niske Imotski i višestambene građevine. građevine može biti najviše 1,0, koeficijent iskorište-

nosti (kis) za gradnju srednje građevine može biti naj- Jednoobiteljske stambene građevine su građevi- više 1,5 a za gradnju višestambene građevine može ne sa maksimalno 3 stambene jedinice i 400 m² gra- biti najviše 2,5. đevinske (bruto) površine. Višeobiteljske stambene građevine su građevine sa maksimalno 4 stambene Maksimalna tlocrtna površina stambene (obitelj- jedinice. Višestambene građevine su građevine sa ske građevine) iznosi 200 m², stambeno poslovne i više od 4 stambene jedinice. poslovne (višeobiteljske) građevine iznosi 300 m², a stambeno poslovne i poslovne (višestambene) 400 Na građevnoj čestici, uz osnovnu građevinu mogu m². se graditi pomoćne građevine.“ Najveći broj građevina u nizu iznosi tri građevine. Članak 10. Članak 30. mijenja se i glasi: Članak 11. „U slučaju kada se neposredno primjenjuju ove Iza članka 30. dodaju se novi članci 30.a, 30.b i odredbe veličina građevne čestice, intenzitet izgra- 30.c koji glase: đenosti građevne čestice za gradnju i/ili rekonstruk- ciju stambene, stambeno – poslovne i poslovne gra- Članak 30.a đevine određuje se prema tablici iz ovog članka.

građevna čestica za gradnju i/ili rekonstrukciju stambene, stambeno poslovne i poslovne građevine Minimalna Maksimalni NAČIN IZGRADNJE Najmanja širina (m) gra- koeficijent površina (m2) đevne čestice izgrađenosti kig Izgrađeni dio naselja Stambena (obiteljska) građe- samostojeće građevine 300 0,4 vina dvojne građevine 280 0,4 skupne građevine 160 0,5 Stambeno poslovna, poslov- samostojeće građevine 400 0,4 na (višeobiteljska) građevina dvojne građevine 350 0,4

Stambeno poslovna i poslov- Samostojeće građevine 800 0,3 na (višestambena) građevina Neizgrađeni dio naselja Stambena (obiteljska) građe- samostojeće građevine 400 16,0 0,3 vina dvojne građevine 300 13,0 0,3 skupne građevine 200 10,0 0,3 Stambeno poslovna, poslov- samostojeće građevine 500 16,0 0,3 na (višeobiteljska) građevina dvojne građevine 400 13,0 0,3 Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 5

Stambeno poslovna i poslov- Samostojeće građevine 800 20,0„Moguća je rekonstrukcija0,3 postojećih građevina stanju sukladno posebnom zakonu, moguće je zadr- na (višestambena) građevina u cilju sanacije izgrađenih područja naselja. žavanje istaka i balkona koji čine dijelove građevina Rekonstrukcija je moguća unutar postojećih ga- iznad prizemlja i konzolno su izbačeni izvan građev- Koeficijent iskorištenosti (kis) za gradnju niske građevine može biti najviše 1,0, koeficijent iskorište- barita zgrade ukoliko ti gabariti prelaze gabarite nog pravca prizemlja, na minimalnoj visini od 3,0 m određene člankom 30. ovih Odredbi. iznad javno prometne površine. nosti (kis) za gradnju srednje građevine može biti naj- više 1,5 a za gradnju višestambene građevine može Kod rekonstrukcije postojećih građevina na če- biti najviše 2,5. sticama manjim od navedenih u tablici u članku 30. Članak 12. ovih Odredbi, ako je tlocrtna površina postojeće gra- U članku 31. se riječi „niske i srednje“ zamjenjuju đevine manja ili jednaka površini građevne čestice, Maksimalna tlocrtna površina stambene (obitelj- sa „stambene (obiteljske)“ i „stambeno poslovne i po- prilikom rekonstrukcije ili zamjene moguće je zadr- ske građevine) iznosi 200 m², stambeno poslovne i slovne (višeobiteljske)“ te se u zadnjem stavku broj žati postojeći koeficijent izgrađenosti, a visinu je mo- poslovne (višeobiteljske) građevine iznosi 300 m², 19. mijenja u broj 18. a stambeno poslovne i poslovne (višestambene) 400 guće prilagoditi propisanoj u članku 32. m². Članak 13. Članak 30.b U članku 32., stavak 1. riječi „niske stambene i Najveći broj građevina u nizu iznosi tri građevine. Kod interpolacije nove građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja građevina može stambeno poslovne građevine“ zamjenjuju sa: „Stam- bene (obiteljske) građevine“. Članak 11. biti smještena i na samom rubu građevne čestice, od- nosno maksimalni kig može iznositi 1,0, i to u sluča- U istom članku, stavak 2. riječi „srednje građe- Iza članka 30. dodaju se novi članci 30.a, 30.b i ju kada je susjedna zgrada izgrađena na zajedničkoj vine“ zamjenjuju sa: „stambeno poslovne i poslovne 30.c koji glase: međi. (višeobiteljske) građevine“. U istom članku, stavak 4. se briše. Članak 30.a Pod interpolacijom se podrazumijeva gradnja U istom članku, posljednji stavak, tekst: „u okvi- nove građevine u izgrađenom dijelu građevinskog ru obuhvata Urbanističkog plana Imotskog“ , zamje- područja naselja na neizgrađenoj građevinskoj česti- njuje se sa slijedećim „u okviru gradskog naselja ci smještenoj između izgrađenih bočnih čestica uz Imotski“. formirane ulice minimalne širine 3,0 m. U slučaju interpolacije, nova gradnja se mora Članak 14. uklopiti u ambijent svojim oblikovanjem, mjerilom, Članak 41., stavak 2. i 3. mijenjaju se i glase: tipologijom te gabaritima. Minimalna neto tlocrtna Izvan granica građevinskog područja planirana je površina nove građevine ne može biti manja od 100 izgradnja: m². - građevina infrastrukture (prometne, energet- U slučaju interpolacije građevine kod koje su ske, komunalne itd.) zgrade na susjednim bočnim građevnim česticama - stambenih i gospodarskih građevina u funkciji izgrađene na regulacijskoj liniji, i nova građevina se obavljanja poljoprivredne i stočarske djelatno- mora postaviti na regulacijskoj liniji formirajući ulič- sti, seoskog turizma ni niz. - lovačkih domova, pješačke i biciklističke staze - vidikovaca Članak 30.c - groblja Zemljište za redovnu uporabu postojeće građevi- ne za koju nije utvrđena građevna čestica čini pojas Stambene i gospodarske građevine u funkciji zemljišta oko građevine minimalne širine 1,0 m, od- obavljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti te nosno maksimalne širine H/2 visine građevine (H = seoskog turizma mogu se graditi sukladno kriteri- visina građevine mjereno od konačno zaravnanog i jima iz članka 42. u okviru površina vrijednog po- uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom ljoprivrednog zemljišta te ostalih obradivih tala, najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstruk- sukladno kartografskom prikazu 1. „Namjena povr- cije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrov- šina 1:25000“. U svrhu osiguranja propisane površi- lja). Izuzetno, građevna čestica postojećih građevi- ne iz članka 42. moguće je uključiti i zemljište koje na može se formirati na način da je položena rubom je u kartografskom prikazu 1. „Namjena površina građevine ukoliko na tom pročelju nema otvora. 1:25000“ označeno kao ostalo poljoprivredno tlo, U zemljište za redovnu upotrebu građevine ne šume i šumsko zemljište. mogu biti uključene javno prometne površine, po- vršine javnog parka ili druge uređene zelene javne Građenjem građevina izvan građevinskog po- površine kao ni dijelovi susjedne već formirane gra- dručja ne mogu se formirati naselja i ulice te se ne đevne čestice. mogu graditi neposredno uz vodotoke, uz državnu Za zgrade za koje se izdaje rješenje o izvedenom i županijsku cestu i na površinama vrijednog obra- Strana 6 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015. divog poljoprivrednog tla, izuzev prostora Drače na funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočar- području Vinjana Donjih, na kojem je planirana gos- stva mogu se graditi prema slijedećim kriterijima: podarska zona u funkciji poljoprivredne proizvodnje - Na površinama od 1 do 3 ha mogu imati prize- oznake I3, posebno označena na kartografskom pri- mlje ukupne površine do 200 m² građevinske kazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“. bruto površine, maksimalne visine 5,0 m i/ili potpuno ukopan podrum do 400 m² građevin- Članak 15. ske bruto površine. - Na površinama preko 3 ha mogu imati prizemlje Članak 42. mijenja se i glasi: ukupne površine do 400 m² građevinske bruto Pod stambenim i gospodarskim građevinama po- površine, maksimalne visine 5,0 m i/ili potpuno drazumijevaju se građevine koje se za vlastite potrebe, ukopan podrum do 1000 m² građevinske bruto a u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i sto- površine. čarstva grade izvan građevinskog područja. Sukladno - Minimalna udaljenost od susjedne parcele je kategorizaciji i osjetljivosti prostora, graditi u funkciji 10,0 m obavljanja poljoprivredne djelatnosti može se jedino na - Za djelatnost stočarstva minimalna udaljenost površinama na kojima se djelatnost obavlja, a u gra- od građevinskog područja naselja iznosi 500 m, fičkom dijelu Plana (kartografski prikaz 1. „Korištenje a od kategorizirane prometnice 100 m. i namjena površina“ 1:25000., kartografski prikaz br. 4. Građevinska područja naselja) je razgraničeno kao Stambene građevine za vlastite potrebe u funk- poljoprivredno zemljište, osim na I. kategoriji boniti- ciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i stočarstva ranog zemljišta. mogu se graditi prema sljedećim uvjetima:

Mogućnost izgradnje ovih sadržaja podrazumijeva - Može se izraditi samo jedan stambeni objekt bavljenje poljoprivredom i stočarstvom na površinama - Stambeni objekti moraju se graditi kao jedin- od minimalno 1 ha. stvene građevine i ne može se graditi više po- jedinačnih građevina ukupno odgovarajuće po- Stambene i gospodarske građevine moraju činiti vršine - Stambeni objekti ne mogu se graditi zasebno funkcionalnu cjelinu. U stambenim objektima ovih cje- bez gospodarskih objekata lina mogu se pružati ugostiteljske i turističke usluge. - Minimalna udaljenost od susjedne parcele je 10,0 m Građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog po- - Katnost stambenih objekata može biti najviše ljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljsko podrum, prizemlje, kat i kosi krov (bez nado- turističkih usluga u seoskom domaćinstvu mogu se zida) graditi prema kriterijima: - Najveća bruto tlocrtna površina objekta je 100 m². - Građevine mogu imati najviše prizemlje, mak- simalne visine 5,0 m, maksimalne površine 400 Poljska kućica, kao građevina za vlastite gospo- m², i/ili potpuno ukopan podrum do 1000 m² darske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljo- građevinske bruto površine. privredu opremu i sl.), se gradi na poljoprivrednom - Građevine moraju biti udaljene minimalno 100 zemljištu najmanje površine 2000 m², a može biti tlo- m od obalne crte crtne površine najviše 20 m². - Nije moguća gradnja više odvojenih pojedinač- Površina poljske kućice ne može se proporcional- nih građevina no povećavati u odnosu na površinu zemljišta. Kat- - Odobrenje za građenje može se izdati samo na nost ovih objekata je prizemlje i kosi krov. površinama koje su privedene svrsi i zasađene Poljske kućice ne mogu imati priključak na komu- trajnim nasadima (maslina, vinova loza i sl.) nalnu infrastrukturu. Udaljenost poljskih kućica od u površini od najmanje 70% ukupne površine ruba susjedne parcele je minimalno 3 metra. Pomoć- obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i se- ni objekti druge namjene ne mogu se izgrađivati. ljačkog domaćinstva za pružanje ugostiteljsko Gospodarske i stambene građevine za vlastite po- turističke usluge. Prostornim planom se ove trebe u funkciji obavljanja djelatnosti poljoprivrede i površine ne mogu prenamijeniti u drugu namje- stočarstva i objekti poljskih kućica iz stavaka 4. 5., nu. 6., i 7. ovoga članka ne mogu se graditi izvan gra- đevinskog područja na prostorima zračne udaljenosti Gospodarske građevine za vlastite potrebe u Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 7 manje od 300 metara od obale vodotoka. - parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj čestici u skladu s člankom 88. ovih Odredbi. U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i sto- Građevine mogu imati više podrumskih etaža čarsku proizvodnju, poljoprivredna gospodarstva za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi dužna su provoditi mjere zaštite iz članka 84. ovih duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u Odredbi, odnosno provoditi mjere zaštite propisane koeficijent iskoristivosti. odgovarajućim programom zaštite voda od onečišće- Unutar granica gradskog naselja Imotski visina nja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla ugostiteljsko-turističkih objekata odgovara maksi- i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse. malnoj visini propisanoj za gradnju visokih građe- vina. Članak 16. Članak 19. Članci 43., 45., 46, 47, 48, 49, i 50. se brišu. Članak 60. stavak 2 mijenja se i glasi: Članak 17. Izdvojeno građevinsko područje za gospodarsku namjenu na području Vinjana Gornjih, smješteno uz Članak 58. mijenja se i glasi: državnu cestu D 76: Baško Polje (D8) – Zagvozd Visina građevina i udaljenost građevine od ruba (D62) – Grubine (D60) – Imotski – G.P. Vinjani Gor- građevne čestice je određena za proizvodne građe- nji (gr. BIH), površine 16,9 ha, uslužne, trgovačke i vine: komunalno-servisne namjene. Za predmetnu zonu - minimalna površina građevne čestice iznosi usvojen je urbanistički plan uređenja. Urbanistički 800 m² plan uređenja moguće je mijenjati i dopunjavati su- - udaljenost građevine od ruba građevne čestice kladno zakonskim propisima i potrebama. sukladno čl. 31. Odredbi - maksimalni koeficijent izgrađenosti građevin- Izdvojeno građevinsko područje gospodarske ske čestice kig iznosi 0,5, a maksimalni koefici- zone u funkciji poljoprivredne proizvodnje – I3. U jent iskoristivosti kis iznosi 2,0. okviru navedene gospodarske zone planirani su sli- - visina: najveća visina iznosi P+3, odnosno 14 jedeći sadržaji: m. - proizvodni pogoni bez nepovoljnih utjecaja na - najmanje 20% površine građevne čestice mora okoliš biti hortikulturno uređeno - prerađivački-proizvodni pogoni - parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj - zanatski sadržaji čestici u skladu s točkom 5. ovih Odredbi. - servisi i usluge - komunalni sadržaji Građevine mogu imati više podrumskih etaža - infrastrukturni objekti i uređaji za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u Građevine iz prethodnog stavka trebaju se graditi koeficijent iskoristivosti. prema uvjetima: Maksimalna tlocrtna površina građevine iznosi - djelatnost koja se u njima obavlja ne smije ugro- 1000 m². žavati okoliš - građevna čestica za gradnju gospodarskih gra- Članak 18. đevina mora se nalaziti uz sagrađenu javno pro- Članak 59. mijenja se i glasi: metnu površinu, čiji je kolnik najmanje širine Unutar površine naselja (mješovita namjena) 5,5 metara, ili je za javno prometnu površinu mogu se graditi hoteli prema slijedećim uvjetima: prethodno izdana lokacijska dozvola - najmanja površina građevne čestice iznosi 800 - veličina građevne čestice ne može biti manja od m² a najveća 1500 m². 800 m2; - udaljenost građevine od ruba građevne čestice - koeficijent izgrađenost građevne čestice iznosi sukladno čl. 31. Odredbi najviše 0,4 - maksimalni koeficijent izgrađenosti građevin- - visina gospodarskih građevina mora biti u skla- ske čestice kig iznosi 0,4, a maksimalni koefi- du s namjenom i funkcijom građevine te teh- cijent iskoristivosti kis iznosi 2,0. nologijom proizvodnog procesa, ali ne više od - visina: najveća visina iznosi P+3, odnosno 14 13,0 m (osim tehnološki uvjetovanih dijelova m. građevine) - najmanje 10% površine građevne čestice mora - najmanja udaljenost građevine od međa su- biti hortikulturno uređeno kladno čl. 31. Odredbi Strana 8 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015.

- najmanje 25% površine građevne čestice mora zirana i potrebno je primjenjivati posebne mjere za- biti hortikulturno uređeno a uz rub obuhvata štite utvrđene posebnim propisima. zone obvezno je osigurati pojas zaštitnog zele- Obzirom da su jedinice lokalne samouprave duž- nila minimalne širine 5,0 m; ne riješiti zbrinjavanje komunalnog i posebnih vrsta - parkiranje vozila mora se rješavati na građevnoj otpada za svoj teritorij, određen je odgovarajući pro- čestici prema normativima propisanim u članku stor za tu namjenu. 88. uz obvezu rješavanja zajedničkih parkirali- šta u okviru zone. Planom je određen položaj reciklažnog dvorišta - do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda (K5). Reciklažno dvorište je građevina namijenjena obvezna je izgradnja vlastite kanalizacijske razvrstavanju i privremenom skladištenju neopasnog mreže s uređajem za pročišćavanje otpadnih otpada. voda; - odvodnju otpadnih voda (sanitarnih, oborinskih Uvjeti gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta i tehnoloških) potrebno je riješiti razdjelnim susta- (lokacijski uvjeti) su: vom. a) na građevinskoj čestici reciklažnog dvorišta ko- - odvodnju sanitarnih otpadnih voda potrebno je ri- eficijent izgrađenost natkrivenih građevnima ješiti izgradnjom vodonepropusne sabirne jame (do može iznositi maksimalno kig= 0,3, koeficijent 10 ES) ili autonomnog uređaja za pročišćavanje sa- iskorištenosti kis=0,3, građevine se grade kao nitarnih otpadnih voda (iznad 10 ES; 10 ES je cca 30 jednoetažne; zaposlenih) do izgradnje sustava javne odvodnje i b) oblikovanje građevina odrediti će se tehnološ- priključenja na isti. kim rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno - oborinske otpadne vode sa svih manipulativnih posebnim propisima; površina potrebno je propustiti kroz separator ulja c) oblik građevne čestice maksimalne površine i masti. 5000 m2 odrediti će se tehnološkim rješenjem - tehnološke otpadne vode (vode od pranja objekta reciklažnog dvorišta sukladno posebnim propi- nakon izmjene peradi i sl.) potrebno je zbrinuti u ne- sima; propusne sabirne jame za tehnološke otpadne vode d) na građevnoj čestici može se smjestiti jedna ili (s ovlaštenim pravnim subjektom zaključiti ugovor o pražnjenju sabirne jame za tehnološke otpadne vode i više građevina prema tehnološkom rješenju su- odvozu taloga, te voditi urednu evidenciju o pražnje- kladno posebnim propisima; nju i odvozu). e) uređenje građevne čestice, planiranje zelene po- - Posebno za prostor klaonice: projektirati razdvoje- vršine i parkirališta odrediti će se tehnološkim nu kanalizaciju i to posebno za prostor klaonice, a rješenjem reciklažnog dvorišta sukladno poseb- posebno za preostali manipulativni prostor (prostor nim propisima; za perad, prostor za sortiranje), Tako razdvojenu f) prilikom gradnje i uređenja reciklažnog dvorišta kanalizaciju odvesti u dvije nepovezane jame. Jamu potrebno je zadovoljiti i sljedeće uvjete: za gnojivo (gnojnicu) projektirati kao vodonepro- - reciklažno dvorište izvesti kao prometno – ma- pusnu, a uginulu perad odlagati na stočno groblje nipulativni prostor, u ravnini s ulazno – izla- određeno po sanitarnom organu Grada. Ukoliko na znom plohom, s koje je omogućen pristup pro- području Grada ne postoji stočno groblje, investi- storu reciklažnog dvorišta; tor, odnosno korisnik objekta dužan je projektirati - podna površina mora biti izvedena od nepropu- zatvorenu vodonepropusnu jamu za odlaganje sne kolničke armiranobetonske konstrukcije; uginulih životinja. - zaseban plato mora biti osiguran za postavu prikladnih kontejnera za smještaj i separaciju Gradnju na potencijalno poplavnim područjima otpada; potrebno je prilagoditi na način da se minimiziraju - zaseban dio dvorišta, nad kojim treba izgraditi rizici koji bi mogli nastati uslijed plavljenja područ- nadstrešnicu, mora biti osiguran za sakupljanje, ja. separaciju i obradu reciklažnog otpada; - zasebna površina mora biti osigurana za parki- Građevine mogu imati više podrumskih etaža ranje osobnih vozila zaposlenika; za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi - na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta ili nepo- duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u sredno uz lokaciju mora biti dovoljno slobodnog koeficijent iskoristivosti. prostora za parkiranje osobnih vozila sa teret- nom prikolicom: Postojeća zona skladišta eksploziva (K4) je reali- - na samoj lokaciji reciklažnog dvorišta treba biti Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 9

osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozi- - L67167 Jovići (L67155) – Leke (D 76) la koja odvoze sakupljene otpadne tvari; - L67168 D 76 - Jelavići - oborinske vode s asfaltiranih površina reciklaž- - L67169 D 76 – Crna gora nog dvorišta za otpad će se, gravitacijski, sku- - L67170 Vinjani D. (D 60) – Runovići (Ž6182) pljati na najnižim točkama reciklažnog dvorišta te preko HDPE slivnika i HDPE okna, upuštati Prostornim planom Splitsko dalmatinske župani- u predgotovljeni separator i taložnik. je planirano je: Detaljna dispozicija sadržaja unutar zone odredit će se na temelju tehnološko tehničkog rješenja i pro- Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta: jektne dokumentacije. - Zagvozd – Imotski – Vinjani – BiH (sa pripad- nim spojevima na D60) Članak 20. - – Rašćane – Runović – Imotski – BiH Članak 64. , oznaka „R1“ zamjenjuje se sa „ R4“. Dodaje se novi stavak koji glasi: Rekonstrukcija „Građevine mogu imati više podrumskih etaža - ŽC 6156 (Granica BiH – Cera – Ričice – Imot- za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi ski -62) i izmještanje dijela trase na dionici Mo- duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u dro jezero-Crveno jezero. koeficijent iskoristivosti.“ - Izmještanje i rekonstrukcija ŽC 6178 na cijeloj dužini koje omogućava funkcionalnu alternati- Članak 21. vu DC 60 i vezu na čvor Zagvozd () i odvoj- Članak 70., dodaje se novi stavak koji glasi: ku Medovdolac – Grabovac na DC-62. „Građevine mogu imati više podrumskih etaža - Izmještanje i rekonstrukcija ŽC 6179 i ŽC 6178 za garažu, spremište i slične prostore u kojima ljudi na cijeloj dužini koje omogućava funkcionalnu duže ne borave, a čije površine se ne obračunavaju u alternativu DC 60, i vezu od DC 60 na DC 62 koeficijent iskoristivosti.“ (na čvor Zagvozd A1).

Članak 22. Članak 23. Članak 77. mijenja se i glasi: Članak 78. mijenja se i glasi: Osnovu cestovnog prometa Grada Imotskog Postupanje i izgradnja unutar zaštitnog pojasa ce- čine; sta definirani su Zakonom o cestama, a zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da Državne ceste: sa svake strane iznosi: - D 60; Brnaze (D1) – Cista Provo – Imotski – GP - za brze ceste 40 m Vinjani Donji (gr. R. BiH) - za državne ceste 25 m - D 76; Baško Polje (D8) – Zagvozd (D62) – Gru- - za županijske prometnice 15 m bine (D60) – Imotski – G.P. Vinjani Gornji (gr. - za lokalne prometnice 12 m BIH) Unutar utvrđenih koridora cestovnih prometnica nije dozvoljena nikakva gradnja, sve dok se ne utvrdi Županijske ceste: lokacijska dozvola za gradnju ili rekonstrukciju pro- - Ž 6156 G.P. Cera (granica R.BiH)-Ričice-Imot- metnice. ski (D 60) Nakon utvr­đivanja građevinske parcele ceste pre- - Ž 6157 Studenci (Ž6155) – D. Proložac – Glavi- ostali prostor koridora priključit će se susje­dnoj na- na D. (D 60) mjeni. - Ž 6181 Šumet – Kamenmost (D60) - Ž 6185 Gornji Vinjani (L67154) – D76 Članak 24. U članku 88., 3. i 4. stavak se brišu. Lokalne ceste: - L67153 Proložac G. (Ž6184) – Imotski (D 76) Članak 25. - L67154 Glavina Gornja – Vinjani G. (Ž6185) - L67155 Đereci (Ž6185) – Jovići - gr. BiH Članak 89. se briše. - L 67157 Perinuša – Glavina D. (6157) - L 67161 Glavina D. (D 60) – Medvid. Draga – D Članak 26. 60 Članak 90. mijenja se i glasi: - L67166 Kukavice – L67155 „Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se Strana 10 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015. sukladno posebnim propisima, a prema planskim antenski stup unutar građevinskog područja, priori- rješenjima ovog Prostornog plana. tetno odabrati smještaj unutar područja gospodarske, Građevine telefonskih centrala i dr. uređaja mogu komunalno-servisne, infrastrukturne i slične namje- se rješavati kao samostalne građevine na vlastitim ne. Ne planirati smještaj samostojećih antenskih stu- građevnim česticama ili unutar drugih građevina pova na područjima zaštićenim temeljem Zakona o kao samostalne funkcionalne cjeline. zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji nacionalni park, strogi rezervat i posebni Za grafički prikaz samostojećih antenskih stupova rezervat, te ostalim kategorijama ukoliko zaštićeno koristi se „Zajednički plan razvoja pokretne komuni- područje obuhvaća malu površinu. kacijske infrastrukture“ izrađen od Udruge pokret- Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti nih komunikacija Hrvatske i potvrđen od Hrvatske područja nemoguće izbjeći planiranje i izgradnju sa- agencije za poštu i elektroničke komunikacije. mostojećih antenskih stupova na zaštićenom područ- U grafičkom prikazu određuje se područje elek- ju isti se trebaju planirati rubno, odnosno na način da troničke komunikacijske zone za smještaj samostoje- se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije ćeg antenskog stupa unutar kojeg je moguće locirati i vrhovi uzvisina. samostojeći antenski stup Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetu- Na prostoru velikih zaštićenih područja planirati je se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih minimalni broj stupova koji omogućava pokrivenost. karakteristika da može prihvatiti više operatora, od- Na područjima zaštićenih dijelova prirode i graditelj- nosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješe- ske baštine tipske građevine za smještaj opreme treba njem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređe- oblikovati u skladu s prostornim obilježjima okolnog nja i graditeljstva. prostora i tradicijskom arhitekturom.

Ukoliko je unutar planirane elektroničke komu- Za pristupni put samostojećem antenskom stupu nikacijske zone već izgrađen samostojeći antenski radi gradnje stupa, postavljanja i održavanja opreme, stup/stupovi koji ne može prihvatiti druge operatere, moguće je koristiti postojeći šumski put, šumske pro- tada je moguće planirati izgradnju dodatnog stupa za sjeke, staze i sl., odnosno ostale prometne površine ostale operatore/operatora, izuzev ako je postojeća koje se kao takve u naravi koriste. Moguće je koristiti lokacija u blizini ili na dijelu arheološkog lokaliteta, i novi prikladni pristupni put koji vodi do prometne gdje se onda uvjetuje izgradnja jednog antenskog stu- površine, odnosno one koja se kao takva u naravi ko- pa za prihvat više operatera, uz prethodnu suradnju risti. Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa s nadležnim Konzervatorskim odjelom. Novi stup se ne smije se asfaltirati. može graditi na udaljenosti koja minimalno utječe na krajobraz, na način da se ovisno o uvjetima prostora Za planirane samostojeće antenske stupove na po- određuje područje – zona unutar koje je moguće lo- dručju ekološke mreže (Uredba o ekološkoj mreži), cirati samo jedan stup. koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže treba ocijeniti, Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatlji- izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike vost za ekološku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja da može primiti sve zainteresirane operatore (visina tog područja ekološke mreže. Dopušteno je postav- i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova ljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano povezane opreme na postojećim građevinama u skla- područje signalom. du s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete Pri određivanju detaljnijeg položaja samostoje- prilikom ishođenja lokacijske dozvole. Radio Relej- ćeg antenskog stupa potrebno je izbjegavati gradnju ne RR postaje kao i prostori za smještaj postaja za na područjima namijenjenima pretežito stanovanju. pokretne komunikacije mogu se graditi izvan nase- Iznimno, izgradnja samostojećih antenskih stupova ljenih područja. Ovim planom predviđa se zamjena na spomenutim područjima moguća je ukoliko se radiorelejnih veza optičkom kabelskom pristupnom drugačije ne može osigurati kvalitetna pokrivenost mrežom prema samostojećim antenskim stupovima. signalom elektroničke komunikacijske infrastruktu- re i povezane opreme. Samostojeći antenski stupovi U postupcima ishođenja dozvola za gradnju obje- ne mogu se graditi na područjima namijenjenim za kata elektroničkih pokretnih komunikacija potrebno zdravstvene, predškolske i školske sadržaje i javne je ispoštivati uvjete od interesa obrane vezano za parkove. Ukoliko je neophodno graditi samostojeći zone posebne namjene i zaštitne i sigurnosne zone Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 11 vojnih objekata te ishoditi posebne uvjete i sugla- snost MORH-a. Članak 27. Članak 29. Članak 91. mijenja se i glasi: Članak 94. mijenja se i glasi: Pri određivanju podzemnih i nadzemnih teleko- Elektro-prijenosni sustavi moraju se planira- munikacijskih kanala i objekata treba uvažavati sve ti uvažavajući uvjete razgraničenja prostora prema kriterije korištenja i namjene prostora, te koristit po- obilježju korištenja i namjeni, te se određuje širina stojeće koridore prometnog (ceste, željeznice) i dru- zaštitnih pojasa: gih infrastrukturnih sustava. POSTOJEĆI DALEKOVODI: Telekomunikacijski kanali i objekti moraju biti dalekovod 2x400kV - zaštitni koridor 80 metara građeni u skladu sa svim ekološkim kriterijima i (40 + 40 od osi DV-a) mjerama zaštite. dalekovod 400 kV - zaštitni koridor 70 metara (35 + 35 od osi DV-a) Nova elektroničku komunikacijsku infrastruktu- dalekovod 2x220 kV - zaštitni koridor 60 metara ru za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem (30 + 30 od osi DV-A) elektroničkih komunikacijskih vodova planirati je dalekovod 220kV - zaštitni koridor 50 metara (25 sukladno načelima: + 25 od osi DV-a) - za grad Imotski podzemno u zoni pješačkih sta- dalekovod 2x110 kV - zaštitni koridor 50 metara za ili zelenih površina (25 + 25 od osi DV-a) - za ostala naselja podzemno i/ili nadzemno u dalekovod 110 kV - zaštitni koridor 40 metara (20 zoni pješačkih staza ili zelenih površina + 20 od osi DV-a) - za međunarodno, magistralno i međumjesno kabel 220kV - zaštitni koridor 6 metara povezivanje, podzemno slijedeći koridore pro- kabel 4 x 110 kV - zaštitni koridor 8 metara metnica. Iznimno, samo radi bitnog skraćivanja kabel 2x110 kV - zaštitni koridor 6 metara trasa, koridor se može planirati i izvan koridora kabel 220 kV - zaštitni koridor 5 metara prometnica vodeći računa o pravu vlasništva PLANIRANI DALEKOVODI: Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infra- dalekovod 2x400kV - zaštitni koridor 100 metara strukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga (50 + 50 od osi DV-a) putem elektroničkih komunikacijskih vodova plani- dalekovod 400 kV - zaštitni koridor 80 metara (40 rati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno + 40 od osi DV-a) proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili dalekovod 2x220 kV - zaštitni koridor 70 metara potreba novih operatera, vodeći računa o pravu za- (35 + 35 od osi DV-A) jedničkog korištenja od strane svih operatera. dalekovod 220kV - zaštitni koridor 60 metara (30 + 30 od osi DV-a) Novu elektroničku komunikacijsku infrastruktu- dalekovod 2x110 kV - zaštitni koridor 60 metara ru za pružanje komunikacijskih usluga putem elek- (30 + 30 od osi DV-a) tromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odre- dalekovod 110 kV - zaštitni koridor 50 metara (25 diti planiranjem postave baznih stanica i njihovih + 25 od osi DV-a) antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgra- kabel 220kV - zaštitni koridor 12 metara đenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim kabel 4 x 110 kV - zaštitni koridor 14 metara stupovima u gradovima, naseljima i izvan naselja, kabel 2x110 kV - zaštitni koridor 12 metara bez detaljnog definiranja lokacija (točkasto označa- kabel 220 110 kV - zaštitni koridor 10 metara vanje) vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom. Korištenje i uređenje prostora unutar koridora po- stojećih treba biti u skladu s posebnim propisima i Članak 28. uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. U zaštićenim pojasima nadzemnih dale- U članku 93. se na kraju prve alineje dodaje sli- kovoda moguće je izuzetna rekonstrukcija i gradnja jedeći tekst: “ i ukidanje TS35/10 kV Imotski-Konje- građevina uz obveznu suglasnost nadležnih tijela Hr- vode)“ vatske elektroprivrede (elektroprivrednog poduzeća U članku 93. dodaje se treća alineja koja glasi: -operator prijenosnog sustava ili operator distribucij- „DV 110 kV: Uvod DV 110 kV Kraljevac – Imotski u skog sustava). TS Zagvozd“. Moguća su odstupanja u pogledu rješenja trasa Strana 12 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015. planiranih dalekovoda i lokacija rezerviranih tran- tlaka 4 bar pretlaka opskrbljivat će se svi potrošači, sformatorskih stanica utvrđenih ovim planom, radi široka potrošnja, komercijalni i industrijski potroša- usklađenja s planovima Gradova i Općina, trasa au- či na području grada Imotski i općina Šestanovac, tocesta ili državnih cesta i ostalih infrastrukturnih Cista Provo, Lovreć, Proložac, , Zagvozd, objekata od državnog značaja. Također se izmjenama te Vrgorac. ne smatraju promjene nastale uslijed primjene teh- noloških inovacija ili slijedom korištenja preciznijih RS IMOTSKI opskrbljivat će potrošače na po- geodetskih podloga. dručju grada Imotski te općina Proložac Zmijavci i Runović. Za izgradnju transformatorskih stanica određuju se površine: 1. Rješenje sustava plinoopskrbe unutar ove zone - TS 110/x kV obuhvata prikazano je na kartografskom prika- - otvorena izvedba: cca 100x100 m zu u mjerilu 1:25000 - zatvorena izvedba - GIS: cca 60x60 m 2. Zaštitni koridor magistralnog plinovoda unu- - TS 400/220 kV cca 400x400 m tar kojeg je zabranjena bilo kakva gradnja bez suglasnosti društva nadležnog za upravljanje Članak 30. plinovodom iznosi 60 m (30 m obostrano od osi plinovoda). U postupku odobrenja zahvata Iza članka 94. dodaje se novi članak 94a. koji gla- u prostoru u koridorima plinovoda potrebno je si: poštovati uvjete iz važećih propisa. 3. Horizontalni i vertikalni razmaci između plin- Program korištenja plina ske cijevi i ostalih građevina komunalne infra- strukture (instalacija) bit će u skladu sa važe- - niskotlačni plinovodi ćom zakonskom regulativom. U gusto naseljenim dijelovima naselja ili u dijelo- 4. Smještaj trase planiranih plinovoda utvrđuje vima grada od posebne povijesne i urbanističke važ- se u pojasu pješačkih staza i kolnika, sukladno nosti moguć je razvoj niskotlačnog plinskog sustava propisima DIN 1998. max radnog tlaka 100 mbar, a čija će se opravdanost i 5. Cijevi plinovoda potrebno je polagati s nadslo- obuhvat definirati izvedbenim projektima. jem min 1,2 m u prometnici i pješačkim staza- Koncepcija plinofikacije područja južnog dijela ma, odnosno 0,8 m u zelenoj površini. U slučaju Splitsko-dalmatinske županije rezultirala je izradom manjeg nadsloja potrebno je izvesti zaštitu ci- Koncepcije plinoopskrbe na području grada Imotski jevi. i općina Šestanovac, Cista Provo, Lovreć, Proložac, 6. Prijelazi plinovoda ispod ceste, vodotoka ili že- Zmijavci, Zagvozd, Zadvarje te Vrgorac. ljezničke pruge izvode se obavezno u zaštitnim cijevima. Plinoopskrba navedenog područja obavljat će se 7. Projektiranje i izgradnja distributivne plinske visokotlačnim i srednjetlačnim plinovodima. mreže mora biti izvršeno sukladno važećoj za- konskoj regulativi. - visokotlačni plinovodi: Visokotlačnim plinovodom iz MRS ZAGVOZD, Članak 31. maksimalnog radnog tlaka 12 bar pretlaka snabdje- vat će se redukcijske stanice Članak 95. mijenja se i glasi: RS ŠESTANOVAC, RS IMOTSKI i RS VRGO- Građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građe- RAC. vina provodi se prema programu građenja istih koji se donosi na prijedlog ministra nadležnog za vodno - srednjetlačni plinovodi: gospodarstvo. Tehničko i gospodarsko održavanje Srednjetlačnim plinovodima maksimalnog rad- vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih nog tlaka 4 bar pretlaka opskrbljivat će se svi potro- vodnih građevina, te osnovnih građevina melioracij- šači, široka potrošnja, komercijalni i industrijski po- ske odvodnje, provodi se prema programu uređenja trošači na predmetnom području. Srednjetlačni (ST) vodotoka i drugih voda, koji se donosi u okviru Plana plinovodi bit će izvedeni za maksimalni radni tlak do upravljanja vodama. 4 bar pretlaka. U svrhu tehničkog održavanja vodotoka i radova Trase ST plinovoda prate postojeće i planirane građenja vodnih građevina na području Grada Imot- prometnice: državne, županijske, lokalne ulice, glav- skog treba osigurati inundacijski pojas minimalne ne mjesne ulice, sabirne ulice i ostale ulice. širine 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno čestice Srednjetlačnim plinovodima maksimalnog radnog javnog vodnog dobra za sve vodotoke, bujice i od- Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 13 vodne kanale, a za nasipe i objekte obrane od poplava ne građevine ili poremetiti njihovo namjensko treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine funkcioniranje; 10,0 m od nožice nasipa ili ruba objekta. Ovisno o - u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, veličini i stanju uređenosti vodotoka, Širina inunda- melioracijske i druge kanale i u inundacijskom cijskog pojasa, odnosno udaljenost izgradnje novih pojasu odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge objekata od gornjeg ruba korita, odnosno čestice jav- tvari, te obavljati druge radnje kojima se može nog vodnog dobra može biti i manja, ali ne manja od utjecati na promjenu vodotoka, vodostaja, koli- 3,0 m, a što bi se utvrdilo vodopravnim uvjetima za čine ili kakvoće vode ili otezati održavanje vod- svaki objekt posebno. nog sustava; U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka - graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad gradnja i druge radnje kojima se može onemogući- natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih po- ti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo vršina (prometnice, parkovi, trgovi). koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vod- Polaganje objekata linijske infrastrukture (kana- ni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog lizacija, vodovod, električni i telekomunikacijski ka- djelovanja vodotoka. Vanjsku granicu uređenog i blovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim neuređenog inundacijskog pojasa na vodama I. i II. objektima uzdužno unutar korita vodotoka, odnosno reda određuje ministarstvo nadležno za vodno gos- čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođe- podarstvo na prijedlog „Hrvatskih voda". nje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osi- Članak 32. gurati statička i hidraulička stabilnost reguliranog Članak 96. mijenja se i glasi: korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekon- U dosadašnjim građevinskim područjima koji strukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost su u potencijalno poplavnom području, investitori i treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, projektanti stambenih objekata, prometnica i ostalih odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osi- objekata, a posebno važnijih poslovnih građevina guranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. (farme, skladišta i si.), dužni su uzeti u obzir navede- U samo određenim slučajevima udaljenost polaganja nu činjenicu, te predmetne objekte uskladiti sa uvje- se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim tima koji se mogu javiti uslijed velikih voda. vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno. Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštit- Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske in- nih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vod- frastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti nog režima, zabranjeno je: je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mo- - na nasipima i drugim regulacijskim i zaštit- sta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i nim vodnim građevinama kopati i odlagati ze- po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. mlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati stoku, Ukoliko instalacije prolazi ispod korita, investitor je prelaziti i voziti motornim vozilom izuzev na dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče mjestima na kojima je to izričito dopušteno, te u betonski blok čija će gornja kota biti 0.50 m ispod obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina; kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod - u uređenom inundacijskom pojasu bez dozvole nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanali- orati zemlju, saditit i sjeći drveće i grmlje; zacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom - u uređenom inundacijskom pojasu i do udalje- Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa obloženog ko- nosti od 10 m od vanjske nožice nasipa, odno- rita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge iden- sno do 5 m od vanjskog ruba regulacijsko-za- tičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran štitne vodne građevine koja nije nasip (obala i radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu obaloutvrda), podizati zgrade, ograde i druge trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi pore- građevine osim regulacijskih i zaštitnih vodnih metilo površinsko otjecanje. građevina, vaditi kamen, glinu i ostale tvari, Iznimno, na zahtjev zainteresirane osobe „Hr- kopati i bušiti zdence, te bez vodopravnih uvje- vatske vode" mogu odobriti odstupanje od odredaba ta obavljati drugo bušenje tla; definiranih u ovom članku pod uvjetom da ne dolazi - u neuređenom inundacijskom pojasu obavljati do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građe- radnje iz prethodne alineje na melioracijskim vina, odnosno pogoršanja postojećeg vodnog režima kanalima za odvodnjavanje kojima upravljaju i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog do- „Hrvatske vode" i do udaljenosti od 3 m od tih bra utvrđenim Zakonom o vodama. kanala potrebnoj za njihovo redovno održava- nje, orati i kopati zemlju, te obavljati druge rad- Članak 33. nje kojima se mogu oštetiti melioracijske vod- Strana 14 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015.

Iza članka 96. dodaje se novi članak 96.a i 96.b. diti prema odredbama Pravilnika o uvjetima za koji glase: utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, Članak 96.a - građenje prometnica, parkirališta i aerodroma Problematika navodnjavanja bez građevina odvodnje, uređaja za prikupljanje Svu problematiku u svezi navodnjavanja na polju ulja i masti i odgovarajućeg sustava pročišćava- Grada Imotskog treba uskladiti sa usvojenim Planom nja oborinskih onečišćenih voda i navodnjavanja za područje Splitsko – dalmatinske - upotreba praškastih (u rinfuzi) eksploziva kod županije, te sadašnjim i budućim rješenjem sustava miniranja većeg opsega. navodnjavanja za cjelokupno područje Imotsko – Be- kijskog polja. U III. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahva- ćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i puko- Članak 96.b. tinsko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se pret- Sanitarna zaštita voda hodno navedene zabrane iz IV zone sanitarne zaštite, Zaštita podzemnih voda od onečišćenja u krškom a dodatno se zabranjuje i: području ima poseban značaj zbog velikih brzina - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odla- podzemnog toka u pojedinim dijelovima sliva, vrlo gališta otpada osim sanacija postojećeg u cilju teške identifikacije tokova i slabog samopročišćavnja njegovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje podzemlja. otpada uključujući spalionice otpada te postro- jenja za obradu, oporabu i zbrinjavanje opasnog U krškim područjima određuju se 4 zone sanitarne otpada, zaštite izvorišta. Zapadni dio područja grada Imot- - građenje cjevovoda za transport tekućina koje skog nalazi se u slivnom području izvorišta Opačac, mogu izazvati onečišćenje voda bez propisane odnosno u području I, II i III zone sanitarne zaštite zaštite voda, izvorišta Opačac, što je prikazano u grafičkom dijelu - izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s Plana na kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti za kori- dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko štenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja poseb- detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom nih ograničenja u korištenju“ u mjerilu 1:25000. građevinom (tankvanom), - podzemna i površinska eksploatacija mineral- Prema Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona nih sirovina osim geotermalnih voda i mineral- sanitarne zaštite izvorišta ("Narodne novine" br. nih voda. 66/11 i 47/13) određeno je: U II. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaća- U IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaća- njem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotin- njem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotin- sko-kavernoznom poroznosti primjenjuju se prethod- sko-kavernoznom poroznosti zabranjuje se: no navedene zabrane iz III. zone sanitarne zaštite, a - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, dodatno se zabranjuje i: - građenje postrojenja za proizvodnju opasnih i - poljoprivredna proizvodnja, osim ekološke proi- onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, zvodnje uz primjenu dozvoljenih gnojiva i sred- - građenje građevina za oporabu, obradu i odla- stava za zaštitu bilja prema posebnom propisu, ganje opasnog otpada, - stočarska proizvodnja, osim poljoprivrednog - uskladištenje radioaktivnih i za vode i vod- gospodarstva odnosno farme do 20 uvjetnih ni okoliš opasnih i onečišćujućih tvari, izuzev grla uz provedbu mjera zaštite voda propisanih uskladištenja količina lož ulja dovoljnih za po- odgovarajućim programom zaštite voda od one- trebe domaćinstva, pogonskog goriva i maziva čišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog za poljoprivredne strojeve, ako su provedene podrijetla i načela dobre poljoprivredne prakse, propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, - gradnja groblja i proširenje postojećih, punjenje, uskladištenje i uporabu, - ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih - građenje benzinskih postaja bez zaštitnih gra- voda s prometnica, đevina za spremnike naftnih derivata (tankva- - građenje svih industrijskih postrojenja koje na), onečišćuju vode i vodni okoliš, - izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina - građenje drugih građevina koje mogu ugroziti za naftu, zemni plin kao i izrada podzemnih kakvoću podzemne vode, spremišta, - sječa šume osim sanitarne sječe, - skidanje pokrovnog sloja zemlje osim na mjesti- - skladištenje i odlaganje otpada, gradnja odla- ma izgradnje građevina koje je dopušteno gra- gališta otpada, osim sanacija postojećih u cilju Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 15

njihovog zatvaranja, građevina za zbrinjavanje utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa otpada uključujući spalionice otpada, regional- i očuvanje stabilnosti biljnih i/ili životinjskih nih i županijskih centara za gospodarenje otpa- populacija, a to su: intenzivniji zahvati sječe; dom, reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica izgradnja elektrana (uključujući i one na obnov- za otpad ako nije planirana provedba mjera za- ljive izvore energije); eksploatacija mineralnih štite voda te postrojenja za obradu, oporabu i sirovina; hidrotehnički radovi i melioracija ze- zbrinjavanje opasnog otpada. mljišta; prenamjena zemljišta, izgradnja golf igrališta, postavljanje antenskih stupova, oneči- U I. zoni sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaća- šćenje nadzemlja i podzemlja, unošenje stranih njem voda iz vodonosnika s pukotinskom i puko- (alohtonih) vrsta. tinsko-kavernoznom poroznosti zabranjuju se sve - Elemente krajobraza u zaštićenim područjima aktivnosti osim onih koje su vezane uz zahvaćanje, ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima kondicioniranje i transport vode u vodoopskrbni su- treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto stav. zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i staniš- ni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog U poljoprivrednoj proizvodnji uključujući i sto- krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih čarsku proizvodnju, poljoprivredna gospodarstva tradicija korištenja prostora u različitim gospo- dužna su osigurati uvjete i provoditi mjere propisane darskim i povijesnim okolnostima. Potrebno je odgovarajućim programom zaštite voda od onečišće- provoditi interdisciplinarna istraživanja teme- nja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla ljena na vrednovanju svih krajobraznih sastav- i pridržavati se načela dobre poljoprivredne prakse. nica, naročito prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti. - Uređenje postojećih i širenje građevinskih po- Članak 34. dručja planirati na način da se očuvaju postoje- će krajobrazne vrijednosti. Članak 107. mijenja se i glasi: - U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba Na području Grada Imotskog nalaze se sljedeća voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajo- područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode braznom elementu. („Narodne novine“ br. 80/2013.): - U planiranju zadržati krajobraznu raznolikost i - Izvorišni dio i obalni pojas rijeke Vrljike u kate- prirodnu kvalitetu prostora uz uvažavanje i po- goriji posebnog (ihtiološkog) rezervata, 1971. ticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske - Modro jezero u kategoriji geomorfološkog spo- tradicije. menika prirode, 1964. - Poticati uporabu autohtonih materijala (npr. - Crveno jezero u kategoriji geomorfološkog spo- drvo, kamen) i poštivati tradicionalne arhitek- menika prirode, 1964. tonske smjernice prilikom gradnje objekata - Imotska jezera - Gaj u kategoriji značajnog kra- specifične namjene (mlinice, vidikovci i sl.) jobraza, 1971. U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je Mjere zaštite: očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom - Na području i u okolici posebnog ihtiološkog cilju potrebno: rezervata nisu dopušteni zahvati i radnje koje mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih - Sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati nji- uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti ribljih po- hove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu pulacija, a to su ponajprije hidrotehnički za- s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da hvati, regulacije vodotoka, izgradnje vodnih se ne naruši prirodna krajobrazna slika građevina, onečišćenja nadzemlja i podzemlja, - Odgovarajućim mjerama sprječavati šumske unošenje stranih (alohtonih) vrsta i dr. požare - Značajke spomenika prirode (geomorfološki) - Uskladiti i prostorno organizirati različite inte- treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktiv- rese nosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidro- - Izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim tehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj reljefnim uzvisinama, obrisima i uzvišenjima bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geoba- - Izgradnju izvan granica građevinskog područja štinu. kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati po- - Na području i u neposrednoj okolici područja stavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne proglašenog značajnog krajobraza nisu pri- krajobrazne pojedinačne elemente. hvatljivi zahvati i radnje koji mogu negativno Strana 16 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015.

- Štititi značajne vizure od zaklanjanja većom iz- Stalne stajačice gradnjom Mjere zaštite: - Planirane koridore infrastrukture (prometna, - Odrediti kapacitet posjećivanja područja elektrovodovi i sl.) izvoditi duž prirodne re- - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ljefne morfologije. ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski mo- dificirane organizme Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizaci- - Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nad- je za staništa u područjima s ugroženim i rijetkim zemne i podzemne krške vode stanišnim tipovima izloženim zaraštavanju i zatrpa- - Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, vanju (travnjaci, lokve, špilje i dr.), kroz osiguranje količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako poticaja i/ili organiziranje košnje, krčenja i/ili čišće- su nepovoljni. nja. HR2000933 Vrljika Članak 35. Divlje svojte: Članak 108. mijenja se i glasi: - Imotska gaovica Unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Gra- - Bjelonogi rak da Imotskog nalaze se područja Ekološke mreže Republike Hrvatske („Narodne novine" br. 124/13.), Mjere zaštite: odnosno tu se nalaze područja važna za divlje - Očuvati vodena i močvarna staništa u što pri- svojte i stanišne tipove: rodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revi- Crveno jezero HR2000934 talizaciju Modro jezero HR2000935 - Očuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva Bočni kanal uz Vrljiku HR2001229 vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za Vrljika HR2000933 opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta Slijedom navedenog, za planirani zahvat u po- - Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (ne- dručju ekološke mreže koji sam ili sa drugim utvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i zahvatima može imati značajan utjecaj na cilje- povoljnu dinamiku voda (meandriranje, preno- ve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, šenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno ocjenjuje se njegova prihvatljivost za područje eko- poplavljivanje rukavaca i dr) loške mreže sukladno Zakonu o zaštiti prirode. - Očuvati povezanost vodnoga toka - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; Šifra i naziv područja: ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski mo- dificirane organizme HR2000935 Modro jezero HR20001229 Vrljika Stanišni tip: Kraške špilje i jame Stalne stajačice Divlje svojte: - Bjelonogi rak Mjere zaštite: - Odrediti kapacitet posjećivanja područja Mjere zaštite: - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; - Očuvati vodena i močvarna staništa u što pri- ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski mo- rodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revi- dificirane organizme talizaciju - Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nad- - Očuvati povoljna fizikalno – kemijska svojstva zemne i podzemne krške vode vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za - Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako vrsta su nepovoljni. - Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (ne- utvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i HR2000934 Crveno jezero povoljnu dinamiku voda (meandriranje, preno- šenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno Divlje svojte: poplavljivanje rukavaca i dr) - Imotska gaovica - Očuvati povezanost vodnoga toka - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; Stanišni tip: Kraške špilje i jame Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 17

ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski mo- upisan u registar kulturnih dobara RH pod bro- dificirane organizme jem Z-4559 Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati - kuća Benzon, Imotski, upisana u Registar kul- značajan negativni utjecaj na ciljne vrste i stanišne turnih dobara RH pod brojem Z-4004 tipove područja ekološke mreže podliježu ocjeni - tvrđava Topana, Imotski, upisana u Registar prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno članku kulturnih dobara RH pod brojem Z-4425 24. stavku 2. zakona o zaštiti prirode (NN 80/13.) - POU Imotski, Zavičajni muzej Imotski, upisa- i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, na u Registar kulturnih dobara RH pod brojem programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09.) Z-4439 Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na po- - slika Gospe od Anđela, Imotski, upisana u Regi- dručja ekološke mreže, posebice treba izdvojiti even- star kulturnih dobara RH pod brojem Z- 5718 tualno planirane radove regulacije vodotoka, hidro- - zbirka Franjevačkog samostana, Imotski, upisa- elektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, centra na u Registar kulturnih dobara RH pod brojem za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ili for- Z-4768 miranje novih građevinskih područja, obuhvatne in- - srednjovjekovno groblje Rudežove kuće, Donji frastrukturne projekte, hidrotehničke i melioracijske Vinjani, upisana u Registar kulturnih dobara zahvate, golf igrališta i razvoj turističkih zona. RH pod brojem Z-5934 - arheološko nalazište Borak, Gornji Vinjani, Posebne mjere za zaštitu prirodnih vrijednosti upisana u Registar kulturnih dobara RH pod vezane za eventualno korištenje energije sunca sa- brojem Z-4622 držane su u stručnoj podlozi pod nazivom „Mjere - crkva Sv. Roka, Gornji Vinjani, upisana u Regi- zaštite prirode (prijedlozi zahtjeva zaštite prirode) za star kulturnih dobara RH pod brojem Z-3689 Izmjene i dopune PPU Grada Imotskog“ izrađene od - arheološko nalazište Zelena glavica, Glavina strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode u svibnju Donja, upisana u Registar kulturnih dobara RH 2014. godine. pod brojem Z-4623 - kulturno povijesna seoska cjelina Kukavice, Članak 36. Glavina Donja, upisana u Registar kulturnih Članak 109. – iza stavka 1 dodati stavak 2.: dobara RH pod brojem Z-5596 „Svakoj promjeni i intervenciji na kulturnom - ruralna cjelina Medvidovići, Glavina Gornja, dobru (pojedinačnom ili unutar kulturno-povijesne upisana u Registar kulturnih dobara RH pod cjeline) treba prethoditi dozvola od strane nadležnog brojem Z-3852. tijela (Konzervatorski odjel u Imotskom). Za veće intervencije, adaptacije ili rekonstrukcije, bez obzira 2. Preventivno zaštićena kulturna dobra: na vrstu kulturnog dobra, potreban je konzervatorski - zgrada Zavičajnog muzeja Imotski, upisana u elaborat kojeg izrađuje ili odobrava nadležno tijelo Registar kulturnih dobara RH pod brojem P- za zaštitu kulturne baštine.“ 4201 - propovjedaonica i crkve sv. Frane Asiškog, Članak 37. Imotski, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod brojem P-4325 Članak 112. mijenja se i glasi: - Radeljića mlinica, Donji Vinjani, upisana u Re- gistar kulturnih dobara RH pod brojem P-4207 1. Kulturna dobra upisana u Registar kulturnih - stara crkva sv. Katarine, Donji Vinjani, upisa- dobara RH: na u Registar kulturnih dobara RH pod brojem - arheološko nalazište Gradina na Crvenom jeze- P-4395 ru, Imotski, upisano u Registar kulturnih doba- - arheološko nalazište Janjišev dub, Gornji Vinja- ra RH pod brojem Z-4626 ni, upisana u Registar kulturnih dobara RH pod - kulturno povijesna cjelina Imotskog, upisana brojem P-4455 u registar kulturnih dobara RH pod brojem - zaseok Đuzeli, Gornji Vinjani, upisana u Regi- Z-5355 star kulturnih dobara RH pod brojem P-3978 - crkva Sv. Franje Asiškog i samostan, Imotski, upisani u Registar kulturnih dobara RH pod 3. Kulturna dobra za koje se predlaže pokretanje brojem Z – 4594 postupka za upis u Registar kulturnih dobara RH: - kompleks Režije duhana, Imotski, upisan u Re- - arheološko nalazište Braćova glavica, Glavina gistar kulturnih dobara RH pod brojem Z-3688 Gornja - kompleks stare Zdravstvene stanice, Imotski, - arheološko nalazište Mala (Ukradenova ) gradi- Strana 18 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015.

na, Glavina Gornja stiti na mjestu ruševnih tradicijskih građevina i ruše- vina i to u njihovom izvornom tlocrtnom gabaritu i Članak 38. katnosti, a mora biti tipološki usklađena s okolinom i poštovati osnovne karakteristike prostora. Ne pre- Članak 113. mijenja se i glasi: poruča se izmjena strukture i tipologije postojećih 1. Smjernice za prostorno uređenje urbanih cje- objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne lina sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostor- „ U zaštićenoj urbanoj cjelini Imotskog uspostav- nog identiteta pojedinih građevina. ljena je zona „B“ (djelomična zaštita urbane cjeline) koja sadrži vrijedne elemente povijesnih struktu- Ne dopušta se uvođenje netipičnih oblikovnih ele- ra različitih stupnjeva očuvanosti. U skladu s tim, menata, a moguće je izvođenje luminara sukladno ti- primjenjuje se slijedeći sustav mjera zaštite: u ovoj pološkom obrascu cjeline. Izrada novih balkona, lođa zoni uvjetuje se zaštita i očuvanje osnovnih eleme- i terasa iznimno je moguća u skladu s valorizacijom nata povijesne planske matrice i karakterističnih objekata, te usklađenosti s okolnom izgradnjom. skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, značajnih za ukupnost kulturno-povijesne cjeline, Povijesne građevine potrebno je obnavljati cjelo- a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita vito, bez obzira na vlasničku strukturu, te nije dopu- i povijesnih sadržaja. Očuvanjem kulturne baštine šteno povećanje katnosti i preoblikovanje geometrije kroz rekonstrukciju, izgradnju i organizaciju grada krovišta samo na dijelu građevine. Ne dopušta se po- štiti se spomenički i povijesni integritet prostora. To stavljanje novih instalacijskih elemenata – vjetrenja- znači revalorizaciju i očuvanje izvorne spomeničke ča, solarnih kolektora, vanjskih jedinica klima ure- strukture i arhitektonskih karakteristika cjeline i de- đaja (na vidljivim-uličnim pročeljima i na pokrovu talja, uz nužne modifikacije potrebne za poboljšanje kosih krovova), satelitskih antena, reklamnim panoa, uvjeta za odvijanje suvremenog života. Planskim do- rasvjete i sl.), te je potrebno za navedene slučajeve kumentima niže razine potrebno je u najvećoj mje- pronaći alternativna rješenja. ri zadržati i revitalizirati urbanu matricu povijesne jezgre grada uz zadržavanje naslijeđenog ambijenta. Neizgrađene dijelove povijesne jezgre koji nisu Prihvatljive su sve intervencije koje ne narušavaju značajnije transformirani, ili su korišteni kao zelene vizure i cjelovitost uličnih poteza (sanacija, konzer- površine, potrebno je uređivati kao javne zelene po- vacija, konzervatorska rekonsktrukcija, prezentacija, vršine s mogućnošću minimalnih intervencija objek- rekompozicija, adaptacija, rekonstrukcija uz poveća- tima javnog značaja. nje katnosti ili povećanja tlocrtnih gabarita) u skladu s valorizacijom same građevine i njezine neposredne Za svaki pojedini objekt unutar ove zone dono- okolice. Sve navedene metode imaju za cilj poveziva- sit će se zasebna odluka Konzervatorskog odjela u nje povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji Imotskom, a ujedno je potrebno ishoditi sve akte proizlaze iz suvremenih potreba. Za sve intervencije za odobrenje bilo kakve intervencije, kao i posebne na postojećem građevinskom fondu ne vrijede para- uvjete (smjernice, mišljenje) nadležnog Konzervator- metri i urbanistički uvjeti iz prostorno-planske doku- skog odjela. mentacije za gradnju novih objekata. Također se propisuje mjera zaštite obavezne izra- Novu izgradnju u neizgrađenim dijelovima po- de detaljnije konzervatorske dokumentacije (elabo- trebno je realizirati interpolacijama na načelima tipo- rata) kojim će se odrediti – inventarizirati posebno loške rekonstrukcije, koja podrazumijeva izgradnju vrijedni prostori i građevine koji se štite kao poje- koja je unutarnjom organizacijom prostora, komuni- dinačna kulturna dobra, te jasnija valorizacija svake kacijom s javnim površinama, gabaritima, nagibima pojedine cjeline. krovnih ploha materijalima obrade fasade i namje- nom usklađena s postojećim povijesnim objektima, Propozicije uz sustav mjera zaštite: ne narušavajući siluetu i osnovne vizure, te komu- nikacijske tokove unutar povijesne jezgre. Poseban Struktura zidanja, obrada fasada, mortovi i žbuke: naglasak treba biti na usklađivanju nove s okolnom obnavljanje se mora provesti ovisno o starosti i gra- izgradnjom prema tipologiji cjeline i gustoći izgrad- đevnom slogu objekta, tako da obnovljeni dio naliku- nje, uz poštivanje zatečene graditeljske strukture. je izvornom odabirom materijala, kamena, sljubnica, tragova klesarskih alata, dimenzija i vrste zidarskog Zamjenska gradnja nije dopuštena, što znači da se veza. Zidati se može u vapnenom ili produženom va- mogu raditi samo one intervencije koje se odnose na pnenom mortu u boji što sličnijoj boji kamena. Nova sanaciju postojećeg stanja, a izuzetak se može dopu- Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 19 se gradnja može izvesti drugačijim tehnikama zida- kuće, a iznimno se mogu dozvoliti na krovnim plo- nja, ali isključivo u slučajevima izgradnje potpuno hama ako to dozvoli nadležna konzervatorska služba novih građevina. u skladu s valorizacijom kuće. Bez obzira na oblik i tip (jednostrešni, dvostrešni) i smještaj luminara Žbuka se izvodi kao tradicionalna s izbjegavanjem (povučen u krov, u razini pročelja), vrlo je važna pro- dodatka portland cementa. U slučaju novih gradnji, porcija otvora, odnos dimenzije prozora i luminara izvodi se vapnena ili produžna žbuka uz upute nad- prema prozorima na donjim katovima, te ukupna ve- ležnog konzervatora. Preporuka je da završna obrada ličina i proporcija luminara. Oblik luminara odrediti fasade bude kamen ili žbuka, ovisno o valorizaciji prema postojećoj lokalnoj okolnoj tipologiji. građevine, a bitan zahtjev je i usklađivanje konačnog izgleda fasade sa završnom obradom okolnih fasada. Vanjska stolarija može biti isključivo drvena, po- Čišćenja kamenih fasada smiju se provoditi samo ne- štujući slog zgrade. Postavlja se izravno na kameni abrazivnim metodama. okvir vješajući se na okov u kamen, ili na drveni okvir. Osim klasičnih škura mogu se izvesti i rebre- Podove i međukatne konstrukcije treba sačuvati u nice („grilje“), ako to odobri nadležna konzervator- izvornom stanju, a mogu se mijenjati isključivo na te- ska služba u skladu s valorizacijom kuće. Ne prepo- melju konzervatorskih smjernica. U slučaju da valo- ruča se PVC i ALU stolarija, jer odudara od objekata rizacija dopušta obnovu, međukatne konstrukcije se izgrađenih od tradicionalnih materijala i nije kompa- mogu izvesti kao drveni grednjaci, kao konstrukcije tibilna s njima, te dugoročno može naštetiti zidnim spregnute od drvenih greda i ploča od laganog beto- plohama (pojava vlage). na, ili kao polumontažna konstrukcija. Podne grede trebaju biti oslonjene na način kako su bile izvorno, Vrijedni se okovi i željezni elementi (ograde i ovisno o stilskoj valorizaciji objekta. rešetke na prozorima) trebaju sačuvati i popraviti, a popravci se mogu izvesti samo od kovanog željeza na Krovovi kuća trebaju očuvati izvorni nagib ovi- način kao što je izveden postojeći element, odnosno sno o tipu i slogu zgrade (cca 30-37 stupnjeva), na u skladu sa slogom građevine. Novi kovački elementi način da se rogovi oslanjanju s unutrašnje strane zida trebaju biti usklađeni sa smjernicama nadležne kon- na drvenu nadzidnicu. Krov neprimjereno obnovlje- zervatorske službe. nih kuća treba vratiti na izvorni nagib s izvornim po- krovom. Kod građevina koje nemaju stilske odlike Za popločenje i uređenje javnih površina treba i profilirane vijence, s vanjske strane zida postavlja ishoditi posebne uvjete i prethodnu suglasnost kod se kamena ploča kao streha manjeg nagiba oslonjena nadležnog konzervatorskog odjela. Izvorno poploče- na rub zida i početak rogova, ili se streha izvodi pre- nje ulica i trgova treba čuvati od uništavanja, poprav- ma konzervatorskim smjernicama. Treba izbjegavati ljati i adekvatnim metodama, a nova popločanja na složenije oblike krovova, a preporuka je dvostrešni, mjestima gdje su uništena izvorna treba obnoviti u iznimno četverostrešni krov. Prilikom izrade nove skladu s valoriziranim primjerima uličnih poploče- drvene konstrukcije potrebno je izraditi projektnu nja. Uređenje pješačkih komunikacija preporuča se dokumentaciju i ovjeriti je pri nadležnom Konzerva- izvesti popločanjem po uzoru na sačuvane povijesne torskom odjelu. pločnike. Pokrov: većinom ravni, utoreni crijep (tzv. Fran- cuzica), manjim dijelom kupa kanalica ili kamene Parkovne površine treba održavati u skladu s va- ploče. Nijansu pokrova potrebno je uskladiti sa bo- loriziranom koncepcijom, a dijelove uništenih zele- jom okolnih krovnih ploha. nih površina i drvoreda treba obnoviti prema uvjeti- ma nadležne konzervatorske službe. Visina, gustoća Otvori na kući mogu se mijenjati u skladu s kon- i tip vegetacije, koja se mora bazirati na autohtonim zervatorskom valorizacijom kuće, to znači da se vrstama, trebaju biti određeni posebnim hortikultur- mogu otvoriti zazidani ili novi prozori i vrata u skla- nim projektom, koji treba biti ovjeren od nadležnog du s valorizacijom kuće, funkcionalnim zahtjevima, konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. te cjelokupnom kompozicijom pročelja. Novi se pro- zori i vrata mogu izvoditi isključivo prema smjerni- 2. Smjernice za prostorno uređenje ruralnih cje- cama konzervatora, sa tradicionalnim dimenzijama lina i proporcijama (kvadratni ili položeni pravokutnici), Kod revitalizacije ruralnih cjelina prioritet tre- sa kamenim okvirima ili iznimno izvedeni kao imi- ba dati obnovi postojećih stambenih i gospodarskih tacija kamena u žbuci. objekata. U slučaju povećanja graditeljskog područja, Luminari se mogu obnoviti u skladu sa slogom potrebno je sačuvati izvornu povijesnu matricu na- Strana 20 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015. selja zadržavanjem zelene cezure između pojedinih nje. Na izuzetno važnim arheološkim nalazištima komšiluka, bez širenja građevinskog područja prema gradnja neće biti moguća. Izvan izgrađenih područja plodnim poljima, te bez povezivanja građevinskih prije bilo kakvih intervencija u prostoru nužno je područja duž cesta i prilaznih puteva koji od glavne provesti detaljno istraživanje i konzervaciju nalaza. ceste vode u zaseoke. U obnovi postojećih kuća treba U područjima u kojima se predviđa izgradnja obje- koristiti tradicionalne materijale (kamen, drvo) i na- kata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni, ob- čin gradnje, bez uvođenja novih materijala. vezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg Nova izgradnja treba svojim gabaritima biti uskla- mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza đena s postojećom, uz poštivanje tradicijske pra- u prostoru i njihova valorizacija. Tako istraženi pro- vokutne tlocrtne dispozicije, katnosti (prizemnice, stori obavezno se prezentiraju in situ, a projektu kon- katnice), izgleda krovišta (dvostrešno), te upotrebu zervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi tradicijskih detalja (kamene balature, drveni zatvori, i planovi i projekti izgradnje objekata i uređivanja solari) i korištenje autohtonih materijala. Uređenje zemljišta. Prije izvođenja zemljanih radova na arhe- svih vanjskih ploha objekata u ruralnim cjelinama ološkom lokalitetu i zoni, nužno je provesti arheo- mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih loško istraživanje. Ovisno o rezultatima istraživanja arhitektonskih izraza i građevinskih materijala. Za nadležno tijelo (Konzervatorski odjel u Imotskom) pojedine manje cjeline potrebno je izraditi prostorne odlučit će: da li je gradnja moguća odnosno ako je planove nižeg reda. Planovi trebaju imati konzerva- gradnja moguća, u kojem obliku i po kakvim uvje- torske podloge, odnosno osigurano konzervatorsko tima. Arheološka istraživanja se provode na temelju elaboriranje cjeline ili pojedinačnih dijelova u sluča- rješenja i pod nadzorom nadležnog konzervatorskog ju da za pojedine zahvate u prostoru lokalna uprava odjela, što mora biti uvjetovano prilikom izdavanja ocjeni nepotrebnim izraditi prostorni plan. Također građevinske dozvole. Zemljane radove u neposrednoj se propisuje mjera zaštite obvezne izrade detaljnije blizini arheološkog lokaliteta i zone nužno je izvoditi konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti uz nadzor arheologa.“ – inventarizirati posebno vrijedni prostori i građe- vine koji se štite kao pojedinačna kulturna dobra, te Članak 41. jasnija valorizacija svake pojedine cjeline. U članku 117. se iza navoda u zagradama (terase, suhozidi, vegetacija, kanali) ubacuje rečenica koja Članak 39. glasi: „Poljske i seoske puteve treba održavati i spri- Na kraju članka 114. i članka 115. dodaju se dva ječiti njihovo proširivanje rušenjem suhozida kojima nova stavka koji glase: su omeđeni. Suhozide treba čuvati u najvećoj mogu- „Sve zahvate na pojedinačnim zaštićenim kultur- ćoj mjeri, te ih obnavljati na mjestima gdje ih se za nim dobrima (dokumentiranje, projektiranje i izvo- potrebe gradnje mora privremeno razgraditi. Prili- đenje) mogu izvoditi isključivo izvođači koji imaju kom probijanja novih puteva, potrebno je kontaktirati dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslo- nadležni Konzervatorski odjel. va na zaštiti kulturnih dobara, a radove treba izvesti pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Imotskom. Članak 42. Također se propisuje mjera zaštite obvezne izrade U članku 118. stavak 2. iza riječi „Kozjačić“, reče- detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će nica u zagradi se briše. se odrediti-inventarizirati posebno vrijedni prostori i građevine koji se štite kao pojedinačna kulturna do- Članak 43. bra, te jasnija valorizacija svake pojedine cjeline.“ Iza članka 119. dodaju se novi članci 119.a i 119.b Članak 40. i glase: Članak 119.a Na kraju članka 116. dodaje se novi stavak koji Obzirom da su jedinice lokalne samouprave duž- glasi: ne riješiti zbrinjavanje komunalnog i posebnih vrsta „Arheološke lokalitete i zone utvrđene ovim iz- otpada za svoj teritorij, određen je odgovarajući pro- mjenama i dopunama potrebno je detaljno istražiti, te stor za tu namjenu. planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način nji- hovog korištenja. Unutar izgrađenih područja naselja Planom je određen položaj reciklažnog dvorišta preporuča se detaljno istraživanje arheoloških lokali- (K5) i prikazan na karti „Korištenje i namjena povr- teta i zona do sterilnog sloja te će se, sukladno rezul- šina“ u mj. 1:25.000. Reciklažno dvorište je građevi- tatima valorizacije, odlučiti o mogućnostima grad- na namijenjena razvrstavanju i privremenom skladi- Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 21

štenju neopasnog otpada. - Tehnički propis za niskonaponske električne in- stalacije (NN 5/2010) Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati - Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontej- komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih nere. zgrada (NN 155/09). Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u - Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN posebne kontejnere (papir, staklo, plastika i dr.). 56/99) - Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih obje- Za postavljanje kontejnera potrebno je osigurati kata (NN 100/99). odgovarajući prostor, po mogućnosti ograđen pri- - Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN kladnom ogradom ili zelenilom, na način da se ne 93/08) ometa kolni i pješački promet i ne zagađuje okoliš. - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata od požara (NN 53/91, 55/96, Članak 119.b 163/03) Zbrinjavanje i oporaba neopasnog građevinskog - Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i otpada (građevinski materijal iz iskopa i obrađeni zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgleda- građevinski otpad) može se vršiti u susjednim jedini- nju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u cama lokalne samouprave unutar napuštenih eksplo- prostorima ugroženim eksplozivnom atmosfe- atacijskih polja mineralnih sirovina (u kojima je pre- rom (NN 39/06) stala eksploatacija) i u kojima se prema prostornim - Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje mogućnostima i posebnim propisima mogu osigurati za automatsko zatvaranje vrata ili zaklopki ot- tehnološki i prostorni uvjeti dugoročnog zbrinjava- pornih prema požaru (NN 55/96) nja, a sve sukladno projektu sanacije i planiranoj na- - Pravilnik o tehničkim normativima za venti- mjeni devastiranog područja. lacijske i klimatizacijske sisteme (NN 55/96, 69/97). Članak 44. - Pravilnik o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru (NN U članku 121. mijenjaju se stavci 6. i 7. brišu (mje- 55/96.) re zaštite od poplava i zaštita od požara i mjere skla- - Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od njanja stanovništva) požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05) Članak 45. - Pravilnik o tehničkim zahtjevima za elektroe- Iza članka 121. dodaje se članak 121. a i glasi: nergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih na- pona iznad 1kV (NN 105/10.) Zaštita i spašavanje - Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i odr- žavanje elektro-energetskih postrojenja (NN Zaštita od požara 53/91) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s po- - Pravilnik o tehničkim normativima za izgrad- zitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji regu- nju elektroenergetskih vodova nazivnog napona liraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa od 1kV do 400 kV (NN 53/91, 24/97) gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate - Pravilnik o tehničkim normativima za izgrad- metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obra- nju elektroenergetskih vodova nazivnog napona titi na: od 1kV (NN 53/91) - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu (NN 108/95, 56/10.) niskonaponskih mreža i pripadajućih transfor- - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe matorskih stanica (NN 53/91) (NN br.35/94,142/03). - Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtje- elektroenergetskih postrojenja od prenapona vima koje građevine moraju zadovoljavati uslu- (NN 53/91) čaju požara (NN 29/13) - Garaže projektirati prema austrijskim standardu - Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, za objekte za parkiranje TRVB N 106. Sprinkler 74/13) uređaj projektirati shodno njemačkim smjerni- - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara cama VdS ili VdS CEA 4001, 2008. (NN br. 08/06). - Stambene zgrade projektirati prema austrijskim - Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja standardu TRVB N 115/00 munje na građevinama (NN 87/08, 33/10) - Uredske zgrade projektirati prema austrijskim Strana 22 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015.

standardu TRVB N 115/00 odnosno američkim novnika i nepostojanje objekata koji su posebno smjernicama NFPA 101/2009 ugroženi svrstano u 2. stupanj ugroženosti. - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s teh- Prema članku 2. Pravilnika o mjerama zaštite od ničkim smjernicama; austrijskim standardom elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (NN 29/83, TRVB N 138 (Prodajna mjesta građevinska 36/85 i 42/86), skloništa za zaštitu stanovništva gra- zaštita od požara) ili američkim smjernicama de se u naseljenim mjestima u kojima živi preko 2000 NFPA 101 (izdanje 2012.). stanovnika. - Športske dvorane projektirati u skladu s američ- Pošto područje grada Imotskog i naselja Vinjani kim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.). Donji ima preko 2000 stanovnika na tom području je - Obrazovne ustanove projektirati u skladu s ame- potrebna izgradnja skloništa dopunske zaštite otpor- ričkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.). nosti 50 kPa veličine do 50 sklonišnih mjesta. - Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu Prilikom gradnje velikih i složenijih objekata (po- američkim smjernicama NFPA 101 (2012). slovni kompleksi, škole, javni objekti, turistički kom- - Evakuacijska vrata trebaju imati antipaničnu pleksi, objekti društvenog standarda i sl.) predvidjeti bravu ili polugu za otvaranje (za dvorane za tje- izgradnju skloništa u najpogodnijem ukopanom dije- lovježbe, kino i kazališne dvorane, dvorane za lu objekta sa mogućnošću lociranja rezervnog izlaza primanje i dr.) i uređaj za samozatvaranje pove- izvan zone ruševina – H/2 tj. pola visine objekta. zan sa sustavom za dojavu požara.

Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, Ostale mjere zaštite i spašavanja protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, Mjere zaštite od poplava ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropu- - Područja koja su označena kao poplavna treba sna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, predvidjeti za namjene koje nisu osjetljive na ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne plavljenje, pa neće trpjeti velike štete zbog ve- obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu s likih voda hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno pri- - U područjima gdje je prisutna opasnost od po- znatim pravilima tehničke prakse prema kojem je plava a prostorno planskom dokumentacijom je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pri- dozvoljena gradnja, objekti se moraju graditi od baviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim čvrstog materijala na način da dio objekta osta- karakteristikama. ne nepoplavljen i za najveće vode. - Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore Građevina mora biti udaljena od susjednih građe- vode, bunare, cisterne, koji se moraju održavati vina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže uzimajući i ne smiju zatrpavati ili uništavati na drugi na- u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, cin. požarne karakteristike materijala građevina, veličinu - Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provo- otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se diti u skladu sa Zakonom o vodama, Državnim požar neće prenijeti na susjedne građevine. planovima obrane od poplava, a posebno Pla- nom obrane od poplava na lokalnim vodama Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi po- Splitsko-dalmatinske županije. sebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko - - Vodne površine i vodno dobro treba uređivati dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite na način da se osigura propisani vodni režim, od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite kvaliteta i zaštita voda. od požara koji će biti podloga za izradu glavnog pro- - Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća jekta. djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obra- U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, nu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi po- bujica te otklanjanje posljedica takvog djelova- trebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. nja. Zaštita od poplava provodi se putem građe- Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN vinskih i negrađevinskih mjera. Za zaštitu od br. 108/95, 56/2010). poplavljivanja prilikom oborinskog nevreme- na treba obnoviti sustav odvodnje oborinskih Mjere sklanjanja stanovnika voda. Područje Grada Imotski je obzirom na broj sta- - Gradnja nasipa određene visine jedan je od na- Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 23

čina zaštite obalnog područja uslijed nadolaska vatrogasne pristupe, prilaze i površine za ope- plimnom vala (visoke vode). rativni rad vatrogasnih vozila. Mjere zaštite od prirodnih katastrofa (potresa, 6. Spriječiti daljnji razvoj naselja uz prometnice suše, tuče i dr.) kojima se prevoze opasne tvari. Grad Imotski u dokumente prostornog uređenja 7. Ugraditi i ucrtati cestovne pravce kojima se mora ugraditi mjere zaštite od prirodnih i drugih ne- vrši prijevoz opasnih tvari, a po mogućnosti sreća prema članku 76. stavak 1. podstavak 9. Zako- prijevoz takvih tvari planirati van naseljenih na o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07 i mjesta 38/09) te sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN U dokumente prostornog uređenja Grad Imotski br. 174/04, 79/07 i 38/09), Pravilniku o mjerama za- treba ugraditi mjere zaštite sukladno Pravilniku o štite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju pro- 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilniku o postupku uzbu- stora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o po- njivanja stanovništva (NN br. 47/06). stupku uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06) te drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja Gradevine društvene infrastrukture, športsko-re- zaštite i spašavanja. kreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne povr- Mjere u slučaju proloma hidroakumulacijske šine, moraju biti građene ili uređene na način da se brane spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barije- Analiza pregleda područja ugroženih poplavama i ra. bujicama te analiza pregleda zona ugroženih poplav- nim valovima u odnosu na demografsku sliku ugro- Mjere u slučaju tehničko – tehnološke kata- ženog područja. U dokumente prostornog uređenja Grad Imotski treba ugraditi mjere zaštite sukladno strofe i velike nesreće u gospodarskim objektima Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih ne- i prometu: pogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju 1. Tehnološki procesi u kojima se koriste ili i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86), proizvode zapaljive tekućine i plinovi ili ek- Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva splozivne tvari, mogu se obavljati samo u gra- (NN br. 47/06) te drugim pozitivnim zakonskim pro- đevinama ili njenim dijelovima koji su izgra- pisima iz područja zaštite i spašavanja. deni sukladno važećim propisima koji uređuju predmetnu problematiku. Ove zahtjeve je nuž- Urbanističke mjere koje treba ugraditi u pro- no ugraditi u dokumente prostornog uređenja. storne planove u slučaju epidemiološke i sanitarne 2. U blizini zatečenih lokacija gdje se proizvo- opasnosti de, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili Potrebno je eventualna odlagališta otpada plani- obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne rati na većoj udaljenosti od naseljenih mjesta kao i od preporuča se gradnja objekata u kojem boravi podzemnih vodotoka na području Grada Imotski, te veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske na mjestima gdje bi na najmanji mogući način oneči- dvorane, trgovacki centri, stambene gradevine šćavala okoliš. Posebnu pozornost obratiti na ovo jer i sl.). se Grada Imotski nalazi u II. zoni zaštite voda. Even- 3. Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima tualne gradnje životinjskih farmi takoder planirati na se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati povećanoj udaljenosti od naseljenih mjesta i vodoto- na način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju ka, a sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te ovu problematiku. obvezati vlasnike istih na uspostavu sustava za U dokumente prostornog uređenja Grad Imotski uzbunjivanje i uvezivanje na nadležni županij- treba ugraditi mjere zaštite sukladno Pravilniku o ski centar 112. mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih 4. Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj mre- opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju pro- ži treba, ovisno o broju stanovnika, osigurati stora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilniku o po- potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. stupku uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06) te Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoop- drugim pozitivnim zakonskim propisima iz područja skrbnih mreža, ukoliko ne postoji treba pred- zaštite i spašavanja. vidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima. Članak 46. 5. Radi omogućavanja spašavanja osoba iz gra- Članak 125. mijenja se i glasi: đevina i gašenja požara na građevini ili otvo- Izmjenama i dopunama utvrđena je obveza izra- renom prostoru treba planirati odgovarajuće de: Strana 24 - Broj 2 SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Srijeda, 22. srpnja 2015.

1. Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone stambeni prostor, u funkciji poljoprivredne proizvodnje – I3 j) sanacija postojećih ograda i potpornih zidova. U okviru navedene gospodarske zone planirani su Nije dopuštena rekonstrukcija građevina koje slijedeći sadržaji: svojim postojanjem ili upotrebom ugrožavaju oko- - proizvodni pogoni bez nepovoljnih utjecaja na liš iznad zakonom dopuštenih vrijednosti, ukoliko okoliš se rekonstrukcijom ne otklanjaju izvori negativnih - prerađivački-proizvodni pogoni utjecaja. - zanatski sadržaji - servisi i usluge Članak 48. - komunalni sadržaji - infrastrukturni objekti i uređaji Članak 130. se briše.

Gospodarska zona planirana je na potencijalno PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE poplavnom području pa je građevine potrebno smje- stiti na višim kotama da se minimiziraju rizici koji bi Članak 49. mogli nastati uslijed plavljenja područja. Stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Prostor- nog plana uređenja Grada Imotskog prestaju važiti 2. Urbanistički plan uređenja gospodarske zone na području Vinjana Gornjih – usvojen. Plan slijedeći grafički prikazi („Službeni glasnik Grada je moguće mijenjati i dopunjavati, sukladno Imotskog“ br. 02/08.): zakonskim propisima. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA Članak 47. POVRŠINA Članak 128. se mijenja i glasi: INFRASTRUKTURNI Omogućava se rekonstrukcija postojećih građevi- SUSTAV I 1:25000 na izvan građevinskom području u cilju poboljšanja 2.1. PROMET 1:25000 uvjeta stanovanja i rada. 2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACI- JE 1:25000 Rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovog član- 2.3. ENERGETSKI SUSTAV 1:25000 ka se smatra: a) gradnja, izmjena ili sanacija krovišta, bez pro- 2.4. VODNOGOSPODARSKI SU- mjene vanjskog oblika. STAV – KORIŠTENJE VODA 1:25000 b) dogradnja sanitarnih prostorija do 12 m², do- 2.5. VODNOGOSPODARSKI gradnju pomoćnih prostorija (kotlovnica, SUSTAV – ODVODNJA OT- spremište ogrijeva i sl.) do 10 m², za stambene PADNIH VODA, UVJETI ZA građevine; KORIŠTENJE, UREĐENJE I c) dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spre- ZAŠTITU PROSTORA, 1:25000 mišta i sl. do najviše 16 m2 za gospodarske 3.1. PODRUČJA POSEBNIH građevine do 100 m² izgrađene površine, od- nosno do 5% ukupne izgrađene površine za UVJETA KORIŠTENJA 1:25000 veće gospodarske građevine; 3.2. PODRUČJA POSEBNIH d) prenamjena i funkcionalna preinaka građevi- OGRANIČENJA U KORIŠTE- ne pod uvjetom da nova namjena ne pogoršava NJU 1:25000 stanje okoliša, 3.3. PODRUČJA PRIMJENE PO- e) dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, te SEBNIH MJERA UREĐENJA izmjena uređaja i instalacija ovisno o promje- I ZAŠTITE 1:25000 ni tehničkih rješenja, 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA f) izmjena ili sanacija drugih konstruktivnih di- jelova objekta; NASELJA 1:5000 g) obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotraja- lih dijelova građevine; Članak 50. h) priključak na uređaje komunalne infrastruktu- Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostor- re, te rekonstrukcija instalacija, nog plana uređenja Grada Imotskog stupa na snagu i) prenamjena i rekonstrukcija tavanskog ili osmog dana od objave u „Službenom glasniku Grada drugog prostora unutar postojećeg gabarita u Imotskog“. Srijeda, 22. srpnja 2015. SLUŽBENI GLASNIK GRADA IMOTSKOG Broj 2 - Strana 25

REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD IMOTSKI Na temelju članka 31. Statuta Grada Imotskog Gradsko vijeće („Službeni glasnik Grada Imotskog“ br. 2/09, 1/13, Klasa: 350-01/15-01/07 4/13) Gradsko vijeće Grada Imotskog na XX. sjedni- Ur. broj: 2129/01-01-15-1 ci održanoj 20. srpnja 2015. godine donosi Imotski, 20. srpnja 2015. godine PREDSJEDNIK Odluku Gradskog vijeća O dodjeli zahvalnica Petar Bašić Markota za dan Grada

I. Na temelju članka 31. Statuta Grada Imotskog („Službeni glasnik Grada Imotskog“ br. 2/09, 1/13, Ovom Odlukom zahvalnice za dan Grada dodje- 4/13) Gradsko vijeće Grada Imotskog na XX. sjedni- ljuju se: ci održanoj 20. srpnja 2015. godine donosi 1. Ivanu Katanušić, za iznimne uspjehe u sportu 2. Mari Pezo, za zasluge na području prosvjete i Prethodnu suglasnost školstva 3. don Ivanu Turiću, za očuvanje i promicanje I. kulturne baštine. Daje se prethodna suglasnost na Statut JVP Gra- da Imotskog. II. Ova Odluka stupa na snagu danom donošena, a II. objavit će se u "Službenom glasniku Grada Imot- Ova prethodna suglasnost objavit će se u "Službe- skog". nom glasniku Grada Imotskog". REPUBLIKA HRVATSKA REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD IMOTSKI GRAD IMOTSKI Gradsko vijeće Gradsko vijeće Klasa: 060-01/15-01/01 Klasa: 214-01/15-01/03 Ur. broj: 2129/01-05-15-1 Ur. broj: 2129/01-05-15-1 Imotski, 20. srpnja 2015. godine Imotski, 20. srpnja 2015. godine PREDSJEDNIK PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Gradskog vijeća Petar Bašić Markota Petar Bašić Markota IZDAJE: GRAD IMOTSKI - ODGOVORNI UREDNIK: IVO ŠUĆUR, dipl. pravnik, TAJNIK GRADA IMOTSKOG TELEFON: 021/841-125 - FAX: 021/841-409 - TISAK: Tiskara "FRANJO KLUZ" d.d. Omiš