Hrvatska Knjižnica I Čitaonica Pleternica – Kulturno, Obrazovno I Informacijsko Središte Lokalne Zajednice Od 1907
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI IZVANREDNI STUDIJ BIBLIOTEKARSTVA Ak. god. 2018./2019. Renata Matičević Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica – kulturno, obrazovno i informacijsko središte lokalne zajednice od 1907. do danas Diplomski rad Mentorica: doc. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić Zagreb, svibanj 2019. Izjava o akademskoj čestitosti Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj rad rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također izjavljujem da nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. Renata Matičević ______________________ Sadržaj: 1. Uvod 1 2. Narodna knjižnica 2 2.1. Povijest nastanka narodnih knjižnica 4 2.2. Uloga narodne knjižnice u lokalnoj zajednici 6 3. Grad Pleternica 11 4. Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica 1907. do 2014. godine 15 4.1. Osnivanje čitaonice u Pleternici 15 4.2. Rad knjižnice tijekom ratnih razdoblja (1914.-1945.) 18 4.3. Rad knjižnice od 1945. do 1991. godine 22 4.4. Rad knjižnice od 1991. do 2014. i ponovna upotreba hrvatskog imena 28 5. Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica u vlastitom prostoru od 2014. do danas 34 5.1. Kulturna uloga knjižnice u lokalnoj zajednici 36 5.2. Obrazovna uloga knjižnice u lokalnoj zajednici 38 5.3. Informacijska uloga knjižnice u lokalnoj zajednici 40 6. Zaključak 42 7. Literatura 44 Popis slika 48 Sažetak 50 Summary 51 1. Uvod Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica osnovana je 1907. godine kao odgovor na političke okolnosti pokazujući želju za izgradnjom vlastitog identiteta hrvatskog naroda. Temu Hrvatske knjižnice i čitaonice Pleternica kao kulturnog, obrazovnog i informacijskog središta u lokalnoj zajednici odabrala sam kao djelatnica knjižnice, ali i kao aktivna članica lokalne zajednice sudjelujući u radu udruga u Pleternici gdje sam se i prije upoznala s aktivnostima koje knjižnica provodi te sam surađivala s djelatnicima. Nakon što sam počela raditi u ovoj ustanovi upoznala sam se s bogatom poviješću knjižnice te smatram da zaslužuje jedan cjeloviti pregled razvoja do današnjih dana. Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica pripada narodnom tipu knjižnica te ću u početnom dijelu rada govoriti o narodnim knjižnicama, povijesti njihova nastajanja te njihovoj ulozi i važnosti u lokalnoj zajednici. U radu ću se osvrnuti i na razvoj Pleternice kroz povijest pa sve do današnjih dana jer različiti događaji, zemljopisne značajke i političke okolnosti na području Pleternice i Hrvatske utjecale su i na razvoj same knjižnice. Bogatu povijest pleterničke knjižnice obrađuju autori Srećko Ljubljanović, Filip Potrebica i Tomislav Radonić. Osnutak knjižnice i njen razvoj moguće je zorno prikazati zahvaljujući arhivskoj građi (dokumentima, zapisnicima, dnevnicima, prvim knjigama inventara) koja je uredno vođena i sačuvana. Osim literature i arhivske građe, u prikazu povijesti novijih datuma poslužit ću se novinskim natpisima i internetskim člancima te kronikama događanja u knjižnici koje rukopisno vodi ravnatelj Franjo Novak od 1992. godine do danas. Knjižnica u Pleternici tijekom svojeg djelovanja traga za vlastitim prostorom te djeluje u neadekvatnim i malim prostorima što se ističe kao najveći problem. Knjižnica 2014. godine dobiva vlastiti prostor, u užem središtu Pleternice te je za knjižnicu time riješen jedan od preduvjeta za kvalitetan daljnji rad i razvoj. Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica svojim aktivnostima te suradnjom s različitim dionicima lokalne zajednice (gradska uprava, obrazovne ustanove, obrtnici, tvrtke, organizacije civilnog društva, pojedinci) djeluje kao kulturno, obrazovno i informacijsko središte u Pleternici. Djelovanje pleterničke knjižnice u lokalnoj zajednici prikazat ću u dva poglavlja, od osnutka do dobivanja vlastitog prostora te današnji rad i ulogu u zajednici što najavljuje jedno novo razdoblje za knjižnicu. 1 2. Narodna knjižnica Temeljne ljudske vrijednosti, kao što su sloboda, napredak i razvitak društva, mogu se ostvariti ukoliko obaviješteni građani primjenjuju svoja demokratska prava i igraju aktivnu ulogu u društvu. Razvitak demokracije, kao i stvaralačko sudjelovanje građana, ovisi o obrazovanju i neograničenom pristupu znanju, misli, kulturi i informacijama. Narodna knjižnica je upravo ta koja u svojem lokalnom središtu korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija.1 Knjižnica kao kulturna i informacijska ustanova odabire, nabavlja, obrađuje, u fizičkome i obavijesnom smislu sređuje te čuva i daje na korištenje knjižničnu građu, a putem organiziranih službi pruža raznolike usluge aktivnim i potencijalnim korisnicima.2 Narodna knjižnica je organizacija koju osniva, podržava i financira sama zajednica putem lokalne, regionalne ili nacionalne vlasti ili putem nekog drugog oblika organizacije, a cilj joj je osigurati pristup znanju, informacijama, cjeloživotnom učenju i djelima mašte pomoću izvora i službi.3 Knjižnica je javni prostor koji posjeduje elemente prostorne dostupnosti (nalazi se u svakom gradu i većoj općini, nije potrebno putovanje), dostupnosti zgrade (prosječne zgrade), vremenske dostupnosti (radno vrijeme), financijske dostupnosti (niske članarine i besplatan upis), slobodno kretanje prostorom, individualno korištenje, prisutnost novih tehnologija koji stvaraju aktivnog korisnika, raznolikost sadržaja za različite interese i različite dobne skupine te u cjelini omogućuje stalnu participaciju u kulturnom sadržaju u svakodnevnom životu zajednice.4 Narodna knjižnica u zajednici ima važnu ulogu kao javni prostor i mjesto okupljanja što je posebno važno u zajednicama gdje postoji vrlo malo mjesta za susret te upravo knjižnica postaje „dnevnom sobom zajednice“.5 Narodne knjižnice predstavljaju veliku vrijednost za svoje zajednice koja se određuje po tome koju građu i usluge nudi zajednici. Tijekom prošlosti narodne knjižnice osiguravaju pristup tiskanim informacijama, 1 IFLA-in i UNESCOV Manifest za narodne knjižnice. // IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd. (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko društvo književnika, 2011. Str. 105. 2 Knjižnice i društvo. // Rad u knjižnici : priručnik za knjižničare / Katica Tadić. URL: http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/katm.htm (21. 2. 2019.) 3 IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice / uredile Christie Koontz i Barbara Gubbin. 2. hrvatsko izd. (prema 2. izmijenjenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko društvo književnika, 2011. Str. 15. 4 Zlatar Violić, A. Knjižnice – prostori javnosti i komunikacije // Slobodan pristup informacijama : 9. okrugli stol : zbornik radova / uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Horvat. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 5. 5 IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. Str. 21. 2 služe kao javni društveni i fizički prostor okupljanja, dok u današnjem digitalnom dobu osnažuju svoju ulogu i vrijednost pružajući i nove informacijske tehnologije.6 Iako budućnost donosi uglavnom digitalan pristup informacijama, narodne knjižnice će i nadalje biti mjesto za knjige i tiskane medije, podržavanje kulture knjige, promidžbe književnosti, glazbe i umjetnosti. Knjižnica je intelektualno i kulturno središte grada, a to je više od mjesta za informacije.7 Narodne knjižnice trebaju se temeljiti na zakonskim propisima čime se osigurava njihov razvoj u državnoj strukturi. Zakonski propisi se razlikuju uvelike od zemlje do zemlje te u nekim zemljama postoje posebni zakonski propisi isključivo za narodne knjižnice dok je u drugima djelatnost narodnih knjižnica uređena zakonom koji se odnose na različite vrste knjižnica. Iako se zakonski propisi uvelike razlikuju, oni trebaju određivati koja je razina vlasti odgovorna za rad i financiranje narodnih knjižnica. Osim osnivanja, za funkcioniranje i uspješno djelovanje narodnih knjižnica presudno je i zadovoljavajuće financiranje koje treba biti osigurano na sigurnoj i trajnoj osnovi. 8 Narodne su knjižnice lokalno zasnovane na dobrobit lokalne zajednice te trebaju osiguravati lokalne informacijske službe i usluge koje treba temeljiti na potrebama zajednice i redovito ih procjenjivati.9 Zakon o knjižnicama Republike Hrvatske obavezuje općine ili gradove s više od 3000 stanovnika osnovati narodnu knjižnicu kao ustanovu ili ugovorom povjeriti obavljanje knjižnične djelatnosti narodnoj knjižnici u drugoj općini ili gradu, odnosno osigurati osnivanje podružnice na svojem području. Isto tako, zakonski je propis u Republici Hrvatskoj da sredstva za rad knjižnice treba osigurati osnivač, a posebni programi mogu se financirati od strane osnivača, tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje, druge pravne i fizičke osobe te knjižnica samostalno iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima ili na drugi način u skladu sa zakonom.10 Prema Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj narodne knjižnice definiraju se kao kulturna i informacijska središta za stanovnike područja na kojem djeluju te posebnim oblicima djelovanja trebaju poticati kod svih kategorija pučanstva korištenje knjižnicom i knjižničnom građom. Standardi također propisuju i suradnju s tijelima 6 IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice.