Fidon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje www.fidon.hr
Nositelj zahvata: KRAKOM – VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o.
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: VODOOPSKRBA NA PODRUČJU OPĆINA PETROVSKO I ĐURMANEC, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
Datum izrade: travanj 2021.
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Sadržaj:
1. UVOD ...... 1 1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA ...... 1 1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...... 1 1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA...... 1 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 2 2.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA ...... 2 2.2. OPIS PLANIRANOG ZAHVATA ...... 3 2.2.1. Vodoopskrba predjela Rumbaki i Bračevići ...... 5 2.2.2. Vodoopskrba visoke zone u Općini Petrovsko...... 5 2.3. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES I KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ ...... 13 2.4. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI POTREBNIH ZA REALIZACIJU ZAHVATA ...... 13 2.5. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI ...... 13 3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 14 3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ...... 14 3.1.1. Kratko o općinama Petrovsko i Đurmanec ...... 14 3.1.2. Klimatske značajke ...... 16 3.1.3. Kvaliteta zraka ...... 18 3.1.4. Geološke i hidrogeološke značajke ...... 19 3.1.5. Područja posebne zaštite voda, vodna tijela i poplavna područja ...... 19 3.1.6. Bioraznolikost ...... 25 3.1.7. Gospodarenje šumama ...... 31 3.1.8. Pedološke značajke ...... 33 3.1.9. Kulturno-povijesna baština ...... 34 3.1.10. Krajobrazne značajke ...... 36 3.1.11. Prometna mreža ...... 38 3.2. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ...... 39 3.2.1. Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije ...... 39 3.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Petrovsko ...... 42 3.2.3. Prostorni plan uređenja Općine Đurmanec ...... 49 4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA ...... 54 4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA) ...... 54 4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA ...... 55 4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak ...... 55 4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena ...... 55 4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU ...... 60 4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME ...... 62 4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO ...... 63 4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA ...... 64 4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ ...... 64 4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE ...... 65 4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE ...... 66 4.10. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA ...... 66
travanj 2021. I
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
4.11. UTJECAJ NA DRUGE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE ...... 68 4.12. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO ...... 68 4.13. OBILJEŽJA UTJECAJA...... 69 4.14. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA U OKRUŽENJU ...... 70 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 72 6. IZVORI PODATAKA ...... 73 7. PRILOZI ...... 77 7.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON D.O.O...... 77 7.2. POSEBNI UVJETI HRVATSKIH VODA ...... 81
travanj 2021. II
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
1. UVOD
1.1. OBVEZA IZRADE ELABORATA
Zahvat koji se analizira ovim Elaboratom zaštite okoliša je vodoopskrba na području općina Petrovsko i Đurmanec, sve unutar Krapinsko-zagorske županije. Zahvat uključuje vodoopskrbu u predjelima Rumbaki i Bračevići na području Općine Petrovsko te vodoopskrbu visoke zone u Općini Petrovsko, uključivo predjela Dunaji u Općini Đurmanec. Zahvat je planiran na području Općine Petrovsko osim cjevovoda u predjelu Dunaji u sklopu visoke zone Općine Petrovsko koji zadire u područje Općine Đurmanec.
Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17), Prilog II., točka 9.1., za zahvate urbanog razvoja (uključivo sustavi vodoopskrbe) potrebno je provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, kao i za izmjene tih zahvata, sukladno točki 13. istog Priloga. Sukladno navedenom, za predmetni zahvat izrađen je Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. U sklopu postupka ocjene provodi se i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
1.2. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA
Naziv nositelja zahvata: Krakom – vodoopskrba i odvodnja d.o.o. OIB: 18850488440 Adresa: Gajeva 20, 49000 Krapina broj telefona: 049/382-715 adresa elektroničke pošte: [email protected] odgovorna osoba: Danijel Kranjčec, direktor
1.3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA
Svrha poduzimanja zahvata je poboljšanje vodoopskrbe na području većim dijelom Općine Petrovsko, a manjim dijelom i Općine Đurmanec, te osiguranje dovoljne količine vode i tlaka u slučaju požara.
travanj 2021. 1
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA
Zahvat koji se analizira ovim Elaboratom zaštite okoliša je vodoopskrba na području općina Petrovsko i Đurmanec, što uključuje vodoopskrbu u predjelima Rumbaki i Bračevići na području Općine Petrovsko te vodoopskrbu visoke zone Općine Petrovsko (uključivo predjela Dunaji u Općini Đurmanec). Zahvat je definiran Glavnim projektom vodoopskrbe naselja Rumbaki i Bračevići na više k.č. u k.o. Petrovsko i k.o. Svedruža (Hršak & Hršak d.o.o., 2020.) i Idejnim projektom vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko (Hršak & Hršak d.o.o., 2020.).
2.1. OPIS POSTOJEĆEG STANJA
Na području zahvata izgrađena je vodosprema (VS) Mužari koja se gravitacijskim cjevovodom opskrbljuje iz VS Petrovsko (200 m3, podustav Tkalci – Petrovsko). Zadnjih nekoliko godina završeni su radovi na sljedećim objektima komunalnih vodnih građevina javne vodoopskrbe na području Općine Petrovsko (Hrvatske vode, 2016., 2018., 2020.): . glavni opskrbni cjevovod vodosprema Mužari - Slatina Svedruška1 . glavni opskrbni cjevovod Stara Ves Petrovska - Mala Pačetina2 . vodoopskrbni cjevovod naselja Rovno (Španičeki, Levaki i Jugci) u ukupnoj duljini 2.678 m DN 110 mm, . vodoopskrbna mreža naselja Gredenec i Živičnjaki u ukupnoj duljini 5.679 m DN 110 mm . vodoopskrbni cjevovod Mališi – Pečki – Golci – Presečki – Korel – Šanjugi – Bešenski u duljini od 2.861 m(3)
U VS Mužari voda se doprema iz podsustava Tkalci, koji pripada glavnom vodoopskrbnom sustavu Krapina. Glavni vodoopskrbni sustav Krapina opskrbljuje se vodom iz kaptaže Gorjak - Jazviščak, kaptaže Strahinje te iz zdenaca KB-1 u Podgori i zdenca na lokaciji Grobotek, a u sustavu su izvedene tri vodospreme: Šabac, Trški Vrh i Strahinje. Također, uz glavni sustav postoje još četiri podsustava, među kojima i podsustav Tkalci. Voda za potrebe podsustava Tkalci precrpljuje se iz glavnog vodoopskrbnog sustava do VS Tkalci (100 m3). Nastavno na VS Tkalci izgrađen je sustav za opskrbu vodom „visoke zone“ naselja Tkalci i daljnji transport vode prema Općini Petrovsko, preko vodospremnika Sv. tri kralja (200 m3).4
Vezano uz vodoopskrbu visoke zone Petrovsko, VS Mužari opskrbljuje dio naselja, a dio se trenutno opskrbljuje lokalnim vodovodom ili nema vodovoda. U Općini Đurmanec koja graniči s Općinom Petrovsko izgrađen je vodoopskrbni sustav te će se dio naselja Brezovica Petrovska priključiti na taj sustav.
Vezano uz vodoopskrbu naselja Rumbaki i Bračevići, na predmetnom području izgrađen je vodoopskrbni cjevovod koji se opskrbljuje iz VS Mužari.
1 Izgrađeno je 4.300 m cjevovoda DN 110 mm. Izgradnjom ovog cjevovoda omogućuje se povećanje broja priključenih potrošača cca 140 domaćinstava, odnosno cca 480 stanovnika. 2 Izgrađeno je 5.014 m cjevovoda DN 110 mm. Izgradnjom ovog cjevovoda omogućuje se povećanje broja priključenih potrošača cca 90 domaćinstava, odnosno cca 320 stanovnika. 3 Izgradnjom ovog vodoopskrbnog cjevovoda omogućeno je priključenje na javnu vodoopskrbu oko 50 kućanstava. 4 pasus preuzet iz Strategije razvoja Grada Krapine za razdoblje do 2020. godine
travanj 2021. 2
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
2.2. OPIS PLANIRANOG ZAHVATA
Zahvat koji se analizira ovim Elaboratom zaštite okoliša je vodoopskrba na području općina Petrovsko i Đurmanec i uključuje: (1) vodoopskrbu predjela Rumbaki i Bračevići u Općini Petrovsko i (2) vodoopskrbu visoke zone Općine Petrovsko (Slika 2.2-1.). Zahvat vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko zadire i u područje Općine Đurmanec u predjelu Dunaji naselja Goričanovec.
a)
vodoopskrba visoke zone Općine Petrovsko
VS Ovčari
VS Mužari
vodoopskrba predjela Rumbaki i Bračevići
travanj 2021. 3
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
b)
VS Ovčari vodoopskrba visoke zone Općine Petrovsko
VS Mužari
vodoopskrba predjela Rumbaki i Bračevići
Slika 2.1-1. Situacijski prikaz zahvata: a) na ortofoto podlozi i b) na TK25 podlozi (podloga: Geoportal, 2021.)
travanj 2021. 4
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
2.2.1. Vodoopskrba predjela Rumbaki i Bračevići
Predmet zahvata je izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda za predjele Rumbaki i Bračevići te osiguranje dovoljne količine vode i tlaka u slučaju požara. Zahvat je planiran na području Općine Petrovsko, katastarske općine k.o. Petrovsko i k.o. Svedruža. Zahvatom planirani cjevovodi spojit će se na ranije izgrađeni vodoopskrbni cjevovod u Općini Petrovsko, koji se opskrbljuje iz VS Mužari.
Ukupna duljina planiranog vodovoda iznosi oko 3 km. Nazivni promjeri cijevi su DN63 i DN110, dok je nazivni tlak PN10. Niveleta cjevovoda je određena u odnosu na visinu postojeće prometnice i terena uvažavajući uvjete o minimalnim prosječnim dubinama ukapanja radi zaštite cijevi od smrzavanja. Prosječna dubina nivelete je 120 cm, čime će se cjevovod zaštititi od smrzavanja i mehaničkih oštećenja. Niveleta cjevovoda je položena prateći teren. Na mjestu najniže točke u sustavu cjevovoda postavljen je muljni ispust ili hidrant u funkciji muljnog ispusta na krajevima dionica, a na najvišoj točki odzračni ventil, dok su hidranti raspoređeni tako da zadovoljavaju propise Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).
Na mjestu priključenja projektiranog cjevovoda na postojeće i planirane cjevovode predviđena je izvedba osam zasunskih okana.
Planira se dvadeset nadzemnih hidranata DN100, od kojih je šest u funkciji muljnog ispusta, dva odzračna ventila, dva ventila za redukciju tlaka te osam zasunska okana.
2.2.2. Vodoopskrba visoke zone u Općini Petrovsko
Predmet zahvata je vodoopskrba visoke zone u Općini Petrovsko. Zahvat je planiran na području Općine Petrovsko osim cjevovoda u predjelu Dunaji koji zadiru u područje Općine Đurmanec, sve u Krapinsko-zagorskoj županiji. Zahvat je planiran na području k.o. Petrovsko i k.o. Putkovec. Dio sustava priključit će se na novu VS Mužari (Slika 2.2.2-1.), odakle će se preko crpne stanice (CS) Mužari voda crpiti prema VS Ovčari te dalje opskrbljivati vodom stanovništvo visoke zone Općine Petrovsko. Dio naselja Brezovica Petrovska priključit će se na postojeći vodovod Općine Đurmanec.
Zahvat uključuje izgradnju cjevovoda ukupne duljine oko 10,6 km, nove VS Mužari s CS Mužari i VS Ovčari, obje volumena 200 m3, te pristupni put prema vodospremi Ovčari duljine oko 206 m. Zahvat uključuje i prateća zasunska okna, betonska uporišta za prihvat sila u horizontalnim i vertikalnim krivinama, odzračne ventile te vanjske hidrante izvan slobodnog cestovnog profila i hidrante u funkciji muljnih ispusta. Stara vodosprema VS Mužari se ukida, što nije predmet zahvata. Zbog veličine sustava te osiguranja potrebnih sredstava za realizaciju, izgradnja vodoopskrbnog sustava visoke zone Općine Petrovsko predviđena je fazno (Slika 2.2.2-2.): 1. FAZA IZGRADNJE . Nova VS Mužari volumena V=200 m3 . CS Mužari 2. FAZA IZGRADNJE . VS Ovčari volumena V=200 m3 i pristupni put do VS . Tlačni cjevovod VS Mužari - VS Ovčari
travanj 2021. 5
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
. Dionica 1 i 2 i svi ogranci tih dionica 3. FAZA IZGRADNJE . vodoopskrbni cjevovodi iz VS Ovčari prema visokoj zoni Petrovsko (dionice 3-5 i svi ogranci tih dionica) . vodoopskrbni cjevovod koji se spaja na sustav Đurmanca
Budući da je nužna kontinuirana opskrba stanovništva, prilikom izgradnje bit će potrebno izmjestiti postojeću dolaznu cijev iz VS Petrovsko (DN 160) prema VS Mužari. Nakon završetka radova, vod će se prespojiti prema novoj VS Mužari.
Slika 2.2.2-1. Odnos glavnih vodoopskrbnih cjevovoda i koridora planiranih cjevovoda Općine Petrovsko (prema Prostornom Planu uređenja Općine Petrovsko; kartografski prikaz 2D: Vodnogospodarski sustav) i cjevovoda predviđenih zahvatom (crvene linije), (preuzeto iz: Hršak & Hršak, 2020.)
travanj 2021. 6
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 2.2.2-2. Pregledna situacija vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko s fazama izgradnje (preuzeto iz: Hršak & Hršak, 2020.)
travanj 2021. 7
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Vodoopskrbni cjevovodi opisani su po dionicama (Slika 2.2.2-2.). Dionice 1, 1.1, 1.2 i 1.3 opskrbljivat će dio naselja Podgaj Petrovski i naselje Mužari. Dionice 2, 2.1 i 2.2. opskrbljivat će dio naselja Podgaj Petrovski. Dionice 3, 3.1, 3.2, 3.3 i 3.4 opskrbljivat će naselje Mejšeki i Frljušci. Dionice 4, 4.1 i 4.2 opskrbljivat će dio naselja Mejšeki. Dionice 5, 5.1, 5.2, 5.3, 5.3.1, 5.4 i 5.5 opskrbljivat će naselje Brezovica Petrovska i dio naselja Goričanovec. Dionice 6 i 6.1 opskrbljivat će dio naselja Brezovica Petrovska. Dionice cjevovoda koje su trasirane kroz neuređeno zemljište ili šumu morat će se prethodno pripremiti za izgradnju cjevovoda (krčenje, sječa) u širini radnog pojasa cjevovoda oko 1,5 m. Kompletna trasa će se nakon izgradnje sanirati. Ukupna duljina planiranog vodovoda iznosi oko 10,6 km. Novi cjevovodi izvest će se iz PEHD vodovodnih cijevi iz PE100 materijala, PN10, DN110 i DN 90.
U naselju Mužari nalazi se postojeća VS Mužari smještena na koti 375 m n.m. kapaciteta 80 m3 koja će se ukinuti te izgraditi nova volumena 200 m3 (na oko 372 m n.m.). Pokraj vodospreme izgradit će se crpna stanica (na oko 372 m n.m.) koja će crpiti vodu do nove VS Ovčari (na koti 482 m n.m.). Nova vodosprema osigurat će dovoljne količine i tlak za naselja u visokoj zoni Općine Petrovsko. Vodosprema Mužari i CS Mužari smještene su na k.č. 492/6 k.o. Petrovsko (Slika 2.2.2-3.). Budući da na mjestu planirane nove vodospreme prolazi cijev DN160 iz VS Petrovsko koja opskrbljuje trenutnu VS Mužari, bit će potrebno izmjestiti cijevi prilikom gradnje. Vodosprema Mužari projektirana je s dvije vodne komore volumena 2 x 100 m3 pravokutnog oblika, svijetlih tlocrtnih dimenzija 6,4 x 7,1 m i svijetle visine od 4 m (Slike 2.2.2- 5. i 2.2.2-6.). Zasunska komora predviđena je s tlocrtnim dimenzijama 4,5 x 3,4 m, u dvoetažnoj izvedbi. U sklopu nove VS Mužari izgradit će se novi priključak na javni postojeći put k.č. 2643 k.o. Petrovsko.
Slika 2.2.2-3. Situacija nove VS Mužari s CS Mužari (preuzeto iz: Hršak & Hršak, 2020.)
travanj 2021. 8
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Crpna stanica Mužari je smještena u neposrednoj blizini VS Mužari, pa dovodni cjevovod promjera DN125 u crpnu stanicu ima duljinu 2 m. Tlačni cjevovod bit će izgrađen duljine oko 980 m i vodi prema VS Ovčari. Planira se izvesti PEHD cijevima nazivnog promjera DN125. Crpke će se nalaziti u podzemnom oknu, predviđenom za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom. Napajanje električnom energijom crpne stanice izvest će se prema uvjetima distributera, uz poštivanje svih mjerodavnih propisa i pravila struke. Bit će izvedeno na temelju EES, a prema važećim propisima i pravilima tehničke struke. Predviđa se uporaba podzemnog kabela. Na rubu parcele će biti ugrađen samostojeći priključno-mjerni ormarić (SPMO).
Vodosprema Ovčari projektirana je s dvije vodne komore volumena 2 x 100 m3 pravokutnog oblika, svijetlih tlocrtnih dimenzija 6,4 x 7,1 m i svijetle visine od 4 m (Slike 2.2.2-5. i 2.2.2-6.). Zasunska komora predviđena je s tlocrtnim dimenzijama 4,5 x 3,4 m, u dvoetažnoj izvedbi. Vodosprema Ovčari je smještena na k.č. 556 k.o. Petrovsko (Slika 2.2.2-4.). Pristupni put prema VS Ovčari spojit će se na postojeći put k.č. 2649/2 k.o. Petrovsko (Slika 2.2.2-4.).
Slika 2.2.2-4. Situacija VS Ovčari s pristupnim putem (preuzeto iz: Hršak & Hršak, 2020.)
U sklopu zahvata predviđa se izgradnja pristupnog puta do VS Ovčari te priključak na javnu prometnicu VS Mužari. Pristupni put prema VS Ovčari spojit će se na postojeći put, k.č. 2649/2 k.o. Petrovsko, a ukupna duljina pristupnog puta je oko 206 m (Slika 2.2.2-4.). Cesta / pristupni put predviđa se širine 3,0 m (Slika 2.2.2-7.) te se u području priključka na postojeći put planira izgradnja dva parkirališna mjesta dimenzija 5,0 x 2,5 m. Parkirališna mjesta predviđena su zbog nemogućnosti odlaska vozilom do same vodospreme prilikom vremenskih neprilika (snijeg i led na cesti, snježni zapusi). Cijelom dužinom predviđa se poprečni nagib od 2,5%, dok u krivinama nagib je i do 7,0%, ovisno o radijusu krivine. Predviđena širina bankine i berme je 0,5 m, s poprečnim nagibom od 4%, dok će se nagibi pokosa nasipa i usjeka izvoditi s nagibom od 1:1,5. Uz samu VS Ovčari previđena je izgradnja manipulativne površine dimenzija 14,0 x
travanj 2021. 9
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
8,5 m. U sklopu nove VS Mužari izgradit će se priključak na javni postojeći put, k.č. 2643 k.o. Petrovsko, s manipulativnom površinom za pristup i okretanje servisnog vozila. Priključak je širine 3,0 m, a manipulativna površina je 9,0 x 8,5 m. Ceste i manipulativne površine će cijelom dužinom imati asfaltni zastor.
Slika 2.2.2-5. Tlocrti vodosprema (preuzeto iz: Hršak & Hršak, 2020.)
travanj 2021. 10
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 2.2.2-6. Presjeci vodosprema; položaj presjeka na Slici 2.2.2-5. (preuzeto iz: Hršak & Hršak, 2020.)
travanj 2021. 11
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 2.2.2-7. Normalni poprečni presjeci pristupnog puta do VS Ovčari (preuzeto iz: Hršak & Hršak, 2020.)
travanj 2021. 12
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
2.3. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES I KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ
Izgradnja vodoopskrbnog sustava ne spada u tehnološke (proizvodne) procese pa tako ne uvjetuje unos tvari u tehnološki proces niti stvaranje tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa.
2.4. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI POTREBNIH ZA REALIZACIJU ZAHVATA
Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.
2.5. PRIKAZ ANALIZIRANIH VARIJANTI
Projektnom dokumentacijom nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata.
travanj 2021. 13
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA
3.1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI ZAHVATA
3.1.1. Kratko o općinama Petrovsko i Đurmanec
Zahvat koji je predmet ovog Elaborata planiran je većim dijelom na području Općine Petrovsko, a tek manjim i na području Općine Đurmanec, sve na području Krapinsko-zagorske županije (Slika 3.1.1-1.). Područje Općine Petrovsko zauzima prostor od 1.884,20 ha, od čega najviše otpada na poljoprivredno zemljište (1.237,45 ha) i na šume (490,41 ha)5. Područje Općine Đurmanec zauzima prostor od 5.822 ha, od čega najviše otpada na šumsko (4.060 ha) i poljoprivredno zemljište (1.418 ha)6. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Petrovsko broji 2.656 stanovnika, koji žive u 12 naselja pretežno ruralnog karaktera, dok Općina Đurmanec broji 4.235 stanovnika, koji žive u 13 naselja također pretežno ruralnog karaktera.
Slika 3.1.1-1. Prikaz položaja zahvata u odnosu na administrativnu podjelu na općine i gradove (podloga: Geoportal, 2021.)
5 preuzeto s mrežne stranice Općine Petrovsko http://petrovsko.hr/polozaj/ 6 preuzeto iz Strategije razvoja Općine Đurmanec za razdoblje 2014. – 2020. godine
travanj 2021. 14
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Zahvat “vodoopskrbe naselja Rumbaki i Bračevići” prema administrativnoj podjeli RH na naselja planiran je u naseljima Slatina Svedruška i Preseka Petrovska u Općini Petrovsko (Slika 3.1.1-2.). Zahvat vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko planiran je u naseljima Brezovica Petrovska, Podgaj Petrovski, Benkovec Petrovski i Petrovsko u Općini Petrovsko, te u naselju Goričanovec na području Općine Đurmanec (Slika 3.1.1-2.).
vodoopskrba visoke zone Općine Petrovsko
vodoopskrba naselja Rumbaki i Bračevići
Slika 3.1.1-2. Prikaz položaja zahvata u odnosu na administrativnu podjelu na naselja (podloga: Geoportal, 2021.)
Područje Općine Petrovsko karakteriziraju tri osnovna reljefa: naplavne ravnice, pobrđa i gorski masivi (sjeverni dio koji se nadovezuje na južne padine Brezovice). Doline rijeka odnose se na doline uz potoke Svedružica i Glogovca te dolina uz potok Pačetinu. Brežuljkasti krajevi najvećim su dijelom pokriveni šumama i gajevima, livadama i oranicama, a južne strane zasađene su vinogradima. Spomenuta gorja, koja predstavljaju kontaktni prostor između geotektonskih Alpa i srednjodunavske potoline, seizmički i tektonski su aktivna. Kao posljedica
travanj 2021. 15
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija postvulkanskog djelovanja i postojećih uzdužnih i poprečnih rasjeda i dislokacijskih lomova, pojavljuju se termalni izvori — Petrovskom najbliže Krapinske Toplice.
Sjeverni dio Općine pretežno je gorski te zauzima dvije trećine površine, a čine ga obronci Maceljske Gore i Strahinčice, kreirajući kanjon kroz koji protječe potok Maceljčica. Područje zahvata u Općini Đurmanec pripada južnoj trećina područja Općine, koja je karakterističnog brdovito-brežuljkastog reljefa. Pobrđa i brežuljci nisu vezani uz gorske masive te predstavljaju izdvojene reljefne cjeline osunčanih kvalitetnih tala za razvoj voćarstva i vinogradarstva.
3.1.2. Klimatske značajke
Osnovna obilježja klime Na području Krapinsko-zagorske županije, prema Köppenovoj klasifikaciji klime prevladava umjereno topla, vlažna klima s toplim ljetom (Cfb). Najbliža glavna meteorološka postaja DHMZ-a lokaciji zahvata je Krapina7. U razdoblju od 1993. godine do 2015. godine srednja godišnja temperatura zraka iznosi 11,1°C, najtoplija godina je bila 2014. sa srednjom temperaturom 12,2°C, dok je najhladnija bila 1996. sa srednjom godišnjom temperaturom od 9,4°C. Najviša temperatura zraka na 2 m visine od početka rada glavne meteorološke postaje Krapina je izmjerena 8.8.2013. i to 39,1°C, dok je najniža izmjerena 10.2.2005. i to -18,5°C. Najveća godišnja količina oborine je izmjerena 2014. i to 1.269 mm, dok je najmanje oborine bilo 2003. i to 559 mm. Prosječna godišnja količina oborine za 22-godišnje razdoblje iznosi 919,2 mm. Kako su maksimalne količine oborine upravo u srpnju i kolovozu, što je vezano s prodorima hladnih fronti vlažnog oceanskog zraka, pa je tako 26.7.1998. ombrograf u samo 10 minuta registrirao 29,3 mm kiše po 1 m četvornom. Najveća visina snijega od 41 cm izmjerena je 30.12.2005. Najveći broj dana sa snježnim pokrivačem zabilježen je 2010. i to 69 dana, dok je već sljedeće 2011. snijega na tlu bilo u svega 6 dana.
Klimatske promjene8 Klimatske promjene i njihov utjecaj teško je procjenjiv. Ipak, meteorološki podaci koji se još od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj omogućuju pouzdanu dokumentaciju dugoročnih klimatskih trendova.
Tijekom razdoblja 1961. – 2010. godine, trendovi srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne temperature zraka pokazuju zatopljenje na cijelom području Hrvatske. Trendovi godišnje temperature zraka pozitivni su i statistički značajni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje, nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najvećim promjenama (porastu) bila je izložena maksimalna temperatura zraka.
Tijekom razdoblja 1961. – 2010., godišnje količine ukupnih oborina u Republici Hrvatskoj pokazuju prevladavajuće statistički neznačajne trendove koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima (povećanje) i negativni u ostalim područjima Hrvatske (smanjenje). Slabi trendovi uočljivi su u većini sezona, ali iznimku čine ljetne oborine koje imaju jasno
7 podaci s meteorološke postaje Krapina preuzeti su iz Tabličnog prikaza meteoroloških veličina, položaja i visina za klimatski mjerodavne meteorološke postaje (MGIPU, 2018.) i s mrežne stranice Hrvatskog meteorološkog društva: http://www.meteohmd.hr/hr/aktualnosti/meteoroloska-postajakrapina,103.html 8 Preuzeto iz Sedmog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (MZOE, 2018.).
travanj 2021. 16
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija istaknut negativni trend u cijeloj zemlji (smanjenje). U jesen su slabi trendovi miješanog predznaka, a povećanje količina oborina u unutrašnjosti uglavnom je uzrokovano porastom broja dana s velikim dnevnim količinama oborine. Tijekom zime trendovi oborine nisu značajni i uglavnom su negativni u južnim i istočnim krajevima, a u preostalom dijelu zemlje mješovitog su predznaka. U proljeće rezultati pokazuju da nema izrazitih promjena u ukupnoj količini oborine u južnom i istočnom dijelu zemlje, dok je negativni trend (smanjenje) prisutan u preostalom području.
U Sedmom nacionalnom izvješću Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (MZOE, 2018.) opisani su rezultati budućih klimatskih promjena za područje Hrvatske. Uz simulacije “povijesne“ klime za razdoblje 1971. – 2000. godine regionalnim klimatskim modelom RegCM izračunate su promjene (projekcije) za buduću klimu u dva razdoblja: 2011. – 2040. godine i 2041. – 2070. godine, uz pretpostavku IPCC scenarija razvoja koncentracije stakleničkih plinova RCP4.5 i RCP8.5. Scenarij RCP4.5 (umjereni scenarij) karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz relativno ambiciozna očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 (ekstremniji scenarij) karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. U nastavku se daje kratak pregled očekivanih klimatskih promjena za scenarij RCP4.5.
U razdoblju 2011. – 2040. godine očekuje se gotovo jednoličan porast (1,0 do 1,2°C) srednjih godišnjih vrijednosti temperature zraka u čitavoj Hrvatskoj. U razdoblju 2041. – 2070. godine očekivani trend porasta temperature nastavio bi se i iznosio bi između 1,9 i 2 °C. Nešto malo toplije moglo bi biti samo na krajnjem zapadu zemlje, duž zapadne obale Istre.
Projicirane promjene maksimalne temperature zraka do 2040. godine slične su onima za srednju (dnevnu) temperaturu i očekuje se porast u svim sezonama. Porast bi općenito bio veći od 1,0 °C (0,7 °C u proljeće na Jadranu), ali manji od 1,5 °C. U razdoblju 2041. – 2070. godine očekuje se daljnji porast maksimalne temperature. On bi mogao biti veći nego u prethodnom razdoblju i u odnosu na referentnu klimu mogao bi dosegnuti do 2,3 °C ljeti i u jesen na otocima.
I za minimalnu temperaturu očekuje se porast u budućoj klimi. Do 2040. godine najveći očekivani porast minimalne temperature jest zimi: do 1,2°C u sjevernoj Hrvatskoj i primorju te do 1,4°C u Gorskom kotaru, dakle u kraju gdje je i inače najhladnije. Najmanji očekivani porast, manje od 1,0°C, bio bi u proljeće. I u razdoblju 2041. – 2070. godine najveći porast minimalne temperature očekuje se zimi – od 2,1 do 2,4°C u kontinentalnom dijelu te od 1,8 do 2°C u primorskim krajevima. U ostalim sezonama porast minimalne temperature bio bi nešto manji nego zimski.
U razdoblju 2011. – 2040. godine ljeti se očekuje porast broja vrućih dana (kad je maksimalna temperatura veća od 30°C), što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Povećanje broja vrućih dana sa prosjeka od 15 do 25 dana u razdoblju referentne klime (1971. – 2000.) bilo bi u većem dijelu Hrvatske između 6 i 8 dana, te više od 8 dana u istočnoj Hrvatskoj i ponegdje na Jadranu. I u gorskim bi predjelima porast vrućih dana u budućoj klimi bio jednak porastu u većem dijelu zemlje. Porast broja vrućih dana nastavio bi se i u razdoblju 2041. – 2070. godine. U čitavoj Hrvatskoj očekuje se
travanj 2021. 17
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija porast od nešto više od 12 dana što bi u gorskim predjelima odgovaralo gotovo udvostručenju broja vrućih dana u odnosu na referentno razdoblje.
Očekivani broj zimskih ledenih dana (kad je minimalna temperatura ispod -10°C) bi se u razdoblju 2011. – 2040. godine smanjio u odnosu na referentnu klimu. Za razdoblje 2041. – 2070. godine projicirano je daljnje smanjenje broja ledenih dana.
Na godišnjoj razini do 2040. godine projicirano je vrlo malo smanjenje srednje godišnje količine oborina, koje neće imati značajniji utjecaj na ukupnu godišnju količinu. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj signal promjene ide u smjeru manjeg porasta godišnje količine oborina. Do 2070. godine očekuje se daljnje smanjenje srednje godišnje količine oborina (do oko 5 %), koje će se proširiti na gotovo cijelu zemlju, osim na najsjevernije i najzapadnije krajeve. Najveće smanjenje očekuje se u predjelima od južne Like do zaleđa Dalmacije uz granicu s Bosnom i Hercegovinom (oko 40 mm) i u najjužnijim kopnenim predjelima (oko 70 mm).
Do 2040. godine očekivani broj kišnih razdoblja (niz od barem 5 dana kada je količina ukupne oborine veća od 1 mm) uglavnom bi se smanjio, osim zimi u središnjoj Hrvatskoj kad bi se malo povećao. Ove su promjene općenito male. Daljnje smanjenje broja kišnih razdoblja očekuje se i sredinom 21. stoljeća (2041. – 2070.). Najveće smanjenje bilo bi u gorskoj i primorskoj Hrvatskoj zimi i u proljeće, ali isto tako i ljeti u dijelu gorske Hrvatske i sjeverne Dalmacije.
U razdoblju 2011. – 2040. godine broj sušnih razdoblja mogao bi se povećati u jesen u gotovo čitavoj zemlji te u sjevernim područjima u proljeće i ljeti. Zimi bi se broj sušnih razdoblja smanjio u središnjoj Hrvatskoj i ponegdje u primorju u proljeće i ljeti. Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Najizraženije povećanje bilo bi u proljeće i ljeti, a nešto manje zimi i u jesen.
