Nikšić Stavovi I Mišljenja Građana Nikšića O Učešću Ko

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE - NIKŠIĆ

Marko Mijušković

STAVOVI I MIŠLJENJA GRAĐANA NIKŠIĆA O UČEŠĆU KOŠARKAŠKOG KLUBA SUTJESKA U ABA LIGI

(završni rad)

Nikšić, 2018. godine

UNIVERZITET CRNE GORE

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE - NIKŠIĆ

STAVOVI I MIŠLJENJA GRAĐANA NIKŠIĆA O UČEŠĆU KOŠARKAŠKOG KLUBA SUTJESKA U ABA LIGI

(završni rad)

Mentor: Prof. dr Rašid Hadžić Studijski program: Menadžment u sportu

Kandidat: Marko Mijušković Broj indexa: 14/14

Nikšić, mart 2018. godine

SADRŽAJ

1. UVODNA RAZMATRANJA ……….…………………...……………………….…… 1

2. TEORIJSKI OKVIR RADA ………………………………………………………….. 4

2.1 Definicija osnovnih pojmova ………………………………………………………..... 4

2.2 Pregled dosadašnjih istraživanja ……………………………………………………... .4

3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ……………….…….………8

4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA ……………………………………………...... ……9

5. METOD RADA ……………………………………………………….…………….…10

5.1 Tok i postupci istraživanja …………………………………………………….….…..10

5.2 Uzorak ispitanika ……………………………………………………………...……...10

5.3 Uzorak mjernih instrumenata …………………………………………………..……..10

5.4 Opis mjernih instrumenata ……………………………………………………...……..10

5.5 Statistička obrada podataka ………………………………………...………………….11

6. REZULTATI I DISKUSIJA……………………………………………………...…....12

7. ZAKLJUČAK …………………………...…………………………………………...…24

Literatura ………………………………….…………………...……………………………25

Prilog ……………………………………………………………...………………………...26

Biografija………………….…………………………………………………………..……..28

III

1. UVODNA RAZMATRANJA

„Košarka je jedan od najmlađih sportova, postoji tek nešto više od jednog vijeka. Za razliku od većine drugih sportova, košarku je „izmislio“ jedan čovjek – Kanađanin Džejms A. Nejsmit, ljekar po struci, tada zaposlen u Centru za fizičke vježbe međunarodnog udruženja zvanog Hrišćanska zajednica mladih, u mjestu Springfild, u državi Masačusets. To udruženje, koje je uprkos svom imenu, okupljalo ljude svih starosnih dobi, njegovalo je u krugu svojih članova, pored drugih aktivnosti i razne fizičke vježbe“ (Jovanović, Čobović & Bogdanović, 2000).

Dokotor Nejsmit je za članove udruženja izmislio novu igru i propisao pravila za nju. Cilj mu je bio da stvori novu sportsku zabavu u kojoj neće biti grubosti. Prema prvim pravilima, lopta je morala da se prebaci kroz jedan metalni obruč postavljen iznad igrača, ali je odmah poslije prvih probnih igara zamijenio taj kolut korpom. Tada je dao i ime novoj igri basketball (koš, lopta).

Prva košarkaška utakmica odigrana je u vježbaonici u Springfildu 20. januara 1892. godine. Novu igru prihvatili su i drugi centri hrišćanske zajednice mladih u Americi, a zatim i ogranci te organizacije u drugim zemljama svijeta.

Prva utakmica u Evropi odigrana je 1893. u Parizu, u jednoj od vježbaonica pomenute organizacije. Novu igru su usvojili i neki drugi sportski klubovi u Francuskoj, među njima je bio i slavni Rasing, ali ona nije odmah stekla popularnost. Tek poslije Prvog svjetskog rata francuska publika je počela da se interesuje za košarkaške utakmice između ekipa američkih vojnika stacioniranih u Francuskoj. Tada su 1919. godine bila organizovana međusaveznička takmičenja između ekipa francuskih, italijanskih i američkih vojnika. Na prvom turniru pobijedili su Amerikanci koji su savladali Francuze rezultatom 28:6.

Zasluge za dolazak košarke na Balkanu pripadaju Amerikancu Vilijamu Vajlandu, predstavniku hrišćanske zajednice mladih, koji je putovao po Evropi i promovisao američke igre. U Beogradu je doputovao na ljeto 1923. kada se sreo sa Slobodanom Rančićem i Svetislavom Vulovićem, uz njihovu pomoć su na igralištu “Osnovne škole Kralj Petar“ postavljene prve table i obruči u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a obuku je započelo

1 dvadesetak mladića, članova sportskog društva „Sokolac“. Prva utakmica na Balkanu je odigrana u Drugoj muškoj gimnaziji u Beogradu u sklopu školskog prvenstva.

„Kada je u pitanju razvoj košarke u Crnoj Gori, prva lopta kojom su košarku zaigrali Kotorani 1942. godine, povela je u igru dvije godine kasnije i Tivćane. Pedesetih godina prošlog vijeka Cetinjane, pa Podgoričane i Pljevljake, dok se ženska košarka još teže probijala“ (Eraković, 2015).

„Košarkaški savez Crne Gore osnovan je 26. februara 1955. godine u Titogradu, izdvajanjem KSCG iz saveza sportova Crne Gore, i tada počinje teško, ali uspješno probijanje ovog sporta na prostoru Crne Gore. Trebalo je da prođe nekoliko decenija do istorijskog 21. maja 2006. kada je Crna Gora obnovila državnost, a 27. avgusta iste godine postane članica Svjetske košarkaške asocijacije (FIBA)“ (kscg.me).

U minulih šest decenija na hiljade momaka i djevojaka, trenera i košarkaških pregalaca ugradili su dio sebe u crnogorsku košarku. Ostao je upamćen i bljesak ivangradske košarke 70- ih godina prošlog vijeka, sjajni pojedinci poput Nikšićana Rajka Žižića, Žarka Varajića i Ratka Radovanovića, ali tek 80 –ih godina sa usponom titogradske muške i ženske košarke Crna Gora zauzima svoje stabilno mjesto u jugoslovenskoj eliti. Bio je to dug, ponekad i mukotrpan put iz košarkaške zaostalosti do trijumfa na vrhunskoj sportskoj sceni. Bio je to put koji je košarka dijelila sa svojom zemljom.

Tokom decenija kada se rađalo i ustoličavalo „jugoslovensko košarkaško čudo“ Crna Gora dala je značajan doprinos blistavoj riznici trofeja. Od tih četrnaest „zlatnih“ jugoslovenskih reprezentacija, koje su osvajale najsjajnija odličja na svjetskim i evropskim prvenstvima, olimpijskim igrama, osim one prve zlatne medalje u Ljubljani, bili su i košarkaši koji su prve sportske korake napravili u Crnoj Gori.

Dvije godine nakon prijema u FIBA reprezentacija Crne Gore je krenula na putovanja po Evropi i u prethodnih osam godina zabilježila pet učešća seniorskih timova na završnim turnirima EP.

Košarkom je Nikšićane „zarazio“ Vojislav Spasojević, koji je sa još nekoliko entuzijasta 1948. godine osnovao KK Sutjeska, koji je igrao na fudbalskom igralištu istoimenog kluba. Ubrzo je bio sagrađen i prvi košarkaški teren, igralo se na šljaci, pa na betonu, a nedugo zatim krenula su i prva takmičenja.

„Klub je nekoliko puta kroz istoriju mijenjao ime. Funkcionisao je kao Mladost, Partizan, Temko, a kao sinonim za nikšićku košarku ostaće upamćen IBON, koji je najslavnije dane doživio devedesetih godina, kada je na njegovom čelu bio poznati nikšićki privrednik Miljko Brkuljan. IBON se takmičio u tada izuzetno jakim, nižim jugoslovenskim ligama, a pravo igranja u tadašnoj Winston YUBA ligi izborio je 1999. godine, da bi nakon jedne sezone provedene u eliti ispao“ (aba –liga.com).

Ekipa je bila sastavljena od talentovanih Nikšićana, pa gotovo da nije bilo ljubitelja košarke koji nije znao imena Miloša Minića, Zorana Marojevića, Vladana Janjuševića, Slobodana Popovića, kao i tada mladog Gorana Jeretina, koji je kasnije napravio zapaženu internacionalnu karijeru. Pored ranije pomenutih jugoslovenskih reprezentativaca, ne treba zaboraviti ni Zdravka Radulovića, koji je karijeru počeo u rodnom Nikšiću, a nastavio u Zagrebu, kao ni Gorana Nikolića, kasnije prvog kapitena reprezentacije Crne Gore. Veliki doprinos razvoju košarke u Nikšiću dali su i treneri Miodrag Baletić, Rade Petrović Njegoš, Predrag Badnjarević i Janko Lukovski.

Sutjeska se na košarkašku scenu vraća 2009. godine, a nešto kasnije na čelo kluba dolazi Darko Perović, koji je za šefa struke postavio Dušana Dubljevića, što je bila uvertira za prvi, i za sada jedini trofej Kupa Crne Gore 2013. godine.

Najveći domet kluba bilo je učešće u ABA ligi u sezoni 2015/16, iz koje su ispali porazom od Zadra u posljednjem kolu.

U ovom istraživanju je pokušano da se uz pomoć adekvatne i dostupne literature, kao i anketnog upitnika, na pravi način približe i prezentuju stavovi i mišljenja Nikšićana o učešću KK Sutjeska u ABA ligi.

„Zapaženi razultati, kako u kolektivnim tako i u individualnim sportovima postizani su zahvaljujući velikoj podršci grada, stručnom vođenju i pomoću velikog broja sportskih entuzijasta. Ako ovome dodamo i napore koji se čine u razvoju školskog sporta u koji se godišnje uključuje i po 1500 učenika, moramo biti izuzetno zadovoljni onim što je postignuto u nikšićkom sportu. Veliki doprinos razvoju sporta i sportske nauke već osam godina daje Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, koji od svog osnivanja prednjači kadrovskim potencijalima i dobrom saradnjom sa svim sportskim organizacijama iz našeg grada“ (Nenezić, 2011).

2. TEORIJSKI OKVIR RADA

2.1 Definicije osnovnih pojmova

Anketiranje je jedna od najrasprostranjenijih istraživačkih tehnika i podrazumijeva prikupljanje podataka pisanim ili usmenim putem na osnovu odgovora na unaprijed sastavljena pitanja. Instrument ove tehnike je upitnik ili anketni list koji sadrži dvije grupe pitanja: prva se odnosi na personalne podatke ispitanika (ime i prezime, datum rođenja, pol, zanimanje i sl.), a druga na aktuelni predmet istraživanja (Perić, 2006).

Košarka je sport u kom dvije ekipe sastavljene od po pet igrača pokušavaju ostvariti što više bodova (poena) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod jasno definisanim pravilima. Kada se to dogodi govori se o košu. Do bodova se dolazi ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod uslovom da je lopta kroz obruč prošla odozgo (Šeparović, 2010).

Varijabla je promjenljiva veličina, odnosno svaka izmjerena veličina izražena nekom mjernom jedinicom (Perić, 2006).

Pod pojmom uzorak podrazumijeva se dio populacije (osnovnog skupa) koji više ili manje ima odlike skupa iz kojeg potiče (Perić, 2006).

Hipoteze predstavljaju teorijske dopune izvjesnih praznina u poznavanju određene pojave ili čitave oblasti pojava čiji su samo izvjesni djelovi poznati (Perić, 2006).

Transverzalno istraživanje je ono koje se odvija u jednoj vremenskoj tački i najčešće se organizuje radi deskripcije izvjesne pojave, zatim radi analize relacija između dvije ili više korespodentnih pojava i na kraju radi utvrđivanja latentne strukture nekog antropološkog prostora (Perić, 2006).

2.2 Pregled dosadašnjih istraživanja

Na osnovu opšte analize radova i dosadašnjih istraživanja stavova u oblasti sporta, a posebno segmenta koji se odnosi na ovaj problem istraživanja, dolazi se do zaključka da nije bilo radova na istu temu ili ih je bilo manje na sličnu temu. Ovo govori u prilog da treba raditi na sličnim istraživanjima u narednom periodu.

Dizdar (2002) je na uzorku od 60 košarkaša realizovao istraživanje sa ciljem da se istraži sistem kriterijuma za procjenu kvaliteta sportista praćenih u uslovima realnog sportskog nadmetanja. Košarkaši su odabrani iz grupe od 98 igrača, koji su u toku takmičarske sezone 1998/99 Prve hrvatske košarkaške lige odigrali najmanje 10 utakmica po 10 minuta. Korišćena su dva načina vrednovanja igrača: (1) rezultati postignuti u uslovima nadmetanja ekipa, nazvani situacionim učinkom i (2) rezultati dobijeni subjektivnom procjenom eksperata, nazvani stvarnim kvalitetom košarkaša. Situacioni učinak košarkaša procijenjen je preko 13 pokazatelja koji se standardno registruju na utakmicama, dok je njihov stvarni kvalitet ocjenom 1 – 5, procijenilo 10 košarkaških trenera koji su vodili navedene ekipe, za svaku od 7 varijabli za procjenu igre u odbrani i 12 varijabli za procjenu igre u napadu. Dobijeni rezultati pokazali su da je pokazateljima situacionog učinka moguće objasniti 77% kriterijumske varijable, odnosno 85%, ukoliko se uz varijable situacionog učinka uključe i varijable za procjenu njihove igračke konzistentnosti, što se može smatrati gornjom granicom prognostičke valjanosti navedenih varijabli. Istražene su razlike između košarkaša koji primarno igraju na pozicijama plejmejkera, beka šutera, krila, krilnog centra i centra u varijablama situacionog učinka. Rezultati diskriminativne analize potvrdili su hipotezu o razlikama igrača s obzirom na njihovu poziciju u igri, te omogućili potpuniji opis igrača koji primarno igraju na tim pozicijama. Dobijena visoka povezanost između varijabli - ukupni kvalitet košarkaša i ukupna situaciona učinkovitost ukazuje na mogućnost kombinovanja dvaju sustema za procjenu kvaliteta, čime bi se osigurala ekonomičnija i objektivnija procjena ukupnog kvaliteta pojedinih igrača.

Vučković (2006) je u svom istraživanju stavove igrača prve košarkaške lige Srbije i Crne Gore o trenerovim kvalitetima i radu uprave kluba, analizirao razlike između bolje plasiranih i lošije plasiranih timova Prve košarkaške lige Srbije i Crne Gore u stavovima igrača o trenerovim stručno-pedagoškim kvalitetima i radu uprave kluba. Cilj istraživanja bio je da se ustanovi postoje li razlike između: bolje plasiranih timova (1. grupa, u koju spadaju 4) i lošije plasiranih timova (2. grupa, u koju spada 6 timova) u stavovima igrača o trenerovim stručno-pedagoškim kvalitetima i radu uprave kluba. Nakon diskriminativne analize došlo se

5 do zaključka da postoje značajne razlike između bolje plasiranih i lošije plasiranih timova u stavovima igrača o trenerovim stručno-pedagoškim kvalitetima i radu uprave kluba.

Nikolić (2006) je sproveo istraživanje čiji se cilj sastojao u utvrđivanju relacija prediktorskih varijabli (morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti) u odnosu na kriterijumske varijable (specifičnih motoričkih sposobnosti). U istraživanju je obuhvaćen uzorak od ukupno 100 dječaka košarkaša uzrasta od 12 do 14 godina iz nikšićkih klubova Ibon, Bonus, Anagastum i MSN. Prilikom izbora varijabli vodilo se računa da one zadovoljavaju osnovne metrijske karakteristike da su prikladne uzrastu i objektivnim, materijalnim i prostornim uslovima. Nakon dobijenih rezultata regresionom analizom, njene interpreatcije, polazeci od redosleda postavljenih hipoteza, izvedeni su sljedeći zaključci:

1. Sistem morfoloških karakteristika i bazično motoričkih sposbnosti (kao prediktorski sisitem) nema statistički znacajnu povezanost i uticaj na sistem situaciono motoričkih povezanosti kao (kriterijumski sistem) te se hipoteza H ne prihvata.

2. Sistem morfoloških karakterisitika (kao prediktorski sistem) nema statistički značajnu povezanost i uticaj na sistem situaciono motoričkih povezanisti kao ( kriterijumski sistem) te se hipoteza H1 ne prihvata.

Dakle, od svih bazično motoričkih sposobnosti najveci uticaj na većinu situaciono motoričkih sposbnosti su imale varijable: koraci u stranu (BKOST), bacanje kosarkaške lopte (BBALOS), provlačenje i preskakanje (BPROPR), trčanje na 20m visokim startom (BT20VS) i podizanje trupa za 30 sekundi (BPOTR), sto znači da su ispitanici sa razvijenijom koordinacijom, većom eksplozivnom snagom i repetativnom snagom postizali bolje rezultate u situacionio motričkim varijablama. Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja iznijet je predlog antropometrijskih mjera i testova za procjenu bazično motoričkih sposobnosti koje značajno utiču na situaciono motoričke sposobnosti i koji bi bili validni za praćenje i prognozu kvalitativnog nivoa polaznika škole košarke.

Bradić (2007) je sproveo istraživanje usmjereno na utvrđivanje razlika u strukturi klasa sadržaja za unapređenje specifično-kondicionih svojstava u odnosu na oblike tehničko- taktičkog djelovanja u košarkaškoj igri i specifično-motoričke sposobnosti košarkaša. Problem i predmet rada jasno su definisani, a odnose se na utvrđivanje zakonitosti koje egzistiraju na latentnom nivou situacionog djelovanja u košarci pod uticajem određenih klasa

6 sadržaja specifične kondicione pripreme. Uzorak entiteta (106) u ovom istraživanju predstavljao je specifične sadržaje za razvoj motoričkih, funkcionalnih i morfoloških obilježja košarkaša. Uzorak varijabli (31) predstavljao je oblike tehničko-taktičkog djelovanja (15), sa jedne strane i specifično-motoričke sposobnosti (16), sa druge strane. Eksperti su ocjenama od 1-5 na temelju postavljenih kriterijuma procijenili uticaj svake tipične klase sadržaja na 31 odabranu varijablu prostora situacione efikasnosti i specifično-motoričkih svojstava košarkaša. Faktorskom analizom atributa ili varijabli i primjenom G-K kriterija ekstrahovane su četiri glavne komponente koje iscrpljuju 80.1% ukupne varijanse manifestnog prostora. Izolovane latentne dimenzije (faktori) nazvane su sljedećim imenima: faktor brzinskog kapaciteta košarkaša, faktor specifične snage i reakcije ruku i ramenog pojasa košarkaša, faktor skakačkog kapaciteta košarkaša i faktor specifične funkcionalne snage košarkaša. Dobijene grupe sadržaja služe kao temelj za konstruisanje trenažnih operatora i vježbi. One, prema svojim specifičnostima mogu biti usmjerene za unapređenje određenih tehničko-taktičkih elemenata.

Bašinac, Mikić i Bajgorić (2010) sproveli su istraživanje čiji je osnovni cilj bilo projektovanje metodologije naučnog zasnivanja modelno-ciljne valorizacije takmičarske efikasnosti individualnih i timskih tehničko-taktičkih dejstava košarkašica uslovljenih nivoom i karakterom bazične i situaciono-motoričke pripremljenosti, izražene kroz agilnost, pouzdanost i efikasnost realizacije vodećih komponenti takmičarske igre. Komparativna analiza njihove komplementarne uslovljenosti sprovedena je na uzorku reprezentativnog sastava šest klubova Prve ženske košarkaške lige Bosne i Hercegovine. Ispitivanja su sprovedena na 15 utakmica košarkaške Prve lige prvenstva Bosne i Hercegovine za žene u sezoni 2004/05. god. Ukupno je obuhvaćeno 6 najkvalitetnijih košarkaških klubova u klubskom prvenstvu Prve ženske lige Bosne i Hercegovine i to: KŽK „Željezničar” - Sarajevo, KŽK „Jedinstvo” - Tuzla, KŽK „Biss Tours Čelik” - Zenica, KŽK „Banovići” - Banovići, KŽK „Zrinjski” - Mostar, KŽK „Brčko” - Brčko Distrikt. Broj testiranih košarkašica je 43. Dominantne odlike košarkašica svrstanih po tipospecifičnim izdvojenim grupama odnose se na: efikasnost, pouzdanost i agilnost skok šuteva za tri poena ( SEFSUU, SEFSUP i SEFSUS), pouzdanost u izvođenju slobodnih bacanja (SEFPENS), agilnosti i pouzdanosti blokada i polaganja lopte na koš (SEFBLPP i SEFBLPS) te pouzdanosti skok šuta sa različitih pozicija.

3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja predstavlja elaboriranje stavova i mišljenja građana Nikšića o KK Sutjeska.

Predmet ovog istraživanja su stavovi i mišljenja građana Nikšića o učešću KK Sutjeska u ABA ligi.

Cilj istraživanja je da se utvrdi da li rang takmičenja utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

U svrhu kvalitetnijeg ostvarenja generalnog cilja, postavljeni su i sljedeći parcijalni ciljevi:

 da se utvrde stavovi gradjana o popularizaciji košarke u Nikšiću,  da se utvrde stavovi gradjana prema interesovanju Nikšićana za bavljenje košarkom,  da se utvrde stavovi gradjana prema stručnom kadru u KK Sutjeska.

4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

Za potrebe ovog istraživanja, na osnovu generalnog cilja istraživanja, a ponovo shodno predloženom problemu i predmetu istraživanja, postavljena je generalna hipoteza:

- Hg – Učešće KK Sutjeska u veći rang takmičenja (ABA ligu) ima pozitivan uticaj na popularizaciju košarke u Nikšiću .

Na osnovu generalne hipoteze, a shodno što boljem odgovoru na zahtjeve ovog rada postavljene su sljedeće parcijalne hipoteze:

- H 1 - Građani će iskazati pozitivan stav prema popularizaciji košarke u Nikšiću, - H 2 - Građani će iskazati pozitivan stav prema interesovanju Nikšićana za bavljenje košarkom, - H 3 – Građani će iskazati pozitivan stav prema stručnom kadru u KK Sutjeska.

5. METOD RADA

5.1 Tok i postupci istraživanja

Ovo istraživanje je transvezalnog tipa u kojem su kao osnovni bili korišćeni bibliografski, empirijski i statistički metod. Za prikupljanje podataka, korišćena je tehnika anketiranja. U anketi su učestvovali građani Nikšića različite starosne dobi, pola i zanimanja. Ekipu istraživača sačinjavali su, pored autora rada i dvojica kolega sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje - odsjeka Menadžment u sportu. Upitnik je bio zatvorenog tipa, anoniman. Nakon prikupljanja podataka pristupilo se statistčkoj obradi podataka, a dobijeni rezultati su tabelarno prikazani i teorijski objašnjeni.

5.2 Uzorak ispitanika

Za potrebe istraživanja prikupljeni su i obrađeni podaci na uzorku od 50 ispitanika, gledalaca košarkaških utakmica, muškog i ženskog pola, različite starosne dobi 25 do 60 godina iz Nikšića.

5. 3 Uzorak mjernih instrumenata

U ovom istraživanju je korišćena anketa koju je preuzeta i modifikovana prema (Milojević, 1998). Upitnik se sastojao od 11 (jedanaest) pitanja zatvorenog tipa. Instrument na osnovu kojeg je izvršeno ovo istraživanje je sveden na tri grupe pitanja, gdje se prva grupa pitanja odnosi na stavove gledalaca o popularizaciji košarke u Nikšiću, druga grupa pitanja koja se odnose na stavove gledalaca prema interesovanju Nikšićana za bavljenje košarkom i treća grupa pitanja koja se odnosi na stavove gledalaca prema stručnom kadru u KK Sutjeska.

5.4 Opis mjernih instrumenata

Za potrebe ovog istraživanja primijenjen je upitnik u kome su definisane tri varijable. One su definisane na sljedeći način:

1) prva varijabla definisana je kao stavovi gledalaca o popularizaciji košarke u Nikšiću, 2) druga varijabla definisana je kao stavovi gledalaca prema interesovanju Nikšićana za bavljenje košarkom, 3) treća varijabla definisana je kao stavovi gledalaca prema stručnom kadru u KK Sutjeska.

Navedene varijable ispitivane su jednim upitnikom koga čine jedanaest stavova i tvrdnji. Stavovi i tvrdnje su jasno i precizno sastavljeni po određenom redosledu. U ovom istraživanju primenjena je petostepena skala Likertovog tipa.

5.5 Statistička obrada podataka

U ovom istraživanju korišćeni su parametrijski i neparametrijski statistički postupci za obradu sirovih podataka iz kojih su kondenzovane informacije o srednjim vrijednostima, standardnoj devijaciji, minimalnim, maksimalnim vrijednostima, frekvencijama i procentima svih istraživanih stavova i tvrdnji. Podaci su obrađeni statističkim paketom „STATISTICA 8.0 for Windows“.

6. REZULTATI I DISKUSIJA

Prilikom analize rezultati su prikazani u tabelama u kojima se prikazuje učestalost određenog stava i procentualna vrijednost. Učestalost je pretvorena u procente kako bi se iskazao nivo određenog stava ili da bi se mogli izvoditi uporedni zaključci. Za potrebe ovog istraživanja primijenjene su tri varijable koje su definisane na sledeći način: 1) prva varijabla definisana je kao stavovi gledalaca o popularizaciji košarke u Nikšiću, 2) druga kao stavovi gledalaca prema interesovanju Nikšićana za bavljenje košarkom, 3) treća kao stavovi gledalaca prema stručnom kadru u KK Sutjeska.

Navedene varijable su ispitivane upitnikom koga čine jedanaest stavova i tvrdnji. Stavovi i tvrdnje su jasno sasatavljene po odredjenom redoslijedu.

Prvu varijablu u upitniku karakterisalo je prvih četiri (tj. od 1 do 4) ajtema, drugu varijablu karakterisalo je sljedeća tri ajtema (tj. 5, 6 i 7) i treću varijablu karakterisalo je poslednja četiri ajtema (tj, 8,9,10 i 11), prikazanih u tabeli 1.

Tabela 1. Stavovi i tvrdnje gradjana o učešću KK Sutjeska u ABA ligi

organizovaniji klub 3. Angazovanjem -2 -1 0 1 2 najkvalitetnijih kosarkasa iz regiona u KK Sutjeska, utice na popularizacju kosarke u Nikšiću 4. Oslanjanjaem na -2 -1 0 1 2 domaci igrački kadar u KK Sutjeska, utiče na popularizacija kosarke u Nikšiću 5. Učešćem KK -2 -1 0 1 2 Sutjeska u ABA ligi, interesovanje dječaka za bavljenje kosarkom je veća 6. Učešćem KK -2 -1 0 1 2 Sutjeska u ABA ligi, interesovanje djevojčica za bavljenje kosarkom je veća 7. Ulaganje u -2 -1 0 1 2 košarkaške infrastrukturne objekte, interesovanje za bavljenje košarkom je veće 8. Strucni tim je bio -2 -1 0 1 2 na visini zadatka u periodu takmičenja KK Sutjeska u ABA ligi 9. KK Sutjeska -2 -1 0 1 2 raspolaze kvalitetnim domacim strucni kadar 10. KK Sutjeska treba -2 -1 0 1 2 da se osloni na domaci strucni kadar 11. KK Sutjeska treba -2 -1 0 1 2 da se osloni na

stručni kadar sa strane

Na osnovu prikazanih vrijednosti centralnih i disperzionih parametara varijabli stavova, tabela 2, rezultati su pokazali da su ispitanici predložene tvrdnje u cijelom predloženom sistemu potvrdjivali ili odbacivali na očekivani i istosmjeran način. Uvidom u njihove tvrdnje primjećuje se koncentracija odgovora prema pozitivnom polu navedenih tvrdnji. Srednje vrijednosti tvrdnji kreću se u rasponu od 3.78 do 4.86.

Tabela 2. Centralni i disperzioni statistički parametri varijabli Mean Min Max SD

VAR 1 4.56 1.00 5.00 0.347

VAR 2 4.76 1.00 5.00 0.823

VAR 3 4.37 1.00 5.00 0.563

VAR 4 4.12 1.00 5.00 0.586

VAR 5 3.87 1.00 5.00 1.245

VAR 6 4.25 1.00 5.00 0.653

VAR 7 4.86 1.00 5.00 0.737

VAR 8 4.57 1.00 5.00 0.832

VAR 9 3.78 1.00 5.00 1.276

VAR 10 4.36 1.00 5.00 0.873

VAR 11 4.55 1.00 5.00 0.786

Legenda: Mean – aritmetička sredina, Min – minimalna vrijednost, Max – maksimalna vrijednost, SD- standardna devijacija

Prva varijabla definisana je kao stavovi gledalaca o popularizaciji košarke u Nikšiću, a nju karkaterišu prva četiri ajtema u tabeli 1. Prosječne vrijednosti ocjena (tabela 2) kreću se u rasponu od 4.12 do 4.76.

Prva tvrdnja u upitniku odnosila se na izjašnjavanje ispitanika o tome da li rang takmičenja može da utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 3, vidi se da najviše ispitanika tj. 48% od ukupnog uzorka, odgovorilo je da se djelimično slaže sa stavom da rang takmičenja može da utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću; 24% odgovorilo je da se u potpunosti slaže sa stavom da rang takmičenja može da utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću; 14% ispitanika nema stav o ovoj tvrdnji; 10% odgovorilo je da se djelimično slaže dok je svega 4% dalo odgovor da se u potpunosti ne slaže sa tvrdnjom da rang takmičenja može da utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da veći dio ispitanih stanovnika Nikšića smatra da rang takmičenja može da utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Tabela 3. Analiza tvrdnje rang takmičenja može da utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću

Rang takmičenja može da utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću

Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 2 4%

Djelimično se ne slažem 5 10% Valid Nemam stav o tvrdnji 7 14%

Djelimično se slažem sa tvrdnjom 24 48% U potpunosti se slažem sa 12 24% tvrdnjom

Druga tvrdnja u anketnom upitniku odnosila se na izjašnjavanje ispitanika o tome da li je KK Sutjeska nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi postala ozbiljniji i organizovaniji klub.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 4, vidi se da je najviše ispitanika tj. 50% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično slaže sa stavom da je KK Sutjeska nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi postala ozbiljniji i organizovaniji klub; 24% odgovorilo je da nema stav o ovoj tvrdnji; 12% ispitanika se u potpunosti slažu da je KK Sutjeska nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi postala ozbiljniji i organizovaniji klub; 10% odgovorilo je da se djelimično slaže dok je svega 4% dalo odgovor da se u potpunosti ne slaže sa tvrdnjom da je KK Sutjeska nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi postala ozbiljniji i organizovaniji klub.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da veći dio ispitanih stanovnika Nikšića smatra da je KK Sutjeska nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi postala ozbiljniji i organizovaniji klub.

Tabela br. 4. Analiza tvrdnje KK Sutjeska nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi postala ozbiljniji i organizovaniji klub

KK Sutjeska nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi postala ozbiljniji i organizovaniji klub Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 2 4%

Djelimično se ne slažem 5 10% Valid Nemam stav o tvrdnji 12 24%

Djelimično se slažem sa tvrdnjom 25 50% U potpunosti se slažem sa 6 12% tvrdnjom

Treća tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li angažovanjem najkvalitetnijih košarkaša iz regiona u KK Sutjeska utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 5, vidi se da je najviše ispitanika tj. 32% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično slaže sa tvrdnjom da bi angažovanjem najkvalitetnijih košarkaša iz regiona u KK Sutjeska uticala na popularizaciju košarke u Nikšiću; 28% odgovorilo je da se u potpunosti slažu sa ovom tvrdnjom; dok 22% nema stav o ovoj tvrdnji; 16% odgovorilo je da se djelimično slaže dok je samo 2% dalo odgovor da bi angažovanjem najkvalitetnijih košarkaša iz regiona u KK Sutjeska uticala na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da veći dio ispitanih stanovnika Nikšića smatra da bi angažovanjem najkvalitetnijih košarkaša iz regiona u KK Sutjeska uticala na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Tabela 5. Analiza tvrdnje angažovanjem najkvalitetnijih košarkaša iz regiona u KK Sutjeska, utiče ne popularizaciju košarke u Nikšiću

Angažovanjem najkvalitetnijih košarkaša iz regiona u KK Sutjeska, utiče ne popularizaciju košarke u Nikšiću Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 1 2% Djelimično se ne slažem 8 16% Valid Nemam stav o tvrdnji 11 22% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 16 32% U potpunosti se slažem sa 14 28% tvrdnjom

Četvrta tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li oslanjanjem na domaći igrački kadar u KK Sutjeska, utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 6, vidi se da je najviše ispitanika tj. 46% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično slaže sa tvrdnjom da oslanjanjem na domaći igrački kadar u KK Sutjeska, utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću; 28% odgovorilo je da se u potpunosti slažu sa ovom tvrdnjom; dok 18% nema stav o ovoj tvrdnji; samo 8% dalo je odgovor da se djelimično ne slaže sa tvrdnjom da bi angažovanjem najkvalitetnijih košarkaša iz regiona u KK Sutjeska uticala na popularizaciju košarke u Nikšiću; dok se niko od ispitanika nije izjasnio da se u potpunosti ne slaže sa ovom tvrdnjom.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da veći dio ispitanih stanovnika Nikšića smatra da oslanjanjem na domaći igrački kadar u KK Sutjeska, utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Tabela 6. Analiza tvrdnje oslanjanjem na domaći igrački kadar u KK Sutjeska, utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću.

Oslanjanjem na domaći igrački kadar u KK Sutjeska, utiče na popularizaciju košarke u Nikšiću Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 0 0% Djelimično se ne slažem 4 8% Valid Nemam stav o tvrdnji 9 18% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 23 46% U potpunosti se slažem sa 14 28% tvrdnjom

Druga varijabla definisana je kao stavovi gledalaca prema interesovanju Nikšićana za bavljenje košarkom, a nju karakterišu 5, 6 i 7 ajtem u tabeli 1. Prosječne vrijednosti ocjena (tabela 2) kreću se u rasponu od 3.87 do 4.86.

Peta tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje dječaka za bavljenje košarkom veća.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 7, vidi se da je najviše ispitanika tj. 44% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se u potpunosti slaže sa tvrdnjom da je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje dječaka za bavljenje košarkom veća; 28% odgovorilo je da se djelimično slažu sa ovom tvrdnjom; dok 10% nema stav o ovoj tvrdnji; samo 8% dalo je odgovor da se djelimično ne slaže sa tvrdnjom da je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje dječaka za bavljenje košarkom veća; dok se niko od ispitanika nije izjasnio da se u potpunosti ne slaže sa ovom tvrdnjom.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da veći dio ispitanih stanovnika Nikšića smatra da je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje dječaka za bavljenje košarkom veća.

Tabela 7. Analiza tvrdnje učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje dječaka za bavljenje košarkom veća.

Učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje dječaka za bavljenje košarkom je veća. Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 0 0% Djelimično se ne slažem 4 8% Valid Nemam stav o tvrdnji 10 20% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 14 28% U potpunosti se slažem sa 22 44% tvrdnjom

Šesta tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje djevojčica za bavljenje košarkom veća.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 8, vidi se da najviše ispitanika tj. 30% od ukupnog uzorka, nema stav o ovoj tvrdnji; 26% odgovorilo je da se djelimično ne slažu sa tvrdnjom da je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje djevojčica za bavljenje košarkom veća; dok je 24% ispitanika odgovorilo da se djelimično slažu sa tvdnjom; 18% njih se u potpunosti ne slažu sa tvrdnjom; a samo 2% dalo je odgovor da se u potpunosti slaže sa tvrdnjom da je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje djevojčica za bavljenje košarkom veća.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da veći dio ispitanih stanovnika Nikšića nema stav o tvrdnji ili ne smatra da je učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje djevojčica za bavljenje košarkom veća.

Tabela 8. Analiza tvrdnje učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje djevojčica za bavljenje košarkom veća.

Učešćem KK Sutjeska u ABA ligi interesovanje djevojčica za bavljenje košarkom je veća. Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 9 18% Djelimično se ne slažem 13 26% Valid Nemam stav o tvrdnji 15 30% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 12 24% U potpunosti se slažem sa 1 2% tvrdnjom

Sedma tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li je ulaganjem u košarkaške infrastrukturne objekte interesovanje za košarkom veće.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 9, vidi se da je najviše ispitanika tj. 58% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično slaže sa tvrdnjom da je ulaganjem u košarkaške infrastrukturne objekte interesovanje za košarkom veće; 16% odgovorilo je da se u potounosti slažu sa tvrdnjom; dok je 14% ispitanika odgovorilo da se djelimično ne slažu sa tvdnjom; 12% njih nema stav u vezi sa ovom tvrdnjom; dok niko od ispitanika nije dao odgovor da se u potpunosti ne slaže sa tvrdnjom da je ulaganjem u košarkaške infrastrukturne objekte interesovanje za košarkom veće.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da se veći dio ispitanih stanovnika Nikšića slaže sa tvrdnjom da je ulaganjem u košarkaške infrastrukturne objekte interesovanje za košarkom veće.

Tabela 9. Analiza tvrdnje ulaganjem u košarkaške infrastrukturne objekte interesovanje za košarkom veće.

Ulaganjem u košarkaške infrastrukturne objekte interesovanje za košarkom veće.

Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 0 0% Djelimično se ne slažem 7 14% Valid Nemam stav o tvrdnji 6 12% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 29 58% U potpunosti se slažem sa 8 16% tvrdnjom

Treća varijabla je definisana kao stavovi gledalaca prema stručnom kadru u KK Sutjeska, a nju karakterišu 8, 9, 10 i 11 ajtem u tabeli 1. Prosječne vrijednosti ocjena (tabela 2) kreću se u rasponu od 3.78 do 4.57.

Osma tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li je stručni tim bio na visini zadatka u period takmičenja KK Sutjeska u ABA ligi.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 10, vidi se da je najviše ispitanika tj. 58% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično slaže sa tvrdnjom da je stručni tim bio na visini zadatka u period takmičenja KK Sutjeska u ABA ligi; 22% nema stav o tvrdnji; dok je 14% ispitanika odgovorilo da se djelimično ne slažu sa tvdnjom; 4% njih je odgovorilo da se u potpunosti ne slaže sa tvrdnjiom; samo 2% ispitanika je dalo odgovor da se u potpunosti slaže sa tvrdnjom da je stručni tim bio na visini zadatka u period takmičenja KK Sutjeska u ABA ligi.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da se veći dio ispitanih stanovnika Nikšića djelimično slaže sa tvrdnjom da je stručni tim bio na visini zadatka u period takmičenja KK Sutjeska u ABA ligi.

Tabela 10. Analiza tvrdnje stručni tim bio na visini zadatka u period takmičenja KK Sutjeska u ABA ligi.

Stručni tim bio na visini zadatka u period takmičenja KK Sutjeska u ABA ligi.

Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 2 4% Djelimično se ne slažem 7 14% Valid Nemam stav o tvrdnji 11 22% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 29 58% U potpunosti se slažem sa 1 2% tvrdnjom

Deveta tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li KK Sutjeska raspolaže kvalitetnim domaćim stručnim kadrom.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 11, vidi se da je najviše ispitanika tj. 50% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska raspolaže kvalitetnim domaćim stručnim kadrom; 26% nema stav o tvrdnji; dok je 10% ispitanika odgovorilo da se u potpunosti ne slažu sa tvdnjom; 8% njih je odgovorilo da se u potpunosti slaže sa tvrdnjiom; a samo 6% ispitanika je dalo odgovor da se djelimično ne slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska raspolaže kvalitetnim domaćim stručnim kadrom.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da se veći dio ispitanih stanovnika Nikšića djelimično slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska raspolaže kvalitetnim domaćim stručnim kadrom.

Tabela 11. Analiza tvrdnje KK Sutjeska raspolaže kvalitetnim domaćim stručnim kadrom.

KK Sutjeska raspolaže kvalitetnim domaćim stručnim kadrom.

Frequency Valid Percent U potpunosti se ne slažem 5 10% Djelimično se ne slažem 3 6% Valid Nemam stav o tvrdnji 13 26% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 25 50% U potpunosti se slažem sa 4 8% tvrdnjom Deseta tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li KK Sutjeska treba da se osloni na domaći stručni kadar.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 12, vidi se da je najviše ispitanika tj. 36% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska treba da se osloni na domaći stručni kadar; 30% se u potpunosti slaže sa tvrdnjom; dok 26% ispitanika nema stav o tvdnji; 8% njih je odgovorilo da se djelimično ne slaže sa tvrdnjom; a niko od ispitanika nije dao odgovor da se u potpunosti ne slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska treba da se osloni na domaći stručni kadar..

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da se veći dio ispitanih stanovnika Nikšića, djelimično ili potpuno slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska treba da se osloni na domaći stručni kadar.

Tabela 12. Analiza tvrdnje KK Sutjeska treba da se osloni na domaći stručni kadar.

KK Sutjeska treba da se osloni na domaći stručni kadar.

Frequeny Valid Percent U potpunosti se ne slažem 0 0% Djelimično se ne slažem 6 12% Valid Nemam stav o tvrdnji 11 22% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 18 36% U potpunosti se slažem sa 15 30% tvrdnjom

Jedanaesta tvrdnja u upitniku odnosila se na ispitivanje sugrađana o tome da li KK Sutjeska treba da se osloni stručni kadar sa strane.

Na osnovu dobijenih rezultata prikazanih u tabeli 13, vidi se da je najviše ispitanika tj. 32% od ukupnog uzorka, odgovorilo da se djelimično ne slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska treba da se osloni na stručni kadar sa strane; 22% nema stav o tvrdnji; dok se 20% ispitanika u potpunosti ne slaže sa tvdnjom; 16% njih je odgovorilo da se djelimično slaže sa tvrdnjom; a 10% od ispitanika je dalo odgovor da se u potpunosti slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska treba da se osloni ne stručni kadar sa strane.

Dakle, na osnovu dobijenih odgovora na postavljeno pitanje, može se konstatovati da se veći dio ispitanih stanovnika Nikšića, djelimično ili potpuno ne slaže sa tvrdnjom da KK Sutjeska treba da se osloni na stručni kadar sa strane.

Tabela 13. Analiza tvrdnje KK Sutjeska treba da se osloni na stručni kadar sa strane.

KK Sutjeska treba da se osloni na stručni kadar sa strane.

Frequeny Valid Percent U potpunosti se ne slažem 10 20% Djelimično se ne slažem 16 32% Valid Nemam stav o tvrdnji 11 22% Djelimično se slažem sa tvrdnjom 8 16% U potpunosti se slažem sa 5 10% tvrdnjom

7. ZAKLJUČAK

Na osnovu dobijenih rezultata u ovom istraživanju može se zaključiti da su stavovi gledalaca o dosadašnjem učešću KK Sutjeska u ABA ligi pokazali pozitivne efekte u pogledu popularizacije košarke u Nikšiću. Generalno, može se doći do zaključka da anketirani građani imaju pozitivne stavove prema popularizaciji košarke u Nikšiću, prema interesovanju Nikšićana za bavljenje sportom, kao i prema stručnom štabu KK Sutjeska. Samim tim potvrđena je generalna hipoteza, kao i sve tri parcijalne hipoteze ovog istraživanja:

Hg – Učešće KK Sutjeska u veći rang takmičenja (ABA ligu) ima pozitivan uticaj na popularizaciju košarke u Nikšiću.

H1 - Građani će iskazati pozitivan stav prema popularizaciji košarke u Nikšiću.

H2 - Građani će iskazati pozitivan stav prema interesovanju Nikšićana za bavljenje košarkom. H3 - Građani će iskazati pozitivan stav prema stručnom kadru u KK Sutjeska.

