Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gradova Delnice, Čabar i Vrbovsko i Općina Brod Moravice, Lokve, Fužine, Skrad, Ravna Gora i Mrkopalj

Lipanj 2019.

Rev A

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Naziv dokumenta: Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture Gradova Delnice, Čabar i Vrbovsko i Općina Brod Moravice, Lokve, Fužine, Skrad, Ravna Gora i Mrkopalj

Verzija: 2JR

Naručitelj: Grad Delnice Trg 138. brigade HV 4, 51300 Delnice www.delnice.hr

Izvršitelj: Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb

Datum: 17.06.2019.

Ericsson Nikola Tesla d.d. je izradio „Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture“ na temelju informacija za čije prikupljanje su odgovorne treće strane. Stoga Ericsson Nikola Tesla d.d. ne jamči za točnost ili potpunost tih informacija. Podaci o izvorima informacija navedeni su u dokumentu koji je savjetodavnog karakera i predstavlja podlogu za strateško planiranje razvoja otvorene pristupne širokopojasne komunikacijske infrastrukture. Ericsson Nikola Tesla d.d. nije odgovoran za bilo kakve izravne, neizravne, posebne ili posljedične štete nastale iz korištenja ovoga dokumenta ili oslanjanja na njega.

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

SADRŽAJ

1 Svrha Izrade Plana 5

1.1 Uvod 5

1.2 Ključni faktori i polazišta 6

1.3 Glavni ciljevi plana razvoja 7

1.4 Struktura dokumenta 8

1.5 Širokopojasne mreže 9

2 Opis projekta 22

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) 22

2.2 Prostorni obuhvat projekta 22

2.3 Ciljevi projekta 24

3 Detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi 25

3.1 Analiza Socio-ekonomskog stanja Grada Delnica [] 25

3.2 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Čabra [] 59

3.3 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Vrbovskog [] 94

3.4 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Brod Moravice [] 129

3.5 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Fužine [] 161

3.6 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Lokve [] 192

3.7 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Mrkopalj [] 224

3.8 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Ravna Gora [] 250

3.9 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Skrad [] 279

3.10 Analiza koristi od projekta 311

3.11 Prikaz postojeće infrastrukture 313

3.12 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture 368

4 Plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija 376

4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija 376

4.2 Potrebe krajnjih korisnika 377

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže 379

4.4 Planirana širokopojasna mreža 387

4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa obrazloženjem odabira 398

4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga 405

4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga 407

4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave 412

4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta 413

4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora (clawback) 415

5 Analiza implementacije nove širokopojasne infrastrukture 416

5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije 416

5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske analize 418

5.3 Ekonomski učinci projekta 427

5.4 Organizacijski plan provedbe projekta 429

6 ZAKLJUČAK 444

7 POPIS SLIKA 446

8 POPIS TABLICA 450

9 POPIS GRAFIKONA 457

10 REFERENCE 460

PRILOZI:

• IZ-EU-DP-NP-Ocitovanje na upit o demarkacijskim tockama_18032019_Delnice

• Konzorcij Gorski Kotar izvješće o drugoj javnoj raspravi

• UL-PRO-TB-INTS-Prilog_1_Gorski_kotar_rezultati_mapiranja_20190611

• Obrazac 4_MRRFEU_2019_Gorski_kotar_P2MP_2JR_v2

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

1 SVRHA IZRADE PLANA

1.1 Uvod

Ovaj dokument predstavlja plan razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće generacije (u daljnjem tekstu: PRŠI) na području jedinica lokalne samouprave Gorskog kotara koju čine gradovi Čabar, Delnice, Vrbovsko, te općine Brod Moravice, Lokve, Fužine, Skrad, Ravna Gora, Mrkopalj (u danjem tekstu Konzorcij). PRŠI obrađuje područja u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja operatora elektroničkih komunikacija (telekomunikacijskih operatora) i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdana izgradnja širokopojasne infrastrukture sufinancirana javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture na području Konzorcija definira područje na kojem je, u skladu sa sveukupnim planovima i potrebama razvoja područja, potrebno krajnjim korisnicima omogućiti pristup mreži.

Cilj izgradnje otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u Konzorciju je da se, posebno u područjima gdje širokopojasna mreža odgovarajućih karakteristika ne postoji i ne postoji komercijalni interes za njenu gradnju, omogući povezivanje svih naselja Konzorcija i svih zainteresiranih krajnjih korisnika, te da se nova mreža po istim uvjetima ponudi svim zainteresiranim operatorima i davateljima usluga.

Potrebe krajnjih korisnika identificirane su temeljem informacija stečenih kroz razgovor i anketiranje na terenu, a usklađene su sa ciljevima i planovima razvoja šireg konteksta: Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske i Europe.

Posebno je važan kontekst razvoja Primorsko-goranske županije gdje su u Razvojnoj strategiji 2016. – 2020 [1] definirana 3 strateška cilja (razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj te razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života).

Upravo strateški cilj 1 kroz svoje prioritete i mjere definira i ulogu širokopojasne infrastrukture:

CILJ I PRIORITET Strateški cilj 1. ► Prioritet 1.5. Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti

5 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• MJERA 1.5.5. Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija

• Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta informacija i najprodornija je generička tehnologija današnjice. Stoga je nužno ojačati pristup te povećati korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije u svakoj grani gospodarstva, ali i na razini županijskih, državnih i društvenih struktura. Zbog svojih mogućnosti prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade informacija, informacijsko komunikacijska tehnologija ima mogućnost dodatno unaprijediti i ojačati PGŽ. Svrha mjere je stvaranje konkurentnog, održivog i tehnološki naprednog gospodarstva PGŽ kao i unaprijediti uvjete življenja i rada na slabije naseljenim i udaljenim područjima. Specifični ciljevi u sklopu ove mjere odnose se na: povećanu dostupnost, korištenje i kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija, širok pristup širokopojasnim mrežama velikih brzina, razvijenu informatičku pismenost, razvijene nove proizvode i usluge temeljene na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa preuzima konzorcij navedenih JLS- ova.

1.2 Ključni faktori i polazišta

Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupe mreže Konzorcija prati smjernice „Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja“ [2] (u daljnjem tekstu: ONP) koji je usmjeren k ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva zadanih „Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2020.“[3], te ispunjenju strategije Europske Unije „Europa 2020“[4] (u daljnjem tekstu: Strategija širokopojasnog pristupa) i ciljeva „Digitalnog programa za Europu“[5] u razdoblju do 2020., posebno u dijelu osiguranja dostupnosti brzog širokopojasnog pristupa za stanovništvo na cijelom području Republike Hrvatske.

Plan je ujedno i formalna osnova za provođenje postupka javne rasprave u skladu sa poglavljem 2.5 ONP-a.

6 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Osiguranje dostupnosti i povezanosti svih građana i gostiju JLS-ova Konzorcija brzom širokopojasnom infrastrukturom početni je korak prema ispunjenju Europske strategije 2020 poticanja razvoja ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji koja učinkovito iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija, a društvena i teritorijalna povezanost omogućava višu stopu zaposlenosti.

Jedna od prioritetnih tema i sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine je „Digitalni program za Europu“ (eng. Digital Agenda for Europe, u daljem tekstu skraćeno DAE).

DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama EU-a.

Unutar DAE navedeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti napredne širokopojasne infrastrukture.

Ključni čimbenici u odluci da se izgradi širokopojasna mrežu u okviru javnog poziva i poziva za financiranje od strane Europske unije (EU) za neekonomske mreže je nedostupnost širokopojasnog povezivanja na specifičnom, izoliranom području koji sprečava skladan i ujednačen razvoj cjelokupnog područja Konzorcija. Utvrđeno je da takvih područja ima na dijelu JLS-ova Konzorcija čime je ona kvalificirana za sufinanciranje iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj.

1.3 Glavni ciljevi plana razvoja

Plan razvoja identificira područja na kojima je krajnjim korisnicima potrebno omogućiti pristup do otvorenih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, s obzirom da je na tim područjima pristup nedostatan i ne postoji ekonomski interes komercijalnih operatora da bi potrebnu mrežu sami izgradili.

Na temelju razgovora s lokalnim stanovništvom, utvrđeno je da postoji veliki interes kao i potrebe krajnjih korisnika, posebice stanovnika u ruralnim/prigradskim područjima za izgradnjom širokopojasne mreže.

7 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u JLS- ovima Konzorcija usklađeni su sa aktualnom Strategijom širokopojasnog pristupa, te razvojnim strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini.

Dostupnost nove širokopojasne infrastrukture Konzorcija omogućit će svim građanima, gospodarstvu, turizmu i ustanovama Konzorcija brzi širokopojasni pristup internetu i preko njega široki izbor usluga informacijskog društva. Dostupnost brzom internetu povećat će konkurentnost gospodarstva Konzorcija i regije razvojem i ponudom novih informacijskih usluga.

Nova infrastruktura omogućiti će pokretanje aktivnosti na transformaciji područja Konzorcija u suvremenu elektroničku upravu uz uključivanje stanovništva u informacijsko društvo koje će u konačnici rezultirati u višoj kvaliteti života iskorištenjem e–usluga kao što su e-obrazovanja, e-zdravstvo, e-javne i upravne usluge uz veće mogućnosti obavljanja redovnog radnog posla iz kuće.

Cilj projekta je jačanje umreženog društva koje će omogućiti svakom građaninu, gospodarstvu, znanosti i drugim institucijama na području županije, gradova i općina preko brze širokopojasne infrastrukture uvođenje novih informatičko-komunikacijskih tehnologija uz stalni razvoj novih servisa, bez kojih je nezamisliv novi način života i poslovanja u 21. stoljeću.

1.4 Struktura dokumenta

Ovaj dokument podijeljen je u šest poglavlja.

Nakon uvodnog poglavlja, u drugom je poglavlju okvirno opisan projekt. Također je određen nositelj projekta (ONP) te je definiran prostorni obuhvat, a navedeni su i glavni ciljevi projekta. U trećem poglavlju je dana detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi koje projekt donosi, a u sklopu kojeg je analizirano socio-ekonomsko stanje Konzorcija, opisana korist od projekta te priložen prikaz postojeće infrastrukture (među ostalom i širokopojasne). Četvrto poglavlje odnosi se na plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija. Navedene su karakteristike mreže te je definiran investicijski model. Analiza implementacije nove širokopojasne infrastrukture dana je u petom poglavlju. Također su opisani financijski aspekti implementacije te je dan organizacijski plan provedbe projekta. Za kraj je definiran okvirni vremenski plan provedbe projekta. Šesto poglavlje je zaključak.

8 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

1.5 Širokopojasne mreže

Širokopojasne mreže su okosnica vizije informacijskog društva koje proizlaze iz Digitalnog programa za Europu. DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama europske unije (EU). DAE je sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine, a čija svrha je promicanje reformi i modernizacija gospodarstava zemalja članica povećanje kapaciteta postojećih i stvaranje novih institucija, poboljšanje globalne konkurentnosti i stvaranje uvjeta za provedbu aktivnosti vezanih uz specifičan položaj zemlje.

Unutar DAE-a određeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti napredne širokopojasne infrastrukture. Važnost širokopojasne mreže danas je usporediva sa važnošću cestovne infrastrukture, željezničke i električne mreže i ključna je komponenta svakodnevnom životu i razvoju suvremenog društva.

Današnji način života okružen digitalnim sadržajima širi se u svim područjima društva, povezujući svakoga i sve. Novo umreženo društvo omogućuje ljudima da surađuju, inoviraju, uče, zanimaju se i sudjeluju na načine za koje još prije nekoliko godina nismo mislili da će ikada biti mogući. Jedan od najvažnijih preduvjeta ostvarenju potencijala umreženog društva je elektronička komunikacijska infrastruktura dostupna svima. Infrastruktura velikih kapaciteta koja će krajnjim korisnicima osigurati visoku kvalitetu i brzina prijenosa usklađenu zahtjevima različitih vrsta informacija u realnom vremenu.

1.5.1 Elektroničke komunikacije

Elektroničke komunikacije i omogućene usluge jako su raširene u suvremenom svijetu, kao i uređaji koji sudjeluju u procesu elektroničke komunikacije (televizija, radio, telefon, računala...). Oni su postali uobičajena pojava i neophodni predmeti, bez kojih se život više ne može zamisliti.

Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak kao i razvoj prometne mreže ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Usluge konvergiraju prema digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na bilo kojem uređaju, bilo da se radi o pametnim telefonima i tabletima, osobnim računalima, digitalnom radiju ili televiziji visoke (HDTV) i

9 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

ultravisoke kakvoće (UHDTV). Predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine digitalni sadržaji i aplikacije gotovo u potpunosti dostavljati putem mreža baziranih na Internet protokolu (IP).

Ovaj veliki potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije može se pokrenuti kroz dobro uređen i djelotvoran ciklus aktivnosti. Atraktivni sadržaji i usluge moraju biti dostupne u interoperabilnom okruženju i internetskom okruženju bez granica. To potiče veću potražnju za pristupnim brzinama i kapacitetima, što opet stvara temelj za ulaganja u brze i ultrabrze komunikacijske mreže. Primjena i prihvaćanje brzih i ultrabrzih komunikacijskih mreža u praksi zauzvrat otvara put novim inovativnim uslugama i sadržajima koji se koriste većim pristupnim brzinama.

Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove učinkovitosti. Nadalje, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pridonijet će povećanju konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Dostupnost usluge širokopojasnog pristupa internetu, u smislu zemljopisne i financijske dostupnosti, kao i kakvoća te usluge, važni su čimbenici za strane ulagače pri donošenju odluka o ulaganjima u pojedinu zemlju.

Veća učinkovitost i povećanje konkurentnosti u svim segmentima društva predstavljaju glavni preduvjet razvoja društva znanja, što uključuje poticanje razvoja studijskih programa i znanstveno-nastavnih djelatnosti usmjerenih podizanju razine znanja o širokopojasnim tehnologijama i uslugama temeljenima na širokopojasnoj infrastrukturi u znanstveno- nastavnim ustanovama, a osobito djelatnosti i programa u okviru koncepta cjeloživotnog obrazovanja. Navedeno pridonosi gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske, te u konačnici dugoročnoj konkurentnosti na međunarodnoj razini. Stoga razvoj širokopojasnih usluga mora predstavljati temelj razvoja Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave.

Ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa svakako jesu obećavajuća ako im se odgovorno pristupi, o čemu govore i rezultati brojnih studija. Prema rezultatima studije izrađene za Europsku komisiju[6] povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa ima utjecaj na povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), a utjecaj je tim značajniji što je država razvijenija. Procjene govore o mogućem rastu BDP-a za 0,47% u državama sa slabije razvijenim širokopojasnim pristupom, 0,63% u državama u kojima je prisutan brzi razvoj širokopojasnog pristupa, 0,70% u velikim industrijskim državama te 0,89% u najrazvijenijim državama, u kojima se u potpunosti koriste sve mogućnosti društva znanja. Također se očekuje kako će 10 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

upravo ulaganja u širokopojasni pristup do 2020. godine u državama članicama Europske unije omogućiti pristup brzom internetu za dodatnih 14,6 milijuna kućanstava za što će biti osigurani poticaji u iznosu od 850 milijuna EUR iz EAFRD fondova.

Procijenjena vrijednost prihoda elektroničke komunikacijske industrije iz godine u godinu je u porastu, za 2016. godinu kretala se oko 5,7 % EU BDP-a (UK 12,4 % !), što svjedoči o važnosti i neophodnosti umreženosti društva, pojedine zemlje i njezinih stanovnika. Vidljiva i dokazana je korelacija između moderne elektroničke komunikacijske infrastrukture i gospodarskog rasta ekonomije, a time se olakšava razvoj zemlje koja ulaže u izgradnji elektroničke komunikacijske infrastrukture, te razvoj i provedbu usluga. Internet, kao jedna od najvažnijih inovacija našeg vremena, olakšava razvoj "usluga na daljinu" i prenosi usluge kao što su posao/rad na daljinu, obrazovanje i svakodnevna interaktivna komunikacija u različitim formatima. Stvaranje novih usluga otvara nova ulaganja i mogućnosti zapošljavanja, povećava produktivnost postojećih procesa i uvođenje novih, što olakšava razvoj informacijskog umreženog društva koje se temelji na znanju i informacijama.

1.5.2 Širokopojasna infrastruktura i usluge

Pod pojmom osnovne širokopojasne infrastrukture, odnosno mreže, smatra se odgovarajuća elektronička komunikacijska infrastruktura, odnosno mreža, koja podržava pružanje širokopojasnih usluga s najmanjom brzinom od 2 Mbit/s. Širokopojasni priključci predstavljaju priključne točke mreže putem kojih su korisnici spojeni na širokopojasnu mrežu. Nadalje, pod pojmom širokopojasnih usluga smatraju se sve elektroničke komunikacijske usluge za čije je pružanje potrebno osigurati širokopojasnu infrastrukturu, odnosno mrežu.

Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s smatrala se osnovnim pragom za širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, na taj način prateći razvoj širokopojasnih tehnologija i usluga, budući da je brzina od 128 kbit/s objektivno postala premala za ispunjenje osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar hrvatske Strategije širokopojasnog pristupa preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra brzina od 2 Mbit/s.

S obzirom na najveće podržane brzine na širokopojasnim priključcima, a temeljem podjele koja je formalizirana unutar DAE-a, širokopojasni priključci podijeljeni su u tri skupine:

11 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• osnovni (najveća podržana brzina manja od 30 Mbit/s),

• brzi (podržana brzina između 30-100 Mbit/s), te

• ultrabrzi priključci (podržana brzina iznad 100 Mbit/s).

Brze i ultrabrze priključke podržavaju samo pristupne mreže slijedeće (nove) generacije (eng. Next Generation Access network, NGA mreža). Širokopojasni priključci osnovnih brzina često se nazivaju i tradicionalnim širokopojasnim priključcima.

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom (Uredba EU br. 2832014).

Iako se radi samo o preporuci Europskog parlamenta, evidentno je zaostajanje EU za ostalim globalnim ekonomijama u tom segmentu, stoga je veći broj EU zemalja već podignuo specifikacije za izgradnju svoje širokopojasne infrastrukture pa je za očekivati da će to dogoditi i u Hrvatskoj.

JLS na području Primorsko–goranska županije zahtijevaju izgradnju infrastrukture koja će biti jednostavno proširiva u budućnosti na brzine preporučene od strane Europskog parlamenta, u skladu sa time u četvrtom poglavlju se razmatraju samo tehnologije koje to omogućavaju.

Danas su usluge širokopojasnog pristupa, aplikacije i sadržaji značajan sastavni dio informacijskog društva, odnosno društva znanja koje sustavno gradimo.

Razvoj širokopojasnog pristupa pospješuje razvoj različitih vrsta usluga:

• informacijske usluge (novosti, šport, vrijeme, prometne informacije, zabava, zanimljivosti, lokalne informacije, elektronički programski vodič, itd.),

• komunikacijske usluge (trenutačno obavješćivanje, elektronička pošta, multimedijske poruke, videokonferencije, forumi, pričaonice, društvene mreže, itd.),

• audiovizualne usluge (internetska televizija (IPTV), video na zahtjev, osobni uređaj za video snimanje, audio na zahtjev, itd.),

• usluge za starije osobe i osobe s posebnim potrebama ("veza uživo", nadzor, itd.),

• e-obrazovanje, e-poslovanje (e-trgovina, e-bankarstvo), e-zdravstvo, e-uprava, 12 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• zabavne usluge (igre, igre na sreću, interaktivni kvizovi, itd.),

• druge usluge.

Današnji razvoj ide u smjeru konvergencije svih oblika elektroničkih komunikacijskih usluga. Rezultat su konvergencije integrirane platforme za poslovanje, rad, obrazovanje i zabavu. Tablicom (Tablica 1-1) dan je orijentacijski pregled optimalnih brzina pri upotrebi pojedine vrste usluge ili aktivnosti.

Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe Optimalna brzina Aktivnost (Mbit/s) Pregledavanje Interneta 0,5 Rad na daljinu 2 Videokonferencija dva korisnika 1

Prijenos (eng. streaming) filmova u DVD 2 (noviji kodeci) formatu 5 (MPEG2) Prijenos (eng. streaming) glazbe 0,5 Igranje igara u realnom vremenu 1 e-kupovima 0,5 e-bankarstvo 0,5 5 (SD format) Digitalna TV 6,5 (HD format) (ovisno o kodeku i broju istovremenih 20 (HD, MPEG2) prijema programa) 50 (4K, UHD) M2M (eng. Machine-to-machine) usluge 2

1.5.3 Očekivana mrežna arhitektura i potencijalne tehnologije

Usluge širokopojasnog pristupa mogu se pružati putem različitih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Najznačajnije elektroničke komunikacijske mreže su:

• žične mreže:

• postojeće telefonske mreže (bakrene mreže),

o mreže nove generacije (svjetlovodne mreže),

o mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže),

13 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

o hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže.

o PLC i BPL mreže

• bežične mreže:

• GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge generacije,

o UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije,

o LTE – pokretni sustav četvrte generacije,

o WiMAX – bežični pristup,

o satelitski širokopojasni pristup.

Širokopojasni pristup za samostalne male urede/kućne urede (eng. Small office Home office, SoHo) u osnovi se osigurava putem tehnologija xDSL i kabelskih tehnologija, kao i nekih alternativnih tehnologija (Wi-Fi, WiMAX, itd.). Za poslovne korisnike u pravilu se koriste svjetlovodne pristupne mreže. Nove pristupne mreže u načelu se grade kao svjetlovodne mreže, bez obzira na vrstu krajnjih korisnika.

Brzi i ultrabrzi pristup zajednički se smatraju NGA pristupom. Smjernice za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža[7] pobliže identificiraju osnovne širokopojasne tehnologije, te se daju okvirni zahtjevi za NGA mreže uz navođenje nekih NGA tehnologija, redom:

• osnovnim širokopojasnim tehnologijama smatraju se, između ostalih, ADSL (ADSL2+), kabelske mreže s DOCSIS 2.0 standardom, UMTS (3G) pokretne mreže te pristup putem satelita;

• NGA mrežama smatraju se sve mreže koje se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim vlaknima, te mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama;

• NGA mreže moraju pružiti značajno bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink) u odnosu na osnovne širokopojasne tehnologije;

• NGA mrežama mogu se smatrati svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home – FTTH) ili do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC), napredne kabelske mreže (minimalno

14 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

s DOCSIS 3.0 standardom), te određene napredne bežične mreže putem kojih je moguće pouzdano osigurati velike brzine.

• NGA mrežama za ultrabrzi pristup, putem kojih je moguće pouzdano osigurati brzine >od 100Mbit/s, po današnjem stanju tehnike mogu se smatrati: o svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home – FTTH); o svjetlovodne mreže do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC) u kombinaciji sa naprednim kabelskim mrežama (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom) ili VDSL, sa ograničenjem udaljenosti od kabineta (eng. curb) do krajnjeg korisnika maksimalno 1km i dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu; o određene napredne bežične mreže u područjima niske gustoće naseljenosti, tj. s dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu (eng. shared media) čime se osigurava dovoljan bežični kapacitet po korisniku

Tablica 1-2 prikazuje kategorizaciju tehnologija prema ostvarivim razinama pristupa. Navedeni su i prosječni rasponi brzina pristupa po krajnjem korisniku, s tim da su za tehnologije kod kojih se pristupni kapaciteti dijele na više krajnjih korisnika, navedeni ukupni prosječni kapaciteti s uobičajenim vrijednostima broja korisnika koji dijele taj kapacitet.

Kod bežičnih mreža broj korisnika koji dijele pristupne kapacitete u praksi ima velike varijacije, ovisno o geodemografskim obilježjima područja koje je pokriveno baznim stanicama (gustoći naseljenosti) i općenitim tehničkim postavkama bežične mreže, odnosno gustoći baznih stanica na određenom području i prometnom opterećenju.

15 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa

Prosječne brzine za Prosječne brzine za Tehnologija (tržišni dolazni/silazni smjer odlazni/uzlazni Standard nazivi) (eng. downstream, smjer (eng.

downlink) upstream, uplink)

OSNOVNI BRZI ULTRABRZI

ADSL (DSL) ITU-T G.992 2-20 Mbit/s 256-768 kbit/s •

VDSL (FTTC) ITU-T G.993 55 Mbit/s 3-40 Mbit/s •

VDSL-2 (FTTC) ITU-T G.993.5 100 Mbit/s 40 Mbit/s • 2488 Mbit/s dijeljeno 1244 Mbit/s dijeljeno GPON (FTTH P2MP) ITU-T G.984 • (do 64 korisnika) (do 64 korisnika) 9953 Mbit/s dijeljeno 2488 Mbit/s dijeljeno 10G-PON (XG-PON) ITU-T G.987 • (do 128 korisnika) (do 128 korisnika) FTTH P2P IEEE 802.3 ah 1000 Mbit/s 1000 Mbit/s • Kabelski pristup DOCSIS 2.0 56-445 Mbit/s 31-123 Mbit/s dijeljeno (100-200 dijeljeno (100-200 • (DOCSIS, HFC) (ITU-T J.122) korisnika) korisnika) 31-246 Mbit/s Kabelski pristup DOCSIS 3.0 1.029 Mbit/s dijeljeno dijeljeno (100-200 • (DOCSIS, HFC) (ITU-T J.222) (100-200 korisnika) korisnika) 1,4-5,7 Mbit/s 14-21 Mbit/s dijeljeno UMTS/HSPA (3G) IMT-2000 dijeljeno (po baznoj • (po baznoj stanici) stanici) 100 Mbit/s dijeljeno 50 Mbit/s dijeljeno LTE (4G) IMT Advanced • (po baznoj stanici) (po baznoj stanici) 21 Mbit/s dijeljeno 7 Mbit/s dijeljeno (po WiMAX IEEE 802.16 • (po baznoj stanici) baznoj stanici) S-DOCSIS, 1-40 Mbit/s dijeljeno 1-6 Mbit/s dijeljeno Satelitski pristup vlast. standardi • (100-4.000 korisnika) (100-4.000 korisnika) proizvođača U tablici su navedene bruto brzine. Kod xDSL tehnologija su navedene brzine tipično dostupne na vrlo kratkim udaljenostima i izrazito ovise kvaliteti kabelske infrastrukture.

Iz tablice (Tablica 1-2) je vidljivo da različite tehnologije omogućavaju širokopojasne brzine različitih brzina i kvaliteta. Svaka tehnologija ima svoje specifične prednosti i nedostatke. Ipak zadovoljenje najviših brzina u dolaznom i odlaznom smjeru na dovoljnim udaljenostima (više od 1 km) od centralnih čvorišta mreža omogućava isključivo svjetlovodna tehnologija.

Uz fizičko povezivanje korisnika, neophodno je povezivanje na logičkoj razini radi usmjeravanja usluga, signalizacije, kontrole, sigurnosti, te integracije različitih tehnologija.

Integracijom klasičnih podatkovnih mreža, koje se temelje na IP (eng. Internet Protocol) protokolu, s drugim korisničkim komunikacijskim mrežama i sučeljima stvaraju se nove potrebe i zahtjevi u odnosu na mrežni protokol IP, koje sadašnja inačica IPv4 ne može 16 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

zadovoljiti. Primjerice, broj internetskih korisnika putem pokretnih komunikacijskih mreža značajno se povećava zbog velike ekspanzije pokretnih uređaja nove generacije (PDA, MDA, prijenosnici, tableti itd.). Budući da protokol IPv4 ne može više udovoljiti zahtjevima za sve većim brojem internetskih korisnika, zbog svoje ograničenosti u adresiranju (IPv4 adresni prostor omogućuje oko 4,2 milijarde IP adresa), nedostatak adresnog prostora djelotvorno će se riješiti primjenom protokola IPv6. Količina raspoloživih (slobodnih) IPv4 adresa iscrpljena je u 2012. godini, te je nužno pripremiti i poticati plan migracije na protokol IPv6, u skladu s odlukama nadležnih europskih i međunarodnih tijela [8] [9].

Arhitektura temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima omogućava potpunu neovisnost tražitelja pristupa u pružanju brzih širokopojasnih usluga, pa stoga potiče dugoročno održivo tržišno natjecanje. Osim toga, NGA mreža temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima podržava topologiju ‘od točke do točke’ (eng. point-to-point) kao i ‘od točke do više točaka’ (eng. point-to-multipoint), pa je dakle neutralna u pogledu tehnologije.

1.5.4 Otvorena širokopojasna mreža

Otvorenost elektroničkih komunikacijskih mreža znači, da svi operatori i davatelji usluga elektroničkih komunikacijskih imaju omogućen ulaz u mrežu i da lako preko mreže ponude svoje usluge svim krajnjim korisnicima mreže. Pri tome moraju biti osigurani za sve jednaki uvjeti, u skladu s odredbama Zakona, Pravilnika i Direktivama EU.

S obzirom na oblik financiranja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija razlikujemo tržišnu (komercijalnu) mrežu i mrežu izgrađenu djelomično ili u cjelini javnim sredstvima. Tržišnu mrežu grade operatori elektroničkih komunikacija s vlastitim sredstvima a kapacitete i usluge na svojim mrežama nude na tržištu na komercijalnoj osnovi, pri čemu mogu ostvariti dobit. Javnim sredstvima izgrađene mreže grade se pomoću gradskih/općinskih, državnih i sredstvima europskih fondova. Operatori takvih mreža na ponuđene kapacitete ne smiju ostvarivati prekomjerni dobitak čija vrijednost je određena od strane nacionalne regulatorne agencije. Javna sredstva za izgradnju je dozvoljeno upotrijebiti samo tamo, gdje dokazano, nema tržišnog interesa.

17 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

1.5.5 Okvirni pregled troškova implementacije pojedinih tehnologija

Tablica 1-3 daje pregled okvirnih troškova izvedbe širokopojasnih priključaka putem pojedinih tehnologija, odnosno jediničnih troškova po korisniku koji je pokriven širokopojasnom infrastrukturom.

Potrebno je naglasiti da su navedeni rasponi troškova isključivo indikativne naravi, te da realni troškovi implementacije pojedinih tehnologija ovise o brojnim čimbenicima, između ostalog, gustoći naseljenosti, reljefnim karakteristikama područja i radnom frekvencijskom području (kod bežičnih tehnologija) te mogućnosti iskorištenja postojeće linijske infrastrukture.

Pri tome postojeća linijska infrastruktura obuhvaća kabelsku kanalizaciju i stupove elektroenergetske mreže kod nepokretnih tehnologija, odnosno antenske stupove kod bežičnih tehnologija.

18 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama Raspon investicijskih Tehnologija troškova po Napomena (tržišni nazivi) izvedenom priključku1 ADSL Obuhvaća troškove uspostave odgovarajućeg infrastrukturnog 100 - 300 EUR prostora za smještaj DSLAM-ova, kao i nabavku DSLAM- (DSL) ova.

VDSL Obuhvaća troškove uspostave novog čvora (kabineta), te 200 – 500 EUR izvedbu svjetlovodne veze do kabineta (FTTC), uključujući i (FTTC) izgradnju kabelske kanalizacije.

GPON Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon 500 – 1.300 EUR troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih (FTTH P2MP) područja. Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon FTTH P2P 600 – 1.500 EUR troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih područja.

Obuhvaća troškove uspostave HFC čvora, te izvedbu Kabelski pristup svjetlovodne veze do HFC čvora, uključujući i izgradnju 400 – 600 EUR kabelske kanalizacije. Nisu obuhvaćeni troškovi izgradnje (DOCSIS, HFC) kabelske mreže u završnom pristupnom segmentu (razvod do krajnjih korisnika).

UMTS/HSPA Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskih stupova. Raspon 200 – 1.000 EUR troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno (3G) frekvencijsko područje.

LTE Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon 200 – 1.200 EUR troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno (4G) frekvencijsko područje. Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon WiMAX 300 – 1.200 EUR troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.

Iznosi se odnose na maloprodajne potpore krajnjim korisnicima na račun inicijalnih troškova instalacije i Satelitski pristup 1.000 - 2.500 EUR2 redovitih mjesečnih troškova u razdoblju do 5 godina, sa svrhom da maloprodajni troškovi korisnika budu usporedivi s istovrsnim troškovima u ostalim dijelovima Hrvatske.

1 Unutar raspona jediničnih troškova nisu prikazani troškovi za najrjeđe naseljena područja Hrvatske (naselja s manje od 50 stanovnika).

2 Trošak nije izravno usporediv s jediničnim troškovima za ostale tehnologije, vidi napomenu uz satelitski pristup.

1.5.6 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni iskorak)

Tablica 1-4 daje prikaz minimalnih brzina NGA širokopojasnog pristupa koje moraju biti podržane na mrežama izgrađenim uz potpore u sklopu Okvirnog programa. Navedene minimalne brzine predstavljaju zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka, koji mora biti ispunjen na svim NGA mrežama koje će se graditi u sklopu Okvirnog programa

19 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa

Zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka s obzirom na minimalne brzine prema korisniku (download) i od korisnika (upload)

Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s Buduće potrebe korisnika JLS-ova Konzorcija zahtijevaju minimalne brzine u skladu sa ciljevima Digitalne agende za Europu i analizi potreba opisanih u poglavlju 4.1 i 4.2.

Buduća širokopojasna mrežna infrastruktura u JLS-ovima Konzorcija mora osigurati značajni iskorak u kvaliteti i kapacitetima brzina prijenosa na cijelom području Konzorcija i za sve vrste korisnika. Pasivna infrastruktura mora biti nadogradiva kako bi već u kratkoročnom razdoblju od 5 godina nakon izgradnje ponuditelji usluga mogli svim krajnjim korisnicima omogućiti kapacitete prijenosa od najmanje 100 Mbit/s, a za 50% korisnika 1 Gbit/s.

1.5.7 Otvorenost mreža i veleprodajni pristup

S obzirom da se širokopojasne mreže u projektima iz Okvirnog programa grade uz državne potpore, kojima se daje prednost jednom operatoru na tržištu, tj. izravnom korisniku potpora, od izuzetne je važnosti osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi za sve ostale operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Osim očuvanja tržišne kompetitivnosti operatora, time se osigurava i mogućnost izbora više davatelja usluga za krajnje korisnike.

Usporedno s postojećim vrstama veleprodajnog pristupa koje su propisane od strane regulatora na tržištu elektroničkih komunikacija, a koje u pravilu treba slijediti i unutar projekata iz Okvirnog programa, prema čl. 78g, 78h i 80a smjernica za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža u projektima je poželjno implementirati i širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje.

Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga1.

1 Npr. postojeći dijelovi agregacijske i jezgrene mreže operatora u investicijskom modelu A koji su potrebni za pružanje bitstream usluga na višim hijerarhijskim razinama 20 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 1-5 daje popis mogućih veleprodajnih proizvoda pristupa infrastrukturi, odnosno dijelovima mreže, razvrstanih po pristupnim tehnologijama pri čemu ponuditelj definira okvir njegove ponude u skladu sa poslovnim nacrtom.

Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama Pristup Pristup Pristup Pristup kabelskoj Pristup Tehnologija (tržišni neaktivnim izdvojenim izdvojenim Bitstream kanalizaciji/ antenskim nazivi) vlaknima lokalnim lokalnim pristup nadzemnoj stupovima (dark fiber) potpetljama petljama mreži ADSL (DSL) • • VDSL (FTTC) • • • •

GPON (FTTH P2MP) • • • •

ZIČNE FTTH P2P • • • • Kabelski pristup (DOCSIS, HFC) • • • UMTS/HSPA

(3G) • •

LTE (4G) • • WiMAX BEŽIČNE • • Satelitski pristup •

21 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

2 OPIS PROJEKTA

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP)

Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Konzorcija preuzima Grad Delnice. Podaci o nositelju projekta (NP) Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP)

Naručitelj: Grad Delnice

Adresa: Trg 138. brigade HV 4, 51300 Delnice

OIB: 03944325629

Telefon: +385 51 812 131

Fax: +385 51 812 037

E-mail: [email protected]

Web stranica: www.delnice.hr

Odgovorna osoba: Ivica Knežević, gradonačelnik

Potpis:

Pečat:

2.2 Prostorni obuhvat projekta

Prostorni obuhvat projekta definiran ovim planom obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave članice Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima, kao što je prikazano na slici (Slika 2-1).

22 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta

23 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

2.3 Ciljevi projekta

Projekt slijedi glavni cilj i posebne ciljeve Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.

Glavni cilj je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa Internetu i uslugama za koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa pod jednakim uvjetima na cijelom području RH.

Posebni ciljevi su osiguranje djelotvornog tržišnog natjecanja i osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa Internetu.

Tablica 2-2 prikazuje ciljane vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga definiraju DAE i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.

Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020 Ostvaren je opće pokrivenosti širokopojasnim 100 % (≥ 30 Mbit/s) DAE pristupom minimalne brzine.

% kućanstava koja koriste širokopojasni Barem 50 % (≥ 100 Mbit/s) pristup minimalne brzine.

Dokument Pokazatelj / ciljna vrijednost 2020 Udjel prikl jučaka širokopojasnog pristupa Strategija internetu putem nepokretne mreže velikih 80 % (≥ 30 Mbit/s) širokopojasnog brzina (30 Mbit/s) u ukupnom broju pristupa Udjelnepokretnih kućanstava širokopojasnih koja koriste priključaka ultrabrzi 50 % (≥ 100 Mbit/s) nepokretni širokopojasni pristup (100 Mbit/s)

Tablica 2-3 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta, koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 godine Potrebna Manji i srednji Javne ustanove Cilj pristupna Domaćinstva poslovni i veći poslovni brzina subjekti subjekti ≥ 40 Mbit/s Ostvarenje opće (brzina prema pokrivenosti/dostupnosti korisniku) 100% 100% 100% širokopojasnim pristupom ≥ 5 Mbit/s minimalne brzine (brzina od korisnika) % korisnika s mogućnošću ugovaranja širokopojasnog ≥ 100 Mbit/s 70% 100% 100% pristupa minimalne brzine 24 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Ciljevi definirani u tablici (Tablica 2-3) su u potpunosti usklađeni sa ciljevima definiranim u DAE i Strategiji širokopojasnog pristupa Republike Hrvatske.

3 DETALJNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH, SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI

U okviru ovog poglavlja dana je detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi koje projekt donosi za svaku pojedinu JLS članicu Konzorcija.

3.1 Analiza Socio-ekonomskog stanja Grada Delnica [10]

U suvremenim uvjetima informatizacije i rasprostranjene primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva, razvijena širokopojasna mreža doprinosi ne samo stvaranju kvalitetnijeg društvenog i poslovnog okruženja u lokalnim jedinicama, nego predstavlja i osnovni preduvjet za uspješnije aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja danog područja. Sukladno tome, u okviru ovog dijela studije bit će izneseni opći podaci o geoprometnom položaju Delnica i njezinim prirodnim i izgrađenim resursima, uz poseban naglasak na analizi gospodarskih i demografskih prilika na području Grada kao i na analizi postojećih potreba i preferencija potencijalnih korisnika širokopojasne mreže.

3.1.1 Opći podaci

Grad Delnice smješten je na sjeveroistoku Primorsko-goranske županije, te graniči s gradovima Čabrom i Bakrom, te općinama Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice. Područje Grada sastavni je dio poveznice kontinentalne i primorske Hrvatske. Kroz teritorij Grada prolazi strateški važna prometnica, autocesta A6 Rijeka – Zagreb, te državne ceste D3, D32 i D203. Osim toga, Grad Delnice posjeduje željeznički i autobusni kolodvor.

U sastavu Grada nalazi se 55 administrativnih i statističkih naselja: Bela Vodica, Belo, Biljevina, Brod na Kupi, Crni Lug, Čedanj, Dedin, Delnice, Donja Krašićevica, Donje Tihovo,

25 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Donji Ložac, Donji Okrug, Donji Turni, Gašparci, Golik, Gornja Krašićevica, Gornje Tihovo, Gornji Ložac, Gornji Okrug, Gornji Turni, Grbajel, Guče Selo, Gusti Laz, Hrvatsko, Iševnica, Kalić, Kočičin, Krivac, Kupa, Kuželj, Leska, Lučice, Mala Lešnica, Malo Selo, Marija Trošt, Plajzi, Podgora Turkovska, Požar, Radočaj Brodski, Raskrižje Tihovo, Razloge, Razloški Okrug, Sedalce, Srednja Krašićevica, Suhor, Ševalj, Turke, Vela Voda, Velika Lešnica, Zagolik, Zakrajc Turkovski, Zalesina, Zamost Brodski, Zapolje Brodsko i Zelin Crnoluški. Slika 3-1 i Slika 3-2 prikazuju položaj i makrolokaciju Grada Delnica u Republici Hrvatskoj.

Slika 3-1 Položaj Delnica u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

26 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-2 Makrolokacija Delnica (Izvor: DGU) Područje Grada Delnica zauzima površinu od 231,47 km2 tj. 8,84% ukupne površine Županije te predstavlja prometno najvažniji dio, odnosno centar Gorskog kotara, „vrata“ preko kojih prolaze svi infrastrukturni, prometni i energetski koridori.2

3.1.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Delnice ima 5.952 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 25,8 stanovnika na km² koja je, kao i u slučaju ostalih lokalnih jedinica Gorskog kotara, znatno ispod prosjeka Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz izrazito nisku gustoću naseljenosti, stanovništvo je relativno neravnomjerno raspoređeno u prostoru, pri čemu je većina koncentrirana u naselju Delnice (73,5%), dok u ostalim naseljima ono ne prelazi 5%.3

Analiza demografskih pokazatelja posljednjih 30 godina ukazuje da su na području Grada Delnica prisutni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je u skladu s populacijskim kretanjima na razini države, s time da Grad u navedenom razdoblju ima relativno izraženiju negativnu stopu promjene broja stanovnika, što je ujedno i obilježje šire goranske mikroregije.

2 Strateški razvojni program Grada Delnica 2015.-2020., Grad Delnice, Delnice, 2016. 3 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine.

27 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U 2011. godini na administrativnom području Delnica zabilježeno je 12,69% manje stanovnika nego 1981. godine, dok je u istom razdoblju broj stanovnika Republike Hrvatske bio manji za 6,8%.4

Demografski pokazatelji za područje Delnica u posljednjem međupopisnom razdoblju također ukazuju da je na području Grada prisutan izraženiji depopulacijski proces u odnosu na Primorsko-goransku županiju i Republiku Hrvatsku (Tablica 3-1). U promatranom razdoblju, od 2001. godine do 2011. godine, ukupan broj stanovnika Grada Delnica smanjio se za 4,95%, dok se ukupan broj stanovnika na nacionalnoj razini smanjio za 3,4%, a na županijskoj za samo 3%.

Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Delnicama 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.).

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011/2001 2011/2001 Grad Delnice 6.262 5.952 95,0 2.296 2.301 100,2 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.447.377 1.519.038 102,8 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3

U promatranom razdoblju došlo je i do povećanja broja kućanstava, iako po nižoj stopi promjene (+0,2%) u odnosu na usporedne teritorijalne jedinice. S obzirom da je kućanstvo svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo)5, takva dinamika može upućivati na smanjenu sposobnost mlađeg stanovništva u formiranju vlastitog kućanstva na području Grada.

Osim toga, dobna struktura stanovništva ukazuje da Grad Delnice ima manji udio mlađeg te primarnog i starijeg kontingenta stanovništva od Primorsko-goranske županije, što može ukazivati na nastavak negativnih tendencija u demografiji Grada Delnica (Tablica 3-2).

4 Temeljem Popisa stanovništva 1981., 1991., 2001. i 2011. 5 Definicija sukladno Metodološkim objašnjenjima Statističkog ljetopisa Državnog zavoda za statistiku 28 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Delnica i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Dobni Grad Delnice PGŽ razredi Broj Broj Broj Udio (%) 0-4 242 4,06 12.518 4,23 5-9 231 3,88 11.761 3,97 10-14 267 4,48 12.688 4,28 15-19 290 4,87 13.792 4,66 20-24 330 5,54 16.780 5,67 25-29 397 6,67 20.121 6,79 30-34 389 6,53 21.370 7,21 35-39 327 5,49 19.565 6,61 40-44 362 6,08 19.268 6,51 45-49 465 7,81 21.121 7,13 50-54 540 9,07 23.607 7,97 55-59 524 8,80 24.773 8,36 60-64 392 6,59 22.827 7,71 65-69 268 4,51 14.283 4,82 70-74 327 5,49 15.879 5,36 75-79 290 4,88 13.081 4,42 80-84 215 3,62 7.905 2,67 85-89 75 1,27 3.811 1,29 90-94 17 0,29 825 0,28 95 i više 4 0,07 220 0,07 Ukupno 5.952 100 296.195 100 Međutim, u odnosu na 2001. godinu u JLS-ovima Konzorcija smanjio se udio najmlađih dobnih skupina (0-14 godina) za 0,05 postotna boda manji u odnosu na Županiju, dok je udio dobne skupine od 15 do 64 godina u ukupnom broju stanovnika za 1,15 postotnih bodova manji nego u Županiji. Navedeno upućuje na relativno nepovoljniju dobnu strukturu lokalnog stanovništva u odnosu na Županiju. Ukoliko se usporede navedeni podaci s prethodnim Popisom stanovništva, može se zaključiti da je na području Grada sve izraženiji proces starenja stanovništva. Udjel najmlađih dobnih skupina u dobnoj strukturi stanovništva Delnica u odnosu na 2001. godinu smanjen je za 2,67 postotnih bodova, uz istodobno smanjenje udjela dobnih skupina stanovništva od 65 godina na više za 7,52 postotnih bodova.6 (Tablica 3-3).

6 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011. 29 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Delnica, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) Pokazatelj Grad Delnice PGŽ RH Koeficijent starosti7 26,7 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja8 154,2 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 44,5 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice (Tablica 3-3) može se zaključiti kako je na području Grada proces starenja stanovništva prisutan većim intenzitetom nego na državnoj i županijskoj razini, budući su vrijednosti odabranih pokazatelja nepovoljnije u odnosu na nacionalni prosjek te djelomično i na prosjek Županije. Navedene negativne demografske tendencije predstavljaju prijetnju lokalnom gospodarstvu, te dugoročno mogu postati značajnim ograničavajućim čimbenikom ekonomskog i društvenog napretka Grada Delnica. Kako bi negativni utjecaj demografskih determinanti sveo na najmanju moguću razinu, nositelji lokalnog razvoja čim prije moraju stvoriti uvjete za revitalizaciju lokalne demografske slike. U tom smislu, lokalna vlast treba preuzeti aktivniju ulogu u razvijanju uvjeta za poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva, čime će se dodatno potaknuti naseljavanje i zadržavanje mlađeg, radno sposobnog stanovništva. Navedeno se, između ostalog, može postići izgradnjom širokopojasne mreže koja otvora brojne poslovne i obrazovne pogodnosti (npr. obrazovanje putem interneta, rad od kuće, korištenje zdravstvenih elektroničkih usluga, uvođenje e-poslovanja, e-javne uprave i sl.) koje mogu dodatno doprinijeti povećanju standarda življenja za stanovnike Grada Delnica, a time inicirati i postepeno ublažavanje te potencijalno zaustavljanje demografske regresije na području Grada.

7 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 8 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 30 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Delnica i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Delnice 5.212 74 28 102 1.381 2.832 795 335 455 5 0

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 2,01% 4,27% 2,53% 0,94% 3,19% 1,89% 1,53% 1,76% 1,42% 0,51% 0%

Sagledavajući obrazovnu strukturu stanovništva (Tablica 3-4) može se zaključiti da u usporedbi sa Županijom, Delnice imaju nepovoljniju obrazovnu strukturu. Najveći udio stanovništva, kako na razini Grada tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s time da Delnice imaju za 3,4 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Osim toga, u Gradu je prisutan i značajno manji udio visokoobrazovanog stanovništva u kontingentu starijem od 15 godina. Samo 15,25% referentne dobne skupine ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji taj udio iznadprosječnih 20,07%.

31 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Sukladno postojećem riziku daljnjih nepovoljnih kretanja u starosnoj strukturi i potencijalne depopulacije Grada Delnica, kao i nepovoljnoj obrazovnoj strukturi lokalnog stanovništva, iz koje je razvidno da Delnice trenutno raspolažu sa značajno nižim udjelom visokoobrazovane radne snage u odnosu na Županijski prosjek, bitno je naglasiti da se razvoj ljudskih potencijala na području Grada nameće kao najbitnija pretpostavka budućeg društvenog i gospodarskog razvitka. Navedeno je, temeljeno na rezultatima provedenog terenskog istraživanja, prepoznato i od strane lokalnog stanovništva. U kontekstu navedenoga, investicije u naprednu širokopojasnu infrastrukturu doprinijele bi intenzivnom razvoju suvremenih oblika formalnog i neformalnog obrazovanja na svim razinama, uključujući i cjeloživotno obrazovanje, čime bi se inicirala preobrazba lokalnog stanovništva iz srednjeobrazovanog u visokoobrazovano stanovništvo, koje je temelj modernog društva zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

3.1.3 Analiza gospodarskih kretanja Grada Delnica

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Grada Delnica treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-5) su prikazani podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do

32 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU9 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

9 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 33 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-5 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,0 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % BDP-a -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0,0 1,0 0,9 5,2 Neto pozajmljivanje/zaduživanje -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6,00 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,50 -3,20 (% BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (Tablica 3-6) uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda županije Primorsko-goranske, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni rast. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja razvojnog jaza. Iako se dinamika gospodarskog kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske podudaraju, može se vidjeti da je gospodarstvo županije bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja u odnosu na zemlje EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-7), može se vidjeti da Grad Delnice bilježi iznadprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja kao i Primorsko-goranska županija. Međutim, ipak se može uočiti da je gospodarstvo Grada Delnica značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek

34 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Primorsko-goranske županije. Gospodarski značaj županije Primorsko-goranske prikazan je i vizualno slikom (Slika 3-3) gdje se može uočiti da županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-6 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6461 7038 7036 9656 10682 10111 10057 10038 10297 10228 Primorsko 7349 10421 10433 11177 12680 12305 12343 12441 13110 12930 Goranska EU15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,90 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Hrvatska 23,93 25,23 24,10 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 Primorsko 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,70 40,92 42,43 41,71 Goranska

*Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku.

35 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-7 Grad Delnice te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova (EU)

Indeks razvijenosti i Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek skupine Udio Prosječni Prosječni Udio obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni izvorni per Prosječna stopa Kretanje izvorni Prosječna stopa Kretanje stanovništva u dohodak stanovništva u dohodak per Skupine Skupine capita nezaposlenosti stanovništva prihodi per nezaposlenosti stanovništva stanovništvu 16-65 Grad/općina per capita stanovništvu 16- capita prihodi capita godina 65 godina

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012.. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012.. 2001.

Delnice 32.679 2.560 14,80% 95,3 79,47% 118,10% 85,10% 103,20% 92,90% 103,80% 100-125% IV.

Primorsko- 32.813 4.757 12.7% 99,30% 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% >125% V. goranska županija Republika 28.759 3.310 16,00% 99,40% 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Hrvatska

Maksimum 42.175 5.997 25.9% 109 86.9%

Minimum 19.455 1.368 7,80% 91 62,50%

36 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-3 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

37 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana struktura poduzetništva Grada Delnica. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Delnica (Tablica 3-8). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti10 (NKD 2007.).

10 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 38 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-8 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Delnica u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 8.687.200 2,52 205.854 0,06 2,37 7.879.650 2,30 322.578 0,10 4,09 B. C. 117.144.711 33,94 129.716.061 39,66 110,73 117.483.275 34,28 118.912.444 38,34 101,22 D. 126.237 0,04 114.967 0,04 E. 18.549.862 5,37 18.310.890 5,60 98,71 18.494.580 5,40 18.288.850 5,90 98,89 F. 67.490.405 19,55 61.674.090 18,86 91,38 68.054.502 19,86 59.084.090 19,05 86,82 G. 87.449.483 25,34 68.436.266 20,93 78,26 87.117.634 25,42 67.010.436 21,61 76,92 H. 4.941.750 1,43 3.384.802 1,03 68,49 4.489.067 1,31 3.250.436 1,05 72,41 I. 7.012.087 2,03 9.831.531 3,01 140,21 7.261.812 2,12 9.556.498 3,08 131,60 J. 747.526 0,22 758.421 0,23 101,46 752.333 0,22 754.109 0,24 100,24 K. 4.808.887 1,39 4.676.441 1,43 97,25 2.812.728 0,82 2.705.170 0,87 96,18 L. 392.375 0,11 933.511 0,29 237,91 343.306 0,10 641.910 0,21 186,98 M. 17.473.913 5,06 13.437.960 4,11 76,90 17.642.491 5,15 13.065.717 4,21 74,06 N. 4.918.853 1,43 4.469.324 1,37 90,86 4.860.674 1,42 4.505.048 1,45 92,68 O. P. Q. 515.671 0,15 4.327.265 1,32 839,15 534.176 0,16 4.324.195 1,39 809,51 R. 3.437.858 1,00 3.988.802 1,22 116,03 3.505.924 1,02 5.116.763 1,65 145,95 S. 1.562.875 0,45 2.768.590 0,85 177,15 1.517.884 0,44 2.459.468 0,79 162,03 Ukupno: 345.133.456 100 327.046.045 100 94,76 342.750.036 100 310.112.679 100 90,48 39 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prema podacima FINA-e aktivni poduzetnici Grada Delnica11, njih 135, ukupno su u 2014. godini generirali poslovne prihode u iznosu od 327,1 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 5,24%, odnosno korekciju od 18,1 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu. Navedenom trendu u referentnom razdoblju najviše je doprinijeo recesijski uvjetovan pad prihoda u drugoj po redu najzastupljenijoj djelatnosti na području Grada Delnica: G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja je u 2014. godini ostvarila udio u ukupnim prihodima od 20,93%.12 Na pad ukupnih prihoda utjecalo je i smanjenje prihoda od 97,63% u djelatnosti A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, koja je u ukupno ostvarenim prihodima lokalnog gospodarstva 2014. godine sudjelovala s udjelom od 0,06% nakon ostvarenog gubitka u apsolutnom iznosu od značajnih 8,5 milijuna kuna, što ju je dovelo do „bankrota“. Isto tako, treća po redu najznačajnija djelatnost, F – Građevinarstvo, zabilježila je kontrakciju prihoda od 5,8 milijuna kuna (-8,62% u odnosu na 2011.). Međutim, u istom je razdoblju dominantna djelatnost Grada, C – Prerađivačka industrija, ostvarila rast poslovnih prihoda od 12,6 milijuna kuna, odnosno +10,73% u odnosu na 2011, što je u konačnici ublažilo spomenutu prihodnu kontrakciju na razini ukupnog poduzetništva. Nabrojene djelatnosti, isključujući poljoprivredu, dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini (zajednički udio 79,45%), stoga iste čine okosnicu poduzetništva Grada Delnica. Navedeno upućuje na relativno nisku razinu diverzifikacije lokalnog gospodarstva, s obzirom da samo tri od ukupno petnaest zastupljenih gospodarskih djelatnosti ostvaruje gotovo 4/5 ukupno generiranih prihoda u lokalnom poduzetničkom sektoru.

Dinamika pada ukupnih prihoda poslovanja trgovačkih društava u promatranom razdoblju potvrđuje da je poduzetnički sektor Delnica bio pogođen recesijskim procesima u nacionalnom gospodarstvu. Ranije spomenuta negativna konjunkturna kretanja u nacionalnom i županijskom gospodarstvu ujedno su dovela i do blage promjene strukture lokalne ekonomije. Naime, došlo je do smanjenja realne potrošnje lokalnog stanovništva, što je dovelo do značajnog pada prihoda u djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala koja je, usprkos smanjenju svoga udjela u ukupno ostvarenim prihodima poduzetničkog sektora za 4,41 postotnih bodova, zadržala status druge najznačajnije djelatnosti u poduzetništvu Delnica. To

11 Preciznije, riječ je o broju poduzetnika koji su predali financijska izvješća za navedenu godinu. 12 U referentnom razdoblju prihodi djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala odnosno smanjili su se za značajnih 21,74% ili 19 milijuna kuna. 40 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

se odrazilo i utjecalo na relativno povećanje značaja i udjela djelatnosti C - Prerađivačka industrija, koja je zabilježila rast udjela u ukupnim prihodima za 5,72 postotnih bodova.

U kontekstu razmatranja značaja i potencijala uvođenja širokopojasne mreže na području Grada Delnica, potrebno je napomenuti da su u lokalnom poduzetničkom sektoru prisutne i određene znanjem intenzivne djelatnosti, koje su posebno upućene na korištenje naprednih digitalnih usluga, sa sljedećim udjelima u ukupnim prihodima:13 M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (4,11%), K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1,43%), Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1,32%), R – Umjetnost, zabava i rekreacija (1,22%) te J – Informacije i komunikacije (0,23%).

U referentnom razdoblju evidentiran je i pad ukupnih rashoda lokalnih poduzetnika za 9,52% ili 32,6 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Rashodovna strana FINA-inog kumulativnog godišnjeg financijskog izvještaja poduzetnika za 2014. godinu također ukazuje da je smanjenje ukupnog obujma poslovanja obilježila i njegova racionalizacija, odnosno izraženiji pad rashoda u odnosu na prihode u referentnom razdoblju (što implicira povećanu ekonomičnost poslovanja, ali i negativan kratkoročni utjecaj na kretanje zaposlenosti) zbog čega su lokalni poduzetnici 2014. godine ostvarili neto dobitak prije oporezivanja u iznosu od 16,93 milijuna kuna, što predstavlja značajno povećanje (za 610,5%) u odnosu na 2011. godinu, kada je konsolidirani financijski rezultat lokalne ekonomije iznosio 2,4 milijuna kuna. Navedeno je prvenstveno rezultat ostvarenja pozitivnog konsolidiranog financijskog rezultata poslovanja u 2014. godini u gotovo svim značajnijim djelatnostima lokalne ekonomije.14 Najveće „uštede“ ostvarile su djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala koja je u 2014. godini smanjila poslovne rashode u odnosu na 2011. godinu za značajnih 20,1 milijuna kuna (- 23,08%) te F – Građevinarstvo koja je istovremeno ostvarila pad rashoda za 8,97 milijuna kuna (-13,18%). Prikazani financijski pokazatelji poslovanja mogu ukazivati na konsolidaciju i racionalizaciju poduzetništva Delnica, te na smanjenje gospodarskih aktivnosti u promatranom

13Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2] 14 U 2014. godini neto dobit prije oporezivanja ostvarile su sljedeće značajnije djelatnosti: C - Prerađivačka industrija (10,8 mil. kn), F – Građevinarstvo (2,6 mil. kn), K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1,97 mil. kn), G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (1,4 mil. kn), dok je najveći gubitak zabilježen u djelatnosti R – Umjetnost, zabava i rekreacija (-1,13 mil. kn). 41 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

razdoblju, na što upućuje i stagnacija broja gospodarskih subjekata kao i pad ukupnog broja zaposlenih u sektoru poduzetništva za 10,07% .

U 2014. godini najveći broj gospodarskih subjekata djelovao je u najznačajnijim djelatnostima: G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (njih 23,7%) i C – Prerađivačka industrija (njih 19,3%). Osim toga, relativno visoka koncentracija subjekata prisutna je i u djelatnostima F – Građevinarstvo (16,3%) te M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (9,63%).

Najveći udio u zaposlenosti u sektoru poduzetništva imala je 2014. godine djelatnost C – Prerađivačka industrija (sa 35,91%), dok se djelatnost F – Građevinarstvo nalazila na drugom mjestu (sa 18,82%). Obje su djelatnosti zabilježile pad broja zaposlenih u odnosu na 2011. godinu (Tablica 3-9).

42 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-9 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Delnica u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 4 2,99% 2 1,48% 50,00 27 2,80% 2 0,23% 7,41 B. 0,00% 0,00% C. 28 20,90% 26 19,26% 92,86 368 38,21% 311 35,91% 84,51 D. 1 0,74% 100,00 0 0,00% E. 1 0,75% 2 1,48% 200,00 48 4,98% 44 5,08% 91,67 F. 17 12,69% 22 16,30% 129,41 174 18,07% 163 18,82% 93,68 G. 34 25,37% 32 23,70% 94,12 158 16,41% 113 13,05% 71,52 H. 6 4,48% 8 5,93% 133,33 17 1,77% 20 2,31% 117,65 I. 11 8,21% 11 8,15% 100,00 47 4,88% 58 6,70% 123,40 J. 1 0,75% 1 0,74% 100,00 4 0,42% 4 0,46% 100,00 K. 1 0,75% 1 0,74% 100,00 18 1,87% 20 2,31% 111,11 L. 1 0,75% 1 0,74% 100,00 2 0,21% 2 0,23% 100,00 M. 18 13,43% 13 9,63% 72,22 60 6,23% 45 5,20% 75,00 N. 3 2,24% 4 2,96% 133,33 15 1,56% 23 2,66% 153,33 O. P. Q. 3 2,24% 2 1,48% 66,67 2 0,21% 23 2,66% 1150,00 R. 4 2,99% 3 2,22% 75,00 16 1,66% 25 2,89% 156,25 S. 2 1,49% 6 4,44% 300,00 7 0,73% 13 1,50% 185,71 Ukupno: 134 100,00% 135 100,00% 100,75 963 100,00% 866 100,00% 89,93 43 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled broja zaposlenih s prebivalištem na području Delnica u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalnog tržišta rada te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje primarno ostvaruje u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (94,7%) te značajno manje u segmentu obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 4,6%). S druge strane, poljoprivreda ima zanemariv utjecaj kao generator zapošljavanja u lokalnom gospodarstvu (samo 0,4%).

2500

2000

1500

1000

500

0 Samostalne Radnici kod Radnici kod Obrtnici Poljoprivrednici profesionalne Sveukupno pravnih osoba fizičkih osoba djelatnosti Delnice 1773 189 105 2 19 2088

Grafikon 3-1 Broj zaposlenih u Gradu Delnicama prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30.4.2016.)

S obzirom na uočen trend troškovne konsolidacije poduzetništva Grada Delnica, uslijed ciklički uvjetovanog pada poduzetničke aktivnosti te istovremenu prekomjernu koncentraciju gospodarskih resursa u uskom rasponu djelatnosti, implementacijom širokopojasne mreže postigle bi se značajne prednosti za lokalno gospodarstvo, što bi u narednom razdoblju dovelo do pozitivnih ekonomskih i društvenih iskoraka. Digitalno doba pruža širok spektar mogućnosti kroz uvođenje širokopojasne infrastrukture. Njezina je izgradnja ključna za moderniziranje

44 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

proizvoda i usluga u sektorima obrazovanja, zdravstva, javne uprave, javne sigurnosti, kulture i razonode, što dovodi do podizanja ukupne kvalitete života lokalnog stanovništva. Slijedom navedenog, moguće je predvidjeti pozitivne učinke izgradnje mrežne infrastrukture na gospodarski rast i razvoj Grada Delnica. Moguće je pretpostaviti ostvarivanje sljedećih prednosti za lokalnu ekonomiju: privlačenje novih gospodarskih subjekata i poslovnih investicija u lokalno gospodarstvo, dostupnost raznovrsnijeg raspona mogućnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje kroz rad od kuće čime se povećava mogućnost ostvarivanja višeg dohotka za lokalne rezidente slijedom mogućnosti obavljanja više paralelnih djelatnosti, pokretanje i unaprjeđenje nedovoljno razvijenih, a znanjem intenzivnih, djelatnosti na području Grada15 (J – Informacije i komunikacije, K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, L – Poslovanje nekretninama, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, P – Obrazovanje, Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, R – Umjetnost, zabava i rekreacija), smanjenje dnevnih (radno uvjetovanih) migracija i ekonomski uvjetovane emigracije lokalnog stanovništva u svrhu povećanja kvalitete života, te povećanje razine demokratske osviještenosti kroz povezivanje stanovništva s lokalnom samoupravom. Na taj se način postiže viša razina participacije u donošenju odluka presudnih za život građana, te jačanje konkurentskih prednosti i investicijske atraktivnosti Grada Delnica, ali i čitavog Gorskog kotara, u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave u bližem geografskom okruženju.

Bez ulaganja u izgradnju širokopojasne mreže, delničkoj ekonomiji prijeti intenziviranje već uvelike prisutnog rizika tehnološke i kadrovske nerazvijenosti, uz gubitak konkurentnosti na postojećim i potencijalnim tržištima.

3.1.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Osim analize demografskih i gospodarskih obilježja danog područja, važan aspekt procjene tržišnog potencijala širokopojasne mreže uvid je u postojeći interes sektora kućanstva i poduzeća za korištenjem širokopojasnih tehnologija. U svrhu anticipiranja rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području Grada Delnica, u ovom dijelu studije

15Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230 [dostupnona: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2] 45 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

izvršena je procjena broja mogućih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasnih proizvoda i usluga.

Procjena broja privatnih korisnika temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja poslovnih korisnika uzet u obzir broj poslovnih subjekata, odnosno broj registriranih obrtnika i trgovačkih društava sa sjedištem na području Grada. Budući da su kupovna moć stanovništva tj. trenutna platežno sposobna potražnja osnovne determinante razvoja svakog tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, u sagledavanju lokalnih kapaciteta korištenja širokopojasne mreže uzeti su u obzir i prosječno ostvareni dohoci stanovništva te broj popisanih internet korisnika na području Grada Delnica.

Tablica 3-10 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Grada Delnica, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Prosječan Broj Broj Broj Broj Naziv Broj broj kućanstava nastanjenih članova stambenih naselja kućanstava članova koja koriste stambenih kućanstva jedinica kućanstva Internet jedinica Bela Vodica 10 24 2,40 5 30 10 Belo 4 9 2,25 2 13 4 Biljevina 2 4 2,00 - 3 2 Brod na 68 207 3,04 22 108 66 Kupi Crni Lug 112 253 2,26 34 160 112 Čedanj 6 9 1,50 1 16 6 Dedin 24 93 3,88 6 72 23 Delnice 1.665 4.301 2,58 846 2.040 1.647 Donja - - - - 4 - Krašićevica Donje 2 5 2,50 1 6 2 Tihovo Donji Ložac 3 6 2,00 - 10 3 Donji 1 2 2,00 - 4 1 Okrug Donji Turni ------Gašparci 7 15 2,14 - 22 7 Golik 7 16 2,29 2 23 7 Gornja 1 2 2,00 - 2 1 Krašićevica Gornje 3 6 2,00 2 19 3 Tihovo Gornji 3 10 3,33 - 8 3 Ložac

46 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prosječan Broj Broj Broj Broj Naziv Broj broj kućanstava nastanjenih članova stambenih naselja kućanstava članova koja koriste stambenih kućanstva jedinica kućanstva Internet jedinica Gornji 1 2 2,00 1 4 1 Okrug Gornji 7 13 1,86 - 15 7 Turni Grbajel 12 17 1,42 4 33 12 Guče Selo 11 27 2,45 5 33 11 Gusti Laz 2 4 2,00 - 11 2 Hrvatsko 16 49 3,06 10 24 16 Iševnica 5 9 1,80 1 16 5 Kalić 2 4 2,00 - 8 2 Kočičin 1 1 1,00 - 7 1 Krivac 11 23 2,09 3 25 11 Kupa 3 8 2,67 1 11 3 Kuželj 28 52 1,86 7 58 28 Leska 1 3 3,00 1 1 1 Lučice 132 332 2,52 49 169 128 Mala 4 8 2,00 - 7 4 Lešnica Marija Trošt 20 46 2,30 9 30 19 Plajzi ------Podgora 5 8 1,60 - 15 5 Turkovska Požar 3 8 2,67 1 15 3 Radočaj 6 10 1,67 - 19 6 Brodski Raskrižje 4 7 1,75 1 14 4 Tihovo Razloge 8 8 1,00 - 22 8 Razloški 3 5 1,67 - 6 3 Okrug Sedalce 6 16 2,67 1 17 6 Srednja - - - - 1 - Krašićevica Suhor - - - - 4 - Ševalj - - - - 4 - Turke 16 31 1,94 1 33 15 Velika 9 16 1,78 1 22 9 Lešnica Velika - - - - 6 - Voda Zagolik - - - - 14 -

47 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prosječan Broj Broj Broj Broj Naziv Broj broj kućanstava nastanjenih članova stambenih naselja kućanstava članova koja koriste stambenih kućanstva jedinica kućanstva Internet jedinica Zakrajc 2 2 1,00 - 10 2 Turkovski Zalesina 15 41 2,73 5 31 15 Zamost 14 36 2,57 8 33 14 Brodski Zapolje 6 34 5,67 - 4 2 Brodsko Zelin - - - - 8 - Crnoluški UKUPNO 2.301 5.844 2,54 1.037 3.314 2.268

Slika 3-4 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.)

48 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pregledom strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Struktura ukupnog broja kućanstava na području Grada Delnica (Tablica 3-10) ukazuje na značajan udio kućanstava koja posjeduju računalo ili koriste Internet. Udio kućanstava koja koriste Internet u ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području Grada u 2011. godini iznosio je 45,1%.16 Na županijskoj razini, prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste Internet za sve lokalne samouprave u Županiji iznosio je 49,45%.17 Navedeni podaci ukazuju na približno jednaku razinu korištenja Interneta i modernih ICT tehnologija u delničkim kućanstvima u odnosu na Primorsko-goransku županiju, uz istovremeni značajan potencijal razvoja tržišta širokopojasnog pristupa Internetu. Podatak o relativno visokom udjelu kućanstava koja koriste Internet također ukazuje na visok stupanj preferencije lokalnog stanovništva prema računalnim i informacijskim tehnologijama, što predstavlja značajan tržišni inicijator za komercijalizaciju širokopojasne mreže u sektoru privatnih korisnika Grada Delnica.

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je istaknuti i da Grad Delnice trenutno raspolaže s izrazito velikim neiskorištenim stambenim kapacitetom (31,6% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj budućnosti.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazani su ukupan broj i distribucija poslovnih, javnih i civilnih subjekata po naseljima Grada Delnica (Tablica 3-11 i Slika 3-5).

16 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 17 Ibidem 49 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-11 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Delnica (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) Ukupan broj Broj Broj trgovačkih Naziv naselja poslovnih obrtnika društava subjekata18 Bela Vodica 0 5 5 Belo 0 1 1 Brod na Kupi 10 4 14 Crni Lug 3 3 6 Dedin 1 0 1 Delnice 106 142 248 Hrvatsko 3 0 3 Iševnica 0 1 1 Kuželj 2 1 3 Lučice 10 15 25 Marija Trošt 1 0 1 Malo Selo 0 1 1 Turke 1 0 1 Zapolje Brodsko 0 1 1 UKUPNO 137 174 311

18 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava. 50 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-5 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Delnica (Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.)

Tablica 3-11 ukazuje na postojanje relativno velikog broja subjekata na području Grada Delnica, od čega je 42,13% poduzetnika, 33,17% obrtnika, 21,31% korisnika iz nevladinog sektora te 3,39% korisnika iz javnog sektora. Za navedene potencijalne korisnike, posebice iz poslovnog sektora, postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava ostvarenje brojnih pogodnosti: povećanje tržišne konkurentnosti, povećanje prodajne i promotivne učinkovitosti, učinkovitiji načini pružanja usluga klijentima, smanjenje troškova komunikacije, što implicira smanjenje troškova poslovanja, a time i bolju financijsku održivost subjekata. Iz navedenih razloga, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati

51 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

poslovne benefite koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa, što predstavlja dodatni poticaj za uvođenje širokopojasne mreže na području Grada Delnica.

Iz slike (Slika 3-5) razvidno je da je na području Grada prisutna relativno velika koncentracija poslovnih subjekata. To podvrđuje i prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku (0,052) koji premašuje nacionalni prosjek (0,034).19 S obzirom da je koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom sektoru Grada Delnica postoji značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga.

Nakon utvrđivanja broja potencijalnih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasne mreže na području Grada, potrebno je utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva kako bi se kvantificirala platežno sposobna potražnja za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenom dohotku stanovništva Grada Delnica ukazuju da je potrošačka snaga u Delnicama približno na razini prosjeka PGŽ-a i Republike Hrvatske, osim u kategoriji slobodnih zanimanja, stoga financijske mogućnosti lokalnog stanovništva, s obzirom na iskazane korisničke preferencije, ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže na prostoru Grada (Grafikon 3-2).

19 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata (stanje: 16.06.2016.) 52 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-2 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Delnicama, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

3.1.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

U svrhu utvrđivanja trenutnog stanja potražnje za širokopojasnim uslugama u ovom dijelu izvršeno je terensko istraživanje (anketa) o preferencijama korisnika postojećih telekomunikacijskih usluga na lokalnom tržištu. U anketi je sudjelovalo 97 ispitanika.

Korisnici širokopojasnih usluga podijeljeni su u tri osnovne skupine, to su:

• Fizičke osobe (domaćinstva, građani)

• Pravne osobe (poslovni subjekti, poduzeća i sl.)

• Javne institucije (JLS, JRS, javna poduzeća)

Grafikonom (Grafikon 3-3) su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

53 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-3 Rezultati ankete – kategorije korisnika Anketa je pokazala izrazito visok stupanj zastupljenosti klasičnih usluga informacijske i komunikacijske tehnologije, osobito telefonije putem fiksne telefonske linije, na području Grada Delnica. Naime, gotovo svi ispitanici koriste usluge telefonije (njih 93,3%), a njih 70,8% posjeduje pristup internetu. Ispitanici su također iskazali relativno visok stupanj korištenja usluga digitalne televizije (njih 55,1%), što je značajno s aspekta preferencija lokalnog stanovništva za korištenjem digitalnih tehnologija (Grafikon 3-4).

54 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-4 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

Međutim, unatoč iskazanim preferencijama lokalnog stanovništva za korištenjem ICT tehnologija, telekomunikacijsko tržište Grada Delnica obilježeno je izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga, kao i niskom diverzifikacijom tržišta. Gotovo svi ispitanici (njih 80,6%) koriste usluge samo jednog operatera (Hrvatski telekom) (Grafikon 3-5). Navedeno je rezultat ograničenog pristupa novih operatera raspoloživoj infrastrukturi, zbog čega je čak 92,8% anketiranih korisnika izrazilo želju da novoizgrađene mreže budu otvorenog tipa, tj. da omoguće brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

55 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-5 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne pristupne infrastrukture, bitno je utvrditi kvalitetu telekomunikacijskih usluga, koje su trenutno dostupne na području Delnica. Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se:

• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (28,6%),

• spor pristup internetu (brzina, kašnjenje) (67,9%)

• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (32,1%),

• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (5,4%),

• loš ili nedostupan telefonski signal (14,3%),

• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (21,4%),

• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (8,9%).

Kao što je niže prikazano grafikonom:

56 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-6 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga

Utvrđivanje problema prisutnih na lokalnom tržištu telekomunikacijskih usluga preduvjet je za pronalaženje rješenja koja se mogu implementirati, prvenstveno uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj bi se način postojećim korisnicima povećala kvaliteta usluge, a budućim korisnicima omogućio pristup modernim ICT tehnologijama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Delnica proizlazi da se oni zapravo odnose na tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, spor pristup internetu). Navedeno istovremeno predstavlja značajnu prepreku za razvoj novih informacijskih proizvoda ali i veliki pozitivan poticaj za izgradnju širokopojasne infrastrukture, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost dodatnog razvoja i diversifikacije lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

Anketa je također pokazala zadovoljavajuću razinu opremljenosti kućanstava Delnica uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge (računala,

57 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

tableti, pametni telefoni). Moguće je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije, međutim određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju im korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mbit/s (91,8%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga.

Grafikon 3-7 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

Prikazani rezultati anketnog istraživanja ukazuju na postojanje izrazito velikog interesa stanovništva Grada Delnica za izgradnjom širokopojasne infrastrukture, koja će im omogućiti korištenje naprednih širokopojasnih usluga za koje već sada postoji adekvatna tehnička opremljenost u kućanstvima. Međutim, tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture, kao i niska razina kvalitete pruženih telekom i kabelskih usluga, sputava daljnju tranziciju iz društva tradicionalnih telekomunikacijskih tehnologija prema modernom digitalnom društvu, za

58 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

ostvarenje koje je ključan preduvjet upravo izgradnja širokopojasne mreže na područje Grada Delnica.

3.2 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Čabra [11]

U današnjim okolnostima kada su ICT tehnologije postale važan segment kvalitete života i sastavni dio obavljanja većine djelatnosti, ulaganja u izgradnju i razvoj širokopojasne infrastrukture ne samo da doprinose unaprjeđenju cjelokupnog socijalnog i poslovnog okruženja u gradovima i općinama, nego ona predstavljaju i ključan faktor uspješnijeg korištenja njihovih razvojnih potencijala, a samim time i ključan faktor poticanja rasta i razvoja lokalnih gospodarskih struktura. S obzirom da mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvenstveno ovise o prirodnim, demografskim i gospodarskim specifičnostima pojedinih lokalnih jedinica, u okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podatci o geografskom i prometnom položaju grada Čabra, analizirana su demografska i gospodarska obilježja grada Čabra, procijenjeni su lokalni kapaciteti korištenja širokopojasne mreže i sagledani su stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga u gradu Čabru.

3.2.1 Opći podaci

Grad Čabar smješten je u Gorskom kotaru, na krajnjem sjeveru Primorsko-goranske županije. Prostire se između doline rijeke Čabranke na sjeverozapadu (državna granica prema Sloveniji), gornjeg toka rijeke Kupe i rijeke Krašićevice na istoku te planine Risnjak na jugu. Jugozapadna granica Grada uglavnom se poklapa s reljefnom okosnicom sjeverozapadnog gorskog bloka koju čine Risnjak, Snježnik, Guslica, Medvejci i Bačva. Najvećim dijelom Čabar graniči s Republikom Slovenijom, dok ostatak granice dijeli s primorsko-goranskim općinama Klana, Jelenje, Čavle i Lokve te gradovima Bakar i Delnice. Administrativno područje grada Čabra ima ukupnu duljinu granice od 88,167 km i zauzima površinu od 280,18 km², što čini gotovu četvrtinu površine Gorskog kotara.20

U prostornom smislu, Čabar je treći po veličini grad u Primorsko-goranskoj županiji i obuhvaća čak 41 naselje (Slika 3-7):

20 Strategija razvoja grada Čabra 2015. – 2020., dostupno na: http://www.cabar.hr/wp- content/uploads/2016/04/Strategija-razvoja.pdf (26.07.2016.) 59 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• Mjesni odbor Čabar: Čabar, Gornji Žagari, Parg, Tropeti, Gorači

• Mjesni odbor Plešce: Plešce, Kamenski Hrib, Donji Žagari, Mandli, Okrivje, Podstene, Požarnica, Zamost, Fažonci, Smrekari

• Mjesni odbor Tršće: Tršće, Brinjeva Draga, Crni Lazi, Frbežari, Kraljev Vrh, Lazi, Makov Hrib, Prhutova Draga, Pršleti, Ravnice, Sokoli, Srednja Draga, Selo, Vrhovci, Prhci

• Mjesni odbor Prezid: Prezid, Kozji Vrh, Kranjci, Lautari, Bazli

• Mjesni odbor Gerovo: Gerovo, Gerovski Kraj, Hrib, Mali Lug, Smrečje, Vode

Zbog svoje reljefne izdvojenosti, grad Čabar periferno je položen u odnosu na glavne prometne pravce u Republici Hrvatskoj i Sloveniji, što ukazuje na njegov izuzetno nepovoljan prometni položaj. Prometna izoliranost grada Čabra, posebno prema Primorju i delničkom koridoru, dodatno je pojačana u zimskim mjesecima kada je zbog velikih količina snijega otežana prohodnost lokalnih cesta, što ograničava odvijanje prometa između dislociranih naselja grada Čabra i stvara probleme domicilnom stanovništvu prilikom nužnih odlaska u druge gradove i općine. U tom pogledu, izgradnja kvalitetne širokopojasne mreže svakako može značajno ublažiti brojne negativne posljedice prometne izoliranosti grada Čabra. To se u prvom redu odnosi na poboljšavanje društvene uključenosti lokalnog stanovništva kroz stvaranje mogućnosti za korištenje naprednijih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i osiguravanje svih potrebnih preduvjeta za olakšan i brži pristup različitim informacijskim sustavima i online javnim uslugama.

60 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-6 Položaj grada Čabra u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

61 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-7 Makrolokacija grada Čabra (Izvor: DGU) 3.2.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Čabar ima 3.770 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 13,46 stanovnika na km², što je znatno ispod razine prosječnih vrijednosti za Primorsko-goransku županiju (82,55 stanovnika/km²) i Republiku Hrvatsku (75,71 stanovnika/km²). Osim relativno niske razine gustoće naseljenosti, demografsko obilježje grada Čabra je i izrazita neravnomjernost prostornog rasporeda stanovništva, pri čemu je većina stanovništva (58%) koncentrirana u svega 4 naselja Prezid (740 stanovnika), Gerovo (689 stanovnika), Čabar (412 stanovnika) i Tršće (342 stanovnika).21

21 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine 62 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U posljednja dva popisna razdoblja na području Grada Čabra prisutni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je u skladu s populacijskim kretanjima na županijskoj i državnoj razini, s tim da je primjetan znatno izraženiji pad broja stanovnika u gradu Čabru u odnosu na usporedne teritorijalne jedinice. U međupopisnoj dekadi 2001.-2011. ukupan broj stanovnika u gradu Čabru smanjio se za čak 14,1%, što je za 10,7 postotnih bodova više od stope pada broja stanovnika na nacionalnoj razini i 11,1 postotnih bodova više od stope pada broja stanovnika na županijskoj razini (Tablica 3-12).

Tablica 3-12 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u gradu Čabru, PGŽ-u i RH 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.)

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Grad Čabar 4.387 3.770 85,9 1.542 1.433 92,9 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

Na nepovoljne demografske trendove na području grada Čabra upućuje i statistika kretanja broja kućanstava, a prema kojoj se u razdoblju između posljednja dva popisna razdoblja broj kućanstava u gradu Čabru smanjio za 7,1%. Suprotno tome, na razini Republike Hrvatske u istom razdoblju zabilježen je porast broja kućanstava za 2,8%, a na razini Županije za čak 5,3%. Navedeno ukazuje da su opće životne i gospodarske okolnosti na području grada Čabra takve da mladi ljudi nisu sposobni ili nisu motivirani formirati vlastito kućanstvo, što nije slučaj na županijskoj i nacionalnoj razini, gdje je unatoč smanjenju ukupnog broja stanovnika došlo da porasta broja kućanstava (Tablica 3-12).

Uspoređujući strukturna obilježja stanovništva u gradu Čabru s višim teritorijalnim jedinicama, može se uočiti da grad Čabar ima i relativno nepovoljniju dobnu strukturu stanovništva u odnosu na županijski prosjek. Prema podatcima za posljednju popisnu godinu, čabarsko stanovništvo ima veći udio staračkog kontingenta i slabiju zastupljenost kontingenta mladih u odnosu na stanovništvo Primorsko-goranske županije. Unatoč tome što grad Čabar u usporedbi s Županijom ima za 0,57 postotnih bodova veći udio radnog kontingenta u ukupnom broju stanovnika, važno je naglasiti da je u radnom kontingentu grada Čabra izraženija zastupljenost starijih dobnih skupina, što znači da će prema starosnom kriteriju stanovništvo grada Čabra u

63 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

budućim razdobljima relativno brže gubiti radnu sposobnost od stanovništva Županije, što će se negativno odraziti na ponudu radne snage na lokalnom tržištu rada. Na to će dodatno utjecati i relativno manja izdašnost kontingenta mladih u ukupnom čabarskom stanovništvu, zbog čega ovaj izvor nove radne snage neće moći u dovoljnoj mjeri nadomjestiti očekivane buduće gubitke radno sposobnog stanovništva (Tablica 3-13).

Tablica 3-13 Dobna struktura stanovništva grada Čabra i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Grad Čabar PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%)

0-4 128 3,4 12.518 4,23 5-9 142 3,77 11.761 3,97 10-14 145 3,85 12.688 4,28 Kontingent mladih 415 11,02 36.967 12,48 15-19 166 4,4 13.792 4,66 20-24 194 5,15 16.780 5,67 25-29 245 6,5 20.121 6,79 30-34 217 5,76 21.370 7,21 35-39 229 6,07 19.565 6,61 40-44 229 6,07 19.268 6,51 45-49 298 7,9 21.121 7,13 50-54 365 9,68 23.607 7,97 55-59 371 9,84 24.773 8,36 60-64 295 7,82 22.827 7,71 Radni kontingent 2.609 69,19 203.224 68,62 65-69 149 3,95 14.283 4,82 70-74 226 5,99 15.879 5,36 75-79 169 4,48 13.081 4,42 80-84 131 3,47 7.905 2,67 85-89 65 1,72 3.811 1,29 90-94 5 0,13 825 0,28 95 i više 1 0,03 220 0,07 Starački kontingent 746 19,77 56.004 18,91 Ukupno 3.770 100 296.195 100

64 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Analizirajući omjere između pojedinih dobnih kontingenata i njihove udjele u dobnoj strukturi stanovništva grada Čabra može se utvrditi i postojanje progresivnog procesa njegovog starenja. Na to ukazuju i dobivene vrijednosti osnovnih pokazatelja starosti čabarskog stanovništva u posljednjoj popisnoj godini, a koje ne samo da uvelike premašuju referentne granične vrijednosti, već i značajno odstupaju od nacionalnog i županijskog prosjeka (Tablica 3-14).

Tablica 3-14 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području grada Čabra, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS) Pokazatelj Grad Čabar PGŽ RH Koeficijent starosti22 27,6 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja23 179,2 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 45,7 g. 43,9 g. 41,7 g.

Osim ubrzanog procesa starenja, nepovoljna kvalitativna obilježja čabarskog stanovništva očituju se i u relativno lošijoj obrazovnoj strukturi u usporedbi s prosjekom Primorsko-goranske županije. Prema podatcima za 2011. godinu, najveći udio stanovništva, kako na razini Grada tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da grad Čabar ima za 5,85 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Posebno zabrinjava to što najveće zaostajanje u obrazovanosti stanovništva grad Čabar pokazuje u pogledu tercijarnog obrazovanja, pri čemu grad Čabar ima za čak 8,2 postotna boda manji udio visoko obrazovanog stanovništva u odnosu na županijski prosjek. Naime, s obzirom da je u suvremenim uvjetima ubrzanog tehnološkog napretka i permanentne modernizacije poslovanja u svim gospodarskim sektorima visoko obrazovana radna snaga postala ključan činitelj ukupnog društveno-ekonomskog razvoja, nepovoljna obrazovna struktura čabarskog stanovništva svakako predstavlja značajno ograničenje budućem razvoju grada Čabra.

22 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 23 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 65 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-15 Obrazovna struktura stanovništva grada Čabra i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Čabar 3.355 27 37 102 1.051 1.741 397 163 233 1 -

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 1,29% 1,56% 3,34% 0,94% 2,43% 1,16% 0,76% 0,86% 0,73% 0,10% -

66 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na temelju analize demografskog stanja i trendova na području grada Čabra i njihove usporedbe s demografskim kretanjima na nacionalnoj i županijskoj razini, može se zaključiti da postojeća dinamika populacijskog pražnjenja grada Čabra te nepovoljna strukturna obilježja čabarskog stanovništva predstavljaju ozbiljnu prijetnju razvojnoj perspektivi grada Čabra. Zbog toga donositelji razvojnih odluka moraju urgentno poduzeti sve potrebne mjere i aktivnosti za zaustavljanje demografske regresije grada Čabra, a prvenstveno one koje su usmjerene na stvaranje preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta i podizanje opće kvalitete života u gradu Čabru. To je ujedno i jedna od glavnih odrednica nove Strategije razvoja grada Čabra za razdoblje od 2015. do 2020. godine, a koja se jednim dijelom planira ostvariti i kroz razvoj i izgradnju optičke infrastrukture. Na važnost uloge ovog tipa infrastrukture u poticanju demografske revitalizacije izoliranih i nerazvijenih lokalnih jedinica ukazuju i zaključci brojnih relevantnih istraživanja24, a prema kojima izgradnja širokopojasne mreže doprinosi razvoju novih djelatnosti i privlačenju investicija u lokalnu ekonomiju te time dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, povećanja zaposlenosti, a posljedično tome i do zadržavanja te doseljavanja mladog i radno sposobnog stanovništva. Osim stvaranja novih poslovnih prilika, izgradnja širokopojasne mreže utječe i na podizanje razine društvenog standarda života u lokalnim jedinicama, što se u prvom redu manifestira kroz ostvarivanje novih pogodnosti za lokalno stanovništvo (npr. obrazovanje putem interneta, rad od kuće, korištenja javnih i zdravstvenih elektroničkih usluga i sl.). Slijedom navedenog, može se zaključiti da bi izgradnja širokopojasne mreže svakako doprinijela zaustavljanju negativnih demografskih trendova u gradu Čabru te pokretanju procesa demografske obnove njegovog stanovništva.

3.2.3 Analiza gospodarskih kretanja u gradu Čabru

Prilikom razmatranja gospodarskih kretanja u lokalnim jedinicama koje se nalaze u malim zemljama kao što je Hrvatska, važno je uzeti u obzir da su ona velikim dijelom determinirana s kretanjima u nacionalnom gospodarstvu. U tom pogledu, na kretanja u gospodarstvu grada Čabra snažno su utjecali efekti negativnog ekonomskog ciklusa koji je u Republici Hrvatskoj bio znatno izraženiji nego u ostatku EU. U razdoblju od 2009. godine do 2015. godine

24 Više o tome cf.: http://www.brookings.edu/views/papers/crandall/200706litan.pdf https://ccamobile.org/wp-content/uploads/2011/02/Economic-Study-02.24.11.pdf 67 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

zabilježen je konstantan pad realnog bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske, a kojeg su očekivano popratili negativni trendovi ostalih ključnih makroekonomskih pokazatelja, kao i negativni trendovi na tržištu rada (Tablica 3-16). Tako je primjerice od 2009. godine ukupno izgubljeno čak 150.000 radnih mjesta u hrvatskom gospodarstvu. Iako je izlazak nacionalnog gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000 radnih mjesta, odnos rasta bruto domaćeg proizvoda i rasta zaposlenosti upućuje na zaključak da su za dostizanje razine zaposlenosti iz predrecesijske 2008. godine potrebne relativno visoke stope gospodarskog rasta, ali i duže vremensko razdoblje potpunog gospodarskog oporavka.

Indikativno je i kretanje fiskalnih pokazatelja. U tablici 5 prikazani su podatci o kretanju udjela deficita te stanja duga opće države, a iz kojih je razvidno da su negativna gospodarska kretanja i smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države bio je kroz cijelo razdoblje trajanja ekonomsko-financijske krize iznad razine 5% BDP-a, što je dovelo do povećanja ukupnog duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, potrebno je istaknuti kako je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je Republika Hrvatska morala implementirati, a zbog kojih su u kratkom roku brojne državne jedinice ušle u statistički obuhvat opće države te je samo po toj osnovi javni dug Hrvatske povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU25 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome, bit će otežano i financiranje investicijskih projekata, bez obzira na bespovratna sredstva EU, budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen limit zaduživanja opće države. Stoga je prilikom izbora izvora financiranja investicijskih projekata svakako važno dati prednost modelima financiranja privatnim kapitalom koji uvažavaju statistička pravila i fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010, odnosno modela financiranja kod kojih je raspodjela dugoročnih financijskih rizika između javnog i privatnog sektora takva da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

25 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 68 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U okviru analize makroekonomskih obilježja hrvatskog gospodarstva bitno je ukazati na povoljna kretanja u bilanci vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može uočiti infleksija, odnosno početak dugoročnog pozitivnog trenda i ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo one industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko- komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu poticanja strukturnih promjena u hrvatskom gospodarstvu te povećanja efikasnosti alokacije proizvodnih faktora unutar i između gospodarskih sektora.

69 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-16 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

U tablici (Tablica 3-17) dana je usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u Primorsko-goranskoj županiji, Republici Hrvatskoj te zemljama EU15 i EU28. Podatci su prikazani u apsolutnim i relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa gospodarskog rasta sve do 2009. godine smanjivala razvojno zaostajanje u odnosu na EU prosjeke u pogledu prosječne kupovne moći stanovništva. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije, pa i povećanja jaza između prosječne kupovne moći stanovništva Republike Hrvatske i zemalja EU15 i EU28, što potvrđuje prethodno iznesenu činjenicu da je negativni ekonomski ciklus bio znatno izraženiji u Republici Hrvatskoj u odnosu na EU okruženje. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo, u usporedbi s Republikom Hrvatskom, značajno smanjilo razvojni jaz prema gospodarstvima zemalja EU15 i EU28.

70 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-17 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6.461 7.038 7.036 9.656 10.682 10.111 10.057 10.038 10.297 10.228 PGŽ 7.349 10.421 10.433 11.177 12.680 12.305 12.343 12.441 13.110 12.930 EU 15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,9 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Hrvatska 23,93 25,23 24,1 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 PGŽ 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,7 40,92 42,43 41,71

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava i županija Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-18), može se vidjeti da grad Čabar bilježi ispodprosječna kretanja gospodarskih

71 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

pokazatelja. Isto tako, može se uočiti i da je lokalno gospodarstvo značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije, a koja u gospodarskom smislu spada u tri najrazvijenije županije u Republici Hrvatskoj (Slika 3-8).

Tablica 3-18 Grad Čabar i Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)

Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni Vrijednosti osnovnih pokazatelja Indeks razvijenosti i skupine prosjek Udio Udio Prosječni Prosječni obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni izvorni Prosječna izvorni Prosječna Kretanje stanovništva dohodak Kretanje stanovništva Indeks dohodak per stopa prihodi stopa Skupine Skupine stanovništva u per stanovništva u razvijenosti per capita capita nezaposlenosti per nezaposlenosti stanovništvu capita stanovništvu prihodi capita

Teritorijalna jedinica Teritorijalna 16-65 godina 16-65 godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2012. Grad Čabar 28.458 1.404 10,60% 89,4 74,55% 98,60% 43,00% 113,90% 82,07% 93,10% 91,64% 75-100% III. Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

72 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-8 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) Glavni uzrok sve veće razvojne divergencije gospodarstva grada Čabra u odnosu na Županijske prosjeke je nepostojanje osnovnih preduvjeta za značajnije korištenje raspoloživih ljudskih, prirodnih i drugi razvojnih potencijala. To se prvenstveno odnosi na lošu prometnu povezanost i nedovoljnu infrastrukturnu opremljenost, što u velikoj mjeri ograničava poduzetničku aktivnost u lokalnom gospodarstvu te smanjuje mogućnosti za razvoj novih djelatnosti. Zbog toga se monolitna struktura gospodarstva grada Čabra, u usporedbi s nacionalnim i županijskim

73 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

gospodarstvom, pokazala znatno osjetljivijom na recesijske uvjete koji su nastupili nakon 2008. godine, s puno izraženijim ekonomskim posljedicama.

To se najbolje može vidjeti na primjeru kretanja u sektoru poduzetništva koja su analizirana u nastavku studije. Analiza se temelji na službenim podatcima Financijske agencije (FINA) o poslovnim rezultatima poduzetnika (obveznika poreza na dobit) sa sjedištem na području grada Čabra, a koji su agregirani i strukturirani prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007)26.

26 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 74 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-19 Prihodi i rashodi poduzetnika na području grada Čabra u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi Indeks Indeks NKD 200727 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 5.543.075 1,32% 10.742.332 4,28% 193,80 5.963.481 1,46% 11.085.743 3,86% 185,89 C. 357.009.292 85,10% 186.727.947 74,38% 52,30 349.048.595 85,60% 223.687.591 77,97% 64,08 D. 7.504 0,002% 36.720 0,01% 489,34 3.866 0,001% 39.674 0,01% 1026,23 E. 2.243.924 0,53% 5.064.584 2,02% 225,70 2.078.893 0,51% 5.114.673 1,78% 246,03 F. 41.040.360 9,78% 35.780.347 14,25% 87,18 37.234.140 9,13% 34.332.287 11,97% 92,21 G. 11.015.675 2,63% 9.003.724 3,59% 81,74 10.720.846 2,63% 8.907.863 3,10% 83,09 I. 1.551.848 0,37% 2.032.004 0,81% 130,94 1.398.970 0,34% 2.036.000 0,71% 145,54 J. 202.276 0,05% 670.366 0,27% 331,41 140.377 0,03% 652.984 0,23% 465,16 L. 3 0,000001% 695 0,0003% 23.166,67 224.861 0,06% 93.294 0,03% 41,49 M. 723.924 0,17% 883.451 0,35% 122,04 826.938 0,20% 878.685 0,31% 106,26 Q. 0 0,00% 0 0,00% / 0 0,00% 855 0,0003% / R. 19.811 0,005% 15.802 0,01% 79,76 18.968 0,005% 15.726 0,005% 82,91 S. 138.937 0,03% 74.616 0,03% 53,70 122.711 0,03% 62.320 0,02% 50,79 Ukupno: 419.496.629 100,00% 251.032.588 100,00% 59,84 407.782.646 100,00% 286.907.695 100,00% 70,36

27 Iz prikaza su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 75 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prema podatcima FINA-e, poduzetnici sa sjedištem na području grada Čabra ostvarili su 2014. godine ukupan prihod od 251 milijuna kuna, što je čak za 40,16% manja razina prihoda u usporedbi s 2011. godinom. Tome je najviše doprinijelo drastično smanjenje prihoda u najznačajnijoj djelatnosti lokalnog poduzetničkog sektora, C – prerađivačkoj industriji, u kojoj su tijekom promatranog razdoblja prihodi smanjeni za 178,3 milijuna kuna, odnosno 47,7%. Osim djelatnosti C, značajniji pad prihoda zabilježen je u djelatnosti F – građevinarstvo i to za 5,3 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu (12,82%) te djelatnosti G - trgovina na veliko i malo te popravak motornih vozila, a koja je 2014. godine ostvarila za nešto više od 2 milijuna kuna manje prihode (18,26%) nego 2011. godine.

Uslijed značajnog pada prihoda poduzetnika u promatranom razdoblju, došlo je i do promjena pozicija pojedinih djelatnosti u strukturi ukupno ostvarenih prihoda poduzetničkog sektora grada Čabra. Iako je zbog izrazito velikog pada prihoda u djelatnosti C – Prerađivačka industrija došlo do smanjenja njezinog udjela u ukupnim prihodima za 10,7 postotnih bodova, ova djelatnost je u 2014. godini i dalje dominirala u ukupnim prihodima poduzetnika grada Čabra s udjelom od 74,38%. Drugi najznačajniji generator prihoda u 2014. godini bila je djelatnost F – građevinarstvo, a koja je zbog neznatnog pada prihoda u usporedbi s prerađivačkom industrijom povećala svoj udio u strukturi ukupnih prihoda na 14,3% (4,47 postotnih bodova više nego 2011. godine). S obzirom da je od svih ključnih djelatnosti u poduzetništvu grada Čabra jedino djelatnost A – poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ostvarila značajniji porast prihoda, djelatnost A je u 2014. godini povećala svoj relativni značaj u prihodovnoj strukturi cjelokupnog lokalnog poduzetništva na razinu od 4,28% te je u tom aspektu postala treća najznačajnija gospodarska djelatnost grada Čabra.

Sukladno kretanju prihoda u promatranom razdoblju, smanjili su se i ukupno ostvareni rashodi u poduzetničkom sektoru. Poduzetnici grada Čabra ostvarili su 2014. godine za 29,64% (120,9 milijuna kuna) manje rashode poslovanja u odnosu na 2011. godinu, što je prvenstveno posljedica dugogodišnjeg trenda pada poduzetničke aktivnosti u gradu Čabru, a koji je nastupio 2009. godine i od tada nije zaustavljen.28 S obzirom da su relativne promjene rashoda u najznačajnijim

28 cf. Strategija razvoja grada Čabra od 2015. do 2020. godine 76 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

djelatnostima pratile promjenu njihovih prihoda, ukupni rashodi poduzetničkog sektora u 2014. godini imaju gotovo ista strukturna obilježja kao i ukupni prihodi (Tablica 3-19). Ipak, važno je naglasiti da su se u promatranom razdoblju ukupni prihodi poduzetnika smanjivali izraženijom dinamikom u odnosu na rashode, stoga je cjelokupni poduzetnički sektor grada Čabra u 2014. godini ostvario negativni konsolidirani financijski rezultat tj. gubitak od 35,9 milijuna kuna.

Uvažavajući kumulativne financijske rezultate poduzetnika, a prema kojima u obje promatrane godine na djelatnost C – Prerađivačka industrija otpada više od ¾ ukupno ostvarenih prihoda i rashoda, može se zaključiti da grad Čabar ima izrazito industrijaliziranu gospodarsku strukturu, zbog čega svaka promjena u poslovanju prerađivačke industrije ima snažan utjecaj na ukupna kretanja u lokalnom gospodarstvu. Prema tome, primjer grada Čabra jasno ukazuje koliko je zapravo ekonomski poražavajuće kada se lokalno gospodarstvo u kojem dominantnu ulogu ima samo jedna djelatnost suoči s recesijskim okolnostima.

Na izrazito nepovoljna kretanja u lokalnom gospodarstvu ukazuje i drastičan pad broja zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području grada Čabra. U 2014. godini u poduzetništvu grada Čabra bilo je 644 zaposlenih, što predstavlja smanjenje od čak 35,1% u usporedbi s 2011. godinom. Porast zaposlenosti tijekom promatranog razdoblja zabilježen je u djelatnostima A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (6,3%), E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (250%) i J – Informacije i komunikacije (200%). Međutim, radi se o djelatnostima u kojima je koncentrirano svega 4,66% popunjenih radnih mjesta i čiji kapaciteti zapošljavanja nisu uspjeli niti približno ublažiti negativnu konjunkturu u kojoj se nalazi najznačajnija gospodarska djelatnost grada Čabra, C – Prerađivačka industrija, a u okviru koje je u promatranom razdoblju izgubljeno čak 354 radnih mjesta. Unatoč tome, djelatnost C prema podatcima za 2014. godinu još uvijek ima dominantan udio u ukupnoj zaposlenosti poduzetničkog sektora (77,02%). Slijedi je djelatnost F – Građevinarstvo (13,66%) koja je na kraju promatranog razdoblja imala 4 zaposlenika manje (pad od 4,3%).

Iz strukture ukupnog broja poduzeća sa sjedištem na području grada Čabra vidljivo je da je u 2014. godini najveći broj poduzeća evidentiran u djelatnosti C – prerađivačka industrija (28,57%). Iako u prerađivačkoj industriji tijekom promatranog razdoblja nije došlo do promjene broja poduzeća,

77 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

podatci o ostvarenim financijskim rezultatima i kretanju zaposlenosti ukazuju da se poduzeća u lokalnom prerađivačkom sektoru nalaze u procesu pasivnog restrukturiranja. Naime, zbog naglog smanjenja obujma poslovanja i pada prihoda, dobar dio poduzetnika odlučio se za politiku smanjivanja veličine poduzeća po osnovi broja zaposlenih, a sve kako bi se na taj način smanjili troškovi poslovanja i barem djelomično ublažili financijski gubici na kraju poslovne godine. Pored prerađivačke industrije, relativno značajan broj poduzeća zastupljen je i u djelatnostima G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (16,33%), F – Građevinarstvo (12,24%) i A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (10,20%). U djelatnosti A ujedno je zabilježena i najveća pozitivna promjena broja registriranih poduzeća u promatranom razdoblju – 2 poduzeća više u 2014. godini, dok je najveća negativna promjena zabilježena u djelatnosti F, a u okviru koje je u promatranom razdoblju ''ugašeno'' 5 poduzeća.

Struktura i relativne promjene broja zaposlenih i broja poduzetnika po pojedinim djelatnostima poduzetničkog sektora na području grada Čabra u razdoblju od 2011. do 2014. godine prikazane su u sljedećoj tablici.

78 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-20 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području grada Čabra u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Indeks Indeks NKD 200729 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 3 6,00% 5 10,20% 166,7 16 1,61% 17 2,64% 106,3 C. 14 28,00% 14 28,57% 100,0 850 85,60% 496 77,02% 58,4 D. 1 2,00% 1 2,04% 100,0 0 0,00% 0 0,00% / E. 1 2,00% 2 4,08% 200,0 2 0,20% 7 1,09% 350,0 F. 11 22,00% 6 12,24% 54,5 92 9,26% 88 13,66% 95,7 G. 9 18,00% 8 16,33% 88,9 15 1,51% 15 2,33% 100,0 I. 3 6,00% 4 8,16% 133,3 9 0,91% 8 1,24% 88,9 J. 1 2,00% 1 2,04% 100,0 2 0,20% 6 0,93% 300,0 L. 1 2,00% 1 2,04% 100,0 0 0,00% 0 0,00% / M. 4 8,00% 4 8,16% 100,0 7 0,70% 7 1,09% 100,0 Q. 0 0,00% 1 2,04% / 0 0,00% 0 0,00% / R. 1 2,00% 1 2,04% 100,0 0 0,00% 0 0,00% / S. 1 2,00% 1 2,04% 100,0 0 0,00% 0 0,00% / Ukupno: 50 100,00% 49 100,00% 98,0 993 100,00% 644 100,00% 64,9

29 Iz tablice su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 79 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

S obzirom da osim trgovačkih društava u sektoru poduzetništva, značajni izvori zapošljavanja u lokalnim jedinicama mogu biti i sektor obrtništva, zatim pravne osobe različitih oblika vlasništva, djelatnosti slobodnih profesija te tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne samouprave, prilikom analize stanja na lokalnom tržištu rada nužno je uzeti u obzir i dostignutu razinu i strukturu ukupne zaposlenosti, kao ključnih pokazatelja snage lokalnog gospodarstva u apsorpciji raspoložive radne snage. To je posebno važno u kontekstu boljeg razumijevanja ključnih razvojnih problema grada Čabra, a koji se odnose na ubrzan gubitak stanovništva i dugogodišnja nepovoljna gospodarska kretanja, zbog čega područje grada Čabar sve više gubi ekonomsku snagu te relativnu ekonomsku važnost u odnosu na nacionalno i županijsko gospodarstvo. Sukladno tome, na sljedećem grafikonu dan je pregled ukupnog broja zaposlenih s prebivalištem na području grada Čabra prema različitim kategorijama poslodavaca.

1.101

884

140 69 1 7

Radnici kod pravnih osoba Radnici kod fizičkih osoba Obrtnici Poljoprivrednici Samostalne profesionalne djelatnosti Ukupno za Grad Vrbovsko

Grafikon 3-8 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u gradu Čabru prema kategorijama poslodavaca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) Prema podatcima prikazanim na grafikonu 1 može se zaključiti da se stanovnici grada Čabra dominantno zapošljavaju u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (80,29%), a značajno manje kod fizičkih osoba i obrtnika (18,98%). S druge strane, po osnovi samostalnih poljoprivrednika i slobodnih profesija zaposleno je svega 0,73% ukupno zaposlenih stanovnika grada Čabra. Ako se recentni podatci o ukupnom broju zaposlenih usporede s podatcima o kontingentu radno sposobnog stanovništva (Tablica 3-20), može se utvrditi postojanje ispod prosječne stope zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu) u

80 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

gradu Čabru30 što ukazuje na ograničene kapacitete postojeće strukture lokalnog gospodarstva u podizanju razine ukupne zaposlenosti čabarskog stanovništva.

Slijedom spoznaja o dosadašnjim kretanjima i strukturnim obilježjima gospodarstva grada Čabra, a koje se najvećim dijelom temelji na nekolicini djelatnosti prerađivačke industrije, može se ustvrditi da bi uvođenje napredne širokopojasne mreže na području grada Čabra zasigurno utjecalo na rast i diversifikaciju lokalne gospodarske strukture, što bi doprinijelo bržoj revitalizaciji i gospodarskom oporavku čitavog čabarskog kraja, ali i stabilnosti i kvaliteti njegovog budućeg razvoja. U prilog tome govore i brojna svjetska i europska iskustva koja su pokazala kako višestruki ekonomski efekti širokopojasnog pristupa Internetu imaju snažan utjecaj na gospodarski rast i razvoj lokalnih jedinica.31 Pritom, bitno je istaknuti višeslojnu prirodu kontribucije izgradnje širokopojasne mreže ekonomskom rastu, s dugoročnim pozitivnim implikacijama:

• Primarni ekonomski efekt izgradnje širokopojasne infrastrukture u lokalnim jedinicama sličan je efektu izgradnje bilo kojeg tipa infrastrukture, a ogleda se u rastu građevinskog sektora i proizvodno-opskrbnog lanca koji ga podupire. Budući da je građevinarstvo druga najznačajnija djelatnost poduzetništva grada Čabra, realno je za očekivati da će dobar dio lokalnih građevinskih poduzeća i radnika sudjelovati u projektu izgradnje širokopojasne infrastrukture na području Grada, što će dovesti do porasta razine poslovanja i zaposlenosti u toj djelatnosti.

• Uvođenje širokopojasnih tehnologija uvelike olakšava implementaciju inovativnih poslovnih procesa i rješenja u postojeće gospodarske subjekte (npr. marketing, optimizacija troškova poslovanja, pronalazak novih dobavljača i distribucijskih kanala, promotivne aktivnosti itd.), što povoljno utječe na rast njihove profitabilnosti i doprinosi daljnjem razvoju njihovog poslovanja. U kontekstu trenutnih gospodarskih prilika na području grada Čabra, navedeno bi se najviše odrazilo na gospodarske subjekte koji posluju u okviru sektora poljoprivrede,

30 Prema podatcima DZS-a, prosječna stopa zaposlenosti na razini Republike Hrvatske u prvom tromjesječju 2016. godine iznosila je 43,2%. 31 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2] i 81 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

prerađivačke industrije, trgovine i ugostiteljstva. Primjerice, uvođenjem širokopojasne mreže na području grada Čabra uklonila bi se prostorna ograničenja za izravnu prodaju lokalnih poljoprivrednih proizvoda, kao i ograničenja za izravan pristup ponudi kvalitetnijim i povoljnijim proizvodnim inputima, što bi značajno povećalo operativne prihode i reduciralo proizvodne troškove lokalnih poljoprivrednika. Također, lokalni poljoprivrednici bi na taj način mogli biti konstantno u koraku s najnovijim dostignućima i mogućnostima u poljoprivrednoj proizvodnji, što bi povećalo njihovu stručnost i znanje, a konzekventno tome i ojačalo ukupnu produktivnost i konkurentnost lokalnog poljoprivrednog sektora.

• Uvođenje širokopojasne mreže doprinosi razvoju novih djelatnosti u lokalnim jedinicama, stvaranju novih radnih mjesta te restrukturiranju lokalnog gospodarstva prema djelatnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost. To se posebno odnosi na djelatnosti M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije, ali i druge djelatnosti tercijarnog sektora u užem i širem smislu. Razlog tome je što se stvaranjem uvjeta za veće korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija otvaraju mogućnosti za radom na daljinu, što značajno potiče samozapošljavanje visoko i srednje obrazovanih mladih ljudi. Dostupnost širokopojasnog pristupa velikih brzina omogućava mladim ljudima lokalnu neovisnost u smislu komercijalizacije svojih kompetencija, stručnosti i poduzetničke inovativnosti jer radom od kuće mogu razvijati i plasirati svoje usluge i aplikacije na eksterna domaća i inozemna tržišta, ali i pronalaziti partnere i investitore za svoje poslovne projekte. Makroekonomski gledano, prednost postojanja neometanog pristupa širokopojasnoj mreži na cijelom području grada Čabra bila bi u tome što tada razvoj cjelokupnog sektora usluga u lokalnom gospodarstvu ne bi bio isključivo uvjetovan kretanjima u ostatku lokalnog gospodarstva.

• Opće je poznato da su investitori skloniji ulaganju u ona područja na kojima već postoji dobro razvijena komunikacijsko-informacijska infrastruktura. Glavni razlozi za to su što gospodarski subjekti u takvim područjima imaju manje komunikacijske i operativne troškove poslovanja, olakšan pristup međunarodnim

82 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

tržištima, veću učinkovitost prodaje, promocije i odnosa s klijentima, osigurane preduvjete za razvoj uspješnog i sigurnog e-poslovanja te brojne mogućnosti za permanentno usavršavanje svojih zaposlenika kroz online edukacijske programe i treninge. U tom smislu, izgradnja širokopojasne infrastrukture ima ključnu ulogu u privlačenju investicija u čabarsko gospodarstvo, a posebno investicija u sektore za čiji razvoj grad Čabar ima veliki prirodni potencijal i komparativne prednosti, kao što su primjerice drvno-prerađivačka industrija i turizam.

• Svi prethodno izneseni multiplikativni ekonomski efekti izgradnje širokopojasne infrastrukture u konačnici dovode do porasta zaposlenosti u lokalnim jedinicama, jačanja kupovne moći lokalnog stanovništva i povećanja njihove privatne potrošnje, što u pravilu može inicirati novu uzlaznu konjunkturu u lokalnim gospodarstvima.

Na temelju iznesenih mogućih ekonomskih efekata od uvođenja širokopojasne mreže na cijelom području grada Čabra, može se zaključiti da je izgradnja nove širokopojasne infrastrukture u potpunosti komplementarna sa svim strateškim mjerama razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje su definirane novom Strategijom razvoja grada Čabra 2015. – 2020., a koje se između ostalog odnose na:32 unapređenje poduzetničkih zona, razvoj poljoprivrednih djelatnosti, razvoj šumarstva i drvne industrije i razvoj turizma. U tom smislu, izgradnja širokopojasne infrastrukture, osim podizanja kvalitete života čabarskog stanovništva, ima i neizmjerno veliki strateški značaj za budući gospodarski razvoj grada Čabra.

3.2.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Osim utvrđivanja demografskih i gospodarskih obilježja pojedinih lokalnih jedinica, važan aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže na njihovim administrativnim područjima je i procjena komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga, u svrhu anticipacije inicijalne faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području grad Čabra, u ovom dijelu studije izvršena je procjena broja mogućih privatnih, poslovnih, civilnih i javnih korisnika širokopojasnih proizvoda i usluga u gradu Čabru.

32 cf. Strategija razvoja grada Čabra 2015. – 2020., str. 94-96 83 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Procjena broja korisnika u privatnom sektoru temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja ostalih korisnika uzet u obzir ukupan broj registriranih subjekata sa sjedištem u gradu Čabru. Budući da su kupovna moć stanovništva i dostignuta razina potražnje osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, prilikom analize lokalnih kapaciteta za korištenje širokopojasne mreže uzet je u obzir i prosječan dohodak čabarskog stanovništva te broj postojećih internet korisnika na području grada Čabra.

Tablica 3-21 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i ukupan broj stambenih jedinica u naseljima grada Čabra, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Broj Broj Prosječan Broj Broj kućanstava nastanjenih Naziv naselja članova broj članova stambenih kućanstava koja koriste stambenih kućanstva kućanstva jedinica Internet jedinica Bazli 3 5 1,7 - 5 3 Brinjeva Draga 2 5 2,5 1 5 2 Crni Lazi 41 117 2,9 20 56 41 Čabar 168 412 2,5 73 226 167 Donji Žagari 4 8 2,0 1 14 4 Fažonci ------Ferbežari 14 32 2,3 4 27 14 Gerovo 242 689 2,8 110 314 233 Gerovski Kraj 35 95 2,7 17 67 35 Gorači 41 99 2,4 14 74 41 Gornji Žagari 35 83 2,4 12 48 35 Hrib 43 109 2,5 13 102 42 Kamenski Hrib 5 6 1,2 - 13 5 Kozji Vrh 28 60 2,1 12 40 28 Kraljev Vrh 4 14 3,5 2 6 4 Kranjci 2 4 2,0 1 14 2 Lautari 6 16 2,7 1 8 6 Lazi 22 55 2,5 8 23 22 Makov Hrib 37 103 2,8 19 52 37 Mali Lug 38 79 2,1 11 62 38 Mandli 16 39 2,4 6 24 16 Okrivje 1 2 2,0 - 21 1 Parg 33 87 2,6 16 47 33 Plešce 48 140 2,9 26 61 48 Podstene 5 17 3,4 3 6 5 Požarnica 1 1 1,0 - 3 1 Prezid 289 740 2,6 146 376 289 Prhci 4 12 3,0 2 8 4 84 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Broj Broj Broj Prosječan Broj Broj kućanstava nastanjenih Naziv naselja članova broj članova stambenih kućanstava koja koriste stambenih kućanstva kućanstva jedinica Internet jedinica Prhutova Draga 1 3 3,0 - 4 1 Pršleti - - - - 1 - Ravnice 16 39 2,4 9 22 16 Selo 15 41 2,7 8 24 15 Smrečje 31 71 2,3 11 45 31 Smrekari 6 9 1,5 - 9 6 Sokoli 6 10 1,7 1 16 6 Srednja Draga 13 43 3,3 9 15 13 Tropeti 4 12 3,0 2 10 3 Tršće 120 342 2,9 64 169 120 Vode 15 35 2,3 4 32 15 Vrhovci 28 110 3,9 9 44 28 Zamost 11 26 2,4 5 20 11 UKUPNO 1433 3770 2,6 640 2113 1421

85 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-9 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima grada Čabra (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu. Udio kućanstava koja posjeduju računalo u ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području grada Čabra u 2011. godini iznosio je 49%, dok je udio kućanstava koja koriste Internet u istoj godini bio 44,7%. Ako se uzme u obzir da je u 2011. godini medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste računalo za sve jedinice lokalne samouprave Županije iznosio 54,1%, a medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu 51,05%, može se zaključiti da se grad Čabar prema dostignutoj razini uporabe Interneta i računala u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti

86 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

određenog područja, svrstava u donju polovicu gradova i općina Županije.33 To svakako ukazuje da postavljanje adekvatne širokopojasne mreže može potaknuti širenje lokalnog tržišta širokopojasnih usluga i proizvoda u relativno kratkom roku. Naime, kroz stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama na cijelom području grada Čabra, otvorit će se mogućnosti za plasiranje širokopojasnih usluga prema onim kućanstvima kojima do sada, iz tehničkih i/ili materijalnih razloga, takve usluge nisu bile dostupne (npr. nepokrivenost mrežom ili previsoka cijena i niska razina kvaliteta postojećih digitalnih usluga). Na takav zaključak uopćuju i rezultati provedene terenske ankete, a prema kojima stanovništvo grada Čabra u značajnoj mjeri iskazuje preferencije prema korištenju komunikacijskih i informacijskih tehnologija i usluga, što također predstavlja pozitivan tržišni inicijator (Poglavlje 3.2.5.).

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za uslugama zasnovanih na širokopojasnom pristupu Internetu, potrebno je istaknuti da grad Čabar trenutno raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (32,75% nenastanjenih stambenih jedinica), što ukazuje na postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, odnosno implicira da stambeni kapaciteti na području grada čabra ne predstavljaju ograničavajući faktor za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj perspektivi. S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva važeće Strategije razvoja grada Čabra od 2015. do 2020. godine unapređenje turističke ponude na području Grada Čabra te pozicioniranje Čabra kao turističke destinacije kroz održivi turizam, realno je za očekivati da će se određeni dio nenastanjenog stambenog fonda staviti u funkciju turističkog privređivanja, odnosno iznajmljivanja turistima, što također može imati propulzivan učinak na kretanje buduće potražnje za širokopojasnim uslugama.

Uz privatna kućanstava, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i svi registrirani poslovni, javni i civilni subjekti, a koji zbog potrebe za prilagodbom obavljanja svojih djelatnosti novim uvjetima rada i poslovanja u pravilu imaju izražene afinitete prema pogodnostima koje pruža dostupnost širokopojasne mreže. S tim u vezi, sljedeće ilustracije prikazuju ukupan broj i distribuciju registriranih aktivnih subjekata po naseljima grada Čabra (Tablica 3-22 i Slika 3-10).

33 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 87 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja34 Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Čabar 15 11 26 8 23 57 Gorači 1 1 1 2 Gornji Žagari 1 1 1 Parg 2 2 2 Plešce 3 11 14 4 18 Mandli 1 1 Zamost 1 1 1 Tršće 14 10 24 14 38 Crni Lazi 1 1 Frbežari 1 1 1 2 Lazi 1 1 Makov Hrib 2 2 2 Srednja Draga 1 2 3 3 Ravnice 1 1 Prezid 17 12 29 9 38 Kozji Vrh 2 2 2 Gerovo 27 12 39 10 49 Hrib 1 1 Mali Lug 1 1 1 2 Vode 1 1 1

Ukupno 86 61 147 8 68 223

Tablica 3-22 Ukupan broj registriranih subjekata na području grada Čabra (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 01.08. 2016.)

34 Iz popisa su izostavljena ona naselja u kojima prema službenoj statistici nije evidentiran niti jedan aktivan subjekt u poslovnom, javnom ili civilnom sektoru. 88 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-10 Distribucija registriranih subjekata na području grada Čabra (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara, stanje: 01.08. 2016.)

Budući da koncentracija obrtnika, poslovnih jedinica i drugih organizacijskih oblika pravnih osoba predstavlja jedan od bitnih faktora potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da na području grada Čabra i u ovom aspektu postoji korisnički potencijal širokopojasnih tehnologija. To potvrđuje i prosječan broj aktivnih registriranih subjekata po stanovniku u gradu Čabru (0,059), a koji ne odstupa značajno od nacionalnog prosjeka (0,068).35 S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava

35 Procjena autora na temelju podataka na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske, Registra poslovnih subjekata i Registar udruga u RH 89 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

primjenu koncepta e-poslovanja koji doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa, smanjenju troškova poslovanja te širenju postojećih i pronalasku novih tržišta, može se očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati prednosti koje pruža dostupnost širokopojasnog pristupa velikih brzina. To se posebno odnosi na obrtnike koji dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području grada Čabra.

Osim procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive prihode stanovništva, iz razloga što je to faktor koji ima izravan utjecaj na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podatci o ostvarenom dohotku stanovništva grada Čabra ukazuju da potrošačka snaga lokalnog stanovništva ne odstupa značajno od prosječne potrošačke snage na razini Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske, stoga financijske mogućnosti lokalnog stanovništva ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik u zadovoljavanju iskazanih preferencija prema korištenju širokopojasnih usluga (Poglavlje 3.2.5.) i komercijalizaciji buduće širokopojasne mreže na prostoru grada Čabra (Grafikon 3-9).

Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u gradu Čabru, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema skupinama obveznika poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

90 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.2.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekom i kabelskih operatera

Pored procjene broja potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga i proizvoda, važan kriterij za evaluaciju potreba za izgradnjom širokopojasne infrastrukture je utvrđivanje i analiza interesa, želja i preferencija postojećih korisnika telekomunikacijskih usluga na lokalnom tržištu. U tu svrhu izrađivači ovog planskog dokumenta proveli su terensko istraživanje na području grada Čabra u kojem je sudjelovalo 68 ispitanika, od toga 94,1% fizičkih osoba, 1,5% pravnih osoba i 4,4% javnih institucija

Rezultati ankete pokazali su da kod ispitanika postoji relativno visoka prihvaćenost klasičnih telekomunikacijskih usluga koje su trenutno dostupne u gradu Čabru (Grafikon 3-10), pri čemu najveći broj ispitanika koristi pristup Internetu (92,6%).

92,6%

82,4%

63,2%

Telefonija (putem fiksne telefonske linije) Pristup internetu Televizija (IPTV ili kabelska TV)

Grafikon 3-10 Rezultati ankete – vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu Iz strukture ukupnog broja aktivnih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga koje su ispitanici sklopili s pojedinim operaterima (Grafikon 3-11), vidljivo je da u gradu Čabru postoji 91 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

izrazito visok stupanj tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga. Rezultati ankete pokazali su da čak 92,1% ispitanika koristi usluge od istog operatera, što upućuje na zaključak da je lokalno tržište telekomunikacijskih usluga rigidno i nerazvijeno. Takva situacija prvenstveno je uvjetovana slabom razvijenošću postojeće telekomunikacijske infrastrukture, ali i ograničenim pristupom novih operatora istoj, zbog čega čak 91,0% anketiranih korisnika smatra da novo izgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa, odnosno da moraju svim sadašnjim i budućim korisnicima omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja telekomunikacijskih usluga.

Grafikon 3-11 Rezultati ankete – struktura broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga prema nazivima operatera Neprilagođenost postojeće telekomunikacijske infrastrukture zahtjevima i potrebama ispitanika može se sagledati i kroz njihovu ocjenu razine kvalitete pružanja telekomunikacijskih usluga. Prema odgovorima ispitanika, najznačajniji problemi koji se javljaju pri korištenju ugovorenih usluga su sljedeći:

• Spor pristup internetu (75,4%)36

• Neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (21,3%)

• Slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (37,7%)

36 Čak 69,8% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2 Mbps, dok je 28,6% ispitanika odgovorilo da ostvaruje brzinu pristupa Internetu od 2 do 30 Mbps. Samo je 1 ispitanik odgovorio da u svom domu može ostvariti brzinu Interneta u rasponu od 30 do 100 Mbps. 92 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• Isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (9,8%)

• Loš ili nedostupan telefonski signal (16,4%),

• Značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (72,1%),

• Loša tehnička potpora (21,3%).

Raspon i učestalost problema u korištenju telekomunikacijskih usluga koje su naveli ispitanici jasno potvrđuju ograničene tehnološke mogućnosti postojeće telekomunikacijske infrastrukture u gradu Čabru, a koja ne samo da nije primjerena za pružanje visokog standarda kvalitete ugovorenih Internet, telefonskih ili tv usluga, već ona kao takva ne može potaknuti niti razvoj ponude modernih informacijskih proizvoda i usluga koji zahtijevaju postojanje komunikacijske mreže s velikim pristupnim brzinama i kapacitetima. Gledajući s aspekta razvoja telekomunikacijskog tržišta, to svakako predstavlja ograničenje, a posebno iz razloga što su rezultati provedene ankete pokazali kako većina ispitanika već posjeduje uređaje koji omogućavaju korištenje naprednih širokopojasnih usluga (npr. računala, prijenosna računala, tableti, pametni telefoni, pametni TV-i i sl.). Upravo iz tog razloga sasvim je razumljivo zašto je čak 94,0% ispitanika izravno zainteresirano za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mpbs (94,0%) i to s intencijom korištenja širokog raspona naprednih usluga koje omogućava suvremena širokopojasna tehnologija.

Na sljedećoj tablici prikazane su usluge za koje su ispitanici iskazali najveći interes.

Tablica 3-23 Rezultati ankete – Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura Ispitanici ICT usluge (%) TV visoke rezolucije 57,1% Internet televizija: prikaz sadržaji s video/glazbenih/news servisa YouTube, 57,1% Vimeo itd. na TV Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u vašem domu 48,2% Rad na daljinu (teleworking) 42,9% Usluge za građane treće životne dobi i građane sa posebnim potrebama 42,9% Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.) 41,1% Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 35,7% Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 32,1% Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole ili vrtića i 32,1% sl.) Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne JLS 26,8% Videokonferencija sa više sudionika u visokoj rezoluciji 19,6%

93 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Rezimirajući rezultate dobivene provedenim terenskim istraživanjem utvrđeno je da kod ispitanih korisnika telekomunikacijskih usluga postoji visok stupanj nezadovoljstva ponudom i kvalitetom telekomunikacijskih usluga koje su im lokalno dostupne, a što je u prvom redu posljedica ograničenih mogućnosti i slabih performansi postojeće telekomunikacijske infrastrukture. S druge strane, iz rezultata ankete vidljivo je da ispitanici pokazuju značajan interes za naprednim telekomunikacijskim tehnologijama i uslugama, a za čije korištenje nisu stvoreni potrebni infrastrukturni preduvjeti. Slijedom navedenog, može se zaključiti da iskazane preferencije lokalnih korisnika jasno ukazuju na potrebu za uvođenjem širokopojasne mreže na području grada Čabra. Uvođenjem širokopojasne mreže u gradu Čabru omogućio bi se ulaz novih operatera i ponuditelja telekomunikacijskih usluga na lokalno tržište, čime bi se značajno povećala dostupnost, izbor i kvaliteta takvih usluga, ali i snizila njihova cijena. To bi svakako rezultiralo pozitivnim utjecajem na kvalitetu življenja, rada i poslovanja u gradu Čabru te većim zadovoljstvom privatnih, poslovnih, društvenih i javnih korisnika.

3.3 Analiza socio-ekonomskog stanja Grada Vrbovskog [12]

U suvremenim uvjetima rasprostranjenih ICT tehnologija i naglog porasta broja pametnih telefona, tablet računala i mobilnih aplikacija, ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu predstavlja temelj ekonomskog rasta i razvoja lokalnih jedinica, te preduvjet za učinkovitije aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala. Stoga je primjereno mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja datog područja. U okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podaci o geografskom i prometnom položaju Grada Vrbovskog, a posebna pozornost posvećena je analizi demografskih i gospodarskih prilika na području Grada, kao i analizi postojećih kapaciteta korištenja širokopojasne mreže. U drugom dijelu, prikazani su rezultati terenske ankete kojom su utvrđeni stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga.

3.3.1 Opći podaci

Područje Grada Vrbovskog nalazi se u sastavu Primorsko–goranske županije. Grad je prostorno druga po veličini jedinica lokalne samouprave u Županiji, s površinom od 280 km2 (7,8% površine PGŽ-a). Lociran je na krajnjem istočnom dijelu Gorskog kotara te graniči sa

94 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slovenijom na sjeveru (Općina Črnomelj), Karlovačkom županijom na istoku (Općina Bosiljevo i Grad Ogulin) dok na zapadu graniči s drugim goranskim lokalnim samoupravama: općinama Brod Moravice, Skrad, Ravna Gora i Mrkopalj.37

Posebno se ističe izuzetan geoprometni položaj Vrbovskog, na pola puta između Zagreba i Rijeke, a dobri cestovni i željeznički pravci omogućuju brz dolazak u samo Vrbovsko (Slika 3-11).

Prostor Grada sastoji se od 65 administrativnih i statističkih naselja: Blaževci, Bunjevci, Carevići, Damalj, Dokmanovići, Dolenci, Donji Vučkovići, Donji Vukšići, Draga Lukovdolska, Dragovići, Gomirje, Gorenci, Gornji Vučkovići, Gornji Vukšići, Hajdine, Hambarište, Jablan, Jakšići, Kamensko, Klanac, Komlenići, Lesci, Liplje, Lukovdol, Ljubošina, Majer, Mali Jadrč, Matići, Međedi, Mlinari, Močile, Moravice, Musulini, Nadvučnik, Nikšići, Osojnik, Petrovići, Plemenitaš, Plešivica, Podvučnik, Poljana, Presika, Radigojna, Radočaj, Radoševići, Rim, Rtić, Severin na Kupi, Smišljak, Stubica, Štefanci, Tići, Tomići, Topolovica, Tuk, Veliki Jadrč, Vrbovsko, Vučinići, Vučnik, Vujnovići, Vukelići, Zapeć, Zaumol, Zdihovo i Žakule (Slika 3-12).

Slika 3-11 Položaj Grada Vrbovskog u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

37 Preuzeto s http://www.vrbovsko.hr/grad-vrbovsko/geografski-polozaj/, 19. 7. 2016. 95 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-12 Makrolokacija Grada Vrbovskog (Izvor: DGU) 3.3.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Vrbovsko ima 5.076 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 18,13 stanovnika na km², što je znatno niže od prosjeka Primorsko- goranske županije (85,1 stanovnika po km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika po km²). Više od 50% lokalnog stanovništva naseljeno je u svega nekoliko naselja: najviša koncentracija stanovništva bilježi se u Vrbovskom (32,96%), Moravicama (13,08%), Gomirju (6,76%) i Jablanu (4,12%), dok u ostalima ona ne prelazi 4%.38 Navedeno ukazuje na određenu neravnomjernost u rasporedu stanovništva, što dugoročno može imati negativne razvojne implikacije.

U posljednja tri desetljeća na području Grada Vrbovskog prisutni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je u skladu s populacijskim kretanjima na razini države i županije, s tim da broj stanovnika na nacionalnoj i županijskoj razini u navedenom razdoblju bilježi manje izraženu negativnu stopu promjene. 2011. godine u administrativnim granicama Vrbovskog

38 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine 96 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

zabilježeno je visokih 30,88% stanovnika manje u odnosu na 1981. godinu, dok se u istom razdoblju broj stanovnika RH smanjio za 6,8%, a PGŽ-a za samo 2,58%.

Tablica 3-24 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Vrbovskom 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.).

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Grad Vrbovsko 6.047 5.076 83,9 2.268 2.018 89,0 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

Demografski pokazatelji izračunati temeljem podataka posljednja dva popisa stanovništva ukazuju da je na području Grada prisutan pad broja stanovnika za 16,1%, što je sukladno s populacijskom dinamikom Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u tom razdoblju (Tablica 3-24).

Isto tako, pregled dobne strukture stanovništva ukazuje na to da Grad ima manji udjel mladog (-1,27 postotnih bodova) i radnog (-2,67 postotnih bodova) te veći udjel staračkog kontingenta stanovništva (+3,94 postotnih bodova) u odnosu na Primorsko-goransku županiju (Tablica 3-25).

Tablica 3-25 Dobna struktura stanovništva Grada Vrbovskog i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Grad Vrbovsko PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%)

0-4 157 3,09 12.518 4,23 5-9 187 3,68 11.761 3,97 10-14 225 4,43 12.688 4,28 15-19 233 4,59 13.792 4,66 20-24 301 5,93 16.780 5,67 25-29 291 5,73 20.121 6,79 30-34 259 5,10 21.370 7,21 35-39 257 5,06 19.565 6,61 40-44 352 6,93 19.268 6,51

97 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grad Vrbovsko PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%)

45-49 411 8,10 21.121 7,13 50-54 441 8,69 23.607 7,97 55-59 437 8,61 24.773 8,36 60-64 365 7,19 22.827 7,71 65-69 237 4,67 14.283 4,82 70-74 342 6,74 15.879 5,36 75-79 299 5,89 13.081 4,42 80-84 188 3,70 7.905 2,67 85-89 72 1,42 3.811 1,29 90-94 20 0,39 825 0,28 95 i više 2 0,04 220 0,07 Ukupno 5.076 100 296.195 100

U Vrbovskom je udio dobne skupine od 45 godina na više u ukupnom broju stanovnika za 5,36 postotnih bodova veći nego u Županiji. Osim toga, u odnosu na 2001. godinu smanjio se udio najmlađih dobnih skupina (0-14 godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 59 godina te smanjenje u kontingentu od 60 do 64 godine, što će u narednom desetogodišnjem razdoblju imati značajne implikacije za lokalno tržište rada.39 Stoga se može zaključiti da je na području Grada sve izraženiji proces starenja stanovništva. Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva, prikazani u tablici (Tablica 3-26).

39 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Grada Vrbovsko: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 2,53 postotnih bodova, povećanje udjela dobne skupine 55-59 godina za 4,13 postotnih bodova i smanjenje udjela dobne skupine 60-64 godine za 0,33 postotna boda (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 98 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-26 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Vrbovskog, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim Grad Pokazatelj PGŽ RH Vrbovsko Koeficijent starosti40 30,0 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja41 190,2 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 46,3 g. 43,9 g. 41,7 g.

Izračunati demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Vrbovskog jasno ukazuju na izrazito nepovoljne populacijske trendove u odnosu na nacionalni i prosjek Županije. Naime, svi pokazatelji znatno nadilaze referentne, te prosječne vrijednosti na županijskoj i nacionalnoj razini. Ovakve negativne demografske tendencije dugoročno mogu postati ograničavajućim čimbenikom ekonomskog i društvenog napretka, stoga nositelji lokalnog razvoja moraju stvoriti uvjete za pomlađivanje lokalnog stanovništva kroz stvaranje povoljnog okruženja koje će privući mlađe kontingente stanovništva. U tom smislu, brojna istraživanja42 su dokazala da izgradnja širokopojasne mreže posljedično dovodi do povećanja zaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta zbog privlačenja novih investicija u lokalnu ekonomiju, čime bi Grad ojačao svoje konkurentske prednosti u odnosu na susjedna područja, te bi na taj način potaknuo doseljavanje mladog, radno sposobnog stanovništva. Navedeno bi svakako doprinijelo zaustavljanju demografske regresije i negativnih populacijskih trendova u Gradu Vrbovskom.

Što se tiče obrazovne slike Grada, u usporedbi sa Županijom Vrbovsko trenutno ima lošiju obrazovnu strukturu stanovništva (Tablica 3-27). Najveći udio stanovništva, kako na razini Grada tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim

40 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 41 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 42 Prema rezultatima studije koju je proveo Brookings Institution, neprofitna organizacija iz Washingtona, za svaki postotni poen povećanja penetracije širokopojasne mreže očekuje se porast zaposlenosti od 0,2 do 0.3%. Više o tome cf: The Effects of Broadband Deployment on Output and Employment: A Cross-sectional Analysis of U.S. Data, The Brookings Institution [dostupno na: http://www.brookings.edu/views/papers/crandall/200706litan.pdf] 99 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

da Grad Vrbovsko ima za 4,38 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Evidentan je i znatno manji udio stanovništva s visokim obrazovanjem u odnosu na Županiju: samo 9,96% stanovništva Grada starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07%.

Međutim, bitno je naglasiti da su u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Grada Vrbovskog prisutni značajni pozitivni trendovi promjene u obrazovnoj strukturi. Naime, 2011. godine se broj visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina povećao za 24,7% u odnosu na 2001. godinu, pri čemu se broj osoba sa završenim stručnim studijem povećao za visokih 41,9% a onih sa sveučilišnim studijem za 12,4%.43 S obzirom da je visokoobrazovano stanovništvo sklonije prihvatu novih tehnologija, navedeni pozitivni trendovi predstavljaju značajnu prednost za uvođenje i implementaciju širokopojasnih usluga na području Vrbovskog.

43 Izračun autora na temelju podataka iz Popisa stanovništva 2001. i Popisa stanovništva 2011. 100 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-27 Obrazovna struktura stanovništva Grada Vrbovskog i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Vrbovsko 4.507 58 76 450 1.063 2.405 449 230 218 1 6

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 1,74% 3,35% 6,86% 4,16% 2,46% 1,61% 0,86% 1,21% 0,68% 0,10% 1,00%

101 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Temeljna demografska obilježja Grada Vrbovskog su depopulacija, nepovoljna starosna struktura, trend starenja stanovništva te relativno nepovoljna obrazovna struktura, sa značajnim pozitivnim trendom rasta broja i udjela visokoobrazovanog stanovništva.

Uzimajući u obzir sve navedeno, može se zaključiti da bi uvođenje širokopojasne mreže uvelike doprinijelo poboljšanju cjelokupne demografske slike Vrbovskog. Naime, dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava privlačenje ulaganja, uvođenje rada na daljinu, pružanje zdravstvene pomoći, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave, što posljedično dovodi do povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, čime bi se zasigurno zaustavili negativni demografski trendovi, te potaknula revitalizacija stanovništva na području Grada Vrbovskog.

3.3.3 Analiza gospodarskih kretanja Grada Vrbovskog

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Grada Vrbovskog treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-28) su prikazani podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan

102 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU44 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

44 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 103 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-28 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (Tablica 3-29) uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni jaz. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja tog jaza. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja prema zemljama EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

104 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-29 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6.461 7.038 7.036 9.656 10.682 10.111 10.057 10.038 10.297 10.228 PGŽ 7.349 10.421 10.433 11.177 12.680 12.305 12.343 12.441 13.110 12.930 EU 15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,9 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Hrvatska 23,93 25,23 24,1 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 PGŽ 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,7 40,92 42,43 41,71 Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-30), može se vidjeti da Grad Vrbovsko bilježi ispodprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja. Isto tako, može se uočiti i da je lokalno gospodarstvo značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije, što je razumljivo. Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je i vizualno slikom (Slika 3-13), gdje se može uočiti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

105 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-30 Grad Vrbovsko te Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni Vrijednosti osnovnih pokazatelja Indeks razvijenosti i skupine prosjek Udio Udio Prosječni Prosječni obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni izvorni Prosječna izvorni Prosječna Kretanje stanovništva dohodak Kretanje stanovništva Indeks dohodak per stopa prihodi stopa Skupine Skupine stanovništva u per stanovništva u razvijenosti

Grad/općina per capita capita nezaposlenosti per nezaposlenosti stanovništvu capita stanovništvu prihodi capita 16-65 godina 16-65 godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2012. Grad Vrbovsko 28.449 1.574 21,50% 88,2 75,98% 98,60% 49,20% 85,90% 80,60% 96,20% 84,32% 75-100% III. Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

106 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-13 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

107 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana struktura poduzetništva Grada. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Vrbovskog (Tablica 3-31). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti45 (NKD 2007.).

45 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 108 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-31 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Vrbovskog u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi Indeks Indeks NKD 200746 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 3.153.509 3,51 1.870.233 1,64 59,31 3.011.361 3,33 2.162.757 2,01 71,82 C. 27.005.748 30,04 48.952.369 42,99 181,27 29.359.339 32,51 48.406.675 45,09 164,88 D. 119.867 0,11 - 178.813 0,17 - E. 5.527.120 6,15 - 6.025.788 6,67 - F. 6.209.148 6,91 19.546.813 17,17 314,81 6.218.303 6,89 19.375.652 18,05 311,59 G. 11.648.194 12,96 7.367.586 6,47 63,25 12.237.761 13,55 7.162.203 6,67 58,53 H. 16.097.675 17,91 20.838.039 18,30 129,45 12.708.617 14,07 17.011.207 15,85 133,86 I. 8.632.279 9,60 5.591.083 4,91 64,77 8.938.760 9,90 5.483.184 5,11 61,34 J. 187.634 0,16 - 184.938 0,17 - L. 621.133 0,69 445.878 0,39 71,78 771.904 0,85 440.433 0,41 57,06 M. 10.658.589 11,86 8.793.169 7,72 82,50 10.642.393 11,78 6.820.093 6,35 64,08 N. 7 0,00 82.926 0,07 1184657,14 41.945 0,05 60.333 0,06 143,84 P. 0 0,00 0 0,00 100,00 861 0,00 230 0,00 26,71 R. 260.270 0,29 - 251.458 0,28 - S. 83.405 0,09 60.543 0,05 72,59 105.185 0,12 63.426 0,06 60,30 Ukupno: 89.897.077 100 113.856.140 100 126,65 90.313.675 100 107.349.944 100 118,86

46 Iz prikaza su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 109 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Sukladno podacima FINA-e (Tablica 3-31), poduzetnici Grada Vrbovskog, njih ukupno 69, ostvarili su u 2014. godini ukupan prihod od 113,9 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 26,65% (gotovo 24 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Navedenom rastu najviše je pridonijelo ukupno povećanje prihoda djelatnosti C – Prerađivačka industrija (za 81,27% ili 21,95 milijuna kuna), F – Građevinarstvo (za 214,81% odnosno 13,34 milijuna kuna) i H – Prijevoz i skladištenje (za 29,45% tj. 4,74 milijuna kuna), koje su u strukturi ukupnih prihoda gospodarstva 2014. godine zauzimale značajan udjel od 78,47%.

Ostale važnije djelatnosti prema udjelu u prihodima, a koje su 2014. godine u odnosu na 2011. zabilježile pad prihoda, bile su G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala s udjelom od 6,47%, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 7,72% u ukupno generiranim prihodima i A – Poljoprivreda, koja je smanjila udjel za 1,9 pototnih bodova i ostvarila najveći relativni pad prihoda, s kontrakcijom od 1,28 milijuna kuna, odnosno 40,69%.

Zahvaljujući značajnom povećanju ukupno generiranih prihoda poduzetništva Grada Vrbovskog, uslijed restrukturiranja u pojedinim djelatnostima te širenju poslovanja u sklopu prerađivačkog i građevinskog sektora, u 2014. godini ostvaren je pozitivan konsolidirani financijski rezultat (neto dobitak prije oporezivanja) poslovnog sektora u iznosu od 6,5 milijuna kuna. Navedeno je rezultat znatno više prosječne stope rasta ukupnih prihoda (26,65%) u odnosu na rashode (18,86%) u referentnom razdoblju, što je pozitivno utjecalo i na ukupnu ekonomičnost poslovanja u sektoru poduzetništva.

Najznačajnije povećanje rashoda u 2014. godini u odnosu na 2011. zabilježeno je u temeljnoj djelatnosti C – Prerađivačka industrija, koja je povećala rashode za 19,1 milijuna kuna (+64,88%). Rast rashoda u referentnom razdoblju zabilježile su i ostale značajne djelatnosti koje čine okosnicu gospodarstva Grada: F – Građevinarstvo (za 211,59%) i H – Prijevoz i skladištenje (za 33,86%) što je u skladu s povećanim opsegom poslovanja u tim djelatnostima, dok je najznačajniji pad (uslijed recesijski uvjetovanog poslovnog restrukturiranja) uslijedio u djelatnostima G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (-41,47%) te I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-38,66%), što je zabrinjavajuće s obzirom na strateško opredjeljenje Vrbovskog prema razvitku turističkog spleta djelatnosti.

110 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Sukladno svemu navedenome može se zaključiti da je lokalno gospodarstvo još uvijek u fazi oporavka, s obzirom da prihodi i dobit, kao i zaposlenost, još uvijek nisu na razini pretkrizne 2008. godine, iako se bilježe pozitivni pomaci, čemu svjedoče i podaci o zaposlenosti u lokalnom poduzetničkom sektoru.

Na to upućuje porast zaposlenih osoba u referentnom razdoblju, sa 355 na njih 359 (za 1,13%), unatoč istovremenom značajnom padu broja aktivnih gospodarskih subjekata (za 14,81%), što je posljedica restrukturiranja u djelatnostima pogođenima nepovoljnim poslovnim ciklusom (Tablica 3-32).

U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti sektora poduzetništva imale su djelatnosti C – Prerađivačka industrija (57,66%) i F – Građevinarstvo (14,48%). Slijede ih djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 6,69%, što predstavlja značajan potencijal za razvoj modernih ICT tehnologija i primjenu sofisticiranijih tehnologija poslovanja u bližoj perspektivi, te I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s udjelom od 5,85%. Najznačajnije povećanje broja zaposlenih u analiziranom razdoblju zabilježila je djelatnost prerađivačke industrije (+42,7%) dok je najveći pad evidentiran u djelatnosti trgovine (-55,3%).

Analiza broja i strukture gospodarskih subjekata ukazuje na značajne promjene u poslovnoj demografiji Vrbovskog u promatranom razdoblju. Najveći broj subjekata u 2014. godini zastupljen je u najznačajnijoj djelatnosti C – Prerađivačka industrija (23,19% u ukupnom broju gospodarskih subjekata), a slijede ju djelatnost G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (18,84% u ukupnom broju gospodarskih subjekata), F – Građevinarstvo (14,49% u ukupnom broju gospodarskih subjekata) i M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,14% u ukupnom broju gospodarskih subjekata). Najznačajniji rast broja gospodarskih subjekata u referentnom razdoblju zabilježila je djelatnost N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (+100%), dok je u djelatnostima I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala zabilježeno najveće smanjenje broja gospodarskih subjekata, za 37,5% (3 subjekata manje) i 23,53% (4 subjekata manje).

111 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-32 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Vrbovskog u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Indeks Indeks NKD 200747 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 5 6,17 5 7,25 100,00 16 4,51 13 3,62 81,25 C. 19 23,46 16 23,19 84,21 145 40,85 207 57,66 142,76 D. 1 1,45 - 0 0,00 - E. 1 1,23 - 27 7,61 - F. 10 12,35 10 14,49 100,00 43 12,11 52 14,48 120,93 G. 17 20,99 13 18,84 76,47 38 10,70 17 4,74 44,74 H. 7 8,64 6 8,70 85,71 17 4,79 18 5,01 105,88 I. 8 9,88 5 7,25 62,50 41 11,55 21 5,85 51,22 J. 1 1,45 - 2 0,56 - L. 2 2,47 1 1,45 50,00 4 1,13 3 0,84 75,00 M. 7 8,64 7 10,14 100,00 22 6,20 24 6,69 109,09 N. 1 1,23 2 2,90 200,00 0 0,00 1 0,28 - P. 1 1,23 1 1,45 100,00 0 0,00 0 0,00 100 R. 1 1,23 - 1 0,28 - S. 2 2,47 1 1,45 50,00 1 0,28 1 0,28 100,00 Ukupno: 81 100 69 100 85,19 355 100 359 100 101,13

47 Iz prikaza su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 112 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled broja zaposlenih s prebivalištem na području Vrbovskog u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalnog tržišta rada te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje primarno ostvaruje u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (84,33%) te značajno manje u segmentu obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 15,48%). S druge strane, poljoprivreda ima zanemariv utjecaj kao generator zapošljavanja u lokalnom gospodarstvu (samo 0,19%).

Grafikon 3-12 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Gradu Vrbovskom prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) Ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu najčešće predstavlja lokalizirani poduhvat koji u najvećoj mjeri rezultira potrošnjom i jakim multiplikativnim efektima u lokalnom gospodarstvu, posebice u građevinskoj djelatnosti. S obzirom na nisku razinu diverzificiranosti gospodarske strukture Grada Vrbovskog, u kojoj prema svim analiziranim pokazateljima dominiraju osnovne djelatnosti sekundarnog (prerađivačka industrija i građevinarstvo) i tercijarnog sektora (usluživanje smještaja, hrane i pića te trgovina), raspoloživost napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno može inicirati rast i

113 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

diferencijaciju lokalne ekonomije u smjeru sofisticiranijih djelatnosti, za što već postoje pretpostavke. Naime, dosadašnja europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih i razvoju novih inovativnih gospodarskih subjekata koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, posebice u okviru djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije (koja je posljednjih godina prisutna i u lokalnom gospodarstvu).48 Također, izgradnja širokopojasne infrastrukture može doprinijeti poboljšanju već prisutnog trenda povećanja ekonomičnosti poslovanja lokalnog gospodarstva. Naime, implementacijom i razvojem modernih širokopojasnih usluga (mogućnost rada na daljinu, videokonferencije i dr.) smanjuju se ukupni troškovi poslovanja (radi smanjenja troškova puta) i ostvaruju značajne vremenske uštede za izvršenje posla (radi smanjenja vremena putovanja i prometnih gužvi), čime se direktno utječe na veću ekonomičnost i proizvodnost rada. Osim toga, otvara se značajan prostor za inoviranje ponude i promociju u svim postojećim djelatnostima, a posebice onima vezanima uz sektor ugostiteljstva i turizma, koji je značajan za razvojne perspektive Vrbovskog.

3.3.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Osim utvrđivanja demografske i gospodarske dinamike na datom području, bitan element dimenzioniranja ulaganja u širokopojasnu mrežu odnosi se na procjenu postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih usluga. Kako bi se izvršila anticipacija rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže i usluga na području Grada Vrbovskog, u ovom dijelu studije procijenjen je broj potencijalnih privatnih, poslovnih i korisnika širokopojasnih usluga iz javnog i nevladinog sektora.

Procjena broja korisnika u privatnom sektoru temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja korisnika u poslovnom, javnom i nevladinom sektoru uzet u obzir broj

48Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]

114 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

registriranih subjekata sa sjedištem u Gradu Vrbovskom. Budući da su kupovna moć stanovništva i trenutna efektivna (platežno sposobna) potražnja osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, kod definiranja lokalnih kapaciteta korištenja te infrastrukture u obzir je uzet i prosječni ostvareni dohodak stanovništva kao i popisani broj korisnika Interneta na području Grada.

Tablica 3-33 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta te broj stambenih jedinica u naseljima Grada Vrbovskog, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Broj Prosječan broj Broj kućanstava Broj Broj nastanjenih Naziv naselja članova članova koja koriste stambenih kućanstava stambenih kućanstva kućanstva Internet jedinica jedinica Blaževci 13 38 2,92 4 35 13 Bunjevci 15 35 2,33 3 35 15 Carevići 7 17 2,43 3 19 7 Damalj 11 27 2,45 1 20 11 Dokmanovići 22 54 2,45 8 39 22 Dolenci 6 10 1,67 1 11 5 Donji 5 17 3,40 3 18 5 Vučkovići Donji Vukšići 2 13 6,50 - 5 2 Draga 8 19 2,38 2 21 8 Lukovdolska Dragovići 3 6 2,00 1 8 3 Gomirje 141 343 2,43 53 192 141 Gorenci 16 44 2,75 4 39 15 Gornji 5 13 2,60 1 23 5 Vučkovići Gornji Vukšići - - - - 4 - Hajdine 30 80 2,67 10 56 29 Hambarište 18 38 2,11 7 31 18 Jablan 75 209 2,79 30 128 75 Jakšići 23 50 2,17 4 42 23 Kamensko 3 4 1,33 - 10 3 Klanac 18 35 1,94 3 29 18 Komlenići 4 11 2,75 2 10 4 Lesci ------Liplje 21 62 2,95 10 37 21 Lukovdol 52 129 2,48 18 98 51 Ljubošina 70 173 2,47 14 108 69 Majer 6 16 2,67 1 12 6 Mali Jadrč 14 35 2,50 4 21 14 Matići 5 13 2,60 3 12 5

115 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Broj Broj Prosječan broj Broj kućanstava Broj Broj nastanjenih Naziv naselja članova članova koja koriste stambenih kućanstava stambenih kućanstva kućanstva Internet jedinica jedinica Međedi - - - - 2 - Mlinari 5 7 1,40 - 12 5 Močile 36 88 2,44 9 69 35 Moravice 266 664 2,50 82 355 264 Musulini 59 152 2,51 21 106 59 Nadvučnik 13 29 2,23 5 15 13 Nikšići 14 30 2,14 4 22 14 Osojnik 38 102 2,68 9 62 38 Petrovići 8 15 1,88 - 15 8 Plemenitaš 14 38 2,71 5 37 14 Plešivica 6 11 1,83 1 17 6 Podvučnik - - - - 10 - Poljana 3 8 2,67 - 8 3 Presika 6 14 2,33 1 21 6 Radigojna 11 23 2,09 2 19 11 Radočaj ------Radoševići 13 35 2,69 3 21 13 Rim 13 38 2,92 6 24 13 Rtić 7 11 1,57 1 11 7 Severin na 44 118 2,68 19 68 44 Kupi Smišljak 10 21 2,10 3 12 8 Stubica 24 53 2,21 5 42 22 Štefanci 2 3 1,50 - 9 2 Tići 16 48 3,00 8 25 16 Tomići 7 13 1,86 3 19 7 Topolovica 3 3 1,00 - 6 3 Tuk 30 79 2,63 6 46 29 Veliki Jadrč 33 73 2,21 3 51 32 Vrbovsko 649 1.673 2,58 273 855 644 Vučinići 21 64 3,05 9 51 21 Vučnik 6 11 1,83 - 11 4 Vujnovići 19 41 2,16 6 34 19 Vukelići 7 20 2,86 5 9 7 Zapeć 7 9 1,29 - 19 7 Zaumol 13 39 3,00 1 23 13 Zdihovo 12 28 2,33 3 30 12 Žakule 10 24 2,40 2 14 10 UKUPNO 2.018 5.076 2,51 685 3.213 1.997

116 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-14 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) Pregledom strukture kućanstava po osnovi korištenja Interneta (Tablica 3-33) razvidno je da u sektoru stanovništva postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu i drugih naprednih širokopojasnih usluga. U Vrbovskom je prisutan ispodprosječan udio kućanstava koja koriste Internet (33,94%)49 što je ispod prosjeka vrijednosti

49 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 117 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu za sve lokalne jedinice u Primorsko- goranskoj županiji (49,45%). Najveća koncentracija takvih kućanstava prisutna je u naseljima Vukelići (71,43%) te Donji Vučkovići i Matići (60%), u glavnom naselju Vrbovskom znatno je manja (42,06%) dok je najmanja u naselju Zaumol (7,69%).50 Moguće je zaključiti da se Grad Vrbovsko prema stupnju korištenja Interneta u kućanstvima, kao bitnom pokazatelju razvijenosti, svrstava u donju polovinu gradova i općina Županije.51

S obzirom na rezultate terenske ankete, stanovništvo Grada već sada u značajnoj mjeri izražava preferenciju prema računalnim i informacijskim tehnologijama i uslugama, što u pravilu predstavlja pozitivan tržišni inicijator. Stvaranjem infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti širokopojasnih usluga, pod jednakim uvjetima i uz niže cijene na cijelom području Grada Vrbovskog, omogućit će se širenje, tj. otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su, iz tehničkih i/ili financijskih razloga, te usluge trenutno nedostupne (npr. zbog nepostojanja mreže, previsokih cijena ili niske razine kvalitete postojeće ponude digitalnih usluga).

Kod razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je istaknuti da Grad Vrbovsko raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (37,85% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, a slijedom toga i povoljne izglede za srednjoročno povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa Internetu. S obzirom na potencijal turističke djelatnosti u lokalnoj ekonomiji, može se pretpostaviti da će se određeni dio nenastanjenog stambenog fonda namijeniti iznajmljivanju turistima. Navedeno implicira postojanje sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, te je kod dimenzioniranja mreže nužno voditi računa i o dodatnom porastu broja potencijalnih korisnika po toj osnovi.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj

50 Ibidem 51 Ibidem 118 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazani su ukupan broj i distribucija poslovnih, javnih i civilnih subjekata po naseljima Grada Vrbovskog (Tablica 3-34 i Slika 3-14).

Tablica 3-34 Ukupan broj registriranih subjekata na području Grada Vrbovskog (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 18. 7. 2016.) Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Blaževci 0 1 1 0 1 2 Bunjevci 0 1 1 0 0 1 Carevići 0 0 0 0 0 0 Damalj 1 0 1 0 0 1 Dokmanovići 1 1 2 0 1 3 Dolenci 0 0 0 0 0 0 Donji Vučkovići 1 2 3 0 0 3 Donji Vukšići 0 0 0 0 0 0 Draga Lukovdolska 1 1 2 0 1 3 Dragovići 0 0 0 0 0 0 Gomirje 12 5 17 0 7 24 Gorenci 0 0 0 0 0 0 Gornji Vučkovići 0 0 0 0 0 0 Gornji Vukšići 0 0 0 0 0 0 Hajdine 0 2 2 1 1 4 Hambarište 2 1 3 0 0 3 Jablan 3 2 5 1 2 8 Jakšići 1 0 1 0 0 1 Kamensko 1 1 2 0 0 2 Klanac 0 1 1 0 0 1 Komlenići 0 0 0 0 0 0 Lesci 0 0 0 0 0 0 Liplje 1 0 1 0 0 1 Lukovdol 0 2 2 0 4 6 Ljubošina 4 1 5 0 0 5 Majer 0 0 0 0 0 0

119 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Mali Jadrč 1 0 1 0 0 1 Matići 0 0 0 0 0 0 Međedi 0 0 0 0 0 0 Mlinari 1 1 2 0 1 3 Močile 2 3 5 0 0 5 Moravice 15 5 20 1 11 32 Musulini 1 0 1 0 1 2 Nadvučnik 0 0 0 0 0 0 Nikšići 0 0 0 0 0 0 Osojnik 2 1 3 0 1 4 Petrovići 0 1 1 0 0 1 Plemenitaš 1 0 1 0 0 1 Plešivica 0 0 0 0 0 0 Podvučnik 0 0 0 0 0 0 Poljana 0 0 0 0 0 0 Presika 0 0 0 0 0 0 Radigojna 0 0 0 0 0 0 Radočaj 0 0 0 0 0 0 Radoševići 0 0 0 0 0 0 Rim 2 1 3 0 0 3 Rtić 0 0 0 0 0 0 Severin na Kupi 3 4 7 0 3 10 Smišljak 0 1 1 0 0 1 Stubica 2 2 4 0 1 5 Štefanci 0 1 1 0 0 1 Tići 0 1 1 0 1 2 Tomići 0 1 1 0 0 1 Topolovica 0 0 0 0 0 0 Tuk 1 2 3 0 0 3 Veliki Jadrč 0 0 0 0 1 1 Vrbovsko 42 48 90 8 36 134 Vučinići 0 1 1 0 0 1 Vučnik 0 0 0 0 0 0 Vujnovići 1 2 3 0 0 3 Vukelići 0 0 0 0 0 0 120 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Zapeć 0 0 0 0 0 0 Zaumol 0 0 0 0 0 0 Zdihovo 2 1 3 0 1 4 Žakule 0 1 1 0 0 1 Ukupno za Grad 104 98 202 11 74 287 Vrbovsko

Visoka koncentracija poslovnih jedinica predstavlja jedan od bitnih čimbenika generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima. U poslovnom sektoru Grada Vrbovskog postoji značajan korisnički potencijal za ponudu širokopojasnih usluga, što je potvrđeno prosječnim brojem aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku (0,04), koji je iznad nacionalnog prosjeka (0,034).52 S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e- poslovanja, koje u pravilu doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa i komunikacija, smanjenju troškova i značajnim vremenskim uštedama te stvaranju novih distribucijskih kanala, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati operativne koristi (prvenstveno u vidu povećanja produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti) koje donosi prihvat širokopojasnih tehnologija. To se posebno odnosi na obrtnike, koji dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Grada.

52 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata. 121 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-15 Distribucija registriranih subjekata na području Grada Vrbovskog (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara, stanje: 18. 7. 2016.)

Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoloživi dohodak stanovništva, iz razloga što je to faktor koji izravno utječe na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenom dohotku

122 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

stanovništva Grada Vrbovskog ukazuju da je potrošačka snaga stanovništva na razini prosjeka Republike Hrvatske, osim u kategoriji posloprimaca. Stoga, uvažavajući utvrđene preferencije lokalnog stanovništva koje u velikoj mjeri utječu na alokaciju raspoloživog dohotka, financijske mogućnosti potencijalnih korisnika ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže na prostoru Grada (Grafikon 3-13).

Grafikon 3-13 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Vrbovskom, PGŽ i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 3.3.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekom i kabelskih operatera

Utvrđivanje potreba i preferencija postojećih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera ključno je za pravilno anticipiranje komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na području Vrbovskog. S ciljem utvrđivanja postojećih potreba te preferencija lokalnog stanovništva za korištenjem usluga modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 182 ispitanika, od čega je 99,4% fizičkih osoba te 0,6% pravnih osoba.

Rezultati ankete pokazali su izrazito visoku zastupljenost klasičnih usluga telefonije putem fiksne telefonske linije (93,4% ispitanika) i pristupa internetu (83% ispitanika) na području Grada

123 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Vrbovskog. Utvrđena je istovremeno i relativno niska razina korištenja usluga televizije – samo 11% (Grafikon 3-14).

Grafikon 3-14 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga Stoga, ne iznenađuje velik interes ispitanika za uslugama digitalne televizije (Grafikon 3-15).

Međutim, unatoč izrazito velikoj zastupljenosti usluga telekom i kabelskih operatera, telekomunikacijsko tržište obilježeno je izrazito visokim stupnjem koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga. Naime, velika većina ispitanih stanovnika Vrbovskog (njih 82,4%) koristi usluge samo jednog operatera (Hrvatski telekom) unatoč prisutnosti 5 drugih operatera na telekomunikacijskom tržištu (Grafikon 3-16). Navedeno je rezultat ograničenog pristupa novih operatera raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 96,1% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

124 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-15 Rezultati ankete – interes za usluge televizije visoke rezolucije

Grafikon 3-16 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

125 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U okviru razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske mreže na području Vrbovskog. U svrhu analize kvalitete, od ispitanika je zatraženo da navedu temeljne probleme u korištenju postojećih telekomunikacijskih usluga. Problemi prikazani u grafikonu (Grafikon 3-17) istaknuti su kao krucijalni.

Grafikon 3-17 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga Iz sagledanih izraza nezadovoljstva postojećih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera proizlazi da se oni odnose prije svega na nezadovoljavajuću razinu kvalitete usluga postojećih operatera (spor pristup internetu – ispitanici ostvaruju maksimalnu brzinu pristupa internetu 30Mbps, a 83,2% njih samo do 2Mbps, loša tehnička potpora i dr.) kao i na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće telekomunikacijske infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, nekvalitetan ili nedostupan telefonski signal i dr.). Sukladno navedenome može se zaključiti da je razina razvijenosti postojećeg tržišta telekom i kabelskih operatera na području Grada Vrbovskog na nezadovoljavajućoj razini, te da telekomunikacijska infrastruktura nije 126 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

adekvatna za pružanje očekivane razine kvalitete ugovorenih usluga. Navedeno predstavlja značajno ograničenje za razvoj ponude novih informacijskih proizvoda i usluga koji zahtijevaju velike pristupne brzine i kapacitete, a za korištenje kojih već sada postoji adekvatna opremljenost kućanstava na području Grada.53

Stoga ne iznenađuje podatak da je gotovo 94% ispitanika iskazalo direktan interes za izgradnju infrastrukture koja će omogućiti korištenje usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mpbs. Najznačajnije usluge širokopojasne mreže za koje su ispitanici iskazali interes prikazane su u grafikonu (Grafikon 3-18).

53 Anketa je pokazala da preko 72% ispitanika posjeduje bar jedno računalo, njih 68,5% posjeduje bar jedno prijenosno računalo, njih više od 42% posjeduje tablet, a čak njih 28,5% posjeduje najmanje jedan pametni TV. 127 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-18 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

128 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da stanovništvo Grada Vrbovskog iskazuje značajan interes za korištenje modernih usluga širokopojasnih mreža, za čiju isporuku trenutno ne postoji adekvatna telekomunikacijska infrastruktura. Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se postigao niži stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi u konačnici rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Vrbovskog.

3.4 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Brod Moravice [13]

Razvijena širokopojasna infrastruktura jedan je od temeljnih preduvjeta stvaranja kvalitetnijeg privatnog i poslovnog okruženja u lokalnim samoupravama. Osim toga, ona omogućava i primjerenije aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala. U tom smislu, primjereno je mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja datog područja. Primjenom takvog pristupa, u okviru prvog dijela analize izneseni su osnovni podaci o geoprometnom položaju Općine Brod Moravice te njezinim prirodnim i izgrađenim (antropogenim) resursima, a posebna pozornost posvećena je pregledu demografskih i gospodarskih kretanja. U drugom dijelu procijenjen je tržišni potencijal uvođenja širokopojasne mreže kroz analizu dostupnih kvantitativnih pokazatelja te stavova i preferencija potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedenog terenskog anketnog istraživanja.

3.4.1 Opći podaci

Prostor Općine Brod Moravice nalazi se na sjeveroistoku Primorsko-goranske županije, u zapadnom dijelu mikroregije Gorskog kotara, unutar koje graniči s nekoliko jedinica lokalne samouprave iz iste županije – općinom Skrad te gradovima Delnicama i Vrbovskim. Uski pojas naselja uz rijeku Kupu dijeli Općinu od Republike Slovenije, pa se zato njezin prostor može

129 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

smatrati širim pograničnim područjem, a to je područje trenutno i područje od posebne državne skrbi Republike Hrvatske.

Brod Moravice su geoprometno dobro pozicionirane, što je svakako potrebno iskoristiti u budućim razvojnim naporima Općine.

Prostor Općine obuhvaća površinu od 61,71 km2 što predstavlja 1,76% teritorija Primorsko- goranske županije i po veličini je na 19 mjestu od 36 gradova i općina u Županiji.54

Administrativno područje Brod Moravica obuhvaća 38 administrativnih i statističkih naselja. To su, pored samog naselja Brod Moravice (administrativno središte Općine): Colnari, Čučak, Delači, Doluš, Donja Dobra, Donja Lamana Draga, Donji Šajn, Donji Šehovac, Goliki, Gornja Lamana Draga, Gornji Kuti, Gornji Šajn, Gornji Šehovac, Goršeti, Kavrani, Klepeće Selo, Kocijani, Lokvica, Maklen, Male Drage, Moravička Sela, Naglići, Nove Hiže, Novi Lazi, Pauci, Planica, Podgorani, Podstene, Razdrto, Smišljak, Stari Lazi, Šepci Podstenski, Šimatovo, Velike Drage, Zahrt, Zavrh i Završje.

Slika 3-16 Položaj Općine Brod Moravice u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

54 Plan gospodarenja otpadom Općine Brod Moravice, Općina Brod Moravice, Brod Moravice, 2016. 130 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-17 Makrolokacija Općine Brod Moravice (Izvor: DGU) 3.4.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina ima 866 stanovnika (0,3% ukupnog stanovništva Županije) te prosječnu gustoću naseljenosti od 14,03 stanovnika po km², što je znatno ispod Županijskog (85,1 stanovnika/km²) i državnog (78,4 stanovnika/km²) prosjeka. Uz iznimno nisku gustoću naseljenosti, na prostoru Brod Moravica postoji i neravnoteža u prostornom rasporedu stanovništva, pri čemu je većina koncentrirana u naseljima Brod

131 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Moravice (41,34%) i Donja Dobra (24,48%), dok u ostalim naseljima napučenost u prosjeku iznosi svega 3,7%.55

Posljednjih 30 godina na području Općine zabilježeni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je sukladno demografskim tendencijama u Republici Hrvatskoj. U 2011. godini na administrativnom području Brod Moravica popisano je visokih 40,02% manje stanovnika u odnosu na 1981. godinu, dok je broj stanovnika Republike Hrvatske u tom razdoblju bio manji za 6,8%. Istovremeno, posljednje međupopisno razdoblje rezultiralo je evidentiranim padom broja stanovnika na području Općine od 12,1%, a takva negativna populacijska dinamika prisutna je znatno blažim intenzitetom na razini Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske.

Osim toga, primjetno je i smanjenje broja lokalnih kućanstava, za 13,7%, što odskače od pozitivnih trendova u usporednim teritorijalno-administrativnim jedinicama i indicira nepovoljne prilike u formiranju samostalnih kućanstava kod mlađih dobnih kontingenata stanovništva (Tablica 3-35)

Tablica 3-35 Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Općini Brod Moravice 2001. i 2011. godine (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Općina Brod Moravice 985 866 87,9 386 333 86,3 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

Iz analize dobne strukture stanovništva proizlazi da Općina Brod Moravice ima manji udio mladog i radno sposobnog te znatno veći udio zrelog i staračkog stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku županiju, te se istovremeno bilježe i negativna kretanja u strukturnoj dinamici bitnih dobnih kontingenata (Tablica 3-36).

55 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine. 132 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-36 Komparativni prikaz dobne strukture popisanog stanovništva Općine Brod Moravice i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Općina Brod Moravice PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 0-4 33 3,81 12.518 4,23 5-9 29 3,35 11.761 3,97 10-14 37 4,27 12.688 4,28 15-19 39 4,50 13.792 4,66 20-24 45 5,20 16.780 5,67 25-29 48 5,54 20.121 6,79 30-34 33 3,81 21.370 7,21 35-39 40 4,62 19.565 6,61 40-44 41 4,73 19.268 6,51 45-49 62 7,16 21.121 7,13 50-54 74 8,55 23.607 7,97 55-59 70 8,08 24.773 8,36 60-64 61 7,04 22.827 7,71 65-69 54 6,24 14.283 4,82 70-74 66 7,62 15.879 5,36 75-79 67 7,74 13.081 4,42 80-84 47 5,43 7.905 2,67 85-89 18 2,08 3.811 1,29 90-94 2 0,23 825 0,28 95 i više — — 220 0,07 Ukupno 866 100 296.195 100 U Brod Moravicama je udio dobnih skupina od 0 do 14 godine u ukupnom broju stanovnika za 1,05 postotnih bodova manji u odnosu na Županiju dok je udio stanovnika od 55 na više godina veći za značajnih 9,48 postotnih bodova. Na području Općine je proces starenja stanovništva prisutan sa sve većim intenzitetom: u odnosu na 2001. godinu smanjen je udjel mlađih dobnih skupina (0-19 godina) uz istodobno povećanje udjela starijih dobnih skupina stanovništva. Najveće povećanje prisutno je u dobnoj skupini od 55 do 59 godina, što će se značajno odraziti

133 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

na buduća kretanja lokalnog tržišta rada.56 U prilog svemu tome govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva (Tablica 3-37).

Tablica 3-37 Usporedba odabranih demografskih pokazatelja starenja stanovništva na području Općine Brod Moravice, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS- a) Općina Brod Pokazatelj PGŽ RH Moravice Koeficijent starosti57 36,4% 26,6% 24,1% Indeks starenja58 228,3% 155,3% 115,0% Prosječna starost stanovništva 48,5 g. 43,9 g. 41,7 g. Iz tablice (Tablica 3-37) se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja znatno iznad referentnih, nepovoljne u odnosu na prosjek Županije, uz istovremeno značajno negativno odstupanje od nacionalnog prosjeka. Uočeni trendovi bitan su ograničavajući faktor gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvoja Brod Moravica, stoga nositelji odlučivanja moraju stvoriti poticajne uvjete za revitalizaciju lokalne demografske baze.

Izgradnjom širokopojasne mreže stvorili bi se temeljni infrastrukturni uvjeti za postizanje višeg stupnja konkurentnosti i učinkovitosti u svim segmentima društva, ekološke održivosti te općenito više razine kvalitete života, pružanjem brojnih pogodnosti lokalnom stanovništvu i gospodarstvu (u domeni obrazovanja, e-poslovanja, e-javne uprave, zdravstvenih elektroničkih usluga ali i drugim uslugama na području kulture, razonode i sl., čime se, između ostalog, značajno doprinosi jačanju društvenog kapitala) koje mogu doprinijeti zaustavljanju i preokretu regresivnih demografskih tendencija te u većoj mjeri potaknuti zadržavanje mladog, radno sposobnog stanovništva kao i pojačan priljev visokokvalificiranog stanovništva.

56 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Općine Brod Moravice: smanjenje udjela dobne skupine 0-19 godina za 0,71 postotnih bodova, smanjenje udjela dobnih skupina u primarnom kontingentu stanovništva (od 25 do 49 godine) za 4,18 postotnih bodova kao i povećanje udjela dobne skupine 55-59 godine za 2,8 postotnih bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 57 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 58 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 134 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U usporedbi s Primorsko-goranskom županijom Općinu Brod Moravice (kao i ostale lokalne jedinice na području Gorskog kotara) trenutno karakterizira izrazito nepovoljna obrazovna struktura stanovništva (Tablica 3-38). Najveći udio stanovništva, na razini Općine i Županije, ima neki oblik srednjoškolskog obrazovanja, s tim da Općina ima za 7,41 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Osim toga, vidljiv je i zaostatak u segmentu visokoobrazovanih: 11,47% osoba starijih od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta visokih 20,07%.

U posljednjem je međupopisnom razdoblju (2001.–2011. godine) ipak došlo do određenih pozitivnih kvalitativnih pomaka u obrazovnoj strukturi referentnog stanovništva: udjel visokoobrazovanih povećao se za 4,54 postotnih bodova, a najveće se povećanje bilježi u segmentu osoba sa završenim stručnim studijem (+6,13 postotnih bodova u odnosu na baznu godinu).

135 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-38 Obrazovna struktura stanovništva Općine Brod Moravice i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Općina/ razreda Osnovna Srednja Ukupno Bez škole osnovne Nepoznato Županija osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Brod 767 20 10 39 220 386 88 47 41 — 4 Moravice PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602 % PGŽ-a 0,30% 1,15% 0,90% 0,36% 0,51% 0,26% 0,17% 0,25% 0,13% — 0,66%

136 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U analiziranom vremenskom periodu na području Općine Brod Moravice zabilježeni su izrazito negativni ukupni populacijski trendovi, što je u skladu s depopulacijskim kretanjima na širem prostoru goranske mikroregije. Uzroci tih kretanja prvenstveno su povezani s nepovoljnim geografskim i društveno-gospodarskim okolnostima te progresivnim gubitkom konkurentnosti tradicionalnih gospodarskih grana. Prirodno i mehaničko kretanje stanovništva upućuje na to da se Općina posljednjih nekoliko desetljeća nalazi u fazi ekstremne depopulacije: narušavanje lokalne demografske osnovice odvija se kroz istovremenu pojavu emigracijske i prirodne depopulacije. Radi dugotrajnog iseljavanja uglavnom mladih osoba reproduktivne dobi i dominantne zastupljenosti starijih dobnih skupina u ukupnom stanovništvu (Tablica 3-38), narušena je sposobnost prirodne obnove stanovništva, pa je u tom smislu proces depopulacije na području Općine, usporedo sa snažnim utjecajem negativnog migracijskog salda, dodatno intenziviran denatalitetom, a negativni prirodni prirast će u sljedećim desetljećima, obzirom na uočenu dinamiku u posljednja tri međupopisna razdoblja, postati dominantan ili isključivi faktor demografske regresije.

Iz pregleda obrazovne strukture razvidno je da Općina trenutno raspolaže značajnim udjelom sekundarno obrazovane radne snage, što je u perspektivi razvoja ljudskih potencijala pozitivna pojava, dodatno potencirana trendom povećanja udjela visokoobrazovanih u ukupnom stanovništvu.

Uzimajući u obzir temeljna demografska obilježja Općine, može se zaključiti da bi implementacija širokopojasne infrastrukture uvelike doprinijelo poboljšanju lokalne demografske slike. Naime, dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava uvođenje fleksibilnijih oblika rada, pružanje zdravstvene pomoći, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave, poništavajući negativni utjecaj prostornih barijera, što posljedično dovodi do povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, čime bi se zasigurno usporili negativni demografski trendovi te potaknula revitalizacija stanovništva na području Brod Moravica.

Prisutnost napredne širokopojasne infrastrukture ujedno predstavlja nužnu pretpostavku intenzivnijeg korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje su bitan čimbenik kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i učinkovitijeg aktiviranja postojećih srednje i visokoobrazovanih kadrova u lokalnom gospodarstvu. Ulaganjem u

137 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

širokopojasnu mrežu utjecalo bi se na usporavanje odljeva mozgova i dodatno unaprijedila obrazovna struktura stanovništva, a navedeni će se učinci u dugom roku pozitivno odraziti na društveno-gospodarske razvojne perspektive Općine.

3.4.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Brod Moravice

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Općine Brod Moravice treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta iz 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je bitno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-39) prikazani su podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države, gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU59 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata, bez

59 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 138 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

obzira na bespovratna sredstva EU, bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

139 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-39 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već spomenuto, negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U (Tablica 3-40) uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani kako u apsolutnim tako i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala tzv. „razvojni jaz“. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja tog jaza. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja prema zemljama EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

140 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-40 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6461 7038 7036 9656 10682 10111 10057 10038 10297 10228 Primorsko Goranska 7349 10421 10433 11177 12680 12305 12343 12441 13110 12930 EU15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,90 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Hrvatska 23,93 25,23 24,10 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 Primorsko Goranska 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,70 40,92 42,43 41,71

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku.

141 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na temelju podataka korištenih za izračun indeksa razvijenosti prikazanih u tablici (Tablica 3-41) kojima se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, može se vidjeti da Općina Brod Moravice bilježi ispodprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja. Osim toga, uočljivo je i da je gospodarstvo Brod Moravica značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko- goranske županije. Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je vizualno slikom (Slika 3-18), gdje se može vidjeti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-41 Općina Brod Moravice, Primorsko-goranska županija i Republika Hrvatska u komparativnom okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)

Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek Indeks razvijenosti i skupine

Udio Prosječ Udio Prosječni Prosječni obrazovanog ni obrazovanog izvorni Prosječna Prosječni Prosječna dohodak Kretanje stanovništva izvorni Kretanje stanovništva Indeks Skupi per stopa dohodak stopa Skupine per stanovništva u prihodi stanovništva u razvijenosti ne

Grad/općina capita nezaposlenosti per capita nezaposlenosti capita stanovništvu per stanovništvu prihodi 16-65 godina capita 16-65 godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. Općina Brod 30.850 1.836 16,90% 87,9 75,25% 109,70% 58,70% 97,80% 80,20% 94,60% 91,80% 75-100% III. Moravice Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

142 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-18 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

143 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako bi se upotpunio pregled stanja gospodarstva, u nastavku teksta detaljno je analizirana struktura poduzetničkog sektora Općine Brod Moravice. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata aktivnih trgovačkih društava (obveznika poreza na dobit) sa sjedištem na području Brod Moravica (Tablica 3-42). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007.).60

60 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 144 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-42 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Brod Moravice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi NKD 2007 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. A. 395.648 1,12 261.759 1,14 66,16 337.683 0,92 318.847 1,11 94,42 C. 17.031.828 48,23 7.807.392 33,94 45,84 16.795.038 45,60 11.016.266 38,30 65,59 F. 2.262.753 6,41 2.454.167 10,67 108,46 2.241.849 6,09 2.440.965 8,49 108,88 G. 5.172.134 14,65 6.068.180 26,38 117,32 5.181.398 14,07 6.270.682 21,80 121,02 H. 1.543.862 4,37 562.448 2,44 36,43 1.176.818 3,20 1.014.584 3,53 86,21 I. 1 0 — — — 1 0 — — — L. — — 19.299 0,08 — — — 558.622 1,94 — M. 864.809 2,45 427.138 1,86 49,39 1.995.781 5,42 929.796 3,23 46,59 N. 8.040.259 22,77 5.338.956 23,21 66,40 9.099.773 24,71 6.168.291 21,44 67,79 S. — — 65.118 0,28 — — — 47.726 0,17 — Ukupno: 35.311.294 100 23.004.457 100 65,15 36.828.341 100 28.765.779 100 78,11

145 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prema podacima FINA-e poduzetnici Općine Brod Moravice, njih ukupno 39, ostvarili su u 2014. godini agregirane prihode u iznosu od 23 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od visokih 34,9% (-12,3 milijuna kuna) u odnosu na baznu 2011. godinu. Takvom padu najviše su pridonijeli negativni poslovni rezultati temeljne djelatnosti Općine, C – Prerađivačka industrija, sa zabilježenom stopom pada prihoda od 33,8% (odnosno 9,2 milijuna kuna u apsolutnom iznosu). Navedeni je pad u minornoj mjeri nadoknađen ekspanzijom poslovanja djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja je u promatranom razdoblju ostvarila povećanje prihoda od 17,3% (ili 896,04 tisuća kuna). Navedene djelatnosti, uz djelatnosti N i F, dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini, zajedničkim udjelom od 94,19%, stoga se iste mogu smatrati okosnicama lokalnog gospodarstva (Tablica 3-42).

Za negativne poslovne rezultate gospodarskih subjekata osim utjecaja poslovnog ciklusa na nacionalnoj razini, zaslužna je i monolitnost sektorske strukture lokalnog gospodarstva, koje je primarno oslonjeno na poslovanje nekolicine značajnijih poslovnih subjekata iz prerađivačke industrije, pa se negativni rezultati poslovanja u toj djelatnosti intenzivno odražavaju na kretanja u cjelokupnoj lokalnoj ekonomiji. U djelatnosti C – Prerađivačka industrija, koja je i 2011. godine predstavljala najznačajniju pojedinačnu djelatnost Općine po svim bitnim parametrima, došlo je do smanjenja udjela u ukupnim prihodima za visokih 14,29 postotnih bodova, gotovo isključivo u korist djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja bilježi porast udjela od 11,73 postotnih bodova. Djelatnost F – Građevinarstvo, koja je jedina (uz trgovinu) ostvarila rast poslovnih prihoda, povećala je svoj udjel za 4,26 postotnih bodova dok djelatnost N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, u sklopu koje posljednjih godina djeluje veći broj društava za leasing plovnih objekata – unatoč padu prihoda od 33,6% (ili 2,7 milijuna kuna) – bilježi minornu pozitivnu korekciju udjela u ukupnim prihodima poduzetništva, za 0,44 postotnih bodova.

U 2014. godini u odnosu na 2011. godinu, primjetna je i značajna korekcija ukupnih rashoda poduzetnika sa sjedištem na području Općine, za 21,89% odnosno 8,06 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Smanjenju ukupnih rashoda pridonijele su djelatnosti C – Prerađivačka industrija, koja je 2014. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika samostalno bilježila udio od 38,3% i ostvarila kontrakciju od 5,8 milijuna kuna, N – Administrativne i pomoćne uslužne

146 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

djelatnosti, s udjelom od 21,44% i rashodima manjima za 2,93 milijuna kuna te M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s minornim udjelom od 3,23% ali značajnim padom rashoda u iznosu od 1,06 milijuna kuna.

Unatoč evidentnim pokušajima troškovne konsolidacije i restrukturiranja u lokalnom poduzetničkom sektoru, zbog kontinuiranog usporavanja poslovnih aktivnosti u temeljnim djelatnostima ukupni prihodi poslovnog sektora smanjivali su se izraženijom dinamikom u odnosu na rashode, što je rezultiralo značajnim smanjenjem agregatne ekonomičnosti poslovanja u 2014. godini (-16,59%), te se uvelike odrazilo i na povećanje negativnog financijskog rezultata poduzetnika (gubitka prije oporezivanja) za 279,77%, (ili 4,24 milijuna kuna) u odnosu na negativnih 1,52 milijuna kuna iz 2011. godine.

Rezimirajući, konsolidirani financijski pokazatelji poslovanja govore u prilog kontinuiranom padu konkurentnosti lokalnog gospodarstva, unatoč provedenoj troškovnoj konsolidaciji poslovanja u prerađivačkoj industriji (i unatoč pozitivnim pomacima u djelatnostima građevinarstva i trgovine), a na to uzkazuje i pad broja zaposlenih od 10% (Tablica 3-43).

U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti imale su djelatnosti C – Prerađivačka industrija (50%), G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (22,2%) te F – Građevinarstvo, s udjelom od 16,7%. Do najvećeg je pada zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu, apsolutno gledano, došlo u djelatnosti C – Prerađivačka industrija (5 zaposlenih manje) a do najvećeg rasta u djelatnostima F – Građevinarstvo (2 zaposlena više) i M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (1 zaposlen više). Djelatnost N, koja prevladava u broju aktivnih trgovačkih društava, u promatranom razdoblju nije zapošljavala niti jednog djelatnika.

Navedene djelatnosti, uz djelatnost logistike (H), imale su dominantnu ulogu i u ukupnom broju aktivnih trgovačkih društava sa sjedištem na području Općine, zajedničkim udjelom od 92,31% u 2014. godini.

Detaljnijim pregledom lokalne poslovne demografije (Tablica 3-43) vidljivo je da je 2014. godine relativno najveći broj aktivnih poduzeća prisutan u djelatnosti N, s udjelom od 61,54%, dok djelatnost H bilježi drugi po redu relativno značajan udjel (12,82%). Isto tako, znanjem intenzivna djelatnost M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ostvaruje udjel od 5,13% u ukupnom broju

147 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

aktivnih poduzeća, što je poželjno s aspekta buduće kvalitativne transformacije u sektorskoj strukturi lokalnog gospodarstva.

Tablica 3-43 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Brod Moravice u 2011. i 2014. godini, prema djelatnostima NKD-a 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka Financijske agencije)

Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Djelatnost NKD 2007 Indeks Indeks 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 1 2,70 1 2,56 100 2 5 1 2,78 50 C. 3 8,11 1 2,56 33,33 23 57,50 18 50 78,26 F. 1 2,70 1 2,56 100 4 10 6 16,67 150 G. 4 10,81 3 7,69 75 9 22,50 8 22,22 88,89 H. 6 16,22 5 12,82 83,33 0 0 0 0 100 I. 1 2,70 — — —- 0 0 — — — L. — — 1 2,56 — — — 0 0 — M. 2 5,41 2 5,13 100 2 5 3 8,33 150 N. 19 51,35 24 61,54 126,32 0 0 0 0 100 S. — — 1 2,56 — — — 0 0 — Ukupno: 37 100 39 100 105,41 40 100,00% 36 100 90

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled ukupnog broja zaposlenih s prebivalištem na području Brod Moravica, u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalnog tržišta rada te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje prvenstveno ostvaruje u pravnim osobama iz poduzetničkog i javnog sektora (87,22%), a značajno manje u kontekstu obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 12,78%). Istovremeno, poljoprivreda ne predstavlja izvor radnih mjesta za lokalno stanovništvo (0% ukupno zaposlenih evidentirano je u okviru toga sektora).

148 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-19 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Brod Moravice, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.)

Brojnim je istraživanjima dokazano da investicije u širokopojasnu infrastrukturu imaju pozitivan izravni učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj djelatnosti, kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje infrastrukture, dok funkcionalna širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u svim djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva 61 Dosadašnja europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u djelatnostima M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.62

Gospodarstvo Brod Moravica trenutno karakterizira jednostavnost (tj. nediferenciranost) sektorske strukture, u kojoj dominiraju osnovne djelatnosti sekundarnog (prerađivačka industrija, građevinarstvo) i tercijarnog sektora (trgovina, administrativne i pomoćne

61 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 62 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]. 149 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

uslužne djelatnosti). U takvoj situaciji cjelokupno lokalno gospodarstvo postaje ovisno o poslovnim rezultatima užeg raspona djelatnosti, što predstavlja potencijalnu prijetnju za stabilnost i daljnji gospodarski rast i razvoj Općine. Uvođenjem napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno je moguće inicirati diferencijaciju a potom i pozitivnu razvojnu putanju lokalne ekonomije. Investicije u širokopojasnu infrastrukturu imaju izraženi kontraciklički učinak te doprinose relativno brzom lokaliziranom stvaranju radnih mjesta: predstavljaju osnovu za oporavak i jačanje ekonomskih aktivnosti uz ostvarenje dugoročno održivog gospodarskog rasta. Ulaganjem u izgradnju širokopojasne mreže Općina Brod Moravice značajno bi ojačala svoju kompetitivnu poziciju, što bi u konačnici rezultiralo povećanim investicijama, otvaranjem novih poslovnih subjekata i rastom broja zaposlenih, kao i razvojem novih suvremenih usluga kojima bi se lokalno gospodarstvo uspješnije pozicioniralo na postojećim ali i novim tržištima.

3.4.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Nakon utvrđivanja demografskih i gospodarskih obilježja Općine Brod Moravice, važan je aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga je za ranu fazu komercijalizacije širokopojasne mreže na području Općine svakako bitno utvrditi i kapacitete prihvata usluga širokopojasne mreže te procijeniti postojeću potražnju za navedenim uslugama.

Postojeće privatne, poslovne i javne kapacitete korištenja usluga širokopojasne mreže moguće je pretpostaviti na temelju broja stanovnika i kućanstava na području Brod Moravica u kontekstu privatnih korisnika, te broja registriranih subjekata sa sjedištem u Općini za poslovne i javne korisnike te korisnike iz civilnog (nevladinog) sektora. Za utvrđivanje i procjenu lokalnih kapaciteta za uvođenje širokopojasne mreže, kao i potražnje za širokopojasnim priključcima i uslugama, u analizu je uključena i kupovna moć stanovništva, koja je utvrđena pregledom dohotka zaposlenih i umirovljenika, te obrtnika i slobodnih zanimanja.

150 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-44 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Brod Moravice, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Broj Broj Prosječan Broj kućanstava Broj stambenih nastanjenih Naziv naselja članova broj članova kućanstava koja koriste jedinica stambenih kućanstva kućanstva Internet jedinica Brod Moravice 128 358 2,80 62 183 128 Colnari 1 2 2,00 - 2 1 Čučak 5 10 2,00 1 10 5 Delači 8 15 1,88 2 15 8 Doluš 1 2 2,00 - 7 1 Donja Dobra 59 212 3,59 20 72 56 Donja Lamana 1 2 2,00 - 5 1 Draga Donji Šajn - - - - 5 - Donji Šehovac 1 1 1,00 - 3 1 Goliki - - - - 2 - Gornja Lamana - - - - 3 - Draga Gornji Kuti 19 42 2,21 5 35 19 Gornji Šajn 6 12 2,00 - 23 6 Gornji Šehovac - - - - 4 - Goršeti 2 2 1,00 - 6 2 Kavrani - - - - 1 - Klepeće Selo 3 4 1,33 - 11 3 Kocijani 4 10 2,50 1 20 4 Lokvica 17 38 2,24 7 32 16 Maklen 2 2 1,00 - 11 2 Male Drage 4 5 1,25 - 35 4 Moravička Sela 22 51 2,32 7 36 22 Naglići - - - - 3 - Nove Hiže - - - - 1 - Novi Lazi 4 8 2,00 1 8 4 Pauci - - - - 6 - Planica 1 1 1,00 - 10 1 Podgorani 1 1 1,00 - 8 1 Podstene 9 21 2,33 - 18 9 Razdrto 1 2 2,00 - 18 1 Smišljak - - - - 4 - Stari Lazi 14 27 1,93 3 22 14 Šepci Podstenski 1 2 2,00 - 4 1 Šimatovo 2 3 1,50 - 11 2 Velike Drage 14 28 2,00 2 31 14 Zahrt 3 5 1,67 1 7 3 Zavrh - - - - 11 - Završje - - - - 4 -

151 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

UKUPNO 333 866 2,60 112 687 329

Slika 3-19 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u segmentu privatnih korisnika postoji neiskorišteni potencijal rasta potražnje širokopojasnog pristupa Internetu. U odnosu na ostale gradove i općine PGŽ-a, u Općini Brod Moravice prisutan je ispodprosječan udio kućanstava koja koriste Internet (Tablica 3-44). Udio tih kućanstava u ukupnom broju popisanih kućanstava na području Općine u 2011. godini iznosio je samo 33,6%. Imajući u vidu da je 2011. godine medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju

152 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

pristup Internetu na razini PGŽ-a iznosio 51,05%63, može se zaključiti da se Općina Brod Moravice prema dostignutoj razini uporabe Interneta u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti, svrstava u donju polovicu gradova i općina PGŽ-a. Stvaranjem boljih infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama na cijelom teritoriju Općine, pružit će se mogućnost za otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su do sada, iz tehničkih i/ili materijalnih razloga, takve usluge bile nedostupne (zbog nedostataka u mrežnoj pokrivenosti ili previsoke cijene i niske kvalitete postojećih digitalnih usluga).

U kontekstu razmatranja postojećeg i budućeg potencijala potražnje za uslugama širokopojasne mreže, potrebno je istaknuti da Općina Brod Moravice trenutno raspolaže i sa značajnim neiskorištenim stambenim kapacitetom (52,1% nenastanjenih stambenih jedinica)64 što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj perspektivi.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Na tom tragu, sljedećim ilustracijama prikazan je ukupan broj kao i distribucija registriranih poslovnih, javnih i civilnih/nevladinih subjekata po naseljima Općine Brod Moravice (Tablica 3-45 i Slika 3-19).

63 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 64 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 153 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-45 Ukupan broj registriranih subjekata na području Općine Brod Moravice (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 21. 7. 2016.) Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Sveukupno Broj obrtnika trgovačkih Ukupno sektor sektor društava Brod Moravice 7 47 54 2 9 65 Colnari 0 0 0 0 0 0 Čučak 1 0 1 0 0 1 Delači 0 0 0 0 0 0 Doluš 0 0 0 0 0 0 Donja Dobra 3 2 5 0 0 5 Donja Lamana Draga 0 0 0 0 0 0 Donji Šajn 0 0 0 0 0 0 Donji Šehovac 0 0 0 0 0 0 Goliki 0 0 0 0 0 0 Gornja Lamana 0 0 0 0 0 0 Draga Gornji Kuti 0 0 0 0 2 2 Gornji Šajn 0 0 0 0 0 0 Gornji Šehovac 0 0 0 0 0 0 Goršeti 0 1 1 0 0 1 Kavrani 0 0 0 0 0 0 Klepeće Selo 0 0 0 0 0 0 Kocijani 0 0 0 0 0 0 Lokvica 0 0 0 0 0 0 Maklen 0 0 0 0 1 1 Male Drage 0 0 0 0 0 0 Moravička Sela 0 0 0 0 1 1 Naglići 0 0 0 0 0 0 Nove Hiže 0 0 0 0 0 0 Novi Lazi 0 0 0 0 0 0 Pauci 0 0 0 0 0 0 Planica 0 0 0 0 0 0 Podgorani 0 0 0 0 0 0 Podstene 1 0 1 0 0 1 Razdrto 0 0 0 0 0 0 Smišljak 0 0 0 0 0 0 Stari Lazi 0 0 0 0 0 0 Šepci Podstenski 0 0 0 0 0 0 Šimatovo 0 0 0 0 0 0 Velike Drage 0 0 0 0 0 0 Zahrt 0 1 1 0 0 1 Zavrh 0 1 1 0 0 1 Završje 0 0 0 0 0 0 Ukupno za Općinu 12 52 64 2 13 79 Brod Moravice

154 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-20 Distribucija subjekata na području Općine Brod Moravice (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara)

S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu potiče ubrzavanje poslovnih procesa, smanjenje troškova poslovanja te širenje ciljanih tržišta, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati koristi koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa. To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Brod Moravica.

155 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored procjene broja privatnih, poslovnih i javnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to čimbenik koji neposredno utječe na platežno sposobnu potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim prihodima stanovništva u 2013. godini (Grafikon 3-20) ukazuju na postojanje prosječne potrošačke snage u kategoriji zaposlenika i umirovljenika, dok se u segmentu obrta i slobodnih zanimanja bilježe godišnji dohoci per capita koji su znatno iznad usporednih prosjeka. Imajući u vidu iskazane preferencije lokalnog stanovništva po ovom pitanju, što će svakako utjecati na alokaciju raspoloživog dohotka, platežna moć stanovništva ne bi trebala predstavljati ograničavajući čimbenik pri komercijalizaciji buduće širokopojasne infrastrukture.

Grafikon 3-20 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Brod Moravice, PGŽ i RH za 2013. godinu, prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

3.4.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

Za utvrđivanje svrsishodnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općine Brod Moravice osim same procjene broja potencijalnih korisnika potrebno je analizirati i njihove potrebe te preferencije glede korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih usluga. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje. U anketi je sudjelovalo 104 ispitanika (fizičkih osoba, pravnih

156 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

osoba i subjekata iz javnog/civilnog sektora). Grafikonom (Grafikon 3-21) su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

Grafikon 3-21 Rezultati ankete – kategorije korisnika

Rezultati ankete pokazuju vrlo visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (100% ispitanika) i modernih usluga televizije (92,3% ispitanika) dok pristup internetu ima 66,3% anketiranih ispitanika s područja Općine Brod Moravice (Grafikon 3-22).

Grafikon 3-22 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

157 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Iz ankete ujedno proizlazi da je lokalno telekomunikacijsko tržište obilježeno izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude, budući da se, unatoč prisutnosti relativno velikog broja operatera (njih 5), lokalno stanovništvo pretežito opredjeljuje samo za jednog – Hrvatski telekom (Grafikon 3-23). Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi, zbog čega čak 98,1% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađena pristupna infrastruktura mora biti otvorenog tipa, tj. da mora omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

Grafikon 3-23 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne pristupne infrastrukture, bitno je utvrditi kvalitetu telekomunikacijskih usluga, koje su trenutno dostupne na području Općine Brod Moravice. Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se oni prikazani na grafikonu (Grafikon 3-24).

158 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-24 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga

Utvrđivanje problema prisutnih na lokalnom tržištu telekomunikacijskih usluga preduvjet je za pronalaženje rješenja koja se mogu implementirati, prvenstveno uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj bi se način postojećim korisnicima povećala kvaliteta usluge, a budućim korisnicima omogućio pristup modernim ICT tehnologijama po pristupačnim cijenama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga proizlazi da se oni zapravo odnose na tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture (problemi sa slikom na digitalnoj TV, spor pristup internetu, utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, itd.). Navedeno istovremeno predstavlja značajnu prepreku za razvoj novih informacijskih proizvoda ali i veliki pozitivan poticaj za izgradnju širokopojasne mreže, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost dodatnog razvoja i diversifikacije lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

159 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-25 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura Anketa je također pokazala zadovoljavajuću razinu opremljenosti kućanstava uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge (prijenosna računala, pametni telefoni). Moguće je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije međutim, određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većima od 100 Mpbs (97,1%), i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga (Grafikon 3-25).

160 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na osnovu pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da je postojeće telekomunikacijsko tržište na području Općine Brod Moravice izrazito slabo diverzificirano, prvenstveno zbog zatvorenog tipa izgrađene telekomunikacijske infrastrukture. Radi stvaranja jednakih tržišnih uvjeta za sve pružatelje usluga i povećanja raspona ponude naprednih telekomunikacijskih usluga, nužno je uvođenje širokopojasne mreže u Općini. Kod postojećih korisnika telekomunikacijskih usluga uočen je značajan interes za primjenom najnovijih tehnologija širokopojasnog pristupa, što predstavlja direktan poticaj za investiranje u izgradnju širokopojasne infrastrukture na području Brod Moravica.

3.5 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Fužine [14]

U suvremenim uvjetima razvijena širokopojasna infrastruktura utječe na unaprjeđenje civilnog društva i poslovnog okruženja u jedinicama lokalne samouprave te predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za učinkovitije korištenje lokalnih resursa i aktiviranje razvojnih potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti primjene širokopojasne mreže kao razvojnog alata i katalizatora sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja datog područja. Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru prvog dijela analize predstavljeni su osnovni podaci o zemljopisnom i prometnom položaju Općine Fužine te njezinim prirodnim i proizvedenim (antropogenim) resursima, a posebna pozornost posvećena je utvrđivanju demografskih i gospodarskih prilika na području Općine. U drugom dijelu analizirani su i prikazani stavovi te preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedenog terenskog anketnog istraživanja.

3.5.1 Opći podaci

Područje Općine Fužine nalazi se u sastavu Primorsko-goranske županije, u mikroregiji Gorskog kotara. Graniči s općinama Lokve, Mrkopalj i Vinodolskom općinom te s gradom Bakrom. Administrativno područje Fužina obuhvaća šest statističkih naselja. To su, pored samog naselja Fužine (koje je ujedno i administrativno središte Općine): Belo Selo, Benkovac Fužinski, Lič, Slavica i Vrata. Slika 3-21 i Slika 3-22 prikazuju položaj i makrolokaciju Općine Fužine u Republici Hrvatskoj.

161 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Površina Općine Fužine prema katastarskim podacima iznosi 86 km², što predstavlja 2,40% prostora Primorsko-goranske županije.

Slika 3-21 Položaj Općine Fužine u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

162 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-22 Makrolokacija Općine Fužine (Izvor: DGU)

3.5.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina ima 1.592 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 18,51 stanovnika po km², što je znatno ispod prosjeka Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz relativno nisku gustoću naseljenosti na prostoru Fužina postoji i značajna neravnomjernost u distribuciji stanovništva, pri čemu je većina koncentrirana u naseljima Fužine (43,03%), Lič (31,66%) i Vrata (18,03%), dok u drugim naseljima koncentracija stanovništva ne prelazi 4%.

163 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U posljednjih 30 godina na području Općine zabilježeni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je sukladno demografskoj dinamici na razini države. U 2011. godini na administrativnom području Fužina popisano je visokih 29,9% manje stanovnika u odnosu na 1981. godinu, dok je broj stanovnika Republike Hrvatske bio manji za 6,8%.

Istovremeno, u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Općine evidentiran je pad broja stanovnika od 14,2%, a takva negativna populacijska dinamika blažim je intenzitetom prisutna i na razini Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-46)

Tablica 3-46 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Fužine 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.)

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Općina Fužine 1.855 1.592 85,8 703 661 94,0 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

Iz analize dobne strukture stanovništva proizlazi da Općina Fužine ima manji udio mladog i radnog te znatno veći udio staračkog stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku županiju, te se u isto vrijeme bilježe negativni trendovi u strukturnoj dinamici dobnih kontingenata (Tablica 3-47)

164 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-47 Dobna struktura stanovništva Općine Fužine i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Općina Fužine PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 0-4 48 3,02 12.518 4,23 5-9 51 3,20 11.761 3,97 10-14 64 4,02 12.688 4,28 15-19 67 4,21 13.792 4,66 20-24 72 4,52 16.780 5,67 25-29 89 5,59 20.121 6,79 30-34 86 5,40 21.370 7,21 35-39 99 6,22 19.565 6,61 40-44 90 5,65 19.268 6,51 45-49 121 7,60 21.121 7,13 50-54 138 8,67 23.607 7,97 55-59 148 9,30 24.773 8,36 60-64 138 8,67 22.827 7,71 65-69 81 5,09 14.283 4,82 70-74 111 6,97 15.879 5,36 75-79 100 6,28 13.081 4,42 80-84 64 4,02 7.905 2,67 85-89 17 1,07 3.811 1,29 90-94 5 0,31 825 0,28 95 i više 3 0,19 220 0,07 Ukupno 1.592 100 296.195 100

U Fužinama je udio dobnih skupina od 0 do 14 godine u ukupnom broju stanovnika za 2,24 postotnih bodova manji u odnosu na Županiju dok je udio stanovnika od 55 na više godina veći za značajnih 6,92 postotnih bodova. Na području Općine sve više do izražaja dolazi proces starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio mlađih dobnih skupina (0- 19 godina) uz istodobno povećanje udjela starijih dobnih skupina stanovništva. Najveće povećanje udjela prisutno je u dobnim skupinama od 55 do 59 godina te od 60 do 64 godine,

165 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

što ima značajne implikacije za buduća kretanja na lokalnom tržištu rada.65 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva (Tablica 3-48).

Tablica 3-48 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Fužine, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) Pokazatelj Općina Fužine PGŽ RH Koeficijent starosti66 32,6 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja67 225,7 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 47,6 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja nepovoljne u odnosu na Županijski prosjek te se istovremeno bilježi i značajno negativno odstupanje od nacionalnog prosjeka. Uočeni trendovi dugoročno mogu postati bitan ograničavajući faktor gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvoja Fužina, stoga nositelji odlučivanja moraju stvoriti poticajne uvjete za revitalizaciju lokalne demografske slike. Ulaganja u izgradnju širokopojasne infrastrukture, između ostalog, otvaraju brojne obrazovne i poslovne prilike za lokalno stanovništvo (npr. cjeloživotno obrazovanje, rad na daljinu, korištenje širokog spektra elektroničkih usluga u domeni javnog sektora, zdravstva i sl.) koje mogu pozitivno utjecati na povećanje kvalitete života, usporavanje regresivnih demografskih kretanja te potaknuti zadržavanje mlađih i propulzivnih dobnih kontingenata kao i dodatno doseljavanje radno sposobnog stanovništva.

U usporedbi s Primorsko-goranskom županijom Općinu Fužine trenutno karakterizira i nepovoljna obrazovna struktura stanovništva (Tablica 3-49). Najveći udio stanovništva, kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina ima za 2,32 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Primjetan je, međutim, i zaostatak u segmentu visokoobrazovanog

65 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Općine Fužine: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 2,43 postotnih bodova, smanjenje udjela dobnih skupina u primarnom kontingentu stanovništva (od 25 do 49 godine za 2,8 postotnih bodova kao i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 0,74 postotnih bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 66 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 67 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 166 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

stanovništva: 10,57% osoba starijih od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta visokih 20,07%.

167 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-49 Obrazovna struktura stanovništva Općine Fužine i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Općina/ razreda Osnovna Srednja Ukupno Bez škole osnovne Nepoznato Županija osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Fužine 1429 9 2 19 451 792 151 74 75 2 5 PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602 % PGŽ-a 0,55% 0,52% 0,18% 0,18% 1,04% 0,53% 0,29% 0,39% 0,23% 0,20% 0,83%

Negativna dinamika starosne strukture u dugom roku ističe se kao glavni demografski problem Općine Fužine dok je iz obrazovne strukture razvidno da Općina trenutno raspolaže značajnim udjelom sekundarno obrazovane radne snage, što je u razvojnoj perspektivi pozitivna pojava. Prisutnost napredne širokopojasne infrastrukture predstavlja nužnu pretpostavku za intenzivnije korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje su bitan čimbenik kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i učinkovitijeg aktiviranja postojećih srednje i visokoobrazovanih kadrova u lokalnom gospodarstvu. Ulaganjem u širokopojasnu mrežu utjecalo bi se na usporavanje „odljeva mozgova“ i unaprjeđenje trenutne obrazovne strukture stanovništva, a navedeni se učinci dugoročno mogu pozitivno odraziti na društvene i gospodarske razvojne perspektive Općine.

168 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.5.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Fužine

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Općine Fužine treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-50) su prikazani podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU68 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te

68 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 169 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

170 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-50 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (Tablica 3-51) uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni jaz. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja tog jaza. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja prema zemljama EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

171 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-51 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6461 7038 7036 9656 10682 10111 10057 10038 10297 10228 Primorsko Goranska 7349 10421 10433 11177 12680 12305 12343 12441 13110 12930 EU15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,90 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Hrvatska 23,93 25,23 24,10 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 Primorsko Goranska 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,70 40,92 42,43 41,71

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku.

172 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u može se vidjeti da Općina Fužine bilježi iznadprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja kao i Primorsko- goranska županija. Ipak, može se uočiti i da je gospodarstvo Fužina značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije. Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je i vizualno slikom (Slika 3-23), gdje se može uočiti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-52 Općina Fužine te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)

Vrijednosti osnovnih pokazatelja Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek Indeks razvijenosti i skupine

Udio Prosječ Udio Prosječni Prosječni obrazovanog ni obrazovanog izvorni Prosječna Prosječni Prosječna dohodak Kretanje stanovništva izvorni Kretanje stanovništva Indeks Skupi per stopa dohodak stopa Skupine per stanovništva u prihodi stanovništva u razvijenosti ne

Grad/općina capita nezaposlenosti per capita nezaposlenosti capita stanovništvu per stanovništvu prihodi 16-65 godina capita 16-65 godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. Općina Fužine 33.103 3.991 12,30% 92,7 77,06% 120,10% 137,20% 109,50% 88,40% 98,50% 111,49% 100-125% IV. Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

173 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-23 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

174 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana struktura poduzetništva Općine Fužine. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Fužina (Tablica 3-53). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti69 (NKD 2007.).

69 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 175 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-53 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Fužine u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi NKD 2007 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. A. 1.710.352 0,99 2.904.109 1,88 169,80 1.143.574 0,63 2.480.402 1,67 216,90 B. 8.261.517 4,78 12.400.758 8,04 150,10 8.111.267 4,49 12.170.506 8,17 150,04 C. 142.944.944 82,66 108.798.366 70,57 76,11 151.658.685 83,86 104.247.676 69,99 68,74 D. 22.562 0,01 3.503 0,00 15,53 20.629 0,01 10.670 0,01 51,72 E. 2.849.945 1,65 1.790.162 1,16 62,81 2.824.070 1,56 1.718.804 1,15 60,86 F. 2.247.553 1,30 1.126.037 0,73 50,10 2.303.976 1,27 1.125.589 0,76 48,85 G. 6.843.993 3,96 17.297.338 11,22 252,74 6.729.718 3,72 17.008.350 11,42 252,73 H. 1.107.421 0,64 1.611.684 1,05 145,53 1.026.696 0,57 1.519.552 1,02 148,00 I. 6.084.647 3,52 7.672.034 4,98 126,09 6.260.172 3,46 8.095.664 5,44 129,32 L. 778.787 0,45 259.232 0,17 33,29 678.468 0,38 137.314 0,09 20,24 M. 38.040 0,02 128.407 0,08 337,56 53.268 0,03 133.972 0,09 251,51 N. 33.110 0,02 53.519 0,03 161,64 24.098 0,01 51.316 0,03 212,95 R. 0 0,00 0 0,00 100,00 4.993 0,00 115.936 0,08 2321,97 S. 0 0,00 127.971 0,08 - 831 0,00 133.792 0,09 16100,12 Ukupno: 172.922.871 100,00 154.173.120 100,00 89,16 180.840.445 100,00 148.949.543 100,00 82,37

176 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prema podacima FINA-e (Tablica 3-54), poduzetnici Općine Fužine, njih ukupno 37, ostvarili su u 2014. godini ukupne prihode u iznosu od 154,17 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 10,84% (ili 18,75 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Tako značajnom padu prihoda poslovanja najviše su pridonijela negativna kretanja u temeljnoj djelatnosti C – Prerađivačka industrija, sa zabilježenom stopom pada prihoda od 23,9% (i ukupnim padom od 34,15 milijuna kuna). Navedeni je pad djelomično ublažen pozitivnim rezultatima djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja je u promatranom razdoblju ostvarila rast prihoda od 152,7% (ili 10,45 milijuna kuna), B – Rudarstvo i vađenje, čiji su ukupno ostvareni prihodi u razdoblju 2011.-2014. rasli po stopi od 50,1% (4,14 milijuna kuna) te I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u sklopu koje je ostvaren rast prihoda od 26,09% odnosno 1,59 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Navedene djelatnosti, uz trenutno dominantnu djelatnost prerađivačke industrije, prevladavaju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini, zajedničkim udjelom od 94,81%, stoga se iste mogu smatrati okosnicama lokalnog gospodarstva.

Za negativne poslovne rezultate gospodarskih subjekata na području Općine Fužine, osim dugotrajne gospodarske krize na nacionalnoj razini, zaslužno je i nedovoljno diverzificirano lokalno gospodarstvo, koje je stjecajem okolnosti oslonjeno na nekoliko značajnijih gospodarskih subjekata u prerađivačkoj industriji, pa se negativni rezultati poslovanja istih značajno odražavaju na izvedbu cjelokupnog lokalnog gospodarstva. U promatranom razdoblju, a pod utjecajem generalnih recesijskih kretanja, utvrđena je izražena korekcija u strukturi ostvarenih prihoda lokalne ekonomije. U djelatnosti C – Prerađivačka industrija, koja je i 2011. godine predstavljala najznačajniju pojedinačnu djelatnost Općine, došlo je do smanjenja udjela u ukupnim prihodima za visokih 12,1 postotnih bodova, ponajviše u korist sljedećih djelatnosti: G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala koja bilježi najviši pojedinačni porast udjela, od 7,26 postotnih bodova, B – Rudarstvo i vađenje (s ostvarenim povećanjem udjela od 3,27 postotnih bodova) te I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja je povećala udjel u ukupnim prihodima lokalnog poduzetništva za 1,46 postotnih bodova.

U 2014. godini u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je i značajan pad ukupno ostvarenih rashoda poduzetnika sa sjedištem na području Općine, od 17,63% odnosno 31,89 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Smanjenju ukupnih rashoda gotovo je isključivo pridonijela djelatnost C

177 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

– Prerađivačka industrija, koja je 2014. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježila udio od 70%.

Uslijed usporavanja poslovnih aktivnosti i provedenog restrukturiranja u prerađivačkoj industriji, ukupni rashodi poslovnog sektora smanjivali su se izraženijom dinamikom u odnosu na prihode, što je rezultiralo povećanjem agregatne ekonomičnosti poslovanja za 8,24% u 2014. godini te ostvarenim dobitkom prije oporezivanja od 5,22 milijuna kuna u odnosu na negativni konsolidirani financijski rezultat (neto gubitak prije oporezivanja) od 7,91 milijuna kuna iz 2011. godine.

Financijski pokazatelji poslovanja ilustriraju slabljenje lokalnog gospodarstva i provedenu troškovnu konsolidaciju poslovanja, a na to upućuje i značajan pad broja zaposlenih od 23,71%, unatoč povećanju broja poslovnih subjekata za 8,82% u promatranom razdoblju (Tablica 3-53).

U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti imale su djelatnosti C – Prerađivačka industrija (59,46%), I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (14,41%) te G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (s udjelom od 12,61%). Potrebno je istaknuti i to da je do najvećeg pada zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu došlo u djelatnosti F – Građevinarstvo (-50%) a do najvećeg rasta u djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (+211,11%).

Navedene djelatnosti prevladavale su i u ukupnom broju aktivnih trgovačkih društava sa sjedištem na području Općine Fužine, zajedničkim udjelom od 62,16% u 2014. godini.

Detaljnijim pregledom lokalne poslovne demografije (Tablica 3-54) vidljivo je da je 2014. godine relativno najveći broj aktivnih poduzeća prisutan u djelatnosti C – Prerađivačka industrija s udjelom od 18,92%, dok su na drugom mjestu s podjednakim udjelom od 16,22% aktivnih trgovačkih društava djelatnosti G i I.

178 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-54 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Fužine u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Djelatnost NKD 2007 Indeks Indeks 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 3 8,82 2 5,41 66,67 3 1,03 5 2,25 166,67 B. 1 2,94 1 2,70 100,00 4 1,37 7 3,15 175,00 C. 7 20,59 7 18,92 100,00 218 74,91 132 59,46 60,55 D. 1 2,94 1 2,70 100,00 0 0,00 0 0,00 100,00 E. 1 2,94 1 2,70 100,00 15 5,15 8 3,60 53,33 F. 4 11,76 4 10,81 100,00 10 3,44 5 2,25 50,00 G. 4 11,76 6 16,22 150,00 9 3,09 28 12,61 311,11 H. 1 2,94 2 5,41 200,00 2 0,69 3 1,35 150,00 I. 7 20,59 6 16,22 85,71 29 9,97 32 14,41 110,34 L. 1 2,94 2 5,41 200,00 1 0,34 1 0,45 100,00 M. 1 2,94 2 5,41 200,00 0 0,00 0 0,00 100,00 N. 1 2,94 1 2,70 100,00 0 0,00 0 0,00 100,00 R. 1 2,94 1 2,70 100,00 0 0,00 0 0,00 100,00 S. 1 2,94 1 2,70 100,00 0 0,00 1 0,45 100,00 Ukupno: 34 100,00 37 100,00 108,82 291 100,00 222 100,00 76,29

179 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku (Grafikon 3-26) se daje pregled broja zaposlenih s prebivalištem na području Fužina u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalnog tržišta rada te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje primarno ostvaruje u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (83,52%) te značajno manje u segmentu obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 16,3%). S druge strane, poljoprivreda ima zanemariv utjecaj kao generator zapošljavanja u lokalnom gospodarstvu (samo 0,18%).

Grafikon 3-26 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Fužine, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) Brojnim je istraživanjima dokazano da investicije u širokopojasnu infrastrukturu imaju pozitivan izravni učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj djelatnosti (kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje infrastrukture), dok funkcionalna širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u svim djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva.70 Dosadašnja europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju

70 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 180 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.71

Bitno je naglasiti da uvođenje širokopojasne mreže osigurava znatne prednosti za održivi rast i razvoj turizma (kroz povećanje mogućnosti i brzine pristupa informacijama i podacima s bilo koje lokacije za turiste, mogućnosti video konferencija i poziva turista, korištenje cloud-based aplikacija za plasman usluga, dobivanje povratnih informacija o zadovoljstvu turista i dr.), čime bi Općina Fužine mogao pozitivno utjecati na perspektive ove, za lokalno gospodarstvo iznimno značajne i perspektivne djelatnosti. Osim toga, imajući u vidu da je niska diverzificiranost gospodarske strukture jedan od problema dugoročnog razvoja gospodarstva Fužine (dominantnu ulogu imaju osnovne djelatnosti primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora: prerađivačka industrija i trgovina), ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti pozitivne promjene u smjeru dugoročne diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno u zanemarivoj mjeri zastupljene u gospodarskoj strukturi Općine.

71 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]. 181 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.5.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Nakon utvrđivanja demografskih i gospodarskih obilježja Općine Fužine, važan je aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga je za ranu fazu komercijalizacije širokopojasne mreže na području Općine svakako bitno utvrditi i postojeće kapacitete za prihvat usluga širokopojasne mreže te procijeniti postojeću potražnju za navedenim uslugama.

Postojeće privatne i poslovne kapacitete korištenja usluga širokopojasne mreže moguće je procijeniti temeljem broja stanovnika i kućanstava na području Fužina za privatne korisnike, te broja registriranih subjekata sa sjedištem u Općini za poslovne i javne korisnike te korisnike iz civilnog (nevladinog) sektora.

Za utvrđivanje i procjenu lokalnih kapaciteta za uvođenje širokopojasne mreže, kao i potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć stanovništva koja je utvrđena pregledom dohotka zaposlenih i umirovljenika, te obrtnika i slobodnih zanimanja.

Tablica 3-55 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Općine Fužine, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Prosječan broj Broj kućanstava Broj Broj članova Broj stambenih nastanjenih Naziv naselja članova koja koriste kućanstava kućanstva jedinica stambenih kućanstva Internet jedinica Belo Selo 26 50 1,92 8 39 26 Benkovac Fužinski 19 33 1,74 3 51 19 Fužine 277 669 2,42 120 468 275 Lič 212 504 2,38 81 450 210 Slavica 16 33 2,06 7 35 16 Vrata 111 287 2,59 44 171 111 UKUPNO 661 1.576 2,38 263 1.214 657

182 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-24 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu. U odnosu na ostale gradove i općine PGŽ-a, u Općini Fužine prisutan je ispodprosječan udio kućanstava koja koriste Internet. Udio tih kućanstava u ukupnom broju popisanih kućanstava na području Općine u 2011. godini iznosio je 39,8%. Imajući u vidu da je 2011. godine medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu na razini PGŽ-a iznosio 51,05%72, može se zaključiti da se Općina Fužine prema dostignutoj

72 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 183 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

razini uporabe Interneta u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti određenog područja, svrstava u donju polovicu gradova i općina PGŽ-a. Stvaranjem infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama na cijelom teritoriju Općine, pružit će se mogućnost za otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su do sada, iz tehničkih i/ili materijalnih razloga, takve usluge bile nedostupne (zbog nedostataka u mrežnoj pokrivenosti ili previsoke cijene i niske kvalitete postojećih digitalnih usluga).

U kontekstu razmatranja postojećeg i budućeg potencijala potražnje za uslugama širokopojasne mreže, potrebno je istaknuti da Općina Fužine trenutno raspolaže i sa značajnim neiskorištenim stambenim kapacitetom (45,9% nenastanjenih stambenih jedinica)73 što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj perspektivi. Budući da je Fužine ujedno i turistička destinacija, navedeno ukazuje na veliki broj postojećih stambenih jedinica koje se iznajmljuju turistima. Stoga je nužno u obzir uzeti i postojanje tzv. sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, koja podrazumijeva fluktuacije u broju korisnika mreže te potencijal značajnog rasta broja korisnika tijekom ljetnih/zimskih mjeseci.

Tablica 3-56 Ukupan broj subjekata na području Općine Fužine (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 16.06.2016.) Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Belo Selo 1 0 1 0 0 1 Benkovac Fužinski 0 2 2 0 0 2 Fužine 21 25 46 2 22 70 Lič 13 11 24 0 7 31 Slavica 0 1 1 0 0 1 Vrata 7 16 23 0 6 29 Ukupno za Općinu 42 55 97 2 35 134 Fužine

73 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 184 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-25 Distribucija subjekata na području Općine Fužine (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara)

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazani su ukupan broj i distribucija poslovnih, javnih i civilnih subjekata po naseljima Općine Fužine (Tablica 3-56 i Slika 3-25) 185 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvažavajući da je relativno velika koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom sektoru Fužina postoji korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga. To potvrđuje prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku od 0,061 koji premašuje nacionalni prosjek (0,034). S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu potiče ubrzavanje poslovnih procesa, smanjenje troškova poslovanja te širenje ciljanih tržišta, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati poslovne koristi koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa. To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Fužina.

Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to čimbenik koji neposredno utječe na efektivnu potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim prihodima stanovništva u 2013. godini (Grafikon 3-27) ukazuju na postojanje prosječne potrošačke snage, približno na razini prosjeka Županije i Republike Hrvatske, što ne bi trebalo biti ograničavajući čimbenik pri komercijalizaciji buduće širokopojasne infrastrukture.

Grafikon 3-27 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Fužine, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

186 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.5.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

Za utvrđivanje svrsishodnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općine Fužine nije dovoljno izvršiti samo procjenu broja potencijalnih korisnika, već je potrebno analizirati i njihove potrebe te preferencije glede korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih usluga. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje. U anketi je sudjelovalo 120 ispitanika (fizičkih osoba, pravnih osoba i subjekata iz javnog/civilnog sektora).74 Grafikonom (Grafikon 3-28) su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

Grafikon 3-28 Rezultati ankete – kategorije korisnika

Rezultati ankete pokazuju visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (82% ispitanika) i pristupa internetu (83,10% ispitanika) dok moderne usluge televizije koristi samo 32,6% anketiranih ispitanika s područja Općine Fužine (Grafikon 3-29).

74 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu Općine Fužine iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinici ove studije. 187 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-29 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

Iz ankete ujedno proizlazi da je lokalno telekomunikacijsko tržište obilježeno izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude, budući da se, unatoč prisutnosti relativno velikog broja operatera (njih 5), lokalno stanovništvo dominantno opredjeljuje samo za jednog – Hrvatski telekom (Grafikon 3-30). Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi, zbog čega 92,5% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađena pristupna infrastruktura mora biti otvorenog tipa tj. da mora omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

188 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-30 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne pristupne infrastrukture, bitno je utvrditi kvalitetu telekomunikacijskih usluga, koje su trenutno dostupne na području Općine Fužine. Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se oni prikazani na grafikonu (Grafikon 3-31).

Grafikon 3-31 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga

189 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Utvrđivanje problema prisutnih na lokalnom tržištu telekomunikacijskih usluga preduvjet je za pronalaženje rješenja koja se mogu implementirati, prvenstveno uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj bi se način postojećim korisnicima povećala kvaliteta usluge, a budućim korisnicima omogućio pristup modernim ICT tehnologijama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga proizlazi da se oni zapravo odnose na tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, spor pristup internetu, loša tehnička potpora). Navedeno istovremeno predstavlja značajnu prepreku za razvoj novih informacijskih proizvoda ali i veliki pozitivan poticaj za izgradnju širokopojasne infrastrukture, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost dodatnog razvoja i diversifikacije lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

Anketa je također pokazala zadovoljavajuću razinu opremljenosti kućanstava Fužina uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge (prijenosna računala, tableti, pametni telefoni). Moguće je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije međutim, određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju im korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mpbs (93,3%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga (Grafikon 3-32).

190 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-32 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

191 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da korisnici telekomunikacijskih usluga na području Fužina iskazuju visoku razinu interesa za realizaciju širokopojasne mreže, koja zasigurno može riješiti brojne razloge njihovog nezadovoljstva postojećom infrastrukturom i nedovoljnom kvalitetom dostupnih usluga. Osim povećanja kvalitete, realizacija širokopojasne mreže zasigurno bi dovela do smanjenja tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, što bi korisnicima omogućilo brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga, i u konačnici rezultiralo pozitivnim razvojnim efektima na području Općine Fužine.

3.6 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Lokve [15]

U suvremenim uvjetima razvijena širokopojasna infrastruktura utječe na unaprjeđenje civilnog društva i poslovnog okruženja u jedinicama lokalne samouprave te predstavlja jedan od temeljnih preduvjeta za učinkovitije korištenje lokalnih resursa i aktiviranje razvojnih potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti primjene širokopojasne mreže kao razvojnog alata i katalizatora sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja datog područja. Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru prvog dijela analize predstavljeni su osnovni podaci o zemljopisnom i prometnom položaju Općine Lokve te njezinim prirodnim i proizvedenim (antropogenim) resursima, a posebna pozornost posvećena je utvrđivanju demografskih i gospodarskih prilika na području Općine. U drugom dijelu procijenjen je tržišni potencijal komercijalizacije širokopojasne mreže te su analizirani i prikazani stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedenog terenskog anketnog istraživanja.

3.6.1 Opći podaci

Područje Općine Lokve smješteno je u Primorsko-goranskoj županiji. Administrativni teritorij Općine geometrijskog je oblika izduženog pravokutnika položenog u smjeru istok–zapad te u zapadnom dijelu pomaknutog u pravcu jugoistok–sjeverozapad, i obuhvaća 42,64 km2.

Općina se nalazi u sjevernom dijelu Županije, u području Gorskog kotara (njegovom središnjem južnom dijelu). Periferni položaj u odnosu na područja veće koncentracije stanovništva i gospodarskih razvojnih prostora, dodatno potenciran nepovoljnim reljefnim karakteristikama,

192 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

djelomično je kompenziran manjom udaljenošću i dobrom povezanošću sa Županijskim središtem (gradom Rijekom) te blizinom mikroregionalnog središta, grada Delnica.

Potrebno je istaknuti da se istočni dio teritorija uklapa u tzv. Delnički koridor (jedan od dinamičnijh regionalnih i nacionalnih prometnih poteza), a zapadni dio u području je vrijednih prirodnih značajki, dijelom valoriziranih u sklopu nacionalnog parka, dok središnjim dijelom Općine dominira prostor Lokvarskog jezera.

Položaj Općine i njenih podsustava u odnosu na županijsku i državnu razinu, posebice u smislu prometnih i tehničko-infrastrukturnih koridora, od primarnog je značenja, kako za Županiju i državu tako i za samu općinu. Neposredni kontakt s najznačajnijim tranzitno-koridorskim pravcima teoretski općini omogućava veliki razvojni potencijal. Osim toga, općina raspolaže vrlo vrijednim šumskim površinama (koje zauzimaju preko 70% općinskog prostora), zalihama vode iskoristivima za opskrbu šireg područja pitkom vodom, elektro-energetskim vodnim potencijalom te vrijednim sačuvanim krajobrazom koji se može aktivirati u smislu razvoja spleta turističkih djelatnosti.75

Administrativno područje Lokava obuhvaća sedam statističkih naselja. To su, pored samog naselja Lokve (koje je ujedno i teritorijalno-administrativno središte Općine): Homer, Lazac Lokvarski, Mrzla Vodica, Sleme, Sopač i Zelin Mrzlovodički.

75 Prostorni plan uređenja Općine Lokve, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje, Rijeka, 2004. 193 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-26 Položaj Općine Lokve u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

194 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-27 Makrolokacija Općine Lokve (Izvor: DGU) 3.6.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina ima 1.049 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 24,6 stanovnika po km², što je znatno ispod Županijskog (85,1 stanovnika/km²) i državnog (78,4 stanovnika/km²) prosjeka. Uz relativno nisku gustoću naseljenosti na prostoru Lokava postoji i određena neravnomjernost u distribuciji stanovništva, pri čemu je većina koncentrirana u naseljima Lokve (55,67%) i Homer (25,93%), dok u ostalim naseljima ona u prosjeku iznosi svega 3,68%.76

Posljednjih 30 godina na području Općine zabilježeni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je sukladno demografskim gibanjima u širem kontekstu Republike Hrvatske. U

76 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine. 195 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

2011. godini na administrativnom području Lokava popisano je visokih 18,68% manje stanovnika u odnosu na 1981. godinu, dok je broj stanovnika Republike Hrvatske u tom razdoblju smanjen za 6,8%.

Istovremeno, u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Općine evidentiran je pad broja stanovnika od 6,34%, a takva negativna populacijska dinamika blažim je intenzitetom prisutna i na razini Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske. Osim toga, primjetno je i smanjenje broja lokalnih kućanstava, za 5,3%, što odskače od pozitivnih trendova u usporednim teritorijalno-administrativnim jedinicama (Tablica 3-58).

Tablica 3-57 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Lokve 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.)

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011/2001 2011/2001 Općina Lokve 1.120 1.049 93,7 457 433 94,7 RH 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 PGŽ 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

Iz analize dobne strukture stanovništva proizlazi da Općina Lokve ima manji udio mladog i radno sposobnog te znatno veći udio staračkog stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku županiju, te se u isto vrijeme bilježe negativna kretanja u strukturnoj dinamici relevantnih dobnih kontingenata

Tablica 3-58 Komparativni prikaz dobne strukture popisanog stanovništva Općine Lokve i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Dobni Općina Lokve PGŽ razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 0-4 48 4,58 12.518 4,23 5-9 31 2,96 11.761 3,97 10-14 43 4,10 12.688 4,28 15-19 38 3,62 13.792 4,66 20-24 55 5,24 16.780 5,67 25-29 69 6,58 20.121 6,79 30-34 74 7,05 21.370 7,21 35-39 41 3,91 19.565 6,61 196 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Dobni Općina Lokve PGŽ razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 40-44 39 3,72 19.268 6,51 45-49 85 8,10 21.121 7,13 50-54 94 8,96 23.607 7,97 55-59 103 9,82 24.773 8,36 60-64 94 8,96 22.827 7,71 65-69 45 4,29 14.283 4,82 70-74 60 5,72 15.879 5,36 75-79 65 6,20 13.081 4,42 80-84 52 4,96 7.905 2,67 85-89 9 0,86 3.811 1,29 90-94 3 0,29 825 0,28 95 i više 1 0,10 220 0,07 Ukupno 1.049 100 296.195 100

U Lokvama je udio dobnih skupina od 0 do 14 godine u ukupnom broju stanovnika za 0,85 postotnih bodova manji u odnosu na Županiju dok je udio stanovnika od 55 na više godina veći za značajnih 8,17 postotnih bodova. Na području Općine očito sve više do izražaja dolazi proces starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio mlađih dobnih skupina (0- 19 godina) uz istodobno povećanje udjela starijih dobnih skupina stanovništva. Najveće povećanje udjela prisutno je u dobnoj skupini od 55 do 59 godina, što ima značajne implikacije za buduća kretanja na lokalnom tržištu rada.77 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva

77 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Općine Lokve: smanjenje udjela dobne skupine 0-19 godina za 4,30 postotnih bodova, smanjenje udjela dobnih skupina u primarnom kontingentu stanovništva (od 25 do 49 godine) za 4,66 postotnih bodova kao i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 2 postotna boda (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 197 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-59 Usporedba odabranih demografskih pokazatelja starenja stanovništva na području Općine Lokve, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) Pokazatelj Općina Lokve PGŽ RH Koeficijent starosti78 31,4% 26,6% 24,1% Indeks starenja79 205,6% 155,3% 115,0% Prosječna starost stanovništva 46,7 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja iznad referentnih, nepovoljne u odnosu na Županijski prosjek te se istovremeno bilježi i značajno negativno odstupanje od nacionalnog prosjeka. Uočeni trendovi dugoročno mogu postati bitan ograničavajući faktor gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvoja Lokava, stoga nositelji odlučivanja moraju stvoriti poticajne uvjete za revitalizaciju lokalne demografske slike. Izgradnjom širokopojasne mreže stvorili bi se infrastrukturni uvjeti za ostvarivanje višeg stupnja konkurentnosti i učinkovitosti u svim segmentima društva, ekološke održivosti te općenito visoke razine kvalitete življenja pružanjem brojnih pogodnosti lokalnom stanovništvu i gospodarstvu (npr. u domeni obrazovanja, e-poslovanja, e-javne uprave, zdravstvenih elektroničkih usluga ali i drugim uslugama na području kulture, razonode i načina života, čime se, između ostalog, značajno doprinosi jačanju društvenog kapitala) koje mogu doprinijeti zaustavljanju regresivnih demografskih tendencija te u većoj mjeri potaknuti zadržavanje mlađeg, radno sposobnog stanovništva kao i pojačanu imigraciju visokokvalificiranog stanovništva.

78 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 79 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 198 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-60 Obrazovna struktura stanovništva Općine Lokve i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Lokve 927 11 7 47 227 515 98 48 48 2 22

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 0,36% 0,64% 0,63% 0,43% 0,52% 0,34% 0,19% 0,25% 0,15% 0,20% 3,65%

Najveći udio stanovništva, kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina ima za 2,18 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Osim toga, primjetan je i zaostatak u segmentu visokoobrazovanog stanovništva: 10,57% osoba starijih od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta visokih 20,07%.

Ipak, u razdoblju 2001.–2011. godine došlo je do određenih pozitivnih pomaka u kvalitativnoj strukturi referentnog stanovništva: udjel visokoobrazovanih povećao se za 3,07 postotnih bodova, a najveće se povećanje bilježi u segmentu osoba sa završenim stručnim studijem (+5,18 postotnih bodova u odnosu na bazno razdoblje).

199 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Negativna dinamika starosne strukture u dugom roku predstavlja glavni demografski problem Općine Lokve dok je iz obrazovne strukture razvidno da Općina trenutno raspolaže značajnim udjelom sekundarno obrazovane radne snage, što je u perspektivi razvoja ljudskih potencijala pozitivna pojava, kao i prateći trend povećanja udjela visokoobrazovanih u ukupnom stanovništvu.

Uzimajući u obzir temeljna demografska obilježja Općine, može se zaključiti da bi uvođenje širokopojasne mreže uvelike doprinijelo poboljšanju lokalne demografske slike. Naime, dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava uvođenje rada na daljinu, pružanje zdravstvene pomoći, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave, što posljedično dovodi do povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, čime bi se zasigurno zaustavili negativni demografski trendovi, te potaknula revitalizacija stanovništva na području Lokava. Prisutnost napredne širokopojasne infrastrukture ujedno predstavlja nužnu pretpostavku za intenzivnije korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje su bitan čimbenik kontinuiranog razvoja ljudskih potencijala i učinkovitijeg aktiviranja postojećih srednje i visokoobrazovanih kadrova u lokalnom gospodarstvu. Ulaganjem u širokopojasnu mrežu utjecalo bi se na usporavanje odljeva mozgova i dodatno unaprjeđenje trenutne obrazovne strukture stanovništva, što je potvrđeno i rezultatima terenskog anketiranja potencijalnih korisnika, a navedeni se učinci dugoročno mogu pozitivno odraziti na društveno-gospodarske razvojne perspektive Općine.

3.6.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Lokve

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Općine Lokve treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj

200 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-61) prikazani su podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države, gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU80 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

80 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 201 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-61 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5

Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589

Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5

Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 % BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 (% BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (

202 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-62) uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni jaz. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja tog jaza. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja prema zemljama EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

203 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-62 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6.461 7.038 7.036 9.656 10.682 10.111 10.057 10.038 10.297 10.228 Primorsko 7.349 10.421 10.433 11.177 12.680 12.305 12.343 12.441 13.110 12.930 Goranska EU15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,9 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Hrvatska 23,93 25,23 24,1 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 Primorsko 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,7 40,92 42,43 41,71 Goranska

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u može se vidjeti da Općina Lokve bilježi iznadprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja kao i Primorsko- goranska županija. Ipak, može se uočiti i da je gospodarstvo Lokava značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije.

204 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je i vizualno slikom (Slika 3-28), gdje se može uočiti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-63 Općina Lokve te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova (EU) Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni Vrijednosti osnovnih pokazatelja Indeks razvijenosti i skupine prosjek Udio Udio

obrazovan obrazovano Prosječni Prosječni Prosječna og Prosječni Prosječna g Prosječni Kretanje Indeks dohodak izvorni per stopa Kretanje stanovništ izvorni stopa stanovništva dohodak stanovništv razvijenos Skupine Skupine per capita nezaposlen stanovništva va u prihodi per nezaposlen u per capita a ti capita prihodi osti stanovništ capita osti stanovništvu Grad/općina vu 16-65 16-65 godina godina 2010.- 2010.- 2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012.. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2012.. 2001.

Lokve 30.294 3.750 12,10% 94,2 78,84% 107,10% 128,50% 110,10% 91,00% 102,40% 108,09% 100-125% IV. Primorsko- goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Hrvatska Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

205 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-28 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

206 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana struktura poduzetništva Općine Lokve. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Lokava Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti81 (NKD 2007.).

81 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 207 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-64 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Lokve u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. A. 161.619 0,30 34.892 0,07 21,59 166.588 0,30 27.960 0,05 16,78 C. 45.822.371 84,27 37.978.641 74,84 82,88 46.114.303 83,09 38.476.776 75,46 83,44 F. 48.136 0,09 43.553 0,09 90,48 22.186 0,04 33.522 0,07 151,10 G. 3.300.757 6,07 7.957.163 15,68 241,07 3.807.702 6,86 7.830.589 15,36 205,65 I. 941.760 1,73 653.193 1,29 69,36 1.071.063 1,93 605.974 1,19 56,58 J. 2.610.362 4,80 2.524.812 4,98 96,72 2.774.516 5,00 2.510.985 4,92 90,50 M. 183.114 0,34 25.141 0,05 13,73 188.627 0,34 73.314 0,14 38,87 N. 1.129.216 2,08 1.352.006 2,66 119,73 965.975 1,74 1.261.090 2,47 130,55 P. 76.190 0,14 165.820 0,33 217,64 119.860 0,22 164.558 0,32 137,29 Q 1.473 0,00 — — — 2.333 0,00 — — — S. 99.285 0,18 9.066 0,02 9,13 265.865 0,48 3.789 0,01 1,43 Ukupno: 54.374.283 100 50.744.287 100 93,32 55.499.018 100 50.988.557 100 91,87

208 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prema podacima FINA-e, poduzetnici Općine Lokve, njih ukupno 25, ostvarili su u 2014. godini ukupne prihode u iznosu od 50,74 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 6,68% (ili 3,63 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Takvom padu najviše su pridonijela negativna kretanja u temeljnoj djelatnosti Općine, C – Prerađivačka industrija, sa zabilježenom stopom pada prihoda od 17,12% (odnosno 7,84 milijuna kuna u apsolutnom iznosu). Navedeni je pad u određenoj mjeri kompenziran pozitivnim poslovnim rezultatima djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja je u promatranom razdoblju zabilježila povećanje prihoda od 141,1% (ili 4,66 milijuna kuna). Navedene djelatnosti, uz prevladavajuću poziciju prerađivačke industrije, dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini, zajedničkim udjelom od 90,52%, stoga se iste mogu smatrati okosnicama lokalnog gospodarstva.

Za negativne poslovne rezultate gospodarskih subjekata na području Općine Lokve, osim utjecaja konjunkture na nacionalnoj razini, zaslužno je i nedovoljno diverzificirano lokalno gospodarstvo, koje je oslonjeno, s obzirom na situacijske okolnosti, na samo nekoliko značajnijih poduzeća iz prerađivačke industrije, pa se negativni rezultati poslovanja u toj djelatnosti iznadprosječnim intenzitetom odražavaju na performanse cjelokupnog lokalnog gospodarstva. U promatranom razdoblju, a pod utjecajem recesijskih kretanja, utvrđena je stanovita korekcija u strukturi ostvarenih prihoda lokalne ekonomije. U djelatnosti C – Prerađivačka industrija, koja je i 2011. godine predstavljala najznačajniju pojedinačnu djelatnost Općine, po toj ali i svim drugim osnovama, došlo je do smanjenja udjela u ukupnim prihodima za visokih 9,43 postotnih bodova, gotovo isključivo u korist djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja bilježi porast svoga udjela za 9,61 postotnih bodova što ukazuje na trend oporavka trgovine – uvažavajući paralelno pozitivno kretanje pokazatelja zaposlenosti i financijskog rezultata (dobiti).

U 2014. godini u odnosu na 2011. godinu, evidentirana je i značajna korekcija ukupnih rashoda poduzetnika sa sjedištem na području Općine, za 8,13% odnosno 4,51 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Smanjenju ukupnih rashoda gotovo je isključivo pridonijela djelatnost C – Prerađivačka industrija, koja je 2014. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika samostalno bilježila udio od 75,46%.

Uslijed usporavanja poslovnih aktivnosti i provedenog restrukturiranja u poduzećima iz prerađivačke industrije, a s obzirom na pojedinačni značaj te djelatnosti, ukupni rashodi

209 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

poslovnog sektora smanjivali su se izraženijom dinamikom u odnosu na prihode, što je rezultiralo blagim povećanjem agregatne ekonomičnosti poslovanja u 2014. godini (+1,58%), te se pozitivno odrazilo i na smanjenje gubitka prije oporezivanja, koji je iznosio 244,2 tisuće kuna u odnosu na negativnih 1,12 milijuna kuna iz 2011. godine.

Rezimirajući, konsolidirani financijski pokazatelji poslovanja govore u prilog kontinuiranog slabljenja lokalnog gospodarstva, unatoč provedenoj troškovnoj konsolidaciji poslovanja u temeljnoj djelatnosti Općine (i unatoč pozitivnim pomacima u djelatnosti trgovine), a na to uzkazuje i značajan pad broja zaposlenih (za 15,64%) te broja poslovnih subjekata (za 16,7%) u referentnom razdoblju.

U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti imale su djelatnosti C – Prerađivačka industrija (75,28%), G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (10,11%) te J – Informacije i komunikacije, s relativno značajnim udjelom od 6,74%, što je iznimno pozitivno s aspekta implementacije širokopojasne infrastrukture i budućih koristi od prihvata naprednih digitalnih usluga na području Lokava. Potrebno je istaknuti i to da je do najvećeg pada zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu očekivano došlo u djelatnosti C – Prerađivačka industrija (-21,64%) a do najvećeg rasta u djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (+50%).

Navedene djelatnosti, uz djelatnost I, prevladavale su u ukupnom broju aktivnih trgovačkih društava sa sjedištem na području Općine, zajedničkim udjelom od 60% u 2014. godini.

Detaljnijim pregledom poslovne demografije vidljivo je da je 2014. godine relativno najveći broj aktivnih poduzeća prisutan u djelatnostima C, G te I, s podjednakim udjelom od 20%, dok znanjem intenzivne djelatnosti J i M bilježe podjednaki udio od 8% (tj. značajnih 16% ukupnoga broja aktivnih poduzeća) što je poželjno s aspekta buduće kvalitativne tranzicije u sektorskoj strukturi lokalnog gospodarstva.

210 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-65 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Lokve u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih NKD 2007 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. A. 3 10 1 4 33,33 1 0,47 0 0 0 C. 7 23,33 5 20 71,43 171 81,04 134 75,28 78,36 F. 2 6,67 1 4 50 0 0 0 0 100 G. 5 16,67 5 20 100 12 5,69 18 10,11 150 I. 4 13,33 5 20 125 5 2,37 5 2,81 100 J. 2 6,67 2 8 100 12 5,69 12 6,74 100 M. 1 3,33 2 8 200 0 0 1 0,56 200 N. 3 10 2 8 66,67 10 4,74 8 4,49 80 P. 1 3,33 1 4 100 0 0 0 0 100 Q 1 3,33 — — — 0 0 — — — S. 1 3,33 1 4 100 0 0 0 0 100 Ukupno: 30 100 25 100 83,33 211 100 178 100 84,36

211 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled ukupnog broja zaposlenih s prebivalištem na području Lokava u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalne zaposlenosti te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje prvenstveno ostvaruje u pravnim osobama iz poduzetničkog i javnog sektora (87,43%), a značajno manje u sektoru obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 12,28%). Istovremeno, poljoprivreda predstavlja zanemariv izvor radnih mjesta za lokalno stanovništvo (samo 0,3% ukupno zaposlenih evidentirano je u okviru toga sektora).

Grafikon 3-33 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Lokve, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.)

Brojnim je istraživanjima dokazano da investicije u širokopojasnu infrastrukturu imaju pozitivan izravni učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji: kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje infrastrukture, dok funkcionalna širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u svim

212 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva.82 Dosadašnja europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u djelatnostima M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije83

Struktura lokalnog gospodarstva obilježena je vrlo niskom razinom diverzificiranosti, budući samo dvije djelatnosti čine okosnicu lokalne ekonomije, ostvarujući zajednički udio u ukupno generiranim prihodima poduzetništva od visokih 90%. Razvojem širokopojasnih komunikacija potaknuo bi se gospodarski rast i razvoj – stvaranjem novih usluga, poticanjem investicija kao i otvaranjem novih radnih mjesta. Takav razvoj utjecao bi na učinkovitost postojećih poslovnih subjekata, rezultirajući višim dohocima i investicijskim povratima.

Dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava privlačenje ulaganja, uvođenje rada na daljinu, pružanje zdravstvene pomoći, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave, čime se stvaraju brojne prilike za jačanje konkurentskih prednosti. Stoga se može zaključiti da bi ulaganjem u izgradnju širokopojasne mreže Općina Lokve značajno ojačala svoju kompetitivnu poziciju, što bi u konačnici rezultiralo povećanim investicijama, otvaranjem novih poduzeća i rastom broja zaposlenih, kao i razvojem novih suvremenih usluga.

3.6.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Nakon utvrđivanja demografskih i gospodarskih obilježja Općine Lokve, važan je aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga je za ranu fazu komercijalizacije širokopojasne mreže na području Općine svakako bitno utvrditi i kapacitete prihvata usluga širokopojasne mreže te procijeniti postojeću potražnju za navedenim uslugama.

Postojeće privatne, poslovne i javne kapacitete korištenja usluga širokopojasne mreže moguće je izvesti na temelju broja stanovnika i kućanstava na području Lokava u kontekstu privatnih

82 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 83 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2].

213 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

korisnika, te broja registriranih subjekata sa sjedištem u Općini za poslovne i javne korisnike te korisnike iz civilnog (nevladinog) sektora.

Za utvrđivanje i procjenu lokalnih kapaciteta za uvođenje širokopojasne mreže, kao i potražnje za širokopojasnim priključcima i uslugama, potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć stanovništva, koja je utvrđena pregledom dohotka zaposlenih i umirovljenika, te obrtnika i slobodnih zanimanja.

Tablica 3-66 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Lokve, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Broj Broj Prosječan broj Broj Broj kućanstava nastanjenih Naziv naselja članova članova stambenih kućanstava koja koriste stambenih kućanstva kućanstva jedinica Internet jedinica Homer 116 272 2,34 45 189 113 Lazac Lokvarski 6 18 3,00 4 14 6 Lokve 247 584 2,36 98 352 244 Mrzla Vodica 9 16 1,78 1 58 9 Sleme 31 83 2,68 17 49 29 Sopač 13 39 3,00 6 18 13 Zelin 11 16 1,45 2 46 11 Mrzlovodički UKUPNO 433 1.028 2,37 173 726 425

214 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-29 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu. U odnosu na ostale gradove i općine PGŽ-a, u Općini Lokve prisutan je ispodprosječan udio kućanstava koja koriste Internet (Tablica 3-66). Udio tih kućanstava u ukupnom broju popisanih kućanstava na području Općine u 2011. godini iznosio je 39,95%. Imajući u vidu da je 2011. godine medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu na razini PGŽ-a iznosio 51,05%84, može se zaključiti da se Općina Lokve prema dostignutoj razini uporabe Interneta u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti, svrstava u donju polovicu gradova i općina PGŽ-a. Stvaranjem boljih

84 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011.

215 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima i prihvatljivim cijenama na cijelom teritoriju Općine, pružit će se mogućnost za otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su do sada, iz tehničkih i/ili materijalnih razloga, takve usluge bile nedostupne (zbog nedostataka u mrežnoj pokrivenosti ili previsoke cijene i niske kvalitete postojećih digitalnih usluga).

U kontekstu razmatranja postojećeg i budućeg potencijala potražnje za uslugama širokopojasne mreže, potrebno je istaknuti da Općina Lokve trenutno raspolaže i sa značajnim neiskorištenim stambenim kapacitetom (41,46% nenastanjenih stambenih jedinica)85 što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj perspektivi.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Na tom tragu, sljedećim ilustracijama prikazan je ukupan broj kao i distribucija poslovnih, javnih i civilnih registriranih subjekata po naseljima Općine Lokve (Tablica 3-67 i Slika 3-30).

Tablica 3-67 Ukupan broj registriranih subjekata na području Općine Lokve (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 21. 7. 2016.) Broj Ukupan broj Broj Naziv naselja trgovačkih poslovnih obrtnika društava subjekata86 Homer 6 4 10 Lazac Lokvarski 0 0 0 Lokve 11 17 28 Mrzla Vodica 0 1 1 Sleme 0 4 4 Sopač 0 1 1 Zelin Mrzlovodički 1 0 1 Ukupno za Općinu Lokve 18 27 45

85 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 86 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava.

216 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-30 Distribucija subjekata na području Općine Lokve (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu potiče ubrzavanje poslovnih procesa, smanjenje troškova poslovanja te širenje ciljanih tržišta, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati poslovne koristi koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa. To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Lokava.

Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to čimbenik koji neposredno utječe na platežno sposobnu potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim prihodima stanovništva u 2013. godini (Grafikon 3-34) ukazuju na postojanje ispodprosječne potrošačke snage, posebice u segmentu obrta i slobodnih zanimanja.

217 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Ipak, uvažavajući iskazane preferencije lokalnog stanovništva po ovom pitanju, što svakako utječe na alokaciju raspoloživog dohotka, platežna moć ne bi trebala predstavljati ograničavajući čimbenik pri komercijalizaciji buduće širokopojasne infrastrukture.

Grafikon 3-34 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Lokve, PGŽ i RH za 2013. godinu, prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

3.6.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

Za utvrđivanje svrsishodnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općine Lokve osim same procjene broja potencijalnih korisnika potrebno je analizirati i njihove potrebe te preferencije glede korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih usluga. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje. U anketi je sudjelovalo 94 ispitanika.

Korisnici širokopojasnih usluga podijeljeni su u tri osnovne skupine, to su:

• Fizičke osobe (domaćinstva, građani)

• Pravne osobe (poslovni subjekti, poduzeća i sl.)

• Javne institucije (JLS, JRS, javna poduzeća)

Grafikon 3-35 prikazuje rezultate ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

218 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Raspodjela korisnika postojećih telekomunikacijskih usluga s obzirom na kategorije

4,3% 0,0% 0,0% Fizičke osobe (domaćinstva, građani),

Pravne osobe (poslovni subjekti, poduzeća, itd.)

Javne institucije (JLS, JRS, javne poduzeća mi ustanove, škole, fakulteti, instituti, itd.)

Udruge građana, sportske i druge (nevladine) organizacije 95,7%

Grafikon 3-35 Rezultati ankete – kategorije korisnika

Udio korištenja pojedinih telekomunikacisjkih usluga

100,0% 90,0% 80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Telefonija (putem fiksne Pristup internetu Televizija (IPTV ili kabelska telefonske linije) TV)

Grafikon 3-36 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

219 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Rezultati ankete pokazuju visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (89,5% ispitanika) i modernih usluga televizije (66,3% ispitanika) dok pristup internetu ostvaruje 77,9% anketiranih ispitanika s područja Općine Lokve (Grafikon 3-36).

Iz rezultata ankete proizlazi da je lokalno telekomunikacijsko tržište obilježeno izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude, budući da se, unatoč prisutnosti relativno velikog broja operatera lokalno stanovništvo dominantno opredjeljuje samo za jednog – Hrvatski telekom (Grafikon 3-37).

Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 96,8% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađena pristupna infrastruktura mora biti otvorenog tipa tj. da mora omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

S kojim od navedenih operatera imate u ovom trenutku sklopljen ugovor o pružanju telekomunikacijskih usluga?

100,0% 87,2% 90,0% 80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 7,0% 10,0% 0,0% 1,2% 2,3% 0,0% 3,5% 0,0% 0,0% 0,0%

Grafikon 3-37 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne pristupne infrastrukture, bitno je utvrditi kvalitetu telekomunikacijskih usluga, koje su trenutno dostupne na području Općine Lokve. Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se:

• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (15,7%),

• spor pristup internetu (brzina, kašnjenje) (79,5%)

220 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (43,4%),

• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (2,4%),

• loš ili nedostupan telefonski signal (13,3%),

• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (6,0%),

• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (7,2%).

Kao što je niže prikazano grafikonom:

Glavni problemi u korištenju ugovorenih telekomunikacijskih usluga

90,0% 80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Isporučena Loša oprema Značajan tehnička Neisporuka Spor pristup Slika na (modem, Loš ili utjecaj potpora - loš ugovorene internetu kabelskoj ili router) se nedostupan vremenskih odziv na brzine (brzina, IPTV se kvari telefonski (ne)prilika prijavu pristupa kašnjenje,…) „zamrzava“ odnosno nije signal na kvalitetu odnosno internetu očekivane usluga otklanjanje kvalitete kvara Series1 79,5% 7,2% 43,4% 2,4% 13,3% 15,7% 6,0% Grafikon 3-38 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga

Utvrđivanje problema prisutnih na lokalnom tržištu telekomunikacijskih usluga preduvjet je za pronalaženje rješenja koja se mogu implementirati, prvenstveno uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj bi se način postojećim korisnicima povećala kvaliteta usluge, a budućim korisnicima omogućio pristup modernim ICT tehnologijama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Općine Lokve proizlazi da se oni zapravo odnose na tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, spor pristup internetu). Navedeno istovremeno predstavlja značajnu prepreku za razvoj novih informacijskih proizvoda ali i veliki pozitivan poticaj za izgradnju širokopojasne infrastrukture, koja će velikim pristupnim

221 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost dodatnog razvoja i diversifikacije lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

Anketa je također pokazala zadovoljavajuću razinu opremljenosti kućanstava Općine Lokve uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge (računala, tableti, pametni telefoni). Moguće je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije, međutim određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju im korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mbit/s (94,6%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga.

222 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Koje biste napredne usluge koje omogućava suvremena širokopojasna infrastruktura željeli koristili odnosno smatrate za vas najvažnijim (zaokružiti sve relevantno)?

60,0% 50,0% 40,0% 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% Sigurnosn Internet Usluge za Cjeloživot e Mogućnos televizija: građane Napredne no aplikacije t izravne Videokonf prikaz Zabava Telemedic treće usluge e- Rad na obrazovan (daljinski komunikac erencija sadržaji s (on-line ina životne Uprave daljinu je i nadzor ije i sa više TV visoke video/glaz igre, lutrija (dijagnosti dobi i (referendu (teleworki usavršava doma ili sudjelovan sudionika rezolucije benih/new i druge ka na građane m, ng) nje u ulice, ja u radu u visokoj s servisa igre na daljinu) sa glasovanje vašem nadzor lokalne rezoluciji YouTube, sreću) posebnim , i sl.) domu škole ili JLS Vimeo itd. potrebama vrtića i sl.) na TV Series1 40,0% 15,3% 40,0% 42,4% 32,9% 48,2% 20,0% 17,6% 49,4% 36,5% 12,9%

Grafikon 3-39 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

223 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da korisnici telekomunikacijskih usluga na području Općine Lokve iskazuju visoku razinu interesa za realizaciju širokopojasne mreže, koja zasigurno može riješiti brojne razloge njihovog nezadovoljstva postojećom infrastrukturom i nedovoljnom kvalitetom dostupnih usluga. Osim povećanja kvalitete, realizacija širokopojasne mreže zasigurno bi dovela do smanjenja tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, što bi korisnicima omogućilo brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

3.7 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Mrkopalj [16]

U suvremenim uvjetima informatizacije razvijena širokopojasna infrastruktura implicira značajne prednosti za svaku lokalnu samoupravu: ona doprinosi unaprjeđenju civilnog društva i kvalitetnijem poslovnom okruženju te učinkovitijem mobiliziranju lokalnih razvojnih resursa i potencijala. Stoga je u svrhu sagledavanja mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog alata potrebno prvotno sagledati njezinu ulogu s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja datog područja. Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podaci o prostornom i prometnom položaju Općine Mrkopalj, njezinim prirodnim i izgrađenim resursima, a posebna pozornost posvećena je analizi gospodarskih i demografskih prilika. U drugom dijelu ovog poglavlja izvršena je analiza postojećih privatnih, poslovnih i javnih kapaciteta korištenja usluga širokopojasne mreže, te su izneseni rezultati provedenog istraživanja o potrebama i preferencijama trenutnih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera.

3.7.1 Opći podaci

Administrativno područje Općine Mrkopalj prostire se na površini od 156,51 km2, s općinskom granicom u dužini od približno 67 km. Područje Općine čini 4,37% kopnenog dijela Primorsko- goranske županije te je smješteno u jugoistočnom dijelu Gorskog kotara, tj. obuhvaća istočni dio županijskog prostora. Graniči s Karlovačkom županijom na istoku, Gradom Novim Vinodolskim i Općinom Vinodolskom na jugu, Općinama Fužine i Lokve na zapadu, te Gradom Delnicama i Općinom Ravna Gora na sjeveru.87

87 Prostorni plan uređenja Općine Mrkopalj, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci, Rijeka, 2004.

224 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U sastavu Općine nalaze se sljedeća naselja: Begovo Razdolje, Brestova Draga, Mrkopalj, Sunger, Tuk Mrkopaljski i Tuk Vojni (Slika 3-31).

Slika 3-31 Položaj Općine Mrkopalj u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

Slika 3-32 Makrolokacija Općine Mrkopalj (Izvor: DGU)

225 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.7.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Mrkopalj ima 1.214 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od zabrinjavajućih 7,7 stanovnika po km² koja znatno podbacuje u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz izrazito nisku gustoću naseljenosti, stanovništvo Mrkoplja je relativno neravnomjerno raspoređeno u prostoru, pri čemu je većina stanovništva koncentrirana u naseljima Mrkopalj (62,2%) i Sunger (26,9).88

U posljednja tri desetljeća na području Općine prisutni su negativni kumulativni populacijski trendovi, što je u skladu s kretanjima na razini države, s tim da Republika Hrvatska u navedenom razdoblju bilježi blažu negativnu stopu promjene broja stanovnika. U 2011. godini na administrativnom području Mrkoplja zabilježeno je 39,4% manje stanovnika nego 1981. godine, dok je u istom razdoblju broj stanovnika Republike Hrvatske bio manji za 6,8%.89

Osim toga, demografski pokazatelji između posljednja dva popisna razdoblja ukazuju da je na području Općine proces depopulacije značajno izraženiji u odnosu na Primorsko-goransku županiju i Republiku Hrvatsku (Tablica 3-68). U promatranom razdoblju, od 2001. godine do 2011. godine ukupan broj stanovnika Mrkoplja smanjio se za 13,72%, dok se ukupan broj stanovnika na nacionalnoj razini smanjio za samo 3,4%, a na županijskoj razini za 3%.

Tablica 3-68 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Mrkopalj 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.)

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Općina Mrkopalj 1.407 1.214 86,3 541 479 88,5 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3

Osim smanjenja broja stanovnika, u promatranom razdoblju došlo je i do pada u broju kućanstava, iako po manje izraženoj stopi promjene (-11,5%). S obzirom da je kućanstvo svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo)90, takav trend upućuje na smanjenu sposobnost mlađeg stanovništva da formira vlastito kućanstvo na području Općine.

88 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine. 89 Temeljem Popisa stanovništva 1981.g., 1991.g., 2001.g. i 2011.g. 90 Definicija sukladno Metodološkim objašnjenjima Statističkog ljetopisa Državnog zavoda za statistiku

226 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na tragu toga, dobna struktura stanovništva ukazuje da Općina Mrkopalj ima manji udio mlađeg i radnog te veći udio staračkog kontingenta stanovništva od Primorsko-goranske županije, što potvrđuje negativna populacijska kretanja na području Mrkoplja (Tablica 3-69).

Tablica 3-69 Dobna struktura stanovništva Općine Mrkopalj i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Općina Mrkopalj PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 0-4 42 3,46 12.518 4,23 5-9 34 2,80 11.761 3,97 10-14 47 3,87 12.688 4,28 15-19 51 4,20 13.792 4,66 20-24 63 5,19 16.780 5,67 25-29 73 6,01 20.121 6,79 30-34 53 4,37 21.370 7,21 35-39 48 3,95 19.565 6,61 40-44 85 7,00 19.268 6,51 45-49 94 7,74 21.121 7,13 50-54 107 8,81 23.607 7,97 55-59 99 8,15 24.773 8,36 60-64 86 7,08 22.827 7,71 65-69 67 5,52 14.283 4,82 70-74 92 7,58 15.879 5,36 75-79 96 7,91 13.081 4,42 80-84 52 4,28 7.905 2,67 85-89 21 1,73 3.811 1,29 90-94 4 0,33 825 0,28 95 i više - - 220 0,07 Ukupno 1.214 100 296.195 100

Sukladno Popisu stanovništva iz 2011. godine u Mrkoplju je udio najmlađih dobnih skupina (0- 14 godina) za 2,35 postotna boda manji u odnosu na Županiju, dok je udio dobne skupine od 15 do 65 godina u ukupnom broju stanovnika za 6,09 postotnih bodova manji nego u Županiji. Navedeno upućuje na znatno lošiju dobnu strukturu lokalnog stanovništva. Isto tako, ukoliko se usporede navedeni podaci s prethodnim Popisom stanovništva, može se zaključiti da je na području Mrkoplja proces starenja stanovništva i demografske regresije u poodmaklom stadiju. Unatoč već nepovoljnom udjelu najmlađih dobnih skupina u dobnoj strukturi stanovništva, u

227 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

odnosu na 2001. godinu on se smanjio za 3,3 postotnih bodova, uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 59 godina te smanjenja onih od 60 do 64 godine.91 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva prikazani u tablici (Tablica 3-70).

Tablica 3-70 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Mrkopalj, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim Općina Pokazatelj PGŽ RH Mrkopalj Koeficijent starosti92 34,4 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja93 240,2 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 48,4 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz prikazane tablice može se zaključiti kako je na području Mrkoplja proces starenja stanovništva djelatan većim intenzitetom nego na državnoj i županijskoj razini, budući su vrijednosti odabranih pokazatelja starenja stanovništva nepovoljnije u odnosu na usporedne prosjeke. Navedene negativne demografske tendencije predstavljaju prijetnju lokalnom gospodarstvu, te dugoročno mogu postati značajnim ograničavajućim čimbenikom ekonomskog i društvenog napretka Općine Mrkopalj. Kako bi se negativan utjecaj demografskih faktora sveo na najmanju moguću razinu, nositelji lokalnog razvoja moraju čim prije stvoriti uvjete za revitalizaciju lokalnog stanovništva.

91 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u udjelima starijeg kontingenta stanovništva: povećanje udjela dobne skupine 55-59 godina za 3,05 postotna boda i smanjenje udjela dobne skupine 60-64 godine za 2,6 postotnih bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 92 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 93 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

228 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-71 Obrazovna struktura stanovništva Općine Mrkopalj i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Općina/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Mrkopalj 1.091 7 8 8 415 556 96 43 52 1 1 PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602 % PGŽ-a 0,42% 0,40% 0,72% 0,07% 0,96% 0,37% 0,18% 0,23% 0,16% 0,10% 0,17%

U tom smislu, lokalna vlast treba preuzeti aktivniju ulogu u razvijanju uvjeta za poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva, čime će se dodatno potaknuti naseljavanje i zadržavanje mlađeg, radno sposobnog stanovništva. Navedeno se može postići izgradnjom širokopojasne mreže koja otvara brojne poslovne i obrazovne pogodnosti za lokalno stanovništvo (npr. obrazovanje putem interneta, rad od kuće, korištenje zdravstvenih elektroničkih usluga, uvođenje e-poslovanja, e-javne uprave i sl.) koje mogu dodatno doprinijeti povećanju standarda življenja za stanovnike Mrkoplja, a time ujedno inicirati postepeno smanjenje i zaustavljanje demografske regresije na području Općine.

Sagledavajući obrazovnu strukturu stanovništva (Tablica 3-71) može se zaključiti da, u usporedbi sa Županijom, Mrkopalj ima nepovoljniju obrazovnu strukturu. Najveći udio stanovništva, kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina ima za 6,78 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Osim toga, prisutan je i značajno manji udio stanovništva s visokim obrazovanjem. Samo 8,8% stanovništva starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07%.

229 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Sukladno postojećem trendu nepovoljnih kretanja u starosnoj strukturi i potencijalne depopulacije Općine Mrkopalj, kao i nepovoljnoj obrazovnoj strukturi lokalnog stanovništva, iz koje je razvidno da Mrkopalj trenutno raspolaže sa značajno nižim udjelom visokoobrazovane radne snage u odnosu na Županijski prosjek, bitno je naglasiti da se razvoj ljudskih potencijala na području Općine nameće kao najbitnija pretpostavka budućeg društvenog i gospodarskog razvitka Mrkoplja. U kontekstu navedenoga, investicije u naprednu širokopojasnu infrastrukturu doprinijele bi intenzivnom razvoju suvremenih oblika formalnog i neformalnog obrazovanja na svim razinama, uključujući i cjeloživotno obrazovanje, čime bi se inicirala preobrazba lokalnog stanovništva iz srednjeobrazovanog u visokoobrazovano stanovništvo, koje je temelj modernog društva zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

3.7.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Mrkopalj

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Općine Mrkopalj treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-72) su prikazani podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne

230 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU94 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

94 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf

231 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-72 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67 Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (Tablica 3-73)uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni jaz. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja tog jaza. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja prema zemljama EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

232 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-73 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6.461 7.038 7.036 9.656 10.682 10.111 10.057 10.038 10.297 10.228 PGŽ 7.349 10.421 10.433 11.177 12.680 12.305 12.343 12.441 13.110 12.930 EU 15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,9 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Hrvatska 23,93 25,23 24,1 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 PGŽ 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,7 40,92 42,43 41,71

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku

233 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-74), može se vidjeti da Općina Mrkopalj bilježi ispodprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja. Isto tako, može se uočiti i da je gospodarstvo Mrkoplja značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije, što je razumljivo. Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je i vizualno slikom (Slika 3-33), gdje se može uočiti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-74 Općina Mrkopalj te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni Vrijednosti osnovnih pokazatelja Indeks razvijenosti i skupine prosjek Udio Udio Prosječni Prosječni obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni izvorni Prosječna izvorni Prosječna Kretanje stanovništva dohodak Kretanje stanovništva Indeks dohodak per stopa prihodi stopa Skupine Skupine stanovništva u per stanovništva u razvijenosti

Grad/općina per capita capita nezaposlenosti per nezaposlenosti stanovništvu capita stanovništvu prihodi capita 16-65 godina 16-65 godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2012. Općina Mrkopalj 29.133 2.396 12,30% 89,4 77,15% 101,70% 79,10% 109,60% 82,80% 98,70% 97,41% 75-100% III. Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

234 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-33 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

235 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-75 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Mrkopalj u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi NKD Indeks Indeks 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 200795 2014./2011. 2014./2011. C. 297.788 7,03% 37.692.546 89,42% 12657,51 466.746 10,50% 39.788.864 89,50% 8.524,74 E. 1.049.678 24,78% 774.494 1,84% 73,78 982.130 22,10% 930.878 2,09% 94,78 F. 421.426 9,95% 470.831 1,12% 111,72 415.034 9,34% 463.811 1,04% 111,75 G. 4.597 0,11% 334.017 0,79% 7265,98 12.045 0,27% 299.194 0,67% 2.483,97 H. 1.901.622 44,89% 2.072.520 4,92% 108,99 1.863.375 41,93% 2.127.872 4,79% 114,19 I. 377.774 8,92% 349.526 0,83% 92,52 601.913 13,55% 479.282 1,08% 79,63 J. 183.246 4,33% 456.011 1,08% 248,85 102.534 2,31% 365.183 0,82% 356,16 Ukupno: 4.236.131 100,00% 42.149.945 100,00% 995,01 4.443.777 100,00% 44.455.084 100,00% 1.000,39

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana struktura poduzetništva Općine. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Mrkoplja (Tablica 3-75). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti96 (NKD 2007.).

95 Iz prikaza su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 96 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.

236 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prema podacima FINA-e iskazanim u tablici (Tablica 3-75), aktivni poduzetnici Općine Mrkopalj, njih ukupno 12, ostvarili su u 2014. godini kumulativni prihod u iznosu od 42,15 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od značajnih 895%, ili 37,9 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu. Navedenom rastu prihoda u referentnom razdoblju isključivo je doprinijelo kretanje prihoda najzastupljenije djelatnosti na području Mrkoplja, C – Prerađivačke industrije, koja je u 2014. godini ostvarila udio u ukupnim prihodima od 89,4%, tj. povećanje od 12.557,5%. Navedenim iznadprosječnim rastom prihoda, prerađivačka industrija preuzela je primat temeljne djelatnosti Općine od djelatnosti H – Prijevoz i skladištenje, koja je u ostvarenim prihodima lokalnog gospodarstva 2014. godine sudjelovala s udjelom od 4,92.

Navedene djelatnosti dominiraju u strukturi kumulativnih prihoda u 2014. godini (zajednički udio 94,34%), stoga iste trenutno čine okosnicu poduzetništva Općine Mrkopalj. Navedeno upućuje na relativno nisku razinu diverzifikacije lokalnog gospodarstva, s obzirom da samo jedna od ukupno sedam zastupljenih djelatnosti ostvaruje gotovo 90% ukupno generiranih prihoda gospodarstva, a u okviru same prerađivačke industrije, poslovanje jednog trgovačkog društva u drvo- prerađivačkom sektoru.

Negativna konjunkturna kretanja u nacionalnom i županijskom gospodarstvu višestruko su utjecala na promjenu strukture lokalne ekonomije, pa i njezinim dominantnim djelatnostima. Naime, došlo je do smanjenja realne potrošnje lokalnog stanovništva, što je dovelo do izrazitog pada prihoda u djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala koja je 2008. godine bila primarna djelatnost Općine, s udjelom u prihodima od 66,3%, da bi 2011. bilježila udjel od samo 0,11%, a 2014., nakon stanovitog oporavka, još uvijek minoran udjel od 0,8%. Djelatnost C – Prerađivačka industrija je u razdoblju 2011.–2014. ostvarila rast udjela u ukupnim prihodima za 82,4 postotnih bodova te je postala najznačajnija djelatnost Mrkoplja, čime je s te pozicije istisnula djelatnost H – Prijevoz i skladištenje, koja je zabilježila pad udjela u ukupnim prihodima od 39,97 postotnih bodova.

U kontekstu razmatranja značaja uvođenja širokopojasne mreže na području Mrkoplja, potrebno je napomenuti da je u navedenom razdoblju porast ostvarenih prihoda zabilježila i znanjem intenzivna

237 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

djelatnost J – Informacije i komunikacije97, za značajnih 148,85%. Iako navedena djelatnost ostvaruje neznatan udio u ukupnim prihodima (1,08%), njezin rast ukazuje na pozitivne pomake u preobrazbi lokalne ekonomije prema razvoju djelatnosti koje su temelj za uspješnu implementaciju i održivost modernih tehnnologija, što predstavlja preduvjet za uspješno uvođenje širokopojasne infrastrukture. Stoga porast prihoda u znanjem intenzivnim djelatnostima predstavlja značajan pozitivan inicijator za realizaciju širokopojasne mreže na podučju Općine Mrkopalj.

U referentnom razdoblju evidentiran je i rast ukupnih rashoda poduzetnika za 900,39% ili 40,01 milijuna kuna u apsolutnom iznosu. Rashodovna strana FINA-inog kumulativnog godišnjeg financijskog izvještaja za 2014. godinu također ukazuje da je znatno povećanje ukupnog obujma poslovanja, zbog kretanja u prerađivačkoj industriji, obilježila i smanjena ekonomičnost, odnosno izraženiji pad prihoda u odnosu na rashode u referentnom razdoblju, zbog čega su lokalni poduzetnici ostvarili neto gubitak prije oporezivanja u iznosu od 2,3 milijuna kuna, što predstavlja značajno povećanje (deseterostruko) u odnosu na 2011. godinu, kada je negativni konsolidirani financijski rezultat lokalne ekonomije iznosio svega 207,6 tisuća kuna. Navedeno je prvenstveno rezultat gubitaka u djelatnosti C – Prerađivačka industrija.98

Najveće „uštede“ ostvarile su djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja je u 2014. godini smanjila poslovne rashode u odnosu na 2011. godinu za značajnih 20,37% i E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša sa smanjenjem rashoda za 5,22%.

Prikazani financijski pokazatelji poslovanja ukazuju na ekspanziju poslovanja poduzetništva Mrkoplja, prvenstveno u prerađivačkom sektoru, na što upućuje i rast ukupnog broja zaposlenih u sektoru poduzetništva za 395,24% (Tablica 3-76).

97Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2] 98 U 2014. godini djelatnost C – Prerađivačka industrija ostvarila je neto gubitak prije oporezivanja od 2,096 milijuna kuna.

238 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-76 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Mrkopalj u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih NKD 200799 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. C. 3 20,00% 2 16,67% 66,67 4 19,05% 84 80,77% 2.100,00 E. 1 6,67% 1 8,33% 100,00 6 28,57% 6 5,77% 100,00 F. 2 13,33% 1 8,33% 50,00 3 14,29% 5 4,81% 166,67 G. 4 26,67% 3 25,00% 75,00 0 0,0% 1 0,96% - H. 1 6,67% 2 16,67% 200,00 5 23,81% 4 3,85% 80,00 I. 3 20,00% 2 16,67% 66,67 2 9,52% 2 1,92% 100,00 J. 1 6,67% 1 8,33% 100,00 1 4,76% 2 1,92% 200,00 Ukupno: 15 100,00% 12 100,00% 80,00 21 100,00% 104 100,00% 495,24

U 2014. godini najveći broj gospodarskih subjekata djelovao je u već spomenutim najznačajnijim djelatnostima: G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (njih 25%) te C – Prerađivačka industrija i H – Prijevoz i skladištenje (s podjednakim udjelom od 16,7%).

Međutim, redoslijed značaja djelatnosti po broju zaposlenih znatno se razlikuje u odnosu na poredak djelatnosti po ostvarenim prihodima, rashodima i broju gospodarskih subjekata. U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti u sektoru poduzetništva imala je djelatnost C – Prerađivačka industrija (80,77%), dok se djelatnost E – Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša nalazila na drugom mjestu (s 5,8%). Djelatnost C je zabilježila značajan rast broja zaposlenih u odnosu na 2011. godinu (+2000%), što je temeljni razlog ukupnom povećanju broja zaposlenih u navedenom razdoblju, dok je najveći pad zaposlenosti (od 20%) zabilježen u djelatnosti prijevoza i skladištenja (H).

99 Iz prikaza su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata.

239 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled broja zaposlenih s prebivalištem na području Mrkoplja u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalnog tržišta rada te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje primarno ostvaruje u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (84,81%) te značajno manje u segmentu obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 14,94%). S druge strane, poljoprivreda ima zanemariv utjecaj kao generator zapošljavanja u lokalnom gospodarstvu (samo 0,25%).

Grafikon 3-40 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Mrkopalj, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.)

S obzirom na uočene postojeće negativne ekonomske trendove Općine Mrkopalj, koje obilježava niska razina diverzificiranosti gospodarske strukture i neekonomičnost poslovanja uvjetovana kretanjima u prerađivačkoj industriji, implementacijom širokopojasne mreže postigle bi se značajne prednosti za lokalno gospodarstvo, što bi u narednom razdoblju dovelo do pozitivnih ekonomskih i društvenih kretanja. Digitalno

240 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

doba pruža širok spektar mogućnosti uvođenja sustava širokopojasne infrastrukture. Njezina je izgradnja ključna za moderniziranje proizvoda i usluga u sektorima obrazovanja, zdravstva, javne uprave, javne sigurnosti, kulture i razonode, što dovodi do podizanja ukupne kvalitete života lokalnog stanovništva. Slijedom navedenog, moguće je predvidjeti pozitivne učinke izgradnje sustava širokopojasne mreže na gospodarski rast i razvoj Mrkoplja. Predviđa se ostvarenje sljedećih prednosti za lokalnu ekonomiju: privlačenje novih gospodarskih subjekata i poslovnih investicija u lokalno gospodarstvo; otvaranje raznovrsnije palete mogućnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje kroz rad od kuće; čime se povećava mogućnost ostvarivanja višeg dohotka za lokalne rezidente, slijedom mogućnosti obavljanja više paralelnih djelatnosti; pokretanje i unaprjeđenje nedovoljno razvijenih, znanjem intenzivnih, djelatnosti na području Općine (J – Informacije i komunikacije, K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, L – Poslovanje nekretninama, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, P – Obrazovanje, Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, R – Umjetnost, zabava i rekreacija), smanjenje sezonske migracije i ekonomski uvjetovane emigracije lokalnog stanovništva u svrhu povećanja kvalitete života, te povećanje razine demokratske osviještenosti kroz povezivanje stanovništva s lokalnom samoupravom. Na taj se način postiže povećanje razine participacije u donošenju odluka presudnih za život građana, te jačanje konkurentskih prednosti i investicijske atraktivnosti Mrkoplja. Bez ulaganja u izgradnju širokopojasne mreže, lokalnoj ekonomiji prijeti rizik tehnološke i socijalne nerazvijenosti, uz gubitak konkurentnosti na globalnom tržištu.

3.7.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Uz analizu demografsko-gospodarske osnove datog područja, važan aspekt optimalnog dimenzioniranja širokopojasne mreže je i procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih tehnologija. U svrhu anticipacije rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području Općine Mrkopalj, u ovom dijelu studije izvršena je procjena broja mogućih privatnih, poslovnih i javnih korisnika širokopojasnih proizvoda i usluga.

Postojeće kapacitete korištenja usluga širokopojasne mreže moguće je procijeniti temeljem broja stanovnika i kućanstava na području Općine za privatne korisnike, te broja registriranih subjekata sa sjedištem u Mrkoplju za poslovne, javne i korisnike iz nevladinog sektora. Za utvrđivanje i procjenu lokalnih kapaciteta za uvođenje širokopojasne mreže, kao i potražnje za

241 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

širokopojasnim uslugama potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć stanovništva koja je utvrđena pregledom dohotka zaposlenih i umirovljenika, te obrtnika i slobodnih zanimanja.

Tablica 3-77 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta te broj stambenih jedinica u naseljima Općine Mrkopalj, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Broj Prosječan broj Naziv Broj Broj članova kućanstava Broj stambenih nastanjenih članova naselja kućanstava kućanstva koja koriste jedinica stambenih kućanstva Internet jedinica Begovo 22 48 2,18 9 79 22 Razdolje Brestova 21 53 2,52 5 59 21 Draga Mrkopalj 302 755 2,50 111 525 300 Sunger 111 326 2,94 42 196 110 Tuk 2 4 2,00 - 10 2 Mrkopaljski Tuk Vojni 21 28 1,33 2 64 21 UKUPNO 479 1.214 2,53 169 933 476

Slika 3-34 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.)

242 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Struktura ukupnog broja kućanstava na području Općine Mrkopalj (Tablica 3-77) ukazuje na ispodprosječan udio kućanstava koja koriste Internet. Udio tih kućanstava u 2011. godini bio je 35,28%.100 Na županijskoj razini, prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste Internet za sve lokalne samouprave iznosio je iste godine 49,45%.101 Navedeni podaci ukazuju na značajan prostor za širenje korištenja Interneta i modernih ICT tehnologija u mrkopaljskim kućanstvima, što predstavlja značajan potencijal za razvoj tržišta širokopojasnog pristupa Internetu.

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je istaknuti i da Općina Mrkopalj trenutno raspolaže s izrazito velikim neiskorištenim stambenim kapacitetom (48,98% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj budućnosti.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazani su ukupan broj i distribucija poslovnih, javnih i civilnih subjekata po naseljima Općine Mrkopalj (Tablica 3-78 i Slika 3-35).

Tablica 3-78 Ukupan broj subjekata na području Općine Mrkopalj (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 16.06.2016.) Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Begovo Razdolje 2 0 2 0 3 5 Brestova Draga 1 1 2 0 0 2 Mrkopalj 14 13 27 2 16 45 Sunger 10 2 12 0 8 20 Tuk Mrkopaljski 0 0 0 0 0 0 Tuk Vojni 0 1 1 0 0 1 Ukupno za Općinu 27 17 44 2 27 73 Mrkopalj

100 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 101 Ibidem

243 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-35 Distribucija subjekata na području Općine Mrkopalj (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara)

Tablica 3-78 ukazuje na postojanje primjerenog broja subjekata na području Općine Mrkopalj, od čega je 23,29% poduzetnika, 36,99% obrtnika, 36,99% korisnika iz nevladinog sektora te 2,74% korisnika iz javnog sektora. Za njih postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava ostvarenje brojnih pogodnosti: povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu, povećanje prodaje i promotivne učinkovitosti, učinkovitiji načini pružanja usluga klijentima, smanjenje troškova komunikacije, što implicira smanjenje troškova poslovanja, a time i bolju financijsku održivost subjekata.

244 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Iz navedenih razloga, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati poslovne benefite koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa, što predstavlja dodatni poticaj za uvođenje širokopojasne mreže na području Mrkoplja. Iz Slike 5 razvidno je da je na području Mrkoplja prisutna relativno velika koncentracija poslovnih subjekata. To podvrđuje i prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Općini (0,036) koji je blago iznad nacionalnog prosjeka (0,034).102 S obzirom da je koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom sektoru Mrkoplja, s obzirom na veličinu lokalne samouprave, postoji značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga.

Nakon utvrđivanja broja potencijalnih privatnih i poslovnih te javnih i nevladinih korisnika širokopojasne mreže na području Općine, potrebno je utvrditi i raspoložive prihode stanovništva kako bi se anticipirala platežno sposobna potražnja za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenom dohotku stanovništva Općine Mrkopalj ukazuju da je potrošačka snaga približno na razini prosjeka PGŽ-a i Republike Hrvatske, osim u kategoriji obrta i slobodnih zanimanja (brojčano minorna kategorija u odnosu na ostale), stoga financijske mogućnosti lokalnog stanovništva ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže na prostoru Općine (Grafikon 3-41).

102 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata (stanje: 16.06.2016. g).

245 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-41 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Mrkopalj, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema kategorijama obveznika poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

3.7.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekom i kabelskih operatera

S ciljem utvrđivanja komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na području Općine Mrkopalj, osim procjene broja postojećih korisnika elaborirane u prethodnom poglavlju, potrebno je utvrditi i potrebe i preferencije postojećih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera. U svrhu utvrđivanja postojećih preferencija, te anticipiranja budućih potreba lokalnog stanovništva za korištenjem ICT tehnologija, provedena je terenska anketa u kojoj je sudjelovalo 129 ispitanika, u kategorijama fizičkih osoba, pravnih osoba i javnih institucija.103 Grafikonom (Grafikon 3-42) su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

Grafikon 3-42 Rezultati ankete – kategorije korisnika Anketa je pokazala izrazito visoki stupanj zastupljenosti klasičnih usluga informacijske i komunikacijske tehnologije, osobito telefonije putem fiksne telefonske linije. Naime, gotovo svi ispitanici koriste usluge telefonije (njih 98,1%), a njih 57,5% posjeduje pristup internetu. Ispitanici su također iskazali relativno visok stupanj korištenja usluga digitalne televizije (njih

103 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu Općine Mrkopalj iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinici.

246 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

44,3%), što je značajno s aspekta preferencija lokalnog stanovništva za korištenjem modernih ICT tehnologija (Grafikon 3-43).

Međutim, unatoč izraženim preferencijama lokalnog stanovništva za korištenjem ICT tehnologija, telekomunikacijsko tržište Mrkoplja obilježeno je izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga, tj. niskom diverzifikacijom tržišta. Gotovo svi ispitanici (njih 93,5%) koriste usluge samo jednog operatera (Hrvatski telekom), a na lokalnom telekomunikacijskom tržištu prisutno je još samo četiri druga operatera104 (Grafikon 3-44). Navedeno je rezultat ograničenog pristupa novih operatera raspoloživoj infrastrukturi, zbog čega je čak 88,4% anketiranih korisnika izrazilo želju da novoizgrađene mreže budu otvorenog tipa tj. da omogućuju brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

Grafikon 3-43 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

104 Na telekomunikacijskom tržištu prisutni su još sljedeći operateri: Iskon, H1, Optima-telekom i VipNet/B.net

247 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-44 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera U okviru razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske mreže na području Općine Mrkopalj. U svrhu analize kvalitete, od ispitanika je zatraženo da navedu temeljne probleme u korištenju postojećih telekomunikacijskih usluga. Sljedeći problemi, prikazani u grafikonu (Grafikon 3-45), istaknuti su kao krucijalni:

248 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-45 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga Iz iskazanih izvora nezadovoljstva razvidno je da su oni uzrokovani prije svega ograničenim tehnološkim mogućnostima postojeće telekomunikacijske infrastrukture, budući svim ispitanicima na kvalitetu usluga značajno utječu vremenske neprilike. Također značajan udio ispitanika nije zadovoljan kvalitetom slike na kabelskoj ili IP televiziji, te postojećom brzinom pristupa Internetu105, što ukazuje na postojanje neadekvatne i nezadovoljavajuće razine kvalitete usluga postojećih operatera na telekomunikacijskom tržištu. Sukladno svemu navedenome proizlazi da postojeća ponuda nije u stanju odgovoriti potrebama i preferencijama stanovništva, koje je putem provedene ankete iskazalo izrazito velik interes za moderne širokopojasne usluge prikazane u grafikonu (Grafikon 3-46), a za korištenje kojih već sada postoji adekvatna opremljenost mrkopaljskih kućanstava106. Stoga ne iznenađuje podatak da je čak 84,4% ispitanika podržalo gradnju infrastrukture koja će omogućiti korištenje usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mpbs, što predstavlja značajan pozitivan poticaj za ulaganje u razvoj širokopojasne infrastrukture na području Mrkoplja.

105 Najveća pristupna brzina Internetu na području Mrkoplja je u rasponu od 2 do 30Mbps. 106 Anketa je pokazala da 85% kućanstava ispitanika koji su odgovorili na pitanje posjeduje barem jedno računalo, njih 94,1% posjeduje barem jedan tablet, a njih 35,5% posjeduje pametni telefon.

249 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-46 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

Na osnovi rezultata izvršenog terenskog istraživanja razvidno je da je na području Općine Mrkopalj prisutan visok stupanj preferencije lokalnog stanovništva za modernim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Međutim, postojeće telekomunikacijsko tržište obilježeno je neadekvatnom infrastrukturom koja nije primjerena za pružanje očekivane razine kvalitete ugovorenih usluga, kao ni za razvoj i primjenu novih zahtjevnih aplikacija i modernih širokopojasnih usluga, za kojima stanovnici iskazuju interes. Stoga je nužno realizirati širokopojasnu mrežu na području Općine, kako bi se zadovoljile iskazane potrebe i preferencije lokalnog stanovništva te postigla tranzicija prema modernom informacijskom društvu, što će se u srednjem roku zasigurno pozitivno odraziti na demografiju i gospodarstvo Mrkoplja.

3.8 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Ravna Gora [17]

U današnjim uvjetima razvijena širokopojasna mrežna infrastruktura ne doprinosi isključivo stvaranju kvalitetnijeg društvenog i poslovnog okruženja u lokalnim jedinicama, nego predstavlja i temeljni preduvjet za uspješnije aktiviranje lokalnih potencijala u funkciji razvoja. U tom pogledu, primjereno je razvojne mogućnosti korištenja širokopojasne mreže prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i ekonomskih obilježja datog područja. Primjenjujući takav pristup, u okviru prvog dijela analize izneseni su osnovni podaci o

250 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

geografskom i prometnom položaju Općine Ravna Gora te njezinih prirodnih i proizvedenih (antropogenih) resursa, a posebna pozornost posvećena je analizi gospodarskih i demografskih prilika na području Općine. U drugom dijelu prikazani su i analizirani stavovi i preferencije mogućih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedene terenske ankete.

3.8.1 Opći podaci

Ravna Gora je smještena u samom središtu mikroregije Gorskog kotara, na udaljenosti od 45 kilometara od mora i na polovini puta od Rijeke do Karlovca.

Ravna se Gora razvila uz cestovne prometnice (stara cesta Karolina, blizu Lujzijane) i željezničku prugu Zagreb-Rijeka. Radi se o tranzitnom području koje povezuje more s kontinentalnim dijelom Hrvatske. Autocesta Rijeka-Zagreb također prolazi kroz Ravnu Goru te je izgrađen ulazno-izlazni čvor. Na području Općine nalaze se i trase dalekovoda, naftovoda te trasa plinovoda, pa je ovo područje značajno s gospodarskog stajališta. Područjem Općine prolaze energetski i prometni koridori koji imaju prvenstveno nacionalni i regionalni karakter s daleko manjim lokalnim značajem.

Općina obuhvaća naselja: Kupjak, Leskova Draga, Ravna Gora, Stara Sušica, Stari Laz i Šije.

Područje Ravne Gore prostire se na površini od 82,06 km2 s duljinom općinske granice od 61,3 km. Općina graniči sa sljedećim lokalnim samoupravama: Delnice, Vrbovsko, Skrad i Mrkopalj. Prostor Općine čini neznatnih 1,12% površine Primorsko-goranske županije. Položaj i makrolokacija Općine Ravna Gora prikazani su na slikama (Slika 3-36) i (Slika 3-37) u nastavku.

251 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-36 Položaj Ravne Gore u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

Slika 3-37 Makrolokacija Ravne Gore (Izvor: DGU)

252 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.8.2 Stanovništvo

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Ravna Gora ima 2.430 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 29,63 stanovnika po km², koja je znatno ispod prosjeka Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz relativno nisku gustoću naseljenosti, prostor Općine karakterizira izrazita neravnomjernost u rasporedu stanovništva, pri čemu je većina koncentrirana u naselju Ravna Gora (70,33%). U razvojnome smislu takvo stanje predstavlja ograničenje, te bi se ulaganjem u širokopojasnu infrastrukturu mogla postići učinkovitija valorizacija prostora, što bi u perspektivi utjecalo na ravnomjerniji raspored stanovništva.

U posljednjih 30 godina na području Općine prisutni su negativni generalni populacijski trendovi, što je sukladno s populacijskim kretanjima na razini države, s tim da je Republika Hrvatska u navedenom razdoblju imala nižu negativnu stopu promjene broja stanovnika. U 2011. godini na ravnogorskom administrativnom području zabilježeno je 26,4% manje stanovnika nego 1981. godine, dok se istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske smanjio za 6,8%.

Pregledom demografskih pokazatelja vidljivo je da je i u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Općine prisutan pad broja stanovnika. Navedena kretanja prate populacijske trendove Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-79). U razdoblju između posljednja dva popisa stanovništva ukupan broj stanovnika na području Ravne Gore smanjio se za 10,8%.

Tablica 3-79 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Ravna Gora 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011).

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Općina Ravna 2.724 2.430 89,2 990 917 92,6 Gora PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8 Iz pregleda dobne strukture stanovništva vidljivo je da Općina Ravna Gora ima znatno manji udio mladog i radnog te veći udio staračkog kontingenta stanovništva u odnosu na Primorsko- goransku županiju (Tablica 3-80)

253 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-80 Dobna struktura stanovništva Općine Ravna Gora i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Općina Ravna Gora PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%)

0-4 85 3,50 12.518 4,23 5-9 86 3,54 11.761 3,97 10-14 88 3,62 12.688 4,28 15-19 99 4,07 13.792 4,66 20-24 113 4,65 16.780 5,67 25-29 177 7,28 20.121 6,79 30-34 162 6,67 21.370 7,21 35-39 101 4,16 19.565 6,61 40-44 126 5,19 19.268 6,51 45-49 187 7,70 21.121 7,13 50-54 231 9,51 23.607 7,97 55-59 230 9,47 24.773 8,36 60-64 184 7,57 22.827 7,71 65-69 111 4,57 14.283 4,82 70-74 161 6,63 15.879 5,36 75-79 128 5,27 13.081 4,42 80-84 108 4,44 7.905 2,67 85-89 43 1,77 3.811 1,29 90-94 8 0,33 825 0,28 95 i više 2 0,08 220 0,07 Ukupno 2.430 100 296.195 100

U Ravnoj Gori je udio dobne skupine od 45 godina na više u ukupnom stanovništvu za 7,25 postotnih bodova veći u odnosu na županijski prosjek. Također, na području Općine sve je izraženiji i proces starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio najmlađih dobnih skupina (0-14 godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 59 godina te od 60 do 64 godine.107 Tome u prilog govore i standardni demografski pokazatelji starenja stanovništva (Tablica 3-81)

107 U 2011. godini odnosu na 2001. utvrđene su sljedeće promjene starosne strukture stanovništva Općine Ravna Gora: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 1,24 postotnih bodova, povećanje udjela dobne skupine 55-

254 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-81 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Ravna Gora, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) Općina Ravna Pokazatelj PGŽ RH Gora Koeficijent starosti108 30,7 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja109 208,1 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 46,8 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice je vidljivo kako vrijednosti odabranih pokazatelja opisuju negativan trend u odnosu na kretanja nacionalnih i županijskih prosjeka. Ovakve negativne populacijske tendencije dugoročno mogu postati usko grlo u smislu društvenog i gospodarskog razvitka Općine Ravna Gora, stoga bi svi dionici lokalnog razvoja morali djelovati u smjeru stvaranja pretpostavki za povećanje kvalitete života u funkciji revitalizacije lokalne demografske slike. Ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu omogućuje korištenje širokopojasnog Interneta i (prekograničnih) digitalnih usluga, koje predstavljaju digitalnu infrastrukturu budućnosti. Mreža širokog pojasa može generirati značajne pozitivne eksternalije na sustavnoj razini jer utječe na smanjenje fiskalnog tereta u javnom sektoru i transakcijskih troškova za građane. Temeljni doprinos takvog ulaganja povećanju kvalitete života ravnogorskog stanovništva očitovalo bi se kroz primjenu naprednih usluga u domeni e-uprave, e-zdravstva i e-trgovine, pozitivne ekološke učinke (smanjenjem emisija kroz rad na daljinu i optimiziranjem potrošnje energije putem pametnih mreža) ali i kroz izravni i neizravni utjecaj na rast zaposlenosti. U tom smislu, širokopojasna infrastruktura nužan je preduvjet ostvarivanja konkurentnog, uključivog i održivog okruženja koje može potaknuti zadržavanje mlađih dobnih skupina kao i doseljavanje mladog i visokokvalificiranog stanovništva.

59 godina za 4,51 postotnih bodova te povećanje udjela dobne skupine od 60 do 64 godina za 0,3 postotnih bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 108 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 109 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

255 (461) Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-82 Obrazovna struktura stanovništva Općine Ravna Gora i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Grad/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Ravna 2.171 11 24 155 679 1.110 192 83 108 1 - Gora PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 0,84% 0,64% 2,17% 1,43% 1,57% 0,74% 0,37% 0,44% 0,34% 0,10% -

Iz analize također proizlazi da Ravna Gora ima znatno nepovoljniju obrazovnu strukturu stanovništva u odnosu na Županiju (Tablica 3-82). Najveći udio stanovništva, kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina Ravna Gora ima za 6,61 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. Osim toga, prisutnost fakultetski obrazovanog stanovništva u referentnoj populaciji značajno je niža u odnosu na prosjek Županije – samo 8,84% stanovnika Općine Ravna Gora starijih od 15 godina imao je neki oblik tercijarnog obrazovanja u 2011. godini dok je u Primorsko-goranskoj županiji taj obrazovni kontingent bio zastupljen iznadprosječnim udjelom od 20,07%.

256 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Demografsku sliku Općine Ravna Gora prvenstveno obilježava starenje stanovništva te vrlo nepovoljna obrazovna struktura. Budući da svega 8,9% stanovništva ima završen neki stupanj visokog obrazovanja, može se zaključiti da u Općini nedostaje visokoobrazovanih kadrova, koji u suvremenim uvjetima predstavljaju temelj svih lokalnih razvojnih aktivnosti.

Budući je Internet postao glavni medij za diseminaciju znanja a posebice za pristup suvremenim oblicima formalnog i neformalnog obrazovanja na svim razinama, uključujući i cjeloživotno obrazovanje, investicije u naprednu širokopojasnu infrastrukturu u funkciji intenzivnijeg i efikasnijeg razvoja ljudskih potencijala svakako se nameću kao bitna pretpostavka budućeg društvenog i gospodarskog razvoja Ravne Gore. Brojne studije i istraživanja ukazuju upravo na povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja kao dugoročnu posljedicu dostupnosti naprednih širokopojasnih usluga povezanih s obrazovanjem.

3.8.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Ravna Gora

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Ravne Gore treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-83) prikazani su podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan 257 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU110 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

110 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 258 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-83 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0 1 0,9 5,2 % BDP-a Neto pozajmljivanje/zaduživanje -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,5 -3,2 (% BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U tablici (Tablica 3-84Tablica 3-84) uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni jaz. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja tog jaza. Iako se dinamika gospodarskih kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske županije podudaraju, može se vidjeti da je županijsko gospodarstvo bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja prema zemljama EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

259 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-84 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6.461 7.038 7.036 9.656 10.682 10.111 10.057 10.038 10.297 10.228 Primorsko 7.349 10.421 10.433 11.177 12.680 12.305 12.343 12.441 13.110 12.930 Goranska EU15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,9 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 Hrvatska 23,93 25,23 24,1 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 Primorsko 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,7 40,92 42,43 41,71 Goranska

Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u tablici (Tablica 3-85) može se vidjeti da Općina Ravna Gora bilježi ispodprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja u odnosu na Republiku Hrvatsku. Istovremeno, može se uočiti da je lokalno gospodarstvo značajno slabijeg stanja i u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije. Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je vizualno slikom (Slika 3-38), gdje se može uočiti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj. 260 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-85 Općina Ravna Gora te Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni Vrijednosti osnovnih pokazatelja Indeks razvijenosti i skupine prosjek Udio Udio

obrazovano obrazovano Prosječni Prosječni Prosječna g Prosječni Prosječni Prosječna g Kretanje Indeks dohodak izvorni per stopa Kretanje stanovništva dohodak izvorni stopa stanovništva stanovništv razvijenos Skupine Skupine per capita nezaposlen stanovništva u per prihodi per nezaposlen u a ti capita prihodi osti stanovništvu capita capita osti stanovništvu Grad/općina 16-65 16-65 godina godina 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012.

Općina 31.009 2.051 11,60% 91 72,69% 110,40% 66,60% 111,50% 85,50% 89,10% 97,20% 75-100% III. Ravna Gora Primorsko- goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Hrvatska Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

261 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-38 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

262 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana struktura poduzetništva Općine Ravna Gora. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Ravne Gore (Tablica 3-86). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti111 (NKD 2007.).

Prema podacima FINA-e (Tablica 3-86), 44 aktivnih poduzetnika Općine Ravna Gora ostvarilo je u 2014. godini agregirane prihode od 134,44 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 17,6% (ili 20,14 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Nakon značajnog recesijski uvjetovanog pada prihoda poslovanja u lokalnom gospodarstvu bilježi se trend oporavka u većini značajnih djelatnosti, iako prihodi još uvijek nisu dosegli razinu iz pretkrizne 2008. godine. U promatranom razdoblju značajan rast prihoda poslovanja zabilježen je prvenstveno u djelatnostima: C – Prerađivačka industrija s rastom od 10,27 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu (+11,42%), G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala s rastom u iznosu od 3,96 milijuna kuna (po stopi od 40,28%), I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koja je u 2014. godini ostvarila rast prihoda od 2,73 milijuna kuna (te povećala svoj udjel u ukupno generiranim poslovnim prihodima lokalnog gospodarstva za 53% u odnosu na 2011. godinu) te H – Prijevoz i skladištenje s prihodima koji su u 2014. godini bili veći za 38,9% ili 2,6 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu.

111 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 263 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-86 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Ravna Gora u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. C. 89.937.873 78,69 100.210.383 74,54 111,42 84.533.389 77,29 98.406.919 75,21 116,41 E. 1.264.043 1,11 1.047.569 0,78 82,87 1.211.117 1,11 1.043.902 0,80 86,19 F. 1.150.807 1,01 1.139.362 0,85 99,01 1.401.305 1,28 1.164.305 0,89 83,09 G. 9.840.499 8,61 13.804.556 10,27 140,28 10.082.260 9,22 13.655.059 10,44 135,44 H. 6.685.003 5,85 9.286.217 6,91 138,91 6.019.166 5,50 8.618.763 6,59 143,19 I. 3.416.286 2,99 6.148.050 4,57 179,96 4.147.058 3,79 4.988.780 3,81 120,30 M. 774.231 0,68 1.548.698 1,15 200,03 782.451 0,72 1.659.309 1,27 212,07 N. 739.034 0,65 737.918 0,55 99,85 723.129 0,66 725.285 0,55 100,30 Q. 54.921 0,04 - 125.680 0,10 R. 0 0,00 993 0,00 0,00 S. 490.042 0,43 460.120 0,34 93,89 473.780 0,43 454.413 0,35 95,91 Ukupno: 114.297.818 100,00 134.437.794 100,00 117,62 109.374.648 100,00 130.842.415 100,00 119,63

264 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Navedene djelatnosti dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2014. godini (zajedničkim udjelom od 96,3%), stoga iste predstavljaju okosnicu poduzetništva Općine Ravna Gora.

Dinamika rasta ukupnih prihoda poslovanja trgovačkih društava sa sjedištem na području Općine Ravna Gora u razdoblju 2011.-2014. ukazuje na slabljenje utjecaja recesijskih faktora s razine nacionalnog gospodarstva. Preokret u konjunkturi inicirao je promjenu strukture lokalnog gospodarstva. Povećanje realne potrošnje lokalnog stanovništva uzrokovalo je rast agregatne potražnje koji je prvenstveno utjecao na poslovanje djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, što je rezultiralo povećanjem njezinog udjela u ukupno ostvarenim prihodima poduzetnika u 2014. godini za značajnih 19,27%. Djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane dodatno je učvrstila svoj značaj u razdoblju 2011.-2014. povećanjem udjela u ukupnim poslovnim prihodima lokalnog gospodarstva od 1,58 postotnih bodova, što je praćeno pozitivnim trendom kretanja financijskog rezultata – dobiti prije oporezivanja (u iznosu 1,16 milijuna kuna). Istovremeno je djelatnost H – Prijevoz i skladištenje povećala svoj udjel u ukupnim prihodima poduzetničkog sektora za 1,1 postotnih bodova. Navedene su promjene uzrokovale blagu kontrakciju udjela u prihodima od 4,15 postotnih bodova u temeljnoj djelatnosti Općine, C – Prerađivačkoj industriji.

U 2014. godini, u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je i rast ukupnih rashoda poduzetnika Ravne Gore, po stopi od 19,63% (ili 21,47 milijuna kuna). U rastu ukupnih rashoda najviše su sudjelovale djelatnosti C – Prerađivačka industrija (s povećanjem u 2014. godini od 16,41% ili 13,87 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu, što predstavlja smanjenje udjela u ukupno ostvarenim rashodima poslovnog sektora od 2,08 postotnih bodova), G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (s rastom od 35,44% ili 3,57 milijuna kuna), H – Prijevoz i skladištenje (utvrđenim povećanjem rashoda u razdoblju usporedbe od 2,59 milijuna kuna) te I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (s rastom rashoda u iznosu od 842 tisuće kuna).

Navedene su djelatnosti 2014. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježile zajednički udio od 96,05%. Osim toga, djelatnost M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti zabilježila je u razdoblju promatranja najveći pojedinačni rast rashoda u relativnom smislu (+112,07%) što ukazuje na ekspanziju poslovanja te djelatnosti.

265 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

S obzirom da su u analiziranom razdoblju prihodi rasli nižom prosječnom stopom u odnosu na rashode, kao evidentna posljedica sektorske dinamike u lokalnoj ekonomiji (što je dodatno potkrijepljeno trendovima u poslovnoj demografiji i dinamici zaposlenosti), u promatranom je razdoblju zabilježen pad ekonomičnosti poslovanja i posljedično konsolidiranog financijskog rezultata (neto dobitka prije oporezivanja) u iznosu od 1,33 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje tog pokazatelja od 26,97% u odnosu na 2011. godinu.

U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti u lokalnoj ekonomiji imale su djelatnosti C – Prerađivačka industrija (79,73%) te H – Prijevoz i skladištenje, G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala i I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (s podjednakim udjelom od 4,28%).

Potrebno je istaknuti i to da je do najvećeg pada u zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu došlo u djelatnosti F – Građevinarstvo (-60%) a do najvećeg rasta u djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s povećanjem od 114,29% što je pozitivno s aspekta potenciranja procesa diversifikacije lokalne ekonomije i potvrde opravdanosti ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu kao jednog od ključnih resursa za razvoj i primjenu sofisticiranijih tehnologija poslovanja.

Djelatnosti koje u 2014. godini prevladavaju u ukupnom broju trgovačkih društava sa sjedištem na području Ravne Gore su C – Prerađivačka industrija (31,82%) te G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (s podjednakim udjelom od 13,64%).

266 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-87 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Ravna Gora u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % Indeks 2014./2011. 2011. % 2014. % 2014./2011. C. 14 28,57 14 31,82 100,00 373 80,04 354 79,73 94,91 E. 1 2,04 1 2,27 100,00 10 2,15 5 1,13 50,00 F. 7 14,29 4 9,09 57,14 10 2,15 4 0,90 40,00 G. 10 20,41 6 13,64 60,00 26 5,58 19 4,28 73,08 H. 5 10,20 4 9,09 80,00 17 3,65 19 4,28 111,76 I. 4 8,16 6 13,64 150,00 15 3,22 19 4,28 126,67 M. 5 10,20 6 13,64 120,00 7 1,50 15 3,38 214,29 N. 1 2,04 1 2,27 100,00 6 1,29 6 1,35 100,00 Q. 1 2,27 - 1 0,23 - R. 1 2,04 0,00 0 0,00 - S. 1 2,04 1 2,27 100,00 2 0,43 2 0,45 100,00 Ukupno: 49 100,00 44 100,00 89,80 466 100,00% 444 100,00% 95,28

267 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se daje pregled broja zaposlenih s prebivalištem na području Općine Ravna Gora u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalnog tržišta rada te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje primarno ostvaruje u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (82,75%) te značajno manje u segmentu obrtništva i slobodnih profesija (ukupno 17,13%). S druge strane, poljoprivreda ima zanemariv utjecaj kao generator zapošljavanja u lokalnom gospodarstvu (samo 0,12%).

Grafikon 3-47 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Ravna Gora, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.)

Brojna istraživanja dokazuju da izgradnja širokopojasne infrastrukture ima pozitivan izravni učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj djelatnosti (kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje mreže), dok funkcionalna širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u svim djelatnostima, kao i na povećanje

268 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

raspoloživog dohotka stanovništva.112 Dosadašnja europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u djelatnostima M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.113 Budući da je niska diverzificiranost gospodarske strukture jedan od temeljnih problema dugoročnog razvoja ravnogorskog gospodarstva (dominantnu ulogu imaju osnovne djelatnosti sekundarnog i tercijarnog sektora: prerađivačka industrija i trgovina), ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno zastupljene u gospodarskoj strukturi Općine u zanemarivoj mjeri.

3.8.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja usluga širokopojasne mreže predstavlja važan aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže na određenom području. Stoga je u svrhu predviđanja rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području Općine Ravna Gora nužno utvrditi postojeće privatne i poslovne kapacitete korištenja širokopojasnih tehnologija, koji su opisani u ovom dijelu studije.

Procjena broja postojećih privatnih korisnika temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava dok je za procjenu broja postojećih poslovnih, javnih i nevladinih korisnika uzet u obzir broj registriranih subjekata sa sjedištem u Ravnoj Gori. Međutim, osim procijenjenog broja korisnika, za utvrđivanje trenutne razine potražnje na tržištu širokopojsnih usluga, potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć korisnika, koja predstavlja osnovnu determinantu razvoja tržišta. Stoga je u analizu postojećih kapaciteta korištenja širokopojasnih usluga uključen i prosječan godišnji dohodak ravnogorskog stanovništva.

112 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 113 Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]. 269 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-88 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Ravna Gora, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Broj Prosječan Broj Broj Broj članova kućanstava nastanjenih Naziv naselja broj članova stambenih kućanstava kućanstva koja koriste stambenih kućanstva jedinica Internet jedinica Kupjak 90 227 2,52 37 141 90 Leskova Draga 5 10 2,00 2 11 5 Ravna Gora 614 1.709 2,78 256 807 614 Stara Sušica 110 262 2,38 28 154 110 Stari Laz 88 201 2,28 26 175 87 Šije 10 21 2,10 3 15 10 UKUPNO 917 2.430 2,65 352 1.303 916

Slika 3-39 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.)

270 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Struktura ukupnog broja kućanstava na području Općine Ravna Gora (Tablica 3-88) ukazuje na ispodprosječan udio kućanstava koja koriste Internet. Udio tih kućanstava u ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području Općine u 2011. godini iznosio je 38,4%.114 Na županijskoj razini, prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste Internet za sve lokalne samouprave iznosio je iste godine 49,45%.115 Navedeni podaci ukazuju na nižu razinu korištenja Interneta u ravnogorskim kućanstvima u odnosu na Primorsko-goransku županiju, što ostavlja značajan prostor za rast i razvoj tržišta širokopojasnog pristupa Internetu.

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je istaknuti i da Općina Ravna Gora trenutno raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (29,7% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a posljedično tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj budućnosti.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazani su ukupan broj i distribucija poslovnih, javnih i nevladinih subjekata po naseljima Ravne Gore (Tablica 3-89 i Slika 3-40).

Tablica 3-89 Ukupan broj subjekata na području Općine Ravna Gora (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 12.07.2016. g.)

Poslovni sektor Broj Javni Civilni Naziv naselja Broj Sveukupno trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Kupjak 8 10 18 0 2 20 Leskova Draga 0 0 0 0 1 1 Ravna Gora 37 48 85 2 28 115 Stara Sušica 6 3 9 1 2 12 Stari Laz 2 2 4 0 2 6 Šije 0 0 0 0 0 0 Ukupno za Općinu 53 63 116 3 35 154 Ravna Gora

114 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 115 Ibidem 271 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-40 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Ravna Gora (Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.)

Tablica 3-89 ukazuje na postojanje relativno velikog broja subjekata na području Općine Ravna Gora, od čega je 40,9% poduzetnika, 34,4% obrtnika, 22,7% korisnika iz nevladinog sektora te 1,9% korisnika iz javnog sektora. Navedenim subjektima postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava ostvarenje brojnih pogodnosti: povećanje konkuretnosti na globalnom tržištu, povećanje prodaje i promotivne učinkovitosti, učinkovitiji načini pružanja usluga klijentima, smanjenje troškova komunikacije, što implicira smanjenje troškova poslovanja, a time i bolju financijsku održivost subjekata.

Iz navedenih razloga, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati poslovne benefite koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa, što predstavlja

272 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

dodatni poticaj za uvođenje širokopojasne mreže na području Općine Ravna Gora. Iz Slike 5 razvidno je da je na području Ravne Gore prisutna relativno velika koncentracija poslovnih subjekata. To podvrđuje i prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Općini (0,048) koji premašuje nacionalni prosjek (0,034).116 S obzirom da je koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom sektoru Općine Ravna Gora postoji značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga.

Nakon utvrđivanja broja potencijalnih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasne mreže na području Općine Ravna Gora, potrebno je utvrditi i raspoložive prihode stanovništva kako bi se anticipirala platežno sposobna potražnja za širokopojasnim uslugama. Sukladno podacima Porezne uprave, 2013. godine sve kategorije stanovništva Ravne Gore bile su približno na razini nacionalnog prosjeka, osim u kategoriji obrta i slobodnih zanimanja, gdje su zabilježena iznadprosječna primanja, što ukazuje na primjerenu potrošačku snagu lokalnog stanovništva (Grafikon 3-48). Stoga se može zaključiti da financijske mogućnosti ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže na prostoru Općine Ravna Gora.

Grafikon 3-48 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Ravnoj Gori, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

116 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata (stanje: 12.07.2016. g) 273 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.8.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

U svrhu pravilnog utvrđivanja komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na području Općine Ravna Gora, osim procjene broja potencijalnih korisnika potrebno je utvrditi i potrebe i preferencije postojećih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera. S ciljem utvrđivanja postojećih preferencija, te anticipacije budućih potreba lokalnog stanovništva za korištenjem usluga modernih ICT tehnologija provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 153 ispitanika.

Korisnici širokopojasnih usluga podijeljeni su u tri osnovne skupine:

• Fizičke osobe (domaćinstva, građani)

• Pravne osobe (poslovni subjekti, poduzeća i sl.)

• Javne institucije (JLS, JRS, javna poduzeća)

Grafikon 3-49 su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

Grafikon 3-49 Rezultati ankete – kategorije korisnika

274 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Rezultati ankete pokazali su izrazito visoku zastupljenost klasičnih usluga telefonije putem fiksne telefonske linije na području Općine Ravna Gora (98% ispitanika), kao i relativno visoku razinu korištenja pristupa internetu (nešto više od 71% ispitanika). Istovremeno, 71% ispitanika koristi moderne usluge televizije, što ukazuje na neiskorišteni potencijal razvoja suvremenih ICT tehnologija na području Ravne Gore (Grafikon 3-50).

Grafikon 3-50 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

Telekomunikacijsko tržište na ravnogorskom području obilježava relativno visok stupanj tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga. Većina ispitanih stanovnika Općine (njih 85,5%) koristi usluge samo jednog operatera (Hrvatski telekom), unatoč prisutnosti 4 drugih operatera na telekomunikacijskom tržištu (Grafikon 3-51). Navedeno je rezultat ograničenog pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi, zbog čega 94,1% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

275 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-51 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U okviru razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske infrastrukture na području Općine. U svrhu analize kvalitete, od ispitanika je zatraženo da navedu temeljne probleme u korištenju postojećih telekomunikacijskih usluga. Određeni problemi, prikazani na grafikonu (Grafikon 3-52), istaknuti su kao krucijalni.

276 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-52 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga Sagledavanjem tri temeljna problema koja su većina ispitanika naveli kao ključna prilikom korištenja telekomunikacijskih usluga (spor pristup internetu117, značajan utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga i slika na kabelskoj/IPTV se „zamrzava“) može se zaključiti da postojeća telekomunikacijska infrastruktura posjeduje brojna tehnološka ograničenja, te nije adekvatna za pružanje očekivane razine kvalitete telekomunikacijskih usluga na području Općine Ravna Gora.

Anketa je također pokazala visoku razinu zainteresiranosti lokalnog stanovništva za korištenjem usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mbps (94,1%), pri čemu su značajan interes izrazili za korištenjem naprednih širokopojasnih usluga prikazanih na grafikonu (Grafikon 3-53).

117 Čak 88,8% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2Mbps dok samo 7,8% njih ostvaruje brzinu između 2Mbps i 30Mbps. 277 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-53 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

278 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Utvrđena tehnološka ograničenja postojeće telekomunikacijske infrastrukture trenutno ne dopuštaju učinkovito korištenje naprednih usluga informacijskog društva, što istovremeno predstavlja značajno ograničenje za razvoj znanjem intenzivnih djelatnosti, ali i direktan poticaj za uvođenje širokopojasne mreže, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete postojećih usluga te mogućnost razvoja lokalnog telekomunikacijskog tržišta, te posljedično doprinijeti ostvarivanju socioekonomskih razvojnih ciljeva Općine Ravna Gora.

3.9 Analiza socio-ekonomskog stanja Općine Skrad [18]

U suvremenim uvjetima rasprostranjenih ICT tehnologija i naglog porasta broja pametnih telefona, tablet računala i mobilnih aplikacija, ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu predstavlja temelj ekonomskog rasta i razvoja lokalnih jedinica, te preduvjet za učinkovitije aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala. Stoga je primjereno mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja datog područja. U okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podaci o geografskom i prometnom položaju Općine Skrad, a posebna pozornost posvećena je analizi demografskih i gospodarskih prilika na području Općine, kao i analizi postojećih kapaciteta korištenja širokopojasne mreže. U drugom dijelu, prikazani su rezultati terenske ankete kojom su utvrđeni stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga.

3.9.1 Opći podaci

Općina Skrad rasprostire se na površini od 53,85 km2 i prostorno je jedna od manjih jedinica lokalne samouprave na području Primorsko-goranske županije, (1,50% sveukupne površine). Općina se nalazi u središnjemu goranskom području, tj. u Delničkom koridoru, najvažnijem dijelu Gorskog kotara, kojemu je primarna gospodarsko-zemljopisna osobina upravo tranzitno značenje.

Prostor Općine sastoji se od 32 administrativnih i statističkih naselja: Belski Ravan, Brezje Dobransko, Bukov Vrh, Bukovac Podvrški, Buzin, Divjake, Gorani, Gorica Skradska, Gornja Dobra, Gramalj, Hlevci, Hosnik, Hribac, Mala Dobra, Malo Selce, Pečišće, Planina Skradska, Podslemeni Lazi, Podstena, Pucak, Raskrižje, Rasohe, Resnatac, Rogi, Skrad, Sleme Skradsko, Trški Lazi, Tusti Vrh, Veliko Selce, Vrh Brodski, Zakrajc

279 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Brodski i Žrnovac. Slika 3-41 i Slika 3-42 prikazuju položaj i makrolokaciju Općine Skrad u Republici Hrvatskoj.

