Sistemi naselja rasinskog okruga M. Punišić i dr. SISTEMI NASELJA RASINSKOG OKRUGA

Milan Punišić1), Milena Nikolić1), Dragana Pavlović2) Kategorija rada: AFILIJACIJA/ADRESA: PREGLEDNI RAD 1) PMF u Kosovskoj Mitrovici 2) IMK 14 Oktobar Kruševac

Rezime: Problemi u mreži (sistemu) naselja su vezani za stanovništvo, za privredu, za opremljenost naselja, za mrežu centara i njihovu funkcionalnu povezanost. Stepen razvijenosti Rasinskog okruga dostigao je nivo na kome se mora voditi računa o strukturi budućeg razvoja. U suštini, to znači da dostignuti kvantitet treba da omogući kvalitet. Pravilan razmeštaj i kretanje stanovništva, kao i razvoj sistema naselja u tom smislu, treba da prati kretanje opšteg društvenog razvoja.

Ključne reči : Opštinski centar, sekundarni centar, teorija centralnog mesta, koncentracija; 1. UVOD U izrazu S pokazuje centralitet. Od ukupnog broja naselja koja se odlikuju pozitivnim vrednostima, Položaj Rasinskog okruga, opština u Rasinskom okrugu odnosno od naselja koja u opštini imaju svojstvo sa opštinskim centrima i njihovim gravitacionim centraliteta, Kruševac dominira sa svojim područjima čine vrlo pogodan prostor za istraživanje ispoljenim centralitetom. Ostala naselja koja ispoljavaju međusobnih uticaja raznovrsnih funkcija, centralitet su opštinski centri i naselja koja pripadaju geomorfologije i stvorene mreže naselja, a posebno prvoj gravitirajućoj zoni. utvrđivanje zakonitosti u genezi, tipologiji i stvaranju Jedan od najprihvatljivijih načina rangiranja naselja sa sistema naselja kao modela i metodološke osnove daljih svojstvom centraliteta je primenom Devies-ove metode perspektiva, odnosno planiranja budućeg razvoja mreža izračunavanja centraliteta naselja na osnovu broja naselja u opštinama Rasinskog okruga, kao i buduće centralnih funkcija. Primena ove metode za naselja po mreže naselja samog okruga. opštinama Rasinskog okruga je izvršena pomoću osnovnih funkcionalnih sadržaja. Sažimanje broja 2. FORMIRANJE ZAJEDNICE NAS ELJA I funkcija je izvršeno radi stvaranja međunaseljske CENTARA komparacije. Radi daljeg uprošćavanja postupka komparacija je izvršena samo između naselja sa Zajednica naselja predstavlja grupaciju naselja u najbrojnijim centralnim funkcijama, gde su radi gravitacionoj zoni većeg značajnijeg seoskog, ili komparacije između opština Rasinskog okruga uzete mešovitog naselja, ili u gravitacionoj zoni gradskog sledeće funkcije u naseljima (potpuna osmogodišnja naselja. Takvo naselje čini centar zajednice naselja. škola, četvororazredna osmogodišnja škola, zdravstvena U okviru zajednice naselja, pored ovog centra, izdvajaju stanica, ambulanta, pošta i mesna kancelarija). se lokalni centri u kojima se javljaju samo nukleus Sinteznom analizom je za svaku opštinu izvršeno jedne, ili dve funkcije (nepotpuna škola, ambulanta, izdvajanje naselja sa centralitetom. mesna kancelarija, mesna zajednica, otkupne stanice poljoprivrednih proizvoda i sl.). 2.1. Centralitet naselja za opštinu Aleksandovac Lokalnim centrima gravitiraju primarna seoska naselja. Primenom Devies-ove metode izračunavanja Pored, ovih postoje i samostalna naselja sa razvijenim centraliteta za opštinu (Tabela 1.), gde nukleusom centralnih delatnosti. Primarna seoska naselja su uzete u o obzir one funkcije u naseljima koje mogu dalje se dele na svoje zaseoke, a ovi na pojedinačne kuće da se analiziraju, kvalifikuju za sve opštine i naselja u udaljene jedne od drugih u razbijenim naseljima brdovitih Rasinskom okrugu sinteznom analizom je izdvojeno terena. Zajednice naselja i njihovi centri u opštinama sedamnaest naselja sa centralitetom, što u odnosu na Rasinskog okruga izdvojeni su na osnovu kvalitativnog ukupan broj naselja čini 30,90%. pristupa (kompletna opremljenost naselja i njihovo Prostorni razmeštaj naselja sa izraženim centralitetom na gravitaciono područje) i na osnovu kvantitativnog pristupa teritoriji aleksandrovačke opštine je neravnomeran. Gornju (metod Rochefort-a i Schmook-a). Župu karakteriše prisustvo centraliteta kod tri naselja U metodi Rochefort-a se za parametre koriste : (Ploče, Pleš i ), dok se u Donjoj Župi nalazi tercijarna zaposlenost u naselju (tn), aktivno četrnaest naselja sa iskazanim centralitetom. Daljom stanovništvo u naselju (San) i tercijarna zaposlenost u analizom je u postojećoj mreži naselja definisana opštini (To). Ako je x-osa tn/To, a y-osa tn/San, onda su hijerarhija naselja koja su izdvojena na osnovu centraliteta. naselja sa najvećim brojem funkcija ( prema broju Pored opštinskog centra Aleksandrovca i prigradskih učešća tercijarne zaposlenosti u aktivnom stanovništvu naselja (, Stanjevo, , , Kožetin i naselja i u ukupnom broju zaposlenih u tercijarnom Popovci), izdvajaju se Pleš, Gornje Zleginje, Gornji sektoru opštine) na području Rasinskog okruga po Stupanj i Gornje Rataje kao centri zajednice sela. U okviru Rochefort-ovoj metodi centralitet ispoljavaju opštinski sela sa razvijenim centrom su izdvojena naselja Mrmoš, centri, ge opštinski centar Kruševac i banjsko naselje Donji Stupanj, Dašnica, , Dobroljupci, Drenča, po ovoj metodi se posebno izdvajaju. Latkovac i Pleš. Sva ostala naselja pripadaju primarnim Primenom još jednog kvantitativnog pristupa - metoda seoskim naseljima. Schmook-a gde se za parametre koriste: Broj zaposlenih u tercijarnoj delatnosti naselja (Ds), broj zaposlenih u tercijarnoj delatnosti opštine (Dr), broj stanovnika naselja (Bs) i broj stanovnika opštine (Br).

IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 115

Sistemi naselja rasinskog okruga M. Punišić' i dr. Tabela 1. Centralitet naselja na osnovu broja funkcija opština funkcija, položaja i ostalih karakteristika koje imaju u Aleksandrovac okviru opštine izdvojen je opštinski centar, naselje Naselje OŠ_8r OŠ_4r Z.S A P M.K . Centar zajednice sela je Bačina, a naselja koeficijent Ukupno 33.33 3.23 25.00 12.50 10.00 7.69 lokacije (Donji Krčin, Orašje, , Bošnjane i Obrež) su V. X X X X 33.42 sela za razvijenim centrom. Ostala seoska naselja Vitkovo X X 10.92 pripadaju primarnim naseljima. Vrbnica X X 15.73 Tabela 3. Centralitet naselja na osnovu broja funkcija opština G. Zleginje X 33.33 Varvarin G. Rataje X X X X 45.92 Naselje OŠ_8r OŠ_4r Z.S A P M.K G. Stupanj X X X X 45.92 koeficijent Ukupno 16.67 8.33 50.00 20.00 20.00 16.67 Dašnica X X X 20.92 lokacije Dobroljupci X X X 23.42 Bačina X X X X 103.34 D. Stupanj X X 10.92 Bošnjane X X X 56.67 Drenča X X 10.92 Gornji Krčin X X 25.00 Latkovac X X 10.92 Donji Krčin X X X 56.67 Mrmoš X X X 23.42 Zalogovac X X X 53.34 Pleš X X X X 45.92 X X 28.33 Ploča X X X X X 58.42 Obrež X X X X 103.34 Subotica X X X 25.73 Orašje X X X 45.00 X X X 25.73 Ostalo 16.65 75.01 0.00 0.00 20.00 16.65 - Šljivovo X X 13.23 UKUPNO 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 - Ostalo 66.67 48.32 0.00 12.50 10.00 7.69 - 2.4. Centralitet naselja za opštinu Kruševac UKUPNO 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 - Pod uticajem centralnih funkcija grada Kruševca Napomena: Skraćenice u tabelama su sledeće: jedanaest okolnih naselja izmenom svoje socio- OŠ-8r - potpuna osmogodišnja škola; OŠ-4r - četvororazredna osmogodišnja škola; ekonomske strukture dobilo je obeležje prigradskih ZS - zdravstvena stanica; A - ambulanta; naselja (Tabela4.). Naselja , i P - poštanska jedinica i MK - mesna kancelarija. , koja se nalaze neposredno pored grada toliko su izmenila svoju fizionomiju da praktično 2.2. Centralitet naselja za opštinu predstavljaju deo gradske celine. Analiza naselja opštine Brus Devies-ovom metodom Ostala prigradska naselja su : , , izračunavanja centraliteta (Tabela 2.), pokazuje da u Kapidžija, Makrešane, , Pakašnica, ovoj opštini centralitet ispoljava trinaest naselja u i Čitluk . Ova prigradska naselja u postojećoj mreži naselja. Daljom analizom izdvojenih proteklom periodu imala su i imaju ulogu smanjivanja naselja Devies-ovom metodom identifikovan je mehaničkog priliva stanovništva u sam grad. S obzirom opštinski centar, naselje Brus. Prigradska naselja su da je njihova opremljenost funkcionalnim sadržajima (, , Mala Grabovnica, Tršanovci, mala, ova prigradska naselja ne utiču značajnije na Žiljci i Drtevci). Naselja Blaževo, i smanjenje privlačne snage Kruševca u odnosu na su centri zajednice sela. Na teritoriji opštine Brus se okruženje, što bi trebalo da čine. izdvajaju sela sa razvijenim centrom, njih deset Ako pristupimo identifikaciji naselja sa centralnim (Brzeće, , Kriva Reka, , Đerekare, funkcijama, na osnovu prethodno metodološki Batote, Igroš, i ). Primarnim seoskim ustanovljenih centraliteta jasno se izdvajaju dva tipa naseljima pripadaju sva ostala naselja. naselja, grad Kruševac koji u granicama opštine Tabela 2. Centralitet naselja na osnovu broja funkcija opština predstavlja opštinski centar i prigradska naselja koja su Brus dobila svoja obeležja pod uticajem centralnih funkcija Naselje OŠ_8r OŠ_4r Z.S A P M.K grada Kruševca. Pored opštinskog centra i prigradskih koeficijent Ukupno 12.50 5.26 50.00 25.00 16.67 8.33 naselja koji su u postojećoj hijerarhiji naselja lako lokacije uočljivi, pojavljuje se naselje koje figuriše kao Batote X X X 26.09 Blaževo X X X X 87.50 sekundarni centar, Veliki Šiljegovac. Brzeće X X 21.93 Veliki Šiljegovac se u ovoj hijerarhiji naselja posebno Vlajkovci X X 20.83 izdvaja, kao tradicionalni centar za područje sliva Dupci X X 13.59 Ribarske reke. Ima potpuno razvijene funkcije Đerekare X X 13.59 sekundarnog centra, mada na bazi tih potencijalnih Zlatari X X 13.59 mogućnosti, koje ima Veliki Šiljegovac je malo učinio u Igroš X X 30.26 Kriva reka X X X 45.83 pogledu njihovog razvoja. Slaba razvijenost i X X 25.00 opremljenost funkcionalnim sadržajima je uslovila da i Milentija X X X X 62.50 pored tradicionalnog značaja koji je imao nije bitno Osredci X X X 45.83 uticao u proteklom periodu na smanjenje privlačne Razbojna X X X X 87.50 snage opštinskog centra Kruševca. Ostalo 12.50 68.44 0.00 0.00 16.67 8.37 - Naselja i su naselja koja se u UKUPNO 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 - postojećoj mreži naselja opštine Kruševac javlja kao

centri zajednice sela. Konjuh i Veliki Kupci nemaju 2.3. Centralitet naselja za opštinu Varvarin potpuno razvijene funkcije centra zajednice sela, tako U opštini Varvarin od dvadeset jednog naselja, osam da ni ova naselja nisu bitno uticala na rasterećenje naselja iskazuje određeni centralitet (Tabela 3.). funkcionalnih veza svog okruženja ka opštinskom Analizom naselja koja ispoljavaju centralitet po osnovu centru Kruševcu.

IMK -14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 116 IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010

Sistemi naselja rasinskog okruga M. Punišić i dr. Pored ovih naselja na području opštine Kruševac se U postojećoj mreži naselja se uočava da najveći izdvaja petnaest naselja sa karakteristikama sela sa centralitet posle opštinskog centra ima naselje razvijenim centrom. . S obzirom na ispoljeni centralitet, ovo naselje Kategorija banjskog naselja čine ona naselja u kojima pripada kategoriji sekundarnog centra, ima razvijene postoje određeni prirodni uslovi na bazi kojih je moguć osnovne funkcije, koje mogu da zadovolje potrebe dalji razvoj naselja. Ovakve prirodne uslove u stanovništva. dosadašnjem razvoju jedino iskorištava i na bazi njih se U postojećoj hijerarhiji naselja pojavljuju se naselja razvija Ribarska Banja. Ribarska banja je jedino koja figurišu kao centri zajednice sela. To su: Velika banjsko naselje u postojećoj mreži naselja za sada. , , Medveđa i Počekovina. Velika Sva ostala naselja na području opštine Kruševac Drenova se u ovoj hijerarhiji posebno izdvaja. Ima pripadaju kategoriji primarnih seoskih naselja. potpuno razvijene funkcije centra zajednice sela. Tabela 4. Centralitet naselja na osnovu broja funkcija opština Milutovac, Medveđa i Počekovina su naselja koja se u Kruševac postojećoj mreži javljaju kao centri zajednica sela, ali Naselje OŠ_8r OŠ_4r Z.S A P M.K nemaju potpuno razvijene funkcije , tako da ne utiču na koeficijent Ukupno 7.69 2.17 20.00 16.67 5.26 4.55 lokacije rasterećenje funkcionalnih veza svog okruženja ka X X X 11.98 opštinskom centru. X X X 11.98 Daljom analizom strukture mreže naselja uočavaju se Veliki Kupci X X X X 37.50 sledeće kategorije naselja, selo sa razvijenim centrom i Veliki Šiljegovac X X X X 37.50 primarno seosko naselje. X X X 11.98 Sela sa razvijenim centrom su: Donja Omašnica, Gornji Stepoš X X X 17.50 X X X X 34.17 Veluće, , Lopaš, , Riljac i Donji Dubič. Đunis X X X 24.10 Ostala naselja pripadaju najnižoj kategoriji naselja sa Žabare X X X 28.91 centralnim funkcijama, primarnim seoskim naseljima. X X X X 37.50 Kaonik X X X X 28.65 2.6. Centralitet naselja za opštinu Ćićevac Konjuh X X X X 37.50 Opštinu Ćićevac čini deset naseljenih mesta. X X X 11.98 X X X 23.39 Izračunavanjem centraliteta naselja na osnovu broja Padež X X X 17.50 funkcija za ovu opštinu (Tabela 6.), identifikovana su X X X 11.98 četiri naselja sa ispoljenim centralitetom, pored Ribarska Banja X X 25.26 opštinskog centra Ćićevca. Naselje Stalać u postojećoj Ostalo 38.48 82.64 0.00 16.65 21.10 31.75 - mreži naselja je centar zajednice sela, dok naselja UKUPNO 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 - , Pločnik i Lučina pripadaju selima sa razvijenim centrom. , Grad Stalać, , i 2.5. Centralitet naselja za opštinu Trstenik su primarna seoska naselja. (Karta Postojeća Identifikacija naselja sa centralnim funkcijama opštine mreža naselja Rasinskog okruga). Trstenik koja je urađena na osnovu predhodno Tabela 6. Centralitet naselja na osnovu broja funkcija opština metodološki ustanovljenih centraliteta (Tabela 5.) Ćićevac izdvojila je četrnaest naselja sa centralitetom. Pored Naselje OŠ_8r OŠ_4r Z.S A P M.K koeficijent Ukupno opštinskog centra Trstenika, postoje tri prigradska 50.00 16.67 100.00 33.33 33.33 16.67 lokacije naselja: , i Čairi, od kojih je deo Lučina X X 33.34 teritorije pripojen urbanoj teritoriji Trstenika. Ona su Pločnik X X X 66.67 pod direktnim uticajem centralnih funkcija grada Pojate X X X 66.67 Trstenika. Opremljenost funkcionalnim sadržajima je Stalać X X X X 200.00 mala, tako da nemaju bitnijeg uticaja na smanjenje Ostalo 50.00 49.99 0.00 66.67 33.34 33.32 - privlačne snage Trstenika. UKUPNO 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 - Tabela 5. Centralitet naselja na osnovu broja funkcija opština Trstenik 3. PROCESI U MREŽI NAS ELJA Naselje OŠ_8r OŠ_4r Z.S A P M.K koeficijent Ukupno 12.50 2.86 25.00 11.11 16.67 5.00 Na slici 1. Data je postojeća mreža naselja Rasinskog lokacije V. Drenova X X X X 59.17 okruga. Veluće X X X 18.97 Brojnim analizama definisani su procesi u mreži naselja D. Omašnica X X X 18.97 za svaku opštinu ponaosob i za postojeću mrežu naselja D. Dubič X X X 18.97 Rasinskog okruga (Slika 2). U datoj skici su prikazani D. Ribnik X 12.50 procesi koji karakterišu kauzalni odnos između naselja. Jasikovica X X X 18.97 Lopaš X X X 18.97 3.1. Demografski tok Medveđa X X X X 59.17 Statistički podaci o brojnom kretanju ukupnog Milutovac X X X X 59.17 stanovništva po naseljima u periodu od 1948 - 2002 Poljna X X X 18.97 X X X 18.97 godine pokazuju da porast stanovništva u naseljima Počekovina X X X 32.78 Rasinskog okruga nije bio ravnomeran s obzirom na Riljac X X X 18.97 mogućnosti, da su ispoljene mnogobrojne oscilacije i da Stopanja X X X X 59.17 se veliki broj naselja odlikuje negativnim vrednostima Ostalo 37.50 77.12 0.00 0.00 16.65 35.00 - brojčanog kretanja koje direktno izražavaju UKUPNO 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 100.00 - depopulacije. Pri tome je depopulacija uslovljena u

IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 117

Sistemi naselja rasinskog okruga M. Punišić' i dr. znatnom broju slučajeva opadanjem fertiliteta, tranzicije i bitno drugačijeg reproduktivnog ponašanja nataliteta, ali se jasno izdvaja i efekat emigracije. U tom nisu obezbeđeni neophodni uslovi za prostu zamenu složenom i dinamičnom procesu tesne povezanosti i generacije, te najveći deo seoskog stanovništva dobija niske reprodukcije stanovništva kao i učestalih pojava karakteristike regresivne tranzicije, koja u krajnjoj liniji biološke depopulacije, na jednoj strani i krupnih vodi ka pražnjenju čitavih teritorija (seoskih naselja). promena u demografskoj strukturi koje su posebno Analize apsolutnog porasta, prosečnog godišnjeg potencirane emigracijom iz seoskih naselja, na drugoj porasta i indeks porasta stanovništva u naseljima, strani, ispoljava se povratna sprega čiji je rezultat pokazuju da se u pogledu razvoja populacije izdvajaju opadajući trend u kretanju stanovništva seoskih naselja. četiri različite grupe naselja : prva grupa je sa deficitnim Naime, pojava postepenog smanjenja fertiliteta i odnosno regresivnim, druga sa stagnantnim, treća sa nataliteta uslovljava opadanje biološke reprodukcije narastajućim i četvrta sa progredijentnim kretanjem stanovništva. Istovremeno u periodu brze ukupnog stanovništva. industrijalizacije i urbanizacije odvija se masovno Četvrtoj grupi pripadaju prigradska naselja u kojima iseljavanje stanovništva sa sela u grad koje mahom biološka migratorna dinamika stanovništva ima najveći zahvata mlađe kontigente radne snage i na taj način se intenzitet. Na slici 3. date su karte Indeks porasta bitno smanjuje reproduktivni potencijal seoskog stanovništva 2002. u odnosu na 1948. i 2002. u odnosu stratuma što suštinski menja starosnu strukturu na 1991. godinu. stanovništva ; Otuda u toj završnoj fazi demografske

Slika 1. Postojeća mreža naselja Rasinskog okruga

Slika 2. Procesi u mreži naselja Rasinskog okruga

IMK -14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 118 IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010

Sistemi naselja rasinskog okruga M. Punišić i dr. agrarno-ruralna proizvodnja i klasično seljaštvo transformiše se i prilagođava savremenim uslovima života i rada. Primena savremene mehanizacije i organizacije rada u poljoprivredi dodatni su faktori za dalji razvoj deagrarizacije. U aleksandrovačkoj opštini je kroz deagrarizaciju, napuštanje primarnih (agrarnih) delatnosti obuhvaćeno 18532 stanovnika, tako da je broj poljoprivrednih stanovnika opao od 27548 u 1971. godini na 9016 poljoprivrednih stanovnika u 2002.god., što znači da je stepen deagrarizacije 67.27%. U opštini Brus je stepen deagrarizacije 75.37%. U opštini Varvarin je stepen deagrarizacije 60.02%. U opštini Kruševac deagrarizacijom obuhvaćeno je 37693 stanovnika tako da je broj poljoprivrednih stanovnika opao od 51683 u 1971. godini na 13990 u 2002. godini, što znači da je stepen deagrarizacije 72.93%. U opštini Trstenik deagrarizacijom obuhvaćeno je 22910 stanovnika tako da je broj poljoprivrednih stanovnika opao od 33732 u 1971. godini na 10822 u 2002. godini, što znači da je stepen deagrarizacije 67.91%. U opštini Ćićevac je stepen deagrarizacije 89.80%.

3.3. Koncentracija Koncentracija je proces koji izražava relativno brži porast gustine neke pojave na nekom prostoru u odnosu na susedne prostore. Koncentracija predstavlja jednu od komponenata procesa urbanizacije. Opštine u Rasinskom okrugu predstavljaju izrazito monocentrična područja, obzirom da je najveći deo privrednih kapaciteta smešten u gradovima (opštinskim centrima) sa prigradskim naseljima (urbano područije). Ovakva koncentracija kapaciteta i radnih mesta je uslovila jaka migratorna kretanja stanovništva. Područija opština u okrugu su izrazito imigraciona područija, naročito Kruševac. Monocentričan razvoj je uslovio veoma izražene dnevne migracije. Kruševac ne samo kao centar opštine, već i kao okružni centar i njegova prigradska naselja sa razvijenom privredom je prihvatio višak radne snage iz primarnog sektora, ne samo sa teritorije svoje opštine, već i sa terotorija šireg okruga. Ovakvi efekti postignuti su zahvaljujući propulzivnim industrijskim granama (metalna, hemijska, mašinska) koje imaju veći uticaj na širenje i razvoj drugih Slika 3. Karte: Indeks porasta stanovništva 2002. u odnosu industrijskih grana, jer je za njihov razvoj potrebno na 1948. i 2002. u odnosu na 1991. godinu izraženo aglomeriranje stanovništva, infrastrukture,

tržišta radne snage i dr. 3.2. Deagrarizacija

Tokom više vekova glavna privredna delatnost žitelja 3.4. Polarizacija ovog prostora je poljoprivreda. Danas, u savremenom Prostorni aspekt polarizacije uslovljen je pojavom periodu, gubi raniji ekonomski značaj. Proces sektorskog pola razvoja. Da bi neki sektor, koji deagrarizacije izražen je u skoro svim naseljima predstavlja pol rasta na određenom područiju, postao Rasinskog okruga. Ovaj proces je uslovljen višim pol razvoja, optrebno je da bude od značaja za čitavu životnim standardom u gradovima okruga, odnosno opštinu i da podstiče razvoj drugih sektora. ubrzanijim procesom industralizacije i urbanizacije. Razvojno posmatrano sa ekonomskog aspekta, ljudsko Razvoj brojnih funkcija u opštinskim centrima u društvo metodom industralizacije svih delatnosti (gde je okrugu, privlače seosko stanovništvo, koje se to moguće) na najbrži i najuspešniji način ostvaruje zapošljava u drugim privrednim i neprivrednim materijalna dobra za zadovoljavanje brojnih potreba delatnostima. Paralelno sa ovim nastaju krupne koje rastu veoma brzo. Na osnovu viševekovnog naseobinske, demografske, ekonomske i promene druge iskustva uočeno je da industrija populzivna delatnost vrste u seoskim naseljima, tradicionalnim nosiocima koja ima genetičku snagu da u najkraćem vremenskom razvoja poljoprivredne proizvodnje. Tradicionalna

IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 119

Sistemi naselja rasinskog okruga M. Punišić' i dr. roku i na ekonomski racionalan način povuče ukupan prigradska naselja već se proteže i na neka naselja koja društveni razvoj napred. su u kontaktu sa prigradskim naseljima. Razvoj industrije nije mogao da se sprovede frontalno, već tačkasto u prostoru (uslovljeno faktorima lokacije) 4. PROBLEMI U MREŽI NAS ELJA tako da je dovelo do pojave procesa koji prate RASINSKOG OKRUGA industralizaciju, a to su: migracije, deagrarizacije i urbanizacije. Problemi u mreži naselja su vezani za stanovništvo, za Na primeru opština Rasinskog okruga proces je tekao privredu, za opremljenost naselja, za mrežu centara i istim opisanim putevima. Izgradnja novih industrijskih njihovu funkcionalnu povezanost. Kretanje broja kapaciteta locirana je u opštinskim centrima. Izgrađeni stanovnika pokazuje stalno povećanje u Rasinskom industrijski kapaciteti, motivisani i podsticani okrugu. Ovo povećanje broja stanovnika je u suštini zakonitostima sopstvenog razvoja, uvećavali su fizički prividno, a prividnost se ogleda u tome što je najveće obim proizvodnje, finansijske efekte proizvodnje, ali i povećanje u opštinskim centrima i njihovim apsorbovali i veliki broj radnika. prigradskim naseljima, dok u ostalim naseljima to nije Ovaj opisani proces se najburnije odvijao na prostoru slučaj. Nizak prirodni priraštaj, snižavanje fertilne stope grada Kruševca i njegove prigradske zone. i fertilnog dela stanovništva, velike migracije u okviru granice okruga, kao i starenje seoskih naselja utiču na 3.5. Urbanizacija veoma nepovoljnu demografsku sliku ovog područja. Urbanizacija predstavlja sintezu procesa deagrarizacije, Stepen razvijenosti Rasinskog okruga dostigao je nivo na industralizacije, koncentracije i polarizacije. kome se mora voditi računa o strukturi budućeg razvoja. U Prvenstveno je uslovljena procesom industralizacije suštini, to znači da dostignuti kvantitet treba da omogući koja povratno zavisi od urbanizacije, i sa njom čini dva kvalitet. Pravilan razmeštaj i kretanje stanovništva, kao i uzajamno zavisna procesa. razvoj mreže naselja u tom smislu, treba da prati kretanje Paralelno sa procesima koji su se odvijali došlo je do opšteg društvenog razvoja. Svako kašnjenje izaziva niz urbanizacije, nastajanje gradskog življenja i gradskog problema. U postojećoj mreži naselja već postoje određene standarda u većem broju naselja teritorije okruga. Ako protivurečnosti. Sa jedne strane je brz ekonomski i se, po teoriji, kao stepen urbanizacije uzme učešće populacioni razvoj grada Kruševca, Trstenika i ostalih gredskog stanovništvau ukupnom, tada se može reći da opštinskih centara, a sa druge ostali delovi opština koji pojedine opštine dostigle visok stepen urbanizacije, uglavnom stagniraju. Neusaglašeni odnosi između naselja tako opština Kruševac dostigla stepen urbanizacije od stalno produbljuju, već postojeće razlike. Kako su ljudi u 57.25%, opština Ćićevac 47.58% i Trstenik 34.21%. tom slučaju i subjekti i objekti, razumnjiv je njihov interes Nešto niži stepen urbanizacije opština Brus (24.25%) i za razrešavanje protivurečnosti u funkcionalnim odnosima Aleksandrovac (22.38%) /Vidi Tabelu 7../. naselja, koji imaju izražen uticaj na demografsku sliku Tabela 7. Stepen urbanizacije opština okruga opština, kao i na druge karakteristike koje se javljaju u Koeficijent urbanizacije Opštine 1961 1981 1991 2002 granicama Rasinkog područja. U tom kontekstu, ljudski Aleksandrovac 3.82 15.37 19.13 22.38 faktor se javlja kao indikator kvalitativnih odnosa između Brus 3.27 14.53 21.37 24.25 naselja, opština. Jedno od tih indikativnih svojstava su i Varvarin 4.40 7.51 9.68 10.32 migratorna kretanja stanovništva, a na osnovu praćenja Kruševac 21.29 39.91 42.58 57.25 njihovog kretanja može se konstatovati da grad Kruševac, Trstenik 14.71 24.71 33.60 34.21 za većinu migranata predstavlja konačno odredište. Ćićevac 38.96 43.92 45.91 47.58 Veliki priliv stanovništva u Kruševac i njegovu Stepen urbanizacije nije uvek bio ovakav. U prigradsku zonu prevazilazi apsorpcione mogućnosti posleratnom periodu stepen urbanizacuje je nizak. Sa grada, pa iz ovoga proizilaze mnogi problemi koji izgradnjom industrijskih kapaciteta stepen urbanizacije pritiskaju kako sam grad Kruševac, tako i ostala naselja opština je rastao, tako da je najizraženiji u periodu 60- zbog čega nastaju mnogi problemi (preovladavanje ih, 80-ih i 90-ih godina u zavisnosti od opštine, što se starog stanovništva, smanjenje poljoprivrednog poklapa sa izraženim tempom industralizcije opština i stanovništva, nepravilno rasprostranjenje stanovništva po stvaranjem akumulacija za razvoj. stepenu stručnosti i kvalifikaciji itd), što direktno, ili S obzirom da su promene u strukturi delatnosti izražene indirektno utiče na razvoj opština i samog okruga u - Kruševac iz sekundarne faze urbanizacije prerasta u celini. Davanje prioriteta gradu Kruševcu znači samo tercijalnu fazu. Kako je uticaj Kruševca veoma izražen saniranje posledica. Jedino pravo rešenje je polazak od na okolinu, da se promene u strukturi delatnosti uzroka ka posledicama. Drugim rečima, treba videti zašto dinamično odvijaju, pod tim uticajem na području se stanovništvo koncentriše oko opštinskih centara, a opštine pored Kruševca kao opštinski urbani centar se najviše oko grada Kruševca. Koji su to uzroci i motivi ? izdvaja još 16 urbanizovanih naselja. Većinu čine Jasno je da Kruševac atraktivnošću svojih funkcionalnih prigradska naselja. Trstenik je u sekundarnoj fazi sadržaja pruža mogućnost potpunijeg zadovoljavanja urbanizacije, dok su Aleksandrovac, Brus i Ćićevac u životnih i radnih potreba stanovništva. Ako bi prihvatili fazi prerastanja iz primarne u sekundarnu fazu da je to osnovni motiv dolazaka migranata u grad, rešenje urbanizacije. Osnovna karakteristika urbanizacije ovog problema se samo nameće. Na teritoriji odakle opština jeste u tome da je proces urbanizacije u dolaze migranti treba uneti funkcionalne sadržaje u onom proteklom periodu bio veoma buran sa znacima nivou koji bi bio dovoljan da akumulira privlačnu snagu trajanja. Da zona urbanizacije zahvata ne samo Kruševca, Aleksandrovca, Brusa, Trstenika, Ćićevca i

IMK -14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 120 IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010

Sistemi naselja rasinskog okruga M. Punišić i dr. Varvarina. Jedna od mogućih varijanti je na bazi očigledno da nije moglo doći do formiranja takvih organizovanja mreže centara. centara koji mogu brže da utiču na prevazilaženje razlika između grada i sela i smanjivanja negativnih 5. ZAKLJUČAK procesa koji se javljaju na toj relaciji.

Detaljnom analizom prostora Rasinskog okruga u LITERATURA funkciji sagledavanja postojeće mreže i davanja buduće mreže naselja, uočava se čvrsta međuzavisnost između [1] Branislav Kojić, Sistematizacija naselja u Srbiji, razmeštaja funkcionalnih sadržaja u opštinama i Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd opštinskih mreža naselja. Neravnomeran razmeštaj 1973. funkcija u okviru opštinskih granica (monocentrični) i [2] B. Kojić i Đ. Simonović, Seoska naselja Srbije, neadekvatna funkcionalna organizovanost i povezanost ICS, Beograd 1975. naselja na području opština uslovili su da demografski [3] Đorđe Simonović, Uređenje seoskih teritorija i tokovi, spregnuti sa prostorno - fizičkim, ekološkim, naselja, Građevinska knjiga, Beograd 1980. sociološkim, vitalnim itd. tokovima bitno utiču na [4] Miroslav Dimitrijević i saradnici, Ćićevac sa smanjenje kvaliteta života i stvaralaštva na prostoru okolinom, DDIP “Vuk Karadžić”, Paraćin, 1999. Rasinskog okruga. U dosadašnjem razvoju prisutna je [5] Republički zavod za statistiku, Popis stanovništva, neravnomernost u razmeštaju radnih mesta i drugih domaćinstva i stanova u 2002, STANOVNIŠTVO, funkcionalnih sadržaja sa izrazito razvijenim centrom uporedni pregled broja stanovnika, 1948, 1953, opštine i nedovoljno razvijenom mrežom opštinskih 1961, 1971, 1981, 1991 i 2002, podaci po centara koji bi omogućili i podstakli brži i ravnomerniji naseljima, knjiga IX, Beograd, 2002. razvoj svih naselja u opštini. U dosadašnjem razvoju

SETTLEMENT SYSTEMS OF RAS INSKI DIDTRICT

Summary: Problems in the network (system) settlements are related to population, the economy, the equipment of the settlement, the network of centers and their functional connection. The development level of Rasinski District has reached the level to which one must take into account the structure of future development. In essence, this means that the achieved quantity should provide quality. Proper distribution and movement of society, and development of settlements in this respect, it should follow the general trend of social development

Key words: municipal center, secondary center, central place theory, concentration...

IMK-14 Istraživanje i razvoj, Godina XVI, Broj (37) 4/2010 121