Strategija Razvoja Općine Sveti Đurđ Do 2020

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE SVETI ĐURĐ DO 2020.

Varaždin, studeni 2016. 2016

Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o. Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin Telefon: +385 42 422 200 Fax: +385 42 422 208 Web: www.azra.hr E-mail: [email protected]

2016

SADRŽAJ

1. ZNAČAJKE PODRUČJA ...... 6 1.1. Geografske, prirodne i kulturne značajke ...... 6 1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ...... 6 1.1.2. Geomorfološke značajke ...... 8 1.1.3. Klimatske karakteristike područja ...... 9 1.1.4. Prirodna baština ...... 10 1.1.5. Kulturno-povijesna i tradicijska baština ...... 11 1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture ...... 12 1.2.1. Prometna infrastruktura ...... 12 1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura ...... 13 1.2.3. Opskrba električnom energijom ...... 14 1.2.4. Opskrba plinom ...... 15 1.2.5. Komunalna infrastruktura ...... 15 1.2.6. Gospodarenje otpadom ...... 16 1.2.7. Poslovna infrastruktura ...... 17 1.2.8. Društvena i javna infrastruktura ...... 18 1.3. Gospodarstvo ...... 19 1.3.1. Gospodarske značajke ...... 19 1.3.2. Zapošljavanje ...... 23 1.3.3. Poljoprivreda ...... 24 1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo ...... 28 1.3.5. Turizam ...... 29 1.4. Demografske i socijalne značajke ...... 30 1.4.1. Obrazovanje...... 33 1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb ...... 35 1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo ...... 36 1.4.4. Upravljanje razvojem ...... 38 2. SWOT ANALIZA OPĆINE SVETI ĐURĐ ...... 39 3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SVETI ĐURĐ ...... 44 4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA ...... 46 5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA ...... 52 6. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA...... 59 7. AKCIJSKI PLAN ...... 65

2016

POPIS TABLICA

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Sveti Đurđ ...... 7 Tablica 2: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Sveti Đurđ (iznosi u tisućama kn) ...... 19 Tablica 3: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Sveti Đurđ u 2014. godini po djelatnostima ...... 20 Tablica 4: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna ...... 21 Tablica 5: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu ...... 23 Tablica 6: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha) ...... 24 Tablica 7: Poljoprivredne površine Općine Sveti Đurđ prema vrsti uporabe zemljišta (ha) ...... 25 Tablica 8: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u ...... 25 Tablica 9: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Sveti Đurđ ...... 26 Tablica 10: Proizvodnja grožđa i vina ...... 27 Tablica 11: Struktura stočarske proizvodnje ...... 27 Tablica 12: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ...... 28 Tablica 13: Stanovništvo prema starosti i spolu ...... 31 Tablica 14: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi ...... 32 Tablica 15: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Sveti Đurđ ...... 32 Tablica 16: Obrazovna infrastruktura Općine Sveti Đurđ ...... 33 Tablica 17: Usluge socijalne skrbi CZSS Ludbreg za područje Općine Sveti Đurđ ...... 35 Tablica 18: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere ...... 51 Tablica 19: Opis mjera ...... 52 Tablica 20: Usklađenost ciljeva Strategije sa strateškim dokumentima ...... 59 Tablica 21: Akcijski plan Općine Sveti Đurđ za 2016./2017. godinu ...... 66

POPIS SLIKA

Slika 1: Položaj Općine Sveti Đurđ u Varaždinskoj županiji ...... 8 Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Sveti Đurđ ...... 10 Slika 3: Karta cestovne mreže na području Općine Sveti Đurđ ...... 13

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Priključenost kućanstava na komunalnu mrežu ...... 16 Grafikon 2: Količina sakupljenog otpada u 2015. godini...... 17 Grafikon 3: Broj obrtnika u Općini Sveti Đurđ ...... 21 Grafikon 4: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011...... 30 Grafikon 5: Broj učenika u osnovnoj školi u razdoblju 2011. – 2016...... 34 Grafikon 6: Struktura organizacija civilnog društva prema djelatnostima ...... 37

2016

UVODNA RIJEČ NAČELNIKA

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. godine prvi je ovakav planski dokument politike lokalnog razvoja kojim se određuju strateški ciljevi i mjere za postizanje održivog društvenog i gospodarskog razvoja Općine Sveti Đurđ. Strategija je izrađena na temelju detaljne analize postojećeg socio- ekonomskog stanja na području Općine, kao i na utvrđivanju postojećih resursa, problema i potreba. Rezultat je zajedničkog rada predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora koji su aktivno sudjelovali u izradi te kao takva predstavlja zajedničku inicijativu u realizaciji postavljene vizije razvoja Općine. Bitno je istaknuti da je Strategija sukladna regionalnim i nacionalnim programskim i strateškim dokumentima kao i onima na razini Europske unije i predstavlja ključni razvojni dokument do 2020. godine, osobito važan za korištenje EU fondova jer predstavlja okvir za financiranje razvojnih projekata Općine iz svih izvora financiranja. Jačanje gospodarstva baziranog na ulaganje u poduzetništvo, turističke potencijale te revitalizaciju poljoprivrednog sektora, povećanje životnog standarda kroz razvoj suvremene infrastrukture i očuvanje i zaštitu okoliša te poboljšanje kvalitete života kroz poticanje društvenog razvoja lokalne zajednice te unapređenje zdravstvene i socijalne zaštite određeni su kao strateški ciljevi na čijem će se ostvarenju intenzivno raditi do 2020. godine.

Strategija je samo prvi korak prema ostvarenju tih ciljeva. Ona je živi dokument čijom će se provedbom osigurati kontinuitet ostvarivanja razvojnih ciljeva, a ovisiti će o poduzetim naporima i našem zajedničkom zalaganju. Uvjeren sam da će naši mještani pokazati osjećaj pripadnosti ovoj zajednici te da će svatko od nas svojim kompetencijama i radom pridonijeti ostvarivanju održivog i sveobuhvatnog društvenog i gospodarskog razvoja naše Općine.

Općinski načelnik Josip Jany

2016

1. ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1. Geografske, prirodne i kulturne značajke

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke

Općina Sveti Đurđ smještena je u istočnom dijelu Varaždinske županije. Na istoku graniči s Općinom Veliki Bukovec, na jugu Gradom Ludbregom, na zapadu s Općinom Martijanec, dok na sjeveru graniči s Gradom Prelogom i Općinom Orehovica. Prometno geografski položaj Općine je razmjerno povoljan zbog rubnog položaja uz akumulacijsko jezero HE Dubrava te smještaja izvan glavnih cestovnih i željezničkih koridora, koji prolaze nešto južnije. No, dostupnost cestovnih pravaca, blizina grada Ludbrega i neopterećenost tranzitnim prometom važni su elementi u vrednovanju istog. Značajniji cestovni koridor koji je u funkciji kvalitetnijeg povezivanja i objedinjavanja prostora, koridor je ceste Ludbreg-Hrženica-Prelog.

Područje Općine prostire se na 45,24 km2, što čini 3,59% ukupne površine Županije.

Općina Sveti Đurđ administrativno se dijeli na 9 naselja: Hrženica, Karlovec Ludbreški, Komarnica Ludbreška, Luka Ludbreška, Obrankovec, Priles, Sesvete Ludbreške, Struga i Sveti Đurđ.

Prema površini, najveće naselje je Hrženica sa 14,51 km² površine, odnosno 32,07% od ukupne površine Općine. Najmanje po veličini je naselje Obrankovec površine 0,40 km2. Sjedište Općine je naselje Sveti Đurđ.

Prevladavaju naselja do 500 stanovnika (izuzetak su naselja Hrženica, Karlovec Ludbreški i Sveti Đurđ s brojem do 1.000 stanovnika). Prosječna veličina naselja prema broju stanovnika iznosi 422 stanovnika po naselju.

Prema Popisu stanovništva 2011. godine, Općina Sveti Đurđ ima 3.804 stanovnika, što čini 2,16% ukupnog stanovništva Varaždinske županije (175.951). Prema broju stanovnika, najveće je naselje Hrženica s 830 stanovnika, a najmanje Obrankovec sa 113 stanovnika. Gustoća naseljenosti na području Općine iznosi 84,08 st/km², što je manje od gustoće stanovništva na razini Županije koja iznosi 139,50 st/km² .

2016

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Sveti Đurđ

Gustoća Prosječna cestovna Površina1 Stanovništvo naseljenosti udaljenost naselja Naselje (km2) 2011. 2011. od administrativnog (broj st/km2) središta JLS u km2

1 Hrženica 14,51 830 57,20 3,50 2 Karlovec Ludbreški 6,74 591 87,69 2,20 Komarnica 3 2,66 180 67,67 1,90 Ludbreška 4 Luka Ludbreška 1,83 255 139,34 1,40 5 Obrankovec 0,40 113 282,5 0,60 6 Priles 1,37 230 167,88 0,90 7 Sesvete Ludbreške 6,99 492 70,39 3,70 8 Struga 6,44 461 71,58 5,10 9 Sveti Đurđ 4,30 652 151,63 0 UKUPNO 45,24 3.804 84,08

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interno JLS

Položaj Općine Sveti Đurđ u Varaždinskoj županiji prikazan je na Slici 1.

1 Prostorni plan Varaždinske županije, 2000. g. 2 Udaljenost mjerena od središta naselja do administrativnog središta

2016

Slika 1: Položaj Općine Sveti Đurđ u Varaždinskoj županiji

Izvor: AZRA d.o.o., 2016.

1.1.2. Geomorfološke značajke

Osnovna karakteristika prostora je nizinski teren koji čini pridravska ravnica gornje Podravine. Najveća visinska kota iznosi 155 m/nm. Geološki sastav tla čine pretežno šljunak, pijesak i šljunkoviti pijesak.

Za Općinu Sveti Đurđ utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII. stupnja po MCS skali.

Najznačajniji vodotoci su rijeke Drava i Plitvica. Postoji jezero u naselju Hrženica, akumulacijsko jezero „HE Dubrava“. Značajna su ležišta podzemne vode. Na području Općine je III vodozaštitna zona crpilišta „Prelog“. Područje Općine Sveti Đurđ određeno je kao ranjivo područje na nitrate. Na kakvoću podzemnih voda najviše negativno utječe neriješena odvodnja naselja (fekalne vode iz domaćinstava, otpadne vode iz industrijsko-zanatskih pogona), neriješena odvodnja otpadnih voda i zbrinjavanje krutog otpada s životinjskih farmi te nelegalno odlaganje otpada.

2016

Šume su zastupljene u manjem obimu. Od šumskih zajednica zastupljena je šuma crne johe, sremze i poljskog jasena, šuma vrbe i topole, šuma bijele i krhke vrbe, šuma bademaste vrbe te ostale šumske kulture (bagrem, euroamerička topola, četinjače). Ukupna površina šuma na području Općine iznosi 542,57 ha, od čega 161,22 ha površine čine privatne šume, dok 381,35 ha zauzimaju državne šume3. Državnim šumama gospodari institucija “Hrvatske šume” d.o.o.. Za područje Općine Sveti Đurđ nadležna je Šumarija Ludbreg i Čakovec. Najveće šumske površine nalaze se u sjevernom dijelu naselja Hrženica i naselja Karlovec Ludbreški. Do velikog smanjenja šumskog pokrova na području Općine došlo je zbog izgradnje HE sustava na rijeci Dravi4.

Od mineralnih sirovina, prisutna su ležišta pijeska i šljunka, a njihova eksploatacija odvija se na eksploatacijskom polju „Jamičak“ (površine 42,94 ha). Osim spomenutih, vršila su se istraživanja građevnog pijeska i šljunka i na istražnim prostorima „Černjak“ i „Dolenšćak“. Za planirano eksploatacijsko polje „Dolenšćak“ dobivena je lokacijska dozvola za iskorištavanje mineralnih sirovina. Na području Općine nalazi se i dio istražnog prostora geotermalne vode „Mali Bukovec“.

1.1.3. Klimatske karakteristike područja

Dominira umjereno kontinentalna klima, karakteristična za peripanonski rub, s umjereno toplim ljetima i vrlo kišovitim i hladnim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C. Područje Općine Sveti Đurđ je područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinski maksimum je u studenom, dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog te sjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. Mraz se javlja od rujna do svibnja.

3 Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnice Koprivnica; ožujak 2015. 4 Izgradnjom akumulacijskog jezera, odvodnih i dovodnih kanala, regulacije vodotoka

2016

1.1.4. Prirodna baština

Na području Općine nalazi se dio Regionalnog parka Mura-Drava, zaštićenog Zakonom o zaštiti prirode. Područja uz Plitvicu u zapadnom i istočnom dijelu Općine definirana su Prostornim planom uređenja kao osobito vrijedni predjeli prirodnog krajobraza. Prostor Općine odlikuje se velikom biološkom i krajobraznom raznolikošću. Ovdje obitavaju zaštićene biljne (kockavica) i životinjske vrste (sisavci, ptice, vodozemci i gmazovi, ribe, leptiri) te se nalaze ugrožena i rijetka staništa (šume, kultivirane nešumske površine i staništa s korovom i ruderalnom vegetacijom) zaštićena prema propisu o zaštiti prirode. Zaštićene lokalitete i ostale prirodne znamenitosti potrebno je adekvatno održavati i uređivati.

Na području Općine Sveti Đurđ nalaze se područja Ekološke mreže NATURA 2000:

 Drava – akumulacije HR2001307 SCI (POVS – Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove  Drava – akumulacije HR1000013 SPA (POP – Područja očuvanja značajna za ptice).

Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Sveti Đurđ

Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.

2016

1.1.5. Kulturno-povijesna i tradicijska baština

Prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, zaštićenu pokretnu kulturnu baštinu u Općini Sveti Đurđ čine inventar kapele sv. Roka u Karlovcu Ludbreškom te inventar i orgulje u crkvi sv. Jurja mučenika u naselju Sveti Đurđ. Osim zaštićene, potrebno je istaknuti i nezaštićenu kulturnu baštinu koja je Prostornim planom predložena za zaštitu, a koju čine kapela sv. Roka u Karlovcu Ludbreškom, kapela Svih Svetih i kameno raspelo iz 1864. u Sesvetama Ludbreškim, kapela sv. Florijana u Hrženici, poklopac Presvetog Trojstva u Svetom Đurđu te pil Tužnog Krista u Strugi.

Crkva sv. Jurja, u naselju Sveti Đurđ, kao i područje uz nju, registrirana je i kao arheološki lokalitet. Osim nje, potrebno je arheološki istražiti i zemljani humak-tumul na lokaciji „Jalševec“ kojeg treba sondirati te shodno rezultatima sondiranja i sustavno istražiti.

2016

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture

1.2.1. Prometna infrastruktura

Općina Sveti Đurđ ima relativno povoljan geoprometni položaj obzirom na blizinu grada Ludbrega te je dobro povezana s glavnim postojećim pravcima koji prolaze ovom regijom. S druge strane, upravo zbog blizine Ludbrega i rubnog položaja uz akumulacijsko jezero „HE Dubrava“, Općina se nalazi izvan glavnih cestovnih i željezničkih pravaca. Sa Međimurskom županijom Općina je povezana preko mosta u naselju Hrženica, cestom Ludbreg – Hrženica – Prelog koja predstavlja značajni prometni koridor na području sjeverozapadne Hrvatske, dok su ostale ceste lokalnog značaja i nemaju neku važnost. Spoj na autocestu A4 (Zagreb – Goričan) ostvaruje se preko čvora Ludbreg.

Područjem Općine prolaze 3 županijske ceste5 dužinom od 17,8 km te 6 lokalnih cesta u dužini od 11,9 km6 kojima je Općina povezana s važnijim središtima7. Za dio lokalnih cesta potrebna je rekonstrukcija i uređenje na pojedinim dijelovima trase. Dobroj povezanosti naselja unutar područja Općine, kao i povezanosti sa naseljima susjednih općina, pridonosi sustav općinskih nerazvrstanih cesta čija dužina unutar građevinskog područja naselja iznosi 19,6 km, dok izvan građevinskog područja iznosi 140,1 km. Prometna mreža je infrastrukturno u dobrom stanju, a izuzetak predstavljaju jedino nerazvrstane ceste u vidu poljskih putova koje je potrebno sustavno održavati.

5 ŽC 2033: Sveti Juraj u Trnju (ŽC 2032) – Prelog – Otok - ŽC 2071 ŽC 2071: Zamlaka (DC 2) – Čičkovina – Hrženica - Ludbreg (DC 24) ŽC 2072: Luka Lud.(LC 25094) - Sesvete L.- Veliki Bukovec – ŽC 2076 6 Asfaltirano cca 82% (9,8 km) 7 Izvor: Općina, 2016.

2016

Slika 3: Karta cestovne mreže na području Općine Sveti Đurđ

Izvor: Obrada AZRA, 2016.

Na području Općine nalazi se 10 autobusnih stajališta8, a prometuje 16 autobusnih linija dnevno. Poduzeće zaduženo za obavljanje javnog prijevoza na području Općine je Autobusni prijevoz d.o.o. Varaždin. Potrebe stanovništva nisu zadovoljene.

Sadržaji koji bi bili u funkciji željezničkog te zračnog prometa ne postoje niti su planirani. Najbliži aerodrom nalazi se u Varaždinu i ima značenje za cijelu Županiju.

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Usluge poštanskog prometa na području Općine Sveti Đurđ obavlja Poštanski ured Sveti Đurđ („Hrvatske pošte“ d.d. Središte pošte Varaždin) koji posjeduje jedan prijamni šalter, a nalazi se u okviru zgrade Općine. Vrste poslova koje ured obavlja isključivo su poslovi prijema i dostave različitih vrsta poštanskih pošiljaka te otprema i dostava telegrama. Otvaranje novih ureda

8 Naselje Hrženica 3, ostala naselja po 1

2016 poštanskog prometa nije predviđeno. Iako su potrebe korisnika zadovoljene, potrebna je modernizacija istog.

Telekomunikacijski promet na području Općine Sveti Đurđ u nepokretnoj i pokretnoj mreži obavlja više različitih operatera9. Obzirom da je cijelo područje Općine pokriveno fiksnom i mobilnom telefonijom, omogućeno je i spajanje računala na internetsku mrežu osnovnim (tradicionalnim) širokopojasnim pristupom10. Prema javno dostupnim podacima11, područje Općine u potpunosti je pokriveno 3G mrežom sa najčešćom brzinom prijenosa podataka do 7,2 Mbit/s te djelomično 4G mrežom brzine prijenosa podataka do 150 Mbit/s. Postotak kućanstva koji koristi upotrebu širokopojasnog pristupa internetu je 45-55%12 i to korištenjem brzine od 2 Mbit/s i veće.

Kako bi se poboljšala kvaliteta telekomunikacijske mreže, u planu je rekonstrukcija postojeće TK mreže uz manja proširenja, u smislu zamjene zračnih priključaka podzemnim te uvođenja novih usluga i tehnologija, kao i dodatno investiranje u širokopojasnu infrastrukturu.

1.2.3. Opskrba električnom energijom

Distributer zadužen za obavljanje djelatnosti distribucije električne energije za područje Općine Sveti Đurđ je „HEP ODS“ d.o.o. Elektra Koprivnica. Na području Općine u pogonu je 17 trafostanica, a Općina se električnom energijom napaja iz TS 35/10(20) kV Selnik preko koje se električnom energijom napajaju ostale TS 10(20)/0,4 kV. Dužina zračne niskonaponske mreže iznosi 26,78 km, dok je dužina podzemne niskonaponske mreže 2,168 km. Električnom mrežom pokrivena su sva naselja, a broj priključenih kućanstava na sustav je 1.176. Najveću priključenost kućanstava na električnu mrežu ima naselje Hrženica (294), a najmanju naselje Komarnica (44)13. Kako bi se poboljšala kvaliteta mreže, potrebno je daljnje širenje mreže i izgradnja novih trafostanica.

9 Hrvatski telekom, Optima, TH-net, Vip net, Tele 2, Tomato 10 Osnovni širokopojasni pristup naziv je za načine povezivanja na internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka. Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s i dalje se smatra osnovnim pragom za širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, budući da je brzina od 128 kbit/s postala premala za ispunjenje osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra brzina od 2 Mbit/s 11 https://www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti 12 http://bbzone.hakom.hr/hr-HR/StatistickiPrikaz#sthash.5hFCsDM2.4QhA8a8h.dpbs 13 HEP ODS d.o.o. Elektra Koprivnica, 2016.

2016

Iako Općinom prolaze rijeke Plitvica i Drava (HE Dubrava) koje predstavljaju potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije, isti nisu dovoljno iskorišteni.

1.2.4. Opskrba plinom

Djelatnost distribucije i opskrbe prirodnim plinom u Općini Sveti Đurđ obavlja poduzeće „Termoplin“ d.d.. Sva naselja u Općini spojena su plinskom mrežom na magistralne vodove. Pokrivenost naselja plinoopskrbnim sustavom iznosi 98,3%, dok je ukupna priključenost kućanstava14 47%. Najmanju priključenost ima naselje Sesvete (38,4%), a najveću naselje Obrankovec (75,7%). Izgrađeni plinski distribucijski sustav na području Općine obuhvaća 32.854 m plinovoda. Ukupna potrošnja plina u 2015. godini iznosila je 5.799.529,72 kWh.

1.2.5. Komunalna infrastruktura

Općina Sveti Đurđ vodom se opskrbljuje putem Regionalnog vodovoda Varaždin, a za upravljanje vodoopskrbnim sustavom zaduženo je poduzeće „Varkom“ d.d. Varaždin. Iako su sva naselja pokrivena sustavom vodoopskrbe, prema službenim podacima tvrtke „Varkom“, na vodovodnu mrežu priključeno je 801 kućanstvo, odnosno 72% te 50 privrednih subjekata. Priključenost je vjerojatno i veća obzirom da su pojedina kućanstva, kao i privredni subjekti priključeni na isti vodovodni priključak (2 kućanstva na 1 priključak). Potrošnja vode u 2015. godini iznosila je 87.614 m3 za kućanstva te 12.652 m3 za privredu.

Obzirom da sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda na području Općine Sveti Đurđ nije izgrađen, odvodnja predstavlja ključni infrastrukturni problem razvoja Općine. Otpadne vode iz domaćinstava prikupljaju se putem individualnih septičkih jama, dok se oborinske vode odvode otvorenim jarcima u lokalne vodotoke i kanale uz prometnice.

14 Termoplin d.d., 2016.

2016

Grafikon 1: Priključenost kućanstava na komunalnu mrežu

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

100% 72% 47%

Postotak Postotak Postotak Postotak kućanstava kućanstava kućanstava kućanstava priključenih na priključenih na priključenih na priključenih na vodovod kanalizaciju električnu mrežu plinsku mrežu

Izvor: Obrada AZRA, 2016.

Osim navedenog, postoji potreba i za ulaganjem u uređenje grobnih kuća i pripadajuće infrastrukture (staza i ograda) na svim mjesnim grobljima, a obzirom na nedostatak grobnih mjesta na postojećem groblju u Hrženici, izražena je i potreba za proširenjem groblja.

1.2.6. Gospodarenje otpadom

Poduzeće koje obavlja dužnost prikupljanja i odvoza otpada na području Općine Sveti Đurđ je tvrtka „Čistoća“ d.o.o. Varaždin. Sva naselja nalaze se u sustavu organiziranog gospodarenja otpadom te se u njima provodi i odvojeno sakupljanje otpada. Odlagalište komunalnog otpada ne postoji pa ga tvrtka „Čistoća“ d.o.o. odlaže na deponij „Johovača“ u naselju Velika Mlinska (Bjelovarsko – bilogorska županija). Miješani ambalažni otpad i papir sortira se kod tvrtke „Čistoća“ d.o.o. te balira i prodaje na tržištu. Tekstil se skladišti u poduzeću „Čistoća“, a nakon toga upućuje poslovnim subjektima15, dok se staklo odvozi u tvornicu za preradu stakla „Vetropack Straža“ d.d. u Humu na Sutli. U naseljima Hrženica, Sveti Đurđ, Karlovec Ludbreški, Sesvete Ludbreške te u naselju Struga nalaze se divlja odlagališta koja je potrebno sanirati.

15 Regeneracija d.o.o. Zabok, Z.I.T.O. d.o.o., E-kolektor

2016

Podaci za količinu sakupljenog otpada u 2015. godini nalaze se u Grafikonu koji slijedi.

Grafikon 2: Količina sakupljenog otpada u 2015. godini

Količina sakupljenog otpada u 2015. godini (t)

235,3

1,38 0 54,18 8,98 7,2

MIJEŠANI PAPIR I GLOMAZNI MIJEŠANI STAKLENA TEKSTIL I KOMUNALNI KARTON OTPAD AMBALAŽNI AMBALAŽA ODJEĆA OTPAD OTPAD

Izvor: Općina Sveti Đurđ, 2016.

Komunalni otpad, miješani ambalažni otpad te papir odvoze se dva puta mjesečno, dok tekstil i staklo šest puta godišnje. Obzirom da na području Općine nema reciklažnog dvorišta, u planu je izgradnja istog sa Gradom Ludbregom i Općinama Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Martijanec, a postoji i mogućnost izgradnje na području naselja Sveti Đurđ i Hrženica.

1.2.7. Poslovna infrastruktura

Na području Općine Sveti Đurđ nema poslovne zone, no u Prostornom planu uređenja ucrtane su gospodarske zone u Hrženici, Svetom Đurđu i Strugi.

Osim navedenih, Prostornim planom uređenja predviđene su i druge gospodarske zone. Gospodarska zona u Komarnici Ludbreškoj namijenjena je za sabiralište za privremeno uskladištenje nusproizvoda životinjskog porijekla, no ukoliko neće biti investitora za realizaciju ove namjene kroz naredni period, Odredbama za provođenje daje se mogućnost druge gospodarske namjene. Gospodarska zona u naselju Luka Ludbreška planirana je za dvije namjene. Prva je smještaj zajedničkih spremišta za tekući i kruti gnoj, gnojnicu i gnojavku, odnosno izgradnju građevine s postrojenjem za preradu biomase u cilju proizvodnje električne energije ili biogoriva. Moguća je i druga varijantna namjena tj. druga gospodarska namjena,

2016 također vezana uz poljoprivredu – stočni sajam. U postupku razmatranja je i planiranje stambeno – poslovne zone u naselju Sveti Đurđ.

1.2.8. Društvena i javna infrastruktura

Društveni domovi u naseljima Hrženica, Karlovec Ludbreški, Komarnica Ludbreška, Luka Ludbreška, Obrankovec, Priles, Struga i Sveti Đurđ najznačajniji su objekti društvene infrastrukture u Općini, u kojima se odvijaju djelatnosti od društvenog značaja za cijelu zajednicu. Osim društvenih domova, na području Općine nalazi se i vatrogasni dom te školsko sportska dvorana u naselju Sveti Đurđ, koja služi za rekreaciju građana i održavanje manifestacija od lokalnog značaja.

Bitno je spomenuti da se velika pažnja u Općini pridodaje uređenju hortikulturnih nasada i parkovnih površina, o čemu svjedoče i brojne dobivene nagrade dodijeljene za uređenost prostora.

Uz navedene objekte društvene infrastrukture, a s ciljem poboljšanja kvalitete života u Općini, u planu je izgradnja sportsko-rekreacijskog centra uz jezero u naselju Hrženica te uređenje dječjih i rekreacijskih igrališta, biciklističkih i trim staza, šetnica, staza za jahanje i područja za ribolov, a izražena je i potreba za uređenjem domova i kulturnog centra.

2016

1.3. Gospodarstvo

1.3.1. Gospodarske značajke

Na temelju izračuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Općina Sveti Đurđ nalazi se u II skupini s indeksom razvijenosti16 od 66,82%. Varaždinska županija prema klasifikaciji županija nalazi se u II skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 86,34%.

U tablicama koje slijede prikazano je stanje gospodarstva Općine Sveti Đurđ.

Tablica 2: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Sveti Đurđ (iznosi u tisućama kn)

Udjel Općine u R. br. POKAZATELJ / GODINE 2013. 2014. Indeks županiji (%)

1. Br. pravnih osoba 16 19 118,75 0,63 2. Broj zaposlenih 91 90 98,90 0,25 3. Ukupan prihod 27.807 33.822 121,63 0,16 4. Dobit tekuće godine 87 1.384 1.590,80 0,15 5. Gubitak tekuće godine 2.545 169 6,64 0,02 6. Poslovni rezultat (neto) -2.459 1.214 0,50

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2013. po gradovima/općinama, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2014. po gradovima/općinama

Na području Općine Sveti Đurđ kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je ukupno 90 osoba, što predstavlja tek 0,25% ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama na dan 31.01.2016. godine iznosi 124 osobe, odnosno osiguranika17.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 33.822.000,00 kuna, što je za 21,63% više nego prethodne godine. Pravne osobe/subjekti su u 2014. godini poslovali s pozitivnim poslovnim rezultatom, odnosno neto dobiti u iznosu od 1.214.000,00 kuna, dok je u prethodnoj godini ostvaren negativni poslovni rezultat, odnosno gubitak u iznosu od -2.459.000,00 kn.

16 Indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 63/10 i 158/13 17 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje vodi matičnu evidenciju osiguranika prema kojoj broj zaposlenih u pravnim osobama uključuje i osiguranike koji prema definiciji Državnog zavoda za statistiku nisu zaposlene osobe.

2016

Tablica 3: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Sveti Đurđ u 2014. godini po djelatnostima

BROJ ZAPOSLENIH BROJ TVRTKI UKUPNI PRIHODI (krajem razdoblja)

DJELATNOST

malo malo malo

veliko veliko veliko

srednje srednje srednje

ukupno ukupno ukupno

A) 2 0 0 2 11.021.171 0 0 11.021.171 17 0 0 17 Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo C)Prerađivačka 2 0 0 2 8.888.659 0 0 8.888.659 19 0 0 19 industrija F) 1 0 0 1 952.078 0 0 952.078 5 0 0 5 Građevinarstvo G) Trgovina na 3 0 0 3 2.665.229 0 0 2.665.229 5 0 0 5 veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala I) Djelatnosti 1 0 0 1 74.215 0 0 74.215 1 0 0 1 pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane L) Poslovanje 1 0 0 1 174.639 0 0 174.639 1 0 0 1 nekretninama R) Umjetnost, 1 0 0 1 503.280 0 0 503.280 1 0 0 1 zabava i rekreacija UKUPNO 11 0 0 11 24.279.271 0 0 24.279.271 49 0 0 49

Izvor: HGK, 2016.

Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih osoba/subjekata Općine Sveti Đurđ, dominantan je utjecaj djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (2 tvrtke i 17 zaposlenih) te prerađivačke industrije (2 tvrtke i 19 zaposlenih), dok je utjecaj ostalih djelatnosti manji. Poduzetnici su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 24.279.271,00 kn. U odnosu na prethodnu godinu (20.309.159,00 kn), ostvareni su ukupni prihodi veći za 19,55%.

2016

Tablica 4: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna

IZVOZ UVOZ Indeksi Indeksi JLS 2013. 2014. 2013. 2014. 2014./2013. 2014./2013. Sveti Đurđ 8.264 8.083 97,8 441 284 64,4 Varaždinska 5.654.922 6.730.490 119 4.391.799 4.167.432 94,9 županija

Izvor: HGK Županijska komora Varaždin, 2016.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Varaždin, u 2014. godini pravne osobe/subjekti Općine Sveti Đurđ sudjelovali su s manje od 1% u ukupnom izvozu Varaždinske županije te s manje od 1% u ukupnom uvozu. U odnosu na 2013. godinu, ostvaren je manji izvoz za 2,19%, dok je uvoz manji za 35,60%.

Na području Općine Sveti Đurđ jače je razvijeno obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema podacima Obrtničke komore Varaždinske županije, na dan 18.05.2016. godine, na području Općine Sveti Đurđ djelatnost je obavljalo 42 obrta, što je povećanje za 2,44% u odnosu na 2014. godinu, kad je registriran 41 obrt. Prevladavaju muški vlasnici obrta (30).

Grafikon 3: Broj obrtnika u Općini Sveti Đurđ

Broj obrta

POLJOPRIVREDNI OBRTI

GRAĐEVINSKI OBRTI

PRIJEVOZNIČKI OBRTI

UGOSTITELJSKI OBRTI

TRGOVAČKI OBRTI

USLUŽNI OBRTI

PROIZVODNI OBRTI

0 2 4 6 8 10 12

Izvor: Obrtnička komora Varaždinske županije, 2016.

2016

Iz Grafikona 3 vidljivo je da su na području Općine najviše zastupljeni proizvodni obrti (26,19%), zatim slijede uslužni obrti (19,05%), poljoprivredni obrti (16,67%) te ostali u manjem postotku.

2016

1.3.2. Zapošljavanje

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Općini Sveti Đurđ je u ožujku 2016. bilo nezaposleno ukupno 172 osobe, od čega 95 žena (55,23%) te 77 muškaraca (44,77%). Detaljan pregled prema razini obrazovanja i spolu prikazan je u Tablici 5.

Tablica 5: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu

Fakulteti, Bez škole i SŠ zanimanja do 3 SŠ za zanimanja u Prvi stupanj akademije, Ukupno nezavršena Osnovna škola god. i škola za KV i trajanju od 4 i više fakulteta, stručni JLS magisterij, osnovna škola VKV radnike godina i gimnazija studij i viša škola doktorat UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž Sveti 172 77 95 29 13 16 58 29 29 49 22 27 28 12 16 4 0 4 4 1 3 Đurđ Vž. 6.443 3.268 3.175 474 304 170 1.536 771 765 2.040 1.206 834 1.552 670 882 416 151 265 425 166 259 županija

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Varaždin: Mjesečni bilten za ožujak 2016.

U ožujku 2016. godine, Općina Sveti Đurđ imala je 2,67% nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba u Varaždinskoj županiji. Najveći broj nezaposlenih osoba su osobe sa završenom osnovnom školom, koje čine 33,72% ukupnog broja nezaposlenih u Općini Sveti Đurđ, a zatim slijede osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem do 3. godine, koje čine 28,49% ukupnog broja nezaposlenih. Slična situacija je u Varaždinskoj županiji, najveći dio nezaposlenih osoba čine osobe srednjoškolskog obrazovanja do 3. godine (31,66%).

2016

1.3.3. Poljoprivreda

Osnovna gospodarska aktivnost stanovništva vezana je uz poljodjelstvo i stočarstvo. Nedovoljno korištenje resursa, male parcele poljoprivrednog zemljišta i loš plasman poljoprivrednih proizvoda temeljne su zapreke bržem razvoju poljoprivrede. Mogućnost rješavanja problema vezanog uz male parcele je dobrovoljna komasacija i arondacija, uz financiranje provođenja samog sustava.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (45,24 km2) na raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 28,04 km², odnosno 61,98%. U svrhu poljoprivredne proizvodnje koristi se 23,90 km², što je 85,24% od ukupno raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta, odnosno 52,83% od ukupne površine Općine. Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi s 1.954,63 ha, odnosno 81,79% i livade sa 351,52 ha, odnosno 14,71%, što je vidljivo iz Tablice 6.

Tablica 6: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)

Ukupno korišteno poljoprivredno

vrba zemljište livade

voćnjaci

pašnjaci

vinogradi

povrtnjaci

oranicevrtovii

rasadnicikošaračka 2.389,89 1.954,63 4,31 351,52 3,24 16,27 58,19 1,73

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), obradiva površina zauzima ukupno 2.581,16 ha, od čega oranice zauzimaju 2.403,02 ha, odnosno 93,10% obradive površine, livade 139,68 ha, odnosno 5,41%, pašnjaci 4,21 ha, odnosno 0,16%, vinogradi 0,18 ha, odnosno 0,01%, voćnjaci 33,53 ha, odnosno 1,30%, mješoviti višegodišnji nasadi zauzimaju 0,19 ha, odnosno 0,01%, dok ostale vrste korištenja zauzimaju 0,35 ha, odnosno 0,01% ukupne površine (Tablica 7).

2016

Tablica 7: Poljoprivredne površine Općine Sveti Đurđ prema vrsti uporabe zemljišta (ha)

Obradiva površina poljoprivrednog zemljišta Ostale Mješoviti vrste Ukupno Oranica Livada Pašnjak Vinograd Voćnjak višegodišnji korištenja nasadi zemljišta Ukupna 2.581,16 2.403,02 139,68 4,21 0,18 33,53 0,19 0,35 površina

Izvor: APPRRR, 2015.

Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u ) su oranice na 5.668 parcela te livade na 595 parcela, dok su ostale površine u manjem ili neznatnom udjelu. Za poljoprivrednu proizvodnju ukupno se koristi 2.581,16 ha, na ukupno 6.344 parcela.

Tablica 8: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u

Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela Oranica 2403,02 5.668 Livada 139,68 595 Pašnjak 4,21 2 Vinogradi 0,18 5 Voćnjak 33,53 67 Mješoviti višegodišnji nasadi 0,19 2 Ostale vrste korištenja zemljišta 0,35 5 UKUPNO 2.581,16 6.344

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 31.12.2015.

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,41 ha. Na temelju rezultata upisa poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela.

Mikroklimatske prilike u Općini Sveti Đurđ pogoduju uzgoju žitarica i povrća. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja tikva uljanica te krmno bilje.

2016

Tablica 9: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Sveti Đurđ

KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha) orah 4 6,29 lijeska 3 1,36 kruške 1 0,29 aronija 1 0,26 miješani nasad voćnih vrsta 31 2,79 grah 90 27 krumpir 98 10,82 paprika 3 0,97 salata 1 0,86 hren 2 0,83 luk 3 0,8 buča 1 0,51 kućni vrt 67 7,63 kukuruz 443 1.584,68 pšenica 261 297,16 ječam 238 146,20 tritikale 59 36,81 zob 57 30,75 tikva uljanica 57 56,86 uljana repica 5 20,48 livade 198 131,41 trave 52 36,45 lucerna 11 14,69 ugar 13 10,63 soja za stočnu hranu 4 4,56 Stočni grašak 3 2,68

Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, 2016.

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, od povrtnih kultura za koje je zatražena potpora, najzastupljeniji je u uzgoju grah na 27 ha i krumpir na 10,82 ha površine. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 1.584,68 ha površine, pšenica na 297,16 ha i ječam na 146,20 ha. Od voćarskih kultura za koje je zatražena potpora, najzastupljeniji je orah domaći na 6,29 ha. Prema podacima kojima raspolaže Općina, lijeska se uzgaja na više od 16 ha te je ukupno posađeno oko 8.500 stabala/grmova, dok je orah zastupljen s oko 2.500 stabala.

2016

U 2015. godini proizvelo se 20 t grožđa, odnosno 139,7 hl vina, što čini 1,29% ukupne proizvodnje grožđa u Varaždinskoj županiji, odnosno 1,37% ukupne proizvodnje vina u Varaždinskoj županiji18 (Tablica 10).

Tablica 10: Proizvodnja grožđa i vina

Broj trsova 19 Proizvodnja Proizvodnja

(kom) grožđa (t) vina (hl)20 Općina Sveti Đurđ 1.065 20 139,7

Varaždinska županija 4.940.725 1.545,90 10.209,92

Izvor: APPRRR, 2016.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje najviše je bio zastupljen uzgoj peradi sa 41.097 jedinki, zatim uzgoj svinja s 11.070 jedinki, kunića s 2.826 jedinki, goveda s 1.224 jedinke, koza s 204 jedinke, dok je najmanje zastupljen bio uzgoj ovaca s 50 jedinki.

Tablica 11: Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj kunića Broj goveda Broj koza Broj ovaca

2003. 41.097 11.070 2.826 1.224 204 50

2015. 14.256 819 5 126

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, 2016.

Iz Tablice 11 vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu (govedarstvo i uzgoj koza), ali je zabilježen porast broja ovaca i svinja. Najviše je zastupljen uzgoj svinja sa 14.256 jedinki, zatim slijedi uzgoj goveda s 819 jedinki, ovaca sa 126 jedinki te koza s 5 jedinki, dok je broj peradi i kunića nepoznat.

Na području Općine djeluje udruga uzgajivača svinja Varaždinske županije, a postoji i dvadesetak farmi (proizvodnja pilića, govedarske farme, farma kokoši radi proizvodnje jaja).

18 Podaci se odnose na proizvodnju na području Vinograda Ludbreških, dok su proizvođači sa područja Općine Sveti Đurđ 19 Broj trsova na dan 03.05.2016. od čega je 785 trsova plemenite vinove loze i 280 trsova izvan popisa sorata, na području Općine Sveti Đurđ 20 Izjava o proizvodnji - prijavljena proizvodnja grožđa i vina za vinsku 2015./2016.

2016

Prema posljednjim podacima kojima raspolaže Općina, uzgoj pilića svih farmi u jednom turnusu iznosi oko 250.000 pilića. Farma kokoši nesilica je kapaciteta 48.000 nesilica, a u tijeku je proširenje kapaciteta na 144.000 nesilica.

Tablica 12: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj Obiteljsko gospodarstvo 594 Obrt 9 Trgovačko društvo 2 Zadruga 0 Ostali 1 Ukupno 607

Izvor: APPRRR, 2015. godine

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 606 poljoprivrednih gospodarstava, od čega su 594 obiteljska gospodarstva, što je vidljivo u Tablici 12.

Prema podacima iz sudskog registra, na području Općine djeluje Poljoprivredna zadruga Cvetek.

Prostor Općine Sveti Đurđ pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva, stočarstva i voćarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo.

1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo

Na prostoru Općine Sveti Đurđ nalazi se lovište br. V/108 „Sveti Đurđ“ te mali dio lovišta br. V/107 Martijanec i lovišta br. V/111 Ludbreg. U Općini djeluje Lovačko društvo „Patka“ Sveti Đurđ koje gospodari lovištem V/108, a izgrađen je i lovački dom za potrebe sastanaka.

U lovištu obitavaju divlja svinja, srna obična, zec obični fazan i trčka skvržulja, kao glavne vrste divljači, a od ostalih vrsta divljači obitavaju jelen obični, jazavac, kuna bjelica, kuna

2016 zlatica, lasica mala, dabar, lisica, tvor, prepelica pućpura, šljuke (bena i kokošica), golub divlji, guske divlje, patke divlje, liska crna, vrana siva, vrana gačac, svraka, šojka kreštalica21.

Daljnji razvoj lovstva trebao bi se uklopiti u razvoj kontinentalnog turizma, za koji postoje povoljni uvjeti.

Uz lovački, na području Općine djeluje i Športsko ribolovni klub “Grgeč“ Struga. Klub trenutno nije ovlaštenik ribolovnog prava, a osnovan je s ciljem revitalizacije starih i zapuštenih šljunčara te starog toka rijeke Drave sa svrhom stvaranja uvjeta za razvoj športskog ribolova.

1.3.5. Turizam

Za vjerski turizam značajne su crkva sv. Jurja u naselju Sveti Đurđ, kapela sv. Roka u naselju Karlovec Ludbreški, kapela Svih Svetih u Sesvetama Ludbreškim i kapela sv. Florijana u Hrženici. Proštenje u Svetom Đurđu slavi se na blagdan sv. Jurja, tradicionalno zvan "Đurđevo", 23. travnja, odnosno prve nedjelje koja dolazi nakon spomenutog datuma.

Turistički potencijal predstavlja mogućnost izgradnje šetnice uz Dravu od Hrženice do Struge te „Stari mlin“ u Luki Ludbreškoj.

Drenažni kanal HE Donja Dubrava predstavlja potencijal za intenzivniji razvoj ribolovnog turizma.

Područje Općine Sveti Đurđ moguće je razvijati kao turističku destinaciju pogodnu za lovni i ribolovni turizam, cikloturizam, ruralni turizam, eko-turizam, izletnički te vjerski turizam.

21 Izvor: Službeni vjesnik Varaždinske županije, broj 29, 2006. godina: Odluka o ustanovljenju zajedničkog otvorenog lovišta broj V/108 - Lovište Sveti Đurđ

2016

1.4. Demografske i socijalne značajke

U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 606 osoba, odnosno 13,74%. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se pad broja stanovnika za 5,35%, dok od 2001. do 2011. bilježi se pad broja stanovnika za 8,86%.

U posljednjih dvadeset godina, pad broja stanovnika bilježe sva naselja ove općine. Konstantan pad bilježe gotovo sva naselja, osim naselja Komarnica Ludbreška gdje je u periodu od 1991. do 2001. zabilježen pad broja stanovnika za 13 stanovnika, no u 2011. je zabilježen blagi porast za 2 stanovnika te naselje Sveti Đurđ gdje je u periodu od 1991. do 2001. zabilježen porast za 18 stanovnika, no u 2011. zabilježen je pad za 91 stanovnik. Dinamika kretanja broja stanovnika u razdoblju od 1991.-2011. godine vidljiva je iz Grafikona 4.

Grafikon 4: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011.

1.200 1.000 800 600 400 200 0

1991. 2001. 2011.

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.

Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za Općinu Sveti Đurđ u 2014. godini iznosio je 61,9. Vitalni indeks jedan je od pokazatelja negativnih demografskih trendova, odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te posljedica negativnog prirodnog prirasta (-24) koji karakterizira i cijelu Varaždinsku županiju22.

22 Državni zavod za statistiku, Priopćenje, broj 7.1.1., od 22. srpnja 2015. godine

2016

Prema Popisu stanovništva 2011., udio stanovnika mlađih od 20 godina (895 stanovnika) iznosi 23,53%, udio stanovnika starosti između 20 i 60 godina (2.056) iznosi 54,05%, dok udio stanovnika od 60 i više godina (853) iznosi 22,42%. U strukturi stanovništva po spolu, žene 50,79%) su nešto zastupljenije od muškaraca (49,21%) u ukupnom broju stanovnika.

Tablica 13: Stanovništvo prema starosti i spolu

Starost Općina Spol Ukupno 0-19 20-59 60 i više sv. 3.804 895 2.056 853 Sveti Đurđ m 1.872 467 1.064 341 ž 1.932 428 992 512

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlađih od 20 godina (1.018) smanjio se za 123 stanovnika, broj stanovnika između 20 i 59 godina (2.150) smanjio se za 94, dok se broj stanovnika od 60 i više godina (992) smanjio za 139 stanovnika. Indeks starenja iznosi 95,31, dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 97,45.

Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je:

. bez školske spreme bilo 1,08% osoba, . nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 19,15% osoba, . neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo 79,70% osoba (najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem), . srednjoškolsko i visoko obrazovanje imalo 45,32% osoba, . doktorat znanosti nema niti jedna osoba.

2016

Tablica 14: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

Visoko obrazovanje Bez Općina Spol Ukupno Nepoznato škole Doktorat Svega

Nezavršena

Srednjaškola znanosti

osnovnaškola

Osnovna škola

sv. 3.138 34 601 1.079 1.297 125 - 2 Sveti Đurđ m 1.529 13 213 476 778 47 - 2 ž 1.609 21 388 603 519 78 - -

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Postotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u odnosu na 2001. godinu kada je iznosio 1,66% te se smanjio postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja koji je iznosio 89,23%, %, no povećao se postotak stanovništva sa srednjoškolskim i visokim obrazovanjem koji je iznosio 32,68%. Prema nacionalnosti, 98,63% stanovnika su Hrvati (3.752), 1,21% stanovnika su pripadnici nacionalnih manjina (46), dok se 0,16% stanovnika (6) nisu izjasnili. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Sveti Đurđ broji 1.105 kućanstva, što je u odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine smanjenje broja kućanstava za 0,72%, kada je bilo ukupno 1.113 kućanstava. Pretežno su to samačka kućanstva (19,37%), 4 člana (18,91%), zatim slijede kućanstva s 2 člana (17,83%) i 3 člana (16,74%), dok domaćinstva s 5 ili više članova čine 27,15%. Broj samačkih kućanstava se povećao u odnosu na 2001. godinu, kada su činila 15,90%. Prosječna veličina kućanstva iznosi 3,42 člana.

Tablica 15: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Sveti Đurđ

11 i Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 više Broj kućanstava 1.105 214 197 185 209 130 97 47 18 6 - 2 Broj osoba 3.780 214 394 555 836 650 582 329 144 54 - 22

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Udio broja kućanstava u Općini Sveti Đurđ u ukupnom broju kućanstava u Varaždinskoj županiji iznosi 1,99%.

2016

1.4.1. Obrazovanje

U Općini djeluje privatni Dječji vrtić „Lavić“ koji pohađa 47 djece (od toga 11 predškolaca), o kojoj brinu 3 odgajatelja te 1 vanjski stručni suradnik. Broj djece u vrtiću u usporedbi sa 2011. godinom23 samo je neznatno povećan (za cca 9%). U vrtiću se izvodi redoviti 10-satni, odnosno 5-satni program te program predškole i sigurnosno-zaštitni i preventivni program. Jaslička skupina i dodatni programi (engleski, igraonica i sl.) nisu osigurani zbog neadekvatnog prostora. Postotak sufinanciranja programa predškolskog odgoja od strane Općine iznosi 49,5%24, 5-satnog programa 49%25, dok 10-satnog programa 42,3%26. Kao najveći problem koji opterećuje sustav predškolskog odgoja može se istaknuti nedostatak prostornih mogućnosti za eventualno povećanje broja djece u vrtićima. Upravo zbog toga, u izradi je projektna dokumentacija za novi dječji vrtić i jaslice koji Općina planira izgraditi.

Osim vrtića, na području Općine djeluje i Osnovna škola Sveti Đurđ koju u školskoj godini 2015./2016. pohađa 336 učenika27, od toga čak 250 učenika putnika, podijeljenih u 16 razrednih odjela, a na raspolaganju je 16 učiona. U školi je organizirana jednosmjenska nastava te program produženih aktivnosti nakon nastave za učenike romske nacionalne manjine. Ukupan broj zaposlenih, zajedno sa nastavnim osobljem, tehničkim i pomoćnim osobljem je 42, od čega nastavno osoblje čini 30 učitelja i 2 stručna suradnika (defektolog i knjižničar). Izražene su potrebe za zapošljavanjem pedagoga i psihologa.

Tablica 16: Obrazovna infrastruktura Općine Sveti Đurđ

)

- Naziv

učitelja

škole Broj

Jedno

nastavi

razvoju

nastava nastava

putnika (da/ne) (da/ne) (da/ne)

učenika učenika

boravka

Program

prijevoza

smjenska smjenska

suradnika

produženog

Broj

teškoćama u teškoćama

Broj učenika Broj učenika

pomoćnika u pomoćnika u

Broj stručnih

(2015/ 2016 (2015/

Sufinanciran

Broj učenika s OŠ SVETI 336 17 250 DA 30 2 DA 0 DA ĐURĐ

Izvor: OŠ Sveti Đurđ, 2016.

23 43 djece 24 200,00 kn JLS, 204,00 kn roditelj 25 450,00 kn JLS, 469,00 kn roditelj 26 450,00 kn JLS, 614,00 kn roditelj 27 17 učenika s teškoćama u razvoju (individualizirani pristup – 8, prilagođeni program – 9)

2016

U odnosu na 2011./2012. godinu, Osnovna škola bilježi pad ukupnog broja učenika za 4,8%, što je vidljivo iz Grafikona 5.

Grafikon 5: Broj učenika u osnovnoj školi u razdoblju 2011. – 2016.

BROJ UČENIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

356 353 350 347

336

Izvor: OŠ Sveti Đurđ, 2016.

Iz proračuna Općine i dijelom županijskog proračuna izdvajaju se sredstva za sufinanciranje prijevoza učenika u školu28 te za prehranu u iznosu od 15.000,00 kuna, a škola je uključena i u projekt osiguranja prehrane djeci iz socijalno ugroženih obitelji. Iako u Općini postoji jedna osnovnoškolska institucija, potrebe su trenutno zadovoljene. Eventualne probleme predstavlja nedostatak računalne opreme i novih tehnologija poput pametnih i interaktivnih ploča te nepotpuno opremljena školska kuhinja (nedostaje perilica suđa i rashladne vitrine), kao i premalen kapacitet blagovaone za učenike29.

Srednjoškolsko obrazovanje učenici najčešće nastavljaju u okolnim većim gradovima (Varaždin, Ludbreg…) u kojima su organizirani i programi cjeloživotnog učenja. Iz općinskog proračuna izdvajaju se novčane potpore redovnim studentima (u 2015. godini za 58 studenata izdvojeno 29.000,00 kuna) te sredstva za mlade u iznosu od 1.000.000,00 kuna na godišnjoj razini.

28 Općina 160 učenika, Županija 95 učenika 29 Obzirom da se u blagovaonu može smjestiti samo 6 razrednih odjela, podjela hrane vrši se u 3 navrata

2016

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb

U Općini Sveti Đurđ registrirano je ukupno 3.64730 zdravstveno osiguranih osoba.

Zdravstvenu djelatnost na području Općine obavlja 1 tim opće/obiteljske medicine (privatna liječnička ordinacija), 1 ordinacija dentalne medicine te postoji organizirana ljekarnička djelatnost kroz 1 ljekarnu, čime su potrebe stanovništva zadovoljene. Ostale djelatnosti zdravstvene zaštite, kao što je služba hitne medicinske pomoći, organizirane su u sklopu Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, ispostava Ludbreg.

Kroz Program korištenja sredstava proračuna, u 2016. godini plan izdvajanja Općine za socijalna davanja i različite oblike pomoći iznosi 244.000,00 kuna, od toga za pomoć socijalno ugroženim obiteljima 50.000,00 kn, za pomoć Romima 20.000,00 kn, za ogrjev 50.000,00 kn, za sufinanciranje školske kuhinje 15.000,00 kn, za Crveni križ 9.000,00 kn te za javne radove 100.000,00 kn. U 2015. godini utrošeno je oko 230.000,00 kuna proračunskih sredstava za spomenute namjene.

Za brigu o korisnicima socijalne skrbi s područja Općine Sveti Đurđ zadužen je Centar za socijalnu skrb Ludbreg.

Tablica 17: Usluge socijalne skrbi CZSS Ludbreg za područje Općine Sveti Đurđ

Rbr. Oblici socijalne skrbi Broj korisnika 1. Zajamčena minimalna naknada 48 obitelji (131 član) 2. Jednokratna naknada 26 (u prva 4 mjeseca 2016.g.), 52 tijekom 2015.g. 3. Doplatak za pomoć i njegu 87 4. Osobna invalidnina 14 5. Naknada do zaposlenja 3 6. Savjetodavni rad (mjera stručne pomoći i potpore) 4 7. Broj udomiteljskih obitelji na području Za djecu 0 JLS Za odrasle 2 osobe 8. Drugi pružatelji socijalnih usluga na području JLS 2 obiteljska doma 9. Broj korisnika u udomiteljskim Djeca 0 obiteljima na području JLS Odrasli 8 10. Broj korisnika u udomiteljskim Djeca 17 obiteljima izvan područja JLS Odrasli 0 11. Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu 1

30 HZZO, stanje na dan 30.04.2016.

2016

Rbr. Oblici socijalne skrbi Broj korisnika 12. Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe na 11 području JLS 13. Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe izvan 5 područja JLS

Izvor: Centar za socijalnu skrb Ludbreg, 2016.

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo

Na području Općine Sveti Đurđ razvijen je kulturni i sportski život te aktivnosti civilnog društva. Nositelj kulturnih događanja u Općini su razne udruge koje u suradnji s Općinom organiziraju različita događanja i manifestacije. Svojim radom posebno se ističu KUD „Juraj Lončarić“31 iz naselja Hrženica te KUD „Sloga“32 iz Karlovca Ludbreškog. Osim spomenutih, na području Općine djeluju još razne kulturno-umjetničke, vatrogasne33 i sportske udruge koje su ujedno nositelji ostalih kulturno-umjetničkih i sportskih aktivnosti u Općini, a poznate su i po brojnim nastupima na području cijele Hrvatske:

. Udruga žena „Veliko srce“, Sveti Đurđ . Udruga žena „Đurđek“, Sveti Đurđ . Udruga žena mjesnog odbora Hrženica . Udruga žena mjesnog odbora Struga . Lovačko društvo „Patka“ Sveti Đurđ . Športsko ribolovni klub „Grgeč“ Struga . Udruga uzgajivača svinja Varaždinske županije, Sveti Đurđ . DVD Hrženica . DVD Sveti Đurđ . DVD Sesvete Ludbreške . DVD Karlovec Ludbreški . DVD Struga . DVD Komarnica Ludbreška . NK „Drava“, Sveti Đurđ

31 U sklopu društva djeluju tamburaški orkestar, mandolinski orkestar i likovna sekcija 32 U sklopu društva djeluju dramska sekcija i limena glazba 33 Organizatori Dravskog kupa u Svetom Đurđu, Kupa DVD Hrženica i DVD Komarnica

2016

. NK „Radnički“, Hrženica . NK „Karlovec“, Karlovec Ludbreški . NK „Podravac“, Sesvete Ludbreške . NK „Struga - Rovokop“, Struga . NK „Ajax“, Komarnica Ludbreška

Osim nogometnih klubova34, važno je spomenuti i aktivne pojedince koji u raznim područjima sporta postižu vrhunske rezultate35.

Grafikon 6: Struktura organizacija civilnog društva prema djelatnostima

Tehnička kultura 19% 29% Zaštita i spašavanje Kultura i umjetnost 14% Sport

9% Gospodarstvo Socijalna 29% Okupljanje i zaštita žena Branitelji i stradalnici Ostale djelatnosti

Izvor: Obrada AZRA, 2016.

Najveća zastupljenost udruga je u području djelatnosti zaštite i spašavanja (vatrogastvo 6) i sporta (6), a slijede djelatnosti okupljanja i zaštite žena (4), gospodarstva (3) te kulture i umjetnosti (2).

34 Natječu se u 1.ligi Nogometnog saveza Ludbreg 35 Dino Kovačić – juniorski prvak Hrvatske, Mađarske i Slovenije u speedwayu 2010. te Tihomir Bendelja – svjetski, europski, i državni prvak u twirlingu

2016

U proračunu Općine Sveti Đurđ za 2016. godinu za rad civilnog društva, udruge i sportske klubove osigurano36 je cca 365.000,00 kuna, a pored proračunskih sredstava, udruge se financiraju i prihodima od članarina, donacija te prodajom vlastitih radova.

Najznačajnije manifestacije i događanja koje se održavaju na području Općine Sveti Đurđ su Dan Općine i blagdan župe Sv. Jurja, tzv. „Đurđevo“37 , božićno-novogodišnji koncert, godišnji zabavni programi po društvenim domovima te organizacija nogometnih turnira. Tradicionalno, svake godine, održava se i likovna kolonija pod pokroviteljstvom Općine.

U Općini je izgrađena i školska sportska dvorana koja se ističe kao pozitivan primjer za organiziranje različitih sportskih aktivnosti zajednice, ali služi i za rekreaciju lokalnog stanovništva te organiziranje kulturnih aktivnosti i drugih manifestacija od lokalnog značaja.

Obzirom na rijeku Plitvicu, akumulacijsko jezero HE Dubrava, brojne mrtvice rijeke Drave te brojne šljunčare, postoji velik potencijal za razvoj sportskog ribolova i sportove na vodi.

1.4.4. Upravljanje razvojem

Općina Sveti Đurđ zapošljava 6 osoba pretežno srednje stručne spreme, a djeluje kroz Jedinstveni upravni odjel. U razdoblju od 2010. do 2015. godine Općina je sudjelovala na 9 projekta financiranih iz proračuna Republike Hrvatske, od toga na 4 projekta38 sufinanciranih iz fonda Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU ukupne vrijednosti 866.651,62 kuna, 3 projekta39 Ministarstva gospodarstva ukupne vrijednosti 667.051,01 kuna te po 1 projekt40 iz fonda Ministarstva turizma i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja ukupne vrijednosti 157.141,51 kuna.

36 U 2015. godini izdvojeno 5,76% proračuna 37 Kulturno-gospodarski sajam, izložba slika, likovne kolonije i slično 38 Adaptacija socijalne infrastrukture (društveni dom Struga, groblje Sesvete Ludbreške, društveni dom Priles), Izgradnja staza na mjesnom groblju u Sv. Đurđu, Adaptacija krovišta društvenog doma u Luki Ludbreškoj, Adaptacija djela općinske zgrade u Svetom Đurđu 39 Energetski učinkovita LED javna rasvjeta, Izvedba toplinske izolacije i adaptacije krovišta na zgradi Općine Sveti Đurđ, Zamjena građevinske stolarije i izrada toplinske fasade 40 Božićno-novogodišnji koncert 2011., Izgradnja ograde na mjesnim grobljima u Svetom Đurđu i Strugi

2016

2. SWOT ANALIZA OPĆINE SVETI ĐURĐ

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

. Značajni vodni resursi (rijeke Drava i Plitvica, akumulacijsko jezero, . Relativno povoljan prometno-zemljopisni položaj (izvan glavnih podzemne vode-rezerve pitke vode) cestovnih i željezničkih koridora) . Ležišta mineralnih sirovina (šljunka i pijeska), eksploatacija šljunka . Oskudne površine šuma (12% ukupnog teritorija Općine) . Dio Regionalnog parka Mura-Drava, zaštićen Zakonom o zaštiti . Smanjenje šumskog pokrova zbog izgradnje HE sustava prirode . Neadekvatno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem . Bogatstvo biološke raznolikosti, biljnih i životinjskih vrsta (usitnjenost površina poljoprivrednog zemljišta) . Područja Ekološke mreže NATURA 2000 . Područje ranjivo na nitrate . Postojanje lovačkog društva (uređivanje i čuvanje lovišta, briga o . Neodgovarajuća zaštita prirodnih vrijednosti divljači) . Neadekvatno održavanje nerazvrstanih cesta . Blizina grada Ludbrega . Nedovoljan broj autobusnih linija . Neopterećenost tranzitnim prometom . Nedovoljan broj parkirnih mjesta . Dobra povezanost naselja unutar Općine i sa naseljima susjednih . Nedovoljna upotreba širokopojasnog pristupa internetu (45-55%), općina male brzine korištenja . Dobra pokrivenost telekomunikacijskim sustavom (potpuna . Loša kvaliteta elektroenergetske mreže pokrivenost 3G mrežom te djelomična 4G mrežom) . Nedovoljno korištenje OIE . Potpuna pokrivenost naselja električnom energijom . Neizgrađen sustav odvodnje i pročistača . Potencijali za korištenje OIE . Divlja odlagališta otpada . Dobra pokrivenost naselja plinoopskrbnim sustavom (98,3%) . Nepostojanje vlastitog komunalnog odlagališta otpada i . Organiziran sustav gospodarenja otpadom, odvojeno sakupljanje reciklažnog dvorišta otpada . Potreba održavanja infrastrukture na pojedinim mjesnim grobljima

2016

SNAGE SLABOSTI

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

. Ostvaren pozitivan poslovni rezultat poduzetnika u 2014. godini . Smanjen izvoz u odnosu na prethodnu godinu . Smanjen uvoz u odnosu na prethodnu godinu . Nepostojanje poslovne zone . Prostornim planom predviđene zone za smještaj gospodarskih . Nerazvijena industrija djelatnosti . Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi (usitnjenost . Razvijeno obrtništvo – povećan broj obrta u odnosu na prethodnu posjeda, neriješeni imovinsko-pravni odnosi) godinu . Pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. (govedarstvo i uzgoj . Postojanje preduvjeta za intenzivniji razvoj poljoprivredne koza) proizvodnje i ekološke poljoprivrede . Nedovoljna iskorištenost prirodnih potencijala za razvoj . Lovište; izgrađen lovački dom ribolovnog i sportskog turizma . Postojanje Športsko- ribolovnog kluba- poticanje razvoja ribolovnog . Slaba turistička infrastruktura i sadržaji turizma . Nepostojanje smještajnih kapaciteta . Porast broja svinja i ovaca . Djelovanje udruge uzgajivača svinja Varaždinske županije . Postojanje farmi (proizvodnja pilića, govedarske farme, farma kokoši radi proizvodnje jaja)

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI

. Objekti društvene infrastrukture kao centri događanja društvenih . Nerazvijena društvena infrastruktura - nedovoljno zastupljeni aktivnosti značajnih za cijelu zajednicu (društveni domovi, školsko objekti društvene infrastrukture sa ciljanim sadržajima (dječja i sportska dvorana) rekreacijska igrališta, biciklističke i trim staze, šetnica, sportsko- . Uređene javne površine rekreacijski centar, staza za jahanje…) te nedovoljno ulaganje u . Sufinanciranje programa predškolskog odgoja istu (domovi, kulturni centar) . Sredstva za sufinanciranje prehrane i prijevoza učenika . Neorganizirana jaslička skupina i dodatni programi u dječjem . Škola - partner na projektu osiguranja prehrane djeci iz socijalno vrtiću zbog nedostatka prostora ugroženih obitelji . Nedostatak stručnog osoblja u školi (pedagog, psiholog)

2016

SNAGE SLABOSTI

. Organizirana jednosmjenska nastava te dodatni program za učenike . Pad broja učenika u odnosu na 2011./2012. godinu (za 4,8%) romske nacionalne manjine . Neadekvatno opremljena školska kuhinja . Izdvajanje sredstava za mlade . Ograničen kapacitet blagovaone za učenike . Izdvajanja za socijalna davanja i razne oblike pomoći . Slaba aktivnost pojedinih udruga . Razvijene sportske i kulturne aktivnosti . Kulturne manifestacije i tradicija održavanja istih . Sufinanciranje rada civilnog društva, udruga i klubova

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

. Indeks starenja manji u odnosu na popis stanovništva 2001. godine . Smanjenje broja stanovnika u posljednjih 20 godina . Veći udio stanovništva mlađeg od 20 godina nego stanovništva od 60 . Negativan prirodni prirast (-24) u 2014. godini i više godina, prema popisu stanovništva 2011. . Povećan broj samačkih kućanstava u odnosu na 2001. godinu . Povećan postotak stanovništva sa srednjoškolskim i visokim . Nedovoljna informacijska pismenost (starijeg) stanovništva obrazovanjem . Niska razina plaća . Smanjen postotak stanovništva bez školske spreme se u odnosu na . Odlazak visokoobrazovanog stanovništva 2001. godinu . Veliki postotak stanovništva s niskom razinom obrazovanja . Aktivan rad većine udruga (19)

2016

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA . Odgovarajuća zaštita prirodnih vrijednosti . Zagađenje prirodnih resursa uslijed nekontroliranog ispuštanja . Veće korištenje potencijala za OIE otpadnih voda, širenja deponija te ispušnim plinovima vozila . Modernizacija i rekonstrukcija cestovne infrastrukture . Elementarne nepogode (poplave, suša, tuča…) . Osiguravanje novih parkirnih mjesta . Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, . Uvođenje dodatnih autobusnih linija smanjenje staništa ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta) . Rekonstrukcija i modernizacija telekomunikacijske mreže (zamjena . Nedostatak financijskih sredstava za izgradnju potrebne zračnih priključaka podzemnim, investiranje u širokopojasnu infrastrukture infrastrukturu) . Sanacija i dogradnja postojećeg elektroenergetskog sustava . Modernizacija i izgradnja komunalne infrastrukture (izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe, rekonstrukcija lokalnih vodovoda, izgradnja sustava odvodnje sa pročistačima, otvoreni odvodni kanali, grobne kuće i pripadajuća infrastruktura – staze, ograda) . Izgradnja reciklažnog dvorišta

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

. Izgradnja i opremanje poslovne infrastrukture – gospodarska zona . Daljnji utjecaj gospodarske krize . Intenzivniji razvoj lovnog, ribolovnog, ruralnog, eko, vjerskog i . Konkurentnost poljoprivrednih proizvoda iz okoline izletničkog turizma . Izostanak financijske podrške s državne i županijske razine za . Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje razvoj poljoprivredne djelatnosti (ratarstva, povrtlarstva, cvjećarstva, stočarstva, voćarstva, razvoj eko . Elementarne nepogode poljoprivrede) . Sustavno educiranje i poticanje umrežavanja poljoprivrednika

2016

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

DRUŠTVENE DJELATNOSTI DRUŠTVENE DJELATNOSTI

. Izgradnja i uređenje društvene infrastrukture (sportsko-rekreacijski . Povećanje broja korisnika usluga socijalne skrbi centar, dječja i rekreacijska igrališta, biciklističke i trim staze, šetnica, . Povećane potrebe za skrb starije populacije staza za jahanje, kulturni centar, društveni domovi, parkovi i slično) . Modernizacija/izgradnja odgojno-obrazovne infrastrukture (izgradnja dječjeg vrtića, formiranje jasličke skupine, zapošljavanje stručnih kadrova u školi, kupnja računalne opreme, uređenje školske kuhinje, proširenje blagovaone i slično)

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

. Mogućnost financiranja razvojnih projekata iz fondova EU . Daljnji trend depopulacije i deruralizacije (odljev . Poticanje nataliteta visokoobrazovanog stanovništva)

2016

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SVETI ĐURĐ

Vizija razvoja Općine Sveti Đurđ, željenog i mogućeg stanja, rezultat je analize svih dosad prikupljenih podataka kao i SWOT analize te prepoznaje ključne razvojne pretpostavke Općine u razdoblju do 2020. godine. Predložena vizija razvoja do 2020. godine koncentrira se na povećanje životnog standarda stanovništva kroz poticanje aktivnosti baziranih na razvoj gospodarstva, suvremene infrastrukture te društvenog razvoja zajednice. Kroz predviđene projekte koji su potrebni da bi se uklonile identificirane razvojne blokade u Općini, a pomoću određenih mjera, stvorit će se poticajno i povoljno okruženje. Obzirom na trenutno stanje razvoja Općine, kao i mogućnosti koje se pružaju kroz potencijalne financijske izvore, ali i uvažavajući planirane razvojne aktivnosti svih dionika uključenih u proces izrade Strategije, vizija se temelji na sljedećim faktorima:

 Općina koja potiče razvoj poduzetništva i poslovne zone

 Općina koja potiče razvoj različitih oblika poljoprivredne proizvodnje (ekološka poljoprivredna proizvodnja) te povezivanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u zadruge

 Općina koja koristi svoje prirodne potencijale (rijeke Drava i Plitvica, akumulacijsko jezero, dio Regionalnog parka Mura-Drava) za razvoj selektivnih oblika turizma (razvoj ribolovnog, lovnog, biciklističkog, eko turizma) te korištenje OIE

 Općina koja pridodaje pažnju zaštiti okoliša (organiziran sustav gospodarenja otpadom, odvojeno sakupljanje otpada)

 Općina koja ulaže u modernizaciju suvremene infrastrukture (prometne, komunalne, telekomunikacijske)

 Općina koja potiče poboljšanje uvjeta rada u odgojno-obrazovnim institucijama kroz ulaganje u društvenu infrastrukturu (izgradnja dječjeg vrtića, jaslička skupina)

2016

 Općina koja ulaže u unaprjeđenje zdravstvene zaštite lokalnog stanovništva te borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti

 Općina koji potiče stvaranje kreativnog okruženja kroz aktivne društvene zajednice i civilno društvo (različiti programi i manifestacije u području kulture i sporta, sufinanciranje rada udruga i sportskih klubova)

U skladu s time, vizija Općine Sveti Đurđ glasi:

„Mjesto za opuštanje i odmor u ekološki očuvanom okruženju, poželjno za život zbog razvijenog konkurentnog gospodarstva i društvenog života.“

2016

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA

Strateški ciljevi razvoja doprinose ostvarenju vizije Općine, a nastali su na analizi trenutnog stanja i SWOT analizi i obuhvaćaju najvažnije odrednice razvoja, odnosno predstavljaju jasan opis planiranog razvoja Općine. U svrhu naglašavanja potencijala i snaga te prevladavanja prijetnji i slabosti, definirana su 3 cilja kojima bi se trebao osigurati daljnji razvoj Općine u budućnosti. Da bi se postigli utvrđeni ciljevi, definirani su razvojni prioriteti i mjere za svaki pojedini sektor.

SC 1: Jačanje gospodarstva baziranog na ulaganje u poduzetništvo, turističke potencijale Općine te revitalizaciju poljoprivrednog sektora

Kako bi se ojačala gospodarska grana u Općini Sveti Đurđ, strateškim ciljem 1 poticati će se razvoj poduzetničke djelatnosti te jačati regionalni kapaciteti Općine koji se odnose na revitalizaciju poljoprivrednog sektora i razvoj selektivnih oblika turizma. Zbog svega navedenog, potrebno je nastaviti razvijati obrt i malo i srednje poduzetništvo i stvarati poticajno poduzetničko okruženje za razvoj istih. Nadalje, potrebno je iskoristiti prirodne resurse za unaprjeđenje razvoja poljoprivredne djelatnosti, kao i kvalitetno iskoristiti prirodne potencijale za razvoj selektivnih oblika turizma. U skladu s time, za ostvarivanje ovog cilja, definirana su 2 prioriteta:

1. Potpora razvoju poduzetničke klime i infrastrukture 2. Jačanje regionalnih kapaciteta Općine

Za ostvarenje navedenih prioriteta predviđen je skup mjera koje se odnose na poticanje razvoja obrta i poduzetništva, stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja, poticanje razvoja različitih oblika poljoprivredne proizvodnje te razvoj selektivnih oblika turizma.

Da bi se stvorili bolji uvjeti za razvoj poduzetničke klime i infrastrukture i privlačenje investitora, potrebno je poticajno okruženje koje obuhvaća aktivnosti kao što su razne poticajne mjere za potporu poslovanju malih zanata i obrta, a važan čimbenik razvoja poduzetništva je i ulaganje u Poslovnu zonu, odnosno razvoj komunalne infrastrukture i stavljanje u funkciju iste. Isto tako, uz razvijen poduzetnički duh, preduvjet za daljnji razvoj obrta i poduzetništva

2016 predstavlja poticanje pripreme projekata, kao i suradnje proizvodnog sektora s ostalim sektorima te daljnje poticanje izrade i realizacije urbanističkih planova.

Obzirom da okosnicu razvoja u Općini čini razvoj poljoprivrede, a nedovoljno korištenje resursa, kao i usitnjenost poljoprivrednih površina čine zapreke bržem razvoju iste, definiran je skup mjera koje se odnose na revitalizaciju poljoprivrednog sektora. Mjere će se provesti kroz poticanje razvoja različitih oblika poljoprivredne proizvodnje, a što se odnosi na poticanje korištenja postojećih kapaciteta, na potpore razvoju OPG-a i okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta, kroz edukaciju poljoprivrednih proizvođača o važnosti ekološke proizvodnje, poticanje stakleničko-plasteničke proizvodnje, poticanje daljnjeg razvoja stočarstva, ratarstva i voćarstva, poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača u zadruge te jačanje marketinga proizvoda udruženih i umreženih proizvođača.

Uz mogućnosti koje Općina Sveti Đurđ ima za daljnji razvoj poljoprivrednog sektora, gospodarski razvoj Općine treba biti temeljen i na razvoju selektivnih oblika turizma, osobito ribolovnog, lovnog i eko turizma, koji bi se mogao razviti iskorištavanjem prirodnih potencijala Općine. Isto tako, perspektivu lokalnom turizmu dati će ulaganje u izgradnju smještajnih kapaciteta sa pratećim sadržajima te promocija i razvoj svijesti stanovništva o potencijalima, značaju i mogućnostima koje Općina pruža.

SC 2: Povećanje životnog standarda kroz razvoj suvremene infrastrukture i očuvanje i zaštitu okoliša

Kvaliteta života jedan je od ključnih razloga koji mogu zaustaviti migracije stanovništva. Jedan od preduvjeta za kvalitetno funkcioniranje Općine je i razvijena infrastruktura, kao i očuvan okoliš. Stoga, ovim strateškim ciljem nastojat će se unaprijediti kvaliteta života stanovnika Općine Sveti Đurđ, daljnjim razvojem prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture te očuvanjem i zaštitom okoliša, kao i poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije. Shodno tome, iz navedenog cilja proizlaze 3 prioriteta:

1. Rekonstrukcija i modernizacija infrastrukture za razvoj zajednice 2. Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) 3. Održivo gospodarenje otpadom

2016

Prioritet Rekonstrukcija i modernizacija infrastrukture za razvoj zajednice obuhvaća mjere i aktivnosti vezane uz poticanje unaprjeđenja prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture. Analizom stanja utvrđeno je da postoji potreba za rekonstrukcijom lokalnih, a posebice nerazvrstanih cesta (poljskih putova), a izgradnjom popratne prometne infrastrukture (signalizacija, osiguravanje novih parkirnih mjesta, nogostupi…) poboljšala bi se i sigurnost prometa. Nadalje, potrebno je poticati korištenje javnog prijevoza uvođenjem novih autobusnih linija. Obzirom da Općina za sada nema razvijen sustav odvodnje otpadnih i oborinskih voda, a ni vodoopskrbni sustav nije u potpunosti učinkovit, taj segment komunalne infrastrukture potrebno je značajno poboljšati. Cilj je osigurati potpunu pokrivenost Općine sustavom vodoopskrbe i odvodnje pomoću izgradnje cjelovitog sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročistača otpadnih voda, čime će se ujedno i doprinijeti i očuvanju okoliša. Osim uspostave funkcionalnog vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava, potrebno je investirati i u uređenje grobnih kuća te pripadajuću infrastrukturu na mjesnim grobljima. Uz modernizaciju komunalne infrastrukture, za unaprjeđenje kvalitete života potrebno je razvijati i telekomunikacijsku infrastrukturu kroz proširenje mreže širokopojasnog pristupa internetu i uvođenje novih usluga i tehnologija.

Bitan segment da bi se sačuvalo resurse i smanjili troškovi života je energetska učinkovitost. Potencijal korištenja obnovljivih izvora energije koji postoji u Općini nije dovoljno iskorišten pa Općina na svom prostoru želi promovirati i podržavati racionalno korištenje energije, kao i poticati mjere energetske učinkovitosti, odnosno poticati učinkovitu uporabu energije u svim sektorima potrošnje. Navedena mjera nastojat će se provesti informiranjem stanovništva i izradom promidžbenih materijala o potrebi korištenja OIE, korištenjem LED tehnologije u sustavu rasvjete te poticanjem stanovništva na korištenje raznih poticaja za programe povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća i stambenih zgrada.

Očuvani okoliš jedna je od važnijih prednosti svake općine. Stoga je jedan od prioriteta u sklopu ovog cilja usmjeren i na razvoj sustava gospodarenja otpadom. Naime, podizanjem svijesti stanovništva o brizi o okolišu kroz razne programe edukacija te izgradnjom reciklažnog dvorišta za komunalni i građevinski otpad, kao i saniranjem divljih odlagališta i onečišćenih javnih površina, unaprijediti će se i ovaj segment komunalne infrastrukture.

2016

SC 3: Poboljšanje kvalitete života kroz poticanje društvenog razvoja lokalne zajednice te unaprjeđenje zdravstvene i socijalne zaštite

Ovim ciljem poticat će se aktivnosti i projekti ulaganja u društveni život i infrastrukturu, a kako bi se poboljšao standard društvene zajednice, potrebno je ulagati i u daljnju modernizaciju odgojno-obrazovne infrastrukture i sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Za ostvarivanje ovog cilja definirana su 2 prioriteta:

1. Podizanje životnog standarda kroz ulaganje u društvenu infrastrukturu i razvoj društvenih aktivnosti 2. Povećanje kvalitete zdravstvenih i socijalnih usluga

Za podizanje životnog standarda stanovništva, predviđene su 2 mjere pomoću kojih će se modernizirati odgojno-obrazovna infrastruktura te stvoriti preduvjeti za stvaranje poticajnog okruženja za mlade ljude i obitelji za kvalitetan život. Obzirom da obrazovanje ima važnu ulogu u društvenom, ali i gospodarskom razvoju Općine, a analiza stanja ukazala je na nedostatke u tom području, za ostvarenje drugog prioriteta predviđena je mjera modernizacije istog. Za ovo područje evidentirana je potreba za izgradnjom dječjeg vrtića, kao i osiguranjem dodatnih prostornih kapaciteta za formiranje jasličke skupine, a obzirom na nedostatak stručnog obrazovnog kadra kao što su pedagog i psiholog, prisutna je i potreba za zapošljavanjem istih. Nadalje, obzirom na nedostatak novih tehnologija te neadekvatno opremljenu školsku kuhinju i nedostatan prostor blagovaone za učenike, iskazana je i potreba za obnovom osnovnoškolske infrastrukture, u vidu uređenja i proširenja školske kuhinje i nabavke računalne opreme. S druge strane, podrškom ulaganju u izgradnju novih kapaciteta za društveni razvoj zajednice, kao što je ulaganje u društvenu ili infrastrukturu za rekreaciju i sportske aktivnosti (društveni domovi, biciklističke i trim staze, šetnica, sportsko-rekreacijski centar, dječja i rekreacijska igrališta, staza za jahanje, parkovi, kulturni centar i slično), osigurat će se potrebni uvjeti za razvoj cijele Općine, što će automatski doprinijeti i povećanju kvalitete života cijele zajednice. Osim poticanja ulaganja u infrastrukturu za društveni razvoj zajednice, ovom mjerom pokušat će se promovirati i različite društvene aktivnosti (kulturna i sportska događanja) i rad udruga te snažnije uključenje stanovništva, osobito mladih u društveni život zajednice.

2016

Mjera predviđena za ostvarenje 2. prioriteta odnosi se na modernizaciju sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, u smislu ulaganja u obnovu/opremanje zdravstvene infrastrukture, poticanja izobrazbe zdravstvenih i socijalnih djelatnika (npr. njegovateljica, gerontodomaćica), poboljšanje kvalitete programa i usluga usmjerenih prema socijalno isključenom stanovništvu, kao i programa za razvoj zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te poticanja suradnje svih nadležnih tijela i organizacija civilnoga društva u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Ulaganjem u sustav zdravstva i socijalne skrbi osigurat će se i bolja radna sposobnost stanovništva.

Definirani prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz zadanih strateških ciljeva prikazani su u Tablici 18.

2016

Tablica 18: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere

CILJ PRIORITET MJERA 1. Jačanje gospodarstva baziranog na 1.1. Potpora razvoju poduzetničke klime i 1.1.1. Poticanje razvoja obrta i malog i srednjeg ulaganje u poduzetništvo, turističke infrastrukture poduzetništva potencijale Općine te revitalizaciju 1.1.2. Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja poljoprivrednog sektora 1.2. Jačanje regionalnih kapaciteta općine 1.2.1. Poticanje razvoja različitih oblika poljoprivredne proizvodnje 1.2.2. Razvoj selektivnih oblika turizma 2. Povećanje životnog standarda kroz 2.1. Rekonstrukcija i modernizacija infrastrukture 2.1.1. Razvoj i modernizacija prometne infrastrukture razvoj suvremene infrastrukture i za razvoj zajednice 2.1.2. Razvoj i modernizacija komunalne infrastrukture očuvanje i zaštitu okoliša 2.1.3. Razvoj i modernizacija telekomunikacijske infrastrukture 2.2. Povećanje energetske učinkovitosti i 2.2.1. Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) obnovljivih izvora energije 2.3. Održivo gospodarenje otpadom 2.3.1. Zaštita okoliša te podizanje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja okoliša 3. Poboljšanje kvalitete života kroz 3.1. Podizanje životnog standarda kroz ulaganje u 3.1.1. Modernizacija odgojno-obrazovne infrastrukture poticanje društvenog razvoja lokalne društvenu infrastrukturu i razvoj društvenih zajednice te unaprjeđenje zdravstvene aktivnosti 3.1.2. Razvoj društvenog/javnog života i infrastrukture i socijalne zaštite 3.2. Povećanje kvalitete zdravstvenih i socijalnih 3.2.1. Unaprjeđenje sustava zdravstvene zaštite i usluga socijalne skrbi

2016

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA

U okviru svakog strateškog cilja definirani su razvojni prioriteti za čije su ostvarenje predviđene razvojne mjere koje predstavljaju projekt ili skupinu projekata koje treba provesti kako bi se ostvario postavljeni cilj, odnosno za svaku razvojnu mjeru definirane su aktivnosti potrebne da bi se mjera aktivno provodila. Isto tako, za svaku mjeru predviđeni su i rezultati koji će se postići ostvarivanjem mjere te nositelji mjere i ciljne skupine koje će biti uključene u provedbu pojedinih mjera (Tablica 19).

Tablica 19: Opis mjera

CILJ NOSITELJ CILJNE MJERA AKTIVNOST REZULTAT MJERE MJERE SKUPINE Poticanje suradnje proizvodnog sektora s ostalim sektorima Poboljšana poduzetnička klima Poduzetnici, Poticanje razvoja obrta Poticati razvoj Priprema projekata za i stvoreno obrtnici, Općina, privatni 1.1.1. i malog i srednjeg poduzetničkih apliciranje na EU fondove poticajno lokalno poduzetnici poduzetništva aktivnosti okruženje za daljnji stanovništvo, razvoj obrtništva i investitori Informiranje i savjetovanje poduzetništva poduzetnika i obrtnika

Formiranje Poslovne zone sa

pripadajućom komunalnom

infrastrukturom

1.1.2.

2016

CILJ NOSITELJ CILJNE MJERA AKTIVNOST REZULTAT MJERE MJERE SKUPINE Stvaranje poticajnog Poboljšati uvjete Poboljšana JLS, gospodarski Poduzetnici, poduzetničkog za razvoj Poticajne mjere za potporu ulagačka i subjekti obrtnici, okruženja poduzetništva poslovanju i otvaranju malih poduzetnička klima lokalno zanata i obrta u Općini stanovništvo, investitori, OPG-i

Daljnje poticanje izrade i realizacije urbanističkih planova

Poticajne mjere za razvoj ekološke poljoprivrede Poticanje korištenja postojećih kapaciteta u poljoprivredi Edukacija i usavršavanje Povećati poljoprivrednih proizvođača konkurentnost Potpora razvoju malih OPG-i, Povećana poljoprivredne poljoprivrednih gospodarstava poljoprivredni Poticanje razvoja konkurentnost proizvodnje te Potpora okrupnjavanju JLS, Županija, proizvođači, različitih oblika poljoprivredne 1.2.1. osigurati porast poljoprivrednog zemljišta savjetodavne udruge, poljoprivredne djelatnosti i proizvodnje Poticanje stakleničko- službe/zadruge zadruge, proizvodnje prepoznatljivost poštivanjem plasteničke proizvodnje lokalno ruralne sredine načela ekološke Poticanje razvoja stočarstva, stanovništvo proizvodnje ratarstva i voćarstva Poticanje stvaranja novih oblika udruživanja (zadruge) Jačanje marketinga proizvoda udruženih i umreženih proizvođača

2016

CILJ NOSITELJ CILJNE MJERA AKTIVNOST REZULTAT MJERE MJERE SKUPINE Priprema projekata za apliciranje na EU fondove Iskorištavanje prirodnih potencijala za razvoj ribolovnog (drenažni kanal HE Donja Lokalno Dubrava), lovnog i eko turizma stanovništvo, Poticati razvoj Promocija i razvoj svijesti u turisti, vlasnici novih turističkih Povećana Razvoj selektivnih lokalnoj zajednici o smještajnih i sadržaja kojima će prepoznatljivost te JLS, Županija, 1.2.2. oblika turizma potencijalima, značaju i ugostiteljskih se stvoriti ponuda turističkih Turistička zajednica mogućnostima razvoja objekata, prepoznatljivost sadržaja Općine selektivnih oblika turizma udruge aktivne Općine u području Ulaganje u izgradnju turizma smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja

Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta Lokalno Poboljšati kvalitetu Unaprijeđena Izgradnja nogostupa i stanovništvo, Razvoj i modernizacija prometne kvaliteta prometne postavljanje prometne Općina, ŽUC, Hrvatske investitori, JLS, 2.1.1. prometne infrastrukture i infrastrukture i signalizacije ceste poduzetnici, infrastrukture osigurati veću sigurnosti u Osiguravanje novih parkirnih obrtnici, sigurnost u promet prometu mjesta udruge Uvođenje novih autobusnih linija Razvoj i modernizacija Izgraditi i Rekonstrukcija lokalnih Poboljšana Lokalno Općina, komunalno 2.1.2. komunalne poboljšati vodovoda kvaliteta stanovništvo, poduzeće infrastrukture cjelokupnu Izgradnja kanalizacijske mreže komunalnog JLS

2016

CILJ NOSITELJ CILJNE MJERA AKTIVNOST REZULTAT MJERE MJERE SKUPINE postojeću Uspostava funkcionalnog sustava i razvijena komunalnu sustava odvodnje oborinskih komunalna infrastrukturu s voda infrastruktura naglaskom na Izgradnja pročistača otpadnih izgradnju sustava voda odvodnje Uređenje grobnih kuća sa pripadajućom infrastrukturom na mjesnim grobljima Poboljšana Modernizirati Uvođenje novih usluga i kvaliteta telekomunikacijski tehnologija telekomunikacijske Lokalno Razvoj i modernizacija sustav i povećati JLS u suradnji s infrastrukture i stanovništvo, 2.1.3. telekomunikacijske dostupnost i nadležnim Proširenje mreže povećano gospodarski infrastrukture raširenost institucijama širokopojasnog pristupa korištenja usluga subjekti, JLS širokopojasnog internetu širokopojasnog pristupa internetu interneta Informiranje i edukacija stanovništva o potrebi korištenja obnovljivih izvora Promicati i poticati energije Poticanje energetske energetsku Izrada promidžbenih materijala učinkovitosti i Stvoreno poticajno učinkovitost i s ciljem informiranja javnosti o JLS, lokalno 2.2.1. korištenja obnovljivih okruženje za JLS, Županija korištenje potrebi korištenja obnovljivih stanovništvo izvora energije korištenje OIE obnovljivih izvora izvora energije

energije Rekonstrukcija postojećeg sustava rasvjete u energetski učinkovitu i ekološku rasvjetu (LED tehnologija)

2016

CILJ NOSITELJ CILJNE MJERA AKTIVNOST REZULTAT MJERE MJERE SKUPINE Postavljanje solarnih panela na autobusna stajališta i javne objekte Poticanje stanovništva na korištenje poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prema programima povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća i stambenih zgrada Educiranje stanovništva o potrebi selekcije otpada i brizi o Stvoreni uvjeti za Zaštita okoliša te okolišu JLS, lokalno Unaprijediti sustav unaprjeđenje podizanje svijesti Izgradnja reciklažnog dvorišta JLS, komunalno stanovništvo, 2.3.1. gospodarenja sustava stanovništva o potrebi za komunalni i građevinski poduzeće gospodarski otpadom gospodarenja očuvanja okoliša otpad subjekti otpadom Saniranje divljih odlagališta i onečišćenih javnih površina Izgradnja dječjeg vrtića Osiguranje dodatnih prostornih Izgrađena kvalitetna kapaciteta za uvođenje novih JLS, lokalno Poboljšati kvalitetu infrastruktura te Modernizacija programa i formiranje jasličke stanovništvo, i uvjete rada u podignuta razina JLS, Županija 3.1.1. odgojno-obrazovne skupine u dječjem vrtiću odgajatelji, predškolskoj i kvalitete usluga u infrastrukture Poticanje zapošljavanja učitelji, djeca školskoj ustanovi odgojno- stručnog obrazovnog kadra (pedagog, psiholog) obrazovnim Ulaganje u obnovu/opremanje ustanovama osnovnoškolske infrastrukture

2016

CILJ NOSITELJ CILJNE MJERA AKTIVNOST REZULTAT MJERE MJERE SKUPINE (školska kuhinja, računalna oprema) Umrežavanje i povećanje suradnje između udruga Daljnje poticanje organizacija kulturnih i sportskih događanja Poticati razvoj i aktivnosti Stvoreno poticajno sportskog i okruženje za kulturnog života te Poticanje uključivanja mladih u snažnije podići razinu društvene aktivnosti Lokalno uključivanje lokalne Razvoj kvalitete života Poticanje ulaganja u JLS, Županija, privatni stanovništvo, zajednice, udruga i 3.1.2. društvenog/javnog kroz ulaganje u društvenu/javnu infrastrukturu poduzetnici, JLS, mladi, mladih u društveni života i infrastrukture društvenu (društveni domovi, parkovi, investitori ustanove, život Općine te infrastrukturu i kulturni centar i slično) udruge unaprjeđen razvoj aktivnije Izgradnja infrastrukture za sportskog i uključivanje rekreaciju i sportske aktivnosti kulturnog života lokalne zajednice (sportsko-rekreacijski centar, dječja i rekreacijska igrališta, biciklističke i trim staze, šetnica, staza za jahanje, područje za ribolov i slično) Poticanje izobrazbe zdravstvenih i socijalnih djelatnika (npr. njegovateljica, Unaprijeđen sustav Poboljšati kvalitetu Unaprjeđenje sustava gerontodomaćica) te programi Lokalno sustava 3.2.1. zdravstvene zaštite i Poboljšanje sustava zdravstvene zaštite JLS, Županija stanovništvo, zdravstvene zaštite socijalne skrbi zdravstvene zaštite kroz i socijalne skrbi JLS, ustanove i socijalne skrbi ulaganje u obnovu/opremanje stanovnika Općine zdravstvene infrastrukture (kupnja opreme, HMP…)

2016

CILJ NOSITELJ CILJNE MJERA AKTIVNOST REZULTAT MJERE MJERE SKUPINE Unaprjeđenje programa za razvoj zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Jačanje socijalne osjetljivosti te poboljšanje kvalitete programa i usluga usmjerenih prema socijalno isključenom stanovništvu (educiranje socijalno ugroženih skupina i slično) Poticanje i unaprjeđivanje suradnje svih nadležnih tijela i organizacija civilnoga društva u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti

2016

6. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Svaki cilj razvoja u Strategiji u potpunosti je usklađen sa ciljevima važećih programskih/strateških dokumenata, odnosno ima jasno uporište u strateškim dokumentima na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. U Tablici 20 navedena je usklađenost ciljeva razvoja Općine Sveti Đurđ sa relevantnim strateškim dokumentima na regionalnoj razini (Županijska razvojna strategija 2011.-2013., Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Izvor“ za razdoblje 2014.-2020. godine), nacionalnoj te EU razini.

Tablica 20: Usklađenost ciljeva Strategije sa strateškim dokumentima

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013. SC1: Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije SC4: Ruralni razvoj

Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Izvor“ za razdoblje 2014.-2020. godine SC1: Podići kvalitetu poljoprivredne proizvodnje u svrhu povećanja konkurentnosti na tržištu

SC3: Podizanje svijesti lokalnih dionika o suvremenim mehanizmima upravljanja CILJ 1: Jačanje gospodarstva baziranog na ulaganje u poljoprivrednim gospodarstvom poduzetništvo, turističke potencijale Općine te Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine revitalizaciju poljoprivrednog sektora SC1: Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja SC2: Novo zapošljavanje

Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2015.-2017. C1.1.: Unapređenje turističke kvalitete i sadržaja turističkog proizvoda

2016

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. SC2: Poboljšan pristup financiranju SC3: Promocija poduzetništva SC4: Poboljšanje poduzetničkih vještina

Strateški plan Ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015.-2017. Opći cilj 1.: Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EU Opći cilj 3: Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)

Strategija održivog razvitka RH do 2020. godine

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. M03: Programi kvalitete za poljoprivredne proizvodne proizvode i hranu M04.1.: Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva M04.2.: Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda M06: Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja M09: Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača M11: Ekološki uzgoj

Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. TC3: Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora (za EPFRR) i sektora za ribarstvo i akvakulturu (za EFPR)

Tematski ciljevi EU 2014.-2020. TC 3: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

2016

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti

Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013. SC1: Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije SC3: Zaštita okoliša i upravljanje energijom

Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Izvor“ za razdoblje 2014.-2020. godine SC2: Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2014. - 2016. godine C1: Održivi razvoj prometnog sustava

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. C3: Unapređenje regionalne povezanosti u putničkom prometu jačanjem teritorijalne kohezije CILJ 2: Povećanje životnog standarda kroz razvoj C6: Unapređenje prometnog sustava u smislu organizacije i operativnog ustrojstva, a ciljem suvremene infrastrukture i očuvanje i zaštitu okoliša osiguranja efikasnosti i održivosti samog sustava

Strateški plan Ministarstva poljoprivrede 2015.-2017. C5: Održivi razvoj vodnog gospodarstva

Strategija upravljanja vodama C4.2.1. Uređenje vodotoka C4.2.2. Korištenje voda

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine C2: Osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu C3: Poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenja širokopojasnim pristupom za građane i gospodarske subjekte

2016

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti Strategija gospodarenja otpadom 2025. C2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava) C3: Smanjivanje rizika od otpada C5: Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom

Strategija održivog razvitka RH do 2020. godine

Nacionalna strategija zaštite okoliša

Digitalna agenda za Europu

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. M07.2.: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. TC2: Poboljšanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija TC4: Podržavanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima TC6: Očuvanje i zaštita okoliša i promocija učinkovitosti resursa TC7: Promicanje održivog transporta i eliminacije uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama

Tematski ciljevi EU 2014.-2020. TC4: Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima TC5: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima TC6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa

2016

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti TC7: Promicanje održivog prometa te uklanjanja uskih grla u ključnoj infrastrukturi

Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013. SC2: Razvijeni ljudski resursi i povećana kvaliteta života

Lokalna razvojna strategija Lokalne akcijske grupe „Izvor“ za razdoblje 2014.-2020. godine SC2: Unaprijediti kvalitetu života i potaknuti nepoljoprivredne djelatnosti

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. M07.4.: Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili širenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje od 2014. - 2016. C1: Osiguranje i unaprjeđenje kvalitete te povećanje dostupnosti, učinkovitosti i relevantnosti CILJ 3: Poboljšanje kvalitete života kroz poticanje sustava odgoja i obrazovanja na svim razinama društvenog razvoja lokalne zajednice te unaprjeđenje zdravstvene i socijalne zaštite Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Strateški razvojni pravci: 2. Ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 1. cilj: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova 7. cilj: Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.- 2020.)

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016. Prioritetno područje I. Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva

2016

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. Regionalni, nacionalni i EU strateški dokumenti

Strateški plan Ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015.-2017. Opći cilj 3: Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)

Strategija održivog razvitka RH do 2020. godine

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije

Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. TC9: Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svih oblika diskriminacije TC10: Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje

Tematski ciljevi EU 2014.-2020. TC9: Promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva TC10: Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje TC11: Jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava

2016

7. AKCIJSKI PLAN

Sastavni dio Strategije razvoja Općine Sveti Đurđ je i Akcijski plan koji čini osnovu za implementaciju Strategije. Naime, istim se osigurava provedba strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja kao i praćenje provedbe Strategije. U skladu s tim, ovaj Akcijski plan razrađen je prema odgovarajućim mjerama koje se vežu na strateške ciljeve te pripadajuće prioritete. Svaka mjera navedena u tablici Akcijskog plana ostvarivat će se provedbom navedenih projekata. Osim mjera i pripadajućih projekata, u Tablici 21 navedene su i vrijednosti projekata41, nositelji mjere, vremensko razdoblje u kojem će se projekt financirati, način odnosno izvori financiranja projekta u planiranom razdoblju te indikatori (pokazatelji) pomoću kojih će se pratiti provedba projekta. Za projekte za koje se očekuje financiranje iz EU fondova nisu navedeni iznosi koji će se financirati iz EU fondova, obzirom da to ovisi isključivo o natječajima koji će se objavljivati u predstojećem razdoblju. Shodno tome, financijski plan će se ažurirati u skladu s novim informacijama o financiranju EU projekata.

U Tablici 21 prikazuje se nekoliko izvora financiranja provedbe Strategije za razdoblje do 2020., odnosno sredstva:  Općina – podrazumijeva vlastita sredstva Općine koja se financira iz utvrđenih izvora prihoda  Ministarstva – pružaju potpore za pripremu i provedbu projekata iz različitih područja (pr. Potprogrami MRRFEU i sl.)  EU fondovi – uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond te Mjere ruralnog razvoja i Programe Zajednice  Ostali dostupni izvori – obuhvaćaju investitore, lokalne poduzetnike, udruge, institucije i organizacije

41 Vrijednosti projekta temelje se na informacijama od strane Općine

2016

Tablica 21: Akcijski plan Općine Sveti Đurđ za 2016./2017. godinu

OPĆINA SVETI NAZIV PROJEKTA I ĐURĐ - ŠIFRA UKUPNA PREDVIĐENA OSTALI IZVORI VREMENSKO PROVODITELJ INDIKATORI MJERE VRIJEDNOST FINANCIJSKA FINANCIRANJA RAZDOBLJE (NOSITELJ) (KN) SREDSTVA (2016./2017.) . Površina Izgradnja Poslovne izgrađene zone zone u Sv. Đurđu – . Broj opremljenih 1.1.2. 30.000,00 - 2016.-2017. Općina Sveti Đurđ 1.faza objekata u zoni (50.000,00 kn) . Broj zaposlenih

. Dužina izgrađenih prometnica u km Izgradnja i održavanje . Dužina saniranih nerazvrstanih cesta – prometnica u km 2.1.1. 265.000,00 - 2016.-2017. Općina Sveti Đurđ poljskih putova . Broj postavljenih (265.000,00 kn) znakova signalizacije

Ministarstvo Uređenje staza i . Površina graditeljstva i ograda na mjesnim uređenih staza 2.1.2. 110.000,00 prostornog 2016.-2017. Općina Sveti Đurđ grobljima . Površina uređenja (436.742,50 kn) uređenih ograda (326.742,50 kn) Izgradnja i opremanje Europski . Površina dječjeg vrtića i jaslica u poljoprivredni fond izgrađenog i 3.1.1. 1.420.000,00 2016.-2017. Općina Sveti Đurđ Svetom Đurđu za ruralni razvoj opremljenog (7.100.000,00 kn) (5.680.000,00 kn) objekta

2016

OPĆINA SVETI NAZIV PROJEKTA I ĐURĐ - ŠIFRA UKUPNA PREDVIĐENA OSTALI IZVORI VREMENSKO PROVODITELJ INDIKATORI MJERE VRIJEDNOST FINANCIJSKA FINANCIRANJA RAZDOBLJE (NOSITELJ) (KN) SREDSTVA (2016./2017.) . Površina prostorije opremljene za jasličku skupinu . Broj djece . Broj zaposlenih . Broj novih programa . Površina Adaptacija društvenog adaptiranog doma u Karlovcu 3.1.2. 60.000,00 - 2016.-2017. Općina Sveti Đurđ objekta Ludbreškom (keramičke (60.000,00 kn) pločice i sl.) Ministarstvo Adaptacija društvenog regionalnog razvoja . Površina doma u Komarnici 3.1.2. 58.046,25 i fondova EU 2016.-2017. Općina Sveti Đurđ adaptiranog Ludbreškoj (135.442,25 kn) objekta (krovišta) (193.487,50 kn)

Adaptacija društvenog . Površina 3.1.2. doma u Obrankovcu 90.000,00 - 2016.-2017. Općina Sveti Đurđ adaptiranog (90.000,00 kn) objekta (krovišta) Izgradnja pješačko- ŽUC Varaždinske . Dužina izgrađene biciklističke staze u ŽUC Varaždinske 3.1.2. 175.000,00 županije 2016.-2017. pješačko- Svetom Đurđu županije (525.000,00 kn) biciklističke staze (700.000,00 kn)

2016

Od osam projekata za čiju realizaciju je predviđen dio sredstava u proračunu za 2016. i 2017. godinu, najviše projekata (pet)42 nalazi se unutar Strateškog cilja 3 (Poboljšanje kvalitete života kroz poticanje društvenog razvoja lokalne zajednice te unaprjeđenje zdravstvene i socijalne zaštite), za koji je potrebno osigurati 8.143.487,50 kuna za realizaciju. Dva projekta43 nalaze se unutar Strateškog cilja 2 (Povećanje životnog standarda kroz razvoj suvremene infrastrukture i očuvanje i zaštitu okoliša), a za realizaciju istih potrebno je osigurati 701.742,50 kuna. Za projekt koji se nalazi unutar Strateškog cilja 144 (Jačanje gospodarstva baziranog na ulaganje u poduzetništvo, turističke potencijale Općine te revitalizaciju poljoprivrednog sektora) potrebno je osigurati 50.000,00 kuna.

Ukupan iznos potreban za realizaciju svih navedenih projekata u Akcijskom planu iznosi 8.895.230,00 kuna, a iz vlastitog proračuna u 2016. i 2017. godini osigurati će se 2.534.788,75 kuna, dok će ostatak biti sufinanciran iz EU fondova, nadležnih Ministarstava ili institucija.

42 Izgradnja i opremanje dječjeg vrtića i jaslica u Svetom Đurđu, Adaptacija društvenog doma u Karlovcu Ludbreškom, Komarnici Ludbreškoj i Obrankovcu, Izgradnja pješačko-biciklističke staze u Svetom Đurđu 43 Izgradnja i održavanje nerazvrstanih cesta –poljskih putova, Uređenje staza i ograda na mjesnim grobljima 44 Izgradnja Poslovne zone u Svetom Đurđu – 1.faza

2016

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Strategija razvoja Općine Sveti Đurđ do 2020. godine

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. – 2020.

Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH

Europski fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja