Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45ISSN - Stranica 1334-4595 1969 SLUŽBENI VJESNIK 2010.

BROJ: 45 ČETVRTAK, 25. STUDENOGA 2010. GODINA LVI

OPĆINA GVOZD AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

48. 1. Obrazloženje Izmjena i dopuna Prostornog Na temelju članka 100, 101. i 102. Zakona o pro- plana uređenja općine Gvozd stornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 2. Izvod iz dokumenta prostornog uređenja 76/07 i 38/09), članka 34. točka 27. Statuta Općine šireg područja Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Odluke o izra- 3. Stručne podloge na kojima se temelje pro- di izmjena i dopuna prostornog plana Općine Gvozd storno planska rješenja (»Službeni vjesnik«, broj 34/08), suglasnosti Županice: 4. Popis i sažetak sektorskih dokumenata i klasa: 350-02/10-04/101 urbroj: 2176/01-03-10-4 propisa od 2. studenoga 2010. godine, Općinsko vijeće Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga 2010. 5. Zahtjevi i mišljenja godine, donosi 6. Izvješće o prethodnoj, javnoj i prvoj ponovnoj javnoj raspravi 7. Evidencija postupka izrade i donošenja O D L U K U Izmjena i dopuna Plana o donošenju Izmjena i dopuna Odluke o 8. Sažetak za javnost. donošenju Prostornog plana uređenja Općine Gvozd Članak 3. I. OPĆE ODREDBE (1) Prostorni plan općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 34/04) mijenja se i dopunjuje kako slijedi: Članak 1. A) Odredbe za provođenje Prostornog plana op- Donose se Izmjene i dopune Odluke o donošenju ćine Gvozd mijenjaju se i dopunjuju na način Prostornog plana uređenja Općine Gvozd (u daljnjem kako je navedeno u poglavlju II. ODREDBE ZA tekstu: Plan) kojega je izradio Zavod za prostorno PROVOĐENJE ove Odluke. uređenje Sisačko-moslavačke županije. B) Grafički dio - kartografski prikazi Prostornog plana općine Gvozd u mjerilu 1: 25000 mijenjaju Članak 2. se na način: Sastavni dio ove Odluke o donošenju je elaborat a) Kartografski prikaz br. 1 Korištenje i na- pod nazivom »Izmjene i dopune Prostornog plana mjena površina u potpunosti se zamjenjuje Općine Gvozd« koji se sastoji od: Kartografskim prikazom br. 1 Korištenje i namjena površina koji je sadržan u knjizi II 1. TEKSTUALNOG DIJELA PLANA uvezanog u pod naslovom »Izmjene i dopune Prostornog knjizi I pod naslovom »Izmjene i dopune pro- plana uređenja Općine Gvozd - kartografski stornog plana uređenja Općine Gvozd- Odredbe prikazi u mjerilu 1: 25 000 i kartografski za provođenje«. prikazi u mjerilu 1: 5000« 2. GRAFIČKOG DIJELA PLANA uvezanog u knjizi b) Kartografski prikaz br. 2 Infrastrukturni sustavi II pod naslovom »Izmjene i dopune prostornog u potpunosti se zamjenjuje Kartografskim plana uređenja Općine Gvozd - Kartografski prikazom br. 2 Infrastrukturni sustavi koji je prikazi u mjerilu 1: 25 000 i 1: 5000«. sadržan u knjizi II pod naslovom »Izmjene 3. OSTALI OBAVEZNI PRILOZI PLANA uvezani i dopune prostornog plana uređenja Opći- u knjizi III pod naslovom »Izmjene i dopune ne Gvozd - kartografski prikazi u mjerilu prostornog plana uređenja Općine Gvozd - 1: 25 000 i kartografski prikazi u mjerilu Obavezni prilozi Plana« sa sadržajem: 1: 5000« Stranica 1970 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

c) Kartografski prikaz br. 3 Korištenje i na- (2) Razmještaj i veličina površina navedenih u mjena površina u potpunosti se zamjenjuje prethodnom stavku ove točke detaljno su prikazani u Kartografskim prikazom br. 3 Korištenje i kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena namjena površina koji je sadržan u knjizi II površina« u mjerilu 1:25 000. pod naslovom »Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Gvozd - kartografski (3) Granice građevinskih područja naselja detaljno prikazi u mjerilu 1: 25 000 i kartografski su određene na kartografskim prikazima br. 4.1. - 4.19 prikazi u mjerilu 1: 5000« »Građevinska područja naselja«, na katastarskim C) Grafički dio - grafički prikazi br. 4 Građevinska kartama u mjerilu 1:5000. područja naselja Prostornog plana općine Gvozd (4) Pojedinačne građevinske čestice sa legal- u mjerilu 1: 5000 u potpunosti se zamjenjuju no izgrađenim građevinama koje nisu obuhvaćene kartografskim prikazima br.4. Građevinska po- građevinskim područjima naselja, kao i građevinske dručja naselja koja su sadržana u knjizi II pod čestice koje su Izmjenama i dopunama Prostornog naslovom »Izmjene i dopune Prostornog plana plana općine Vrginmost (»Službeni vjesnik« u Sisku uređenja Općine Gvozd - kartografski prikazi u broj 41/84) svrstane u građevinsko područje, ukoliko mjerilu 1: 25 000 i kartografski prikazi u mjerilu 1: 5000«. je na njima započeta gradnja temeljem odobrenja (ili akta) za građenje ili su za izgradnju izdana potrebna rješenja kao što su lokacijska dozvola ili građevinska Članak 4. dozvola ili odobrenje za građenje, do stupanja na Odredbe za provođenje sastavni su dio tekstualnog snagu ovog Plana, a ovim Planom nisu ušle u gra- dijela plana iz članka 2. ove Odluke. đevinsko područje, smatrat će se izdvojenim dijelom građevinskog područja naselja.« II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 7. Članak 5. Točka 2. mijenja se i glasi: U Glavi II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE, ispred stavaka pojedinačnih točaka umeću se oznake sta- »Točka 2. vaka koje se sastoje od arapskog broja u zatvorenoj (1) Temeljem Uredbe o određivanju zahvata u pro- zagradi. Pri izradi pročišćenog teksta Odredbi za storu i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, provođenje, svi stavci će se označiti arapskim brojem prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili u zatvorenoj zagradi. građevinsku dozvolu (»Narodne novine«, broj 116/07) i Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije (»Služ- Članak 6. beni glasnik Sisačko-moslavačke županije«, broj 4/01) Točka 1. mijenja se i glasi: utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru (gradnja novih »Točka 1. ili rekonstrukcija postojećih građevina) od važnosti (1) PPUO-om su na području Općine Gvozd odre- za Državu na području Općine Gvozd: đene sljedeće osnovne namjene površina: a) prometne građevine: a) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE PRO- - održavanje, uređenje i rekonstrukcija državne STORA IZVAN NASELJA ceste D-6 do ranga brze ceste (Karlovac - - poljoprivredne površine Gvozd - Glina - Petrinja - Sisak - Popovača - šumske površine - Kutina - Virovitica - Terezino Polje) - ostale poljoprivredne i šumske površine b) elektroenergetske građevine: - vodne površine - dalekovodi, transformatorska i rasklopna - površine i koridori u istraživanju prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture postrojenje (napona 220 - 400 kV) b) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE GRAĐE- - međunarodni i magistralni naftovod VINSKIH PODRUČJA NASELJA - magistralni plinovod (Sisak - Karlovac) - izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog c) regulacijske i zaštitne vodne građevine: područja naselja c) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE IZDVO- - građevine na vodotocima od posebnog držav- JENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA IZVAN nog interesa, retencije, akumulacije, lateralni NASELJA kanali i druge građevine - gospodarska namjena bez stanovanja - proi- d) građevine za melioracijsku odvodnju i navod- zvodna njavanje - gospodarska namjena bez stanovanja - ugosti- (2) Za pojedine planirane infrastrukturne koridore i teljstvo i turizam uređaje potrebno je izvesti dodatna istraživanja u cilju - gospodarska namjena sport i rekreacija utvrđivanja točnih koridora. Kroz ta dodatna istraživa- - područja mineralnih sirovina - eksploatacijska nja potrebno je usuglasiti različite interese pojedinih polja korisnika u prostoru, s težištem na zaštiti kulturne i - groblja. prirodne baštine, te okoliša.« Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1971

Članak 8. h) građevine sustava odvodnje: građevine i ure- Točka 3. mijenja se i glasi: đaji sustava odvodnje otpadnih voda (kolektor, crpke, uređaji, ispusti i drugo) kapaciteta 5.000 »Točka 3. do 25.000 ES. (1) Zahvati u prostoru od važnosti za Sisačko-mo- i) eksploatacijska polja za proizvodnju mineralnih slavačku županiju, na području Općine Gvozd utvrđene sirovina.« su Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije: a) gospodarske površine veće od 25 ha; Članak 9. b) građevine društvenih djelatnosti (uprava i pravo- suđe, obrazovne ustanove, kulturne ustanove, Podpoglavlje »2.2. Građevinska područja naselja« zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi mijenja se i glasi: i sportsko rekreacijski sadržaji); »2.2. Građevinska područja: građevinska po- c) građevine za postupanje s neopasnim tehno- dručja naselja i izdvojeno građevinsko područje loškim otpadom; izvan naselja bez stanovanja«. d) prometne građevine: - željeznička pruga: lokalna pruga L217 Sisak Članak 10. Caprag - Petrinja - Karlovac s pripadajućim Odjeljak »2.2.1. NAMJENA GRAĐEVINA« mijenja građevinama i pružnim postrojenjima; predviđa se i glasi: »2.2.1. Građevinska područja naselja«. se osposobljavanje i stavljanje u promet - županijske ceste s pripadajućim građevinama Članak 11. i uređajima Iza odjeljka 2.2.1. Građevinska područja naselja e) građevine telekomunikacija i pošta: dodaje se pododjeljak »Namjena građevina«. - svjetlovodni sustav prijenosa - pristupne mreže i udaljeni pretplatnički stup- Članak 12. njevi Točka 4. mijenja se i glasi: - pokretne mreže (analogne i digitalne) »Točka 4. - središnji i mjesni poštanski uredi (1) Građevinska područja naselja su područja f) energetske građevine: unutar kojih je predviđeno uređenje i razvoj naselja, - dalekovodi, transformatorska i rasklopna a sastoje se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog postrojenje (napona 20 - 110 kV) za daljnji razvoj i proširenje naselja. - elektroopskrbne građevine od županijskog (2) Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je značenja koje se dugoročno planiraju: odvojeni dio postojećeg građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i - transformacijske: TS 110/20 kV »Gvozd«; funkcionalnih utjecaja. TS 110/20 kV »Topusko« sa priključkom na DV 110 kV Glina - Gvozd, (3) U građevinskim područjima naselja predviđena je gradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija - prijenosne: DV 110 kV Glina - Gvozd - Vojnić; i dogradnja postojećih građevina. DV 2X 110 kV od TS Pisarovina do TS Glina (4) U građevinskim područjima naselja sadržani su: - građevine plinoopskrbe: MRS (mjerno re- dukcijske stanice), RS (redukcijske stanice) - prostori za stanovanje i prateće pomoćne i i buduća županijska plinska mreža. gospodarske funkcije; g) vodne građevine: - prostori za rad bez štetnih utjecaja na okoliš; - građevine i uređaji vodozahvata, crpljenja, - prostori za javne i prateće sadržaje; pripreme, spremanja i distribucije vode koji - prostori za društvene djelatnosti; pripadaju vodoopskrbnim sustavima na po- - prostori za gradnju trgovačkih i uslužnih sadr- dručju Općine Gvozd žaja; - vodoopskrbni sustav Gvozd - Topusko: - prostori za gradnju turističkih i ugostiteljskih u prvoj fazi: sadržaja; - dovršenje sanacije postojećih cjevovoda - prostori za gradnju vjerskih građevina; - dovršenje vodoistražnih radova na crpilištu - građevine i uređaji prometne, javne, komunalne »Perna« i proširenje kapaciteta tog crpilišta. i druge infrastrukture; u drugoj fazi: - manje zelene površine, sportsko-rekreacijske - izgradnja crpilišta »Pecka« građevine i površine, dječja igrališta; - povezivanje crpilišta s postojećim vodoop- - građevine za odgoj obrazovanje skrbnim sustavom - građevine za zdravstvenu zaštitu - proširenje vodoopskrbnog sustava na naselja - građevine za prezentaciju kulturne i prirodne Velika Vranovina, Gređani i Hrvatsko Selo. baštine Stranica 1972 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

- građevine i prostori u svrhu turističkog posjeći- (4) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne gra- vanja: posjetiteljsko informacijski centri, izletišta, đevine se u pravilu postavljaju prema ulici, a pomoćne, skloništa za izletnike, vidikovci, odmorišta, gospodarske i dvorišne poslovne građevine po dubini parkirališta za osobne automobile i autobuse, čestice iza tih građevina. sanitarni prostori, poučne staze s edukativnim (5) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj tablama i panoima i sl.) građevina na građevinskoj čestici, ukoliko konfigura- - prostori za druge građevine koje se mogu graditi cija terena i oblik čestice, te tradicionalna organiza- prema posebnim zakonima i propisima. cija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u - kompleks građevina seoskog turizma sa dopun- prethodnom stavku ovog članka.« skim sadržajima (građevine za smještaj gostiju, sportsko-rekreacijske, edukativne, ugostiteljske, Članak 15. uslužne djelatnosti, manja kampirališta kapaci- Točka 7. mijenja se i glasi: teta do 20 kamping mjesta) »Točka 7. - kompleks građevina namijenjenih za edukacijsko- rekreativne sadržaje sa mogućnosti izgradnje (1) Stambenim građevinama smatraju se građevi- objekata za smještaj i prehranu gostiju te manjih ne za stanovanje, stambeno-poslovne i višestambene kampirališta kapaciteta do 20 kamping mjesta.« građevine, te građevine za povremeno stanovanje (vikendice). (2) Višestambene građevine su stambene ili stambe- Članak 13. no-poslovne građevine s više od tri stambene jedinice.« U točki 5. riječ »članka« zamjenjuje se s riječju »točke«. Članak 16. Točka 8. mijenja se i glasi: Članak 14. »Točka 8. Točka 6. mijenja se i glasi: (1) Poslovnim građevinama smatraju se: »Točka 6. a) za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara (1) Ukoliko se grade stambene, poslovne, gos- i eksplozije: podarske građevine, kompleks građevina seoskog domaćinstva, kompleks građevina namijenjenih za prostori u kojima se obavljaju intelektualne edukacijsko-rekreativne sadržaje na jednoj građevin- usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, manji skoj čestici u građevinskom području naselja može proizvodni pogoni sa čistim i tihim tehnološkim se graditi: postupcima (kod kojih nema buke, zagađenja zraka, vode i tla), obrtničke (servisno-zanatske), a) jedna stambena građevina ugostiteljsko-turističke djelatnosti bez glazbe b) jedna poslovna građevina na otvorenom prostoru i s ograničenim radnim c) jedna stambena i jedna poslovna građevina vremenom, prerađivačke i slične djelatnosti, praonice automobila, prostori za zdravstvene d) jedna stambeno-poslovna građevina usluge, usluge sporta i rekreacije, kompleksi e) jedna stambeno-poslovna i poslovna građevina. za seoski turizam, rekreaciju i edukativne dje- f) Gospodarska građevina za obavljanje poljopri- latnosti, mlinovi i vodenice i slično. vredne djelatnosti ili sklop gospodarskih građe- b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: vina za obavljanje poljoprivredne djelatnosti pogoni male privrede, male klaonice, klesarske g) kompleks građevina seoskog domaćinstva sa radionice, izrada plastike, automehaničarske i dopunskim sadržajima (obiteljska kuća, građe- proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bra- vine za smještaj gostiju, sportsko-rekreacijske, varije, kovačnice, stolarije, reciklažna dvorišta edukativne, ugostiteljske i uslužne djelatnosti, za skupljanje sekundarnih sirovina, kemijske manja kampirališta kapaciteta do 20 kamping čistionice, manje pilane, ugostiteljski objekti mjesta) sa glazbom na otvorenom i slično. h) kompleks građevina namijenjenih za edukacijsko- (2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u rekreativne sadržaje sa mogućnosti izgradnje sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje objekata za smještaj i prehranu gostiju te manjih tehnički uvjeti. kampirališta kapaciteta do 20 kamping mjesta. (3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti potreb- (2) Uz građevine iz prethodnog stavka mogu se no je locirati minimalno 20,0 m od stambenih zgrada, u svrhu redovitog korištenja izgraditi gospodarske i stambeno-poslovnih i poslovnih i sličnih građevina na pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. susjednim česticama (kojima bi navedene djelatnosti (3) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ove točke mogle biti štetne i opasne) odnosno tako da budu mogu se koristiti i prostorije ili građevine koje ranije zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili u na zaštitu od buke, zaštitu zraka, vode i tla. dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog ili stam- (4) Poslovna djelatnost koja je svrstana u stavku benog prostora. 1. ove točke kao bučna i potencijalno opasna može se Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1973 locirati u stambenoj i stambeno-poslovnoj građevini na (4) Gospodarske građevine treba prvenstveno način da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji graditi u formi lokalne tradicijske gradnje, tradicijskim se odnose na zaštitu od buke, zaštitu zraka, vode i tla. građevinskim materijalom i tradicionalnim pokrovom, (5) U zoni mješovite pretežito stambene namjene te gdje god je to moguće primijeniti gradnju staja poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim vanjske klime. djelatnostima mogu se graditi samo iznimno, ukoliko (5) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u 500 kg i obilježava koeficijentom 1,00 te se temeljem naselju i predviđene mjere zaštite to omogućavaju.« toga sve vrste stoke ili peradi svode na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata: Članak 17. Točka 9. mijenja se i glasi: Tablica - koeficijenti uvjetnih grla »Točka 9. UG/ domaćoj Domaća životinja Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže za životinji automobile, garaže za poljodjelske i slične strojeve Odrasla goveda starija od 24 (visina ovisi o stroju), drvarnice, spremišta, nadstreš- mjeseca 1,0 nice, kotlovnice za kruto ili tekuće gorivo, podzemni i Goveda starosti od 12 do 24 nadzemni spremnici goriva za grijanje, ljetne kuhinje, mjeseca 0,6 spremišta sitnog alata, pušnice i sl.« Goveda starosti od 6 do 12 mjeseci 0,3 Članak 18. Rasplodni bikovi 1,4 Telad 0,15 Točka 10. mijenja se i glasi: Konji 1,2 »Točka 10. Ždrebad 0,5 Gospodarskim građevinama smatraju se: Ovce i koze 0,1 a) bez izvora zagađenja: Janjad i jarad 0,05 šupe, kolnice, sjenici, staklenici, plastenici, Krmače 0,3 spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, Nerasti 0,4 sabirnice mlijeka, sušare, pušnice, krušne peći, Svinje u tovu od 25 do 110 kg 0,15 manji pogoni u funkciji poljoprivredne djelatnosti, Odojci 0,02 pčelinjaci i sl. Kokoši nesilice 0,004 b) s potencijalnim izvorima zagađenja: Tovni pilići 0,0025 tovilišta, staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, Purani 0,02 uzgoj krznaša i slično. Kunići i pernata divljač 0,002

Članak 19. (6) Gradnja građevina iz stavka 1. ove točke nije Točka 11. mijenja se i glasi: dozvoljena u područjima posebnog režima zaštite.« »Točka 11. (1) U sklopu građevinskih područja naselja, osim Članak 20. u naselju Gvozd, mogu se graditi gospodarske građe- Točka 12. mijenja se i glasi: vine s potencijalnim izvorima zagađenja i to isključivo kapaciteta za maksimalno 50 uvjetnih grla. »Točka 12. (2) Iznimno od prethodnog stavka maksimalni broj Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim svinja ograničava se na 30 uvjetnih grla, a maksimalni djelatnostima i gospodarske građevine s potencijalnim broj peradi na 15 uvjetnih grla. izvorima zagađenja mogu se na području obuhvata Plana graditi samo ukoliko karakter naselja, tehnološko (3) Iznimno od stavka 1. ove točke na građevinskim rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju to česticama koje se nalaze unutar granice građevin- omogućavaju.« skog područja dozvoljen je uzgoj do 120 uvjetnih grla stoke (osim svinja i peradi), uz uvjet da gospodarska građevina sa više od 50 uvjetnih grla bude udaljena Članak 21. minimalno 60,0 m od susjednih katastarskih čestica U točki 13. stavak 2. mijenja se i glasi: drugog vlasnika te od regulacijskog pravca državne ceste minimalno 75,0 m, od županijske ceste mini- »(2) U sklopu površina iz stavka 1. ove točke malno 40,0 m i od lokalne ceste minimalno 15,0 m. omogućeno je uređenje i gradnja: Ukoliko na građevinskoj čestici koja se nalazi unutar - kolnih i pješačkih putova; građevinskog područja naselja nije moguće osigurati - biciklističkih staza; propisanu minimalnu udaljenost od regulacijskog pravca dozvoljeno je izgradnja i na poljoprivrednom - sportsko - rekreacijskih površina i igrališta, zemljištu izvan površina za razvoj naselja koje sa dječjih igrališta; građevinskom česticom unutar površine za razvoj - manjih građevina prateće namjene (paviljoni, naselja čine funkcionalnu i vlasničku cjelinu. nadstrešnice, vidikovci i slično).« Stranica 1974 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

U točki 13. stavak 3. mijenja se i glasi: (3) Uređenom građevinskom česticom se smatra »(3) Površina građevina iz alineje 4. prethodnog građevinska čestica koja ima pristup na prometnu stavka ove točke ne smije prelaziti 10 % izgrađenosti površinu, odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama (sustav kanalizacije ili septička jama) i pro- zelene površine, te oblikovanjem, a naročito visinom, pisani broj parkirališnih mjesta.« koja ne prelazi visinu prizemlja s potkrovljem (osim vidikovca), trebaju biti u skladu s uređenjem prostora u kome se grade.« Članak 25. Točka 16. mijenja se i glasi: Članak 22. »Točka 16. U točki 14. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. (1) Građevinska čestica mora imati neposredan koji glasi: pristup na prometnu površinu širine minimalno 3,0 m. Prometna površina je površina javne namjene ili »(2) Unutar građevinskih područja naselja mogu- površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili će je postavljanje reklamnih panoa i kioska, a uvjeti površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza postavljanja odrediti će se Odlukom općine.« a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica. (2) U slučaju prilaza na državnu, županijsku, lokalnu Članak 23. cestu ili nerazvrstanu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja Ispred odjeljka »Oblik i veličina građevinske od strane nadležnog tijela koje tim cestama upravlja. čestice« briše se oznaka »2.2.2.« (3) U slučaju kada se građevinska čestica nalazi uz spoj ulica različitog ranga, prilaz s te čestice na Članak 24. prometnu površinu ostavaruje se preko ulice nižeg Točka 15. mijenja se i glasi: ranga.« »Točka 15. Članak 26. (1) Parcelacija zemljišta unutar granica građevin- skog područja i parcelacija građevinskog zemljišta Točka 17. mijenja se i glasi: izvan granica toga područja, može se provoditi samo »Točka 17. u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom 1) Veličina i oblik građevinske čestice moraju biti dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i takovi da omogućuju njeno korištenje i gradnju u skladu detaljnim planom uređenja, s odredbama za provođenje plana. (2) Građevinska čestica koja se nalazi u građevin- 2) Minimalne veličine građevinskih čestica (širina skom području naselja mora imati površinu i oblik koji građevinske čestice uvijek je kraća stranica građe- omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje vinske čestice) za gradnju građevina iz točke 6. na i izgradnju u skladu s odredbama PPUO. slijedeće načine:

a) gradnju građevine na samostojeći način: najmanja širina najmanja dubina najmanja površina max. koeficijent način izgradnje čestice čestice čestice izgrađenosti prizemni 12 m 22 m 264 m2 0,3 jednokatni 16 m 25 m 400 m2 0,3

b) gradnju građevine na poluotvoreni način: najmanja širina najmanja dubina najmanja površina max. koeficijent način izgradnje čestice čestice čestice izgrađenosti prizemni 10 m 22 m 220 m2 0,4 jednokatni 12 m 25 m 300 m2 0,4

c) gradnju građevine u nizu: najmanja širina najmanja dubina najmanja površina max. koeficijent način izgradnje čestice čestice čestice izgrađenosti prizemni 7 m 25 m 175 m2 0,5 jednokatni 6 m 25 m 150 m2 0,5 Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1975

(3) Iznimno od prethodnog stavka, dubina građevne (3) Iznimno za potrebe izgradnje kompleksa seo- čestice namijenjene izgradnji stambene ili poslovne skog turizma i rekreacije građevinska čestica može građevine uz koju će se graditi gospodarske građevine biti i veća od 3000 m2, uz maksimalni koeficijent iz- iz točke 10. za potrebe poljoprivredne proizvodnje ne građenosti do 30 %. može bit manja od 50,0+ m. 4) Iznimno za potrebe izgradnje kompleksa građe- (4) Građevinama koje se izgrađuju na samosto- vina za edukacijsko-rekreativne sadržaje građevinska jeći način u smislu ove točke smatraju se građevine čestica može biti i veća od 3000 m2, uz maksimalni koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na koeficijent izgrađenosti do 30%.« granice susjednih građevinskih čestica. (5) Građevinama koje se izgrađuju na poluo- Članak 29. tvoreni način (dvojne građevine) u smislu ove točke Točka 21. mijenja se i glasi: smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevinske čestice, »Točka 21. odnosno uz susjednu građevinu. Veličina građevinskih čestica i maksimalni koefi- cijent izgrađenosti čestice za gradnju građevina za (6) Građevinama koje se izgrađuju u nizu u smi- povremeno stanovanje (»vikendice«) određuje se na slu ove točke smatraju se građevine koje se sa dvije isti način kao i za ostale stambene građevine, s time strane prislanjaju na granice susjednih građevinskih da građevine povremenog stanovanja moraju biti čestica i uz susjedne građevine. opremljene sanitarnim čvorom.« (7) U maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice ne uračunavaju se istaci krovišta i balkona, niti elementi uređenja okoliša (terase, stepeništa i slično) Članak 30. do visine 0,6 m iznad razine uređenog terena.« U točki 22. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Površina građevinske čestice za građenje Članak 27. višestambenih zgrada kapaciteta od najmanje 4 stana iznosi minimalno 500 m2.« Točka 18. mijenja se i glasi: »Točka 18. Članak 31. Iznimno od odredbi iz prethodne točke kod legaliza- U odjeljku »Smještaj građevine na građevinskoj cije već izgrađenih građevina, kod zamjene postojeće čestici« briše se oznaka »2.2.3.« građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj čestici Članak 32. manje veličine od propisane, ali pod uvjetom da je Točka 25. mijenja se i glasi: veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na maksimalni koeficijent »Točka 25. izgrađenosti, položaj građevine na katastarskoj čestici (1) Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog ili ostalih posebnih uvjeta gradnje (npr. konzervatorski pravca određuje se: uvjeti, zaštita prirode i okoliša i sl.).« - za stambene građevine i poslovne građevine za tihe i čiste djelatnosti 5,0 m Članak 28. - za garaže u sklopu stambene građevine 3,0 m Točka 20. mijenja se i glasi: - za pomoćne građevine 10,0 m »Točka 20. - za poslovne građevine za bučne i Maksimalna površina građevinske čestice stam- (1) potencijalno opasne djelatnosti 20,0 m benih zgrada unutar građevinskog područja na području PPUO iznosi: - za gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja 20,0 m a) za gradnju građevine na samostojeći način 2.000 m2 - za gospodarske građevine bez izvora zagađenja 10,0 m b) za gradnju građevine na (2) Iznimno od stavka 1. ove točke, minimalna uda- poluotvoreni način 1.350 m2 ljenost građevine od ruba koridora cestovnog pojasa 2 c) za gradnju građevina u nizu 900 m postojeće državne, županijske i lokalne ceste utvrdit će (2) Iznimno, građevinska čestica može biti i veća se u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili rješenja od površina određenih u stavku 1. ove točke ali ne o uvjetima građenja sukladno posebnim propisima. veća od 3.000 m2, uz maksimalnu izgrađenost od (3) Udaljenost građevine od ruba cestovnog pojasa 30%, kada se uz građevine za stanovanje izgrađuju državnog ili županijskog značaja mora iznositi mini- i građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, malno 10,0 m unutar granice građevinskog područja te kod stambeno-poslovnih i poslovnih građevina čija naselja i 15,0 - 20,0 m izvan granice građevinskog tehnologija, način organiziranja proizvodnje i proizvodni područja naselja ukoliko se stavkom 2. ove točke proces zahtijeva veću površinu. drugačije ne odredi. Stranica 1976 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

(4) Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina Članak 34. iz stavka 1. ove točke, osim gospodarskih građevina Točka 27. mijenja se i glasi: sa ili bez potencijalnih izvora zagađenja, u već izgra- »Točka 27. đenim dijelovima naselja, a gdje za to postoje uvjeti (npr. postava susjednih građevina na regulacijskom (1) Građevine koje se izgrađuju na samostojeći pravcu ili zbog nemogućnosti gradnje u propisanoj način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 dubini građevinske čestice radi već izgrađenih po- m od susjedne međe. stojećih građevina na građevinskoj čestici), može se (2) Iznimno, građevine se mogu svojom jednom dozvoliti gradnja građevina i na manjoj udaljenosti od stranom približiti susjednom zemljištu, ali ne manje od one propisane stavkom 1. ove točke kao i na samom 1,0 m, pod uvjetom da smještaj građevine na susjednoj regulacijskom pravcu.« građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina, odnosno poštivanje ritma izgradnje u naselju ili dijelu naselja. Članak 33. Ukoliko je samostojeća stambena građevina U točki 26. stavak 2., briše se. (3) izgrađena na udaljenosti manjoj od 1,0 m od susjedne Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2. međe, a provodi se postupak legalizacije građevine Iza stavka 2, dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: građevinu je moguće legalizirati ukoliko su zadovolje- »(3) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i ni uvjeti iz točke 17. I točke 18. ovoga Plana i ostali zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja posebni propisi. pogoršanja vodnog režima zabranjeno je: (4) Na dijelu građevine koja je izgrađena na uda- a) podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti ljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu manjoj od 10,0 m od ruba vodotoka ili kanala; se projektirati niti izvoditi otvori. b) u uređenom inundacijskom području,: (5) Otvorima se u smislu stavka 4. ove točke ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksi- - podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim malne veličine 60,0 x 60,0 cm, dijelovi zida od staklene regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, 6 metara od vanjske nožice nasipa, odnosno odnosno stranice 15,0 cm, a kroz koje se ventilacija od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), vizualni kontakt. - vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale Istaci krovišta, balkoni, otvorene terase, vanj- tvari do 20 metara od vanjske nožice nasipa, (6) ske stepenice i slično mogu se graditi i na udaljenosti odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zaštit- manjoj od 3,0 m od susjedne međe.« ne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda), - kopati i bušiti zdence do 20,0 metara od Članak 35. vanjske nožice nasipa, odnosno vanjskog U točki 30. stavku 1. iza riječi »sabirnih jama« ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine dodaju se riječi: »gospodarskih građevina,«. koja nije nasip (obala i obaloutvrda), U točki 30. stavku 3. iza riječi »sabirnu jamu« - bušiti tlo do 20,0 metara od vanjske nožice dodaje se tekst koji glasi: »stambenih, poslovnih i nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacij- stambeno-poslovnih građevina«. sko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda); Članak 36. c) u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima: Točka 33. mijenja se i glasi: - podizati zgrade, ograde i druge građevine, »Točka 33. osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, (1) Međusobni razmak građevina određuje se prema - vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale visini građevine pri čemu udaljenost od jedne međe tvari, ne može biti manja od 3,0 m: - kopati i bušiti zdence, a) za prizemne građevine (P) iznosi 6,0 m - bušiti tlo; b) za jednokatne građevine (P+1) iznosi 8,0 m d) graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad (2) Međusobni razmak građevina može biti i manji natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih po- od propisanoga: vršina (prometnice, parkovi, trgovi). a) ako se radi o već izgrađenim građevinskim (4) Iznimno od stavka 3. ove točke, odstupanja su česticama, moguća uz suglasnost Hrvatskih voda: b) ako je tehničkom dokumentacijom dokazano: a) pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja sta- - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj bilnosti i sigurnosti vodnih građevina, otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda; b) pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja posto- - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje jećeg vodnog režima, građevine neće u većem opsegu ugroziti živote c) ako to nije protivno uvjetima korištenja vodnog ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevi- dobra utvrđenim Zakonom o vodama.« nama.« Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1977

Članak 37. svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren Točka 35. mijenja se i glasi: uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. »Točka 35. (3) Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji Udaljenost pomoćne građevine od stambene gra- prostor se nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. đevine na istoj građevinskoj čestici mora biti u skladu Iznimno podrumom se može smatrati i dio građevine sa točkama 33. i 34. ovog Plana kada se gradi kao koji nije potpuno ukopan, već svojim volumenom izlazi posebna dvorišna građevina.« izvan terena do 1,0 m visine, u tom slučaju se iznad ovakvog podruma prva slijedeća etaža koja se može Članak 38. graditi je etaža prizemlje.« Ispred odjeljka »Visina i oblikovanje građevine« briše se oznaka »2.2.4.« Članak 42. Ispred odjeljka »Ograde i parterno uređenje« briše se oznaka 2.2.5. Članak 39. Točka 37. mijenja se i glasi: Članak 43. »Točka 37. U točki 43. stavku 3. riječi »ovog članka« zamjenjuje Na području Općine Gvozd dozvoljava se gradnja (1) se s riječima »ove točke«. stambenih zgrada (građevina iz točke 7.) maksimal- ne visine prizemlje+1kat+potkrovlje, uz mogućnost U točki 43. stavku 4. riječi »ovog članka« zamjenjuje izgradnje podruma i suterena. se s riječima »ove točke«. (2) Etažna visina pomoćnih, gospodarskih i manjih poslovnih objekata ne može biti veća od prizemlja i Članak 44. potkrovlja. U točki 44. stavku 1. broj »1,50« zamjenjuje se (3) Iznimno od stavka 1. ove točke, maksimalna brojkom »1,80«. visina stambenih zgrada unutar građevinskog područja U točki 44. stavku 2. broj »1,50« zamjenjuje se naselja Gvozd iznosi prizemlje + 4 kata i potkrovlje, brojkom »1,80«. uz mogućnost izgradnje podruma i suterena. (4) Iznimno od stavaka 1, 2. i 3. ove točke, omogu- Članak 45. ćuje se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. Iza točke 46. dodaje se novi odjeljak koji glasi: vodotornjevi, crkveni i vatrogasni tornjevi, antenski stupovi i sl.) ili kada je to nužno zbog djelatnosti koja »2.2.2. Izdvojeno građevinsko područje izvan na- se u njima obavljaju vodeći računa o zaštićenim po- selja bez stanovanja« vijesnim jezgrama naselja, te kontaktnim područjima Iza odjeljka 2.2.2. dodaje se nova točka 46a., spomenika kulturne i prirodne baštine. koja glasi: (5) Visina poslovne, gospodarske ili pomoćne gra- »Točka 46a. đevine ne smije biti viša od visine stambene građevine (1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja s kojom se nalazi na istoj parceli i čini funkcionalnu je izgrađena ili neizgrađena prostorna cjelina izvan cjelinu.« građevinskog područja naselja namijenjena isključivo za: Članak 40. a) gospodarsku namjenu bez stanovanja: U točki 38. stavak 1. mijenja se i glasi: - proizvodna »(1) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod - sport i rekreacija krovne konstrukcije, a iznad posljednje etaže građe- - ugostiteljstvo i turizam - manji turistički loka- vine, čiji nadozid nije veći od 120 cm.« liteti izvan naselja U točki 38. stavak 3. mijenja se i glasi: - građevine za istraživanje i iskorištavanje mi- »(3) Kosa krovišta ne smiju imati veći nagib od neralnih sirovina (separacija šljunka i pijeska, 500, iznimno dozvoljavaju se i veći nagibi na manjim proizvodnja građevinskih materijala i sl.) dijelovima krovišta (do 25 % krovne plohe).« b) groblja U točki 38. stavak 6., briše se. (2) Gradnja manjih ugostiteljsko-turističkih građevina koje se u skladu s PPUO mogu graditi na izdvojenim dijelovima građevinskog područja namijenjenim isključivo Članak 41. za tu namjenu mogu imati kapacitet do maksimalno Točka 40. mijenja se i glasi: 20 ležajeva (moguća kombinacija ležajeva i kamping »Točka 40. mjesta), maksimalnu izgrađenost katastarske čestice do 30%, maksimalna veličina građevinske čestice nije (1) Ispod stambenih građevina, pomoćnih građe- ograničena, visine građevina mogu biti maksimalno vina, manjih poslovnih i gospodarskih građevina se Podrum+prizemlje+1 kat, a ukoliko se izradi UPU-a po potrebi može graditi podrum i suteren. parametri visine mogu biti i drugačije određeni. Naj- (2) Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi manje 40% građevinske čestice mora biti prirodno ispod poda prizemlja i ukopan je do maksimalno 50 % zelenilo ili parkovni nasadi. Stranica 1978 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

Tablica - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za turizam, ugostiteljstvo i rekreaciju Izdvojeni dio građevinskog područja izvan Naselje Površina (Ha) naselja za turističko-ugostiteljsku namjenu Čremušnica Izletnički lokalitet s namjenom ugostiteljstva i rekreacije »BEKIĆA MLIN-KIRINGRAD« 0,4 Branjavac, Slavsko polje, Pješčanica, Ostrožin, Turistička ruta Kirin, Čremušnica, Trepča, Bović, Golinja, »Zeleni put« Gornja Trstenica -

Članak 46. f) pješačke staze, promatračnice, vidikovci, obavi- Podpoglavlje »2.3. Izgrađene strukture van naselja« jesne ploče, drvene nadstrešnice i drugi objekti mijenja se i glasi: »2.3. Površine za razvoj i uređenje i opreme koje se grade u svrhu organiziranog prostora izvan naselja«. posjećivanja g) vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda Članak 47. h) građevine za kontrolirano ukapanje životinjskih Točka 47. mijenja se i glasi: konfiskata »Točka 47. i) planinarski domovi. (1) Građevine, koje se u skladu s posebnim propisima (3) Gradnja građevina iz prethodnog stavka na po- mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, jedinačnim lokacijama površine veće od 10,0 ha može moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne se odobravati samo ukoliko je predviđena Planom i ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korište- prikazana na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje nje drugih građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti i namjena površina«.« čovjekovog okoliša i krajolika. (2) Izgradnja izvan građevinskog područja dozvo- Članak 48. ljena je za: Odjeljak »2.3.1. Rekreacione i zdravstvene građe- a) stambene i gospodarske građevine u funkciji vine« mijenja se u podpoglavlje i glasi: »2.4. Sport- obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i to: sko-rekreacijske građevine«. - stambeno-gospodarske sklopove (farme) - građevine za uzgoj životinja (tovilišta) Članak 49. - klijeti u vinogradima i spremišta voća u voć- Točka 48 mijenja se i glasi: njacima . - ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl. »Točka 48. - spremišta drva u šumama (1) Građevine sporta i rekreacije mogu se graditi unutar građevinskih područja naselja i na izdvojenim - pilane građevinskim područjima izvan naselja koja su odre- - uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici đena isključivo za namjenu sporta i rekreacije bez i sl.) stanovanja. - pčelinjaci (2) Maksimalna veličina građevinske čestice za - ribnjaci gradnju građevina za sportsko-rekreacijske društvene b) građevine prometne, javne, komunalne i druge djelatnosti unutar granice građevinskih područja na- infrastrukture (uključivo benzinske postaje, nad- selja i na izdvojenim dijelovima građevinskih područja strešnice za sklanjanje ljudi u javnom prijevozu naselja, nije ograničena. i sl.) (3) Gradnja sportsko-rekreacijskih građevina koje se c) građevine za potrebe lovstva i gospodarenje u skladu s PPUO mogu graditi na izdvojenim dijelovima šumama (spremišta drva u šumama, građevine građevinskog područja namijenjenim isključivo za tu za stručno osposobljavanje radnika u šumarstvu namjenu mogu imati maksimalnu izgrađenost katastarske i obuku studenata, šumski protupožarni prosjeci čestice 15%, najmanje 60% površine svake građevine i sl.) treba biti prirodno zelenilo ili parkovni nasadi, visine d) manje građevine spomeničkog i sakralnog građevina mogu biti maksimalno Podrum+prizemlje+1 obilježja, pilovi i manje kapelice kat, a ukoliko se izradi UPU-a parametri visine mogu e) reklamni panoi biti i drugačije određeni.

Tablica - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za sport i rekreaciju Planirane sportsko rekereacijske zone na izdvojenim dijelovima građevinskog područja: DETALJNIJA NASELJE LOKALITET POVRŠINA (Ha) NAMJENA Bović/Kirin »MLIN SRNJAK« 4,1 Mješovita Blatuša Blatuša-jezero 4,3 Sportski ribolov Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1979

(4) U sklopu sportsko-rekreacijskih zona mogu se - 300,00 m od katastarskih čestica na kojima je graditi prateće građevine za ugostiteljstvo, rekreacij- dozvoljeno graditi javne građevine i stambene sko-edukativne građevine te smještajni kapaciteti do zgrade, maksimalno 20 ležajeva. - 100,00 m od javnih prometnica i zaštitnog pojasa (5) Prije početka izvođenja građevinskih ili obrtničkih dalekovoda i telefonskih linija. radova na rekonstrukciji, sanaciji ili obnovi starog mlina (4) Eksploatacija obnovljivih ležišta građevinskog potrebno je ishoditi odobrenje Ministarstva kulture, pijeska i šljunka iz korita i s obala rijeka moguća je Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski isključivo u funkciji uređenja vodotoka i plovnog puta odjel u Sisku.« u skladu s propisima o vodama.«

Članak 50. Članak 52. Odjeljak »2.3.2. Građevine za istraživanje i iskorišta- U točki 50. riječ »okolina« briše se i dodaje riječ vanje mineralnih sirovina« mijenja se u podpoglavlje i »okoliš«. glasi: »2.5. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina«. Članak 53. Točka 51. mijenja se i glasi: Članak 51. »Točka 51. Točka 49. mijenja se i glasi: (1) Za iskorištavanje mineralnih sirovina predviđene »Točka 49. su sljedeće mjere zaštite: - postojeća polja za iskorištavanje moguće je ko- (1) Postojeća i planirana polja eksploatacijska polja označena su na Kartografskom prikazu br. 1. ristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju Korištenje i namjena površina, a postojeći i planirani potrebno je sanirati ili prenamijeniti u skladu s istražni prostori označeni su na Kartografskom prikazu izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora na okoliša, slijedeći način: - iskorištavanje mineralnih sirovina vezano je na - poligonom i oznakom (ukoliko su poznate vršne područja na kojima se utvrde količine pojedinih točke polja i istražnog prostora) struktura u podzemlju za koje je ekonomski - oznakom (nisu dobiveni podaci za vršne točke opravdano iskorištavanje, polja i istražnog prostora) - sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti (2) Ukoliko se prilikom istražnih radova na istražnim kosina i okolnog terena polja za iskorištavanje, prostorima mineralnih sirovina utvrdi da je lokacija po- te ozelenjavanje ili neki drugi postupak ukla- voljna za eksploataciju, može se na lokaciji istražnog panja u okoliš i prenamjenu u površine druge prostora (prikazanog na kartografskom prikazu br. 3. namjene (šume, livade i sl.). Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) odobriti (2) Izuzetno, zemljište se u sklopu sanacijskog jedno ili više eksploatacijskih polja bez potrebe izmje- programa može privesti i drugoj namjeni (npr. sport i ne ovog dokumenta prostornog uređenja, a sukladno rekreacija - sportski ribolov i ostali sportovi na vodnoj provedenoj procjeni utjecaja na okoliš. površini, sa ugostiteljskim sadržajima i sl.) koja nije (3) Građevine za eksploataciju mineralnih sirovi- u suprotnosti s dokumentima prostornog uređenja. na (kamenolomi) i slojnih voda ne smiju biti udaljeni (3) Tabelarni popis postojećih i planiranih eksploa- manje od: tacijskih polja i istražnih prostora mineralnih sirovina:

Tablica - eksploatacijska polja i istražni prostori mineralnih sirovina Postojeća eksploatacijska polja: Naselje Eksploatacijsko polje Mineralna sirovina Površina (ha) Pješčanica »PJEŠČANICA« kremeni pijesak 32,70 Planirana eksploatacijska polja: Sipan/Ostrožin/ »STIPAN« Ugljen-lignit Šljivovac 90,62 Blatuša »CAREVAC-BLATUŠA« T-G kamen 27,45 Planirani istražni prostor mineralne sirovine: Ostrožin LOKALITET ABEZ Ugljen < 25 Podgorje LOKALITET PODGORJE Kvarcni pijesak < 25 Blatuša LOKALITET kremeni pijesak BLATUŠA 13,24 Stranica 1980 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

(4) Ukoliko se prilikom istražnih radova na istražnim Članak 55. prostorima mineralnih sirovina utvrdi da je lokacija po- U točki 53. u stavku 2. riječi »ovog članka« zamje- voljna za eksploataciju, može se na lokaciji istražnog njuje se s riječima »ove točke«. prostora (prikazanog na kartografskom prikazu br. 3. U točki 53. stavak 3. mijenja se i glasi: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora) odobriti »(3) Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz stavka jedno ili više eksploatacijskih polja bez potrebe izmje- 1. ove točke primjenjuju se odredbe za visinu gradnje, ne ovog dokumenta prostornog uređenja, a sukladno najveći koeficijent izgrađenosti čestice, minimalne provedenoj procjeni utjecaja na okoliš i prirodu prema udaljenosti od javne prometne površine, susjedne zakonskim propisima kojima se određuje zaštita okoliša čestice i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu i zaštita prirode.« građevinskih područja naselja.«

Članak 56. Članak 54. Točka 54. mijenja se i glasi: Odjeljak »2.3.3. Građevine u funkciji obavljanja »Točka 54. poljoprivredne djelatnosti: stambeno-gospodarski (1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti sklopovi farme« mijenja se u podpoglavlje koje glasi: gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja »2.6. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivred- (stoke i peradi). ne djelatnosti koje se grade izvan građevinskog (2) Površina građevinske čestice za građevine iz područja«. stavka 1. ove točke ne može biti manja od 6.000 m2, Iza podpoglavlja »2.6. Građevine u funkciji obav- s najvećom izgrađenošću do 30%. ljanja poljoprivredne djelatnosti koje se grade (3) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu izvan građevinskog područja« dodaje se odjeljak se graditi na sljedećim udaljenostima od granice gra- »Stambeno-gospodarski sklopovi - farme«. đevinskih područja:

Tablica - Udaljenost gospodarskih građevina od granice građevinskog područja najmanje udaljenosti Najenm a gospodarskih građevina građevina (m) gospodarske zgrade za potrebe obavljanja ratarske djelatnosti min 100 m gospodarske zgrade za intenzivnu stočarsku proizvodnju: 8 - 50 uvjetnih grla min 30 m 51 - 100 uvjetnih grla min 60 m 101 - 200 uvjetnih grla min 80 m Više od 200 uvjetnih grla min 200 m 301 - 400 uvjetnih grla min 400 m 401 - 800 uvjetnih grla min 500 m gospodarske zgrade za intenzivnu peradarsku proizvodnju: 1.000 - 8.000 komada min 100 m 8.001 - 16.000 komada min 150 m 16.001 - 32.000 komada min 200 m 32.001 - 50.000 komada min 300 m 50.001 - 65.000 komada min 400 m 65.001 - 130.000 komada min 500 m

(4) Najmanje udaljenosti građevina za uzgoj stoke i - 50 m za županijske ceste, drugih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivred- - 30 m za lokalne ceste. noj proizvodnji od prometnica ne smiju biti manje od: Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene gra- - za stočarsku proizvodnju manju od 200 uvjetnih (5) grla i peradarsku manju od 8000 komada: đevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik - 75 m za državne ceste, građevine na navedenom građevinskom području, pod - 40 m za županijske ceste, uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih - 15 m za lokalne ceste. građevinskih područja. - za stočarsku proizvodnju veću od 200 uvjetnih (6) Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, grla i peradarsku veću od 8000 komada: što će se graditi na građevinskoj čestici zatečenog - 100 m za državne ceste, gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1981 gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja Članak 60. od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih U točki 60. stavak 1. mijenja se i glasi: lokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka 3. ovog članka.« »(1) Na poljoprivrednim površinama unutar ili izvan građevinskog područja mogu se graditi ostave za alat, Članak 57. oruđe, motokultivatore i sl., staklenici za uzgoj povrća, U točki 56., u stavku 1. iza riječi »podruma« dodaju voća i cvijeća, te plastenici.« se riječi »i suterena«. Dodaje se novi stavak 2. koji glasi: U točki 56. u stavku 2. riječi »ovog članka« zamje- »(2) Građevinska bruto površina ostave za alat, njuje se s riječima »ove točke«. oruđe, motokultivatore i sl. može biti maksimalno do 2 U točki 56. stavak 4. briše se. 20,0 m i visine isključivo prizemlja.« Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4. Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: Članak 58. Udaljenost ostava za alat, staklenika i plaste- Točka 57. mijenja se i glasi: »(5) nika od susjednih međa treba biti takva da su od njih »Točka 57. udaljeni najmanje za visinu konstrukcije.« (1) Klijet građevinske (bruto) površine svih eta- ža zgrade može biti maksimalno do 80,0 m2, može Članak 61. se graditi u vinogradima minimalne površine od 2.000,0 m2 uz uvjet da je zasađeno najmanje 85 % Točka 62. mijenja se i glasi: površine vinograda, uz uvjet da maksimalna građe- »Točka 62. 2 vinska bruto površina prizemne etaže iznosi 40,0 m . (1) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumije- (2) Razvijena površina iz stavka 1. ove točke može vaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni čiste se uvećati za 10,0 m2 za svakih daljih 400,0 m2 vino- industrijske i druge proizvodnje, servisne i zanatske grada, ali najviše do 80,0 m2. djelatnosti, skladišta i servisi, te ostale djelatnosti. (3) Izuzetno, ukoliko je površina vinograda manja od (2) Građevine za gospodarske djelatnosti mogu se one propisane stavkom 1. ove točke, može se odobriti graditi unutar građevinskih područja naselja u zonama u vinogradu gradnja prizemne drvene gospodarske označenim za gospodarsku namjenu i na izdvojenim građevine, maksimalne građevinske (bruto) površine građevinskim područjima izvan naselja koja su određe- do 9,0 m2. na isključivo za proizvodnu namjenu bez stanovanja. (4) Maksimalna etažna visina klijeti je prizemnica s (3) Unutar granica građevinskog područja naselja mogućnošću izvedbe podruma (ili suterena) i potkrovlja.« Gvozd ovim Planom određene su 3 zone za gospo- darsku namjenu. Izradom UPU-a naselja Gvozd mogu se odrediti i dodatne zone za gospodarsku namjenu Članak 59. unutar granice građevinskog područja naselja Gvozd. U točki 58. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: (4) Na izdvojenom građevinskom području izvan (3) Moguća je kumulacija površina voćnjaka i vi- naselja koja su određena isključivo za gospodarsku nograda kako bi se oformila katastarska čestica čija proizvodnu namjenu ovim Planom određena je lokacija je površina minimalno 2000,0 m2. u naselju Gornja Čemernica.

Tablica - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za gospodarsku proizvodnu namjenu Izdvojeni dio građevinskog područja izvan naselja za Naselje Površina (Ha) proizvodnu namjenu Gornja Čemernica Gospodarska zona »Gornja Čemernica« 13,7

(5) U sklopu zona gospodarskih djelatnosti unutar objekti čiste industrijske i druge proizvodnje koje svojim građevinskog područja naselja i na izdvojenim građe- postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale vinskim područjima izvan naselja koja su određena funkcije i čovjekov okoliš u naselju. isključivo za gospodarsku proizvodnu namjenu bez stanovanja gradnja treba biti tako koncipirana da: (7) Građevine gospodarskih djelatnosti iz stavka - maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske 2. ove točke moraju biti udaljene od građevinskih par- čestice iznosi do 70 %, cela stambene izgradnje i građevina javnih i pratećih - najmanje 20 % od ukupne površine građevinske sadržaja najmanje 50,0 m. čestice mora biti ozelenjeno, (8) Građevine gospodarskih djelatnosti, kao i - minimalna i maksimalna veličina građevinske vanjski prostori na kojima će se odvijati djelatnosti čestice nisu ograničeni. koje umjereno opterećuju okoliš moraju biti udaljene (6) U zoni gospodarske djelatnosti unutar građe- najmanje 100,0 m od građevinskih parcela stambene vinskog područja naselja mogu se izgrađivati samo izgradnje i građevina javnih i pratećih sadržaja. Stranica 1982 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

(9) Građevine gospodarskih djelatnosti, kao i vanj- Članak 65. ski prostori na kojima će se odvijati djelatnosti koje U točki 67. stavak 1. mijenja se i glasi: jako opterećuju okolinu moraju biti udaljene najmanje 200,0 m od građevinskih parcela stambene izgradnje »(1) PPUG-om je predviđeno opremanje područja i građevina javnih i pratećih sadržaja. Općine Gvozd sljedećom prometnom i komunalnom infrastrukturom: (10) Građevinske čestice u zoni gospodarskih dje- latnosti moraju biti odijeljene od građevinskih čestica - prometne površine (ceste, željeznička pruga, stambenih i javnih građevina u zonama mješovite biciklističke staze, pješački putevi), gradnje zelenim pojasom, zaštitnim infrastrukturnim - mreža telekomunikacija: pokretne i nepokretne, koridorom ili javnom prometnom površinom.« - elektroenergetska mreža, - vodoopskrba, Članak 62. - odvodnja, Točka 63. mijenja se i glasi: - magistralni plinovod, »Točka 63. - magistralni naftovod, »Gradnja u zonama gospodarskih djelatnosti izvodi - akumulacije za obranu od poplava, se u pravilu na temelju PPUO, ukoliko nije propisana - akumulacije za navodnjavanje »NAPNAV«. izrada dokumenata prostornog uređenja niže razine.« U točki 67. stavak 4. mijenja se i glasi: »(4) Prilikom izdavanja lokacijske dozvole može se Članak 63. utvrditi izvedba i ostalih objekata i uređaja komunalne Točka 64. mijenja se i glasi: infrastrukture nego što je to predviđeno dokumentima »Točka 64. prostornog uređenja iz prethodnog stavka.« (1) U građevinskim područjima naselja omogućena U točki 67. iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5, je gradnja građevina za društvene djelatnosti, javne 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, i prateće sadržaje za: 21, 22, 23, 24, 25, 26. i 27. koji glase: - obrazovanje, »(5) U razvoju sustava postojeće elektroničke - dječju zaštitu, komunikacijske infrastrukture i povezane opreme Planom se predviđa daljnje poboljšanje pokrivanja, - zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (domovi za povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga starije i nemoćne i sl.), i tehnologija uz poštivanje mjera zaštite i propisane - djelatnost društvenih i kulturnih organizacija, zakonske procedure. - javne djelatnosti (pošte, banke i sl.), (6) Na području obuhvata Plana moguća je izgradnja - trgovine dnevne opskrbe, samostojećih antenskih stupova isključivo izvan gra- đevinskih područja naselja na minimalnoj udaljenosti - vjerske građevine i prateće sadržaje, 100,0 m od granice građevinskog područja naselja - građevine od javnog interesa (uprava, udruge i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, građana, političke stranke i dr.) te postava antenskih prihvata koji se postavljaju na - uslužne zanate, ugostiteljstvo, ostale javne i postojećim građevinama. Na kartografskom prikazu prateće sadržaje. br. 2. Infrastrukturni sustavi, prikazane su lokacije postojećih antenskih stupova i područja elektroničkih (2) Minimalna i maksimalna veličina građevinske komunikacijskih zona radijusa do 1500,0 m za smještaj čestice za gradnju građevina za društvene djelatnosti samostojećih antenskih stupova. iz prethodnog stavka ove točke nije ograničena. (7) Unutar elektroničke komunikacijske zone (utvr- (3) Kompleks građevina namijenjenih za društve- đene kartografskim prikazom br. 2. Infrastrukturni ne djelatnosti, javne i prateće sadržaje iz stavka 1. sustavi) uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog ove točke nema ograničen broj građevina na jednoj stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više katastarskoj čestici. operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je (4) Visina građevina za građevine iz stavka 1. ove potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, pro- točke nije ograničena već je uvjetovana namjenom stornog uređenja i graditeljstva. građevine te specifičnim funkcionalnim i oblikovnim Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju rješenjem, ukoliko detaljnijim planom uređenja to nije (8) izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike drugačije određeno (UPU-om ili DPU-om).« da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova Članak 64. koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano Poglavlje »5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA područje signalom. ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH (9) Ukoliko je unutar planirane elektroničke komu- INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA« mijenja se i glasi: nikacijske zone već izgrađen samostojeći antenski »5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA stup/stupovi, na koji iz tehničkih razloga nije moguće I POVRŠINA PROMETNE, JAVNE, KOMUNALNE I priključiti ostale operatere, tada je moguće planirati DRUGE INFRASTRUKTURE«. izgradnju dodatnog stupa za ostale operatore/operatora. Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1983

(10) Dopušteno je postavljanje elektroničke komuni- - voditi računa o vizualnim odnosima između pla- kacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim niranih novih i postojećih elemenata prostora, građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili napose onih kulturno-povijesnih vrijednosti, osoba određenim posebnim propisima koji propisuju osobito u pogledu visinskih gabarita, odnosno posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole. subdominanta, akcenata i dr. (11) Prilikom postave antenskih stupova i postavljanja - adaptaciju postojećih lokacija za više operatora elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane obaviti uz poštivanje svih vrijednosti, a mo- opreme na postojećim građevinama potrebno je voditi gućnosti odrediti u sklopu postupka izdavanja računa o utjecaju na krajolik i izgled građevina. posebnih uvjeta - nisu uputni zahvati na lokacijama gdje postoje (12) Pri određivanju detaljnijeg položaja samosto- jećeg antenskog stupa izvan građevinskih područja uvjeti za prezentaciju kulturnog dobra naselja primjenjuju se sljedeći uvjeti: - prilikom izbora lokacije antenskog stupa uputno je obaviti prethodne konzultacije s nadležnim - poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ogra- konzervatorskim odjelom uz obvezatan teren- ničenja ski uviđaj. Istim postupkom će se provjeriti je - poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike li lokacija antenskog stupa u dometu glavnih mjesta i ambijentalne vrijednosti. točaka promatranja kulturno-povijesnih vrijed- (13) Iznimno ukoliko se na zadovoljavajući način nosti (vidikovci, odmorišta, prilazni putovi). ne može pokriti planirano područje signalom, a što se (16) Nisu dopušteni zahvati postavljanja samosto- dokazuje dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg jećih antenskih stupova na područjima arheoloških odobrenja, moguće je locirati samostojeći antenski zona, lokaliteta, kao i u povijesnim cjelinama od naci- stup i unutar granice građevinskog područja naselja onalnog značenja, a također i na područjima upisanim i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja. ili nominiranim za upis na Listu svjetske baštine. Za zahvate na ostalim arheološkim područjima i lokali- (14) Pri određivanju detaljnijeg položaja samostojećih tetima upisanim u Registar ili zaštićenim na osnovi antenskih stupova ukoliko se oni grade unutar građe- prostornog plana nužna su prethodna arheološka vinskih područja naselja primjenjuju se sljedeći uvjeti: istraživanja, napose ako su neophodna za određiva- - samostojeći antenski stup ne graditi unutar nje uvjeta zaštite kulturnog dobra. Na potencijalnim područja pretežito stambene namjene, osim u arheološkim područjima obvezan je arheološki nadzor, slučajevima kada nije moguće odabrati drugu te neophodna zaštitna iskopavanja. lokaciju radi konfiguracije naselja i tehničkih (17) Antenske stupove na postojećim lokacijama, karakteristika mreža elektroničke komunikacije osobito one postavljene bez prethodnoga odobrenja, - samostojeći antenski stup ne graditi na području koji izravno fizički ili vizualno degradiraju kulturno do- koje je namijenjeno javnoj i društvenoj namjeni bro, odnosno kulturno povijesne vrijednosti prostora, (škola, dječjih vrtića, bolnica i sl.) potrebno je dislocirati ili rekonstruirati, ako je to moguće, prema uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. - novi samostojeći antenski stupovi koji se moraju smjestiti unutar građevinskog područja naselja (18) Postavljanje novih samostojećih antenski prioritetno se smještavaju u gospodarske, ko- stupovi na području kulturnog dobra biti će moguće munalne ili infrastrukturne zone uz uvjet da ne zadiru u povijesnu strukturu tog dobra. - najmanja udaljenost stupa od najbliže postojeće (19) Ako se prilikom građevinskih radova u vezi s postavljanjem novog antenskog stupa naiđe na ar- građevine, površine pretežitog stanovanja, javne heološki nalaz treba postupiti u skladu sa Zakonom i društvene namjene treba biti najmanje jedna o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. visina stupa (20) Potrebno je izbjegavati lociranje antenskih - izbjegavati mjesta okupljanja stupova u dometu glavnih točaka promatranja (vidi- - poštivati zatečene prirodne vrijednosti i ogra- kovci, odmorišta, prilazni putovi) kulturno-povijesnih ničenja vrijednosti, napose u dometu kulturno-povijesnih - poštivati karakteristične i vrijedne vizure, slike prostornih dominanti. mjesta i ambijentalne vrijednosti. (21) U područjima gdje napajanje radijske opreme kablovima ili zračnim vodovima može znatno destruirati (15) Opće smjernice za izbor lokacije, odnosno povijesnu strukturu kulturnog dobra ili njegovu vizuru smještaj samostojećeg antenskog stupa i povezane moguća je primjena alternativnog izvora energije (so- opreme u planiranim područjima/zonama radijusa do larnog, vjetro-solarnog i sl.) u dogovoru s nadležnim 1500 m: konzervatorskim odjelom. - pri odabiru mjesta voditi računa o temeljnoj vri- (22) Ne planirati smještaj samostojećih antenskih jednosti krajobrazne cjeline kulturnog krajolika stupova na područjima zaštićenim temeljem Zakona i očuvanju njegova sklada o zaštiti prirode. Iznimno, ukoliko je zbog postizanja - intervencije u povijesnoj cjelini naselja ukoliko osnovne pokrivenosti nemoguće izbjeći planiranje i iz- se antenski prihvat postavlja na postojeću i gra- gradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom đevinu potrebno je prilagoditi ambijentu vodeći području isti se trebaju planirati rubno, odnosno na računa o utvrđenom režimu zaštite prostora, te način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne fizičkoj i funkcionalnoj povezanosti kulturnog lokacije i vrhovi uzvisina, te planirati minimalni broj dobra s neposrednim okolišem stupova koji omogućava pokrivenost. Stranica 1984 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

(23) Tipski objekt za smještaj opreme treba pro- U točki 69. iza stavka 6. dodaju se novi stavci 7, jektirati na način da se koriste materijali prilagođeni 8. i 9. koji glase: prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj »(7) Pristupni put (prometna površina) je prostor arhitekturi (žbukana pročelja, dvostrešni kosi krov kojim je osiguran pristup do građevinske parcele te prekriven crijepom i dr.). mora biti širine minimalno 3,0 m ako se koristi za kolni (24) Za pristup samostojećim antenskim stupovima i pješački promet, maksimalna dužina pristupnog puta u najvećoj mogućoj mjeri koristiti i održavati trase za kolni i pješački promet iznosi 150,0 m. povijesnih kolnih putova i pješačkih staza. (8) Iznimno od prethodnog stavka, kod postojećih (25) Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa, pristupnih putova moguće je zadržati postojeće širine izvan površina za razvoj naselja, ukoliko služi samo i duljine, a kod novoplaniranih pristupnih putova koji za postavljanje, održavanje i korištenje samostojećeg su duži od 150,0 m primjenjuju se odredbe za dimen- antenskog stupa, ne smije se asfaltirati. zioniranje širina jednosmjernih i dvosmjernih cesti (26) Za planirane samostojeće antenske stupove (ulica). na području ekološke mreže (kartografski prikaz br. (9) Pristupnim putem iz stavka 7. ove točke se 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora), koji smatra površina javne namjene ili površina u vlasniš- sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj tvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je na područje ekološke mreže treba ocijeniti, sukladno osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za eko- pristup do građevnih čestica.« lošku mrežu odnosno na ciljeve očuvanja tog područja ekološke mreže.« Članak 68. (27) Prilikom izrade UPU naselja Gvozd potrebno je: Točka 74. mijenja se i glasi: - osigurati koridor za DTK u koridorima javnih površina 1,0 m s obje strane prometnica »Točka 74. - postojeće TK kapacitete treba izmjestiti u no- (1) Pripadajuće postojeće trase i trase u razma- voizgrađenu DTK infrastrukturu tranju 110 Kv i 220 Kv dalekovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi«. - kapacitet i trasu DTK, veličine zdenaca DTK i broj cijevi planirati sukladno koncentraciji (2) Zaštitni koridori dalekovoda iznose: stambenih i poslovnih građevina. - Za dalekovod 110 Kv širina koridora je 40,0 - glavnu trasu novoplanirane DTK treba usmjeriti metara na komutaciju UPS Gvozd, ali u rubnim dijelovima - Za dalekovod 220 Kv širina koridora je 60,0 pojedinog područja treba predvidjeti lokaciju za metara.« eventualni komunikacijski čvor kabinetskog tipa, dimenzija 2x1x2 za koju lokaciju nije potrebno formirati zasebnu katastarsku parcelu. Članak 69. - u cilju postizanja što višeg nivoa komunalnog U točki 76. stavak 2. mijenja se i glasi: uređenja potrebno je planirati adekvatan broj »(2) Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena javnih govornica do kojih je potrebno utvrditi i svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda pristup osobama s invaliditetom.« iznosi 30,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda.«

Članak 66. Članak 70. U točki 68. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. Točka 78. mijenja se i glasi: i 4. koji glase: »Točka 78. Zaštitni pojas uz javne ceste mjeri se od »(3) Sustav mjera zaštite prirodne baštine vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane: (1) Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu - autoceste 40,0 m prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, za- - ceste namijenjene isključivo za promet motornih štićene svojte te zaštićeni mineral i fosili. vozila ili brze ceste 35 m (2) Potrebno je zabraniti sve radnje kojima se na - državne ceste 25,0 m prirodnim vrijednostima predloženim za zaštitu uma- - županijske ceste 15,0 m njuje prirodna vrijednost, odnosno narušavaju svojstva - lokalne ceste 10,0 m. zbog kojih su zaštićeni. (4) Ukoliko se izdaje lokacijska dozvola za građenje (3) U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobra- objekata ili instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštit- zne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena nog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti autohtonom vegetacijom, postojeće šumske površine, uvjeti od institucija nadležnih za pojedine vrste cesti.« šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te se zabranjuje njihovo uklanjanje. a treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane Članak 67. jednom kulturom; osobito treba štiti područja prirod- U točki 69. u stavku 3. riječi »ovog članka« zamje- nih vodotoka i vlažnih livada kao ekološki vrijednih njuje se s riječima »ove točke«. područja. Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1985

(4) Potrebno je očuvati raznolikost staništa na (12) Za područje posebnog rezervata potrebno je vodotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzace, sukladno Zakonu o zaštiti prirode donijeti plan uprav- slapove) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, ljanja sa mjerama zaštite. renošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno (13) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje plavljenje rukavaca i dr.) i djelatnosti koje bi narušile svojstva zbog kojih je (5) Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodo- proglašen (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, toka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog postojeće stanje te planirati zahvat na način da se i ostalog korištenja i slično). Dopuštenje za zahvate i zadrži doprirodno stanje vodotoka. radnje u posebnom rezervatu izdaje Ministarstvo kulture. (6) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora (14) Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa se izvršiti analiza krajobraza, te u skladu s tim plani- drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki rati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a značajno područje treba ocijeniti, sukladno Zakonu o osobito štititi od izgradnje panoramski vrijedne točke zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu te vrhove uzvisina i obalu. na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja. (7) Pri preoblikaovanju građevina (posebice onih (15) Za područje Cret Blatuša poštivati: zabranu koji se mogu graditi izvan naselja) treba koristiti mate- prenamijene zemljišta, osiguranje povoljne količine rijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog vode nužne za opstanak staništa i njegovih značajnih prostora i tradicionalnoj arhitekturi. bioloških vrsta, očuvanje povoljnih fizikalno-kemijskih svojstava ovde ili njihovo poboljšanje ukoliko su ne- (8) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba povoljna za opstanak staništa i njegovih značajnih osigurati racionalano korištenje neobnovljivih prirodnih bioloških vrsta, održavanje visoke razine vode, oču- dobara te održivo korištenje obnovljivih izvora energije. vanje povoljnog sastava mineralnih i hranjivih tvari u (9) Korištenje prirodnih dobara treba provoditi te- vodi i tlu creta, očuvanje bioloških vrsta značajnih za meljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji cret te neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog modificiranih organizama. tijela državne uprave. (16) Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na (10) Ukoliko se provodi pošumljavanje potrebno području općine treba sačuvati i vrednovati u skladu ga je vršiti autohtonim vrstama, a uzgojne radove sa Zakonom o zaštiti prirode, Uredbom o proglašenju provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma ekološke mreže (»Narodne novine«, broj 109/07) i postupno prevodi u visoki uzgojni oblik. Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, (11) Za područja predviđena za zaštitu treba propi- ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama sati obavezu izrade stručnog obrazloženja ili stručne za očuvanje stanišnih tipova (»Narodne novine« broj podloge, kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do 7/06). donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i (17) Temeljem Zakona o zaštiti prirode (»Narodne donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja novine«, broj 30/94, 72/94, 70/05 i 139/08) na području trebaju štititi odredbama za provođenje prostornog prostora Općine Gvozd zaštićen je Poseban rezervat plana. - botanički cret »Đon močvar« s okolicom u Blatuši.

Tablica - zaštićeni dijelovi prirode Spomenik prirodne baštine - zaštićeni dijelovi prirode Naziv Kategorija zaštite Reg. broj Površina (ha) Cret »Đon močvar« s okolicom u Posebni rezervat - botanički cca 42,5 - prema kartografskom Blatuši 156 prikazu »Biljeg« Petrova Gora Značajni krajobraz cca 84,5 - prema kartografskom 598 prikazu

(18) Studijom zaštite prirode Sisačko-moslavačke županije, koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, slijedeći dijelovi prirode predlažu se za zaštitu:

Tablica - prijedlog za zaštitu od nacionalnog značaja R ed. Površina Kategorija zaštite Naziv Grad/općina broj (ha) 1. Značajni krajobraz Dolina rijeke Kupe Gvozd, Lekenik, Glina, Petrinja, 9.813 Sisak

(19) Proglašenje zaštite provodi se temeljem Zakona o zaštiti prirode, dok će se zaštita provoditi temeljem odrednica ovog Plana do proglašenja zaštite. Stranica 1986 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

(20) Uredbom o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine«, broj 109/07) zaštićena su područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova, međusobno povezana koridorima. Na području Općine Gvozd nalazi se 2 takova područja: Kupa - kod Kličkovića i Cret Blatuša.

Tablica - Područja Nacionalne ekološke mreže R ed.br. Šifra Naziv Smjernice zaštite 1. HR 2000642 Kupa - kod Kličkovića 10,102,105-107,109,110,140, zabraniti lov živim mamcima, sačuvati reofilna staništa i područja s bržim tokom, zaštititi mrijesna staništa, uvesti režim ulovi i pusti za Hucho hucho i Thyma - mallus thymallus 2. HR 2001001 Cret Blatuša 26, 30, 100 - 104, 116, 119, održavati stanište

(21) Ciljevi očuvanja - divlje svojte i stanišni tipovi Članak 71. sastavni su dio Uredbe o proglašenju ekološke mreže, U točki 79. brišu se stavci 1. i 2. a nalaze se u Državnom zavodu za zaštitu prirode. U točki 79. stavak 3. mijenja se i glasi: (22) Ciljevi očuvanja Creta kao dijela Nacional- »Radi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti ne ekološke mreže (NEM) i potencijalnog područja na dijelovima općine Gvozd potrebno je: međunarodne ekološke mreže NATURA 2000 čine - utvrditi granice zaštićenih područja na Osnovnoj slijedeća staništa (stanišni tipovi): državnoj karti u mjerilu 1:5000 a) Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS) - utvrditi granice lokaliteta nacionalne ekološke šifra: mreže prema posebnim propisima - C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice - izraditi za područja značajnih krajobraza »Dolina - C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike rijeke Kupe« i »Petrova gora - Biljeg« Prostorne b) Prema klasifikaciji NATURA šifra: planove područja posebnih obilježja uz sklopu - 7150 Depresije na tresetnoj podlozi (Rhyn- šire regionalne suradnje.« chosporion) (23) Ciljevi očuvanja dijela rijeke Kupe kod Kličko- Članak 72. vića čine divlje svojte i stanišni tipovi: U Točki 80. stavak 1. mijenja se i glasi: a) Divlje svojte: »(1) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera - ugrožene vrste danjih leptira zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz Zakona - riječni rak i Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve na- knadne izmjene i dopune): - potočni rak - Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara - potočna mrena (»Narodne novine«, broj 69/99, 151/03, 157/03 - veliki vijun i 87/09) - peš - Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne - paklara novine«, broj 6/07 i 38/09) - bjeloperajna krkuša - Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih - tankorepa krkuša cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, - mladica 1995., 1998. g.).« - vidra - gavčica Članak 73. - plotica U točki 81. stavku 3. točki d) iza alineje 3. »Bulatska - zlatni vijun brda, Korkutu (Gvozd)« dodaje se alineja 4. koja glasi: - lipljen »- lokalitet Kirin.« - obična lisanka - mali vretenac Članak 74. b) Stanišni tipovi: Točka 83. mijenja se i glasi: Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS) šifra: Točka 83. - I.1.5.4. Zajednica ladoleža uz riječne tokove »(1) Sve povijesne građevine navedene u Tabelar- - E.1.3.2. Šuma johe uz gorske potoke nom prikazu nepokretnih kulturnih dobara i označene prema vrstama na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti Prema klasifikaciji NATURA šifra: korištenja, uređenja i zaštite prostora mj. 1: 25 000, - 6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i na kartografskim prikazima br. 4. Građevinska po- i šume (Convolvulion seppi, Filipendulion, Se- dručja naselja u mjerilu 1: 5 000, bez obzira na njihov necion fluviatilis) trenutni status zaštite podliježu obvezama Zakona o - 91 EO* Šuma johe uz gorske potoke.« zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1987

TABELARNI PRIKAZ NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA SISTEMATIZIRAN PO VRSTAMA

Tabela 1.0. Povijesna naselja i dijelovi naselja PRIJEDLOG 1.3. NASELJA SEOSKIH OBILJEŽJA STATUS ZAŠTITE KATEGORIJE 1.3.1 Blatuša, dio naselja ZPP 3 1.3.2 Šljivovac, dio naselja ZPP 3 1.3.3 Bović, dio naselja ZPP 3 1.3.4 Čemernica, dio naselja ZPP 3 1.3.5 Ostrožin (Kajganići, Torbice, Rajaci) ZPP 3

Tabela 2.0. Povijesne građevine i sklopovi PRIJEDLOG 2.1. CRKVE I KAPELE STATUS ZAŠTITE KATEGORIJE 2.1.1 Parohijska crkva sv. Nikole, Blatuša ZPP 3 2.1.2 Parohijska crkva Vaskrsenja Kristovog, Bović (ruševina) ZPP 3 2.1.3 Parohijska crkva sv. Petke, G. Čemernica ZPP 3 2.1.4 Parohijska crkva preobraženja Hristova, Stipan (ruševina) ZPP 3 2.1.5 Parohijska crkva, sv. apostola Petra I Pavla, Kirin (ruševina) ZPP 3

PRIJEDLOG 2.2 ETNOLOŠKE GOSPODARSKE GRAĐEVINE STATUS ZAŠTITE KATEGORIJE 2.2.1 Mlin, vodenica sela Bović PR 2 2.2.2. Mlin, vodenica sela Šljivovac PR 2

PRIJEDLOG 2.3 ETNOLOŠKE STAMBENE GRAĐEVINE STATUS ZAŠTITE KATEGORIJE 2.3.1 Tradicijska kuća, Karlovačka 21, Gvozd PR 2 2.3.2. Tradicijska kuća, Karlovačka 23, Gvozd PR 2 2.3.3 Tradicijska kuća, Ostrožin 1 PR 2 2.3.4 Tradicijska kuća, Čemernica bb PR 2

Tabela 3.0. Memorijalne građevine PRIJEDLOG 3.0 MEMORIJALNE GRAĐEVINE I OBILJEŽJA STATUS ZAŠTITE KATEGORIJE 3.0.1 Blatuša, spomeničko mjesto R 288 3 3.0.2 Blatuša, spomen ploča na školi ZPP 3 3.0.3 Bović, spomenik palim borcima ZPP 3 3.0.4 Čremušnica, zgrada, spomeničko mjesto R330 2 3.0.5 Čemernica, spomenik kod škole ZPP 3 3.0.6 Spomenik NOB, Kozarac ZPP 3 3.0.7 Ostrožin, zgrada, spomeničko mjesto R228 3 3.0.8 Groblje Blatuša ZPP 3 3.0.9 Groblje, Čemernica ZPP 3 3.0.10 Groblje, Kirin ZPP 3

Tabela 4.0. Arheološki lokaliteti 4.0R A HEOLOŠKI LOKALITETI PRIJEDLOG STATUS ZAŠTITE KATEGORIJE 4.0.1. Stari grad Bović, 12-15. st.,Bović PR 2 4.0.2. Crkvina, antika, Bović ZPP 3 4.0.3. Gornja Čemernica, nalaz kamene sjekire, prapovijest ZPP 3 4.0.4. Gradina Kiringrad, prapovijesno naselje, rani srednji vijek PR 2 9-12. st., kasnosrednjovjekovna utvrda i turski čardak, Donji Kirin 4.0.5. Lukinića pećina, paleolit, prapovijest i srednjovjekovno PR 2 sklonište, zaseok Lukinići, Čremušnica Gornja Stranica 1988 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

4.0.6. Stari grad Ostrožin, 12-15. st., Ostrožin PR 2 4.0.7. Veliki Petrovac, utvrda i pavlinski samostan koji su nalegli PR 1 na prapovijesni i antički lokalitet 4.0.8. Gradina, srednjovjekovno gradište, Gvozd PR 2 4.0.9. Bulatska brda, Korkuti, prapovijesno naselje, antika ?, PR 2 Gvozd 4.0.10 Slavsko polje, lokalitet srednjovjekovne crkve ZPP 3 4.0.11. Šljivovac, lokalitet srednjevjekovne crkve ZPP 3 4.0.12. Trepča, lokalitet srednjovjekovne crkve ZPP 3

Tabela 5.0. Kulturni krajolik PRIJEDLOG 5.0 PREDJELI KULTURNOGA KRAJOLIKA STATUS ZAŠTITE KATEGORIJE 5.1 Krajolik Petrove Gore PR 2 5.2 Dolina Kupe (od Dugog sela Lasinjskog do Čremušnice PR 2

(2) Radi integralnog sagledavanja spomenika i - U skladu s navedenim zakonima za sve zahvate njegove neposredne okoline uspostavlja se zona na arheološkim lokalitetima, kod nadležne usta- zaštite ekspozicije na prostoru oko pojedinačnog kul- nove za zaštitu kulturne baštine (Ministarstvo turnog dobra u svrhu zadržavanja građevina u okviru kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, njihovog autentičnog okruženja, sprječavanja nove Konzervatorski odjel u Sisku) potrebno je ishoditi izgradnje u njihovoj neposrednoj blizini, posebno one zakonom propisane suglasnosti: predimenzioniranih gabarita, neprimjerenih materijala a) Posebne uvjete i oblikovanja koje mogu zakloniti vizure na kulturno b) Prethodno odobrenje dobro ili s njega na neposredni kontaktni prostor. Ovo - S obzirom na neistraženost tematskog područja se odnosi na povijesne građevine koje se ne nalaze u potrebno je u budućnosti provesti istraživanja zoni naselja vrednovanog kao kulturno dobro, te na one koja prethode arheološkim, te sama arheološka koje imaju znatnu ulogu u oblikovanju šireg prostora, istraživanja: odnosno kada ovaj prostor sudjeluje u formiranju slike - avio snimanje i rekognosciranje radi upotpu- povijesne vrijednosti (crkve s vertikalom tornja). njavanja arheološke slike zone; (3) Sve građevinske i druge intervencije u zoni na- - geofizikalna snimanja zbog prostornog defi- vedenog režima zaštite podliježu upravnom postupku, niranja lokaliteta (određivanja granica); tj. potrebno je na temelju odgovarajuće tehničke doku- - probna arheološka istraživanja zbog tematske mentacije kojoj će po potrebi prethoditi konzervatorsko- i kronološke identifikacije lokaliteta; restauratorski istražni radovi, ishoditi posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) i prethodno - prije građevinskih zahvata (ceste, infrastruktu- ra, arhitektura) potrebno je izvršiti prethodna odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) istraživanja zadane zone; nadležnog konzervatorskog odjela. - nakon provedenog arheološkog nadzora ili Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod (4) zaštitnog istraživanja odrediti će se sustav koje su utvrđena svojstva kulturnog dobra (prema mjera zaštite lokaliteta ili propisati eventualna Popisu kulturnih dobara) kao najmanja granica zaštite promjena građevinskog projekta ili prezentacija utvrđuje se pripadna parcela ili, ako je to posebno nalaza in situ; istaknuto, njen povijesno vrijedni dio.« - ukoliko se otkrije arheološki lokalitet unutar građevinske trase ili zadane građevinske zone, Članak 75. nakon provedenog istraživanja zaštititi ga ponovnim zatrpavanjem uz nužno prilagodbu U točki 84. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: I promjenu projekta na način da ne oštećuje (2) Za arheološke lokalitete iz stavka 1. ove točke lokalitet (premještanje trase infrastrukture i propisuju se sljedeće mjere zaštite: ceste, izostanak podruma); - Odredbe za uspostavu i provođenje mjera - razmotriti mogućnost konzervacije i prezen- zaštite i obnove kulturno povijesne baštine tacije lokaliteta in situ. proizlaze iz relevantnih Zakona i Pravilnika koji - Na području arheoloških lokaliteta / zone oba- se na njih odnose (uključujući i sve naknadne vezna je primjena slijedećih mjera zaštite: izmjene i dopune). Propisanim mjerama utvrđuju - zone i lokaliteti zaštićeni kroz prostorni plan se obavezni upravni postupci te način i oblici podliježu režimu koji zahtijeva da u postupku graditeljskih i drugih zahvata na arheološkim ishođenja lokacijske dozvole treba obaviti ar- lokalitetima. heološki nadzor/istraživanja predmetne zone - Posebnom konzervatorskom postupku podliježe pod uvjetima koje izdaje Uprava za zaštitu izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Sisku; Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1989

- ukoliko se naiđe na arheološke nalaze ili - građevine koje će se koristiti povremeno, i to predmete prilikom zemljanih radova (poljo- isključivo u smislu zadovoljavanja potreba tu- djelskih i sl.), potrebno je obavijestiti Upravu rističke ponude, moguće je izvoditi samo kao za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski jednostavne građevine, sukladno odredbama odjel u Sisku ili najbliži nadležni muzej; Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Na- - na arheološkim lokalitetima ne dozvoljava rodne novine«, broj 76/07 i 38/09), te Pravilniku se nova izgradnja, a za sve zahvate, isko- o jednostavnim građevinama i radovima (»Na- pe, provođenje infrastrukture treba osigurati rodne novine«, broj 21/09 i 57/10).« arheološki nadzor. Prije radova obvezno je arheološko istraživanje lokaliteta; Članak 77. - prilikom izvođenja građevnih radova u blizini Točka 90. mijenja se i glasi: arheoloških lokaliteta koji su evidentirani na »Točka 90. temelju pojedinačnih nalaza, potrebno je upo- (1) Postojeće odlagalište komunalnog otpada zoriti izvoditelje radova na mogućnost nalaza i »Blatuša« predviđeno je za sanaciju i zatvaranje, te pojačani oprez. U slučaju da se kod izvođenja prenamjenu u pretovarnu stanicu za komunalni otpad. građevnih radova pojave nalazi, izvoditelj je dužan odmah privremeno obustaviti radove (2) Prema Izmjenama i dopunama Prostornog pla- i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u na Sisačko-moslavačke županije (»Službeni glasnik Sisku; Sisačko-moslavačke županije«, broj 12/10) lokacija »Blatuša« predložena je kao jedna od 6 potencijalnih - na području arheoloških lokaliteta i zona koji lokacija za smještaj Županijskog centra za gospodare- do sada nisu istraživani ili istraživanja prove- nje otpadom o čijem konačnom odabiru će se provesti dena tek djelomično te nisu utvrđene sigurne dodatna istraživanja.« granice rasprostiranja mogućih arheoloških nalaza propisuje se provođenje arheološkog rekognosciranja radi utvrđivanja užih zona Članak 78. lokaliteta, propisivanja mjera zaštite te time U točki 94. u stavku 2. riječi »ovog članka« zamje- i upisa u Registar kulturnih dobara Republike njuje se s riječima »ove točke«. Hrvatske;

- u slučaju zemljanih iskopa bilo koje vrste Članak 79. na arheološkim lokalitetima i u području ar- U točki 97. riječ »rekreativnim« zamjenjuje se heoloških zona (instalacijski rovovi, kanali, riječima »sportsko-rekreacijskim«. gradnja građevina i sl.) potrebno je ishoditi posebne uvjete, odnosno prethodno odobrenje te osigurati arheološki nadzor pri radovima. Članak 80. U slučaju arheoloških materijalnih nalaza Točka 100. mijenja se i glasi: potrebno je obustaviti radove do osiguranja »Točka 100. zaštitnog arheološkog istraživanja; (1) Prilikom izrade urbanističkih planova uređenja - zaštitu arheoloških lokaliteta potrebno je i projektne dokumentacije za građenje građevina provoditi u skladu s načelima struke i konzer- obavezno koristiti odredbe važećih propisa kojima se vatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom regulira projektiranje i izgradnja vatrogasnih pristupa i prezentacijom vidljivih ostatka građevina, i hidrantske mreže za gašenje požara. odnosno odgovarajućom obradom, dokumen- tiranjem i pohranom u muzejske ustanove (2) Prilikom određivanja mjesta gdje se skladištiti ili predmeta s onih lokaliteta koji se s obzirom koristiti zapaljive tekućine i/ili plinovi, odnosno mjesta na njihov karakter ne može prezentirati.« gdje se namjerava obavljati prometovanje zapaljivim tekućinama i / ili plinovima, na odgovarajući način, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe važe- Članak 76. ćih propisa kojima se regulira problematika zapaljivih U točki 85., dodaje se novi stavak 2. koji glasi: tekućina i plinova. Tehničke uvjete i normative za siguran tran- »(2) U slučaju građenja novih građevina za potrebe (3) turističke ponude potrebno je poštivati slijedeće uvjete: sport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim te plinovodima za međunarodni transport, a i tehničke - smještajne kapacitete predvidjeti isključivo u uvjete i normative za mjere zaštite ljudi i imovine i sklopu povijesnih naselja (zaselaka), zaštite plinovoda te postrojenja i uređaja koji su nji- - revitalizirati zapuštene tradicijske građevine hovim sastavnim dijelom projektirati prema odredba- i okućnice u smislu nadogradnje, dogradnje i ma važećih propisa kojima se regulira problematika slično, sigurnog transporta tekućih i plinovitih ugljikovodika - pri ishođenju potrebnih rješenja o uvjetima magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima građenja ili lokacijskih dozvola, obavezno is- i plinovodima za međunarodni transport. hoditi i prethodno odobrenje nadležnog tijela (4) Ulične plinovode izvoditi od atestiranih cijevi, Ministarstva kulture - Konzervatorskog odjela tako da su isti postavljeni u zemlju da prosječna dubina u Sisku, polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi Stranica 1990 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010. za srednjetlačne plinovode 0,8 - 1,5 m, za niskotlačne (10) Za ponašanje građevnih gradiva i građevinskih plinovode 0,8 - 1,3 m, a za kućne priključke 0,6-1,0 m. elemenata u požaru Državni zavod za normizaciju i Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeći 2,0 m. mjeriteljstvo izdao je kao hrvatske norme grupu normi Plinovod položiti u rov na pripremljenu posteljicu od HRN DIN 4102, koje je potrebno primijeniti pri projek- sitnog pijeska minimalne debljine 10,0 cm. Ispod cijevi tiranju i izvođenju. ne smije biti kamenčića kako cijevi ne bi nalijegale na (11) Izlazne putove iz objekta potrebno je projek- njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokova- tirati sukladno opće priznatim pravilima i normama lo pucanje cijevi. Prilikom zatrpavanja, zatrpati prvo (NFPA 101 i sl.) koje se koriste kao priznato pravilo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja tehničke prakse. iznad vrha cijevi 10,0 cm, a dalje zatrpavati u sloje- vima od po 30,0 cm uz propisno nabijanje. Na visini (12) Sustave za dojavu požara projektirati i izvesti 30,0-50,0 cm od vrha cijevi postaviti traku za obilje- prema važećim propisima kojima se regulira projekti- žavanje plinovoda s natpisom »POZOR PLINOVOD«. ranje i izvedba istih. Osim te trake postaviti i traku s metalnom žicom koja (13) Stabilni sustav za gašenje požara vodom služi za otkrivanje trase plinovoda. Kod izgradnje pli- (sprinkler) projektirati i izvoditi prema njemačkim novoda potrebno je na plinovod u apsolutno najnižim smjernicama Vds ili drugim priznatim propisima, koji točkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata, se koriste kao priznata pravila tehničke prakse. koje se proizvode od polieteilenskih spojnih elemenata. (14) Skladišta je potrebno projektirati i izvesti prema Prijelaze plinovoda koji prolazi ispod željezničkih pruga odredbama važećih propisa kojima se regulira zaštitu i važnijih cesta te prolaze kroz zidove izvesti bušenjem skladišta od požara i eksplozija. i umetanjem polietilenske cijevi u zaštitnu cijev s tim da (15) Prilikom projektiranja i izvedbe elektroener- se između cijevi stave odstojni prsteni, a krajevi cijevi getskih postrojenja primijeniti odredbe važećih propisa zatvore gumenom manšetom. Predvidjeti blokiranje kojima se regulira zaštitu od požara i eksplozija istih. pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u slučaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja nečistoće ili (16) Prilikom projektiranja i izvedbe zahvata u pro- pri puštanju plinovoda u rad. Sekcije plinovoda među- storu gdje se predviđa korištenje zapaljivih tekućina sobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane i plinova te gdje postoje prostori ugroženi eksploziv- sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, nom atmosferom primijeniti odredbe važećih propisa naftovoda, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i kojima se regulira problematika prostora ugroženih njihovih postrojenja, te ih ucrtati u projekte (u slučaju eksplozivnom atmosferom. nepostojanja istih priložiti izjavu o njihovom neposto- (17) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne janju). Propisane sigurnosne udaljenosti osigurati kod građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih vodotoka i kanala pri paralelnom vođenju i križanju. građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže Plinovod treba polagati s odgovarajućim padovima uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja prema posudama za sakupljanje kondenzata. Ti padovi požara, požarne karakteristike materijala građevine, u pravilu iznose: veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr., - za plinovode do promjera 200 mm 0,5% da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili - za plinovode većeg od 200 mm 0,3% građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, (5) U vezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju mreže treba primijeniti domaće važeće propise i pravila (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje tehničke prakse (npr. Pravilnik za izvođenje unutarnjih 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i druge), te njemačke ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti propise (DWGW regulativu i EU DIN norme), koji se dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji priznaju kao priznata pravila tehničke prakse. mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini (6) Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno konzole. odredbama važećih propisa kojima se regulira projek- (18) Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u pro- tiranje i izgradnja plinskih kotlovnica. storu primijeniti propise vezane za zaštitu od požara koji (7) Prilikom određivanja mjesta gdje će se proizvoditi, su važeći u trenutku izrade projektne dokumentacije.« skladištiti ili koristiti eksplozivne tvari na odgovarajući način, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odred- be važećih propisa kojima se regulira problematika Članak 81. eksplozivnih tvari. U točki 101. riječi »članka 15. stavka 1.« se brišu, (8) U slučaju određivanja mjesta za poslovne pro- a iza teksta »(»Narodne novine«, broj 58/93« dodaje store za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva se tekst: »33/05, 107/07 i 38/09«. te popravljanje i prepravljanje oružja, na odgovarajući način treba primijeniti odredbe važećih propisa kojima Članak 82. se reguliraju mjere zaštite od požara poslovnih pro- storija za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva Točka 103. mijenja se i glasi: te popravljanje i prepravljanje oružja. »Točka 103. (9) Ugostiteljske prostore projektirati ili izvoditi (1) Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja prema odredbama važećih propisa kojima se regulira nalaže se za naselje Gvozd, s obzirom na njegov zaštita od požara ugostiteljskih objekata. značaj kao veće lokalno i općinsko razvojno središte. Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1991

(2) Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja Članak 89. iz stavka 1. ove točke određena je grafički u Karto- (1) Izmjene i dopune PPUO Gvozd izrađene su u grafskom prikazu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje 6 (šest) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća i zaštitu prostora. Općine Gvozd i potpisom predsjednika Općinskog (3) Utvrđuje se potreba izrade slijedećih dokumenata vijeća Općine Gvozd. prostornog uređenja šireg područja koji obuhvaćaju (2) Izvornici Izmjene i dopune PPUO Gvozd čuvaju područje Općine Gvozd: se u: - Prostorni plan posebnih obilježja za područje 1. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja značajnog krajobraza »Dolina rijeke Kupe« i graditeljstva Republike Hrvatske -1 primjerak - Prostorni plan posebnih obilježja za područje 2. Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradi- značajnog krajobraza »Petrova gora - Biljeg«. teljstvo Sisačko-moslavačke županije - ispostava (4) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza u Petrinji - 1 primjerak Plana u mjerilu 1:25 000 na podloge u većim mjerili- 3. JU Zavodu za prostorno uređenje Sisačko-mo- ma dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem slavačke županije - 1 primjerak mjerilu podloge.« 4. Pismohrani Općine Gvozd - 1 primjerak 5. Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu kulturne Članak 83. baštine, Konzervatorski odjel u Sisku - 1 pri- Točka 104. mijenja se i glasi: mjerak »Točka 104. 6. Ministarstvu kulture, Uprava za zaštitu prirode - 1 primjerak Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na po- dručju obuhvata PPUO određuje se Odlukom Općine.« Članak 90. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. Članak 84. Točka 105. mijenja se i glasi: SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA »Točka 105. OPĆINA GVOZD U cilju zaštite i racionalnog korištenja prostora OPĆINSKO VIJEĆE obvezuje se Općina Gvozd da kontinuirano osigurava sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja KLASA: 350-02/08-01/13 niže razine.« URBROJ: 2176/09-01-10-44 Gvozd, 23. studenoga 2010.

Članak 85. Predsjednica U točki 107. stavku 1. riječi »Programom mjera Jelena Jajčević, v.r. za unapređenje stanja« zamjenjuju se riječima »Iz- vješćem o stanju«.

49. lll. ZAVRŠNE ODREDBE Na temelju članka 46 stavka 1. i 5. Zakona o pri- jevozu u cestovnom prometu (»Narodne novine«, broj Članak 86. 178/04, 48/05, 111/06, 63/08 i 124/09) i članka 34. stavak 1. alineja 3. Statuta Općine Gvozd (»Službeni Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaju va- vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće Općine Gvozd, žiti rješenja Prostornog plana uređenja Općine Gvozd na 9. sjednici održanoj 23. studenoga 2010. godine, (»Službeni vjesnik«, broj 34/04) koja su u nesuglasju donijelo je s ovom Odlukom.

ODLUKU Članak 87. o autotaksi prijevozu Ukoliko je Obrazloženje Prostornog plana uređenja Općine Gvozd (» Službeni vjesnik«, broj 34/04) u su- protnosti s nekim od dijelova Izmjena i dopuna PPUO I. OPĆE ODREDBE Gvozd, primjenjuje se Izmjene i dopune PPUO Gvozd.

Članak 1. Članak 88. Ovom Odlukom se uređuje organizacija i način Donošenjem Izmjena i dopuna PPUO Gvozd stavljaju obavljanja autotaksi prijevoza na području Općine se izvan snage svi kartografski prikazi PPUO Gvozd Gvozd, autotaksi vozila, autotaksi stajališta i cijena (»Službeni vjesnik«, broj 34/04). usluge autotaksi prijevoza. Stranica 1992 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

Članak 2. Članak 6. Autotaksi prijevoz se obavlja sukladno zakonu kojim Dozvola se izdaje pravnoj ili fizičkoj osobi sa sje- se uređuje prijevoz u cestovnom prometu (u daljnjem dištem odnosno prebivalištem na području Općine tekstu: Zakon) i ovom Odlukom. Gvozd koja ispunjava sljedeće uvjete: 1. da ima važeću licenciju za obavljanje autotaksi Članak 3. prijevoza sukladno Zakonu, Pojedini pojmovi, u smislu ove Odluke, imaju slje- 2. da ima položen ispit odnosno zaposlenog vozača deće značenje: s položenim ispitom iz članka 21. ove Odluke, 1. autotaksi je djelatnost prijevoza putnika koja se 3. da dokaže da autotaksi vozilo kojim će obavljati obavlja osobnim automobilom ako se putnik ili autotaksi prijevoz ispunjava uvjete iz članka 18. skupina putnika uzimaju na jednom mjestu, ove Odluke. 2. autotaksi prijevoznik je pravna ili fizička osoba Iznimno od stavka 1. ovog članka, dozvola se može koja obavlja djelatnost autotaksi prijevoza izdati i pravnoj ili fizičkoj osobi koja nema sjedište ili prebivalište na području Općine Gvozd, koja osim uvjeta 3. vozač autotaksi vozila je osoba koja upravlja iz stavka 1. točka 1, 2. i 3. ovog članka ispunjava i autotaksi vozilom i ima položen ispit iz članka uvjet da ima zaposlenog vozača autotaksi vozila koji 21. ove Odluke, ima prebivalište na području Općine Gvozd. 4. autotaksi vozilo je osobni automobil namijenjen za obavljane autotaksi prijevoza, a ispunjava uvjete određene propisom kojim se utvrđuju Članak 7. posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni Dozvola se izdaje na pisani zahtjev prijevoznika. cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe Uz zahtjev za izdavanje prijevoznik mora priložiti te ovom Odlukom, i sljedeće dokumente: 5. dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza je akt 1. ovjerenu presliku licencije za obavljanje auto- na temelju kojeg se obavlja autotaksi prijevoz taksi prijevoza, na području i sa područja Općine Gvozd. 2. uvjerenje o prebivalištu odnosno dokaz o sje- dištu podnositelja zahtjeva na području Općine II. ORGANIZACIJA OBAVLJANJA AUTOTAKSI Gvozd, PRIJEVOZA 3. ovjerenu presliku uvjerenja o položenom ispitu iz članka 21. ove Odluke Članak 4. 4. ovjerenu presliku prometne dozvole, Autotaksi prijevoz na području i s područja Općine 5. cjenik usluge autotaksi prijevoza, Gvozd obavlja se na temelju dozvole za obavljanje 6. dokaz o uplaćenoj naknadi iz članka 4. stavka autotaksi prijevoza (u daljnjem testu: dozvola). 4. ove Odluke. Dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza izdaje U slučaju iz članka 6. stavka 2. ove Odluke, prije- Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd. voznik je osim dokumenata iz stavka 2. ovog članka Dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza izdaje obvezan kao dokaz da ima zaposlenog vozača s se na vrijeme od 5 godina. prebivalištem na području Općine Gvozd, priložiti i Za izdavanje dozvole plaća se naknada u iznosu sljedeće dokumente: od 6.000,00 kuna po vozilu i to prilikom podnošenja 1. uvjerenje o prebivalištu vozača autotaksi vozila, zahtjeva. 2. ugovor o radu na neodređeno vrijeme za vozača Dozvola nije prenosiva i može je koristiti samo autotaksi vozila. autoprijevoznik kojemu je izdana i za vozilo za koje je izdana. Članak 8. Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd vodi upisnik izdanih dozvola. Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd će rješenjem odbiti zahtjev ako prijevoznik ne ispunjava uvjete iz članka 6. i 7. ove Odluke. Članak 5. Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka autotaksi Dozvola sadrži: prijevoznik može izjaviti žalbu nadležnom tijelu su- 1. ime i prezime odnosno naziv autotaksi prijevo- kladno zakonu. znika te njegovo prebivalište odnosno sjedište, 2. područje na kojem će se obavljati autotaksi Članak 9. prijevoz, Autotaksi prijevoznik može podnijeti Jedinstvenom 3. podatke o vozilu - tip, boja, registarska oznaka, upravnom odjelu Općine Gvozd zahtjev za obnovu 4. vrijeme važenja dozvole. dozvole najkasnije tri mjeseca prije isteka njezina Oblik i sadržaj dozvole te sadržaj i način vođenja važenja. upisnika iz članka 4. stavka 6. ove Odluke utvrđuje Zahtjevu za obnovu dozvole potrebno je priložiti općinski načelnik Općine Gvozd. dokumentaciju iz članka 7. ove Odluke. Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1993

Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd će odobriti navedenog u članku 6. stavak 2. ove Odluke, može zahtjev za obnovu dozvole ukoliko autotaksi prijevo- obavljati autotaksi prijevoz na području Općine Gvozd znik u cjelosti ispunjava uvjete za dobivanje dozvole isključivo ako mu je područje Općine Gvozd krajnje iz članaka 6. i 7. Ove Odluke. odredište za pružanje usluge autotaksi prijevoza ili Ukoliko u cjelosti nisu ispunjeni uvjeti iz članaka je u prolazu. 6. i 7. ove Odluke, Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd će rješenjem odbiti zahtjev za obnovu dozvole. III. NAČIN OBAVLJANJA AUTOTAKSI PRIJEVOZA Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd će odbiti zahtjev za produženje dozvole i u sljedećim slučajevima: Članak 12. 1. ako autotaksi prijevoznik iz neopravdanih ra- zloga nije obavljao autotaksi prijevoz za koji Autotaksi prijevoz se obavlja u vremenu od 00,00 traži obnovu u razdoblju od 30 dana uzastopno do 24,00 sata. ili ako se nije pridržavao uvjeta za obavljanje Autotaksi prijevoz se obavlja na način da vozač autotaksi prijevoza propisani ovom Odlukom, autotaksi vozila putnika ili skupinu putnika prima na 2. ako autotaksi prijevoznik u razdoblju važenja jednom mjestu (na autotaksi stajalištu ili mjestu koje dozvole više od dva puta prekršio odredbe ove odredi putnik). Odluke, Zakona i drugih propisa koji se odnose Vozač autotaksi vozila prima putnike na autotaksi na autotaksi prijevoz i sigurnost prometa na stajalištu po redoslijedu autotaksi vozila na stajalištu. cestama što se utvrđuje na temelju evidencije Putnik koji ima posebne zahtjeve glede urednosti, koju vode tijela koja provode nadzor sukladno pouzdanosti i komfora ili uljudnog ponašanja vozača, zakonu kojim se uređuje prijevoz u cestovnom može zatražiti uslugu od vozača autotaksi vozila koji prometu te pravomoćnih presuda sudbenih tijela nije prvi po redu vožnje. (npr. ako je dva ili više puta utvrđeno da naplatu prijevoza vrši mimo utvrđene cijene prijevoza i Ako putnik naruči prijevoz telefonskim pozivom na nedopušten način, ako u obavljanju autotaksi vozač autotaksi vozila ga prima na vožnju na mjestu prijevoza bude dva ili više puta kažnjen zbog koji je putnik odredio uz uvjet da do istog postoji pri- učinjenog prekršaja iz sigurnosti prometa na stupačan put za motorna vozila. cestama i dr.) Putnik se na njegov zahtjev može primiti na cesti Protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za produženje tijekom vožnje, ako to dozvoljavaju prometni propisi. dozvole autotaksi prijevoznik može izjaviti žalbu nad- ležnom tijelu sukladno zakonu. Članak 13. Za vrijeme obavljanja autotaksi prijevoza vozač Članak 10. autotaksi vozila je dužan, uz zakonom propisane Autotaksi prijevozniku dozvola prestaje važiti prije isprave, u vozilu imati sljedeće dokumente isteka vremena na koje je izdana u sljedećim slučajevima: - dozvolu 1. prestankom pravne osobe ili smrću fizičke osobe - cjenik autotaksi usluga. autotaksi prijevoznika, Autotaksi vozač je dužan obavljati djelatnost uredno 2. na zahtjev autotaksi prijevoznika, odjeven, uljudno se odnositi prema putnicima tijekom 3. prestankom važenja licencije, vožnje a autotaksi vozilo mora biti uredno i čisto. 4. ako autotaksi prijevoznik prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta na osnovu kojih je dobio dozvolu, Članak 14. 5. ako autotaksi prijevoznik iz neopravdanih ra- Vozač autotaksi vozila je dužan pružiti uslugu zloga ne obavlja autotaksi prijevoz na temelju autotaksi prijevoza svakoj osobi koja prijevoz naruči dozvole duže od 30 dana, neposredno ili telefonom bez obzira na duljinu i vri- jeme vožnje osim: 6. ako autotaksi prijevoznik ne obavlja prijevoz sukladno odredbama zakona i ove Odluke. - ako je naručitelj pod utjecajem alkohola, droge ili drugih opojnih sredstava, U slučajevima iz stavka 1. točka 2, 3, 4, 5. i 6. ovog članka autotaksi prijevoznik nema pravo na povrat - ako je naručitelj ili njegova prtljaga toliko prljava uplaćene naknade. da bi mogla uprljati i oštetiti unutrašnjost vozila, Rješenje o prestanku važenja dozvole donosi Je- - ako je prtljaga u tolikoj mjeri obimna da ne može dinstveni upravni odjel Općine Gvozd. stati u prostor za prtljagu. Protiv rješenja o prestanku važenja dozvole auto- taksi prijevoznik može izjaviti žalbu nadležnom tijelu Članak 15. sukladno zakonu. Odredište vožnje određuje putnik. Vozač autotaksi vozila je dužan prijevoz obaviti Članak 11. najkraćim putem odnosno putem koji mu odredi putnik Autotaksi prijevoznik sa sjedištem odnosno prebi- ukoliko se putem mogu kretati osobna vozila bez opa- valištem izvan područja Općine Gvozd, osim izuzetka snosti od težih oštećenja bez usputnog zaustavljanja Stranica 1994 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

Članak 16. Cijena usluge autotaksi prijevoza utvrđuje se cjenikom Na početku vožnje vozač autotaksi vozila je dužan koji ovjerava Jedinstveni upravni odjel Općine Gvozd. uključiti taksimetar, osim u slučaju kad se vožnja obavlja Cjenik iz stavka 2. ovog članka mora sadržavati. izvan područja Općine Gvozd kada se vozač i putnik 1. cijenu za relaciju do 5 km koja je fiksna i pred- mogu slobodno dogovoriti o cijeni vožnje. stavlja startnu cijenu, Naplata autotaksi usluge obavlja se od trenutka 2. cijenu za 1 kilometar vožnje za relaciju preko kad putnik uđe u autotaksi vozilo, bez obzira na koji 5 km, je način prijevoz naručen. 3. cijenu čekanja 4. cijenu za vožnju noću. Članak 17. Vožnjom noću, u smislu ove Odluke, smatra se Vozač autotaksi vozila dužan je naručeni prijevoz vožnja u vremenu između 24,00 i 6,00 sati. dovršiti dolaskom na odredište te putniku izdati račun Prijevoz osobne prtljage uključen je u cijenu usluge za obavljeni prijevoz. autotaksi prijevoza utvrđenu cjenikom iz stavka 2. Vozač autotaksi vozila dužan je po završetku ovog članka. prijevoza pregledati vozilo, a nađene stvari prijaviti Cijena usluge autotaksi prijevoza kućnih ljubimaca najbližoj policijskoj postaji. i stvari koje ne spadaju u osobnu prtljagu putnika utvr- Ako zbog kvara na vozilu prijevoz nije u mogućno- đuju se slobodnom pogodbom prije početka prijevoza. sti dovršiti, vozač autotaksi vozila je dužan osigurati Cijena usluge na relaciji izvan područja Općine putniku zamjensko vozilo za prijevoz do odredišta. Gvozd ugovara se slobodnom pogodbom prije očetka prijevoza. IV. AUTOTAKSI VOZILO Maksimalni iznos cijene usluga iz stavka 3. točke 1, 2, 3. i 4. ove Odluke utvrđuje posebnom odlukom općinski načelnik Općine Gvozd. Članak 18. Autotaksi vozilo, osim uvjeta utvrđenih zakonom i VII. ISPIT ZA VOZAČA AUTOTAKSI VOZILA propisom kojim se temeljem Zakona utvrđuju posebni uvjeti za vozila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe a što se utvrđuje prilikom Članak 21. izdavanja licencije, mora ispunjavati i sljedeće uvjete: Vozač autotaksi vozila mora imati položen ispit o - da ima najmanje pet a najviše devet mjesta za poznavanju osnovnih podataka o kulturnim, gospo- sjedenje u koje se ubraja i sjedalo za vozača, darskim, turističkim, prometnim i drugim značajnim objektima i znamenitostima na području Općine Gvozd. - da ima ispravan protupožarni aparat, - da je jednobojno. Članak 22. Provođenje posebnog ispita za autotaksi prijevoz V. AUTOTAKSI STAJALIŠTE iz prethodnog članka povjerava se Pučkom otvorenom učilištu »Kotva« iz Petrinje, Braće Hanžek 19, koji Članak 19. će osigurati ispitaniku potrebnu literaturu sa infor- Autotaksi stajalište je uređeno mjesto u naselju macijama o objektima i znamenitostima na području Gvozd na kojem stoje autotaksi vozila i primaju putnike. Općine Gvozd. Jednog člana Povjerenstva predložit će Općinski načelnik. Stajalište je označeno tablom koja se postavlja O položenom ispitu iz članka 21. ove Odluke izdaje sukladno važećim propisima o cestovnim znakovima, se posebno uvjerenje. te vidno istaknutom oznakom na kolniku. Troškove polaganja ispita snose autotaksi vozači Lokacije za autotaksi stajalište i broj stajališnih koji istom ne mogu pristupiti bez podnošenja ovjerenog mjesta određuje općinski načelnik Općine Gvozd. dokaza o uplati troškova polaganja ispita. Troškove uređivanja, održavanja i označavanja autotaksi stajališta na javnim površinama snosi Op- ćina Gvozd. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Za upotrebu autotaksi stajališta ne plaća se naknada. Autotaksi stajalištem može se koristiti samo autotaksi Članak 23. prijevoznik koji ima dozvolu za obavljanje autotaksi Ugovori o koncesiji sklopljeni temeljem Odluke o prijevoza na području Općine Gvozd. obavljanju autotaksi prijevoza putnika na području Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 34/04 i 26/09) Na autotaksi stajalištu ne smiju se parkirati druga ostaju na snazi do isteka roka na koji su sklopljeni. vozila.

Članak 24. VI. CIJENA USLUGE AUTOTAKSI PRIJEVOZA Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o obavljanju autotaksi prijevoza putnika Članak 20. na području Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj Cijenu usluge autotaksi prijevoza utvrđuje prijevoznik. 34/04 i 26/09). Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1995

Članak 25. vak 2. i 3. i članka 8.a Odluke o ustroju Jedinstvenog Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana upravnog odjela Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. broj 5/02, 5/05, 29/05, 7/08 i 43/09).

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 5. OPĆINA GVOZD Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana OPĆINSKO VIJEĆE objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd.

KLASA: 340-05/10-01/05 URBROJ: 2176/09-01-10-1 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Gvozd, 23. studenoga 2010. OPĆINA GVOZD OPĆINSKO VIJEĆE Predsjednica Jelena Jajčević, v.r. KLASA: 023-05/10-01/05 URBROJ: 2176/09-01-10-1 Gvozd, 23. studenoga 2010.

50. Predsjednica Na temelju članka 34. točka 12. Statuta Općine Jelena Jajčević, v.r. Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09) i članka 8.a Odluke o ustroju Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 5/02, 5/05, 29/05, 7/08 i 43/09), Općinsko vijeće Općine Gvozd, na 9. sjednici 51. održanoj 23. studenoga 2010. godine, donijelo je Na temelju članaka 3, 4, 11. i 15. Zakona o komu- nalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 36/95, ODLUKU 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09) i članka 34. stavak o ukidanju Vlastitog pogona za obavljanje 1. alineja 3. Statuta Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, komunalnih djelatnosti na području Općine Gvozd broj 26/09), Općinsko vijeće Općine Gvozd, na 9. sjed- nici održanoj 23. studenoga 2010. godine, donijelo je

Članak 1. Ovom Odlukom s danom 31. prosinca 2010. godine ODLUKU ukida se Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih dje- o obavljanju komunalnih djelatnosti na području latnosti, koji je bio ustrojen kao posebna organizacijska Općine Gvozd jedinica u okviru Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gvozd, iz razloga što je Općina Gvozd osnovala trgo- vačko društvo »Komunalac - Gvozd« d.o.o. koje će Članak 1. od 1. siječnja 2011. godine preuzeti obavljanje onih Ovom Odlukom određuju se komunalne djelatnosti komunalnih djelatnosti na području Općine Gvozd koje koje se obavljaju na području Općine Gvozd, komu- je obavljao Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih nalne djelatnosti od lokalnog značenja za Općinu djelatnosti. Gvozd, način obavljanja komunalnih djelatnosti te druga pitanja od značaja za obavljanje komunalnih Članak 2. djelatnosti na području Općine Gvozd. »Komunalac - Gvozd« d.o.o preuzet će u radni odnos na neodređeno vrijeme djelatnike Vlastitog Članak 2. pogona za obavljanje komunalnih djelatnosti o čemu Komunalne djelatnosti koje će se obavljati na po- će se zaključiti poseban sporazum između pročelnika dručju Općine Gvozd su: Jedinstvenog upravnog odjela Općine Gvozd i direktora »Komunalac-Gvozd« d.o.o. 1. javna vodoopskrba, 2. javna odvodnja, Članak 3. 3. prijevoz putnika u javnom prometu, Sredstva za rad, oprema i strojevi koje je u svom 4. održavanje čistoće, radu koristio Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih 5. odlaganje komunalnog otpada, djelatnosti ostaju vlasništvo Općine Gvozd, s tim da će se isti dati na korištenje, upravljanje i održavanje 6. održavanje javnih površina, »Komunalac - Gvozd« d.o.o. o čemu će općinski na- 7. održavanje nerazvrstanih cesta, čelnik Općine Gvozd donijeti posebnu odluku. 8. tržnice na malo, 9. održavanje groblja i prijevoz pokojnika, Članak 4. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju važiti 10. obavljanje dimnjačarskih poslova, odredbe članka 3.a, članka 6. stavak 3., članka 7. sta- 11. javna rasvjeta. Stranica 1996 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

Članak 3. Članak 8. Sukladno članku 3. stavku 13. Zakona o komunalnom Temeljem ugovora o koncesiji pravne i fizičke osobe gospodarstvo kao komunalne djelatnosti od lokalnog obavljaju sljedeće komunalne djelatnosti: značenja za Općinu Gvozd određuju se: 1. prijevoz putnika u javnom prometu, 1. čišćenje snijega s nogostupa i nerazvrstanih 2. prijevoz pokojnika, cesta (zimska služba), 3. obavljanje dimnjačarskih poslova. 2. prigodna ukrašavanja naselja, Postupak dodjele koncesije za obavljanje komu- 3. održavanje spomen obilježja. nalnih djelatnosti iz stavka 1. ovog članka reguliran je posebnom odlukom. Članak 4. Na području Općine Gvozd komunalne djelatnosti Članak 9. obavljaju: Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana 1. trgovačka društva za komunalne djelatnosti čiji objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd, a je Općina Gvozd osnivač odnosno suosnivač: primjenjivat će se od 1. siječnja 2011. godine. - Komunalac - Gvozd d.o.o. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA - Komunalno Topusko d.o.o. OPĆINA GVOZD 2. pravne i fizičke osobe na temelju ugovora o OPĆINSKO VIJEĆE koncesiji, KLASA: 363-02/10-01/17 URBROJ: 2176/9-01-10-1 Članak 5. Gvozd, 23. studenoga 2010. Komunalac - Gvozd d.o.o., kao trgovačko društvo za obavljanje komunalnih djelatnosti čiji je jedini osni- Predsjednica vač Općina Gvozd, obavljat će sljedeće komunalne Jelena Jajčević, v.r. djelatnosti: 1. održavanje čistoće, 2. održavanje javnih površina, 52. 3. održavanje nerazvrstanih cesta, Na temelju članka 34. stavka 1. alineja 27. Statuta 4. tržnice na malo, Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Op- ćinsko vijeće Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj 5. održavanje groblja, 23. studenoga 2010. godine, donijelo je 6. čišćenje snijega s nogostupa i nerazvrstanih cesta (zimska služba), ODLUKU 7. održavanje spomen obilježja. o odobrenju kapitalne pomoći Komunalac - Gvozd d.o.o. Članak 6.

Komunalno Topusko d.o.o, kao trgovačko društvo Članak 1. za obavljanje komunalnih djelatnosti čiji su suosnivači Komunalcu - Gvozd d.o.o., kao trgovačkom društvu općine Topusko, Gvozd i Lasinja, za područje Općine za obavljanje komunalnih djelatnosti čiji je osnivač Gvozd obavljat će sljedeće komunalne djelatnosti: Općina Gvozd, odobrava se kapitalna pomoć u izno- 1. javnu vodoopskrbu, su do 50.000,00 kuna radi nabave uredske opreme 2. javnu odvodnju, i računalnih programa za računovodstvo i uredsko 3. odlaganje komunalnog otpada, poslovanje. 4. javnu rasvjetu, Sredstva za namjenu iz stavka 1. ovog članka predviđena su na stavci 38612 - Kapitalne pomoći 5. prigodna ukrašavanja naselja. Komunalac Gvozd Proračuna Općine Gvozd za 2010. godinu. Članak 7. Trgovačka društva iz članka 5. i 6. ove Odluke, Članak 2. sukladno zakonskim i podzakonskim propisima koji Obvezuje se Komunalac - Gvozd d.o.o. da prilikom se odnose na pojedine komunalne djelatnosti, svojim nabave opreme i računalnih programa iz članka 1. ove općim aktima uređuju određene odnose i propisuju Odluke provede postupak sukladno Zakonu o javnoj način obavljanja komunalnih djelatnosti koje su im nabavi (»Narodne novine«, broj 110/07 i 125/08). povjerene ovom Odlukom, te temeljem članka 6. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu rješavaju u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama Članak 3. i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba te obavljaju i Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Služ- druge javne ovlasti. benom vjesniku« Općine Gvozd. Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1997

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA povjerava se Upravi groblja »Komunalac - Gvozd« OPĆINA GVOZD d.o.o. kao javna ovlast u smislu članka 6. Zakona o OPĆINSKO VIJEĆE komunalnom gospodarstvu. Sva rješenja koja je, temeljem ove Odluke, Uprava KLASA: 402-08/10-01/59 groblja ovlaštena donijeti, donose se u obliku upravnog URBROJ: 2176/09-01-10-2 akta pri tome primjenjujući odredbe Zakona o općem Gvozd, 23. studenoga 2010. upravnom postupku i posebnih propisa. Protiv rješenja Uprave groblja može se izjaviti Predsjednica žalba upravnom tijelu Sisačko-moslavačke županije, Jelena Jajčević, v.r. nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva.«.

Članak 6. 53. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana Na temelju članka 18. stavak 1. Zakona o grobljima objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd, a (»Narodne novine«, broj 19/98) i članka 34. točka 3. primjenjivat će se od 1. siječnja 2011. godine. Statuta Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 23. studenoga 2010. godine, donijelo je OPĆINA GVOZD OPĆINSKO VIJEĆE O D L U K U KLASA: 363-02/10-01/18 o Izmjenama i dopunama Odluke o grobljima na URBROJ: 2176/09-01-10-1 području Općine Gvozd Gvozd, 23. studenoga 2010.

Predsjednica Članak 1. Jelena Jajčević, v.r. U Odluci o grobljima na području Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 46/07, 7/08, 43/09 i 5/10 - u daljnjem tekstu: Odluka) u članku 2. stavak 2. mijenja se i glasi: 54. »Grobljima na području Općine Gvozd upravlja Na temelju članka 34. Statuta Općine Gvozd (»Služ- »Komunalac - Gvozd« d.o.o. kao trgovačko društvo beni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće Općine za obavljanje komunalnih djelatnosti čiji je osnivač Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga 2010. Općina Gvozd (u daljnjem tekstu: Uprava groblja).«. godine, donijelo je

Članak 2. ZAKLJUČAK o neprihvaćanju zamolbe za sufinanciranje U članku 12. Odluke stavak 2. briše se. troškova električne energije za rad vodocrpilišta Perna i funkcioniranje vodoopskrbnog sustava Članak 3. U članku 49. Odluke stavak 3. mijenja se i glasi: I. »Sredstva naknade za dodjelu grobnog mjesta Ne prihvaća se zamolba Komunalnog Topusko na neodređeno vrijeme su prihod Uprave groblja i d.o.o., broj 260/10 od 3. studenog 2010. godine, za namjenske su prirode, te se koriste za održavanje i sufinanciranje troškova električne energije za rad pumpi uređenje groblja.«. na vodocrpilištu Perna i troškova električne energije za funkcioniranje vodoopskrbnog sustava.

Članak 4. II. U članku 50. Odluke stavak 4. mijenja se i glasi: Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, »Sredstva grobne naknade su prihod Uprave groblja a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. i namjenske su prirode, te se koriste za održavanje i uređenje groblja.«. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA GVOZD Članak 5. OPĆINSKO VIJEĆE Iza članka 53. Odluke dodaje se novi članak 53.a koji glasi: KLASA: 363-01/10-01/36 URBROJ: 2176/09-01-10-2 »Članak 53.a Gvozd, 23. studenoga 2010. Donošenje rješenja o dodjeli grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme kao i rješenja o Predsjednica obvezi plaćanja grobne naknade sukladno ovoj Odluci Jelena Jajčević, v.r. Stranica 1998 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

55. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Na temelju članka 34. alineja 27. Statuta Općine OPĆINA GVOZD Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće OPĆINSKO VIJEĆE Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga 2010. godine, donijelo je KLASA: 363-02/10-01/19 URBROJ: 2176/09-01-10-1 Gvozd, 23. studenoga 2010. ZAKLJUČAK o prihvaćanju Izvješća Državnog ureda za Predsjednica reviziju - Područni ured Sisak o obavljenom Jelena Jajčević, v.r. uvidu u Proračun i financijske izvještaje Općine Gvozd za 2009. godinu 57. I. Na temelju članka 28. stavka 1. alineja 1. Zakona o Prihvaća se Izvješće Državnog ureda za reviziju, zaštitu i spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04, Područni ured Sisak, Klasa: 041-01/10-02/13-2, 79/07 i 38/09) i članka 34. točka 27. Statuta Općine Urbroj: 613-05-10-2 od 13. srpnja 2010. godine o Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće obavljenom uvidu u Proračun i financijske izvještaje Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga Općine Gvozd za 2009. godinu. 2010. godine, donijelo je

II. ZAKLJUČAK o usvajanju Analize stanja sustava zaštite i Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, spašavanja na području Općine Gvozd a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd.

I. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA GVOZD Usvaja se Analiza stanja sustava zaštite i spaša- OPĆINSKO VIJEĆE vanja na području Općine Gvozd, koja čini sastavni dio ovog Zaključka. KLASA: 041-01/10-01/01 URBROJ: 2176/09-01-10-2 II. Gvozd, 23. studenoga 2010. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. Predsjednica Jelena Jajčević, v.r. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA GVOZD OPĆINSKO VIJEĆE 56. Na temelju članka 34. Statuta Općine Gvozd (»Služ- KLASA: 810-01/10-01/05 beni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće Općine URBROJ: 2176/09-01-10-2 Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga 2010. Gvozd, 23. studenoga 2010. godine, donijelo je Predsjednica Jelena Jajčević, v.r. ZAKLJUČAK o zaduživanju predsjednika vijeća mjesnih odbora da prate i potpisuju distribuciju i 58. nasipanje kamena na nerazvrstane ceste na području svog mjesnog odbora Na temelju članka 28. stavka 1. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04, 79/07 i 38/09) i članka 34. točke 27. Statuta Općine Gvozd I. (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće Vezano za problematiku održavanja nerazvrstanih Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga cesta na području Općine Gvozd zadužuju se pred- 2010. godine, usvojilo je sjednici vijeća mjesnih odbora da prate i potpisuju distribuciju i nasipanje kamena na nerazvrstane ceste A N A L I Z U na području svog mjesnog odbora. stanja sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gvozd II. Ovaj Zaključak stupa snagu danom donošenja, a Zakonom o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. broj 174/04, 79/07 i 38/09) uređuje se sustav zaštite Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 1999 i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u na temelju 3 ponude prihvatili ponudu tvrtke »Elkron« katastrofama i velikim nesrećama; način upravljanja, iz Pule. Ugovor o izradi dokumenata potpisan je 10. rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i kolovoza 2009. godine. Ugovorni rok za izradu Pro- spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; prava, cjene i Plana bio je 90 dana. Nažalost Nacrt Procjene obaveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika za- je dostavljen tek 5. srpnja 2010. godine. štite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje Nacrt je poslan Područnom uredu DUZS-e u Sisku i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u na davanje suglasnosti, na što je Ured imao primjedbe katastrofama i velikim nesrećama; način uzbunjivanja koje su poslane izvršitelju radova te očekujemo da i obavještavanja; provođenje mobilizacije za potrebe će Procjena i Plan biti do kraja ove godine spremni zaštite i spašavanja te nadzor nad provedbom ovog za usvajanje. Zakona. Iz važeće Procjene vidljivo je da je područje Općine Zaštita i spašavanje se definira kao djelatnost od Gvozd ugroženo mogućim opasnostima i prijetnjama posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koja se svih navedenih prirodnih i civilizacijskih katastrofa, ostvaruje djelovanjem operativnih snaga za zaštitu osim pucanja hidroakumulacijskih brana, a posebno i spašavanje na razini države i jedinica područne je ugroženo požarima otvorenog prostora (obzirom na (regionalne) i lokalne samouprave, a sve u okvirima velike šumske površine, slabu naseljenost i sve veće prava i obaveza utvrđenih Ustavom i zakonima kojim površine zapuštenih poljoprivrednih imanja), potresima se uređuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provode (stupanj seizmičnosti 7-8 MCS), nuklearnim nesrećama mjere zaštite i spašavanja. (na udaljenosti od 1 000 km od teritorija Općine Gvozd Sustav zaštite i spašavanja je oblik pripremanja i u pogonu se nalazi ukupno 40 nuklearnih elektrana, sudjelovanja sudionika zaštite i spašavanja u reagi- a udaljenost NE Krško je svega 70-ak kilometara), ranju na katastrofe i velike nesreće te ustrojavanja, istjecanjem opasnih tvari (mogućnost zagađenja vo- pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga zaštite dotoka, izvora i tla opasnim tvarima) iz gospodarskih i spašavanja u prevenciji, reagiranju na nastanak i subjekata i prometnih sredstava te epidemiološkim i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća. sanitarnim opasnostima. Jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave Opasnost prijeti i od terorističkih djelovanja. u okviru svojih prava i obaveza utvrđenih Ustavom i U provođenju aktivnosti zaštite i spašavanja prven- zakonom uređuju, planiraju, organiziraju, financiraju stveno se angažiraju pravne osobe, službe i udruge i provode zaštitu i spašavanje. koje se u okviru svoje redovne djelatnosti bave odre- Člankom 28. Zakona definirano je da predstavnička đenim vidovima zaštite i spašavanja, svojim ljudstvom tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samo- i materijalno-tehničkim sredstvima. uprave najmanje jednom godišnje ili pri donošenju Na području Općine Gvozd na sprečavanju na- Proračuna u cjelini razmatraju stanje sustava zaštite stanka, ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih i spašavanja, a posebno operativnih snaga zaštite i nepogoda i civilizacijskih katastrofa angažiraju se spašavanja iz članka 7. Zakona te donose Smjernice sljedeći pravni subjekti: za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području i u proračunu za narednu godinu 1. Dobrovoljno vatrogasno društvo Gvozd osiguravaju sredstva za financiranje sustava zaštite i spašavanja i drugih poslova zaštite i spašavanja DVD ima ukupno 52 člana (43 operativna, 6 utvrđenih zakonom. pričuvnih i 3 počasna). Društvo raspolaže sa 2 navalna vozila s kom- pletnom pripadajućom opremom, terenskim STANJE SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA vozilom »Lada niva« i kombijem »Fiat dukato« u koji je ugrađena cisterna zapremine 1000 Razmatranje stanja, kao prvi korak u analizi, po- litara. drazumijeva analizu normativno pravnih dokumenata Za sva vozila su uređene garaže. U toku su koji reguliraju prava i obaveze jedinica područne radovi na uređenju spremišta i kancelarijskog (regionalne) i lokalne samouprave koja se odnose na prostora. Sanirano je krovište garaža i kan- zaštitu i spašavanje. celarijskog prostora. Općinsko vijeće Općine Gvozd je na sjednici održanoj Financijska sredstva za sve aktivnosti DVD-a 16. srpnja 2004. godine usvojilo Procjenu ugroženosti osigurana su u Proračunu Općine Gvozd za civilnog stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg 2010. godinu. nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa. 2. Komunalno Topusko d.o.o. Odredbom članka 39. stavak 3. Pravilnika o me- »Komunalno Topusko« d.o.o. je u suvlasništvu todologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova Općina Topusko, Gvozd i Lasinja i vrši komu- zaštite i spašavanja (»Narodne novine«, broj 38/08) nalne usluge (sakupljanje i odvoz komunalnog nositelji izrade Procjena i Planova dužni su u roku 6 otpada, snabdijevanje pitkom vodom, održa- mjeseci izraditi nove Procjene i Planove u skladu s vanje nerazvrstanih cesta) za ove tri općine. novom Metodologijom. Od mehanizacije upotrebljive na aktivnostima U lipnju 2009. godine od Državne uprave za zaštitu zaštite i spašavanja raspolaže: dva kombini- i spašavanje, područni ured Sisak, dobili smo popis rana stroja YCB 3X, Kamion MAN - kiper, 2 tvrtki ovlašćenih za izradu ovih dokumenata, te smo kamiona za odvoz smeća i dozer. Stranica 2000 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

3. Komunalni pogon pri Općini Gvozd pravo i obavezu mobilizirati sve ljudske i materijalno- Vlastiti komunalni pogon pri općini Gvozd obav- tehničke resurse područja Općine na sprečavanju, lja poslove održavanja nerazvrstanih cesta, ublažavanju i uklanjanju posljedica, sukladno Planu uređenje grobalja i javnih površina. zaštite i spašavanja. Od mehanizacije posjeduje: Stroj YCB 4X, ka- U slučaju da su svi mobilizirani ljudski i materijalno- tehnički kapaciteti nedovoljni da spriječe katastrofu ili mion kiper MAN s prikolicom, traktor CASE veliku nesreću ili ublaže i otklone posljedice nastanka s prednjim malčerom, 2 ralice za čišćenje istih, načelnik putem jedinstvenog sistema veze 112, snijega i grejder. traži pomoć Županijskog stožera zaštite i spašavanja. 4. Hrvatske ceste, ŽUC Sisak, Nadcestarija Odlukom tadašnjeg Općinskog poglavarstva od - brine se o prohodnosti i sigurnosti Topusko 13. srpnja 1998. godine formirana je postrojba Civilne prometa na državnim, županijskim i lokalnim zaštite za područje Općine Gvozd koja broji 37 člano- cestama na području Općine. va. 11. prosinca 2006. godine DUZS-u smo dostavili 5. Hrvatske vode - VGI »Banovina«, Vodno- prijedlog članova postrojbe radi usuglašavanja sa opskrbni odjel za vodno područje sliva odsjekom obrane. Do danas odgovora nismo dobili. Save - održava vodotoka i kanale za odvodnju Za članove postrojbe CZ osigurano je 27 kompleta oborinskih voda. opreme obveznika CZ koji su pohranjeni u skladištu 6. HEP - »Elektra« Sisak, PJ Topusko - održava Civilne zaštite. U Proračunu za 2010. godinu planirano elektroenergetski sustav na području naselja: je 10.000,00 kuna za nabavku još 10 kompleta opreme. Gvozd, G. Čemernica, Blatuša, Podgmje, Cre- Držimo da Državna uprava za zaštitu i spašavanje, varska strana, Brnjavac, Pješćanica, Kozarac, Područni ured Sisak mora hitno s Odsjekom obrane G. Trstenica, Golinja, Bović, Čremušnica i u Sisku uskladiti raspored predloženih članova u po- Kirin. strojbu opće namjene Općine Gvozd radi efikasnosti 7. HEP - »Eldis« Jastrebarsko - održava elek- djelovanja. troenergetski sustav za naselja: Dugo Selo Rezimirajući spremnost svih subjekata uključenih u Lasinjsko, Stipan, Šljivovac, Ostrožin i Trepča. sustav zaštite i spašavanja na području Općine Gvozd možemo zaključiti da nam predstoji: 8. HEP - »Elektra« Karlovac - održava elektroe- nergetski sustav naselja Slavsko polje. 1. nabavka opreme za kompletnu postrojbu opće namjene za Općinu Gvozd, 9. Hrvatske šume, Uprava šuma, Podružnica Karlovac - Šumarija Gvozd 2. hitno ažurirati sastav postrojbe CZ, 3. sve sudionike sustava zaštite i spašavanja 10. Dom zdravlja Petrinja, Ispostava Topusko upoznati s njihovim zadaćama u sustavu zaštite 11. Policijska postaja Gvozd i spašavanja na području Općine Gvozd. 12. Centar za socijalnu skrb Glina, Podružnica Topusko, Ured Gvozd Ova Analiza objavit će se u »Službenom vjesniku« 13. Hrvatski crveni križ, Općinsko društvo Gvozd Općine Gvozd. 14. Lovačko društvo »Šljuka« Lasinja, LD Topu- sko, LD »Petrova Gora« Gvozd SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 15. Mobilizirani građani i MTS pravnih i fIzičkih OPĆINA GVOZD osoba (sukladno članku 30. Zakona o za- OPĆINSKO VIJEĆE štiti i spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04). KLASA: 810-01/10-01/05 URBROJ: 2176/09-1-10-1 U slučaju da pravne osobe službe i udruge koje Gvozd, 23. studenoga 2010. se u okviru svoje redovne djelatnosti bave određenim vidovima zaštite i spašavanja nisu u mogućnosti sami Predsjednica efikasno provesti mjere zaštite i spašavanja, a prijeti Jelena Jajčević, v.r. opasnost nastanka katastrofe ili veće nesreće, na zahtjev načelnika Općine aktivira se Stožer zaštite i spašavanja Općine Gvozd imenovan Rješenjem Općin- skog vijeća Općine Gvozd, na 17. sjednici Općinskog 59. vijeća održanoj 5. lipnja 2008. godine. Na temelju članka 28. stavka 1. alineja 1. Zakona Stožer zaštite i spašavanja jedinice lokalne samo- o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04, uprave, kao stručno operativno i koordinativno tijelo, 79/07 i 38/09) i članka 34. točke 27. Statuta Općine u katastrofama i velikim nesrećama pruža stručnu Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće potporu općinskom načelniku, koji izravno zapovijeda Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga operativnim snagama zaštite i spašavanja na području 2010. godine, donijelo je Općine. Operativne snage zaštite i spašavanja na području ZAKLJUČAK Općine djeluju na temelju odluka općinskog načelnika. o usvajanju Smjernica za organizaciju i razvoj U slučaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe sustava zaštite i spašavanja na području i (ili) velike nesreće na području Općine, načelnik ima Općine Gvozd Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 2001

I. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite Usvajaju se Smjernice za organizaciju i razvoj su- i spašavanja predstavljaju zbir mjera i aktivnosti za stava zaštite i spašavanja na području Općine Gvozd, optimalno funkcioniranje svih sastavnica sustava koje čine sastavni dio ovog Zaključka. zaštite i spašavanja u danim uvjetima na području jedinice lokalne samouprave (popunjenost ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima, osposobljavanje II. sudionika ZiS-a, osiguranje financijskih sredstava i Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, ostalo). a objavit će se u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd. Aktivnostima iz Smjernica rješavaju se, u Ana- lizi stanja sustava ZiS-a uočeni problemi, odnosno SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA osigurava ravnomjeran razvoj svake komponente OPĆINA GVOZD sustava zaštite i spašavanja, a sve u cilju što efika- OPĆINSKO VIJEĆE snijeg djelovanja na sprečavanju nastanka, odnosno ublažavanju i otklanjanju posljedica katastrofa i velikih KLASA: 810-01/10-01/06 nesreća. URBROJ: 2176/09-01-10-2 Gvozd, 23. studenoga 2010. 1. Sve sudionike sustava zaštite i spašavanja na području Općine Gvozd upoznati sa njihovim Predsjednica zadacima iz Plana zaštite i spašavanja proi- Jelena Jajčević, v.r. steklim iz Procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara 2. Za sve operativne vatrogasce DVD-a Gvozd 60. osigurati opremu za prilaz vatri. Temeljem članka 28. alineje 1. Zakona o zaštiti i 3. Urediti garaže i spremišta za odjeljenja DVD-a spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04, 79/07 i u Boviću i Stipanu. 38/09) i članka 34. točke 27. Statuta Općine Gvozd 4. Od svih pravnih subjekata, službi i udruga (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), Općinsko vijeće kojima su poslovi zaštite i spašavanja u Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj 23. studenoga cijelosti ili dijelom redovna djelatnost tra- 2010. godine, usvojilo je žiti planove uključenosti u sustav zaštite i spašavanja na području Općine. S M J E R N I C E 5. Formirati, osposobiti i opremiti postroj- za organizaciju i razvoj sustava zaštite i bu Civilne zaštite opće namjene suklad- spašavanja na području Općine Gvozd u no novoj Procjeni DUZS-a, Područni ured 2011. godini Sisak.

SREDSTVA ZA FINANCIRANJE SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA PODRUČJU OPĆINE GVOZD U 2011. GODINI

R edni Realizirano u Planirano u 2011. Opis pozicije u proračunu broj 2010. godini (kn) godini (kn)

1. VATROGASTVO (opremanje, angažiranje i dr. DVD-a) 279.711,84 310.111,65

2. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJIMA JE ZAŠTITA I SPAŠAVANJE REDOVITA DJELATNOST (JP za održavanje komunalne infrastrukture, hitna pomoć, javno zdravstvo, socijalna skrb, veterinarska služba, zaštita okoliša, pravne osobe od interesa za ZiS i dr.) 1.686.819,98 2.300.000,00

3. UDRUGE GRAĐANA (Crveni križ, Gorska služba spašavanja i drugi) 80.551,51 110.000,00

4. CIVILNA ZAŠTITA (opremanje, osposobljavanje, smotriranje, angažiranje, osiguranje uvjeta za evakuaciju, zbrinjavanje i druge mjere i aktivnosti u zaštiti i spašavanju) — 12.000,00

UKUPNO ZA SUSTAV ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 2.047.083,33 2.732.111,00 Stranica 2002 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA »I. OPĆINA GVOZD U Stožer zaštite i spašavanja imenuju se: OPĆINSKO VIJEĆE 1. Mile Jerosimić iz Gvozda, Braće Radića 29 - za načelnika Stožera (099) 212-4286 KLASA: 810-01/10-01/06 URBROJ: 2176/09-01-10-1 2. Venko Vukša iz Siska, A. K. Miošića 13, (091) Gvozd, 23. studenoga 2010. 112-1055 - za člana 3. Dragan Mraović iz Gvozda, Karlovačka 14, Predsjednica (099) 7324-103 - za člana Jelena Jajčević, v.r. 4. Milorad Milojević iz G. Čemernice 45, (098) 1614-529 - za člana 5. Zdravko Stijepović iz Gvozda, Karlovačka 55, (098) 1832-000 - za člana 61. 6. Marijan Brnad iz Siska, A. B. Šimića 4, (044) Na temelju članka 9. stavka 3. Zakona o zaštiti i 560-939 - za člana spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04 i 79/07), 7. Dr. Ivo Martinović iz Gvozda, Kr. P. Svačića članka 10. stavka 1. Pravilnika o mobilizaciji i djelova- 29, (044) 881-213 - za člana.« nju operativnih snaga zaštite i spašavanja (»Narodne novine«, broj 40/08 i 44/08) i članka 34. točke 27. Statuta Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09), II. Općinsko vijeće Općine Gvozd, na 9. sjednici održanoj Ovo Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana 23. studenoga 2010. godine, donijelo je objave u »Službenom vjesniku« Općine Gvozd.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA R J E Š E N J E OPĆINA GVOZD o izmjeni Rješenja o imenovanju Stožera zaštite OPĆINSKO VIJEĆE i spašavanja Općine Gvozd KLASA: 810-01/10-01/07 URBROJ: 2176/09-01-10-1 I. Gvozd, 23. studenoga 2010. Točka I. Rješenja o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj Predsjednica 18/08) mijenja se i glasi: Jelena Jajčević, v.r.

AKTI TAJNIŠTVA

1. rudina na području Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, Nakon izvršene usporedbe izvornog teksta i objav- broj 5/10), umjesto riječi »poljoprivredni redar« treba ljenog teksta Odluke o agrotehničkim mjerama te ure- stajati »komunalni redar«. đivanju i održavanju poljoprivrednih rudina na području Općine Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 5/10), utvrđena II. je greška u prijepisu navedene Odluke, te se na te- Ovaj Ispravak objavit će se u »Službenom vjesniku« melju članka 86. Poslovnika Općinskog vijeća Općine Općine Gvozd. Gvozd (»Službeni vjesnik«, broj 26/09) daje sljedeći

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA ISPRAVAK OPĆINA GVOZD Odluke o agrotehničkim mjerama te uređivanju i TAJNIŠTVO održavanju poljoprivrednih rudina na području Općine Gvozd KLASA: 320-01/10-01/01 URBROJ: 2176/09-01-10-2 Gvozd, 20. rujna 2010. I. U članku 15. stavku 2. Odluke o agrotehničkim Viša savjetnica - tajnica mjerama te uređivanju i održavanju poljoprivrednih Nevena Basta, dipl. iur., v.r. Četvrtak, 25. studenoga 2010. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 45 - Stranica 2003 Stranica 2004 - Broj 45 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 25. studenoga 2010.

S A D R Ž A J

OPĆINA GVOZD 56. Zaključak o zaduživanju predsjednika AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA Vijeća mjesnih odbora da prate i potpi- 48. Odluka o donošenju Izmjena i dopuna suju distribuciju i nasipanje kamena na Odluke o donošenju Prostornog plana nerazvrstane ceste na području svog uređenja Općine Gvozd 1969 mjesnog odbora 1998 49. Odluka o autotaksi prijevozu 1991 57. Zaključak o usvajanju Analize stanja sustava zaštite i spašavanja na području 50. Odluka o ukidanju Vlastitog pogona za Općine Gvozd 1998 obavljanje komunalnih djelatnosti na području Općine Gvozd 1995 58. Analiza stanja sustava zaštite i spaša- 51. Odluka o obavljanju komunalnih djelat- vanja na području Općine Gvozd 1998 nosti na području Općine Gvozd 1995 59. Zaključak o usvajanju Smjernica za 52. Odluka o odobrenju kapitalne pomoći organizaciju i razvoj sustava zaštite i Komunalac - Gvozd d.o.o. 1996 spašavanja na području Općine Gvozd 2000

53. Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke 60. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava o grobljima na području Općine Gvozd 1997 zaštite i spašavanja na području Općine 54. Zaključak o neprihvaćanju zamolbe za Gvozd u 2011. godini 2001 sufinanciranje troškova električne energije za rad vodocrpilišta Perna i funkcioniranje 61. Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju vodoopskrbnog sustava 1997 Stožera zaštite i spašavanja Općine Gvozd 2002 55. Zaključak o prihvaćanju Izvješća Držav- AKTI TAJNIŠTVA nog ureda za reviziju - Područni ured Sisak o obavljenom uvidu u Proračun i 1. Ispravak Odluke o agrotehničkim mjerama financijske izvještaje Općine Gvozd za te uređivanju i održavanju poljoprivrednih 2009. godinu 1998 rudina na području Općine Gvozd 2002

»Službeni vjesnik« službeno glasilo gradova Čazma, Hrvatska Kostajnica, Novska i Petrinja, te općina Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja i Topusko. Izdavač: »Glasila« d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www.glasila.hr, e-mail: [email protected]. Glavni i odgovorni urednik: Đuro Juić, dipl. upr. pravnik. »Službeni vjesnik« izlazi po potrebi i u nakladi koju određuju gradovi i općine. Svi brojevi »Službenog vjesnika« objavljeni su i na Internetu http://www.glasila.hr. Pretplata na »Službeni vjesnik« naručuje se kod izdavača. Tehničko oblikovanje, kompjuterska obrada teksta, korektura i tisak: »Glasila« d.o.o. Petrinja, www.glasila.hr.