3.1.3. Kvaliteta zraka
Planirani zahvat nalazi se Krapinsko-zagorskoj županiji. Prema Uredbi o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) Krapinsko-zagorska županija je u zoni HR 1 - kontinentalna Hrvatska. Zona HR 1 obuhvaća područje Osječko-baranjske (izuzimajući aglomeraciju Osijek), Požeško-slavonske, Virovitičko- podravske, Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko- zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Ocjena onečišćenosti zraka za 2019. godinu u zoni HR 1 pokazuje da je onečišćenost zraka s obzirom na sumporov dioksid, dušikove okside, lebdeće čestice, ugljikov monoksid, benzen i teške metale dovoljno niska, te je kvaliteta zraka prema razini onečišćujućih tvari u području cijele zone HR 1 ocjenjena kao kvaliteta prve kategorije, a s obzirom na ozon u zraku kao kvaliteta druge kategorije pri čemu se razina onečišćenosti za ozon odnosi na zaštitu vegetacije (Vađić i dr., 2020.). Prizemni ozon nastaje u atmosferi složenim kemijskim reakcijama i na njega utječu emisije njegovih prekursora, dušikovih oksida i nemetanski hlapivih organskih spojeva. Te su reakcije potaknute sunčevim zračenjem. Onečišćenje ozonom izraženo je na mediteranskom području i povezuje se s prekograničnim transportom onečišćenja i visokim intenzitetom sunčeva zračenja.
travanj 2021. 18
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.1.4. Geološke i hidrogeološke značajke9
U skladu s položajem u regionalnim strukturnim i tektonskim okvirima, područje Krapinsko- zagorske županije odlikuje se raznovrsnom geološkom građom (u rasponu gornji paleozoik – kvartar), što je posljedica složenih tektonskih pokreta koji su se odvijali u više faza.
Najmlađi, neotektonski, pokreti koji su u najvećoj mjeri oblikovali ovaj prostor, započeli su još u oligocenu i donjem miocenu (početak ekstenzivne tektonike s pojavom andezitskog vulkanizma te se nastavili tijekom donjeg, srednjeg miocena sve do završnog stadija u pliocenu i kvartaru. U strukturnom smislu ova je posljednja faza najznačajnija, jer je u konačnici dovela do formiranja triju velikih strukturnih zona, međusobno odvojenih velikim rubnim rasjedima, koje odgovaraju zapadnom, južnom i središnjem dijelu rubnog pojasa Panonskog bazena u Hrvatskoj. Među njim se ističu „Periadrijatsko-dravski rasjed“ i „Rasjedna zona planine Medvednice“. Ovi rasjedi obrubljuju Krapinsko-zagorsku županiju sa sjeverne i južne strane izdvajajući čitavo ovo područje kao izdignuti strukturni blok u kojem su smještene strukture zapadnog rubnog dijela Panonskog bazena (koje dalje na zapadu graniče s istočnim Alpama). Novi tip tektonskih deformacija koji je započeo u pliocenu i nastavio se sve do danas predstavlja strukturnu evoluciju već ranije izdignutih formi koje rotiraju duž dekstralnih transkurentnih rasjeda zbog kompresije spomenutog prostora.
U hidrogeološkom smislu na širem području zahvata prevladavaju slabopropusne i nepropusne taložine, što uz morfološke karakteristike terena ima za posljedicu površinsko otjecanje i slabu infiltraciju oborinskih voda. Formiraju se brojni vodotoci pretežito bujičnog karaktera. Najznačajniju vodonosnu sredinu čine tektonski poremećeni i raspucali vapnenci i dolomiti srednjeg i gornjeg trijasa, kao i trošni i tektonski poremećeni litotamnijski vapnenci badenske starosti. Izdašnosti izvora, koji su vezani za ove vodonosnike kreću se u širokom rasponu od 1,0 l/s do oko 70,0 l/s. Najviše ih se nalazi na obroncima Ivanščice. Ostale taložine su od manjeg značaja i općenito nemaju izvore izdašnosti veće od 0,5 l/s, iako su izvori brojni. Kvartarne šljunkovito-pjeskovite taložine nalaze se u dolini Sutle i Krapine, ali nisu značajnog prostiranja niti debljine. Bušenim zdencima u ovim naslagama izdašnosti su manje od 5 l/s.
3.1.5. Područja posebne zaštite voda, vodna tijela i poplavna područja
Područja posebne zaštite voda10 Na širem području zahvata nalaze se sljedeća područja posebne zaštite voda (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa 008-02/21-02/79, Urbroj 383-21-1, veljača 2021.), Slika 3.1.5-1.: A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju11: . Podbrezovica, kategorija zaštite “područja podzemnih voda”, šifra RZP – 14000102 . Podbrezovica, kategorija zaštite “II zona sanitarne zaštite izvorišta”, šifra RZP – 12524020
9 preuzeto iz HGI (2014.) i Horžić (2016.) 10 Zaštićena područja - područja posebne zaštite vode su ona područja gdje je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite, određuju se na temelju Zakona o vodama i posebnih propisa (Zakon o vodama, NN 66/19). 11 Područja namijenjena zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15).
travanj 2021. 19
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
. Podbrezovica, kategorija zaštite “III zona sanitarne zaštite izvorišta”, šifra RZP – 12524030 D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate12: . Dunavski sliv, kategorija zaštite „sliv osjetljivog područja“, šifra RZP – 41033000
Od spomenutih područja posebne zaštite voda, sama lokacija zahvata dio je sljedećeg područja (Slika 3.1.5-1.): D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate: . Dunavski sliv, kategorija zaštite „sliv osjetljivog područja“, šifra RZP – 41033000
Podbrezovica
Slika 3.1.5-1. Područja posebne zaštite voda na širem području zahvata s nazivima izvorišta (izvor: Hrvatske vode, 2021.)
12 Eutrofna područja i pripadajući sliv osjetljivog područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15).
travanj 2021. 20
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Vodna tijela Područje zahvata, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16), pripada grupiranom vodnom tijelu podzemne vode pod nazivom CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE (Slika 3.1.5-2.). Radi se o grupiranom vodnom tijelu koje odlikuje dominantno međuzrnska poroznost, a 70% područja je niske do vrlo niske ranjivosti. Stanje grupiranog vodnog tijela CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE je dobro (Tablica 3.1.5-1.).
Tablica 3.1.5-1. Stanje grupiranog vodnog tijela podzemnih voda CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa 008- 02/21-02/79, Urbroj 383-21-1, veljača 2021.) Procjena stanja CSGI_24 – SLIV SUTLE I Stanje KRAPINE Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro
Slika 3.1.5-2. Grupirano vodno tijelo podzemnih voda CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE (izvor: Hrvatske vode, 2021.)
Što se tiče površinskih voda, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16), u širem području zahvata nalaze se sljedeća vodna tijela: CSRN0392_001 Pačetina i CSRN0670_001 Kovačev p. (Slika 3.1.5-3. i Tablica 3.1.5-2.). Oba vodna tijela su u umjerenom
travanj 2021. 21
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija stanju prema kriterijima Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 73/13), a u vrlo lošem stanju prema kriterijima analize opterećenja i utjecaja.
Slika 3.1.5-3. Vodna tijela površinskih voda na području zahvata (izvor: Hrvatske vode, 2021.)
travanj 2021. 22
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Tablica 3.1.5-2. Opći podaci o površinskim vodnim tijelima u širem području zahvata (prema podacima Zavoda za vodno gospodarstvo Hrvatskih voda, veza Klasa 008-02/21-02/79, Urbroj 383-21-1, veljača 2021.) Šifra vodnog Naziv vodnog Dužina Izmjenjenost vodnog Zaštićena Mjerna tijela tijela, Ekotip vodnog tijela tijela; Tijela područja postaja (km) podzemne vode kakvoće CSRN0392_ Pačetina, 2A 7.89 km + Prirodno; CSGI-24 HRCM_41033000 - 001 21.9 km CSRN0670_ Kovačev p., 1 0.406 km + Prirodno; CSGI-24 HRCM_41033000 - 001 13.8 km 1 – Gorske i prigorske male i srednje velike tekućice 2A – Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom
Poplavna područja Prema Glavnom provedbenom planu obrane od poplava (Hrvatske vode, 2018.) područje zahvata pripada Sektoru C – Gornja Sava. U sektoru C pripada branjenom području 12 – područje maloga sliva Krapina - Sutla i sjeverni dio područja maloga sliva Zagrebačko prisavlje. Branjeno područje 12 smješteno je u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Obuhvaća dva mala sliva; Krapina-Sutla i Zagrebačko prisavlje. Glavni vodotoci i pripadajuće duljine na kojima se provode mjere obrane od poplava na predmetnom branjenom području su rijeke Sava (13,70 km), Krapina (63,80 km) i Sutla (88,00 km), Krapinica (34,60 km), Horvatska (33,20 km), Topličina (29,40 km) i Kosteljina (32,00 km). Obrana od poplava provodi se na ukupno 51,74 km nasipa, a glavni objekt sustava obrane od poplava na području je retencija Sutlansko jezero.
Mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija i to po vjerojatnosti pojavljivanja prikazane su na Kartama opasnosti od poplava izrađenim od strane Hrvatskih voda. Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja vidljivo je da područje samog zahvata nije u opasnosti od poplava (Slika 3.1.5-4.).
travanj 2021. 23
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.1.5-4. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja za šire područje zahvata (izvor: Hrvatske vode, 2021.)
travanj 2021. 24
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.1.6. Bioraznolikost
Zaštićena područja prirode Zahvat je planiran izvan područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). U širem području zahvata, do 5 km od lokacije zahvata, nalaze se sljedeća zaštićena područja prirode (Slika 3.1.6-1.): . Spomenik prirode (paleontološki) Hušnjakovo (udaljen oko 1,4 km jugoistočno od najbližeg dijela zahvata) . Spomenik parkovne arhitekture (park) Bežanec - park i drvored uz dvorac (udaljen oko 3,3 km jugozapadno od najbližeg dijela zahvata)
SP Hušnjakovo
SPA Bežanec - park i drvored uz dvorac
Slika 3.1.6-1. Izvod iz Karte zaštićenih područja Republike Hrvatske za šire područje zahvata (izvor: Bioportal, 2021.)
Ekološka mreža Zahvat se ne nalazi na području Nacionalne ekološke mreže prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19). U
travanj 2021. 25
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija radijusu 5 km od lokacije zahvata nalaze se sljedeća područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), Slika 3.1.6-2: . HR2001115 Strahinjčica (udaljeno oko 1,6 km sjeveroistočno od najbližeg dijela zahvata) . HR2001070 Sutla (udaljeno oko 4,1 km sjeverozapadno od najbližeg dijela zahvata)
HR2001070
HR2001115
Slika 3.1.6-2. Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske za šire područje zahvata (izvor: Bioportal, 2021.)
Karta staništa Prema Karti kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016.13 zahvat je planiran na području sljedećih stanišnih tipova (Slika 3.1.6-3.): . C.2.3.2./C.3.3.1./I.2.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi/Mozaici kultiviranih površina . C.2.3.2./I.2.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mozaici kultiviranih površina
13Kodovi Nacionalne klasifikacije staništa (NKS) navedeni u Karti kopnenih nešumskih staništa RH 2016 odnose se na novi, revidirani NKS koji će postati važeći tek po svojoj službenoj objavi u Narodnim novinama. Do objavljivanja novog Pravilnika važeći NKS je onaj objavljen u Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14).
travanj 2021. 26
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
. C.2.3.2./I.2.1./C.3.3.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mozaici kultiviranih površina/Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi . C.2.3.2./I.2.1./E. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mozaici kultiviranih površina/Šume . C.2.3.2./I.2.1./I.5.3. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mozaici kultiviranih površina/Vinogradi . C.2.3.2./I.2.1./J. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mozaici kultiviranih površina/Izgrađena i industrijska staništa . C.2.3.2./I.5.1./D.1.2.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Voćnjaci/ Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva . C.2.3.2./I.5.3./I.2.1. Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Vinogradi/Mozaici kultiviranih površina . C.2.3.2.1./I.5.1./J. Srednjoeuropske livade rane pahovke/Voćnjaci/Izgrađena i industrijska staništa . C.3.3.1./C.2.3.2./D.1.2.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi/Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva . C.3.3.1./J./I.2.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi/Izgrađena i industrijska staništa/Mozaici kultiviranih površina . D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva . E. Šume . E./C.2.3.2./J. Šume/Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Izgrađena i industrijska staništa . I.1.8./D.1.2.1./I.2.1. Zapuštene poljoprivredne površine/Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva/Mozaici kultiviranih površina . I.2.1. Mozaici kultiviranih površina . I.2.1./C.2.3.2. Mozaici kultiviranih površina/Mezofilne livade košanice Srednje Europe . I.2.1./C.2.3.2./J. Mozaici kultiviranih površina/Mezofilne livade košanice Srednje Europe/Izgrađena i industrijska staništa . I.2.1./J./I.5.1. Mozaici kultiviranih površina/Izgrađena i industrijska staništa/Voćnjaci . I.5.1./J./E. Voćnjaci/Izgrađena i industrijska staništa/Šume . I.5.1./J./I.2.1. Voćnjaci/Izgrađena i industrijska staništa/Mozaici kultiviranih površina . I.5.3. Vinogradi . I.5.3./I.2.1. Vinogradi/Mozaici kultiviranih površina . I.5.3./I.2.1./C.3.3.1. Vinogradi/Mozaici kultiviranih površina/Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi . I.5.3./I.5.1./C.3.3.1. Vinogradi/Voćnjaci/Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi . J. Izgrađena i industrijska staništa . J./C.2.3.2. Izgrađena i industrijska staništa/Mezofilne livade košanice Srednje Europe . J./D.1.2.1. Izgrađena i industrijska staništa/Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva . J./E. Izgrađena i industrijska staništa/Šume . J./I.5.1. Izgrađena i industrijska staništa/Voćnjaci . J./I.5.1./I.2.1. Izgrađena i industrijska staništa/Voćnjaci/Mozaici kultiviranih površina
Predmetni cjevovodi su najvećim dijelom planirani u koridoru postojećih cesta i puteva (ostale nekategorizirane ceste i putevi; državna cesta DC206), dok su vodosprema Ovčari s pristupnim putem i vodosprema Mužari te oko 800 m cjevovoda planirani na području sljedećih neurbaniziranih staništa: . C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (oko 15 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko, VS Mužari na površini od oko 510 m2) . C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke (oko 95 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko) . C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi (oko 105 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko) . E. Šume (oko 265 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko, 160 m cjevovoda naselja Rumbaki i Bračevići, VS Ovčari na površini od oko 630 m2 i pristupni put s planiranim cjevovodom u trasi pristupnog puta na površini od oko 650 m2 visoke zone Općine Petrovsko) . I.2.1. Mozaici kultiviranih površina (oko 55 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko)
travanj 2021. 27
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
. I.5.1. Voćnjaci (oko 45 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko) . I.5.3. Vinogradi (oko 50 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko) Prema Karti staništa Republike Hrvatske iz 2004. godine šumska staništa na području zahvata čine stanišni tipovi E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze14 i E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume15.
Prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) pojedini podtipovi stanišnog tipa C.2.3.2. predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Direktivi o staništima. Ovaj stanišni tip unutar klase obuhvaća rijetke i ugrožene zajednice na razini Hrvatske. Stanišni tipovi C.3.1. i C.3.3. predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Direktivi o staništima, a njihovi pojedini podtipovi predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Bernskoj konvenciji. Ovi stanišni tipovi nisu ugroženi i rijetki na razini Hrvatske. Nadalje, pojedini podtipovi stanišnih tipova E.3.1. i E.3.2. predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Direktivi o staništima i/ili Bernskoj konvenciji. Stanišni tip E.3.2. obuhvaća i rijetku zajednicu s kritično ugroženom vrstom koja izgrađuje zajednicu na razini Hrvatske (Tablica 3.1.6-1.).
Tablica 3.1.6-1. Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na području zahvata prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) Ugrožena i rijetka staništa Kriteriji uvrštavanja na popis Direktiva o Bernska ugrožena i staništima konvencija. rijetka (NATURA) Rezolucija 4 staništa na razini Hrvatske C. Travnjaci, C.2. Higrofilni C.2.3. Mezofilne C.2.3.2.1., cretovi i i mezofilni livade Srednje Europe C.2.3.2.2., unutar klase visoke zeleni travnjaci C.2.3.2.3., nalaze se rijetke - C.2.3.2.4. i i ugrožene C.2.3.2.7. = 6510; zajednice C.2.3.3. = 6520 C.3. Suhi C.3.1. travnjaci Subkontinentalni suhi *6240 C.3.1.1.1.=!E1.221 - travnjaci C.3.3. Subatlantski 6210 (*važni C.3.3.1.1.=!E1.2691; mezofilni travnjaci i lokaliteti za C.3.3.1.4.=!E1.263; - brdske livade na kaćune) C.3.3.1.5.=!E1.2693 karbonatnim tlima E. Šume E.3. Šume E.3.1.1. = 9160; E.3.1.1.=G1.A1A2; listopadnih E.3.1. Mješovite E.3.1.2. = 9160; E.3.1.2.=G1.A1A2; hrastova izvan hrastovo-grabove i E.3.1.3. = 9160; E.3.1.3.=G1.A1A2; - dohvata čiste grabove šume E.3.1.4. = 9160; E.3.1.4.=G1.A1A2; poplava E.3.1.5. = 91L0; E.3.1.5.=G1.A1A1;
14 Prema NKS-u šume hrasta kitnjaka, a ponekad i hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u kojima dolazi velik broj subatlantskih i submeridionalnih acidofilnih vrsta, razvijene su u središnjem i južnosredišnjem dijelu Europe izvan glavnog areala sveze Quercion koji je pod atlantskim utjecajem. S njima su udružene i hrastove acidofilne šume zapadnohercinijskog lanca i njegovog ruba, razvijene pod utjecajem atlantske klime kao supstitucijske šume za svezu Luzulo-Fagion zbog zajedničkih vrsta i sličnosti u izgledu. 15 Prema NKS-u radi se o mezofilnim i neutrofilnim šumama planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.
travanj 2021. 28
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
E.3.1.6. = 91L0; E.3.1.6.=G1.A1A1; E.3.1.7. = 91L0 E.3.1.7.=G1.A1A1; unutar klase obuhvaćena i E.3.2. E.3.2.1.=!G1.8733; rijetka zajednica Srednjoeuropske E.3.2.1. = 9260; E.3.2.2.=!G1.8733; sa kritično acidofilne šume E.3.2.6. = *91D0 E.3.2.3.=!G1.8733; ugroženom hrasta kitnjaka, te E.3.2.4.=!G1.8734 vrstom koja obične breze izgrađuje zajednicu NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske * prioritetni stanišni tip
travanj 2021. 29
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Kopnena staništa - poligoni Kopnena staništa - točke
Slika 3.1.6-3. Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske 2016. za područje zahvata (izvor: Bioportal, 2021.)
travanj 2021. 30
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.1.7. Gospodarenje šumama
S gledišta upravljanja šumama, šire područje zahvata pripada području Gospodarske jedinice (GJ) Strahinjčica - Trnovec i GJ Pregrada - Klanjec, obje pod upravom Hrvatskih šuma, Podružnica Zagreb, Šumarija Krapina (Slika 3.1.7-1a.). Privatne šume na području zahvata pripadaju GJ Krapinske šume. Zahvatom planirana VS Ovčari s pristupnim putem nalazi se unutar odsjeka 15f GJ Strahinjčica – Trnovec (pristupni put tek rubno dotiče odsjek 21a GJ Krapinske šume; Slika 3.1.7-1b.) pa se opisi u nastavku odnose na GJ Strahinjčica – Trnovec, na koju će zahvat imati utjecaja.
a)
GJ STRAHINJČICA - TRNOVEC
GJ Krapinske šume
GJ PREGRADA - KLANJEC
travanj 2021. 31
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
b)
Slika 3.1.7-1. Gospodarske jedinice državnih (zeleno) i privatnih (ljubičasto) šuma na području zahvata: (a) ukupno područje zahvata, (b) uvećani prikaz područja zahvatom planirane VS Ovčari s pristupnim putem (izvor: Hrvatske šume, 2021.)
Prema Osnovi gospodarenja za GJ Strahinjčica - Trnovec (valjanost za razdoblje 01.01.2012. – 31.12.2021.) ukupna površina GJ Strahinjčica - Trnovec iznosi 946,55 ha od čega je obraslo 923,13 ha. U orografskom smislu šume GJ Strahinjčica-Trnovec pripadaju brdskim te manjim dijelom brežuljkastim terenima Hrvatskog zagorja. Teren je većinom strm, s nagibom od 10- 45⁰, mjestimično i strmiji, te jako razveden, ispresijecan sa više postranih grebena i jaraka. Najviša točka je vrh Strahinjčice 846 m koji je smješten centralno u masivu. Najniža točka je u južnom dijelu oko grada Krapine na 203 m nadmorske visine. Ova gospodarska jedinica podijeljena je na 22 odjela i 156 odsjeka. Šume ove GJ su prema namjeni svrstane u gospodarske šume.
Kao što je ranije spomenuto, zahvat se u GJ Strahinjčica – Trnovec nalazi na području odsjeka 15f, koji pripada uređajnom razredu Kultura crnog bora. U odsjeku je rasprostranjena biljna zajednica Šuma kitnjaka s bekicom. Mješovita sastojina crnog bora s primješanim stablima hrasta kitnjaka, ariša, graba, bukve i ostale meke bjelogorice. Osrednje je kvalitete, gusta do srednje gusta, te potpunog do dijelom nepotpunog sklopa. Sastojina je na većini površine homogena, s mjestimično izraženim predrastom te je grupimične do stablimične strukture. Stabla su blago zakrivljenih debala i užih do srednje širokih krošanja. Tlo je obraslo prizemnim rašćem i prekriveno listincem. Zdravstveno stanje sastojina je zadovoljavajuće. Stupanj ugroženosti od požara u odjelu 15f je umjeren (3.). Zahvatom će doći do trajnog gubitka šuma zbog izgradnje VS Ovčari s pristupnim putem na površini od oko 0,13 ha.
travanj 2021. 32
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.1.8. Pedološke značajke
U zoni zahvata kartirane su sljedeće jedinice tla (Slika 3.1.8-1.): . Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima, Rigolana tla vinograda . Kiselo smeđe na klastitima, Ranker regolitični, Lesivirano, Pseudoglej, Smeđe podzolasto . Lesivirano tipično na laporu i mekom vapnencu, Rendzina karbonatna . Rendzina na dolomitu i vapnencu, Smeđe tlo na vapnencu, Luvisol na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica
broj pogodnost opis kartirane jedinice tla stjeno kame nagib dubina kartirane tla vitost nitost (%) (cm) jedinice tla (%) (%) Lesivirano tipično na laporu i mekom vapnencu, 11 P-2 0 0 5 – 20 50 – 150 Rendzina karbonatna Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima, 17 P-3 0 0 8 – 30 30 – 150 Rigolana tla vinograda Kiselo smeđe na klastitima, Ranker regolitični, 10 – 24 P-3 0 0 50 – 90 Lesivirano, Pseudoglej, Smeđe podzolasto 35
travanj 2021. 33
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Rendzina na dolomitu i vapnencu, Smeđe tlo na 62 N-2 vapnencu, Luvisol na vapnencu, Vapneno 5 – 20 3 – 5 3 – 15 20 – 50 dolomitna crnica *P-2 vrijedna obradiva tla; P-3 ostala obradiva zemljišta; N-2 trajno nepogodna tla Slika 3.1.8-1. Pedološka karta šireg područja zahvata (izvor: ENVI, 2021.)
Radi se o tlima koja su dijelom ograničeno pogodna u smislu korištenja u poljoprivredi, a dijelom i trajno nepogodna. Tek manjim dijelom zahvat je krajnje južno u naseljima Rumbaki i Bračevići planiran u zoni vrijednih obradivih tala.
3.1.9. Kulturno-povijesna baština
Petrovsko kako se danas zove mjesto i Općina, prvi puta se spominje 1334. godine, ali pod izvornim nazivom Konoba i to u najstarijem sačuvanom popisu župnih crkava u Zagrebačkoj biskupiji. Na današnjem mjestu u Petrovskom sagrađena je župna crkva u čast svetog Petra i Pavla, po nekim značajkama u stilu gotike. Od 1661. godine uz crkvu se spominje i župni dvor. Početak školstva u mjestu datira iz 1867. godine. Pred kraj 19. stoljeća osnovana je općina Konoba sa sjedištem u Krapini da bi 1904. godine došlo do odcjepljenja i formiranja nove općine sa sjedištem u Konobi. Ova općina formalno je ukinuta 1956. godine da bi Općina Petrovsko bila ponovno ustrojena 1993. godine.16
Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija na području zahvata upisana su sljedeća preventivno zaštićena i zaštićena kulturna dobra (Slika 3.1.9-1.): . Arheološko nalazište „Brezovica“ (P-5263) . Crkva sv. Petra (Z-2495) . Crkva sv. Benedikta (Z-2494)
Od spomenutih kulturnih dobara Arheološko nalazište “Brezovica” graniči s prometnicom u kojoj je planirano postavljanje jednog od vodoopskrbnih cjevovoda u sklopu vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko, dok su ostala dva lokaliteta udaljena od najbližeg dijela zahvata 70 m odnosno 190 m.
Arheološko nalazište „Brezovica“ nalazi se na južnim padinama gore Brezovice, na 581 m n/v. Smješteno na dominantnom geostrateškom položaju, sa sjeverne i istočne strane prirodno je zaštićeno vrlo strmim i nepristupačnim padinama dok se na južnoj strani protežu terasasti položaji s umjetno niveliranim zaravnima orijentacije istok-zapad. Otkriveno je 2010. godine, a rekognosciranjem terena 2010. i 2016. uočeni su kulturni slojevi u profilu ceste koja je probijena kroz šumu do vrha planine za potrebe izgradnje odašiljača. Na osnovu tipološke i kronološke klasifikacije prikupljenog materijala može se okvirno datirati u razdoblje od kasnog brončanog doba do antičkog razdoblja što indicira na višekratno naseljavanje lokacije.
16 preuzeto s mrežne stranice http://www.zagorjepublic.com/PD_STUBAKI/zapisi/VODIE_KZZ/No2005- Krapinsko_zagorska_zupanija.pdf
travanj 2021. 34
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Arheološko nalazište „Brezovica“
Crkva sv. Petra Crkva sv. Benedikta
Slika 3.1.9-1. Registrirana zaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra na širem području zahvata (izvor: Geoportal kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija, 2021.)
Iz Prostornog plana uređenja Općine Petrovsko (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 17A/05, 20/07, 04/11, 11/12 i 24/15), kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Područja posebnih uvjeta korištenja (Slika 3.2.2-3.) vidljivo je da je u blizini zahvata više evidentiranih lokaliteta kulturno-povijesne baštine: 2.5.2. Gospodarska zgrada Brezovica 1, 3.1.3. Lokalitet srednjovjekovne kapele sv. Jušta.
travanj 2021. 35
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.1.10. Krajobrazne značajke
Prostor Krapinsko-zagorske županije u krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske ulazi u područje sjeverozapadne Hrvatske i predstavlja prostor koji se ističe raznolikošću i bogatstvom svojih prirodnih, ruralnih i antropogenih krajolika. Glavne vrijednosti ovog područja čini krajobrazno raznolik prostor slikovito istaknutih reljefnih oblika s dominacijom brežuljaka koji okružuju šumovita peripanonska brda Kalnik, Ivančicu, Medvednicu i druga. Krajobraz je uglavnom kultiviran s većim udjelom poljoprivrednih površina kojima naglašeno kontrastiraju brdski masivi obrasli pretežno bjelogoričnim šumama. Brojna dobra prirodne i graditeljske baštine isprepletena u krajobraznim strukturama dio su resursne osnove gospodarskog razvoja (posebno u djelatnosti turizma ) i temelj očuvanja identiteta Županije. Posebno vrijednom prirodnom krajobrazu pripada područje Maceljskog gorja, Strahinjčice, Ivančice, Kuna Gore, Brezno Gore, Strogače i Medvednice. Područje Županije predstavlja gotovo u cijelosti jedinstveni kulturni krajolik prepoznatljivih vrijednosti. Budući da Krapinsko-zagorska županija posjeduje veliko prirodno bogatstvo, Prostornim planom Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 04/02, 06/10 i 08/15) u području zahvata planirano je zaštititi krajobraz Brezovice u kategoriji značajnog krajobraza.17
Prema Karti pokrova zemljišta – “CORINE land cover” (Slika 3.1.10-1.) zahvat se nalazi na površinama sa sljedećim pokrovom: . pretežno poljoprivredno zemljište, sa značajnim udjelom prirodnog biljnog pokrova . bjelogorična šuma . mješovita šuma . pašnjaci . mozaik poljoprivrednih površina
Iz Prostornog plana uređenja Općine Petrovsko (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 17A/05, 20/07, 04/11, 11/12 i 24/15), kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Područja posebnih uvjeta korištenja (Slika 3.2.2-3.) vidljivo je da je jedan od zahvatom predviđenih cjevovoda trasiran u koridoru ceste koja graniči s područjem Brezovica predloženim za zaštitu prirode u kategoriji zaštićenog krajobraza. Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3B. Područja posebnih ograničenja u korištenju (Slika 3.2.2-4.) vidljivo je da je manji dio zahvatom predviđenih vodoopskrbnih cjevovoda trasiran područjem osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza Padine Brezovice, dok je drugi također manji dio cjevovoda trasiran područjem osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Okruženje naselja Petrovsko.
17 podaci preuzeti iz Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 04/02, 06/10 i 08/15)
travanj 2021. 36
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.1.10-1. Pokrov zemljišta šireg područja zahvata prema “CORINE land cover” bazi podataka (izvor: ENVI, 2021.)
travanj 2021. 37
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.1.11. Prometna mreža
Zahvat je većim dijelom planiran u koridoru nekategoriziranih cesta na području Općine Petrovsko (Slika 3.1.11-1.).
DC206
Slika 3.1.11-1. Cestovna mreža u širem području zahvata (izvor: Hrvatske ceste, 2021.)
travanj 2021. 38
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.2. ODNOS ZAHVATA PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA
Prema upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske, zahvat je planiran na području Općine Petrovsko, osim cjevovoda u predjelu Dunaji u sklopu visoke zone Općine Petrovsko koji zadiru u područje Općine Đurmanec, sve u Krapinsko-zagorskoj županiji. Za područje zahvata na snazi su: . Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 04/02, 06/10 i 08/15) . Prostorni plan uređenja Općine Petrovsko (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 17A/05, 20/07, 04/11, 11/12 i 24/15) . Prostorni plan uređenja Općine Đurmanec (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 15/07, 27/10 i 37/16)
U nastavku se daje kratak pregled uvjeta iz prethodno navedenih prostorno-planskih dokumenata vezanih uz sustav odvodnje. Iz analize provedene u nastavku može se zaključiti da je planirani zahvat u skladu s prostornim planovima.
3.2.1. Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije
(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 04/02, 06/10 i 08/15)
U Odredbama za provođenje Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije (Plan, PPKZŽ), članak 35., poglavlje 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru, podpoglavlje 6.3. Vodnogospodarski sustav, dio 6.3.2. Građevine za korištenje voda, navodi se da je izgradnja regionalnog vodovoda Krapinsko- zagorske županije do 2021. god. definirana Integralnom studijom dugoročnog razvoja regionalnog vodovoda Krapinsko-zagorske županije i Novelacijom studije vodoopskrbe Krapinsko-zagorske županije, IGH, prosinac 1999. U istom članku navodi se sljedeće:
U sadašnjem vodoopskrbnom sustavu mogu se izdvojiti četiri vodoopskrbna područja koje je u budućnosti neophodno povezati u zajednički regionalni sustav: - područje vodoopskrbe koje pokriva “Zagorski vodovod” Zabok (južni, središnji, zapadni i istočni dio Županije) - područje vodoopskrbe koje pokriva “Krakom” Krapina i vodovod “Radoboj” (sjeverni dio Županije) - područje vodoopskrbe koje pokriva “Niskogradnja” Pregrada (sjeverozapadni dio Županije) - područje vodoopskrbe koje pokriva vodovod “Marija Bistrica” (jugoistočni dio Županije) U I fazi izgradnje regionalnog vodovoda (do 2011.g.) neophodno je pristupiti izvedbi objekata na navedenim područjima kako bi se današnje stanje opskrbljenosti poboljšalo. U konačnoj fazi izgradnje regionalnog vodovoda (do 2021.g.) neophodno je težiti međusobnom povezivanju tih područja u zajednički vodoopskrbni sustav. Za sva proširenja i rekonstrukcije na postojećim sustavima potrebno je u što većoj mjeri koristiti postojeće koridore i prostore uvažavajući načela racionalnog korištenja vode i prostora.
travanj 2021. 39
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Na kartografskom prikazu oznake 2. Infrastrukturni sustavi (Slika 3.2.1-1.) vidljivo je da na području Općine Petrovsko nisu ucrtani postojeći i planirani vodoopskrbni objekti, što je u skladu s člankom 35. Odredbi za provođenje Plana u kojem se navodi da su na kartografskom prikazu infrastrukturnih sustava prikazani vodoopskrbni kapitalni objekti sadašnjeg vodoopskrbnog sustava i vodoopskrbni objekti razvoja regionalnog vodoopskrbnog sustava do 2011. godine (I faza).
travanj 2021. 40
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.2.1-1. Izvod iz PPKZŽ: dio kartografskog prikaza oznake 2. Infrastrukturni sustavi
travanj 2021. 41
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Petrovsko
(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 17A/05, 20/07, 04/11, 11/12 i 24/15)
U Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Petrovsko (Plan, PPUO), poglavlje 6. Uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, članak 94., navodi se da su PPUO-om Petrovsko određene infrastrukturne građevine i koridori, među kojima i za sustav vodoopskrbe i odvodnje. Nadalje se navodi da se detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture utvrđuje idejnim rješenjima za izdavanje lokacijske dozvole vodeći računa o stanju na terenu i posebnim uvjetima. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i koriste se zajednički za više korisnika.
U podpoglavlju 6.4. Sustav vodoopskrbe i odvodnje, dio 6.4.1. Vodoopskrba, članak 111., navodi se da je Planom (kartografski prikaz 2D: Vodnogospodarski sustav, mj. 1:25.000) utvrđen sustav vodoopskrbe na području Općine Petrovsko kojim su obuhvaćene postojeće i planirane građevine – cjevovodi uglavnom opskrbnog karaktera, vodospremnici, crpne stanice i hidrostanice. Dalje se u istom članku navodi sljedeće:
(2) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora. (3) U slučajevima kad nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. (4) Izgradnja vodoopskrbnih cjevovoda crpnih stanica, hidrostanica i vodospremnika izvan građevinskih područja utvrđenih ovim planom, odvijat će se u skladu sa posebnim uvjetima Hrvatskih voda, odnosno nadležnog javnog komunalnog poduzeća. (5) Točan položaj trasa vodoopskrbnog cjevovoda odrediti će se na bazi glavnih projekata vodoopskrbne mreže. (6) Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina za javnu vodoopskrbu, trase, koridori i površine određene ovim planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitog rješenja predviđenog ovim planom.
Iz kartografskog prikaza oznake 1. Korištenje i namjena površina, 1.A. Površine za razvoj i uređenje (Slika 3.2.2-1.) vidljivo je da je zahvat predviđen u području čija je namjena “građevinsko područje naselja”, “ceste”, “šuma isključivo osnovne namjene”, “ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište” te “ugostiteljsko-turistička namjena”.
Iako se zahvat u cijelosti ne podudara s trasama planiranog sustava vodoopskrbe Općine Petrovsko, iz kartografskog prikaza oznake 2. Infrastrukturni sustavi, 2.B. Vodnogospodarski sustav (Slika 3.2.2-2. i Slika 2.2.2-1.) vidljivo je da zahvat nije u neskladu s konceptom vodoopskrbe Općine Petrovsko. Imajući u vidu prethodno predstavljeni članak 111. Odredbi, stavak 6., može se zaključiti da je zahvat u skladu s Planom.
travanj 2021. 42
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Područja posebnih uvjeta korištenja (Slika 3.2.2-3.) vidljivo je da je u blizini zahvata više evidentiranih lokaliteta kulturno-povijesne baštine: 2.5.2. Gospodarska zgrada Brezovica 1, 3.1.3. Lokalitet srednjovjekovne kapele sv. Jušta. Iz istog prikaza vidljivo je da je jedan od zahvatom predviđenih cjevovoda trasiran u koridoru ceste koja graniči s područjem Brezovica predloženim za zaštitu prirode u kategoriji zaštićenog krajobraza.
Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3B. Područja posebnih ograničenja u korištenju (Slika 3.2.2-4.) vidljivo je da se zahvat nalazi na području pojačane erozije, osim južnog dijela vodoopskrbe naselja Rumbaki i Bračevići koji je u pretežito nestabilnom području. Manji dio zahvatom predviđenih vodoopskrbnih cjevovoda trasiran je područjem osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza Padine Brezovice, dok je drugi također manji dio cjevovoda trasiran područjem osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Okruženje naselja Petrovsko.
Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3C. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (kartografski prikaz nije predstavljen u ovom Elaboratu) vidljivo je da je zahvat predviđen izvan područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.
travanj 2021. 43
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.2.2-1. Izvod iz PPU Općine Petrovsko: dio kartografskog prikaza oznake 1. Korištenje i namjena površina, 1.A. Površine za razvoj i uređenje, s preklopljenim zahvatom
travanj 2021. 44
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.2.2-2. Izvod iz PPU Općine Petrovsko: dio kartografskog prikaza oznake 2. Infrastrukturni sustavi, 2.B. Vodnogospodarski sustav
travanj 2021. 45
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
travanj 2021. 46
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.2.2-3. Izvod iz PPU Općine Petrovsko: dio kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Područja posebnih uvjeta korištenja, s preklopljenim zahvatom
travanj 2021. 47
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.2.2-4. Izvod iz PPU Općine Petrovsko: dio kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3B. Područja posebnih ograničenja u korištenju, s preklopljenim zahvatom
travanj 2021. 48
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3.2.3. Prostorni plan uređenja Općine Đurmanec
(Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 15/07, 27/10 i 37/16)
U Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Općine Đurmanec (Plan, PPUO), poglavlje 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometa i drugih infrastrukturnih sustava, podpoglavlje 5.2.0. Infrastrukturni sustavi, članak 88., navodi se da se kartografskim prikazima u grafičkom dijelu Plana, a pod naslovom “Infrastrukturni sustavi i mreže” (listovi 2A, 2B, 2C, 2D, 2E, i 2F.) određuju trase sustava infrastrukture i glavnih vodova, te lokacija osnovnih objekata infrastrukture. U članku 89. navodi se da će se izgradnja sustava infrastrukture ostvarivati u skladu s Prostornim planom, Urbanističkim planovima uređenja i projektima pravnih osoba s ovlastima obavljanja javnih djelatnosti (ovlaštena komunalna poduzeća, ovlaštene građevinske i projektne tvrtke i dr.). Dijelovi infrastrukturnih sustava mogu se izvoditi po fazama realizacije s time da svaka faza mora činiti funkcionalnu cjelinu. Pod točkom 5.2.1 Vodoopskrba, članak 90. navodi se da je rješenje vodoopskrbne mreže definirano na kartografskom prikazu Prostornog plana pod naslovom “Vodnogospodarski sustav – vodoopskrba” u mjerilu 1:25.000. U članku 91. navodi se da se opskrba vodom na teritoriju Općine Đurmanec bazira na vodi iz zahvata Podbrezovica. Prostornim planom određuje se obveza priključenja svih naselja, zaseoka, stambenih i radnih zona na području općine na javnu vodovodnu mrežu (članak 92.). Treba planirati distribuciju vode na području visinskih zona Općine iz postojećih vodoopskrbnih sustava i to: Krakoma, Humkoma i Pregrade (članak 93.). Razvodna mreža gdje god je moguće treba biti prstenasta, dok se granati sistem može primijeniti samo na pojedinim dionicama gdje bi postavljanje prstenastog sistema iziskivalo velika materijalna ulaganja i neracionalnost (članak 94.). Cjevovode vodovodne mreže u principu treba polagati u zeleni pojas i javne površine, a gdje to nije moguće u pješačke nogostupe... (članak 95.). Minimalne dimenzije cijevi vodoopskrbnog sustava, radi zadovoljavanja protupožarnih uvjeta ne trebaju biti manje od Φ100 mm, a izuzetno na kraćim dionicama mogu se upotrijebiti i cijevi Φ80 mm (članak 99.).
Iz kartografskog prikaza oznake 1. Korištenje i namjena površina, 1B. Prostori / površine za razvoj i uređenje (Slika 3.2.3-1.) vidljivo je da je na području Općine Đurmanec predviđen tek krajnji sjeverni dio zahvatom predviđene vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko i to na površinama izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Dunaji.
Iz kartografskog prikaza oznake 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, 2D. Vodoopskrba (Slika 3.2.3-2.) vidljivo je da na području na kojem je predviđen zahvat nisu ucrtani postojeći i planirani cjevovodi vodoopskrbe.
Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Uvjeti korištenja u skladu sa zaštitom prirodne i kulturne baštine (Slika 3.2.3-3.) vidljivo je da na području na kojem je predviđen zahvat nema zaštićenih područja prirodne i kulturne baštine. Neposredno sjeverno od područja zahvata su posebno vrijedne zone krajobraza – kulturnog krajolika (6.0.2.).
Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3B. Posebne mjere uređenja i zaštite (kartografski prikaz nije predstavljen u ovom Elaboratu) vidljivo je da na području zahvata nema područja za koje vrijede posebne mjere uređenja i zaštite.
travanj 2021. 49
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3C. Područja posebnih ograničenja u korištenju (kartografski prikaz nije predstavljen u ovom Elaboratu) vidljivo je da je zahvat u području pojačane erozije.
travanj 2021. 50
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.2.3-1. Izvod iz PPU Općine Đurmanec: dio kartografskog prikaza oznake 1. Korištenje i namjena površina, 1B. Prostori / površine za razvoj i uređenje, s preklopljenim zahvatom
travanj 2021. 51
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
dio zahvata koji zadire u Općinu Đurmanec
Slika 3.2.3-2. Izvod iz PPU Općine Đurmanec: dio kartografskog prikaza oznake 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, 2D. Vodoopskrba
travanj 2021. 52
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Slika 3.2.3-3. Izvod iz PPU Općine Đurmanec: dio kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Uvjeti korištenja u skladu sa zaštitom prirodne i kulturne baštine, s preklopljenim zahvatom
travanj 2021. 53
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIJIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM IZGRADNJE I KORIŠTENJA ZAHVATA
4.1. UTJECAJ ZAHVATA NA VODE (UKLJUČIVO UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA)
Zahvat je planiran u području podložnom eutrofikaciji i području ranjivom na nitrate - slivu osjetljivog područja Dunavski sliv (Slika 3.1.5-1.). Nadalje, područje zahvata pripada grupiranom vodnom tijelu podzemnih voda pod nazivom CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE (Slika 3.1.5-2.). Radi se o grupiranom vodnom tijelu koje odlikuje dominantno međuzrnska poroznost i koje je u dobrom stanju. U području zahvata su površinska vodna tijela: CSRN0670_001 Kovačev potok i CSRN0392_001 Pačetina (Slika 3.1.5-3.).
Iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.1.5-4.) vidljivo je da zahvat ne zadire u područja koje su u riziku od plavljenja.
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata (uključivo utjecaji od akcidenta) Utjecaj tijekom građenja kod postavljanja cjevovoda može se očitovati kroz onečišćenje podzemnih i površinskih voda uslijed neodgovarajuće organizacije građenja odnosno akcidenata (izlijevanje maziva iz građevinskih strojeva, izlijevanje goriva tijekom pretakanja, nepropisno skladištenje otpada - istrošena ulja, iskopani materijal, itd.). U slučaju akcidenata na gradilištu tijekom izgradnje utjecaj je moguć na vodno tijelo podzemnih voda CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE, u smislu utjecaja na njegovo kemijsko stanje odnosno parametre specifičnih onečišćujućih tvari. U području potencijalnog utjecaja na kemijsko stanje voda uslijed akcidenta na gradilištu su i površinska vodna tijela CSRN0670_001 Kovačev potok i CSRN0392_001 Pačetina. Utjecaje koji se mogu javiti uslijed neodgovarajuće organizacije gradilišta i posljedično akcidenta moguće je spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta i zakonom propisanim mjerama zaštite.
Utjecaj na hidromorfološke karakteristike vodnih tijela se ne očekuje, iako je zahvat vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko u nekim dijelovima u blizini površinskih vodnih tijela: . naselje Mužari: cjevovod koji je trasiran po nekategoriziranoj cesti udaljen je 15-tak m od vodnog tijela CSRN0392_001 Pačetina, no isto ne ugrožava . podnožje Brezovice: cjevovod koji je trasiran po nekategoriziranoj cesti udaljen je oko 60 m od vodnog tijela CSRN0670_001 Kovačev potok, no isto ne ugrožava
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Zahvat ne uvjetuje dodatne vodozahvate za vodoopskrbu predmetnog područja.
Rad vodosprema Mužari i Ovčari uvjetuje stvaranje preljevnih i drenažnih voda te voda od periodičnog pražnjenja vodnih komora putem ispusno-preljevnog cjevovoda. Radi se o neonečišćenim vodama koje će se kontrolirano ispustiti u najbliži recipijent pod uvjetom da se ne ugrozi stabilnost terena.
Do vodospreme Ovčari u sklopu zahvata planiran je pristupni asfaltirani put čija kolnička odvodnja se rješava slobodnim otjecanjem oborinskih voda s kolnika. Kolničke vode s
travanj 2021. 54
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija manipulativnih asfaltiranih površina planiranih u sklopu VS Ovčari i VS Mužari zbrinjavat će se putem vodonepropusno izvedenih rigola, visokih rubnjaka i slivnika s taložnicom u najbliži recipijent, sukladno posebnim uvjetima koje su za zahvat vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko izdale Hrvatske vode, VGO za gornju Savu (KLASA 325-01/20-18/0005869, URBROJ 374-25-2-20-3, od 06.08.2020., priloženo u poglavlju 7.2. ovog elaborata).
Utjecaji u slučaju akcidenta tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se akcidentne situacije.
4.2. UTJECAJ ZAHVATA NA ZRAK I UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA
4.2.1. Utjecaj zahvata na zrak
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata U fazi izgradnje zahvata doći će do prašenja uslijed radova na terenu, utovara/istovara zemljanog materijala i prometa teretnih vozila. Također, doći će do emisije ispušnih plinova (dušikovi oksidi, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov dioksid) uslijed rada građevinskih strojeva i vozila. S obzirom na obim zahvata, može se zaključiti da se radi o privremenim lokalnim utjecajima koji se mogu smanjiti dobrom organizacijom gradilišta.
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Ne očekuje se utjecaj zahvata na zrak tijekom korištenja. Posredan utjecaj pojavit će se zbog dodatnih količina stakleničkih plinova koji se stvaraju radi potrošnje električne energije za rad crpne stanice (hidrostanice) Mužari.
Nastajanje stakleničkih plinova Staklenički plinovi koji su posljedica korištenja zahvata nastajat će posredno zbog potrošnje električne energije za rad crpne stanice Mužari. Radi se o zanemarivim količinama. U smislu ublažavanja klimatskih promjena u okviru ovog zahvata nisu potrebne nikakve dodatne mjere vezane za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
4.2.2. Utjecaj klimatskih promjena
Utjecaj zahvata na klimatske promjene Utjecaj zahvata na klimatske promjene razmatra se sa stajališta udjela zahvata u emisiji stakleničkih plinova, što je obrađeno u prethodnom poglavlju.
Utjecaj klimatskih promjena na zahvat Analiza utjecaja klimatskih promjena provedena u nastavku odnosi se na razdoblje korištenja zahvata. Za utjecaj klime i pretpostavljenih klimatskih promjena na planirani zahvat korištena je metodologija opisana u smjernicama Europske komisije (Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene, EK, 2013; Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i bioraznlikosti u procjene utjecaja na okoliš, EK, 2013).
travanj 2021. 55
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Modul 1: Analiza osjetljivosti zahvata Osjetljivost zahvata na ključne klimatske čimbenike procjenjuje se kroz četiri teme te se vrednuje ocjenama 3-visoko osjetljivo, 2-umjereno osjetljivo, 1-nisko osjetljivo i 0-zanemariva osjetljivost (Tablica 4.2.2-1.).
Tablica 4.2.2-1. Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti Vodoopskrba, uključivo Vrsta zahvata prateći objekti (vodospreme)
i
zahvata
TEMA OSJETLJIVOSTI
dr.) dr.)
lokaciji
Imovina i procesi na procesi Imovina i
Ulaz (voda, energija i (voda, energija Ulaz
Prometna povezanost
Izlaz (korisnici (korisnici Izlaz Primarni klimatski učinci Promjene prosječnih temperatura zraka 1 0 1 1 0 Povećanje ekstremnih temperatura zraka 2 0 1 1 0 Promjena prosječnih količina oborina 3 0 1 1 0 Povećanje ekstremnih oborina 4 0 1 1 0 Promjena prosječne brzine vjetra 5 0 0 0 0 Povećanje maksimalne brzine vjetra 6 0 0 0 0 Vlažnost 7 0 1 1 0 Sunčevo zračenje 8 0 1 1 0 Sekundarni učinci/povezane opasnosti Porast razine mora 9 0 0 0 0 Povišenje temperature vode/mora 10 0 1 1 0 Dostupnost vode 11 0 2 2 0 Oluje 12 0 0 0 0 Poplave (priobalne i riječne) 13 1 1 1 1 pH mora 14 0 0 0 0 Erozija obale 15 0 0 0 0 Erozija tla 16 1 1 1 1 Zaslanjivanje tla 17 0 0 0 0 Šumski požari 18 1 1 1 1 Kvaliteta zraka 19 0 0 0 0 Nestabilnost tla/klizišta 20 1 1 1 1 Koncentracija topline urbanih središta 21 0 0 0 0
Modul 2: Procjena izloženosti zahvata Sadašnja i buduća izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim opasnostima, analizirana je za klimatske varijable koje u Tablici 4.2.2-1. imaju nisku, umjerenu ili visoku osjetljivost (Tablica 4.2.2-2.). Ocjena 0 znači da nema izloženosti, ocjena 1 predstavlja nisku izloženost, ocjena 2 umjerenu izloženost i ocjena 3 visoku izloženost.
travanj 2021. 56
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Tablica 4.2.2-2. Izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim opasnostima Osjetljivost Izloženost lokacije — sadašnje stanje Izloženost lokacije — buduće stanje Primarni učinci U razdoblju 2011. - 2040. godine očekuje se gotovo jednoličan porast (1,0 do 1,2°C) srednjih Promjene godišnjih vrijednosti temperature zraka u čitavoj prosječnih Hrvatskoj. U razdoblju 2041. - 2070. godine 2 2 temperatura Tijekom razdoblja 1961. - 2010. godine očekivani trend porasta temperature nastavio bi zraka trendovi srednje, srednje minimalne i srednje se i iznosio bi između 1,9 i 2 °C. Nešto malo maksimalne temperature zraka pokazuju toplije moglo bi biti samo na krajnjem zapadu zatopljenje na cijelom području Hrvatske. zemlje, duž zapadne obale Istre. Trendovi godišnje temperature zraka Projicirane promjene maksimalne temperature pozitivni su i statistički značajni, a promjene zraka do 2040. godine slične su onima za srednju su veće u kontinentalnom dijelu zemlje, nego (dnevnu) temperaturu i očekuje se porast u svim Povećanje na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. sezonama. Porast bi općenito bio veći od 1,0 °C ekstremnih Najvećim promjenama (porastu) bila je (0,7 °C u proljeće na Jadranu), ali manji od 1,5 °C. 2 2 temperatura izložena maksimalna temperatura zraka. U razdoblju 2041. - 2070. godine očekuje se zraka daljnji porast maksimalne temperature. On bi mogao biti veći nego u prethodnom razdoblju i u odnosu na referentnu klimu mogao bi dosegnuti do 2,3 °C ljeti i u jesen na otocima. Promjena Tijekom razdoblja 1961. - 2010. godišnje prosječnih količine ukupnih oborina u Republici 1 1 količina Hrvatskoj pokazuju prevladavajuće statistički Zimi u čitavoj Hrvatskoj, a u proljeće u većem oborina neznačajne trendove. Slabi trendovi uočljivi dijelu Hrvatske, očekuje se manji porast ukupne su u većini sezona, ali iznimku čine ljetne količine oborina. Ljeti i u jesen prevladavat će oborine koje imaju jasno istaknut negativni smanjenje ukupne količine oborina u čitavoj trend u cijeloj zemlji (smanjenje). U jesen su zemlji. U razdoblju 2041. – 2070. godine očekuje slabi trendovi miješanog predznaka. Tijekom Povećanje se smanjenje količine oborina u svim sezonama, zime trendovi oborine nisu značajni i ekstremnih 1 osim zimi. Najveće smanjenje (malo više od 10 1 uglavnom su negativni u južnim i istočnim oborina %) bit će u proljeće u južnoj Dalmaciji (MZOE, krajevima. U proljeće rezultati pokazuju da 2018.). nema izrazitih promjena u ukupnoj količini oborine u južnom i istočnom dijelu zemlje (MZOE, 2018.). U razdoblju do 2040. godine vlažnost tla u srednjaku ansambla će se u sjevernoj Hrvatskoj Ukupna vlažnost tla najveća je u proljeće: od malo smanjiti u svim sezonama, a najviše u jesen 900-1.000 mm u istočnoj Slavoniji do 1.200- (kad je i inače vlažnost tla najmanja) između 10 i 1.300 mm u gorskoj Hrvatskoj. Dalje prema 30 mm. U proljeće se očekuje manji porast primorskim krajevima vlažnost tla je nešto vlažnosti tla u Gorskom kotaru. Oko sredine 21. manja. Slična prostorna razdioba razabire se i Vlažnost 1 stoljeća (razdoblje P2) očekuje se smanjenje 2 u drugim sezonama, ali su vrijednosti nešto vlažnosti tla u čitavoj Hrvatskoj. Najveće niže nego u proljeće. Najniže vrijednosti su u smanjenje projicirano je za ljeto i jesen. U jesen i ne prelaze više od 1.200 mm u Lici. središnjem dijelu sjeverne Hrvatske, očekivano
smanjenje vlažnosti tla iznosi u srednjaku
ansambla nešto više od 50 mm. U odnosu na referentnu klimu ovo smanjenje je oko 5%. Evapotranspiracija bi se povećala za oko 15% do Ukupna evapotranspiracija je u proljeće 2070., a površinsko otjecanje bi se smanjilo do najjača u obalnom području i zaleđu, između Sunčevo 10% u gorskim predjelima. Očekivana promjena 180 i 270 mm, a u ljeto je još veća u Lici i 1 2 zračenje sunčevog zračenja je 2-5%, ali je suprotnih Gorskom kotaru. U ostalim područjima predznaka: smanjenje u zimi i u proljeće, a evapotranspiracija je nešto manja. povećanje u ljeto i jesen.
travanj 2021. 57
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Sekundarni učinci i opasnosti Povišenje Nema podataka o povećanju temperature temperature 0 Ne očekuje se promjena trenda. 0 voda u proteklom razdoblju. vode/mora U razdoblju 2011. – 2040. godine broj sušnih U Krapinsko-zagorskoj županiji u posljednjih razdoblja mogao bi se povećati u jesen u gotovo 20 godina zabilježena su 2 događaja suše čitavoj zemlji. Zimi bi se broj sušnih razdoblja Dostupnost (2000. i 2003. godine). smanjio u središnjoj Hrvatskoj i ponegdje u vodnih http://www.kzz.hr/sadrzaj/dokumenti/procj 1 primorju u proljeće i ljeti. Povećanje broja sušnih 2 resursa/suša ena-rizika-od-velikih-nesreca- razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama 2019/KZZ_Procjena_rizika_od_velikih_nesrec do kraja 2070. godine. Najizraženije povećanje a_2019.pdf bilo bi u proljeće i ljeti, a nešto manje zimi i u jesen (MZOE, 2018.). Iako se na području RH očekuje povećanje rizika Iz Karte opasnosti od poplava po od poplava zbog promjena trajanja, intenziteta i Poplave vjerojatnosti pojavljivanja vidljivo je da se učestalosti ekstremnih oborina, u kombinaciji s 0 0 (riječne) zahvat ne nalazi unutar područja koje je u promjenama u načinu korištenja zemljišta, na riziku od plavljenja. lokaciji zahvata se očekuje nastavak dosadašnjih trendova. Zahvat je planiran na području pojačane Erozija tla 2 Ne očekuje se promjena. 2 erozije. S obzirom na šumovitost područja, postoji Šumski požari 1 Ne očekuje se promjena. 1 mogućnost šumskih požara. Nestabilnost Zahvat je manjim dijelom planiran u 2 Ne očekuje se promjena. 2 tla / klizišta pretežito nestabilnom području.
Modul 3: Analiza ranjivosti zahvata Ranjivost (V) se računa prema izrazu V = S x E, gdje je S osjetljivost, a E izloženost koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se po kategorijama: visoka (6-9), umjerena (2-4), niska (1) i zanemariva (0). U Tablici 4.2.2-3. prikazana je analiza ranjivosti zahvata na sadašnje (Modul 3a) i buduće (Modul 3b) klimatske varijable/opasnosti dobivena na temelju rezultata analize osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (Modul 1) i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2).
Tablica 4.2.2-3. Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti Vodoopskrba, Vodoopskrba, Vodoopskrba, uključivo prateći uključivo prateći uključivo prateći Vrsta zahvata
objekti objekti objekti (vodospreme) (vodospreme) (vodospreme)
UĆE STANJE
na lokaciji na lokaciji na lokaciji
SADAŠNJE STANJE BUD
TEMA OSJETLJIVOSTI – –
i procesi i procesi i procesi
z
Imovina Ulaz Izlaz Prometna povezanost IZLOŽENOST Imovina Ulaz Izlaz Prometna povezanost IZLOŽENOST Imovina Ulaz Izla Prometna povezanost KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE RANJIVOST RANJIVOST OPASNOSTI Primarni klimatski učinci Promjene prosječnih 1 0 1 1 0 2 0 2 2 0 2 0 2 2 0 temperatura zraka Povećanje ekstremnih 2 0 1 1 0 2 0 2 2 0 2 0 2 2 0 temperatura zraka
travanj 2021. 58
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Promjena prosječnih 3 0 1 1 0 1 0 1 1 0 1 0 1 1 0 količina oborina Povećanje ekstremnih 4 0 1 1 0 1 0 1 1 0 1 0 1 1 0 oborina Vlažnost 7 0 1 1 0 1 0 1 1 0 2 0 2 2 0 Sunčevo zračenje 8 0 1 1 0 1 0 1 1 0 2 0 2 2 0 Sekundarni učinci/povezane opasnosti Povišenje temperature 10 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 vode Dostupnost vode 11 0 2 2 0 1 0 2 2 0 2 0 4 4 0 Poplave (riječne) 13 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Erozija tla 16 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 Šumski požari 18 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Nestabilnost tla / klizišta 20 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
Modul 4: Procjena rizika Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti s fokusom na identifikaciju rizika koji proizlaze iz visoko i umjereno ranjivih aspekata zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti. Rizik (R) je definiran kao kombinacija vjerojatnosti pojave događaja i posljedice povezane s tim događajem, a računa se prema izrazu R = P x S, gdje je P vjerojatnost pojavljivanja, a S jačina posljedica pojedine opasnosti koja utječe na zahvat. Rezultati bodovanja jačine posljedice i vjerojatnosti za svaki pojedini rizik iskazuju se prema klasifikacijskoj matrici rizika pa stupnjevi rizika mogu varirati od niskog (zeleno), srednjeg (žuto), visokog (ljubičasto) do jako visokog (crveno). U Tablici 4.2.2-4. predstavljena je procjena razine rizika za ranjive aspekte planiranog zahvata.
Tablica 4.2.2-4. Procjena razine rizika za planirani zahvat (s razvrstanim rizicima) OPSEG POSLJEDICE BEZNAČAJNE MANJE SREDNJE ZNATNE KATASTROFALNE 1 2 3 4 5 5 GOTOVO SIGURNO 95 %
4 VJEROJATNO 80 % 3 SREDNJE VJEROJATNO 50 % 1, 7, 16 2 3, 4, 11, 18, IZGLEDI 2 MALO VJEROJATNO 20 % 8 20 VJEROJATNOST/ 1 RIJETKO 5 % Rizik br. Opis rizika Stupanj rizika 1 Promjene prosječnih temperatura zraka Nizak rizik 2 Povećanje ekstremnih temperatura zraka Srednji rizik 3 Promjena prosječnih količina oborina Nizak rizik 4 Povećanje ekstremnih oborina Nizak rizik 7 Vlažnost Nizak rizik 8 Sunčevo zračenje Nizak rizik 11 Dostupnost vode Nizak rizik 16 Erozija tla Nizak rizik 18 Šumski požari Nizak rizik 20 Nestabilnost tla / klizišta Nizak rizik
U Tablici 4.2.2-5. obrazložena je procjena srednje razine rizika za planirani zahvat za prepoznati klimatski učinak.
travanj 2021. 59
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Tablica 4.2.2-5. Obrazloženje rizika srednjeg stupnja za planirani zahvat Ranjivost 2 Povećanje ekstremnih temperatura zraka Razina ranjivosti Postrojenje/procesi 0 Ulaz 2 Izlaz 2 Transport 0 Povećanje prosječnih i ekstremnih temperatura zraka posljedično prijeti Opis sušama odnosno smanjenjem raspoloživih kapaciteta vode kao i povećanjem potreba za vodom. Rizik Nedostatne količine vode u vodoopskrbnom sustavu. Vezani utjecaj 11 Dostupnost vode Srednja vjerojatnost (2):Projicirane promjene maksimalne temperature zraka do 2040. godine slične su onima za srednju (dnevnu) temperaturu i očekuje se porast u svim sezonama. Porast bi općenito bio veći od 1,0 °C, ali manji od 1,5 °C. U razdoblju 2041. - Rizik od pojave 3 2070. godine očekuje se daljnji porast maksimalne temperature. On bi mogao biti veći nego u prethodnom razdoblju i u odnosu na referentnu klimu mogao bi dosegnuti do 2,3 °C ljeti i u jesen na otocima.
Posljedice 2 Manje posljedice: Lokalizirani privremeni utjecaji na društvo.
Faktor rizika 6/25 Srednji rizik Mjere smanjenja rizika Primjenjene mjere: - Zahvat predstavlja povećanje vodoopskrbnih kapaciteta.
Potrebne mjere: - Nisu predviđene dodatne mjere.
Potrebne mjere smanjenja utjecaja klimatskih promjena S obzirom na dobivene umjerene vrijednosti faktora rizika, može se zaključiti da nema potrebe za primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja jer će utjecaj tijekom korištenja zahvata biti zanemariv. Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modula 5, 6 i 7) nije potrebna u okviru ovog zahvata. Zaključno, sam zahvat predstavlja mjeru za ublažavanje očekivanih klimatskih promjena koje bi mogle dovesti do smanjenja dostupnosti vode.
4.3. UTJECAJ ZAHVATA NA PRIRODU
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Uzevši u obzir obilježja zahvata, kao i da je zahvatu najbliže zaštićeno područje prirode udaljeno oko 1.385 m jugoistočno, ne očekuje se utjecaj zahvata na zaštićena područja prirode. Zahvatu najbliže područje ekološke mreže HR2001115 Strahinjčica udaljeno je oko 1.615 m sjeveroistočno od najbližeg dijela zahvata. Ne očekuje se utjecaj zahvata na područje HR2001115 Strahinjčica.
Zahvat je najvećim dijelom planiran u koridoru postojećih cesta i puteva. Manji dio cjevovoda planiran je izvan koridora postojećih cesta i puteva. Vodoopskrbni cjevovodi su podzemne građevine i njihova izgradnja dovodi to privremenog zauzeća staništa u pojasu širine oko 1,5
travanj 2021. 60
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija m. Nakon zatrpavanja cjevovoda, površina se sanira i dovodi u stanje slično prvobitnom. Radi se o privremenom zauzeću sljedećih prirodnih i doprirodnih staništa: . C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe: cjevovod visoke zone Općine Petrovsko duljine oko 15 m . C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke: cjevovod visoke zone Općine Petrovsko duljine oko 95 m . C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi: cjevovod visoke zone Općine Petrovsko duljine oko 105 m . E. Šume: cjevovod visoke zone Općine Petrovsko duljine oko 265 m, cjevovod naselja Rumbaki i Bračevići duljine oko 160 m . I.2.1. Mozaici kultiviranih površina: cjevovod visoke zone Općine Petrovsko duljine oko 55 m . I.5.1. Voćnjaci: cjevovod visoke zone Općine Petrovsko duljine oko 45 m . I.5.3. Vinogradi: cjevovod visoke zone Općine Petrovsko duljine oko 50 m
Zbog izgradnje VS Mužari i CS Mužari te VS Ovčari s prostupnim putem doći će do trajnog gubitka sljedećih staništa: . C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe: VS Mužari na površini od oko 510 m2 . E. Šume: VS Ovčari na površini od oko 630 m2 i pristupni put s planiranim cjevovodom u trasi pristupnog puta na površini od oko 650 m2 visoke zone Općine Petrovsko
Prema podacima Hrvatskih šuma, šume na području buduće VS Ovčari i pripadajućeg pristupnog puta pripadaju stanišnom tipu E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične breze. Pojedini podtipovi stanišnog tipa E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične breze predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Direktivi o staništima i/ili Bernskoj konvenciji, a na razini Hrvatske ovaj stanišni tip unutar klase obuhvaća i rijetku zajednicu s kritično ugroženom vrstom, koja izgrađuje zajednicu. Uzevši u obzir malu površinu zahvata (0,1 ha) i široku rasprostranjenost predmetnog staništa u širem području zahvata, može se zaključiti da se radi o prihvatljivom utjecaju. Izgradnjom VS Mužari doći će do trajnog gubitka stanišnog tipa C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe na površini od oko 510 m2. Pojedini podtipovi stanišnog tipa C.2.3.2. predstavljaju ugrožena i rijetka staništa prema Direktivi o staništima, a navedeni stanišni tip unutar klase obuhvaća rijetke i ugrožene zajednice na razini Hrvatske. S obzirom na malu površinu zahvata i široku rasprostranjenost predmetnih staništa u širem području zahvata, može se zaključiti da se radi o prihvatljivom utjecaju.
Izvođenje radova treba biti takvo da se uništavanje postojeće vegetacije, koja je izvan radnog pojasa, svede samo na neizbježno, uz uklanjanje invazivnih biljnih vrsta ukoliko se pojave. Utjecaji na ugrožena i rijetka staništa se mogu smanjiti kroz dobru organizaciju gradilišta, koja uključuje zadržavanje unutar minimalno potrebnog radnog pojasa.
Za očekivati je da će prisutnost ljudi, strojeva i povećane buke djelovati uznemiravajuće na prisutne životinjske vrste u zoni zahvata te će one izbjegavati lokaciju zahvata tijekom izvođenja radova. Utjecaj povećanih razina buke te povećanih emisija prašine i ispušnih plinova ocjenjuje se kao kratkotrajan i privremen utjecaj ograničen na vrijeme izvođenja radova tijekom dana, kada će se koristiti vozila i mehanizacija. Kako je zahvat planiran na
travanj 2021. 61
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija prostoru koji je već sad pod snažnim antropogenim utjecajem, privremena promjena stanišnih uvjeta u zoni zahvata neće imati veći značaj za životinjske vrste
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj zahvata na prirodu.
4.4. UTJECAJ ZAHVATA NA ŠUME
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Zbog izgradnje VS Ovčari i pristupnog puta do iste doći će do trajnog gubitka državnih šuma na površini od oko 0,13 ha, unutar odsjeka 15f GJ Strahinjčica – Trnovec. Radi se o šumi kitnjaka s bekicom koja unutar ove gospodarske jedinice zauzima ukupno 13,12 ha pa se može zaključiti da će zbog izgradnje zahvata doći do umanjenja predmetne šumske zajednice za oko 1%. S gledišta uređajnog razreda kojem pripada odsjek 15f, Kultura crnog bora, unutar GJ Strahinjčica – Trnovec doći će do gubitka površina pod ovim uređajnim razredom za oko 2%. Za prilaz području zahvata koristit će se postojeće ceste pa se u tom smislu ne očekuju dodatni utjecaji na šume. Utjecaj od gubitka šuma i šumskog zemljišta s obzirom na ukupne šumske površine predmetnog uređajnog razreda i šumske zajednice može se ocijeniti kao manje značajan.
Smanjenje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma svakako predstavlja negativan utjecaj jer se gubitkom šumskih sastojina nepovratno gube i općekorisne funkcije koje šume pružaju. Ipak, s obzirom da se zahvatom zauzimaju šumske sastojine u ukupnoj površini od 0,13 ha, bez daljnjih analiza može se zaključiti da je smanjenje općekorisnih funkcija šuma zanemarivo.
Oštećivanje stabala uz gradilište teškom građevnom mehanizacijom u slučaju predmetnog zahvata, uz ograničenje kretanja strojeva na samo gradilište VS Ovčari i pristupni put, je manje značajno i prihvatljivo.
Do smanjenja vitalnosti šumske vegetacije uslijed nepredviđenog izlijevanja motornih ulja, maziva i ostalih štetnih tvari može doći ukoliko štetne tvari tijekom izgradnje dospiju u okolno tlo i u zonu korijenovog sustava okolne šumske vegetacije. Ovaj se negativni utjecaj može u potpunosti spriječiti pridržavanjem svih uputa o sigurnom i redovitom održavanju radne mehanizacije, kao i svih mjera koje se odnose na zaštitu tla i voda u slučaju pojave nekontroliranih događaja. Utjecaj je privremenoga karaktera, prestaje nakon izgradnje i procijenjen je kao prihvatljiv negativni utjecaj niskog intenziteta.
Tijekom izgradnje ne očekuje se oštećivanje šumskih prometnica kretanjem teške građevinske mehanizacije jer se iste neće koristiti za pristup lokaciji zahvata.
Na područjima uz radilište predmetne ceste tijekom njene izgradnje doći će do povećanoga rizika od pojave šumskih požara. Sve šumske površine neposredno uz trasu buduće prometnice nalaze se u stupnju umjerene ugroženosti od pojave šumskih požara i stoga je iznimno važno tijekom izgradnje posebnu pažnju posvetiti sprječavanju mogućnosti izbijanja požara (primjerice zbog iskrenja tijekom korištenja radnih alata i strojeva, odbacivanja opušaka i slično). Ovaj je utjecaj moguće svesti na minimum pridržavanjem propisa kojima se
travanj 2021. 62
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija regulira zaštita od pojave požara na gradilištima, pa se stoga procjenjuje kao prihvatljivi negativni utjecaj koji je privremenoga karaktera i prestaje nakon završetka izgradnje zahvata.
Uslijed uklanjanja šumske vegetacije općenito dolazi do pojačavanja erozivnih procesa. Kako predmetno područje predstavlja područje pojačane erozije tla, svako uklanjanje šumske vegetacije može dovesti do pojačavanja erozivnih procesa. Kako bi se smanjio rizik od istih, sve vode koje tijekom korištenja zahvata nastaju prelijevanjem iz vodospreme, drenažom, ispuštanjem iz vodospreme prilikom njenog čišćenja, potrebno je odvesti do najbližeg recipijenta na način da se ne ugrožava stabilnost okolnog tla.
Uslijed dovoza građevinskih strojeva i opreme s drugih lokacija sa šire ili bliže udaljenosti od same lokacije predmetnog zahvata, postoji opasnost od prijenosa invazivnih biljnih vrsta. Kako bi se umanjio potencijalni negativni utjecaj pojave invazivnih vrsta, potrebno je obavljati stalni nadzor tijekom izgradnje i korištenja zahvata, u dogovoru s nadležnim šumarskim službama. Ukoliko se zabilježi pojava invazivnih vrsta, potrebno ih je na odgovarajući način ukloniti.
Od izvođača radova očekuje se provođenje uobičajenih mjera zaštite šuma prilikom izgradnje na šumskim područjima: . Tijekom izvođenja radova zabranjuje se bilo kakva sječa i oštećivanje stabala izvan prostora rada. . Uspostaviti stalnu suradnju i nadzor između predstavnika Hrvatskih šuma, izvođača radova i nositelja zahvata, kako bi se spriječile i smanjile štete na šumskom zemljištu i u šumi. . Tijekom izvođenja radova zabranjeno je odlaganje viška materijala, bacanje otpada i ispuštanje otpadnog ulja na šumsko zemljište i u šumu. . Susjedno šumsko zemljište nije dozvoljeno koristiti za deponiranje materijala potrebnog za izgradnju objekta. . Prilikom izvođenja radova potrebno je nadležnoj šumariji omogućiti nesmetano gospodarenje šumama. . Tijekom izvođenja radova potrebno se pridržavati mjera zaštite od požara. . Sve eventualne štete nastale na šumi i šumskom zemljištu kao posljedica izgradnje nositelj zahvata je dužan sanirati.
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj zahvata na šume.
4.5. UTJECAJ ZAHVATA NA TLO
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Dio zahvata koji je planiran izvan koridora postojećih cesta imat će utjecaj na tla. Radi se o privremenom zauzeću tla zbog polaganja cjevovoda te trajnom zauzeću tla zbog izgradnje vodosprema Mužari (s CS Mužari) i Ovčari te pristupnog puta do VS Ovčari. Utjecaj prilikom polaganja cjevovoda može se značajno smanjiti tako da se humusni dio iskopa odvaja prilikom iskopavanja kanala i vraća kao površinski sloj prilikom zatrpavanja kanala. Procjenjuje se da će tijekom izgradnje cjevovoda doći do sljedećih privremenih utjecaja na poljoprivredna tla: . mozaici kultiviranih površina (oko 55 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko)
travanj 2021. 63
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
. voćnjaci (oko 45 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko) . vinogradi (oko 50 m cjevovoda visoke zone Općine Petrovsko)
Trajni gubitak tla zbog izgradnje VS Mužari (s CS Mužari) i VS Ovčari te pristupnog puta do VS Ovčari ne odnosi se na poljoprivredna tla, već na šumska tla i livade. Uz ograničenja kretanja teške mehanizacije na postojeću cestovnu infrastrukturu u zoni poljoprivrednih površina, i svođenje radnog pojasa na površine neophodne za izvođenje radova, utjecaj na poljoprivredna tla se može ocijeniti kao manje značajan.
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Ne očekuje se utjecaj zahvata na tlo tijekom korištenja.
4.6. UTJECAJ ZAHVATA NA KULTURNA DOBRA
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Preventivno zaštićeno kulturno dobro Arheološko nalazište “Brezovica” (P-5263) graniči s nekategoriziranom prometnicom u kojoj je planirano postavljanje jednog od vodoopskrbnih cjevovoda u sklopu vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko. Uz uvjet izvođenja radova postavljanja cjevovoda u koridoru spomenute prometnice, bez širenja radnog pojasa na arheološku zonu, zahvat neće imati utjecaja na arheološko nalazište. U slučaju da se prilikom iskopa kanala za postavljanje cjevovoda naiđe na arheološki nalaz, radove je potrebno zaustaviti i kontaktirati nadležni konzervatorski odjel, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20).
Iz Prostornog plana uređenja Općine Petrovsko (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 17A/05, 20/07, 04/11, 11/12 i 24/15), kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Područja posebnih uvjeta korištenja (Slika 3.2.2-3.) vidljivo je da je u blizini zahvata više evidentiranih lokaliteta kulturno-povijesne baštine: 2.5.2. Gospodarska zgrada Brezovica 1, 3.1.3. Lokalitet srednjovjekovne kapele sv. Jušta, no ne očekuje se utjecaj zahvata na iste uz uvjet dobre organizacije gradilišta i zadržavanje radova unutar neophodnog radnog pojasa.
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Zahvat neće imati utjecaja na kulturna dobra tijekom korištenja zahvata.
4.7. UTJECAJ ZAHVATA NA KRAJOBRAZ
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Iz Prostornog plana uređenja Općine Petrovsko (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 17A/05, 20/07, 04/11, 11/12 i 24/15), kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3A. Područja posebnih uvjeta korištenja (Slika 3.2.2-3.) vidljivo je da je jedan od zahvatom predviđenih cjevovoda trasiran u koridoru ceste koja graniči s područjem Brezovica predloženim za zaštitu prirode u kategoriji zaštićenog krajobraza. Iz kartografskog prikaza oznake 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, 3B. Područja posebnih ograničenja u korištenju
travanj 2021. 64
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
(Slika 3.2.2-4.) vidljivo je da je manji dio zahvatom predviđenih vodoopskrbnih cjevovoda trasiran područjem osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza Padine Brezovice, dok je drugi također manji dio cjevovoda trasiran područjem osobito vrijednog predjela – kultiviranog krajobraza Okruženje naselja Petrovsko.
Tijekom pripreme i izgradnje zahvata neizbježan je vizualni utjecaj zbog prisutnosti strojeva, opreme i građevinskog materijala. Utjecaj je lokalnog i kratkoročnog karaktera te manjeg značaja budući da je zahvat planiran u koridorima cesta u zoni naselja.
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Nakon izgradnje, utjecaj na krajobraz odnosi se na nadzemne objekte, što su u ovom slučaju vodospreme Mužari i Ovčari te pristupni put do VS Ovčari. Spomenute građevine nisu planirane u krajobraznim područjima koja su Prostornim planom uređenja Općine Petrovsko prepoznata kao vrijedna (područje padina Brezovice i okruženje naselja Petrovsko).
VS Ovčari planirana je na padinama uzvisine čiji je vrh na 484,7 m n.m., u šumskom području. Radi se o vodospremi koja je djelomično planirana kao podzemna građevina, a izvest će se u zasjeku brda. Vodosprema će biti vidljiva s predjela južno od uzvisine na čijim padinama je planirana, no kako će biti zaklonjena šumom, utjecaj će biti ublažen. Radi se o građevini s ravnim krovom, visine iznad razine tla oko 3 m i duljine objekta od oko 14 m.
VS Mužari također je planirana na padinama brijega na kojem je smješteno naselje Mužari, neposredno južno (i visinski niže) od naselja, na pašnjačkom terenu. Ova vodosprema također je djelomično planirana kao podzemna građevina, a izvest će se u zasjeku. Vodosprema će biti vidljiva i iz naselja Mužari koje je smješteno na višim predjelima i iz predjela južno i niže od lokacije vodospreme. I ovdje se radi se o građevini s ravnim krovom, visine iznad razine tla oko 3 m i duljine objekta od oko 14 m te širine oko 10 m. Vodosprema će praktički biti vidljiva sa svih strana, no zbog njene ograničene veličine i uz kvalitetno arhitektonsko oblikovanje i uređenje iste, ne bi trebala imati značajan negativan utjecaj na krajobraz.
Pristupni put do VS Ovčari u duljini od oko 200 m i širine 3 m trasiran je kroz šumsko područje, što ga čini manje vidljivim iz okolnog prostora. Put je većinom u zasjeku ili usjeku (Slika 2.2.2- 7.), što dodatno smanjuje njegovu vidljivost.
4.8. UTJECAJ ZAHVATA NA PROMETNICE I PROMETNE TOKOVE
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Na području Općine Petrovsko zahvat je planiran u koridorima više nekategoriziranih cesta (Slika 3.1.11-1.). Zbog postavljanja cjevovoda vodoopskrbe u koridoru cesta, tijekom izgradnje će doći do utjecaja na spomenute ceste, ali i do poremećaja prometnih tokova na užoj prometnoj mreži. Radi sigurnosti prometa, tijekom izgradnje će se provoditi posebna privremena regulacija prometa. Cesta će se nakon postavljanja cjevovoda vratiti u stanje slično prvobitnom.
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj zahvata na prometnice i prometne tokove.
travanj 2021. 65
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
4.9. UTJECAJ ZAHVATA NA RAZINU BUKE
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Tijekom rada građevinskih strojeva i vozila doći će do povećanja razine buke u području zahvata. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), članak 17., tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke na gradilištu iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednost od 45 dB(A) u zoni mješovite pretežito stambene namjene. Iznimno, dopušteno je prekoračenje navedenih dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od trideset dana18. Uz poštivanje ograničenja određenih Pravilnikom (članci 5. i 17.), utjecaj zahvata na razinu buke je prihvatljiv.
Utjecaji tijekom korištenja zahvata Crpna stanica koja proizvodi buku smještena je u zatvorenom podzemnom objektu pa se može zaključiti da zahvat neće imati utjecaja na razinu buke u okolnom prostoru.
4.10. UTJECAJ OD NASTANKA OTPADA
Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Tijekom izvođenja građevinskih radova na gradilištu će nastajati otpad koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) može svrstati unutar jedne od podgrupa iz Tablice 4.10-1. Organizacija gradilišta treba biti takva da se omogući gospodarenje otpadom sukladno propisima. Sakupljeni otpad predavat će se ovlaštenim sakupljačima otpada sukladno člancima 11. i 44. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19). Radi se o manjim količinama otpada koji će se moći zbrinuti unutar postojećeg sustava gospodarenja otpadom. Najveće količine otpada predstavljat će materijal iz iskopa prvenstveno zbog izgradnje vodosprema, ali i zbog izgradnje pristupnog puta do VS Ovčari. Kako u ovoj fazi projekta nije izrađena bilanca materijala, grubo se iz zapremine planiranih vodosprema i duljine pristupnog puta može zaključiti da se radi o višku od oko 3.000 m3 materijala iz iskopa. S obzirom da se ne očekuje onečišćenost ovog materijala, isti se može iskoristiti kao mineralna sirovina ili predati ovlaštenom sakupljaču otpada koji će ga zbrinuti kao neopasni građevinski otpad – zemlju iz iskopa. U slučaju da kakvoća iskopanog materijala zadovoljava hrvatske norme i standarde vezane uz mineralne sirovine, nositelj zahvata s viškom iskopa može postupati sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14) i Zakonu o rudarstvu (NN 56/13, 14/14, 115/18, 98/19). Prema tim propisima, višak iskopa stavlja se na raspolaganje Republici Hrvatskoj. Ako RH odluči da neće raspolagati viškom materijala koji sadrži mineralnu sirovinu, općine Petrovsko i/ili Đurmanec imaju pravo raspolagati njime na način određen posebnim propisima.
18 O slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke izvođač radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik (Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04).
travanj 2021. 66
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Tablica 4.10-1. Popis otpada koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) KLJUČNI MJESTO NASTANKA BROJ NAZIV OTPADA OTPADA OTPADA 13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja Gradilište - parkiralište i i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) servisna zona za vozila i 13 01 otpadna hidraulična ulja strojeve koji sudjeluju u 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja izvođenju radova 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, Gradilište - privremeno FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE skladište za prihvat SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN materijala za građenje, 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz gradilišni ured komunalnog otpada) 17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPANU ZEMLJU S ONEČIŠĆENIH LOKACIJA) 17 01 beton, cigle, crijep/pločice i keramika 17 02 drvo, staklo i plastika 17 03 mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran
17 04 metali (uključujući njihove legure) 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja 17 06 izolacijski materijali i građevinski materijali koji sadrži azbest 17 09 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ OBRTA, INDUSTRIJE I USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO Gradilište - gradilišni SKUPLJENE SASTOJKE ured i popratne 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) prostorije 20 03 ostali komunalni otpad
Utjecaj tijekom korištenja zahvata Tijekom korištenja zahvata nastat će otpadne tvari koje se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) mogu svrstati unutar jedne od podgrupa iz Tablice 4.10-2. Nastalim otpadom gospodarit će se sukladno propisima u okviru postojećih sustava gospodarenja otpadom.
Tablica 4.10-2. Popis grupa otpada unutar kojih se očekuju vrste otpada koji će nastati tijekom korištenja zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) KLJUČNI MJESTO NASTANKA BROJ NAZIV OTPADA OTPADA OTPADA 13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) Vodospreme, crpna 13 01 otpadna hidraulična ulja stanica 13 02 otpadna motorna, strojna i maziva ulja 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, TKANINE ZA BRISANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE Vodospreme, crpna SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN stanica 15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća
travanj 2021. 67
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
KLJUČNI MJESTO NASTANKA BROJ NAZIV OTPADA OTPADA OTPADA 19 OTPAD IZ GRAĐEVINA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA IZVAN MJESTA NASTANKA I PRIPREMU PITKE VODE I VODE ZA INDUSTRIJSKU UPORABU Vodospreme 19 08 otpad od pripreme vode za piće ili vode za industrijsku uporabu
4.11. UTJECAJ NA DRUGE INFRASTRUKTURNE OBJEKTE
Utjecaj tijekom izgradnje zahvata Planirani zahvat uvažava i usklađuje se s postojećom infrastrukturom. Na mjestima križanja i paralelnog vođenja s postojećom infrastrukturom radovi će se izvoditi prema posebnim uvjetima nadležnih ustanova koje njima upravljaju. Ukoliko to tehničko rješenje zahtijeva, moguće je predvidjeti izmještanje postojećih instalacija na pojedinim dijelovima trase, a sve u skladu s uvjetima nadležnih ustanova. Bez obzira na navedeno, prilikom izvođenja radova postoji opasnost da se ošteti ili presiječe jedna od postojećih komunalnih instalacija i u tom slučaju će se hitno kontaktirati nadležna ustanova i kvar otkloniti.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata Zahvat neće imati utjecaja na druge infrastrukturne objekte tijekom korištenja.
4.12. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO
Utjecaj tijekom izgradnje zahvata U zoni izgradnje zahvata radovi će utjecati na život lokalnog stanovništva u smislu utjecaja na prometne tokove, utjecaja buke i prašine. Radi se o prihvatljivom kratkotrajnom utjecaju lokalnog karaktera koji će prestati nakon završetka građevinskih radova.
Utjecaj tijekom korištenja zahvata Najznačajniji očekivani utjecaj na stanovništvo je poboljšanje vodoopskrbe na području Općine Petrovsko i Općine Đurmanec (predio Dunaji) te osiguranje dovoljne količine vode i tlaka u slučaju požara.
travanj 2021. 68
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
4.13. OBILJEŽJA UTJECAJA
Tablica 4.13-1. Pregled mogućih utjecaja planiranih izmjena zahvata na okoliš ODLIKA (pozitivan/ UTJECAJ KARAKTER JAKOST TRAJNOST REVERZIBILNOST negativan utjecaj) Utjecaj na vode tijekom izgradnje 0 - - - - Utjecaj na vode tijekom korištenja 0 - - - - Utjecaj na zrak tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN Utjecaj na zrak tijekom korištenja 0 - - - - Utjecaj na prirodu tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN Utjecaj na prirodu tijekom korištenja 0 - - - - Utjecaj na šume - IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN Utjecaj na kulturna dobra 0 - - - - Utjecaj na krajobraz tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN Utjecaj na krajobraz tijekom - IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN korištenja Utjecaj na razinu buke tijekom - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN izgradnje Utjecaj na razinu buke tijekom 0 - - - - korištenja Utjecaj od nastajanja otpada tijekom - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN izgradnje Utjecaj od nastajanja otpada tijekom - IZRAVAN SLAB TRAJAN IREVERZIBILAN korištenja Utjecaj na druge infrastrukturne - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN sustave tijekom izgradnje Utjecaj na druge infrastrukturne 0 - - - - sustave tijekom korištenja Utjecaj na stanovništvo tijekom - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN REVERZIBILAN izgradnje Utjecaj na stanovništvo tijekom + IZRAVAN UMJEREN TRAJAN REVERZIBILAN korištenja Utjecaj od akcidenta tijekom - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN IREVERZIBILAN izgradnje Utjecaj od akcidenta tijekom 0 - - - - korištenja
travanj 2021. 69
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
4.14. MOGUĆI KUMULATIVNI UTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA U OKRUŽENJU
Za analizu mogućeg kumulativnog utjecaja u obzir su uzeti postojeći i planirani zahvati u zoni utjecaja zahvata pri čemu su korišteni prostorni planovi i baza podataka Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u kojoj su evidentirani zahvati za koje je u proteklom razdoblju provedena prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Od evidentiranih zahvata u obzir su uzeti zahvati linijske infrastrukture jer je procijenjeno da bi takvi zahvati mogli stvarati kumulativni utjecaj zajedno s predmetnom izmjenom zahvata.
Na području zahvata (do 1 km) postojeći/planirani linijski infrastrukturni zahvati su (Slika 4.14- 1.): . izmiještanje dijela trase plinovoda . ceste . nacionalna infrastruktura nove generacije . sustav odvodnje Krapine
Zahvat koji se analizira ovim Elaboratom od pobrojenih infrastrukturnih zahvata može imati zajednički utjecaj s izmiještanjem dijela trase plinovoda i izgradnjom nacionalne infrastrukture nove generacije, u slučaju da se istovremeno grade jer se grade na istom području. Radi se o privremenom utjecaju prvenstveno na prometne tokove i stanovništvo. Trajni kumulativni utjecaj može biti utjecaj na šume jer se pri izgradnji plinovoda uklanjaju šume na njegovoj trasi. Kako je utjecaj na šume od zahvata koji se obrađuje ovim Elaboratom vrlo ograničen (oko 0,13 ha gubitka šuma), procjenjuje se da je njegovo sudjelovanje u zajedničkom kumulativnom utjecaju također manjeg značaja. Naime, u zoni zahvata (radijus 1 km) plinovod je u duljini od oko 1,6 km trasiran po šumskom području19. Uz pretpostavku da je širina radnog pojasa za polaganje plinovoda oko 3 m, radi se o oko 0,5 ha gubitka šumskih površina.
19 procjenjuje se da je na oko 0,7 km trasiran po staništu E.4.5 Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume, na oko 0,3 km na E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze te na oko 0,6 km na E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume
travanj 2021. 70
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Sustav odvodnje Magistralni plinovod Krapina Lepoglava - Đurmanec, Izmiještanje dijela izmjena trase trase plinovoda Rogatec - Zabok DN 500/50 bar; Međunarodni plinovod Rogatec - Brza cesta Varaždin Zabok - Ivanec - Krapina
Spojna cesta od DC1 do DC74 u Krapini
Sustav odvodnje Krapina
Nacionalna infrastruktura nove generacije Nacionalna infrastruktura nove generacije
Slika 4.14-1. Situacijski prikaz planiranih i postojećih zahvata na širem području zahvata s ucrtanim radijusom 1 km od lokacije zahvata (izvor: MINGOR, 2021.)
travanj 2021. 71
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Tijekom pripreme, izvođenja i korištenja zahvata nositelj zahvata dužan je pridržavati se mjera koje su propisane važećom zakonskom regulativom iz područja zaštite okoliša i njegovih sastavnica te zaštite od opterećenja okoliša, kao i iz drugih područja koja se tiču gradnje u hidrotehnici i dr.
Analiza mogućih utjecaja zahvata na okoliš tijekom izgradnje i korištenja pokazala je da, pored primjene mjera propisanih važećom zakonskom regulativom, prostorno-planskom dokumentacijom i posebnim uvjetima nadležnih tijela, nije potrebno provoditi dodatne mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.
travanj 2021. 72
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
6. IZVORI PODATAKA
Projekti i studije 1. Bioportal. Web portal Informacijskog sustava zaštite prirode. Dostupno na: http://www.bioportal.hr/gis/ . Pristupljeno: 23.01.2021. 2. Državni hidrometeorološki zavod. Mrežne stranice. Dostupno na: http://meteo.hr/ Pristupljeno: 28.02.2021. 3. Državni zavod za statistiku (DZS). Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine. Dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm. Pristupljeno: 04.03.2021. 4. ENVI. Atlas okoliša. Dostupno na: http://envi.azo.hr/. Pristupljeno: 28.02.2021. 5. Europska komisija. 2013. Smjernice za uključivanje klimatskih promjena i bioraznlikosti u procjene utjecaja na okoliš. Dostupno na: http://www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_ukljucivanje_klimatskih_ promjena_i_bioraznolikosti_u_procjene_utjecaja_na_okolis.pdf 6. Europska komisija. 2013. Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene. Dostupno na: www.mzoip.hr/doc/smjernice_za_voditelje_projekta.pdf 7. Geoportal. Web portal Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Dostupno na: https://geoportal.dgu.hr/ . Pristupljeno: 27.02.2021. 8. Geoportal kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija. Dostupno na: https://geoportal.kulturnadobra.hr/geoportal.html#/ Pristupljeno: 04.03.2021. 9. Horžić, K. 2016. Hidrogeološke i hidrokemijske značajke vodnog tijela sliv Sutle i Krapine. Diplomski rad. Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 66 str. 10. Hršak & Hršak d.o.o. 2020. Glavni projekt vodoopskrbe naselja Rumbaki i Bračevići na više k.č. u k.o. Petrovsko i k.o. Svedruža 11. Hršak & Hršak d.o.o. 2020. Idejni projekt vodoopskrbe visoke zone Općine Petrovsko 12. Hrvatske ceste. Web GIS portal javnih cesta RH. Dostupno na: https://geoportal.hrvatske-ceste.hr/. Pristupljeno: 04.03.2021. 13. Hrvatske šume. Javni podaci o šumama. Dostupno na: http://javni-podaci.hrsume.hr/. Pristupljeno: 27.02.2021. 14. Hrvatske vode. 2014. Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 12 – područje maloga sliva Krapina - Sutla i sjeverni dio područja maloga sliva Zagrebačko prisavlje. 15. Hrvatske vode. 2016. Izvješće o izvršenju Plana upravljanja vodama za 2015. godinu 16. Hrvatske vode. 2018. Glavni provedbeni plan obrane od poplava 17. Hrvatske vode. 2018. Izvješće o izvršenju Plana upravljanja vodama za 2017. godinu 18. Hrvatske vode. 2020. Izvješće o izvršenju Plana upravljanja vodama za 2016. godinu 19. Hrvatske vode. Izvadak iz Registra vodnih tijela, Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. Priređeno: veljača 2021. 20. Hrvatske vode. Izvadak iz Registra zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda. Priređeno: veljača 2021. 21. Hrvatske vode. 2016. Karta opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja. Dostupno na: http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po- vjerojatnosti-poplavljivanja. Pristupljeno: 25.02.2021.
travanj 2021. 73
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
22. Hrvatski geološki institut. 2014. Rudarsko-geološka studija Krapinsko-zagorske županije. Dostupno na: http://www.kzz.hr/sadrzaj/natjecaji/javni-uvid-rudarsko- geoloske-studijekzz/KZZ_Rudarsko_geoloska_studija.pdf 23. Hrvatsko meteorološko društvo. Mrežne stranice. Dostupno na: http://www.meteohmd.hr/hr/aktualnosti/meteoroloska-postajakrapina,103.html 24. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR). Baza podataka Uprave za zaštitu prirode o zahvatima za koje je provedena prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Dostupno na: https://hrpres.mzoe.hr/s/ZZrHM3qgeJTd38p . Pristupljeno: 04.03.2021. 25. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Informacija o primjeni ciljeva očuvanja u postupcima Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM). Dostupno na: http://www.haop.hr/hr/novosti/informacija-o-primjeni-ciljeva-ocuvanja-u- postupcima-ocjene-prihvatljivosti-za-ekolosku . Pristupljeno: 21.02.2021. 26. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU). 2018. Tablični prikaz meteoroloških veličina, položaja i visina za klimatski mjerodavne meteorološke postaje 27. Ministarstvo kulture i medija. Registar kulturnih dobara. Dostupno na: https://registar.kulturnadobra.hr/ . Pristupljeno: 04.03.2021. 28. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE). 2018. Sedmo nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). 29. Općina Petrovsko. Mrežne stranice. Dostupno na: http://petrovsko.hr/ 30. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). 2017. Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. S pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.) 31. Vađić, V., P. Hercog & I. Baček. 2020. Izvješće o praćenju kvalitete zraka na teritoriju Republike Hrvatske za 2019. godinu. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH, Zagreb, 88 str. 32. Zagorjepublic. Mrežna stranica. Dostupno na: http://www.zagorjepublic.com/PD_STUBAKI/zapisi/VODIE_KZZ/No2005- Krapinsko_zagorska_zupanija.pdf . Pristupljeno: 04.03.2021.
Prostorno-planska dokumentacija i sl. 1. Procjena rizika od velikih nesreća za područje Krapinsko‐zagorske županije. 2019. Dostupno na: http://www.kzz.hr/sadrzaj/dokumenti/procjena-rizika-od-velikih- nesreca-2019/KZZ_Procjena_rizika_od_velikih_nesreca_2019.pdf 2. Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 04/02, 06/10 i 08/15) 3. Prostorni plan uređenja Općine Đurmanec (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 15/07, 27/10 i 37/16) 4. Prostorni plan uređenja Općine Petrovsko (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije br. 17A/05, 20/07, 04/11, 11/12 i 24/15) 5. Strategija razvoja Općine Đurmanec za razdoblje 2014. – 2020. godine
travanj 2021. 74
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
Propisi
Bioraznolikost 1. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) 2. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) 3. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)
Buka 1. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 2. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18, 14/21)
Građenje i rudarstvo 1. Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14) 2. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) 3. Zakon o rudarstvu (NN 56/13, 14/14, 52/18, 115/18, 98/19)
Kulturno-povijesna baština 1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20)
Okoliš općenito 1. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) 2. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18)
Otpad 1. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2022. godine (NN 03/17) 2. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) 3. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 4. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19)
Vode 1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) 2. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) 3. Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16) 4. Uredba o standardu kakvoće vode (NN 96/19) 5. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, 80/18) 6. Zakon o vodama (NN 66/19)
Zrak 1. Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) 2. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17)
travanj 2021. 75
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
3. Zakon o zaštiti zraka (NN 127/19)
travanj 2021. 76
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
7. PRILOZI
7.1. SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA BAVLJENJE POSLOVIMA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA TVRTKU FIDON D.O.O.
travanj 2021. 77
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
travanj 2021. 78
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
travanj 2021. 79
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
travanj 2021. 80
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
7.2. POSEBNI UVJETI HRVATSKIH VODA
travanj 2021. 81
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
travanj 2021. 82
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
travanj 2021. 83
Elaborat zaštite okoliša: Vodoopskrba na području općina Petrovsko i RN-10/2021-AE Đurmanec, Krapinsko-zagorska županija
travanj 2021. 84