Značaj ovog istraživanja, koji je statistički prikazan kroz dobijene rezultate pomogao je u sagledavanju problematike kojom se ranije niko na području grada Nikšića, a prema saznanjima autora, ni u Crnoj Gori nije bavio. Sa druge strane ovo istraživanje može imati i veliki praktični značaj jer se dobijaju konkretni odgovori kada je u pitanju rješavanje određenih problema u društvu vezanih za košarku, ali i za sport uopšte, kao i da se pokrenu određene vrste kampanji o istom. Prije svega bi trebalo naglasiti da su sport i nacionalni identitet snažno povezani kroz cijelu istoriju čovječanstva, najviše iz razloga što sportisti od iskona, bilo da su u pojedinačnoj konkurenciji ili da su dio nacionalnih sportskih timova, predstavljali određenu grupu ljudi okupljenih oko istog cilja ili iste ideje. Samim tim, oni su predstavljali pripadnike određene nacije koju veže osjećaj nacionalnog ponosa koji zajednički njeguju (Bogdanov, 2011).

Prema tome, s obzirom da živimo u maloj džavi, koja je pogođena ekonomskom krizom, pa se samim tim javljaju i problemi sa ulaganjem u sportsku infrastrukturu, ovo istraživanje bi moglo doprinijeti dodatnom angažovanju na ovom polju, jer ne treba zaboraviti da su i Nikšić i Crna Gora oduvijek predstavljali idealno podneblje za razvitak mladih košarkaša, koji su kasnije osvajali medalje na najvećim svjetskim takmičenjima.

LITERATURA

1. Bašinac, I., Mikić, B., & Bajgorić, B. (2010). Kvaliteti igre košarkašica na ligaškim utakmicama. Zenica: Fakultet za tjelesni odgoj i sport, Univerzitet u Tuzli, Ministarstvo nauke, obrazovanja i sporta. 2. Bogdanov, D. (2011). Influence of National Sport Team Identity on National Identity. Unpublished Doctoral Dissertation. Tallahassee, FL: The Florida State University. 3. Bradić, A. (2007). Strukturalna analiza klasa sadržaja specifične kondicione pripreme u košarci. Doktorska disertacija. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu. 4. Dizdar, D. (2002). Vrednovanje skupa metoda za procjenu stvarne kvalitete košarkaša. Doktorska disertacija. Zagreb: Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu. 5. Eraković, A. (2015). Naših 60 godina. Podgorica: KSCG. 6. Jovanović, M., Čobović, Z., & Bogdanović, M. (2000). Povratak šampiona. Beograd: KSJ. 7. Milojević, A. & Savić, Z. (1998). Stavovi prema sportu mladih odbojkaša i odbojkašica. Zbornik radova, Niš: FIS-komunikacije.

8. Nenezić, Z. (2011). Organizaciona struktura i način funkcionisanja sportskih organizacija u Nikšiću. Završni rad. Nikšić: Fakultet za sport i fizičko vaspitanje. 9. Nikolić, B. (2006). Relacije između motoričkih karakteristika, bazično i situaciono - motoričkih sposobnosti košarkaša starijeg pionirskog uzrasta. Magistarski rad. Novi Sad: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja. 10. Perić, D. (2006). Metodologija naučnih istraživanja. Beograd: DTA TRADE. 11. Šeparović, V. (2009). Košarka - teorija i tehnika, Tuzla: Univerzitet u Tuzli, Sveučilište u Mostaru. 12. Vučković, I. (2006). Attitudes of the players of the first basketball league of Serbia and Montenegro on the qualities of coaches and work of club management. Fizička kultura, 60(2), 147-156. 13. www.aba-liga.com/teams/history 14. www.kscg.me/istorijat

Prilog

ANKETA

Anketa se sprovodi zbog istraživanja o stavovima i mišljenjima građana Nikšića o učešću KK "Sutjeska" u ABA ligi. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem biće upotrijebljeni za izradu diplomskog rada na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića. Anketa je anonimna pa Vas molimo da na pitanja odgovarate iskreno i zaokružite samo jedan od ponuđenih odgovora.

STAVOVI - U Djelimično Nemam Djelimično U potpunosti se ne stav o se slazem potpunosti TVRDNJE se ne slazem sa tvrdnji sa se slazem slazem sa tvrdnjom tvrdnjom sa tvrdnjom tvrdnjom 1. Rang takmičenja može da utiče na -2 -1 0 1 2 popularizaciju košarke u Nikšiću. 2. KK Sutjeska je nakon odmjeravanja snaga u ABA ligi, -2 -1 0 1 2 postala ozbiljniji i organizovaniji klub 3. Angazovanjem najkvalitetnijih kosarkasa iz regiona u KK Sutjeska, -2 -1 0 1 2 utice na popularizacju kosarke u Nikšiću 4. Oslanjanjaem na domaci igrački kadar u KK -2 -1 0 1 2 Sutjeska, utiče na popularizacija kosarke u Nikšiću 5. Učešćem KK Sutjeska u ABA ligi, interesovanje -2 -1 0 1 2 dječaka za bavljenje kosarkom je veća

STAVOVI - U Djelimično Nemam djelimično U potpunosti se ne stav o se slazem potpunosti TVRDNJE se ne slazem sa tvrdnji sa se slazem slazem sa tvrdnjom tvrdnjom sa tvrdnjom tvrdnjom 6. Učešćem KK Sutjeska u ABA ligi, interesovanje -2 -1 0 1 2 djevojčica za bavljenje kosarkom je veća 7. Ulaganje u košarkaške infrastrukturne objekte, -2 -1 0 1 2 interesovanje za bavljenje košarkom je veće 8. Strucni tim je bio na visini zadatka u periodu takmičenja -2 -1 0 1 2 KKSutjeska u ABA ligi 9. KK Sutjeska raspolaze kvalitetnim -2 -1 0 1 2 domacim strucni kadar 10. KK Sutjeska treba da se osloni na -2 -1 0 1 2 domaci strucni kadar 11. KK Sutjeska treba da se osloni na -2 -1 0 1 2 stručni kadar sa strane

Biografija

Marko Mijušković, rođen je 07.10.1991. godine u Nikšiću gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon toga nastavio je svoje obrazovanje na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje gdje je 2015. godine stekao diplomu na osnovnim studijama sportskog novinarstva. Odmah nakon završenih osnovnih studija počeo je da odrađuje pripravnički staž kao novinar u NVO Mladi info Montenegro. Uporedo sa radom u NVO Mladiinfo Montenegro, upisao je i specijalističke studije za sportski menadžment na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje.