Sretni Blagdani I Uspješna Nova Godina!

Glasilo Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH • Godina III • Broj 14• Decembar 2017. godine • Izlazi periodično

SRETNI BLAGDANI I USPJEŠNA NOVA GODINA! Ukoliko želite da podržite projekat časopisa „Damar“, svoje donacije možete uplatiti na transakcijske račune Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka:

Račun u konvertibilnim markama: PRIVREDNA BANKA SARAJEVO D.D. SARAJEVO 1011010000129531

Devizni račun: SWIFT: PBC CBA 22 PRIVREDNA BANKA SARAJEVO D.D. SARAJEVO OBALA KULINA BANA 18, 71 000 SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA IBAN: BA39 1011010000129531

PRIMAOC: UDRUŽENJE GRAĐANA PORIJEKLOM IZ SANDŽAKA NOVA 2, 71 000 SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA

www.ugsandzakubih.ba IZ SADRŽAJA Umjesto uvodnika Društvo 4SVEČANO OBILJEŽEN DAN SANDŽAKA U SARAJEVU Autoput i gluposti Pečat aštitnici nacionalnih interesa“, Sandžakom, Kosovom ili Albanijom?“ 8ZABORAVLJENI ZLOČINI radi svojih političkih poena, po- Da nije istinito, bilo bi tragikomič- Pečat novo, po ko zna koji put, dovode no. Kada je nedavno ministar vanjskih Z KONTINUIRANI obične građane u obje države, a i javnost, poslova Republike Srbije gospodin Ivica 11 u zabludu kuda treba ići trasa autoputa, tj. Dačić rekao „da je Kosovo srpski Je- DRŽAVNOPRAVNI RAZVOJ brze ceste Beograd-Sarajevo. Da li preko ruzalem“, onda je, brže-bolje, krenula BOSNE I HERCEGOVINE Višegrada ili Bijeljine? salva podrške od političara iz Republike Ekonomija „Spasioci“ tzv. nacionalnih interesa Srpske da trasa mora proći preko Više- KONKURENTNOST su uglavnom političari koji se natječu grada, uprkos priči „o zelenoj transfer- 14 PRIVREDE BOSNE I da bi zavarali građane zali“. jedne ili druge države. Helem, glupost do HERCEGOVINE Također, npr., političa- gluposti. Ekonomija ri iz Republike Srpske Kažu da putevi i mo- 20PRAVCI DJELOVANJA također su podijeljeni stovi povezuju ljude. BH TELECOMA U 2018. GODINI ovisno od toga kojoj po- Ako je tako, a jest, Re- litičkoj partiji ili regiji publika Srbija, a i drža- Ekonomija pripadaju - vladajućem va Bosna i Hercegovina, 22CARINSKE POVLASTICE SNSD-u ili Koaliciji su među zemljama koje PUTNICIMA oko SDS-a. Nasuprot imaju najgoru putnu tome, političke partije infrastrukturu u jugoi- Društvo iz Federacije BiH, uz stočnoj Evropi. Kada bi 28DAN SJEĆANJA NA potpunu apstinenciju, tj. bilo sreće i mogućnosti PREDSJEDNIKA ŠEMSUDINA n Ekrem Lekić, nezainteresiranost strada se naprave auto-pu- KUČEVIĆA U ISTANBULU predsjednik Udruženja naka sa hrvatskim pred- tevi Beograd-Bijelji- građana porijeklom iz znakom, su podijeljene na-Tuzla-Sarajevo, onda Društvo Sandžaka u BiH između prijedloga Bije- Požega-Vardište-Više- 30MURAD EF. ŠEĆERAGIĆ – ljina ili Višegrad. Kao i grad-Goražde-Sarajevo, PRIČA O PONOSU iz doba mračnjaštva, iz Zvornik-Vlasenica-So- Društvo 90-tih godina, jedan političar iz Republi- kolac-Sarajevo - ni tada ne bismo bilo ODNOS STANOVNIŠTVA ke Srpske ponovo spominje zelenu tran- dovoljno cesta koje povezuju, moderni- 34 sferzalu i kaže: „Koji je interes Republike ziraju, razvijaju ove dvije zemlje. I sve BOSNE I HERCEGOVINE Srpske da autoput povezuje Sarajevo sa bi ovo bilo malo. u PREMA AUSTROUGARSKOJ OKUPACIJI 1878. GODINE Društvo STO GODINA IMPRESUM Hašić, prof. dr. Ismet Kurtagić, – Bijelo Polje, Edin Jadadić – 38 prof. dr. Ramo Kurtanović, Plav, Mirza Luboder – Rožaje. OD ROĐENJA SMAJA akademik prof. dr. Šefket HADŽIBEGOVIĆA Krcić, akademik prof. dr. Tehnički urednik: Glavni urednik: Hasnija Tuna Muratagić, mr. Nelmedin Kolubara Pečat Ekrem Lekić iur. Hakija Kurtović, dr. Rizvan IDENTITET I KULTURNO Halilović, mr. sci. ecc.Ferid Izdavač: 40 Redakcija: Šabotić, mr. Erol Ramusović, Udruženje građana porijeklom NASLIJEĐE PLAVLJANA I Ismet Dedeić, prof. dr. Halid prof. Zijah Bihorac, prof. Samir iz Sandžaka u BiH GUSINJANA Kurtović, prof. dr. Hana Korać, Kurtanović, književnik, eseista prof. dr. Rifat Škrijelj, mr. Faruk Dizdarević, književnica Adresa: Pogledi Muharem Hamzić, prof. dr. Šefka Begović-Ličina, Nova 2, 71000 Sarajevo SVEČANO OBILJEŽEN Selmo Cikotić, prof. dr. Duljko književnica Sabrija Račić- Tel/fax: 033/ 220-995 42 Hasić, prof. dr. Izet Šabotić, Hadžimurtezić, književnica DAN SANDŽAKA I Zakira Mahmutović – Škrijelj, Sanela Karišik-Begović, Štampa: DAN OPŠTINE PLJEVLJA mr. Anes Ličina, Dževdet Jasmina Kruševljanin- GIK „Oko“ Sarajevo Nikočević, dr. Šemsudin Bondžuković – Novi Pazar, Hadrović, Ekrem Ferhatović, mr. sci. Ismet Latić – Petnjica, Transakcijski račun: Murat Kahrović, dipl.ecc. Jakub Durgut - Pljevlja, 1011010000129531 JOŠ MNOGO TOGA... Firdus Hamzagić, prof. dr. Muharem M. Mutabdžija – PRIVREDNA BANKA Azem Kožar, prof. dr. Enes Prijepolje, Vukoman Kljajević SARAJEVO D.D. SARAJEVO

3 DRUŠTVO Svečano obilježen Dan Sandžaka u Sarajevu Jačati veze BiH i Sandžaka Svečanom akademijom i prigodnim programom u prelijepom ambijentu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, obilježen je Dan Sandžaka.

kup je organiziralo Udruženje građa- na porijeklom iz Sandžaka u BiH, a Sprisustvovao mu je veliki broj pred- stavnika akademske zajednice, javnog ži- vota BiH, ali i građana iz cijele BiH, San- džaka, Crne Gore te Bošnjaci porijeklom s ovih prostora koji žive u dijaspori. Učenjem Fatihe i minutom šutnje odata je počast šehidima i poginulim borcima tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine, a među kojima je veliki broj branitelja bio porijeklom iz Sandžaka. U ime organizatora prisutne je pozdravio Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja, koji je čestitao Dan Sandžaka i predstojeći n Prepuna sala Gazi Husrev-begove biblioteke 25. novembar, Dan državnosti BiH. Lekić je ovom prilikom istakao da se Udruženje posebno ponosi projektom stipendiranja talentiranih učenika i studenata slabog imovinskog stanja, a obilježavanje Dana Sandžaka bilo je prilika da se dodijeli ukupno 35 stipendija. Predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH prokomentirao je i probleme sa revizijom državljanstava. - Ministarstvo civilnih poslova BiH u prošloj godini je na svojoj web stranici obja- vilo da će izvršiti reviziju oko 24.000 držav- ljanstava. Na početku tu nije bilo ništa čudno, međutim došli smo do podataka da od tih 24.000 državljanstava koja bi se trebala poni- n Prisutnima se obratio Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja građana porijeklom štiti, 99 posto se odnosi na građane porije- iz Sandžaka u BiH klom iz Sandžaka. Tada su se Upravni odbor biti rješavan sukcesivno - poručio je Lekić. Bačevac je naglasio i da su Bošnjaci u i Predsjedništvo Udruženja obratili Ministar- Prisutnima se obratio i dr. Muamer Ba- BiH i oni u Sandžaku jedinstveno tkivo. stvu civilnih poslova BiH i tražili objašnjenje čevac poslanik u Narodnoj skupštini Srbije, Predsjednik Udruženja Ekrem Lekić kako to da je na spisku za reviziju državljan- koji je održao govor o temi «Sandžak jučer, prisutne je upoznao i s novim projektima stava odjednom toliki broj građana Bošnjaka danas i sutra». Pri tome je podsjetio da se uz koji bi trebali ojačati veze BiH i Sandža- porijeklom iz Sandžaka. U početku je bilo obilježavanje Dana Sandžaka istovremeno ka. On je naglasio i da je jedna od osnov- prepiranja po medijima. Međutim, Ministar- obilježava i 74. godine od formiranja Ze- nih smjernica Udruženja građana porije- stvo civilnih poslova BiH je, na koncu, sa maljskog antifašističkog vijeća narodnog klom iz Sandžaka očuvanje sandžačke razumijevanjem reagiralo na naš apel i inici- oslobođenja Sandžaka, kojom je konstitui- kulturne baštine, ali je naglasio da se jativu te smo, u vrlo kratkom periodu uspjeli rana autonomnost Sandžaka, 20. novembra Udruženje zalaže i za promociju bh. kul- riješiti 17.000 državljanstava, dok će ostatak 1943. godine u Pljevljima. ture u Sandžaku.

4 DRUŠTVO nik Opštine Plav Orhan Šahmanović, zajedno s predsjednikom Skupštine opštine Ize- tom Hadžimušovićem te predsjedniku Opštine Sjenica Hazbi Mujoviću i njegovom zamjeniku Vahidu Tahiroviću. Akademiji su prisustvovali i predstavnici nevladinih organizacija, prof. dr. Faris Gavrankapetanović, član Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Miladin Vidaković, predsjednik Srpskog građanskog vijeća - Pokret za ravnoprav- nopravnost u BiH, prof. dr. Marinko Pejić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u BiH, te Muharrem Zejnullahu, generalni počasni konzul Republike Albanije u BiH i n S lijeva na desno: Među gostima su akademik Muhamed Filipović i akademik predsjednik Udruženja građana Zajednice Ejup Ganić, a i Vasvija Gusinac i Esad Džudžo, potpredsjednici Bošnjačkog Albanaca u BiH. nacionalnog vijeća iz Novog Pazara Na Akademiji su pojedincima i kompanijama koje su omogućile stipendiranje U tom pravcu naglasio je da su već po- Zahvalu je uputio i Bošnjačkom nacio- učenika i studenata uručene zahvalnice duzete i određene aktivnosti koje bi trebale nalnom vijeću Novog Pazara, na čelu sa dr. Udruženja, kao i zahvalnica kompaniji „Še- rezultirati jačom kulturnom saradnjom San- Sulejmanom Ugljaninom, te Nihadu Hasa- dac“ d.o.o. Sarajevo, za doprinos u ostvari- džaka i BiH. noviću, predstavniku Gradske uprave No- vanju uspješne saradnje sa Udruženjem. - U saradnji s Ministarstvom kulture i vog Pazara i članu Gradskog vijeća Mirsa- U zabavnom dijelu programa učestvo- sporta Kantona Sarajevo i Gradskom upra- du Jusufoviću. vali su Nedžad Neno Murić i Hamid Ragi- vom Novog Pazara, Udruženje dogovara re- Zahvalio se što su se pozivu za dolazak pović Besko izvođenjem nekoliko sandžač- alizaciju projekta «Dani kulture Sarajeva» u na Svečanu akademiju odazvali i predsjed- kih pjesama. u Novom Pazaru. U sklopu programa bit će prikazano nekoliko bh. filmova, pozorišne predstave, promocije knjiga, izložbe sli- DONATORI STIPENDIJA Nedžad Neno Murić ka... Namjera je da se identičan projekat or- Zlatko Paučinac “H-M-K Promet” d.o.o. Sarajevo - Halit Camo- ganizira i u sandžačkim gradovima u Crnoj “Securitas BH” D.o.o. Sarajevo - Mirsad Ćatić U.R. Ćevabdžinica “Zmaj” - Safet Aljović vić Gori, a također planiramo u Sarajevu i dru- “Hottes Relax Compani” d.o.o. Sarajevo - Bilal “S&T Montagebau GmbH” - Njemačka - Hasib gim bh. gradovima organizirati «Dane san- Bašović Turković džačke kulture u BiH! - kazao je Lekić. Salih Akgül Hadžifejzović - Istanbul “Sigenx” d.o.o. Sarajevo - Spaho Ljajić Lekić je posebno zahvalio, kako je Zdravstvena ustanova “Alea - Dr. Kandić” - Privatna ordinacija opće medicine - “Dr. Hadro- kazao, dugogodišnjim prijateljima ovog Prof. Dr. Zuvdija Kandić vić” - Dr. Šemsudin Hadrović Udruženja. Advokat mr. iur Hakija Kurtović “Kupro” d.o.o. Sarajevo - Sadat Kurtović Prije svega akademiku Muhamedu Fili- Advokat Kadrija Kolić “Ervena” d.o.o. Sarajevo - Sabahudin Kajević poviću, predsjedniku Bošnjačke akademije Rifat ef. Fejzić - Reis Islamske zajednice Crne Farmaceutsko-zdravstveni fakultet Travnik - Doc. dr. Mithat Asotić nauka, rektoru Univerziteta u Sarajevu i Gore Emsad Dacić “Yavuz Company” d.o.o. Srebrenik - Mustafa bivšem predsjedniku Udruženja Rifatu Skender Škrijelj Yavuz Škrijelju, generalu Ramizu Drekoviću i Safet Kurtović “Ećo Company” d.o.o. Sarajevo - Suhad Ećo prof. dr. Redžepu Dizdareviću, koji su tako- Šerif Rožajac “Green Oil” d.o.o. Sarajevo - Reko Muhović đer bivši predsjednici Udruženja.

n Stipendisti za školsku 2017/2018. godinu n U ime stipendista Udruženju i donatorima se zahvalila Emina Kandić, učenica šestog razreda OŠ „Hrasno“ u Sarajevu

5 DRUŠTVO

n S lijeva na desno: Hazbo Mujović, predsjednik opštine n S lijeva na desno: Orhan Šahmanović, predsjednik Opštine Sjenica, njegov zamjenik Vahid Tahirović i Nihad Hasanović, Plav i Izet Hadžimušović, predsjednik SO Plav pomoćnik gradonačelnika Novog Pazara

n Safet Aljović, vlasnik ćevabdžinice „Zmaj“, već četvrtu godinu n S lijeva na desno: Jasmin Duraković i Ešref Lekić stipendira nadarene učenike i studente slabog imovinskog stanja

n Suhad Ećo, vlasnik firme „Ećo company“d.o.o. Sarajevo, n Bivši predsjednici Udruženja (s lijeva na desno): preuzima zahvalnicu general Ramiz Dreković i prof. dr. sc. Redžep Dizdarević

n S lijeva na desno: predsjednik Udruženja Ekrem Lekić, akademik n Prof dr. Marinko Pejić, predsjednik Hrvatskog narodnog Muhamed Filipović i akademik Ejup Ganić su minutom šutnje odali vijeća u BiH i Miladin Vidaković, predsjednik Srpskog počast šehidima i poginulim borcima tokom agresije na BiH građanskog vijeća – Pokret za ravnopravnost u BiH

6 DRUŠTVO

STIPENDISTI UDRUŽENJA GRAĐANA PORIJEKLOM IZ SANDŽAKA ZA ŠKOLSKU 2017/2018. GODINU 1. Adilović Adela 13. Hadžić Azra 25. Mešić Mirnes 2. Ajdinović Dženisa 14. Hajradinović Fatma 26. Mujezinović Tarik 3. Avdović Amer 15. Idrizović Erdin 27. Muratović Amina 4. Banda Adela 16. Kalač Kenan 28. Pašović Haris 5. Baždar (Ragip) Kenan 17. Kandić Emina 29. Rondić Ajla 6. Baždar (Fehim) Kenan 18. Kurtanović Dženeta 30. Sijamhodžić Senija 7. Borančić Ajna 19. Kurtović Emsel 31. Suljević Ilma 8. Brulić Nedim 20. Lekić Melisa 32. Šaćirović Elhan 9. Dacić Mersudin 21. Leković Mirnesa 33. Škrijelj Merjem 10. Dervišević Lejla 22. Ličina Hilal 34. Tahirović Asad n Zahvalnicu za donatora Skendera Škrijelja preuzeo je Almir 11. Fakić Ajla 23. Lučkin Mirela 35. Turković Džejla Škrijelj, sekretar Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u BiH 12. Ferhatović Nina 24. Mekušić Ilma

n S desna na lijevo: prof. dr. Redžep Škrijelj, potpredsjednik n Donator stipendije je i Halit Camović, vlasnik firme Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Novog Pazara, doc. dr. sci. „H-M-K Promet“ d.o.o. Sarajevo Muamer Kalić i Hamid Ragipović - Besko

n Dr. Muamer Bačevac, poslanik u Skupštini Republike n Među mnogim donatorima je i Sabahudin Kajević, vlasnik Srbije je govorio na temu „Sandžak juče, danas i sutra“ firme „Ervena“ d.o.o. Sarajevo

n Fuad Čekić, direktor Medrese „Mehmed Fatih“ u n Voditeljski par Emir Habeš i Emira Kadrović Podgorici, je preuzeo zahvalnicu za donatora stipendije reisa Rifata ef. Fejzića

7 PEČAT Zaboravljeni zločini Sopstveni grijesi

ad se na Balkanu novorođenoj nika, potmule pucnje, požar i dim. Vi- kćeri davalo i daje ime Emina, djeli su golu i bosu djecu, raščupane i Konda se zasluge za to, uz samu razdrljene žene. Kamen da proplače, ljepotu imena, neizbiježno pripisuju i ali ne i pijane i ostrvljene četničke zvi- dirljivoj pjesmi Alekse Šantića, pojača- jeri. U malom muslimanskom selu Vi- noj izuzetnom muzičkom interpretaci- sočkom, u kući Lata Bućana bilo se jom Himze Polovine, a posvećenoj ne- zatvorilo 12 žena i djece. Emina, stara kadašnjoj mostarskoj ljepotici nad 20 godina, jedina je davala otpor puš- ljepoticama – Emini. Dakako, nisu ni u kom. Kad joj je nestalo metaka, poku- Sandžaku bez uticaja bila ta tri razloga, šala je da pređe u susjednu kuću i i po- ali ima još jedan – preči: to ime se u traži municiju, ali je četnik uhvati. Ona ovom podneblju nadijevalo ponajviše mu reče: Ako si Crnogorac, da si mi zbog uspomene na već pomenutu Emi- pobogu brat, obraz mi sačuvaj, a krv ti nu Bučan, ljepoticu iz bjelopoljskog halal. Drugi četnik je ubi u rukama pr- sela Visočke čiju je očekivanu udaju vog. Zapališe kuću i mrtvu je ubaciše pretekao stravični zločin. Onu Eminu da i ona izgori pored oca Lata, žene mu koja je ostala teško dostižni ideal he- Kime, sina mu Meha od 18 godina, rojstva i žrtvovanja za pravdu i čast. n Piše: Ismet DEDEIĆ Ajne s dvoje djece od kojih je jedno Onaj ideal do kojeg se svojom žrtvom, imalo 3 a drugo 5 godina, i Crnovrša- u isto vrijeme i u sličnim okolnostima nin Numana sa majkom i dvoje djece uzdigla Bega Ličina iz sela Korita. nijem i najčasnijem postupanju žrtava od 6 i 7 godina“. Naime, u napadu oko 3.000 četnika u svekolikoj tamnici sandžačke istori- Nakon što su u četnici u selu pobili na bošnjačko-muslimansko stanovniš- je. Najprije su u kući Ahmeta Bućana, desetine komišija, počev od braće Rai- tvo u bjelopoljskom srezu koji je upri- u bjelopoljskom selu Visočke, zlikovci fa od 2 i Fajika od 4, pa do slijepog ličen, tradicionalno već – na Božić, ubili svih petnaest članova porodice. starca Murata Mehovića od 70 godina, početkom 1943. godine, uništena su 33 A zatim su krvave orgije nastavili u koga su isjekli i bacili u vatru, herojski bošnjačka sela na desnoj obali Lima kući Ahmetovog brata Lata. S tim u i samoubilački im se suprotstavila (Donji Bihor). Tom prilikom je ubijeno vezi partizanski general Savo Joksimo- Bega Ličina iz Korita. Zbog toga su je oko 1.400 osoba, među kojima i znatan vić u svojoj knjizi „U gerili“, (Tito- vezali, napunili dimije kučinom i ko- broj žena, staraca i djece. Ta brojka na- grad, 1963.) piše: nopljom, i zapalili. Ostala je priča, da vodi se i u četničkom izvještaju višoj „To jutro, bubanjska gerilska grupa je Bega, dok se pretvarala u buktinju, komandi od 10. januara 1943., što su slušala je vrisak žena i djece, halak čet- prkosno učila Šehadet. prenijeli Vladim Dedijer i Antun Mile- tić u knjizi „Genocid na Muslimanima 1941– 1945“. Pored samih masovnih ubistava, nikada ne mogu biti zaboravljeni grozo- morni načini na koje su ona izvršavana. Mirko Ćuković u knjizi „Sandžak“ svje- doči: „Oni su ubacivali djecu, žene i starce u kuće i druge zgrade, zatim su ih punili slamom ili sijenom i palili. Jagoš Korać je vezivao žene za hrastove, stav- ljao im slamu u dimije i spaljivao ih“. U selu Stublo zvjerski je ubijeno tridetoro djece i pet žena. A zločin u bjelopoljskom selu Visočke ostao je posebno zapamćen i po svireposti zli- kovaca, a istovremeno i po najuzviše- n Bijelo Polje

8 PEČAT nju, nikad naklonjene ovom narodu i podneblju. Ali, ne baš za sve! U režimima u kojima smo živjeli normalno je bilo da se, kao plod pje- sničke mašte ili opjevavanja stvarnih likova i događaja, u čitankama nađu i vazda ostanu Kosovke Djevojke, Mari- je na Prkosima, Stojanke Majke Knešpoljke... Isto tako je normalno bilo da za Eminu i Begu ne bude mjesta u čitankama, iako su se ponijele najhe- rojskije, najponosnije i najuzvišenije u trenu svog grozomornog stradanja od četničkih hordi koje svjetska istorija nedvojbeno „knjiži“ u fašistički tabor. One nisu imale pravo da budu upisane kao uzvišene i kao junakinje, a samo zbog toga što nisu imale imena kao one prve ili kao razne treće koje su opjeva- ne i proslavljene kroz literaturu i druge umjetnosti ili zapisane u zvaničnim n Krvavi pir četnika verzijama istorije. Bošnjaci Sandžaka su otkako se Prema objedinjenim podacima za če, neumitno blijedi. Tim prije što pamti „zajedništvo“ i suživot na ovim 1943. godinu, ne računajući Bošnjake omjer onih koji su otišli iz Sandžaka i prostorima, u svim režimima, „osuđi- koji su nastradali kao učesnici pokreta onih koji su još tu, nezadrživo tegli na vani“ na inferiornu poziciju. Zato ne otpora, već samo civile, četnici su u stranu onih prvih. čudi što im je izostanak službenog, re- Pribojskom srezu ubili oko 1.900 pri- žimskog priznanja njihove bilo kakve padnika ovog naroda – svih uzrasta i Samookovi šutnje vrijednosti i izuzetnosti postala nešto polova; u Pljevaljskom srezu je bilo uobičajeno. Ali, napisah već, nije baš oko 1.500 žrtava, među kojima i 175- Za mnoge nevolje što su se obruša- sve do okruženja i do drugih. Neumit- oro djece, a u bjelopoljskom srezu je vale i obrušavaju na bošnjački narod no se nameće pitanje – šta su sami uči- evidentirano preko 3.000 bošnjačkih Sandžaka, zbog čega mu je i identitet- nili da se ne sviknu baš toliko na život civilnih žrtava. ski i biološki opstanak krajnje neizvje- u „sjeni“, na vječito „trpno“ stanje? Pomenuti ili njima približni podaci stan, krivicu snose okolnosti u okruže- Ako su znali odvažno pružati otpor o stradanjima bošnjačkog stanovništva na ovim područjima navode se u nekoliko izvora, između ostalih i u knjizi Hajrudin Čengića „O genocidu nad Bošnjacima (Muslimanima) u zapad- nom dijelu Sandžaka 1943. godine“. Možda sam isuviše pod uticajem svih onih zavičajnih rana, ali ja primjer ravan njihovim ne prepoznajem – pa ni u čuvenim Antigonama i ostalim glo- balnim herojinama, ni u ovdašnjim Marijama na Prkosima, o kojima smo u školama učili sve i kojima svaka čast, niti u svim ostalim izuzetnim ženama za koje sam čuo. Ali, za razliku od po- brojanih i mnogih drugih, za ove dvije sandžačke junakinje u javnom prostoru nije bilo i još uvijek nema mjesta, izuzev pomena Beginog podviga i tragedije u zbirci pjesama Ragipa Sijarića „Krvališta“. Priča o njima nikada nije izišla iz sandžačkih sokaka i posjelaka, usmenog predanja i sjećanja koje, kao i ina- n Prostor Šahovića danas se naziva Tomaševo

9 PEČAT najvećim nasrtajima na njihov goli fi- zički opstanak, zašto ti podvizi nisu ni izbliza praćeni glasom podignutim za zaštitu identiteta i tradicije.

Krležin kompliment obavezuje

Sandžačka umna plejada je kipjela od ponosa kad je svojevremeno Miro- slav Krleža izrekao krupan kompliment na račun duhovnosti i nadarenosti naroda u Sandžaku. Naime, on je pozna- tom zagrebačkom književniku i publi- cisti, sandžačkog porijekla, Nusretu Idrizoviću, rekao, a ovaj rado prepri- čavao, da je područje Sandžaka dalo više darovitih pisaca nego zagrebačka regija. Ali, zašto se ti pisci i ostali ov- dašnji učenjaci – ma gdje bili, a ima ih svugdje – nisu potrudili da ono naju- zvišenije moguće žrtvovanje Emine i Bege dobije javnog odjeka i biljega. Ako je tako nešto bilo prerizično u Sandžaku u ono vrijeme straha i tame, kada je Mulajakupovica Rukija pritu- ljivala lampu i navlačila zar na prozoru kuće na osami prije nego što bi mojoj majci počela šaputati svoju ispovijest - šta je sa kasnijim decenijama i decenijama, do dana današnjeg, i šta je sa onima koji svih tih decenija nisu bili u Sandžaku? Hajde da se i razumije što je i u samo- stalnoj Crnoj Gori i u Đukanovićevoj vladavini, kojima su jedan od ključnih temelja bošnjački glasovi, dok u držav- n Genocid nad muslimanima autora Vladimira Dedijera i Antuna Miletića noj administraciji radi jedva jedan i po posto Bošnjaka a u policiji i manje, još uvijek nerealno da neka škola ponese men-obilježja Jusufu Mehonjiću i Hu- Dalje, zašto u Rožajama nema ni ime onih dviju izuzetnica! Ali, zašto se to seinu Boškoviću? Zar nisu oni sa osta- sokaka Mula Mehmeda Višegrađani- nije desilo kakvom kulturno-umjetnič- lim „odmetnicima“, dvadesetih godina na, spasioca tamošnjih džamija i uop- kom društvu ili nekoj nagradi za književ- prošlog vijeka čuvali svoj narod i bili šte personalnog temelja svog naroda u nost, ili za ljudska prava, pogotovo za jedina prepreka da cijeli Sandžak ne vremenu nakon Drugog svjetskog rata, neki podvig u promovisanju rodne rav- nestane poput Šahovića gdje se desio kada se progonila njegova vjera, kao nopravnosti, čije aktivistkinje su i u San- jedinstveni slučaj genocida „u miru“? identitetski temelj, te nošnja, običaji i džaku, kako dukučujem iz medija, u že- Baška još što su Mehonjić i Bošković sve ostalo s bošnjačkim predznakom. stokoj ofanzivi... Na kraju krajeva, a svojim viteštvom i čojstvom zavrijedili Naročito – zašto nema ulice mula Ja- moglo je i na početku početaka – zašto veliki ugled i među običnim pripadni- kupa Kardovića u Rožajama i drugim Emini i Begi, makar od osamostaljenja cima drugih naroda, upravo onih naro- čaršijama, znamenitog narodnog uče- Crne Gore, njihov narod nije podigao da iz kojih su stizali kreatori i realiza- njaka, gazije i spasioca rožajskog kra- spomen obilježje kao najuzvišenijim žr- tori stalnih zločinačkih planova. ja i jednog od ključnih spasilaca cije- tvama fašističkih zločina? A posebno je neobjašnjivo i nedupu- log Sandžaka u prvoj polovini stivo što žrtvama Šahovića nije posvećeno četrdesetih godina prošlog vijeka – Neobilježeni Šahovići nikakvo obilježje. Kao ni drugim brojnim vremenu najvećih iskušenja i najtežih bošnjačkim stradanjima i stratištima iz ra- zala? Ako mu je komunistička vlast za Ne, ne, ruku na srce, nije baš sve do znih perioda, zaključno sa četničkim zlo- predvođenje i zaštitu naroda u ratu režima, ni prethodnih niti sadašnjeg! I činima u drugom svjetskom ratu, i parti- skinula glavu u miru, čime mu je nje- kad smo već kod toga, zašto nema spo- zanskim čim je nastupio „mir“. gov narod uzvratio? u

10 PEČAT

Kontinuirani državnopravni razvoj Bosne i Hercegovine Od IX. stoljeća do Dejtonskog sporazuma (21.11.1995.) Bosna i Hercegovina je kao Banovina, od početka 9. vijeka, kroz svoju historiju, uvijek imala određene elemente državnosti, ispoljene u različitim formama. Državno-pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine se ogleda i u tome što je bila posebna politička i teritorijalna cjelina u vrijeme kada je postojala kao nezavisna država, kao i u sastavu drugih država, to jest, uglavnom je tada imala specifičan državno-pravni status, ali nikada nije gubila svoj integirtet i svoj geografsko-teritori- jalni položaj, svoju kulturu, svoju vjeru, svoj jezik i svoje Bošnjane.

anovina Bosna se u srednjem vi- li su odredbe o građanskim slobodama, jeku prvi put spominje kao zemlja poznate iz većine tadašnjih ustava (i za- Buz rijeku Bosnu, i u prvo vrijeme pravo predstavljaju prava i slobode koje se formirala kao poluzavisna, da bi vrlo su preteče moderno definisanih ljudskih brzo postala nezavisna država. Najveću prava). Poseban značaj je imao član 11. teritorijalnu i državnu ekspanziju Bano- statuta, kojim je «svim zemaljskim pri- vina Bosna doživljava za vrijeme Kulina padnicima zagarantirao čuvanje narodne Bana (1180.-1204.), Bana Stjepana Ko- osobine i jezika». tromanića (1322.-1353.) i Kralja Stjepa- Nakon Prvog svjetskog rata i poraza na Tvrtka I. (1353.-1391.), kada Kralje- Austro-Ugarske monarhije, 1. decem- vina Bosna teritorijem izlazi na veći dio bra 1918. godine stvorena je Kraljevina Boke Kotorske i dalmatinske jadranske Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) u koju obale, kao i ostrva Brač, Hvar i Korčulu. je ušla i Bosna i Hercegovina sa svojom Bosna je bila nezavisna banovina i unutrašnjom administrativnom podje- kraljevina, do pada pod osmansku vlast lom, svojim teritorijalnim integritetom i (nakon smrti posljednjeg bosanskog kra- suverenitetom. Nova država Kraljevina lja Stjepana I Tomaševića 1463. godine). Srba, Hrvata i Slovenaca je dobila Ustav, I nakon pada pod osmanlijsku vlast Bo- n Piše: Dr. Rizvan HALILOVIĆ usvojen 28. juna 1921. godine, poznat sna je ostala posebna cjelina Bosansko kao Vidovdanski Ustav. krajište, potom Sandžak Bosna, da bi carstva. Ustav Kraljevine SHS je formalno počev od 1580. do 1878. godine dobila Može se reći da moderno doba ra- inagurisao parlamentarni poredak, ali je status najviše teritorijalne jedinice Paša- zvoja bosansko-hercegovačke državnosti stvarno stanje u državi bilo takovo da je luk Bosna, a onda i status Ejaleta, koji počinje sa Austro-ugarskom okupacijom praktičnu vlast imala vojska i Kralj lič- je imao najviši državno-pravni status u 1878. godine. U vrijeme austro-ugarske no. Nakon tzv. 6. januarske diktature, okviru Osmanlijskog carstva. Ustavni vladavine Vilajet Bosna je imala status kada je proklamacijom kralj Aleksandar zakon Vilajeta Bosna, donešen je 1865. “krunske zemlje”. Karađorđević ukinuo Vidovdanski ustav godine, kojim je uvedena nova organi- Prvi moderni ustavno-pravni akt Bo- i parlament, kralj je i formalno-pravno zacija uprave u vilajetu i bosanskim san- sne i Hercegovine usvojen je u februaru preuzeo cjelokupnu vlast u zemlji. džacima. 1910. godine, kada je i izglasan Zemalj- Novi Ustav Kraljevine Jugoslavije Na Berlinskom kongresu 1878. godi- ski Štatut (Ustav) Bosne i Hercegovine (Oktroirani ustav) kralj Aleksandar donio ne Vilajet Bosna sa svih šest svojih san- i konstituiran Bosanski Sabor pod au- je 3. septembra 1931. godine. Ovim usta- džaka, dodijeljena je Austro-Ugarskoj na stro-ugarskom upravom. Mada je u ovom vom je vraćen parlamentarizam, ali ne i upravu, dok je Novopazarski Sandžak statutu Bosna i Hercegovina definisana parlamentarni sistem u demokratskom postao oblast koju su vojno-policijski kao jedinstveno i zasebno upravno po- smislu te riječi. Jugoslavija je podijeljena kontrolisali austro-ugari sa svojim gar- dručje, vrhovna upravna vlast ostala je u na 9 banovina, kojima je Bosna i Herce- nizonima, a pravno-politički je pripojen nadležnosti vlade u Beču. Članovi od 2 govina desuverenizirana i dezintegrirana. Vilajetu Kosovo u sastvu Osmanlijskog do 30 ovog bosanskog Ustava sačinjava- A sporazumom Cvetković- Maček, 1939.

11 PEČAT godine i podijeljena između velikosrp- Ustav Narodne Republike Bosne i skih i velikohrvatskih banovina. Hercegovine od 31.12.1946. godine, koji Osnivanjem Narodno Oslobodilač- je donijela Ustavotvorna skupština BiH, kog Pokreta Jugoslavije 1941.godine, je potvrdio princip narodnog suverenite- Bosna i Hercegovina i Sandžak su već ta. Ovaj Ustav definira Narodnu Repu- početkom jula, digle ustanak protiv bliku Bosnu i Hercegovinu kao «narodna nacizma i fašizma, bez marionetskih država republikanskog oblika», i bio je kvislinških tvorevina, za razliku od svih sličan ustavima ostalih republika. drugih Jugoslovenskih država i oblasti. Novi ustav Socijalističke Republike Zato su nakon Prve neprijateljske ofanzi- Bosne i Hercegovine usvojen je 10. apri- ve 1941.godine, skoro sve neprijateljske la 1963. godine, a dograđivan je ustav- ofanzive i svaka okupatorska i kvislinška nim amandmanima 1967., 1969. i 1972. odmazda provođene na tlu Bosne i San- godine. Novim ustavom Narodna Repu- džaka i nad većinskim narodom Bošnja- blika Bosna i Hercegovina preimenova- cima. na je u Socijalističku Republiku Bosnu i Nakon stvaranja slobodnih teritorija Hercegovinu, čime se nastojao obilježiti koje su omogućile razvoj Narodno Oslo- početak socijalističke samoupravne de- bodilačkih Odbora i drugih političkih mokratije, za razliku od one prethodne, aktivnosti, stvoreni su uslovi i za osni- koja je definirana kao narodna demokra- vanje AVNOJ-a (26.11.1942.), ZAVNO tija. Sandžaka, (20.11.1943.), ZAVNOBIH, Do usvajanja novog Ustava Socijali- (25.11.1943.) i drugih anfašističkih vi- stičke Republike Bosne i Hercegovine, jeća, do kraja Narodno Oslobodilačkog proglašenog u februaru 1974. godine, Rata 1941.-1945. došlo je usljed procesa traženja više ne- U toku Drugog svjetskog rata ZAV- žano je od 30. 06 do 02.07.1944. godi- zavisnosti u odnosu na saveznu vlast. NOBiH (Zemaljsko antifašističko vijeće ne u Sanskom Mostu, i ZAVNOBiH je Najveća novina koju je donio ovaj ustav narodnog oslobođenja Bosne i Hercego- tada proglašen najvišim zakonodavnim i je uvođenje kolektivnog predsjedničkog vine) je bio najviši državni svenarodni izvršnim tijelom BiH, Treće zasjedanje organa, Predsjedništva Socijalističke Re- organ antifašističkog pokreta u Bosni ZAVNOBiH-a, održano je u Sarajevu od publike Bosne i Hercegovine. Ustavom i Hercegovini, te se razvio kao nosilac 26. do 28.04.1945. godine, i tada je kon- iz 1974. godine Bošnjaci (Muslimani) su bosansko-hercegovačke zakonodavne stituisana Privremena Narodna skupšti- i ustavno priznati kao ravnopravan narod i izvršne vlasti, narodnog suvereniteta i na BiH. u Bosni i Hercegovini, iako je i prije ova- državnosti. Formiran je u 25. novembra Godine 1946. donesen je Ustav Fede- kvog ustavnog priznanja, u praksi uvaža- 1943. godine na prvom zasjedanje ZAV- rativne Narodne Republike Jugoslavije van subjektivitet i konstitutivnost Boš- NOBiH-a u Mrkonjić Gradu, čime je fak- po kojem se Jugoslavija sastoji od šest njaka (Muslimana) Bosne i Hercegovine tički potvrđena i obnovljena državnost, republika: Slovenije, Hrvatske, Bosne i i Socijalističke Federativne Republike koju je Bosna i Hercegovina izgubila Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Make- Jugoslavije. (Ustav iz 1963.) oktroisanim Ustavom Kraljevine Jugo- donije. Dakle, Bosna i Hercegovina je U toku 1990. godine, 31 amandma- slavije i sporazumom Cvetković-Maček bila jedna od federalnih jedinica sa utvr- nom na Ustav SR BiH provedena je širo- 1939. godine. đenim granicama koje su ostale do danas ka ustavna reforma koja će u velikoj mje- Na drugom zasjedanju AVNOJ-a i u kojima je i međunarodno priznata. ri uticati na buduće događaje. Njima je (Antifašističkog vijeća narodnog oslo- bođenja Jugoslavije) u Jajcu, održanom 29/30. novembra 1943, godine, donese- na je Odluka da se formira Demokratska Federativna Jugoslavija, zasnovana na pravu na samoopredeljenje, u kojoj će živjeti južnoslovenski narodi u ustavnim republikama sa jednakim pravima. Boš- njaci kao jedan od ravnopravnih Jugo- slovenskih naroda, nažalost, nije bio priznat, već su priznati: Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Slovenci i Srbi. Tako je grb DFJ, a potom i grb FNRJ sve do Ustava 1963. godine, imao samo 5 buktinja, kao simbol 5 jugoslovneskih naroda. („Pet buktinja plamte i pričaju svima, da pet naroda Domovina ima“). Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a odr-

12 PEČAT Bosna i Hercegovina definirana kao «demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive». Uveden je prvi put i osnovni princip podjele vlasti na zakonodavnu, izvrš- nu i sudsku vlast. Usvajanjem ustavnih amandmana i donošenjem novog izbornog zakonodav- stva omogućeno je održavanje prvih vi- šestranačkih izbora u Bosni i Hercegovi- ni, na kojima su građani mogli birati svoje predstavnike između više političkih stranaka. Osim toga, valja napomenuti da je sa navedenim ustavnim promjena- ma na izvjestan način došlo do jačanja državnosti Bosne i Hercegovine u okviru SFR Jugoslavije. Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine, (na kome je strana Republike Hrvatske, Hrvata iz Bo- i Republike Hrvatske, uz posredovanje na glasanje izašlo 64,31 posto birača s sne i Hercegovine i državnih predstav- i prisustvo šest članica kontakt grupe pravom glasa, a za suverenost BiH gla- nika Republike Bosne i Hercegovine, (SAD, EU, Velika Britanija, Francuska, salo njih 99,44 posto) građani Bosne i potpisan u Washingtonu i Beču u martu Njemačka i Rusija) i ove sile su garanti Hercegovine su se izjasnili za samostal- 1994. Njime je uspostavljena Federacija Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ne nu nezavisnu i suverenu državu. Dana 6. Bosne i Hercegovine, kao oblik saveza zemlje agresori na suverenu Republiku aprila 1992.godine Evropska zajednica Bošnjaka i Hrvata, uz uvjeravanja SAD, Bosnu i Hercegovinu – S.R.Jugposlavija je priznala državno-pravni subjektivitet da će i Srbi u nastavku pregovora biti sa- i R.Hrvatska. Bosne i Hercegovine, a 22. maja 1992. stavni dio tog saveza bosanskohercego- Ustav BiH donesen u Dejtonu pri- godine Republika Bosna i Hercegovina vačkih naroda. Ustav Federacije BiH je znaje kontinuitet države BiH, i u članu je primljena u Ujedinjene Nacije- UN. proglašen 30. marta 1994.godine, kojim I/1. propisuje: ‹›Republika Bosna i Her- Paradržavna kvislinška tvorevina je FBiH, podjeljena na 10 kantona, u čiji cegovina, čije je zvanično ime od sada Srpska Republika je osnovana 9. janu- sastav su trebale ući i teritorije Bosne i «Bosna i Hercegovina», nastavlja svoje ara 1992. godine pod nazivom „Srpska Hercegovine pod okupacijom srpskocr- pravno postojanje po međunarodnom Republika Bosna i Hercegovina“ i neu- nogorskih okupacionih snaga i paradr- pravu kao država, sa unutrašnjom struk- stavno je pokušala da postane federalna žavne tvorevine „Republike Srpske“ u turom modificiranom ovim Ustavom, i jedinica tzv. krnje S.R.Jugoslavije, no Bosni i Hercegovini. sa postojećim međunarodno priznatim nije prihvaćena u tu zajednicu.(Republi- U Dejtonu se desio preokret, potpi- granicama. Ona ostaje država članica ka Srbija i Republika Crna Gora). sivanjem Okvirnog sporazuma za mir u Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Washingtonski sporazum je mirovni Bosni i Hercegovini, između Republike Hercegovina zadržati članstvo ili zatraži- sporazum zaključen između zaraćenih Bosne i Hercegovine, S.R.Jugoslavije ti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim me- đunarodnim organizacijama››. Stoga su entiteti i distrikt Brčko, samo Ustavom regulisane administrativne jedinice, koje postoje samo dok postoji ovakav Dejtonski Ustav Bosne i Hercegovine. U procesu prbiližavanja Bosne i Her- cegovine euroatlanskim integracijama, pa i nakon prijema u punopravno član- stvo u EU i NATO, Bosna i Hercegovi- na, neće prestati da se razvija u držav- nopravnom smislu, evolutivnog razvoja državnopravnog kontinuiteta i unapre- đenja pravne države i vladavine prava, u suverenoj demokratskoj Republici Bosni i Hercegovini. u

13 EKONOMIJA

S posebnim osvrtom na drvnu industriju Konkurentnost privrede Bosne i Hercegovine Jedan od temeljnih pojmova analize politike razvoja konkurentske sposobnosti privrede, je konkurencija i komparativna prednost. Ovo je pionirski pokušaj procjene međunarodne konkurentnosti privrede Bosne i Hercegovine, koja ima komparativnu prednost, ali to nije dovoljno da bi bila i međunarodno konkurentna. Pod pojmom međunarodna konkurentnost podrazumijevamo sposobnost države, da uspješno konkurira drugim državama u međunarodnoj trgovini. Takve države čuvaju ili povećavaju svoj udio u međunarodnom izvozu i iz istog razloga smanjuju prodor uvoza u domaće gospodarstvo. Teorija poznaje dva nivoa konkuren- imaju smanjenje vrijednosti nominalnog kurentnost. Suprotno tome, države sa fik- tnosti, odnosno: deviznoga tečaja. Nasuprot tome države i snim nominalnim deviznim tečajem i vi- - međunarodna konkurentnost koja se privrede sa niskim stupnjem inflacije šom inflacijom od država konkurentskih, odražava na cjenovnom i imaju posljedice precijenjenog devizno- postaju sve manje konkurentne u međuna- - međunarodna konkurentnost koja se ga tečaja. Nijedna situacija nije optimal- rodnoj trgovini. BiH ima konvertibilnu odražava na necjenovnom nivou. marku (KM) koja je u početku bila vezana Daleko najcitiranija definicija konku- za Njemačku marku, da bi uvođenjem rentnosti je ona koju je usvojila Evropska eura (€) ostala vezana za ovu valutu. komisija (EC): Ona definira konkurentnost kao sposobnost neke države da po- Konkurentnost, produktivnost veća svoj udio na domaćem i inozemnom i teorija komparativnih tržištu gdje « ....država ima komparativ- prednosti nu prednost za neki proizvod kada ga može proizvesti uz niže oportunitetne Kako je proučavanje međunarodne troškove nego druge zemlje «(EC,1993). trgovine značajno iscrpilo svoje postoje- Preduvjeti za cjenovnu konkuren- će mogućnosti to se fokus ranijih teorija tnost su tehnološka i troškovna učinko- trgovine, koji je bio na državi i njenim vitost domaćih ponuđača uz istovreme- prirodnim komparativnim prednostima, no kontroliranje stepena inflacije i pomjerio na pitanje nacionalne konku- očuvanje realnoga deviznoga tečaja od rentnosti. Kompleksnost i multidiscipli- strane države. Necjenovnu konkuren- narnost konkurentnosti, naročito njene tnost moguće je postići samo sa atrak- međunarodne dimenzije, osnovni su rativnim novim proizvodima, stalnim po- n Piše: Prof. dr. Halid KURTOVIĆ zlog što u literaturi postoji mnoštvo defi- boljšavanjem njihovog kvaliteta, boljim nicija ovoga pojma. pakiranjem (dizajn) pravovremenom is- Shodno tome, smatram da koncept porukom, boljim tržnistvenim tehnika- konkurentnosti nema smisla primjenjiva- ma (promocija) itd. ti na nacionalnu ekonomiju. Može se reći Mjera međunarodne konkurentnosti na za gospodarstvo. U okviru Maastrit- da je neka država konkurentnija od druge je usporedba relativnih cijena roba slič- skih kriterija prihvatljiv je blagi stupanj u proizvodnji određene robe, u našem nog kvaliteta iz različitih država, razu- inflacije koji bi bio na godišnjoj razini slučaju proizvodi drvne industrije. Me- mljivo izraženih u istoj valuti. Jak utjecaj ispod 2% - 3%. đutim ovakva logika zaključivanja se ne na međunarodnu konkurentnost imaju Države sa prilagodljivim deviznim te- može primjeniti na cjelokupnu nacional- prije svega politika deviznih tečajeva kao čajem mogu imati istovremeno visok ste- nu ekonomiju jer države ne konkurišu i stepen inflacije, koji su također među- pen inflacije i padajući devizni tečaj, ali jedna drugoj kao preduzeća. sobno ovisni. Privrede i države sa viso- usprkos tome održavaju nepromijenjen Stalne težnje ekonomista su u biti po- kim stupnjem inflacije kao posljedicu odnos kupovne moći i međunarodnu kon- kušaji ocjenjivanja djelovanja određenih

14 EKONOMIJA

Konkurentnost privrede Bosne i Hercegovine

tržišnih privreda. S tom namjerom razvili Teorija komparativnih više pozornosti u raspravi o značaju dobi- su posebnu teoriju i sa njom dokazali, da prednosti venih rezultata za politiku razvoja bi idealno tržišna privreda (s potpunom drvo-prerađivačku industriju FBiH (BiH). konkurencijom) dovelo u ravnotežu do Načelo komparativnih prednosti ka- Za ilustraciju još nekoliko primjera: u optimalne preraspodjele (alokacije) upo- zuje da se proizvodnja određenog proi- Bosni i Hercegovini je moguće proizvo- trebe proizvodnih faktora (resursa). Ta- zvoda odvija na onimn područjima, na diti sve vrste kvalitetne drvne mase, na kva ravnotežna situacija je produktivna u kojima je njegov odnos prednosti u uspo- otvorenom bez prevelike opasnosti od smislu, da se ne može poboljšati položaj redbi sa drugim područjima viši (ili od- prirodnih poremećaja. S druge strane nikog na štetu drugoga (Pareto opti- nos nedostataka niži) nego za bilo koji proizvodnja namještaja je osigurana na mum). Zamišljenu situaciju najlakše po- drugi proizvod. Ovo bi mogli nazvati višim, izoliranim položajima, gdje je mo- jasnimo pomoću razumijevanja načela «načelo komparativnih prednosti u pri- gućnost uticaja negativnih prirodnih uti- učinkovitosti. rodnom smislu». caja, smanjena na minimum. Većina literature o učinkovitosti po- Ako poštujemo načelo komparativnih Kvalitetna drvna masa, ima vrlo viso- sredno ili neposredno se temelji na odre- prednosti, ukupna nacionalna proizvodnja ku cijenu, proizvodnja namještaja od đenim postavkama, prema kojima se o može biti veća i ujedno jeftinija. Već dugo kvalitetnog drveta je profitabilna, što po- učinkovitosti može govoriti samo kao o stručna javnost govori u F/BiH o potrebi sredno utječe na profitabilnost proizvod- relativnom odstupanju od najbolje mo- rajonizacije drvo-prerađivačke proizvodnje kvalitetnog namještaja i to za područ- gućnosti, koju predstavlja neka kompara- nje, ne samo u šumarstvu, čime bi uz poja koja imaju komparativnu prednost tivna grupa (proizvođača). štivanje ovoga načela na najbolji način upravo za proizvodnju namještaja. Zato Pod pojmom učinkovitost mislimo na iskoristile prirodne danosti područja (regi- imaju te kulture i apsolutni ekonomski odnos između rijetkih proizvodnih fakto- ja). Mnogi projekti širom svijeta supstitu- prioritet (ne samo komparativne predno- ra i ostvarenih proizvoda (u obliku robe i cije uvoza zasnovani samo na kompara- sti) u usporedbi sa drugim aktivnostima usluga). Ovaj odnos možemo mjeriti u tivnim prednostima su propali jer nisu bili na tom području. fizičkim odnosima (tehnička ili tehnološ- postavljeni na realnim ekonomskim teme- Prednost blizine tržišta je uz suvre- ka učinkovitost, ponekad je nazivamo i ljima. Sektor drvo – prerađivačke indu- meni transport manje važna, a u mnogim proizvodna učinkovitost) i u vrijedno- strije i proizvodnje namještaja, se mora slučajevima još uvijek očita. Najjače je snim/troškovnim odnosima (ekonomska utemeljiti na realnim ekonomskim poka- izražena kod proizvodnje poluproizvoda učinkovitost; njen poseban uopćeni oblik zateljima, uz uvođenje novih tehnologija i od drveta (razni profili daske). Razdalji- je društvena učinkovitost). Načelo učin- stalno podizanje nivoa kvalitete proizvoda ne u BiH su premale, da bi ovaj faktor kovitosti upotrebljavamo kao kriterij za - namještaja. Stvarna kvaliteta i primjere- ozbiljnije došao do izražaja. Neke izuzet- presudu, kako uspješna tržišta alociraju na cijena jamac su budućnosti ovoga sek- ke možemo naći na većim gradskim trž- proizvodne faktore. tora. Vidici načela komparativne predno- nicama. Trgovci sa »skladištem« u blizi- sti su višeslojni, zato ćemo im posvetiti ni grada lakše se prilagođavaju kupcu i

15 EKONOMIJA imaju niže transportne troškove, zbog da i dva proizvoda, slobodna trgovina, obostrano korisna trgovina između dva blizine industrijskih središta, moraju naj- potpuna pokretljivost radne snage unutar naroda temelji na oportunitetnim troško- vjerojatnije skuplje plaćati unajmljenu naroda i nepokretljivost među njima, vima rijetkih ekonomskih resursa, ne radnu snagu, što može poništiti prednost stalni proizvodni troškovi, nepostojanje samo na relativnim troškovima rada. blizine tržišta. transportnih troškova, nepostojanje teh- Uzroci i porijeklo niskih oportunitet- U skladu sa načelima komparativnih ničkog napretka, radna teorija vrijedno- nih troškova, pa prema tome komparativ- prednosti svaka regija (kantona i općina) sti). Na osnovi analize radne teorije vri- nih prednosti i dalje su ostali nejasni. Pre- bi trebali utvrditi za što imaju prednosti, jednosti i uz pretpostavku o dva naroda i ma tome, po ovoj teoriji narod ima koje bi mogle iskoristiti na optimalan na- dva proizvoda može se reći, da bi relativ- komparativnu prednost za one proizvode, čin. Možda neka regija (ili porodično ni trošak rada (a ne apsolutni trošak rada) koji intenzivno iskorištavaju faktore proi- gazdinstvo) može proizvesti kvalitetniji morao biti temelj za obostrano korisnu zvodnje, kojih neka promatrana država proizvod, smanjiti proizvodne troškove trgovinu među narodima. Država i pri- ima u izobilju, jer u tom slučaju konkuren- po jedinici proizvoda, povećati opseg vreda imaju komparativnu prednost za tni korisnici tih faktora sa njima se takmi- proizvodnje ili prodaje po većoj cijeni od određeni proizvod, ako su oportunitetni če za više ili manje neograničene resurse, svojih konkurenta. Krajnji cilj iskorišta- troškovi rada za njegovu proizvodnju s tim uzrokuju niže (niske) oportunitetne vanja ovih mogućnosti je postizanje ve- niži u usporedbi sa nekim drugim proi- troškove. Prema tome, ako određeni proi- ćeg dohotka porodičnih gazdinstava. zvodom, odnosno ako postoji mogućnost zvod maksimalno intenzivno iskorištava u Lsto načelo vrijedi za regionalne i nacio- trgovine sa drugim privredama i država- promatranoj državi relativno obilan proi- nalne ekonomije kada govorimo o kom- ma. zvodni faktor, njegovi oportunitetni troš- parativnim prednostima. Otvorene (tržiš- Ovakva temeljna ishodišta za svoju kovi su niski (odnosno niži nego u drugim na) privrede uvažavaju ove prednosti, te teoriju bila su predmet velikih kritika iz državama sa ograničenijim faktorima) i time u načelu određuju smjerove među- prostoga razloga jer su se temeljila na ne- taj proizvod ima komparativnu prednost. Obdarenost sa proizvodnim faktorima, dakle, pogoduje različitosti oportunitetnih troškova, s tim i komparativnih prednosti pojedinih proizvoda. Neki teoretičari, su samo dijelimično objasnili komparativnu prednost, jer stvarni trgovinski tokovi i geografska podjela proizvodnje odražavaju, pored prirodne obdarenosti i različite ekonomske, društvene i političke faktore. Agrarna i trgovinska politika država, obrazovna struktura i neki drugi ekonomski faktori mijenjaju značaj prirodne obdarenost sa resursima i utječu na relativnu ekonomsku produktivnost, pa prema tome i na komparativnu prednost naroda. Efekt po- remećaja tržišta, isto tako nije mogao objasniti Hecksler-Ohlinov model komparativnih prednosti, kao ni utjecaj drža- narodne trgovine. realnim ishodišnim tačkama. Najčešće je ve u ekonomskim aktivnostima na obli- Tvorac klasične ekonomije Adam predmet napada bila radna teorija vrijed- kovanje konkretnih komparativnih Smith je vjerovao u pojam društvene po- nosti. Međutim, teško je objasniti, što prednosti. lz tih nedostataka tradicional- djele na principu potpune prednosti po određuje relativnu proizvodnu produk- nih modela trgovine, rodila se moderna kojem neka nacija izvozi i ima međuna- tivnost i zašto se oportunitetni troškovi teorija trgovine, poznata kao strateška rodni uspjeh u određenoj grani privrede, između naroda, pa prema tome i kompa- teorija trgovine. Ona je prodrla sa idejom one vrste roba u čijim niskim troškovima rativne prednosti, razlikuju. Kasnije su da je pored prirodne obdarenosti za kom- proizvodnje prednjači u svijetu. neki ekonomisti, određene pretpostavke parativnu prednost i strateški položaj na- Imajući navedeno u vidu, smatram, napustili ili zamijenili, što je dovelo do roda u odnosu na konkurente važan i rada je ovaj pojam dotjerao i preinačio u veće realnosti o komparativnim predno- zvoj tržišnih institucija i struktura pojam komparativne prednosti, u litera- stima. Prije svega to se odnosi na nad- (uključeno sa ekonomikom opsega, razli- turi poznat kao klasični ekonomski pri- gradnju radne teorije vrijednosti sa no- kovanjem (diferencijacijom) proizvoda i stup sagledavanja komparativnih pred- vim pristupom koji se zove teorija tehnološkim napretkom) kao i odgovara- nosti u međunarodnoj razmjeni roba i oportunitetnih troškova. Narod, znači juća kombinacija trgovinske i monetarne usluga. Pri čemu se da zaklučiti, da je ima komparativnu prednost za određeni politike (devizni tečaj). ovako shvaćena teorija komparativnih proizvod, ako su oportunitetni troškovi Narodna konkurentnost proizlazi iz prednosti, utemeljena na brojnim pojed- njegove proizvodnje niži, nego za alter- sposobnosti njegove privrede, da je pod nostavljenim pretpostavkama (dva naro- nativni proizvod. lz toga slijedi da se pritiskom i izazovima najjače svjetske

16 EKONOMIJA konkurencije, jakih domaćih suparnika, cjenovnog sistema (cjenovne politike), lzražavanje vrijednosti preko oportuni- agresivnih ponuđača i zahtjevnih (pro- koji je posljedica postojeće politike una- tetnih troškova odražava relativnu rijet- birljivih) lokalnih potrošača, uvijek spo- pređenja drvne industrije. Cijene nam kost i ima za posljedicu efikasnost. U sobno ponuditi tržišno zanimljiv proi- pri tom predstavljaju dvije vrste infor- skladu sa logikom načela cijena na gra- zvod, znači da je sa inoviranjem sposobno macija. Odražavaju relativnu rijetkost nici su domaće cijene, koje sistemski prilagođavati se uvijek novim zahtjevi- robe i s tim ukazuju na vrijednost resursa odstupaju od tih cijena, povezane sa guma tržišta. za privredu zemlje. Vrijednost resursa bitkom učinkovitosti. Prema tome, smatram, da je nacional- znači vrijednost, koje se privreda mora Koeficijenti zaštite predstavljaju sana produktivnost jedini značajan koncept odreći, ako želi pridobiti analizirani re- žetak usporedbe domaćih cijena sa ino- konkurentnosti na nacionalnom nivou. surs, ili vrijednost, koju odbija sa njego- zemnim. Lzračunima različitih koeficije- Dalje, smatra, da je globalizacija prou- vim izvozom. Relativne cijene homoge- nata možemo utvrditi kako postojeću zročila dvije stvari razdvojila je tvrtke od bogatstva faktora jedne nacije i učinila da bogatstvo faktora bude nefiksirano. Brojni ekonomisti drže da prirodni resursi i država imaju vrlo mali značaj pri oblikovanju komparativne prednosti pre- duzeća, tipaproizvodnje ili naroda, jer je konkurentnost strategija, koja uključuje paket različitih politika i mjera, koje izvodi određena država (narod) zato, da zaobiđe (naglasi) određene prirodne ne- dostatke (prednosti). Novije iskustvo kazuje kako prirodni resursi i ekonomski poticaji države imaju veliki utjecaj na relativnu ekonomsku produktivnost pa su to ključni faktori konkurentnosti i poljo- privredne proizvodnje širom svijeta. Na osnovu određenih modela, posebno modela dijamanta, kojeg upotrebljava većina trgovinskih ekonomista, ukazuje se na nekoliko faktora, koji bitno utječu na konkurentnost proizvoda od drveta i nog proizvoda mogu ukazati na strukturu oporezivanja ili «subvencioni- proizvoda sa dodanom vrijednošću. Od privlačnost proizvodnje, trgovine ili po- ranja» tako i različita odstupanja, do ko- kojih za konkurentnost na međunarod- trošnje određene robe. Cjenovna politika jih dolazi primjenom koeficijenta zaštite. nom tržištu, ključnim smatram, sljedeće: može utjecati na privredni sistem sa mi- Usporedo sa koeficijentima zaštite prirodni resursi (zemlja, rad, kapital), jenjanjem tih poticaja i preko njih na možemo preračunati i koeficijente kom- tehnologije (koje snižavaju troškove), ekonomske odluke, koje oblikuju sam parativnih prednosti, koji pokazuju rela- ekonomske poticaje države, odnosno dr- sistem. Na oblikovanje cijena drvno – tivnu efikasnost domaće proizvodnje za žavne investicije u infrastrukturu. Kvali- pređivačke industrije, bitno utječe i ma- izvoz ili zamjenu uvoza. Za tu namjenu tativni parametri proizvoda (ispunjava- kroekonomska politika. usporedimo oportunitetne troškove za nje standarda, tehnologije poboljšavanja Učinkovitost cjenovne politike drv- domaću proizvodnju potrebnih domaćih kvaliteta - npr. pri transportu), stručnost i ne industrije možemo ocjenjivati uspo- resursa, koji nam donose ili sačuvaju je- snalažljivost menadžmenta, inovativ- redbom postojeće cjenovne strukture sa dinicu inozemne valute, sa oportunitet- nost, pravno uređeni okoliš i trgovinska alternativnom, koja odražava efikasno nim troškovima deviza (čega su se ljudi politika su ključni na tržištu proizvoda korištenje resursa. Usporedba pokazuje, spremni odreći, kako bi dobili dodatnu od drveta. da li političke mjere pomažu ili odmažu jedinicu inozemne valute). u efikasnom korištenju resursa. Učinko- Koeficijenti zaštite i komparativnih Ocjenjivanje pokazatelja zaštite vitost, dakle, ocjenjujemo sa cjenovnim prednosti omogućavaju nam ocijeniti, da i komparativnih prednosti uspoređivanjima. Za nju moramo potra- li cjenovna politika pozitivno utječe na žiti alternativan niz učinkovitih (eko- efikasan razvitak drvne industrije i u ko- Povećavanje učinkovitosti je nužno nomskih) cijena, koje nam služe kao jem smjeru bi se trebale preoblikovati za poboljšanje ekonomskih mogućnosti mjerilo efikasnosti i odražava oportuni- javne investicije i privatni poticaji, da bi stanovništva kao trajnog procesa. Učin- tetne troškove. Kao što ćemo se detalj- povoljno utjecale na efikasnije korištenje kovitost zato ne možemo ispustiti iz nije upoznati u narednim poglavljima, resursa. Najvažnija karakteristika cje- vida, jer dugoročno gledano samo učin- to su cijene na granici (izražene u doma- novnih koeficijenata je sistemska uspo- kovitost omogućava preživljavanje. U ćoj valuti), koje predstavljaju oportuni- redba politički uvjetovanih cijena sa cije- nastavku zato pokušavamo odgovoriti tetne troškove robe, koja je predmet tr- nama na granici, koje odražavaju na pitanje kako ocijeniti učinkovitost govanja na svjetskom tržištu. relativnu rijetkost neke robe za privredu.

17 EKONOMIJA Načelo oportunitetnih troškova je po- zaštita domaće proizvodnje, a ne konku- mjera, koje vode do neučinkovitih proi- zadina brojnih ekonomskih analiza, po- rentnost. Tehnički, troškovi domaćih re- zvodnih sistema. gotovo onih, koje traže i ocjenjuju alter- sursa i koeficijent efektivne zaštite su Sistemi proizvodnje u drvnoj indu- native. Upravo zbog rijetkosti resursa odnosi domaće dodane vrijednosti i do- striji su tipični lanci primarne proizvod- biramo alternative, koje u najvećoj mjeri dane vrijednosti pri cijenama na granici. nje, prerade i trženja, koji skupa stvaraju ispunjavaju postavljene ciljeve. Rijetkost Domaća dodana vrijednost u koeficijentu tržišni proizvod. lzbor proizvodnih siste- primorava na potrebu za izborom, načelo efektivne zaštite, se izražava po tržišnim ma za analizu ovisi prije svega od namje- oportunitetnih troškova se uklapa sa ide- cijenama dok se kod mjerenja efikasnosti ne analize, a vrlo često je to potpora drvo jom, da relativna rijetkost određuje vri- računa, po oportunitetnim troškovima. I – prerađivačkom - političkom odlučiva- jednost roba/resursa. troškovi domaćih resursa i koeficijent nju. Kreatore politike drvne industrije, Upotreba oportunitetnih troškova kao efektivne zaštite domaćih resursa, mogu najviše interesiraju efekti mjereni preko polazišta osnovno je načelo određivanja biti uključeni u konzistentni računovod- uspješnosti pojedinih proizvodnji. S ta- ekonomskih cijena. Ako su na snazi oštri stveni okvir matrice analize politika na- kvim pristupom su olakšani kako samo uvjeti modela potpune konkurencije, stupa na međunarodnom tržištu, pri čemu izvođenje analize, tako i pojašnjavanje onda tržišne cijene odražavaju oportuni- se matrica analize politika nastupa, u biti rezultata. Njih poslije možemo generali- tetne troškove, alokacija resursa je učin- temelji na dvije proste računovodstvene zirati na nivou drvno – industrijskog sek- kovita, i dostignut je najviši mogući ste- jednakosti: tora. pen blagostanja (s obzirom na raspoložive - Profit = prihod - rashodi, i Cjenovna politika može utjecati na resurse,početnu podjelu dohodaka, pre- - Prijenosi (transferi) = tržišne vrijed- cijene proizvoda na različitim stepenima ferencije i ograničenja). Model znači po- nosti - ekonomske vrijednosti proizvodnih lanaca. Cjenovne strukture vezuje oportunitetne troškove sa učinko- Troškovi u analizi matrice, se dijele odražavaju efekte troškova proizvodnje i vitošću. na tržišne inpute i netržišne inpute (rad, tražnje, kao i utjecaj cjenovnih politika Pojam komparativnih prednosti je zemlja i kapital). Ove druge literatura pona vanjskoj granici i unutar proizvodnih srodan pojmu konkurentnosti, koji je u znaje kao troškove domaćih resursa. Pro- sistema. Pri analizi proizvodnih sistema novije vrijeme često predmet analiza i u fit, prihodi i rashodi (dvije vrste spome- moramo znači uzeti u obzir i kretanje poljoprivredno-šumarskom sektoru. U nutih troškova) se dalje izračunavaju proizvoda kroz proizvodni lanac, jer je suprotnosti sa načelom komparativnih upotrebom obiju cijena, a koje su u ma- povezano sa oblikovanjem cjenovnih prednosti, koje u prvi plan stavlja učin- trici analize, označene kao domaće tržiš- struktura. kovito iskorištavanje proizvodnih fakto- ne i ekonomske (svjetske) cijene. Pošto politika može utjecati kako na ra na nivou države, konkurentnost se od- Matrica analize, povezuje načela strani prodaje proizvoda, tako i na strani nosi na komercijalnu uspješnost učinkovitosti, konkurentnosti sa kompa- prodaje proizvodnih inputa, sa matricom pojedinih preduzeća. rativnim prednostima. Matrica analize analize, pokušavamo obuhvatiti kako politika cijena i nastupa na međunarodno izvore, tako i neučinkovitosti iskorišta- Troškovi domaćih resursa tržište, je zapravo jednostavan računo- vanja proizvodnih faktora i vrijednosno vodstveni alat, uz čiju pomoć raščlanju- izraziti njihov zajednički utjecaj na proi- Koeficijent troškova domaćih resursa jemo ekonomiku pojedinih proizvodnih zvodni sistem. uživa veliku popularnost u ocjenjivanju sistema na njihov posebni i društveni Kada proizvod prolazi proizvodni si- konkurentnosti drvno-industrijskog sek- udio i to određivanjem privatne i druš- stem, na svakom stepenu biva obogaćen tora u zemljama srednje i istočne Evrope. tvene profitabilnosti. Razlike između ova sa odgovarajućom kombinacijom inputa Navedeni model podrzumjeva, odnos dva pokazatelja posljedica su utjecaja u proizvod više vrijednosti. Razlika iz- društvenih troškova faktora i iznosa ino- politike, naročito tržišno-cjenovne. Ona među vrijednosti proizvoda na bilo ko- zemne valute zarađene ili ušteđene izvo- pokušava mjeriti upravo utjecaj politika jem stepenu proizvodnog sistema i troš- zom robedomaće proizvodnje. Drugim na ekonomiku proizvodnje, dok druge kovima iskorištenih inputa na istom riječima, to je odnos oportunitetne zara- vanjske utjecaje zanemarujemo. nivou predstavlja profitabilnost analizi- de (prihoda) i «istinske» zarade u sekto- Matrica analize, predstavlja kompro- rane aktivnosti. Posebnost metode matri- ru. Zbog ove odlike troškovi domaćih mis između želja za detaljnim teoretskim ce analize politie, je u tome da sa njom resursa se smatraju pokazateljem kompa- modelom za opis privreda i potrebe za mjerimo profitabilnost odvojeno sa vidi- rativne prednosti. Zbog svoje usmjereno- primjenjivom agrarnopolitičkom anali- ka društva i posebno sa vidika pojedinca, sti na troškove resursa (tržišnih i netržiš- zom, koja je uvijek ograničena od strane zato sve proizvode i za njih potrebne nih) troškovi domaćih resursa, se odnosi raspoloživih podataka. Teoretska osnova inupte izražavamo vrijednosno kako po na pojam konkurentnosti određenih proi- matrice, je jednostavni model opće (ili društvenim tako po tržišnim cijenama. zvoda na međunarodnom tržištu. Ako češće parcijalne) ravnoteže međunarod- Pošto je postupak određivanja vrijedno- pretpostavimo identične tehnologije ne trgovine nasuprot modelima društve- sti po ekonomskim cijenama relativno izvan zemlje i nedistorzivna svjetska tr- nog blagostanja. Sa matricom analize, zahtjevan, sve proizvode i inpute najprije žišta tada troškovi domaćih resursa, pokušavamo pronaći efektivne kombina- razvrstamo u tržišne i netržišne, pa po vrednuju domaće resurse naspram troš- cije proizvodnje i cijena. Neekonomski potrebi dalje rastavljamo na njihov inter- kova resursa u konkurentskim nacijama. ciljevi (ciljevi, koji nisu zasnovani na medijarni i primarni dio. Međutim, u početku je ekonomiste ekonomskoj produktivnosti) služe samo Najteži dio pripreme matrice analize trgovačke branše prije svega zanimala kao dodatni kriterij pri opravdavanju je naime pravilno određivanje vrijednosti

18 EKONOMIJA

netržišnih postavki, zato tom dijelu mo- tori, koji nisu predmet međunarodne tr- U sferi globalizacije svjetske privre- ramo posvetiti posebnu pažnju. govine (tlo, rad). de, sve se više nameće potreba za uklju- Pri upotrebi ove metode najviševre- Većina inputa sadrži kako tržišne, čivanje u svjetske privredne tokove svih mena koristimo za pripremu planova pri- tako i netržišne komponente. Npr. eko- zemalja koje su tržišno orijentisane. Po- hoda i troškova koji bi trebali predstav- nomski trošak izvlačenja balvana iz sebno je prisutna potreba za intenzivnom ljati proizvodne sisteme različitih regija, šume, na privredi je svota c.i.f. vrijedno- razmjenom robe, usluga, rada i kapitala. vrsta privrednih sektora i tehnologija. Sa sti troškova uvezenih radnih mašina za Za sve zemlje Jugoistočne Evrope, pa njima na jednostavan način obuhvatimo izvlačenje balvana, troškova transporta tako i za BiH, glavni izazov predstavlja efekte neposrednih političkih mjera, koje do ekonomskih troškova pretovara i skla- priključivanje Evropskoj uniji. Izazovi mijenjaju cijene proizvoda i inputa proi- dištenja drvne mase. Ekonomski trošak su prvenstveno u usklađivanju carinskih i zvodnoga sistema. Teže je odrediti vri- popravka traktora ili druge mehanizacije drugih politika, institucija, kao i prilago- jednost posrednih efekata poremećaja na koja se koristi za izvlačenje balvana, je đavanja ekonomija ovih, pretežno zema- tržištu. svota troškova za sate odrađenog rada po lja u tranziciji na princip liberalnog tržiš- Za izračun profita prvi put koristimo ekonomskim cijenama i troškova uveze. nog poslovanja. Liberalizacija tržišta stvarne tržišne cijene, a drugi put paritet- Prema tome, možemo zaključiti, da drv- donosi mnoge olakšice za trgovinu, kao ne (ekonomske) cijene. Razlika između na industrija u BiH predstavlja vrlo bitan što su ukidanje uvoznih i izvoznih carina, dobivenih rezultata je mjerilo političkog dio privrede, budući da obezbjeđuje sred- slobodan protok robe i kapitala, ukidanje miješanja u privredu, koje je u matrici stva za život značajnom broju stanovnika u monopola i veća konkurencija donosi analize sažeto. ruralnim, ali i urbanim sredinama. Znatan niže cijene i podizanje kvaliteta proizvo- Ako su sve cijene vrednovane po dio radne snage u ruralnim područjima je da i usluga za krajnje kupce. Sa druge ekonomskim vrijednostima, umjesto o vezan za šumarstvo, i kao takav igra vrlo strane, javljaju se i neki negativni efekti, ekonomskom profitu obično govorimo o bitnu ulogu u životima ljudi iz tih predjela. poput gubljenja mehanizama zaštite doneto društvenoj koristi. Posebne karakte- U poređenju s drugim sektorima, drvna in- maće proizvodnje, poput subvencija, ristike ovog modela su podjela troškova dustrija se vrlo sporo oporavlja nakon zavr- kvota i visokih carina. Takođe, ulazak (inputa) na tržišne i netržišne (tačnije: na šetka ratnih djelovanja. Generalno, šumar- stranih, konkurentnijih preduzeća dovodi tržišnu i netržišnu komponentu nekih in- stvo u BiH odlikuje se malim i podijeljenim do propadanja domaće proizvodnje, ot- puta) te vrednovanje prihoda, troškova i dobrima, na planinskim dijelovima zemlje, puštanja radnika i snižavanja njihovog koristi kako po domaćim tržišnim tako i na kojima su šume i najzastupljenije, se ko- standarda. Međutim, jedinstveno je mi- po ekonomskim cijenama. risti loša tehnička oprema (uglavnom su u šljenje da liberalizacija ipak donosi više Tržišni inputi su oni, koje (bar poten- upotrebni stare predratne tehnologije), koristi nego štete, jer dovodi do efikasni- cijalno) možemo prodavati i kupovati na agrarni inputi se slabo koriste, te zbog svega je alokacije i korišćenja resursa, zbog svjetskim tržištima (npr. Razne profile navedenog može da se procijeni da trenutni prilagođavanja pravilima svjetskog trži- poluproizvoda od drveta). Netržišni in- uticaji sječe šumskih sortimenata na život- šta, kao i lakšem pristupu modernoj teh- puti su pretežno domaći proizvodni fak- nu sredinu nisu posebno štetni. nologiji. u

19 EKONOMIJA Pravci djelovanja BH Telecoma u 2018. godini BH Telecom će pratiti tehnološke trendove i inovirati ponudu za svoje korisnike u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima i zahtjevima korisnika u cilju očuvanja liderske pozicije BH Telecoma i zadovoljstva svojih korisnika.

2018. godini poslovne aktivnosti posebnim naglaskom na ponude usmje- BH Telecoma bit će, prvenstve- rene ka malim i srednjim preduzećima, a U no, fokusirane na one poslovne što će ovim korisnicima omogućiti do- procese koji u prvi plan stavljaju naše datne uštede i efikasnost u zadovljenu klijente, počev od kontinuiranog marke- komunikacijskih potreba. ting istraživanja, do kreiranja odgovara- Najveća novina u dijelu ponude za jućih rješenja i proizvoda, kao i promo- poslovne korisnike, svakako je namjera tivnih i prodajnih aktivnosti, prilagođenih BH Telecoma da još odlučnije uđe na tr- konkretnim ciljnim grupama korisnika. žište ICT Cloud usluga, čime će BH Te- Poseban akcenat bit će stavljen na unap- lecom svoje velike tehnološke kapacite- ređenje uslužnosti u prodajnom i post- te, po čemu je poznat i kao tehnološki prodajnom procesu. lider, staviti na raspolaganje poslovnim U idućoj godini BH Telecom će na- korisnicima. Sve ovo, obezbijediti će i staviti realizaciju niza tržišnih aktivnosti povoljniji poslovni ambijent u BiH. vezanih za pojednostavljenje svojih po- Također, u cilju obezbjeđenja novih nuda, te će se dodatno raditi na obogaće- prilika za ostvarenje prihoda, BH Tele- nju postojećih paketa usluga, kroz uvo- com u 2018. godini planira usvajanje đenje velikog broja tarifnih opcija, čime niza značajnih odluka kojima se stvaraju će se ponude dodatno prilagođavati spe- n Piše: Prof. dr. Duljko HASIĆ, preduslovi za jedan potpuno novi način cifičnim potrebama svakog pojedinca. izvršni direktor Izvršne direkcije za poslovanja, a to je razvoj portfolija uslu- Poseban naglasak će biti stavljen na ra- razvoj poslovanja BH Telecoma ga u saradnji sa partnerima, kao i START zvoj ponude iz dijela pristupa Internetu UP partnerski programi za kompanije putem mobilne mreže, te širokopojasnog uticati i na poboljšanje kvaliteta života koje tek pokreću biznis. pristupa Internetu općenito, kao i u dijelu korisnika naših usluga. Nastojimo ponuditi nove ICT usluge multimedijalnih usluga, gdje će konkret- U dijelu ponude za poslovne korisni- poslovnim korisnicima vrlo visokog kva- no ponuda Moja TV usluge BH Teleco- ke namjeravamo implementirati niz una- liteta i sigurnosti. Cloud koncept korište- ma, vrlo brzo biti predstavljena sa zna- pređenja u već postojećoj, dobro pozna- nja usluga prepoznat je od strane poslov- čajnim redizajnom i unapređenjima, a to toj TopTim ponudi BH Telecoma, s nih korisnika i na tržištu BiH. Pored toga će krajnjim korisnicima omogućiti puno veću fleksibilnost. BH Telecom je planirao i provođenje velikog broja prodajno-promotivnih akcija u svim kategorijama usluga, što je već prepoznata tržišna aktivnost koju korisnici očekuju od BH Telecoma, kao što su akcijske ponude povodom dana tele- komunikacija, za rođendan BH Telecoma i druge značajne datume. BH Telecom planira realizirati 2018. značajan broj projekata, poput: Home automation (connected Home i connected office), smart bus/taxi, usluge mo- bilnog plaćanja, i slično, koji će direktno

20 EKONOMIJA unapređujemo partnersku saradnju sa I pored činjenice postojanja nelojalne ljudi ćemo nastaviti što je doprinos po- ICT kompanijama iz Bosne i Hercegovi- konkurencije, nepostojanja sistemske za- većanju općeg blagostanja. Svim ovim ne, primarno, ali i iz inostranstva, a sa ci- štite domaćeg proizvoda, kao i sve pri- aktivnostima nastavićemo da potvrđuje- ljem pružanja kvalitetnijih i raznovrsnih sutno masovno korištenje društvenih mo našu društvenu odgovornost i dopri- Pravci djelovanja BH usluga krajnjim korisnicima. Poslovni mreža koje donose pad prihoda telekom nijećemo boljem kvalitetu života kori- korisnici su uglavnom dobro educirani i operaterima u cijelom svijetu, mi uspije- snika naših usluga i građana Bosne i zahtijevaju specifičan (jedan-na-jedan) vamo, uz racionalizaciju, uštede i inova- Hercegovine. tretman u domenu uslužnosti u kontekstu tivno djelovanje, kreirano od strane vla- Korporativna društvena odgovornost Telecoma u 2018. godini odgovaranja na zahtjeve i kreiranja kon- stitih stručnjaka, da nađemo prostor za je u potpunosti integrirana u dugoročnu kretnog proizvoda i ponude. Jedan od profitabilno poslovanje. strategiju. Društveno odgovorno poslo- ključnih pravaca djelovanja na razvoju Dakle, ulaganje u postizanje zado- vanje čini sastavni dio poslovne prakse ponude u segmentu poslovnih korisnika voljstva korisnika neophodan preduslov naše kompanije već dvije decenije, i do- je ponuda usluga na principu integrisanja. dugoročnog stabilnog prihoda i profita. kazuje se svakodnevno, posredstvom ra- Integrisana ponuda za poslovne korisnike BH Telecom u svojim korisnicima ne zličitih aktivnosti, kao što su donacije (SME) podrazumijeva mogućnost kreira- gleda kratkoročni izvor zarade, nego du- neprofitnim organizacijama, podržavanje nja „paketa“/kombinacija usluga na goročne partnere: mi im pružamo kvali- sportskih i kulturnih aktivnosti i humani- prezentacij skom nivou, objedinjavanjem pojedina čnih usluga iz ponude, uz dodat- ne benefite za pojedinačne usluge i usluge na nivou grupe u kombinaciji. Kroz realizaciju koncepta integrisane ponude treba biti omogućena maksimalna fleksibilnost u formiranju konačnog proizvoda/kombi- nacije usluga prema zahtjevima konkret- nog korisnika. Nećemo se zadržavati samo na pruža- nju TK usluga, nego ćemo ući u nove oblasti poslovanja. Ova nova područja poslovanja imaju ozbiljan potencijal. Tim prije, jer u ovom segmentu BH Telecom ima sve napredne tehnološke platforme i pripremljenu ponudu kojim namjeravaju značajno ući na ovo tržište. Ovo je samo jedan od primjera diversfikacije i smatra- mo da ćemo na ovom polju preuzeti vode- tetno rješenje za njihove komunikacijske tarnih manifestacija. Podršku u navede- ću ulogu i tržišnu poziciju. Osim toga BH potrebe, a oni nama poklanjaju povjere- nim oblastima realiziramo kroz partner- Telecom je ušao i u oblast elektronskog nje što omogućava BH Telecomu dugo- ske aranžmane. Ponosni smo partner plaćanja, te će nastaviti djelovati u ovom ročno uspješno poslovanje. mnogima, a posebno ističemo naš dopiri- smjeru u skladu sa regulativom, te u oblast Brojne će aktivnosti, kao i do sada nos rezultatima naših bh. reprezentacija i IoT-a(Internet of things). biti usmjerene i na dobrobit društvene vrhunskih sportista.Također, stalno ula- Konkurencija u vidu servisa global- zajednice, dobrobit države Bosne i Her- žemo u nauku i obrazovanje, kroz više nih OTT provajdera za govorne i multi- cegovine i njenih građana. Nastavićemo vidova saradnje u ovim oblastima zna- medijalne usluge (Facebook, Viber, Net- stvarati uslove da svi građani BiH imaju čajnim za razvoj bh. društva. flix,…) je vrlo pristuna u BiH. Postoji i pristup najmodernijim, kvalitetnim tele- Posebno ulažemo u oblast humanitar- nelojalna domaća konkurencija koja če- komunikacijskim uslugama. Stalno una- nog rada pokušavajući pomoći onima ko- sto zaobilazi pravila i zakone kada gradi pređujemo ponude u smislu pružanja jima je pomoć najpotrebnija. Tako smo nelegalnu infrastrukturu. Međutim, BH usluga po povoljnijim uslovima, uklju- bili među prvima koji su izdvojili milion Telecom je, kao i uvijek ranije, tehnički čivanja besplatnih količina saobraćaja/ KM za sanaciju šteta od poplava. spreman na nove izazove. Godišnji nivo usluga u naše pakete. Stalno unapređu- Učestvujemo i u projektima zaštite investicija u infrastrukturu i servise pre- jemo komfor za naše korisnike razvo- životne sredine, jer je to oblast koja za- lazi 100 miliona KM. BH Telecom je jem koumikacijskih i distributivnih ka- htjeva adekvatnu reakciju društva i za- spreman za uvođenje mobilne mreže če- nala tako što mjesto prodaje primičemo jednice ukoliko želimo da budemo odgo- tvrte generacije (4G). kupcu (zahvaljujući razvoju tehnologi- vorni i da generacijama koje dolaze BH Telecom će pratiti tehnološke ja). Kroz partnersku/sponzorsku sarad- omogućimo da žive u blagodatima čiste, trendove i inovirati ponudu za svoje kori- nju sa istaknutim subjektima iz oblasti bogate i zdrave prirodne okoline. snike u skladu sa aktuelnim tržišnim kre- sporta, nauke, kulture telekomi će biti Naša misao vodilja jeste da zajednič- tanjima i zahtjevima korisnika u cilju dio brojnih uspješnih priča naših repre- kim snagama u BiH možemo učiniti da očuvanja liderske pozicije BH Telecoma zentacija, sportista, umjetnika, naučni- se vizija boljeg života građana u našoj i zadovoljstva svojih korisnika. ka,... Zapošljavanje najstručnijih mladih zemlji u skoroj budućnosti ostvari. u

21 EKONOMIJA Na graničnim prelazima Carinske povlastice putnicima

Međunarodno putovanje, podrazumjeva - prelazak državne granice, koje se sastoji od izlaza iz svoje zemlje prebivališta, tranzita kroz više zemalja te dolazak putnika na granični prelaz u zemlji boravka, naravno nakon toga sretan povratak kući. Razlikujemo domaće i strane putnike. Strani državljani i građani koji duže od 1 godine borave van BIH imaju status - nerezidenata, dok građani BIH i stranci koji borave duže od 183 dana a imaju odobren privremeni boravak u BIH predstavljaju - rezidente.

utovanje vlastitim prevozom u put- se izbjegle zloupotrebe ili dileme. ničkom vozilu, brodu ili avionu, Veoma bitna informacija za putnike Pzahtjeva pored redovnih kontrola je činjenica da CARINSKI ORGANI putnika i regulisanje privremenog uvoza, imaju nadležnost odnosno pravo u carin- izvoza prevoznog sredstva, međunarod- skoj zoni granične kontrole, da vrše kon- no osiguranje vozila itd... Dok putnici trolu osoba i njihovog prtljaga koji nose koji koriste prevoznike u međunarodnom sa sobom ili su ga dali prevozniku kao saobraćaju, su oslobođeni tih obaveza odvojeni dio prtljaga da ga preveze na ali je potrebno poznavanje svojih prava destinaciju puta odnosno željenu adresu. i povlastica kod reguliranja carinskih Carinski inspektori ili službenici ima- obaveza i poznavanja propisa o zabrani i ju pravo da traže od putnika da pokaže ograničenja kod unosa i iznosa carinskih pasoš ili ličnu kartu za identifikaciju te da roba u zemljama u kojima putnik boravi prijavi svu robu koji nosi sa sobom. Ovo ili tranzitira. je potrebno da bi se izvršio carinski pre- U savremenom svijetu putovanja u gled prtljaga, odredio pravilan carinski cilju bržeg protoka ljudi i roba na granič- postupak povlastica ili obaveza plaćanja nom prelazu a posebno na aerodromima, u zavisnosti od statusa putnika -domaći uvedeni su kontrolni prolazi za selekciju n Piše: Nermin RAMIĆEVIĆ ili strani, student ili biznismen, redovan i za usmjeravanje kretanja putnika. ili privremeni unos robe itd. Potrebno je da znate da tzv.“ZELE- Putnici za robu koju nose u svom NI KONTROLNI PROLAZ“, tamo imaju pravo kada plačaju uvozne dažbine prtljagu imaju pravo na povlastice oslo- gdje on postoji, treba da koriste putnici u skraćenom postupku na CPD (carinska bađanja od plaćanja uvoznih dažbina u koji ne posjeduju robu koja podliježe putnička deklaracija), zahtjevaju da se na okviru limita koji se propisani ali su tako- plaćanju uvoznih dažbina. Putnici koji bazi preferencijalnog statusa robe koje đe propisana ograničenja i zabrane koje imaju nešto da prijave za carinjenje nose sa sobom oslobode plaćanja CARI- uslovljavaju putnike prije nego krenu na roba treba da koriste „CRVENI KON- NE ali ne i PDV-a. Najbolje je priložiti put, koji podrazumjeva prelazak granič- TROLNI PROLAZ“ gdje će im roba u račun u kojem se vidi da je zemlja prefe- nog prelaza, da obezbjede DOZVOLE, vrijednosti, do 1500 KM(kada je Bosna rencijalnog porijekla a to su sve zemlje CERTFIKATE i pridržavaju se KOLI- i Hercegovina u pitanju), biti ocarinjena članice EU, zemlje CEFTA (BIH, Alba- ČINSKOG OGRANIČENJA koji je li- u tzv.skračenom postupku, po jedinstve- nija, Makedonija, Srbija, Crna Gora, Mo- mitiran kao uslov da se roba može preno- noj carinskoj stopi od 10% uz pripadaj- ldavija), Turska i Iran. Ukoliko nemate siti preko graničnog prelaza. Za ovu robu uču stopu poreza na dodanu vrijednost račun potrebno je da na etiketi, deklara- koja je na listi ograničenja i zabrana nije 17%. Roba čija vrijednost prelazi iznos ciji bude natpis MADE IN- zemlja pre- primarna kontrola naplata carine i poreza od 1500 Km se treba ocariniti u redov- ferencijalnog porijekla. Ukoliko postoje već zaštita sigurnosti i zdravlja ljudi kao nom carinskom postupku, putem špedite- dileme ili sumnje za ovu preferencijalnu i tržišta od ilegalne proizvodnje piratskih ra se podnosi JCI odnosno CARINSKA povlasticu u putničkom prometu zatraži- proizvoda kao i suzbijanju pranja novca DEKLARACIJA za fizička lica. Putnici te da vam komisijski ocarine robu da bi i finansiranje terorističkih aktivnosti itd.

22 EKONOMIJA

Na graničnom prelazu gdje je uspo- dokaz. Ovdje se podrazumijeva korištena drazumjeva da putnik unosi svoje stvari stavljen režim selekcije prolaza sa dvije roba ili nova roba koja je već kupljena u korištene odnosno nove koje je iznio iz trake zeleni i crveni put , putnici koji iza- BIH i koju je putnik ponio na put sa so- BIH kao lični prtljag a ne roba komer- beru zeleni kontrolni prolaz imaju pravo bom iz svoje zemlje prebivališta. ( Uko- cijalnog karaktera tako da to ne znači da na povlastice oslobađanja od plačanja liko je ljeto a putnik nosi sa sobom bundu putnik koji je kupio robu u inostranstvu uvoznih dažbina i to po međunarodnim treba dokazati da je putovao na primjer u pod pojmom lični prtljag može uvesti konvencijama kao što je Bečka te na po- Australiju gdje je zimska sezoona ili da carinsku robu s povlasticom bez plačanja vlastice koje propisuje svaka zemlja po- je odputovao u neku zemlju kad je bila uvoznih dažbina. Nije bitno da li je roba sebno. zimska sezona a vraća se u ljeto u BIH) kupljena u inostranstvo i upotrebljivana U Bosni i Herecegovini trenutno važe Robom nekomercijalnog karak- za vrijeme boravka van BIH. Uvozne sljedeće povlastice: tera smatra se roba koja se povremeno dažbine se plaćaju i na korištene stvari uvozi isključivo za ličnu upotrebu put- s tim da je carinska osnovica umanjena POVLASTICE U BiH nika, njegove porodice ili za poklone, radi korištenja. Iz tih razloga putnik treba čiji karakter i količina upućuju da se ne sačuvati račun da bi dokazao pravu vri- ROBE PRENOŠENE U LIČNOM radi o uvozu u komercijalne svrhe. Vrsta jednost robe. Vrsta i količina robe u lič- PRTLJAGU PUTNIKA OSLOBOĐENE i količina ove robe ne smije biti tolika da nom prtljagu mora biti nekomercijalnog OD PLAĆANJA CARINE bi mogla ukazati da se uvozi radi dalje karaktera. prodaje. Od plaćanja uvoznih dažbina i Lični prtljag – sav prtljag neko- Od plaćanja uvoznih dažbina oslo- PDV-a oslobađa se roba koja je sadrža- mercijalnog karaktera kojeg je putnik u bođena je roba sadržana u ličnom prtlja- na u ličnom prtljagu putnika koji dolazi stanju pokazati carinskom organu prili- gu putnika, u razumnoj količini, a koja iz inostranstva, a koja ne podliježe bilo kom ulaska u carinsko područje Bosne putniku služi za njegove lične potrebe za kakvim važećim ograničenjima ili zabra- i Hercegovina, odnosno izlaska iz tog vrijeme putovanja (npr. odjeća, obuća, nama, pod uslovom da takvi uvozi nisu područja, kao i svaki drugi prtljag ko- predmeti za razonodu, predmeti za odr- komercijalnog karaktera. Navedena ca- jeg naknadno predoči carinskom organu žavanje lične higijene i drugi predme- rinska olakšica primjenjuje se uz sledeća (tzv. Prateći prtljag) ukoliko nesumnjivo ti za ličnu upotrebu putnika). Količina količinska ograničenja po putniku i po može dokazati da ga je predao prevozni- ovih predmeta zavisi od svrhe putova- danu: ku radi prevoza u ili iz carinskog područ- nja, pola, zanimanja putnika, godišnjeg • roba nekomercijalnog karak- ja BIH. doba i drugih okolnosti u vezi sa puto- tera, uključujući darove i suvenire koji se Kao dokaz o pratećem prtljagu može vanjem i zadržavanjem putnika u ili van nalaze u ličnom prtljagu putnika, a čija se priložiti i prevozna karta putnika, pre- Bosne i Hercegovine, što se procjenjuje carinska vrijednost nije veća od 200 vozni dokument ili drugi odgovarajući u svakom konkretnom slučaju. Ovo po- KM. Ova povlastica podrazumjeva da

23 EKONOMIJA za svu kupljenu robu novu ili korištenu stupak oslobađanje od plaćanja uvoznih meti domaćinstva i pokloni, novi ili kori- vani, putnik ima pravo na povlasticu po dažbina, odobrava se usmeno i za: šteni, koji pripadaju fizičkom licu koje se osobi do iznosa od 200 KM bez razlika Lijekovi za ličnu upotrebu radi sklapanja braka preseljava iz druge na status putnika domači ili strani putnik. Državljani BiH i strani državljani države u Bosnu i Hercegovinu, proizvodi od duhana: oslobađaju se od plaćanja dažbine za li- - lična imovina koju državljanin • 200 cigareta; ili jekove za ličnu upotrebu koje donose sa Bosne i Hercegovine i strani državljanin sobom ili primaju u pošiljkama iz ino- • 100 cigarilosa; ili stalno nastanjen u Bosni i Hercegovni stranstva. • 2 5 0 g r a m a d u h a n a . Radi primjene olakšice potrebno je naslijedi u drugoj državi, U prodavnicama se nude pakovanja prezentirati ljekarski recept. - školska oprema, obrazovni mate- od šteku ili box koja sadrže više od 200 rijali i s tim povezani predmeti doma- cigareta na primjer umjesto uobičajenih Kovčezi sa tijelima i urne s ćinstva koji pripadaju učeniku ili stu- 10 kutija u šteki ima 15 kutija. Osloba- pepelom preminulih osoba i dentu koji boravi u carinskom području đanje je 200 cigareta a ne šteka ili box. ukrasni predmeti koji ih prate Bosne i Hercegovine u svrhu školovanja alkoholna pića: ili studiranja i koji su namijenjeni za lič- • 2 litre stolnog vina Od plaćanja dažbine oslobađaju nu upotrebu za vrijeme trajanja njegovog • 1 litar alkohola ili žestokog pića se kovčezi s tijelima i urne s pepelom školovanja ili studija, od preko 22% vol.; ili 2 litre desertnog preminulih osoba, te cvijeće, pogrebni - farmaceutski proizvodi za ljudsku vina, pjenušca ili drugih pića; vijenci i drugi ukrasni predmeti koji ih ili veterinarsku medicinsku upotrebu za parfemi i toaletne vode: obično prate, kao i cvijeće, vijenci i dru- ljude ili životinje koji dolaze iz drugih • 60 cc/ml parfema gi ukrasni predmeti koje unose osobe iz država radi učešća na međunarodnim inozemstva za pogreb u BiH, a da se pri- • 250 cc/ml toaletne vode. sportskim događajima organiziranim u tom ne radi o komercijalnom unosu. Obratite pažnju na količinu pakova- Za robu koja je carinskom regula- carinskom području Bosne i Hercegovi- nja tako da možete unijeti 2 parfema po tivom predviđena za oslobođanje od ne, 30 cc/ml ili 2 toaletne vode po 125 cc/ml plaćanja uvoznih dažbina putnici imaju - odlikovanja i priznanja dobivena odnosno kad je alkohol u pitanju povla- obavezu da je prijave carinskom deklara- u okviru međunarodnih događaja, koja stica je ili alkohol ili vino a ne kumula- cijom s tim da se neke povlastice mogu po svojoj vrsti,pojedinačnoj vrijednosti i tivno sve. odmah u skraćenom postupku osloboditi drugim obilježjima ne smiju biti takva da Putnici mlađi od 17 godina nisu ovla- zabilješkom na carinskom dokumentu ukazuju da je riječ o uvozu iz komerci- šteni da uvoze duhan i alkohol, ova pokoji putuju sa tom vrstom robe bez ra- jalnih razloga, vlastica ne važi za njih. zlike da li je dio prtljaga ili se prevozi - pokloni primljeni u okviru međuna- SVE OSTALE ROBE SE MORAJU odvojeno koju putnik ne nosi sa sobom. rodnih odnosa, Sljedeća roba ima pravo na povlasti- PRIJAVITI CARINSKOM SLUŽBE- - roba namijenjena monarsima ili še- cu za fizička lica odnosno putnike ali se NIKU KADA SE UNOSE U BOSNU i treba sprovesti carinski postupak putem fovima države, HERCEGOVINU što znači da se putnik špeditera sa carinskom deklaracijom i to: - roba uvezena u promotivne svr- treba uputiti na CRVENI PUT. - lična imovina fizičkog lica koje he: uzorci robe zanemarljive vrijednosti, Kada putnici napuštaju BIH prilikom prenosi svoje uobičajeno prebivalište štampani i reklamni materijal i proizvodi izlaza se ne naplaćuju izvozne dažbine iz druge države u Bosnu i Hercegovinu, koji se koriste ili konzumiraju na trgo- ali je potrebno da roba koja se iznosi sa -roba koja se uvozi povodom skla- vačkom sajmu ili sličnom događaju, sobom,nema komercijalni karakter uko- panja braka - svadbena oprema, pred- - roba namijenjena ispitivanju, liko predstavlja robu za preprodaju onda analizi ili testiranju, u svrhu utvrđiva- se putem špediterske firme pravi izvozna carinska deklaracija tako da je potrebno na vrijeme barem dan prije roba ocariniti za izvoz. Kod roba za iznos iz BIH važe ograničenja i zabrane za koje je potrebno obezbjediti dozvole,uvjerenja nadležnih državnih organa. Ukoliko domaći putnik ima vrijednu robu koju iznosi iz BIH potrebno je da, ako nema račun ili dokaz da je njegovo vlasništvo, prijavi carinskom organu radi pribavljanja obrazca PRILOG 6 kao potvrdu da je robu iznio iz BIH koja će mu poslužiti kao dokaz za neplačanje uvoznih dažbina prilikom povratka u BIH. U potvrdi za privremeni iznos upisuje se rok validnosti a razdu- žuje se prvim povratkom s robom u BIH. ROBE PRENOŠENE u PRTLJAGU PUTNIKA za koje se vrši carinski po-

24 EKONOMIJA nja i provjere njenog sastava, svojstava, kvaliteta ili drugih tehničkih karakteristika, radi dobivanja podataka bitnih za industrijska ili komercijalna istraživanja, - uzorak robe koja predstavlja robnu marku (žig),patent, model (industrijski dizajn) i njihove prateće isprave, kao i obrasci koji se dostavljaju organu nad- ležnom za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, - turistička informativna literatura, - razni dokumenti i predmeti, - roba namijenjena gradnji, održa- vanju ili ukrašavanju groblja i grobo- va, te spomen-ploča za žrtve rata drugih država koje su pokopane u carinskom području Bosne i Hercegovine, - roba za koju je međunarodnim sporazumom koji obavezuje Bosnu i iznad 150 eur iznose u prtljagu iz Srbije Hercegovinu predviđeno oslobađanje od MAKEDONIJA u roku od 3 mjeseca od kupovine. Putni- plaćanja uvoznih dažbina, ci sa BIH pasošom mogu platiti uvozne Za putnike sa pasošem BIH važe po- dažbine carina i porez za robu čija vrijed- Ove odredbe primjenjuju se na odgo- vlastice za duhan, alkohol, kozmetika je- nost ne prelazi 3000 EUR varajući način na oslobađanje pri izvozu, dino su makedonski domaći putnici oslo- ako su za izvoz predmetne robe propisa- bođeni su unosa nekomercijalne robe GRČKA ne izvozne dažbine. koja ne sadrži prerađevine od duhana, alkoholna pića te parfeme i toaletne vode Lični prtljag je oslobođen od plaćanja POVLASTICE U u vrijednosti do 350 EUR, ovo ne važi uvoznih dažbina i pod njim se podrazu- INOSTRANSTVU za putnike iz BIH, nemaju pravo na ovu meva roba (u razumnoj količini) za lič- vrijednosnu povlasticu. Takođe strani nu upotrebu koja je putniku neophodna Domaći putnici koji u svojoj prtljazi putnici odnosno BIH nemaju mogučnost za vrijeme njegovog putovanja (obuća, unose robu u inostranstvu uživaju slićne za povrat pdv kao u drugim zemljama za odjeća, higijenske potrepštine itd.). Vrsta povlastice koje imaju putnici u BIH s robu koju iznose iz te zemlje. i količina robe u u ličnom prtljagu mora tim da imaju status nerezidenata tako da biti nekomercijalne prirode . roba, koja ne predstavlja poklon odnosno SRBIJA S obzirom da je Grčka članica EU, ne ostaje u toj zemlji več se vraća nazad primenjuje se evropska regulativa, pre- u BIH, predstavlja privremeni unos od- Lični prtljag ne podliježi naplati cari- ma kojoj je dozvoljen prijenos robe iz nosno uvoz u zemlji privremenog borav- ne. Sadržaj ličnog prtljaga se procenjuje trećih zemalja za lične potrebe putnika ka radi turističkog, privatnog odnosno prema konkretnom slučaju koji zavisi od (nekomercijalna roba) bez naplate carine radi studiranja ili privremenog rada. godišnjeg doba,zanimanja putnika,svr- i PDV-a do vrijednosti 300 evra po put- Za privremeni unos robe osim usme- he,trajanja putovanjai slično. niku, a u vazdušnom i pomorskom sao- nog prijavljivanja postoji i pisani doku- Iako postoje kulturološke razlike i braćaju do 430 evra. Putnici mlađi od 15 ment kao obrazac ili carinska deklaracija činjenicu da strani putnici na sebi često godina, oslobođeni su plaćanja uvoznih za privremeni uvoz. nose više nakita nego uobičajeno u Srbiji dažbina na prtljag čija ukupna vrijednost Potrebno je obratiti pažnju na dozvo- carinska regulativa dozvoljava da je lični ne prelazi vrijednost od 150 evra. ljene količine za povlasticu i vrstu robe nakit samo ono što se nosi na sebi i to koja uživa status oslobađanja plaćanja u količinama i vrsti koja ne sugerira ko- HRVATSKA uvoznih dažbina. mercijalni karakter. U Srbiji povlastica za parfem ili toa- Od plaćanja uvoznih dažbina oslobo- ROBE PRENOŠENE U PRTLJAGU letnu vodu je limit jedan (1) KOMAD a đeno je i gorivo u rezervoarima prevo- PUTNIKA OSLOBOĐENE OD PLA- ne po težini. znih sredstava, kao i do 10 litara identič- ĆANJA CARINE Državljani Srbije oslobođeni su od ne vrste goriva u prikladnim prenosivim plaćanja carine na robu za ličnu upotrebu spremnicima za rezervno gorivo. Pored ovih količinskih limita za podo vrijednosti od 100 Eur. U navedenom slučaju carinski ured vlastice navedenih u tabeli koje su iste Strani putnici odnosno BIH putni- može obračunati uvozna davanja u skra- ili slične, za svaku zemlju postoje speci- ci, nemaju pravo na ovu povlasticu, ćenom postupku na Obrascu za obračun fičnosti koje se ne primjenjuju u drugim ali imaju pravo na povrat pdv ukoliko uvoznih davanja u putničkom prometu državama. Kao na primjer: kupljenu nekoriščenu robu u vrijednosti primjenom jedinstvene stope carine od

25 EKONOMIJA 2,5% (samo ako vrijednost robe ne pre- turskih lira, a ako se iz zemlje iznose po- zno je treba putem Obrazca PRIJAVE lazi 700,00 EUR u kunskoj protuvrijed- kloni u većoj vrednosti potrebna je potvr- ROBE deklarisati. Ovaj obrazac na pole- nosti), carinske stope utvrđene razvrsta- da da je obavljena zamjena strane valute đini ima uputstvo o popunjavanju i kada vanjem robe u Zajedničku carinsku tari- u iznosu većem od 5000 turskih lira. ispunite obrazac odaberete prolaz crveni fu ili povlaštene stope ako su ispunjeni Kod izvoza postoje striktne zabrane ili zeleni. Takođe obavezno prijaviti svu uvjeti za njenu primjenu. Obračunom su i ograničenja na primjer zabranjeno je robu a posebno ona koja podliježe ogra- obuhvaćena i uvozne dažbine (PDV, ak- iznositi antikvitete,novac ali sa dozvo- ničenjima kao što su komercijlna roba, ciza, itd.) lom nadležnog organa, može.Te za žitne uzorci, kućni ljubimci, relikvije, novac, Ako vrijednosti robe nekomercijal- proizvode, čaj, kakao, kafu i začine. zaštićene biljke, radio odašiljači odnosno nog karaktera prelazi 10.000 EUR-a te komunikacijske sigurnosne opreme. ako nisu ispunjeni uslovi za primjenu UJEDINJENI ARAPSKI usmenog prijavljivanja robe carini, put- EMIRATI RUSIJA nik će biti upućen na redovni carinski postupak carinjenja robe uz podnošenje ca- Vrijednost povlastice za unos carin- Putnici mlađi od 16 godina ne mogu rinske deklaracije. Ujedno, ako se putnik skih roba odnosno poklona iznosi 3000 popunjavati obrazac PRIJAVA ROBE ne slaže sa obračunom carinskog duga SR ili njen ekvivalent u drugoj valuti. već njihov roditelj, pratioc ili opunomo- utvrđenom u skraćenom postupku, isti će Lične stvari i darovi moraju biti lične ćena osoba od strane roditelja. Može se se uputiti na redovni postupak carinjenja prirode i u nekomercijalnim količinama. ocariniti roba do 650000 rubalja i od 50 uz podnošenje carinske deklaracije. Povlastica ne važi za putnike koji do 200 kg. Posebna napomena o primjeni povla- često putuju ili su trgovci ili su članovi Uvozne dažbine iznose 30% ali ne štene stope carine: posade prijevoznih sredstava. manje od 4 eura za svaki kilogram. Unos Ako je predmet obračuna carine Kod unosa ličnih stvari i darova put- alkohola je ograničen do 5 litara tako da roba porijeklom iz zemalja s kojima nici su dužni poštovati odredbe zabrane/ je povlastica 3 litra ali na ostala dva se Europska unija ima zaključene ugovor ograničenja utvrđenih GCC zajedničkog plaća po 10 eur za litar a za votku po 22 o slobodnoj trgovini, po putnikovom carinskog zakona, u skladu s jedinstve- eur. zahtjevu se može primijeniti odnosna nom ili pojedinačnom listom zabranje- Embargo na unos robe u Rusiju ne niža stopa carine ili stopa «slobodno», nih/ograničenih roba. važi za putnike za ličnu upotrebu. i tada se na graničnom prijelazu može ocariniti roba do vrijednosti u kunskoj NJEMAČKA SJEDINJENE AMERIČKE protuvrijednosti 1.200,00 EUR-a. Pri DRŽAVE tome neće morati podnositi potvrdu Povlastice može koristiti putnik koju EUR.1 ili izjavu na računu, kao do- robu nosi sa sobom a ne i za prtljag koji je Prilikom ulaska u SAD putem avion- kaz o podrijetlu, već će se kod unosa predao prevozniku kao odvojeni prtljag. skog ili brodskog prevoza svi putnici po- predmeta kućanstva koji nisu trgovač- Povlastica za putnika važi samo jednom punjavaju obrazac PRIJAVE ROBE, na ke naravi prihvaćati da su proizvodi s u toku putovanja višekratna upotreba da njemu postoje obavijesti o ograničenjima podrijetlom iz zemalja ugovornica. U na jednom putovanju više puta prelazi te upozorenja o unosu zabranjenih roba. obrazac obračuna upisuje se napomena granični prelaz i koristi ovu vrijednosnu Vrijednosni limit povlastice je za da je primijenjeno povlašteno podrijetlo povlasticu i ostale je zabranjeno. Tako da američke građane rezidente po osobi 800 s napomenom na temelju koji isprave je ako putnik ponovo pređe granični prelaz USD dok za strance odnosno putnike za primijenjeno povlašteno podrijetlo (npr. za tu novu robu platiće uvozne dažbine. BiH pasošom 100 USD. temeljem oznake podrijetla na proiz- Od plaćanja uvoznih dažbina oslobo- vodu ili ambalaži, oznake podrijetla na đeno je i gorivo u rezervoarima prevo- ALBANIJA certifikatu proizvoda i sl.). znih sredstava, kao i do 10 litara identič- ne vrste goriva u prikladnim prenosivim Putnici koji dolaze iz druge zemlje u TURSKA spremnicima za rezervno gorivo. Putnici Republici Albaniji oslobođeni su uvo- sa BIH pasošom mogu platiti uvozne znih dažbina za robu u njihovoj osobnoj Pored propisanih povlastica kod uno- dažbine carina i porez za robu čija vri- prtljazi. Važi vrijednost limit EU regula- sa robe u zemlju postoje limiti za povla- jednost ne prelazi 700 EUR. tive drumski i avio/brodski prevoz među- stice kod izvoza kao tim ovaj cenzuz važi kako pri ulasku tako IZVOZNI PROPIS, iz Turske se slo- KINA i izlasku iz Republike Albanije putnik bodno može iznijeti: mora prijaviti robu ako ima vrijednost 2 kilograma/ 3 kartona lokalnih du- Prije nego krenete na put u Kinu pro- veću od navedenog ograničenja i ako je hanskih proizvoda vjeriti kursnu listu JUANA radi procjene to u komercijalne svrhe. 5 kilograma alkoholnih pića / 12 flaša vrijednosti robe koja je na vrijednosnoj Carinske vlasti mogu zahtijevati od rakije ili drugih lokalnih pića i hrane u povlastici. Putnici sa BIH pasošem kada putnika da pokaže svu robu koja nosi. vrednosti do 100 turskih lira, s tim što ti ulaze u Kinu prilikom prolaska carinske Kod povlastice za alkoholna pića sva proizvodi ne smiju prelaziti težinu od 5 kontrole ukoliko imaju carinske robe količina ne smije preći alkoholne jačine kilograma pokloni u vrednosti do 5000 koja prelazi cenzus za vrijednosnu po- od 100%. Na primjer jedna flaša sa jači- vlasticu a imaju veću vrijednost obave-

26 EKONOMIJA nom etil alkohola 80% druga flaša mora možete koristiti povlasticu za robu arti- platiti uvozne dažbine te nakon toga mo- biti jačine ispod 20% alkohola. kal koji košta 300 KM a da se kumulira žete izvršiti carinsku nadovjeru na obraz- Pored ove povlastice uključene su i povlastica od dva putnika već se za takvu cu za povrat pdv što se nekad ne isplati. povlastice za selidbu, nasljeđivanje kao robu koja prelazi cenzus od 200 KM na- Limiti za povlastice su po količini a i za studente: plaćuju uvozne dažbine. ne po vrijednosti tako da kad kupujete Koje su isključene robe za studen- Kada roba ima vrijednost veću od flašu whisky-ja bitno je da je jedan litar te? vrijednosnog iznosa povlastice u BIH po a ne koliko ste ga platili. Školske odore kao što su odjeća, ku- putniku 200 km onda se plaćaju uvozne Kada koristite preferencijalnu povla- ćanski tekstil, nova ili korištena odjeća; dažbine na iznos artikla koji je višak a sticu za putnika roba ne smije biti skuplja Materijali za učenje, kao i predmeti, ostali se artikli robe oslobađaju plaćanja. od 1200 EUR, ali je problem što neke ze- instrumenti, uključujući strojeve za izra- Ne zaboravite da se uvozne dažbine mlje imaju cenzus vrijednosti robe koja čunavanje, strojeve za pisanje i sve druge carina i pdv plaćaju i na robu koja je ku- se može ocariniti na licu mjesta u skraće- predmete koji se obično koriste za studij- pljena i korištena vani u inostranstvu i nom postupku od BIH 750 EUR Njemač- ske svrhe; nakon povratka u BIH treba se prijaviti i ka 700 EUR ali Srbija dozvoljava 3000 Uređaji koji podrazumijevaju zajed- ocariniti ako je njena vrijednost i kao po- EUR itd. nički materijal za studentske sobe i pri- padnosti, a što ih je potrebno za vlastitu upotrebu za vrijeme studija.

Kriteriji za osposobljavanje za izu- zeće Učenik ili student mora biti upisan u obrazovnoj ustanovi nastaviti s punim radnim vremenom tečajeve nude u toj instituciji. Napomena: oslobađanje je dopuštena barem jednom u svakoj škol- skoj godini.

PRAKTIČNI SAVJETI PUTNICIMA

U svim zemljama povlastica za duhan je 200 cigareta odnosno 1 šteka od 10 kutija. U BIH se ne može unijeti više šteka,kutija cigareta jer se ne mogu platiti uvozne dažbine na licu mjesta na granič- nom prelazu u carinskom uredu čak niti putem podnošenja carinske deklaracije za fizička lica. Dok u Hrvatskoj se ova mogučnost dozvoljava do količine od 5 šteka. Pored povlastice od 1 šteke cigareta ukoliko putnik ima više kutija cigareta uvozne dažbine i akciza se plati na graničnom prelazu. U drugim zemljama ukoliko ne prijavite unos cigareta riziku- jete da platite kaznu za carinski prekršaj i cigarete se unište. lovna iznad limita vrijednosne povlastice Uvijek pročitajte natpise i štampane NE ZABORAVITE količinsku razli- od 200 KM za BIH. brošure ili obrazac prijave robe sa in- ku limita za povlasticu u zavisnosti od Ukoliko niste sačuvali račun od ku- strukcijama za popunjavanje. vrste prevoza drumski ili avio odnosno pljene robe može da se desi da prilikom Kada ulazite u zemlju tranzita ili brodski prevoz. procjene vrijednost bude veća jer nemate boravka. Prijavite robu koju nosite sa Kada putujete s familijom NE ZA- dokaz o njenoj pravoj cijeni. sobom i upitajte carinskog službenika BORAVITE da su povlastice ograničene Kada ostvarujete povrat poreza u za trenutne važeće propisi limita po- PO OSOBI i GODINE STAROSTI inostranstvu neke zemlje uslovljavaju vlastica i ograničenja odnosno zabra- It tih razloga kada prolazite niz carin- da uradite carinsku nadovjeru odnosno na. Ukoliko ne znate lokalni jezik prije sku kontrolu trebate svi skupa sa vašim da prijavite carinskim organima u vašoj puta se informirajte putem interneta, zajedničkim prtljagom obaviti carinski zemlji obrazac za povrat pdv a to podra- ambasada te pitajte vozača autobusa, pregled tako da ako vas je dvoje onda zumjeva da ako je vrijednost refundirane vodiča, stjuardesu u avionu za savjet ili je povlastica 200+200=400 KM ali ne robe veća od 200 km po osobi trebate posadu broda. u

27 DRUŠTVO

Dan sjećanja na predsjednika Šemsudina Kučevića u Istanbulu Dan tuge i ponosa Svi u Sandžaku su tog 12. oktobra čuli vijesti da je u saobraćajnoj nesrećni tragično poginuo veliki sin Sandžaka, naša uzdanica, Šemsudin Šemko Kučević. Isto je bilo i sa našim ljudima širom dunjaluka i čini se ponajviše u Turskoj, u Istanbulu, u istanbulskoj opštini Bajrampaša, opštini gdje živi veliki broj Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka.

eć od toga dana članovi Udru- Predsjednik opštine Bajrampaša ženja Bosna Sandžak u Atila Ajdiner obratio se biranim riječi- VIstanbulu željeli su da naprave ma prisutnima, govoreći o Šemsudinu nešto za nezaborav i kako bi se odužili Kučeviću kao što se govori o prijatelju. Šemsudinu Kučeviću za sve što je za To je bio čovjek koji je neumorno pro- svojeg života uradio povezujući nas u vodio ideju boljeg života za Tutin ali i Sandžaku i našu braću u svijetu pogo- sve ostale u Sandžaku kao i jačanju tovu u Turskoj. veza ljudi svuda u svijetu gde su rasuti, Nesumnjivo, Istanbul dana 18. no- naglašavajući da je bio dobar čovjek vembra bio je srce Sandžaka! koji nije znao da mrzi, niti da bude To je bio dan tuge što smo ga izgu- grub, niti da glumi veličinu već je bio bili i dan ponosa što smo ga imali, dan spokojna duša i čovjek iz svog naroda posvećen Šemsudinu Kučeviću, tragič- koji je radio za svoj narod i stvarao pri- no nastradalom predsjedniku Opštine jatelje gde god da se pojavio.Naša oba- Tutin u Bajrampaši, jednoj od najvećih veza prema stanovnicima Tutina ali i istanbulskih opština. Ono za šta se za- svim ljudima u Sandžaku još je veća lagao tokom svojeg života, političkog n Piše: Amer BAKIĆ kako bi smo ispunili ideju, nastavili rada i djelovanja, svoje ljudske aktiv- njegov put i dovršili amanet koji nam nosti na spajanju i zbližavanju ljudi, ma IZ Crne Gore Rifat ef. Fejzić, te je svojim radom, djelovanjem i posto- više nego ikad ispoljilo se četrdeset predstavnici političkog i kulturnog ži- janjem ostavio, rekao je predsjednik dana nakon njegove tragične pogibije. vota iz Srbije, Crne Gore i Turske. opštine Bajrampaša Atila Ajdiner. Tražili su način kako da mu kažu hvala za sve što je uradio. I pronašli su način priredivši jedan nezaboravan dan i veče u kojima je dostojanstveno, ljudski i bratski, utisnut dubok pečat sa imenom Šemsudina Kučevića u naše duše i srca. Predsjednik Opštine Bajrampaša Atila Ajdiner, priredio je prijem za porodicu rahmetli Šemsudina Kučevića i visoke zvanice i ključne faktore u poli- tičkom i vjerskom životu Srbije i Crne Gore među kojima su bili predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbi- ji dr. Sulejman Ugljanin, ministar u Vladi Srbije dr. Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Crne Gore Rafet Huso- vić, predsjednik Opštine Tutin Kenan Hot, gradonačelnik Novog Pazara Ni- hat Biševac, predsjednik Opštine Sje- nica Hazbo Mujović, reisu-l-ulema IZ Srbije Sead ef. Nasufović i reisu-l-ule-

28 DRUŠTVO

Dan tuge i ponosa

Nakon prijema kod predsjednika ne prolazi i ništa više nije isto. Sandžak nazdravim glavu porodici rahmetli Ku- Opštine Bajrampaša, sa akšam-namaza i svi mi smo izgubili velikog čovjeka, ja čevića a potom i predsjedniku Bošnjač- u jednoj od istanbulskih džamija prou- lično sam ostao bez voljenog brata! - re- kog nacionalnog vijeća Sulejmanu čen je mevludi-šerif i dova pred dušu kao je dr. Sulejman Ugljanin. Ugljaninu što je izgubio svog zamjeni- rahmetli Šemsudina Kučevića. Dovu je O Šemsudinu Kučeviću je govorio i ka, najbližeg saradnika i prijatelja. Šem- proučio istanbulski muftija Hasan Ka- ministar u Vladi Republike Srbije Ra- sudin Kučević se ubraja u legende Srbi- mil Jilmaz. sim Ljajić, koji je ranih devedesetih go- je jer je već šest mandata obavljao Nakon mevluda, u večernjim satima dina krenuo zajedno sa Šemsudinom funkciju predsjednika opštine Tutin i održan je prigodan program u prekra- Kučevićem i mnogim drugima u borbu činio hair i dobro za svoj narod. Ja poti- snoj kulturnoj dvorani koja je, iako im- za interese bošnjačkog naroda čem iz Burse, u tom gradu je ime Šem- pozantna, bila premala da primi sve – Ja mislim da je najbolju ocjenu sudina Kučevića veoma poznato i cije- koji su i na ovaj način htjeli da odaju njegovog rada i njegove dobrote dalo na njeno i svi u tom gradu su tužni zbog poštu rahmetli Šemsudinu Šemku Ku- desetine hiljada ljudi koji su bili na nje- pogibije našeg brata Šemsudina. čeviću. U ime organizatora ovog veli- govoj dženazi i ta glasna šutnja kad se I kao što neko reče Sandžak i čitav čanstvenog događaja Udruženja Bosna klanjala dženaze namaz najbolje je go- Bošnjački umet je ostao bez jedne preli- Sandžak obratio se predsjednik Udru- vorila o njemu i svemu onome što je jepe ruže iz svog djulistana, te je na ovu ženja Muhamed Sandžaktar koji je, iz- uradio za bošnjački narod! - rekao je neizlječivu ranu kao mehlem polegla među ostalog, rekao da je Šemsudin ministar Rasim Ljajić pjesma novopazarskog hora Djulistan Kučević bio most koji je spajao Boš- Skupu se na kraju obratio zamjenik koji je izveo nekoliko ilahija. njake, most koji je značio ispružene premijera Republike Turske Hakan Ča- Dostojanstveno u svečanoj atmos- bratske ruke i otvoreno srce. Između vušoglu koji je, između ostalog, rekao: feri punoj bola, Bedrija, supruga, Šem- ostalih o Šemku je govorio predsjednik - Ja molim Allaha da se smiluje našem sudina Kučevića, te djeca Mersih, Sel- Bošnjačkog nacionalnog vijeća San- bratu zbog koga smo se i okupili a koji ma, Amina i Sulejman zahvalili su se džaka dr. Sulejman Ugljanin koji je ta- je prije četrdeset dana stradao u saobra- predsjedniku opštine Bajrampaša Atili kođe sa Šemsudinom Kučevićem od ćajnoj nesreći. Mi ćemo se uvijek sjeća- Ajdineru, Udruženju Sandžak Bosna ranih devedesetih pa do poslednjeg ti u dovama našeg brata koji se samo na svemu onome što su uradili da se njegovog životnog dana radio i borio se dva dana prije preseljenja susreo sa naime njihovog oca ne zaboravi. Zahva- za interese Bošnjaka, nije krio emocije šim predsjednikom Redžepom Tajjipom lili su se svima koji su došli i svojim i bol zbog nenadoknadivog gubitka. Erdoganom i ostavio najljepši utisak na prisustvom dali od srca svoj doprinos – On je bio moj prijatelj i brat. Bio je njega. Šemsudin Kučević je svoj put za- ovom Danu sjećanja na čovjeka koji je čovjek koji je u srcu nosio ljubav za sve počeo sa rahmetli Alijom Izetbegovi- pripadao svojoj porodici ali i više od dobre ljude. Četrdeset dana poslije ćem i postavio temelje Stranke demo- toga, koji je pripadao bošnjačkom na- strašnog događaja i njegove pogibije bol kratske akcije. Posebno bi želeo da rodu. u

29 DRUŠTVO Muftija, šerijatski sudija, prvi potpredsjednik ZAVNOS-a, narodni poslanik, rodoljub, patriota, istinski protagonista zajedničkog života Murad ef. Šećeragić – priča o ponosu U prirodi je čovjeka da čuva i otima od zaborava mnoge ljude i događaje, njihove želje i sudbine i da se na taj način oduži svome rodu i zavičaju. Vrijeme neumitno prolazi. U njemu su se rađale generacije, živjelo, stvaralo i umiralo. Ostali su plodovi rada, ali mnogo toga je zabo- ravljeno. Prijepoljski kraj je davao istaknute ličnosti u mnogim oblastima ljudske djelatnosti. Dao je veliki broj vjerski obrazovanih ljudi (uleme): imama, hatiba, hafiza, mualima, mude- risa, kadija, muftija, šerijatskih sudija, pa čak i jednog zamjenika reis-ul-uleme, o kome želim govoriti. Pored toga, on je bio muftija u više gradova bivše Jugoslavije, šerijatski sudija, prvi potpredsjednik ZAVNOS-a, narodni poslanik, rodoljub, patriota, istinski protagonista zajed- ničkog života ljudi različitih vjerskih i nacionalnih opredjeljenja. To je Murad ef. Šećeragić.

urad ef. Šećeragić rođen je rijatskog sudije i ubrzo dobio postavlje- 5. februara 1882. godine, od nje za kadiju u Turhalu, okrug Tokat, u Moca Abdulaha i majke Vezire oblasti Sivas. U zvanju kadije u Turhalu u Prijepolju, gdje je završio iptidaiju i Šećeragić se bavio uspješno poslovima Ruždiju, nakon čega je primljen za pri- suzbijanja eškije (drumskih razbojni- pravnika u Prvostepeni sud, a poslije ka), realizacijom programa Crvenog po- dvogodišnjeg rada i položenog ispita po- lumjeseca i podizanjem škola, u čemu se stavljen je za pisara u istom sudu, da bi istakao i kroz to stekao povjerenje svojih 1909. godine bio postavljen za sekretara pretpostavljenih, kako se da zaključiti po šerijatskog suda u Prijepolju, u kome je tome što mu je povjeravano da u odsut- radio do Prvog balkanskog rata (1912), nosti kajmekama obavlja njegove poslo- kada je mobilisan kao rezervni oficir u ve, ali i ugled u čitavoj Anadoliji. No, rangu ađutanta-komandanta bataljona u sve to nije moglo nadoknaditi nedostatak osmansku vojsku. Njegov vojni rok tra- zavičaja i porodične ljubavi. jao je svega 15 dana i to u intedantskoj Kada je napustio Tursku marta 1914. službi u Pljevljima, u kojoj je stekao čin godine, u Bukureštu je zaključen mirovni rezervnog oficira i pošto je bilo dopušte- n Piše: Dr. Nadir ef. DACIĆ ugovor između zaraćenih Balkanskih dr- no da se s jedinicom prebjegne u Bosnu žava s jedne i Turske s druge strane. Kada ili demobilisan vrati kući, Šećeragić je je došao u Prijepolje zatekao je majku i izabrao drugu mogućnost, pa je doživio ef. je otputovao u Carigrad na studije. suprugu jako bolesne, pa ih je, kako sam ulazak srpske vojske u Prijepolje, pod S bogatim životnim iskustvom, solid- piše, odveo u Pribojsku banju na liječe- komandom pukovnika Anđelkovića. Na- nim šerijatskim i opštim obrazovanjem nje i tog dana saznao da je u Sarajevu šao se u delegaciji sastavljenoj od Srba i i pod pritiskom unutrašnje radoznalosti, izvršen atentat na Austrougarskog pre- Bošnjaka, koja je posjetila tog pukovnika Murad ef. se našao u Carigradu nepo- stolonasljednika Ferdinanda, te je istog da bi ga obavijestila o stanju građana u sredno iza rata u kome je Turska bila po- dana zatvorena granica na Uvcu prema gradu i okolini i čula šta će poručiti na- ražena. Dovoljno zreo i iskusan da bi se Bosni. Kasnije je buknuo Prvi svjetski rodu preko nje. Tom prilikom je formira- prepustio iskušenjima metropole, on se rat. Austrougarska vojska je okupirala na privremena uprava grada od građana predao realizaciji cilja koji ga je doveo pored drugih krajeva i Sandžak. obje nacionalnosti u funkciji privreme- tamo i zbog kojeg je ostavio porodicu i Rješenjem Vrhovnog muftijstva u nog administrativnog organa. zavičaj, pa je, položivši ispite na jednom Nišu postavljen je za muftiju u Priboju Nakon Prvog balkanskog rata Murad odjelu Kadi-ul-Kudata stekao zvanje še- nekoliko mjeseci prije početka Prvog

30 DRUŠTVO tija slabo bio verziran u šerijatsko pravne jeziku, izdejstvovao kod Ministarstva odnose, pa je i kod tamošnjeg stanovniš- vjera da se postavi za muftijskog pri- tva stekao lijepu reputaciju. pravnika Fuad Zukić, svršenik šerijatsko Kada su 1925. godine niški muslima- sudačke škole u Sarajevu. Na osnovu ni došli u konflikt sa tadašnjim muftijom, odluke Kasacionog suda u Beogradu da preko tadašnjeg predsjednika Vlade Ni- se dodjeljuje u nadležnost Muftijstvima kole Uzunovića, izdejstvovali su da na da vrše ostavinski postupak zaostavština mjesto njihovog dotadašnjeg muftije po- muslimana i rješavaju po masama malo- stavi Šećeragića. Niški okrug obuhvatao ljetnika, oko 1000 takvih predmeta preu- je srezove, Niš, Leskovac, Lebane, Pro- zeo je od dotičnog suda i ubrzao njihovo kuplje i Pirot, uglavnom užu Srbiju, u ko- rješavanje. Osim toga, organizovao je joj je Šećeragić upoznao dobrotu i srdač- kurs službenog jezika za 26 džematskih nost naroda kako u sudu tako i u životnoj imama, koji nisu znali voditi matične praksi. U Nišu su također, cijenili njego- knjige, uspostavio imamsku kancelariju vu vrlinu koju ćemo često sretati tokom sa pisarom koga su oni plaćali od svog njegovog života, a to je sposobnost da dodatka iz državne kase. bude voljen zbog toga što je volio, podr- U srezu tetovskom uspio je razbiti žavan stoga što je znao da podržava ono bojkot Velikoj medresi, na taj način što je napredno u datom razdoblju i da pomaže jednog Ramazana uveče priredio zabavu sirotinji. Sirotinji je iznalazio poslove, a u gimnaziji, na kojoj su nastupili učenici n Murad ef. Šećeragić đacima otvarao mogućnosti za školova- medrese, sa svojim violinijskim orke- nje tako što je u krugu svojih nadležnosti strom, među kojima su bili Rifat Burdžo- svjetskog rata i na tom mjestu je ostao do organizovao samoinicijativno poslove u vić i Junuz Međedović. Medresantima je 1. maja 1915. godine, kada je premješten koje ih je uključivao. na željezničkoj stanici u Tetovu priređen u Niš, gdje je ostao do aprila 1919. go- Na preporuku Nikole Uzunovića, 15. veličanstven doček, sa sokolskom pleh dine. Za okružnog muftiju u Kumanovu jula 1927. godine premješten je za okruž- muzikom, zastavama, uz prisustvo ogro- postavljen je rješenjem ministra vjera u nog muftiju u Velesu. Kako je u Velesu mnog broja građana obje vjeroispovije- Beogradu 1924. godine. Tu se susreo s u to vrijeme harala tropska malarija, od sti. Poslije ovih manifestacija nastalo je kriznim stanjem građana. Zatekao je ad- koje su se Murad ef. i cijela njegova po- masovno upisivanje đaka u Veliku me- ministraciju na turskom jeziku, tako da rodica zarazili, bio je prisiljen da traži dresu sa teritorije Kosmeta i Makedonije. su sve odluke i presude morale biti pre- premještaj a i građani Tetova su od Mini- Šećeragić je nakon toga dobijao pismene vođene na bosanski jezik preko tumača stra vjera energično tražili da se postavi zahvale od tadašnjeg direktora medrese kojeg su plaćale stranke koje vode spor za muftiju u Tetovu, pa je u septembru Hafiza Ahmeda ef. Mehmedbašića za i to po cijeni koju je prevodilac određi- 1928. godine postavljen i stupio na duž- trud oko dočeka đaka medrese i razbija- vao, te su tako bili izloženi dvostrukom nost. On je organizovao muftijstvo, svu nje bojkota. Za vrijeme službovanja od maltretiranju, psihičkim neugodnostima administraciju uspostavio na službenom 5 godina u Tetovu uspio je da prodajom i materijalnim izdacima. U nadležnost muftija spadalo je rješavanje porodičnih odnosa, zaključivanje braka, brakora- zvodne parnice, rasprava nasljeđa, briga o maloljetnicima, o vakufskoj imovini, predlaganje Vrhovnom Muftiji za po- stavljenje i razrješenje imama, vjerskih službenika i mutevelija-upravnika va- kufa-zaklada. Pošto je taj komplikovani i osjetljivi posao vođen na turskom jeziku, dešavalo se da muftija i stranke govore različitim jezicima, zbog čega je spora- zumijevanje bilo jako otežano. Prednost Šećeragićeva rada u odnosu na ostale bila je u tome što je govorio podjednako bosanski i turski jezik, što je posjedovao urođeni smisao za komuniciranje i boga- to iskustvo u radu na šerijatsko-pravnim poslovima. Zato su mu se mnogi građani iz susjednog sreza Preševa obraćali za izvjesne predmete koji spadaju u nadlež- nost muftija, s obzirom da je njihov muf- n Murad ef. sa porodicom u Skoplju 1924. godine

31 DRUŠTVO

n Prilikom prijema kod Maršala Josipa Broza Tita na Bijelom dvoru u Beogradu 22.01.1958. godine. Slijeve strane Tita je reis-ul-ulema Sulejman ef. Kemura a sdesne strane Murad ef. Šećeragić nekih vakufskih pljaceva i nešto zajma, i stručnih, niti kakvih kulturnih ustano- obećao da se to više neće desiti, i naredio kao i novcem zakupnine, podigne što va, pa su u velikom broju selili u Tursku. je da se uhapšeni mladići puste iz zatvo- stambenih što poslovnih 8 zgrada, koji Iako se potrudio da im koliko može po- ra. Među uhapšenim omladincima nala- su vakufu davali dobar prihod. mogne, Šećeragić je uspio samo da im zio se i Zufer Musić, bibliotekar vakuf- Kada je 1930. godine donijet zakon o izgradi i otvori jedno zabavište za predš- ske biblioteke, koji je otišao u partizane i osnivanju šerijatskih sudova i o šerijat- kolsku djecu, dovede vodu za piće i da se po oslobođenju u činu pukovnika služio skim sudijama, Murad ef. je kraljevim od njihovih dobrovoljnih priloga oprave armijskoj oblasti u Skoplju a 1967. godi- ukazom postavljen za sreskog šerijat- dvije džamije, i podigne nekoliko javnih ne umro u činu general majora, prenijet u skog sudiju u Tetovu. Međutim, musli- higijenskih sanitarija. Ponekad je hono- rodno mjesto Plav i sa svim vojnim poča- mani okupljeni oko Dr. Džafera Sulejma- rarno obavljao poslove šerijatskog sudije stima sahranjen. novića, senatora i Srbi predvođeni Mar- u Kočane i Carevo selo. Šećeragić je u Prijepolje došao jed- kom Petrovićem, narodnim poslanikom, Na želju i molbu građana Novog Pa- nog majskog dana 1941. godine iz svog uspjeli su da kod predsjednika vlade 4. zara prihvatio je premještaj u taj grad, koji skopskog progonstva i bio iznenađen za- juna 1932. godine izdejstvuju njegov je dobio 24. jula 1936. godine, za sreskog brinutošću građana s kojima se sreo. U premještaj u Štip za sreskog šerijatskog šerijatskog sudiju. Seleći se za Novi Pa- Prijepolju je zatekao hrvatsku vojsku, sudiju. Iako nije objavio dan svoga od- zar, ogroman broj građana sa suznim oči- takozvanu NDH, pod komandom pu- laska građani su u ogromnom broju došli ma ispratili su ga do željezničke stanice. kovnika Stjepe Jakovljevića i njihovu da ga isprate i na taj način izraze svoju Godine 1938. Šećeragić je unaprije- žandarmeriju sa fesovima na glavama iz zahvalnost za njegova nastojanja da im đen u rang Vrhovnog šerijatskog sudije Bjelovara. pomogne u izvlačenju iz vjerske učmalo- pri Apelacionom sudu u Skoplju. Nakon S jeseni, 1943. godine, bujica revolu- sti i kulturne zaostalosti. tri godine službovanja nastupio je Dru- cionarnog zamaha obuhvatila je skoro či- U Štipu je stupio na dužnost sreskog gi svjetski rat, kada su Njemačka i Bu- tav Sandžak i taj uzlet u njemu stvorio je šerijatskog sudije 1932. godine i poslije garska vojska okupirale Skoplje. I kako u prostrani slobodni teritorij na kome su izvjesnog vremena Ministar Pravde po- ističe sam Šećeragić, naročito su Bugari užurbano uspostavljane komande mjesta, stavio je i šerijatskog sudskog priprav- počeli pljačkati muslimane, zlostavljati i organizovani narodnooslobodilački od- nika sa kojim je obavljao poslove, koji ubijati. Zato je on sa još dvojicom kole- bori sl. U sklopu te djelatnosti osnovan je su mu spadali u nadležnost. Prema njega, vrhovnim šerijatskim sudijama, va- prvi Sreski narodnooslobodilački odbor govom kazivanju stanovnici sreza štip- kufskim direktorom i uglednim alimom u Prijepolju, s predsjednikom Sretenom skog su muslimani turskog porijekla, Hadži Sait ef. Idrizom, kao delegacija Vukosavljevićem i potpredsjednikom jako skromni i pošteni, prema kojima se otišli Bugarskom guverneru Kozarovu i Muradom ef. Šećeragićem. Uspostavlja- maćehinski postupa, nemaju ni osnovnih potužili mu se za zločine, pljačke i ubi- njem narodne vlasti na širokom prostoru škola na svom jeziku, a kamoli srednjih stva, koje vrše bugarski vojnici. On je Sandžaka, narastanjem snaga narodno-

32 DRUŠTVO oslobodilačkog pokreta i otvaranjem Uspostavljanjem narodne vlasti na širokom prostoru povijesne perspektive naroda, stvoreni su uslovi za udaranje temelja narodnoj Sandžaka, narastanjem snaga narodnooslobodilačkog državnosti, pa je u tu svrhu formiran Inicijativni odbor za sazivanje skupštine pokreta i otvaranjem povijesne perspektive naroda, stvoreni na kojoj bi se osnovalo Zemaljsko anti- su uslovi za udaranje temelja narodnoj državnosti, pa je u fašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka. Skupština je održana 20. no- tu svrhu formiran Inicijativni odbor za sazivanje skupštine vembra 1943. godine u Pljevljima, kojoj je prisustvovalo 250 delegata, iz pet sre- na kojoj bi se osnovalo Zemaljsko antifašističko vijeće zova Sandžaka. Sandžak je dobio svoju narodnog oslobođenja Sandžaka. Skupština je održana 20. najvišu vlast, čiji su vrh zauzimali Vu- kosavljević i Šećeragić, višestruko sim- novembra 1943. godine u Pljevljima, kojoj je prisustvovalo bolizirajući pobjedu prijateljstva, bratstva i jednistva, odanosti i časti. Nakon 250 delegata, iz pet srezova Sandžaka. što je Sreten Vukosavljević na prijedlog otputuje u Tiranu na razgovor sa Enver U Predsjedništvo skupštine N.R. Sr- Tita, 12. juna 1944. godine dobio mjesto Hodžom, što je Šećeragić sa zadovolj- bije izabran je 11. novembra 1945. go- u privremenoj vladi dr. Šubašića, Murad stvom prihvatio. dine za narodnog poslanika N. Skupšti- ef. Šećeragić je kao prvi potpredsjed- Nakon povratka iz Albanije, Murad ef. ne F.N.R.J. u vijeću Naroda i za člana nik preuzeo dužnost predsjednika ZA- je 15. februara 1945. godine otputovao za ustavotvornog odbora. Rješenjem Pred- VNOS-a. Međutim, ubrzo nakon toga, Beograd i bio primljen u audijenciju kod sjedništva vlade N.R. Srbije od 2. aprila Šećeragić se razbolio i zdravlje mu se maršala Tita, kome je izložio utiske sa pu- 1945. godine, kao bivši sudija iz Skoplja znatno pogoršalo. Stigao je telegram pre- tovanja po Albaniji i svoje mišljenje o su- preuzet je u državnu službu i postavljen ko komande II udarnog korpusa u kome sretima i razgovorima u Tirani. Prenio je za službenika Predsjedništva vlade N.R. drug Tito zahtijeva da se Šećeragić uputi pozdrave i poruke predsjednika Albanske Srbije. 27. juna 1945. godine izabran je na liječenje u Bary. Iz Berana je otputo- vlade Enver Hodže, što je drugu Titu bilo za člana vjerske komisije N. Skupštine vao savezničkim transportnim avionom. jako drago i zahvalio mu se na iscrpnom Srbije, 11. jula 1945. godine po drugi put Čevoromjesečni boravak u tom mjestu referatu. Tito je i ovoga puta našao prave odlikovan je ordenom bratstva jedinstva ispunjen susretima i poznanstvima sa riječi ohrabrenja za razgovor, što je utica- I reda. Za vrijeme trajanja poslaničkog mnogim ličnostima okrijepili su zamore- lo da se misionar raspriča i o problemima mandata u N. Skupštini Srbije i u save- ni duh, a lijekovi i uredna ishrana povra- razorenog Sandžaka, pustoši koju je rat u znoj skupštini Jugoslavije zalagao se za tili svježinu tijelu, te se moglo pomišljati njemu ostavio za sobom, o bijedi i siro- obnovu ratom opustošenih i razorenih na krupnije obaveze od onih koje je imao maštvu naslijeđenih prije rata, problemi- krajeva domovine, oko snabdijevanja u Bariju. Od svih impresija stečenih tamo ma prosvjete i nerazvijenosti putne mreže životnim namirnicama stanovništva San- najviše ga zagrijava susret sa drugom itd., na što je Maršal reagovao sugestijom džaka. Predvodio delegacije kod mjero- Titom koji ga je pozvao i u dugom raz- da rade što više na otklanjanju tih slabosti davnih radi izgradnje puta Dralica-Nova govoru prepoznao u njemu čovjeka spo- kako bi se Sandžak izvukao iz svoje vje- Varoš, koji veže Sandžak i Crnu Goru sa sobnog da nakon povratka u Jugoslaviju kovne zaostalosti. Srbijom, kao i izgradnju puta Prijepolje - Sjenica, izgradnju željezničke pruge kroz Sandžak, o izgradnji bolnica i apoteka i postavljanje ljekara i apotekara. Za zamjenika reis-ul-uleme za biv- šu Jugoslaviju Sabor IZ-e je izabrao Šećeragića 20. jula 1947. godine. Na toj dužnosti, sa solidnim poznavanjem njenih primarnih potreba, sam bez po- litičkih kompleksa i drugih opterećenja našeg podneblja, Šećeragić preuzima lavovski dio posla na snimanju stanja Islamske zajednice i uspostavljanju njenih novih administrativnih struktura. Na mjestu zamjenika reis-ul-uleme ostao je do 1961. godine. Murad ef. je sa grupom prvih hodočasnika iz Nove Jugoslavije obavio hadž 1950. godine. Umro je u Sarajevu 1979. godine, gdje je i ukopan. Dva puta se ženio i imao osmoro djece. u n Murad ef. Šećeragić sa delegatima ZAVNOS-a 1943. u Pljevljima

33 DRUŠTVO Odnos stanovništva Bosne i Hercegovine prema Austrougarskoj okupaciji 1878. godine Stajališta autohtonog bosanskohercegovačkog stanovništva (muslimani, pravoslavni i katolici) prema austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine su bila veoma ra- zličita: od masovnog suprostavljanja do potpune lojalnosti. Na njih su uticali brojni faktori, ponajviše konfensionalna pripadnost i vanjski uticaji iz susjedstva: Rusije i Srbije na pravoslavno stanovništvo, te Austro-Ugarske i Vatikana na katoličko stanovništvo. Međutim, i unutar pojedinih konfesija je bilo određene polarizacije. U fokusu interesiranja ovoga priloga je odnos bosanskih franjevaca, kao najbrojnijeg dijela katoličkog stanovništva, prema austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine, posmatran kroz tri posebna vremenska intervala: prije okupacije, u toku okupacije, te načelno o odnosima prema uspostavi svjetovne crkvene hijerarhije nakon okupacije. Iako su se bosanskohercegovačka i druge historiografije bavile ovim pitanjima, ipak, čini nam se potrebnim dati kraći retrospektivni kritički osvrt o svemu tome, ne podležući ni romantičarskim niti drugim neuravnoteženim konstatacijama koje do sada nisu nedostajale.

Opće napomene Carstva, koje se u 17. i 18. stoljeću nalazilo u konstantnom opadanju privredne Bosna i Hercegovina se nalazila u i vojne moći. Reformski pokušaji u 19. sastavu Osmanskog carstva od 1463. do stoljeću nisu davali očekivane rezultate. 1878. godine, uz napomenu da je njeno Uz to, interesi velikih sila, nacionalni osvajanje trajalo 129 godina (od 1463. do pokreti balkanskih naroda, te teško unu- 1592.). Osmanlije su od osvojenih pod- trašnje ekonomsko i političko stanje koje ručja osnivale sandžake (prvo Bosanski se snažno manifestiralo i na području 1463. pa Hercegovački 1471. itd.) da bi Bosanskog ejaleta/vilajeta, učinilo je ne- 1580. godine na ovom području osnova- minovnim njegov krah, koji se između le Bosanski ejalet koji je 1865. godine ostalog i ponajprije nazirao gubitkom preimenovan u Bosanski vilajet. U vri- evropskih prostora. U historiografiji se jeme uspona Osmanskog carstva (15. i ta razdioba evropskih prostora Osman- 16. stoljeće) sa ovog prostora su pokre- skog carstva naziva „istočnim pitanjem“, tana osvajanja prema srednjoj Evropi, u kojem se prva našla na udaru Bosna i a nakon poraza u Velikom bečkom ratu Hercegovina.1 i utvrđivanja sjeverne granice na Savi Istočno pitanje je pokrenuto Bosan- n Piše: Prof. dr. Azem KOŽAR, Karlovačkim mirovnim ugovorom iz sko-hercegovačkim ustankom pravoslav- prof. emeritus 1699. godine, Bosna postaje najistureni- nog stanovništva koji je trajao tri godine je odbrambeno sjeverozapadno područje (od 1875. do 1878.), a koji su intenzivno

34 DRUŠTVO u stanju opće nesigurnosti, uzrokovane razbojništvima (pljačke, ubistva) razbi- jenih ustaničkih grupa, potom mnogim izbjeglicama, vojnicima – dezerterima, izbjeglim Nikšićanima (nakon zauze- ća Nikšića 8. 9. 1877. godine od strane crnogorske vojske), te neobrađenom zemljom, uništenim stočnim fondom, nedostatkom hrane i novca, nesigurnim putevima, bolestima ljudi i stoke, što je sve rezultiralo općom nestabilnošću koja je utjecala na raspoloženje stanovništva u cjelini. Austro-Ugarska je oštro reagirala na odredbe Sanstefanskog ugovora,vodeći intenzivnu diplomatsku aktivnost da se one što prije revidiraju. Jedan smjer tih aktivnosti bio je usmjeren na zadobi- janju podrške od evropskih sila a drugi podržavale Rusija, te kneževine Srbija i godine,5 kojim je Rusija narušila oba- na stvaranje pogodne klime unutar Bo- Crna Gora, a sa kojima je u toku 1876. i veze iz Budimpeštanskih konvencija sanskog vilajeta da se okupacija prihvati 1877. godine Osmansko carstvo ratova- a Osmansko carstvo odredbe Pariškog bez otpora. Uzvišena Porta je pak sma- lo. Uporedo sa tim vodila se intenzivna mira iz 1856. i Londonskog sporazuma trala da je okupacija teško ostvariva zbog diplomatska borba između susjedne Au- iz 1871.godine. Između ostalog, ovim konfensionalne i socijalne strukture sta- stro-Ugarske i Rusije za prestiž na Bal- sporazumom je predviđena autonomija novništva Vilajeta. Procjenjivalo se da bi kanu. Nizom ugovora, među kojima su Bosne i Hercegovine u okvirima Osman- samo 1/6 stanovništva (katoličko) mogla najznačajniji Berlinski memorandum i skog carstva. priželjkivati dolazak Austro-Ugarske, Rajhštatski dogovor iz 1876., te Budim- Dok su se među velikim silama vo- a da su svi ostali, posebno muslimani i peštanska konvencija iz 1877. godine, dile diplomatske aktivnosti i pripremale pravoslavni koji su činili apsolutnu ve- Austro-Ugarska je dobila saglasnost na velike odluke o sudbini Bosne i Herce- ćinu, kategorički protivni austrougarskoj zauzimanje Bosne i Hercegovine. Ipak, govine, u samoj zemlji se razvijao pokret okupaciji. Ipak, odlučujući su bili stavo- osnova za rješavanje istočnog pitanja po- otpora,6 autohtonog bosanskohercego- vi evropskih sila koje su, svaka iz svojih stale su Budimpeštanske konvencije, i to: vačkog stanovništva, ponajviše musli- razloga, podržavale austrougarski prijed- prvi dio tajnog ugovora između Rusije i mana, austrougarskoj okupaciji. Imao je log revizije Sanstefanskog mira i održa- Austro-Ugarske objavljen u Budimpešti dvije prepoznatljive faze: prvu od San- vanje kongresa evropskih sila, do čega je 15.1.1877., i drugi (dodatak) sklopljen stefanskog mira do 29. jula 1878. godi- došlo u Berlinu juna 1878. godine.8 dva mjeseca kasnije.2 U najkraćem, nji- ne, kada su austrougarske trupe prešle ma je Rusiji omogućeno da napadne osmansko (bosansko) – austrougarsku Stajališta bosanskih franjevaca Osmansko carstvo a Austro-Ugarskoj da granicu, i drugi od tada pa do kraja 1878. prema nagovještajima intevenira u Bosanskom vilajetu.3 godine. Prvu fazu čini uobličavanje po- austrougarske okupacije Ovi diplomatski dogovori imali su kreta otpora, kao antiosmanskog i antia- Bosne i Hercegovine bitnog odraza na dalji razvoj prilika u ustrougarskog, koji u drugoj fazi nastupa Bosni i Hercegovini i šire. Naime, iako kao oružana snaga koja je na kraju skrše- O odnosima bosanskih franjevaca i je Bosansko-hercegovački ustanak nana nadmoćnom austrougarskom vojnom osmanskih vlasti, od dodjele ahdname kon poraza u Crnim Potocima 4.8.1877. silom (druga polovina oktobra), da bi se sultana Mehmeda Fatiha 1463. provinci- godine jenjavao, ipak je on i dalje bitno nastavio i nakon toga uglavnom pasivnim jalu fra Anđeu Zvizdiću o slobodnom is- utjecao na destabilizaciju ukupnih prilika otporom (najčešće iseljavanjem) jednog povijedanju vjere, pa do kraja osmanske u Bosni i Hercegovini. Ovo između osta- dijela muslimanskog stanovništva. uprave 1878. godine, nastala je obimna log i zbog toga što je vođstvo ustanika Nesposobnost osmanskih (vilajetskih literatura sa prilično heterogenim sta- izražavalo žestoko protivljenje austrou- i drugih) vlasti da brzo i efikasno rješava- jalištima, i to je svakako tema za sebe. garskoj okupaciji Bosne i Hercegovine, ju ova pitanja, posebno aktuelno pitanje Međutim, za predmet ovoga rada je od nastojeći da u tome zadobije podršku povratka oko 130.000 izbjeglica,7 Au- značaja šta je to sve upućivalo bosanske muslimana,4 čime se pojačavalo antia- stro-Ugarska je koristila kao dodatan ar- franjevce prema susjednoj Austro-Ugar- ustrougarsko raspoloženje stanovništva gument u svojim nastojanjima da dobije skoj sve do opredjeljenja da se iz okri- Bosanskog vilajeta. S druge strane, Ru- mandat evropskih sila da okupira Bosnu lja Osmanskog carstva kao teokratske sija je pobijedila u ratu 1877. godine i i Hercegovinu, pod izgovorom da sredi (šerijatske) države, uključe u sastav Au- primorala Osmansko carstvo na sklapa- postojeće nesređeno stanje. stro-Ugarske kao njima dobro poznate nje tajnog mira u San Stefanu 3.3.1878. Bosna i Hercegovina se tada nalazila katoličke države? Prema posljednjem zvaničnom

35 DRUŠTVO dijelom učestvovalo u osmanskoj vojsci protivu ustanika. Međutim, pozivi usta- ničkog vođe Miće Ljubibratića katolič- kom sveštenstvu Bosne i Hercegovine da se pridruže ustanicima, naišli su na izvjestan odjek u zapadnoj Hercegovini (područje Duvna, Livna i Ljubuškog). Znatno jači utjecaj u tome imao je susret austrougarskog cara Franje Josifa u Sinju 1875. godine, prilikom njegovog dvomjesečnog boravka u Dalmaciji, sa čelnicima bosanskih franjevaca: Anđe- lom Ćurićem, Lovrom Karaulom, Mi- hom Marjanovićem, a potom i mnogim drugim deputacijama sa područja za- padne Hercegovine. Radi se o mlađim franjevcima koji su se pod utjecajem sa strane opredjelili za pristupanje ustanku vidjevši u tome prevashodno interes Au- stro-Ugarske, dok su se stariji franjevci u početku tome suprostavljali.“Nesvje- sna mlađarija po svomu postupanju prerano nas u grob tjeraju“, žalio se provincijal bosanskih franjevaca.11 Do- lazi do formiranja ustaničkih četa protiv proračunu osmanskih vlasti iz 1876. uključivao u pokret otpora, a muslimani osmanske vlasti, u čemu su se posebno godine, Bosna i Hercegovina je ima- su se ponajviše odupirali okupaciji, ali je istakli franjevci Bono Drežnjak, Ivan la ukupno 1.053.700 žitelja, od čega: sobzirom na stav Porte i saznanja da Au- Begović, Andrija Krešić, Ivan Kre- 410.000 (38,92%) pravoslavnih, 480.000 stro-Ugarska neće ugroziti njihova vjerska šo, Boneventura Šarić i dr. Jedan broj (45,55%) muslimana, 209.391 (18,08%) i imovinska prava, i među njima nastajala ustanika je mobiliziran u Dalmaciji, što katolika, te 3.675 (0,31%) ostalih.9 U određena diferencijacija. Dakle, iako su ostavlja mogućnost konstataciji da su u svim tim krupnim previranjima, u uvjeti- glavlna prestrojavanja vršena dominantno to upletene zvanične austrougarske vla- ma ustankom pravoslavnog stanovništva na konfensionalnoj osnovi, među svim sti. Ustanici se u prvoj godini nisu pove- nastalog nestabilnog stanja, muslimansko konfesijama je bilo i nečeg probosanskog, zali sa vođama bosanskih ustanika, već stanovništvo je bilo za autonomiju Bosne neka želja da se sačuva i odbrani Bosna i je ustanak na ovom području djelovao i Hercegovine u okvirima Osmanskog Hercegovina. Ipak, taj neki vid svijesti o izolirano, ali se već naredne godine čvr- carstva, pravoslavno za priključenje Srbi- naslijeđenoj državnosti i posebnosti, nije sto povezao sa bosanskim ustankom u ji i Crnoj Gori, a katoličko za pristupanje odnio prevagu, niti je to objektivno bilo jednu cjelinu. Franjevac Bono Drežnjak Austro-Ugarskoj monarhiji. Razloga za moguće u postojećoj konstelaciji snaga bio je član štaba ustaničkog vođe Mileta ovakva opredjeljenja je više, ali jedan od i odnosa unutar BiH i njenog okruženja. Despotovića.12 njih je konfensionalna pripadnost dodatno Evo kako je držanje bh stanovništva opi- Rimska kurija je s osobitom pažnjom podsticana od strane bosanskohercego- sao hroničar austrougarske okupacije Mi- pratila zbivanja na Balkanu u proljeće i vačkih susjeda. Pravoslavno stanovništvo hovil Mandić:“ Od kršćana bijahu katolici ljeto 1878. godine. Pošto je đakovački je bilo pod jakim utjecajem propagande iz bez iznimke za, a pravoslavni većinom biskup Josip Juraj Strossmayer nominal- Srbije i Crne Gore, katoličko stanovniš- protiv okupacije ovih zemalja. Jedan dio no bio i bosanski biskup, to je Sveta Sto- tvo su opredjeljivala stajališta iz susjedne uglednijih i naobraženijih muslimana se lica13 od njega tražila da je pravovremeno Hrvatske, posebno iz središta Đakovačke bijaše odlučio držati pasivno“.10 obavještava o razvoju događaja. U obi- nadbiskupije, dok su muslimani, između Tri su osnovna spoljna faktora utje- mnoj korespodenciji s Rimskom kurijom ostaloga i iz straha od progona kako se to cala na uobličavanje stajališta bosanskih i mnogim utjecajnom ličnostima u Bosni događalo u svim minulim uzmicanjima franjevaca prema austrougarskoj okupa- i Hercegovini, Strossmayer je iznosio Osmanskog carstva iz Evrope, izlaz vi- ciji Bosne i Hercegovine: stajališta zva- svoje stavove o složenosti istočnog pita- djeli u autonomiji Bosne i Hercegovine ničnog Beča, potom Rimske kurije i Đa- nja koje će se, po njemu, na kraju završiti u okvirima Osmanskog carstva. Razvoj kovačke nadbiskupije, te javnog mnenja povlačenjem Osmanskog carstva u Azi- prilika je utjecao na izvjesna odstupanja iz susjedne Hrvatske. ju, ali će sve to pratiti „hiljadu novih ne- od ovih stajališta: tako da su se pravoslav- Katoličko stanovništvo se u počet- sloga, novih ratova i novih jada“.14 On je ni ne mogavši da izdejstvuju priključenje ku Bosansko-hercegovačkog ustanka bio pristalica samostalnog razvitka sva- Srbiji i Crnoj Gori, jednim dijelom opre- uglavnom držalo po strani, mada je u kog naroda. Izričito je bio protivu austro- djeljivali za otpor austrougarskoj oku- nekim dijelovima (okolina Banjaluke i ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, paciji, dok se jedan manji broj katolika sjeverna Bosna) prema nekim izvorima između ostaloga i što je smatrao da su i

36 DRUŠTVO

1 Azem Kožar, Historija Bosne i Hercegovine, Tuzla, 2007, 99-160. br. 121, Pero (Perood) – Kortiju (Corti), Sarajevo, 10. 5. 1878. 2 Milorad Ekmečić, “Istorijski značaj ustanka u Bosni i Hercegovi- 8 Bekir Sitki Baykal, „Pitanje Bosne i Hercegovine i osmanska drža- ni“, Međunarodni naučni skup povodom 100-te godišnjice ustanka u va“, u: Naučni skup Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini,drugim kolonijalnim zemljama i istočnoj krizi Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 23. i 24. 10. 1978.), Sarajevo, 1979, (1875-1878), Tom I (Sarajevo–Ilidža, 1.-3. oktobar 1975.), ANU 95-96. BiH, Posebna izdanja, knj. XLIII, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 9 Đorđe Pejanović, Stanovništvo Bosne i Hercegovine, Beograd, 8, Sarajevo, 1977, 82-85. Tekst Budimpeštanske konvencije vidi u: 1955, 75. Die Grose Politik der Europaiše kabinete 1871–1914, Berlin, 1926, 10 Mihovil Mandić, Povijest okupacije Bosne i Hercegovine, Zagreb, II, 111-115. 1910, 32. 3 Bosna i Hercegovina je, još po austrijskom spoljnopolitičkom pro- 11 M. Ekmečić, Ustanak u Bosni, 100-102. gramu od sredine 19. stoljeća, mogla „biti ili turska ili austrijska“. 12 M. Ekmečić, Ustanak u Bosni, 103-104; Marko Karamatić, Fra- Zbog toga je Austrija nastojala da prije svih, i intenzivnije od svih su- njevci Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske uprave 1878.-1914, parničkih strana „pokrije“ prostor Bosanskog ejaleta osnivanjem po Sarajevo, 1992, 37-38. drugi put (prvi put je to uradila u periodu od 1808. do 1821.), konzula- 13 Berislav Gavranović, Dr. Josip Juraj Strossmayer, Sarajevo,1960, ta u Sarajevu (1850), a potom i mreže konzularnih agencija: u Banja- 174-180. Poslije Prvog vatikanskog koncila 1869/70. na kojem je luci 1863. potom u Tuzli koja je 1865. premještena u Brčko da bi Strossmayer istupio protiv proglašenja dogme o nepogrješivosti 1872. prerasla u vicekonzulat, te u Livnu, Trebinju itd. Galib Šlji- pape, našao se u nemilosti Kurije. vo,“Velike sile i susjedi prema Bosanskom vilajetu u vrijeme osniva- 14 Arhiv Đakovačke biskupije (AĐB), protokol br. 345/78, Prome- nja konzulata (1850-1863), Stav, br. 2, Gračanica, 2003, 38-49. morija, J. J. Strossmayer „O tekućem stanju Južnih Slavena“ upućen 4 Zastava, br. 45 od 2. 4. 1878. Pismo begovima i ostalim Bošnjaci- državnom tajniku Vatikana, kardinalu Ninu, 24. 3. 1878. ma Muhamedove vere; Hamdija Kreševljaković, Sarajevo u doba 15 Isto. okupacije Bosne 1878, Sarajevo, 1937, 247. 16 Josip Juraj Strossmayer, Dokumenti i korespodencija, priredio Fer- 5 Ime ovog mjesta u blizini Istanbula preinačio je Mustafa Kemal po do Šišić, JAZU, knj. I, Zagreb,1933., str. 270. dolasku na vlast u Republici Turskoj, tako da se ono od tada naziva 17 AĐB, Protokol br. 990/78. Promemorija o crkvenom uređenju Bo- Ješilkej (Zeleno selo). Novo ime je dobilo po zelenilu kojim ovo sne i Hercegovine od 24. 10. 1878. izletište obiluje.(Zuko Džumhur, „Na mjestu na kojem je diktiran 18 Ferdo Šišić, Korespodencija Rački – Strossmayer, Zagreb,1928., mir“, Politika, Beograd, 7. 4. 1978.). str. 13-26. Značajnog utjecaja na prilike u Bosanskom vilajetu imala 6 U izvorima, a naročito u literaturi, se za ovaj pokret koriste različi- su i stajališta vođe narodnog preporoda iz Dalmacije Mihovila Pavli- ti termini: pobuna,uzbuna,Hadži Lojina buna, nemiri, prevrat, domo- novića. Bio je pobornik saradnje Srba i Hrvata a sarađivao je sa Rač- vinski rat, gerilski rat, komuna, općenarodni rat itd. Termin „pokret kim i Strossmayerom. U početku je zagovarao podjelu Bosne i Her- otpora“ se čini najprihvatljivijim , a isti je „usvojen“ i od velikog cegovine između Srbije i Hrvatske, a od poraza Srbije u ratu sa broja bosanskohercegovačkih historičara. Više o tome vidi: Rade Pe- Osmanlijama opredijelio se za prisajedinjenje Bosne i Hercegovine trović, „Pokret otpora protiv austrougarske okupacije 1878. godine u Hrvatskoj.(Nikša Stančić, „Mihovil Pavlinović u narodnom preporo- Bosni i Hercegovini“, u: Naučni skup Otpor austrougarskoj okupa- du u Dalmaciji u hrvatskoj politici 19. stoljeća“, u: Mihovil Pavlino- ciji 1878.godine u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 23. i 24. 10. vić u politici i književnosti (priredio Nikša Stančić), Zagreb, 1987., 1978.), ANU BiH, Posebna izdanja, knj. XLIII, Odjeljenje društve- str. 9-10, 29. nih nauka, knj. 8, Sarajevo, 1979, 18-20. 19 Dragutin Pavlinović „Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine 7 Valijin zamjenik Konstant paša je jednom prilikom rekao da je po- u Bosni i Hercegovini i njegov odjek u Banskoj Hrvatskoj“,u: Nauč- vratak izbjeglica crna tačka bosanskohercegovačke situacije. Sve- ni skup Otpor austrougarskoj okupaciji 1878.godine u Bosni i Her- žanj izvještaja (fotokopija) se nalazi u Arhivu Bosne i Hercegovine cegovini (Sarajevo,23. i 24. 10. 1978.), Sarajevo,1979., str. 253-255; (ABH) Sarajevo (S) i nisu posebno označeni (fond, zbirka), Izvještaj Obzor, br. 254 od 5. 11. 1878. austrijsko i osmansko carstvo preživjela autonomnog uređenja Bosne i Hercego- potreba postojanja Vojne krajine, da će to svoj vijek i da je neminovan njihov ras- vine u okvirima Osmanskog carstva, po dovesti do prevazilaženja dualizma u ze- pad, te zbog svega toga predlaže da Sveta kojem bi pozicija franjevaca ostala ista u mlji i dovesti do stvaranja treće federal- Stolica u tome ne sudjeluje. Zalagao se okvirima Đakovačke biskupije.17 Slično ne jedinice sa sjedištem u Hrvatskoj itd. za autonomiju Bosne u okvirima Osman- ovom zastupali su mišljenje Franjo Rač- Međutim, pošto je pitanje BiH bilo isto- skog carstva, što se po njemu može po- ki i Ante Starčević, dok je većina politič- vremeno i najvažnije pitanje srpske nacio- stići pregovorima.15 Svoje stavove o au- kog vrha Hrvatske kojeg su činili članovi nalne politike, došlo je do sukoba ova dva strougarskoj okupaciji Bosne i Hercego- Narodne stranke okupljeni oko bana Iva- programa koji su se međusobno isključi- vine precizno je iskazao u pismu Franji na Mažuranića, podržavala sveslavensko vali. Nastale su žestoke svađe i polemike Račkom od 24. 3. 1878. godine, u kojem stajalište u rješavanju istočnog pitanja, koje su kulminirale u tzv. „novinski rat“ između ostalog konstatira: “Kako će nas vodeći računa o interesima hrvatskog oko Bosne i Hercegovine, u čemu su se osloboditi onaj koji bi nas u kapi vode građanstva u Bosni i Hercegovini.18 posebno isticali: novosadska „Zastava“, popio, koji uvijek i uvijek samo o tome Slavenska odrednica istočnog pitanja, zemunski „Graničar“, i zagrebački „Ob- radi, da nas zametne, da vječitu anatemu tj. činjenica da se slavenski narodi osloba- zor“. Razilaženje srpskog i hrvatskog aneksije na nas baci“.16 đaju osmanske dominacije i samim tim nacionalnog programa na makro planu Kao protivtežu austrougarskoj oku- jačaju, bila je dominantna u Hrvatskoj, imalo je bitnog odraza i na odnose pravo- paciji Strossmayer je uz pomoć poznatih posebno zbog toga što je bila u suprot- slavnih i katolika u Bosni i Hercegovini u ličnosti bosanskih franjevaca (Martin nosti s njemačko-ugarskom orjentacijom pogledu njene dalje sudbine.19 u Nedić, Jakov Baltić, Josip Andrić i dr.) službene Austro-Ugarske. Računalo se da oblikovao prijedlog u 14 tačaka budućeg će okupacijom ili aneksijom BiH prestati (nastavak u sljedećem broju)

37 DRUŠTVO Sjećanjem protiv zaborava Sto godina od rođenja Smaja Hadžibegovića Šesnaestog septembra navršava se sto godina od rođenja Smaja Hažibegovića, prvoborca i nosioca „Partizanske spomenice 1941“ iz Boturića, kod Bijelog Polja. Prepoznavajući vrijeme i okolnosti u kojima je živio, sa ponosom pišem ovaj kratki pomen, izražavajući poštovanje prema njegovom liku i djelu, koja su počivala na dubokim temeljima sopstvenog identiteta, nacionalne istorije, tradicije i kulture. Njegova identifikacija sa svojim narodom i domovi- nom, pred tragičnošću i uzaludnošću vremena u kojem je živio, nosila je u sebi najuzvišeniji smisao koji prevazilazi sve podjele na ovom južnoslovenskom prostoru.

Na početku rata Smajo učestvuje u akci- sebno muslimanske vjeroispovijesti. Iz Bo- jama bistričkog gerilskog odreda. Nakon turića, odakle je Smajo, nijedan Musliman većih italijansko-četničkih ofanziva, privre- nije pošao u neprijateljske redove. meno se sklanja iz Bistrice. U nekoliko na- Kasnije, kao borac bjelopoljskog odre- vrata boravi na prostoru Gornjeg Bihora, da, postaje politički komesar. Učestvuje gdje razmjenjuje iskustva sa gerilcima ovog u složenim akcijama eliminacije četničkih područja. No, važniji doprinos od toga bila snaga iz Đalovske klisure. Tom prilikom je Smajova aktivnost na afirmaciji KPJ i pokazuje veliku vojničku hrabrost i politič- partizanskog pokreta kod stanovništva, poku vještinu u pregovorima sa četničkim

n Piše: Ramiz HADŽIBEGOVIĆ

majo Hadžibegović rođen je u Boturi- ćima 1917. godine, u siromašnoj se- Sljačkoj porodici. Osnovnu školu zavr- šio u Bistrici. Veliku medresu „Kralj Aleksandar“ u Skoplju pohađao od 1929. do 1939. godine, gde upoznaje Rifata Bur- žovića, sa kojim je družio skoro dvanaest godina. Pravni fakultet u Beogradu upisao 1939. godine, kada se uključuje u revoluci- onarni studentski pokret. Nešto kasnije, 1941. godine, postaje član KPJ. Kao aktivni učesnik demonstracija u Beogradu, poslije okupacije Jugoslavije, upućen u Bijelo Po- lje sa zadatkom da radi na organizaciji i pripremi ustanka.

38 DRUŠTVO dina greška i tada neoprostiv greh bili su želi da pobjegne od svega ružnog, oskud- kontakti sa ruskim ambasadorom. Uosta- nog i zaostalog. lom, život često nosi surovi vetar besmi- Smajo je dao zaslužen doprinos stvara- sla, a ovaj slučaj je bio polazna tačka i nju istorije svoga vremena, naroda i kraja, završna odiseja njegove sudbine. novog društva, na temeljima evropskih vri- Za vrijeme boravka u Bijelom Polju, jednosti i demokratije. 1977. godine, Smajo umire od srčanog Obelježavanje istorijskih činjenica i udara. Uz vojne i druge počasti sahranjen je jubileja, osnovni su toposi u identitetskoj u svojim Boturićima. politici svake nacionalne i državne zajed- Za zasluge u ratu odlikovan je Ordenom nice, a pogotovu kada su neshvatljivim za hrabrost, Ordenom za vojne zasluge, nemarom ili zaboravom izostala bilo ka- Medaljom za hrabrost, itd. Bio je vijećnik kva spomen obelježja na lik i djelo ova- Skupštine Antifašističkog vijeća narodnog kvih ličnosti i heroja. Od 144 nosioca oslobođenja Sandžaka. „Partizanske spomenice 1941“ na područ- Smajova posvećenost opštem dobru ju opštine Bijelo Polje, našlo se i sedam bila je znak strasti koju je on u ratnom i po- Muslimana, među kojima i Smajo. ratnom periodu posjedovao, bez obzira na U kontekstu ove teme, ništa manje nije to u čemu je angažovan. Bio je čovjek širo- značajna i priča (više o tome drugi put) o ke kulture i intelektualne radoznalosti, sa Jašarbegu Hažibegović, perjaniku kralja n Smajo Hadžibegović najfinijim manirima, građanski odmjeren. Nikole i u Mojkovačkoj bici komandiru Racionalan, pun humora i dosjetki, boem, Treće čete pećarsko- bistričkog bataljo- starješinama. samouvjeren, principijelno dosljedan, am- na Bjelopoljske brigade, čiji su borci, sa Po oslobođenju bio partijsko-politički biciozan, poštovan i omiljen u visokim inte- daleko nadmoćnijim neprijateljem, poka- radnik na terenu bjelopoljskog sreza i ko- lektualnim krugovima beogradskih i bjelo- zali neviđenu hrabrost i veliko srce u od- mandant mjesta Lozna. Nedugo zatim, kao poljskih prijatelja. Podsjećao na mudraca brani časti i dostojanstva otadžbine. Za crnogorski kadar prelazi u Ministarstvo oko kojega se okupljaju mnogi, kao sa plat- vojničke i zasluge u obavljanju perjanič- spoljnih poslova Jugoslavije. na pojedinih slikara. Čovjek neobične suge- kh zadataka, Jašarbeg je više puta odliko- U periodu Informbiroa, teškog i tragič- stivnosti, tvrde riječi, erudita, nenametljiv, van, ostavši do svoje smrti lojalan Crnoj nog čistunstva i istjerivanja pravde, kada je obdaren prirodnim autoritetom i ličnim šar- Gori i kralju Nikoli. egzistirala prividna i providna uređena poli- mom. Istinski autentičan. Bio je izvanredan Svaki zaborav i ćutanje su kazna cijska stvarnost, Smajo je, preokupiran svo- predstavnik generacije koja je znala šta koju dosuđujemo sebi i budućim gene- jom odgovornom diplomatskom misijom u neće, slutila šta hoće, a pouzdano znala da racijama. u Libanu, odnosno Bejrutu, kojeg su tada na- zivali arapskim Parizom, pokazao dozu nesmotrenosti i manjak političke senzibil- nosti. Kao diplomatski predstavnik tada uti- cajne i prestižne države u svijetu, kada je tokom 1949. i 1950. godine u funkciji ot- pravnika poslova vršio dužnost ambasado- ra, imao je česte kontakte sa ambasadorom SSSR-a (Rusije) i ostalim predstavnicima zemalja socijalističkog lagera. Jugosloven- ske kontraobaveštajne službe uočile su ove njegove kontakte i početkom 1951. godine, pozvan je u Ministarstvo na „hitne konsul- tacije“. Ne sluteći šta mu se sprema, vraća se u Beograd, da bi 7. juna bio uhapšen i poslat na Goli otok, gdje je ostao tačno dve godine, do 8 juna 1953. godine. Po izdržavanju kazne ostaje u Beogradu, gde sve do penzionisanja, radi u republičkim organima uprave. Ovom prilikom treba naglasiti da Smajo nije ni slutio a kamoli prepoznao i uočio mogućnost svog karijernog i život- nog sunovrata samo zbog toga što je do- sledno i korektno obavljao posao u duhu principa diplomatske prakse. Njegova je-

39 PEČAT Identitet i kulturno naslijeđe Plavljana i Gusinjana

Raspadom Osmanskog carstva, Berlinskim kongresom Balkanskim ratovima i dolaskom crnogorske vlasti je nesumnjivo došlo do krupnih društveno–političkih, socijalnih, vjerskih, ekonomskih i kulturnih promjena u Plavu i Gusinju. Nove političke prilike na Balkanu su počet- kom XX vijeka našle svoj puni odjek i na ovim prostorima, a to je ujedno i najsloženije razdoblje historije Plava i Gusinja kada je u pitanju opstanak cijele plavske doline kao i opstanak same biološke supstance Bošnjaka i Albanaca.

va politička i socijalna zbivanja s do nove smjene civilizacija, tradicija i početka XX-og vijeka reflektiraju kultura: orijentalno-islamsku kulturu je Sse i na društvene odnose na ovim počela smjenjivati evropsko-kršćanska, prostorima te tako prodiru u sva područja odnosno moderna kapitalističko-liberal- života, u književnost, umjetnost, religiju, na (ako to tako možemo nazvati) civili- kulturu i politiku pa je upravo zbog toga zacija. Plav i Gusinje sve do 1913. bivaju u našim uslovima došlo do izraženog na- izuzeti od takvih uticaja i uživaju u jed- cionalnog buđenja i osvješćivanja pravo- nom specifičnom statusu političke i kul- slavnih crnogoraca, a ta nacionalna ho- turne autonomije sa funkcionalnom mogenizacija je između ostalog imala za upravom. cilj i teritorijalno proširenje na račun Pla- Kada se u vidu imaju sve oprečnosti i va i Gusinja. Konstantnim zamagljiva- sinkretičnosti između Istoka i Zapada toga njem, marginaliziranjem, uništavanjem i vremena, ova smjena civilizacija nije ni poništavanjem kulture, tradicije i običaja dolaskom Turske a niti njenim odlaskom Plava i Gusinja, Crna Gora je pokušala ostala bez teških i dalekosežnih posljedi- očistiti puteve svojim nacionalističkim i ca. Procesi akulturacije su oduvijek so- pansrpskim pokretima u cilju teritorijal- bom nosili taj teret dalekosežnosti poslje- nog osvajanja ovih prostora, kao i poli- n Piše: Mr. sc. Denis FEROVIĆ dica koje ostavljaju za sobom. Nestanak tičkim osporavanjem postojanja historij- domaćih vlasti sa prostora plavske doline skog geopolitičkog subjektiviteta koju je nakon balkanskih ratova i strašnih Plavsko-gusinjske oblasti, pokušavajući evropskim zbivanjima sinkretične pro- zločina zamijenila kršćanski obilježena ih svesti na njeno historijsko trajanje kao mjene i smjene dvaju civilizacija: najpri- crnogorska vlast, predstavljao je prelomni nedefinisanog političkog prostora sviju, a je je turskim osvajanjem uslijedila smje- događaj, pored ostalih aspekata, i u kultur- njen najbrojniji narod Bošnjake i Alban- na tada zatečene srednjovjekovne nom pogledu. Nova vlast je donijela i novi ce, na vjerske skupine ne dozvoljavajući ilirsko-mlečanske kulture bazirane na poredak u ekonomskom smislu i podrazu- i odričući im svim sredstvima mogućnost kršćanskoj civilizaciji, s jedne strane, sa mijevala potpunu preorijentaciju u odnosu na sopstvenost, posebnost, te individual- orijentalno-islamskom civilizacijom, s na kulturne i umjetničke vrijednosti, po- nost njihovog bića. Takođe, činjenica je druge strane. U vrijeme turske vlasti red političkih i drugih. Crnogorsko, pra- da su se u posljednjih pet vijekova u Pla- islamska civilizacija je, bazirana na tra- voslavno stanovništvo u Crnoj Gori brzo, vu i Gusinju, kao i na cijelom Balkanu, dicionalnim vrijednostima, u potpunosti lako i bez poteškoća prilagodilo se novim desile dvije, za evropske prilike i evrop- dominirala plavsko-gusinjskom kotli- civilizacijskim tokovima. Napuštanje ori- sku historiju, nesvakidašnje i oprečne, da nom, teritorijom i stanovništvom. Berlin- jentalno-islamske civilizacije, posebno ne kažemo kontradiktorne i u tadašnjim skim kongresom 1878. godine došlo je tradicionalnog materijalnog karaktera je

40 PEČAT novništvom, koja su išla od tradicionalnog do modernog shvatanja života, ukazuje na pomicanja identiteta kao i evropeizacije stanovništva u smislu prihvatanja ekonomskih i kulturno–političkih standarda pa samim tim političkog i kulturnog pri- ključenja Evropi. Svjedocima događanja koja su se de- sila na ovim prostorima, od Berlinskog kongresa, početka XX vijeka svijetskih ratova, osamdesetih, tokom cijele zadnje decenije dvadesetog vijeka te sve do danas, očita je evolucija stanja ka smiriva- nju, poboljšanju, razumijevanju, priznavanju i saradnji novonastalih država i naroda na prostoru bivše Jugoslavije. To je moguće osjetiti i konstatirati i bez oz- biljnijih analiza i istraživanja. Samo na bazi praćenja informacija iz medija te njihovom prirodnom indukcijom jasno nam je da se stanje umnogome poboljša- uslijedilo vrlo brzo. Do tada su i pravo- koji nisu pravoslavni crnogorci. Ipak, va. Međutim, daleko smo još uvijek od slavni i katolici i muslimani imali kao za- muslimansko (bošnjačko i albansko) sta- njegove potpune normalizacije. To je u jedničko npr. nošenje fesova i mnoge dru- novništvo je dostojanstveno nastavilo jednom smislu i normalno ako se uzme u ge identičnosti i sličnosti bazirane na borbu sa svoju samostojnost i održavanje obzir zlo koje je učinjeno te da nema konvergenciji, da bi se već nakon Prvog svojih tradicionalnih konfesionalnih i neke dovoljne vremenske distance na ko- svjetskog rata ta tradicionalnost gotovo u drugih vrijednosti. Obzirom da svaki na- joj bi bilo normalno očekivati da se zlo potpunosti izgubila. U gradskim sredina- rod kroz kulturno i političko djelovanje zaboravi i da se intenzivnije počnemo ma gotovo da se nije ni mogla praviti ra- (jer kulturno pitanje je ujedno i političko baviti dobrom. U svim plavljanima i gu- zlika u konfesionalnom smislu između pitanje) ostvaruje sva svoja prava, zna- sinjanima je dobro urezana i poznata mr- stanovništva, ali dolaskom crnogorske čajno je istaći značaj i ulogu kulturnih i žnja, antagonizmi, genocid i ratovi koji vlasti te se sličnosti gube, a muslimansko tradicijskih vrijednosti u vremenu borbe su vođeni protiv Bošnjaka i Albanaca stanovništvo se u kulturnom pogledu Bošnjaka i Albanaca za svoja kulturna, Plava i Gusinja. udaljava od svojih dojučerašnjih srodnih vjerska, politička i ostala prava. Društva u kojima postoji fundamen- susjeda koji na njih počinju gledati kao na Dakle, sam identitet se bavi razlikama talna razlika između pojedinih društve- neku vrstu anahronizma. Tako će upravo između skupina ljudi i mogućnostima po- nih skupina poput rase, nacionalne pri- ovo plavsko-gusinjsko stanovništvo, tj. jedinaca da izraze te razlike. Identitet na- padnosti, vjerskog opredjeljenja, stanovništvo orijentalno-islamske civili- glašava potrebu da se čuju i drukčiji gla- regionalnih različitosti ili ideoloških zacije prije svih bošnjačko-albansko, biti sovi, strijemljenja i htijenja svih onih odrednica smatraju se podjeljenima ako gotovo primorano da prihvata nametnute obespravljenih i ugnjetavanih. Svjesni ta fundametalna razlika generira konflikt, društvene, političke i kulturne vrijednosti smo cjelokupnog kulturnog blaga naših nezavisno o njegovom trajanju i intenzi- koje sobom nosi proces akulturacije. prostora, naravno kao što je i svugdje dru- tetu. Stoga se postavlja pitanje je li unu- Upravo ovakvi nasilni pokušaji akul- go slučaj, nastalog uslijed neprekidnog tar takvih društava moguće ustrojiti de- turacionih procesa, difuzija i asimilacija skupa hiljadugodišnjih i historijskih, druš- mokratske političke institucije i novih evropsko-kršćanskih vrijednosti će tveno-političkih procesa i promjena koji potaknuti takva politička ponašanja koja umnogome u značajnoj mjeri pomoći su upravo i obrazovali jednu kulturu koja će centralni rascjep u društvu artikulirati očuvanju kulturnih i običajnih vrijedno- se odlikuje svojom osebujnošću, prepo- kroz institucije, a ne izvan njih. Ipak, za- sti plavljana i gusinjana. Priznavanje re- znatljivošću i specifičnošću uslijed njenog hvaljujući raznim faktorima (vanjskim i ligijske samostojnosti islamskog stanov- dodira i preklapanja sa mnogim drugim unutrašnjim), vrijeme ratova i destrukci- ništva a nakon sramnog prislinog kulturnim utjecajima, ali koja nije prekri- je te ostalih destruktivnih i retrogradnih pokrštavanja koje nije imalo nikakav efe- vena niti asimilirana u neku drugu, nego je manifestacija je prošlo. Ratovi, genocid, kat osim navlačenja tamne mrlje na me- sama stvorila vlastitu strukturu, vlastiti mržnja i destrukcija koji su se manifesti- đunarodno priznatu Crnu Goru i druge kulturni organizam, vlastito i jedinstveno rali u formi svih socijalno-patoloških mjere crnogorskih vlasti kojima se barem kulturno biće i duhovni identitet. Kultur- oblika kao što je agresija, nacionalizam, deklarativno pokušalo zaustaviti iselja- no-političko iskustvo Plava i Gusinja za- šovinizam, negiranje tuđeg i sl. teško, vanje ogromnog broja bošnjaka i albana- visno od opće hronologije vremena, a sa- bolno i postepeno čak presporo ipak ca, nisu mogli u potpunosti popraviti io- mim tim i svih promjena i okolnosti koji ustupaju mjesto i prostor međusobnom nako narušen ugled u očima svih onih su bitno uticali na pomjeranja među sta- priznavanju i saradnji. u

41 POGLEDI Pljevlja Svečano obilježen Dan Sandžaka i Dan Opštine Pljevlja Brojnim manifestacijama širom sandžačkih opština, obilježen je 20. novembar Dan Sandžaka. Za pods- jećanje, toga dana 1943 godine, u zgradi Gimnazije u Pljevljima, osnovan je ZAVNOS (Zemaljsko an- tifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka). Za predsjednika je izabran Sreten Vukosavljević, državni podsekretar iz Prijepolja, za podpredsjednike su izabrani: Murat ef. Šećeragić, vrhovni šerijatski sudija iz Prijepolja, Dušan Ivović, učitelj iz Pljevalja, i Mirko Ćuković, novinar iz Radojine i članovi: Jakša Bogdanović, advokat iz Prijepolja, Miloje Dobrašinović, profesor iz Bijelog Polja, Mišo Pavićević, pravnik iz Pljevalja, Edib Hasanagić, sudija iz Priboja i Jevstatije Karamatijević, prota iz Nove Varoši. znak sjećanja na ovaj događaj, Na- radnju Vojske Crne Gore pukovnik Zoran rodni odbor Opštine Pljevlja je, 20. Bošković, načelnik CB Pljevlja Slavko Voji- U11. 1961. godine, postavio spomen nović, episkop mileševski Atanasije, glavni ploču na zgradu Gimnazije u Pljevljima. 20. imam Husein pašine džamije Samir efendija novembar je odabran i kao Dan Opštine Kadribašić, predstavnici Zajednice opština Pljevlja, jer je to dan kada su partizanske je- Crne Gore, predsjednici opština i predsjedni- dinice oslobodile grad. Povodom Dana opšti- ci skupština opština iz Crne Gore i regiona, ne u Pljevljima se u mjesecu novembru orga- predstavnici bratskih i prijateljskih gradova nizuju brojne kulturne manifestacije, a ove Velenja, Gračanice i Babušnice, predstavnici godine ih je bilo ukupno 23. privrednih društava, predstavnici boračkih Obilježavanje značajnih događaja 20. organizacija, predstavnici udruženja Pljevlja- novembra počelo je polaganjem cvijeća na ka u Beogradu, Sarajevu i Kotoru, bivši pred- spomen ploču pljevaljske gimnazije, gdje su sjednici opštine, odbornici i drugi gosti. u 9:30 h predstavnici OO Bošnjačke stranke Sjedinicu je otvorio predsjednik Skupšti- Pljevlja položili cvijeće, a zatim su i pred- ne opštine Pljevlja Tarik Gadžović koji je stavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća San- prozdravio sve prisutne i pozvao na minut džaka, predvođeni podpredsjednicom Vasvi- ćutanja za žrtve fašističkog terora i sve one n Piše: Jakub DURGUT jom Gusinac, stručni saradnik za kulturu koji su poginuli oslobađajući Pljevlja od nje- BNVS Sabahudin Selmanović i član BNVS mačkiog fašističkog okupatora. Nakon njega Esma Brunčević položili cvijeće na spomen ministarka javne uprave Suzana Pribilović, prisutnima se obratio predsjednik opštine ploču pljevaljske gimnazije, gdje ih je primio ministar zdravlja Kenan Hrapović, direktor Pljevlja Mirko Đačić. i direktor gimnazije Dragan Zuković. direkcije Javnih radova Almer Kalač, gene- „Okupljeni danas, na sedamdeset trećoj Potom su predstavnici boračkih organi- ralna direktorica Direktorata za životnu sre- godišnjici oslobođenja Pljevalja, nadahnuti zacija NOR-a, političke partije i građani po- dinu Ivana Vojinović, direktor direktorata za tradicijom i ponosom što pripadamo svome ložili vijence na spomenik palim borcima i medije Željko Rutović, direktor Direktorata gradu, njegovoj viševjekovnoj kulturi, njego- žrtvama fašističkog terora na Stražici, a po- za sport Miloš Lalević i direktor Uprave za vim slavnim antifašističkim tekovinama, nje- tom je u Domu vojske upriličena svečana žume Nusret Kalač. Svečanoj sjednici SO govom skladnom suživotu i multietničnosti, sjednica povodom Dana Opštine Pljevlja. Pljevlja prisustvovali su ambasador Kine Cui imamo razloga da slavimo. Ovogodišnji pra- Svečanoj sjednici prisustvovali su pred- Dživei, ambasador Turske Serhat Galip, am- znik obilježavamo u ljepšim, ugodnijim i na- sjednik države Filip Vujanović, predstavnici basador Hrvatske Veselko Grubišić, ambasa- prednijim Pljevljima. Svim građanima česti- Vlade, vojske, vjerskih zajednica, diplomat- dor Slovenije Mitja Močnik, konzul Mađar- tam praznik opštine – Dan opštine i Dan skog kora i brojni drugi gosti. ske Duško Karagić. Sjedinci je prisustvovao oslobođenja Pljevalja. Pljevaljske jeseni, po- U ime Vlade Crne Gore, prisustvovala je i koordinator Direkcije za međunarodnu sa- sebno u prošlom vijeku znale su biti burne,

42 POGLEDI

n Polaganje vijenaca na Stražici n Spomen ploča na zgradi gimnazije ali i radosne, ispunjene događajima za ponos koraku, u svakom naselju i ulici, u svakom svega dalji privredni i industrijski razvoj, i istoriju. I ovaj put vas podsjećam da je jesen selu osjećaju benefite našeg napora i ulože- ekološka sanacija koja neće biti ni laka, ni 1912. godine donijela oslobođenje od Oto- nog truda, da riješimo probleme i pokrenemo brza, ni jeftina, a slijedi i dalje opremanje manske imperije, jesen 1918. godine donijela stvari na bolje. Djeca i mladi, učitelji i profe- grada u arhitektonskom, infrastrukturnom i je oslobođenje od Austrougarske monarhije, sori danas borave, uče i rade u komfornijim komunalnom smislu“, kazao je predsjednik a 20. novembar 1944. godine, donio je ko- školskim ustanovama. Sportisti treniraju i opštine i dodao da je ova lokalna vlast pono- načno oslobođenje ovog kraja od fašizma“, takmiče se na kvalitetnijim terenima i borili- sna na pljevaljske najbolje učenike, na brojne istakao je Đačić. štima. Naši najstariji sugrađani, koji su stva- lučonoše u čemu su Pljevljaci iznadprosječni U nastavku, Đačić je kazao da nema pre- rali ovaj grad, imaju zasluženu i punu pažnju u državi i regionu. tenzije da bude ličan i kratko se osvrnuo na lokalne uprave. Njegovali smo našu tradiciju „Ponosni smo na naše najbolje studente, događanja u posljednjih nekoliko godina, i naslijeđe. Starali se o kulturi. Radili smo u na naše sportiste, koji su tokom ove godine u koja su kako je kazao bila po mnogo čemu interesu svih i preuzeli punu odgovornost u Pljevlja donijeli 31 titulu državnih prvaka. neuobičajena za naš grad. cilju ljepše i bolje budućnosti grada i opšti- Ponosni smo na organizaciju ovogodišnjih „Svakako da su lokalni izbori 2014. go- ne“, naglasio je Đačić i kazao da je pred MOSI igara čiji smo bili domaćin, ponosni dine bili važan događaj, jer su građani Pljeva- ovom lokalnom vlasti još pola godine man- na naše uzorne poljoprivrednike, na rudare i lja poslije 17 godina, prvi put glasali drugači- data i da će do njegovog samog isteka ova zaposlene u ostalim kolektivima, na profeso- je. Volja Pljevljaka bila je nedvosmislena. lokalna uprava nastaviti da vodi grad odgo- re i ljekare. Ponosni smo na brojne generaci- Povjerenje su dali ljudima koji su i do tada vorno i otvoreno. je starijih sugrađana koji su u prošlosti gradi- uspješno služili društvu, u interesu dobra „Nećemo dozvoliti da Pljevlja idu unali i stvarali naš grad. Posebno smo željeli da svih građana. Ovaj svečani trenutak je još zad. Uložićemo, koliko god bude trebalo, se odužimo našim najstarijim sugrađanima, jedna prilika da im se na tome zahvalim. volje i snage, zalaganja i truda da Pljevlja ko- koji su zaslužni za sve dobro koje danas uži- Hvala u ime svojih saradnika i u svoje ime. račaju naprijed. Previše i prečesto je ovaj vamo i koji zavrijeđuju da svoje penzioner- Vjerujem da smo to ukazano ogromno po- grad u proteklim vremenima stagnirao. Pred ske dane provode u skladu sʾ velikim napori- vjerenje i opravdali. Da građani na svakom nama su u Pljevljima ozbiljni zadaci, prije ma učinjenim tokom radnog vijeka. Zato smo izgradili Dom starih. Ova lokalna uprava gradi socijalno osjetljivi ambijent u kojem je razvoj grada i cijele zajednice, ali istovremeno svaki problem ili teškoća sugrađana, naša zajednička briga, pogotovo u ovim turbulentnim vremenima. Vodimo računa i o mladima, od raznih programa po- drške, stipendiranja velikog broja studenata, nagrađivanja velikog broja učenika i studenata, finansiramo odlaske na sajmove, pod- stičemo svaki vid edukacije i širenja znanja i obrazovanja. Ova velika ulaganja u školstvo uspješno nam se vraćaju, naši učenici pobje- đuju na raznim takmičenjima i osvajaju prva mjesta gdje god se pojave. Mi našom aktiv- nošću mijenjamo naš grad na bolje, sa že- n Detalj sa obilježavanja Dana Opštine ljom da njegov identitet i tradicija ostanu isti.

43 POGLEDI

n Delegacija BNVS položila vijenac na spomen ploču n Ispred gimnazije sa direktorom Zukovićem

Jer, identitet Pljevalja, je zapravo identitet obilježi u ljepšim i bogatijim Pljevljima“, „Vidjeli ste iz ovog prikaza, tri godine in- Pljevljaka, građana u savremenoj Crnoj kazao je na kraju Đačić. vesticije 26 miliona iz budžeta opštine i iz Gori, demokratskoj, ekonomski stabilnoj, sa Na svečanoj sjednici SO Pljevlja dodje- budžeta Crne Gore i od donatora u vrlo broj- razvijenom vladavinom prava i ljudskim slo- ljene su nagrade „20 novembar“. Dobitnici nim i vrlo značajnim projektima koji sigurno bodama, evroatlanski orijentisanoj, zajed- najvećeg opštinskog priznanja su Zora Je- povećavaju kvalitet života u Pljevljima i omo- ničkoj kući svih njenih građana. Zahvalni strović, Fadil Hadžalić, a od pravnih lica os- gućuju bolje korišćenje resursa Pljevalja. Ja smo svima koji doprinose razvoju opštine novna škola „Boško Buha“. sam ubjeđen da i planirani projekti imaju real- Pljevlja. Zahvaljujem se Skupštini opštine Nagrade su dodijeljene i najboljim nu osnovu kvalitetnog ostvarenja i da će i oni Pljevlja, preduzećima i ustanovama čiji smo pljevaljskim studentima, a to su ove go- povećati kvalitet života u Pljevljima. Želim da osnivač, zahvaljujem se zaposlenim u orga- dine: Milica Čolović, studentkinja Poljo- iskažem posebno zadovoljstvo zbog dobre sa- nima lokalne uprave i javnim službama, privrednog fakulteta, Luka Borović, stu- radnje sa Vladom koja je ovdje značajno ulo- svim saradnicima na zalaganju i ostvarenim dent Filozofskog fakulteta i Danko Petrić žila i zbog dobre saradnje sa donatorima. rezultatima, a sve u korist funkcionalnijeg i student Elektrotehnike. Imao sam priliku neposredno pred pro- ljepšeg grada i boljeg života njegovih građa- Čestitajući praznik, predsjednik Crne slavu da se sretnem sa kineskim ambasado- na. Ovom prilikom se zahvaljujem privred- Gore Filip Vujanović iskazao je poštovanje rom. Vidjeli ste da kineska ambasada hoće da nicima i privatnom sektoru na njihovom do- za ono što je učinjeno između dva praznika i rekonstruiše most na Đurđevića Tari i da je to prinosu razvoju Pljevalja i pozivam ih da se ono što je lokalna uprava učinila u svom jedna ozbiljna, važna investicija i za Pljevlja još intenzivnije uključe u buduće akcije i mandatu. i za Žabljak i izvjesno raspoloženje da i nada- promjene na bolje. Želim da se sa ovog mje- lje bude prisutna u Pljevljima raznim donaci- sta zahvalim centralnim vlastima i Vladi jama. Vidjeli ste da je TIKA učinila značajne Crne Gore, na podršci i razumijevanju. Ovo investicije. Prema tome Pljevlja na jedan je danas praznik kada lokalna uprava, svojim kvalitetan način animiraju donatore, a oni, u sugrađanima daje do znanja da cijeni njihov onome što Pljevlja nude, biraju prave projek- trud i napor za bolji život u Pljevljima, kada te za prisustvo u Pljevljima. Ja želim svima ga prepoznaje i nagrađuje. Zato upućujem prospertitet ovdje i raduje me napredak Plje- čestitke današnjim laureatima. Pljevlja su se valja“, kazao je predsjednik Filip Vujanović. gradila vijekovima. Uz grad Kotor su jedini Na svečanosti je prikazan promotivni pravi stari grad Crne Gore. Svi mi danas smo film, koji su upriličili Edin Zuković i Dejan djelo ovog grada, ali i njegovi graditelji. Nje- Kandić o projektima realizovanim u opštini govi smo čuvari baštine i njegovi dužnici. između dva praznika, a svečanost je uvećala Znamo da se nikada nećemo moći odužiti operska diva Olivera Tičević, najbolji sopran gradu koji je mnogo toga lijepog kroz istori- Crne Gore, a učenici Gimnazije “Tanasije ju dao svojim građanima, koji je toliko toga Pejatović” ovom prilikom govorili su stihove dao Crnoj Gori, koji je nama dao pripadnost, pjesnika Vitomira Nikolića. a mi danas i uvijek u budućnosti imamo ra- Prisutnima je podijeljena Monografija zloge za slavlje i ponos što mu pripadamo. MOSI Pljevlja 2017, dnevni list Pobjeda sa Poštovani gosti, dragi prijatelji, još jednom dodatkom na 16 strana u boji, na kojima su hvala što ste svojim prisustvom uveličali intervjui sa opštinskim lokalnim funkcione- praznik Pljevalja. Svim građanima Pljevalja rima i direktorom Rudnika uglja, kao i te- neka je srećan 20. novembar Dan opštine i n Predstavnici OO BS PV polažu matsko izdanje časopisa Komuna i skromni oslobođenja, uz želju da se sledeće godine cvijeće na spomen ploču pokloni. u

44 POGLEDI SAFET HADROVIĆ VRBIČKI, književnik iz Rožaja, dobitnik nagrade za izgradnju mostova kulture putem jezika i književnosti Počasno pero albanskog jezika

n Piše: Mirza LUBODER

nje na albanskom jeziku (Priština, „Rugova art“ 2014). O knjizi „Viktima“, njenom sadržaju i umjetničkoj vrijednosti, pred tako elitnom publikom nadahnuto je govorio Akademik Sadik Bejko, svrstavajući pomenutu knjigu u sam vrh svjetske književnosti. Pored gospodina Sadik Bejkua, o knjizi su govorili: prevodilac Smail Smaka i sam autor knjige, gospodin Safet Hadrović Vrbički. „Imao sam čast da se po prvi put pred tako elitnom publikom dva puta obratim. Prvi put a kraju svake kalendarske godine, Nakon toga su dodijeljene nagrade kada mi je uručena nagrada, a potom nakon održava se redovna sjednica alban- PEN- a za: promocije moje knjige: „Viktima“. skog PEN centra, na kojoj se svječa- Pisac godine, čiji je dobitnik Illijet Alič- U jednom sažetom kazivanju o onom što N me je navelo da napišem pomenutu tragediju no dodjeljuju nacionalne nagrade iz oblasti ka. Nagrada: Pjesnik godine, dobitnik: Iliri- kulture. jan Župa. Nagrada: Novi autor u poeziji o pokolju Kolašina 1858. godine, nagrasio Ove godine, svječana sjednica albanskog Albanije, čiji je dobitnik Akri Čipa. Nagra- sam činjenicu o neprocjenjivoj vrijednosti pi- PEN centra održana je u sjedištu biblioteke da: Prevodilac godine, čiji je dobitnik Ro- sane riječi, knjige i književnosti. Albanske akademije nauka u umjetnosti u Ti- meo Čolaku. Nagrada za internacionalni „Objavljivanjem ove tragedije, skinuo rani, dana: 8. 12. 2017. godine. doprinos albanskih studija, čiji je dobitnik sam nataloženu prašinu vremena i zaborava. Zvaničnim pozivom upućenim od strane prof. dr. Fatmir Sulejmani, dekan Filološ- Ukazao na korijene zla, na sve ono šta nas prof. dr Entele Safet Kasija, predsjednice PEN kog fakulteta iz Tetova (Makedonija). čeka ukoliko zločini ne budu objelodanjeni a Centra Albanije, bila mi je ukazana čast da Nakon svečanog uručenja nacionalnih zločinci ne budu kažnjeni. sam zvanično pozvan da prisutstvujem svje- nagrada i priznanja iz oblasti kulture, koje je Mnogi su računali da je taj zločin krajnje čanoj akademiji, na kojoj su dodijeljene na- dobitnicima uručio Akademik Prof. dr Sa- zaboravljen. Da niko nikada o njemu neće grade za oblasti kulture: dik Bejko, sekretar PEN Centra Albanije, progovoriti ni riječ. Ali uz pomoć književnosti Zef Mark Zeka, dobitnik je priznanja do- pristupilo se svaničnoj promociji knjige: i taj je genocid objelodanjen. Objavljen je kao prinosu očuvanja nacionalne kulture Albanije. „VIKTIMA“, čiji je autor bošnjački knji- pouka, poruka i opomena da znamo, pamtimo Književnik iz Sandžaka, Safet Hadrović ževnik Safet Hadrović Vrbički, iz Rožaja. i ne zaboravljamo jer sve što se ne kazni i lako Vrbički, dobitnik je nagrade: „Počasno pero Riječ je o prvoj klasičnoj tragediji u sve- zaboravi, vraća se još teže i surovije. albansko jezika – za izgradnju mostova kultu- ukupnoj bošnjačkoj književnosti, a tiče se Nakon prvog izdanja pomenute knjige na re putem jezika i književnosti“, koja mu je pokolja Kolašina 1858. gidine. albaski jezik (2014); za samo tri mjeseca, na- dodijeljena na ime promocije vrijednosti kul- Riječ je o knjizi koja je na bosanskom pisano je i objavljeno najmanje deset eseja na ture i stvaranja mostova kulture u svijetu, po- jeziku do sada doživjela tri izdanja: albanskom jeziku, iz pera eminentnih alban- moću jezika i književnosti. (Novi Pazar 1993); (Ankara 1994); (Pri- skih književnih imena. Ali Daci, publicista iz Crne Gore, dobitnik jepolje 2003). Pomenuta knjiga će doživjeti drugo izda- je Priznanja za doprinos u oblasti kulture i al- Knjigu je na albanski jezik preveo knji- nje na albanskom jeziku, tokom proljeća banskog jezika u svijetu. ževni prevodilac Smail Smaka. Prvo izda- (2018), kada će ista biti štampana u Tirani. u

45 POGLEDI Bijelo Polje Doprinos očuvanju i zaštiti spomenika kulture muslimanskog naroda Bijelog Polja Bjelopoljski novinar Beća Čoković realizovao je projekat „Doprinos očuvanju i zaštiti spomenika kulture muslimanskog naroda Bijelog Polja” u saradnji sa Fondom za zaštitu i očuvanje manjinskih prava. n Na taj način je nastavljeno evidentiranje muslimanskog kulturnog Piše: Vukoman Batko KLJAJEVIĆ naslijeđa i definisan način unaprjeđenja i afirmacije Islamske kul- Imam Medžlisa Islamske zajednice u turne tradicije. Bijelom Polju, Enes efendija Burdžović, čestitao je Čokoviću na uspješnoj reali- eća Čoković je kako je navedeno ukazuje na realnost, da na ovom prostoru zaiji projekta i zahvalio mu se što je njim sveobuhvatnim istraživanjem postoji veliki broj džamija koje predstav- dao doprinos u zaštiti vjerskih dobara Bbrojnih spomenika sublimirao ono ljaju vezivno tkivo Muslimana. Takođe, Muslimanskog naroda. do čega je došao u kratkometražni doku- ovo je potvrda da materijalna dobra, na- “Džamije su potvrda postojanja Isla- mentarni film i na specifičan način pred- slijeđena od prethodnih generacija, ili nama i njegovog utemeljenja na ovom pro- stavio islamsku kulturu Bijelog Polja. stala u sadašnjosti, imaju veliku vrijednost storu, one su živi spomenici jedne religij- “Na području opštine Bijelo Po- za ljude, što ukazuje na potrebu njihovog ske kulture. Upravo zato bi mnoge lje postoje značajni spomenici kulture čuvanja za nove generacije. Projektom je trebalo dodati na listu zaštite kulturnih koji pripadaju Islamskoj kulturi i perso- ukazano na duboke korijene islama na dobara i valozirovati ih. Džamije se gra- nifikuju njenu tradiciju i istoriju. Među- ovim prostorima, započete još u vrijeme de da okupljaju ljude i da podstiču razvoj tim, oni koji su zaduženi da vode računa Otomanskog carstva, a koji traju do da- društva, a nikako ne dijeljenje, razdvaja- o njima, možda zbog nedostatka finansij- našnjih dana”, ukazao je Raičević. nje, čini mi se i da je to poruka ovog fil- skih sredstva ili pak zbog nedovoljnog On je istakao da je najveći značaj ma”, rekao je efendija Burdžović. senzibiliteta, prepustili su spomenike projekta to što predstavlja pojedinačni On je napomenuo da su trenutno u iz- zubu vremena. Vjerujem da sam izradom pokušaj izvaninstitucionalnog djelovanja gradnji tri džamije, te da su u toku pripre- kataloga spomenika islamske kulture, na sistem zaštite i dobar način iskaziva- me za izgradnju, biće to 19 džamija u bje- izradom memoara i video spota na lijep nja brige za kulturno naslijeđe. lopoljskoj opštini, kazao je Burdžević. u način predstavio kulturu Muslimanskog naroda, a nadam se da će ovaj moj rad podstaći i nadležne ustanove da se anga- žuju i svi zajedno damo doprinos u oču- vanju kuluture i tradicije”, kazao je pred- stavljajući projekat Čoković. Projekat “Doprinos očuvanju i zaštiti spomenika kulture Muslimanskog naroda Bijelog Polja” predstavlja neizbrisiv trag o kulturnom i vjerskom identitetu jednog naroda i ima dvostruki značaj – kako simbolički, tako i turistički, jer pri- kazuje potencijal našeg grada, istakao je direktor Zavičajnog muzeja, Željko Rai- čević. “Fotografisanjem i mapiranjem dža- mija, autor ovog projekta vodi nas kroz Bijelo Polje i ostavlja vizuelni trag koji

46 POGLEDI „Mnogo je donatora pomoglo renovi- Bijelo Polje ranje i opremanje škole, ali je svakako najznačajniji donator Vlada Japana preko svoje Ambasade u Beogradu. Kao i u ra- Od donacije Japana nijim projektima realizovanim putem donacija partneri su bili Opština Bijelo Po- lje i Ministarstvo prosvjete“, kazao je Zoronić. nova stolarija Zoronić je u znak zahvalnosti Jamo- tu poklonio umjetničku sliku, ulje na Jedna od najljepših obrazovnih ustanova u bjelopoljskoj opštini, Os- platnu sa motivima starog kamenog mo- novna škola «Vuk Karadžić» u Bistrici, zahvaljajući donaciji Vlade sta akademskog slikara Vahidina Salko- vića, koji je Osnovnu školu završio u Japana, dobila je novu spoljašnju i unutrašnju stolariju. Bistrici. u n Piše: Vukoman Batko KLJAJEVIĆ

aime, Vlada Japana je kroz projekat POPOS, koja ima za cilj Npodršku socijalnom razvoju kroz projekte za osnovne potrebe stanov- ništva, obezbijedila nabavku i postavljanje stolarije. Na ceremoniji primopredaje, u ime Vlade Japana, prisustovao je prvi sekretar Ambasade Masajošija Jamoto, koji je izrazio zadovoljstvo što je njegova Vlada bila u prilici da obezbijedi bezbjednije i bolju edukativnu sredinu za đake i nastavnike. „Ovim projektom obezbijeđeno je skoro 70.000 eura za renoviranje školske zgrade. Vlada Japana će nastaviti da pru- ža podršku takozvanom „grassroots“ nivou, u korist građana Crne Gore i nadam se da će dobri odnosi dvije zemlje biti još bolji u budućnosti“, istakao je Jamoto. Vlada Japana je i ranije donirala razne projekte u bjelopoljskoj opštini, pod- sjetila je potpresjednica opštine Nemša Omerhodžić. „Zahvaljujući prijateljima iz Japana prije dvije godine obezbijedili smo neophodna sredstva za rad Doma zdravlja u iznosu od 80.000 eura. Osnovna škola „Marko Miljanov“ je takođe zavaljujući Ambasadi Japana dobila novu stolariju vrijednu 86.000 eura, a u 2016. godini dnevnom centru TISA donacija u vrijednosti sa 50.000 eura“, kazala je Omer- hodžić. Projektom obezbijeđeno skoro 70.000 eura za renoviranje školske zgrade Na vrijednoj donaciji zahvalio se direktor škole, Ćemal Zoronić, koji je istakao da je škola nakon 54 godine ponovo zasijala punim sjajem zahvaljujući vrijednoj donaciji.

47 POGLEDI Udruženje Euro Gusinje u Njujorku dobitnik specijalne nagrade “Iskra” Kruna humanitarnog rada dijaspore Humanitarno udruženje Euro Gusinje u Njujorku dobitnik je ovogodišnje specijalne nagrade “Iskra” za dopinos dijaspore za filantropiju. Nagrada im je uručena na svečanosti početkom decembra koja je održana na Cetinju, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

agrade “Iskra” su namjenjene cembru održana u Njujorku, Ambasa- pojedincima, privrednim druš- dor Crne Gore u SAD-u Željko Stama- Ntvima, iseljeničkim udruženji- tović je čestitao Udruženju na ma i organizacijama građjanskog druš- dobijenom priznanju, i izrazio nadu da tva, koji su na najdjelotvorniji način će se međusobna saradnja u narednom podržali neprofitne akcije od opšteg periodu još više unaprijediti. dobra i interesa. “Tu smo da zajedno sa vama radi- - Ova nagrada je kruna devetogo- mo na prosperitetu naše zajednice i na dišnjeg rada, po kojem je udruženje jačem povezivanju. Nadam se da će ta EURO Gusinje postalo poznato na naša saradnja uroditi jednim poveziva- svim meridijanima, te za bolje pozna- njem Gusinja sa jednim gradom u Nju- vaoce u oblasti filantropije, odnosno jorku. Sve ono što je Euro Gusinje ura- humanizma i ne predstavlja iznenađe- dilo to je prepoznato od strane nje. Jednom riječju, ovom nagradom, nadležnih u Crnoj Gori izjavio je Sta- humanitarno udruženje EURO Gusinje matović. iz New Yorka, je pokazalo da je lider, U obrazloženju povodom dodjele odnosno bez premca među udruženji- nagrade Anica Maja Boljević, izvršna ma u dijaspori porijeklom iz Crne n Piše: Edin JADADIĆ direktorica organizacije organizacije Gore, kazao je Rafet Hot, jedan od Fakt, kaže da je Odbor za dodjelu na- osnivača Udruženja. „Veče dijaspore“ u organizaciji huma- grade donio odluku da se udruženju Na šestoj po redu manifestaciji nitarnog udruženja Euro Gusinje, koje Euro Gusinje – Njujork dodijeli speci- j e u de-

n Ambasador Željko Stamatović n Anela Čekić, predsjednica Opštine Gusinje

48 POGLEDI

n Damir Šehović, ministar n Rafet Hot

Gusinje očekuje bratimljenje sa nekim od gradova u Njujorku

Na svečanosti „Veče dijaspore“ koju je Euro Gusinje ove metara, kao i da će do kraja godine biti raspisan tender za godine u Njujorku organizovalo po šesti put prisustvovali odabir izvođača radova na Ali-pašnim izvorima. Za iduću su ambasador Crne Gore Željko Stamatović, konzul Amer godinu planiramo izgradnju zelene pijace u čijem sklopu će Cikotić, Ministar prosvjete Damir Šehović i predsjednica biti smještajni kapaciteti za Komunalno preduzeće i Službu Opštine Gusinje Anela Čekić, koja je ovom prilikom pod- zaštite koju upravo formiramo. Planirana je i izgradnja mo- sjetila na nekoliko projekata koji su planirani da se realizuju sta na Vruji, sportske sale i dionica puta prema Plavu preko tokom naredne godine. Kruševa, najavila je predsjednica Čekić. - Očekujemo da počnu fasadni radovi na zgradi Opštine, ra- Ovoj svečanosti prisustvovao je i Hoze Rivera člana Skup- dovi na zgradi policije, i državnih organa, kao i potporni štine grada Albani u Njujorku, uz pomoć je pokrenut proces zid uz obalu rijeke Grnčar. Nadamo se da će početi izgrad- da se Gusinje i jedan od gradova u državi Njujork pobrati- nja puta preko Albanije dolinom Cijevne, od oko 70 kilome, i sada je u toku proces koji teče preko Vlada Crne Gore. jalno priznanje za doprinos dijaspore, i Fond za aktivno građanstvo pod sloga- Nagradu je na svečanosti na Ceti- u to ime Udruženju su upućene iskrene nom „Da dobro postane navika“, u par- nju u ime udruženja EURO Gusinje čestitke svih članova odbora. tnerstvu sa Privrednom komorom Crne primio Amil Seferagić. u Dodjelu nagrade „Iskra“ organizuje Gore i Upravom za dijasporu.

n Hoze Rivera član Skupštine grada Albani u Njujorku n Dodjela nagrade “Iskra”

49 POGLEDI Salih Akgul (Hadžifejzović), predsjednik Društva prijatelja Sandžaka u Turskoj Od Salkana do „Salcana“ Slučajno namjeran susret sa čovjekom koji je u Turskoj prošao često opisivani put od zanatlije do milionera i uz to zadržao ne- običnu skromnost, jednostavnost u ponašanju, govoru i manirima, što potvrđuje donacijama, volonterskim radom u „Društvu prijatelja Sandžaka“, čiji je jedan od osnivača, i „Alijansi balkanskih naroda“, čiji je bio doskorašnji predsjednik. Salih Ak- gul Hadžifejzović, Sandžaklija i Prijepoljac, danas je vlasnik n Piše: Muharem M. MUTABDŽIJA vodeće turske kompanije za proizvodnju bicikala, koji se pod markom „Salcano“ kotrljaju svim kontinentima. potom, mogli da tražimo dozvolu za ise- ljenje. U Sjenici smo proveli gotovo tri oželio je, prosto sandžački, da neg- kuma Gojka. Evo je sjedi ovde sa nama i godine i taman kad smo dočekali sjenič- dje doručkujemo domaći kačamak. razgovara sa mojom hanumom Muni- ke papire, Ranković, tadašnji šef Službe PSa nekoliko zajedničkih prijatelja rom. bezbjednosti, promijeni neku uredbu šta proveli smo dva-tri „brza“ sahata u re- ...Eh, kakva je to bila država i kakva li, pa se u Tursku moglo, po tom novom storanu „Kanjon Mileševke“. Da ne du- je to bila „politika“ kad se, 1958. godine, propisu, ići samo ako si iz Makedonije. ljim, priča koju sam bilježio je duga i di- u Tursku moglo iseljavati ako živiš u sje- Ne i iz Srbije... I naš babo pokrenuo u namična: ničkoj ili pazarskoj općini, ali ne ako si u Skoplje. Tamo smo čak kupili i kuću neg- - Rođen sam u Mileševom Dolu koji prijepoljskoj! Tih godina Milešev Do je dje na Bit Pazaru. Uslijedilo je novo če- je tada, 1946. godine, koliko sam zapam- opet administrativno pripadao Prijepolju kanje da se dobije državljanstvo Make- tio, pripadao sjeničkoj opštini. Kasnije je i sva rahmetli babova nastojanja da kre- donije, pa da se preda zahtjev i da stigne vraćen pod upravu Prijepolja, ali je još nemo za Tursku su bila bezuspješna. Ali ulazna dozvola iz Turske. nekoliko puta prelazio iz jedne u drugu je njegova odluka bila čvrsta. Prodao je ...I nakon svega, poslije pet-šest godi- administrativnu cjelinu. Porodici Tahira i imovinu i preselili smo se u Sjenicu kako na borbe sa administracijom, 6. marta Čebe Hadžifejzović, mojih roditelja, nisu bi stekli uslove za neophodne papire i, 1963. godine smo ušli u Tursku. Sestra se, kako bi se reklo, dala djeca. Prije mog rođenja umrlo ih je šestoro. E, kad sam se ja rodio, Milešev Do i okolna sela su pri- redila gozbu jer je moj rahmetli babo bio u dobrim odnosima sa svim mještanima, Srbima i Bošnjacima i, kako mi je mnogo puta pričao u Istanbulu, moje rođenje je bio sretan događaj za sve njih. Kad sam napunio godinu dana, majka i amidžina ćerka Hanifa su me, po tadašnjem adetu, iznijeli na put da me prvi čovjek koji na- iđe kumuje, odnosno da mi simbolično odreže komad kose... Naišao je Gojko Pejović, naš komšija, tadašnji seoski starješina. Tako smo sa Pejovićima po- stali kumovi, davne 1947. godine...A kako su jaki moji sandžački i milešedov- ski korjeni i koliko su mi drage sve veze mojih rahmetli roditelja, potvrđuje dok- torka Ljubinka Pejović, ćerka pokojnog n U sandžačkom ambijentu: Salih, supuga Munira, kuma Ljubinka

50 POGLEDI srednju tehničku. Poslije dvije godine Pozvao me da za dobru platu organizu- završio sam školu i otišao da služim voj- jem posao u njegovoj fabrici. Tu sam sku, 24 mjeseca. Škola mi je pomogla da ostao oko 4 godine. dobijem dobro radno mjesto u fabrici No, negdje na polovini mog rada u toj elektromotora, odmah sam postao šef fabrici, vidim da se traže, vi to ovdje zo- kontrole. vete šetalice, hodaljke za djecu. Počnem ...Ama, vidim ja, koliko god da imaš da ih pravim u kući, onako honorarno. plate, trošiš i ne može od toga da se krene Dođe vrijeme za godišnji odmor i ja, poni u kakav posao. Sretnem tako jednog što sam htio da dođem po prvi put u Pri- zemljaka kome predložim da pravimo jepolje i obiđem rodbinu, zatražim od elektro-motore. Napustim posao i počne- gazde nešto duže odsustvo. On mi domo da pravimo uzorke dvije vrste moto- zvoli i još mi dadne hiljadu maraka da ra. Bilo je i tada nekih ekonomskih blo- potrošim sa familijom u Sandžaku. No, kada Turskoj i zabrane uvoza, pa se to kad se hoće, nije mi odobrena viza i ja

n Salih Akgul (Hadžifejzović)

Nura je imala 19 godina, ja već 17, druga sestra Saliha 15 i brat Bekir 13 godina. Kad smo sišli sa voza u stanici Sirkedži, ibretili smo se. Prvi put vidimo more, brodove, solitere, mnogo ljudi... Posle 15 dana sve četvoro djece smo počeli raditi, čak i brat sa 13 godina. Gotovina od prodaje imanja se istrošila, pa je moralo tako. Posle devet mjeseci smo napravili n Bicikli „Salcano“ za mališane Novog Pazara sopstvenu kuću sa 90 kvadratnih metara. Bilo je to muhadžersko naselje bez struje, puta, vode, ali imao se krov nad tražilo na tržištu. No, dok sam napravio ostanem bez posjete ali dobijem početni glavom. Tako seljakajući se iz Mileševog prva dva elektro-motora, pusti se uvoz i kapital za prvi pravi samostalni biznis. Dola u Sjenicu pa u Skoplje, stigao sam mi, onda, ne možemo da prodamo naš ...Gazda mi je halalio te pare i ja za da završim osnovnu i jedan razred sred- proizvod. Tu batalimo ortakluk... Zatim hiljadu maraka kupim nešto cijevi, alata nje zanatske škole. Poslije godinu i po sam prešao kod jednog Jermena koji je i beza i počnem popodne u dućanu od dana, kad sam koliko toliko-naučio tur- proizvodio električne pumpe za vodu. 16 kvadrata da pravim šetalice. Kasnije ski, upisao sam u školi „Sultan Ahmet“ uposlim tri radnika za dnevni rad, a ja nastavim noću da to finališem a cijela porodica priskoči u pomoć. Bez (tkani- nu) je šila žena, rahmetli babo je pakovao gotove proizvode i mi napravimo sto komada šetalica. Brzo to prodamo, ja napustim posao i počnem još ozbiljnije da radim. Izbijem donje sobe u kući i napravim radionicu od 80 kvadrata. Po- slije tri-četiri godine proširim to na 350 kvadrata...Od šetalica pređem na dječija kolica, tricikle...... A onda, 1984. godine dobijem vizu i prvi put dođem u tadašnju Jugoslaviju. U Sarajevu obiđem fabriku bicikala UNIS. Imala je hiljadu radnika i proizvo- dila isto toliko bicikala dnevno. Vidim ja da je to ogromna proizvodnja, ali vidim i da ja mogu to da osvojim. Vratim se u Tursku i počnem da pravim bicikle. Prve n „Salcano“ se vozi na svim kontinentima

51 POGLEDI godine napravim 250 komada. Kombinu- jem kako znam proizvodnju, ali prodaja Donator nikako da krene. Od 250 bicikala prodam polovinu. Kolica za djecu i šetalice su išli Salih Akgul Hadžifej- dobro pa se pokrivao gubitak. Osmislim zović je dugogodišnji ja marketing, uključim svoju djecu, sino- prijatelj Udruženja gra- ve Bajrama i Jusufa i ćerku Murvetu, po- đana porijeklom iz San- savjetujem se sa stručnjacima za prodaju džaka u BiH i donator i naredne godine napravim i prodam stipendija talentiranim 5000 bicikala. Deset godina kasnije, učenicima i studenti- 1992. godine napravim fabriku od 2500 ma slabog imovinskog kvadratnih metara, promoviram robnu stanja u poslednje četiri marku SALCANO od mog nadimka iz godine. Na slici uruče- Mileševog Dola gdje su me drugari zvali nje zahvalnice Salihu Salkan! U novoj fabrici pravim 32.000 Akgul za humani gest bicikala godišnje. Sad je to naraslo na stipendiranje studenata 150.000 bicikala i 10.000 motora. Imam i učenika

...Kako da ne bih želio da nešto stvo- tim Islamskog centra u Ivanju koji je u rim i ovdje, ali ima mnogo problema, prije završnoj fazi, rekonstrukciju stare dža- svega sa komunikacijama. Bar je najbliža mije u Hisardžiku koja je, kako bi rekli, luka, aerodrom je najbliži u Beogradu, džamija svih džemata u tom kraju, pomo- nema auto puta...Ako se aerodrom u Kra- gli smo i adaptaciju školske zgrade u Vi- ljevu brzo osposobi, eto nas, ne sa šetali- nickoj kod Prijepolja...I to nije sve, ima- cama već sa motorima i biciklima. mo niz ideja koje će, vjerujem uskoro, ...Ja sam do prije godinu dana bio biti realizirane. predsjednik Matice iseljenika balkanskih ...Bio sam prije dvije godine i u Mile- država, a sada sam osnivač i predsjednik ševom Dolu. Strašno sam se razočarao. Društva prijatelja Sandžaka. Imamo plat- Pa gore nema ni žive duše! Zatekao sam formu djelovanja i u skladu sa njom su i jednu srpsku porodicu i jednu staricu iz bile određene aktivnosti u Novom Paza- moje familije u selu u kome je, kad sam ru, a i ovdje u Prijepolju, poput kolektiv- bio dječak, bilo 12 djevojaka za udaju! A nog suneta za djecu siromašnijih rodite- sad, sad ni muha tamo nema, učinilo mi lja do vjenčanja mladih bračnih parova se. Stabla voćki ogrubjela, šljive se posu- uz naše sponzorisanje. Pokrenuli smo i šile, ama, opet me vuče taj kamen na ovu priču o bratimljenju općina Ejup i kome sam kao dječak najrađe sjedio... Prijepolje. Ja i moji stari znanci iz Druš- ...A prezime Akgul, pa ono je u slo- n Salih, vlasnik svetske marke tva prijatelja Sandžaka pomogli smo iz- bodnom prijevodu – Crvena Ruža! Neka- bicikala „Salcano“ gradnju džamije na Karauli jer je tom ko kao moj odnos prema ljudima, kao džematu pripadao moj Milešev Do, za- biljeg koji sam ponio odavde... u 150 radnika, fabriku od 16 hiljada kvadratnih metara i najpoznatiji sam proi- zvođač bicikala u Turskoj. Možda ima većih po obimu, ali po kvalitetu, izvozu i kompletnom marketingu na čemu posebno insistiram, nema nam ravnog u Tur- skoj. Širom države imam preko 500 ku- paca na veliko, izvozimo u Englesku, Ameriku, Crnu Goru, Srbiju...isporuču- jemo ugovoreni kontigent za NATO. Dnevno pravimo preko 850 bicikala i 60 motora. Sponzorisali smo predsjedničke izbore u Turskoj, najvažniji smo patneri Turske biciklističke federacije, Bicikli- stičkog saveza Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Dvije godine održavamo kriterijum trke „Salcano“ u Beogradu, Novom Sadu, na Kopaoniku, u Novom Pazaru, zatim u Crnoj Gori, Bosni.. n Džamija na Karauli građena uz veliku pomoć Saliha i donatora iz Turske

52 POGLEDI Arheologija u Radmancima U potrazi za kućom

Radovi na iskopavanju arheološkog nalazišta koje se nalazi u mjestu Torine u Radmancima su nastavljeni. Arheoloh Predrag Lutovac je govorio o trenutnim lokacijama i iskopavanjima na kojima se tim arheologa ovih dana nalazi. n Piše: Selma ADROVIĆ ,,U jednom sloju sonde duboke 10 cm Bronzano doba prema staroj metodo- našli smo djelove keramike i keramičke logiji počine 1800-1700 godine prije materijale. To su najčešće fini sudovi nove ere. ,,Savremene metode istraživa- „U dijelu koji sada iskopavamo nalazi ukrašeni pletenicama, keramičke pršljen- nja i radiokarbonske analiza na osnovu se materijal bronzanog doba i nekoliko fra- ke koje služe kao vrste tega, nekoliko kostiju koje nađemo u sloju dovele su do gmenata iz rimskog perioda. Cilj nam je da koštanih alatki napravljenih od manjih saznanja da se datum pomjerio i da bron- sada sondama pronađemo kuću da bi sni- kostiju i jedan fragment veće alatke koja zano doba pada na kraju trećeg mileniju- mili oblik kao što smo radili 2013. godine i je napravljena od jelenskog roga, veći ma (2800-2900 godine prije nove ere). da na cijeloj teritoriji Torina lociramo gdje broj polomljenih i odbačenih radnih sto- To je povezano sa mjestom nalazišta i su se tačno pojedine stambene jedinice na- lova, kamene ploče koje su sa gornje sta- lakim komunikacijama i dodirima etnič- lazile kako bi dobili formu naselja koje se ne uglađene i koje su služile kao radni kih grupa i naroda koji su se kretali po ovdje nalazilo. Iskopavanja su otpočela pri- sto. Veliki je broj koštanih alatki koje su Balkanu. Na Torinama imamo slijed kul- je nekoliko dana sa malim brojem radnika se koristile za pripremu hrane i ono što je tura i jasno prepoznatljive uticaje. Ima- jer su radovi jako precizni i jer je potrebno najbitnije i što nas upućuje na zaključak mo bibanjsko-humsku kulturu, primorski veliko iskustvo kako bi se svi djelovi proda je riječ o bronzanom dobu su keramič- uticaj istočno-jadranske kulturne grupe i nasli i sačuvali», rekao je Predrag Lutovac. ka vretena koja služe za kompletiranje klasično bronzano doba koje je prepo- On je još i kazao da su na 50 cm du- kalupa za izlivanje bronzanog koplja, ba- znatljivo po pletenicama.» bine već pronađeni izvanredni nalazi karnog koplja, nekih vrsta sjekira...», Tim za iskopavanja će na ovom loka- bronzanog doba. kaže Lutovac. litetu raditi trideset dana. u

53 POGLEDI Prema priči Faika Adrovića Petnjička trgovina kroz vrijeme

obzirom da je područje petnjičkog Murovcu pod nazivom ,,Novo doba” a na kraja bilo odsječeno od gradova u njenom čelu se nalazio Ćamil Škrijelj. S Crnoj Gori zbog otežanog prijevo- Peta je formirana u Daščoj rijeci i zvala za i prijenosa robe, prijenos robe se sve se ,,Gradina”, predsjednik je bio Suljo do 1940. godine vršio uz pomoć konja i Agović. Zatim zemljoradnička zadruga to je tada bio jedini način na koji se mo- Petnjica koja se zvala ,,Mahmut Adro- glo cirkulisati kroz ovo područje. Samo vić” a na čijem čelu se nalazio Ljutvija ugledni i dobrostojeći ljudi i domaćini su Muratović. Seljačka radna zadruga Rad- bili u prilici da se bave trgovinom. Tako manci se zvala ,,Sloga” i na njenom čelu je prvi otvoreni han i dućan na ovom te- se nalazio Šemso Ličina. Seljačka radna renu bio smješten u Donjoj Vrbici a vla- zadruga Tucanje pod nazivom ,,Bolji ži- snik je bio Zahto Hadrović. Drugi dućan vot”, predsjednik Zito Šabotić. Zemljo- je bio smješten u Trpezima, vlasnik je bio radnička zadruga u Lagatorima se zvala Šefto Duraković a treći je bio na Boru i u ,,Popča” i na njenom čelu je bio Hasan vlasništvu Abida Stanića. U Tucanjama Ramdedović. Seljačka radna zadruga je prvi trgovac bio Bićo Šabotić a na Po- Godočelje koja se zvala ,,Gradina” a na lici je bio smješten Todorov han u kojem čijem čelu je bio Hajradin Palamar. Zem- su ćiradžije redovno svarćale. Ovi dućani n Piše: Selma ADROVIĆ ljoradnička radna zadruga Lješnica pod su se snabdijevali robom koju su dobav- nazivom ,,Partizan” kojom je upravljao ljali iz: Dubrovnika (gas, petrolej za Radonja Prelević. Ove seljačke radne za- osvjetljenje), Kotora (šećer), Ulcinj ga ,,Napredak” na čijem čelu se nalazio druge trajale su sve do 12.05.1952. godi- (so)... Najpoznatiji trgovački dobavljači Agović Hadro. Treća zadruga je formirane nakon čega su ukinute. iz tog vremena su bili: Adrović Jupo, na u Trpezima pod nazivom ,,Golubo- Zemljoradnička zadruga Petnjica for- Adrović Malja i Adrović Šećo a sa terena vac” a predsjednik je bio Nazif Skende- mirana je od 12.05.1952. godine, odno- Rožaja: Kalač Desto i Matović Tahir koji rović. Četvrta je formirana u Javorovi i sno odmah po ukidanju seljačkih radnih je meni pričao o dobro uspostavljenom redu i ravnopravnosti građana u Crnoj Gori gdje su mogli robu nesmetano pre- nositi-pa makar to bilo i zlato, a da ih niko ne bi mogao zaustaviti niti nasilno oduzeti istu. Trgovci i dobavljači su sa sobom nosili pokrovac (prekrivač) na- pravljen od kozje dlake kojim su se u toku noći pokrivali a konačiste bi im bilo najčešće na Cetinju. Tako je bilo sve do kapitulacije bivše kraljevine Jugoslavije, do 1940. godine. Od 1940-1945. godine je nastupilo bezvlašće i ratno stanje te je trgovina bila onemogućena i obustavljena. Nakon 1945. na ovom terenu započinje formira- nje zemljoradničkih radnih zadruga. U Donjoj Vrbici se formira prva seljačka radna zadruga ,,Vrbica” na čijem čelu se nalazio Tufo Adrović. U Gornjoj Vrbici je formirana druga seljačka radna zadru-

54 POGLEDI Prvo su u Petnjici otvorene četiri prodavnice, zatim u Trpezima dvije, u Aza- nama jedna, na Boru jedna, u Radmanci- ma dvije, u Vrbici tri, u Tucanjama dvije, u Godočelju jedna, U Beranama dvije, u Peći jedna i u Banjama jedna, na Murov- cu jedna, u Vrševu jedna, na Talumu jedna, na Lugama jedna, u Lohoru jedna i u Lagatorima jedna. U njima su radili: Adrović Faik, Adrović Mehmed, Adro- vić Šerifa, Adrović Rafet, Adrović Šem- so, Adrović Azema, Duraković Haćim, Duraković Bećir, Duraković Hazbija, Skenderović Smajo, Babačić Šeko, Ba- bačić Hajro, Kočan Mujo, Korać Tahir, Kršić Raif, Kršić Bisa, Latić Hilmo, Liči- na Šemso, Ličina Medo, Huremović Se- lim, Vukailović Simo, Rastoder Delija, Ramdedović Đule, Škrijelj Fadil, Škrijelj Numan, Šabotić Hamza, Muratović Re- fik, Muratović Jonuz, Muratović Hasim, Celić Danica i Ćeman Mahija. zadruga pri čemu je naslijedila izvjesnu zgrada je imala dva stana i u njima su sta- Takođe je značajno napomenuti da su imovinsku vrijednost (Agovske bare, ze- novali Ličina Misin i Ramčilović Baj- formirane i dvije pijace, pijaca za proda- mljište u Gusarama, dom u Donjoj Vrbi- ram. Šesta zgrada sa dva sprata-na gor- ju smočnih i prehrambenih proizvoda i ci, Godočelju i dio zemljišta u Mrtvi- njem spratu su stanovali Kočan Rizvan i stočna pijaca. Pazarni dan je bio petak i ci-planinskom dijelu Petnjice...). Šabotić Reho a donji sparat je funkcioni- to je bio dan masovnog okupljanja Biho- sao u svojstvu skladišta za ljekovito bilje. raca u Petnjici. Zemljoradnička zadruga u Ovi stanovi su bili dodjeljivani služ- Na stočnoj pijaci bi se za jedan dan Petnjici benicima i radnicima opštine, medicin- otkupilo do 500 jagnjadi i ovaca, od 50- skog centra, narodne milicije i prosvjet- 70 grla govedi i veći dio trgovine bi se Pokrenuta je i inicijativa izgradnje nim radnicima. odvijao prema južnom dijelu Crne Gore. stanova za radnike koji su zaposleni u Zadruga je finansijski značajno oja- Na drugoj pijaci su se prodavali pre- Opštini Petnjica. Tako je prvo izgrađen čala i dobila je pomoć od strane Vlade hrambeni i smočni proizvodi: voće, po- zadružni dom za upravu i Dom kulture sa Crne Gore i sreza Berana te je uslijedilo vrće, mliječni i drugi proizvodi. velikom salom u kojoj su se odvijala sva otvaranje zadružnih prodavnica u svim Danas ni jedna od ove dvije pijace kulturna dešavanja, u njemu su bili smje- selima na teritoriji opštine Petnjica. nije u funkciji. u šteni i: ugostiteljski objekat, pekara, ma- gacini za smještaj mješovite robe i kancelarije za administrativne poslove i rad osoblja zemljoradničke zadruge i mini- centrala za osvjetljenje koja je mogla da napaja centar Petnjice i obližnja doma- ćinstva sa električnom energijom. Isto- vremeno je i pošta izmještena iz Trpezi u Petnjici. Stambene zgrade su izgrađene u samom centru Petnjice. Stambena zgrada na obali rijeke u kojoj su stanovali: Adro- vić Reko, Šabotić Feho i Jokanović Božo. Prva zgrada kod Doma kulture koja je napravljena je imala dva sprata i u njoj su stanovali: Adrović Šeko, Todoro- vić Milan, Folić Dušan i Ćetković Du- šan. Treća zgrada je imala dva stana i u njoj su stanovali Pačariz Ibro i Mihajlo- vić Dragan. Četvrta zgrada je takođe imala dva stana i u njoj su stanovali Ajdarpašić Feho i Muratović Jonuz. Peta

55 HISTORIJA „Društveno-politički, pravni i historijski značaj Sjeničke konferencije“ (I) „Neznani“ – znani junak Sulejman Balić i Sjenička konferencija 1917. – 2017.

Naslovljeni rad „Neznani“ – znani junak Sulejman Balić i Sjenič- ka konferencija 1917. – 2017., koji je nastao kao istraživač- ki prilog obilježavanju 100-e obljetnice ove Konferencije, koja ima tri aspekta. Prvi aspekt rasvetljava ličnost Neznanog junaka Sulejmana Balića, koji počiva na Avali, a koji je dao život za odbranu Beograda od Austro-ugarske monarhije, krajem 1915. godine. Ovdje pisac otvara više pitanja, na temelju relevantne dokumentacije, zašto je znani junak postao „neznani“ junak, što predstavlja uvredu i ponižavanje za Sandžak i Bošnjake u cjelini. n Piše: Akademik prof. dr. Šefket KRCIĆ Dalje, autor u ovoj raspravi (kao drugi aspekt), ispituje ideje i probleme evociranja sjećanja na legendarnu Sjeničku konferen- ciu, koja datira od avgusta 1917. godine, kao jedan od najznačajnijih historijskih događaja, na prostorima Balkana, kada su bošnjački prvaci okupljeni oko ideje opstanka na prostorima Bal- kana, pokušali da usred Prvog svjetskog rata, da internacionalizraju, uz pomoć međunarodne zajednice golemo sandžačko pitanje, kako bi opstali na surovom prostoru, okupiranom od strane vojske Srbije i Crne Gore. Bošnjaci Sandžaka su se podijeli u tom vremenu, za vrijeme balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata u pet grupacije: prva grupacija – obuhvata sve one koje su ostali u Sandžaku, da brane Sandžak, od okupacije, druga grupacija – obuhvata pripadnike Bošnjaka koji su se mobilizirali u posebne muslimanske odrede, na inicijativu Srbije, da brane Beograd od Autrougarske, gdje se posebno istakao neznani-znani junak Sulejman Balić, treća grupacija je najtragičnije prošla od svih Bošnjaka, koji su bili 1915.godine, svojevrsni dobrovoljci đurumlije, koji su na pozvi tadašnjih vlasti, pošli da brane granice Turske na Galipolju i Čanakalama. Mali broj ovih đurumlija se vratio u Sandžak. Četvrtu grupaciju su činili Bošnjaci, koje je Austrougras- ka mobilizirala, da brane granice od Italije, krajnje na Zapadu i najzar, petu grupaciju su činili Bošnjake, koje je Srbija mobilizirala sa srpskom vojskom da idu na Krf i Solun. Jasno, tadašnji bošnjački prvaci su shvatili, da je Sandžak porobljen i da ga treba spasiti, što su jasno precizirali u stavovima iskazani u svojoj Rezoluciji iz 1917. godine. Napokon, u trećem završnom aspektu, autor anticipira buduće znanstveno-političke tokove razvoja sandžačkog pitanja danas i ubuduće.

56 HISTORIJA ekuća, 2017. godina, kao kulturni kih historičara nedovoljno, znanstveno sandžačkih Bošnjaka u R. Srbiji. Na udar događaj godine, može se smatrati izučeno i istraženo. U tom pravcu, pune se našao i konkurs ovog Vijeća, kao javni Tobilježavanje stote obljetnice ču- tri decenije sam intenzivno posvjećen poziv za učešće na međunarodnom jav- vene Sjeničke konferencije (koja datira ovoj problematici proučavanja i promi- nom skupu „Društvno-politički, pravnih od avgusta 1917. godine). Dakle to je šljanja sandžačkog pitanja. i historijski značaj Sjeničke konferenci- najvažniji događaj na balkanskom pro- Prema tome, ovdje želim iznijeti jed- je“, te nagradni konkurs za autorsku pje- „Neznani“ – znani storu, dočim, u Europi se obilježava nu opasku. Kakvo imamo danas škol- smu („Pjesma može pripadati raznim sti- 100-ta obljetnika Oktobarske revoluci- stvo? Kako osnovno, tako i srednjoškol- lovima, izuzov turbofolku“), sa ciljem je. To je ujedno prilika, da se uspostavi sko, u kojima režim izuzetno otpore daje očuvanja, njegovanja nacionalnog identi- dijalog među historičarima iz regiona, predmetima koji bi trebali da čuvaju boš- teta. Ovim medijima je zasmetao stav junak Sulejman Balić posebno susret i razmjena mišljenja iz- njački identitet, a oni se upravo ospora- BNV o Sjeničkoj konferenciji, čiji je cilj među bošnjačkih, srpskih, crnogorskih vaju, štaviše, ne samo u Sandžaku i okru- ostvarivanje prava Bošnjaka, u pogledu znanstvenika i historičara o ovom doga- ženju (suprotno zakonu), već i u samoj proširenja znanja iz suvremene historije. đaju, bez ideologijskih premisa. Konfe- našoj matičnoj domovini Bosni i Herce- Beogradski i podgorički mediji su ovu i Sjenička konferencija rencija predstavlja stručnu raspravu, govini, otpori su korišćenja bosanskog najavu Konferencije primili sa zabrinja- razgovor, a ne ustanak, kako misle beo- jezika, a da ne kažem drugih značajnih vajućim i osuđujućim stavom. U fokusu gradski mediji. predmeta. Helem, službeni Beograd bi ovih priloga, člankopisci ovih priloga, O obilježavanju 80-te obljetnice od volio svugde da kontroliše, kako se Boš- pokušali su dezavuišu javnost sa napo- Sjeničke konferencije, govorio sam u Vi- njaci školuju, jer oni nisu uspjeli kao u menom, da su učesnici te Konferencije 1917. – 2017. jeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca Srebrenici, jula 1995. da izvrše genocid- bili suradnici austrougarskog okupatora. u Sarajevu 1997.godine, zatim, i u podo- ne radnje, o uništenju svih Bošnjaka koji Ali, iznijeli su prijetnju, da se nakon for- vu devet decenija od Sjeničke konferen- je bio cilj Trećeg srpskog ustanka, čiji miranja Prve Jugoslavije, odnosno Kra- cije govorio sam, na skupu o Sandžač- komadanti iako imaju haške optužnice i ljevine Srba Hrvata Slovenaca (SHS) kom pitanju, prije desetak godina u zatvore, postaju predavači na Vojnoj aka- 1918.godine, da su svi sudionici ove organizaciji Internacionalnog univerzite- demiji u Beogradu. Takav je sadašnji re- Konferencije osuđeni za veleizdaju, ta u Novom Pazaru, koji se održao u ho- žim Srbije i Crne Gore. Stoga, bošnjačka uhapšeni i likvidirani. Dalje, najtragični- telu Europa u Sarajevu, u okviru mog omladina u Sandžaku je u velikoj opa- ju sudbinu je doživio bjelopoljski grado- ekspozea „Politički procesi u Sandža- snosti, kako će se dalje kulturno razvijati načelnik Hilmi-beg Kajabegović, koji je ku“1. Dakle, Sjenička konferecnija iz pod presijom velike ideologizacije obra- 1918., zajedno sa austrijskom vojskom 1917. godine, predstavlja temelj moder- zovanja, pa se očekuje od strane centara pribjegao u Bosnu. nog rješavanja Sandžačkog pitanja, zato moći, da zaborave svoj identitet i da na Ovi mediji zaboravljaju, da kažu da ovoj temi treba pristupiti krajnje serij- taj način, dođe do nove denacionalizacije je Sandžak 1912.godine, okupiran i podi- ozno i odgovorno, jer naš rad je pod lu- Bošnjaka. Zato, ovaj skup ima prven- jeljen od strane Srbije i Crne Gore i da su pom beogradskog i podgoričkog režima i stvenu historijsku dimenziju da baci događaji, koji su slijedili nakon toga, po- svako istupanje, bilo kojeg sudionika na svjetlo na poruke Sjeničke konferencije, sebno pokrštavanje pripadnika islama ovom skupu zahtjeva, ne samo etičku, kako bi se riješilo sandžačko, i uopće (Bošnjaka i Albanaca u Plavu i Gusinju već i političku odgovornost. Smatram da bošnjačko pitanje u Srbiji i Crnoj Gori. oko 25.000), strijeljanje nacionalnih pr- je organizator trebao zakupiti marketinš- Jer, prilikom raspada Jugoslavije u vre- vaka i otvaranja velike masovne grobni- ki prostor u medijima: „Avaz“ i „Oslobo- menu od 1990-92., Bošnjaci Sandžaka su ce na Previ, nedaleko od Plava, bio kon- đenje“ (Sarajevo), zatim „Politika“, „Da- bili nespremni da proglase autonomiju kretan povod da se skrene pažnja nas“ i „Novosti“ (Beograd), „Dan“ i Sandžaka, kako su to zamislili na Refe- domaćoj i međunarodnoj javnosti na ge- „Vijesti“ (Podgorica) i obezbijediti ma- rendumu2 od 25. do 27. oktobra 1991. nocid koji se sprovodi nad Bošnjacima iz kar 100 kv centimetara, da najavi održa- godine, pod rukovodstvom tadašnjeg razloga, zato što su pripadnici islama. vanje ovog Međunarodnog skupa, kako MNVS, a sada Bošnjačkog nacionalnog Pored toga, ovi listovi prosto pokuša- bi suzbio, njihovu marginalizaciju ove Vijeća. U tom kontekstu, očekujem, da vaju da osporavaju Bošnjacima pravo da značajne manifestacije. Smatram da je to pokažemo znanstvenu ozbiljnost na proučavaju vlastitu historiju i da usvajaju akademki sasvim pristojno objaviti. Zato ovom Međunarodnom skupu, kako bi svoj program rada, u skladu sa svojim želim, unijeti malo više dinamičnosti u doprinijeli opstanak Bošnjaka na ovim nacionalnim interesima. prezentiranju ove problematike, sa že- prostorima, a posebno je u opasnosti gra- Najzad, oglasio se i protiv Sjeničke ljom, da podstaknem širi dijalog na ovu dovi i sela u Južnom Sandžaku, o čemu konferencije, dr. Čedomir Antić, histori- temu. će nešto biti više riječi u zaključnom raz- čar i docent na Filozofskom fakultetu u To kažem, zato što se daju vidljivo matranju. Beogradu, koji je pokušao da ospori legi- uočiti razna nastojanja, kao i pokušaji Međutim, tijekom pripreme ove Kon- timit i historijski značaj ove Konferenci- minimiziranja uloga i značaja Sjeničke ferencije, voda se zamutila od strane be- je u svom autorskom prilogu „Sjenička konferencije iz 1917. godine, pa je ovaj ogradskih i podgoričkih medija, među konferencija“3. Ovaj autor, na jedan po- događaj potrebno sa znanstvenih, kultur- kojima su prednjačili „Pečat“ (Beograd), vršen način ulazi u genezu problema nih i opće društvenih pozicija šire elabo- „Dan“ (Podgorica), koji su uputili anate- historijske „Sjeničke konferencije“, pišu- rirati i rasvjetliti. Zašto to kažem? Jer, mu, prema Bošnjačkom nacionalnom Vi- ći bez valjane argumentacije i historij- ovo pitanje je od strane, čak, od bošnjač- jeću, ka najvišem predstavničkom tijelu skih činjenica. On kaže: „U jeku Prvog

57 HISTORIJA svjetskog rata, avgusta 1917.godine, prilog na skoro čitavoj strani lista bili povod za sazivanje Sjeničke konfe- okupacioni predsjednik opštine Pljevlja, „Dana“, a da nije citirao ni jedan historij- rencije, kako bi se zaustavio teror nad pozvao je na sastanak ostale predsjedni- ski dokument. Bošnjacima i riješilo Sandžačko pitanje. ke opština u graničnoj oblasti okupiranih To je još jedan povod da se o događa- Srbije i Crne Gore. Konferencija u Sjeni- jima za vrijeme balkanskih ratova, Prvog Nasilna podjela Sandžaka ci zavšrena je usvajanjem jedne rezoluci- svjetskog rata i posebno na Sjeničku je. Okupljeni su od austrougarskih vlasti, konferenciju, baci svjetlo dana. Želim da (...) Krajem februara4 je razmatran i tražili da oblast kratkovjekog Novopa- predstavim ključne rezultate na ovu status Sandžaka. Predlagač Moša Pijade zarskog Sandžaka – administrativne jedi- temu. je najpre istakao opravdanost, iz poseb- nice koja je postojala petnaestak godina nih političkih i vojničkih razloga, što je u tokom 19. vijeka, bez ikakvog državnog Uvod u problem toku narodnooslobodilačkim većem i kapaciteta i političkog značaja da priseje- (Položaj Bošnjaka za vrijeme njegovim Izvršnim odborom. Zato je na- dine Austrougarskoj...“ balkanskih i Prvog svjetskog glasio da više nema ni političkih, ni eko- Ovdje ovaj autor iznosi netačne po- rata nomskih ni etničkih razloga da Sandžak i datke, jer Sandžak kao region u okviru dalje ostane samostalna autonomna jedi- turskog carstva i elajeta bosanskog, figu- Nakon Berlinskog kongresa (1878), nica i predložio da se srezovi koji gravi- rira od 1463. godine, a sama činjenica da počeli su se odvijati veliki problemi za tiraju Srbiji pripoje njoj, a oni koji gravi- se danas raspravlja o problemu ovom, opstanak Bošnjaka na Balkanu. U tom tiraju Crnoj Gori – pripoje toj federalnoj govori koliko su nedemokratske zemlje smislu, Srbija i Crna Gora, pomognute jedinici. Marko Vujačić5 se s tim nije Srbija i Crna Gora, koje ne dozvoljavaju od strane Rusije, demonstrirali su pravo složio. Zalagao se da Sandžak i dalje ni elementarnu regionalizaciju, niti ljud- nasilje prema Bošnjacima, odnosno pri- ostane sa istim statusom ili da se ceo pri- ska, ni manjinska prava i slobode, za pri- padnicima islamske vjere. Nasilanim za- poji Crnoj Gori. Sreten Vukasavljević, padnike bošnjačkog etnosa. Sama činje- uzimanjem Plava i Gusinja, 1912. godi- inače predsdnik ZAVNO Sandžaka, slo- nica da su se u Sjenici sastali 25 ne, crnogorska i srpska vlast, Bošnjacima žio se da nema više razloga da Sandžak gradonačelnika tadašnjih sandžačkih op- je dala do znanja surovu poruku, pokrša- ostane samostalna jedinica, ali je bio pro- ština, u kojem su spadali, ne samo sadaš- vanje ili pogubljenje. U takvim uvjetima, tiv “cepanja” i zalagao se da se pripoji nji gradovi, već i predstavnici Šahovića pokršteno je u Plavu i Gusinju 25.000 ceo ili Srbiji ili Crnoj Gori. Više članova (koje je do temelja uništeno 1924.), tada pripadnika islama, koji su mjesec Predsedništva se usporotivilo ovim gle- Kofrčeva (današnjeg Mojkovca), Kolaši- dana kasnije, pod utjecajem Međunarod- dištima, ističući interes stanovništva da na, Brodareva i drugih mjesta, znači da ne zajednice, se vratile u svoju vjeru. geografska i ekonosmka gravitacija budu se radi o legitimnim predstavnicima, ta- Slična situacija se odvijala i u Sjevernom bitan elemenat odluke o pripajanju. Za- dašnjih vlasti, koji bi trebali da danas da Sandžaku pod srpskom kontrolom. Jed- ključeno je da pre donošenja definitivne imaju jednu povijesnu validnost. S obzi- nom riječu, nad Bošnjacima – muslima- odluka 3 člana Predsedništva odu na sed- rom, da sve predstavnike srpskog naroda, nima se demonstrirao bijeli teror. Ovim nicu Antifašističkog veća Sandžaka i ko je komunizam marginilizirao i poti- događajima sa dosta zakašnjenja su upo- tamo obrazlože predlog Nacionalnog ko- snuo, sudski sudovi, bez obzira što su bili znate velike sile Austrija, Njemačka, Ve- miteta. zločinci, srpskih sudovi ih rehabilitiraju. lika Britanija, i td. Cilj tih pogubnih Bal- I posle odluke Predsednitva AV- Članovi i u sudonici Sjeničke konferen- kanskih ratova (1912-1914) i Prvog NOJ-a, doneto većinom glasova, deo po- cije imali su ne samo političi, već i mo- svjetskog rata (1914-1918), jeste da se litičkog rukovodstva Sandžaka ostaoje ralni kredibilitet, da se brinu o sudbini uništi islamsko stanovništvno na Balka- dolsedan svom stavu da je pogrešno deli- svog naroda, čije proganjanje iz Sandža- nu. O tim nemilim događajima, pisao je ti Sandžak i da j bolje ostaviti ga kao ce- ka od 1912. do danas, nikad nije bilo za- čuveni ruski revolucionar i publicist Lav linu i takvog priključiti ili Srbiji ili Crnoj ustavljeno. Ovaj člankopisac (čitaj, Če- Trocki, koji je u tom vremenu izvješta- Gori. Protivljenje deobi Sandžaka izraže- domir Antić), iznosi netačne podatke za vao sa balkanskih ratišta. no je i na sednici Oblasnog komiteta KPJ Pljevlja, koji osporava da su Bošnjaci bili Zacijelo, u svim udžebenicim u Srbiji 8. februara 1945. Ali odluka je sprovede- većinsko stanovništvo. Ne samo 1917., i Crnoj Gori su površno i netačno obrađe- na. Akademik dr. Sreten Vukosavljević6 već 1945. godine, Bošnjaci su u Pljevlji- ni događaji iz balkanskih ratova, kao i je, kako navodi Slobodan Nešović, u ma bili većinsko, kao i drugim sandžač- Prvog svjetskog rata. U tom vremenu, svojoj knjizi “Stvaranje nove Jugoslavi- kim gradovima. O životu u Pljevima, i kao i kasnije između dva rata, Bošnjaci je”, ostao dosledan svom stavu i odbio da drugim sandžačkim gradovima, sasvim su pretrpjeli stravični progrom, genocid , prisustvuje poslednjime zasedanju ZAV- je za razliku od Čedomira Antića, vrlo zločini od Plava i Gusinja, preko Limske NO Sandžaka. Kao predsednik ovog tela korekno pisao istaknuti srpski pisac i pu- doline, Šahovića, Bihora, Peštera, sve do on je, zajedno sa trećom potpredsedni- topisac Gligorije Božović, čije radove i Novog Pazara i Sjenice. Jedan broj ovog kom Mirkom Ćukovićem odbio da potpi- djela je u novije vrijeme objavio „Služ- stanovništva se nasilnim putem odselio u še dokument o podeli Sandžaka potcrtao, beni glasnik“. Na taj način, dr. Čedomir Tursku i danas kako saznajemo iz izvora Š.K.). Antić, je pod uticajem svoje vladajuće ove zemlje, ima oko 8 miliona Bošnjaka ZAVNO Sandžaka, na sednici od 29. političke grupacije pisao protiv legitimi- porijelom iz Snadžaka i Bosne i Herce- marta 1945. godine u Novom Pazaru, do- teta, razloga i vremena i historijskog zna- govine. Upravo, ti nemili događaji iz bal- neo je odluku o svom raspuštanju i o po- čaja, Sjeničke konferencije. Pisao je tako kanskih ratova i Prvog svjetskog rata su deli oblasti između federalnih jednica

58 HISTORIJA

n Učesnici okruglog stola na temu “Sjenička konferencija 1917 - 2017.”

Srbije i Crne Gore. Pri tome je uvaženo Pavle Đurišić zastali. Kada je na vidiku vaka sa težnjom, kako da se odupru veli- stanje od pre stvaranja Jugoslavije, odlu- bila sloboda, koncem marta 1945. godi- ko-srpskoj i veliko-crnogorskoj hegemo- čeno da se Srbiji pripoje srezovi dežev- ne, oni su u montiranom procesu, bez niji i da sačuvaju svoje nacionalno biće u ski, mileševski, sjenički, pribojski, šta- suđenja, prosudili Sandžaku i svim nje- Sandžaku. Organizirali su čuvenu Sje- vičk i zlatarski, Crnoj Gori pljevaljski i govim žiteljima oduzimajući im prirod- ničku konferenciju, avgusta mjeseca bjelopoljski.” (str. 21-24) no pravo na autonomiju, odnosno na fe- 1917.godine, koja je danas, nakon najave Ovo je jedan od ključnih i krucijal- deralnu jednicu, kako je to bilo Bošnjačkog vijeća, da će se obilježiti nih dokaza, kojim beogradski, odnosno predivđeno na Drugom zasjedanju AV- ovaj historijski datum, izuzetno omalo- srpski istraživači otvoreno prizanaju u NOJ-a u Jajcu. No, diskusija o raspušta- važavana od strane mnogih publicista iz svojim djelima (kao što to čini A. Petko- nju Sandžaka je veoma široka tema koja Beograda i Podgorice, a u cilju plasiranja vić), kojim se na djelu vidi očigledna traži podrobniju raspravu, a posebno što nacističkih sadržaja i osporavanja ove tendencija komunista, koji su zloupotri- su skriveni ili uništeni zapisnici kao i Konferencije. bili Bošnjake Sandžaka, kako u Srbiji odluka o samom raspuštanju se teško „Neznani“ – znani junak Sulejman tako i u Crnoj Gori za podizanje ustanka može naći u nekom od arhiva ex-Jugo- Balić (Duga Poljana – Bijele vode, protiv fašističkog okupatora i njihovih slavije. oko 1894-1915., Avala - Beograd), bo- domaćih koleboranata. Za vrijeme Da bi objasnio prilike u tadašnjem rac Sandžaka, herojski je dao život za naravno NOR-a Bošnjaci su sa svim Sandžaku i položaju Bošnjaka u njemu, odbranu Beograda od austrijske i nje- drugim narodima ravnopravno ušli u uzeću u razmatranju dvije paradigme: mačke okupacije, rodom iz Belih Voda stvaranju nove zemlje. Kada su Bošnja- Prva jeste, Učešće sandžakih boraca na (Duga Poljana, između Novog Pazara ci pristupili, NOR-u i partizanskim jedi- strani Vojske Kraljevine Srbije u odbrani i Sjenice). Poginuo je herojskom smr- nicama, konzervativna desnica u Srbiji i Beograda, gdje se posebno istakao jedan ću 1915. godine na Avali, gdje mu se Crnoj Gori je bila izuzetno jaka. Kada borac iz Duge Poljane, koga su Srbi na- nalazi spomenik pod imenom “Nezna- su partizanske i oslobodilačke jedinice zvali “Neznani” junak (upravo iz razlo- ni junak”. napredovale i na mnogim frontovima ga, zato što narod kojem je pripadao je Historičar Mustafa Imamović, kao i porazile okupatore, onda su brojni borci bio planiran da nestane). To je bilo Sulej- drugi istraživači, tvrdi da je utvrđen iden- iz četničkih jedinica pristupili partizan- man Balić, što smo utvrdili, na temelju titet Neznanog junaka ukopanog na Avali skim odredima i nastavile tamo gdje su historijskih izvora; i Druga paradigma i da se radi o Sulejmanu Baliću iz Duge poznati zločinci Draža Milahilović i jeste, Samoorganiziranje bošnjačkih pr- Poljane, sa Pešterske visoravni.

59 HISTORIJA “Sa izbijanjem Prvog svetskog rata, snik je Mojkovačke bitke sa još nekoliko tografije sa otkirvanja spomenika 1. juna jedan broj Bošnjaka – muslimana, kao Bošnjaka i Albanaca iz plavsko-gusinj- 1922., te crteži spomenika sa naslovne srbijanskih i crnogorskih građana, mobi- skog kraja. Potom, Ljajić Rahim je živi strane „Ratnog albuma“ do 1918. godi- lisan je u vojsku, gde su se lojalno i hra- ratnik, učesnik bitke za odbranu Beogra- ne. bro borili. Među Bošnjacima Sandžaka da, inače deda po majci bivšeg poslanika Tijekom prve polovice 1921. godine sačuvala se tradicija da je neznani junak, dr. Alije Mahmutovića (Sandžak u sjenci u tadašnjoj javnosti pojavio se niz inici- čiji spomenik stoji na Avali, u stvari je topova). jatva, da se mjesto pogibije Neznanog – spomenik junaku Baliću, koji se istakao Pokoljenja koja se školuju danas, tre- znanog junaka8, dostojnije obilježi i da hrabrošću u borbi protiv austrougarske ba da znaju tko je mladi neznani junak, o prema projektu to mjesto postane pro- vojske”, tvrdi dr. M. Imamović u nauč- čijem liku i herojskom postupku je le- stor gdje će se poklanjati hiljade i hiljade nom radu “Društveni i državno-pravni gendarni umjetnik Meštrović, napravio prijatelja i boraca koji su pošli u boj za kontinuitet Sandžaka.” spomenik 1938. godine, a koji je otkri- slobodu i dobronamjerno, ali se od tada Isto mišljenje je zastupao i nedavno ven na Vidovdan, kao datum iz srpske vratili. preminuli historičar profesor Mehmeda- historije. Od 1915. godine, kada je mladi Sulejman Balić, kao mlad momak, u lija Bojić. “To je, u stvari, spomenik Ba- borac Sulejman Balić iz Duge Poljane sa okupiranom Sandžaku je mobiliziran i liću i grupi Sandžaklija koji su kao lojal- Pešteri iz Sandžaka branio Beograd, pa upućen na ratište. Dočim, drugim njego- ni vojnici države čiju su vojsku služili, sve do današnih dana, vlasti žele sakriti vi vršnjaci su pošli drugim putem u đu- braneći Beograd od austrougarske voj- njegov pravo ime i nacionalno porijeklo, rumlije, da brane granice Turske. Mnogi ske, hrabro poginuli na Havali, ali o sve iz razloga kako bi podučavali mlada od njih se nisu vratili. Ista im je sudbima tome niko nije ništa ni rekao, ni napi- pokoljenja da je to bio hrabri Srbin. Ne svih koju su branili, kako Srbiju, tako i sao”, tvrdio je Bojić. dragi čitatelji i slušatelji, to nije istina. Tursku. Dakle, takva je mučna sudbina Grob na vrhu Avale otkopan je 23. Postoji fascikla u Arhivu Jugoslavije i Bošnjaka Sandžaka, ne samo spočetka novembra 1921. godine. Srpskoj akademija nauka, da se radi o XX stoljeća, već i danas čitav vijek ka- U mezarju je nađen skelet vojnika, hrabrom borcu islamske provinijencije i snije. uz čije uzglavlje je bila stavljena neesk- obilježja, kako su to i opisali austrougar- Da podsjetimo, predsjednik tadašnje plodiralana granata. Utvrđeno je da je ski tadašnji srpski zvaničnici. Sulejman Ustavotvorne skupćine Krljevine Srba, riječ o mladom čovjeku vrlo krhke gra- Balić – kao neznani – znani junak, u dže- Hrvata i Slovenaca Ivan Ribar, sazvao je đe. Izuzev uniforme, u grobu nije nađena pu je imao novčanik, sa tri kovane mo- 24. juna 1921. godine, veliki sastanak ni ratnička značka, ni pločica sa imenom nete po dva dinara i jedan groš i tu poči- „Radi dogovora o podizanju spomenika i oznakom jedinice. O neznanom junaku nje velika hećaja identifikacije ovog Neznanog junaka na Avali“. Tom sastan- kao borcu sa imenom Sulejmanom Bali- borca. ku su prisustvovali najveći, kako politi- ćem, beogradski Blic je 9. novembra Dalje, nakon odbrane Beograda od čari, tako i vojni komadanti i umjetnici, 2001. godine na strani 6. je donio opširi- Autrougarske 13. i 14. oktobra 1915. go- među kojima je bio i upravnik Narodnog niji tekst. dine i Balićeve hrabre pogibije na Avali, pozorišta Milan Grol, te rektor Univerzi- Ime, Sulejmana Balića, kao nezna- predvodeći Odbranu Beograda, držeći teta u Beogradu Bogdan Gavrilović i nog junaka prvi je spomenuo u Parla- hrabro liniju Avala-Zuce, protiv Austrou- drugi zvaničnici9. Interesantno, eshuma- mentu R. Srbije narodni poslanik prof. garske IX Brtske brigade 59 devizije, koja cija je izvršena 23. novembra 1921. go- Rizah Gruda, na sljedeći način: “... San- je 16. oktobra zauzela Avalu. Sulejman dine, a komisiju su činili najistaknutiji džački Bošnjaci učestvovali su, zajedno Balić, kao najistaknutija ličnost tadašnje zvaničnici toga vremena, koji su željeli sa Srbima, 1914, 1915, 1916. godine na srpske vojske je ubio upamćen, ne samo skriti dio historije Bošnjaka toga vreme- Ceru, na Kolubari, u odbrani Beograda, od svojih saboraca već i od okupatorske na ispod plitkog sloja zemlje i kamena, zatim, u probijanju Solunskog fronta“, te austrougarske vojske. Tadašnja srpska gdje su pohranjeni posmrtni ostaci ovog potom u bitci na Mojkovcu (gdje je pre- vlast je želela kopirati francuski čin otkri- velikana ovog vremena10. ma Ćamilu Sijariću izginilo mnogo Boš- vanjem spomen obilježja svojevrsnom U tom vremenu, koncem 1921., na- njaka), pa sve do Bregalnici. U svim tim Neznanom junaku u pariskom Panteonu. pravljen je zapisnik, nakon improvizira- bitkama Bošnjaci pokazali su veliko ju- Na taj način, francuski utjecaj na vojničke ne identifikacije u mezar su ponovo vra- naštvo. Samo da spomenem neke od ta- tradicije u srpskoj vojsci je u tom vremenu ćeni ostaci, tzv. Neznanog junaka kvih junaka: Redžep Rašljanin, iz No- bio izuzetno dominenatan, kao i ranije u Sulejmana Balića i djelovi granate koja vog Pazara, učesnik je Bregalničke bitke XIX stoljeću. Na taj način, moćnici iz Be- ga je ubila. Pronađene su lične stvari u koga su srpski oficiri nosili na rukama ograd su želeli povezati Beograd sa Pari- kabinetu predsjednika Narodne skupći- poslije pobjede. Sulejman Balić, iz Bije- zom preko Neznanog junaka, kojeg su ne. Skupćinski Odbor je tijekom 1922. lih Voda kod Novog Pazara, je junački želeli pogrešno da predstave Srbinom, ali godine, pogrenio niz manifestacija, kao i poginuo u odbrani Beograda, i to u puku koji to nije, sve u cilju da posetioci iz leti- bioskopskih predstava i predavanja, a majora Gavrilovića. Ako niste znali, on šta Avale razmišljaju o hrabrom srpskom sve u cilju sabiranja dobrovoljnih novča- je jedan od nepoznatih junaka. Pljevalj- borcu, koji je zadivio, ne samo svoje nih sredstava za podizanje spomenika. ski muftija, Nurudin Vehbi Šemsikadić, suborce, već i svoje protivnike.7 Tako se i dogodilo, da je tadašnji patri- bio je taj veliki junak koji je bacio au- Interesantno, u Muzeju Jugoslavije jarh, njegova svetost, Dimitrije Pavović, strijskog đenerala Saparija na koljena. se čuvaju originalne cokule Neznanog zamoljen da tokom Uskršnjih praznika Šećo Radončić, major iz Gusinja, uče- junaka i njihov izgled M-1910, kao i fo- za svijeme službe nosi tas za prikupljanje

60 HISTORIJA

n Spomenik na Avali priloga za izgradnju spomenika na Avali, cionalnog porijekla Neznanog junaka. 1922. godine. Toga dana, je spomenik su Bošnjaku, borcu Sulejmanu Baliću, ko- Dalji sljed događaja bio je jako kompli- sazidani metalni kovčeg sa „Neznanog jeg su ovi prekrstili u Neznanog junaka. ciran, i moralo se tražiti podesnije lice, junaka“, zatim mali drveni sanduk u bo- U tom vremenu, čak je i vjenčanje kralja koje bi stalo na čelu ovog projekta. Iza- jama srpske zastave, sve u cilju, da se Aleksandra i Marije Hoencolern – Zima- bran je tada poslanik iz Rušnja, Pavle zatre identifikacija ovog postupka. U ringen, 8. juna 1922. godine, tendencio- Ružić, koji je o daljoj inicijativi izgranje kovčeg tzv. Neznanog junaka“ položen zno iskorišćeno za promociju i ideje o spomenika obavijstio Ivana Ribara. Na je i zapisnik sačinjen na licu mjesta po podizanju memorijala Neznanom junkau taj način, došlo je do kolizije ideja izme- montitanom načelu koji datira od 14. na Avali. Od prisutnih se krilo, da je u đu prvobitnog Odbora i novog rukovodi- maja 1922.godine. Čitav zapisnk je sa- pitanju borac bošnjačke nacionalnosti. oca, ali se utijecajem sa državnog vrha stavljena na improviziran način. Čak su Dalje, još početkom 1922. godine, pronađeno je komprimisno rješenje u tada sačinili i zapisnik i potpisali značaj- žitelji pod avalskih sela su morali da pri- vezi izgradnje kupole i tornja od kamena ne ličnosti, iako se sve to dogodila posle hvate ovu tendencioznu ideju, bez obzira sa krstom, podignuta nad mezarom Ne- sedam godina od pogibije Neznanog ju- što se pričalo, da je borac bio obrezan, znanog junaka, kao prijevremenim rješe- naka. Naravno, Beograd i Kraljevina Ju- ali su to prešutkivali. Glavni inicijator je njem, kako bi ovog borca iz Sandžaka goslavije nije se na tome zadržala, već je bio predsjednik Belopotočke općine predstavili sve sa ciljem velikim srpskim na Vidovdan 1938.godine, prilikom no- Svetislav Vićentijević, a ideju je podržao junakom. Dalje, je tok izgradnje ovog vog Meštrovićevog mauzeleja, posmrtne načelnik Sreza Vračarskog Milorad Sto- spomenika rađen u obliku piramide koji ostakte Neznanog junaka (Sulejmana janović. Značajnu ulogu u realizaciji ove je imao temelj tri puta tri metra i visinu Balića) iz stare grobnice su prenijeli na ideje imao je inženjer Direkcije građe- pet metara. Na svaku stranu piramide novo mjesto, a to su potvrdili Svetislav nja železnica Dragomir Dimitrijević iz oslanjala se jedna žandinjera, od grubo Vižentijević i Dragi Đurićić. Ostaci tri Bijelog Potoka, koji je u to vrijeme radio tesanog kamena u obliku heksadera; u vojnika koji su takođe bili ukopani ispod kao nadzorni organ na izgradnji želje- žarinjerama su zasađeni grmovi šimšira. privremenog spomenika, prenijeti su na zničke pruge Topčider – Mala Krsna. Po Na vrhu piramide je postavljen pravilni Spomen kosturnicu na Kalemegdanu, a svemu sudeći inicijatori ove ideje su šestokraki krst od mermera. Taj plan je lični predmeti dati na čuvanju Vojnom shvatil da je skupštinska akcija nije za- završenom po utvrđenom programu od muzeju. Nažalost, u Vojnom muzeju u snovana na jasnoj konceopciji kada će 29. novembra 1921. godine, kao državni Beogradu danas nema ničega od pred- opće biti realizirana zbog sumnjivog na- plan, koji će biti apolviran 14. maja meta, koji su bili u ranijem spomeniku,

61 HISTORIJA samo u cilju da se zatre trag o Neznanom 1 – znanom junaku Sulejmana Balića. Opaska: Autor je u okviru zananstveno-političkog skupa “Sandžačko pitanje”, koji se odr- žao u Sarajevu (Hotel Europa), 02. jula 2011. godine, na kojem su pored ostalih, sudjelova- Zato nas obavezuje, da o ovom pitanju li: akademik dr. Muhamed Filipović, akademik dr. Ejup Ganić, zatim, prof. dr. Harun moramo informirati domaću i međuna- Hadžić, prof. dr. Admir Muratović, prof. dr. Sefer Međedović, autor ovih redova i drugi. rodnu javnost, jer su o Sulejmanu Bali- Skupom su presjedavali muftija Muamer Zukorlić (u svojstvu predsjednika Univerziteta) i ću, kao znanom junaku sa Avale, koji se prof. dr. Mevlud Dudić, rektor Univerziteta. U okviru mog izlaganja “Politički procesi u vodi kao Neznani junak, pisali istaknuti Sandžaku”, prilozi proučavanja sandžačkog pitanja, iznio sam ključne teze političkih proce- historičari i pisci, kao što su: dr. Mehme- sa, s posebnim osvrtom na Sjeničku konferenciju iz 1917.godine, koja je nedovoljno obra- dalija Bojić, dr. Mustafa Imamović, dr. đena u okviru bošnjačke politike, te ovaj skup veoma važan događaj da baci više svjetla na Redžep Škrijelj, književnici Zaim Aze- ključne dokumente Sjeničke konferencije, kao i rasvjetli vrijeme iz teškog vakta Velikog mović, Murat Mahmutović, kao i potpi- rata, tj. Prvog svjetskog rata, a sve u cilju, kako da se izgrade resursi za rješavanje i interan- cionalizaciju sandžačkog pitanja. Nažalost, nije mi poznato. da su radovi sa ovog važnog snik ovih redova i drugi autori. skupa objavljeni, ali ovaj susret naučnika i društvenih djelatnika u povodu Sjeničke konfe- O svim ovim činjenicama, zbog ra- rencije, doimam kao nastavak tog skupa iz Sarajeva. znih predrasuda prema Bošnjacima, koji- 2 Bošnjaci Sandžaka trebaju aktivno pratiti zbivanja, odnosno šta se događa na Balkanu i u ma su komšije Srbi, bez ikakvog razloga, svijetu. Nedavno je bio Referendum u Kataloniji (1. oktobar 2017.), za nezavisnost ove prepisivati tzv. “tursku” krivicu – kriju se pokrajine u Španiji, te Južni Tirol... Zatim, brojne regije su doživjele svoju samostalnost, podaci u srpskoj historiji. Jer, rijče je o koje imaju manju historijsku argumentaciju od Sandžaka. junacima koji su bili pravi vitezovi o ko- 3 Dr. Čedomir Antić: “Sjenička konferencija”, “Dan”, Podgorica, 10. jul 2017., str. 15. 4 jima živi sjećanje, ne samo u pjesmama Moše Pijade (1890-1957), još u ratu, a i poslije oslobođenja, neposredno i najviše angažo- (a ko uđe u pjesmu ne izlazi iz nje), već i van na organizaciji, izgradnji i prvnom uobiličavanju organa narodne vlsti i nove države. Bio je potpredsednik AVNOJ-a. Ustavnotvorene skupštine i Saveznog Izvršnog veša, pred- u pismima i drugim spisima. Međutim, sednik Savzne skupštine, član CK KPJ, i njegovog Pilitbiroa. Komunista je od 1920. Dug zbog egzodusa, koji su preživljavali Boš- niz godina proveo je na robiji, gde je sa Rodoljubom Čolakovićem proveo Marksov “Kapi- njaci tokom vremena i teškog vakta iz- tal”. Prvi je dobinik Ordena junaka socijalističkog rada. među dva svjetska rata, dosta je materija- 5 Marko Vujačić (1879-1976), poslanik, senator i funkcioner Zemljoradničke ztranke prije la uništeno. Međutim, priča o Neznanom rata. U tratu potpredsednik AVNOJ-a, a posle odlobođenja potpredsednik Prezidijuma Narod- junaku – Sulejmanu Baliću tek treba da ne skupštine FNRJ. Vujačić je na više konferencija zastupao interese Sandžaka i do poslijed- se otvori, jer vjerujemo da SANU ima njeg trenutka se zalagao za jedinstveni Sandžak. A kada je došlo do neminovne podjele, zala- sve dokumente. To će dobro doći da se gao se da Sandžak pripadne Crnoj Gori, ističući da je Srbioja mnogo velika, a za razliku od nje kritički prevladaju razni nesporazumi iz- Crna Gora suviše mala. Komunisti tada nisu prihvatili taj prijedlog ističući, da bi u takvoj konstalaciji odnosa muslimani (odnosno Bošnjaci), bili većinski narod u Crnoj Gori. među Bošnjaka i Srba i da ubuduće žive 6 Sreten Vukosavljević (1881-1960), profesor Beogradskog univerziteta, sociolog i izvrstan kao normalni evropski narod i da se po- poznavalac sela. Pre rata poslanik i državni posekretar kao pripadnik Samostalne demokrat- nose hrabrošću i ratnim vrlinama S. Bali- ske stranke. U ratu predsednik Antifašističkog veća narodnog oslonođenja Sandžaka, član ća, borca i heroja iz Sandžaka. To je još Predsedništva AVNOJ-a i minisatr u Vladi dr Ivana Subašića – kao pristalica NOB-a. Bio je jedan od ključnih činjenica, da pitanje član Privremene vlade DFJ i kasnije Savezne vlade u svojstvu ministra za kolonizaciju. elaboracije i rasvjetljavanja Neznanog Prije penzionisanja bio je član Izvršnog veća Srbije. junaka Sulejana Balića, koji je ukopan na 7 Napomena: I danas postoji izuzetno jaka linija koja je u Beogradu dominantna, koji sebe Avali, nakon pogibije između 13. i 14. predstavljaju veći od samih Srba i koji su prosto nezamjenljivi u sprskom rukovodstvu. Na oktobra 1915. godine, povežemo sa do- suprot njima, posljednji predsjednik ZAVNOS-a Sandžaka, akademik dr. Sreten Vukosav- ljević, kao visoki srpski nezavisni intelektualac, nikad nije htio da potpiše kapitulaciju San- gađajima održavanja Sjeničke konferen- džaka, zbog čega je prinudno upućen od strane totalitarnog režima u mirovinu i sklonjen sa cije, avgusta 1917. godne. javne političke scene. Ovdje želim iznijetu jednu anegdotu, 8 Sulejmana Balića iz Sandžaka (1894-1915). koju je često prepričavao legendarni pi- 9 Prisutni na ovom sastanku koji me presedavao Ivan Ribar jednoglasno prihvatili prijedlog, sac hodoljublja i slikar Zulfikar Zuko da se na Avali dostojanstveno izgradi spomenik “Neznanom junaku, upravo zbog dostojanstva Džumhur11, kako je njegov babo hfz. prijestolnice Bograda, da njeno građanstvo svih redova i svih slojeva obilježavanjem mezara Abduselam12, geogradski muftija, često (groba) Neznanog (nama zannog junaka Sulejmana Balića, primjedba Š.K.), koji je pao na zborio i napominja, da na Avali je uku- vrhu Avale i čiji grob je neprijatelj obilježio treba podići dostojan ali skroman spomenik svim pan kao Neznani junak, Sulejman Balić, neznanim palim junacima za oslobođenje i ujedinjenje našeg naroda u ovom ratu.” 10 Napomena: To nas je i podstaklo da napravimo i spomen obilježje Neznanom – znanom istaknuti borac iz Sandžaka. Ove navode junaku Sulejmanu Baliću u rodnoj Dugoj Poljani na skroman način, bez obzira što mu tu je potvrdio dr. Senadin Lavić, da je le- nije mezar. Kad to nije država željela da uradi, da ovo obilježje upravo podigne Matica gendarni Zuko to često i u Konjicu, u Bošnjak Sandžaka, kao znak sjećanja na ovog heroja, koji je branio Beograd, s ciljem, da Herceg Novom, Plavu, Beogradu i dru- pokaže otvorenu ruku aktualnom režimu, da ne smije zaboraviti Bošnjake koji žive na ovim gim mestima sa prijateljima često pri- prostorima i da nikad ne ratuje protiv Bošnjaka. Ako to budu svi shvatili na pravi način, čao. Dakle, ova istina o Neznanom juna- može doći do izvinjnja i do mogućeg pomirenja među narodima koji žive u sukobima i ku, je i mnogo ranije živjela u narodu i sporovima na Balkanu, gdje nije potrebno mnogo, a da se vatra rasplamsa, kao vid obračuna javnosti, ali se ovdje, na ovom skupu, po i demonstriranja netolerancije. 11 prvi put javno i transparentno iznosi. u Zulfikar Zuko Džumhur, Konjic 1921. - Herceg Novi 1989., gdje je često godišnji odmor provodio na obalima Plavskog jezera, gdje se autor ovih redova sa njim družio. 12 Hfz. Adbuselam Džumhur (1885-1933), beogradski muftija, otac književnika Zuka Nastavit će se Džumhura.

62 HISTORIJA Prvi svjetski rat U odbrani Beograda učestvovalo oko šest hiljada Bošnjaka iz Sandžaka Kada je major Dragu tin Gavrilović pred bitku za Beo grad 1915. godi ne rekao vojnicima da su im imena izbri sana iz brojnog stanja, njego ve riječi odno sile su se i na 4. bata ljon 10. puka srpske vojske. Njega su čini li regru ti musli manske vjeroispovijesti iz Raške oblasti (Bošnjaci iz Sandžaka, op.pr.), koji su tako đe, po zapovjesti majo ra, krenu li „napred u slavu” i polo žili živote za „obraz Beo grada, naše prijesto nice”, piše beogradska “Politika”.

namjerom da njihova pogi bija ne nistarski savjet Kraljevi ne Srbije prepo bude zaboravljena, narodni posla ruku Vrhov ne komande od 25. decem bra S nik Meho Omero vić je nedavno 1914. da se u vojsku pozovu tri godi šta predao Skupštini grada Beograda inici muslimana sa teritorija pripojenih Srbi jativu da se postavi spomen-ploča „mu ji poslije Balkan skih ratova. Riječ je o n Piše: Prof. Samir KURTANOVIĆ hamedanskom bata ljonu” koji je, doda je, 5.956 mladi ća iz Raške, odnosno San činio 15 posto pripad nika srpske vojske u džaka, koji su regrutovani i okupljeni odbrani Beograda prije 103 godine. u dva musli manska bataljona. Jedan od od dvade setak pripadnika 4. bata ljona. Ta Dok se čeka odgovor beogradskog njih bio je 4. bataljon čiji je 10. kadrov jedinica, koju je predvo dio kaplar Šemso parla menta, historičari isti ču da ovu ini ski puk zajedno sa 7. pukom bio kičma Midović iz Sjenice, izginula je baš kao cijativu treba pozdra viti, ali i da je nika odbrane Beo grada”, navo di Omero vić. i drugi pripad nici 4. bata ljona, ističe on. ko ne bi treba lo ispolitizovati upotre bom U inici jativi koju je podnio u svojstvu Njegova inici jativa, prema mišlje nju termina Bošnja ci za pripadni ke „muha predsjednika Odbo ra Skupšti ne Srbi je za historičara Deja na Risti ća, istorijski je medanskog bata ljona” jer je, kako kažu, ljudska i manjin ska prava i ravno prav utemeljena, ljudski opravda na i zaslu žu riječ o srpskim drža vljanima musli man nost polova, predlaže se da obeilježje bu je podr šku javnosti. ske vjero ispovijesti. de postavljeno kod Narodnog pozorišta Iako tvrde da je istina da su muslima- Omerović je za “Politiku” istakao da ili Narodnog muze ja. Na tom mjestu je, ni iz Sandžaka hrabro branili Beograd, “svi dobro znamo o epope ji srpske voj kaže, bila jedna od posljed njih bari kada srpski historičari i političari se protive ske u Prvom svjetskom ratu – o Ceru, odbrane Beograda od austrou garskih i da se na spomen ploči navede nacionalna Kolubari, majo ru Gavriloviću, povla če nemačkih snaga, koju je držala jedi nica odrednica Bošnjaci. u nju preko Albanije, solunskom probo ju – ali da ovu epizo du moramo da osvije tlimo zbog istine”. „Sto godina su musli mani u Sandža ku krili da su brani li Beo grad, a isto toli ko je srpska histori ografija prećut kivala da je još neko osim Srba učestvo vao u heroj skoj odbrani grada. Obostrano prećutki vanje mora mo da preki nemo, jer ti ljudi su dali svoj život”, obrazla že Omerović. Inicijativu je, doda je, sačinio u sarad nji s histori čarima iz Centra za istorijske studije i dija log, koji su došli do zvanič nih podataka o muslimanskim borci ma u srpskoj vojsci. „Prema poda cima iz Arhi va Vojske Srbije, Rado mir Putnik je iznio pred mi

63 KULTURA Apokalipsa u djelu Džeka Hodžića Ovih dana (8. decembra o.g.) u sarajevskoj Vijećnici imao je izložbu Džeko Hodžić, jedan od vodeći savremenih likovnih umjetnika na našim prostorima. Prikazana su njegova dva monumentalna triptiha – Apokalipsa I (488x240 cm) i Apokalipsa II (498x240 cm), te instalacija Vijećnica i promovisana knjiga koja sadrži 34. teksta različitih autora o pomenutim Hodžićevim umjetničkim djelima. Ovom izuzetnom kulturnom događaju prisustvovala je brojna publika

Vijećnici predstavljena djela nost: likovi, predmeti, dijelovi tijela Džeka Hodžića su svojevrsna (BIBJ, 3, 414). Na izloženim Hodžiće- U sinteza umjetnikovog višego- vim artefaktima sve je ispričano upra- dišnjeg i višedjelnog ciklusa Stradanje. vo simbolima. Za Apokalipsu I povod je bio ono što se Čini se da je ključna intelektualna u proteklom ratu dešavalo u Bosni i pozicija Hodžićeve estetike i uslova Hercegovini, a Apokalipsa II u mistič- njenog vrjednovanja u integralnom. Te noj viziji umjetnika govori o kobnom njegove spektroskopske mogućnosti, stradanju svemira. I ciklus Stradanje i krunisane dragocjenom osobinom-spo- Apokalipsa I i II nastali su iz potrebe sobnošću za sintezu, potvrđuju se nje- da se ukaže na vremensku i prostornu govim pomenutim monumentalnim univerzalnost pitanja zločina, na feno- djelima. menologiju zla u ljudskom rodu. Jedno Kako je likovni izraz Hodžićev i od više značenja pojma apokalipsa je motivski i tehnički i formalno sa- viđenje/vizija kojega prizori nemaju mosvojan, osobit u našoj sredini, nije vrijednosti same po sebi, nego po sim- mogao da prođe nezapaženo i od prvih bolizmu koji sadrže; u apokalipsi sve n Priredio: Faruk DIZDAREVIĆ nastupa uslijedila su priznanja, ne ili gotovo sve ima simboličku vrijed- Foto: Eso LUKAČ samo naše već i internacionalne struč- ne javnosti, što mu potvrđuje zasluženo mjesto i ulogu u okvirima naše savremene likovne umjetnosti. On pripada onoj izuzetnoj generaciji bosansko-her- cegovačkog likovnog kruga, koja da- ljim istraživanjem uvodi mnoge novine u dotadašnju praksu: u formalnom, se- mantičkom i tehničkom smislu. U predstavljanju Hodžićeve umjetnosti u Vijećnici učestvovali su: knji- ževni i likovni kritičar mr Vojislav Vujanović, prof dr. Ismet Dizdarević, esejista i teatrolog Gradimir Gojer, prof. dr. Dubravka Pozderac-Lejlić i pjesnikinja Ljubica Ostojić. Moderator programa bio je književnik Faruk Diz- darević. U ovom broju Damara donosimo tekstove Dubravke Pozderac-Lejlić i Ljubice Ostojić. n Umjetnik Džeko Hodžić

64 KULTURA Prof. dr. Dubravka Pozderac Lejlić: Uz izložbu «Apokalipsa», Vijećnica

Izložbom «Apokalipsa», postavljenoj u auli Vijećnice, čijem je otvorenju pret- hodila promocija knjige istoga naziva, u kojoj su okupljeni iskazi trideset i četiri autora različitih profesija o djelu Džeke Hodžića, ovaj je priznati bosanskoherce- govački umjetnik obilježio svoj 67. ro- đendan. Kod Hodžića smo već navikli na velike geste, i kao prijatelja i kao umjetnika. U poslijeratnom periodu jednim je n Triptih „Apokalipsa II“ od najprisutnijih i najistrajnijih umjetnika na domaćoj likovnoj sceni, kako u vlastitom radu, o čemu svjedoči ogroman broj njegovih samostalnih izložbi i pred- stavljanja u zemlji i inozemstvu, jednako i u njegovom neumornom angažmanu i sudjelovanju u zajedničkim projektima udruženja kojih je član, u oba slučaja bo- reći se za dignitet i status vlastite profesi- je i umjetnosti uopće, u za nju nepovolj- nim vremenima, sa dubokim osjećanjem i svijesti o njezinoj jedinstvenoj i povije- snoj ulozi u tvorbi jednog kulturnog i društvenog ambijenta i identiteta.

Džeko Hodžić rođen je 1950. godine u Godijevu, Bijelo Polje. Školu za primijenjenu umjetnost završio je n S desna na lijevo: književnik Faruk Dizdarević, prof. dr. Ismet Dizdarević, u Peći, a Akademiju likovnih umjet- književni i likovni kritičar mr. Vojislav Vujanović, esejista i teatrolog Gradimir nosti u Sarajevu. Član je Udruženja Gojer, Muamera Planjah iz IK „Planjax komerc“, likovni umjetnik Džeko Hodžić likovnih umjetnika Bosne i Hercego- vine, Udruženje likovnih umjetnika AKA 68. Wasserburg/Njemačka, te udruženja Kunstferein EV Erlangen. Do sada je imao 70. samostalnih i 535. skupnih izložbi.

Postavljena izložba svojevrsna je re- trospektiva ili, radije, sinteza autorovog višedijelnoga i višegodišnjega ciklusa «Stradanja» koji je, prema autorovim ri- ječima, otpočeo prije tridesetak godina kao odgovor na povijesne događaje, raz- bijanje jednog kolektiviteta i naslućiva- nje nemilih i tragičnih zbivanja, tematski se razvijajući i likovno obogaćujući u nizu zasebnih likovnih cjelina: «Ljudi iz sjene», mape «Počitelj» i «Postekološka katastrofa», ratni crteži, instalacija «Bo- sna od Kulina bana do današnjih dana», Džekina serija slika sa motivima mito- n Djela „Apokalipsa I“ i „Apokalipsa II“ i instalacija „Od Aleksandrije do loških junaka, kolaži i asamblaži - pro- Vijećnice“

65 KULTURA stori neiscrpnih Džekinih intervencija i preoblikovanja, instalacije od spaljenih i nagorjelih knjiga, upućujem na neke od njih, njegujući i ostajući vjeran temeljnim odlikama svoga estetičkoga i etičko- ga umjetničkog djelovanja – zavidnom umijeću, preciznosti i neposrednosti crte- ža, vanrednom osjećanju za izražajnost i dinamizam boje, sklonosti prema ekspe- rimentu i potrazi za različitim materijali- ma već unaprijed nataloženim slojevima značenja, te autorovog ustrajnog bdijenja nad temeljnim motivom svih svojih raz- mišljanja – čovjeka i njegova povijesnog usuda. Društveni kontekst i nalozi vremena bili su tek poticaji u intenziviranju Hodžićevog rada, umjetnika duboko ukorjenjenog u tradiciju i vlastito naslije- đe koji nije od onih koji tradiciju radikalno napuštaju, ali ni među onima koji joj paleži, smrti, mučenja, jedno potpuno nog simbola duhovnosti, prostora afirma- se bespogovorno i samozadovoljno pre- pomućenje uma i destrukcija prirodnog i cije i povezanosti različitih kulturoloških puštaju, za Džeku je ona mjestom kritič- kulturalnog ambijenta pretaču se kod i nacionalnih orijentacija, u vandalskom koga propitivanja i preispitivanja, stalno- umjetnika u likovni jezik duboko ekspre- ratnom činu potpuno uništenom i spalje- ga rada i obogaćivanja, u ukupnosti sivnog i snažnog emocionalnog utiska. nom. Ipak, iskazujem svoje žaljenje što umjetničkog iskaza uvijek prisutne u for- Svako djelo za umjetnika poprima karak- se Džekine nagorjele i spaljene knjige, mi izrazite aluzivnosti i slojevite misao- ter jednog zasebnog svjedočanstva, jedne posvećene stradanju Vijećnice i postav- nosti koja gradi teško prohodna «čitanja» individualno proživljene sudbine u koju ljene unutar izložbe, danas ne nalaze simboličkih cjelina. Džekin je pogled je utkano iskustvo univerzalnog strada- udomljene u okruženju djelomično oču- jednako usmjeren u prošlost i u buduć- nja. Hodžić je jednim od onih «hroniča- vanog i uglavnom zanovljenog fundusa nost, oslonjen na vlastito znanje i pret- ra» stradanja koji ne udvajaju, ne deskri- Nacionalne i univerzitetske biblioteke hodno ostvarene rezultate, sa jedne, te na buju i ne interpretiraju stvarne događaje, BiH koji je bio smješten unutar njezinih bogatu imaginaciju i zavidnu kreativ- već ih proživljavaju i svojom likovnošću zidova sve do ratnoga stradanja. nost, sa druge strane. iskazuju kao iskustvo povijesnoga udesa Ono što je kao zapisana riječ u knji- Izložba predstavljena u Vijećnici, sa- čovjeka kojemu je patnja dodijeljena za gama nagorjelo i izgorjelo, Džeko je stoji se od dva monumentalna triptiha stalnoga pratitelja. pamtio i u slojevite i prepletene mreže «Apokalipsa I» i «Apokalipsa II», te pro- Ima li univerzalnijega i sugestivnije- vizualnoga jezika pretakao. Inspiraciju storno ništa manju instalaciju «Od Alek- ga krika od onoga izrečenog od strane Džeko crpi iz mitova i basni, iz bajki i sandrije do Vijećnice». umjetnika, je li bilo boljega mjesta za priča različitih civilizacijskih i kultural- Džekina umjetnost posvećena strada- predstavljanje sinteze Hodžićevog «Stra- nih krugova, iz svetih knjiga monote- nju nijemi je vapaj jednoga svjedoka su- danja» od sarajevske Vijećnice, stoljet- ističkih religija – utoliko, Hodžićevi li- mraka čovjekovog uma i djelovanja, a njegovo vlastito djelo svjedočanstvo je toga civilizacijskog sunovrata. U raspr- šenom, destruiranom, dekomponiranom svijetu življenja, svaka deskripcija, pose- bice ona koja bi ciljala jasnosti i cjelovi- tosti iskaza, unaprijed je osujećena. Dže- kin stvaralački odgovor na stradanje fragmentiran je i rasparčan, tamo gdje je na djelu radikalno zlo, gdje se odvijaju najstrašnija destrukcija kulture i pogromi čovjeka, ostaju tek ugarci od paleži, nagorjele knjige, pepeo od srušenih i uni- štenih «hramova» duha, ostaju kosti, ra- zlomljena tijela, od cjeline ljudskoga življenja ostaju tek razvlašteni otpaci upotrebnih predmeta. Hodžić svojim djelima ispisuje vlastiti dnevnik ratnih događanja. Stradanja,

66 KULTURA umjetnički relevantno. Sa dobrim omje- rom misli, osjećajnosti, i eruptivne izved- bene energije. Uvijek u specifičnom odnosu spram materijala, bez obzira kako bio neosvojiv, ili neuobičajen u likovnoj kreaciji, on će ga do kraja potčiniti svom konceptu, ali ne i prisiliti na to. Stvorit će suglasje vlastitim umijećem, i materijal će dragovoljno, u punoj energiji i razno- vrsnim moćima i mogućnostima, biti u funkciji njegova koncepta. Ova Instalacija je vrlo osmišljeno rekla ono što je umjetnik želio reći i dakako na sebi primjeren način. Jedan blok je iz Ciklusa: Stradanja, naslovljen Metak - Đavolja posla. A suprotstavljen Strada- njima od Aleksandrijske biblioteke do Vijećnice. Vrlo jasno i kod prvog komu- niciranja, ne zalazeći dublje u likovne i kovi i simbolički iskazi ne podliježu lovanja, ispunjen je vjerom u neuništi- značenjske segmente. Metak koje je izlo- jednoznačnim tumačenjima i zadobivaju vost čovjekove potrebe da stvara i da žen u prvom bloku, zapravo je tobolac za svoju univerzalnu primjenjivost i vrijed- gradi djela - svjedočanstva sebe i svoga strijele, još ubilačkiji i stravičniji u osu- nost. Ukoliko bi se «Apokalipsa I» još i vremena. Džekino stvaralaštvo, zato, ra- vremenjenoj verziji. A bez dvojbe nam mogla razumijevati, na čemu umjetnik i dije je upozorenje i poziv na individual- govori, da ne citiramo Svete knjige, već inzistira, kao poprište jedne određene, nu odgovornost, na čestitost misli i hu- ovlaš dotaknemo antropološka teorijska povijesne epizode, stradanja vlastitog na- manost svakog pojedinačnog djela, na istraživanja: o onim elementarno ljud- roda i vlastite zemlje, onda bi «Apokalip- stalnu budnost i nastojanje u nadvladava- skim, neiskorjenjivim, krvoločnim na- sa II» predstavljala uprizorenje jedne tek nju ideje zla. gonima i naravima, koji sežu u najdublju moguće kataklizme, makrokatastrofe, Time, sigurna sam, ni «Apokalipsa» prošlost ljudskog roda. Kad je skupina pozornicu lišenu svakog povijesnog ili nije neki finalni ili definitivni iskaz protiv skupine bila, a na izvjestan način i memorijskog konteksta, poprište potpu- Hodžićevog stvaralačkog procesa. ostala, glavna pokretačka sila koja je nog sunovrata i poraza civilizacijskoga znatnim dijelom i uobličila ljudski rod. I tijeka. U konačnici, u prizoru Džekinih Ljubica Ostojić tome nasuprot: Knjige - Žudnja, također fantazmi i fantazmagoričkih bića, čovje- autentično ljudska, spram uzvišenijem, kov bi usud skončao u planetarnoj grob- Stradanja: Od Aleksandrijske biblio- duhovnijem, boljem svijetu. Slikar nici svijeta. teke do Vijećnice jest naziv instalacije, i Džeko Hodžić silnom svojom energijom Džeko Hodžić, ipak, ne slika neku fa- njezin koncept. Džeko Hodžić, slikar ili i voljom pokušava i uspijeva stvoriti traj- talističku, konačnu sliku svijeta. Džeko recimo svestrani likovnjak, vrlo dobro, niji materijal svojih mega - knjiga, oteti čovjek i umjetnik ispunjen je nadom i tačno, koncizno, znade što hoće reći, i ih uništenju, tretirajući likovnim ispisom uvjerenjem u mogućnost drugačijeg dje- kako to reći. Uvijek snažno, direktno, papir voskom, ljepilom, pigmentima, kanapom, svakovrsnim kolažiranjem. Na- suprot Đavolu koji vječno vrijeba u ljud- skoj naravi. I nosi destrukciju i propadanje. Ove knjige mogu se boriti i izboriti za svoj opstanak. I ono uzvišenije u čovjeku što izmiče Đavoljim poslima. Nikad nisam čula da su neku biblioteku, knjige, zapalile ptice. Čak ni vukovi. Ljudi, da. Nepažnjom, ili namjerom u dosluhu s đavoljim u sebi. I tri dana najmanje nad ovim gradom, nad Sarajevom, letili su komadići spaljenih knjiga dok je gorila Vjećnica. I mnoge druge biblioteke i knjige, kroz povijest čovječanstva. Da li su i izgorile do kraja i zauvijek? O tom govori Džeko Hodžić ovom svojom Instalacijom. Jasno i strasno, na sebi svojstven način. Čitajte, dakle, ove njegove knjige. u

67 KULTURA Putopis NASRUDIN HODŽINI MARIFETLUCI

egdje krajem prošlog stoljeća, jetu. Kada su Muhameda, a.s., pitali odmorni od puta i opušteni kao gdje da sagrade pijacu, on je preporu- Nposlije zikra, sa Tuncay-beyom čio da se gradi pored groblja. Trgovci izlazim iz Konje u rano svježe jutro. Tun- bi trebali da se, gledajući groblje, stal- cay-bey je moj kolega iz Njemačke firme no podsjećaju na to da je život kratak, FESTO sa kojim sam često obilazio zate da trebaju odolijevati iskušenjima jedničke investitore i potencijalne naru- ovozemaljskih izazova. čioce opreme za automatizaciju raznih Turbe je smješteno u sredini mezarlu- tvornica od Istanbula, Izmira Ankare, ka. Zaista je ograđeno niskom ogradom, Karamana, preko Adane i Gaziantepe pa kako mi je Bega (moj rahmetli otac) pri- sve do Urfe na istoku Turske. čao. Na prednjoj strani je kapija sa ogro- FIAT Tempra klizi sivom asfaltnom mnim zahrđalim katancem. Iznad kapije trakom koju je neko nekad položio kroz piše: “Ograda je za hajvana, a kapija za kamenite predjele prošarane rastinjem i insana”. To je pametnom čovjeku dovolj- maslinama. Svaki put kad napuštam Ko- no da se ne preskače preko ograde. Toli- nju imam isti osjećaj da auto ne vozi nas, ko sam priča čuo i pročitao o Nasru- već da mi lebdimo u njemu. Čini mi se da n Piše: Džavid BEGOVIĆ din-hodži. Te priče su mi djelovale kao sam tada shvatio da je duša šira od tijela. bajke, a evo, sada stojim tu pred tom baj- Put nas vodi kroz brdovite predjele kom, njegovim turbetom i dovim za nje- slične hercegovačkim. Raširenom ša- znuo dalje u ravnicu, da mu ovaj rep nije govu dušu. Jedan posebno uzvišeni osje- kom, na ispruženoj ruci kroz prozor pričepljen između dva brda. Akšehir je ćaj, kao da sam i sam postao dio te bajke. Tempre, unosim vjetar u kratki rukav i poznat po proizvodnji i kvalitetu jagoda i Napravili smo nekoliko fotografskih sni- pod raskopčanu košulju. Jaka struja zra- trešanja, ali i po mjestu gdje je rođen Na- maka i krenusmo. ka osvježava mi tijelo i pored plamtećeg srudin-hodža. Sjetih se da mi je prijatelj iz Istanbu- sunca u zenitu. Na cesti nikoga, ni iza, ni Ušli smo u gradić Nasrudin-hodže. la, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, ranije ispred nas. Sječemo bezbrižno blage kri- Hodža na turskom znači učitelj - bilo ispričao, da se Nasrudin-hodža našali sa vine i uživamo u krajoliku. čega. Može biti učitelj vjeronauke, ple- svakim ko posjeti njegovo turbe. Kada je Na putu prema Istanbulu putujemo sa, ali i nastavnik ili profesor. Čak mla- jednom on, nakon posjete turbetu, svratio kontinentalnim dijelom Turske. Skreće- đi saradnici starijeg kolegu zovu hodža. u susjednu džamiju, na izlazu ga je sače- mo u pravcu Afyona. Nikada me ništa Nasrudin-hodža je bio vrlo ugledan kala policija. Htjeli su da ga uhapse, nije privlačilo u ovaj grad. Grad je rastao profesor na univerzitetu i bliski sarad- kaže, jer je neko prijavio da namjerava i razvijao se snažno zbog proizvodnje nik i savjetnik Fatih Mehmed sultana. da ukrade tepih iz džamije. Ćazim-bey se droge u medicinske svrhe. Tu bih nekad Hodža je sa studentima zbijao različite branio, objašnjavao, ali nije pomoglo. prenoćio, a zadržao bih se kratko u posje- šale. Čak je insistirao na tome da se što Spasio ga je džamijski imam koji je ga- ti fabrici ulja, gdje sam imao neke sitne više smiju. Njegova mudrost i duhovi- rantovao za njega, jer ga je lično pozna- poslove. tost su ga učinili besmrtnim. U centru vao. Dr. Ćazim Hadžimejlić je poznat u Iz Afyona dug i naporan put vodi nas grada je njegov spomenik, jaše na ma- Turskoj kao profesor na arhitektonskom par kilometara pored Akšehira. Akšehir garcu okrenut naopačke. Malo dalje, fakuletu u Istanbulu i jedan je od na- je pitomo mjesto nekako zavučeno jed- preko mostića, je veliki mezarluk, juglednijih kaligrafa i restauratora knjiga nim krakom u procijep između dva gole- ograđen visokom ogradom, u kojem je u svijetu. Potiče iz čuvene bosanske der- ma brda. Ostatak gradića leži u ravnici i turbe Nasrudin-hodže. Odmah na ula- viške loze, loze šejhova. Vjerovao sam u ispred. Izgleda kao da je iscurio između zu u mezarluk je pazar (pijaca). Ovo je taj šaljivi događaj, jer prof. Hadžimejlić brda i tu se sasušio. Čini se kao da bi skli- jedan od običaja u muslimanskom svi- ne bi izmislio takvo što, ali nisam baš

68 KULTURA Objasnili su nam tačnu lokaciju. Doš- li smo tamo i gotovo nam niko od mlađih ljudi nije znao za tu lokantu. Na kraju smo našli jednog koji je znao: - Da ste mi vi zdravo i živi, ali Džan- su ne radi od kako je rahmetli Ahmet-usta preselio. Tu ti je sinko već pet godina prodavnica tekstila. - pokazao nam je na radnju oko koje smo se vrtjeli gotovo sahat. - Opet Hodžino maslo. - složismo se, već naviknuti da nas Hodža ne popušta. - A gdje ima najbolji tandr kebab? - bili smo uporni da baš to jedemo ovdje i to baš tandr kebab. - Na vrh čaršije u lokanti “Aksaraj”. Tamo je najbolji. - rekoše složno nekoliko ljudi, koji su se okupili oko nas kao na čudilo. Otišli smo nazad pješke i lahko našli lokantu “Aksaraj”. Sjeli smo zadovoljni i konobar je odmah prišao. Nabrojao nam je sva jela koja imaju, ali ne i tandr ke- vjerovao da to ima neke veze sa Nasru- njaju. bab. din-hodžom. Nakon šetnje htjeli smo se vratiti - Dajte nam dva dobra tandr kebaba. Išli smo lagahno popločanom stazom do džamije, ali je odjednom udario ta- - naručismo smatrajući da je slučajno is- kroz mezarje prema širom otvorenoj že- kav pljusak da nismo mogli pomoliti pustio to jelo. ljeznoj kapiji (bar nam se tako činilo), nos ispod strehe, a kamoli doći do - Nemamo tandr kebab. - dodao je koja vodi ravno prema džamiji. Htjeli džamije. Već smo povjerovali da nas hladno. smo klanjati zijaret-namaz prije nego na- je Hodža uhvatio u pilanu i da nas - Nemate trenutno, ili? stavimo put. Dok smo hodali prema kapi- neće skoro popustiti. Kad je malo pre- - Ne, mi uopšte ne držimo tandr ke- ji, pričao sam Tuncay-beyu ovaj događaj stalo, dotrčasmo do džamije koja je bab. - nastavio je mrtav hladan. sa Ćazim-beyom i smijali se toj simpatič- sada bila otvorena i nekoliko safova - Hodža nas još uvijek drži u pilani. - noj “šali” Nasrudin-hodže. ljudi je sjedelo čekajući ezan. Pridru- zgledasmo se, već naviknuti na Hodžine Ali, kada smo došli tačno do kapije, žili smo se. Pogledao sam naokolo i šale. zastali smo zapanjeni. Kapija je bila za- zabezeknuto posmataro starce poreda- - A gdje ima? tvorena i to zaključana zahrđalim katan- ne u safove. Svi do jednog su bili sitni, - Ima na dnu čaršije u Lokanti “Sa- cem koji sigurno nije otvaran najmanje ne viši od 150 cm i ne teži od 50 kg. bah”. Tamo je dobar. stotinu godina. Svi su imali brade ili potpuno sijede Ionako nismo imali drugog posla. Je- - Jeste li vidjeli otvorenu kapiju, Tun- ili prosijede. Nekako su svi čudno liči- dino što nam je preostalo je dug put do cay-bey? - upitah zbunjeno. li na Nasrudin-hodžu. Izgledalo nam Istanbula. Lahko smo se slozili da pono- - Jesam, Džavid-bey, i ja sam zbu- je kao da su svi Nasrudin-hodže, a mi vo prošetamo do na dno čaršije. Brzo njen. - odgovori. zalutali u zemlju - staraca. smo našli lokantu „Sabah“, jer smo taj Kako se nama moglo učiniti da je ka- Akšehir je poznat i po najboljem tan- kvart već upoznali. Cirkus je bio u tome pija širom otvorena? Prasnuli smo u smi- dr kebapu u Turskoj. To je nešto kao lešo što je lokanta „Sabah“ bila preko puta jeh i pripisali to šali Nasrudin-hodže, na teletina. Normalno je da ćemo iskoristiti bivše lokante „Džansu“, odakle smo doš- naš račun. Sada smo se morali vratiti na- priliku da to probamo. Pitali smo gdje je li prije sahat vremena. Hodža nas još uvi- zad i zaobići čitavo mezarje, da bi došli najpoznatiji i najbolji tandr kebab u gra- jek voda gladne po svom gradu i ispituje samo nekoliko metara dalje iza ograde. du. Uputili su nas na dno čaršije u lokan- naše strpljenje. Ušli smo u lokantu. Nejse, otišli smo okolo do džamije. tu (restoran) “Cansu” (čita se: Džansu a - Držite li tandr kebap? A tamo, džamija zaključana. Opet znači živa voda) kod Ahmet-usta (maj- - Držimo i to najbolji u gradu. - odgo- hodžina šala? Nema veze, klanjat ćemo stor Ahmeta). Čija bi tada pamet mogla vori ponosno vlasnik. ispred na hasuri koja je bila slobodna. dokučiti da ću danas, sa jednom drugom - Dajte nam dva dobra. - rekosmo, za- Otišli smo i uzeli abdest. Kad tamo, ženom, Sarom Sabri, imati još jednu dovoljni konačno što je Hodža popustio. na hasuri klanja dvanaest momaka u dva kćerku baš sa imenom Džansu. Ovu sam - E, morat ćete sačekati jedan sahat, safa po šest. Nema mjesta niti za jednog slučajnost primjetio tek nakon pisanja tek je pristavljen. - dodade u nadi da ne- od nas. Opet hodžina šala, pomislismo. ovog putopisa. Da li ipak naša podsvijest ćemo odustati. Ma nije - ali liči. Otišli smo malo proše- može pročitati sudbinu, a da toga nismo - Hodža još nije završio sa nama, tati, pa ćemo se vratiti, dok momci kla- ni svjesni. To je Kader. izgleda. - smijali smo se stalnim sitnim

69 KULTURA podvalama koje nam Hodža „montira.“ - Ima li doner kebab? - predali smo se konačno. - Ima. - Imal li odmah? - Ima. - Ma daj donesi! - gotovo smo kri- knuli presjekavši ovo Hodžino vodanje izgladnjelih ljudi. Konobar nas čudno pogleda u smislu: “Šta im bi?” i ode po našu narudžbu. Preskočit ću još nekoliko sitnih zgoda koje nam je namjestio Nasru- din-hodža, počev od zgoda sa slanikom do neshvatljivih zgoda sa autom, ali smo jedva čekali da se završi ovaj zijaret dan. Nastavili smo prema Kutahiji. Ogro- mne plantaže trešanja se protežu sa obje strane ceste kojom smo prolazili. Svratili smo pored puta kod jednog prodavca koji - Eee, ove su taze! suprotnom kraju prodavnice. Pošao sam je prodavao tek nabrane trešnje iz ogro- Idemo dalje. Kutahija je čuvena po tamo i sa sjetom primijetio da je servis mne plantaže iza njegovih leđa. Svježe proizvodnji keramike i porcelana. Sve potpuno isti kao i servis koji smo koristi- su, to je sigurno, a jeftine i to je sigurno. džamije, turbeta, saraji u Turskoj i šire su li u Sarajevu i koji je nestao u vihoru rata. Gadno smo se prevarili. Cijena istih tre- ukrašeni umjetničkim rukotvorinama na- Odlučio sam da kupim taj servis, pa neka šanja je bila veća nego u Istanbulu. To stalim u Kutahiji tokom minulih stoljeća. košta šta košta. Cijena mi se učinila vrlo smo saznali tek kad smo platili. Kada Prošli smo kroz grad oko ponoći. Na niskom i ja sam dao svojih posljednjih smo ga pitali zašto, hladno nam je odgo- izlazu iz grada vidjeli smo nekoliko tvor- 2,500,000 lira da ga kupim. Dok mi je vorio: nica porcelana. momak pakovao servis, usput sam ga pi-

*ODVLOR8GUXŀ Ispred njih, pored tao koliko je taj servis u Istanbulu. Raču- HQMDJUDÓDQD ceste, ogromne tvor- nao sam da je mnogo skuplji od ovog u SRULMHNORPL]

6DQGŀDNDX

D X % ničke prodavnice tvornici. Na moje iznenađenje rekao mi L+ɒ*RGLQD,

,ɒ%URMɒ

-XQLJR porcelana i kerami- je da u Istanbulu košta oko 2,000,000

GLQHɒ,]OD]L

SHULRGLÏQR ke. Iako je bila po- lira. Dakle, mnogo jeftinije, a plus ga noć, sve prodavnice moram još furiti nekoliko stotina kilome- su bile širom otvore- tara. Ništa mi nije bilo jasno, ali smo i ne. Blještavilo ovih ovu šalu pripisali Hodži. E pa, ne može prodavnica me je porcelan biti više taze nego onaj u privuklo, te sam za- Istanbulu. Nisu trešnje. Sada sam već bio ustavio auto da pro- siguran da Ćazim-beyova priča ima os- budim Tuncay-beya nova. Dobro, i neka je, ali daj, Hodža, i da se zamijenimo u popusti nas više! Jedva sam čekao da vožnji. Ušli smo u prođe ponoć, nadajući se time i Hodžine jednu od njih. Blje- šale na naš račun. štavilo svjetla i lje- Stigao sam rano ujutro u Istanbul mr- pota keramičkih i tav umoran, malo od puta malo od Hodže. porcelanskih proi- Nisam imao snage da iznosim bilo šta iz zvoda nas zaslje- auta, ali sam odlučio da iznesem servis i pljuje. Kao da smo pokažem ga Nijazi. Mislim da će biti pri- ušli u draguljarnicu. jatno iznenađena kad ga vidi. Nijaza je Nevjerovatno šta bila budna. Očekivala me je. Unio sam ljudske ruke mogu paket i rekao: uobličiti od gline. - Hoćeš li otvoriti? U trenutku dok - Šta je to? sam ulazio na vrata - Otvori, vidjet ćeš. Iznenađenje. prodavnice, na oči Slegnula je ramenima i otvorila je. mi se nataknu jedan - Vidi isti naši tanjiri! – uzviknu ona.

www.gikoko.ba servis za ručavanje - Da! - rekao sam zadovoljan što je Džemala Bijediêa 185, tel: 033 455 333 koji je bio u potpuno iznenađenje uspjelo. - I uzeo sam ih samo

70 KULTURA vo, mogao bih je čak i prepoznati. Nada- lje, u pozadini, iznad hz. Mevlaninog turbeta iz bijelih paperjastih oblaka se izdvojio jedan pramičak i ubada pravo u vrh Turbeta. Ovog pramička, međutim, nema na fotografiji Tuncay-beya. Ova dva snimka su napravljena u razmaku od samo desetak sekundi. Pokazivao sam svima ovaj haos od snimaka. Pričao sam nekome ovo čudo, dok je moj sin Adis nešto radio na podu. Ne dižući glavu sa svoje elektronike, reče: - Jeste, jeste, znam ja za to! - Ma šta, bolan, znaš?! - izbrecnuh se. - Pa, mi smo učili u školi da ko god slika turbe Nasrudin-hodže, njemu se po- brkaju snimci. - Ma daj, ne lupetaj. - rekoh, koliko da ga otkačim. zato što su isti kao naši u Sarajevu. koje se ni ja ni Tuncay-bey uopšte ne sje- - Bogami, jeste! - dodade kćerka - Ama, isti su kao ovi naši u kuhinji! ćamo. Na jednoj od tih radnji, neposred- Elma, i mi smo u školi učili isto to. - reče začuđeno. no uz Tuncayevu figuru stoji svjetleća Sa nevjericom se zgledasmo. Čak i da - Ma daj, ne zezaj! - već sam bio reklama na kojoj je krupnim slovima na- jeste sve ovo stvar slučajnosti i prazno- uplašen mogućnošću da me Hodža toliko pisano “TUNCAY”. Zaista misteriozno. verja, suviše se toga poklapa da bismo nasamario. Mogu se složiti da je i to slučajnost, ali ostali ravnodušni, iako smo se otimali da - Evo da ti pokažem. - rekla je i doni- da se obojica ne sjećamo tog mjesta i te povjerujemo. Pitali smo i sina Enisa kad jela iste takve tanjire iz kuhinje. fotografije, to je bilo previše za razum. je došao iz škole. I on nam je hladno po- - Ovo je nemoguće! - rekoh zaprepa- Ali tu nije kraj. Iz Konje, sa terase hotela tvrdio priču i čak ispričao nekoliko doga- šten. imamo dvije čiste fotografije. Na jednoj đaja koji to potvrđuju. Troje djece, u tri - Četiri godine kako jedeš iz ovih ta- je Tuncay ispod betonske grede od nat- različita koledža uče iste stvari o Nasru- njira i ne znaš iz čega jedeš! - smijala se krivene terase Hotela, a u pozadini se din-hodžinim marifetlucima, a da ja o mojoj zaboravnosti. - Sjećaš li se da smo vidi turbe hz. Mevlane. Tu nema ništa tome pojma nisam imao. ih uzeli na Fatihu baš zato što su bili isti neobično. Međutim, na mojoj fotografiji I dan-danas, kada mi se dogodi slična kao naši u Sarajevu? na istom mjestu i u isto vrijeme (jer smo “nezgoda”, pomislim: “Ma da nije ovo - Hodža, dosta je više!! - Kriknuo ja i Tuncay samo zamijenili mjesta i sli- opet Hodžino maslo?” sam i smijao sam se grohotom ovoj novoj kali jedan drugog) jasno se vidi lik jedne Mi se ovakvim čudima u Turskoj više Hodžinoj podvali. Nijaza ni riječi nije ra- lijepe žene plave kose koja leži u gredi ne čudimo. Čudo bi bilo samo - da nema zumjela šta sam rekao. Kakav sad hodža? iznad moje glave. Kada bih je vidio uži- čuda. u Sutra sam joj na tenane ispričao događaje sa Nasrudin-hodžom. Hajd, neka je. Nek se bar završilo to sa Hodžom, pa makar me i koštalo. Sve je u suštini bilo beza- zleno. Bar sam tada tako mislio. Dao sam da se urade slike sa puta, po- što sam bio istrošio čitav film. Brzo su bile gotove. Međutim, dobili smo samo nekoliko fotografija. Čudno kako nisu uspjele. Do sada nisam imao problema sa fotoaparatom. No, čudo je tek dolazilo. Slike koje sam dobio su bile neobične - pomiješane. Na jednoj fotografiji su pomiješane tri scene: neka ulica, neka mlada u vjen- čanici i dio turbeta Nasrudin-hodže. Na ostalima je bilo slično. Na jednoj od fotografija se vidi Tuncay-bey, vjerovatno snimak koji sam ja napravio. U njegovoj pozadini je neka ulica u noći sa radnjama

71 KULTURA ZASJEDA oćima je Omerbegovica, kojoj najnaseljenija u srezu, sa sedamnaest sela, san ne šćaše na oči nikako, slu- sa puno trgovačkih radnji, kafana, vodeni- Nšala huku pomahnitale Bistrice. ca, sa školom, pekarom, valjaonicom, kro- A ujutro kad bi ustala i umornih očiju po- jačkom radnjom i svim ostalim što imaju gledala sa čardaka tu nabujalu, pobješ- manje kasabe. Bistrica je tada bila prvo njelu rijeku, učinilo bi joj se da je mutna naseljeno mjesto u sjevernom dijelu Crne i krvava. Ne vjerujući svojim očima, dr- Gore koje je dobilo struju, i to baš Omerbe- žala je da to crvenilo koje joj je zadavalo govom zaslugom. posebnu brigu i ledilo ožičicu, dolazi od Kada propade stara Jugoslavija, okupa- lišća rujevine koja se kruni sa grmlja na- cione snage podijeliše njenu teritoriju. Tali- čičkanog na liticama Đalovića klisure, janima pripade Crna Gora i Kosmet. Vla- odakle su noću izvirale i one strašne pje- dali su kao što vladaju svi okupatori, po sme pune jezovitog straha. Poslije neko- onoj narodnoj „zavadi pa vladaj“, perfidno liko dubokih uzdaha, spustila bi pogled proizvodeći i koristeći mržnju između pra- na žute jerebasme popadale u zelenoj voslavnog i muslimanskog življa. Bilo je to otavi, punoj rose, i nikako ne bi izdržala vrijeme bezvlašća i masovonog terora sa da koju ne pokupi svojim gospodskim svih strana, paljevina, pljački, klanja i ubi- n Piše: Bešir LJUŠKOVIĆ rukama. Bila je prava hanuma stasom i janja. Vrijeme lišeno svih moralnih normi. držanjem. Njoj kao da je i sami Bog pre- Sve što je bilo ljudsko i civilizacijsko preko dodredio da bude begovica prije nego je noći je nestalo, razoreno najgorom mr- vjeri obećanje i pogazi datu riječ. Nije to napustila svoje Dizdareviće i Holuje i žnjom. išlo uz njegov obraz i ugled kuće Hadži- uda se u Boturiće u čuvenu kuću Hadži- U predvečerje septembra četrdeset i begovića, ali i njegova tvrdoglavost malo begovića. A kad naiđe ono zlo vrijeme, prve, pred Omerbegov čardak pobodoše pokaza lice. Omerbeg se te noći silno tru- kada je svaka sljedeća noć bila crnja i kr- se dva karabinjera i terdžuman. Doniješe dio da zaspe, ali mu se nije dalo. A kad vavija, iz nje sinu neka pritajena iskra i mu poruku da ga zovu okupacione vlasti, rano ujutro ugleda osmogodišnjeg sina uli joj snagu da se kao najhrabriji čovjek kao uglednog domaćina i koljenovića, Jupa kako je neuobičajeno rano ustao, bori sa tim zlom. istaknutog prvaka, na razgovor o situaciji nešto ga presječe. Oblak brige nadvi mu Omerbeg je bio pravi izdanak poznate među zavađenim narodom. Zebnja se se nad glavu, poče ga pritiskati. kuće Hadžibegovića. Visok, koštunjav, uvuče u Omerbegov dom. Prvo se primi- Sunce se tek pomanjalo iznad Crvenja- naočit i posebno rječit, iako je mnogo više jeti na bijelom Omerbegovom licu. Za če i Radojeve glave i sa jutarnjom sveži- znao nego što je govorio. Zahvaljujući jednu noć patamnje i promijeni se. Nurija nom ulazilo kroz Omeragin prozor, kad mu svom autoritetu i ugledu bio je u dva man- ga je molila da ne ide na taj razgovor ili Nurija, sva podbuhla u licu, donese rahatlo- data predsjednik opštine Savino polje, da- da ga makar odloži; da ne ide preko Vla- kum i kahvu. Begovica je cijele te noći pre- našnja Bistrica, koja je u to vrijeme bila ha, nikako. Omerbeg nije mogao da izne- sjedela na sedžadi u svojoj sobi, uzdisala i

72 KULTURA otpuhivala, čekajući da pukne zora, da se izgubi tamnina noći, ali zbog svega što je naslućivala, nije se radovala svjetlosti novog dana. Još uvijek, mirne ruke, Omerbeg prihvati fildžan. Drhtavim kratkim pogledom osmotri Nuriju, primijetivši promjene na njenom licu. Bilo je u tom pogledu svega upleteno: dostojanstva, vjere, nade, pra- štanja a možda i oprašatanja. Smirenim ti- him glasom zamoli begovicu da mu donese svječanu odježdu. Želio je da se opremi kako dolikuje njegovom imenu i ugledu. Ispred čardaka ispratiše ga begovica Nurija i najmlađi sin Jupo. Prije nego se pope na konja pomilova Jupa po kosi i ostavi mu na čelo jedan očinski poljubac. Nekoliko puta se Omerbeg okretao na đogatu i gledao kako mu Nurija i Jupo, ispred čardaka, mašu. Primijeti kako Nurija šamijom briše suze. Malo prije izlaska na vrh Vlaha siđe sa nim hodom, da ne naudi svom gospodaru, sam na svom đogatu. đogata na čuvenu Dugačku česmu, koju konj se približavao Krivačama. Povremeno Kad đogat, krvave grive, stiže pred niko nije mogao da razmine a da se na njoj bi uzdigao glavu odpuhujući kroz široke Omerbegov čardak, svima bi jasno da će ih ne osvježi i napije hladne vode. Sjede na nozdrve, hitro strižući nemirnim ušima kri- on odvesti tačno do onog grma iz koga su ivicu korita i zagleda se u biserne mehuriće stalnomaveno nebo vedrog dana. Sa desne zapucale katilske puške. Nađoše ga ljudi u koje je voda pravila padajući sa česme. Po- strane puta bila je sitnija gusta šuma, a sa urvini podno te strašne stmine. Pored tijela gleda na Rizvanovića aršlame, koje su bile lijeve, naspram krivačkih livada, urvina nađoše crnogorski kolaš, koga je Omerbeg oslikane žutim i crvenim lišćem. To ga vra- koja se spuštala sve do potoka. Jedva držeći dobio na poklon od jednog bliskog rođaka, ti u doba djetinjstva i ranu mladost, u vrije- se u sedlu na tom uzanom, strmom, od koji je bio perjanik kralja Nikole. Omerbe- me rahatluka i sreće. Sjeti se i nekih belaj- konjskih kopita izlokanom putu, Omerbe- ga su istog dana ukopali na mezarju Bego- luka, kad je pao sa jedne od tih aršlama, gu se odvijao pravi košmar u glavi. Na vića u Rasovu. Njegov mezar merhametom onesvijestio se i brzo došao sebi, umiven svaku pomisao kako da pomogne zavađe- svoji Begoviće i Hadžibegoviće. mekom rukom lijepe Rizvanovićeve kćer- nom narodu, presjeklo bi ga pitanje, da li to Ostadoše šestoro nejake djece da stasa- ke, čiji slatki osmjeh, rascvjetan nad njego- Talijani zaista iskreno žele. Davio se u usta- vaju sa dubokim tragom na duši i sa klju- vim licem, nikada nije zaboravio. Pameti jalom vremenu ljudskog sljepila i umne čem sreće u babovom mezaru, pod brižnim mu dođe i kako je prvi put u životu bio ne- neviđelice, kada je ljudska glava bila jefti- okom begovice, vječno zarobljene u bjeli- srećan kada se ona udala. Uzdahnu dubo- nija od pregrš brašna. Tada se Omerbeg nu Boturićkih breza. Brzih dana, poslije ko, kao da hoće svu tu jed da izbaci iz gru- sjeti one Njegoševe: Ko će vjetar ludi zauz- toga što je snađe, zabrinuta begovica se do- di, ustade i uhvati konja za uzdu. Pomilova dati? Ko l’ pučini zabranit kipjeti? govori sa jednom sposobnom i pouzdanom ga po vratu i grivi i taman kad se spremao Odjeknuše pucnji iz zasjede. Jeka se rođakom da joj odvede djecu u Rožaje, na da uvuče nogu u uzengiju, đogat poskoči, prolomi niz potok ka Bogazu i rasovskoj sigurno. Plašila se da ih ne zadesi očeva poče da se propinje na zadnje noge, a pred- ravnici. Đogat skoči i kao da zbaci Omer- sudbina. Na ispraćaju obeća da će im se njom udari u zemlju. Kao da prvi put nije bega sa sebe. Kad osjeti da mu sjedlo nika- brzo pridružiti. Znala je šta je čeka, ali bilo želeo da primi gospodara u sedlo. Omerbeg da nije bilo praznije i da nema gospodareve joj se teško odvojiti od čardaka. ga jedva smiri. Životinje imaju čudnu moć ruke na njegovoj grivi, okrenu se kao u na- Ne prođe ni mjesec dana od Omerbe- da nekim svojim čulima osjete nesreću. rodnim pjesmama i punim kasom poleće gove pogibije, a u Boturiće zapuca od svu- Zbog tog čudnog nemira koji kraj če- uz Vlah put Boturića. Prije nego će Omer- kud. Nurija se, za spas glave i one dje- sme uhvati đogata, Omerbegu se još jedan beg sletjeti s konja, poleće njegov crveni ce, krišom uputi staroj prijateljskoj kući crni oblak brige nadvi nad glavom, zaiskri fes. Letio je prema nebu kao „crveni pe- Terzića na Grab. Taman što je sakriše na zloslutom. Od toga mu nasta nevrijeme u tao“. Titrao na jesenjem lahoru iznad pro- tavan, napuni se kuća nezvanim gostima. glavi. Čim prođe vrh Vlaha i poče da se valije ka potoku dok ne pade u vodu zajed- Cijelu noć se, šćućurena, naslušala svega i spušta prema Bogazu, osjeti neki nemir i no sa opalim lišćem. Pričalo se, poslije, da svačega. Kad se sutradan kuća isprazni, is- nespokojstvo kao da je u drugom vilajetu. je cijelu heftu tim potokom tekla crvena cijeđena od straha, muke i povraćanja, uz Pogleda napremase u Žutojevičko brdo, a u voda i bojila Boljansku rijeku i Lim. Tu, pomoć neke Terzićke, prebaci se preko šu- vid mu se upleka jato nekih crnih ptičurina, ispod Vlaha, pored zaseoka Krivača, u sim- movite Vranjice u Holuje kod svojih. koje odletješe prema Franca mahali. Dole bolici njihovih imena, đe se sretoše đavo i Dva dana kasnije javiše joj da je Omer- od Bogaza prema Limu prostrla se rasov- nečovjek, oslobodi se Omerbegova duša begov čardak spaljen od temelja do krova. ska ravnica, kao zelena dolama išarana ba- zla. Nečovjeku je trebalo društvo „i hra- Ni laste se nemogahu gdje vratiti. Ostadoše ščama jesenjih boja. Pažljivim, laga- brost čopora“, a Omerbeg je bio potpuno pod tuđom strehom. u

73 KULTURA VASIKA ad Lagatorima se naoblačilo i onim najbližim koji ostaju u svom mjestu čini se kao da je razvrgnut crni da žive bez svojih najrođenijih. Njorgan pokrivši selo da u tišini Djeca i žene skriveno se raduju što je spava. Oblaci tmasti kovitlaju, jure se po došla vasika, što će odseliti, jer su uvjere- nebeskom prostoru, sudaraju i lome se. ni da će bolje živjeti u tuđoj zemlji, u toj Tama se zavila crnom plašću, jeza puno hvaljenoj i obećenoj državi Turskoj. obuzela sva živa bića. Nešto se strašno Nadaju se oni lagodnijem životu, oslobo- naslućuje, zbiva. Psi gazde Alije u Čairu dit će se teških seoskih poslova: žetve, vr- zavijaju i žalno cvile kao da ih vuci rastr- šidbe i slično, a djeca čobanskih obaveza. zaju. Cika zavijanja pasa odliježe selom Oštroumni i snalažljivi sin Alije Rah- Lagatora, rekao bi čovjek, dolazi kija- man na vijest o vasici, odmah se dade na metski dan. Slučajni prolaznici zastanu, svoj omiljeni hobi-trgovanje odnosno pro- oslušnu i uzdahnu pa u sebi promrmljaju daje imanja i drugog pokućanstva. Žuri- „Na hair da bog okrene, ovo nije dobro ni lo mu se da što prije proda što se prodati za ovu kuću ni za komšiluk.“ može, jer u vasici je bio naznačen rok do Naiđe pored kuće gatara Emra, osluš- kada treba iseliti se iz Crne Gore. Jedino nu zavijanje, cvilenje pasa pa brže bolje n Piše: Prof. Reho RAMČILOVIĆ na njegovom licu blista neko očarano za- svrnu u prvu susjednu kuću da popriča šta dovoljstvo, pritajna nada u bolje sjutra za je čula i uzgred da popije kahvu. Sjedne razliku od njegove braće u toj čuvenoj dr- Emra na ukazano mjesto, otpunu, zakolu- Alijini sinovci: Muslija, Bido i Salko. žavi. Uvijek je u pokretu, muhabeti sa lju- ta očima po sobi pa počne besjediti „Vala Svjesni su oni nastale situacije da će im dima, trguje, procejenjuje imanje, planira Bido prođoh sada kroz Alijin Čair, eh što biti vrlo teško opstati u svom selu Lagato- kakao da osnuje neku bolju budućnost. oni đavolji psi urlahu, kao da su na vatru rima da žive bez najrođenijih i najmilijih. Prvo ponudi krajnje i što dalje njive, bačeni.“ Poštovali su oni amidžu Aliju, kao da im pašnjake i gajeve od kuće u Golom Brdu, Baci Emra još jednom pogled po unu- je bio otac, a on ih je pazio, savjetovao i Zekanovu i Hranču. trašnjosti sobe pa kroz zube prozbori: štitio, pošto ih je otac Delija odavno osta- Poslednje što isturi na prodaju je glav- “Boga mi neće na dobro izać, sve su be- vio odselivši sa još dva druga sina u Ple- no imanje u Čairu, okutnjica sa kućom i šare od ovih pasa.“ Domaćin znajući ga- ninbabe u Srbiju. drugo pokućanstvo u Lagatorima, selu taru, nasmija se, a uz njega i ostali članovi Useli se u srcima i dušama tuga, očaj jednim od najljepših u gornjem Bihoru. porodice, pa joj se obrati: „Slušaj Emra, i neizvjesnost onih koji uskoro odlaze iz Zainteresovane kupce odmah nađe i samo da te više nijesam čuo da proričeš nečiju rodnog kraja, toplog zavičaja, napuštajući njemu znanim trikovima dobro je unovčio sudbinu, jer samo Allah dragi zna šta će i svoja ognjišta, a bogme nije ništa lakše ni sve što je ponudio. Kupci su uglavnom kako će biti.“ Shvati gatara da tu više nema mjesta priči, ustade i ode mrmljajući – dobro, dobro ćutat ću, ali nešto se toj porodici hoće desiti. Ode ona bez pozdrava, malo i na- ljućena, mahajući rukama. No, gle čuda, ne prođe ni hefta dana, ču se haber stigla vasika za svu Alijinu porodicu iz Beograda zvana „Rankovićka“ da se sele za Tursku. Taj glas razlijeđe se selom i širim krajem kao ono grom u pla- ninu kada njače zagrmi i odjekne prosti- rajući se brdima, šumama i nepreglednim poljima Bihora. Komšije, rođaci i bližnji prijatelji u čudu se dadoše prosto ne vjerujući da je to istina. Na tu iznenadnu vijest o vasici mnogi se rastužiše, zabrinuše a posebno

74 KULTURA bili najbliže komšije, rođaci koji su mu vjerovali prilikom pogodbe. Kupiše oni to veliko imanje Alije Ramčilovića po svojoj želji i meraku, te uredno i na vrijeme uredno isplatiše. Na kraju rasproda Rahman stotine grla sitne stoke, tri konja, dva samareća i jednog sedlenika, zatim tri para volova i oko četrdeset grla krupne stoke. Zado- voljan trgovinom broji i naslaže novac u svoju škrinju, ubjeđuje oca i braću da je dobro odradio čak i više no što se nadao. U kući je kao u pčelinjoj košnici, ništa se ne radi, koliko da se ne valja, jedni ulaze, drugi izlaze. Djeca radosno se igraju po oboru, srećna što ih stariji ne primora- vaju da rade, čuvaju stoku i slično, osjeća- dalo da ta vasika stigne do njihovih ruku, i ponese sa sobom u tuđu zemlju kao dra- ju se slobodno kao ptice u gori koje troše valjda se negdje u putu izgubila i nikako gulje koje će brižno čuvati u svom okrilju. vrijeme leteći s jednog brda na drugo. da ih obraduje, a kako su je željno isčeki- Sutradan. Ranom zorom, obišao je Avlijom se širi prijatan, omamljiv mi- vali ko ono majka sina jedinca kad čeka mezarja svojih najbližih, mnoge popravio, ris variva, birijana, pita, harčalija i gurabi- iz vojske. Nikako da ih ogrije to proljeć- natpise ponovio i očistio, a onda sjeo uz ja koje se spremaju, peku, služe gostima, no sunce, zaklonjeno teškim, vlažnim i nišane i izučio El-Fatihu za njihovu dušu komšijama što dolaze da ih zadnji put se- tamnim oblacima, ama baš nikako da se i zatražio oprost što mora da ih ostavi lame, halale se sa mnogobrojnom porodi- provedri. Bogu na amanet i svojim sinovcima na com koja se sprema na dalek put. Istina da je Alija sa sinovima iz La- održavanje. Sva ova zbivanja krišom prati starac gatora s početka šezdesetih godina dva- O, kako boli rastanaka od svojih naj- Alija, ublijedio kao mrtvac ili bolje rečeno desetog vijeka toliko bio zaimao, da se u bližih, od rodne grude i mezarja najrođe- kao brašnjavi vodeničar. Rijetko šta pro- kraju govorilo – „više Alija ima žita i dru- nijih, srce se cijepa, duša jeca dok oči tu govori, osmijeh nestao sa izboranog lica, a gog bogastva no Zemljoradnička zadruga tugu nemogu da sakriju a suze liju kao u svakoj bori urezane su brazde njegovog iz Petnjice.“ Koliko je samo siromašnih najače kapi kiše u proljeću. imanja koje je redovno i marljivo obrađi- porodica pomogao, podigao i nahranio, a Glas, nekako se sam ote iz grudi pola- vao, a sada ih eto zauvijek ostavlja. daljnjih i bližnjih odiva darovao, komšija- znika i odliježe okolinom, eh ta prokleta Bio je Alija poznat u svom kraju po ma pripomogao u nevolji, samo dragi Bog vasika ta „Rankovićka“ što nama srce ras- mnogim mudrim pričama, šalama, veseloj zna. On je imao tu lijepu narav, osobinu poluti, što rastavi najbliže porodice. naravi, no sve je to odlepršalo negdje da- da se ne hvali, ne priča kad nekom prite- Čudo se zaista i desi, brzo se rasprši leko, a zadržao se samo obrus uvenulog kne u nevolji. čuvena imovina Alije iz Gornjeg Bihora, lika na kojem se nastanila tuga, bol i očaj Najstariji sin Mahmut ucrnio kao ga- za tren nestade one ljepote, onog mala i za rodnim krajem. On skoro ništa ne jede, vran, izgubio se, promijenio lik, ne može radosti u Čairu. Sve je postalo prazno, rade popije vode, a voda je do same njego- želja da te prođe od njega, a kako je on gluho, nestvarno. Muk i tišina caruju na ve kuće, čuvene „sa krša“ koju je koristila samo znao da zagudi uz gusle, da zapjeva njegovom, već sada prodatom i tužom cijela mahala plemena Ramčilovića, jer je kraišnice i druge pjesme koje je sam osmi- imanju, samo po neki gavran nadleti i po- čista, bistra kao suza, a posebno ljeti pit- šljavao. Žao mu je što više neće obrađiva- remeti tu tišinu, grakne i vine se u tmaste, ka i hladna. Duhan ne puši nego ga jede i ti svoje imanje, gajiti voćke, navodnjavati sive oblake koji propuste po koju kap to rezani mostraski zvani kotroban-svila. ih, a uređivao ih je i dotjerivao kao da su hladne kiše nailazeći od Hodrovice. Dim se iz njegove cigare vije oko ušiju to bila djeca. Sam je napravio na imanju Ne čuje se više bukanje ugojenih biko- kao da je vatra naložena, gubeći se u pra- ustavu, močilo i kao da mu je trebala voda va po pašnjacima ravni, rika krava, bleja- menov, iščezavajući u visine mutnog neba za plavljenje, imao ju je gotovu. Koliko nje ovaca niti meketanje koza. Umuknuo koji nagovještava olujnu kišu. je samo krčevina, osornih njiva pretvo- je lavež psa Balova, koji je vjerno služio i Komšije i rođaci, već na glas razmiš- rio u plodnu zemlju, krčeći, obrađujući čuvao gazdi kuću i mal, predosjećao je on ljaju, vala kad Aliji ne bi žao ovoliki mal ih i danju i noću. Pri, polasku još jednom da se bliži kraj, a u njegovim mutnim oči- da ostavi, ovoliko bogastvo, sermiju, Bo- obišao je svaki kutak imanja izmilovao ma uoči se poneka suza da sklizne, valjda gami da i nama dođe ta vražja vasika i mi ga suznim, sjetnim očima i pozdravljao shvata da će koliko sjutra postati lutalica. bi smo pošli za Tursku. Mi u odnosu na sa kao sa živim bićima. Posjetio je zadnji Dok je trajalo spremanje za selidbu Aliju, ne bismo imali za čim da žalimo, a put i svoje mlinove, vodenice na pjenuša- po kući i avliji, ništa se nije radilo, samo što, kurtalisali bi se ove zlehude zemlje, voj rijeci Popči ispod gordog Kofilenika, se besjedilo o raznim događajima, o pito- ovog teškog života na selu, a kada sve sa- upijao je svako mjesto, travku, mlinski ka- mom selu Lagatoru, o Gornjem Bihoru i bereš koristi je malo. men, čeketalo, mušnjak i svaku neravninu njegovim znamenitostima, ponekada se Ovakvo razmišljenje naročito su imali i poru na tahti kojom su pokrivene vode- priča proširi i o Turskoj kao nadi za bolji Alijini sinovci, ali nažalost njima se nije nice. Želi Mašo da sve to odjednom zagrli život onih koji njoj odlaze.

75 KULTURA Konačno, osvanu sudbonosni dvade- seti jun 1964.g. kada je utvrđen rok za polazak, za napuštanje kućnog praga, ognjišta Gornjeg Bihora. Priroda se razbjesnila, sve je u cvatu, zelenilu i sjaju, kruške i jabuke dobro su zavezale, šljive pune gubavica, te mi djeca od njih imali smo vajde, jeli smo ih kao da su zrele šljive. Ašlame su već dobro zarudjele, slatke su i sočne a one su uvijek bile prva radost i voće koje se jelo u ovom kraju. Ljeto zakucalo, a čudo se preko noći desi, na- padao snijeg, grane voća i ostalog drveća povilo se do zemlje kao da i one plaču, trava povaljena šuti pod snijegom čeka- jući prve kosce. Turska, ta čuvena zemlja po boga- jati i činiti topli dom je njihova majka Oko Alijine kuće masa naroda, sve stvu, raskoši i sjaju Kapali-čaršije nikog Zuhra , koja je ostala uz svoje sinove da vrvi kao u mravinjaku, narod se okupio ne ostavlja ravnodušnim, pa ni Gornjobi- ih podiđe, brine o njima i štiti od raznih ne smeta im to nevrijeme, došli da isprate horce. O, dali će te raskoši i sjaj dosegnu- nastraja kada je najteže. veliku i brojnu familiju za Tursku. Oni ti i do Alijine familije? Možda, nada je tu U najgorim trenucima i iskušenjima poslednji put žele da se sa njima pozdra- samo da ih ne iznevjeri. majka ih je bodrila: „Sinovi moji, ostali ve, oproste, požele srećan i dalek im put. Alijini sinovci, Muslija sa braćom, ste sami, siročad ste od više ruku, ali ne Iz tog neopisivog vrvenja, žagora izdvo- ne izlaze iz kuće, pomažu u spremanju, predajte se, jer se samo radom, pravdom je se uzdaci, glasovi: Bože pomozi, ove pakovanju stvari za selidbu. Dok pakuju i saboritošću uspjet će te u životu“. Tako tuge, ovog bolnog rastanka od rodne potrepštine, zalijevaju suzama, i ako ih je i bilo. kuće i svojih brastvenika i komšija, od na brzinu potru želeći da sakriju tu tugu Najmlađi sin Salko, uz glasno raz- kućnog praga i zavičaja. i bol za svojima. Na čas se i osmjehne, mišljanje obrati se majci: - Bože majko, Preovladaše glasovi: oprosti, halali, osokole, ali stvarnost ih brzo vrati oča- što je Božja sudbina, da ostanemo u La- javi se, piši, hoću, a onda odjednom plač ju i žalu za neizbježnim rastankom od gatorime bez najbližih, najprije bez oca vrisak, brate, što ode, što nas ostavi, se- najbližih. Svjesni su da će teško živjeti u i dva brata a sada i bez amidže i bratu- stro, da te još jednom vidim i zagrlim i rodnom selu bez amidže i bratučeda, bez čeda. Majci potekoše vrele suze, duboko tako sve do u beskrajnost. prave bratske ljubavi i sigurnosti koje su uzdahnu a glas se ote – Bog će nas vidjeti Poslije dugog opraštanja, pozdravlja- imali. i pomoći će nam. Daj Bože, kroz plač i nja i praćenja, poče se odpučavati gomila Jedina ljubav koja će ih iskreno gri- uzdah čuše se glasovi njenih sinova. po gomila od kuće oko koje se širi žamor i šarenilo od ljudskih figura. Prvo se odli- jepi karavan konja na kojima je natovarena parta a za njima ljudi koji paze da što ne padne, oteže se ova kolona do rijeke Popče osojem pa sve do Kutnjeg Brda. Kasnije se otisnuše gomile žena i djece sva upla- kana sa pogledima prema rodnoj kući, a za njima uporni pratioci koji poslednji put idu sa njima i za koji tren, tamo na trpeškom brdu će se odvojiti, rastaviti zauvijek. Svi se još jednom međusob- no grle, ljube, halaljuju, dok su im obrazi kvasni natoplje- ni toplim suzama, zacrvenje- li se kao najzrelije jagode u Alijinoj bašti. Na posljetku krenuše i najstariji iz poro-

76 KULTURA dice, uglavnom sinovi Alije, a nebo nad njima mutno, navalilo se na sada napu- štenom imanju i kućom, olovnim crnim oblacima iz kojih lije kiša. Pratioci koji tužno posmatraju ovaj odlazak konstato- vaše: “Evo i nebo plače za ovom porodicom koja napušta vjekovno ognjište, što se negdje izgubi u dalekoj tuđini. “Kolo- na neprekidna ali tiha i pokorna kreće se od lijeve strane Popče pa uzduž cijelim selom Lagatora do Trpezi, gledajući sa strane izgleda kao crn, svileni gajtan da se razvuku selom. Gazda Alija još ne izlazi iz rodne kuće, posmatra svaki ćošak , detalj u njoj, ljubi ih i šapuće nešto samom sebi, vjerovatno traži oprost od svakog deta- lja, mjesta svoje kuće. Na kraju kleknu, spusti se lagano i nježno kao da se pla- narod, žele još jednom da se pozdrave i se porazgovaram, našalim, posavjetujem, ši da nešto ne povrijedi, miluje rukama isprate porodicu Ramčilović. a ti si primjer i uzor petnjičkom džematu vrata, prag, zalijeva ih krupnim i toplim Masi naroda pridruži se gazda Alija i brastvu, a ja te evo napuštam, oprosti suzama dok očima upija i namanji detalj, sa sinovcem Salkom, sjede na samom molim te, dragi brate. najmanju sitnicu koju želi kao vječnu us- brdu, otpuhnu od umora i skrhanog bola Pratioci ih silom rastaviše i Maša pomenu ponijeti sa sobom u tuđinu. Tre- a pogled mu sam polete k rodnoj kući smjestiše u njegovo mjesto, a on glas pu- ba mu preći preko kućnog praga, a on po- koja izgledaše nevesela, usamljena kao stio odliježe unutrašnjost pošte, dok brat stao visok, nema snage, koljena klecaju, napuštena siročad. Dok uzima poslednju Bido sio na samom putu, i govori: „Zašto noge mu drhte, srce kuca hoće da iskoči, želju svog zavičaja, krupne suze gurnu braćo, zašto odoste, što nas ostaviste?“ tuga ga je obuzela. niz izborano, preblijedo lice, a on ih više Zamaknu pošta krivinama prema Prisutni ga posmatraju, plaču, žao im i ne krije, a jecaj u duši sve više se čuje. Kalici, izgubi se iz vida, a na mjestu ra- je dobrog, mudrog komšije koji ih napu- Najednom začu se pisak sirene pošte stanka ostaše uplakani i skrhani od bola i šta iz rodnih Lagatora. Ču se iz gomile koja će ih prevesti do Raške u Srbiju, a tuge Delijini sinovi, kao posljednji svje- jasan glas - hajde Aljo, hajde sokole, uvi- onda vozom ka Skoplju i ko zna kako do doci da se ovdje desio veliki događaj, jek si bio hrabar, čvrst i odvažan, porodi- Turske, da je vrijeme za ukrcavanje i po- rastanak s braćom. Dugo su mi bili uprti ca ti je već stigla na Kutnje Brdo i čeka lazak.Tiho, i nevoljno uđoše prvo žene sa pogledi prema Kalici, ne bi li još jednom te. On ih toplo i žalosno pogleda pa im djecom, malo kasnije i stariji na čelu sa vidjeli vozilo koje im odvozi najbliže, a odgovori: “Braćo moja, prijatelji, komši- Alijom te sinovi Rahman, Šaban i Meh- onda se na tren na zadnjoj okuki pojavi, je i rođaci, da znate samo, teže mi je ovaj med. dižući sa sobom oblak prašine i za navi- moj drveni, kutnji prag sada preći nego Plač i jecaj odjekuju Kutnjim Brdom, jek izčeznu u crnoj gomili borove šume. najveće brdo.“ žamor se čuje, vjetar ga prihvata i raznosi Poslije svake izgubljene nade, konačno Sinovac Salko priđe mu, uhvati ga po krošnjama bihorskog voća i dolinama Muslija i braća mu vratiše se svojoj kući, pod rame za ruku, odvoji ga od praga, a Lagatora. Sinovci Alije Muslija, Bido i porodici i dragoj majci Zuhri jedinoj lju- starac progovri: “Kućo moja, halali mi, Salko opraštaju se od najrođenijih, oči bavi i nadi koja će im koliko toliko činiti mnoge se nafake u te pojelo, halalite mi su mu mutne a suze se same kotrljaju život ljepšim. moje časno brastvo, prijatelji i komšije, a niz obraze. Više se bol, tuga ne skriva za Ostaše da se bore za život, podižu ja vama sve opraštam.“ svojima. porodicu, idući primjerom amidže Alije Idući selom prema Trpezima Aljo Vozač još jednom svirnu, dajući na da se samo napornim radom i poštenjem polako korača, zastajkuje i pogled baca znanje, sve je gotovo, kreće se na dale- može doći do uspjeha i boljeg života. Taj cijelim krajem, no najviše prema svom ki put. Neko od ukrcanih putnika zavika, su cilj postigli jer su uvijek bili uvaženi, Čairu i rodnoj kući. Upija svaki mogući a gdje je Mahmut nema ga ovamo? Svi poštovani u brastvu i širem kraju, ali bol detalj sa željom da ih urami i ponese sa baciše pogled oko pošte a on na zadnjim i tuga za braćom koja su odselila za Tur- sobom u tuđinu kao najdraže nešto. Uz- vratima vozila zagrlio se sa bratom Bi- sku i Makedoniju nikada ih nije napuštila dišući progovori: „Znaj sinovče, nema dom, opraštaju se, ali nikako da se raz- i ona će ih pratiti sve do groba. Gornjeg Bihora kao kraja cio svijet da dvoje, čvrsto se drže u zagrljaju, kao da Više sunce nije imalo onu svjetlost i obiđeš, evo ja nevoljno napuštam, eh ta hoće u vječnost. Plaču kao mala djeca i toplinu koju je imalo ranije, a posebno „Rankovića“ vasika što nama srce raspo- samo se čuju jecaji i ne baš jasne rije- kada bi prosulo prve zrake iznad Đuđa i lovi, što nama duše uze, što bi sebet da se či: “Oprosti brate, kako ću ja živjeti bez ogrijalo rodno Lagatore. Sada je postalo razdvojim. Na autobuskoj stanici Kutnje tebe, kako ću sjutra izaći na njivu, kre- sivo, blijedo, pa čak i hladno a kako li Brdo koje dijeli dva najljepša sela u Bi- nuti u Džamiju, a tebe da neme uz mene.“ će ih Sunce grijati u Tursku, samo Bog horu, Lagatore i Trpezi, okupio se veliki O, brate, a kako ću ja u tuđini, s kim da zna. u

77 KULTURA Svi moji strahovi Kad bih probala jednom da nabrojim po redu, ono što ne volim kod sebe, i smatram to manom, na prvom mjestu bili bi moji strahovi. A oni u meni postoje i katkad rastu, otkad znam za sebe.

e bih baš sigurno znala reći koji koja se naživo probada kroz uho. je od njih najstariji, a koji traje Poslije, isto tako drugo. A uvlači se Nnajduže. Znam samo da me usukana nit prirodne svile, podveže sa prate čitavo djetinjstvo i da su mi to isto malo voska i ostavlja jedno 3 centimetra. djetinjstvo izranjavili i okrnjili, koliko Sljedećih, bar 10 jutara nježno se su najteže znali i umjeli. provlači. Opet me niko ne bi uklonio i ja Mraka sam se bojala otkad znam za sam gledala djevojčice kako im crvene sebe. Nikakvo bolno iskustvo ne pamtim lica, dok stiskaju zube. To su one vezano za noćnu tminu, niko me nije hrabrije, ostale, većina, deru se iz sve gurnuo kroz vrata i ostavio vani u tami, snage. jer su me svi voljeli i štitili, ali strah je I onda, jednog dana, služe se bio tu, negdje duboko u meni. prevarom jer mi kažu da će bika samo Ovaj prvi, biće da je vezan za drugi, pogledati oblik i debljinu mojih ušiju. Ja za priče o priviđenjima, o vampirima i ne znam da su sve pripremili iza mojih prikazama, koje su se često pričale u leđa. Sad sam nemoćna kad me po dvije mojoj kući. Na sijelima, kad nam dođu ženske ruke čvrsto drže, kad mi uho rođaci i komšije. n Piše: Sabrija RAČIĆ - strašno trne zrela kopriva, a užasan bol Sijela su divna druženja na kojima HADŽIMURTEZIĆ od igle koja probada, izvlači mi vrisak se priča, smije, a nekad i zapjeva. I često do neba. krenu priče o priviđenjima, a stariji, čujem, pa su me nekoliko puta, na Bože, što mi ovo rade? izgleda, zaborave na nas najmlađe. prevaru, vodili jednom daljem rođaku, Ko da tražim minđuše? Uopšte ne pomisle koliku štetu nama daju Rašidu, da mi „diže koščice“ u Što me nisu pitali? mogu nanijeti. Jer, meni jesu. Vezala bih grlu, poslije kojih ću „bolje jesti“. Nikad to ne urade! te jezive priče sa prvim mrakom i onda Njegovi koščati prsti na mom nepcu, A razdire me bol od drugog uha, krv vrata prema predsoblju ne bih smjela pa ljutina nišadora, pa po dvije ruke curi niz vrat, a suze niz lice. Hoće li stati otvoriti. Neka je u njemu upaljeno koje me silom drže, jer se bacakam već jednom? svjetlo, tamo iza ulaznih je mrak. I rukama i nogama. Iako je taj visoki, tihi Poslije me hvale da sam junak, strašne utvare. Da me ko od starijih muškarac, ustvari bio prijatan i dobar donose čokoladu i šareni čibuk, a ja pošalje vani da donesem zaboravljenu čovjek, mrzila sam ga, kako nikad nikog samo hoću da me puste na miru, da se metlu ili što drugo, mislim da bi mi nisam mrzila. Ime nisam željela da mu odmorim, i zaspim ako uspijem. puklo srce. Ili bih poludjela. Srećom, čujem. Ali, bili su jači od mene! Sljedećih desetak dana mučenje se nisu me slali. A moja dobra majka je Iste te godine, a bila sam u šestoj, nastavlja. Svako jutro bolno mi povlače ustvari znala kakva i kolika strašljivica negdje u jesen, sve moje vršnjakinje kroz uho svilenu nit, mažu kremom, ali je njena najmlađa kćer. probušiše uši, da nakon desetak dana, se oba uha crvene, pa se stvara krasta, Ostali moji strahovi vezani su za kad se ranica zamladi, mogu uvući pa onda u noći ispada iz jednog svila i stvarna iskustva, svi odreda vrlo bolni, i zlatne minđušice i tako biti prave uho brzo zarasta. Poslije i drugo pa mi ostavili su ožiljke na mojoj duši mnogo djevojčice. Ako se nakitom gizdaju ne uspijevaju uvući minđušice. duže, nego što mi je trajalo djetinjstvo. njihove starije sestre, mogu i one. Nikada više neće prići mojim ušima. Polovinu od tih ožiljaka napravili su mi Možda bih se povela za drugaricama Srećom, tu je moj babo, on im neće dati. odrasli, čineći neke stvari za „moje i drage volje probušila uši, za jedne A ipak jesu probali još jednom, kad on dobro“, ne pitajući me hoću li ja to divne minđušice koje mi je kupila moja nije bio kod kuće. „dobro“. Sviđa li mi se to što mi čine? najstarija, da uši nije bušila moja bika. I Jači, pa su me savladali, a kad sam ja Boli li me? Štitio me je jedino moj babo. da nisam bila prisutna tom bolnom činu. od straha postala bijela kao kreč i skoro Jednu godinu pred školu, zaredaše mi, Uho se najprije dobro natrlja izgubila glas, zavriskala je naša skoro svaka dva mjeseca, temperatura i koprivom, a znamo kako ona peče. komšinica Munira: „Zaboga, puštajte to bolno grlo. Za doktora nisam htjela da Valjda i otrni, da se manje osjeti igla dijete. Vidite da će vam umrijeti. Đavo

78 KULTURA

vas odnio i sa minđušama“, pa me u čitavo djetinjstvo. To je strah od negdje kod Plava, u Crnoj Gori, dugim bijesu iščupala iz njihovih ruku, izvela u Karavlaha i od onog što oni učine djeci, tokom i ušćem u Drinu, na granici Srbije dvorište, umila me i dala kocku šećera. maloj naravno, koju uspiju ugrabiti kad i Bosne. Nikad joj ovo dobro nisam zaboravila. ih nađu same. Podalje od kuće ili kojim A ljeti, naš Lim se pretvara u vodeno I sve su ovo uradili kad moj otac nije zlom, na drumu. Kad ih u svojem mjestu carstvo za uživanje. Njegove obale su bio kod kuće. Nema šanse da bi im on zakolju, od njih prave sapune. Te jezive prepune više od tri mjeseca. Čak imamo dozvolio ovo kasapljenje. Ali, nažalost, priče svi smo znali, prepričavali ih i bili na dva mjesta uređene plaže. Najljepša i nije ga bilo u kući. sigurni da su stvarne. Malo je ko puna kupača je ona na ušću Mileševke, A naredna tri jutra moja bika mi sumnjao da su izmišljene. Da ih na a omiljeno mjesto za spuštanje na slijeva „stravu“. Da pokuša bar malo povratku iz našeg imanja, sa svojom šlaufima (od velikih automobilskih popraviti štetu koju su mi juče nanijeli. porodicom, nisam sretala, možda bih guma), za sve dobre plivače je preko Svi kažu kako je hairli ruke i da noćne ove priče zanemarila. Ali nisam mogla, puta Milicije. E, tu je, čini mi se, Lim more, strahovi, bezrazložni dječiji plač i jer su izgledali mrki, strašni, očiju iz najzeleniji i najljepši. A ruta spuštanja još koješta, budu nakon tog čina kao kojih sijevaju munje. Ja u životu nisam duga skoro 5 kilometara, sve do Zaluga, rukom odneseni. Srećom, ovog se puta srela zloslutnijih i strašnijih ljudi. I zato gdje ima virova opasnih po život, pa do ne bojim, pokriju me rumenim platnom, me je, jedan prolazak drumom od naših Stanjevina. Često je Lim znao da bika rastopi komad olova u kašici, pa Stanjevina do kuće, s najpustijom prevari, i to one hrabre i dobre plivače, i onda ono, rastopljeno cvrkne u činiji tačkom na Pačijem potoku, zamalo uzme poneku žrtvu. A to je za čitav grad vode nad mojom glavom. Kad mi platno koštao života. Toliko je strah od njih bio velika tuga, jer se redovno radilo o maknu s lica, bika mi daje tri kašike one golem. mladim ljudima. vode, malo umiva lice, ruke i noge, a A strah od vode, e to je posebna Na te gradske plaže ja uglavnom onda ona i majka tumače figure od priča. Kad kažem voda, mislim na nisam išla. Rijetko i sa sestrom. Lim rastopljenog olova. rijeku, tekuću vodu. A naš gradić bogat sam voljela, bio je divan, onako širok i Slijevanje „strave“ možda me jeste je sa te strane, jer ima dvije: Mileševku zelen, ali sam se bojala njegove dubine i malo smirilo, ali su moji strahovi i dalje i Lim. brzaka. I nisam ni probala da u njemu ostajali. Mileševka je manja, divlja rijeka u učim plivati. Kad mi je prošla sedma, pa Poslije ovoga, nisu mi više nikad proljeće i jesen, a krotka, mirna i plitka osma godina, bilo me prilično stid da još pomenuli bušenje ušiju. Ostavili su u ljetnim mjesecima. Zato je kupanje u ne znam da plivam. To je nečuveno – odluku meni da, kad porastem i poželim njoj, i za nas najmlađe, bilo skoro odrasti pored Lima, a ne plivati. Svi nakit u ušima, sama odlučim i sve bezopasno. moji drugari bili su dobri plivači, a odradim. Tako je i bilo. Ali ljepši, veći i širi, ali i zeleniji, odvažniji dječaci spuštali su se na Jedan od strahova takođe me prati bio je Lim. Divna rijeka, sa izvorom šlaufima preko brzaka, pored virova, sa

79 KULTURA odraslima ili sami. Mogla sam samo zamišljati kakvo uživanje sebi priređjuju. Tog ljeta tvrdo odlučih da naučim da plivam. Pomoći će mi, naravno, moja sestra Selima. Ona je sjajan plivač, i kad smo u našim Stanjevinama, po nekoliko puta dnevno ona prepliva s jedne na drugu obalu. Nekad ona i Bahra pređu u Zalug, zadrže se malo u njegovim voćnjacima ili na obali, pa se vrate. Njih dvije su od djetinjstva nerazdvojne. Ivica našeg imanja bila je desna obala Lima, u dužini bar 250 metara. Blago strma obala u jednom dijelu i ravna na granici prema našem prvom susjedu Redžu. Tu nije bilo mnogo duboko i tu me sestra poče učiti plivanju. Položaj ruku, kretanje nogu, način disanja i održavanje na vodi. Malo me s početka pridržavala rukom ispod kotlić pristavili mlade krompire, a u zaplivah. Lim tu inače nije širok, jedno stomaka, a poslije me samo nadzirala. I, žar kukuruze, pa bi to dvoje, bilo pet-šest metara. I lijepo sam krenula, za divno čudo, poče prilično dobro. poslastica za mlade i stare. Ako je tu onako kako me sestra naučila. Ali na Prvog dana plivala sam dva metra, bio amidža Ćamil, onda bi okrenuli sredini rijeke ponovo me presječe strah, sljedećeg malo duže, a najvažnije bilo je jagnje. onaj moj teški strah od vode, čim to da mi je poraslo samopouzdanje. Na sredini našeg imanja, Lim se u osjetim da je malo dublje i nemam tla Tog ljeta, kao i onih ranije, mi smo u dužini nekih stotinjak metara račva u pod nogama. Počeh mlatarati rukama i Stanjevinama po nekoliko puta pravili dva dijela, a između njih stoji prekrasno tonuti. Borim se za zrak i probam ostati okupljanje čitave familije. Pravi mali riječno ostrvo, ada, ispunjeno krupnim i na površini. Trebam da vrisnem, da teferiči. sitnim šljunkom, a u sredini i pijeskom. zovem „upomoć“, ali glasa nema. Samo Svi moji ukućani, svi amidže Dauta, E, to ostrvo je raj za sve kupače iz našeg grcam, željna zraka, sa srcem koje njegov oženjeni sin i unučad, druga i ostalih imanja. Obavezno preplivaju prijeti da će se raspući. četiri sina, bar petoro-šestoro iz prvu polovinu Lima i na ostrvu se svi Ali, imadoh sreće toga dana. Okrenut komšiluka. Divota jedna od pjesme, sunčaju. Danas je pola moje familije na imanju, na samoj obali ostrva, sjedio je kupanja, sunčanja i uživanja u ručku na ostrvu. u tom času Hamdo, moj brat od amidže. zeleni. Sem onog što bi majka i strina Ne znam zašto nisam otišla sa Ugledao me je, vjerovatno kad sam već spremile i donijele od kuće, mislim na ostalima, nego pođoh desetak minuta počela tonuti, skočio, zaplivao i u minuti meso, pite, kolače, mlijeko, neko od kasnije. Odličan prilaz s obale u vodu. A bio pored mene. Snažno me zgrabio za muških bi naložio vatru. Na nju bi u ona topla, kao grijana. Uđoh i polako ramena, izvukao glavu iz vode i vukao ka obali. Tamo na ostrvu, nježno me posjeda na mekani pijesak i spušta se do mene. „Pa dobro, šta se to desilo? Ti znaš da plivaš, zar ne?“ pita me obazrivo. Od mene nema odgovora. Hoću prvo da se nadišem. A i sramota me je da mu kažem kako sam još vrlo slab plivač. Kako me je strah od vode. Da mi je taj strah vezao u grč noge i ruke. Da ga se dugo neću osloboditi. I nisam ga se dugo oslobodila. Pogotovo poslije tog dana u kom se zamalo nisam udavila. Dobro plivati naučila sam mnogo kasnije, kao odrasla djevojka, u moru naravno, a tada je sasvim ispario moj strah od vode. Mogla sam tek tada potpuno uživati u čarima koje ona pruža. u

80 KULTURA P O G A Ž E N O T O B E

ozeći širokim autoputem i razna kajanju mu se mehlem na misao privi. minjujući usputne evropske gra- “Jeste, bio sam mlad, neiskusan, nai- Vdove, Zuhdu je višesahatna huka van, zaluđen…” – Zuhdu malo lahnu. motora zagluhla uši, nije ništa oko sebe U sjećanju mu se zavrti vrijeme, kad čuo. Ponekad, gledajući kroz prozor auta u nekom mahnitilu, odgurnu od sebe sva u one poredane drvorede, u grane, sa ko- svoja dobra. Zaboli ga do srca kad se sje- jih su po taktu listovi redom padali dolje ti Ajke, njenog bespomoćnog pogleda, na zemlju u livade pokošene pod konac, kada joj na zadnjem sastanku saopšti da čije su travke bile zbijene i skamjenjene je neće ženiti, onog joj grča, bola i proli- jedna uz drugu, činilo mu se da sve to venih suza. nije odavalo ni trun života. Grla šarenih “Ajko!!!” – zavriska sjećanje, kajanje rasnih krava okupljenih iza žičane ogra- se u njemu zasrami. de izgledahu mu k’o napirlitane dame, Pred očima mu zatreperiše blistavo tek pristigle iz nekog salona, gdje ih je grahoraste Ajkine oči i zavihori se onaj veterinarski pedikir satima glancao. plavi čuperak kojim se često igrao, a Nigdje ne ugleda ni trag korova, trna, obrazi se pod njegovim rukama zacrveni- ni koprivu. Nekako je sve na svom mje- n Piše: Šefka BEGOVIĆ-LIČINA še i upališe k’o rasplamsali žar. stu stajalo ukrućeno, hladno, sterilno, “ Voleću te dok dišem”- iz daljine mu bez mirisa i ukusa. je nevinim glasom svirala najljepša sim- “Eh, izedem ti zemlju na kojoj nemaš ruke precizno isječene, koja mu iz majči- fonija, djevojačke ruke stidljivo se skla- gdje pljunuti ”- Zuhdo ljutito pomisli u ne demirlije tepsije u blagom poskakiva- pahu oko njegovog vrata, oči ponovo sebi. Gledajući onu crvenu strelicu ispred nju gore natopljenom agdom i slatkim ponudiše sreću, život, odanost. sebe kako mrdajući bilježi pređenu kilo- užitkom natiho šaptaše, iz bakarnog len- “Eh, Ajko moja, da li je za nas sada metražu, shvati da je od rodnog grada i đera udahnu miris upržene jahnije, na ko- kasno? Evo, po halaluk se ovaj ker ovdje roditeljske kuće udaljen samo nekoliko joj se komadi jagnjetine pokriveni mahra- vraća podvijenog repa, spuštene glave, stotina kilometara i srce mu jače zakuca, micom, drhteći u sopstvenom loju, da kleči, moli, da zaište ono što je bez- uzbuđeno tijelo mu zadrhti. mrdahu k’o živi, muhelebije što se k’ o dušno ćušnuo, na sva dobra pljunuo.” Želeći da što prije stigne kući, slo- cvjetovi behara u činijama bijele, upihtija- K’o užareni vulkani, Zuhdu nad vola- bodnom rukom brišući sa čela kapljice ne mantije, poduvačene kiselim mlije- nom počeše navirat uspomene: znoja, pojačavši brzinu, poletje u susret kom, na stalaži razlivene sutlijaše poreda- “Zuhdo kupila mi majka u Prizren je- poznatim mirisima, onoj ljepoti, gdje će ne k’o red labudica, dolme, sarme u zelju, dan santalionski kat i jedan od puh svile. duši utolit glad, snagu životu pridodat . ćufteta na luku, birijane sa domaćom ko- Sašila sam i nekoliko haljina od pliša, Otvorivši prozor i udahnuvši zrak , na koškom… Spoznavši onu davno potiski- čipke i žoržeta. Sve mi je to na čiviluku u trenutak se rashladivši, zamisli da je sti- vanu čežnju i istinu koju nije htio sebi sobi sa spremom poredano. Ja sama spre- gao kući i već osjeti majčine bajramske priznat, pogleda do sebe na sjedištu papir- mu peglam, slažem. Onaj boščaluk, spre- jemeke, udahnu miris oprane sofre pri- nu kesu sa sendvičom za put, na kojoj je mljen za tebe, svakog dana iznova pre- slonjne uz duvar kuće, odakle su se ka- pisalo “Mek donalds”, Zuhdo odjednom slažem, mirišem i sve uzgred pjevušim...” pljice vode slivale na travu, izniklu iz osjeti gađenje i prema kesi i samom sebi. Na čednost i nevino Ajkino srce, kaldrme, koju je sestra Hajrija od ranog “Jemin Bogu činim, da mi više nisi Zuhdu sjećanje zamirisa. jutra brezovom metlom brisala i prala. sin!”- kad mu najednom u glavi odjeknu U vrelom julskom danu srce mu se Kad mu se pričini da rukom zgrabi onu očevo tobe, Zuhdo, od bola, odskoči u vis. oledi, zadrhta, zgađen nad samim sobom, zahrđalu halku na već pomalo truhloj ka- “Šta ako mi babo ne htjedne hala- pomisli na onu svoju zanesenost za pje- piji i kročivši u dišer avliju, iščekujući da lit?”- prepadnuvši se sopstvenih misli, gavom tuđinkom, koja mu za vrijeme mu iza te kapije u lozi bršljena izroni Zuhdo zaustavi auto kraj puta i nasloni kratkotrajnog poznanstva ponudi nov kuća, dvorac njegovog djetinjstva, uz čiji glavu na volan. auto, drugi život, kad ga uhvati požuda u se prednji duvar pela ruža mjesečarka Kad metalni obruč znojavom rukom čelične mengele, odvoji od rodnog doma, sve do gornjeg boja i pendžera njegove snažno steže, kad mu kajanje pokrenu ostavi osramoćenu i od bola onijemelu sobe u kojoj je do kasno u noć svirao gi- strepnju, Zuhdu se u jeki na volan suze sli- vjerenicu, ucvijeljenu majku, baba u to- taru, Zuhdo sav radostan, uzdrhta. še, kapnuše na sandale, noge bose ovlažiše. betu sa rukom na Kitabu… Kao da osjeti slast one baklave na sa- “Mladost, ludost”- u naninom šapatu, Dok je julsko sunce kravilo asfalt i

81 KULTURA

k’o sač nemilosrdno pržilo unutrašnjost li se u zaboravu rodne grude. na nam gospodski, što ga godinama ču- auta, okupan u znoju, pun strepnje i stra- Kad pored njega neko auto pisnu i vahu moji pradjedovi. Miči, Bahto, ha, Zuhdo pojača brzinu. proleti k’o munja, Zuhda trgnu iz sanja- miči mi pašče s’ oči da ne pomahnitam, “Ajka me je voljela, to znam i ne vje- renja, on podižući glavu, pogleda u dalji- ubijem ga i izgubim Ahiret, estakfiru- rujem da se za ovo kratko vrijeme dru- ni čisto plavo nebo, na kojem se nije vi- lllah.”- odjeknu babova prijetnja do gom obećala. Halaliće, zaboraviće. deo ni jedan oblačak. Tamo negdje na tmurnog neba. Kako, ja hajvan, ostavih onaj netaknu- kraju neba, čekala ga je njegova kasaba, Zuhdo osjeti istu ledenu prazninu, ti, neubrani pupoljak i k’o omanđijan kre- prag kuće sa kojeg majka u novom katu onu tugu, koja mu se u Njemačkoj posle nuh za Bertom, iz koje je odavno bio isci- od jumbasme, izviruje i iščekuje ga da li onog ushićenja uvuče u svakodnevni ži- jeđen život, za onom starkom, koja sem će se pomolit na kapiji, da joj bajram vot. Pored tuđinke, život mu postade pra- para, ništa mi drugo nemade ponuditi! ” uljepša, k’ ruci priđe. zan, sve oko njega nekako suho, bez mi- “Tobe, tobelerosum, od danas mi nisi “Da sam oženio Ajku i poveo je u risa, radosti. Ni nov auto, ni berlinski sjaj više sin….!!!” - naletnik rška, ubada Njemačku, sve bi možda bilo drugačije, ga više nisu veselili, ni tješili. Odjednom Zuhda u srce, oči, strepnju krijepi. al’ sad…“ - zebnja ga ubode. k’o da mu je neko skinuo koprenu sa oba “Hoće, hoće, babo će halalit. Rodi- “Napolje iz moje kuće!!! Bahto, oka i on tek kasnije vidje Bertu kao istro- teljsko srce uvijek smekša na lijepu riječ ovom paščetu više ovdje nema mjesta! šenu, ostarjelu ženu, u kojoj čak ne pro- evlada, slaže i kad se zakune.”- umiruje Nemo’ da ponavljam dvaput? Eto mu nađe ni mrvicu ljubavi ni pažnje, sem ga melek s’ desnog ramena. onog njemačkog mazluma i nek s’ njom samo onu prolaznu požudu. Shvativši da Sjeti se Zuhdo prvog susreta sa veli- lomi vrat što dalje od naše kuće. Moj sin je on za nju obična stvar, kupljena u trgo- kim gradom, berlinskog sjaja, živosti, više nije, tobe, tobe…”- autoputem u vini igračaka, marioneta u njenom be- prve ushićenosti i zaboravljene daljine. Zuhdovoj glavi odjeknu babova vika i zličnom životu, Zuhdo se gorko pokaja. Tada mu se činilo da lebdi, da nekako ra- odjeknu u brujanju vozila na četiri trake. “Majko, babo, Ajko, Hajrija, evo me ste do neba, da je premješten u jedan novi “Hajrizaga, za Božji hatar, ne čini k’ vama rođeni moji…!!!” - vrisak upi novi svijet, gdje je sve raskošno, blista- tobe!!! Kajaćeš se, bojim se. Naš je tandrkanje motora. vo. Danima je, šetajući gradom i diveći evlad, mlad je još neuk, pilećim mozgom Kad Zuhdo ugleda poznate sokake, se prelelijepim građevinama, parkovima, mlados’ brka…” - kumila je majka za akšam se već tiho šunjaše u mirisnu kasa- punim trgovinama, uličnim svjetlima, us- svog jedihnika. bu I on se, poput lopova, polahko prima- hićen lebdio u visine. Rodna kuća, babo, “Nek mi se miče, na oči mi neće če jednoj kapiji i kada iza ugleda zami- majka, sestra Hajra, Ajka, prijatelji, po- dok sam ove pameti. Jok, jok, neće, šljenu Ajku uslonjenu uz stablo jabuke, lahko su nestajali za njim, blijedili i topi- neće!!! On mene danas pljunu na obraz, noge mu klecnuše.

82 KULTURA Kad kroz rupicu na tarabama šapnu: “Allahu, Ti mi sačuvaj dijete od tuđi- povrni, svojim ćotilukom nam ognjište - Ajko! – od suza ovlažene grahoraste ne, od svakakog šera i vrati mi ga na ha- ne tuli ”- u dovi Jasina, starini u bajram- oči se trgoše, ka tarabama pogledaše. irli put, Svemilosni. Otobi ga od one tu- skoj noći iz daljine šaptaše Bahta. U tmini noći, nevino Ajkono srce se đinke i spoji mi ga sa nekom našom Ispunjen dovom prema svome Stvori- otopi, zakletvu smetnu. muminkom, molim Ti se, Jedini Gospo- telju, Hajrizaga podižući glavu, namjes- Koračajući poluosvjetljenim sokaci- daru Moj.” tivši fes, jedva čujnim glasom izusti: ma svojih uspomena, u treperavom Zuh- - Majkoooo!!!- zavriska Zuhdova - Djevojko, što stojiš tu na prag? Uđi dovom srcu pojavila se nada. Želio je le- utroba, otrova se bolom. ovamo, rode. Od noćas pa dovijek, ovo je tjeti, krilom otvoriti poznati kapidžik. - Kad iz komšijske kuće zamirisa tvoja kuća. A, ti pezdevenak, što tu kle- Kad bojažljivo kroči u avliju, začudi halva, Zuhdo zaplaka, Ajki na rame na- čiš, digni se. Kleči se i pada na sedždu se što se iz kuće ne osjeti bajramske mi- sloni glavu, sestru za ruku prihvati. jedino pred Allahom dž.š. rise. Provirivši kroz pendžer, ugleda baba - Hajro, jel’ majka mojim sebepom? Kad Ajka kroči u sobu i Zuhdo usta- na pustećiji sa tespihom, kako zatvorenih - Nije, nije, jok more, srce joj bilo de, ka Hajri podiže glavu, ona zaplaka… očiju u sebi dovi i pospanu Hajru, na mi- odavno popušćalo - Hajra u ljetnjoj noći Dok su u sunčanom jutru, Ajkin babo nderu sklupčanu. Pogledom potraži maj- zaječa, kućna vrata Zuhdu i Ajki širom i Hajrizaga sjedili u hladu jabuke, škripnu ku nagnutu nad šporetom kako gotovi otvori. kapija i na njoj se, noseći tanjih pun zre- bajramsku halvu, pa kad je ne vidje, neka Drhtave noge uvedoše Zuhdove žalo- lih trešanja, pojavi komšijsko dijete. ga zebnja u srce ubode. sno srce, bolom i kajanjem pred starinom - Hajrizaga, pratio ti moj babo da Stišćući Ajkinu znojavu ruku, Zuhdo klekoše. okusite ove naše trešanje i poručuje da će sestri kroz odškrinute pendžerske kanate - Babo, evo sam doveo Ajku. Pobr- ti po podne doj sa majkom na mubarećle- šapnu: kah, halali mi. Ljudi smo, griješimo, mu što ste doveli nevjestu. Pojedite te - Hajrija, izađi . neko nehatom, neko kastile. Allah opra- trešnje i isporučite mi tanjir, treba mi - Zuhdooo!- razgoračenih očiju, Haj- šta griješnima, kad On more, oprosti i ti majci. ra uroni u noć, sestrinske se ruke uželje- mene, babo. Kumim te Jedinim Bogom, - Tanjir ćemo ti ispraznit, a trešnje i nom bratu o vrat oviše. babo… slatku kahvu ćemo doveče s tvojim ba- - Nemoj ovamo. Babo je učinio tobe, Pognute glave, Hajrizagi u ruci za- bom pit, a ne popodne. Ja danas zbog pone da ti u kuću. drhta tespih, zadnje zrno grčevito stisnu i gaženog tobeta postim - šapnu Hajrizaga. - Evo, doveo sam mu Ajku, popušćiće naglas izusti: “Subhanallah” - Pa dadni hi tom prijatelju nek on će… A majka, gdje je, Hajro, majka? - Pomjerajući se, sa jedne noge mu okvasi usta. uzbuđeno Zuhdovo srce poče strepit. skliznu podvrnuta mestva, ispravljajući - Ne more i on zbog pogaženog tobe- - Zuhdo, majku prije dva mjeseca na Kur’anske listove, na stranici sa Jasinom ta danas posti. naše oči pogodi kap, ode u dekik, k’o da mu kapnu suza, ispod fesa skliznuše ka- - A nevjesta, nek hi ona pojede kad vi nam je neko ukrade. Mokrih obraza, u pljice znoja. ne morete. mezar ponije želju i tugu za tobom. Osta- “Hajrizaga, teški emanet ti ostavljam, - I nevjesta danas, rode moj, posti i vi amanet da nastavim njenu dovu: za Božji hatar i moj, sinu halali, dijete ona je tobe pogazila… u

83 KULTURA S T R I J E L A G A U K A P I

n Piše: Šefka BEGOVIĆ-LIČINA ta’ čaj da popije. Veli kad je mali bio, bi- - Ništa ode on da se namiri. Ja mu na- jača ga tako od strepnje naučila. Kad bi ručih da mi gredom kupi jagnjetine za đu- iš’o u školu, ona bi mu ujutru kuhala čaj več, ali da traži meso sa vrata ili sa prednje - Zadooo! O, Zadooo! da mu se zagrije želudac i da malo smet- plećke. Zaprijetih da mu mesar opet ne - Šta je, Havo, zaboga? Što zoveš u ne glad. uklepa masno meso, ka ono za prvi baj- ovo doba? - Pa koji čaj popiste? ram, te smo haman polovinu bacili. Niko - Ada, maliprije načuh da je Ferizaga -Valha ona’ od obzovke. Tako mi on ga u usta nije mog’o turit, sve sami loj. preselio, pa javni čoveku da odemo lijek reče, te mu ja popari’ u one srče što mi Ada i on veselik ostar’o, omatufio, svako kod njih tamo. dajnica lani donijela iz Turske kad smo ga ka maksuma mogaše prevarit. Donije - Kakav Ferizaga, jadna drugo? U ak- sunetili inuče od ovoga mlađeg nam sina. on dvije pune kese, a beše ljut ka’ ris. šam ga sretoh pred kapijom i pitasmo se. Ja mu uz čaj odlomi’ mu ka’ jednu četvr- “E, vala Umihana, što ti više odem u On nosaše naku kesu u ruke iz koje mu tinu gurabije. Umijesim ja svake hefte prodavnicu, pljuni me. Nisam ja magarac virahu dva hljeba i ode niz sokak kući. tepsiju gurabija da imamo tako za uz čaj da fučim za svija, a gospoja ti dormira do Da nisi ti presefila? i ne turim mlogo šećera, obadvoje imamo podne.“ - Jok, more, rekoše da je po akšamu po malo toga bijesa i šećera, pa se čuva- “E, pa ja šta ću. Čim se dignu, deca preselio. Kamo da je laža, ali se samo za mo. Ada, te mi gurabije idu od ruke, u u moraju jest, no šta hoću.” smrt ne laže. tepsiju se žutu ka šorvani, a sve jednačite On sve psujući ode da prilegne, ja - Haj, elhućmuliljah! Insan je baš ka pot konac, ka’ da dvoru. Mrtva bi hi usta svoj pos’o. srča, učas ga nestane, veljahaule. Havo, jela. Popi on ta’ čaj, pa mi reče da mu Opra’ ja one srče od čaja, pa haj reko’ pričekajte nas, saćemo mi. nalijem još jednu srču i bogomi pojede prvo da zakuham tijesto za lokume, da - A, hoćemo li Zado, tamo sedet svu još jedan podobar komat gurabije. mi nadođe dok se deca podižu. Sve do noj da čuvamo mejta? Pošto popismo čaj, ja mu rek’o da samog sabaha njiru u one bijesove i tele- - Bezbeli, red je. ode do čaršije da nam uzme mlijeko i još fone, pa posle prespavaju po dana, a val- - Zado, je l ‹ Ferizaga im’o penziju? ponešto od idare, a on mi se brecnu: ha i majka him barabar s njima. Telefon i - Jes, no, i to podobru. “Ima l’ ko mlađi u ovu kuću da te po- cigaru ne ispušća iz ruku. Bezbeli ne har- - Uh, što se nedatnjoj Umi rasamnu, sluša, il’ je to spalo na mene?“ či se da hekla, niti šta da oposli, helbet sad će penziju u šake, pa pupa. “A, ko će? Snaha i deca spavaju, posla nikakoga nema, sem da gleda serije - Šta to Havo, tatrljaš? Asko na pos’o, nema ko, sem ja il’ ti.“ i da drži telefon u krilo. Ja poduvirem - Ništa Abazaga, ništa, ja sa Zadom “Pa probudi onu personu nek ode ma- kutnji pos’o, kuham, brinem se o jelu, nešto muhabetim. kar svojoj deci da šta kupi i spremi za kruvuljam po kući kol’ko sam kadra. - Selam alejkum Ferizaginice. Šta to, doručak, a jok svako jutro ti joj nagotovo Ugađam svima, kidam se što neće svi jadna, bi Ferizagi iznenada? Pa u akšam jemek ujdurisavaš.“ isto da mi jedu. Jedni haju kuhano, jedni ga videsmo na sokak. “E, bogomi ja ne smijem da je budim, prženo, jedni ni to, ni to, sem bućkuriš iz - Ene šta bi! Pogodi ga strijela baš ka a ti ako si junak, bujrum, udari joj u san.” onija fitilja iz čaršije. Dina mi od ova iz vedra neba. “Ne smiješ nju da budiš, a mene smi- mladež dobra pobesnio, pa povazdan po - Je l’ šta bio slab ovija dana? ješ. A ne bi joj ja šta spremio da krvljoše nešto izvoljevaju. -Jok, dina mi ni trohu jednu, no bio ni njoj ni deci, kad bi vrekala i blejala. A Potkuha ja ono tijesto, pokri’ ga kr- zdrav ka’ momak. ti, kad si hadalj, džabe joj dirindži, nek te pom i primakoh šporetu da mi kvasac Nas dvoje starija se jutros porano di- još za vrat skopa pa je po vazdan ovuda brže nadođe. gli, te ja odma’ pristavi’ vodu za čaj. Pi- nosaj.“ U ona’ zemljani đuveč narezah luka, tam ga haje li više od sporiša ili obzovke. “Pa šta ću? Ne mogu u istu kuću ten- bogomi ka’ jedno kilo. Malo mi se ta’ đu- Onomad kupi’ na pijac taze sporiš, pa džeru odvajat’.” več očehnuo, no opet nešto mi iz njega sam mu prebrala svaku grančicu oprala - Šta ću, stišah ga. najlezetnije jelo. Snaha ga vala urahati ga i turila u hlad da se trohu suhne. Ob- (Šapuće) - Zado, da snaha čuje što jednom kad šćavaše da ga turi u mašinu. zovku mi donijela iz Jerke jedna majkina pričamo, hor bi’ bili. Kad začuh da krcnu, mene na ložičicu bratučeda, ada bijela ka’ sir, a mirom mi- - Umo, haj nam pričaj šta bi posle sa zabolje. Ada, još od rahmetli svekrve mi riše. Ferizaga je, sabahile, mlogo volio Ferizagom? ost’o, pa mi ga bi ž’o, drob mi izvadi.

84 KULTURA Hele, ja preko luka naredah ono meso, posla, te svi posijedasmo da jedemo. Ja mlađa unuka veli: ne beše loše, pa odozgo paprika, parada- prinijeh ono kiselo mlijeko i salatu od „Nana, nana, brzo ovamo, deda u ku- iza i šargarepe, koju grnčicu majdonoza. kupusa. Posle ručka isekosmo jednu di- patilo povraća! Ja skočih, ka poparena, Imadoh ka jednu šaku boranije, te i to nju. Ohladila se beše u frižider, a potrefi- na brzinu opra’ ruke i potrča’ niz hodnik. trehnuh u đuveč, začinjeh ga i zavukoh u la se od onija što zovu ananas, pa slatka Kad otvorih kupatilo, imam šta videt. On šporet da krkolji. Kad prebrinem ručku, beše k’o med medeni. beše p’o kraj lavaboa i držaše se rukom ka’ da se rodim. Bogomi, on lijepo ruča, pojede dva tri za prsi. Oči mu se bijahu nagore iskrenu- - A, Ferizaga, šta ti činjaše? dilima dinje i ode u džamiju na ikindiju. le, a na usta mu kulja bijela penuška. Kad - Ada, njemu je adet da malo prilegne Ja ostadoh da ono rastrijebim. Snaha deja zakukah, Asko strča niz stube. Ja se da čeka dok staše doručak, a i mene lakše mek ispra sudove i poslaga u mašinu, zar smela, ne znam šta ću, pa mu prifatih gla- da mi se tu ne mota oko sudopere i hujeta da Asko vidi da i ona nešto ćori i radi. vu na krilo, Asko otrča za telefon i zva se. Hele, nejse, čim ja čuh graju dece sa Proguvam ja, neka, neću tune da turam hitnu, deca u pisku, stvori se jedan ka- gornjeg boja, ja premijesih tijesto, okla- šidet i raspirujem vatru. Kad je njemu lambur, jarabi sačuva. Ja učim kol’ko gijom ga razvukoh i počeh pržit’ loku- dobra i mene je, a bogme joj Uma neće mogu i plačem k’a or’o. Vidoh kad’ malo me. Strčaše deca niz stube, pa čim vidoše biti cio vijek, no će se hanka, iza mene mrdnu ustima, ali kad hitna stiže, samo šta im spremam za doručak, zagrliše me. morat popodić. još jedama udahnu. Klonu mu glava na “Nana, nana, je l’ nam to spremaš lo- - A, Ferizaga, šta bi sa njim? stranu, a beše mu vruća ka žiška. Tu ga u kume za doručak? „ dekik ukapi kap,ne mrdnu i ka’ da - E, zato him ja ugađam, da mi nam ga neko ukrade. bidu zadovoljni. Šta ću i kom ću, Čim ga pregledaše, doktori nam ako neću njima. nazdraviše glavu. Ode nam Ferizaga Ispržih ja lokume, a oni napuha- ljut, ne stiže nam ništa naručit, ni ni i šuplji ka’ baloni. Ada kad ugri- amanet ostavit. Alah rahmetejle. zneš, sami se fujaju niz grlo. Ka Bio je dobar čovek dobar domaćin, ovolike godine što ih mijesim, uve- vruć komšija i sitkile svojta. štila him se i svakad mi ispanu Mene je brinuo ka’ majka sinu meki ka duša. Baš si me ti, Havo, jedihniku. Mlogo smo se slagali, ni- jednom pitala šta u njih turam te se kad se u vijeku nismo posvadili, no žutu ka dukati. Duše mi sal kvasac, živeli ka’ svi sretni. vodu i na vrh noža sode, pa zar - Zado, čuješ li ti Umu šta ovo zato mirom mirišu. Narod sve misli priča? Estagfirulah, ove rufetke. A da nešto krijem, jok groba mi, no onomad mi se žalila da joj je Feriza- sve u brašno turim odoka. ga tendžeru sa zagorelim pasuljom Kad posijedasmo svo za hastal, firiknuo kroz pendžer. Ene, nikad se sem snahe, ja rekoh deci da zovnu nisu posvadili i strepeo joj. Aman, u deda da doručkuje. Izbi on, sede za vijek ne čuh višeg rufetluka! hastal, al’ još ga držaše ljutina. Ufa- -Ada, bogoti to ona rad svijeta, tila ga huja što snaha ne silazi. Po- ili je sad sve ono zaboravila. Mene gleduje na sahat, maha glavom, ja je jednom šapnula: „Samo da mi je šutim, da ne raspirujem vatru. On heftu ostat iza Ferizage da živim, da pojede bogomi ka’ pe’ šest lokuma malo od njega dahnem dušom i pro- i popi čašu mlijeka. gledam.Tom bi se heftom do kabura „Vala ti, Umo, ovo mlijeko ka jar- - On u jedan vakat izbi i nosi dva hle- klela. Dalje ti od onog tersaća ne mogu. dum“ - demek me pofali. ba. Kupio beše mene i njemu lijekove. Sve krijem od dece da me pati, a on kako Ja, doduše, kiselim samo od domaće Bilo nam nestalo onija za šećer i srce. Pi- je ovo ostar’o dibidus pohavet’o,a ufur- varnike što nam donosi jedna žena iz Po- jemo concor za aritmiju i on i ja. satio. Za sve sam mu ja kriva. Allaha mi, dbijelja, jak je baš ka’ jardum je. Kad se „Šta će ti ta hleb u ovo doba? „ – ču- žuč mi od njega puče.“ provre i ufati mu se kajmak, ada žuti se dim mu se ja. - E, moj Ferzaga, što nam ode i ne poka’ dukat. Halal joj one pare što joj za „Neka nek ima, pristaće, bacit se selamismo se. Kako ću ja sad bez tebe, mlijeko dajemo. Ja ukiselim ka jedno tri neće. Teško kući koja zanoći brez koma- moj vrući starešino...? litra, pa nam bide po nekoliko dana i ima- ta hleba. Evo ti uzeh lijekove. Za jedan - Hano. Čuješ li ti, ovu rufetku? mo za mešega. Hajemo da pitu sa spana- vakat ćeš imat. Nemo’ više da me teraš Aman, aman... ćem pomalo pomliječimo. da ti hi kupujem. Ovo ti je zadnje. „ - Šuti, Zado, gledaj svoga posla. - Haj jadna Umo, pričaj šta bi posle sa - Velahaule, ka da mu se prikazalo, i Mora žena nešto pričat, redat, šta će... Ferizagom? bi mu zadnje. Ja sela da preberem nekake - Ferizaginice, šta bi Ferizagi, aman ti - Ja bila ufatna u hizmet, pa ne znam borovnice, donese mi ih žena na vrata, te činim – čim uđe u sobu, komšija Saliha- kud se dede i šta je čineo do ručka. ja uzeh jedno tri kila da napravim malo ga nad okrenutim mejtom preuči Fatihu, Uglavnom obretnu se taman kad ja đuveć slatkog i za u zamrzivač da turim zimi za - Ada, Salihaga, mi se jutros digli i ja izvadih da se hladne. U to stiže Asko s peljte, i već ka pola prebrala, kad mi ona pristavih vodu da popijemo čaj... u

85 KULTURA TERSLUCI AMIDŽE TEUFIKA lada uvjerenje među mještanima okačena na šarke koje ne škripe. Da se to okolnih sela da je Brezište naj- kojim čudom desi Salemova bi zadnjica Vljepše mjesto među svim ostalim to dobro i prva osjetila. u ataru Mjesne kancelarije. Nekako je A koji drugi posao radi. Neću ja ovo sradito, govore stariji mještani. Sve njive sa sobom u grob ponijeti. Sve ću njima i sve livade su unutar seoskog atara, a ostaviti, pa neka se uče da čuvaju, znao je kuće se nižu ivicom atara poput niske bi- pred ženom prekoriti sinove. serna đerdana. Mjestimično ih skrivaju Stariji, Salem, je o tome vodio raču- bijele breze čije lišće treperi i na suncu i na, pa je kod oca uživao privilegiju do- na povjetarcu. I groblja su raspoređena brog čuvaoca i radnika. Mlađi, Adem, je prema mahalama i ograđena. Nekoliko ih volio igru i zabavu svake vrste i nije je pored brezovih gajeva na ivici seoskog mnogo polagao na očeve prijekore. atara. Izvorske vode, kao suza čiste, kao Još je on dijete, pusti neka se zabav- ledenice hladne, ispod breza i vrba, klo- lja, imaće vremena za sekiraciju, ne bri- bučaju na blagim uzvišicama sela i tiho ni, govorila bi žena Teufiku. se spuštaju prema jedinom potoku u mje- Dvorište prekriva zelena kratko poši- stu. Imanja izdijeljena i s proljeća, kad se šana trava sa puno raznovrsnog prirod- n njive uzoru, a livade, prošarane najljep- Piše: Prof. Zijah BIHORAC nog cvijeća. U dvorište nepozvan niko šim proljećnim cvjetovima, počiste i nije smio ući, a pogotovu djeca iz sela. ograde poprave, liče na ćilime satkane od bijeli kao proljećni behar. Braća na dje- Ona su to znala, dobro su poznavala Teu- najljepših boja. Putevi se protežu ivicom dovini i očevini, a on na majčiluku nešto fikovu ćud, pa su u poprilično velikom seoskog atara, da se imanja ne kvare, a podalje. Po tome bi se reklo da nema ni- luku zaobilazila i kuću i dvorište, sigur- dva široka i ograđena progona jutrom i s koga u rodu, ni u mahali ni u selu. Krov nije je. Nedaobog da amidži Teufiku ne večera puna su ovaca, goveda i konja. od hrastove šindre je veoma visok i sa nazovu selam ili merhaba, ukoliko je on Stočna ispaša je van seoskih imanja. sve četiri strane veoma strm da snijeg, bio tu negdje u blizini. Stotinu jada bi im Mjesto je sasavljeno od nekoliko mahala kojeg ovdje zimi ima u izobilju, ne bi op- sasuo u lice uz obaveznu prijetnju da se koje nose imena prema prezimenima terećivao plitke kućne temelje. Mislio je to više nikad ne smije desiti. onih koji u njima žive. Najbrojniji su na to amidža Teufik kad je prije nekoliko - Stariji se mora poštovati i na ulju- smješteni na južnoj strani ovog lijepog godina gradio ovu novu kuću. Staru mu dan način pozdraviti, inače, može i bati- mjesta. Kuće su im raspoređene ivicom je baš snijeg oborio, pa je morao sa cijena da pozdravi. Sve vam dadosmo, sve- seoskog atara prema mjesnoj kancelariji i lom porodicom bratu pod krov. mu lijepom vas učimo, školujemo vas, a osnovnoj školi. Sve su u brezovom gaju i - Neće nikad više, naučio je Teufik i vi ni mukajet za taj naš trud i još vas nije teško ih je primijetiti dok se do njih ne muku i bruku. ni stid zbog toga, dokle tako, vodite raču- dođe. Tada vas dočeka lavež pasa i graja Kotar i dvije štale amidža Teufik je na da se ovo nikad više ne ponovi, inače, razigrane djece što na progonu šutiraju podigao nešto malo dalje od kuće, ali sa će batina imati posla, dragoga mi boga. A loptu. Takmiče se i vičući stavaraju gala- sjeverne strane. Zna on zašto. ako koje vidim u avliji i na onoj trešnji, mu od koje amidžu Teufika često zaboli - Ovdje i ljeti sjeverac siječe, reže i kojoj ne date ni da zarumeni, teško nje- glava, pa na djecu podvikne. pali. mu, prođite s mirom i nazovite selam, to – De de, djeco svako svojoj kući, gla- Hambar i uz njega drvljanik bukovi- je vaše. vu mi moju probiste vikom i piskom, od- ne sa istočne su strane kuće. Salem i Adem su pohađali osnovnu mah kući. - I ustoka je ovdje đavolski hladna. školu koja je nekako na razmeđi četiri Prema rasporedu i blizini kuća uman Kroz kosti probija, džaba ti prsluci i sela i nije daleko. Salem je u školu dola- posmatrač lako razumije ko je kome rod džemperi. zio najčešće bez torbe i knjiga. Jednu u toj mahali. Amidža Teufik se nekako Dvorište i dio progona u blizini nje- teku, u kojoj je što zapisivao na časovi- izdvojio iz mahale i malo podalje je od gove kuće su besprijekorno čisti kao da ma, do škole je u torbi nosio Adem. U ostalih. Na samoj ivici širokog seoskog tuda nikada niko ne prolazi. Tarabe, koji- Salemovim rukama je, uglavnom, bila progona sagradio je kuću brvnaru okova- ma je dvorište ograđeno, su pod konac odeblja motka, strijele, kanapa, praćka, nu čatmom, malterisanu i okrečenu, pa se urađene, a kapija na ulazu u dvorište je nož i žica. Motka je služila za izradu luka

86 KULTURA

čiji su krajevi, nakon blagog savijanja sam reko. - Dobar dan, učo! U dobrom si mi motke, spojeni kanapom. Strijelama su Sanija je majčinski toplo ukazivala zdravlju i veselju. Kako ostali? Da zapa- pomoću ovog nategnutog luka, gađane djeci na obaveze i pokoji put bi im ukazi- limo po jednu, ako pušiš, «ja imam samo ptice nakon uzlijetanja. Često se čuo i vala na očeve riječi. dravu», sirotinja i radnik-težak za bolju prasak, koji bi Salem pravio tako što bi Nedobog da što ružno uradite, a da on ne zna. pomoću savijene žice, na čijem je jed- čuje, teško i meni i vama, znate kakav je Dobar dan u dobri čas, odgovori uči- nom kraju pričvršćen ekser, a na drugom, on ters kad mu što nije po volji. telj. Možemo po jednu zapaliti, makar ja s tupe strane, izdubljeni puščani metak. Kakav je bio u porodici, tako se nisam neki pušač, ali hajde, pošteni i do- U udubljenje metka stavljala se zapaljiva amidža Teufik ponašao i u društvu i u za- bri čovječe. masa sa drvca šibice u koju je potom druzi i u preduzeću, namćorasto i tersli, Kako je to lijepo čuti, šta znači biti udarao spram metka postavljeni ekser ali pošteno. Volio je red, poštenje i pošto- učen i pošten. Stalno onim mojim bahsu- kad se žicom udari o neki tvrdi predmet. vanje. zima govorim, učite djeco, slušajte učite- Prasak bi bio poprilično jak, što bi popla- - Tako je bog ostavio, kako bismo se lja, vidite li da škola odvaja. šilo ptice po drveću i žbunju. Salem bi onda družili i vjerovali jedan drugom, Dobri su mi, Amidža, dobri. Salem bi onda odapinjao strijelu i bilo bi pogođe- često je znao reći dok ispija «meku» u mogao biti još bolji, samo kad bi se malo nih ptica. zadruzi. više družio sa knjigom, a manje sa lukom Hoće da utekne sokolovom oku i hi- Trefio se pazarni dan u varoši, ali hla- i strijelom, te nakom žicom, bojim mu se troj ruci, govorio bi ponosno. dan, pada kiša «i iz neba i iz zemlje», te očima, bistar je on momak. Adem je jako Amidža Teufik nije znao kako se si- se ne mogu obavljati poljski rani poslovi dobar za sve, ali ne voli račun, no on je novi odnose prema školskim obavezama, i direktor preduzeća dao slobodno, i re- tek počeo, pa će se i to promijeniti. ali je duboko u sebi vjerovao da je sve u kao: - A veliš, učo, Salem bi mogao biti još redu, jer teško njima ako nije tako. Mi- - Ima da se naradi kad bude lijep dan. bolji. Slušaj, dobri čoječe, moja motka, a slio je da oni ne smiju raditi ništa drugo Amidža Teufik otišo sa Hakom i Fe- tvoja ruka, pa radi što ti je poso, a meni osim da izvršavaju školske obaveze, bio šom do čaršije, popili po jednu «meku», ostavi moje. Sa strijelom se, veliš, druži, on tu ili ne bio. Vjerovao je učitelju Bog- kupili po jedan «simit» i krenuli pravo ka a šta mu to dođe luk i strijela, te ta žica. danu. Brigu o djeci i njihovim školskim kućama. Usput su, onako promrzli, svra- Da te ne zamaram, on će to meni reći. obavezama prepustio je njihovoj majci, tili u seosku zadrugu, popili još po jednu Doviđenja, dragi moj učo, oprosti na dok se on bavio muškim poslovima oko- «meku», grije sporo, ali poduže, a potom eglenu, možda sam te zadržao. lo kuće i u preduzeću. svaki krenuo kući. Amidža Teufik mora - Doviđenja. Sanija, nemoj da ja čujem šta ružno pored školskog dvorišta. Vidio učitelja i Do kuće je, idući blatnjavim seoskim oko te škole i nemoj da ispadne da ti ni- lijepo ga pozdravio. putom, amidža Teufik razmišljao o toj

87 KULTURA nekakvoj strijeli i luku, o toj žici i još o - Da ti nisu donijeli koju pticu? Sale- - Treba mi ženo, samo mi je ono mnogo čemu što se događa na putu do me, Saleme! malo, treba mi. škole i u školi. Sjetio se šta je jednom re- - Šta to pričaš, tako ti dina i imana. U kuću prvo uđe Adem, a za njim Sa- kao Saniji za djecu i školu, a sad čuje ne- Kakva ptica, kakav đavo? lem, nešto galame. što što nikako njemu ne ide u glavu. Sutra u školu, učitelju, on će ti sve Gladni su, pomisli majka, i pokisli, - Zamisli, luk i strijela, čuj savijena reći, ja tamo više ne mogu, nemam obra- vidi kako cijeli dan pada, ko da godinu žica, čuj ptice, pa i naka praćka. Bez knji- za, sinovi mi darovali stid i sramotu, nije pala. ga u školu, svesku, jednu jedinu, a ima ih sram li ih bilo. Popričaćemo, sem dođu iz Sad će majka donijet da jedete, malo više nego što mu treba, nosi Adem. Neće, škole. Da nisi ni jednu progovorila, dok se ugrijte, dajte mi te palte, uh što su teške. Saleme, to tako ići. Svaki dan ja na poso, ja bidem sa njima pričao, a onaj «simit» Polako s tim jelom, Sanija, imamo pa tegleči i niko ne pita kako mi je, a ti iz kese ne smiju ni pomirisati, nekmoli razgovor, a ti se ne miješaj, već namiruj strijele, ptice, lopta. Neće moći. uzeti. Ja njima sve, oni meni crn obraz. nešto. Prošao tako amidža Teufik pored jed- Sjeo je amidža Teufik na minder po- Saleme, donesi mi sve lukove, strije- nog groblja, pa pored drugog groblja, a red prozora kroz koji gleda put prema le, praćke, žice, metke, eksere i šibice, a da ni Fatihu nije proučio, prvi put od kad groblju i školi. Sanija donese mahramom ti, mali, torbu i knjige. Sanija, odgovori- zna za sebe. Ušao u brezovi gaj i tek tad prekrivenu tablju i na njoj kahvu i šećer. ćeš mi samo na ono što te pitam, ne mije- mu palo na um da i on nasiječe malo vit- Teufik pogleda kroz prozor. Primiče se šaj se u drugo. ke brezove mladice, ali ne za strijele, tre- ikindija, a i napolju je nešto tmurno. Kiša Pusti djecu da jedu, da se ugriju i od- baće, nek ima. Stigao amidža Teufik do još pomalo rominja. Amidžu Teufika more od škole, vidiš li koji je kijamet, kuće, obišao štalu i kotar, pogledao pre- obuzeše neke čudne misli: šta je nekad kakve strijele, žice metkovi, o čemu to ma trešnji, nema nikoga, a onda krenuo u bilo, kako je sada, šta rade ljudi i nekad i pričaš, pusti djecu. kuću. Prije nego je otvorio vrata, na- kašljao se dva puta. Čuli su, bio je siguran. Sanija je odmah ustala, poznala je ko kašalje, i otvorila kućna vrata. - Otkud ti ovako rano, začudi se, nisam ti se nadala do predveče. Držder ovu kesu, ostavi i dok ja ne kažem ništa iz nje ne vadi. Unesi-der opanke, i stavi malo vode na šporet da se ugrije, noge da operem. Ove šipčice ostavi tu pored šporeta, ali ih ne stavljaj u vatru, trebaju mi. Ja ću malo dremnut, probudi me za jedan sahat, ako budem mogao zaspat. Vidjela je Sanija da mu nisu sve na broju. Nešto se desilo, ne bi on ovako rano došao da je sve u redu. Bože, šta li je to bilo, što će mu one šipke, što je lego u sred bijela dana, pitala se, ali odgovor sad, a vidi ove današnje djece. Nije išao u - Sanija, rekoh li da pričaš samo kad nije znala. Tačno nakon sahata Sanija je školu, ni u mejtef, bio rat, ali slušao oca. te što upitam. pozvala Teufika da popiju kahvu. Braća mlađa, pa se školala, potom pože- Salemu se smrači pred očima. Probudi se, prošlo je sahat vremena, nila, izdijelila se, svako se zadeverao so- Šta ću sad, majko moja mila, ko li mu evo sam i kahvu skuhala, hoćeš da ti po- bom, reko bi čovjek niko ni s kim ne go- je rekao, prolaze misli kroz dječju glavu. lijem da se umiješ? vori. Bogme, kao da nismo ni braća ni Vidi da nema kud, ode i donese sve Volio bih da sam u zemlju propo, komšije, eto tako se ponašamo, zaokupi- što je otac tražio. Pored peći ugleda bre- nego što sam ovo danas čuo. Rekoh li ja le Teufika teške misli. Jedino on radi u zovo šiblje i bi mu odmah jasno ko ga je tebi da brineš o djeci i školi, samo to vam državnom preduzeću, pa nema kad ni s nasjekao i zašto. je ostalo, ali ni to nisi kadra, treba Teufik kim da progovori, lijepo se otuđio od Obojica skinite pantole, mokre su da se zacrveni pred učiteljem, treba da svih svojih. Oni rade svoje, a on i svoje i vam i stanite ovdje ispred mene. A vi pogne glavu i nikom da ne pogleda u oči. tuđe. U kući do danas bilo sve dobro, mi- tako idete u školu, je li. Saleme, pričaj da Teži mi dan, sem smrti, nije došo. Znaš slio je, ima se svega što treba, djeca rastu, ja ne pričam. Budeš li me što slagao, teš- li, ti, šta ti sinovi rade kad idu u školu, žena namiruje povazdan. Ponekad se poko obojici. kako uče, što su im opanci pocijepani, žali da joj ponestaje šibica. Ja donosim, Jesi li, ti, Sanija, znala za ovo što ti koljena poderana, idu u školu bez knjiga, samo da se ne ode pred tuđa vrata i moli sinovi rade u školi? A ti ih braniš. Sve si ha? Jok, gdje ćeš ti znat, to su majčini - to bi me ubilo - znao je reći. čula, pa sad vidi šta ćeš i kako ćeš. Ove sinovi, sve polako mužu, polako duše ti, A što će ti ono brezovo šiblje, tako ti dvije šipke mi zatni za gredu, nemoj da ih još su djeca i sve tako! Gdje su sada? boga, zar nemamo drva za potpalu, i to neko uzme ili dira, mogu mi zatrebati. - U školi! sirovo. Dok je ona, sva u čudu i nekom stra-

88 KULTURA hu, prinosila jelo na sofru, Salem i Adem žene i djevojke tkale, mučile su se ko da vidi je li čisto, zapalio «dravu», a za- su skupljali komadiće brezova šiblja koje niko. Svaka čast državi, misli na ove do- tim lagano stavio kladaru na lijevo kolje- se kidalo dok se savijalo oko njihovih be- sadašnje mučenike, zaključi amidža Teu- no i polako počeo da je oštri. dara i rasturilo po sobi i oko njihovih fik dok još radnici nisu bili došli do nje- Da nisi gdje otišao od kuće, na loptu, nogu. Da plaču nisu smjeli. Na kraju gove kuće. Sanija, pripremi slatku, evo i na gudžu ili koji drugi šejtanluk, trebaćeš školske godine majku i babu su obrado- nama će skoro zasvijetliti. Neće više biti mi uskoro, jesi l’ čuo! vali odličnim uspjehom. Amidža Teufik onog smrada od gasa. Vala, se čuo do - Dobro, oglasi se Salem i otrča u se nije na njihove riječi ni osvrnuo, ali im pola sela, ali i njemu dođe crni petak. Šta kuću. je povjerovao. Tek kad su djeca otišla na li će sad prodavati onaj «lopov» u zadru- Čuo se rezak zvuk kladare dok ju je spavanje, pogledao je njihove knjižice, zi? amidža Teufik oštrio. Nije ostao dugo, jer skoro neprimjetno se nasmijao i polugla- Saniji nije trebalo ništa dva puta reći, je kladara bila oštra, ali on ne trpi da mu sno se zahvalio bogu, direktoru zadruge i a posebno ako je to rekao njenj Teufik. se što neplanirano dogodi dok radi. Na- učitelju. Ustao je i one dvije šipke izvu- Ušla je u sobu i počela da sprema tijesto stavio je sa namirom oko kuće i uopće se kao ispod grede, izlomio ih, stavio u peć za tatlije. nije osvrtao na radnike i njihov rad. Sani- i legao. Dok oni dođu do naše kuće, vala, će ja ga je pozvala u kuću. biti i pečene i zalivene, samo, akobogda, Kad je najbolje da iznesem slatko lju- * * * neka nam prosvijetli. U pravu je moj dima, upitala ga je, sva radosna što joj je Teufik, nek dosadašnjoj ćorotinji više ne- ispalo sve kako je željela. Nikad mi tatli- Počela elektrifikacija sela. Na red ima mjesta u našoj kući, dosta smo se, je nisu ispale bolje, valjda od radosti za došlo i ovo lijepo mjesto. Radnici raz- evo cijeli vijek, mučili. strujom. mjeraju dužine između drvenih stubova, Dođoše radnici pred kapiju, doniješe Neka si ti završila, ali nikom nećeš izmeđi stubova i kuća, izbjegavaju da ko- krampe i lopate, a traktor dovuče bande- iznijeti ni kahvu ni tatlije, je l’ jasno. Oni paju jame za stubove u njivama i livada- ru pravu ko svijeća. Na njoj nigdje ni tra- mene da ne pitaju ništa, a kopaju pred ma, prate puteve i progone kroz selo. ga od čvora i odsječene grane, nečim je mojim vratima, kao da nisam živ: - e Došli tako i do Teufikove kuće. Progon premazana, pa se pomalo čuje neki neja- neće to, Janko, šefe Janko, lopove, ići za stoku tu je nekako najširi, ali i najčisti- san miris. tako - a struja mi se mora priključit, jer ji. Kako god da mjere, jedan stub dolazi - Da traje duže, govorili su radnici sam platio kao i svi drugi. Kol’ko su zi- sasvim blizu Teufikove kuće i to pred kad bi ih ko upitao. nuli, toliko sam dao. Odlučio sam da po- samu kapiju na ulazu u avliju. Trefila se Nakon kraćeg odmora, počeše kopati siječem banderu, čim je pobodu u onu nedjelja, pa amidža Teufik nije otišao na tačno na mjestu gdje pada mjera. Iskopa- rupu, druge im nema, ‹sem ako mi dragi posao u preduzeće. Gradska elektrodisti- nu zemlju bacaju na suprotnu stranu od bog ne pomogne, vidjeće oni ko je Teufik bucija radi i nedjeljom da prije zime za- kapije da što ne bi oštetili, to onda ide na i da l’ trebaju i njega nešto pitat, u dahu i vrše elektrifiksciju svih sela, zimi se ov- teret njima. Ne smije se dirati privatna vrlo ljutito se istrese pred Sanijom i Sale- dje to ne radi. imovina. Kad su prilazili mjestu gdje će mom. Kopaj tu gdje je obilježeno, svakako kopati, jedan od njih trojice pogledom je Šta to pričaš, crni čovječe, kako sje- je progon, govorio je šef Janko radnici- tražio Teufika. Oni znaju što im je zadaća čenje, kako pitanje, ko smo mi da nas pi- ma. Blizu je i štender, neće trebati mnogo i odmah počeše kopati. taju. Umjesto radovanja ti izabro inat, žice. U tom momentu amidža Teufik se na- kako to, šta smeta bandera na progonu, - Da se ne ljuti čo’jek, oglasi se jedan lazio u kotaru i skupljao trinu oko sijena. ništa, nemo molim te i zaklinjem i bo- od radnika, blizu je vratnice. Brezova metla, pa čisti, iza nje ne ostaje gom i djecom, nemo zbog svijeta, zbog Tu pokazuje mjera, opet će Janko. Do ništa. Skupljena trina se ubacuje u kotare djece, pući će bruka. večeras u ovoj mahali svi stubovi moraju i nosi u jasle kravama - kako će je slatko Nemo’ babo tako ti svega, obećao si biti postavljeni, ja ću doći pred kraj dana pohavljati, mislio je. Kad je vidio da su kupit’ televizor i radio, sjećaš li se, molio da vidim šta ste sve i kako uradili. radnici počeli da kopaju, amidža Teufik je Salem. Amidža Teufik je čuo razgovor radni- je odmah ostavio brezovu metlu i pošao Vi mi se ne miješajte u moje poslove ka i Šefa, ali se on na to nije osvrtao, nje- ka kapiji. Nije radnicima rekao niti jednu i da vas više nisam čuo, tatlije i kahvu ne ga ionako niko ništa ne pita. Janko je jedinu riječ, već je pozvao sina Salema. iznosi, a ti, Saleme, kad te zovnem, od- mislio da je to državna zemlja, te nema - Saleme, idi u radionu, donesi mi mah da si došao. Televizor i radio će Teu- šta i koga za to da pita. Mjera pokazuje i kladaru, jege i stoličicu. Čekaću te ispred fik kupiti, ne brinite. tu se kopa. Amidža Teufik je mirno sređi- kuće na ravni, požuri, nemoj da te če- Jadna ti sam i kukavna sa njim, zavi- vao ponešto oko kuće. Nije se nešto po- kam, znaš gdje stoje ove stvari koje mi ka Sanija i sjede na minder pod prozorom sebno osvrtao na radnike koji mjere i ko- trebaju. i poče da plače. Cio vijek mi je ovako sa paju. Kao i svi mještani i on se radovao Znam, reče Salem i otrča do radione. njim, sve mimo naroda, dabogda, zapla- dolasku struje u selo, jer još nisu bili doš- Otac ga nije dugo čekao. tio od boga. li do njegove kuće. Teufik je dobro poravnio tronožac i Samo što su radnici postavili i zagr- Dosta je, vala, bilo mraka i one ćoro- sjeo, lagano iz džepa izvadio i obrisao nuli banderu i otišli na sljedeću biljegu, tinje. Od one proklete lambe, naročito davnašnje naočare: - dobro vidim kroz amidža Teufik je pozvao Salema, prišao ako je manja od osmice, ama baš ništa se njih kad nešto sitno i precizno radim - re- banderi i tek naoštrenom kladarom počeo nije vidjelo. Kad bi naveče ove jadne kao je poluglasno, dok je gledao u jege, da je siječe. Za kratko vrijeme bandera je

89 KULTURA ponovo bila na zemlji, a amidža Teufik Ne znam ja, dedo, ništa, meni su ova- ne ostavlja ništa nezavršeno, već sve ura- nastavio sa namirom oko kuće, kao da se ko rekli i ja moram kako su mi rekli, a ti di i tek tada polazi na posao u zadrugu. ništa nije dogodilo. Radnici se nisu osvr- vidi sa Šefom. Volio je zbog toga ustajati rano. tali na njegov postupak, već su odlučili Pred samu veče, kad nikoga nije bilo Ko porani nešto će i uraditi, stalno je da čekaju šefa Janka, pa neka on vidi šta na progonu, Teufik je sa Salemom prere- prigovarao sinovima koji su, kao i sva će i šta mu znači ono «državna je zemlja, zao još dvije bandere i otišao na spava- druga djeca, voljeli jutrom odspavati. šta ja imam koga da pitam», kao da to nje. Skoro svaki put napomene Saniju da još nisu živi ljudi. Nešto malo iza ikindije Osvanulo vedro i mirisno jutro. Rad- jednom pregleda da li je on sve završio, dođe šef Janko da obiđe radnike i da vidi nici došli, ali se žica dalje nije mogla ra- pa ako ne bude, neka zajedno sa djecom, dokle su s poslom. Amidža Teufik je tek zvlačiti prema mahali, radnici su stali, ne kad ustanu, to završi. klanjao ikindija-namaz i opet počeo nemogu dalje. Dođe šef Janko, gleda, a oči- Čeka me košenje poslije podne, a vi što da radi oko kuće. ma ne vjeruje. Odmah je znao ko je to prevrnite one otkose od juče, da se bolje - Šta je sa onom banderom ispred uradio i uputio se prema kući amidže suše. Sijeno ne skupljajte, dok ja ne do- Teufikove kuće, što je niste postavili? Teufika. đem da pregledam je li suho, čini mi se - Postavili smo je, ali joj duži dio i Šta ovo radiš, dobri čovječe, kakva te da danas neće biti kiše. Zapamti dobro dalje leži na travi! ovo sila goni da siječeš ovakve prave i šta sam ti rek’o, jesi l’ čula, alahimanet. - Kakav duži dio, kakva trava, upita skupe bandere, zagrmio Janko na Teufi- Dobro, odgovorila bi Sanija i usput bi Janko, nije mi jasno. ka. ga upitala, da nije što zaboravio. Jesi l’ - Amidža Teufik je posjekao banderu Bandere su dobre, i vjerujem da su doručak stavio u ranac, bio je na stolu po- i eno je leži na travi! skupe, ali ste ih vi posjekli. red tablje sa fildžanima. - Zašto posjekao, kako leži na travi, - Šta to pričaš, čovječe, znaš li šta ra- - Vodi ti računa o onome što sam ti zna li on šta radi? diš? rek’o, odoh ja. - E, to njega vi, Šefe, pitajte! - Nismo mi ovdje hajvani da nam se Spustio se amidža Teufik pješačkom Poslije učinjenog, amidža Teufik nije može govoriti «kopaj gdje mjera pokazu- stazom kroz livade do poplitkog potoka bio uznemiren i ljut. Reakcija radnika i je, ovo je progon, šta ja imam koga pitat, sam i, čim je pošao putem prem mejtefu, Šefa nije ga uopće interesirala, a najma- ide malo žice», a ja živ i zdrav, kako vi- opazio je da se Hale i Feša spuštaju niz nje je mario za šefovom. On je naum iz- diš. Nije tebe briga za ono što mene čeka Brezik, te odluči da uspori hodnju kako vršio i stavio do znanja da sa njim i nije poslije, vi odoste, a ti se Teufik muči, sebi ga oni pristigli. Dugo rade zajedno, pa baš lako izaći na kraj. Njemu se kroz gla- kiraj i sa komšijama zavađaj. Mogli smo je red da ih sačeka. Ponovo je, idući po- vu motaju one misli o kojima niko drugi se ko ljudi nagodit, bandere idu tamo lako, počeo da razmišlja o popodnevnom nije razmišljao, «a ona pogan, Janko», gdje nikom neće smetati, a ne na samu radu. najmanje. kapiju, moj, šefe. Ja na pet-šest metara Kosu sam otkov’o, brus, onaj bolji, je - Ja držim do reda, do čistoće, do od tebe, a ti ni mukajet, ni selam, ni do- iza roga u hambaru, tu je i masat, tvrda je komšiluka, do ograda, do tuđih imanja, a bar dan, već «kopaj gdje mjera pokazu- u Majčiluku trava, ko pašče, dabogda je on «kopaj gdje je mjera». Ja živ, a on ni je». Imao si razloga i vremena upitati me, grom spalio, koliko mi je samo jada za- selam da nazove, ja čistim, a njega baš sve bismo kao ljudi dogovorili, kod nas dala i godina života uzela. Da mi je do- briga što će mi već sutra seoska stoka ba- je takav adet, ljudi grade i razgrađuju. brih godina koliko sam je puta s mukom legati ispred samih vrata dok se bude če- Vidje Šef s kim ima posla, pa naredi kosio, pa i po kiši, bio bih prezadovoljan. šala o banderu. Neće on doći da čisti, već radnicima da iskopaju ponovo one stare Nikom ne smijem da kažem za ovaj bolji će to velikodušno ostaviti Teufiku. Ne- jame za dvije bandere, ali i za onu treću brus, ukr’o bi mi ga ko, a on vrijedi dobra ćeš, majkoviću, pa bio ti direktor sto između, da dovuku dvije drvene i jednu ovna. Onaj nešto lošiji stalno visi o ekse- puta, meni nisi. Žali me, kobajagi, neće betonsku banderu i odmah da ih postave. ru u magazi, njemu se ne bojim. A, vala, trebati mnogo žice do štendera, da mi je Betonska ide u rupu sa druge strane pro- za onaj iza roga u hambaru bih se do krvi on nije platio, pas mu mater posratu. Ja gona, naspram Teufikove kuće. Sa nje će potuk’o, toliko ga volim. Slaže mi se sa sam platio, ko i svi u selu, falabogu, stru- se amidži Teufiku priključiti struja. Be- onom novom «mrkonjićkom», nema ju mi moraju dati, inače ima još bandera tonska je izdržaće težinu dugog kabla para za koje bih ih dao. u blizini moje kuće. preko najšireg dijela seoskog progona. Hale i Feša pristigoše, te zajedno na- Počeše da dovlače žicu na traktorima staviše dalje uz besjedu i eglen. Do za- i istovaraju je pored nekih pobodenih * * * druge i radilišta treba skoro sat vremena bandera. Prođoše Teufikovu kuću. Pita umjerenog hoda. Njima se i ne žuri, ima- amidža Teufik traktoristu: - šta je sa ži- Osvanuo lijep ljetni dan. Radnici, ju dosta vremena, a radiće danas na trpa- com koju sam ja platio za moju struju? koji rade u zemljoradničkoj zadruzi «Pe- nju sijena. To počinje prilično kasno, tre- - Nema tu nikakva bandera, rekli su šter» u gradu, nešto kasnije odlaze na po- ba sijeno skupiti i dovući. da vas prođemo. sao, nego drugi koji rade u rudniku «Šta- Nećemo ići u Upravu, nema potrebe, - Slušaj, sine, neko je izabro belaj. valj», «Vesni» i «Napretku». To mnogim veli Hale, već idemo pravo više jagodi- Ako ja ne dobijem struju, neće je dobiti od njih na selu pogoduje, jer smire i neke šta, tu će se sijeno trpati u velika sijena. ni ovi tamo u mahali, ne igrajte se va- poslove kod kuće, naročito oko stoke, To reče juče, kad smo pošli kući, Ćoro, trom, mojim strpljenjem i mojim godina- oko priprema za popodnevni rad kad se naočari mu ko dno od tegle. Ja mislim da ma. vrate sa posla iz zadruge. Amidža Teufik on ništa ne vidi.

90 KULTURA

- Ali, Hale, dobar je on čovjek, po- Ama, znam ja «neka», ali što laju, Budala ko budala, moj Teufik, pusti sebno za nas sa ratarstva, reče Feša. te požuri Teufik, te moreš li Teufik, te ga i gledaj svoja posla, kroz blagi smijeh I ja, Feša, mislim kao i ti, ponovi hoćeš da te povezem i sve tako. Pa i reče Feša. amidža Teufik, koji se nešto zakašljao, pa nije mi na njih toliko, koliko mi je na - Ama ne mogu ljudi, pas mu mater usporio hod, ali je sve čuo što su njih dvo- onog našeg Brahurdinu, i on se natapr- usro, ne mogu. jica rekli. Najpametnije je da uradimo čio, ko kakav stožer, na ono biciklo, a Taman oni u toj priči, a Bahrudin pri- kako reče Hale, to nam je dosta kraće. noge mu ko sone, pa mu se čini da mu stiže i uspori, pa sa bicikla, onako šeret- Možemo se spusti odmah, pa niz potok nije niko ravan. Da vidite i on počeo da ski, kao da je cijelu noć smišljao šta će ispod Debele glave, taman do jagodišta. laje, neće smirom da prođe, te more l’ reći, upita amidžu Teufika: Vala smo se za ovo godina napješa- se pješke Teufik, te što ne naučiš da vo- - Bole l’ noge, Teufiče, možeš li, bi l’ čili, dabogda, da je ko više od nas, ziš, vidi moga rahatluka i još koješta, vol’o da te povezem? ha,Teufik? jebo ga rahatluk njegov, više gura, Teufik pomodri od neke muke što ga Jok, bogomi, nema ni blizu, znaš od nego što vozi. Tako mi dragog Allaha, u trenu obuze i stegnu, uhvati se za sto- kad’ radimo, a sve pješke. Tvrđi smo, dođe mi ponekad da ga gurnem nek se mak, pa se nakašlja, a zatim dreknu. vala, od kamena kremena i nismo mi još pruži po kaldrmi kol’ko je dug, a ima - E nećeš više, majkoviću! Vidjeste li za staroga gvožđa, još smo kao vatra iz ga šta, sram ga bilo. Ja sa vama evo to- da vas ni ne vidje, niti vam selam nazva, kremena, zaključi Feša, a druga dvojica like godine, nijedne ružne ne čuh, a on no odmah povrh mene, e nećeš klempavi potvrdiše galsno se smijući. «vidi mog rahatluka». derikonjo. Danas ćeš mi ti odrađivati - Da je kakve prilike, mogli bi se i ože- Feša se okrenuo nazad da vidi koliko dnevnicu, pašče jedno, nesoju, bez imalo niti, ponovo, nasmija se i glasno reče Hale. su od kuća odmakli i da otkine jedan pru- obraza. Ljudi, alahimanet, odoh ja kući. Razgovarajući tako o svemu i svače- tić sa breze pored puta. U tom trenutku je - Stani, Teufik, zavika Fešan, znaš i mu, nisu ni primijetili da su prešli više od primijetio da im se prilično brzo primiče sam da on zna malo ili nimalo, ni ko je pola puta, negdje su na sredini Dugačkog Bahrudin na biciklu. On požuri i sustiže stariji, ni ko je zašto zaslužniji. sela. Vrlo su blizu jagodištu. Haleta i Teufika i reče im da za njima na - Znam samo to da on ne zna, ništa, Vala, mi ovi pojedinci, pa i ova đačka biciklu juri niko drugi do njihov drug, hajvan ko i savaki hajvan, ne plaši se ni omladina, počeli dosađivati ovim bicikli- samo što ih nije stigao. roda ni Boga, sve mu znanje u ona dva ma i motorima. I da hoće bar smirom da Slušajte me dobro, reče Teufik, ako mi točka, moj Feša. prođu, uvijek nešto lanu, pa projure. Nisi ijednu rekne, ja ću se vratiti kući, na posao - Ne idi, stani, viče za njim Hale. više slobodan ići putom, već sve u kraj. živ ne idem, dosta mi ga je dok radimo, ni Amidža Teufik ne poreče što reče, ni ne Neka omladine, Teufik, ko je nama putom ne može da prođe, a da ne laje. osvrnu se više na drugove, ode kući. Nije kriv što ne znamo da vozimo, smiruje ga - Gdje ćeš to uraditi, Teufik, pa nisi ti se dohvatio bilo kakvog posla do kraja Feša. dijete, reče Hale, pusti ti Bahrana. tog dana. u

91 KULTURA Izbor iz pjesama Nermina Ramičevića

O N I P O T O P L I K E

Sandzaklija sam Ja, al oni ne mare za mene DAN JE BIO JADAN Ako ostanem biću fukara koja vene A SARAJLIJA MAID GLADAN A samo jednom na izbore, gospodin sa tafrom PA ON REČE SVOJOJ LIJEPOJ ŽENI Ako se iselim nestaću u dimu, s darom NAJBOLJE JELO SKUHAJ MENI trudit ću se da budem bogat, samo NAPRAVI MI POTOPLIKE i jednom ću se vratit, amo AL NE ZOVI BUDALIKE JER NE ŽELIM POLEMIKE Makedonac sam Ja, al oni ne mare za mene DA MI KVARI LEZET SVAKO Ako ostanem pušku ću čistit nekom JER SU MENI POTOPLIKE A da zapucam ne znam na koga JELO BAŠ NAJSLATKO Ako se iselim neću biti niti dijaspora Možda zaboravim jezik, školski Al neću pjesmu srca moga

Sarajlija sam Ja, al oni ne mare za mene Ako ostanem plaćat ću porez, glasat za sebe A samo da prošetam Ferhadijom u moderne tene Ako se iselim nedostajat će mi šuplja tek ću onda vidjet pravog sebe al onda neće za mnom plakat niti bebe

Bosanac sam Ja, al oni ne mare za mene Ako ostanem mrzit ću jedino sebe A voljeti druge kao sjene Ako se iselim ostat u svima isti promjenit se neće ništa, samo će srce da me tišti Al borit ću se za sebe, zbog mene

92 RUBRIKA

Salko Bisiklet Sanayi ve Ticaret Ltd Şti. İslambey Mah. Sokullu Mehmet Cad. No:26 34275 Arnavutköy - İSTANBUL / TÜRKİYE Telephone: +90 212 444 2 564 Fax: +90 212 597 08 11 www.salcano.com

93 SPORT Judo klub „Olimp“ Sarajevo Najperspektivniji mladi sportaši

Ono što sa ponosom ističu u J.K „Olimp“ je činjenica da su za 2014. i 2015. godinu kao najperspektivniji mladi sportaši po izboru Kantonalnog sportskog saveza proglašeni takmičari J.K „Olimp“ udo klub „Olimp“ Sarajevo osnovan je 2011. godine i trenutno broji oko J110 članova podjeljenih u 4 grupe: rekreativci i seniori, takmičarska grupa i dvije grupe u sklopu dva aktuelna projekta koje JK „Olimp“ trenutno sprovodi. Dva navedena projekta su „PRAVI PUT – Škola Judo-a i kurs samoodbrane za djecu“. Projekat je u potpunosti be- splatan i odnosi se na djecu sa teritorije Općine Novi Grad Sarajevo. Prvobitno projektom je bilo obuhvaćeno 25 osno- vaca, ali taj broj je premašen i trenutno besplatno trenira 35 djece. Projekat se odvija pod pokroviteljstvom Općine Novi Grad Sarajevo. Drugi projekat, a koji se odvija pod pokroviteljstvom općine Novo Sarajevo pod nazivom „POKRENI SE – Sport kao vid prevencije nasilja i delinkven- cije“ namjenjen je osnovcima i sred-

94 SPORT

njoškolcima sa teritorije Općine Novo Sarajevo. U sklopu ovog projekta besplatno trenira 35 djece. Takmičari Judo klub „Olimp“ su ostvarili ove godine dobre rezultate, te učestvovali na deset međunarodnih takmičenja u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj i osvojili 50-tak medalja. Ono što sa ponosom ističu u J.K „Olimp“ je činjenica da su za 2014.

i 2015. godinu kao najperspektivniji u okviru prijekata „PRAVI PUT“ i „PO- mladi sportaši po izboru Kantonalnog KRENI SE“. sportskog saveza proglašeni takmičari Pored općina Novi Grad Sarajevo i J.K „Olimp“. Trenerski kadar i osobe Novo Sarajevo podršku klubu i takmi- zaslužne za sportske rezultate članova čarima pružili su BH Telecom, Mini- J.K „Olimp“ su: Anes Ličina, direktor starstvo za obrazovanje, nauku i mlade kluba i prvi trener, majstor Judo-a 4 Kantona Sarajevo, Ministarstvo kulture dan, Nihad Velić, majstor Judo-a 7 dan i sporta KS, Federalno ministarstvo kul- – trener seniorske ekipe i grupe rekrea- ture i sporta i Federalno ministarstvo tivaca, Faruk Tahmiščić i Mirsad Oma- obrazovanja i nauke. u nović, nosioci braon pojasa – zaduženi za rad sa najmlađim i početničke grupe Redakcija

95 SPORT Marijan Beneš, šampion, muzičar, pjesnik Bokseri u ringu postaju i ostaju prijatelji

Jedna od najkontroverznijih ličnosti u sportu, posebno u boksu je svakako Marijan Beneš. Rođen 11. juna 1951 godine u Beogradu, odrastao u Tuzli gdje je počeo trenirati boks u lokalnom klubu BK Sloboda. Sa šesnaest godina prelazi u Banja Luku i nastupa za ambicozni klub BK Slavija. Po uzoru na stariju braću koji su trenirali boks i Marijan počinje trenirati boks i već na prvom treningu desio se nesvakidašn- ji slučaj, desetogodišnji dječak pobjeđuje protivnika koji je imao osamnaest godina.

ukovodioci Slavije su čuli za super Za vrijeme aktivne karijere imao je 26 talentovanog boksera i dovode ga teških povreda, lomovi ruku, rebara, ostao Ru grad na Vrbasu i tu počinje veli- bez oka na prijateljskom meču u Zenici ka karijera prepuna velikih pobjeda, uspo- protivnik je bio Tores iz Portorika, operi- na i teških životnih padova. Roditelji su rao ga je čuveni oftamolog Sefić banjalu- n Piše: Ekrem FERHATOVIĆ pokušavali, inače su bili prosvjetni radni- čanin koji je morao napustiti svoj grad ci, da se Marijan bavi muzikom, otac je zbog ratnih zbivanja a njegova kćerka ima tvoro djece, jednog sina i tri kćerke. Šteta bio nastavnik muzičkog obrazovanja. Išao ordinaciju u Sarajevu i uspješno nastavlja je što nije snimljen igrani film o životnom je mladi bokser i na časove klavira, violi- tradiciju svog oca. Fenomenalni rezultati putu Beneša to bi bio spektakl ali ponekad ne, flaute ali je vremenom pobijedila strast su donijeli slavu, novac a Marijan je uži- se ima osjećaj da jednostavno živiš u po- prema boksu i počinje impresivna, šampi- vao sve benefite, dobra auta, kažu da je grešnom podneblju a doduše ne treba za- onska karijera. Ubrzo postaje prvak Bo- prvi kupio BMW u gradu, volio žene imao boraviti da je snimljen dokumentarni film sne i Hercegovine u velter kategoriji zatim jedan brak, dvije vanbračne zajednice, če- „Bio jednom jedan šampion“. šampion Evrope 1973. godine, na evrop- skom prvenstvu u rodnom Beogradu sa dvadeset dvije godine. Naredne godine sa svojim klubom osvaja prvenstvo Jugosla- vije, bio je jedan od najzaslužnijih takmi- čara zajedno sa braćom Pala, Košpićem, Dervozom, Smajićem, Bisićem, Bašićem i sva ova imena su upisana zlatnim slovima u historiji sporta Banja Luke. Tada iako mlad na vrhuncu karijere saznaje da je obolio od hepatitisa, šok, nevjerica i mnogi bi odustali od sporta posebno od boksa ali ne i tvrdoglavi Beneš. U karijeri je imao 395 borbi, napomena da je 1977. prešao u profesionalce i postao prvak Evrope u lakoj velter kategoriji, 1979. u Ebu verziji u Banja Luci. Ukupno je kao profesionalac imao 39 borbi, 32 pobjede od toga 21 meč je okončao nokautima, 6 poraza i jedan neriješen ishod.

96 SPORT Sedamdesetih godina otvorio je ka- fić koji je postao popularan ali je donio velike probleme vlasniku, bilo je to vrijeme kafanskih tuča razni probisvijeti, tučaroši su dolazili i izazivali Beneša u prosjeku je bilo pet incidenata na dan a Bokseri u ringu rekord je bio 15. Jednog dana iznerviran svakodnenim problemima sam je demo- lirao kafić i zatvorio ga. Nevjerovatno je koliko je tamna i negativna strana popu- postaju i ostaju prijatelji larnosti uticala na zdravlje šampiona i postavlja se pitanje da li su mogli i htjeli prijatelji, treneri zaštititi Marijana i čuvati ga za boks i mečeve. Takođe, bila je poznata pojava, da se na sparing me- čevima znalo desiti, da sparinguje i bori se sa bokserima iz teške kategorije, za glavu veći i po dvadesetak i nešto kilograma teži ali as se nije plašio i često dobijao bespotrebne batine a jedan od najpoznatijih sparing duela bio je sa rahmetli Fikretom Kadićem, dvanaest rundi bez pobjednika. Fajter, beskom- promisni nokauter, veoma često spušte- nog garda, vremenom je sve više zabo- ravljao da se mora i braniti i da uvijek postoji mogućnost da u ringu imaš protivnika koji udara jače što se kasnije i događalo. Jedan nevjerovatan peh koji može ući u rubriku vjerovali ili ne, Marijan je dobio šansu da se bori za titulu svjetskog šampiona protiv Elisha Obeda koji je je- danaest godina bio neporažen a u velikoj, žestokoj borbi Beneš je u osmoj rundi nokautirao protivnika. Umjesto slavlja i proslave i dobijanja šampionskog pojasa stilu sedam nokauta, četiri prema tri i tri- teškim vremenima da nekog protjeraju, menadžer Zeler plače, udara glavom u jumf prvaka prekidom. Karijeru je okon- unište i to sve pokriju, legaliziraju papiri- zid jer je prije meča povukao uplatu, tak- čao 1983. godine. Procjene govore da je ma i sve to na dobrovoljnoj osnovi. su neophodnu za nastup svog pulena. Ra- Beneš zaradio pet miliona maraka, da je Vratio se 1996. u Banja Luku i ne bi zočaran, slomljen ostaje sa Zelerom koji bio situiran, ali za vrijeme agresije na preživeo da nije bilo pomoći sestre Ljilje uspijeva da organizuje borbe bez obzira BiH ostaje bez imovine, ali to je i podno- koja je uvijek bila uz brata i u dobru i zlu. što se znalo da je šampion maltene inva- šljivo kada se zna da su mu najmlađeg Nije mogao bez boksa, osnovao je školu lid, ali korupcija, namještanje mečeva je brata Ivicu ubili srpski eksremisti i da ti- boksa Feniks i posvetio se radu sa rom- negativna, crna, strana sporta koja je jelo nikad nije pronađeno. skom djecom a koliko voli boks prezenti- neke borce koštala života. Šampion je mobilisan kopao rovove, raću vam ličnim iskustvom. Bio je poča- Gledao sam puno mečeva Marijana nosio uniformu vojske RS, bio lojalan sni gost memorijalnog turnira Braća ali dva meča su mi posebno ostali u sje- građanin, ali to mu nije pomoglo i 1995. Kadić koji se godinama održava u Saraje- ćanju, prvi nastup u Titogradu protiv brutalno je pretučen i protjeran iz svog vu, sjedeli smo jedan do drugog i za vrije- Dragana Mugoše u revanš meču između grada, čije je ime proslavo širom svijeta. me jedne borbe uporno je pokušavo sufli- Budućnosti i Slavije u borbi za titulu pr- Za nacionaliste iz Hrvatske bio je četnik, rati trenerima, slabašnim, maltene vaka Jugoslavije. Tri runde Marijan je za srpske nacionaliste ustaša a on je bio i nečujnim glasom i bio sam slobodan da ga bukvano rečeno ganjao, lovio protivnika, ostao Jugosloven koji je volio sve dobre zamolim da se ne napreže, nervira, jer nije sve se vidjelo, izvrsno kretanje, eskivaže, ljude bez obzira na vjeru i naciju. Hladno bilo efekta. U međuvremenu je dobio na- direkti, krošei, aperkati i krajem treće ru- je primljen u Hrvatskoj, bolje rečeno ni- cionalnu penziju kao zaslužni sportista i nde pad koncentracije, umor, strahovit kako, zamijenio svoju imovinu iz Banja koliko, toliko sebi olakšao egzistenciju. udarac i nokaut, pobjeda šampiona. Dru- Luke za imovinu u Hrvatskoj, bio na Na pitanje zašto se vratio u grad na gi meč je bio protiv Ferizovića iz Novog ogromnom gubitku a zamjena imovine je Vrbasu kada se zna kako su se neljudski, Pazara, spektakularni obračun u vestern specijalitet gospodara života i smrti u fašistički ponijeli prema njemu, odgova-

97 SPORT

kom konzervatorijumu i dvijema kćerka- ma iz braka sa Stanom, Žanet, doktori- com stomatologije, koja živi i radi u svom rodnom gradu i Marijanom koja doktorira pravne nauke u Beču. Kćerka Žanet je ustupila stan ocu o kojem brine bivša supruga Stana a teške dane olakša- vaju mu unučad Andrija i Helen. Nikad nije krio da je volio Tita i da je imao sreću, privilegiju da je par puta bio u njegovom društvu i na konstataciju predsjednika je li to onaj mali koji opa- sno udara šampion je odgovorio pa ni vi niste viši. Pisao je poeziju objavio je zbirku pjesama pod naslovom „Druga strana medalje“. Često sam razmišljao zašto boks nazivaju plemenita vještina i pitao boksere a odgovor je bio to je viteš- n Sa porodicom ko nadmetanje koje krasi sportska inteli- gencija, taktika i kad se borba završi zara tu su grobovi roditelja, braće a koliko doktor političkih nauka koji živi i radi u grljeni izlaze iz ringa i u većini slučajeva je anacionalan govori podatak da tek kad Londonu i u kontaktu je sa ocem, kćer- postaju i ostaju prijatelji. Na kraju teksta mu je majka umrla saznao je da je srpki- kom Marijom iz veze sa beograđankom nekoliko stihova od plemenitog, multi nja. Teško bolestan od parkinsove alz- Milenom, profesoricom violine na Beč- talentovanog šampiona: majherove bolesti, odbija operaciju, jedva komunicira, sa okolinom progovori SPORT ME NAUČIO DA LAKO SE NE PREDAJEM par riječi i onda na papiriću dopiše ostatak rečenice. U rijetkim medijskim na- DA ČAST I PONOS BAŠ NI ZA ŠTA NE DAM stupima sa punim pravom govori da se TKO NE UMIJE DA GUBI NI POBIJEDIT’ NEĆE ponosi svojom djecom, sinom Filipom iz A I U PORAZU SU I POBJEDE OD NEBA VEĆE... veze sa groficom Vinkler iz Nirnberga,

98 ZAŠTITA BUDUĆNOSTI

Vrste privatne zaštite koje nudimo su: ﬁzička zaštita tehnička zaštita dojavno-operativni centar intervencijski timovi transport novca sigurnosni inženjering zaštita manifestacija i sistemska sigurnosna rješenja