ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
Zagreb, ožujak 2020.
ZAHVAT SUNČANA ELEKTRANA „BENKOVAC 1“ 60 MW
IZVRŠITELJ Zelena infrastruktura d.o.o. Fallerovo šetalište 22, HR-10000 Zagreb Robert Katalinić d.o.o. NARUČITELJ Ivana Lučića 2a, HR-10000 Zagreb
BROJ PROJEKTA U-142/20
VERZIJA V1b
DATUM 02.03.2020.
VODITELJ PROJETKA Fanica Vresnik mag. biol.
ČLANOVI STRUČNOG TIMA Zelena infrastruktura d.o.o.
Fanica Vresnik, mag.biol. vode i vodna tijela zaštićena područja, ekološka mreža bioraznolikost, otpad, buka, zrak
Andrijana Mihulja, mag.ing.silv., CE pedologija gospodarske djelatnosti Stručni suradnici grafički prilozi (zaposleni stručnjaci i
voditelji stručnih poslova Zoran Grgurić, mag.ing.silv., CE zaštite okoliša ovlaštenika) klimatske promjene lovstvo
Višnja Šteko mag.ing.prosp.arch., CE krajobraz kulturna baština
Matea Lončar, mag.ing.prosp.arch. prostorno planska dokumentacija
Filipa Rajič, mag.ing.prosp.arch. krajobraz, kulturna baština
prostorni planovi stanovništvo, promet
KONTROLA KVALITETE Višnja Šteko mag.ing.prosp.arch., CE
DIREKTOR Prof. dr. sc. Oleg Antonić
Podaci o nositelju zahvata ...... 1
Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ...... 2
Opis glavnih obilježja zahvata ...... 2 2.2.1. Proizvodnja električne energije ...... 2 Tehnički opis planiranog zahvata ...... 4 2.3.1. Osnovni podaci fotonaponskog modula ...... 4 2.3.2. Osnovni podaci izmjenjivača ...... 5 2.3.3. Pristupne i servisne prometnice ...... 5 2.3.4. Priključak na javno-prometnu infrastrukturu i komunalnu infrastrukturu ...... 6 2.3.5. Priključak SE Benkovac 1 na elektroenergetsku mrežu ...... 6 2.3.6. Interna trafostanica 110/x kV ...... 6 2.3.7. Aspekti zaštite okoliša ...... 7 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces ...... 9
Popis i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš 9
Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ...... 10
Varijantna rješenja zahvata ...... 10
Opis lokacije zahvata ...... 11
Važeća prostorno-planska dokumentacija ...... 13 3.2.1. Prostorni plan Zadarske županije ...... 14 3.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Benkovca ...... 19 Opis stanja sastavnica okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj 26 3.3.1. Stanovništvo ...... 26 3.3.2. Kvaliteta zraka ...... 27 3.3.3. Klimatološke značajke ...... 28 3.3.3.1. Projekcija klimatskih promjena ...... 28 3.3.4. Vode i vodna tijela ...... 29 3.3.4.1. Podzemne vode ...... 30
3.3.4.2. Površinske vode ...... 31 3.3.4.3. Područja posebne zaštite voda ...... 35 3.3.4.4. Poplave...... 36 3.3.5. Pedološke značajke ...... 37 3.3.6. Bioraznolikost ...... 38 3.3.7. Zaštićena područja ...... 41 3.3.8. Ekološka mreža ...... 41 3.3.9. Kulturna baština ...... 43 3.3.10. Krajobrazna obilježja područja ...... 45 3.3.11. Gospodarske djelatnosti ...... 46 3.3.11.1. Poljoprivreda ...... 46 3.3.11.2. Šumarstvo ...... 46 3.3.11.3. Lovstvo ...... 47 3.3.12. Prometne značajke ...... 47 3.3.13. Postojeće razine buke ...... 49
Utjecaj na stanovništvo ...... 50
Utjecaj na kvalitetu zraka ...... 50
Klimatske promjene ...... 50 4.3.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene – emisije stakleničkih plinova ...... 50 4.3.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ...... 51 Utjecaj na kakvoću vode i vodna tijela ...... 57
Utjecaj na tlo ...... 57
Utjecaj na bioraznolikost ...... 58
Utjecaj na zaštićena područja ...... 60
Utjecaj na ekološku mrežu ...... 61
Utjecaj na kulturnu baštinu ...... 64
Utjecaj na krajobrazna obilježja ...... 64
Utjecaj na gospodarske djelatnosti ...... 65 4.11.1. Poljoprivreda ...... 65 4.11.2. Šumarstvo ...... 65 4.11.3. Lovstvo ...... 65 Utjecaj od povećanih razina buke ...... 66
Utjecaj na promet ...... 66
Utjecaj od nastanka otpada ...... 66
Utjecaj uslijed akcidentnih situacija ...... 67
Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ...... 68
Pregled mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja zahvata ...... 68
Mogući kumulativni utjecaji ...... 68
Prijedlog mjera zaštite okoliša ...... 70
Prijedlog programa praćenja okoliša ...... 70
Pregled utjecaja ...... 72
Preslika izvatka iz sudskog registra trgovačkog suda za Zelenu infrastrukturu d.o.o...... 78
Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša pravnoj osobi Zelena infrastruktura d.o.o...... 82
Projekt koji se razmatra ovim Elaboratom je sunčana elektrana Benkovac 1 (u daljnjem tekstu SE Benkovac 1), a nositelj zahvata je Robert Katalinić d.o.o. SE Benkovac 1 planira se izgraditi u Zadarskoj županiji, južno od grada Benkovca i poslovne zone Šopot, neposredno uz autocestu A1 s južne strane, te na području katastarske općine Gornja Jagodnja, na k. č. z. 1713/24 i katastarske općine Šopot, na k. č. z. 1248/21 i 1248/22. Ukupna površina predmetne lokacije iznosi cca 100 ha, a površina koju zauzimaju fotonaponski moduli je cca 39 ha. Za SE Benkovac 1 planira se instalirana snaga postrojenja na lokaciji do 60 MW. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17), planirani zahvat podliježe obavezi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš jer prema Prilogu II. navedene Uredbe spada u kategoriju 2. Energetika (osim zahvata u Prilogu I.) – točka 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti. Provedba postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i energetike (u daljnjem tekstu MZOE). S obzirom da se planirani zahvat nalazi unutar ekološke mreže, nositelj zahvata je prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) obavezan provesti i prethodnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prema članku 27. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), za zahvate za koje je propisana obaveza ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, prethodna ocjena se obavlja u okviru postupka ocjene o potrebi procjene. Tvrtka Vivo Somnia d.o.o. izradila je za investitora Idejno rješenje za ishođenje posebnih uvjeta javnopravnih tijela za SE Benkovac 1 (12/2019.) koje je poslužilo kao osnova za izradu ovog Elaborata. Ovlaštenik za izradu Elaborata zaštite okoliša za planirani zahvat je tvrtka Zelena infrastruktura d.o.o. iz Zagreba (Prilog 8.1.1. Preslika izvatka iz sudskog registra trgovačkog suda) koja posjeduje Rješenje MZOE o suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (Prilog 8.1.2.).
Podaci o nositelju zahvata Naziv: Robert Katalinić d.o.o. Sjedište: Ivana Lučića 2a, 10000 Zagreb OIB: 81910427029 Odgovorna osoba: Robert Katalinić
Elaborat zaštite okoliša 1
Točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš Prema PRILOGU II. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) - Popis zahvata za koje se provodi Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo, predmetni zahvat spada u kategoriju: 2. Energetika (osim zahvata u Prilogu I.): 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti. Priključni dalekovod 110 kV za SE Benkovac 1 nije dio ovog zahvata odnosno postupka procjene utjecaja na okoliš.
Opis glavnih obilježja zahvata Smještaj SE Benkovac 1 planira se u Zadarskoj županiji, južno od grada Benkovca i poslovne zone Šopot, neposredno uz autocestu A1 s južne strane. Od centra Benkovca lokacija je udaljena otprilike 3,5 km južno, dok su najbliža sela Podlug koje se nalazi s druge strane autoceste, sjeverno od same lokacije sunčane elektrane, te selo Miranje koje se nalazi neposredno južno od lokacije. Sunčana elektrana planira se graditi na katastarskim česticama: k.o. Gornja Jagodnja, na k. č. z. 1713/24 i k. o. Šopot, na k. č. z. 1248/21 i 1248/22. Planirana instalirana snaga postrojenja na lokaciji je do 60 MW. Lokacija definirana prostornim planom rasprostire se na otprilike 100 ha, na terenu koji se nalazi na 150 do 180 m nadmorske visine. Sam teren je stoga prilično ravan, a istim dominira makija i nisko raslinje što olakšava pripremne radove i samu pripremu terena za fotonaponske module, te izgradnju servisnih prometnica i transformatorske stanice. Konačni raspored svih fotonaponskih modula, odnosno servisnih prometnica i interne srednjenaponske kabelske mreže će biti definiran u idućim fazama razvoja projekta, a sukladno odabranoj vrsti fotonaponskih modula/invertera, te zahtjevima u pogledu postavljanja cjelokupne opreme. Na sjevernom dijelu planiranog zahvata nalaze se antenski stupovi koji će se zaobići i u blizini kojih se neće postavljati fotonaponski moduli. 2.2.1. Proizvodnja električne energije Sustav je u paralelnom pogonu s distribucijskom mrežom gdje se kompletna proizvedena električna energija iz fotonaponskog sustava predaje u prijenosnu mrežu. Podaci o intenzitetu Sunčeva zračenja na lokaciji potrebni su za proračun proizvodnje električne energije sunčane elektrane. Karta ozračenosti i prikaz potencijala proizvodnje iz sunčeve energije za Hrvatsku prikazan je u slici (Slika 2.2-1).
Elaborat zaštite okoliša 2
Slika 2.2-1 Karta ozračenosti iz sunčeve energije Zemljopisna širina i dužina specificiraju lokaciju objekta na kojem se nalazi fotonaponska elektrana, a posebice zemljopisna širina predstavlja važnu varijablu pri izračunima proizvodnje električne energije iz sunčeve energije. Analiza lokacije radi se prema javno dostupnim podacima od PVGIS. Pozicija elektrane: 44.004, 15.594 Vršna snaga sunčane elektrane: 79,92 MWp Nazivna snaga sunčane elektrane: 60 MW Kut nagiba: 30° Azimut: 0° Procijenjeni gubitak zbog temperature okoline: 6.65 % Procijenjeni gubitak zbog refleksije površina: 0.94 % Ostali gubitci (vodiči, spojnice, inverter itd): 14.0 % Ukupni gubitci sustava: 21,19 % Godišnja dozračenost ravne plohe: 1.807,19 kWh/m2 Godišnja proizvodnja: 113.825,91 MWh Godišnja varijabilnost proizvodnje: 8.193,68 MWh
Tablica 2.2-1 Proizvodnja električne energije po mjesecima
MJESEC EM HM SDM Siječanj 5.691,4 83,4 1.130,9 Veljača 6.814,7 100,5 1.381,2 Ožujak 9.587,1 145,8 1.622,8 Travanj 10.902,2 175,1 1.235,1 Svibanj 12.081,6 197,5 1.3312 Lipanj 12.118,5 200,7 1.014,1 Srpanj 13.474,2 227,0 661,5 Kolovoz 12.737,9 212,8 1.018,8 Rujan 10.693,7 172,2 857,99
Elaborat zaštite okoliša 3
MJESEC EM HM SDM Listopad 8.443,9 130,6 902,03 Studeni 5.718,5 86,2 1.261,9 Prosinac 5.562,1 81,5 892,4 Gdje je:
Em: Očekivana mjesečna proizvodnja za 60 MW sustav (MWh) 2 Hm: Prosječna mjesečna osunčanost sustava primljeno po kvadratnom metru modula (kWh/m )
SDm: Standardna devijacija mjesečne proizvodnje ovisno o godišnjoj varijaciji (MWh).
Slika 2.2-2 Mjesečna procjena proizvodnje električne energije
Tehnički opis planiranog zahvata 2.3.1. Osnovni podaci fotonaponskog modula Kao primarni izvor proizvodnje električne energije, koriste se fotonaponski monokristalni ili polikristalni silicijski moduli snage od 280 W do 370 W. Odabrani paneli imat će učinkovitost pretvorbe energije veću od 17 %, a točan tip modula odredit će se idejnim ili glavnim projektom. Površina koju fotonaponski moduli zauzimaju je cca 39 ha. Fotonaponski moduli spajaju se u stringove (petlje) kako bi im se napon prilagodio ulaznom naponu izmjenjivača (DC/AC pretvarač). Određeni broj stringova (petlji) spaja se zatim u paralelu kako bi se dobila što veća snaga, vodeći pritom računa o dozvoljenoj ulaznoj struji u izmjenjivač. Serijsko povezivanje modula u stringove izvodi se tipskim vodičima za fotonaponske sustave. Fotonaponski moduli postavljaju se na unaprijed pripremljene primarne nosače postavljene na tipsku aluminijsku konstrukciju za montažu fotonaponskih modula na zemlju – neintegrirana sunčana elektrana. Nosiva podkonstrukcija postavit će se na fiksni nagib od 20° do 35°, a točan kut odredit će se u glavnom projektu vodeći računa o međusobnom zasjenjenju redova modula i mogućoj proizvodnji.
Elaborat zaštite okoliša 4
Slika 2.3-1 Uobičajeni fotonaponski modul 2.3.2. Osnovni podaci izmjenjivača Izmjenjivači (pretvarači DC/AC) imaju funkciju pretvorbe istosmjernog napona, dobivenog iz sustava fotonaponskih modula, u izmjenični napon 3x230/400 V, 50 Hz. Izmjenjivači će biti distribuirani ili centralni, a o odabiru tipa izmjenjivača ovisi njihova izlazna snaga, točan broj izmjenjivača i način montaže. Svaki izmjenjivač će biti opremljen:
- uređajem za automatsku sinkronizaciju postrojenja elektrane i mreže, - sustavom za praćenje valnog oblika napona mreže, - zaštitnim uređajem (U<, U>, f<, f>), - sustavom zaštite od injektiranja istosmjerne struje u mrežu, - uređajem za isključenje i uključenje s mreže (isključenje s mreže u slučaju nedozvoljenog pogona i uključenje na mrežu nakon ispunjenja uvjeta za paralelni rad). Izmjenjivači će se povezati s pripadnom trafostanicom kabelima položenim direktno u zemlju ili u kabelsku kanalizaciju koja će se izgraditi za potrebe polaganja interne kabelske mreže sunčane elektrane. 2.3.3. Pristupne i servisne prometnice Za pristup lokaciji izgradit će se nove pristupne prometnice makadamskog tipa. Predviđena širina prometnica je do 3,5 m, a točna širina i debljina prometnice bit će definirana u sljedećim fazama projekta. Prometnica će biti projektirana na način da ima poprečni pad za potrebe odvodnje oborina u okolni teren. Prometnice između pojedinih redova fotonaponskih modula izvest će se na način da se minimalno utječe na postojeći teren. Oko područja lokacije postavit će se zaštitna ograda koja će biti odignuta od tla za prolaz manjih životinja, pri čemu će se na pojedinim mjestima postaviti i nadzorne kamere koje će biti trajnog tipa.
Elaborat zaštite okoliša 5
2.3.4. Priključak na javno-prometnu infrastrukturu i komunalnu infrastrukturu Priključak na javno-prometnu infrastrukturu bit će definiran na osnovu posebnih uvjeta javnopravnih tijela u skladu s nadležnim Pravilnikom. Detaljni opis istih će stoga biti napravljen u idejnom i glavnom projektu. Sunčana elektrana se planira izvesti na način da bude u potpunosti automatizirana što znači da neće biti stalnih zaposlenika na samoj lokaciji, nego će njihov dolazak biti jedino u slučaju održavanja. Stoga na samoj lokaciji neće biti fekalne odvodnje. Pranje fotonaponskih modula se na samom projektu trenutačno ne planira, no to će isto biti definirano u idućim fazama razvoja projekta. 2.3.5. Priključak SE Benkovac 1 na elektroenergetsku mrežu Priključak SE Benkovac 1 snage cca 60 MW na elektroenergetsku mrežu i obračunsko mjerno mjesto proizvedene/preuzete električne energije SE izvest će se na visokom naponu u skladu s uvjetima koje će se propisati u Elektroenergetskoj suglasnosti koju izdaje operator prijenosnog sustava (HOPS d.o.o.). Priključak SE Benkovac 1 ukupne snage 60 MW na elektroenergetsku mrežu i obračunsko mjerno mjesto (OMM) preuzete/proizvedene električne energije izvest će se na visokonaponskoj razini u skladu s Mrežnim pravilima prijenosnog sustava (NN 67/17) te u skladu s uvjetima HOPS-a. Konkretna izvedba predmetnog priključka bit će dio zasebnog projekta, a u skladu s elaboratom optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP). Obzirom na planiranu snagu postrojenja SE Benkovac 1 (do 60 MW), priključenje proizvodnog postrojenja potrebno je priključiti s dalekovodom naponske razine 110 kV na postojeću prijenosnu mrežu. Uobičajeno se predviđaju više trasa 110 kV dalekovoda od kojih će konačna varijanta biti odabrana u tijeku projektiranja, odnosno u skladu s elaboratom optimalnog tehničkog rješenja priključenja. Konačna trasa i duljina dalekovoda bit će određena u idejnom projektu, a u skladu s odobrenim EOTRP-om te nije predmet ovog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja. Ovim idejnim rješenjem SE Benkovac 1 planira mogućnost priključka na 110 kV prijenosnu mrežu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) spojem na TS 110/20(10) kV Benkovac ili TS 110/10(20) kV zona Šopot. Spojit će se, izgradnjom priključnog dalekovoda (DV) 110 kV, na prijenosnu mrežu uvodom na 110 kV dalekovod u TS 30(33)/110kV SE Benkovac 1 po sistemu ulaz-izlaz. 2.3.6. Interna trafostanica 110/x kV Za priključnu trafostanicu (TS) predviđena je tipska trafostanica 110/x, ukupne dimenzije cca 70x70 m. Smještaj Priključne TS, izvedba postrojenja i jednopolna shema, prilagođeni su za priključenje solarne elektrane te visokonaponskih vodova za priključenje na prijenosnu mrežu 110 kV po sistemu „ulaz-izlaz“. Inicijalni shematski prikaz Priključne TS dan je na slici (Slika 2.3-2).
Elaborat zaštite okoliša 6
Slika 2.3-2 Shematski prikaz Priključne TS 110/x Evakuacija proizvedene energije iz SE Benkovac 1 obavljat će se od internih niskonaponskih (NN)/srednjenaponskih (SN) trafostanica, preko 30(33) kV kabelskih izvoda na novo 30(33) kV postrojenje TS Benkovac 1, odakle se preko novog 30(33)/110 kV transformatora i pripadnog trafo polja 110 kV ostvaruje izlaz na 110 kV prijenosnu mrežu. Planirana lokacija TS Benkovac 1 je na sjeverozapadnom dijelu lokacije sunčane elektrane. U ovoj fazi razvoja projekta SE Benkovac 1, ostavljeno je rješenje NN/SN (niski napon/srednji napon) jer u ovoj – početnoj fazi projekta nije određen naponski nivo. Isto vrijedi za oznaku 30(33) kV kod koje je, prema tehničkim parametrima, određeno da će naponski nivo biti 30 ili 33 kV (najvjerojatnije 33 kV), međutim ni taj parametar se ne određuje prije Glavnog projekta. 2.3.7. Aspekti zaštite okoliša Planirani projekt SE Benkovac 1 bit će izveden korištenjem najnovijih tehnoloških rješenja te u skladu sa svim tehničkim propisima i normama, te regulativom i zakonima. Sam tehnološki proces proizvodnje električne energije iz sunčeva zračenja je prema svim standardima ekološki prihvatljiv proces pošto nema tvari koje se unose u tehnološki proces, niti ima tvari koje se emitiraju u okoliš. Jedini dio projekta gdje ima mineralnog ulja je energetski transformator u transformatorskoj stanici ispod kojeg će biti ugrađena sabirna jama. Izvedba energetskog transformatora bit će u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05) čime će se spriječiti istjecanje ulja u okoliš tokom faze eksploatacije. Za vrijeme izgradnje projekta stvarat će se otpad koji će biti sortiran i odvezen na odgovarajući deponij za taj tip otpada. Isto vrijedi za svu opremu koja će biti zamijenjena tokom eksploatacije zbog održavanja.
Elaborat zaštite okoliša 7
Predviđeni životni vijek postrojenja je 25-30 godina, te će investitor zbrinuti cijelo postrojenje na odgovarajući način nakon toga u skladu s važećim standardima.
Analiza odnosa zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima Za potrebe analize odnosa planiranog zahvata sa postojećim i planiranim zahvatima iz domene obnovljivih izvora energije, analiziran je Prostorni plan uređenja Grada Benkovca" Službeni glasnik Grada Benkovca" br. 2/08., 4/12., 2/13., 5/13. - ispravak greške, 6/13., 2/16., 3/16. - pročišćeni tekst, 4/17., 5/17. - pročišćeni tekst, 7/19.)
U sljedećoj tablici prikazani su realizirani i planirani zahvati iz područja obnovljivih izvora energije i njihova udaljenost u odnosu na planirani zahvat.
Tablica 2.4-1 Pregled lokacija za obnovljive izvore energije na području Grada Benkovca UDALJENOST LOKACIJA VRSTA(TIP) STATUS OD ZAHVATA Raštević (Benkovac 2) SE 7,2 km Planirano Gospodarska namjena - Šopot 370 m Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Buković 4,8 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Benkovačko selo 4,7 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Buković 4,4 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Buković 4,6 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Benkovac 2,9 km Postojeće proizvodna Gospodarska namjena - Benkovac 2,9 km Postojeće proizvodna Gospodarska namjena - Benkovac 2,9 km Postojeće proizvodna Gospodarska namjena - Gornja Jagodnja - Zapužane 2,8 km Planirano proizvodna Medviđa (VE ZADAR 2) VE 14 km Postojeće
Rodaljice (VE ZADAR 3) VE 14,2 km Postojeće
Korlat VE 8,2 km Postojeće Kula Atlagić - Donji Karin (VE VE 8,1 km Postojeće ZADAR 4) Gospodarska namjena - Gornje Biljane 14,4 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Donje Biljane 16,6 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Raštević 6,3 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Vukšić 9,9 km Planirano proizvodna Dobra Voda - Pristeg SE 5,2 km Planirano
Kolarina (Benkovac 3) SE 4,2 km Planirano Gospodarska namjena - Bruška 13,9 km Planirano proizvodna Gospodarska namjena - Bruška 15,7 km Postojeće proizvodna
Elaborat zaštite okoliša 8
Na slici je 2.4-1 da je prikaz odnos udaljenosti planiranog zahvata i postojećih i planiranih zahvata iz područja obnovljivih izvora energije u zonama od 5 km, 10 km i 20 km na području Grada Benkovca.
Slika 2.4-1 Grafički prikaz odnosa u prostoru planiranog zahvata i postojeći i planiranih zahvata iz područja obnovljivih izvora energije.
Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces Predmetni zahvat ne uključuje tehnološki proces, već sunčana elektrana omogućuje izravnu pretvorbu Sunčeve energije u električnu pomoću fotonaponskih modula.
Popis i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš Pri radu sunčanih elektrana, odnosno fotonaponskih modula ne proizvode se štetni plinovi, otpadne tvari ni drugi nusproizvodi. Stoga se s aspekta zaštite okoliša, a osobito u kontekstu smanjivanja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, energija iz obnovljivih izvora smatra prihvatljivijom u odnosu na energiju dobivenu iz fosilnih goriva. Jedini dio projekta gdje ima mineralnog ulja je energetski transformator u transformatorskoj stanici, a koji će biti izveden u skladu s Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05) čime će se spriječiti istjecanje istoga u okoliš tokom faze eksploatacije. Uslijed isteka životnog vijeka, odnosno prestanka rada elektrane, kao i zamjene njene opreme, nastaje otpad koji ovisno o vrsti treba zbrinuti sukladno važećim zakonskim propisima u tom trenutnku. Pri tome fotonaponski moduli sadrže materijale koji se mogu reciklirati i ponovo koristiti u novim proizvodima, kao što su staklo, aluminij i poluvodički materijali.
Elaborat zaštite okoliša 9
Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge aktivnosti osim već opisanih.
Varijantna rješenja zahvata Za zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.
Elaborat zaštite okoliša 10
Opis lokacije zahvata Planirani zahvat smješten je u Zadarskoj županiji, u Općini Benkovac. Šire područje zahvata proteže se između Karinskog mora na sjeveru i Vranskog jezera na jugu, odnosno grada Zadra na SZ i Biograda na Moru na JZ, te grada Benkovca na SI. Od centra Benkovca lokacija je udaljena otprilike 3,5 km južno, dok su najbliža sela Podlug koje se nalazi s druge strane autoceste, sjeverno od same lokacije sunčane elektrane, te selo Miranje koje se nalazi neposredno južno od lokacije. Šire i uže područje smještaja zahvata prikazuju Slika 3.1-1 i Slika 3.1-2 na topografskoj podlozi, dok smještaj zahvata na ortofoto podlozi prikazuje Slika 3.1-3.
Slika 3.1-1 Šire područje smještaja zahvata
Elaborat zaštite okoliša 11
Slika 3.1-2 Uže područje smještaja zahvata
Slika 3.1-3 Prikaz SE Benkovac 1 na ortofoto podlozi
Elaborat zaštite okoliša 12
Važeća prostorno-planska dokumentacija Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirani zahvat smješten je na području Zadarske županije, unutar područja jedinice lokalne samouprave Grad Benkovac.
Slika 3.2-1 Šire područje obuhvata zahvata Područje obuhvata zahvata regulirano je sljedećim dokumentima prostornog uređenja: PROSTORNI PLAN ZADARSKE ŽUPANIJE (u daljnjem tekstu PP ZŽ) „Službeni glasnik Zadarske županije" - br. 02/01, 06/04, 02/05, 17/06, 03/10, 15/14 i 14/15 PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BENKOVCA (u daljnjem tekstu PPUG Benkovca) "Službeni glasnik Grada Benkovca" br. 2/08., 4/12., 2/13., 5/13. - ispravak greške, 6/13., 2/16., 3/16. - pročišćeni tekst, 4/17., 5/17. - pročišćeni tekst, 7/19.) U nastavku se navode dijelovi iz nadležnih dokumenata prostornog uređenja koji su relevantni za provedbu predmetnog zahvata.
Elaborat zaštite okoliša 13
3.2.1. Prostorni plan Zadarske županije I. TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju Članak 5. Pri određivanju prostora za građevinu, ovisno o njenoj vrsti, kategoriji i kapacitetu potrebno je osigurati uvjete za nesmetan rad te definirati prema posebnim propisima zaštitni i širi pojas funkcionalnog ograničenja ili ograničenja s gledišta zaštite okoliša i vrijednosti prostora. Trase za planiranje prometnica i infrastrukturnih sustava utvrđuju se načelno te su moguća manja odstupanja. Točne lokacije trase infrastrukturnih sustava određuju se planovima nižeg reda ili projektnom dokumentacijom, a temeljem kriterija ovih odredbi. Točan položaj potencijalnih ili alternativnih trasa ili lokacija utvrđuje se istraživanjem i stručnim podlogama. Prostor ograničenja može se smanjiti na dionicama gdje postoje nedvojbene rubne crte koje se ne mogu prelaziti kao što je šuma, zaštićeno područje, vodno dobro ili izrazito nepogodno tlo, postojeće naselje ili konfiguracija koja ne omogućava pomak trase. Članak 7. 2.1. Građevine od važnosti za Državu: Ovim planom, posebnim propisima te Strategijom i Programom prostornog uređenja RH određene su slijedeće građevine od važnosti za RH: (…) 2.1.2. Energetske građevine (…) - Planirane solarne elektrane snage veće od 20 MW (…) Navedena namjena može se planirati i u ZOP-u uz poštivanje uvjeta ograničenja navedenih u članku 1. ovih izmjena. 5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja 5.2. Uvjeti gradnje izvan građevinskih područja Članak 40. Izvan građevinskih područja iznimno se mogu planirati pojedinačni objekti sljedeće namjene: - komunalne građevine (groblja, odlagališta otpada i sl.) - građevine infrastrukture (…) Detaljni uvjeti gradnje utvrdit će se PPU-om općine ili grada. 6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru 6.2. Energetski sustav Članak 58. Sustav opskrbe električnom energijom na razini ovog plana obuhvaća proizvodna postrojenja te prijenosna i transformatorska postrojenja od 35 kV i više, a prikazana je na kartografskom prikazu 2.3.
Elaborat zaštite okoliša 14
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI: Energetski sustav. U elektroenergetskom sustavu Hrvatske Zadarska županija sudjeluje s postojećom RHE Velebit instalirane snage 2x140 MW. (…) Veličina prostora za izgradnju elektroenergetskih građevina prilagodit će se opsegu izgradnje postrojenja, tehnološkim zahtjevima, zatečenim uvjetima u prostoru te zahtjevima ostalih sudionika u prostoru što će se objedinjeno utvrditi detaljnijom planskom i projektnom dokumentacijom. Članak 59. Korištenjem obnovljivih izvora energije (vode, sunca, vjetra...), moguća je izgradnja:
malih hidroelektrana do 10 MW vjetroelektrana solarnih elektrana Energetske građevine koje koriste obnovljive izvore energije Članak 62. (…) Sukladno mogućnostima konfiguracije terena i koncepcije vjetroelektrane, dozvoljava se u okviru vjetrelektrane (vjetroparka) planiranje solarnih elektrana i ostalih pogona za korištenje sunčeve energije. Članak 62a. Mogućnost izgradnje solarnih elektrana temelji se na preliminarnoj analizi opravdanosti izgradnje postrojenja i mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu. Članak 62b. Povezivanje, odnosno priključak planiranih obnovljivih izvora energije (vjetroelekrane, solarne elektrane) na elektroenergetsku mrežu, sastoji se od: pripadajuće trafostanice smještene u granicama obuhvata planirane vjetroelekrane/solarne elektrane i priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u relativnoj blizini lokacije izgradnje vjetroelektrane/solarne elektrane. Točno definiranje trase priključnog dalekovoda/kabela odredit će se projektnom dokumentacijom temeljem uvjeta nadležnog ovlaštenog elektroprivrednog poduzeća/tvrtke (operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava). (…) 10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10.1. Zaštita tla
Članak 95.
Kod razvoja naselja i velikih industrijskih i infrastrukturnih projekata, poglavito u sektoru prometa, energije i turizma, od nacionalnog interesa je provođenje istraživanja djelotvornog korištenja prostora i utjecaja na okoliš.
Elaborat zaštite okoliša 15
II. GRAFIČKI DIO Prema kartografskom prikazu 1.1. Korištenje i namjena prostora: Prostori za razvoj i uređenje PPZŽ (Slika 3.2 2), područje u kojem se planira izvesti predmetni zahvat nalazi se izvan građevinskog područja naselja, odnosno na području predviđenom za proizvodnu gospodarsku namjenu. Područje obuhvata je prvenstveno okruženo šumskim zemljištem, na koje se nastavljaju osobito vrijedna obradiva zemljišta, dok mu granice na SI i JZ čine autocesta i brza državna cesta.
Slika 3.2-2 Izvadak iz kartografskog prikaza 1.1. Korištenje i namjena prostora: Prostori za razvoj i uređenje PPZŽ, s ucrtanim područjem zahvata
Elaborat zaštite okoliša 16
Prema kartografskom prikazu 2.3. Infrastrukturni sustavi: Energetski sustav (Slika 3.2.-3), uz granicu obuhvata se u smjeru SZ-JI pruža magistralni plinovod.
Slika 3.2-3 Izvadak iz kartografskog prikaza 2.3. Infrastrukturni sustavi: Energetski sustav PPZŽ, s ucrtanim područjem zahvata
Elaborat zaštite okoliša 17
Prema kartografskom prikazu 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora: Područja posebnih uvjeta korištenja PPZŽ (Slika 3.2.-4), lokacija u kojoj se planira izvesti predmetni zahvat nalazi se u unutar područja ekološke mreže, dok se na širem području obuhvata pruža nekolicine lokaliteta i područja kulturne baštine. Unutar samog obuhvata zahvata ne nalaze se pojedina kulturna dobra.
Slika 3.2-4 Izvadak iz kartografskog prikaza 3.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora: Područja posebnih uvjeta korištenja PPZŽ s ucrtanim područjem zahvata
Elaborat zaštite okoliša 18
3.2.2. Prostorni plan uređenja Grada Benkovca B. Provedbene odredbe 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene Članak 56b (1) Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja nisu spojive sa naseljem. (2) U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne dozvoljava se gradnja stambenih građevina. (3) Na području Grada Benkovca planirana su građevinska područja za slijedeće namjene:
gospodarska namjena: proizvodna (1), poslovna (K), ugostiteljsko-turistička (T) sportsko-rekreacijska namjena (R) društvene (D) groblja (G) infrastrukturne površine (IS) Županijski centar za gospodarenje otpadom, a prikazane su grafički na kartografskim prikazima 1 i 4 (…) Uvjeti gradnje na površinama infrastrukturne namjene 2.3.2.6. Infrastrukturne građevine Članak82a (1) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti sve infrastrukturne građevine: vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, kao i sustava energetike, a smješteni su u infrastrukturne koridore kao i energetske građevine iz obnovljivih izvora. (2) Trase infrastruktura nalaze se na kartografskim prikazima 1 i 2. (3) Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije javnih i individualnih građevina potrebno je voditi posebnu pažnju o čuvanju prometnih i infrastrukturnih koridora. Do izgradnje infrastrukture ne može se u tim koridorima vršiti građenje . (4) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određuju se u poglavlju 5. ovih Odredbi 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Članak (86) (1) Ovim planom se utvrđuju djelatnosti u zonama gospodarske namjene na prostoru Grada Benkovca i to:
proizvodna namjena- industrija (u većem obimu- preko 50% planiranog prostora) - (l) proizvodna namjena- poljoprivredna- (lp) proizvodna namjena – energetska – VE, SE poslovna pretežito uslužna - (K1) poslovna namjena - pretežito trgovačka - (K2)
Elaborat zaštite okoliša 19
poslovna- komunalno servisna (K3) ugostiteljsko-turistička- turističko naselje (T2) ugostiteljsko-turistička- kamp (T3). (2) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to:
u građevi nskim područji ma naselja; na površinama izvan naselja za izdvojene namjene; izvan građevinskog područja. (3) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka (2) ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa okolišem i njegovim vrijednostima. (4) Prostornim planom određen i su gospodarski sadržaji slijedeći h djelatnosti:
poljoprivreda; šumarstvo; proizvodnja; ugostiteljstvo i turizam; ostale gospodarske djelatnosti. Proizvodnja Članak (87) (1) Planom definirana građevinska područja proizvodne namjene su područja za izgradnju i razvoj industrijskih, proizvodnih i prerađivačkih pogona, poljoprivredne proizvodnje i uzgoja, zanatskih servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, energetskih građevina te ostalih s ličnih djelatnosti. (2) Uvjeti za izgradnju proizvodnih kapaciteta definirani su:
u građevinskim područjima za proizvodnu namjenu (članci 56d, 56f, 56g i 56r); 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILl TRASA l POVRŠINE PROMETNIH l DRUGIH INFRASTRUKTURALNIH SUSTAVA Članak 97a. (1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za:
prometnu infrastrukturu (cestovni, željeznički i zračni promet), infrastrukturu telekomunikacija i pošta, infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje, energetsku infrastrukturu (elektroenergetika, plinoopskrba, obnovljivi izvori) 5.2. KOMUNALNI SUSTAVI 5.2.1. Energetika 5.2.1.1. Elektroopskrba Članak 125a (1) Minimalna udaljenost transformatorske stanice od susjedne cestice iznosi 1m, a od prometnice 3m. (2) Transformatorska stanica mora imati kolni pristup sa javne površine. (3) Transformatorska stanica se može izvesti i u sklopu novih gradevina. (4) Ako se transformatorska stanica gradi unutar nekog gospodarskog kompleksa, za istu nije nužno formirati građevnu cesticu.
Elaborat zaštite okoliša 20
(5) Ako se ukaže potreba za dodatnom količinom električne energije, dozvoljava se izgradnja transformatorske stanice unutar bilo koje namjene. Članak (129) Elektroenergetske mreže, ako je to ekonomski opravdano, treba izvoditi podzemno. 5.2.1.3. Obnovljivi izvori Članak (130) Alternativni izvori električne energije koji mogu zamijeniti sadašnje mogu biti voda, sunce i vjetar, bio masa, a njihovo korištenje na Planom obuhvaćenom prostoru će se riješiti studijama koje će pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora i zaštitu istog. Članak (131) (1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Benkovca. (2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije sukladno lokalnim prilikama – bio masa, vjetar, sunce i vode. (3) U razvitku korištenja energije treba težiti instaliranju samostojnih elektrana koje koriste energiju dopunskih izvora energije. (4) Izgradnja energetskih sustava iz obnovljivih izvora (fotonaponske/solarne elektrane, vjetroparkovi, biomasa i sl.) definirana je zakonskom regulativom i uvjetima nadležnih ustanova iz oblasti energetike, prometa, vodnog gospodarstva i dr.. Zasebne lokacije za izgradnju energetskih sustava iz obnovljivih izvora definirani su na kartografskim prikazima 1., 2. i 4.i označene oznakom VE ili SE. (5) Dozvoljava se izgradnja fotonaponskih elektrana male i srednje snage (od 1 kW do 500 kW) u okviru građevinskih područja stambene, gospodarske – poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, izgrađene isključivo na krovnim površinama građevina. (6) Dozvoljava se izgradnja sunčevih kolektora u okviru građevinske cestice isključivo na krovnim površinama građevina za individualno energetsko rješenje. (7) Unutar utvrđenih građevinskih područja gospodarske – proizvodne namjene moguće je formirati površine za smještaj uređaja i građevina za korištenje obnovljivih izvora kao zasebne cjeline. (8) Elementi koji se koriste u proizvodnji energije moraju biti ekološki prihvatljivi. (9) Površine za smještaj energetskih sustava obnovljivih izvora moraju biti priključene na javne infrastrukturne i komunalne sustave. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UT JECAJA NA OKOLIŠ Članak (184) (1 ) Težeći principu da se intervencijama u prostoru smanje nepovoljni utjecaji na što manju mjeru ili potpuno eliminiraju planom su utvrđeni mogući nepovoljni faktori. Ti su faktori navedeni u obrazloženju Plana, a u interesu smanjenja njihova negativnog utjecaja potrebno je : - sve oblike izgradnje svesti na planirane dimenzije uz strogo poštivanje uvjeta o gustoći izgrađenosti i drugim uvjetima - izbjegavati lociranje u prostoru svih vrsta proizvodnih pogona koji su srednji i veliki zagađivači okoliša, a svojom su veličinom neprimjereni datostima prostora
Elaborat zaštite okoliša 21
- lociranje velikih energetskih postrojenja koji bi mogli bitno poremetiti eko-sustav širega područja treba ozbiljno preispitati. Ukoliko se država odluči na takvu izgradnju treba postići najviše standarde zaštite kod odabira tehnologije takvoga postrojenja - sve neophodne prometne koridore u prostoru postavljati vrlo pažljivo pri čemu treba, pored tehničkih karakteristika (osiguranja minimalnih širina koridora), voditi računa o njihovu skladnom uklapanju. - sve potrebne infrastrukturne građevine tako izvoditi da što manje utječu na fizičko i vizualno onečišćenje okoliša u sustavu sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Potrebno je, uz naznačene kriterije pridržavati se svih kriterija iz zakonodavstva za ovu oblast~ (…)
Elaborat zaštite okoliša 22
II. GRAFIČKI DIO Prema kartografskom prikazu 1a. Korištenje i namjena površina PPUG Benkovca (Slika 3.2.-5), lokacija u kojoj se planira izvesti predmetni zahvat nalazi se izvan građevnog područja naselja, te se u njenoj blizini pružaju autocesta i državna cesta. Sama lokaciji nalazi se unutar površine obnovljivih izvora - područja za razvoj solarnih elektrana, smještenog unutar šume isključivo osnovne namjene, okružene izgrađenim građevinskim područjima naselja i poljoprivrednim i šumskim površinama (poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene koja se izmjenjuju s ostalim poljoprivrednim i šumskim zemljištima).
-područje zahvata
Slika 3.2-5 Izvadak iz kartografskog prikaza 1a. Korištenje i namjena površina PPUG Benkovca, s ucrtanim područjem zahvata
Elaborat zaštite okoliša 23
Prema kartografskom prikazu 2b Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetika, pošta i telekomunikacije (Slika 3.2-6), lokacije je smještena unutar površina planiranih za smještaj solarnih elektrana. Širim područjem istočne granice obuhvata (u smjeru SZ-JI), pruža se magistralni plinovod, dok se u krajnjem sjevernom kutu obuhvata nalazi aktivna lokacija antenskog stupa, a u ovom sjevernom dijelu obuhvat poprečno presijeca postojeći dalekovod 10(20) kV.
-područje zahvata
Slika 3.2-6 Izvadak iz kartografskog prikaza 2b Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetika, pošta i telekomunikacije PPUG Benkovca, s ucrtanim područjem zahvata
Elaborat zaštite okoliša 24
Zaključak:
Predmetni zahvat, planirana sunčana elektrana nalazi se na području Zadarske županije, odnosno na području Grada Benkovca, u blizini građevinskog područja Gornjeg Miranja (nabliži objekti su na oko 30-ak m udaljenosti) te izgrađenog građevinskog područja naselja Podlug (na oko 800 m udaljenosti od prvih objekata).
