Tendencije Suvremenog Razvoja Općine Đurđevac

Ferdo TOMICA

Tendencije suvremenog razvoja općine Đurđevac

Da bi se bolje uočile mogućnosti suvremenog Iako još uvijek općina nije dovoljno privred- razvoja općine Đurđevac, potrebno je istaknuti no razvijena i zaostaje za prosjekom razvijeno od čega Ise još nedavno u privrednom razvoju sti SR Hrvatske, optimistički se gleda na buduć počelo, što se ostvarilo i postiglo. nost, jer područje općine bogato je sirovinama, Počelo se od želja i razmišljanja o danima a koje nisu još uvijek dovoljno iskorištavane. kada ćemo imati lijepa naselja i napredna sela, Na prirodnim bogatstvima temelje se syi bu školovane generacije, asfaltirane ceste, indus dući razvojni programi, a osnovni pravci pri trijske radnike i kad će život svakog čovjeka bi vrednog razvoja općine su: agroindustrijski ti lijep i sretan. kompleks, šumarstvo i drvna industrija, indu Općina Đurđevac oduvijek je bila tradicional strija građevinskog materijala i proizvodnja no čisto poljoprivredna općina bez druge priv zemnog plina. rede i industrije, a to znači bez radničke klase i stručnih kadrova ,koji bi nosili i ubrzali pro PRIRODNI PREDUVJETI RAZVOJA ces privrednog razvoja. Tradicionalno to je bila općina s ratarskom, a posebno stočarskom pro Općina Đurđevac prostire se na površini od izvodnjom, jer poljoprivrednik — Podravac ne 680 km2 i zauzima 11,7 posto ukupnog područja prodaje na tržištu ratarske proizvode kukuruz Bilogorsko-podravske regije. Prema popisu sta i pšenicu, već ih, a naročito kukuruz, plasira na novništva iz 1971. godine na tom području živ tržište preko stočarstva. jelo je 47.788 stanovnika, ili 12,3 posto stanovni Prolazile su godine u traženjima i lutanjima, ka Bilogorsko-podravske regije. Sa 70,3 stanov razvoj općine sprovodio se više stihijski, a ma nika na 1 km2 ovo područje je gušće naseljeno nje planski i organizirano, bilo je uspjeha, radi od područja Bilogorsko-podravske regije, gdje lo se kako se moglo i znalo. na 1 km2 otpada 66,9 stanovnika. Poljoprivreda kao osnovna privredna grana, Po svom geografskom položaju općina zau plodne oranice, marljiv seljak, ratarska i sto zima sjevero-istočno područje središnje Hrvat čarska proizvodnja, žetve i berbe, »svati i koli- ske, kojim prolazi važna prometnica u pravcu nja«, »gorice i kleti« činili su svakodnevni ži Varaždin, Koprivnica, Đurđevac, Virovitica, Osi vot. jek, a jednim se krakom u Đurđevcu odvaja u Ali, sve ovo nije moglo stvoriti uvjete bržeg pravcu Bjelovara i Zagreba. Promatrajući ovo ekonomskog privrednog razvoja općine. područje sa stanovništva reljefa i konfiguraci Razmišljalo se i tražila rješenja kako ubrzati je tla, najveći dio područja čini ravnica između privredni razvoj, jer samo motika i oranica rijeke Drave i pitomih brežuljaka Bilo-gore. nisu mogli osigurati privredni razvoj. Najveći dio ravnice sačinjavaju obradive površi Dugo su bile prisutne teškoće oko utvrđiva ne bogate humusom, a što je vrlo povoljno za nja osnovnih pravaca privrednog razvoja kao i intenzivni uzgoj poljoprivrednih kultura. Zahva nosilaca razvoja, a bilo je prisutno i pomanjka ljujući prirodnom bogatstvu dobrog boniteta nje razvojnih programa u organizacijama udru zemljišta i povoljnim klimatskim uvjetima, ovo ženog rada kao i stručnih kadrova, nosilaca i područje ima sve preduvjete za razvoj agroindu- kreatora razvoja. Nije bilo dovoljno samoinici strijske proizvodnje. jative ni hrabrosti ulaženja u veće investicije Od ukupne površine općine 59,1 posto otpada privrednog značaja, kao ni poslovnog poveziva na obradive poljoprivredne površine, 33,7 posto nja s udruženim radom razvijenijih područja. na šume i 7,2 posto čini ostalo. Jedna trećina Podaci posljednjeg desetljeća o društveno- općine pokrivene šumom čini važan izvor siro -ekonomskom i poltičkom razvoju općine govo vine za razvoj drvne industrije. U prirodno re o mnogim promjenama; to je vidljivo u su bogatstvo spada pijesak i šljunak, a koje su si vremenijoj poljoprivrednoj proizvodnji, u broju rovine omogućile razvoj građevinske industrije, traktora, kombajna i ostalih priključnih stroje a u utrobi zemlje prisutnost plina, nafte i top va, u broju izgrađenih društvenih stanova i le vode otvara buduće nove razvojne perspek obiteljskih kuća, u sprovedenoj elektrifikaciji, tive. plinofikaciji i izgrađenim vodovodima, u mno Regulacija rijeke Drave, izgradnja dravskih gim kilometrima asfaltiranih prometnica, u no hidroelektrana i dravskog vodenog puta, a s vim školskim, zdravstvenim, privrednim i dru time u vezi buduća melioracija i komasacija, bit gim objektima, u razvoju industrije, a prije sve će daljnji prilog privrednom razvoju općine. ga u novim samoupravnim, društvenim odno Prirodni uvjeti pružaju mogućnosti razvoja sima. vikendnog i lovnog turizma.

98 Bogatstvo plina i nafte mijenja izgled podrav skih ravnica. U Virju je u gradnji centralna plinska stanica

Općina Đurđevac već u proteklih nekoliko predviđa da neće dolaziti do smanjenja ukup godina, kao izrazito poljoprivredna općina, gubi nog broja stanovnika, već da će se ono poveća ove značajke, a u neposrednom razdoblju to vati. U 1985. godini predviđa se da će na područ će biti još i više. ju općine živjeti oko 49.000 stanovnika, ili oko 2,5 posto više od 1971. godine. KRETANJE STANOVNIŠTVA U ekonomsko socijalnoj strukturi stanovniš Radi ubrzanijeg privrednog razvoja općine, tva doći će do promjena, a što je vidljivo iz a posebno industrije, u idućem razdoblju se slijedećih podataka:

STOPA RASTA STRUKTURA GODINA Indeks STANOVNIŠTVO popis Procjena 1980. 1985. 1971. 1980. " 1985. 1971. 1971. 1971. 1980. 1985. UKUPNO 47.788 48.606 49.000 101.7 102,5 100,0 100,0 100,0 — poljoprivredno 21.759 19.000 18.000 87,3 82,7 45,5 39,0 36,7 — nepoljoprivredno 26.029 29.606 31.000 113.7 119,1 54,5 61,0 63,3

99 KRETANJE ZAPOSLENOSTI I MOGUĆNO općina Bjelovar bilo je 15 posto, a u SR Hrvat STI ZAPOŠLJAVANJA skoj 25,7 posto zaposlenih. Na osnovi kretanja zaposlenosti 1976 — 80., Na kraju 1976. godine u društvenom sektoru kao i sagledivih mogućnosti zapošljavanja u idu bilo je zaposleno 3840 radnika ili vrlo malih 8 ćem vremenskom razdoblju, očekuju se slijede posto od ukupnog broja stanovnika (broj sta će promjene: novnika prema popisu 1971. godine). U Zajednici

Stopa rasta Indeks Stopa rasta 1976. 1980. 1976/80. 1985. 1985/80. 1981/85.

Društveni sektor Ukupno 3840 5754 10,6 6956 120,9 3,9 Privreda 2896 4728 13,0 5898 124,7 4,6 Neprivreda 944 1026 1,9 1058 103,1 0,6 Privatni sektor 204 230 3,1 245 106,5 1,5 Ukupno 4044 5984 10,3 7201 120,2 3,7

Na kraju 1980. godine predviđa se da će biti dina, donosi slijedeće promjene u strukturi dru ukupno zaposlenih u društvenom i privatnom štvenog i privatnog sektora: sektoru 5984 ili 11,7 posto, a u 1985. 7201 ili 14,7 Učešće društvenog proizvoda društvenog sek posto od ukupnog broja stanovnika općine. tora privrede u odnosu na ukupni iznos društve U politici zapošljavanja naročito pažnja će nog proizvoda općine (društveni sektor i pri se obratiti zapošljavanju mladih stručnih kadro vatni sektor) još uvijek vidno zaostaje, jer je va, a u tom cilju usmjerit će se i politika kredi u 1975. godini u Zajednici općina Bjelovar druš tiranja učenika i studenata. tveni sektor u društvenom proizvodu sudjelovao 67,1 posto, a u SR Hrvatskoj 86,7 posto, a pred PROMJENE PRIVREDNE STRUKTURE I viđa se u 1980. godini u Zajednici općina Bjelo KRETANJE DRUŠTVENOG PROIZVODA var 73 posto, a u SR Hrvatskoj 88,3 posto. Dosadašnji privredni razvoj od 1975. godine, kao i njegov nastavak u razdoblju 1981—85. go

STRUKTURA DRUŠTVENOG PROIZVODA 1975 _ 1985. ČISTE DJELATNOSTI

POKAZATELJI OPĆINA ĐURĐEVAC KOMULATIV KOMULATIV 1975. 1981. 1976—1980. 1981. 1985. 1981—1985. UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 — društveni 52,6 63,2 59,7 64,5 70,0 67,5 — privatni 47,4 36,8 40,3 35,5 30,0 32,5 INDUSTRIJA 24,9 35,7 30,7 36,8 40,4 38,8 POLJOPRIVREDA 45,8 37,3 40,3 36,2 32,2 34,0 — društveni 4,5 5,5 5,2 5,6 6,6 6,1 — privatni 41,3 31,8 35,1 30,6 25,6 27,6 ŠUMARSTVO 7,2 5,0 5,2 4,8 4,0 4,4 GRAĐEVINARSTVO 2,9 3,4 5,3 3,3 3,0 3,1 — društveni 1,2 0,6 2,9 0,6 0,6 0,6 — privatni 1,7 2,8 2,4 2,7 2,4 2,5 VODOPRIVREDA 1,3 1,3 1,2 1,3 1,4 1,4 PROMET I VEZE 1,7 0,9 1,0 1,0 1,0 1,0 — društveni 1,0 0,4 0,5 0,4 0,4 0,4 •— privatni 0,7 0,5 0,5 0,6 0,6 0,6 TRGOVINA 11,1 13,1 12,6 13,4 14,8 14,1 UGOSTITELJSTVO 2,3 2,1 1,8 2,1 2,1 2,1 — društveni 1,3 1,4 1,2 1,4 1,5 1,5 •— privatni 1,0 0,7 0,6 0,7 0,6 0,6 ZANATSTVO 2,8 1,2 1,9 1,1 1,0 1,1 — društveni 0,2 0,2 0,2 0,1 0,2 0,2 — privatni 2,7 2,0 1,7 1,0 0,8 0,8

100 U ukupnom privrednom razvoju industrija INVESTICIJSKA AKTIVNOST će imati sve veći značaj i 1985. godine u ukup nom društvenom proizvodu sudjelovat će sa 40,4 Investicijska aktivnost do 1975. godine bila posto, a poljoprivreda s 32,2 posto. je neznatna, da bi u srednjoročnom planskom razdoblju 1975-80. godina bila naročito inten zivna, a posebno u 1979. i 1980. godini.

PREGLED BROJA INVESTITORA I INVESTICIJ SKIH OBJEKATA I PREDRAČUNSKA VRIJED NOST NA DAN 31. OŽUJAK 1980. GODINE

Broj investicijskih Ukupno predrač. Oblast Broj investitora objekata vrijednost u 000 dinara

Industrija 5 8 516.059 Poljoprivreda 4 3 200.568 Vodoprivreda 1 — — Građevinarstvo 1 1 3.500 Prom et — 1 25.625 Trgovina 2 3 98.234 Ugostiteljstvo 1 1 95.480 Financ. tehn. usluge — 2 20.940 UKUPNO PRIVREDA: 14 19 960.406 Stamb. kom. djel. — 2 27.980 Obraz., znanost, kult. 1 4 79.803 DPZ, DPO 4 — — UKUPNO NEPRIVREDA: 5 6 107.783 SVEUKUPNO: 19 25 1.068.189

Najznačajnije investicije su slijedeće:

Investitor i investicijski objekti Ukupna pred. vrijed. »Podravina« OOUR »Programat« Đurđevac LliSSfe :--5¾¾ i — Tvorn. suhe žbuke Đurđevac 95,467.000 — Tvornica izolacijskih materijala Đurđevac 212,410.000 »Interprodukt« Pitomača — Stočna farma u Starom Gracu 75,866.000 »Plod« Radna organizacija u osnivanju Đurđevac — Staklenici u Đurđevcu 74,690.000 »Sloga« OOUR Trgovina Đurđevac — Robna kuća u Đurđevcu 77,319.000 »Sloga« OOUR Ugostit, i turizam Đurđevac — Hotel »B« kategorije u Đurđevcu 95,480.000 UKUPNO: 631,232.000

U posljednje dvije godine investicijska aktiv Investicije u neprivrednim djelatnostima bit nost bila je intenzivna u industriji, trgovini i će ovisne od materijalnih mogućnosti^ udruže ugostiteljstvu. U investicijskoj politici najvaž nog rada, a odnosit će se na gradnju školskog niji zadatak je kako što prije završiti sve posto prostora, dječje vrtiće i komunalne objekte, a jeće investicije, a u slijedećim godinama nove u čemu će vidnu ulogu imati i samodoprinosi investicije prvenstveno će biti iz djelatnosti in radnih ljudi i građana u mjesnim zajednicama. dustrije i poljoprivrede.

101 7/ o 100 LEGENDA 90

80 '

70 ■ 60 50 PRIVATNI SEKTOR 40 30 20

DRUŠTVENI SEKTOR

1975 1981 198 5

Sudjelovanje društvenog i privatnog sektora u formiranju društvenog proizvoda općine Đur đevac 1975. i plan za 1981. i 1985. godinu

MOGUĆNOSTI I PRAVCI RAZVOJA PRIV u duhanskoj industriji, izgradit će se mješao REDNIH DJELATNOSTI nica stočne hrane i objekti za pasterizaciju viš nje i ostalog voća. Dosadašnji privredni razvoj kao i postignuti Prerada poljoprivrednih sirovina čini realnu stupanj razvoja usmjeruju i u budućem razdob perspektivu razvoja privrede ove općine koja lju na razvoj industrije, poljoprivrede, šumar raspolaže s prirodnim resursima i komparativ stva, građevinarstva, proizvodnju plina, trgovine nim prednostima za intenzivnu ratarsku proiz i ugostiteljstva. Razvoj ostalih djelatnosti u ve vodnju kao i proizvodnju industrijskog bilja. likoj će mjeri ovisiti od ekonomskih kretanja Radna organizacija »Duhanprodukt« Pitoma- u osnovnim pravcima privrednog razvoja. In ča investicijskom izgradnjom nastoji dugoročni dustrija, kao sekundarna privredna djelatnost, je riješiti probleme u vezi proizvodnje duhana. postigla je u proteklih nekoliko godina najbrži Radna organizacija »Voće-produkt« Vir je uz privredni rast u odnosu na druge grane privre preradu trešnji izvršit će investiranje za pasteri đivanja i vrlo brzo povećavalo se njeno učešće zaciju, a u ovaj program uključuje i otkup zem u strukturi društvenog proizvoda, a što je vid ljišnih površina na kojima će se saditi plan- ljivo iz slijedećeg: tažni voćnjaci, a uspostavit će se i kooperativni odnosi u vezi podizanja plantažnih voćnjaka Učešće industrije u društvenom kod individualnih poljoprivrednika. proizvodu U razvoju industrijske proizvodnje očekuju se veći privredni efekti u Radnoj organizaciji 1973. godine 16.7 posto »Podravina« — osnovna organizacija udruženog 1978. godine 32.7 posto rada »Programat« Đurđevac, jer se izgradnjom 1980. godine 35,6 posto tvornice suhe žbuke, proširenjem separacije i 1985. godine 40,4 posto izolacijskih materijala stvaraju povoljni uvjeti za daljnji razvoj ove privredne grane. Razvoj industrije vezan je na domaće siro- Tvornica školskog namještaja »Gaj« Pitoma- vinske izvore kao što su poljoprivredni proizvo ča, Tvornica za mehaničku preradu drveta i di, drvni sortimenti, prirodna nalazišta šljunka, Tvornica masivnog namještaja »Bilokalnik.« Ko pijeska i plina. privnica — Đurđevac kao nosioci drvne indu strije predviđaju veće investicijske aktivnosti U okviru razvoja agroindustrijskog komplek kojima bi se promijenili i nadopunili proizvod sa izvršit će se proširenje s novim kapacitetima ni programi. Tako se predviđa izgraditi tvor

102 Proizvodnja karanfila u novopodignutim stakle nicima RO »Plod« u Đurđevcu

nicu »tapeciranog« namještaja i tvornicu »elok- katastarskih jutara, Poljoprivredna zadruga siranog okova«. Đurđevac 300 katastarskih jutara, Poljoprivred Na osnovi kvalitetnog pijeska i potreba su na zadruga Kalinovac 300 katastarskih jutara, vremenog građevinarstva u Tvornici »suhe žbu dok ostale poljoprivredne zadruge raspolažu s ke« »Podravina« Đurđevac, kapaciteta 70.000 to manjim površinama. Male društvene obradive na, proizvodit će se sve vrste žbuke koje danas površine uvjetovane su specifičnom socijalnom zahtijeva suvremeno građevinarstvo. U pripremi strukturom stanovništva općine. U privatnom i je izgradnja tvornice »siliko opeke«. društvenom sektoru prevladavaju tradicionalne Poljoprivrednu proizvodnju karakterizira ve ratarske kulture pšenica i kukuruz, a najveći lika zastupljenost individualnog sektora poljo dio ratarskih proizvoda je finaliziran kroz sto privredne proizvodnje u odnosu na društveni čarsku proizvodnju, a tek manji dio se prodaje sektor. Iako je u prosjeku seljački posjed sitan, kao tržni višak. s prosjekom oko tri katastarska jutra obradivih Od industrijskih biljaka posebno se uzgaja površina po jednom domaćinstvu, postiže se duhan, a u duhanskoj proizvodnji s oko 3000 značajna poljoprivredna proizvodnja kako u ra kooperanata ostvaruje se visok dohodak. Proiz tarskim kulturama tako i u stočarstvu. vodnja šećerne repe vrši se na manjim površi Društveni sektor poljoprivrede zastupljen je nama ali se očekuje da će postati zanimljiva s malom površinom obradivog zemljišta sa sve kultura na području općine radi izgradnje Tvor ga 3307 katastarskih jutara i tek u posljednje nice šećera u Virovitici. vrijeme prišlo se značajnijem okrupnjavanju Oko tisuću hektara vinograda u privatnom društvenih zemljišnih površina kroz otkup i vlasništvu predstavlja isto jednu značajniju pro uređenje zemljišta. Društveno zemljište posje izvodnju, a koja još uvijek nije dovoljno izor- duju: Radna organizacija »Borik« Pitomača 2250 ganizirana i iskorištena.

103 Šumarstvo — značajan pravac razvoja općine Đurđevac

Ostale ratarske kulture, osim krumpira, za područje stalno pod pritiskom prerađivačkih stupljene su u manjem opsegu i najčešće se ko mesnih industrija koje su izvan našeg područja riste kao međuusjev, te čine dopunu u budžetu i nisu pod nikakvim utjecajem naših proizvođa seoskih domaćinstava. čkih organizacija. Stočarska proizvodnja osnovni je i najvažni Proizvodnja mlijeka od blizu 40 milijuna lita ji dio poljoprivredne proizvodnje individualnog ra godišnje i tržni višak koji se isporuči »Si- i društvenog sektora. S oko dvadeset tisuća kra reli« Bjelovar od oko 17 milijuna litara čini va plotkinja i velikim mogućnostima u proizvod veliku prihodnu stavku u seoskim domaćinstvi nji prasadi i utovljenih svinja, područje općine ma. predstavlja značajnog proizvođača stoke i u ši rim razmjerima. Godišnje se isporučuje na trži Mogućnosti u peradarskoj proizvodnji do sa šte oko 80 tisuća komada utovljenih