DETALJNI PLAN UREĐENJA PROŠIRENJA GROBLJA MARKOVO POLJE Knjiga I

Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu

GRAD ZAGREB DETALJNI PLAN UREĐENJA PROŠIRENJA GROBLJA MARKOVO POLJE knjiga I

Zagreb, ožujak 2009. GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Naručitelj: GRAD ZAGREB Trg Stjepana Radića 1, 10.000 ZAGREB Tel.: 01/610 1111, Fax: 01/610 1313

Izrađivač: SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I PEJZAŽNU ARHITEKTURU 10000 Zagreb, Kačićeva 26 Tel.: 01/463 9444, Fax: 01/463 9284

Broj ugovora: 38/08-19

Elaborat: GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje knjiga I

Autor idejnog rješenja: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh. Prof. MIROSLAV KOLLENZ, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt

Koordinator Plana: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh., ovlašteni arhitekt

Suradnici: MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh. MARINA MATAK, apsolvent arhitekture VEDRAN ŽIVKOVIĆ, student arhitekture 3D simulacija: ANTE NENADIĆ, apsolvent arhitekture

Pejzažno uređenje: MARTINA KOLLENZ, dipl.ing.agr.

Konzultatnt za promet: EJUB PECO, dipl.ing.građ. Odvodnja: mr.sc. IVAN CETINIĆ, dipl.ing.stroj.

DEANKA HIRJAN, dipl.iur.

Predstojnik Zavoda: Doc.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

GRAD ZAGREB

Naziv prostornog plana: DETALJNI PLAN UREĐENJA PROŠIRENJA GROBLJA MARKOVO POLJE Knjiga I

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Odluka Gradske skupštine Grada Zagreba o donošenju Zagreba za razdoblje od 2005 do 2009. g. (Službeni glasnik Detaljnog plana uređenja proširenja groblja Markovo polje Grada Zagreba br. 6/05., 10/06., 18/06., 4/07., 7/07. i 12/07.) (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 8/09.) Javna rasprava objavljena je 31.01.2009. Javni uvid održan je od 07.02.2009. do 08.03.2009. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada

______Jadranka Veselić Bruvo, dipl.ing.arh. Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

______Vladimir Beštak, građ. teh.

Koordinator Plana od strane Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Vladimir Beštak, građ. teh. Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26, 10000 Zagreb; tel.: 01/4639-444; tel.: 01/4639-284 Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo Plan: Predstojnik Zavoda:

______Doc.dr.sc. Jesenko Horvat, dipl.ing.arh. Odgovorni voditelj:

______Prof.dr.sc. Nenad Lipovac, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Suradnici: MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh. Martina Kollenz, dipl.ing.agr. Koordinator: Marina Matak, aps.arh. Ejub Peco, dipl.ing.građ. Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh. Vedran Živković, stud.arh. Mr.sc. Ivan Cetinić, dipl.ing.stroj. Ante Nenadić, aps.arh. Deanka Hirjan, dipl.iur. Pečat Gradske skupštine Grada zagreba: Predsjednica Gradske skupštine Grada Zagreba

______Mr.sc. Tatjana Holjevac, dipl.ing.el.

Istovjetnost ovog prostornog plana s Izvornikom ovjerava: Pečat Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada:

SADRŽAJ obveznih priloga

1. Izvod iz grafičkog dijela Prostornog plana Grada Zagreba 2. Stručna podloga na kojoj se temelje prostorno planska rješenja 3. Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana 4. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79 i članka 94 Zakona o prostornom uređenju i gradnji 5. Izvješća o Prethodnoj i Javnoj raspravi 6. Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana 7. Sažetak za javnost

a. Izvod iz grafičkog dijela Prostornog plana Grada Zagreba

b. Stručna podloga na kojoj se temelje prostorno planska rješenja

3. Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

POPIS PROPISA KOJI SU POŠTIVANI U IZRADI PLANA

• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) • Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) • Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) • Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) • Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06) • Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05) • Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) • Zakon o otpadu, (NN 178/04) • Zakon o zaštiti od buke, (NN 20/03) • Zakon o javnim cestama (NN br 180/04 i 20/06) • Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i 79/07) • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, (NN 73/97) • Zakon o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05, 107/2007) • Zakon o grobljima (NN 19/98)

• Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (N.N, br.106/1998., 39/04 i 45/04) • Pravilnik o grobljima (NN 99/02) • Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN151/05) • Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01) • Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07.). • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86) • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/2006). • Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

• Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 57/07) • Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07

4. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79 i članka 94 Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Zahtjevi i mišljenja iz članka 79 i članka 94 Zakona o prostornom uređenju i gradnji

Za potrebe izrade DPU-a proširenja groblja Markovo polje, a u skladu s člankom 79 Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada je tijekom Prethodne rasprave zatražio podatke i dokumentaciju potrebnu za izradu Plana od svih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima:

URED GRADONAČELNIKA Trg Stjepana Radića 1, 10000 Zagreb

ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA Republike Austrije 18, 10000 Zagreb

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Treći područni odsjek za graditeljstvo (Dubrava i Sesvete) Trg Dragutina Domjanića 4, 10 360 Sesvete

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Sektor za promet i ceste Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Odjel za komunalne poslove i zelenilo Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Sektor za građenje i održavanje komunalne infrastrukture Ulica grada Vukovara 58 b, 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, ZAŠTITU OKOLIŠA, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET Sektor za građenje objekata društvenih djelatnosti i stanogradnju Ulica grada Vukovara 58 b, 10 000 Zagreb

GRADSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE I PRIRODE Kuševićeva 2, 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE I IMOVINU GRADA Trg Stjepana Radića 1 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I ŠPORT Ilica 25, 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU ZAŠTITU I BRANITELJE Trg Stjepana Radića 1 10 000 Zagreb

GRADSKI URED ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO Avenija Dubrovnik 12 10 000 Zagreb

SLUŽBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU Trg Stjepana Radića 1, 10 000 Zagreb

VIJEĆE GRADSKE ČETVRTI SESVETE Trg Dragutina Domjanića 4 10 360 Sesvete

DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb Odjel za zaštitu i spašavanje Nehajska 5, 10000 Zagreb

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Policijska uprava zagrebačka Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite Inspektorat unutarnjih poslova Petrinjska 30, 10 000 Zagreb

MINISTARSTVO KULTURE Uprava za zaštitu prirode Runjaninova 2, 10 000 Zagreb

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA, Republike Austrije 20 10 000 Zagreb

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb

HRVATSKE VODE Vodnogospodarski odjel za slivno područje Grada Zagreba Ulica grada Vukovara 220 10 000 Zagreb

HRVATSKE CESTE d.o.o. Vončinina 3, 10 000 Zagreb

HEP – Operator prijenosnih sustava d.o.o. Sektor za izgradnju i investicije Kupska 4, 10 000 Zagreb

HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Zagreb Služba za razvoj i investicije Gundulićeva 32, 10 000 Zagreb

UDRUGA POKRETNIH KOMUNIKACIJA HRVATSKE Nova Ves 50, 10000 Zagreb

HT- Hrvatske telekomunikacije d.d. Regionalni sektor za mrežu Regionalni odjel za tehničku podršku i kontrolu Palmotićeva 82 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica VODOOPSKRBA I ODVODNJA SEKTOR RAZVOJA I INVESTICIJA Odjel razvoja vodoopskrbe, projektiranja, suglasnosti i istraživanja Folnegovićeva 1, 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica VODOOPSKRBA I ODVODNJA SEKTOR RAZVOJA I INVESTICIJA Odjel razvoja odvodnje, projektiranja i suglasnosti Folnegovićeva 1, 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ Tehnički ured za istraživanje i razvoj Ozaljska 105 10 110 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica ZAGREBAČKE CESTE Donje Svetice 48, 10 000 Zagreb

GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o. SLUŽBA STRATEŠKO PLANIRANJE Odjel strateško planiranje i razvoj Radnička cesta 1, 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica ČISTOĆA Radnička cesta 82 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica TRŽNICE ZAGREB Dolac 2, 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica ZRINJEVAC Remetinečka cesta 15, 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Avenija Dubrovnik 15, 10 000 Zagreb

ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica GRADSKA GROBLJA Mirogoj 10 10 000 Zagreb

HRVATSKE ŠUME UPRAVA ŠUMA ZAGREB Nazorova 7, 10 000 Zagreb

NADBISKUPSKI DUHOVNI STOL Kaptol 31 10 000 Zagreb

5. Izvješća o Prethodnoj i Javnoj raspravi

6. Evidencija postupaka izrade i donošenja Plana

7. Sažetak za javnost

SADRŽAJ Tekstualnog dijela plana (knjiga I):

0 UVOD

I OBRAZLOŽENJE PLANA 1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu Plana 1.2. Ambijentalne vrijednosti i obilježja izgrađene strukture 1.3. Prometna i komunalna opremljenost 1.4. Obveze iz planova šireg područja i prethodne prostorne dokumentacije 1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 2. PLAN UREĐENJA PROSTORA 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 2.2. Detaljna namjena i organizacija grobnih površina 2.3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža 2.3.1. Kolni promet izvan grobnih površina 2.3.2. Kolni i pješački promet unutar grobnih površina 2.3.3. Vodoopskrba, odvodnja i odlaganje grobnog otpada 2.3.4. Elektroopskrba, plinoopskrba i telekomunikacijska mreža 2.3.5. Zbrinjavanje otpada 2.4 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih građevina i ambijentalnih vrijednosti 2.4.2. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 2.5. Plan pejzažnog uređenja

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 3.0. Pojmovnik 3.1. Uvjeti uređenja prostora proširenja groblja 3.2. Detaljni uvjeti korištenja i uređenja prostora proširenja groblja 3.2.1. Veličina i oblik građevnih čestica za izgradnju grobnih građevina 3.2.2. Veličina i oblik površina za ukapanje i ostalih grobnih površina 3.2.3. Veličina i broj grobnih polja i grobnih mjesta 3.2.4. Uređenje grobnih mjesta 3.3. Način opremanja zemljišta prometnom i ostalom infrastrukturnom mrežom 3.4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 3.5. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih građevina i ostalih ambijentalnih vrijednosti 3.6. Mjere provedbe plana i sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

SADRŽAJ Kartografskog dijela Plana (knjiga II):

0. POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA 0.A Posebna geodetska podloga 1:1000 0.B Obuhvat plana na posebnoj geodetskoj podlozi 1:1000 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1000 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 2.A. Promet 1:1000 2.B. Telekomunikacije i energetski sustavi 1:1000 2.C. Vodnogospodarski sustavi 1:1000 3. UREĐENJE I ORGANIZACIJA 3.A. Uređenje i organizacija 1:1000 3.B. PEJZAŽNO UREĐENJE 1:1000 4. UVJETI GRADNJE 4.A.1. Uvjeti gradnje 1:1000 4.B. Parcelacija 1:1000 4.C. Etapnost provedbe 1:2000

SADRŽAJ Kartografskog dijela Plana (knjiga III):

3.C. Pejzažno uređenje i organizacija grobnih polja 1:500 4.A.2 Uvjeti gradnje grobnih polja 1:500

….. U groblju leže naša svježa sjećanja. Živi i mrtvi si nisu strani. Ovdje nam se ukazuje život, prošlost i kultura mjesta. Groblje treba postati istinsko područje mira, područje koje čuva naše uspomene i koje mrtvima osigurava mjesto časti i zahvalnosti za njihovo dugogodišnje djelovanje u ljudskoj zajednici.

Miroslav Kollenz, 1970.

0 UVOD

Od samih početaka i praskozorja čovječanstva, ljudi su na smrt gledali sa dubokim poštovanjem, bilo iz straha ili iz želje da iza njihove smrti ostane neki trag kojeg će se sjećati i poštivati svi njegovi nasljednici. Svaka civilizacija je težila da produži svoje prisustvo i poslije nastupa biološke smrti svojih članova. Za ostale članove društva stvarna smrt neke drage osobe obično nastupa tek nakon nestanka bilo koje uspomene na njegov bitak, njegovo postojanje. Jedan od načina produženja sjećanja na pokojnika je uređivanje njegovog “vječnog počivališta” kojemu se drugi mogu vratiti ili fizički ili samo u mislima.

Težeći tom povratku u sjećanje svojih dragih, poznatih i svih ostalih umrlih, tijekom svih razdoblja ljudske civilizacije prisutna je težnja ka sahranjivanju svojih umrlih. Razlog tom sahranjivanju bio je dvojak: ili želja da se očuva mir umrlog i olakša odlazak u zagrobni život, ili pak da se spriječi bijes duše umrlog prema onima koji ostaju, a nisu mu priredili odgovarajući privremeni smještaj do odlaska u zagrobni život. Koji god bio razlog, sve to se odrazilo na potrebu uređenja groblja za počivanje umrlih i njihovih duša.

Groblja nastaju postupno, prateći razvoj naselja i zajednice i jasno odražavaju životni kontinuitet zajednice i naselja. Čovjekova težnja da sačuva groblja jasan su odraz njegove želje za humanošću, za održavanje veze sa prošlošću, sa svojim bližnjima. Ta vremenska spona nekada može trajati i kroz tri generacije (30-50 godina). Planirano proširenje i uređenje groblja je postala zakonska obveza svih jedinica lokalne samouprave i uprave. U skladu sa važećim zakonskim aktima, za groblja je potrebno izraditi detaljni plan uređenja kojim bi se utvrdila namjena i detaljno uređenje i organizacija grobnih površina unutar područja koje se planira urediti kao počivalište umrlih. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba za razdoblje 2005. Do 2009. godine (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 6/05, 10/06, 14/06, 18/06, 4/07, 7/07 i 12/07) predviđena je izrada Detaljnog plana uređenja cjelokupnog groblja Markovo polje.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 1 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

I OBRAZLOŽENJE PLANA 1. POLAZIŠTA

Od otvaranja prvog gradskog groblja Mirogoj u Zagrebu (1876. g.) proteklo je više od 130 godina. Od tada je otvoren veći broj "novih gradskih" groblja na području Grada, a najznačajnija od njih su svakako Miroševac (1952 g.), Gaj urni (1986. g.) te Markovo polje u Sesvetama kao treće gradsko groblje (1996. g.). Stalnim porastom broja stanovnika Zagreba rastu i potrebe za ukopnim mjestima. Danas se ukopi na prvom gradskom groblju Mirogoj vrše isključivo u već otvorena grobna mjesta, a vrlo slična situacija je i sa ukopima na drugom gradskom groblju Miroševac. Krematorijsko groblje Gaj urni ima još mogućnosti za otvaranje novih grobnih kaseta prema postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Treće gradsko groblje Markovo polje otvoreno je 1996. godine i za sada ima još mjesta u neotvorenim grobnim mjestima, a prema projektu iz 1995. godine. Prema podacima Gradskih groblja, od ukupnog broja godišnjih ukopa (nešto manje od 8000) na grobljima unutar područja Grada, više od 70% ih se pokopa na tri gradska groblja u Zagrebu (Mirogoj, Miroševac i Markovo polje). Preostali se pokapaju na krematorijskom groblju Gaj urni (oko 1000) i na ostalim malim gradskim grobljima. Početkom devedesetih godina (1993.) prof. Miroslav Kollenz sa Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za urbanizam izradio je analitičku Studiju postojećih i planiranih lokacija groblja na području Grada Zagreba. Sve prisutniji i naglašeniji nedostatak grobnih mjesta na postojećim grobljima na području Grada Zagreba bio je razlogom za promišljanje proširivanja postojećih groblja. Spomenutom Studijom i provedenim istraživanjem prof. Miroslav Kollenz prepoznaje groblje Markovo polje sa okolnim neizgrađenim prostorom kao treće gradsko groblje sa velikim mogućnostima širenja. Tada postojeće groblje Markovo polje imalo je površinu od 3,97 ha.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 2 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA

Gradsko Groblje Markovo polje nalazi se u istočnom dijelu grada Zagreba, uz naselje Markovo polje (oko 11 km od središta Grada Zagreba, te 4 km od središta Sesveta (slika 1) na jugoistočnim obroncima Zagrebačke gore. Groblje je udaljeno oko 600 metara od današnjeg naselja Markovo polje (zapadno od groblja), a od Popovca (jugoistočno od groblja) oko 1000 metara. Prema današnjoj situaciji, groblje je udaljeno od južne granice Parka prirode Medvednica 1500 metara, a u slučaju pomicanja te granice prema sjeveru (iza naselja Kašina) tada bi udaljenost iznosila preko 3500 metara.

Slika 1: Položaj groblja Markovo polje u odnosu na istočni dio Zagreba

Groblje na ovom prostoru postoji još od 1969. godine. Nakon izrađenog glavnog projekta uređenja proširenja groblja – I etapa, 1996. godine prišlo se uređenju grobnih polja sjeverno od postojeće lokalne prometnice (L10153) Markovo Polje – Popovec, na k.č. 4376 k.o. Đurđekovec. U krajnjem zapadnom dijelu, uz najstariji dio groblja, nalazi se zgrada mrtvačnice sa četiri manje odarnice i trgom za ispraćaj.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 3 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

U okviru terenskih istražnih radova za potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš, tvrtka GEOLAB Studio d.o.o. izvela je tri istražne bušotine, svaka dubine 7,00 m. U predmetne bušotine po završetku radova ugrađene su piezometarske instalacije na dubini od 7,00 m. Piezometri su postavljeni tako da ostanu trajno u funkciji – praćenje promjena razine podzemne vode i provođenje uzorkovanja podzemne vode za ispitivanja kvalitete i stanja zagađenosti iste. Tri dana nakon ugradnje piezometara izvedeno je sanitarno čišćenje i ispumpavanje piezometara te sakupljanje uzoraka podzemne vode. Područje Zagrebačke županije, zajedno s Gradom Zagrebom, predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najjače seizmičke aktivnosti najveću površinu prekriva na području Grada Zagreba, dok na području Zagrebačke županije zahvaća tek krajnji istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Groblje markovo polje nalazi se u području seizmičkog intenziteta 8,0-8,5 stupnja po MCS ljestvici. U cilju utvrđivanja nultog stanja čistoće tla na lokaciji postojećeg groblja i na površini proširenja (slika 2), prilikom izrade spomenute Studije utjecaja na okoliš, izvršeno je uzorkovanje tla te su izrađene potrebne fizikalno-kemijske analize.

Slika 2: Mjesta uzimanja uzoraka tla

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 4 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Uzorci tla su analizirani u Zavodu za pedologiju i Zavodu za ishranu bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U prirodnom stanju to su duboka tla, ilovaste i glinasto ilovaste teksture. U jesenskoproljetnom razdoblju vlažna, a ljeti suha. Humusa ima oko 1-2%, stupanj zasićenosti bazama do 1m dubine je od 43-54% i opskrbljenost fosforom i kalijem je slaba. Bolja su šumska nego poljoprivredna zemljišta. Međutim, pseudoglejno tlo površine za proširenje groblja i postojećeg groblja je antrpogenizirano, prekopavano i obrađivano za uzgoj oraničnih kultura U sjevernom dijelu groblja (postojeće groblje) izvedene su tri istražne bušotine do dubine od 7,00 metara kako bi se utvrdile temeljne obilježja i slojevitost tla. Razlike u debljini pojedinih slojeva su vrlo male i u načelu slojevitost je slijedeća: • 0,00-0,30 m nalazi se humusni sloj; • 0,30-1,00 m nalazi se sloj praha srednje plastičnosti, srednje konzistencije, smeđe boje; • 1,00-3,00 m nalazi se sloj gline visoke plastičnosti, krute konzistencije, sive boje; • 3,00-3,50 m nalazi se sloj gline do praha srednje plastičnosti, krute konzistencije, crvenkastohrđave boje s primjesama vlažne pjeskovite komponente i Fe oksida: • 3,50-7,00 m nalazi se glina visoke plastičnosti, krute do srednje konzistencije, sivosmeđe boje Područje obuhvata je temeljem Odluke o utvrđivanju slivnih područja (NN 20/06, 98/98 i 5/99) smješteno u vodno područje sliva Save, slivno područje Grada Zagreba. Područje groblja je izvan vodozaštitnih i poplavnih područja. Na južnom dijelu planiranog proširenja, oko 160,00 m jugozapadno od točke koja povezuje gaj urni s južnim dijelom groblja, počinje tok povremenog potoka Duboki jarak koji spada u vodotok II. kategorije. Teče kroz južni dio proširenja groblje prema istoku dužinom od 127,00 m, izlazi iz obuhvata proširenja te na, oko 50 m udaljenosti, prati granicu gaja urni nakon čega naglo skreće prema jugu. U početni dio toka unutar proširenja groblja ulijeva se voda iz drenažnog kanala za oborinske vode na poljodjelskim površinama. Proširenje groblja planira se na površini koju čine doprirodna staništa šuma i livada te poljoprivredne površine. U skladu s nacionalnom listom staništa prema Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06), na ovom području nalaze se sljedeći tipovi staništa: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa A.1.1.1.3. Eutrofne vode A.1.2.1.2. Povremene mezotrofne stajaćice A.2.2. Povremeni vodotoci A.2.4.2. Kanali s povremenim protokom A.3.3. Zakorijenjena vodenjarska vegetacija A.4.1.1. Tršćaci i rogozici A.4.1.2. Visoki šaševi i šiljevi

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 5 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni C.2.1. Prijelaz između visokih šaševa i higrofilnih travnjaka C.2.2.2. Trajno vlažne livade srednje Europe C.2.2.4. Periodično vlažne livade C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje europe C.5.1. Šumski rubovi C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni D. Šikare D.1.2. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih krajeva E. Šume E.1.1.3. Poplavna šuma vrba i topola E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka E.3.1. Mješovite hrastovo¬grabove i čiste grabove šume E.4. Brdske bukove šume E.9.2. Nasadi četinjača E.9.4. Mješoviti nasadi četinjača i širokolisnog drveća I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva I.1.6. Korovi srednje Europe I.2.1. Mozaici kultiviranih površina I.5. Voćnjaci I.6.4. Rasadnici drvenastog bilja I.7.1.1. Drvoredi na međama kultiviranih površina Fauna područja zahvata pripada zoogeografskom području srednjoeuropskih listopadnih i mješovitih šuma. Kako je veći dio površine pod poljoprivrednim kulturama, prisutne su i otvorena staništa, te vodene vrste kao i one koje žive uz vodu. Od sisavaca tu se mogu naći srna (Capreolus capreolus), lisica (Vulpes vulpes), jazavac (Meles meles), zec (Lepus europaeus) te kuna bjelica (Martes foina), smeđi tvor (Mustela putorius), mala lasica (Mustela nivalis). Od glodavaca brojne su vodene voluharice (Arvicola terrestris), livadna i poljska voluharica (Microtus agrestis, M. arvalis), podzemni voluhar (Pytimys subterraneus), zatim šumski, žutogrli i poljski miš (Apodemus sylvaticus, A. flavicollis, A. agrarius), te patuljasti miš (Micromys minutus), sinantropne vrste kao što su sivi štakor (Rattus norvegicus), kućni miš (Mus musculus), tamnoprsi jež (Erinaceus europaeus), krtica (Talpa europaea), te veliki broj rovki (Sorex araneus, S. minutus, Crocidura leucodon, C. suaveolens, Neomys anomalu,). Od ptica ovdje je zastupljena osiromašena fauna šumskih i otvorenih predjela nizinskog kopnenog dijela Hrvatske. Područje nije prepoznato kao posebno važno za ptice. Najznačajnije vrste ptica (karakteristične i ugrožene) na ovom području su sove: šumska sova (Strix aluco), mala ušara (Asio otus) i kukuvija (Tyto alba), zatim djetlići: veliki i sirijski djetlić (Picoides major, P. syriacus), vijoglav (Jynx torquilla), kukavica (Cuculus canorus), sivi svračak (Lanius collurio), više vrsta zeba, grmuša i voljića, crvendać (Erithacus rubecula) i palčić (Troglodytes troglodytes), bijela i žuta pastirica (Motacilla alba, M. flava), smeđoglavi i crnoglavi batić (Saxicola rubetra, S. torquata), ševa (Alauda arvensis), kućni i poljski

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 6 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

vrabac (Passer domesticus, P. montanus), kos (Turdus merula), gugutka (Streptopelia decaocto), golub grivnjaš (Columba palumbus), siva vrana (Corvus corone cornix). Od grabljivica prisutni su jastreb i kobac (Accipiter gentilis, A. nisus), te škanjac (Buteo buteo). U istočnom i rubnom sjeverozapadnom (sjeverno od lokalne ceste L10153 za Popovec) kao i krajnjem zapadnom i jugoistočnom dijelu proširenja groblja (južno od ceste za Popovec) ima manjih površina pod visokim zelenilom koje bi se kod izrade detaljnog plana uređenja i proširenja groblja trebalo zadržati. Zbog toga je prilikom izrade posebne geodetske podloge za ovo područje izvršeno i geodetsko snimanje ruba ovih površina.

Slika 3: Pogled na šumske površine sjeverno od Slika 4: Pogled na močvarnu livadu i rub šume postojećeg groblja istočno od postojećeg groblja

Poduzeće Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Zagreb, a preko svoje šumarije Dugo selo, gospodari šumama u Gospodarskoj jedinici "Duboki jarak". Ova G.J. čini južnu granicu zahvata te je za nju izrađena šumsko-gospodarska osnova s važnošću od 1999. g. do 2008. g. Prema toj osnovi granica zahvata graniči sa odjelima/odsjecima 12f, 12g i dijelom 12a šumskog predjela Selčina. To su tipične šume hrasta lužnjaka i običnog graba (lužnjak iz sjemena), starosti 67, 117 i 32 godine. Šume su dobrog uzrasta, kvalitete i obraslosti. Uzgajaju se kao gospodarske šume unutar gradskog tkiva. Šume uz sjeveroistočni rub zahvata (slika 3 i 4), dijelom uz sjeverozapadni rub u području postojećeg groblja i uz zapadni rub u zoni proširenja namijenjenog izgradnji parkirališta u privatnom su vlasništvu i planom uređenja treba ih se maksimalno očuvati. Vrlo su raznolike po sastavu, uzrastu i načinu gospodarenja. Uglavnom se radi o šumama graba ili hrasta i graba. Kako je hrast više korišten ove šume su pretežno panjače graba. Uz potok Duboki jarak razvijena je i tipična poplavna šuma hrasta lužnjaka te manje sastojine johe. Sve navedene šume važnije su radi svojih krajobraznih i općekorisnih funkcija nego kao izvor drvne mase. One su sve

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 7 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

rjeđi nastavak šuma Medvednice u nizinski Savski prostor i sve rjeđe šumske površine, koje nisu parkovno oblikovane, a nalaze se u tkivu grada. Kao takva, šuma G.J. Duboki jarak navodi se u Prostornom planu grada Zagreba kao vrijedna šuma (VŠ). Postoji obaveza ishođenja posebnih uvjeta nadležnog tijela za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem za građevine koje se grade u zoni od 50 m od ruba vrijednih gradskih park-šuma.

1.2. AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE

Proširenje groblja Markovo polje planirano je na oraničnim (49,5%) i livadnim (43,5%) površinama. Šumske površine zauzimaju oko 6,0%. Oko 1,0% površine zahvata pokriveno je neplodnim tlom, objektima, putovima, voćnjacima. Južni dio obuhvata DPU-a zauzimaju pretežito antropogena staništa – oranične i livadne površine, a uz samu južnu granicu obuhvata nalazi se rubni dio šumskog područja Duboki jarek. Sjeveroistočni dio obuhvaća vlažne livade te ulazi dijelom u privatne šume graba.

Slika 5: Pogled na područje planirano za uređenje proširenje groblja Najveći dio prostora predviđenog za daljnje proširenje groblja Markovo polje (slika 5) nalazi se južno od postojeće lokalne prometnice i danas je skoro u potpunosti neizgrađen, osim nekoliko građevina (stambena zgrada sa pratećim pomoćnim građevinama). Veći

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 8 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

dio prostora sjeverno od spomenute prometnice već je uobličen kao I etapa uređenja groblja prema idejnom rješenju i glavnom projektu uređenja iz 1996. godine. To se ne odnosi na krajnji istočni dio PPGZ-om planiran za širenje groblja. Od kulturnih vrijednosti na starom dijelu groblja nalaze se stari nadgrobni spomenici. Prilikom izrade projekta sanacije starog dijela groblja trebat će se utvrditi točan položaj i vrijednost takvih spomenika te uvjeti za njihovo održavanje ili sanaciju. Na dijelu površine predviđene za širenje groblja južno od lokalne ceste L10153 (i na površini gaja urni otkriveni su određeni arheološki nalazi tako da taj prostor predstavlja evidentirano arheološko nalazište. Proširenje se nalazi na oko 20,8 ha arheološkog nalazišta. Oko 200 metara sjevernije nalazi se još jedno evidentirano manje arheološko nalazište. Prirodne vrijednosti u blizini planiranog zahvata su slijedeće: • prijedlog proširenja parka prirode Medvednica oko 1,4 km sjeverozapadno od područja zahvata, • vrijedan krajolik Lužci vlažne livade s vrbama uz potok Kašinu, oko 165 m sjeveroistočno od područja zahvata, • vrijedan krajolik oko 320 m zapadno od područja zahvata, • vrijedna šuma uz južni rub lokacije zahvata na području Mokrica. Prema Sadržajnoj i metodskoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske (Košćak i sur., 1999.) lokacija zahvata nalazi se u prirodno – zemljopisnoj regiji Središnja Hrvatska, u krajobraznoj jedinici Sjeverozapadna Hrvatska. Osnovnu fizionomiju tog područja izgrađuje agrarni krajobraz. Prostorne degradacije prouzročene su manjkom šuma, nestankom živica u agro-meliorativnim zahvatima, geometrijskom regulacijom vodotoka i gubitkom tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta. Livadne površine predstavljaju doprirodnu krajobraznu strukturu nastalu zapuštanjem poljodjelskih površina. Osim tog zauzimaju i rubna područja uz naselja, planirano proširenje groblja i infrastrukturne elemente. Kao homogena ploha naglašavaju horizontalnost terena te čine statičan, svijetli element krajobraza. Neutralnom zelenom bojom i sitnom teksturom vizualna su podloga tamnim volumenima šuma. Na južnom dijelu proširenja prostiru se uz lokalnu cestu L10153, te raščlanjuju poljodjelske površine. Mjestimično se na livadama nalazi nekoliko pojedinačnih, manjih stabala i potezi šikara i drveća. Prostor obuhvata DPU-a se blago uzdiže od visine 135 m od savske doline prema Medvednici do visine od 142 m (slika 6). Teren je ravan, na njemu se prostiru polja obrubljena šumskim kompleksima sa sjevera i juga, a sa zapada djelomično tankim pojasom privatnih šuma. Sjeverni dijelovi zahvata prelaze u brežuljkasti, rebrasti reljef. Sjeverozapadno iznad groblja uzdiže se šumoviti brežuljak s vrhom na visini od 180 m.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 9 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Slika 6: Topografski prikaz područja obuhvata groblja

Iz svega opisanog može se zaključiti da na području predviđenom za proširenje groblja Markovo polje ne postoje nikakve kulturno-povijesne niti prirodne vrijednosti koje bi se morale posebno štititi ovim Planom.

1.3. PROMETNA I KOMUNALNA OPREMLJENOST

U blizini područja planiranog za proširenje groblja Markovo polje prolazi nekoliko važnih prometnica (Slika 7). Najvažnije su svakako autoceste A3 (Bregana – Lipovac) sa čvorištem Ivanja Reka i A4 (Zagreb – Goričan) sa čvorištem Popovec, državna cesta D29 (Novi Golubovec – Zlatar bistrica – Marija Bistrica – Soblinec – čvor Popovec), županijske ceste Ž1009 (Kašina – Markovo polje – Sesvete – Ž1026), Ž1013 (Popovec – Sesvete) i lokalna cesta L10153 (Markovo polje – Popovec). Područje obuhvata proširenja i postojećeg groblja

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 10 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

je od autoceste A3 udaljeno oko 1,3 km prema sjeverozapadu, a od županijske ceste Ž1009 oko 230 m prema istoku što odgovara uvjetima iz čl. 6 Pravilnika o grobljima (NN 99/02).

Slika 6: Prometni položaj groblja Markovo polje

Postojeći dio groblja (sjeverno od lokalne ceste L10153) ima djelomično izvedenu grobnu i površinsku odvodnju koja se na odgovarajući način treba spojiti sa sustavom odvodnje planiranog proširenja groblja. Isto se odnosi i na sustav vodoopskrbe koji pokriva uglavnom potrebe opskrbe vodom nekoliko grobnih slavina koje se nalaze na sjevernom dijelu groblja i sadržaja postojeće mrtvačnice. Planom sanacije nepovoljnih naponskih okolnosti kao i potrebe proširenja postojećeg konzuma, HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. “Elektra” Zagreb u vrijeme početka izrade ovog DPU-a izradio je Projektni zadatak za izgradnju nove transformatorske stanice, oznake NTS 337 “Markovo Polje - Aleja Mira”, koja bi trebala biti izgrađena u razini postojeće lokalne prometnice, a u usjeku postojeće padine nagiba prema cesti 24º.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 11 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

1.4. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA I PRETHODNE PROSTORNE DOKUMENTACIJE

Ideja o proširenju groblja Markovo polje u treće gradsko groblje grada Zagreba stvorena je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Na temelju idejnog rješenja pokojnog prof. Kollenza sa Arhitektonskog fakulteta iz 1994. godine (slika 7), 1995. godine izrađen je Glavni projekt proširenja groblja Markovo polje u Sesvetama i to za I etapu (područje sjeverno od lokalne prometnice L10153) u površini od 25,9756 ha.

Slika 7: Idejno rješenje proširenja groblja Markovo polje (autor: prof. Miroslav Kollenz) Na Arhitektonskom fakultetu Sveučiulišta u Zagrebu tijekom 1995. Godine izrađen je glavni projekt proširenja groblja Markovo polje – I etapa (za područje sjeverno od lokalne ceste L10153). Tada postojeće grobne površine starog dijela groblja povezane su sa novim grobnim površinama, vodeći računa o cjelokupnom idejnom rješenju prof. Kollenza. Ovim Projektom predviđeno je uređenje ukupno 44 nova grobna polja (40 mješovitih – sa zemljanim grobovima i grobnicama, 3 samo sa zemljanim grobovima i jedno grobno polje samo sa posebnim grobnicama - mauzolejima. U središtu ovog posljednjeg (grobno polje

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 12 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

67) planirana je gradnja grobne kapele. U potezu od grobnog polja 67 na sjeveru pa prema jugozapadu prema cesti Markovo Polje - Popovec planiran je širi reprezentativni zeleni pojas sa izgradnjom dodatnih posebnih grobnica – mauzoleja (slika 8).

Slika 8: Glavni projekt uređenja groblja Markovo polje – I etapa, 1995., Autor: Nenad Lipovac

Prostornim planom grada Zagreba (Službeni glasnik grada Zagreba br. 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 8/07.) predviđeno je širenje postojećeg groblja Markovo polje na ukupno 102,61 ha i to ne samo južno do spomenute lokalne prometnice već i djelomično prema sjeveroistoku (vidi priloge 1-6). U točki 2.3.2.9 Groblja tekstualnog dijela PPGZ-a spominje se da se "na prostorima groblja mogu graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura. Uređenje svih groblja, gradnja pratećih građevina te oblikovanje opreme na groblju mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora." U točki 2.4.1.3 Groblja navodi se da su izvan građevinskih područja naselja planirane površine za razvoj groblja i to za postojeća groblja Čučerje, Glavnica Donja, Markovo polje, Planina Donja i Vugrovec Donji u istočnom dijelu Grada Zagreba. U točki 10.1.3 Detaljniji planovi navodi se da će se za površine za razvoj groblja Markovo polje morati donijeti za površine za razvoj groblja Markovo polje.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 13 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

PPGZ-om utvrđena granica cjelokupnog groblja vidljiva je na svim kartografskim prilozima PPGZ-a (prilozi 1-6) i ovog plana (naročito list 0.B. PRIKAZ OBUHVATA PLANA NA POSEBNOJ GEODETSKOJ PODLOZI - k.o. Đurđekovec) te opisno ona glasi:

SJEVERNA GRANICA Iz krajnjeg sjevernog ugla k.č. 793/7 prema jugozapadu sjeverozapadnim rubom k.č. 793/7 sve do geodetske točke br. 70 na sjeveroistočnom rubu puta na k.č. 4375. Iz geodetske točke br. 70 nastavlja prema jugozapadu presijecajući taj put te k.č. 3770, 3771, sjeverozapadnim rubom k.č. 3773, presijecajući k.č. 3774, 3775, 3776, 3777, 3778, 3779, 3780, 3781, 3782, 3783, 3784, 3785, nastavlja sjeverozapadnim rubom k.č. 3786, 3788, 3789, 3790, 3792, 3793, 3794, 3795, 3796, 3797, 3798, 3799, 3800, 3801, 3802, 3803, 3804, 3805, dijelom istočnog ruba k.č. 3822 prema sjeveru, sjevernim rubom k.č. 3822, 3821, 3820, dijelom zapadnog ruba k.č. 3820 prema jugu sve do poravnanja sa geodetskom točkom br. 84, nastavlja prema zapadu dijelom sjevernog ruba k.č. 3814, sjevernim i zapadnim rubom k.č. 3815, te nastavlja sjeverozapadnim rubom k.č. 3814 prema zapadu sve do presijecanja puta na k.č. 4376 (lokalna cesta L10153 Sesvete – Popovec) i nastavlja do točke na jugozapadnom rubu k.č. 4012 dobivene kao produžetak južnog ruba puta na k.č. 4378.

ZAPADNA GRANICA Iz prethodne točke nastavlja prema jugu jugozapadnim rubom k.č. 4012, 4013, 4014, 4015, južnim rubom k.č. 4015 do sjeverozapadnog ugla k.č. 4017. Zapadnim rubom k.č. 4017 do jugozapadnog ugla k.č. 4017. Iz jugozapadnog ugla k.č. 4017 prema jugu u pravcu do jugozapadnog ruba k.č. 4147 prolazeći pri tome točku na južnom rubu k.č. 4149 udaljene 80,00 metara od zapadnog ruba puta na k.č. 4380. Pravac presijeca slijedeće k.č.: 4019, 4020, 4021, 4022, 4023, 4024, 4025/1, 4025/2, 4218, 4215, 4211, 4210, 4207, 4206/1, 4206/2, 4206/3, 4205, 4204, 4202, 4199, 4198, 4197, 4196, 4194, 4193, 4192, 4191, 4190, 4188, 4187, 4186, 4185, 4184, 4183, 4182, 4180, 4179, 4178, 4177, 4175, 4174, 4172, 4170, 4168, 4167, 4166, 4165, 4164, 4163, 4162, 4161, 4160, 4159, 4158, 4157, 4156, 4155, 4154, 4153, 4152, 4151, 4150, 4149 i 4147.

JUŽNA GRANICA Iz prethodne točke na južnom rubu k.č. 4147 nastavlja prema istoku južnim rubom k.č. 4147, 4380, 4146, 4145, jugozapadnim rubom k.č. 4139, 4140, 4141, 4142, 4143, 4144, te jugozapadnim rubom k.č. 1493/50 i 1493/52 sve do krajnjeg južnog ugla k.č. 1493/52.

ISTOČNA GRANICA Iz prethodne točke u pravcu prema južnom uglu k.č. 1493/113 presijecajući slijedeće čestice 1493/119, 1493/118, 1493/117, 1493/116, 1493/115 i 1493/114. Nastavlja prema sjeveru istočnim rubom puta na k.č. 1493/157, presijecajući put na k.č. 1497 sve do krajnjeg južnog ugla k.č. 1484/1. Nastavlja prema istoku južnim rubom k.č. 1488/3, 1484/4, 1484/5 te jugoistočnim rubom puta na k.č. 1477/1 sve do jugozapadnog ruba puta na 1477/2. Iz te točke nastavlja prema sjeverozapadu južnim rubom puta na k.č. 1477/2 sve do sjevernog ugla k.č. 793/7.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 14 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Slika 9: Granica obuhvata DPU-a na posebnoj katastarskoj podlozi

Tako utvrđena granica obuhvata DPU-a (slika 9) cjelokupnog groblja Markovo polje ima površinu od 102,5908 ha.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 15 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Prema Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Zagreba za ovo groblje utvrđena je obaveza izrade Studije uređenja gradskog groblja Markovo Polje, kojom bi se utvrdilo idejno urbanističko rješenje cjelokupnog groblja sa smjernicama za mogući etapni razvoj groblja. Ova Studija poslužila je kao polazište za izradu Studije utjecaja na okoliš, koja je izrađena i prihvaćena 2007. godine.

1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

Kako na opisanom području, a to je pokazala i prihvaćena Studija utjecaja na okoliš, nema nikakvih posebnih ograničenja (prirodnih, kulturno-socioloških niti prostornih), ovaj prostor predstavlja idealno područje za razvoj trećeg gradskog groblja Grada Zagreba. Ono o čemu će se najviše morati voditi računa kod izrade konačnog rješenja uređenja cjelokupnog groblja je činjenica da prostor razdvaja lokalna prometnica L10153 te potreba izvedbe kvalitetnog sustava odvodnje za cijelo područje, jer se dovršetkom uređenja cjelokupnog groblja stvara velika „nepropusna površina“ sa koje će se morati odgovarajuće riješiti sustav odvodnje.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 16 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2. PLAN UREĐENJA PROSTORA

Temeljne smjernice za razvoj i uređenje cjelokupne površine novog gradskog groblja Markovo polje, kako je već nekoliko puta naglašeno, date su u idejnom rješenju prof. Kollenza i daljnjom razradom kroz Studiju uređenja proširenja gradskog groblja Markovo polja. Groblje Markovo polje, kao i svako drugo planirano groblje, sastoji se od vanjskih i unutrašnjih površina. U vanjske površine ubrajaju se površine za izgradnju mrtvačnice, grobne crkve, grobne uprave, gospodarskog i pogonskog dijela, objekti za prodaju cvijeća i svijeća i ostale grobne opreme, prometnice za vozila u kretanju i mirovanju te ceremonijalni trg. U unutrašnje površine groblja ubrajaju se sve grobne površine (grobna polja, redovi i mjesta na otvorenom i zatvorenom dijelu), zgrade kolumbarija i mauzoleja, grobne kapele, grobne staze, aleje i avenije, grobni trgovi, ograde i ulazi u groblje, unutrašnje zelene površine. Ovim planom proširenja groblja Markovo polje (karta 4.B.: Parcelacija) područje obuhvata Plana podijeljeno je u čestice slijedećih namjena i površina (slika 10B): OZNAKA NAMJENA POVRŠINA ha A Građevna čestica postojećeg groblja 26,2377 Građevna čestica vanjskih grobnih građevina B 1,6617 (mrtvačnica, grobna crkva, uprava C1 11,5611 C2 Građevne čestice proširenja groblja po pojedinim 12,2535 48,7537 C3 etapama - JUG 12,2597 C4 12,6794 D Građevna čestica proširenja groblja - ISTOK 7,8051 E Građevna čestica gospodarstva i rasadnika 3,2468 F Čestica šume 3,3819 G1-G25 Građevne čestice trgovina za prodaju cvijeća i svijeća 0,2982 Građevna čestica javne kolno-pješačke površine – dio IS 2,3164 L10153 O Građevna čestica zapadnog okretišta 0,8462 P11 0,6406 P12 Građevna čestica zapadnog parkirališta 0,9517 3,2591 P13 1,6668 P21 0,7703 P22 0,5246 Građevna čestica istočnog parkirališta 2,4175 P23 0,6518 P24 0,4708 P3 Građevna čestica sjevernog parkirališta 1,9710 P4 Građevna čestica postojećeg parkirališta 0,3008 Z Čestica javne zelene površine 0,0943 TS Građevna čestica trafostanice 0,0076 UKUPNO 102,5908

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 17 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Duž lokalne prometnice L10153 planiran je veći broj građevinskih parcela za izgradnju čvrstih građevina koje bi trebale poslužiti kao prostor za prodaju cvijeća, grobnih vijenaca i svijeća (slika 10b). Veći dio njih je već formiran (G1-G18) dok su ostale planirane ovim Planom. Kako se za sve njih predlaže da se oblik i izgled utvrdi kroz arhitektonski natječaj, koji bi se mogao provesti istovremeno kad i za glavne zgrade, do će se možebitna podjela preostalih građevnih čestica (G19-G25) utvrditi kroz taj natječaj. Ovim Planom je utvrđena dubina planiranih čestica na 5,00 metara, a širina ne manja od 4,00 metra. Kod postojećih građevnih čestica (G1-G18) prihvaćena je postojeća širina pojedinih parcela.

Slika 10a: Građevinske parcele za zgrade za prodaju cvijeća, grobnih vijenaca i svijeća

To znači da se pojedine grupe planiranih čestica (G19-G25) mogu dodatno preparcelirati, ali u skladu sa idejnim projektom koji će se dobiti predloženim natječajem. Površine pojedinih grupa građevinskih čestica vidljive su iz naredne tablice: Površina m2 Površina m2 Površina m2 G1 61,00 G10 103,00 G19 245,00 G2 60,00 G11 125,00 G20 223,00 G3 127,00 G12 126,00 G21 230,00 G4 127,00 G13 60,00 G22 140,00 G5 1091,00 G14 70,00 G23 240,00 G6 102,00 G15 104,00 G24 120,00 G7 102,00 G16 107,00 G25 123,00 G8 102,00 G17 110,00 G9 94,00 G18 224,00

Veličine pojedinih čestica unutar obuhvata Plana utvrđene su uz pomoć programa AutoCAD 2008 i trebaju se uzeti kao informativne. Točne podatke dobit će se tek nakon detaljnog premjera zemljišta.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 18 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Slika 10b: Parcelacija područja groblja Markovo polje

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 19 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA

Način uređenja i gradnje pojedinih grobnih sadržaja i uređaja na području obuhvata DPU-a slijedi osnovne ideje iz temeljnog idejnog rješenja i glavnog projekta uređenja I etape, a sve usklađeno sa važećim Zakonom i Pravilnikom o grobljima. U sjeverozapadnom dijelu novog dijela groblja (južno od lokalne ceste L10153) planirana je izgradnja novih grobnih građevina – nova mrtvačnica u sjevernom (M1) i južnom dijelu(M2), grobna crkva (C), zgrada uprave (U), zgrada kolumbarija (K) i mauzoleja (M) te uređenje ceremonijalnog trga(CT), odnosno trga ispraćaja. Za rješenje ove grupe građevina i sadržaja treba provesti jedinstveni javni arhitektonsko-urbanistički natječaj. U sjevernom dijelu groblja, neposredno nasuprot današnje mrtvačnice, planira se izgradnja nove mrtvačnice (M1) za taj dio groblja. Prateći započetu mrežu grobnih polja u sjevernom dijelu groblja uspostavljena je mreža novih grobnih polja i sadržaja u južnom dijelu obuhvata DPU-a sa naglašenom dijagonalom – grobnom alejom koja povezuje ceremonijalni trg sa prostorom na južnom dijelu groblja gdje je planirana izgradnja južne grobne kapele (GK). Slična grobna kapela je već prije (glavnim projektom uređenja I etape) planirana u sjevernom dijelu groblja. Mrtvačnica je zgrada u kojoj se nalaze prostorije za posljednji ispraćaj pokojnika (odarnice). U sjevernom dijelu groblja nova mrtvačnica bi trebala imati najmanje 3 odarnice od kojih jedna treba biti dvostruko veća od ostale dvije. Mrtvačnica u južnom dijelu groblja treba imati najmanje 5 odarnica od kojih jedna također treba biti dvostruko veća od ostalih. Neposredno uz odarnice treba planirati prostorije za obitelj/rodbinu pokojnika gdje borave neposredno prije ceremonije ispraćaja, prostorije za svećenika, prostoriju hladnjače za smještaj najmanje 12 ljesova sa pokojnikom do samog početka ceremonije ispraćaja, sanitarni čvor za rodbinu, te ostali pomoćni prostori. Do mrtvačnica treba osigurati kolni pristup sa javne prometnice. Ceremonijalni trg je otvoreni prostor koji predstavlja produžetak odarnica. Sa njega se vrši posljednji ispraćaj i oproštaj od pokojnika. Sa ceremonijalnog trga pogrebna povorka, kroz glavni ulaz i pored grobnog zvona prelazi sa vanjskih grobnih površina u unutarnje grobne površine. Zbog velike simboličke važnosti, uređenju ovog prostora treba se posvetiti velika pažnja. Zgrada grobne uprave služi za smještaj ureda uprave. Osim ureda koji su isključivo zatvorenog tipa, treba se predvidjeti i kontaktni prostor – dvorana za obavljanje poslova između građana i uprave groblja (plaćanje komunalne naknade, prijava smrtnog slučaja kupovina grobnih/ukopnih mjesta i sl.). Treba predvidjeti i manju izložbenu dvoranu za

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 20 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

izlaganje ponuđene pogrebne opreme. Unutar ovog dijela može se riješiti i sanitarni čvor za posjetitelje groblja. Stara zgrada mrtvačnice u sjevernom dijelu groblja može se dijelom preurediti u sanitarni čvor za posjetitelje groblja kao i u prostorije za smještaj djelatnika groblja. Grobna crkva predstavlja vjersku građevinu koja se u principu nalazi van unutrašnjeg prostora groblja, u neposrednoj blizini mrtvačnice. Služi za obavljanje vjerskog obreda neposredno prije ili poslije posljednjeg ispraćaja pokojnika ili obreda vezanih za određene datume ili događaje. Unutar prometnog kružnog toka na zapadu planirana je izgradnja niza kioska za prodaju cvijeća, vijenaca i grobnih svijeća. Dodatni niz kioska iste namjene planiran je uz lokalnu prometnicu L10153 (između kolumbarijskog zida i kolnika), odnosno duž planiranih parkirališnih površina na istočnom i zapadnom rubu groblja. Na križanju glavne grobne aleje (u smjeru istok-zapad) i grobne avenije (u smjeru sjever-jug) planirano je uređenje središnjeg grobnog trga (SGT) sa simbolom groblja (SG) – križem. Simbol groblja predstavlja jedan od najvažnijih i najprepoznatljivijih dijelova unutrašnjih grobnih površina. Taj prostor predstavlja mjesto gdje posjetitelji groblja mogu da se prisjete i zapale svijeće umrlima koji su pokopani na nekom drugom groblju ili čak i na nepoznatom mjestu. Simbolika ovog prostora je vrlo jaka tako da je vrlo važno kako se urbanistički i pejzažno oblikuje ovaj prostor jer mora pružiti jednostavnu pristupačnost i prepoznatljivost, a opet omogućiti na neki način i zaštićenost prostora. Obično se tamo smještava glavni grobni križ. Duž prije spomenute dijagonalno planirane grobne aleje (od ceremonijalnog trga do južne grobne kapele) planirana je izgradnja niza obiteljskih mauzoleja, a koji su planirani i u južnom dijelu oko južne grobne kapele (GK). Četiri grobna polja sa grobnicama i obiteljskim mauzolejima planirana su uz središnji grobni trg sa grobnim križem. Grobna kapela je manja vjerska građevina koja se nalazi u unutrašnjem prostoru groblja (sjeverni i južni dio groblja). Može služiti za manje i kraće vjerske obrede i molitve. Ulaz (glavni i pomoćni) predstavlja oblikovani prostor koji dijeli/povezuje vanjske i unutarnje grobne površine. Neposredno uz središnji glavni ulaz, koji predstavlja produžetak ceremonijalnog trga, nalazi se grobno zvono koje zvonjavom simbolično predstavlja prijelaz (duše) pokojnika iz svijeta živih u svijet mrtvih. Glavni ulazi u južni dio groblja nalaze se kod ceremonijalnog trga te na istočnom, zapadnom i sjeveroistočnom dijelu proširenja groblja: na početku glavne grobne aleje

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 21 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

(istok-zapad) kao i na početku dijagonalne grobne aleje kod ceremonijalnog trga. Dodatni pomoćni ulazi su predviđeni na zapadnom rubu groblja (4), sjevernom rubu (8), na istočnom rubu (5), i sjeveroistočnom rubu (2). Kako je prostor cjelokupnog groblja razdvojen lokalnom cestom L10153 to se unutar grobne avenije planira izvedba širokog pješačkog mosta kojim bi se povezalo sjeverni dio groblja sa južnim grobljem. Način oblikovanja glavnih i pomoćnih ulaza treba utvrditi kroz izradu glavnog projekta mauzolejskog i kolumbarijskog zida. Većim dijelom zapadnog, sjevernog i istočnog ruba južnog dijela groblja te južnog ruba sjevernog dijela groblja kao i rubom planiranog gaja urni u sjeveroistočnom dijelu sjevernog dijela groblja predviđena je izgradnja kolumbarijskog zida širine do 1,00 metar za postavu nadzemnih kaseta za urne do tri visine, odnosno do najviše 1,80 metara mjereno do gornjeg ruba dna najviše kasete za urne. Na taj način omogućava se izvedba jednog kolumbarijskog stupca sa tri kasete za urne po visini, u bruto širini pročelja od najviše 0,75 metara. Ove kasete mogu primiti do najviše 9 urni, odnosno sadržavati 9 ukopnih mjesta. Uz rub južne grobne staze u južnom dijelu groblja, te sjeverni rub sjeverne staze sjevernog dijela groblja planira se izgradnja mauzolejskog zida širine do 3,00 metra. Na taj način stvoreni su uvjeti za izvedbu „skupnih“ (paralelno sa ravninom zida) i pojedinačnih (okomito na ravninu zida) mauzolejskih grobnica. Unutar ovog zida moguća je i izvedba obiteljskih mauzoleja u nizu. Po visini je moguća izvedba tri reda mauzolejskih grobnica dubine do pune širine zida. To znači da se na jednom dužnom metru zida može izvesti najviše 3 (tri) mauzolejske grobnice za smještaj jednog lijesa. Ograda se postavlja ili na sjevernom i istočnom rubu sjevernog dijela groblja, kao i samom južnom rubu južnog dijela groblja. Ima za zadatak da očuva jedinstvenost grobnog prostora i onemogući ulaz i/ili prolaz životinjama preko grobnih površina. Može biti izvedena na različite načine: kao prozirna (žičana ili metalna) sa zasađenom živicom s unutarnje strane ili kao neprozirna (zidana). Mauzolej je grobna građevina koja služi za smještaj posmrtnih ostataka jedne ili više osoba/obitelji. Razlikujemo individualne, obiteljske i (javne) mauzoleje. Individualni mauzolej predstavlja građevinu, odnosno grobno/ukopno mjesto samo za jednu osobu. Obiteljski mauzolej je opisan nešto dalje u tekstu, dok zgrada javnog mauzoleja služi za zajednički smještaj posmrtnih ostataka velikog broja ljudi i planirana je neposredno uz glavni ulaz sa ceremonijalnog trga u južnom dijelu groblja. Zgrada mauzoleja je obično monumentalnog obilježja i sastoji se od većeg broja dvorana (kripti) u kojima se smještavaju posmrtni ostaci. Kripte po veličini također mogu biti različite, namijenjene polaganju posmrtnih ostataka o

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 22 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

ovisnosti o vjeroispovijesti ili pak samo pojedinih obitelji (vrsta unutrašnjeg obiteljskog mauzoleja). Osim kripti, prostorija za smještaj posmrtnih ostataka koje ne bi smjele biti prolazne već povezane nizom hodnika (slika 11) bez ukopnih mjesta, ova grobna građevina sadrži manji sanitarni i mokri čvor - prostorija za smještaj i pripremu manjih vaza sa cvijećem

(slika 12) te manji kontrolni prostor kod samog ulaza. Arhitektonsko rješenje zgrade treba istražiti kroz arhitektonsko-urbanistički natječaj zajedno sa zgradom mrtvačnice, uprave, kolumbarija i grobne crkve.

Slika 11: Hodnik unutar zgrade mauzoleja ili Slika 12: Mokri čvor unutar zgrade mauzoleja ili kolumbarija, San Francisco kolumbarija, Oakland

Kolumbarij je grobna građevina koja služi za smještaj posmrtnih ostataka umrlih nakon kremiranja i planirana je neposredno uz glavni ulaz sa ceremonijalnog trga u južnom dijelu groblja. Zgrada kolumbarija je obično monumentalnog obilježja i sastoji se od većeg broja dvorana (kripti) u kojima se smještavaju posmrtni ostaci (urne sa pepelom). Osim kripti, prostorija za smještaj posmrtnih ostataka koje ne bi smjele biti prolazne već povezane nizom hodnika (slika 11). bez ukopnih mjesta, ova grobna građevina sadrži manji sanitarni i mokri

čvor - prostorija za smještaj i pripremu manjih vaza sa cvijećem (slika 12) te manji kontrolni prostor kod samog ulaza. Arhitektonsko rješenje zgrade treba istražiti kroz arhitektonsko- urbanistički natječaj zajedno sa zgradom mrtvačnice, uprave, mauzoleja i grobne crkve. Grobna polja su unutrašnji dijelovi groblja koji se sastoje od grobnih redova sa grobnim mjestima (na primjeru ovog groblja) organiziranim obostrano u odnosu na grobnu stazu. Prema važećem Pravilniku grobno polje nema više od 200 grobnih mjesta. U načelu, grobna polja su oivičena grobnim alejama ili glavnim grobnim stazama. Na području obuhvata ovog DPU-a (južno od lokalne ceste L10153) nije predviđeno da pristup grobnim mjestima bude direktno sa neke od rubnih grobnih staza (grobne aleje ili glavne grobne staze). Na području obuhvata ovog DPU-a razlikujemo ukupno deset (odnosno dvanaest)

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 23 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

vrsta grobnih polja u odnosu na vrstu grobnih mjesta i način ukopa/polaganja posmrtnih ostataka. Opis grobnih polja i pojedinih grobnih mjesta dat je u poglavlju 2.2. U sjeverozapadnom dijelu starog dijela groblja predviđeno je uređenje grobnog klesarstva i gospodarstva te manjeg rasadnika. Gospodarstvo je dio vanjskih grobnih površina na kojima se nalaze pomoćne građevine (spremišta) za grobne strojeve, alate kao i potrebni građevni materijal za uređivanje i održavanje grobnih sadržaja i površina. Klesarstvo je dio vanjskih grobnih površina na kojima se obavlja izrada novih, odnosno obnova ili rekonstrukcija/popravak postojećih grobnih uređaja. Rasadnik je vanjski dio groblja na kojem se uzgajaju biljne vrste za sadnju i obnovu biljnog fonda na području groblja. Grobna oprema predstavlja onaj skoro nevidljivi dio groblja, kao što su klupe, koševi, manji i veći kontejneri za grobni otpad sa mogućnošću razdvajanja organskog (prirodno cvijeće) od anorganskog otpada (umjetno cvijeće, svijeće), grobne slavine, oznake grobnih polja (slika 13), table sa planom groblja (slika 14), …

Slika 13: Oznaka grobnog polja, Markovo polje – Slika 14: Tabla sa planom groblja, Mirogoj, sjever, Zagreb Zagreb

Zgrade i kiosci za prodaju sitne grobne opreme (zgrade za trgovinu) predstavljaju prostore izvan granica groblja koji služe za prodaju cvijeća, grobnih vijenaca i svijeća planirani su izvan ograde groblja. Na prostoru unutar „zapadnog kružnog toka“ planira se izgradnja niza građevina za te potrebe kao i duž lokalne prometnice L10153. Planom se predlaže da se oblik i izgled ovih zgrada također utvrdi natječajem, zajedno sa glavnim grobnim građevinama. Pored istočnih i zapadnih ulaza u groblje planirana je postava kioska (privremenih građevina) za prodaju.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 24 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2.2. DETALJNA NAMJENA I ORGANIZACIJA GROBNIH POVRŠINA

Ovim detaljnim planom uređenja proširenja groblja Markovo polje, u južnom dijelu groblja planirano je uređenje 231 grobno polje za klasičan podzemni ukop te 14 grobnih polja za nadzemno polaganje urni (kolumbarijski zid) uz zapadni, istočni i sjeverni rub južnog (novog) dijela groblja, odnosno 7 grobnih polja za izgradnju nadzemnih grobnica (mauzolejski zid) uz južni rub južnog (novog) dijela groblja.

U sjevernom dijelu groblja planirano je preuređenje središnjeg dijela groblja uz sjevernu grobnu kapelu za 6 grobnih polja sa obiteljskim mauzolejima, uređenje 56 grobnih polja za polaganje urni (krajnji istočni dio) te 15 grobnih polja za nadzemno polaganje urni (kolumbarijski zid) uz južni rub groblja prema lokalnoj cesti L10153), odnosno 4 grobna polja za izgradnju nadzemnih grobnica (mauzolejski zid) uz sjeverni rub sjevernog dijela groblja.

Osim novopredloženog polaganja posmrtnih ostataka u ukopna mjesta unutar zgrade kolumbarija ili javnog mauzoleja, ovim Detaljnim planom uređenja planirano je uređenje ukupno dvanaest (12) vrsta grobnih polja, u ovisnosti o vrsti grobnih mjesta (9), a koja su opisana u nastavku, iza tabličnog prikaza broja grobnih mjesta po vrstama i grobnim poljima. 1. Grobno polje za uređenje zemljanih grobova 2. Grobno polje za uređenje pseudogrobnica 3. Grobno polje za izgradnju podzemnih grobnica 4. Grobna polja za izgradnju obiteljskih mauzoleja 5. Mješovita grobna polja za uređenje pseudogrobnica i podzemnih grobnica 6. Mješovita grobna polja za uređenje pseudogrobnica i obiteljskih mauzoleja 7. Mješovita grobna polja za izgradnju podzemnih grobnica i obiteljskih mauzoleja 8. Mješovita grobna polja za izgradnju pseudogrobnica, podzemnih grobnica i obiteljskih mauzoleja 9. Grobna polja za uređenje ukopanih kaseta za urne 10. Grobna polja za uređenje ukopanih kaseta za urne u šumi 11. Grobna polja za izgradnju kolumbarijskog zida 12. Grobna polja za izgradnju mauzolejskog zida

Tablični prikaz vrste i broja grobnih mjesta po pojedinim etapama i grobnim poljima u južnom, istočnom i sjevernom dijelu groblja Markovo polje dat je u nastavku. Oznaka (*) u grobnom polju mauzolejskog ili kolumbarijskog zida pojašnjava da će se točan broj grobnih/ukopnih mjesta u pojedinom polju utvrditi prilikom izrade glavnog projekta pojedinog dijela zida. Isto se odnosi i na šumska polja u Gaju urni. Točan broj grobnih mjesta znat će se nakon izrade njihovog detaljnog pejzažnog uređenja, a koje će se izraditi nakon što se snime sva vrjednija stabla unutar pojedinog polja.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 25 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Markovo polje – JUG I etapa Markovo polje – JUG II etapa zid zid zid zid zid Mali Mali Mala Mala grob grob grob Urne Urne Urne polje polje Veliki Veliki Velika Velika Velika Pseudo Pseudo Pseudo Grobno Grobno Grobno Kolumb. Kolumb. Zemljani Zemljani Zemljani grobnica grobnica grobnica grobnica grobnica grobnica grobnica mauzolej mauzolej mauzolej mauzolej mauzolej Mauzolej. Mauzolej. Mauzolej. 1. 12 58. 76 34 2. 12 59. 190 3. 12 60. 190 4. 4 1 61. 76 22 3 5. 4 1 62. 4 1 6. 10 63. 4 1 7. 10 64. 186 8. 6 65. 190 9. 52 22 66. 76 34 10. 144 67. 76 34 11. 162 68. 174 12. 68 32 69. 152 13. 76 34 70. 102 14. 190 71. 102 15. 152 72. 128 3 16. 102 73. 4 1 17. 102 74. 4 1 18. 152 75. 34 19. 190 76. 76 34 20. 34 77. 190 21. 76 34 78. 190 22. 190 79. 76 34 23. 190 80. 72 34 24. 76 34 81. 4 1 25. 76 34 82. 4 1 26. 190 83. 166 3 27. 152 84. 76 34 28. 102 85. 76 34 29. 102 86. 190 30. 152 87. 152 31. 190 88. 102 32. 34 89. 102 33. 76 34 90. 152 34. 190 91. 186 35. 190 92. 68 36. 76 34 93. 170 37. 76 34 94. 170 38. 190 95. 68 30 39. 152 96. 68 30 40. 26 97. 148 3 41. 26 98. 4 1 42. 152 99. 4 1 43. 190 100. 68 30 44. 34 101. 68 30 45. 76 22 3 102. 170 46. 190 103. 136 47. 190 104. 68 3 48. 76 34 105. 68 3 49. 76 34 106. 136 50. 174 107. 107 51. 152 108. 68 52. 102 109. 170 53. 96 110. 170 54. 4 1 111. 68 30 55. 3 1 112. 68 30 56. 166 3 113. 170 57. 34 114. 168 232. 132 (*) 115. 4 1 233. 135 (*) 116. 4 1 234. 513 (*) 117. 68 20 3 235. 474 (*) 118. 170 236. 441 (*) 119. 136 237. 231 (*) 120. 68 3 238. 231 (*) 121. 68 3

122. 136 123. 170 4 0 0 (*) 62 21

174 239. 306 (*) 2157 4696 4696 1176 I etapa 240. 306 (*)

0 0 0 (*) 67 10 612 174

6017 1072 II etapa

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 26 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Markovo polje – JUG III etapa Markovo polje – JUG IV etapa zid zid zid zid zid Mali Mali Mala Mala grob grob grob Urne Urne Urne polje polje Veliki Veliki Velika Velika Velika Pseudo Pseudo Pseudo Grobno Grobno Grobno Kolumb. Kolumb. Zemljani Zemljani Zemljani grobnica grobnica grobnica grobnica grobnica grobnica grobnica mauzolej mauzolej mauzolej mauzolej mauzolej Mauzolej. Mauzolej. Mauzolej. 124. 76 36 188. 76 34 125. 190 189. 190 126. 190 190. 190 127. 76 36 191. 76 34 128. 76 36 192. 76 34 129. 190 193. 190 130. 190 194. 174 131. 76 24 195. 76 34 132. 4 1 196. 76 34 133. 4 1 197. 190 134. 186 198. 7 135. 152 199. 5 136. 102 200. 4 137. 102 201. 6 138. 152 202. 32 26 139. 186 203. 76 34 140. 76 34 204. 190 141. 190 205. 190 142. 190 206. 76 34 143. 76 34 207. 76 34 144. 76 34 208. 190 145. 190 209. 190 146. 190 210. 34 147. 76 34 211. 104 148. 72 34 212. 190 149. 4 1 213. 76 34 150. 4 1 214. 24 30 151. 128 3 215. 2 152. 102 216. 4 153. 84 217. 52 154. 118 3 218. 160 155. 4 1 219. 160 156. 4 1 220. 52 157. 34 221. 52 158. 76 34 222. 160 159. 190 223. 160 160. 190 224. 52 161. 76 34 225. 70 42 162. 76 34 226. 80 36 163. 190 227. 80 36 164. 190 228. 70 42 165. 76 34 229. 80 166. 76 34 230. 80 36 167. 166 3 231. 70 42 168. 4 1 245. 129 (*) 169. 3 1 246. 246 (*) 170. 96 247. 273 (*) 171. 96 248. 273 (*) 172. 4 1 249. 249 (*) 173. 3 1 250. 279 (*) 174. 146 3 251. 300 (*) 175. 28 252. 558 (*) 176. 76 34 253. 159 (*) 177. 190 254. 231 (*) 178. 190

179. 76 34 0 0 0 (*) (*) 28 519 180. 76 34 174 630 2178 3932 3932

181. 190 IV etapa 182. 174 183. 76 34 184. 76 34 185. 190 186. 152 187. 25 241. 306 (*) 242. 306 (*) 243. 231 (*) 244. 231 (*)

0 0 0 (*) 50 10 174 1074 5866 5866 1311 III etapa

Markovo polje – ISTOK 53. 168 54. 168 55. 186 56. 160 zid zid zid Mali Mala grob grob Urne Urne polje Veliki

Velika Velika 57. 255 (*) Pseudo Pseudo Grobno Grobno Kolumb. Zemljani Zemljani grobnica grobnica grobnica grobnica mauzolej mauzolej mauzolej Mauzolej. Mauzolej. 58. 255 (*) 1. 192 59. 339 (*) 2. 192 60. 339 (*) 3. 192 61. 174 (*) 4. 192 62. 174 (*) 5. 108 63. 186 (*) 6. 108 64. 369 (*) 7. 144 65. 417 (*) 8. 144 66. 435 (*) 9. 108 10. 108

šumska 11. 0 0 0 0 0 0 0

polja (*) 6598 šumska 2943 12. polja 13. 108

14. 108 15. 144 Markovo polje - SJEVER 16. 144 Novo uređena grobna polja unutar postojećeg groblja 17. 108 18. 108 zid zid zid

19. 144 Mali Mala grob grob Urne Urne polje Veliki Velika Velika Pseudo Pseudo Grobno Grobno Kolumb. Zemljani Zemljani grobnica grobnica grobnica grobnica mauzolej mauzolej mauzolej

20. 144 Mauzolej. 21. 168 1. 5 22. 168 2. 3 šumska 23. 3. 3 polja 4. 5 šumska 24. 5. 2 polja 6. 4 šumska 25. 7. 456 polja 8. 342 šumska 26. 9. 342 polja 10. 285 šumska 27. 11. 162 (*) polja 12. 522 (*) šumska 28. 13. 474 (*) polja 14. 474 (*) 29. 168 15. 144 (*) 30. 168 31. 168 32. 168 1776 33. 168 0 0 0 0 0 22 0 1425 34. 168 (*)

35. 168 SJEVER 36. 168 37. ŠP 38. ŠP 39. ŠP Zvjezdica (*) uz broj označava maksimalni 40. ŠP 41. 120 mogući broj kaseta (niša) odnosno mauzoleja 42. 120 u grobnom zidu. Točan broj će se utvrditi 43. 138 44. 138 glavnim projektom. 45. 120 Isto se odnosi i na broj grobnih mjesta 46. 120 (ukopanih kaseta za urne) u šumskim poljima 47. 138 48. 138 Gaja urni, gdje će se broj kaseta utvrditi nakon 49. 168 izrađenog projekta na temelju snimka stabala 50. 168 51. 186 sa promjerom deblja većim od 20 cm. 52. 186

Ovim Detaljnim planom uređenja planirano je uređenje velikog broja grobnih mjesta. Prema izračunu iz prethodnih tablica po pojedinim dijelovima groblja i planiranim etapama, može se govoriti o skoro 45.000 novih grobnih mjesta. Konačan broj grobnih mjesta po pojedinim dijelovima groblja vidljiv je iz naredne tablice, ali se broj grobnih mjesta u planiranim kolumbarijskim i mauzolejskim zidovima treba uzeti sa rezervom, jer će se točan broj znati nakon izrade glavnog projekta za svaku dionicu zida.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 27 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Isto se odnosi i na utvrđivanje točnog broja grobnih mjesta unutar tzv. Šumskih polja (ŠP) na području Gaja urni, a gdje će se točan broj mjesta utvrditi tek nakon što se izvrši detaljno snimanje svih postojećih stabala promjera debla većeg od 20 cm. Tek tada će se moći izraditi detaljan plan rasporeda grobnih mjesta.

Zajedno sa već postojećim brojem grobnih mjesta na starom dijelu groblja Markovo polje, kao i uređenom dijelu groblja iz I etape koja je započeta 1996. Godine na ovom groblju bi se u konačnici moglo naći skoro 70.000 grobnih mjesta.

U nastavku su dati detaljni opisi pojedinih vrsta grobnih mjesta.

Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid JUG 696 20511 4189 62 138 52 0 2178 4362 (*) ISTOK 0 0 0 0 0 0 6598 0 2943 (*) SJEVER 0 0 0 0 0 22 0 1425 1776 (*) UKUPNO 696 20511 4189 62 138 74 6598 3603 9081 (*)

UKUPNO 25670 6598 3603 9081 (*)

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 28 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

1. Zemljani grob – grobno mjesto sa najviše tri ukopna mjesta izvedena u dubinu grobnog mjesta (slika 15). Polaganje lijesa vrši se direktno u zemlju. Grobni uređaj sastoji se samo od vodoravne ili okomite (postavljene na temelj-samac) nadgrobne ploče sa podacima o pokojniku(cima). Neto tlorisna veličina grobnog mjesta iznosi 1,60x2,50 metra. Grobna staza, širine 1,00 metar, uz grobni red ne smije biti popločena već je isključivo zatravnjena, kao samo grobno mjesto. Zemljani grobovi su planirani na četiri grobna polja unutar južnog dijela groblja i izvodit će se isključivo kao jednored (grobna staza sa samo jednim redom grobnih mjesta). Razdvajanje grobnih redova sa živicom nije moguće, jer je cjelokupna površina grobnog polja zamišljena kao veliki travnjak.

Slika 15: Zemljani grob, Boston, USA Slika 16: Pseudogrobnica, Brezovica

2. Pseudogrobnica – grobno mjesto sa najviše tri ukopna mjesta u dubinu (slika 16). Polaganje lijesa vrši se direktno u zemlju. Grobni uređaj je skoro identičan onom za klasičnu (zidanu) grobnicu i sastoji se od grobnog okvira preko koje se postavlja vodoravna nadgrobna ploča. Okomita nadgrobna ploča postavlja se na trakasti temelj za cijeli grobni red. Tlorisna veličina grobnog mjesta iznosi 1,60x2,50 metara.

3. Grobnica – grobno mjesto izvedeno kao ukopana betonska prostorija za polaganje lijesa (slika 17). Grobni uređaj sastoji se od vodoravne nadgrobne ploče koja se postavlja ili direktno na stropnu ploču grobnice ili na betonski okvir izveden uz rub grobnog otvora grobnice te okomite nadgrobne ploče koja se postavlja na serklaž zadnjeg zida grobnice. Grobnice se u načelu trebaju izvesti istovremeno za cijeli grobni red. Na području južnog dijela groblja planirane su dvije vrste podzemnih grobnica male (4 ili 6 ukopnih mjesta) i velike (8 ili 12 ukopnih mjesta). Velike grobnice planirane su neposredno kod ulaza, pored zgrade javnog mauzoleja i zgrade kolumbarija. Tlorisna veličina grobnog mjesta male grobnice iznosi 1,75x2,90 metara, a velike grobnice 3,20x2,90 metara.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 29 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Slika 17: Grobnica, Vukovar Slika 18: Obiteljski mauzolej, Mirogoj

4. Obiteljski mauzolej – grobno mjesto vrlo reprezentativnog položaja i izgleda. Sastoji se od podzemnog i/ili nadzemnog dijela građevine (slobodnostojeće ili u nizu) za polaganje većeg broja ljesova (slika 18). Polaganje lijesa vrši se ili u podzemni skupni dio ili u nadzemne zasebne „ćelije“. Nadzemni dio građevine treba biti umjetnički oblikovan i ukrašen, visine do 5,00 m. Prosječna tlorisna veličina manjeg mauzoleja (do najviše 24 ukopna mjesta) iznosi 3,00x3,00 metra, a većeg mauzoleja (do najviše 36 ukopnih mjesta) iznosi 5,00x5,00 m.

Slika 19: Mauzolejski zid/podzid – više ukopnih Slika 20: Mauzolejski zid (niz obiteljskih mauzoleja) mjesta, Gornje Vrapče – više ukopnih mjesta, San Francisco

5. Mauzolejski zid – nadzemno grobno mjesto sa jednim ili više ukopnih mjesta (slika 19 i 20). Polaganje lijesa u nadzemnu kasetu može biti čeono ili uzdužno. Najčešće se koristi kao arhitektonski oblikovana ograda groblja ili podzid za zaštitu grobnih površina. Zbog lakše pristupačnosti ukopna mjesta (grobne kasete za ulaganje lijesa) postavljaju se u najviše tri (3) visine (reda). Bruto dimenzije jednog ukopnog mjesta su od 0,80x0,80x2,40 metara do najviše 1,00x1,00x3,00 metra. Obzirom na način polaganja lijesa, širina mauzolejskog zida može biti najmanje 3,00 metra (za jednostruko čeono i višestruko uzdužno polaganje lijesa). Mauzolejski zid može biti izveden i kao niz obiteljskih mauzoleja (slika 20), visine do 3,50 m.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 30 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Slika 21: Nadzemna grobnica – čeoni postav Slika 22: Nadzemna grobnica – dužni postav unutar zgrade mauzoleja, Oakland unutar zgrade mauzoleja, Genova 6. Mauzolejska grobnica – grobno mjesto unutar zgrade mauzoleja sa najviše tri ukopna mjesta (slika 21 i 22). Polaganje lijesa u nadzemnu kasetu može biti čeono ili uzdužno. U načelu se izvodi kao pregradni zid između dvije prostorije unutar zgrade mauzoleja. Moguće je da niz kaseta (u okomitom nizu) bude izveden ili samostalno ili prislonjen uz tanji zid prostorije. Zbog pristupačnosti do samog ukopnog mjesta postavljaju se u najviše tri (3) visine (reda). U protivnom treba osigurati pristupačnost uz pomoć pokretnih ljestvi koje se nalaze uz svaku plohu „zida“ sa grobnicama. Bruto veličina pojedinog grobnog mjesta je najviše 1,00x1,00x3,00 (čeono), odnosno 3,00x3,00x1,00 metar (uzdužno).

7. Ukopna kaseta za urne – grobno mjesto sa 4, 6 ili 9 ukopnih mjesta za polaganje urni sa pepelom (slika 23). Veličina grobne parcele, obzirom na radijalno planirane grobne staze, kreće se od 1,20 do 1,60 metara u širinu uz grobnu stazu, sa stalnom dubinom od 1,50 metara. Dimenzija kasete iznosi 60x60x50 cm (za 4 urne), 90x60x50 cm (za 6 urni), 90x90x50 cm (za 9 urni). Kao poklopac služi kamena ili metalna ploča na koju se ispisuju podaci osoba čiji je posmrtni pepeo položen u urne u toj kaseti. Nije prihvatljivo da se izvode okomiti nadgrobni uređaji (ploče sa imenima).

Slika 24: Nadzemna kaseta za urne unutar Slika 23: Ukopna kaseta za urne, Gaj urni kolumbarijskog zida, Genova, Italija

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 31 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

8. Nadzemna kaseta za urne unutar kolumbarijskog zida (kolumbarijska niša) - nadzemno grobno mjesto (ovisno o „dubini“ niše) za 2, 3, 4, 6, ili 9 ukopnih mjesta za polaganje urni sa pepelom (slika 24). Bruto dimenzija kasete iznosi od 50x50x60 cm (4 urne) do 75x50x50 cm (6 urni), odnosno 50x50x75 cm (6 urni) do 75x50x75 cm (9 urni). Obzirom na potrebnu pristupačnost poželjno je da se izvedu najviše 4 reda kaseta u visinu. Kasete mogu biti polumontažne ili se izvode na licu mjesta kao monolitna konstrukcija. Kao poklopac služi kamena ploča na koju se ispisuju podaci osoba čiji je posmrtni pepeo položen u urne u toj kaseti. Visina kolumbarijskog zida ne smije biti veća od 2,50 metara.

9. Nadzemna kaseta za urne unutar zgrade kolumbarija – grobno mjesto za jedno do 8 (ili više) ukopnih mjesta za polaganje urni sa pepelom (slika 25 i 26). Ova vrsta grobnih mjesta najprihvatljivija je za zatvorene prostore (zgrade kolumbarija, kada ujedno predstavljaju i „zidnu oblogu“ pojedine pogrebne prostorije. Obzirom na različitost oblika i veličine same urne za smještaj pepela, kapacitet i veličina same kasete je raznolika. Od grobnih uređaja, osim pločice sa imenima pokojnika čiji se posmrtni pepeo nalazi u toj kaseti/urni dobro je predvidjeti i ostali sitni grobni inventar – male grobne vaze i postolja za svijeću.

Slika 25: Nadzemna kaseta za urne (skupna) Slika 26: Nadzemna kaseta za urne unutar zgrade kolumbarija, Oakland, (pojedinačna) unutar zgrade Kalifornija kolumbarija, Oakland, Kalifornija

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 32 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2.3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Unutar područja obuhvata DPU-a proširenja groblja Markovo polje, planirane su kolne, pješačko-kolne i pješačke površine. Prostornim planom Grada Zagreba planirano je širenje groblja Markovo polje i južno od lokalne ceste L10153, tako da ona predstavlja okosnicu prometne pristupačnosti do groblja. Današnja ulica Aleja tišine ovim Planom se planira pretvoriti isključivo u stambenu ulicu koja bi se pod pravim kutom spojila sa produženom lokalnom cestom L10153 prema zapadu (Županijskoj cesti Ž1009 Kašina – Markovo polje – Sesvete – Ž1026).

2.3.1. Kolni promet izvan grobnih površina Nešto južnije od današnje mrtvačnice u sjevernom (starom) dijelu groblja planira se izvedba kružnog toka preko kojeg bi se omogućio kolni pristup do parkirališta za potrebe posjetitelja groblja i to uz zapadni rub južnog proširenja groblja, zatim kolni pristup do zgrada mrtvačnice, te do autobusnog stajališta kao i stajališta za taksi vozila (slika 27). Uz sjeverni rub kolnika L10153 planira se izvedba stajališta za autobus (ulazna stanica) u smjeru zapada

Slika 27: Prijedlog prometnih zahvata na L10153 unutar DPU-a proširenja groblja (Sesveta i Grada Zagreba). Izlazna stanica iz smjera Grada Zagreba, kao i naselja Popovec planirana je u jugozapadnom dijelu kružnog toka. Ulazna stanica za autobusne linije u smjeru Popovca bila bi nešto istočnije, uz južni rub kolnika L10153. Dodatna autobusna stajališta, u vrijeme vršnih opterećenja, planirana su neposredno uz pješački most koji povezuje južni i sjeverni dio groblja. Na krajnjem istoku, neposredno uz Gaj urni, planirana je izvedba još jednog kružnog toka i to na križanju L10153 sa parkirališnim ulicama prema sjeveru i jugu. Ovaj kružni tok može ujedno poslužiti i kao okretište za zglobni gradski autobus

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 33 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

kojim bi se posjetitelji groblja iz smjera Zagreba, odnosno iz smjera istoka (naselje Popovec) mogli dovesti do krajnjeg istočnog ruba groblja. Uz sjeveroistočni rub sjevernog dijela groblja (između grobnih površina za klasičan ukop i Gaja urni sa površinama za polaganje urni sa pepelom) planirane su parkirališne površine za ukupno 279 osobnih automobila (od tog broja za invalide planirano je 24 mjesta). Uz istočni rub južnog dijela groblja planirano je ukupno 286 parkirališnih mjesta (30 za invalide), a uz zapadni rub južnog dijela groblja još 221 parkirališnih mjesta (20 za invalide). Osim ovih planiranih parkirališnih površina treba spomenuti i postojeći parking sjeverno od kolnika L10153, kod južnog ulaza u sjeverni dio groblja Markovo polje sa ukupno 93 parkirališna mjesta (5 za invalide). To znači da je ovim DPU-om proširenja groblja Markovo polje planirana izvedba ukupno 879 parkirališnih mjesta od kojih je 79 planirano za invalide.

2.3.2. Kolni i pješački promet unutar grobnih površina

Kolni promet unutar groblja nije dozvoljen. Ovim DPU-om proširenja groblja planirano je nekoliko vrsta grobnih pješačkih površina. Iznimno se dozvoljava kretanje električnom vozilu koje služi ili za razvoženje osoba sa poteškoćama u kretanju do određenih grobnih polja, odnosno za kretanje komunalnog vozila groblja. Kretanje spomenutog vozila treba dozvoliti isključivo duž grobnih aleja i glavnih grobnih staza, a nikako po glavnoj grobnoj aveniji ili po glavnim grobnim alejama. Kretanje pješaka je dozvoljeno svim površinama i grobnim stazama. Glavna grobna avenija groblja Markovo polje proteže se u smjeru sjever – jug i to od sjeverne grobne kapele preko pješačkog mosta pa sve do južne grobne kapele. Sastoji se od dvije grobne aleje širine 5,00 metara na međusobnom razmaku od 20,00 metara. U vanjskom zelenom pojasu predviđena je sadnja drvoreda, dok unutrašnji dio (između dvije aleje) ostaje isključivo travnat sa sadnjom grmlja do najviše 1,00 metar visine. Sa glavne grobne avenije dozvoljava se samo pristup do obiteljskih mauzoleja, koji su planirani u grobnim poljima uz središnji grobni trg sa simbolom groblja. Jedna glavna grobna aleja južnog dijela groblja Markovo polje, širine 5,00 metara povezuje istočni i zapadni ulaz, a druga u smjeru sjever-jug povezuje jedan od četiri ulaza na sjeveru sa trgom skulpture na jugu. Obostrano je planirana sadnja drvoreda sa širokim krošnjama. Ne dozvoljava se osnivanje grobnih mjesta sa pristupom sa ovih glavnih grobnih aleja. Treća glavna grobna aleja povezuje ceremonijalni trg sa južnom grobnom kapelom. Na mjestima sjecišta sa grobnim alejama predviđeno je uređenje kružnih trgova uz čiji rub je predviđena izgradnja obiteljskih mauzoleja. Širina i ove glavne grobne aleje je 5,00 metara.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 34 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Grobna aleja je grobna pješačka površina širine 5,00 metara sa obostranom sadnjom stabala sa manjim krošnjama. Zbog svoje širine dozvoljava se kretanje grobnog električnog vozila sa prijevoz posjetilaca groblja. Ne dozvoljava se osnivanje grobnih mjesta sa pristupom sa ove aleje. Grobna aleja obrubljuje grobno polje bar sa tri strane. Glavna grobna staza je grobna pješačka staza širine 3,00 metra tako da se i njom dozvoljava kretanje grobnog vozila. Duž ove staze planirana je sadnja isključivo grmolikog bilja. Ne dozvoljava se osnivanje grobnih mjesta sa pristupom sa ove staze. Glavna grobna staza obrubljuje grobno polje po jednoj strani. Grobna staza nalazi se unutar pojedinog grobnog polja i širine je 1,60 i služi za pristup do pojedinih grobnih mjesta unutar grobnog reda. Širina grobnih staza uz rub grobnih polja za urne iznosi 5,00 metara, dok su grobne staze unutar pojedinog polja širine 80 cm. Pješački most, širine 12,00 metara, služi za pješačko povezivanje dva dijela groblja Markovo polje (sjeverni i južni dio), i zbog toga nagib ne smije biti veći od 5,5%. Kako prelazi preko lokalne ceste L10153, kod njegovog projektiranja potrebno je osigurati propisanu najmanju svijetlu visinu za prolaz teretnih vozila koja se kreću ovom prometnicom. Grobne trgove na području obuhvata DPU-a dijelimo na središnji grobni trg, ulazne trgove, ostale trgove, te ostale servisne površine uz grobna polja. Središnji grobni trg nalazi se u sjecištu glavne grobne aleje (I-Z) i glavne grobne avenije. Na njemu će se postaviti simbol groblja – križ, te urediti prostor za paljenje svijeća. Ulazni trgovi nalaze se kod ulaza na grobne površine i razlikuju se u svojoj veličini. U načelu na njima se treba postaviti isključivo tabla sa planom groblja te nekoliko klupa za sjedenje. Ostali trgovi na području groblja planirani su isključivo u sjecištu pojedinih glavnih grobnih staza i aleja i mogu poslužiti za postavu umjetničkih skulptura. Na sjecištu glavnih grobnih staza i grobnih staza planirane su manje servisne površine na kojima se treba urediti prostor za smještaj kontejnera za grobni otpad, klupe i grobna slavina.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 35 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2.3.3. Vodoopskrba, odvodnja i odlaganje grobnog otpada

Osim sanitarnih čvorova unutar glavnih grobnih građevina (mrtvačnica, uprava, zgrada kolumbarija i zgrada mauzoleja) na vodoopskrbnu mrežu treba spojiti sve grobne slavine koje su planirane duž glavnih grobnih staza. Paralelno sa izvođenjem vodoopskrbe po spomenutim lokacijama treba se izvesti i odvodnja. Osim odvodnje na koju će se morati spojiti svi sanitarni prostori unutar pojedinih građevina, trebat će izvest i odvodnju sa grobnih slavina, predvidjeti izvedbu grobne kanalizacije za odvodnju iz grobnica svih veličina, kao i mauzoleja. Odvodnja oborinske vode predstavlja poseban problem, kako zbog nagiba terena, tako i zbog činjenice da će veliki dio površine groblja postati vodonepropusan (zbog izvedbe grobnih uređaja od kamena te asfaltiranja/popločenja grobnih staza i aleja). Odvodnja oborinske vode sa rubnih prometnih površina na sjeveru i zapadu (cesta i parkirališta) planirat će se zasebno, a prije ispusta u sustav odvodnje ostale oborinske vode morat će proći preko mastolova. Točan položaj i kapacitet pojedinog mastolova utvrdit će se glavnim projektom, a u skladu sa etapnošću provedbe. Cijeli teren južno od ceste Aleja Tišine ima pad prema istoku. Zapadni rub područja planiranog za proširenje groblja Markovo polje ima najvišu kotu i to približno 142,00 metara nv. Uz taj rub planirane su površine za uređenje parkirališta za potrebe groblja. Zapadnije od planiranog parkirališta teren se još nešto malo uzdiže (do kote +142,50 mnv), a zatim pada prema zapadu sve do ceste za Kašinu, odnosno kote od cca +131,50 mnv na krajnjem jugozapadu pa do +134,50 mnv na sjeverozapadu. Uz sjeverni rub planiranog širenja groblja nalazi se današnja Aleja Tišine koja se nalazi na koti +141,50 mnv na krajnjem zapadu, odnosno +133,50 mnv na istočnom dijelu. Za potrebe današnjeg groblja sjeverno od ove ceste postavljen je kolektor unutar cestovnog pojasa. Skoro cijeli stočni rub groblja proteže se duž postojećeg poljskog puta koji se skoro u cijelosti nalazi na koti +133,50 mnv. Visinska kota južnog ruba područja planiranog za širenje groblja kreće se od + 142,00 mnv na krajnjem zapadu pa sve do 133,50 mnv na krajnjem istočnom dijelu. Iz ovog visinskog opisa terena predviđenog za širenje groblja južno od ceste Aleja Mira jasno je da je cijeli teren u blagom padu prema istoku i to za prosječnu apsolutnu veličinu od 8,50 metara, što na prosječnoj širini groblja mjerenoj u smjeru istok-zapad (850 m) daje prosječan nagib od 1%. Jugozapadna granica obuhvata podudara se sa smjerom pada terena tako da se ne trebaju očekivati veće količine oborinskih voda iz tog smjera, a također ne očekuje se veća količina oborinskih voda sa terena zapadno od granice groblja

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 36 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

jer se vrlo brzo nakon te granice teren spušta prema zapadu, cesti za Kašinu pa će se oborinska voda sa tog dijela prirodnim padom spuštati prema toj prometnici. Teren istočno od groblja je u daljnjem padu prema istoku tako da se ne očekuje utjecaj oborinskih voda sa tog dijela na količinu oborinskih unutar obuhvata proširenja groblja. Istočno od planiranog širenja groblja, nalazi se otvoreni kanal koji danas prikuplja višak oborinske vode sa poljoprivrednih površina i koji tu vodu odvodi prema jugu (slika 28). Taj se kanal treba urediti i iskoristiti za odvodnju oborinske vode sa grobnih površina.

Slika 28: položaj otvorenih kanala izvan područja DPU-a koji bi se mogli koristiti kod odvodnje oborinskih voda

Kako će veći dio grobnih površina biti vodonepropusan (asfaltno-betonske staze i kamenom prekrivena grobna mjesta) kod izračuna količine oborinske vode i potrebnih profila odvodnih cijevi treba računati da će skoro 75% površine groblja u svakoj etapi biti vodonepropusno i da će sa te površine trebati prikupiti i odvesti oborinsku vodu. Kod uređenja novog Gaja urni količina oborinske vode biti će minimalna jer će najveći dio površine ostati travnat.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 37 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Točno dimenzioniranje pojedinih dijelova cjevovoda biti će moguće tek prilikom izrade idejnog projekta odvodnje za lokacijsku dozvolu za izgradnju sustava pojedine etape, a na temelju preliminarnog proračuna količina oborinskih voda po pojedinoj etapi izgradnje (uređenja). Odvodne cijevi kod svake etape postavljat će se u tijelu glavnih grobnih aleja i staza, dok će se odvodnja sa grobnih staza (duž grobnih redova) izvesti otvorenim rigolima. Nakon spoznaje o količinama oborinskih voda unutar svake pojedine etape predložit će se i mjere produbljivanja i uređenja postojećih otvorenih kanala koji danas služe za odvodnju sa poljoprivrednih površina. Sva odvodnja oborinske vode sa grobnih površina vršit će razdjelnim sustavom i direktno se vodi do postojećih kanala i potok Črnec koji su istočno od groblja. Sanitarno-tehnološka otpadna voda upušta se također u iste kanale i potok, ali preko prečistača koji je planiran u južnom dijelu Gaja urni (sjeveroistočni dio groblja Markovo polje). Sakupljanje grobnog otpada provodilo bi se u dvije ili tri faze: prvi stupanj prikupljanja i razdvajanja grobnog otpada vršio bi se na samom grobnom polju, odnosno na servisnim trgovima gdje bi se postavili koševi i manji kontejneri za pojedinu vrstu grobnog otpada (razgradivi i nerazgradivi otpad). Zatim bi se ti koševi i kontejneri praznili u veće kontejnere koji bi se razvozili grobnim gospodarskim vozilom po površini groblja. Središnje grobno mjesto za deponiranje, odnosno kompostiranje biljnog otpada, nalazilo bi se u gospodarskom dijelu, odnosno na površini grobnog rasadnika.

2.3.4. Elektroopskrba , plinoopskrba i telekomunikacijska mreža

Istovremeno sa izradom Urbanističke studije cjelokupnog uređenja prostora planiranog za proširenje groblja Markovo polje izrađena je dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove transformatorske stanice, oznake NTS 337 “Markovo Polje - Aleja Mira”. Ona bi bila izgrađena u nivou postojeće prometnice, a u usjeku postojeće padine. Teren za izgradnju planirane transformatorske stanice je u nagiba prema cesti nagiba 24º. Za osiguranje usjeka biti će izgrađena armirano-betonska konstrukcija, dimenzija i detaljima koji će biti određeni u okviru projektne dokumentacije. Za spajanje transformatorske stanice u SN i NN mrežu biti će položeni srednjenaponski i niskonaponski podzemni kabeli, do postojeće mreže. Transformatorska stanica NTS 337 “Markovo Polje - Aleja Mira” ima vlastitu građevinsku parcelu, dok SN kabelski vod te NN kabelski izvodi iz NTS 337 ne tvore vlastitu građevinsku parcelu jer će biti položeni u pojasu prometnice. Vanjski gabariti transformatorske stanice biti će 4.18 x 2.14 m, visine 2.86 m, a veličina parcele 9.62 x 8.73 m,

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 38 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

površine cca 76.5 m2. Pristup transformatorskoj stanici, kao i potpornom zidu, u cilju izgradnje i redovnog održavanja biti će osiguran je s javne površine – puta. Kako objekti ovog naponskog nivoa ne utječu štetno na okoliš, to se ne predviđaju nikakve posebne mjere za njegovu zaštitu. Srednjenaponski priključak nove transformatorske stanice predviđen je polaganjem projektiranih kabela 20 kV, 3xXHE 49-A 1x150/25 mm2, kao spoj na postojeće srednjenaponske kabele – s jedne strane na postojeće kabele u Smičiklasovoj ulici u Popovcu, a s druge strane na postojeće kabele u Zlatarskoj ulici u Markovom polju, ispred transformatorske stanice TS 116 „Markovo polje IV“. Kabeli se polažu u kabelski rov normalne dubine 0.8 m. Zajedno u rov sa kabelima položiti i trakasti uzemljivač Fe/Zn 40x4 mm. Na NNM bile bi spojene samo planirane građevine – nove mrtvačnice u južnom i sjevernom dijelu, zgrada uprave, crkva, zgrada kolumbarija i mauzoleja te prostori cvjećara pored ulaza u groblje i unutar „kružnog toka“ na zapadnom dijelu. Javnu rasvjetu treba planirati samo u vanjskim površinama groblja – ceremonijalni trg, parkirališta, te okretište (kružni tok). Međutim, duž glavne grobne aleje i avenije planiran je također podzemni NN vod na koji bi se mogla priključiti rasvjeta središnjih grobnih trgova i simbola groblja. Zgrade mrtvačnica, upravnu zgradu te grobne crkve treba spojiti na niskotlačni plinoopskrbni vod te na javnu telekomunikacijsku mrežu. Preko lokalne telefonske centrale osigurali bi se svi telefonski priključci za pojedina radna mjesta.

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA

2.4.1. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih građevina i ambijentalnih vrijednosti

Na području predviđenom za razvoj i širenje groblja markovo polje nema posebnih prirodnih niti kulturno-povijesnih vrijednosti. Arheološki lokaliteti na kojima su tijekom vremena pronađeni određeni predmeti i krhotine nisu posebno kartirani. Tijekom uređivanja i redovnog korištenja groblja, u slučaju pronalaska novih artefakata trebat će o tome obavijestiti nadležni ured konzervatorskog odjela u zagrebu i zatražiti posebne uvjete privremenog korištenja i nastavka radova. Na starom dijelu groblja postoji nekoliko starih nadgrobnih uređaja (spomenika) koje bi trebalo evidentirati, snimiti i vrednovati. Po potrebi se proveo postupak zaštite i sanacije/konzervacije. Zbog toga bi trebalo za prostor starog dijela groblja uraditi analitičku studiju kojom bi se evidentirali svi vrijedni grobni uređaji i predložile za njihovu zaštitu i očuvanje.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 39 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2.4.2. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Prilikom izrade projekta uređenja proširenja ovog groblja poštivane su sve odredbe pratećih Zakona i Pravilnika, kako u pogledu struke, tako i u pogledu zaštite okoliša. Predložene veličine grobnih polja nastale su na temelju uobičajenih dimenzija na grobljima Grada Zagreba te postojećih morfoloških karakteristika terena i reljefa na zadanom području. U nastavku teksta navode se najvažnije smjernice za uspješno sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš za vrijeme uređenja i korištenja groblja:

Utjecaj na okolno stanovništvo vizualnom izloženosti i psihološkim djelovanjem

Sama lokacija groblja kao i planirano proširenje nalazi se izvan grada i naseljenih područja, tako da će ovaj prostor biti minimalno izložen pogledu. Predviđenim uređenjem parkirališnih površina i sadnjom drvoreda unutar samog parkirališta stvorit će se dovoljan zaštitni pojas koji i zvučno i vizualno štititi ovaj prostor od susjednih naseljenih područja. To se posebno odnosi na izgradnju zida duž ruba groblja koji graniči sa pojasom lokalne ceste L10153.

Utjecaj na povećanje prometnog opterećenja

Utjecaj na povećanje prometnog opterećenja prisutan je povremeno i to za vrijeme ukopa i u vrijeme vjerskih blagdana. U odnosu na njega nema potrebe poduzimati posebne mjere zaštite, osim urediti planirana parkirališta, stajališta autobusa i njihova okretišta.

Mjere zaštite okoliša s obzirom na hidrogeološke i geomehaničke značajke

Mogući utjecaji proširenje groblja s obzirom na hidrogeološke i geomehaničke aspekte mogući su na kvalitetu podzemnih voda, količinu podzemnih voda i stabilnost terena. Povoljna značajka je da na ovom području nema kvalitetnih vodonosnika pa niti crpilišta podzemne vode koja bi eventualno bila ugrožena. Nepovoljna značajka je visoka razina podzemne vode tijekom kišnog perioda. Zbog toga je vrlo važna kvalitetna izvedba grobne odvodnje. Mjere zaštite okoliša s obzirom na povećanje razine buke Buka koja se javlja na grobljima u redovnom korištenju je povremenog karaktera za vrijeme sprovoda (glazba) te korištenje mehanizacije kod iskopa i održavanja groblja te odvoza komunalnog otpada. Istu nije moguće izbjeći nikakvim posebnim mjerama, ali treba naglasiti da je ona povremena te da će se ista djelomično ublažiti planiranom sadnjom zelenih površina.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 40 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Mjere zaštite okoliša u slučaju ekološke nesreće Do ekološke nesreće na postojećem groblju može doći u slučaju elementarnih nepogoda - potresa, ekstremnih količina oborina, poplava i sl. U slučaju ekološke nesreće sve mjere koje će trebati poduzeti utvrditi će se posebnim projektom sanacije ovisno o razmjerima počinjene štete. Mjere zaštite okoliša tijekom izvođenja pripremnih radova i korištenja groblja Tijekom izvođenja radova, prije svega zemljanih radova, doći će do privremenog opterećenja pristupnih prometnica i samog groblja potrebnom mehanizacijom i transportnim sredstvima (kamion). U vrijeme izvođenja radova doći će i do povećanja razine buke te povremenog povećanja onečišćenja zraka (ispušni plinovi). Ti utjecaji su privremeni i povremeni pa zbog toga nemaju veće značenje. Tijekom izvođenja radova potrebno je: - koristiti ispravnu mehanizaciju i koristiti je strogo u funkciji samih radova pazeći da se ne oštete postojeće grobne površine i postojeća stabla; - redovito održavati postojeće prometnice tj. omogućiti normalno funkcioniranje postojećeg groblja i prometa na državnoj prometnici D2; - Sav višak iskopane zemlje potrebno je odmah odvesti izvan površine groblja na za to predviđeno mjesto; - sve radove izvoditi tijekom dana; Tijekom korištenja groblja potrebno je: - kod iskopa novih grobnih mjesta paziti da se ne oštećuju postojeća grobna mjesta i grobne staze i grobni uređaji, - redovito odvoziti prikupljeni grobni otpad, - održavati grobne staze i aleje, - redovito održavati sve zelene površine i po potrebi obnavljati ih novim materijalom, - izvesti sustav za prikupljanje i kontrolirano odvođenje površinskih voda, te drenažu procjednih voda (za grobnice) s ciljem snižavanja njihove razine do kote koja će biti najmanje 0,5 m niža od kote dna grobova, - redovito kontrolirati sustav odvodnje površinskih voda i po potrebi sanirati neispravne dijelove sustava.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 41 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2.5. PLAN PEJZAŽNOG UREĐENJA

Izbor biljnih vrsta na prostoru predviđenom za proširenje groblja Markovo polje skoro u potpunosti slijedi ideju i vrste koje se koriste u sadnji na sjevernom dijelu groblja, i koje su utvrđene detaljnim planom uređenja iz kraja devedesetih godina. Na taj način se želi zadržati vizualna i organizacijska cjelovitost groblja (list 3B. pejzažno uređenjue). Ali ipak, sa nekoliko detalja i načina sadnje želi se ipak pokazati i na strukturalnu razliku sjevernog i južnog dijela groblja, a posebice Gaja urni na sjeveroistočnom dijelu groblja. U grobnim poljima, iza pojedinih grobnih redova planirana je sadnja živice od tisa (TAXUS BACCATA) i tuja (THUJA OCCIDENTALIS) i biti će šišane na visinu od 1,20 metara radi kako bi se ostvarila jednostavnija preglednost unutar pojedinog grobnog polja. Duž glavnih grobnih staza, grobnih aleja i avenije planirana je naglašena sadnja drvoreda koji bi trebali naglasiti poteze u smjeru istok-zapad i sjever-jug. Između ostalog planiran je crrvenocvjetni kesten (AESCULUS X CARNEA) radi stvaranja hlada na groblju, prekrasnog cvata i izostanka plodova koji bi mogli biti neugodni za posjetitelje. Drvoredi breza (BETULA PENDULA) biti će isprekidani crnogoričnim stablima pačempresa (CHAMAECYPARIS LAWSONIANA) na križanjima polja, a lipe (TILIA GRANDIFLORA) i javori (ACER PSEUDOPLATANUS) predviđeni su zbog svog brzog rasta i bržeg ozelenjavanja prostora. Od nižeg drveća predviđeni su ruj (RHUS TYPHINA) i jarebika (SORBUS AUCUPARIA) koja će također svojim oblikom krošnje te crvenim plodovima obogatiti prostor. Uz obiteljske mauzoleje predviđa se sadnja kuglastih formi javora (ACER PSEUDOPLATANUS "GLOBOSUM") te nježnijih kuglastih bagrema (ROBINIA PSEUDOACCACIA "UMBRICULIFERA"). Na parkiralištima će, radi postizanja hlada, biti posađena crvenolisna stabla ukrasnih šljiva (PRUNUS SERRULATA "KANZAN").

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 42 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

(01) Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje, Grad Zagreb (u nastavku Plan) izrađen je za prostor uređenja cjelokupnog područja za groblje utvrđenog prema PPGZ (Službeni glasnik grada Zagreba br. 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 8/07.) 3.0 POJMOVNIK (01) U ovom Planu koriste se slijedeći pojmovi koji imaju svoja značenja kako slijedi: 1. Grobne građevine 1.1. Mrtvačnica je zgrada u kojoj se nalaze prostorije za smještaj lijesa (odarnice) prilikom posljednjeg ispraćaja pokojnika. Smještena je u vanjskom dijelu groblja. 1.2. Zgrada grobne uprave služi za smještaj prostorija nužnih za smještaj zaposlenika gradskog tijela koje upravlja grobljem. Smještena je u vanjskom dijelu groblja. 1.3. Grobna crkva predstavlja vjersku građevinu koja se, u principu, nalazi u vanjskom dijelu prostora groblja, u neposrednoj blizini mrtvačnice. 1.4. Grobna kapela je manja vjerska građevina koja se nalazi u unutrašnjem dijelu prostora groblja. Može služiti za manje i kraće vjerske obrede i molitve. 1.5. Zgrada javnog mauzoleja, obično je monumentalnog obilježja. Nalazi se u unutrašnjem dijelu groblja i služi za zajednički smještaj posmrtnih ostataka velikog broja ljudi i to u zatvorenom prostoru. 1.6. Zgrada kolumbarija, obično je monumentalnog obilježja. Nalazi se u unutrašnjem dijelu groblja i služi za zajednički smještaj posmrtnih ostataka umrlih nakon kremiranja i to u zatvorenom prostoru. 1.7. Simbol groblja obično je križ ili neki drugi skulptorski simbol. Okolni prostor većinom se koristi za paljenje svijeća u spomen umrlima koji su sahranjeni na nekom drugom groblju. 1.9. Grobni zvonik se postavlja pored glavnog ulaza u groblje i ceremonijalnog trga. Svojom zvonjavom označava trenutak kada lijes pokojnika sa ceremonijalnog trga prolazi kroz glavni ulaz u groblje i povorka ulazi u unutrašnji prostor groblja. 2. Grobna mjesta 2.1. Zemljani grob je grobno mjesto sa najviše tri ukopna mjesta izvedena u dubinu grobnog mjesta. Polaganje lijesa vrši se direktno u zemlju. 2.2. Pseudogrobnica je grobno mjesto sa najviše tri ukopna mjesta u dubinu. Polaganje lijesa vrši se direktno u zemlju. 2.3. Grobnica je grobno mjesto izvedeno kao ukopana betonska prostorija za polaganje lijesa. Ovisno o širini grobnog mjesta može sadržavati ukupno 6 (4) ili 12 (8) grobnih mjesta u tri (dvije) dubine. 2.4. Obiteljski mauzolej je grobno mjesto vrlo reprezentativnog položaja i izgleda. Sastoji se od podzemnog i/ili nadzemnog dijela građevine (slobodnostojeće ili u nizu) za polaganje većeg broja ljesova. Polaganje lijesa vrši se ili u podzemni skupni dio ili u nadzemne zasebne „ćelije“. Nadzemni dio građevine obično je umjetnički oblikovan i oblikovan. 2.5. Mauzolejski zid je nadzemno grobno mjesto sa jednim ili više ukopnih mjesta. Polaganje lijesa u nadzemnu kasetu može biti čeono ili uzdužno. Najčešće se koristi kao arhitektonski oblikovana ograda groblja ili podzid za zaštitu unutrašnjih grobnih površina.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 43 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

2.6. Mauzolejska grobnica je grobno mjesto unutar zgrade mauzoleja sa najviše tri ukopna mjesta. Polaganje lijesa u nadzemnu kasetu može biti čeono ili uzdužno. U načelu se izvodi kao pregradni zid između dvije prostorije unutar zgrade mauzoleja. 2.7. Ukopna kaseta za urne je ukopano grobno mjesto sa 4, 6 ili 9 ukopnih mjesta za polaganje urni sa pepelom. 2.8. Nadzemna kaseta za urne – tip A (kolumbarijska niša) je nadzemno grobno mjesto unutar kolumbarijskog zida za 2, 3, 4, 6, ili 9 ukopnih mjesta za polaganje urni sa pepelom (ovisno o „dubini“ niše). 2.9. Nadzemna kaseta za urne – tip B (kolumbarijska niša) je grobno mjesto za jedno do 8 (ili više) ukopnih mjesta za polaganje urni sa pepelom unutar zgrade kolumbarija. 2.10. Grobni red je niz više grobnih mjesta. Može biti jednostruk ili dvostruk, u odnosu na pristupačnost jednostrano ili obostrano uređenim grobnim mjestima. Prema Pravilniku o grobljima (NN 99/02.) ne smije biti duži od 60,00 metara. 2.11. Grobno polje je dio unutrašnje grobne površine, koje se sastoji od jednog ili više grobnih redova. Grobno polje je u načelu obrubljeno glavnim grobnim stazama/alejama. Prema Pravilniku o grobljima (99/02.) ne smije imati više od 200 grobnih mjesta. 2.12. Grobni uređaj predstavlja vidljivi dio grobnog mjesta. Sastoji se od vodoravne i/ili okomite nadgrobne ploče. Vodoravna nadgrobna ploča može biti postavljena na betonski temelj pseudogrobnice ili na gornju ploču grobnice. Dodatni dijelovi nadgrobnog uređaja predstavljaju vaze za cvijeće, postolja za svijeće, i sl. 3. Pješačke (i kolne) površine 3.1. Ceremonijalni trg je otvoreni prostor koji predstavlja produžetak odarnica. Sa njega se vrši posljednji ispraćaj i oproštaj od pokojnika. Sa ceremonijalnog trga pogrebna povorka, kroz glavni ulaz i pored grobnog zvona prelazi sa vanjskih grobnih površina u unutarnje grobne površine. 3.2. Središnji grobni trg predstavlja prostor na mjestu križanja glavne grobne avenije i grobne aleje. Obično služi i za postavu simbola groblja. 3.3. Grobna staza je pješačka površina koja povezuje grobna mjesta duž jednog grobnog reda. U načelu je prolazna, a vrlo rijetko slijepa. Širina staze treba biti najmanje 1,50 metar kod klasičnih grobnih mjesta, a kod grobnih mjesta za postavu kaseta za urne ona može biti i manja, ali ne manja od 0,80 metara 3.4. Glavna grobna staza je pješačka površina koja dijelom obrubljuje grobno polje i širine je najmanje 3,00 metra. Sa nje je moguć pristup do prvog grobnog reda sa počasnim grobnim mjestima. Duž ove staze treba planirati sadnju manjih stabala. 3.5. Grobna aleja je pješačka površina koja obrubljuje grobna polja. Širina grobne aleje je 5,00 metara kako bi se omogućilo kretanje grobnim gospodarskim vozilima ili manjim vozilima za prijevoz osoba sa poteškoćama u kretanju. Sa grobne aleje u načelu se ne radi pristup do pojedinog grobnog reda. Duž ove staze treba planirati sadnju stabala u drvoredu. 3.6. Glavna grobna aleja je pješačka staza unutar groblja koja povezuje ceremonijalni trg sa središnjim grobnim trgom, a preko glavnog ulaza. Širina glavne grobne aleje je 5,00 metara i nije predviđena za kretanje bilo kojih vozila. 3.7. Grobna avenija je dvostruka pješačka staza koja povezuje sjeverni i južni dio groblja preko pješačkog mosta (iznad lokalne ceste L10153). S obje strane avenije nalazi se dvostruki drvored. Sa grobne avenije moguć je direktan pristup samo do obiteljskih mauzoleja.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 44 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

3.8. Glavni ulaz u groblje predstavlja mjesto na kojem se prelazi iz vanjskih prostora groblja u unutrašnje i neposredno je povezan sa parkirališnim površinama. Na glavne ulaze neposredno se nastavljaju glavne grobne aleje, odnosno grobna avenija. 3.9. Pomoćni ulaz u groblje je mjesto ulaska na unutrašnje grobne površine i na koji se neposredno nastavljaju grobne aleje. 3.10. Ograda se postavlja na samom rubu groblja sa zadatkom da očuva jedinstvenost grobnog prostora i onemogući ulaz i/ili prolaz životinjama preko grobnih površina. Može biti izvedena na različite načine: kao prozirna (žičana ili metalna) sa zasađenom živicom s unutarnje strane ili kao neprozirna (zidana). 3.11. Grobna oprema je nezaobilazni dio groblja, kao što su klupe, koševi, manji i veći kontejneri za grobni otpad sa mogućnošću razdvajanja organskog (prirodno cvijeće) od anorganskog otpada (umjetno cvijeće, svijeće), grobne slavine, oznake grobnih polja, table sa planom groblja, … 4. Ostale površine groblja 4.1. Gospodarstvo je dio vanjskih grobnih površina na kojima se nalaze pomoćne građevine (spremišta) za grobne strojeve, alate kao i potrebni građevni materijal za uređivanje i održavanje grobnih sadržaja i površina. 4.2. Klesarstvo je dio vanjskih grobnih površina na kojima se obavlja izrada novih, odnosno obnova ili rekonstrukcija/popravak postojećih grobnih uređaja. 4.3. Rasadnik je vanjski dio groblja na kojem se uzgajaju biljne vrste za sadnju i obnovu biljnog fonda na području groblja. 4.4. Zgrade i kiosci za prodaju sitne grobne opreme (zgrade za trgovinu) predstavljaju prostore izvan granica groblja koji služe za prodaju cvijeća, grobnih vijenaca i svijeća planirani su izvan ograde groblja.

3.1. UVJETI UREĐENJA PROSTORA PROŠIRENJA GROBLJA (01) Granica obuhvata proširenja groblja utvrđena je PPGZ-om (k.o. Đurđekovec) i vidljiva je na svim kartografskim prikazima ovog Plana i ona glasi: sjeverna granica Iz krajnjeg sjevernog ugla k.č. 793/7 prema jugozapadu sjeverozapadnim rubom k.č. 793/7 sve do geodetske točke br. 70 na sjeveroistočnom rubu puta na k.č. 4375. Iz geodetske točke br. 70 nastavlja prema jugozapadu presijecajući taj put te k.č. 3770, 3771, sjeverozapadnim rubom k.č. 3773, presijecajući k.č. 3774, 3775, 3776, 3777, 3778, 3779, 3780, 3781, 3782, 3783, 3784, 3785, nastavlja sjeverozapadnim rubom k.č. 3786, 3788, 3789, 3790, 3792, 3793, 3794, 3795, 3796, 3797, 3798, 3799, 3800, 3801, 3802, 3803, 3804, 3805, dijelom istočnog ruba k.č. 3822 prema sjeveru, sjevernim rubom k.č. 3822, 3821, 3820, dijelom zapadnog ruba k.č. 3820 prema jugu sve do poravnanja sa geodetskom točkom br. 84, nastavlja prema zapadu dijelom sjevernog ruba k.č. 3814, sjevernim i zapadnim rubom k.č. 3815, te nastavlja sjeverozapadnim rubom k.č. 3814 prema zapadu sve do presijecanja puta na k.č. 4376 (lokalna cesta L10153 Sesvete – Popovec) i nastavlja do točke na jugozapadnom rubu k.č. 4012 dobivene kao produžetak južnog ruba puta na k.č. 4378. zapadna granica Iz prethodne točke nastavlja prema jugu jugozapadnim rubom k.č. 4012, 4013, 4014, 4015, južnim rubom k.č. 4015 do sjeverozapadnog ugla k.č. 4017. Zapadnim rubom k.č. 4017 do jugozapadnog ugla k.č. 4017. Iz jugozapadnog ugla k.č. 4017 prema jugu u pravcu do jugozapadnog ruba k.č. 4147 prolazeći pri tome točku na južnom rubu k.č. 4149 udaljene 80,00 metara od zapadnog ruba puta na k.č. 4380. Pravac presijeca slijedeće k.č.: 4019, 4020, 4021, 4022, 4023, 4024, 4025/1, 4025/2, 4218, 4215, 4211, 4210, 4207, 4206/1, 4206/2, 4206/3, 4205, 4204, 4202, 4199, 4198, 4197, 4196, 4194, 4193, 4192, 4191, 4190, 4188, 4187, 4186, 4185, 4184, 4183, 4182, 4180, 4179,

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 45 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

4178, 4177, 4175, 4174, 4172, 4170, 4168, 4167, 4166, 4165, 4164, 4163, 4162, 4161, 4160, 4159, 4158, 4157, 4156, 4155, 4154, 4153, 4152, 4151, 4150, 4149 i 4147. južna granica Iz prethodne točke na južnom rubu k.č. 4147 nastavlja prema istoku južnim rubom k.č. 4147, 4380, 4146, 4145, jugozapadnim rubom k.č. 4139, 4140, 4141, 4142, 4143, 4144, te jugozapadnim rubom k.č. 1493/50 i 1493/52 sve do krajnjeg južnog ugla k.č. 1493/52. istočna granica Iz prethodne točke u pravcu prema južnom uglu k.č. 1493/113 presijecajući slijedeće čestice 1493/119, 1493/118, 1493/117, 1493/116, 1493/115 i 1493/114. Nastavlja prema sjeveru istočnim rubom puta na k.č. 1493/157, presijecajući put na k.č. 1497 sve do krajnjeg južnog ugla k.č. 1484/1. Nastavlja prema istoku južnim rubom k.č. 1488/3, 1484/4, 1484/5 te jugoistočnim rubom puta na k.č. 1477/1 sve do jugozapadnog ruba puta na 1477/2. Iz te točke nastavlja prema sjeverozapadu južnim rubom puta na k.č. 1477/2 sve do sjevernog ugla k.č. 793/7.

3.2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA I UREĐENJA PROSTORA PROŠIRENJA GROBLJA (01) Detaljni prikaz utvrđenih namjena površina na području Plana vidljiv je na listu broj 1. Detaljna namjena površina, u mjerilu 1:1000. Područje obuhvata Plana dijeli se na Vanjske površine groblja, Unutrašnje površine groblja te ostale javne zelene i prometne površine. Planirane su slijedeće osnovne grupe namjena površina: (02) Ovim Planom posebno su obrađeni prostori za uređenje grobnih polja (sa grobnim mjestima za klasičan ukop, za grobnice i polaganje urni), pješačkih i zelenih površina unutar groblja, kao i razmještaj grobnih trgova te grobnih staza, aleja i avenija. (03) Osnovna jedinica na groblju je grobno mjesto. Više grobnih mjesta u jednom potezu formira grobni red, a više grobnih redova grobno polje. (04) Ovim Planom se planira urediti 12 (dvanaest) vrsta grobnih polja različitih veličina, kako površinski tako i po vrsti grobnih mjesta. Vrste grobnih polja su slijedeća: 1. Grobno polje za uređenje zemljanih grobova 2. Grobno polje za uređenje pseudogrobnica 3. Grobno polje za izgradnju podzemnih grobnica 4. Grobna polja za izgradnju obiteljskih mauzoleja 5. Mješovita grobna polja za uređenje pseudogrobnica i podzemnih grobnica 6. Mješovita grobna polja za uređenje pseudogrobnica i obiteljskih mauzoleja 7. Mješovita grobna polja za izgradnju podzemnih grobnica i obiteljskih mauzoleja 8. Mješovita grobna polja za izgradnju pseudogrobnica, podzemnih grobnica i obiteljskih mauzoleja 9. Grobna polja za uređenje ukopanih kaseta za urne 10. Grobna polja za uređenje ukopanih kaseta za urne u šumi 11. Grobna polja za izgradnju kolumbarijskog zida 12. Grobna polja za izgradnju mauzolejskog zida.

(05) Različita grobna mjesta unutar grobnih polja razvrstana su po grobnim redovima. Unutar jednog grobnog reda nije moguće miješanje grobnih mjesta po vrsti, osim po broju ukopnih mjesta. (06) Svako grobno mjesto i grobno polje označeno je rednim brojem koji se ne bi smio mijenjati. Dozvoljava se izmjena broja grobnog polja i to samo za nova grobna polja u sjevernom dijelu groblja (izuzev Gaja urni) i to zbog usklađivanja nastavka brojeva već utvrđenih za postojeća grobna polja.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 46 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

3.2.1. Veličina i oblik građevnih čestica za izgradnju grobnih građevina (01) Oblik, veličinu i izgled vanjskih grobnih građevina (mrtvačnica, upravna zgrada, grobna crkva) i unutrašnjih grobnih građevina (zgrada kolumbarija, zgrada javnog mauzoleja i grobne kapele) utvrdit će se kroz provedbu javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja kojim bi se obuhvatilo i uređenje cjelokupnog ulaznog i ceremonijalnog trga, glavnog ulaza te ograde groblja uz vanjske grobne građevine. (02) Oblik i veličina građevinskih čestica za vanjske građevine iz stavka (1) ovog članka utvrđena je kao jedna zajednička čestica za zgradu mrtvačnice, upravne zgrade, grobne crkve te ulaznog i ceremonijalnog trga. Kod provedbe natječaja površina za izgradnju vanjskih i unutarnjih grobnih građevina koja je utvrđena ovim planom mora se obvezno zadržati sa iskorištenjem izgrađenosti od najmanje 80% od površine za izgradnju utvrđene ovim planom (listovi 3.A, 4.A.1. i 4.B.). (03) Oblik i veličina građevinskih čestica unutrašnjih grobnih građevina iz stavka (1) ovoga članka (zgrade kolumbarija i javnog mauzoleja) nije posebno utvrđena, ali se smatra da se ona nalazi između rubova obodnih glavnih grobnih staza zida groblja te ruba parcela velikih grobnica (list 4.A.2. Uvjeti gradnje). Kod provedbe natječaja površina za izgradnju unutrašnjih grobnih građevina koja je utvrđena ovim planom mora se obvezno zadržati sa iskorištenjem izgrađenosti od najmanje 50% od površine za izgradnju utvrđene ovim planom. Oblik i veličina grobnih kapela može se utvrditi nakon provedenog zasebnog natječaja, a nakon potvrde prijedloga programa sadržaja. Najveća dozvoljena površina izgrađenosti za parcelu grobne kapele iznosi 40%, a parcela je utvrđena rubom glavnih grobnih staza koje obrubljuju prostor predviđen za izgradnju grobne kapele. (04) U program za izradu arhitektonsko-urbanističkog natječaja za izgradnju grobnih građevina treba svakako uvrstiti i zadatak za prijedlog oblikovanja simbola groblja i grobnog zvonika. (05) Na prostoru unutar „zapadnog kružnog toka“ planira se izgradnja niza građevina za te potrebe kao i duž lokalne prometnice L10153. Planom se predlaže da se oblik i izgled ovih zgrada također utvrdi natječajem, zajedno sa glavnim grobnim građevinama. Pored istočnih i zapadnih ulaza u groblje planirana je postava kioska (privremenih građevina) za prodaju.

3.2.2. Veličina i oblik površina za ukapanje i ostalih grobnih površina (01) Oblik, veličina i izgled površina za ukapanje vidljiva je na listovima 4.A.1. i 4.A.2. ovog Plana. Ovim Planom razlikuju se tri osnovne jedinice grobnih površina i to grobno mjesto, grobni red i grobno polje. (02) Dimenzija grobnog mjesta za zemljani grob utvrđena je sa 1,60x2,50, sa najviše tri ukopna mjesta po dubini. To znači da dno jame, u slučaju tri ukopna mjesta, mora biti na 260 cm ispod razine konačno uređenog terena grobnog polja. (03) Dimenzija grobnog mjesta za pseudogrobnicu utvrđena je sa 1,60x2,50, sa najviše tri ukopna mjesta po dubini. To znači da dno jame, u slučaju tri ukopna mjesta, mora biti na 260 cm ispod razine konačno uređenog terena grobnog polja. (04) Dimenzija grobnog mjesta za malu grobnicu (4-6 ukopnih mjesta) utvrđena je sa 1,75x2,90 m, a za veliku grobnicu (8-12 ukopnih mjesta) utvrđena je sa 3,20x2,90. Grobnice se trebaju izvesti istovremeno za cijeli grobni red. U slučaju tri ukopne dubine, dno grobnice mora biti na najmanje 200 cm ispod razine konačno uređenog terena grobnog polja. (05) Dimenzija grobnog mjesta za obiteljski mauzolej (koji može imati i podzemni i nadzemni dio građevine) nije posebno utvrđena ovim Planom. U načelu, cijelo grobno

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 47 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

polje za obiteljske mauzoleje se dijeli po principu jednakosti (rub čestica je jednako udaljen od zabatnih pročelja mauzoleja, a prednji rub čestice se poklapa sa rubom grobne aleje ili staze). Ovim Planom se razlikuju čestice za izgradnju manjih: (do 24 ukopna mjesta) i većih obiteljskih mauzoleja (do najviše 36 ukopnih mjesta). Optimalna tlorisna veličina manjih mauzoleja utvrđena je sa 3,00x3,00 metra, a većih sa 5,00x5,00 metara. (06) Dimenzija grobnog mjesta u mauzolejskom zidu utvrđena je sa najviše 1,00x3,00x1,00 metra za pojedinačno i čeono polaganje lijesa (jedno ukopno mjesto), do 3,00x3,00x1,00 metar za uzdužno polaganje lijesa (za tri ukopna mjesta). U širinu mauzolejskog zida od 3,00 metra uračunata je i širina potrebne nosive konstrukcije. Zbog pristupačnosti do samog ukopnog mjesta postavljaju se u najviše tri (3) visine (reda). Nakon donesenog DPU-a potrebno je izraditi glavni projekt za izvedbu mauzolejskog zida. Tek tada će se moći utvrditi konačan broj ukopnih mjesta u pojedinom grobnom polju (dijelu mauzolejskog zida). Mauzolejski zid može biti izveden i kao niz obiteljskih mauzoleja. (07) Dimenzija mauzolejske grobnice, kao jedinstvenog grobnog mjesta unutar zgrade mauzoleja, može biti kao i za grobno mjesto u stavku (06) ovoga članka, a sve ovisi o prijedlogu načina gradnje i uređenja zgrade mauzoleja koji će se dobiti natječajem. (08) Dimenzija grobnog mjesta za ukopanu kasetu za urne određena je najmanjom širinom uz grobnu stazu (120 cm), odnosno najvećom širinom uz živicu (170 cm), a koja opet ovisi o polumjeru zakrivljenosti pojedine grobne staze u grobnom polju. Dubina, odnosno širina, pojedinog grobnog reda za postavu ukopanih kaseta za urne utvrđena je na 1,50 metara. Unutar ovako utvrđenih čestica za postavu kaseta za urne mogu se postavljati kasete za 4, 6 ili 9 urni. Dimenzija kasete za 4 urne iznosi 60x60x50 cm, za 6 urni 90x60x50 cm te za 9 urni 90x90x50 cm. Kao poklopac služi kamena ili metalna ploča na koju se ispisuju podaci osoba čiji je posmrtni pepeo položen u urne u toj kaseti. Ne dozvoljava se izvedba okomitih nadgrobnih uređaja (okomite ploče sa imenima). (09) Dubina grobnog mjesta (niše) za postavu urni unutar kolumbarijskog zida određena je debljinom kolumbarijskog zida koja ne bi smjela biti veća od 1,00 metar. Ovisno o „dubini“ niše za 2, 3, 4, 6, ili 9 ukopnih mjesta za polaganje urni sa pepelom bruto preporučena dimenzija kasete iznosi od 50x50x60 cm (4 urne) do 75x50x50 cm (6 urni), odnosno 50x50x75 cm (6 urni) do 75x50x75 cm (9 urni). Nakon donesenog DPU-a potrebno je izraditi glavni projekt za izvedbu kolumbarijskog zida. Tek tada će se moći utvrditi konačan broj ukopnih mjesta u pojedinom grobnom polju (dijelu kolumbarijskog zida).

