Crnogorski Biznis Će Se Brzo Prilagoditi Nafti ISSN 0350-5340 Godina LI Broj 2 Februar 2015

Vladan Dubljević Direktorat za rudarstvo i geološka istraživanja Crnogorski biznis će se brzo prilagoditi nafti ISSN 0350-5340 Godina LI Broj 2 Februar 2015. 2 Februar ISSN 0350-5340 Godina LI Broj

Katarina Kažanegra Myriam Dobrota Vuko Marić HG Budvanska Rivijera REECO grupa Maradom Turistička 2015. Investirati Samo kvalitetom u znaku u obnovljivu do respekta optimizma energiju na tržištu IMPRESUM Broj 2 Februar 2015. Sadržaj

Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: +382 20 230 545 Fax: +382 20 230 493 e-mail: [email protected] http://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović Novica Bulatović Tanja Radusinović dr Mladen Perazić 6 Crnogorski privrednici u Argentini mr Nina Drakić Iskoristiti potencijale za jačanje biznis veza Aleksandar Marđonović v.d. Glavna i odgovorna urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović Vladan Dubljevic, Directorate of Mining and Geological Researches Prevod: 19 Montenegro at the focus of the world oil companies Sandra Perić Katarina Kazanegra, Vice-President of the Board for tourism and Adresa Redakcije: hospitality at the Chamber Privredna komora Crne Gore/Glasnik 34 Positive tourist trends Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Myriam Dobrota, REECO Group Tel: +382 20 230 439 43 The Western Balkans has a great renewable energy potential e-mail: [email protected]

Dizajn: Vuko Maric, Maradom Privredna komora Crne Gore 58 We export 80 percent of production

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/ multimedija/glasnik IMPRESUM 4

Sastanak sa predstavnicima IRF-a Katarina Kažanegra, HG Budvan- Kreditne linije vrijedne 32 ska rivijera 80 miliona eura Pozitivni turistički trendovi

Vladan Dubljević, Direktorat za rudarstvo i geološka istraživanja Crna Gora u fokusu svjetskih naftnih kompanija

Okrugli sto Unapređenje inspekcijskog nadzora

Vuko Marić, Maradom Izvoze 80 odsto 42 proizvodnje Myriam Dobrota, REECO grupa Potencijal u obnovljivoj energiji

Broj 2 Februar 2015. 5

Listajući Glasnik...

1989. Turizam – prioritet u planovima Crne Gore

rna Gora ni u jednoj oblasti nema takve pogodnosti iskorišćavanja izuzetnih prirodnih vrijednosti kao kroz turizam.Mi smo turistički valorizovali manji dio primorja, a tek treba intenzivnije koristiti pogodnosti planina, Crijeka i jezera. Prirodne pogodnosti za razvoj turizma, kakve ima Crna Gora nema, čini se, ni jedna druga regija u Evropi. Zato se u posljednje vrijeme turizam sve češće ističe i kao osnovni prioritet našeg daljeg razvoja, pisao je Glasnik 1989. godine.

Crna Gora danas raspolaže sa 150.000 ležaja, u svim vidovima smještaja, od čega sa 32.000 u kvalitetnim hotelima i turističkim naseljima. Ostvarujemo više od 10 miliona turističkih noćenja godišnje, devizni priliv od oko 120 miliona dolara. Ipak, ne možemo biti zadovoljni. Rast prometa ostvarivao se na osnovu povećanja obima kapaciteta, a ne njihovog boljeg korišćenja. Posljednjih godina nastupila je stagnacija u izgradnji novih kapaciteta i sadržaja, u 1988. godini smo zabilježili smanjenje turističkog prometa (iz inostranstva čak za 11 odsto), sa izgledima da i ove godine ostvarimo dalji pad. Takva kretanja nijesu posljedica smanjenja tražnje, posebno međunarodni turizam pokazuje visoke trendove rasta (oko pet odsto godišnje), već niza slabosti u turizmu, naročito njegovom okruženju (društvenom, ekonomskom i političkom).

...Moramo smisliti kako privući sredstva za izgradnju u vanprimorskom, manje razvijenom području. Uz sredstva FNP-a, moraće se stvoriti poseban sistem mjera za privlačenje kapitala (oslobođenje od dijela poreza i doprinosa, komunalno i infrastrukturno pripremljeni tereni, pa i beneficirane kamate).

Mala i usitnjena turistička preduzeća na planinskom području ne mogu biti nosioci dinamičnog razvoja. Potrebna im je pomoć. Tu pomoć može da im pruži Republika, a posebno nosioci razvoja turizma, prije svih HTO Montenegroturist, navodi se između ostalog u autorskom tekstu dr Vanje Braila, objavljenom u Glasniku. 2001. Najveći izvoz u Švajcarsku

obna razmjena za deset mjeseci 2001. godine iznosila je 568,1 milion dolara. Izvezeno je robe u vrijednosti 146,8, a uvezeno 421,3 miliona američkih dolara. U poređenju sa 2000. godinom spoljnotrgovinska razmjena Rveća je 24,1 odsto, s tim što je izvoz povećan 1,8 procenat, a uvoz 34,3. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 34,8 odsto što je 11,2 indeksnih poena manje u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit trgovinskog bilansa iznosio je 274,5 miliona dolara i povećan je u odnosu na uporedni period 2000. za 105 miliona. Najviše se trgovalo sa razvijenim zemljama - 66 odsto gdje je izvoz povećan 5,9, a uvoz 35,1 odsto. Crna Gora je je sa zemljama u razvoju ostvarila trgovinsku razmjenu od 12,2, a sa državama u tranziciji 21,8 odsto. Najviše domaćih proizvoda plasirano je na tržište Švajcarske i to u vrijednosti 119 miliona dolara. Iz Italije smo uvezli najviše proizvoda: 49 miliona. Kombinat aluminijuma Podgorica bio je najveći izvoznik i na inostrano tržište je prodao je proizvoda u vrijednosti 107 miliona dolara. Na drugoj strani, kotorski Jugopetrol bio je preduzeće sa najvećim uvozom od 71 milion dolara, objavljeno je u Glasniku iz 2001. godine.

Februar 2015. Broj 2 6

Crnogorski privrednici u Argentini Iskoristiti potencijale za jačanje biznis veza

Iskazan je interes za intenziviranje ekonomskih veza dvije države, a poseban značaj imali su susreti sa našim iseljenicima.

elegaciju Crne Gore, koja je boravila je u Argentini od 24. jete naše delegacije. Predstavio je modalitete za unapređenje eko- februara do 7. marta 2015. godine, činili su poslovni ljudi i nomske saradnje dvije zemlje i goste upoznao sa odlukom Preds- Dpredstavnici države na čelu sa Velimirom Mijuškovićem, jednice Argentine da će uskoro ova zemlja otvoriti Ambasadu u predsjednikom Privredne komore. Posjeta je, inače, inicirana pri- Crnoj Gori. Kapitanić je naveo da je to najbolja potvrda spremnosti je nekoliko godina tokom boravka Horhea Miltona Kapitanića u koju Argentina iskazuje za bolje povezivanje sa Crnom Gorom na Crnoj Gori, koji je potomak naših iseljenika i guverner provincije svim nivoima. Ćako, a on je tada bio gost Komore. Ovo je, inače, najbrojnija cr- Predsjednik Komore Velimir Mijušković tom prilikom je ocijenio nogorska delegacija koja je posjetila Argentinu i sa tamošnjim da postoje velike mogućnosti za privrednu saradnju dvije drža- zvaničnicima, ljudima iz biznisa i našim iseljenicima razgovarala ve. Posebno je istakao značaj Luke Bar, odnosno slobodne biznis o unapređenju ekonomske saradnje dvije države, ali i o životu Cr- zone uspostavljene u njoj. Mijušković je kazao da Crna Gora ne nogoraca u toj zemlji. predstavlja samo tržište od 650.000 stanovnika, već mnogo veće, Podsjetimo, prvi iseljenici iz Crne Gore nastanili su se u ovoj zemlji zahvaljujući regionalnim i bilateralnim sporazumima koje naša Latinske Amerike prije 100 godina. Najviše njihovih potomaka živi država ima, kao i činjenici da smo odmakli u procesu pregovora u Argentini i okolnim državama, a sada je tamo samo desetak ljudi za pristupanje u EU. rođenih u Crnoj Gori. Delegacija Crne Gore imala je sastanak i u Ministarstvu vanjskih Ovakvi susreti otvaraju brojne mogućnosti ekonomske saradnje sa poslova Argentine koji je vodio je ambasador Agustín Wydler, se- Argentinom, koja je članica G20, ali i doprinose podizanju nivoa kretar za investicije i ekonomsku promociju te države. O poten- saradnje sa potomcima naših iseljenika, čvršćem povezivanju sa cijalima za jacanje privrednih veza govorili su i direktor Uprave zemljom porijekla te razvoju institucija u dijaspori. O ovim tema- za Luke Argentine Horacio Tettamanti, direktor Nacionalnog tijela ma govoreno je na sastanku koji je organizovao uticajni argen- za avijaciju, te drugi predstavnici Ministarstva vanjskih poslova tinski politicar Horhe Milton Kapitanić, šef Kabineta ministara, tj. Argentine. Sastanak je bio prilika da potpredsjednik Komore Ivan predsjednik Vlade, koji je iskazao posebno zadovoljstvo zbog pos- Saveljić upozna domaćine sa našom zemljom, ekonomskim pri-

Broj 2 Februar 2015. 7

likama, investicionim mogućnostima, aktuelniim investicionim dijaspore za crnogorsku kulturu i jezik i upravo je to prepoznato projektima, kao i sa organizacijom, uređenjem i djelatnošću Pri- kao čvrsta kopča sa zemljom iz koje su njihovi preci otišli tražeći vredne komore Crne Gore. Saveljić je posebnu pažnju posvetio bolji život. Luci Bar i Aerodromima Crne Gore, upravo zbog značaja koji imaju Crnogorska delegacija je posjetila i provinciju Ćako, u koju su se sa aspekta ekonomskog povezivanja sa inostranstvom. Razmije- Crnogorci u velikom broju iseljavali početkom prethodnog vijeka i njene su informacije i iskustva o mogućnostima saradnje sa ak- u kojoj su osnovali koloniju Montenegrina. Domaćin u Resistenciji, centom na bolje korišćenje luka i aerodroma. glavnom gradu Pokrajine, bio je ministar ekonomije Ćakoa Seba- stian Lifton. Sastanku su prisustvovali predstavnici najvećih pol- Sa predstavnicima privrednih komora joprivrednih proizvođača iz ovog dijela Argentine, interesujući se za saradnju sa Crnom Gorom. Zvaničnici sa kojima su se predstav- Tokom posjete Uniji poljoprivrednih komora COPAL, direktorica nici delegacije susreli u Ćaku isticali su značaj koji su Crnogorci Komore Mercedes Nimo i predstavnici 37 komora, koje čine Uni- dali od svog doseljavanja, integrišući se u zajednicu i zajedno sa ju, razgovarali su sa gostima iz Crne Gore o mogućnostima uspo- ostalima radeći na prosperitetu ovoga kraja. stavljanja i razvoja privrednih veza. Ocijenjeno je da šansa za Tokom boravka u Ćaku članovi crnogorske delegacije posjetili su poslovno povezivanje postoji u agro industriji. Naime, zbog razli- i klub naših iseljenika, klub Durmitor, gdje je nekada bila crnogor- ke u sezonalnosti, kada je u pitanju uzgoj voća, interesantnom je ska škola, i razgovarali sa počasnim konzulom Crne Gore u ovoj ocijenjena mogućnost korišćenja kapaciteta crnogorskih Plantaža provinciji. za skladištenje i čuvanje voća, na koju je ukazao predstavnik ove kompanije. Predstavnik firme za proizvodnju piva Hilmes, koja sa- Prijem za delegaciju priređen je i u gradu Presidencija Roke Sans rađuje sa velikim brojem ino partnera, iskazao je interesovanje za Penja, koji je na dan posjete obilježavao 113 godina od osnivanja. korišćenje kapaciteta Luke Bar za ulazak na rusko tržište. Inače, ovaj grad je pobratim sa opštinom Nikšić. Tom prilikom predsjednik Komore Mijušković zahvalio je prvom čovjeku Grada Na sastanku sa članovima argentinske Komore građevinarstva, zbog odluke da se bez nadoknade dodijeli gradsko zemljište za čiji je čelnik Fabian Gurrado, ocijenjeno je da možemo usposta-

viti saradnju, prvenstveno u razmjeni iskustava, prenosu znanja gradnju Crnogorskog doma. i dobrih praksi. Argentinski građevinari spremni su da pomognu U Madjagaju, gradu nadomak Sans Penje, koji su naseljavali Cr- budući da imaju respektabilno iskustvo i rezultate. Interesantno je nogorci mahom iz okoline Cetinja, zamjenica gradonačelnika Pri- kazati da ova institucija postoji 80 godina i okuplja 1400 najvećih jestonice, Ana Nikolić, potpisala je Sporazum o bratimljenju dva građevinskih kompanija. Članica je lanca komora Inter America, grada sa Hector Justigo Vegom, gradonačelnikom. Tim povodom kao i SIKA. U njenom sastavu je Škola građevinarstva u kojoj je upriličena je svečanost, kojoj su osim potomaka naših iseljenika 2014. godine obuku završilo 2.000 polaznika višeg nivoa i 300.000 prisustvovali i brojni gosti. nižeg. Posjetom društvu Njegoš u General Madarijagi završeni su susreti sa crnogorskim iseljenicima. Ovaj grad i njegova okolina, uz Ćako, Sa biznismenima iz dijaspore predstavljaju dio Argentine koju su Crnogorci najčešće naseljavali. Značajan broj njih stekao je i veliki imetak u vidu zemljišnih pos- Susret sa poslovnim ljudima crnogorske dijaspore iz grada i po- jeda. Od 1989. godine svi gradonačelnici General Madarijage bili su krajine Buenos Aires bio je prilika da se oni podrobnije upoznaju porijeklom Crnogorci. Tu dužnost sada obavlja Kristian Popović, sa ekonomskim prilikama u našoj državi. Crnogorci u Argentini is- sa kojim je delegacija takođe imala sastanak. kazali su veliko interesovanje za uspostavljanje biznis veza našim kompanijama, a posebno ih zanimaju projekti proizvodnje energi- Privrednici, članovi delegacije, iskazali su spremnost da pomognu je iz obnovljivih izvora. projekte koje će realizovati naša dijaspora u Argentini, cija je misija jacanje veza sa nasom drzavom, te očuvanje crnogorske kulture, Potomci crnogorskih iseljenika dokazali su da su vični biznisu tradicije, jezika i običaja kod naših ljudi u Južnoj Americi. Te ak- jer veliki broj njih postiže respektabilne poslovne rezultate i vla- tivnosti će realizovati nedavno osnovano Crnogorsko-argentinsko snici su ili članovi uprave brojnih argentinskih kompanija. Ovaj udruženje. susret je, takođe, bio prilika da se razgovara o boljem povezivanju sa Crnom Gorom u svim sferama. Značajno je interesovanje naše

Februar 2015. Broj 2 8

Generalna skupština Asocijacije balkanskih komora Zajedno da jačanja konkurentnosti

eneralna skupština Asocijacije bal- tnog pokretača razvoja, te radi unapređe- vlačenja stranih investicija, kao i o potrebi kanskih komora (ABC) održana je nja ekonomske saradnje ABC zemalja. On za intenzivnim zajedničkim aktivnostima G18. februara 2015. godine u Skoplju. je ocijenio da komore treba da inteziviraju balkanskih zemalja na unapređenju kon- Domaćin je bila predsjedavajuća ABC-om, aktivnosti na internacionalizaciji ekono- kurentnosti čitavog regiona. Privredna komora Makedonije. U radu je mija, kao i nastupa na trećim tržištima. Na sastanku Asocijacije balkanskih komo- učestvovala potpredsjednica Privredne ko- Prezentovan je Izvještaj Svjetskog eko- ra, tokom diskusije o prioritetima za razvoj more Crne Gore Ljiljana Filipović. nomskog foruma o globalnoj konkuren- privreda ABC regiona posebno je istaknuta Saglasno jednom od prioriteta ove Asocija- tnosti u okviru kojeg su rangirane i zemlje potreba: cije - unapređenju saradnje između poslov- regiona. Analizirani su razlozi nedovoljne • Jačanja kapaciteta poslovnog sektora nih zajednica na Balkanu - inicirani su pre- konkurentnosti privreda zemalja ABC i dati kroz investicije u modernizaciju i tehničko dlozi za podsticanje aktivnosti za podršku predlozi za unapređenje. unapređenje postojecih industrijskih obje- strukturnim promjenama u ekonomijama kata; Učesnici sastanka, predstavnici Trgovin- zemalja članica. Posebno je istaknut zna- • Podsticanja investicija u proizvodnju i iz- sko-industrijske komore Rumunije, Unije čaj industrije za povecanje konkurentnosti vozno-orijentisane sektore; turskih komora i robnih berzi, Privredne kroz stabilan, održivi i brži ekonomski rast, • Početka realizacije ekonomskih aktivno- komore Bugarske, Spoljnotrgovinske ko- kao i jačanja malih i srednjih preduzeca - sti duž koridora 8 i 10 i aktivno učešce svih more Bosne i Hercegovine, Privredne ko- ključnog segmenta privatnog sektora. zainteresovanih strana za uspešnu realiza- more Srbije, Privredno industrijske komore ciju ciljeva; Kako je Privredna komora Makedonije Kipra, Unije trgovinsko-industrijskih ko- • Povecanja produktivnosti i proizvodnje sa 2015. proglasila za godinu konkurentnosti u mora Grčke, Privredne komore Crne Gore vecim stepenom završne obrade; regionu, to je bila glavna tema sastanka na i Privredne komore Makedonije naglasili • Intenziviranja saradnje između izvozno kojem je naglašena potreba da sve zemlje su da je konkurentnost preduslov za veci orijentisanih firmi iz zemalja ABC, kao i sa Balkana zajedno rade na stvaranju uslova uspjeh preduzeca na svjetskim tržištima, drugim zemljama; za dinamičan privredni razvoj i povecanje kao i stvaranje povoljnih uslova za uvođe- • Podsticanja inovativnih aktivnosti malih i nacionalne konkurentnosti. nje novih proizvoda odnosno investicija. srednjih preduzeca; Istaknuta je potreba za unapređenje regi- Predsjednik Privredne komore Makedonije • Reformi u obrazovanju u skladu sa potre- onalne konkurentnosti povecanjem ula- Branko Azeski saopštio je da je prioritetna bama tržišta rada i povecanja mobilnosti ganja u poljoprivredu, obnovljive izvore aktivnost komora uspostavljanje stalnog radne snage; energije i sprovođenjem infrastrukturnih dijaloga sa vladama na definisanju mjera • Standardizacije proizvoda i usluga; projekata od interesa za Balkan. Diskutova- ekonomske politike koje se odnose na po- • Zajedničke promocije privrednih potenci- lo se o ulozi komora u povecanju konkuren- jednostavljivanje uslova poslovanja, veću jala članica ABC; tnosti kroz pružanje usluga preduzecima, liberalizaciju i stvaranje sistemskih predu- • Podrške razvoju postojecih i stvaranju no- te o vladinim politikama promocije i pri- slova za rad privatnog sektora, dominan- vih brendova.

Broj 2 Februar 2015. 9

Konferencija CEFTA Otvaranje tržišta za javne nabavke

U dijelu javnosti postoji tendencija da se ovakva zakonska rješenja jednostrano posmatraju kao opterećenja za poslovne subjekte koja podižu troškove nabavki. Međutim, činjenica je da ponude selektovane po ekološkom kriterijumu ne moraju biti skuplje.

redstavnici Privredne komore Crne Gore 17. februara 2015. Njemačke, EU delegacije Makedonije, javnih preduzeća, instituci- godine učestvovali su u radu regionalne konferencije “Pro- ja, opština, kao i predstavnici kompanija u Makedoniji izrazili su Pgresivno i efikasno otvaranje tržišta za javne nabavke u ze- stavove na ovu temu. mljama potpisnicama CEFTA sporazuma” koju je u hotelu Holiday Biljana Peeva Gjuric, moderator Konferencije, istakla je da je glav- Inn u Skoplju organizovala Privredna komore Makedonije, uz po- ni cilj CEFTA sporazuma liberalizacija trgovine robama i usluga- dršku partnerskog projekta DIHK CEFTA. Predstavnici privrednih ma. CEFTA takođe otvara mogućnosti za saradnju u sektoru javnih komora zemalja regiona, Asocijacije komore trgovine i industrije nabavki, što je bio i razlog organizovanja ove konferencije.

Februar 2015. Broj 2 10

Branko Azeski, predsjednik Privredne komore Makedonije, rekao poslovi, kako ta pojava ne bi postala svakodnevna praksa. je da najstarija i najveća biznis asocijacija čini kontinuirane na- - Svjesna sam da to nije lako i da je to dugotrajan proces. Isto tako, pore da kreira propise koji su tržišno orijentisani i koji odgovaraju znam da će tržište uvijek biti meta konkurenata koji žele da ugo- realnim potrebama privrede. Propisi u oblasti javnih nabavki spa- vore posao koristeći nefer praksu. Istovremeno, siguran sam da je daju u ovu kategoriju. Prema proračunima u 2015. godini za javne ovo ponašanje kratkog daha. Zašto? Jer korupcija u javnim nabav- nabavke je planirano oko 10,5% projektovanog BDP-a ili oko 30% kama nanosi štetu svima nama - poreskim obveznicima - kada se ukupnih troškova Republike Makedonije. Azeski je istakao nekoli- javni novac koristi na način da nabavljene robe i usluge ne pred- ko važnih stavki kada je u pitanju Zakon o javnim nabavkama: da stavljaju najbolju vrijednost za novac - izjavila je ambasadorka se ovaj Zakon često mijenja, te da je tokom 2014. godine mijenjan Althauser. četiri puta. On je takođe rekao da Zakon o javnim nabavkama de jure osigurava fer konkurenciju i zabranjuje diskriminaciju u po- Jaromir Levicek, šef Odeljenja za ekonomske poslove Delegacije stupcima javnih nabavki. Međutim, poslovna zajednica ističe da je EU u Makedoniji, rekao je da je važno da država ima sistem javnih u praksi situacija drugačija, što je nevedeno i u izvještaju o moni- nabavki koji se može lako opisati kao krug sa strelicama u tri raz- toringu javnih nabavki. Dokaz za navedeno je i mali broj ponuđača, ličita pravca - kao simbol Mercedes. u prosjeku dva po javnom pozivu, kao i mali broj žalbi. U narednom - Ovim strelicama treba postići tri seta ciljeva. Prvo, tu je veoma va- periodu, svi subjekti moraju da pokušaju da pojačaju transparen- žno dobiti najbolju vrijednost za novac poreskih obveznika. Drugo, tnost javnih nabavki, počevši od njihovog planiranja, sprovođenja tu je postizanje transparentnosti i poštovanje propisa, uključujući postupka, izbora najpovoljnijeg ponuđača… pravila EU. Treće, tu su zahtjevi politike, uključujući ekonomske, Christine Althauser, ambasadorka Savezne Republike Njemačke socijalne i ekološke uslove - objasnio je Levicek, dodajući da su u Republici Makedoniji, istakla je da je obim javnih nabavki u Nje- javne nabavke na nivou od 11% BDP-a u pojedinim zemljama i 30% mačkoj bio oko 360 milijardi eura ili 13% BDP-a, dok je u zemljama BDP-a na nivou EU. Istakao je da implementacija novih evropskih članicama EU ukupno oko 1500 milijardi eura godišnje. Ove brojke direktiva, koje se koriste kao osnov u transformaciji nacionalnog pokazuju da javne nabavke imaju važnu ulogu. Njemačka posebno zakonodavstva, treba da bude u fokusu u naredne dvije godine. nastoji da postigne sljedeće ciljeve u ovoj oblasti: održivost, zašti- Aleksandar Argirovski, direktor Biroa za javne nabavke Republike tu životne sredine i inovacije. Ambasadorka je istakao da iskustvo Makedonije, objasnio je kako funkcioniše sistem javnih nabavki u iz cijelog svijeta pokazuje da izbor roba i usluga samo na osno- zemlji, i istakao da je sistem stalno pod monitoringom EU, Svjet- vu kriterijuma cijene ne odgovara principu “vrijednost za novac”. ske banke, EBRD i SIGMA. Althauser je takođe navela da ako želimo da postavimo standarde i visok nivo moralnog odlučivanja u javnim nabavkama, svi mo- - Biro za javne nabavke je most koji povezuje privatni sa javnim raju da rade u tom pravcu. Moraju se ukloniti korupcija i sumnjivi sektorom. Njegova uloga je da djeluje preventivno, kako bi se sma-

Broj 2 Februar 2015. 11

njio broj grešaka na minimum i povećala transparentnost. Zemlje koje imaju ovu Posjeta predstavnika kompanije „Kaizen Partners” vrstu institucija imaju jednostavniji način razvoja sistema javnih nabavki - naglasio je Aleksandar Argirovski. Indijski kapital Eduard Schwartz, ekspert na DIHK-CEFTA partnerskom projektu, naveo je da je usvo- jen paket za modernizaciju evropskog sistema javnih nabavki. Tri direktive treba želi u Crnu Goru uključiti u njemačko zakonodavstvo do 18. aprila 2016. godine. Promjene se odnose na trenutne potrebe jedinstvenog tržišta i harmonizovanje postupaka javnih nabavki i trebalo bi da dovedu do jednostavnijih, fleksibilnijih procedura, održivosti i inovacija u postupcima, transparentnosti i nediskriminacije, posebno za mala i srednja preduzeća. Švarc je govorio i o iskustvu njemačkih privrednih komora u procesima javnih nabavki.

U drugom dijelu konferencije predstavnici komora zemalja CEFTA regiona govorili su o iskustvima kada je u pitanju sprovođenje postupaka javnih nabavki. Predstavnica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić navela je da je sistem javnih nabavki uspo- stavljen 2001. godine, te da u Crnoj Gori nikada nije korišćen preferencijalni tretman, već jednak tretman kako za domaće tako i ndijski biznis je veoma zainteresovan Naglasio je tradicionalno dobre veze Crne za strane ponuđače. Govorila je i o napret- da se više angažuje na zapadnom Bal- Gore sa Rusijom koje bi potencijalni indij- ku Crne Gore u pregovorima sa EU u obla- Ikanu, posebno u Crnoj Gori koja je ve- ski investori mogli iskoristiti za prodor na sti javnih nabavki, stepenu harmonizacije oma atraktivna investiciona destinacija. ovo tržište. zakonodavstva u postupcima javnih na- Strateški polažaj Crne Gore mogao bi da se - Intezivan rast potrošnje alkoholnih pića u bavki sa pravnom tekovinom EU, te ulozi i iskoristi za prijem roba iz Indije kroz Luku Indiji mogao bi biti šansa za vina iz „Plan- aktivnostima Komore usmjerenim na una- Bar i njihov tranzit prema liniji Beograd taža” koja kvalitetom ne zaostaju za afirmi- pređenje sistema javnih nabavki. – Budimpešta, ocijenjeno je 26. februara sanim vinima iz Italije, Francuske, Novog 2015. na sastanku predstavnika Privredne Sabina Fakić, iz Centra za civilnu komuni- Zelanda, Južne Amerike; dok su sa cijenom komore Crne Gore i kompanije „Kaizen Par- kaciju, predstavila je rezultate analize za- veoma konkuretna - istakao je Zloković. tners” iz Indije. konodavnog i institucionlanog okvira sis- Vivek Gupta iz „Kaizen Partners” je prezen- tema javnih nabavki u Makedoniji, Srbiji, Riječ je o investiciono – bankarskoj kom- tovao rezultate svog dvogodišnjeg iskustva Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Rezultati paniji koja se bavi pružanjem savjetodav- na crnogorskom tržištu u vezi sa ulaga- su pokazali da su kod većine analiziranih nih usluga. Ima predstavništva u Indiji, njem u nekretnine, izradom softverskih uzoraka tenderske dokumentacije kriteri- Ujedinjenim arapskim emiratima, Hong rješenja za operativne sisteme u banka- jumi za ocjenu kvalifikacija ponuđača po- Kongu i Crnoj Gori. Posluju sa klijentima ma, postavljanjem optičkih kablova. On je stavljeni visoko i da to veoma negativno iz oblasti trgovine, infrastrukture, tekstila, istakao spremnost da se angažuje kako bi utiče na konkurenciju. U sve četiri posma- poljoprivrede, turizma i nekretnina. podstakao zainteresovanost potencijalnih trane zemlje, najveći problem identifiko- Indijska poslovna zajednica nije dovoljno investitora iz Indije. van u vođenju postupaka javnih nabavki infomisana o Crnoj Gori, rečeno je na sa- je veoma nizak nivo konkurencije: jedan ili - Saradnja Crne Gore i Indije je ograniče- stanku. Zato su razmotrene mogućnosti dva ponuđača učestvuje u javnim nabav- na brojnim barijerama – viznim režimom, razvoja intezivnije saradnje između dvije kama. Analizirani slučajevi javnih nabavki nedostatkom diplomatskog predstavništa, zemlje i kreiranja mehanizama za bolju takođe ukazuju da postoje brojni problemi geografskom udaljenošću... Ipak, indijski promociju crnogorskih potencijala kod in- u mehanizmima zaštite ponuđača, neki od biznis je veoma zainteresovan da se više dijske poslovne zajednice. razloga svakako ima veze sa nedostatkom angažuje u Regiji, posebno u Crnoj Gori poverenja ponuđača u mehanizme revizije, Potpredsjednik Privredne komore Crne koja je veoma atraktivna kao investiciona njihovo nedovoljno pravno znanje i visoke Gore Stanko Zloković je izrazio zaintereso- destinacija – rekao je Gupta. naknade za žalbu. vanost za inteziviranje saradnje crnogor- Najavljeno je da će se u narednom periodu ske privrede sa Indijom, posebno u dijelu intezivno raditi na koncipiranju stalnog privlačenja direktnih stranih investicija. predstavljanja crnogorske privrede u Indiji.

Februar 2015. Broj 2 12

Zainteresovani za ulaganje u ICT Rukovodilac Sektora za analize i istraživa- nja Nina Drakić predstavila je gostima iz Mađarske ekonomske potencijale i investi- Komora cioni ambijent naše zemlje, dok je sekretar- vijesti ka Odbora udruženja ICT Nada Rakočević govorila o stanju u tom sektoru, uz ocjenu da bi saradnja sa mađarskim razvijenim IT probleme i ograničenja u poslovanju vide u kompanijama bila poželjna. tome što brojni tenderi za postupke javnih Učesnici sastanka su podsjetili da će se nabavki ne predviđaju potrebu stručno teh- crnogorski i mađarski privrednici susresti ničke i kadrovske osposobljenosti ponuđa- krajem marta u Budimpešti u okviru sa- ča, odnosno ne definišu specifičnosti u ci- Delegacija Mađarsko-crnogorskog poslov- stanka mješovite Komisije dvije države. lju zaštite domaćih preduzeća u uslovima nog savjeta posjetila je 10. februara 2015. otvorenog tržišta. godine Privrednu komoru Crne Gore i sa njenim predstavnicima razgovarala o mo- Domaće privrednike ne diskriminisati Poslovanje preduzeća iz papirne industrije, gućnostima unapređenja poslovnih veza uslovima tendera grafičke i izdavačke djelatnosti je otežano između dvije zemlje, naročito u oblasti zbog nelojalne konkurencije koja ne plaća informacionih tehnologija. Pomenuti po- Grupacija za papirnu industriju, grafičku propisane dažbine. slovni savjet čine predstavnici mađarskih i izdavačku djelatnost Privredne komore Izražen je nedostatak stručnog kadra, a za- kompanija koje već posluju u Crnoj Gori, Crne Gore, razmotrila je na sjednici odr- brinjava nezainteresovanost mladih da se kao i onih koje imaju interes da ubuduće žanoj 13. februara 2015. stanje i probleme u ovim poslom bave. Osim toga, nelikvidnost investiraju u našu zemlju. Posjeta mađar- poslovanju preduzeća iz ovog sektora. predstavlja dodatno opterećenje za poslo- skih privrednika predstavlja plod saradnje Proizvodi ove grane su od vitalnog značaja vanje. Ambasade Mađarske i crnogorske Komore. za potrebe privrede i vanprivrede, kulturu U cilju prevazilaženja postojećih ekonom- - Zainteresovani smo za razvoj crnogorske i informisanje zemlje. Proizvodnja je or- skih problema, predstavnici grafičke indu- ekonomije i smatramo da njemu značajno ganizovana prvenstveno u mikro, malim i strije predlažu: doprinosi unapređenje informacionih teh- srednjim preduzećima u privatnom vlasni- nologija. Vjerujemo da ovaj sektor može da štvu i akcionarskim društvima. Instalisani - U pozivima za učešće u postupku javnih bude svojevrsni multiplikator ekonomije, kapaciteti su izuzetno veliki, međutim ne- nabavki obavezno primjenjivati kriterijum neophodan za razvoj ostalih njenih gra- dovoljno iskorišćeni. Obzirom da su kapa- ekonomski najpovoljnije ponude, a ne naj- na – kazao je Mihály Németh, predsjednik citeti bazne proizvodnje u ovom sektoru niže ponuđene cijene, te obavezno od po- Mađarsko-crnogorskog poslovnog savjeta i prestali da rade, sektor zavisi od uvoza re- nuđača tražiti ispunjenost stručno-tehnič- finansijski direktor kompanije T-Systems, promaterijala iz inostranstva. kih i kadrovskih sposobnosti, jedne od najvećih iz IT sektora u toj zemlji. Na osnovu podataka o spoljnotrgovinskoj - Nužno je u postupcima javnih nabavki On je istakao da su mađarske kompanije razmjeni za 2014. godinu, uvoz proizvoda predvidjeti uslove koji ne diskriminišu do- zainteresovane da daju podršku razvoju hartije i štampe je iznosio 38,4 milona eura, maće ponuđače, imajući u vidu obim trži- digitalnog crnogorskog društva, prije svih što predstavlja 2,2 % ukupnog uvoza, a iz- šta, potrebe zapošljavanja i jačanja konku- T-systems koji je dio Deutsche Telekom voz 4,1 miliona eura. Deficit u prometu sa rentnosti domaće privrede. grupe, vlasnik Crnogorskog Telekoma. Ova inostranstvom iznosio je 34,3 miliona eura, - Razmotriti mogućnost da se u pokrenu- kompanija je učestovala, prema njegovim a pokrivenost uvoza izvozom 10,7%.. tim postupcima usklade uslovi za učešće riječima, u izgradnji elektronskog zdra- Uvoz roba i usluga se može značajno kako se ne bi ugrozila ravnopravnost i na- vstvenog sistema BiH, a u regionu sarađuje smanjiti organizovanjem sopstvene pro- čelo nediskriminacije svih ponuđača zbog i sa partnerima iz Bugarske te Hrvatske. izvodnje u postojećim kapacitetima uz postojanja indicija da su uslovi postavljeni Németh je ocijenio da je biznis okruženje u revitalizaciju opreme, investicije u nove na diskriminirajući način za ponuđače koji Crnoj Gori dobro, kao i saradnja mađarskih tehnologije u cilju podizanja kvaliteta proi- legalno posluju uz izmirenje svih poreskih kompanija sa našim instuitucijama. zvoda i usluga i smanjenja cijene koštanja, i drugih zakonskih obaveza u državi Crnoj promjene strukture proizvodnje u pravcu Gori. O unapređenju saradnje govorio je ruko- većeg stepena finalizacije. vodilac Sektora za ekonomske odnose sa - Koristiti u tenderskim postupcima grafič- inostranstvom Privredne komore Željko Predstavnici grafičke industrije glavne ke standarde kao obavezujuće za ponuđače Baltić. radi dokazivanja njihove stručno-tehničke sposobnosti. - Ovakvi susreti su podstrek za unapređe- nje saradnje i podsticaj boljim odnosima - Kod uvoza opreme za papirnu industriju, država na opštem i privrednom planu. grafičku i izdavačku djelatnost, predvid- Privredni odnosi Crne Gore i Mađarske su jeti oslobađenje preduzeća plaćanja cari- dobri i u periodu od 2003. do 2014. godine ne i PDV-a na uvoz štamparskih mašina. rezultirali su sa 427 miliona eura investici- Potrebna su dugoročna kreditna sredstva ja u našu zemlju – rekao je Baltić. sa povoljnom kamatom za nabavku nove opreme;

Broj 2 Februar 2015. 13

- Sinhronizovanim i efikasnim mjerama inputi ne postoje o broju preduzeća iz pe- akta; povezivanje poljoprivrede i turizma inspekcijskih i drugih nadležnih organa karske industrije. On je zato zatražio da se kroz veću zastupljenost domaćih proizvo- što je više moguće eliminisati nelegalne uradi registar proizvođača hljeba i peciva, da u ugostiteljskim objektima. oblike poslovanja u ovim djelatnostima; što će doprinijeti uređenju stanja u ovom Na sjednici su direktori direktorata Mini- sektoru. Džemal Škrijelj, Gradina Rožaje, - Nedostatak stručnog kadra je izuzetno iz- starstva poljoprivrede i ruralnog razvoja smatra da je potrebno intenzivirati aktiv- ražen problem za privredne subjekte iz ove Danijela Stolica i Darko Konjević predsta- nosti na otklanjanju barijera za izvoz crno- djelatnosti, te se u smislu rešavanja pro- vili Agrobudžet za 2015. godinu koji iznosi gorskog mesa na rusko tržište. blema deficitarnosti kadra ovog obrazov- 22.976.018,42 miliona eura i evropske pro- nog profila predlaže stvaranje neophodnih Poslovanje u agraru opterećuje loša napla- grame podrške poljoprivredi. U odnosu na uslova u obrazovnom sistemu Crne Gore za ta potraživanja što ima direktne posljedice 2014. godinu, Agrobudžet je veći za 12,43 %, obuku i školovanje učenika. na nedostatak sredstava za obezbjeđenje odnosno za 2,5 miliona eura. Privrednici potrebnog repromaterijala, isplatu koope- su ocijenili da s obzirom na to da se poslje- Zasijedao Odbor udruženja ranata, redovnu isplatu zarada, poreskih dnjih godina Agrobudžet uglavnom kretao poljoprivrede obaveza i dr. zbog čega se prinuđeni da na nivou od oko 20 miliona eura, povećanje uzimaju skupe kredite. Nelikvidnost koja opredijeljenih sredstava predstavlja znača- Odbor udruženja poljoprivrede, prehrambe- prati poslovanje, upravo zbog loše naplate jan pomak ka povećanju konkurentnosti ne i duvanske industrije Privredne komore potraživanja, utiče i na nemogućnost kva- i bržem usvajanju evropskih standarda u Crne Gore, na sjednici od 20. februara 2015. litetnijeg marketinškog nastupa kao i na ovoj oblasti. Danijela Stolica je kazala da godine, razmatrao je Informaciju o poslo- slabiju konkurentnost u odnosu na uvozne su Agrobudžetom za ovu godinu povećana vanju u agraru u 2014. godini, Agrobudžet proizvode. Razvojem primarne proizvodnje sredstva za organsku proizvodnju, ljekobi- za 2015. godinu, i Informaciju o 41. Sajmu supstituisali bi uvoz i to naročito sirovina lje, vinogradarstvo, voćarstvo i povrtarstvo, hrane u Budvi. za prerađivački sektor, kao što je to slučaj pčelarstvo, ribarstvo kao i premije za kvali- u mesnom ili u sektoru voća i povrća, sma- tetno mlijeko. Darko Konjević je govorio o Proizvodnja hrane ima važnu ulogu u traju privrednici. mogućnostima da se doprinese ruralnom ekonomiji Crne Gore, što potvrđuje njeno razvoju sredstvima iz EU fondova. Između U cilju prevazilaženja ovih problema pri- učešće u BDP u 2013. godini od 10 odsto. ostalog, podržava se prerada na porodič- vrednici smatraju da je neophodno: rje- Vrijednost proizvodnje u poljoprivredi, šu- nim gazdinstvima, prilagođavanje starih šavanje pitanja dužničko-povjerilačkih marstvu i ribarstvu iznosila je 436,8 mili- objekata turističkim potrebama izdizanje odnosa kroz izmjenu važećeg Zakona o ona eura, a prehrambene industrije pića i stoke na katunima i slično duvana 191,0 milion što ukupno predstavlja rokovima izmirenja novčanih obaveza kao rast od 5,4 odsto. i donošenje izmjena Zakona o izvršenju Predstavnik Jadranskog sajma Đorđe Đo- i obezbjeđenju kojim bi se riješilo pitanje kić najavio je 41. Sajam hrane koji će se Privrednici su na sjednici naveli probleme naplativosti mjenice kao garanta plaćanja. održati od 12. do 14. marta ove godine. Novi koji opterećuju njihovo poslovanje. Nakon Takođe je potrebno olakšati pristup kredi- segment na ovoj manifestaciji biće bazar konstatacije predsjednika Odbora Milutina tnim sredstvima za preduzeća iz oblasti tradicionalnih eko-proizvoda, a Sajam ove Đuranovića da su za uspješno poslovanje agrara, kroz subvencionisanje ili snižava- godine podstiče učešće individualnih pro- neophodni pouzdani ekonomski poda- nje kamatnih stopa; donošenje novog Za- izvođača povoljnijim cijenama u okviru iz- ci nadležnih institucija, Milko Beljkaš iz kon o bezbijednosti hrane, usklađenog sa dvojenog izložbenog prostora. Inpeka je ocijenio neshvatljivim da takvi direktivama EU, kao i svih podzakonskih Konstituisan Odbor za privatnu zaštitu

Konstitutivna sjednica Odbora za privatnu zaštitu lica i imovine pri Privrednoj komori Crne Gore održana je 11. februara 2015. godine. Za predsjednika Odbora izabran je Marjan Marjanović iz Security Guard Mon- tenegro, a za njegovog zamjenika Boris Mi- ljanić iz SAB Security.

Među 16 članova Odbora su, pored predstavnika društava koja se bave privatnom zaštitom, i predstavnici institucija u čijoj je nadležnosti uređenje ove oblasti.

Djelatnost privatne zaštite obavlja oko 100 privrednih društava, sa oko 4.000 zaposlenih, što predstavlja sve značajniji segment privrede Crne Gore.

U cilju organizovanog zastupanja zaje- dničkih interesa svih subjekata u oblasti

Februar 2015. Broj 2 14

tematskih, dvogodišnjih radnih programa. 27. februara 2015. temu „Istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori – izazovi i mogućnosti“. Program predviđa instrument za mala i Uvodničar je bio Vladan Dubljević, general- srednja preduzeća i to u oblasti inovacija ni direktor Direkorata rudarstva i geološki- i društvenih izazova. Finansijska podrška ih istraživanja Ministarstva ekonomije. On MSP se odnosi kako na prvu fazu pisanja je istakao da bi Vlada početkom aprila tre- koncepta biznis ideje, testiranje njene na- balo da dostavi Skupštini predlog ugovora učne i tehničke izvodljivosti i komercijal- i odluke o dodjeli koncesija za istraživanje nog potencijala u iznosu od 50.000 eura. ugljovodonika u crnogorskom podmorju, a Demonstracija i razvoj biznis plana, reali- na osnovu ponuda dostavljenih na tende- zacija proizvoda i usluga biće podržana sa ru, koji je zatvoren 15. maja prošle godine. privatne zaštite, boljeg uređenja ove djela- grantom u iznosu od 500.000 do 2,5 miliona Konačnu odluku o dodjeli koncesija doni- tnosti i jačanja saradnje javnog i privatnog eura. jeće Skupština. Prema njegovim riječima sektora bezbjednosti, jedan broj privrednih Projekat „Upravljanje industrijskim otpa- istraživanje će trajati do sedam godina, a subjekata iz ove djelatnosti pokrenuo je dom i čišćenje” sprovodi Vlada Crne Gore proizvodnja bi mogla najranije da počne tri inicijativu za obrazovanje Odbora za pri- u saradnji sa Svjetskom bankom. Za po- do četiri godine od danas. vatnu zaštitu lica i imovine, kao posebnog trebu implementacije ovog Projekta obez- oblika organizovanja i rada u Komori. Dubljević je kazao privrednicima da su za bijeđeno je 50 miliona eura preko kredita ovaj posao zainteresovane velike svjetske - Formirali smo ovaj Odbor da bismo se Svjetske banke, kazala je Almina Bučan kompanije sa godišnjim profitima od pre- dogovarali i sarađivali sa subjektima koji iz Agencije za zaštitu životne sredine koja ko dvije milijardi eura, a koje zapošljavaju su važni za naš posao i gradili mostove implementira ovaj projekat. Ciljevi projek- desetine hiljada radnika. Riječ je o konzor- između nas i privrednih društava koji su ta su smanjenje kontaminacije prirodnih cijumima koje čine američki Marathon Oil nam klijenti kao i državnih organa zadu- resursa i rizika po javno zdravlje, podrška Corporation i austrijski OMV, italijanski Eni ženih za ovu oblast. Tokom našeg rada do- pristupanju EU kroz jačanje institucija i i ruski Novatek, te grčki Energean Oil & Gas nosićemo ostvarljive planove sa jasno od- konkurentnosti, poboljšanje upravljanja i britanski Mediterranean Oil & Gas. On je ređenim vremenskim okvirom za njihovu životnom sredinom i smanjenje troškova upozorio da je u pregovorima sa velikima realizaciju – rekao je predsjednik Odbora ekoloških problema. On podržava sanaciju jako teško zaštiti svoje interese, te da je Marjanović. deponije grita i kontaminiranog zemljista zato potrebno ovo pitanje što detaljnije ure- na lokaciji Jadranskog Brodogradilišta „Bi- Odbor za privatnu zaštitu lica i imovine je diti legislativom. jela“, flotacionog jalovišta Gradac i deponi- usvojio Poslovnik o radu i Program rada za je pepela i šljake „Maljevac“ u Pljevljima, te - Država ima obavezu da kroz zakone i pod- 2015. godinu. deponije čvrstog otpada i bazena crvenog zakonska akta utvrdi pravila igre, kako bi Sjednicom je do izbora predsjednika preds- mulja KAP-a. se smanjio prostor za pregovore s naftnim jedavao generalni sekretar Privredne ko- kompanijama. Efikasna politika upravlja- more Pavle D. Radovanović koji je, govoreći nja resursom, definisana zakonska regula- o djelatnosti ove asocijacije, članovima tiva i odgovorajuća infrastruktura neopho- Odbora posebno istakao njenu ulogu usa- dni su preduslovi za istraživanje nafte i glašavanja interesa pojedinih sektora sa gasa, te smo zato dosta dugo radili na tome interesima cjelokupne privrede. Sekretarka – rekao je Dubljević. Lidija Golubović govorila je o organizaciji i Država, prema njegovim riječima, mora da aktivnostima Privredne komore kao i o dje- znalački da upravlja resursima koji treba lokrugu rada novoformiranog Odbora. da budu na raspolaganju i budućim generacijama. Pojasnio je da je Crna Gora re- Horizon 2020 i upravljanje otpadom gulisala ovo pitanje po uzoru na Norvešku, - Projekat „Upravljanje industrijskim op- koja je od najsiromašnije zemlje u Evropi, Odboru za energetsku efikasnost i zaštitu tadom i cišćenje“ doprinijeće zaštiti pri- zahvaljujući nafti postala najbogatija na životne sredine Privredne komore Crne rodnih resursa Crne Gore kao i smanjenju svijetu. Gore, na sjednici održanoj 25. februara 2015. rizika po zdravlje građana. Odabrane de- - Mi smo, poput Norvežana, odlučili da godine, predstavljene su mogućnosti finan- ponije opasnog otpada biće sanirane i bu- samo 15 odsto prihoda od eventualne ek- siranja za mala i srednja preduzeća u pro- dući otpad iz ovih industrija odlagaće se u spolatacije nafte i gasa ide u budžet Crne gramu Horizon 2020, kao i projekat „Upra- skladu sa propisima EU. Projekat će dopri- vljanje industrijskim otpadom i čišćenje”. nijeti razvoju turističkog sektora, a time i Biljana Gligorić, Expeditio Architects, ka- ukupnom ekonomskom razvoju Crne Gore zala je da je Horizon 2020 najveći EU pro- – zaključila je Bučan. gram za istraživanje i inovacije, sa budže- tom od 80 milijardi eura za sedam godina Proizvodnja nafte najranije za tri (2014-2020). Ciljevi programa su pokretanje godine „pametnog” razvoja, postizanje održivog ekonomskog rasta i otvaranje novih radnih Odbor udruženja energetike i rudarstva mesta u EU. Horizon 2020 je podeljen na 18 Privredne komore Crne Gore razmotrio je

Broj 2 Februar 2015. 15

Gore, dok će 85 odsto ići u razvojni fond, vanja Privredne komore Nina Drakić je trebno uzeti u obzir dinamiku i strukturu o kojem se sada donosi zakon – naglasio istakla da je zaštita konkurencije važan se- tržišta, prepreke ulaska, finansijsku i snagu je predstavnik Ministarstva ekonomije. gment svakog tržišta. kupaca. Za tržišno učešće od 35 do 50 odsto Prema njegovim riječima, Crna Gora će teret dokazivanja dominantnog položaja - Jer upravo kvalitet tržišnih sloboda, ste- naftnim kompanijama koje se budu bavile nekog privrednog subjekta je na Agenciji pen konkurencije, mogućnost ulaska novih istraživanjem i eventualnom eksploata- za zaštitu konkurencije, dok je za veći od igrača na tržište opredjeljuje konkuren- cijom ugljovodinika ponuditi ugovor koji 50 odsto to njegov teret. tnost jedne privrede za kontinuirani razvoj kombinuje koncesiju sa porezom na dobit i privlačenje stranih direktnih investicija – Dominantni položaj, pa čak i monopol ni- od 54 odsto, tako da će država dobijati uku- kazala je Drakić. jesu zabranjeni, ali jeste njihova zloupo- pno 60-63 odsto od profita koji će ostvari- treba. Kada se ispituje postojanje radnje vati naftne kompanije. Dubljević je kazao Ona je podsjetila da su politika konkuren- eventualne zloupotrebe dominantnog poda je istraživanje i proizvodnja ugljovodo- cije i zakoni koji uređuju ovu oblast ključne ložaja utvrđuje se da li postoji objektivan nika cikličan posao i da se tenderi obna- teme i evropske politike zajedničkog trži- razlog za nju, poput podizanja efikasnosti vljaju svake tri do četiri godine. Crnogorski šta, te da kao takve one za Crnu Goru pred- koja time postaje značajnija od negativ- privrednici će, smatra on, biti spremni da stavljaju dio najznačajnijeg poglavlja na nih efekata na potrošače i konkurenciju, te iskoriste benefite tog posla tek nakon obja- putu pristupanja EU. Kao i članicama Unije, da li to ima uticaja na poslovanje jednako vljivanja drugog tendera, kada se očekuje i konkurencija je i u Crnoj Gori ustavna kate- efikasnih konkurenata. Zloupotreba domi- veći priliv naftnih kompanija u Crnu Goru. gorija, pa ona i njena zaštita predstavljaju nantnog položaja se ispoljava ekspoataci- On je ipak ukazao da već postoje strane osnov tržišne ekonomije, kao i ekonomske jom tržišne moći kroz prodajne cijene ne- kompanije koje su zainteresovane za logi- te političke stabilnosti zemlje. pravične za konkurenciju, diskriminaciju stičku podršku istraživačima nafte i gasa. - Poznavanje osnovnih elemenata politike kupaca (za pojedine kupce cijene su niže Dubljević podsjetio da je Crna Gora prva i prava iz ove oblasti u Crnoj Gori još nije nego za druge) te kroz isključujuće pona- ušla u ovakav projekat koji sada pripremaju na zadovoljavajućem nivou, pri čemu ra- šanje koje obuhvata predaciju (niske cijene i druge zemlje na Jadranu. On je kazao da zlog nijesu samo zakonodavni okvir i rad sa ciljem izbacivanja konkurencije sa trži- je istorija istraživanja nafte i gasa u Crnoj institucija, već i nedostatak znanja te svije- šta), rabate lojalnosti, vezivanje različitih Gori seže 100 godina unazad. Tada je nai- sti ukupne javnosti o potrebi konkurencije, predmeta prodaje, odbijanje prodaje i isti- me kralj Nikola donio zakon kojim se ovo njene efikanosti i zaštite. Upravo je ovaj se- skivanje maržom. dodjeljuje pravo holandskom biznismenu i minar prilika da se privrednici upoznaju sa Zakonodavstvo EU prepoznaje dosta vrsta to na lokalitetu u blizini Skadarskog jezera. zakonodavnim okvirom naše zemlje u vezi potencijalnih zloupotreba. Ono propisuje sa utvrđivanjem radnji zloupotrebe domi- Potpredsjednik Komore Stanko Zloković je da su kompanije u dominantnom polo- nantnog položaja, kao i sa praksom evrop- prokomentarisao da je crnogorska politika žaju posebno odgovorne da ne uskraćuju skih organa u ovoj oblasti – rekla je Drakić. upravljanja resursima kvalitetno definisa- konkurenciju. Ipak, zaključili su predavači, na, te da se mogu očekivati dobri rezultati O utvrđivanju dominantnog položaja i ra- zakon i evropska praksa ne brinu o zaštiti iz ovog posla. - Potrebno je da se naša pri- dnje njegove zloupotrebe govorio je Miloš individualnih konkurenata već o efektu na vreda brzo organizuje i ponudi logističku Andrović, vođa komponente o konkurenci- tržište i krajnjim kupcima. podršku te usluge kompaniji ili kompanija- ji u okviru ALA projekta. Bojana Ignjatović, Seminar je održan u organizaciji ALA pro- ma koje će istraživati i eventualno eksplo- senior expert u ALA projektu, predstavila je jekta koji ko-finansira Evropska Unija, a im- atisati naftu i plin. Jer, riječ je o velikom, pouke EU u vezi sa radnjama zloupotrebe plementira GIZ (Deutsche Gesellschaft für dobro plaćenom poslu, na kojem se može dominantnog položaja sa ciljevima eksplo- Internationale Zusammenarbeit GmbH)), zaposliti dosta ljudi – zaključio je Zloković. atacije, te ograničavanja i isključenja kon- Privredne komore Crne Gore i Agencije za kurencije sa tržišta. zaštitu konkurencije. Zloupotreba dominantnog položaja i Sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruži- uticaj na poslovanje vanju, koji je Crna Gora potpisala sa EU, nespojivi su svi sporazumi između privre- Seminar „Zloupotreba dominantnog po- dnih društava, njihove odluke ili prakse sa ložaja i uticaj na poslovanje privrednih ciljem sprečavanja, ograničavanja ili naru- subjekata u Crnoj Gori” organizovan je u šavanja konkurencije, podsjetili su preda- Privrednoj komori Crne Gore 26. februara vači. Takođe je, između ostalog, nespojiva 2015. godine. zloupotreba dominantnog položaja jednog Cilj seminara bio je podizanje svijesti pri- ili više privrednih društava na teritoriji vrednih subjekata, članica Komore, o ko- Crne Gore ili njenim značajnim djelovima. mercijalnim i poslovnim aktivnostima koje Preduzeće sa dominantnim položajem na mogu dovesti do zloupotrebe dominantnog tržištu donosi odluke nezavisno od kon- položaja, kao i o mogućim mehanizmima kurenata, dobavljača, kupaca i korisnika. U zaštite za sve učesnike na tržištu čije po- Crnoj Gori se smatra da postoji pretpostav- slovanje može biti ograničeno ili ugroženo ka dominantnog položaja kada privredno ovakvom zloupotrebom. društvo ima 50 odsto tržišnog učešća i više, Rukovodilac Sektora za analize i istraži- ali je prilikom utvrđivanja ovog „praga” po-

Februar 2015. Broj 2 16

Vladan Dubljević, direktor Direktorata za rudarstvo i geološka istraživanja Crna Gora u fokusu svjetskih naftnih kompanija

Crna Gora i jadranski basen su u žiži interesovanja svjetskih naftnih kompanija koje očekuju da ovdje postoje komercijalna nalazišta nafte i gasa. Proizvodnja ugljovodonika u crnogorskom podmorju bi najranije mogla da počne za tri do četiri godine.

Broj 2 Februar 2015. 17

zbor kompanija, izvođača istražnih radova u crnogorskom pod- Glasnik: Kada bi mogla da počne eksploatacija ugljovodonika? morju, trebalo bi da bude završen u aprilu ove godine. Za ovaj po- V. Dubljević: Proizvodnja bi najranije mogla da počne tri do četiri sao zainteresovane su velike svjetske kompanije sa godišnjim l godine od danas. Za ovaj posao zainteresovane su velike svjetske profitima od preko dvije milijardi eura, koje zapošljavaju desetine kompanije sa godišnjim profitima od preko dvije milijardi eura, hiljada radnika. Istraživanja nafte i gasa, po zakonu, traju sedam koje zapošljavaju desetine hiljada radnika. U pregovorima sa ova- godina. Bitne su prve tri-četiri godine dok se nađe taj resurs, po- ko velikim kompanijama teško je zaštiti svoje interese, te je zato tom sve ide dramatično brzo. Ukoliko bude pronađen komercijalni bilo potrebno ovo pitanje što detaljnije urediti legislativom. Država resurs Crna Gora će prihodovati od 62 do 68 neto profita koji donosi je kroz zakone i podzakonska akta utvrdila pravila igre, kako bi ta djelatnost, kaže za Glasnik Vladan Dubljević, direktor Direktora- se smanjio prostor za pregovore s naftnim kompanijama. Efika- ta za rudarstvo i geološka istraživanja. sna politika upravljanja resursom, definisana zakonska regulativa Glasnik: Država Crna Gora je uradila sve pripremne poslove za is- i odgovorajuća infrastruktura neophodni su preduslovi za istraži- traživanje i eksploataciju ugljovodonika u našem podmorju. Uko- vanje nafte i gasa. Država mora da znalački da upravlja resursima liko se pokaže da postoje komercijalne količine ovog resursa šta bi koji treba da budu na raspolaganju i budućim generacijama. Crna Crna Gora dobila? Gora je regulisala ovo pitanje po uzoru na Norvešku, koja je zahva- ljujući nafti postala najbogatija na svijetu. V. Dubljević: Ovo je biznis inercije i poput zlatne groznice ako je neko rekao da su kod nas nalazišta svi idu ovamo. Sada je Crna Glasnik: Predviđeno je da se formira razvojni fond u koji bi se sli- Gora, odnosno jadranski basen, u fokusu svjetskih naftnih kompa- valo najviše novca od ovog posla. I to smo uradili po uzoru na Nor- nija i očekivanja su da u ovom dijelu Jadrana postoje komercijalne vešku. količine ugljovodonika. Ukoliko se nađe komercijalni resurs mi V. Dubljević: Mi smo, poput Norvežana, odlučili da samo 15 odsto ćemo prihodovati od 62 do 68 neto profita koji donosi ta djelatnost. prihoda od eventualne ekspolatacije nafte i gasa ide u budžet Crne Glasnik: U ovoj fazi Država treba da odabere kompanije izvođače Gore, dok će 85 odsto ići u razvojni fond, o kojem se sada donosi za- istražnih i moguće eksploatacionih radova i da sa njima potpiše kon. Cilj fonda je da se novac raspoređuje generacijama koje dola- ugovore o koncesiji. Kada će to biti završeno da bi naftne kompa- ze, da se dijelom ulaže u razvoj, a ne da se troši za tekuće potrebe. nije počele posao? Poslovanje fonda biće u potpunosti transparentno.

V. Dubljević: lzbor kompanija, izvođača istražnih radova trebalo bi Glasnik: Na tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom pod- da bude završen u aprilu ove godine. Zadatak Komisije, koju je for- morju stigle su tri ponude konzorcijuma od po dvije kompanije. mirala Vlada, bio je da izvrši evaluaciju prispjelih ponuda na ten- To su Marathon iz Teksasa i OMV iz Beča, zatim, ENI iz Italije i deru i da na osnovu toga uputi prijedlog Vladi o izboru kompanija Novatek iz Moskve, i grčko-engleski konzorcijum Energean Oil & za dodjelu koncesionih ugovora. Potom, ukoliko se Vlada usaglasi Gas i Mediterranean Oil & Gas. Koje bi od ovih kompanija bile naj- sa tim, šalje predlog parlamentu koji donosi konačnu odluku. Po poželjniji poslovni partneri za državu Crnu Goru? završetku parlamentarne procedure nafte kompanije počinju is- V. Dubljević: Nema tu poželjnog ili nepoželjnog poslovnog par- traživanja. tnera. Imate razloge nacionalne bezbjednosti koje su u skladu sa Glasnik: Koliko traju i koštaju istražni radovi i ima li Crna Gora ko- EU direktivama. Obaveza je Države da do kraja vodi računa o na- risti od njih? cionalnoj bezbjednosti i ne može da prihvatiti neku nepouzdanu kompaniju. Takve kompanije u ovom slučaju nemamo. Sa druge V. Dubljević: Istraživanja, po zakonu traju sedam godina. Bitne su strane, jedan od principa izbora kompanije je da ona ima tehnički, prve tri četiri godine dok se nađe taj resurs, potom sve ide dra- finansijski i stručni kapacitet ne samo da izvede ono što je pro- matično brzo. Naftne kompanije će rizikovati u prve tri do četiri gram istraživanja i radni program, nego i da vodimo računa da je godine otprilike 100 miliona dolara. to kompanija koja će, u slučaju da se desi neki ekološki akcident Direktne prihode od toga nemamo jer je to investicija naftnih moći da ga sanira. To je vrlo važno kod izbora kompanije. Sa dru- kompanija, ali država ima indirektne koristi. Država ima benefit ge strane ovo nije tender koji je zasnovan na javnim nabavkama. jer raste saznanje o potencijalnosti. Dalje, naftne kompanije mo- Direktive koje se tiču javnih nabavki su upućene na to da neko ko raju unajmiti lučke kapacitete, iznajmiti stanove i po tim i drugim Vam ponudi više da taj dobija. Ođe toga nema. osnovima imamo priliv sredstava. Imamo i rentu, kao naknadu što Glasnik: Naftne kompanije imaju i druge obaveze? kompanije kontrolišu određeni prostor. V. Dubljević: Svi imaju fiskalne obaveze i one su jednake bez obzira Naći će se sigurno neko ko će reći što mi nijesmo uradili ta istraži- o kojoj kompaniji se radi. Oni moraju da plate royalty, znači nado- vanja. Prvo što nemamo znanja, nemamo novca i nijesmo spremni knadu za eksploatisanu naftu i gas, moraju da plate porez 54 odsto, da rizikujemo. Iskustvo govori da od 10 takvih rizika samo četiri potom da plate nadoknadu za površinu i to su elementi koji su isti budu isplativa. Dešava se da tih 100 miliona bude bačeno. Država za svakoga. O tome nema pogovora. Znači, za nas su dobre kom- ne može to da priušti, a naftna kompanija može, jer je to njihov panije koje su postale najkvalitetniju tehničku ponudu da će na život i način zarade, oni rizikuju i dobijaju. Država nije spremna. najbolji mogući način moći da valorizuju naš potencijal. Analiza Pitaće neki, možda, i zašto država nije formirala naftnu kompa- njihove tehničke ponude glavni kriterijum za njihovo rangiranje. niju koja bi uložila 100 miliona i zaradila milijardu. Ako bi se tako završilo, onda bi bilo u redu. Ali, mi nijesmo spremni da imamo Glasnik: Šta znači tehnička ponuda? I da podsjetimo da je tender naftnu kompaniju koja će uložiti i izgubiti 100 miliona dolara. Naša obuhvatio 13 blokova površine 3.000 kilometara u južnom i istoč- ekonomija to ne dozvoljava - 100 miliona za Crnu Goru je mnogo, nom dijelu crnogorskog podmorja. za svjetsku naftnu kompaniju je to ipak mnogo lakše. V. Dubljević: Vrlo je bitno koja će kompanija da ponudi obimniji

Februar 2015. Broj 2 18

proces istraživanja i veće istražno bušenje. Dalje, važno je i kako To smo mi i Hrvati. Ako bi uveli i neku naftnu kompaniju, koja je su oni sagledali našu ugljovodoničnu potencijalnost, kako su ra- iz neke od velikih sila, onda bi naš odnos dodatno iskomplikovali. zumjeli geologiju i ostale faktore koje to prate. Značajno je i da li Sa druge strane, dok ne znamo ima li u podmorju nalazišta lakše ih interesuju naftni prospekti, gasni, ili i jedni i drugi. Znači država ćemo se dogovoriti. Onog trenutka kad se desi otkriće nikad se ne se stara o potencijalu i nama je to bitno. Neke kompanije nijesu bi dogovoriti. Zato nijesmo ušli u teritoriju koja, možda, može da zainteresovane za prospekt gasa, a država odlučuje kako će njih bude predmet spora. Hrvati sada pokušavaju da ono što su uradili pozicionirati. Ima i onih koji su napravili ponudu da neće da rade na tom planu dovedu na nivo da to bude dio zajedničkog posla, da 3D seizmička istraživanja bez bušenja, a to nije dobro za nas i naš to i mi podržimo, i da obostrano vučemo benefite. Od te inicijative resurs. Nama je važno da saznamo što više i da dođemo do rezul- do prakse zaista je težak put. tata. I to tražimo od njih. Onaj ko vam to ponudi je za nas najbolji. Imamo dobre odnose sa Hrvatima i ovu njhovu namjeru tumači- Glasnik: Potencirate da je veoma bitno uraditi besprekornu regu- mo kao gest dobre volje da se možda zajednički riješi taj problem. lativu jer je ona oslonac zaštite države u poslu sa velikim, reno- Međutim, procedura na ovaj način nije ni laka ni jednostavna. Jer, miranim naftnim kompanijama, svjetskim igračima. U stvari, ta ideja je možda prijemčiva i interesantna, ali „đavo” uvijek leži u je regulativa svojevstan način zaštite vrijednog resursa o kome detaljima. Kad bi došlo do implementacije i nivoa detalja onda bi- govorimo. smo mogli viđeti koliko je tu otvorenih pitanja. Njihov inicijani princip je ok, ali je pitanje da li bi bio primjenljiv u praksi. V. Dubljević: Po ekonomskim parametrima mi smo mala ekonomija i država. Međutim, iako mali, ne možemo dozvoliti da je Glasnik: Nerijetko možemo čuti i to da li će se i kako naftne plat- naftna kompanija iznad države. Jer, država mora biti na poziciji forme odraziti na životnu sredinu kao i to da li mogu turizam i onoga ko kontroliše to pravo. U ovom slučaju, država je nezavisna naftna industrija zajedno? i suverena ako vlada svojim resursom, bez obzira na ekonomsku V. Dubljević: Svaka ljudska aktivnost ima uticaj na životnu sredi- snagu i bez obzira što je po finansijskim parametrima neupore- nu, ali je najvažnije kako je država zaštitila svoju teritoriju. Naša diva sa naftnim kompanijama. Uvijek mora da bude jasno da je politika je bila da izaberemo kompaniju koja ima kapacitet da država ta koja diktira pravila u ovom biznisu, a naftna kompa- sanira eventualni ekološki incident. Mi smo kroz ugovore traži- nija ima druge obaveze. Mi smo sad u fazi kad imamo različite li neograničenu garanciju majke kompanije za sve moguće eko kompanije koje su zainteresovane, koje žele da dobiju taj resurs. incidente do kojih, bez obzira na sve predostrožnosti, može doći. Sada je pozicija države najjača, nikad nećemo biti dominantniji u Zato smo kroz modele ugovora tražili neograničenu garanciju za odnosu na naftne kompanije. Kasnije, kada potpišemo ugovor sa sve što naftne kompanije rade u Crnoj Gori, uključujući i eko in- njima, oni će biti drugačiji. Donijeli smo potrebnu regulativu koja cidente. se odnosi na istraživanje nafte i gasa - Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika, Zakon o porezu na ugljovodonike, propise Znam da ispred Kopakabane, koja je jedna od najljepših svjetskih kojima se uređuje obračun plaćanja naknade za proizvodnju nafte plaža, postoji naftna platforma. Mi smo kao ograničenje napravili i gasa, kao i brojna druga akta. da tri kilometra od obale nema nikakvih aktivnosti u vezi sa ovim biznisom. Naftne platforme koje se se sad planiraju biće locirane Glasnik: Mogu li crnogorske kompanije tražiti šansu za ulazak u 20-tak kilometara od obale. Nije ni turizam čist. Strateške biznis ovaj biznis? odluke donosi Vlada i ona će da izabere pravac ekonomskog ra- V. Dubljević: Potrebno je vrijeme da ljudi shvate, da vide šanse zvoja. Po mom mišljenju te aktivnosti mogu itekako zajedno. Uo- koje se otvaraju. Brzo će se naši biznismeni prilagoditi, možda će stalom, dosta je zemalja u kojima ta dva biznisa žive u potpunoj u početku ući u partnerske odnose sa nekim kompanijama, biti simbiozi. Sa druge strane, moguće je da te naftne kompanije budu njihovi predstavnici, a onda se pripremiti da sami prate naftnu zainteresovane i za gradnju kvalitetnih hotela i drugih turističkih industriju, prvo ođe, a potom možda proširiti na region i kasnije objekata, to je sve dio važnog biznis lanca. I na kraju, ako vi nećete da budu servisne kompanije za cijeli svijet. da u vašem akvatorijumu proizvodite i istražujete ugljovodonik, to neće spriječiti Albaniju i Hrvatsku, a nijeste zaštitili turizam ako Glasnik: Da li bi, kako se u javnosti pominje, odnosi sa Hrvatskom, imate izliv iz naftne bušotine nekih 100 kilometara odavde. a tiču se Prevlake, mogli da budu problem za ovaj biznis? Na kraju, podsjećam da istorija istraživanja nafte i gasa u Crnoj V. Dubljević: Mi smo imali razuman pristup tome tj. opredjeljenje Gori seže 100 godina unazad. Tada je, naime, kralj Nikola donio da ne diramo ništa na teritorijama koje mogu biti sporne. Naši zakon kojim je ovo pravo dodijelio holandskom biznismenu i to blokovi, koji su na tenderu, su daleko od granice spora. Zašto smo na lokalitetu u blizini Skadarskog jezera. Podaci kažu da je tada, to uradili? Jer imamo samo dvije strane da rješavamo problem. na tom mjestu, nafta pronađena na dubini od 50 metara.

Broj 2 Februar 2015. 19

he selection of the companies which will start with the re- dustry, Vladan Dubljevic, the Director of the Directorate of Mining search activities in the Montenegrin sea is expected to be and Geological Researches, has said for Glasnik. completed in April this year. Big world companies are in- T Glasnik: The state of Montenegro has completed all preparatory terested in this project with the annual profits of over two billion activities for the research and exploitation of hydrocarbon in our EUR, which provide employment for tens thousands of employees. sea. If it turns out that there are commercial quantities of this re- According to the law, the gas and oil researches last seven years. sources, what would Montenegro get? The first three-four years are important until this resource is found and then everything happens dramatically fast. In case this com- V. Dubljevic: This is the kind of business which resembles a golden mercial resource is found, Montenegro will earn an income which rush. If someone says we have those deposits, everyone will go will be equal to 62 - 68 net profits achieved by this branch of in- there. Nowadays, Montenegro, i.e. the Adriatic basin is in the fo-

Vladan Dubljevic, Director of the Directorate of Mining and Geological Researches Montenegro at the focus of the world oil companies

Montenegro and the Adriatic basin are at the focus of the world oil companies which expect to find oil and gas deposits here. The production of hydrocarbon at the Montenegrin sea could start in three or four years at the earliest.

Februar 2015. Broj 2 20

cus of the oil companies and there are expectations that this part and appropriate infrastructure. The state has to be good in the of the Adriatic has commercial quantities of hydrocarbon. If this management of resources which should be passed over to future resources is found, we will achieve 62 to 68 net profits from this generations. In this respect, Montenegro has followed the exam- branch of industry. ple of Norway, which has become the richest country in the world thanks to the oil. Glasnik: At this stage the state will select the subcontractors for research and possibly exploitation activities and sign the conces- Glasnik: There are plans to establish the development fund whi- sion agreement with them. When will this be completed so that ch would be financed from this project. Here, too, we followed the the oil companies could start with their activities? example of Norway.

V. Dubljevic: The selection of the subcontractors for research acti- V. Dubljevic: Like Norwegians, we decided that 15 per cent of the vities should be completed by April this year. The task of the Com- potential exploitation of oil and gas should go to the budget of mission, which was established by the Government, is to evaluate Montenegro, while 85 per cent will go to the development fund the received bids and to propose the companies which should be which will be established following the adoption of the law. The awarded concession agreements. Then, if the Government agre- fund will serve to allocate the money for future generations and to es with this, the proposal should be sent to the Parliament which invest in the development, not to be spent on current needs. The should make the final decision. Following the completion of the fund’s operations will be fully transparent. parliamentary procedure, the oil companies can start with the re- Glasnik: Montenegro received three bids from the consortiums, searches. each consisting of two companies. These are: Marathon from Glasnik: How long do the research activities last, what are the Texas and OMV from Vienna, then ENI from Italy and Novatek costs and do they bring benefits to Montenegro? from Moscow and Greek-English consortium Energean Oil & Gas and Mediterranean Oil & Gas. Which of these would be the most V. Dubljevic: According to the law, the researches last seven years. suitable business partners for the state of Montenegro? The first three-four years are important until the resource is found and then everything happens dramatically fast. The oil companies V. Dubljevic: Here we do not speak of desirable and undesirable will risk cca 100 million USD in the first three to four years. business partners. You have national security reasons which need to be in line with the EU directives. The state is obliged to pay We do not have direct income from this because this is an invest- attention to national security and it cannot accept an unreliable ment of oil companies but the state has indirect benefits because company. In this particular case we do not have such companies. the public gets informed about potential deposits. Furthermore, oil On the other hand, one of the principles for the selection of a com- companies have to rent port capacities, apartments, which is also pany is that it has the technical, financial and professional capa- a source of income for us. There is also an income from the lease cities not only to carry out the activities pertaining to the research for the companies’ control of a certain territory. program and working program but also to be able to remedy a po- There will be people who will ask why we have not done the re- tential ecological accident. These are very important conditions to search ourselves. First, because we have neither knowledge nor which we pay attention in the selection process. In addition, this money and we are not ready to take risks. Experience says that out tender is not based on public procurement. The directives based of ten such risks only four pay back. It happens that this way 100 on public procurement define that the one who offers more, wins millions just get wasted. The state cannot afford this and the oil at the tender. Here these is no such a thing. companies can because this is their life and the way of earning an Glasnik: Oil companies have other obligations? income. They risk and gain. The state is not ready for this. Some may also ask why the state has not established an oil company V. Dubljevic: Everyone has fiscal obligations and they are equal which would invest 100 million and earn a billion. If this would be for all companies. They have to pay the royalty, i.e. the fee for the the expected outcome, then it would be fine. But we are not ready exploited oil and gas, the tax of 54 per cent, the fee for the exploited to have an oil company which would invest 100 million USD and area – and these are the elements which are the same for every- lose. Our economy does not allow this – 100 million for Monte- one. There is no discussion about this. This means that the best negro is a lot but for a world oil company it is still much easier to companies for us are those which sent the best quality technical handle. offer, which means that they will make the best valorization of our potentials. The analysis of their technical offer will be the main Glasnik: When can the start of the hydrocarbon exploitation be criterion for their ranking. expected? Glasnik: What does the word technical offer imply? And let us V. Dubljevic: The production could start three to four years from remind the readers that the tender referred to 13 blocks of 3,000 today at the earliest. Big world companies with annual profits of km in the southern and eastern part of the Montenegrin coast. over two billion EUR which hire tens of thousands of employees are interested for this project. It is difficult to protect one’s inte- V. Dubljevic: It is very important which company will offer a more rests in the negotiations with the companies of this size and that extensive research process and bigger research drilling. Further- is why we had to define these issues in more details through the more, it is important how they see our hydrocarbon potentials, introduction of new legislation. In order to reduce the space for how they understand geology and other accompanying factors. It negotiations with the oil companies, the state has determined is important if they are interested in the oil or gas prospects, re- the rules of the game through new laws and sublegal enactments. spectively, or both. The state takes care of the potentials and this The necessary preconditions for the oil and gas researches are: is important for us. Some companies are not interested in the gas efficient resource management policy, defined legal regulations prospects and the state decides how to position them. There are

Broj 2 Februar 2015. 21

also those who have made the offer that they will not do 3D sei- Glasnik: As it is said in public, could the relations with Croatia con- smic researches without drilling and this is not good for us and our cerning the Prevlaka peninsula pose a problem for this business? resources. It is important for us to know as much as possible and V. Dubljevic: We took a reasonable approach to this - not to touch to obtain results. And this is what we request from them. The one anything at the territories which may be the subject of dispute. who offers this is our best candidate. The blocks that we announced at the tender are far away from the Glasnik: You have emphasized that it is very important to pass disputed areas. Why did we do it this way? Because here there are faultless regulations because they will serve as the support to the only two sides which should solve the dispute – us and Croatians. state in the business with big, renowned oil companies, world pla- If we introduced some oil company to this, it would additionally yers. In fact, these regulations serve as a kind of protection of the complicate our relations. On the other hand, it is easier to come to valuable resources in question. an agreement if we do not know if there is oil in our sea or not. The moment we discover it, there will be no way to come to an agree- V. Dubljevic: According to the economic parameters we are a small ment. That is why we did not include the territory which may be economy and a state. However, no matter how small we are, we ca- the subject of dispute. The Croatians are now trying to make us nnot allow that the oil company should be above the state because a part of our joint business, to have us support it and reap bene- the state should be the player who controls this right. In this case, fits together. There is a long way ahead from this initiative to its the state is independent and sovereign if it controls its resources implementation in practice. We have a good cooperation with the regardless of its economic strengths and regardless of the fact Croatians and we interpret this intention as an act of good will to that, by financial parameters, it cannot be comparable with the oil find a joint solution. However, the procedure in this respect is ne- companies. It must be clear that the state is the one which dictates ither easy nor simple. The idea may be attractive and interesting the rules in this business and that the oil companies have other but the devil always lies in the details. If we came to the implementation and to the level of details, then we would see how a number of open issues would pop up. Their initial principle is ok but it is a question if it could be implemented in real life.

Glasnik: We often hear concerns how the oil platform would re- flect on the environment and whether tourism and oil industry can go hand in hand?

V. Dubljevic: Each human activity affects the environment but the most important thing is how the state protects its territory. Our policy states that we have to select the company with the capacity to deal with potential ecological incidents. In the agreements which we composed we requested unlimited guarantees of the mother company for all potential eco incidents which may occur regardless of all precautionary measures taken. That is why, through our agreements, we have asked unlimited guarantees for everything that the oil companies do in Montenegro, including eco incidents.

I know that in front of Copacabana, which is one of the world’s most beautiful beaches, there is an oil platform. We have put forth a limitation that three kilometers from the coast there are no activities related to this business. The oil platforms planned now obligations. We are currently in the stage when we have different will be located some 20 km from the coast. Tourism is not a clean companies which are interested to obtain this resource. The state industry either. Strategic business decisions are made by the Go- position now is the strongest and we will never be more dominant vernment and it will decide the direction of the economic growth. with respect to the oil companies. Later on, when we sign the agre- In my opinion, these activities can go together all right. Besides, ement with them, the situation will be different. We have passed there are many countries where these two types of business live the necessary legislation related to the oil and gas research – the in total symbiosis. On the other hand, it is also possible that these Law on the Research and Production of Hydrocarbon, the Law on oil companies would be interested for the construction of quality Hydrocarbon Tax, the provisions which regulate the fee accoun- hotels and other tourist facilities. All this is a part of an important ting for the production of oil and gas, as well as numerous other business chain. And finally, if you do not want to produce and re- acts. search hydrocarbon in your waters, it will not prevent Albania and Glasnik: Can Montenegrin companies take their chance to enter Croatia to do it. And you will not protect tourism if there is an oil this business? spill from the oil platform some 100 km away from you.

V. Dubljevic: People need time to understand, to see their chances. In the end, I would like to remind you that the history of oil and gas Our businessmen will adapt fast. At the beginning they may enter research in Montenegro dates back one hundred years. Namely, into partnership relations with some companies, to be their repre- at that time the king Nikola passed the law which guaranteed the sentatives, then they will get prepared to follow the oil industry, concessions for oil research at the locality in the vicinity of Skadar first here, and with time possibly in the region. Later on they may Lake to a Dutch businessman. The data say that at that time and in become the service companies for the whole world. that locality the oil was found at the depth of 50 meters.

Februar 2015. Broj 2 22

Sastanak sa predstavnicima EBRD industriju, proizvodnju duvana i alkohola, finansijske usluge i igre na sreću. Projekti traju od 3-12 mjeseci, a po uspješnom za- vršetku EBRD refundira od 25% do 75% tro- Podrška malom i škova za konsultantske usluge, maksimalno do 10.000 eura.

EBRD podržava žene u biznisu da bi lakše došle do konsultantskih usluga u cilju po- srednjem biznisu boljšanja poslovanja sa dodatnih 10 odsto refundiranja troškova na već pomenutih 25 do 75 odsto. Podrška se odnosi ina start-up preduzeća, kao i na jačanje znanja i kapa- Riječ je o podršci za konsultantske usluge u cilju citeta žena koje posjeduju/vode firme kroz treninge i mentorstva. Dodatnu pomoć že- unapređenja poslovanja preduzeća. nama u biznisu pružila je Švedska investiciona agencija.

rivredna komora Crne Gore je u sara- znanja da se u okviru ovih programa uklju- O pozitivnim iskustvima korišćenja po- dnji sa kancelarijom Evropske banke če kao konsultanti. Ovdje je riječ o EBRD moći EBRD-a govorio je predstavnik kom- Pza obnovu i razvoj (EBRD) u našoj podršci za konsultantske usluge za koje panije Neckom Žarko Glušica koja je sred- zemlji organizovala 12. februara 2015. sa- preduzeće ima potrebu kako bi unaprijedilo stva iskoristila da bi uvela ISO standard stanak posvećen mogućnostima pružanja svoje poslovanje– rekla je potpredsjednica kroz angažovanje lokalnog konsultanta, te podrške malom i srednjem biznisu. Filipović. za kreiranje strateškog biznis plana kroz angažman međunarodnog konsultanta. On Potpredsjednica PKCG, Ljiljana Filipović Na sastanku su govorili predstavnici tima je ocijenio da su nakon ovoga svi aspekti pojasnila je brojnim privrednicima – uče- za podršku malim i srednjim preduzećima njihovog poslovanja unapređeni i ohrabrio snicima sastanka da je Evropska banka za EBRD Nikolina Perović Filipović i Matija privrednike da uđu u saradnju sa EBRD-om obnovu i razvoj opredijelila bespovratna Dautović. jer će imati značajne benefite. sredstva za podršku malim i srednjim pre- EBRD obezbjeđuje podršku kroz angažo- duzećima u Crnoj Gori za projekte iz oblasti Konsultant Slavica Jovanović, predstavni- vanje lokalnih konsultanata iznosom do izrade biznis i marketing planova, strate- ca preduzeća DLS Montenegro, je naglasila 10.000 EUR (Small Business Support,) kao gije, primjene informacionih tehnologija, značaj posvećenosti menadžmenta crno- i međunarodnih konsultanata do 40.000 HACCP sistema i ISO standarda kvaliteta, gorskih kompanija da bi projekti koji se re- eura (Enterprise Growth Programme). Do studija energetske efikasnosti, unapređe- alizuju uz podršku EBRD bili uspješni. sada je podržano oko 550 preduzeća u Cr- nje računovodstva i finansijskog izvješta- noj Gori, sa više od 630 projekata iz svih Privrednike je interesovalo, između osta- vanja, inženjerskih rešenja, studija zaštite opština Crne Gore. log, da li EBRD ovim programom podrža- životne sredine, te dodatno za razvoj žen- va već urađene projekte, da li se ista fir- skog preduzetništva. Kriterijumi za pomoć EBRD-a su: da predu- ma može više puta prijaviti za pomoć ove zeće ima do 250 zaposlenih, da je u većin- - Vaše brojno prisustvo govori o potrebi banke, tražili su pojašnjenje procedure za skom privatnom i domaćem vlasništvu, za ovakvom vrstom podrške, kao i o spre- uključivanje u projektni ciklus odnosno finansijski stabilno i da posluje najmanje mnosti naših ljudi u Crnoj Gori koji imaju oko izbora konsultanta i slično. dvije godine. Program ne podržava vojnu

Broj 2 Februar 2015. 23

Sastanak sa predstavnicima IRF-a godina, grejs period je dvije, a kamatna stopa od tri do 6,5 odsto.

Savjetnica u IRF-u za međunarodne odnose Olja Stanković rekla je između ostalog Kreditne linije da posebne stimulacije obezbjeđuju za sjever Crne Gore i opštine Nikšić, Ulcinj i Cetinje, jer su kamatne stope niže za 0,5 vrijedne 80 procentnih poena. Privrednici su postavili brojna pitanja predstavnicima IRF-a. Njih je interesovalo, iz- među ostalog, da li IRF kreditnim linijama miliona eura podstične proizvodnju namijenjenu izvozu (odgovoreno je potvrdno, jer je riječ o pri- oritetnom sektoru razvoja), interesovalo ih je više detalja o podršci ženama u biznisu Sredstva su namijenjena razvoju preduzetništva i (IRF je ove godine uveo dva nova projekta prioritetnih sektora, te poboljšanju likvidnosti. za preduzetnice i to nove kreditne linija za početnice do 10.000 eura, te za žene sa razvijenim biznisima - do 200.000 eura). Po- stavljena su pitanja o visini kredita za obr- tna sredstva za poslove sjeveru Crne Gore (riječ je o iznosu visine do 500.000 eura, sa kamatnom stopom od pet do 6,5 odsto), te da li preduzeće iz turizma koje posluje tek godinu može da aplicira za kredit IRF (za što je potrebno utvrditi kreditnu istoriju firme). Pitali su i da li garant za dobijanje sredstava po kreditnim linijama može biti strani partner crnogorske firme i dobili po- tvrdan odgovor, kao i koliki je rok od podno- šenja zahtjeva i kompletne dokumentacije do odobrenja sredstava, na što je rečeno da se IRF po ovim pitanjima sastaje sedmično.

Potpredsjednica Komore Filipović pitala je koji su najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva privrednika za ovim sredstvima, a odgovor je da su to loši kreditna istorija firme i kolaterali. astanak o mogućnostima kreditira- Fonda i sredstava informisanja. Sekretar Odbora udruženja poljoprivrede nja, odnosno pristupa finansijskim Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Lidija Rmuš je konstatovala da poljoprivre- sredstvima, koji je organizovala Ko- S Vukčević saglasio se da je kreditna podr- dnici često ne mogu da dobiju ova sredstva, mora sa Investiciono razvojnim fondom, ška banaka u Crnoj Gori nedovoljna i nepo- jer zbog nepostojanja urbanističkih plano- održan je u 27. februara 2015. godine. Pred- voljna. U prilog tome govori podatak da je va u opštinama ne ispunjavaju uslove IRF- stavljene su kreditne linije Fonda za 2015. ovaj Fond u 2014. godini plasirao 72 milio- -a. Vukčević je na to odgovorio da je riječ godinu, kao i uslovi odobravanja, te načini na eura, dok su banke, pojedinačno, u pros- o jednoj od najvećih biznis barijera, koje sticanja kredita, za oblasti poljoprivrede i jeku, kroz kredite plasirale 29,8 miliona. opštine moraju otkloniti. stočarstva, turizma, drvoprerade, i za žene preduzetnice. - Investiciono razvojni fond planirao je da - Ovo je samo jedan u nizu sastanaka sa kroz kreditne linije u 2015. godini plasira 80 predstavnicima Investiciono razvojnog Potpredsjednica Privredne komore Ljilja- miliona eura. Kreditne linije, njih ukupno fonda. Od privrednika očekujemo da na sje- na Filipović kazala je da je poznato da su 21, namijenjene su razvoju preduzetništva dnicama odbora udruženja u Komori inici- među glavnim ograničenjima koja utiču na (početnicima, ženama i mladima u bizni- raju razgovore o pojedinačnim kreditnim poslovanje nedostupnost finansijskih sred- su), zatim razvoju prioritetnih sektora (po- linijama koje obezbjeđuje IRF – zaključila stava, odnosno, skupi izvori finansiranja. ljoprivrede, turizma, proizvodnje i usluga), je potpredsjednica Filipović. Brojno prisustvo privrednika na sastanku, poboljšanju likvidnosti (obezbjeđenje traj- ocijenila je ona, predstavlja potvrdu zainte- U radu sastanka su iz IRF-a, učestvovali i nih obrtnih sredstava, kratkoročni krediti, resovanosti za ova sredstva i način finan- Zoran Vujović, pomoćnik Izvršnog direkto- faktoring) – rekao je Vukčević. siranja, kao i potrebe za više informacija ra za finansijske plasmane, teMirko Blečić, od dostupnih putem zvanične prezentacije On je istakao da je rok vraćanja kredita 10 koordinator službe za kredite i garancije.

Februar 2015. Broj 2 24

Okrugli sto Unapređenje inspekcijskog nadzora

rivredna komora Crne Gore, u saradnji sa Upravom za in- određeni rok za korekciju, bez izricanja novčane kazne. spekcijske poslove, organizovala je 25. februara 2015. godine Filipović je istakla da postoji prostor za unapređenje relacija trgo- okrugli sto posvećen mogućnostima za unapređenje poslo- P vac-inspektor u skladu sa načelima dobre poslovne prakse. vanja i efikasnosti u sprovođenju inspekcijskog nadzora. Direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović ka- Tema skupa bila je primjena zakona kojima su regulisani inspek- zao je da je opredjeljenje ove institucije da u otvorenom odnosu sa cijski nadzor, zaštita potrošača, bezbjednost hrane, te upravni po- privrednicima doprinese rastu nivoa svijesti o potrebi poštovanja stupak. propisa, pravila, procedura i standarda, kao i razvijanja sistema Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović upravljanja kvalitetom, sistema sigurnosti i zdravlja na radu. kazala je da je u brojnim istraživanjima i analizama koje je ova - Jačanjem svijesti diskreditovaće se argumenti onih koji isključi- asocijacija privrednika prepremala da bi doprinijela unapređenju vo u ime profita, na crnogorsko tržište stavljaju nebezbjedne proi- poslovnog ambijenta i olakšanju poslovanja članica, iskazana po- zvode - kazao je Vuksanović. treba dosljedne primjene zakona. U cilju unapređenja poslovnog ambijenta potrebno je nastaviti suzbijanje nelegalnog rada i trgo- On je dodao da su Zakonom o inspekcijskom nadzoru utvrđena vine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen podjednako na načela inspekcijskog nadzora, među kojima i načelo preventivno- sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih pri- sti, koje se ne može ekstenzivno tumačiti. To načelo se, kako sma- hoda. Preduzete mjere na suzbijanju sive ekonomije daju rezul- tra, mora posmatrati u kontekstu činjenice da li se radi o prekršaju tate, ali još puno prostora postoji za djelovanje kada su u pitanju zbog kojeg je neophodno preduzimanje neke od propisanih privre- zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina. menih mjera, kao što je oduzimanje robe ili zabrana prometa ili obavljanja djelatnosti i oduzimanje imovinske koristi, ili je u pita- - Privredni subjekti ukazuju da se u praksi nedovoljno primjenju- nju prekršaj kojim se ugrožava javni i interes građana i preduzeća. ju načela inspekcijskog nadzora koje propisuje Zakon, kao što su načela preventivnosti, srazmjernosti i istine. Takođe ukazuju na Vuksanović je naveo da je Uprava za inspekcijske poslove za pri- probleme sa kojima se susreću u poslovanju, a koji se odnose na mjenu načela preventivnosti, ali ne ukoliko će to biti faktor koji će nejasnoće, odnosno, nejednako tumačenje propisa i izricanje ne- se koristiti za razne manipulativne radnje. primjereno visokih kazni u pojedinim slučajevima – rekla je Fili- On je saopštio da je Uprava u prošloj godini obavila preko 133 hilja- pović. de kontrola, od kojih se nešto više od 69 hiljada odnosi na unutra- Navela je da privrednici smatraju da je pojedinačne propuste u šnje tržište, u kojima je utvrđeno preko 11,7 hiljada nepravilnosti, svakodnevnom radu potrebno odvojiti od namjernog kršenja i kod koji se preventivno djelovalo u skoro 40 odsto slučajeva. ugrožavanja bezbjednosti hrane, kako ih inspekcija često kvalifi- Glavna tržišna inspektorka Nada Đurđić je kazala da Tržišna in- kuje.Oni ukazuju i na nemogućnost da se u skladu sa načelima inspekcija veoma često primjenjuje načelo preventivnosti, što po- spekcijskog nadzora utiče na to da u slučajevima formalnih propu- tvrđuje podatak da mjere ukazivanja čine 44 odsto ukupno izre- sta inspekcija makar prvim zapisnikom ukaže na propust i dozvoli

Broj 2 Februar 2015. 25

pogotovo u postojećim uslovima poslovanja, zbog čega mogu biti presudne za opstanak brojnih preduzeća. Saopštio je da je privrednicima neophodna pomoć i podrška inspekcijskih organa, kako bi se našao mehanizam da se upoznaju sa novinama u zakonskim propisima prije nego što kazne budu izrečene.

Ivan Mijušković, Interprodukt Cetinje, govorio je o problemu sivog tržišta u proizvodnji tradicionalnih suhomesnatih proizvoda. Ape- lovao je da se nađe mehanizam da se nelegalni proizvođači uvedu u legalne tokove.

Rukovodilac Pravne službe Privredne komore Aleksandar Mitro- vić ukazao je na to da u Crnoj Gori još nije izrađen pravilnik o aditivima koji se mogu koristiti u namirnicama, te pitao da li to znači Preduzete mjere na suzbijanju sive da je ova oblast uređena starim saveznim zakonom koji dozvolja- ekonomije daju rezultate, ali još va njihovu upotrebu u mljevenom mesu i kobasicama. puno prostora postoji za djelovanje Predstavnik Inpeka Milko Beljkaš je ukazao na potrebu donošenja podzakonska akta kojima će se urediti oblast prerade brašna, te kada su u pitanju zapošljavanje, uspostavljanje registra proizvođača u pekarskoj industriji i doslje- plaćanje poreza i trgovina. dnu primjenu zakona na sve proizvođače. Branko Pejović iz Zrnožita smatra da su visoki troškovi analiza robe koja se izvozi i da predstavljaju opterećenje za poslovanje. Ocijenio je da bi umjesto plaćanja mikrobioloških, te analiza kvaliteta i bezbjednosti prilikom svakog izvoza, trebalo uvažiti rezultate onih koje se po HACCP sistemu sprovode tromjesečno.

Prokopije Perić iz kompanije Rokšped ukazao je na opasnost po građane od duvanskih proizvoda sa sivog tržišta, jer oni nijesu pro- čenih. šli kontrolu kvaliteta i ne odgovaraju standardima. On je podržao aktivnosti inspekcija na suzbijanju sivog tržišta, i ocijenio da će Inspektori se, prema njenim riječima, uglavnom opredjeljuju na njegovo smanjenje motivisati privrednike na uvođenje standarda. izricanje minimalnih kazni, kako bi primorali privrednike da poslovanje usaglase sa propisima. Predstavnici Uprave, kroz odgovore na pitanja privrednika, kazali su da je njihov prioritet suzbijanje sive ekonomije. Tokom 2014. - Pokušajte da na početku nadzora otklonite nepravilnosti koje in- godine oduzeli su robu u vrijednosti od preko 51.000 eura koja nije spektori utvrde, jer kako se dublje ide u postupak, mjere postaju imala dokaz o porijeklu, najviše duvanskih proizvoda. Istakli su sve represivnije - navela je Đurđić. da djeluju preventivno tamo gdje težina propusta to dozvoljava, Glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković saopštila je da odnosno u slučajevima gdje se nepravilnost može odmah otklo- primjena načela preventivnosti treba da spriječi sve negativne po- niti. Kategorizacija pekara biće urađena u narednom periodu. Do sljedice do kojih bi moglo da dođe, ali Veterinarska inspekcija nije dana pristupanja EU svi pekarski objekti moraju biti kategorisani uspjela da minimalnim kaznama obezbijedi poštovanje pravila u i od toga zavisi da li će moći da nastave poslovanje. Ocijenili su da pravcu zaštite zdravlja potrošača. Ona je navela primjer nepošto- nedostaje značajan broj podzakonskih akata vezanih za Zakon o vanja propisa predviđenih za usitnjeno i oblikovano meso, za koje bezbjednosti hrane, te da su pitanja poput upotrebe aditiva regu- se često koriste aditivi, iako se svježe prodaje. lisana starim zakonodavstvom. Naglasili su da su Pravilnikom o aditivima iz nekadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore jasno Glavna zdravstveno-sanitarna inspektorka Višnja Orban kazala je propisane namirnice koje mogu da sadrže ostatke SO2. Radi se o da ova inspekcija rijetko primjenjuje preventivne mjere jer, kako je mesu za hamburgere sa najmanje četiri odsto povrća, te o pojedi- istakla, pokriva visokorizičnu oblast. nim vrstama kobasica. Predstavnici Uprave ističu da tu nije riječ o Zdravstveno-sanitarna inspekcija je prošle godine uzela 3,8 hilja- neupakovanim proizvodima od usitnjenog oblikovanog mesa koji da uzoraka, među kojima je 33 odsto bilo neispravno. Inspekcija je se prodaju sveži i koji mogu da sadrže samo začine. Najavili su podnijela i dvije krivične prijave, jer je smatrala da je u tim slučaje- brzo donošenje novog pravilnika o kvalitetu proizvoda od mesa vima bilo ugroženo zdravlje ljudi. koji će decidno urediti pitanje aditiva. Analize kvaliteta su ne- ophodne pri izvozu, rečeno je na skupu, da se pošiljke ne bi vraćale Predstavnica preduzeća Stadion doo Snežana Terzić kazala je da Crnoj Gori zbog, na primjer, previše soli u suhomesnatim proizvo- klijenti te firme, prodavci upakovanih proizvoda na malo, često dima i sličnog. nijesu upoznati sa propisima, zbog čega se dešava da prilikom inspekcijske kontrole potpišu zapisnik koji, kako je kazala, ponekad Privredna komora i Uprava za inspekcijske poslove pokazale su bude nejasan ili ne daje dovoljno podataka za dalje aktivnosti u spremnost da i ubuduće organizuju slične sastanke, kako bi se u pogledu korigovanja nepravilnosti. dijalogu privrednika sa inspekcijama doprinijelo usklađivanju poslovanja sa propisima i spriječila nelojalna konkurencija koja ih Predstavnik nikšićkog Neckoma Žarko Glušica, upozorio je da su ugrožava. propisane kazne prilikom inspekcijskog nadzora veoma visoke,

Februar 2015. Broj 2 26

Novo skijalište na Ivanovim koritima Planirane investicije u turizmu 220 miliona eura Na Ivanovim koritima, u neposrednoj blizi- Crna Gora ni hotela „Monte Rosa”, u februaru je otvo- vijesti rena novi ski staza i puštena u rad žičara kapaciteta 1.200 skijaša na sat.

Na taj način hotel je zaokružio svoju već kvalitetnu ponudu, a očekivanja su da će i pet zvjezdica - navela je Lazović između na skijanje dolaziti kako gosti sa primorija, ostalog. tako i iz ostalog dijela zemlje, ali i stranci. Projekat „Nord star” kreće s mrtve Menadžerka hotela Ksenija Čavor, kazala je tačke da je dužina staze 450 metara i da je sre- dnje težine, te da je poslije trideset godina Za turistički kompleks na Luštici, u Donjim na Lovćenu sada još jedna nova žičara. Klincima, na lokaciji od 520 hiljada kvada- Planirane investicije u turizmu za 2015. Kazala je da ski opremu, kao i sanke, svi go- rata, u toku je izrada master plana. godinu su 220 miliona eura. Očekuje se sti mogu iznajmiti u hotelu i to po cijeni od završetak gradnje, odnosno rekonstrukcije Treba utvrditi obaveze oko komunalne in- pet eura, kao i da će ski pas do kraja sezone hotela visoke kategorije „Hilton“ u Podgori- frastrukture, kako bi ovaj poduhvat inve- biti besplatan. ci, „Rivijera Crystal” u Petrovcu i Centra za stitora kompanije „Nord star«, mogao da se - Na skijalištu imamo mašinu ratrak koju odmor, rekreaciju i liječenje Igalo, rekla je nastavi. koristimo za uređenje odnosno tabanje sta- Pobjedi savjetnica u Ministarstvu turizma To se čulo na sastanku opštinskog ruko- ze.Ponudićemo i školu skijanja sa licenci- Goranka Lazović. vodstva u Herceg Novom, predstavnika en- ranim instruktorom, ali uz povoljne cijene - Cilj nam je da Crna Gora postane jedna od gleske kompanije „Nord star« i Regionalnog - naglasila je Čavor. značajnijih turističkih destinacija, na Me- vodovoda, kojeg je inicirao Sekretarijat za Dodala je da su putevi prema Lovćenu stal- diteranu i u Evropi, a zatim i na svjetskoj razvojne projekte Vlade Crne Gore, prenosi no prohodni. turističkoj mapi, sa kvalitetnom i razno- Radio Jadran. vrsnom ponudom u što dužem periodu to- - Našom mehanizacijom održavamo pro- kom godine - rekla je Lazović. hodnim putni pravac Kotor - Krstac - Lo- vćen, a zahvaljujući „Crnagoraputu“ proho- Posljednjih nekoliko godina, kako ističe, dan je i putni pravac Cetinje -Lovćen, tako evidentan je kontinuirani rast investicio- da gosti mogu u svakom trenutku da nas nih ulaganja u turizam, prvenstveno usljed posjete - istakla je Čavor. sve povoljnijeg investicionog ambijenta.

Direktorica Turističke organizacije Prije- - Zakonom o uređenju prostora i izgra- stonice Ana Ivanović smatra da će novo- dnji objekata uvedena je pojednostavljena otvoreno skijalište unaprijediti turističku procedura - „One stop shop“, za dobijanja ponudu grada i doprinijeti dužem zadrža- građevinske dozvole u roku od 30 dana. vanju turista. Hoteli koji su na listi objekata od opšteg Dogovoreno je da se sačini generalni ugo- interesa, izuzev kondo, apart i garni hotela, - Hotel „Monte Rosa“ sa sadržajima kao vor o izmirenju naknade za komunalno oslobođeni su plaćanja nadoknade za ko- što su zatvoreni bazen, spa centar, tereta- opremanje zemljišta. Investitor je prihvatio munalno opremanje građevinskog zemlji- na, igraonica za djecu, a evo sada i sa ski da za dio komunalne infrastrukture snosi šta - rekla je Lazović. stazom, definitivno predstavlja nešto što će troškove, koji će mu se kasnije odbiti od na- povećati broj posjetilaca na Lovćenu - na- Osim toga, Crna Gora je, objašnjava ona, u knade za komunalnio opremanje. glašava Ivanović. regionu jedna od država sa najnižom pore- Biće formirana operativna radna grupa skom stopom. PDV je 19 odsto, a na usluge predstavnika Opštine Herceg Novi, Regio- u hotelima sedam odsto, izuzev u kondo i nalnog vodovoda, Vladinog Sekretarijata i apart hotelima. Porez na dobit pravnih lica investitora. Ona će koordinirati sve aktiv- iznosi devet odsto, porez na dohodak fizič- nosti oko projekta na Luštici i utvrditi di- kih lica devet odsto, porez na promet nepo- namiku za ispunjavanje obaveza Opštine i kretnosti tri odsto. investitora. Već danas su se sastali novoi- - Kada je riječ o ukidanju naknade za ko- zabrani članovi Radne grupe ispred Opšti- munalno opremanje građevinskog zemlji- ne: Dragan Janković, Vladimir Mračević, šta za hotele sa četiri i pet zvjezdica, tro- Boris Ilijanić i savjetnik predsjendika Op- škovi investitora niži su za 16 procenata od štine za investicije, Dušan Radović. ukupne investicije. Zahvaljujući tome in- Inače, Vlada Crne Gore i crnogorsko-bri- teresovanje za investiranje u takve objek- tanski konzorcijum, podgorički „Nord star« te je poraslo, pa sada imamo zahtjeve za i britanski „Ikvest kapital«, potpisali su izgradnju 26 novih hotela kategorije četiri

Broj 2 Februar 2015. 27

2009. godine ugovor o dugoročnom zakupu angažovaće radnike i na određeno vrijeme, „The World Luxury Hotel Awards™” je glo- državnog zemljišta na poluostrvu Luštica. na način predviđen primjenjivim Kolektiv- balna organizacija koja nominuje svjetske nim Ugovorom i internim aktima društva hotele za ovu prestižnu nagradu. Nagrada Riječ je o zakupu na 90 godina. Na lokali- iz domena radnih odnosa. Konzorcijum je se dodjeljuje u različitim kategorijama, sa tetu, površine 520 hiljada kvadrata, pred- takođe preuzeo obavezu poštovanja pri- ciljem unapređenja postojećih i promoci- viđen je turistički kompleks visoke katego- mjenjivog kolektivnog ugovora, za koji je izuzetnih standarda unutar segmenta rije, uz minimalni iznos investicije od 210 neće tražiti izmjenu u periodu od naredne luksuznog hotelijerstva. miliona eura tri godine od preuzimanja kompanije. Ova nagrada se u turizmu percipira kao Prodata kompanija Poliex svojevrstan Oskar, koji se pobjednicima uručuje na Gala ceremoniji tokom druge Konzorcijum srbijanske državne kompani- polovine godine. Glasa se preko interne- je „Prva Iskra - Namenska” iz Bariča i Slav- ta do sredine 2015. godine na linku http:// ka Vujisića otkupio je u februaru od Vlade www.luxuryhotelawards.com/listings/re- 50,7 odsto akcijskog kapitala Hemijske in- gent-porto-montenegro. dustrije „Poliex«– Berane. Nominacija je Regent Porto Montenegro Kompanija „Prva Iskra - Namenska” Barič svrstala uz rame ostalih hotela u okviru jedna je od šest državnih kompanija u Sr- lanca Regent Hotels & Resorts koji su bili biji koja se bavi proizvodnjom eksploziva nominovani ili pobjednici poput hotela Re- i jedan od snabdjevača Ministarstva od- gent na Tajlandu (Regent Phuket Cape Pan- brane Republike Srbije, a svoje proizvode, Autoput pokretač ekonomskog rasta wa) 2014. godine. direktno ili indirektno, izvozi i na strana - Počastvovani smo nominacijom koja je Početak radova na prvoj dionici autoputa tržišta. Aktivnosti kompanije uključuju i u hotelijerstvu sama po sebi privilegija. Bar - Boljare može postati glavni generator siguran i legalan transport, skladištenje i Potencijalno osvajanje ovog priznanja bi ekonomskog rasta u Crnoj Gori u narednim distribuciju opasnih materija. Za potrebe predstavljalo čast i potvrdu kvaliteta do- godinama, navedeno je u izvještaju Evrop- ovog tendera, kompanija je sklopila Ugo- sadašnjeg rada, kao i obavezu da kontinu- ske komisije. vor o konzorcijumu sa Slavkom Vujisićem, irano unapređujemo kvalitet usluga i sadr- izvršnim direktorom Hemijske industrije Iz Ministarstva finansija je saopšteno da će, žaja. Nadamo se da će naši gosti i partneri „Poliex« A.D. – Berane. shodno zapažanjima EK, pozitivan impuls prepoznati važnost glasanja i podržati nas Prema odredbama ugovora, kupac će platiti u daljem razvoju u ovoj godini, biti inten- u našem nastojanju da ovaj „Oskar” nađe cijenu u iznosu od 138,5 hiljada eura i reali- ziviranje rada na dva velika projekta, turi- dom u Tivtu -poručuju iz menadžmenta zovati investiciona ulaganja u adaptaciju i stičke rizorte Porto Novi i Luštica. hotela Regent. rekonstrukciju objekata i infrastrukture i u - Crna Gora je, u prethodnoj godini, zabilje- Nominacija i željeno osvajanje nagrade je proizvodni proces u AD „Poliex“ u iznosu od žila blagi oporavak ekonomije, a napredak dodatna podrška u promociji hotela i Crne 500 hiljada eura. Kupac planira da poveća je naročito uočen u posljednjem prošlogo- Gore kao luksuzne turističke destinacije na obim poslovanja, zadrži kvalitet proizvoda dišnjem kvartalu - navedeno je u izvještaju globalnom nivou. na visokom nivou i usvoji nove proizvode EK. sa kojima može biti konkurentan na svjetskom tržištu. Konzorcijum će obezbijediti U prvih 11 mjeseci prošle godine budžetski i tzv. nenovčana ulaganja, u cilju usposta- deficit je poboljšan 0,7 odsto bruto domaćeg vljanja vlasništva nad khow-kow za kom- proizvoda (BDP), u poređenju sa 3,7 odsto u pletne tehnološke postupke proizvodnje 2013. godini, a smanjenje fiskalnog jaza je EGK, Amonijum perhlorata, metanskih ek- podstaknuto rastom na prihodnoj strani. sploziva i proizvodnju biodizela. Iz Ministarstva su saopštili da je ocijenjeno U naredne tri godine kupac će u stalni ra- i da će ulazak tri nove banke u ovoj godini, dni odnos zadržati postojeći broj od 42 ra- uticati na poboljšanje kreditnog snadbije- dnika i u 2015. godini zaposliti deset novih vanja preduzeća. radnika, a prema potrebama kompanije - Ključni izazovi privrede u pogledu održi- vosti javnih finansija, prema mišljenju EK, u narednom periodu, biće emitovanje euro- obveznica i finansiranje autoputa - navodi se u saopštenju, objavljuje rtcg.me

Regent nominovan za prestižno priznanje

Regent Porto Montenegro hotel prvi put je nominovan za prestižno priznanje „World Luxury Hotel Awards”.

Februar 2015. Broj 2 28

Crnoj Gori je prema podacima od 20. februara 2015. bora- Žabljaka i Kolašina i turističke privrede sjevernih opština, na una- vilo 4.562 turista, što je za 39 procenata više u odnosu na pređenju sadržaja, prilagođavanju cjenovne politike i promociji U isti period prošle, kao i pretprošle godine, saopšteno je iz zimske turističke ponude. Formirani su promotivni paket aran- Nacionalne turističke organizacije. žmani koji podrazumijevaju snižene cijene hotelskog smještaja i ski pasa tokom februara i marta, kako bi se animirali domaći i - Veći broj turista bilježi se u zimskim turističkim centrima i pri- turisti iz regiona da borave u crnogorskim ski centrima - navede- morskim opštinama. Trend rasta pokazuju i podaci relevantnih no je u saopštenju. institucija za praćenje turističkog prometa. Aerodromi Crne Gore su tokom prethodne nedjelje zabilježili povećan promet aviona za U primorskim opštinama se, prema procjenama lokalnih turistič- 17 procenata i putnika za devet procenata u odnosu na uporedni kih organizacija, bilježi porast u odnosu na prošlu godinu, čemu period prethodne godine. Povećanje broja vozila bilježi i Monte- svakako doprinose i manifestacije koje se tokom zimskih mjeseci put kad je u pitanju tunel Sozina, gdje je u odnosu na isti period održavaju na primorju, kao npr. Lastovski karneval koji je održan prošle godine povećan promet vozila za 10 procenata, a ostvareni u Tivtu, Praznik Mimoze u Herceg Novom, Kotorske zimske kar- prihod veći je za 13 procenata. Bilježi se i rast broja korisnika ro- nevalske fešte sa tradicionalnim zimskim karnevalom i td. ming usluga za oko 25 procenata - ističe se u saopštenju NTO. Podsjetimo, NTO CG, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Mi- Kada su u pitanju sjeverne opštine, posebno dobru posjetu bilježe nistarstvo finansija, opredijelili su fond od 60.000 eura za pripre- ski centri Kolašin 1450 i Vučje, dok je posjeta Žabljaku na prošlo- mu skijališta, koji je realizovan u skladu sa programom podsticaj- godišnjem nivou. Prema informacijama turističke privrede grada nih mjera za pripremu skijališta za turističku sezonu 2014/2015 i i lokalne turističke organizacije u Kolašinu duplo više turista u sprovedenim javnim pozivom. odnosu na isti period prošle godine i za sada se u februaru bilje- Aktuelnu ponudu za zimsku sezonu NTO CG je, u saradnji sa lo- ži rekordna posjeta u proteklih deset godina. Među najbrojnijima kalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turističke bili su domaći i gosti iz regiona, a prisutan je bio i jedan broj gosti- privrede, promovisala u Tirani, Dubrovniku i Trebinju, što je iza- ju iz Rusije, Francuske, Njemačke i Mađarske. zvalo veliko interesovanje tamošnjih turističkih agencija i medi- - Dobroj posjeti doprinijeli su idealni vremenski uslovi za boravak ja, pa se može očekivati i značajnija posjeta turista sa tih tržišta i aktivnosti na snijegu, ali i zajedničke aktivnosti Nacionalne tu- tokom ove zimske sezone. rističke organizacije Crne Gore, lokalnih turističkih organizacija

Zimski turizam Posjeta veća 39 odsto

Broj 2 Februar 2015. 29

Novosti iz Porto Montenegra Gradiće Regent Pool Club

Objekat će imati šezdesetak stanova, od jednosobnih do trosobnih, površine od 74 do 344 metra kvadratna sa direktnim pogledom na more. Stanovi će koštati od 409.000 do 3.720.000 eura.

zgradnja nove zgrade mješovite namje- raspolaganju tokom cijele godine, a moći za urbanistiučke parcele UP 1-4 i UP 1-5, ne u Porto Montenegru, u susjedstvu ho- će da koriste i bazenski i spa program Re- planirano je 300 ležaja. Prizemlje je pred- Itela Regent počeće do kraja godine, sa- gent-a sobzirom da je planirana i privatna viđeno za komercijalne i uslužne djelatno- opšteno je iz kompanije Adriatic Marinas. staza do Regent Porto Montenegro hotela i sti koje svojim karakterom ne narušavaju ostalih objekata. integritet osnovne funkcije-ekskluzivnog Riječ je o rezidencijalnom kompleksu „Re- stanovanja i smještaja turista. gent Pool Club” inspirisanom arhitekturom Kako se navodi, rezidenti će moći da se italijanske rivijere, koji će imati pogled na učlane u PM Klubu vlasnika, a dostupne će Urbanističku parcelu UP 1-4 čini dio ka- more i planine. Po principu kondo hotela, im biti i konsijerž usluge 24 sata dnevno. tastarske parcele br 965/12 KO Tivat i na rezidencijalne usluge biće na najvišem Biće obezbjeđen i parking. površini od 5.551 kvadrat predviđena je iz- nivou kvaliteta i pogodnosti kakve nudi gradnja objekta P+6, odnosno maksimalna Novi rezidencijlalni objekat koji će se po- hotel »Regent« sa pet zvjezdica – mena- bruto građevinska površina može iznositi četi graditi do kraja 2015 godine gradiće se džment će voditi brigu o održavanju i iz- 10.687 metara kvadratnih. na parceli UP 1-4, potvrdili su iz kompanije. najmljivanju, prema zahtjevima vlasnika, Prema izmjenama i dopunama DSL Arse- U izradi projektne dokemntacije za novu prenosi Radio Tivat. nal« predviđena je mješovita izgradnja zgradu uključeni su renomirani svjetski Objekat će imati šezdesetak stanova, od je- objekata- hotel, poslovanje, ugostiteljstvo, i domaći projektanti tako da će nova faza dnosobnih do trosobnih, površine – 74 do stanovanje, trgovina i slično. izgradnje doprinijeti pozicioniranju Porto 344 metra kvadratna sa direktnim pogle- Montenegra kao vodećeg nautičkog nase- U objektima za smještaj turista- hotelima, dom na more. Cijene stanova kretaće se od lja na Mediteranu, ne samo kad su vrhun- kako stoji u urbanističko tehničkim uslovi- 409.000 do 3.720.000 eura. Rezidencijalni ski servis i usluga u pitanju, već i njegova ma, koje je Ministasrtvo dorživog razvoja i kompleks posjeduje infinity bazen, klasični dizajnerska i pejzažna rješenja, istakli su iz turizma izdalo kompaniji Adriatic Marinas i bazen za djecu, koji će stanarima biti na Porto Montenegra.

Februar 2015. Broj 2 30

Nova etapa u razvoju turističkog proizvoda Orascom zakupio Mamulu

Investicija od 15 miliona eura predviđa novi hotel sa pet zvjezdica sa posebnom spomen sobom, koja će promovisati istoriju ostrva Lastavica i tvrđave.

ompanija Orascom potpisala je 23. četak za ukupnu turističku ponudu, koji će On smatra da će ono što se projektom pla- februara 2015, sa Vladom Crne Gore, imati posebnu vrijednost i za Opštinu Her- nira biti ustvari muzej u okviru Mamule, Kugovor o zakupu na 49 godina lokali- ceg Novi. koji će da podsjeti sve koji budu dolazili šta teta ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula. je sama Mamula i kakva je njena istorijska “Očekujemo da nakon ovog potpisivanja Orascom bi trebalo da u narednih nekoliko uloga. u skupštinskoj proceduri dobijemo sagla- godina uloži 15 miliona eura u obnovi tog snost za realizaciju projekta. Nakon toga - Malo je reći da će to biti memorijalna značajnog kulturnog istorijskog objekta. treba da se podnese zahtjev za građevin- soba. Mi bi to radije nazvali muzejem u Ministar održivog razvoja i turizma Brani- sku dozvolu i u roku od 18 mjeseci od dobi- okviru Mamule. To će biti prvi muzej koji mir Gvozdenović ocijenio je da riječ o novoj janja dozvole treba da se realizuje projekat”, će imati najbolji restoran na Mediteranu i etapi u razvoju našeg turističkog proizvo- saopštio je Gvozdenović. sobe sa pet zvjezdica u kojima će tek ne- da. kolicina privilegovanih imati mogućnost Predsjednik Orascom Development Hol- da spavaju u okviru samog muzeja - rekao - Siguran sam da će ovo biti samo jedan dinga Samih Saviris je kazao da je zadovo- je Saviris. od niza projekata u narednom periodu koji ljan što je ponovo u Crnoj Gori, podsjećajući će na ovaj način obezbijediti da zaštitimo da je prije nekoliko godina potpisan ugovor On je dodao da će taj projekat pomoći da našu kulturnu i istorijsku baštinu, zadr- o zakupu Luštice. se ostvari ono što je bila prvobitna namjera žimo jedan identitet koji karakteriše ovaj kada se krenulo sa projektom Luštica, a to - Srećan sam i zadovoljan što smo potpisali prostor, obezbijedimo da imamo novi proi- je da se doda jedna nova destinacija u okvi- i ovaj ugovor za ostrvo Lastavica - naveo je zvod i spojimo nešto što je staro, kvalitetno ru već postojećih u Crnoj Gori. Saviris. i nešto novo i na taj način budemo zemlja - Privilegovani smo i srećni što u Crnoj koja će nuditi nove proizvode - kazao je On je rekao da je kriza završena i da su u Gori već postoji jedno udruženje koje ima Gvozdenović nakon potpisivanja ugovora u kompaniji počeli da grade. određene ideje koje se tiču Mamule, a to je Vili Gorica, prenosi MINA-business. - Kada je u pitanju Luštica, marina je skoro SUBNOR Herceg Novi i mi smo u bliskoj sa- Prema riječima Gvozdenovića, projekat završena i prve zgrade su već izgrađene. radnji s njima - zaključio je Saviris. donosi ozbiljne ekonomske efekte, odno- Do vremena kada završimo prvi hotel na Tender za dugoročni zakup ostrva Lastavi- sno zapošljavanje u širem obimu oko 200 Luštici, ja se nadam da će i Mamula biti go- ca sa tvrđavom Mamula raspisan je 6. de- mladih iskusnih ljudi, kao i obezbijeđivanje tova - dodao je Saviris. cembra 2013. godine, a ponude su dostavili državnih prihoda koji će u periodu do 15 go- Prema njegovim riječima, Mamula će slu- Orascom i holandski Vos Investment. dina biti na nivou od 7,5 miliona eura. žiti na čast i budućim hotelima kao što je Orascom Development je za period zaku- - Investicija od 15 miliona eura će obezbije- Four seasons, kompleks One and Only u pa od 49 godina, ponudio 1,5 eura po metru diti da imamo jedan novi posebni hotel sa Kumboru, Porto Montenegro. Saviris je oci- kvadratnom za zakup zemljišta i 0,9 eura pet zvjezdica i 23 sobe, a imaćemo i jednu jenio da je Mamula sama po sebi muzej. za zakup akvatorijuma, što je 50 odsto više posebnu spomen sobu, koja će dodatno - Naš zadatak je da je učinimo još više mu- od minimalno traženog iznosa. promovisati istoriju ostrva i tvrđave. Ovo zejem u tom smislu da pozovemo javnost, je jedan put kojim želimo da osvježimo tu- Pregovori sa kompanijom Orascom počeli turiste i stanovnike Opštine Herceg Novi rističku ponudu i zaštitimo kulturnu bašti- su u maju prošle godine, a završeni počet- svaki dan da imaju trazlog da dođu - kazao nu”, kazao je Gvozdenović. kom ovog mjeseca, što je rezultiralo potpi- je Saviris. sivanjem Ugovora o dugoročnom zakupu. On smatra da je to jedan novi i dobar po-

Broj 2 Februar 2015. 31

Luštica Bay For Radišević postaje

Postoji mogućnost da tvrđava dobije namjenu lokalne tržnica? tržnice, naročito organskih proizvoda.

udući veliki novi turistički grad Lu- Development“. Iz te kompanije u kojoj 90 „Luštica Development“ u ovoj fazi razvoja štica Bay, što ga na skoro sedam odsto akcija ima „Orascom“ a 10 odsto ka- Luštica Baya zadržaće status glavnog ko- Bmiliona kvadrata tivatskog dijela pitala pripada Vladi Crne Gore kažu da će risnika, ali bi prava korišćenja mogla zau- poluostrva Luštica, u zaleđu zaliva Trašte, obim i troškovi tih radova na tvrđavi, biti zvrat biti dodijeljena lokalnim poljoprivre- razvija egipatsko-švajcarski konzorcijum definisani u kasnijoj fazi, kada se napravi dnim proizvođačima. „Orascom“ posredstvom svoje kćerke-firme detaljnija analiza stanja i buduće namjene Tvrđava For Radišević dio je kompleksnog „Luštica Development“, donijeće i novi život ovog atraktivnog objekta. sistema fortifikacionih objekata nazvanog jednom ovdašnjem starom vojnom objek- - Tačan vremenski okvir za ovu oblast pro- „Primorska tvrđava Boka“, a koji je Austro- tu koji je u veoma lošem stanju, pisale su jekta Luštica Bay, takozvano Gornje selo ugarska u drugoj polovini 19. i prvoj dece- Vijesti. Djelimično razorena velika austro- koje će imati niz uslužnih, centralnih i niji 20. vijeka ovdje podizala, učvršćujući -ugarska tvrđava For Radišević u Krtolima, administrativnih sadržaja za cijeli budući odbranu svoje vojno-pomorske baze u za- mogla bi biti obnovljena i prenamijenjena grad, još nije definisan - pojasnili su iz „Lu- livu Boke Kotorske. For Radišević nalazi u nešto što je dosta daleko od originalne štice Development“. se na najužem dijelu posluostrva Luštica, funkcije ovog fortifikacionog objekta. odmah iznad zaliva Trašte, na strategijski Ta kompanija će u sklopu tzv. Gornjeg sela For Radišević nalazi se na prostoru neka- vrlo važnom mjestu za odbranu Tivatskog imati još jedan jedinstveni sadržaj kada su dašnje kasarne Vojske Crne Gore „Milan zaliva od napada sa mora. Tvrđava je u sa- u pitanju veliki turističko-imovinski pro- Spasić“ u Radovićima koja je centralni dio dašnjem obliku, na visini 120 metara iznad jekti u Crnoj Gori - posebnu poljoprivrednu zemljišnog kompleksa što ga je 2009. Vlada nivoa mora, nastala 1890. godine kada je zonu za uzgoj zdrave hrane koja će se pro- Crne Gore na 90 godina iznajmila „Orasco- renovirana i prenaoružana stara topovska davati stanovništvu Luštica Baya. mu“. Oštećeni impoznatni kompleks ove baterija iz 1866. godine. Prema pisanju pen- velike kamene tvrđave nalazi se na samo - Naš master plan uključuje definisanu zionisanog potpukovnika Radojice Paviće- stotinak metara južno od zgrade bivše poljoprivrednu zonu na teritoriji od oko vića u knjizi „Werk - austrougarske tvrđave komande kasarne u Radovićima, u kojoj 32 hiljade metara kvadratnih. Razmotrili u Crnoj Gori“, For Radišević je pred Prvi svje sada smještena uprava „Luštica Deve- smo mogućnost uzgajanja različitih po- jetski rat, bio naoružan sa dva obalska topa lopmenta“. ljoprivrednih kultura i naša razmatranja kalibra 150 milimetara i jednom baterijom uključila su mogućnosti od vinograda do od četiri merzera kalibra 210 milimetara. - Ostaci temelja austro-ugarske tvrđave zelenog povrća (krastavac, zelena salata, Velika tvrđava građena od fino tesanog For Radišević nalaze se u okviru našeg rukola, mladi luk, blitva, žućenica, raštan). kamena, djelimično je razorena u Drugom kompleksa, tako da planiramo restauraciju Razmatrali smo i različite modele upravlja- svjetskom ratu, a minirala je njemačka voj- djelova tvrđave koje budemo smatrali po- nja ovom poljoprivrednom zonom, kao što ska kada se povlačila krajem 1944. godine. dobnim. Postoji više opcija koje razmatra- su između ostalog i zajedničke bašte, ali još mo, kao što je mogućnost da tvrđava dobije - For Radišević je bio pripremljen za ruše- nismo donijeli konačnu odluku o nastavku namjenu lokalne tržnice poljoprivrednih i nje, ali u žurbi eskploziv nije aktiviran, pa - kažu menadžeri „Luštice Development“, drugih proizvoda, naročito organskih, čiju se jedan savjesni i pedantni njemački ma- naglašavajući da se filozofija cijelog Luštica ćemo proizvodnju i sami podstaći. Na pri- jor, vratio i tvrđavu 'uredno' digao u vazduh. Bay kompleksa svodi na što bolji kontakt mjer, maslinari na Luštici bi dobili prak- U pokušaju da pristigne svoju jedinicu koja njegovih stanovnika sa prirodom, energet- tično na svom pragu, mogućnost da ovdje se izvlačila sa ovog područja, likvidiran je sku efikasnost i zdrav stil života, pri čemu prodaju turistima svoje proizvode - reče- nedaleko od tvrđave - zapisao je o toj epiz- posebno mjesto imaju kvalitetni, lokalni, no je „Vijestima“ u menadžmentu „Luštice odi potpukovnik Pavićević. zdravi prehrambeni proizvodi.

Februar 2015. Broj 2 32

Katarina Kažanegra, zamjenica predsjednika Odbora za turizam i ugostiteljstvo PKCG Pozitivni turistički trendovi

Možemo biti umjereni optimisti da će 2015. završiti sa određenim plusom, kakav je i trend crnogorskog turizma u prethodnim godinama.

Broj 2 Februar 2015. 33

čekujemo da će 2015. turistička Glasnik: Kako vidite crnogorski turizam u veća avio zastupljenost na različitim trži- godina imati pozivan predznak, 2015. godini? štima, ali ne samo u periodu jun-septembar ocjenjuje Katarina Kažanegra, po- već mnogo ranije i kasnije u odnosu na taj O K. Kažanegra: Tekuća godina je definitivno moćnica izvršnog direktora Hotelske grupe period. Tu je potrebna intervencija države godina izazova za turizam u Crnoj Gori. Još “Budvanska rivijera” a.d. i direktno pregovaranje sa kompanijama jednom se i prošle turističke godine, a vje- u čijem su sastavu ili vlasništvu avioni. Ona za Glasnik navodi da bi ova privredna rovatno će i ove, pokazati nepredvidljvost Trend je, takođe, u posljednje vrijeme puto- grana napravila krupnije iskorake neopho- turzma kao grane i uticaj svih spoljnih fak- vanje vozom ali nažalost Crna Gora nema dno je otvaranje većih hotelskih kapaciteta tora na turistička putovanja. tu mogućnost da ispoštuje savremene to- sa tri plus i četiri zvjezdice jer današnji tu- Prošle godine svi iz hotelske industrije re- kove u organizaciji putovanja. rista traži standardnu smještajnu jedinicu agovali su vrlo brzo i koliko toliko umanjili po relativno korektnoj cijeni i svim sadržaj- Glasnik: Kakve efekte bi imala realizacija negativne efekte iz predsezone, pa smo na ima visoke kategorije. krupnih investicionih turističkih projekata kraju ipak imali relativno dobru godinu za na ovu oblast privređivanja? nama. K. Kažanegra: Ono što je sigurno da niko ne U ovoj smo takođe, ne čekajući zvanične bi trebao da postavlja pitanje da li su nam zahtjeve, u dogovoru sa tour operatoima i potrebni investitori u turizmu. Otvaranje partnerima ponudili određene pogodnosti hotela iz lanca bilo kojeg renomiranog, u vidu specijalnih popusta, dodatnih ak- svjetski priznatog hotelskog brenda može cija i sl. Sada na pragu sajamskih nastu- biti samo plus za Državu koja je to omo- pa i prije najveće berze u Berlinu imamo gućila. Na ovaj način povećavamo hotelski određene pozitivne efekte sa svih tržišta, kapacitet i omogućavamo sve one kom- Rusija, Ukrajina, Njemačka, Poljska, Srbija... plementarne funkcije koje prate turističku Berlinska sajamska manifestacija i mo- privredu. Ali ne treba zaboraviti da i mi u skovska berza u martu pokazaće trenutno Crnoj Gori imamo, nažalost još uvijek malo stanje stvari, ali mislim da možemo biti zbog cjelokupne situacije, domaće investi- umjereni optimisti da će se i 2015 završiti tore koji su značajno unaprijedili turističku sa određenim plusom, kakav je i trend cr- sliku Crne Gore u prethodnoj deceniji. Ne nogorskog turizma u prethodnim godina- zaboravimo i privatizaciju bečićkih hotela ma. Ono što većina griješi, po mom mišlje- i sada hotele 4* i 5*, pa i objekte Budvanske nju je komparacija sa 2013. godinom, jer je rivijere, Ulcinjske rivijere i slično, gdje su to rekordna godina kada je bezbroj spoljnih ulaganja bila u skladu sa trenutnim finan- faktora, koji dijelom i nisu bili vezani za cr- sijskim mogućnostima. i tu moramo poz- nogorsku turističku ponudu i posebnu pro- draviti sve pozitivno što je u prethodnom mociju, uticalo da se ostvare fizički i finan- periodu urađeno. Takođe, sa druge strane, sijski pokazatelji kao u najboljim godinama za pohvalu je namjera resornog ministar- crnogorskog turizma. stva da se raskine ugovor sa svim onima Glasnik: Šta treba učiniti da ova privredna koji od onog što su proklamovali na papiru grana napravi krupnije iskorake i ostvari prilikom kupovine zemljišta ili objekta nisu veći rast? S tim u vezi koje je aktivnosti ništa realizovali. Dovoljno je vremena Crna potrebno realizovati u ovoj godini kako bi Gora izgubila da bi se i u narednoj deceniji rezultati u turizmu bili bolji? time bavila.

K. Kažanegra: Potrebno je otvaranje većih Glasnik: Koje će aktivnosti biti u fokusu hotelskih kapaciteta, ali 3+ i 4 *. Za pohvalu Odbora za turizam Privredne komore, čiji je otvaranje velikog broja malih hotela vi- ste Vi zamjenik predsjednika, naravno u soke kategorije u prethodnom periodu ali u cilju većeg kvaliteta turističke ponude? konačnom zbiru i dalje ostaje limit u crno- K. Kažanegra: Upravo praćenje svih ovih gorskim hotelskim kapacitetima. Današnji aktivnosti koje sam već pomenula u pre- turista traži standardnu smještajnu jedi- thodnom tekstu. Odbor za turizam Privre- nicu po relativno korektnoj cijeni i svim dne Komore doživljavam kao tijelo koje je sadržajima visoke kategorije. Zadržavanje uvijek spremno da izađe u susret opravda- je kraće i zahtjeva se mogućnost aktiv- nim zahtjevima činioca turističke privrede nog odmora, odnosno, vidjeti što više u što i da ukaže na sve probleme sa kojima se u kraćem periodu. Naravno uvijek imate zah- redovnom poslovanju srijećemo ili na koje tjeva za ponudom visoke platežne moći, ali možemo uticati ranije. Namjera svih nas sa postojećim objektima (Splendid), Regent je da uvijek iniciramo i realizujemo aktiv- Montenegro i novim (Hilton i Crystal Rivi- nosti na jačanju turizma, vodeće privredne jera) crnogorska hotelska industrija može grane koja će generisati razvoj privrednog odgovoriti izazovima. Osim toga Crna Gora društva i životni standard stanovništva. je avio destinacija, i potrebna je definitivno

Februar 2015. Broj 2 34

Članovi odbora vrlo često komuniciraju i od januara 2007. godine izdati u dugogo- e expect that the tourist year of van zvaničnih sjednica i preduzimaju od- dišnji zakup, i kojima upravlja Aman re- 2015 will bring positive results – ređene aktivnosti koje stvaraju pozitivnu sorts. Sve navedeno čini ovu hotelsku kuću Wthese are the words of Katarina turističku sliku. najvećom hotelskom kompanijom u Crnoj Kazanegra, Assistant to the Executive Ma- Gori jer je u sklopu svih ovih objekata uku- nager of the Hotels group “Budva riviera” Glasnik: Kako ocjenjujete zimsku turistič- pno 1721 smještajna jedinica sa preko 3.500 a.d. She has stated for Glasnik that if this ku sezonu? ležajeva, preko 4.000 sjedišta u restorani- branch of industry wants to make bigger K. Kažanegra: Zahvaljujući dobrim meteo ma, barovima i ostalim objektima za pru- steps forward, it needs to open bigger 3 and uslovima i visini sniježnog pokrivača na žanje ugostiteljskih usluga i bezbroj drugih 4-star hotel capacities because the tourists skijalištima, ova sezona biće znatno bolja sadržaja koji sve ovo čine jedinstvenim nowadays request accommodation units at od prethodne. Ali nažalost, po mom mišlje- turističkim proizvodom. Upravo se velika relatively reasonable prices and including nju, i tu kaskamo za savremenim trendo- pažnja i poklanjala u nekoliko proteklih all amenities characteristic for high cate- vima. Suočavamo se svakodnevnim pro- godina unaprijeđenju tog turističkog pro- gories. blemima u dostupnosti ski centara sjevera, izvoda i značajna finansijska sredstva su Glasnik: How do you see Montenegrin tou- opremanju skijališta, stanju staza, prevoza se opredjeljivala, prvenstveno iz sopstve- rism in 2015? do staze i drugačijoj vrsti ponude u odnosu nih izvora, za podizanje kvaliteta ponude u na hotel-ski staza. U svim našim centrima svim objektima čime se opet stvarao jedin- K. Kazanegra: The current year is definitely potrebno je ponuditi i mogućnost uživanja stveni hotelski brend Budvanska rivijera. the year of challenges for Montenegrin to- u prirodnim ljepotama tokom zime i raz- Od objekata niske kategorije adaptacijom urism. Last year the tourism, as a branch of ličite vrste sportskih aktivnosti sa namje- enterijera smještaja i modernizacijom svih industry, showed its unpredictability and rom da u sedam dana boravka, gost, recimo dodatnih sadržaja, ne narušavajući ni je- the influence of all external factors to tou- ima pet različito organizovanih dana. To dnog trenutka spoljašnje gabarite objekata rist travels. And I think that the same will smo i pokušali, konkretno u hotelu Lipka ali koji kao takvi postoje od osamdesetih ili happen this year, as well. Last year every- opet se sve svodi na boravak od samo dva- čak sedamdestih godina, stvoreni su hoteli one from the hotel industry reacted very -tri dana i samo ski potrebe. Ali nadamo se koji u potpunosti ispunjavaju standarde vi- fast and partly reduced the negative effects da će se već od naredne godine i ovaj trend soke kategorije. from the pre-season so that we had a rela- u zimskim centrima polako mijenjati tively good year. This year we did not wait Osim unaprijeđenju objekata velika pa- for official requests but in the agreement Glasnik: Što možete reći o pripremama za žnja se u prethodnom periodu poklanjala with tour operators and partners we made ljetnju sezonu? Da li su one blagovremeno i implementaciji međunarodnih hotelskih special offers, such as: special discounts, i valjano urađene kako bi podigli kvalitet i ugostiteljskih standarda, tako je hotelska actions, etc. Currently, just before our appe- turističkog proizvoda i imali bolje uređeno grupa Budvanska rivjera među prvim ho- obalno područje? telskim kompanijama u Crnoj Gori imple- mentirala HACCP standard 2010 godine, K. Kažanegra: Pripreme jesu započete na čime je garantovana bezbijednost hrane i vrijeme ali je problem u tajmingu realiza- pića u restoranima, što je dalo preduzeću cije predviđenih aktivnosti ili zadataka. dodatnu konkurentsku prednost na turi- Nažalost uslijed nedostatka finansijskih stičkom tržištu.Prošle godine smo išli i ko- sredstava ili drugih spoljnih faktora često rak dalje pa je u septembru 2014. hotelskoj na teritorijama opština čekamo do počet- grupi uručen i serifikat za standard ISO ka aprila za završetak, ili još gore početak 22000 koji izdvaja „Budvansku rivijeru“ kao infrastukturnih projekata. Hoteli se na pri- jedinu hotelsku kuću u Crnoj Gori i Srbiji morju, koji su sezonskog karaktera, otvara- koja je uvela ovaj standard. Osim pomenu- ju već 1.aprila, a gradilišta i razrovane ulice tih, u turističkom naselju Slovenska plaža, su prvo što turista vidi. 2012. godine je prihvaćen EKO label stan- Glasnik: Budvanska rivijera je najveće cr- dard, kao međunarodna norma u zaštiti ži- nogorsko turističko preduzeće. Kako ste votne sredine, uštedama u potrošnji vode, poslovali u 2014. godini? Koji su prioriteti korišćenju alternativnih izvora energije poslovne politike u 2015? i slično. Sve to je uticalo da se iz godine u godinu uvećava poslovni rezultat kompa- K. Kažanegra: U sastavu ove hotelske nije, pa da će čak i na kraju 2014., koju je kompanije danas posluje sedam hote- obilježilo toliko problema u turističkim to- la, od čega je šest u vlasništvu i to Palas i kovima, biti zabilježena dobit veća od one Castellastva u Petrovcu, Turističko naselje u 2013. godini. Slovenska plaža, hotel Aleksandar, hotel Mogren u Budvi, hotel Piva u Plužinama i Što se tiče tekuće godine suočavamo se, i u zakupodavnom odnosu hotel Lipka u Ko- mi u „Budvanskoj Rivijeri“, sa svim onim lašinu koji će takođe poslovati u sastavu što je već pomenuto kroz prethodna pita- Društva u toku 2015. godine. Istovremeno, nja, ali nadamo se da će to biti još samo u vlasništvu Budvanske rivijere su i hote- jedan novi izazov kojem ćemo uspješno li „Sveti Stefan“ i Miločer čiji su kapaciteti odoljeti.

Broj 2 Februar 2015. 35

Katarina Kazanegra, Vice-President of the Board for tourism and hospitality at the Chamber Positive tourist trends

We can be moderate optimists that 2015 will end up with a certain surplus, as this has been the trend of the Montenegrin tourism in the previous years.

arance at the fairs and the biggest tourist stock exchange in Berlin, Glasnik: What should be done to boost this branch of economy and we have recorded certain positive effects from all markets: Russia, achieve higher growth? Furthermore, which activities should be Ukraine, Germany, Poland, Serbia ... The Berlin fair and the Mos- realized in this year to improve the results in tourism? cow tourist stock exchange in March will tell our current position K. Kazanegra: There is a need for the opening of bigger hotel capa- but I think that we can be moderate optimists that 2015 will also cities, 3+ and 4 star hotels. I must praise the opening of a number end up with a certain surplus, which was the trend of Montenegrin of small, high-category hotels in the past period but if we take into tourism in the past years, too. In my opinion, most people make account overall results, Montenegrin hotel capacities are still limi- mistakes by making comparisons with 2013 because that was the ted. The tourists nowadays request accommodation units at rela- year of record when numerous external factors, partly unrelated tively reasonable prices and including all amenities characteristic to Montenegrin tourism offer and special promotion, affected the for high categories. They tend to stay shorter, i.e. to visit more pla- creation of physical and financial indicators similar to those from ces during a shorter stay. Of course, there are always requests for the best years of Montenegrin tourism.

Februar 2015. Broj 2 36

highest quality offers from those with a high purchasing power purposes. But we hope that as of the next year, this trend at winter but with the existing facilities, Splendid and Regent Montenegro, centers will start to change. and the new ones, Hilton and Crystal Riviera, the Montenegrin ho- Glasnik: What can you say about the preparations for the summer tel industry can respond to the challenges. Besides, Montenegro season? Have they been done timely and thoroughly in order to is an air destination and it definitely needs higher presence of its raise the quality of tourism product and result in a better prepared air company at different markets but not only in the period June coastal area? – September but also in the pre and post season. This requires the intervention by the state and direct negotiations with the air K. Kazanegra: The preparations started on time but there is a pro- companies. The latest trends also include the travel by train but blem of the timing in the realization of the planned activities or Montenegro, unfortunately, does not have the capacity to meet the tasks. Unfortunately, due to the lack of finances or other external current trends in the organization of travels. factors at the municipal territories, we often wait until the beginning of April for the completion or, what is worse, start of the in- Glasnik: What effects would the realization of big investment tou- frastructure projects. The seasonal hotels at the coast often open rist projects make on this area of economic activity? on 01 April and the construction sites and destroyed streets are the K. Kazanegra: One thing is certain – no one should ask questions first thing the tourists see on their arrival. if we need investors in tourism. Opening any hotel from any of Glasnik: Budva riviera is the biggest tourist enterprise. What were the renowned hotel chains can only bring positive effects for the your business results in 2014? What are the priorities of your busi- State which has enabled it. This way we will increase hotel capa- ness policy for 2015? cities and enable all those complementary functions pertaining to tourism. But we should not forget that we in Montenegro have do- K. Kazanegra: This hotel company operates through seven hotels, mestic investors, too, who have significantly improved the picture six of which are in the company’s ownership: Palas and Castella- of Montenegro in the past decade although, unfortunately, there stva in Petrovac, tourist resort Slovenska plaza, hotel Aleksandar, are not many of them due to the general situation. Let’s not forget hotel Mogren in Budva and hotel Piva in Pluzine, while they lease the privatization of the hotels in Becici which have become 4 and hotel Lipka in Kolasin. The hotels Sveti Stefan and Milocer are also 5-star hotels, as well as the facilities at Budva riviera, Ulcinj riviera in the ownership of Budva riviera which has rented them since and other, where the investments were based on the current finan- January 2007 and which have been operated by Aman Resorts. All cial situation. Here we must appreciate all those positive actions the above makes this company the biggest hotel company in Mon- that were done in the past period. On the other hand, we should tenegro because its total accommodation capacities are 1,721 units also appreciate the relevant ministry’s decision to terminate the with 3,500 beds, over 4,000 seats at restaurants, bars and other agreement with all those parties which have not realized anything hospitality facilities and many other amenities which make this of what was agreed by the sales of real estate agreement. Monte- place a unique tourism product. In addition, in the recent years negro has already lost enough time and it should not deal with the company has worked a lot on the improvement of this touri- these issues in the next decade. sm product and allocated substantial financial means, primarily from their own funds, to raise the quality of the offer at each of Glasnik: Which activities will be in the focus of the Board for Touri- the Budva riviera facilities and thus create a unique hotel brand. sm at the Chamber of Economy, where you are the Vice-President? They have redecorated the interior of the old hotels and moderni- What will you do to improve the tourism offer? zed all additional amenities, without any changes to their external K. Kazanegra: We will monitor all these activities I have already dimensions which have existed as such since the seventies or the mentioned. In my opinion, the Board for Tourism is a body which eighties, and thus turned the low-category into the high category is always ready to meet the justified requests of the tourist agents hotels. Apart from the improvement of the facilities, in the past pe- and point at all problems we encounter in our regular operations riod the company paid a lot of attention to the implementation of or with which we may deal earlier. Our intention is to always initi- international hotel and hospitality standards. Therefore, the hotel ate and realize the activities aimed at strengthening tourism, a le- group Budva riviera was among the first hotel companies in Mon- ading branch of economy which will generate the development of tenegro which implemented the HACCP standard in 2010, which enterprises and life standard. The members of the board very often guarantees safety of food and beverages at the restaurants and communicate outside the official sessions and take up certain ac- with it an additional competitive advantage at the tourist market. tions which contribute to the creation of a positive tourist image. Last year we went a step forward and in September 2014 this hotel group received the certificate for the standard ISO 22000, which Glasnik: What is your opinion of the winter tourist season? has singled out Budva riviera as the only hotel brand in Monte- K. Kazanegra: Thanks to good weather and ski conditions, this se- negro and Serbia which has introduced this standard. In addition, ason will be much better than the previous. However, in my opini- the tourist resort Slovenska plaza introduced EKO Label standard, on, we are behind the modern trends in this aspect, too. On a daily as an international standard related to: environmental protection, basis, we face the problems of the availability of ski centers in the savings in water consumption, use of alternative sources of ener- north of the country, the conditions of the ski resort, tracks, tran- gy, etc. All this has reflected on the company’s improved business sport and different type of offers in comparison to the hotel – ski results to the extent that even at the end of 2014, which was mar- track. We should be able to offer sightseeing and different types of ked by numerous problems in the tourism sector, the profit will be sport activities so that our tourists can have five completely dif- higher compared to the one in 2013. ferently organized days during their seven-day stay at our hotels. Speaking of the current year, we at the Budva riviera also face all We have already tried to organize this at hotel Lipka but it has all that I have previously mentioned but we hope that this will be one been sized down to the two or three-day stay mainly for skiing more challenge which we will resolve successfully.

Broj 2 Februar 2015. 37

Ambasador Srbije, Zoran Bingulac zvođača. Posebno ohrabruju procjene da se očekuje nastavak trenda rasta spoljnotrgovinske razmjene - saopštio je Bingulac.

On je dodao da građani Srbije dominantno Investitori učestvuju u turističkoj potrošnji u Crnoj Gori, s obzirom na to da čine 33 odsto ukupnog broja turista koji je posjete i da je više od 30 hiljada vikendica u vlasništvu srp- zainteresovani skih državljana. - Zajednička je ocjena da na međunaro- dnom turističkom tržištu treba promovisa- za naše hotele ti objedinjenu i komplementarnu turističku ponudu, odnosno banjski, planinski, vjerski i primorski turizam. U tom smislu festival EXIT, koji se od prošle godine održava i u u Crnoj Gori Budvi, predstavlja pozitivan primjer”, naveo je Bingulac.

On je kazao da je u Crnoj Gori registrova- no više od 1,5 hiljada kompanija i firmi čiji su osnivači preduzeća i građani Srbije, što Posebno interesovanje za hotele Park, Šumadija je još jedan od argumenata koji ukazuju i Beograd u Budvi i Bečićima. na ekonomsku povezanost dvije države. Privredna saradnja dvije zemlje se, uz po- dršku Ambasade u Podgorici i privrednih nvestitori su zainteresovani za ulaganja Bingulac je naveo da su za ta ulaganja za- komora, realizuje i preko Srpsko-crnogor- u objekte čiji su vlasnici ili suvlasnici iz interesovani i investitori iz trećih zemalja, skog poslovnog kluba, koji okuplja više od ISrbije, naročito u hotelske kapacitete na zbog čega se u narednom periodu može 100 preduzeća. atraktivnim lokacijama na crnogorskom očekivati početak gradnje novih hotela, re- primorju, saopštio je srpski ambasador u konstrukcija postojećih objekata ili njihova - U narednom periodu mogu se očekivati Crnoj Gori Zoran Bingulac za beogradski prodaja, saglasno interesima poslovnih su- poslovne odluke javnih i privatnih predu- list Danas. bjekata iz Srbije. zeća iz Srbije, koje se odnose na njihove hotele na crnogorskom primorju - rekao je Prema njegovim riječima, investitori su On je podsjetio da srpske investicije u Cr- Bingulac. posebno zainteresovani za hotele Park, Šu- noj Gori premašuju 300 miliona eura, kao i madija i Beograd u Budvi i Bečićima. da su najveći investitori M:tel, Delta i Trade Podsjetio je da su obje države učinile sve Unique. kako bi se stvorile pretpostavke za uspo- - Posebno interesovanje vlada za ulaganja stavljanje direktnog platnog prometa iz- u hotelske kapacitete na atraktivnim lo- Bingulac smatra da su dobri bilateralni od- među Srbije i Crne Gore, kao i da su sada na kacijama na primorju, koji su u vlasništvu nosi dvije države doprinijeli promjeni tren- potezu poslovne banke. ili suvlasništvu srbijanskih državnih in- da pada i stagnacije u spoljnoj trgovini. stitucija i privatnih preduzeća. Neki od tih On smatra da je uspostavljanje direktnog On je naveo da je Srbija tradicionalno jedan objekata, poput EPS tursa, su u procesu su platnog prometa veoma važno i zbog toga od najznačajnijih spoljnotrgovinskih par- privatizacije u Srbiji - kazao je Bingulac za što se sada za bankarske usluge nepotreb- tnera Crne Gore, koja trećinu ukupne raz- Danas. no izdvajaju značajna sredstva, koja se sli- mjene i uvoza realizuje sa Srbijom. vaju prije svega u kase stranih banaka. On je dodao da su pojedina preduzeća, po- - Kad je riječ o strukturi uvoza, dominan- put Instituta “Simo Milošević”, u kojima - Procjenjuje se da banke, na ime provizija, tno mjesto zauzimaju prehrambeno-pol- manjinski udio u vlasništvu ima Srbija, godišnje zarade oko deset miliona eura - joprivredni proizvodi i pića srpskih proi- predmet privatizacije u Crnoj Gori. rekao je Bingulac.

Februar 2015. Broj 2 38

Klas izvozi u Japan, SAD, EU Lidl u Srbiji

Prehrambena industrija Klas iz Sarajeva Trgovinski lanac Lidl otvoriće tokom 2015. Region izvezla je 20 tona malina na zahtjevno tr- godine prodavnice u Srbiji. Ova kompanija vijesti žište Japana. Izvoz u Japan realizuje se u poznata je po niskim cijenama proizvoda saradnji sa kompanijom Crop's. koje nudi.

Prilikom odabira malina za to tržište po- Ministar trgovine, turizma i telekomu- sebna pozornost posvećena je kakvoći ma- nikacija Rasim Ljajić kazao je njemački lina, kao i kontroli pesticida. U oba slučaja trgovinski lanac ima poslovnu praksu da Klasove maline su se pokazale najboljima. trgovinske objekte otvara tek kada otkupi Klas je prošle godine otkupio 665 tona minimum 15 lokacija. malina, te ostalog jagodičastog i šumskog - Do sada su kupili 12 nespornih lokacija, voća od domaćih proizvođača, a sve koli- čekali su Zakon o konverziji i imaju prego- čine plasirane su u izvoz. Klas je ispunio vore u pet lokalnih samouprava o kupovini visoke standarde kvaliteta, pa je na primjer zemljišta. Očekujem da će do kraja godine u Tursku izvezeno 50 tona malina i 10 tona imati tih 15 lokacija - rekao je Ljajić. šumskih borovnica. Koncesiju za istraživanje Ilovice, za sada, Ministar smatra da je sa dolaskom Lidla Klas isporučuje pasterizovano lisnato tije- ima samo jedna američka firma - Euromax realno očekivati dramatičan pad cijena, jer sto u zemlje regije, Evropske unije i u SAD. resources koja takva istraživanja radi i u su proizvodi u prodavnicama tog trgovin- Srbiji i Bugarskoj. Nedavno je, kroz direk- U januaru su izvezli više od 28 tona lisna- skog lanca jeftiniji i do 30 odsto. tnu privatnu prodaju, zarad investicionih tog tijesta i tako ostvarila najbolji rezultat ciljeva, Evropska banka za obnovu i razvoj od 1995. godine, kada je Klas počeo sa in- preuzela 19,99 odsto Euromaxa. dustrijskom proizvodnjom ovog nezaobila- znog sastojka bosanske kuhinje, saopšeno U Makedoniji trenuto postoji samo jedan je iz Klasa. Najveći izvoz jufke ostvaren je rudnik bakra i zlata - Bučim, koji je pred ga- na tržištima Švajcarske, Austrije i Njemač- šenjem, jer se procjenjuje da ima rezerve za ke. svega još par godina eksploatacije.

“Lisnato tijesto je među našim najprodava- Bakar i zlato, koji se iskopavaju u Makedo- nijim proizvodima stranim tržištima. Klas niji, obično idu na rafinaciju u Bugarsku, jer isporučuje pasterizirano lisnato tijesto u u Makedoniji ne postoji metalurški kom- zemlje regije, EU i SAD. Prošlog mjeseca Nalazišta zlata i bakra u Makedoniji binat koji bi rafinisao te metale, čime bi se izvezli smo skoro 60.000 komada jufki. povećala njihova izvozna vrijednost. Geološki zavod Makedonije završio je re- Imamo posebnu tehnologiju i znanje koji viziju studijskog geološkog ispitivanja u su nam omogućili najviše kriterijume kva- Nafta pronađena u Posavini opštini Bosilovo gde treba da se otvori novi liteta i sigurnosti hrane, pa je Klasova jufka rudnik bakra i zlata i potvrdio ranije procje- ušla u mnoge svjetske trgovačke mreže i Naftna industrija Srbije pronašla je naftu ne o rezervama tih ruda. dostupna je u trgovačkim lancima poput u Posavini u Republici Srpskoj, izjavio je njemačkog Reala, austrijskih Bille i Merku- Revizijom, sprovedenom na osnovu zakon- ministar industrije, energetike i rudarstva ra, švajcarskog Otto’sa, zatim na amazon. ske obaveze, takođe je utvrđeno da na tom Republike Srpske Petar Đokić. com, globalimportexp.com, parthenonfo- nalazištu ima 237 miliona tona resursa i To je za Republiku Srpsku itekako važna i ods.com, balkanbuy.com.”, kazao je tim po- rezervi od 225 miliona tona rude od čega, dobra vijest, poručio je Đokić i precizirao vodom menadžer izvoza u Klasu Muamer prema procjenama, može da se dobije oko da je nafta nađena u naselju Obudovac u Valjevčić. 70 tona zlata i 410 hiljada tona bakra. Posavini. Vrijednost izvoza Klasa u januaru je izno- Od tog iznosa, istraživanje predviđa is- - To za nas nisu male količine, ali za NIS sila preko 800.000 KM, tri puta više nego u koristljivost 86,5 odsto za zlato i 84 odsto kao kompaniju, te količine još nijesu do- istom mjesecu lani. za bakar, a dužina eksploatacije nalazišta voljne da bi mogli početi eksploataciju naf- predviđena je na 23 godine. te - kazao je Đokić i dodao da su zato po- Završetkom te revizije okončana je faza trebna dodatna istraživanja, da se utvrdi da detaljnih geoloških istraživanja i time su li je moguće povećati količinu nafte koja bi stvoreni zakonom propisani uslovi za nase mogla crpjeti sa te bušotine. stavak procesa otvaranja novog rudnika, - Istražne radove treba nastaviti da bi bu- prenosi makedonski portal »Ekonomski«. duća eksploatacija nafte bila ekonomski Prema planovima, rudnik bakra i zlata u opravdana i rentabilana - kazao je Đokić. Ilovici trebalo bi da počne da radi 2017. go- Bušotina u Obudovcu je aktivna, na njoj se i dini. Ukupna investicija za razvoj i izgra- sada radi i istražuje, istakao je ministar, ali dnju rudnika biće oko 500 miliona dolara, nije mogao precizira kada bi mogla početi a planirano je da se zaposli oko 400 ljudi.