Slika 3-41 Položaj Općine Skrad u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

280 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-42 Makrolokacija Općine Skrad (Izvor: DGU) 3.9.2 Stanovništvo

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Skrad ima 1.062 stanovnika te prosječnu gustoću naseljenosti od 19,67 stanovnika na km² što je izrazito niska vrijednost u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Osim niske gustoće naseljenosti, prostor Općine karakterizira i relativno značajna neravnomjernost u rasporedu stanovništva, jer je 65,35% žitelja locirano u naselju Skrad, što dugoročno može imati negativne razvojne implikacije.

281 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U posljednja tri desetljeća na području Skrada prisutni su negativni ukupni populacijski trendovi, što je u skladu s populacijskim kretanjima na razini države i županije, s tim da broj stanovnika na nacionalnoj i županijskoj razini u navedenom razdoblju ima manje izraženu negativnu stopu promjene. U 2011. godini na administrativnom području Općine zabilježeno je čak 39,6% manje stanovnika nego 1981. godine, dok se u istom razdoblju broj stanovnika RH smanjio za 6,8%, a PGŽ-a za minornih 2,58%.

Tablica 3-90 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Skrad 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.)

Broj stanovnika Broj kućanstava Administrativna jedinica Indeks Indeks 2001. 2011. 2001. 2011. 2011./2001. 2011./2001. Općina Skrad 1.333 1.062 79,7 520 444 85,4 RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8 PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3 Demografski pokazatelji izračunati na temelju posljednja dva popisa stanovništva ukazuju da je na području Skrada prisutan pad broja stanovnika, što je sukladno s populacijskom dinamikom Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-90). U razdoblju između posljednja dva popisa ukupan broj stanovnika na području Općine Skrad smanjen je za zabrinjavajućih 20,3%.

Dobna struktura stanovništva ukazuje da Općina ima manji udjel mladog i radnog te značajno veći udjel staračkog kontingenta stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku županiju (Tablica 3-91).

Tablica 3-91 Dobna struktura stanovništva Općine Skrad i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Općina Skrad PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 0-4 37 3,48 12.518 4,23 5-9 28 2,64 11.761 3,97 10-14 30 2,82 12.688 4,28 15-19 39 3,67 13.792 4,66 20-24 48 4,52 16.780 5,67 25-29 55 5,18 20.121 6,79

282 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Općina Skrad PGŽ Dobni razredi Broj Udio (%) Broj Udio (%) 30-34 55 5,18 21.370 7,21 35-39 49 4,61 19.565 6,61 40-44 61 5,74 19.268 6,51 45-49 73 6,87 21.121 7,13 50-54 88 8,29 23.607 7,97 55-59 106 9,98 24.773 8,36 60-64 77 7,25 22.827 7,71 65-69 69 6,50 14.283 4,82 70-74 80 7,53 15.879 5,36 75-79 79 7,44 13.081 4,42 80-84 49 4,61 7.905 2,67 85-89 29 2,73 3.811 1,29 90-94 6 0,56 825 0,28 95 i više 4 0,38 220 0,07 Ukupno 1.062 100 296.195 100

U Skradu je udio dobne skupine od 45 godina na više u ukupnom broju stanovnika za 12,1 postotnih bodova veći nego u Županiji. U odnosu na 2001. godinu smanjio se udio najmlađih dobnih skupina (0-14 godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 64 godine.118 Stoga se može zaključiti da je na području Općine sve izraženiji proces starenja stanovništva, što se neminovno odražava i na samo tržište rada te lokalnu ekonomiju. Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva prikazani u tablici (Tablica 3-92).

118 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva Općine Skrad: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 1,49 postotnih bodova, te povećanje udjela dobne skupine 55-64 godina za 4,18 postotnih bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 283 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-92 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Skrad, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) Pokazatelj Općina Skrad PGŽ RH Koeficijent starosti119 37,0 % 26,6 % 24,1 % Indeks starenja120 293,3 % 155,3 % 115,0 % Prosječna starost stanovništva 50,2 g. 43,9 g. 41,7 g.

Izračunati demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Skrad jasno ukazuju na izrazito nepovoljne populacijske trendove u odnosu na nacionalni prosjek i prosjek Županije. Naime, indeks starenja Općine znatno nadilazi indekse starenja na županijskoj (za 138 postotnih bodova) i nacionalnoj razini (za čak 178,3 postotnih bodova). Ovakve negativne demografske tendencije dugoročno mogu postati ograničavajućim čimbenikom ekonomskog i društvenog napretka Općine Skrad. Stoga, nositelji lokalnog razvoja moraju stvoriti uvjete za pomlađivanje lokalnog stanovništva kroz stvaranje povoljnog okruženja koje će privući mlađe kontingente stanovništva. U tom smislu, brojna istraživanja121 su dokazala da izgradnja širokopojasne mreže posljedično dovodi do povećanja zaposlenosti i otvaranja novih radnih mjesta zbog privlačenja novih investicija u lokalnu ekonomiju, čime bi Općina ojačala svoje konkurentske prednosti u odnosu na susjedna područja, te bi na taj način potakla doseljavanje mlađeg, radno sposobnog stanovništva. Navedeno bi svakako doprinijelo zaustavljanju demografske regresije i negativnih populacijskih trendova u Općini Skrad.

119 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 120 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja. 121 Prema rezultatima studije koju je proveo Brookings Institution, neprofitna organizacija iz Washingtona, za svaki postotni poen povećanja penetracije širokopojasne mreže očekuje se porast zaposlenosti od 0,2 do 0.3%. Više o tome cf: The Effects of Broadband Deployment on Output and Employment: A Cross-sectional Analysis of U.S. Data, The Brookings Institution [dostupno na: http://www.brookings.edu/views/papers/crandall/200706litan.pdf] 284 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-93 Obrazovna struktura stanovništva Općine Skrad i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

1-3 4-7 razreda Visoko obrazovanje Općina/ Bez razreda Osnovna Srednja Ukupno osnovne Nepoznato županija škole osnovne škola škola Stručni Sveučilišni Doktorat škole Svega škole studij studij znanosti Skrad 967 5 1 22 315 517 107 49 57 1 -

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 0,37% 0,29% 0,09% 0,20% 0,73% 0,35% 0,21% 0,26% 0,18% 0,10% -

Što se tiče obrazovne slike Općine, najveći udio stanovništva, kako u Skradu, tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina ima za 4,3 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom srednjom školom. U Općini je evidentan i značajno manji udio stanovništva s visokim obrazovanjem u odnosu na Županiju: 11,07% stanovništva starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07%.

285 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Temeljna demografska obilježja Općine Skrad su depopulacija, nepovoljna starosna struktura, trend starenja stanovništva te relativno nepovoljna obrazovna struktura.

Uzimajući u obzir navedena temeljna demografska obilježja Općine, može se zaključiti da bi uvođenje širokopojasne mreže uvelike doprinijelo poboljšanju cjelokupne socio- ekonomske slike Skrada. Naime, dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava privlačenje ulaganja, uvođenje rada na daljinu, pružanje zdravstvene skrbi, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave, što posljedično dovodi do povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, čime bi se zasigurno ublažili tj. redimenzionirali negativni demografski trendovi, te potaknula revitalizacija stanovništva na području Općine Skrad.

3.9.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Skrad

Kada je riječ o kretanjima u okviru gospodarstva Općine Skrad treba napomenuti da u tom pogledu nema značajnijih odstupanja od općih tendencija obilježenih ekonomskim ciklusom koji je u Republici Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja, bio značajnije naglašen. Kako se može vidjeti na temelju uvida u osnovne makroekonomske pokazatelje Republike Hrvatske, od početka 2009. godine pa sve do 2015. godine realni bruto domaći proizvod zabilježio je značajan pad. Posljedično, očekivano su se pogoršali i svi ostali makroekonomski parametri, a, što je posebno zabrinjavajuće, i pokazatelji tržišta rada. Tako je od 2009. godine broj radnih mjesta smanjen za oko 150.000. Izlazak gospodarstva iz kriznog stanja 2015. godine povećao je broj radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu za oko 20.000, što daje okvir odnosa rasta bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti te upućuje na zaključak da će povratak na jednak broj radnih mjesta kao 2008. godine zahtijevati visoke stope rasta gospodarstva, ali i duže vremensko razdoblje.

Posebno je važno istaknuti kretanje i važnost fiskalnih pokazatelja. U tablici (Tablica 3-94) su prikazani podaci kretanja udjela deficita te stanja duga opće države gdje se može vidjeti da su negativna gospodarska kretanja te smanjenje proračunskih prihoda izazvali povećane potrebe za povećanjem deficitnog financiranja države. Deficit proračuna opće države u cijelom vremenu trajanja ekonomsko-financijske krize bio je iznad 5% BDP-a što je dovelo do povećanja duga opće države s oko 40% na oko 50% BDP-a. Ipak, treba istaknuti da je značajan dio porasta javnog duga uvjetovan novim pravilima europskog sustava nacionalnih računa ESA 2010 kojeg je morala implementirati i Republika Hrvatska. U kratkom vremenu brojne državne 286 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

jedinice ušle su u statistički obuhvat opće države te je na toj osnovi javni dug povećan za oko 50 milijardi kuna.

S obzirom da je Republika Hrvatska odlukom Vijeća EU122 ušla u proceduru prekomjernog deficita, u narednom razdoblju morat će smanjivati deficit i dug opće države stopom određenom propisanim fiskalnim pravilima. Sukladno tome i financiranje investicijskih projekata bez obzira na bespovratna sredstva EU bit će otežano budući da će iznos nacionalne komponente vršiti pritisak na čvrsto postavljen plafon zaduživanja opće države. Stoga je svakako važno dati prednost financiranju investicija privatnim kapitalom koje uvažava i statistička pravila te fiskalni tretman propisan sustavom nacionalnih računa ESA 2010 na način da su dugoročni financijski rizici primjereno raspodijeljeni između javnog i privatnog sektora tako da investicijska ulaganja ne ulaze u javni dug Republike Hrvatske.

Ipak, u okviru analize makroekonomskih obilježja važno je uočiti i povoljna kretanja u okviru bilance vanjskotrgovinske razmjene gdje se od 2012. godine može zamijetiti infleksija te početak dugoročnog pozitivnog trenda te ostvarenje suficita tekućeg računa bilance plaćanja. Pored toga, sektorski gledano, važan rast izvoza ostvarile su upravo industrije koje bilježe visok udio informacijsko-komunikacijskih tehnologija (naravno, uz dominantan utjecaj rasta u sektoru turizma). Stoga se može reći da je razvoj informacijsko-komunikacijske infrastrukture još važniji u kontekstu strukturnih promjena u okviru sektorske alokacije čimbenika proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

122 http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/pdf/30_ed ps/126- 6_council/2014-01- 21_hr_126-6_council_con_en.pdf 287 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-94 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Realni rast BDP-a, u % 4,2 4,8 5,2 2,1 -7,4 -1,7 -0,3 -2,2 -1,1 -0,4 1,6 Inflacija, u % 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,0 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,5 Zaposlenost, u 000 1.734 1.771 1.757 1.690 1.625 1.566 1.524 1.566 1.589 Zaposlenost, % promjena 2,1 -0,8 -3,8 -3,9 -3,6 -2,7 2,7 1,5 Stopa nezaposlenosti, u % 9,9 8,5 9,2 11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,3 Tekući račun bilance plaćanja, u % BDP-a -5,2 -6,5 -7,1 -8,8 -5,1 -1,1 -0,7 0,0 1,0 0,9 5,2 Neto pozajmljivanje/zaduživanje (% -3,85 -3,39 -2,45 -2,76 -6,00 -6,19 -7,84 -5,31 -5,29 -5,50 -3,20 BDP-a) Javni dug (% BDP-a) 41,25 38,87 37,74 39,56 48,97 58,31 65,16 70,68 82,18 86,53 86,67

Kao što je već napomenuto negativni utjecaj ekonomskog ciklusa u Republici Hrvatskoj posebno je izražen. U Tablica 3-95 uspoređena su kretanja bruto domaćeg proizvoda županije Primorsko-goranske, Republike Hrvatske te zemalja EU15 te EU28. Podaci su prikazani u apsolutnim kao i u relativnim iznosima (EU15=100). Može se uočiti da je Republika Hrvatska zbog relativno visokih stopa rasta gospodarstva sve do 2009. godine smanjivala razvojni rast. Međutim, nastupom ekonomske krize dolazi do stagnacije pa i povećanja razvojnog jaza. Iako se dinamika gospodarskog kretanja Republike Hrvatske te Primorsko-goranske podudaraju, može se vidjeti da je gospodarstvo županije bilježilo značajno veći gospodarski rast te smanjenje jaza gospodarskog razvoja u odnosu na zemlje EU, u odnosu na prosjek Republike Hrvatske.

288 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-95 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT)

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 EU 28 22.400 23.300 24.500 25.900 26.000 24.400 25.400 26.100 26.500 26.700 EU 15 27.000 27.900 29.200 30.600 30.300 28.600 29.600 30.400 30.900 31.000 Hrvatska 6461 7038 7036 9656 10682 10111 10057 10038 10297 10228 Primorsko Goranska 7349 10421 10433 11177 12680 12305 12343 12441 13110 12930 EU15=100 (%) EU 28 82,96 83,51 83,90 84,64 85,81 85,31 85,81 85,86 85,76 86,13 EU 15 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Hrvatska 23,93 25,23 24,10 31,56 35,25 35,35 33,98 33,02 33,32 32,99 Primorsko Goranska 27,22 37,35 35,73 36,53 41,85 43,02 41,70 40,92 42,43 41,71

*Napomena: Usporedivost podataka otežana je zbog primjena različite metodologije ESA 95 te ESA 2010 u okviru statistike vođenja nacionalnih računa; podaci za Republiku Hrvatsku od 2010. godine temelje se na ESA 2010 metodologiji; Za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju korišteni su podaci po nacionalnoj metodologiji Državnog zavoda za statistiku.

289 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na temelju podataka korištenih za izradu indeksa razvijenosti kojim se utvrđuje stupanj razvoja lokalnih samouprava Republike Hrvatske u odnosu na nacionalni prosjek, prikazanih u (Tablica 3-96), može se vidjeti da Općina Skrad bilježi iznadprosječna kretanja gospodarskih pokazatelja kao i Primorsko-goranska županija. Ipak, može se uočiti i da je lokalno gospodarstvo značajno slabijeg stanja u odnosu na prosjek Primorsko-goranske županije, tek 3,7 postotnih bodova iznad nacionalnog prosjeka. Gospodarski značaj Primorsko-goranske županije prikazan je i vizualno slikom (Slika 3-43), gdje se može uočiti da Županija spada u tri najrazvijenije u Republici Hrvatskoj.

Tablica 3-96 Općina Skrad te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU)

Vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na nacionalni Vrijednosti osnovnih pokazatelja Indeks razvijenosti i skupine prosjek Udio Udio Prosječni Prosječni obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni izvorni Prosječna izvorni Prosječna Kretanje stanovništva dohodak Kretanje stanovništva Indeks dohodak per stopa prihodi stopa Skupine Skupine stanovništva u per stanovništva u razvijenosti

Grad/općina per capita capita nezaposlenosti per nezaposlenosti stanovništvu capita stanovništvu prihodi capita 16-65 godina 16-65 godina 2010.- 2010.- 2010.- 2010.- 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2010.-2012. 2010.-2012. 2001. 2012. 2012. 2012. 2012. Općina Skrad 35.204 2.297 10,70% 82,5 78,19% 129,80% 75,50% 113,70% 70,90% 101,00% 103,68% 100-125% IV. Primorsko-goranska 32.813 4.757 12.70% 99,30 84,79% 143,57% 174,46% 134,29% 98,24% 147,46% 139,21% >125% V. županija Republika Hrvatska 28.759 3.310 16,00% 99,40 77,70% 100% 100% 100% 100% 100% Maksimum 42.175 5.997 25.90% 109,00 86.90% Minimum 19.455 1.368 7,80% 91,00 62,50%

290 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-43 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku)

291 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako bi se upotpunila analiza stanja gospodarstva, dalje u tekstu detaljno je analizirana struktura poduzetništva Općine Skrad. Stanje je ocijenjeno na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Skrada (Tablica 3-97). Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti123 (NKD 2007.).

123 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J – Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R – Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela. 292 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-97 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Skrad u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi NKD Indeks Indeks 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2007124 2014./2011. 2014./2011. C. 9.486.890 45,06 7.664.081 38,51 80,79 9.032.440 44,65 7.623.973 39,25 84,41 F. 1.127.077 5,35 42.576 0,21 3,78 1.308.172 6,47 46.315 0,24 3,54 G. 5.168.347 24,55 3.487.595 17,52 67,48 4.885.550 24,15 3.474.416 17,89 71,12 I. 688.160 3,27 3.891.749 19,56 565,53 681.263 3,37 3.766.848 19,39 552,92 K. 1 0,00 320 0,00 M. 763.053 3,62 999.575 5,02 131,00 739.941 3,66 983.037 5,06 132,85 S. 3.820.025 18,14 3.815.556 19,17 99,88 3.583.012 17,71 3.527.591 18,16 98,45 Ukupno: 21.053.553 100,00 19.901.132 100,00 94,53 20.230.698 100,00 19.422.180 100,00 96,00

124 Iz prikaza su izostavljene djelatnosti bez zabilježenih aktivnih subjekata. 293 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Sukladno podacima FINA-e (Tablica 3-97), poduzetnici Općine Skrad, njih ukupno 13, ostvarili su u 2014. godini ukupan prihod od 21,05 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 5,5% (ili 1,15 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Navedenom padu prihoda najviše je pridonijelo ukupno smanjenje prihoda ključne djelatnosti Općine, C – Prerađivačka industrija, za 19,2% (1,8 milijuna kuna). Osim toga, druga najznačajnija djelatnost, G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, u istome je razdoblju ostvarila za 32,52% manje poslovne prihode (1,6 milijuna kuna), pod utjecajem generalnih recesijskih čimbenika na županijskoj i nacionalnoj razini, a koji su imali značajne implikacije na potražnju u lokalnom gospodarstvu. Isto tako, djelatnost građevinarstva (F) zabilježila je u referentnome razdoblju kumulativne poslovne prihode za 1,08 milijuna kuna manje u odnosu na 2011. Navedene su djelatnosti u strukturi ukupnih prihoda lokalnog gospodarstva 2014. godine (nakon značajne deprecijacije djelatnosti F) zauzimale udjel od 56,25%. Ostale značajne djelatnosti prema udjelu u prihodima 2014. godine bile su: I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s udjelom od 19,56% i izraženom ekspanzijom poslovanja i prihoda od 465,5% u odnosu na 2011. godinu, što je u velikoj mjeri neutraliziralo učinak gubitaka u ostalim djelatnostima te S – Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom od 19,17% u ukupno generiranim prihodima. Potrebno je naglasiti da je djelatnost I, uslijed recesijskih gibanja u djelatnostima C, G i F postala druga najznačajnija djelatnost Općine u 2014., zamijenivši tako trgovinu (G), što je djelomično posljedica sustavnijeg upravljanja lokalnim turističkim potencijalima, a dijelom posljedica tzv. „poduzetništva iz nužde“, uslijed gubitka radnih mjesta u tradicionalnim djelatnostima Skrada.

U 2014. godini u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je i pad ukupno ostvarenih rashoda poduzetnika sa sjedištem na području Općine, od 4% odnosno 808,52 tisuća kuna u apsolutnom iznosu. Smanjenju ukupnih rashoda najviše su pridonijele djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, F – Građevinarstvo i C – Prerađivačka industrija, koje 2014. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježe zajednički udio od 57,38%.

U promatranom razdoblju, uslijed usporavanja poslovnih aktivnosti i unatoč provedenom restrukturiranju u pojedinim djelatnostima, ukupni rashodi poslovnog sektora smanjivali su se manje izraženom dinamikom u odnosu na prihode, što je rezultiralo smanjenjem agregatne ekonomičnosti poslovanja za 1,54% te smanjenjem pozitivnog konsolidiranog financijskog

294 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

rezultata (neto dobitka prije oporezivanja) za 41,8% (ili 344 tisuća kuna) u odnosu na rezultate iz 2011. godine.

Financijski pokazatelji poslovanja ilustriraju slabljenje lokalnog gospodarstva i provedenu troškovnu konsolidaciju poslovanja u tradicionalnim djelatnostima, te posljedičnu ekspanziju poslovanja u djelatnosti turizma (I), a na to upućuju i kretanja na lokalnom tržištu rada (rast zaposlenih od 41,03%), i u poslovnoj demografiji (rast broja poslovnih subjekata za 8,3%) u promatranom razdoblju (Tablica 3-98).

U 2014. godini najveći udio u zaposlenosti imale su djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (47,27%), C – Prerađivačka industrija (30,91%), dok su djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala i M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sudjelovale s podjednakim udjelom od 7,3%).

Potrebno je istaknuti i to da je do najvećeg pada zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu došlo u djelatnosti F – Građevinarstvo (-87,5%), dok se u svim ostalim djelatnostima bilježi rast ili stagnacija.

Navedene djelatnosti prevladavale su i u ukupnom broju aktivnih trgovačkih društava sa sjedištem na području Skrada, zajedničkim udjelom od 92,3% u 2014. godini.

Detaljnijim pregledom lokalne poslovne demografije (Tablica 3-98) vidljivo je da je 2014. godine relativno najveći broj aktivnih poduzeća prisutan u djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s udjelom od 30,8%, dok su na drugom mjestu, s podjednakim udjelom od 23,1% djelatnosti C – Prerađivačka industrija i G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala.

295 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-98 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Skrad u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Broj zaposlenih Broj gospodarskih subjekata Indeks Indeks NKD 2007 2011. % 2014. % 2011. % 2014. % 2014./2011. 2014./2011. C. 16 41,03 17 30,91 106,25 2 16,67 3 23,08 150,00 F. 8 20,51 1 1,82 12,50 2 16,67 1 7,69 50,00 G. 3 7,69 4 7,27 133,33 4 33,33 3 23,08 75,00 I. 5 12,82 26 47,27 520,00 1 8,33 4 30,77 400,00 K. 0 0,00 1 8,33 M. 4 10,26 4 7,27 100,00 1 8,33 1 7,69 100,00 S. 3 7,69 3 5,45 100,00 1 8,33 1 7,69 100,00 Ukupno: 39 100,00 55 100,00 141,03 12 100,00 13 100,00 108,33

296 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pored samih poduzetnika, važan segment ukupne zaposlenosti svakog lokalnog gospodarstva čine i obrtnici te samozaposleni u okviru slobodnih profesija. U nastavku se (Grafikon 3-54) daje pregled broja zaposlenih s prebivalištem na području Skrada u svim sektorima ekonomije, što omogućava precizniji uvid u stanje i sektorska obilježja lokalnog tržišta rada te pouzdano predviđanje privatne platežno sposobne potražnje za uslugama širokopojasne mreže.

Može se zaključiti da se zapošljavanje primarno ostvaruje u pravnim osobama poduzetničkog i javnog sektora (87,91%) te značajno manje u segmentu obrtništva (10,91) i slobodnih profesija (ukupno 1,18%). S druge strane, poljoprivreda trenutno nema trenutnu kao generator zapošljavanja u lokalnom gospodarstvu.

Grafikon 3-54 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Skrad, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.)

Ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu najčešće predstavlja lokalizirani poduhvat koji u najvećoj mjeri rezultira potrošnjom i jakim multiplikativnim efektima u lokalnom gospodarstvu. S obzirom na nisku razinu diverzificiranosti gospodarske strukture Općine Skrad, u kojoj prema svim analiziranim pokazateljima dominiraju osnovne djelatnosti sekundarnog (prerađivačka industrija i građevinarstvo) i tercijarnog sektora (usluživanje smještaja, hrane, pića i trgovina), raspoloživost napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno može inicirati rast i diferencijaciju lokalne ekonomije u smjeru sofisticiranijih djelatnosti, za što već postoje pretpostavke. Naime, dosadašnja europska praksa pokazala

297 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih i razvoju novih inovativnih gospodarskih subjekata koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, posebice u okviru djelatnosti M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.125 Također, izgradnja širokopojasne infrastrukture može doprinijeti preokretu negativnog trenda smanjene ekonomičnosti poslovanja lokalnog gospodarstva. Naime, implementacijom i razvojem modernih širokopojasnih usluga (mogućnost rada na daljinu, videokonferencije i dr.) smanjuju se ukupni troškovi poslovanja (radi smanjenja troškova puta) i ostvaruju značajne vremenske uštede za izvršenje posla (radi smanjenja vremena putovanja i prometnih gužvi), čime se direktno utječe na veću ekonomičnost i proizvodnost rada.

3.9.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga širokopojasne mreže

Osim utvrđivanja demografske i gospodarske dinamike na datom području, bitan element dimenzioniranja ulaganja u širokopojasnu mrežu odnosi se na procjenu postojećeg komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih usluga. Kako bi se izvršila anticipacija rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže i usluga na području Općine Skrad, u ovom dijelu studije procijenjen je broj potencijalnih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasnih usluga.

Procjena broja korisnika u privatnom sektoru temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za poslovne i javne korisnike te korisnike iz civilnog (nevladinog) sektora korišten broj registriranih subjekata koji imaju sjedište u Općini Skrad. Budući da su kupovna moć stanovništva i trenutna efektivna (platežno sposobna) potražnja osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, kod definiranja lokalnih kapaciteta korištenja te infrastrukture u obzir je uzet i prosječni prihod stanovništva kao i popisani broj korisnika Interneta na području Općine Skrad.

125Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230 [dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]

298 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-99 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Općine Skrad, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) Broj Prosječan broj Broj kućanstava Broj Broj članova Broj stambenih nastanjenih Naziv naselja članova koja koriste kućanstava kućanstva jedinica stambenih kućanstva Internet jedinica Belski Ravan - - - - 3 - Brezje Dobransko 2 2 1,00 - 6 2 Bukov Vrh 25 43 1,72 2 53 25 Bukovac Podvrški - - - - 2 - Buzin 1 2 2,00 - 8 1 Divjake 17 40 2,35 4 22 17 Gorani - - - - 5 - Gorica Skradska 1 3 3,00 1 6 1 Gornja Dobra 16 39 2,44 6 32 16 Gramalj - - - - 6 - Hlevci 7 17 2,43 1 11 7 Hosnik 1 1 1,00 - 5 1 Hribac 13 20 1,54 1 29 13 Mala Dobra - - - - 6 - Malo Selce 8 12 1,50 - 16 8 Pećišće 2 3 1,50 - 8 2 Planina Skradska 16 39 2,44 5 29 16 Podslemeni Lazi - - - - 3 - Podstena 9 19 2,11 2 14 9 Pucak 1 1 1,00 - 5 1 Raskrižje - - - - 5 - Rasohe 1 1 1,00 - 4 1 Resnatac ------Rogi 7 12 1,71 1 18 7 Skrad 273 694 2,54 120 357 270 Sleme Skradsko 1 2 2,00 - 9 1 Trški Lazi - - - - 1 - Tusti Vrh 9 18 2,00 3 13 9 Veliko Selce 26 73 2,81 11 36 26 Vrh Brodski ------Zakrajc Brodski 1 1 1,00 - 8 1 Žrnovac 7 20 2,86 3 11 7 UKUPNO 444 1.062 2,39 160 731 441

299 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-44 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) Pregledom strukture kućanstava po osnovi korištenja Interneta (Tablica 3-99) razvidno je da u sektoru stanovništva postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog pristupa Internetu i drugih naprednih širokopojasnih usluga. U Općini Skrad prisutan je relativno nizak udio kućanstava koja koriste Internet (36,04%)126 što je značajno ispod prosjeka vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu za sve lokalne jedinice u

126 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011.

300 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Primorsko-goranskoj županiji (49,45%). Najveća koncentracija takvih kućanstava prisutna je u naseljima Gorica Skradska (100%), Skrad (43,96%) i Žrnovac (42,86%), dok je najmanja u naseljima Bukov Vrh (8%) i Hribac (7,69%)127. Moguće je zaključiti da se Općina Skrad prema stupnju korištenja Interneta u kućanstvima, kao bitnom pokazatelju razvijenosti, svrstava u donju polovinu gradova i općina Županije.128 Navedeno upućuje na to da postoji značajan prostor za rast penetracije računalnih i informacijskih tehnologija i usluga, što u pravilu predstavlja pozitivan tržišni inicijator. Stvaranjem infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti širokopojasnih usluga, pod jednakim uvjetima i uz niže cijene na cijelom području Općine Skrad, omogućit će se širenje, tj. otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su, iz tehničkih i/ili financijskih razloga, te usluge trenutno nedostupne (npr. zbog nepostojanja mreže, previsokih cijena ili niske razine kvalitete postojeće ponude digitalnih usluga).

Kod razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je istaknuti da Općina Skrad raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (39,7% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a slijedom toga i povoljne izglede za srednjoročno povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa Internetu. S obzirom na potencijal za razvoj turističke djelatnosti u lokalnoj ekonomiji, može se pretpostaviti da će se određeni dio nenastanjenog stambenog fonda namijeniti iznajmljivanju turistima. Navedeno implicira postojanje sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, te je kod dimenzioniranja mreže nužno voditi računa i o dodatnom porastu broja potencijalnih korisnika tijekom turističke sezone.

Uz privatna kućanstva, potencijalne korisnike širokopojasnog pristupa čine i poduzeća te subjekti iz javnog i civilnog sektora, koji su zbog potrebe za prilagodbom svojih poslovnih procesa suvremenim uvjetima upravljanja iznimno orijentirani na upotrebu usluga baziranih na širokopojasnoj infrastrukturi. To se osobito odnosi na nužnost korištenja suvremenih usluga informacijskog društva u svim gospodarskim i društvenim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazani su ukupan broj i distribucija poslovnih, javnih i civilnih subjekata po naseljima Općine Skrad (Tablica 3-100 i Slika 3-45).

127 Ibidem 128 Ibidem 301 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-100 Ukupan broj subjekata na području Općine Skrad (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 16.06.2016.)

Poslovni sektor Naziv Broj Javni Civilni 129 Broj Sveukupno naselja trgovačkih Ukupno sektor sektor obrtnika društava Hlevci 0 1 1 0 0 1 Podstena 1 1 2 0 0 2 Skrad 9 14 23 2 20 45 Ukupno za 10 16 26 2 20 48 Općinu Skrad

Relativno visoka koncentracija poslovnih subjekata predstavlja jedan od bitnih čimbenika generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima. U poslovnom sektoru Općine Skrad postoji korisnički potencijal za ponudu širokopojasnih usluga, što je potvrđeno prosječnim brojem aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Općini (0,024), koji blago ispod nacionalnog prosjeka (0,034).130 S obzirom na to da postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa i komunikacija, smanjenju troškova i značajnim vremenskim uštedama te stvaranju novih distribucijskih kanala, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati operativne koristi (prvenstveno u vidu povećanja produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti) koje donosi prihvat širokopojasnih tehnologija. To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Općine.

129 Izostavljena su naselja bez zabilježenih registriranih subjekata/potencijalnih korisnika. 130 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata (stanje: 16.06.2016. g) 302 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-45 Distribucija subjekata na području Općine Skrad (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara)

Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoloživi dohodak stanovništva, iz razloga što je to faktor koji izravno utječe na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenom dohotku stanovništva Općine Skrad ukazuju da je potrošačka snaga stanovništva neznatno ispod prosjeka PGŽ-osim u slučaju kategorije obrta i slobodnih zanimanja. Stoga, uvažavajući utvrđene preferencije lokalnog stanovništva, koje u velikoj mjeri utječu na alokaciju raspoloživog dohotka, financijske mogućnosti skradskog stanovništva ne bi trebale 303 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

predstavljati ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže (Grafikon 3-55).

Grafikon 3-55 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Skrad, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da stanovništvo Općine Skrad iskazuje značajan interes za korištenjem modernih usluga širokopojasnih mreža, za čiju isporuku trenutno ne postoji adekvatna telekomunikacijska infrastruktura. Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se postigao niži stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi u konačnici rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Općine Skrad.

304 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.9.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i kabelskih operatera

Utvrđivanje postojećih potreba i preferencija korisnika usluga telekom i kabelskih operatera ključno je za pravilno anticipiranje komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na području Općine Skrad. S ciljem utvrđivanja postojećih preferencija, te predviđanja budućih potreba lokalnog stanovništva za korištenjem usluga modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija na području Općine, provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 104 ispitanika, od čega je 96,1% fizičkih osoba, 2,9% pravnih osoba i 1% javnih institucija. Grafikonom (Grafikon 3-56) su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene kategorije korisnika.

Grafikon 3-56 Rezultati ankete – kategorije korisnika

Rezultati ankete pokazali su izrazito visoku zastupljenost klasičnih usluga telefonije putem fiksne telefonske linije (98% ispitanika) i pristupa internetu (97,1% ispitanika) na području Općine Skrad. Utvrđena je i iznadprosječna razina korištenja usluga televizije (79,4%) (Grafikon 3-57).

305 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-57 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

Međutim, unatoč izrazito velikoj zastupljenosti usluga telekom i kabelskih operatera na području Općine Skrad, telekomunikacijsko tržište obilježeno je izrazito visokim stupnjem tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga, unatoč relativno diferenciranom tržištu. Naime, velika većina ispitanih stanovnika (njih 82,4%) koristi usluge samo jednog operatera (Hrvatski telekom), unatoč prisutnosti 4 drugih operatera na telekomunikacijskom tržištu (Grafikon 3-58). Navedeno je rezultat ograničenog pristupa novih operatera raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 95% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

306 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-58 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U okviru razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske ponude na području Skrada. U svrhu analize kvalitete, od ispitanika je zatraženo da navedu temeljne probleme u korištenju postojećih telekomunikacijskih usluga. Određeni problemi, prikazani na grafikonu (Grafikon 3-59), istaknuti su kao posebno značajni, od kojih se kao krucijalna pokazala brzina pristupa internetu.

307 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-59 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga Iz sagledanih izraza nezadovoljstva postojećih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera na području Općine Skrad proizlazi da se oni odnose prije svega na nezadovoljavajuću razinu kvalitete usluga postojećih operatera (spor pristup internetu – većina ispitanika (njih 76,4%) ostvaruje maksimalnu brzinu pristupa internetu od 2 Mbps ili manje – loša tehnička potpora, kvarnost isporučene opreme i dr.) kao i na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće telekomunikacijske infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga, nekvalitetan ili nedostupan telefonski signal i dr.). Sukladno navedenome može se zaključiti da je razina razvijenosti postojećeg tržišta telekom i kabelskih operatera na području Općine Skrad na nezadovoljavajućoj razini, te telekomunikacijska infrastruktura nije adekvatna za pružanje očekivane razine kvalitete ugovorenih usluga. Navedeno predstavlja značajno ograničenje za razvoj ponude novih informacijskih proizvoda i usluga koji zahtijevaju velike pristupne brzine i kapacitete, a za korištenje kojih već sada postoji adekvatna opremljenost kućanstava na području Općine.131 Stoga ne iznenađuje podatak da je 95% ispitanika iskazalo direktan interes za izgradnju infrastrukture koja će omogućiti korištenje usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mpbs. Najznačajnije usluge širokopojasne mreže za koje su ispitanici iskazali interes prikazane su na grafikonu (Grafikon 3-60).

131 Anketa je pokazala da preko 76,2% ispitanika preferira da svi TV programi budu u HDTV kvaliteti. 308 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-60 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura

309 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da stanovništvo Općine Skrad iskazuje značajan interes za korištenjem modernih usluga širokopojasnih mreža, za čiju isporuku trenutno ne postoji adekvatna telekomunikacijska infrastruktura. Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se postigao niži stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi u konačnici rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Općine Skrad.

310 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.10 Analiza koristi od projekta

Kompleksni višeslojni utjecaji razvoja širokopojasne infrastrukture koja će biti dostupna svim korisnicima na prostoru JLS-ova Konzorcija prikazani su sljedećim slikama (Slika 3-46 i Slika 3-47).

Slika 3-46 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne brzine[19]

Osim već prije elaboriranih pozitivnih utjecaja na razvoj članica Konzorcija, izgradnja širokopojasne mreže uvećat će mogućnosti daljnjeg razvoja turizma, obrazovanja, a smanjenje potrebe za dnevnim putovanjima na radna mjesta povećat će dnevnu potrošnju i potražnju na lokalnom području, pozitivno djelujući na gotovo sve djelatnosti u JLS-ovima Konzorcija.

Navedeni pozitivni socio-ekonomski efekti djelovat će na povećanu konkurentnost u okruženju koji će postati privlačniji za život i rad, povećavajući pritom mogućnosti utjecaja povoljne privatne i poslovne okoline na smanjenje negativnih demografskih trendova.

311 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Važno je naglasiti da investicija u novu širokopojasnu infrastrukturu podupire viziju razvoja cijele Primorsko-goranske županije prema dokumentu „Razvojna strategija Primorsko- goranske županije 2016-2020“ u kojem su navedeni sljedeći strateški ciljevi:

• Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva

• Jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj

• Razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života

Slika 3-47 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve Grada Delnica i regije

312 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11 Prikaz postojeće infrastrukture

3.11.1 Prikaz postojeće infrastrukture Delnice

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Delnica te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ132. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

132 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 313 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-48) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Delnica detaljno opisano u dokumentu [10]

Slika 3-48 Korištenje i namjena prostora (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica)

314 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Grada Delnica.

Slika 3-49 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica)

315 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-50) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet sa službenih stranica Grada Delnica. Vide se trase magistralnih, korisničkih, ali i međunarodnih TK vodova. Uz to označene su i lokacije poštanskih ureda na području Grada.

Slika 3-50 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica)

316 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-51 Vodnogospodarski sustav (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica)

317 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Promet

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Na slici se vidi da kroz Delnice prolazi autocesta i željeznička pruga čime se može zaključiti kako je ovo područje dosta dobro povezano sa ostatkom Hrvatske.

Slika 3-52 Prometna infrastruktura (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica)

318 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-53) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Delnica.

Slika 3-53 Uvjeti korištenja (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica)

319 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.2 Prikaz postojeće infrastrukture Čabar

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Čabra te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ133. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Čabra detaljno opisano u dokumentu [11]

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

133 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 320 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-54 Korištenje i namjena prostora (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Čabra 321 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Infrastrukturni sustav

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled cijelog postojećeg infrastrukturnog sustava Grada Čabra (Slika 3-55).

Na slici (Slika 3-55) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet sa službenih stranica Grada Čabra. Vide se trase magistralnih, korisničkih, ali i međunarodnih TK vodova. Uz to označene su i lokacije poštanskih ureda na području Grada.

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

322 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-55 Infrastrukturni sustav (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Čabra)

323 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.3 Prikaz postojeće infrastrukture Vrbovsko

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Vrbovskog te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ134. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

134 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 324 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-56) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Vrbovskog.

Slika 3-56 Korištenje i namjena prostora (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog)

325 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Grada Vrbovskog.

Slika 3-57 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog)

326 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-58) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet sa službenih stranica Grada Vrbovskog. Vide se trase magistralnih, korisničkih, ali i međunarodnih TK vodova. Uz to označene su i lokacije poštanskih ureda na području Grada.

327 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-58 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog)

328 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-59 Vodnogospodarski sustav (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog)

329 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Promet

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Na slici se vidi da kroz Vrbovsko prolazi autocesta i željeznička pruga što je pokazatelj kako je ovo područje dosta dobro povezano sa ostatkom Hrvatske.

330 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-60 Prometna infrastruktura (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog)

331 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-53) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Vrbovskog.

Slika 3-61 Uvjeti korištenja (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog) 332 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.4 Prikaz postojeće infrastrukture Brod Moravice

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Brod Moravice te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ135. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

Korištenje i namjena prostora i promet

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-62) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Brod Moravice detaljno opisano u dokumentu.

135 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 333 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-62 Korištenje i namjena prostora i promet (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

334 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog sustava Općine Brod Moravice.

Slika 3-63 Elektroenergetski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

335 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-64) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

Slika 3-64 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

336 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-65) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Brod Moravice.

Slika 3-65 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

337 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.5 Prikaz postojeće infrastrukture Fužine

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Fužine te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ136. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-66) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Fužine detaljno opisano u dokumentu [14].

Slika 3-66 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

136 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 338 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Općine Fužine.

Slika 3-67 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

339 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-68) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

Slika 3-68 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

340 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-69 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

341 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Promet

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Slika 3-70 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

342 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-71) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Fužine.

Slika 3-71 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

343 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.6 Prikaz postojeće infrastrukture Lokve

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Lokve te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ137. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

137 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 344 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Korištenje i namjena prostora, promet, pošta i telekomunikacije

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-72) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Lokve detaljno opisano u dokumentu [15]

Na slici su također prikazani i promet te pošta i telekomunikacije.

Slika 3-72 Korištenje i namjena prostora, promet, pošta i telekomunikacije (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

345 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav, vodnogospodarski sustav i sustav odvodnje te promet

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog sustava Općine Lokve.

Također je prikazan i vodnogospodarski sustav te sustav odvodnje te promet.

Slika 3-73 Elektroenergetski sustav, vodnogospodarski sustav i sustav odvodnje te promet (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

346 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-74) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Lokve.

Slika 3-74 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

347 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.7 Prikaz postojeće infrastrukture Mrkopalj

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Mrkopalj te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ138. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-75) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Mrkopalj detaljno opisano u dokumentu [16]

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

138 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 348 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-75 Korištenje i namjena prostora (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

349 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav, plinovod, pošta, telekomunikacije i vodnogospodarski sustav

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Općine Mrkopalj.

Na slici je prikazana i trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

350 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-76 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

351 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-77) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Mrkopalj.

352 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-77 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 353 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.8 Prikaz postojeće infrastrukture Ravna Gora

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Ravna Gora te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ139. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

139 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 354 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-78) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Ravna Gora detaljno opisano u dokumentu[17]

Slika 3-78 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

355 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Općine Ravna Gora.

Slika 3-79 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

356 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-80) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

Slika 3-80 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

357 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-81 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

358 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Promet

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Slika 3-82 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

359 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-83) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Ravna Gora.

Slika 3-83 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

360 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.11.9 Prikaz postojeće infrastrukture Skrad

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Skrad te digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ140. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.

140 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ). 361 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Korištenje i namjena prostora

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-84) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Skrad detaljno opisano u dokumentu [18]

Slika 3-84 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

362 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Elektroenergetski sustav i plinovod

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Općine Skrad.

Slika 3-85 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

363 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-86) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

Slika 3-86 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

364 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-87 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

365 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Promet

U okviru izrade ovog Plana za izgradnju nove širokopojasne infrastrukture podrazumijeva se maksimalno korištenje prometnica u nadležnosti lokalne samouprave posebice u kontekstu optimizacije troškova izgradnje korištenjem principa integralnog pristupa, te smanjenju mogućih imovinsko-pravnih prepreka.

Slika 3-88 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

366 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-89) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine Skrad.

Slika 3-89 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

367 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.12 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture

3.12.1 Širokopojasne tehnologije

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini pristupa u dolaznom smjeru (eng. downstream za nepokretne tehnologije, eng. downlink za bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati:

• osnovni pristup – za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do 30 Mbit/s,

• brzi pristup – za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s,

• ultrabrzi pristup – za brzine iznad 100 Mbit/s

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.

NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih brzina.

3.12.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža

Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama 2 do 30 Mbit/s, što se u RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda, UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.

Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom (bakrenom) pristupnom infrastrukturom HT-a, gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.

368 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od 30 Mbit/s (downstream). NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH, FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.1v tehnologijom.

3.12.3 HAKOM interaktivni portal

Prema dostupnim podacima na HAKOM portalu[20], na teritoriju Grada Delnica dostupne su širokopojasne mreže preko fiksnih (nepokretnih) i mobilnih (pokretnih) mreža. Prema mogućem pružanju širokopojasnog pristupa internetu u pogledu pristupnih brzina, postoje tri kategorije; od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s, 30 Mbit/s do 100 Mbit/s, više od 100 Mbit/s. Prikazano stanje temelji se na podacima koje su dostavili davatelji telekomunikacijskih usluga (operatori).

Prikaz obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa internetu navedenim pristupnim brzinama putem vlastite infrastrukture koja obuhvaća sve tehnologije, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu. Tablica 3-102 prikazuje broj adresa prema boji adrese na području konzorcija prije pokretanja druge javne rasprave. Podaci su preuzeti sa HAKOM portala na dan 26.04.2019. g., a koji su, prema HAKOM-u, osvježeni u Q4 2018

Značenje boja područja s obzirom na NGA pristup detaljnije su pojašnjena u tablici (Tablica 3-101).

369 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-101 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP)

Boja područja Najmanji prostorni obuhvat kod određivanja Obuhvaćena područja /oznaka boja (granulacija)

- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese - bez NGA širokopojasnih mreža nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod Bijela - operatori ne planiraju izgradnju NGA naselja s manje od 500 stanovnika*) širokopojasnih mreža u iduće tri godine - boja područja utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja

- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese - s jednom NGA mrežom nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod Siva - niti jedan drugi operator ne planira naselja s manje od 500 stanovnika*) izgradnju NGA mreže u iduće tri godine - boja područja utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja

- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su - s barem dvije NGA mreže različitih podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno operatora ili će barem dvije NGA mreže precizni, vrijedi samo kod naselja s manje od 500 Crna različitih operatora biti izgrađene u iduće stanovnika*) tri godine - boja područja utvrđuje se prema dostupnosti infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja * Prag od 500 stanovnika po naselju postavljen je na temelju pretpostavke da će podaci na adresnoj razini biti dostupni za sva naselja s više od 500 stanovnika. U slučaju da podaci na adresnoj razini nisu dostupni ili nisu dovoljno precizni u naseljima s više od 500 stanovnika, NP-ovi moraju obrazložiti postupak kojim su odredili boju naselja.

3.12.4 Određivanje boja i NGA pristup

Provedenim anketnim istraživanjem na terenu utvrđeno je vrlo slabo korištenje NGA brzina prikazano grafikonom (Grafikon 3-61). Obradom podataka dobivenih anketom i podataka dostupnih na portalu HAKOM-a izračunata srednja brzina širokopojasnog pristupa na području Konzorcija niža je od 4 Mbit/s. Samo 7 (0,9%) ispitanika na području Konzorcija deklariralo je mogućnosti spajanja brzinama većim od 30 Mbit/s.

Područje Konzorcija nije dostatno pokriveno dovoljnim brzinama pristupa mrežama sljedeće generacije.

370 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Udio kućanstava Konzorcija prema ugovorenim brzinama pristupa internetu: Gradovi Delnice, Čabar i Vrbovsko i Općine Brod Moravice, Lokve, Fužine, Skrad, Ravna Gora i Mrkopalj Od 30 do 100 Mbps Veću od 100 Mbps Ne znam 1% 0% 1% Od 2 do 30 Mbps 25%

Do 2 Mbps 73%

Grafikon 3-61 Brzina pristupa prema provedenoj anketi

Za Konzorcij su određene inicijalne boje područja po adresi temeljem pravila određivanja boja s obzirom na NG širokopojasni pristup prikazano u tablici (Tablica 3-102). Broj adresa u sivim NGA područjima izračunat je temeljem geo-informacijskog HAKOM portala za brzine veće od 30 Mbit/s.

371 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-102 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Inicijalna NGA Ukupno Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni boja adrese korisnika BIJELA DELNICE 1845 2121 122 66 2309 BIJELA ČABAR 1268 1358 23 42 1423 BIJELA VRBOVSKO 2219 2361 63 49 2473 BIJELA BROD MORAVICE 478 495 5 5 505 BIJELA FUŽINE 811 836 10 18 864 BIJELA LOKVE 315 339 12 6 357 BIJELA SKRAD 471 482 2 3 487 BIJELA RAVNA GORA 770 779 30 23 832 BIJELA MRKOPALJ 670 699 4 16 719 UKUPNO 8847 9470 271 228 9969

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Inicijalna NGA Ukupno Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni boja adrese korisnika SIVA DELNICE 664 994 121 40 1155 SIVA ČABAR 853 1022 42 40 1104 SIVA VRBOVSKO 867 1125 20 27 1172 SIVA BROD MORAVICE 231 234 12 7 253 SIVA FUŽINE 368 442 26 13 481 SIVA LOKVE 304 337 15 9 361 SIVA SKRAD 212 235 18 7 260 SIVA RAVNA GORA 517 545 38 21 604 SIVA MRKOPALJ 334 342 27 9 378 UKUPNO 4350 5276 319 173 5768

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Inicijalna NGA Ukupno Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni boja adrese korisnika CRNA DELNICE 0 0 0 0 0 CRNA ČABAR 0 0 0 0 0 CRNA VRBOVSKO 0 0 0 0 0 CRNA BROD MORAVICE 0 0 0 0 0 CRNA FUŽINE 2 2 1 1 4 CRNA LOKVE 0 0 0 0 0 CRNA SKRAD 0 0 0 0 0 CRNA RAVNA GORA 0 0 0 0 0 CRNA MRKOPALJ 0 0 0 0 0 UKUPNO 2 2 1 1 4

SVEUKUPNO 13199 14748 591 402 15741

372 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Za područje Konzorcija potrebno je ispuniti ciljeve projekta definirane u poglavlju 2.3.

S obzirom da je za potpore infrastrukturne izgradnje na bijelom području potrebno analizirati razdoblje investicije u 20-godišnjem razdoblju, nova izgrađena mreža treba omogućiti realizaciju preporuka Europskog parlamenta (paragraf 20): „U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom.“ bez potreba za novim infrastrukturnim ulaganjima u pasivni dio mreže.

Nakon provedene javne rasprave i iskaza komericijalnih interesa od strane zainteresiranih operatora bijela područja su znatno reducirana. Preostala bijela područja sumirana su na nivou JLS-a u slijedećoj tablici:

373 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-103 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene druge javne rasprave i iskazanih komercijalnih interesa Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Konačna NGA boja Ukupno Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni adrese korisnika BIJELA DELNICE 805 849 31 16 896 BIJELA ČABAR 777 824 16 20 860 BIJELA VRBOVSKO 1399 1430 26 21 1477 BIJELA BROD MORAVICE 358 370 5 4 379 BIJELA FUŽINE 287 294 5 7 306 BIJELA LOKVE 211 231 7 4 242 BIJELA SKRAD 385 397 1 1 399 BIJELA RAVNA GORA 199 200 3 5 208 BIJELA MRKOPALJ 678 705 2 16 723 UKUPNO 5099 5300 96 94 5490

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Konačna NGA boja Ukupno Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni adrese korisnika SIVA DELNICE 1328 1601 114 64 1779 SIVA ČABAR 753 836 27 28 891 SIVA VRBOVSKO 1090 1219 40 33 1292 SIVA BROD MORAVICE 193 198 0 2 200 SIVA FUŽINE 580 604 11 14 629 SIVA LOKVE 151 156 5 2 163 SIVA SKRAD 91 90 1 2 93 SIVA RAVNA GORA 582 589 28 20 637 SIVA MRKOPALJ 326 336 29 9 374 UKUPNO 5094 5629 255 174 6058

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Konačna NGA boja Ukupno Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni adrese korisnika CRNA DELNICE 376 665 98 26 789 CRNA ČABAR 591 720 22 34 776 CRNA VRBOVSKO 597 837 17 22 876 CRNA BROD MORAVICE 158 161 12 6 179 CRNA FUŽINE 314 382 21 11 414 CRNA LOKVE 257 289 15 9 313 CRNA SKRAD 207 230 18 7 255 CRNA RAVNA GORA 506 535 37 19 591 CRNA MRKOPALJ 0 0 0 0 0 UKUPNO 3006 3819 240 134 4193

SVEUKUPNO 13199 14748 591 402 15741

374 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3.12.5 Objava namjere postavljanja (gradnje) svjetlovodne distribucijske mreže

Objave namjera gradnje svjetlovodne distribucijske mreže na području gradova/općina objavljuju se na HAKOM portalu[21].

Na dan 20. travnja, 2019. g., nije bilo objavljenih iskazanih interesa za gradnju svjetlovodne distribucijske mreže na području Konzorcija.

3.12.6 Tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa

Tržišnim neuspjehom smatra se situacija u kojoj tržište, bez vanjskog upliva, ne daje učinkoviti rezultat u pogledu ponude usluga zbog neadekvatne širokopojasne infrastrukture.

Nedovoljne brzine, nedostatna tržišna konkurencija i ograničene tehnološke mogućnosti postojeće nepokretne elektroničke infrastrukture (bakreni vodovi) određuju dio područja Konzorcija kao bijelu NGA zonu. Navedena činjenica utvrđena je u fazi izrade Nacrta plana razvoja širokopojasne infrastrukture kao dio pripreme za javnu raspravu.

Tijekom javne rasprave operatori prikazani tablicom (Tablica 3-104) iskazali su komercijalne interese za vlastita ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu na području Konzorcija. Iskazom komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih NGA područja, vidljivo u tablicama (Tablica 3-102 i Tablica 3-103).

Tablica 3-104 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija Operator Općina/Grad RUNE DELNICE 1413 ČABAR 1081 VRBOVSKO 1417 BROD MORAVICE 281 FUŽINE 850 LOKVE 364 SKRAD 293 RAVNA GORA 1081 MRKOPALJ 0 UKUPNO 6780 Kako bi se pospješio ujednačeni razvoj svih područja Konzorcija smatra se opravdanim intervenirati putem državnih potpora kojima bi se potpomogla izgradnja nove NGA

375 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

širokopojasne infrastrukture na preostalom bijelom području Konzorcija u kojem evidentno postoji tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa.

4 PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE MREŽE KONZORCIJA

4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija

Potencijalni korisnici projekta su svi privatni korisnici (privatna kućanstva), gospodarski subjekti i javni korisnici, odnosno naselja na bijelom području Konzorcija. Mrežna pokrivenost u projektu biti će potpuna na svim lokacijama potencijalnih korisnika poradi ispunjavanja ciljeva Okvirnog programa i općih strateških ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU.

Kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta predočuje se broj potencijalnih korisnika projekta na području Konzorcija prema njihovoj vrsti i lokaciji, odnosno naselju, što prikazuje Tablica 4-1:

Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika prema tipu

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika Konačna NGA boja Ukupno Općina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni adrese korisnika BIJELA DELNICE 805 849 31 16 896 BIJELA ČABAR 777 824 16 20 860 BIJELA VRBOVSKO 1399 1430 26 21 1477 BIJELA BROD MORAVICE 358 370 5 4 379 BIJELA FUŽINE 287 294 5 7 306 BIJELA LOKVE 211 231 7 4 242 BIJELA SKRAD 385 397 1 1 399 BIJELA RAVNA GORA 199 200 3 5 208 BIJELA MRKOPALJ 678 705 2 16 723 UKUPNO 5099 5300 96 94 5490 Prilikom određivanja broja i lokacija potencijalnih korisnika na području Konzorcija, korišteni su slijedeći izvori podataka:

• Popis stanovništva 2011. godine – privatna kućanstva

• Financijska agencija (FINA) – tvrtke

• Hrvatska obrtnička komora – obrti

376 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• Interne evidencije NP-a - javni korisnici

• Rezultati javnih rasprava

• Adresni model temeljen na DGU podacima

4.2 Potrebe krajnjih korisnika

Usluge širokopojasnog pristupa osobito su značajne na područjima:

• rada i poslovanja (e-uprava, e-poslovanje, itd.),

• obrazovanja i istraživanja,

• multi-medijskog sadržaja visokih kvaliteta.

Potrebe poslovnih, javnih i privatnih korisnika, kao i društva u cjelini definirane su također zahtjevima razvoja poslovanja, praćenju i korištenju tehnoloških mogućnosti u okruženju i šire. Visoki kapaciteti širokopojasne infrastrukture u JLS-ovima Konzorcija utjecati će direktno (u kraćem vremenskom razdoblju, u roku od dvije godine - izgradnja mreže), indirektno (u srednjoročnom razdoblju od dvije do pet godina - povećanje produktivnosti), te će izazvati trajne inovativne efekte u JLS-ovima Konzorcija u području:

• Unaprjeđenja poslovanja svih tvrtki u JLS-ovima Konzorcija

• Razvoja turizma

• Unaprjeđenja obrazovanja

• Kvalitetnije zdravstvene zaštite

• Veće dostupnosti i efikasnosti javne uprave

• Razvoja i očuvanja kulture

• Povećanja sigurnosti/pouzdanosti

Krajnje korisnike općenito možemo podijeliti u tri kategorije:

• javne institucije i veći/srednji poslovni korisnici,

• male javne institucije i mali poslovni korisnici,

• kućanstva

Prema njihovoj raspodjeli te u skladu s njihovim potrebama, možemo utvrditi potrebnu propusnost novoizgrađene širokopojasne mreže kao što je prikazano tablicom (Tablica 4-2).

377 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike Potrebna buduća Potrebna pristupna Krajnji korisnici pristupna brzina brzina u roku 5 godina Javne ustanove i veći 1 Gbit/s 10 Gbit/s poslovni subjekti Manji i srednji poslovni 100 Mbit/s 1Gbit/s subjekti

Domaćinstva 50 Mbit/s 100 Mbit/s

Bez obzira na polazišta potrebno je održavati visoki stupanj realnosti i izgradnju širokopojasne internetske mreže uskladiti s realnim mogućnostima, što znači da je neizbježan kompromis u pogledu vremenskih faza u kojima će se postići potpuna pokrivenost svih krajnjih korisnika s kapacitetom od najmanje 100 Mbit/s, a 50% korisnika sa brzinama od 1Gbit/s.

Uz taj kompromis, čini se razuman zahtjev da javne institucije i veći poslovni subjekti (korisnici) u prvoj fazi imaju pristup s kapacitetom od najmanje 1 Gbit/s.

Prihvatljive faze izgradnje brzog i ultrabrzog pristupa prema krajnjim korisnicima trebale bi biti kako slijedi:

• minimalni kapacitet priključenja domaćinstava (privatnih korisnika) pri izgradnji mreže 50 Mbit/s.

• taj kapacitet za privatne korisnike u periodu od 5 godina mora biti nadograđen na najmanje 100 Mbit/s.

• manje javne ustanove i manji poslovni subjekti pri izgradnji mreže moraju imati omogućen kapacitet od najmanje 100 Mbit/s.

• kapacitet za manje javne ustanove i manje poslovne subjekte u periodu od 5 godina mora biti nadograđen na najmanje 1Gbit/s

Ovakva faznost je realna prije svega sa stajališta mogućeg polaganja svjetlovodnih kablova i raspoloživih tehnologija koje omogućuju širokopojasno povezivanje korisnicima preko bakrene petlje ili bežičnog pristupa.

378 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže

Ponuda mora razmotriti sve tehničke karakteristike koje su propisane od strane Konzorcija, kako bi se zadovoljilo sljedeće: 1. Širokopojasna mreža predviđena za izgradnju s državnim i europskim sredstvima može se graditi na bilo kojoj tehnologiji koja zadovoljava postavljene tehnološke uvjete 2. Projektom se mora osigurati dostupnost širokopojasne mreže za 100% stanovništva, a u skladu s Planom razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u JLS-ovima Konzorcija. 3. Privatni partner mora zainteresiranim krajnjim korisnicima (domaćinstva, poduzeća i ustanove) osigurati prijenosne kapacitete u skladu s Planom razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u JLS-ovima Konzorcija. 4. Privatni partner mora transportne veze između naselja i do mreže okosnice predvidjeti u skladu sa planom razvoja agregacijske infrastrukture. 5. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati tehnologiji iz Plana razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija. 6. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati dodatnim zahtjevima u kontekstu zaštite od prenaponskih udara (detaljnije u poglavlju 4.3.8) 7. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati dodatnim zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti (detaljnije u poglavlju 4.3.9)

4.3.1 Bežična mreža

1. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bežičnom tehnologijom potrebno je osigurati pokrivanje ukupnih potreba za prijenos podataka svim zainteresiranim krajnjim korisnicima na tom području uz istu kakvoću usluga i garanciju prijenosnih brzina kao u žičnim mrežama, prema definiranim ciljevima projekta iz

poglavlja 2.3. 2. U slučaju izgradnje bežične otvorene širokopojasne mreže potrebno je predvidjeti lokacije baznih stanica (infrastruktura, napajanje, smještaj u okolišu, itd..) te njihov način povezivanja s mrežom okosnicom. Potrebno je osigurati terminalnu, prijenosnu i podatkovnu opremu. 379 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

3. Bežična mreža mora omogućiti dijeljenje mreže različitim operatorima pod istim uvjetima.

4.3.2 Mreža s bakrenim vodovima

1. Otvorena širokopojasna mreža može se izgraditi i sa svim vrstama bakrenih vodova. U pravilu se upotrebljavaju već položeni bakreni vodovi. 2. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bakrenim vodovima, potrebno je predvidjeti pokrivanje trenutnih potreba za prijenos podataka svih zainteresiranih krajnjih korisnika na tom prostoru prema definiranim ciljevima projekta iz poglavlja 2.3.

4.3.3 Svjetlovodna mreža

1. U slučaju svjetlovodnog povezivanja krajnjih korisnika sa središnjom točkom do objekata treba voditi kabele sa sljedećim brojem svjetlovodnih niti: o do objekata samo s domaćinstvima: barem 1 par svjetlovodnih niti, odnosno barem 2 niti po domaćinstvu, u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. o do objekata s tvrtkama ili institucijama: najmanje 2 para svjetlovodnih niti, odnosno barem 4 niti po tvrtki ili ustanovi. 2. U slučaju svjetlovodnog povezivanja centralne točke na širokopojasnu mrežnu okosnicu, ta veza mora biti izvedena s kabelom, koji sadrži dovoljan kapacitet vlakana prema potrebama prometa svih krajnjih korisnika (odnosi se na slučajeve u kojima centralna točka nije istovremeno i točka ulaska u širokopojasnu mrežu okosnicu). 3. Pri izradi svjetlovodne trase upotrebljavaju se kablovi u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. 4. Prilikom polaganja svjetlovodnih kabela, potrebno je uzeti u obzir sljedeće uvjete: o izvođač mora poštovati upute proizvođača kabela o načinu polaganja i maksimalnom dozvoljenom opterećenju tijekom instalacije i nakon završetka (uvijanje kabela, opterećenje),

380 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

o jednostavno lociranje i uklanjanje štete te popravak bez umetanja dodatnih dijelova kabela mora biti osigurano s upotrebom dovoljnog broja petlji razvučenog kabela u zdencima na svim trasama kabela, o kabel mora biti u svakom zdencu označen s vodootpornom natpisom pločicom s oznakom trase, vrstom kabela, te vlasnikom kabela. 5. Kod izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže moraju se koristiti jednomodna svjetlovodna vlakna (single-mode fiber SMF). Vlakna moraju zadovoljiti karakteristike preporuke ITU G.657 te biti u skladu sa standardom IEC 60793. Na svjetlovodnim trasama, gdje se polažu novi kablovi, moraju se koristiti svjetlovodna vlakna istog tipa. 6. Svjetlovodna vlakna moraju udovoljiti značajke u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama[22]. 7. Svjetlovodna vlakna koja se koriste za povezivanje krajnjih korisnika, trebaju biti na svakoj krajnjoj točki i u centralnoj točki završena u svjetlovodnom razdjelniku. Vlakna koja su višak moraju biti zaštićena u kazetama. Vlakna za krajnje korisnike na lokaciji krajnjeg korisnika moraju biti zaključena u komunikacijskom ormaru. Potrebne su sljedeće značajke zaključenja vlakana: o kabeli moraju biti zaključeni s konektorom ili zavareni sa zaključnim kabelom (eng. pigtail) na svjetlovodno vlakno, o zaključni konektor mora biti SC ili LC konektor s APC brušenjem, svjetlovodno povratno gušenje barem 55 dB ili više, o na konektorskom spoju (eng. each-to-each) maksimalno gušenje treba biti manje od 0,4 dB, o vlakna u svjetlovodnom razdjelniku kod krajnjih korisnika trebaju biti završena s gore navedenim konektorima. o u centralnoj točki vlakna će biti zaključena u svjetlovodnom razdjelniku s gore navedenim konektorima. Svjetlovodni razdjelnici s priključcima trebaju imati kapacitet za najmanje 48 priključaka. Poželjno je da instalirani razdjelnici imaju 96 priključka. 8. Za zaključna vlakna potrebno je predložiti sljedeća mjerenja: o dvostrani OTDR na 1310nm i 1550nm, o mjerenje svjetlovodnog gubitka na 1310nm i 1550nm, 381 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

o mjerenja ostalih položenih vlakana s obzirom na svrhu (za G.655 vlakna). 9. Vlakna moraju biti pri kraju na razdjelniku označena na jasan i nedvosmislen način. 10. Dobavljač će na sav materijal i rad osigurati jamstvo za razdoblje od 10 godina.

4.3.4 Kabelska kanalizacija

1. Prilikom projektiranja i gradnje NGA mreže primjenjuje se Zakon o elektroničkim komunikacijama s pripadajućim Pravilnicima.

4.3.5 Centralne točke

1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti lokacije centralnih točaka (eng. Central office – CO) prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama. U slučaju većih udaljenosti između naselja, u kojima će se graditi otvorena širokopojasna mreža, mogu se planirati lokalne pristupne točke u tim naseljima te njihovo povezivanje sa centralnom točkom lokalne zajednice, iz koje će teći povezivanje na mrežu okosnicu ili izravno spajanje lokalnih pristupnih točki na mrežnu okosnicu, na način kako to ekonomski bude isplativije. 2. Privatni partner brine o projektiranju, nabavci i instaliranju prijenosne i podatkovne opreme u centralnim točkama određenog područja. 3. Za terminalnu opremu zainteresiranih krajnjih korisnika brine davatelj usluge ili sam krajnji korisnik. 4. Centralne točke moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: o prostor mora biti dovoljno velik za kabinet za komunikacijsku opremu o do prostora mora biti dovedeno napajanje 220V preko zasebnog 16A osigurača i uređeno adekvatno uzemljenje. o 24 sata dnevno, 365 dana u godini moraju biti osigurani odgovarajući uvjeti za rad računalne i komunikacijske opreme. o 24 sata dnevno, 365 dana u godini mora biti omogućen pristup u slučaju hitne intervencije ili po najavi u prostorije osoblju upravitelja i ovlaštenim osobama od strane upravitelja mreže te davatelja usluga, koji imaju svoju opremu na lokacijama centralnih točaka.

382 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

o prostori moraju biti tehnički zaštićeni i ne smiju biti dostupni neovlaštenim osobama. o vlasnici lokacija, na kojima su centralne točke, moraju omogućiti izvođačima gradnje otvorenih širokopojasnih mreža provod komunikacijskih vodova do središnje točke. o vlasnici lokacija privatnom partneru i vlasnicima otvorenih širokopojasnih mreža naplaćuju najamninu. o vlasnici lokacija će privatnom partneru naplaćivati mjesečne operativne troškove temeljem troškovnika. o vlasnici otvorenih širokopojasnih mreža reguliraju sve ugovorne odnose s vlasnicima lokacija, na kojima će se nalaziti centralne točke.

4.3.6 Povezivanje na mrežu okosnicu

1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti mjesta kolokacija za ulazne točke u mrežu okosnicu. Privatni partner prikuplja dozvole vlasnika prostora u kojem će biti osiguran i implementiran ulaz u mrežu okosnicu. 2. Privatni partner predlaže u svojoj ponudi pružatelja agregacijske mreže na području obuhvata projekta, u koju će ulaziti otvorena pristupna širokopojasna mreža. 3. Mreža okosnica, na koju će se otvorena širokopojasna mreža povezati, bit će izabrana u skladu s: o lakoćom pristupa (udaljenost, konfiguracija terena i tehnološka održivost) o prema ekonomskoj učinkovitosti i o raspoloživosti kapaciteta mreže okosnice. 4. Ulazak u širokopojasnu mrežu okosnicu mora omogućiti pristup pod jednakim tržišnim uvjetima svim korisnicima na području od strane svih davatelja usluga.

Svi pružatelji mreža okosnica na području nastupaju pod istim uvjetima. Ako je na području više naselja u kojima je potrebno izgraditi otvorenu širokopojasnu mrežu i učinkovitije je povezivanje s različitim mrežama okosnica, za povezivanje različitih mreža s mrežnom okosnicom može se odabrati različite operatore takvih mreža.

383 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

4.3.7 Aktivna oprema

Privatni partner treba osigurati sve aktivne uređaje, koji su neophodni za nesmetano funkcioniranje mreže s potrebnom pouzdanošću i sigurnošću, za pristup do krajnjih korisnika od strane raznih davatelja usluga.

4.3.8 Dodatni zahtjevi u kontekstu prenaponske zaštite

Štete na elektroničkim instalacijama i uređajima zbog prenapona su sve značajnije zbog sljedećih razloga koji su posebno izraženi na našem priobalju[23]: 1. Široka uporaba elektroničkih uređaja i sustava u privredi i kućanstvima (računala sa direktnim priključkom na Internet putem ISDN i ADSL tehnologija koje su osjetljive na prenapone – bakrena mreža); 2. Niske razine radnog signala uređaja čime se povećava njihova osjetljivost na prenapone; 3. Sve većeg broja umreženih sustava koji pokrivaju sve veća područja.

Oštećenja zbog prenapona elektroničkih instalacija i sustava su ponekad vidljiva (oštećenje dijelova pločice ili nekog od elemenata na pločici) ali su češća "nevidljiva" oštećenja koja prouzrokuju ispad pojedinog sustava i potrebno je dugo vrijeme da se pronađu i otklone. Obično su štete zbog nefunkcioniranja sustava veće od šteta na samoj elektroničkoj opremi.

Dodatni problem u priobalju predstavlja često neadekvatno uzemljenje kao i veliki broj dana sa grmljavinom.

Izokerauničke karte pokazuju prosječni broj grmljavinskih dana u godini. Na slici (Slika 4-1) prikazana je izokeraunička karta Republike Hrvatske.

384 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske

Statistike šteta (na elektroničkim sustavima i uređajima) osiguravajućih društava pokazuju da su upravo prenaponi nastali udarom groma najčešći uzrok kvarova i to u gotovo 35 % slučajeva, nepažnja sudjeluje u 22 % dok voda i vatra sudjeluju sa manje od 11 % slučajeva. Ostalo su drugi uzroci.

S obzirom da se područje JLS-ova Konzorcija nalazi u zoni srednje intezivnog i intenzivnijeg utjecaja prenapona (do 40 grmljavinskih dana godišnje), odabir tehnologija koje su bazirane na svjetlovodnoj infrastrukturi bitno smanjuje opasnosti te povećava pouzdanost sustava te je svakako preferirano rješenje.

4.3.9 Dodatni zahtjevi u kontekstu energetske učinkovitosti

S obzirom da je izgradnja širokopojasne infrastrukture projekt koji treba osigurati efikasnost i samoodrživost kroz cijeli životni vijek pasivne i aktivne opreme, važan čimbenik predstavlja i energetska učinkovitost svih komponenti sustava. To je posebno važno ne samo u ekonomskom konteksti već i u kontekstu očuvanja okoliša.

385 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti Prema istraživanjima[24] koja su provedena u Deutsche Telekomu a u skladu sa modelom mreža prikazanim u slici (Slika 4-3) utvrđene su sljedeće vrijednosti potrošnje po pojedinim tehnologijama:

Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene vrijednosti) Odmah se može uočiti da FTTH mreže temeljene na EFM i ITU-T G.984 preporukama imaju značajno manju potrošnju električne energije, uzevši u obzir i potrošnju u mrežnim čvorovima,

386 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

kao i potrošnju korisničkih uređaja. Potrošnja električne energije kod FTTH mreža je 20 do 40 puta manja od postojećih ADSL mreža, te od 4 do 10 puta manja u odnosu na potrošnju FTTC mreža s VDSL2 tehnologijom.

Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti Na osnovu prethodno navedenog, a uzevši u obzir i bitno bolja tehnološka svojstva FTTx mreža (osiguranje bitno većih brzina, neosjetljivost na prenaponske udare) te bitno manju potrošnju električne energije, može se konstatirati da je FTTx jedina tehnologija koja je sukladna sa strateškim ciljevima PGŽ-a time i JLS-ova na području Konzorcija u kontekstu podizanja energetske učinkovitosti te će izravno doprinijeti realizaciji tih ciljeva.

4.4 Planirana širokopojasna mreža

Glavni cilj projekta je izgradnja nove NGA širokopojasne otvorene mreže kojom će se omogućiti širokopojasni pristup za sve stanovnike i poslovne subjekte Konzorcija.

4.4.1 Područje obuhvata projekta

Pri izračunu površine obuhvata i trasa planirane svjetlovodne mreže u ovom projektu korišteni su podaci dobiveni iz DGU Rijeka[25] u srpnju 2014. Glavni podaci su:

• površina svih JLS-a Konzorcija iznosi 1275,74 km2,

• broj objekata s pripadajućom adresom (KBR) je 12068

• duljina ulica u naseljima: 577,64 km

387 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• ukupna duljina trasa za širokopojasnu infrastrukturu bez privoda koja uključuje ulice i dijelove prometnica za povezivanje distribucijskih čvorova između naselja: 549,37 km

Iz gore navedenih podataka proračunata je ciljana površina, odnosno područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar ovog projekta. Pretpostavljen je obuhvat oko svakog objekta u radijusu od 100 m i udaljenost od centroida ulice u iznosu od 30 m. Na taj način dobivena je radna površina u iznosu od 110,44 km2. Tako je 8,66% kopnene površine Konzorcija obuhvaćeno ovim projektom, a to je ujedno i 100% naseljenog područja. Na slijedećoj slici (Slika 4-5) narančastom bojom je prikazano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture.

Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija

388 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Iskazom komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih NGA područja, a time i obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture pogodnog za državne potpore. Slijedeća slika prikazuje reducirani obuhvat projekta pogodan za izgradnju putem državnih potpora.

Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj raspravi

389 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

4.4.2 Idejno rješenje širokopojasne mreže

Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prikazano je slikom (Slika 4-7). U sklopu zasebnih Planova razvoje širokopojasne infrastrukture dan je uvećan uvećani prikaz idejnog rješenja na području svake jedinice lokalne samouprave zasebno.

Kućni brojevi (Izvor: DGU) Demarkacijska točka Centralna točka Distribucijski čvor Općinske svjetlovodne veze Spojna veza na demarkacijsku točku

Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne rasprave Po završetku javne rasprave i iskazu komerijalnog interesa privatnih operatora broj krajnjih korisnika u bijelim područjima značajno se smanjio, a područja bijelih zona su geografski raspršena po cijelom području konzorcija. Slijedeća slika prikazuje preostala bijela područja nakon javne rasprave.

390 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa nakon druge javne rasprave

Preostala bijela područja su geografski rascjepkana u niz zasebnih geografski izoliranih manjih područja što rezultira vrlo zahtjevnim tehno-ekonomskim karakteristikama realizacije projekta. Zbog navedenih razloga preporuča se rješavanje pokrivanja preostalih bijelih područja u sklopu modela A s odabranim komercijalnim operaterom.

Zbog stanja trenutne pokrivenosti Konzorcija širokopojasnim mrežama (opisanog u poglavljima 3.4 u Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za Konzorcij) i konfiguracije terena predviđeno je povezivanje krajnjih korisnika putem nepokretne mreže bazirane na svjetlovodnim kablovima. Svjetlovodna mreža može osigurati minimalne brzine predviđene Okvirnim programom za područje Konzorcija (poglavlje 2.3 u zasebnim Planovima Razvoja)

391 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

te zadovoljiti potrebe korisnika i buduće potrebe definirane u poglavlju 4.1 zasebnih Planova razvoja širokopojasne infrastrukture.

Glavne općinske veze (sintagma glavne općinske veze se koristi kao generički naziv za svjetlovodnu mrežnu okosnicu za sve JLS-ove bez obzira da li JLS ima status grada ili općine) predstavljene su plavom punom linijom. Te veze se protežu od središnje lokacije (Centralna lokacija) prema drugim distribucijskim čvorovima po cijelom području (žute točke na slici).

Glavne općinske linije prate trasu prometnica, a prema podacima dobivenim iz DGU Rijeka.

Distribucijski čvor je točka koncentracije kabela svjetlovodne distribucijske mreže s jedne strane te pristupnih svjetlovodnih kabela spojne mreže s druge strane. Distribucijski čvor može biti smješten u tipskom uličnom ormaru ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj opreme elektroničkih komunikacijskih mreža. Svjetlovodna distribucijska mreža je završni dio svjetlovodne pristupne mreže kojim se omogućuju priključenja korisničkih jedinica, odnosno koji povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) i distribucijski čvor. To je pasivna svjetlovodna mreža u cijelosti sastavljena od svjetlovodnih kabela bez aktivne opreme i opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti izvedena kao podzemna i/ili nadzemna[26] Distributivna mreža će biti izvedena u točka – točka (P2P) topologiji.

Na slici (Slika 4-7) žutim točkama označeni su predloženi novi distribucijski (pristupni) čvorovi u bijelim NGA područjima. Distribucijski čvorovi se nalaze na trasi odnosno na krajevima općinske okosnice. Zbog relativno kratkih udaljenosti za svjetlovodne pristupne tehnologije, predviđeno je da aktivna oprema bude smještena samo na središnjoj lokaciji. Na taj način, distribucijski čvorovi ne bi bili „aktivni čvorovi“, odnosno nije potrebno napajanje niti klimatizacija (hlađenje i grijanje).

U središnjem čvoru se zaključuju sve veze koje spajaju krajnje korisnike s općinskom okosnicom. Lokacija središnjeg čvora može biti u tehničkom prostoru zgrade.

Predviđena je podjela na 122 distribucijska čvora (Slika 4-7).

U fazi izvedbe projekta potrebno je uzeti u obzir mogućnosti iskorištenja postojećih kabelskih veza; svjetlovodnih vlakana, bakra i druge infrastrukture koja može olakšati provedbu plana.

Budući da je cilj Plana osigurati širokopojasnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za barem 20 i više godina, potrebno je kod izvođenja radova, pogotovo pri izvedbi kabelske

392 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

infrastrukture, predvidjeti mogućnost nadogradnje prijenosnih brzina postojećih svjetlovodnih linija ili instalaciju dodatnih svjetlovodnih priključaka u već izgrađenu kabelsku kanalizaciju.

4.4.3 Demarkacijska točka prema agregacijskoj mreži

Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (dalje: ONP) definira demarkacijske točke, kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. U tom smislu, demarkacijske točke unutar PRŠI-ja definiraju se kao točke spoja između pristupnih mreža implementiranih kroz projekte temeljene na ONP-u i agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske mreže trećeg operatora. Demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži određuje korisnik državne potpore (JL(R)S u modelu B, a u modelima A i C i izabrani operator) u fazi projektiranja pristupne mreže.

Agregacijska mreža NP-BBI programa

Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Odašiljači i veze d.o.o. (dalje u tekstu: OIV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za račun Republike Hrvatske, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.

Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project notification), a tek potom će se pristupiti projektiranju, ishođenju dozvola i u konačnici gradnji agregacijske infrastrukture.

Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane.

Prema NP-BBI programu čvorovi agregacijske mreže su:

N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže. Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja.

N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže. Po jedan agregacijski čvor biti će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti

393 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup neosvijetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl. optical distribution frames).

Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na:

• Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom.

• Postojeće trase – trase iz projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture (OSI) i ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog kabela.

NOP je za predmetni PRŠI od tvrtke OIV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže, s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OIV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI, temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2 ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI programa uz podršku OIV-a te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OIV će o svakoj promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnike državne potpore.

OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.

394 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika.

Slika 9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture

Za predmetni PRŠI: - Čvor N0: Rijeka - Tablica 4-3 prikazuje planirane agregacijske čvorove

Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi Br. JLS (grad, općina) Naselje Šifra naselja [DZS] Prioritetna skupina 1 Brod Moravice Brod Moravice 6297 1 2 Čabar Čabar 8877 1 3 Čabar Gerovo 17698 2 4 Čabar Gerovski Kraj 17710 2 5 Čabar Makov Hrib 37621 2

395 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Br. JLS (grad, općina) Naselje Šifra naselja [DZS] Prioritetna skupina 6 Čabar Mali Lug 38482 2 7 Čabar Parg 46779 2 8 Čabar Prhci 51896 2 9 Čabar Ravnice 54500 2 10 Čabar Smrečje 58700 2 11 Čabar Tropeti 65943 2 12 Čabar Tršće 66044 2 13 Delnice Crni Lug 8605 3 14 Delnice Lučice 36382 3 15 Delnice Malo Selo 38865 3 16 Fužine Fužine 17124 1 17 Fužine Vrata 70424 2 18 Lokve Sopač 58980 3 19 Mrkopalj Brestova Draga 5223 2 20 Mrkopalj Mrkopalj 42242 1 21 Mrkopalj Sunger 61557 2 22 Skrad Skrad 57860 1 23 Skrad Žrnovac 74489 2 24 Vrbovsko Liplje 35360 3 25 Vrbovsko Osojnik 45772 3 26 Vrbovsko Veliki Jadrč 68284 3

Iskaz interesa – HT

HT kao operator nije iskazao interes za izgradnju pristupne mreže, ali je dostavio inicijalni prijedlog demarkacijskih točaka na razini naselja kako slijedi.

S obzirom na geografski položaj naselja, veličinu naselja odnosno potencijalni broj krajnjih korisnika/korisničkih jedinica u naseljima, te postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu HT-a koju je moguće iskoristiti u Projektu, neovisno o odabranom investicijskom modelu u Projektu HT predlaže formiranje 19 demarkacijskih točaka u Projektu, i to u naseljima Brod Moravice, Brod na Kupi, Crni Lug, Čabar, Delnice, Fužine, Gerovo, Gomirje, Lokve, Moravice, Mrkopalj, Plemenitaš, Prezid, Ravna Gora, Severin na Kupi, Skrad, Tršće, Turke i Vrbovsko.

Predložene demarkacijske točke nalaze se na lokacijama pristupnih čvorova spojenih svjetlovodnim kabelom na postojeću agregacijsku mrežu HT-a.

396 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

HT će u fazi projektiranja ovisno o konačnom obimu projekta i primjenjenim tehnološkim rješenjima pravovremeno planirati i transparentno informirati OiV o konačnom prijedlogu demarkacijskih točaka, te sve ostale informacije vezane uz mogućnost pristupa istima, u skladu sa zahtjevom iz Upute o demarkacijskim točkama.

HT posjeduje agregacijsku mrežu koja uz određenu nadogradnju može osigurati potrebne kapacitete tražene unutar Projekta. Usluga agregacijskog povezivanja će se temeljiti na Ethernet tehnologiji.

Iskaz interesa – Vipnet/A1

U slučaju izgradnje FTTH temeljene mreže A1 smatra da broj demarkacijskih točaka treba biti značajno manji. Konkretno, za potrebe izgradnje mreže dovoljna je jedna demarkacijska točka koja može pokriti sve JLS-ove.

A1 predlaže da se za cijeli klaster definira jedna demarkacijska točka koja će ujedno biti MPoPovi za klaster, odnosno pristupni čvor FTTH mreže, istovremeno i granični čvor prema agregacijskoj mreži, na koji se spajaju drugi operatori. Na taj način se postiže maksimalni sinergijski efekt optimizacije troška izgradnje mreže, a što je i jedno od načela iz ONP-a, na način kako slijedi: a) povezivanje s agregacijskom mrežom se realizira kroz tu jednu točku pri čemu klaster dobiva cjelovito rješenje; b) definiranjem jedne demarkacijske točke mreža postaje otvorenija prema drugim operatorima. Na taj način otvara im se mogućnost da iz jedne točke tj. s jednog mjesta pristupe putem veleprodajne bitstream usluge korisnicima cijelog klastera. Pri tome se smanjuje trošak aktivne opreme za pružanje usluga krajnjem korisniku, koju postavlja operator, jer se oprema smješta samo na jedno, a ne na osam mjesta c) povezano s prethodno navedenim smanjuju se troškovi električnog priključka, potrošnje električne energije i održavanja, stoga je manje demarkacijskih točaka ekološki prihvatljivije; d) definiranje jedne demarkacijske točke znači manje troškove izgradnje što u konačnici znači i manje potrebne državne potpore; e) manji operativni troškovi održavanja i korištenja znače bolju održivost projekta odnosno atraktivniji investicijski potencijal za operatora-partnera, a što je preduvjet za dugoročni razvoj

397 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

klastera. Navedeno znači manje, ne samo inicijalnih troškova, već i manje stalnih troškova tijekom cijelog životnog vijeka mreže što uključuje troškove najma prostora, električne energije, klime, aktivne opreme, UPS, agregata, te održavanje svih navedenih stavki.

A1 ističe da Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u nastavku: HAKOM) potvrđuje da je potrebno efikasno graditi uz što manje troškove. Dodatno, HAKOM prati razvoj tehnoloških rješenja uz osiguravanje ravnomjernog tržišnog natjecanja i osiguranja od postojanja bilo kakvih elemenata dominacije.

A1 smatra da je područje klastera moguće izgraditi sa manjim brojem distributivnih čvorova što će se finalno pokazati i u konačnom izvedbenom projektu, a koji ovisi o izabranom investicijskom modelu i investitoru, a sve sukladno napomeni iz PRŠI-a.

Iskaz interesa – RUNE

RUNE nije imao primjedbe s obzirom na predložene lokacije demarkacijskih točaka NGA mreže. Točne lokacije demarkacijskih točaka odrediti će u fazi projektiranja.

4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa obrazloženjem odabira

Kada je riječ o izboru modela financiranja, treba istaknuti da su isti zadani samim financijsko- tehničkim karakteristikama investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture kao i usvojenim dokumentima u kojima su načelno definirani mogući izvori financiranja. Dokumentima s naslovom ''Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganje u infrastrukturu širokopojasnog pristupa'' iz studenog, 2012. godine te ''Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja'' izrađene u okviru Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture određeni su investicijski modeli pod kojima se, prema spomenutim dokumentima, razumiju oblici provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje i izgradnju mreže te kasniji operativni rad i održavanje mreže.

U dokumentima se navode tri osnovna modela:

• Privatni DBO model; 398 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• Javni DBO model;

• Kombinirani javno-privatni model.

U zasebnim Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za JLS-ove skupine dan je pregled te detaljan opis i evaluacija pogodnosti svakog od definiranih modela s obzirom na financijske i tehničke karakteristike investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture.

Rezultati vrednovanja te rangiranje varijanti mogućih investicijskih modela specifično za skupinu JLS-ova Konzorcija prikazano je slijedećom tablicom (Tablica 4-4).

Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja

Model A Model B Model C Usporedba investicijskih modela Privatni DBO Javni DBO JPP Troškovi realizacije projekta privatni 3 javni 1 javni i privatni 2

da/ne (ovisno Utjecaj na javni dug/deficit nema 3 u potpunosti 1 2 o ugovoru) Sposobnosti kvalitetnog dovršenja visoke privatni 3 javni sektor 1 2 projekta (operator) partner javni sektor i Nositelj komercijalnog rizika operator 3 javni sektor 1 privatni 2 partner Mogućnost kontrole projekta niska 1 visoka 3 umjerena 2 javnog sektora Potrebna angažiranost javnog niska 3 visoka 1 umjerena 2 sektora Korištenje bespovratnih sredstava nisko 1 visoko 3 visoko 3 EU veleprodajni i Poslovni model 2 veleprodajni 3 veleprodajni 3 maloprodajni Rizik povećanih cijena/standarda za visok 1 umjeren 2 umjeren 2 korisnike Rizik ostvarenja javnih ciljeva visoki 1 niski 3 umjeren 2 Otvorenost mreže, potpora umjerena 2 umjerena 2 visoka 3 inovacijama Prihvatljivost (ukupno bodova) 23 21 25 Bodovanje u tablici izvršeno ja na način da je pojedini kriterij ocijenjen sa 1, 2 ili 3 boda sukladno procjeni koristi koju pojedini model financiranja donosi u odnosu na javni sektor. Na primjer, kada je riječ o utjecaju na javni dug/deficit ocjenjuje se da investicija u potpunosti financirana od strane privatnog sektora nema učinka na povećanje javnog duga, te se stoga 399 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

dodjeljuje 3 boda. U okviru tradicionalnog financiranja jasno je povećanje javnog duga dok je u modelima javno-privatnog partnerstva moguć utjecaj na javni dug. Ukoliko su ugovori između javnog naručitelja i privatnog sektora usklađeni sa regulativom Eurostata te rizici projekta dominantno prebačeni na privatnog partnera, tada se takva investicija ne smatra javnim zaduživanjem.

Kao što se može vidjeti na temelju izvršene evaluacije u tablici, preferirani model financiranja je javno-privatno partnerstvo. Ukoliko ne postoji privatni interes za takvim ugovornim odnosima, tada se preporuča financirati infrastrukturu tradicionalnim modelom, a formiranje javnog DBO-a posljednja je opcija.

4.5.1 Odabir investicijskog modela

U kontekstu mogućnosti realizacije pojedinih modela financiranja u praksi, u odnosu na nazive modela te njihovo razumijevanje koje se može iščitati iz sadržaja u navedenim studijama mogu se uočiti bitna odstupanja. Naime, važno je pojasniti da ''Privatni DBO model'' predstavlja privatnu investiciju u, objektivno, javnu mrežu. Drugim riječima, riječ je o privatizaciji bez obzira na pristup izgradnji nove mreže. Takav model financiranja ima svoje specifične posljedice koje se mogu okarakterizirati dosadašnjim sustavom gdje je javna infrastruktura u procesu privatizacije transferirana u privatno vlasništvo. U tom smislu eventualne bitne posljedice takvog pristupa mogu biti u većim cijenama usluge, pitanjima utjecaja javnog sektora, nadzora infrastrukture te korištenja bespovratnih sredstava EU budući da se radi o sufinanciranju projekata privatnog sektora koje uobičajeno ima niže stope sufinanciranja (ili bespovratna sredstva nisu dostupna) od javnog naručitelja.

Što se tiče značenja ''Javnog DBO modela'', ovdje je riječ o klasičnom tradicionalnom modelu u kojem javni naručitelj naručuje radove izgradnje širokopojasne infrastrukture i preuzima sve rizike projekta. Prednosti ovakvog pristupa su u višoj razini sufinanciranja sredstvima EU, zadržavanju vlasništva nad javnom infrastrukturom od strane javnog naručitelja, ali istovremeno i činjenicu da se nacionalni dio investicijske komponente u potpunosti reflektira na povećanje javnog duga što u situaciji visoke zaduženosti te strogih fiskalnih limita države nije nevažno.

''Kombinirani javno-privatni model'' u smislu propisa koji uređuju područje javno-privatnog partnerstva i koncesija ne postoji. Propisi jasno definiraju model javno-privatnog partnerstva kao dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojega je izgradnja 400 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

i održavanje javne građevine u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera. Kada je riječ o modalitetima suradnje javnog i privatnog sektora u okviru hrvatskog regulatornog sustava, investicije u optičkoj infrastrukturi moguće je financirati putem javno- privatnog partnerstva ili koncesije. U tom smislu, javno-privatno partnerstvo zasniva se na principu raspoloživosti gdje privatni partner jamči standarde isporuke usluga u domeni optičke infrastrukture te na temelju istih naplaćuje naknadu koja uključuje troškove financiranja, gradnje te održavanja sustava. S druge strane, koncesija se zasniva na principu potražnje gdje privatni partner preuzima rizik potražnje te troškove financiranja, građenja i održavanja sustava zasniva na prihodima na tržištu. Ukoliko su u ugovorima o javno-privatnom partnerstvu ili koncesiji rizici raspoloživosti i potražnje, kao i svi ostali rizici raspoređeni sukladno pravilima ESA2010 te Eurostatovom Priručniku o javnom dugu i deficitu, tada se takva ulaganja ne tretiraju javnim dugom. Nažalost, u spomenutim dokumentima ne uzimaju se u obzir implikacije pojedinih modela na javni dug i deficit. Pored toga, navedeni alternativni modeli financiranja imaju najvišu stopu sufinanciranja budući da je za evaluaciju takvih modela predviđena značajno viša diskontna stopa u odnosu na projekte financirane javnim novcem.

U pogledu veze područja (bijela, siva i crna) i primijenjenog modela prilikom donošenja odluke o izboru modela treba prethoditi ekonomsko-financijska analiza te analiza stanja postojeće mreže. Načelno, u zonama gdje je evidentan manjak komercijalnog interesa može se preporučiti tradicionalan model financiranja, privatni DBO ili model javno-privatnog partnerstva, a u komercijalno zanimljivim područjima, kao što su veći gradovi te turistička naselja, gdje je moguće očekivati komercijalni interes, moguće je primijeniti i koncesijski model.

Bez obzira na identifikaciju veza između modela, područja i tehnologija u naprijed spomenutim dokumentima, kao što je navedeno, ekonomski je opravdano i poticajno za brzinu provedbe konkretnih projekata iz područja širokopojasne infrastrukture, u postupku pripreme projekta prirediti analizu optimalnog investicijskog modela. Naravno, osim ako ne postoji eventualna obveza pridržavanja primjene modela opisanih u navedenim dokumentima.

U naravi, postoje dvije vrste modela:

• modeli bazirani na nabavi radova (tradicionalni model).

• modeli bazirani na nabavi usluga (alternativni modeli - JPP, koncesija).

Kod modela baziranih na nabavi radova javni naručitelj izrađuje kompletnu projektnu dokumentaciju te naručuje radove od odabranog izvođača radova. U okviru ovog modela teret 401 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

održavanja i uporabe pada na javnog naručitelja. Naručitelj se, najčešće, zadužuje za namirenje troškova izgradnje te, kasnije u fazi uporabe, troškove održavanja i zamjene istrošenih materijala namiruje iz tekućeg proračuna. Budući da u ovom modelu javni naručitelj preuzima pretežiti dio ukupnih rizika projekta, imovina projekta evidentira se u javnom dugu. Kreditori ne financiraju projekt nego proračun. Javni naručitelj mora vratiti kredit bez obzira je li javna građevina u funkciji ili nije. Slika 4-10 prikazuje tradicionalni model financiranja.

Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja Kod modela baziranih na nabavi usluge, javni naručitelj naručuje uslugu raspoloživosti infrastrukture. To znači da je javni naručitelj u dokumentaciji definirao standarde građevine, tj. izlazne karakteristike građevine. Isporučena usluga se mjeri periodično i plaća isključivo isporučena usluga raspoloživosti. javni partner (isporučitelj usluge raspoloživosti – koncesionar) zadužuje se za namirenje troškova građenja. Kreditor ne financira proračun nego projekt. Kod primjene ovog modela u cijelosti se može postići učinak ''otvorene mreže'' iz razloga što investitor u pasivnu mrežu ima obvezu omogućiti priključenje bilo kojeg operatera (veleprodavatelja). Alternativni se model (JPP i koncesija) bez ograničenja mogu primjenjivati kod svih vrsta područja s tom razlikom što će u crnim područjima prihode naplaćivati od veleprodavatelja dok će u bijelim područjima prihode za potrebne za namirenje ukupnih životnih troškova naplaćivati od javnog naručitelja (alternativno, djelomično od veleprodavatelja).

402 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U pogledu mogućnosti korištenja sredstava sufinanciranja, ne postoji ograničenje vrste modela. Sufinanciranje se pod jednakim uvjetima može koristiti kod tradicionalnog i kod JPP modela s tom razlikom što JPP model pruža veći potencijal korištenja financijskih instrumenata (primjerice, garancija, vlastitih izvora financiranja i slično). Također, moguće je kombinirati bespovratna sredstva s financijskim instrumentima. Slika 4-11 prikazuje alternativni model financiranja (JPP, koncesija).

Slika 4-11 Alternativni model financiranja Kada je riječ o samom izboru modela financiranja treba uvažiti čitav niz čimbenika i kriterija koji utječu ne samo na najpovoljniju financijsku odluku koja će najmanje teretiti porezne obveznike već i na zadovoljavajući standard informacijsko-komunikacijskih usluga koje omogućava razvoj širokopojasne infrastrukture. U tom smislu ključno je da javni sektor definira željenu razinu standarda javnih usluga bez obzira na model financiranja koji ima na raspolaganju. Kao najvažnije kriterije pri izboru financijskog modela mogu se istaknuti sljedeći:

• Troškovi realizacije projekta

• Poslovni model

• Sposobnosti kvalitetnog dovršenja projekta

• Nositelj komercijalnog rizika

• Mogućnost kontrole projekta javnog sektora

• Potrebna angažiranost javnog sektora 403 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• Korištenje bespovratnih sredstava EU

• Rizik povećanih cijena/standarda za korisnike

• Rizik ostvarenja javnih ciljeva

• Utjecaj na javni dug/deficit

• Otvorenost mreže, potpora inovacijama

Navedeni čimbenici koji imaju presudan utjecaj na izbor modela vezani su za financijske, tehničko-tehnološke te upravljačke aspekte koji utječu na uspješnost ostvarenja ciljeva izgradnje te upotrebe nove širokopojasne infrastrukture.

Kada je riječ o financijskim aspektima treba naglasiti da je važan kriterij izbora upravo u troškovima koje će u čitavom vijeku trajanja projekta snositi javni sektor, odnosno porezni obveznici. Pri tome su važni i neizravni učinci financijskih alternativa gdje je svakako povoljno da se nove investicije ne odražavaju na porast javnog duga te deficita.

Kada je riječ o tehničko-tehnološkim standardima infrastrukturnog projekta svakako javni sektor ne posjeduje primjerena znanja putem kojih bi omogućio najvišu razinu realizacije standarda informacijsko-komunikacijskih usluga. U tom smislu je pomoć i podrška privatnog sektora od velikog značaja. Međutim, postoji vjerojatnost da bi privatni DBO takva znanja ipak iskoristio za materijalizaciju svojih interesa što se u konačnici ne bi nužno podudaralo s javnim interesom. S druge strane, u modelu javno-privatnog partnerstva u kojem javni i privatni sektor moraju zajednički odrediti ciljeve i mehanizme realizacije javnog interesa, takva mogućnost ipak je značajno manja.

Na kraju, kad je riječ o upravljanju, treba reći da je upravljanje u okviru privatnog DBOa posvećeno ciljevima ostvarenja dobiti. Ukoliko je upravitelj javni sektor, tada je fokus na javnom interesu, međutim postoji problem smanjene efikasnosti djelovanja karakteristične za javni sektor. I po tom pitanju model javno-privatnog partnerstva nudi zadovoljavajući kompromis.

Po završetku javne rasprave broj krajnjih korisnika u bijelim područjima značajno je smanjen, a područja bijelih zona geografski su raspršena po cijelom području konzorcija. Mali broj raspršenih potencijalnih korisnika u bijelom području rezultira vrlo zahtjevnim tehno- ekonomskim uvjetima realizacije projekta izgradnje NGA mreže. Zbog toga je Konzorcij zaključio da je vrlo mala vjerojatnost privatnog interesa u modelu C.

404 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u modelu B, te je odabrao investicijski model A.

4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga

S obzirom da je ponuda maloprodajnih usluga koje nudi operator uvelike ovisna o veleprodajnim uvjetima pristupa samoj mreži, operator otvorene mreže u projektu mora prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specifičnim zahtjevima ponude maloprodajnih usluga.

Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama, maloprodajne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu, prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih poslovnih i javnih korisnika.

4.6.1 Minimalna razina pružanih maloprodajnih usluga

Cijena maloprodajne usluge na području nove širokopojasne infrastrukture treba biti usporediva s cijenama za iste ili slične usluge na nacionalnoj razini. Usporediva znači da se cijena korisnicima na području projekta ne razlikuje za više od 10% od nacionalne prosječne cijene. Prema tome, cijena veleprodajne usluge treba omogućavati davateljima usluge da nude takvu cijenu.

4.6.2 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u pogledu kvalitete i cijena

Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih razina usluga širokopojasnog pristupa koje na pojedinim skupinama područja moraju biti ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak u odnosu na postojeće stanje.

Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim tehnologijama, omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim

405 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

pružateljima usluga, te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i sveprisutno pružanje usluga – stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje.

Slijedeći ciljeve DAE u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta postići će se izgradnjom mreže koja minimalno mora:

• omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV),

• koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti,

• povećati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na internetskom protokolu (VoD, HDTV isl.),

• smanjivati troškove održavanja

S obzirom na sve navedeno, te temeljem analize podataka objavljenim na internet stranicama HAKOM-a, Hrvatskog Telekoma te Optima Telekoma, u tablicama (Tablica 4-5) i (Tablica 4-6) niže su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.

Prilikom provođenja ankete na korisnicima telekomunikacijskih usluga Konzorcija utvrđeno je da je 80,7% korisnika pretplaćeno na usluge koje nudi HT, 6,8% koristi usluge H1, a u istoj količini se koriste usluge VIPNet/Bnet, 4,5% je pretplaćeno na Optima Telekom, 2,3% na Iskon i 1,1% na kabelskog operatora (Grafikon 3-5).

U tablici (Tablica 4-5) prikazan je prosjek kvalitete i cijene maloprodajnih usluga koje su dobivene analizom trenutačnih ponuda paketa raznih operatera.

Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže Cijena u kn Podržane usluge unutar prosječnog Usluga (PDV paketa uključen) Neograničeno u fiksnoj Telefon - neograničeno (fiksna mreža) mreži Internet - flat, brzine do 10 Mbit/s Flat do 10 Mbit/s 285 TV - 90 programa 90 programa

406 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

U tablici (Tablica 4-6) prikazana je okvirna minimalna razina podržanih maloprodajnih usluga u NGA mreži koja je dobivena analizom postojeće ponude paketa s podržanom brzinom interneta do 50 Mbit/s.

Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži

Paket 3D usluge s Privatni Gospodarski Javni

karakteristikama korisnici subjekti korisnici

Internet brzine do 50 Mbit/s TV s najmanje 90 programa Cijena u Telefon - neograničeni kn (PDV 330 360 360 razgovori (fiksna mreža) uključen) Napredne usluge (HDTV, VoD i sl.)

Navedene brzine za privatne korisnike odnose se samo na „download“, dakle preuzimanje podataka s mreže. Zbog većih potreba gospodarskih subjekata i javnih korisnika u odnosu na privatne, za njih su navedene brzine u oba smjera – „download“ i „upload“.

4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga

Budući da će se projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar Okvirnog programa većim dijelom financirati iz javnih sredstava (uključujući i sredstva iz strukturnih fondova EU- a), potrebno je osigurati najveću moguću razinu otvorenosti mreža izgrađenih u projektima, kako bi se osigurala kompetitivnost svih operatora na tržištu te, u konačnici, dobrobit za krajnje korisnike usluga na maloprodajnom tržištu. To je posebno bitno u slučaju u kojem je operator – izravni korisnik potpora, uz to što gradi i upravlja mrežom, ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu, budući da u tom slučaju do izražaja mogu doći negativni učinci vertikalne integriranosti operatora.

Propisivanjem veleprodajnih uvjeta pristupa mreži, uz postupke kontrole veleprodajnih naknada, cilj je, na područjima provedbe projekata unutar Okvirnog programa Republike Hrvatske, osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore, uz eventualne mjere prethodne sektorske regulacije koju provodi HAKOM.

407 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slijedeći odredbe smjernica za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža u pogledu veleprodajnog pristupa (posebno članci 78g, 78h i 80a), u ovom su poglavlju opisana strukturna pravila Okvirnog programa vezana uz veleprodajne uvjete pristupa mreži te pravila određivanja i kontrole veleprodajnih naknada, kojih se moraju pridržavati svi projekti unutar Okvirnog programa.

Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga.

Okvirnim programom propisuje se obvezni skup veleprodajnih usluga koji mora biti podržan u svim projektima unutar Okvirnog programa. Popis obveznih veleprodajnih usluga strukturiran je sukladno mogućim tehnološkim rješenjima koja će biti primijenjena u projektima (Tablica 4-7), uz uvažavanje postojećeg stanja na tržištu i interesa ostalih operatora za pristup novoizgrađenim mrežama.

408 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre) Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog čvora) Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P) VULA (P2MP) FTTH Bitstream (Ethernet razina) Bitstream (regionalna razina) Bitstream (nacionalna razina)

Vidi napomene 1), 2), 3), 4) i 5) na kraju tablice. Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre) Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice VDSL/FTTx Bitstream (regionalna razina) Bitstream (nacionalna razina)

Vidi napomenu 1), 4), 5) i 6) na kraju tablice. Pristup antenskim stupovima Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova Bežične NGA Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre) tehnologije Bitstream

Vidi napomenu 7) na kraju tablice. Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre) Kabelski NGA Bitstream pristup (DOCSIS)

Vidi napomenu 8) na kraju tablice. 1) VULA usluge (Virtual Unbundled Local Access, hrv. virtualni izdvojeni pristup lokalnim petljama) u VDSL/FTTx i FTTH P2MP slučajevima tehnički odgovaraju usluzi bitstreama na DSLAM i OLT razini. U slučaju VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz potpore, operator mreže je dužan VULA usluge ponuditi samo u slučaju da tehnički nije izvedivo pružanje usluga visokih brzina putem izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju bakrene parice (npr. u slučaju primjene tehnike vektoriranja). 2) U slučaju projekata u kojima je izgrađena samo pasivna FTTH infrastruktura, operator mreže izgrađene uz potpore nije dužan pružati VULA usluge i usluge bitstreama (kao usluge na aktivnom sloju). 3) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti odnose se na pristup svjetlovodnim nitima unutar svjetlovodne distribucijske mreže (na razini distribucijskog čvora), u skladu s Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. Ako su distribucijski i MPoP čvorovi smješteni na istoj lokaciji, usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti podudarne su uslugama izdvojenog pristupa lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti. 4) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama moraju uključivati i mogućnost najma primjerenog prostora za kolokaciju mrežne opreme drugih operatora. 5) Terminologija korištena za usluge bitstreama sukladna je HAKOM-ovoj terminologiji korištenoj u regulatornim mjerama za mjerodavno tržište br. 5. 6) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama, u slučaju VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz potpore, odnose se na izdvojeni pristup dijelovima pristupne mreže temeljenim na bakrenim paricama koji se koriste za pružanje usluga visokih brzina. 7) Bitstream usluge u bežičnim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na razini pristupne radijske mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu jednostavne preprodaje. 8) Bitstream usluge u kabelskim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na sloju pristupne mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu jednostavne preprodaje.

409 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane operativna a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom tržištu ne stekne prednost u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem novoizgrađene NGA mreže

Navedene obvezne veleprodajne usluge u tablici temelje se na popisu veleprodajnih usluga koje su propisane u sklopu regulatornih mjera od strane HAKOM-a. U slučaju da u budućem razdoblju provedbe Okvirnog programa, u sklopu regulatornih mjera relevantnih za NGA mreže, budu propisane nove veleprodajne usluge, iste je potrebno uključiti u skup obveznih veleprodajnih usluga mreža izgrađenih uz potpore.

Veleprodajne usluge izdvojenog pristupa svjetlovodnim potpetljama i petljama te bakrenim potpetljama obvezno moraju uključivati i osiguranje adekvatno opremljenog infrastrukturnog prostora za smještaj opreme ostalih operatora korisnika ovih veleprodajnih usluga (prostor kolokacija). Prostor za kolokacije dužan je osigurati operator mreže.

Sve obvezne veleprodajne usluge operatori kao izravni korisnici potpora dužni su pružati u razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena uz potpore postane operativna. Nakon proteka minimalnog razdoblja od 7 godina, odgovarajuće mjere veleprodajnog pristupa mogu biti zadržane ili izmijenjene, u slučaju da operator mreže bude proglašen operatorom sa značajnom tržišnom snagom, u okviru redovitih regulatornih analiza i mjera koje provodi HAKOM.

Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektima (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnim stupovima, neosvijetljenim nitima i prostoru u uličnim kabinetima) mora biti vremenski neograničena za operatore mreže izgrađene uz potpore.

4.7.1 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Postupak određivanja i nadzora veleprodajnih naknada obuhvaća i određivanje i nadzor pripadajućih uvjeta korištenja svih podržanih veleprodajnih usluga. Takvi uvjeti trebaju

410 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

obuhvatiti tehničke specifikacije usluga i sučelja141, detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa izgrađene mreže142. te sve ostale komercijalne uvjete isporuke usluga143.

Budući da je postupak određivanja odgovarajuće razine veleprodajnih naknada u projektima kompleksan i zahtijeva specifična znanja i iskustvo koje NP-ovi u većini slučajeva ne posjeduju, u postupak verifikacije veleprodajnih cijena i uvjeta u projektima uključen je HAKOM. Okvirnim programom određuje se obveza operatora mreže izgrađene uz potpore da predloži naknade i uvjete pristupa, u skladu s pravilima određenim u Okvirnom programu. Kao dio ove obveze, mrežni operator dužan je dostaviti prijedlog naknada i uvjeta pristupa HAKOM-u (uključujući detaljan opis metoda i/ili usporednih vrijednosti koje su primijenjene u izradi prijedloga), nakon čega će HAKOM dati svoje mišljenje te zahtjeve dorade na predložene naknade i uvjete. Nakon primitka HAKOM-ovog mišljenja, operator je dužan, ukoliko je to potrebno, uskladiti prvotno predložene veleprodajne naknade i uvjete prema primjedbama HAKOM-a. Nakon toga, ako su konačne veleprodajne naknade i uvjeti u potpunosti usklađeni s HAKOM-ovim primjedbama, HAKOM će izdati konačno odobrenje predloženih veleprodajnih naknada i uvjeta operatora. Takvo odobrenje predstavljat će preduvjet da mreže izgrađene uz potpore postanu operativne, odnosno da se putem istih mogu pružati usluge.

Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka kojom su iste formirane, operatori, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga, dostavljaju HAKOM-u. U roku od najviše 30 dana, HAKOM donosi mišljenje u pogledu predloženih naknada i uvjeta. U slučaju da HAKOM smatra da su primijenjena metoda određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, dužan je vratiti prijedlog operatoru na doradu. U tom slučaju, HAKOM bi trebao sugerirati operatoru alternativnu metodu, potrebni skup referentnih vrijednosti ili referentne uvjete pružanja usluga, koje bi operator trebao primijeniti pri doradi prijedloga naknada. Temeljem konačne odluke HAKOM- a propisane naknade i uvjeti postaju obvezni za taj projekt.

141 Tehničke specifikacije veleprodajnih usluga obuhvaćaju npr. podržane frekvencijske profile kod DSL tehnologija, IP/Ethernet protokole međupovezivanja kod bitstream usluga, podržane protokole kod korisničkih uređaja, itd. 142 Detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa uključuju npr. podatke o trasama i kapacitetima kabelske kanalizacije i svjetlovodnih kablova, podatke o adresama kolokacijskih prostora, itd. 143 Komercijalni uvjeti isporuke obuhvaćaju npr. procedure predavanja zahtjeva za uslugama, rokove isporuke traženih usluga, rokove plaćanja isporučenih usluga, itd. 411 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Odobrene veleprodajne naknade i sve pripadajuće uvjete operator je dužan formalno strukturirati i navesti kroz javno dostupni dokument, koji bi po svojoj namjeni bio ekvivalentan referentnim ponudama koje donose operatori u sklopu regulatornih mjera.

Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta

Naknade operatora moraju biti određene primjenom slijedećih metoda, redom:

• metodom usporednih cijena, s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju operatori sa značajnom tržišnom snagom i čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a

• u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj, metodu usporedivih cijena potrebno je primijeniti s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a, pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u odnosu na tržišta ostalih država EU-a

• u slučaju da naknade nije moguće odrediti metodom usporedivih cijena prema istim ili usporedivim uslugama u Hrvatskoj i državama EU-a, naknade je potrebno odrediti primjenjujući principe troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane proračune i analize, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada.

4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave

S obzirom da kriteriji javne nabave nisu predmet Javnog poziva za iskaz interesa za sudjelovanje u postupku pred-odabira na temelju odobrenih Planova razvoja širokopojasne

412 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

infrastrukture, a vezano za odabir prihvatljivih prijavitelja te ispunjavanje kriterija za prijavu na Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima”, opisi vezani uz ovo poglavlje izostavljeni su iz PRŠI-a.

U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv (odluka o odabranom operatoru za provedbu PRŠI-ja donesena je u okviru Javnog poziva – dostava prijava) te JLRS- a koji je NP za PRŠI (PRŠI je dostavljen u okviru Javnog poziva – iskaz interesa) za koji je operator odabran.

Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je sklopljen između prijavitelja (potencijalnog korisnika bespovratnih sredstava) i partnera.

Partner mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji kriterija za isključenje. Navedeno se dokazuje Izjavom partnera.

4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta

Aktivnosti oko praćenja i izvješćivanja o provedbi projekta obuhvaćaju sve potrebne interakcije između NP-a, operatora, NOP-a (i prema potrebi HAKOM-a) i Europske komisije, u skladu s općim pravilima za državne potpore i pravilima koja su propisana SDPŠM-om.

U projektima koji se provode po investicijskim modelima A NP-ovi su odgovorni za pripremne aktivnosti do prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava. Obveze operatora vezane su uz pripremu i provedbu projekta.

Privatni operator je također dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i izvješćivanje iz članaka 78j i 78k SDPŠM-a, mogao skupno pratiti provedbu cijelog Okvirnog programa i redovito izvješćivati Europsku komisiju o svim potrebnim pojedinostima u pogledu Okvirnog programa kao nacionalne sheme državnih potpora.

Redovito izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije i podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:

413 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• informaciju o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama

• informaciju o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama

• informaciju o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog Upravljačkog tijela/Posredničkog tijela

Redovito izvješćivanje operatora prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije i podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:

• u slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A, informaciju o postupku odabira operatora mreže izgrađene uz potpore (početak postupka i završetka postupka - odabrani operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani iznos potpora i udio potpora)

• informaciju o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te konačnom udjelu potpora u projektu)

• informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu), kako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana

• informaciju o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama)

• informaciju o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom iznosu potpora koji je vraćen.

Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge unutar veleprodajne standardne ponude).

414 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture (Državnoj geodetskoj upravi), te HAKOM-u (kako je propisanom ZEK-om).

4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora (clawback)

Financijska isplativost projekta određena je okvirnim poslovnim planom projekta. Iz poslovnog plana koji sadržava investicijske izdatke, operativne troškove i planirane prihode (koji ovise o iskorištenju izgrađene širokopojasne infrastrukture) izračunava se potreban iznos potpora. Kako poslovni plan uvijek sadrži određenu razinu nepouzdanosti, stvarne troškove i prihode projekta potrebno je praktično provjeriti, prvo nakon završetka izgradnje mreže (postupak provjere potpora) te naknadno nakon sedmogodišnjeg razdoblja operativnog rada mreže (naknadni postupak provjere potpora).

Obveze operatora mreže vezane uz naknadni postupak provjere potpora, specificirane u ovom poglavlju, potrebno je na odgovarajući način formalizirati kroz ugovore s privatnim partnerima. Pri tome je potrebno, u slučaju provedbe naknadnog postupka provjere potpora unutar ugovora specificirati i odgovarajuće referentne vrijednosti iz poslovnog plana operatora priloženog tijekom javne nabave, jer su tako definirane vrijednosti referentne za provedbu samog postupka naknadne provjere potpora.

4.10.1 Početni postupak provjere potpora

Početni postupak provjere potpora potrebno je provesti u trenutku završetka aktivnosti na izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Potrebno ga je provesti neovisno o primijenjenom investicijskom modelu.

Privatni operatori su, po završetku izgradnje mreže, NP-ovima dužni prijaviti sve investicijske troškove koji su nastali prilikom izgradnje mreže. NP-ovi su dužni sve prijavljene troškove usporediti s traženim iznosom potpora te planiranim vlastitim investicijskim sredstvima koje su operatori specificirali prilikom provedbe postupka javne nabave. U slučajevima u kojima su ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže manji od specificiranih u javnoj

415 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

nabavi, NP-ovi de prihvatljivi iznos potpora ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima. U suprotnom, u slučaju da su prijavljeni investicijski troškovi veći od inicijalno predviđenih, najveći prihvatljivi iznos potpora ograničen je apsolutnom vrijednošću specificiranog iznosa potpora u postupku javne nabave. Prihvatljivi iznos potpora predstavljat će i osnovu za izračun udjela sufinanciranja iz sredstava fondova EU-a, pri čemu bi formalnu prijavu nastalih investicijskih troškova, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, prema upravljačkim tijelima fondova EU-a trebali podnositi NP-ovi. Također je potrebno uzeti u obzir da se prihvatljivi iznos potpora treba odnositi samo na prihvatljive izdatke temeljem općih i provedbenih pravila fondova EU-a na nacionalnoj razini.

4.10.2 Naknadni postupak provjere potpora

Odstupanja od planiranih financijskih pokazatelja projekta tijekom dužeg razdoblja njegove provedbe u odnosu na prvotno planirane, prvenstveno su rezultat nesigurnosti predviđanja tržišnih parametara kao što su broj korisnika na mreži u odnosu na izgrađene kapacitete (take- up rate, odnosno iskorištenje mreže), te ostvareni prihodi od usluga na mreži. Naknadni postupak provjere potpora provodi se kako bi se provjerilo da li je inicijalno dodijeljeni iznos potpora bio veći od stvarno potrebnog, zbog čega je potrebno izvršiti povrat prekomjernog dijela potpora. Naknadni postupak obavezan je samo za projekte u kojima je inicijalno dodijeljeni iznos potpora bio veći od 10 milijuna eura.

S obzirom da je maksimalni iznos potpore u modelu A manji od 10 milijuna eura, naknadni postupak provjere potpora neće se provoditi na ovom projektu.

5 ANALIZA IMPLEMENTACIJE NOVE ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE

5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije

Provedena analiza postojeće širokopojasne infrastrukture, njenog korištenja te potreba stanovništva, gospodarskih i javnih subjekata jasno ukazuje na nužnost investicije sa

416 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

intervencijom (tj. uz potpore iz EU fondova i/ili ostalih javnih sredstava) u širokopojasnu infrastrukturu zbog slijedećih razloga:

• Bez izgradnje primjerene širokopojasne infrastrukture u skladu s DAE (engl. Digital Agenda for Europe) povećavat će se digitalni raskorak i postati ograničavajući čimbenik u ostvarivanju razvojnih vizija i ciljeva Konzorcija (posredno PGŽ i RH)

• Ne postoji dovoljan komercijalni interes od strane operatora za samostalna/vlastita financijska ulaganja u razvoj širokopojasne infrastrukture na području Konzorcija.

• Financijska analiza tehnoloških opcija FTTH i FTTC ukazuje na nedovoljnu stopu povrata u slučaju infrastrukturnog i/ili operatora aktivnog sloja (bit stream).

• Iz modela proizlazi da će se u vertikalno integriranom poslovnom modelu povrat investicije za najjeftiniju tehnološku opciju izgradnje FTTC dogoditi relativno kasno što komercijalnim operatorima nije dovoljno primamljivo, pa trenutno ne iskazuju komercijalni interes za izgradnju.

Financijska analiza isplativosti projekta simulirana je alatom koji slijedi CBA (engl. Cost Benefit Analysis) metodologiju preporučenu od strane EU. Svrha alata je prikazati i usporediti financijske vrijednosti izgradnje i eksploatacije potencijalnim investitorima uz primijenjenu različitih tehnoloških rješenja, mrežne arhitekture, prostorna i demografska područja te alternativne poslovne modele (infrastrukturni, komunikacijski, uslužni model, te njihove kombinacije). Provedena je usporedna financijsko ekonomska analiza, analiza ukupnih društvenih koristi različitih tehnologija kojima je moguće osigurati ultrabrze priključke te osigurati ispunjavanje ciljeva DAE 2020 i ciljeva RH.

Analiza financijskih aspekata implementacije u ovom Planu iskazana je za komunikacijski poslovni model.

Model uzima u obzir sljedeće osnovne ulazne parametre tijekom analiziranog vremenskog perioda u razdoblju od 22 godine:

• ukupnu populaciju i korisnički potencijal na promatranom području,

• vremenski period izgradnje mreže (2 godine),

• dinamiku priključenja korisnika,

• troškove izgradnje,

• troškove eksploatacije mreže (20 godina), 417 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• prihode od veleprodajne naknade

5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske analize

Ulazne varijable i parametri korišteni u svim kalkulacijama financijske i analize projekta prikazani su tablicom (Tablica 5-1)

U programskom period 2014-2020 Europska komisija preporuča korištenje društvene stope povrata od 5% za velike projekte novih članica EU, dok je financijska diskontna stopa od 8,73% korištena prema preporuci iz Ograničenog poziva.

Nakon iskaza komercijalnih interesa tijekom prve i druge javne rasprave došlo je do dodatnog smanjenja bijelih područja, što također ima značajne implikacije na financijske aspekte projekta prvenstveno zbog smanjenog korisničkog potencijala na preostalim bijelim područjima.

Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize - nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal Varijabla Vrijednost Srednji tečaj EUR/HRK 7,5 Financijska diskontna stopa 8,73% Društvena diskontna stopa 5,00% Amortizacijski period - infrastruktura (godina) 20 Amortizacijski period - aktivna oprema (godina) 7 Stanovnika 23011 Demografski trend (godišnje) -1,27% Radno sposobno stanovništvo 15245 Postotak zaposlenosti 33% Zaposleno stanovništvo 7685 BDP po stanovniku (prosjek PGŽ) 96.975,00 kn Korisnički potencijal stanovi 5300 Korisnički trend - kućanstva -0,73% Korisnički potencijal poduzeća, obrti, javni sektor 190 Korisnički trend - poduzeća i obrti -1,46% Konačni postotak korisnika nove mreže (od korisničkog potencijala) 50,00% Veleprodajna naknada - vlakno, FTTH (bez PDV-a) 89,25 kn Veleprodajna naknada - bit stream, bakar (bez PDV-a) 65,63 kn Trend cijene (godišnja promjena) 0,00% Stopa prireza 4,38% Predviđena dinamika gradnje nove NGA mreže na području Konzorcija prikazana je slijedećom tablicom (Tablica 5-2)

418 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija

Dinamika gradnje Godina 1 Godina 2 Dinamika izgradnje nove NGA mreže 50% 100% Pokrivanje korisničkog potencijala 100% Broj korisnika ovakve infrastrukture ima značajan utjecaj na financijske aspekte cijelog projekta izgradnje infrastrukture.

Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži prikazan je tablicom (Tablica 5-3). Broj korisnika iz ove tablice uziman je u obzir u svim financijskim proračunima.

Procijenjeni broj korisnika je znatno reduciran na preostalim bijelim područjima (nakon prve i druge javne rasprave) u odnosu na broj korisnika u inicijalno mapiranim bijelim područjima..

Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave Korisnici nove NGA mreže God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20 Dinamika rasta korisnika nove mreže 0% 0% 15% 30% 50% 50% 50% Broj korisnika nove mreže 0 0 812 1611 2666 2569 2385 Pretpostavljeno 50%-tno priključenje potencijalnih korisnika zadržava se tijekom cjelokupnog razmatranog razdoblja. Uz kvalitetnu pripremu i komunikaciju prema stanovništvu postotak priključenja na otvorenu širokopojasnu mrežu može biti značajno veći.

5.2.1 Usporedba financijskih aspekata implementacije za različite tehnološke opcije

U ovom poglavlju dan je pregled i usporedba financijskih aspekata implementacije za razna tehnološka rješenja/opcije. U razmatranje su uzete samo one tehnologije koje su u tehničkom smislu, tj. u smislu pružanja dovoljnih brzina prijenosa usklađene sa ciljevima DAE i ciljevima RH. To su tehnološka rješenja koja djelomično ili u potpunosti koriste svjetlovodno vlakno kao medij prijenosa elektromagnetskog vala: FTTC i FTTH.

Tehnologija LTE (4G) se generalno ne može smatrati zamjenom za ostala razmatrana tehnološka rješenja zbog:

• Nominalne brzine prijenosa LTE (4G) tehnologije formalno upadaju u DAE ciljeve, ali one se odnose na jednog korisnika unutar područja pokrivanja jedne bazne stanice u idealnim vremenskim uvjetima tj. u idealnim uvjetima interferencije. U stvarnosti su te nominalne brzine koje pruža LTE (4G) dijeljeni resurs između svih trenutno aktivnih

419 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

korisnika na području pokrivanja jedne bazne stanice i one mogu biti značajno manje od nominalnih brzina

• Mobilni telekom operatori (zbog tehno-ekonomskih karakteristika koje bi morala imati njihova prijenosna mreža) ne nude neograničenu ili praktički neograničenu količinu podataka po korisniku (tzv. flat-rate)

LTE (4G) se ipak može smatrati komplementarnom tehnologijom ostalim NGA tehnologijama koja može služiti za pokrivanje geografski izdvojenih i po broju korisnika ograničenih područja do kojih bi prosječni trošak izgradnje svjetlovodne infrastrukture po korisniku bio prevelik.

Iz razmatranja je izostavljena tehnologija kabelskog pristupa (DOCSIS 3.0, HFC) zbog činjenice da su ulaganja u ovu tehnologiju svuda po svijetu u opadanju, dok na području Skupine ne postoji položena infrastruktura kabelskih operatora koja bi mogla biti nadograđena na standard DOCSIS 3.0, HFC.

Tablica 5-4 prikazuje procijenjene kapitalne i operativne troškove usporedno za tri različite tehnologije FTTC, FTTH P2MP, FTTH P2P.

Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova projekta izgradnje NGA mreže za tri različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC – na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave Kapitalni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Cijena izgradnje nove NGA mreže po korisniku (prosjek) 3.750,00 kn 9.750,00 kn 11.250,00 kn Kapitalno ulaganje (Diskontirani trošak investicije - DIC) - 18.110.944,67 kn - 47.088.456,15 kn - 54.332.834,02 kn

Operativni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Operativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 1,0% Trošak aktivne opreme (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 3,0% Administrativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 1,0% 1,0% 1,0% Trošak održavanja i upravljanja - 11.298.055,42 kn - 4.895.824,01 kn - 5.649.027,71 kn Zamjena aktivne opreme - 980.744,16 kn - 424.989,13 kn - 1.471.116,23 kn Administrativni troškovi - 1.960.438,79 kn - 4.929.376,82 kn - 5.765.172,04 kn Ukupni operativni troškovi - 14.239.238,36 kn - 10.250.189,97 kn - 12.885.315,98 kn .

Tablica prikazuje usporednu analizu troškova na preostalim bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave. Na reduciranom obuhvatu je, zbog nepovoljne geografske raspršenosti preostalih bijelih područja, uzet maksimalni prosječni trošak po korisniku iz tablice (Tablica 5-5) za svaki tip tehnologije

Troškovi izgradnje nove NGA mreže po korisniku (Tablica 5-5) izračunati su prema rasponima troškova za pojedine tehnologije. Procjena troška izgradnje po korisniku raspodijeljena je na

420 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

devet zona gustoća korisničkog potencijala u županiji. Prosječni trošak izgradnje po korisniku Konzorcija određena je prema gustoći korisnika svih naselja tog područja.

Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti o području gustoće naseljenosti

Od Do FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) 0 74 500,00 € 1.300,00 € 1.500,00 € 74 147 462,50 € 1.200,00 € 1.387,50 € 147 221 425,00 € 1.100,00 € 1.275,00 € 221 294 387,50 € 1.000,00 € 1.162,50 € 294 368 350,00 € 900,00 € 1.050,00 € 368 442 312,50 € 800,00 € 937,50 € 442 515 275,00 € 700,00 € 825,00 € 515 589 237,50 € 600,00 € 712,50 € 589 663 200,00 € 500,00 € 600,00 € JLS u Zoni 500,00 € 1.300,00 € 1.500,00 € S obzirom da će konačni troškovi izgradnje ovisiti o izabranom tehnološkom rješenju, metodi izgradnje (kopanje, mikro/mini-rov, zračna mreža, integrirana linijska infrastruktura,…), te definiranom području obuhvata nakon javne rasprave, ukupne konačne cijene izgradnje mogu odstupati od navedenih vrijednosti.

Uz pretpostavku izgradnje po investicijskom modelu B ili C, izgrađena infrastruktura ostaje u vlasništvu JLS-ova Skupine, te s obzirom na Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, Narodne Novine 80/11, ne postoje prepreke za apliciranje subvencioniranja izgradnje putem EU fondova.

Također, u slučaju korištenja postojeće infrastrukture prema Direktivi 2014/61/EU Europskog parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, reguliranje imovinsko pravnih odnosa uređivat će se s vlasnicima korištene infrastrukture.

Procjena operativnih troškova temelji se na postojećim javnim publikacijama Europske Komisije - Connected Communities Initiative [27] i izračunu autora.

Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave Prihodi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Veleprodajna naknada po priključku 65,63 kn 89,25 kn 89,25 kn Ukupni prihodi od veleprodajne naknade 14.192.108,49 kn 19.301.267,55 kn 19.301.267,55 kn Prihodi od usluga - kn - kn - kn Diskontirani neto prihod (DNR) - 47.129,87 kn 9.051.077,58 kn 6.415.951,57 kn

421 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Prihodi razmatranih tehnologija izračunati su isključivo za veleprodajni poslovni model sa ciljem osiguranja potpuno otvorene infrastrukture odvajanjem infrastrukturnog i aktivnog dijela mreže od usluga. Iz tog su razloga prihodi od usluga izuzeti iz modela.

Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave Financijska analiza bez EU potpora (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Neto novčani tok bez EU potpora - 18.158.074,54 kn - 38.037.378,57 kn - 47.916.882,45 kn Financijska stopa povrata investicije bez EU potpora -9,07% -5,22% -7,80%

Iz analize je vidljivo da niti jedno rješenje nema stope povrata koje su prihvatljive za privatnu investiciju, te je time dokazana potreba intervencije EU i države kako bi razmatranom području pomogla u razvoju.

Izračun EU potpora za realizaciju projekta na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća tablica.

Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave Izračun potpore iz EU fondova FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Prihvatljiv trošak za subvencioniranje - 20.512.500,00 kn - 53.332.500,00 kn - 61.537.500,00 kn Odnos financijskog jaza i diskontirane investicije 100,3% 80,8% 88,2% Stopa kofinanciranja u prioritetnoj osi (EU sredstva) 85,0% 85,0% 85,0% Visina EU subvencije 17.480.997,49 kn 36.619.043,38 kn 46.130.160,99 kn Stopa kofinanciranja (nacionalna sredstva) 15,0% 15,0% 15,0% Sredstva iz nacionalnog udjela sufinanciranja 3.084.881,91 kn 6.462.184,13 kn 8.140.616,65 kn Ukupni iznos subvencije 20.565.879,40 kn 43.081.227,51 kn 54.270.777,64 kn Stopa sufinaciranja 100,3% 80,8% 88,2% S obzirom na različite vrijednosti financijskog jaza između investicija i prihoda, uz definirane stope sufinanciranja EU sredstvima i iz nacionalnog udjela, djelomično se razlikuju konačne ukupne stope sufinanciranja po pojedinom tehnološkom izboru.

Analiza privatnih (ili javnih) sredstava na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća tablica.

Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave Analiza privatnih/javnih sredstava (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Privatni/javni doprinos 47.129,87 kn - 9.051.077,58 kn - 6.415.951,57 kn Neto novčani tok uz EU potpore - 291,42 kn - 212,18 kn - 268,39 kn Interna stopa povrata uz EU potpore 8,73% 8,73% 8,73%

422 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Izračunati iznosi potpora će, uz privatnu (model A, C) ili javnu komponentu (model B), investiciju svesti na razinu stope povrata koja je identična primijenjenoj diskontiranoj stopi i neto novčani tok jednak nuli.

Doprinos privatnog (ili javnog u modelu B) dijela razlikuje se s obzirom na različite cijene izgradnje, operativne troškove ali i različite vrijednosti financijskog jaza.

Do trenutka isplate ugovorenih sredstava sufinanciranja iz EU fondova, financijsku konstrukciju projekta potrebno je zatvoriti vlastitim sredstvima. Troškovi nastali u razdoblju od pokretanja projekta do primitka sufinanciranih sredstava iz EU fondova ne spadaju u kategoriju prihvatljivih troškova, pa se moraju, ovisno o konačno izabranom financijskom modelu ukalkulirati na strani privatnog partnera ili javnog sektora.

Iz kalkulacija je vidljivo da je za FTTC tehnologiju potrebno izdvojiti najmanja sredstva.

Slijede detaljne tablice s financijsko ekonomskom analizom kroz 22-godišnje razdoblje za različita tehnološka rješenja FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC.

423 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTC tehnologijom

Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Ukupni korisnički potencijal 5490 5450 5410 5370 5331 5138 4951 4700 Korisnički potencijal (kućanstva) 5300 5262 5224 5186 5149 4966 4789 4552 Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 190 188 186 184 182 172 162 148 Korisnika na novoj mreži 0 0 812 1611 2666 2569 2476 2350

FTTC - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Kapitalna ulaganja - 10.294 kn - 10.219 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Trošak održavanja i upravljanja - 618 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - 1.231 kn - kn Administrativni troškovi - 103 kn - 205 kn - 205 kn - 205 kn - 205 kn - 217 kn - 230 kn - 230 kn Ukupni operativni troškovi - 721 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.448 kn - 2.691 kn - 1.460 kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 639 kn 1.269 kn 2.099 kn 2.023 kn 1.950 kn 1.851 kn Neto novčani tok bez EU subvencija - 11.014 kn - 11.655 kn - 796 kn - 167 kn 664 kn 575 kn - 741 kn 390 kn Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - 11.014 kn - 22.669 kn - 23.465 kn - 23.633 kn - 22.969 kn - 21.149 kn - 19.739 kn - 16.715 kn

FTTC - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 27 kn 27 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Neto novčani tok uz EU subvencije - 694 kn - 1.409 kn - 797 kn - 167 kn 664 kn 575 kn - 741 kn 390 kn Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) - 694 kn - 2.103 kn - 2.900 kn - 3.067 kn - 2.403 kn - 584 kn 826 kn 3.851 kn

FTTC - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 EU subvencija 10.321 kn 10.245 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) - 27 kn - 27 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 639 kn 1.269 kn 2.099 kn 2.023 kn 1.950 kn 1.851 kn Operativni troškovi - 721 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.448 kn - 2.691 kn - 1.460 kn Neto novčani tok - 721 kn - 1.436 kn - 796 kn - 167 kn 664 kn 575 kn - 741 kn 390 kn Neto novčani tok (kumulativno) - 721 kn - 2.156 kn - 2.953 kn - 3.120 kn - 2.456 kn - 637 kn 773 kn 3.798 kn

FTTC - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Ekonomsko kapitalno ulaganje - 9.779 kn - 9.708 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Operativni troškovi - 721 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.448 kn - 2.691 kn - 1.460 kn Ukupni ekonomski trošak - 10.500 kn - 11.144 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.436 kn - 1.448 kn - 2.691 kn - 1.460 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 1.550 kn 1.550 kn 374 kn 1.495 kn 4.153 kn 4.153 kn 4.153 kn 4.153 kn Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 53 kn 105 kn 174 kn 168 kn 162 kn 153 kn Novostvorena radna mjesta 7 7 11 22 37 37 37 37 Prihod u budžet JLS 35 kn 35 kn 54 kn 109 kn 183 kn 183 kn 183 kn 183 kn Ukupne ekonomske koristi 1.585 kn 1.585 kn 481 kn 1.709 kn 4.509 kn 4.503 kn 4.497 kn 4.489 kn Ukupna ekonomska neto korist - 8.915 kn - 9.559 kn - 955 kn 273 kn 3.073 kn 3.055 kn 1.805 kn 3.028 kn Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) - 8.915 kn - 18.474 kn - 19.429 kn - 19.156 kn - 16.083 kn - 2.003 kn 12.009 kn 33.230 kn

424 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 5-11 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2MP tehnologijom

Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Ukupni korisnički potencijal 5490 5450 5410 5370 5331 5138 4951 4700 Korisnički potencijal (kućanstva) 5300 5262 5224 5186 5149 4966 4789 4552 Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 190 188 186 184 182 172 162 148 Korisnika na novoj mreži 0 0 812 1611 2666 2569 2476 2350

P2MP - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Kapitalna ulaganja - 26.764 kn - 26.569 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Trošak održavanja i upravljanja - 268 kn - 533 kn - 533 kn - 533 kn - 533 kn - 533 kn - 533 kn - 533 kn Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - 533 kn - kn Administrativni troškovi - 268 kn - 533 kn - 533 kn - 533 kn - 533 kn - 539 kn - 544 kn - 544 kn Ukupni operativni troškovi - 535 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.072 kn - 1.611 kn - 1.077 kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 870 kn 1.725 kn 2.855 kn 2.751 kn 2.652 kn 2.517 kn Neto novčani tok bez EU subvencija - 27.299 kn - 27.635 kn - 197 kn 659 kn 1.789 kn 1.679 kn 1.041 kn 1.440 kn Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

P2MP - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) - 5.144 kn - 5.107 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Neto novčani tok uz EU subvencije - 5.680 kn - 6.174 kn - 197 kn 659 kn 1.789 kn 1.679 kn 1.041 kn 1.440 kn Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) - 5.680 kn - 11.853 kn - 12.050 kn - 11.392 kn - 9.603 kn - 1.523 kn 6.034 kn 16.511 kn

P2MP - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 EU subvencija 21.619 kn 21.462 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 5.144 kn 5.107 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 870 kn 1.725 kn 2.855 kn 2.751 kn 2.652 kn 2.517 kn Operativni troškovi - 535 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.072 kn - 1.611 kn - 1.077 kn Neto novčani tok - 535 kn - 1.067 kn - 197 kn 659 kn 1.789 kn 1.679 kn 1.041 kn 1.440 kn Neto novčani tok (kumulativno) - 535 kn - 1.602 kn - 1.799 kn - 1.140 kn 648 kn 8.728 kn 16.286 kn 26.762 kn

P2MP - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Ekonomsko kapitalno ulaganje - 25.426 kn - 25.240 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Operativni troškovi - 535 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.072 kn - 1.611 kn - 1.077 kn Ukupni ekonomski trošak - 25.961 kn - 26.307 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.067 kn - 1.072 kn - 1.611 kn - 1.077 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 1.550 kn 1.550 kn 747 kn 2.990 kn 8.305 kn 8.305 kn 8.305 kn 8.305 kn Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 106 kn 210 kn 348 kn 335 kn 323 kn 307 kn Novostvorena radna mjesta 7 7 22 44 74 74 74 74 Prihod u budžet JLS 35 kn 35 kn 109 kn 217 kn 365 kn 365 kn 365 kn 365 kn Ukupne ekonomske koristi 1.585 kn 1.585 kn 962 kn 3.417 kn 9.018 kn 9.006 kn 8.993 kn 8.977 kn Ukupna ekonomska neto korist - 24.376 kn - 24.722 kn - 105 kn 2.351 kn 7.952 kn 7.934 kn 7.383 kn 7.900 kn Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) - 24.376 kn - 49.098 kn - 49.203 kn - 46.852 kn - 38.901 kn 270 kn 39.363 kn 94.710 kn

425 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 5-12 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2P tehnologijom

Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Ukupni korisnički potencijal 5490 5450 5410 5370 5331 5138 4951 4700 Korisnički potencijal (kućanstva) 5300 5262 5224 5186 5149 4966 4789 4552 Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 190 188 186 184 182 172 162 148 Korisnika na novoj mreži 0 0 812 1611 2666 2569 2476 2350

P2P - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Kapitalna ulaganja - 30.881 kn - 30.656 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Trošak održavanja i upravljanja - 309 kn - 615 kn - 615 kn - 615 kn - 615 kn - 615 kn - 615 kn - 615 kn Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - 1.846 kn - kn Administrativni troškovi - 309 kn - 615 kn - 615 kn - 615 kn - 615 kn - 634 kn - 652 kn - 652 kn Ukupni operativni troškovi - 618 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.249 kn - 3.114 kn - 1.268 kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 870 kn 1.725 kn 2.855 kn 2.751 kn 2.652 kn 2.517 kn Neto novčani tok bez EU subvencija - 31.499 kn - 31.887 kn - 361 kn 495 kn 1.625 kn 1.502 kn - 462 kn 1.249 kn Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

P2P - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) - 3.647 kn - 3.620 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Neto novčani tok uz EU subvencije - 4.264 kn - 4.851 kn - 361 kn 495 kn 1.624 kn 1.502 kn - 462 kn 1.249 kn Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) - 4.264 kn - 9.115 kn - 9.476 kn - 8.982 kn - 7.357 kn - 1.450 kn 3.895 kn 13.039 kn

P2P - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 EU subvencija 27.235 kn 27.036 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 3.647 kn 3.620 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 870 kn 1.725 kn 2.855 kn 2.751 kn 2.652 kn 2.517 kn Operativni troškovi - 618 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.249 kn - 3.114 kn - 1.268 kn Neto novčani tok - 618 kn - 1.231 kn - 361 kn 495 kn 1.625 kn 1.502 kn - 462 kn 1.249 kn Neto novčani tok (kumulativno) - 618 kn - 1.848 kn - 2.209 kn - 1.715 kn - 90 kn 5.817 kn 11.162 kn 20.306 kn

P2P - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 10 god. 15 god. 22 Ekonomsko kapitalno ulaganje - 29.337 kn - 29.123 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn Operativni troškovi - 618 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.249 kn - 3.114 kn - 1.268 kn Ukupni ekonomski trošak - 29.955 kn - 30.354 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.231 kn - 1.249 kn - 3.114 kn - 1.268 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 1.550 kn 1.550 kn 1.046 kn 4.186 kn 11.627 kn 11.627 kn 11.627 kn 11.627 kn Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 148 kn 294 kn 487 kn 470 kn 452 kn 430 kn Novostvorena radna mjesta 7 7 31 62 103 103 103 103 Prihod u budžet JLS 35 kn 35 kn 153 kn 306 kn 508 kn 508 kn 508 kn 508 kn Ukupne ekonomske koristi 1.585 kn 1.585 kn 1.348 kn 4.786 kn 12.623 kn 12.605 kn 12.588 kn 12.565 kn Ukupna ekonomska neto korist - 28.370 kn - 28.769 kn 117 kn 3.555 kn 11.392 kn 11.356 kn 9.474 kn 11.297 kn Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) - 28.370 kn - 57.139 kn - 57.022 kn - 53.467 kn - 42.075 kn 12.930 kn 67.792 kn 146.942 kn

426 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

5.3 Ekonomski učinci projekta

Parametri korišteni u svim kalkulacijama ekonomske stope povrata projekta prikazani su tablicom (Tablica 5-13).

Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata korištene nakon druge javne rasprave Varijabla Vrijednost Korekcijski faktor izgradnje (ekonomski model) 5,00% Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi BDP-a zbog NGA mreže 2,40% Potrošački višak (godišnje po pretplatniku) 182,77 kn Maksimalni porast zaposlenosti zbog utjecaja nove NGA mreže 4,60% Prosječna godišnja neto primanja po zaposlenom (RH) 68.664,00 kn Prosječni godišnji prihod JLS iz poreza i prireza plaće 4.934,88 kn Korekcijskim faktorom u izgradnji pretpostavljena je veća učinkovitost provođenja projekta tradicionalnim postupkom.

Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi bruto društvenog proizvoda vezana je uz rast prosječne sadašnje brzine prijenosa do pretpostavljene maksimalne srednje brzine od 1 Gbit/s.

Procjena potrošačkog viška temelji se na publiciranoj studiji socio-ekonomskog utjecaja širokopojasne infrastrukture za Europsku komisiju, kao i maksimalni porast zaposlenosti zbog povoljnog učinka novih mogućnosti[28].

Iz vrijednosti prosječne neto plaće na nivou Republike Hrvatske procijenjen je godišnji prihod u općinu/grad temeljem poreza i prireza iz plaća novo zaposlenih.

Tablica 5-14 prikazuje utjecaj projekta izgradnje i eksploatacije širokopojasne infrastrukture na porast BDP-a zbog u petogodišnjem razdoblju. Utjecaj projekta na rast BDP-a u prve dvije godine vezan je uz direktne učinke kapitalnih investicija i angažmana lokalnih partnera u izgradnji dok se u kasnijim godinama porast realizira iskorištavanjem novih mogućnosti širokopojasne infrastrukture. Maksimalnu vrijednost dostiže u petoj godini, te se na toj vrijednosti zadržava do kraja projekta.

Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na porast BDP-a nakon druge javne rasprave Rast BDP-a God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20 Maksimalni utjecaj NGA mreže na BDP 0,12% 0,12% 0,54% 1,08% 1,80% 1,80% 1,80%

427 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Jedan od važnih aspekata odabira tehnologije je i utjecaj porasta prijenosnih brzina nove NGA mreže na porast BDP-a. U skladu sa izvještajem utjecaja širokopojasnih brzina na rast BDP-a u OECD zemljama koju su proveli Ericsson, Arthur D. Little i Chalmers fakultet[29] udvostručenje brzine dovodi do porasta BDP-a u iznosu od 0,3%. Tablica 5-15 prikazuje utjecaj porasta brzina nove NGA mreže na porast BDP-a.

Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim prijenosnim brzinama Pristupna tehnologija ADSL FTTC FTTH Srednje brzine mreže (Mbit/s) 4 9 18 36 71 142 285 569 Rast BDP-a ovisno o brzinama (Mbit/s) 0,34% 0,69% 1,03% 1,37% 1,71% 2,06% 2,40%

Nova mreža utjecat će pozitivno putem povećanja ukupnog BDP-a kroz ulazno-izlazne koristi vezane uz povećanje sigurnosti, poboljšanje cjeloživotnog obrazovanja, pozitivnog utjecaja na okoliš, unaprjeđenja u zapošljavanju i ekonomiji, poboljšanja socijalne jednakosti i uključivosti, unaprijeđenije financija, povećanja prihoda, unaprjeđenje zdravstvene skrbi te povećanja blagostanja zajednice u cjelini.

Utjecaj širokopojasnih tehnologija omogućiti će otvaranje novih radnih mjesta. Nova radna mjesta generirati će direktne dodatne prihode lokalnoj zajednici.

Potrošački višak vezan uz širokopojasne usluge na novoj mreži također će povećati ukupne društvene koristi projekta.

Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije realizacije na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave Analiza društveno ekonomskih koristi (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P) Brzina prijenosa (Mbit/s) minimalno 40* do 500** do 1000*** Porast BDP-a zbog većih brzina prijenosa 0,86% 1,71% 2,40% Ukupni ekonomski trošak - 37.893.837,13 kn - 61.317.039,04 kn - 72.306.425,50 kn Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 44.370.698,63 kn 85.858.775,47 kn 119.049.236,94 kn Ekonomske koristi: potrošački višak 1.719.844,24 kn 3.439.688,48 kn 4.815.563,88 kn Ekonomske koristi: nova radna mjesta 37 74 103 Ekonomske koristi: nova radna mjesta (prihod JLS) 1.956.426,57 kn 3.848.621,33 kn 5.336.378,29 kn Ukupne ekonomske koristi 48.046.969,43 kn 93.147.085,28 kn 129.201.179,11 kn Ukupna ekonomska neto korist 10.153.132,31 kn 31.830.046,24 kn 56.894.753,61 kn Ekonomska stopa povrata 9,8% 10,8% 13,3% Odnos ekonomske dobiti i troška 1,27 1,52 1,79 * brzina prijenosa za FTTC tehnologiju prema korisniku; brzina prijenosa od korisnika značajno je niža. Brzina prijenosa eksponencijalno pada sa udaljenosti od pristupnog čvora i uvelike ovisi o kvaliteti bakrenih parica. ** maksimalna brzina ovisi o omjeru dijeljenja. *** brzina prijenosa je simetrična prema i od korisnika; moguće je ponuditi i veće brzine.

428 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Iz tablice je vidljivo značajno smanjenje ukupnih iznosa društveno ekonomskih koristi uzrokovanih smanjenjem preostalih bijelih područja u odnosu na situaciju prije javnih rasprava, što je posljedica izgradnje infrastrukture u razdoblju 2017. - 2018. No odnos ekonomske dobiti i troška i dalje je pozitivan.

Tehnološka rješenja bazirana na FTTH konceptu imaju potrebu za većim inicijalnim kapitalnim ulaganjima, ali u konačnici donose značajno veću društveno-ekonomsku korist od tehnologija baziranih na FTTC konceptu. Velike srednje brzine priključaka FTTH tehnologija omogućuju i veći pozitivni utjecaj na BDP, više novostvorenih radnih mjesta, veći priljev sredstava u budžeta općine/grada te povećanu vrijednost potrošačkog viška od FTTC tehnologije. Izgradnjom FTTH mreže izbjegnuti će se moguća buduća elektromagnetska ograničenja razvoja uzrokovana tehničkim karakteristikama iskorištenja postojećih bakrenih parica do krajnjih korisnika.

U prilog važnosti dugoročnije održivog projekta pristupa ide i uredba EU br. 283/2014 Europskog parlamenta i vijeća o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture[30].

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom.

Iako je potrebni privatni kapital najmanji za FTTC tehnologiju, FTTH P2P, P2MP ili kombinirano P2P/P2MP rješenje optimalan je dugoročni izbor Konzorcija, pa će ponude ovih tehnologija imati prednost ispred FTTC rješenja.

Za sve analizirane opcije ukupna ekonomska korist je pozitivna, te je time dokazana opravdanost za korištenje EU potpora.

5.4 Organizacijski plan provedbe projekta

Državne potpore se dodjeljuju izravno ulagačima u mreže, a čiji su projektni prijedlozi odabrani u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru Ograničenog poziva. Dodijeljena

429 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

financijska potpora omogućit će korisnicima državne potpore obavljanje komercijalne djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu.

Korisnik državne potpore bit će odabrani operator u investicijskom modelu A. Neizravni korisnici bit će operatori elektroničkih komunikacija koji se koriste novom mrežom za pružanje maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima te sami krajnji korisnici. Budući da doprinos države nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, te se stoga smatra državnom potporom, postupkom pred-odabira u modelu A osigurava se da je svaka potpora ograničena na najmanji iznos potreban za određeni projekt.

5.4.1 Nositelj projekta za vrijeme pripreme PRŠI - partner

Nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI je Grad Delnice za cijeli Konzorcij.

U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv te NP-a.

U postupku pred-odabira zainteresirani operatori moraju dostaviti plan realizacije projekta sa sljedećim detaljima proračunima na projektu:

• Relativni udio privatnih sredstava u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta

• Prosječna potpora po krajnjem korisniku

• Model upravljanja NGA širokopojasnom mrežom izgrađenom u okviru projekta

• Opise vlastitih kapacitet prijavitelja u provedbi projekata (Metodologija uspostave projektnog tima)

• Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA širokopojasni pristup

• Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično

• Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično

430 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je sklopljen između prijavitelja i nositelja projekta za vrijeme pripreme PRŠI. Nositelj projekta za vrijeme pripreme PRŠI tada postaje partner na projektu izgradnje.

Operator prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstava preuzima potpunu pravnu i financijsku odgovornost za upravljanje i provedbu projekta.

5.4.2 Operator – prihvatljivi prijavitelj

Prihvatljivi prijavitelj projekta ima pravo podnošenja projektnog prijedloga. Državne potpore dodijeliti će se izravno prihvatljivom prijavitelju projekta odabranom u postupku dodjele bespovratnih sredstava. Na taj način operator (prihvatljivi prijavitelj projekta) postaje i korisnik državne potpore.

Prijavitelj mora osigurati odgovarajuće financijske i operativne kapacitete za pravovremenu provedbu projekta. Članovi projektnog tima mogu biti zaposlenici prijavitelja ili vanjski stručnjaci. Odgovornosti članova projektnog tima za upravljanje i provedbu projekta moraju biti definirane i raspoređene, što prijavitelj opisuje u Prijavnom obrascu i dokazuje Izjavom prijavitelja.

Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) treba osigurati učinkovitu uporabu sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja odnosno mora imati osigurana sredstva za financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih sredstava (potpora) potencijalno dobivenih u sklopu Ograničenog poziva te ukupnosti neprihvatljivih troškova, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja i Izjavom partnera.

Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) mora osigurati održivost projekta i projektnih rezultata. Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) je obvezan osigurati trajnost projekta tijekom razdoblja navedenog u Programu državnih potpora, a koji je odobrila EK u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja.

Prijavitelj tijekom razdoblja od 7 godina od završnog plaćanja po Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava mora osigurati (prijavitelj niže navedeno dokazuje Izjavom prijavitelja):

• održavanje opreme i druge imovine nabavljene tijekom projekta, u skladu s uputama/preporukama proizvođača; 431 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

• održivost aktivnosti i rezultata kako bi se osiguralo ostvarenje ciljanih pokazatelja;

• da ne dođe do bitne izmjene projektnih rezultata uslijed promjene prirode vlasništva dijela infrastrukture ili prestanka proizvodne aktivnosti.

Prijavitelj se pored uvjeta koji se odnose na veleprodajne usluge mora obvezati:

• da će s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa u fazi projektiranja i izgradnje infrastrukture usuglasiti uvjete, odgovornosti i točan položaj (mikrolokaciju) demarkacijskih točaka te koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će se graditi NP-BBI infrastruktura u skladu s uputom NPO-a o demarkacijskim točkama, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja;

• na svakoj demarkacijskoj točki trajno omogućiti pristup pasivnim dijelovima pristupne mreže (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnoj mreži stupova, neosvijetljenim nitima, vanjskim kabinetima) izgrađene kroz ONP program u naselju u kojem se nalazi demarkacijska točka, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja.

Nepridržavanje zahtjeva koji se odnose na sposobnost prijavitelja i partnera (kada je primjenjivo), učinkovito korištenje sredstava i zahtjeva povezanih s trajnošću, smatrat će se kršenjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te je moguće od prijavitelja/korisnika bespovratnih sredstava zatražiti povrat sredstava (navedeno provjerava PT2).

5.4.3 Odgovornosti i obveze partnera i prijavitelja

Tablica 5-17 shematski prikazuje podjelu odgovornosti i obveza između partnera i prijavitelja u projektu realizacije projekta izgradnje NGA infrastrukture na bijelom području Konzorcija, s obzirom na investicijski model A.

Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom modelu A Partner Prijavitelj Odgovornosti i obveze (JLS) (Operator) EU sufinanciranje ✓ Voditelj projekta ✓ Koordinacijsko vijeće ✓ ✓ Projektni tim ✓ ✓ Dozvole iz domene prostornog uređenja i ✓ ✓ gradnje Projektna dokumentacija ✓ Predfinanciranje ✓

432 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Partner Prijavitelj Odgovornosti i obveze (JLS) (Operator) Financijski plan ✓ Izgradnja ✓ Nadzor nad aktivnostima ✓ ✓ Nadzor nad operativnim stanjem mreže ✓ Izvještavanje prema NOP-u ✓ Dostupnost podataka o mreži ✓ Upravljanje mrežom ✓ Veleprodajne naknade ✓ Provjera povrata potpora ✓ Nadzor i izvještavanje ✓

S obzirom na izabrani investicijski model A na strani JLS-a (partnera) biti će potreban minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.

Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene prostornog uređenja i gradnje, JLS će osigurati pomoć privatnom operatoru u procesima pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.

5.4.4 Subjekti uključeni u projekt izgradnje širokopojasne infrastrukture

U tablici (Tablica 5-18) navedeni su subjekti koji su uključeni u pripremu, provedbu i funkcioniranje projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture.

433 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu Operator Davatelji Faza MRRFEU Konzorcij (partner) HAKOM Konzultanti, suradnici (prijavitelj) usluga Okvirni Nacionalni Program (ONP) definira Okvirna analiza mogućnosti Davanje ciljeve i pretpostavke provedbe projekta. Davanje mišljenja na informacija o koje uključuju statističke Izrada nacrta Plana razvoja veleprodajne uvjete i vlasništvu podatke o stanovništvu, Odluka o pokretanju širokopojasne infrastrukture. naknade operatora mreže. infrastrukture i boji područja, bruto projekta. Analiza potražnje za Savjetovanje u području planovima za Planiranje domaćem proizvodu i Pokretanje izrade PRŠI, širokopojasnom infrastrukturom. Iskaz interesa. mrežnog koncepta i njegov daljnji razvijenosti osiguranje potrebnih Izrada tehničkog koncepta i regulativa za predložena razvoj usluge. gospodarstva. podataka. organizacije. rješenja i njihov utjecaj na Konzultacije u Trajnost i održivost Ekonomska analiza provedbe tržište. stvaranju projekta. projekta te potreba za financijsku koncepta mreže. Odluka o sufinanciranju pomoć. projekta. Ponuda investicijskog i poslovnog modela. Savjetovanje u Potpisivanje ugovora. pretpostavkama prilikom Izrada izvedbenog Po potrebi i planiranja mreže, projekta prema dogovoru Izgradnja Praćenje realizacije. predloženog rješenja te infrastrukture. dijeljenje vlastite utjecaj na tržište. Izgradnja NGA Infrastrukture. Po potrebi, provođenje infrastrukture. regulatorne intervencije. Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta Osiguranje usluge Savjetovanje u području tehničkog održavanja Korištenje uvjeta za rad mreže. mreže. izgrađene Promatranje učinka Izrada studija infrastrukture. Eksploatacija projekta na tržištu proširenja mreže. Pružanje usluga telekomunikacije. Osiguranje službe krajnjim Po potrebi provođenje podrške za korisnike. korisnicima. regulatorne intervencije.

434 (461)

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Sadržaj iskazan planom razvoja Konzorcija može biti iskorišten kao dio budućeg zahtjeva za subvencioniranje izgradnje nove širokopojasne mreže.

Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine:

• Koordinacija izvođenja projekta.

• Operativno izvođenje projekta.

5.4.5 Koordinacija vođenja projekta

Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine odgovorna osoba prijavitelja (voditelj projekta) kao predsjednik Koordinacijskog vijeća, predstavnik partnera (iz projekta e-Županija) i opcionalno predstavnik JLS-a na čijem području se projekt provodi.

Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi odluke o načinu rješavanja poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na početku projekta, odobrava veleprodajne uvjete i naknade uz naglašavanje transparentnosti, te vrši funkciju odnosa sa javnošću.

Djeluje na strateškoj razini, odnosno donosi sve relevantne strateške odluke tijekom pripreme i provedbe projekta, odnosno:

• konzultira sve relevantne dionike projekta,

• donosi odluke u vezi zatvaranja investicijskog modela,

• donosi odluke u vezi financijske konstrukcije projekta,

• donosi odluke u vezi investicijskih troškova projekta,

• donosi odluke u vezi prijave sufinanciranja iz fondova EU,

• odobrava izvještaje projektnog tima,

• daje preporuke voditelju projekta,

• vrši nadzor projekta.

5.4.6 Operativno vođenje projekta

Voditelj projekta imenovan je od strane NP-a, odnosno Konzorcija. Direktno odgovara za provedbu projekta JLS-ovima Konzorcija, kao tijelu javne vlasti koje je iniciralo projekt, te Koordinacijskom vijeću.

435 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Voditelj projekta:

• vodi brigu o projektu,

• promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno stanje,

• koordinira operativne sudionike u projektu,

• priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i financijskim planovima,

• osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti,

• komunicira sa predstavnicima svih zainteresiranih strana,

• odgovoran je za prijavu sufinanciranja iz fondova EU,

• uz pomoć projektnog tima i privatnog operatora provodi odluke Koordinacijskog vijeća.

Projektni tim formira se također od strane Konzorcija kao NP-a i direktno je odgovoran voditelju projekta. Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su obuhvaćene u slijedećim cjelinama:

• upravljanje vremenskim rasporedom,

• upravljanje troškovima,

• upravljanje kvalitetom,

• upravljanje ljudskim resursima,

• upravljanje razmjenom informacija,

• upravljanje rizicima,

• upravljanje javnom nabavom u projektu.

5.4.7 Faze realizacije cjelokupnog širokopojasnog projekta

Cjelokupni projekt izgradnje i eksploatacije nove širokopojasne mreže sastoji se od pet glavnih faza. Faze planiranja, osiguranja sredstava državnih potpora, priprema i realizacija natječaja prethode stvarnom početku izgradnje nove širokopojasne NGA mreže.

436 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta

Kompletiranje radova u fazi izgradnje mora biti izvedivo unutar 24 mjeseci od ishođenja svih potrebnih suglasnosti i dozvola.

S obzirom da se radi o dugoročnoj infrastrukturnoj investiciji, vrijeme trajanja operativne faze predviđa se na više desetaka godina.

5.4.8 Okvirni vremenski plan provedbe projekta

Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na području Konzorcija procijenjeno trajanje projekta prikazano je grafikonom (Grafikon 5-1).

437 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija

5.4.9 Procjena rizika na projektu

Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica tih događanja. Upravljanje rizikom znači djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata projekta.

Identificirani potencijalni rizici su:

• R1: Rizik potražnje

• R2: Rizik za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže

• R3: Institucionalni rizici

• R4: Pravni rizici

• R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže

Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili umanjivanje njegovih posljedica.

S obzirom da je većina navedenih rizika administrativne prirode u kontekstu komunikacije i odnosa nositelja projekta, privatnog partnera sa nacionalnim tijelima zaduženim za provedbu programa, od posebnog je značaja pravovremena komunikacija uz podršku stručnih službi na nivou županije čime će se umanjiti navedeni rizici.

438 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kvantifikacija rizika

Identificirani rizici u kategorijama R1 do R5 težinski su procjenjeni, te je za svaki rizik predložena mjera sprječavanja ili izbjegavanja uz procjenu ostatka rizika nakon njegova umanjenja.

Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika Razina Vjerojatnost Ozbiljnost rizika * Sprječavanje rizika / mjere za Rezidualni Opis rizika * (P) * (S) (= P * izbjegavanje rizika rizik S) R1 : Rizik potražnje Visoka ulaganja u Tržište konzultacije s potencijalnim pristupnu mrežu od mrežnim operatorima pristupnih mreža strane 1 4 4 su provedena od strane promotora nizak infrastrukturnih projekta tijekom preliminarnog mrežnog konkurenata dizajna. Niska razina Tržište konzultacije s potencijalnim interesa pružatelja pružateljima usluga provedeni su od usluga za 2 5 10 nizak strane promotora projekta tijekom korištenje nove preliminarnog mrežnog dizajna. infrastrukture Aktivno promicati projekt među potencijalnim korisnicima i lokalnim uprave kroz odgovarajuće promidžbene kampanje. Odgovarajući proračun za ovu namjenu mora biti uključen u trošak Niska razina projekta ulaganja. prihvaćanja Provesti stimulacije tržišne potražnje novoizgrađene kroz promotivne aktivnosti, kao što su 3 5 15 umjeren infrastrukture od informiranje krajnjih korisnika i strane krajnjih poticajne mjere - aktivni angažman korisnika promotora projekta. Koordinirati s komplementarnim aktivnostima lokalne uprave: subvencije za krajnje korisnike s niskim prihodima, te razvoj novih usluga kao što su e- uprava i e-zdravstvo. R2: Rizici za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže Potreban je aktivan dijalog između promotora projekta i privatnog sektora, a proveden je u fazi izrade projekta (kako bi osigurali ispravnu procjenu troškova), te koji će se nastaviti tijekom procesa nabave (kako bi se osiguralo da privatni sektor razumije projektne zahtjeve). Provjeriti da li je nova mreža planiranja uglavnom na javnim površinama u vlasništvu JLS, kako bi se umanjili rizici Promjena povezani s imovinsko pravnom investicijskih 3 3 9 nizak problematikom. troškova projekta Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za vrijeme izgradnje mreže, potrebno je osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u skladu sa dizajnom mreže. Kompanija koja će graditi FTTx mrežu mora ispunjavati tražene zahtjeve u pogledu planirane kvalitete. Kontrola kvalitete je prisutna tijekom svih faza realizacije projekta sa jasno definiranom matricom odgovornosti, penalizacijama i

439 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Razina Vjerojatnost Ozbiljnost rizika * Sprječavanje rizika / mjere za Rezidualni Opis rizika * (P) * (S) (= P * izbjegavanje rizika rizik S) mogućnost da se u slučaju potrebe jednostavno promijeni izvođač.

Predlagač projekta mora utvrditi i osigurati druge izvore financiranja u slučaju da je dodatno financiranje potrebno (tj. ponude za izgradnju su veće nego što se očekivalo). Plan provedbe uzima u obzir dodatno vrijeme za nepredviđene slučajeve. Ugovor o izgradnji mreže će sadržavati detaljne odredbe u vezi s rokovima izgradnje pojedinih segmenata te ugrađene kompenzacijske mjere (odštete) koje će biti naplaćene od privatnog investitora u slučaju kašnjenja. To će omogućiti dijeljenje rizika izgradnje s privatnim partnerom i dati poticaj privatnom partneru da ograniči Provedba kasni kašnjenja. više od 15% od Osigurati adekvatno kvalificirano izvorno planiranog 4 4 16 nizak osoblje kod svih dionika uključenih u razvojnog proces izvedbe projekta. razdoblja Provedba projektnog plana u više paralelnih, po mogućnosti neovisnih faza. Osiguranje voditelja projekta sa punim radnim vremenom na strani promotora i strukturirano upravljanje projektom. Aktivna komunikacija svih dionika izgradnje uključujući ključno osoblje, partnere iz privatnog i javnog sektora, a kako bi se osigurala neometana provedba projekta. R3: Institucionalni rizici Predlagač projekta osigurao je redovitu Neuspješna komunikaciju nacionalnim upravljačkim realizacija ERDF tijelima i Europske komisije u ranoj fazi programa, razvoja projekta, kako bi se prepoznalo i 1 5 5 nizak nedostatak pravodobno odgovorilo na sva pitanja. financijskih Predlagač projekta je osigurao dodatnu sredstava EU vanjsku potporu u razvoju projekta (privatni konzultanti, Jaspers). R4: Pravni rizici Pripremanje detaljne natječajne dokumentacije od strane iskusnih unutarnjih / vanjskih stručnjaka imenovanih od strane promotora projekta. Planiranje dovoljno vremena za Kašnjenja u 2 3 6 postupak nabave (uključuje eventualne nizak procesu nabave ponovljene natječaje). Planirati dovoljno vrijeme za rješavanje pravnih sporova raznih vrsta (primjerice kočenje procesa dobivanja dozvola od strane konkurenata). Opasnost od Predlagač projekta osigurao je tijesnu nemogućnosti suradnju s lokalnim vlastima uprave već rješavanje u fazi izrade idejnog rješenja. 5 4 20 umjeren imovinsko pravnih Osigurati da se trase nove infrastrukture odnosa na trasi planiraju / grade na terenu koji je u izgradnje javnom vlasništvu - prometnice.

440 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Razina Vjerojatnost Ozbiljnost rizika * Sprječavanje rizika / mjere za Rezidualni Opis rizika * (P) * (S) (= P * izbjegavanje rizika rizik S) Osigurati izgradnju tehnologijama za koje neće trebati građevinska dozvola (kao "jednostavne konstrukcije" - mikrorovovi i zračno kabliranje korištenjem postojećih stupova). Predlagač projekta je uzeo u obzir sve potrebne dozvole potrebne za izgradnju prilikom pripreme projekta. Uspostava suradnje sa HAKOM-om i nadležnim ministarstvom kako bi se ubrzalo usvajanje novog građevinskog pravilnika ("jednostavna građevina") za olakšanu izgradnju FTTx mreža. Svake godine (u očekivanju realizacije investicije) treba provjeravati stanje imovinsko-pravnih odnosa (kupnja- prodaja zemljišta) na području planirane izgradnje kako bi se na vrijeme mogli poduzeti koraci za eventualno traženje alternativnih lokacija. Odgovornost za odabir novih lokacija su u odgovornosti privatnog partnera, a konačna odluka se donosi u fazi izrade izvedbenog projekta. R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže Redovito provjeravanje pretpostavki projektnih troškova tijekom izgradnje, promptna reakcija na odstupanja. Osigurati kontinuirani dijaloga između privatnog partnera na izgradnji mreže i pružatelja usluga kako bi se smanjili budući operativni troškovi već u vrijeme dizajna mreže (primjerice korištenje opreme koja je nešto skuplja u fazi izgradnje no bitno olakšava kasnije održavanje ili promjene na mreži). Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za vrijeme eksploatacije mreže, potrebno je osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u Povećanje skladu sa dizajnom mreže. operativnih 3 4 12 umjeren Topologija, dizajn mreže i troškova projekta implementacijske metode moraju biti takve da se minimizira terenski rad Ravnoteža između troškova izgradnje i troškova održavanja mora biti uspostavljena. Usuglašenost o mogućim izmjenama cijena najma infrastrukture između infrastrukturnog operatera i pružatelja usluga u fazi eksploatacije mreže. Identificirati i osigurati dodatne izvore financiranja za pokrivanje mogućeg povećanje troškova poslovanja (uzrokovanih nepredvidljivim vanjskim utjecajem).

Skala Ocjena: Vjerojatnost: 1 - Nevjerojatno; 2 - Malo vjerojatno; 3 - Vjerojatnije da ne; 4 - Vjerojatno; 5 - Vrlo vjerojatno. Težina: 1 – Nema učinka; 2 - Minimalan učinak; 3 - Umjeren učinak; 4 - Kritičan učinak; 5 - Katastrofalan učinak. Razina rizika: nizak; umjeren; visok; neprihvatljiv.

441 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Kako se vidi iz procjene rizika dane u tablici (Tablica 5-19), uz pravodobnu primjenu mjera za izbjegavanje rizika, najveći rezidualni rizici su umjereni ili niski što znači da ne postoje ozbiljne prepreke za realizaciju projekta.

Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti prikazana grafikonima (Grafikon 5-2 i Grafikon 5-3) također ukazuje na potrebu povećane pažnje vezane uz kontrolu troškova izgradnje, te promocije važnosti iskorištenja novih širokopojasnih mogućnosti (osiguranje dovoljnog broja aktivnih korisnika nove infrastrukture).

Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupna društveno-ekonomske neto koristi na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave

442 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave

Najveći rizik za Konzorcij predstavlja izostanak realizacije projekta izgradnje ili društveno- ekonomski gubitak kvantificiran tablicom (Tablica 5-16).

443 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

6 ZAKLJUČAK

Ovaj dokument opisuje strateški plan razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće generacije na području Konzorcija u kojem ne postoji dostatni komercijalni interes ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdano izgradnju širokopojasne infrastrukture sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih potpora.

Prostorni obuhvat projekta definiran ovim dokumentom obuhvaća administrativno-upravne jedinice lokalnih samouprava Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima.

Analizom stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnosti i ponude usluga za pojedine kategorije krajnjih korisnika provedenom anketom na terenu utvrđeno je da korisnicima nisu dostupne brzine iznad 30Mbit/s, iako prema HAKOM portalu postoje područja pokrivenosti sa brzinama iznad 30Mbit/s.

Definirana su ciljana područja provedbe projekta, zajedno s lokacijama svih potencijalnih korisnika bijelih adresa.

Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u investicijskom modelu B. Značajna smanjenja zastupljenosti i veće raspršenosti bijelih zona nakon iskazanih komercijalnih interesa izgradnje, povećava kompleksnost realizacije projekta u bijelim zonama. S obzirom na ove činjenice, Konzorcij se odlučio za investicijski model A.

Uvođenjem širokopojasne mreže na području Konzorcija potaknuli bi se pozitivni procesi kvalitativnog poboljšanja obrazovne strukture lokalnog stanovništva. Širokopojasni pristup internetu omogućava usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje od kuće te pruža platformu za podučavanje na kreativne i pristupačne načine. Implementacijom širokopojasne infrastrukture na području Konzorcija stvorili bi se uvjeti za intenzivnije korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, što bi u konačnici rezultiralo značajnijim aktiviranjem gospodarskog potencijala lokalnog stanovništva.

Ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno zastupljene u gospodarskoj strukturi Konzorcija u zanemarivoj mjeri.

Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost

444 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se smanjio stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika, ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Konzorcija.

Analiza troškova implementacije različitih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja pokazala je da FTTC, FTTH P2MP i FTTH P2P nemaju pozitivne interne stope povrata, te je opravdana potreba intervencija kroz državne potpore.

Formiran je preliminarni financijski plan provedbe projekta, kojim je naveden predviđeni iznos sufinanciranja iz ESI fondova (uključujući i iznos sredstava iz nacionalnog udjela sufinanciranja). Također je predviđen iznos sredstava privatnih operatora koji je potrebno osigurati za sufinanciranje investicijskih troškova i/ili pokrivanje troškova predfinanciranja projekta.

Na preostalim bijelim područjima društveno-ekonomska neto korist projekta implementacije FTTH P2P tehnologije u analiziranom dugoročnom razdoblju od 22 godine procijenjena je na 56,9 milijuna kuna, dok je ista za FTTH P2MP 31,8 milijuna kuna, te 10,2 milijuna kuna za FTTC tehnologiju.

Može se zaključiti da bi izostanak realizacije projekta imao dugoročne negativne posljedice na razvoj područja obuhvaćenih Konzorcijem.

445 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

7 POPIS SLIKA

Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta 23 Slika 3-1 Položaj Delnica u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 26 Slika 3-2 Makrolokacija Delnica (Izvor: DGU) 27 Slika 3-3 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 37 Slika 3-4 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 48 Slika 3-5 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Delnica (Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 51 Slika 3-6 Položaj grada Čabra u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 61 Slika 3-7 Makrolokacija grada Čabra (Izvor: DGU) 62 Slika 3-8 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 73 Slika 3-9 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima grada Čabra (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 86 Slika 3-10 Distribucija registriranih subjekata na području grada Čabra (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara, stanje: 01.08. 2016.) 89 Slika 3-11 Položaj Grada Vrbovskog u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 95 Slika 3-12 Makrolokacija Grada Vrbovskog (Izvor: DGU) 96 Slika 3-13 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 107 Slika 3-14 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 117 Slika 3-15 Distribucija registriranih subjekata na području Grada Vrbovskog (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara, stanje: 18. 7. 2016.) 122 Slika 3-16 Položaj Općine Brod Moravice u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 130 Slika 3-17 Makrolokacija Općine Brod Moravice (Izvor: DGU) 131 Slika 3-18 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 143 Slika 3-19 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 152 Slika 3-20 Distribucija subjekata na području Općine Brod Moravice (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) 155 Slika 3-21 Položaj Općine Fužine u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 162 Slika 3-22 Makrolokacija Općine Fužine (Izvor: DGU) 163 Slika 3-23 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 174 Slika 3-24 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 183

446 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-25 Distribucija subjekata na području Općine Fužine (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) 185 Slika 3-26 Položaj Općine Lokve u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 194 Slika 3-27 Makrolokacija Općine Lokve (Izvor: DGU) 195 Slika 3-28 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 206 Slika 3-29 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 215 Slika 3-30 Distribucija subjekata na području Općine Lokve (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) 217 Slika 3-31 Položaj Općine Mrkopalj u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 225 Slika 3-32 Makrolokacija Općine Mrkopalj (Izvor: DGU) 225 Slika 3-33 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 235 Slika 3-34 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 242 Slika 3-35 Distribucija subjekata na području Općine Mrkopalj (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) 244 Slika 3-36 Položaj Ravne Gore u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 252 Slika 3-37 Makrolokacija Ravne Gore (Izvor: DGU) 252 Slika 3-38 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 262 Slika 3-39 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 270 Slika 3-40 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Ravna Gora (Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 272 Slika 3-41 Položaj Općine Skrad u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 280 Slika 3-42 Makrolokacija Općine Skrad (Izvor: DGU) 281 Slika 3-43 Bruto domaći proizvod po županijama Republike Hrvatske (u kn po glavi stanovnika) (Izvor: Državni zavod za statistiku) 291 Slika 3-44 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada autora prema Popisu stanovništva 2011.) 300 Slika 3-45 Distribucija subjekata na području Općine Skrad (Izvor: obrada autora prema podacima službenih registara) 303 Slika 3-46 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne brzine[] 311 Slika 3-47 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve Grada Delnica i regije 312 Slika 3-48 Korištenje i namjena prostora (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica) 314 Slika 3-49 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica) 315

447 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-50 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica) 316 Slika 3-51 Vodnogospodarski sustav (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica) 317 Slika 3-52 Prometna infrastruktura (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica) 318 Slika 3-53 Uvjeti korištenja (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Delnica) 319 Slika 3-54 Korištenje i namjena prostora (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Čabra 321 Slika 3-55 Infrastrukturni sustav (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Čabra) 323 Slika 3-56 Korištenje i namjena prostora (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog) 325 Slika 3-57 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog) 326 Slika 3-58 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog) 328 Slika 3-59 Vodnogospodarski sustav (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog) 329 Slika 3-60 Prometna infrastruktura (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog) 331 Slika 3-61 Uvjeti korištenja (izvor: službeni dokumenti i odluke Grada Vrbovskog) 332 Slika 3-62 Korištenje i namjena prostora i promet (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 334 Slika 3-63 Elektroenergetski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 335 Slika 3-64 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 336 Slika 3-65 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 337 Slika 3-66 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 338 Slika 3-67 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 339 Slika 3-68 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 340 Slika 3-69 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 341 Slika 3-70 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 342 Slika 3-71 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 343 Slika 3-72 Korištenje i namjena prostora, promet, pošta i telekomunikacije (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 345 Slika 3-73 Elektroenergetski sustav, vodnogospodarski sustav i sustav odvodnje te promet (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 346 Slika 3-74 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 347

448 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 3-75 Korištenje i namjena prostora (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 349 Slika 3-76 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 351 Slika 3-77 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 353 Slika 3-78 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 355 Slika 3-79 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 356 Slika 3-80 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 357 Slika 3-81 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 358 Slika 3-82 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 359 Slika 3-83 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 360 Slika 3-84 Korištenje i namjena prostora (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 362 Slika 3-85 Elektroenergetski sustav i plinovod (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 363 Slika 3-86 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 364 Slika 3-87 Vodnogospodarski sustav (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 365 Slika 3-88 Prometna infrastruktura (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 366 Slika 3-89 Uvjeti korištenja (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 367 Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske 385 Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti 386 Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene vrijednosti) 386 Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti 387 Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija 388 Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj raspravi 389 Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne rasprave 390 Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa nakon druge javne rasprave 391 Slika 9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture 395 Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja 402 Slika 4-11 Alternativni model financiranja 403

449 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta 412 Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta 437

8 POPIS TABLICA

Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe 13 Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa 16 Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama 19 Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa 20 Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama 21 Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP) 22 Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa 24 Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 godine 24 Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Delnicama 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 28 Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Delnica i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 29 Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Delnica, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 30 Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Delnica i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 31 Tablica 3-5 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 34 Tablica 3-6 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 35 Tablica 3-7 Grad Delnice te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova (EU) 36 Tablica 3-8 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Delnica u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA- e) 39 Tablica 3-9 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Delnica u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e 43 Tablica 3-10 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Grada Delnica, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 46 Tablica 3-11 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Delnica (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 50

450 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-12 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u gradu Čabru, PGŽ-u i RH 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) 63 Tablica 3-13 Dobna struktura stanovništva grada Čabra i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 64 Tablica 3-14 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području grada Čabra, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS) 65 Tablica 3-15 Obrazovna struktura stanovništva grada Čabra i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 66 Tablica 3-16 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija) 70 Tablica 3-17 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 71 Tablica 3-18 Grad Čabar i Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 72 Tablica 3-19 Prihodi i rashodi poduzetnika na području grada Čabra u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA- e) 75 Tablica 3-20 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području grada Čabra u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 79 Tablica 3-21 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i ukupan broj stambenih jedinica u naseljima grada Čabra, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 84 Tablica 3-22 Ukupan broj registriranih subjekata na području grada Čabra (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 01.08. 2016.) 88 Tablica 3-23 Rezultati ankete – Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 93 Tablica 3-24 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Vrbovskom 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 97 Tablica 3-25 Dobna struktura stanovništva Grada Vrbovskog i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 97 Tablica 3-26 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada Vrbovskog, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim 99 Tablica 3-27 Obrazovna struktura stanovništva Grada Vrbovskog i Primorsko–goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 101 Tablica 3-28 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 104 Tablica 3-29 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 105 Tablica 3-30 Grad Vrbovsko te Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 106

451 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-31 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Vrbovskog u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 109 Tablica 3-32 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Vrbovskog u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 112 Tablica 3-33 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta te broj stambenih jedinica u naseljima Grada Vrbovskog, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 115 Tablica 3-34 Ukupan broj registriranih subjekata na području Grada Vrbovskog (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 18. 7. 2016.) 119 Tablica 3-35 Ukupan broj stanovnika i kućanstava u Općini Brod Moravice 2001. i 2011. godine (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) 132 Tablica 3-36 Komparativni prikaz dobne strukture popisanog stanovništva Općine Brod Moravice i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 133 Tablica 3-37 Usporedba odabranih demografskih pokazatelja starenja stanovništva na području Općine Brod Moravice, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 134 Tablica 3-38 Obrazovna struktura stanovništva Općine Brod Moravice i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 136 Tablica 3-39 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 140 Tablica 3-40 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 141 Tablica 3-41 Općina Brod Moravice, Primorsko-goranska županija i Republika Hrvatska u komparativnom okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 142 Tablica 3-42 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Brod Moravice u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 145 Tablica 3-43 Broj trgovačkih društava i zaposlenih u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Brod Moravice u 2011. i 2014. godini, prema djelatnostima NKD-a 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka Financijske agencije) 148 Tablica 3-44 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Brod Moravice, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 151 Tablica 3-45 Ukupan broj registriranih subjekata na području Općine Brod Moravice (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 21. 7. 2016.) 154 Tablica 3-46 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Fužine 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) 164 Tablica 3-47 Dobna struktura stanovništva Općine Fužine i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 165

452 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-48 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Fužine, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 166 Tablica 3-49 Obrazovna struktura stanovništva Općine Fužine i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 168 Tablica 3-50 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 171 Tablica 3-51 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 172 Tablica 3-52 Općina Fužine te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 173 Tablica 3-53 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Fužine u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 176 Tablica 3-54 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Fužine u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 179 Tablica 3-55 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Općine Fužine, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 182 Tablica 3-56 Ukupan broj subjekata na području Općine Fužine (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 16.06.2016.) 184 Tablica 3-57 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Lokve 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) 196 Tablica 3-58 Komparativni prikaz dobne strukture popisanog stanovništva Općine Lokve i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 196 Tablica 3-59 Usporedba odabranih demografskih pokazatelja starenja stanovništva na području Općine Lokve, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 198 Tablica 3-60 Obrazovna struktura stanovništva Općine Lokve i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 199 Tablica 3-61 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 202 Tablica 3-62 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 204 Tablica 3-63 Općina Lokve te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova (EU) 205 Tablica 3-64 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Lokve u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA- e) 208 Tablica 3-65 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Lokve u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 211

453 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-66 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Lokve, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 214 Tablica 3-67 Ukupan broj registriranih subjekata na području Općine Lokve (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 21. 7. 2016.) 216 Tablica 3-68 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Mrkopalj 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) 226 Tablica 3-69 Dobna struktura stanovništva Općine Mrkopalj i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 227 Tablica 3-70 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Mrkopalj, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim 228 Tablica 3-71 Obrazovna struktura stanovništva Općine Mrkopalj i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 229 Tablica 3-72 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 232 Tablica 3-73 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 233 Tablica 3-74 Općina Mrkopalj te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 234 Tablica 3-75 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Mrkopalj u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 236 Tablica 3-76 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Mrkopalj u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 239 Tablica 3-77 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta te broj stambenih jedinica u naseljima Općine Mrkopalj, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 242 Tablica 3-78 Ukupan broj subjekata na području Općine Mrkopalj (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 16.06.2016.) 243 Tablica 3-79 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Ravna Gora 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011). 253 Tablica 3-80 Dobna struktura stanovništva Općine Ravna Gora i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 254 Tablica 3-81 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Ravna Gora, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 255 Tablica 3-82 Obrazovna struktura stanovništva Općine Ravna Gora i Primorsko-goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 256

454 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-83 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku 259 Tablica 3-84 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 260 Tablica 3-85 Općina Ravna Gora te Primorsko-goranska županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU 261 Tablica 3-86 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Ravna Gora u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e 264 Tablica 3-87 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Ravna Gora u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 267 Tablica 3-88 Privatna kućanstva prema broju članova, korištenju Interneta i broju stambenih jedinica u naseljima Općine Ravna Gora, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 270 Tablica 3-89 Ukupan broj subjekata na području Općine Ravna Gora (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 12.07.2016. g.) 271 Tablica 3-90 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Skrad 2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.) 282 Tablica 3-91 Dobna struktura stanovništva Općine Skrad i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 282 Tablica 3-92 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Skrad, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 284 Tablica 3-93 Obrazovna struktura stanovništva Općine Skrad i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 285 Tablica 3-94 Kretanje osnovnih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske (Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku) 288 Tablica 3-95 Usporedba kretanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2004.-2013. u EUR te % (Izvor: Državni zavod za statistiku, EUROSTAT) 289 Tablica 3-96 Općina Skrad te Primorsko-goranske županija u okviru indeksa razvijenosti (Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU) 290 Tablica 3-97 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općine Skrad u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e 293 Tablica 3-98 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Skrad u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 296 Tablica 3-99 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih jedinica u naseljima Općine Skrad, 2011. godina (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 299 Tablica 3-100 Ukupan broj subjekata na području Općine Skrad (Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske, Registar poslovnih subjekata HGK te Registar udruga u RH, stanje: 16.06.2016.) 302 Tablica 3-101 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP) 370

455 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 3-102 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija 372 Tablica 3-103 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene druge javne rasprave i iskazanih komercijalnih interesa 374 Tablica 3-104 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija 375 Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika prema tipu 376 Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike 378 Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi 395 Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja 399 Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže 406 Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži 407 Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu 409 Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize - nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal 418 Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija 419 Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 419 Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova projekta izgradnje NGA mreže za tri različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC – na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 420 Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti o području gustoće naseljenosti 421 Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 421 Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 422 Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 422 Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 422 Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTC tehnologijom 424 Tablica 5-11 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2MP tehnologijom 425 Tablica 5-12 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2P tehnologijom 426 Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata korištene nakon druge javne rasprave 427 Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na porast BDP-a nakon druge javne rasprave 427

456 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim prijenosnim brzinama 428 Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije realizacije na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 428 Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom modelu A 432 Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu 434 Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika 439

9 POPIS GRAFIKONA

Grafikon 3-1 Broj zaposlenih u Gradu Delnicama prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30.4.2016.) 44 Grafikon 3-2 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Delnicama, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 53 Grafikon 3-3 Rezultati ankete – kategorije korisnika 54 Grafikon 3-4 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 55 Grafikon 3-5 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 56 Grafikon 3-6 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 57 Grafikon 3-7 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 58 Grafikon 3-8 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u gradu Čabru prema kategorijama poslodavaca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 80 Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u gradu Čabru, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema skupinama obveznika poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 90 Grafikon 3-10 Rezultati ankete – vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu 91 Grafikon 3-11 Rezultati ankete – struktura broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih usluga prema nazivima operatera 92 Grafikon 3-12 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Gradu Vrbovskom prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 113 Grafikon 3-13 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Vrbovskom, PGŽ i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 123 Grafikon 3-14 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 124 Grafikon 3-15 Rezultati ankete – interes za usluge televizije visoke rezolucije 125 Grafikon 3-16 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 125 Grafikon 3-17 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 126

457 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-18 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 128 Grafikon 3-19 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Brod Moravice, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 149 Grafikon 3-20 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Brod Moravice, PGŽ i RH za 2013. godinu, prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 156 Grafikon 3-21 Rezultati ankete – kategorije korisnika 157 Grafikon 3-22 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 157 Grafikon 3-23 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 158 Grafikon 3-24 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 159 Grafikon 3-25 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 160 Grafikon 3-26 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Fužine, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 180 Grafikon 3-27 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Fužine, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 186 Grafikon 3-28 Rezultati ankete – kategorije korisnika 187 Grafikon 3-29 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 188 Grafikon 3-30 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 189 Grafikon 3-31 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 189 Grafikon 3-32 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 191 Grafikon 3-33 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Lokve, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 212 Grafikon 3-34 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Lokve, PGŽ i RH za 2013. godinu, prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 218 Grafikon 3-35 Rezultati ankete – kategorije korisnika 219 Grafikon 3-36 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 219 Grafikon 3-37 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 220 Grafikon 3-38 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 221 Grafikon 3-39 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 223 Grafikon 3-40 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Mrkopalj, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 240

458 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

Grafikon 3-41 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Mrkopalj, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema kategorijama obveznika poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 246 Grafikon 3-42 Rezultati ankete – kategorije korisnika 246 Grafikon 3-43 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 247 Grafikon 3-44 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 248 Grafikon 3-45 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 249 Grafikon 3-46 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 250 Grafikon 3-47 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Ravna Gora, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 268 Grafikon 3-48 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Ravnoj Gori, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 273 Grafikon 3-49 Rezultati ankete – kategorije korisnika 274 Grafikon 3-50 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 275 Grafikon 3-51 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 276 Grafikon 3-52 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 277 Grafikon 3-53 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 278 Grafikon 3-54 Broj zaposlenih osoba s prebivalištem u Općini Skrad, prema vrsti poslodavca (Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje 30. 4. 2016.) 297 Grafikon 3-55 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Skrad, PGŽ-u i RH za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave) 304 Grafikon 3-56 Rezultati ankete – kategorije korisnika 305 Grafikon 3-57 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 306 Grafikon 3-58 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 307 Grafikon 3-59 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga 308 Grafikon 3-60 Rezultati ankete – iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje omogućava širokopojasna infrastruktura 309 Grafikon 3-61 Brzina pristupa prema provedenoj anketi 371 Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija 438 Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupna društveno-ekonomske neto koristi na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 442 Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave 443

459 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

10 REFERENCE

[1] Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016. – 2020., (http://www2.pgz.hr/pozivi_skupstina/13-17/skupstina22/TOCKA1- PRILOG.pdf) [2] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI_Okvirni_program_NGA_BB%20 20-3_14%20FINAL.pdf) [3] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u radoblju od 2016.-2020. (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=1512) [4] Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, (http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/kako_do_fondova/korak1/u vjeti/eu_hr.pdf) [5] Digitalni plan za Europu (http://ec.europa.eu/digital-agenda/) [6] "The Impact of Broadband on Growth and Productivity", MICUS Management Consulting GmbH, 2008 [7] Vlada Republike Hrvatske, Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama koja se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža. . EU Guidelines for the application of State and rules in relation to rapid deployment of broadband networks, European Commission, OJ 2013/C 25/01 (http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:025:0001:0026:EN:P DF [8] Deklaracija Odbora ministara Vijeća Europe o upravljanju adresnim kapacitetima internetskog protokola u javnom interesu, 2010 [9] Rezolucija WGPL/8 Konferencije opunomoćenika ITU-a (Guadalajara, 2010) "Olakšavanje prelaska s IPv4 na IPv6" [10] PRŠI Delnice, 20.07.2016. [11] PRŠI Čabar, 12.08.2016. [12] PRŠI Vrbovsko, 12.08.2016. [13] PRŠI Brod Moravice, 18.08.2016. [14] PRŠI Fužine, 25.07.2016. [15] PRŠI Lokve, 10.08.2016. [16] PRŠI Mrkopalj, 29.07.2016. [17] PRŠI Ravna Gora, 24.06.2016. [18] PRŠI Skrad, 15.07.2016. [19] Arhur D. Little, National Fibre Strategies [20] Interaktivni GIS portal, HAKOM (http://bbzone.hakom.hr/) [21] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM (www.hakom.hr). [22] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014 (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html)

460 Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Gorskog kotara

[23] Uglešić – Milardić, Izabrana poglavlja tehnike visokog napona; FER 2007 [24] Gladisch, Lange, Leppla - Power efficency of optical versus electronic acess networks, Darmstadt; Germany 2008 [25] DGU – Područni uredi za katastar – PUK Rijeka [26] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, HAKOM, svibanj 2014.g. [27] Analysis Mason - Connected Communities Initiative , [28] Study on the socio-economic impact of bandwidth (SMART 2010/0033) [29] Doubling broadband speed leads to 0.3% GDP growth in OECD [30] UREDBA (EU) br. 283/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ

461