Bo{nja~ka rije~ RIJEČ UREDNIKA

Osniva~ Bo{nja~ko nacionalno vije}e Novi Pazar Izdava~ Centar za bo{nja~ke studije Tutin - Novi Pazar Za osniva~a i izdava~a Mr. Redžep Škrijelj Esad D`ud`evi} [email protected] Glavni i odgovorni urednik dr. sci. Red`ep [krijelj Zamjenik gl. i odg. urednika Hasna Ziljki} BESA!? - o riječi bošnjačkoj Redakcija Redžep Nurović Muhedin Fijuljanin Nazim Li~ina „To su oni kojima će nagrada biti data dva puta, Muratka Fetahovi} zato što su bili strpljivi i što uzvraćaju lijepim na ružno." Alma Husić Fuad Ba}i}anin (Kur’an 28/54) D`engis Red`epagi} Alija D`ogovi} Zaim Azemovi} Mustafa Balti} iječ je kroz ljudsku historiju, naj­ Svakodnevno i bez zastoja pojedinci Direktor desk-a češće, imala namjenu zbližavanja ih konstruišu, i slažu, sa namjerom da Zaim Had`isalihovi} Rljudi. Oduvijek je riječ bila jedan blate drugu stranu, favoriziraju i rekla­ DTP i prelom od čvrstih direka na ćupriji preko koje miraju sebe i svoje ničim potvđene za­ Samer Jusovi} su se ljudi primicali sebi sličnim indivi­ sluge. Ipak, vrijedi se upitati: kako se, i duama. I Mi čitav svoj životni vijek pro­ ove 2010, teško pridržavamo riječi, te, Lektura vodimo u nastojanju da se približimo svih napora vrijedne, civilizacijske vri­ Muratka Fetahovi} jedan drugome, a da nas u tome razu­ jednosti? Dovoljno smo ranjivi pa je Saradnici miju i oni pored nas. džais kloniti se opasnosti poganog je­ Ferid Muhi} I jedan od Indžilla svjedoči da: „U po- zika koji je u našoj sandžačkoj stvarno­ Hasnija Muratagić Tuna četku bješe Riječ”! Jeste: “Prvo je bila sti našao pogodnu podlogu. Vrijeme je, Medin Halilovi} Mevljuda Melajac riječ, a riječi je predhodila misao. Za li- odavno, za poruke razuma i razumlji­ Rasim ]elahmetovi} jepu misao kao i za lijepo izgovorenu vog duha koji treperi u našim sandža­ Fehim Kajevi} riječ čovjek će biti nagrađen. Za ružnu čkim dušama punim dostojanstva i Muharem Mutabd`ija misao čovjek neće biti kažnjen za razliku topline. Fehim Kari{ik od izgovorene ružne riječi za koju se kaž- Naša čula sve više odstupaju od re­ Ned`ib Vu~elj Halil Marki{i} njava”, al’ šta vrijedi kad kod Bošnjaka torike mržnje i netolerancije­uzmiču ona teško zaživljava. Ko talog telfe u na sve moguće načine. Takav je stav Adresa redakcije praznom fildžanu, sve uočljiviji među­ zauzela većina učesnika na izborima za 28. novembra bb 36300 Novi Pazar bošnjački nesporazumi, paraju damare novi saziv Bošnjačkog nacionalnog vi­ našeg strpljenja, a naš bošnjački duh jeća (6. juna 2010. godine), uprkos Telefon: 020 336 621 Fax: 020 314 107 nagone u beskrajno duboki i zatam­ stavu dijela predstavnika BKZ koji se E-mail: [email protected] njeni ponor strahovanja da stvar ne iz­ nisu klonili agresivnih govora, kon­ www.bnv.org.rs makne kontroli. strukcija i riječi koje su „sjekle oštrije Riječi na sve strane, upućene putem od sablje“. pisanih i elektronskih medija: neprija­ Danas se riječi „što ka‘ mehlem liječe“ tne, neiskrene, optužujuće. [“…lijepa koriste u minimalnoj mjeri. Pjesnika je riječ, kao lijepo stablo: korijen mu je čvr- svojevremeno usmrtila “prejaka riječ” ^asopis sufinansira sto u zemlji, a grane prema nebú; ono (B. Miljković). U ljudskoj historiji je Ministarstvo kulture plod svoj daje u svako doba… A ružna jedan dio ljudi stradao zbog ne odstu­ Vlade Republike Srbije riječ je kao ružno stablo: iščupanom sta- panja od izgovorenih besjeda. Riječi blu s površine zemlje nema opstanka… stvaraju rane koje nikad ne zarastaju, a [tampa [tamparija “Merak” Allah će vjernike postojanom riječju uč- u Sandžaku ih ima i među rođenom bra­ Dubrova~ka bb, Novi Pazar vrstiti i na ovom i na onom svijetu… Allah ćom. Zavađeni jedan drugom iz dana u radi što hoće". (Kur’an XIV/24 ­ 27)] dan postaju krvni i politički neprijatelji.

Januar - Jun 2010. 3 Uvrede izgovorene na račun dru­ časti koji raspravlja o pogaženoj ri­ lane nam nesporazume. Odbaciti goga su danas realnost koju mnogi ječi i moralu pojedinca. Dati riječ pa teške, uvredljive i jeftine riječi (“ni nastoje relativizirati. Ostaje samo je poreći značilo je sukobiti se i pri­ pet para vrijedne”) zamijeniti ih nada u vezi pitanja: da li smo stati na dobrovoljan izgon iz “halka” “dukat vrijednim”, i postepeno otva­ spremni da tu nešto promjenimo? koji izriče naš tradicionalni- tribalni rati “gvozdene kapije” mentalne tvr­ Pozivanje na moralne odredbe naše kodeks.Tu je i njegovo veličanstvo đave u koju smo se, uzajamnom islamske vjere i Kur’ana Časnog čine Muslihun­ posvijećen cjelosno svojoj nepažnjom i nepoštovanjem, oda­ nam se opravdanim, usprkos činje­ ulozi, elokventan i pravičan. On sa­ vno pozaklapali. nici da ih se najmanje pridržava dio slušava i sa ostalim sebi ravnim mu­ Čuveni epski pjevač Murataga vjerskog vrha. No, vrijedi se pona­ slinunima izriče prijekor za laž, za Kurtagić je radi pogane riječi nasr­ dati da će se nešto, na bolje, promi­ svaku nepotrebno prosunutu riječ ili nuo da čovjeka “rastrbulji”, ali je na jeniti !? Bez obzira kada je i kako uvredu nanijetu drugoj strani. saputnikov poziv: sabur i salamet izrečeno, sve ovo ovisi o našem jav­ „Pametnom je i išaret dovoljan!“ ­ Murate! – izgovorom kelime-i šeha- nom ponašanju i moralu. Dugo govore oni koji “znaju moć riječi“ (F. deta odustao. Kao protivterapiju za ćemo, ovako podijeljeni, čekati na Muhić) bujicu naših ­ bošnjačkih nesugla­ trijumf naše odlučnosti da se stane Zašto se ovaj moralni pad ovdje sica možemo ponuditi riječi mudro­ na kraj podjelama i uvredama. Da li najviše osjeća. Zato što smo od riječi sti naših istaknutih mislilaca: smo korak nazad, k dobu kada se go­ najranjiviji. Neodmjerena riječ je ­ “Оva tiranija riječi nije metafori- vorilo: “Tu ćeš mi riječ platit’! – besu naša Ahilova peta! Riječ je vezana sa čka, već sasvim direktna deskripcija ti dajem! Jesmo li sve dalje od Bese vremenom i ima svoj rok važnosti i objektivnog stanja svijesti čovjeka.” naših predaka­vakta kada je data upotrebe.. (F. Muhić); riječ carovala i izgovarala se s poča­ “Niko nije postao kmet u svom ­ “Može se desiti da vam neko šću i oprezom. Ima li mjesta našim selu?”, a kamo li neki mali ljudi koji se, ubaci virus loših misli, ali mu ne verbalnim koškanjima u stadijumu vidno razočarani zbog toga, zapute u dozvolimo da nam obori sistem.'' našeg veoma vidljivog privrednog druga mjesta i, nakon svega, drznu se (S.Bugari); nazadovanja koje snažno pothra­ da osunu verbalnu paljbu na sugra­ ­ ''Budimo kao berićetna (sretna) njuje naša nesloga, karijerizam i mo­ đane koje ni ne poznaju, a kamo li da voćka koja će uvijek i svakome, bez ralno posrnuće su im sopstvenim intelektualnim kva­ obzira na sve razlike, davati plod.” “Riječ je čin” (Sartre), a jedna od litetima, bar za dlaku dorasli. (S.Bugari); riječi je sadržana u našoj staroj besi­ Vakat je upaliti fenjere i odagnati Il’ nam još uvijek predstoji bojazan zavjet, zakletva! Odustajanje je zna­ mrak iz naše pomračene svijesti i, od one stare ­pešterske izreke: “Sad je čilo odlazak na Muslihunski sud ­ Sud što prije, naći rješenje za nagomi­ hora za katilja, ćafira i džahilja!?”

11. MAJ DAN BO[NJAČKE NACIONALNE ZASTAVE

51

Bo{njačko nacionalno vijeće DODIJELILO TRI MEDALJE Rifat Burdžović-Tr{o 57 U OVOM BROJU

ZLATNA PLAKETA BNV-A TIHIĆU, TADIĆU I UGLJANINU

63

4 Januar - Jun 2010. U OVOM BROJU

Ferid Muhić BO[NJACI I ORIJENTALIZAM 6 Hasnija Muratagić Tuna SEVDALINKA - IZAZOV ZA LINGVOSTILISTIČKA IS- TRAŽIVANJA Zaim Azemović 15 UČE[ĆE SANDŽAKLIJA (BUKOVČANA, PAUČINACA I PE[TERACA) U POBUNI ASKERA - BO[NJAKA U NOVOM PAZARU 1884. GODINE 9

Alija Džogović Redžep [krijelj Užice i Novi Pazar u putopisu Onomastički aspekt „Servia“ Endrjua Arčibalda Petona eponima Baton 41 u kontekstu naučnih diskusija o Batonovom ustanku 6-9. godine n. e. 11

Redžep [krijelj OD KONIČA DŽEMO - [EHID IL' GAZIJA SANDŽAČKI 26 Fuad Baćićanin Turska književnost islamskog perioda Prof.dr Salih Jalimam 48 Hijerarhija bosanskih bogomila (1) 29

Fehim Kajević SANDŽAČKI TOLSTOJ 37

Faruk Dizdarević Smotra Bo{njačkih narodnih STRADALNI[TVO KAO Igara SBONI 2010 UMJETNIČKA VIZIJA

53 U KNJIŽEVNOM DJELU ĆAMILA SIJARIĆA 79

Fatih Hadžić ELEMENTI ISLAMSKO- BO[NJAČKOG KULTURNOG NASLIJE\A U BIJELOM POLJU 83 Dr. Seid Halilović Dinamičnost islamske vere i Kur’ana Azra Abadžić Navaey Predodžbe o Turcima 107 u hrvatskoj nastavi povijesti 92

Muhamed Abdagić ZA[TO JE UBIJEN HAKIJA ZEJNELOVIĆ? 101

Nermin Ramićević Mirela [ertović KOLIKO JE SATI? TOPONIMI U SEVDALINKAMA 114 118

Januar - Jun 2010. 5 FERIDOVA DUHAN KESA Ferid Muhić BOŠNJACI I ORIJENTALIZAM

Neka je svakom prosto da bude ono što je sebi izabrao! I u to neka mu niko ne dira! Bošnjaci, halаlite svakom od vas koji je odlučio za sebe reći da nije ono što jeste, nego da jeste ono što nije! I ne dozvolite nikome da vam kaže da ste ono što niste i da niste ono što ste. Jer vi niste ono što niste i jeste ono što ste: vi ste - Bošnjaci!

eki lijekovi su gori od najgore vala i, razumije se, opravdavala imperi- bolesti! Na primjer, kada su Bo- jalističku vladavinu pozivanjem na inte- šnjake liječili od onoga što jesu! lektualnu, moralnu i organizacijsku NJer biti Bošnjak teška je bolest, ali je superiornost “Zapadnog čovjeka” pri- bilo daleko teže predeverati sve lijekove kazujući je stoga kao apsolutno prave- kojima su ih liječili od te bolesti. dnu. Pošto su “Azijati”, “Arapi”, Opaka je ta terapija, cijeli “muhamedanci”, svi od reda inferiorni insti tuti iz više država su ra- (“Oni ne mogu naučiti da hodaju ni tro- dili na najefikasnijim recep- toarom ni ulicom”, oficijalna ocjena tima, pa su mnoge i iznesena u britanskom Parlamentu 13. izliječili! A to liječenje je kao juna 1910. godine), onda je vlast nad što liječi vrijeme, koje jeste njima ne samo opravdana, nego je za- najbolji liječnik ali koje, isto pravo moralna obaveza superiornih tako, nažalost, na kraju “Zapadnih naroda” vladati upravo u in- ubija sve svoje pacijente! teresu tih zaostalih, moralno neformira- Jer onaj ko je izliječen od nih i mentalno hendikepiranih onoga sto jeste, nije više “orijentalaca” koji bi, prepušteni sami onaj koji je bio – ili, što je isto: sebi, inače postali žrtve najokrutnijeg mrtav je! despotizma ili bi se uzajamno uništili. Od druge polovine 19. vi- Ovakva aberirana ideologija omogućila jeka do početka posljednje de- je impresivne rezultate: Evropski kolo- kade 20. vijeka, praktično do nijalni imperijalizam 1914. godine vla- agresije na BiH, Bošnjaci su si- dao je na 85% svjetske površine! Sve stematski tretirani kao ne- osim Evrope tretiralo se kao učionica, evro pski narod, “roijentalna sud i zatvor, a “orijentalci” (“Azijati”, rezidua “muslimani”, u “Arapi”, “muhamedanci”, kao djeca skladu sa dihotomijom koju treba naučiti, kao sumnjivci koje “Orient-Okcident” (izgo- treba provjeriti na sudu i kao kriminalci varati kao riječ “Acci- koje valja otjerati na robiju! dent”, također u istom Isti ovaj imperijalni mentalitet odre- značenju!), odnosno, dio je odnos Austro-Ugarske (preko nje Istok-Zapad. Razvijana kasnije i Hrvatske, odnosno Srbije) tokom cijelog 19. vijeka, prema Bosni i Bošnjacima. U očima ova ideologija je izraža- moćnijih susjeda Bosna je postala “ori- 6 Januar - Jun 2010. jentalna” enklava, a Bošnjaci su tre- talističkog terorizma” nedvosmi- sobnostima on je jednostavno bio tirani kao tipični “orijentalci”. Kao sleno potvrđuje ideološki negativnu žrtva neke demografske zablude! i evropske kolonijalne države, po- konotaciju srpske oficijalne recepcije On mora biti da je Srbin, a nikako sebno Britanci, i srpska i hrvatska Bošnjaka, njihove kulture i islamske Bošnjak! Ideja da je tek izuzetak politika tretirala je BiH kao veliku tradicije u cjelini! Ali ne treba previ- (jedan od rijetkih pametnih “orijen- učionicu za školovanje mentalno djeti ni to da je upravo činjenica što talaca”) očigledno ga nije impresio- inferiornih i neprosvijećenih, kao su od početka agresije toliko uporno nirala, jer bi ga njeno prihvatanje sudnicu, i kao zatvor! S tim što su isticali ovaj “argument” i što ga još ipak ostavilo unutar korpusa Bo- Bosna i Bošnjaci imali daleko težu uvijek štedro zlorabe u svakoj prilici šnjaka, dakle “inferiornih orijenta- situaciju jer su imali posla sa ne- na međunarodnim konferencijama laca”. I tako je Mehmed Selimović uporedivo primitivnijim i stoga i pri diplomatskim susretima ta- postao kapitalna klasična žrtva ra- brutalnijim “kolonizatorima”. Že- kođe potvrđuje njihovu procjenu da sističkih ideologija na Balkanu. stokosti mržnje i direktno genoci - Evropa i danas rado pleše na tu istu Liječenje Bošnjaka od bolesti dnim programima protiv Bošnjaka muziku. “orijentalizma” je počinjalo, sjećam primarno je doprinijeo i faktor što Tragična ilustracija jeste psiho- se, već u osnovnoj školi. U razredu su Bošnjaci prigrlili Islam kao svoju loška drama jednog velikog pisca. gdje je bilo učenika Bošnjaka uvijek vjeru. Njegošev “Gorski vijenac”, Mehmed Selimović rano je usvojio su zajedno učili “Srbi, Hrvati i mu- koji do danas inspiriše patriotska stereotip o “zaostalim orijenta - slimani!” Islam je otvoreno i nedvo- osjećanja Crnogoraca i Srba, lcima” Bošnjacima i “superiornim smisleno tumačen kao orijentalna

Liječenje Bošnjaka od bolesti “orijentalizma” je počinjalo, sjećam se, već u osnovnoj školi. U razredu gdje je bilo učenika Bošnjaka uvijek su zajedno učili “Srbi, Hrvati i muslimani!” Islam je otvoreno i nedvosmisleno tumačen kao orijentalna rezidua. Sve što je muslimansko bilo je zaostalo, reakcionarno, neprijateljsko, suprotstavljeno slobodi i časti, istini i praved- nosti! A kada bi neko od Bošnjaka, uprkos svom “orijentalizmu”, pokazao izuzetne intelek- tualne i fizičke sposobnosti, što se često dešavalo, dobivao je kompliment u skladu sa svima nama dobro poznatim klišeom: „Ko bi rekao da si ti musliman/ muslimanka!? Uopšte ne ličiš na njih! Sasvim si kao mi!” eksplicite poziva na istrebljenje zapadnjacima” Srbima. S druge rezidua. Sve što je muslimansko muslimana Crne Gore, kojeg bi strane, kao čovjek koji je morao bilo je zaostalo, reakcionarno, nepri- stoga bilo adekvatnije zvati “Gorki jasno uvidjeti u desetinama situa- jateljsko, suprotstavljeno slobodi i vijenac”, “istragu poturica” pro- cija koliko je on sam iako pripadnik časti, istini i pravednosti! A kada bi glašava za najviši moralni zadatak “zaostalih oprijentalaca” i neko od Bošnjaka, uprkos svom sopstvenog naroda i u tom konte - intelektualno i moralno superioran “orijentalizmu”, pokazao izuzetne kstu predstavlja jedan od najradi- većini svojih “zapadnih prosvjeti- intelektualne i fizičke sposobnosti, kalnijih, ako ne i zaista najra- telja” Srba - kasnije i apsandžija i što se često dešavalo, dobivao je dikalniji književni poziv na geno- dželata njegovog rođenog brata! kompliment u skladu sa svima cid! Programi i djelovanje na otmi- Suočen sa ovom ozbiljnom anoma- nama dobro poznatim klišeom: „Ko manju teritorija na kojima žive lijom u odnosu na nametnutu vla- bi rekao da si ti musliman/ musli- Bošnjaci i na istrebljenju svih mu- dajuću dogmu, Mehmed Selimović manka!? Uopšte ne ličiš na njih! Sa- slimana u granicama do kojih seže ja zapao u duboku i krajnje oz- svim si kao mi!” U okvirima moć istrebljivača, od Karađorđa, biljnu krizu identiteta! Kako on kao dugoročne strategije, činjenica da su Vuka Karadžića, Miloša Obreno- „orijentalac“ uopšte može imati Bošnjaci, generalno uzevši, drasti- vića, Garašanina, sačuvali su svoj takav duh i um!? Ili pada cijela čan protivdokaz tezi o inferiornosti potpuno ideološki kontinuitet do koncepcija ili je u pitanju neka “orijentalaca”, direktno je inspiri- danas u programima SANU, Šeše- krupna greška? I tako, poslije dugo sala ideološku podvalu o Bošnja- lja, Miloševića. lomljenja u sebi, pred kraj života, cima kao o “islamiziranim Srbima, Ključni argument kojim su Srbi Mehmed Selimović se u sebi prelo- odnosno islamiziranim Hrvatima”. branili i još brane svoju agresiju na mio i odlučio. Ne mogu “orije- Psihološka reakcija kompleksa infe- Bosnu i Hercegovinu, 1992-1995, ntalci” biti tako talentovani i riornosti pomiješana sa procjenama naime, njihovo pozivanje da su “… pametni kao što je, nesumnjivo, on o pozitivnim demografskim efe- jedino oni branili Evropu od istočne sam! Ako laže koza, rog ne laže! ktima uključivanja Bošnjaka u ko- opasnosti i od islamskog fundamen- Dakle, sa takvim izuzetnim spo- rpus “našeg naroda” jasno dekodira Januar - Jun 2010. 7 cijelu tu monstruoznu laž o “po- turčenim Srbima” i “poturčenim Hrvatima”, bezočno frabriko- vanu bez i jednog jedinog naučno validnog argumenta! Prosto ih možete čuti kako se došaptavaju Svjedočanstvo ovih stotinu godina: “Vidi samo te Bošnjake! Tako otresiti, tako stasiti i lijepi, mora da su isto što i mi! A bila bi i šteta da ih ne po- vremena krstimo, pa da se dobro ofajdimo sa tako vitalnom i sposobnom populacijom!” Koliko je jaka ova tendencija: a li iz urbanističkih ili ateističkih razloga, da se Bošnjaci degradiraju kao ali u periodu poslije II svjetskog rata u više “orijentalci” kroz uporno adresi- Dgradova na području Sandžaka porušeno ranje kao “muslimani”, vidi se i je ili pokušano da se sruši više islamskih bogomolja iz nedavne izjave Jakoba Fincija (džamija, mesdžida i turbeta), što se sa aspekta ču­ (aktuelni BiH ambasador u Švi- vanja bošnjačke kulturne baštine može smatrati naj carskoj) - koji se, kako prenose negativnijim događajima. Usprkos svemu urbana makedonski mediji, žali engle- politika nove Jugoslavije ostavila je prepoznatljive skim medijima da “u Gornji duhovne ožiljake u sjećanju savremenika. Na fotograiji: snimak rušenja munareta džamije dom BiH i u vladine funkcionere “Kolo” u Novom Pazaru 1959. godine. Kolo džamija mogu samo muslimani, Srbi i je porušena novembra 1944. godine tokom Hrvati”. Od sada ćemo istinu na savezničkog bombardovanja grada. Njene ostatke megdan! Učili smo i živjeli zajedno sa munarom nova komunistička vlast nije onako kako su minulih pet sto- željela restaurirati već je pod izgovorom “uklanja­ ljeća živjeli i kako žive i danas jne feudalnih simbola” osmanlijskog kulturnog stanovnici u Bosni i Hercegovini: nasljeđa zbrisana sa lica islamske sakralne kulture “Bošnjaci, pravoslavci i katolici!” Novog Pazara i Sandžaka. Snimak je sačinio jedan U odnosu na razloge zbog od učenika novopazarske učiteljske škole, knji­ kojih su Bošnjaci prigrlili Islam, ževnik Zaim Azemović. prvo treba, po stoti put, podvući Ovom prilikom se zahvaljujemo autoru fo­ činjenicu da je riječ o religiji, a ne tograije na ustupljenom foto materijalu koji smo o trgovini svinjama, i da stoga, izvukli iz njegove foto arhive. uz dužno poštovanje prema pravu svakog čovjeka da izabere svoju duhovnu paradigmu, treba jasno reći: tamo gdje nema prinude - a u Islamu je jasno da u vjeri prinude nema i ne može je biti! Vjera se prihvata zbog vjere! I to je aksiom!

Neka je svakom prosto da bude ono što je sebi izabrao! I u to neka mu niko ne dira! Bošnjaci, halаlite svakom od vas koji je odlučio za sebe reći da nije ono što jeste, nego da jeste ono što nije! I ne dozvolite nikome da vam kaže da ste ono što niste i da niste ono što ste. Jer vi niste ono što niste i jeste ono što ste: vi ste ` Bošnjaci! 8 Januar - Jun 2010. IZ NAŠE PROŠLOSTI

UČEŠĆE SANDŽAKLIJA (BUKOVČANA, PAUČINACA I PEŠTERACA) U POBUNI ASKERA* - BOŠNJAKA U NOVOM PAZARU 1884. GODINE

(Po pričanju iz 1964.godine 8o-godišnjeg Bela Ibraihimovića)

„Borija*1 zatrubi a vojska se trčeći po- Oficir još ljuće nasrnu, hoće da ga strojavaše ispred kršle* u Novome Pa- udari uvrh glave, a Ibiš mu dograbi i ote zaru. Pred strojem su šetali oficiri i kad sablju. Drugi se oficir zalete k’ njemu da se razlegla komanda da vojnici stanu ga udari, a Ibiš iz džepa šinjela izvadi mirno u stroj, stigoše još tri-četiri zaka- kamen, pa toga drugoga oficira bup u snela vojnika te se oficiri naljutiše, i još slijepo oko. Pobuni se i ostala vojska, od- više, kad neki vojnici (turski Ćurtovi*) baciše puške, pa nastade hrvanje i uda- pogriješiše, te im komandovaše da ranje. Oficiri dovedoše iz kasarni i ostalu Zaim Azemović, legnu i počeše da hi gazu i udaraju.“ vojsku te kidisaše na pobunjene Bo- književnik - Opet vi Bošnjaci docnite, - razdra se šnjake, povezaše ih i savladaše. Bilo ih oficir na vojnike koji pristigoše u stroj. je šezdeset i sedam; i svi iz okoline Ro- - Hodite ovamo! žaja, Tutina i Novog Pazara. Postrojiše njih dvadesetak. Turski „Reko’ ti, to him nije bilo prvi put da oficir zaredi da udara sabljom po glavi dobiju batine, te su se dan prije pobune vojnike i po ru- bili krišom sastali i razgovarali: 1. Turski regularni vojnik 2. Turska laka pešadija kama, kojima su - Šta ćemo ovome, ovako se više ne 3. Turski rezervist zaklanjali glavu. može izdržati? Kad dodjoše do Odvojilo se šezdeset i sedam ljudi iz Ibiša Camića iz Sandžaka, svezali tvrdu besu i zadali Paučine, koji je bio riječ da se neće izdati. Ibiš Camić iz Pau- na kraju reda, ofi- čine je rek’o: cir zamahnu, A - Ja ću se prvi suprostavit‘ batinanju Ibiš, krupna lju- i vratit‘ udarac za udarac, al’ nemojte me dina, odmače se te pušćit’ bez vašeg’ znanja da poginem...“ sablja, obučena u Kad sprovedoše bundžije, koma- kaniju*, zviznu i ndant osmanliske vojske ta put ne dade zamalo po koljenu da hi strijeljaju, reče: udari oficira koji je - Puška nije pucala, no batina, bolje je njom zamahnuo. željkovat‘ ta tri oficira koji su od uboja - Molim te umrli, no šeset sedam ljudi. Sami su krivi. nemo’ me udarati, Bolje šeset sedam ljudi, no tri čov’eka. nijesam hajvan, ni- I osudiše hi po tri m’eseca zatvora. jesam magarac, ni Pošto o‘služiše vojsku i odlježaše po ta konj da me mlatiš tri m‘eseca, pobunjeni vojnici se vratiše svakog dana - reče kućama. Koji nijesu bili oženjeni pože- Ibiš. niše se i okućiše. 1. asker-vojska; borija-truba;kršla-kasarna; Ćurtovi-Kurdi; kanija-uložak za sablju; zabit-oficir;

Januar - Jun 2010. 9 Dodje Ibiš Camić u Paučinu, i Vide Ali-paša Draga da se tako i Ali-beg Dragu. moj otac Selmo Ibrahimović, koji je, ne može ništa, pokloni se i izađe, - Ovo su moja d’eca! - reče Ali- takođe, učestvov’o u pobuni Bo- pa u odaju dozva carevog velikog beg Draga, pokazujući na u buka- šnjaka i bio drug s Ibišom, vrati se vezira, koji je bio, takođe, Bošnjak, gije okovane Bošnjake. u Bukovicu, o’de u zaseok Kačari. dozvaše i carevog muhur-pašu*, - Dozvoli care da im odriješim Oni dvojica su bili nerazdvojni i pa napisaše arzuhal6, koji carev ruke. poznanici odranije, rasli zajedno, veliki vezir unije pred cara, po- Na to mu car reče: čuvali stoku zajedno, jer su i sela kloni se i ostavi je caru na krilo, pa - Moram da zažmurim dok to jedno do drugog. izađe. Ni on sam nije smeo da učiniš, jer sam naredio da hi okuju. Dok jedno jutro turska vojska stoji pred carom dok bide čit’o Kad su hi odvezali, sakupiše hi, op- opkoli sela i po spisku stade tražiti molbu za pomilovanje pobu - koljene carskom stražom, a car hi kuće pobunjenih. Prozvaše i mog’ njenih Bošnjaka. upita: baba, rekoše mu da se obuče, da - Koji je vodja, ko je prvi treba da podje sa njima. Moj se vrnuo udarac mojim oficirima? babo spremi i zovnu svoju majku: - Ja! - reče Ibiš, i izadje pred - O, Majko, nemo’ plakat, ako ucrnjele i zanijemele robijaše. bidem živ, vrnuću se, mene si- - Jesi li znao šta te čeka?- reče gurno traže oko onog bića i za- car, odm’eravajući pogledom vađe sa turskim zabitima.* njegov krupni stas i široka ra- Sabraše sve pobunjenike iz oko- mena. line Rožaja i Tutina. Iz tutinskog - Jesam, Padišahu! V’ešanje il’ sela Drage dovedoše u Rožaje smrt! Al’ mi Bošnjaci radije gi- dvan’estoricu i sve hi povezaše nemo, no svoj obras i ponos da sindžirima*2, ruku za ruku, i pove- izgubimo. doše niz Ibar ka Mitrovici. Ne mogu - reče car - da vas Hadži Zeka iz Dukađina* i razdvajam, a tebe bi’ oslobodio jer Ali-beg Draga nijesu ta’ put bili u si junak. Mitrovici, no u Gusinje kod Ali- Aman, care, stade preda njim paše Gusinjca koji him je isprič’o Ali-beg Draga, - nemo’ mi pogu- da je iz Stambola dobio naređenje bit’ moju d’ecu, moju krv, listove da pobunjenike sprovede u Sta - moje gore. Oprosti him i pošalji hi mbol. Medju bundžijama je bilo, Hadži Zeka, jedan od osnivača pećke lige da u bojevima okaju svoje grije- ka‘ što reko’, dvan’es’ rođaka i hove... bratučeda Ali-beg Drage. No, Ali- Čim pročita molbu, car viknu: Dobro, pašo i ti beže! Za vaš beg, čim se vrnu u Mitrovicu, sa - Allah, šta mi veliki vezir oteža hatar, poklanjam vam hi. Zamje- Ali-pašom Gusinjcom, pojahaše na ovom molbom! U tom naredi vra- njujem okove sabljama. Rasturite voz i odoše u Stambol. taru da mu zovnu velikog vezira. hi sve po tri u dvan’es’ hiljada vo - Car*3 Abdulaziz4 ga je vrlo mi- Kad on udje, sultan ga ljutito do- jske, i na Arabiju pošaljite da guše lovao, te ga odmah pusti k’ sebe na čeka: pobunu... divan, Ali-beg Draga mu poljubi - Šta mi ovo, jazuk ti bilo, - Koliko ih se vratilo, amidža ruku i prozbori: učine? Ti znaš da ja ne mogu rej, Belo? - zapitah starca. - Čestiti Padišahu*5, šeset i se - pa porej?! Vrnulo hi se kućama četr’es’. dmoro moje d’ece je okovano... - Aman, care, ovo je damar Sudbina je da živi kućama dodju Sultan mu odgovori: naše snage, njih šeset i sedam. Na Ibiš Camić, i moj otac Selmo Ibra- - Zlikovci su oni. Ferman* sam šeset i sedam tabora da udaru po- himović. Ostali su izginuli na bo- dao, prema dokazima mojih ofi- bijedili bi! jištima, il’ pomrli na đemijama pri cira, po sto godina robije da odležu Car se diže i naredi da mu povratku kućama. u Kanli kuli*. Ako u hapsani* koji spremu kočije. Hoće da ode lično, - Vidiš moj, sinko, koju su muku od njih preživi, zdravo će ti do j - i svojim očima da vidi te pobu- vid’eli? Al’ obraz nije sto kosa li- zlobno se nasmija. njene Bošnjake. Povede sa sobom vada!?7

2. sindžir-lanac;Dukađin-Peć i njegova šira okolina; 3. Naziv „car“ kazivač koristi umjesto imena sultan. 4. Sultan Abdulaziz (1861-1876) 5. Padišah-sultan; ferman- ukaz; hapsana-zatvor, muhur paša-overilac sultanskog pečata; arzuhal-molba 6. Razgovor je zapisan na nestandardnom (starosandžačkom) dijalektu bosanskog jezika.

10 Januar - Jun 2010. ONOMASTIKA Onomastički aspekt eponima Baton u kontekstu naučnih diskusija o Batonovom ustanku 6-9. godine n. e.

ema ovoga rada je onomastički, kova u čijoj se morfološkoj komponenti dakle lingvistički aspekt onih topo- nalazi imenski lik Baton ili neka njegova nima koji su motivirani imenom morfema iz nekog pisanog dokumenta ili TBaton, a u ovom lingvističkom kontekstu arheološkog eksponata. ukazuje se i na moguće historijske aspekte Katičićeva naučna diskusija je zaista i komponente vezane za jednog ili više Ba- sveobuhvatna i može poslužiti kao uzor s tona iz ilirske historijske mape, odnosno iz kakvom se naučnom ozbiljnošću i etikom ilirskog imenoslova i antroponimskog si- prilazi naučnom istraživačkom radu – i stema nekadašnjih Ilira i današnjih Alba- onim temama koje su već stoljeće i više bile Akademik naca u oblastima istočno od rimske predmet naučnih istraživanja, diskusija i Alija Džogović provincije Dalmacije. teza svakojakih namjera. Dakle, i onih koje Rasprava koja se izlaže u ovom radu se danas pokazuju kao falsifikati. ograničena je, uglavnom, na Kosovo, San- U ovom radu Katičić je izložio sve iz- džak i Makedoniju, sa pretpostavkom da vore u kojima je u osnovi eponimska stru - je u nauci već duže vrijeme prisutna dis- ktura Baton – ime jedne ili više ličnosti iz kusija na najvišem nivou i od strane naj- ilirske historijske onomastike, najvjeroja- eminentnijih historičara, onomastičara, tnije iz ilirskog vladarskog imenoslova, lingvista i drugih naučnika koji su se mada je moglo biti i drugih nosilaca ovoga bavili historijom i historijskom onoma- imena. Ti izvori su uglavnom grčki, rimski stikom balkanskih naroda, ili su (latinski), ilirski, pisani, arheološki i dr. Ve- to činili motivirani drugim po- liki je broj grčkih izvora o ovom antropo- vodima i ciljevima. nimskom liku iz ilirskog imenskog sistema, U radu ILLYRICUM MIT- iako se može primijetiti da je ovo ilirsko ime HOLOGICUM Radoslav Ka- bilo vrlo rijetko u istočnim rimskim provin- tičić je prezentirao vrlo cijama. Ovo potvrđuju ne samo relevantni široku, i skoro iscrpnu, pa- dokumenti već i današnja antroponimska noramu naučnih tema i argu- situacija u imenskim sistemima Albanaca menata iz pera vrsnih lingvista, Albanije i Kosova, kao i onih u susjednim onomastičara, historičara i oblastima Crne Gore, Srbije, Makedonije i hroničara; izložio je sve re- Grčke. Ova pre t postavka se historijski ne levantne izvore na kojima potvrđuje ni na starim prostorima Kala- su raniji naučnici temeljili brije, a ni na današnjim prostorima Hrvat- svoje teze i dokaze. Izlo- ske (Arbanasi kod Zadra). ženi su brojni dokumenti iz pro- Tokom višegodišnjih naučnih onoma- vincije Dalmacije i ostalih stičkih istraživanja na Kosovu i u Sa - provincija Rimskog carstva, od ndžaku, u velikom fondu mikro i makro Apolodora i Herodota do danas, toponima različitih jezičkih slojeva i su- zapravo od one Batie u polju pstrata, evidentirali smo tri makrotopo- ispred Troje s kontekstom le- nima, i to: ojkonim Batuša (kod Đakovice gendi i predanja. Apsolvirane na Kosovu), ojkonim Batrage (kod Tutina u su sve varijante i strukture li- Sandžaku) i ojkonim Batinci (kod Skoplja). Januar - Jun 2010. 11 Ova onomastička naučna istraži- zalnim a (sa nazalnom fonološkom nima ilirskog porijekla. Karakteristi- vanja (prikupljanje onomastike) na vrijednošću). čno je ime mjesta Tutin, od ilirskog terenima Kosova i Sandžaka obavlje- Ojkonim Batuša ima i karakteristi- Theuton, kao i Gusinje – od Geusis i na su u periodu između 1973-1996. čan (alb.) sufiks -uša, koji je evidenti- Buzet – od Beuzes (gdje je ilirska vo- godine. Istraživanja su bila dio Pro- ran i na drugim prokletijskim i kalna sekvenca –eu- rezultirala u –u. jekta jedne akademije nauka odnosno vanprokletijskim terenima, naprimjer: Toponimi, uglavnom ojkonimske Projekta tadašnjeg Međuakedemijskog Miruša (rječica kod Kline), Raduša (pla- sadržine, evidentirani su i u još nekim odbora bivše zajedničke države. nina i rječica na sjevero- istočnim krajevima, kao u sjeverozapadnim i Batuša je veće selo južno od De- ograncima Prokletija, istočno od Poi- zapadnim oblastima Balkana ili bolje čana, locirano na ivici istočnih ogra- barja), Vajuša (rijeka koja teče od Gu- reći u sjevernim oblastima Ilirika. naka Prokletija. Selo se nalazi na sinja i dalje kroz sjeverne predjele Tako je Batočina u Srbiji, Batinci u Sla- predjelu koji ima istočnu ekspoziciju, Albanije), L’puša (rječica na Kosovu), voniji, Batajnica je nedaleko od Ze- tipično je, po arhitekturi i komunika- Veruša (rijeka i predjeli oko nje u Sje- muna. Sve ovo potvrđuje historijski cijama, albansko alpsko selo – stočar- vernoj Albaniji). Ovaj sufiks imamo i kontinuitet sa Ilirikom do pada pod sko i poljoprivredno, jer se nalazi na u morfološkoj strukturi Kladuša, što rimsku vlast. To je dio Panonije koji je rubu planine i u kontaktu sa vrlo znači da je zasvjedočen i na širim bal- bio u sastavu Ilirika, a možda i pro- plodnom i podvodnom ravnicom. kanskim prostorima, dakle na ili- stor na kojem su se vodile borbe Zapadno od ovoga sela su visoke i rskom. Zapaženo je da je ovaj sufiks između Batonovih Ilira i rimskih le- strme planinske strane obrasle sitno- evidentiran uglavnom u strukturi hi- gija. To je mogla biti i motivacija da se goricom. Selo je dijelom uvučeno u dronima, ali i kod toponima na kojima znamenita mjesta tako imenuju – na- duboki tijesnac kroz koji protiče rje- je prisutna voda, što je njegova pri- ravno, u narodnoj tradiciji. čica N’guša (evidentirana na Prokle- marna motivacija. Semiotika ovoga Ojkonim Bratunac u Istočnoj Bosni tijama na više mjesta: kod Gusinja, sufiksa je hidronimskog sadržaja. mogao bi biti u vezi sa imenom zatim kod Rožaja – na predjelu sela Dilema u vezi sa ovim ojkoni- Baton, kada bi se shvatilo, i dokazalo, Njeguša, te u Rugovskoj klisuri itd.). mom je u distinkciji Batuša u izgovor- da je fonema r sekundarna u ovom Više ovoga sela, zapadno, nalazi se noj varijanti sa nazalnim vokalom a toponimskom liku i da je baza bat- planina Ujezdna, što upućuje na pri- koja može biti derivat od Batuša u kao morfološka struktura shvaćena u sustvo starijeg toponimskog sloja. U značenju ‘’zemlja’’, ‘’zemljište’’... govoru kasnije polulacije kao brat sa ovom kontekstu, takođe zapadno, su Batrage su selo u Poibarju, kod Tu- dodatkom sufiksa za oznaku mjesta. i oronim Murina, rijeka Erenik, sje- tina. Locirano je više Ibra, po zapadnoj U jeziku se takve pojave dešavaju – verno je ojkonim Junik (Joniperus), te strani, u dosta tijesnom reljefu potko- modificiraju i preoblikuju. To je onaj ojkonim Vokša i dr. U ravnici, u kon- vičastog oblika. Ima istočnu ekspozi- stvaralački proces u jeziku neke po- taktu Batuše, su sela Molić, Nivokaz, ciju, okrenetu prema vodi Ibra. pulacije. Onako kako ona razumije Ponošec... Korpus ovih oronimskih i I ovaj ojkonim ima bazu bat-, ali je neku jezičku strukturu, tako je i po- ojkonimskih struktura svakako pri- diskutabilno koliko je ona nastala iz dešava u komunikaciji. pada vrlo starom onomastičkom imenske strukture Baton. U ovim sa- Indikativno je da se struktura sloju na Balkanu. ndžačkim krajevima ima glagol batr- Baton ne javlja ni kao antroponim ni U osnovi toponima Batuša je mor- gati sa značenjem čeprkati, nešto raditi, kao toponim u tekstu Acta Albanie fološki lik bat-, što bi se moglo pretpo- raduckati, provoditi vrijeme u nekom Veneta koji je venecijanski popis iz staviti da je ova baza i u strukturi mnogo značajnom radu. Kaže se: ‘’Eto, XV vijeka u oblastima Sklavinija Ska- Batuša – motivirana imenom Baton. batrgam’’... Ipak jasno može biti da su dar i Hilendarski posjed Kamenica – ko- Ipak se mora reći, s obzirom da je ovaj događaji u vezi sa Batonom i Batono- mentar Božidara Alekse Vukčevića lik na Kosovu dosta usamljen (i danas vim ustankom dopirali i do ovih isto - (http://www.montenet.com/2002/ pomodan), koliko je ojkonim Batuša na- čnijih krajeva, pa i do kosovskih, čak bozo2.html). Ovaj tekst ima 78 strana, stao motiviranjem ilirskog vođe Ba- i do Makedonije gdje se nalazi i jedan komentar je pomenutog popisa, a tona, i kojeg Batona, a historijski je toponim Batinci (kod Skoplja). Tako njegovo analitičko težište usmjereno potvrđeno da ih je bilo trojica. Nije ta- bi i ova leksema mogla biti u vezi sa je na antroponimske i toponimske kođe jasno da li je neki ilirski vojsko- bazom bat- iz imena Baton. Danas bi strukture evidentirane na italija- vođa sa imenom Baton mogao biti ova tri toponimska lika bili najisto- nskom jeziku (venecijanskom dija- motivacija za imenovanje ovoga pred- čniji onomastički likovi nastali po lektu) i italijanskoj transkripciji. jela. Nije potvrđeno da li je izvjesni imenu Baton. Naravno, ako se izu- Vukčevićeve antroponimske i topo- drugi Baton, neki značajniji stanovnik zmu oni likovi razmješteni i nimske strukturalne analize su često u ovom kraju, mogao biti povod za potrvrđeni u pisanim spomenicima subjektivne i ne mogu se prihvatiti imenovanje ovoga sela ili kraja. na prostorima današnje Grčke i dalje svi njegovi analitički sudovi i za- Zanimljivo je da se ime sela, u go- do Stare Troje. ključci, osobito ne oni historijskog ka- voru lokalnog stanovništva, čuje kao Treba reći da u Sandžaku i danas raktera, a još manje oni koji su Batuša, odnosno kao struktura sa na- postoji veliki broj toponima i hidro- rezultat prevođenja imena i posesi -

12 Januar - Jun 2010. vnog genitiva u funkciji prezimena, Batrage i Batuša motivisani ne samo lnog napada rimskih legija. Zato se, te i prevođenja naziva mjesta. Zna se: imenom Bato//Baton već i borbama kao zaključak, nameće pretpostavka antroponimi i toponimi se ne prevode. koje su se na ovim mjetima događale da je ova tutinska regija služila i kao U ovom popisnom dokumentu iz između rimskih legija i ilirskih usta- teren gerilskog ratovanja i kao loka- XV vijeka nema strukture Baton, u nika. Poznato je da su se glavne borbe cija za sklanjanje ilirskih izbjeglica oblastima od zapadnih krajeva Ska- događale uglavnom u centralnom Ili- ispred rimske vojske koja se mogla darskog jezera do istočnih krajeva riku – na teritorijama Desijata i Breuka, kretati samo terenima pogodnim za Skadra i Prokletija, iako bi se u ovoj dakle u provinciji Dalmacija i u Pano- konjicu i pešadiju sa teškim oklopima nekadašnjoj ilirskoj oblasti moglo niji. Šira teritorija Sandžaka, planinski i teškim naoružanjem. Ovdje su ilirski očekivati prisustvo nekog toponim- krajevi Zapadne Srbije (uglavnom gerilci mogli uvijek biti u prednosti. skog ili antroponimskog derivata od oko Užica) i pribrežni predjeli Zapad- Takođe treba pretpostaviti da se imenskog lika Baton. Ipak, treba pri- nog Kosova bili su vrlo naseljeni Ili- bitka između rimskih legija i ilirskih mijetiti da se na više mjesta nalaze rima koji su se pridružili opštem branitelja mogla desiti i na bilo kojem imenski likovi Bato i Brato u porodi- ustanku. Za rimske legije ovi krajevi drugom mjesu u Pešteri, o čemu po- cama za koje se može reći stoje predanja u narodnoj da su albanskog porijekla. tradiciji ovih krajeva. U kontesku ovoga eviden- Batuša je takođe pružala tiranao je da je slavizacija mogućnost dobre odbrane. bila vrlo radikalna i da su Uvučena je u klisuru više ovi likovi shvaćeni kao koje su nepristupačne apelativi brat//brato i kao strane (danas šuma takvi transformirani u an- shkoza). Rimski legionari troponimske strukture nisu se mogli pentrati po Bato//Brato. Naravno, ovo je ovom brdskom (prokletij- samo pretpostavka, da bi skom ) terenu i svaka bitka ovi derivati mogli biti nači- morala je biti izgubljena. njeni od imena Baton. Naše Na mjestima Batrage i je mišljenje da antroponim- Batuša mogle su se dešavati ska forma Baton nije imala vrlo značajne bitke, koje su svoje ‘’plodno tle’’ u Skla- ostajale kao toponimski sa- viniji Skadar i zapadno od držaj, a sve ostalo je ili za- Skadarskog jezera. Historij- Ilirska plemena i njihovo okruženje boravljeno ili je prelazilo u ski, ovaj antroponimski lik u vrijemenu Batonovog ustanka dosta blijedo predanje. Na u funkciji toponima tipič- ovim mjestima sačuvani su niji je za centralni Ilirik i panonske obla- nepristupačni i daleki od ondašnjih brojni toponimi ilirskog porijekla, sti u kontaktu sa današnjom Sjevernom (strateških) komunikacija, pa su ri - kao i kultovi iz ilirskog mitskog si- Bosnom. mske legije ovamo mogle dospeti stema, npr. oni iz kulta Sunca, iz mi- S obzirom da je Božidar Vukčević krajem ustaničkih godina. Ravnica traizma, iz nekih kosmičkih kultova, kao u svojoj diskusiji obuhvatio i relevan- današnje Pešteri nije pogodovala ilir- i neki bogumilski kultovi (toponim De- tne oblasti iz popisa 1485. godine, skim braniteljima, pa su se oni (ta- dovo brdo kod Tutina) i dr. U narodu one iz Sami Puljahinog Defteri Shko- kođe iz strateških razloga) povukli u postoji vjerovanje da je Tutin dobio drës, to se može reći da ni u ovom oblast Tutina i u klance oko Ibra. ime po onomatopeji tutanj. Navodno, defteru (turskom popisu) nema ko- Može se pretpostaviti da je reljef Ba- kada je Husein-kapetan Gradaščević nkretnih podataka o imenskoj stru- traga, i cijelog Poibarja, bio osobito ‘’jezdio’’ preko Pešteri prema dana- kturi Baton – u funkciji imena ili pogodan za odbranu i skrivanje u ne- šnjem Tutinu, onda se tutanj konjskih toponima. pristupačnim gudurama. Na mno- kopita čuo daleko do Ibra. Po tome je U zaključku se može reći, da je na gim lokalitetima i Ibar je pružao i ovo poibarsko mjesto dobilo ime istraživačima (lingvistima, historiča- mogu ćnosti prijelaza na istočne pla- Tutin. Svakako je ovo predanje vrlo rima arheolozima) da dođu do pra- ninske strane – prema Istočnom i Za- staro i odnosilo se na rimsku konjicu vih i objektivnih rezultata. padnom Mojstiru i prema pla - i rimske oklopne legije, ali je vreme- ninskom vrhu Beleg. Reljef Tutina. nom zaboravljeno i vezano za pohod Mitrove, Detana je prirodni zaklon na Husein-kapetana Gradaščevića. Apendix čijim predjelima su se nalazila i brojna Da je onomatopeja tutanj motiva- ilirska kultna mjesta, koja je trebalo cija za ime Tutin, samo je dio narodne Iz konteksta ovoga rada, kao i iz braniti. Treba reći, da je reljef lokali- etimologije. Prije će biti da je neka brojnih naučnih izvora, nameće se teta Batrage okružen stijenama i značajnija ilirska ličnost bila motivski pretpostavka da su toponimski likovi mogao je biti dobar zaklon od fronta- sadržaj za ime ovoga mjesta.

Januar - Jun 2010. 13 Dosta zatamnjeno predanje ka- battoir - pirajka vske krajeve. U vezi sa morfološkim zuje da je ovdje boravila ilirska kra- battre - biti, tući, udarati, boriti se likom Baton, može se pretpostaviti da ljica Teuta, poslije bjekstva ispred bat - samar ovaj leksički lik nije bio lično ime rimskih legija, da je ovdje umrla i da bataillon - bataljon nekog iistaknutog Ilira već da je bio je sahranjena na nekom nepoznatom bateau brod neki stepen vojne (voždovske) titule. lokalitetu. Možda na Gradini više Tu- bater - osamariti U rječniku grčkog jezika nalazimo tina, možda u Mitrovi, na Velipolju, na battue - potjera odrednicu vatmos (batmos) = stepen, Dedovu brdu, ili na kultnom mjestu Je- batelier, -ere - brodar čin. Potvrđeno je da je Batona bilo liće više Ribarića. Ime oronima Jeliće dvojica (kod Desijata i Breuka), a etimološki je nastalo preko grčkog U engleskom glosariju je: možda i više - moguće je da je i Helios (supstitucijom J umjesto H), sli- battle - bitka svako veće pleme imalo svojeg Ba- čno kao kod oronima Jeleč, Jelovjane, U nekim balkanskim slovenskim tona. Jelenak i sl. Na svim ovim mjestima jezicima ova baza zastupljena je u I teritorija današnjeg Sandžaka ima tragova ilirske materijane ku - strukturi batina - motka, kao i u struk- bila je obuhvaćena ilirskim usta- lture (zidine, sakralne nekropole, gra- turi batinati - tući, biti. ncima. O njima ima tragova i u ono- dine, kamene kugle - kosmički mitovi, U grčkom jeziku evidentni su ovi mastici. razmještaj na karakterističnim vrhovima, leksički likovi: Takođe nije potvrđeno da li je pećine). Kasnije su na ovim mjestima vatisia (batisia) - dubok Teuta bila kraljica svih Ilira ili samo nastala bogumilska svetilišta. vatitis (batitis) - dubina nekog plemena, te kakvu je ulogu Svakako da je regija Tutina i oko- vatino (batino) - dubiti, produbiti imao njen sin Baton u Velikom ilirskom line, koja je geografski u zaklonu, vatia (batia) - duboko ustanku 6-9. godine n. e. mogla biti i izvjesno Teu- (O daljoj i široj informa- tino boravište i da je ona ciji na ovu temu čitaoci se tajno sahranjena negdje u upućuju na knjigu Batonov ovim krajevima . (Up. i ustanak autora Esada Paša- tajnu Atiline sahrane – uobi- lića, izd. Vrijeme, Zenica , čajenu kod nekih starih na- 2oo9). roda i civilizacija). Tema našega rada je Arheolozima ostaje da istraživanje djelovanja ilir- istražuju i lokalitete i litera- skih ustanika na prostorima turu. Makar za samo jedno Sandžaka, Zapadne Srbije i zrno istine Mi ih samo mo- Zapadnog Kosova, kao i tivišemo, uz saglasnost - njegov odraz na toponoma- da dođu do valjanih nauč- stički korpus i narodno nih rezultata. predanje, te očuvanost mit- Takođe je zanimljivo skih elemenata u narodnoj reći, da u ovim krajevima tradiciji. Ova pitanja u postoje brojna, zatamnjena, predanja U kontekstu ove leksičke diskusije nauci ostaju otvorena, za buduće o zakopanom Teutinom blagu - ne- evidentno je da za odrednicu borba u istraživače. Mi smo samo inicirali gdje na ‘’nekom brdu‘’, u ‘’nekoj pećini’’, nemačkom jeziku je der Kampf, kao i ovu temu. kod ‘’nekog izvora’’... der Kampfer - borac , kampfen - boriti Sa lingvističkog aspekta može biti se; dok je u grčkom jeziku mahi - bitka, Summary vrlo indikativna zastupljenost i di - agones - bitka. U latinskom jeziku je U ovom radu autor raspravlja o an- stribucija baze bat- (bath-) u nekim za- pugna, -ae - bitka, proelium, -li - bitka. troponimskom i toponimskom liku padnoevropskim jezicima, kao i Ova leksička elaboracija pokazuje Baton u onomastičkom materijalu Ko- semiotika riječi sa ovim morfoko- zastupljenost//nezastupljenost baze sova, Sandžaka, Makedonije, kao i u škim konstituentom. U francuskom bat- u relevantnim evropskim jezicima. nekim historijskim dokumentima iz glosariju ova baza je vrlo frekventna. Nije potvrđeno da li je baza bat- iz popisa stanovništva u XV vijeku. Zastupljena je u riječima distinktivne ilirskog imenoslova u kakvoj lingvi- Autor je uspio da evidentira tri to- semiotike i morfoloških struktura. stičkoj vezi sa istom bazom u nekim ponimska lika: Batuša (ime sela kod Ju- nika, blizu Đakovice, na Kosovu), Naprimjer: evropskim jezicima. Takođe nije po- Batrage (ime sela u Poibarju, kod Tu- baton - batina, palica , štap tvrđeno da li je struktura Bato(n) ime tina) i Batinci (mjesto kod Skoplja). Ova batonner - batinati ili hipokoristik, ili možda nadimak tri toponima su i predmet etimološke batonnier - poglavar advokata (ili nekakva ratnička titula) za onoga analize i historijskih potvrda. battant, -nte — onaj koji bije koji se bori, tuče, udara kao malj i sl. U elaboriranim pisanim dokume - batte - malj Batonovi ustanci 6-9. godine n. e. ntima nema likova Baton u funkciji batteur, -euse - ubojica zahvatili su i ove sandžačko-koso - imena ili u funkciji toponima. 14 Januar - Jun 2010. BOSANSKI JEZIK Prof. Dr. sci. Hasnija Muratagić Tuna SEVDALINKA IZAZOV ZA LINGVOSTILISTIČKA ISTRAŽIVANJA

Ekspresivno-emocionalni utisak koji na slušaoca sevdalinka ostavlja može se objasniti prije svega jezičkim sredstvima kojima je oblikovana. Sevdalinka je tvornica semantičke perspektive u kojoj dolazi do mnogolike metamorfoze riječi u poetsku sliku. U poetskim slikama zapretana je osnovna shema umjetnikove zamisli, i nju treba otkrivati. To je moguće jedino ako se dobro pronikne u tajnu jezika sevdalinke, koja je obrazac mio- mirisnosti,muzikalnosti, lahke i čiste forme, gracije izraza osjećanja, obrazac suštine lirizma itd. Jednostavno, u radu ćemo pokazati da je sevdalinka neiscrpno vrelo jezičkih obrta,stilskih obrazaca i slojevite metaforike.

Poezija nije izražena misao, već melodija koja se izdiže iz razjapljene rane ili iz nasmiješenih usta. Halil Džubran

vima nam je odveć jasno da mo- U ovom radu nećemo se doticati tih, Autori sevdalinki derno društvo sve više potiskuje da uvjetno kažemo, novih sevdalinki. klasične forme tradicionalne knji- Spominjemo ih samo zato da uka- često narušavaju Sževnosti i sve ih češće zamjenjuje dru- žemo da je utjecaj „starih“ sevdalinki ite- ustaljena jezička gim, vjeruje se, adekvatnijim oblicima. kako prisutan u sadašnjem vremenu, pravila da bi Dakle, nove generacije ne njeguju u ve- odnosno da su sevdalinke općenito pri- likoj mjeri tradicionalne vrste usmenog sutne u našem životu zato što su one tra- sačuvali ritam i stvaralaštva. To se naročito odnosi na dicionalne tvorevine čudesne ljepote. melodiju. epske pjesme. Ipak, ne može se tvrditi Riječ je o lirskim ljubavnim pjesmama na- Određen broj da je usmena književnost u savreme- stalim u gradskim sredinama prodorom slogova održavaju nom društvu sasvim potisnuta. Ona istočnjačke islamske kulture. „Život ovih kao osobit umjetnički izraz i dalje živi urbanih sredina iskazivao se, u različitim na taj način što u neobičnom šarenilu, kao specifičan vidovima narodne kulture, kićenim izra- upotrebljava kraću produžetak tradicionalnog usmenog zom, posve različito od jednostavnog, množinu nekih kazivanja toliko svojstvenog našem seoskog. Ovaj kontrast vidljiv je i u obli- imenica koje se u prostoru. Po uzoru na usmenu knjiže - cima stiha, i u napjevu, i u pripjevu i, ko- vnost neki pojedinci (naglašavam – načno, u instrumentalnoj pratnji“. 1 neutralnom neki pojedinci) kreirali su uspjele pje- Pregledali smo više zbirki sevdalinki. govoru sničke tvorevine koje djeluju posve ori- Za ovu priliku služili smo se sevdali- upotrebljavaju u ginalno i umjetnički snažno, jer nkama koje smo našli na intrnetu (u da- 2 dužoj formi posjeduju elemente specifične i nepo- ljem tekstu I 2), Antologijom koju je novljive ljepote kojima se karakterizira priredio Husein Bašić – Usmena lirika Bo- naša sevdalinka. Mnogi bi da je opona- šnjaka iz Crne Gore i Srbije, Almanah, šaju i u ovom vremenu. Podgorica, 2002 (u daljem tekstu HB), te

1. M. Maglajlić, Usmena lirska, pjesma, balada i romansa, Institut za književnost, Svjetlost, Sarajevo, 1991, 51. 2. Pjesme su poredane abecednim redom, stranice je nepotrebno navoditi.

Januar - Jun 2010. 15 knjigom koju je priredio Munib ličnosti koje su stvarno postojale u Pokazalo se da u njima postoje Maglajlić – Usmena lirika Bošnjaka, određenim sredinama, i u određe- određene zakonomjernosti, kao BZK Preporod, Sarajevo, 2006 (u nom vremenu, primarno „osma- upotreba suglasnika h gdje mu je daljem tekstu MM).3 nskom“. Smatra se da je prva po etimologiji mjesto, velika konce- Odveć je poznato da poetski sevdalinka ona kojom se na split- ntracija turcizama itd. Međutim, ni jezik nije nikakav poseban jezik. To skom pazaru zaljubljeni mladić informativno-komunikativna, ni je prirodni jezik preoblikovan u Adil obratio voljenoj djevojci Mariji poetska (stilska) funkcija jezika na- drugostepeni jezik umjetnosti.4 s proljeća 1574. godine, kako je za- rodne poezije, samim tim i sevda- Proizvod je poznavanja gra- bilježio ondašnji splitski knez.7 linki, nisu dovoljno opisane i matičkih zakonomjernosti, Pored ispitivanja odnosa sevda- istražene. leksičkog fonda i stvara- linke prema stvarnosti, ispitivači Još jedna napomena. Sevdalinka lačkih mogućnosti kom- su se zanimali za varijante odre- je starija od lingvističke stilistike. biniranja jednoga jezika.5 đenih pjesama čiji se sadržaj ve- Lingvistička stilistika je nauka Ipak, umjetnina kreirana zivao za više ljudi i različitih koja se počela razvijati tek u XX jezikom smatra se vrlo slo- mjesta. Ali, bez obzira na takve stoljeću, od pojave tzv. afektivne ženim semiotičkim zna- različite pojedinosti, sasvim si- stilistike Šarla Balija, odnosno od kom, naročito pjesme gurno je u najvećem broju pje- onda kada je svijest o tome da je nepoznatih autora, kao što su i sama tačno obilježen prostor, poezija jezička umjetnost postala sevdalinke. U cilju njihovog bo- vrijeme i ličnosti koje su dominantna. Međutim, stil se još ljeg razumijevanja ponekad ih je stvarno postojale. Više o tome mnogo prije konstituiranja stili- potrebno raščlanjivati. Odmah govorit ćemo nešto niže. stike kao nauke proučavao u okvi- ćemo napomenuti da smo Ovdje ćemo reći još i to da su rima retorike, poetike, teorije savrše no svjesni da svako razbi- proučavaoci sevdalinki književnosti itd. Dakle, sevdalinku janje strukture pjesme na isječke određenu pažnju posvetili i možemo proučavati i iz ugla ling- nije poželjno, ali je neophodno, jer njihovu jeziku, mada je vostilističkoga. je adekvatno prirodnom procesu poznato da je jezik naro- Svakako, ovdje imamo u vidu osvajanja umjetničkog djela. Svako dne književnosti, opće- da je polazna pretpostavka u inter- parcelirano značenje uklapa se u nito, malo proučen.8 pretaciji svakog diskursa umjetni- cjelovit smisao jedinstvene stru - Najviše su tumačene čka vrijednost, pošto je baš ona kture pjesme. manje poznate riječi, po- predmet interpretacije. Proučavaoci sevdalinke jedine jezičke struk- A u analizu se, kao što je poz- jasno ističu da je sevdalinka ture, najčešće nato, može poći od bilo kojeg opjevala ljubavne zgode i arhaične, dvosmi- strukturnog elementa. Mi ćemo nezgode postojećih poje- slene i poetski po- krenuti od turcizama,9 zato što se dinaca i tu priču čuvala livalentne. sevdalinke dovode u vezu s turći- stoljećima, normalno, Metrika narodne jama (turskim pjesmama), što je uz određene modifi- poezije se više Mehmed Mujezinović, prevodilac kacije, sve do naših ispitivala. Ispiti- Bašeskijina ljetopisa, preveo termi- dana. Što znači da je vale su se dija- nom sevdalinka, tj. „lirska pojava povezana sa zbiljom. lekatske crte koja je porijeklom iz folklora na Tvrde da je ova pjesma pjesama nasta- turskom jezku“.10 Riječ je o ljuba- „zapamtila sasvim odre- lih u određenim vnim pjesmama koje su, inače, naj- đene ličnosti, najčešće dje- sredinama. Poka- brojnije u bošnjačkoj usmenoj lirici. vojke i mladiće čuvene zbog svoje zalo se da ih ima is- Sasvim je prirodno što su sev- ljepote, gizdavosti ili držanja“.6 pjevanih na ijekavskom i dalinke impregnirane obiljem tu - Zato su nastojali da dokažu isini- ikavskom, ali su zabilježene i neke, rcizama. Sevdalinke, ali i balade, tost ljubavnog događaja ili ljepote doduše rjeđe, na ekavskom. epske pjesme, pripovijetke i poslo- 3. Za pojave koje su veoma prisutne u sevdalinkama nećemo navoditi stranice da ne bismo opterećivali tekst. 4. J. Lotman, Predavanja iz strukturalne poetike, Svjetlost, Zavod za udžbenike, Lingvistika i poetika, Sarajevo, 1970, 83. 5. R. Simić, Uvod u filozofiju stila, Lingvistika i poetika, Sarajevo, 1991, 247 - 248. 6. M. Maglajlić, n. d. 53 7. V. M. Maglajlić, Usmena lirika Bošnjaka, Preporod, Sarajevo, 1995, 5. 8. D. Jović, Neke metodološke pretpostavke izučavanja jezika narodne poezije, u knjizi: Lingvističke analize, Biblioteka društva za srpskohrvatski jezik i književnost SRS, Beograd, 1974, 197. 9. Upotrebljavamo ovaj termin a ne orijentalizmi samo zato što je uobičajeniji. 10. M. Maglajlić, Usmena lirika Bošnjaka, Preporod, Sarajevo, 2006, 10.

16 Januar - Jun 2010. vice, „u bošnjačkoj narodnoj knjiž- Vrlo lijepa paralela uspostav- aleme, stan, dragi’ kamene; prilegni, vnoti sadrže mnogo turcizama, bez ljena je između cvijeća i momaka u dilber dragi, kraj mene! kojih se to stvaralaštvo teško može pjesmi Da su momci u bostanu cv’jeće Upotreba turcizama i njihovo zamisliti“.11 Sevdalinkama je, pre - (MM, 124), u kojoj su nazivi za cvi- suprotstavljanje domaćoj leksici ma riječima L. Kube12, prisustvo jeće uglavnom turcizmi: čini da jezičko-stilska struktura orijentalnog elementa davalo čar i sevdalinke postane u pravom smi- ljepotu. Turcizmima se primarno Da su momci u bostanu cv’jeće slu „sistem jezika proširen mnogo- kolorizira ambijent stvaran različi- ja bih znala kog’ bih izabrala rečjem i raznorečjem“, a stil „onaj tim kulturno-historijskim proce- rumen-ružu – Ćurčić Muhameda reaktiv u kojem davno izumrli sima, naročito snažnim prisustvom alkatmera – Svrzu Server-agu, predmeti, komadi odeće, isečci do- Orijenta. U pjesmama su prisutni zelen šimšir – Mašića Bešira, gađaja... zaboravljena ushićenja... turcizmi iz različitih značenjskih mor-minjefšu – Kabodaju Hamdu! nanovo oživljavaju i poprimaju slojeva. Oni, uglavnom, imaju osobenosti živoga bića koje je opet poetsku vrijednost. Krenut ćemo U pjesmi Sinja magla po Hiseti tu pred nama“.16 od sevdaha. Sevdah je riječ porije- pala (MM, 142), nalazimo isto: sum- Najveći broj turcizama u sevda- klom iz arapskog jezika, gdje znači bul Suljo i karamfil Mujo. linkama je uobičajen, ali ima i onih crna, crna žuč, ali došla preko tur- Tu su i brojne sintagme orijen- koji su prosječnu čovjeku našega skog, gdje znači ljubav, kod nas se talnog porijekla: đuzel mahala vremena slabo poznati. Bez obzira upotrebljava u tom začenju: ljubav, (MM,130); bejaz anterije (MM, 131); na to oni imaju folklorno obilježje, ljubavna čežnja, ljubavni zanos.13 Sli- srčali pendžer (MM, 153); džamfezli znači i stilsko. Ima stihova u kojima čno značenje ima i riječ ašikovanje dimije (MM, 162), dženetska hurija je koncentracija turcizama veća od (voditi ljubavni razgovor, udvaranje (MM,195), šefteli behar (MM, 236). domaćih riječi, na primjer u pjesmi između momka i djevojke14), koja je iz- Interesantne su pjesme u kojima Havajlija, fistanlija (HB, 107): Havaj- vedena prema riječi, također, iz se opisuju događaji koji se u cjelinu lija, fistanlija, / Je l’ ti hazur anterija? arapskog jezika, ašk, a znači isto što povezuju preko redoslijeda na- / Hazur mi je anterija, / No njoj i sevdah: ljubav, ljubavni zanos, čežnja maza. Oni imaju funkcju kone- nema mušterija! za nečim.15 Narodni pjevač (autor ktora. Prate događaje po Može se vidjeti da su sevda- sevdalinke) vrlo ih je spretno spojio ustaljenom redu. linke prepune turcizama iz razli- u pjesmi Vjetar puše, alkatmerom čitih značenjskih slojeva. Najčešći njiše (MM, 74): Podne vikat, a ja iz Travnika su: adžamija, azgin, akšam, al-kat- Ikindija, a ja Vlašić prođoh. mer, alčak, asker, anterija, bazerđan, Ne čin’ jada lijepa djevojko, Akšam geldi, a ja u Saraj’vo, belenzuke, bulbul, čelebija, ćemer, Ne čin’ jada, ne veži sevdaha na ćupriju Šeherćehajinu. ćitab, dert, demir, derman, džan, dža- od sevdaha goreg jada nema, Do jacije dragoj pod pendžere, num, đul, đuzel, gondže, haber, ni žalosti od ašikovanja! Kad mi draga jaciju klanjaše. hećim, ikindija, jacija, jagluk, jazija, (Podne vika, a ja iz Travnika, MM, 135) kaduna, kahar, kara, katmer, leđen, Ljepota žena muslimanki opi- merak, mezar, mujezin, sabah, selam, sana je velikim brojem turcizama: Sabah uči, ja se u lov spremam, srmali, šeftelija, vakat, zumbul itd. Podne uči, a ja još kod dvora. Gotovo sve riječi su fonetski Ja kakva je Đulbegova kaduna, Ikindija, a ja doru sedlam. adaptirane. Nepoznati autor iza- odavle je do Stambola neima (Sabah uči, ja se u lov spremam, I) branim turcizmom adekvatno Na nogam’ joj sedefleli nalune, prenosi svoju intenciju, jer umije po nalunam’ čiftijane panule, Ima pjesama u kojima se nalaze da je nametne kao kontekstualno a po njima ćerećeli košulja: turcizam i riječ domaća u nepo- najopravdanije motiviranu. Pro- sva je svilom naokolo istkana, srednom kontekstu, čime se nagla- nalazi adekvatan smisao i razbuk- a posr’jedi suhim zlatom protkana; šava značenje i jedne i druge, kao tava ga, čak i u recepciji današnjeg košulju je trabolozom utegla. alem i dragi kamen u pjesmi U Gra- slušaoca. Mada to potvrđuju svi I biserli pjevac paftam’ spasala. dačcu, u gradu bijelome (MM,172), ili navedeni stihovi, navest ćemo još (Ja kakva je Đulbegova kaduna lekseme dilber i dragi u pjesmi Zora stihove pjesme Kolika ja Abuhajat MM, 104) zori, p’jetli poju (MM,192): „Stan’, jalija (HB, 60): 11. V. Dž. Jahić, Bosanski jezik u 100 pitanja i 100 odgovora, Ljiljan, Sa- 13. V. A. Škaljić, Turcizmi u srpskorvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1989. rajevo, 1999, 29. 14. A. Škaljić, n. d. 12. L. Kuba, Ljubav u bosanskohecegovačkim pjesmama (U knjizi: Bo- 15. A. Škaljić, n. d. šnjačka književnost u književnoj kritici, Knj. 2, Usmena kjiževnost, koju 16. A. N. Tolstoj, citat prema B. Čoviću, Stil istorijske proze A. N. Tol- su priredili Đ. Buturović i M. Maglajlić, ALEF Sarajevo, 1998, 44). stoja, Institut za strane jezike i književnosti, Novi Sad, 1991, 77.

Januar - Jun 2010. 17 konsonantskih fonema, ali nisu Kako su autori sevdalinki ne- Kolika je Abuhajat jalija, podjednako frekventni svi mo- poznati, moglo bi se reći da su to Još je veća Dženetića avlija, deli. Najzastupljenije su izo- narodne pjesme. Međutim, odveć Tu se šeće Dženetića Hajrija, morfne, a tu su i epentetske, je jasno da su ih pojdinci stvarali i U Hajrije vrlo tanka havlija, metatezne i metatezno-epentetske da su nastojali da svakoj jedinici U ruci joj od biljura maštrafa, rime.17 O ovoj problematici bi se dadnu punu umjetničku funkciju. Iz maštrafe tri cvijeta zal’jeva, moglo puno toga reći, ali mi samo Fonometaplazmama se upućuje na Bijeli amber i alkatmer i ružu. ukazujemo na stilsku pojavnost određene lokalne govore, odnosno koja proizvodi muzikalnost. Do- na jezik narodnog karaktera. Lingvostilistička analiza podrazu- voljno je pogledati stihove poz- Najveći broj fonometaplazmi mijeva i isticanje stilske dominante. nate sevdalinke Sirota sam, na sve nastaje elizijama i redukcijama, ili U sevdalinkama ima više stil- mi se žaluje (HB, 78): dodavanjem i zamjenjivanjem gla- skih dominanti, jer u sova u određenim ri- osnovi različitih pje- ječima, što dovodi sama stoje različiti do promjene slogo- stilski postupci. vne srukture u od- Jedne su zasnovane nosu na primarni na kontrastu, druge oblik, a to se direk- na personifikaciji, tno odražava na me- treće na metafori, itd. tričko-ritmičku Ipak, mislimo da je strukturu stiha. Go- zvukovnost prvo što vori se o prostriktiv- isijava iz ovih pje- nim, restriktivnim, sama. To su pjesme supstitucionalnim, koje se lahko pjevaju mutacionim i tran- jer zvuk nije samo spozicioim metapla- prateći element već zmama.18 ima vrlo bitnu ulogu. Prostriktivne se Ilustracije radi navest fonometaplazme ćemo stihove pjesme Karanfile, cvi- obrazuju plus postupkom, tj. jeće moje (HB, 106): vokal, konsonant, ili oba, dodaju se Sirota sam na sve mi se žaluje, početku riječi (proteza): salupaću sr- Karanfile, cvijeće moje, Jer ja ne znam gdje moj dragi danuje, mali đuguma, / što ga kovah devet Još da mi je sjeme tvoje: Đe danuje, đe on noći noćuje, godin’ dana, Hej, Neretvo, mutna i Ja bih znala đe bi’ cvala, Đe on sada drugu dragu miluje. krvava (I); sredini (epenteza): I gora Mom dragome pod pendžere, Ah, neka ga, i on će se kajati, se s listom sasta, / A ja nejmam s Kad moj dragi legne spati; Pa će doći na moj pendžer plakati, kim, Kiša ide, trava raste (I) ili kraju Karanfil će mirisati, A ja neću za te suze hajati, (paragoga): Kradoh konje niže Bio- Moj će dragi uzdisati; Nit’ ću s njime pod pendžerom stajati. grada, / tuj me niko čuti ni vidjeti, Uzdah će se dalek’ čuti, Kradoh konja niže Biograda (I). Čak daleko u oblake; Iz ritamskih razloga i lahkoće Restriktivne fonometaplzme za- Bogu će se sažaliti, pjevanja u sevdalinkama su česte snivaju se na minus-postupku. Izo- Nas će dvoje sastaviti. tzv. fonometaplazme, odnosno stavlja se određeni strukturni forme formi. Izvor su im narodni element iz primarnog oblika. Izo- U sevdalinkama je sve podre- govori. One su destrukcije, ali ne stavljanjem glasa na početku riječi đeno ritmu. Otuda se ritam i rima povećavaju diskurzivnu već samo nastaje afereza, kao na primjer: Mi nameću kao jedan od najvažnijhi stilističku informaciju. se nismo putem umorili? / kad stilskih postupaka. U njima domi- Njihovi oblici skreću recipijen- smo ’vako zlato zadobili!, Dobro nira nekoliko klasičnih tipova sti- tovu pažnju na formalni dio došli, kićeni svatovi (MM, 317). Izo- hova; egzistira više kvantitativnih iskaza, usporavaju percepciju, pa stavljanjem fonema u sredini riječi modela rime (jednofonemske, se takav iskaz aktualizira i stilski nastaje sinkopa: nije lice obljub- dvofonemske, trofonemske...). markira. Uz stilsku imaju još rit- ljeno, / već je tebi namj’enjeno, Bol One su formirane od vokalskih i mičku i eufonijsku funkciju. boluje mlado momče, Lejlo (I), Nju

17. M. Čarkić, Fonostilistika stiha, elektronsko izdanje. 18. M. Čarkić, n. d., 5.

18 Januar - Jun 2010. oblaze sva gospoda redom, Bol bo- impresivni vizuelni i intenzivan au- Harmonija, odnosno eufonizacija luje lijepa Hajrija (I), Ja ne odoh ditivni (muzički) doživljaj. Zapravo, je evidentna i u onomatopejama: konj’ma na čairu, Daj mi, mati, rano u njima je prisutna igra zvuka i slike. večerati (I), Dilber Dika bere cv’jeće, Nalazimo obilje asonanci (monoaso- Nanule joj čine ripa, rapa, rap Dilber Dika (I). Mislimo da su naj- nanci /kada se ponavlja jedan vokal dukati joj zveče cinga, canga, cang zastupljenije apokope, u kojima se više od polovine prisutnih vokala u (Čija je ono djevojka, I) izostavljaju glasovi na kraju riječi: stihu/), aliteracija (monoaliteracija, Svaka ima ašik momka svoga, / bialiteracija), kao naprimjer u pjesmi Zveka sindžira (lanaca) doča- samo Fata trides’ i jednoga, Kolika je Kad ja pođoh na Bembašu (I): drugog rana je u pjesmi Sindžirići zveče, hej šeher Banja Luka (MM, 146); salu- dana moja draga / za drugog se – vala zveče (HB,124) na taj način što paću srmali đuguma, / što ga udala, gdje ono d zvuči taman kao se u pjesmi 30x ponavlja glagol kovah devet godin’ dana, Đugum da se na to saznanje pečat stavlja. zveče; u četiri stiha čak po 3 puta: kuje đugumdžija Aljo (MM, 151); Popravke nema, tu je kraj. Zveče vala, zveče bila, zveče ja! Glas Stade Jusuf konje sedlat’, / viš’ njeg’ U pjesmi Mujo kuje konja po mje- z (uz s i c) najviši je glas u našem ljuba suze ljeva’, Mlad se Jusuf oženio secu (I) ponavljanjem bezvučnog k, glasovnom sistemu; ima veliku (I); ako pođem, nagledah se jada, / pa i zvučnog g, u dva uzastopna ekspresivnu vrijednost. ak’ ne pođem, ostah željan drage... stiha, dočarano je kuckanje po Ovdje je ona očigledna. – Kam’ ti vjera, jadna nevjernice... određenom taktu koje para noćnu Tvorci sevdalinki često glaso- Ona meni tiho odgovara:/ – Vod’ tišinu: Mujo kuje konja po mjesecu/ vne strukture dovode u vezu tako me dragi, tvoja sam i bila!, Sadih Mujo kuje a majka ga kune. što spajaju sazvučje sa značenjskim almu nasred atmejdana (MM, 110). Glas s je najviši glas ljudskog segmentima govora „raščlanjujući Našli smo manji broj supstitucio- govora, i on, kao i svi glasovi koji ih i povezujući u skladu sa sopstve- nalniih fonometaplazmi, gdje je iz- se ponavljaju, djeluje i svojom aku- nim međuodnosima, i usmerava- vršena zamjena jednog strukturnog stičkom pojavom, kao u pjesmi S jući misao i željenom pravcu“.19 U elementa drugim. Ovdje je dovoljno ovu stranu i s onu Vrbasa (I): tom smislu treba spomenuti spre- spomenuti zamjenu su glasnika g sa gove u kojima dolazi do glasovnog r u zaklinjanju; umjesto boga mi upo- S ovu stranu i s onu Vrbasa poklapanja različitih vrsta riječi: trebljava se bora mi; takva pojava s ovu smilje, a s onu bosilje karakteristična je za mnoge musli- pa se smilje smije na bosilje Trepetljika trepetala, puna bisera (I) manske govore: – Oj bora ti, moj pre- baš ko momče na mlado djevojče. Što se Drino mamom pomamila (I) mili sine (...) /– Ej, bora mi, moja Dertu derman, duge noći (MM, 229). mila majko/. Ponovljeni glasovi imaju kohe- Stade se srma srmom srmiti... Česte su mutacione fonometa- zivnu funkciju, povezuju stihove u nikada nisam zorom zorila plazme. Njima se izbjegava hijat čvršću cjelinu, kao u pjesmi U Še- (Stade se cv’jeće rosom kititi, I) što je za pjevanje bitna kompone- heru kraj bistra Vrbasa (I): U Šeheru nta. One nastaju jednačenjem gla- kraj bistra Vrbasa/ šetala se bijela Laf lafiti i ašikovati (MM,183). sova, koji vrlo često postaju Almasa (I). Tri su seje sejovale (HB, 118) identični, kao kada ao> o u riječi bo- U svakom slučaju sva ponavlja- Oj djevjko, džidžo moja, lovao: O, Fahiro, bolovo bih za te, Bol nja glasova svojom masom i orna- džidžala te majka tvoja, boluje lijepa Fahira (I); uo>o u rije- mentalnom funkcijom imaju nadžidžanu men’ te dala, čima čeznuo, venuo: Evo srcu mom emocionalno i estetsko dejstvo na sa mnom džižde potrgala (MM,190). radosti, / Evo želje njegove / Za recipijenta, ali su ponovljeni gla- kojom sam čezno veno / Evo sad je sovi i nosioci ritmičke funkcije, pa Ovdje treba dodati i činjenicu kraj mene. Evo srcu mom radosti (I). i hedonističke informacije. da se u ovim pjesma često upo- Najrjeđe su transpozicione fo- Ponovljenim glasom ž pojačava trebljava tzv. unutrašnji objekat, nometaplazme. U pregledanim se ljubavna čežnja: gdje ime ima zajednički opći dio zbirkama našli smo samo da je sav sa glagolom što ga dopunjava: zamijenjeno u vas: Vas je Mostar Drino vodo, živa žeđo moja Igru igra pehlivan Hasane (MM, na sobet pozvala, Sobet kupi Dizda- o moj drago, živa željo moja Pehlivani, 161); Ona osta jade ja- raginica (I)...... dajući (I), Vezak vezla kademlija U sevdalinkama vrlo često dolazi Živom sam te željom poželjela Nurija (HB, 321); Vezak vezla do preplitanja autentičnog muzi- živoj mi je srce ispucalo... Hatem’ kada, mlada nevjesta čkog zvuka i slike. Tako se sugerira (Drino vodo, živa žeđo moja, MM, 117). (HB, 308).