Broj 2 Februar 2015. 39

Holdinga, su i mljekare u vlasništvu Imle- se zadužuju, dok Srbija ima strateška parka u Makedoniji, Republici Srpskoj i Crnoj tnerstva sa pojedinim zemljama i da bi i Gori. S više od 400 miliona eura prihoda tako mogla da obezbijedi novac. ostvarenih prošle godine, Danube foods - Taj autoput nije alternativa Koridoru 11 grupa srpski je i regionalni predvodnik na (autoputu od Beograda do Crne Gore), on je tržištima mlijeka i mliječnih proizvoda, za nas jako važan zato što ćemo ga vezati konditorskih artikala, kao i mineralne vode na takozvani ‘Plavi koridor’ – Jadransko- i energetskih pića. -jonski autoput koji prolazi kroz Albaniju Grupa svoje proizvode izvozi i na tržišta - naglasila je Mihajlović. eksploatacija nafte u Republici Srpskoj, dok zapadne Europe. Mid Europa Partners je Srbija planira i rekonstrukciju pruge Beo- se ne obave dodatna istraživanja. investicioni fond fokusiran na srednju grad – Bar sredstvima ruskog kredita, pa za Europu i Tursku, sa sjedištem u Londonu i Prema njegovim riječima, uzet je uzorak od trasu priključka sa Albanijom postoji neko- predstavništvima u Budimpešti, Istanbulu 5.000 tona i ta količina je sada na analizi, a liko varijanti, a glavna je preko Podgorice. prvi rezultati govore da je ta nafta dobrog i Varšavi. Od osnivanja 1999. godine Mid kvaliteta i da se može koristiti u daljem Europa partners je upravljao kapitalom od Swarovski iz Kine i Češke prelazi u procesu proizvodnje. 4,2 milijarde eura. Fond je poznat u Srbiji i regiji po stvaranju vodećeg kabelskog i in- Srbiju ternetskog operatera, SBB-Telemah grupe, Imlek, Knjaz Miloš i Bambi koju je prodao američkom investicionom Austrijski koncern Swarovski zatvara svoje promijenili vlasnika fondu Kohlberg Kravis Roberts (KKR). proizvodne pogone u Kini i Češkoj i proizvodnju će koncentrirati na Austriju i Srbi- Investicioni fond Mid Europa Partners pre- ju, saoštila je ta kompanija. Srbija i Albanija grade autoput Niš- uzeće Danube Foods grupu, u čijem vla- -Tirana U kineskom Yingshangu, odlukom Swaro- sništvu su srpski Imlek, Mlekara Subotica, vskog, bit će zatvoreno 200 radnih mjesta, Bambi i Knjaz Miloš. a u Češkoj 75. - Danube Foods grupa je posljednjih godi- - Nakon sveobuhvatne promjene među- na pokušavala pronaći najboljeg partnera narodne strategije proizvodnje, narednih za investiranje u četiri kompanije u Srbiji, mjeseci proizvodnja će biti koncentrirana kao i tri kompanije u Crnoj Gori, Makedoniji na sjedište u Wattensu (Austrija) i novi po- i Republici Srpskoj, za šta su najviše inte- gon u Srbiji. Pogoni u Kini i Češkoj će biti resa pokazali veliki investicioni fondovi, a zatvoreni, a bit će posebno snažno investi- najbolju ponudu dao je Mid Europa - kazala rano u postrojenje u Wattensu - najavljuje je direktorica Grupe Svetlana Glumac za Swarovski u saopštenju, prenosi Tanjug. srpsku agenciju Beta. Premijeri Srbije i Albanije predstaviće Proteklih mjeseci su analizirani proizvodni Prema njenim riječima, Srbija je u Mid Eu- Evropskoj komisiji u maju zajedničke pro- pogoni u inostranstvu, pri čemu Swarovski ropi dobila odličnog investitora, koji uka- jekte izgradnje pruge i autoputa koji će po- ističe, da uvjeti konkurentnosti u Kini ote- zuje na to da zemlja ide u pravom smjeru. vezivati dvije zemlje. žavaju koncernu proizvodnju pod vlastitim Glumac je kazala da će odluka o eventual- visokim poslovnim etičkim i kvalitativnim nom ponovnom ulaganju na tržište Srbije, Kako se navodi, ministarka građevinarstva, standardima. novca koji je dobijen od ove transakcije, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihaj- zavisiti o strateškim odlukama vlasnika lović kazala je da je infrastrukturni razvoj Nakon sveobuhvatne promjene međunaro- Danube Foods grupe. uslov privrednog razvoja i stabilnosti Zapa- dne strategije proizvodnje, narednih mje- dnog Balkana. seci proizvodnja će biti koncentrisana na Zaključivanje transakcije očekuje se u pr- sjedište u Vatensu (Austrija) i novi pogon u vom polugođu ove godine, nakon ispunja- - Imali smo okvirne dogovore oko infra- Srbiji. Zbog toga se kompanija odlučila na vanja svih uslova kupoprodajnog ugovora. strukturnih projekata koji se tiču autoputa zatvaranje pogona u Kini, o čemu su infor- Sastavni dio transakcije u kojoj je bivši Niš-Priština-Tirana sa izlaskom na luku, misani zaposleni. U Češkoj, kako se navodi vlasnik kabelskog operatera SBB dogovorio kao i rekonstrukcije pruge Beograd – Bar, u saopštenju, tokom godine će uslijediti po- preuzimanje Danube Foods Group i Clates ali sa jednim krakom ka Albaniji i lukama - vlačenje. kazala je resorna ministarka Zorana Mihaj- lović, dodavši da će u razgovore biti uklju- čeni i predstavnici Crne Gore i Prištine.

Ona je istakla da projekti za izgradnju autoputa i pruge koštaju skoro dvije milijarde eura, i da će se, pošto je to veliki iznos, dvije zemlje fokusirati na prioritete.

Biće razmotreno kako će se finansirati ti projekti s obzirom na to da Srbija i Albanija nemaju dovoljno novca i ne mogu više da

Februar 2015. Broj 2 40

Rafinerija u Sisku je posljednjih godina prerađivala samo domacu naftu, koje godišnje ima oko 600.000 tona.

ađarska naftna kompanija MOL, koja je većinski vlasnik „Ine”, razmatra da hrvatsku naftu prerađuju rafinerije u MMađarskoj, Bosni i Hercegovini ili Srbiji. Rafinerija u Sisku nije zaustavljena samo privremeno, dok ne bude sakupljena nafta potrebna za normalan nastavak rada, kako su to pokušali iz INA da uvjere gnjevne radnike i hrvatsku javnost.

Upravo suprotno, dok sisačka postrojenja stoje, u INA u strogoj taj- nosti analiziraju i pripremaju odvoženje domace nafte na inostra- ne adrese, piše Jutarnji list.

List je imao uvid u dokumenat INA u kojem se razmatra moguci način umrežavanja hrvatskih naftnih polja sa rafinerijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Mađarskoj.

Kao što je poznato, Rafinerija u Sisku je posljednjih godina pre- rađivala samo domacu naftu, koje godišnje ima oko 600.000 tona. Kako su raspoložive količine sirovine osjetno manje od kapaciteta Rafinerije, postrojenja su radila na mahove, u tzv. Swing modu, što znači da se prerada pokrece kad se u Sisku sakupi 200.000 - 300.000 tona nafte, a potom privremeno gasi do nove runde. Upr- kos takvom radu, Rafinerija je poslovala pozitivno.

Iako je otpor bio veliki, postrojenja su ipak zaustavljena 14. januara, navodno, privremeno, tvrdilo se kao i više puta dosad. Na oprez, međutim, upucuje činjenica da INA u ovogodišnjem planu nije navela preradu u Sisku. Isto tako nije planirala ni kune za investicije niti za održavanje Rafinerije.

Energetski stručnjaci smatraju da se to može tumačiti samo na jedan način: Rafinerija se praktično zatvara, a da formalna odluka o tome, zbog odnosa snaga, nece ni biti donesena. Dobro upuceni izvori tvrde da je INA vec potkraj prošle godine hrvatsku naftu po- nudila Rafineriji u Bosanskom Brodu. U međuvremenu je taj plan odvoženja hrvatske nafte u rafinerije van Hrvatske pomno raz- rađen, prenosi B92.

U analizi, prema pisanju lista, kao moguce destinacije navedene su rafinerije u Rijeci, Bosanskom Brodu, Pančevu, kao i MOL-ova rafinerija Sashalombata u Mađarskoj. Rijeka nije prihvatljiva, jer nema instalacije za prihvat nafte auto-cisternama, dok rafinerije u Srbiji i Mađarskoj raspolažu potrebnim instalacijama i naftu odmah mogu početi da primaju, prenose nezavisne.

O svemu tome hrvatska strana uopšte nije obaviještena, piše „Ju- tarnji list”.

Ministar privrede Ivan Vrdoljak, kao pregovarač Vladinog tima za pregovore s MOL-om, tražio je nedavno od INA odgovore na niz nejasnoca u vezi sa sudbinom Rafinerije u Sisku. Izmešu ostalog, tražio je objašnjenje u vezi s navodnim planovima da se hrvatska nafta ubuduce konvojima auto-cisterni, otprilike 70 cistijerni svaki dan, dostavlja u Mađarsku, Srbiju ili BiH. Ujedno je upozorio da su takve ideje o prodaji domace nafte drugim zemljama za hrvatsku vladu neprihvatljive, jer „na taj način INA svoje poslovne procese prepušta drugim kompanijama u okruženju”.

Broj 2 Februar 2015. 41

INA Hrvatsku naftu da prerađuje Mađarska, BiH ili Srbija?

Februar 2015. Broj 2 42

Myriam Dobrota, REECO grupa Zapadni Balkan ima ogroman potencijal u obnovljivoj energiji

Prije uvođenja energije iz obnovljivih izvora potrebno je sprovesti energetsku efikasnost u zgradama i industriji.

apadni Balkan ima ogroman poten- investicije u proizvodnju energije iz obno- je u Evropi aktivna od 1997, sa kancela- cijal u obnovljivoj energiji i ener- vljivih izvora? U kojoj mjeri je poželjno da rijama u Njemačkoj, Austriji, Rumuniji, Zgetskoj efikasnosti, smatra Myriam region potencijale predstavi objedinjeno? Poljskoj i Srbiji, godišnje obezbjeđuje do 12 Dobrota, projekt menadžer u REECO grupi energetskih platformi za eksperte iz Evro- M. Dobrota: Zapadni Balkan ima ogroman iz Njemačke, koja se bavi organizovanjem pe pod imenom: RENEXPO, CEB i ENREG. potencijal u obnovljivoj energiji i energet- sajmova i konferencija o energiji iz obno- Svaki pojedinačni sajam energije, konefe- skoj efikasnosti. Ako pogledamo u prošlost vljivih izvora širom svijeta. rencija i forum predstavljaju mogućnosti u i sadašnjost, možemo vidjeti da su se na svakoj zemlji ponaosob, a zasnovani su na Ona je u intervjuu Glasniku kazala da RE- Zapadnom Balkanu mnoge stvari vezane okviru i zakonodavstvu, spremnosti i in- ECO grupa planira za ljeto 2015. godine RE- za proizvodnju energije promijenile, ali i da frastrukturama dostupnim za strane inve- NEXPO sajam u Tivtu, na kojem će investi- ima još mnogo toga da se uradi. Najveći dio sticije, sprovođenju energetskih projekata, torima biti predstavljeni dostupni projekti proizvodnje energije još dolazi iz drugih iz- zajedničkom ulaganju i partnerstvu. Svaki vezani za energetsku efikasnost i obnovlji- vora umjesto iz: vode, sunca, drveta, poljo- sajam, konferencija ili specijalizovani do- ve izvore energije, što će biti prvi događaj privrede i vjetra, koji su dostupni u cijelom gađaj REECO grupe ima odličnu promociju tog tipa u našoj zemlji. regionu. i pomoć od strane lokalne vlade. To se vidi Glasnik: U čemu je, po Vašem mišljenju, Glasnik: Koliko je, po Vašem mišljenju, Crna kroz pokrovitelje koje imamo za svaki do- značaj proizvodnje električne energije iz Gora, zbog svoje veličine, interesantna in- gađaj, kao i kroz učešće političara što poka- obnovljivih izvora i energetske efikasnosti vestitorima u ovu oblast i šta je potrebno da zuje međunarodnoj industriji koliki interes za Crnu Goru? uradi da bi privukla ovakva ulaganja? Da li zemlje imaju da sve ovo postignu. Kancela- je potrebno da unapredi infrastrukturu, za- rija u Srbiji pokriva: Srbiju, Crnu Goru, Bo- M. Dobrota: Značaj obnovljive energije nije konodavstvo i slično? snu i Hercegovinu, Makedoniju, Hrvatsku i važno pitanje samo za Crnu Goru već i na Albaniju. globalnom nivou. Zaštita životne sredine M. Dobrota: Crna Gora je odlična zemlja za je od vitalnog značaja za budućnost. Mapa investicije. Obezbijeđena je i veoma dobro Glasnik: Za ljeto 2015. godine planirate or- puta 2020. i čak 2030. kaže da svaka zemlja organizovana investiciona infrastruktura, ganizaciju RENEXPO sajma u Tivtu. Pri- treba da bude svjesna domaćeg zadatka ko- koja je osnova za uspješne odnose sa ula- bližite nam o kakvom događaju je riječ i jeg treba da uradi da bi mogla da postigne gačima. Ono što treba obezbijediti je isto za objasnite njegov značaj za Crnu Goru. Koje smanjenje emisije CO2. Obnovljiva energija čitav Zapadni Balkan: transparentni okvir i teme će biti u fokusu RENEXPO sajma? Da u tome igra izuzetno važnu ulogu. Stoga, zakonodavstvo sa kapacitetima koji su od li će to biti prilika da se uspostave poslovne moramo biti svjesni da prije uvođenja ob- suštinskog značaja za investicije. veze sa investitorima iz inostranstva i da novljive energije mora biti uspostavljena i li već možete da najavite zvučna imena iz Glasnik: Predstavite organizaciju REECO implementirana osnova, a to je energetska ove oblasti? čiji ste direktor za Srbiju i oblast njenog efikasnost zgrada, u industriji, itd. djelovanja. Šta je misija REECO u regionu? M. Dobrota: Naš plan je da organizujemo taj Glasnik: Smatrate li da region zapadnog premijerni događaj u junu 2015. u Tivtu. Po- M. Dobrota: Njemačka REECO grupa, koja Balkana ima potencijale da privuče strane što je to prvi događaj planirano je da bude

Broj 2 Februar 2015. 43

samo za investitore. Na svim događajima RENEXPO-a imamo tzv. Salon za poslovne investicije. U ovom salonu predstavljaju se SVI dostupni projekti obnovljive i energetske efikasnosti od strane industrije, opština, institucija i komora. Trenutno o ovome razgovaramo sa crnogorskim zva- ničnicima jer ovaj događaj mora imati njihovu punu podršku. Za te investitore potrebno je obezbijediti više sastanaka nego projekata. Moramo biti sigurni da će na tim sastancima učestvovati predstavnici iz Ministarstva energetike, energetskog sistema, finansijskih institucija (lokalnih i međunarodnih), kao i osobe koje rade na projektima. Nadalje, za naredne godine jasno smo definisali kapacitete, da bi naš pristup prema međunardnoj industriji i investitorima imao smisla. To je slučaj u svim zemljama u kojima RENEXPO organizuje neki događaj – uvijek se dobro pripremimo. Nakon nekoliko sastanaka sa resornim ministarstvom u Crnoj Gori, kao i sa predstavnicima industrije, uvjereni smo da Crna Gora ima sve što je potrebno za sprovođenje uspješnih investicija u ovoj oblasti ali, kao što sam već rekla, prvo treba obezbijediti osnovu.

Myriam Dobrota, REECO Group The Western Balkans has a great renewable energy potential

Prior to the introduction of the energy from renewable sources, it is necessary to achieve energy efficiency in buildings and industry.

Februar 2015. Broj 2 44

ccording to Myriam Dobrota, a Project Manager at the Every trade fair, conference or specialized event of the REECO® REECO Group from Germany, which is engaged in the or- Group is highly promoted and assisted by each local government. Aganization of fairs and conferences on renewable energy We show this by the patrons we have for each event and the politi- around the world, the Western Balkan region has a huge potential cal involvement, that shows the international industry how much in renewable energy and energy efficiency. interest the countries have to achieve it. The office in Serbia is looking after Serbia, Montenegro, Bosnia and Herzegovina, Macedo- In her interview for Glasnik she has said that REECO Group plans nia, Croatia and Albania. the organization of the RENEXPO fair in Tivat in the summer of 2015, where the investors will be presented with the available pro- Glasnik: You plan the organization of RENEXPO fair in Tivat for jects on energy efficiency and renewable sources of energy, which the summer 2015. Could you give us more information about the will be the first event of this type in our country. event and its significance for Montenegro? Which topics will be in focus of the RENEXPO fair? Will it be an opportunity to establish Glasnik: What is the significance of the electricity production from business relations with the investors from abroad and could you renewable resources and energy efficiency for Montenegro, which announce renowned persons from this area? wants to construct a new block of thermo energy power plant and make better use of its hydro potential and thus become an expor- M. Dobrota: Our plan is to install our first event in 2015 in Tivat. It ter of electricity? is planned, as a very first event, to be a pure investors event. On all RENEXPOs we have a so called Investors Business Lounge. In this M. Dobrota: The significance of renewable energy is not only for lounge ALL available renewable and energy efficiency projects are Montenegro an important issue, but to be looked at globally. Envi- presented by local industry, municipalities, institutions and cham- ronmental protection is a vital point for the future. The road-map bers. We are presently discussing those facts with Montenegrin 2020 and even 2030: every country should be aware which homework needs to be done to be able to achieve the reduction in CO2. Renewable energy plays a tremendous role. Hence we have to be aware, that before installing renewable energy the basis have to be provided and implemented, and that is Energy Efficiency in buildings, industry etc.

Glasnik: Do you think that the Western Balkans region has potential to attract foreign investments in the production of electricity from renewable resources? To what extent is it desirable that the region presents its capacities a unified offer?

M. Dobrota: The Western Balkans have huge potential in renewa- bles and energy efficiency. Looking at the past and present you can see that in the Western Balkans many things concerning energy production have changed, but there is so much more to do. The major energy production is still coming from other resources instead of water, sun, wood, agriculture and wind, keeping in mind that sun, water and wind are available in the entire region.

Glasnik: Given the size of Montenegro, how much can it be interesting to investors in this field and what should it do to attract these investments? Does it need to improve infrastructure, legislation, etc.? Which concrete projects could our country candidate for foreign investments?

M. Dobrota: Montenegro is an excellent country for investments. officials, since this event must have their full support. For those A very well organized investors infrastructure is provided, which investors meetings much more than projects need to be provided. is the base for successful investors relation. What needs to be pro- We must be sure that during those meetings representatives from vided is like in the entire Western Balkans: transparent framework the energy ministry, grid, financial institutions (local and interna- and legislation with capacities that are essential for investments. tional) as well as local project developers are guaranteed. Further Glasnik: We kindly ask you to present the organization REECO, of the available capacities for the following years are clearly defined, which you are the manager, and the area of its activities. What is so that our approach towards the international industry and inve- REECO mission in the region? stors make sense. This is always in every country where we install a RENEXPO event the biggest preparation and homework upfront. M. Dobrota: The German REECO Group, that operates since 1997 We are convinced after meeting with the ministry in Montenegro in Europe, with offices in Germany, Austria, Romania, Poland and and several meetings with the industry, that Montenegro has all Serbia, provides annually up to 12 energy platforms for experts in what is needed for successful investment implementation, but the Europe called RENEXPO, CEB, and ENREG. Each individual energy basis as mentioned, must be provided first. Belgrade's event is the trade fair, conference and forum represents the opportunities in biggest in region where, of course, MNE companies are more than each individual country, based on the framework and legislation, welcome to present their activities, products and services, and in- readiness and infrastructure that is available for foreign invest- form themselves more about the concept upfront the RENEXPO in ments, energy implementations, joint ventures and partnerships. Montenegro.

Broj 2 Februar 2015. 45

Sastanak Vlade i Savjeta za regionalnu saradnju Dosta posla do izlaska iz druge recesije

Prioritet regiona ostaje borba protiv ekonomske krize, prvenstveno kroz fiskalnu konsolidaciju, podsticanje unaprijeđenja investicionog ambijenta, regionalna saradnja, smanjivanje biznis barijera i evropske integracije.

ndikatori napretka u regionu zapadnog Balkana postoje, ali upravljanje i ekonomski prosperitet. je neophodno da sve zemlje urade još mnogo toga kako bi se Prema njenim riječima, situacija u regionu je ispod ambicija za izašlo iz druge recesije, poručila je profesor na Ekonomskom I prošlu godinu, kao i da realna stopa rasta od 0,2 odsto govori o teži- fakultetu u Podgorici Gordana Đurović na sastanku predstavnika ni ekonomske situacije u kojoj se zemlje regiona nalaze. Vlade i Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) na kojem je razma- tran ostvareni napredak u realizaciji strategije Jugoistočna Evropa - To se ogleda u odlaganju investicija i smanjenom obimu potro- (JIE) 2020. šnje. Izazovi su prisutni i u ovoj godini i oni prate projekciju rasta fiskalnog deficita, trend jačanja javnog duga, rast nezaposlenosti i Sastanak su organizovali RCC, Ministarstvo ekonomije i Organiza- deficita tekućeg računa - ocijenila je ona. cija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Đurović je istakla da prioritet regiona ostaje borba protiv ekonomske krize, prvenstveno Đurović smatra i da je ekonomska kriza dala impuls regionalnoj kroz fiskalnu konsolidaciju, podsticanje unaprijeđenja investicio- saradnji, jer se region najviše konsolidovao po pitanju ekonom- nog ambijenta, reginalna saradnja, smanjivanje biznis barijera i skih politika, dok će ključna stepenica biti da se s najvišeg politič- evropske integracije. kog nivoa krene prema konkretnim investicijama.

Ona je navela da su članice Evropske unije obećale snažniju podr- Đurović je podsjetila da je Evropa 2010. godine pripremila razvojnu šku zemljama regiona, koja uključuje više kredita i investicionih strategiju za narednu deceniju, baziranu na tri ključna stuba, dok linija, što bi trebalo da osnaži njihov evropski put, podstakne dobro je regionu trebalo skoro tri godine da na sličan način odgovori na

Februar 2015. Broj 2 46

taj dokument. Preduzetništvo u Sloveniji - Dokument je rezultirao strategijom za JIE, kao odgovorom regiona na izazove razvoja u uslovima krize, poslije drugog ekonomskog dna, sa ciljem da se otvori blizu milion novih radnih mjesta Bogatstvo od - navela je Đurović.

Generalni direktor u Ministarstvu ekonomije Goran Šćepanović smatra da je ključni izazov za Crnu Goru povećanje privrednog bitkoina uložili rasta, odnosno eliminisanje prepreka koje spriječavaju zemlju da razvije potencijale.

- Koncept ekonomske politike Crne Gore je postizanje fiskalne sta- u krave bilnosti i održivosti uz paket strukturnih reformi, kojima će se direktno uticati na povećanje konkurentnosti - naveo je on.

Kako je najavio, osim autoputa Bar-Boljare, ove i naredne godine ekspanziju doživjeti većina započetih razvojnih projekata, među kojima su turistički kompleksi u Kumboru, na Luštici i Plavim ho- rizontima, podmorski kabl sa Italijom, marina u Porto Montene- gru, hoteli u Petrovcu i Igalu, kao i gradnja turističke infrastrukture, koja bi trebalo da podstakne razvoj planinskog turizma. Tu su, kako je dodao, i gradnja drugog bloka termoelektrane i realizacija turističkog projekta Kraljičina plaža.

- Fokus ekonomske politike u ovoj godini, u srednjem roku, biće otklanjanje barijera ekonomskom rastu i razvoju i posljedično po- većanje konkurentnosti privrede. Cilj je otvaranje novih radnih mjesta i povećanje standarda građana - kazao je Šćepanović. ri mlada Slovenca koji su se obogatila trgujući bitkoinima, Zamjenik generalnog sekretara RCC Gazmend Turdiu naveo je da investirali su tri miliona eura u jednu od najmodernijih slo- su problemi zemalja regiona slični, zbog čega je neophodan zaje- Tvenačkih farmi koja samo od mlijeka mjesečno prihoduje dnički rad. 150.000 eura, prenio je Index.hr.

- Prostora za regionalnu saradnju ima dosta - poručio je Turdiu, - Imamo 950 hektara zemlje, 60 muznih krava i još toliko junadi, dodajući da su reforme ekonomskog upravljanja prepoznate kao ali prodajemo i smjese za tovljenje, nudimo veterinarske usluge, prioritet u EU, kao i da je neophodno pratiti budžetske politike. a koristimo i evropska sredstva - kazao je za ljubljanski Dnevnik 27-godišnji Aleš Štern, suvlasnik farme. Turdiu je saopštio da je krajem prošle godine sprovedena anketa među 14.000 građana i 1,4 hiljade preduzeća u zemljama zapadnog U njoj je danas zaposleno 40-ak ljudi, ali skoro sve procese vode Balkana, čiji preliminarni rezultati šalju jasnu poruku da je ne- kompjuterizovani sistemi i roboti. ophodno više raditi. Mladi preduzetnik počeo je kao poljoprivrednik na imanju svog On je kazao da su građani Crne Gore, prema preliminarnim rezul- oca, u Šenčuru kod Kranja, a onda je dva prijatelja, nekadašnje tatima ankete, saopštili da su njihovi najizraženiji problemi neza- školske drugove, nagovorio da ulože novac u otkup državnog kom- poslenost i ekonomska situacija, slično kao i u ostalim ekonomi- binata koji je propadao i proizvodio milion eura gubitaka godišnje. jama regiona. Njegovu ponudu objeručke su prihvatili 24-godišnji Nejc Kodrič Kada je u pitanju buduće članstvo zemalja regiona u EU, 40 odsto i 27-godišnji Damjan Merlak, koji su prve eure zaradili na berzi. ispitanika smatra da će to donijeti dobro, 37 odsto nema mišljenje, Ali, na listu najbogatijih Slovenaca došli su tek kad su osnovali po- dok 20 vjeruje da će to biti loše. duzeće „Bitstamp”, svojevrsnu Internet mjenjačnicu za virtualnu valutu bitkoin. - Slika koju daje anketa je mračna, ali je RCC na pravom putu, jer se bavi najvažnijim stvarima, a to su otvaranje novih radnih mjesta Partnerstvo u farmi vidjeli su kao dobru investicijsku priliku, iako i ekonomski napredak u kontekstu pridruživanja EU - saopštio je je još prošle godine promet u njihovoj bitkoin mjenjačnici, koja na- Turdiu. plaćuje proviziju, bio odličan, pa su bili jedna od najbrže rastućih istitucija te vrste. On je podsjetio da su ciljevi strategije definisani 2011. godine, od kada se mnogo toga promijenilo, zbog čega je neophodno njihovo - Evropske subvencije za poljoprivredu su ključna stvar, bez toga revidiranje i usklađivanje sa postojećim okolnostima. ne ide – kaže Štern, koji je još uvijek zadovoljan otkupnom cijenom mlijeka, iako je ona posljednjih mjeseci u padu. Prema riječima portparola RCC Nenada Šebeka, život na rubu siro- maštva, nedostatak radnih mjesta i manjak perspektive za mlade - Prelaz na veliku farmu, u preduzetništvo i trgovinu, za mene je ono je što karakteriše čitavu regiju, kao i da bi regionalna saradnja velik izazov. Svjestan sam da nemaju svi priliku da uđu u tako ne- mogla biti pravi zamajac koji bi ubrzao put iz bijede i beznađa ob- što, jer banke nisu baš spremne da investiraju u poljoprivredu, dok javila je Mina business. su meni pomogli investitori koji su imali viziju – kaže Štern o svojim poslovnim ortacima i prijateljima.

Broj 2 Februar 2015. 47

uficit u spoljnotrgovinskoj razmje- Srbija ni poljoprivrednih i prehrambenih Sproizvoda Srbije sa svijetom u pro- šloj godini je iznosio oko 1,4 milijarde USD, što je 300 miliona dolara više nego Suficit 2013. Sekretar Udruženja za poljoprivredu Pri- vredne komore Srbije Nenad Budimović agrara kazao je Tanjugu da je vrijednost izvoza hrane iz Srbije bila tri milijarde USD, a uvoza 1,6 milijardi USD.

On je dodao da je na povećan izvoz uti- 1,4 milijarde calo to što je Srbija uzela „dio kolača” plasmana hrane iz EU u Rusiju, koji je izostao zbog embarga. USD Budimović je podsjetio da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije u Rusiju u prošloj godini iznosila 300 miliona USD, što je oko trećinu više nego 2013. godine kada je iznosila 180 miliona USD.

- Ne kažem da treba koristiti takve situacije, ali činjenica da smo dobar poslovni partner sa Rusijom, treba da bude i materijalizovana - kazao je Budimović, dodajući da su njihovi izvozni rezultati kada je riječ o ruskom tržištu, mogli biti još bolji.

Budimović je naveo da je i pored poveća- nja izvoza u Rusiju, tržište EU još dominantno u plasmanu hrane iz Srbije.

On je ocijenio da treba raditi na tome da se ne izvoze sirovine, kao što je to sada slučaj, već prehrambeni proizvodi više faze prerade.

- Prvi agrarni proizvod na izvoznoj listi u prošloj godini je bio kukuruz, a na drugom maline - kazao je Budimović.

Vrijednost izvoza kukuruza u prošloj godini bila je 460 miliona USD, što je tri puta više nego 2013. kada je zbog problema sa aflatoksinom iz Srbije izvezeno kukuruza za svega 165,9 miliona USD.

Vrijednost izvoza malina u prošloj godini bila je 236 miliona USD.

U Srbiju je prošle godine uvezeno živih svinja za 61,8 miliona USD i svinjskog mesa za 52,5 miliona USD.

Budimović je rekao da je činjenica da mnogo kompanija, odnosno ljudi živi od izvoza kukuruza, ali je činjenica i da svi treba da rade na tome da se izvoze finalni proizvodi, kao što su organska i hrana sa zaštićenim geografskim porijeklom.

