ELABORAT Zaštite Okoliša

datum / siječanj 2020. nositelj zahvata / INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d., Zagreb naziv dokumenta /ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Nositelj zahvata: INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d. Avenija Većeslava Holjevca 10, 10 020 Zagreb Ovlaštenik: DVOKUT-ECRO d. o. o. Trnjanska 37, 10 000 Zagreb

Naziv dokumenta: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA Ugovor: U032_18 Verzija: za pokretanje postupka Datum: siječanj 2020. Poslano: 8. 1. 2020., INA-INDUSTRIJA NAFTE d. d.

Voditelj izrade: mr. sc. Konrad Kiš, mag. ing. silv.; ovl. i. š. Uvod, podaci o lokaciji, opis zahvata, stanovništvo, šume i lovstvo, integracija dokumenta Stručni suradnici Daniela Klaić Jančijev, mag. biol. (zaposleni voditelji Zaštićena prirodna područja, biljni i životinjski svijet, ekološka mreža RH stručnih poslova/ stručnjaci ovlaštenika Mirjana Marčenić, mag.ing.prosp.arch. – suglasnost u Krajobraz, kulturna baština dodatku) Tomislav Hriberšek, mag.geol. Vodna tijela

Imelda Pavelić, mag. ing. agr., univ. spec. oecoing. Tlo, otpad, analiza prostornih planova

Mario Pokrivač, mag. ing. traff., struč. spec. ing. sec. Promet, akcidenti, buka

Vjeran Magjarević, mag. phys. geophys. Zrak, klimatske promjene

Ostali zaposleni Sven Jambrušić, bacc. ing. evol. sust. stručni suradnici Zrak, klimatske promjene ovlaštenika: Najla Baković, mag.oecol. Zaštićena prirodna područja, biljni i životinjski svijet, ekološka mreža RH Konzultacije i podaci: Ivo Omrčen, mag. oecol., INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d. Kontrolirao: Ines Geci, mag. geol.

Direktorica: Marta Brkić, mag.ing.prosp.arch.

SADRŽAJ

POPIS KRATICA 0 UVOD 4 1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 7 1.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 61/14, 03/17) ...... 8 2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA 9 2.1 LEŽIŠTE UGLJIKOVODIKA ...... 11 2.2 PROCJENA ISCRPKA NAFTE I PLINA...... 11 2.3 PROSJEČNE VRIJEDNOSTI FIZIKALNIH SVOJSTAVA NAFTE, PLINA OTOPLJENOG U NAFTI, PLINA IZ PLINSKE KAPE TE LEŽIŠNIH VODA ...... 12 2.3.1 PROSJEČNE VRIJEDNOSTI FIZIKALNIH SVOJSTAVA NAFTE ...... 12 2.3.2 PROSJEČNI SASTAV PLINA OTOPLJENOG U NAFTI ...... 12 2.3.3 PROSJEČNI SASTAV PLINA IZ PLINSKE KAPE ...... 12 2.3.4 PROSJEČNE VRIJEDNOSTI FIZIKALNIH SVOJSTAVA LEŽIŠNIH VODA ...... 13 2.4 DOSADAŠNJI EKSPLOATACIJSKI RAZVOJ POLJA ...... 13 2.5 SUSTAV ZA SABIRANJE NA EPU „LIPOVLJANI" ...... 14 2.6 NAFTNO-RUDARSKI RADOVI ...... 17 2.7 PRIVOĐENJE BUŠOTINA EKSPLOATACIJI ...... 23 2.8 IZGRADNJA PRIKLJUČNIH NAFTOVODA I UTISNIH PLINOVODA ...... 24 2.9 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ...... 25 2.10 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJE U OKOLIŠ ...... 26 2.11 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ...... 26 3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 27 3.1 PODACI O LOKACIJI ZAHVATA ...... 27 3.2 PROSTORNI PLANOVI ...... 28 3.2.1 PROSTORNI PLAN SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE ...... 28 3.2.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIPOVLJANI ...... 29 3.2.3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA NOVSKE ...... 32 3.3 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO UTJECATI ...... 37 3.3.1 BIORAZNOLIKOST...... 37 3.3.2 EKOLOŠKA MREŽA ...... 42 3.3.3 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ...... 46 3.3.4 KLIMA I KLIMATSKE PROMJENE ...... 47 3.3.5 KVALITETA ZRAKA ...... 50 3.3.6 VODE ...... 51 3.3.7 TLO I POLJOPRIVREDA ...... 56 3.3.8 ŠUMARSTVO I LOVSTVO ...... 59

3.3.9 KULTURNA BAŠTINA ...... 64 3.3.10 STANOVNIŠTVO ...... 67 3.3.11 INFRASTRUKTURA ...... 68 4 SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 71 4.1 UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE I EKOLOŠKU MREŽU ...... 71 4.1.1 BIORAZNOLIKOST...... 71 4.1.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ...... 73 4.1.3 EKOLOŠKA MREŽA ...... 73 4.2 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ...... 74 4.3 UTJECAJ NA VODE ...... 74 4.4 UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDU ...... 77 4.5 UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA ZAHVAT I ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE ...... 79 4.6 UTJECAJ NA ŠUMARSTVO I LOVSTVO ...... 82 4.6.1 UTJECAJ NA ŠUMARSTVO ...... 82 4.6.2 UTJECAJ NA LOVSTVO ...... 83 4.7 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ...... 83 4.8 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO ...... 84 4.9 UTJECAJ NA PROMET ...... 85 4.10 UTJECAJ POVEĆANE RAZINE BUKE ...... 85 4.11 GOSPODARENJE OTPADOM ...... 87 4.12 UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNIH DOGAĐAJA ...... 89 4.13 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ...... 91 4.14 OBILJEŽJA UTJECAJA ...... 92 5 PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 93 5.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 93 5.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ...... 94 6 IZVORI PODATAKA 95 6.1 POPIS PROPISA I LITERATURE ...... 95 7 PRILOZI 99 7.1 PRILOG I: IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA INA-INDUSTRIJA NAFTE D. D...... 99 7.2 PRILOG II: SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 117 7.3 PRILOG III: RJEŠENJE O ODOBRAVANJU EKSPLOATACIJE REPUBLIČKOG SEKRETARIJATA ZA INDUSTRIJU, TRGOVINU I ZANATSTVO SRH IZ 1973...... 127 7.4 PRILOG IV: RJEŠENJE O ODOBRENJU GLAVNOG RUDARSKOG PROJEKTA UPRAVE ZA ENERGETIKU I RUDARSTVO MINISTARSTVA GOSPODARSTVA IZ 1996...... 131 7.5 PRILOG V: RJEŠENJE O ODOBRAVANJU ZAHVATA EKSPLOATACIJE NAFTE I PLINA NA EPU LIPOVLJANI, JAMARICA, KOZARICA I JANJA LIPA IZ 2013...... 135

7.6 PRILOG VI: RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU EPU LIPOVLJANI UPRAVE ZA ENERGETIKU I RUDARSTVO MINISTARSTVA GOSPODARSTVA IZ 2015...... 152 7.7 PRILOG VII: PRIHVAĆANJE OBNOVE POSTUPKA UTVRĐIVANJA EPU LIPOVLJANI MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE IZ 2018...... 163 7.8 PRILOG VIII: RJEŠENJE O POTVRĐIVANJU KOLIČINE I KAKVOĆE REZERVI UGLJIKOVODIKAI MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE IZ 2018...... 168 7.9 PRILOG IX: OBAVIJEST O USKLAĐENOSTI EPU LIPOVLJANI S PROSTORNIM PLANOVIMA IZ 2019...... 174

POPIS KRATICA

AK ...... Aktivator kugli ANSI ...... Američki nacionalni institut za standarde (engl. American National Standards Institute) API ...... Američki naftni institut (engl. American Petroleum Institute) BRP ...... Bušotinski radni prostor DN ...... Nazivni promjer cjevovoda EO ...... Eksploatacijski objekti EPU ...... Eksploatacijsko polje ugljikovodika GP ...... Grijalica plina KS ...... Kompresorska stanica MS ...... Mjerna stanica OČS ...... Odašiljačka čistačka stanica OS ...... Otpremna stanica OST ...... Odvajač slobodne tekućine PEHD ...... Polietilen visoke gustoće (engl. High Density Polyethylene) PN ...... Priključni naftovod RTK ...... Rezervoar tehnološke kanalizacije RH ...... Republika Hrvatska SMŽ ...... Sisačko-moslavačka županija STL ...... Sigurnosno tehnički list SUO ...... Studija utjecaja na okoliš WBM ...... Isplaka na bazi vode (engl. Water-Based Mud) ZNR ...... Zaštita na radu ZO ...... Zaštita okoliša ZOP ...... Zaštita od požara

G R A F I Č K I P R IKAZI

Grafički prikaz 0-1: Pregledna karta EPU Lipovljani sa shematskim prikazom sustava za sabiranje i razradnim bušotinama .... 6

Grafički prikaz 2-1: Karta područja interpretacije 3D seizmike i granica EPU "Kozarica", "Jamarica", "Janja Lipa" i "Lipovljani" ...... 9

Grafički prikaz 2-2: Šire područje lokacije zahvata ...... 10

Grafički prikaz 2-3: Pojednostavljena tehnološka shema jedinstvenog sabirno-transportnog sustava EPU "Jamarica", "Kozarica" i "Lipovljani" ...... 16

Grafički prikaz 2-4: Prvi dio obuhvata zahvata ...... 20

Grafički prikaz 2-5: Drugi dio obuhvata zahvata ...... 21

Grafički prikaz 3-1: Prikaz lokacije zahvata na satlitskoj snimci...... 27

Grafički prikaz 3-2: Izvod iz karte namjene i korištenja prostora Prostornog plana SMŽ ...... 29

Grafički prikaz 3-3: Izvod iz karte korištenja i namjena površina Prostornog plana uređenja Općine Lipovljani ...... 32

Grafički prikaz 3-4: Izvadak iz karte korištenja i namjene površina Prostornog plana uređenja Grada Novske ...... 35

Grafički prikaz 3-5: Šumski stanišni tipovi drugoga dijela obuhvata zahvata prema staroj karti staništa i javnim podacima za šume ...... 40

Grafički prikaz 3-6: Karta staništa Republike Hrvatske ...... 41

Grafički prikaz 3-7: Položaj planiranog zahvata u odnosu na područja ekološke mreže ...... 43

Grafički prikaz 3-8: Zaštićena područja prirode na širem području obuhvata zahvata ...... 46

Grafički prikaz 3-9: Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura na meteorološkoj postaji Sisak za razdoblje 1995. – 2016...... 47

Grafički prikaz 3-10: Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura na meteorološkoj postaji Sisak za razdoblje 1995. – 2016...... 48

Grafički prikaz 3-13: Prostorni prikaz podjele Republike Hrvatske na 5 područja/zona s 4 izdvojene aglomeracije...... 51

Grafički prikaz 3-14: Vodotoci na užem promatranom području ...... 52

Grafički prikaz 3-15: Poplavne površine ...... 53

Grafički prikaz 3-16: Prostorni položaj najbližih površinskih vodnih tijela u odnosu na lokaciju planiranog zahvata ...... 54

Grafički prikaz 3-17:. Tipovi tala na širem području obuhvata zahvata ...... 57

Grafički prikaz 3-18: ARKOD sustav evidencije poljoprivrednih parcela u odnosu na prvi dio obuhvata zahvata ...... 58

Grafički prikaz 3-19: Gospodarska razdioba državnih šuma šireg područja obuhvata zahvata ...... 59

Grafički prikaz 3-20: Gospodarska razdioba privatnih šuma šireg područja obuhvata zahvata ...... 60

Grafički prikaz 3-21: Šumski odsjeci šireg područja obuhvata zahvata ...... 61

Grafički prikaz 3-22: Županijsko (zajedničko) lovište III/113 Lipovljani i državno (vlastito) lovište III/22 Novsko brdo u odnosu na obuhvat zahvata ...... 64

Grafički prikaz 3-23: Promjena broja stanovnika naselja Lipovljani i Grada Novske u razdoblju 1948. - 2011...... 68

Grafički prikaz 3-24: Mreža prometnica na širem području (plava oznaka: lokacija zahvata) ...... 69

Grafički prikaz 4-1: Prodor isplačnog filtrata u okolne stijene ...... 76

T A B L I C E

Tablica 2-1: Prosječne vrijednosti fizikalnih svojstava nafte ...... 12

Tablica 2-2: Prosječni komponentni sastav plina otopljenog u nafti ...... 12

Tablica 2-3: Prosječni komponentni sastav plina iz plinske kape ...... 12

Tablica 2-4: Prosječne vrijednosti fizikalnih svojstava ležišnih voda ...... 13

Tablica 2-5: Lokacije planiranih razradnih bušotina (HTRS96 TM) ...... 17

Tablica 2-6: Planirana količina isplačnog materijala i aditiva kod izrade bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 ...... 25

Tablica 3-1: Prostorni planovi relevantni za zahvat ...... 28

Tablica 3-2: Ciljne vrste ptica POP HR1000004 Donja Posavina ...... 44

Tablica 3-3: Ciljne vrste i stanišni tipovi za POVS HR2000416 - Lonjsko polje ...... 45

Tablica 3-4. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka na meteorološkoj postaji Sisak u razdoblju 1995.-2016...... 47

Tablica 3-5. Srednje mjesečne vrijednosti količina oborina na meteorološkoj postaji Sisak u razdoblju 1995. -2016...... 48

Tablica 3-6: Karakteristike površinskog vodnog tijela CSRN0425_001 Muratovica ...... 54

Tablica 3-7: Stanje vodnog tijela CSRN0425_001 Muratovica ...... 55

Tablica 3-8: Karakteristike i stanje vodnih tijela podzemne vode ...... 56

Tablica 3-9: Iskaz površina zajedničkog (županijskog) lovišta III/113 Lipovljani ...... 62

Tablica 3-10: Osnovni podaci o glavnim vrstama divljači zajedničkog (županijskog) lovišta III/113 Lipovljani...... 63

Tablica 3-11: Evidentirana i zaštićena kulturna dobra u odnosu na planirane zahvate...... 65

Tablica 3-12: Kretanje broja stanovnika naselja Lipovljani i Grada Novske u razdoblju 1948. - 2011...... 67

Tablica 3-13: Indeks popisne promjene za razdoblje 2001. - 2011...... 68

Tablica 4-1: Površine stanišnih tipova koje će se prenamijeniti izvedbom zahvata ...... 72

Tablica 4-2: Ocjene osjetljivosti i izloženosti na klimatske promjene ...... 79

Tablica 4-3: Procjene osjetljivosti zahvata na klimatske promjene ...... 80

Tablica 4-4: Procjene izloženosti zahvata klimatskim promjenama ...... 81

Tablica 4-5: Ocjene ranjivosti na klimatske promjene ...... 81

Tablica 4-6: Analiza ranjivosti zahvata na klimatske promjene ...... 81

Tablica 4-7: Predviđene vrste i količine otpada tijekom izvedbe zahvata ...... 87

Tablica 4-8: Obilježja utjecaja ...... 92

UVOD

Eksploatacijsko polje ugljikovodika „Lipovljani" odobreno je Rješenjem o utvrđivanju eksploatacijskog polja ugljikovodika „Lipovljani" izdanom od strane Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku (KLASA: UP/I-310-01/14-03/239, URBROJ: 526-04-02/2-15-03, od 21. siječnja 2015. godine) na području Grada Novske i Općine Lipovljani u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Granice eksploatacijskog polja ugljikovodika „Lipovljani" utvrđene navedenim Rješenjem ucrtane su u sljedećim prostornim planovima:

• Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije br. 04/01, 12/10, 12/19);

• Prostorni plan uređenja Grada Novske (Službeni vjesnik Grada Novske br. 07/05, 42/10, 08/13, 54/18);

• Prostorni plan uređenja Općine Lipovljani (Službeni vjesnik Općine Lipovljani br. 02/08, 05/12, 08/16 i 58/19);

Na temelju provjerenog Glavnog rudarskog projekta naftno-plinskog polja Lipovljani i Janja Lipa; Zagreb, kolovoz 1994. (KLASA: UP/I-310-01/94-03/113; URBROJ: 526-04-96-06 od 10. rujna 1996.) izdano je Rješenje kojim se odobrava izvođenje rudarskih radova i izgradnja rudarskih objekata i postrojenja (KLASA: UP/I-310-01/96-03/123; URBROJ: 526-04-96-02 od 5. studenog 1996. godine).

U posljednjem provjerenom Elaboratu o rezervama ugljikovodika eksploatacijskog polja Lipovljani, Naftno-plinsko polje Lipovljani 13. obnova, prikazano je stanje rezervi na dan 31. 12. 2016. (Broj 50308575/24-04-17/001/1434, travanj 2017.) te je na temelju njega izdano Rješenje kojim se potvrđuju količine i kakvoća rezervi ugljikovodika na eksploatacijskom polju ugljikovodika "Lipovljani", naftno-plinsko polje Lipovljani (KLASA: UP/I-310-01/17-03/82; URBROJ: 517-06-3-1-18-8 od 5. prosinca 2018. godine).

Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike (KLASA: UP/I-310-01/14-03/239; URBROJ: 517-13- 18-7 od 5. veljače 2018. godine) na snazi ostaju granice eksploatacijskog polja ugljikovodika "Lipovljani" utvrđene rješenjem Republičkog sekretarijata za industriju (Broj: 19-1919/2-1964. od 22. srpnja 1964. godine) i rješenjem Republičkog sekretarijata za industriju, trgovinu i zanatstvo (Broj: UP/I-10- 1081/1972. od 17. siječnja 1973. godine) isključivo za potrebe prostornog planiranja.

Eksploatacijsko polje „Lipovljani" nalazi se na udaljenosti od približno 90 km jugoistočno od Zagreba. Prostire se po brežuljkastom terenu zapadnih obronaka Psunja u pravcu sjeverozapad-jugoistok i zauzima površinu od 14,07 km2. Na njegovom sjeverozapadnom dijelu smješteno je naselje Lipovljani. Nadmorska visina terena kreće se od 100 - 200 m. Zbog mjestimične strmine reljefa i njegove nepristupačnosti mnogi kanali bušotina su koso usmjereni.

Na grafičkom prikazu 0-1 dana je pregledna karta eksploatacijskog polja ugljikovodika „Lipovljani" s ucrtanim granicama po oba navedena Rješenja te lokacijama planiranih razradnih bušotina.

Zahvatom koji je predmet ovog Elaborata zaštite okoliša obuhvaćeno je sljedeće:

• uređenje bušotinskih radnih prostora (BRP) bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 - plato veličine 130 x 100 m, za smještaj bušaćeg postrojenja;

• izrada kanala bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180;

• privođenje eksploataciji bušotina - uređenje bušotinskih radnih prostora za pridobivanje nafte (veličina BRP 70 x 50 m) te opremanje bušotina dubinskom i površinskom opremom za pridobivanje nafte);

• izgradnja priključnog naftovoda i utisnog plinovoda od bušotine Lip-178 do spoja na bušotinu Lip-46 te priključnih naftovoda i utisnih plinovoda od bušotina Lip-179 i Lip-180 do spoja na bušotinu Lip-82.

Aktivnosti vezane uz eksploatacija ugljikovodika na naftno-plinskom polju „Lipovljani" nalaze se u djelokrugu organizacijske jedinice Proizvodna regija središnja Hrvatska.

Naftno-rudarski zahvati se u potpunosti uklapaju u postojeću tehnologiju pridobivanja nafte, plina i plinskog kondenzata opisanih u Studiji utjecaja na okoliš rudarskih objekata i eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika „Lipovljani", „Jamarica", „Kozarica" i „Janja Lipa" i Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti zahvata za okoliš (KLASA: UP/I-351-03/12-02/47; URBROJ: 517-06-2-1-1-13-15), od 21. siječnja 2013. godine.

Grafički prikaz 0-1: Pregledna karta EPU Lipovljani sa shematskim prikazom sustava za sabiranje i razradnim bušotinama

Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište tvrtke: INA - INDUSTRIJA NAFTE d. d. Avenija Većeslava Holjevca 10, 10 020 Zagreb 10 020 Zagreb

Matični broj: MB: 080000604 OIB: 27759560625

Odgovorna osoba: Ane Horvat, direktorica Održivog razvoja i ZZSO IPNP Telefon: 01 459 2167 E-mail: [email protected]

Kontakt osoba: Ivo Omrčen, mag. oecol., E&P SD & HSE SD&HSE Senior Expert Telefon: 098 323 980 E-mail: [email protected]

1.1 TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE O PROCJENI UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ (NN 61/14, 03/17)

Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš podnosi se na temelju točke 13. Priloga II Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17): "Izmjena zahvata iz Priloga I. i II. koja bi mogla imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš", a vezano uz točku 40. podtočku 1. alineju 1 Priloga I iste Uredbe: "Eksploatacija mineralnih sirovina: 1. energetske mineralne sirovine – ugljikovodici (nafta, prirodni plin, plinski kondenzat i zemni vosak)".

Točan naziv zahvata glasi: „Uređenje bušotinskih radnih prostora, izrada kanala i privođenje eksploataciji bušotina te izgradnja priključnog naftovoda i utisnog plinovoda na EPU Lipovljani, Općina Lipovljani i Grad Novska - izmjena zahvata".

2 OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Prema Idejnom projektu, zahvati u prostoru na EPU „Lipovljani" obuhvaćaju sljedeće:

• uređenje bušotinskih radnih prostora (BRP) bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 - plato veličine 130 x 100 m, za smještaj bušaćeg postrojenja;

• izrada kanala bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180;

Aktivnosti vezane uz eksploataciju ugljikovodika na naftno-plinskom polju „Lipovljani" nalaze se u djelokrugu organizacijske jedinice Proizvodna regija središnja Hrvatska.

Naftno-rudarski zahvati se u potpunosti uklapaju u postojeću tehnologiju pridobivanja nafte, plina i plinskog kondenzata opisanih u Studiji utjecaja na okoliš rudarskih objekata i eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Lipovljani, Jamarica, Kozarica i Janja Lipa i Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti zahvata za okoliš (KLASA: UP/I-351-03/12-02/47; URBROJ: 517-06-2-1-1-13-15) od 21. siječnja 2013. godine.

Na grafičkom prikazu 2-1 prikazano je područje interpretacije 3D seizmike i granica navedenih EPU.

Grafički prikaz 2-1: Karta područja interpretacije 3D seizmike i granica EPU „Kozarica", „Jamarica", „Janja Lipa" i „Lipovljani"

Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

Grafički prikaz 2-2: Šire područje lokacije zahvata Izvor: Google Earth aplikacija

2.1 LEŽIŠTE UGLJIKOVODIKA

Bušotine Lipovljani-178 (Lip-178), Lipovljani-179 (Lip-179) i Lipovljani-180 (Lip-180) locirane su unutar EPU „Lipovljani".

Lokacije bušotina Lipovljani-178 (Lip-178), Lipovljani-179 (Lip-179) i Lipovljani-180 (Lip-180) određene su na osnovi interpretacije 3D seizmike koja je na području polja Lipovljani snimljena 2015. godine, a na temelju strukturnog položaja i seizmičke anomalije izdvojeni su zasebni tektonski blokovi u kojima je utvrđena potencijalna akumulacija ugljikovodika.

Projektom bušotina Lipovljani-178 (Lip-178), Lipovljani-179 (Lip-179) i Lipovljani-180 (Lip-180) predviđeno je probušiti ležišta Bujavica, Kozarica Janja Lipa i Lipovljani pontske starosti te ležišta Z serije, Kurjakane i Paklenice, koje pripadaju panonu.

Ležište Bujavica je naftno ležište s plinskom kapom. Debljina ležišta varira od zapada gdje je cca 40 m do istoka gdje je cca 2,5 m, a srednja šupljikavost ležišta iznosi 23 %. Na krajnjem zapadnom dijelu antiklinale nije utvrđeno prisustvo ugljikovodika.

Ležište Kozarica je naftno ležište. Ležišne stijene čine sivi sitnozrnasti, slabo do srednje vezani kvarcni pješčenjaci, rasprostranjeni na cijeloj strukturi Lipovljani. Ukupna debljina ležišta iznosi 80-90 m na istočnom, odnosno 50-60 m na zapadnom dijelu strukture, a srednja šupljikavost je 23 %. Ležište je razlomljeno u tektonske blokove zasićene naftom s plinskom kapom ili bez nje, a na zapadnom dijelu strukture ležište je zavodnjeno.

Ležište Lipovljani je naftno – plinsko ležište, zasićeno plinom ili plinskom kapom s naftnim prstenom na sjeveroistočnom i centralnom višem dijelu strukture, dok je zapadno čelo strukture zasićeno naftom. Prosječna šupljikavost ležišta iznosi 21 %.

Ležište Kurjakane izgrađeno je od tanko uslojenih sitnozrnatih srednje do čvršće vezanih kvarcnih pješčenjaka proslojenih laporima, čija ukupna debljina varira od 4 do 10 m, a prosječna šupljikavost je 19 %. Ležište je razlomljeno u tektonske blokove, pretežno zasićene naftom s plinskom kapom.

2.2 PROCJENA ISCRPKA NAFTE I PLINA

U slučaju pozitivnih rezultata bušotine Lip-178 te potvrde zasićenosti ciljanog ležišta ugljikovodicima, procjenjuje se prosječno dnevno pridobivanje u prvoj godini pridobivanja u količini od 12,1 m3/d nafte te 1 950 m3/d plina

U slučaju pozitivnih rezultata bušotine Lip-179 te potvrde zasićenosti ciljanih ležišta ugljikovodicima, procjenjuje se prosječno dnevno pridobivanje u prvoj godini pridobivanja u količini od 9,6 m3/d nafte te 863 m3/d plina

U slučaju pozitivnih rezultata bušotine Lip-180 te potvrde zasićenosti ciljanog ležišta ugljikovodicima, procjenjuje se prosječno dnevno pridobivanje u prvoj godini pridobivanja u količini od 28,5 m3/d nafte te 1 450 m3/d plina .

2.3 PROSJEČNE VRIJEDNOSTI FIZIKALNIH SVOJSTAVA NAFTE, PLINA OTOPLJENOG U NAFTI, PLINA IZ PLINSKE KAPE TE LEŽIŠNIH VODA

2.3.1 PROSJEČNE VRIJEDNOSTI FIZIKALNIH SVOJSTAVA NAFTE

Prosječne vrijednosti fizikalnih svojstava otplinjene nafte određene su prema rezultatima standardnih analiza površinskih uzoraka i prikazane u tablici 2-1:

Tablica 2-1: Prosječne vrijednosti fizikalnih svojstava nafte

Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

2.3.2 PROSJEČNI SASTAV PLINA OTOPLJENOG U NAFTI

Prosječni komponentni sastav plina otopljenog u nafti prikazan je u tablici 2-2.

Karakterističan je vrlo visoki sadržaj metana, zanemarivo nizak sadržaj ugljikovog dioksida i dušika te odsutnost sumporovodika.

Tablica 2-2: Prosječni komponentni sastav plina otopljenog u nafti

Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

2.3.3 PROSJEČNI SASTAV PLINA IZ PLINSKE KAPE

Prosječni komponentni sastav plina iz plinskih ležišta prikazan je u tablici .

