NARU ČITELJ: OP ĆINA ŠODOLOVCI Ive Andri ća 3 31215 Šodolovci OSJE ČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA REPUBLIKA HRVATSKA

IZVODITELJ: CHROMOS POSLOVNE USLUGE d.o.o. Ulica grada Vukovara 271, 10000 Zagreb

NAZIV PROJEKTA: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OP ĆINE ŠODOLOVCI

UGOVOR BROJ: 145 – 12 – 2008

DATUM: Zagreb, ožujak 2009.

Za Chromos poslovne usluge d.o.o.

------Direktor društva Nada Marija Černi

VODITELJ PROJEKTA Nada Marija Černi, dipl.ing.bio.teh.

PROJEKTANT SURADNIK Ante Tarle, dipl.oec.

Marjan Čato, dipl.ing.sig.

Sr đan Černi, dipl.ing.stroj. Specijalist ekološkog inženjerstva

Bernardica Sljivka, kem.teh.

Renata Čubri ć, kem.teh.

Za Chromos poslovne usluge d.o.o.

------Direktor društva Nada Marija Černi z

SADRŽAJ

1. Uvod i polazne osnove ...... 1

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom ...... 2 1.2. Zakonodavni okvir ...... 2 1.3. Obveze iz postoje će i nadolaze će zakonske regulative ... 3 1.4. EU okvir ...... 5 1.5. Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom ...... 6

2. Opis op ćine Šodolovci i Osje čko-baranjske županije ...... 12

3. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada ...... 16

Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrjedna svojstva mogu iskoristiti ...... 16 3.2. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove ...... 20 3.3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada 25 3.3. Analiza uklju čenosti doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada po naseljima op ćine 26

4. Mjere za uklju čivanje svih doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada ...... 51

5. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada ...... 51

6. Popis otpadom one čiš ćenog okoliša i neure đenih odlagališta otpada ...... 52

Redoslijed aktivnosti sanacije neure đenih (divljih) odlagališta otpada i otpadom one čiš ćenog okoliša ...... 53 Sanacija divljih odlagališta otpada op ćine Šodolovci 54 Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije divljih odlagališta otpada op ćine Šodolovci ...... 54

z

7. Mjere regionalnog poboljšanja gospodarenja otpadom – izgradnja regionalnog odlagališta otpada isto čne slavonije 55

8. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove ...... 57

9. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu projekta odvojenog prikupljanja otpada op ćine Šodolovci tj. postavljanja „Zelenog/reciklažnog otoka“ ...... 58

Privitak 1. – Odluka o komunalnom redu op ćine Šodolovci ...... 59

Privitak 2. – Odluka o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpad 60

Privitak 3. – Karta op ćine Šodolovci s ozna čenim lokacijama divljih odlagališta otpada saniranih tijekom 2006. i 2007. godine 61

Privitak 4. – Fotografije saniranih divljih odlagališta otpada ...... 63

Privitak 5. – Suglasnost MZOPU za stru čne poslove izrade stru čnih podloga i elaborata, te stru čne pripreme i izrade studija utjecaja na okoliš 68

Privitak 6. – Registracija trgova čkog suda u Zagrebu ...... 71

z

1. Uvod i polazne osnove

Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02), utvr đeno je da je neodgovaraju će gospodarenje otpadom najve ći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05) vizija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrži slijede će: - Postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima; uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje ve ćine postoje ćih odlagališta; - Zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopno; - Posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom podru čju od eventualnih prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih gra đevina; - Sprje čavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke; - Uspostavu centra za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta; - Kontrolirane prioritetne tokove otpada; - Visok stupanj sudjelovanja doma će industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom kao doprinos smanjenju nezaposlenosti i deficita vanjsko – trgovinske bilance; - Angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedni čkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC-BAT tehnologije; - Ja čanje postoje će organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje me đuresorne koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada; - Edukaciju javnosti, stru čnjaka i upravnih struktura, pri čemu Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživa čki i djelatni pristup.

Prema odluci Vije ća Europske unije, broj: 2004/648/EC, od 13. rujna 2004. godine, najvažnije zada će Republike Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su: - kratkoro čno: - u roku od 1 do 2 godine usvojiti i primjenjivati Plan gospodarenja otpadom; - srednjero čno: - u roku od 3 do 5 godina osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge sektore gospodarstva uz primjenjivanje politike održivog razvoja; - nastaviti rad na prenošenju pravnog poretka EU-a, s naglaskom na gospodarenje otpadom, kakvo ću zraka i voda; - pove ćanje ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na sakupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.

1 z

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom

Svrha donošenja Plana, u skladu sa na čelima EU-a, je iznalaženje okvira u kome će se mo ći smanjiti koli čina otpada, te istovremeno sa otpadom koji nužno nastaje održivo gospodariti. Člankom 4. Zakona o otpadu (Narodne novine 178/04) utvr đen je skup aktivnosti, odluka i mjera koje definiraju ekološki prihvatljivo i održivo gospodarenje otpadom. Člankom 11. navedenog Zakona utvr đen je sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, te je propisano da Plan sadrži slijede ća poglavlja:

- mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada; - mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad; - popis otpadom one čiš ćenog okoliša i neure đenih odlagališta; - redoslijed aktivnosti sanacije neure đenih odlagališta i otpadom one čiš ćenog okoliša; - izvore i visinu potrebitih sredstava za provedbu sanacije.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. objavljen je 19.07.2007. godine u Narodnim novinama 85/07, dok je Skupština Osje čko-baranjske županije donijela je na 13. sjednici 15. prosinca 2006. godine Plan gospodarenja otpadom u Osje čko-baranjskoj županiji za razdoblje 2007. - 2014. godine.

1.2. Zakonodavni okvir

Pregled propisa koji ure đuju gospodarenje otpadom u RH:

– Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05 – Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/08 – Zakon o potvr đivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograni čnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, NN – Me đunarodni ugovori 3/1994 – Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN 50/05 – Uredba o nadzoru prekograni čnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07 – Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98 – Uredba o jedini čnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvr đivanje naknada na optere ćivanje okoliša otpadom, NN 71/04 – Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07 – Pravilnik o na činima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada NN 117/07 – Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96 – Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01 – Pravilnik o na činima i uvjetima termi čke obrade otpada NN 45/07

2 z

– Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05 – Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06 – Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06 – Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06 – Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06 – Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri čnim i elektroni čkim ure đajima i opremom NN 74/07 – Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 72/07 – Pravilnik o obliku, sadržaju i na činu vo đenja o čevidnika obveznika pla ćanja naknade na optere ćivanje okoliša otpadom, NN 120/04 – Pravilnik o o čevidniku pravnih i fizi čkih osoba koje se bave djelatnoš ću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizi čkih osoba koje se bave djelatnoš ću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06 – Pravilnik o mjerilima, postupku i na činu odre đivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06 – Pravilnik o na činu i rokovima obra čunavanja i pla ćanja naknada na optere ćivanja okoliša otpadom, NN 95/04 – Odluka o uvjetima ozna čavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06 – Odluka o dopuštenoj koli čini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2006., NN 64/06 – Odluka o dopuštenoj koli čini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2007., NN 37/07. - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015., NN 85/07 - Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07

Postoji još niz propisa koji na neki na čin, tj. indirektno, utje ču ili reguliraju na čin gospodarenja otpadom kao što su, npr., Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003 – pro čiš ćeni tekst, 178/2004 i 178/2007), Zakon o kemikalijama (NN 150/05), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 97/93, 151/03), itd.

1.3. Obveze iz postoje će i nadolaze će zakonske regulative

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i op ćine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom i gra đevinskim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obra čunavaju se prema kriteriju koli čine i svojstvu otpada, uz primjenu na čela »one čiš ćiva č pla ća«.

3 z

Za komunalni otpad iz ku ćanstava mogu se primijeniti i drugi obra čunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ure đuje komunalno gospodarstvo uz napomenu da isto vrijedi do 31.12.2009. godine, a od navedenog datuma obra čunski kriteriji mogu biti samo volumen ili koli čina proizvedenog otpada ili broj članova doma ćinstva.

Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog skupljanja otpada, 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhva ćaju troškove projektiranja i gradnje gra đevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada gra đevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja gra đevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove gra đevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postoje će.

Gradnja objekata namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izra điva č dokumenata prostornog ure đenja dužan je planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene tj. gospodarskim zonama u skladu s Planom, ako je to u skladu s odredbama dokumenata prostornog ure đenja. Ako jedinice lokalne i podru čne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih gra đevina u roku odre đenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada RH. Država je dužna osigurati sanaciju okoliša na zate čenim lokacijama koje su visoko opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako nema pravnog slijednika utvr đenog ovim planom.

Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom postignuta su zna čajna uskla đivanja s propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru ispuštanja i prijenosa one čiš ćavala (PRTR) koja zahtijeva da zemlje članice EU-a do 2009. uspostave odgovaraju će registre. U skladu s Arhuškom konvencijom, javnosti bi se na taj na čin osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu te, me đu ostalima, i prometu otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugra đeni elementi koji osiguravaju da, na čelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje će se filtrirati podaci za PRTR. Dio obveza, vezano uz dvije operacije zbrinjavanja otpada, D2 i D3, još je potrebno riješiti.

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) ure đene su slijede će stavke:

- na čela zaštite okoliša i održivog razvitka, - zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša, - dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, – instrumenti provedbe zaštite okoliša,

4 z

– pra ćenje stanja u okolišu, – informacijski sustav, – odgovornost za štetu, – financiranje i instrumenti op će politike zaštite okoliša, – nadzor nad primjenom Zakona, – prekršaji i prekršajne kazne.

Zakon propisuje uklju čivanje najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša čime se osnažuje položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova, programa i konkretnih odluka povezanih s okolišem, te se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u odlu čivanju i pristupu pravosu đu (Arhuška konvencija) koju je RH ratificirala u prosincu 2006. godine.

1.4. EU okvir

Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vije ća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važe ćoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na podru čju gospodarenja otpadom.

Postoje tri klju čna europska na čela:

– prevencija nastajanja otpada, – reciklaža i ponovna uporaba, – poboljšanje kona čnog zbrinjavanja i nadzora.

U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, 2007. – 2013., zemlje članice zajedni čki nastoje maksimalno pove ćati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na na čin da riješe zaga đivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada.

Ostale važne europske direktive u podru čju gospodarenja otpadom su Okvirna direktiva o otpadu (2006/12/EC), Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC), Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC) s dodatcima (94/31/EC, 166/2006), Direktiva o mulju s ure đaja za pročiš ćavanje otpadnih voda (86/278/EEC), Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC), Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC) s dodatcima (2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003).

5 z

1.5. Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom

U ovom Planu gospodarenja otpadom u uporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljede ćim zna čenjem:

- Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhva ća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje, - Biološki razgradljiv otpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton), - Centar za gospodarenje otpadom je sustav gra đevina i ure đaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, - Cjelovito gospodarenje otpadom - izraz potje če iz SAD-a, a odnosi se na komplementarnu (dopunsku promjenu) razli čitih postupaka gospodarenja otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje koli čine otpada na izvoru (uklju čivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada, - Čistija proizvodnja ( ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za pove ćanje efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP uklju čuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprječavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i kona čnog odlaganja (prema definiciji UNEP-a), - Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drve će i sl., - Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprje čavanje nastanka otpada, smanjivanje koli čine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uklju čuju ći i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena, - Gra đevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i gra đevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice otpada, - Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe zna čajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizi čki ili kemijski, ne razgra đuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima bezna čajan stupanj ispuštanja zaga đuju ćih i/ili ekotoksi čnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode,

6 z

- Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna na čela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbje ći (materijalna, biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada koji se ne može druga čije iskoristiti, - Izdvajanje je podjela otpada u grupe sli čnih materijala kao npr. papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad. Tako đer to je i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, razli čite vrste plastike). Obavlja se ru čno i strojno, - Kakvo ća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima, - Katastar emisija u okoliš je skup podataka o izvorima, vrsti, koli čini, na činu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš, - Komunalni otpad jest otpad iz ku ćanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sli čan otpadu iz ku ćanstava, - Monitoring (pra ćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, pra ćenje prirodnih i drugih pojava, pra ćenje kakvo će okoliša i promjena stanja u okolišu, - Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz članka 2. Zakona o otpadu odre đen kao neopasni, - Obrada otpada je postupak u kojem se u mehani čkom, fizikalnom, termi čkom, kemijskom ili biološkom procesu, uklju čuju ći razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje otpadom te poboljšava iskoristivost otpada , - Obra điva č otpada je pravna ili fizi čka osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obra đuje otpad koriste ći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i koli čine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani na čin te napla ćuje zbrinjavanje prema koli čini otpada , - Odlagalište zna či mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Odlagališta mogu biti: - lokacije internih odlagališta (proizvo đač otpada odlaže otpad iz vlastite proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje), - lokacije trajnih odlagališta koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od godine dana),

Odlagalištima se ne smatraju :

- postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog mjesta oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenje otpada prije iskorištavanja (oporabe) ili obrade, kra će od tri godine, te - skladištenje otpada prije odlaganja kra će od godinu dana.

Odlagališta otpada primaju najve ću koli činu proizvedenog otpada. Grupirana su prema kategorijama, odnosno pravnom statusu, veli čini, vrstama odloženog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti.

7 z

Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:

- Legalna odlagališta otpada su gra đevine za (trajno) odlaganje otpada, predvi đene odgovaraju ćim prostorno - planskim dokumentima (županijskim, gradskim / op ćinskim) i sagra đene u skladu s važe ćim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te isho đenih dozvola - lokacijske, gra đevinske i uporabne. - Odlagališta otpada u postupku legalizacije su gra đevine za (trajno) odlaganje otpada, predvi đene odgovaraju ćim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/op ćinskim) za koja je zapo čeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, isho đenje potrebnih dozvola - lokacijske i gra đevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole. - Službena odlagališta otpada su, uglavnom, ve ći neure đeni prostori za (trajno) odlaganje otpada, predvi đeni odgovaraju ćim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/op ćinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, gra đevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduze ća. - Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neure đeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predvi đeni odgovaraju ćim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/op ćinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, gra đevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba. - "Divlja" odlagališta otpada - smetlišta su manji neure đeni prostori koji nisu predvi đeni za odlaganje otpada, a formirali su ih naj češ će gra đani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze gra đani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo ve ći broj sli čnih površina one čiš ćenih otpadom. - Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek, - One čiš ćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš, - One čiš ćiva č je svaka pravna ili fizi čka osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje one čiš ćavanje okoliša,

8 z

- Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada - Katalogom odre đen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksi čnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksi čne ili vrlo toksi čne plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksi čne tvari, - Oporaba otpada zna či bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo ili na drugi na čin za proizvodnju energije, recikliranje/ obnavljanje metala i metalnih spojeva, - Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske razvrstan u 15 grupa, - Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamski cjelovita geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad odlaže utiskivanjem. Podzemno odlagalište može biti i postrojenje za trajno skladištenje otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su to rudnici soli ili kalija, - Ponovna uporaba (prema članku 3(5) Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu br. 94/62/EC) zna či bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila zamišljena i dizajnirana za odre đeni minimalni broj uporaba tijekom životnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, s ili bez pomo ćnih sredstava kojima se omogu ćuje ponovno punjenje; takva će ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno uporabiti, - Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz ku ćanstava ili sli čnog otpada, a prikupljaju ga javna poduze ća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz podru čja organiziranog prikupljanja otpada (prema članku 2(b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002), - Posjednik otpada je proizvo đač otpada ili pravna ili fizi čka osoba koja ga posjeduje, - Pretovarna stanica je gra đevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom, - Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvo đača, - Proizvo đač otpada jest svaka osoba čijom aktivnoš ću nastaje otpad (izvorni proizvo đač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada, - Reciklažno dvorište jest gra đevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada,

9 z

- Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe, recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala, regeneracija kiselina i lužina, oporaba sastojaka koji se koriste za suzbijanje zaga đenja, oporaba sastojaka iz katalizatora, ponovna prerada iskorištene nafte ili drugi na čini ponovne uporabe nafte, obrada zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja, uporaba otpadnog materijala dobivenog iz bilo kojeg od gore navedenih postupaka razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojem od gore pobrojanih postupaka, skladištenje otpada predvi đenog za bilo koji od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja), - Skuplja č otpada je pravna ili fizi čka osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad, - Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza, - Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u gra đevini za skladištenje otpada skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja, - Šteta u okolišu je ošte ćenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzro čena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poreme ćajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja, - Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroni čnim toksi čnim u čincima, vrlo nadražuju ća, kancerogena, mutagena, nagrizaju ća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odre đenoj koli čini i/ili koncentraciji ima takva svojstva, - Termi čka obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje, - Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz ku ćanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termi čki obra đuje i/ili zbrinjava, - Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave - grada i op ćine i upravno tijelo jedinica podru čne (regionalne) samouprave - županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša, - Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi na čin može nepovoljno utjecati na okoliš, - Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima, a to su: - Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.), - Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja teku ćina ili muljeva ispuštenih na tlo itd.), - Duboko injektiranje, - Površinski bazeni (npr. odlaganje teku ćeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera ili lagune itd.), - Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i me đusobno i od prirodnog okoliša), - Ispuštanje u vodene sredine,

10 z

- Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje kona čne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih na čina, - Fizi čko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje kona čne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih na čina, - Spaljivanje na kopnu, - Trajno skladištenje, - Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih postupaka, - Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka, - Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka prije skupljanja). - Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju recikliraju ći materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad).

Kratice korištene u Planu gospodarenja otpadom

BAT najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology) BEP najbolja okolišna praksa (Best environmental practice) CGO centar za gospodarenje otpadom regionalni (županijski) ČP čistija proizvodnja e-otpad elektri čna i elektroni čka oprema ES ekvivalent stanovnika EU Europska Unija (European Union) GIS geografski informacijski sustav (geographical information system) GrO gra đevinski otpad IPPC integrirano sprje čavanje i nadzor one čiš ćenja (Integrated prevention pollution control) KEO Katastar emisija u okoliš KO komunalni otpad MBO postrojenje za mehani čko-biološku obradu NPO neopasni proizvodni otpad OBŽ Osje čko-baranjska županija PET poli(etilen-tereftalat) PGO Plan gospodarenja otpadom POOPSS poduze ća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama RD reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska skl privremeno skladište SUO studija utjecaja na okoliš

11 z

2. Opis op ćine Šodolovci i Osje čko-baranjske županije

Op ćina Šodolovci

Op ćina Šodolovci nalazi se u jugoisto čnom dijelu Osje čko-baranjske županije. Na zapadu op ćina Šodolovci grani či s op ćinama i , na sjeveru s op ćinom Antunovac, a na istoku s op ćinom i županijom Vukovarsko-srijemskom.

U op ćini prema popisu iz 2001.godine živi 1.955 stanovnik u 684 ku ćanstva. Gotovo 30% ku ćanstava broji jednog člana.

Op ćina Šodolovci zauzima površinu od 78 km² od čega je 5.764 ha poljoprivredne površine, a 1.472 ha šumske površine.

Naselja op ćine Šodolovci su: Ada, Koprivna, Pala ča, , , Silaš i Šodolovci (ukupno 7).

Slika 1. Položaj op ćine Šodolovci u Osje čko-baranjskoj županiji

12 z

Osje čko-baranjska županija

Osje čko-baranjska županija sa sjedištem u gradu Osijeku osnovana je 1993. godine zakonom kojim je uspostavljeno novo teritorijalno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj. Županija obuhva ća 264 naselja smještena u 42 jedinice lokalne samouprave od kojih je 7 sa statusom grada (, Belišće, , Đakovo, Našice, i ) te 35 sa statusom op ćine (Antunovac, Bilje, , Čeminac, Čepin, Darda, Donja Moti čina, Draž, Drenje, Đur đenovac, , Ernestinovo, Feri čanci, , , Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, , , , , Podgora č, Podravska Moslavina, , , Satnica Đakova čka, Semeljci, , Šodolovci, Trnava, , Viškovci, Vladislavci i ).

Osje čko-baranjska županija kao jedinica podru čne (regionalne) samouprave dio je upravno- teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske ustanovljenog 1993. godine. Smještena je u sjeveroisto čnom dijelu Republike Hrvatske u Panonskom prostoru i prostire na površini od 4.152 km². Obuhva ća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav. Plavno podru čje rijeke Dunav stvorilo je Kopa čki rit, svjetski poznato uto čište brojnih pti čjih vrsta, proglašeno Parkom prirode i zašti ćeno kao posebni zoološki rezervat. Pretežito je ravni čarsko podru čje koje pogoduje razvitku poljoprivrede. O poljoprivrednom karakteru ovog podru čja govori činjenica da 260.778 ha čine obradive poljoprivredne površine, a 82.868 ha nalazi se pod šumama.

Podru čje Županije ispresijecano je s preko 1.700 km cesta i 180 km željezni čkih pruga. Rijeke Dunav i Drava (koja je plovna do Donjeg Miholjca a sa statusom me đunarodnog plovnog puta do Osijeka) povezuju ovo podru čje i s rije čnom mrežom europskih rijeka. S dvije zra čne luke kod Osijeka (Osijek i Klisa) Županija je povezana s mrežom hrvatskih zra čnih luka. Preko Osijeka vodi i europski prometni koridor V/c koji povezuje sjever Europe (Baltik) s njegovim jugom (Jadransko more). U pripremi je izgradnja transeuropske autoceste (u okviru TEM projekta) Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Plo če.

Danas, prema podacima popisa iz 2001. godine, na podru čju Županije živi 330.506 stanovnika. Na podru čju današnje Županije 83,89% stanovništva čine Hrvati, 8,73% Srbi, 2,96% Ma đari, 2,64% ostale narodnosti te 1,78% neopredijeljeni. Navedeno stanovništvo živi u 113.583 ku ćanstava u 264 naselja.

Osnovni ciljevi zaštite okoliša Osje čko-baranjske županije su:

- trajno o čuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i o čuvanje ekološke stabilnosti, - očuvanje kakvo će žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, - očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, - unaprje đenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.

13 z

Osnovni ciljevi zaštite okoliša planiraju se posti ći:

- predvi đanjem, pra ćenjem, sprje čavanjem, ograni ćavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, - zaštitom i ure đenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša, - sprje čavanjem rizika i opasnosti po okoliš, - poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije, - poticanjem upotrebe proizvoda i korištenja proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš, - ujedna ćenim odnosom zaštite okoliša i gospodarskog razvoja, - sprje čavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš, - sanacijom ošte ćenih dijelova okoliša, - razvijanjem svijesti o potrebi zaštite okoliša u odgojnom i obrazovnom procesu i promicanjem zaštite okoliša, - donošenjem propisa o zaštiti okoliša, - obavještavanjem javnosti o stanju okoliša i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša.

Glavni problem gospodarenja otpadom Osje čko-baranjske županije su neure đena odlagališta otpada i nepotpuna kontrola takvog otpada. Odlagališta otpada su uglavnom neure đena, otpad se odlaže direktno na tlo bez izvedenih mjera zaštite, odloženi otpad neredovito se pokriva zemljom, nije izvedeno odplinjavanje i vrlo često dolazi do požara. Ve ćina odlagališta nema izvedenu ogradu i čuvarsku službu, a ne postoji niti kontrola doveženog otpada. Informacije o ukupnim koli činama otpada i tokovima otpada su nepotpune i nepouzdane, pa je tako otežan nadzor i upravljanje sustavom gospodarenja otpadom.

Prostornim planom Osje čko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 1/02.) rješavanje otpada planira se u tri faze:

1. faza: Na teritoriji svake op ćine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju. 2. faza: Napustiti i sanirati sve op ćinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 ve ćih deponija (Osijek, Đakovo, Našice, Beliše, Donji Miholjac, Beli Manastir). 3. faza: Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za cijelu Županiju (ili više njih). Rije č je o suvremeno izgra đenoj sanitarnoj deponiji izgra đenoj po svim ekološkim i tehnološkim kriterijima.

Trenutno stanje na terenu je izme đu planirane faze 1. i faze 2. O čekuje se i ubrzavanje aktivnosti na izgradnji regionalnog odlagališta otpada te bi se njegovom izgradnjom i sanacijom postoje ćih odlagališta stvorili uvjeti za planiranu 3. fazu rješavanja problema zbrinjavanja otpada.

Zbrinjavanje otpada na podru čju Osje čko-baranjske županije provodi se odlaganjem na ure đenim i neure đenim odlagalištima, a pregled ve ćih odlagališta (u postupku legalizacije, službena i dogovorna odlagališta) prikazan je na slici 2. Na istoj slici je iznesen i prijedlog pretovarnih stanica na lokacijama postoje ćih odlagališta.

14 z

Slika 2. Postoje će i planirano stanje odlagališta nakon zatvaranja postoje ćih odlagališta komunalnog otpada

Uz saniranje i ure đenje odlagališta otpada potrebno je i razvijati cjelokupan sustav gospodarenja otpadom kako bi se što ve ći dio otpada reciklirao, a smanjio udio otpada koji završava na odlagalištima otpada.

15 z

3. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada

U skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, a sukladno odluci Op ćinskog vije ća, op ćina Šodolovci za pružanje usluge sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada s podru čja cijele jedinice lokalne samouprave odabrala je koncesionara javnim nadmetanjem za dodjelu koncesije. Za koncesionara je obrana tvrtka Eko-flor plus d.o.o. iz Donje Zden čine na rok od 5 godina, od dana donošenja odluke odnosno 12.10.2006. uz konceijsku naknadu od 3% bruto napla ćene usluge sa polugodišnjom dinamikom isplate.

Organiziranim sakupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada obuhva ćena su sva naselja op ćine Šodolovci, a sakupljeni otpad odvozi se na odlagalište otpada Bazjaš u op ćini Privlaka.

Svako doma ćinstvo na korištenje je dobilo odgovaraju ću posudu od 120 ili 240 litara koja se prazne jedan puta tjedno odnosno četiri puta mjese čno.

Glomazni otpad prikuplja se i odvozi dva puta godišnje bez naknade, dok se otpad sa svih mjesnih groblja prikuplja u spremnike od 1.100 litara koje je osigurao koncesionar te odvozi besplatno.

U suradnji sa koncesionarom, tvrtkom Eko-flor plus d.o.o. op ćina Šodolovci ispunjava sve zakonom propisane obveze vezane za gospodarenje komunalnim otpadom, no sukladno Planu gospodarenja otpadom Osje čko-baranjske županije planiraju se poduzeti dodatne mjere iskorištavanja vrijednih svojstava otpada.

Navedene mjere sadržane su u Programu odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.

3.1. Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti

Predvi đa se da će se postavljanjem kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada udio iskoristivog otpada, papira, u komunalnom otpadu smanjiti.

U cilju osiguravanja preostale opreme za sakupljanje papira i stakla, te za ure đenje mini reciklažnog dvorišta biti će upu ćen zahtjev Fondu za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost kako bi se ishodilo sufinanciranje putem programa poboljšanja postupanja s otpadom.

16 z

U cilju osiguravanja trajnih uvjeta za zbrinjavanje otpada u zahtjevu će biti zatraženo osiguravanje odgovaraju ćeg broja zvona za papir i staklo, spremnika za otpadno mazivo ulje, spremnika za otpadno jestivo ulje, spremnika za akumulatore, filtere i drugi zauljeni otpad, te spremišta za privremeno čuvanje opasnog otpada.

Na podru čju op ćine Šodolovci planirao je postavljanje 4 reciklažna otoka na kojima bi se odvojeno prikupljao otpad dobrom voljom gra đana. Tako đer je odgovaraju ćim planovima predvi đeno postavljanje jednog mini reciklažnog dvorišta, te to čke za prikupljanje i obradu gra đevinskog otpada.

Tako đer je potrebno odre điti lokaciju za odlaganje gra đevinskog otpada na podru čju op ćine Šodolovci koja ne će negativno utjecati na okoliš, a koja će omogu ćiti kvalitetno gospodarenje mineralnim sirovinama iz gra đevinskog otpada. Razlog tomu je činjenica da otpad od obnove ili rušenja dotrajalih gra đevina, odnosno gra đenja novih, sadrži sve tvari i materijale koji se rabe u graditeljskim inženjerskim konstrukcijama. Vrste gra đevinskog otpada čine razni miješani iskopi, dijelovi armiranog i nearmiranog betona, stare cigle, crijepovi, ostale vrste pokrova, vapno, kamenje, šljunak i pijesak, kamene plo če, žbuka, gips, keramika, ostali laki gra đevinski materijali, metali, plastika i drvo.

Procjenjuje se da je sastav gra đevinskog otpada u Republici Hrvatskoj sljede ći: - Drvo i ostale gorive tvari (od oko 5% do oko 25%), - Željezo i ostali metali (do oko 5%), - Mineralni agregat ili betonski lom ili miješanog sastava koji se može ponovo koristiti kao dodatak ili sastavnica za neke vrste posebnih betona i prera đevina (do oko 65%). - Otpadni materijal od rekonstrukcije i obnove prometnica .

Tablica 1. Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na podru čju OBŽ

Komponenta komunalnog otpada Maseni udio u % guma 0,7 papir i karton 16,2 staklo 3,0 plastika 10,6 metali 2,7 drvo 0,7 tekstil 8,2 posebni otpad 0,5 kuhinjski i biootpad 19,6 inertni otpad 1,0 koža i kosti 3,1 prosijani ostatak 33,5

17 z

Sukladno rezultatima navedenog istraživanja, na podru čju op ćine Šodolovci potrebno je osigurati postavljanje odgovaraju ćih spremnika za prikupljanje papira, stakla i plastike – tzv. zelenih/reciklažnih otoka. Za sakupljanje papira koriste se spremnici plave boje volumena 2 m³, za sakupljanje plastike koriste se spremnici žute boje volumena 2 m³, a za sakupljanje stakla koriste se spremnici zelene boje u obliku zvona volumena 2 m³.

Koncesionar, tvrtka Eko-flor plus d.o.o., postavio je spremnike za odovjeno prikupljanje papira na četiri (4) lokacije tj. u naseljima: Šodolovci, Petrova Slatina, Silaš i Ada.

S obzirom na mogu ćnost nabave odgovaraju ćih spremnika za odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost, potrebno je predvidjeti postavljanje spremnika za papir, staklo i plastiku na sedam (7) lokacija sukladno Planu gospodarenja otpadom Osje čko-baranjske županije koje bi tako postale „zeleni ili reciklažni otoci“. Sukladno usvojenim Planom na razini županije predviđena je izgradnja mini reciklažnog dvorišta u periodu poslije 2010. godine.

Na ovaj na čin bile bi u potpunosti izvršene obveze op ćine definirane odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (Narodne novine 60/08), u segmentu postavljanja odgovaraju ćih spremnika za sakupljanje sekundarnih sirovina na podru čju jedinice lokalne samouprave.

Osnovni preduvjet za uspostavu i održavanje provedivog i ekonomski održivog sustava odvojenog sakupljanja iskoristivog otpada je ekološka svijest stanovništva op ćine. Naime, ukoliko ona nije na odgovaraju ćoj razini dolazi do miješanja pojedinih vrsta otpada, što u kona čnici troškove izdvajanja ostalih vrsta otpada iz spremnika za sekundarne sirovine čini toliko visokim da sustav više nije održiv.

Sukladno navedenom, edukacija i komunikacija s javnoš ću je polazna mjera za uspješno rješavanje problema gospodarenja otpadom. Javnost imperativno mora biti upoznata, a prema potrebi i uklju čena u sve aktivnosti vezane za unapre đenje stanja i zaštite okoliša pa time i otpada, upravo sa cijem podizanja razine ekološke svijesti stanovništva svih dobnih skupina. Kroz komunikaciju s javnoš ću, struka i politika dobivaju odgovore o ispravnosti svojih planova i stavova, što je jedini i ispravni put za rješavanje zajedni čkog problema gospodarenja otpadom.

Navedenim akcijama koje se provode ve ć više godina, briga o okolišu se usa đuje u budu će generacije, što će u kona čnici dovesti do porasta ekološke svijesti svih stanovnika op ćine.

Potreba odre đivanja lokacije za mini reciklažno dvorište, kao i gradnja i ure đivanje istoga definirani su člankom 15. Stavkom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (Narodne novine 60/08), citirano:

18 z

„(4) Grad Zagreb, op ćina i grad dužni su na svojem podru čju postaviti odgovaraju će spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za gra đevinski otpad„.

Praksa u Hrvatskoj pokazuje da je uvo đenje reciklažnih dvorišta, u kojima stanovnici mogu besplatno odložiti sve komponente ako su sortirane, ekonomsko-ekološki isplativo. Svrha izdvojenog sakupljanja je izdvajanje korisnih i štetnih komponenti miješanog komunalnog otpada, što ima veliki ekonomski i ekološki zna čaj iskorištavanjem vrijednih svojstava odre đenih komponenti otpada i o čuvanjem prirodnih resursa.

Površina potrebna za izgradnju mini reciklažnog dvorišta procijenjuje se na 500 do 1.000 m² tlocrtne površine. Na samoj lokacji ili neposredno uz istu mora biti osigurano dovoljno prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljeni otpad.

Reciklažno dvorište treba koncipirati na na čin da se na ure đenu i ogra đenu površinu postave spremnici za odvojeno prikupljanje papira, stakla i plastike (zapremina 2 m³), kao i otvoreni spremnici volumena 7 m³ za odvojeno prikupljanje guma, drvenog biorazgradivog otpada, gra đevinskog otpada, metala i elektri čnog i elektroni čkog otpada. Za prikupljanje papira, stakla i plastike potrebno je predvidjeti i po jedan otvoreni spremnik volumena 7 m³ budu ći da se u spremnike volumena 2 m³ sakuplja uglavnom ambalažni otpad. Otvoreni, veliki spremnici rješavaju problem sakupljanja ravnog stakla, plastike ve ćih dimenzija i kartonskih kutija koji je jednostavnije odlagati u veliki kontejner, ali uz obaveznu mrežu koja onemogu ćava raznošenje papira po reciklažnom dvorištu i okolnim površinama.

S obzirom da je člankom 26. Zakona o otpadu odre đena obveza odvojenog sakupljanja opasnih komponenata komunalnog otpada iz doma ćinstva, u reciklažnom dvorištu potrebno je postaviti odgovaraju će spremnike od 640 litara za odvojeno sakupljanje mineralnih i biljnih ulja, spremnik za sakupljanje olovnih baterija, spremnik za sakupljanje alkalnih baterija, spremnik za sakupljanje otpadnih lijekova, spremnik za sakupljanje ambalaže od boja i lakova, te spremnik za sakupljanje ambalaže od sredstava za zaštitu bilja. Navedeni spremnici za sakupljanje opasnog otpada mogu biti plasti čni ili metalni, volumena najmanje 640 litara, a preuzimanje sakupljenog otpada, sukladno zakonskim odredbama i organiziranim sustavima zbrinjavanja, za općinu je uglavnom besplatno, uz napomenu da otpad mogu odložiti samo fizi čke osobe, odnosno stanovnici op ćine Šodolovci, dok pravne osobe s podru čja op ćine otpad moraju zbrinjavati na svoj trošak, sklapanjem ugovora sa ovlaštenim sakuplja čima za pojedinu vrstu otpada.

U prostorno planskoj dokumentaciji op ćine Šodolovci nije predvi đena lokacija za reciklažno dvorište pa je istu potrebno odrediti nakon provedene rasprave sa svim zainteresiranim stranama.

19 z

3.2. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove

Sustav u činkovitog gospodarenja otpadom zasniva se na osnovnim na čelima izbjegavanja nastajanja otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbje ći te odlaganjem otpada koji se ne može druga čije iskoristiti tj. zbrinuti.

Obzirom da je potrebno uskladiti mjere postupanja s otpadom na podru čju op ćine Šodolovci sa mjerama koje poduzima Županija osnove su:

- spje čavanje nekontroliranog postupanja s otpadom, - iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada, - kontrolirano odlaganje ostatnog otpada te saniranje otpadom one čiš ćenog tla.

Navedeni koraci u potpunosti su sukladni konceptu „I V O“ (izbjegavanje, vrednovanje, odlaganje) koji je propisan Strategijom gospodarenja otpadom RH.

U daljnjem tekstu biti će dane preporuke za pojedine vrste otpada koji pretpostavljeno nastaje na podru čju op ćine Šodolovci:

Poljoprivredni i šumarsko drvni otpad

Nastaje u zna čajnim koli činama, pa je stoga prioritetno isti iskoristiti na mjestu nastanka. U ovu kategoriju može se smjestiti i biorazgradivi otpad koji nastaje na grobljima na podru čju op ćine Šodolovci u znatnijoj koli čini. Isti je potrebno organizirano odlagati na izdvojenom mjestu u okviru groblja, budu ći da će uz minimalne troškove i uloženi rad do ći do proizvodnje komposta koji se dalje može koristiti kod održavanja groblja, a istovremeno će se zna čajno smanjiti koli čina otpada koji se odlaže na odlagalište otpada. Svakako nije zanemariv ni financijski efekt za stanovnike op ćine koji zbrinjavanje pla ćaju po volumenu odvezenog otpada.

Za sakupljanje otpada koji nije biorazgradiv na grobljima je potrebno osigurati otvorene spremnike volumena 5 m³.

Stanovništvo edukativnim akcijama treba poticati da u svojim vrtovima ure đuju mala kompostišta za potrebe doma ćinstva.

Ambalažni otpad

U Republici Hrvatskoj postignuti su zavidni rezultati u zbrinjavanju ambalažnog otpada. Staklena, plasti čna i metalna ambalaža od pi ća otkupljuje se od stanovništva, što omogu ćava najve ći mogu ći postotak povrata.

20 z

Kao što je ve ć navedeno na podru čju op ćine postavit će se odgovaraju ći spremnici na sedam (7) lokacija, te će na taj na čin stanovništvu biti osigurani uvjeti za odvojeno sakupljanje svih vrsta stakla i papira. Vlasnik spremnika će biti op ćina, a korisnik koncesionar za sakupljanje stakla, plastike odnosno papira koji će s istima raspolagati prema vlastitom naho đenju, a sukladno koncesijskom ugovoru. Zna čajne mjere koje se mogu posti ći, a vezane su za promjenu navike potroša ča i pove ćanje ekološke svijesti stanovništva, izvan su nadležnosti op ćine, no potrebno ih je navesti. Tu se prije svega radi o višekratnoj upotrebi ambalaže, promjeni dizajna u cilju smanjenja ambalaže, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih na čina oporabe, strogo ograni čenje i prestanak kona čnog odlaganja ambalažnog otpada na odlagališta otpada, uvo đenje naknada za proizvo đače i uvoznike radi financiranja i organiziranja sustava prikupljanja, obra đivanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada.

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine 97/05) donesen je u srpnju 2005. godine, a u primjeni je od 01.01.2006. godine. Navedenim se Pravilnikom ure đuje na čin postupanja sa svom ambalažom i ambalažnim otpadom, osim za gospodarenje ambalažnim otpadom one čiš ćenim opasnim tvarima.

Otpadne gume

Mjere za unaprje đenje sustava gospodarenja otpadnim gumama su:

- poticanje uklju čivanja stanovništva u organizirano zbrinjavanje otpadnih guma na podru čju županije, - educiranje i informiranje stanovnika o mogu ćnostima i vrijednostima ponovnog korištenja otpadnih guma kao sirovine za druge namjene ili termi čku obradu.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (Narodne novine 40/06) donesen je u ožujku 2006. godine, a njime su propisane vrste i iznosi naknade koje pla ćaju obveznici pla ćanja naknade, na čin i rokovi obra čunavanja i pla ćanja naknade, na čin skupljanja otpadnih guma i visina naknade koje se pla ćaju ovlaštenim skuplja čima za sakupljene otpadne gume, iznosi naknada koje se pla ćaju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim gumama.

Ambalaža od zaštitnih sredstava

U dogovoru sa prodajnim mjestima potrebno je osigurati da kupci mogu one čiš ćenu ambalažu vratiti u trgovinu u kojoj su je kupili. Sukladno zakonskim odredbama navedeni opasni otpad dužni su bez naknade zbrinuti proizvo đači koji su pustili u prodaju zaštitno sredstvo u navedenoj ambalaži.

21 z

Električni i elektroni čki otpad

Prema Strategiji gospodarenja otpadom RH cilj je uspostava sustava gospodarenja otpadnom elektri čnom i elektroni čkom opremom koje bi rezultiralo godišnjim sakupljanjem minimalno 4 kilograma po stanovniku.

Potrebno je kontinuranim edukativnim djelovanjem poticati stanovnike grada da ovu kategoriju otpada zbrinjavaju predajom ovlaštenim tvtkama na daljnje postupanje.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri čnim i elektroni čkim ure đajima i opremom (Narodne novine 74/07) donesen je u srpnju 2007. godine. Istim se propisuju obveze i odgovornosti proizvo đača elektri čne i elektroni čke opreme i ure đaja, na čin obilježavanja, na čin gospodarenja elektri čnim i elektroni čkim otpadom, vrste i iznosi naknade koje pla ćaju obveznici pla ćanja naknade, na čin i rokovi obra čunavanja i pla ćanja naknade, iznos naknade koje se pla ćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje, obradu i oporabu elektri čnog i elektroni čkog otpada te druga pitanja u svezi gospodarenja elektri čnim i elektroni čkim otpadom u svrhu postizanja ciljeva propisanih navedenim Pravilnikom.

Otpadna ulja

U ovu kategoriju pripadaju mineralna i biljna otpadna ulja. Zbrinjavanje je besplatno, budu ći da otpad preuzima ovlašteni koncesionar.

Obzirom na svjetske trendove u zbrinjavanju otpadnih ulja predlaže se razmatranje mogu ćnosti zbrinjavanja otpadnih ulja spaljivanjem u energetske svrhe preradom ili doradom odgovaraju će kotlovnice na podru čju op ćine. Tako đer je mogu ća upotreba otpadnih jestivih ulja za proizvodnju biodizela.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (Narodne novine 124/06) donesen je u studenom 2006. godine, a njime je propisan na čin gospodarenja otpadnim uljima, obveznici pla ćanja naknade, vrste i iznosi naknade koje pla ćaju obveznici pla ćanja naknade za otpadna ulja, na čini i rokovi obra čunavanja i pla ćanja naknade, iznos naknada koje se pla ćaju ovlaštenim osobama za skupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima.

Otpad životinjskog porijekla

Op ćina Šodolovci treba se uklju čiti u sustav sakupljanja navedenog otpada na podru čju Osje čko-baranjske županije. Sukladno zakonskim odredbama isti se sakuplja u rashladne komore i odvozi na zbrinjavanje kod jedinog ovlaštenog obra điva ča Agroproteinka d.o.o. u Sesvete-Zagreb. Potrebno je predvidjeti postavljanje jednog rashladnog kontejnera za privremeno odlaganje ove vrste otpada do preuzimanja od strane ovlaštenog koncesionara i odvoza na daljnju obradu ili zbrinjavanje.

22 z

Obzirom da na podru čju op ćine nije uo čeno nastajanje ve će koli čine otpada životinjskog podrijetla nije potrebno planirati postavljanje rashladnog spremnika na sabirnom mjestu ve ć je dovoljno predvidjeti lokaciju na koju bi ovlašteni sakuplja č postavio isti ukoliko se dogodi situacija koja bi rezultirala proizvodnjom ve će koli čine takvog otpada. Na čin postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi, te veterinarsko-zdravstvene uvjete za skupljanje, prijevoz, skladištenje, postupanje, preradu, oporabu i uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla, te puštanje u promet, uvoz, izvoz i provoz nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih prera đevina, ure đeni su Pravilnikom o na činu postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (Narodne novine 56/06).

Otpadne baterije i akumulatori

Navedeni otpad bez naknade preuzima ovlašteni koncesionar.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine 133/06) donesen je u prosincu 2006. godine. Njime je propisan na čin obilježavanja baterija i akumulatora, na čin skupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze i i odgovornosti proizvo đača baterija i akumulatora, proizvo đača ure đaja čiji su sastavni djelovi baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje pla ćaju obveznici pla ćanja naknada, na čin i rokovi obra čunavanja i pla ćanja naknada, iznos naknada koje se pla ćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu postizanja ciljeva propisanih predmentnim Pravilnikom.

Medicinski otpad

Obzirom na izuzetno negativan utjecaj na okoliš nezbrinutog odnosno odba čenog medicinskog otpada u prirodu, potrebno je u sklopu zdravstvenih ustanova na podru čju op ćine postaviti male spremnike za sakupljanje istog te edukativnim mjerama poticati proizvo đače ove kategorije otpada da isti zbrinu na zakonom propisan na čin. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine 72/07) donesen je u srpnju 2007. godine. Njime su ure đeni na čini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i iz srodnih istraživa čkih djelatnosti.

Otpadna vozila

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (Narodne novine 136/06) donesen je u prosincu 2006. godine. Njime je propisan na čin gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknade i iznos naknade koje pla ćaju obveznici pla ćanja naknade za otpadna vozila, na čin i rokovi obra čunavanja i pla ćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koje sadrže opasne tvari.

23 z

Mjere koje je potrebno poduzeti za unaprje đenje sustava gospodarenja otpadnim vozilima temelje se na savjesnom postupanju stanovnika op ćine sa vozilom kojem je istekao životni vijek te poticanje vlasnika i posjednika otpadnih vozila na odlaganje istih u predvi đena sabirališta.

Gra đevinski otpad i otpad od rušenja

Osiguravanje uvjeta za privremeno odlaganje gra đevinskog otpada obveza je jedinice lokalne samouprave.

Sukladno zakonskim odredbama i preporukama iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao privremeno rješenje prihva ća se sanacija depresija inertnim gra đevinskim materijalom, a kao sustavno rješenje za zbrinjavanje gra đevinskog otpada predvi đa se obrada istoga u županijskom ili regionalnom centru za obradu otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom Osje čko-baranjske županije planira se realizacija nekoliko lokacija na podru čju županije za sakupljanje i obradu gra đevinskog otpada pomo ću mobilnog postrojenja.

Mjere unapre đenja sustava gospodarenja gra đevinskim otpadom su:

- edukacija i pravovremena kvalitetna informiranost svih sudionika u procesu nastajanja gra đevinskog otpada, - sprje čavanje nekontroliranog odlaganja gra đevinskog otpada na komunalnim odlagalištima odnosno nelegalnog odbacivanja istog u prirodu, - potpuno kontroliranje tokova gra đevniskog otpada od mjesta nastanka do mjesta kona čnog zbrinjavanja, - uvo đenje odnosno uklju čivanje u sustav oporabe svih vrsta gra đevniskog otpada, - osiguravanje oporabe i/ili reciklaže maksimalne koli čine gra đevinskog otpada.

Opasni otpad

Mjere za unapre đenje sustava gospodarenja opasnim otpadom treba upotpuniti mjerama koje će propisati državni plan postupanja s opasnim otpadom koji je u fazi izrade. Izgradnja sabirnih mjesta, skladišta i sli čnog realizirat će se po ostvarivanju preduvjeta za zbrinjavanje opasnog otpada

Smjernice za unapre đenje sustava gospodarenja opsanim otpadom su:

- uspostava i organizacija mreže sabirališta ospanog otpada; - uspostava sustava sakupljanja i prijevoza opasnog otpada; - poticanje gradnje gra đevina za predobradu, obradu i recikliranje opasnog otpada; - zbrinjavanje otpadnih ulja u energetskim objektima snage ve će od 3 MW, - zbrinjavanje odre đenih vrsta opasnog otpada u cementarama i sl.

24 z

3.3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada

Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u praksi se vrlo teško postiže, ali treba tome težiti. Predvi đa se, da će dio mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada bit reguliran zakonskim propisima.

Smanjenje koli čina otpada, kao i opasnih svojstava otpada, može se posti ći: - sprje čavanjem nastajanja pojedinih vrsta i koli čina otpada, - sprje čavanjem ugra đivanja štetnih sastojaka u proizvode za tržište, - sprje čavanjem miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji onemogu ćava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu.

Prioritet svakog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti sprje čavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada sadržana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj, koji uop će ne nastane". Pod tim se podrazumijeva činjenica, da otpad koji se izbjegne ne ošte ćuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih na čina proizvodnje i obrade, uvo đenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potroša ča mogu se smanjiti koli čine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada strategije s programom mjera za izbjegavanje nastanka otpada te na čina njegovog provo đenja.

Osnovne mjere za izbjegavanje nastajanja otpada mogu se svesti na:

- Izbjegavanje otpada u proizvodnji: - razvojem tehnologija koje ne stvaraju otpad, - otpad vra ćati u vlastitu proizvodnju, - otpad upu ćivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima, - proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi, - pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom koli činom i štetnosti otpada, - proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži, - koliko je to mogu će, proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad.

- Ponašanje potroša ča: - da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati, - da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri kupovanju robe preferiraju povratnu ambalažu, - da smanje korištenje plasti čnih vre ćica i sli čne ambalaže i dr.

- Edukacija: - koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvo đača i potroša ča o mogu ćim na činima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogu ćeg smanjenja, - stimulacija i kažnjavanje.

25 z

Prema posljednjim dostupnim službenim podacima u 2005. godini na podru čju op ćine Šodolovci nastale su i zbrinute slijede će koli čine otpada prikazane u tablici 2.

Tablica 2. Koli čine otpada nastale u 2005. godini prema službenim dostupnim podacima

2005. godina nastao otpad 456 odložen otpad na odlagalište 447 otpad koji nije odložen na odlagalište 9 Ukupno evidentirana koli čina odloženog otpada – gra đevinskog, 456 komunalnog i neopasnog proizvodnog

3.4. Analiza uklju čenosti doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada po naseljima op ćine

26 z

NASELJE ADA

Ul.Bosanska

Korisnika usluge odvoza otpada % 100 Obveznika komunalne naknade 16 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 16

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 16 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 20 40 60 80 100 120

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 1 100,00

0 50 100 150

27 z

Ul.Glavna

Korisnika usluge odvoza otpada % 76,74418605 Obveznika komunalne naknade 43 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 33

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 32 96,9697 Spremnik 120 l - pravne osobe 1 3,030303

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - pravne osobe 3,03

1 Spremnik 120 l - 96,97 obi čno doma ćinstvo

0 50 100 150

28 z

NASELJE KOPRIVNA

Ul.N.Tesle

Korisnika usluge odvoza otpada % 90 Obveznika komunalne naknade 20 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 18

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 16 88,88889 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 1 5,555556 Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 1 5,555556

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 5,56

Spremnik 240 l - 1 5,56 obi čno doma ćinstvo

88,89

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

29 z

Ul.R.Boškovi ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 94,44444444 Obveznika komunalne naknade 18 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 17

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 15 88,23529 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 1 5,882353 Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 1 5,882353

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - socijalni slu čaj

5,88

Spremnik 240 l - 1 5,88 obi čno doma ćinstvo

88,24

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

30 z

NASELJE PALA ČA

Ul.A.Star čevi ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 88,88888889 Obveznika komunalne naknade 9 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 8

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 8 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - 1 100,00 obi čno doma ćinstvo

0 50 100 150

31 z

Ul.B.Kruni ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 77,77777778 Obveznika komunalne naknade 18 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 14

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 12 85,71429 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 2 14,28571

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 14,29

1

85,71 Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

32 z

Ul.B.Mar četi ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 82,35294118 Obveznika komunalne naknade 17 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 14

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 12 85,71429 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 1 7,142857 Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 1 7,142857

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 7,14

Spremnik 240 l - 1 7,14 obi čno doma ćinstvo

85,71

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

33 z

Ul.M.Golavi ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 94,44444444 Obveznika komunalne naknade 18 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 17

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 15 88,23529 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 1 5,882353 Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 1 5,882353

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 5,88

Spremnik 240 l - 1 5,88 obi čno doma ćinstvo

88,24

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

34 z

Ul.Šijanova

Korisnika usluge odvoza otpada % 100 Obveznika komunalne naknade 15 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 15

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 14 93,33333 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 1 6,666667

Korisnici usluga u postocima

1

0 20 40 60 80 100 120

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 6,67

1

93,33 Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

35 z

NASELJE PAULIN DVOR

Ul.Glavna

Korisnika usluge odvoza otpada % 95 Obveznika komunalne naknade 20 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 19

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 19 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - 1 100,00 obi čno doma ćinstvo

0 50 100 150

36 z

NASELJE PETROVA SLATINA

Ul.Kordunaška

Korisnika usluge odvoza otpada % 81,25 Obveznika komunalne naknade 80 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 65

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 61 93,84615 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 2 3,076923 Spremnik 120 l - pravne osobe 1 1,538462 Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 1 1,538462

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 1,54

Spremnik 120 l - 1,54 pravne osobe

1

3,08 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo

93,85 Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

37 z

Ul.Kozara ča

Korisnika usluge odvoza otpada % 85,71428571 Obveznika komunalne naknade 7 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 6

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 6 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 1 100,00

0 50 100 150

38 z

NASELJE SILAŠ

Ul.B.Kidri ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 27,90697674 Obveznika komunalne naknade 43 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 12

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 10 83,33333 Spremnik 120 l - pravne osobe 1 8,333333 Spremnik 240 l - pravne osobe 1 8,333333

Korisnici usluga u postocima

1

0 5 10 15 20 25 30

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 240 l - pravne osobe

8,33

Spremnik 120 l - 1 8,33 pravne osobe

83,33

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

39 z

Ul.Dragosavljevi ćeva

Korisnika usluge odvoza otpada % 93,10344828 Obveznika komunalne naknade 29 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 27

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 26 96,2963 Spremnik 120 l - pravne osobe 1 3,703704

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - pravne osobe 3,70

1

96,30 Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 50 100 150

40 z

Ul.M. Ćaki ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 66,66666667 Obveznika komunalne naknade 3 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 2

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 2 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - 1 100,00 obi čno doma ćinstvo

0 50 100 150

41 z

Ul.P.Vukše

Korisnika usluge odvoza otpada % 78,26086957 Obveznika komunalne naknade 23 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 18

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 17 94,44444 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 1 5,555556

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 5,56

1

94,44 Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

42 z

Ul.Smiljani ćeva

Korisnika usluge odvoza otpada % 79,31034483 Obveznika komunalne naknade 29 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 23

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 22 95,65217 Spremnik 120 l - pravne osobe 1 4,347826

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - pravne osobe 4,35

1

95,65 Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 50 100 150

43 z

Ul.Srednja

Korisnika usluge odvoza otpada % 100 Obveznika komunalne naknade 10 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 10

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 10 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 20 40 60 80 100 120

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - 1 100,00 obi čno doma ćinstvo

0 50 100 150

44 z

NASELJE ŠODOLOVCI

Ul.I.Andri ća

Korisnika usluge odvoza otpada % 97,43589744 Obveznika komunalne naknade 39 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 38

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 36 94,73684 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo 1 2,631579 Spremnik 120 l - pravne osobe 1 2,631579

Korisnici usluga u postocima

1

0 20 40 60 80 100 120

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - pravne osobe

2,63

Spremnik 240 l - 1 2,63 obi čno doma ćinstvo

94,74

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

45 z

Ul.I.I.Zmaja

Korisnika usluge odvoza otpada % 87,5 Obveznika komunalne naknade 8 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 7

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 7 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

1 100,00

0 50 100 150

46 z

Ul.S.Matavulja

Korisnika usluge odvoza otpada % 82,35294118 Obveznika komunalne naknade 17 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 14

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 13 92,85714 Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 1 7,142857

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - socijalni slu čaj

7,14

1

92,86 Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

47 z

Ul.Trg Slobode

Korisnika usluge odvoza otpada % 100 Obveznika komunalne naknade 7 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 7

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 7 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 20 40 60 80 100 120

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

1 100,00

0 50 100 150

48 z

Ul.V.Nazora

Korisnika usluge odvoza otpada % 75 Obveznika komunalne naknade 4 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 3

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 3 100

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

1 100,00

0 50 100 150

49 z

ZAVRŠNI GRAF - ŠODOLOVCI

Korisnika usluge odvoza otpada % 81,74442191 Obveznika komunalne naknade 493 Korisnik usluga odvoza komunalnog otpada 403

Status/Spremnik Broj doma ćinstava Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo 379 94,04467 Spremnik 240 - obi čno doma ćinstvo 11 2,729529 Spremnik 120 l - pravne osobe 6 1,488834 Spremnik 240 l - pravne osobe 1 0,248139 Spremnik 120 l - socijalni slu čaj 6 1,488834

Korisnici usluga u postocima

1

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Podjela Posuda u postocima

Spremnik 120 l - socijalni slu čaj

1,49

Spremnik 240 l - pravne osobe 0,25

Spremnik 120 l - 1 1,49 pravne osobe

2,73 Spremnik 240 l - obi čno doma ćinstvo

94,04

Spremnik 120 l - obi čno doma ćinstvo

0 20 40 60 80 100

50 z

4. Mjere za uklju čivanje svih doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada

S ciljem unaprije đenja postupanja s komunalnim otpadom i izbjegavanja stvaranja divljih odlagališta otpada potrebno je provesti mjere za uklju čivanje svih doma ćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada.

Mjere podrazumjevaju slijede će korake:

1. provo đenje zajedni čke analize popisa doma ćinstava koja nisu uklju čena u organizirani odvoz otpada. Analizu zajedno provode op ćina i Eko-flor plus d.o.o..

2. Eliminiranje praznih objekata s popisa obveznika.

3. Obilazak svih doma ćinstava od strane djelatnika Eko-flor plus d.o.o. s ciljem provjere stvarnog stanja.

4. Definiranje statusa stanovnika stambenih objekata.

5. Izrada i dostava prijedloga rješenja op ćini od strane koncesionara.

6. Usaglašavanje na čina rješavanja problema na zajedni čkim radnim sastancima predstavnika op ćine, mjesnih odbora i koncesionara.

7. Izvršenje dogovorenog rješenja od strane Eko-flor plus d.o.o. uz op ćinski nadzor.

Odredbe Odluke o komunalnom redu predstavljaju dobar temelj za provedbu predloženih mjera.

5. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada

Na podru čju općine Šodolovci nema aktivnog legalnog odlagališta komunalnog otpada, ve ć se organizirano sakupljeni komunalni otpad odvozi izvan podru čja op ćine na odlagalište otpada Bazjaš u op ćini Privlaka koje ima sve potrebne dozvole za rad.

Lokaciju za odlaganje otpada osigurao je koncesionar Eko-flor plus d.o.o. iz Donje Zden čine, koji je ujedno prihvatio i obvezu odvoza otpada na budu će županijsko ili regionalno odlagalište otpada, odnosno centar za gospodarenje otpadom.

51 z

6. Popis otpadom one čiš ćenog okoliša i neure đenih odlagališta otpada

Divlja odlagališta su mjesta na koja neodgovorne pravne i fizi čke osobe odlažu svoj otpad bez ikakvih dozvola. Ova divlja odlagališta sukladno Planu gospodarenja otpadom Osje čko- baranjske županije moraju se odmah sanirati i zatvoriti, kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš, prvenstveno na podzemne vode.

Sanacija divljih odlagališta otpada provodi se sukladno izra đenim planovima sanacije, a aktivnosti koje se provode naj češ će su slijede će:

- Sortiranje otpada po vrstama: glomazni, drvo, metali, ambalažni otpad, ostali otpad; - Utovar u vozila; - Prijevoz otpada namjenjenog oporabi do ovlaštenog oporabitelja; - Odvoz neiskoristivog otpada na odlagalište i odlaganje; - Revitalizacija sanirane površine dovozom humusa i sijanjem trave; - Postavljanje znaka zabrane odlaganja otpada, uz jasno navo đenje propisanih kazni za nedozvoljeno odlaganje otpada; - Uspostava u činkovitog nadzora lokacije od strane komunalnog redarstva.

Op ćina Šodolovci do sada je poduzela niz aktivnosti sa ciljem saniranja svih lokacija opterećenim otpadom, pa je tako 2006. godine zapo četo sa provedbom projekta sanacije divljih odlagališta otpada kojeg je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Temeljem izra đenog Plana sanacije divljih odlagališta otpada op ćine Šodolovci iz sije čnja 2007. godine potpisan je ugovor o sufinanciranju sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je temeljem raspisanog javnog nadmetanja posao sanacije po principu „klju č u ruke“ dobila tvrtka Eko-flor plus d..o.o..

Prema Planu sanacije divljih odlagališta op ćine Šodolovci sanirano je ukupno sedam (7) lokacija divljih odlagališta otpada: 1. Šodolovci 2. Koprivna 3. Petrova Slatina 4. Pavin Dvor 5. Ada 6. Silaš 7. Pava ča s kojih je sukladno troškovniku Plana sanacije iskopano, utovareno i prevezeno na odlagalište otpada u Erdutu ukupno devettisu ćaosamstotina (9.800) metara kubnih mješovitog komunalnog otpada klju čnog broja otpada 200301 sa četrnaesttisu ćačetiristotine (14.400) metara kvadratnih rekultivirane površine.

52 z

Tablica 3. Popis lokacija divljih odlagališta otpada sa uklonjenim koli činama otpada i rekultiviranom površinom

Stvarno Stvarno Naziv lokacije uklonjena rekultivirana koli čina otpada površina 1. ŠODOLOVCI 2.200 2.500 2. KOPRIVNA 900 800 3. PETROVA SLATINA 2.500 8.000 4. PAVIN DVOR 800 1.000 5. ADA 900 1.000 6. SILAŠ 2.300 1.000 7. PAVA ČA 200 100 UKUPNO 9.800 14.400

Ukoliko u budu ćnosti do đe do ponovnog nastanka divljih odlagališta otpada potrebno je postupiti prema to čkama 6.1. do 6.3..

6.1. Redoslijed aktivnosti sanacije neure đenih (divljih) odlagališta otpada i otpadom one čiš ćenog okoliša

Obzirom da se radi o divljim odlagalištima otpada, sanacija će se provesti na na čin da se otpad u potpunosti ukloni i zbrine na ure đenom i legalnom odlagalištu.

Radove na sanaciji divljih odlagališta otpada može izvoditi samo tvrtka koja je ovlaštena za gospodarenje vrstama otpada koje se uklanjaju sa divljih odlagališta, a nadzor nad sanacijom može vršiti ovlašteni predstavnik jedinice lokalne samouprave ili nadzorni inženjer sa kojim je ugovoren posao nadzora sanacije divljih odlagališta otpada.

S obzirom da uklanjanje otpada sa divljih odlagališta spada u komunalne djelatnosti, radove na sanaciji obaviti će tvrtka registrirana i ovlaštena za sakupljanje i odlaganje otpada, koja istovremeno sukladno Zakonu o javnoj nabavi ponudi najnižu cijenu.

Lokacija na koju će se odvoziti otpad sa divljih odlagališta mora biti definirana u Planu sanacije, a ista će biti utvr đena sukladno odluci op ćine i mogu ćnosti prihvata otpada na legalno odlagalište otpada.

53 z

6.2. Sanacija divljih odlagališta otpada op ćine Šodolovci

Sanaciju odlagališta otpada potrebno je provesti metodom „ex situ“, što zna či da se sav otpad koji se nalazi na lokaciji mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže službeno odlagalište. Nakon odvoza otpada čitav prostor dotadašnjeg odlagališta potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajobraza.

Premještanje otpada s divljeg odlagališta mora obuhvatiti slijede će tehnološke etape:

1. Izdvajanje metalnog otpada (glomazni metalni, elektroni čki otpad, olupine automobila, ku ćanski aparati i sl.), te automobilskih guma na zasaban dio odlagališta. Ovaj otpad na daljnju obradu mora preuzeti tvrtka specijalizirana i ovlaštena za postupanje metalnim i sli čnim otpadom. 2. Gra đevinski otpad i dio drugog na odlagalištu inertnog otpada prevozi se do službenog odlagališta, gdje može poslužiti kao materijal za prekrivanje. 3. Utovar miješanog komunalnog otpada i odvoz na službeno odlagalište. Prilikom prijevoza otpada potrebno je otpad prekriti tendom ili folijom ukoliko se isti obavlja kamionima s otvorenom prikolicom. Po potrebi se mogu primijeniti druge mjere zaštite otpada od rasipanja. 4. Nakon odvoza otpada s lokacije, teren je potrebno izravnati (nasipati ukoliko je potrebno dostupnim inertnim materijalom). 5. Posljednja etapa ure đenja odnosi se na formiranje završnog zbijenog pokrovnog sloja i hortikulturno ure đenje lokacije kako bi se dovela u sklad s okolišem (krajobrazom) 6. Prije po četka postupka sanacije potrebno je izvršiti analize vode na izvorištima u krugu od 1 km, te ponoviti postupak godinu dana nakon provedbe postupka sanacije.

6.3. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije divljih odlagališta otpada op ćine Šodolovci

Izvori financijskih sredstava

Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se državnim prora čunom, prora čunima jedinica podru čne (regionalne) samouprave, prora čunima lokalne samouprave, kreditima, sredstvima me đunarodne pomo ći, ulaganjima stranih ulaga ča, doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvr đenih posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti za o čuvanje, zaštitu i unaprje đenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i Programima zaštite okoliša.

Uz sredstva iz državnog prora čuna, danas se naj češ će koriste ili će se koristiti sljede ći financijski instrumenti: - sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost, - op ćinski prora čuni, - županijski prora čun.

54 z

Ostali izvori: - osiguranje sredstava iz kreditne linije, koja se vra ćaju iz pove ćane naknade za komunalne usluge, - vlastiti izvori i sredstva iz pove ćane naknade koju pla ćaju doma ćinstva za uslugu postupanja s krutim komunalnim otpadom, - koncesije ili druga javno/privatna partnerstva, - donacije, - predpristupni i strukturni fondovi EU-a, - me đunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima i odgo đenim po četkom otplate.

S obzirom da se o čekuje sufinanciranje sanacije divljih odlagališta otpada od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost, planirani izvori su navedeni Fond i op ćinski prora čun u postotku koji je predvi đen Pravilnikom o radu Fonda.

To čan iznos troška sanacije divljih odlagališta otpada biti će utvr đen troškovnikom Plana sanacije divljih odlagališta i potvr đen od strane službene osobe Fonda nakon izvršenog uvida stanja na terenu.

7. Mjere regionalnog poboljšanja gospodarenja otpadom – izgradnja regionalnog odlagališta otpada isto čne slavonije

Inicijativu za zajedniko rješenje problema zbrinjavanja otpada pokrenuli su gradovi Osijek, Beli Manastir, Đakovo, Vinkovci, Vukovar i Županja. Tadašnje Ministarstvo za obnovu i razvoj podržalo je projekt i izra đena je Studija mogu ćnosti osnivanja i rada regionalnog odlagališta isto ćne Slavonije (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb i SOPTIM GmbH, Essen -1999.). Studija je pokazala da podru čje Osje čko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije čini dobru osnovu za prihvatljivo rješenje problema zbrinjavanja otpada, te da koli čina otpada koja se na predmetnom podruju stvara predstavlja granicu koja osigurava ekonomski isplativ koncept postupanja s otpadom uz socijalno podnošljivo optere ćenje za krajnje korisnike. Preduvjet za realizaciju ovakvog projekta, koji obuhva ća podruje više jedinica lokalne samouprave, bio je njihovo institucionalno povezivanje u cilju efikasnog funkcioniranja sustava. Odlukama predstavnikih tijela gradova Osijeka, Vinkovaca, Vukovara, Županje i Belog Manastira osnovana je Javna ustanova za zbrinjavanje komunalnog otpada isto ćne Slavonije - ZoiS. Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo rješenjem UP/I-363- 01/01-01/01, ur.broj: 516-0701-2 od 12. travnja 2001. daje pozitivnu ocjenu o sukladnosti osniva čkog akta sa zakonom o komunalnom gospodarstvu. Zadatak ZoiS-a je osigurati zbrinjavanje komunalnog otpada na zakonom propisan na čin. Kako je provedba mjera postupanja otpadom složen proces s mnogo sudionika, kao prva mjera odabrana je izgradnja ure đenog odlagališta.

55 z

Modelom realizacije je predvi đeno da skupljanje otpada ostane u okviru postoje ćih organizacijskih formi, a da transport do regionalnog odlagališta i zbrinjavanje tvori jedinstven sustav. Razvoj projekta povjeren je tvrtki Quantum GmbH, Institut za ekonomsko savjetovanje (Institut fur betriebswirtschaftliche Baeratung) iz Klagenfurta. Provedbom dvostupanjskog me đunarodnog natje ćaja za dodjelu koncesije za planiranje, izgradnju i po četak rada regionalnog odlagališta tražen je partner koji će u suradnji sa ZoiS- om osigurati u činkovitu realizaciju. Troškovi razvoja projekta, vođenja projekta, kao i izrade tehni čke dokumentacije, dio su cijene projekta i u tijeku realizacije istog bit će uklju čeni u cijenu investicije, pa time ne će optere ćivati prora čune jedinica lokalne samouprave. Tadašnje Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo je kao poticaj regionalnom projektu odobrilo subvenciju u iznosu 20% investicijske vrijednosti projekta. Za regionalno odlagalište otpada isto ćne Slavonije izra đena je Studija lokacije odlagališta otpada prve kategorije isto ćne Slavonije (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb i Hidroing d.o.o. Osijek -2002.). Studijom je obuhva čeno 14 podru čja na prostoru Osje čko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije, i identificirano je 7 potencijalnih lokacija koje su pojedina čno obra đene te je izvršena njihova usporedba.

Kao najpovoljnija odabrana je lokacija Orlovnjak u općini Antunovac.

Za lokaciju u Antunovcu izra đena je i usvojena Studija utjecaja na okoliš, te je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure đenja izdalo rješenje o prihvatljivosti planiranog zahvata za okoliš u travnju 2003. godine. Lokacija regionalnog odlagališta otpada uvrštena je u Kona čni prijedlog Prostornog plana ure đenja Op ćine Antunovac. Nakon usvajanja Prostornog plana steći će se preduvjeti za izdavanje lokacijske dozvole. Prema informacijama ZoiS-a planirani po četak rada regionalnog odlagališta je godinu dana nakon izdavanja lokacijske dozvole (predvi đen sije čanj 2006. godine). Županijska Skupština na svojoj sjednici održanoj 2. listopada 2004. godine donjela je Odluku o naknadama jedinica lokalne samouprave na čijem podru čju se nalaze gra đevine za skladištenje, obra đivanje i odlaganje otpada. Op ćina Antunovac imat će pravo na naknadu temeljem navedene odluke. Osje čko-baranjska županija dala je podršku projektu regionalnog odlagališta te je u Prostornom planu Osje čko-baranjske županije uvrstila izgradnju regionalnog odlagališta kao završnu fazu rješavanja problema zbrinjavanja otpada radi osiguranja održivog razvitka kao strateškog cilja Osje čko-baranjske županije. Osje čko-baranjska županija je zatražila i pristup u projekt ulaskom u Javnu ustanovu za zbrinjavanje otpada na podruju isto čne Slavonije. Trenutno je u proceduri izrada novog - izmijenjenog Sporazuma o osnivanju Javne ustanove za zbrinjavanje otpada na podruju isto čne Slavonije od strane ZoiS-a. Postoje ći Sporazum bit će izmijenjen u smislu da osniva ći mogu postati i županije i druge jedinice lokalne samouprave, uz dosadašnje osniva će. Manjim jedinicama lokalne samouprave ostavljena je i mogunost da sa ZoiS-om samo sklope Sporazum o zbrinjavanju otpada bez pristupanja. Kada svi dosadašnji osniva ći na svojim sjednicama predstavni čkih tijela usvoje tekst novog Sporazuma, ste ći će se uvjeti da i ostale jedinice lokalne i regionalne samouprave pristupe i postanu osniva ći.

56 z

8. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove

Jedinica lokalne samouprave prema ovom Planu gospodarenja otpadom trebaju poduzeti sljede će mjere: - sanirati i zatvoriti odlagališta koja su predvi đena za zatvaranje u naredne 4 godine, - sanirati i zatvoriti preostala odlagališta po uspostavi regionalnog (županijskog) centra za gospodarenje otpadom, - poticati uspostavu regionalnog (županijskog) centra za gospodarenje komunalnim otpadom, - izgraditi kompostane za obradu zelenog otpada s javnih površina i oku ćnica - realizirati planirane zelene (reciklažne) otoke, reciklažna dvorišta i mini reciklažna dvorišta.

Osnovne mjere za unaprje đivanje sustava gospodarenja gra đevinskim otpadom su: - educirati i informirati sve sudionike u procesu gospodarenja gra đevinskim otpadom, - sprje čavati nekontrolirano odlaganje gra đevinskog otpada na odlagalištima i drugdje, - potpuno kontrolirati tokove gra đevinskog otpada od mjesta nastanka do kona čnog rješavanja, uz unaprje đivanje informacijskog sustava, - uvoditi sustave oporabe svih vrsta gra đevinskog otpada do 80% ukupnih koli čina, - osigurati da se maksimalne koli čine gra đevinskog otpada oporabe i/ili recikliraju.

Mjere gospodarenja poljoprivrednim i šumarsko-drvnim otpadom u sustavu gospodarenja otpadom svode se na: - poticanje izbjegavanja nastanka i/ili smanjivanja koli čine poljoprivrednog i šumarsko-drvnog otpada racionalizacijom proizvodnje, - unaprje đivanje sustava skupljanja i iskorištavanja poljoprivrednog i šumarsko- drvnog otpada u objektima za obradu tih vrsta otpada (biološko, energetsko) i poticanje gradnje gra đevina i postrojenja za materijalno i energetsko iskorištavanje poljoprivrednog i šumarsko-drvnog otpada, - iskorištavanje gnojovke iz sto čarstva na poljoprivrednim površinama.

Osnovna mjera sa ciljem pravilnog gospodarenja otpadom životinjskog podrijetla je realizacija skupljališta i organizacija rada. Ostale mjere koje treba poduzimati mogu se sažeti na pridvi đanje lokacije sabirnog mjesta odnosno postavljanja rashladnog kontejnera od strane op ćinskog vije ća jedinice lokalne samouprave.

57 z

9. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu projekta odvojenog prikupljanja otpada op ćine Šodolovci tj. postavljanja „Zelenog/reciklažnog otoka“

S obzirom da se o čekuje sufinanciranje nabavke opreme od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost, planirani izvori su navedeni Fond i op ćinski prora čun u postotku koji je predvi đen Pravilnikom o radu Fonda.

Zeleni/reciklažni otok je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje đ ć odre enih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u doma instvima. Mini reciklažno dvorište na površini od 200 - 250 m² opremljeno je s tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plasti čne i metalne ambalaže te istrošenih baterija. Rolo-kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava, glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava i gra đevinskog otpada od manjih zahvata u doma ćinstvima. Ogra đeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište, ili objekta za predobradu ili obradu skupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.

Kontejner za skupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner posebne izvedbe kojeg se po to čno utvr đenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Skupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu obra điva ču vozilom (navlaka č rolo- kontejnera koji može biti multifunkcionalan u službi drugih potreba u reciklažnim dvorištima ili pretovarnim stanicama) koje je u vlasništvu op ćine ili ovlaštenog koncesionara.

To čan iznos troška nabave opreme i ure đenja zelenog otoka biti će utvr đen po provo đenju postupka javnog nadmetanja prema troškovniku projektnog zadatka kojeg mora prihvatiti i potvrditi službena osobe Fonda nakon izvršenog uvida stanja na terenu.

U Šodolovcima, ______godine.

Klasa:

Ur.broj:

58 z

Privitak 1. Odluka o komunalnom redu op ćine Šodolovci

59 z

Privitak 2. Odluka o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada

60 z

Privitak 3. Karta općine Šodolovci s ozna čenim lokacijama divljih odlagališta saniranih tijekom 2006. i 2007. godine

61 z

Oznake divljih odlagališta:

1. Šodolovci 2. Koprivna 3. Petrova Slatina 4. Pavin Dvor 5. Ada 6. Silaš 7. Pava ča

62 z

Privitak 4. Fotografije saniranih divljih odlagališta komunalnog otpada

63 z

Lokacija „Ada“

Lokacija „Koprivna“

64 z

Lokacija „Pala ča“

Lokacija „Paulin Dvor“

65 z

Lokacija „Petrova Slatina“

Lokacija „Silaš“

66 z

Lokacija „Šodolovci“

67 z

Privitak 5. Suglasnost MZOPU za stru čne poslove izrade stru čnih podloga i elaborata, te stru čne pripreme i izrade studija utjecaja na okoliš

68 z

69 z

70 z

Privitak 6. Registracija trgova čkog suda u Zagrebu

71 z

72 z

73