NOVOSADSKO POLJE KULTURE Izveštaj istraživačkog tima

12. april 2016 Dokument pred vama predstavlja preliminarni izveštaj Kako je istraživanje u funkciji strateškog planiranja projekta „Terensko istraživanje stanja u sektoru kulture kulturnog razvoja grada, nalazi koji su u nastavku Novog Sada”. Istraživanje je u toku decembra 2015. prezentovani organizovani su u tri celine - kulturna UVOD godine naručio Kulturni centar Novog Sada, izvršilac politika, produkcija i participacija - unutar kojih su posla je Fakultet za sport i turizam Tims, a ukupna mapirani i istraženi važni problemi i izazovi. Cilj opredeljena sredstva iznose 400.000 dinara. Započeto ovakvog izlaganja jeste da približi nalaze procesu je početkom januara, a terenski rad okončan je krajem strateškog planiranja i da sugeriše moguće pravce marta 2016. godine. strateškog delovanja.

Istraživanje je obuhvatilo tri najvažnija aspekta Krajem juna meseca tekuće godine, u planu je kulturnog polja: stvaraoce, publiku i donosioce odluka. objavljivanje znatno obimnijeg kompletnog izveštaja U prvom delu istraživanja, analizirana je kulturna koji će obuhvatiti sve prikupljene podatke, kao i politika grada u poslednjih deset godina. Dvoje rezultate zasnovane na primeni kompleksnijih analiza. istraživača analiziralo je sve raspoložive dokumente ustupljene od strane Gradske uprave za kulturu; Želimo da se zahvalimo svim učesnicima istraživanja, završne račune grada; relevantni zakonski okvir; kao i koji su uložili trud i vreme za popunjavanje upitnika, podatke o kulturnim politikama većeg broja gradova u kao i zaposlenima u Gradskoj upravi za kulturu na okruženju. U drugom delu su posmatrani kapaciteti, saradnji. Nadamo se da će tekst pred vama doprineti potrebe i stavovi stvaralaca u polju kulture u gradu. kvalitetnijem promišljanju i planiranju kulturnog Elektronski upitnik popunilo je 65 organizacija civilnog razvoja grada Novog Sada. društva i privrednih društava, kao i 8 javnih ustanova Autorski tim istraživanja, kulture sa teritorije grada. Doc. dr Goran Tomka U trećem segmentu istraživanja posmatrana je Doc. dr Ivana Volić kulturna participacija građana i građanki Novog Sada. Doc. dr Predrag Cvetičanin Ukupno 602 građana i građanki učestvovalo je u telefonskoj anketi, dok je 156 građana i građanki ispunilo elektronski anketni upitnik. U ovom delu istraživanja angažovano je sedmoro anketarki, studentkinja master studija Fakulteta za sport i turizam. Podaci iz drugog i trećeg dela obrađeni su upotrebom statističkih alata i interpretirani od strane tročlanog istraživačkog tima. Za potrebe istraživanja izrađen je specijalizovan sajt na adresi: bazakulture.rs. PERCIPIRANI PROBLEMI Kao polaznu osnovu za prezentaciju rezultata, preuzeli smo (uz saglasnost autora) listu percipiranih problema u sferi kulture koju su kroz višegodišnje empirijsko istraživanje sačinili istraživači Budimpeštanske opservatorije kulturnih politika. Ovaj instrument pod nazivom Kulturni barometar nudi akterima u polju kulture da odaberu pet problema koje smatraju da u najvećoj meri određuju kontekst u kojem se nalaze. Ukupno 73 aktera u Novom Sadu odabralo je probleme spram svog viđenja stanja polja kulture u gradu.

Na Prikazu br. 1 izdvaja se grupa od pet problema za koje su se predstavnici organizacija i ustanova u najvećoj meri odlučivali. Svi problemi odnose se na nadležnost gradske vlasti za stanje u kulturi (ne nužno Gradske uprave za kulturu). Drugi problemi koji se odnose na različite aspekte kulturnog života van uticaja kulturne politike u užem smislu, u znatno manjoj meri su se pojavljivali u izborima, kao što su saradnja sa drugim sektorima, ukusi publike, barijere za kulturnu participaciju i slično. Utemeljenost ovih tvrdnji ispitivaćemo u narednim odeljcima.

Fokusiranost na donosioce odluka u polju kulture primetno je u čitavom istraživanju, a razlozi za to postaće jasniji nakon š to sagledamo instrumente kulturne politike i kapacitete aktera u kulturi koji ukazuju na visok nivo zavisnosti od centara političkog odlučivanja.

3 Prikaz br. 1: Najvažniji problemi u kulturnom sektoru grada percipirani od strane aktera 4 INSTRUMENTI KULTURNE POLITIKE IZDACI GRADA ZA KULTURU

Prikaz br. 2: Učešće izdataka za kulturu u ukupnim izdacma grada Prikaz br. 3: Struktura gradskog budžeta u 2014. godini

Jedna od najčešćih zamerki radnika u kulturi političkoj eliti širom Evrope, Najočiglednija je pravilnost u odvajanju sredstava. Budžet GUK je u pa tako i kod nas, jeste da se nedovoljno javbih sredstava odvaja za kulturu. najvećoj meri pratio budžet grada i u ovom periodu iznosio od 6,04 do Ove zamerke visoko su kotirane i u našem istraživanju. Koliko Grad Novi 6,83%. Sa tolikim udelom u gradskom budžetu, GUK je među najvećim Sad ulaže u kulturu? Da bismo mogli da odgovorimo, potrebno je da gradskim upravama. U 2014, u kojoj je udeo bio najniži u poređenju s pogledamo izdatke za kulturu u dužem vremenskom periodu kao i da drugim godinama, GUK je bila treća najveća uprava, nakon GU za uporedimo lokalne izdatke sa izdacima drugih uporedivih gradova. komunalne poslove i uprave za obrazovanje, a ispred uprava nadležnih za Pogledajmo najpre raspoložive podatke za poslednjih devet godina od kako mlade, zdravstvo, socijalnu zaštitu i druge (videti Prikaz br. 3). Ovakav postoji Gradska uprava za kulturu (GUK) u današnjem obliku. Na Prikazu poredak postojan je u čitavom analiziranom periodu. To ujedno znači da br. 2, vidi se ukupan realizovan budžet grada (izvor: Završni računi grada često navođeni problem smanjenja izdataka za kulturu iz budžeta nije 2007-2014), sa kapitalnim investicijama i bez njih, kao i ukupni rashodi zasnovan na realnim zbivanjima. Isto tako, ovaj nalaz pokazuje da izdaci za Gradske uprave za kulturu iz budžeta grada (dodatna sredstva koja kulturu u Novom Sadu nisu doživeli sudbinu mnogih budžeta za kulturu u obezbeđuju ustanove kulture kroz sopstvene prihode ovde nisu prikazana). zemljama Zapadne Evrope.

6 Prikaz br. 4: Kretanja izdataka za kulturu, 2007-2014 Prikaz br. 5: Konkurs vs. dotacije, 2007-2014

Međutim, stabilan udeo u budžetu grada, bio je praćen smanjenjem Pogledajmo sada deo budžeta GU za kulturu koji je namenjen nevladinim izdataka za kulturu u realnim iznosima (Prikaz br. 4). Kako se ukupan organizacijama i drugim akterima koji ne spadaju u gradske ustanove budžet grada smanjivao, tako su se smanjivali i izdaci za kulturu, koji su u kulture. Na Prikazu br. 5 vide se kretanja ovog iznosa (pod nazivom realnim iznosima (poravnato za dinar iz 2015) u padu od 2008. do danas Dotacije NVO), kao i kretanja stavke ,,usluge po ugorovu” namenjene (ukoliko se izuzme oporavak budžeta 2011). Na isti način su se menjali i finansiranju projekata koji nisu mogli da se finansiraju putem konkursa. izdaci za dotacije nevladinim organizacijama, koji su sa približno 250 Konačno, vidi se i iznos opredeljen za konkurs. Godine 2010. svi akteri su miliona dinara 2007. i 2009 godine pali na ispod 150 miliona 2014 (Završni preusmereni na konkurs (otuda spajanje zelene i plave linije), što račun za 2015. nije usvojen u trenutku pisanja ovog izveštaja). pretpostavlja transparentnije finansiranje. To znači da su sredstva koja se opredeljuju za konkurs rasla u posmatranom periodu, iako su ukupna sredstva koja su namenjena za dotacije nevladinim organizacijama i drugim akterima u kulturi smanjena.

7 Uporedimo sada ove podatke za sa drugim gradovima u regionu Južne, Jugoistočne i Istočne Evrope koji su na bazi visokog vrednovanja kulturnog stvaralaštva i baštine izrazili nameru da se kandiduju za titulu Evropske prestonice kulture. Vidimo da se Novi Sad nalazi u sredini opsega. U odnosu na gradove iz Bugarske i Rumunije, izdvaja se osetno više, ali treba imati u vidu da u tim gradovima nadležnost za većinu značajnih kulturnih institucija nije poverena gradovima, već se nalazi pod jurisdikcijom državnog ministarstva (kao što ćemo videti najveći udeo u budžetu grada za kulturu po pravilu su izdaci ustanova kulture). Sa druge strane, Novi Sad izdvaja manji udeo Prikaz br. 6: Udeo izdataka za kulturu u gradskom budžetu - komparacija sa odabranim gradovima sredstava za kulturu u odnosu na gradove iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije (vidi Prikaz br. 6). U odnosu na gradove u Srbiji, Novi Sad izdvaja osetno više (u relativnim iznosima) nego Beograd, slično kao Pančevo i osetno manje od Zrenjanina.

U apsolutnim iznosima, poređenja su slična. Ukoliko posmatramo prosečan izdatak za kulturu po glavi stanovnika grada u toku naznačenog perioda, vidimo sličnu poziciju Novog Sada. Sa nešto preko 38 evra po stanovniku, Novi Sad se nalazi ispred Beograda, Pančeva i gradova Bugarske, Rumunije, Južne Italije i Španije, ali iza Herceg Novog, Zrenjanina i gradova Hrvatske i Slovenije (Prikaz br. 7).

Prikaz br. 7: Izdaci za kulturu po glavi stanovnika - komparacija sa odabranim gradovima 8 STRUKTURA IZDATAKA ZA KULTURU

Prikaz br. 8: Struktura budžeta GU za kulturu Prikaz br. 9: Struktura izdataka svih gradskih ustanova kulture

Sposobnost sprvođenja kulturne politike umnogome zavisi od strukture 2009. Usluge informisanja obuhvataju iste stavke ali su usmereni na polje budžeta i mogućnosti da se sredstva usmeravaju ka prioritetima koji se medija i javnog informisanja i iznose u proseku 13% budžeta uprave za odrede u strateškom planu. Vidimo da je u slučaju grada najveći deo kulturu. budžeta Uprave za kulturu - od 60 do 70% - namenjen finansiranju gradskih ustanova čiji je osnivač grad Novi Sad (listu možete pronaći ovde). Usluge Ukoliko pogledamo šta čini rashode ustanova kulture (Prikaz br. 9), vidimo kulture obuhvataju stavku Dotacije nevladinim organizacijama koja osim da na zaposlene odlazi od 50 do 60%; na program od 30 do 40% i na konkursa sadrži i tzv. diskrecioni budžet uprave koji Zakonu o kulturi iznosi održavanje infrastrukture manje od 10% ukupnog izdatka Uprave za kulturu maksimalno 25% od budžeta opredeljenog za konkurse. Ovaj deo budžeta namenjenog ustanovama kulture uprave kretao se u posmatranom periodu u rasponu od 16% 2011. do 25%

9 KONKURSI

Konkursi predstavljaju podsticajne instrumente kulturne politike. U Organizacije popularnog usmerenja realizuju projekte zasnovane na strukturi budžeta za kulturu Novog Sada do 2010. godine postojali su popularnim kulturnim formama koje “reflektuju i izražavaju estetske i paralelno sa stavkom Dotacije NVO i Usluge po ugovoru. Od iste godine, druge potrebe mnogih ljudi” (Gans, 1999). Ovde su uključeni festivali, konkursi i Dotacije NVO se spajaju i postaju jedna kategorija – Javni koncerti popularne muzike, kao i projekti koji se bave edukacijom, konkurs za dodelu sredstava, putem dotacija, iz budžeta Grada Novog Sada predavanjima, tribinama u vezi sa aktuelnim društvenim pitanjima, i za programe-projekte iz oblasti kulture. U ovom delu biće analizirani vrsta i projekti vezani za urbanu kulturu, istoriju i način ž ivljenja (primeri tema broj organizacija koje su dobile sredstva na konkursima, od godine kada je projekata: povratak valcera u grad, digitalni vremeplov, izložba fotografija ovaj instrument ustanovljen. Takođe, biće prikazan kontinuitet organizacija Novog Sada, negovanje komunikacije među mladima i slično). u dobijanju sredstava i broj i vrsta oganizacija koje prvi put dobijaju sredstva na konkursu. Organizacije umetničkog usmerenja realizuju projekte koji za cilj imaju Vrste organizacije su definisane prema dominantnoj orijentaciji projekata produkciju ili predstavljanje umetničkog dela iz neke od dominantno sa kojima su konkurisale za sredstva kod Gradske uprave za kulturu, u priznatih umetničkih oblasti. Jedan od kriterijuma odabira jeste i postojanje periodu od 2007. do 2015. godine. Na ovaj način mogu se izdvojiti četiri jasno definisanog kustoskog/umetničkog koncepta. Pored toga, projekti kategorije: organizacija ovog usmerenja uključuju i projekte teorijskih i empirijskih - organizacije folklornog usmerenja, istraživanja vezanih za pomenute umetničke oblasti (primeri tema - organizacije popularnog usmerenja, projekata: izložbe u likovnim galerijama, produkcija pozorišnih predstava, - organizacije umetničkog usmerenja, i koncerti klasične i operske muzike, umetničke kolonije, projekti umetničkih kolektiva i slično). - druge organizacije. Organizacije koje se ne uklapaju u kriterijume za organizacije folklornog, popularnog i umetničkog usmerenja, kao i one o čijim projektima ne Organizacije folklornog usmerenja realizuju projekte koji afirmišu kulturno postoje tragovi na internetu, označene su kao druge (primeri tema izražavanje zasnovano na nacionalnim i verskim obeležjima naroda koje projekata: tematske radionice, rekreativne radionice, edukacija o zaštiti žive na teritoriji grada Novog Sada. Oni se manifestuju kroz predstavljanje potrošača, mladi za kulturu, izložbe maketa, urbanističko-georgafsko- tradicije u muzici, plesu,drami, tradicionalnom pripovedanju, likovnoj kartografski projetki, socijalni projekti i slično). umetnosti, arhitekturi, festivalima, tradicionalnim svetkovinama i drugim Ukupan broj pojedinačnih novčanih dotacija koje su bile usmerene ka oblicima narodne kulture (primeri tema projekata: postavljanje folklornih organizacijama/ustanovama u kulturi u periodu od 2007. do 2015. godine koreografija, festivali izvornog pevanja i sviranja, zavičajne priredbe, verske iznosi 1146. Kako ukupan broj organizacija koje su dobile sredstva od proslave, sabori i slično). Gradske uprave za kulturu iznosi 416, može se zaključiti da su neke od organizacija dobijale dotacije na više raspisanih konkursa (pogledati deo Kontinuitet u dobijanju novčanih sredstava). Broj pojedinačnih novčanih dotacija ka organizacijama/ustanovama kulture prema vrsti iznosi: 405 za folklorne organizacije, isto toliko za umetničke organizacije, 262 za organizacije sa projektima popularne kulture i 74 za ostale organizacije. 10 Prikaz br. 10: Iznos dotiranih sredstava prema kategoriji organizacija Prikaz br. 11: Udeo kategorija organizacija u sredstvima konkursa

I pored toga što su folklorne i umetničke organizacije dobile sredstva od skok dotacija ovih organizacija bio je 2008. godine, gde se iznos više nego uprave jednak broj puta, iznosi tih sredstava i njihovo učešće u ukupnom utrostručio u odnosu na prethodnu godinu (sa 20.244.623,60 na iznosu sredstava na konkursu značajno se razlikuju (Prikaz br. 10). Od 65.701.924,20). Nakon znatnog pada u 2009. godini (na 11.275.200,00) 2011. godine zapaža se porast iznosa sredstava na konkursu namenjenih iznos dotacija za projekte popularne kulture ponovo je naglo skočio (više od organizacijama koje neguju folklorno stvaralaštvo, da bi se taj iznos na šest puta) i u 2010. godini je iznosio 70.418.682,00. Od 2011. pa sve do prelazu od 2012. do 2013. godine skoro udvostručio (od 24.479.685,00 2015. godine iznos dotacija za organicije koje realizuju projekte popularne dinara u 2012. do 47.491.027,60 dinara u 2013. godini. Značajan porast kulture je u konstantnom, manjem ili većem padu. iznosa sredstava, takođe skoro udvostručen, javlja se između 2014. (37.103.109,30) i 2015. godine (73.724.900,00). S druge strane, primetno Struktura učešća svake od pomenutih vrsta organizacija u ukupnom iznosu je smanjenje iznosa dotacija koje se dodeljuju organizacijama koje se bave koji je opredeljen konkursom i procentualno prikazuje porast sredstava umetnošću i taj pad je najosetniji na prelazu između 2012. i 2013. godine namenjenih folklornim organizacijama, smanjenje sredstava umetničkim (sa 63.229.221,00 na 37.295.944,00), kao i na prelazu između 2014. i 2015. organizacijama, kao i turbulencije dotacija organizacijama koje realizuju godine (sa 45.080.965,80 na 25.437.000,00). Ukupan iznos dotacija projekte popularne kulture (Prikaz br. 11). namenjenih organizacijama koje realizuju projekte iz domena popularne kulture zabeležio je najveće ekstreme iz ugla godišnje distribucije. Najveći

11 Prikaz br. 12: Broj dotiranih organizacija na konkursu - 2007-2015 Prikaz br. 13: Organizacije koje su prvi put ditirane na konkursima

Broj oganizacija koje su dobile sredstva na konkursima se konstantno U periodu od 2007. do 2015. godine uočava se porast broja organizacija povećava u periodu od 2007. do 2015. godine, s tim da postoje dva perioda koje se prvi put pojavljuju na konkursu. Njihov udeo u ukupnom broju kada se smanjuje ukupan broj organizacija koje su dobile sredstva (2008. i organizacija varira od 16,1% (2011. godine) do 40% (2009. godine), što 2011. godina). vidimo na prikazu br. 13. Interesantan podatak koji čitamo sa Prikaza br. 12 je da se broj organizacija na koje se deli iznos sredstava na konkursu gotovo udvostručen. Ova pojava Iako konstantno u porastu, broj organizacija koje se prvi put pojavljuju na izražena je za 2014. i 2015. godinu, gde je u 2015. godini ukupan broj konkursima značajno je veći u 2009. godini, kao i u 2013. godini. Ukupan organizacija koje su dobile sredstva na konkursu iznosio 215. što je do sada iznos novčanih sredstava za organizacije koje su se prvi put javile na i najveći zabeležen broj organizacija. Odnos između broja postojećih i konkurs u 2009. godini je 3.169.000,00 dinara, što je 7,6% od ukupnog organizacija koje su prvi put dobile sredstva sličan je kao i u prethodne tri iznosa budžeta za kulturu opredeljenog za konkurse. U 2013. godini iznos godine zabeleženog rasta (31,15% organizacija koje su se prvi put javile na sredstava za organizacije koje su se prvi put javile na konkurs bio je konkurs u ukupnom broju organizacija koje su dobile sredstva). 43.669.600,00 dinara, što je 23,7% od ukupnog iznosa budžeta za kulturu opredeljenog za konkurse za tu godinu. Udeo sredstava koje su dobile pomenute organizacije u ukupnom budžetu za kulturu je 1,81% (2009 godina) odnosno 4,59% (2013 godina).

12 Prikaz br. 14: Prosečan iznos po dotaciji na konkursu - 2007-2015 Prikaz br. 15: Broj organizacija prema kontinuitet u dobijanju sredstava

Iz ugla iznosa novčanih sredstava namenjenih za konkurs zapaža se njegov - česte smene partijske strukture zadužene za resor kulture koje uzrokuju godišnji porast (videti Prikaz br. 5, strana 7). Međutim, kada pogledamo postavljanje novih članova Komisije za sprovođenje postupka javnog prosečan iznos po dotaciji po godini, vidimo da je on u konstantnom padu konkursa za izbor projekata, čime se menjaju kriterijumi za dodelu od 2011. godine (Prikaz br. 14). Iz toga možemo zaključiti da, iako je broj sredstava organizacijama. organizacija koje dobijaju sredstva u porastu, prosečan iznos po organizaciji po konkursu je manji. Od najveće zabeleženog prosečnog iznosa po Analizu finansijskih instrumenata kulturne politike zaključićemo konkursnoj godini (1.479.657,53 u 2011. godini) prosečan iznos po napomenom da je osim kvantitativne analize koju smo prezentovali, od organizaciji po konkursu pao je na 718.139,53 dinara u 2015 godini. velikog značaja za procenu konkursa kao instrumenta i kvalitativna analiza - odnosno procena u kojoj meri i na koji način podržani projekti zaista Iz ugla kontinuiteta u dobijanju novčanih sredstava na konkursima u doprinose ciljevima zbog kojih se (su)finansiraju. Međutim, ovu analizu pomenutom periodu možemo videti da je mali broj organizacija dobijao nemoguće je sistematski i sveobuhvatno izvesti pre svega iz dva razloga. dotacije na konkursima više od 11 puta (svega 18 organizacija od ukupno Kao prvo, kriterijumi koje konkurs postavlja i koje pretpostavljamo da 416). S druge strane, povećava se broj organizacija koje su dobile dotaciju komisije za izbor prate, previše su neodređeni poput „podrške stvaralaštvu”. samo jednom i iznosi 178 organizacija (Prikaz br. 15). Kao drugo, dostupnost podataka kako o samim projektnim aktivnostima Razlozi za ovako turbulentno stanje mogu biti različiti: koje su podržane, tako i o samoevaluaciji tih aktivnosti je veoma niska - otvorenost Gradske uprave za nove organizacije i projekte, (većina dotiranih organizacija ne poštuje odredbe nadležnog zakona o - veliki broj organizacija koje se jednom prijave na konkurs i, usled javnosti u radu, a veliki broj podržanih projekata ostaje van vidokruga nedostatka kapaciteta i dodatnih sredstava, prestanu sa delovanjem, javnosti). U tom smislu, postavljanje preciznih kriterijuma dodele i evaluacija projekata predstavljaju preduslov za odgovornu kulturnu politiku. 13 DRUGI INSTRUMENTI KULTURNE POLITIKE

Iako je konkurs instrument koji se najviše koristi, i neretko u javnosti Osim finansijskih instrumenata koje smo mahom analizirali važno je analizira kao jedini raspoloživi instrument, svaki donosilac odluke, pa tako i ukazati na druge instrumente koji su nedovoljno razvijeni i korišćeni, a koji Uprava za kulturu raspolaže i drugim instrumentima. Prema Zakonu o u nekim slučajevima mogu biti istovremeno veoma korisni i dostupni. Kao kulturi i u praksi gradskih uprava za kulturu, važan instrument je i podrška što će naknadna analiza pokazati, prostorni resursi su isto toliko važni, a individualnom stvaralaštvu u polju kulture u vidu isplate doprinosa za raspoloživost prostora je potvrdivana brojnim istraživanjima. Prostori koji penziono, socijalno i invalidsko osiguranje stvaralaca i drugih delatnika u se trenutno opredeljuju za korišćenje kulturnim stvaraocima, poput onih na kulturi. Prema trenutno raspoloživim informacijama, doprinose za Petrovaradinskoj tvrđavi ili u Kineskoj četvrti, na nejasan način se dodeljuju penziono, zdravstveno i invalidsko osiguranje primaju jedino samostalni i njihov doprinos razvoju kulture grada je neretko sporniji od doprinosa radnici u kulturi u Novom Sadu, dok Grad Beograd uplaćuje samo dotacija koje su tema čestih kritika. Mapiranje ovih resursa i iznalaženje doprinose za obavezno penziono i invalidsko osiguranje. U toku protekle mehanizama za njihovo ustupanje treba da se nađu na listi prioriteta 2015. godine, grad Beograd uplaćivao je doprinose za 1910 samostalnih strateškog planiranja. delatnika i umetnika u kulturi. U toku 2014, grad Novi Sad uplaćivao je doprinose za 59 lica po ovom osnovu, a u toku 2015. godine za 57 lica. Razlika u broju je iznenađujuća, a prema informacijama iz reprezentativnih strukovnih udruženja broj delatnika sa statusom je znatno veći, ali se radi o administrativno-birokratskim preprekama za veliki broj delatnika. Kako je ovo jedan od retkih instrumenata na raspolaganju samostalnim stvaraocima, njegovo dobro fukcionisanje je važno.

10 KULTURNA PRODUKCIJA FINANSIJSKI KAPACITETI

Prikaz br. 16: Kontinuitet u dobijanju sredstava Prikaz br. 17: Sopstveni izvori prihoda po vrsti

Anketirane organizacije dostavile su podatke o broju projekata koji im Vidljivo je da je ovom periodu značajan broj organizacija unapredio je odobren, o ukupnim prihodima i o udelu različitih izvora prihoda za svoje finansijske kapacitete. Deset organizacija prešlo je iz niže period od 2012. do 2015. godine. godine. Kao što se vidi na Prikazu br. kategorije u višu, dok su dve prešle u nižu. 16, najveći je broj organizacija koje imaju budžet manji od 10.000 evra - gotovo dve trećine (broj se povećava jer su mnoge organizacije Većina posmatranih organizacija finansira se putem projekata. Čak osnovane nakon 2012.). Budžetom od preko 50.000 evra raspolaže više od polovine organizacija ne poseduje izvore prihoda van veoma mali broj organizacija - jedna na početku posmatranog perioda i projektnog finansiranja. Među drugim izvorima (Prikaz br. 17) četiri organizacije 2015. godine. navođene su radionice, prodaja karata, članarine, konsultantske usluge i drugo, sve u skladu sa tipom organizacije. Među ovim izvorima najzastupljenije su radionice, članarine i prodaja slika i knjiga. 15 Prikaz br. 18: Izvori projektnog finansiranja aktera Prikaz br. 19: Akteri prema projektnim kapacitetima

Kako je projektno finansiranje dominantan oblik finansiranja, izvori Ukoliko posmatramo sve anketirane organizacije spram diverziteta njihovog dotacija u mnogome određuju poziciju aktera u polju. Na Prikazu br. 18 projektnog finansiranja (Prikaz br. 19), možemo da ih razvrstamo u vidimo sve projekte koji su odobreni anketiranim organizacijama, nekoliko kategorija - od onih koji ne dobijaju sredstva na ovaj način, preko razvrstane spram izvora. Najveći broj projekata, od ukupno 615, finansiran onih koji sredstva za projekte obezbeđuju iz samo jednog ili nekoliko je od strane lokalne i pokrajinske uprave (ukupno 62% projekata svih izvora, do onih koji se finansiraju iz izvora i u zemlji i u inostranstvu, za organizacija). Ovo ukazuje veliku zavisnost svih aktera od lokalnih vlasti koje pretpostavljamo da imaju najviše kapaciteta za fandrejzing. Analiza što može da objasni i visoko kotiranje lokalne kulturne politike na listi pokazuje da oko trećine organizacije nema projekte ili dobija samo iz problema. Drugi domaći izvori, biznis sektor i fondacije, pokrivali su jednog izvora, da većina pronalazi sredstva iz nekoliko domaćih izvora, te znatno manji broj projekata (17%). da diverzifikovane izvore poseduje samo oko petine organizacija.

Svi strani izvori (strane kompanije, fondacije, vlade, međunarodna tela i drugo) podržali su samo 13% projekata. Ovi podaci bi mogli da ukažu na nizak nivo pristupačnosti međunarodnih izvora finansiranja, kao i na nizak nivo veština potrebnih za prikupljanje sredstava.

16 PROSTORNI KAPACITETI

Prostorni kapaciteti nezavisnih aktera u kulturi važni su iz mnogo razloga. Oni ukazuju: na zavisnost od drugih organizacija u čijim prostorima sprovode programe; na mogućnosti generisanja nezavisnih izvora finansiranja (kroz naplatu ulaza i izdavanje); na vidljivost organizacije; na mogućnost izgradnje lojalne publike koja se vezuje za prostor; na mogućnost realizacije programa nezavisno od vremenskih uslova, i drugo.

Prostorne kapacitete smo istraživali putem upitnika u okviru kojeg smo odvojili kancelarijske od programskih prostora i posmatrali veličinu prostora, visinu zakupa i Prikaz br. 20: Programski zakupodavce. prostori organizacija 55% anketiranih organizacija poseduje svoj kancelarijski prostor, koji mahom iznajmljuju, dok svaka deseta organizacija poseduje kancelarijski prostor u kojem radi.

Što se tiče programskih prostora, prostor u svom vlasništvu poseduje samo 6% anketiranih organizacija. Sopstveni prostor koji iznajmljuju od trećih lica poseduje 28% organizacija, od čega značajan broj najmi od grada. Velika većina organizacija nema svoj programski prostor. Najveći broj organizacija programski prostor zakupljuje po potrebi ili koristi bez zakupa (ukupno 36%). Na javnim površinama programe izvodi 13% organizacija.

17 MREŽNI KAPACITETI

Prikaz br. 21: Ukupan broj partnerstava prema lokaciji Prikaz br. 22: Rasprostranjenost partnerstava po organizaciji

Saradnja može da nadomesti oskudnost resursa i ukazuje na organizacione Na Prikazu br. 22 kategorisane su anketirane organizacije spram kapacitete. Zbog toga mnogi donosioci odluka u polju kulturne politike u rasprostranjenosti njihovih mreža partnerstava. 19% organizacija nije svetu podržavaju saradnju i povezivanje aktera (donacije za putovanja, uspostavljalo partnerstva u poslednje četiri godine; 45% organizacija boravke na rezidencijama i festivalima, članarine u asocijacijama i slično). sarađuje sa partnerima iz lokala i države; 23% sarađuje osim sa lokalnim i Kako bismo analizirali mreže u kojima se nalaze, pitali smo organizacije da nacionalnim i sa regionalnim; 13% organizacija ima partnere i iz šireg navedu partnere sa kojima su sarađivali na projektima u poslednje četiri Evropskog prostora. Ovo pokazuje da postoji puno prostora za jačanje godine razvrstane prema lokaciji partnera. Od ukupnog broja partnera međunarodnih partnerstava, naročito ukoliko imamo u vidu da su (Prikaz br. 21), većina se očekivano nalazi na lokalu, a njihov broj pada međunarodni izvori finansiranja bez ovakvih partnerstava nedostupni. kako se lokacija udaljava.

18 KULTURNA PARTICIPACIJA Telefonsko anketiranje na teritoriji grada Novog Sada izvršeno je u periodu januar – mart 2016. godine. Korišćen je standardizovani upitnik sa 17 pitanja. Uzorak je stratifikovan i neproporcionalan, a stratumi su određeni spram gradskih zona u zavisnosti od udaljenosti od centra grada (odnosno pristupačnosti postojeće kulturne infrastrukture: 1) centar grada (Centar, stari grad, , Limani, Sajmište, Železnička stanica) u kojem boravi 133.233 stanovnika, 2) rezidencijalna oblast (Telep, , Novo naselje, Bistrica, , S. Kamenica, ), 133.781 stanovnik; 3) prigradska naselja (, , Kać, , Kisač, , Šangaj, Čenej, Bukovac, Pejićevi salaši, , , Klisa, Stepanovićevo, Begeč, Vidovdansko naselje, ), 121.152 stanovnika. Anketirano je ukupno 602 ispitanika (243 u centru grada, 220 u rezidencijalnom delu i 137 u prigradskim naseljima u kojima je stopa odbitka bila značajno veća). Pored toga 167 građana je popunilo upitnik na web stranici http:// www.bazakulture.rs (oni su tretirani kao kontrolna grupa). Socio-demografski podaci ispitanka iz telefonske ankete pokazuju da je u uzorku zastupljeno više pripadnica ženskog pola i mnogo više visokoobrazovnih, nego što ih ima u populaciji Novog Sada, što treba uzeti u obzir prilikom tumačenja rezultata. I jedno i drugo je najvećim delom posledica specifičnosti telefonskog anketiranja, koje isključuje one koji nemaju telefonske aparate; uglavnom kod kuće zatiče radno neaktivno stanovništvo; i značajnije uključuje visokoobrazovane koji češće pristaju na anketiranje (naročito po pitanjima kulturne participacije). Prikaz br. 23: Ocena ukupne kulturne ponude grada Prikaz br. 24: Broj ocena „Odlična manifestacija”

Ispitanici koji su učestvovali u istraživanju, veoma visoko su ocenjivali Slične nalaze vidimo i u oceni manifestacija. Sve manifestacije u gradu postojeće sadržaje u gradu. Na Prikazu br. 23 vidimo da veliki broj ocenjene su veoma dobro. Kao što se vidi na Prikazu br. 24, svi najveći ispitanika ocenjuje ukupnu ponudu kao veoma dobru ili odličnu (preko festivali imaju preko 30% ocene „odličan”, međutim ispitanici koji su 60%). Ovo je slučaj i za segmente unutar uzorka telefonskog popunjavali elektronski upitnik, znatno su slabije i drugačije ocenili anketiranja, te aktivna publika (grupacija unutar uzorka koja posećuje manifestacije. veći broj dešavanja) na isti način ocenjuje ukupnu ponudu. Međutim, odgovore ispitanika dobijene telefonskim anketom moramo uzeti sa oprezom. Kao što se vidi na istom prikazu, uzorak građana koji su samostalno popunili elektronski anketni upitnik, osetno su slabije ocenili ponudu. Ovo možemo tumačiti tako da, iako takođe visoko obrazovani i aktivni, prilikom popunjavanja nisu osetili pritisak da daju poželjne odgovore (web anketa je potpuno anonimna i dobrovoljna).

21 Prikaz br. 25: Prepreke za kulturnu participaciju

Za strateško planiranje kulture od velikoj su značaja i barijere za Međutim, ovde vidimo očekivanu razliku između proseka čitavog kulturnu participaciju. Među najznačajnijim razlozima za uzorka i onog dela uzorka koji ređe učestvuje u kulturnom životu - tzv. neposećivanje kulturnih manifestacija i organizacija ispitanici su nepublika značajnije rangira odgovore ovog tipa, iako je i u ovoj grupi navodili nedostatak finansijskih sredstava (skupe ulaznice) i nedostatak finansijskih sredstava i vremena najčešće navođen razlog nedostatak vremena. Neadekvatna ponuda takođe se visoko kotira što (mnogi istraživači ukazuju na to da ova dva odgovora istovremeno je donekle u sukobu sa visokim ocenama koje su davali raspoloživim predstavljaju najlakši odgovor koji može da skriva prave razloge). Ovaj sadržajima. Odgovori na Prikazu br. 25 koji ukazuju na subjektivni nalaz može biti relevantan za programere kulturnih sadržaja. Za osećaj nepripadanja ređe su zastupljeni. razliku od nedostatka vremena i snižavanja cena ulaznica (koje su već na minimumu), prijatnost na kulturnim dešavanjima i osećaj pripadanja pripadaju vrsti barijera za participaciju na čijem se uklanjanju može uspešno raditi kroz programe kulturne medijacije i animacije. 22 Prikaz br. 26: Kulturna participacija i obrazovanje ispitanika Prikaz br. 27: Kulturna participacija i mesto stanovanja ispitanika

Na Prikazu br. 26 vidimo uobičajenu zakonitost da je kulturna paricipacija u Slični, iako manje drastični, nalazi dobijeni su i u slučaju mesta boravka velikoj meri zavisna od obrazovanja. Ispitanici koji su završili najviše ispitanika. Na Prikazu br. 27 takođe vidimo da se kulturna participacija osnovnu školu drastično ređe posećuju muzeje ili galerije, pozorišta i osetno smanjuje kako se mesto boravka udaljava od centra grada. Na koncerte klasične muzike - deo kulturne ponude koja se smatra narednim sranicama ćemo pogledati rasprostranjenost kulturnih sadržaja najelitnijom. U proteklih 12 meseci, gotovo 69,4% ovog segmenta uzorka po zonama. nije nijednom posetila pozorišta, 94,4% koncerte klasične muzike i 72,2% galerije ili muzeje. Spram njih, unutar grupe ispitanika sa završenim Međutim, iako se fizička dostupnost sadržaja u zonama van centra nameće doktoratom ili magistraturom, 4,3%, 41,3% i 12,8% nije posećivalo ove kao moguće rešenje, ovi nalazi ipak ne ukazuju nužno na to da bi veća sadržaje. Širenje pristupa kulturi kao strateški cilj podrazumevalo bi dostupnost sadržaja u drugim zonama za posledicu imala drugačije nivoe povećanje učešća građana sa nižim nivoom obrazovanja. participacije (moguće je da kulturne potrebe nisu razvijene ili da postojeći ne odgovaraju njihovim ukusima te dodatni sadržaji istog tipa ne bi bili od pomoći). Ipak, bez obzira gde se sadržaji odigravaju (bolja konekcija bi mogla da ostvari iste rezultate), uključivanje građana iz svih zona grada 23 treba da bude jedan od prioriteta inkluzivne kulturne politike. Prikaz br. 28: Raspored zona Prikaz br. 29: Raspored programskih prostora - javne ustanove

Na Prikazu br. 28, može se videti raspored zona o kojima smo govorili. Potsetimo, trećina građana Novog sada živi u prigradskoj zoni. Na Prikazu br. 29 vidi se rasprostranjenost stalnih zatvorenih prostora za kulturna dešavanja kojima raspolažu i upravljaju javne ustanove kulture na teritoriji Novog Sada (uključene su i Pokrajinske i Republičke ustanove).

Kako uspostavljanje novih ustanova zahteva velika sredstva za izgradnju i održavanje, decentralizacija može da se sprovede podržavanjem postojećih samostalnih organizacija koje deluju van centra grada. Međutim, kao što vidimo na Prikazu br. 30, ovi prostori, iako rasprostranjeniji, takođe su u velikoj meri centralizovani. Imajući to na umu, adaptacija i ustupanje postojećih napuštenih prostora van centra grada treba da bude predmet strateškog planiranja u cilju decentralizacije.

24 Prikaz br. 30: Raspored programskih prostora - samostalne organizacije Prikaz br. 31: Raspored programskih prostora - veliki festivali Prikaz br. 32: Raspored programskih prostora - svi

Nedostatak stalnih prostora može da se delimično nadomesti i Skorašnje izmeštanje festivala Cinema city u Kinesku četvrt, predstojeće privremenim sadržajima (poput festivala, radionica u školama, preseljenje Festivala uličnih svirača u Podgrađe, sadržaji na Brod Teatru kampovima i slično), međutim, kao što se vidi na Prikazu br. 31, najveći Studentskog kulturnog centra, kao i pokretanje nekoliko festivala na gradski festivali takođe su u neposrednoj blizini postojeće Novom naselju predstavljaju kretanje u dobrom pravcu u pogledu infrastrukture. decentralizacije sadržaja. Ono što međutim zabrinjava je da veoma mali broj aktera prema ovom istraživanju percipira centralizaciju sadržaja kao problem.

25