Prema važećim uvjetima i odredbama prostornog plana Grada Benkovca nadležnog za sagledano područje, sunčana elektrana se nalazi unutar područja definiranog kao površine obnovljivih izvora- površine za razvoj fotonaponskih elektrana (SE). Navedeno je pritom također prikazano na graf. prilogu 1.1. Korištenje i namjena prostora: Prostori za razvoj i uređenje PPZŽ, te detaljnije ucrtano na graf. prilozima 1a Korištenje i namjena površina (Slika 3.2-5) te 2b Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetika, pošta i telekomunikacije PPUG Benkovca (Slika 3.2-6).
Sukladno navedenom, a s obzirom na prethodno navedenu analizu prostorno-planske dokumentacije, može se zaključiti da je predmetni zahvat usklađen s Prostornim planom Zadarske županije te Prostornim planom uređenja Grada Benkovca.
Elaborat zaštite okoliša 25
Opis stanja sastavnica okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj 3.3.1. Stanovništvo Lokacija SE Benkovac 1 administrativno pripada Gradu Benkovcu. Prema popisu stanovništva iz 2011. administrativno područje grada Benkovca je imalo 11.026 stanovnika. Samo gradsko naselje Benkovac ima 2.866 stanovnika (s prigradskim naseljima Benkovačko Selo, Buković i Šopot oko 4.450). Stanovništvo Grada Benkovca čini 6.485% ukupnog broja stanovnika Zadarske županije, a prosječna gustoća naseljenosti unutar administrativnog područja Grada je 21,4 stanovnik/km2 dok je u samom naselju Benkovac gustoća naseljenosti 758,9 stanovnika/km2. Predmetnom zahvatu najbliže je naselje Miranje koji prema popisu iz 2011. Ima 303 stanovnika.
Tablica 3.3-1 Broj stanovnika
NASELJE BR.STANOVNIKA NASELJE BR.STANOVNIKA NASELJE BR.STANOVNIKA
Benkovac 2.866 Podlug 177 Kolarina 39 Benkovačko 789 Popovići 210 Korlat 353 Selo Bjelina 92 Pristeg 316 Kožlovac 20 Kula Brgud 13 Prović 93 184 Atlagić Bruška 113 Radošinovci 238 Lisičić 263 Lišane Buković 526 Raštević 468 97 Tinjske Bulić 147 Rodaljice 67 Medviđa 140 Dobra Voda 113 Smilčić 248 Miranje 303 Donje 102 Šopot 281 Nadin 406 Biljane Donje Perušić 22 Tinj 530 153 Ceranje Benkovački Perušić Donji Karin 174 Vukšić 513 123 Donji Donji Kašić 63 Zagrad 85 Podgrađe 87 Gornje Donji Lepuri 174 62 Kolarina 39 Ceranje Gornje 170 Islam Grčki 150 Korlat 353 Biljane
Elaborat zaštite okoliša 26
3.3.2. Kvaliteta zraka S obzirom na onečišćenost zraka, teritorij Republike Hrvatske klasificira se na zone i aglomeracije (Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 01/14)). Zone predstavljaju veća područja poput primjerice županija, dok su zone aglomeracije vezane uz veće gradove (Zagreb, Split, Rijeka, itd.). Područje zahvata pripada zoni HR5 koja između ostalog obuhvaća područje Zadarske županije, a sumarni prikaz razina onečišćujućih tvari daje Tablica 3.3-1.
Tablica 3.3-1 Razine onečišćenosti zraka po onečišćujućim tvarima s obzirom na zaštitu zdravlja ljudi (DPP – donji prag procjene, GPP – gornji prag procjene, CV – ciljna vrijednost za prizemni ozon, GV – granična vrijednost)
RAZINA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA PO ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA S OBZIROM NA ZAŠTITU ZDRAVLJA OZNAKA ZONE/ LJUDI AGLOMERACIJE
SO2 NO2 PM10 Benzen Pb, As, Cd, Ni CO O3 Hg
HR 5 < DPP < DPP < GPP < DPP < DPP < DPP > CV < GV
Prema podacima iz prethodne tablice, koncentracije SO2, NO2, CO, te Pb, As, Cd, Ni i benzena nalaze
se ispod donjeg praga procjene, dok su koncentracije PM10 nešto veće, no i one se nalaze unutar regulativnih vrijednosti, ispod gornjeg praga procjene. Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17) prva kategorija kvalitete zraka znači čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon, a druga kategorija kvalitete zraka znači onečišćen zrak: prekoračene su granične vrijednosti (GV), ciljne vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon. Prema Izvještaju o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske u 2018. godini, prikazane su kategorije kvalitete zraka za državnu mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka i lokalne mjerne mreže.
Tablica 3.3-2 Kvaliteta zraka na području Zadarske županije - sumarni prikaz kategorizacije kvalitete zraka u 2018. godini
ONEČIŠĆUJUĆA KATEGORIJA KVALITETE ŽUPANIJA MJERNA POSTAJA TVAR ZRAKA
Polača (Ravni kotari) **O3 II kategorija
Zadarska *PM (auto.) I kategorija Vela straža (Dugi 10 otok) *PM2,5 (auto.) I kategorija
Jednom zvjezdicom (*) je označena uvjetna kategorizacija na mjernim mjestima gdje je obuhvat podataka bio veći od 75%, a manji od 90%.
Dvjema zvjezdicama (**) je označena kategorizacija na mjestima gdje je obuhvat podataka bio manji od 75%, a kvaliteta zraka je i s nižim obuhvatom podataka svrstana u II kategoriju kvalitete zraka radi prekoračenja dozvoljenog broja satnih i/ili dnevnih graničnih ili ciljnih vrijednosti. Istom oznakom su označena mjerenja korištena kao indikativna sa nezadovoljavajućim obuhvatom podataka.
Sivom bojom su obojane ćelije za one onečišćujuće tvari (PM10 i PM2,5 ) za koje su napravljene korekcije korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije.
Elaborat zaštite okoliša 27
3.3.3. Klimatološke značajke Prema Thornthwaiteovoj klasifikaciji klime koja je bazirana na odnosu količine vode potrebne za potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, nad područjem planirane SE prevladava humidna klima. Prema Köppenovoj klasifikaciji koja uvažava srednji godišnji hod temperature zraka i količine oborine, područje zahvata pripada tipu klime oznake Csax. To je umjereno topla kišna klima sa suhim ljetom te karakterističnom pravilnom izmjenom godišnjih doba. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3°C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10°C. Bitna karakteristika ovih klima je postojanje pravilnog ritma godišnjih doba budući da se većinom nalaze u umjerenom pojasu. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje ni dugi periodi suše ni dugi kišni periodi. Ljeta su umjerena, bliže ekvatoru topla, ali ne vruća u pravom smislu riječi. Zime su blage, a samo povremeno se pojavljuju vrlo hladni vjetrovi. Najbliža relevantna meteorološka postaja nalazi se u Zadru (GMP Zadar-aerodrom) te je ona uzeta za opis prevladavajućih meteoroloških prilika na promatranom području. Područje SE Benkovac izrazito je varijabilne topografije te će u stvarnosti postojati razlika u ekstremima određenih meteoroloških parametara. Dominantni vjetar na području postaje Zadar po smjeru i brzini je bura (NE) te se on očekuje i na području planirane SE. Lokalno, zbog topografije, on može biti osjetno drugačijeg iznosa i smjera. Srednja brzina vjetra na godišnjoj razini iznosi 5,23 m/s, a najjači udari vjetra zabilježeni su u prvom kvartalu godine. Maksimalna 10-minutna osrednjena vrijednost vjetra iznosila je 27,2 m/s (za NE smjer vjetra), a najveća trenutna izmjerena vrijednost 42,5 m/s (NE smjer vjetra). Srednja godišnja temperatura zraka na promatranoj postaji iznosila je 16,3°C, sa siječnjem kao prosječno najhladnijim (7,9°C), te srpnjem kao prosječno najtoplijim (26°C) mjesecom u godini. Apsolutno maksimalna temperatura zraka izmjerena je u srpnju i to 38,6°C, dok je apsolutni izmjereni minimum od -9,0°C izmjeren u siječnju. Najviše oborine u prosjeku pada u studenom (srednja vrijednost 112,6 mm), a najmanje u srpnju (srednja vrijednost 27,3 mm). Sekundarni maksimum javlja se u listopadu, a sekundarni minimum u kolovozu. Prosječna godišnja količina oborine iznosi 811 mm. Najčešći oblik oborine je kiša, dok se krute oborine javljaju u hladnom, te rjeđe u toplom dijelu godine (tuča).
3.3.3.1. Projekcija klimatskih promjena U svrhu izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama provedena su modeliranja i druge analize promjene klimatskih parametara na području Hrvatske1. U nastavku su preuzeti rezultati tog istraživanja u dijelu koji je relevantan za predmetni zahvat (prikaz rezultata klimatskog modeliranja prema parametrima važnim za sektor energetika). Temperatura zraka Godišnja vrijednost: U neposredno budućoj klimi (do 2040.) očekuje se u čitavoj Hrvatskoj gotovo jednoličan porast temperature od 1 do 1,5°C. RegCM daje najveći porast temperature uz rubne uvjete HadGEM2 modela (do oko 1,8°C), dok je uz rubne uvjete EC-Earth modela porast temperature najmanji - do 0,5°C u sjevernim krajevima, te do 0,7°C na otocima južnog Jadrana.
Maksimalna temperatura zraka (Tmax) Godišnja vrijednost: U razdoblju buduće klime 2011.-2040. srednja maksimalna temperatura porast će gotovo jednolično na čitavom području Hrvatske između 1 i 1,5°C. Najveći porast je uz rubne uvjete HadGEM2 modela – od 1,8°C u sjevernoj i južnoj Hrvatskoj, pa sve do oko 2°C na zapadnoj obali Istre. Najmanji porast, od 0,3 do 0,4°C u sjevernoj Hrvatskoj do malo više od 0,6°C na jugu zemlje, ostvaren je uz rubne uvjete EC-Earth globalnog modela.
1 http://prilagodba-klimi.hr/baza-znanja/klimatsko-modeliranje/ – Pristupljeno 16.01.2020.
Elaborat zaštite okoliša 28
Naoblaka U godišnjem srednjaku ansambla najveći dio Hrvatske pokriven je s više od 50% ali manje od 60% naoblake. Jedino je u većem dijelu primorja godišnja naoblaka manja, između 40 i 50%. Na postaji Zadar osmotrena godišnja vrijednost iznosi 43%. Godišnja vrijednost: U razdoblju 2011.-2040. (P1) ukupna godišnja naoblaka neznatno bi se smanjila – od 0,5 do 1%. Do 2070. (razdoblje P2) očekuje se daljnje smanjenje ukupne naoblake na godišnjoj razini. U većem dijelu Hrvatske bi smanjenje bilo oko 1-2%, a samo na jugu malo veće od 2%. Sezonske vrijednosti: U budućoj klimi do 2040. (P1) ne očekuju se izraženije promjene naoblake. Najveća promjena je smanjenje ukupne količine naoblake do oko 3% u jesen na središnjem Jadranu. U ljeto će se naoblaka neznatno smanjiti, a u zimi u sjevernoj Hrvatskoj očekuje se također sasvim neznatan porast. I u većini individualnih realizacija očekuje se manji porast naoblake zimi, prvenstveno u unutrašnjosti. Projekcije od 2041. do 2070. nastavljaju sa smanjenjem naoblake u svim sezonama osim u zimi kad se očekuje mali porast u sjevernim krajevima, slično kao u P1. Najveće smanjenje, malo više od 3%, očekuje se ljeti u središnjim krajevima, a također na jesen u Dalmaciji u istom iznosu. Sunčano zračenje
Trajanje sijanja sunca nije standardna varijabla outputa RegCM klimatskog modela (niti je standardna varijabla za Cordex integracije). Umjesto insolacije pokazan je i diskutiran fluks ulazne sunčane energije (incident solar energy flux, sina) mjeren u W/m2. (U našoj literaturi nalazimo još termin “dozračena sunčana energija” (solar irradiation), Zaninović i sur. 2008.) Godišnja vrijednost: U razdoblju 2011.-2040. očekuje se vrlo mali porast fluksa – između 0,5 do 1 W/m2, a u Istri ne bi došlo do promjene. Ova mala promjena u srednjaku ansambla posljedica je različitih promjena u pojedinim individualnim realizacijama. Naime, uz rubne uvjete dva GCM-a (Cm5 i MPI-ESM) RegCM daje povećanje fluksa u neposredno budućoj klimi, dok uz rubne uvjete druga dva GCM-a (HadGEM2 i EC-Earth) RegCM daje smanjenje fluksa ulazne sunčane energije. Međutim, valja napomenuti da su te promjene od jedne realizacije do druge vrlo male u odnosu na referentne vrijednosti; najveću vrijednost promjene od +4 W/m2 nalazimo uz rubne uvjete MPI-ESM modela iznad središnje Slavonije. 3.3.4. Vode i vodna tijela Zahvat se nalazi unutar jadranskog vodnog područja koje je samo po sebi siromašno kopnenom površinskom vodom, ali postoje značajni podzemni tokovi kroz krške sustave. Temeljne značajke krških slivova su prostrane zone prikupljanja vode u planinskim područjima bogatim oborinama i kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okršenih vodopropusnih karbonatnih vodonosnika i vodonepropusnih klastičnih stijena. Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. (u daljnjem tekstu PUVP) na širem promatranom području prisutna su:
vodna tijela površinskih voda – JKRN0056_001 Glavni odvodni kanal Poloča, JKRN0107_001 Kličevica-Jaruga, JKRN0305_001, JKRN0225_001 Draga Milovac, JKRN0049_003 Jaruga i JKRN0041_001 Lateralni kanal, JKLN001 Vransko jezero. vodnog tijela podzemne vode – JKGN_08 Ravni kotari. Slika 3.3-1 prikazuje položaj svih navedenih vodnih tijela u odnosu na planirani zahvat. Kao glavni izvor podataka kod procjene stanja vodnih tijela korišteni su službeni podaci Hrvatskih voda (siječanj 2020.) te podaci iz PUVP-a.
Elaborat zaštite okoliša 29
Slika 3.3-1 Površinske i podzemne vode na širem području zahvata
3.3.4.1. Podzemne vode Prema PUVP-u planirani zahvat nalazi se unutar jadranskog vodnog područja. U području zahvata prostire se tijelo podzemne vode JKGN_08 Ravni kotari čije su karakteristike prikazane u tablici u nastavku.
Tablica 3.3-2 Osnovni podaci o tijelu podzemne vode JKGN_08 Ravni kotari
KOD JKGN_08
Ime tijela podzemnih voda Ravni kotari Poroznost Pukotinsko kavernozna, međuzrnska Površina (km2) 979 Obnovljive zalihe podzemnih voda (*106 m3/god) 299 Prirodna ranjivost srednja 39,0%, visoka 2,8%, vrlo visoka 0,2% Državna pripadnost tijela podzemnih voda HR
Stanje tijela podzemnih voda (TPV) ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda koje može biti dobro ili loše. Procjena kakvoće podzemnih voda unutar TPV, s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda, provodi se kako bi se spriječilo značajno pogoršanje kemijskog stanja površinskih voda. Stanje se procjenjuje na temelju procjene stanja površinskih voda i procjene prijenosa onečišćujućih tvari iz podzemnih voda u površinske vode. Ocjena količinskog stanja je definirana na temelju procjene "indeksa korištenja (Ikv)" površinskih voda. Isti princip je korišten i za
Elaborat zaštite okoliša 30 procjenu količinskog stanja podzemnih voda unutar TPV s obzirom na povezanost površinskih i podzemnih voda. Prema podacima Hrvatskih voda, kemijsko i količinsko stanje tijela podzemne vode JKGN_08 Ravni kotari ocijenjeno je kao dobro.
Tablica 3.3-3 Stanje tijela podzemne vode JKGN_08 Ravni kotari
STANJE PROCJENA STANJA
Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro
3.3.4.2. Površinske vode PUVP-om su proglašena zasebna vodna tijela površinskih voda na tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2 i stajaćicama površine veće od 0,5 km2. Svi manji vodotoci koji su povezani s vodnim tijelom koje je proglašeno PUVP-om smatraju se njegovim dijelom i za njih vrijede isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo. Za manja vodna tijela koja nisu proglašena PUVP-om i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela vrijede uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije. Stanje tijela površinske vode određeno je njegovim ekološkim stanjem i kemijskim stanjem, ovisno o tome koja od dviju ocjena je lošija. Ekološko stanje tijela površinske vode izražava kakvoću strukture i funkcioniranja vodenih ekosustava i određuje se na temelju pojedinačnih ocjena relevantnih bioloških i osnovnih fizikalno-kemijskih i kemijskih, te hidromorfoloških elemenata kakvoće koji podržavaju biološke elemente. Ovisno o pojedinačnim ocjenama relevantnih elemenata kakvoće, vodna tijela se klasificiraju u pet klasa ekološkoga stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Ekološko stanje površinskih voda ocjenjuje se u odnosu na biološke elemente kakvoće voda (fitoplankton, fitobentos, makrofiti, makrozoobentos i ribe), hidromorfološke i osnovne fizikalno- kemijske i kemijske elemente koji prate biološke elemente kakvoće voda, a koji uključuju: pH vrijednost, režim kisika, hranjive tvari i specifične onečišćujuće tvari. Kemijsko stanje tijela površinske vode izražava prisutnost prioritetnih tvari u vodenom stupcu, sedimentu i bioti. Prema koncentraciji pojedinih prioritetnih tvari, površinske vode se klasificiraju u dvije klase kemijskoga stanja: dobro stanje i nije postignuto dobro stanje. Površinsko vodno tijelo je u dobrom kemijskom stanju ako prosječna i maksimalna godišnja koncentracija svake prioritetne tvari ne prekoračuje propisane standarde kakvoće. PUVP-om su proglašena zasebna vodna tijela površinskih voda na tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2 i stajaćicama površine veće od 0,5 km2. Svi manji vodotoci koji su povezani s vodnim tijelom koje je proglašeno PUVP-om, smatraju se njegovim dijelom i za njih vrijede isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo. Za manja vodna tijela koja nisu proglašena PUVP-om i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, vrijede uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.
Tablica 3.3-3 i Tablica 3.3-4 daju opće podatke i ocjenu stanja za vodna tijela na širem području zahvata.
Elaborat zaštite okoliša 31
Tablica 3.3-3 Opći podaci za vodna tijela
OPĆI PODACI O VODNIM TIJELIMA
Šifra JKRN0056_001 JKRN0107_001 JKRN0305_001 JKRN0225_001 JKRN0049_003 JKRN0041_001 JKLN001 vodnog tijela:
Naziv Glavni odvodni Kličevica - jaruga nema naziva Draga Milovac Jaruga Laterni knl. Vransko jezero vodnog kanal Poloča tijela
Kategorija Tekućica / River Tekućica / River Tekućica / River Tekućica / River Tekućica / River Tekućica / River Stajaćica / Lake vodnog tijela
Nizinske male Nizinske male Nizinske male Prigorske male i Nizinske male Nizinske male Nizinska, plitka, povremene povremene povremene srednje velike povremene povremene velika jezera; Ekotip tekućice (16B) tekućice (16B) tekućice (16B) povremene tekućice (16B) tekućice (16B) Kriptodepresije na tekućice (16A) karbonatnoj podlozi (HR-J_4)
Dužina 30.7 km + 53.7 km 9.39 km + 49.8 0.993 km + 6.81 0.762 km + 0.0 km 21.7 km + 59.0 km 22.8 km + 25.5 km 30.5 km2 vodnog km km tijela
Izmjenjenost Prirodno (natural) Prirodno (natural) Prirodno (natural) Prirodno (natural) Prirodno (natural) Prirodno (natural) Prirodno (natural)
Vodno Jadransko Jadransko Jadransko Jadransko Jadransko Jadransko Jadransko područje:
Podsliv: Kopno Kopno Kopno Kopno Kopno Kopno Kopno
Ekoregija: Dinaridska Dinaridska Dinaridska Dinaridska Dinaridska Dinaridska Dinaridska
Države Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR)
Obaveza EU EU EU EU EU EU EU izvješćivanja
Elaborat zaštite okoliša 32
OPĆI PODACI O VODNIM TIJELIMA
Tijela JKGN-08 JKGN-08 JKGN-08 JKGI - 10 JKGI - 10 JKGN - 08 JKGI - 10, JKGN - 0 8 podzemne vode
HR1000024, HR1000024, HR1000024, HRCM_41031014, HR1000024, HR1000024, HR1000024, HR2001361, HR2001218, HRCM_41031013, HROT_71005000 HRCM_41031014, HR1000025, HR1000025, HRCM_41031013*, HRCM_41031013*, HROT_71005000* HROT_71005000* HR2001361*, HR2001361*, HROT_71005000* HROT_71005000* ( * - dio vodnog HR5000025*, HR5000025*, Zaštićena tijela) HR377863*, HR377863*, područja HR81107*, HR81107*, HRCM_41031013*, HRCM_41031013*, HROT_71005000* HROT_71005000* (* - dio vodnog tijela)
Mjerne (* - dio vodnog (* - dio vodnog (* - dio vodnog JKRN0225_001 (* - dio vodnog postaje tijela) tijela) tijela) tijela) kakvoće
Elaborat zaštite okoliša 33
Tablica 3.3-4 Ocjena stanja vodnih tijela ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
Uredba NN Nakon Postizanje Vodno tijelo Parametar Stanje 2021. 73/2013 2021. ciljeva okoliša
ne postiže umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše Stanje, konačno ciljeve JKRN0056_001 umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše Glavni odvodni Ekolosko stanje ne postiže kanal Poloča ciljeve dobro dobro dobro dobro Kemijsko stanje stanje stanje stanje stanje postiže ciljeve
ne postiže umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše Stanje, konačno ciljeve JKRN0107_001 umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše Ekolosko stanje ne postiže Kličevica-Jaruga dobro dobro dobro dobro ciljeve Kemijsko stanje stanje stanje stanje stanje postiže ciljeve
ne postiže ciljeve Stanje, konačno umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže ciljeve JKRN0305_001 Ekolosko stanje umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše ne postiže nije dobro nije dobro nije dobro nije dobro Kemijsko stanje ciljeve
ne postiže umjereno umjereno umjereno umjereno Stanje, konačno ciljeve JKRN0225_001 umjereno umjereno umjereno umjereno Ekolosko stanje ne postiže Draga Milovac ciljeve dobro dobro dobro dobro Kemijsko stanje stanje stanje stanje stanje postiže ciljeve
ne postiže umjereno loše loše umjereno Stanje, konačno ciljeve JKRN0049_003 umjereno loše loše umjereno Ekolosko stanje ne postiže Jaruga dobro dobro dobro dobro ciljeve Kemijsko stanje stanje stanje stanje stanje postiže ciljeve
ne postiže umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše Stanje, konačno ciljeve JKRN0041_001 umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše Ekolosko stanje ne postiže Lateralni kanal dobro dobro dobro dobro ciljeve Kemijsko stanje stanje stanje stanje stanje postiže ciljeve
ne postiže umjereno loše loše loše Stanje, konačno ciljeve JKLN001 umjereno loše loše loše Ekolosko stanje ne postiže Vransko jezero ciljeve dobro dobro dobro dobro Kemijsko stanje stanje stanje stanje stanje postiže
Elaborat zaštite okoliša 34
3.3.4.3. Područja posebne zaštite voda Zaštićena područja podrazumijevaju sva područja uspostavljena na temelju Zakona o vodama, ali i drugih propisa u svrhu posebne zaštite površinskih voda, podzemnih voda i jedinstvenih i vrijednih ekosustava koji ovise o vodama. Podaci o zaštićenim područjima nalaze se u Registru zaštićenih područja (RZP) kojeg su uspostavile Hrvatske vode.