Tablica 2-3: Prosječni komponentni sastav plina iz plinske kape

Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

2.3.4 PROSJEČNE VRIJEDNOSTI FIZIKALNIH SVOJSTAVA LEŽIŠNIH VODA

Rezultati analiza ležišnih voda prikazani su u tablici 2-4.

Tablica 2-4: Prosječne vrijednosti fizikalnih svojstava ležišnih voda

Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

2.4 DOSADAŠNJI EKSPLOATACIJSKI RAZVOJ POLJA

Naftno-plinsko polje Lipovljani se crpi od kraja 1963. godine. S obzirom na geološku građu polja (višeslojno, heterogeno i tektonski poremećeno) razrada se zasnivala na definiranju eksploatacijskih objekata (EO). Eksploatacijskim objektom se smatra ležište ili grupa ležišta koji predstavljaju samostalne objekte razrade i iskorištavaju se vlastitom mrežom bušotina. Unutar tih objekata definirane su hidrodinamičke cjeline, zasebni tektonski blokovi ili grupe blokova koji u hidrodinamičkom smislu predstavljaju cjelinu. Na polju Lipovljani definirano je 8 naftnih EO: "Novska", "Bujavica", "Kozarica", "Janja Lipa", "Lipovljani", "Z-serija", "Kurjakane" i "Paklenica".

Primjena procesa zavodnjavanja započela je krajem 1984. godine na pet objekata zavodnjavanja. Tim objektima obuhvaćeno je 14 blokova unutar triju EO: "Bujavica", "Kozarica" i "Lipovljani". Zavodnjavanje još uvijek traje na EO "Lipovljani" dok je na druga dva objekta prekinuto jer nije dalo očekivane rezultate.

Trenutni ležišni tlak kreće se od 45 - 150 bara, ovisno o eksploatacijskom objektu i hidrodinamskoj jedinici.

2.5 SUSTAV ZA SABIRANJE NA EPU „LIPOVLJANI"

Priključni naftovodi

Priključnim naftovodima transportira se nafta i naftni plin od bušotina do razdjeljivača bušotina na mjernim stanicama. Izrađuju se od cijevi promjera 88,9 mm, debljine stijenke 4,78 mm. Na nadzemnom dijelu priključnih naftovoda ugrađen je uređaj za ubacivanje čistača parafina DN 80. Čistači parafina (gumene kugle) prihvaćaju se na prihvatnoj čistačkoj stanici kod razdjeljivača bušotina na mjernim stanicama.

Tlačni naftovodi

Nakon primarne separacije na mjernim stanicama, nafta se tlačnim naftovodima transportira na otpremnu stanicu Jamarice. Tlačni naftovodi počinju odašiljačkim čistačkim stanicama u krugu mjernih stanica, a završavaju prihvatnim čistačkim stanicama. Izvedeni su iz cijevi promjera 168,3 mm, debljine stjenke 6,35 mm.

Kaptažni plinovodi

Plin dobiven primarnom separacijom nafte na MS 1, 2, 3 otprema se na kompresorsku stanicu kaptažnim plinovodima. Izvedena su tri plinovoda, sa svake stanice posebno, iz cijevi promjera 168,3 mm, debljine stjenke 6,35 mm.

Utisni plinovodi

Utisnim plinovodima doprema se plin za potrebe sustava plinskog podizanja. Utiskivanjem plina u kanal bušotine olakšava se stupac kapljevine te se na taj način nafta umjetno podiže na površinu. Početna točka utisnih plinovoda je u krugu KS Lipovljani na tlačnoj strani kompresora. Do ušća proizvodnih bušotina, plin se doprema plinovodima promjera 60,3 mm (2"), debljine stijenke 3,91 mm, izvedenim od bešavnih cijevi. Maksimalni radni tlak iznosi 50 bara. Protok plina u bušotine regulira se ili vremenskim upuštačima plina kod povremenog sustava podizanja ili podesivim sapnicama kod kontinuiranog podizanja, a koji su ugrađeni na kraju utisnog plinovoda, tj. ispred same bušotine.

Mjerne stanice

Sva pridobivena nafta i naftni plin dopremaju se priključnim naftovodima na mjerne stanice MS Lip 1, 2, 3. Mjerne stanice su tipske. Funkcija im je sabiranje, separacija nafte i naftnog plina, mjerenje ukupnih količina nafte i plina te mjerenje količina nafte i plina pojedinih bušotina. Tipska mjerna stanica sastoji se od sljedećih tipskih elemenata:

• razdjeljivač bušotina, • mjerni separator, • zbirni separatori, • odašiljačka čistačka stanica OČS, • odjeljivač kapljica, • rezervoar tehnološke kanalizacije (RTK), • kotlovnica.

Otpremna stanica

Sva proizvedena nafta i plin na naftnom polju Jamarice doprema se u Otpremnu stanicu Jamarice gdje se odvaja voda i sabire suha nafta te otprema u magistralni naftovod. Nafta na otpremnu stanicu dolazi s pet mjernih stanica: MS-1 Lipovljani, MS-2 Lipovljani, MS-3 Lipovljani, MS-4 Jamarice, MS-5 Jamarice.

Plinska stanica

Na plinskoj stanici regulira se proizvodnja plina te odvajanje tekuće faze iz plina. Plin iz plinskih bušotina transportira se priključnim plinovodima na plinsku stanicu, odnosno na razdjelnik bušotina. Elementi koji čine instalaciju plinske stanice su: odvajač slobodne tekućine (OST), grijalica plina (GP) i plinski separatori.

Na grafičkom prikazu 2-3 prikazana je pojednostavljena shema sabirno-transportnog sustava.

Grafički prikaz 2-3: Pojednostavljena tehnološka shema jedinstvenog sabirno-transportnog sustava EPU „Jamarica", „Kozarica" i „Lipovljani"

PS35 PS32 PS33 PS LK PS 7 a a a

a PS KZ r r r r e e e e j j j j mjera m m m m r r i MS - 1 MS - 2 MS - 3 i MS - 4 MS - 5 r b b i r r r z z i Lipovljani Lipovljani Lipovljani Jamarice i Jamarice b i b b z b z z z

S- S- S- S- S- grupa grupa grupa grupa grupa

Kaptažni plin

plin-lift plin-lift plin-lift plin-lift bušotine bušotine bušotine bušotine Suhi plin Kapljevina - nafta + slana voda L-5 OTPREMNA STANICA JAMARICE PLINSKA / KOMPRESORSKA Prirodni plin TP IS DEH r-100 r-5000 STANICA LIPOVLJANI slana - slojna voda SOV RSV K-7,8 ZV ZV umješavanje sir.vode ne od Prirodni plin R Vatrogasne vode 2006. JL-1,2 L-4 Suhi bunarska – plin sirova voda Suha nafta Utisno-vodne bušotine Pogon Etan Plinske Plinske bušotine bušotine PREPUMPNA Ivanić-Grad VODNA STANICA Lipovljani Janja Lipa STANICA DRENOV BOK NOVSKA Otpremna sirova stanica voda Stružec Bušotinski fluid, kapljevina

Vodovod - Deferizacija Plin, prirodni ili naftni grad Voda, bunarska ili slojna Novska Novska Pitka voda Rafinerija Nafta, mokra ili suha Sisak

Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

2.6 NAFTNO-RUDARSKI RADOVI

Na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Lipovljani" bušit će se tri razradne bušotine: Lip-178, Lip-179 i Lip-180. Bušotina Lip-178 će biti vertikalna, prognozirane konačne dubine 1 300 ± 100 m, dok će bušotine Lip-179 i Lip-180 biti usmjerene prognoziranih konačnih dubina 2 700 ± 100 m MD (Lip-179) te 2 905 ± 100 m MD (Lip-180) s ciljem pronalaženja ugljikovodika.

Izrada razradnih bušotina i njihovo privođenje pridobivanju podrazumijevaju sljedeće aktivnosti:

• uređenje bušotinskih radnih prostora (BRP) bušotina - plato veličine 130 x 100 m, za smještaj bušaćeg postrojenja; • izrada kanala i opremanje bušotina; • u slučaju negativnog ishoda ispitivanja bušotina obavit će se likvidacija kanala bušotina, sanirati bušotinski radni prostori te zemljište vratiti vlasniku na daljnju uporabu; • u slučaju pozitivnog ishoda bušotina, bušotinski radni prostor će se svesti na veličinu za pridobivanje nafte (70 x 50 m); • izgradnju priključnih naftovoda i utisnih plinovoda. Planirane razradne bušotine Lip-178, Lip-179 i Lip-180 nalazit će se na području SMŽ s lokacijama danim u tablici 2-5.

Tablica 2-5: Lokacije planiranih razradnih bušotina (HTRS96 TM) HTRS96 TM Naziv bušotine Grad/Općina k.o. E N

Lip-178 537 371,92 5 026 724,70 Novska Kozarice

Lip-179 530 649,09 5 029 152,40 Općina Lipovljani Lipovljani

Lip-180 530 664,38 5 029 677,12 Općina Lipovljani Lipovljani Izvor: Idejni projekt "Zahvati u prostoru na EPU 'Lipovljani'", broj projekta 11/2019, Zagreb, rujan 2019.

Bušotina Lip-178

Bušotina Lip-178 nalazi se uz južnu granicu EPU Lipovljani, udaljena oko 658 m jugoistočno od ušća bušotine Lip-46. Locirana je u brdovitom, šumskom području, na krajnjem jugoistočnom dijelu EPU "Lipovljani". Obuhvat zahvata izrade bušotine Lip-178 iznosi 19 918 m2. Unutar površine obuhvata zahvata, bušotinski radni prostor (BRP) zauzima površinu od 13 000 m2 (130 x 100 m), a preostali dio služi kao deponij iskopanog humusa i zemlje. Pristupni put zauzima površinu 2 020 m2 (404 x 5 m).

Bušotina Lip-179

Bušotina Lip-179 locirana je oko 120 m južno od ušća bušotine Lip-82, a bušotina Lip-180 407 m sjeverno od ušća bušotine Lip-82. Nalazi se u građevinskom području, na oko 100 m udaljenosti od najbližih kuća. Obuhvat zahvata izrade bušotine Lip-179 iznosi 15 122 m2. Unutar površine obuhvata zahvata, bušotinski radni prostor (BRP) zauzima površinu od 13 000 m2 (130 x 100 m), a preostali dio služi kao deponij iskopanog humusa i zemlje. Za pristup bušotini, koristit će se postojeći BRP bušotina Lip-80 i Lip-82.

Bušotina Lip-180

Bušotina Lip-180 nalazi se na poljoprivrednom zemljištu. Obuhvat zahvata izrade bušotine Lip-180 iznosi 15 134 m2. Unutar površine obuhvata zahvata, bušotinski radni prostor (BRP) zauzima površinu od 13 000 m2 (130 x 100 m), a preostali dio služi kao deponij iskopanog humusa i zemlje. Za pristup bušotini koristit će se postojeći makadamski put (k.č. 1699).

Izgradnja bušotinskih radnih prostora

Bušotinski radni prostor (BRP) za sve planirane bušotine, u fazi izrade kanala bušotine, sačinjava plato veličine 130 x 100 m, a sastoji se od sljedećih građevinskih elemenata:

• ušće bušotine – dimenzija 3,5 x 3,0 x 2,4 m (širina x duljina x dubina); • temelji bušaćeg postrojenja površine (P = 1 380 m2); • temelji spremnika za gorivo (P = 48 m2); • betonski bazen za izdvajanje krutih čestica iz isplake ("sand-trap") – dimenzija 3,5 x 12,75 x 1,7 do 2,2 m (širina x duljina x dubina); • isplačna jama (V = 800 m3); • sabirna (septička) jama (V = 5 m3). Izgradnja bušotinskog radnog prostora za smještaj bušaćeg postrojenja i normalno odvijanje tehnološkog procesa izrade bušotine podrazumijeva sljedeće aktivnosti:

• uređenje bušotinskog radnog prostora (BRP) – plato izveden od nasipa kamenog materijala na kojem se odvijaju sve aktivnosti na izgradnji bušotine. Kameni materijal se zbija do propisanog modula zbijenosti; • izradu ušća bušotine – armirano betonskog otvorenog bazena, unutarnjih dimenzija 3,0 x 2,5 metra, dubine cca. 2,0 metra, na čijem dnu se nalazi uvodna čelična cijev, čiji donji kraj je na dubini do 18 metara od razine radnog prostora; • izradu temelja bušaćeg tornja - oko ušća bušotine postavljaju se na propisano zbijenu podlogu armirano betonske ploče (tzv. talpe) dimenzija 3,0 x 1,0 x 0,14 m, posložene jedna do druge; • izradu temelja postrojenja – prostora na kojem se postavlja bušaće postrojenje, na cijelom prostoru postavljaju se armirano betonske ploče, posložene jedna do druge na podlogu propisane zbijenosti. Između ploča izvodi se odvodni sustav izrađen od betonskih kanala koji završava u armirano betonskom bazenu – „sand-trapu"; • izradu „sand-trapa" – otvorenog ukopanog armirano-betonskog spremnika zapremine oko 60 m3 u kojem završava sustav betonskih kanala koji pokriva popločeni prostor postrojenja. Bazen je podijeljen na dva dijela, od kojih veći služi za prihvat krutih čestica iz nabušenog materijala dok je manji predviđen za prihvat tekućine iz sustava odvodnih kanala te dijela tekućina iz većeg bazena preko preljeva. Manji bazen je povezan betonskim kanalom s isplačnom jamom (sprečavanje izlijevanja iz bazena na radni prostor); • uređenje prostora za smještaj skladišnih kontejnera i kontejnera za smještaj radnika; • izrada isplačne jame (V = 800 m3) – uklanja se zemljani sloj do dubine oko 2,5 m od razine ostatka lokacije. Po obodu deponije formira se zemljani nasip visine 0,5 m nagiba 1 : 1. Na dno jame i bočne stranice postavlja se vodonepropusna PEHD folija. Po vrhu nasipa isplačne jame postavlja se zaštitna ograda; • uređenje prostora za smještaj spremnika goriva – površine na BRP-u za privremeni smještaj spremnika goriva. Na propisano zbijenu podlogu postavljaju se armirano betonske ploče (talpe) posložene jedna do druge. Na ovako pripremljenu površinu postavljaju se 2 čelična rešetkasta nosača na koje se poprečno postavljaju 3 prenosiva dvoplošna spremnika za dizelsko gorivo, svaki zapremnine 20 m³. Rešetkasti nosači i rezervoari su dio bušaćeg postrojenja;

• iskop jama za ispitivanje bušotine (dvije baklje) – služi za spaljivanje pridobivenog plina prilikom ispitivanja bušotine; • izradu piezometra – bunara koji služi za definiranje nultog stanja kvalitete podzemnih voda, uzimanje uzoraka za kemijsku analizu te praćenje kvalitete podzemnih voda tijekom izrade bušotine; • izradu sabirne (septičke) jame (V=5 m3) za potrebe prikupljanja otpadnih voda iz kontejnera za smještaj i rad djelatnika.

Izgradnja pristupnih puteva

Za pristup bušotinskom radnom prostoru Lip-178, izgradit će se pristupni put duljine cca 404 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75 m, ukupne širine 5 m. Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala i spojit će se na postojeći makadamski put k.č. 248/1 k.o. Kozarice (grafički prikaz 2-4).

Bušotinskom radnom prostoru Lip-179 pristupit će se preko postojećeg BRP-a bušotina Lip-80 i Lip-82, a u nastavku će se izgraditi pristupni put duljine cca 92 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75 m, ukupne širine 5 m (grafički prikaz 2-4). Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala.

Za pristup do BRP Lip-180 koristit će se postojeći makadamski put k.č. 1699, k.o. Lipovljani koji će se ojačati zbijenim kamenim materijalom.

Izrada kanala bušotine

Bušenje će se izvoditi tipskim prenosivim bušaćim postrojenjem namijenjenim za rad na kopnu. Naftno- rudarski radovi bušenja i ispitivanja na predmetnoj lokaciji izvodit će se prema zasebnom naftno- rudarskom projektu sukladno zakonskoj regulativi.

Bušaće postrojenje

Bušaće postrojenje služi za izradu kanala bušotine, rastavljivog je tipa te se montira/demontira na lokaciji. Sastoji se od noseće strukture, koloturnog sustava, dizalice, pogonskih motora, prijenosnika, vrtaćeg stola, isplačnih sisaljki, isplačne glave, sustava za pripremu i pročišćavanje isplake, cijevnih alatki, dlijeta te drugog alata.

Bušotina će se izrađivati rotacijom bušaćeg alata uz cirkulaciju radnog fluida, u svrhu razrušavanja stijene, a tako izbušeni materijal (krhotine) će se podizati s dna i iznositi na površinu pomoću radnog fluida (isplake). Krhotine će se na površini izdvajati iz isplake na vibratorima i odlagati u predviđen betonski bazen, a potom će se odlagati na privremenom odlagalištu na samoj lokaciji. Bušotina će se izraditi u više faza, od većeg promjera bušenja prema manjem.

Grafički prikaz 2-4: Prvi dio obuhvata zahvata (sve planirano) Izvor: Idejni projekt, WMS DGU

Grafički prikaz 2-5: Drugi dio obuhvata zahvata (sve planirano) Izvor: Idejni projekt, WMS DGU

Sustav za ispiranje

Bušenje se izvodi rotacijom bušaćeg alata uz cirkulaciju bušotine radnog fluida (isplaka) u svrhu razrušavanja stijene. Cirkulacija se odvija u zatvorenom sustavu koji se sastoji od sljedećih elemenata:

• isplačni bazeni, • isplačne sisaljke, • tlačni vodovi, • bušaći niz, • dlijeto, • prstenasti prostor bušotine, • izljevna cijev, • sustav pročišćavanja. Pod nazivom radni fluidi za izradu bušotine podrazumijevaju se svi radni fluidi u procesu izrade i osvajanja bušotine (isplaka, otežana voda). U sklopu bušotinskog radnog prostora izrađuje se isplačna jama dovoljnog kapaciteta (V = 800 m3) za prihvat najveće očekivane količine radnoga fluida (isplake) iz procesa izrade bušotine. Isplačna jama se radi od vodonepropusnoga materijala (glina na površini jame uz upotrebu vodonepropusne folije, a prostor oko isplačne jame zaštićen je ogradom).

Bušotinski radni prostor se izvodi na način koji će osigurati prihvat i transport onečišćene oborinske vode i vode iz procesa izrade bušotine (pranje i čišćenje) sustavom nepropusnih betoniranih kanala do isplačne jame.

Sustav pročišćavanja isplake

Primarni cilj djelotvorne kontrole čvrstih čestica je uklanjanje što je moguće više nabušenih čestica stijene iz isplake. Stupanj čišćenja isplake od nabušenih čestica i količine materijala za otežavanje čini važnu ulogu u troškovima razrjeđivanja, odlaganja radnih fluida i otpada.

Sustav za pročišćavanje isplake i nabušenih čestica na postrojenju sastoji se od dva vibratora, odvajača pijeska (tzv. "desander"), odvajača mulja (tzv. "desilter"), uređaja za čišćenje isplake (tzv. "mud cleaner"), uređaja za flokulaciju, izdvajanje barita i fino pročišćavanje isplake (tzv. "flock" jedinica) i isplačne jame.

Tijekom procesa bušenja iz isplake se kontinuirano izdvaja nabušeni materijal (krhotine razrušenih stijena) pomoću sustava za pročišćavanje isplake i privremeno odlaže u tzv. "sand-trap". U "sand- trapu" dolazi do gravitacijskog razdvajanja krute i tekuće faze. Nakon razdvajanja, tekuća faza koja se više neće koristiti u procesu bušenja se pročišćava pomoću "flock" jedinice i cisternama odvozi na Postrojenje za regeneraciju tehnoloških fluida Jamarica. Kruta faza se solidificira i neutralizira miješanjem s pijeskom i vapnom te se odlaže na privremeni deponij za odlaganje nabušenog materijala.

Nakon završetka izrade bušotine ispIaka se odlaže u isplačnu jamu gdje dolazi do gravitacijskog razdvajanja krute i tekuće faze. Nakon razdvajanja, preostala tekuća faza iz isplačne jame se pročišćava pomoću flock jedinice i cisternama odvozi na postrojenje za regeneraciju tehnoloških fluida Jamarica. Kruta faza se nakon odvoza tekuće faze solidificira i neutralizira te konačno prema planu sanacije deponira u isplačnoj jami.

Nakon završetka bušenja obavlja se i sanacija isplačne jame - u dva stupnja:

• prvi stupanj obuhvaća sanaciju tekućeg dijela i odvoz tekuće faze – pročišćene iskorištene isplake/vode, prethodno filtrirane na lokaciji/obrađene protokom kroz dekanter, na

centralnu otpadnu jamu (COJ) Žutica uz prethodno uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu; • drugi stupanj obuhvaća obradu preostale žitke mase metodom ukrućivanja. Nakon analize žitkog uzorka iz isplačne jame i određivanja kemijskog sastava istaložene mase (ako uzorak ne sadrži opasne materijale), pristupit će se sanaciji. Dobivena žitka masa koja se nalazi u sand trap-u obrađuje se miješanjem s hidratiziranim vapnom, nakon čega se prebacuje u pomoćnu jamu (obloženu PEHD folijom) neposredno uz isplačnu jamu gdje čeka konačnu sanaciju (isplačne i pomoćne jame) prema Glavnom tipskom rudarskom projektu "Sanacija isplačnih jama u INA-Naftaplinu" (KLASA: UP/I-310-01/90-03/76; URBROJ: 526-02-90-6 od 03. 12. 1990.), poglavlje 5. Sanacija isplačnih jama, str. 40 do 57.

Radni fluidi za izradu bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180

Za izradu bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 koristit će se isplaka na bazi vode (engl. "Water-Based Mud", WBM). Kruta faza će se neutralizirati i solidificirati i konačno odložiti u isplačnu jamu u fazi sanacije isplačne jame, a tekuća faza će se odvesti cisternama s lokacije na Postrojenje za regeneraciju tehnoloških fluida Jamarica.

Konstrukcija bušotine

Cilj razradnih bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 je pronalaženje i crpljenje nafte iz ležišta. U tu svrhu projektirana je konstrukcija bušotine koja podrazumijeva izradu višestrukih promjera kanala bušotine u koje se ugrađuju zaštitne cijevi kojima se isti oblaže.

Bušotina će se izrađivati bušenjem stijena od površine do dna kanala bušotine, od većeg prema manjem promjeru. Nakon bušenja svakog kanala, isti će se obložiti zaštitnom čeličnom cijevi odgovarajućeg promjera, a prostor između će se popuniti cementnom kašom (tj. nakon stvrdnjavanja cementnim kamenom). Na taj način će se osigurati i zadovoljiti geološki i fizikalni uvjeti (stabilnost kanala i naprezanja materijala) kontrole tlakova, tj. sprečavanja komunikacija ležišnih fluida između stijenja po dubini.

Predviđena ukupno potrebna količina cementne kaše za Lip-178 iznosi 100 m3, za Lip-179 iznosi 155 m3, a za Lip-180 130 m3.

2.7 PRIVOĐENJE BUŠOTINA EKSPLOATACIJI

Na eksploatacijskom polju ugljikovodika „Lipovljani" nakon izrade novih kanala bušotina planira se privođenje eksploataciji novih bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180, što podrazumijeva:

• opremanje bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 površinskom i podzemnom opremom za pridobivanje ugljikovodika pomoću gas lifta; • svođenje bušotinskog radnog prostora na optimalnu veličinu za pridobivanje nafte (70 x 50 m). Dubinska oprema treba omogućiti sigurnost u radu, a u slučaju nepredviđene havarije na ušću bušotine spriječiti otvorenu erupciju. Istovremeno mora kompenzirati pomak eksploatacijskog niza koji se javlja pri zagrijavanju (pridobivanje) ili hlađenju (gušenje) tubinga.

Proizvodnja kapljevine plinskim liftom

Sustav plinskog lifta sastoji se od sljedećih dijelova:

• izvor visokotlačnog plina (obično kompresorska stanica);

• visokotlačni plinovod; • mreža utisnih plinovoda od mjernih stanica do ušća bušotine; • površinskih uređaja za mjerenje i podešavanje tlaka i količine plina; • dubinske i površinske bušotinske opreme; • priključnih naftovoda; • uređaja za separaciju i objekata za skladištenje nafte. Metoda podizanja fluida plinskim liftom sastoji se u tome da se stlačeni plin iz prstenastog prostora utiskuje u tubing na odgovarajućoj razini, smanjujući na taj način obujamsku masu fluida, a time i otpor vertikalnog protjecanja, odnosno mijenja se krivulja gradijenta dinamičkog tlaka za dvofazno protjecanje u tubingu od točke utiskivanja do ušća bušotine.

Površinska oprema bušotina

Nakon ugradnje svake kolone, na ušću bušotine će se svaka od zaštitnih kolona položiti u čelično kućište-bušotinsku glavu kojom se osigurava stabilnost i izolacija svih formiranih međuprostora bušotine tj. kontrola ležišnih tlakova. Erupcijski uređaj omogućuje siguran rad bušotine te mogućnost otvaranja i zatvaranja protoka nafte iz bušotine.

Izgradnja BRP za eksploataciju

Nakon opremanja bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 površinskom i dubinskom opremom za pridobivanje nafte pomoću plinskog podizanja fluida, bušotinski radni prostor svest će se na optimalnu veličinu za pridobivanje nafte (70 x 50 m)

Planiranu opremu na BRP naftne bušotine čine:

• nadzemni dio priključnog naftovoda s opremom za regulaciju rada bušotine; • nadzemni dio utisnog plinovoda s opremom za regulaciju količine utisa plina; • pokretni dozirno-pumpni agregat; • telemetrijski sustav za kontrolu procesa rada bušotine (mogućnost). Građevinski radovi na bušotinskim radnim prostorima Lip-178, Lip-179 i Lip-180, obuhvaćaju iskope i zatrpavanja rovova za cjevovode koji se ugrađuju unutar platoa BRP-a.

2.8 IZGRADNJA PRIKLJUČNIH NAFTOVODA I UTISNIH PLINOVODA

Izgradnjom priključnih naftovoda, bušotine Lip-178, Lip-179 i Lip-180 spojit će se na sabirno-otpremni sustav polja „Lipovljani“.

Priključni naftovodi će se izraditi od bešavnih čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 80 (vanjskog promjera 88,9 mm i debljine stjenke 4,8 mm), prema standardu API 5L Grade B za maksimalni radni tlak do 50 bar.

Utisni plinovod će se izraditi od bešavnih čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 50 (vanjskog promjera 60,3 mm i debljine stjenke 3,6 mm), prema standardu API 5L Grade B, za maksimalni radni tlak do 50 bar.

Umjesto čeličnih cijevi, moguća je i ugradnja kompozitnih (nečeličnih) cijevi istog nazivnog promjera DN 80. Radovi na izgradnji priključnih plinovoda podrazumijevaju sljedeće aktivnosti:

• iskop zemljanog rova (širina 80 cm, dubina 100 cm) od bušotine Lip-178 do spoja na bušotinu Lip-46 (L = 1 566 m); od bušotine Lip-179 do bušotine Lip-82 (L = 141 m); od bušotine Lip-180 do spoja na bušotinu Lip-82 (L = 730 m),

• polaganje priključnih naftovoda i utisnih plinovoda od bušotine Lip-178 do Lip-46 te od bušotina Lip-179 i Lip-180 do bušotine Lip-82 u zajednički rov, • nadzemno spajanje priključnih naftovoda s erupcijskim uređajem te utisnih plinovoda; • AKZ izolacija nadzemnih dijelova cjevovoda.

2.9 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Iako nije riječ o klasičnom proizvodnom procesu, pridobivanje nafte i plina može se uvjetno smatrati proizvodnim procesom, budući da se za pridobivanje nafte i plina (tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa) koriste fluidi (putem utisnih plinovoda), što se može smatrati tvarima koje ulaze u tehnički proces. Također, prilikom izrada predmetnih bušotina koristit će se isplaka na bazi vode, a planirana količina isplačnog materijala i aditiva kod izrade ovih triju bušotina prikazana je u tablici 2-6.

Tablica 2-6: Planirana količina isplačnog materijala i aditiva kod izrade bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip-180 Ukupna količina materijala [kg] Naziv proizvoda Lip-178 Lip-179 Lip-180 BENTONIT 11000 34000 26000 SODA KALCINIRANA 350 1050 1225 SODA KAUSTIČNA 325 550 550 GELEX 60 60 60 SODA BIKARBONA 150 675 650 DEXTRIDE E 325 1775 1700 DEFOAM W 300 416 416 416 STARCIDE 50 50 125 PAC- R 200 950 1100 PAC- L 1175 3550 4125 FILTER CHECK 675 2350 2925 AVA ZR 5000 500 500 250 KALIJEV HIDROKSID 400 1250 1475 KALIJEV KLORID KCl 13000 44000 42000 SAPP 75 500 475 VISCO XC 84 (Xantam Gum) 275 325 300 BARACOR 95 208 208 416 BARAZAN D 325 375 1525 DESCO CHROME FREE 590 3187 1780 BARACARB 5 4000 13000 14000 BARACARB 25 6000 13000 14000 SOL INDUSTRIJSKA NaCl 1000 0 0 CALCIUM CHLORIDE 0 19000 0 NF-6 0 0 95 IRON-THIN 0 0 475 Kalcij Bromid 95% 0 9100 15850 INCORR ( Inhibitor kor.) 0 200 400 BARIT 0 144000 100500 CALCIUM CHLORIDE 0 0 33000 TORQ-TRIM II 0 6864 14352 Izvor: Idejni projekt Kruta faza će se neutralizirati i solidificirati i konačno odložiti u isplačnu jamu u fazi sanacije isplačne jame, a tekuća faza će se odvesti cisternama s lokacije na Postrojenje za regeneraciju tehnoloških fluida Jamarica.

Za potrebu cementacije pri izradi bušotina također će se koristiti i sljedeće količine cementne kaše:

• Bušotina Lip-178: 100 m3 • Bušotina Lip-179: 155 m3 • Bušotina Lip-180: 130 m3 Prema podacima Idejnog projekta, u slučaju pozitivnih ishoda ovih triju razradnih bušotina, iste će generirati sljedeće količine nafte i plina:

• Bušotina Lip-178: 12,1 m3 nafte i 1 950 m3 plina/dan; • Bušotina Lip-179: 9,6 m3 nafte i 863 m3 plina/dan; • Bušotina Lip-180: 28,5 m3 nafte i 1 450 m3 plina/dan.

2.10 POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJE U OKOLIŠ

Ne očekuje se generiranje dodatnih tvari niti bilo kakve emisije u okoliš nakon tehnološkog procesa.

2.11 POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

Područje obuhvata zahvata nalazi se na području Sisačko-moslavačke županije, Općine Lipovljani i Grada Novske (grafički prikaz 3-1). Obuhvat zahvata sastoji se od dva dijela: bušotina Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim naftovodima i cjevovodima koji se nalaze na sjeverozapadnom dijelu EPU-a i bušotine Lip-178 s pripadajućim naftovodom i cjevovodom koja se nalazi na jugoistočnom dijelu EPU-a (grafički prikazi 2-4 i 2-5).

Sjeverozapadni dio obuhvata nalazi se na sjevernom području naselja Lipovljani. Bušotina Lip-179 nalazi se između ulica Stjepana Sanića, kralja Tomislava i Kutinske ulice (skupa s bušotinom Lip-82 na koju se priključuje), a bušotina Lip-180 nalazi se na poljoprivrednom području, na udaljenosti od cca 320 m sjeverozapadno od groblja.

Jugoistočni dio zahvata (bušotina Lip-178 te pripadajući naftovod i utisni plinovod do priključne bušotine Lip-46) nalazi se u šumskom području na udaljenosti od cca 510 m sjeverno, odnosno 160 m istočno od županijske ceste ŽC3217 (Kozarice (L33141 - D47).)

Grafički prikaz 3-1: Prikaz lokacije zahvata na satlitskoj snimci Izvor: Idejni projekt, ESRI Satellite Imagery

3.2 PROSTORNI PLANOVI

Prostorni planovi koji su relevantni za predmetni zahvat navedeni su u tablici 3-1:

Tablica 3-1: Prostorni planovi relevantni za zahvat Razina prostornog plana Naziv i br. glasila u kojemu je objavljen Prostorni plan Sisačko-moslavačke Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije br. 04/01, 12/10, županije 12/19 Službeni vjesnik Općine Lipovljani br. 02/08, 05/12, 08/16 i Prostorni plan uređenja Općine Lipovljani 58/19 Prostorni plan uređenja Grada Novske Službeni vjesnik Grada Novske br. 07/05, 42/10, 08/13, 54/18

3.2.1 Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije

(Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije br. 04/01, 12/10, 12/19) U Odredbama za provođenje, poglavlju 1.3.6. Iskorištavanje mineralnih sirovina, između ostaloga je navedeno:

"... Točan položaj, veličina i oblik eksploatacijskih polja i istražnih prostora u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina označenih simbolima određuje se prostornim planovima uređenja gradova i općina i urbanističkim planovima uređenja."

U istom poglavlju navedena su i utvrđena eksploatacijska polja ugljikovodika:

U poglavlju 2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU, u potpoglavlju 2.1.2.3. Energetske građevine, između ostaloga je navedeno:

"... 400 kV) b)Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, odnosno uređajima i postrojenjima - međunarodni naftovod JANAF, uključivo naftni terminal - magistralni naftovodi - polja za iskorištavanje nafte i plina ( Jamarica, Janja Lipa, Kozarica, Lipovljani, Mramor Brdo, Okoli, Stružec, Vezišće, Voloder, Žutica i Vrbak) - magistralni produktovod Sisak - Zagreb."

U poglavlju 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU, potpoglavlju 6.3 energetski sustav, navodi se:

" 6.3.1. Naftno gospodarstvo

U naftnom se gospodarstvu predviđa temeljita obnova tehnoloških procesa i unapređenje djelatnosti (povećanje proizvodnje, uz bolju preradu sirovine). Ukoliko je to moguće, potrebno je koristiti postojeće koridore i lokacije, bez zahvaćanja u novi prostor, kako bi se smanjili mogući učinci po okoliš.

Obnovu je potrebno vršiti po najvišim gospodarsko - ekološkim standardima zaštite, uz primjenu važećih zakonskih propisa i konvencija o zaštiti okoliša."

Grafički prikaz 3-2: Izvod iz karte namjene i korištenja prostora Prostornog plana SMŽ Izvor: Inernetske stranice Zavoda za prostorno uređenje SMŽ

3.2.2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIPOVLJANI

(Službeni vjesnik Općine Lipovljani br. 02/08, 05/12, 08/16 i 58/19) U Odredbama za provođenje, poglavlju 2.0 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA, 2.1. GRAĐEVINE I ZAHVATI U PROSTORU OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU (I. Izmjene i dopune Plana), u čl. 8. između ostaloga se navodi:

".../1/ Temeljem Uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu i Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije utvrđuju se sljedeće građevine i zahvati u prostoru na području Općine Lipovljani od važnosti za Državu: ... b) energetske građevine:

• elektroenergetske građevine – dalekovod 220 kV (Hrvatska Dubica-Banova Jaruga) • građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim uređajima i postrojenjima: - eksploatacijsko polje Lipovljani, - međunarodni naftovod JANAF - magistralni naftovod Kozarice – Sisak, Ivanić Grad, - plinovod Novska – Kutina – Ivanić Grad s mjerno redukcijskom stanicom (MRS) u Lipovljanima, - plinovod Kozarice – Sisak..." U poglavlju 2.3.1. IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA, u čl. 44. stavku 1. između ostaloga je navedeno:

"...Izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: ... • Građevine za istraživanje i eksploataciju prirodnih sirovina nafte i plina i termalnih voda". U poglavlju 3. , potpoglavlju 3.2.7. EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA /EX/, u čl. 72. navedeno je:

"Na području Općine Lipovljani nalaze se eksploatacijska polja ugljikovodika Lipovljani i Jamarice sa buštinama i izgrađenim sustavima za sabiranje nafte i plina. Eksploatacijska polja za iskorištavanje mineralnih sirovina nafte i plina označena su u grafičkom dijelu ovog Plana. Predviđaju se sljedeće mjere zaštite: • Iskorištavanje mineralnih sirovina mora se odvijati u skladu sa zakonskom regulativom, a prema načelima održivog razvoja i zaštite okoliša • Oko izgrađene bušotine zaštitna požarna zona iznosi u polumjeru 30 m od osi bušotine. Za trajno napuštenu bušotinu sigurnosna zona, u kojoj je zabranjeno graditi objekte za život ili boravak ljudi iznosi u polumjeru 3 m od osi bušotine. • Sanacija eksploatacijskih polja nakon zatvaranja mora se obaviti u skladu sa zakonskom regulativom." U poglavlju 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETA I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, potpoglavlju 5.2.3.1. Naftno gospodarstvo, u čl. 120. navedeno je:

"/1/ Naftnom se gospodarstvu predviđa temeljita obnova tehnoloških procesa i unapređenje djelatnosti (povećanje proizvodnje uz kvalitetniju preradu sirovine i ozbiljnije mjere zaštite okoliša). U pravilu bi trebalo koristiti postojeće koridore i lokacije, zbog smanjenja negativnih učinaka u prostoru.

/2/ Područjem Općine Lipovljani prolazi koridor Jadranskog naftovoda (JANAF). Ovim Planom se utvrđuje zaštitna zona naftovoda JANAF-a koja iznosi 100 m lijevo i desno od osi cjevovoda i zona opasnosti, unutar koje je zabranjena svaka gradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda, a koja iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda. U zelenom pojasu širokom 5 m lijevo i desno od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korjenje raste dublje od 1m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

/3/ Područjem Općine prolaze magistralni naftovodi: - DN 500/50 otpremna stanica Jamarice-Stružec - DN 150/50 mjerna stanica 2 Lipovljani-Stružec. Zaštitni pojasevi za naftovode određeni su u članku 137.

/4/Postojeće zone energetskog korištenja sirovina sjeveroistočnog dijela Općine prema pokazateljima PPŽ proizvode 1210 t/ 1 godinu opasnog tehnološkog otpada, te je potrebno primjenjivati stroge mjere zaštite sukladno važećim propisima i konvenciji o zaštiti okoliša."

Člankom 137. propisane su širine sigurnosnih pojaseva:

".../1/Pri projektiranju i izvođenju plinovoda obavezno se pridržavati svih tehničkih propisa, a naročito propisa o sigurnosti i zaštiti. Obavezno se pridržavati propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

/2/ Sigurnosni pojas unutar kojeg je potrebno zatražiti uvjete prilikom bilo kakvih zahvata u prostoru iznosi 200 m lijevo i desno od cjevovoda (naftovoda, plinovoda, produktovoda). Zaštitni pojasi odrediti će se prilikom izdavanja posebnih uvjeta kod gradnje građevina koje nisu u funkciji naftovoda i plinovoda. Zaštitni pojasi ovise o promjeru i radnom tlaku cjevovoda, a generalno zaštitni pojas iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda (plinovod, naftovod, produktovod). Zaštitni sigurnosni prostor oko pojedinih građevina i instalacija određuje se u skladu sa posebnim propisima.

/3/ U pojasu širokom 30 m lijevo i desno od osi plinovoda, nakon izgradnje plinovoda, zabranjeno je graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti izgrađenog plinovoda i bez obzira na razred pojasa cjevovoda.

/4/ Iznimno od stavka /3/ ovog članka zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi mogu se graditi u pojasu užem od 30 m ako je gradnja već bila predviđena prostornim planom prije projektiranja plinovoda i ako se primijene posebne zaštitne mjere, s tim da najmanja udaljenost naseljene zgrade od plinovoda mora biti: - za promjer cjevovoda do 125 mm - 10 m - za promjer cjevovoda od 125 mm do 300 - 15 m - za promjer cjevovoda od 300 mm do 500 - 20 m - za promjer cjevovoda veći od 500 - 30 m

/5/ U pojasu širokom 5 m s jedne i druge strane računajući od osi cjevovoda zabranjeno je saditi biljke čije korjenje raste dublje od 1 m odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m."

U Odredbama za provođenje, u čl. 72. stavku 1. (III. Izmjene i dopune Plana) navodi se:

"... Na području Općine Lipovljani nalaze se eksploatacijska polja ugljikovodika Lipovljani i Jamarice, sa naftno-rudarskim objektima i postrojenjima, unutar kojih se planira izrada novih bušotina. Izrada i privođenje eksploataciji navedenih bušotina dozvoljava se i u građevinskim područjima naselja koja se nalaze unutar eksploatacijskog polja ugljikovodika (EPU)."

U istom članku, stavku 2. (II. Izmjene i dopune Plana), navodi se:

"...Eksploatacijska polja za iskorištavanje mineralnih sirovina nafte i plina (eksploatacijska polja ugljikovodika (EPU)) označena su u grafičkom dijelu ovog Plana na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 3.4. Područja primjene planskih mjera zaštite."

Grafički prikaz 3-3: Izvod iz karte korištenja i namjena površina Prostornog plana uređenja Općine Lipovljani Izvor: Internetske stranice Zavoda za prostorno uređenje SMŽ

3.2.3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA NOVSKE

(Službeni vjesnik Grada Novske br. 07/05, 42/10, 08/13, 54/18) U Poglavlju 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA, potpoglavlju 2.1 GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU (II. Izmjene i dopune Plana), u čl. 13 između ostaloga se navodi:

"...Plan utvrđuje sljedeća područja i građevine od važnosti za Državu i Županiju:

(1) Područja i građevine od važnosti za Državu na području Grada Novske:

- autocesta A-3, - južna i istočna obilaznica naselja Novska, - brza cesta: Novska – Lipik – Pakrac, - dogradnja, obnova i rekonstrukcija postojećih državnih cesta, - postojeća trasa koridora željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M103 (i M105) sa potrebnim zahvatima remonta i rekonstrukcije radi postizanja potrebnih brzina, nosivosti i sigurnosti, - postojeća željeznička pruga od značaja za međunarodni promet oznake M104,

(Zagreb - Sisak-Sunja-Novska), - koridori za međunarodnu mrežu elektroničkih komunikacija, - energetski koridori magistralnih dalekovoda 220 kV, - energetski koridori magistralnih plinovoda, - koridor naftovoda za međunarodni i državni transport nafte (JANAF), - eksploatacijsko područje nafte i plina, - koridor magistralnog naftovoda, - vodoopskrbni sustav regionalnog značaja (Moslavačka Posavina), - građevine za zaštitu od poplava – kanal Veliki Strug i retencija Mokro polje, - dio Parka prirode Lonjskog polje, - državna lovišta." U potpoglavlju 2.3. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA, potpoglavlju 2.3.1. Građevine koje se mogu graditi na površinama izdvojene namjene, u čl. 41. stavku 3. navedeno je:

" U skladu sa stavkom (1) ovoga članka, na području grada Novske planirane su sljedeće izdvojene namjene:

- GOSPODARSKA - PROIZVODNA – I (pretežito industrijska - I1, pretežito zanatska - I2), - POSLOVNA – K (pretežito uslužna - K1, pretežito trgovačka - K2, komunalno servisna - K3), - POLJOPRIVREDNA – P (farme – tovilišta), - ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA – E, - UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA – T, - SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA – R, - POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, - GROBLJA." U čl. 44. između ostaloga se navodi:

"... (1) Iskorištavanje nalazišta nafte i plina kao i njihovo skladištenje na sjevernom prigorsko-brdskom dijelu Grada (područja naselja Kozarice, Novi Grabovac, Lovska, Bair, Popovac Subocki) zadržava se u okvirima postojećih i Planom utvrđenih eksploatacijskih polja i lokacija. Eventualna daljnja prerada mineralnih sirovina na području Grada Novske moguća je samo u skladu s ovim planom temeljem uvjeta iz procjene utjecaja na okoliš i prirodu. Ova djelatnost u prostoru Grada Novske podređuje se ograničenjima proizašlih iz zahtjeva očuvanja prirodnih-krajobraznih vrijednosti i zaštite okoliša.

...

(3) Unutar eksploatacijskog područja, na sigurnoj udaljenosti od utjecaja eksploatacije mogu se locirati proizvodni, poslovni, servisni, poslovni i pomoćni objekti (upravne prostorije, servisno-skladišni prostori vozila i opreme, pogonski i energetski objekti, boravak i smještaj radnika, sanitarne i druge pomoćne prostorije) s maksimalnom građevinskom bruto površinom pod svim objektima do 1000 m2."

U čl. 49. između ostaloga je navedeno:

"... (1) Izvan građevinskih područja mogu se graditi, u skladu s mjesnim uvjetima i prilikama, sljedeće građevine: a) infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne, građevine elektroničkih komunikacija, sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije:sunčeve energije, energije vjetra, biomase i geotermalne energije i dr., itd.), ovaj stavak ne uključuje izvedbu samostalnih solarnih

elektrana, budući one zahtijevaju velike površine za izvedbu, koje je potrebno posebno predvidjeti u Planu)..."

U Odredbama za provođenje (III. izmjene i dopune Plana), u čl. 58. stavku 1. navodi se:

"...Naftno-rudarski objekti za istraživanje i eksploataciju mineralnilh sirovina - ugljikovodika

Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ugljikovodika ovim se planom usmjerava - zadržava u okvirima postojećih eksploatacijskih područja na prostorima naselja Kozarice, Novi Grabovac, Lovska, Bair i Popovac Subocki gdje su utvrđene granice eksploatacijskih polja ugljikovodika (EPU) 'Jamarica', 'Kozarica' i 'Lipovljani'."

Eksploatacijsko polj Mineralna sirovina Površina na području Grada Novske (km2) Jamarica ugljikovodici 10,79 Kozarica ugljikovodici 20,43 Lipovljani ugljikovodici 5,82 U članku 64. stavku 1. (III. Izmjene i dopune Plana) navodi se:

"... Eksploatacija mineralnih sirovina, gradnja objekata i postrojenja u funkciji eksploatacije (naftno- rudarski objekti i postrojenja), kao i ostalih pratećih objekata (upravne prostorije, servisno-skladišni prostori, boravak i smještaj radnika, sanitarne i druge pomoćne prostorije), mogu se graditi u izdvojenim namjenama (zona iskorištavanja sirovina - E) i izvan građevinskih područja naselja."

Čl. 85. stavak 5. (III: Izmjene i dopune Plana) propisuje sigurnosne koridore naftovoda i plinovoda:

"...Za ostale veće cjevovode također je zona zaštite 30 m obostrano, ali uz poštivanje određenih mjera zaštite mogu se odrediti zaštitni prostorni koridori prema promjerima cjevovoda. Tako je za pojedine promjere cjevovoda potrebno rezervirati određene koridore u prostoru u kojima se zabranjuje graditi bilo kakve stabilne objekte.

Za promjere do 125 mm potrebno je osigurati koridor od 10 m obostrano od osi, za promjere cjevovoda 125 do 300 mm potrebno je 15 m obostrano, za promjere cjevovoda 300 do 500 mm potreban je koridor obostrano od 20 m te za cjevovode veće od 500 mm potrebno je osigurati koridor od 30 m.

Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30 m u polumjeru oko osi bušotine. Kod trajno napuštenih bušotina (likvidirane - kanal bušotine se nalazi 1,5 -2,0 m pod zemljom), sigurnosna - zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.

U pojasu 5 m obostrano od trasa plinovoda i naftovoda nije dozvoljena sadnja biljaka čije korijenje raste dublje od 1 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m niti paralelno polaganje drugih instalacija.

Kod paralelnog vođenja instalacija (kanalizacija, vodovod, el. kablovi, tel. kablovi i ostalo) s naftovodima odnosno plinovodima minimalna međusobna udaljenost mora biti 5 m računajući od vanjskog ruba infrastrukturnih instalacija do vanjskog ruba naftovoda. Na mjestima križanja instalacija, infrastrukturne instalacije treba obavezno staviti ispod naftovoda odnosno plinovoda. Vertikalna udaljenost mora biti najmanje 0,5 m računajući od donje kote cjevovoda do gornje kote cjevovoda koji se polaže. Kut križanja mora biti između 90° i 60°. Iznad mjesta križanja obavezno se postavlja pocinčana rešetka kao oznaka da ispod postojećeg cjevovoda prolazi najmanje još jedan cjevovod ili kabel. Na mjestima križanja paralelnog hoda prometnica, željezničke pruge, vodotoka,

kanalske mreže i dr. s naftovodom odnosno plinovodom međusobna udaljenost definirana je posebnim propisima i sastavni je dio posebnih uvjeta."

Grafički prikaz 3-4: Izvadak iz karte korištenja i namjene površina Prostornog plana uređenja Grada Novske Izvor: Inernetske stranice Zavoda za prostorno uređenje SMŽ

ZAKLJUČAK

Uvidom u tekstualni i grafički dio Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije, razvidno je da su granice EPU Lipovljani ucrtane u kartu korištenja i namjene površina. Također, vidljivo je da se dio zahvata koji obuhvaća bušotinu Lip-179 nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja.

Uvidom u tekstualni dio Prostornog plana uređenja Općine Lipovljani, vidljivo je da je EPU Lipovljani energetska građevina od važnosti za Državu. Također, važno je napomenuti kako je člankom 44. omogućena i gradnja građevina za istraživanje i eksploataciju prirodnih sirovina nafte i plina izvan građevinskog područja. Navedeni su i zaštitni koridori lijevo i desno od osi cjevovoda, kao i širine sigurnosnih pojaseva. Na grafičkom dijelu Plana vidljivo je kako se bušotine Lip-180 i Lip-179 nalaze unutar područja EPU Lipovljani, ali i to da se lokacija bušotine Lip-179 nalazi unutar građevinskog područja naselja, što je omogućeno čl. 72. stavkom 1.

Uvidom u tekstualni dio Prostornog plana uređenja Grada Novske, razvidno je kako su eksploatacijska polja nafte i plina objekti od važnosti za Državu. Također, iskorištavanje mineralnih sirovina navodi se kao površina izvan građevinskog područja naselja izdvojene namjene. U čl. 64. navodi se kako se energetske infrastrukturne građevine mogu graditi izvan građevinskih područja naselja.

S obzirom na sve navedeno, može se zaključiti kako je zahvat u potpunosti usklađen s relevatnim prostornim planovima za promatrano područje.

3.3 OPIS STANJA SASTAVNICA OKOLIŠA NA KOJE BI ZAHVAT MOGAO UTJECATI

3.3.1 BIORAZNOLIKOST

Uži obuhvat zahvata podijeljen je na dva dijela: jedan na sjeverozapadnom dijelu eksploatacijskog polja (bušotine Lip-179 i Lip-180 s priključnim naftovodima i utisnim plinovodima) te drugi na jugoistočnom dijelu polja (bušotina Lip-178 s priključnim naftovodom i utisnim plinovodom) te je stoga karta staništa prikazana u dva odvojena prozora, radi bolje preglednosti (grafički prikaz 3-6).

Prema Karti nešumskih kopnenih staništa Republike Hrvatske Informacijskog sustava zaštite prirode te na temelju javnih podataka „Hrvatskih šuma" d. o. o., u okolici od 100 m od obuhvata zahvata (bušotinski radni prostori i trase cjevovoda) nalaze se sljedeći stanišni tipovi:

C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke (As. Arrhenatheretum elatioris Br.-Bl. ex Scherrer 1925) – Navedena zajednica predstavlja najvažniju livadu-košanicu atlantskog dijela Srednje Europe. U Hrvatskoj postiže svoju istočnu granicu. Razvija se, u pravilu, izvan dohvata poplavnih voda. U florističkom sastavu ističu se Arrhenatherum elatius, Trisetum flavescens, Crepis biennis, Tragopogon pratensis, Knautia pratensis, Heracleum sphondilium i niz drugih. Jedna je od floristički najbogatijih livadnih zajednica. U Hrvatskoj je poznata, osim tipične, još subas. salvietosum pratensis na sušim staništima te subas. convolvuletosum arvensis na više-manje ruderalnim staništima.

Navedeni stanišni tip dolazi kao sekundarni u kombinaciji sa stanišnim tipom I.2.1. - Mozaici kultiviranih površina na drugom dijelu zahvata, na mjestu na kojemu se županijska cesta ŽC3217 odvaja prema priključnoj bušotini Lip-46, na površini od cca 0,46 ha.

C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.-Bl. 1926) - Ovaj stanišni tip sastoji se od mezofilnih livada košanice Srednje Europe rasprostranjenih od nizinskog do gorskog pojasa.

Ovaj stanišni tip pridolazi kao sekundarni u kombinaciji sa šumskim stanišnim tipom i stanišnim tipom D.1.2.1. na krajnjem sjeveroistočnom dijelu šireg obuhvata drugoga dijela zahvata (buffer od 100 m) te nije relevantan za zahvat.

D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (Red PRUNETALIA SPINOSAE R. Tx. 1952) – ovaj stanišni tip pripada razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et Borja Carbonell 1961. To je skup više-manje mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično drveća razvijenog u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.

Ovaj stanišni tip na području obuhvata zahvata pridolazi kao primarni na istom području opisanom u prethodnoj stavci, ali također i na većoj površini jugozapadnog područja drugog dijela zahvata, jugoistočno od područja rasprostranjenja stanišnog tipa I.2.1. Na širem području obuhvata (buffer 100 m) pridolazi površinom od cca 0,2 ha.

I.2.1 - Mozaici kultiviranih površina – Ovaj stanišni tip sastoji se od mozaika različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva izdvajanje

pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata.

Ovaj tip staništa se na prvom dijelu obuhvata zahvata javlja na gotovo čitavom širem području oko bušotinskih radnih prostora obaju bušotina, kao i trasama priključnih cjevovoda te je ujedno i najrasprostranjeniji stanišni tip na ovome dijelu zahvata (prelazak urbanog rubnog dijela naselja Lipovljani na kojemu se nalazi bušotina Lip-179 u ruralno/poljoprivredno okruženje oko bušotine Lip- 180). Obuhvaća gotovo u potpunosti bušotinske radne prostore obaju bušotina, kao i trase cjevovoda, osim na manjem rubnom dijelu BRP-a bušotine Lip-180 koji se nalazi na šumskom području i dijela trase cjevovoda koji se polaže uz prometnicu (Kutinsku ulicu).

Na drugom dijelu zahvata (bušotina Lip-178 s pripadajućim cjevovodima), ovaj stanišni tip javlja se na dijelu zahvata gdje trasa cjevovoda skreće sa županijske ceste ŽC3217 prema priključnoj bušotini Lip- 46, na površini od cca 0,46 ha, a pridolazi u kombinaciji sa stanišnim tipom C.2.3.1. - srednjoeuropske livade rane pahovke.

J - Izgrađena i industrijska staništa - Izgrađene, industrijske, i druge kopnene ili vodene površine na kojima se očituje stalni i jaki ciljani (planski) utjecaj čovjeka. Definicija tipa na ovoj razini podrazumijeva prostorne komplekse u kojima se izmjenjuje različiti tipovi izgrađenih i kultiviranih zelenih površina u raznim omjerima zastupljenosti.

Ovaj stanišni tip u slučaju obuhvata zahvata podrazumijeva područje naselja Lipovljani, odnosno područje oko bušotinskog radnog prostora bušotine Lip-179. Manjim dijelom se prostire i duž pripadajućih cjevovoda od bušotine Lip-179 do priključne bušotine Lip-82 uz Kutinsku ulicu.

E - Šume - Budući da nova karta staništa ne prikazuje šumske stanišne tipove, šume se prikazuju na najvišoj klasifikacijskoj jedinici (E). Za potrebu rekognoscije stanišnih tipova na području obuhvata zahvata, korišteni su podaci stare karte staništa iz 2004. godine, ali i javni podaci "Hrvatskih šuma" d. o. o. za dio zahvata koji se nalazi na šumskom području državnih šuma te podaci WFS-a Ministarstva poljoprivrede za privatne šume (bušotina Lip-178 s pripadajućim naftovodom i utisnim cjevovodom do bušotine Lip-46).

Prema tim podacima, na području obuhvata zahvata pridolaze sljedeći šumski stanišni tipovi (grafički prikaz 3-5):

E.3.1. - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993 i sveza Carpinion betuli Isller 1931) pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinskog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

Ovaj šumski stanišni tip je na ovom dijelu područja obuhvata zahvata daleko najrašireniji te obuhvaća veći dio bušotinskog radnog prostora površinom od cca 1,45 ha, gotovo čitavu duljinu pristupne ceste površinom od cca 0,193 ha te čitavu trasu naftovoda i utisnog plinovoda do priključne bušotine Lip-46, kao i gotovo čitavo šire buffer područje od 100 m sa svake strane trase cjevovoda. Uvidom u atributne tablice odsjeka na predmetnim površinama, razvidno je kako je riječ o uređajnim razredima gospodarskih sjemenjača kitnjaka te panjača graba, a kod privatnih šuma koje prevladavaju na zapadnom dijelu ovoga dijela obuhvata zahvata navedeno je da je riječ o fitocenozi šume hrasta kitnjaka i običnoga graba, što odgovara navedenome stanišnom tipu.

E.3.1.5. - Šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba. Iako je, prema staroj karti staništa iz 2004., ovo područje kartirano kao stanišni tip E.3.2. -Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične breze (Sveze Quercion robori-petraeae Br.-Bl. 1932), uvidom u javne podatke "Hrvatskih šuma" d. o. o. (s ozbirom na sastav drvne zalihe) dolazi se do zaključka da je na promatranom području ipak riječ o ovom stanišnim tipu.

Šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba (As. Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963) je u Hrvatskoj široko rasprostranjena klimazonalna zajednica značajna za brežuljkasti (kolinski) vegetacijski pojas. U sloju drveća mjestimično dominira hrast kitnjak (Quercus petraea), mjestimično obični grab (Carpinus betulus), a pridolaze divlja trešnja (Prunus avium) i klen (Acer campestre), uz vrlo dobro razvijen sloj grmlja u kojem se ističu klokočika (Staphylea pinnata), obična kurika (Euonymus europaeus), kozokrvina (Lonicera caprifolium), bijeli glog (Crataegus monogyna), a u sloju niskog raslinja veliki broj karpinetalnih i fagetalnih elemenata kao npr. mišjakinja (Stellaria holostea), proljetna graholika (Lathyrus vernus), žućkasta grahorica (Vicia oroboides), lazarkinja (Galium odoratum), proljetna broćika (Cruciata glabra), šumska ljubičica (Viola reichenbachiana), pužarka (Isopyrum thalictroides), kopitnjak (Asarum europaeum), jaglac (Primula vulgaris) i mnogo drugih. Horvat (1938) razlikuje tri subasocijacije koje su uvjetovane pedogenetski (Gračanin 1948). Subasocijacija s pasjim zubom (ssa. erythronietosum) dolazi na umjereno podzoliranim tlima, subasocijacija s dlakavim šašem (ssa. caricetosum pilosae) na eutričnim tlima i luvisolima povrh mekih vapnenaca, a subasocijacija s klokočikom (ssa. staphyletosum) na smeđim i žućkasto sivim eluviranim karbonatnim tlima.

Ovaj je stanišni tip zauzima sjeverni dio bušotinskog radnog prostora bušotine Lip-178 površinom od cca 0,54 ha te sjeverni dio šireg područja obuhvata (buffer 100 m sjeverno od bušotine) te krajnji sjeverni dio pristupne ceste površinom od cca 0,007 ha.

Grafički prikaz 3-5: Šumski stanišni tipovi drugoga dijela obuhvata zahvata prema staroj karti staništa i javnim podacima „Hrvatskih šuma" d. o. o. Izvor: Idejni projekt, Bioportal, javni podaci „Hrvatskih šuma" d. o. o. i WFS Ministarstva poljoprivrede

Grafički prikaz 3-6: Karta staništa Republike Hrvatske Izvor: WFS Informacijskog sustava zaštite prirode

Od navedenih stanišnih tipova, sljedeći se nalaze Prilogu II (Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske) i Prilogu III (Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu Natura 2000) Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/2014):

C.2.3. - Mezofilne livade Srednje Europe (uključuje i stanišne tipove niže klasifikacijske razine C.2.3.2. i C.2.3.2.1), korespondira Natura 2000 stanišnom tipu 6510 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis);

E.3.1. - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume i E.3.1.5 - Šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba - korespondira Natura 2000 stanišnom tipu 91L0 Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio- Carpinion).

3.3.2 EKOLOŠKA MREŽA

Prvi dio obuhvata zahvata, odnosno buduće bušotine Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim cjevovodima nalaze se unutar područja ekološke mreže značajnog za ptice (POP) HR1000004 - Donja Posavina, dok se drugi dio obuhvata zahvata (buduća bušotina Lip-178 s pripadajućim cjevovodima do priključne bušotine Lip-46 NE NALAZI na području ekološke mreže RH (udaljen je cca 4,7 km istočno od navedenog područja ekološke mreže).

Na širem području obuhvata zahvata, odnosno njegovom prvom dijelu, nalaze se još područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove (POVS): HR2000416 Lonjsko polje na udaljenosti od cca 3,9 km zapadno od prvog dijela obuhvata zahvata te HR2001216 - Ilova koje se nalazi na udaljenosti od cca 5,1 km sjeverno od prvog dijela obuhvata zahvata.

Ciljevi očuvanja ovih triju područja ekološke mreže prikazani su u tablicama 3-2, 3-3 i Error! Reference source not found..

Grafički prikaz 3-7: Položaj planiranog zahvata u odnosu na područja ekološke mreže Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode

Tablica 3-2: Ciljne vrste ptica POP HR1000004 Donja Posavina Status Kategorija za Područje EM Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste (G = gnjezdarica, Z = ciljnu vrstu zimovalica) 1 Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak P 2 Actitis hypoleucos mala prutka G 1 Alcedo atthis vodomar G 2 Anas strepera patka kreketaljka G 1 Aquila clanga orao klokotaš Z 1 Aquila pomarina orao kliktaš G 1 Ardea purpurea čaplja danguba G P 1 Ardeola ralloides žuta čaplja G P 1 Aythya nyroca patka njorka G P Z 1 Casmerodius albus velika bijela čaplja G P Z 1 Chlidonias hybrida bjelobrada čigra G P 1 Chlidonias niger crna čigra P 1 Ciconia ciconia roda G 1 Ciconia nigra crna roda G P 1 Circus aeruginosus eja močvarica G 1 Circus cyaneus eja strnjarica Z 1 Circus pygargus eja livadarka G 1 Crex crex kosac G 1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G 1 Dendrocopos syriacus sirijski djetlić G 1 Dryocopus martius crna žuna G 1 Egretta garzetta mala bijela čaplja G P 1 Falco columbarius mali sokol Z HR1000004 1 Falco vespertinus crvenonoga vjetruša P Donja 1 Ficedula albicollis bjelovrata muharica G Posavina 2 Gallinago gallinago šljuka kokošica G 1 Grus grus ždral P 1 Haliaeetus albicilla štekavac G 1 Ixobrychus minutus čapljica voljak G P 1 Lanius collurio rusi svračak G 1 Lanius minor sivi svračak G 1 Milvus migrans crna lunja G 2 Netta rufina patka gogoljica G 1 Numenius arquata veliki pozviždač P 1 Nycticorax nycticorax gak G P 1 Pandion haliaetus bukoč P 1 Pernis apivorus škanjac osaš G 1 Phalacrocorax pygmeus mali vranac G 1 Philomachus pugnax pršljivac P 1 Picus canus siva žuna G 1 Platalea leucorodia žličarka G P 2 Podiceps nigricollis crnogrli gnjurac G 1 Porzana parva siva štijoka G P 1 Porzana porzana riđa štijoka G P 1 Porzana pusilla mala štijoka P 2 Riparia riparia bregunica G 1 Strix uralensis jastrebača G 1 Sylvia nisoria pjegava grmuša G 1 Tringa glareola prutka migavica P

44 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Status Kategorija za Područje EM Znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv vrste (G = gnjezdarica, Z = ciljnu vrstu zimovalica) 2 značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons, siva guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia, crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata) Oznaka: 1=međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 3. i članka 4. stavka 1. Direktive 2009/147/EZ

Tablica 3-3: Ciljne vrste i stanišni tipovi za POVS HR2000416 - Lonjsko polje Kategorija za Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa stanišnog tipa stanišni tip 1 veliki tresetar Leucorhinia pectoralis 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus 1 jelenak Lucanus cervus 1 hrastova strizibuba Cerambyx cerdo 1 piškur Misgurnus fossilis 1 veliki vodenjak Triturus carnifex 1 crveni mukač Bombina bombina 1 barska kornjača Emys orbicularis 1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus 1 dabar Castor fiber 1 vidra Lutra lutra 1 četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia 1 veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus 1 vijun Cobitis elongatoides 1 gavčica Rhodeus amarus HR2000416 1 Cucujus cinnaberinus Lonjsko 1 vrbina šefljica Arytrura musculus polje 1 vijun Cobitis elongatoides 1 gavčica Rhodeus amarus 1 Cucujus cinnaberinus 1 vrbina šefljica Arytrura musculus 1 Cucujus cinnaberinus 1 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom 3150 Hydrocharition ili Magnopotamion 1 Poplavne miješane šume Quercus robur, 91F0 Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, 91E0* Salicion albae) 1 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i 9160 hrastovo-grabove šume Carpinion betuli 1 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i 6430 šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

45 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Kategorija za Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa stanišnog tipa stanišni tip 1 Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea 3130 1 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, 6510 Sanguisorba officinalis) Izvor: Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 080/2019)

Kategorija za Znanstveni naziv vrste / šifra Područje EM ciljnu vrstu / Hrvatski naziv vrste / hrvatski naziv staništa stanišnog tipa stanišni tip 1 crveni mukač Bombina bombina 1 dabar Castor fiber 1 vidra Lutra lutra HR2001216 1 dunavska paklara Eudontomyzon vladykovi Ilova 1 zlatni vijun Sabanejewia balcanica 1 bolen Aspius aspius 1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi 1 gavčica Rhodeus amarus

3.3.3 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Obuhvat zahvata ne nalazi se unutar zaštićenih područja prirode definiranih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) te ucrtanih u karte Informacijskog sustava zaštite prirode (www.bioportal.hr). Najbliže zaštićeno područje prirode obuhvatu zahvata je Park prirode Lonjsko polje koje se nalazi na udaljenosti od cca 4 km zapadno, odnosno 3,35 km južno od bližeg područja obuhvata zahvata (bušotine Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim cjevovodima).

Grafički prikaz 3-8: Zaštićena područja prirode na širem području obuhvata zahvata Izvor: WFS informacijskog sustava zaštite prirode

46 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

3.3.4 KLIMA I KLIMATSKE PROMJENE

Klima

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, promatrano područje pripada kontinentalnoj klimi s oznakom Cfb što označava da se srednja temperatura prosječno najhladnijeg mjeseca kreće između -3°C i 18°C, a srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22 C (dok barem 4 mjeseca tijekom godine imaju srednju temperaturu višu od 10°C). Oborina takvog područja jednoliko je raspodijeljena kroz cijelu godinu. Kontinentalnost klime očituje se u izrazitom porastu temperature zraka u proljetnim mjesecima, naročito tijekom ožujka i travnja. Potvrdu navedenih klasifikacija potvrđuju podaci s glavne meteorološke postaje Sisak.

Temperatura zraka Višegodišnji prosjeci (period 1995. - 2016.) srednjih mjesečnih temperatura zraka na meteorološkoj postaji Sisak numerički su prikazani u tablici 3-4, a vizualno na grafičkom prikazu 3-9. Tablica 3-4. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka na meteorološkoj postaji Sisak u razdoblju 1995.-2016. Temperatura [°C] siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Sisak 1,2 3,1 7,3 12,4 17,1 20,8 22,5 21,5 16,2 11,6 6,9 1,8 Izvor podataka: Statistički ljetopisi RH (1996. - 2017.), Državni zavod za statistiku RH

Grafički prikaz 3-9: Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura na meteorološkoj postaji Sisak za razdoblje 1995. – 2016. Izvor podataka: Statistički ljetopisi RH (1996. - 2017.), Državni zavod za statistiku RH

Iz grafičkog prikaza 3-9 vidljiv je godišnji hod temperature karakterističan za Cfb klimu. Od početka godine temperatura raste da bi u srpnju dosegla maksimum i prema kraju godine padala s minimumom u siječnju. Srednja godišnja temperatura na promatranoj postaji u razdoblju 1995. - 2016. iznosi 11,9 °C. Srednje maksimalne temperature navedenih mjeseci (lipnja, srpnja i kolovoza) gotovo su izjednačene i iznose 24,4 °C (kolovoz 24,5 °C). Godišnji hod minimum poprima u siječnju (srednja siječanjska temperatura iznosi 1,2 °C). Iako je siječanj u prosjeku najhladniji mjesec, nižu srednju minimalnu temperaturu od siječnja imaju prosinac (-3,0 °C) i veljača (-2,4 °C).

Oborine Oborine na promatranom području pravilno su raspoređene tijekom cijele godine. Višegodišnji prosjeci količine oborina tijekom pojedinih mjeseci na meteorološkoj postaji Sisak numerički su prikazani u tablici 3-5.

47 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Tablica 3-5. Srednje mjesečne vrijednosti količina oborina na meteorološkoj postaji Sisak u razdoblju 1995. - 2016. oborina [mm] siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

Sisak 66,2 59,3 56,2 74,7 90,8 94,5 86,5 82,8 115,4 79,7 92,4 69,1

Izvor podataka: Statistički ljetopisi RH (1996. - 2017.), Državni zavod za statistiku RH

Grafički prikaz 3-10: Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura na meteorološkoj postaji Sisak za razdoblje 1995. – 2016. Izvor podataka: Statistički ljetopisi RH (1996. - 2017.), Državni zavod za statistiku RH

Srednja godišnja količina oborina za period 1995. - 2016. na meteorološkoj postaji Sisak iznosi 967,6 mm uz standardnu devijaciju od 196,0 mm. U godišnjem hodu oborina nema sušnih razdoblja te oborine ne nedostaje i u ljetnim mjesecima. Od ukupne godišnje količine oborine oko 56 % padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan), a oko 44 % u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak). Mjesec s prosječno najmanje oborina je ožujak (56,2 mm), dok je rujan mjesec s prosječno najvećom količinom oborine (115,4 mm). U prosjeku se na promatranom području godišnje može očekivati nešto više od 30 dana (prosjek razdoblja 2004. - 2016. iznosi 31,4) sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm, najviše u razdoblju od prosinca do veljače, a vrlo rijetko i u travnju, listopadu i studenom.

Insolacija i naoblaka Prosječno godišnje trajanje sijanja sunca (insolacija) za prostor Sisačko-moslavačke županije kreće se između 1 800 i 2 000 sati. Prosječan godišnji broj vedrih dana 45 (44,5), a broj oblačnih dana 123 (123,2). Najveći broj vedrih dana je u srpnju, a najveći broj oblačnih dana u prosincu. Količina naoblake pada idući od početka godine prema ljetu, a prema kraju godine opet raste. Najviše naoblake je u zimskom razdoblju i to u mjesecu siječnju i prosincu, dok je najmanja naoblaka u srpnju i kolovozu1. Srednja godišnja relativna vlaga za razdoblje 2004.- 2016. iznosi 76,4 %2 Klimatske promjene

Kao posljedica prirodnih, ali i antropogenih utjecaja, klima nekog područja varira tijekom vremena (godina, dekada, stoljeća i tisućljeća), a navedene varijacije nazivaju se klimatskim promjenama. Tijekom 50-godišnjeg razdoblja (1961. - 2010.) trendovi temperature zraka (srednje, srednje minimalne i srednje maksimalne) pokazuju zatopljenje (pojavu viših temperatura) na području cijele Hrvatske. Trendovi su pozitivni i signifikantni, a promjene su veće u kontinentalnom dijelu zemlje nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Najveći doprinos ukupnom pozitivnom trendu temperature zraka dali

1 Izvor: Studija o utjecaju na okoliš za zahvat: Nova luka Sisak, Grad Sisak, 2016. 2 Izvor podataka: Statistički ljetopisi RH (2005. - 2017.), Državni zavod za statistiku RH

48 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

su ljetni trendovi, a porastu srednjih maksimalnih temperatura podjednako su doprinijeli i trendovi za zimu i proljeće. Trendovi godišnjih količina oborina tijekom razdoblja 1961. - 2010. na području Republike Hrvatske pokazuju prevladavajuće nesignifikantne trendove, koji su pozitivni u istočnim ravničarskim krajevima i negativni u ostalim područjima Hrvatske. Statistički značajno smanjenje utvrđeno je na postajama u planinskom području Gorskog kotara i u Istri, kao i na južnom priobalju. Godišnje negativne trendove uglavnom su uzrokovali trendovi smanjenja količina oborina u ljetnim mjesecima. Ljetna oborina ima jasno istaknut negativni trend u cijeloj zemlji te je na određenom broju mjernih postaja to smanjenje i statistički značajno. U sklopu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070.3 analizirani su rezultati numeričkih integracija regionalnog klimatskog modela RegCM. Klimatske promjene u budućnosti modelirane su prema RCP4.5 i RCP8.5 scenariju IPCC-a4. Scenarij RCP4.5 karakterizira srednja razina koncentracija stakleničkih plinova uz očekivanja njihovog smanjenja u budućnosti, koja bi dosegla vrhunac oko 2040. godine. Scenarij RCP8.5 karakterizira kontinuirano povećanje koncentracije stakleničkih plinova, koja bi do 2100. godine bila i do tri puta viša od današnje. Projekcije promjena temperature zraka i količine oborina prikazane su na grafičkim prikazima 3-11 i 3-12.

Grafički prikaz 3-11: Promjena srednje godišnje temperature zraka (na 2 m iznad tla) za razdoblje P1 (2011.- 2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracije na prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017.

3 Izvor: Nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. (Bijela knjiga), MZOE, studeni 2017. 4 IPCC - Međuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change)

49 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Grafički prikaz 3-12: Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) za razdoblje P1 (2011.-2040.) i za razdoblje P2 (2041.-2070.) u odnosu na referentno razdoblje P0 (1971.-2000.) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom Izvor: Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracije na prostornoj rezoluciji od 12,5 km, MZOE, studeni 2017. Iako postoji još mnoštvo nepoznanica vezanih za učinke klimatskih promjena i stupnja ranjivosti pojedinih sektora, jasno je da klimatske promjene mogu utjecati na široki opseg ljudskih djelatnosti i gotovo sve sastavnice okoliša. Republika Hrvatska već je dulje vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju, između ostalog, i značajnim ekonomskim gubicima. Najbolji način djelovanja je prilagodba klimatskim promjenama što podrazumijeva poduzimanje određenog skupa aktivnosti s ciljem smanjenja ranjivosti prirodnih i društvenih sustava na klimatske promjene, povećanja njihove sposobnosti oporavka nakon učinaka klimatskih promjena, ali i iskorištavanja potencijalnih pozitivnih učinaka koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena.

3.3.5 KVALITETA ZRAKA

Područje Republike Hrvatske podijeljeno je za potrebe praćenja kvalitete zraka Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) na 5 zona i 4 aglomeracije (grafički prikaz 3-13). Prema članku 5. predmetne Uredbe, lokacija zahvata nalazi se u zoni s oznakom HR2 (Brodsko-posavska i Sisačko-moslavačka županija).

Razine onečišćenosti zraka, određene prema donjim i gornjim pragovima procjene za sumporov dioksid (SO2), okside dušika izražene kao dušikov dioksid (NO2), lebdeće čestice (PM10), benzen, benzo(a)piren, olovo (Pb), arsen (As), kadmij (Cd) i nikal (Ni) u PM10, ugljikov monoksid (CO), graničnim vrijednostima za ukupnu plinovitu živu (Hg) te ciljnim vrijednostima za prizemni ozon (O3) s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi za zonu HR2 su:

Razina onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi Oznaka zone Benzen, benzo(a) Pb, As, SO2 NO2 PM10 CO O3 Hg piren Cd, Ni HR2 < GPP < DPP < GPP < GPP < DPP < DPP > CV < GV

50 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Gdje je: • DPP – donji prag procjene • GPP – gornji prag procjene • CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon • GV – granična vrijednost Prema podacima Uredbe o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14) kvaliteta zraka cijele zone HR2 je zadovoljavajuća, odnosno, globalno gledajući, nisu prekoračene zadane granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari te se kvaliteta zraka može ocijeniti kao kvaliteta I. kategorije s obzirom na sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona.

Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) propisano je da novi zahvat ili rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćenja zraka u području prve kategorije kvalitete zraka ne smije ugroziti postojeću kategoriju kvalitete zraka.

Grafički prikaz 3-13: Prostorni prikaz podjele Republike Hrvatske na 5 područja/zona s 4 izdvojene aglomeracije Izvor: Bivša Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (http://www.haop.hr)

3.3.6 VODE

Lokacija planiranog zahvata prema Odluci o granicama vodnih područja (NN 79/10) pripada vodnom području rijeke Dunav. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13), lokacija zahvata pripada području malog sliva „Subocka - Strug“.

Na užem promatranom području nema stalnih vodotoka (grafički prikaz 3-14). Bušotina Lip-178 nalazi se u brdovitom – šumskom području i u njenoj neposrednoj blizini nema značajnijeg vodotoka.

51 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Bušotina Lip-179 nalazi se na udaljenosti cca 1 860 m od rijeke Subocke i u njenoj blizini nema značajnijeg vodotoka. Bušotina Lip-180 nalazi na cca 2 377 m od Ribnjaka te se nalazi oko 70 m zapadno od povremenog vodotoka.

Grafički prikaz 3-14: Vodotoci na užem promatranom području

52 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Poplavna područja

Prema prostornim podacima dobivenim od strane „Hrvatskih voda", planirani zahvati smješteni su izvan poplavnih područja.

Grafički prikaz 3-15: Poplavne površine Izvor podataka: Hrvatske vode

Vodna tijela površinske vode

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. najbliža vodna tijela su sljedeća:

• Površinska vodna tijela – tekućice: o CSRN0556_001 Krivajac, o CSRN0122_001 Subocka – oko 510 m istočno od najbliže točke zahvata i o CSRN0425_001 Muratovica – oko 880 m zapadno od najbliže točke zahvata Prostorni položaj površinskih vodnih tijela – tekućica u odnosu na lokaciju planiranog zahvata prikazan je na grafičkom prikazu 3-16.

53 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Grafički prikaz 3-16: Prostorni položaj najbližih površinskih vodnih tijela u odnosu na lokaciju planiranog zahvata Izvor podataka: Hrvatske vode Vodno tijelo CSRN0556_001 Krivajac nalazi se oko 1 480 m SI od lokacije bušotine Lip-180. Vodno tijelo CSRN0122_001 Subocka nalazi se oko 1 870 m JI od lokacije bušotine Lip-179. Najbliže vodno tijelo planiranim zahvatima, CSRN0425_001 Muratovica nalazi se oko 300 m južno od trase naftovoda i utisnog plinovoda koji se pružaju između postojeće bušotine Lip-46 i planirane bušotine Lip-178.

U nastavku su dani podaci o karakteristikama i stanju najbližeg vodnog tijela (CSRN0425_001 Muratovica), dok su ostala vodna tijela predaleko da bi planirani zahvati imali utjecaja na iste te su izuzeta iz daljnjeg razmatranja.

Tablica 3-6: Karakteristike površinskog vodnog tijela CSRN0425_001 Muratovica Opći podaci Vodnog tijela CSRN0425_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0425_001 Naziv vodnog tijela Muratovica Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito- pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 6.43 km + 33.9 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU

54 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Tjela podzemne vode CSGI-28 Zaštićena područja HR1000004, HR2000416*, HR63666*, HRCM_41033000* Izvor: Hrvatske vode Tablica 3-7: Stanje vodnog tijela CSRN0425_001 Muratovica STANJE VODNOG TIJELA CSRN0425_001

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA PARAMETAR POSTIZANJE NN 73/2013* STANJE 2021. NAKON 2021. CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Kemijsko stanje nije dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve BPK5 vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Ukupni dušik vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve Ukupni fosfor dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidrološki režim vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje nije dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Fluoranten dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Živa i njezini spojevi nije dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3- cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan

*prema dostupnim podacima

Izvor: Hrvatske vode Vodno tijelo CSRN0425_001 Muratovica nalazi se u vrlo lošem stanju ponajprije zbog nezadovoljavajućeg kemijskog stanja (prekoračenje parametra Živa i njezini spojevi) te fizikalno kemijskih pokazatelja (ukupni dušik).

55 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Vodna tijela podzemne vode

Prema prostornim podacima dobivenim od Hrvatskih voda planirani zahvati vezani uz bušotine Lip-180 i Lip-179 smješteni su na vodnom području CSGN_25 sliv Lonja-Ilova-Pakra, dok se planirani dio obuhvata zahvata vezan uz bušotinu Lip-178 nalazi na vodnom tijelu podzemne vode CSGI_28 Lekenik- Lužani.

U tablici 3-8 prikazane su karakteristike i stanje vodnih tijela podzemne vode.

Tablica 3-8: Karakteristike i stanje vodnih tijela podzemne vode Kod CSGI_28 CSGN_25 Ime tijela podzemnih voda Lekenik-Lužani Sliv Lonja-Ilova-Pakra Poroznost međuzrnska dominantno međuzrnska Površina (km2) 3 444 5 186 Obnovljive zalihe (*106 m3/god) 366 219 53% područja umjerene do povišene 73% umjerene do povišene ranjivosti Prirodna ranjivost ranjivosti Državna pripadnost grupiranog vodnog HR HR/BiH tijela podzemne vode Kemijsko stanje dobro dobro Količinsko stanje dobro dobro Ukupno stanje dobro dobro Izvor: Hrvatske vode

Zone sanitarne zaštite

Planirani zahvat smješten je izvan zona sanitarne zaštite izvorišta. Najbliža zona sanitarne zaštite (izvorište Drenov Bok) nalazi se na udaljenosti od oko 12 km od najbliže točke planiranih zahvata.

3.3.7 TLO I POLJOPRIVREDA

Tlo

Prema Namjenskoj pedološkoj karti Hrvatske5, vidljivo je kako se oba uža područja obuhvata zahvata nalaze na tipu tla pseudoglej obronačni, koji i dominira područjem čitavog eksploatacijskog polja (grafički prikaz 3-17). Na središnjem dijelu polja pridolaze još i tipovi tla močvarno glejno - djelomično hidromeliorirano i lesivirano tipično na ilovačama, no ovi se tipovi tala nalaze na dostatnoj udaljenosti od područja obuhvata zahvata te neće biti utjecani istim.

Osnovne karakteristike tipa tla pseudoglej obronačni navedene su u nastavku.

5 Bogunović, M., Vidaček Z., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1996): Namjenska pedološka karta Hrvatske (Assignmental soil map of Croatia) M 1 : 300 000, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju Zagreb

56 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Grafički prikaz 3-17:. Tipovi tala na širem području obuhvata zahvata Izvor: Bogunović, M., Vidaček Z., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1996): Namjenska pedološka karta Hrvatske (Assignmental soil map of Croatia) M 1 : 300 000, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju Zagreb Pseudoglej

Pseudoglej se može formirati na supstratima koji moraju biti diferencirani po teksturi na način da se ispod relativno propusnog sloja javlja vodonepropusni sloj. Karakterizira ih izmjena vlažnog i suhog razdoblja. Vezan je za ravničarske i terene s blagim nagibima. U dinamici razvoja razlikuju se tri faze: mokra - kada su sve pore ispunjene vodom, vlažna - kada se vlažnost kreće između poljskog vodnog kapaciteta i točke venjenja i suha - kada je vlažnost ispod točke venjenja. Smjenjivanje mokre i suhe faze uzrokuje redukcijske i oksidacijske procese i specifičnu mramoriranost 'g' horizonta, kao i tvorbu konkrecija željeza i mangana. Mnogi pseudogleji su reliktna tla sa znakovima procesa hidromorfizma koji su davno prestali. Površinski horizonti su obično praškaste ilovače s više od 40 % čestica praha, a nepropusni sloj je glinasta ilovača. Općenito je slabo izražene strukture. Humusni horizont, koji je pod šumskom vegetacijom širok 5-10 cm, ima najveću poroznost (50 %), a 'B' ili 'IIg' horizont praktički je nepropusan za vodu i ima nizak kapacitet za zrak (3-6 %). Tlo pod šumom sadrži od 3 do 5 % humusa i odnos ugljika i dušika 10-15, a pH se kreće od 5 do 6. Vrlo je podložno eroziji, a razlikuju se dva podtipa: obronačni i ravničarski pseudoglej.

Obronačni pseudoglej nešto je kiseliji i humozniji, ali i siromašniji ukupnim dušikom. Dolazi na području bioklimata hrasta kitnjaka i lužnjaka s običnim grabom, kao i panonskom potpodručju bukovih šuma. U pogledu korištenja to je pretežito šumsko tlo, rjeđe pod voćnjacima i oranicama.

Ravničarski pseudoglej - uz podjednaku debljinu humusno-akumulativnog horizonta i podjednak sadržaj gline, ovaj je podtip kiseliji i humozniji u bioklimatu hrasta lužnjaka i običnog graba. Ova se pojava može pripisati bioklimatskom utjecaju, kao i karakteristikama matičnog supstrata.

57 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Poljoprivreda

Prema Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 023/2019), čitavo područje obuhvata zahvata nalazi se na bonitetnoj kategoriji tla P-3 - ostalo obradivo zemljište (kategorija 40 - 59 bodova). Prostorni plan uređenja Općine Lipovljani (Kartogram korištenja i namjene površina) prikazuje područje BRP-a bušotine Lip-180 s dijelom cjevovoda do Kutinske ulice kao PŠ (ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište), a područje BRP-a bušotine Lip-179 s pripadajućim cjevovodima kao izgrađeni dio građevinskog područja, iako je s ortofoto snimke razvidno kako je riječ o korištenom poljoprivrednom zemljištu (oranice).

Kada je riječ o drugom dijelu zahvata (bušotina Lip-178 s pripadajućim cjevovodima), isti se u potpunosti nalazi na nepoljoprivrednom području (područje gospodarskih šuma, oznaka u Prostornom planu Š1).

Uvidom u ARKOD WMS, evidentno je kako se čitav BRP bušotine Lip-180 i dio cjevovoda do Kutinske ulice nalazi na poljoprivrednom zemljištu koje se koristi kao oranica, dok su samo manji (sjeverni) dio BRP-a bušotine Lip-179 i pripadajući priključni cjevovodi zavedeni u ARKOD sustavu kao oranice (grafički prikaz 3-18). Međutim, s ortofoto snimke razvidno je kako se čitavo područje BRP-a bušotine Lip-179 koristi u poljoprivredne svrhe kao oranica, iako nisu sve zavedene u ARKOD sustavu.

Grafički prikaz 3-18: ARKOD sustav evidencije poljoprivrednih parcela u odnosu na prvi dio obuhvata zahvata Izvor: WMS Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

58 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Zaključno, može se konstatirati da se prvi dio zahvata (BRP-i bušotina Lip-180 i Lip-179 s dijelovima priključnih cjevovoda do Kutinske ulice) nalazi na poljoprivrednom zemljištu slabijeg boniteta (P3, odnosno PŠ prema Prostornom planu), ali koje se svejedno intenzivno koristi kao kultura oranica, dok se drugi dio zahvata (BRP bušotine Lip-178 s pripadajućim priključnim cjevovodima do bušotine Lip-46) nalazi na području gospodarskih šuma.

3.3.8 ŠUMARSTVO I LOVSTVO

Šumarstvo

Uže područje obuhvata zahvata, odnosno BRP-i planiranih bušotina i pripadajućih priključnih cjevovoda, u smislu gospodarske podjele državnih šuma nalazi se pod jurisdikcijom dvaju uprava šuma - podružnica: Zagreb i Nova Gradiška. Prvi dio obuhvata zahvata nalazi se na području šumarije Lipovljani, unutar gospodarske jedinice 139 Josip Kozarac, a drugi dio zahvata na području šumarije Novska, unutar gospodarske jedinice 134 Novsko Brdo (grafički prikaz 3-19).

Grafički prikaz 3-19: Gospodarska razdioba državnih šuma šireg područja obuhvata zahvata Izvor: Javni podaci "Hrvatskih šuma" d. o. o. Kada je riječ o privatnim šumama, obuhvat zahvata je također podijeljen na dvije gospodarske jedinice (najviša razina gospodarske razdiobe privatnih šuma): prvi dio zahvata lociran je na području gospodarske jedinice G12 Lipovljanske šume, a drugi dio na području gospodarske jedinice P01 - Lipovljansko-novljanske šume (grafički prikaz 3-20).

59 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Grafički prikaz 3-20: Gospodarska razdioba privatnih šuma šireg područja obuhvata zahvata Izvor: WFS Ministarstva poljoprivrede Prvi dio obuhvata zahvata (BRP-i planiranih bušotina Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim priključnim cjevovodima do bušotine Lip-82) ne nalazi se na šumskom području, odnosno području unutar šumskogospodarskog područja RH. Stoga će se opis šumskih sastojina fokusirati na drugi dio obuhvata zahvata, BRP bušotine Lip-178 s priključnim cjevovodima koji se u potpunosti nalazi na području državnih, ali i privatnih šuma (grafički prikaz 3-21).

60 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Grafički prikaz 3-21: Šumski odsjeci šireg područja obuhvata zahvata Izvor: WFS Ministarstva poljoprivrede, javni podaci "Hrvatskih šuma" d. o. o.

61 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Obuhvat BRP-a bušotine Lip-178 nalazi se na području odsjeka 14C i 14D gospodarske jedinice državnih šuma 134 - Novsko brdo, kao i pripadajući pristupni put i dio priključnih cjevovoda. Od točke na kojoj počinje trasa pristupnog puta prema bušotini, trasa cjevovoda skreće prema zapadu i položena je uz postojeću šumsku prometnicu te prolazi između odsjeka 14C državnih i dijela odsjeka 9A privatnih šuma gospodarske jedinice P01 - Lipovljansko-novljanske šume. Nakon toga, neko vrijeme (duljinom od cca 380 m) kreće se duž županijske ceste ŽC3217 između odsjeka 10C državnih i 9A privatnih šuma, nakon čega skreće prema sjeveru te ukoso presijeca postojeću livadu sjeverno od odsjeka 10A, a zatim uz postojeću šumsku prometnicu nastavlja u smjeru sjeveroistoka do priključne bušotine Lip-46, ali ne prolazi šumskim područjem u sastavu šumskogospodarskog područja RH.

Odsjek 14C je uređajni razred gospodarske sjemenjače kitnjaka površine 12,34 ha i starosti 70 godina. Osim hrasta kitnjaka (Quercus petraea), u odsjeku se nalaze i sljedeće vrste drveća: obični grab (Carpinus betulus), obična bukva (Fagus sylvatica) i ostala tvrda bjelogorica. U sastavu drvne zalihe hrast kitnjak sudjeluje sa 153 m3/ha (50,5 %), obični grab s 87,2 m3/ha (28,8 %), obična bukva s 32,7 m3/ha (10,8 %) i ostala tvrda bjelogorica s 30,15 m3/ha (9,9 %). S obzirom na to da je propisana ophodnja za hrast kitnjak 120 godina, zaključak je kako je riječ o vrijednim gospodarskim šumama IV. dobnog razreda respektabilne drvne zalihe, a koje su ujedno i ugrožen i rijedak stanišni tip te stanišni tip značajan za ekološku mrežu Natura 2000.

Odsjek 14D je uređajni razred gospodarske panjače bukve površine 11,54 ha i starosti 28 godina. U sastavu drvne zalihe prevladava obični grab, a osim graba prisutne su i sljedeće vrste drveća: obična bukva, hrast kitnjak i ostala tvrda bjelogorica. U sastavu drvne zalihe obični grab sudjeluje sa 118,8 m3/ha (75,4 %), hrast kitnjak s 9,5 m3/ha (10,8 %), bukva obična s 1,03 m3/ha (0,7 %) i ostala tvrda bjelogorica s 21,5 m3/ha (13,8 %). Ukupna drvna zaliha iznosi 157,53 m3/ha, a prosječan prirast po hektaru 64 m3 iz čega se dade zaključiti kako je riječ o degradiranoj šumi (panjači) manje komercijalne vrijednosti koja se koristi za proizvodnju ogrijevnog drveta. Iako je, prema podacima stare karte staništa iz 2004. godine, ova šuma kartirana kao stanišni tip (E.3.2. - srednjoeuropske acidofilne šume kitnjaka te obične breze), iz sastava drvne zalihe vidljivo je da nije riječ o acidofilnoj šumi hrasta kitnjaka i obične breze, već o šumi kitnjaka i običnoga graba (NKS E.3.1.5, Natura 2000 kôd 91L0).

Ovo su ujedno i jedina dva odsjeka koji će biti direktno utjecani izvedbom zahvata, budući da se trasa priključnih cjevovoda do priključne bušotine Lip-46 kreće uz postojeće infrastrukturne objekte (šumske prometnice i županijsku cestu ŽC3271).

Lovstvo

Područje obuhvata zahvata nalazi se na području dvaju lovišta: prvi dio obuhvata zahvata (bušotine Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim priključnim cjevovodima) nalazi se na području zajedničkog (županijskog) lovišta III/113 Lipovljani, a drugi dio obuhvata zahvata (bušotina Lip-179 s pristupnom cestom i pripadajućim priključnim cjevovodima do bušotine Lip-46) na području državnog (vlastitog) lovišta III/22 Novsko brdo (grafički prikaz 3-22).

U tablici 3-9 prikazan je iskaz površina, a u tablici 3-10 osnovni podaci o divljači zajedničkog (županijskog) lovišta III/13 Lipovljani (podaci za državno lovište III/22 Novsko brdo nisu dostupni).

Tablica 3-9: Iskaz površina zajedničkog (županijskog) lovišta III/113 Lipovljani LGO-1 III/113 Lipovljani VRSTA POVRŠINE ha % površine lovišta šume i šumsko zemljište 902,00 20,5 poljoprivredno zemljište 2 510,00 57,1 UKUPNO 3 412,00 77,7

62 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

vode - tekućice 47,00 1,1 vode - stajaćice 307,00 7,0 UKUPNO 354,00 8,1

površine na kojima se ne ustanovljuje lovište, a opisane su granicom lovišta 627,00 14,3 SVEUKUPNO 4 393,00 Izvor: Središnja lovna evidencija Ministarstva poljoprivrede Tablica 3-10: Osnovni podaci o glavnim vrstama divljači zajedničkog (županijskog) lovišta III/113 Lipovljani LGO-2 III/113 Lipovljani broj gospodarski matični koeficijent vrsta divljači prirast bonitet divljači/100 kapacitet fond prirasta ha srna obična (Capreolus capreolus) 171 grlo 128 grla 43 grla II. (nizinsko) 0,9 8 grla zec obični (Lepus europaeus) 102 repa 72 repa 30 repova II. (nizinsko) 0,42 12 repova fazan - gnjetlovi (Phasianus colchicus) 396 kljunova 216 kljunova 180 kljunova II. (nizinsko) 1 18 kljunova Izvor: Središnja lovna evidencija pri Ministarstvu poljoprivrede Lovište III/113 Lipovljani otvorenog je tipa, površine 4 393 ha, a prema uvjetima u kojima divljač obitava (reljefni karakter) riječ je o nizinskom lovištu. Lovnogospodarska osnova izrađena je za razdoblje 1. travnja 2016. do 31. ožujka 2026., a lovoovlaštenik je LD Srnjak iz Lipovljana. Osim navedenih glavnih vrsta divljači, u lovištu obitavaju još i svinja divlja (Sus scrofa), jelen obični (Cervus elaphus), jazavac (Meles meles), mačka divlja (Felis silvestris), kuna bjelica (Martes foina), kuna zlatica (Martes martes), dabar (Castor fiber), lisica (Vulpes vulpes), čagalj (Canis aureus), trčka skvržulja (Perdix perdix), šljuka bena (Scolopax rusticola), patka divlja gluhara (Anas platyrhynchos), guska divlja glogovnjača (Anser fabalis) i dr.

Lovište III/22 Novsko brdo otvorenog je tipa, površine 8 633 ha, a prema uvjetima u kojima divljač obitava (reljefni karakter) riječ je o brdskom lovištu. Lovnogospodarska osnova izrađena je za razdoblje 1. travnja 2016. do 31. ožujka 2026., a lovoovlaštenik je LD Jelen iz Novske.

Glavne vrste divljači u lovištu su divlja svinja (Sus scrofa), jelen obični (Cervus elaphus) i srna obična (Capreolus capreolus)6, a od sporednih vrsta divljači u lovištu obitavaju jazavac (Meles meles), mačka divlja (Felis silvestris), kuna bjelica (Martes foina), kuna zlatica (Martes martes), dabar (Castor fiber), lisica (Vulpes vulpes), čagalj (Canis aureus), trčka skvržulja (Perdix perdix), šljuka bena (Scolopax rusticola), patka divlja gluhara (Anas platyrhynchos), guska divlja glogovnjača (Anser fabalis), fazan- gnjetlovi (Phasianus colchicus), golub divlji grivnjaš (Columba palumbus), vrana siva (Corvux cornix) i dr.

6 Iako u postojećem obrascu na stranicama Središnje lovne evidencije postoje podaci o glavnim vrstama divljači i površinama za ovo lovište, očito je da su isti pogrešni (brojevi se kreću između 1 i 2, bez obzira bila riječ o hektarima površine ili broju grla, što ni u kojem slučaju nije realno.

63 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Grafički prikaz 3-22: Županijsko (zajedničko) lovište III/113 Lipovljani i državno (vlastito) lovište III/22 Novsko brdo u odnosu na obuhvat zahvata Izvor: Središnja lovna evidencija pri Ministarstvu poljoprivrede (sle.mps.hr)

3.3.9 KULTURNA BAŠTINA

Prostornim planom uređenja Općine Lipovljani, Prostornim planom uređenja Grada Novske te Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije kulturna dobra definirana su simbolima. Zaštićeni i preventivno zaštićeni elementi kulturne baštine navedeni su i u Registru kulturnih dobara javno dostupnom na internetskim stranicama Ministarstva kulture.7

U daljnjem tekstu obrađena su zaštićena kulturna dobra i kulturna dobra evidentirana prostorno- planskom dokumentacijom. Obuhvat inventarizacije iznosi 1 000 m od granica obuhvata planiranog zahvata. Kao grafička osnova poslužio je izvadak iz PPUO Lipovljani u sklopu kojega je graditeljska baština, zaštićena ili predložena za zaštitu, određena na kartografskom prikazu br. 3A. "Uvjeti korištenja i zaštita prostora - uvjeti korištenja" u mjerilu 1 : 25 000. Uz navedeni kartografski prikaz kao

7 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

64 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

izvor informacija o lokaciji poslužili su tekstualni opisi unutar PP dokumentacije, kao i opisi zaštićenih kulturnih dobara s internetskih stranica Ministarstva Kulture odnosno Online Registra kulturnih dobara.

Tablično je prikazana kategorija zaštite pojedinih kulturnih dobara te njihov prostorni odnos s planiranim zahvatom.

Tablica 3-11: Evidentirana i zaštićena kulturna dobra u odnosu na planirane zahvate Element kulturne baštine Udaljenost od planiranog zahvata: Prijedlog Oznaka kategorije iz registriranog PPUO Lipovljani kulturnog dobra Jezgra naselja Lipovljani Oko 300 m I-JI od granica bušotine Lip-179 III Groblje u Lipovljanima oko 120 m Z od granica bušotine Lip-180 i 140 IV m SZ od granica obuhvata bušotina Lip-179 Spomenik žrtvama fašističkog oko 180 m Z od granica bušotine Lip-180 i 190 III Z-7352 terora na groblju u m SZ od granica obuhvata bušotina Lip-179 Lipovljanima Župna crkva Sv. Josipa Oko 200 m J od granica bušotine Lip-179 III Z-1923 Grkokatolička crkva Sv. Ane Oko 350 m JI od granica bušotine Lip-179 III Z-3204 Dječji vrtić u A. Starčevića 4 160 m JI od granica bušotine Lip-179 III Vatrogasni dom u Krivaju Oko 1100 m SI od granica bušotine Lip-180 IV Kapela u Krivaju Oko 100 m SI od granica bušotine Lip-180 IV Župni Dvor u Lipovljanima Oko 200 m J od granica bušotine Lip-179 III Objekt u Josipa Kozarca 4, Oko 350 m JZ od granica bušotine Lip-179 IV Lipovljani Objekt na kućnom broju 68, Oko 800 m J od granica bušotine Lip-179 III Lipovljani Tradicijska okućnica u Oko 700 m JZ od granica bušotine Lip-179 III Z-3768 Kolodvorskoj 32, Lipovljani Niz objekata u Lipovljanima: Udaljenosti prelaze 300 m IV Zagrebačka 14, 29, 35, 126 J.Kozarca 14, 22, 36, 48 Stanićeva 5 Braće Radić 10, 12, 14, 20, 22, 88 A.Starčevića 24, 50, 13, 15 Kolodvorska 13, 15 Mlin na križanju Zagrebačke i A. Oko 800 m I od granica bušotine Lip-179 III Starčevića Raspelo na raskrižju ul. Oko 350 m JI od granica bušotine Lip-179 IV J.Kozarca i A.Starčevića Toranj ciglane u Zagrebačkoj Oko 900 m SI od granica bušotine Lip-179 IV ulici Park u središtu naselja Lipovljani Oko 400 m JI od granica bušotine Lip-179 III Značenje kategorije: III Mikroregionalno značenje (županijska razina), IV Lokalno značenje ( općinska razina)

Prema on-line Registru kulturnih dobara na širem području obuhvata zahvata zaštićena su sljedeća kulturna dobra8:

Crkva Sv. Ane (Z-3204)

Vrijeme nastanka od 1913. god. do 1923. god. Jednobrodna građevina s transeptom i poligonalno zaključenim svetištem uz koje su simetrično postavljeni niži bočni aneksi zbog čega crkva ima križni tlocrt. Sagrađena je u blizini središta naselja u razdoblju od 1913. - 1923.g. U središnjoj osi glavnog pročelja postavljen je zvonik nadvišen piramidalnom limenom kapom. Plitki segmentni svodovi nad

8 Opisi kulturnih dobara preuzeti su iz Online registra: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

65 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

brodom i transeptom te viši blago zaobljen svod nad križištem i svetištem obloženi su brodskim podom. Svetište je od prostora za vjernike odvojeno ikonostasom koje je oslikano 1933. Smješten je unutar polukružnog luka kakav je između križišta i krakova transepta te broda. Crkva ima visoku arhitektonsku vrijednost.

Crkva Sv. Josipa (Z-1923)

Crkva sv. Josipa smještena je u središtu mjesta na povišenom položaju, a sagrađena je 1772. g. Jednobrodna je građevina, zaobljenog svetišta, kasnobaroknih stilskih karakteristika. Nad zapadnim pročeljem uzdiže se zvonik, a južno uz svetište je sakristija. Unutarnji prostor trijumfalnim lukom odijeljen je na lađu, svođenu češkim svodom i svetište, svođeno kalotom sa susvodnicima. Uz pročeljni zid sazidan je kor s orguljama, a istovremeno su oslikani svodovi crkve. Zvonik završava lukovičastom kapom limenog pokrova. Dvostrešno krovište pokriveno je limom. Crkva je vrijedan primjer barokne sakralne arhitekture moslavačkog kraja, a vrijednost je upotpunjena inventarom.

Spomenik žrtvama fašističkog terora (Z-7352)

Spomenik skromne izvedbe posvećen žrtvama ustaškog terora koje su stradale 1944. i 1945. godine lociran je na mjesnom groblju u Lipovljanima. Podaci govore o više od 120 žrtava iz toga mjesta koje su u većem dijelu stradale u Jasenovcu. Spomenik je smješten na desnoj parceli od ulaza u lokalno groblje. Baza objekta je pravokutnog oblika, građena je u armirano-betonskoj konstrukciji. Na ploču su uklesana imena žrtava i godine rođenja. Pri samom vrhu ploče na sredini uklesan je mali križ koji je uokviren elipsom i vegetabilnim ornamentima. Spomenik iako je skromnih proporcija i likovne izvedbe ima memorabilnu vrijednost vezano uz razdoblje NOR-a.

Tradicijska okućnica, Kolodvorska ulica 32, Lipovljani (Z-3768)

Tradicijska okućnica u Lipovljanima sastoji se od kuće, štale, bunara, kokošinjca i ostataka nekadašnje kuvarne. Kuća je katnica izduženog tlocrta orijentirana svojim užim zabatnim pročeljem prema ulici. Prizemlje i kat građeni su hrastovim planjkama koje su u prizemlju spajane na neotesane, a na katu na otesane uglove. Otvoreno stubište na katu se proširuje u maleni trijem. Kuća ima sačuvanu stolariju te dio tradicijskog inventara. Štala je izduženog tlocrta, građena dijelom od cigle, a dijelom od drveta. Pokrivena je dvostrešnim krovištem s pokrovom od biber crijepa. Svojim oblikovanjem, konstrukcijom i korištenim materijalima kuća predstavlja vrijedan primjer tradicijskog gospodarstva.

Sukladno potencijalnom utjecaju planiranog zahvata na elemente kulturno-povijesne baštine definirane su zone izravnog i neizravnog utjecaja. Izravnom zonom utjecaja smatra se zona udaljenosti zahvata do 100 m od elementa kulturne baštine. U toj zoni moguće su direktne fizičke destrukcije uzrokovane izgradnjom zahvata i radom mehanizacije te snažni utjecaji na kulturološki kontekst elementa kulturne baštine. Zonom neizravnog utjecaja smatra se zona od 100 do 500 m udaljenosti od elementa kulturne baštine. U toj zoni je moguće narušavanje kulturološkog konteksta elementa kulturne baštine.

Sukladno navedenim informacijama može se zaključiti da se najbliža evidentirana i zaštićena kulturna dobra nalaze na udaljenosti preko 150 m od granica obuhvata planiranih bušotina, odnosno van zone izravnog utjecaja. Kulturna dobra, i to ona graditeljske baštine, u najvećem se broju nalaze u jezgri naselja Lipovljani, a u nešto manjem broju u okolici naselja. Arheološka nalazišta u navedenom području nisu evidentirana. Od spomenute graditeljske baštine najveći broj pripada stambenim i gospodarskim objektima, a ovdje se može ubrojiti i sama povijesna jezgra naselja te gradski park. Zatim u manjem broju, ali u izraženijem značaju, slijede sakralni objekti i spomenici.

Bušotina Lip-178 nalazi se u brdovitom i šumskom području. Na udaljenosti do 1 000 m od granica planirane bušotine i njenog BRP-a nisu evidentirana kulturna dobra.

66 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Planirana bušotina Lip-179 locirana je u građevinskom području, na oko 100 m udaljenosti od najbližih kuća. Budući da se navedena bušotina nalazi na samom rubu naselja Lipovljani u njenoj blizini, koja varira od 150 m pa do 1 000 m, nalazi se najveći broj evidentiranih kulturnih dobara unutar naselja Lipovljani.

Planirana bušotina Lip-180 nalazi se na poljoprivrednom zemljištu, oko 300 sjeverno od bušotine Lip- 179. U odnosu na evidentirana kulturna dobra najmanje je udaljena od groblja u Lipovljanima i to na udaljenosti od oko 140 m. Od ostalih kulturnih dobara nalazi se na većoj udaljenosti nego bušotina Lip- 179.

Planirane bušotine, s okolnim bušotinskim radnim prostorom (BRP) i lokacijama za odlaganje materijala ne preklapaju se s elementima kulturne baštine. U odnosu na određene elemente kulturne baštine može se zaključiti da su u vizualnom kontaktu.

3.3.10 STANOVNIŠTVO

Planirani zahvat nalazi se na području Općine Lipovljani, unutar naselja Lipovljani, te na šumskom području unutar administrativnih granica Grada Novske. Obje ove jedinice lokalne samouprave smještene su na području Sisačko-moslavačke županije.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika na području naselja Lipovljani iznosio je 2 260, što je za oko 18,6 % manje od broja stanovnika 2001. godine (2 777). Pad broja stanovnika u ovom razdoblju posljedica je prirodne depopulacije, ali i značajnog iseljavanja, pogotovo mladog stanovništva.9 Prosječna gustoća naseljenosti na području naselja Lipovljani iznosi 77 st/km2, što je znatno iznad prosjeka Općine (30 st/km2) i županijskog prosjeka (39 st/km2) te neznatno iznad državnog prosjeka (75,71 st/km2).

Prema istom Popisu iz 2011., broj stanovnika na području Grada Novske 2011. godine iznosio je 13 518, što je za oko 5,6 % manje od broja stanovnika 2001. godine (14 313). Posljedica pada stanovništva od 1991. godine tumači se kao rezultat ratnih zbivanja, ali i procesa deruralizacije te odlaska stanovništva u veće gradove10. Prosjećna gustoća naseljenosti Grada Novske nešto je veća (42 st/km2) od županijskog prosjeka (39 st/km2).

Kretanje broja stanovnika naselja Lipovljani i Grada Novske u razdoblju 1948. - 2011. prikazano je u tablici 3-12 i grafičkom prikazu 3-23.

Tablica 3-12: Kretanje broja stanovnika naselja Lipovljani i Grada Novske u razdoblju 1948. - 2011. NASELJE LIPOVLJANI 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2 884 2 350 2 183 2 299 2 269 2 430 2 777 2 260 GRAD NOVSKA 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 13 713 14 245 14 743 15 512 16 686 17 231 14 313 13 518

9 Strateški plan gospodarskog razvoja Općine Lipovljani 2014. - 2017., str. 9 10 Plan ukupnog razvoja Grada Novske 2014. - 2018., str. 12

67 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Grafički prikaz 3-23: Promjena broja stanovnika naselja Lipovljani i Grada Novske u razdoblju 1948. - 2011. Izvor: Državni zavod za statistiku U tablici 3-13Error! Reference source not found. prikazan je indeks popisne promjene naselja Lipovljani i Grada Novske s obzirom na 2001. i 2011. godinu.

Tablica 3-13: Indeks popisne promjene za razdoblje 2001. - 2011. Broj Indeks popisne Gustoća površina Broj stanovnika 1 stanovnika promjene naseljenosti naselja/JLS 2011. godine 2001. godine 2011./2001. (st/km2) (km2) naselje 2 260 2 777 0,814 77 30 Lipovljani Grad Novska 13 518 14 313 0,944 42 317 Izvor: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001. i 2011.g.

3.3.11 INFRASTRUKTURA

3.3.11.1 Prometna infrastruktura

Na širem području oko planirane lokacije zahvata nalaze se državna cesta (DC45), županijske ceste (ŽC3124, ŽC3213, ŽC3215, ŽC3216, ŽC3217), lokalne ceste (LC33138, LC33139, LC33137, LC33141, LC33142) i mreža nerazvrstanih cesta. Za pristup bušotinskom radnom prostoru Lip-178, izgradit će se pristupni put duljine cca 404 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75 m, ukupne širine

68 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

5 m. Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala i spojit će se na postojeći makadamski put k.č. 248/1 k.o. Kozarice. Bušotinskom radnom prostoru Lip-179 pristupit će se preko postojećeg BRP-a bušotina Lip-80 i Lip-82, a u nastavku će se izgraditi pristupni put duljine cca 92 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75 m, ukupne širine 5 m. Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala. Za pristup do BRP Lip-180 koristit će se postojeći makadamski put k.č. 1699, k.o. Lipovljani koji će se ojačati zbijenim kamenim materijalom (grafički prikaz 3-24).

Grafički prikaz 3-24: Mreža prometnica na širem području (plava oznaka: lokacija zahvata) Izvor: https://map.hak.hr/?lang=hr&s=mireo;roadmap;mid;I;6;12;0;;1&z=14&c=45.39850082734988,16.9232945144 1765&a=45.356716924228905,16.94929987192154# (pristupljeno 25.10.2019.)

3.3.11.2 Ostala infrastruktura

Područje Općine Lipovljani u potpunosti je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom mrežom. ADSL mreža postoji na području svih naselja Općine.

Pokrivenost elektroopskrbnom mrežom iznosi 100 %. Prema podacima Općine Lipovljani na električnu mrežu spojeno je 1 150 kućanstava.

Područje općine Lipovljani opskrbljuje se prirodnim plinom preko regionalnog plinovoda Kutina - Lipovljani - Novska. Prirodni plin distribuira se prema potrošačima preko mjerno-redukcijske postaje (MRP) Lipovljani. Plinska mreža razvedena je u gotovo svim naseljima Općine, osim na dijelu Kraljeve Velike (Gradine), Piljenica (turističko naselje) i u dijelu Slavonske ulice u Lipovljanima te pokrivenost Općine iznosi cca. 95 %.

Sva naselja općine Lipovljani su povezana vodoopskrbnom mrežom te 96 % kućanstava ima mogućnost priključenja na vodoopskrbni sustav. Prema podacima Općine Lipovljani, na sustav je trenutno priključeno 370 kućanstva, odnosno pokrivenost vodovodnom mrežom iznosi 32,34 %.

Na području općine Lipovljani nema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tako da se nepročišćene otpadne vode iz postojećeg sustava odvodnje otpadnih voda direktno ispuštaju u okoliš, dok se u ostatku općine onečišćene vode iz domaćinstava prihvaćaju u sabirne i septičke jame, koje su često nepropisno izvedene, odnosno nisu nepropusne te tako onečišćuju okolni teren. Prema podacima

69 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

Općine Lipovljani, na sustav su priključena 72 domaćinstva, odnosno pokrivenost mrežom odvodnje otpadnih voda iznosi 6,29 %.

70 ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: UREĐENJE BUŠOTINSKIH RADNIH PROSTORA, IZRADA KANALA I PRIVOĐENJE EKSPLOATACIJI BUŠOTINA TE IZGRADNJA PRIKLJUČNOG NAFTOVODA I UTISNOG PLINOVODA NA EPU LIPOVLJANI, OPĆINA LIPOVLJANI I GRAD NOVSKA - IZMJENA ZAHVATA

4 SAŽETI OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1 UTJECAJ NA BIORAZNOLIKOST, ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE I EKOLOŠKU MREŽU

Pri procjeni utjecaja na pojedine sastavnice okoliša treba imati u vidu to da se obuhvat zahvata sastoji od dva izdvojena dijela (bušotine Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim priključnim cjevovodima na postojeću bušotinu Lip-82 na području naselja Lipovljani te bušotina Lip-178 s pristupnim putem i pripadajućim priključnim cjevovodima na postojeću bušotinu Lip-46 koja se nalazi na šumskom području unutar administrativnih granica Grada Novske), ali također i na to da budući utjecaji ovise o ishodu ispitivanja razradnih bušotina, odnosno na to hoće li se privesti eksploataciji ili ne, već s obzirom na rezultate istraživanja.

4.1.1 BIORAZNOLIKOST

Prvi dio obuhvata planiranog zahvata (izgradnja razradnih bušotina Lip-179 i Lip-180 s konstrukcijom pristupnog puta od Lip-179 do priključne bušotine Lip-82 te pripadajućih priključnih cjevovoda od obaju bušotina do priključne bušotine Lip-82) nalazi se gotovo u potpunosti na stanišnom tipu I.2.1. - Mozaici kultiviranih površina, a tek mnaji dio (dio cjevovoda u duljini od 200 m od razradne bušotine Lip-180 do priključne bušotine Lip-82 duž Kutinske ulice) na području stanišnog tipa J - izgrađena i industrijska staništa.

Drugi dio obuhvata zahvata nalazi se gotovo u potpunosti na šumskom stanišnom tipu, odnosno stanišnim tipovima E.3.1. - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume i E.3.1.5. - Šume hrasta kitnjaka i običnoga graba te manjim dijelom i na stanišnom tipu C.2.3.2. - Mezofilne livade košanice Srednje europe.

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Tijekom izgradnje razradnih bušotina Lip-179 i Lip-180 te uspostave bušotinskog radnog prostora (BRP), doći će do neizbježne prenamjene površine, odnosno gubitka stanišnog tipa I.2.1 - Mozaici kultiviranih površina. Površina prenamjene iznosi 15 122 m2 za bušotinu Lip-179 i 15 134 m2 za bušotinu Lip-180, pri čemu 13 000 m2 za svaku bušotinu zauzima BRP, dok se ostatak odnosi na deponije za odlaganje iskopanog humusa i zemlje i to je utjecaj koji se ne može izbjeći. Također će doći i do gubitka ovoga stanišnog tipa u iznosu površine potrebne za uspostavu radnog pojasa prilikom iskapanja rova za polaganje cjevovoda te izgradnju kraćeg pristupnog puta od razradne bušotine Lip- 179 do priključne bušotine Lip-82 (duljine cca 92 m i ukupne širine kolnika 5 m, dakle površine cca 460 m2). Za potrebu iskapanja rovova za polaganje priključnih cjevovoda (utisnih plinovoda i priključnih naftovoda) bit će potrebno iskopati rov širine 80 cm i ukupne duljine 871 m (141 m od bušotine Lip- 179 i 730 m od bušotine Lip-180) pri čemu će se 166 m rova prokopati na području stanišnog tipa J pri čemu zapravo neće doći do prenamjene, budući da trasa naftovoda/plinovoda predstavlja upravo ovaj stanišni tip - antropogeno formirana izgrađena i industrijska staništa. Do prenamjene će, međutim, doći na preostalih cca. 664 m trase koja vodi kroz stanišni tip I.2.1 - mozaici kultiviranih površina, pri čemu će se prenamijeniti cca 531 m2 ovoga stanišnog tipa.

Na drugom dijelu obuhvata zahvata bušotinski radni prostor te trasa pristupnog puta i dio trase priključnih cjevovoda nalaze se na rijetkom i ugroženom šumskom stanišnom tipu od nacionalnog i europskog značaja koji se nalazi na Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te

ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (E.3.1. - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume te E.3.1.5 - Šume hrasta kitnjaka i običnog graba). Prilikom uspostave BRP-a bušotine Lip-178 doći će do prenamjene cca 1,45 ha stanišnog tipa E.3.1 i cca 0,55 ha stanišnog tipa E.3.1.5., dok će se za izgradnju pristupnog puta trebati prenamijeniti površina od cca 2 020 m2, pri čemu treba naglasiti da je s ortofoto snimke vidljivo kako duž trase puta već postoji sekundarna šumska prometnica (vjerojatno traktorski put) pa taj utjecaj neće biti toliko izražen (doći će do sječe manje količine stabala nego što bi došlo pri izgradnji puta kroz nedirnuto šumsko područje). Pristupni put će se priključiti na postojeći makadamski put južno od BRP-a te tu ovaj utjecaj prestaje. Također, trasa iskopa rova za polaganje priključnih cjevovoda do priključne bušotine Lip-46 većinom se polaže duž postojećih prometnica (makadamskog puta od završetka trase pristupnog puta do izlaska na javnu prometnicu, županijsku cestu ŽC3217 te od županijske ceste postojećim šumskim putem do priključne bušotine) te u ovom slučaju neće doći do prenamjene, odnosno značajnijeg utjecaja na ovaj šumski stanišni tip. Do privremene prenamjene doći će i kod stanišnog tipa C.2.3.2 - Mezofilne livade košanice Srednje Europe na površini od cca 168 m2 na dijelu gdje trasa cjevovoda napušta županijsku cestu ŽC3217 u pravcu sjeverozapada te se priključuje na postojeću šumsku prometnicu do priključne bušotine Lip-46. Ovaj će utjecaj, međutim, biti privremen i nestat će nakon završetka faze izgradnje kada će se rovovi zatrpati, a prirodna će vegetacija ponovo zaposjesti utjecano područje.

S obzirom na disjunktnost te višestrukost elemenata obuhvata zahvata, površine stanišnih tipova koje će se prenamijeniti u fazi izgradnje prikazane su u tablici 4-1.

Tablica 4-1: Površine stanišnih tipova koje će se prenamijeniti izvedbom zahvata POVRŠINE KOJE ĆE BITI PRENAMIJENJENE ELEMENT ZAHVATA IZVEDBOM ZAHVATA U FAZI IZGRADNJE (m2) I.2.1 C.2.3.2 E.3.1. E.3.1.5. BRP Lip-178 14 500 5 500 BRP Lip-179 15 582 BRP Lip-180 15 134 pristupni put od Lip-179 do Lip-82 460 pristupni put od Lip-178 do makadamskog puta 2 020 cjevovodi Lip-178 do Lip-46 168 cjevovodi Lip-180 i Lip-179 do Lip-82 531 UKUPNO 31 707 168 16 520 5 500 Izvor: Idejni projekt, WFS Bioportal U konačnici, može se zaključiti da će u fazi izgradnje doći do prenamjene oko 31 707 m2 stanišnog tipa I.2.1. - Mozaici kultiviranih površina, 168 m2 stanišnog tipa C.2.3.2. - Mezofilne livade košanice Srednje Europe, 16 520 m2 stanišnog tipa E.3.1. - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume te 5 500 m2 stanišnog tipa E.3.1.5. - Šume hrasta kitnjaka i običnoga graba.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Kao što je već navedeno u uvodu, utjecaj u fazi korištenja zahvata ovisit će o ishodu ispitivanja razradnih bušotina. U slučaju negativnog ishoda, obavit će se likvidacija kanala bušotina, BRP-i će se sanirati i zemljište vratiti u zatečeno stanje prije početka gradnje u kojem slučaju će nestati svi negativni utjecaji faze izgradnje.

U slučaju pozitivnog ishoda, bušotinski radni prostori će se svesti na veličinu postrojenja za pridobivanje nafte dimenzija 70 x 50 m. Uz pretpostavku da će ishod ispitivanja svih triju bušotina biti pozitivan, došlo bi do trajne prenamjene (tj. za vrijeme trajanja eksploatacije) 10 500 m2 i to 3 500 m2 stanišnog tipa E.3.1. - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume i 7 000 m2 stanišnog tipa I.2.1. - Mozaici kultiviranih površina. Pristupni put do bušotina će također predstavljati trajnu prenamjenu zemljišta, tako da će doći do prenamjene još 2 020 m2 stanišnog tipa E.3.1. (ukupno oko 5 520 m2) i

460 m2 stanišnog tipa I.2.1. Rovovi iskopani za polaganje cjevovoda će se zatrpati i okolni će stanišni tip ponovo zaposjesti to područje, tako da u tom slučaju neće biti trajne prenamjene.

U slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja bušotina, ukupno će se trajno prenamijeniti oko 5 520 m2 stanišnog tipa E.3.1 - Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume i oko 460 m2 stanišnog tipa I.2.1 - Mozaici kultiviranih površina.

Uz pretpostavku pridržavanja svih sigurnosnih mjera, dobre prakse i propisa pri eksploataciji ugljikovodika, ne očekuju se dodatne emisije u okoliš pa tako niti utjecaj na okolne stanišne tipove u fazi korištenja zahvata.

4.1.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE

Najbliža lokacija planiranog zahvata zaštićenim područjima prirode (prvi dio obuhvata zahvata na području naselja Lipovljani) nalazi se na udaljenosti od oko 4 km istočno, odnosno 3,35 km sjeverno od najbližeg zaštićenog područja prirode, parka prirode Lonjsko polje. S obzirom na karakter i obuhvat zahvata, ne očekuje se utjecaj tijekom izgradnje i korištenja planiranog zahvata na navedeno zaštićeno područje prirode.

4.1.3 EKOLOŠKA MREŽA

Prvi dio zahvata (razradne bušotine Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim cjevovodima) nalazi se na krajnjem istočnom području ekološke mreže HR1000004 - Donja Posavina, dok se drugi dio zahvata (razradna bušotina Lip-178 s pripadajućim cjevovodima i pristupnom cestom) ne nalazi na području ekološke mreže RH.

Ciljevi očuvanja ovoga POP područja su 49 vrsta ptica od kojih velika većina (njih 28) obitava na akvatičkim staništima poput močvara, rijeka, jezera, obala rijeka i jezera i sl. kakvih na širem području obuhvata zahvata nema. Od preostalih vrsta, njih 9 obitava na šumskim staništima (dvije na staništima poplavnih šuma kakvih također nema u blizini obuhvata zahvata), a četiri vrste naseljavaju vlažna područja prirodnih travnjaka i šumskih rubova kakvih također nema u široj okolici obuhvata zahvata.

Od navedenih ciljeva očuvanja, na području obuhvata zahvata moguća je potencijalna prisutnost sljedećih vrsta - ciljeva očuvanja ovoga područja ekološke mreže: eje livadarke (Circus pygargus), kosca (Crex crex), rusog svračka (Lanius collurio), sivog svračka (Lanius minor), crvenonoge vjetruše (Falco vespertinus) i pjegave grmuše (Sylvia nisoria). To su vrste koje naseljavaju travnjake, polja i šumske rubove te otvorena stepska područja s malo drveća, dakle staništa kakva se mogu naći u široj okolini obuhvata zahvata. Nije za očekivati da će se bilo koja od tih vrsta gnijezditi ili zadržavati na području obuhvata izgradnje razradne bušotine Lip-179 koja se nalazi unutar naselja u području pod velikim antropogenim utjecajem, a eventualni negativni utjecaji uspostave BRP-a bušotine Lip-180 te izgradnje pripadajućih cjevovoda u smislu rastjerivanja ptica bit će i vremenski i prostorno ograničeni te će negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ovoga područja ekološke mreže biti zanemarivi.

Pod pretpostavkom pridržavanja svih pozitivnih propisa i dobre prakse u gospodarenju otpadom (organski otpad bi mogao predstavljati umjetan izvor hrane koji bi eventualno mogao privući ptice), svi potencijalni negativni utjecaji na ciljeve očuvanja ovoga područja ekološke mreže svest će se na prihvatljivi minimum te se može zaključiti kako izvedba zahvata niti u fazi izgradnje niti u fazi korištenja neće negativno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže značajnog za ptice HR1000004 - Donja Posavina.

4.2 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj u fazi izgradnje

Za potrebe provedbe radova na planiranom zahvatu u planu je odvijanje određenih građevinskih radova (izgradnja pristupnog puta i bušotinskog radnog prostora, itd.). Pri obavljanju navedenih radova, zbog korištenja neophodne građevinske mehanizacije i vozila doći će do negativnog utjecaja na kvalitetu zraka uskog okolnog područja. Najveći doprinos smanjenju kvalitete zraka tijekom izgradnje imaju:

• emisije prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom (iskopavanja, nasipavanja itd.), • emisije prašine s površina po kojima se kreće mehanizacija neophodna za izvršavanje građevinskih radova, • produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije, motorima vozila koja se koriste za prijevoz radnika, motorima za prijevoz materijala i ostalim motorima na fosilna goriva (npr. dizel agregati). Emisija prašine (gore navedeni izvori) je vremenski i prostorno promjenjiva veličina. Disperzija ukupno emitirane prašine (veličine čestica pretežno ispod 30 μm) ovisi prije svega o intenzitetu radova, ali i o trenutnim meteorološkim uvjetima na gradilištu, posebice vjetru i vlažnosti zraka. Djelovanjem gravitacijskih sila, a ovisno o brzini vjetra, dolazi do sedimentacije prašine na manjoj ili većoj udaljenosti. Za vrijeme sušnog razdoblja, ukoliko puše vjetar, nataložena prašina može se, iako radovi nisu u tijeku, ponovno podići u atmosferu. Određenim mjerama i odgovornim postupanjem (npr. prilagođenom brzinom kretanja vozila) moguće je ograničiti, odnosno smanjiti, emisije prašine i njima prouzročenog smanjenja kvalitete zraka.

Izgaranjem fosilnih goriva mehanizacije, vozila te dizel motora bušaćeg postrojenja koji će se koristiti pri izvođenju radova nastaju ispušni plinovi koji u sebi sadrže onečišćujuće tvari koje utječu na smanjenje kvalitete zraka: sumpor dioksid (SO2), dušikove okside (NOx), ugljikove okside (CO, CO2), krute čestice (PM), hlapive organske spojeve (VOC) i policikličke ugljikovodike (PAH). Zbog vremenske ograničenosti izvođenja radova količine emitiranih ispušnih plinova nisu tolike da bi dugoročno u većoj mjeri narušile kvalitetu zraka okolnog područja te je ukupni utjecaj na kvalitetu zraka zahvata ocijenjen kao zanemariv, uz pretpostavku pridržavanja svih mjera zaštite zraka poput redovitog servisiranja diesel-električnih agregata na postrojenju te zabranu spaljivanja bilo kakvih vrsta otpada navedenih u Idejnom projektu.

Tijekom rudarskih radova na bušotini, odnosno tijekom ispitivanja ležišta u tijeku bušenja, bit će postavljene dvije horizontalne baklje kojima se spaljuju pridobivene količine plina prilikom ispitivanja bušotine. Ove emisije nisu značajne s aspekta utjecaja na kvalitetu zraka budući da su količine i vremenski tijek spaljivanja mali (cca. 20-tak sati tijekom ispitivanja bušotine). Temeljem gornjih zaključaka procjenjuje se da je s obzirom na moguće utjecaje na zrak planirani zahvat prihvatljiv.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj na kvalitetu zraka.

4.3 UTJECAJ NA VODE

Utjecaj tijekom izgradnje

Planirani zahvat obuhvaća: uređenje bušotinskih radnih prostora (BRP) bušotina Lip-178, Lip-179 i Lip- 180, izradu i opremanje kanala bušotina, privođenje bušotina eksploataciji te izgradnju priključnih naftovoda i utisnih plinovoda kojim će se transportirati pridobiveni ugljikovodici.

Svi suvremeni procesi bušenja obuhvaćaju odstranjivanje čestica stijena s dna bušotine ispiranjem, istovremeno s bušenjem stijena. Za ispiranje se upotrebljavaju različite tekućine (obična voda, morska voda, posebno pripremljene tekućine i dr.) koje se općenito nazivaju isplakama. Glavni zadaci isplake su:

• hlađenje i podmazivanje dlijeta i kolone bušaćih alatki,

• odstranjivanje krhotina probušenih stijena s dna bušotine i njihovo iznošenje na površinu,

• podržavanje čestica probušenih stijena u stanju lebdenja u slučajevima prekida kružnog toka isplake u bušotini,

• savladavanje tlakova u podzemlju pri izradi kanala bušotine,

• oblaganje zidova kanala bušotine nepropusnim, gustim i elastičnim oblogom (oblaganje propusnih slojeva),

• održavanje stabilnosti bušotine.

Kao radni fluidi kod izvedbe bušotine koristit će se isplaka na bazi vode. U sklopu bušotinskog radnog prostora izrađuje se isplačna jama dovoljnoga kapaciteta za prihvat maksimalne količine radnoga fluida (isplake) iz procesa izrade bušotine. Isplačna jama se radi od vodonepropusnoga materijala (glina na površini jame uz upotrebu vodonepropusne folije, a prostor oko isplačne jame zaštićen je ogradom.

Sustav za pripremu, protiskivanje i pročišćavanje bušaćeg fluida, predviđen ovim projektom, omogućuje da se bušaći fluid održava kontinuirano u cirkulaciji, a po pročišćavanju i odvajanju krutih čestica od tekućine (na vibracijskom situ) ista se u recirkulaciji ponovno isplačnom sisaljkom protiskuje u bušotinu.

Isplaka se sastoji od tekuće i čvrste faze. Kruta faza se najčešće sastoji od gline, krhotina stijena, oteživača i materijala za saniranje gubitaka. Tijekom izrade bušotine, hidrostatski tlak isplačnog stupca je veći od pornog tlaka u okolnim stijenama. Zbog razlike u tlakovima tekuća faza isplake (isplačni filtrat) počinje infiltrirati u propusne i porozne stijene. U poroznim će stijenama, doći do filtriranja, tj. odvajanja tekuće faze koja plitko ulazi u porozne stijene, dok će se na obodu stijena stvarati tzv. isplačni kolač, odnosno oblog, sastavljen od čvrstih čestica iz isplake. U cilju poboljšanja glinene obloge tj. smanjenja filtracije koristi se: bentonit, prirodni i sintetički polimeri i dr. Isplačni kolač ima vrlo nisku propusnost (praktički je nepropustan), te kada se jednom formira sprječava daljnju infiltraciju isplačnog filtrata u okolnu stijenu. Prodor filtrata u vrlo poroznim i propusnim stijenama zbog brzog formiranja isplačnog kolača blokira daljnje prodiranje filtrata (sukladno grafičkom prikazu u nastavku).

Grafički prikaz 4-1: Prodor isplačnog filtrata u okolne stijene Izvor: Effects of drilling mud on the borehole environment, www.uni-miskolc.hu Nakon bušenja svakog intervala kanala bušotine određenim promjerom dlijeta, ugrađuje se odgovarajući promjer zaštitnih cijevi, a prostor između cijevi i izbušenog kanala bušotine popuni se cementnom kašom (tj. nakon stvrdnjavanja cementnim kamenom). Na taj način se osiguravaju i zadovoljavaju geološki i fizikalni uvjeti (stabilnost kanala i naprezanja materijala) kontrole tlakova, tj. sprečavanja komunikacija ležišnih fluida između naslaga po dubini.

Krhotine će se na površini izdvajati iz isplake na vibratorima. Izdvojene krhotine će se odlagati u predviđeni betonski bazen, a potom će se odlagati na privremenom odlagalištu na samoj lokaciji.

Nakon gravitacijskog odvajanja tekuće i krute faze u isplačnoj jami, preostala tekuća faza iz isplačne jame se pročišćava pomoću flock jedinice i cisternama odvozi na Postrojenje za regeneraciju tehnoloških fluida Jamarica, dok se kruta faza solidificira i neutralizira te konačno prema planu sanacije deponira u isplačnoj jami

Gorivo za potrebe rada strojeva bit će smješteno na propisano zbijenu podlogu gdje će se postaviti armirano betonske ploče (talpe) posložene jedna do druge. Na ovako pripremljenu površinu postavit će se 2 čelična rešetkasta nosača na koje se poprečno postavljaju 3 prenosiva dvoplošna spremnika za dizelsko gorivo, svaki zapremnine 20 m³.

Kruta faza će se neutralizirati i solidificirati i konačno odložiti u isplačnu jamu u fazi sanacije isplačne jame, a tekuća faza će se odvesti cisternama s lokacije na Postrojenje za regeneraciju tehnoloških fluida Jamarica.

Kemikalije potrebne za proces bušenja, koje se dostavljaju u vrećama, na bušaćem postrojenju držat će se u određenom skladišnom prostoru, zaštićene od utjecaja kiše, dok će se ispod kemikalija koje se nalaze u bačvama i kanistrima nalaziti metalne tacne kako bi se spriječilo njihovo izlijevanje na tlo - kemikalije koje će se koristiti u procesu izrade bušotine predstavljaju opasnost kao onečišćivači samo

u slučaju akcidenta, na pretakalištima ili u transportu. S kemikalijama se postupa sukladno sigurnosno tehničkom listu (STL) na hrvatskom jeziku, koji je usklađen sa zahtjevima uredbi REACH i CLP te ovjeren od strane HZTA (Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping).