Februar 2015. Broj 2 48

Okrugli sto Jačanje kapaciteta naučno-tehnoloških parkova i biznis inkubatora

Cilj je da se univerziteti transformišu od čisto predavačkih ka jakim istraživačkim organizacijama koje podstiču i podržavaju preduzetničke i inovativne poduhvate.

vodnevni okrugli sto „Jačanje kapaciteta naučno-tehnolo- Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Riječ je o pet EU institucija, ških parkova, biznis inkubatora i drugih organizacija u cilju pet WBC univerziteta, pet biznis inkubatora i jednom preduzeću. podrške inovacijama i transferu znanja između privrede i D Učesnici su imali priliku da saznaju više o upravljanju i zaštiti in- univerziteta u Crnoj Gori“, održan je u Privrednoj komori 19. i 20. telektualne svojine, jačanju kapaciteta za finansiranje inovacija i februara 2015. godine. istraživanja, metodama za kreativno rešavanje problema u proce- Događaj je rezultat saradnje Univerziteta Crne Gore i Komore u su inovacija, trendovima u razvoju biznis inkubatora i naučno-teh- okviru TEMPUS WBCInno projekta, koji se realizuje u konzorciju- noloških parkova u Evropi i širom svijeta, kao i o trenutnom stanju mu od 16 partnera iz Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Španije, ovih organizacija u regionu. Bilo je riječi i o strateškog razvojnom

Broj 2 Februar 2015. 49

planu za poslovne inkubatore i naučno-tehnološke parkove u re- Regina Grussenmeyer, sa Univerziteta za tehnologiju u Hamburgu, gionu zapadnog Balkana, koji je razvijen na WBCInno projektu, sa govorila je o unapređenju organizacionih i finansijskih okvira za posebnim osvrtom na predloženih deset strateških mjera. Pred- biznis inkubatore i naučno-tehnološke parkove i programa usluga stavljen je i strateški dokument „Regionalna univerzitetska inova- za korisnike. tivna platforma u regionu zapadnog Balkana“, i softverski alat za O uspostavljanju kreativnog i pregovaračkog okvira sa školama i upravljanje inovacijama. univerzitetima prezentaciju je imala Ines Marković iz Bečkog cen- Rukovodilac sektora za edukaciju Privredne komore dr Mladen tra za društvene inovacije. Perazić kazao je da su prioriteti privrede u odnosu na obrazovanje Denise Galvin, Naučni park Univerziteta Alikante govorila je o stvaranje ljudskih resursa za budućnost u kojoj će mjesto zauzeti dodatnim uslugama i vrijednostima biznis inkubacije, dok je kre- ekonomija znanja, informatičko društvo i evropsko tržište. iranje mehanizama i strukture za visoko tehnološke inovacije u - Moramo biti svjesni da je nauka investicija u budućnost. Kon- biznis inkubatorima i naučno-tehnološkim parkovima u saradnji kurentnost zemlje mjeri se sposobnošću da proizvodi stručnu ra- sa univerzitetima bila tema prezentacijeJelene Jevtović, sa Uni- dnu snagu. Crna Gora pred sobom ima veliki posao a male resurse. verziteta u Kragujevcu. Pored nedostatka novca i adekvatne infrastrukture, veliki izazov Predstavnica Privredne komore Crne Gore Marga Koković je dru- predstavlja i odnos našeg društva prema obrazovanju. Potreban je gog dana okruglog stola govorila o saradnji privrede i obrazovnog drugačiji pristup kreativnosti i inovacijama. Razvoj novih tehno- sistema u našoj zemlji. logija kreće iz akademskog okruženja i istraživačkih laboratorija. Ako unaprijedimo nastavne programe da se više fokusiraju na ra- Ocijenila je da je za Crnu Goru, koja vodi pregovore o pridruživa- zvoj kreativnosti, na dobrom smo putu da odgovorimo na buduće nju EU, izuzetno je važno da uloži dodatne napore radi održava- izazove izrazito promjenljivog ekonomskog, ekološkog i socijal- nja kontinuiteta aktivnosti na uspostavljanju kvalitetnog sistema nog okruženja – rekao je Perazić. obrazovanja i zapošljavanja, kao i Nacionalnog okvira kvalifikacija, jer će to biti osnov za prepoznatljivost kvaliteta radne snage i On je dodao da je Univerzitet Crne Gore Komori pouzdan i neza- njenu pokretljivost, ne samo u okviru Crne Gore nego i u EU. mjenljiv partner u zahtjevu da se ukaže na potrebu za instituciona- lizovanom naučnom komunikacijom, kroz različite interaktivne Uprkos nedostatku eksplicitnih podsticaja i tradicije saradnje, modele direktne komunikacije, koji će probuditi veće interesova- Crna Gora je u poslednjoj dekadi lansirala širok spektar oblika nje privrede za nauku i inspirisati mlade ljude da se opredijele za parterstva obrazovanja i biznisa. Veliki dio njih bio je inspirisan put znanja i karijere u nauci. razvojima politika EU i iskustvima zemalja članica EU i podržan sredstvima EU. Dekan Mašinskog fakulteta prof. dr Sreten Savićević ocijenio je da je projekat od izuzetnog značaja za Univerzitet Crne Gore i privre- U budućem periodu bi trebalo sprovoditi aktivnosti u cilju uspo- dno okruženje te da predstavlja doprinos razvoju odnosa ove dvije stavljavanja bolje koordinacije na području istraživanja i razvoja, institucije. sprovođenja aktivnosti na podizanje svijesti kod poslodavaca i menadžera u kompanijama, uvođenju vještine za razvoj ljudskih Projekat Modernizacija univerziteta zemalja zapadnog Balkana resursa u visokoškolske programe obuke, jačanju veze privrednog kroz jačanje struktura i usluga za transfer znanja, istraživanje i sektora i obrazovnog sistema. Poreskom politikom potrebno je sti- inovacije (WBCInno) predstavio je prof. dr Mileta Janjić, koordina- mulisati organizacije i kompanije koje ulažu u obrazovanje i razvoj tor za Univerzitet Crne Gore. Riječ je o projektu koji se realizuje od ljudskih resursa. Potrebni su i podsticaji za lokalne zajednice da u 15. oktobra 2012. do 14. oktobra ove godine, vrijednom 766.094 eura. saradnji sa poslodavcima učestvuju u pripremi godišnjih planova - Cilj je da se univerziteti transformišu od čisto predavačkih ka obrazovanja odraslih. jakim istraživačkim organizacijama koje podstiču i podržava- - Utičući na izgradnju savremenog obrazovnog sistema i na razvoj ju preduzetničke i inovativne poduhvate, te razviti Regionalnu ljudskih resursa u zemlji utičemo na bolju budućnost – zaključila univerzitetsku inovativnu platformu podržanu kolaborativnim je Koković. softverskim alatom za upravljanje inovacijama da se identifikuju i podrže ideje univerzitetskih istraživača i studenata i potpomogne Velibor Bošković iz Biznis inkubatora Podgorica govorio je o ra- transfer znanja i komercijalizacija istraživačkih rezultata – rekao zvoju naučno-tehnološkog parka u Crnoj Gori, dok je o razvoju je Janjić. kancelarije za transfer tehnologija na Ekonomskom fakultetu govorio predstavnik te institucije Radivoje Drobnjak. Redovni profe- O Regionalnoj univerzitetskoj inovacionoj platformi (UIP) govorio sor i šef katedre za telekomunikacije i obradu signala na Fakulte- je dr Mark Jones sa Univerziteta Brajton. tu tehničkih nauka u Novom Sadu, Prof. dr Vojin Šenk, održao je - Četiri ključna cilja UIP-a su komercijalizacija rezultata istraživa- prezentaciju na temu Kreativno rješavanje problema i predstavio nja i njihova transformacija u inovacije, zatim razvijanje saradnje Naučno- tehnološki park u Novom Sadu. između univerziteta i preduzeća, ohrabrivanje studenata/istraži- Jačanje kapaciteta za finansiranje inovacija i istraživanja bilo je vača da uspostave start-up i spin-off biznise i jačanje kapaciteta tema prezentacije Milana Radovanovića sa Univerziteta u Novom univerziteta za podršku razvoju biznis inkubatora i naučno-tehno- Sadu, dok je Dušanka Perović iz Zavoda za intelektualnu svojinu loških parkova – objasnio je Jones. Crne Gore govorila o razvoju intelektualne svojine kod nas, kao i Međunarodna vidljivost i umrežavanje između biznis inkubatora o nacionalnom postupku zaštite patenata. Đorđe Ćelić, Poslovni i univerziteta na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou inkubator Novi Sad, predstavio je prednosti biznis inkubacije za tema je predavanja koje je održao Mario Fallast sa Univerziteta za start-up preduzeća, kao i mapu puta za start-up. tehnologiju iz Graca.

Februar 2015. Broj 2 50

MENA ulaže 775 milijardi dolara u nosu na 2014. On će i dalje iznositi oko 12 energetiku posto. Siva ekonomija je rad na crno, ali i ilegalno zapošljavanje, na primjer kad neka Svijet kompanija svoje zaposle ilegalno „posudi“ vijesti nekoj drugoj firmi, te ostale ilegalne djelatnosti čiji je cilj utaja poreza i socijalnih dadžbina.

U studiji se može pročitati da će ukupna va, društvenih mreža i onlajn kupovine, vrijednost sive ekonomije zbog predviđe- prenosi portal. nog konjunkturnog razvoja i situacije na Tačnije, više od 50 odsto od ukupno 15,7 mi- tržištu rada opasti za oko 1,3 milijardi eura. lijardi funti, koliko se troši na oglašavanja, No, dodaje se i da lagani porast socijalnih sada će se trošiti u onlajn medijima. davanja i uvođenje minimalca djeluju u Zemlje u regiji Bliski istok/Sjeverna Afri- kontra-smjeru. Autori upravo zbog učinaka Prema prognozama onih koji se bave istra- ka (MENA) uložit će 755 milijardi dolara u ta dva faktora predviđaju stoga da će siva živanjem tržišta i oglašavanja, ukupna vri- energetske projekte u sljedećih pet godina, ekonomija u 2015. porasti. jednost marketinškog kolača u toj zemlji će uprkos padu cijene nafte, pokazali su rezul- dosegnuti 15,7 milijardi funti u 2015. godini, tati ekonomskog istraživanja objavljeni u U kalkulaciji se kaže da će taj porast ublaži- a za 12,7 odsto porašće potrošnja na onlajn srijedu, prenosi Hina. ti smanjenje doprinosa za penziono osigu- oglašavanje, što znači da će se na takve ranje s 18.9 na 18,7 posto. Autori uopšte nisu Blizu 42 posto ulaganja (316 milijardi do- medije trošiti oko osam milijardi funti. računali učinak smanjenja opšte stope dolara) potrošiće se na proizvodnju struje, 31 prinosa za obavezno zdravstveno osigura- Ulaganje u onlajn marketing porašće i u posto za naftu, a 27 posto za plin, ističe se nje za jedan posto, zato što polaze od toga nekim drugim zemljama, poput skandina- u istraživanju Arab Petroleum Investment da će većina osiguravača povećati dodatne vskih. U Švedskoj će 47 odsto potrošnje ići Corp, instituta sa sjedištem u Saudijskoj doprinose. u ove svrhe, u Danskoj 43 odsto i Norveškoj Arabiji. 40 odsto. Primjera radi, u Austriji će se 42 Uzme li se u obzir „ublažavajuće“ i „stimula- Ulaganja predviđena za razdoblje 2015- odsto ukupnog iznosa za marketing trošiti tivne“ efekte koji utiču na razvoj sive eko- 19. nešto su niža od onih predviđenih za na digitalno oglašavanje. nomije, autori pišu „da će u tekućoj godini prethodno razdoblje, između 2014. i 2018. doći do minimalnog porasta volumena sive Takođe, displej oglašavanje – oglašava- godine (760 milijardi dolara), dodaje se u ekonomije od 200 milona eura.“ nje specijalnim banerima na sajtovima – dokumentu. ubrzano raste od 2013. godine i smatra se Njemačka se, u poređenju volumena sive Područje MENA-e obuhvata sve arapske najbrže rastućim kanalom digitalnog ogla- ekonomije s drugim zemljama OECD-a, zemlje i Iran, uglavnom države bogate šavanja, pa se i za njega u 2015. godini pred- nalazi u sredini liste, slična situacija vlada energetskim izvorima. viđa rast od 20 odsto, čime će dostići vri- u Francuskoj i skandinavskim zemljama. jednost od 2,7 milijardi funti, a 39 odsto od Više od tri četvrtine ulaganja potrošiće Južnoevropske zemlje (Grčka, Italija, Por- toga ići će na aplikacije za mobilne uređaje. osam zemalja: Saudijska Arabija, Ujedinje- tugal i Španija) i dalje su na čelu te liste s ni Arapski Emirati, Alžir, Irak, Iran, Kuvajt, volumenom sive ekonomije između 18 i 22 NESTLE snizio cijene više od 600 Katar i Libija. posto službenog BDP-a. Za 2015. autori stu- proizvoda dije predviđaju da će stopa sive ekonomije Te zemlje posjeduju najveće rezerve nafte i u većini zemalja članica OECD-a opasti. plina, podsjeća studija. Kompanija Nestle odlučila je da snizi cijene više od 600 proizvoda koje uvozi iz eu- Britanija: Više od 50% marketinga Siva ekonomija stagnira u Njemačkoj rozone, usljed skoka vrijednosti švajcarske preko interneta valute.

Dobro stanje na tržištu rada i očekivano Velika Britanija biće prva zemlja na svijetu Nestle želi da podrži kupovnu moć švajcar- mali, ali ipak pozitivni privredni rast uti- u kojoj će se više od 50 odsto cjelokupnog skih potrošača i obuzda „šoping” turizam, ču na ublažavanje razmjera sive ekono- novca od marketinga trošiti na oglašava- prenosi SEEbiz. mije u Njemačkoj. Na drugoj strani porast nje u digitalnim medijima, i to zahvaljujući - Zbog odustajanja centralne banke da kurs socijalnih doprinosa i uvođenje zakonski ogromnoj popularnosti elektronskih spra- regulirane minimalne satnice od 8,50 eura domaće valute drži na nivou od 1,2 CHF za stimulišu širenje rada na crno. To je ishod euro, cijene proizvoda Nestlea su konver- prognoze koju je napravio Friedrich Sch- tovane u euro povećane više od 15 odsto neider, stručnjak za sivu ekonomiju sa Sve- za jedan dan - rekao je generalni direktor učilišta u Linzu, zajedno sa Institutom za kompanije Eugenio Simioni. primijenjena privredna istraživanja (IAW) On je dodao da su prioriteti kompanije u Tübingenu. smanjenje troškova proizvodnje kako bi se Po proračunima istraživača udio sive eko- zadržao obim prodaje i tržišni udio. nomije u službenom njemačkom BDP-u u Nestle u Švajcarskoj zapošljava oko 3,4 hi- 2015. godini će ostati nepromijenjen u od- ljade ljudi u sektoru proizvodnje, logistike,

Broj 2 Februar 2015. 51

Rusije do Turske će ići po dnu Crnog mora, Yamaha je proizvela posljednji automobil uglavnom po ruti koja je bila predviđena za za Toyotu. Južni tok - saopštio je predsjednik Uprav- nog odbora Gazproma, Alexey Miller. Grčkoj nastavljena kreditna podrška Projekat će biti završen do 2020. godine, kada Gazprom planira da prekine transport Ministri fiinansija eurozone odobrili su kre- gasa kroz Ukrajinu, prenosi Tanjug. ditnu pomoć Grčkoj, čime će ona biti pro- prodaje i administracije. Grupacija raspola- dužena za četiri mjeseca, javlja agencija že s osam proizvodnih pogona čije su dvije - Oko 660 kilometara gasovoda će ići po DPA. trećine proizvodnje namijenjene izvozu. koridoru Južnog toka i 250 kilometara po novom koridoru u smjeru evropskog dije- Atina je prethodno Briselu proslijedila plan mjera štednje koji sadrži strukturne refor- EU: Ko pazi kako troši novac la Turske - rekao je Miller nakon susreta s ministrom energetike Turske, Tanerom me u poreskoj politici i javnoj administra- ciji, sa ciljem da jača borba protiv korupcije Ekonomska kriza je ostavila traga na stav Yildizom. i utaje poreza. Austrijanaca prema novcu, budući da 69 Ruski stručnjaci ocjenjuju da je Gazprom procenata pazi na svaki euro koji potroši. bio prisiljen da izađe u susret turskim par- Grčka Vlada očekuje da će većim oporezi- vanjem bogatih, u državnoj kasi biti dvije Anketa instituta za istraživanje javnog tnerima, a prvobitna zamisao je bila da i po milijarde eura više, i još toliko, boljom mnjenja Imas je pokazala da su u poređe- podvodni dio gasovoda ide paralelno s ga- naplatom poreza od građana i preduzeća. nju sa ostalim zemljama njemačka do- sovodom Plavi tok, jer bi za kompaniju to maćinstva znatno manje pod pritiskom bila jeftinija varijanta. Iako dio Grka nije srećan zbog ustupaka štednje, dok su italijanska, francuska i premijera Alexisa Tsiprasa, jer smatraju da španska znatno više. nije promijenio suštinu dogovora sa stranim povjeriocima, mnogi ne kriju optimi- Skoro polovina, tačnije 49 procenata anke- zam. tiranih osoba je navelo da danas mora da radi napornije nego ranije, kako bi zaradili Grčka je obećala da neće zaustavljati priva- dovoljno sredstava za život. Samo 12 proce- tizacije koje su u toku, kao i da neće ponovo nata ne pazi pomno na svaki izdatak. nacionalizovati prethodno privatizovanu imovinu, kao i da će osigurati da državna Tri četvrtine je naučilo više da cijeni male potrošnja na rešavanje humanitarne krize stvari u životu, a 54 procenata posvećuje ne utiče negativno na budžet. svojoj familiji više vremena, dok se 58 procenta fleksibilnije prilagođava novoj situ- Glavni problem projekta je činjenica da još Minimalne plate neće biti uvećane odmah, aciji. Više solidarnosti i novca za pomoć ne postoji sporazum o konačnoj cijeni gasa, kako je najavljivao premijer Grčke Alexis drugima pruža samo 27 procenata. a turska strana zahtijeva sniženje cijene 15 Tsipras, već postepeno i uz dogovor sa kre- ditorima. Anketirane osobe su imale ponuđene od- odsto, što je prilično veliki popust. govore koje su ocjenjivale pozitivnom ili Morsku dionicu gasovoda Gazprom će gra- Grčka će takođe reformisati sistem plata u negativnom skalom. diti samostalno, a u realizaciji projekta na javnom sektoru, tako što one neće više biti smanjivane, ali neće ni rasti, dok će penzi- Ukoliko se uporede rezultati iz Austrije i kopnu učestvovaće i turski Botas. oni fondovi biti konsolidovani, a podsticaji Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Ita- za prevremeno penzionisanje ukinuti. lije i Španije, mogu se uočiti vidne razlike Yamaha automobili od 2019. između zemalja. Kada je riječ o rečenici: Prioritet u okviru reformi biće izmirenje „Svjesno pazim na svaki evro koji trošim” Japanski proizvođač motocikla Yamaha zakašnelih dugovanja i zaštita od prinu- nju je potvrdilo 46 procenata u Njemačkoj, želi da se upusti u proizvodnju automobila, dne naplate potraživanja obezbijeđenih hi- a u Italiji 80 procenta. a ima za cilj prije svega Evropu. Kompanija potekom u slučajevima u kojima se radi o planira da proizvodi dvosjed koji bi se tre- jedinom domu. Mjere uključuju i besplatne Takođe i većina Francuza, tačnije 73 proce- bao pojaviti na tržištu 2019, a usmjeren je električnu energiju za 300.000 najsiroma- nata dobro razmišlja prije nego što potroši prvenstveno na ekološki osvješćene voza- šnijih porodica i zdravstvenu zaštitu, hra- svaki euro. če, saznaje Reuters. nu i javni prevoz za penzionere sa najnižim primanjima. Turski tok će proći trasom Južnog Yamahin automobil bit će električni s vrlo toka niskom potrošnjom. Posebno za tu svrhu bit će izgrađena i fabrika u Evropi. Detalji Ruska gasna kompanija Gazprom odluči- o planiranom ulaganju nisu poznati, a pro- la je da izađe u susret turskim partnerima gram još nije definitivno utvrđen. Automo- koji se zalažu da gasovod Turski tok prođe bili bi se u drugom koraku također mogao trasom kojom je trebalo da ide Južni tok. podavati u Japanu i drugim azijskim zemljama. Glasnogovornik Yamaha odbio je - Turski tok će imati kapacitet od 63 mili- komentirati informaciju koju su prvo obja- jarde kubnih metara gasa godišnje, a od vile poslovne novine Nikkei. Krajem 1960.

Februar 2015. Broj 2 52

Joseph Stiglitz Mjere štednje su svaki put propadale

eophodno je izvršiti strukturnu reformu dizajna eurozo- Stiglitz konstatuje da su Sjedinjene Američke Države jedini protiv- ne i temeljno preispitati političke okvire koji su doveli do nik naporima Ujedinjenih nacija da nađe uredan postupak koji bi Nspektakularno lošeg funkcionisanja monetarne unije, a ne ekonomski posrnulim zemljama omogućio novi početak. strukturne promjene u Grčkoj i Španiji, riječi su jednog od najzna- On „običnom besmislicom” naziva strahovanja pojedinih ekono- čajnijih ekonomista današnjice, nobelovca Josepha Stigltza. mista da će Grčka, ukoliko joj se dozvoli restrukturiranje duga, je- Koristeći novonastalu situaciju u Grčkoj, on je u komentaru za Pro- dnostavno ponovno zapasti u nevolje. jekat sindikat proglasio konačnu pobjedu pripadnika Kejnzijanske - Zar iko sa zdravom pameti misli da bi zemlja bila spremna da škole ekonomije (britanskog ekonomiste Johna Maynarda Keyne- prođe kroz ono što je prošla Grčka samo kako bi dobila 'besplatnu sa), koji su od početka krize u eurozoni upozoravali na poguban vožnju' kod kreditora - pita on. uticaj mjera štednje. - Ako postoji moralna opasnost, onda je ona usmjerena na zajmo- - Mjere štednje su svaki put propadale, od ranog korišćenja pod davce - pogotovo u privatnom sektoru - koje su svaki put morali da američkim predsednikom Herbertom Hooverom koji je slom berze isplaćuju poreski obveznici. Ako je Evropa dozvolila da ti dugovi pretvorio u Veliku depresiju do ‘programa’ MMF, nametnutih istoč- pređu iz privatnog u javni sektor, što je lako uočljiv predlog koji se noj Aziji i Latinskoj Americi u posljednjim decenijama - piše Sti- koristi već pola vijeka, onda je Evropa, a ne Grčka, ta koja mora da glitz i pita se zašto su te nikad uspješne mjere morale da se ponovo snosi posljedice - piše Stiglitz. iskušavaju kad se Grčka našla u nevolji. Prema njegovom mišljenju, nemoral nije u restrukturiranju duga, U rezimeu aktuelne situacije, nobelovac podsjeća da je Grčka nego u njegovom izostanku. uspešno pratila direktive i diktat „trojke” (Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda) pa - Ono što Grčke probleme čini teškim je struktura eurozone. Mone- je budžetski manjak pretvorila u budžetski višak, ali pritom ističe tarna unija podrazumijeva da zemlje članice ne mogu da devalvi- da je smanjenje državne potrošnje imalo predvidivo razoran uči- raju svoj put iz nevolje, dok evropska solidarnost koja bi trebalo da nak - nezaposlenost od 25 odsto, pad BDP-a od 22 odsto i povećanje nadoknadi takav izostanak fleksibilnosti jednostavno ne postoji duga u odnosu na BDP od 35 odsto. - ističe Stiglitz.

Uz ocjenu da su izbori pokazali kako je Grcima dosta muke, Stigli- Poznati ekonomista je, takođe, podsjetio na ekonomsku situaciju tz, koji je, između ostalog, savjetovao bivšeg američkog predsedni- u kojoj se našla Njemačka poslije Drugog svetskog rata i istakao ka Clintona, ističe da bi ta zemlja mogla da se krivi za svoje nevolje da tada saveznici nisu uvodili „mjere štednje”, nego su ne samo kad bi bila jedina zemlja u kojoj je plan „trojke” mizerno propao, da opraštali dug, već i nudili pomoć i direktno finansirali ponovno po- slična situacija nije bila i u Španiji koja je imala budžetski višak i kretanje industrije. nizak odnos duga u odnosu na BDP, pa je takođe završila u depre- - Kad firme propadnu, zamjena dionica se prihvata kao pošteno siji. i efikasno rješenje. Analogan pristup je moguć i u Grčkoj koja bi - Grčka nas takođe još jednom podsjeća kako je svijetu nasušno sadašnje državne obveznice mogla da zamijeni za one koje su po- potreban efikasan sistem za restrukturiranje dugova. Neumjereni vezane s BDP-om. Ako Grčkoj ide dobro, kreditori će dobiti više za dug nije uzrok samo krize iz 2008. godine, već je zaslužan i za krizu svoj novac, ako ne ide, imaće gubitak - savjetuje Stiglitz i ističe u istočnoj Aziji u 1990-im, odnosno u Latinskoj Americi u 1980-im da bi na taj način obje strane imale snažne podsticaje da razvijaju godinama - navodi on. smjernice privrednog i ekonomskog rasta.

Podsjeća da su zbog dugova milioni ljudi u SAD izgubili svoje do- On je na kraju izrazio nadu da će prevladati oni koji shvataju eko- move, a sličan scenario sad prijeti i milionima u Poljskoj i drugim nomiju duga i mjera štednje i koji veruju u demokratiju i ljudske zemljama u kojima su bili popularni krediti u švajcarskim franci- vrijednosti. ma.

Broj 2 Februar 2015. 53

Koristeći novonastalu situaciju u Grčkoj, Stiglitz je u komentaru za Projekat Sindikat proglasio konačnu pobjedu pripadnika Kejnzijanske škole ekonomije (britanskog ekonomiste Johna Maynarda Keynesa), koji su od početka krize u eurozoni upozoravali na poguban uticaj mjera štednje.

Februar 2015. Broj 2 54

Vladimir Gligorov Dobre i loše vijesti

Problem nije toliko što manje razvijene zemlje Evropske unije moraju da štede, usljed visokih stranih i javnih dugova, već što je štedjela i Njemačka, tako da nije bilo nikoga ko bi trošio i ulagao. To bi moglo postepeno da počne da se mijenja.

ostoji povećana bojazan da se nova grčka vlada i druge zemlje članice evropske monetarne unije neće sporazumjeti. POvo bi palo u rđavo vrijeme, jer privreda počinje da se opo- ravlja u Evropskoj uniji. Ima pozitivnih vijesti i iz same Grčke, bar kada je riječ o privrednom rastu, jer je prošle godine bio pozitivan. Koji su razlozi za ovakve ocjene?

Kada je riječ o evropskoj privredi, pozitivni su efekti najavljene ak- tivnije monetarne politike, što je već uticalo na dodatno slabljenje kursa eura. Ovo bi trebalo pozitivno da utiče na izvoz, a on opet na povećano zapošljavanje, a u Njemačkoj, gdje je praktično puna zaposlenost, na rast plata. Ukoliko bi do ovoga posljednjeg došlo, to bi značilo povećanu potrošnju, pa tako i rast njemačkog uvoza. Ovo, nedostatak rasta plata i tako potrošnje u Njemačkoj, bio je verovatno ključni prigovor njemačkoj privrednoj politici. Ukoliko bi se to promijenilo tako što bi bio dodatni rast njemačkog izvoza izvan Evropske unije, uz povećani uvoz iz evropskih zemalja, to bi značajno podstaklo privrednu aktivnost u tim drugim zemljama. Problem nije toliko što te manje razvijene zemlje Evropske unije

Broj 2 Februar 2015. 55

moraju da štede, usljed visokih stranih i javnih dugova, već što je štedjela i Njemačka, tako da nije bilo nikoga ko bi trošio i ulagao. Joseph Stiglitz To bi moglo postepeno da počne da se mijenja.

Pomaže tome i niska cijena nafte. Jedan pozitivan efekat jesu manji izdaci na uvoz nafte. To u nekim zemljama, recimo na Balka- Problem je nu, predstavlja veoma značajnu stavku. To olakšava probleme sa spoljnotrgovinskim bilansima, a takođe i sa finansiranjem stranog duga. Jednim dijelom se pad cijene prenosi i na potrošače, uprkos Njemačka, a devalvaciji eura i, recimo, dinara, a i novca sa fiksnim kursom u euru, što bi trebalo da podstakne i proizvodnju i potrošnju. Raču- nice o tome koliki je uticaj niže cijene nafte na privredni rast raz- likuju se, ali ako bi, recimo, bile između pola i jednog procentnog ne Grčka poena, to bi svakako bilo veoma značajno u privredama koje trenutno rastu po stopama između jedan i dva odsto.

Ova kretanja bi trebalo povoljno da utiču i na Grčku, pa nije ne- važno da se ne povećavaju nepotrebno već ionako velike neizvje- snosti. Nezadovoljstvo je razumljivo, jer su posljednjih nekoliko godina bile veoma rđave za tu zemlju, ali za to se niti mogu tražiti, niti se očekivati reparacije. Drukčije rečeno, to što je izgubljeno ne može se nadoknaditi drukčije nego ubrzanim privrednim rastom. Kako je on u interesu ne samo Grčke, kao zemlje dužnika, već i drugih zemalja članica eurozone, kao zemalja povjerilaca, trebalo obelovac i poznati bi očekivati dogovor o programu koji ima za cilj podsticanje privre- ekonomski autoritet dnog rasta. To bi trebalo da je lakše sada kada su vijesti bolje, što ne NJoseph Stiglitz u in- znači da su rizici od nepomirljivih nesporazuma potpuno nestali. tervjuu za CNBC kaže da bi bilo dobro da eurozona opstane, no ako Jedan problem je u tome što je promijenjen ukupni okvir vođenja se raspadne, bolje da tu uniju napu- privredne politike u Evropskoj uniji, što se najviše odnosi na euro- sti Njemačka nego Grčka. zonu, dok ona za njih nije institucionalno spremna. Ovo utiče na pregovore između Grčke i zemalja članica monetarne unije, jer je - Ništa nije tako podijelilo Europu kao razumijevanje za grčke stavove veće u EU i u Evropskoj centralnoj euro, rekao je Stiglitz. banci, nego u savjetu ministara finansija eurozone. Zapravo, ne- Politika štednje jednostavno nije uspjela dovoljno se zapaža koliko su zemlje članice Evropske unije, uklju- na nivou cijele EU, kaže Stiglitz. čujući i Njemačku, promijenile stavove u odnosu na, recimo, mo- netarnu politiku i na centralizovan nadzor nad bankama, pa čak i - Politike koje su se u Evropi isprobale u prema javnim ulaganjima i industrijskoj politici, jednim dijelom i Grčkoj nisu uspjele što se vidi i na Španiji i zato što se to manje vidi u djelovanju nemonetarnih i nefinansij- na drugim zemljama, jasan je Stiglitz. skih institucija eurozone, kojih jedva da i ima, bar onih koje nijesu Stiglitz je jedan od osamanaestero uglednih dio same Evropske unije. ekonomista autora pisma u kojem se kaže da bi Usljed svega toga potrebno je i strpljenje i vrijeme. Kao što je po- Europa profitirala ukoliko bi Grčkoj dala priliku za trebna i politička podrška. Nova grčka vlada ima mandat da iznova svježi start. No, u tom pismu jasno stoji da bi i Grč- pregovara o finansijskim odnosima u evropskoj monetarnoj uniji ka trebala sprovesti reforme. i da traži promjene, ali druge vlade taj mandat nemaju. Ako bi se - Grčka je učinila nekoliko grešaka, no Evropa je pra- čekalo da ih steknu, recimo da se promene postojeća fiskalna ili vila veće greške, rekao je Stiglitz. finansijska pravila, to bi moglo da potraje nekoliko godina. A dogovor oko grčkog duga potrebno je postići u par nedjelja. Opet, sve - Lijek kojeg su joj dali bio je otrovan, doveo je do po- strane imaju interes da do sporazuma zaista i dođe, ali hoće li uop- većanja grčkog duga i ekonomija je pala, dodaje. šte nije izvjesno. Grčki dug porastao je od počeka krize sa 110 posto BDP-a Vijesti, opet, u vezi sa Ukrajinom nijesu neočekivane, a dobre su na 170 posto BDP-a pa je jasno da su mjere koje je odredila samo utoliko što je sasvim jasno da zemlje članice Evropske uni- Trojka bile pogrešne. Kaže da je glavni problem Njemačka je neće rat sa Rusijom oko Ukrajine. Pa čak ni posredan rat, pre- koja je značajno profitirala od uspostavljanja eura. ko naoružavanja ukrajinske armije. To nije neočekivano, jer je to - Većina ekonomista misli da je najbolje da Njemačka na- zapravo u osnovi EU. EU postoji da evropske zemlje članice ne bi pusti eurozonu. Njemačka marka bi ojačala a njemačka mogle međusobno da ratuju i da ne bi mogle da ratuju sa trećim ekonomija bila bi malo »prigušenija«, tvrdi Stiglitz. zemljama. U tom scenariju Njemačka bi shvatila koliko joj je važan To će imati za posljedicu da se sukobi u Ukrajini neće smiriti dok je euro i možda bi bila spremnija pomoći državama koje ima- to u ruskom interesu, a i trajnije poremećene privredne i političke ju problema, zaključuje Stiglitz. odnose u Evropi, odnose sa Rusijom. Tu dobrih vijesti nema.

Februar 2015. Broj 2 56

rvoprerađivačka firma „Maradom“ iz Pljevalja uspješno po- uspješno savladavali. Bilo je tu raznih izazova kao što su inflacija, sluje od osnivanja 1991. godine. Počeli su od malog porodič- rat, embargo, vanredna stanja usljed vremenskih i drugih nepo- Dnog biznisa, a danas su prepoznatljiva kompanija u Crnoj goda, a posebno ističemo veliku ekonomsku krizu koja je najviše Gori, ali u regionu i šire gdje izvoze čak 80 odsto proizvodnje. Van pogodila oblast građevinarstva i drvoprerade. granica Crne Gore imaju dugogodišnju saradnju sa istim kupcima Glasnik: Predstavite Maradom d.o.o. Bavite se izradom finalnih čemu je svakako doprinio kvalitet njihovih proizvoda. proizvoda i poluproizvoda - kojih, koliki su kapaciteti fabrike i ko- Glasnik: Kako bi opisali poslovni put od skoro dvije i po decenije, liko imate zaposlenih? koji su, pretpostavljamo, uz pozitivne rezultate karakterisali i svo- V. Marić: Početna djelatnost preduzeća je bila proizvodnja rezane jevrsni izazovi? građe u manjem pogonu. Kasnije smo nabavkom opreme i mašina V. Marić: Kao što ste pomenuli, krenuli smo od malog porodičnog tj. šumskih traktora i kamiona sa kranovima za utovar i istovar biznisa koji je iz godine u godinu rastao u sve ozbiljniji posao i zah- trupaca, krenuli i sa eksploatacijom šuma, tj. sječom, i dopremom tjevao veliku angažovanost i posvećenost. Iskustvo i znanje tokom trupaca –sirovine do pilane. svih ovih godina sticali smo učeći i na preprekama i izazovima, Kako smo 2008. godine sa Upravom za šume potpisali koncesio- koji su nas pratili tokom ove dvije i po decenije, a koje smo u hodu

Kompanija planira investiranje u nove kapacitete i proizvode, veću finalizaciju i razvoj kvaliteta.

Vuko Marić, vlasnik kompanije Maradom Izvoze 80 odsto proizvodnje

Broj 2 Februar 2015. 57

ni ugovor o korišćenju šuma na period od sedam godina, sa mo- V. Marić: Sirovina za drvopreradu se dobija putem koncesija, na gućnošću produženja ugovora u istom trajanju, čime smo donekle kojima se u isti koš stavljaju mala i srednja preduzeća, kao što smo obezbijedili sirovinu za proizvodnju, krenuli smo sa proširenjem mi, i velike privatizovane kompanije koje u startu dobijaju bolju proizvodnih kapaciteta. Izgradili smo hale i nabavili opremu i ma- poziciju kada je u pitanju količina i kvalitet šume koja se daje na šine za još jedan pogon za rezanje i pogon za izradu finalnih pro- raspolaganje. Preduzeće D.o.o Maradom je, kao koncesionar, imalo izvoda. Nabavili smo opremu i izgradili sušaru za drvo kapaciteta na korisćenje šume Crne Gore na period od sedam godina. Krajem 80 m3 sa elektronskim praćenjem sušenja drveta, kao i opremu za prošle godine je istekao taj ugovor, pa je samim tim i budućnost po- termičko tretiranje drveta i drvenog materijala za pakovanje. slovanja preduzeća neizvjesna jer se dovodi u pitanje obezbjeđe- nje sirovine u količini koja nam je potrebna. Dok se najkvalitetniji Sada pored rezane građe proizvodimo podne i zidne obloge za trupci izvoze van granice Crne Gore, nama problem predstavlja i drvene kuće u raznim oblicima i dimenzijama: poluoblice, brvna, kvalitet sirovine koji imamo na raspolaganju, a koji ne zadovoljava lamperiju, brodski pod, lajsne. Proizvodimo deking pod za terase, norme potrebne za izradu finalnih proizvoda. staze i bazene, baštanske garniture, ljetnjikovce, palete dr. Glasnik: Ne tako davno u Crnoj Gori su uspješno poslovale velike Kapacitet pilane je prorez oko 60 m3 trupaca na dan gdje se dobija drvoprerađivačke kompanije koje su proizvodile finalne proizvode, rezana građa različitih dimenzija kako standardnih, tako i po spe- uglavnom namijenjene za izvoz. Sada je situacija drugačija jer se cifikaciji: grede, daske, letve, elementi za proizvodnju paleta i dr. ovim biznisom bave najčešće mala i srednja preduzeća koja naj- Dio proizvodnje je namijenjen za tržište, a dio za dalju preradu u više izvoze balvane ili poluproizvode. Očekujete li da bi se uskoro našim finalnim pogonima. ovo moglo promijeniti i da se domaći drvoprerađivači orijentišu na Upošljavamo oko 20 radnika, a u sezoni, kad se radi eksploatacija veću finalizaciju proizvodnje? šuma, zapošljavamo još toliko ljudi. V. Marić: Kada je u pitanju drvoprerada budućnost je definitivno Glasnik: Na kojim tržištima izvozite proizvode? u finalnim proizvodima i njihovom izvozu. Naši planovi nijesu kratkoročni već se trudimo da se maksimalno orijentišemo na bu- V. Marić: Oko 80 odsto proizvodnje izvozimo na tržištima Srbije, dućnost, ulaganjem u nove kapacitete i nove proizvode koji možda Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Turske, Grčke. ne donose profit u sadašnjosti i izlažu preduzeće velikim troško- Imamo dugogodišnju saradnju sa istim kupcima što je potvrda vima, ali mi duboko vjerujemo u ovu našu politiku. Nadam se da i kvaliteta naših proizvoda. ostali drvoprerađivači shvataju kako treba na pravi način koristiti ovaj prirodni resurs koji Crna Gora posjeduje kako bi se smanjio Glasnik: Poslovnu filozofiju temeljite na daljem razvoju ovog pri- uvoz namještaja i proizvoda od drveta i da bi se naša privreda u vrednog društva. U kom pravcu ćete razvijati biznis? nekom budućem periodu dovela u bolji položaj. V. Marić: Respektabilnu poziciju kompanije na tržištu garantuje je- Glasnik: Koliko danas u Crnoj Gori imamo kvalitetnih šuma i da dino kvalitet proizvoda što je naš osnovni cilj. Da bi se to ostvarilo li posvećujemo dovoljno pažnje očuvanju, odnosno održivoj eko- potrebno je da svi zaposleni teže ka tom cilju, a neophodni su i do- nomskoj valorizaciji tog značajnog prirodnog resursa? bri odnosi u firmi i to prema: poslu, klijentima, partnerima, sredini, itd. Zato naše preduzeće ima u planu zapošljavanje novih struč- V. Marić: Šuma se sve više posmatra kao kompleksan ekosistem i nih lica iz oblasti menadžmenta i marketinga, kao i usavršavanje zajedničko dobro koje daje značajan doprinos očuvanju planete i zaposlenih sa ciljem da se dobije što kvalitetniji finalni proizvod. kvalitetu života. Na šume se ne gleda samo kao na sirovinu za in- Preduzeće ima u planu nabavku opreme za laminiranje drveta kao dustriju, a mi se trudimo da maksimalno poštujemo takvu politiku i u skorijoj budućnosti izgradnju drvenih kuća po sistemu ključ u imajući u vidu da su šume resurs koji ostaje i budućim generacij- ruke. Planiramo i izradu pogona za pelet, koji bi prije svega pomo- ma. gao da se drvni otpad apsorbuje na najbolji mogući način. Da bi se Glasnik: Želite li da kažete još nešto što nije obuhvaćeno pitanjima, ostvarili pomenuti ciljevi preduzeću je prije svega potrebna dovolj- a značajno je za temu o kojoj govorimo? na količina šume zadovoljavajućeg kvaliteta koju je moguće dobiti putem koncesija kao i povoljna kreditna podrška . V. Marić: Želio bih ovom prilikom da iznesem problem sa kojim se susrijeću drvoprerađivači iz Pljevalja, a tiče se izvoza naših proi- Glasnik: Da li je poslovni ambijent u Crnoj Gori povoljan za razvoj zvoda za Srbiju. Zbog toga što fitosanitarna inspekcije na preko- drvoprerade? graničnom prelazu Jabuka radi samo dva dana u sedmici, i to utor- V. Marić: Svi znamo da je Crna Gora bogata šumom što je dobra kom i četvrtkom od 13-15 sati, izvoz proizvoda od drveta u Srbiju je osnova za biznis kakva je drvoprerada. Međutim, privreda Crne moguć samo u tim danima. Gore ne dobija maksimum od ovog prirodnog potencijala jer se ne Kompanije koje izvoze robu koja ne podliježe fitosanitarnom pre- obraća puno pažnje na finalizaciju ovog inputa, već se drvo kao gledu nemaju ovaj problem. Ovakvo stanje jedino ide na ruku izvo- svojevrstan potencijal i izvor prihoda izvozi kao oblovina, od čega znicima trupaca dok je za firme koje se bave preradom ovo jedna veće koristi imaju neke druge države u okruženju. Naše šume ogromna biznis barijera, a posebno za nas koji smo dosta orijen- obrađuju neki strani kapaciteti, a mi, koji posjedujemo svu po- tisani na izvoz prema Srbiji te na ovaj način uspijevamo samo je- trebnu mehanizaciju i opremu, imamo neizvjesnu budućnost jer dnom sedmično da šaljemo robu na to tržište. Na sjednicama u ne dobijamo količinu sirovine (koju smo u stanju da obradimo) i u Privrednoj komori sam iznosio ovaj problem te očekujem da će se, kvalitetu koji nam je potreban. uz aktivno angažovanje Privredne komore i uz pomoć nadležnog Glasnik: Da li se, prema Vašem mišljenju, šumsko bogatstvo, kao ministarstva, ovo riješiti. privredni potencijal kojim Crna Gora obiluje, koristi na adekvatan način?

Februar 2015. Broj 2 58

Vuko Maric, the owner of the company Maradom We export 80 percent of production

The company plans investment in new capacities and products, higher finalization and development of quality.

ince its inception in 1991, the wood- ted from a small family business which V. Maric: At the beginning the enterprise -processing company Maradom from has turned into a more serious business was engaged in the production of sawn SPljevlja has been very successful. and required great engagement and dedi- wood at a small plant. Later on, we procu- They started from a small family business cation. In these two and a half decades we red the equipment and machines, i.e. fore- and today they are a recognizable com- have gained experience and knowledge by stry tractors and trucks with the cranes for pany both in Montenegro and in the region, facing and overcoming obstacles, as well. the loading and unloading of logs. Then we where they export even up to 80% of their There were many challenges, such as: in- started with the exploitation of woods, i.e. production. Outside the borders of Monte- flation, war, embargo, states of emergency cutting and delivery of logs – raw materi- negro, they have a long-term cooperation due to weather and other conditions and, als to the sawnmill. with the key customers where everyone especially, big economic crisis, which most In 2008 we signed the concession agre- has contributed to the quality of their pro- severely hit the construction and wood- ement with the Forestry Agency for the ducts. -processing sector, respectively. period of seven years with the possibility Glasnik: How would you describe your bu- Glasnik: Could you, please, present Mara- of extension for another seven years. This siness road of almost two and a half deca- dom d.o.o? You are engaged in the produc- way we to some extent provided the raw des which, as we suppose, have been cha- tion of final and semi products. What are materials for production and started with racterized by certain challenges the capacities of the factory and how many the extension of production capacities. We employees do you have? constructed the halls and purchased the V. Maric: As you have mentioned, we star- equipment and machines for one more

Broj 2 Februar 2015. 59

sawn plant and the plant for final pro- goals, the enterprise needs enough quanti- achievement of the higher finalization of ducts. We purchased the equipment and ty of sufficient quality wood, which can be production? constructed the drying shed with the ca- obtained by way of concessions and favo- V. Maric: When it comes to wood proces- pacity of 80 m3 with the electronic moni- rable credit support. sing, its future lies in final products and toring of the drying process, as well as the Glasnik: Is the business climate in Mon- their export. We do not have short-term equipment for thermic treatment of wood tenegro favorable for the development of plans but we are trying to pay maximum and wood material used for packaging. wood processing industry? attention to the future, the investment in Currently, apart from the sawn wood, we new capacities and new products which V. Maric: We all know that Montenegro is produce the floor and wall coatings for may expose the enterprise to high costs rich in woods, which is a good basis for bu- wooden houses in different shapes and and not bring profit immediately. But we siness such as wood processing. However, dimensions: half-logs, beams, wall panel- deeply believe in this policy of ours. I hope the economy of Montenegro does not use ling, wood strip flooring, batten. We produ- that other wood processors, too, realize maximum of this natural resource beca- ce: decking floors for terraces, paths and how we can make the most from our reso- use it does not pay much attention to the swimming pools, garden furniture, sum- urces in order to reduce the import of fur- finalization of this input. Instead, Montene- mer cottages, etc. The daily capacity of the niture and other wood products and create gro exports half-logs and thus some other sawnmill is cca 60 m3 beams. It produces better conditions in our economy. neighboring countries have more benefits sawn wood of different dimensions, both from our potentials and sources of income. Glasnik: How many good quality woods do standard and at specific orders: beams, bo- Our woods are exploited by foreigners. On we have and do we pay enough attention to ards, laths, elements for the production of the other hand, our enterprise has uncer- their maintenance, i.e. to economic valori- pellets, etc. One part of the production is ai- tain future, although we possess the neces- zation of this important natural resource? med for the market and one of its segments sary mechanization and equipment, beca- is processed at our final plants. V. Maric: Wood is increasingly seen as a use we do not obtain enough quantities of complex eco-system and a heritage which We have cca 20 employees. However, du- raw materials (which we have the capacity makes contribution to the preserverence ring the high season, the period of the to process) and the needed quality. of the planet and the quality of life. Woods exploitation of woods, we hire 20 more Glasnik: You have pointed at the problems are not considered only as a natural reso- employees. of domestic wood-processors. How should urce for industry and we try to respect this Glasnik: To which markets do you export they be solved? policy given the fact that the woods are a your products? resource which should be left to future ge- V. Maric: The raw materials for wood pro- nerations. V. Maric: We export cca 80 per cent of our cessing are obtained by way of concessi- production to the markets of: Serbia, Bo- ons, where the small and medium sized Glasnik: Is there anything you would like snia and Herzegovina, Albania, Kosovo, enterprises, such as us, and big privatized to mention which has not been covered by Turkey, Greece. We have had a long-term companies compete together. Big compa- our questions but you think is important cooperation with the same clients, which nies have a better starting position with for our discussion? confirms the quality of our products. respect to the quantity and quality of wood V. Maric: I would like to use this opportuni- given as a concession. The enterprise D.o.o Glasnik: You base your business philo- ty to mention the problem encountered by Maradom, as a concessioner, was entitled sophy on the further development of your the wood processors from Pljevlja. It con- to use the woods for the period of seven company. In which direction do you plan to cerns the export of our products to Serbia. years. This agreement expired at the end develop your business? The phitosanitary inspection at the border of the last year. Therefore, the enterprise’s crossing Jabuka is open only two days a V. Maric: The quality of products can be the future operations are now uncertain beca- week, on Tuesdays and Thursdays, 13:00 – only guarantee for the company’s respec- use the provision of the needed quantitiy 15:00, and the export of wood products to table position at the market, and this is our of raw materials has not been secured yet. Serbia is possible only on these days. main objective. In order to achieve this, all While the best quality logs are exported employees should be dedicated to this aim, from Montenegro, we face the problems re- The companies which export goods which but there is also a need for good relations lated to the quality of raw materials which are not subject to phitosanitary control, do in the company: towards the job, clients, we have at our disposal and which do not not have these problems. This situation is partners, environment, etc. Therefore, our satisfy the standard for the production of only favorable for log exporters while for company plans to hire new management final products. those involved in processing, this repre- and marketing experts, as well as to orga- sents another business barrier. This holds Glasnik: Not so long ago Montenegro had nize specialization for employees with an especially for us, as we are to a great extent successful wood processing companies aim to achieve good quality final produc- oriented towards the export to Serbia and which produced final products, mainly ai- ts. The enterprise plans to purchase the thus we can send the goods to that market med for export. The situation now is diffe- equipment for laminating wood, as well as only once a week. I have presented this rent because this business is dominantly to start the construction of wood cottages problem at the Chamber of Economy sessi- in the hands of small and medium sized in the near future. We plan the constructi- ons and I hope that this will be solved with enterprises which mostly export logs and on of the pellet plant, which would prima- the active engagement of the Chamber of semi-products. Do you expect that this rily result in the maximum absorption of Economy and the help of the relevant mi- could be changed and that the domestic wood waste. In order to achieve the said nistry. wood processors will be oriented to the

Februar 2015. Broj 2 60

Ocjena eksperta banka objavi najnovije podatke o rezervama u četvrtak, saznaćemo da li će biti neposrednog pritiska na takvo vezivanje valute - naveo je Hardy.

Prema njegovim riječima, izvan Evrope, Svijet se prvo se mogu razmotriti izvoznici nafte na arapskom poluostrvu, gdje bi vezivanje za američki dolar trebalo da je pod značajnim pritiskom pošto su njihove ekonomije po- orijentiše gođene padom cijene nafte u USD. Međutim, ova vezivanja valuta su, kako je podsjetio, i ranije preživjela snažan pritisak i pokrivena su ogromnim rezervama, na valutno čak i u slučaju kada snažni dolar za ove vezivanje

akon 15. januara, kada je nastupio krune da zadrže neprivlačne, kratkoročne potres deviznog kursa i Centralna instrumente s negativnim prinosom. Uz Nbanka Švajcarske (SNB) odustala od to, dansko valutno vezivanje je posljednje utvrđenog gornjeg limita za franak, banke među valutama iz mehanizma formiranja širom svijeta su se orjentisale na valutno deviznih kurseva ERM II, pri čemu ovo ve- vezivanje, saopštio je analitičar John J. zivanje mora braniti i sama Evropska cen- Hardy. tralna banka (ECB) - naveo je Hardy.

Hardy, koji je šef Sektora za strategiju devi- Prema njegovim riječima, češka kruna mo- znih berzi u Saxobank, navodi da su u Evro- žda predstavlja zanimljiviju studiju sluča- pi nastojanja bila usmjerena na nalaženje ja. Ona nije vezana za euro, ali je Centralna paralele sa švajcarskim frankom, a najveću banka Češke, kao alat monetarne politike pažnju dobile su dvije valute, danska kruna objavila donji minimalni nivo kursa iz- (DKK) i češka kruna (CZK). među EUR/CZK od 27,00, kako bi izbjegla deflaciju i stimulisala industriju u Češkoj, a - Vezivanje danske krune za euro izazvalo nakon što je stopa politike Centralne ban- je toliki pritisak da je primoralo Centralnu ke već krajem 2012. godine dostigla nultu banku Danske (Nationalbanken) da tri puta granicu. smanji kurs – na negativnih 0,5 odsto, koliko iznosi u ovom trenutku, i da kroz kon- - Prelazak na donju granicu za kurs bio je kretnu tržišnu intervenciju u januaru pro- dijelom inspirisan donjom granicom koju da, prema nekim procjenama, 100 milijardi je za EUR/CHF utvrdila Centralna banka danskih kruna (13 milijardi EUR ili oko pet Švajcarske. Međutim, ovaj mehanizam nije odsto bruto domaćeg proizvoda Danske) - više tako inspirativan. Ovo možda predsta- kazao je Hardy. vlja bolji cilj za špekulante, ali i za njih je to ipak valuta kojom se veoma slabo trguje u Ipak,kako je dodao, Danska nije Švajcar- valuti koju je čvrsto utvrdila Centralna ban- ska – danska kruna je ipak valuta kojom ke - rekao je Hardy. se manje trguje i nema reputaciju sigurne valute. Još jedna razlika je, kako je kazao, u tome što je Centralna banka Češke (CNB) utvrdila - Pored toga, Danci imaju ogromna penzij- vremenski horizont za donju granicu kur- ska sredstva u drugim valutama i boriće se sa, što SNB nikada nije usvojila kao model. svim silama da kroz valutno vezivanje sa- čuvaju njihovu vrijednost. Nationalbanken - Da li bi to moglo značiti da češkoj kruni je već dogovorila s danskim trezorom da predstoji kolebljivost kada naredne godine prestane s emisijom dugoročnih državnih CNB pokuša da se izvuče iz te politike? U obveznica kako bi natjerala kupce danske bližoj budućnosti, kada češka Centralna

Broj 2 Februar 2015. 61

ekonomije uvećava ekonomske rizike od pada vrijednosti, bez ob- znaci pritiska - devizni kurs između USD/CNY dijeli samo djelić zira što je dodatno pogoršao prekomjerni bum tokom vrtoglavih procenta da dostigne najveći dvogodišnji nivo – što se nije desilo godina između 2010. i 2013. godine, kada su cijene nafte bile visoke od devalvacije juana 1994. godine. Svijet će morati da se pripremi a istovremeno je američki dolar bio slab. na posljedice devalvacije juana - upozorio je Hardy.

- Dalje na istoku imamo najvažniji odnos između svjetskih valuta On je objasnio da bi to pokrenulo još jedan talas sila deflacije koji - kinesko kontrolisano vezivanje valute, ili 'puzajući devizni kurs' će zapljusnuti svijet i dodatno napraviti nepodnošljiv pritisak na u odnosu na američki dolar - kazao je Hardy. već napregnuti svjetski devizni sistem.

On podsjeća da je tokom posljednje godine, Kina počela da se - Devalvacija juana bi najvjerovatnije značila početak kraja post hvata u koštac s najvećim kreditnim mjehurom koji je svijet ika- Breton-Vuds deviznog sistema od 1971. godine, kada je Nikson uki- da doživio, a to čini u trenutku kada se američki dolar, za koji je nuo pokrivenost američkog dolara zlatom. Jednako je bitno i da njena valuta vrlo jasno vezana, nalazi na tržištu sa tendencijom će to takođe značiti da Azija, a naročito Kina, moraju da nađu novi rasta kursa, dok su sljedeće dvije glavne valute, japanski jen i euro, post-merkantilistički ekonomski model, iako pokušavaju da vrate značajno devalvirali. vrijeme devalvacijom valute očajnički pokušavajući da se izvuku iz deflacijske implozije kreditnog mjehura - zaključio je Hardy. - Da li nas uskoro očekuje devalvacija juana? Već se mogu vidjeti

Moramo da se pripremimo na posljedice devalvacije juana, upozorava John J. Hardy iz Saxobanke.

Februar 2015. Broj 2 62

Mark Cuban Zlatna pravila za pokretanje startup-a

Broj 2 Februar 2015. 63

ark Cuban, “ajkula” među investi- 3. Zaposli ljude za koje misliš da će uživati traži privatnost, pokaži njemu ili njoj kako torima i vlasnik američkog NBA da rade za tebe. da se zaključa u toalet. U pokretanju startu- tima Dallas Maverics je 2011. godi- pa nema ništa privatno. To je i dobar način M 4. Prodaja liječi sve. Moraš da znaš kako ne objavio knjigu “Kako pobijediti u sportu da spriječiš zapošljavanje direktora koji ne će tvoja kompanija zarađivati novac i kako zvanom biznis: Ako mogu ja, možeš i ti”. mogu uspješno funkcionisati u startupu. ćeš prodati ono što nudiš. Moj najveći strah je uvjek bio da ću zapo- Knjiga je ubrzo postala svojevrsna “biblija” 5. Upoznaj svoje temeljne vještine i fokusi- sliti nekog ko želi da izgradi carstvo. Ako za buduće preduzetnike i one koji se tako raj se da budeš izvrstan u njima. Plati ljude osoba zatraži letjenje u prvoj klasi otjeraj je. osjećaju, a smjernice iz hronike o Cubano- zadužene da budu dobri u onome što je te- Ako izvršni direktor želi da donosi odluke o vim životnim i poslovnim iskustvima rado melj tvog posla. Dođi do najboljih. Za druge prodaji, bježi od njega. Oni su graditelji car- usvajaju početnici širom sveta. poslove, zaposli ljude koji odgovaraju tvojoj stva i zagadiće tvoju kompaniju. – Moja “pravila” nijesu samo za one koje kulturi, ali nisu skupi za plaćanje. 8. Kad je riječ o tehnologiji, idi sa onim što osnivaju kompanije, već i za one koji u nji- 6. Aparat za kafu? Zar me zezaš? Kafa je znaš. To je uvek najjeftiniji put. Ako si upo- ma misle da rade – napisao je Cuban pre za zatvorene ljude. Sokovi moraju da budu znat sa Eplom, koristi ga. Ako znaš s Vindo- nekolike godine i pritom ponudio sljedeće besplatni. Ručak je šansa da izađeš iz kan- vsom, pitaj se zašto, i tada ih koristi. Riječ je “zakone”: celarije i razgovaraš. Dan ima 24 sata, ako o startupu, pa imaš malen broj ljudi, dopu- 1. Nemoj pokretati kompaniju ukoliko nije ljudi vole svoj posao, oni će naći način da sti im da rade sa onim s čime su upoznati. riječ o tvojoj opsesiji i nečemu što voliš. ga obave što je više moguće. 9. Neka svi budu ravnopravni. Ako imaš 2. Ako imaš strategiju o izlasku, onda nije 7. Bez zatvorenih kancelarija. Otvorena menadžere koji izvještavaju menadžere u riječ o opsesiji. vrata svima omogućuju da imaju uvid u sve startupu, nećeš uspjeti. što se događa i dižu energiju. Ako zaposleni 10. Nikad ne kupuj jeftinu ili pokradenu robu. Siguran znak propasti za startup je kad mi neko pošalje logo utisnut na majicu. Ako šalješ ljude na javne nastupe i takmi- čenja, ok je da ih snadbiješ primjerenom odjećom, ali ako misliš da će drugi ljudi no- siti majicu sa tvojim brendom dok hodaju okolo, tada grešiš i nemaš pojma kako da potrošiš svoj novac.

11. Nikad nemoj da angažuješ PR kompaniju. Kompanija za odnose s javnošću će zva- ti i slati poruke ljudima koji rade u publika- cijama koje već čitaš, emisijama koje već gledaš i stranicama na kojima već surfuješ. Kad ugledaš informaciju povezanu sa po- dručjem svog djelovanja, direktno pošalji pismo osobi koja stoji iza njene objave. Nji- hov posao je da nalaze nove stvari i uvjek će rado prihvatiti riječi osnivača kompanije umjesto nekog PR-a. Jednom kad uspo- staviš komunikaciju s tom osobom, ostani joj na raspolaganju i odgovaraj na sva njena pitanja o industriji. Postani izvor. Ako budeš pametan oni će te koristiti.

12. Potrudi se da posao bude zabavan tvojim radnicima. Drži oko na količinu stresa u kompaniji i nagradi uspješne ljude. Kad smo u mojoj prvoj kompaniji Micro Solu- tions postigli rekordnu prodaju ili je neko učinio nešto izuzetno, ja sam okolo šetao i ljudima u prodaji delio novčanice od 100 dolara. U Broadcast.comu i MicroSolution- su mi smo imali redovne pijanke. Kamika- ze. Mi bismo ljude svako malo odveli napo- lje i okrenuli jednu ili deset rundi. U Micro Solutions račun su pokrivali domaćini, do- maćini uvjek vole dobru zabavu.

Februar 2015. Broj 2 64

Industrija između dva svjetska rata Najviše radnika u drvopreradi

Pilana u Risnu bila je najveća u Crnoj Gori. Dnevno je mogla da preradi 150 metara kubnih oblovine.

ndustrija Crne Gore, između dva svjetska rata, bila je veoma ne- razvijena. Tokom Prvog svjetskog rata prestale su da rade Fabri- Ika duvana u Podgorici, Fabrika za preradu vune u Danilovgradu, Pivara u Nikšiću.

Na razvoj industrije negativno su uticali slaba naseljenost i ogroman procenat poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni gradovi i infrastruktura, malo tržište, nedostatak domaćeg i nezainteresovanost stranog kapitala, nerazvijenost zanata i manufakture. U ovom periodu za privredu Crne Gore karakteristične su tri etape: najuspješnija je od 1920.-1929. jer je tada podignuto osam privrednih objekata i investirano sedam miliona dinara. U vrijeme svjetske ekonomske krize 1929.-1934. najviše je stradala poljoprivreda, a od 1935.-1939. primijetno je oživljavanje privrede, mada se ne može govoriti o nekom većem prosperitetu.

Između dva svjetska rata izgrađeno je 12 industrijskih preduzeća, prema statističkom popisu od 1938.

Drvna industrija je imala najviše preduzeća, najjaču pogonsku snagu i zapošljavala je najviše radnika. Ipak, su uslovi za razvoj drvne industrije bili nepovoljni: nepostojanje šumskih puteva, za- starjelost saobraćajnih sredstava, visoki troškovi transporta i nedostatak radne snage. U crnogorskim šumama siječeno je najviše četinarsko drvo za industrijsku preradu koja je obavljana u našoj zemlji ali i van nje. Proizvodnja u drvnoj industriji bila je na najni- žem stepenu, pilane su prerađivale četinarsko drvo izuzev one u la je žičaru Bijela gora - Risan dužine 16 kilometara i šumsku želje- Risnu koja je prerađivala bukovu oblovinu. znicu od osam kilometara. Računa se da je ova pilana zapošljavala U razvoju drvne industrije karakteristična su dva perioda: prvi do oko 800 radnika, a sirovinom je snabdijevana iz Grahova. Rezanu i 1930. i drugi od 1934 do 1941. U prvom periodu izgrađene su sve drugu građu izvozili su u Italiju i Dalamciju. Pilanin glavni finansi- veće pilane kao i dvije radionice namještaja. U razdoblju između jer Friman umro je 1931. godine, proizvodnja je zaustavljena 1932. dva svjetska rata radilo je, duže iil kraće, 45 pilana: 18 parnih i 27 i pilana je likvidirana. potočara. U ovom periodu postojale su dvije radionice namještaja »Lada«u Pilana u Risnu biila je najveća u Crnoj Gori. Dnevno je mogla da Škaljarima u Kotoru i druga u kolašinskoj Jabuci. Radionicu u Ška- preradi 150 metara kubnih oblovine, a radila je u dvije smjene. Ima- ljarima osnovao je trgovac A. Šmit, a ona je godišnje proizvodila, u periodu od 1932-1936, od 40 do 100 spavaćih soba, 15 do 50 kuhinja

Broj 2 Februar 2015. 65

i 300 do 400 drugih komada namještaja. Vlasnici radionice na Ja- Industrija Crne Gore u 1939. godini obuhvatala je šest igrana i ima- buci bili su Pero i Aleksa Stijović. Izrađivali su kvalitetan i skup la samo 15 proizvoda: električnu energiju, morsku so, sapun, ciglu, namještaj i prodavali ga u Crnoj Gori. crijep, jestivo i tehničko ulje, ribu - sušenu, riblje konzerve, fermen- tisani duvan, pivo, tri vrste namještaja i trupce četinara. Industriju U ovom periodu radile su pilane Ombla u Grebicama; Nikšić; Indu- su činili šest prehrambenih preduzeća, pet drvoprerađivačkih, dva strija drveta H. Čekro ad Sarajevo na Njegovuđi; u Kolašinu; Pješča- iz oblasti keramike i stakla i jedno hemijsko. Industrijski pogoni nici; Bijelom potoku; Jabuci; Hanu Garančića; Rajkovom viru; Ro- su bili neravnomjerno raspoređeni, na sjeveru ih nije ni bilo, a oni žajama; i tri u Potpeću. Prema statističkim podacima iz 1939, drvna u Boki Kotorskoj u ukupnoj industriji učestvovali su sa 50 odsto. industrija je u ukupnoj industiji, prema broju preduzeća, učestvo- vala sa 130 odsto, po investiranom kapitalu 60 odsto i zapošljavala (Izvor: Ekonomska istorija Crne Gore, autor dr Branislav Marović) više radnika nego sve ostale privredne grane.

Februar 2015. Broj 2 66

Die Welt Crna Gora prva destinacija u 2015. godini

isokotiražni njemački dnevnik „Die Welt” nedavno je svo- investicija, njemačkoj javnosti – zainteresovanim investitorima, jim čitaocima prezentovao publikaciju u kojoj je Crna Gora turističkim operatorima, ali i običnim građanima – predstavljeni Vpredstavljena kao prva njemačka destinacija za investira- su najvažniji razvojni projekati iz oblasti turizma, infrastrukture, nje i turizam, u ovoj godini. poljoprivrede, energetike koji se trenutno realizuju. Takođe, ista- knuti su potencijali Crne Gore i naglašena je njena ambicija da se Autori publikacije navode da „Evropska skrivena ljepota“, kako pozicionira u sam vrh najatraktivnijih svjetskih turističkih desti- opisuju Crnu Goru, ima mnogo da ponudi – od 300 km duge obale nacija. iz snova, planina visokih preko 2500 m, preko netaknute prirodne ljepote do bogatog kulturnog nasljeđa... Publikacija će, kako je saopšteno, biti dostupna posjetiocima naj- većeg njemačkog sajma iz oblasti turizma koji se održava u martu Uz napomenu da Crna Gora trenutno prednjači u Evropi po broju u Berlinu.

Broj 2 Februar 2015.