Slika 3.3-2 Prikaz područja posebne zaštite voda na širem području predmetnog zahvata
Tablica 3.3-4 Područja posebne zaštite voda na širem području predmetnog zahvata
ŠIFRA RZP NAZIV PODRUČJA KATEGORIJA
A. Područja zaštite vode namijenjene za ljudsku potrošnju Područja namijenjena zahvaćanju vode za 71005000 Jadranski sliv – kopneni dio ljudsku potrošnju D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate Pirovački zaljev i Murterski 41031013 kanal sliv osjetljivog područja 41031014 Šibenski kanal E. Područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta Ekološka mreža (Natura 2000) – područja 521000024 Ravni kotari očuvanja značajna za ptice 522001218 Benkovac Ekološka mreža (Natura 2000) – područja 522001361 Ravni kotari očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove
Elaborat zaštite okoliša 35
ŠIFRA RZP NAZIV PODRUČJA KATEGORIJA
F. područja loše izmjene priobalnih voda 62011008 Novigradsko more Sliv osjetljivog područja 62011025 Karinsko more
3.3.4.4. Poplave Temeljem prethodne procjene rizika od poplava identificirana su područja na kojima postoje značajni rizici od poplava i to prema kriterijima: (1.) značajnije zabilježene poplave, (2.) učestalo plavljena područja, (3.) potencijalno plavljenja područja, (4.) područja pod utjecajem poplava nastalih rušenjem objekata obrane od poplava, (5.) područja pod utjecajem bujičnih poplava. Područje predmetnog zahvata proglašeno je „Područjem potencijalno značajnih rizika od poplava“ sukladno Prethodnoj procjeni rizika od poplava, Hrvatske vode, 2013. (Slika 3.3-3). Prema podacima Hrvatskih voda i dostavljenoj karti opasnosti od poplava predmetni zahvat nalazi se u van zona poplavljivanja.
Slika 3.3-3 Karta opasnosti od poplava
Elaborat zaštite okoliša 36
3.3.5. Pedološke značajke Promatrano područje zahvata obuhvaća pedosistematske jedinice u kojima su glavna pedogenetska obilježja rezultat utjecaja reljefa, specifičnih vodnih i klimatskih prilika. Pedološka obilježja opisana su na temelju Pedološke karte Republike Hrvatske, M 1:300.000 (izvor: http://envi-portal.azo.hr/atlas) i postojeće literature. Na širem području zahvata, kao što je prikazano na slici (Slika 3.3-4), prisutna je Crvenica plitka i srednje duboka, Crnica vapnenačko dolomitna, Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima, Rendzina na šljunku, Smolnica (vertisol) na laporu i mekom vapnencu i Močvarno glejno, djelomično hidromeliorirano. Na samom području predmetnog zahvata dominantno tlo je Crvenica plitka i srednje duboka, dok su ostale pedosistematske jedinice: Smeđe tlo na vapnencu, Vapneno dolomitna crnica, te Antropogeno tlo (Slika 3.3-4).
Slika 3.3-4 Prikaz pedosistematskih jedinica na području predmetnog zahvata
Elaborat zaštite okoliša 37
Crvenice su tla mediteranskog i submediteranskog područja. Njih karakterizira prisutnost dijagnostičkog rezidualnog kambičnog (B)r,cr horizonta crvene boje, što ih svrstava u razred rezidualnih kambičnih tala. Ova tla imaju iznimno dugotrajan nastanak i razvoj te se još svrstavaju i u reliktno-recentna tla. Građa profila im je Aoh-(B)r,cr-R. Formira se na čistim, čvrstim mezozojskim vapnencima i dolomitima koji su karstificirani, a solum je nekarbonatan. Mehanički sastav je teži od ilovastog, a struktura stabilna, poliedrična. Reakcija tla je neutralna do slabo kisela. Crvenica ima automorfni način vlaženja odnosno vlaženje oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje kroz solum tla. Javlja se isključivo na području krša, a zadržava se na zaravnima, blažim oblicima reljefa i udubljenjima do 500 m n.m. Najčešća dubina tla je 30 – 70 cm. Variranje po dubini je ekološki važno u uvjetima mediteranske klime jer se na taj način bori protiv suše. Prema Pravilniku o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 23/19), prostorne kategorije zemljišta u koje se svrstavaju poljoprivredna zemljišta su: P1 – osobito vrijedna obradiva zemljišta, P2 – vrijedna obradiva zemljišta, P3 – ostala obradiva zemljišta, te PŠ – ostala poljoprivredna zemljišta. Tla na području predmetnog zahvata spadaju u ostala poljoprivredna zemljišta (PŠ). 3.3.6. Bioraznolikost Prema Vukelić (2012.) područje zahvata nalazi se u submediteranskoj zoni mediteranske fitogeografske regije, sveza Ostryo-Carpinion orientalis (as. Querco pubescenti-Carpinetum orientalis). Nadalje, prema Alegro (2000.) klimazonalnu zajednicu tvore listopadne šume i šikare bijelog graba (Carpinus orientalis) i hrasta medunca (Quercus pubescens) dok su najrasprostranjeniji degradacijski stadij šikara bijelog graba te hrasta medunca uz dračik ili trnjak drače (Paliurus spina- christi). Na samom području zahvata temeljem uvida u Kartu staništa, prisutna su sljedeća staništa:
D.3.4.2.3 Sastojine oštroigličaste borovice, C.3.5.1 Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone E Šume, D.3.4.2.3 Sastojine oštroigličaste borovice E Šume, C.3.5.1 Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone, D.3.4.2.3 Sastojine oštroigličaste borovice Na širem području zahvata prisutni su još i :
E Šume E Šume, J Izgrađena i industrijska staništa J Izgrađena i industrijska staništa, C.3.5.1 Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone J Izgrađena i industrijska staništa, I.1.2 Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja J Izgrađena i industrijska staništa, I.2.1 Mozaici kultiviranih površina
Elaborat zaštite okoliša 38
Slika 3.3-5 Kartografski prikaz staništa do 200 m od granice obuhvata planiranog zahvata prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, (izvor podataka: WMS/WFS servis, siječanj, 2020.) U nastavku su prikazane ugrožene i potencijalno ugrožene biljne i životinjske vrste koje s obzirom na prisutna staništa mogu biti rasprostranjene na širem području zahvata.
Tablica 3.3-5 Pregled ugroženih/potencijalno ugroženih biljnih i životinjskih vrsta na širem području zahvata Izvori: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić ur. 2005), Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske (Šašić, Mihoci i Kučinić, 2015), Crvena knjiga vretenaca Hrvatske (Belančić i sur., 2008, Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske (Jelić i sur. 2012), Crvena knjiga ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013), Crvena knjiga sisavaca Hrvatske (Antolović i sur. 2006), Crveni popis vodozemaca (Jelić i sur., 2013).
Oznake statusa ugroženosti: kratice internacionalnih kategorija: CR – kritično ugrožena vrsta (critically endangered), EN – ugrožena vrsta (endangered), NT – gotovo ugrožena vrsta (near threathened), VU – osjetljiva vrsta (vulnerable), LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta (least concern), DD – nedovoljno podataka (data deficient). Oznake uz kategoriju ugroženosti ptica označavaju da se kategorija ugroženosti odnosi na gnijezdeću (gn), preletničku (pre) i zimujuću (zim) populaciju pojedine vrste. KATEGORIJA VRSTA UGROŽENOSTI Leptiri
Proterebia afra dalmata (dalmatinski okaš) NT Thymelicus acteon (rottemburgov debeloglavac) DD Vodozemci i gmazovi
Bombina variegata (žuti mukač) LC Elaphe quatuorlineata (četveroprugi kravosas) NT
Elaborat zaštite okoliša 39
KATEGORIJA VRSTA UGROŽENOSTI Emys orbicularis (barska kornjača) NT Hemidactylus turcicus (kućni macaklin) LC Hierophis gemonensis (šara poljarica) LC Hyla arborea (gatalinka) LC Hyla arborea (gatalinka) LC Lacerta trilineata (veliki zelembać) LC Lacerta viridis (zelembać) LC Lissotriton vulgaris vulgaris (mali vodenjak) LC Malpolon insignitus (zmajur) LC Natrix natrix (bjelouška) LC Natrix tessellata (ribarica) LC Pelophylax ridibundus (velika zelena žaba) LC Platyceps najadum (šilac) NT Podarcis siculus (primorska gušterica) LC Pseudopus apodus (blavor) LC Rana dalmatina (šumska smeđa žaba) LC Telescopus fallax (crnokrpica) NT Testudo hermanni (kopnena kornjača) NT Testudo hermanni (kopnena kornjača) NT Vipera ammodytes (poskok) LC Zamenis longissimus (bjelica) LC Zamenis situla (crvenkrpica) NT Zamenis situla (crvenkrpica) NT Ptice
Aquila chrysaetos (suri orao) CR (gn) Circaetus gallicus (zmijar) EN (gn) Circus pygargus (eja livadarka) EN (gn) Clamator glandarius (afrička kukavica) / Coracias garrulus (zlatovrana) CR (gn) Falco biarmicus (krški sokol) CR (gn) Falco columbarius (mali sokol) DD (zim) Falco peregrinus (sivi sokol) VU (gn) Hieraeetus fasciatus (patuljasti orao) CR (gn) Hippolais olivetorum (voljić maslinar) NT (gn) Lymnocryptes minimus (mala šljuka) DD (pre), VU (zim) Melanocorypha calandra (velika ševa) VU (gn) Neophron percnopterus (crkavica) RE (gn) Phalacrocorax pygmaeus (mali vranac) CR (gn) Tetrax tetrax (mala droplja) CR (pre/zim) Sisavci
Canis lupus (vuk) NT Lepus europaeus (zec) NT Miniopterus schreibersi (dugokrili pršnjak) EN
Elaborat zaštite okoliša 40
KATEGORIJA VRSTA UGROŽENOSTI Myotis emarginatus (riđi šišmiš) NT Rhinolophus blasii (Blazijev potkovnjak) VU Rhinolophus euryale (južni potkovnjak) VU Rhinolophus ferrumequinum (veliki potkovnjak) NT Rhinolophus hipposideros (mali potkovnjak) NT
3.3.7. Zaštićena područja Prema Upisniku zaštićenih područja, obuhvat predmetnog zahvata SE Benkovac 1 ne nalazi se unutar područja zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) niti u njihovoj blizini.
Slika 3.3-6 Kartografski prikaz zaštićenih područja RH temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) na širem području utjecaja planiranog zahvata, (izvor podataka: WMS/WFS servis, siječanj 2020.)
3.3.8. Ekološka mreža Na temelju Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) predmetni zahvat nalazi se unutar područja ekološke mreže:
HR1000024 Ravni kotari – POP (područje očuvanja značajna za ptice), HR2001361 Ravni kotari - POVS (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove).
Elaborat zaštite okoliša 41
Slika 3.3-7 Kartografski prikaz područja ekološke mreže RH na širem području utjecaja planiranog zahvata, (izvor podataka: WMS/WFS servis, siječanj 2020.)
Sagledane su ciljne vrste i staništa područja navedenih prema Uredbi o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19).
Tablica 3.3-6 Ciljevi očuvanja ekološke mreže HR2001361 Ravni kotari POVS (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove). IDENTIFIKACIJSKI KATEGORIJA ZA ZNANSTVENI NAZIV BROJ PODRUČJA HRVATSKI NAZIV CILJNU VRSTE/ / VRSTE/HRVATSKI VRSTU/STANIŠNI ŠIFRA STANIŠNOG NAZIV STANIŠTA NAZIV TIP TIPA PODRUČJA Austropotamobius 1 bjelonogi rak pallipes 1 kopnena kornjača Testudo hermanni 1 četveroprugi kravosas Elaphe quatuorlineata 1 crvenkrpica Zamenis situla 1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii HR2001361 1 oštrouhi šišmiš Myotis blythii Ravni kotari 1 dalmatinski okaš Proterebia afra dalmata Mediteranski visoki vlažni 1 travnjaci Molinio- 6420 Holoschoenion Špilje i jame zatvorene za 1 8310 javnost
Elaborat zaštite okoliša 42
Tablica 3.3-7 Ciljevi očuvanja ekološke mreže HR1000024 Ravni kotari POP (područje očuvanja značajna za ptice (POP)
IDENTIFIKACIJSKI STATUS (G = GNJEZDARICA; BROJ KATEGORIJA ZNANSTVENI HRVATSKI P = PODRUČJA/ ZA CILJNU NAZIV VRSTE NAZIV VRSTE PRELETNICA; VRSTU NAZIV Z = PODRUČJA ZIMOVALICA) jarebica 1 Alectoris graeca G kamenjarka primorska 1 Anthus campestris G trepteljka 1 Bubo bubo ušara G
Calandrella 1 kratkoprsta ševa G brachydactyla 1 Caprimulgus europaeus leganj G
1 Circaetus gallicus zmijar G
1 Circus cyaneus eja strnjarica Z
1 Circus pygargus eja livadarka G HR1000024 Ravni kotari 1 Coracias garulus zlatovrana G
1 Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G
1 Falco columbarius mali sokol Z
1 Falco naumanni bjelonokta vjetruša G P
1 Grus grus ždral P
1 Hippolais olivetorum voljić maslinar G
1 Lanius collurio rusi svračak G
1 Lanius minor sivi svračak G
1 Lullula arborea ševa krunica G
Melanocorypha 1 velika ševa G calandra
3.3.9. Kulturna baština Prema kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora PPZŽ, kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora PPUG Benkovca te uvidom u Registar kulturnih dobara RH, utvrđeno je da unutar obuhvata zahvata nema evidentiranih ni zaštićenih kulturnih dobara. U užem području obuhvata, nalazi se nekolicina lokaliteta kulturne baštine. Najbliži lokaliteti, na udaljenosti od oko 700 m, su crkva Sv. Arhanđela (sakralna građevina), ostaci kasnoantičke zgrade uz crkvu (arheološki lokalitet) i liburnska gradina Ljubčen (arheološki lokalitet) u naselju Miranje te etnološko područje (ruralno-urbana cjelina) u naselju Podlug na udaljenosti od oko 1 km. Svi lokaliteti zaštićeni su temeljem prostornog plana Tek u širem području obuhvata zahvata pojavljuje se veći broj lokaliteta zaštićenih kako prostorno planskom dokumentacijom tako i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Pritom je najveća koncentracija kulturnih dobara u gradu Benkovcu i naselju Perušić Benkovački te uz naselja Polača te Gornja i Donja Jagodnja (sakralne i civilne građevine, etnološka područja, arheološki lokaliteti).
Elaborat zaštite okoliša 43
Slika 3.3-8 Izvadak iz kartografskog prikaza 3a. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite područja s ucrtanim obuhvatom zahvata
Elaborat zaštite okoliša 44
3.3.10. Krajobrazna obilježja područja Šire područje zahvata Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske zahvat je smješten unutar krajobrazne jedinice Sjeverno- dalmatinska zaravan (Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997), u njenom središnjem dijelu oko 3 km južno od Grada Benkovca u Zadarskoj županiji. Promatrajući u krupnijem mjerilu zahvat se nalazi na prijelazu iz plodnog područja Ravnih kotara u vapnenačku zaravan i krševito područje Bukovice. Pritom reljef šireg područja zahvata odlikuje izmjena nižih brežuljaka i brda visine do oko 200 m n.v. prekrivenih degradiranom šumskom vegetacijom (šikara, prijelazni oblici grmlja i šikare, travnjaci s grmljem) u kojoj su mjestimično prisutni fragmenti kamenjarskih pašnjaka i oskudne vegetacije. te flišnih udolina karakterističnog sjeverozapadno-jugoistočnog smjera pružanja za koje je karakterističan mozaik različitog poljoprivrednog načina korištenja zemlje. Reljef i vegetacijski pokrov su tako na ovom području svojom slabo izraženom dinamikom stvorili umirujuću kompoziciju blago definiranih rubova u kojoj dominira otvoreni prostor bez vizualno upečatljivih elemenata. Reljef je svojim oblikom uvjetovao i pretežito poljodjelsko korištenje te razvoj i prostorni raspored naselja ovog područja. Naselja su pretežno smještena u kontaktnim zonama polja i brdskih uzvišenja, razvijena uz lokalne prometnice ili su pak smještena na vapnenačkim zaravnima, a njihova prisutnost upućuje na drugi važan faktor kod formiranja i načina doživljavanja krajobraza područja zahvata – onaj antropogeni. Antropogeni utjecaj se u prostoru prvenstveno očituje kroz obilje poljoprivrednih površina (vinogradi, oranice, voćnjaci, livade) smještenih u blagim udolinama koje se izmjenjuju s manjim vapnenačkim uzvišenjima i degradiranom šumskom vegetacijom. Zarastanjem obradivih površina i širenjem prirodne vegetacije (šikara, prijelazni oblici grmlja i šikare, travnjaci s grmljem) također oblikovane antropogenim djelovanjem (požari, ispaša, sječa) mjestimično su se izgubile mozaičke strukture polja i njihovi jasno definirani rubovi koje su činili s područjima oprečnog karaktera (naseljima, šumom). To je doprinijelo smanjivanju kompleksnosti, a time i vizualne privlačnosti cijelog ovog područja. Područje predmetnog zahvata odlikuje jednoličnost prostora u kojem se elementi kulturnog izmjenjuju i dopunjuju s elementima prirodnog krajobraza no bez jačih istupanja pojedinih krajobraznih elemenata, kao ni njihovih kombinacija. Uže područje zahvata Predmetni je zahvat planiran na području tijesno smještenom između naselja Miranje vezanog uz državnu cestu D27 i autoceste A1 i odmorišta uz istu. Samo područje planiranog zahvata karakterizira zaravnjenost terena te jednolika, niska prirodna vegetacija šikara u kojoj su mjestimice prisutni i fragmenti vegetacije kamenjarskih pašnjaka. Navedene karakteristike područje određuju kao tipičan krajobraz krške zaravni bez značajnih vizualnih i ambijentalnih vrijednosti. Pritom područje u neposrednoj blizini obuhvata određuje oprečni karakter zbog antropogenog utjecaja koji se u prostoru očituje kroz prisutnost velikih prometnica (autocesta, državna cesta), lokalnih cesta, naselja te industrijske zone i energetskog postrojenja koji okružuju neposredan prostor uz sami obuhvat. Zbog zaravnjenosti terena vizure sežu daleko, no promatrano je područje zbog svoje veličine nesagledivo iz ljudske perspektive. Pritom na vizualnu izloženost područja utječe neposredna blizina autoceste radi koje je područje predmetnog zahvata izloženo većem broju promatrača. Na užem području obuhvata vizure su zbog većinom jednoličnog površinskog pokrova izuzev mozaika aktivnih poljoprivrednih površina uglavnom siromašne i nezanimljive.
Elaborat zaštite okoliša 45
3.3.11. Gospodarske djelatnosti
3.3.11.1. Poljoprivreda Prema ARKOD pregledniku, na području predmetnog zahvata nisu utvrđene poljoprivredne površine.
3.3.11.2. Šumarstvo Šumska vegetacija na području zahvata prostorno je smještena na području mediteranske šumske regije te mediteransko-litoralnog vegetacijskog pojasa, a pripada zajednici Šuma i šikara hrasta medunca i bijelog graba (As. Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939). Ova zajednica je najznačajnija klimatskozonska šumska zajednica submediteranske zone priobalnog pojasa sjevernog Hrvatskog primorja, većeg dijela Istre izgrađenog od vapnenca, k Velebitu izloženih strana sjevernojadranskih otoka te sjevernog dijela Ravnih kotara i dijela Dalmacije. Raste na širokom rasponu tala u uvjetima umjereno tople i perhumidne klime. Zajednica rijetko čini suvisle proizvodne šumske sastojine, uglavnom su to velike površine različitih degradacijskih stadija. Razlozi su u stoljetnom iskorištavanju ovih sastojina za ogrijev i druge potrebe ili pašarenje, no danas su ti negativni utjecaji mnogo manji pa se najveći dio tih šuma nalazi u progresiji. Tamo gdje je opravdano treba ih podržavati i uzgojnim mjerama unaprijediti njihovu vrijednost. U sloju drveća pridolaze Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Carpinus orientalis, Acer monspessulanum, Sorbus aria. U sloju grmlja pridolaze Colutea arborescens, Cornus mas, Coronilla emeroides, Cotinus coggygria, Ligustrum vlgare, Paliurus spina-christi, Prunus mahaleb, Rubus ulmifolius, Ruscus aculeatus, a u sloju prizemnog rašća pridolaze Asparagus acutifolius, Bromus erectus, Clematis flammula, Dictamnus albus, Satureja montana, Sesleria autumnalis, Trifolium rubens i dr. Šume i šumska zemljišta na području predmetnog zahvata nalaze se u vlasništvu državnih šuma i njima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Prema javnim podacima na portalu Hrvatskih šuma, ove šume i šumska zemljišta spadaju pod Upravu šuma Podružnicu (UŠP) Split te šumariju Benkovac. Gospodarska jedinica (GJ) u kojoj se nalaze je Bukovičko polje, a razdoblje valjanosti Programa gospodarenja GJ je od 2014. do 2023. godine. GJ Bukovičko polje zajedno s pripadajućim odsjecima prikazana je na slici (Slika 3.3-9). Odsjeci 54a i 56a spadaju u uređajni razred šikare, koja se prema uzgojnom obliku svrstava u degradirane sastojine.
Slika 3.3-9 Gospodarske jedinice državnih šuma i njihovi odsjeci na području predmetnog zahvata (izvor: portal Hrvatskih šuma)
Elaborat zaštite okoliša 46
3.3.11.3. Lovstvo Planirani zahvat nalazi se u državnom otvorenom lovištu XIII/27 Stankovci. Lovište je otvorenog tipa (omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljači). Ustanovljeno je pri nadležnom ministarstvu ("državno lovište"). Površina lovišta prema aktu o ustanovljenju je 4334 ha. Ovlaštenik prava lova je LD (lovačko društvo) Zec iz Stankovaca. S obzirom na uvjete u kojima divljač obitava, sukladno Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11, 41/13), lovište je mediteranskog tipa. Teren lovišta je tipično krški razveden pa su tako u lovištu zastupljena krška polja, šume, šikare i kamenjari. Klima je mediteranska do submediteranska, a vegetacijski su najzastupljenije (degradirane) zajednice hrasta medunca. Reljefni karakter je nizinski. Glavne vrsta divljači koje obitavaju u navedenom lovištu, sukladno članku 6. spomenutog Pravilnika ("vrste divljači koje se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgajaju ili se planiraju uzgajati, ili za koje je lovište ustanovljeno, te vrste divljači za koje je određena LPP (lovnoproduktivna površina) i izvršeno bonitiranje"), su: divlja svinja, obični zec i jarebica kamenjarka - grivna. 3.3.12. Prometne značajke Sunčanu elektranu Benkovac 1 omeđuju autocesta A1, državna cesta D27, županijska cesta ŽC6064 te lokalni makadamski put. Autocesta A1 prolazi sjeverno od predmetne lokacije na najmanjoj udaljenosti od cca 70 m, državna cesta D27 prolazi jugozapadno od predmetne lokacije na najmanjoj udaljenosti od cca 140 m dok županijska cesta prolazi sjeverozapadno od predmetne lokacije na najmanjoj udaljenosti od cca 40 m. Za pristup lokaciji izgradit će se nove pristupne prometnice makadamskog tipa, a priključak na javno-prometnu infrastrukturu bit će definiran na osnovu posebnih uvjeta javnopravnih tijela u skladu s nadležnim Pravilnikom.
Elaborat zaštite okoliša 47
Slika 3.3-10 Izvadak iz kartografskog prikaza 1b. Korištenje i namjena površina s ucrtanim obuhvatom zahvata
Elaborat zaštite okoliša 48
3.3.13. Postojeće razine buke Predmetno područje unutar kojeg je planirana SE Benkovac 1, udaljeno je oko 30 m od prvih stambenih objekata naselja Miranje. Prema Prostornom planu uređenja Općine Benkovac prostorne površine na području naselja, prema Tablici 1. iz članka 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), (Tablica 3.3.-5), mogu se svrstati u 2. zonu (Zona mješovite, pretežito stambene namjene). Najviša noćna dopuštena razina buke za 2. zonu je 40 dB(A), dok za dnevno razdoblje vrijedi najviša dnevna dopuštena razina buke od 55 dB(A).
Tablica 3.3-5 Prikaz Tablice 1. iz članka 5. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
NAJVIŠE DOPUŠTENE OCJENSKE ZONA RAZINE BUKE IMISIJE LRAEQ U DB(A) NAMJENA PROSTORA BUKE
za dan(Ldan) noć(Lnoć)
1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40
2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40
3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45
Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa 4. 65 50 stanovanjem
– Na granici građevne čestice unutar zone Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, buka ne smije prelaziti 80 dB(A) 5. skladišta, servisi) – Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči
Elaborat zaštite okoliša 49
Utjecaj na stanovništvo Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje sunčane elektrane izvodit će se pripremni i građevinski radovi uslijed kojih može doći do povećanog prometa na pristupnim cestama (dovoz materijala i radnika), buke, vibracija i privremenog onečišćenja zraka prašinom i ispušnim plinovima od transportnih sredstava i mehanizacije. Navedenom utjecaju mogu biti u manjoj mjeri izloženi stanovnici naselja Miranje koje je najbliže zahvatu. Udaljenost najbližeg stambenog objekta unutar spomenutog naselja od granice zahvata je oko 50 m no budući da su navedeni radovi privremeni odnosno kratkotrajni, lokalizirani te nisu značajnog intenziteta, ne očekuje se niti značajan negativni utjecaj na stanovništvo. Poštivanjem zakonskih propisa, posebno iz domene zaštite od buke i zaštite zraka, utjecaj će se svesti na minimum. Tijekom korištenja Za vrijeme rada elektrane nema emisija u zrak i vode, buke ni vibracija što ukazuje na to da se značajni negativni utjecaj na stanovništvo ne očekuje.
Utjecaj na kvalitetu zraka Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje zahvata doći će do emitiranja onečišćujućih tvari iz građevinskih strojeva i vozila (dominantan utjecaj: NOx spojeva i čestica – PM10) prilikom njihovih manevarskih radnji (kretanje vozila, odvoz/dovoz građevinskog materijala). Pri tome se radi o relativno malim koncentracijama onečišćujućih tvari, čija pojava se očekuje lokalno u blizini radnih strojeva i transportnih putova za kretanje strojeva, te se uz poštivanje tehnološke discipline ne očekuje znatan negativan utjecaj na kvalitetu zraka. Također, treba naglasiti da se radi o privremenom utjecaju koji prestaje po završetku izvođenja radova. Tijekom korištenja S obzirom na planirane aktivnosti i tip djelatnosti, tijekom korištenja zahvata se ne očekuju dodatni pritisci na postojeću kvalitetu zraka.
Klimatske promjene 4.3.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene – emisije stakleničkih plinova Tijekom izgradnje Utjecaj predmetnog zahvata na klimatske promjene, odnosno doprinos emisijama stakleničkih plinova očekuje se samo tijekom izgradnje zahvata. Utjecaj se manifestira kroz onečišćenje zraka vezano za rad građevinske mehanizacije, a odnosi se na ugljični dioksid (CO2) koji je dio otpadnih plinova motora s unutarnjim sagorijevanjem, sumporni dioksid (SO2) koji nastaje pretežno radom diesel motora te prašinu. Međutim, taj utjecaj je privremenog karaktera i prestaje po završetku radova, a sam obim i veličina zahvata su takvi da ispušni plinovi iz transportnih vozila i građevinske mehanizacije ne mogu utjecati na bilo kakve značajnije lokalne ili globalne klimatske promjene.
Elaborat zaštite okoliša 50
S obzirom na životni vijek sunčanih elektrana i CO₂ neutralnost fotonaponskih sustava vrijedno je spomenuti proizvodnju materijala za izradu fotonaponskih ćelija. Proces dobivanja monokristaličnih modula koristeći silicij energetski je vrlo zahtjevan proces. Ali ako usporedimo utjecaje ostalih elektrana na neobnovljive izvore energije, sunčane elektrane nemjerljivo manje opterećuju okoliš pa time pozitivno utječu na održivi razvoj i smanjenje antropogenog doprinosa klimatskim promjenama. Tijekom korištenja Tijekom korištenja zahvata se ne očekuju emisije stakleničkih plinova. Prilikom rada sunčanih elektrana, odnosno transformacije sunčeve energije u električnu putem fotonaponskih modula, ne proizvode se staklenički plinovi. Zbog toga upotreba fotonaponskih ćelija ima pozitivan utjecaj na okoliš te se njihovom upotrebom smanjuju emisije stakleničkih plinova koji utječu na klimatske promjene. 4.3.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat U smjernicama Europske komisije (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient – Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene) opisana je metodologija procjene utjecaja klime i pretpostavljenih klimatskih promjena na planirani zahvat. Alat za analizu klimatske otpornosti (climate resilience analyses) sastoji se od 7 modula koji se primjenjuju tijekom razvoja projekta: 1. Analiza osjetljivosti (SA) 2. Procjena izloženosti (EE) 3. Analiza ranjivosti (VA) 4. Procjena rizika (RA) 5. Identifikacija opcija prilagodbe (IAO) 6. Procjena opcija prilagodbe (AAO) 7. Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP) Predviđeno je da se prva 4 modula izrade u ranoj (strateškoj) fazi realizacije projekta. Na razini studije izvodivosti izrađuje se prvih 6 modula, uz napomenu da je moguće zanemariti module 5 i 6 ukoliko je prethodno utvrđeno da ne postoji značajna ranjivost i rizik. U nastavku je prezentirana analiza klimatske otpornosti kroz prvih 5 modula te je utvrđeno da nije potrebno provoditi analizu kroz modul 6. Modul 1 - Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske promjene (Sensitivity analyses) Osjetljivost predmetnog zahvata na ključne klimatske čimbenike procjenjuje se kroz četiri ključne teme:
Materijalna dobra i procesi na lokaciji – konstrukcija sa solarnim panelima Ulaz (input) – sunčeva energija Izlaz (output) – električna energija Prometna povezanost Osjetljivost se vrednuje ocjenama: 0-nije osjetljiv, 1-niska osjetljivost, 2-umjerena osjetljivost i 3- visoka osjetljivost, pri čemu se koriste oznake u boji:
Elaborat zaštite okoliša 51
Ocjena Osjetljivost 0 Nema 1 Niska 2 Umjerena 3 Visoka
U narednoj tablici ocjenjena je osjetljivost rješenja na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti,
kroz spomenute četiri teme.
Materijalna dobra i procesi na lokaciji na procesi i dobra Materijalna panelima) solarnim sa (konstrukcija energija) (sunčeva Ulaz energija) (električna Izlaz povezanost Prometna Primarni efekti 1 Povišenje srednje temperature 1 0 1 0 2 Povišenje ekstremnih temperatura 2 0 2 1 3 Promjena u srednjaku oborine 0 0 0 0 4 Promjena u ekstremima oborine 1 0 0 1 5 Promjena srednje brzine vjetra 0 0 0 0 Promjena maksimalnih brzina 6 0 0 0 0 vjetra 7 Vlažnost 0 0 0 0 8 Sunčevo zračenje 0 2 0 0 Sekundarni efekti
9 Promjena razine mora 0 0 0 0 10 Promjena temperature mora 0 0 0 0 11 Dostupnost vode 0 0 0 0 12 Nevremena 2 0 0 2 13 Plavljenje morem 0 0 0 0 14 Ostale poplave 0 0 0 0
Klimatski efekti 15 pH mora 0 0 0 0 16 Pješčane oluje 0 0 0 0 17 Obalna erozija 0 0 0 0 18 Erozija tla 0 0 0 0 19 Zaslanjivanje tla 0 0 0 0 20 Šumski požari 1 0 0 1 21 Kvaliteta zraka 0 0 0 0 22 Nestabilnost tla/klizišta 1 0 0 0 23 Urbani toplinski otoci 0 0 0 0 24 Promjena duljine sušnih razdoblja 0 0 0 0 25 Promjena duljine godišnjih doba 0 1 0 0 26 Trajanje sezone uzgoja 0 0 0 0
Elaborat zaštite okoliša 52
Modul 2 - Procjena izloženosti zahvata (Exposure estimation) Nakon što se utvrdi osjetljivost zahvata procjenjuje se izloženost zahvata na opasnosti koje su vezane za klimatske uvjete na lokaciji. Ova procjena se odnosi na izloženost opasnostima koje mogu biti prouzrokovane klimatskim faktorima u sadašnjoj i/ili budućoj klimi, uzimajući u obzir klimatske promjene na lokaciji zahvata. Procjena izloženosti klimatskim faktorima provodi se na skali od 0 do 3, pri čemu je:
Vrijednost Izloženost Objašnjenje za sadašnju klimu Objašnjenje za buduću klimu 0 Nema Nije zabilježen trend promjene Ne očekuje se promjena izloženosti klimatskog faktora. klimatskog faktora. 1 Niska izloženost Zabilježen je trend promjene Moguća je promjena u klimatskog faktora, ali taj trend vrijednostima klimatskog nije statistički signifikantan ili je faktora, ali ta promjena nije vrlo blag sa zanemarivim signifikantna ili nije moguće mogućim posljedicama. procijeniti smjer promjene ili ima zanemarivu vrijednost. 2 Umjerena Zabilježen je signifikantni Očekuje se umjerena promjena izloženost umjereni trend promjene klimatskog faktora, ta promjena klimatskog faktora. je statistički signifikantna i poznatog smjera. 3 Visoka Zabilježen je signifikantni Očekuje se značajna statistički izloženost značajni trend promjene signifikantna promjena klimatskog faktora. klimatskog faktora koja može imati katastrofalne posljedice.
Procjena izloženosti zahvata klimatskim promjenama sagledava se za klimatske varijable i vezane opasnosti kod kojih postoji visoka ili umjerena osjetljivost na klimatske promjene (Modul 1). U sljedećoj tablici prikazana je sadašnja i buduća izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim opasnostima za razdoblje idućih 100 godina.
Sadašnja izloženost lokacije Buduća izloženost lokacije Primarni efekti Uočeni su trendovi povišenja Očekuje se povišenje Povišenje ekstremnih temperaturnih ekstrema zraka. 2 temperaturnih ekstrema i 2 temperatura povećanje njihove učestalosti. Nije zabilježena statistički Očekuje se smanjenje Sunčevog Sunčevo zračenje značajna promjena Sunčevog 0 zračenja zimi i u proljeće, a 1 zračenja. povećanje ljeti i u jesen. Sekundarni efekti Nije zabilježena značajna Očekuje se smanjenje ekstremne Nevremena promjena u učestalosti ili 0 brzine vjetra i povećanje 1 intenzitetu nevremena. ekstremne oborine (zimi).
Elaborat zaštite okoliša 53
Modul 3 – Analiza ranjivosti (Vulnerability analysis) Ako postoji visoka ili umjerena osjetljivost zahvata na određenu klimatsku varijablu ili opasnost određuje se ranjivost zahvata na klimatske promjene. Ranjivost se računa prema izrazu: V=S×E pri čemu je S osjetljivost zahvata na klimatske promjene (sensitivity), a E izloženost zahvata klimatskim promjenama (exposure). Klasifikacija ranjivosti je napravljena prema sljedećoj matrici:
IZLOŽENOST
Nema/Zanemariva Niska Umjerena Visoka 0 1 2 3
Nema/Zanemariva 0 0 0 0 0 Niska 1 0 1 2 3 Umjerena 2 0 2 4 6
OSJETLJIVOST Visoka 3 0 3 6 9
Iz gornje tablice izvedene su sljedeće kategorije ranjivosti:
Brojčana Ranjivost vrijednost 0 Nema/Zanemariva 1-2 Niska 3-4 Umjerena 6-9 Visoka
U donjoj tablici prikazana je analiza ranjivosti (Modul 3) na osnovi rezultata analize osjetljivosti (Modul 1) i procjene izloženosti (Modul 2) zahvata na klimatske promjene.
OSJETLJI- BUDUĆA SADAŠNJA
RANJIVOST RANJIVOST
VOST
povezanost povezanost povezanost
(električna energija) (električna energija) (električna energija) (električna
(sunčeva energija) (sunčeva energija) (sunčeva energija) (sunčeva
Materijalna dobra i procesi na lokaciji na procesi i dobra Materijalna Ulaz Izlaz Prometna IZLOŽENOST SADAŠNJA lokaciji na procesi i dobra Materijalna Ulaz Izlaz Prometna IZLOŽENOST BUDUĆA lokaciji na procesi i dobra Materijalna Ulaz Izlaz Prometna Primarni efekti 2 Povišenje ekstremnih temperatura 2 0 2 1 2 4 0 4 2 2 4 0 4 2 8 Sunčevo zračenje 0 2 0 0 0 0 0 0 0 1 0 2 0 0 Sekundarni efekti
12 Nevremena 2 0 0 2 0 0 0 0 0 1 2 0 0 2
Elaborat zaštite okoliša 54
Moduli 4 i 5 - Procjena rizika (Risk assessment) i Mjere prilagodbe klimatskim promjenama Rizik je kombinacija vjerojatnosti nastanka nekog događaja i posljedice tog događaja. Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti s fokusom na identifikaciju rizika koji proizlaze iz visoko i umjereno ranjivih aspekata zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti. Klasifikacija procjene rizika je napravljena prema sljedećoj matrici:
Gotovo Malo Vrlo Gotovo Pojavljivanje Moguće nemoguće vjerojatno vjerojatno sigurno Posljedice 1 2 3 4 5
Beznačajne 1 1 2 3 4 5 Male 2 2 4 6 8 10 Umjerene 3 3 6 9 12 15 Velike 4 4 8 12 16 20 Katastrofalne 5 5 10 15 20 25 Pri tome su za određivanje intenziteta posljedica i pojavljivanja korištene sljedeće smjernice:
Posljedice Objašnjenje Beznačajne Nema utjecaja na osnovno stanje okoliša. Lokalizirana na točkasti izvor. Nije potrebna sanacija. Utjecaj na imovinu se može neutralizirati kroz uobičajene aktivnosti. Nema utjecaj na društvo. Male Lokalizirana u granicama lokacije. Sanacija se može provesti u roku od mjesec dana od nastanka posljedice. Posljedice za imovinu se mogu neutralizirati primjenom mjera koje osiguravaju kontinuitet poslovanja. Lokaliziran privremeni utjecaji na društvo. Umjerene Umjerena šteta u okolišu s mogućim opsežnim utjecajem. Sanacija u roku od jedne godine. Posljedice za imovinu su ozbiljne i zahtijevaju dodatne hitne mjere koje osiguravaju kontinuitet poslovanja. Lokaliziran dugoročni utjecaji na društvo. Velike Znatna lokalna šteta u okolišu. Sanacija će trajati duže od godinu dana. Posljedice za imovinu zahtijevaju izvanredne ili hitne mjere koje osiguravaju kontinuitet poslovanja. Propust u zaštiti ranjivih skupina društva. Dugoročni utjecaj na razini države. Katastrofalne Znatna šteta s vrlo opsežnim utjecajem. Sanacija će trajati duže od godinu dana. Izgledi za potpunu sanaciju su ograničeni. Katastrofa koja može izazvati nefunkcionalnost imovine. Prosvjedi zajednice. Pojavljivanje Objašnjenje Rijetko Vjerojatnost incidenta je vrlo mala. Malo S obzirom na sadašnje prakse i procedure, malo je vjerojatno da će se incident vjerojatno dogoditi. Moguće Incident se već dogodio u sličnoj zemlji ili okruženju ili je moguć s visokom sigurnošću s obzirom na projekcije klimatskih promjena. Vjerojatno Vjerojatno je da će se incident dogoditi. Gotovo Vrlo je vjerojatno da će se incident dogoditi, možda i nekoliko puta. sigurno
Elaborat zaštite okoliša 55
Mjere prilagodbe klimatskim promjenama potrebno je propisati za one rizike koji su ocijenjeni kao umjereni ili visoki, tj. za one koji imaju brojčanu vrijednost veću ili jednaku 10. U nastavku je dana ocjena rizika s obzirom na klimatske promjene za one klimatske faktore za koje je ranjivost umjerena ili visoka.
Klimatski faktor: 2 - Povišenje ekstremnih temperatura
Razina ranjivosti Sadašnja Buduća
Materijalna dobra i procesi na lokaciji 4 4
Ulaz 0 0
Izlaz 4 4
Prometna povezanost 2 2
Vezani utjecaji 20 - Šumski požari
Opis Prema karti rizika i ranjivosti od požara, kao i prema stupnju ugroženosti od požara (SUOP) za šumsku vegetaciju, predmetna lokacija nalazi se u mediteranskom području koje ima visoki rizik od šumskih požara tijekom ljetnih mjeseci i u sušnim razdobljima. Rizik Oštećenje konstrukcije i/ili opreme solarne elektrane.
Vjerojatnost pojave 3 - moguće
Posljedice 3 - umjerene
Faktor rizika 9/25
Mjere smanjenja rizika Usavršavanje učinkovitosti mehanizama pripravnosti i pravodobne obrane. Primijenjene mjere Provedena odgovarajuća procjena rizika i pripremljen učinkoviti mehanizam pripravnosti i obrane. Potrebne mjere Nisu predviđene.
Pregledni prikaz razine rizika u matrici rizika prema klimatskim varijablama, odnosno opasnostima povezanima s njima:
Gotovo Malo Vrlo Gotovo Pojavljivanje Moguće nemoguće vjerojatno vjerojatno sigurno Posljedice 1 2 3 4 5
Beznačajne 1 Male 2 Umjerene 3 20 Velike 4 Katastrofalne 5 pri čemu je: 20 – klimatski faktor "Šumski požari".
Elaborat zaštite okoliša 56
Utjecaj na kakvoću vode i vodna tijela
Unutar obuhvata zahvata prostire se grupirano tijelo podzemnih voda JKGN_08 Ravni kotari koje je kemijski i količinski u dobrom stanju. Na širem području zahvata se nalaze sljedeća površinska vodna tijela: JKRN0056_001 Glavni odvodni kanal Poloča, JKRN0107_001 Kličevica-Jaruga, JKRN0305_001, JKRN0225_001 Draga Milovac, JKRN0049_003 Jaruga i JKRN0041_001 Lateralni kanal, JKLN001 Vransko jezero. Tijekom izgradnje Tijekom izvođenja radova moguće je onečišćenje podzemnih voda naftnim derivatima i motornim uljima uslijed korištenja vozila i radnih strojeva koji se kreću na prostoru zahvata. Međutim, uz redovno održavanje uređaja i opreme, pažljivim izvođenjem radova, te pravilnim uređenjem gradilišta, vjerojatnost pojave ovog negativnog utjecaja je mala te navedeni utjecaj nije ocijenjen kao značajan. Također, u slučaju izvanrednih situacija, uslijed izlijevanja štetnih i opasnih tekućina, može doći do onečišćenja podzemnih voda. Uz primjenu odgovarajućih mjera, kao što je pravilno skladištenje otpadnog materijala, te goriva i maziva na području gradilišta, kao i punjenje goriva na benzinskim postajama, utjecaj na vode se ne očekuje. Tijekom korištenja SE Benkovac 1 je predviđena kao potpuno automatizirano postrojenje bez uposlenika, stoga zahvatom nije predviđena vodoopskrba ni odvodnja otpadnih voda na lokaciji. Odvodnja oborinskih voda s kolničke konstrukcije od uvaljanog drobljenca predviđena je procjeđivanjem u okolni teren. Tijekom rada SE, voda će se koristiti jedino za ispiranje fotonaponskih panela, no pri ispiranju se neće koristiti dodatna sredstva za čišćenje, stoga se ne očekuje negativan utjecaj na vode. Mogućnost istjecanja mineralnog ulja iz transformatora u transformatorskoj stanici spriječena će biti izgradnjom sabirne jame u skladu s propisima. S obzirom na karakteristike zahvata, tijekom korištenja zahvata se ne očekuje negativan utjecaj na stanje voda odnosno vodnih tijela.
Utjecaj na tlo
Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje zahvata doći će do trajnog gubitka funkcije tla na području trafostanice (cca 0,50 ha) te temelja montažnih konstrukcija (cca 39 ha). Na ostatku lokacije moguće je oštećenje tla uslijed uklanjanja vegetacije, gaženja tla građevinskom i ostalom mehanizacijom, privremenog odlaganja otpadnog materijala, te potencijalno uslijed onečišćenja pogonskim gorivima, mazivima i tekućim materijalima koji se koriste pri građenju odnosno montaži, što za posljedicu može imati njihovu infiltraciju u tlo i podzemlje. Vjerojatnost ovog negativnog utjecaja na području zahvata moguće je umanjiti pravilnim skladištenjem otpadnog i građevinskog materijala, redovitim održavanjem i servisiranjem strojeva, zabranom skladištenja goriva i maziva na području gradilišta, pridržavanjem mjera i standarda za građevinsku mehanizaciju, te izvođenjem radova prema projektnoj dokumentaciji. Zbog relativno male površine koja će se prenamjeniti (cca 39,50 ha), može se reći da utjecaj zahvata na tlo nije značajan.
Elaborat zaštite okoliša 57
Tijekom korištenja Tijekom korištenja fotonaponskih modula ne očekuje se negativan utjecaj na tlo, osim u slučaju incidentnih situacija izlijevanja goriva ili ulja iz terenskih vozila tijekom redovitog održavanja elektrane.
Utjecaj na bioraznolikost Prilikom procjene utjecaja predmetnog zahvata na biološku raznolikost, definirane su dvije zone utjecaja: Zona izravnog utjecaja – uže područje zahvata:
proteže se do 10 m od granice obuhvata zahvata i obuhvaća područje izravnog zaposjedanja te radni pojas i pojas održavanja; utjecaj predmetnog zahvata unutar navedene zone je siguran, no njegov karakter (snaga, trajanje, značaj) može varirati ovisno o načinu izvođenja radova te osjetljivosti prisutnih vrsta i staništa; Zona mogućeg utjecaja – šire područje zahvata:
proteže se do 200 m od granice obuhvata predmetnog zahvata gdje je moguć umjeren, slab ili neznatan utjecaj; utjecaj zahvata unutar navedene zone je moguć, odnosno ne mora se pojaviti unutar cijele zone, niti je nužno njegov karakter (snaga, trajanje, značaj) unutar cijele zone jednak. Za potrebe procjene utjecaja izgradnje i korištenja sunčane elektrane (SE) Benkovac 1 na vegetaciju i staništa, te floru i faunu sagledani su utjecaji prema predviđenim fazama projekta: (1) priprema i izgradnja SE, (2) korištenje i održavanje SE. Tijekom izgradnje Tijekom faze pripreme i izgradnje predmetnog zahvata prepoznata je mogućnost sljedećih utjecaja na biološku raznolikost:
privremeni ili trajni gubitak i degradacija postojećih staništa na prostoru radnog pojasa i obuhvata zahvata prilikom izgradnje pristupne ceste (kolni priključak do SE) i internih putova, fotonaponskih (FN) modula, internih trafostanica i izmjenjivača te trase podzemnog srednjenaponskog kabelskog voda; promjena kvalitete staništa zbog emisije prašine i ispušnih plinova tijekom rada mehanizacije ili u slučaju onečišćenja emisijom štetnih kemijskih tvari u tlo i vode; unos i/ili širenje invazivnih vrsta biljaka uslijed kretanja ljudi i mehanizacije; oštećivanje gnijezda ptica ili nastambi drugih životinja te stradavanje jedinki manjih životinja koje koriste područje predviđeno za uklanjanje vegetacije tijekom formiranja radnog pojasa, pristupnih cesta te smještaja fotonaponskih modula i ostale infrastrukture SE. Negativan utjecaj na postojeća staništa, vegetaciju i populacije biljnih vrsta na području obuhvata zahvata najviše će se očitovati tijekom uređenja (pripreme) terena za izgradnju i izgradnje SE Benkovac 1. Doći će do direktnog gubitka ili promjene postojećih staništa i vegetacije tijekom izgradnje pojedinih elemenata zahvata kao što su makadamski pristupni putovi, montažne konstrukcije FN modula, trafostanica i druge infrastrukture SE. U daljnjoj razradi projektne dokumentacije planira se metodom sidrenja montažnih konstrukcija FN modula direktno u tlo (bez izrade betonskih temelja) kojim bi se ublažili navedeni utjecaji, odnosno smanjila bi se površina staništa pod trajnim gubitkom. Također, takav način izvedbe bez korištenja betona kao vezivnog sredstva omogućio bi prirodnu drenažu oborinskih voda tijekom korištenja zahvata. Pristupni, odnosno interni putovi koji će se izgraditi za potrebe pristupa panelima planiraju se izvesti od uvaljanog drobljenca što će također omogućiti prirodnu drenažu oborinskih voda. Projektom planiranom sanacijom okoliša gradilišta uz organizaciju gradilišta na način da se u što manjoj mjeri
Elaborat zaštite okoliša 58 oštećuju površine izvan radnog pojasa, utjecaj na okolna prirodna staništa i vegetaciju je moguće umanjiti. Kretanjem građevinskih vozila i mehanizacije može doći do degradacije prirodnih površina čime se otvara mogućnost unosa i mogućeg širenja stranih invazivnih biljnih vrsta. Kako bi se rizik od ovog utjecaja umanjio, tijekom izgradnje je potrebno redovito uklanjati novoniklu ruderalnu i korovnu vegetaciju u radnom pojasu i obuhvatu zahvata. Očekuje se i neizravan utjecaj emisije prašine na biljne vrste i vegetaciju tijekom izgradnje. Navedeni utjecaj tijekom izgradnje planiranog zahvata na postojeća staništa, vegetaciju i populacije biljnih vrsta je kratkotrajan, lokaliziran na uski pojas oko gradilišta i duž prilaza gradilištu te nije značajan. S obzirom na sve navedeno, trajnom i privremenom gubitku bit će izložene relativno male površine stanišnih tipova široko rasprostranjenih na širem području zahvata. Uz pridržavanje predloženih mjera zaštite okoliša koje su u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18,14/19,127/19) i Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), ne očekuje se značajan negativan utjecaj tijekom izgradnje planiranog zahvata na raznolikost flore i staništa okolnog područja. Degradacija staništa prilikom izgradnje SE Benkovac 1 direktno utječe i na faunu. Time prvenstveno dolazi do smanjenja kvalitete, fragmentacije i gubitka dijela povoljnog staništa za gniježđenje ili lov te uznemiravanja i potencijalnog stradavanja pojedinih jedinki, a odnosi se na uže područje zahvata. Uznemiravanje prisutnih jedinki faune tijekom izgradnje bit će uzrokovano bukom i vibracijama te prisutnošću ljudi i radom strojeva. Životinje će iz ovog razloga vjerojatno izbjegavati spomenuto područje do završetka građevinskih radova te će tražiti nova mjesta za lov, okupljanje, reprodukciju ili migracijske rute. Navedeni utjecaji bit će najizraženiji unutar radnog pojasa gdje će se vršiti uklanjanje vegetacije kako bi se omogućio pristup lokacijama planiranih panela, osigurala manipulativna površina, te izvodilo polaganje podzemnog kabela. Moguće je i direktno stradavanje vrsta koje obitavaju i gnijezde se na području predmetnog zahvata prilikom uklanjanja vegetacije i uređenja terena. Utjecaj će biti izraženiji za slabo pokretljive vrste i za pojedine vrste ptica (koje gnijezde na tlu), ukoliko se ovi pripremni radovi na uređenju terena odvijaju u sezoni gniježđenja i razmnožavanja drugih vrsta, pri čemu je razdoblje od travnja do srpnja kritično za većinu vrsta. S obzirom da je utjecaj na prisutnu faunu ograničen na uži pojas izgradnje, te je kratkotrajnog karaktera, smatra se prihvatljivim. Uklanjanjem prirodnog vegetacijskog pokrova (travnjačke površine i šikare) za potrebe pripreme radnog pojasa u jesenskom i zimskom razdoblju, mogu se umanjiti ili potpuno izbjeći negativni utjecaji na ptice, ali i druge životinjske vrste. Prilikom polaganja podzemnih električnih i telekomunikacijskih kabela postoji veći rizik od negativnog utjecaja na podzemna staništa i faunu, ukoliko se za vrijeme izgradnje naiđe na nove speleološke objekte. U slučaju nailaska na speleološki objekt ili njegov dio tijekom izgradnje, potrebno je odmah obustaviti radove i bez odgađanja obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode, što je u skladu s čl. 101., 102., 103. i 104., Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18,14/19, 127/19). Tijekom korištenja Tijekom faze korištenja i održavanja predmetnog zahvata prepoznata je mogućnost sljedećih utjecaja na biološku raznolikost:
trajno narušavanje kvalitete staništa i uvjeta rasta za floru uslijed zasjenjenja uzrokovanog postavljanjem panela; povremeno narušavanje kvalitete staništa za faunu i ometanje faune bukom uzrokovanih kretanjem mehanizacije i prisustvom ljudi uslijed redovitog održavanja zahvata; trajna degradacija i fragmentacija povoljnih staništa za životinjske vrste postavljanjem panela u obuhvatu zahvata i ograđivanjem prostora SE; rizik od sudara ptica (kolizije) s panelima zbog refleksije sunčeve svjetlosti („efekt jezera“).
Elaborat zaštite okoliša 59
Trajno korištenje i održavanje pristupnih i internih putova onemogućit će ponovnu uspostavu prvobitne vegetacije koja je tijekom izgradnje uklonjena. S obzirom da se radi o relativno maloj površini, utjecaj na vegetaciju, staništa i populacije biljnih vrsta nije značajan. Da bi se spriječilo onečišćenje tla i podzemnih staništa procjeđivanjem kroz kršku podloga, uklanjanje novonikle vegetacije u obuhvatu zahvata i duž pristupnih puteva potrebno je vršiti mehanički, bez primjene herbicida. Također, zbog postavljenih panela doći će do djelomične zasjenjenosti tla što će se također negativno odraziti na kvalitetu staništa i biljnih organizama na zasjenjenim površinama. S obzirom na površinu obuhvata zahvata (stvarnog zauzeća prostora od 39 ha) kao i projektom planirane razmake između redova panela neće doći do trajnog zasjenjivanja čitave površine obuhvata zahvata, te navedeni utjecaj nije značajan. Tijekom redovitog održavanja sunčane elektrane doći će do ometanja faune bukom uzrokovanim radom mehanizacije i prisustvom ljudi, no s obzirom da su takve aktivnosti povremene i kratkotrajne, utjecaj će biti zanemariv. Najizraženiji utjecaj na faunu za vrijeme korištenja predmetnog zahvata jest zauzimanje prostora smještajem samog zahvata i fragmentacija staništa do koje će doći uslijed podizanja zaštitne ograde oko SE. Slijedom navedenog doći će do trajnog gubitka manje površine povoljnog staništa za pojedine životinjske vrste, ali i promjene u strategiji lova i smanjenja dostupnosti plijena za predatorne vrste ptica i sisavaca. Solarni paneli bit će postavljeni na konstrukciji, tako da tlo ispod panela ostaje slobodno za kretanje manjih životinja, a navedeni prostor može poslužiti i kao sklonište herpetofauni, manjim sisavcima i nekim vrstama ptica. Kako bi se umanjio utjecaj fragmentacije staništa, predlaže se planirati zaštitnu žičanu ogradu na način da se ostavi barem 10-15 cm između ograde i tla za neometan prolaz malim životinjama. S obzirom na navedeno, ali i malu površinu obuhvata zahvata te veliku dostupnost sličnih staništa u široj okolici zahvata utjecaj neće biti značajan. Paneli solarnih elektrana polariziraju svjetlost te stvaraju privid vodene površine što dovodi do tzv. "efekta jezera". To može privući veći broj kukaca koji privlače ptice ili privući vrste ptica koje inače slijeću, na ili uz vodena tijela. Efekt jezera, iako utvrđen u znanstvenoj literaturi, relativno je slabo istražen. Daljom razradom projektne dokumentacije planira se koristiti antireflektirajući premaz koji se može postaviti na staklenu površinu ili izravno na površinu panela kako ne bi uzrokovali refleksiju svjetlosti te je ocijenjeno da utjecaj nije potencijalno značajan za faunu ptica. Akcidentne situacije Uslijed nestručnog i/ili nepažljivog postupanja s opremom i mehanizacijom, moguć je negativan utjecaj na floru, faunu i staništa u slučaju izbijanja akcidenta velikih razmjera, poput požara ili izlijevanja veće količine štetnih tvari u okoliš. Tada postoji rizik od mogućeg negativnog utjecaja u obliku gubitka ili degradacije staništa na širem području zahvata, a time i utjecaja na prisutnu floru i faunu. S obzirom na malu vjerojatnost pojave akcidenata, procijenjeno je da rizik od značajnih negativnih posljedica nije značajan te ga je moguće prihvatiti uz primjenu svih mjera osiguranja tijekom izgradnje, rada i održavanja sunčane elektrane kako bi se takvi hipotetski događaji izbjegli. Uzme li se u obzir sve navedeno, moguće je zaključiti da zahvat neće značajno utjecati na prisutna staništa te floru i faunu šireg područja zahvata uz poštivanje predloženih mjera zaštite okoliša te važećih propisa i prostornih planova.
Utjecaj na zaštićena područja Na području obuhvata planirane SE Benkovac 1, ne nalazi se ni jedno područje zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). S obzirom na smještaj zahvata, njegove karakteristike i prostornu udaljenost, ne očekuju se negativni utjecaji izgradnje, korištenja i održavanja predmetnog zahvata na najbliža zaštićena područja.