3.2.3. Veličina i broj grobnih polja i grobnih mjesta (01) Oblik, veličina i izgled površina pojedinih grobnih polja vidljiva je na listovima 3.A., te 4.A.1. i 4.A.2. ovog Plana (02) U južnom dijelu obuhvata ovog Plana predviđeno je uređenje 231 grobnog polja za klasičan ukop, 7 grobnih polja mauzolejskog zida te 16 grobnih polja kolumbarijskog zida. Također su planirane posebne grobne građevine – javni mauzolej i javni kolumbarij. (03) U sjevernom dijelu obuhvata Plana predviđeno je preuređenje 6 grobnih polja za mauzoleje, uređenje novih 4 nova grobna polja mauzolejskog zida te 6 grobnih polja kolumbarijskog zida. U krajnjem sjeveroistočnom dijelu groblja predviđeno je uređenje 56 grobnih polja za ukapanje kaseta za urne, od kojih je 12 planirano unutar postojećih šumskih površina. Broj grobnih mjesta za kasete unutar šumskih polja utvrdit će se tek nakon detaljnog snimka postojećih stabala. (04) Unutar ovako planiranih grobnih polja planirano je ukupno 25.670 grobnih mjesta za zemljane grobove, pseudogrobnice, male i velike grobnice te male i velike obiteljske mauzoleje. Osim toga planirano je još 6598 grobnih mjesta za ukopane kasete za urne.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 48 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

Unutar mauzolejskog zida planirano je oko 3600 grobnih mjesta, a unutar kolumbarijskog zida još dodatnih 7300 grobnih kaseta za urne. Točan broj grobnih mjesta za ova dva posljednja oblika ukapanja dobit će se tek po izradi glavnog projekta za oba zida. (05) Detaljan ispis broja grobnih mjesta po vrstama i grobnim poljima dat je u nastavku. Zvjezdica u zagradi pored broja grobnih mjesta označava grobna polja u kojima će se broj grobnih mjesta utvrditi tek nakon izrađenog glavnog projekta, odnosno detaljnog snimka terena i stabala u šumskim poljima.

Groblje Markovo polje - JUG I etapa Grobno Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne polje grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid 1. 12 2. 12 3. 12 4. 4 1 5. 4 1 6. 10 7. 10 8. 6 9. 52 22 10. 144 11. 162 12. 68 32 13. 76 34 14. 190 15. 152 16. 102 17. 102 18. 152 19. 190 20. 34 21. 76 34 22. 190 23. 190 24. 76 34 25. 76 34 26. 190 27. 152 28. 102 29. 102 30. 152 31. 190 32. 34 33. 76 34 34. 190 35. 190 36. 76 34 37. 76 34 38. 190 39. 152 40. 26 41. 26 42. 152 43. 190 44. 34 45. 76 22 3 46. 190 47. 190 48. 76 34 49. 76 34 50. 174 51. 152 52. 102 53. 96 54. 4 1

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 49 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

55. 3 1 56. 166 3 57. 34 232. 132 (*) 233. 135 (*) 234. 513 (*) 235. 474 (*) 236. 441 (*) 237. 231 (*) 238. 231 (*) UKUPNO 174 4696 1176 62 21 4 0 0 2157 (*) I etapa

Groblje Markovo polje - JUG II etapa Grobno Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne polje grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid 58. 76 34 59. 190 60. 190 61. 76 22 3 62. 4 1 63. 4 1 64. 186 65. 190 66. 76 34 67. 76 34 68. 174 69. 152 70. 102 71. 102 72. 128 3 73. 4 1 74. 4 1 75. 34 76. 76 34 77. 190 78. 190 79. 76 34 80. 72 34 81. 4 1 82. 4 1 83. 166 3 84. 76 34 85. 76 34 86. 190 87. 152 88. 102 89. 102 90. 152 91. 186 92. 68 93. 170 94. 170 95. 68 30 96. 68 30 97. 148 3 98. 4 1 99. 4 1 100. 68 30 101. 68 30 102. 170 103. 136 104. 68 3 105. 68 3 106. 136 107. 107 108. 68 109. 170 110. 170

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 50 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

111. 68 30 112. 68 30 113. 170 114. 168 115. 4 1 116. 4 1 117. 68 20 3 118. 170 119. 136 120. 68 3 121. 68 3 122. 136 123. 170 239. 306 (*) 240. 306 (*) UKUPNO 174 6017 1072 0 67 10 0 0 612 (*) II etapa

Groblje Markovo polje - JUG III etapa Grobno Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne polje grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid 124. 76 36 125. 190 126. 190 127. 76 36 128. 76 36 129. 190 130. 190 131. 76 24 132. 4 1 133. 4 1 134. 186 135. 152 136. 102 137. 102 138. 152 139. 186 140. 76 34 141. 190 142. 190 143. 76 34 144. 76 34 145. 190 146. 190 147. 76 34 148. 72 34 149. 4 1 150. 4 1 151. 128 3 152. 102 153. 84 154. 118 3 155. 4 1 156. 4 1 157. 34 158. 76 34 159. 190 160. 190 161. 76 34 162. 76 34 163. 190 164. 190 165. 76 34 166. 76 34 167. 166 3 168. 4 1 169. 3 1 170. 96 171. 96

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 51 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

172. 4 1 173. 3 1 174. 146 3 175. 28 176. 76 34 177. 190 178. 190 179. 76 34 180. 76 34 181. 190 182. 174 183. 76 34 184. 76 34 185. 190 186. 152 187. 25 241. 306 (*) 242. 306 (*) 243. 231 (*) 244. 231 (*) UKUPNO 174 5866 1311 0 50 10 0 0 1074 (*) III etapa

Groblje Markovo polje - JUG IV etapa Grobno Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne polje grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid 188. 76 34 189. 190 190. 190 191. 76 34 192. 76 34 193. 190 194. 174 195. 76 34 196. 76 34 197. 190 198. 7 199. 5 200. 4 201. 6 202. 32 26 203. 76 34 204. 190 205. 190 206. 76 34 207. 76 34 208. 190 209. 190 210. 34 211. 104 212. 190 213. 76 34 214. 24 30 215. 2 216. 4 217. 52 218. 160 219. 160 220. 52 221. 52 222. 160 223. 160 224. 52 225. 70 42 226. 80 36 227. 80 36 228. 70 42 229. 80 230. 80 36

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 52 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

231. 70 42 245. 129 (*) 246. 246 (*) 247. 273 (*) 248. 273 (*) 249. 249 (*) 250. 279 (*) 251. 300 (*) 252. 558 (*) 253. 159 (*) 254. 231 (*) UKUPNO 174 3932 630 0 0 28 0 2178 (*) 519 (*) IV etapa

Groblje Markovo polje - ISTOK Grobno Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne polje grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid 1. 192 2. 192 3. 192 4. 192 5. 108 6. 108 7. 144 8. 144 9. 108 10. 108 šumska 11. polja šumska 12. polja 13. 108 14. 108 15. 144 16. 144 17. 108 18. 108 19. 144 20. 144 21. 168 22. 168 šumska 23. polja šumska 24. polja šumska 25. polja šumska 26. polja šumska 27. polja šumska 28. polja 29. 168 30. 168 31. 168 32. 168 33. 168 34. 168 35. 168 36. 168 šumska 37. polja šumska 38. polja šumska 39. polja šumska 40. polja

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 53 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

41. 120 42. 120 43. 138 44. 138 45. 120 46. 120 47. 138 48. 138 49. 168 50. 168 51. 186 52. 186 53. 168 54. 168 55. 186 56. 160 57. 255 (*) 58. 255 (*) 59. 339 (*) 60. 339 (*) 61. 174 (*) 62. 174 (*) 63. 186 (*) 64. 369 (*) 65. 417 (*) 66. 435 (*) UKUPNO 0 0 0 0 0 0 6598 0 2943 (*) ISTOK

Groblje Markovo polje - SJEVER Novo uređena grobna polja unutar postojećeg groblja (sjeverni dio) Grobno Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne polje grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid 1. 5 2. 3 3. 3 4. 5 5. 2 6. 4 7. 456 8. 342 9. 342 10. 285 11. 162 (*) 12. 522 (*) 13. 474 (*) 14. 474 (*) 15. 144 (*) UKUPNO 0 0 0 0 0 22 0 1425 1776 (*) SJEVER

(06) Ukupan broj grobnih mjesta po pojedinim etapama izvedbe proširenja groblja na jugu je slijedeći: Grobno Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne polje grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid UKUPNO 174 4696 1176 62 21 4 0 0 2157 (*) I etapa UKUPNO 174 6017 1072 0 67 10 0 0 612 (*) II etapa UKUPNO 174 5866 1311 0 50 10 0 0 1074 (*) III etapa UKUPNO 174 3932 630 0 0 28 0 2178 (*) 519 (*) IV etapa UKUPNO JUG 696 20511 4189 62 138 52 0 2178 (*) 4362 (*)

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 54 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

(07) Ukupan broj grobnih mjesta po pojedinim etapama izvedbe proširenja groblja na sjeveru je vidljiv iz slijedeće tablice: Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid UKUPNO 0 0 0 0 0 22 0 1425 (*) 1776 (*) SJEVER UKUPNO 0 0 0 0 0 0 6598 0 2943 (*) ISTOK UKUPNO 0 0 0 0 22 6598 1452 (*) 4719 (*) (08) Ukupan broj grobnih mjesta po vrstama na cijelom planiranom dijelu proširenja groblja je vidljiv iz naredne tablice: Zemljani Mala Velika Mali Veliki Mauzolejski Kolumbarijski Pseudogrobnica Urne grob grobnica grobnica mauzolej mauzolej zid zid UKUPNO 696 20511 4189 62 138 74 6598 3603 (*) 9081 (*)

(09) Zvjezdica (*) uz broj označava maksimalni mogući broj kaseta (niša) odnosno mauzoleja u grobnom zidu. Točan broj će se utvrditi glavnim projektom. Isto se odnosi i na broj grobnih mjesta (ukopanih kaseta za urne) u šumskim poljima Gaja urni, gdje će se broj kaseta utvrditi nakon izrađenog projekta na temelju snimka stabala sa promjerom deblja većim od 20 cm.

3.2.4. Uređenje grobnih mjesta (01) Kod zemljanih grobova dozvoljava se postava samo vertikalne nadgrobne ploče i to na ukopani trakasti temelj za cijeli red. Ne dozvoljava se postava nikakvih horizontalnih nadgrobnih ploča ili drugih vrsta spomenika. (02) Kod pseudogrobnica i grobnica dozvoljava se postava svih tipova nadgrobnih ploča, uz poštivanje tradicionalnih načina ukapanja. Ne dozvoljava se gradnja grobnih uređaja visine spomenika viših od 1,80 m. Kod pseudogrobnica dozvoljava se najviše do 1/3 površine grobnog mjesta da ostane nepokriveno nadgrobnom pločom (pejzažno oblikovano). (03) Dozvoljava se izvedba jedinstvenog grobnog uređaja preko najviše dva grobna mjesta. (04) Kod ukopanih kaseta za urne ne dozvoljava se postava nikakvih vertikalnih nadgrobnih ploča, već isključivo samo horizontalne ploče koje ujedno i pokrivaju otvor kasete.

3.3. Način opremanja zemljišta prometnom i ostalom infrastrukturnom mrežom (01) Za područje obuhvata Plana utvrđeni su načini i režimi uređenja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom i to na listovima 2.A, 2.B, i 2.C. (02) Postojeće parkiralište sjeverno od lokalne ceste L10153 se zadržava. Planom su predviđene tri grupe novih parkirališnih površina i to na zapadnom rubu, jugoistočnom i sjeveroistočnom dijelu (između postojećeg groblja i planiranog Gaja urni). Ukupno je planirano 879 parkirališnih mjesta, od kojih je 79 predviđeno za invalidne osobe. (03) Pješački pristup na groblje predviđen duž svih rubova groblja, odnosno sa lokalne prometnice L10153. Glavni ulaz u južni dio groblja predviđen je sa ceremonijalnog trga (sjeverozapadni dio južnog dijela groblja). Planirana su još dva glavna te 19 pomoćnih. (04) Kolni promet unutar groblja nije dozvoljen. Ovim DPU-om proširenja groblja planirano je nekoliko vrsta grobnih pješačkih površina. Iznimno se dozvoljava kretanje posebnom grobnom vozilu koje služi ili za razvoženje osoba sa poteškoćama u kretanju do određenih

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 55 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

grobnih polja, odnosno za kretanje komunalnog vozila groblja. Kretanje spomenutih vozila treba dozvoliti isključivo duž grobnih aleja i glavnih grobnih staza, a nikako po glavnoj grobnoj aveniji ili po glavnim grobnim alejama. (05) Širina glavnih grobnih staza, aleja i avenija, kao i ostalih grobnih staza, utvrđena je na način da se omogući neometano kretanje sprovoda rubom grobnih polja sa kolicima sa lijesom pokojnika. (06) Grobne staze služe za pristup do pojedinih grobnih redova, a širina im je utvrđena sa 1,60 metara. (07) Trgovi – odmorišta služe kao površine za odmor posjetitelja, razmišljanje i sjećanje. Na tim površinama mogu se postavljati i klupe. (08) Postava grobne slavine predviđena je na posebnim popločenim površinama koje su u načelu planirane na sjecištu glavnih grobnih staza. Osim grobne slavine planirana je i postava više manjih kontejnera za razdvajanje grobnog otpada: biološki (razgradivi) otpad i ostali grobni otpad (plastika od lampaša i umjetnog cvijeća). (09) Planom je predviđena površinska odvodnja oborinskih voda sa planiranih grobnih staza izvedbom otvorenih rigola dubine do 5 cm.. (10) Niti na jednom unutrašnjem dijelu groblja nije predviđena izvedba javne rasvjete. Kod izrade glavnog projekta za Trg sjećanja može se predvidjeti izvedba podnih (ili zidnih) rasvjetnih mjesta. Iznimno je moguće izvesti podzemni vod i priključak za struju radi osvjetljavanja pojedinih skulptura ili simbola groblja. (11) Na samom groblju nema građevina koje bi se trebale spojiti na telekomunikacijsku mrežu niti na plinoopskrbnu mrežu. Međutim na plinoopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu treba planirati spajanje zgrada dviju mrtvačnica, upravne zgrade i grobne crkve koje se nalaze u vanjskim prostorima groblja, kao i mogućnost spoja zgrada za prodaju sitne grobne opreme koje se nalaze uz lokalnu cestu L10153.

3.4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA (01) Za područje obuhvata Plana zelene i ostale otvorene površine urediti će se u skladu sa Planom pejzažnog uređenja koji je dan na listu 3.B., ali se ipak preporučuje da se izradi detaljni plan sadnje za svako pojedinu faznost uređenja groblja.

3.5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO POVIJESNIH GRAĐEVINA I OSTALIH AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI (01) Na području Plana nema građevina i prostora od posebnih prirodnih i kulturno- povijesnih vrijednosti.

3.6. MJERE PROVEDBE PLANA I SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

(01) Za utvrđivanje oblika, veličine i izgleda vanjskih i unutrašnjih grobnih građevina potrebno je provesti javni urbanističko-arhitektonski natječaj, a na temelju potvrđenog projektnog zadatka. Iznalaženje rješenja za vanjske i unutrašnje grobne građevine može se provesti kroz dva natječaja: jedan za vanjske građevine te ceremonijalni i ulazni trg sa glavnim ulazom na groblje i zidom groblja uz rte građevine. Drugi natječaj može se provesti za unutrašnje građevine, koji opet može biti razdvojen za zgrade kolumbarija i javnog mauzoleja od natječaja za grobne kapele.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 56 GRAD ZAGREB Detaljni plan uređenja proširenja groblja Markovo polje

(02) Za utvrđivanje oblika, veličine i izgleda kolumbarijskog i mauzolejskog zida, pomoćnih ulaza u groblje, te grobne opreme nije potrebno pro voditi natječaj. (03) Višak iskopane zemlje nastao prilikom iskopa ne smije se odlagati na samom groblju kao niti na susjednom prostoru predviđenom za širenje groblja ili okolnim poljoprivrednim površinama već se mora odvoziti na za to predviđenu deponiju. Tijelo nadležno za upravljanje grobljem može odrediti mjesto za privremeni deponij viška iskopane zemlje s kojega će se vršiti postepeno dodavanje zemlje na grobove koji su bez završenog grobnog uređaja. (04) Prilikom iskopa groba u čijoj se neposrednoj blizini nalazi neko već zasađeno stablo ili neki druga grmolika biljka ne smije se koristiti mehanizacija već se iskop mora obaviti ručno. (05) Da bi se kvalitetno provela realizacija svih planiranih sadržaja na području Plana potrebno je pridržavati se svih uputa i uvjeta danim u Odredbama Plana kao i zakonom propisane daljnje izrade dokumentacije. (06) Tijekom izvođenja radova, prije svega zemljanih radova, doći će do privremenog opterećenja pristupnih prometnica i samog groblja potrebnom mehanizacijom i transportnim sredstvima (kamion). U vrijeme izvođenja radova doći će i do povećanja razine buke te povremenog povećanja onečišćenja zraka (ispušni plinovi). Ti utjecaji su privremeni i povremeni pa zbog toga nemaju veće značenje. Tijekom izvođenja radova potrebno je: - koristiti ispravnu mehanizaciju i koristiti je strogo u funkciji samih radova pazeći da se ne oštete postojeće grobne površine i postojeća stabla; - redovito održavati postojeće prometnice tj. omogućiti normalno funkcioniranje postojećeg groblja i prometa na državnoj prometnici D2; - Sav višak iskopane zemlje potrebno je odmah odvesti izvan površine groblja na za to predviđeno mjesto; - sve radove izvoditi tijekom dana; (7) Tijekom korištenja groblja potrebno je: - kod iskopa novih grobnih mjesta paziti da se ne oštećuju postojeća grobna mjesta i grobne staze i grobni uređaji, - redovito odvoziti prikupljeni grobni otpad, - održavati grobne staze i aleje, - redovito održavati sve zelene površine i po potrebi obnavljati ih novim materijalom, - izvesti sustav za prikupljanje i kontrolirano odvođenje površinskih voda, te drenažu procjednih voda (za grobnice) s ciljem snižavanja njihove razine do kote koja će biti najmanje 0,5 m niža od kote dna grobova, - redovito kontrolirati sustav odvodnje površinskih voda i po potrebi sanirati neispravne dijelove sustava.

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet – Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu ožujak, 2009. 57