Sanitarne otpadne vode prikupljat će se u nepropusnoj sabirnoj jami koja će se prazniti putem za to ovlaštene pravne osobe.

Za praćenje stanja podzemnih voda predviđena je izvedba dva piezometra za svaki BRP koji će služiti za definiranje nultog stanja kakvoće podzemnih voda. Piezometri će biti unutar lokacija BRP-a, a koristit će se za uzimanje uzoraka vode za analizu. Uzorke vode za analizu uzet će se iz piezometara i obuhvatnog kanala prije i nakon završetka izrade bušotine te jednom tijekom izrade bušotine.

Do onečišćenja okoliša naftom može doći samo u izvanrednim okolnostima uslijed oštećenja ili havarija na nekom od elemenata bušaćeg postrojenja, sabirnog ili transportnog sustava nafte, pri čemu može doći do izlijevanja nafte na površinu ili u pripovršinski dio terena. No i u takvim slučajevima podzemne vode, s obzirom na njihovu ograničenu pojavu i malu količinu i više desetaka metara slabopropusnog pripovršinskog zaštitnog sloja, nisu ugrožene. U slučaju nekontroliranih događaja - havarija postrojenja i ispuštanja nafte ili kemikalija u okoliš postupa se prema „Postupku pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina“ (oznaka: HSE10_INA1_US1) u kojem je detaljno obrađen postupak sprečavanja širenja onečišćenja, sanacije i vraćanja zemljišta / vodotokova u prvobitno stanje. Za sanaciju onečišćenja uvijek se angažira ovlaštena tvrtka.

S obzirom na primijenjenu tehnologiju bušenja i zbrinjavanja materijala ne očekuje se negativni utjecaj na stanje vodnih tijela površinske i podzemne vode tijekom redovitog rada pri izgradnji planiranog zahvata.

Svi mogući negativni utjecaji na površinske i podzemne vode tijekom izvođenja radova na izgradnji mogu se izbjeći pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjem propisa i uvjeta građenja što je i predviđeno Idejnim projektom.

Utjecaj tijekom korištenja

Sustav sabiranja i transporta nafte i naftnog plina na naftnom polju Lipovljani sastoji se od utisnih plinovoda i priključnih naftovoda kojima se pridobivena nafta transportira na mjerne stanice EPU Lipovljani. Utisnim plinovodima doprema se plin za potrebe sustava plinskog podizanja. Utiskivanjem plina u kanal bušotine olakšava se stupac kapljevine te se na taj način nafta umjetno podiže na površinu.

Do negativnih utjecaja može doći isključivo uslijed iznenadnih događaja prouzročenih erupcijom, havarijom postrojenja/opreme te ljudskim faktorom. U slučaju iznenadnog događaja (havarija postrojenja i ispuštanja nafte ili kemikalija u okoliš) planirano je postupanje sukladno „Postupku pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina" (oznaka: HSE10_INA1_US1) u kojem je detaljno obrađen postupak sprečavanja širenja onečišćenja, sanacije i vraćanja zemljišta te vodotoka u zatečeno stanje. Navedenim dokumentom je predviđeno da bi za sanaciju onečišćenja bila angažirana ovlaštena tvrtka.

Planirani naftovodi bit će ukopani u zemlju do propisne dubine, a karakteristike cijevi i izvedba radova njihovog postavljanja onemogućit će curenje nafte i naftnog plina. Stoga se ne očekuje negativni utjecaj na stanje vodnih tijela tijekom redovitog korištenja planiranih zahvata.

4.4 UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDU

Utjecaj tijekom izgradnje

Najznačajniji nepovoljni utjecaji na tlo dogodit će se u fazi izgradnje zahvata, odnosno tijekom uspostave BRP-a, izgradnje objekata, postavljanja opreme te prometovanja mehanizacije, strojeva i vozila tijekom iskapanja rovova za cjevovode i izgradnje pristupnih putova.

Uspostavom BRP-a doći će do uklanjanja plodnog tla u kategoriji P-3 ostalo obradivo zemljište (obronačni pseudoglej) na površini od 13 000 m2 za svaku, odnosno 29 000 m2 (2,9 ha)za sve tri bušotine, dok će se preostali prostor obuhvata zahvata izrada bušotina (ukupno 1,1174 ha) koristiti za deponiranje iskopanog humusa i zemlje - na toj površini neće doći do uklanjanja tla, ali će ta površina biti trajno izuzeta iz poljoprivredne proizvodnje. Izgradnjom pristupnog puta bušotini Lip-178 uklonit će se oko 2 020 m2 šumskog tla - obronačnog pseudogleja, a izgradnjom pristupnog puta od bušotine Lip-179 do priključne bušotine Lip-82 uklonit će se oko 460 m2 istog tipa tla. Za potrebu iskopa rovova za polaganje cjevovoda (priključni naftovodi i utisni plinovodi) uspostavit će se radni pojas širine 15 m (5 za odlaganje iskopanog materijala i 10 za prometovanje strojeva/vozila i privremeno odlaganje elemenata cjevovoda) i te će površine biti izuzete iz poljoprivredne proizvodnje u fazi izgradnje. Ovo se odnosi samo na prvi dio zahvata koji se nalazi na poljoprivrednom području, a riječ je o površini od cca 1,3 ha. Ovaj će utjecaj biti prostorno i vremenski ograničen, a nestat će nakon završetka izgradnje, odnosno zatrpavanja rovova, nakon čega će se površina privesti prvobitnoj namjeni (poljoprivrednoj proizvodnji), uz poštivanje uvjeta da se ne uzgajaju biljke s korijenjem dubljim od 1 m i uz primjenu agrotehničkih mjera koje ne zadiru u tlo dubinom većom od 0,5 m. Moguće onečišćenje tla otpadom regulirano je odgovornim ponašanjem i gospodarenjem nastalim otpadom u skladu sa zakonskim propisima. Otpad se odvojeno skuplja (po porijeklu i svojstvima) o čemu se vodi očevidnik te se predaje osobi koja ima odgovarajuću dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), opisano detaljnije u poglavlju 4.11.

Pri rukovanju građevinskim strojevima i mehanizacijom može doći do nekontroliranog izlijevanja štetnih tekućina (goriva, ulja, masti i sl.) u tlo, što se može uspješno izbjeći primjenom odgovarajućih tehničkih mjera zaštite, prikladnom organizacijom radilišta te opreznim i odgovornim rukovanjem strojevima.

Do potencijalnog onečišćenja tla može doći i u slučaju iznenadnih događaja i više sile (potresi, ekstremne oluje i sl.).

Uz provođenje dobre prakse i pridržavanjem svih pozitivnih propisa s područja naftnog rudarstva i zaštite okoliša te pridržavanjem mjera zaštite tla navedenim u Idejnom projektu, utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište bit će sveden na prihvatljivu mjeru u fazi izgradnje.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Utjecaj zahvata u fazi korištenja ovisit će prije svega o ishodu ispitivanja razradnih bušotina. U slučaju negativnog ishoda, sve bušotine će se likvidirati i BRP-i napustiti, oprema i objekti će se razmontirati i otpremiti, a zaposjednuto područje sanirati i vratiti prvobitnoj namjeni, pri čemu će nestati svi utjecaji iz faze izgradnje.

U slučaju pozitivnog ishoda, BRP-i će se svesti na veličinu za pridobivanje nafte (70 x 50 m, odnosno 3 500 m2 po bušotini ili 1,05 ha) i to će područje biti trajno zaposjednuto, odnosno neće se moći koristiti za poljoprivrednu proizvodnju, dok će se ostatak površine obuhvata zahvata svake pojedine bušotine privesti prvobitnoj namjeni (poljoprivredna proizvodnja).

Uz pridržavanje svih sigurnosnih propisa i dobre prakse, ne očekuju se dodatni utjecaji na tlo i poljoprivrednu proizvodnju u fazi korištenja zahvata.

4.5 UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA ZAHVAT I ZAHVATA NA KLIMATSKE PROMJENE

Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Prema smjernicama Europske komisije za voditelje projekata (Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene11) procjeni rizika projekta na određene klimatske promjene prethodi procjena ranjivosti odnosno procjena izloženosti i analiza osjetljivosti projekta na široki raspon klimatskih varijabli i sekundarnih učinaka klimatskih promjena. Analiza osjetljivosti i procjena izloženosti na trenutne i buduće klimatske promjene procjenjuje se s obzirom na četiri zasebne grane. To su imovina i procesi na lokaciji, ulazne stavke u proces, izlazne stavke iz procesa i prometna povezanost tj. transport. Svakoj klimatskoj varijabli za svaku od izdvojene grane dodjeljuje se ocjena (tablica 4-2). Tablica 4-2: Ocjene osjetljivosti i izloženosti na klimatske promjene Visoka 3 Umjerena 2 Zanemariva 1

11 Izvor: Neformalni dokument – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjiivih ulaganja na klimatske promjene (Non- paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient)

Tablica 4-3: Procjene osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

ANALIZA OSJETLJIVOSTI (AO)

proces

lokaciji

procesa

Prometna

povezanost Ulazne stavke Ulazne u

Izlaznestavke iz Imovinaprocesi i na

Promjene prosječnih (god/sez/mj) temperatura zraka 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih temperatura 2 2 2 1

zraka

Promjene prosječnih (god/sez/mj) količina oborina 1 1 1 1

Promjene u učestalosti i intenzitetu ekstremnih količina oborina 2 1 1 2

Promjene prosječnih brzina vjetra 1 1 1 1

PRIMARNIUTJECAJI Promjene maksimalnih brzina vjetrova 1 1 1 2

Promjene vlažnosti zraka 1 1 1 1

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog zračenje 2 2 1 1

Porast razine mora (uz lokalne pomake tla) 1 1 1 1

Promjene temperature mora i voda 1 1 1 1

Dostupnost vodnih resursa 1 1 1 1

Pojave oluja (trase i intenzitet) uključujući i olujne uspore 1 1 1 1

Poplave 1 1 1 1

Promjena pH vrijednosti oceana 1 1 1 1

Pješčane oluje 1 1 1 1

Erozija obale 1 1 1 1

Erozija tla 1 1 1 1

SEKUNDARNIUTJECAJI Zaslanjivanje tla 1 1 1 1

Nekontrolirani požari u prirodi 2 2 2 2

Kvaliteta zraka 1 1 1 1

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 2 1 1 2

Efekt urbanih toplinskih otoka 1 1 1 1

Promjene u trajanju pojedinih sezona 1 1 1 1

Nakon analize osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjenjuje se izloženost zahvata na klimatske promjene. Procjena izloženosti obrađuje se za sadašnje i buduće stanje na lokaciji planiranog zahvata te je prikazana u tablici 4-4.

Tablica 4-4: Procjene izloženosti zahvata klimatskim promjenama

SADAŠNJA IZLOŽENOST BUDUĆA IZLOŽENOST

PROCJENA IZLOŽENOSTI (PI)

lokaciji lokaciji

(transport)

Imovina i procesi na procesi na i Imovina procesi na i Imovina

Prometna povezanost povezanost Prometna povezanost Prometna

Ulazne stavke u proces proces u stavke Ulazne proces u stavke Ulazne Izlazne stavke iz procesa iz stavke Izlazne Izlazne stavke iz procesa procesa iz stavke Izlazne Promjene u učestalosti i intenzitetu 2 2 2 1 2 2 2 1 ekstremnih temperatura zraka Promjene u učestalosti i intenzitetu 2 1 1 2 2 1 1 2 ekstremnih količina oborina

Promjene maksimalnih brzina vjetrova 1 1 1 1 2 1 1 2

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog 1 1 1 1 2 1 1 1 zračenje

Nekontrolirani požari u prirodi 1 1 1 1 1 1 1 1

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 1 1 1 1 1 1 1 2

Ranjivost zahvata određuje umnožak ocjene izloženosti zahvata pojedinom utjecaju i ocjene osjetljivost zahvata na isti utjecaj (tablica 4-5). Odnosno, V = S × E gdje je: V – ranjivost, S – osjetljivost, E – izloženost Tablica 4-5: Ocjene ranjivosti na klimatske promjene Osjetljivost 1 2 3 1 1 2 3 2 2 4 6

Izloženost 3 3 6 9 Prema dobivenim rezultatima određuje se referentna i buduća razina ranjivosti projekta na određene utjecaje klimatskih promjena. U nastavku je prikazana Analiza ranjivosti za planiranog zahvata na klimatske promjene, tablica 4-6. Tablica 4-6: Analiza ranjivosti zahvata na klimatske promjene

SADAŠNJA RANJIVOST BUDUĆA RANJIVOST

ANALIZA RANJIVOSTI (AR)

(transport)

(proizvodi tržište) i (proizvodi

Prometna povezanost povezanost Prometna povezanost Prometna

Ulazne stavke u proces proces u stavke Ulazne proces u stavke Ulazne

(voda, energija, ostalo) energija, (voda,

Izlazne stavke iz procesa procesa iz stavke Izlazne procesa iz stavke Izlazne Imovina i procesi na lokaciji procesi na i Imovina Imovina i procesi na lokaciji procesi na i Imovina

Promjene u učestalosti i intenzitetu 4 4 4 1 4 4 4 1 ekstremnih temperatura zraka Promjene u učestalosti i intenzitetu 4 1 1 4 4 1 1 4 ekstremnih količina oborina

Promjene maksimalnih brzina vjetrova 2 1 1 2 4 1 1 4

Promjene intenziteta i trajanja Sunčevog 2 2 2 1 4 2 2 1 zračenje

Nekontrolirani požari u prirodi 2 2 2 2 3 2 2 2

Nestabilnost tla (klizišta, odroni, lavine) 2 1 1 2 2 1 1 4

Na temelju procjene ranjivosti zahvata (sadašnje i buduće stanje) izrađuje se procjena rizika. Procjena rizika izrađuje se za one aspekte kod kojih je tablicom analize ranjivosti zahvata na klimatske promjene dobivena visoka ranjivost. U ovom slučaju nije utvrđena visoka ranjivost ni za jedan učinak odnosno opasnost te se stoga ne izrađuje tablica procjene rizika.

Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Navedeni zahvat nema negativan utjecaj na klimatske promjene.

4.6 UTJECAJ NA ŠUMARSTVO I LOVSTVO

4.6.1 UTJECAJ NA ŠUMARSTVO

Utjecaj u fazi izgradnje

Samo drugi dio zahvata (uspostava BRP bušotine Lip-178, izgradnja pristupnog puta i polaganje pripadajućih cjevovoda) se nalazi na šumskom području u sastavu šumskogospodarskog područja RH te će se opis utjecaja ograničiti na ovaj dio obuhvata zahvata. Utjecaj na šume u fazi izgradnje prije svega se odnosi na uklanjanje šumske vegetacije (otprilike 1,652 ha šume uređajnog razreda gospodarske sjemenjače kitnjaka u odsjeku 14C za potrebu uspostave BRP-a i izgradnju pristupnog puta te oko 0,55 ha šume uređajnog razreda gospodarske panjače bukve u odsjeku 14D) i to je utjecaj koji se ne može izbjeći. Neće doći do znatnijeg negativnog utjecaja na državne šume u odsjeku 10C s obzirom na to da se priključni naftovod i utisni plinovod polažu sa suprotne strane ceste, a moguć je lokalizirani negativni utjecaj na odsjek privatnih šuma 9A u vidu uspostave radnog pojasa, odnosno moguće sječe rubnih stabala dijela odsjeka koji se nalazi uz županijsku cestu ŽC3217. Sječom stabala također će doći do fragmentacije šumskog staništa i otvaranja novih šumskih rubova što će promijeniti mikroklimatske uvjete promatranoga područja, a korištenjem mehanizacije i vozila prilikom izgradnje postoji opasnost od širenja invazivnih vrsta i ruderalne vegetacije na promatranom području.

Utjecaj u fazi korištenja

Utjecaj u fazi korištenja prije svega ovisi o ishodu ispitivanja razradne bušotine Lip-178. U slučaju negativnog rezultata ispitivanja bušotine, ista će se likvidirati i napustiti pri čemu će šumska vegetacija ponovo zaposjesti utjecano područje te će nestati svi negativni utjecaji iz faze izgradnje. Izgrađeni pristupni put predstavlja sekundarnu šumsku prometnicu pa će se njegovo postojanje pozitivno odraziti na otvorenost predmetne gospodarske jedinice, ukoliko se neće ići u njegovo demontiranje (riječ je o makadamskom putu od kamenog materijala bez gornjeg ustroja). U slučaju pozitivnog ishoda bušotine, šumsko će područje biti trajno fragmentirano (odnosno, tijekom trajanja eksploatacije) te će postojati permanentna opasnost od izbijanja šumskog požara i širenja invazivnih vrsta, no ista se može

svesti na prihvatljivu mjeru pridržavanjem svih pozitivnih propisa te primjenom dobre prakse iz domene šumarstva i naftnoga rudarstva.

Pridržavanjem propisanih mjera ublažavanja, negativan utjecaj na šume i šumarstvo drugog dijela obuhvata zahvata svest će se na prihvatljivi minimum.

4.6.2 UTJECAJ NA LOVSTVO

Utjecaj u fazi izgradnje

Zahvat se izvodi na dvije odvojene, karakteristične lokacije s obzirom na divljač i lovnu djelatnost okolnoga područja.

Lokacija razradne bušotine Lip-179 s pripadajućim pristupnim putom i cjevovodima u potpunosti se izvodi unutar građevinskog područja naselja i okružena je stambenim objektima, tako da sasvim sigurno neće biti utjecaja na divljač i lovstvo promatranoga područja.

Razradna bušotina Lip-180 izvodi se na poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini šumskog područja, dakle tipu staništa koji podržava prisutnost raznih vrsta divljači i na ovom će području doći do negativnog utjecaja koji će se prvenstveno očitovati u rastjerivanju divljači sa šireg područja izvođenja radova (uspostava BRP-a i kopanje rovova za priključni naftovod i utisni plinovod do priključne bušotine Lip-82). Ovaj će utjecaj biti prostorno i vremenski ograničen i nestat će nakon faze izgradnje. U noćnom režimu rada bušotine može doći do negativnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja. Nepropisnim postupanjem otpadom može se privući divljač do umjetnih izvora hrane (organski otpad neadekvatno zbrinut/deponiran).

Prilikom uspostave razradne bušotine Lip-178 te izgradnje pripadajućeg pristupnog puta i cjevovoda do priključne bušotine Lip-46 također će doći do narušavanja mira u lovištu i rastjerivanja divljači sa šireg područja obuhvata zahvata, ali također i do fragmentacije šumskog staništa što će umanjiti bonitetnu vrijednost lovišta za pojedine vrste divljači na ovome području. Ostali utjecaji su isti kao i kod razradne bušotine Lip-180 i prestat će nakon završetka faze izgradnje.

Utjecaj u fazi korištenja

Najveći potencijalni negativan utjecaj u fazi korištenja može nastati uslijed neadekvatnog zbrinjavanja otpada koji bi mogao privući divlje životinje. Izgradnjom pristupnog puta kod razradne bušotine Lip- 178 postoji mogućnost stradavanja divljači u koliziji s vozilima, no ta je mogućnost vrlo mala s obzirom na male brzine vozila koja će prometnicu koristiti. U slučaju noćnog režima rada bušotina (u slučaju pozitivnog ishoda ispitivanja) postoji mogućnost negativnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja. Osim navedenih, ne očekuju se dodatni negativni utjecaji na divljač i lovstvo promatranoga područja u fazi korištenja zahvata.

Utjecaj u fazi korištenja će općenito ovisiti o ishodu ispitivanja razradnih bušotina - ukoliko ishod bude negativan, sve će se bušotine napustiti te neće biti niti jednog od navedenih utjecaja u fazi korištenja (odnosno, neće biti faze korištenja).

4.7 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

Utjecaj tijekom izgradnje

Planirani zahvati se ne nalaze u zoni izravnog utjecaja na elemente kulturno-povijesne baštine. Iz tog razloga se smatra da će direktan odnosno fizički utjecaj za vrijeme izvođenja radova izostati. Rad mehanizacije i odlaganje materijala van prostora obuhvata zahvata odvijat će se na postojećim

prometnicama i ostalim lokacijama predviđenima za tu namjenu, a sve u skladu s projektnom dokumentacijom usklađenom s obvezama pravilne organizacije gradilišta. Iz tog razloga neće doći do potencijalnih fizičkih utjecaja na elemente graditeljske baštine u okolici.

Prisustvo mehanizacije i građevinskih materijala te buka će u maloj mjeri utjecati na ukupni kulturni kontekst područja i na kulturni kontekst pojedinih dobara u zoni neizravnog utjecaja. Daljnji neizravni utjecaj obrađuje se kao utjecaj za vrijeme korištenja planiranog zahvata.

Utjecaji tijekom korištenja

Lokacija planiranih bušotina Lip-179 i Lip-180 s pripadajućim BRP-ima nalazi se u blizini naselja Lipovljani. Unutar naselja i na njegovim rubnim dijelovima nalazi se velik broj evidentiranih i zaštićenih kulturnih dobara graditeljske baštine što je opisano u poglavlju 3.3.9. Bušotina Lip-178 je vizualno i prostorno izdvojena od područja gdje se nalaze kulturna dobra.

Budući da će izgradnjom planiranih zahvata u prostoru biti vidljivi elementi industrijskog karaktera doći će do utjecaja na kulturološki kontekst kako cijelog područja tako i pojedinih elemenata kulturne baštine u direktnom vizualnom kontaktu. Olakotna okolnost je što u prostoru već postoje aktivne bušotine pa neće doći do introduciranja potpuno novih elemenata u prostor. Prostor groblja na kojem se nalazi i zaštićeni spomenik žrtvama fašističkog terora nalazi se na udaljenosti od 140 do 160 m od planiranih bušotina. Taj prostor će biti u direktnom vizualnom kontaktu i ovdje će snaga utjecaja na kulturni kontekst biti najjača odnosno zbog već postojećih bušotina u generalnom kontekstu umjerena. Ostala kulturna dobra nalaze se unutar naselja i djelomično su ili u potpunosti vizualno zaklonjena i iz tog razloga je snaga utjecaja mala.

Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17 i 90/18) ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na elemente kulturne baštine, a prije svega na arheološke nalaze, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel te postupati sukladno daljnjim uputama navedenog odjela.

4.8 UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Ne očekuje se negativan utjecaj na stanovništvo drugog dijela zahvata (bušotina Lip-178 s pripadajućim cjevovodima i pristupnom cestom), s obzirom na to da se nalazi u nenaseljenom šumskom području.

Najveći negativan utjecaj na stanovništvo dogodit će se tijekom izvođenja radova uspostave BRP-a, izgradnje pristupnog puta te iskapanja rova i polaganja cjevovoda od razradne bušotine Lip-179 do priključne bušotine Lip-82 budući da će se radovi izvoditi u izgrađenom dijelu naselja, odnosno lokaciji koja je okružena stambenim objektima koji se nalaze na vrlo maloj udaljenosti od područja izvođenja radova. Sukladno tome, doći će do intenziviranja prometa na lokalnim prometnicama koje vode do radilišta, doći će i do povećanja razine buke na užem području koje će prouzročiti rad građevinskih strojeva, prometovanje vozila te povećana prisutnost ljudi. Ovi utjecaji će biti vremenski i prostorno ograničeni i trajat će samo za vrijeme izvođenja radova te se ne očekuje značajniji negativan utjecaj na kvalitetu života lokalnoga stanovništva.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Ne očekuje se utjecaj na stanovništvo šireg područja obuhvata zahvata u fazi korištenja.

4.9 UTJECAJ NA PROMET

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Za vrijeme izvođenja radova, zbog pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, može doći do privremenog ometanja u odvijanju prometa (što će zahtijevati posebnu pažnju i prateću službu, osobito prilikom eventualnog transporta posebnih tereta). Moguće je nanošenje zemlje i ostalog građevnog materijala na prometnice i poteškoće u odvijanju prometa. Nakon završetka radova potrebno je sanirati sva eventualna oštećenja na postojećoj prometnoj mreži. Radi se o kratkotrajnom i slabom utjecaju samo za vrijeme izvođenja radova.

S obzirom na posebna pravila regulacije cestovnog prometa na prilaznim prometnicama, utjecaj na promet ocijenjen je kao minimalno negativan, kratkotrajan i u prihvatljivim granicama za zonu planiranog zahvata. To znači da u redovnom radu promet vozila u i iz područja zahvata neće utjecati na normalno odvijanje prometa na širem području zahvata.

Planirani zahvat uključuje i izgradnju pristupnih putova. Za pristup bušotinskom radnom prostoru Lip- 178, izgradit će se pristupni put duljine cca 404 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75 m, ukupne širine 5 m. Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala i spojit će se na postojeći makadamski put k.č. 248/1 k.o. Kozarice. Bušotinskom radnom prostoru Lip-179 pristupit će se preko postojećeg BRP-a bušotina Lip-80 i Lip-82, a u nastavku će se izgraditi pristupni put duljine cca 92 m, širine kolnika 3,5 m i obostranim bankinama od 0,75 m, ukupne širine 5 m. Pristupni put će biti izgrađen korištenjem kamenog materijala. Za pristup do BRP Lip-180 koristit će se postojeći makadamski put k.č. 1699, k.o. Lipovljani koji će se ojačati zbijenim kamenim materijalom.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Negativni utjecaji na odvijanje prometa mogući su jedino u slučaju iznenadnog događaja kada može doći do prevrtanja, sudara, zakrčenja prometa i sl. koji mogu remetiti normalno odvijanje prometa.

4.10 UTJECAJ POVEĆANE RAZINE BUKE

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Na lokaciji planiranog zahvata odvijat će se uobičajene aktivnosti na izgradnji, a neizbježna buka koja će pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i mehanizacije kao konstante svakodnevnog procesa. Kako su većina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi izgradnje, međutim, građevinski radovi biti će vremenski ograničeni. Povremena razina buke bušaćeg postrojenja u neposrednoj blizini može biti iznad 85 dB, što je u području štetnog utjecaja na sluh ako se ne koriste zaštitna sredstva za zaštitu sluha.

Povećanje razine buke privremeno će biti uzrokovano radom građevinskih strojeva kod izrade radnog prostora i bušaćeg postrojenja tijekom izrade kanala bušotine. S obzirom da se kod bušotina Lip-178 i Lip 180 najbliži stambeni objekti nalazi na udaljenosti od 300 do 500 km, ne očekuje se negativan utjecaj na stanovništvo. Glavni utjecaj buke bit će na radilištu kod cementacije kolone i njoj će najviše biti izloženi radnici koji moraju koristiti ušne štitnike (antifon) ili kombinaciju zaštitnih čepića za uši i antifona. Lokacija planirane bušotine Lip-179 nalazi se na rubnom dijelu naselja, na području slabe naseljenosti, što će uzrokovati umjeren negativan utjecaj tijekom gradnje bušotine.

Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) iznosi 65 dB(A). Na temelju ranije provedenih proračuna, a promatrajući bušotinu kao točkasti izvor zvuka odnosno buke, dobivena je očekivana razina buke od 65 dB (A) za zonu radijusa 58 m, odnosno 55 dB (A) za zonu radijusa 82 m. Međutim, izradom bušotine i njezinim privođenjem proizvodnji, odnosno planiranim zahvatom, stanje buke na granici zone u kojoj se nalazi bušotinski krug neće prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči prema zakonskim obvezama, odnosno prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Buka motora građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće.

U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prelaziti vrijednost od 40 dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A) u noćnom razdoblju, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.

Tijekom provedbe istražnog bušenja razina buke kreće se kao i kod većine postrojenja koja koriste motorne pogone. Sama buka je prisutna u svim fazama izrade, opremanja i proizvodnog testiranja bušotina. Veliki dio buke dolazi i od rada raznih redukcijskih ventila, turbina, crpnih i kompresorskih postrojenja, postrojenja za hlađenje i drugog, koja se može kretati u rasponu od 75- 115 dB(A) ovisno o proizvođaču i literaturnom izvoru. Razina buke ne prelazi vrijednosti uobičajene za bušaće radove u naftnom rudarstvu. Buka i vibracije na istražnom prostoru također se javljaju i kao posljedica rada strojeva te rada i gibanja utovarno transportnih sredstava, u rasponu od 60- 80 dB(A). Svi izvori buke su smješteni unutar granica planiranog zahvata.

Pri ispravnom radu opreme i uz primjenu svih mjera zaštite od buke, tijekom rada ne očekuje se negativan utjecaj povećanom razinom buke. Također, ukoliko se prilikom mjerenja razine buke utvrdi da razina buke prelazi propisane granice, bit će potrebno poduzeti dodatne mjere zaštite od buke.

U izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograničene. Članak 1. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) kaže da se odredbe zakona ne odnose na buku koja nastaje pri uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili okolnostima koje mogu izazvati veće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te narušavati čovjekovu okolinu u većim razmjerima.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Tijekom eksploatacije ugljikovodika buku stvara dozirno-pumpni agregat (DPA), ali je ona u dopuštenim granicama. Svi navedeni izvori buke prvenstveno mogu imati utjecaj na djelatnike na samoj lokaciji zahvata i na lokalnu faunu budući da u neposrednoj blizini nema stambenih objekata. Prema tome, izradom bušotina i njihovim privođenjem proizvodnji, odnosno planiranim zahvatom, stanje buke na granici zone u kojoj se nalazi bušotinski krug neće prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Buka motora građevinskih strojeva i teretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikama podloge kojom se stroj ili vozilo kreće. 12

12 Izvor: Studija o utjecaju na okoliš rudarskih objekata i eksploatacije nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Lipovljani, Jamarica, Kozarica i Janja Lipa (RGN fakultet, 2011)

4.11 GOSPODARENJE OTPADOM

Utjecaj tijekom izgradnje zahvata

Pri izgradnji zahvata kao nusprodukti gradnje nastajat će različite vrste opasnog i neopasnog otpada.

Stvorit će se i dodatne količine građevinskog otpada (zemlja, mješavina bitumena, drvene palete, plastične folije, papirnata i kartonska ambalaža, metalna ambalaža i sl.), komunalnog neopasnog otpada (papir, staklena ambalaža, PET ambalaža i sl.) i opasnog otpada (otpadna ulja, zauljene krpe, zauljena plastična i metalna ambalaža i sl.) kojeg treba prikupljati na odgovarajućim mjestima na gradilištu, razdvojiti i zbrinuti putem ovlaštenih tvrtki za prikupljanje i zbrinjavanje opasnog i neopasnog otpada.

Pri pojedinoj fazi izvedbe zahvata, nastajat će sljedeće vrste i količine otpada (razvrstanog prema Pravilniku o katalogu otpada, NN 90/15).

Tablica 4-7: Predviđene vrste i količine otpada tijekom izvedbe zahvata

IZRADA BUŠOTINE "LIP-178"

Ključni Obrada/ Naziv otpada Količina broj zbrinjavanje Izvođač radova - 20 03 01 miješani komunalni otpad 900 kg ovlašteni sakupljač neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi Izvođač radova - 13 02 05* 1 200 kg minerala ovlašteni sakupljač ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je Investitor – 15 01 10* 1 300 kg onečišćena opasnim tvarima; ovlašteni sakupljač apsorbensi i filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi način, tkanina i sredstva Izvođač radova - 15 02 02* 600 kg za brisanje i upijanje, zaštitna odjeća onečišćena ovlašteni sakupljač opasnim tvarima). Investitor – 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža 700 kg ovlašteni sakupljač Investitor – 15 01 02 plastična ambalaža (karnisteri, bagovi, najlon) 1 000 kg ovlašteni sakupljač Investitor – 15 01 03 drvena ambalaža 1 000 kg ovlašteni sakupljač Izvođač radova - 17 04 05 metal (dijelovi opreme, alat) 1 200 kg ovlašteni sakupljač

IZRADA BUŠOTINA "LIP-179" I "LIP-180"

Ključni Obrada/ Naziv otpada Količina broj zbrinjavanje 20 03 01 miješani komunalni otpad 1 700 kg Izvođač radova - ovlašteni sakupljač 13 02 05* neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi 1 600 kg Izvođač radova - minerala ovlašteni sakupljač 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je 1 800 kg Investitor – onečišćena opasnim tvarima; ovlašteni sakupljač 15 02 02* apsorbensi i filterski materijali (uključujući filtere za ulje 900 kg Izvođač radova - koji nisu specificirani na drugi način, tkanina i sredstva za ovlašteni sakupljač brisanje i upijanje, zaštitna odjeća onečišćena opasnim tvarima). 15 01 01 papirna i kartonska ambalaža 1200 kg Investitor – ovlašteni sakupljač 15 01 02 plastična ambalaža (karnisteri, bagovi, najlon) 1 500 kg Investitor – ovlašteni sakupljač 15 01 03 drvena ambalaža 1 400 kg Investitor – ovlašteni sakupljač 17 04 05 metal (dijelovi opreme, alat) 1 600 kg Izvođač radova - ovlašteni sakupljač IZGRADNJA SVIH PRIKLJUČNIH CJEVOVODA ZA SPAJANJE BUŠOTINA LIP-178, LIP-179 I LIP-180 NA EKSPLOATACIJSKI SUSTAV EPU "LIPOVLJANI" Ključni Obrada/ Naziv otpada Količina broj zbrinjavanje 20 03 01 miješani komunalni otpad 900 kg Izvođač radova

15 01 03 drveni materijal 900 kg Izvođač radova

15 01 01 papirna ambalaža 500 kg izvođač

15 01 02 plastične trake, najlon i kape 400 kg izvođač

Izvor: Idejni projekt Otpad koji nastane tijekom izgradnje zahvata zbrinut će izvođač radova te će poduzimati mjere zaštite u smislu prikupljanja i zbrinjavanja otpada na propisani način. Povjerit će konačno zbrinjavanje otpada ovlaštenim tvrtkama za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada, u skladu s propisima vezanim za gospodarenje otpadom.

Pravilnom organizacijom gradilišta, svi potencijalno nepovoljni utjecaji, prvenstveno vezani za neadekvatno zbrinjavanje građevinskog, neopasnog i opasnog otpada svest će se na najmanju moguću mjeru.

Utjecaj tijekom korištenja zahvata

Ostali prisutni otpad koji nastaje na lokaciji zahvata tijekom korištenja, odvojeno će se sakupljati, potom predavati ovlaštenom sakupljaču koji ima odgovarajuću dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19).

S obzirom na to da će se zbrinjavanje otpada vršiti predajom otpada ovlaštenoj tvrtki koja će zbrinuti kruti i tekući otpad u skladu s pozitivnim propisima, mogućnost negativnog utjecaja na okoliš svedena je na minimum.

4.12 UTJECAJ U SLUČAJU IZNENADNIH DOGAĐAJA

Prema Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18, 52/19), u slučaju izvanrednog i iznenadnog događaja ili nesreće nastale pri izvođenju naftno-rudarskih radova koji utječu na okoliš, nositelj zahvata bez odgađanja o tome obavještava Ministarstvo nadležno za energetiku i Agenciju za ugljikovodike i rješava ih u skladu s odobrenim planovima intervencija i u skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske. U slučaju požara ili izlijevanja nafte, nositelj zahvata bez odgađanja provodi odgovarajući plan intervencija. U slučaju svakog drugog izvanrednog događaja ili nesreće nastale pri izvođenju naftno-rudarskih radova koja utječe na okoliš, nositelj zahvata poduzima mjere koje su razborite i nužne u tim okolnostima u skladu s međunarodnom dobrom praksom pri naftno- rudarskim radovima te koje je potrebno poduzeti u skladu s međunarodnim obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska, kao i sve druge mjere koje mu u tom slučaju nalože nadležna tijela Republike Hrvatske.

Cjeloviti sustav izvođenja rudarskih radova (bušaće postrojenje i eksploatacija nafte) projektiran je tako da bude zatvoren i siguran za okoliš.

Kemikalije koje se koriste u tehnološkom procesu obrade bušotina predstavljaju opasnost kao onečišćivači samo u slučaju iznenadnog događaja, na pretakalištima ili u transportu. Kako bi se izbjegli iznenadni događaji, svi sudionici navedenih procesa rukovati će kemikalijama sukladno sigurnosno tehničkom listu (STL) te Uputama za postupanje kemikalijama. Sukladno Zakonu o kemikalijama (NN 18/13, 15/18), STL treba biti izrađen sukladno Uredbi REACH (NN 18/13) (i Uredbi Komisije (EU) 2015/830). STL treba biti na hrvatskom jeziku te zaveden u Registru kemikalija (STL) Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping (HZTA).

Do onečišćenja okoliša naftom može doći isključivo u slučaju iznenadnih događaja uslijed oštećenja ili havarija na nekom od elemenata bušaćeg postrojenja, sabirnog ili transportnog sustava nafte, pri čemu može doći do izlijevanja nafte na površinu ili u pripovršinski dio terena. U takvim slučajevima podzemne vode, s obzirom na njihovu ograničenu pojavu i malu količinu i više desetaka metara slabopropusnog pripovršinskog zaštitnog sloja, nisu ugrožene. Površinske vode, odnosno vodotoci Subocka i Lovski potok oko 250 m južno od bušotine Kz-44 te njihovi pritoci mogu biti onečišćeni naftom ukoliko dođe do onečišćenja površine tla i otjecanja ili ispiranja oborinskim vodama u neki od stalnih ili povremenih tokova koji se u njih ulijevaju.

Sustav preventera (BOP), zajedno s ostalom opremom primjenjuje se za zatvaranje ušća bušotine i omogućavanje kontrole izbacivanja fluida prije nego dođe do erupcije.

U slučaju iznenadnog događaja - havarija postrojenja i ispuštanja nafte ili kemikalija u okoliš postupa se prema „Postupku pripravnosti i odziva kod izvanrednih događaja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina“ (oznaka: HSE10_INA1_US1, izdanje 03, 2017) Uputi o postupanju u slučaju izvanrednog događaja u SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, Sustavu izvješćivanja i istraživanja incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša i požara u društvima INA Grupe (HSE_G13_I), izdanje 02/2017, Postupku izvješćivanja i istraživanja incidenata iz područja zaštite zdravlja, sigurnosti okoliša i požara u IPNP (HSE1_G16_INA1_US1, izdanje: 00). U navedenim dokumentima je detaljno obrađen postupak sprečavanja širenja onečišćenja, sanacije i vraćanja zemljišta/vodotokova u prvobitno stanje. Za sanaciju onečišćenja uvijek se angažira ovlaštena tvrtka.

Ostali iznenadni događaji koje se mogu pojaviti su:

• nekontrolirano izlijevanje pomoćnih tekućina za podmazivanje i sl. (npr. maziva za pumpe, gorivo, antifriz, itd.) uslijed nedovoljnog nadgledanja ovih aktivnosti i neodgovarajućeg održavanja uređaja, oštećenja spremnika za diesel gorivo ili prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije gorivom te posljedično onečišćenje kopna i voda,

• prometne nesreće, utovara, istovara i transporta materijala i rada sa strojevima uslijed sudara, prevrtanja kamiona, mehanizacije i sl. koje nastaju zbog povećanja broja ljudi i prometovanja velikog broja mehanizacije i otežanog pristupa, a koje su prouzročene tehničkim kvarom i/ili ljudskom greškom i povezane sa sigurnošću za vrijeme građenja,

• požari na otvorenim površinama, u objektima i na vozilima zbog ekstremnih slučajeva nepažnje.

U slučaju iznenadnog događaja, ovisno o težini posljedica, rijetko se mogu očekivati, samo u najtežim slučajevima i trajne posljedice po okoliš, već isključivo manja materijalna šteta za sanaciju posljedica iznenadnog događaja. Po uočenom iznenadnom događaju u najkraćem roku poduzimaju se radnje/aktivnosti kojima se onemogućuje povećanje i daljnje širenje postojećeg onečišćenja te se pristupa sanaciji onečišćenoga prostora.

Zaštita od požara i eksplozije

U tehničkoj dokumentaciji izvođača radova, a u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima pri istraživanju i eksploataciji nafte, zemnih plinova i slojnih voda (SI. list 43/79, 41/81, 15/82 preuzeto 53/91) mora biti prikaz zona opasnosti od požara i eksplozija, prilikom izvođenja naftno-rudarskih radova sa shemom stvarnog razmještaja elemenata postrojenja te vatrogasnih sredstava i opreme.

Izvođač radova mora svojim internim dokumentima propisati mjere i postupke zaštite od požara te način ponašanja za radnike koji rade na izvođenju radova te ostalih prisutnih osoba na mjestu radova.

Tijekom izvođenja naftno-rudarskih radova na planiranim zahvatima mogu se očekivati sve tri zone opasnosti od pojave eksplozivne atmosfere, a time i mogućnost požara i eksplozije.

Za postizanje potrebnog nivoa sigurnosti nužno je:

• u zonama opasnosti od požara i eksplozije obavezno koristiti neiskreći alat i opremu, • koristiti uređaje i instalacije u protueksplozijskoj izvedbi, • radna sredstva koja pokreću dizel i benzinski motori s unutarnjim sagorijevanjem moraju se postaviti izvan zone opasnosti od eksplozije koja iznosi 7,5 m oko ušća bušotine i prijemnog bazena te 4,5 m od ruba usisnih bazena i spremnika goriva, • motori moraju biti opskrbljeni atestiranim iskrolovcem (uređajem za naglo gašenje) – na oplošju motora temperatura ne smije prelaziti 350 °C (npr. ispušna grana motora), • za sve radove koji zahtijevaju zavarivanje ili rad otvorenim plamenom ishoditi posebne pisane dozvole od naručitelja radova, • sve veće metalne mase, pretakališta, bazeni i dijelove kroz koje protječe fluid spojiti na postojeći sistem uzemljenja i o tome voditi propisanu dokumentaciju, • postaviti vjetrokaz na vidljivom mjestu, • opremu za gašenje držati ispravnu, razmještenu prema shemi razmještaja s valjanim ispravama, • strogo zabraniti pušenje, unošenje otvorenog plamena i odlaganje tvari sklonih zapaljenju i samozapaljenju u radnom prostoru izvođenja radova, • posjedovati propisane evidencije i dokumentaciju o prvom i o funkcionalnom ispitivanju svih uređaja i instalacija na kojima može nastati požar/eksplozija,

• za zaposlenike posjedovati dokaznice o osposobljenosti i provjeri znanja iz zaštite od požara te dokaze o izvođenju redovitih vježbi (vježba zatvaranja ušća, vatrogasna vježba, vježba evakuacije i spašavanja). S obzirom na navedene mjere, potencijalna opasnost od požara i eksplozije malo je vjerojatna i svedena je na minimum.

Baklje koje će se koristiti za ispitivanje/spaljivanje plina (oko 20-tak sati tijekom izrade i ispitivanja bušotine) nalazit će se u jamama oko kojih je zemljani nasip tako da neće moći doći do stradavanja ptica i izazivanja šumskog požara.

4.13 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Lokacija planiranog zahvata se ne nalazi u blizini granice RH s nekom od susjednih zemalja. Tijekom izvođenja radova na izgradnji te kasnije u fazi korištenja, a uzimajući u obzir obuhvat i karakter zahvata, ne očekuje se da će doći do prekograničnih utjecaja.

4.14 OBILJEŽJA UTJECAJA

Tablica 4-8: Obilježja utjecaja Obilježje Utjecaji Faza izgradnje Faza korištenja Bioraznolikost Umjeren i lokaliziran negativan utjecaj. Ne očekuju se utjecaji. Zaštićena područja Ne očekuju se utjecaji. prirode Ekološka mreža Ne očekuju se utjecaji. Vode i vodna tijela Ne očekuju se utjecaji. Kulturno-povijesna Ne očekuju se utjecaji. Manji negativan utjecaj na kulturni kontekst baština groblja bušotine Lip-180. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat: Utjecaj zahvata na klimatske promjene: Nijedan od čimbenika u tablicama u nastavku Ne očekuje se utjecaj zahvata na klimatske Klimatske promjene nije visoko osjetljiv te nema potreba za promjene budući da neće doći do emisija bilo prilagodbu zahvata klimatskim promjenama. kakvih plinova u okoliš. Izravan negativan i kratkotrajan utjecaj uslijed Ne očekuju se utjecaji. Kvaliteta zraka radova i prometa građevinskih strojeva i vozila. Povećanje razine buke privremeno će biti Ne očekuju se utjecaji. uzrokovano radom građevinskih strojeva kod izrade radnog prostora i bušaćeg postrojenja tijekom izrade kanala bušotine. S obzirom na udaljenost zahvata ne očekuje se negativan utjecaj na stanovništvo uz izuzetak bušotine Buka Lip-179 koja se nalazi na rubnom dijelu naselja što će uzrokovati umjeren privremen utjecaj. Sama buka je prisutna u svim fazama izrade, opremanja i proizvodnog testiranja bušotina, a za vrijeme rada zahvata prisutna je prihvatljiva razina buke. Moguće kratkotrajno opterećenje prometne Ne očekuju se utjecaji. Promet i infrastruktura mreže i poteškoće u odvijanju prometa. Privremeni manji utjecaji ometanja stanovnika Ne očekuju se utjecaji. tijekom izvođenja građevinskih radova u vidu mogućih povećanja buke i prometa. Također je moguće smanjenje kvalitete zraka zbog emisije Stanovništvo prašine koja nastaje kao posljedica manipulacije rastresitim materijalom, no s obzirom na sadašnje stanje kvalitete zraka taj će utjecaj biti zanemariv. Nastajat će razne vrste otpada – negativan Nastajat će razne vrste otpada – negativan utjecaj se može spriječiti pravilnim utjecaj se može spriječiti pravilnim Otpad gospodarenjem te predavanjem ovlaštenim gospodarenjem te predavanjem ovlaštenim osobama na zbrinjavanje. osobama na zbrinjavanje. Do onečišćenja okoliša može doći isključivo u Mogućnost pojave iznenadnih događaja u fazi izvanrednim situacijama zbog kvara na korištenja procjenjuje se kao izuzetno mala. bušaćem postrojenju/ispitnom separatoru i sl., zbog ljudske pogreške (nepridržavanje sigurnosnih postupaka) i/ili nesukladnosti u Iznenadni događaji procesu te u slučaju više sile (potres i sl.). Sustav preventera (BOP), zajedno s ostalom opremom primjenjuje se za zatvaranje ušća bušotine i omogućavanje kontrole izbacivanja fluida prije nego dođe do erupcije.

5 PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 5.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Tijekom radova i korištenja, a s obzirom na karakter samog zahvata, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja naftnog rudarstva, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, ishođenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom izvedbe radova, tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

Također, nositelj zahvata obavezan je pridržavati se svih primjenjivih mjera navedenih u Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš za zahvat "Rudarski objekti i eksploatacija nafte i plina na eksploatacijskim poljima ugljikovodika Lipovljani, Jamarica, Kozarica i Janja Lipa" (KLASA: UP/I-351- 03/12-02/47; URBROJ: 517-06-2-1-1-13-15) od 21. siječnja 2013. godine (Prilog V).

Uvidom u predmetno Rješenje, proizlazi kako su za zahvat koji je predmet ovoga elaborata primjenjive sljedeće od mjera navedenih u Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš:

• Sve mjere zaštite zraka, tla i voda, bioraznolikosti (flora, fauna, staništa), i gospodarskih djelatnosti;

• Mjera br. 40 (buka);

• Sve mjere za ublažavanje opterećenja okoliša od otpada;

• Mjere ublažavanja utjecaja svjetlosnog onečišćenja;

• Sve mjere za izbjegavanje iznenadnih događaja ("akcidenata") te sve mjere zaštite nakon prestanka korištenja (isteka vijeka eksploatacije).

Osim navedenih mjera te s obzirom na to da se drugi dio zahvata (bušotina Lip-178 s pripadajućim cjevovodima i pristupnom cestom) nalazi se na osjetljivom šumskom području vrijednih gospodarskih šuma kolinskoga pojasa (mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume, odnosno šuma kitnjaka i graba s bukvom), a također i na području lovišta u kojima obitavaju vrste krupne divljači (divlja svinja, srna, jelen obični), predlažu se dodatne mjere ublažavanja negativnih utjecaja na šume i divljač šireg područja obuhvata zahvata:

• U fazi izgradnje i korištenja striktno se pridržavati svih mjera zaštite šuma od požara;

• U suradnji sa šumarijom Nova Gradiška regulirati održavanje novoizgrađenog pristupnog puta;

• Intenzitet i vrijeme sječe za potrebu uspostave BRP-a bušotine Lip-178 i pristupnog puta prilagoditi dinamici radova;

• U najkraćem mogućem roku po izvršenju sječa uspostaviti šumski red i u suradnji sa šumarijom Nova Gradiška izvršiti popunjavanje i sanaciju šumskih rubova autohtonim vrstama drveća i grmlja na mjestima gdje za time postoji potreba;

• Svako stradavanje divljači odmah prijaviti lovoovlašteniku (LD "Srnjak" Lipovljani za lovište III/113 - Lipovljani i LD "Jelen" Novska za lovište III/22 - Novsko brdo);

• Ukoliko je moguće, planirati izvođenje radova strojevima koji generiraju što manju količinu buke i radove nastojati izvoditi van reproduktivnog razdoblja glavnih vrsta divljači (izvan razdoblja od siječnja do kolovoza).

Ukoliko dođe do pritužbi stanovništva ili javnosti, nositelj zahvata ih je dužan zabilježiti te evidentirati aktivnosti koje su poduzete u svrhu uklanjanja ili ublažavanja uočenih nedostataka.

5.2 PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

S obzirom na obuhvat i karakter zahvata ne propisuju se dodatni programi praćenja stanja okoliša. Nositelj zahvata dužan je provoditi praćenje stanja okoliša prema dinamici navedenoj u Rješenju o prihvatljivosti zahvata za okoliš od 21. siječnja 2013. godine (Prilog V).

6 IZVORI PODATAKA

6.1 POPIS PROPISA I LITERATURE

Općenito

- Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 34/92) - Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) - Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) - Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) - Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19) - Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) - Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) - Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) - Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) - Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 34/07)

Prostorna obilježja

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (lipanj 1997 i NN 76/13) - Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99 i 84/13) - Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) - Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) - Zakon o područjima županija, gradova i općina RH (NN 86/06, 125/06, 16/07, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) - Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17)

Zrak

- Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) - Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje od 2020. do 2029. (NN90/19) - Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09) - Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17) - Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) - Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) - Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima (NN 91/18) - Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13) - Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 79/17)

Vode

- Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

- Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) - Zakon o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15, 104/17) - Zakon o vodama (NN 66/19) - Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16, 80/18) - Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i 31/13) - Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16) - Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14) - Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe (NN 125/17) - Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) - Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11 i 47/13) - Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16) - Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10) - Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10 i 141/15) - Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12)

Šume te lov

- Zakon o šumama (68/18, 115/18) - Zakon o lovstvu (99/18, 32/19) - Pravilnik o uređivanju šuma (97/18, 101/18) - Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15, 57/17) - Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11 i 41/13) - Pravilnik o utvrđivanju naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu (NN 72/16) - Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 33/14)

Tlo i poljoprivreda

- Zakon o poljoprivredi (NN 118/18) - Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18) - Uredba o načinu izračuna početne zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te naknade za korištenje voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture (NN 89/2018) - Pravilnik o Gospodarskom programu korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 90/18) - Pravilnik o agrotehničkim mjerama (NN 22/19) - Pravilnik o načinu vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta (NN 22/19) - Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 23/19) - Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/19) - Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 065/2019)

Biološka i krajobrazna raznolikost

- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) - Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) - Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 080/19) - Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14) - Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) - Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 88/14)

Kulturna baština

- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18) - Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10) - Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11, 130/13)

Promet i prometna infrastruktura

- Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) - Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 41/18, 09/19) - Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19) - Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 34/12) - Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14) - Odluka o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/18)

Buka

- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Otpad

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11, 46/15) - Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) - Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) - Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14) - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 88/15, 78/16, 116/17) - Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15) - Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) - Pravilnik o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 111/15)

- Uredba o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 105/15) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 107/14, 139/14) - Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13, 95/15) - Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18)

Iznenadni događaji

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05, 28/10) - Objava dopune popisa izabranih stručno i tehnički osposobljenih pravnih i fizičkih osoba na otklanjanju posljedica nastalih u slučajevima iznenadnog zagađenja (NN 22/05)

7 PRILOZI

7.1 PRILOG I: IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA ZA INA-INDUSTRIJA NAFTE D. D.

100

101

102

103

104

105

106

107

108

109

110

111

112

113

114

115

116

7.2 PRILOG II: SUGLASNOST MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE ZA OBAVLJANJE STRUČNIH POSLOVA ZAŠTITE OKOLIŠA

117

118

119

120

121

122

123

124

125

126

7.3 PRILOG III: RJEŠENJE O ODOBRAVANJU EKSPLOATACIJE REPUBLIČKOG SEKRETARIJATA ZA INDUSTRIJU, TRGOVINU I ZANATSTVO SRH IZ 1973.

127

128

129

130

7.4 PRILOG IV: RJEŠENJE O ODOBRENJU GLAVNOG RUDARSKOG PROJEKTA UPRAVE ZA ENERGETIKU I RUDARSTVO MINISTARSTVA GOSPODARSTVA IZ 1996.

131

132

133

134

7.5 PRILOG V: RJEŠENJE O ODOBRAVANJU ZAHVATA EKSPLOATACIJE NAFTE I PLINA NA EPU LIPOVLJANI, JAMARICA, KOZARICA I JANJA LIPA IZ 2013.

135

136

137

138

139

140

141

142

143

144

145

146

147

148

149

150

151

7.6 PRILOG VI: RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU EPU LIPOVLJANI UPRAVE ZA ENERGETIKU I RUDARSTVO MINISTARSTVA GOSPODARSTVA IZ 2015.

152

153

154

155

156

157

158

159

160

161

162

7.7 PRILOG VII: PRIHVAĆANJE OBNOVE POSTUPKA UTVRĐIVANJA EPU LIPOVLJANI MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE IZ 2018.

163

164

165

166

167

7.8 PRILOG VIII: RJEŠENJE O POTVRĐIVANJU KOLIČINE I KAKVOĆE REZERVI UGLJIKOVODIKAI MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE IZ 2018.

168

169

170

171

172

173

7.9 PRILOG IX: OBAVIJEST O USKLAĐENOSTI EPU LIPOVLJANI S PROSTORNIM PLANOVIMA IZ 2019.

174

175