Elaborat zaštite okoliša 60
Utjecaj na ekološku mrežu Obuhvat predmetnog zahvata nalazi se unutar područja ekološke područje očuvanja važnog za ptice (POP) HR1000024 Ravni kotari te područja očuvanja važna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR20013561 Ravni kotari. U nastavku opisani mogući utjecaji zahvata na navedeno područje ekološke mreže. Utjecaji zahvata na druga područja ekološke mreže nisu prepoznati. Samostalni utjecaji Predvidivi samostalni utjecaji zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže procijenjeni su prema predviđenim fazama projekta: (1) priprema i izgradnja, (2) korištenje i održavanje sunčane elektrane. S obzirom na ciljne vrste ptica koje mogu biti prisutne na području izgradnje zahvata prepoznati su slijedeći mogući samostalni utjecaji: • privremeni ili trajni gubitak dijela povoljnih staništa za gniježđenje i/ili lov i ishranu te degradacija i fragmentacija staništa za ciljne vrste prisutne u obuhvatu zahvata; • promjena kvalitete staništa zbog emisije prašine i ispušnih plinova tijekom izgradnje radom mehanizacije ili u slučaju onečišćenja emisijom štetnih kemijskih tvari u tlo i vode; • stradavanje jaja i mladih vrsta ptica ukoliko gnijezde na području predviđenom za uklanjanje vegetacije, odnosno tijekom formiranja radnog pojasa za izgradnju pristupnih cesta te smještaj fotonaponskih panela, trafostanice i izmjenjivača; • privremeno uznemiravanje ciljnih vrsta zbog pojave buke tijekom izgradnje i održavanja predmetnog zahvata; • rizik od sudara ptica (kolizije) s panelima zbog refleksije sunčeve svjetlosti („efekt jezera“); • stradavanja životinja i gubitak ili promjena njihovog staništa u slučaju akcidentnih situacija, prilikom izgradnje ili za vrijeme rada sunčane elektrane. Tijekom pripreme i izgradnje SE Benkovac 1, kao što je već navedeno u poglavlju 4.6. Utjecaj na biološku raznolikost, doći će do direktnog utjecaja u obliku gubitka ili promjene postojeće vegetacije i staništa u obuhvatu zahvata, što može utjecati na prisutne ciljne vrste ptica područja ekološke mreže gubitkom povoljnih staništa za gniježđenje, lov i ishranu te fragmentacije staništa. Obuhvat predmetnog zahvata zauzima 0,32 % od ukupne površine područja očuvanja važna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR20013561 Ravni kotari te 0,15 % područja ekološke područje očuvanja važnog za ptice (POP) HR1000024 Ravni kotari. Također, na užem području predmetnog zahvata na kojem će doći do trajnog gubitka ili degradacije staništa povoljnih za ciljne vrste ptica nalaze se pretežito kamenjarski pašnjaci koji su uvelike dostupne na širem području navedenih područja ekološke mreže. Područje zahvata nalazi se u neposretnoj blizini prometnice i naselje odnosno područja visokog antropogenog utjecaja kao i rubnog dijela ekološke mreže te je vjerojatnot pojavljivanja ciljnih vrsta manja u odnosu na ostatak područja ekološke mreže. S obzirom na navedeno, ocijenjeno je da izgradnja zahvata neće značajno utjecati na populacije ciljnih vrsta koje područje obuhvata zahvata koriste za gniježđenje i/ili lov i ishranu. Osim toga, s obzirom na ekološke zahtjeve, pojedine ciljne vrste ptica (one primarno gniježđenjem i načinom života vezane uz tlo) vjerojatno će nastaviti koristiti taj prostor te će im slobodni prostor ispod panela moći poslužiti kao sklonište, ali i kao privlačno mjesto za gniježđenje. Smanjenju fragmentacije staništa za ove vrste može pridonijeti i planiranje zaštitne ograde na način da se ostavi prostor između tla i ograde za neometan prolaz manjih životinja. Uznemiravanje pojedinih ciljnih vrsta tijekom izgradnje i redovitog održavanja zahvata bit će uzrokovano prisustvom mehanizacije, vozila i ljudi, odnosno bukom, vibracijama i emisijom ispušnih plinova i čestica prašine. Negativni utjecaji uznemiravanja ciljnih vrsta ptica tijekom izvođenja
Elaborat zaštite okoliša 61 građevinskih radova kratkotrajnog su karaktera i prostorno ograničeni na pristupne putove i radni pojas, te ocijenjeni prihvatljivim. Uznemiravanje te moguće stradavanje ptica, njihovih jaja ili uništavanje gnijezda tijekom uklanjanja vegetacije, formiranja pristupnih cesta i radnog pojasa moguće je izbjeći izvođenjem radova na pripremi radnog pojasa i uređenju terena izvan perioda gniježđenja većine ciljnih vrsta ptica odnosno izvođenjem radova u jesenskom i zimskom periodu godine. Tijekom rada SE Benkovac 1 postoji rizik od stradavanje pojedinih jedinki ciljnih vrsta ptica uslijed sudara (kolizije) s fotonaponskim panelima. Naime, paneli solarnih elektrana polariziraju svjetlost te mogu stvarati privid vodene površine što dovodi do tzv. „efekta jezera“. To može privući veći broj kukaca koji privlače ptice ili privući vrste ptica koje inače slijeću, na ili uz vodena tijela. Daljnjom razradom projektne dokumentacije predmetnog zahvata planira se koristiti antireflektirajući premaz koji se može postaviti na staklenu površinu ili izravno na površinu panela kako ne bi uzrokovali refleksiju svjetlosti te je ocijenjeno da utjecaj nije potencijalno značajan za ciljne vrste ptica. Pregled samostalnih utjecaja na ciljne vrste ptica za područje ekološke mreže prikazan je HR1000024 Ravni kotar te ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2001361 Ravni kotari prikazan je u sljedećim tablicama.
Tablica 4.8-1 Pregled samostalnih utjecaja na ciljne vrste područja ekološke mreže HR2001361 Ravni kotari POVS (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove) ZNANSTVENI HRVATSKI NAZIV NAZIV VRSTE/ UTJECAJ UTJECAJ VRSTE/HRVATSKI ŠIFRA TIJEKOM TIJEKOM KOMENTAR UTJECAJA NAZIV STANIŠTA STANIŠNOG IZGRADNJE KORIŠTENJA TIPA Prema dostupnim podacima Austropotamobius navedeno stanište nije prisutno na bjelonogi rak NE NE pallipes području zahvata te se utjecaj zahvata može isključiti. kopnena kornjača Testudo hermanni NE NE Mogući utjecaj u vidu četveroprugi Elaphe uznemiravanja i gubitak povoljih NE NE kravosas quatuorlineata staništa tijekom izgradnje zahvata. S obzirom da se radi o privremenom utjecaju te dostupnost povoljnih staništa na širem području ekološke mreže, crvenkrpica Zamenis situla NE NE može se isključiti značajan utjecaj na navedene ciljne vrste. Tijekom korištenja zahvata ne očekuje se utjecaj zahvata, na ciljne vrste. Miniopterus Staništa povoljna za ove vrste nisu dugokrili pršnjak NE NE schreibersii zabilježena na području zahvata, te se može isključiti utjecaj oštrouhi šišmiš Myotis blythii NE NE zahvata. Mogući utjecaj na ciljnu vrstu u vidu gubitka povoljnih staništa, s Proterebia afra obzirom na dostupnost povoljnih dalmatinski okaš NE NE dalmata staništa na području ekološke mreže, navedeni zahvat se smatra prihvatljivim. Mediteranski visoki Prema dostupnim podacima vlažni navedeno stanište nije prisutno na 6420 NE NE travnjaci Molinio- području zahvata te se utjecaj Holoschoenion zahvata može isključiti. Prema dostupnim podacima Špilje i jame navedeno stanište nije prisutno na 8310 NE NE zatvorene za javnost području zahvata te se utjecaj zahvata može isključiti.
Elaborat zaštite okoliša 62
Tablica 4.8-2 Pregled samostalnih utjecaja na ciljne vrste područja ekološke mreže Ravni kotari POP (područje očuvanja značajna za ptice (POP) UTJECAJ UTJECAJ ZNANSTVENI NAZIV HRVATSKI NAZIV TIJEKOM TIJEKOM KOMENTAR UTJECAJA VRSTE VRSTE IZGRADNJE KORIŠTENJA jarebica Alectoris graeca NE NE kamenjarka primorska Anthus campestris NE NE trepteljka Mogući utjecaj u obliku gubitka ili Bubo bubo ušara NE NE promjene postojeće vegetacije i staništa u obuhvatu zahvata koja Calandrella kratkoprsta ševa NE NE ptice mogu koristiti kao područja brachydactyla za lov za gniježđenje i/ili lov i Caprimulgus leganj NE NE ishranu. S obzirom da se radi o europaeus rubnom dijelu područja ekološke Circaetus gallicus zmijar NE NE mreže s izraženim antropogenim Circus cyaneus eja strnjarica NE NE utjecajem (blizina prometnica i Circus pygargus eja livadarka NE NE naselje) utjecaj utjecaj zahvata se može isključiti. Coracias garulus zlatovrana NE NE
Dendrocopos crvenoglavi NE NE S obzirom da se radovi planiraju medius djetlić izvoditi izvan sezone gniježđenja, Falco columbarius mali sokol NE NE utjecaj zahvata na uznemiravanje bjelonokta Falco naumanni NE NE ptica koje gnijezde nije značajan. vjetruša Grus grus ždral NE NE Mogući utjecaj tijekom korištenja Hippolais olivetorum voljić maslinar NE NE zahvata u vidu stvaranja efekta jezera, s obzirom da se planira Lanius collurio rusi svračak NE NE koristit antireflektirajući sloj na Lanius minor sivi svračak NE NE panelima, se može isključiti. Lullula arborea ševa krunica NE NE Melanocorypha velika ševa NE NE calandra
Skupni (kumulativni) utjecaji Izuzev samostalnih utjecaja planiranog zahvata na ciljne vrste ptica i cjelovitost ekološke mreže, bitno je sagledati i skupne utjecaje iz perspektive planiranog zahvata. Dugotrajni utjecaji (tijekom rada i održavanja zahvata), kao što su trajni gubitak staništa i fragmentacija, mogu biti značajni ukoliko postoje veći zahvati sličnih utjecaja u okolici. Iz tog razloga, prilikom procjene skupnih utjecaja u razmatranje su uzeti postojeći i planirani objekti iz područja energetike istog tipa utjecaja (planirane solarne elektrane u blizini) solarne elektrane Benkovac 2 i Benkovac 3 koji se nalaze izvan područja ekološke mreže (ali u njenoj neposrednoj blizini). Unutar navedenih područja ekološke mreže nalaze se planirana gospodarska zona Gornja Jagodnja – Zapužane i SE Donja Voda – Pristeg, svi ostali zahvati iz domene obnovljivih izvore energije na području Grada Benkovca (vjetroelektrane i gospodarske zone – proizvodne) nalaze izvan navedenih područja ekološke mreže (Poglavlje 2.4. i 4.18.). Zbog karaktera samostalnih utjecaja planirane SE Benkovac 1 na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (rizik od stradavanja ptica bit će umanjen primjenom antireflektirajućeg sloja na solarnim panelima, dok se rizik od stradavanja tijekom izgradnje može izbjeći izvođenjem pripremnih radova izvan razdoblja gniježđenja ptica), planirana SE neće značajno pridonijeti skupnom utjecaju s planiranim i postojećim projektima iz područja obnovljivih izvora energije na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR1000024 Ravni kotari i HR2001361 Ravni kotari.
Zaključak utjecaja na ekološku mrežu Sagledavanjem mogućih samostalnih i kumulativnih utjecaja zahvata, procijenjeno je da se mogućnost značajnog utjecaja planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže značajnog za očuvanje ptica za ptice (POP) HR1000024 Ravni kotari i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001361 Ravni kotari može isključiti..
Elaborat zaštite okoliša 63
Utjecaj na kulturnu baštinu
Prema kartografskom prikazu Prostornog plana Zadarske županije te uvidom u Registar kulturnih dobara RH, utvrđeno je da se unutar obuhvata zahvata ne nalaze pojedina evidentirana i/ili zaštićena kulturna dobra. Tek se na udaljenosti većoj od oko 700 m nalaze pojedina kulturna dobra (sakralne i civilne građevine, pojedinačni kopneni lokaliteti), no s obzirom na karakteristike zahvata te navedenu prostornu udaljenost, ne očekuje se negativni utjecaj zahvata na ova kulturna dobra. U slučaju nailaska na nepoznat i neistražen lokalitet kulturne baštine tijekom izgradnje zahvata, potrebno je odmah obustaviti radove i bez odgađanja obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite kulturne baštine te postupiti po rješenju nadležnog tijela.
Utjecaj na krajobrazna obilježja
Utjecaj na krajobraz u kojem se planira novi zahvat, općenito se može očitovati kroz promjene u fizičkoj strukturi krajobraza, te promjene u njegovu izgledu i načinu doživljavanja. Pritom predmetni zahvat izgradnje sunčane elektrane obuhvaća postavljanje solarnih modula na montažne konstrukcije, izgradnju interne trafostanice i makadamskih puteva, polaganje kabelskih vodova te postavljanje zaštitnih ograda. Tijekom izgradnje Izgradnja sunčane elektrane uključivat će pripremne radove (čišćenje terena, površinsko krčenje, odvoz suvišnog materijala, građenje privremenih građevina za potrebe organizacije gradilišta) i zemljane radove. Pritom će se trajno ukloniti velik dio niskog raslinja na samoj parceli buduće sunčane elektrane, krčenjem grmolike vegetacije. Uzimajući u obzir da se radi o pretežno niskim oblicima površinskog pokrova ili pak degradacijskim oblicima šumskog pokrova koji nisu iznimna i rijetka pojava, već su prisutni i na širem području zahvata, njihovo uklanjanje i prenamjena neće predstavljati gubitak od veće važnosti za krajobraz u širem smislu. Opisani građevinski radovi će izmijeniti izgled područja za vrijeme gradnje, no budući da je ovaj utjecaj privremenog karaktera, može se smatrati zanemarivim, ako se nakon izgradnje pristupi obaveznoj sanaciji područja zahvaćena građevinskim radovima uz planiranu sunčanu elektranu. Tijekom korištenja Opisane promjene također će dovesti do izravnih i trajnih promjena u vizualnoj percepciji krajobraza tijekom korištenja zahvata. Do promjene u doživljaju krajobrazne slike doći će ponajviše na područjima iz kojih je zahvat vizualno izložen, pri čemu su od veće važnosti područja na kojima se nalaze promatrači. Izgradnjom sunčane elektrane i trajnom prenamjenom prostora, doći će do unosa uzorka izražene geometrijske forme u područje prirodnog karaktera. S obzirom na horizontalan smještaj fotonaponskih modula, isti neće djelovati kao masivni volumeni koji bi na ovaj način dominirali promatranim prostorom. Ipak, svojom će tamnijom bojom, fronte panela unijeti određeni kontrast u prostor te na ovaj način dolaziti do izražaja u istom. Jedine nešto više elemente planiranog zahvata u odnosu na solarne module, predstavljat će planirane trafostanice (ovisno o tehničkom rješenju koje će se definirati u fazi glavnog projekta), koje ipak neće biti znatnijih dimenzija. Što se vizualne izloženosti predmetnog zahvata tiče, neposredno uz sam predmetni zahvat prolazi autocesta s koje će zahvat u cijelosti biti vidljiv no uzimajući u obzir brzinu prometa i prisutnost prirodne vegetacije uz rub zahvata, pogled na zahvat biti će kratkotrajan i donekle zaklonjen. Uz obuhvat nalaze se i manja naseljena područja uz lokalne ceste. Zahvat će stoga biti vizualno izložen i od strane statičnih promatrača iz naselja, te većeg broja cesta i makadamskih puteva s manjom frekvencijom prometa ali sporijim brzinama vožnje. Pritom većina stambenih objekata nije pozicionirana na uzvisinama, a uz postojeći vegetacijski pokrov u užoj okolici i primjenu
Elaborat zaštite okoliša 64 antirefleksijskog sloja, isti ne bi trebali predstavljati snažan element niti biti izloženi većem broju promatrača. Zahvat će iz udaljenijih naseljenih mjesta gotovo u potpunosti zakloniti postojeća grmolika vegetacija koja se pruža rubno uz iste, te mjestimično viša vegetacija koja se pojavljuje u širem sagledanom području kao i sama prostorna udaljenost zahvata. S obzirom na sve navedeno, planirani zahvat će uzrokovati izravne i trajne, no neznatne promjene u izgledu i vizualnoj percepciji krajobraza. Pri tome, navedene promjene neće biti od većeg značaja za promjene karaktera krajobraza u širem smislu kako zbog značajki zahvata tako i zbog antropogenog karaktera užeg područja oko zahvata. Primjenom svih zakonski propisanih mjera, s ciljem očuvanja temeljnih krajobraznih odlika prostora, mogući negativan utjecaj planiranog zahvata svest će se na minimum stoga je moguće zaključiti da će utjecaji na krajobraz biti prihvatljivi.
Utjecaj na gospodarske djelatnosti
4.11.1. Poljoprivreda Na području sunčane elektrane Benkovac 1 nema poljoprivrednih površina pa time neće biti ni utjecaja na poljoprivredu. 4.11.2. Šumarstvo Tijekom izgradnje Za potrebe izgradnje sunčane elektrane, iskrčit će se vegetacija na lokaciji zahvata. Pri tome je uglavnom riječ o šumskim površinama obraslim niskom vegetacijom (šikare), stoga, utjecaj na šumarstvo za vrijeme izgradnje SE s gospodarskog aspekta nije značajan. Opasnost šuma od požara na širem području zahvata generalno je velika, zbog čega tijekom izvođenja radova osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima koji mogu izazvati iskrenje. Tijekom korištenja Tijekom rada sunčane elektrane ne očekuje se negativan utjecaj na šumarstvo. 4.11.3. Lovstvo Tijekom izgradnje Zemljani i ostali radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi mogu uznemiriti divljač te će ona potražiti mirnija i sigurnija mjesta. S obzirom da je navedeni utjecaj privremen, divljač će se nakon završetka radova vratiti u područje i nastaviti obitavati u staništu. Tijekom korištenja Primarni utjecaj tijekom korištenja solarne elektrane je zauzeće prostora, tj. gubitak lovnoproduktivnih površina lovišta. Trajni gubitak lovnoproduktivnih površina predstavlja izgradnja svih nadzemnih, odnosno betoniranih ili asfaltiranih površina (pristupne ceste (asfaltirane), trafostanica). Najveći dio SE predstavljaju površine s fotonaponskim modulima (platoi sa solarnim panelima). Iako se oni izvode na način da se ne betonira površina na kojoj se podižu, a ispod njih raste trava, područje na kojem će se montirati fotonaponski moduli će biti u cijelosti ograđeno. Na taj način površina solarne elektrane postaje nedostupna za divljač (osim pernate divljači), čime se smanjuje lovnoproduktivna površina lovišta na području zahvata. Taj se utjecaj može dodatno smanjiti postavljanjem zaštitne žičane ograde na način da se između ograde i tla ostavi 10-15 cm prostora kako bi se osigurala povezanost ograđenog prostora i staništa izvan za male životinje (sitnu divljač).
Elaborat zaštite okoliša 65
Iako je riječ o području veličine 100 ha, s obzirom na cjelokupni širi prostor i sitnu divljač koja na njemu obitava, te izvedbu žičane ograde na gore opisani način, gubitak lovnoproduktivnih površina uzrokovan planiranom izgradnjom solarne elektrane može se smatrati prihvatljivim.
Utjecaj od povećanih razina buke Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje doći će do povećanja razina buke uslijed povećanja prometa i rada mehanizacije, odnosno aktivnosti vezanih uz uklanjanje vegetacije, dopremu materijala i opreme za izgradnju sunčane elektrane te postavljanje fotonaponskih modula. Budući da će navedeni utjecaji biti privremeni, kratkotrajni te prostorno i vremenski ograničeni (tijekom dana), utjecaj povećanja razina buke je ocijenjen kao mali. Tijekom korištenja Buka tijekom operativne faze sunčane elektrane će se javljati samo tijekom održavanja elektrane (prisutnost vozila i rad njihovih motora, održavanje vegetacije). Ona će biti povremena, kratkotrajna i malog intenziteta. Mala razina buke će biti prisutna i zbog rada transformatorske stanice, no ona će biti u granicama propisanih vrijednosti Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Ostali elementi sunčane elektrane ne proizvode buku.
Utjecaj na promet Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje i izvođenja radova na lokaciji sunčane elektrane Benkovac 1 nastajat će privremeni i povremeni utjecaji uslijed povećane frekvencije prometa vozila i ostale mehanizacije do predmetne lokacije te vozila za prijevoz radnika, građevinskog materijala i otpada u postojeću cestovnu mrežu. Aktivnosti pri izgradnji pritom će se izvoditi na način da ne ugrožavaju sigurnost i normalno odvijanje prometa na okolnim cestama stoga se procjenjuje da promet vezan uz izgradnju SE Benkovac 1 neće značajnije utjecati na postojeći promet. Tijekom korištenja Tijekom rada sunčane elektrane vozila će dolaziti na lokaciju samo tijekom radova na održavanju. Radi se o povremenom, kratkotrajnom utjecaju slabog intenziteta te se ne očekuje da će uzrokovati značajniji utjecaj na postojeći promet na prometnicama kojima će se pristupati lokaciji.
Utjecaj od nastanka otpada Sav nastali otpad treba zbrinuti prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) kojim se određuju prava, obveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba, jedinica lokalne samouprave i uprave u postupanju s otpadom. Zbrinjavanje i odvoz opasnog i neopasnog otpada moraju obavljati za to ovlašteni gospodarski subjekti. Tijekom izgradnje Tijekom pripremnih i građevinskih radova, te transporta i rada mehanizacije pri izgradnji predmetnog zahvata, moguć je nastanak različitih vrsta neopasnog i opasnog otpada koje se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) mogu svrstati u nekoliko grupa
Elaborat zaštite okoliša 66
Tablica 4.14-1 Pregled vrsta neopasnog i opasnog otpada koje mogu nastati tijekom radova KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (OSIM JESTIVOG 13 ULJA I OTPADA IZ GRUPA 05, 12 I 19) 13 01* otpadna hidraulična ulja 13 02* otpadna motorna, strojna i maziva ulja OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA BRISANJE I 15 UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN ambalaža (uključujući odvojeno sakupljenu ambalažu iz komunalnog 15 01 otpada) 15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA 17 (UKLJUČUJUĆI I OTPAD OD ISKAPANJA ONEČIŠĆENOG TLA) 17 05 04 zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA, TRGOVINE, 20 ZANATSTVA I SLIČNI OTPAD IZ PROIZVODNIH POGONA I INSTITUCIJA), UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE FRAKCIJE 20 01 odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01) 20 03 ostali komunalni otpad * opasni otpad Uz pridržavanje projektom definirane organizacije gradilišta, te pravilnim sakupljanjem i odvajanjem otpada po vrstama otpada, kao i predajom tog otpada ovlaštenim tvrtkama (sakupljačima) na zbrinjavanje, ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš od otpada nastalog tijekom izgradnje, a sve uz poštivanje važećih propisa, naročito: - Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) - Pravilnika o katalogu otpada (NN 90/15) - članka 10., 12. i 33. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) - članka 4. i 5. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18, 14/19, 127/19). Tijekom korištenja Tijekom rada fotonaponskog sustava, odnosno pretvaranja Sunčeve energije u električnu, ne nastaje otpad. Moguć je nastanak otpada tijekom održavanja koje uključuje periodičke vizualne preglede, čišćenje solarnih panela te zamjenu opreme ili njezinih dijelova. Zbrinjavanje otpada obavljat će se putem ovlaštenih pravnih osoba za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada, u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17), te se ne očekuje negativan utjecaj uslijed nastanka otpada tijekom korištenja sunčane elektrane. Uslijed isteka životnog vijeka SE koji je procijenjen na 25 - 30 godina, odnosno prestanka rada elektrane, također nastaje otpad. Pri tome fotonaponski moduli sadrže materijale koji se mogu reciklirati i ponovo koristiti u novim proizvodima, kao što su staklo, aluminij i poluvodički materijali. Sav nastali otpad, ovisno o vrsti, treba zbrinuti sukladno važećim zakonskim propisima u tom trenutku.
Utjecaj uslijed akcidentnih situacija Tijekom izgradnje i korištenja SE moguća je pojava akcidentnih situacija koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobara, te prirodu i okoliš, uslijed prosipanja ili izlijevanja naftnih derivata iz vozila ili mehanizacije; nesreća uslijed sudara, prevrtanja vozila i strojeva; požara na otvorenim površinama, u vozilima ili mehanizaciji; nesreća uzrokovanih višom silom (djelovanje prirodnih nepogoda), te nesreća uzrokovanih tehničkim kvarom ili ljudskom greškom. Primjenom visokih standarda struke kod projektiranja i izvedbe, provedbom nadzora rada SE, primjenom ispravnih operativnih i sigurnosnih postupaka (mjere redovnog održavanja i servisiranja), te pravovremenim uklanjanjem mogućih uzroka nesreća, rizici od nastanka akcidentnih situacija značajno su smanjeni te se mogu očekivati s malom vjerojatnošću pojavljivanja.
Elaborat zaštite okoliša 67
U slučaju da do njih ipak dođe, primjenom propisanih postupaka i pravovremenom intervencijom, negativni utjecaji se mogu spriječiti ili značajno umanjiti.
Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja S obzirom na geografski položaj zahvata, odnosno prostornu udaljenost od graničnog područja (više od 50 km do državne granice s BiH), te namjenu zahvata, njegove karakteristike i prostorni obuhvat, ne očekuju se značajni prekogranični utjecaji tijekom izgradnje i korištenja zahvata.
Pregled mogućih utjecaja nakon prestanka korištenja zahvata Predviđeni vijek rada SE je do 25 - 30 godina. U trenutku prestanka rada sunčane elektrane i uklanjanja elektrane, postupat će se u okviru tada važeće zakonske regulative iz područja zaštite okoliša odnosno zbrinjavanja otpada.
Mogući kumulativni utjecaji Izuzev samostalnih utjecaja planiranog zahvata na sastavnice okoliša, bitno je sagledati i skupne utjecaje iz perspektive planiranog zahvata. Dugotrajni utjecaji (tijekom rada i održavanja zahvata), kao što su trajni gubitak staništa i fragmentacija, mogu biti značajni ukoliko postoje veći zahvati sličnih utjecaja u okolici. Iz tog razloga, prilikom procjene skupnih utjecaja u razmatranje su uzeti postojeći i planirani objekti iz područja obnovljivih izvora energije kao što su sunčane elektrane te vjetroelektrane te područja gospodarske namjene (proizvodne). Na širem području zahvata, osim prometne infrastrukture nema izgrađenih energetskih objekata (poglavlje 2.4.). Od planiranih solarnih elektrana koje su razmatrane zbog istih utjecaja na okoliš, u odnosu na zahvat SE Benkovac 1 najbliže su planirane solarne elektrane SE BENKOVAC 2 koja je udaljena od predmetne lokacije oko 7 km na sjeverozapadu te SE BENKOVAC 3 udaljena od predmetne lokacije oko 5 km na istoku te na Dobra voda- Pristeg koja je udaljena 5,2 km. Prema prostornom planu Grada Benkovca ne planiraju se nove vjetroelektrane, osim već postojećih: Medviđa (VE ZADAR 2), Rodaljice (VE ZADAR 3), Kula Atlagić - Donji Karin (VE ZADAR 4) te Korlat koje se sve nalaze na udaljenosti od 10 km i više. Na udaljenosti manjoj od 5 km od samog zahvata nalaze se tri postojeće zone gospodarske namjene (proizvodne) Benkovac te planirane Šopot, dvije zone Buković, Benkovačko selo i Gornja Jagodnja – Zapužane te Vukšić koje se nalaze u području koje je pod izraženim antropogenim utjecajem uz naselja i prometnice. Razmatrane lokacije u ovom poglavlju nalaze se uglavnom unutar istog stanišnog tipa C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone te uz izgrađena i industrijska staništa te sastojine oštoigličaste borovice (E Šume). Lokacije obnovljivih izvora energije koje su razmatrane u ovom poglavlju se nalaze izvan područja zaštićenih temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Lokacije Benkovac 1, Gornja Jagodnja – Zapužane, Donja Voda – Pristeg nalaze se unutar područja ekološke mreže za ptice (POP) HR1000024 Ravni kotar i područja očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001361 Ravni kotari, dok sve ostale razmatrane lokacije obnovljivih izvora energije nalaze se izvan područja ekološke mreže ili u njenoj neposrednoj blizini. Lokacije planirane za izgradnju solarnih elektrana kao i sve ostale lokacije predviđene za obnovljive izvore energije smještene su područjima izraženog antropogenog utjecaja u vidu smještaja uz prometnice (autoput) te izgrađena područja uz naselja.
Elaborat zaštite okoliša 68
S obzirom da se planirani zahvat nalazi u području pod visokim antropogenim utjecajem (naselja i autoput) kao i na ograničene samostalne utjecaje zahvata Benkovac 1, doprinos skupnom utjecaju zahvata Benkovac 1 se može isključiti.
Elaborat zaštite okoliša 69
Prijedlog mjera zaštite okoliša
Osim navedenog, nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite u skladu sa: - zakonskim propisima iz područja gospodarenja otpadom, gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica, zaštite od opterećenja okoliša, zaštite od požara i zaštite na radu, te - izrađenom projektnom i drugom dokumentacijom, a koja je usklađena s posebnim uvjetima javnopravnih tijela, - dobrom inženjerskom i stručnom praksom prilikom izgradnje i korištenja zahvata. Uz obavezno poštivanje prethodno navedenih mjera, može se ocijeniti da predmetni zahvat neće imati značajnih negativnih utjecaja na okoliš.
Prijedlog programa praćenja okoliša
Uz obavezno poštivanje prethodno navedenih mjera, propisivanje praćenja stanja okoliša nije potrebno.
Elaborat zaštite okoliša 70
Kod vrednovanja i ocjene prihvatljivosti mogućih utjecaja zahvata na okoliš, u obzir su uzeti karakter (pozitivan / negativan) i intenzitet utjecaja, kao i obilježja koja uključuju trajanje, doseg, reverzibilnost i vjerojatnost pojave utjecaja.
KARAKTER
+ -
Nema utjecaja / /
Neutralan
Zanemariv
Slab
Umjeren INTENZITET / ZNAČAJ / INTENZITET
Značajan
Obilježja utjecaja i kratice: - Trajanje o Privremeni KR, SR, DR o Povremeni PO o Trajni TR - Doseg o Izravni IZ o Neizravni NI - Reverzibilnost o Reverzibilni R o Ireverzibilni IR - Vjerojatnost pojave o Velika V o Mala M
Na temelju analize i opisa u prethodnim poglavljima, navedena obilježja utjecaja definirana su i sažeto prikazana za pojedinu sastavnicu okoliša u slijedećoj tablici. Zaključno je moguće reći da je zahvata prihvatljiv za okoliš, uz primjenu predloženih mjera zaštite okoliša.
Elaborat zaštite okoliša 71
Pregled utjecaja
Tablica 6.1-1regled utjecaja solarne elektrane Benkovac 1 tijekom izgradnje i tijekom korištenja OBILJEŽJA SASTAVNICA UTJECAJA NAPOMENA OKOLIŠA Tijekom Tijekom izgradnje korištenja KR, IZ, Stanovništvo / Utjecaj je zanemariv, odnosno zahvat je prihvatljiv. R, V KR, IZ, Kvaliteta zraka / Utjecaj je zanemariv, odnosno zahvat je prihvatljiv. R, V Utjecaj zahvata KR, IZ, DR, NI, Utjecaj tijekom gradnje je negativan i zanemariv, dok za vrijeme rada SE utjecaj ima na klimatske R, V IR, V pozitivan predznak. Kao takav zahvat je prihvatljiv. promjene Zahvat ne uključuje instalacije vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Vode i vodna / / U regularnim uvjetima izgradnje i korištenja zahvata, ne očekuju se utjecaji SE na tijela vode i vodna tijela, odnosno zahvat je prihvatljiv. Utjecaj zahvata na tlo nije značajan zbog relativno male površine koja će se Tlo TR, IZ, IR / prenamjeniti (trafostanica, temelji montažnih konstrukcija – cca 42,50 ha). Zahvat neće značajno utjecati na prisutna staništa te floru i faunu šireg područja Biološka KR, IZ, DR, IZ, zahvata uz poštivanje predloženih mjera zaštite te važećih propisa i prostornih raznolikost R, V R, V planova. Zaštićena Na samoj lokaciji i u neposrednoj blizini predmetnog zahvata nema zaštićenih / / područja područja prirode. Sagledavanjem mogućih samostalnih i kumulativnih utjecaja zahvata, procijenjeno je da se mogućnost značajnog utjecaja planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i KR, IZ, DR, IZ, Ekološka mreža cjelovitost područja ekološke mreže značajnog za očuvanje ptica HR20013561 R, V R, V Ravni kotari i područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001361 Ravni kotari može se isključiti. Kulturna / / Na samoj lokaciji i u neposrednoj blizini predmetnog zahvata nema zaštićenih baština lokaliteta kulturne baštine. Zahvat će uzrokovati izravne promjene u izgledu i načinu doživljavanja krajobraza užeg područja, no navedeno se neće odraziti na promjene u karakteru krajobraza Krajobrazna KR, IZ, DR, IZ, šireg područja zahvata. Zahvat će biti vidljiv lokalno s autoceste u neposrednoj obilježja R, V R, V blizini. S obzirom na sve navedeno, zahvat je prihvatljiv, no uz obaveznu sanaciju površina gradilišta. Poljoprivreda / / Nisu utvrđene poljoprivredne površine
Šumarstvo TR, IZ, IR / Utjecaj na šumarstvo s gospodarskog aspekta nije značajan. Utjecaj na lovstvo prisutan je samo tijekom izgradnje zahvata. Za vrijeme rada SE KR, IZ, Lovstvo / ne očekuje se utjecaj na lovstvo. Zaključno, utjecaj zahvata je zanemariv, odnosno R, V zahvat je prihvatljiv. Povećane KR, IZ, / Utjecaj je zanemariv, odnosno zahvat je prihvatljiv. razine buke R, V Pod uvjetom da se sav otpad nastao tijekom izgradnje, korištenja i prestanka rada Otpad / / SE zbrine u skladu s važećim zakonskim propisima, ne očekuju se negativni utjecaji uslijed stvaranja otpada. KR, IZ, Promet / Ne očekuje se značajan negativni utjecaj na promet. R, V Vjerojatnost za akcidentne događaje izuzetno je mala, a u slučaju njihovog Akcidentne PO, IZ, PO, IZ, nastanka, korištenjem interventnih mjera i propisanih procedura, mogući negativni situacije R, M R, M učinci mogu se spriječiti ili značajno umanjiti, te se stoga utjecaj može smatrati zanemarivim.
Elaborat zaštite okoliša 72
Propisi
1. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) 2. Zakon o lovstvu (NN 99/18) 3. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) 4. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18) 5. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18) 6. Zakon o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19) 7. Zakon o vodama (NN 66/19) 8. Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13,92/14) 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, NN 98/15, 44/17, 90/18) 10. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) 11. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) 12. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) 13. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) 14. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) 15. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 97/18, 101/18) 16. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16, 116/17) 17. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) 18. Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) 19. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 20. Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) 21. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (NN 15/14) 22. Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 23/19) 23. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 24. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)
25. Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11, 41/13) 26. Pravilnik o stranim vrstama koje se mogu stavljati na tržište te invazivnim stranim vrstama (NN 17/17) 27. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 28. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 09/14)
Elaborat zaštite okoliša 73
29. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) 30. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) 31. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. (NN 66/16) 32. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19) 33. Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) 34. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) 35. Direktiva 89/654/EEZ: Direktiva Vijeća od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na gradilištima (prva pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) 36. Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.1.2010.) 37. Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22.7.1992.) 38. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) Prostorno-planska dokumentacija
1. PROSTORNI PLAN ZADARSKE ŽUPANIJE (u daljnjem tekstu PP ZŽ) „Službeni glasnik Zadarske županije" - br. 02/01, 06/04, 02/05, 17/06, 03/10, 15/14 i 14/15 2. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BENKOVCA (u daljnjem tekstu PPUG Benkovca) "Službeni glasnik Grada Benkovca" br. 2/08., 4/12., 2/13., 5/13. - ispravak greške, 6/13., 2/16., 3/16. - pročišćeni tekst, 4/17., 5/17. - pročišćeni tekst, 7/19.) Stručna i znanstvena literatura
Pedologija 1. Husnjak, S. (2014): Sistematika tala Hrvatske. Hrvatska Sveučilišna Naklada, Zagreb.
Kulturna baština
1. Važeća prostorno-planska dokumentacija
Krajobraz 1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997 Šumarstvo 1. Rauš, Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić i J. Medvedović: 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U: Rauš, Đ.: Šume u Hrvatskoj. Šumarski fakultet Zagreb i Hrvatske šume Zagreb, 33-77 2. Vukelić, J., S. Mikac, D. Baričević, D. Bakšić i R. Rosavec: 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 263 str. 3. Program gospodarenja za G.J. Polača (2016 – 2025), Odjel za uređivanje šuma, Uprava šuma Podružnica Split Promet
1. Važeća prostorno-planska dokumentacija
Elaborat zaštite okoliša 74
Biološka raznolikost i ekološka mreža 1. Alegro, A., Bogdanović, S., Brana, S., Jasprica, N., Katalinić, A., Kovačić, S., Nikolić, T., Milović, M., Pandža, M. Posavec-Vukelić, V., Randić, M., Ruščić, M., Šegota, V., Šincek, D., Topić, J., Vrbek, M., Vuković, N. (2010): Botanički važna područja Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 529 pp. 2. Antolović J., Flajšman E., Frković A., Grgurev M., Grubešić M., Hamidović D., Holcer D., Pavlinić I., Tvrtković N. i Vuković M. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 3. Antonić O., Kušan V., Jelaska S., Bukovec D., Križan J., Bakran-Petricioli T., Gottstein-Matočec S., Pernar R., Hečimović Ž., Janeković I., Grgurić Z., Hatić D., Major Z., Mrvoš D., Peternel H., Petricioli D. i Tkalčec S. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004.), Drypis, 1. 4. Belančić A., Bogdanović T., Franković M., Ljuština M., Mihoković N. i Vitas B. (2008): Crvena knjiga vretenaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
5. Boršić I., Milović M., Dujmović I., Bogdanović S., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T., Mitić B. (2008): Preliminary Check-list of Invasive Alien Plant Species (IAS) in Croatia, Nat. Croat. Vol. 17, 2: 55-71. 6. European Commision (2013): The Interpretation Manual of European Union Habitats - EUR28. EC Environment. 7. Franković M. & Bogdanović, T. (2008): Studija važnih područja za očuvanje vrsta vretenaca (Odonata) navedenih na dodatku II EU Direktive o staništima za 2008. godinu, Technical report, Arkaarka, Obrt za poslovne usluge i savjetovanje, Zagreb. 8. Franković M. (1995): Popis vretenaca Hrvatske s nalazištima, UTM mreža, Hrvatski informacijski servis za biološku raznolikost. Fauna Hrvatske. Kukci/Insecta, Vretenca/Odonata. 9. Grbac I.(2009): Znanstvena analiza vrsta vodozemaca i gmazova (Eurotestudo hermanii, Emys orbicularis, Bombina bombina i Bombina variegata) s dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje flore i faune. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb. 10. H. Montag, G Parker & T. Clarkson. 2016: The Effects of Solar Farms on Local Biodiversity; A Comparative Study, Clarkson and Woods and Wychwood Biodiversity 11. Jelić D., Kuljerić M., Koren T., Treer D., Šalamon D., Lončar M., Podnar Lešić M., Janev Hutinec B., Bogdanović T., Mekinić S., Jelić K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb. 12. Jeremić, J. , Desnica, S., Štrbenac, A., Hamidović, D., Kusak, J., Huber, Đ. (2014): Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2014. Godini. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 13. Katzner, T., B. W. Smith, T. A. Miller, D. Brandes, J. Cooper, M. Lanzone, D. Brauning, C. Farmer, S. Harding, D. Kramar, C. Koppie, C. Maisonneuve, M. Martell, E. K. Mojica, C. Todd, J. A. Tremblay, M. Wheeler, D. F. Brinker, T. E. Chubbs, R. Gubler, K. O'malley, S. Mehus, B. Porter, R. P. Brooks, B. D. Watts And K. L. Bildstein. 2012. Status, biology and conservation priorities for North America's eastern golden eagle (Aquila chrysaetos) Population. the Auk. 129(1):168-176. 14. Lukač G. (1998): List of Croatian Birds - Spatial and Temporal Distribution. Natura Croatica, Vol. 7, Suppl. 3, 1-160. 15. Mazzotti S., Pisapia A., Fasola M.(2002): Activity and home range of Testudo hermanni in Northern Italy. Amphibia-Reptilia 23: 305-312.
Elaborat zaštite okoliša 75
16. Mitić B., Boršić I., Dujmović I., Bogdanović S., Milović M., Cigić P., Rešetnik I. i T. Nikolić (2008): Alien flora of Croatia: proposals for standards in terminology, criteria and related database. Natura Croatica, Vol. 17 No. 2. 17. Nikolić T., Milović M., Bogdanović S., Jasprica N. (2015): Hrvatske endemske svojte. Alfa d.d., Zagreb, 492 pp. 18. Nikolić T., Mitić B., Boršić I. (2014): Flora Hrvatske – invazivne biljke. Alfa, Zagreb. 19. Nikolić T., Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 20. Pavlinić I. i Đaković M. (2010): Znanstvena analiza dvanaest vrsta šišmiša s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore za potrebe prijedloga potencijalnih NATURA 2000 područja za šišmiše. Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb. 21. Peschel T. (2010): Solar parks – Opportunities for Biodiversity. Renews special, German Renewable Energies Agency. Issue 45.
22. Šašić M., I. Mihoci, M. Kučinić (2013): Crveni popis danjih leptira Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Zagreb. 23. Šašić-Kljajo, M. i Mihoci, I. (2009): Znanstvena analiza vrsta noćnih i danjih leptira s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore za potrebe izrade prijedloga potencijalnih NATURA 2000 područja. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb. 24. Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N., Nikolić T. (2006): Staništa – Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 25. Topić J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb. 26. Trinajstić I. (2008): Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. 27. Turney Damon and Fthenakis Vasilis. 2011: „Environmental impacts from the installation and operation of large scale solar power plants“. ScienceDirect 15, 3261-3270 28. Tutiš V., Kralj J., Radović D., Ćiković D. i Barišić S. (2013): Crvena knjiga ptica Republike Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 29. Walston J. Leroy, Rollins E. Katherine, LaGory E. Kirk, Smith P. Karen, Meyers A. Stephanie. 2016. „A preliminary assessment of avian mortality at utility-scale solar energy facilities in the United States“.ScienceDirect 92, 405-414
Elaborat zaštite okoliša 76
Internetski izvori podataka
1. Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. 2. Dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/censuslogo.htm 3. Službeni portal Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) 4. Dostupno na: www.meteo.hr 5. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama 6. Dostupno na: http://prilagodba-klimi.hr/ 7. ENVI portal okoliša 8. Dostupno na: http://envi-portal.azo.hr/atlas 9. Registar kulturnih dobara (2020) Dostupno na: http://data.gov.hr/dataset/registar-kulturnih-dobara 10. ARKOD preglednik 11. Dostupno na: http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/ 12. Javni podaci Hrvatskih šuma d.o.o. (2019) 13. Dostupno na: http://javni-podaci.hrsume.hr/ 14. Središnja lovna evidencija 15. Dostupno na: https://sle.mps.hr
Elaborat zaštite okoliša 77
Preslika izvatka iz sudskog registra trgovačkog suda za Zelenu infrastrukturu d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša 78
Elaborat zaštite okoliša 79
Elaborat zaštite okoliša 80
Elaborat zaštite okoliša 81
Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša pravnoj osobi Zelena infrastruktura d.o.o.
Elaborat zaštite okoliša 82
Elaborat zaštite okoliša 83
Elaborat zaštite okoliša 84
Elaborat zaštite okoliša 85
Elaborat zaštite okoliša 86