22

U lipnju Uprava HEP-a donosi normativne akte, DAN ZA DANOM temeljem kojih se HEP 1. srpnja treba ustrojiti u HEP grupu, koju èine HEP d.d. kao vladajuæe 2002. društvo i ovisna društva temeljnih elektroprivred- nih djelatnosti: HEP Proizvodnja d.o.o., HEP Pri- Odživjelil smo 365. dan godine 2002., radili svatko jenos d.o.o. i HEP Distribucija d.o.o. i ovisna društ- svoj posao u HEP-u, prateæi pozornije nego je to va prateæih djelatnosti. uobièajeno - što i kako o nama raspravljaju oni U srpnju je Hrvatski sabor potvrdio Meðudržavni koji uime našeg vlasnika donose odluke i odreðu- ugovor o NE Krško potpisan u prosincu 2001. go- ju nam radnu i životnu sudbinu. Što se dogaðalo u dine, uz zakljuèak da æe ukoliko Slovenija ne rati- godini za koju veæ kažemo da je prošla, u HEP-u i ficira Ugovor do 1. sijeènja 2003. godine, razmo- izvan HEP -a, važnog za HEP? triti potrebu za stavljanje izvan snage Zakona o U sijeènju, poèetak godine 2002. obilježila je potvrðivanju ugovora. primjena paketa energetskih zakona, donesenih U kolovozu su tijekom ljetne turistièke sezone, na \urða Sušec, polovicom 2001. godine. S obzirom da smo o podruèju otoka Murtera i Grada Vodica, velike Glavni i odgovorni njima pisali i prigodom njihove pripreme i nakon poteškoæe u opskrbi potrošaèa elektriènom energi- urednik HEP Vjesnika donošenja, samo æemo spomenuti da je rijeè o: jom. Zakonu o energiji, Zakonu o tržištu elektriène ener- U rujnu zapoèinje primjena novog Tarifnog susta- gije, Zakonu o regulaciji energetske djelatnosti, va za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se Zakonu o tržištu plina i Zakonu o tržištu nafte i obavljaju kao javne usluge elektriène energije. naftnih derivata.. U listopadu, Vlada Republike Hrvatske donosi iz- U veljaèi je HEP sudjelovao na Hrvatskoj energet- mjene Tarifnog sustava i to 10. i 31. njegova dana. skoj konferenciji u Washingtonu, gdje su pred- Mijenjaju se iznosi tarifa za kupce na niskom na- stavnicima stotinu amerièkih tvrtki predstavljeni ponu i vrijeme trajanja više i niže tarife. razvojni planovi i zakonski okvir za investiranje u U studenom su potpisana dva ugovora o isporuci hrvatski elektroenergetski sektor. Zapoèela je iz- opreme i izvoðenju radova na revitalizaciji HE Pe- gradnja TS 110/20(10) kV Sušak, odnosno ost- ruæa i to s Litostrojem i Konèarom. varenje programa napajanja grada Rijeke. U prosincu, Nadzorni odbor HEP-a zadužuje Upra- U ožujku zapoèinje izgradnja velikih prijenosnih vu na ubrzani nastavak procesa restrukturiranja - objekata, odnosno obnova TS 400/110 kV Ernesti- provedbu veæ donesenih odluka i donošenje novih. novo i izgradnja TS 400/220/110 kV Žerjavinec i Jednako tako, Nadzorni odbor na svojoj posljed- njima pripadnih dalekovoda. Hrvatski sabor je u njoj sjednici u 2002. godini, održanoj 27. dana tog tom mjesecu prihvatio Zakon o privatizaciji HEP-a. mjeseca, donosi Konsolidirani gospodarski plan 52 U travnju zapoèinje projekt informiranja i suradnje HEP grupe za 2003. godinu, kojim se predviða s društvenom i struènom sredinom na projektima dobit, Plan investicija HEP-a d.d., kao i suglasnost uèinkovitijeg korištenja elektriène i toplinske ener- o upuæivanju zahtjeva Vladi Republike Hrvatske za gije i optimiranja toplinskog sustava u Zagrebu i rješavanje spora mirnim putom u svezi s NE Krško. Osijeku. Što reæi na kraju jedne poslovne godine? Prošla je. U svibnju je, nakon 17 mjeseci, potpisan novi Kole- Dololazi nova. Mi i dalje u HEP-u radimo svoj posao, ktivni ugovor Uprave HEP-a i HES-a, dok ostali uredno opskrbljujemo naše kupce elektriènom sindikati nisu pristupili. energijom.

39 U OVOM BROJU

Božiæni susret HEP-a 3-5 Duh hrvatskog Božiæa u Rimu 6 Kakvi smo doista u proizvodnji i potrošnji 8-10 HEP pokreæe predarbitražni postupak o NE Krško Zapis s gradilišta: TS Ernestinovo i TS Žerjavinec 22-25 Pogon Imotski: Iznimni po mnogo èemu 30-31 prigoda

BOŽIÆNI SUSRET S KUPCIMA I PARTNERIMA HEP-a OTVORITI SE ZA UZ DANE blagosti, veselja i ponešto sjete, koju svi- jest o prolaznost unosi u naše predblagdanske misli, susreæemo se više i èešæe nego tijekom cijele godi- ne. Možda nam je tada i puna kapa svetkovina, susre- VEÆE POVJERENJE ta, dogaðanja i domjenaka, ali svi - i privatno i poslovno - polazimo od misli: ako prijatelja ne vidi- mo barem jedanput godišnje, teško da ga možemo zvati prijateljem! Na to smo zacijelo pomislili i mi u Hr- vatskoj elektroprivredi kada smo odluèili, po prvi put, organizirati Božiæni susret s kupcima i poslovnim par- tnerima 19. prosinca 2002. godine u Kristalnoj dvo- rani hotela Opera. I nebo nam se toga dana razvedrilo i potocima dobrih vibracija bilo je lakše poteæi i naæi put do svih onih koji su došli da s Hrvatskom elektroprivredom i nje- nim èelnim ljudima podijele zadovoljstvo sretnog privoðenje kraju još jedne za nas znaèajne poslovne godine. Èaroliju sveèarskog ugoðaja zapoèeo je instrumental- ni kvartet Memorie Band s popularnim skladbama koje potpisuju imena poput Gershwina, Rote, Mancinija, Lenona i McCartneya. Svojim uhu ugodnim i duši blagotvornim muziciranjem uveli su nas u svekoliki doživljaj koji æe se, tijekom tog popodneva, razvijati postupno, prelazeæi sa srednjeg prema visokom naponu, što i odgovara onima kojima je održavanje napona sas- U Kristalnoj dvorani hotela Opera okupili su se mnogobrojni poslovni partneri i kupci Hrvatske elektroprivrede, tavni dio struke. Dok smo se tako prepustili milovanju kojima su se kratko pridružili dr.sc. Goran Graniæ, potpredsjednik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a i uigranih zvukova, koji su nam poruèivali speak softly Ljubo Jurèiæ, ministar gospodarstva i predsjednik Skupštine HEP d.d. love, na platnu ispred nas smjenjivali su se nešto ma- nje romantièni, ali zato vrlo impresivni prizori sni- mljeni na lokacijama naših dalmatinskih hidroelektra- HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA JE SPREMNA OTVORENO I S na, poèev od najveæe HE Zakuèac na Cetini, do one UVAŽAVANJEM RAZGOVARATI SA SVIM RELEVANTNIM najmanje, HE Krèiæ na Krki. Za kraj smo imali i bliski POZNAVATELJIMA STRUKE. NIKADA U HRVATSKOJ NIJE BILO susret sa snimcima termo izvora EL-TO i TE-TO. MOGUÆE OBAVLJATI OVU FUNKCIJU TAKO DA BI SE PRED POJEDINAÈNI USPJESI ZAOKRUŽUJU SE U JAVNOŠÆU MOGLI PRIKRITI KRIVI POTEZI I MOGUÆE ZAJEDNIÈKI USPJEH POSLJEDICE TIH KRIVIH POTEZA. NAJMANJE TO ŽELIMO Glazba i video zapis bili su uvod u obraæanja domaæi- DANAS, KAD SU ENERGETSKI ZAKONI OMOGUÆILI na svojim gostima: èlanovima Vlade, Nadzornog odbo- OTVARANJE ELEKTROENERGETSKOG TRŽIŠTA I TIME ra, predstavnicima javnih poduzeæa, državnih zavoda, Hrvatske gospodarske komore, instituta, fakulteta, ba- DOKINULI, U STVARNOM SMISLU, MONOPOLNI STATUS naka, udruga potrošaèa, sindikata, poslovnih partnera HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE. OVIM JE ZAKONIMA (velikih kupaca i dobavljaèa) i novinarima svih medi- ZAPOÈELA NOVA REALNOST, ÈIJI ÆEMO SUDIONICI BITI SVI ja. Sve uvažene goste i kolege prvi je pozdravio i MI: PRODAVATELJI PROIZVODA I DAVATELJI USLUGA I zaželio dobrodošlicu na ovaj prijateljski, partnerski sus- ret rukovoditelj Odjela za odnose s javnošæu prof. Mi- NJIHOVI KORISNICI I KUPCI hovil Bogoslav Matkoviæ. Skupštine Ljubom Jurèiæem, na kratko se pridružio ZAPOÈELA NOVA REALNOST - Želimo vjerovati da su danas ovdje ljudi motivirani ovoj sveèanosti, kako bi pozdravio kolege energetièare Pozdravni govor predsjednika Uprave Ive Èoviæa snagom odgovornosti za zajednièki uspjeh. Ovdje da- i njihove poslovne partnere. doèekan je, od skoro dvjesto prisutnih, s dužnom po- nas nema indiferentnih i to je vrijednost ovog susreta i - Iza nas ostaje jedna od najzahtjevnijih godina u dva- zornošæu, jer i ovo je bila prigoda da se saznaju aktu- njegov dobar znak. Nije pretjerano tvrditi da se uspješni alne informacija iz prve ruke. naestogodišnjoj povijesti Hrvatske elektroprivrede, teš- druže. Ako je u jednom odnosu samo jedan uspješan, ka i izazovna, kako za Upravu HEP-a, tako i za sve njene Pozdravivši sve nazoène, Ivo Èoviæ ih je ukratko pod- nema previše razloga za druženje. No, poželjno je biti radnike. Osim poteškoæa izazvanih donošenjem novog sjetio na kronologiju dogaðaja u 2002. poslovnoj godi- pojedinaèno uspješan, jer se pojedinaèni uspjesi Tarifnog sustava, možemo je smatrati uspješnom. ni. zaokružuju u uspjeh èitava okruženja. A to je onda uvjet -...Poslovna je godina u najveæoj mjeri bila obilježena Nedavno smo definirali i Program rada za iduæu godinu, da doèekamo, a potom i odradimo u zdravlju i uspjehu organizacijskim i poslovnim restruktuiranjem u okviru re- kojim se predviða dovršetak prve faze reforme HEP-a, nadolazeæu Novu 2003. godinu. forme hrvatskog energetskog sektora. Od 1. sijeènja u skladu sa zakonima i tržišnim naèelima rada - do 2002. godine, u Hrvatskoj se primjenjuju zakoni koji regu- OVO JE BILA TEŠKA I IZAZOVNA GODINA kraja lipnja 2003. Želio bih da ih i potrošaèi i poslovni liraju energetski sektor, a koje je Hrvatski sabor prihva- partneri dožive kao daljnje unaprjeðenje uspješne surad- tio u srpnju 2001. godine. Njima je definirana uloga i Voditeljica programa, šarmantna Jelena Buljan, potom nje, a radnici HEP-a kao šansu i izazov za još kvalitet- položaj Hrvatske elektroprivrede kao nacionalne elektro- je najavila potpresjednika Vlade i predsjednika Nad- nije pružanje usluga. Posebno želim radnicima HEP-a privredne tvrtke s obvezom javne usluge, s ravnoprav- zornog odbora HEP-a, dr.sc. Gorana Graniæa koji je, da 2003. godina bude još uspješnija, da HEP bude efi- nim ekonomskim položajem i udjelom na tržištu za kojeg zajedno s ministrom gospodarstva i predsjednikom kasniji i kvalitetniji u pružanju usluga svojim kupcima. æe se izboriti u konkurenciji s ostalim elektroprivrednim

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 3 prigoda

subjektima. Temeljem ovih zakona te radi usklaðenja s æe se cjelovita slika dobiti tek nakon jednogodišnje normama EU i uvoðenja suvremenih tržišnih naèela primjene. poslovanja, Hrvatska elektroprivreda je od 1. srpnja 2002. godine ustrojena kao HEP grupa koju èine HEP ODGOVORNOST ZA BUDUÆNOST TVRTKE d.d. kao vladajuæe društvo i ovisna društva temeljnih I ELEKTROENERGETIKE elektroprivrednih i prateæih djelatnosti. U ožujku 2002., Stoljetna tradicija i iskustvo, odgovornost za Hrvatski je sabor prihvatio Zakon o privatizaciji Hrvat- buduænost naše tvrtke i ukupne elektroenergetike u Prof. Mihovil-Bogoslav Matkoviæ, rukovoditelj Odjela ske elektroprivrede. Svi ovi akti i promjene potvrðuju naše Državi te povjerenje našeg okruženja, najbitnije su za odnose s javnošæu HEP-a gdje je osmišljen i najave i oèekivanja da æemo u procesu reforme hrvat- sastavnice našeg uspjeha i funkcije u buduænosti. organiziran ovaj dogaðaj: želimo vjerovati da su skog energetskog sektora moæi odgovoriti europskim za- Može to zvuèati tek kao prigodna izjava, ali HEP u danas ovdje ljudi motivirani snagom odgovornosti za htjevima i normama te potrebama kupaca elektriène ener- tom smislu njeguje i ima golemu odgovornost. Svjesni zajednièki uspjeh gije u Hrvatskoj, a pritom oèuvati vrijednost i položaj te odgovornosti, svjesni nezamjenjivog civilizacijskog Hrvatske elektroprivrede. znaèaja elektriène energije, svoj glavni proizvod nas- tojimo uèiniti dostupnim svim kupcima, u potrebnim Jedan od najvažnijih elemenata energetske reforme kolièinama i na primjerenoj tehnièkoj razini. svakako je Tarifni sustav. Kao što skoro svi potezi, koji se poduzimaju u elektroenergetici, izazivaju opreèna Uvjet su za to znaèajne investicije u nove elektro- struèna mišljenja, to se dogodilo i s Tarifnim sustavom. energetske kapacitete i mrežu, poboljšanje nepovoljnih naponskih okolnosti u mnogim podruèjima (rješava- To samo potvrðuje koliko je ovaj dokument složen u svim nje tzv. sivih zona) i tehnoško osuvremenjivanje ukup- svojim aspektima. Tarifni je sustav najèešæe promatran nog sustava. Naime, u razvoj našeg elektroenerget- kroz znaèajnije promjene raèuna za elektriènu energiju skog sustava skoro 20 godina se nedovoljno ulaga- za jedan manji dio naših kupaca i nije se dovoljno pre- lo. Ovo se zaostajanje ne može brzo, jednostavno i poznala èinjenica da je otklonio brojne nelogiènosti u od- jeftino otkloniti. Veliki teret u poslovanju predstavljaju nosima iz starog Tarifnog sustava. Velika veæina kupaca obveze, ali i propusti uèinjeni u prošlosti: 11 milijardi bila je nezadovoljna starim Tarifnim sustavom zbog kuna investiranih u Sloveniji, BiH i Srbiji, prije 1990., otežane kontrole i kompliciranosti obraèuna elektriène jedna milijarda kuna otpisanih potraživanja krajem energije. Novi Tarifni sustav jednoznaèno odreðuje ci- devedesetih (tvrtke u restrukturiranju, povratnici...), jenu energije koju HEP prodaje, a kupci preuzimaju i èetiri milijarde kuna ratnih šteta... troše. Sigurni smo da æe se nakon odreðenog vremen- No, unatoè poslovnim teškoæama, nastavljamo skog iskustva s primjenom sadašnjeg Tarifnog sustava Iza nas ostaje jedna od najzahtjevnijih godina u provoditi nekoliko iznimno važnih razvojnih projekata, potvrditi njegove znaèajke: jednostavnost, praviènost i dvanaestogodišnjoj povijesti HEP-a, teška i izazovna, posebice u djelatnosti prijenosa elektriène energije. moguænost kontrole troška. kako za Upravu HEP-a, tako i za sve radnike, rekao je HEP je u 2002. godini zapoèeo obnovu u ratu ra- dr.sc. Goran Graniæ Temeljem odluka Vlade, prihod HEP-a neæe se poveæati zorene trafostanice Ernestinovo i pripadajuæih dale- u odnosu na prihod temeljem primjene starog Tarifnog kovoda i izgradnju trafostanice Žerjavinec. Ovi objek- sustava. Odustajanjem od poveæanja cijene, ali ti imaju kljuèni znaèaj za hrvatsku prijenosnu mrežu i zadržavanjem naèela novog Tarifnog sustava, naglašen pouzdanu opskrbu elektriènom energijom, prije sve- je temeljni razlog promjene Tarifnog sustava: usklaðe- ga, istoène i sjeverozapadne Hrvatske. Puštanje u nje s prethodno donesenim hrvatskim energetskim za- pogon ovih objekata omoguæit æe ponovno povezivanje konima i postojeæom europskom praksom. èitavog sinkronog podruèja UCTE-a, koje obuhvaæa èitavu kontinentalnu Europu. Vrijedi naglasiti da je HEP Tarifni sustav predstavlja znaèajan korak prema stvara- na ovim te ostalim, prema opsegu, manjim projekti- nju tržišnih odnosa u elektroenergetskom sektoru. Kao ma koji su u tijeku, domaæim isporuèiteljima opreme što vam je poznato, Zakon o tržištu elektriène energije i izvoditeljima radova povjerio poslove vrijedne omoguæuje konkurenciju u opskrbi povlaštenih kupaca, približno 1,4 milijarde kuna. za sada onih koji troše više od 40 milijuna kWh godiš- nje. Zbog toga smo u Tarifni sustav ugradili odnose koji Hrvatska elektroprivreda uvijek je poticala ostali dio gospodarstva: proizvoðaèe, montažere, graditelje... Za æe vrlo skoro vladati na hrvatskom elektroenergetskom elektroprivredne sustave obièno rade najbolji te æe naši tržištu. najvrijedniji projekti potvrditi reference naših poduze- ...Valja imati na umu da bi postizanje cijena koje odgo- æa i na inozemnim tržištima. Time je potvrðena uloga varaju stvarnim i neizbježnim troškovima sustava rezul- HEP-a kao generatora ukupnog domaæeg gospodars- tiralo znaèajnim poveæanjem cijene za skoro sve kate- tva. Naša je želja i poslovni interes da ovakav status Ivo Èoviæ, predsjednik Uprave HEP-a je u svom gorije kupaca, a osobito kupaca na 110 kV i 35 kV te zadržimo i u buduænosti, dapaèe da on bude još i cjelovitom pregledu aktivnsoti HEP-a u 2002. godini kategorije kuæanstvo. Meðutim, kako je Vlada zahtijeva- snažniji. U tomu oèekujemo suradnju i otvoreno par- poruèio da æe HEP u novim tržišnim odnosima uèiniti la da se u ovom trenutku cijena elektriène energije za tnerstvo elektroenergetske struke u HEP-u i izvan sve da saèuva naslov vodeæe elektroprivredne tvrtke industriju u cjelini ne poveæa, uveli smo privremene po- HEP-a, kupaca i svih drugih èimbenika. puste na tarifne stavove za snagu za kupce s mjestom Naglašavam i ovom prigodom: važno je ostvariti viši Šarmantna prikljuèka na 110 i 35 kV te smo snizili cijenu kupcima stupanj povjerenja izmeðu kupaca i HEP-a. Jer, mi voditeljica na 10 kV. Naknadno smo kupcima koji troše više od 10 smo takav sustav kojeg je prema naèinu rada i stup- Helena milijuna kWh godišnje i redovito plaæaju raèune za elek- nju izloženosti uvijek moguæe kontrolirati. Mi smo Buljan triènu energiju, omoguæili dodatne popuste na cijenu elek- svjesni nužnosti i obostrane koristi od kontakata i nenametljivo triène energije. suradnje s potrošaèkim udrugama i predstavnicima je i Više smo puta naglašavali, pa æu to reæi i ovom prigo- industrijskih kupaca. Hrvatska elektroprivreda smatra dopadljivo dom: cjelovita je analiza uèinaka primjene Tarifnog sus- znaèajnim i podupire sve inicijative za afirmacijom vodila tava na troškove za elektriènu energiju pojedine tvrtke, standarda zaštite potrošaèa prema svjetskim uzori- program, ma. Meðutim, standardi zaštite potrošaèa, pri èemu moguæa tek praæenjem troškova u duljem razdoblju. Za kako je je najvažnije pridržavanje deklarirane kvalitete proiz- realnu konaènu ocjenu uèinaka primjene Tarifnog susta- rekla, voda i usluga, ne mogu se ostvariti preko noæi. Nije va, treba procijeniti ukupne troškove za elektriènu ener- unisonog za to dovoljna volja pojedinca ili odluka službenih in- giju na godišnjoj razini. Jednako vrijedi i za kupce kate- doživljaja stitucija, veæ je potrebno ostvariti preduvjete da se gorije kuæanstva: prvi æe uèinci biti vidljivi nakon prvog zahtijevani standardi potvrde i ostvare. kontrolnog oèitanja brojila, poèetkom sljedeæe godine, ali

4 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. Hrvatska elektroprivreda je u tom smislu spremna ot- voreno i s uvažavanjem razgovarati sa svim relevan- tnim poznavateljima struke. Nikada u Hrvatskoj nije bilo moguæe obavljati ovu funkciju tako da bi se pred javnošæu mogli prikriti krivi potezi i moguæe posljedice tih krivih poteza. Najmanje to želimo danas, kad su ener- getski zakoni omoguæili otvaranje elektroenergetskog tržišta i time dokinuli, u stvarnom smislu, monopolni sta- tus Hrvatske elektroprivrede. Ovim je zakonima zapoèela nova realnost, èiji æemo sudionici biti svi mi: prodavatelji proizvoda i davatelji usluga i njihovi korisnici i kupci. HEP æe u toj novoj realnosti, u novim tržišnim odnosima, uèi- niti sve da saèuva naslov vodeæe elektroenergetske tvrtke u Hrvatskoj te da uz najprihvatljiviju prodajnu cijenu elek- triène energije, gradi nove standarde kvalitete svog proiz- voda i usluga. PJEVAJTE SEBI, ONOM NAJLJEPŠEM U VAMA I tako smo prvo slušali samo glazbu, potom samo ri- jeèi, a onda nam je uvijek raspoloženi Krunoslav Ci- goj spojio jedno i drugo. Uz glasovirsku pratnju maes- tra Stjepana Mihaljinca, naš priznati tenor otpjevao je vjeène melodije, u koje veæ odavno spadaju Santa Lu- cia i O Sole mio, a uz pomoæ sad veæ opuštene pub- Memorie Band je blagotvornim muziciranjem i izborom skladbi koje potpisuju Gershwin, Rota, Mancini, Leon i like, dvije božiæne pjesme: Radujte se narodi i Narodi McCartney - stvorio opuštajuæu atmosferu primjerenu dogaðaju nam se. Bez vas ne možemo!, poruèio je Cigoj hepovcima i, ponesen sveèanošæu trenutka i znaèenjem i simbolikom božiænih blagdana, skrenuo je pozornost na vrijednosti sunca, ljepote i života, njihovoj isprepletenosti. - I ovaj domjenak je ljubav kojoj smo pjevali srcem, a ne glasom. A kad otvorite srce, pjevajte sebi, onom na- jljepšem u vama, rijeèi su K. Cigoja. UNISONI DOŽIVLJAJ! Ponesena ovom malom lirskom digresijom i pozitivnom energijom (ovog puta ipak ne elektriènom), koja je is- punila dvoranu, voditeljica Jelena Buljan nastavila je umješno voditi kroz program ovog, kako je sama re- kla, unisonog doživljaja. U manje formalnom tonu i s više skupnim i pojedi- naènim druženjem nastavljen je ovaj susret, s glaz- benom kulisom u kojoj je klapa Nostalgija iz Zagreba izvela niz pjesama iz svoga repertoara. Za potrebnu kolièinu smijeha i zabave te za animiranje naših gos- tiju, pobrinuli su se mladi iluzionist Luka Vidoviæ i uigrana glumaèka kombinacija: milijunaš Tarik Filipovic i izvrsni Rene Bitorajac. SLATKI ZALOGAJ KAO ZALOG "SLATKE" SURADNJE A onda su i sladokusci došli na svoje. Naoèita i Uz vjeène ariije Santa Lucia i O Sole mio, uvijek raspoloženi naš priznati tenor Krunoslav Cigoj, uz glasovirsku pozamašna torta s logotipom i bojama HEP-a i - pratnju maestra Stjepana Mihaljinca, pozvao je nazoène da mu se pridruže u izvoðenju božiænih pjesama Radujte što je najvažnije - s puno, puno šlaga koji mami se narodi i Narodi nam se prste na neposluh, smjestila se u prvi plan. Na poziv na akciju odazvali su se predsjednik Uprave Ivo Èoviæ, kao domaæin i Ilija Rkman, predsjednik udruge Potrošaè, kao gost. Držeæi zajedno nož, udo- voljili su njenoj posljednoj želji i trenutaènim že- ljama svih prisutnih. I razrezali su je uz želju da HEP i njegovi potrošaèi dugo žive i suraðuju. I da njeguju slatke odnose, kako je to poruèio prvi meðu jednakim potrošacima, Ilija Rkman. BITI VIŠE DOMAÆINI, MANJE GOSTI! Kao što je reèeno na poèetku, ovo je prvi put da je Hrvatska elektroprivreda organizirala ovakav susret za one koji žive s njom, uz nju, za nju i od nje. Za ideju, trud i organizaciju, dajemo èistu èetvorku. Da bismo Uigrana glumaèka kombinacija Tarik Filipoviæ i zaslužili peticu trebali bismo se svi zajedno, mislim Rene Bitorajac izvedbom skeèa “Intervju na na nas iz HEP-a, još malo više angažirati. Biti više stranim jezicima” i “Pramanekenka”, uz zdravu pravi domaæini, što i jesmo, a manje glumiti goste, kolièinu smijeha, zaokružili su ovaj dobro što u ovom sluèaju, nismo. Ako smo se dobro razumje- Za zabavu i animiranje gostiju (ovdje je to Zvonko osmišljeni program li?! Rožmariæ, direktor DP Elektra Varaždin), pobrinuo se Marica Žanetiæ Malenica mladi iluzionist Luka Vidoviæ Snimila: Dragica Jurajevèiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 5 božiæne poruke

BOŽIÆ 2002. U RIMU

DUH HRVATSKOG BOŽIÆA U RIMU

ÈAST darivanja božiænog stabla svetom Ocu i Vatikanu, Sveèanost predaje bo- tradicije duge dva desetljeæa, ove je godine pripala Re- žiænog stabla održana je publici Hrvatskoj, a sveèanost predaje stabla održana je, u doista prikladnoj atmos- uz nazoènost hrvatskog predsjednika Stipe Mesiæa i za- feri topline i razumijeva- grebaèkog nadbiskupa Josipa Bozaniæa, na trgu svetog nja, a tomu su doprinijele Petra u Rimu, 17. prosinca 2002. godine. i rijeèi predsjednika S. Smreka visoka 27 metara, koja je u Italiju stigla iz Gor- Mesiæa i nadbiskupa J. skog kotara, postavljena je pokraj obeliska koji je na Bozaniæa. cirkusu rimskog cara Nerona bio svjedokom muèeništva prvih kršæana, zbog svoje vjere bacanih lavovima. MIRIS HRVATSKIH ŠUMA LJEPOTA stabla okiæenog licitarskim ukrasima na ko- jima su ispisana imena hrvatskih gradova i mjesta, Hrvatski je Predsjednik, izmeðu ostalog, rekao da je sta- fizionomiju, ucjepljujuæi ga u veliku europsku kršæansku do punog izražaja dolazi naveèer, kada se upale svjet- blo na Trgu svetog Petra jedno od najljepših primjeraka zajednicu. hrvatskih šuma koje je u Rim stiglo kao simbolièan izraz la na granama hrvatske smreke. Ugoðaj postaje pot- - Neka Majka Božja, vjerna odvjetnica Hrvatske (Advocata hrvatske ljubavi i poštovanja prema Svetom Ocu, kao pun kada umješno postavljeni reflektori na trgu sve- Croatiae) pomogne hrvatskom narodu oèuvati vjernost svojim simbol težnje prema miru i suradnje meðu ljudima i narodi- kršæanskim korijenima kako bi mogao dati svoj izvorni dopri- tog Petra poènu s igrom svjetla i sjene na bazilici ma. Božiæno drvo okiæeno je tradicionalnim hrvatskim nos velikoj obitelji Europe i èovjeèanstva, naglasio je za- svetog Petra, kolonadama na trgu te stablima pinija nakitom - licitarskim srcima - srcima mira, radosti, srci- grebaèki nadbiskup, zakljuèujuæi svoj govor rijeèima: na okolnim brežuljcima koja podsjeæaju na neka dav- ma koja znaèe pruženu ruku ljubavi i osmjeha, dodao je - Predajuæi ovo božiæno stablo, simbol pravog života roðe- na, prošla vremena. Mesiæ. nog u Betlehemu, upuæujem najsrdaènije èestitke za svet Jednaku scenografiju taj je prostor osigurao i za Takoðer, Svetom je Ocu uputio svoju i zahvalnost hrvat- i blagoslovljen Božiæ, želeæi svako dobro u novoj 2003. sveèanost predaje božiæne smreke Svetom Ocu i Va- skih graðana na potpori, razumijevanju i brizi koje je godini. Uime Svete stolice, zahvalnost Hrvatskoj i njezi- tikanu. pružao Hrvatskoj u vremenu njezinih napora da postane nu narodu uputio je predsjednik papinske Komisije za priznatom èlanicom meðunarodne zajednice te prenio želju upravljanjem državom grada Vatikana, kardinal Edmund PAPIN POSJET HRVATSKOJ OÈEKUJE SE S hrvatskog vodstva da mu zdravlje omoguæi i treæi posjet Casimir Szoka i to prekrasnim rijeèima: VELIKIM VESELJEM Hrvatskoj gdje æe, kako je ponovio, biti doèekan srdaèno - Posebna veza spaja vašu zemlju s gradom Rimom, a Dan ranije, hrvatski predsjednik primljen je u privatnu i s ljubavlju. osobito sa sjedištem Petra i njegovog nasljednika, za- audijenciju kod pape Ivana Pavla drugog, tijekom koje je - Želim dragi prijatelji da vas u ovom mjesecu radosti i hvaljujuæi katolièkoj vjeri koju ispovijeda veliki dio hr- Sveti Otac jasno izrazio svoju želju da Hrvatsku u svibnju ljepote, ovog Božiæa prati miris hrvatskih šuma i naše iskrene vatskog naroda. U snazi ovog stabla koje je nadživjelo i ili lipnju 2003. godine posjeti i po treæi put. želje za dobro zdravlje i radost vaših obitelji, zakljuèio je vjetrove i oluje odražava se snaga zemlje gdje je ono roðeno, upornost vaših ljudi i njihova vjernost svojem Zahvaljujuæi na prekrasnom stablu, Papa je svoj posjet svoj govor na trgu svetog Petra predsjednik S. Mesiæ. podrijetlu, svojoj kulturi i svojoj kršæanskoj vjeri. najavio rijeèima: Doviðenja u Dubrovniku, Rijeci, Zadru te Uslijedio je prigodan govor zagrebaèkog nadbiskupa i Kardinal Szoka uputio je i èestitku za Božiæ i Novu godinu \akovu ili Osijeku! predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, Josipa Bozaniæa. On je, izgovarajuæi svoj tekst na talijanskom, i to na hrvatskom jeziku, a našim je jezikom dan poslije Sveti se Otac posebice zanimao koliki odjek njegove poruèio kako njemu osobno veliku radost i èast predstav- na opæoj audijenciji, obraæajuæi se hrvatskim hodoèas- poruke upuæene tijekom prva dva posjeta Zagrebu, Mariji lja èinjenica da drvo koje dolazi iz Hrvatske ovoga Božiæa nicima progovorio i sam papa Ivan Pavao drugi. Bistrici i Splitu, danas imaju u Hrvatskoj. Hrvatski pred- ukrašava Trg svetog Petra, mjesto koje snažnom božiænom - Vašim obiteljima, cijelom hrvatskom narodu u domovini i sjednik Stjepan Mesiæ je potvrdio da su te poruke pri- porukom u blagdanskim danima postaje središte èitavog inozemstvu od srca udijeljujem apostolski blagoslov. Hvaljen sutne u ne samo vjerskom, nego i u društvenom i politièkom Planeta, okupljajuæi hodoèasnike sa svih strana. Poruka Isus i Marija! životu te je Svetom Ocu poruèio da hrvatski vjernici s novoroðenog kralja mira, izreèena s ovog mjesta po njego- NEPONOVLJIV I JEDINSTVEN RIMSKI velikim veseljem oèekuju i novi posjet i poruke koje æe vom namjesniku na zemlji, želi obuhvatiti èovjeèanstvo i DOŽIVLJAJ pritom biti upuæene. svako ljudsko biæe, osobito one najmanje èiji se glas ne Time su za Hrvatsku završila dva prekrasna dana u Rimu, a Nakon privatne audijencije, Sveti je Otac primio i hrvat- èuje, one koji žive na mjestima gdje je mir ugrožen. svoje oduševljenje dogaðajem nisu skrivali ni hodoèasni- sko izaslanstvo, u kojemu su bili potpredsjednik Vlade i ci, kao ni Hrvati koji žive i rade u Rimu i Italiji. Predstavnik KRŠÆANSKA VJERA - SIGURNO UPORIŠTE predsjednik komisije za odnose s vjerskim zajednicama, Hrvatskih šuma, Vlado \urašin, tako je rekao da te dane u dr. sc. Goran Graniæ, ministar poljoprivrede i šumarstva, HRVATSKOG NARODA Rimu smatra neponovljivima, a fra Maksimilijan Herceg Božidar Pankretiæ te supruga i unuka predsjednika S. Kako je nadalje rekao, hrvatski je narod u kršæanskoj koji u Bazilici svetog Petra obavlja ispovjednièku dužnost, Mesiæa. vjeri, koju je prihvatio prije više od trinaest stoljeæa, svoj doživljaj proživljenog opisao je jedinstvenim te rekao Nakon blagoslova, razmijenjeni su darovi - Papi su uruèeni pronašao sigurno uporište, a upravo je ta veza sa Petro- da mu je teško rijeèima izraziti radost koju živi osobno i, posebno za njega izraðen zlatni križ i srebrno licitarsko vom stolicom odredila njegovu društvenu i kulturnu kako se nada, cijela domovina i cijeli hrvatski narod. I srce, a èlanovi izaslanstva na poklon su dobili Papine doista, rimski doživljaj bio je neponovljiv i jedinstven, a krunice. SREDIŠNJI trenutak boravka hrvatskog izaslanstva u koliko æe Hrvatska èekati da ponovno bude zemlja daro- Vatikanu dogodio se 17. prosinca, na Trgu svetog vateljica božiænog stabla Vatikanu i Papi, nitko ne zna. No, HRVATSKA ŽELI BITI PROMICATELJICA MIRA Petra, uz nazoènost visokih vatikanskih dužnosnika i veæ je poznato da je popis predbilježbi za darovanje božiænog stabla popunjen do 2013. godine. Uz Svetog Oca, predsjednik S. Mesiæ razgovarao je i s nekoliko stotina hrvatskih hodoèasnika. Hrvatske za- stave doprinijele su oživljavanju božiænog duha i at- Duh hrvatskih šuma æe u Italiji živjeti i nakon veljaèe državnim tajnikom Svete stolice, kardinalom Angelom mosfere koje su na Trg svetog Petra donijeli èlanovi 2003., kada æe se ukloniti hrvatske smreke s Trga svetog Sodanom kojemu je pripremio prigodnu veèeru na kojoj je ansambla “Lado”. Tradicionalnim božiænim napjevi- Petra i iz Papine sale za audijencije, jer trideset manjih meðu ostalim u zdravici naglasio kako Hrvatska želi biti ma “Narodi nam se kralj nebeski”, “Radujte se naro- stabala koja su u Rim dopremljena s korijenjem bit æe promicateljica mira i suradnje meðu narodima. U takvim di” i drugim prekrasnim hrvatskim pjesmama, uvelièa- posaðena u raznim krajevima zemlje. nastojanjima želi i potporu Svete stolice, ali i katolièke li su sveèanost, a duh hrvatskog Božiæa u Rimu je Spomenimo da æe u proljeæe 2003. godine, na praznim crkve u Hrvatskoj, rekao je hrvatski Predsjednik, živio i u nastavku te veèeri, na koncertu “Lada” u mjestima posjeèenih ili izvaðenih stabala u Gorskom izražavajuæi nadu da æe to poduprijeti i Papa tijekom svog Hrvatskom zavodu svetog Jeronima. kotaru - biti posaðena nova! treæeg posjeta našoj zemlji. Ana-Bella Leikauff

6HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. javnost

BOŽIÆNA KONFERENCIJA HEP-a ZA NOVINARE

HEP OSTVARIO TEMELJNE CILJEVE UOÈI božiænih blagadana, Uprava HEP-a održala je pri- godnu konferenciju za novinare 23. prosinca o.g. Uz nazoènost predsjednika Uprave Ive Èoviæa i èlanova Prigodom božiæne konferencije za novinare Ivo Èoviæ, predsjednik Uprave HEP-a osvrnuo se na poslovnu 2002. mr. sc, Ivice Toljana, Mate Pažiæa, mr. sc. Darka Be- godinu, aktualne elektroenergetske okolnosti u Hrvatskoj te najavio planirane aktivnosti u 2003. godini liæa, Ante Paviæa, direktora HEP Distirbucija d.o.o., Miroslava Mesiæa, direktora HEP Prijenos d.o.o. i mr. sc. Mladena Žuneca, rukovoditelja Službe za prodaju HEP MEÐU NAJVEÆIM INVESTITORIMA PREDSJEDNIK UPRAVE elektriène energije Iz HEP Distribucija d.o.o. te 32 Uspješno je ostvaren investicijski program. U tijeku je Dragi zaposlenici Hrvatske elektro- novinara koji u Hrvatskoj prate energetiku, rekapitu- obnova TS Ernestinovo i izgradnja TS Žerjavinec s pri- privrede, lirane su aktivnosti u protekloj poslovnoj godini. padnim dalekovodima tih TS, a jednako tako i Program Pred nama je Božiæ, naš najsveèaniji i Split i Program Rijeka u prijenosnom i distribucijskom BOLJI POSLOVNI REZULTAT najsvjetliji obiteljski blagdan.To je dijelu. HEP je ugovorio više od milijarde i 900 milijuna blagdan koji na osobnoj i obièajnoj Premda još nisu poznati kljuèni podaci za cijelu godi- kuna investicijskih radova i meðu najveæim je investi- razini okuplja obitelji, ali i sve ljude. Mi nu, I. Èoviæ je najavio bolji poslovni rezultat od ost- torima u državi, odnosno iza Hrvatskih cesta koje imaju u Hrvatskoj elektroprivredi posebno varenog za poslovnu 2001. godinu. financijsku potporu Vlade. U 2003. se predviða inves- smo ponosni na svoju ulogu u stvaranju - HEP je ostvario svoje temeljne ciljeve. Uvijek je prvi ticijski program jednake ili veæe spomenute razine. Božiænog ozraèja, na èinjenicu da se s povjerenjem na nas mogu osloniti svi poslovni cilj uredna opskrba elektriènom energijom, top- U djelatnosti proizvodnje dovršava se pokusni rad Kombi- linom i plinom kupaca HEP-a, koja je u protekloj godini naši sugraðani koji trebaju svjetlo i kogeneracijskog postrojenja TE-TO Zagreb koji æe usko- toplinu. bila uspješna unatoè teškoæama uobièajenim u složenim ro zapoèeti komercijalni rad. To æe biti jedan od kljuènih elektroprivrednim sustavima. objekata HEP-a s obzirom da je rijeè o suvremenom pos- Ovu prigodu, kad posebno dolazi do izražaja vrlina sigurnosti našeg sustava, trojenju. BEZ TEŠKOÆA U ELEKTROENERGETSKOM želim iskoristiti da kod svih vas, naših SUSTAVU TARIFNIM SUSTAVOM NAPRAVLJEN zaposlenika, potaknem svijest o odgo- Što se tièe funkcioniranja hrvatskog elektroenergetskog ZNAÈAJAN REFORMSKI KORAK vornosti za svakog potrošaèa i ukupno sustava, ni nadalje se ne oèekuju poteškoæe, premda Kada govorimo o 2002. godini, važan je dogaðaj dono- naše okruženje. Jer,upravo povjerenje se u proteklim godinama, pa i desetljeæima premalo ula- naših kupaca, te naša odgovornost šenje novog Tarifnog sustava. Poznato je da je primje- galo u postrojenja. Stoga su èesti prigovori na kvalitetu prema njima, ali i prema buduænosti napona. S obzirom na oèekivanja kupaca i sve veæe na starog tarifnog sustava kod brojnih kupaca HEP-a naše tvrtke, elektroenergetike u Državi i potrebe za elektriènom energijom i sve izraženiju njiho- izazivao nezadovoljstvo, jer su zbog kompliciranosti teško ukupnog gospodarstva, najbitnije su vu osjetljivost, u HEP-u se ulažu napori da se u potpu- mogli izraèunati stvarni trošak elektriène energije, pos- sastavnice i odrednice našeg poslova- nosti udovolji zahtjevima kupaca. Ali, za popravljanje ele- tojale su nelogiènosti izmeðu kategorija potrošnje, a nja u buduænosti. Iskazujuæi i potvrðu- ktroenergetskih okolnosti potrebna su znaèajna finan- meðu njima i izmeðu pojedinih kupaca. Jednako tako - juæi tu odgovornost, znat æemo saèuvati cijska sredstva. stari tarifni sustav nije bilo usklaðen s europskom prak- i ojaèati ugled naše tvrtke u zahtjevnom som. Sve je to bila zaprjeka restrukturiranju HEP-a, jer vremenu koje je pred nama. TRASIRAN PUT TRŽIŠNIM ODNOSIMA nisu bili jasno definirani odnosi meðu djelatnostima. Drage kolegice i kolege, u ime èlanova Najviše æemo 2002. godinu pamtiti po reformi ener- Poznate su reakcije javnosti prigodom poèetka primjene Uprave i moje osobno, svima vama, getskog sektora, jer je trasiran put u pravcu tržišnih novog Tarifnog sustava, pa su uslijedile dvije korekcije vašim obiteljima i svim dragima i odnosa koji veæ u 2003. godini jamèe poslovanje s do- Vlade Republike Hrvatske. Smatramo da je donošenjem bliskima, želim da Božiæni blagdani biti i moguænošæu kupaca, za sada onih koji troše više novog Tarifnog sustava i stvoreno utemeljenje za una- donesu toplinu i veselje u vaše domove. od 40 milijuna kWh, da odabiru druge opskrbljivaèe ele- prjeðenje odnosa izmeðu dobavljaèa i kupaca. Uz zdravlje i svako dobro, neka te ktriènom energijom. U protekloj godini je obavljen naj- topline i svakog uspjeha bude u novoj veæi dio priprema i spomenuti, tzv. povlašteni, kupci veæ 2003. godini. kontaktiraju s drugim dobavljaèima. Znaèi, tržište ele- KVALITETNIJI ODNOS S UDRUGAMA Ivo Èoviæ ktriène energije, za sada u ogranièenom obliku, veæ je POTROŠAÈA osigurano. Osim toga, u 2002. godini afirmirali smo kvalitetniji PREDVIÐANJA ZA 2003. Kljuèni je dogaðaj u 2002. godini preustroj HEP-a d.d. odnos s udrugama potrošaèa, osobito tijekom donošenja U godini koja je pred nama, 2003., oèekujemo dovrše- u novi organizacijski oblik - HEP grupu, koncern s vla- novog Tarifnog sustava. Time se postiže da mi budemo tak dva kljuèna infrastrukturna objekta: TS Ernestinovo i dajuæim i ovisnim društvima, u skladu s odrednicama bolji, a kupci da budu zadovoljniji. Danas su te udruge TS Žerjavinec, komercijalni rad Kombi-kogeneracijskog Direktive EU u smislu raèunovodstvenog i pravnog raz- nezaobilazan èimbenik u promjenama, ne samo u postrojenja TE-TO Zagreb i otklanjanje loših naponskih dvajanja djelatnosti. našem, nego i u drugim sektorima u državi. okolnosti na podruèju cijele Hrvatske.

O elektroenerget- Odgovarajuæi na novinarsko pitanje, odnosno tvrd- skim temama i nju da je HEP prevario svoje kupce donošenjem novog Tarifnog sustava I. Èoviæ je rekao: ovog puta uz veliko zanimanje - Uvijek se a priori polazi od tvrdnje da je HEP ne- novinara koga prevario, što ne stoji. Teško je bilo izraèunati i predvidjeti promjenu za svakog kupca posebno. Naši pokazatelji ukazuju na èinjenicu da su pogreške bile u oèekivanim granicama. Ako je bilo odstupanja, omoguæili smo reklamaciju kupaca, a kako bi otklonili moguæe dvojbe provest æemo iz- vanredno oèitanje brojila tijekom sijeènja 2003. godine na cijelom podruèju Hrvatske.

Ð. Sušec

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 7 putokaz

HRVATSKA NA PRIJELAZU MILENIJA U EUROPI (2) KAKVI SMO DOISTA U PROIZVODNJI I POTROŠNJI?

ZANIMLJIVO je, na poèetku, kolika je velièina energet- skog sektora Hrvatske spram velièine tog sektora u jed- nom dijelu zemalja s kojima se uobièajeno usporeðu- jemo. Ilustrirajmo to usporedbom ukupne potrošnje kru- tih, tekuæih i plinovitih goriva, nuklearnog goriva, geoter- malne energije i obnovljivih izvora - znaèi sveukupnom potrošnjom svih oblika energije i proizvodnje elektriène energije u tim zemljama i u Hrvatskoj u 1997.godini, sli- ka 1. Na toj su slici sve vrijednosti iskazane spram vrijed- nosti u Hrvatskoj uzetoj da je jednaka 1. Iznosimo po- datke za 1997. godinu, jer se za tu godinu mogao dobiti besplatan pristup podacima na Internetu. Danas za to traže prethodnu uplatu 65 eura, pak se nisam odluèio... USPOREÐIVANJE S OPREZOM Gledamo li, znaèi, na velike europske zemlje, naš po- gled uprt je prema državama s 20 do 40 puta veæom sveukupnom potrošnjom energije od potrošnje u nas. Odatle svakako proizlazi da moramo oprezno preuzimati njihova iskustva, a poruke prihvaæati primjereno našim okol- nostima (da se ne dogodi vidjela žaba da se konj potkiva, pak i ona podigla nogu). Pogledamo li manje zemlje, sumjerljivije našoj (Austrija, Grèka, Portugal, Maðarska), uz otprilike dvostruk broj stanovnika u njih spram Hrvat- ske, omjer se potrošnje energije u njih spram potrošnje u nas znatno smanjuje, ali i dalje ostaje približno dva i U USMJERAVANJU ELEKTRIÈNE ENERGIJE NA SEKTORE FINALNE pol do tri i pol puta. Najveæe europske države ostvaruju proizvodnju elektriène POTROŠNJE: INDUSTRIJU, PROMET, KUÆANSTVA, OSTALU energije èak trideset do šezdeset puta veæu od Hrvatske POTROŠNJU - HRVATSKA JE APSOLUTNI REKORDER U te je naše oprezno i primjereno gledanje na njihove pre- okupacije na tom podruèju još potrebnije. Primjerice, ne- NEGATIVNOM SMISLU. U HRVATSKOJ SE SKORO POLOVICA pravodobno zapoèimanje izgradnje elektrane od, recimo, ELEKTRIÈNE ENERGIJE UTROŠI U KUÆANSTVIMA, SEKTORU KOJI 250 MW kod nas dovodi u pitanje namirenje vršne NIMALO ILI NEZNATNO SUDJELUJE U STVARANJU BRUTO potražnje od približno 10 posto, a u najveæim europskim sustavima jednako takvo zakašnjenje predstavlja zanemari- DOMAÆEG PROIZVODA(!), DOK U SKORO SVIM ZEMLJAMA vih nekoliko promila vršne potražnje. EUROPE ELEKTRIÈNA ENERGIJA SE PRVENSTVENO USMJERAVA U Poruke koje bismo mogli išèitati iz okolnosti u primjere- nijim zemljama, nerado vidimo: Austrija, Grèka, Portugal INDUSTRIJU, PROMET I OSTALU POTROŠNJU, JER TAMO DAJE (naglašeno turistièke zemlje!) i Maðarska koriste ugljen NAJVEÆE PRINOSE BRUTO DOMAÆEM PROIZVODU 15 do skoro 40 puta više od nas, Portugal ne koristi pri- rodni plin, a Grèka neznatno. HRVATSKA DALEKO ISPRED ZEMALJA EU U POSTOTNOM UDJELU OBNOVLJIVIH IZVORA Govorimo li o korištenju obnovljivih izvora (vodnih snaga, vjetra, Sunèeva zraèenja i biomase), imajmo na umu da u tom pogledu Hrvatska danas stoji bolje od brojnih dru- gih zemalja, zahvaljujuæi velikom udjelu vodnih snaga u proizvodnji elektriène energije i još ne potpuno zapuš- tenom korištenju ogrjevnog drveta. Hrvatska je 1997. go- dine ostvarila udjel obnovljivih izvora (vodne snage + ogrjevno drvo) od približno 20 posto u ukupnoj potrošnji energije te udjel hidroelektrana u proizvodnji elektriène energije od približno 55 posto, a prikazane europske zem- lje (HE+VE = hidroelektrane + vjetroelektrane) prema slici 2. Našem, zapravo zavidnom, udjelu hidroenergije nije primjereno svojevrsno zanovijetanje naše javnosti o nedo- voljnom poticanju korištenja obnovljivih izvora u proiz- vodnji elektriène energije kao što je to primjereno, primjerice, Njemaèkoj (gdje je udjel hidroenergije i ene- rgije vjetra 4,3 posto i gdje si mogu novèano priuštiti da jamèe otkup elektriène energije iz sunèanih æelija pre- ma cijeni od 45 eurocenta po kilovatsatu - to je 3,3 kune!). S druge strane, tomu opet nije konzekventno su- protstavljanje te iste naše javnosti svakom novom hid-

8 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. roenergetskom projektu - budimo zadovoljni da ih još djelomice ima - približno 50 posto tehnièkog i približno 80 posto ekonomiènog hidropotencijala u nas veæ je isko- rišteno. Promatrane 1997. godine, postotni udjel obnovljivih iz- vora (vodnih snaga i ogrjevnog drveta - 19,7 posto) u hr- vatskoj ukupnoj potrošnji energije skoro èetiri puta je pos- totno veæi od zajednièkog ostvarenja u svih 15 zemalja Europske unije (5,6 posto), praktièki je neusporediv s Njemaèkom (2,3 posto), osobito Ujedinjenim Kraljevstvom (udjel manji od 1 posto). OBNOVLJIVI IZVORI TRAŽE REZERVU U KONVENCIONALNIM IZVORIMA Veæina obnovljivih izvora ima veliku oscilaciju prirodnog dotoka (èak hirovitu) - a nemoguænost izvornog transporta i akumulacije te neveliko trajanje iskorištenja instalirane snage, što sve vodi nužnosti osiguranja rezerve u insta- laciji konvencionalnog energetskog sustava uz smanjeno iskorištenje te instalacije. Znaèi, u jednoj mjeri energetski kapaciteti države se moraju udvostruèiti: uz dogradnju ka- paciteta za korištenje obnovljivih izvora moraju se dogra- diti i konvencionalni kapaciteti. Investicije u postrojenja za transformaciju obnovljivih izvora u oblik povoljan za finalno korištenje (èesto elektrièni), u pravilu, su veæe po jedinici snage od konvencionalnih rješenja, zbog male površinske gustoæe primarnog izvora energije, a stupanj djelovanja je manji. Promatrano kumulativno, CO -neu- 2 tralnost korištenja obnovljivih izvora, kao i energetski neto- uèinak, nisu uvijek zadovoljavajuæe ispunjeni. Nije stoga primjereno našim stvarno zateèenim potrebama i zateèenim našim materijalnim moguænostima favoriziranje korištenja obnovljivih izvora pod svaku cijenu. Samo u oso- bito izabranim segmentima, primjerice: toplinsko koriš- tenje Sunèeva zraèenja masovnim korištenjem kolektora u priobalnom pojasu. Ili: ogrjevnog drveta u šumskim po- druèjima, kao i biomase, bioplina i otpadaka te geoter- malne energije, jer njihov potencijal danas dijelom zapra- vo propada, a njihovo korištenje jedino doista umanjuje potrebnu izgradnju u konvencionalnom energetskom sus- tavu (k tomu, ogrjevno drvo i geotermalna energija mogu se finalno koristiti, bez prethodne transformacije prirod- nog oblika energije). Na porukama odatle valja se pomnije zadržati. Udjel hid- roenergije u Hrvatskoj znaèajno je veæi od prosjeènog u Europskoj uniji, time je naglašenije izložena nesigurnosti ostvarenja proizvodnje u hidroelektranama (u pojedinim godinama okolnosti se mijenjaju: od jako vlažnih do jako sušnih godina), slika 3. HIDROLOŠKE OKOLNOSTI - ŠIROKO PODRUÈJE NESIGURNOSTI Pri planiranju opskrbe, bez obzira o koliko predstojeæem kratkom razdoblju je rijeè, (sat, dan, tjedan, mjesec, godina), osim rizika ostvarenja potražnje u tom razdoblju, relativno malog podruèja nesigurnosti - suoèavamo se i s rizikom ostvarenja hidroloških okolnosti, znatno šireg po- druèja nesigurnosti. Dok, primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo sa svojim udjelom hidroenergije od 1,8 posto praktièki nije izloženo tom drugom - a za nas nezao- bilaznom - riziku. Dakako, naše okolnosti imaju i svoju privlaèniju stranu: ekološku i novèanu. Važnije implikacije koje odatle slijede, a mjereæi težinu poruka iz Europe, su: - proizvodnja termoelektrana u pojedinoj godini inverzna je ostvarenoj proizvodnji u hidroelektranama te su i ter- moelektrane naglašeno izložene riziku neizvjesnih hidro- loških okolnosti u državama s visokim udjelom hidroene- rgije, - potencijalni investitori izgradnje elektrana u nas nasto- jat æe se osigurati od takva rizika, predlagat æe nepovoljne uvjete ili neæe graditi kod nas, - kupci elektriène energije izloženi su dvojbi (zamišlja- - osigurati treba (i pri uspostavljanju potpuno otvorenog - kako za termoelektrane treba osigurati odgovarajuæe mo potpuno otvoreno tržište): ugovarati nesigurnu doba- tržišta), u najmanju ruku radi globalnih ekoloških razloga, kolièine goriva, to je i sveukupni energetski sustav na- vu iz hidroelektrane (vjerojatno jeftinije) ili pouzdaniju iz da provoðenje ugovora o isporuci elektriène energije iz glašeno izložen riziku hidroloških okolnosti, termoelektrane (svakako skuplje), odreðene termoelektrane za odreðenog kupca, ne dovede

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 9 putokaz

do preljeva vode ako u hidrolektranama ima raspoložive energije koju je nemoguæe plasirati ili akumulirati, bez smanjenja angažmana spomenute termoelektrane. Udjel æe hidroenergije u nas postupno opadati, izgradnja novih potrebnih elektrana okretat æe se termoelektrana- ma, jer su ekonomiène hidroelektrane u nas velikim di- jelom izgraðene - ta èinjenica svakako ublažuje navedene napomene, meðutim s doista višegodišnjom postupnošæu. MIJENJATI DRUŠTVENO PONAŠANJE ZA ŠTO SUZDRŽLJIVIJE KORIŠTENJE ENERGIJE Konaèno, prikažimo i glavne gospodarske parametre pri- kazivanih zemalja ostvarene u 1997.godini: ukupnu po- trošnju energije u tonama ekvivalentne nafte i potrošnju elektriène energije u tisuæama kilovatsati, sve po stanovniku godišnje, te ostvarenu uèinkovitost ukupno utrošene ene- rgije (USD/kg ekv.nafte), slika 4. Dakako, stupanj gospodarskog razvoja razmjeran je koriš- tenju energije: meðu prikazanim zemljama, hrvatski pros- jeèni stanovnik ostvaruje najmanji bruto domaæi proizvod, ali je i najslabije potpomognut energijom (kako ukupno - tako i u obliku elektriène energije). Intenzitet korištenja energije za 1 dolar bruto domaæeg proizvoda nije po zem- ljama jednak, svaka zemlja nastoji - i razvijenije uspi-jevaju - da ga postupno smanjuje. Ovisan je o gospodarskoj strukturi koju nije lako naglo mijenjati (izuzmemo li radikal- na gašenja proizvodnji, bez nadomještanja drugim gosp- odarskim aktivnostima) i o ukupnoj društvenoj efikasnosti korištenja svekolikih resursa, pa u tomu i energetskih resur- sa. Iz slike je vidljivo: mi smo ostvarili malo manje od dva i pol dolara po kilogramu ekvivalentne nafte. Pogledajmo ostvarenje Portugala: ostvaruje više od 5 dolara po utroše- nom jednom kilogramu ekvivalentne nafte, praktièki sumjerljivo dijelu zemalja s lijeve strane slike. To je svo- jevrsna kvantifikacija velikog razvojnog zamaha ostvarenog u Portugalu od njegova prijama u Europsku uniju 1986. godine. Naši zakljuèci slijedom toga mogu biti: prvo, nezamisliv je daljnji gospodarski (a time i svekoliki) razvoj Hrvatske bez poveæanja korištenja energije (kako ukupne - tako i elektriènog njezina oblika) i drugo, gospodarsku strukturu i ukupno društveno ponašanje treba mijenjati u smjeru što suzdržljivijeg korištenja energije za svaki dolar bruto domaæeg proizvoda. Naglašeno korisnije je i obrnuto “èi- tanje” te poruke: u smjeru što veæeg bruto domaæeg proiz- voda po svakom džulu utrošene energije. Uèinkovitije korištenje energije postiže se poveæanjem Portugal, iskorištenjem od približno 80 posto, a još više ostaloj potrošnji. Plina u finalnoj potrošnji koristi Ujedi- uèinkovitosti energetskog sektora i poveæanjem uèinkovi- Austrija. njeno Kraljevstvo 34,4 posto (iz vlastitih nalazišta u Sjeve- tosti pri finalnom korištenju svih oblika energije. Kvanti- Iz toga slijedi da se ne bi moglo utemeljeno zakljuèivati rnom moru!), Italija 28,8 posto i Njemaèka 23,4 posto, ficirajmo zateèenu globalnu uèinkovitost hrvatskog ener- o visokom ili pretežnom prinosu hrvatskog energetskog a Hrvatska 16,5 posto. Znaèi, sve oblike energije koje je getskog sektora i smjestimo je u europski okvir, uspored- sektora pri ostvarivanju nezadovoljavajuæe energetske za toplinske potrebe ekonomiènije dovesti u prirodnom bom s veæ promatranih devet zemalja, slika 5. Prikazano uèinkovitosti Hrvatske. Što onda preostaje, kao vjerojatno obliku do ložišta pa preoblikovati u toplinu, nego li - obr- presudnije? je finalno energetsko i neenergetsko korištenje ukupno nuto - prvo preoblikovati u elektriènu energiju pa tek onda u toplinu. utrošene energije. Ukupno korištenje spram ukupne po- NAJPLEMENITIJI OBLIK ENERGIJE TROŠIMO trošnje, predstavlja iskorištenje do predaje svih oblika Drugo pitanje je usmjeravanje elektriène energije na sek- NEPRIMJERENO NAŠIM MOGUÆNOSTIMA tore finalne potrošnje: industriju, promet, kuæanstva, os- energije iz energetskog sektora korisnicima te energije talu potrošnju - tu smo apsolutni rekorderi u negativnom - kvantificira gospodarenje energijom svih sudionika u U sektoru elektroenergetike, zadržimo se ipak na za nas smislu. No uvjerljivo smo na prvom mjestu prema udje- energetskom sektoru. najzanimljivijem sektoru, previsok je udjel elektriènog oblika energije u finalnoj potrošnji svih oblika energije, lu potrošnje kuæanstava u finalnoj potrošnji elektriène ene- ENERGETSKI SEKTOR S MALIM UDJELOM U slika 6. S udjelom od približno 19 posto, Hrvatska je na rgije, 2000. godine (slika 7). Skoro polovicu (toèno 48,4 OSTVARIVANJU HRVATSKE ENERGETSKE razini prosjeka zemalja Europske unije, što nije primjere- posto) elektriène energije utrošimo u kuæanstvima, sek- NEUÈINKOVITOSTI no našim moguænostima - bez obzira koliko nam se to toru koji nimalo ili neznatno sudjeluje u stvaranju bruto èinilo privlaènim ili èak neizbježnim. Da su Ujedinjeno domaæeg proizvoda! Sljedeæa zemlja - ali koja znatno za- Pripomenimo: neenergetsko korištenje u Hrvatskoj (pri- Kraljevstvo, Njemaèka i Italija u tom pogledu ispod nas, ostaje za nama u tom pogledu je Irska s približno jed- rodnog plina za proizvodnju umjetnih gnojiva, primarnog to je potpuno neoèekivano. Oni imaju praktièki pet puta nom treæinom elektriène energije u kuæanstvima. Njemaè- benzina u petrokemiji, ulja i masti za podmazivanje i ka je ovdje s “normalnih” 26 posto i Italija s 22 posto. slièno) ima najviši udjel u ukupnom korištenju energije veæi bruto domaæi proizvod po glavi stanovnika viši od nas Znaèi, u praktièki svim zemljama Europe se elektrièna ene- meðu svim promatranim zemljama (12,3 posto). i za oèekivati bi bilo da taj najplemenijtiji oblik energije rgija prvenstveno usmjerava u industriju, promet i ostalu Prema iskorištenju ukupno potrošene energije unutar ene- troše benevolentnije od nas, ali nije tako. Što, onda, potrošnju (obrt, trgovina, usluge), jer tamo daje najveæe rgetskog sektora, Hrvatska spada - zajedno s Francuskom, uopæe oni koriste više od nas? Ugljena u finalnoj potroš- prinose bruto domaæem proizvodu. Dakako, u Hrvatskoj Španjolskom, Grèkom i Maðarskom - u skupinu zemalja nji koristi Njemaèka 6 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo 5,4 smo potpuno zapustili industriju, pa jednostavno elektriènu u kojima je to iskorištenje približno 70 posto, a Njemaè- posto i Italija 3,2 posto, naspram Hrvatske koja je 1997. energiju nema tko trošiti osim - ponajprije - kuæanstava. ka i Ujedinjeno Kraljevstvo ostvaruju iskorištenje malo godine trošila samo 1,6 posto. To je dakako u cjelokup- bolje, ali ne znatno. Znaèajniji odmak ostvaruju Italija i noj potrošnji, znaèi u industriji, prometu, kuæanstvima i Marijan Kalea

10 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. spor

NE KRŠKO - IGNORIRANJE DOGOVORENIH ROKOVA SLOVENSKE STRANE HEP POKREÆE PREDARBITRAŽNI POSTUPAK PROŠLO je više od godinu i pol dana od parafiranja Meðudržavnog ugovora o NE Krško, a i godinu dana postiæi bez ponovnog otvaranja pregovaraèkog proce- Predarbitražni postupak znaèi da æe HEP slovenskoj od potpisivanja Ugovora. Naime, 19. prosinca 2002. sa. strani ponuditi da financijski kompenzira hrvatsku imo- godine u Krškom su vlade Republike Slovenije i Re- Hrvatska elektproprivreda d.d. zbog toga trpi goleme vinu u NE Krško konfisciranu slovenskom Uredbom iz publike Hrvatske potpisale Ugovor o ureðenju status- štete, s obzirom da ne može na primjeren naèin plani- 1998. godine. Tražit æe se pravièna financijska na- nih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, isko- rati elektroenergetsku bilancu. S obzirom da imovina knada koja odgovara zamjenskoj vrijednosti NE Krško rištavanje i razgradnju NE Krško. Navedeni Ugovor je HEP-a u NE Krško nije vraæena u ugovorenom roku, u iznosu od 720 milijuna dolara za polovicu hrvat- Hrvatski sabor ratificirao 3. srpnja 2002. godine. U HEP je od 1. srpnja 2002. godine poslao fakture skog vlasništva u NE Krško i to na datum konfiskaci- posljednjih pet godina, od kada je HEP-u iz NE Krško (odštetni zahtjev) slovenskoj strani u iznosu od 35 je. Slovenska je strana još ranije iskazala interes za uskraæena isporuka elektriène energije, dogovoreni ro- mln USD (?) koje slovenska strana ne priznaje. otkup hrvatskog vlasnièkog udjela u Krškom i za to kovi su sa slovenske strane više puta ignorirani. nudila 150 milijuna dolara, što se s hrvatske strane tumaèi tek simboliènim iznosom i novim trgovaèkim SPORAZUM O NE KRŠKO NIJE U manevrom. Slovenija nije vratila imovinu HEP-a do ugovore- SUPROTNOSTI SA SLOVENSKIM USTAVOM ODGAÐANJE ŠTETI ZAŠTITI IMOVINE HEP-a nog datuma , odnosno do 1. srpnja 2002.godine. U NE KRŠKO Iza tog datuma HEP dostavlja fakture slovenskoj Odluka slovenskog Ustavnog suda od 16. prosinca Prema Meðudržavnom ugovoru za NE Krško obavljeno strani za neovlašteno korištenje kapitala i trošk- 2002.godine da hrvatsko-slovenski Sporazum o NE Kr- je prebijanje meðusobnih financijskih potraživanja samo ove angažiranja skupljih izvora u sustavu HEP-a. ško nije u suprotnosti sa slovenskim Ustavom, nema do 1. srpnja ove godine. HEP je iza tog datuma slove- HEP uredno vraæa inozemne kredite za izgradnju za HEP nikakvo znaèenje veæ samo dodatno zbunjuje nskoj strani fakturirao odštetu u iznosu od 35 miliju- NE Krško, a Slovenija koristi taj kapital bez na- javnost. Naime, slovenski Parlament ni u produljenom na dolara, jer mu Slovenija nije vratila konfisciranu imovinu u ugovorenom roku. Meðutim, slovenska stra- knade. roku, do kraja 2002. godine, nije ratificirao Spora- zum. HEP æe kao inozemni investitor u Sloveniji iza na ne priznaje te fakture i dalje tereti HEP za troškove Nove godine krenuti u predarbitražni proces. Vrijeme dekomisije i otpada i za razdoblje u kojem je HEP isk- do Odluke Ustavnog suda Slovenije do 12. prosinca ljuèen iz Elektrane, a nastavlja s donošenjem jednos- tranih mjera kojima ostvaruje svoje interese u NE Kr- Nakon parafiranja Ugovora i nakon njegove ratifika- 2002. godine, u Ljubljani je bio izgovor što Spora- ško. To ukazuje da bi i iza eventualne slovenske rati- cije u Hrvatskom saboru, uslijedile su brojne zum nije ratificirao slovenski Parlament. Odnosno, to fikacije ostali problemi u potraživanjima HEP-a koji bi otežavajuæe okolnosti (prekoraèenje rokova utvrðenih je do sada bilo opravdanje za odgaðanje ratifikacije generirali nove krupne nesporazume. Zapisnikom sastavljenim u Otoècu na Krki 5. srpnja Sporazuma sa slovenske strane, ali nakon nje spomi- Ponavljamo, Hrvatskoj elektroprivredi se ne isporuèu- 2001. godine i u Zajednièkoj izjavi sastavljenoj u njana su i druga ogranièenja, kao primjerice, raspi- je elektrièna energija iz Krškog od kraja srpnja 1998. Krškom 19. prosinca 2002. godine, odbijanje surad- sivanje slovenskog referenduma kao rezervna varijan- kada je slovenska Vlada uredbom NE Krško preobliko- nje na konstituiranju NE Krško d.o.o. uskraæivanjem ta za kupovanje vremena i korištenje imovine HEP-a vala u javno poduzeæe te iskopèala dalekovode prema podataka, davanje ponude za prodaju elektriène energije bez ikakve naknade. HEP, æe kako je najavljeno, kako Zagrebu. iz NE Krško Hrvatskoj elektroprivredi d.d. za 2003., ne bi došlo do zastare za pokretanje meðunarodne Svako novo odgaðanje pokretanja pravnih postupaka najave u sredstvima javnog priopæavanja o podnoše- arbitraže, odmah iza Nove godine pokrenuti može odgovarati samo slovenskoj strani i izravno æe nju ponude za otkup hrvatskog udjela u NE Krško pre- predarbitražni postupak prema pravilima Energetske štetiti zaštiti imovine HEP-a u NE Krško. ma iznimno niskoj cijeni od približno 150 milijuna USD povelje. Inaèe, Energetsku povelju kao meðunarodni A sve to slièi staroj prièi da æe nam jednog dana biti i tako redom), koje ne samo da dovode u pitanje mo- ugovor su ratificirale i Slovenija i Hrvatska i njezina vraæena sve starija i izraubana elektrana, samo da bi platili polovicu njezine dekomisije, a za uzvrat æemo guænost stupanja Ugovora na snagu, nego i nameæu je svrha rješavanje sporova iz podruèja energetika na u paketu dobiti otpad kojeg nismo stvarali. zakljuèak da se svrha i smisao Ugovora neæe moæi civiliziran pravni naèin. (Ur) GODIŠNJA SKUPŠTINA I TRIBINA HRVATSKOG NUKLEARNOG DRUŠTVA SNAŽNA ME\UNARODNA AKTIVNOST

GODIŠNJA skupština Hrvatskog nuklearnog društva, “Nuklearna energija u tranzicijskim zemljama”, “Re- Na poziv Amerièkog nuklearnog društva, predsjednik šesta po redu od njegovog osnivanja 1992. godine, strukturiranje Hrvatske elektroprivrede”, “Stanje i per- HND-a prof. Nikola Èavlina sudjelovao je na godiš- održana je 10. prosinca 2002. godine. Na Skupštini spektive razvoja malih i srednjih nuklearnih reakto- njoj konferenciji ANS “International Congress on Ad- je razmatrano izvješæe Upravnog odbora te Uprave ra”, “Nuklearna energija: Da/Ne” i “Europsko nuklearno vanced Nuclear Power Plants”, koja je u lipnju održana Mreže mlade generacije HND o njihovim aktivnosti- društvo i nuklearna energija u Europi i svijetu”. Tako- u Miamiju. Tom je prigodom predstavio aktivnosti HND- ma u razdoblju od posljednje skupštine HND-a, odnos- ðer, objavljeno je deset brojeva lista HND Nucleus, a a i dao prikaz hrvatske energetike. no od 25. listopada 2000. godine. Takoðer je razmat- u lipnju ove godine u Dubrovniku je održana Èetvrta Rad Mreže mlade generacije HND-a, koja okuplja nuk- ran program rada HND-a za 2003. i 2004. godinu, te meðunarodna konferencija HND-a “Nuklearna opcija learce mlaðe od 36 godina (trenutaèno ima dvadeset su izabrani predsjednik i èlanovi Upravnog odbora u zemljama s malim i srednjim elektroenergetskim èlanova), bio je tijekom 2002. godine usmjeren na HND-a. sustavima”. konsolidaciju èlanstva, promociju HND-a i same Rad Društva u proteklom razdoblju odvijao se u Up- Mreže. ravnom odboru, Mreži mlade generacije te u pojedi- Na meðunarodnom planu, aktivna suradnja odvijala se nim radnim grupama, a posebice u Programskom i Or- s Meðunarodnom agencijom za atomsku energiju iz Istoga dana kada i Skupština, održana je i tribina HND-a ganizacijskom odboru i koordinatoru sekcija Èetvrte Beèa i Europskim nuklearnim društvom, u èijim tijeli- “Èetvrta generacija nuklearnih elektrana”, koju je vo- meðunarodne konferencije HND-a Dubrovnik 2002. ma sudjeluju i predstavnici HND-a. Suradnja s Ameri- dio prof.dr.sc. Nikola Èavlina s Fakulteta elektroteh- Meðu najznaèajnijim aktivnostima HND-a izdvajaju se èkim, Japanskim i Kanadskim nuklearnim društvom nike i raèunarstva u Zagrebu. njegove dosad održane znanstveno-popularne tribine: temeljila se na razmjeni informacija o aktivnostima. Ur.

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 11 obljetnica

90 GODINA KORIŠTENJA ELEKTRIÈNOG SVJETLA U POŽEGI I 20 GODINA KORIŠTENJA PRIRODNOG PLINA “POŽEŠKO SVJETLO” OD 1912. DO DANAS

zapoèela u listopadu 1911. godine. U nepunu godinu energije munjare slobodnog kraljevskog grada dana, izgraðena je brana, dovodni tunel, zgrada elektrane, Požega”. odvodni kanal, a ugraðene su turbine od 2,8 m 3/sek i “Munjara slobodnog kraljevskog grada Požega” od poèet- dizelski motor 200 kVA. Jednako tako, izgraðena je grad- ka svog rada 6. listopada 1912. do 23. rujna 1945. ska podzemna mreža, mreža niskog napona i javna ras- godine je pod neposrednom gradskom upravom, a na- vjeta u gradu. Za rad elektrane, korišten je pad vode od kon toga elektrane u Pleternici i Kuzmici ulaze u sas- 12 metara. Time je Požega, odmah iza Vukovara, znaèi tav Elektriènog poduzeæa Hrvatske ELPOH - do 1947. druga u Slavoniji i meðu prvima u Hrvatskoj - zapoèela godine. Elektroenergetski objekti povezuju se u elektro- korištenje elektriène energije za javne potrebe stanovništ- energetski sustav. Požeški sustav posluje u okviru Ele- va. ktroslavonije Osijek kao Podruèni ured Poduzeæe za ele- S prekidom proizvodnje od godinu dana (1944.-1945.), ktrifikaciju Slavonije i Baranje u Zajednici elektroprivred- HE Kuzmica je radila do 1964. godine, a službeno kao nih poduzeæa Hrvatske, pa Zajednici elektroprivrednih izvor elektriène energije u sastavu Elektroprivrede, pre- organizacija Hrvatske. Nakon proglašenja Hrvatske ele- stala je s radom 30. lipnja 1966. godine. ktroprivrede javnim poduzeæem, Pogon Slavonska Požega 1991. godine posluje u okviru Distribucijskog podruèja SUSTAV SE POVEZUJE Slavonski Brod, a sredinom 1994. godine postaje Dis- Proizvodnjom HE Kuzmica zapoèinje intenzivniji razvoj tribucijsko podruèje Elektra Požega u okviru HEP-a. elektrifikacije i gospodarski razvoj Požege i Požeške Uvjeti za širu elektrifikaciju stvoreni su 1957. godine, doline kada je u pogon pušten dalekovod 30 kV od Podvinja do Požege i TS 36/6 kV Požega I. Potom, 1971. godine OBILJEŽEN ROÐENDAN GRADSKE MUNJARE ELEKTRIÈNO svjetlo uvijek i svugdje je bilo uvjet raz- u pogon se stavlja 110 kV dalekovod Slavonski Brod- voja odreðenog kraja. Napredne spoznaje bile su pokre- Požega-Gradiška i proširuje se TS II na 110/35 kV s U posljednjem mjesecu 2002. godine, u Požegi, u taèi novih tehnièkih i tehnoloških rješenja, èija je primje- transformatorima 2 x 22 MVA, a sigurnost opskrbe pot- Poslovnoj zgradi DP Elektra Požega obilježeno je 90 godi- na korištenja elektriènog svjetla i 20 godina prirodnog na ovisila o odluènosti vizionara i vlasti. Tako Gradsko rošaèa poveæava se puštanjem u rad 110 kV dalekovo- plina u Požegi. Prisustvovali su Stjepan Megla uime èla- poglavarstvo Požege, koja je bila sjedište Požeške župa- da iz pravca Gradiške, kojim je osigurano dvostrano na- na Uprave HEP-a za distribuciju Šime Balabaniæa, nije i slobodni kraljevski grad, nije moglo dopustiti pajanje. akademik Božo Udovièiæ, Anto Bagariæ, župan Požeške zaostajanje razvoja za ostalim gospodarskim i politièkim Danas DP Elektra Požega skrbi o skoro 26 tisuæa pot- županije, mr.sc. Vlado Zec, predsjednik županijske Skup- centrima u Hrvatskoj i 1904. godine osniva “Požeško rošaèa, od èega 24 tisuæe otpada na kategoriju kuæan- štine, Zdravko Ronko, gradonaèelnik, Franjo Luciæ, gra- dionièko društvo za proizvod elektriènog svjetla i sile stvo i to na prostoru od 1251 èetvorna kilometra. Ele- donaèelnik Pleternice, uz naèelnike opæina okolnih mjesta. te za parnu i kaènu kupelj u Požegi”. ktroenergetska mreža napaja se iz TS 110/35 kV Požega Slavko Periæ, direktor DP Elektra Požega, podsjetio je Premda je prva žarulja u Požegi zasjala 1905. godine u II, instalirane snage 2 x 40 MVA. na prve korake i razvoj elektrifikacije Požege i Požeške kupalištu “Kapavac”, puštanjem u pogon Hidroelektrane doline od 1912. do danas. “Kuzmica” 1912. godine zapoèinje intenzivniji razvoj MIJENJAJU SE ORGANIZACIJSKI OBLICI elektrifikacije i gospodarski razvoj u Požeškoj kotlini i Za uredan rad HE Kuzmica donosi se “Poslovni red u gradu Požegi. gradske munjare”, dokument koji se poèeo primje- Kraljevska zemaljska vlada povjerila je izgradnju ele- njivati 1913. godine. Potom se 1926. godine donosi ktrane tvrtki A. Payer i drug iz Karlovca, a izgradnja je “Statut, Poslovni red i uvjeti za dobavu elektriène PLAKETA GRADA ZAGREBA INSTITUTU ZA ELEKTROPRIVREDU I ENERGETIKU SREDIŠNJE MJESTO HRVATSKE

ELEKTROENERGETSKE MISLI Stjepan Megla, u pozdravnom slovu, izmeðu ostalog je spomenuo investicijska ulaganja HEP-a u DP Elektra Vlasta Paviæ, Požega u 2002. godini od 21 milijun kuna, a najavio je gradonaèelnica da æe podjednaku razinu ulaganja HEP planirati i u Zagreba, uruèila je 2003. godini. Anto Bagariæ naglasio je znaèaj ove ob- Plaketu grada ljetnice i sposobnih ljudi koji su pokretali tehnološki Zagreba Zdenku napredak, ali i vrijednih ljudi koji su vodili ovu Elektru, Tonkoviæu, direktoru a to èine i danas. Izrazio je zadovoljstvo i zahvalio se Instituta za za znaèajna ulaganja HEP-a u podruèju elektriène ene- elektroprivredu i rgije, ali i u podruèju razvoja plinifikacije. Mr. sc. Vlado Zec izdvojio je uspješnu suradnju Županije i HEP-a. energetiku Zdravko Ronko je uz èestitke, jednako tako izrazio za- dovoljstvo zbog najavljenih ulaganja u Požegi i poželio daljnju uspješnu suradnju. Akademik Božo Udovièiæ, slikovito se izrazio rekavši da HE Kuzmicu, tu staricu koja veæ 30 godina leži na samrtnoj postelji valja balzamirati. Pozvao je Požežane da se ujedine u naporu oko Veleuèilišta i prepoznaju potrebu školovanja mladih ljudi, ali prije svega onih koji INSTITUTU za elektroprivredu i energetiku d.d. u Grad- Cijeli hrvatski elektroenergetski sustav, a velikim di- æe preuzeti Veleuèilište. skom poglavarstvu Grada Zagreba uruèena je 10. pros- jelom i bivše države, zasnovan je na njegovim rješe- Za sve one koji su toga dana bili sudionici obilježavanja inca 2002. godine Plaketa Grada Zagreba. Plaketa njima. Kontinuirano djeluje kao neovisna struèna i 90. obljetnice “požeškog svjetla”, ali i za sve potro- je dodijeljena, kako stoji u obrazloženju: “za 50 godi- znanstvena logistika Hrvatske elektroprivrede, iako šaèe koji su dolazili plaæati svoje raèune za elektriènu na kontinuiranog rada kao središnjem mjestu razvoja njegova djelatnost obuhvaæa i druge gospodarske energiju, pripremljena je izložba kao podsjetnik - hod i objedinjavanja hrvatske elektroenergetske misli, vi- grane.” kroz povijest elektrifikacije Požege i Požeške doline. soko cijenjenog i izvan granica. Ðurða Sušec

12 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. koraci

PUŠTENA U RAD OBNOVLJENA TS 35/10 kV SINJ

ÈVRSTA NAPOJNA TOÈKA ZA KVALITETNU OPSKRBU POTROŠAÈA

NAKON višemjeseènih radova na cjelovitoj graðevin- skoj i elektromontažnoj obnovi, 5. prosinca 2002. go- dine puštena je u rad najznaèajnija 35/lo kV trafosta- nica Pogona Sinj splitske Elektrodalmacije. Zajed- nièkim simboliènim pritiskom na dugme, Ivo Èoviæ, predsjednik Uprave HEP-a i Mate Jukiæ, gradonaèel- nik Sinja, nastavili su neprekinuti niz od blizu pede- set godina rada ovog elektroenergetskog objekta o ko- jemu je ovisila sigurnost napajanja potrošaèa Grada i dviju okolnih opæina. Velikom broju nazoènih pred- stavnika gradova i Županije, predstavnika svih djelat- nosti HEP-a, tvrtki - izvoditelja radova te predstavnika medija, dobrodošlicu su zaželjeli Mihovil Bogoslav Matkoviæ, rukovoditelj Odjela za odnose s javnošæu i Željko \erek, direktor domaæeg DP-a. Tom prigodom Ž. \erek je naglasio važnost obavljenog zahvata na ovoj trafostanici, koja posljednjih godina zbog dotra- jalosti opreme i poveæanja potrošnje nije bila u stanju udovoljiti zahtjevima elektroopskrbe te je bilo nužno udvostruèiti instaliranu snagu na 2 x 8 MVA i uk- ljuèiti je u sustav daljinskog upravljanja, a sve to s ciljem stvaranja èvrste napojne toèke u elektroener- getskom sustavu ovog Pogona i poveæane kvalitete op- skrbe potrošaèa ovog podruèja. Direktor HEP Distribucije d.o.o. Ante Paviæ naglasio Prigodom puštanja u rad obnovljene TS Sinj, nazoène su pozdravili predsjednik Uprave HEP-a Ivo Èoviæ, direktor je da su pri obnovi objekta korištena najsuvremenija HEP Distribucije d.o.o. Ante Paviæ, direktor DP Elektrodalmacija Split Željko \erek i gradonaèelnik Sinja Mate tehnološka rješenja, koja jamèe pouzdanost postojeæim Jukiæ NASTAVLJEN JE NEPREKINUTI NIZ OD BLIZU PEDESET Blagoslovom, uz prve rijeèi iz Knjige Postanka, ovaj je zanimljiv objekt s graðevinskim dijelovima u pre- GODINA RADA SADA OBNOVLJENE TS SINJ - poznatljivim crveno - plavim bojama HEP-a - nasta- ELEKTROENERGETSKOG OBJEKTA O KOJEMU OVISI vio živjeti za dobrobit sinjskih potrošaèa. SIGURNOST NAPAJANJA POTROŠAÈA GRADA I DVIJU Veroèka Garber OKOLNIH OPÆINA Rukovoditelj Odjela za odnose s i buduæim potrošaèima te da æe ova tvrtka i ova njena Sinjski gradonaèelnik Mate Jukiæ, pozdravljajuæi na- javnošæu djelatnost nastaviti "i nadalje ulagati jednakim inten- zoène uime gradskog poglavarstva i svoje osobno, zitetom u sanaciju i obnovu distribucijskih objekata i rekao je da mu je iznimno drago što je ostvaren ovaj U prigodi Božiæa i Nove godine, u ime mreže srednjeg i niskog napona" i èija bi moderniza- projekt. Prisjetio se pritom znaèajnih sinjskih blagdana kolega iz našeg Odjela i moje osobno, cija bitno utjecala na smanjenje gubitaka ... (Alka, Velika Gospa), kada je dolazilo do ispada jer upuæujem svima srdaène èestitke uz želje - Ovom bih prigodom zahvalio svim sudionicima u ob- stara trafostanica nije mogla podnijeti poveæanu po- za zdravljem u ovoj, 2003. godini. novi ovog objekta, s nadom da æemo sljedeæe godine trošnju. Posebno me veseli što æemo riješiti upravo U ovoj godini bilo je dosta dogaðaja u ostvariti izgradnju TS 35/10 kV u Rudi i tako pokazati ovakve elektriène probleme, rekao je i zahvalio na nizu našoj tvrtki u kojima smo izravno sud- da Hrvatska elektroprivreda èini sve da omoguæi brži uspješno obavljenih zajednièkih projekata te zaželio i jelovali na medijskoj i organizacijskoj gospodarski razvoj odreðenog podruèja i da njena mreža nadalje dobru suradnju. potpori. Pokazalo se to kao dobro više neæe biti ogranièavajuæi èimbenik - zakljuèio je Na ovim se toplim rijeèima zahvalio Ivo Èoviæ, pred- iskustvoi za nas, ali i za odjeke u javnos- A.Paviæ. sjednik Uprave HEP-a, izražavajuæi zadovoljstvo što je ti. Svima koji su pomogli da se HEP uspješno završen jedan vrlo znaèajan posao, vrijedan bolje razumije unutar sebe, a posebno Trafostanicu su, nakon blagoslova, u rad pustili 8,5 milijuna kuna. Uz kritièki osvrt na nedostatna ula- koji su pomogli da se bolje razumije iz- predsjednik Uprave HEP-a Ivo Èoviæ i gradonaèel- ganja u izgradnju elektroenergetskih objekata, pose- van HEP-a, dugujemo i upuæujemo svoje nik Sinja Mate Juliæ bice posljednja dva desetljeæa, (investiranje u objekte iskreno: Hvala! Posebno zahvaljujemo susjednih zemalja, ratne štete, kreditne obveze), onima koji su nam pomagali skreæuæi po- I.Èoviæ je naglasio da HEP danas ostvaruje i planira zornost na naše propuste, radi ostvariti brojne vrijedne projekte (Ernestinovo, Žerjavi- poboljšanja posla kojeg radimo. nec, TS Dobri), ali i zahvate koji vode boljoj i uspješ- Ostajemo i ubuduæe prijateljski i kole- nijoj organizaciji tvrtke, smanjenju gubitaka i boljim gijalno raspoloživi i otvoreni za surad- poslovnim rezultatima. nju sa svih petnaest tisuæa naših zapos- - Vjerujem da æemo iduæih godina imati zdravu tvrtku, lenika. Neka vas služi zdravlje u radosti što je jako važno za cijelu državu. Ona je zamašnjak s vašim obiteljima i svima dragima. èitavog hrvatskog gospodarstva i njezin je znaèaj za za- Mihovil-Bogoslav Matkoviæ, prof. jednièki razvoj neprocjenjiv, zakljuèio je I.Èoviæ.

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 13 kalendar 2003

UÈENICI O SVOJIM RADOVIMA - Andrea Vugec, OŠ Pušæa, Donja Pušæa: U svom radu željela sam pokazati da iz nuklearne elektrane ne idu samo loše stvari, nego i koristi. - Matej Tandariæ, OŠ Bogumil Toni, Samobor: Prikazao sam jednu dobru eksplozijul - Marko Greguriæ, OŠ Ivane Brliæ Mažuraniæ, Prigorje Brdoveèko: Prikazao sam elektranu Krško, koju sam shvatio prijateljski. - Ninoslav Bogoviæ, OŠ Pavla Štosa, Kraljevec na Sutli: Želio sam naglasiti da nuklearna ele- ktrana ne znaèi samo opasnost, veæ i svjetlo za nas. - Anamarija Dugan, OŠ Pušæa, Donja Pušæa: Moja poruka je da priroda može biti èista i uz elektrane, jer je ne oneèišæuju samo one, nego i drugi èimbenici. - Marija Janjiæ, OŠ Samobor, Samobor: Željela Edukacijski kalendar o energetici i okolišu sam prikazati nesreæu koja može uništiti život na Zemlji. ENERGETIKA I OKOLIŠ U DJEÈJOJ SLICI KALENDAR SADRŽI I INFORMACIJE O PRIPRAVNOSTI U SLUÈAJU - Ivana Turkoviæ, OŠ Antuna Augustinèiæa, NUKLEARNE NESREÆE, A NAMIJENJEN JE - U PRVOM REDU - Zaprešiæ: Naziv mog djela je "Cvijet Hirošime broj 2" - to je jedna eksplozija s puno boja. OBITELJIMA U KRUGU 25 KILOMETARA OD NE KRŠKO - Nives Rogiæ, Osnovna škola Samobor, Samo- TRINAESTOG prosinca ove godine, u Tehnièkom muze- likovnih radova provodila u osnovnim školama meðu bor: U tehnici kolaža prikazala sam ugroženo ju u Zagrebu održana je promocija kalendara za 2003. uèenicima od petog do osmog razreda. Od 52 prispje- Sunce. godinu, ilustriranog uèenièkim likovnim radovima o la likovna rada iz deset osnovnih škola, struèno pov- temi energetike i utjecaja na okoliš. Osim što je svaki jerenstvo odabralo je dvanaest najboljih. - Nikolina Mihok, OŠ Pušæa, Donja Pušæa: Moja slika prikazuje nužnu svjetlost koja može biti i mjesec popraæen jednim likovnim radom na spomenu- Ivo Valèiæ iz Ministarstva gospodarstva napomenuo je opasna. tu temu, ovaj kalendar sadrži i informacije o kako su ovom akcijom bile obuhvaæene osnovne škole pripravnosti u sluèaju nuklearne nesreæe. Namijenjen blizu slovenske granice, jer je krug od 25 km oko NE - Nikola Mateèiæ, OŠ Lijepa naša, Tuhelj: Želio je, u prvom redu, obiteljima u krugu 25 kilometara od Krško podruèje u kojemu se, prema meðunarodnim sam predoèiti kako bi priroda eksplodirala kada Nuklearne elektrane Krško te æe biti podijeljen svim mjerilima, planiraju mjere zaštite u sluèaju nuklearne bi elektrana eksplodirala. uèenicima osnovnih škola koje se nalaze na tom pod- nesreæe. NE Krško je vrlo stabilna elektrana, što poka- ruèju. Tiskan je u sedam tisuæa primjeraka, a njegovi zuju brojke koje prate njen rad, ocijenio je Ivo Valèiæ - Darko Sporiš, OŠ Josipa Broza, Kumrovec: Moj su izdavaèi Ministarstvo gospodarstva Republike Hr- te se može usporediti s najuspješnijim elektranama u rad govori o tomu kakve bi posljedice na okoliš vatske i Hrvatska elektroprivreda. Uz osnovne škole, svijetu. imala nesreæa u elektrani. suradnici na ovom projektu bili su Ministarstvo pros- - Izdavanje ovog kalendara je civilizirani èin, jer u sluèaju vjete i športa, ENCONET International i Tehnièki mu- - Boris Herceg, OŠ Josipa Broza, Kumrovec: nesreæa nema viška informacija o ponašanju, napomenuo Nuklearna nesreæa može imati velike štete u pri- zej. je rukovoditelj Odjela za odnose s javnošæu HEP-a, rodi - o tomu govori moj rad. Nuklearna elektrana, nuklearna nesreæa, sustav Mihovil Bogoslav Matkoviæ. Premda se, kako je rekao, pripravnosti, sustav pravodobnog radiološkog upozora- èesto naglašava njihova dramatièna strana, nuklearne vanja, pokretni mjerni timovi, mjere zaštite i spaša- elektrane danas doživljavaju revalorizaciju.To znaèi da vanja, evakuacija, zaklanjanje, jodna profilaksa, re- sve više prevladava racionalni aspekt, jer su nuklearke, Uèenicima, èiji su radovi objavljeni u kalendaru uruèe- strikcija prehrambenih proizvoda, mjere u poljoprivre- naglasio je, sigurni, pouzdani, èisti i izdašni objekti, ni su prigodni pokloni te besplatne ulaznice za Teh- di, privremeno preseljenje - dvanaest je naslova po- dok je atmosfera sve optereæenija radom termoelektra- nièki muzej. pratnih tekstova koji, uz prigodne likovne radove, sli- na. Tatjana Jalušiæ jede dvanaest kalendarskih mjeseci. Uz svaki stoji i napomena kako se više podataka o pojedinom pitanju Mihovil Bogoslav Matkoviæ i Božica Škulj uruèili su Božica Škulj i Ivo Valèiæ o ideji može naæi na web stranicama Tehnièkog potpornog cen- uèenicima prigodne poklone tra (www. mingo.hr/tpc). Na sveèanost promocije kalendara pozvani su uèeni- ci-autori izabranih radova, njihovi nastavnici likovne kulture i ravnatelji njihovih škola te predstavnici in- stitucija koje su sudjelovale u ovom projektu. Zamijetivši kako se promocija kalendara održava up- ravo na dan sv. Lucije, koja simboliziran svjetlost - ono što nam daju elektrane, ravnateljica Tehnièkog muzeja Božica Škulj navela je kako se akcija skupljanja

14 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. kalendar 2003

PREDSTAVLJANJE KALENDARA "TEHNIKA I KULTURA - KRIŽEVAÈKO SVJETLO"

PROMICANJE SPOZNAJE O POVEZANOSTI RAZVOJA SUVREMENE TEHNIKE I KULTURE

U HRVATSKOM DOMU u Križevcima, na blagdan sv. tehnike i kulture, odnosno naglasio kako je uvijek do- suradnici na ovom projektu svrstavaju meðu one koji Ivana 27. prosinca 2002. godine održana je promoci- bro kada tehnièki sustavi podupiru kulturu. imaju mudrost, rekao je M.B. Matkoviæ ja kalendara za 2003. godinu "Tehnika i kultura - Prof. Z. Muljeviæ je opisao brojne susrete s poznatim Napominjemo da su svi motivi, fotografije, izlošci i Križevaèko svjetlo". Naime, prigodnim kalendarom Križevèanima, a A. Sekso je ukratko dao povijesni pre- predmeti prikazani u kalendaru autentièni, a široj kul- dovršene su manifestacije kojima su obilježene ob- gled otkriæa u elektrici. turnoj javnosti prvi put su prikazani: luèna svjetiljka, ljetnice: 90 godina elektrifikacije Križevaca, 160 godi- originali Edisonove i Hanamove žarulje, kao i njihove M.B. Matkoviæ je ocijenio da je ovo izvrsna prigoda na Matice hrvatske i 750 godina grada Križevaca. medalje. za predstavljanje jednog kalendara koji govori o pov- Rijeè je o devetoj u nizu takvih edicija u izdanju ijesti svjetla, o povijesti elektriciteta. Jer, Božiæ sim- Ovaj vrijedan projekt ostvaren je zahvaljujuæi dobroj križevaèkog ogranka Matice hrvatske, najstarije kul- bolizira svjetlo, pa su - kako je rekao - svi okupljeni suradnji s tehnièkim muzejima Budimpešte, Pavie i turne institucije u Hrvatskoj i prvoj u kojoj je suiz- ovom prigodom èinitelji svjetla: doslovno i simbo- londonskim Science Museum. Jednako tako, korištene su obiteljske i druge zbirke. davaè križevaèki Pogon Hrvatske elektroprivrede, više lièki. od stoljeæa stare ugledne hrvatske gospodarske tvrtke, Temeljna ideja i cilj, kako je naglasio J. Trbus, je pro- - Hrvatska elektroprivreda, po svojoj ulozi sudjeluje u micanje spoznaje o meðusobnoj povezanosti razvoja koja je svoju 107. obljetnicu obilježila 2002. godine najširem smislu, u osvjetljavanju vrijednosti koje in- suvremene tehnike i kulture u najopæenitijem pogledu. upravo u Križevcima. tegriraju Hrvatsku.Danas je to posebno znaèajno u vri- Prigodnoj sveèanosti prisustvovali su prof. Stjepan jeme obezlièenja, brisanja identiteta malih naroda. Sva- Vjerujemo da æe ovaj kalendar za 2003. godinu, kao rezultat suradnje Matice hrvatske Križevci i Hrvatske Suèiæ, potpredsjednik Matice hrvatske, Renata Husi- ko podsjeæanje i osvijetljavanje povijesti, pomaže u ori- elektroprivrede, njenog križevaèkog Pogona, osim prak- nec, predsjednica Matice hrvatske Križevci, prof. Zvo- jentaciji nama suvremenicima. Jer, povijest ne pobuðu- tiène primjene kalendara, uz svoje poruke ostvariti svoj nimir Muljeviæ, Ante Sekso i Mihovil Bogoslav Matko- je samo bol zbog prošlih tragedija, veæ nas ispunjava temeljni cilj: suradnju i prožimanje povijesti i tehnike viæ. energijom naših prethodnika, energijom koja je njih i kulture kao što i sam naslov kalendara kaže. Uvodno je R. Husinec spomenula dobru suradnju iz- održavala i s kojom smo opstojali. meðu Matice hrvatske Križevci i HEP-a, a S. Suèiæ je U duhu poslovice koja kaže da "poznavati druge samo pohvalio Maticu hrvatsku Križevci i izvrsnu suradnju je znanje, poznavati sebe je mudrost", oèito je da se Josip Trbus, direktor DP Elektre Bjelovar pred- stavio je kalendar za 2003. godinu "Tehnika i kultura - Križevaèko svjetlo", na èijoj je U Hrvatskom domu u naslovnoj stranici prva javna dizelska elektrana Križevcima predstavljen je kalendar za 2003. - Gradska munjara Križevci. Sijeèanj donosi por- godinu "Tehnika i U tret dr. Stjepana pl. Pompera, gradonaèelnika Hrvatskom domu u Križevaca u vrijeme izgradnje križevaèke Križevcima predstavljen Munjare s porukom "Ovako je poèelo križevaèko je kalendar za 2003. godinu "Tehnika i kultura moderno doba". "Odavle je poteklo munjivo ili - Križevaèko svjetlo", elektricitet, elektrika, struja"... govori nam strani- zanimljivog projekta ca kalendara za veljaèu s fotografijama strojeva ostvarenog u suradnji elektrane. Za ožujak je izabrana elektromreža, Matice hrvatske koja je postala krvotokom svakog modernog Križevci i Hrvatske elektroprivrede, odnosno grada, pa i Križevaca. Luènica ili "bogla" je zam- njenog Pogona Križevci ijenila plameno svjetlo, što nam prikazuje strani- ca kalendara za travanj. Svibanj je pripao Han- amanovoj žarulji, koja je zamijenila Edisonovu, a lipanj poruèuje "Svjetlo i red oduvijek idu za- jedno, pa i s dobrom javnom rasvjetom". Srpanj- ski list kalendara posveæen je prvom hrvatskom Ikaru Dragutinu Novaku i izumitelju žiroskopa, križevèaninu Marcelu Kiepachu."Svjetlo je pro- duljilo dan, pospješilo izobrazbu, studiranje, zna- nost..." poruka je mjeseca kolovoza, uz fotograf- iju dr. Frana Gundruma, Oriovèanina, križevaèkog gradskog fizika i zdravstvenog pros- vjetitelja. Na rujanskom listu prikazani su prvi luksuzni kuæanski aparati i ureðaji èije je ko- rištenje omoguæila elektrièna energija koja je postala statusnim simbolom. "Elektrièna energ- ija unaprijedila je poljodjelstvo, utjecala na selo i u kuturnom pogledu", poruka je listopada. Stu- deni nam govori da se veæ tada, 1920. godine, vodilo raèuna o štednji i racionalnoj potrošnji elektriène energije, a prosinac pokazuje crkvu sv. Ane, sv. Marka i katedralu presvetog Trojst- va osvijetljene sjajnim elektriènim svjetlom uz poruku "I križevaèke crkve i umjetnine zablis- tale su novim sjajem".

(Ur.)

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 15 razgovor s povodom

BRANIMIR POLJAK, DIREKTOR HEP TOPLINARSTVA d.o.o. OÈEKUJUÆI ZAKONE ZA DALJNJI OPSTANAK I FUNKCIONIRANJE TOPLINSKE DJELATNOSTI U HRVATSKOJ VELIKI JE ZNAÈAJ DONOŠENJA ZAKONA, JER TIME ÆE ZAKONSKI BITI DEFINIRANI: PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA TOPLINSKE ENERGIJE, FORMIRANJE I PROMJENE CIJENA, IZGRADNJA I RAZVOJ DJELATNOSTI. ENERGETSKE SUBJEKTE POTREBNO JE ORGANIZIRATI U SKLADU SA ZAKONOM I TIJEKOM NEKOLIKO GODINA UZ RAZUMNU POLITIKU CIJENA ENERGENATA I ENERGIJE - OMOGUÆITI POZITIVNO I TEHNOLOŠKI KVALITETNO POSLOVANJE

OGRJEVNA sezona, istina zakašnjela, je u punom jeku. Teškoæe imamo s gubicima energije u distribuciji top- lovnicama plaæa stvarna cijena proizvodnje. Rezultat A, kada se vanjska temperatura spušta ispod ništice, line, zbog dotrajalosti magistralnih cjevovoda, koji su dosadašnje "politike" cijena je da godinama smanju- tek tada postajemo svjesni vrijednosti i blagodati cen- prosjeèno 30 godina stari i do danas nisu mijenjani. jemo sredstva potrebna za održavanje, zamjene i re- traliziranog naèina grijanja stanova. Prvog srpnja 2002. Pripremili smo tender dokumentaciju za zamjenu 40 konstrukcije. godine, Sektor za toplinarstvo organiziran je kao trgo- km magistralnih cjevovoda u Zagrebu i Osijeku i taj HEP Vjesnik: Što je s najavljenom moguænosti vaèko društvo, odnosno HEP Toplinarstvo d.o.o. u okviru projekt moramo što prije ostvariti. Zamjenom cjevovoda, povoljnijih cijena za najveæe potrošaèe plina? HEP grupe. O uèincima te promjene te o najaktualni- odnosno smanjenjem gubitaka u prijenosu toplinske Branimir Poljak: Nažalost, Zakon o energiji, Zakon o jim dogaðajima u toplinskoj djelatnosti, razgovaramo energije, pokrili bi vrijednost cijele investicije. tržištu plina i Pravilnik o plinu prema svojim kriteriji- s direktorom HEP Toplinarstva d.o.o. Branimirom Po- Kadrovski smo ekipirani, premda svake godine sma- ma ne uvrštavaju proizvoðaèe toplinske energije u in- ljakom. njujemo broj radnika - od 1994. godine od 489 broj dividualnim kotlovnicama u povlaštene kupce, što bi HEP Vjesnik: Koji su konkretni rezultati organi- ljudi smo smanjili na današnjih 390. Njihova pros- znaèilo nižu cijenu prirodnog plina u odnosu na široku zacijskih promjena u toplinskoj djelatnosti? jeèna starost je identièna stanju u cijeloj HEP grupi, potrošnju. Mislim da se tu pogriješilo i bit æe potreb- Branimir Poljak: Nova organizacija je, kao što je pa treba zapoèeti s kadrovskim pomlaðivanjem. no pokrenuti inicijativu za dopunu zakona u dijelu defi- poznato, provedena u okviru reforme poslovnog susta- HEP Vjesnik: Kakav poslovni rezultat HEP Topli- niranja povlaštenih kupaca. Taj problem posebno je va HEP-a d.d. Toplinska djelatnost je time dobila sa- narstva oèekujete na kraju ove godine? Što je s izražen u ostalim gradovima gdje se toplinska energi- mostalnost u voðenju poslova, ali s utvrðenim pravili- cijenom toplinske energije? ja proizvodi samo u kotlovnicama i tamo toplinska djelatnost ne može nikako pozitivno poslovati. ma poslovanja u okviru HEP grupe. Na HEP Toplinarstvo Branimir Poljak: U Zagrebu i Osijeku se blizu 75 d.o.o., koje djelatnost proizvodnje i distribucije top- posto proizvedene toplinske energije dobiva u kogene- HEP Vjesnik: U kojoj je fazi donošenje zakona o linske energije obavlja kroz Pogon Toplinske mreže, racijskom procesu, procesu zajednièke proizvodnje ele- proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom ene- Pogon Posebne toplane i Pogon Osijek, prenesene su ktriène i toplinske energije. U tim gradovima sadaš- rgijom i ostali zakonski akti koji se odnose na te znaèajne ovlasti i odgovornost za uspješnost poslova- nja cijena toplinske energije pokriva troškove djelatnosti? Koje su njihove najznaèajnije no- nja. U tijeku je proces definiranja meðusobnih odnosa poslovanja, za dio potrošaèa koji se toplinskom ene- vine? društva s ogranièenom odgovornošæu i HEP d.d. rgijom opskrbljuje iz kogeneracijske proizvodnje. No, Branimir Poljak: Zakon o proizvodnji, distribuciji i Stvoreno je utemeljenje uspješnog poslovanja toplin- samostojeæe kotlovnice, prema današnjim uvjetima opskrbi toplinskom energijom te njegov sastavni dio ske djelatnosti, ali da bi se to u potpunosti ostvarilo, poslovanja, ne pokrivaju ni svoje troškove proizvod- - Opæi uvjeti za opskrbu toplinskom energijom i Pravil- potrebno je što prije donijeti odgovarajuæu zakonsku nje, a kamoli troškove poslovanja i taj dio djelatnosti nik o distribuciji i opskrbi toplinskom energijom - regulativu za energetske djelatnosti proizvodnje, dis- posluje s gubicima. pripremljeni su, prema Odluci Vlade od 22. kolovoza 2002., za upuæivanje u zakonom propisani postupak tribucije i gubitke toplinske energije, koja æe se os- Problem je u tomu što u individualnim kotlovnicama donošenja. Zakon treba biti pripremljen i dostavljen lanjati na Zakon o energiji. koristimo ekstra lako loživo ulje, koje kupujemo od Vladi do kraja ove godine. Do danas je provedena jav- HEP Vjesnik: Kakvo je trenutaèno stanje u HEP INE i prirodni plin, koji kupujemo od lokalnih distri- na rasprava organizirana kroz okrugli stol, na kojoj su Toplinarstvu u pogledu poslovanja, stanja pos- butera plina. Cijena koju plaæamo za oba goriva, jed- sudjelovali predstavnici lokalne samouprave gradova trojenja i ljudi? naka je njihovoj cijeni za široku potrošnju. Stoga, prem- koji imaju organiziranu toplinsku djelatnost te direk- da smo u Zagrebu Gradskoj plinari najveæi potrošaè Branimir Poljak: Obavljeni su planirani remonti i tori tvrtki koje tu djelatnost obavljaju. Informirani su prirodnog plina, premda sami održavamo reducir sta- spremno smo ušli u ogrjevnu sezonu, na èijem smo Uprava i Nadzorni odbor HEP-a d.d., kao i brojni stru- nice, plin plaæamo prema cijeni široke potrošnje, kao poèetku i oèekujemo da naši potrošaèi budu zadovolj- ènjaci koji su kroz izradu Zakona sudjelovali u njego- individualni potrošaè u stanu koji ga koristi samo za ni uslugama koje im pružamo. Znatno smo obnovili dio vu konaènom oblikovanju. postrojenja za regulaciju i mjerenje u našim toplin- kuhanje. Premda je energetski problem jasan, ni u INI, Znaèenje donošenja Zakona je golemo za daljnji op- skim stanicama. Naèinom naplate mjeseèno utrošene a niti u Gradu Zagrebu kao vlasniku Gradske plinare - stanak i funkcioniranje toplinske djelatnosti u Hrvat- energije kod potrošaèa, organizirali smo našu naplatu nismo naišli na dobru volju za pregovore o povoljnijoj skoj. Jer time æe zakonski biti definirani: proizvodnja cijeni. na razini zemalja EU. I dalje, naglašavam, intenzivno i distribucija toplinske energije, formiranje i promjene radimo na uvoðenju mjerenja isporuèene energije po Cijena toplinske energije za graðane je danas jedin- cijena, izgradnja i razvoj djelatnosti. Energetske sub- stanu, što je sadašnjost i buduænost uspješnog stvena, ali novim tarifnim sustavom predviðamo da se jekte potrebno je organizirati u skladu sa Zakonom i poslovanja. za toplinsku energiju proizvedenu u individualnim kot- tijekom nekoliko godina uz razumnu politiku cijena OBAVLJENI SU PLANIRANI REMONTI I SPREMNO SMO UŠLI U energenata i energije - omoguæiti pozitivno i tehno- OGRJEVNU SEZONU I OÈEKUJEMO DA NAŠI POTROŠAÈI loški kvalitetno poslovanje. BUDU ZADOVOLJNI USLUGAMA KOJE IM PRUŽAMO. ZNATNO Alternative toplinskoj djelatnosti nema. Ona egzistira SMO OBNOVILI DIO POSTROJENJA ZA REGULACIJU I i uspješno posluje u svim veæim gradovima EU, pa i šire. Prema tomu, u Hrvatskoj je što hitnije potrebno MJERENJE U NAŠIM TOPLINSKIM STANICAMA, A NAÈINOM zakonskim definiranjem osigurati utemeljenje za njeno NAPLATE MJESEÈNO UTROŠENE ENERGIJE KOD POTROŠAÈA, uspješno poslovanje i razvoj u sljedeæih 15 do 20 ORGANIZIRALI SMO NAŠU NAPLATU NA RAZINI ZEMALJA EU godina.

16 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. provodimo izgradnju novih prikljuèaka i to veæ pet godi- na novom tehnologijom izrade cjevovoda, tzv. predi- zoliranim cijevima, koje u potpunosti izraðuje domaæa privreda. Nadalje, pripremamo novu nižu temperaturnu razinu polaza i povrata toplinske energije: danas ima- mo sustav 1300/900 C, a prijeæi æemo na 110 0/700C i time uèiniti sustav racionalnijim u pogledu gubitaka energije u distribuciji. Osim toga, uvodimo mjerenje u postojeæe stanove i poslovne prostore, tzv. tehnolo- gijom elektronskog razdjeljivanja topline. Svi novoiz- graðeni stanovi grijani iz toplana moraju imati mje- renje po stanu. Takoðer, za podruèja gdje toplinsku energiju proizvodi- mo u individualnim kotlovnicama koje ne možemo spo- jiti na naše termoelektrane-toplane, uvodimo daljin- sko upravljanje bez ljudske posade. Veæ imamo dva podruèja na kojima tako radimo. Kao razvojni projekt pripremamo izgradnju kogeneracijskog objekta (plins- ka turbina i kotao te proizvodnja sanitarne vode spaljivanjem biološkog otpada) za potrebe grada Ve- like Gorice. Taj projekt predstavljat æe model razvoja toplinarstva u ostalim gradovima kontinentalnog dije- la Hrvatske. Svi ovi projekti omoguæuju smanjenje po- trošnje goriva za grijanje stanova i poslovnih prostora uz jednaki standard grijanja i znaèajno potièu racio- nalno korištenje energije. HEP Vjesnik: Kako se odvija akcija mjerenja is- poruèene topline po stanu elektronskim razdjel- nicima topline? HEP Vjesnik: Što je s Tarifnim sustavom za top- Branimir Poljak: Kao što znamo, zakonska preporu- linsku djelatnost? HEP Vjesnik: Što se dogaða s proizvodnom ka daje moguænost da vlasnici postojeæih prostora, koji Branimir Poljak: Tarifni sustav je izraðen i predviða jedinicom Toplinarstvo Sisak - u kakvom je su prikljuèeni na naš sustav grijanja, mogu uvesti mje- se da bude jedinstven za toplinsku djelatnost na cije- stanju taj pogon sada? renje topline koristeæi metodu elektronskih razdjelni- ka topline. Pilot projekt provodimo u zagrebaèkom lom podruèju Hrvatske. Predloženim Tarifnim susta- Branimir Poljak: Toplinarstvo Sisak d.o.o. je tvrt- naselju Vrbik. Dijelom ga financiramo iz sredstava vom za usluge energetskih djelatnosti distribucije - ka s ogranièenom odgovornošæu u sastavu HEP prièuve vlasnika stanova, a dijelom iz sredstava HEP koja se obavlja kao javna usluga i djelatnost proiz- grupe i kao takva samostalno posluje veæ pet godi- Toplinarstva d.o.o. Rezultati su više nego dobri - zgrade vodnje i opskrbe toplinskom energijom - koje se obav- na. Odlukom Vlade, HEP je morao preuzeti ener- koje imaju takvo mjerenje po stanu troše izmeðu 18 i ljaju kao tržišne i regulirane usluge, utvrðuju se os- ganu Željezare Sisak i obvezu opskrbe dijela grada 20 posto manje toplinske energije u odnosu na pros- novni elementi i naèin njihova korištenja za obraèun Siska toplinskom energijom, a Željezare tehno- jek u Zagrebu, što znaèi da su i njihovi raèuni toliko cijena toplinske energije. loškom parom. Pogon posluje s gubitkom, jer manji. U sljedeæoj godini nastojat æemo proširiti pro- Željezara kao najveæi potrošaè ne radi, a broj stal- Tarifni sustav je na razini Hrvatske jedinstven, ali su jekt na nove lokacije, uz dogovor s Gradom Zagrebom, nih potrošaèa je premalen da bi se omoguæilo nor- cijene toplinske energije razlièite: one ovise o velièi- upraviteljima zgrada i, dakako, uz našu organizaciju. ni potrošnje topline, o naèinu proizvodnje i vršnim sa- malno poslovanje. HEP Vjesnik: Kako ocjenjujete pouzdanost top- Izvedena je razvojna studija, prema kojoj bi ene- tima korištenja toplinske energije. Tarifni sustav izraðen linskog sustava i oèekujete li spremno nastupa- rgiju proizvodili u Termoelektrani Sisak i poveæali je na temelju Studije o tarifnom sustavu u toplinarst- juæu, premda neuobièajeno zakašnjelu, ogrjevnu potrošnju sa sadašnjih 27 MW na 66 MW, što bi vu (1998. godine). Simulirali smo ga na podacima iz sezonu? 2000., 2001. i 2002. godine te usporedili s posto- unutar sljedeæe tri godine omoguæilo pozitivno Branimir Poljak: Za ovu ogrjevnu sezonu pripremili jeæim stanjem. Osnovna znaèajka novog Tarifnog sus- poslovanje toplinarstva u tom gradu. smo se u skladu s planovima i uvjeren sam da æemo tava je da prema cijeni i dalje ostajemo najjeftiniji našim potrošaèima pouzdano isporuèivati toplinsku opskrbljivaè toplinskom energijom. Takoðer, u Tarif- HEP Vjesnik: Koji su najaktualniji projekti u HEP energiju. Dakako, moramo biti spremni na brojna nom sustavu cijenom želimo maksimalno poticati da Toplinarstvu? puknuæa starih magistralnih vodova, ali te havarije naši u postojeæe objekte potrošaèi uvode individualno mje- potrošaèi neæe osjetiti, jer smo organizirali otkrivanje renje potrošene toplinske energije i time ostvare njeno Branimir Poljak: Najvažniji projekti su oni koji su kritiènih mjesta termovizijskim snimanjem i popravak vezani uz poveæanje podruèja potrošnje. U ovoj godini racionalnije korištenje, uz nepromijenjenu ugodu u pros- cjevovoda tijekom noæi. toru, ali s nižim mjeseènim raèunima. Cijenom želimo spojili smo zagrebaèko naselje Gajnice na Elektranu- S obzirom na dotrajalost magistralnih vodova, takoðer najkvalitetnije potrošaèe u sustavu staviti u povlašte- Toplanu, gdje se toplinska energija dobiva iz koge- se moramo maksimalno angažirati na zatvaranju finan- ni položaj u odnosu na one nepovoljne. Ispravno i kva- neracijskog procesa i time smanjili gubitak u cijske konstrukcije Projekta zamjene magistralnih litetno predstavljen Tarifni sustav prema potrošaèima, poslovanju, jer su se Gajnice do sada opskrbljivale iz cjevovoda i tako naš sustav uèiniti sigurnim, raciona- nužan je za daljnji razvoj toplinske djelatnosti zbog individualne kotlovnice. Za sljedeæu godinu planiramo lnim i konkurentnijim od onih gdje postoji moguænost maksimalnog naglašavanja prednosti kogeneracijske to uèiniti i s naseljem Preèko. grijanja drugim energentima. proizvodnje u odnosu na druge oblike proizvodnje top- Redovito svake godine poveæavamo potrošnju i prik- linske energije. ljuèenjem novoizgraðenih objekata. Kontinuirano Tatjana Jalušiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 17 razgovor s povodom

ZVONKO FADLJEVIÆ, DIREKTOR HEP PLIN d.o.o.

PREMA VELIÈINI, DRUGI KONCESIONAR U HRVATSKOJ

TRADICIONALNI susret davatelja koncesija i konce- plinovoda i postrojenja, dok su nam preostali dio dava- sionara za distribuciju prirodnog plina, održan je i ove telji koncesije povjerili na brigu i održavanje. Iz iznesenih godine u predbožiènom raspoloženju. Bila je to prigo- podataka razvidno je da smo u Republici Hrvatskoj od da da se, na skupu u Osijeku, sastane trideset pred- više od 40 koliko ih ima na podruèju naše države drugi stavnika lokalne samouprave iz tri slavonske župani- po velièini koncesionar. Ispred nas je samo Zagrebaèka je: Slavonsko-baranjske, Požeško-slavonske i Viro- plinara, no mi smo ipak prvi prema broju dodijeljenih kon- vitièko-podravske u kojima je HEP-Plin d.o.o. Osijek, cesija, jer slijedeæi po redu distributer ima samo tri ugov- odabran za distributera plina, odnosno koncesionara. ora o koncesiji. Kako se ovaj skup na kraju svake godine organizira u Ono što posebno želim naglasiti, jest èinjenica da se cilju razmjene iskustava, razgovora o poboljšanju za- dobivanjem koncesija, posebno onih dugoroènih, osig- jednièkog poslovanja i prijedloga za proširenjem dava- urava dovoljno posla, što daje dodatnu sigurnost da se tako velike investicije. Prema našim saznanjima, rijeè je telja koncesija posredstvom natjeèaja, direktor HEP na otvorenom tržištu dokažemo i osiguramo mirnu o èak 12 milijuna eura. Istodobno nama u istoènoj Sla- Plina Zdravko Fadljeviæ iznio je nekoliko zanimljivosti buduænost našim radnicima i njihovim obiteljima. voniji, od bitnog znaèenja je i magistralni plinovod Kuti- zbog kojih smo se odluèili za razgovor. Stoga, objav- Što se tièe našeg poslovanja u protekloj godini, nisam na - Slavonski Brod, jer postojeæi plinovod premalog je ljujemo zanimljivosti o poslovanju ove tvrtke u sasta- potpuno zadovoljan onim što smo u tom razdoblju ost- promjera u zimskim mjesecima poveæane potrošnje i ne vu HEP-a, koje su veæini naših radnika nepoznate. varili, osobito ne našim ulaganjem u kapitalne investici- zadovoljava želje naših kupaca. No, i to je znaèajna in- Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, koncesije je. To, meðutim, ne ovisi samo o nama i našim želja- vesticija na koju æe trebati prièekati. za opskrbu plinom do poèetka 2002. godine davale su ma. Jer, prema novom Zakonu o komunalnom gospo- Prema našem planu i programu poslovanja u nastupa- lokalne samouprave, konkretnije opæinska središta, dok darstvu, regulirano je da se naknada koju plaæaju buduæi juæoj 2003. godini, namjera nam je uložiti èak 14 mili- prema novim zakonskim propisima, odnosno Zakonu o kupci plina, uplaæuje u proraèun, a ne više distributeru juna kuna, od èega dio za novu investicijsko-tehnièku tržištu plina, to mogu èiniti samo regionalne uprave, u kako je to bilo do sada. Zbog opæepoznatog stanja u dokumentacju, 3,5 milijuna za zamjenu i rekonstrukciju našem sluèaju županije. Tako je HEP-Plin d.o.o. u pro- državi, ta se sredstva preusmjeravaju u neke druge svrhe, starih plinovoda, a 5,5 milijuna kuna za izgradnju nove teklih šest godina potpisao ugovore s 22 davatelja kon- a ne u plinifikaciju. Zbog toga smo ove godine izgradili plinske mreže, najveæim dijelom kod novog davatelja kon- cesija, od kojih su dva na rok od pet i dva na rok od “samo” tridesetak kilometara plinske mreže. Ako se uzme cesije, a to je podruèje grada Slatine. Približno 4 miliju- deset godina, a najveæi broj na maksimalno moguæi rok u obzir da se iz raspoloživih sredstava financirala i ob- na kuna namjeravamo uložiti u poveæanje kvalitete rada kompletne tvrtke, što podrazumijeva obnovu naših dotra- DOBIVANJEM KONCESIJA, POSEBNO ONIH DUGOROÈNIH, jalih postrojenja te nabavu alata i informatièke opreme. OSIGURAVAMO DOVOLJNO POSLA, ŠTO DAJE DODATNU SIGURNOST DA SE NA OTVORENOM TRŽIŠTU DOKAŽEMO I OSIGURAMO MIRNU POTEŠKOÆE I S NAPLATOM PLINA BUDUÆNOST NAŠIM RADNICIMA I NJIHOVIM OBITELJIMA I za kraj spomenut æu naplatu naših potraživanja od po- trošaèa za preuzeti plin. Odmah moram reæi da se nena- od 30 godina. Upravo krajem ove godine, broj davatelja nova dotrajale mreže, takav odnos prema distributerima plaæena realizacija kod nas svakoga mjeseca penje na koncesija s kojima je naša tvrtka potpisala ugovor, pov- plina može znaèajno usporiti širenje plinifikacije u cijeloj iznos od približno 30 milijuna kuna. Ako uzmemo u obzir eæao se za još dva opæinska središta: Strizivojnu, Jak- državi. Mi za sada imamo sreæu što smo u proteklih 26 da fakture za potrošeni plin potrošaèima isporuèujemo šiæ i grad Slatinu, rekao je Z. Fadljeviæ. godina, koliko se bavimo plinifikacijom, izgradili golemu svaki mjesec s rokom uplate do polovice mjeseca, onda Danas nam na veæ plinificiranom podruèju preostaje plinsku mrežu i prateæa postrojenja, pa taj problem lakše sve nije tako loše. Jer, uplate èesto stižu i poslije tog riješiti do kraja grad Našice i opæinu Ferièanci u Os- podnosimo. No, mi se želimo širiti èak i prema udaljeni- roka, pa se njihovo evidentiranje prenosi u iduæi mjesec. jeèko-baranjskoj županiji, u Požeško-slavonskoj opæine jim županijama u kojima plinifikacija tek predstoji. Na to Imamo i potrošaèa kod kojih se dug protegne èak i do Velika i Kaptol u kojim za sada plin iz mreže susjednih nas prisiljava sve nepoštednija bitka na otvorenom tržištu 70 dana, zbog èega smo prisiljeni i na represivne mjere opæina koriste samo potrošaèi rubnih dijelova. Dakako, rada i ulaganja. naplate naših potraživanja. Ako tomu dodamo da naš preostaje nam do kraja riješiti i grad Požegu koji je dobavljaè INA Zagreb nam za isporuèeni plin oèitava i plinificiran na 90 posto svog teritorija. Ovdje želim još BARANJA ÈEKA isporuèuje fakture svakih petnaest dana, vidljivo je u naglasiti da je od 22 opæinska središta - davatelja kon- Premda ne baš utješno, spomenimo naše potencijalne kakve nas nepovoljne okolnosti dovode nesavjesni pot- cesija, koja su povjerenje iskazala našoj tvrtki, u njih kupce u Baranji, koji veæ nekoliko godina željno oèekuju rošaèi. 16 plinifikacija okonèana u 100 postotnom opsegu, a u plin u svojim domovima i tvrtkama u kojima rade. Ali, postoje prijedlozi da se utrošak plina potrošaèima ostalim opæinama smo na razini 80 postotnog okonèanja Prelaskom rijeke Drave i plinifikacijom gradskih naselja omoguæi i akontacijskim uplatama. Ali, to bi nas odvelo posla. Naš posao podrazumijeva izgradnju plinske mreže, Tvrðavica i Podravlje, plin je uèinio samo jedan mali ko- u još veæa potraživanja, jer tada ne bi mogli naplatiti no ne i kuæne prikljuèke što financiraju sami potrošaèi. rak prema Baranji. Mi kao tvrtka želimo u što skorijoj naša potraživanja iskapèanjem tijekom cijele godine, a Vjerojatno zbog toga u tim mjestima imamo malo manji buduænosti prihvatiti i izazov plinifikacije Baranje. Koliko još manje kamate na dug. Ono što možemo uèiniti jest broj potrošaèa od kapaciteta plinske mreže. smo u tomu odluèni, najbolje govori podatak da za to prepustiti volji potrošaèa da sami tijekom svih mjeseci U Virovitièko-podravskoj županiji tek smo “probili led”. podruèje veæ imamo pripremljenu tehnièku dokumentaciju u godini uplaæuju poveæane rate, pa æe im zimsko razdo- Za sada tamo kao koncesionar pokrivamo samo grad za izgradnju plinovodne mreže u svim mjestima, a to je blje biti financijski povoljnije. To ovisi o osobnoj odluci Slatinu te opæine Èaðavica i Nova Bukovica. No, na- otprilike 500 kilometara nove mreže. Imamo, takoðer, i svakog našeg kupca. dam se da je to tek poèetak našeg prodora na to pod- izvedbene projekte za prvu fazu radova od približno 130 Moram još naglasiti, da naših ukupno 127 radnika u ruèje i da æe nas mnogi uskoro prepoznati kao iznimno kilometara nove mreže. S obzirom da cjelokupna doku- najboljem moguæem opsegu obavlja svoj posao, što nam ozbiljnog i pouzdanog partnera. mentacija stoji pripremljena veæ više od dvije godine je veæ nekoliko posljednjih godina omoguæilo pozitivno èekajuæi povoljne financijske uvjete, postale su nam poslovanje. Na to sam posebno ponosan. Kako bi i na- HEP PLIN OPSKRBLJUJE PRIBLIŽNO 50 dalje zadržali takav uspjeh tvrtke, nastojat æemo i u nas- TISUÆA POTROŠAÈA nevažeæe lokacijske dozvole. Kako dobavljaè plina, u našem sluèaju INA Zagreb, nije izgradila dogovorene tupajuæoj godini poraditi na poveæanju opsega posla, jer Nama najbliža, Vukovarsko-srijemska županija, za sada magistralne plinovode, niti mi nismo došli u prigodu za jedino takav odnos prema poslu i potrošaèima od kojih je nedostupna, ali vjerujem ne zadugo. U toj županiji poèetak radova na plinifikaciji Baranje. A pritisak poten- živimo, donosi dobre financijske rezultate. koncesiju za opskrbu prirodnim plinom njihovih potrošaèa, cijalnih korisnika plina na tom podruèju sve je veæi. Vje- Zato na kraju svima njima, našim davateljima koncesi- dobila je hrvatsko-slovaèka tvrtka EMANITE. rujemo da je u INI trenutaèno najveæi problem i prepre- ja, svim potrošaèima plina i radnicima Hrvatske elektro- Kao koncesionari, odnosno distributeri prirodnog plina, ka za taj posao, nedostatak sredstava u ovom vremenu privrede, želim blagoslovljen Božiæ i božji blagoslov svi- HEP Plin d.o.o. Osijek, opskrbljuje približno 50 tisuæa njihova preoblikovanja te da æe taj problem u bliskoj ma u dosizanju poslovnih i privatnih uspjeha. Neka nam potrošaèa koji godišnje potroše više od 130 milijuna buduænosti riješiti novoosnovana tvrtka PLINACRO. To svima bude sretna i uspješna nastupajuæa 2003. godi- prostornih metara plina. Od više od 1500 kilometara temeljimo i na èinjenici da je u bliskoj prošlosti došlo do na, poruèio je Zvonko Fadljeviæ. izgraðene plinske mreže, mi smo vlasnici tri èetvrtine znatnijeg poveæanja cijene plina, iz koje se financiraju i J. Huremoviæ

18 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. obljetnica

65 GODINA PLANSKE ELEKTRIFIKACIJE

S BEP-om ZAPOÈINJE ŠIROKA PLANSKA ELEKTRIFIKACIJA

U sjevernom dijelu Hrvatske, jezgra za široku elektri- je pri osnutku poduzeæa BEP bila da Banovina sama fikaciju stvorena je oko hidroelektrane Ozalj, kraj Kar- preuzme proizvodnju, prijenos i veæu razdiobu ele- lovca i Zelenog vira u Gorskom Kotaru. Svakako je ktriène energije na svom podruèju u svrhu javne op- najznaèajnija jezgra tada bila najveæa termoelektrana skrbe. Na taj bi se naèin elektrifikacija povjerila u Hrvatskoj - Zagrebaèka elektrièna centrala (GEC). onomu koji može najbolje ocijeniti pojedine odluène Bilo je više pokušaja da ona proširi svoje opskrbno trenutke za plansko elektrièno gospodarstvo. Do tada podruèje, ali realizacija te zamisli ostvarivala se vrlo nije postojao niti jedan èimbenik koji bi provodio, sporo. Tih su godina ipak u elektrifikaciji uèinjeni neki odnosno mogao provoditi plansku elektrifikaciju veæih pomaci na bolje. Godine 1928. prikljuèeno je podruèje U RAZDOBLJU izmeðu dva svjetka rata, u Hrvatskoj razmjera. Kao što je veæ reèeno, pojedina su pitanja se poèela razvijati skromna industrija, koja je gradila Varaždina i Ivanca na 35 kW elektriènu mrežu Hidro- elektrane Fala u Sloveniji. Završena je 30 kV viso- elektriènog gospodarstva rješavana parcijalno za više elektrane u prvom redu za svoje potrebe. Poneke su konaponska veza izmeðu Zagreba i Karlovca i time je ili manje usko podruèje, koje je gravitiralo postojeæoj industrijske elektrane napajale i javnu elektriènu mrežu stvoren mali elektroenergetski sustav koji je povezivao gradskoj ili opæinskoj elektrani. i time služile opæoj elektrifikaciji. Pojedina mjesta pa termoelektranu Zagreb i hidroelektranu Ozalj. i naprednija sela, gradila su svoje elektrane uz velike Osnivanje javnog poduzeæa BEP, prije 65 godina, sa investicije i redovito skup pogon. Cijena elektriène Usprkos svim inicijativama i naporima, široka se ele- zadatkom planske elektrifikacije Hrvatske, možemo energije bila je, stoga, vrlo visoka i teško dostupna ktrifikacija u Hrvatskoj teško ostvarivala. U deseto- smatrati poèetkom djelovanja Hrvatske elektroprivrede. širokim slojevima puèanstva, osobito siromašnim seljacima. Gradile su se ponajviše male elektrane, za UNATOÈ BROJNIM KRITIKAMA UPUÆIVANIM BEP-u, NJEGOVIM JE nužne mjesne potrebe, bez plana i pogleda u širinu. O DJELOVANJEM STVORENA JEDINSTVENA ELEKTROPRIVREDNA stanju elektroenergetskih izvora najbolje govore sta- ORGANIZACIJA KAO TEMELJ ZA DALJNJU ELEKTRIFIKACIJU, A BEP JE tistièki podaci iz 1937. godine. Tada je na teritoriju BIO ŠKOLA MLADIH ELEKTROPRIVREDNIKA, TAKO DA JE današnje Republike Hrvatske, osim dijelova koji su bili pod Italijom, evidentirano ukupno 158 elektrana DJELOVANJE BEP-a ZA ELEKTROPRIVREDU HRVATSKE BILO VRLO veæih od 15 kW. Od ukupnog broja, 44 posto imalo je POZITIVNO snagu do 100 kW, 40 posto od 100 kW do 500 kW, godišnjem razdoblju, od 1928. do 1938. godine, pros- NIJE BILO VREMENA ZA IZRADU OPÆEG a samo 16 posto bilo je veæe od 500 kW. Zaostaja- jeèno je godišnji porast potrošnje elektriène energije nje u elektrificiranosti, u usporedbi s ostalim europ- PLANA ELEKTRIFIKACIJE iznosio samo 4 posto, a ne smijemo zaboraviti da je skim zemljama, postalo je sve veæe. Za ostvarenje svoje zadaæe - elektrifikacije zemlje - tada vladao zakon podvostruèenja potrošnje u 10 godi- Bilo bi logièno, da je, s obzirom na tada velike hi- zapoèeo je BEP radom u dva smjera. S jedne strane na. Uoèi Drugog svjetskog rata, tek je 6 posto nase- droelektrane, široka elektrifikacija krenula u Dalma- izgradnjom elektroenergetskih izvora, a s druge strane lja u Hrvatskoj bilo elektrificirano, a godišnji potro- ciji. To se na žalost nije dogodilo. Jedino je Šibenik otvaranjem potrošaèkih podruèja - elektrifikacijom se- šak elektriène energije bio je približno 50 kWh po rano elektrificiran temeljem hidroenergije. Sva ostala oskih opæina. Kad je BEP poèeo svojim djelovanjem, stanovniku. Najbolje elektrificirani grad u tadašnjoj proizvedena elektrièna energija utrošena je u industri- postojali su u zemlji neki akutni elektrifikacijski prob- ji. Tek 1924. godine je prikljuèen Omiš, a godine državi - Zagreb imao je potrošak približno 120 kWh lemi kojih se rješavanje nije moglo odgoditi. Nije stoga 1927. Split na Hidroelektranu Kraljevac. po stanovniku u godini. bilo vremena za izradu opæeg plana elektrifikacije. U okviru nastojanja da se stvori jaèi izvor elektriène Na traženje Savske banovine, Ministarstvo trgo- ELEKTROPRIVREDNE INVESTICIJE NISU BILE energije, najprije se u BEP-u prouèavala moguænost vine i industrije Kraljevine Jugoslavije izdalo je PRIVLAÈNE ZA KAPITAL iskorištenja voda Like i Gacke. Ispitivanja su provedena 27. srpnja 1937. godine prethodnu dozvolu da ona Male i skupe elektrane s jedne strane, a državni na- godine 1937. i pokazala su da postoje veliki proble- može, kako je u aktu doslovce navedeno, “oba- meti na elektriènu energiju i elektromaterijal s druge mi i nepoznanice u pogledu realizacije tog projekta, vljati industrijsku radnju za proizvodnju i prodaju pa su veæ godine 1938. napuštena. Prihvaæeno je te- elektriène energije i sprovoditi istu pomoæu ele- strane, bitno su koèili elektrifikaciju. Uz to je još poèetkom tridesetih godina bio prisutan utjecaj svjet- hnièki jednostavnije i lakše ostvarivo rješenje izgrad- ktrovoda”. Potom je rješenjem bana Savske bano- nje elektrane Vinodol na vodama Lièanke i Lokvarke. ske ekonomske krize, pa je potrošnja elektriène ener- vine od 11. rujna 1937. godine izdan Pravilnik o Odmah se poèelo s projektiranjem, a radovi su zapoèeli gije poèela ponegdje i padati. Daljnja velika zapreka upravi Banovinskog elektriènog poduzeæa Savske uoèi Drugog svjetskog rata i definitivno zaustavljeni intenzivnoj elektrifikaciji bio je nedostatak kapitala u banovine, koji je potvrdilo Ministarstvo unutarnjih godine 1943. zbog ratnih okolnosti. Prvi terenski rado- zemlji. Ako je on i postojao, financijeri su nerado ula- poslova 21. listopada 1937. godine. Pravilnik je vi na elektrifikaciji sela zapoèeli su u Moslavini 1938. objavljen u “Narodnim novinama” 28. listopada gali u elektroprivredne investicije. Niska potrošnja ele- godine. Postupno su elektrifikacijski radovi BEP-a obu- 1937. Na temelju tog Pravilnika, radi izvršenja ktriène energije zbog nerazvijene industrije i rijetkog hvatili i druga podruèja i to Hrvatsko primorje, Me- prava danih navedenom dozvolom, osnovana je potrošaèkog podruèja bez veæeg broja gradova, a sa ðimurje, Hrvatsko zagorje, podruèje oko Karlovca, trgovaèka tvrtka Banovinsko elektrièno poduzeæe sa siromašnim stanovništvom, nije obeæavala uloženom okolicu Osijeka i srednju Dalmaciju. sjedištem u Zagrebu. Nadalje su banovinskim kapitalu dovoljno izgleda za rentabilnost posla. Ele- rješenjem od 15. prosinca 1937. godine imenova- Elektroprivredni su struènjaci tada puno raspravljali i ktrifikacija sela èinila se osobito nepogodnom, a nje- na tri èlana Upravnog odbora poduzeæa: dr. Ognjen kritizirali planove BEP-a i njegovo financijsko poslo- zina svrsishodnost bila je meðu elektroprivrednicima Aranièki, naèelnik banske uprave i profesori zagre- vanje. Planovi su ocijenjeni kao nerealni, a poslovi stalna tema rasprava. Zakon o elektrifikaciji nije po- baèkog Tehnièkog fakulteta inženjeri Miroslav Plohl nerentabilni. Meðutim, unatoè tomu što je u tim kri- i Jure Horvat. Nakon proširenja Upravnog odbora stojao, premda je u tadašnjoj državi sastavljeno niz tikama bilo i istine, djelovanje BEP-a bilo je za ele- prof. Plohl postao je predsjednik, a prof. Horvat nacrta zakona, ali nikad nije donesen. Kapital je u tomu ktrifikaciju Hrvatske vrlo pozitivno. S jedne je strane opunomoæenik Odbora. vidio pravnu nesigurnost. stvorena jedinstvena elektroprivredna organizacija, kao BEP je osnovan s poèetnim iznosom od 600.000 Široka elektrifikacija u Hrvatskoj dobila je jaèi poti- temelj za daljnju široku i plansku elektrifikaciju, koja dinara, koji je iz svog proraèuna dala Savska ba- caj tek osnivanjem Banovinskog elektriènog poduzeæa se prolazeæi razlièite organizacijske oblike razvila u novina. Takav je naèin financiranja nastavljen i go- (BEP), 1937. godine. današnju Hrvatsku elektroprivredu. S druge pak strane, BEP je bio škola mladih elektroprivrednih kadrova koji dine 1938. dok je u 1939. i 1940. godini banovin- Poduzeæe je najprije imalo svoj djelokrug rada na po- sko financiranje bilo samo djelomièno, jer su di- su u poslijeratnom razdoblju prionuli radu na širokoj druèju tadašnje Savske banovine, a osnutkom Bano- gnuti dugoroèni zajmovi. elektrifikaciji Hrvatske. vine Hrvatske, na cijelom njezinom teritoriju. Namjera Boris Markovèiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 19 iskustva drugih

REFORMA ENERGETSKOG SEKTORA U MEKSIKU ENERGIJA JE SVETINJA

NA ISTAKNUTOM mjestu poslovnog podruèja Mexico Pemexa, sada je u Sjedinjenim Amerièkim Državama vestiranje u proizvodnju elektriène energije je zakonom City nalazi se Fuente de Petroleo, monumentalni suoèen s optužbama da je iz tvrtke izvukao 170 mili- dopušteno. No, cijenu elektriène energije i dalje spomenik nacionalizacije naftne industrije, provedene juna USD za financiranje predsjednièke kampanje bivše odreðuje Federalna Elektroenergetska Komisija(CFE), 1938. godine. U autentiènom socrealistièkom stilu, vladajuæe Institucionalne Revolucionarne Partije. glavno državno poduzeæe, dok samo približno 4 posto kip uprizoruje divovskog granitnog èovjeka, golog do elektriène energije proizvode privatne tvrtke. U nasto- pojasa, kojeg vodi figura majke - zemlje golih grudi, BOJAŽLJIVO NAJAVLJENA DJELOMIÈNA janju da se taj udjel poveæa, Ernesto Martens, minis- zakvaèena za naftne tornjeve. U bivšim državama ENERGETSKA REFORMA tar za energetiku, obeæava privatnim proizvoðaèima Sovjetskog bloka, takvi kipovi su bili prve žrtve revo- više “fleksibilnosti” u izravnoj prodaji potrošaèima, lucionarnih promjena 1989. godine. Meksièko, pot- Predsjednik V. Fox je u poèetku zastupao privatizaciju kako bi im omoguæio da konkuriraju sa svojim cijena- puno drukèije. jednopartijsko upravljanje državom za- Pemexa, ali je od toga odustao suoèen s burnim reak- ma CFEu. E. Martens tvrdi da on to može uèiniti i u vršilo je prije dvije godine izborom Predsjednika okviru sadašnjih ustavnih odredbi. Drugi u svezi s Vicente Foxa. Za razliku od sovjetske sudbine, Fuente tim dvoje. U ožujku o.g., Ustavni sud ponovno je od- de Petroleo, još više dotjeran i uredan i dalje se kupa bacio kao neustavan drugi Vladin prijedlog reforme ele- obasjan nacionalnim bojama. ktroenergetskog sektora.

DRŽAVA NEMA NOVCA OSLOBAÐANJE OD DRŽAVNOG MONOPOLA NAD Nadalje, tu je i Kongres. ZA INVESTIRANJE U ENERGETSKIM SEKTOROM IZNIMNO JE VAŽNO ZA RAZVOJ Prošle godine, Vlada je od ENERGETSKI SEKTOR MEKSIKA I ZA VLADU PREDSJEDNIKA FOXA, ALI IZGLEDI ZA tog zakonodavnog tijela TO NISU BAŠ VELIKI doživjela veliko kresanje Spomenik se èuva i pazi svojeg radikalnog prijedloga zbog toga što utjelovljuje važan dogaðaj koji je na- cijama koje je time izazvao. U svojoj predsjednièkoj porezne reforme. Od tada, svi ministri provode cionalizacija proizvodnje nafte imala u stvaranju mek- kampanji, on je obeæao tek reforme koje æe omoguæiti konzultacije prije nego što se odluèe iziæi s bilo ko- sièke nacionalne države. Državno vlasništvo nad svim privatne investicije u energetiku. Sada je konaèno jim prijedlogom. V. Fox je izjavio da je postignuta su- rezervama nafte i plina još je uvijek pohranjeno u Mek- njegova vlada javno obznanila svoje prijedloge u tom glasnost svih stranaka oko toga da se pitanje energe- sièkom ustavu kao svetinja, jednako kao proizvodnja, smislu. Uèinila je to bojažljivo, što zapravo ne tike “temeljito prostudira.” Roberto Madrazo, novi voða iznenaðuje, s obzirom da predsjednik V. Fox nema u prijenos i distribucija elektriène energije. No, kako je PRI (još uvijek najjaèe stranke u zakonodavnoj sferi) Kongresu niti obiènu veæinu, dok mu je za promjenu ekonomski rast poveæavao zahtjeve za energijom, , izjavio je da je voljan suraðivati s V.. Foxom. No, Ustava potrebna ona dvotreæinska. postiæi suglasnost oko energetske reforme bit æe teško. državna èvrsta ruka nad njenom opskrbom postala je U svezi s naftom i plinom, Vlada ulaže svoje nade u PRI je podijeljena oko tog pitanja, a i nije joj u in- velika smetnja gospodarskom razvoju Meksika. Državi novu zakonsku formulu nazvanu “višestruki korisnièki teresu da omoguæi predsjedniku politièki trijumf prije nedostaje gotovine za investiranje u energetski sek- ugovori.” Njihova glavna vrijednost je da oni ne za- izbor za Kongres u 2003. godini. tor, dok se inozemni i privatni investitori moraju prov- htijevaju ustavne promjene. Takvim rješenjem i dalje S obzirom da nema zakonodavnu veæinu, ministri V. laèiti kroz zakonske rupe. U prošla dva desetljeæa svaki se ne dopušta investitorskim tvrtkama nikakvo vlas- Foxa kažu da promjene moraju provoditi postupno. No, meksièki predsjednik morao je priznati taj problem. ništvo u proizvodnji. Umjesto toga, ideja je da se tim investitori su se veæ opekli na poloviènim energet- kompanijama osigura profit kroz zajednièki jezik s Tako je i sa sadašnjim predsjednikom Foxom. Ukoliko skim reformama, od Kine do Brazila. Moglo bi se do- Pemexom. Potankosti u tom smislu, nakon pregovara- goditi da neæe biti voljni znaèajnije ulagati u energet- želi ostvariti svoja ambiciozna obeæanja o godišnjem nja, utanaèuju se posebnim tajnim ugovorima. ekonomskom rastu od 7 posto, mora provesti reformu ski sektor Meksika dok zakonska regulativa ne pos- Pemex se nada koristiti takve ugovore za privlaèenje energetskog sektora. tane jasnija. Pristalice V. Foxa, koji je obilježio drugu 8.8 milijuna USD privatnih investicija za razvoj godišnjicu svoje izborne pobjede, ipak su se nadali Pogledajmo što je s elektriènom energijom. Službeni Burgos bazena, velikog naftnog polja u Meksièkom za- da æe biti ostvareno puno više od njegovih obeæanja podaci priznaju da su državni proizvodni kapaciteti jed- ljevu. No, korisnièki ugovori su “previše komplicirani da æe on voditi vladu nacionalnih promjena. Provedba va 44 GW. S obzirom na meðunarodni prosjek potroš- i sadrže previše politièkog rizika” za privlaèenje veæeg reforme energetskog sektora je najveæi zadatak V. Foxa. broja investitora, kaže Rogelio Ramirez, ekonomski nje prema društvenom bruto proizvodu, ukoliko Mek- Izgleda da æe za uspjeh u tomu trebati malo malo više konzultant. Uz to, oponenti tvrde da oni sadrže “djelo- siko želi dostiæi zemalja OECD-a, trebao bi proizvodi- moæi nego što je on sada ima. miènu privatizaciju” i da su prema tomu neustavni, ti približno 140 GW. zbog èega se može dogoditi da ih, kao takve, obnov- ljeno neovisno meksièko pravosuðe ukine. Slièno tomu, uvoz plina raste, dok Pemex - državnog (Prenosimo iz èaospisa The Ekonomist: lipanj 2002. monopolistu za naftu i plin, u restrukturiranju ometa godine) dodijeljena mu uloga državne krave muzare, od koje NEMA MUNJE IZ VEDRA NEBA federalna vlast osigurava 37 posto svojih prihoda. A Jednaka neizvjesnost nadvila se nad reformom elektro- to je samo onaj vidljivi, legalni dio (prijašnji šef energetskog sektora. Od 1992. godine, privatno in- Preveo: Branko Prpiæ

20 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. sigurnost

HE ORLOVAC: DOVRŠENI RADOVI NA SUSTAVIMA UPRAVLJANJA, TURBINSKE REGULACIJE I SINKRONIZACIJE PODSTREK ZA DALJNJU MODERNIZACIJU

NAKON što su u travnju 2002. godine završeni radovi i ka. U razdoblju do 16. kolovoza obavljena je veæina poslo- opæih elektroenergetskih nepovoljnih okolnosti u zemlji, ispitivanja sustava turbinske regulacije, sinkronizacije i va vezana uz demontažu stare i montažu nove opreme. odluèeno je da se radovi koji zahtijevaju potpunu obusta- upravljanja na agregatu 1, u HE Orlovac je uzet kratki Potrebno je bilo još obaviti dio montažnih radova koji su vu rada odgode za rujan. Tada je, naime, veæ otprije bio predah. Ili se tek hvatao zalet za reprizu svih tih radova i zahtijevali bestlaèno stanje, odnosno potpunu obustavu planiran muk u strojarnici zbog godišnjih remontnih rado- ispitivanja na susjednom agregatu broj 2. Tako je nakon rada elektrane. Buduæi da je prvi dio godine bio iznimno va koji su ukljuèivali zahvate na rastavljaèima te pregled dva i pol mjeseca, toènije 1. srpnja, krenulo sve ispoèet- sušan te je kota akumulacije bila vrlo niska, a i zbog tunela i cjevovoda. Premda je to zahtijevalo dodatne napore vezane uz orga- nizaciju, u svrhu skraæivanja vremena potpune obustave rada elektrane, posada i rukovodstvo HE Orlovac potrudili su se da skoro sve poslove, koji su zahtijevali potpunu obustavu rada, obave u jednakom vremenskom razdoblju. Zbog svega toga, radovi na montaži opreme sustava up- ravljanja, turbinske regulacije i sinkronizacije nastavlje- ni su u rujnu, a u vremenu od 1. do 18. listopada obavlje- ni su i završni radovi i ispitivanja na novim sustavima agregata 2 HE Orlovac. Istovrsni radovi na zamjeni dotrajalih sustava upravlja- nja, turbinske regulacije i sinkronizacije, prema izrjeci - bez treæe nema sreæe - zapoèeli su na agregatu 3 odmah nakon puštanja u pogon agregata 2 i završeni su do 20. prosinca 2002. godine: - Potrebno je napomenuti da su dovršetkom poslova na agregatu 3 dovršeni i poslovi prebacivanja kompletne alarmne signalizacije pulta (agregati, rasklopno postroje- nje, pomoæni pogoni) preko lokalne procesorske jedinice pulta, AC 41 D. Alarmnu signalizaciju pulta do sada je podupirala stara oprema JAS (Jedinica Alarmne Signaliza- Operater na operaterskoj stanici cije), koja je demontirana kako bi se oslobodio prostor za nastavak zamjene sekundarne opreme, obavijestio nas je ZAMJENOM SUSTAVA UPRAVLJANJA, TURBINSKE REGULACIJE I SINKRONIZACIJE NA SVA TRI AGREGATA HE ORLOVAC, U PREDVIÐENOM ROKU JE DOVRŠEN VELIKI I VAŽAN PROJEKT, ZNAÈAJAN I ZA SUSTAV U CJELINI, ŠTO ÆE BITI PODSTREK ZA NASTAVAK ZAPOÈETE MODERNIZACIJE POSTROJENJA KAKO BI BILO SPOSOBNO I SPREMNO KVALITETNO ISPUNJAVATI SVOJU RADNU ZADAÆU I OMOGUÆITI EES-u DA, ŠTO SE ORLOVCA TIÈE, MIRNO SPAVA Juroslav Zaninoviæ, rukovoditelj Odjela upravljanja Teh- nièke službe PP HE Jug. Novi sustav sinkronizacije ostvario se korištenjem ure- ðaja ABB-ove najnovije SYNCHROTACT 5 generacije, koji zadovoljavaju najviše tehnološke kriterije. Konèaru i Lito- stroju pomoæ pri izvoðenju radova i ugradbi opreme pružila je, kao i uvijek, sigurna i uhodana posada elektrane u Rudi, kao i struènjaci Tehnièke službe PP HE Jug. Da je ovaj vrlo zahtjevan dvogodišnji posao uspješno proveden potvrðuju i rijeèi direktora Pogona HE Orlovac Joška Kvasine. - Zamjenom sustava upravljanja, turbinske regulacije i sink- ronizacije na sva tri agregata dovršen je, u predviðenom roku, jedan za nas veliki i važan projekt, znaèajan i za Sustav u cjelini. On æe nam svakako biti podstrek za nasta- vak zapoèete modernizacije postrojenja, kako bi bilo sposob- no i spremno kvalitetno ispunjavati svoju radnu zadaæu i omoguæiti našem EES-u da, što se Orlovca tièe, mirno spava. Koristim ovu prigodu da se zahvalim svima koji su radili na ovom projektu i dali njegovom ostvarenju svoj izniman doprinos, svoje znanje i radnu energiju.

Upravljaèki ormar agregata i ormar turbinskog regulatora na turbinskom katu Marica Žanetiæ Malenica

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 21 zapis s gradilišta

TS 400/220/110 KV ŽERJAVINEC IZ MJESECA U MJESEC - SIGURNO PREMA CILJU

S POSLJEDNJIM ovogodišnjim obilaskom gradiliš- ta TS Žerjavinec, 30. prosinca, uz nadzornog inženjera za graðevinske radove Višnju Mesiæ, želimo zaokružiti ovu godinu. Ovdje je opet puno novosti i, veæ uobièajene, goleme kolièine blata, koje nas ipak nisu sprijeèile u obilasku èitavog gradilišta. U postrojenju 110 kV montirani su svi potporni izolatori u oba sabirnièka sustava, èetiri su relejne kuæice graðevinski dovršene (graðevinski, izolator- ski i krovopokrivaèki radovi), a nakon blagdanskog predaha zapoèet æe njihovo unutrašnje ureðenje. Kabelski je kanal montiran u duljini od 600 me- tara, a preostaje još montaža samo 20 metara. U postrojenju 400 kV, kojem je kao i obièno pune teže priæi zbog vode i blata, montirano je blizu 80 posto èeliène konstrukcije sabirnièkih sustava GS 1, GS 2 i pomoænih sabirnica, a za preostalih 20 posto je preuzeta èelièna konstrukcija u crno, odnosno prije antikorozijske zaštite, dok æe se Montirani potporni (silikonski) izolatori (proizvoðaè Konèar - EVA) u postrojenju 110 kV preuzimanje pocinèane konstrukcije obaviti 3. si- jeènja 2003. godine u splitskom Adriacinku. Ovd- je su graðevinski dovršene dvije relejne kuæice, ra- dovi na treæoj su u tijeku, a nakon Nove godine zapoèet æe obrtnièki radovi na sve tri. Dovršeno je i šest preostalih temelja postolja aparata te ukup- no 600 metara kabelskog kanala, a još 20 metara preostaje dovršiti. Obišli smo i zgradu srednjeg napona i zgradu up- ravljanja i pomoænih pogona, gdje je takoðer vidlji- va znaèajna promjena od posljednje posjete. U zgradi srednjeg napona ugraðeno je 70 posto bra- Cijevi za kabelsku kanalizaciju MONTIRANI SU SVI POTPORNI IZOLATORI SABIRNIÈKIH SUSTAVA 110 KV, A U POSTROJENJU 400 KV MONTIRANO JE 80 POSTO ÈELIÈNE KONSTRUKCIJE SABIRNIÈKIH SUSTAVA U zgradi srednjeg napona - cijevi za uvod GS 1 I GS 2, KAO I POMOÆNIH SABIRNICA, A DOVRŠENO JE I kabela iz vanjskog postrojenja u kabelski PREOSTALIH ŠEST TEMELJA POSTOLJA APARATA prostor varije, dio prostorija je ožbukano, a preostale su prostorije pripremljene za žbukanje. Niske su tem- Radnici Argita rade perature usporile brže napredovanje obrtnièkih ra- na relejnoj dova. Ovdje je sanirano i 80 posto postojeæih gra- kuæici ðevinskih elemenata (armiranobetonski stupovi, grede, nadvoji), ali su niske temperature prekinule i ove radove. U upravljaèkoj i zgradi pomoænih po- gona, takoðer su u tijeku obrtnièki radovi - ugrad- nja bravarije, žbukanje, izrada glazura... Za zgrade i relejne kuæice odabrani su materijali za završne obrade (kompjutorski podovi, spušteni stropovi, parketi, keramièke ploèice), koje zapoèinju nakon blagdana.

22 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. Montirana je èelièna konstrukcija 400 kV sabirnièkih sustava GS 1 i GS 2, kao i ...

... pomoænih sabirnica

Okno kabelske kanalizacije uz temelj aparata

Kabelski kanal u postrojenju 400 kV opet je potopljen

Ovom smo prigodom, zbog božiæno-novogodiš- njih blagdana zatekli samo nekoliko radnika Argit- Na zgradi a, koji su radili na jednoj od relejnih kuæica u pos- srednjeg napona trojenju 400 kV. A duboko blato otežava radove i sanirani su AB pristup mikserima, crpkama i strojevima za montažu stupovi, a kabelskih kanala. Od V. Mesiæ doznajemo da su postavljeni su i prozori zbog dobre dinamike radova u postrojenju 110 kV, radnici na zasluženom godišnjem odmoru, dok se u postrojenju 400 kV radi na relejnim kuæicama, kako bi se uhvatili zacrtani rokovi. Unatoè vremen- skim nepogodama, graðevinski radovi se odvijaju toèno prema planu. Na kraju spomenimo jedan tehnièki problem. Ri- jeè je o èeliènoj konstrukciji, koja nakon cinèan- ja dobiva nejednolik izgled površine. Nakon svih Ožbukana prostorija u zgradi srednjeg napona Relejna kuæica pokrivena je profiliranim ispitivanja kemijskog sastava materijala, naèina aluminijskim limom pripreme konstrukcije za AK zaštitu i tehnologije cinèanja, zakljuèeno je da bi bilo dobro komplet- nu konstrukciju dodatno olièiti. Pozdravljamo se s malobrojnom vrijednom ekipom na ovom blatnjavom gradilištu, zadovoljni što ponovno imamo tvrdo tlo pod nogama.

Dragica Jurajevèiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 23 zapis s gradilišta

TS 400/110 kV ERNESTINOVO I PO STUDENI BEZ ZASTOJA

SVAKI NAŠ dolazak na gradilište buduæe obnovljene trafostanice u Ernestinovu otkriva nešto novo. Graðe- vinari, montažeri, radnici Dalekovoda i ostali, bez obzira na nenadano niske temperature, neumorno i bez prekida obavljaju svoje radne zadaæe. Stoga ima pos- la za “oko kamere”. Kraj je prve, od predviðene dvije kalendarske godine u kojoj su radovi zapoèeli, pa je to prigoda da se malo više kaže o tomu dokle smo stigli. Najsvježije podatke o trenutaènom stanju izgraðenosti ovoga kapitalnog objekta, ovaj puta dobili smo od voditelja gradilišta tvrtke Konèar Josipa Šovagoviæa. Razgovorljiv i susretljiv kao i uvijek kada se susret- nemo, isprièao nam je samo najzanimljivije potanko- sti o stanju radova u proteklih mjesec dana. A, sve to je i za nas bilo lako uoèljivo. • Kao što vidite, za proteklih mjesec dana puno toga se promijenilo. Izbetoniran je veæi broj temelja i nadteme- lja, izbušene su i zalivene rupe i ugraðena sidrišta na koja æe se montirati èelièni nosaèi potpornih izolatora. Nažalost, treba reæi da su ovi poslovi prekinuti zbog ni- skih temperatura u prvoj polovici prosinca i bit æe nas- tavljeni èim to vremenski uvjeti dopuste. Kako ipak ne bi došlo do dugotrajnijeg prekida tog posla, predviða se Unatoè niskih temperatura, montaža glavnih sabirnica u RP 400 kV odvija se bez zastoja izgradnja drvenih kuæica kako bi se taj posao mogao nor- malnije obavljati. Ono što posebno pada u oèi èim se proðe gradilištem, jest upravo izbetonirana gornja ploèa na zgradi uprav- ljanja, koja se zbog niskih temperatura danonoæno za- grijava. Od ostalih graðevinskih radova bilježimo iskop i betoniranje kabelskih kanala, a uskoro se u njima oèekuje montaža nosaèa i kabelskih polica. Jednako tako, zamijetili smo antikorozijsku zaštitu èeliène kon- strukcije kosih krovova na relejnim kuæicama, koja se obavlja ispod improviziranog plastiènog pokrova. Tu bi se moglo reæi da je ovaj posao, što se tièe rokova, djelomice u zaostatku i bit æe intenziviran kada se tem- peratura malo podigne. Od elektromontažnih radova obavljeno je poravnanje potpornih izolatora u podruèju glavnih sabirnica u rask- Iskopi za novi kabelski kanal...... novi kabelski kanal lopnom postrojenju 400 kV. Time je omoguæen nes- metani posao montaže glavnih sabirnica, zbog èega Novi tip ovaj dio postrojenja poprima izgled trafostanice kakva potpornih je nekada bila. Ekipe Dalekovoda redovito obavljaju izolatora u posao, bez obzira na otežane uvjete rada, zbog èega rasklopnom se može reži da u tom dijelu posla nema zastoja, niti postrojenju 110 æe ga biti. Ono što me na ovome velikom gradilištu kV posebno veseli, jesu iznimno dobri poslovni odnosi iz- meðu svih sudionika izgradnje i obnove trafostanice, kaže Šovagoviæ. Zbog toga i naš cjelokupni zajednièki zada- tak mislimo obaviti na vrijeme i u predviðenim rokovi- ma. Od obavljenih poslova koji su ovog trenutka najuoèlji- viji na trafostanici, najjaèi dojam ostavlja rasklopno postrojenje 110 kV. U tom dijelu posla obavljena je kompletna montaža èeliènih nosaèa potpornih izolato- ra. Montirani su, takoðer, i svi izolatori, a ono što ovd- je treba zabilježiti je jedan potpuno novi tip, proizvod tvrtke KONÈAR-EVA. Izolatori su napravljeni od speci- jalne silikonske mase umjesto porculana, a ugraðiva- ni su veæ i izvan granica naše zemlje (posljednji put u ratom ošteæenih upornjaka mosta, pa se može govori- dišnjih blagdana na kolektivni odmor, dok æe graðevi- Makedoniji). ti o skoroj sanaciji ovog objekta. Koliko je važan taj nari i dalje nastaviti sa svojim poslom. To znaèi da æe U fazi graðevinskih radova je izgradnja pristupnog mos- dio posla bit æe vidljivo tek kada na trafostanicu budu montažere veæ poèetkom sijeènja 2003. godine doèekati ta trafostanici, gdje su postavljene propusne cijevi ve- pristizali teški tereti. moguænosti opsežnijih elektromontažnih radova. likog promjera zbog èesto poveæanog protoka oborin- skih voda. U tu svrhu obavljeno je i èišæenje kanala. Za kraj napominjemo da æe neki izvoðaèi radova, koji U postupku je definiranje konaènog rješenja ukruæenja su svoj dio posla obavili, tijekom božiænih i novogo- J. Huremoviæ

24 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. Prve cijevi glavnih sabirnica u rasklopnom postrojenju 400 kV

Na upra- vljaèkoj zgradi veæ je izbe- tonirana gornja ploèa

Voditelj gradilišta TS Ernestinovo Josip Šovagoviæ iz Konèara: na ovom velikom gradilištu iznimno su dobri poslovni odnosi izmeðu svih sudionika izgradnje i obnove TS i naš zajednièki zadatak obavit æemo na vrijeme

Novi posao za ekipu Dalekovoda: umjesto starih Antikorozijska zaštita krovišta relejnih kuæica zbog betonskih stupova na trasi DV 110 kV Ernestinovo- niskih temperatura obavlja se ispod plastiènog Osijek 1/2 montiraju se èelièno-rešetkasti stupovi pokrova

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 25 izravno

TS 110/35 kV METERIZE

SPAJA SPLIT I SOLIN

KADA sam provjeravala popis visokonaponskih trafos- Fantiæ i Tihomir Mandac. Kako im je kolega Ante tanica splitskog PrP-a, tražeæi one koje još nisam pos- Maroviæ veæ dulje vrijeme na bolovanju, u smjene kao peti uskaèe Stipe Modriæ, uklopnièar iz sinjske vi- jetila, našla sam se u nedoumici. Na popisu su mi, TS 110/35 kV Meterize izmeðu ostalih, TS Bilice u Meterizama i TS Meterize sokonaponske TS, s kojim smo se veæ ugodno družili u Bilicama. I sad se ti snaði. Da ova prva postoji uvjeri- u jednoj od prijašnjih naših javljanja iz trafostanica. la sam se, svojim oèima, 2001. godine i podnijela MI SMO POPUT VATROGASACA vam, u pisanom obliku, opširno izvješæe. A da nije rijeè o igri rijeèi i da postoji i ova druga stanica, Na sv. Nikolu dežurni je bio Ante Šimat, kolega s tride- potvrdila sam u prosincu, sad veæ prošle godine, kada set èetvorogodišnjim stažom, od kojih samo osam u sam svima zaposlenima u Bilicama èestitala sv. Niko- HEP-u i svih osam u ovoj trafostanici. Djeluje smireno, lu, a mladom inženjeru Mariu Gudelju i roðendan. Pri baš kao što i treba biti na ovakvom, vrlo specifiènom, tomu sam, bez grižnje savjesti, ignorirala èizmice koje radnom mjestu: najefikasniji si kad nemaš posla. Upreš su visile po prozorima objekata, jer ja nisam ni Niko- u botun i paziš da se nešto ne išteka na svoju ruku. la ni Luce, a još manje sam sveta. Jedino što sam im - Upravljamo stanicom i provodimo manevre u dogovo- tog dana mogla donijeti, bilo je 400 kuna za djecu, ru s Dispeèerskom službom, a zadatak nam je i da kon- kojima su se posebno veselili oni s dvoje, troje i više troliramo postrojenje. Uklopnièari su, zapravo, kao i va- sitne djece. Ostali se nisu imali èemu radovati, oso- trogasci: što imamo manje posla, to su svi zadovoljniji. bito kad su èuli da sam ja samo prethodnica direktor- Meðutim, i kad je sve u redu, psihièki ste napeti jer skoj ophodnji. strahujete od nepredviðenih, a moguæih ispada. Ta na- TS 110/35 kV METERIZE SMJEŠTENA JE NEGDJE IZMEÐU SPLITA I SOLINA, U NASELJU BILICE, KOJE ADMINISTRACIJSKI IPAK PRIPADA SOLINU, A JEDNA JE OD TRI VETERANKE UZ KOJE SE VEŽU POÈECI PRIJENOSNE DJELATNOSTI U DALMACIJI Osiguraèi u 35 kV postrojenju smještenom u zgradi sada veæ “muzejski primjerci” TS IZ TISUÆU DEVETSTO PEDESET I PETE TS 110/35 kV Meterize smještena je negdje izmeðu Splita i Solina, u naselju Bilice, koje administracijski ipak pripada Solinu. Jedna je od tri veteranke uz koje se vežu poèeci prijenosne djelatnosti u Dalmaciji (uz TS Bilice i TS Dugi Rat). Stavljena je u pogon 1955. godine, s dvostrukim glavnim sabirnicama 110 kV, s transformacijom 2x20 MVA ( u kasnijoj fazi 2x40 MVA), s dalekovodnim poljima 110 kV prema HE Kraljevac, TS Bilice i HE Peruæa te ugraðenim preki- daèima i rastavljaèima Siemens. Tijekom godina rada, u trafostanici je puno stare opreme zamijenjeno, odnosno ugraðeni su novi: preki- daèi 110 kV, prekidaèi 35 kV, dio rastavljaèa 110 kV, upravljaèki ormari polja u postrojenju 110 kV i drugo. U HEP-u se veæ na prste mogu izbrojiti objekti njenih graðevinskih i tehnièkih obilježja. Naime, graðena je prema naèelu niske izvedbe, što znaèi s ogradama oko pojedinih dijelova postrojenja. Uzevši u obzir godinu Dežurni uklopnièar Ante Šimat na svom Na Bilicama je smješten i Odjel održavanja splitskog PrP-a stavljanja u pogon te sadašnje stanje objekta, nužno radnom mjestu: mi smo kao vatrogasci... je - prema rijeèima Jadranka Radovanoviæa, tehnièkog direktora splitskog PrP-a - obaviti sljedeæe: petost nas i u noænim smjenama održava budnima i den, Željko, Tihomir ili Stipe pogledaju kroz prozor bar - sanaciju ili zamjenu izlaznih DV i sabirnièkih beton- spremnim na intervencije. Ovo postrojenje je staro, ure- nisu u pustopoljini, kao veæina njihovih kolega. skih portala, sanaciju ili zamjenu betonskih nosaèa ðaji nisu sinkronizirani, pa ponekad nije dovoljno samo - Meni osobno je draže što nismo na osami, premda aparata, sanaciju kabelskih kanala i kabelskih polica, sjediti za pultom i "dirigirati". od toga baš nemamo neke koristi, niti bilo kakve ver- - zamjenu dijela 110 kV rastavljaèa (stari tipovi Sie- NAJVAŽNIJE JE ZDRAVLJE balne komunikacije sa susjedstvom. Naime, kad nam je mens - ruèni pogon) s rastavljaèima novije generaci- veæ radno mjesto izolirano, bar da nismo prostorno izo- je s elektromotornim pogonom, Sve uklopnièare pitam kako podnose smjenski rad, lirani, èisto vizualno. - potpunu rekonstrukciju (ili zamjenu novom) uprav- osobito noæni, koji mi se èini posebno neugodan. U DOBROM DRUŠTVU ljaèke ploèe, relejne ploèe, ploèe mjerenja, ploèe is- - Podnosim ga dobro jer sam prilagodljiva osoba, premda Ostavljam Antu da prati, priko oka, sjednicu Sabora i tosmjernog i izmjeniènog razvoda, ne mogu poreæi njegove negativnosti, kaže Ante, i do- da komentira izjave onih gore o svom trošku. Lako je - rekonstrukciju 35 kV postrojenja, daje. To osobito osjeæam kad su blagdani i kad toplinu njemu ovako samom. Može se žestit, može mu izletit i - trafostanicu uvesti u SDV (iz CDU Vrboran), za što doma i druženje s obitelji moram zamijeniti ovim izo- koja nepoæudna rijeè, može zabeštimat a da ne upadne je nužno obaviti projektiranje, u skladu s prethodno liranim i "gluhim" mjestom. Nije mi drago kad me smje- navedenim.. u škandal. Jer, dok tako samuje danju i noæu, bar može na "uvati"na Badnjak, Božiæ ili Silvestrovo, ali izbora biti siguran da je u dobrom društvu. A dok ne dobije vizu za ulazak u sve širi krug odab- nemam. Kada se u te dane naðem tu sam, intenzivnije Na Bilicama je, uz TS Metrize, smješten i Odjel ranih, onih s daljinskim voðenjem, zadržat æe status mislim na svoju obitelj, i u mislima zaželim zdravlje i održavanja splitskog PrP-a, koji se brine o zdravlju tra- žive stanice, kako je to jednom zgodom slikovito rekao samo zdravlje, i njima i sebi. Jer, zdravlje je najvažnije. uklopnièar Drago iz Trogira. Život joj svakodnevno udah- fostanica i dalekovoda. To što ih spominjem ovako us- njuje njena posada, odnosno oni koji znaju što æe, kada Vjerojatno je TS Meterize u vrijeme svoje izgradnje i put ne znaèi da ih ignoriram. Samo ih najavljujem kao æe i kako æe. Svakih dvanaest sati u uklopnici se za bila na izoliranoj lokaciji, ali više nije. Opkolili su je temu, u jednom od sljedeæih brojeva. pultom izmjenjuju: Ante Šimat, Mladen Merèep, Željko proizvodni pogoni i privatne kuæe. Pa kad Ante, Mla- Marica Žanetiæ Malenica

26 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. juèer i danas

NOVI PROSTOR ZA POTROŠAÈE POGONA DRNIŠ U POTRAZI ZA TRAVOM I ... DJEÈACIMA DJEÈACI NA BETONU

I u mojem gradu na moru ima travnjaka. Njeguju ih nadležne komunalne službe. Zabranjeno je hodati po tim travnjacima, oni služe samo kao oku ugodni ukras. Zabranjen je pristup i psima, a da bi ta zabrana bila svima obznanjena kreiran je posebni prometni znak: prekriženi pas u crvenom krugu. Razumljivo je da bi hodanje i djeèja igra po takvom mukotrpno uzgojenom travnjaku moglo biti kobno za travu, no nejasno je koliku štetu bi mogli uèiniti psi željni malo prirode koji bi usput ostavili i malo gnojiva toj istoj travi. Kao djeèak izašao bih iz prizemne kuæe ravno na ulicu. To nije bio grad na moru, veæ grad na Dravi. Bila je to široka ulica. Po sredini je bila kaldrma. Tom kaldrmom su prolazila kola skupljaèa smeæa, vukao ih je konj. Prolazio je èovjek koji je gurao kolica i vikao: sladoleeed, što je nama djeèacima bilo jako uzbudljivo. Katkad je prolazio fijaker, to je u pravilu lijeènik hitao nekom ozbiljnom bolesniku. U prosjeku dva puta godišnje prošao bi i automobil kockastog oblika po modi onog vremena. Novoureðeni prostor za potrošaèe iznutra... Ujesen bi teška kola s dva konja poèela dovoziti drva za loženje, slijedi- la bi ih motorna samohodna pila, a i ona je s vremenom mijenjala oblik. ... i izvana Prvo je bila golema, na buènim drvenim kotaèima poput onih od seljaèkih kola, s nekim visokim crnim valjkom koji je bio motor, a èinio je dum- dum-dum, a èovjek je gurao duge cjepanice grabovine prema nazubljenoj traci. Onda se pojavila nova vrsta pile, cirkular, mnogo manja, samo- hodna, s gumenim kotaèima, s mnogo manjim i tišim motorom, mislim da je na njemu pisalo DEUTZ. Tako je tehnika napredovala, a mi djeèaci smo rasli. Ukratko, promet tom mojom ulicom bio je rijedak, zanemariv, a ulica je bila široka. Sa svake strane te uske kaldrme rasla je trava. To je bila naša trava nas djeèaka te široke ulice. Tu smo se igrali tko zna više kojih igara, valjali se, loptali se, sve dok nas bake ne bi pozvale na ruèak. Bilo je i djevojèica, igrale su se kao i mi, no podalje od nas, na istoj travi. Nikad se nismo zajedno igrali, nijedan se djeèak nije njima prikljuèio. Katkad se je poneka djevojèica prikljuèila nama, bila je ravnopravna, no to je bilo rijetko. Privlaènost je poèela djelovati puno kasnije, kad smo mi djeèaci postali momci, a djevojèice djevojke. S mog balkona na èetvrtom katu, u gradu na moru, pogled mi pada na betonirano, uvijek prepuno parkiralište. Automobili trajno neumorno kruže ne bi li našli slobodno mjesto i da bi putnici, èesto i s djeèjim kolicima, nastavili pješice svojim poslom. Krug zastaje kad automobili žele izaæi, a do zastoja dolazi na naplatnoj kuæici. Onda neki vozaèi besmisleno trube. Dogodi se da neki nervozni vozaè ošteti vozilo ispred sebe, pa onda treba napustiti svaku nadu da se izaðe iz parkirališta sve dok policija ne utvrdi štetu, uzme sve podatke o sudionicima nezgode, bro- jeve polica osiguranja, popiše svjedoke... POTROŠAÈI ÆE SADA S Onda se dogodi subota popodne. Parkiralište se isprazni, pojavljuje se komad betonske površine slobodne od automobila. Djeèaci, njih deset upravo to oèekuju, izlijeæu iz svojih kuæa, eto i jednog s loptom, pa zaigraju one iste igre koje smo mi igrali na travi, a oni ih igraju na GUŠTOM PLAÆATI RAÈUNE! betonu. Jednaka slika se ponavlja nedjeljom kad je parkiralište takoðer poluprazno. Pojave se i djevojèice sa svojom loptom i izaberu svoj POZNAJETE li Jeru? Kako kojega Jeru? Pa, Šikliæa, rukovoditelja Pogona Drniš. Dakako da ga pozna- odvojeni komad betona. Nedjeljom naveèer nestaju djeèaci i djevojèice, jete. Probajte proæ’ pokraj njegove kuæe, a ne prihvatiti njegov poziv na pršut i sir. E, pa tako sam i odnose svoje lopte. Beton sada pripada automobilima koji na betonu ja, vraæajuæi se iz Knina, uživao u drniškom pršutu, siru iz mišine i kruhu ispod peke. S obzirom da ostavljaju masne mrlje. Do sljedeæe subote. je pršut bio prva liga, morao sam opet u Drniš. A kojim povodom? E, pa bilo je i povoda. Nekom pogreškom izvoðaèa tog parkirališta, ostao je nepoploèen jedan èetvorni metar površine. Tu nije bilo zemlje, bilo je možda nešto šljunka Onaj tko je nakon Oluje bio u Drnišu i vidio skladišno-radionièki prostor Pogona Drniš, ne bi ga pomiješanog s pijeskom, ipak je neodoljivim porivom prirode tu izraslo danas prepoznao. Okupatoru je služio, kao i sve ostalo, ponajviše za vojne svrhe, o èemu su nešto nevoljne travice koju nitko ne zalijeva, no ona za inat raste. svjedoèile zelene vojne drvene kutije, prazne ili pune raznolikog streljiva. Hepovci iz drniškog Pog- Sredinom parkirališta ima staza za pješake. Neki od njih vode svoje pse ona šibenske Elektre, koliko su mogli uz male troškove, vratili su prostoru predratnu funkciju. No, u šetnju, a putem nailaze i na onaj kvadratni metar travice. Svaki se pas želja drniških elektraša bila je pretvoriti ga u šalter-prostor i urede za Odsjek prodaje elektriène bez iznimke okomi na taj komadiæ prirode u moru betona i posveti se energije. Izraðen je projekt rekonstrukcije, ali kako su uništeni elektroenegetski objekti imali pred- njuškanju. Uviðavni vlasnik psa zastaje i dopušta mu da neko vrijeme nost, uvijek je Plan investicija završavao prije toèke ureðenja ovog prostora. No, strpljivi Drnišani uživa, nazovimo to u prirodi, no nekima se nekamo žuri pa nemilosrdno ove su godine doèekali ostvarenje višegodišnje želje. Neugledna prizemnica pretvorena je u sim- vuku psa dalje, a pas se sa èežnjom osvræe na tu krpicu trave gdje nema patièan objekt površine 150 m2, u kojemu su šalter-prostor, dva ureda, èajna kuhinja, sanitarni prometnog znaka Zabranjeno za pse (i za djecu). èvor te arhivski prostor u potkrovlju. Vrijednost investicije bila je približno 650.000,00 kuna. U gradu na Dravi imam prijatelja koji je otišao vidjeti kako danas - Sad æemo poboljšati naplatu, jer æe potrošaèi s guštom plaæati raèune u novom njihovom prostoru. izgleda ona moja ulica s obiljem trave. Ulica još postoji, jednako široka U tako lijepo ureðenom prostoru, elektrièna energije nije ni skupa kao u negdašnjoj šalter-sobi s jednim kao onda. Umjesto kaldrme sada je znatno šira asfaltna traka, ostalo je još dosta trave. Na toj travi sada su parkirani automobili. Ipak, ostalo je uredskim stolom koji je uz pomoæ staklene pregrade glumio šalterski pult, veselo kazuje prvi drniški trave i za djevojèice i za djeèake, no njih nema. hepovac Jerislav Šikliæ. Iz Jerinih usta u Božje uši! Dražen Niniæ Iz radionice Karla Ožegoviæa

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 27 sjeæanje na ljeto

NA JEDNOM OD OTOKA OTOÈNOG POGONA CRES-LOŠINJ

SUSAK IZME\U AMERIKE I HRVATSKE DANAS JE U SUSKU 684 KUÆNA BROJA SA 212 STANOVNIKA, A PRODANO JE VIŠE OD 250 KUÆA OTOÈANA, KOJI SU 1960. GODINE NAPUSTILI SVOJ OTOK, EMIGRIRALI U SAD I NASELILI SE U NEW JERSEYU I HOBOKENU -TAMO JE ONAJ DRUGI, AMERIÈKI SUSAK SA 2465 SUŠÈANA Iz Lošinjske luke ispratio nas je kormoran Rino Arneliæ, iskusni voditelj brodice: više sam na moru nego na kopnu KAKO stanovnici zemalja kontinentalne Europe sve više preuzimaju posloviènu otoènu englesku zaokupljenost vremenom - jedine konstante koja se u zemlji duge tradicije i profiliranih vrijednosti stalno mijenja - sve se èešæe i na našim ulicama mogu èuti kurtoazne ob- jekcije o iznenaðujuæe visokim ili niskim temperatu- rama i svim vremenskim obilježjima i klimatskim promjenama. Dakako, uz sveprisutno nezadovoljstvo. Priželjkivali smo Božiæ u snijegu. I Novu godinu. Ali mnogi bi taj najluði dan u godini poželjeli provesti na sunèanim obalama, primjerice Australije. Kako uvijek želimo ono što nemamo ili kada proðe ono što je bilo, žalimo što više nije, zimi se rado pris- jeæamo ljetnog ugoðaja topline. Pa, vratimo se u škrtu toplinu ovog ljeta. Vodimo vas u Pogon Cres-Lošinj, bolje reæi na jedan otok tog Otoènog pogona. Na otok Susak, ljeta 2002.

Susak spada u cresko-lošinjsku otoènu skupinu Kvarnerskog zaljeva od sjeverozapada prema ju- goistoku, koja se proteže u duljini od 99 km, s površinom od 513 km2, što èini 16 posto ukupne površine jadranskih otoka. Tu skupinu èine otok Cres, koji je sa svojih 404 km2 drugi po velièini Elektroenergetski djeliæ Suska jadranski otok, potom otok Lošinj (75 km2) i manji otoci Unije (17 km2), Ilovik (6 km2), Susak (4 Dalekovodni stup obrastao u trsku, karakteristièno km2), Vele i Male Srakane (1 km2), Koludarac (1 raslinje zbog obilježja tla ovog otoka km2) i niz malih nenaseljenih otoèiæa.

NEZAMJENJIVI ELEKTRON O urednom napajanju otoèana brigu vodi Pogon Cres- Lošinj, DP Elektroprimorja Rijeka, koji se s razlogom naziva Otoèni pogon. Dakako, Otoèni pogon ima brod Elektron koji je sigurnim rukama Rina Arneliæa. Elektron isplovljava, bez obzira na vrijeme i - ako nema odreðene iznimne potrebe - svakog mjeseca obilazi sve svoje otoke i otoèna elektroenergetska postrojenja. Is- tina, ako je olujno jugo, kako je bilo jednom prigo- dom, Elektron se morao vratiti u sigurnu luku neobav- Jedna od ureðenih kuæa i neizbježni ormariæ HEP-a ljena posla, uz odobrenje upravitelja Pogona Sergia Benediktinska obrambena kula iz 12. stoljeæa Grbina da voditelj brodice treba odrediti kada se bez opasnosti može isploviti do otoka.

U POMORSKIM KARTAMA JOŠ OD 13. STOLJEÆA Toga dana, nasreæu, puhao je levant. Saznajemo da od Malih Srakana do Suska postoji podmorski kabel, s kojim do sada nisu imali nikakvih problema. Na Susku je nekad bila tvornica sardina "Kvarner" , ali je propa- la. Nekad je ovdje bilo i lignji. Bila je i škola do èetvrtog razreda...

28 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. Susak uz vodovod, ima i "vinovod"

Do pristaništa se provlaèimo kroz uski prolaz. Na otoku smo. Rijeè je zapravo o pješèanom otoku, koji je u pomor- skoj kartografiji ubilježen još u 13. stoljeæu. Prvi pozna- ti stanovnici otoka bili su Iliri, koji su na najveæoj uzvisini na otoku - Veloj Straži (89 m) izgradili obram- benu dojavnu gradinu. Nakon Ilira dolaze Rimljani. Od 6. do 10. stoljeæa pod vlašæu su Bizanta. U 8. stoljeæu otok naseljavaju Hrvati, a u 10. stoljeæu Susak je u sastavu hrvatske države. Kasnije potpada pod mletaèku, pa austro-ugarsku i potom talijansku vlast. U Gornjem selu dominira crkva sv. Nikole izgraðena 1770. godine na temeljima benediktinske opatije. U crkvi je veliki križ s raspetim Isusom. Postoji predaja da kada je križ doplovio do otoka, otoèani su ga uni- jeli u crkvu i smanjili vrata kako ga nitko ne bi više mogao iznijeti, jer je Papa tražio da se križ vrati u Italiju.

PRODANO VIŠE OD 250 KUÆA Danas je u Susku 684 kuæna broja sa 212 stanovni- ka, a prodano je više od 250 kuæa Sušèana koji su 1960. godine napustili svoj otok. Naime, tada je 1395 otoèana emigriralo u SAD i naselilo se u New Jerseyu i Hobokenu. Tamo je onaj drugi - amerièki Susak sa Na lijepo ureðeno groblje vraæaju se na Isus na križu u crkvi sv Nikole, prema predaji doplovio je do 2465 Sušèana. posljednji poèinak svi oni koji su bili prisiljeni obale Suska, a mještani su smanjivanjem vrata crkve Malo dalje, u podruèju pod vinovom lozom, nalazi se napustiti svoj otok onemoguiæili njegovo vraæanje u Italiju, kako je tražio Papa lijepo ureðeno groblje, gdje se raseljeni otoèani vraæa- ju na posljednji poèinak.

U sjedištu smo Pogona Cres-Lošinj. Od našeg sugo- vornika Sergia Grbina, upravitelja Pogona sazna- jemo da i ovaj Pogon trpi od manjka elektro- montera i vozila autoparka, koja su starija od montera. Najveæi otok o kojem skrbe je Cres koji se sve više razvija i puno je zahtjeva za novim prikljuècima, pa bi valjalo razmisliti da Poslovni- ca postane poseban pogon. Dugaèka zraèna mreža od Porozina do Èunskog je djelomice kablirana. Postoji jedna 110 kV veza do Èunskog s Krka jer jedna 35 kV veza ne može izdržati teret poveæane potrošnje ljeti. Spominjala se i jedna veza od TE Plomin do Cresa, ali... Pogon ima pet TS 35 kV i za sada nema poteškoæa s kvalitetom elektriène energije. Nemaju proble- ma ni s kraðom, a prema naplati su na razini pros- jeka DP Elektroprimorje Rijeka. S obzirom na bu- jnu vegetaciju, èak jedna treæina financijskih sred- stava ovog Pogona potroši se za èišæenje prosje- U luku je teško uæi, ali još teže izaæi ka i svake èetiri godine trebalo bi proæi istu trasu. Muèi ih i posolica, a u zimsko vrijeme zbog toga imali su 100 zapaljenih stupova. Trebalo bi napraviti kièmeni vod 10 /20 kV Porozine-Èunski i odcjepe. Izrada projekata je u tijeku i ovdje vje- ruju da æe se to ostvariti u iduæih pet godina. S obzirom da su Otoèni pogon, brod Elektron je drago- cjen, jer na otocima nema rajonskih montera. Bro- dom se prevoze i ljudi i alat i stupovi, kada je to potrebno. Osim lokacije na rivi Malog Lošinja, Pogon ima i dugu lokaciju na Sv. Martinu, s radionièkim i skladišnim prostorom i auto-parkom, gdje planiraju preseljenje. Èetrdeset zaposlenih u ovom Pogonu zadovoljni su Upravitelj Pogona Cres-Lošinj Sergio Grbin: i Pogled s mora na Donje Selo što rade u HEP-u i odani su svojoj tvrtki. ovaj Pogon trpi od manjka elektromontera i starih vozila autoparka Ð. Sušec

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 29 izravno

POGON IMOTSKI IZNIMNI PO MNOGO ÈEMU

U OBILAZAK naših pogona obièno se zapuæujemo u prvim mjesecima poslovne godine i tada se osvræemo unatrag s pogledom na ono što smo uèinili tijekom proteklih dva- naest mjeseci. U sluèaju Pogona Imotski splitske Ele- ktrodalmacije, napravili smo iznimku, vjerojatno stoga što je Pogon Imotski - sam po sebi i po mnogo èemu - izniman. Primjerice, zato jer je jedini (uz Pogon Trogir) koji nema svih sedamdeset i jednog radnika smještena u krugu jedne poslovne zgrade.

ZBOG LOŠIH UVJETA ZA RAD S POTROŠAÈIMA - LOŠ IMIDŽ HEP-a Pogon Imotski, naime, nema poslovnu zgradu. Ima ih više, a nijedna na to ne nalikuje. Za razliku od trogirskih, ovdje se potrošaèi uguraju u dva èetvorna metra hodnika kroz koji inaèe ulaze svi, radni i neradni posjetitelji. Kako sam teškom mukom (i guranjem) prebrodila taj bliski susret s našim potrošaèima i uspjela neozlijeðena uletjeti u ured tajnice, ipak sam odbila fotoaparatom ovjekovjeèiti ovu scenu. Uvijek se sramim i ljutim kada moja tvrtka ima loš imidž. Zato u Pogonu Imotski nikada ne pitajte što im je s onih nekoliko tisuæa metara èetvornih puste zemlje koja, premda u našem vlasništvu, veæ godinama neisko- rištena èeka obeæanu poslovnu zgradu. Ovo je možda jedino pitanje koje æe ove iznimno drage, nevjerojatno smirene i vrlo radišne ljude dovesti do ljutnje i grubog tona. NAJVEÆI DIO POSLA U CIJELOSTI VLASTITIM SNAGAMA IZVODE RADNICI POGONA IMOTSKI, A NEMA NAÈINA DA IH SE NAGRADI, POSEBICE NEMA NAÈINA DA SE STARIJE I ISKUSNIJE RADNIKE UNAPRIJEDI, PREMDA OBAVLJAJU POSLOVE VIŠEG RANGA, NEGO SU “ZABLOKIRANI” U NEKAKVIM ZAMIŠLJENIM “KUÆICAMA”

RJEŠAVANJE POGRANIÈNIH PODRUÈJA I zato æemo se mi danas baviti upravo onim što s lakoæom izvabi njihov osmijeh, onim što s lakoæom tako dobro obavljaju. A, to je posao, koji su tijekom godine što prolazi, odradili za svoju tvrtku i svoju Krajinu. A, da vole i jedno i drugo, potvrdit æe upravo opseg svekolikih mreža, dalekovoda, trafostanica, što su iznikle i nièu na tlu ovog, drugog po velièini, od ukupno jedanaest pogona izvan sjedišta DP-a. Toliko je toga da smo prisiljeni samo ih ukupno prikazati, pa ako smo što previdjeli, neka nam se oprosti. Znaèi, tijekom 2002. godine imotski su radnici izgradili deset STS 10(20)/0,4 kV, deset DV 10(20) kV i deset ni- skonaponskih mreža i to po dvije u Slivnu, Zagvozdu, Studencima i Vinjanima Gornjim te po jedna u Medovu Dolcu i Runoviæu, gdje je izgraðena i jedna GTS i jedan Umjesto “samoniklog” drvenjaka, novi æe dalekovod u Runoviæima biti na èelièno-rešetkastim stupovima srednjonaponski i niskonaponski kabel. Važno je napomen- uti da je podruèje Vinjana Gornjih napokon doèekalo prik- mi napajamo. Spomenuta izgradnja dobar je poèetak rje- Rekonstrukcije izvoda niskonaponskih mreža naši su Im- ljuèenje na naš dalekovod, jer se do danas napajalo iz šavanja. oæani izveli u sedam naselja: Imotski, Vinjani G., Aržano, susjedne države. Treba znati da tamo postoji i nekoliko Biorine, Zagvozd, Podi, Proložac. trafostanica i mreža koje su vlasništvo HEP-a i koje održava REKONSTRUIRANA NN MREŽA U SEDAM I danas smo ih zatekli pri radu, ali obilazak svih radilišta ovaj naš Pogon. Nažalost, do danas se nisu riješila i NASELJA druga pogranièna pitanja, primjerice, kako naplatiti pot- diljem 670 kilometara èetvornih pogonskog podruèja nije rošak elektriène energije od 183 potrošaèa u B i H, a koja A, mi idemo dalje. bio izvediv tijekom jednog jutra. Zato smo se zaputili do

30 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. Oni su ovih dana bili vrlo vrijedni - tijekom jutra veæ su podigli 11 drvenih stupova u U Vinjanima su u tijeku završni graðevinski radovi oko ove trafostanice Donjem Rastovcu obližnjih Vinjana Donjih, gdje se grade tri GTS 10(20)/0,4 S ovim su se razmišljanjima suglasili koordinator poslo- kV (dvije zamjenske i jedna nova) te postavljaju pripada- va Vlado Lonèar i poslovoða Marijan Rebiæ, koji su nas juæi 20 kV i 10 kV kabeli. Na istom se podruèju radi i pratili putem prema Donjem Rastovcu, gdje su naši momci rekonstrukcija DV 10 kV i polaže 3,5 kilometara 20 kV i podizali mrežu, te su dodali da bi oni svi zajedno “radili 10 kV kabela. Velik dio ovog posla biti æe dovršen do kra- još bolje i više, ako se to uopæe može, kada bi imali kvalitet- ja prosinca. U udaljene dijelove Pogona put nas je vodio niji vozni park, barem jednu jaèu dizalicu, koju košaru i koje preko rekonstrukcije DV 10 kV od TS 35/10 kV Kon- brigadno vozilo.” jevode do Runoviæa. Stari æe dalekovod na neobiènim, samoniklim drvenjacima i presjekom od 25 mm2 biti za- PREMDA PREOPTEREÆENI, LJUDI SU mijenjen novim 20 kV DV na èelièno-rešetkastim stu- ZADOVOLJNI DA SE GRADI, STVARA, IDE povima i presjekom od 95 mm2 u duljini od 9,5 km te NAPRIJED dijelom kabliran 20 kV KB u duljini od 3,5 km. Poslove oko zraène mreže obavlja zagrebaèki Dalekovod, a oko A, u Donjem Rastovcu, koji je više od 2o kilometara kabliranja splitska Služba za izgradnju i usluge. Kako udaljen od Imotskog i na granici s omiškim podruèjem I Ova æe crkvica Sv Stjepana u Donjem Rastovcu iz nam je rekao rukovoditelj Pogona, Frano Zdilar, “svi 10 kV gdje zimi živi jedva dvadeset duša, pronašli smo jednu 14. stoljeæa (!) ubrzo biti primjereno osvijetljena dalekovodi ovog Pogona su jednako tako malog presjeka, a zanimljivu crkvicu Sv.Stjepana iz 14. stoljeæa u kojoj to stvara iznimno velike padove napona i tehnièke gubitke u se, prema mjesnoj predaji, nalazi nešto od moæi ovoga mreži više od 25 posto. Radovi na rekonstrukciji u ovakvom sveca. Zbog svega toga, a i zato jer je lokalna i u posljed- su doista kritiènom sluèaju više nego opravdani i nadamo nje vrijeme turistièka atrakcija - crkvi je bila nužna ras- se da je to samo poèetak poboljšanja stanja dalekovoda vjeta. Danas su naši podigli u zrak 11 drvenih, a nekidan srednjeg napona.” još 5 betonskih stupova za pripadajuæi joj dalekovod. POÈETAK 2003. - NOVI RADNI START - Pa premda su ljudi svim ovim poslovima tijekom godine Zagrebaèki Dalekovod takoðer je spreman uæi u posao iznimno optereæeni, ipak su krajnje angažirani i jako zado- rekonstrukcije DV 35 kV Kraljevac - Medov Dolac u voljni, jer su svjesni da se na ovom podruèju nešto stvara duljini od 15 kilometara. U tijeku je i natjeèaj za izgrad- i gradi. Oni znaju da od naših poduzeæa skoro nijedno ne nju dvostrukog 20 kV kabelskog voda na dionici Imotski radi, jer su, primjerice, u steèaju ili pred steèajem i Agrokoka, (Imostroj) - Vinjani Donji, dugog 5 kilometara te izgrad- Imostroj, Trimot, Pionirka, Imota, Vodogradnja...pa blizu 4o.ooo žitelja Imotske krajine danas jako teško živi. Zato bih nje èetiri nove pripadajuæe GTS. Dio novca veæ je osi- Radnici zagrebaèkog Dalekovoda sklapaju èeliène ovdje pohvalio za susretljivost i svesrdnu pomoæ pri rješa- guran i poèetak nove godine donijet æe i radni start. Ovi konstrukcije stupova za DV u Runoviæima su radovi od velike važnosti za napajanje Grada i obližnjih vanju imovinsko-pravnih i graðevinskih poslova sve opæine naselja. Prema rijeèima rukovoditelja Odjela tehnièkih našeg podruèja, a zahvalio poslovodstvu DP-a za razumi- Nova GTS 10/0,4 poslova Joze \ereka, “najveæi dio posla izvode radnici jevanje naših potreba, a svim radnicima što su omoguæili kV u Vinjanima Pogona Imotski, u cijelosti vlastitim snagama. Zato nam je da život teèe u našem Pogonu.” Ovim je lijepim rijeèima još više žao što nemamo nikakvog naèina za nagraditi naše podstreka i nade F. Zdilar zakljuèio i naš boravak u ugod- Donjim ljude, a posebice što starije i iskusnije radnike nismo u nom društvu ovih vrijednih ljudi. moguænosti unaprijediti, premda obavljaju poslove višeg Vjerujemo da æe im i godina koja dolazi donijeti barem ranga, nego su “zablokirani” u nekakvim zamišljenim “kuæi- ovoliko novoizgraðenih objekata. cama”. Veroèka Garber

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 31 reagiranje

OBNOVLJIVI IZVORI: NJEMAÈKA I HRVATSKA

NJEMAÈKA 64 PUTA VIŠE OD NAS MOTIVIRANA ZA OBNOVLJIVE IZVORE! U HRVATSKOJ JE UDJEL OBNOVLJIVIH IZVORA U PRIMARNOJ ENERGIJI, ZNAÈI VODNIH SNAGA I OGRJEVNOG DRVETA, PRIBLIŽNO STALAN I IZNOSI 20 POSTO U RAZDOBLJU 1990. - 2001. ŠTO ZNAÈI DA JE PRIBLIŽNO DESET PUTA VEÆI OD NJEMAÈKOG UDJELA, ŠTO NEPREKIDNO VALJA IMATI NA UMU PRIGODOM VLASTITOG OCJENJIVANJA SADAŠNJE ULOGE OBNOVLJIVIH IZVORA U NAS

Montaža najveæe vjetroelektrane u svijetu, u Njemaèkoj

32 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. NJEMAÈKA I HRVATSKA - UDJEL OBNOVLJIVIH IZVORA 2SLVÃ -HGÃ Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã 1MHPDaNDÃ Ã 8GMHOÃREQRYOMLYLKÃL]YRUDÃXÃ ÈÃ Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã SULPDUQRMÃHQHUJLMLÃ 8GMHOÃREQRYOMLYLKÃL]YRUDÃXÃ ÈÃÃÃ ÃÃ ÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃ SURL]YRGQMLÃHOHNWULaQHÃHQHUJLMHÃ ÃXÃWRPXÃYRGQHÃVQDJHÃ ÈÃ Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã ÃXÃWRPXÃHQHUJLMDÃYMHWUDÃ ÈÃ Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã ÃXÃWRPHÃRVWDOLÃREQÃL]YRULÃ ÈÃ Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã VXQa`HOLMHÃGUYRÃVODPDÃ RWSDFL Ã +UYDWVNDÃ ÈÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃÃ 8GMHOÃREQRYOMLYLKÃL]YRUDÃ ÈÃ Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã GUYRYRGQHÃVQDJH ÃXÃSULPDUQRMÃ HQHUJLMLÃ 8GMHOÃKLGURHOHNWUDQDÃXÃSURL]YRGQMLÃ ÈÃ Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã Ã HOHNWULaQHÃHQHUJLMHÃ Izvori:
Energieindikatoren Deutschland i Energie Daten 2002, BMWi, www.bmwi.de/25. srpnja 2002 te Energija u Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva

"UDJEL obnovljivih izvora u europskoj proizvodnji ele- Meðutim, mi imamo bruto domaæi proizvod malo veæi Nije primjereno našim stvarno zateèenim potrebama i ktriène energije sve je veæi. U Njemaèkoj se, od 4100 USD/stanovniku a Njemaèka ostvaruje otpri- zateèenim našim materijalnim moguænostima fa- primjerice, iz svih obnovljivih izvora proizvodi približno like 32000 USD/stanovniku (prema podacima IEA za voriziranje korištenja obnovljivih izvora pod svaku ci- 10 posto ukupne elektriène energije; vjetroelektrane 1999. godinu); moguænosti Njemaèke da izdvaja sred- jenu. Samo u osobito izabranim segmentima, su ukupne snage 8000 MW. Za usporedbu, cijela Hr- stva za poticanje obnovljivih izvora su barem osam primjerice: toplinsko korištenje Sunèeva zraèenja ma- vatska ima približno 4000 MW (snaga svih elektrana puta veæe (shvaæene po stanovniku), a potrebe za takvo sovnim korištenjem kolektora u priobalnom pojasu. Ili: u Hrvatskoj - napomena M.K.)." Tako je javila Hina poticanje su jednako tako osam puta veæe (55 posto ogrjevnog drveta u šumskim podruèjima (kao i bio- ovih dana, najavljujuæi prvu hrvatsku vjetroelektranu udjela obnovljivih izvora u nas, spram oko 7 posto ud- mase, bioplina i otpadaka te geotermalne energije), do kraja 2003. godine. jela u Njemaèkoj), znaèi - slikovito govoreæi - Njemaè- jer njihov potencijal danas dijelom zapravo propada, a Prva reèenica je toèna. Meðutim, treba odmah reæi: ka je 64 puta više od nas motivirana za bolje koriš- njihovo korištenje jedino doista umanjuje potrebnu iz- dok je taj udjel u svim zemljama Europske unije, tenje obnovljivih izvora. Godine 2001., njemaèki su gradnju u konvencionalnom energetskom sustavu (k uzetim zajedno, 16,1 posto (2000. godine) - u Hrvat- opskrbljivaèi elektriènom energijom platili 1,5 mili- tomu, ogrjevno drvo i geotermalna energija mogu se skoj je taj udjel 55 posto (toliki je, naime udjel proiz- jardu eura za otkup ekološke elektriène energije od pri- finalno koristiti, bez prethodne transformacije prirod- vodnje u hidroelektranama spram ukupne proizvodnje vatnih proizvoðaèa, prema zakonu o obnovljivim izvori- nog oblika energije). elektriène energije u nas bio te godine). ma - to je sedam i pol posto ukupnog bruto domaæeg Udjel se ogrjevnog drveta u nas rapidno smanjuje Premda se prva reèenica ponajprije i ponajviše odno- proizvoda Hrvatske! Prosjeèna cijena otkupa ostvare- (praktièki: u tom desetljeæu je njegovo korištenje pre- si na Njemaèku - ostvarila je doista zavidan uspjeh u na iz tih izvora je 8,6 eurocenta/kWh, a prosjeèna bur- polovljeno), a u tradicionalno šumskim podruèjima va- poveæanju korištenja obnovljivih izvora u posljednjem zovna cijena na tržištu je bila te godine za temeljnu ljalo bi favorizirati zadržavanje njegova korištenja pod desetljeæu - druga reèenica, u svom prvom dijelu, nije energiju otprilike 2 eurocenta/kWh. svaku cijenu. Dogodit æe nam se da æemo domaæi ob- toèna. Iz svih obnovljivih izvora u Njemaèkoj je 2000. novljivi izvor (ogrjevno drvo) zamijeniti uvoznim ne- godine proizvedeno toèno 7,1 posto ukupne elektriène NJEMAÈKI POTICAJAN ZAKON O obnovljivim gorivom (prirodnim plinom), a da æemo - energije. Ako se èita nastavak reèenice ("vjetroele- OBNOVLJIVIM IZVORIMA pod pritiskom "zelenih" - favoriziorati korištenje, ktrane su ukupne snage 8000 MW") onda se može primjerice, slame što je neusporedivo s korištenjem zakljuèiti da se podaci odnose na 1999. godinu, kada Analizirajmo malo iscrpnije okolnosti u Njemaèkoj i u ogrjevnog drveta. je doista bilo toliko vjetroelektrana u Njemaèkoj nas, u razdoblju 1990-2001. godine. Najprije, po- (toèno: 7866 MW), ali te je godine udjel obnovljivih gledajmo udjel obnovljivih izvora u svekoliko utroše- FANTASTIÈAN PORAST KORIŠTENJA SNAGE izvora u proizvodnji elektriène energije bio još na- noj primarnoj energiji. Taj je udjel u Njemaèkoj - mo- VJETRA U NJEMAÈKOJ glašenije manji od deset posto - iznosio je toèno samo gli bismo reæi - neznatan (1,4 do 2,7 posto). Meðutim, Pogledajmo sada pozornije strukturu korištenja obnov- 6,0 posto. enormno je njegovo poveæanje u proteklom desetljeæu, postotni udjel se udvostruèio. Kada se ima na umu da ljivih izvora za proizvodnju elektriène energije u Njemaèkoj (u Hrvatskoj je sva takva energija dobive- TRAJNA ZABLUDA U SVEZI S OBNOVLJIVIM jedan postotak njemaèke primarne energije iznosi 145 na iz hidroelektrana). Praktièki, dvije treæine udjela IZVORIMA PJ te da je to približno 40 posto cjelokupne primarne energije potrošene u Hrvatskoj posljednjih godina, tada obnovljivih izvora odnosi se danas na vodne snage i u Njemaèkoj, a preostatak na druge obnovljive izvore. U posljednjoj reèenici, trebalo je - u kontekstu o ko- se zakljuèuje o razmjerima tog njemaèkog postignuæa. jem se govori, a govori se o obnovljivim izvorima u U tomu je rast vjetroelektrana upravo fantastièan: od Nijemci to najviše zahvaljuju poticajnom zakonu o ob- proizvodnji elektriène energije - reæi da je u tih hrvat- tisuæinke postotnog udjela 1990. godine narastao je skih 4000 MW malo više od polovice u hidroelektrana- novljivim izvorima, kojim je - izmeðu ostalog - ure- na 1,9 postotna udjela u ukupnom udjelu obnovljivih ma (toèno 2076 MW), znaèi u obnovljivim izvorima. ðena zajamèena cijena i obveza otkupa elektriène en- izvora. Njemaèka je danas prva u svijetu po korište- ergije proizvedene iz obnovljivih izvora. Te su brojke Odmah se nameæe potreba upozorenja na jednu trajnu nju vjetroelektrana - krajem 2001. godine imala je u za naše društveno imovno stanje nedostižne. zabludu u svezi s obnovljivim izvorima. Kada se kritièki pogonu 11400 agregata ukupne instalirane snage 8700 Primjerice, za jedan kilovatsat iz sunèanih æelija plaæa govori o zanemarivanju korištenja obnovljivih izvora u MW i godišnje proizvodnje 10,7 TWh (to je samo malo se približno 45 eurocenta, što je 3,33 kune, ili dvade- nas, èesto se usporeðuju naše okolnosti shvaæane odvo- manje od proizvodnje svih elektrana u Hrvatskoj te go- set puta skuplje od prosjeène cijene na tržištu za jeno od hidroelektrana s okolnostima u Europi, ali dine: 11,3 TWh). Naglasimo bitno svojstvo energije temeljnu energiju! uzetim s hidroelektranama. Ako se samo usporedi taj vjetra iz tih podataka. Vrijeme korištenja instalirane dio, ali korektno, onda mi doista stojimo lošije od ze- U Hrvatskoj je udjel obnovljivih izvora u primarnoj ene- snage je 10700 GWh/8,7 GW = 1230 sati godišnje, malja Europske unije, gdje je korištenje ostalih ob- rgiji, znaèi vodnih snaga i ogrjevnog drveta, približno što je zapravo jako skromno. Primjerice, naše koriš- novljivih izvora - izvan hidroelektrana, u proizvodnji stalan i iznosi 20 posto u promatranom razdoblju. Znaèi tenje svih elektrana - uz vrlo visoki udjel hidroenergi- elektriène energije 2000. godine ostvareno s 2,2 posto. približno je deset puta veæi od njemaèkog udjela, što je, bilo je 11300 GWh/4 GW = 2825 sati godišnje, Kod nas je to korištenje praktièki zanemarivo (vjetar, neprekidno valja imati na umu prigodom vlastitog znaèi dvostruko veæe. sunèane æelije, ogrjevno drvo, slama, otpaci). ocjenjivanja sadašnje uloge obnovljivih izvora u nas. Marijan Kalea

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 33 najava

ŽUPANIJSKA KOMORA U SPLITU O VJETROELEKTRANAMA DOLAZE LI I U HRVATSKU?

U ŽUPANIJSKOJ komori u Splitu, 9. prosinca o.g. održana je zajednièka sjednica strukovnih grupacija Ene- Marko Lovriæ, predsjednik Odsjeka za energetiku, zaštitu okoliša i sustav kvalitete Županijske komore u Splitu: rgetike i Industrije, na kojoj je glavna i jedina tema oni koji podupiru pomak prema prirodnoj i èistoj proizvodnji elektriène energije, vide zraène turbine kao elegantan bila Vjetroelektrane u Hrvatskoj, s osvrtom na naša dosa- i estetski privlaèan simbol bolje buduænosti dašnja iskustva u primjeni vjetroelektrana. Sjednicom su predsjedavali Marko Lovriæ, predsjednik Odsjeka za Nadalje, utjecaj dobro postavljenih farmi vjetra je tre- IZAZOV DOMAÆOJ INDUSTRIJI energetiku, zaštitu okoliša i sustav kvalitete i Ante nutaèan i popravljiv. Nema potencijalnog sukoba s pri- Poznavajuæi vrlo dobro okolnosti u drugim zemljama na Sokol, predsjednik Odsjeka za industriju. rodnim razvojem, što nije sluèaj s fosilnim i nuklearnim podruèju vjetroelektrana, Marko Lovriæ je naglasio da U uvodnom izlaganju o proizvodnji elektriène energije gorivom. Pri tomu se prirodni razvoj definira kao zadovo- bi bilo vrlo dobro u zakonskim aktima propisati udjel od vjetra, njenom statusu i izgledima za buduænost govo- ljavanje potreba sadašnjih naraštaja, bez ugrožavanja mo- zastupljenosti domaæe industrije u izgradnji vjetroele- rio je Marko Lovriæ. Sagledavši ovaj obnovljivi izvor sa guænosti buduæih naraštaja. Zapravo, njen najznaèajniji ktrana, koji može biti i više 50 posto, koliko u ovom svih aspekata (tehnologija, korištenje energije vjetra u utjecaj na okoliš je u vidljivosti zraènih turbina, ali to trenutku domaæa industrija može sudjelovati u proizvodnji Europi i svijetu, ekonomski aspekti, utjecaj na okoliš), je neusporedivo s utjecajem kiselih kiša, globalnim kli- vjetroelektrana i prikljuèaka na mrežu. Uz potpunu Marko Lovriæ se na kraju osvrnuo i na perspektive vjetro- matskim promjenama, radioaktivnosti, oneèišæenjem primjenu novog zakonodavstva, projekti korištenja ob- elektrana u Hrvatskoj. vode i tla i drugim ekološkim problemima koji su veza- novljivih izvora energije u Hrvatskoj dobit æe kompletan - Posljednje dvije godine na podruèju Dalmacije pojavilo ni uz konvencijalni izvor energije. i stabilan zakonodavni okvir i potporu kroz poticajne se dvadeset potencijalnih investitora za izgradnju vjetro- - Oni koji podupiru pomak prema prirodnoj i èistoj proiz- mjere koje æe pravedno vrednovati ekološke i druge do- elektrana pojedinaène snage od 5 do 50 MW duž jadran- vodnji elektriène energije, vide zraène turbine kao elegan- biti korištenja obnovljive energije. ske obale, od otoka Paga do Konavala obuhvaæajuæi otoke, tan i estetski privlaèan simbol bolje buduænosti, rekao je obalni dio i zaleðe. Za sada, svi ti potencijalni investitori Marko Lovriæ. JOŠ UVIJEK BEZ POMAKA pretežito ispituju na pojedinim lokacijama brzinu i obilježja vjetra i raspituju se za prikljuèak na elektroenergetsku VIŠEGODIŠNJA ISTRAŽIVANJA DUŽ Nakon rasprave i razmjene iskustava, doneseni su mrežu, pokušavajuæi doæi do razlièitih dozvola, boreæi se DALMATINSKE OBALE sljedeæi zakljuèci kao okvir za strategiju daljnih nas- pri tomu s razlièitim vrstama administriranja. O dosadašnjim iskustvima u ispitivanju potencijala vjetra tupa splitske županijske Komore prema mjerodavnim Prema odreðenim realnim procjenama, moguæi potenci- i potencijalnih lokacija za izgradnju vjetroelektrana u državnim institucijama, prvenstveno Ministarstvu gos- jal instalirane snage vjetroelektrana u Dalmaciji kreæe Hrvatskoj govorili su predstavnici poznatih europskih podarstva. • Rezultati istraživanja i izgradnja energetskih postro- PREMA ODREÐENIM REALNIM PROCJENAMA, MOGUÆI jenja za korištenje potencijala vjetra u susjednim medi- POTENCIJAL INSTALIRANE SNAGE VJETROELEKTRANA U teranskim zemljama, Europi i svijetu ukazuju na snažne DALMACIJI KREÆE SE PRIBLIŽNO 400 DO 500 MW, S MOGUÆOM trendove rasta primjene i sve veæeg udjela elektriène energije proizvedene iz vjetroelkektrana. GODIŠNJOM PROIZVODNJOM OD 800 DO 1200 GWh GODIŠNJE, • Na hrvatskom tržištu veæ postoji ponuda vjetrogene- S TIM DA BI SE U OVOM TRENUTKU U SUSTAV HRVATSKE BEZ ratora manjih snaga i prihvatljivih cijena pogodnih za IKAKVIH PROBLEMA MOGLO UKLOPITI 300 MW obiteljska i dislocirana gospodarstva. VJETROELEKTRANA • Sve je veæi interes inozemnih kompanija, proizvoðaèa vjetroelektrana i drugih ureðaja za korištenje obnovljivih se približno 400 do 500 MW, s moguæom godišnjom energetskih tvrtki za obnovljive izvore, ENN-a iz Špa- izvora energije (vjetra i Sunca) za sudjelovanje u pro- proizvodnjom od 800 do 1200 GWh godišnje, s tim da njolske i NEVAG-a iz Njemaèke. Njihove tvrtke su veæ jektima izgradnje pilot postrojenja vjetroenergetskih i bi se - prema autorovoj iskustvenoj procjeni - u ovom nekoliko godina aktivne u istraživanju potencijala vjet- energetskih-hibridnih postrojenja. trenutku u sustav Hrvatske bez ikakvih problema moglo ra i Sunca na podruèju Splitsko-dalmatinske i Dubro- • U HEP-u postoji izraðeni projekt vjetroelektrana u Hr- uklopiti 300 MW vjetroelektrana. vaèko-neretvanske županije. vatskoj, a u paketu energetskih zakona ureðena je regu- Zanimljiva je bila i informacija o istraživanjima koja VJETRA IMA I BIT ÆE GA ! lativa o uvjetima preuzimanja elektriène energije iz ma- su veæ obavljena, odnosno koja se provode i planiraju lih energetskih izvora. HEP potièe uvoðenje vjetro i Globalno tržište energije vjetra brzo se širi i pri tomu na splitskom FESB-u. Prema rijeèima mr.sc. Branka Kla- solarnih energetskih sustava. otvara moguænosti za zapošljavanje preko izvoza proiz- rina, na krovu FESB-a upravo je instalirana mini vjetro- • Potrebno je ubrzati dovršenje energetske regulative voda i usluga vezanih za nju. Ova energija opravdana elektrana snage 1,4 kW. Premda je, zbog lošeg položaja kao što su: pravilnik o otkupu elektriène energije, ele- je ekonomski, ekološki i kao ulaganju u buduænost. Osim zgrade, srednja brzina vjetra samo 4 m/s, tijekom ne- ktriène mrežne norme, drugi uvjeti potrebni za normalno toga, osnovne sirovine ima dovoljno, odnosno kako kaže koliko mjeseci doæi æe se do odreðenih podataka potreb- ukljuèivanje vjetroelektrana i drugih malih energetskih Marko Lovriæ - vjetra ima, i bit æe ga! nih za daljnje analize. Govoreæi, pak, o utjecaju energije vjetra na okoliš, izvora na mrežni sustav. Marko Lovriæ je rekao. OBNOVLJIVI IZVORI PO PRVI PUT U • Poseban problem su uvjeti koje treba zadovoljiti kod - Svi koristimo elektriènu energiju, ali rijetko pomislimo ZAKONSKIM AKTIMA ishoðenja lokacijskih i graðevinskih dozvola. Njih je na to kako se ona proizvodi i kakav utjecaj ima na okoliš. Prihvaæanje novog zakonodavnog okvira u okviru reforme potrebno racionalizirati i osloboditi nepotrebnog admini- Proizvodnja elektriène energije iz snage vjetra relativno je elektroenergetskog sektora Republike Hrvatske kljuènog je striranja. nova pojava u Europi i važno je da shvatimo sve prob- znaèenja za daljnji razvoj i buduænost iskorištenja energije • Potrebno je sustavno uæi u projekt istraživanja i iz- leme koji se nameæu. Energija vjetra je popularna i mnogi- vjetra, rekao je Marko Lovriæ i dodao. Zakon o energiji gradnje vjetroelektrana, jer on donosi brojne prednosti ma se sviða izgled modernih aerodinamiènih vjetrenjaèa, predviða izradu Pravilnika o obnovljivim izvorima energije, za ukupni gospodarski i društveni razvoj. Prema koje elegantnim okretanjem proizvode èistu elektriènu ene- pri èemu treba naglasati da je ovim Zakonom po prvi put iskustvima zemalja koje su sustavno prišle tom pro- rgiju. Energijom vjetra proizvodi se elektrièna energija bez izražen pozitivan stav države prema obnovljivim izvorima jektu, može se oèekivati poveæanje industrijske proiz- oneèišæenja ili emisije ugljiènog dioksida. Zajedno s dru- energije, što predstavlja mali, ali vrlo znaèajan pomak u vodnje i zaposlenosti. Grube procjene govore da je naša gim tehnologijama koje koriste obnovljive izvore i ener- smislu pozitivne poruke zainteresiranim ulagaèima. Kljuè- industrija sposobna proizvesti 70 posto komponenti getskom iskoristivošæu, energija vjetra mogla bi biti pre- ni iskorak u zakonskom tretmanu obnovljivih izvora ene- potrebnih pri izgradnji vjetroelektrana, sudna za smanjenje globalnih klimatskih promjena, kiselih rgije sadržan je i u Zakonu o tržištu elektriène energije, u • Procjenjujuæi znaèaj obnovljivih izvora energije u ene- kiša i drugih ekoloških problema. kojem se ureðuje zakonska obveza otkupa elektriène ene- rgetskom i gospodarskom sustavu Hrvatske, predlaže se Kao potvrdu svojih rijeèi, citirao je i izjavu iz projekta rgije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Sama kvota, formiranje posebne grupacije za obnovljive izvore ene- Extern E, koji su pokrenuli Europska unija i Ministar- odnosno minimalni udjel obnovljivih izvora energije, utvrdit rgije u okviru Odsjeka za industriju i energetiku župa- stvo energetike SAD, u kojoj se kaže: Energija vjetra nema æe se posebnim propisom koji donosi Vlada Republike nijske Komore Split. dugoroèan, meðugeneracijski ili ozbiljan utjecaj na okoliš. Hrvatske. Marica Žanetiæ Malenica

34 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. izravno

POGON ZAPREŠIÆ

(PRE)MALI RADNI PROSTOR, (PRE)MALO LJUDI!

OD posljednjeg posjeta Pogonu Zaprešiæ ovdje se sku- vršnog optereæenja i potrošnje, jer koliko je velika in- pilo puno novosti. Jedna od njih jest i da je negdašnji dustrija smanjila vršno optereæenje, toliko ga je mala dugogodišnji rukovoditelj Pogona Branko Jurman, otišao privreda poveæala. u mirovinu, pa je moj domaæin Vaclav Švarc, koji je na mjestu rukovoditelja ovog Pogona veæ punih pet USKORO NOVI DISPEÈERSKI CENTAR godina. Inaèe, dugogodišnji je elektraš i stipendist Ele- Postrojenja Pogona Zaprešiæ èine 290 trafostanica 20/ ktre Križ. Svoj elektraški put zapoèeo je kao monter na- 04 kV, 9 kilometara DV 30 kV (Rakitje - Novi Dvori, kon Elektroprivredne škole još davne 1968. godine u posljednji ove naponske razine, koji æe uskoro prijeæi Garešnici. Uz posao je nastavio školovanje, da bi na 110 kV), 220 kilometara nadzemnih DV 20 kV 1984. godine diplomirao na Elektrotehnièkom fakultetu (pet magistralnih dalekovoda na èelièno rešetkastim u Zagrebu. Do 1988. godine radi u Elektri Križ, potom stupovima, koji su meðusobno povezani u prsten), 70 dolazi u Pogon Zaprešiæ na mjesto tehnièkog ruko- kilometara podzemnih vodova 20 kV, 470 kilometara voditelja, da bi 1993. godine prešao u sjedište DP nadzemnih 0,4 kV vodova., 45 kilometara podzemne Elektra Zagreb te se 1997. godine vratio u Pogon 0,4 kV mreže, èak 400 kilometara nadzemnih prik- Zaprešiæ na mjesto rukovoditelja Pogona. Kaže, ovo mu ljuèaka (skoro koliko i nadzemnih mreža, što potv- Vaclav Švarc, rukovoditelj Pogona Zaprešiæ: doista su je osmo radno mijesto tijekom dosadašnje 34 ele- nam najveæi problemi poslovni prostor i manjak ljudi ktraške godine. Na poèetku me upoznaje s osobnom kartom Pogona. POGON ZAPREŠIÆ JE PRVI, JOŠ 1983. GODINE, ZAPOÈEO I 1997. ZAVRŠIO PRIJELAZ SVIH SVOJIH 10 kV DALEKOVODA NA 20 kV, ŠTO JE DOPRINIJELO I ZNATNOM SMANJENJU GUBITAKA, PA SU SADA POGON S NAJMANJIM GUBICIMA ELEKTRIÈNE ENERGIJE U DP Pogon Zaprešiæ, prema velièini veæi i od pojedinih dis- tribucijskih podruèja HEP-a, obilježava najveæa gus- toæa naseljenosti u Zagrebaèkoj županiji, a i šire. Tako na podruèju od 250 èetvornih kilometara skrbi o èak 21.500 potrošaèa, rasprostranjenih na podruèju Grada Zaprešiæa i sedam opæina - Brdovec, Bistra, Jakovlje, Voditelji odjela i odsjeka u Pogonu Zaprešiæ Pušæa, Luka, Dubravica i Marija Gorica. Na jugu mu je susjed Pogon Samobor, na zapadu granièi sa Slove- nijom (rijeka Sutla), na sjeveru s DP Elektra Zabok i na istoku s Pogonom Zagreb. Pogon Zaprešiæ ima tri pojne toèke, prva je TS 110/ 20 kV Zaprešiæ snage 2 x 40 MVA, rezervna pojna toèka im je još uvijek stara TS 30/10 kV Novi Dvori snage 1 x 8 MVA i s meðutransformacijom 20/10 kV - snage 1 x 8 MVA. Treæa pojna toèka im je, što je jednako tako njihova specifiènost, kogeneracijsko pos- trojenje Plive- elektrana snage 5 MW, koja je sinkro- nizirana s njihovom 20 kV mrežom i od koje vuku približno 2 MW. Tako su izgubili potrošaèa, a dobili još jedan važan izvor energije. I buduæa HE Podsused (2 x 26 MW), izgradit æe se na podruèju Grada Zaprešiæa, pa bi Zaprešiæani rado da se ta elektrana zove HE Zaprešiæ.. Vršno optereæenje Pogona Zaprešiæ je 30 MW, a godiš- nja potrošnja se kreæe izmeðu 150 i 160 milijuna kWh. Izdvojit æemo njihove najveæe potrošaèe, meðu kojima su Messer Croatia Plin (za koga imaju i veliku industrijsku TS 20/06 kV (2 x 8 MVA), Pliva, Inker, Montkemija plastika, Karbon, Lanac, Unijametali, Vija- Sonja Dujakoviæ, blagajnica i Vesna Vidakoviæ, referent za radove za stranke, imale su toga dana pune ruke posla kukt i Rofix. Doznajem da održavaju podjednaku razinu

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 35 izravno

rðuje njihovu gustu naseljenost), 70 kilometara podzemnih prikljuèaka i 7.000 rasvjetnih tijela. U Pogonu Zaprešiæ radi 72 radnika što je, prema ri- jeèima V. Švarca, svakako premalo za njihove potrebe. Poèetkom godine njih sedam, pretežito montera, je oti- šlo u mirovinu i taj manjak svakodnevno osjeæaju. Sa svojim Uredom, Odjelom za tehnièke poslove, Odsje- kom za prodaju i odnose s potrošaèima te Odsjekom za izgradnju i usluge, ovaj Pogon živi i djeluje poput distribucijskog podruèja, a prema velièini nalazi se negdje u sredini od pet pogona DP Elektra Zagreb. Ovaj je Pogon prvi zapoèeo još 1983. godine i dovr- šio 1997. godine s prijelazom svih 10 kV dalekovo- da na 20 kV, pa danas samo pet trafostanica Inkera rade na 10 kV, a uskoro æe biti napravljena i za njih meðutransformacija 20 kV. Pogon je imao još davno svoj dispeèerski centar s daljinskim upravljanjem u pojnoj toèki 30/10 kV Novi Dvori, ali prijelazom na 20 kV napon i izgradnjom TS 110/20 kV Zaprešiæ, nije se još izgradio novi dispeèer- ski centar. Sada je, kaže V. Švarc, pri završetku njego- va izgradnja u zgradi Pogona (oprema je veæim dije- Damir Vlahoviæ jedini je na šalteru Odsjeka za prodaju i odnose s potrošaèima lom isporuèena), od kamo æe se daljinski upravljati s vodovima u pojnoj toèki i rasklopnim aparatima u mreži 20 kV, koji su veæ ugraðeni. Problem broj jedan ovog Pogona, koji ih veæ godinama muèi, je poslovni prostor. Zbog toga je Ured Pogona dislociran od Pogona, gdje je dio ljudi i alata smje- šteno i u èetiri kontejnera. Ovdje se nadaju da æe iduæe godine riješiti tu brigu, jer ishodili su veæ i graðevin- sku dozvolu za nadogradnju poslovnog prostora, a sada sve ovisi o financijama... Vaclav Švarc naglašava vrlo dobru suradnju, kako s gradonaèelnikom Grada Zaprešiæa, tako i s naèelnici- ma opæina, koja je osobito važna kod rješavanja bro- jnih imovinsko-pravnih odnosa, radi brže izgradnje novih elektroenergetskih objekata. Jednako tako je zadovo- Željko Halambek, dispeèer u smjeni, veseli Janko Jakšiæ, rukovoditelj Odsjeka za prodaju i odnose s ljan i sa suradnjom s matiènim Distribucijskim pod- se novom Dispeèerskom centru potrošaèima, dijeli sobu sa svojim monterima, pa je ovdje èesto ruèjem, gdje imaju razumijevanja za njihove potrebe. velika gužva Nakon razgovora s rukovoditeljem, pridružuju nam se rukovoditelji i voditelji odjela i odsjeka, od kojih doznajemo što i kako rade, s èime se mogu pohvaliti, a na što potužiti. Ovdje su Zoran Jurman, voditelj Ureda Pogona i nadzorni inženjer, Mladen Berislaviæ, ruko- voditelj Odjela za tehnièke poslove, Ivan Filipèiæ, ru- kovoditelj Odsjeka upravljanja i SPS, Branko Tosen- berger, rukovoditelj Odsjeka održavanja, Drago Buko- vina, koji skrbi o Voznom parku, Darko Miliæ, poslovoða u operativi, Mario Ivekoviæ, koji vodi Teh- nièku dokumentaciju, Zdravko Piškor, koji vodi GIS, Stjepan Mihalinec, koordinator poslova za energetiku u Pogonu zadužen i za zaštitu na radu, Josip Bagariæ, koji radi na energetici, Janko Jakšiæ, rukovoditelj Odsjeka za prodaju i odnose s potrošaèima te Jakov U zajednièkoj prostoriji održavanja, voznog parka i Karaula, rukovoditelj Odsjeka za izgradnju i usluge. graðevinskih poslova rade Drago Bukovina, voditelj ODRŽAVANJE TRPI ZBOG INVESTICIJA Voznog parka, Tomislav Rajèiæ, referent za elektroener- getske suglasnosti i Robert Kovaèiæ, mladi elektro- Unutrašnjost kontejnera za montere Stalne Ove je godine, Pogon Zaprešiæ dobio opremu za novi monter pogonske službe i alatnicu Dispeèerski centar, potom su staru zaštitu u TS 110/ 20 kV zamijenili novom digitalnom zaštitom s mo- Darko Tužno izgleda ovaj kontejner - garderoba u dvorištu guænošæu SDU. Nadalje, polagali su nove 20 kV ka- Miliæ, poslovne zgrade bele, gradili nove TS 20/04 kV i rekonstruirali ni- poslovoða u skonaponsku mrežu. Od mojih sugovornika doznajemo Odjelu za da sve investicije rade sami, osim pomoæi koopera- tehnièke nata u graðevinskim radovima. S postojeæim nedostat- poslove, nim brojem ljudi prisiljeni su zanemariti održavanje, takoðer je radi rekonstrukcija i investicija. Magistralni 20 kV smješten u dalekovodi su im, kažu, u dobrom stanju, za razliku kontejneru od odcijepa na drvenim stupovima u koje treba još puno ulagati. Posljednjih su godina rekonstruirali 100 kilometara niskonaponske nadzemne mreže, a preostaje

36 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. im još dotjerati i zamijeniti postojeæe neizolirane vodièe sa SKS na èak još 200 kilometara mreža. Prijelaz na 20 kV napon donio im je velike prednosti, izmeðu ostaloga i smanjenje gubitaka (imaju najma- nje gubitke u DP), ali vrlo osjetljiva relejna zaštita 20 kV mreže reagira na slijetanje ptica - prekidima, istina kratkotrajnim (jedna sekunda), ali izazivaju broj- ne pritužbe poduzetnika, koji zahtijevaju stopostotnu pouzdanost napajanja. Ovaj višegodišnji problem, za Monteri Zoran Malekoviæ, Dražen Ružiæ, Saša Krivaèi i Vlado Porodec postavili su upravo tri privremena stupa za koji se i u HEP-u zna, morat æe riješiti izoliranjem gradilište novog zaprešiækog stambenog naselja Novi Dvori i privremenu javnu rasvjetu svih nadzemnih vodova prema betonskim ili metalnim dijelovima stupova. Èeka ih, znaèi, veliki posao koji iziskuje i velika materijalna sredstva. I ovaj Pogon ima svojih sivih zona, koje su ipak tijekom posljednjih pet godina uspjeli prepoloviti, u rubnim i ruralnim dijelovima Pogona. Havarija sreæom nisu ima- li od one posljednje 1999. godine, kada su zbog leda na vodièima imali štetu od èak 20 milijuna kuna. Doznajemo da se ovdje, na potezu od autoputa prema Krapini, planira izgradnja golemog Shopping City Cen- tra na prostoru od 100 hektara. Ambiciozni planovi uk- ljuèuju i potrebe za vršnom snagom od èak 20 MW, što bi skoro udvostruèilo vršno optereæenje Pogona Zaprešiæ. Ovdje se svi tomu nadaju i raduju, a u tom bi sluèaju, kažu, svoju 30/10 kV pojnu toèku pretvorili u 110/20 kV. Predrag Pupavac i Zoran Petrekoviæ, mladi monteri SPS upravo Željko Pošta - Levojeviæ, glavni automehanièar, Od Maria Ivekoviæa saznajemo o prije godinu dana za- su se vratili s jedne od intervencija brine o održavanju vozila poèetim radovima na izradi GIS-a (Geografskog infor- macijskog sustava), na èemu suraðuju sa Poslovnom Zoran Ribiæ informatikom u sjedištu DP. Radi se o golemom poslu je jedan od snimanja svih stupnih mjesta i mreža i unošenja u skladištara katastar, za što im nedostaje i ljudi i informatièke Pogona opreme, a problema imaju i s katastarskim podlogama. Zaprešiæ Do sada su dovršili GIS srednjeg napona, a sada rade na niskonaponskoj mreži i javnoj rasvjeti. Zdravko Piškor naglašava skrb o razvoju energetike dis- tribucije i informatizaciji Pogona, kada æe putem raèu- nala upravljati s trafostanicama i vodovima, a manevre obavljati digitalno, umjesto fizièki. To zahtijeva i infor- matièko obuèavanje ljudi, jer æe se sve raditi raèu- nalima. Darko Miliæ napominje kako Pogon održava i javnu ras- vjetu za Grad i svih sedam opæina, na što jedva stižu zbog nedostatka ljudi i još jedne hidrauliène platforme. Branko Tosenberger, najstariji elektraš u Pogonu, upo- zorava na ozbiljnost stanja u pogonskoj zgradi, gdje ljudi nemaju najosnovnije uvjete rada, a èini se da Na kraju razgovaramo s Jankom Jakšiæem, koji zbog godno razdoblje i opet se vratili u normalu. I ovdje ima- naravi svog posla ima i najviše za reæi. Kao i svugdje ju kraða elektriène energije, ali se smanjuju, pa su ih nitko nema sluha za te probleme... i ovdje su najviše na udaru ljudi iz Odsjeka za proda- ove godine pronašli samo 10. Taj bi problem potpuno Stjepan Mihalinec skreæe pozornost na potrebu ju i odnose s potrošaèima, a svakodnevni mukotrpan eliminirali kada bi imali dovoljno ljudi za redovitije održavanja elektroenergetskih postrojenja, koje trpi zbog posao im zagorèava nedostatak ljudi, prostora i infor- obilaske svih svojih potrošaèa, preglede glavnih vo- manjka operativaca. Što se tièe zaštite na radu ustvr- matièke opreme (nemaju niti jednog umreženog kom- dova i plombiranje pancera. Imaju oni i vrlo neugod- dio je da posljednjih godina nemaju težih ozljeda te pjutora). Od ukupno osam ljudi, samo jedan radi na nih iskustava s pojedinim agresivnim potrošaèima, pa da imaju ove godine izgubljena 72 radna dana ili dan šalteru, a šest montera, osim svojih poslova, rade i se mora, kaže, nešto poduzeti u zaštiti elektraša na po radniku zbog ovogodišnje tri povrede na radu (jed- na kvarovima. S naplatom kod svojih 21.500 potro- terenu. A svakako bi trebalo vratiti i negdašnju na- na prometna nezgoda i dvije lakše povrede). Takoðer šaèa (19.000 kuæanstava, 136 velikih potrošaèa s knadu za otkrivanje kraða, jer su neki od potrošaèa je naglasio važnost ažurne tehnièke dokumentacije za neizravnim i poluizravnim mjerenjem i 1335 ostalih postali pravi specijalisti u tome. Ipak, na kraju za- izdavanje radnih naloga te kontrolu primjene propisa na 0,4 kV), kaže, relativno je zadovoljan, a nakon kljuèuje da sa svojim potrošaèima nemaju problema, zaštite na radu, osobito pet pravila sigurnosti. opominjanja neurednih plataca iskljuèuju samo veæ im je problem što je njihov Odsjek bez dovoljno Drago Bukovina kaže da im nedostaje još jedna hid- približno tri posto svojih potrošaèa. izvršitelja. raulièna platforma, a i postojeæu staru 22 godine, va- Svi njihovi potrošaèi (osim njih 250, koji ne žive ovd- U zgradi Pogona, u blagajnièkoj prostoriji upravo je ljalo bi zamijeniti novom. Uz jedan novi, imaju i ka- je), imaju instaliran MTK, što im je znatno olakšalo vladala prava navala potrošaèa, kako na blagajnu i šal- mion star 18 godina, a nedostaje im i bušeæa garnitu- život pri primjeni novog Tarifnog sustava. Inaèe, tije- ter za prikljuèke, tako i na šalter ovog Odsjeka, gdje ra. Takoðer trebaju novo terensko vozilo za Stalnu kom rujna oèitali su 11.000 svojih dvotarifnih potro- sve obrade potrošaèa, reklamacije i informacije obav- pogonsku službu i po moguænosti još jedan landrover. šaèa, s sada su ponovno krenuli s oèitanjima i ako lja samo Damir Vlahoviæ Stara se mehanizacija i stara vozila èesto kvare, a æe imati dovoljno ljudi - oèitat æe brojila svih potro- Obilazimo skromni radni prostor zaprešiækih elektraša, popravci su skupi. šaèa. Godišnje, opet zbog manjka ljudi, stignu zami- uvjerivši se kako doista rade u izvanrednim okolnos- Josip Bagariæ ukazuje na problematiku opsežne pa- jeniti samo 1.500 brojila. U svezi s novim Tarifnim tima. Stoga im za kraj valja poželjeti da se u Novoj pirologije za izvedbu prikljuèaka, a godišnje, kaže, ima- sustavom, J. Jakšiæ naglašava da bi bilo puno manje 2003. godini prostorno prošire i poènu raditi u uljuðe- ju približno 300 zahtjeva za energetskim suglasnosti- problema da su potrošaèi bili pravodobno informirani nijim uvjetima. ma, odnosno 400 novih potrošaèa. o svim promjenama. No, nekako su preživjeli to neu- Dragica Jurajevèiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 37 energija vjetra

NOVE VJETROTURBINE SVE VEÆIH JEDINIÈNIH SNAGA RJEŠENJA POSTOJE, SAMO JE PITANJE CIJENE I OKOLIŠA

BEZ obzira na razlièite procjene sadašnjeg stanja postojeæih energenata, oni su kona- lencija iza ravnine lopatica rotora (Slika 2b.). Promjer rotora novih vjetroturbina èni i iscrpivi. Buduæa opskrba energijom æe krenuti u pravcu sniženja potrošnje, ka iznosi više od sto metara, što podrazumijeva veæi utjecaj na okolinu. Raspored njenom još boljem i racionalnijem iskorištavanju. Osim toga, ulažu se znaèajni vjetroturbina unutar vjeroelektrane može biti linijski ili razbacani. U prvom ili drugom napori u pronalaženju novih vrsta izvora energije. sluèaju, pojednostavljeno reèeno, ukupna potrebna površina koja je odreðena za Scenarij buduæe energetske opskrbe temeljen na procjeni postojeæih zaliha energije vjetroelektranu kreæe se od 3 do 20 ha/MW. Kod razbacanog razmještaja VT, raz- je prikazan na slici 1. Silazni trend zaliha ugljena, nafte i nuklearnog goriva je mak bi u svim smjerovima izmeðu jedinica trebao biti do 7 promjera rotora. Što su vidljiv poslije 2000. godine. Tri navedena energenta bit æe i dalje znaèajni izvori jedinice gušæe postavljene unutar VE, to je veæi poremeæaj strujanja. u proizvodnji energije. Jedino plin, prema istoj slici, pokazuje znaèajan porast, da bi 2020. godine dostigao maksimum u eksploataciji. PRVI NOVI VIŠEMEGAVATNI STROJEVI PLANIRAJU SE INSTALIRATI Stoga, u sljedeæem razdoblju treba oèekivati znaèajan rast proizvodnje energije iz NAD MOREM obnovljivih izvora. Osobito se potièe iskorištenje energije Sunca, vjetra i biomase. Vjetrojedinice se najèešæe postavljaju na dominantnim mjestima kao vrhovima brda, Važan doprinos u tom pravcu pružaju saznanja o rastuæem oneèišæenju planeta Zemlje za-ravni te su stoga lako uoèljivi objekti u nekom krajobrazu. To su èesto mjesta i jaèanje ekološke svijesti. jednoliènog izgleda na kojima je raslinje oskudno zbog stalnih udara vjetra (kod nas i soli). Potencijalne ''dobre'' lokacije, što se tièe vjetropotencijala, najèešæe UKUPNO INSTALIRANI VJETROKAPACITET U SVIJETU PROSJEÈNO su udaljene od naseljenih mjesta, što djelomice predstavlja olakšavajuæu okolnost PORASTAO 40 POSTO U POSLJEDNJIH PET GODINA vezanu za stvaranje buke. Korištenjem kvalitetnijih ulja za sve klimatske uvjete Primjerice, ukupna instalirana snaga europskih vjetroelektrana, kao jednog od ob- rada i sezone u prijenosniku VT, razina buke æe biti smanjena. Primjerice, nude se novljivih izvora, u proljeæe 2002. godine je bila veæa od 18 000 MW. proizvodi tvrtke Mobilith SHC 100 i Mobilith 460 visoko uèinkovita maziva, odnos- no potpuno sintetsko ulje iz izbora Mobil SHC 600 za reduktore. Prihvatljivost ovakvog objekata VE u lokalnoj i široj zajednici u velikoj mjeri ovisi o opæem stavu ljudi i dovoljne informiranosti o vjetroenergiji. Osim ovih pitanja, koja nisu potpuno nova, ostaje još niz drugih pitanja èije uspješno rješavanje izi- skuje veæe napore i sredstva za strojeve ovako velikih dimenzija.

Tablica 2.: Oèekivani rast instaliranog kapaciteta VE

Slika 1.: Scenarij buduæe energetske opskrbe temeljen na procjeni postojeæih zaliha energenata Danska veæ blizu 20 posto svojih potreba potrošnje elektriène energije podmiruje iz vjetroelektrana. Godine 2030. planira podmirenje 50 posto svoje potrošnje ra- Na slici 2. i tablici 1. prikazan je rast snage generatora vjetroturbine i promjera dom vjetroelektrana, uz konstantnu potporu razvoju drugih obnovljivih izvora. njenog rotora. Uz ovu èinjenicu, jasno je zašto dolazi do poveæanja razmaka izmeðu Posljednjih pet godina, prosjeèan rast ukupno instaliranog vjetrokapaciteta u svi- vjetroturbina, bez obzira na njihov smještaj na terenu. Ukupna potrebna površina jetu je 40 posto. Ovako velikom rastu doprinio je i rast jediniènih snaga vjetrotur- zemljišta za izgradnju vjetrofarmi je veæa. Prvi novi višemegavatni strojevi planiraju bina (tablica 1.). Slièan razvojni put su prošle proizvodne jedinice hidro, termo i nuklearnih elektrana. Rast jediniène snage prototipova vjetrogeneratora na vrijednosti od pet i više mega- vata, postavlja neka nova pitanja. U prvom redu to su posljedice korištenja stroje- va tako velikih dimenzija za okoliš u širem smislu. Vjetar koji je prošao preko lopatica rotora turbine postavljenih u nizu, gubi na brzini te dolazi do snažnih turbu- Tablica 1.: Porast instaliranih vjetro kapaciteta u svijetu za razdoblje 1996-2001. god.

Izvor: BTM Consult, Wind Force, 2002.

38 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. se instalirati nad morem (ili u udaljenim nenaseljenim mjestima), gdje je potenci- Slièna pitanja se postavljaju i u podruèju izgradnje vjetroelektrana. Trenutaèni tren- jal vjetra veæi, a buka u radu VT nema veæi utjecaj na stanovnike tog podruèja. To dovi diljem svijeta ukazuju na znaèajan rast ukupne instalirane snage i rast jedi- nikako ne znaèi da se na takvim mjestima o buci ne treba voditi raèuna i zane- niènih snaga novih prototipova vjetroturbina. One æe se uskoro nakon faze ispiti- mariti njena veæa razina. vanja zapoèeti postavljati na odabrane lokacije. Primjerice, prvi prototip 3,6 MW

Slika 2a.: Stanje instaliranog kapaciteta VE 2000. godine i oèekivanje do kraja 2006. godine

Slika 4.: Priprema za montažu treæe lopatice rotora GE Windove 3,6 MW turbine

vjetroturbine instalira se kod mjesta Bar- rax Španjolska (vidi fotografiju). Njena montaža obavlja se uz pomoæ posebno prilagoðene dizalice-krana na slici 3.

RAZLOZI "ZA" VELIKE VJETRO JEDINICE Zapoèela je izgradnja jedinica instalirane snage nekoliko desetaka kilovata, što je velika razlika u usporedbi s jedinicama Slika 2b.: Promjena obilježja vjetra nakon prolaska kroz vjetroturbinu koje su trenutaèno u komercijalnoj upo- rabi (snage malo niže/više od dva mega- vata). Vrijednosti instalirane snage kreæu Slika 3.: Montaža prototipa prve 3,6 MW se ka 6 MW, a kasnije vjerojatno i više. vjetroturbine Barrax-Španjolska Što znaèi razvoj i primjena velikih vjetro- PITANJE ODABIRA: JEDNA elektrana? JEDINICA OD 100 MW ILI DVIJE • Viši stup, veæi promjer rotora i veæa PO 50 MW? snaga VT. Pitanje izbora jediniène snage genera- • Niži troškovi - cijena ulaganja po in- tora bez obzira na njegov pogon uvi- staliranom kW se smanjuje ili: jek je bilo višeznaèno. Pojednostav- troškovi pripreme, izgradnje temelja, pris- ljeno pitanje obièno glasi: odabrati Slika 5.: Vestasova V80 - 80 takvih jedinica tupnih putova, razvodne mreže, prikljuè- jednu proizvodnu jedinicu, primjerice bit æe postavljeno na lokaciji VE Horns Rev (offshore)-Danska snage 100 MW ili dvije po 50 MW? ka i drugog su niži. Odgovor nije nimalo jednostavan i, uz • Sukob prirodnih prepreka i uopæe okoliša (hrapavost podloge i ostalo) s radom ostalo, traži cjelovitu analizu više ele- menata, osobito odreðivanje položaja vjetro postrojenja na veæim visinama je znatno smanjen. i uloge buduæe jedinice u EES-u. Na • Manji graðevinski zahvati na predviðenoj lokaciji. jednoj strani su niža cijena jedinice i • Dvostruko poveæanje promjera rotora, poveæava snagu jedinice èetiri puta. izgradnje, manja uzurpacija terena, niži *U Danskoj je predviðena zamjena približno 6 000 postojeæih manjih VT s ma- jedinièni proizvodni troškovi energije njim brojem jedinica veæe snage. Neke od starih VT su u pogonu veæ èetvrt stoljeæa. i drugo. Suprotni argumenti su na drugoj strani, kao i saznanje da s dvi- Osim toga, planirana je skora izgradnja offshore elektrane Horns Rev, 17km od je buduæe jedinice dobivamo na flek- obale u plitkom moru na dubini 6,5 do 13,5m. Predviðena instalirana snaga ove sibilnosti (boljoj moguænosti uprav- VE je 160 MW ili 80 × 2MW locirane u Sjevernom moru, s oèekivanom proizvod- ljanja u odnosu na zahtjeve EES-a). njom 600 GWh/ godišnje. Predviðeno je ulaganje 268 milijuna eura.

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 39 RAZLOZI "PROTIV" VELIKIH VJETRO JEDINICA Uzimaju jalovu energiju razlièitih vrijednosti, što ovisi o položaju radne toèke, iz mreže ili iz kompenzacijskih ureðaja. Tijekom svog rada izaziva kolebanje napona. Postoji i nekoliko razloga "protiv" velikih vjetro jedinica. • Moguæ je pobjeg za sluèaj prekida veze s ostatkom sustava. • Prema europskim saznanjima, vjetroelektrana radi prosjeèno izmeðu 2000 i 3000 sati godišnje. Promjenljivi vjetar diktira rad jedne ili više jedinica, pa su koleba- nja snage u proizvodnji izraženija kod (figurativno) jedne jedinice nego kod više PRVI PROTOTIPOVI NAJVEÆIH SNAGA - POÈETKOM 2004. GODINE manjih jedinica. Podrazumijeva se: ukupna instalirana snaga je u oba sluèaja jed- naka. Veæi broj poznatih proizvoðaèa vjetroturbina usmjerio je svoj razvoj višemegavatnih • Rad na višim vjetroturbinama poveæava cijenu radova na montaži i održavanje. VT u pravcu prototipova 4,5 - 6,0 MW. Razvoj strojeva nove generacije neæe ost- Potrebne su veæe dizalice, helikopter, radna snaga s verificiranim certifikatima o variti najavljenu brzinu. Prema dosadašnjim saznanjima, prvi prototipovi najveæih radu u takvim uvjetima. snaga mogu se oèekivati poèetkom 2004. godine. • Više jedinice (vjetroturbine èiji se vrh lopatice može nalaziti na visini 120 m od Prvotno razvijeni i instalirani strojevi snage 500-600 kW poslužili su za stjecanje tla) unose veæe promjene u vizuru krajobraza te su svi ostali elementi pripremnih i iskustava u ovom podruèju. To je olakšalo iduæi korak u razvoju i proizvodnji stro- izvoðaèkih radova složeniji. jeva snage 1,5 MW i poslužit æe kao temelj u stvaranju višemegavatnih strojeva. Nijedna od navedenih ''poteškoæa'' nije nepremostiva primjenom suvremenih teh- Pioniri prvog prodora u podruèju strojeva snage 1,5 MW su dvije njemaèke i dan- nièkih rješenja, samo je pitanje cijene, odnosno kolika æe biti konaèna cijena kWh elektriène energije iz takvog objekta, Jednako je pitanje koliko se može i smije ske tvrtke (ENERCON, NORDTANK, TACKE i VESTAS). Svaki od proizvoðaèa je mijenjati krajobraz? imao svoj koncept pogona (D.D.- Direct Drive; GD- Gear Drive; CS- Constant Speed; VS- Variable Speed) koji je razvio i u konaènici doveo do približno kvalitet- Ako je veæ odabrano takvo rješenje i pritom zadovoljeni svi ostali uvjeti, mora se nih strojeva. provesti znaèajna kampanja upoznavanja lokalnog stanovništva sa svim aspektima vezanim za buduæu izgradnju i rad višemegavatnog objekta. Projektiranje i dizajn višemegavatnih jedinica povezano je s nizom zapreka koje tek na veæim snagama dolaze do izražaja. Za rješavanje tih zapreka potreban je kvalificiran kadar koji je sposoban, uz veæe novèano ulaganje, pronaæi rješenje. Ne èudi stoga èinjenica da je samo nekoliko tvrtki sposobno ponuditi kvalitetan prototip višemegavatnog stroja. Postojeæe VT (snage od približno 2 MW) su pretežito zadovoljile sve zahtjeve, ali kod jedinica snage 5 i više MW treba prvenstveno riješiti probleme velikih gabari- ta generatora, dizajna lopatica, buke, transporta dijelova za montažu, hlaðenja i drugog. Zbog razlièitih razloga, prototip VT ovakvih višemegavatnih jedinica ( 5-6 MW) obièno se locira na zemljištu neposredno uz samu tvornicu. Iz dostupnih po- dataka za Njemaèku, u razdoblju od 1988. do 2001.godine, na slici 6. je prikazan dijagram rasta prosjeène vrijednosti instaliranih snaga VT. On ukazuje na neprekid- ni rast, èiji se nastavak oèekuje i za Njemaèku i za svijet. Generatori koji se ugraðuju u kuæište VE (èesto se koristi i termin ''gondola''), moraju imati posebnu konstrukciju, jer se okretni momenti èesto mijenjaju zbog promjene snage vjetra. Oni su izloženi posebnim uvjetima rada, stoga zahtjevi pri njihovoj konstrukciji i odabiru su specifièni. Mogu biti sinkroni i asinkroni. Najèešæe se izvode kao brzohodni generatori. Njihov odabir u znatnoj mjeri ovisi o zahtjevima Slika 6.: Prosjeèna snaga instaliranih VT (kW) u Njemaèkoj EES-a, odnosno. toèke u koju æe biti prikljuèeni. Informacija o naponu na koji æe neka nova VE biti prikljuèena daje odgovore na brojna pitanja koja se javljaju u trenutku stjecanja prvih saznanja o nekom objektu. KONKURENTI NA TRŽIŠTU SINKRONI GENERATORI Konkurencija na tržištu VT znaèi stalnu borbu proizvoðaèa za kupca i osvajanja Ovakav tip je prikladan za energetski ''slabije'' mreže. Njegova brzina vrtnje ovisi novih tržišta kroz ukazivanje na sve prednosti i kvalitetu svog koncepta i puta u o broju pari polova. Najèešæe se izvode s èetiri, odnosno šest pari polova (brzina ovom podruèju. U tomu se ide tako daleko da se svi vitalni dijelovi kvalitetno vrtnje je pritom 1 500, odnosno 1 000 o/min.) tretiraju od postupka planiranja, montaže do eksploatacije. Primjerice, nedavno su Sporohodni sinkroni generatori mogu imati od 100 do 300 pari polova, stoga je se dogodila ošteæenja velikog broja vrhova lopatica istog proizvoðaèa VT. Proiz- gabarit takvog generatora znatno veæi od uobièajenog. voðaè je u prvom trenutku podatke o havariji zatajio, kako bi dobio na vremenu za Njegove prednosti su: prikladni su za otoèni rad, ali zahtijevaju kvalitetnu regula- provoðenje analize i utvrðivanje uzroka. No ''povjerljiva'' informacija ubrzo je pro- ciju napona i frekvencije. Otoèni rad ovdje podrazumijeva rad bez elektriène veze s curila i to se odmah odrazilo na vrijednost dionica tvrtke. Trebalo je nekoliko kon- EES-om. ferencija za novinare za objašnjenje uzroka navedenog dogaðaja. U stanju naduzbude daju jalovu energiju u mrežu (ako su u mreži niski naponi!). U podruèju višemegavatnih strojeva prednjaèio je ENERCON, koji je prvi najavio Pritom mogu neovisno upravljati radnom i jalovom snagom. Fleksibilnost u proiz- instaliranje svog stroja E 112, snage 4,5 MW u srpnju 2002. godine na terenu vodnji radne i jalove snage predstavlja znaèajno obilježje ovih generatora koriš- tvrtkine tvornice u Magdeburgu. tenih u VE. Turbina E 112 snage 4,5 MW ima golemi generator na izravni pogon, promjera 10 ASINKRONI GENERATORI m. Zbog lakšeg rukovanja, generator je napravljen iz èetiri dijela, od kojih je svaki Primjereni su u èvrstim elektriènim mrežama. Njegove prednosti su: jednostavna duljine približno pet metara. Izgradnju u dijelovima djelomièno je uzrokovao rotor izvedba jer nemaju uzbudu, posjeduju manje zahtjevnu opremu za prikljuèak na tako velikih dimenzija, kao i problemi hlaðenja te velika naprezanja u pogonu izaz- mrežu, zaštitu i voðenje pogona, a svojim radom manje optereæuju prijenosnik- reduk- vana promjenljivim optereæenjem. tor VT. Veliki proizvoðaèi grade ovakve strojeve u suradnji s više kvalitetnih kooperanata, Nedostaci su mu kako slijedi. koji su sposobni osigurati sve dijelove buduæeg objekta. Rastom instalirane snage na • Ne mogu se koristiti u otoènom radu, za sluèaj kvara poveznih dalekovoda sa sus- dvostruku vrijednost po eksponencijalnom zakonu rastu velièina, težina i složenost tavom. dijelova: mjenjaèke kutije, glavne osovine, lopatica rotora te kostura stroja od li- • Troše jalovu energiju (znaèi prikladni su na lokacijama gdje lokalna mreža ima jevanog željeza. On se jednostavno može ojaèati na mjestima poveæanog optereæenja problema s previsokim naponima, mreža nedovoljno optereæena ili predimenzionirana). dodavanjem materijala.

40 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. Tablica 3.: Trend rasta snage i promjera rotora VT TRENUTAÈNI TRENDOVI DILJEM SVIJETA UKAZUJU NA ZNAÈAJAN RAST UKUPNE Tablica 4.: Prototip VT od 2,0 do 6,0 MW Izvornik: Wind industry, 1995-2002 INSTALIRANE SNAGE I RAST JEDINIÈNIH SNAGA NOVIH PROTOTIPOVA VJETROTURBINA I ONE ÆE SE USKORO NAKON FAZE ISPITIVANJA ZAPOÈETI POSTAVLJATI NA Oznake: DD - direktno pogon; GD - s reduktorom; HD - hibrid; CS - konstantnom brzinom; VS - promjenljiva brzina ODABRANE LOKACIJE Tablica 5.: Predviðeno instaliranje vjetrokapaciteta po regijama

Ozbiljan konkurent njemaèkim proizvoðaèima je tvrtka Lagerway. Trenutaèno vodeæi DOMIŠLJATI DIZAJN VJETROTURBINA opskrbljivaèi generatorima su tvrtke ABB i Siemens, koje preferiraju tehnologiju Tvrtke ENERCON, NORDEX, Repover, Pfleiderer i NEG Micon, DOWEC, Vestas raz- izravnog pogona u rasponu rada od 3-4 kV. vijaju koncept offshore turbina snage 5,0- 6,0 MW. Domišljatu koncepciju prototipa nudi tvrtka Pfleiderer Multibrid 5,0 MW stroja. DVONAMOTAJNI INDUKCIJSKI GENERATORI Ovaj stroj ima skoro dvostruko lakšu glavu tornja, u odnosu na E112. Osim toga, Ovaj generator s kliznim prstenima, kojeg je plasirala tvrtka Tacke Windtechnik ovaj koncept najvjerojatnije nudi integrirani pogonski sustav koji ukljuèuje prijenosni (sada GE Wind Energy), pod nazivom TW 1,5, uspješan je zaèetnik ovakvog kon- korak u jednoj fazi i generator hlaðen morskom vodom. U tablici 4. prikazana su cepta. Slièno tehnièko rješenje je primijenjeno u golemom 3,6 MW stroju, èiji se dva tipa VT podijeljena u dvije podskupine: ureðaji snage 2,0- 4,0 MW i ureðaji prototip trenutaèno instalira i testira u Španjolskoj. Njegova montaža obavlja se s snage 4,5 -6,0 MW. To su prototipovi vjetroturbina koji su trenutaèno u razlièitim posebno prilagoðenom tehnologijom uz pomoæ posebnog krana, što se vidi na slici fazama ispitivanja. u prilogu. Pristaše koncepta kontrole promjenljive brzine koraka, kao glavne prednosti na- IZRAVNI POGON vode: stabilnost isporuèene energije, sposobnost udovoljavanju zahtjevima lokalne Tvrtka ENERCON razvija izravni pogon u stroju E 66. Tu je promjer rotora generato- mreže u pogledu radne i jalove energije te jednostavno i uspješno rastereæenje ra sa 6,4 m smanjen na 5,0 m i dvodjelni statorski prsten zamijenjen je jednodi- lopatica rotora. Jednom rijeèju, prednost im je u fleksibilnom i dinamièkom zado- jelnim. Spomenuti tip VT izraðen je i instaliran u više od 1000 primjeraka snage voljavanju energetskih potreba lokalne mreže. 1,5 MW i snage 1,8 MW. Može se oèekivati ubrzavanje trke u konkurenciji koncepata pogona. To su pretežito Nizozemska tvrtka Lagerway razvila je prototip turbine LW 72 GD snage 2 MW. On koncept izravnog pogona i koncept sustava sa zupèastim prijenosom koji sadrži ima generator s permanentnim magnetom, radi pri naponu od 4 KV te ukljuèuje elektronièke elemente. Sustavi poznati pod nazivom "hibridni", kao što su Multibrid golemo glavno ležište koje drži rotor generatora i rotorski sklop. i Finnish, pokazuju dobra obilježja - premda još nisu izborili èvrsto mjesto na tržištu. Tvrtke Genesys i Vensys iz Njemaèke te Jeumont Industrie iz Francuske, takoðer, koriste izravni pogon. Pripremio: Niko Mandiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 41 razgovor s povodom

VIŠNJA JELIÆ MÜCK, RAVNATELJICA HRVATSKOG POSLOVNOG SAVJETA ZA ODRŽIVI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ: OD IMIDŽA KA STVARNOJ ODGOVORNOSTI

ODRŽIVI RAZVOJ, sve je èešæa sintagma svakodnevno "u ÈOVJEÈANSTVO SE TREBA RAZVIJATI TAKO DA ZADOVOLJI opticaju", prisutna na razlièitim skupovima, u medijima, na našim stranicama... Jedan od znaèajnijih dogaðaja ove go- SVOJE POTREBE, ALI PRITOM TREBA OSTAVITI MOGUÆNOST dine bio je i Svjetski summit o održivom razvoju u Johan- BUDUÆIM NARAŠTAJIMA DA ZADOVOLJE SVOJE POTREBE nesburgu. Energetika - okoliš - održivi razvoj, sve više postaju meðusobno nedjeljivi pojmovi. O pravom znaèenju održivog bila tek dio imidža ka stvarnoj odgovornosti. Premda je Višnja Jeliæ Mück: Prvo, to su aktivnosti i doprinosi os- razvoja, te o tomu kakva su hrvatska iskustva na tom pod- lakše, a i manje košta, stvoriti si dobar ugled razlièitim nivaèa, kao što su izrada izvješæa o okolišu i održivom raz- ruèju, razgovaramo s Višnjom Jeliæ Mück, ravnateljicom donacijama, nego li riješiti pitanje svog otpada ili otpad- voju, eko-djelotvornost, primjeri dobre prakse, prijenos Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. nih voda, sve se više kompanija okreæe takvim konkretnim vrijednih iskustava drugima i slièno. Drugo, to su zajed- aktivnostima. nièke aktivnosti koje se najèešæe odvijaju kroz radionice i HEP Vjesnik: Što je održivi razvoj? HEP Vjesnik: Što je Poslovni savjet za održivi razvoj struène skupove sa širokim rasponom tema, od onih foku- Višnja Jeliæ Mück: Najèešæe korištena definicija održivog i èime se on bavi? siranih na konkretna, praktièna pitanja, do opæenitog raz- razvoja je ona gospoðe Brundtland, odnosno Svjetske komi- matranja problematike sa stajališta gospodarstva. Radio- sije za okoliš i razvoj iz 1987. godine, prema kojoj održivi Višnja Jeliæ Mück: Svjetski poslovni savjet za održivi raz- nice redovito završavaju sa zakljuècima i preporukama koji razvoj podrazumijeva odgovornost prema buduæim narašta- voj (World Business Council for Sustainable Development se proslijeðuju gospodarskim subjektima i mjerodavnim jima. Èovjeèanstvo se treba razvijati tako da zadovolji svoje - WBCSD) osnovan je uoèi Svjetske konferencije o okolišu tijelima. Na javnim skupovima pokušavamo unaprijediti potrebe, ali pritom treba ostaviti moguænost buduæim nara- u Rio de Janeiru 1992. godine. Nastao je okupljanjem opæedruštveni dijalog o održivom razvoju. Veæ treæu godi- štajima da zadovolje svoje. Ipak, puno je nedoumica oko vodeæih svjetskih kompanija koje su u svoje poslovanje nu uzastopce podupiremo razmatranje pitanja održivog raz- te definicije. Istina, ona nosi lijepu i plemenitu poruku, željele uvrstiti i brigu o okolišu, nastojeæi to pretvoriti u voja i na regionalnoj razini. Gospodarstva zemalja u tran- ukljuèuje i socijalni aspekt, ali se - s druge strane - može praktièni jezik biznisa. Dva su temeljna uèinka koja govo- ziciji su karakteristièna te u odnosu na održivi razvoj ima- tumaèiti na razlièite naèine. Odnosno, previše je neodreðena re o pozitivnoj ulozi i doprinosu poslovnog svijeta u ju brojne zajednièke znaèajke. Stoga je smisao naših re- i "filozofska". Mi, primjerice, danas ne znamo kakve æe biti održivom razvoju: manje korištenje prirodnih izvora i ene- gionalnih godišnjih okupljanja formulirati prepoznatljiva potrebe buduæih naraštaja, jer ni naše nisu jednake onima rgije, posebno neobnovljivih izvora te manje oneèišæenje stajališta u odnosu na druge regije i meðunarodnu zajed- koje su ljudi imali prije 200 godina. okoliša. nicu. Prvi pokušaj da se to malo "konkretizira" je dopuna mo- HEP Vjesnik: Koja je uloga Hrvatskog poslovnog Naglašavam kako se aktivnosti HR PSOR-a ne ogranièava- guænosti zadovoljavanja potreba sadašnjeg stanovništva savjeta za održivi razvoj? ju samo na njegove osnivaèe. Konaèni rezultati naših raz- objašnjenjem "da se neæe prekoraèivati granice prih- Višnja Jeliæ Mück: I Hrvatski poslovni savjet djeluje u matranja, preporuke i upute objavljuju se na web strani- vatljivosti planeta Zemlje". Meðutim, možemo rasprav- tom pravcu. Osnovan je 1997. godine i ove smo godine cama i dostavljaju svim zainteresiranima. Osim toga, u ljati i o tomu koje su to granice. No, ono što je najvažnije, obilježili njegovu petogodišnjicu. S ponosom naglašavam suradnji s našim èlanom - Privrednim vjesnikom, naši os- uporedo s vrlo intenzivnim razmatranjem filozofije održivog da su u teškim uvjetima u kojima se nalazi hrvatsko go- nivaèi objavljuju posebno godišnje dvojezièno izdanje pos- razvoja, u proteklih deset godina razvijala se i vrlo inten- spodarstvo, vodeæe domaæe kompanije našle snagu i veæeno održivom razvoju. Ono se promovira i na regiona- zivna praktièna djelatnost. Odluèujuæu rijeè tu ima gospo- sposobnost da se povežu u jednu takvu organizaciju. HR lnim skupovima, pa tako doprinosi i ugledu hrvatskog gos- podarstva. darstvo, koje je samo po sebi nositelj najveæe odgovor- PSOR je ustanova privatnog sektora, osnovalo ju je 18 nosti za nepoželjne promjene u okolišu, pa ima i kljuènu tvrtki, a danas okuplja njih 26. Uloga mu je usmjeravati Na dosadašnjim radionicama je prevladavalo bavljenje ulogu u otklanjanju uzroka i ublažavanju posljedica tih gospodarstvo prema održivom razvoju te se uime gospo- provedbom propisa iz podruèja zaštite okoliša. Naime, us- promjena. darstvenika zalagati za održivi razvoj, uporedo s drugim tanovilo se da praktièna provedba propisa na tom mladom HEP Vjesnik: U kakvom je odnosu pojam održivog raz- društvenim snagama - upravom i civilnim društvom. Do- zakonodavstvenom podruèju zapinje na nejasnoæama, ne- voja prema pojmovima ekologije, odnosno zaštite okoli- prinos gospodarstva u tripartitnom društvu je i glavna ide- doreèenostima, manjku obavijesti, pa i neujednaèenom ša? ja održivog razvoja. Inaèe, organizirani smo tako da ima- inspekcijskom nadzoru ili na nerazumijevanju gospo- darstvenika. Njihovu provedbu znatno otežava i nekoordi- Višnja Jeliæ Mück: Održivi razvoj je širi pojam i on obuh- mo skupštinu, upravno vijeæe i ravnatelja. U upravnom niranost na razini središnje vlasti, jer razlièita ministarstva vaæa tri kljuène komponente: ekonomsku, socijalnu te vijeæu su manageri, tako da upravljanje PSOR-om ima i drugi državni organi nameæu meðusobno neusklaðene odgovornost prema okolišu, a ostvaruje se kroz njihovo managersko obilježje. Vijeæe donosi program i plan rada, obveze u odnosu na slièna ili srodna pitanja. Puno smo balansiranje, odnosno uravnoteživanje. odreðuje zadatke i prati njihovo izvršenje. se bavili pitanjem informiranja, odnosno dostave informa- Danas, što je svakako pozitivno, u podruèju odgovornosti HEP Vjesnik: Koje su najvažnije aktivnosti HR PSOR- cija mjerodavnim tijelima i službama. prema okolišu dolazi do transformacije - od one koja je a? HEP Vjesnik: Možete li izdvojti neki primjer konk- retizacije vašeg djelovanja? ULOGA HR PSOR JE USMJERAVATI GOSPODARSTVO PREMA Višnja Jeliæ Mück: U 2001. godini zagrebaèki osnivaèi HR PSOR-a pokrenuli su kampanju kojoj je cilj bio postiæi ODRŽIVOM RAZVOJU TE SE UIME GOSPODARSTVENIKA obraèun odvoza komunalnog otpada prema njegovoj kolièi- ZALAGATI ZA ODRŽIVI RAZVOJ, UPOREDO S DRUGIM ni. Naime, pokazalo se da obraèun koji se temelji na pov- DRUŠTVENIM SNAGAMA - UPRAVOM I CIVILNIM DRUŠTVOM. ršini poslovnog prostora ne potièe smanjivanje otpada u gospodarstvu. Tvrtke koje su znatno smanjile komunalni DOPRINOS GOSPODARSTVA U TRIPARTITNOM DRUŠTVU JE I otpad nerijetko su plaæale više od onih koje to nisu uèinile. GLAVNA IDEJA ODRŽIVOG RAZVOJA Cilj kampanje, koja je bila orijentirana na zagrebaèku grad- sku vlast i Èistoæu, je postignut te danas 17 zagrebaèkih tvrtki plaæa komunalni otpad prema stvarnom broju odvo- HEP TAKOÐER IMA TRADICIJU REDOVNOG DVOGODIŠNJEG za, a još približno 700 društava može koristiti takvu mo- IZVJEŠÆIVANJA O OKOLIŠU, TO ÈINI I INA, A ENGLESKE guænost èim pokažu da su smanjili njegovu kolièinu. Postupanje s otpadom i dalje ostaje vruæa tema u Hrvat- VERZIJE IZVJEŠÆA HEP-a I INE ZASTUPALE SU HRVATSKU NA skoj, odnosno u hrvatskom gospodarstvu. Osim toga, u PROŠLOGODIŠNJEM NATJECANJU ZA NAJBOLJE našem èlanstvu postoje kompanije koje postupanje s ot- SREDNJOEUROPSKO POSLOVNO IZVJEŠÆE O OKOLIŠU, KOJE padom samoinicijativno žele podignuti na višu razinu, odnosno povezati sa svojom poslovnom djelatnošæu. Me- JE BILO ORGANIZIRANO NA REGIONALNOM SKUPU U ðutim, u ostvarenju tih namjera postoji niz neriješenih BUDIMPEŠTI koraka, a mi æemo se zalagati da se to kvalitetno riješi.

42 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. USPOREDO S VRLO INTENZIVNIM RAZMATRANJEM FILOZOFIJE ODRŽIVOG RAZVOJA U SMISLU ZADOVOLJAVANJA POTREBA SADAŠNJEG STANOVNIŠTVA OBJAŠNJENJEM "DA SE NEÆE PREKORAÈIVATI GRANICE PRIHVATLJIVOSTI PLANETA ZEMLJE", U PROTEKLIH DESET GODINA RAZVIJALA SE I VRLO INTENZIVNA PRAKTIÈNA DJELATNOST

Višnja Jeliæ Mück: U našim uvjetima, gospodarstvo nailazi na razumijevanje i potporu u redovima predstavnika civil- nog društva, od udruga do fakulteta. "Tvrd orah" je dija- log s upravom, koji tek treba razviti, premda posljednjih godina bilježimo malo više poziva na sudjelovanje i dosta- vu oèitovanja o prijedlozima novih propisa ili strategija. Stvarni dijalog tu još nije uspostavljen, nema povratnih informacija te gospodarstvo smatra kako ga Vlada ne doživljava kao ravnopravnog sudionika. Na radionicama HR PSOR-a sve se èešæe uoèavaju pitanja na koja gospo- darstvo može ponuditi djelotvornije i praktiènije odgovo- re od onih koje nudi vlast. HEP Vjesnik: Usporeðujemo li djelovanje Hrvatskog savjeta s inozemnima, gdje smo u odnosu na svijet? Višnja Jeliæ Mück: Sa zadovoljstvom možemo reæi da kod nas nije nepoznato ništa od onoga što se dogaða u svijetu. Meðutim, naglašavam da u našem politièkom, HEP Vjesnik: Spomenuli ste izvješæa o okolišu i ekonomskom i socijalnom okruženju nema nikakvih poti- HEP Vjesnik: Zašto kod nas nema tih poticaja? održivom razvoju. Koliko su ona uobièajena u hrvat- caja naprednom poduzetništvu za njegovo zalaganje za skim tvrtkama? Višnja Jeliæ Mück: Opæenito je u našoj javnosti slab održivi razvoj, dok u razvijenim zemljama poticaji posto- odjek takvih pozitivnih nastojanja i rezultata u gospo- je. Doprinos hrvatskih poduzeæa time je još vrijedniji. Višnja Jeliæ Mück: Trend tog izvješæivanja, kao mani- darstvu. Odjek akcidenata neuporedivo je veæi od pri- HEP Vjesnik: Koje su još "otežavajuæe okolnosti" u festacija odgovornosti i savjesnosti kompanija, naglo se kaza neke dobre mjere i rezultata nekog velikog ula- Hrvatskoj? širi u svijetu od sredine devedesetih godina. Rijeè je o ganja u okoliš. Èak se i u nagraðivanju, primjerice dragovoljnim izvješæima, no sve više kompanija to pre- Višnja Jeliæ Mück: Zemlje u tranziciji, kao što je i Hr- kod državne nagrade za zaštitu okoliša, nedovoljno poznaje i kao dobar poslovni potez, bolje reæi doprinos vatska, i danas obilježava jaka središnja i slabašna lokalna svom ugledu i imidžu. Kod nas je broj kompanija koji odražava ta potrebna poticajnost. Mjerila vrednovanja vlast. Uz to, kod nas je tijekom 50 godina politièka struk- rade takva izvješæa manji od deset. U HR PSOR-u se izd- doprinosa održivom razvoju uopæe nisu razvijena. Iz toga tura, odnosno država, formirala poslovni sektor. Tek sada vaja LURA, koja sustavno izdaje godišnje izvješæe o okolišu. proizlazi da bi naše napredno gospodarstvo moglo se on samostalno profilira i to je vrlo dubok i dugotrajni proces. Za ostvarenje naših ciljeva, mora se razvijati i sa- Pliva je ove godine objavila svoje prvo izvješæe, kao iz- napraviti puno više, no da to naše društvo nedovoljno mosvijest tog sektora. vješæe o održivom razvoju i to na engleskom jeziku. Prvo koristi. No, s druge strane, treba imati na umu da je izvješæe ove godine izdala je i Coca Cola Beverages Hr- kod nas vrlo malo naprednih gospodarstvenika, a pri- Nadalje, kod nas nema primjera privatno-javnog partner- vatska. Nadalje, Tvornica cementa Koromaèno, koja veæ tom mislim na one koji vode raèuna o održivom raz- stva. To je oblik zajednièkog pothvata, uobièajen u razvi- godinama razvija posebne oblike suradnje s lokalnom za- voju. Veliki dio našeg gospodarstva još je uvijek za- jenim društvima, koji daje obostrano dobre rezultate. jednicom, upravo je objavila izvješæe o održivom razvoju okupljen elementarnim pitanjima poslovne egzistenci- Premda je i u nas bilo inicijativa privatnog sektora u tom namijenjeno široj javnosti. HEP takoðer ima tradiciju re- je, pa niti ne možemo oèekivati njegovo aktiviranje smislu, javni ih sektor nije prihvatio te nismo došli do rezultata. Upravo je to podruèje nagovještaj naših buduæih dovnog dvogodišnjeg izvješæivanja o okolišu. To èini i INA. na tom podruèju. aktivnosti. Engleske verzije izvješæa HEP-a i INE zastupale su Hrvat- Održivi razvoj zahtjeva trajna i pouzdana usmjerenja, sku na prošlogodišnjem natjecanju za najbolje srednjoeu- koja kod nas još nisu formulirana. U našim uvjetima i HEP Vjesniki: Koji su ostali planovi HR PSOR-a? ropsko poslovno izvješæe o okolišu, koje je bilo organi- okruženju, usmjerenje i potpora održivom razvoju se Višnja Jeliæ Mück: Na višu razinu nastojat æemo podiæi zirano na regionalnom skupu u Budimpešti. još nisu profilirali. Poticaji dolaze izvana. Trend glo- bavljenje pitanjem okoliša. Pet godina smo na dnevnom Naš Poslovni savjet potièe izvješæivanje, objavljuje pre- balizacije i tržišnog natjecanja, unatoè kontroverzama, redu imali praktièna pitanja zaštite okoliša, najèešæe provedbu propisa. Pritom se nismo pitali udovoljava li netko glede izvješæa meðunarodnih kompanija, no u tom pod- prepoznajemo kao pozitivne èimbenike u pogledu us- propisima - to je obvezno, veæ kako to èini. Sad æemo ruèju naglašavamo dragovoljnost i slobodan izbor kom- mjeravanja ka održivom razvoju. odgovornost prema okolišu uklopiti u široko podruèje opæe panija - nema propisane metodologije i sadržaja iz- društvene odgovornosti gospodarstva. vješæivanja. nivaè. Premda nema posebnih kriterija koji se postavljaju pred naše èlanove, iskustva pokazuju da je za bavljenje Važno nam je i unaprjeðenje dijaloga s upravom, odnos- HEP Vjesnik: Kakva je suradnja Hrvatske elektro- održivim razvojem potrebna, ne samo uspješna poslovna no djelotvorniji i prepoznatljiviji doprinos gospodarskih privrede i HR PSOR-a? organizacija, nego i ona kod koje su dovršeni procesi subjekata izradi strategija, planova i propisa. Nadalje, Višnja Jeliæ Mück: Predstavnici HEP-a pozivaju se na ra- pretvorbe vlasništva i privatizacije. Održivi razvoj zahtijeva težimo otvorenoj i dobroj komunikaciji te æemo unaprjediti dionice i struène skupove HR PSOR-a koji se bave ob- razumijevanje i potporu uprava poduzeæa. Upuæenost i pot- našu web stranicu. Osnovna zamisao djelovanja HR veznom dostavom informacija o okolišu. U HEP-u je bio pora èelnih ljudi u poduzeæima otvara vrata nizu aktivnos- PSOR-a je malo mobilno tajništvo koje je dobro pove- organiziran i sastanak naše radne skupine o dostavi poda- ti na operativnim razinama. zano s velikim potencijalom èlanstva. To pruža goleme taka o emisijama u zrak. HEP je takoðer sudjelovao u HEP Vjesnik: Kakvo je razumijevanje bavljenja moguænosti koje još ni izdaleka nisu iskorištene. pripremama našeg osnivanja, no nije se ukljuèio kao os- održivim razvojem u Hrvatskoj? Pripremila: Tatjana Jalušiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 43 što valja znati

POSTOJANI ORGANSKI ONEÈIŠÆIVAÈI (POPs)

“PRLJAVA DVANAESTORICA”

BROJ postojanih organskih oneèišæivaèa vrlo je velik, Tablica1:«Prljava dvanaestorica» i njihov status u Re- Poliklorirani bifenili (PCBs-Polychlorinated Biphenils) no dvanaest od tih spojeva široko je rasprostranjeno u publici Hrvatskoj su umjetni organski kemijski spojevi iz skupine klor- okolišu, pa ih nalazimo u zraku, tlu, vodi, a time i u iranih ciklièkih ugljikovodika. Prva molekula poliklor- našoj hrani. Na popisu tzv. «dirty dozen», odnosno GMHODWQDÃWYDUà SULPMHQDà SUHVWDQDNà iranog bifenila sintetizirana je 1881. godine, a do tada SULPMHQHà «prljava dvanaestorica», nalaze se pesticidi, poliklori- nisu postojali u prirodi. PCB-i sadrže razlièit broj ato- ''7à LQVHNWLFLGà ÃXà rani bifenili te dioksini i furani. Osim što su postoja- ma klora u molekuli te postoji 209 moguæih izomera SROMRSULYUHGLà ni, ovi su spojevi vrlo otrovni te uzrokuju ozbiljne ÃXà (molekule jednake strukturne, a razlièite kemijske for- zdravstvene i razvojne poteškoæe, a prenose se na ve- wXPDUVWYXà mule), a od toga se u komercijalnim mješavinama like udaljenosti. Tako su pronaðeni na mjestima gdje DOGULQà LQVHNWLFLGà à obièno nalazi 100 izomera. nikada nisu upotrebljavani (u ledu na Sjevernom polu). HQGULQà LQVHNWLFLGà à Zbog svojih izvanrednih fizikalno-kemijskih svojstava URGHQWLFLGà Buduæi da su topivi u mastima, nakupljaju se u mas- (otpornost na kiseline i lužine, termièka stabilnost, ot- GLHOGULQà LQVHNWLFLGà à nim naslagama, pa ih veæina živih organizama sadrži NORUGDQà LQVHNWLFLGà QLMHÃELRà pornost na oksidaciju i redukciju, visoka toèka za- u svom tijelu u koncentacijama koje su blizu ili koje SULPMHQMLYDQÃXà paljivosti, odlièna elektroizolacijska svojstva) PCB-i veæ uzrokuju zdravstvene poteškoæe. Kada jedanput 5+à su naišli na široku primjenu kao: dospiju u okoliš, ovi se spojevi teško uklanjaju i time KHSWDNORUà LQVHNWLFLGà à - dielektrici u kondenzatorima i energetskim transform- predstavljaju dugoroèno optereæenje za sve njegove di- KHNVDNORUEHQ]HQà IXQJLFLGà à atorima u elektroindustriji jelove. PLUHNVà LQVHNWLFLGà QLMHÃELRÃXà SULPMHQLÃXÃ5+à - sredstva za prijenos topline i termoizolaciju WRNVDIHQà LQVHNWLFLGà à - maziva KADA SU I KAKO OTKRIVENI? URGHQWLFLGà - dodaci pri proizvodnji plastiènih masa, boja, lakova, Postojani organski oneèišæivaèi otkriveni su šezdesetih à à ]DEUDQMHQDà à à SURL]YRGQMDÃLà tiskarske boje, kabela, ljepila, konca, tekstila, kauèu- godina prošlog stoljeæa, kada se spoznalo da uzrokuju à à SULPMHQDÃQRÃXà ka, papira te proizvodnji pesticida (DDT) i slièno. promjene u ponašanju i smanjenu poroðajnu masu kod SROLNORULUDQLÃELIHQLOLà LQGXVWULMVNHà XSRWUHELÃVXà U svijetu je proizvedeno približno 1.200.000 tona riba, ptica i sisavaca u blizini Velikih jezera u Sjever- 3&%V à NHPLNDOLMHà NRQGHQ]ÃLà PCB, od toga je 45 posto, odnosno približno 540.000 noj Americi. Zbog svega toga, u svijetu su pokrenute WUDQVIRUPà tona upotrijebljeno za proizvodnju kondenzatora i trans- aktivnosti kojima bi se sustavno pratila i nadzirala SXQMHQLÃWLPà formatora, približno 400.000 nalazi se rasuto po kon- proizvodnja i uporaba postojanih organskih GLHOHNWULNRPà tinentima i oceanima, a približno 800.000 tona nala- oneèišæivaèa te omoguæio postupni prestanak njihove à QXVSURL]YRGLà RGUHGHQHÃVXà à QHNLKÃNHPLMVNLKà ]DNRQVNHÃ*9(à zi se u upotrebi ili na skladištima. Na tržištu su se uporabe. GLRNVLQLÃLÃIXUDQLà SURFHVDà NRMHÃVHÃUHGRYLWRà PCB pojavljivali pod razlièitim imenima (aroclor, as- PMHUHà bestol, fenchlor, inerteen, kanechlor, no-flamol, pyralen STOCKHOLMSKA KONVENCIJA -KONVENCIJA enovalo
Hrvatski centar za èistiju proizvodnju (HCÈP) I drugim), a u domaæoj elektrotehnièkoj praksi na- O POSTOJANIM ORGANSKIM (POPs) te Povjerenstvo za praæenje aktivnosti utvrðene UNI- jviše kao «piralen» i «askarel». ONEÈIŠÆIVAÈIMA DO projektnim dokumentom. Godine 1966., švedski znanstvenik Jensen je prona- šao tragove PCB u masnom tkivu lososa, štuke i orla UNEP - Program ujedinjenih naroda za okoliš, pokre- PRVA RADIONICA O POSTOJANIM nuo je inicijativu za izradu konvencije o postojanim or- što je bilo povezano s upotrebom pesticida (osobito ORGANSKIM ONEÈIŠÆIVAÈIMA (POPs) ganskim oneèišæivaèima - Stockholmska konvencija. DDT), u kojima su uz ostale sirovinske komponente Cilj konvencije je uvoðenje sustavnog praæenja i nad- Hrvatski centar za èistiju proizvodnju organizirao je 26. bili sadržani i PCB-i. Jensen je PCB-e oznaèio kao zora nad proizvodnjom i uporabom postojanih organ- i 27. studenog 2002. godine prvu radionicu o posto- «novi oneèišæivaèi èovjekove okoline», a takvu ocjenu skih oneèišæivaèa te postupni prestanak njihove upo- janim organskim oneèišæivaèima. Radionica se sas- prihvatila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rabe. Republika Hrvatska potpisala je Stockholmsku tojala od niza struènih predavanja kojima su obuhvaæe- te je zabranjena njihova daljnja proizvodnja i primje- konvenciju 23. svibnja 2001. godine, a oèekuje se ni postojeæi zakonski propisi u Hrvatskoj u zaštiti na. Nakon nekoliko akcidentnih masovnih trovanja da æe je uskoro i ratificirati. okoliša, zakonski pristup u sprjeèavanju primjene pos- ljudi, PCB-ima u razdoblju 1960.-1970. godine, tok- tojanih organskih oneèišæivaèa kao pesticida, tok- Ukljuèivanjem Hrvatske u dvogodišnji UNIDO projekt: sikolozi su se ozbiljnije i iscrpnije pozabavili tipom i sikologija POPs tvari, istraživanja razina postojanih «Pokretanje aktivnosti koje æe omoguæiti pravodobnu intenziteom otrovnosti polokloriranih bifenila. organoklorovih spojeva kod ljudi i okolišu u Hrvatskoj primjenu Stokholmske Konvencije o postojanim organ- Veæina studija toksiènosti polikloriranih bifenila te o iskustvima pri prikupljanju podataka o pojedinim skim oneèišæavalima (POPs) u Republici Hrvatskoj» provedena je s komercijalnim mješavinama te je zak- postojanim organskim oneèišæivaèima zapoèela je sustavna priprema za primjenu Konvenci- ljuèeno da imaju nisku akutnu toksiènost, ali se nji- je. Projekt financira GEF (Global Environmental Faci- POLIKLORIRANI BIFENILI hovi uèinci kumuliraju nakon produljenog izlaganja. tilies) u iznosu od 364.000 USD, a svrha ovog Pro- PCB-i u organizam mogu dospijeti udisanjem kroz jekta je dobivanje realne slike o proizvodnji, uvozu, Buduæi da je veliki broj kondenzatora i transformatora pluæa, preko hrane kroz probavni trakt te kroz kožu. izvozu, zalihama i uporabi POPs, procjena njihove punjen polikloriranim bifenilima, ovom prigodom æemo Nakon unosa u organizam raspodjeljuju se u tjelesne emisije te utvrðivanje eventualno kontaminiranih lokac- o njima reæi malo više o tim spojevima. masti, gdje se duboko skladište i ostaju dok se zbog ija. Konaèni cilj projekta je izrada Nacionalnog im- mršavljenja osobe ne oslobode u krvotok (samo jedna plementacijskog programa – NIP. od brojnih opasnosti naglog i nekontroliranog mršav- ljenja). Veæina puèanstva zapadnih zemalja sadrži PCB ŠTO JE NACIONALNI IMPLEMENTACIJSKI u svojim masnim naslagama i plazmi. Poliklorirani PROGRAM (NIP)? bifenili se praktièki ne izluèuju iz organizma mokraæom zbog svoje visoke lipofilnosti (topivosti u mastima, a NIP je strategijski dokument u kojem æe se analizom ne vodi), a njihova biotransformacija (serija kemijskih prikupljenih podataka definirati stvarne potrebe, utvrditi promjena kojima su u tijelu podvrgnuti lijekovi i drugi prioriteti, predložiti rješenja, definirati sudionici i za- kemijski spojevi) je vrlo spora i to sporija što je broj interesirane strane, podijeliti odgovornosti te predložiti R=Cl (kemijski simbol za klor) atoma klora u molekuli PCB-a veæi. Vrlo se sporo i u konkretne aktivnosti za postupno ukidanje proizvodnje malim kolièinama iz organizma izluèuju iz bubrega i 1 £ R ³ 10 i potrošnje postojanih organskih oneèišæivaèa. Navede- stolice, no vrlo se dobro izluèuju s majèinim mlije- ni program je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša kom (mlijeko sadrži masti, a PCB-i su topivi u mas- i prostornog ureðenja, koje je za provedbu Projekta im- Slika1:Opæa strukturna formula polikloriranog bifenila tima) te predstavljaju veliku opasnost za novoroðenèe.

44 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. rad

VO\ENJE SLOŽENIH PROJEKATA U IZGRADNJI I REKONSTRUKCIJI ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Ne postoje tehnike ubrzanog odstranjivanja PCB-a niti kod akutnog trovanja, niti kod kronièno nakupljenog NOVA DISCIPLINA ZNANSTVENE otrova, a jednako tako do sada nije jasno koje pos- tupke lijeèenja teba poduzeti. U sluèaju nepoduzimanja zaštitnih mjera pri rukovanju PCB-ima javlja se svrbež, ORGANIZACIJE RADA peèenje kože, nadražaj oène sluznice, pigmentacija prst- iju i nokata, pojava klornih akni, a dulje izlaganje PCB- ima može izazvati hepatitis, facijalni edem, ukoèenost, slabost te niz drugih pojava. Osim što se ne razgraðuju u okolišu i izazivaju zdravstvene poteškoæe, veliki problem predstavlja i iz- garanje PCB-a na temperaturama nižim od 1200oC kada nastaju razlièiti produkti termalne pregradnje, a kao vrlo opasni i otrovni izdvajaju se dioksini i furani. Zbog svega toga, PCB-i se ubrajaju u opasni otpad, a danas je glavni problem riješiti ih se na ekološki pri- hvatljiv naèin. Države kao što su Francuska, Njemaè- ka i Švicarska, izgradile su posebne spaljivaonice PCB-a, gdje se spaljivanje obavlja na temperaturama veæim od 1200oC uz vrlo visoke naknade za spaljivan- je.

DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI GOSPODARENJA PCB-ima U HRVATSKOJ Agencija za posebni otpad, APO d.o.o. Zagreb, od 1992. godine ovlaštena je institucija za evidenciju, nadzor nad zbrinjavanjem instaliranih i rezervnih ureðaja pu- njenih polikloriranim bifenilima (PCB) i polikloriranim terfenillima (PCT). U razdoblju od 1993.-1996. god- ine napravljena je djelomièna baza podataka za Re- U POSLOVANJU Hrvatske elektroprivrede javljaju se Za uspješnu realizaciju projekta navedeni problemi publiku Hrvatsku po županijama, uz pomoæ Inspektora odreðeni zadaci, poslovi - projekti u èijoj realizaciji eliminiraju se postavljanjem “specifiène” organizaci- zaštite na radu te je pokrenuto organizirano zbrinjava- sudjeluje veæi broj internih i vanjskih sudionika s je i regulative, koja æe: nje i uništavanje PCB-a. toèno odreðenim obvezama, rokovima i troškovima, - raditi na izradi i razradi planova, sve s ciljem da se usklaðenom suradnjom svih su- - pratiti izvoðenje projekta, rokova i ažurirati stanja, GDJE SE MOŽE SAZNATI VIŠE O dionika postignu što bolji poslovni rezultati. - intervenirati u obavljanju zadataka prema aktivnos- U izgradnji, odnosno rekonstrukciji, elektroenerget- PCB-ima? tima, skih objekata ili objekata infrastrukture, veliki je broj - informirati odgovorne o smetnjama, U BILTENU Vjesnika HEP-a br. 63 nalazi se Uputa razlièitih sudionika. Poslije odabranih idejnih rješenja - koordinirati sve sudionike u radu, za siguran rad s ureðajima koji sadrže PCB-e. Nad- i prikupljanja potrebnih prethodnih suglasnosti, - raspolagati informacijama i podacima, provode se potrebna istraživanja, razraðuju potrebni - obavještavati izvršitelje sljedeæih aktivnosti o zavr- alje u BILTENU br. 95 dane su upute o naèinu pos- projekti, pribavljaju konaène suglasnosti, proraèu- tupanja otpadom koji sadrži PCB-e, a Društvo ele- šetku prethodnih, navaju odreðene potankosti. Iza toga slijede, jasno, - utvrditi potrebne resurse za izvoðenje projekta i osi- ktrotehnièkih inženjera i tehnièara iz Siska izdalo na temelju odabira najpovoljnijih izvoðaèa, izvoðaèki gurati spremnost, je 1995. godine knjigu “Korištenje, održavanje i radovi, poèevši od grubih, pa sve do završnih finih - koordinirati rad vanjskih kooperanata, funkcija unu- poslova, s odgovarajuæim komisijskim pregledima pr- zamjena kondenzatora i energetskih transformatora tar strukture HEP-a, dobavljaèa komponenata - proiz- ije predaje korisniku. punjenih polikloriranim bifenilima”. Postoji i veliki voda i slièno, Osnovni preduvjet za ekonomièno, racionalno i rent- broj intrnet adresa koji se bave, kako problema- podnositi izvještaje rukovodstvu, abilno odvijanje poslova - projekata je efikasno usk- tikom postojanih organskih oneèišæivaèa, tako i po- laðivanje parcijalnih zadataka i odgovornosti, sve s - stvarati uvjete kako bi se projekt dovršio prema ugov- likloriranim bifenilima: ciljem da zadatak - projekt u cjelini bude što bolje oru (zahtjevi, standardi, specifikacije, kvaliteta, roko- vi i slièno), i drugi. www.epa.gov/opptintr/pcb/ sagledan, voðen, kontroliran, praæen i realiziran, una- toè velikom broju sudionika. To se ostvaruje tehnika- Upravljanje planiranim velièinama: izvršenje, vrijeme, www.atsdr.cdc.gov/tfacts17.html ma i metodama voðenja složenih projekata. sredstva i troškovi izlazna su toèka i cilj svakog plana www.llnl.gov/es_and_h/hsm/doc_14.14/doc14- projekta. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA - DOPRINOS 14.html Takovi zadaci, izmeðu ostalih, rješavaju se pomoæu novih EFIKASNIJOJ REALIZACIJI organizacijskih oblika, metoda i tehnika, novije discipline www.ehp.niehs.nih.gov/topic/pcbs.html Navedene složene poslove obilježavaju vrlo složene znanstvene organizacije rada, pod nazivom “upravljanje www.health.state.nd.us/ndhd/environ/wm/hwp/ meðuovisnosti svih sudionika u cijelom procesu od ili voðenje projekata”, u kojoj je tehnika mrežnog planiran- pcb.htm ugovaranja do realizacije, koje imaju, primjerice, un- ja (TMP) pomoæno sredstvo planiranja i praæenja rada. Sama TMP ne jamèi uspjeh ako se ne postavi odgovara- www.chem.unep.ch/pops/ utar organizacijske strukture distribucijskog podruè- ja nekoliko desetaka veza. Prema tome, iluzorno je juæa organizacija za provoðenje takvog plana u život (u www.sustdev.org/industry.news/082000/ oèekivati - èak i kod manjih zadataka bilo koje nar- svakom sluèaju nije dovoljna klasièna funkcionalna or- 0532.shtml avi gdje je više sudionika - da æe bez posebne po- ganizacija). Komunikacija, praæenje i kontrola ne osig- uravaju se time da svakom rukovoditelju funkcije, službe www.unece.org/spot/s01.htm zornosti i brige svi svoje zadatke obaviti na vrijeme. Ako se to ostavi samo primjerice, službama proda- i drugima dostavimo kopiju mrežnog dijagrama i sliènog. je, razvoja i rukovoditeljima, bez odreðenog poseb- TMP daje prave uèinke postavljanjem odgovarajuæe or- Hrvatski centar za èistiju proizvodnju nastavlja s or- nog “podsjetnika” ugraðenog u postavljenu organiza- ganizacije. Ako se odgovornosti i zaduženja za izvršenje ganiziranjem radionica koje æe se baviti postojanim ciju, nemoguæe je u bilo kojem trenutku dobiti uvid projekata, podprojekata - njegovih dijelova i aktivnosti organskim oneèišæivaèima. Održavanje sljedeæe radi- u stanje obavljanja planiranih zadataka. dodjeljuju osobno, postižu se daleko veæi uèinci, nego onice planira se sredinom 2003. godine, a svi zainter- Ako ne postoji specijalno zadužena osoba ili funkci- kada se zadužuju funkcije, sektori, službe i drugi. ja za koordinaciju rada svih sudionika, sa zajednièkim Osiguranje sustava informiranja na temelju podataka sirani za rad i sudjelovanje mogu se javiti na e-mail primjenom TMP o stanju i odvijanju projekta i njegovih adresu: [email protected] iI saznati o toènom vre- i usuglašeno izraðenim planom izvoðenja takvog pro- jekta, dolazi do velikih smetnji, konflikata, zakašnje- dijelova je od praktiènog znaèaja za pravodobno od- menu i mjestu održavanja radionice. nja u izvedbi, veæih troškova, iznenaðenja i drugih luèivanje. (nastavlja se) Tamara Tarnik neželjenih posljedica. Zvonimir Vuljaniæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 45 razgovor s povodom

Dr.sc. NIVES ŠTAMBUK-GILJANOVIÆ, VODITELJ LABORATORIJA ZA ISPITIVANJE VODA VODA KAO NEISCRPNO VRELO

Dr.sc. NIVES ŠTAMBUK-GILJANOVIÆ veæ trideset godi- VODA JE, PRIJE SVEGA, IZVOR I MOÆ ŽIVOTA, ONA MU JE na radi u Zavodu za javno zdravstvo Županije split- ISHODIŠTE I PROVODNIK - SVE ODRŽAVA I ODRAŽAVA. sko-dalmatinske, a od 1982. godine voditelj je njegovog Laboratorija za ispitivanje voda. Petnaest VODA POKRIVA 75 POSTO PLANETA ZEMLJE - VODA JE godina je i znanstveni suradnik na splitskom Tehno- BOGATSTVO KOJE SE NIKADA NE ISCRPLJUJE loškom fakultetu. Na Medicinskom fakultetu u Splitu, gdje u dopunskom radnom odnosu predaje predmet istraživanja. Što sve možemo naæi u toj bogatoj oneèišæena nego kraj Gata, jer prolazi kroz nenaseljeno Zdravstvena ekologija i medicina rada, izabrana je riznici o najduljoj srednjodalmatinskoj rijeci? podruèje, pa se djelomièno samoproèišæuje. Manje se 2000. godine u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Nives Štambuk-Giljanoviæ: U knjizi donosim zem- oneèišæuje uzvodno od brane Pranèeviæa. Na postaji Nagrada za životno djelo Županije splitsko-dalmatin- ljopisne oznaènice voda slivnog podruèja Cetine, Cetine kraj Trilja naðena je najveæa koncentracija uku- ske dodijeljena joj je 1999. godine, a dobitnica je i raspravljam o njihovoj kakvoæi, protocima, vodostaji- pnog dušika, ukupnog fosfora i najveæe bakterijsko godišnje nagrade Državne uprave za zaštitu okoliša iz ma, klasifikaciji, biološkom minimumu i drugim zna- oneèišæenje prema drugim postajama na toj rijeci. podruèja Zaštite voda i mora. Aktivan je èlan Akademi- èajkama. Knjiga donosi podatke o protocima Cetine, HEP Vjesnik: Izgradnjom brane Pranèeviæa, aku- je znanosti New Yorka. Njezin opsežni znanstveni i glavnim hidrološkim velièinama toka Cetine i poseb- mulacija Peruæa i Buško Blato te hidroelektrana struèni životopis može se naæi i u amerièkom izdanju nostima oborinskoga kolebanja. Opisane su i hidro- Peruæa, Zakuèac, Orlovac i \ale promijenjene su priruènika Who is Who in Science and Engineering za morfološke znaèajke toka Cetine, koje su iznimno po- odreðene znaèajke njezina vodotoka. U kojoj 2002.-2003. godinu. voljne za hidroenergetsko korištenje i vodoopskrbu mjeri su naše brane i objekti utjecali na Cetinu i Po prvi put je upravo ona u znanstvenoj literaturi Srednje Dalmacije. njen okoliš? Što smo dobili, a što izgubili nji- spomenula akumulaciju Buško Blato kao najveæe kr- HEP Vjesnik: Koje su specifiènosti ove kraške ri- hovom izgradnjom? ško jezero. Uèinila je to znanstvenim napisom The jeke koja napaja vodom Makarsko primorje, Omiš Nives Štambuk-Giljanoviæ: Izgradnjom umjetnog je- Quality of Water in the Buško Blato Reservoir, objav- i obližnje otoke, daje dragocjeni hidroenerget- zera Peruæa, Buško Blato i brane Pranèeviæa smanjuje ljenom u broju 71 meðunarodnog struènog èasopisa ski potencijal dalmatinskim hidroelektranama i se štetnost djelovanja poplava, a ostvaruju se nove EMAS (Environmental Monitoring and Assessment) iz navodnjava polja Cetinske krajine? moguænosti za natapanje i melioraciju poljodjelnih zem- 2001. godine. Nives Štambuk-Giljanoviæ: Voda Cetine je izrazita ljišta u okolnom kršu. Uz 180 znanstvenih i struènih radova i studija, ob- krška pukotinska voda, kalcijsko-bikarbonatnog tipa, Izgradnjom akumulacije Peruæa promijenilo se kolebanje javila je knjige Vode Dalmacije (1994.) i Vode Nere- razmjerno male mineralizacije, male ukupne i karbo- vode jer su se velike vode, koje su prije bile u razdo- tve i njezina porijeèja (1998.). U studenom ove godi- natne tvrdoæe i male razlike meðu njima. Umjereno je blju od listopada do svibnja - umanjile, a srednje i ne predstavljena je i njena treæa knjiga Vode Cetine i tvrda i sadrži malo otopljenog ugljiènog dioksida i sul- male vode iz ljetnog razdoblja - poveæale. Buduæi da njezina porijeèja, koju smo predstavili u prošlom bro- fata. Temperatura njene vode je vrlo dobra za piæe je Cetina glavni prijamnik svih voda tog podruèja, aku- ju našeg HEP Vjesnika. (10 do 13,8oC), a voda se rijetko kada zamuæuje. mulacija Peruæa povoljno utjeèe na njegovu odvodnju. HEP Vjesnik: Nedavno Vam je tiskana i treæa knji- Voda iz Cetine kraj Zadvarja manje je bakterijski Meðutim, izgradnjom Peruækog jezera, mnoge životne ga o vodama, što znaèi da ste mjerodavna osoba za pitanje - što je to voda? Nives Štambuk-Giljanoviæ: Voda je, prije svega, iz- vor i moæ života. Ona mu je ishodište i provodnik - sve održava i odražava. Voda pokriva 75 posto plane- ta Zemlje, od toga 73,77 posto vodene površine èini slana voda, a samo 1,23 posto slatka voda. Udjel slatke vode neravnomjerno se dijeli na: 1,19 posto vode okovane u led na Sjevernom i Južnom polu i pre- ostalih 0,04 posto raspoložive slatke vode u površin- skim i podzemnim vodotocima. Voda je i u nama. Dnevno unosimo u organizam 2,5 litre vode i jednako toliko izluèimo. Voda je bogatstvo koje se nikada ne iscrpljuje. Tijekom tisuæljeæa postojanja ljudske civilizacije, voda ima i svoju duhovnu vrijednost. Èovjek je vrlo rano spoznao što voda znaèi za njega i za svijet oko njega, štoviše, stvorio je kult vode, tako da se u mnogim svjetskim religijama štuje svetost vode. Osim najpros- tranije spone meðu razlièitim narodima i civilizacija- ma voda je, nažalost, u cijelom svijetu postala i uzrokom ozbiljnih meðunarodnih kriza, koje u bliskoj buduænosti mogu imati nepredvidive tragiène posljedice. Dovoljno je spomenuti neslaganje Egipta i Sudana oko korištenja voda Nila; Turske, Sirije i Iraka u vezi s vodama Eufrata; Indije i Pakistana oko rijeke Ind; Brazila, Paragvaja i Argentine oko voda rijeke Parane. Voda rijeke Jordana i problemi oko prava na njeno iskorištavanje, biblijskog su znaèenja i traja- nja. Doslovno, voda je krajnja dvojba za èovjeka, za njegov okoliš, ili bolje reæi opstanak. Voda nije samo važan dio okoliša, ona je u biti sam okoliš. HEP Vjesnik: Za knjigu Vode Cetine i njezina po- rijeèja rekli ste da je riznica dugogodišnjeg

46 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. zajednice morale su se ili prilagoditi novim životnim OSIM NAJPROSTRANIJE SPONE MEÐU RAZLIÈITIM uvjetima sredine ili nestati. To se odnosi na pastrvu, NARODIMA I CIVILIZACIJAMA VODA JE, NAŽALOST, U CIJELOM kojoj je branom sprijeèen pristup u prirodna mrijes- tilišta. Stoga su pastrve morale naæi nova mjesta za SVIJETU POSTALA I UZROKOM OZBILJNIH MEÐUNARODNIH mriješæenje. KRIZA, KOJE U BLISKOJ BUDUÆNOSTI MOGU IMATI Akumulacija Pranèeviæi, koja se nalazi u kanjonskom NEPREDVIDIVE TRAGIÈNE POSLJEDICE - VODA JE KRAJNJA dijelu Cetine kraj Biska, najmanja je akumulacija u DVOJBA ZA ÈOVJEKA, ZA NJEGOV OKOLIŠ, ILI BOLJE REÆI njenom Slivu, a služi za tjedno izravnavanje dotoka. Voda iz akumulacije odvodi se preko dva prokopa do OPSTANAK. VODA NIJE SAMO VAŽAN DIO OKOLIŠA, ONA JE vodostana u Gatima, a odatle na turbine HE Zakuèac. U BITI SAM OKOLIŠ! Voda iz ovog vodostana zahvaæena je za vodovod Omiš - Braè - Šolta, a iz vodostana na Zadvarju za veliki Nives Štambuk-Giljanoviæ: Posebnu pozornost trebalo HEP Vjesnik: Smatrate li potrebnim osnivanje, pokrajinski vodovod Makarskog primorja, od Brela do bi posvetiti istraživanjima podzemnih zaliha vode u primjerice, jednog posebnog Centra za Zaostroga. slivnom podruèju Cetine, buduæi da zamjenska izvorišta istraživanje krša i voda na kršu (površinskih i Treæa akumulacija, Buško Blato, skuplja sve površin- èine znatnu kolièinu raspoložive vode. Na podruèju podzemnih) upravo u Splitu, velikom urbanom ske vode po krškim poljima jugozapadne Bosne koje Cetine, nijedan ponor ne izvire samo na jednom vrelu, središtu, a i središtu krškog prostora u Hrvatskoj? se odvode do bazena Lipa, a odatle prokopom na tur- a nijedno vrelo ne dobiva vodu samo od jednog pono- Nives Štambuk-Giljanoviæ: Smatram da za sada to bine HE Orlovac. Izgradnjom ove akumulacije bitno su ra. Veza izmeðu ponora i vrela se održava vrlo zamrše- nije nužno, buduæi da se studijska istraživanja na kršu se popravile moguænosti vodoopskrbe na širokom po- nim podzemnim tokovima, koji mjestimièno prolaze (kemijska, biološka, geološka, geofizièka...) kontinu- druèju Livanjskog polja, jer su za sušna razdoblja osi- kroz prostrane vodoudubine i povremeno ih ispunjava- irano provode u raznim postojeæim struènim i znan- gurane velike zalihe vode. ju. U podzemnim se šupljinama stvaraju goleme zali- stvenim institucijama. Ta istraživanja samo treba koor- Te su akumulacije izgraðene prije svega za elektro- he vode koje se prema vrelima iscjeðuju i u sušnom dinirati pri izradbi pojedinih studija. privredu, ali su i vodoprivredno vrlo važne. Kako voda razdoblju. Jednaku retencijsku ulogu imaju i poplave HEP Vjesnik: S obzirom da je, uz znanstveno- rijeke Cetine, u èijem se slivu nalaze te akumulacije, polja. Podzemna zadržavanja imaju veliku važnost za struèni, Vaš svakodnevni posao vezan uz vode - služi za vodoopskrbu Srednje Dalmacije, oèuvanje ravnomjernije kolebanje krških vrela. Meðutim, ona èini se da je neizbježna suradnja s HEP-om, kakvoæe u akumulacijama i Cetini je nužno! Jasno samo produljuju vlažno hidrološko razdoblje i ne mogu odnosno PP HE Jug koji se takoðer "bavi" voda- da je izgradnjom ovih objekata došlo je do vrlo važnih ga potpuno naknaditi. Podzemne bi vode valjalo isko- ma. Na što se ona konkretno odnosi i kako je promjena u vodotoku poput: kolièine vode, protoka i rištavati na najbolji naèin, definirati njihove zaštitne doživljavate? stalne promjene vodostaja rijeke Cetine, koje su pojaseve i pravila ponašanja u njima. Nives Štambuk-Giljanoviæ: Za potrebe HEP-a, odnos- promjenljiva velièina i trajno ovise o èovjekovu utjeca- Buduæi da je voda neprocjenjivo važna za život i gos- no PP HE Jug, s kojim naš Zavod za javno zdravstvo i ju. podarske djelatnosti, politièka percepcija njezine ja osobno uspješno suraðujemo veæ 25 godina, HEP Vjesnik: U knjizi posebno naglašavate važnosti treba iæi ukorak sa spoznajom o prijetnjama istražujemo kakvoæu vode u akumulacijama Peruæi, važnost osiguravanja biološkog minimuma. Što koje donosi buduæi razvoj i sve veæe potrebe za zdra- Buškom Blatu i Pranèeviæa brani. Kakvoæu vode u aku- on jamèi? vom vodom u buduænosti. mulacijama važno je pratiti zbog moguæih negativnih Nives Štambuk-Giljanoviæ: Biološki minimum Ce- HEP Vjesnik: S obzirom na višenamjensko koriš- utjecaja vode akumulacija na doljnji tok Cetine, gdje tine mora biti zadovoljen na razini ekološki prihvatljivog tenje rijeènih voda (za piæe, za proizvodnju ene- se nalazi zahvat pokrajinskog vodovoda Omiš - Braè - protoka nizvodno od brane Pranèeviæa. To znaèi da rgije, za industrijsku proizvodnju, za navodnjava- Hvar - Šolta. kolièina vode u tekuæici mora osigurati prirodne bio- nje, za kupanje, za turizam...) zalažete se za filo- loške zahtjeve za održavanje sveukupnog živog svijeta. Dosadašnja istraživanja nisu pokazala negativni utjecaj zofiju integralnog upravljanja rijekom. Što bi to Postavljen je na temelju mjernih podloga s hidrološkog akumulacija na kakvoæu voda Cetine. znaèilo u praksi? motrišta. Predloženi biološki minimum od 8 metara HEP Vjesnik: Koje je Vaše viðenje uloge HEP-a prostornih u sekundi osigurava oèuvanje sadašnjeg eko- Nives Štambuk-Giljanoviæ: Znaèi da krškim poseb- u korištenju raspoloživih voda Cetinskog sliva, loškog stanja. Za održavanje razvoja vodoopskrbe i hi- nostima treba pristupiti višestruèno, osobito kad je ri- kao i u odnosu s drugim korisnicima tog speci- droenergetskog potencijala treba uskladiti korisno s jeè o rijeci Cetini, koja služi za vodoopskrbu i hid- fiènog prostora? roenergetske potrebe. Potrebno je rašèlaniti provod- ekološkim. Ukratko, biološki minimum jamèi nam Nives Štambuk-Giljanoviæ: Iskorištavanje njenost krškog podruèja radi korištenja i procjenjiva- život. raspoloživih voda Cetine treba provoditi uz uspješnu nja kakvoæe raspoloživih voda. Potrebnim zaštitnim HEP Vjesnik: Koliko je Cetina još uvijek pitka, zaštitu, usklaðeno s planovima razvoja, s planovima mjerama, koje se mogu odrediti upoznavanjem kakvoæe odnosno èista, s obzirom na zagaðivaèe i ot- zaštite okoline i osnovnim postulatima vodoprivrede. padne vode o kojima takoðer govorite u knjizi? rijeke, može se upravljati vodnim bogatstvima za ko- rist stanovnika, a bez opasnosti za rijeène ekosustave. HEP Vjesnik: Na poèetku razgovora objasnili ste Nives Štambuk-Giljanoviæ: U Cetinu se ispuštaju nam što je voda. Za kraj nam reciti što Vama os- gradske otpadne vode i industrijske otpadne vode iz HEP Vjesnik: Struèna javnost Vas doživljava kao obno voda znaèi? nekoliko tvornica (Cetinke u Trilju, Dalmatinke u Sinju i neumornog istraživaèa i predanog znanstvenika. Nives Štambuk-Giljanoviæ: Voda je moje neiscrpno Galeba u Omišu). Toèkasti izvori oneèišæenja Cetine Nastavljate li svoja "putovanja" i prema našim vrelo. Svu svoju preispitivaèku, radoznalu i stvaralaèku otpadnim vodama jesu gradovi: Sinj, Trilj i Vrlika. Iz- ostalim dalmatinskim rijekama, odnosno, koja ri- graðen je ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda u energiju usmjeravam prema vodi, tim njedrima života jeka æe imati tu sreæu da bude sljedeæi objekt i otkrivanju njenih i naših otajstava. I da zaokružim Trilju, koji je jedan od kljuènih ureðaja za zaštitu voda Vaše znanstvene i struène "obrade"? Možda ovu sagu o vodi citirat æu jednu Bayronovu misao: Tko rijeke Cetine od oneèišæenja. Buduæi biološki ureðaj Krka? za proèišæavanje otpadnih voda Sinja (na kojem se za nije osjetio patnje žeði, ne može shvatiti koliko mnogo za ljude znaèi dobra voda. sada predviða samo mehanièki stupanj proèišæava- Nives Štambuk-Giljanoviæ: Trenutaèno ne znam. Živi nja), postat æe središnji ureðaj za obradbu mulja za bili, pa - vidjeli! Pripremila: Marica Žanetiæ Malenica gravitirajuæe ureðaje. Priprema se i graðenje me- hanièkog stupnja proèišæavanja biološkog ureðaja za VEÆ 25 GODINA ISTRAŽUJEMO KAKVOÆU VODE U proèišæavanje u Vrlici i podmorskog ispusta i ureðaja AKUMULACIJAMA PERUÆI, BUŠKOM BLATU I PRANÈEVIÆA za mehanièko proèišæavanje u Omišu. HEP Vjesnik: Vaša knjiga je, zapravo, dragocje- BRANI ZBOG MOGUÆIH NEGATIVNIH UTJECAJA VODE ni dokument koji upozorava na nužnost višestruè- AKUMULACIJA NA DOLJNJI TOK CETINE, GDJE SE NALAZI nog pristupa u krškim posebnostima u kakvima ZAHVAT POKRAJINSKOG VODOVODA OMIŠ - BRAÈ - HVAR - Cetina živi i obnavlja se na svom stotinu kilome- ŠOLTA - DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA NISU POKAZALA tara dugom putu od Bosne do mora. Èemu biste dali prednost pri sljedeæim prouèavanjima sliva NEGATIVNI UTJECAJ AKUMULACIJA NA KAKVOÆU VODA Cetine? CETINE

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 47 odnosi s vanjskom javnošæu

BOŽO SKOKO, ZNANSTVENI NOVAK NA ODSJEKU ZA ODNOSE S JAVNOŠÆU FAKULTETA POLITIÈKIH ZNANOSTI U ZAGREBU: ODNOSI S JAVNOŠÆU IZME\U ZNANOSTI I ZANATA (2) PORUKA BEZ ŠUMOVA DO CILJA U "INFORMACIJSKOM KAOSU"

OBIÈNO se u žargonu kaže da bi struènjaci za odnose s pravim potrebama organizacije) i održavati pozitivnu sliku u je tek dio opisa poslova koji se pojavljuju u PR literaturi. javnošæu trebali biti "netko s kim biste rado popili kavu". javnosti; d) biti spreman mjeriti svoje rezultate, mora toèno Bez želje da pokažemo svu težinu poslova unutar ovog zani- Znaèi, netko s kime je ugodno razgovarati, netko tko æe vas znati što želi postiæi, kako to postiæi i kako izmjeriti uèinak. manja, ovim uvidom nastojim posvijestiti svu intelektualnu i ljubazno saslušati, dobro informirati o svemu što vas zanima Drugim rijeèima, svaki struènjak za odnose s javnošæu mora inteligencijsku širinu i sposobnost koju mora imati èovjek koji i istodobno dobro opustiti i zabaviti. Posao u odnosima s zadovoljavati sljedeæe kriterije kako bi profesionalno mogao se želi uhvatiti "u koštac" sa svim tim poslovima. javnošæu je dinamièan, iziskuje mnoga znanja i neprestano obavljati svoj posao: pismenost (govorna i pisana), analitièke Znaèi, odnosi s javnošæu zahtijevaju prije svega jaku osob- uèenje te sposobnost uèinkovitog komuniciranja s ljudima sposobnosti (identifikacija i definiranje problema), kreativnost nost, odnosno priroðene komunikološke i psihološke predis- najrazlièitijeg profila. Njihove zajednièke osobine bi trebale (razvoj novih i uèinkovitih rješenja), instinkt i sposobnost pozicije, a potom i nauèeno multidisciplinarno znanje. Uz to biti: brzina razmišljanja, elokvencija, organiziranost, sposob- uvjeravanja. je posebno važno poznavati ulogu, strukturu i funkcioniranje nost slušanja sugovornika i empatije. POSLOVI ODNOSA S JAVNOŠÆU medija u društvu, ustrojstvo i temeljne odrednice djelovanja PROFIL STRUÈNJAKA ZA ODNOSE S tvrtke ili institucije za koju se radi, potom zbivanja na tržištu Kad pogledamo navedene uvjete i kriterije koji bi trebali i politici. A dakako da bi se to kvalitetno razumjelo, nužno je JAVNOŠÆU obilježavati kvalitetnog struènjaka za odnose s javnošæu, slo- biti upuæen u osnove ekonomije, sociologije, psihologije, Amerièka PR udruga - PRSA, nakon mnogobrojnih istraživanja bodno možemo pomisliti kako nije rijeè o ljudima veæ o politologije i dakako komunikologije (vidi grafièki prikaz). objavila je popis poželjnih osobina koje bi trebali imati oni supermenima. Meðutim, ljude s takvim vrlinama svakod- koji se bave odnosima s javnošæu: dobar smisao za humor, nevno susreæemo i oni se nalaze meðu nama, samo što nam ODNOSI S JAVNOŠÆU U ZNANSTVENOM pozitivizam i optimistiènost, laka komunikacija s ljudima, je njihovo ponašanje toliko normalno da ih najèešæe ne OKRUŽJU sposobnost razgovora sa svakim, prihvaæanje frustracija i od- primjeæujemo! Mnogi od njih, odnosno od nas, raðaju se s bijanja kao izazova, sposobnost da se drugoga jednostavno dijelom navedenih osobina, a najveæi broj potrebnih osobina Danas u literaturi postoji više od 600 uporabljivih definicija uvjeri, dotjeranost i ugodna pojavnost, smisao za izazivanje se ipak uèi. Kako nije rijeè o pretjerivanju, veæ uistinu potreb- odnosa s javnošæu. Spomenimo neke kako bismo uoèili od pozornosti, sposobnost za pridobivanje povjerenja nadreðenih, nim osobinama za èovjeka koji svoj život namjerava posvetiti kojih segmenata su sastavljeni odnosi s javnošæu i koje su sposobnost nošenja s rokovima i hitnošæu, pomaganje ljudi- PR-u, svjedoèi profil poslova kojima se struènjaci za odnose ljudske predispozicije potrebne za njihovo normalno funk- ma, znatiželja, praæenje razlièitih podruèja života, energiènost, s javnošæu bave tijekom radnog dana. O njima je puno napisano. cioniranje. Prema britanskom Institutu za odnose s javnošæu, osjeæajnost, uživanje u društvu ljudi, slušanje ljudi, objek- Oni se razlikuju od tvrtke do tvrtke i od institucije do instituci- odnosi s javnošæu "predstavljaju promišljeni, planirani i kon- tivnost, brzo primanje informacija. je, meðutim temeljna im je zadaæa komuniciranje, odnosno tinuirani napor za uspostavljanje i održavanje zajednièkog Ako struènjaka za odnose s javnošæu promatramo kao mana- jaèanje odnosa meðu ljudima, bilo da je rijeè o interakciji razumijevanja izmeðu organizacije i njezine javnosti". "Jedina gera u nekoj organizaciji, prema mišljenjima struènjaka PRSA- "face to face" ili interakciji posredstvom medija, bez obzira je svrha funkcije odnosa s javnošæu trebala bi biti - pomaganje e, on mora: a) razumijeti odnose izmeðu svih slojeva unutar organizacije te odnose izmeðu radnika, kako bi se sprijeèili ODNOSI S JAVNOŠÆU SLUŽE ODREÐENOM SUBJEKTU eventualni sukobi ili nesporazumi; b) razvijati inovacijska rješenja NASTOJEÆI STVORITI OKRUŽJE U KOJEMU ÆE NAJBOLJE za organizacijske probleme, ali ih istodobno uèiniti razum- ljivima i prihvatljivima za svoje kolege; c) razmišljati strateški, PROSPERIRATI - ZNAÈI, NIJE IM PRIORITET POVEÆANJE svakodnevno demonstrirati svoja znanja o misiji, ciljevima i PRODAJE ILI ZARADE KAO U MARKETINGU VEÆ JAÈANJE strategiji organizacije (njegova rješenja moraju odgovarati UGLEDA

li rijeè se o komunikaciji s upravom, radnicima, konkuren- organizaciji u razvijanju i održavanju socijalne klime ili Obrazovanje za PR cijom, medijima ili potrošaèima. A to nije lako! Komuniciranje okruženja u kojem æe najbolje prosperirati" - kaže Robert D. prema IPRA-i “Public Relations Education - Recommenda- više nije samo tehnika veæ ono postaje svojevrsna umjet- Ross. Roger Haywood odnose s javnošæu definira kao "vještinu tions and Standards”, 1990 nost. Naime, živimo u svijetu komunikacija, zasiæeni smo projiciranja osobnosti poslovne organizacije (...) u dvosmjer- informacijama sa svih strana i od struènjaka za PR se svakod- noj komunikaciji izmeðu organizacije i auditorija". "Odnosi s nevno traži da budu kreativni i originalni kako bi se javnošæu su pozitivno predstavljanje organizacije njezinoj u tom "informacijskom kaosu" izborili za svoj svukupnoj javnosti" - napisao je Tony Greener. James Grunig, prostor i kako bi njihova poruka bez šumova pak, kaže da su odnosi s javnošæu "upravljanje komunikaci- sa strane stigla do cilja. jom izmeðu organizacije i njezine publike". "Odnosi s javnošæu Ault, Agree i Wilcox u svojoj knjizi se sastoje od svih oblika planiranog komuniciranja, unutraš- "Public Relations - Strategies and njeg i vanjskog, izmeðu poslovne organizacije i njezine javnos- Tactics" (1992.) struènjacima za ti, s nakanom postizanja specifiènih ciljeva koje se tièu njiho- odnose s javnošæu pripisali su va uzajamnog razumijevanja" - definicija je Franka Jefkinsa, sljedeæa zaduženja: savjetu- dok Sam Black praksu odnosa s javnošæu vidi kao "umjetnost i znanje kojim se, kroz uzajamno razumijevanje utemeljeno ju management, sudjeluju u na istinitom i potpunom obavještavanju, postiže harmonija s kreiranju poslovne politike, okolinom." Kotler i Armstrong imaju sljedeæu definiciju: "Od- stvaraju programe odnosa s nosi s javnošæu ukljuèuju izgradnju dobrih odnosa poduzeæa javnošæu, kontaktiraju s rad- s razlièitim dijelovima javnosti putem postizanja povoljnog nicima, pišu prigodne govo- publiciteta, izgradnje dobrog korporacijskog imagea i rješa- re, treniraju govornike za vanja ili sprjeèavanja pojave nepovoljnih glasina, prièa i javne nastupe, osiguravaju dogaðaja. Glavna sredstva odnosa s javnošæu èine: odnosi s prostor u medijima, organizira- medijima, publicitet, korporativno komuniciranje, lobiranje i ju susrete s novinarima, savjetovanje". I za kraj jedna šaljiva, koju je objavio Patrick pripremaju press materijale, Jackson: "Kad je Adam sreo Evu, dogodio se odnos. Iza toga sudjeluju u razgovoru s novinari- je uslijedio nesporazum. I u svakom društvu, bez obzira kako ma, održavaju konferencije za novi- malo ili primitivno bilo pojavljuju se problemi u komunikaciji nare, pišu priopæenja i demantije za koji se moraju riješiti. Time se bavi PR: izgraðuje i poboljšava novine, ureðuju biltene, istražuju javno meðuljudske odnose". mišljenje, organiziraju prigodne dogaðaje, di- Znaèi, ukoliko napravimo presjek svih ovih i sliènih definicija, zajniraju postere i oglase, pripremaju spotove i možemo vidjeti sljedeæe: odnosi s javnošæu služe odreðenom video priloge, organiziraju posebne fondove. Dakako, to subjektu nastojeæi stvoriti okružje u kojemu æe najbolje pros-

48 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. odnosi s unutrašnjom javnošæu

KORPORACIJSKA KOMUNIKACIJA

malo pozornosti. Naše su kompanije, uslijed izazova tržišnog gospodarstva, svoje komunikacijske resurse usmjerile na plas- man proizvoda i usluga na tržište, što je dobro, ali ne i dovoljno. Interna komunikacija sa zaposlenima nije razvijena i u pravilu je samo sinonim za interne novine i u nas vrlo rijetko za intranet koji je, inaèe, u gospodarstvima razvijenih zemalja otvorio goleme moguænosti kreiranja interne komu- nikacije. Naš je koncept najèešæe usmjeren na jednosmjer- no pružanje informacija, a i takav je èesto necjelovit i okr- njen. Aktivna komunikacija izmeðu top-managera, srednjeg rukovodeæeg kadra i zaposlenih zapravo ne postoji, a upravo o njoj ovisi uspjeh bilo koje transformacije.

SVAKI ZAPOSLENI JE KOMUNIKATOR Autor nedavno objavljene knjige "Company Culture Cook- book" i jedan od pionira koncepta korporacijskog internog marketinga te primjene eksternih marketinških alata na inter- nu ciljanju skupinu, Kevin Thomson, formulirao je zaokret u pristupu upravljanju internim promjenama kroz odmak od tzv. push pristupa, usmjerena na uske poslovne zadatke, prema pull pristupu kojim možemo bolje odgovoriti na za- htjeve radnika koji danas traže više od puke informacije. Kompanije, ali i ostali sudionici gospodarskih procesa, morat æe se pozabaviti razvijanjem komunikacijskog instrumentarija kojim æe moæi pružiti sadržaj i priskrbiti kontekst, stvoriti i poduprijeti dijalog o posljedicama za poslovanje i za svakog pojedinca u procesima koji prate gospodarstvo. Zemlje raz- vijena gospodarstva, gdje su ti procesi puno izražajniji, ot- perirati; znaèi nije im prioritet poveæanje prodaje ili zarade voreno su se okrenule izazovima na komunikacijskom pod- kao u marketingu veæ jaèanje ugleda, koji opet dugoroèno ruèju. Angažirali su resurse u kompanijama i na razini korpo- može omoguæiti i veæu zaradu; to postižu pretežito uèinkovi- VIŠE OD PUKE racijskih marketinških agencija kako bi pružili cjelovita rješenja. tim komuniciranjem; a da bi mogli usmjeriti komunikaciju u Za razliku od klasiènih specijaliziranih agencija, bilo na pod- pravom smjeru moraju neprestalno osluškivati želje, potrebe ruèju oglašavanja, izravnog marketinga ili PR-a, manje se i stajališta te javnosti. Pritom javnost nije kompaktna cjelina, INFORMACIJE veæ je segmentirana i svakomu od tih segmenata treba pris- tupati s posebnom strategijom; a uz održavanje dobrih odno- ZA RAZLIKU OD KOMUNIKACIJE USMJERENE NA PRODAJU sa s okolinom iznimno je važna i "samopromocija", odnosno kreiranje vlastitog identiteta, kako bi na njegovim temeljima, ILI PLASIRANJE PROIZVODA NA TRŽIŠTE, U NAŠIM uz dobar odnos s okolinom, mogli oèekivati povoljan image u TVRTKAMA ÈESTO NEDOSTAJU DRUGI OBLICI javnosti. Ne ulazeæi u to odvija li se komunikacija jednosmjer- KOMUNIKACIJE UNUTAR PODUZEÆA no ili dvosmjerno, iz ovoga je jasno da ona zahtijeva doista kompleksan pristup te spoj odreðenih znanja i sposobnosti. PRIVATIZACIJA, restrukturiranje, spajanje i preuzimanje usmjeravaju na proizvod ili brand, a više na kompaniju. U tvrtki... sve su uobièajeniji procesi na hrvatskoj gospodar- njihovu središtu pozornosti ciljne su skupine, kao što su ZBROJ KOMUNIKOLOŠKIH, SOCIOLOŠKIH I skoj sceni, èije su posljedice - osjetljivo javno mijenje, dionièari, opinion leaderi, novinari, zaposleni i cijelo javno PSIHOLOŠKIH VJEŠTINA management izložen veæem stresu i suoèen s provedbom mijenje. Odnosi s javnošæu u praksi koriste svoje posebne tehnike i bolnih rezova, demoralizirani radnici zbog straha od gubit- Na hrvatskoj gospodarskoj sceni, bez obzira je li rijeè o strategije, meðutim jasno je da one u svom ostvarenju poèivaju ka radnog mjesta. Sve to zahtijeva potpuno drukèiji pristup institucijama, industriji ili marketinškim agencijama, postoje na odreðenim znanstvenim vještinama. Prije svega, na teh- eksternoj, a osobito internoj komunikaciji kompanije. Za razvijeni komunikacijski instrumentarij i alat, te ih treba samo nikama komuniciranja (od interpersonalnog - verbalnog i ne- razliku od komunikacije usmjerene na prodaju i plasiranje reorganizirati da bi mogli pružiti cjelovita rješenja kojima æe verbalnog - do komuniciranja posredstvom masovnih medi- proizvoda na tržište, od klasiènog oglašavanja do izravnog bolje odgovoriti na izazove novih procesa. ja), potom sociološkim, jer je nužno poznavanje sociološkog marketinga, u našim tvrtkama èesto nedostaju drugi oblici Management æe trebati nauèiti kako naglasiti svoje poruke, komunikacije unutar poduzeæa ili korporacijska komunikacija profila javnosti, odnosno nužno je korištenje metodologije primjerice, naglašavanjem socijalne politike i doprinosom usmjerena na upravljanje promjenama, oèuvanje reputacije istraživanja javnog mišljenja te na kraju psihološkim vještina- zajednici u kojoj radi, ne samo plaæanjem poreza, nego i rješavanje krize. Šture i nedoreèene izjave ostavljaju ma, buduæi da su ipak ljudi sa svojim vrlinama i manama stvaranjem boljih uvjeta rada, uvoðenjem boljih mjera zaš- širok prostor manipulaciji. Razlièite, ponekad i proturjeène nositelji svih procesa u društvu. Na kraju i marketing, kao tite okoliša ili poticanjem projekata važnih za cijelu zajed- informacije mogu dovesti do nepotrebnih sukoba te izaz- srodna vještina odnosa s javnošæu, u praksi najveæim dijelom nicu. Ako je cilj kompanija poveæanje dobiti, proširiti se na koristi psihološka dostignuæa i otkriæa. vati nepovjerenje koje ugrožava proces promjene. Stoga druga tržišta, valja otkriti kako komunicirati s dionièarima da bi U svakom sluèaju, sumirajuæi navedene definicije možemo se hrvatske tvrtke moraju što prije pozabaviti korporaci- se dobila njihova potpora za daljnje procese. Prije se smat- kreirati i jednu vlastitu s posebnim naglaskom na znanstveno jskom komunikacijom na svim razinama. ralo da je to iskljuèivo zadatak komunikacijskog odjela ili utemeljenje PR-a. Odnosi s javnošæu su zbroj komuniko- loških, psiholoških i socioloških vještina kojima se utjeèe na NERAZVIJENA INTERNA KOMUNIKACIJA S agencije, a danas se zna da je to zadatak cijele tvrtke, od top- stvaranje i jaèanje pozitivnog imagea i ugleda poduzeæa (in- RADNICIMA managera do radnika. Na svoju kompaniju to je slikovito pre- stitucije, pojedinca ili države) te održavaju kvalitetni odnosi nio Mike Love, jedan od potpredsjednika korporacijskih komu- sa svim segmentima javnosti, radi vlastitog uspjeha, me- Kod privatizacije, preuzimanja i spajanja tvrtki, koji su pove- nikacija u McDonald'su: "Važnost zaposlenih koji su na prvoj ðusobnog razumijevanja i suradnje te sprjeèavanja ili neu- zani s ukidanjem radnih mjesta i otpuštanjem radnika, kod liniji, kao jednog od najvažnijih komunikacijskih blokova traliziranja nepovoljnog publiciteta. restrukturiranja sektora i odjela, novog izbora managera, enormno je porasla. Bez obzira na to kako ih tituliramo, Dakako, premda smo naveli ove tri znanstvene discipline kao posrijedi je komunikacija s elementima krize. Svaka od tih komunikacija je danas sastavni dio posla svakog zaposlenog. temeljne za praktièno ostvarenje odnosa s javnošæu, PR ipak akcija suoèava i management i zaposlene s promjenama U McDonald'su smo dugo imali moto: svaki je zaposleni naš poèiva na puno širim znanstvenim i struènim temeljima. Sto- koje se ne odnose samo na ukorijenjene strukture nego, brand manager. Realnost je takva da bi svaki zaposleni morao prije svega, èine upitnima identitet kompanije. Stvaranje ga je, osim komunikologije, psihologije i sociologije - nužno biti i komunikator, jer jako je važno da svi razumiju poruku iza nove korporacijske kulture uspijeva tek nakon doista poznavati i druga podruèja znanosti, ovisno o kontekstu. Obra- koje stoji njihova kompanija". zovna struktura odnosa s javnošæu mora biti prilagoðena konk- složenog integracijskog procesa. retnim zahtjevima tržišta, odnosno profilu radnog mjesta - Kako je svaka promjena u poduzeæu obilježena jakim emo- znaèi, je li rijeè o PR-u u politici, gospodarstvu ili, primjerice, cionalnim nabojem zaposlenih, tim više iznenaðuje zašto (Izvor: "Svaka promjena zahtijeva objašnjenje zaposle- u udrugama graðana. se internoj komunikaciji u takvim procesima pridaje tako nima" iz poslovnog tjednika "Menadžment")

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 4749 zdravi život

ZDRAVLJE UZ TJELESNU AKTIVNOST

KORISNO SUSTAVNO VJEŽBANJE

POZITIVNI kriterij stupnja zdravlja èini visok kapacitet jskog èvora, manje gustoæe betaadrenergièkih receptora TJELESNA AKTIVNOST I STARENJE fizièke sposobnosti. Sustavno provoðena fizièka aktivnost te parasimpatièke predominacije kao rezultata smanjene Aerobna izdržljivost i radna sposobnost starenjem se odgovarajuæe vrste, intenziteta, trajanja i uèestalosti - aktivnosti simpatièkog nervnog sustava pod utjecajem smanjuju, a vrijeme oporavka se nakon optereæenja produ- poveæava fizièku sposobnost ponajprije poboljšanjem funk- sustavnog vježbanja. I tijekom optereæenja tjelesno ak- ljuje. Smanjenje vrijednosti pokazatelja funkcionalne cionalne sposobnosti transportnog sustava za kisik, ener- tivne osobe imaju nižu frekvenciju srca za svaku razinu sposobnosti organizma starenjem nastupa, kako u tjeles- getskih tvari te regulativnih mehanizama živèanog susta- optereæenja te dostižu maksimalnu frekvenciju pri veæem no neaktivnih, tako i u tjelesno aktivnih osoba. Meðutim, va. Tjelesno vježbanje važan je èimbenik u prevenciji radnom optereæenju nego tjelesno neaktivne osobe. koronarne srèane bolesti te u odgaðanju i usporavanju razložno je pretpostaviti da æe održanje fizièke sposob- Sustavno vježbanje poveæava ukupni volumen krvi. Pove- smanjenja radne sposobnosti do kojeg dolazi starenjem. nosti sustavno provoðenom tjelesnom aktivnosti usporiti æava se udarni volumen u mirovanju pri submaksimal- Pritom, poboljšanje i održanje funkcionalnih sposobnosti oèekivano smanjenje fiziološke rezerve organizma nom te pri maksimalnom optereæenju. To poveæanje re- organizma nastaje pod uvjetom da je tjelesno vježbanje uvjetovano procesom starenja. Valja naglasiti da se povo- zultat je dinamièkim vježbanjem uvjetovanog poveæanja takve vrste i opsega da stimulira opæu aerobnu izdržljivost ljni uèinci tjelesne aktivnosti ne produljuju tijekom neko- volumena lijeve klijetke na kraju dijastole i poveæanja organizma (sposobnost rada visokim intenzitetom tije- liko desetljeæa te da održanje fizièke sposobnosti zahtije- kontraktilnosti miokarda. Poveæanje volumena lijeve kli- kom duljeg razdoblja, pri èemu se koriste aerobni ener- va trajno redovitu aktivnost. Istraživanja pokazuju da se jetke na kraju dijastole, bez znatnije promjene debljine getski procesi), odnosno da ciklièki obuhvaæa dinamièku sposobnost kardiorespiratornog sustava smanjuje stopom zida lijeve klijetke, karakteristièna je promjena pod utjeca- (izotonièku) aktivnost najmanje 1/6 ukupne skeletne od 8 do 10 posto za svako desetljeæe u tjelesno aktivnih jem vježbanja izdržljivosti. Ta adaptacijska promjena muskulature, da je tolikog intenziteta da poveæava frek- starijih osoba. Aerobni kapacitet u visokoaktivnih starijih nastaje veæ nakon nekoliko mjeseci sustavnog vježbanja. venciju srca u zdravih odraslih osoba na najmanje 60-90 osoba smanjuje se samo 1-2 posto za svako desetljeæe, posto individualne maksimalne frekvencije srca te da Poveæanje udarnog volumena pod utjecajem sustavnog što je tek desetina smanjenja kapaciteta u tjelesno neak- traje bar nekoliko minuta i to najmanje dva puta na tjedan. vježbanja izdržljivosti, najvažnija je determinanta pove- tivnih osoba. Valja imati na umu da podražaji vježbanjem malena in- æanja minutnog volumena pri maksimalnom optereæenju Sustavno provoðena tjelesna aktivnost djeluje i u smislu tenziteta nisu djelotvorni u podizanju funkcionalne sposob- te time i maksimalnog primitka kisika u treniranih osoba, oèuvanja i poboljšanja ventilacijske funkcije pluæa tije- nosti, srednjeg intenziteta su djelotvorni, a oni prevelikog s obzirom na to da se maksimalna frekvencija srca ne intenziteta u odnosu na pripremljenost organizma su štet- mijenja znaèajnije pod utjecajem sustavnog vježbanja ni. izdržljivosti. Sustavno (izometrièko) vježbanje, pri èemu se duljina Maksimalni primitak kisika mjera je funkcionalne sposob- mišiæa pri kontrakciji koja se odvija protiv nepokretnog nosti kardiovaskularnog sustava i smatra se najboljim otpora ne smanjuje, poveæava mišiænu jakost. Meðutim, pokazateljem opæe aerobne izdržljivosti. Poveæanje mak- s obzirom na hemodinamski uèinak (poveæanje perifernog simalnog primitka kisika pod utjecajem dinamièkog otpora, sistolièkog i dijastolièkog krvog tlaka s relativno vježbanja zbiva se kao rezultat poveæanja minutnog volu- slabim poveæanjem udarnog i minutnog volumena srca), mena i arteriovenske razlike kisika. ova aktivnost ne poveæava funkcionalnu sposobnost Sustavno vježbanje utjeèe i na neke respiracijske funk- srèanožilnog sustava, najvažnije karike u lancu transport- cije. Poveæava se maksimalni minutni volumen disanja. nog sustava za kisik te èini riziènu aktivnost u bolesnika Ekonomiènost disanja se poveæava smanjenjem frek- s kardiovaskularnim bolestima. vencije disanja i ekvivalenta disanja. Pluæni volumeni u S javnozdravstvenog gledišta, rekreacija kao oblik fizièke mirovanju (s iznimkom respiracijskog volumena) pove- kulture ima sve pozitivne utjecaje koje ima i šport. U æavaju se tjelesnim vježbanjem. No, valja napomenuti rekreaciji se primjenjuju jednaki oblici kretanja kao i u da nema povezanosti promjena ovih volumena pluæa i športu, ali je u rekreaciji osnovna pobuda zabava, dok je opæe aerobne izdržljivosti. u športu pobjeda. U odnosu na šport, rekreacija ima pred- nost zbog moguænosti široke primjene s obzirom na dob i Pod utjecajem sustavnog vježbanja izdržljivosti, poveæa- zdravstveno stanje te manjeg rizika od ozljeðivanja. va se sposobnost oksidacije slobodnih masnih kiselina kao izvora energije mišiæa te se time provodi “štednja PROMJENE SRÈANOŽILNOG I DIŠNOG mišiænog glikogena”. To odgaða pojavu zamora mišiæa i SUSTAVA UVJETOVANE SUSTAVNIM poveæava izdržljivost. Poveæava se i anaerobni prag, koji VJEŽBANJEM oznaèava intenzitet rada, pri kojem se naglo poveæava razina mlijeène kiseline i oslobaða ugljièni dioksid kao Kako poveæanje aerobne sposobnosti organizma (opæe rezultat stvaranja energije procesom anaerobne glikolize. izdržljivosti) proizlazi temeljno iz poveæanja sposobnosti Ovo metabolièko zbivanje prati naglo poveæanje venti- kom optereæenja, oèuvanja mišiæne mase, održavanja S JAVNOZDRAVSTVENOG GLEDIŠTA, REKREACIJA KAO OBLIK optimalne tjelesne težine, odgaðanja poèetka i stope gu- FIZIÈKE KULTURE IMA SVE POZITIVNE UTJECAJE KOJE IMA I bitka kortikalne kosti, koje se zbiva tijekom involutivnog razdoblja. Od posebne je važnosti tjelesna aktivnost u ŠPORT. U REKREACIJI SE PRIMJENJUJU JEDNAKI OBLICI prevenciji pojave odreðenih faktora rizika za razvoj koro- KRETANJA KAO I U ŠPORTU, ALI JE U REKREACIJI OSNOVNA narne bolesti. POBUDA ZABAVA, DOK JE U ŠPORTU POBJEDA Pri izboru aktivnosti u starijih osoba treba uzeti u obzir dob, spol, zdravstveni status i funkcionalnu kondiciju te transportnog sustava za kisik, posebno njegova segmenta lacije disanja. Sustavno vježbanje izdržljivosti smanjuje prethodnu aktivnost. Prednost treba dati aktivnostima koje srèanožilnog sustava, prikazujemo osnovne promjene ovog nakupljanje mlijeène kiseline tijekom submaksimalnih stimuliraju rad srca, krvotoka i disanja. Vježbe snage, sustava te odreðene metabolièke promjene znaèajne za optereæenja, èime se odgaða pojava umora i hiperpneje. spretnosti i brzine neæe znaèajnije utjecati na razvoj aero- poveæanje opæe izdržljivosti koje se zbivaju kao rezultat Nadalje, poveæava se sposobnost glikolitièkog energet- bnog kapaciteta, a vježbe opæe izdržljivosti bit æe poseb- sustavnog dinamièkog vježbanja tipa izdržljivosti. skog sustava, što se opaža u sposobnosti stvaranja veæih no djelotvorne. U starijih osoba dolaze u obzir, primjerice, Niska frekvencija srca u mirovanju obilježje je zdravih, kolièina mlijeène kiseline tijekom iscrpljujuæih napora. sljedeæe aktivnosti: šetanje, trèanje, vožnja biciklom, tijekom duljeg razdoblja tjelesno aktivnih osoba. Nastaje To uvjetuje poboljšanje radnog kapaciteta za aktivnosti sobna gimnastika, trèanje odnosno hodanje na skijama, kao posljedica sniženja intrinzièke frekvencije sinuatri- èiju energetsku podlogu èini ovaj sustav. plivanje. Propisivanje intenziteta tjelesne aktivnosti za-

50 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. u svijetu knjiga

EILEEN MULLIGAN: UPRAVLJANJE ŽIVOTOM

htijeva oprez i mora biti temeljeno na rezultatu funkciona- lnog testiranja starije osobe. KAKO U SEDAM DANA TJELESNA AKTIVNOST U PREVENCIJI I REHABILITACIJI BOLESNIKA S PROMIJENITI SVOJ ŽIVOT KORONARNOM BOLESTI Sustavno vježbanje izdržljivosti, djelujuæi na niz faktora ŠTO NAPRAVITI sa svojim životom i to postiæi u vrlo rizika, nedvojbeno znaèajno sudjeluje u prevenciji koro- kratkom vremenu, otkriva Eileen Mulligan, autor knjige Upravljanje životom. Eileen Mulligan spada meðu najus- narne bolesti. Dinamièko vježbanje dovoljnog trajanja, pješnije osobne uèitelje u Velikoj Britaniji. Nakon što je intenziteta i uèestalosti poveæava razinu lipoproteina vi- izgradila milijunsku kozmetièku kompaniju i osvojila na- soke gustoæe, snizuje sistolièki i dijastolièki krvni tlak u gradu za poduzetnicu godine te nagradu za najuzbudljivi- osoba s blagom hipertenzijom, poveæava toleranciju glu- ju mladu poduzetnicu Britanije, postaje poslovni i osobni koze (što zahtijeva oprez u bolesnika s dijabetesom tipa savjetnik te osobni uèitelj. Klijenti su joj parlamentarni I!), poveæava fibrinolitièku aktivnost krvi i smanjuje agre- zastupnici, medijske liènosti, industrijalci i poslovni ljudi... gaciju trombocita, reducira tjelesnu težinu i smanjuje Naðete li se u ne(prigodi) da pretražujete www. moj- udjel masne komponente u ukupnom sustavu tijela, posao ili po dnevnim novinama tražite objavljene posebno u osoba s prekomjernom tjelesnom težinom. natjeèaje, sigurno neæete naiæi na ništa zanimljivo. Ali, ako uzmete u ruke knjigu “Upravljanje životom”, U bolesnika s koronarnom bolesti, sustavno provoðena ili “bacite oko” na veselije stranice u novinama, mogli tjelesna aktivnost odgovarajuæeg oblika, modificiranog bi puno toga isplanirati za buduænost. Pa, slijedi nam trajanja i intenziteta dovodi do fizioloških promjena u Nova godina, nove nade, obeæanja .... Recimo, zgodno obliku sniženja frekvencije srca u mirovanju te sniženja zanimanje je prevoditelj za govor novoroðenèadi. Oni u porasta frekvencije srca i sistolièkog krvnog tlaka pri Americi zaraðuju približno 400 USD po satu (!). Teèaj submaksimalnom optereæenju, što smanjuje potrebu mi- “znakova za novoroðenèad”, novi je izum za komu- nikaciju bez rijeèi s vrlo malom djecom. Na teèaju, okarda za kisikom i poveæava radni kapacitet. Smanje- djeca od 6. mjeseci uz glazbu uèe znakove kao što su njem potrebe miokarda za kisikom i razine kateholamina, “još” (stisnuta lijeva ruèica prekrivena desnim tjelesna aktivnost utjeèe na smanjenje iritabilnosti mi- dlanom), “keksiæ” (lupkanje pristiæima po laktu) ili okarda. “mama” (pljeskanje dlanom o dlan). Jezik znakova pomaže razvoju govora, proširuje rjeènik i smanjuje PROPISIVANJE TJELESNOG VJEŽBANJA frustracije. Ovakvo nešto nisam našla u oglasu. Knjiga koju vam ovog puta predstavljam, pod nazivom stvoriti scenografiju buduænosti, a što je ona ljepša to je Da bi nastale fiziološke adaptacije pod utjecajem di- “Upravljanje životom”, takoðer nas upoznaje s još jed- jaèa želja da budete njezin dio. Vizualizirajte stvari. Želite namièkog vježbanja, aktivnost mora - kao što je veæ nim zanimljivim zanimanjem, vrlo rasprostranjenim u li ostvariti cilj, najprije ga uèinite stvarnim u svojim reèeno - biti odgovarajuæeg oblika, intenziteta, trajanja i Americi i Europi, a to je ne bilo kakav uèitelj, veæ mislima. Najdjelotvornija je tehnika vizualizacije pod osobni uèitelj. uèestalosti. Vježbanje mora biti takva oblika da ukljuèuje nazivom “Vrata”. Zapišite sva moguæa rješenja do kojih ciklièku aktivnost velikih mišiænih skupina (primjerice, Znaèi, osobni uèitelji isprva pomažu na daljinu, ste došli. Stanite ispred vrata na kojima piše jedno od nogu), da se može održavati kontinuirano te da se ener- održavaju vezu telefonom i pomažu riješiti osobne i rješenja i vizualizirajte sebe kako prolazite kroz njih. Što poslovne probleme. Brinu o tjelesnom stanju, karijeri, gija osigurava aerobnim procesima. U zdravih odraslih vas èeka s druge strane? Ne sviða li vam se to što vidite, financijama, duhovnom rastu, ljubavnim vezama i osoba vježbanje treba biti na razini 50-85 posto maksi- uvijek se kroz ista vrata možete vratiti natrag. Kad stra- društvenom životu. malnog primitka kisika, odnosno 60-90 posto maksi- hove zapišete, oni æe izgledati manje strašnima, a rješenja pak jasnijima. Ostanite motivirani. Neka raèun bude u malne frekvencije srca, u kontinuiranu trajanju od 15 do SAMOPOUZDANJE IDE RUKU POD RUKU plusu, punite ga pozitivnim mislima. Entuzijazam je zara- 60 minuta. SA SAMOPOŠTOVANJEM zan. Nije dovoljno samo željeti promjenu, ne vjerujete li Ergometrijsko testiranje nužno je prije ukljuèivanja u tje- Prvo i najvažnije èime se moramo pozabaviti je zdrav- u rješenja koja izaberete, ona æe ostati nestvarna i lesnu aktivnost uèiniti u osoba starijih od 35 godina, lje. Drugo po redu je duhovni ili vjerski život, treæe nedostižna. Kada izaberete rješenje, treba se vratiti na osoba s riziènim faktorima za razvoj koronarne srèane posao i karijera, slijede financije, ljubavne veze, obitelj, pozornicu i odraditi svoju ulogu. bolesti, osoba s bolestima srèanožilnog dišnog sustava. Tjelesno neaktivne osobe moraju zapoèeti tjelesno OSOBNI UÈITELJI ISPRVA POMAŽU NA DALJINU, vježbanje nižim intenzitetom i kraæim trajanjem, a oprez ODRŽAVAJU VEZU TELEFONOM I POMAŽU RIJEŠITI je potreban sa starim osobama koje se nikad nisu bavile OSOBNE I POSLOVNE PROBLEME, BRINU O TJELESNOM tjelesnim vježbanjem. STANJU, KARIJERI, FINANCIJAMA, DUHOVNOM RASTU, Trajanje vježbanja obrnuto je proporcionalno intenzitetu LJUBAVNIM VEZAMA I DRUŠTVENOM ŽIVOTU vježbanja i ovisno je o stupnju treniranosti osobe i nje- prijatelji, društveni život. Upravo tim redosljedom Nekoliko minuta provedite prisjeæajuæi se odreðenih okol- zinim funkcionalnim sposobnostima. možemo se pozabaviti svojim životom, a ako nemate nosti kada ste se dobro osjeæali - dobrog filma, jela, Svakom vježbanju treba prethoditi 5-10 minutno zagri- svog osobnog uèitelja, možete i amaterski i stvari æe intimnog trenutka, prekrasnog dana. Zapišite. Važni su javanje vježbama istezanja ili hodanjem. Istovjetni pos- krenuti nabolje. Naoružani blokom, mapom, škarama i mirisi, okusi, zvukovi, boje, dojmovi...Zaplovite u misa- tupak treba slijediti završeno vježbanje. Ovo pravilo važno raznobojnim olovkama kreæemo u promjenu. onu oazu. Uspješni ljudi uvijek zauzimaju ispravan stav je poštivati osobito u starijih osoba i bolesnika s kardio- Ono što želimo od života su ciljevi. Naglasiti svoje i ne traže izgovore da bi mogli odustati. Samo o vama ovisi hoæete li ostvariti ciljeve, ne koristite se drugim vaskularnim bolestima, s obzirom na to da se porast jake toèke, a ne slabosti. Ciljevi moraju biti usklaðeni s osobnošæu i vrijednostima. Odabiranje “misije” olak- ljudima kao izgovorom. Poveæajte sposobnost oporav- razine kateholamina u krvi nastavlja i neposredno nakon šat æe prihvaæanje vlastitih vrijednosti i pomoæi os- ljanja - stvorite misaonu i tjelesnu oazu. Svaki dan vježbanja te može doprinijeti pojavi aritmija u oporavku. jeæaju smisla života. “Izjava o misiji” uobièajen je u èitajte svoje ciljeve, jer da bi bili ostvarivi - treba im Poveæanje funkcionalne sposobnosti srèanožilnog susta- poslovnom svijetu u kojemu je to službena izjava o vaša pozornost. Misli potièu djela. Svakoga tjedna pre- va tijekom tjelesne aktivnosti treba periodièno pratiti. ciljevima i sredstvima odreðenog posla. Cilj treba listajte mapu i provjerite radite li na svih sedam podruè- ja. Odredite si rok za ostvarenje ciljeva. Poznata je stvar, Pritom se smanjenje frekvencije srca pri submaksimal- uèiniti stvarnim. Samopouzdanje ide ruku pod ruku sa samopoštovanjem. A kako ga razviti? ako stojite na mjestu, zapravo nazadujete. nom optereæenju na cikloergometru može iskoristiti kao I za kraj, vi i vaš rad vrijedite toèno onoliko koliko mislite mjera poboljšanja radnog kapaciteta. MISLI POTIÈU DJELA da vrijedite, pa razmislite. Ako se ova misija pretvori u E. Mulligan savjetuje: skupljajte prospekte, informa- nemoguæu, ostavite za sljedeæu godinu. Ante-Tonæi Despot, dr. med. cije i slažite ih u mapu. Cilj mape je da pomogne Silvana Prpiæ

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 4951 zdravlje

AROMATERAPIJA I DJECA

ETERIÈNIM ULJIMA DO ZDRAVLJA

ZBOG èestog korištenja lijekova, sve su èešæe po- djeca najviše vole, kako pokazuje istraživanje u jed- jave rezistencije i alergija na njih - stoga ne nom zagrebaèkom vrtiæu. Meðu najomiljenijima su Korisni savjeti! iznenaðuje sve pozitivniji stav prema uporabi ete- još i bergamot, bor, èajevac, èempres, geranij, mir- riènih ulja, odnosno aromaterapiji, kao potpuno ta i timijan. Što je zanimljivo, upravo ta ulja pot- - Dobra stara lavanda: lavanda je jedino eteri- prirodnoj metodi u oèuvanju djeèjeg zdravlja. puno zadovoljavaju potrebe cijelog organizma i èno ulje koje nerazrijeðeno možemo izravno na- Odreðena istraživanja pokazuju da se aromaterapi- djelotvorna su u rješavanju zdravstvenih problema nositi ne samo na kožu, nego èak i na otvorene rane, ogrebotine i opekotine. Zbog izrazito an- jom može znatno smanjiti uporaba antibiotika, koji najèešæih u djeèjoj dobi. tiseptiènog djelovanja, dezinficirat æe ranu jed- se upravo u djeèjoj dobi nekontrolirano i nekritièki nako dobro kao i alkohol (a ne peèe!), zaus- propisuju i za najbanalnije nahlade. Za razliku od Kako ih koristiti? Kod kuæe se, osim u aroma- svjetiljci, mogu primjenjivati u kompresama, in- taviti krvarenje, umanjiti bol, pospještiti regene- lijekova koji najèešæe imaju i popratne pojave, ete- raciju ošteæenog tkiva i njegovo zarastanje. rièna ulja su neškodljiva, a s obzirom da sadrže halacijom, u kupki ili masažom. Masaža je jedan potpuno prirodne sastojke, vrlo je mala vjerojat- od najljepših tretmana koje možete priuštiti svom - Refleksološka masaža stopala: djeluje na nost alergijske reakcije ili rezistencije. djetetu - korisna je za probavu, bolji san, emotivni sve organe, a dobro ju je primjenjivati i pre- razvoj i jaèanje organizma. U vrtiæu, gdje se može ventivno. Kod poteškoæa s dišnim putovima - uèinkovito djelovati na sprjeèavanje širenja raznih u 10 ml kantarionova ulja (ili nekog drugog ZA JAÈANJE IMUNITETA infekcija, najprikladnija je njihova primjena aroma- hladno prešanog ulja) dodati po kap bora, eu- Eterièna ulja nam, u prvom redu, mogu pomoæi u svjetiljkom ili elektriènim raspršivaèem. kaliptusa i lavande, kod povišene temperature - oèuvanju i jaèanju djeèjeg imuniteta, koji je - eukaliptusa, kamilice i melise, kod gripe - èa- svjedoci smo - uslijed današnjeg neodgovarajuæeg Vrlo je važno, posebice kad su u pitanju djeca, ne jevca, lavande i limuna. koristiti eterièna ulja napamet. Valja toèno pozna- naèina života, sve slabiji. Osim što dezodoriraju - Raspršivaè: kako bi se sprijeèilo širenje vati njihovo djelovanje i ne upotrebljavati ona èiji prostor u kojemu djeca borave, koji samim time zaraze, ulijte 100 ml vode u boèicu od tamnog postaje i ugodniji, eterièna ulja imaju antimikrob- nam uèinci nisu poznati. S obzirom da na tržištu stakla, dodajte 4 kapi slatkog timijana, 4 kapi no djelovanje, odnosno uništavaju bakterije, vlada veliko šarenilo, moramo biti sigurni da uzi- eukaliptusa, 4 kapi lavande i dobro protresite gljivice i viruse (ovo posljednje je posebice znaèa- mamo samo kvalitetna i zdravstveno ispravna ulja,

ETERIÈNA ULJA IMAJU ANTIMIKROBNO DJELOVANJE, ODNOSNO, UNIŠTAVAJU BAKTERIJE, GLJIVICE I VIRUSE, A NJIHOVIM KORIŠTENJEM MOŽEMO UTJECATI NA POBOLJŠANJE PSIHOFIZIÈKOG STANJA DJETETA

jno, jer nam za suzbijanje virusa medicina ne nudi rješenja). Izmeðu brojnih drugih koristi, spomeni- mo kako su ova ulja posebice djelotvorna u sprjeèavanju, u djece vrlo èestih, respiratornih in- fekcija. S obzirom da djeluju i na psihološkoj razini, ete- riènim uljima možemo utjecati na opæenito poboljšanje psihofizièkog stanja djeteta. Njima možemo poticati odreðeno raspoloženje, pojaèa- vati koncentraciju, pa i kreirati atmosferu u nekom prostoru (smirujuæu ili, pak, “razbuðujuæu”). Kako izazivaju razlièite emocije, mogu nam biti potpora za poticanje razlièitih naèina kreativnog izražavanja djeteta.

Osim toga, “družeæi se” s eteriènim uljima, raste stopostotne èistoæe i od provjerenih dobavljaèa na sluznicu ili na kožu. Ulja valja oprezno uvoditi, interes djece za prirodu i biljni svijet. Aromatera- (èesto se, primjerice, nude ananas, vanilija... koji, nekoliko dana uzastopce po jedno, kako bi mogli pijom upoznajemo djecu s prirodnim naèinom meðutim, nisu eterièna ulja!). Ukratko, potrebno je sprijeèiti eventualnu pojavu alergije, što je vrlo ri- oèuvanja zdravlja i važnošæu preventivnog djelovanja u tom cilju. toèno znati što se i kako uzima - edukacija, odnos- jetko. Takoðer, treba ih koristiti vrlo štedljivo, jer no jedan dobar priruènik iz aromaterapije, ovdje u aromaterapiji važi naèelo: bolje kap manje, nego OPREZ U PRIMJENI može koristiti. kap više. Eukaliptus, jela, lavanda, limun, mandarina, meli- Upozorimo da djeca ne smiju doæi izravno u doti- sa, menta, naranèa... neka su od eteriènih ulja koja caj s eteriènim uljima, kako im ona ne bi dospjela Tatjana Jalušiæ

52 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. u svijetu knjiga

Dr.sc. DONATELLA VERBANAC: O PREHRANI

DESET ZAPOVIJEDI ZA ZDRAV ŽIVOT

4. Održavati zdravu tjelesnu težinu uravnoteženim uno- skreæe pozornost i na nedostatke takve reducirane pre- som hrane i provoðenjem odgovarajuæe fizièke ak- hrane, pogotove one najekstremnijih vegetarijanaca. tivnosti. Naime, prehrana koja se svodi na iskljuèenje velikog broja namirnica teško može osigurati unos svih nutri- 5. Konzumiranje alkohola svesti na najmanju kolièinu, tivnih elemenata nužnih našem organizmu. koja ne može ugroziti naše zdravlje. Spomenuta je i sad veæ nezaobilazna makrobiotièka 6. Jesti samo umjerene kolièine šeæera i namirnica prehrana koja, zasnovana na kineskoj filozofiji, upra- koje sadrže dodane zaslaðivaèe. vo zadnjih desetljeæa kreæe u svoj pohod na Zapad, 7. Izabrati hranu koja sadrži malo kuhinjske soli i osvajajuæi ga svojom niskokaloriènošæu i uèinkovi- opæenito sol upotrebljavati samo kad je nužno. tošæu. Njeni zagovornici pripadnici su dobrostojeæeg srednjeg sloja i intelektualnih krugova, gdje se sve 8. Podupirati dojenje dojenèadi majèinim mlijekom. više razvija svijest o meðuutjecaju zdravlja i prehrane. ŠTO je ponukalo biokemièarku dr.sc. Donatellu Ver- 9. Uzimati hranu bogatu kalcijem (važno za žene i Ponešto je reèeno i o hrani od morskih algi, u kojoj banac, voditeljicu Laboratorija za biološka ispitivanja djevojke u razvoju). uživaju Japanci, ili pak o prehrani temeljenoj na sirovim namirnicama, ali one još uvijek nisu u žiži spojeva u Plivid.d. da napiše knjigu, bolje reæi 10. Uzimati hranu bogatu željezom (važno za žene i našeg gastronomskog interesa. zdravstveni savjetnik O Prehrani - što, kada i zašto jesti djevojke u razvoju, vegetarijance i športaše). (Školska knjiga, Zagreb, 2002.)?! Iznenadit æete se kada èujete odgovor: Dalmatinci! Kako oni, onako fja- Zapoèevši s abecedom prehrane, dr.sc. Donatella Ver- ÈOKOLADOM PROTIV DEPRESIJE banac u nastavku obraðuje nekoliko tematskih cjelina kasti i s pustimestat životnim stilom, uopæe mogu ne- Posebno poglavlje uspostavlja vezu, istina vrlo složenu, koga potaknuti na nešto, pitate se s nevjericom?! E, govoreæi o: svojstvima pojedinih namirnica i zabluda- izmeðu hrane i našeg raspoloženja, pa možemo sa sigu- pa mogu! Naime, objavljujuæi veæ nekoliko godina tek- ma koje ih prate, o prehrani razlièitih dobnih skupina, rnošæu tvrditi da prehrana ipak utjeèe na naše psihièko stove iz podruèja nutricionizma u tjednom prilogu pos- o tajnoj vezi izmeðu hrane i emocija, o novim pravci- stanje. Zašto je tomu tako teško je reæi, jer kemijske veæenom zdravlju lista Slobodna Dalmacija, autorica je ma u prehrani (fast-food, vegetarijanstvo, makrobioti- reakcije koje pojedine supstance izazivaju u mozgu redovito dobijala veliki broj pisama èitatelja iz Splita ka, morske alge, prehrana utemeljena na sirovim ovise o životnoj dobi, spolu pojedinca, kao i lijekovi- i Dalmacije, gdje se ova dnevna novina najviše èita, namirnicama...). Nudi nam i savjete o tomu kako os- ma koje trenutno uzima. Spomenimo samo našu ne- koji su joj sugerirali o èemu da piše, tražili njene tati zdrav i vitak, a ako nam je zdravlje veæ ugroženo odoljivu želju za èokoladom u popodnevnim satima, struène savjete i bodrili je da publicira te svoje vrlo tu je i dijetetoterapija pojedinih bolesti. kada nam opada i raspoloženje i radni elan. Njenim korisne i popularno pisane èlanke. I tako je nastala se unosom u organizam oslobaða energija i raspo- još jedna knjiga o prehrani i dijetetici, ali ovoga puta MASLINOVO ULJE KAO HRANA I KAO LIJEK loženje nam se trenutno poboljšava. Stoga je dije- vrlo razumljiva, prihvatljiva i upotrebljiva širokom kru- Autorica nam savjetuje da se, umjesto prihvaæanja tolozi smatraju izvrsnim antidepresivnim sredstvom. gu èitateljstva, što je i bio cilj, kojemu je autorica novih prehrambenih navika preuzetih iz visokoindu- Njeni sastojci (teobromin i kofein) u našem organiz- težila. strijaliziranih zemalja, a koje se temelje na pretežito mu poveæavaju tonus i pomažu održavanju koncentra- cije. Dva jednostavna pravila zdrave prehrane, s kojima za- brzo pripravljenoj hrani (fast food) okrenemo malo unat- rag i prisjetimo se naèina prehrane koji su provodili poèinje ova prièa o zdravoj prehrani, su: DO LJUBAVNOG ZANOSA PREKO ŽELUCA naši stari. Za nas na ovim prostorima to neæe biti prob- • hrana organizam mora opskrbiti što raznolikijim sa- lem, jer naša mediteranska ili sredozemna prehrana Što se pak tièe našeg emotivnog života, ni on, prema stavom tvari (bjelaèevinama ili proteinima, ugljiko- je najuravnoteženija i skoro nema negativnih svojsta- onoj narodnoj da ljubav ide kroz želudac, nije pošteðen hidratima ili šeæerom, mastima ili lipidima, vitamini- va. Tu prehranu karakterizira umjerena potrošnja mesa, od utjecaja prehrane. Stavljajuæi u isti koš seksual- ma, mineralima i vodom) i mlijeka i sira, obilje složenih ugkljikohidrata (krum- nost i gastronomiju, kako to kaže sama autorica, ona • moramo pratiti piramidu zdrave prehrane, koja dijeli pir, palenta, tjestenina, riža), svježeg voæa i povræa, nam sugerira i naèin prehrane koji æe doprinijeti našem namirnice u tri kategorije: na one u podnožju piramide redovita upotreba ribe i maslinova ulja. Pri tomu je uravnoteženom i dugovjeènom seksualnom životu, ali koje se moraju jesti èesto, one u sredini koje treba poseban hvalospjev opjevan maslinovom ulju koje: ima i predlaže neke namirnice koje mogu poslužiti kao afro- konzumirati u umjerenim kolièinama i one na vrhu pi- zaštitnu ulogu u borbi protiv prijevremenog starenja dizijak i poveæati ugodu romantiènih i strasnih trenu- ramide koje je bolje izbjegavati u svakodnevnoj pre- krvnih žila, štiti želudac i jetru, potièe rast tijekom taka u dvoje. Tu su nezaobilazne kamenice, pa losos, hrani i jesti ih samo iznimno. djetinjstva, produljuje životni vijek, a istodobno jeli- gljive (posebno tartufi), pikantne paprike, sirovi Prema savjetima dr.sc. Donatelle Verbanac, trebali ma daje jedinstven, nenadmašan okus. krastavci i mrkva... Od piæa, za veèeru uz svijeæe, bismo slijediti deset, ne samo Božjih, veæ i znanstveno predlaže nam pjenušac, koji u kategoriji vina vrijedi utemeljenih te iskustveno potvrðenih jednostavnih PREDNOSTI I NEDOSTACI REDUCIRANE kao afrodizijak i stoga ima poèasno mjesto. Izaziva zdravstvenih zapovijedi. PREHRANE stanje lagane euforije i èini nas pristupaènijim, ma šta to znaèilo. Za desert svakako bi se trebalo zasla- Dvojbu biti ili ne biti vegetarijanac svatko æe riješiti 1. Uživati u što veæem broju raznovrsnih namirnica. diti s neèim od kakaa, bilo da je to obièna èokolada prema svom uvjerenju, zdravstvenom biltenu ili pak 2. Jesti kruh od integralnog brašna i mnogo žitarica, ili pak èokoladna torta, odnosno sladoled od èokolade. povodljivosti za jednim od modnih trendova u prehra- povræa (ukljuèivši i mahunarke) i voæa. I to bi bio poèetni stimulans koji prehrana može i hoæe ni. Ne ulazeæi u njihove vjerske, filozofske ili ekonom- pružiti. Za ostatak (al)kemije morat æemo se pobrinuti 3. Jesti hranu s malim sadržajem masti, a osobito iz- ske razloge, dr.sc. Verbanac naglašava pozitivne strane sami. Sve lijepo što slijedi ipak je u našim rukama. bjegavati namirnice bogate zasiæenim masnim zelene kuhinje, koja, ukoliko je raznolika i uravno- kiselinama. težena, može blagotvorno djelovati na zdravlje, ali Marica Žanetiæ Malenica

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 53 oko kulture

OD IDEJE O “ZAJÈEVIM DANIMA” DO DANAS ZAJÈEVI DANI, KOJI TO NISU

OSMOG studenog 2002. g. u Hrvatskom narodnom ka- IVAN pl. ZAJC zalištu “Ivan pl. Zajc” u Rijeci otvorena je manifesta- PRIPADA cija “Zajèevi dani 2002”, simfonijskim koncertom Ri- jeèke filharmonije i trajala je do 4. prosinca, kada je EUROPSKOJ završnim koncertom bio zakljuèen taj glazbeno-scen- KULTURI - ski dogaðaj nastupom Rijeèkog oratorijskog zbora Ivan RAZDOBLJE Matetiæ Ronjgov i zbora Ivan pl. Zajc iz Zagreba. RAZVOJA GLAZBE IDEJA - REVITALIZIRATI SKLADATELJSKI NAZIVAMO ZAJÈEVO OPUS NAJPLODNIJEG HRVATSKOG DOBA - MEÐUTIM GLAZBENO SCENSKOG SKLADATELJA NA MANIFESTACIJI Zamišljeni kao glazbeno scenske sveèanosti, Zajèevi dani trebali su postati tradicionalna manifestacija koja “ZAJÈEVI DANI”, bi omoguæila uvid u cjelokupno Zajèevo djelo. Ideja SUPROTNO kojom se trebao revitalizirati skladateljski opus tog PRVOTNOJ IDEJI DA najplodnijeg hrvatskog glazbeno scenskog skladatel- SE 1200 DJELA TOG ja, (meðu ostalim, skladao je 25 opereta i 23 opere), zaèeta je 1982. kada su organizirani Sveèani Zajèevi GLAZBENOG dani u povodu 150 godina njegova roðenja. Vrlo seri- VELIKANA NE ozan, premda nažalost neuspio pokušaj Hrvatskog kul- PREPUSTI turnog doma s prijedlogom akademika Nedjeljka Fabr- ZABORAVU, ija, takoðer nije zaživio. Treæi pokušaj vraæanja glaz- benog digniteta Grada, oživljavanjem sjeæanja na ime NAJMANJE JE i djelo skladatelja Zajca inicirao je autor ovog teksta, ZAJÈEVIH DJELA a ideju je prihvatilo Gradsko poglavarstvo. Èitava man- KOJA I DALJE ÈAME ifestacija zamišljena je kao niz petodnevnih dogaðaja s ciljem predstavljanja Zajèeve simfonijske glazbe, U PRAŠNJAVIM duhovnih skladbi, vokalne lirike te glazbeno-scenskog LADICAMA U PET stvaralaštva. USTANOVA NEMA ZAJÈEVIH DJELA NI PRIGODOM “SVEÈANOG OTVARANJA” im je Rijeka mjesto boravka”. Daka- ko, na izvedbama mladih glazbenika Od 1993. godine, kada su otvoreni prvi Zajèevi dani, nema Zajèevih djela! pa do ovogodišnje devete po redu manifestacije koja nosi to ime, ostalo je vrlo malo od samog Zajca. Do- Zajèevi dani iznevjerili su prvotnu ide- pustite malu usporedbu; ako je Marko Maruliæ otac ju temeljenu na èinjenici da 1.200 hrvatske pismenosti, ovdje æu ustvrditi da je Ivan pl. djela tog glazbenog velikana koji Zajc otac hrvatske glazbeno scenske umjetnosti. U èame u prašnjavim ladicama razasu- daljnjem logiènom slijedu, to znaèi da Maruliæa - tih u pet ustanova, budu izvaðene iz Spliæanina slavi Split, ali i cijela Hrvatska. Zašto bi zaborava. Zašto prepuštati obradu i onda trebalo “vraæati Ivana pl. Zajca Rijeci” - kako se dovršavanje HAZU? Osim toga, èemu to stalno provlaèi kroz tisak? Spliæani svake godine od precizno usmjerenih Zajèevih dana pozivaju brojne pisce i ljude od pera iz cijele Hrvat- stvarati Rijeèke glazbene dane? Dakako, Lovro pl. Potom je Dušan Prašelj opovrgnuo svoje rijeèi ustvr- ske kako bi uvelièali svoje dane. Rijeèani su organ- Mataèiæ, Josip Kaplan, Vinko Jeliæ, Vjekoslav Gržiniæ divši da “jedino èime èlanovi organizacijskog odbora izaciju proslave Zajèevih dana povjerili privatnoj agen- velika su imena rijeèke i hrvatske glazbene umjetnos- nisu zadovoljni jest potpora manifestaciji i njezin odjek ciji, èiji je vlasnik èak èlan Odbora Zajèevih dana! I ti. No, zašto oni ne bi bili izvoðeni i spominjani u u široj zajednici, koji nisu adekvatni njezinu znaèe- kao konaènicu smo dobili manifestaciju koju otvara, prigodama dana “rijeèke kulture tijekom glazbene se- nju. Oèito je da ne znamo dati dovoljno “pompe” onome primjerice 1999. godine vrsni pijanist Lazar Berman zone a ne na “Zajèevim danima?” Èemu razvodnjavati što radimo, no zahvaljujuæi lokalnim medijima ipak izvodeæi Liszta i Musorgskog, znaèi, bez Zajèevih dje- “Zajèeve dane”, tim više što tisuæu i dvije stotine djela smo prisutni na gradskoj razini” - rekao je Prašelj. la? Na ovogodišnjim Zajèevim danima, na “sveèanom” tog velikana hrvatske glazbene scenske umjetnosti “ZAJÈEVI (RIJEÈKI) DANI” (?!) otvorenju koje nije imalo èak ni prigodni pozdrav, èuli èeka izvedbu, a veæina i praizvedbu? Maestro Prašelj oèito žali što ni njegovo najnovije dje- smo Gržiniæa, Griega i Rimski Korsakova!. Vrsni kon- ORGANIZACIJSKI ODBOR NEZADOVOLJAN lo, koje je izvedeno na “Zajèevim danima” nije dobilo cert Rijeèke filharmonije ali ponovno bez Zajca! Poèetnu ODJEKOM U ŠIROJ JAVNOSTI “širi odjek diljem Hrvatske”. Uostalom, sadašnje sta- zamisao o natjecanju mladih, neafirmiranih pjevaèa na nje predvidjeli smo u HEP Vjesniku još prije dvije go- kojem je nastupilo deset pjevaèa iz Osijeka, Zagreba Na konferenciji za novinare uoèi posljednjeg koncer- dine, kada smo napisali da rijeèka ksenofobiènost i i Rijeke, pod nazivom Veèer vokalne lirike, predložio ta, dirigent Dušan Prašelj ustvrdio je “kako je mani- zatvaranje manifestacije o Zajcu u rijeèke okvire ne sam s namjerom da se izvode brojne Zajèeve pjesme, festacija uspjela ostvariti ciljeve zacrtane prije dvade- vodi nièemu dobrom. Ivan pl. Zajc rodom jest Rijeèanin, uz novoustanovljenu nagradu “Ivan Zajc”, jer stari set godina”, dodavši reèenice koje nitko nije izgovo- ali kao i svaki veliki umjetnik nije i ne može biti pri- maestro ima golemi opus Lieda koji nikad nije izveden! rio, a kamoli proglasio temeljnim ciljevima “Zajèevih vatna svojina, ne samo Rijeke, veæ ni Hrvatske. Zajc Današnji Odbor Zajèevih dana utemeljuje Veèer ri- dana”. Maestro Prašelj je, naime, izjavio (citiram Nelu pripada europskoj kulturi, stoga razdoblje razvoja glazbe jeèkih glazbenika, instrumentalista. Valerjev, koja je izvještavala s konferencije u Novom listu od 3. prosinca)” uz glavnu zadaæu oèuvanja od i nazivamo Zajèevo doba. Uskogrudnim Rijeèanima se IZNEVJERENA PRVOTNA IDEJA zaborava i revalorizaciju djela Ivana pl. Zajca, koji je kao bumerang vratilo svojatanje velikog hrvatskog Èlanovi Odbora Zajèevih dana uzeli su si pravo pris- za sobom ostavio bogat opus 1.200 skladbi, ti su skladatelja, pa èemu se onda treba èuditi zašto nema vajanja glazbenih djela i dodjeljivanje izvoðenja samo ciljevi bili poticanje skladanja novih djela, afirmacija šireg odjeka u ostalom dijelu Hrvatske o glazbenim Rijeèanima. Navodim klauzulu za natjecanje: “Pravo rijeèkih skladatelja i ansambala, objavljivanje notnih dogaðajima u sklopu “Zajèevih (rijeèkih) dana”. sudjelovanja imaju svi glazbenici roðeni u Rijeci, ili izdanja te poticaj mladim glazbenicima”. Ratko Èangaloviæ

54 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. prigoda

DP ELEKTROSLAVONIJA I OVE GODINE DARUJE

NAGRADE POTROŠAÈIMA I POKLONI DJECI SOS DJEÈJEG SELA

• POZDRAVLJAM naše drage kupce koji nam svojim urednim plaæanjem utroška elektriène energije iskazuju povjerenje, pozdravljam djecu i predstavnike SOS Djeèjeg sela Ladimirevci, koji su naši dugogodišnji pri- jatelji, a jednako tako mi želimo biti njihovi te na kraju pozdravljam sve prisutne predstavnike javnih medija, koji redovito izvještavaju o nama i našem radu, rekao je di- rektor Damir Karavidoviæ na tradicionalnom božiænom druženju nagraðenih potrošaèa - plataca elektriène en- ergije, osjeèkih medija i poslovodstva HEP-a. Za raz- liku od prethodnih godina, ovo je bila prigoda da u svom poduzeæu ugostimo i djecu SOS Djeèjeg sela iz Ladimirevaca te im uruèimo prigodne božiæne poklone. • Od našeg prošlogodišnjeg predbožiænog skupa, kroz ovih godinu dana u HEP-u su se dogodile znaèajne promjene. Najznaèajnija je svakako da se Hrvatska ele- ktroprivreda preoblikovala, jednostavno reèeno, u pot- puno novo ruho. No, mi smo ipak ostali vaš pouzdani partner kojega poznajete sa svim dobrim, a ponekad i lošim obilježjima. Preoblikovanje je naša priprema prik- ljuèenja Europskoj uniji, pri èemu ono ima i druge ciljeve. Jedan od temeljnih ciljeva je pripremiti našu djelatnost za rad na otvorenom tržištu elektriène energije, prirod- nog plina, ali i topline. To tržište se intenzivno priprema, a konaèni cilj bit æe moguænost kupca pri izboru i nekog drugog opskrbljivaèa ovim energentima. Mi se stoga pripremamo za tržišnu utakmicu u kojoj želimo zadržati Direktor DP Elektroslavonija Osijek uruèio je poklone djeci iz SOS Djeèjeg sela u Ladimirevcima dominantno mjesto kod naših kupaca. Tržište se veæ u jednom segmentu otvorilo, jer naši velepotrošaèi prema Zakonu o energiji imaju pravo s nama pregovarati o poslovanju poduzeæa. O tomu je svojim kratkim osvr- Josip Sabo, Ružica Capan i Pavo Balaš iz Osijeka, te uvjetima pod kojima æemo im isporuèivati elektriènu ener- tom prisutnima govorio rukovoditelj Službe za prodaju Ivan Strmeèki - Bilje, Stjepan Brajkoviæ - Kuševac, Ale- giju i prirodni plin. Trebat æe još nekoliko godina dok se i odnose s potrošaèima Miroslav Radko. ksandra Maraviæ - Belišæe, Franca Korvizer - Našièki to tržište otvori i za naše najmanje kupce, a to su po- • Od 60 tisuæa potrošaèa elektriène energije, koji nam Markovac, Rudi Simara - Podravksa Moslavina i Milan trošaèi kategorije kuæanstva. Tek tada æe to biti veliki redovito podmiruju naša potraživanja, ove godine naš Peziæ - Orahovica. pomak prema svim našim kupcima. HEP se svojim unu- tradicionalni poklon - kuæanski aparat multipraktik - uruèu- Skromnost u veselju zrcalila je s lica djece iz Ladimi- trašnjim preoblikovanjem i promjenom ponašanja sva- jemo devetorici potrošaèa, koji su svojim odnosom pre- revaca, kojima su ovom prigodom uruèeni božiæni pok- kog radnika želi što je moguæe bolje pripremiti za nastup ma obvezama, to i zaslužili. Onih skoro 70 tisuæa osta- loni. Zato i ne èudi pitanje jednog od njih: “Je li to na otvorenom tržištu, što podrazumijeva veæe poštovanje lih, moramo uvijek podsjeæati na naša potraživanja za sve za nas”. i ponašanje prema našim kupcima, prije svega otkla- isporuèenu elektriènu energiju, a neke od njih - nažalost Na kraju su nagraðeni potrošaèi i predstavnici SOS njajuæi kod njih osjeæaj da smo monopolisti. Uz našu - moramo iskljuèiti iz mreže. Naše raèunalo je ove godi- Djeèjeg sela zahvalili na uruèenim poklonima, maksimalnu profesionalnost želimo kod kupaca postiæi ne razveselilo trojicu potrošaèa elektriène energije iz zaželjevši Elektroslavoniji i nadalje uspješno poslova- prijateljski partnerski odnos. Èak i u meðunarodnoj Osijeka i šestoricu iz ostalih slavonsko-baranjskih mjesta, nje. konkurenciji, ako do toga doðe, želimo ostati snažna na- koji su prema našim kriterijima protekle dvije godine re- cionalna kompanija u koju æe naši kupci imati veliko pov- dovito dolazili na naše blagajne. Evo i njihovih imena: J. Huremoviæ jerenje. Želimo biti otvoreni prema javnosti. U tomu, na- dam se, doprinjet æe javni mediji. Zato novinarima poruèu- jem da su uvijek dobro došli i rado viðeni gosti u Hrvat- Prigodom skoj elektroprivredi. Za kraj želim još naglasiti da u našem uruèivanja poslovanju i nadalje želimo djelovati u humanitarnim ak- poklona tivnostima, od kojih je samo jedan u nizu veæ tradiciona- nagraðenim lan odnos s djecom SOS Djeèjeg sela iz Ladimirevaca. slavonskim To èinimo i u nekim drugim prigodama, ali uvijek tamo kupcima gdje je pomoæ najpotrebnija. Sredstva iz kojih to èinimo elektriène osiguravaju se našom unutrašnjom preraspodjelom, pri energije za èemu se više od 50 posto zakonom namijenjenih sred- njihov stava za reprezentaciju koriste upravo u humanitarne odgovoran svrhe, rekao je direktor Damir Karavidoviæ, poželjevši odnos prema svima ugodan boravak u Elektroslavoniji i puno sreæe svom i radosti u nastupajuæim blagdanima. dobavljaèu Veæ uobièajeni naèin na ovakvom skupu je prezenta- cija najbitnijih statistièkih pokazatelja o radu i

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 55 život

UZ KNJIGU AFORIZAMA MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (3) “MISLOVET” FRANCUSKA Kuhari - umjetnici prvog reda! Uz mnoge druge znaèajke, Francuska (Republique Fran- MILANA KAUÈIÆA caise, približno 58 milijuna stanovnika) se odlikuje i po svojoj, svjetski poznatoj i priznatoj, kuhinji kao i time da - ZA ŽIVOT poslije smrti, još za života treba pljunuti u su kuhari u Francuskoj jedno od najcijenjenijih zanima- šake, jedna je od mnogobrojnih mudrih misli Milana Kauèiæa nja. Stoga su vrsni kulinari, prema ugledu i statusu, izjed- umirovljenika DP Elektra Požega. Kako je narodna poslovica naèeni s vrhunskim umjetnicima! kolijevka aforizama, na puèkim je mudroslovicama M. I sama pojava kulinarstva (vještina pripremanja jela, u širem smislu i izbora namirnica), koje na našem konti- Kauèiæ napisao brojne svoje misaone izrjeke. Teme nje- nentu doživljava pravi procvat tek nakon križarskih rato- govih dubokih promišljanja su široke, od dnevno-politièkih va, kada su Europljani upoznali orijentalna jela i zaèine pa sve do ljubavnih, napisao je Mladen Vukoviæ u svom (!), vezana je uz Francusku. Još krajem 14. stoljeæa, u predgovoru knjizi aforizama pod nazivom “MISLOVET” - Francuskoj se objavljuju prvi kulinarski priruènici i ku- Milana Kauèiæa, koja je ovog ljeta izašla iz tiska, a tek harice (prva kuharica pripisuje se kraljevskom kuharu sada dospjela i do nas. Taillevantu), a i prvi javni restoran pojavio se u Fran- Aforizmi cuskoj - otvorio ga je Boulanger 1763. u Parizu. Milan Kauèiæ roðen je prije 71 godinu u malom po- No, zanimljivo je da postoji i teza kako je pravi "otac" dravskom selu Kutovi. Radnièku gimnaziju završio je Testamenti su kao kapljice rose. francuske kuhinje zapravo Talijan! Prema nekim zapisi- u Požegi, a srednju ekonomsku školu u Vinkovcima. Èim im sadržaj doðe na sunce, ma, jedna od udavaèa iz porodice Medici u Francusku Od samog poèetka pa sve do odlaska u mirovinu, Mi- ishlape. je kao miraz dovela svog kuhara Talijana, koji je potom lanov život vezan je uz Elektroslavoniju, odnosno DP znatno utjecao na kuhinju francuskog dvora, time i fran- Elektra Požega. Uz svoj redoviti posao, cijeli svoj život ··· cusku kuhinju uopæe. Bilo kako bilo, iz prebogatog repertoara ove kuhinje, izd- bavio se i literarnim radom ostavljajuæi pisane tragove, Kad opazi golu istinu, laž se obuèe vajamo recept za jedan od najpoznatijih umaka (umaci najprije u èasopisu “Omladinska rijeè”, u èasopisu za po zadnjoj modi. su, inaèe, èesti dodatak francuskim jelima) te dva druga književnost i kulturu “Traženja” te u èasopisu “Hrvat- recepta. Pa - dobar tek! ·· ski planinar”. Dugo godina imao je svoju redovitu ru- · BEŠAMEL (SAUCE BECHAMEL) briku u tvornièkom listu Elektroslavonija, gdje se uz Ozonska rupa loš je nusproizvod aforizme, što mu je bila temeljna literarna preokupa- Sastojci: 3 žlice maslaca, 2 žlice brašna, 1,5 dl mesne naše svemirske ere. juhe, 1,5 dl mlijeka, po prstohvat soli, naribanog muškat- cija, bavio i pisanjem pjesama, objavljujuæi svoju nog orašèiæa i bijelog papra. zbirku pod nazivom “Duge brazde”. Redovito je obja- ··· Priprema: U tavici rastopite maslac na blagoj vljivao i kratke novele, a ovog ljeta mu je u izdanju Kad je stvorio staklenik èovjek se vatri, posipajte brašnom i izmiješajte u glatku biblioteke ENART u Požegi izašla treæa knjiga aforiza- veæ na zemlji poèeo prilagoðavati smjesu te dalje miješajte na vatri dok smje- ma pod nazivom “Mislovet”. sa ne dobije svijetložutu boju. Nastavite po- uvjetima pakla. lako miješati žlicom za snijeg te dolijte mes- Skoro sve svoje literarne uratke poklonio je svojoj nu juhu i mlijeko. Zakuhajte uz miješanje i Požegi i kraju u kojem je živio i radio: U srazu življe- ··· ostavite da na vrlo blagoj vatri kuha još nja, u aforizmima, mudrim izrjekama èovjek si pokušava Ako je rad stvorio èovjeka, zašto se približno 10 minuta, takoðer uz èešæe mije- pomoæi. Šali se na svoj, ali i tuði raèun jer tako lakše onda èovjek od njega odmara. šanje. Na kraju, umaku dodajte sol, papar i spoznaje neka otvorena pitanja, uoèava prijetnju i u sebi orašèiæ. Umak odgovara razlièitim jelima po otklanja strah, govori o svojoj treæoj knjizi aforizama ··· izboru. Milana Kauèiæ. Sve se može izlijeèiti. Glupost ne ŠAMPINJONI NA FRANCUSKI Milana se s radošæu sjeæam iz onih dana kada je spada u bolest. Sastojci: 750 g šampinjona, 1 luk, 75 g suhe slanine, dolazeæi poslom u Osijek, uvijek i bez odgaðanja, prvo 30 g maslaca, 1,5 dl bijelog vina, 150 g kiselog vrhnja, svraæao u uredništvo tvornièkog lista Elektroslavonija. ··· sol, papar, limunov sok, sojin umak, 2 žlice nasjecka- Sa sobom bi uvijek donosio priloge od kojih su mi još nog peršina. uvijek u sjeæanju oni ekološki, izravni iz prirode, jer je Brbljavost je niži stadij govorništva. Priprema: Šampinjone oèistite, obrišite i prerežite samo veæe glavice, a luk i slaninu iznad svega volio planinariti. Listajuæi ovu knjigu, na- narežite na kockice. Na maslacu popržite luk dam se da ga zdravlje još uvijek dobro služi i da ga posljednji literarni stvaralaèki projekt. Ono što bi mi posebno bilo drago jest poneki prilog i u našem HEP- i slaninu, dodajte šampinjone i popržite na njegov Papuk i požeška dolina još uvijek susreæu. Ako naglo. Prilijte vino i pokriveno pirjajte 5 minu- je tomu tako, onda ni ova knjiga neæe biti njegov Vjesniku. J. Huremoviæ ta, potom otkrijte posudu i pirjajte dok ne ishlapi pola tekuæine. Umiješajte kiselo vrhn- je i pirjajte još približno 10 minuta, posolite FOTOZAPAŽAJ SAMO se male curice mogu u muško pretvoriti kad ispod i popaprite, prilijte limunov sok i sojin umak, DUGA duge protrèe, reèe Sava, dok su se svi suseljani divili promiješajte i na kraju posipajte s nasjeck- dugi koja se èinila tako postojana i tvrda kao da bi se anim peršinom. moglo hodati po njoj i kao da je nikad nestati neæe. Daka- ko, ovo se dogaða u pripovijetci Duga Dinka Šimunoviæa, PILETINA NA PROVANSALSKI na koju je podsjetila ova slika snimljena u Splitu. Sastojci: 2 velike žlice ulja, 4 pileæa batka sa zabatkom, sol, papar, 1/4 žlice nasjeckanog bosiljka ili majorana, 1 Šteta što ova moja duga nije živa i šteta što više nisam èešanj èešnjaka, 1 glavica luka, 10 dag šampinjona, 3 curica, pa se ne mogu pretvoriti u muško, dobitnu kom- oguljene rajèice, 1 dl bijelog vina, 1-2 dl vode, kocka binaciju od pamtivijeka do danas. Priznajem da mi se pileæe juhe, žlica škrobnog brašna. ta neobjašnjiva želja za prelaskom u jaèi spol iznenada Priprema: Naglo zapecite piletinu da blago pos- javila nakon ozbiljnog upozorenja Mace i Bise u hit pred- meði, a potom je zajedno sa solju, paprom, stavi Arijane Èuline Nemoj se rodit ka žensko! Ali, kad bosiljkom, usitnjenim èešnjakom i lukom, na- taj preobražaj nije uspio prekrasnoj i nevinoj maloj Srni rezanim gljivama i rajèicama, vinom, vodom i kockom juhe stavite u ekspres lonac. Pod pri- iz pripovijetke, teško da bi uspio nama koje smo veæ tiskom kuhajte 7 minuta, maknite s vatre, uvelike ogrezle u svom ženskom spolu. I, što je na- smanjite pritisak i skinite poklopac. Izvadite pi- jgore, u njemu se dobro osjeæamo. letinu i stavite ju na pladanj, a u preostali umak Uz spoznaju da je i duga tek jedna od opsjena koja nam, dodajte škrobno brašno, prethodno razmuæeno poput zlatne ribice iz viceva, puno toga obeæava, a niš- u malo hladne vode. Kuhajte dok umak ne zgusne te ga prelijte preko pileæeg mesa. ta ispuniti neæe, poklanjam vam je u nadi da æe svo- Poslužite s kuhanim valjušcima od tijesta i jom èarolijom boja dati smiraj i vašem zalutalom po- salatom od rajèice. gledu. I zadržati ga nekoliko trenutaka na Ljepoti. Koju Putuje i kuha Darjan Zadravec samo i jedino Priroda Èovjeku podariti može! M.Ž.M. U sljedeæem nastavku: Maroko

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 57 “spiza”

RESTORAN U SJEDIŠTU ELEKTRODALMACIJE

NITKO ODAVDE NE IZA\E GLADAN

- Jadan ti je restoran di ne ostane viška barem dvi štruce kruva! Ovo je moja deviza i nje se uvijek držim, jer to znaèi da ako u restoranu nemaš kruha, možeš ga odmah zatvoriti. I trudim se da se uvijek sve na vrijeme na- bavi i da nièega ne fali. I što je najvažnije, da nitko odavde ne izaðe gladan. Još se nije dogodilo da smo nekoga vratili i rekli: nema više ništa za jelo! Kod nas se uvijek neèega naðe - tako o svojem i našem Restoranu govori njegov šef i poslovoða Jozo Elez, blaženi meðu ženama, koje ga u kuhinji i izvan nje okružuju.

POD BUDNIM OKOM ŠEFA JOZE SVE ŠTIMA A, da je zadovoljan vidi se iz svakog mota. S koliko samo gušta govori o jelovniku za predstojeæi božiæni domjenak koji se, u organizaciji sindikalne podružnice HES-a i poslovodstva splitske Elektrodalmacije, ima održati upravo u zajednièkom Restoranu, smještenom u podzemlju Upravne zgrade. Oslonjen o rub stola, zasu- kanih rukava i lagano rumen od vruæe kuhinje, nakon tek završenog vrimena od marende i blizu 150 podi- jeljenih toplih obroka i jednako toliko koliko ga sutra èeka, govori brzo i rijeèi mu jedva sustižu jedna dru- Ljubica, Jozo, Iva i Anka, premda u “okrnjenom” sastavu (bez Danice) punom parom gu. Sve dok ne spomene spizu. A, onda se smekša i rastopi. pripremaju se za sveèani božiæni domjenak LJUDI SU PRETEŽITO ZADOVOLJNI JELOVNIKOM, MI SE PLAÆA, STIMULACIJA, UVJETI RADA - DANAS TRUDIMO DA BUDE ŠTO RAZNOLIKIJI, A NAJVIŠE SE SAMO DOLI POTRUDIMO KAD SU NEKE SVEÈANE ZGODE, PRIMJERICE Ali i u Restoranu postoje one kategorije koje se zovu: RUÈKOVI ZA DAROVATELJE KRVI. SPREMNI SMO RADITI plaæa, stimulacija, uvjeti rada... Ovdje su Ljubica, Iva, UVIJEK, U SVAKO DOBA DANA I NOÆI, BLAGDANOM ILI Anka, suglasne u jednom: VIKENDOM... - Neke od nas su ovdje veæ trideset godina, a zadnjih dvadeset bodovi su nepromijenjeni. Sve je to išlo dvade- - Za 350 do 400 ljudi, koliko ih na domjenku oèeku- DALMATINCI SKLONI GRINTANJU OVDJE set bodova gori, dvadeset doli ... a danas je samo doli. jemo, spremamo šest vrsta jela. Bit æe švedski stol, za PRITUŽBI NEMAJU Nema velike razlike izmeðu glavnog kuhara i kuhara, predjelo pršut, sir, a onda hrenovke u lisnatom tijestu, nemamo pojma što je to stimulacija... u kuhinji nedostaje A, i pritužbi naših radnika skoro da i nema, premda je teleæi medaljoni i bombice na maslu i bakalar bjanko, radni stol, pa pješaèimo od špahera do hladnjaka po u dalmatinskoj naravi da se zbog neèega stalno grin- èetrdeset metara, nema prirodnog svjetla, ovo je pod- plus kolaèi, kava, piæe - nabraja Jozo, a mene sve više ta. hvata teška glad i želja da se što prije pokupim, ali ne rum, pa kad izaðemo u tri ure vanka, svi žmirimo ko - Ljudi su pretežito zadovoljni jelovnikom, a mi se trudi- daju oni. Okružile me Ljubica Vladušiæ, glavna kuha- slijepci. Ali, sve je to ništa, sve to mi lako podnosimo, mo da bude što raznolikiji. Petkom i u dane posta redo- rica, Iva Pelaiæ, konobarica i Anka Pavlinoviæ, skladištar samo da nismo ovako destimulirani plaæom. Nas je malo, vito se sprema riba, a najviše se potrudimo kad su neke i blagajnica. Nedostaje danas energièna i uvijek u priskaèemo jedna drugoj. Evo, primjerice Iva, ona ba- sveèane zgode, primjerice ruèkovi za darovatelje krvi. pokretu, kuharica Danica Živaljiæ, ali njezine su ko- rem pet kilometara dnevno uèini noseæi kave i piæa po Spremni smo raditi uvijek, u svako doba dana i noæi, zgradama na ovoj lokaciji. Trebalo bi joj ugraditi sat da legice tu živahnost bez poteškoæa nadomjestile. Tako- blagdanom ili vikendom. Takvih je sluèajeva bilo jako se vidi koliko je prohodala. Naš je posao specifièan i ðer nema ni Štefice Vujinoviæ i Ruže Tešija, ali zato puno, èesto smo imali nesreæa, požara ili nevremena i ništa ne možemo ostaviti za sutra, ali na nas se ne jer su one u pomoænom Restoranu na drugoj splitskoj tada treba za radnike na terenu spremiti tople obroke. misli, stalno smo na margini...A, posao volimo, jer da lokaciji. Njih dvije tamo pripremaju napitke, a sva os- Mene zovu doma, a ja onda što brže mogu okupim ovu ga ne volimo zar bi imali ove rezultate?!?! tala hrana nosi se svakodnevno iz ove glavne kuhinje. ekipu. Nikad nisu odbili doæi i pomoæi - govori naš me- U sastavu Restorana su i dvije radnice tvrtke Blist, štar od kužine. Na kraju je naš Jozo opet nekako došao do rijeèi i Miljenka Krželj i Sonja Tomiæ- Feriæ, koje imaju za- Èuli smo da radnik nikad neæe dobiti hladno ili staro. zakljuèio ovaj kratki radni (nažalost i gladni) posjet daæu održavanja èistoæe i higijene ovog velikog pros- Dugi niz godina, uhodanim ritmom Jozo obavlja Restoranu na Poljièkoj cesti bb. tora. Pod budnim okom šefa Joze i ovaj se dio posla narudžbu mesa, povræa, kruha, uvijek u onih dobavlja- - Premda je prosjeèna životna dob osoblja blizu 48 godi- odvija bez pogrješke. Nikad se, naime, nije dogodilo èa koji nude samo prvoklasno. Govedina i piletina se na i neka mlaða osoba bi nam itekako dobro došla, ipak da je higijenski nalaz bio negativan. Svaki dan se riba- ne spremaju, prva zato jer joj treba više vremena, a je ovo osoblje na koje se u svakom trenutku može raèu- ju podovi i èisti prostor, za pranje se koriste najkvali- druga zato jer je ljudi jedu doma, pa tako naši kuhari nati, koje zna svoj posao i koje nikad dosad nije iznevje- tetniji deterdženti, deratizacija se obavlja redovito. pripremaju samo teletinu i svinjetinu, a i ovo samo rilo. Ako u bliskoj buduænosti preuredimo Restoran, iz- Radnici Restorana odlaze na lijeènièke higijenske pre- francuski ili milanski obraðeno. To hoæe reæi da se ko- gradimo separee, a kuhinju uèinimo funkcionalnijom, ja glede svakih šest mjeseci, a svaka tri mjeseca in- riste samo najbolji bokuni, da neæete dobiti otpatke ala æu biti potpuno zadovoljan. spekcija uzima za analizu uzorke hrane i briseve pri- uši, nogice i slièno. bora. Znaèi, sve se temeljito provjerava kako se ne bi - Ne držimo obiène kobasice i salamu, sva svježa i Veroèka Garber pojavila zaraza ili trovanje. suhomesnata roba je vrhunske kvalitete - saznajemo.

58 HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. umirovljenici božiæna poema

ELEKTRA ZAGREB ÈESTITKA BLAGAJNICE NENE UMIROVLJENICIMA ELEKTRE SISAK

Ante “BOŽIÆ STIŽE, Starèeviæ, predsjed- PENZIJE SVE NIŽE...” nik Podružnice Radnice blagajnièke dvorane u DP Elektra Sisak po- umirov- slale su nam ovu èestitku u stihovima, koju je - kako ljenika nam pišu - za umirovljenike tog dijela HEP-a sas- najzaslužniji tavila, te im priložila uz božiænicu, njihova blagajni- je za sve ca Nena. Smatraju kako bi bilo lijepo da je i ostali aktivnosti proèitaju. ove Podružnice

Božiænica BOŽIÆNI SUSRET Još jedan Božiæ evo stiže, A penzije opet sve niže i niže. RESTORAN na petom katu u sjedištu DP Elektra Za- nog reda ugodno druženje. Potom je nazoène uime DP Ma tko sad zato još da haje greb sve je tješnji da bi ugostitio umirovljenike, koji Elektra Zagreb pozdravio Željko Šimek, rukovoditelj Ureda se u sve veæem broju tradicionalno okupljaju u svojoj DP, koji ih je upoznao i s novonastalim reorganizaci- Kad Udruga opet božiænicu daje. Elektri uoèi Božiæa. Tako je bilo i 19. prosinca, kada jskim promjenama Hrvatske elektroprivrede. Naglasio Klièu penziæi vesela lica, su se u velikom broju odazvali pozivu svoga pred- je i žaljenje zbog toga što DP nije u moguænosti osigu- sjednika Ante Starèeviæa. Oni koji su došli prije za- rati im prigodan poklon, što samo potvrðuje, kako je Dijeli se ljudi božiænica. kazanog vremena, lijepo su se smjestili, a mnogi koji rekao, sve teže stanje DP. Zbog toga je poruèio umirov- Ove godine èak 200 kuna, su došli na vrijeme ostali su na nogama. No, ništa ljenicima neka uživaju u svojoj mirovini. Taman da èaša veselja bude puna. nije moglo pokvariti njihovo dobro raspoloženje zbog Uime Udruge umirovljenika Zagreb, sve je pozdravio Klonite se sada trošenja i piæa, ponovnog druženja s negdašnjim kolegama i prisjeæanja Antun Šaler èestitajuæi im Božiæ i Novu 2003. godinu. na svoje aktivne godine. Ugodno druženje umirovljenika nastavljeno je u vese- Nek vam ovo traje do drugog Prvi je umirovljenike pozdravio Ante Starèeviæ, loj i raspjevanoj atmosferi. Božiæa. zaželjevši im na ovom ponovnom sastanku bez dnev- D. Jurajevèiæ Èili, zdravi i veseli bili, Pa se do godine ponovo vidjeli. Željo Šimek Antun Šaler Uz dobru volju i više sreæe, pozdravio je pozdravio je umirov- nazoène Možda æe biti i nešto veæe. ljenike uime uime Udruge Sretan Božiæ i Novo ljeto, želi Vam DP Elektra umirovljeni- Udruga, i to je to. ka Zagreb Zagreb Na kraju ove božiæne poeme, Iskrene èestitke od vaše blagajnice Nene!

Restoran je postao pretijesan da ugosti sve elektraške umirovljenike Uz malu penziju dobro doðe pivce, da se lijepo opustite i smirite živce! Živjeli!

HEP VJESNIK 143, PROSINAC 2002. 59