svinja i oko da nisu bile iskorištene ni u društvenom ni u 15 tisuća komada utovljenih junadi. Visoka pro privatnom sektoru, no već sada se predviđa iz izvodnja u stočarstvu nosi u sebi i neke poteš gradnja prve društvene peradarske farme u koće. Često se osjeća nedostatak stočne hrane, Kalinovcu. jer na vlastitim oranicama i livadama nema do U predstojećim godinama potrebno je inten voljno osnovnih ratarskih proizvoda koliko je zivirati iskorištavanje ratarskih površina kako potrebno da bi se proizveo tako veliki broj pod osnovnim ratarskim kulturama, tako i pod stoke. Godišnje je potrebno četiri do pet tisuća industrijskim biljkama, a prije svega izvršiti vagona kvalitetne stočne hrane. Cjelokupna sto ulaganja u okrupnjavanje zemljišta i njegovo čarska proizvodnja orijentirana je na primarnu uređenje za poljoprivrednu proizvodnju u druš proizvodnju i na taj način smo kao sirovinsko tvenom i privatnom sektoru, ali ne zapostavlja 104 Uzgoj stoke osnovica je privredne djelatnosti poljoprivrednog stanovništva đurđevačke opći ne jući nijeonu ratarsku kulturu koja je već dobila nja. Uz ove objekte nužno je graditi »repro mjesto u plodoredu na ovdašnjim oranicama. farme« za proizvodnju teladi i prasadi. U pri Društveni sektor poljoprivrede nastavit će vatnom sektoru valja podsticati robne proizvo tendenciju povećanja i uređenja zemljišnih po đače junadi, svinja, mlijeka i peradi. vršina i na toj osnovi uz primjenu nove tehnolo S izgrađenim staklenicima površine šest hek gije u ishrani, kroz siliranja povećati će vlastitu tara otpočela je proizvodnja cvijeća i povrća, stočarsku proizvodnju. a što ima utjecaj i na proizvodnju na privatnom Područje pod duhanom će se povećati na sektoru. U planovima razvoja prisutna je pro onim parcelama koje nisu pogodne za drugu izvodnja lukovičastog cvijeća, sjemena trava i proizvodnju, kroz stvaranje većih robnih pro drugih asortimana cvijeća i povrća. Dugoročni izvođača uz ulaganja u kompletne linije meha jim planovima predviđa se izgradnja 60-tak hek nizacije, sušare i zaštitna sredstva. tara staklenika, a koji bi koristili kao izvor Vinogradarska područja Bilo-gore udruživa energije toplu vodu koja bi se dobivali iz bu njem i vinogradarske zadruge, i stvaranjem za šotina INA — Naftaplina. Ostvarenje dugoroč družnog vinskog podruma, i punjenjem boca nog plana stakleničke proizvodnje započinje već vinima udruženih vinogradara, mogu ostvariti ove godine izgradnjom novih šest hektara sta veće izvore prihoda. klenika. U radnim organizacijama gdje će doći do Za uspješniji razvoj cjelokupnog agrokom- značajnijeg formiranja zemljišnih površina po pleksa potrebno je izvršiti samoupravno povezi trebno je izgraditi proizvođačke objekte — sto vanje svih poljoprivrednih organizacija i stvoriti čarske farme, ovisno prema raspoloživim zem takve organizacijske oblike udruženih indivi ljišnim površinama od 1000 do 3000 tovne ju dualnih poljoprivrednika na samoupravnim os nadi godišnje, ili oko 1000 do 5000 komada svi novama s poljoprivrednim radnim organizacija

105 ma, koji će biti garancija ostvarenja razvojnih Polje Kalinovac otkriveno je 1978. godine. programa i stabilne poljoprivredne proizvodnje. Predstavlja perspektivno plinsko — kondenzat- Šumarstvo je važna privredna grana, jer od no ležište. U toku su daljnja istraživanja. Na po 20.786 hektara šumskog zemljišta, u društvenom dručju općine izgrađeni su značajni magistralni vlasništvu se nalazi 17.268 hektara ili 83 posto, plinski sistemi. Izgradnjom magistralnog plino a u privatnom sektoru 3518 hektara ili 17 posto. voda Šandrovac — Budrovac — Koprivnica 1970. Karakteristika šumskog zemljišta u privatnom godine i proizvodnjom plina na polju Ferdinan vlasništvu je usitnjenost parcela i koje su često dovac 1973. godine plinoficiraju se naselja: Đur razbacane između poljoprivrednih površina. Uz đevac, Virje, Ferdinandovac, Kalinovac, Čepelo- goj i sječa tih šuma je neplanska, zbog toga je i vac, Budrovac, Pitomača, Kloštar Podravski i priraštaj drvne mase vrlo nizak. Putem društve- druga. no-političke zajednice provest će se program uz Na području općine nalazi se važno čvorište goja i eksploatacije privatnih šuma, a time će plinskog sistema SR Hrvatske, a to su magistral se stvoriti i bolja osnova za racionalno šum ni plinovodi kojima se doprema plin iz Slavoni sko gospodarenje. je, Sovjetskog Saveza preko Slovenije i Legrada, Šumama u društvenom vlasništvu upravljaju a od čvorišta Đurđevac produžuje se za Ivanić dvije osnovne organizacije udruženog rada u Grad i Zagreb. Đurđevcu i Pitomači. Njihova investicijska ula Perspektivno se može očekivati da će na ganja predviđaju se najvećim dijelom na biološ području općine biti najveća koncentracija pro ke investicije, dok će ostali dio ulaganja biti za izvodnje i transporta zemnog plina u našoj re nabavu opreme, gradnju šumskih puteva i dru publici. gih objekata. Vrše se dogovori za zajednička Kroz područje općine prolazi i Jugoslavenski ulaganja u biološke investicije od strane drvne naftovod kojim prolazi nafta iz Bakra za NR industrije i šumarstva, kao i za njihovo uže Mađarsku. Za privremeno uskladišten je sirove poslovno povezivanje. nafte izgrađen je terminal između Virja i Molvi. Građevinska djelatnost počela se razvijati na Trgovina kao posrednik između proizvođača i području općine prije nekoliko godina u organi potrošača suočena je s nizom problema s obzi zaciji udruženog rada »Podravina« Đurđevac, da rom na relativno brzi porast osobne potrošnje bi, od nedavnih oko 120 radnika pretežno nekva koja se reflektira na povećanje potrošnje roba. lificiranih koji su obavljali pomoćne poslove za Organizacija udruženog rada »Sloga« Đurđevac INA — Naftaplin Zagreb, narasli na preko 500 glavni je nosilac organizacije robnog prometa. zaposlenih. Ova organizacija izdvaja velika materijalna Proizvodni program prilagođen je suvreme sredstva za gradnju modernih poslovnih prosto nim zahtjevima montažne izgradnje, a to su ra: robne kuće u Pitomači i Đurđevcu, skladišta tvornički prostori, marketi, hladnjače, autobusni građevinskog materijala i znatnog broja proda kolodvori, benzinske crpke, skladišta i drugi vaonica po ostalim naseljima. U slijedećim godi slični objekti. Daljnja orijentacija je osposoblja nama planira se gradnja marketa i supermarke- vanje za izgradnju stambenih objekata. Razvo ta u većim mjestima na području općine kao i jem plinofikacije na općini i širem području gradnja manjkajućih skladišta. razvio se drugi oblik građevinske djelatnosti, a Ekonomska opravdanost za investicijska ula to je izgradnja plinovoda, centralnih grijanja, ganja u djelatnosti trgovina vidljiva je i iz učeš vodovoda i ostalih cijevnih sistema. ća ove djelatnosti u strukturi društvenog proiz Proizvodnja nafte i plina na području općine voda privrede općine u proteklom razdoblju. vrši se na nekoliko nalazišta, a posebno veća proizvodnja plina očekuje se do kraja 1980. Postotak učešća trgovine godine. u društvenom proizvodu Na području općine otkrivena su slijedeća nalazišta plina i nafte: 1973. godine 10,7 posto Polje Ferdinandovac otkriveno je 1959. godi 1975. godine 11,1 posto ne. Proizvodnja nafte počela je 1970, a plina 1973. 1977. godine 12,4 posto godine. U toku je proizvodnja nafte i plina iz 1978. godine 12,6 posto naftnih bušotina i dijelom plina iz plinskih bu 1979. godine 12,8 posto šotina. Plin se izravno otprema potrošačima u 1980. godine 13,1 posto Ferdinandovac, Kalinovac i Radnoj organizaciji »Plod« Đurđevac za stakleničku proizvodnju. Ugostiteljska djelatnost nije paralelno pratila Polje »Bilo« otkriveno je 1969. godine, a pro razvoj cjelokupne privrede. To je omogućilo brži izvodnja nafte počela je 1972. godine. Polje se razvoj privatnog sektora ove djelatnosti u ko većim dijelom nalazi na području đurđevačke jem nije postojalo dovoljno zanimanja za una općine, a manjim dijelom na području općine pređenje ugostiteljske djelatnosti, jer su većim Bjelovar. dijelom građeni i otvarani ugostiteljski objekti Polje Molve -otkriveno je 1974. godine i pred najnižih kategorija. stavlja najperspektivnije plinsko polje u SR Nosilac razvoja ugostiteljstva »Sloga« Đur Hrvatskoj. Očekuje se početak proizvodnje pli đevac gradi hotel »B« kategorije koji će osi na do kraja 1980. godine. Polje je smješteno na gurati smještajni prostor kao i viši kvalitet ugo granici općina Đurđevac i Koprivnica, ali veći stiteljskih usluga. Izgradnjom ovog hotela utje dio polja nalazi se na području općine Đurđevac. cat će se na razvoj turizma kao i lovnog turizma.

106 Nova zgrada Srednjoškolskog centra »Vilim Ga- Ijer« u Đurđevcu

Vodoprivrednom djelatnošću bavi se Vodo- RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI privredna radna organizacija »Bistra« Đurđe vac koja će se u idućem razdoblju prvenstveno Razvoj društvenih djelatnosti će se kretati angažirati na izgradnji i održavanju vodopriv- u skladu s izraženim potrebama i realnim mo rednih objekata kao i na provođenju meliorativ- gućnostima udruženog rada, radnih ljudi i gra nih radova. Ova organizacija udruženog rada đana, a što će biti prethodno utvrđeno u plano najvećim dijelom radove obavlja na području vima i samoupravnim sporazumima. općina Đurđevac i Koprivnica, ali i šire na dru U oblasti odgoja i osnovnog obrazovanja po gim područjima. boljšat će se uvjeti za psihofizički razvoj djece. Zanatstvo ne ispunjava sve potrebe u cilju Predškolskim odgojem obuhvatit će se veći pos pružanja raznovrsnih usluga, jer se nalazi naj totak djece, a nastojat će se obuhvatiti svu dje većim dijelom u privatnom sektoru. Posebno su cu u godini prije uključivanja u osnovnu školu. prisutne potrebe za organiziranijim zanatstvom Izvršit će se poboljšanje uvjeta rada u osnovnim za vršenje usluga servisiranja strojeva bijele školama izgradnjom novih prostora u školi Žda- tehnike, televizora, putničkih i teretnih vozila, la, Molve, Kloštar Podravski, Ferdinandovac i traktora kao i drugih aparata i uređaja. Nedo Đurđevac. staje zanatskih radnji za svakodnevne usluge: Nova školska zgrada Srednjoškolskog centra kemijske čistionice, zanatske radnje za poprav »Vilim Gal jer« Đurđevac omogućit će kvalitet ke obuće i odjeće i druge. nije usmjereno obrazovanje, a koje će se nasto Društveno-politička zajednica raznim mjera jati u potpunosti uskladiti s potrebama udruže ma podstiče razvoj zanatstva, a što će posebno nog rada na području općine. činiti u odnosu na zanimanja koja sve više nes U zdravstvenoj zaštiti poboljšat će se uvjeti taju. za pružanje primarne i polikliničko-konzilijarne

107 zdravstvene zaštite i izgradit će se suvremena IZVORI apoteka. 1) Plan društveno-ekonomskog razvoja općine Đurđevac U socijalnoj zaštiti suzbijat će se uzroci 1976—1980. koji dovode do odgojne zapuštenosti djece i 2) Analiza društveno-ekonomskog razvoja općine Đur đevac 1976—1980. omladine, a veća materijalna pomoć pružat će 3) Analiza mogućnosti društveno-ekonomskog razvoja op se ostarjelom seoskom stanovništvu, kojeg ima ćine Đ urđevac 1981—1985. sve više bez nasljednika. 4) Društveni plan Zajednice općina Bjelovar 1976—1980. 5) Društveni plan SR Hrvatske 1976—1980. Na području kulturne djelatnosti podsticat 6) Nacrti dogovora o osnovama Društvenog plana SR H rv atsk e za raz d o b lje 1981— 1985. će se amatersko umjetničko i književno stvara 7) Analiza uvjeta i mogućnosti društveno-ekonomskog laštvo, izdavačka djelatnost i u potpunosti ob razvoja SR Hrvatske u razdoblju od 1981—1985. novit će se povijesno-kulturni spomenik Stari 8) Informacija Službe društvenog knjigovodstva Bjelovar Grad Đurđevac. o investicijskoj aktivnosti na području općine Đurđevac. 9) S ta tistič k i g o d išn jaci SFR J za 1971, 1975, 1976, 1977, U fizičkoj kulturi naročiti značaj dat će se 1978. i 1979. razvoju sporta, rekreaciji radnih ljudi i izgrad nji sportskih objekata.

ZAKLJUČAK Ostvareni rezultati u prošlom razdoblju u razvoju privrede općine Đurđevac, predstavlja ju dobru osnovu za daljnji razvoj u srednjeroč- nom planskom razdoblju od 1981—1985. godine. Može se tvrditi da se ulazi u vrijeme s povolj nom strukturom izvršenih investicija kao i onih koje su u toku, jer su od naročitog značaja za daljnji razvoj privrede ove općine. Novi proizvodni kapaciteti, modernizirani po stojeći, te poboljšana stručna struktura zaposle nih utjecat će na porast proizvodnosti rada, društvenog proizvoda i dohotka. U novo srednjeročno razdoblje ulazi se s jas no utvrđenim pravcima privrednog razvoja kao i njihovim nosiocima, a u svim organizacijama udruženog rada već su načelno utvrđeni razvojni planovi i programi. Privreda će zauzimati sve veće učešće u druš tvenom proizvodu općine. Industrijska i poljo privredna proizvodnja bit će osnovne grane pri vređivanja, a u industrijskoj proizvodnji koristit će se sirovinska osnova područja općine. Nastavit će se interesno-dohodovno poslovno udruživanje s udruženim radom razvijenijih područja. Zaustavit će se migracija stanovništva u pravcu većih industrijskih centara, a u našim selima stvorit će se bolji uvjeti poljoprivredne prizvodnje, a time i veća socijalna sigurnost pol j oprivrednika. Školovane mlade generacije ostaj at će više na području općine i time će pridonositi dalj njem razvoju općine. Predviđenim bržim razvojem privrede stva rat će se sve bolji materijalni uvjeti života rad nog čovjeka, a što i jeste osnovni smisao socija lističkog samoupravnog društva.

108