19. R. Simić, Opšta stilistika, Jasen, Beograd-Nikšić, 2001, 258.

Januar - Jun 2010. 19 U sevdalinkama se često i tiš, / što mi ljubav, slatka djevo, / ...... imena slažu s riječima po zvučnoj za ljubav ne vratiš, Djevo, djevo (I); Može li biti riba bez vode komponenti, mada ima i onih koja Vrat’ se, vrat’ se, moj jedini sine, Za- Riba bez vode, ptica bez gore? sadržajem potvrđuju vezu imena i prosio Tazim Jusuf-aga (I). (Djevojka viče s visoka brda, I) karakternih crta. Ašida/ Šida znači Ritam sevdalinki održava se stroga, jaka, moćna, a u pjesmi se i pripjevom ili refrenom, kao u pje- Kad je dragi dragu razumio, radi o takvoj ženi. smi Pusti me, majko, pusti me mila (I), u glatko je lice poljubio, Ona samo naređuje Lutvagi: gdje se poslije svaka tri stiha pona- poljubio, srce zasladio. sreži anteriju / kiti puca, jer želi vlja (3X): doći ću, doći ja. Navest (Dragi dragoj tiho govoraše, I) znati hoće li ih umjeti otkopčati, ćemo samo jedan dio (od petog do Kad se ženi Čurčiću Lutvaga (I). Ipak, osmog stiha): Raznovrsna ponavljanja govore mislimo da je izbor imena pri- o uređenosti iskaza i jakom efektu marno uvjetovan zvukovnim sla- „Dođi mi draga, dođi mi zlato!“ forme. Izazivaju jak poetski dojam. ganjem s drugim riječima u pjesmi: „To pjesmom mene, majko, doziva!” U cilju jačeg isticanja određenog sa- Na bunaru materina Mara; Hej Ma- Golube, poleti, pozdrav mu od- držaja u neposrednoj blizini se često rice, mlada krčmarice, Grana od bora nesi, doći ću, doći ja. mogu sresti i određeni antonimi: pala kraj mora (I); u pjesmi je Hata jer je bijelog vrata, Kana od bisera Ponavljanje na odstojanju ima crna noćca bijel danak rađa grana, Fata kutija dukata. Značenja slabiji efekat, ali je svakako ekspo- crna krava bijelo mlijeko daje ovih imena i nisu nešto posebna: nent ritma. crna koka bijelo jaje nosi Hata (< Hatidža) znači neodlu- U sevdalinkama nalazimo brojne crn Arap bijelu ljubu ljubi čna, Fata ona koja odbija dijete od sise, anafore (ponavljanje riječi na poče- (U Budimu prodaju Arapa, I) Kana (< Kanita) pokorna, skrušena.20 tku uzastopnih stihova): (Svi primjeri su iz pjesme Tekla Očito su autori sevdalinki bili Sava ispod Biograda, I). Samo ja nemam nigdje nikoga vješti stilistici. Uspijevali su da istu Ponavljanje istih riječi, istih re- samo ja nemam azgin dilbera nominacijsku, sintaksičku ili neku čeničnih modela u paralelnim ili si- samo ja tužna tugu tugujem drugu funkciju kombiniraju nijan- metričnim nizovima, također samo ja ničem se ne radujem sirajući isti sadržaj na takav način pojačava ritmičnost sevdalinki, (Stade se cv’jeće rosom kititi, I) da ni jednog trenutka ne zapadaju zbog čega one imaju sugestivnu u sivilo monotonije. moć. Ponavljanje istih jezičkih jedi- Prisutna su ponavljanja riječi na S obzirom na to da se više jedi- nica je neminovno, zato što svaki kraju uzastopnih stihova (epifora): nica slaže u funkciji, to i čini da je i tekst nastaje kombiniranjem ogra- Dunjaluče, golem ti si. kumulacija faktor isticanja. Ona je ničenog broja elemenata. ustvari preplitanje raznovrsnih po- Međutim, ovdje imamo obilje Sarajevo, seir ti si. navljanja, smišljenih, namjernih, ci- jezičkih sredstava kojima se pro- Baščaršijo, gani ti si. ljanih, a ne jednostavno gomilanje dubljuje komunikacijska eficijent- A Vratniče, gazi ti si. konstrukcija bez nekog reda. nost strukture. Obično se Oj Bistriče, srmen ti si. Treba dodati da je monotonija ponavljaju iste riječi, u istom ili Ćemalušo, duga ti si. izbjegnuta upotrebom sinonima ili promijenjenom morfološkom liku: Latinluče, ravan ti si. spajanjem jedne riječi sa više dru- – Ustaj, Meho, ustani mi, dušo! Bezistane, mračan ti si. gih. Nalazimo različite leksema za Sunce sjaše, kiša rominjaše (I); Prvi Tašlihanu, širok ti si. konja: doro, at, konj, zekan, vrančić, sevdah – rana pod srdašcem, / drugi L’jepa Maro, l’jepa ti si… vranac, zelenko, đogo: za boju očiju: sevdah – rana na srdašcu, / treći (Dunjaluče, golem ti si, I). crne, mrke, garave, vrane, dva ugljena. sevdah – rana u srdašcu!... ( naslov Pridjev bijel (uz mavi, zelen i žut) kao i prvi stih, I). Često se u ovim pjesmama pona- vrlo je frekventan, stoji u sintag- Ponavljanje u kontaktu ili na bli- vljaju iste riječi, ili grupe riječi, na mama s velikim brojem imenica: bi- skom odstojanju predstavlja više- kraju prethodnog i na početku sljede- jelo lice, bijele ruke (čak i muške), struko vraćanje na isti sadržaj, a ćeg stiha (anadiploza, ili palilogija): bijelo grlo, bijela vila, bijeli dvori. Sev- samom tim dolazi do produbljiva- dalinka zagovara ljepotu crnih nja iskaza, nekad podsjeća na eho, Djevojka viče s visoka brda, očiju, bijelog lica žene, a garavog i istovremeno pojačava eufoniju: s visoka brda, iz tanka grla. junaka (ja za plava ne bih groša dala – Djevojko, djevo, / što mi ljubav kra- ...... kaže se u jednoj sevdalinki21). 20. A. Škaljić, n. d. 21. Norma bosanskog jezika dopušta samo sevdalinci, ali mislimo da je bolje upotrebljavati oblik bez sibilarizacije.

20 Januar - Jun 2010. U ovim pjesmama prisutna je i Šetala se Morića Begzada, stoji u nominativu, međutim, pošto komplementacija, odnosno pona- ...... je bilo potrebno povećati broj slo- vljanje konstrukcija (koje imaju istu Kad opazi Morića Begzada. gova, pjevač će upotrijebiti vokativ: funkciju) a ne istih jezičkih jedinica. Sve tenefe priko sinjeg mora Ujedoh je kao gorski vuče (Kradoh Riječ je o ponavljanju više paralel- ispod muča nože povadila, konje niže Biograda, I) Broj stihova uvje- nih formi za jednu funkciju, pa to presjekla mu na moru tenefe, tovao je i upotrebu pridjeva određe- treba uzeti kao stilsku simetriju. i utonu pehlivan Alija, nog, odnosno neodređenog vida: Kompozicija sevdalinke postaje i utonu u po sinjeg mora, poetski savršenija što se više pove- i utonu žalosna mu majka. Djevojka viče s visoka brda ćava broj faktora koji u njoj sudje- (Pehlivani pod Gradiško pali, I) s visoka brda i tanka grla luju. Sintaksička se struktura (Djevojka viče s visoka brda, I) dovodi u bolji sklad sa metričkom, Lipi Mujo, goranine vuče. jača osjećaj unutrašnje harmonije ne daj Hanki svu noć zaspat’ muče, Majka Mehu ludog oženila pjesme, a doživljaj estetskog savr- izmetni joj jastuk ispod glave, I luda ga u đerdek spremila šenstva je svakako potpuniji: podmetni joj svoju b’jelu ruku, (Majka Mehu ludog oženila, I) potrgaj joj biser oko vrata, Ibar voda nema broda. ponizaj joj svoje b’jele zube. Pjevač će elidirati prijedlog tamo Do sve kamen do kamena (Bismillahi, kudre sahatile, MM, 324) gdje je u običnom govoru neopho- Po kamenu bosilj raste, dan, opet iz ritamskih razloga, a to Po bosiljku kolo igra. Pjevač sevdalinki uspio je sjajno neće poremetiti razumijevanje tek- Iz kola se magla digla, da obradi jezički materijal kojim je sta. U primjeru koji slijedi nedostaje U magli se soko vije. oblikovao pjesmu i na taj način što prijedlog sa: Djevojka se suncem za- (Ibar voda nema broda, HB, 46) je cikličnim leksičkim ponavljanjem vadila (I). odvajao pojedine dijelove (stihove), U sevdalinkama su upotrijeb- Skladnost, metrička i sintaksička, i zgrozdavanjem riječi osvjetljavao ljene, iz ugla modernog čitaoca, po- posebno je izražena u pjesmi Stade ih na najbolji način. malo arhaične prijedložno-padežne se cvj’eće rosom kititi (I), u kojoj prvih Autori sevdalinki često naruša- kombinacije (koje su mogle biti sa- osam stihova počinje sa glagolom vaju ustaljena jezička pravila da bi svim uobičajene u vrijeme nastanka nepotpunog značenja, koji pjevač sačuvali ritam i melodiju. Određen pjesme): dopunjuje uvijek po istom modelu: broj slogova održavaju na taj način stade se biser zlatom nizati / stade što upotrebljava kraću množinu Ne brini se s pokradenih konja se srma srmom srmiti... Slijede sti- nekih imenica koje se u neutral- s ovu stranu i s onu Vrbasa hovi u kojima je lirski subjekt u sre- nom govoru upotrebljavaju u (S ovu stranu i s onu Vrbasa, I) dištu, ali lirsko ja stoji u inverziji, dužoj formi: potisnuto je iza predikata: Gledam Stavljanje određenih jezičkih je- ja goluba, golubicu / gledam ja Ćemalušo, mali Carigrade dinica u inverziju također je uvje- lastu i lastavicu. Sve je u znaku su- u tebi su cari i veziri! tovano ritamskim razlozima: protnosti, kontrasta. Drugi se ra- …………………………. duju, a ne i ona koja pjesmu pjeva. kad ne mogu kroz sokake proći Dvjesto dajem, spustite je, Reda stihove koji podsjećaju na od ćošaka i mušebaka. (MM, 127). tristo dajem, otkrite je. tužbalicu: Da još jednom Fatmu vidim ja Nikad me nije niko volio, / Iz ritamskih razloga upotrijeb- (Voljelo se dvoje mladih, I) nikad me nije niko ljubio, / nikada ljen je i neobičan etnik, jer bi uobi- nisam zorom zorila, / nikada nisam čajeni (Mostarci) smanjio broj Ne kupuj mi ti, ne trebaju mi sevdah vodila. Zašto tako pjeva po- slogova i poremetio eufoničnu gla- (Grana od bora pala kraj mora, I) staje nam jasno tek iz završnih sti- sovnu strukturu: hova: Dadoše mene mladu za stara, Mostarani avdest uzimaju Atribut se često nađe u postpo- / dadoše mene starcu zbog para,/ (Podne uči u Mostaru gradu, I) zatim, ziciji, kao u naslovu pjesama: Raslo da mu ja mlada kuću redujem, / da subjekat u vokativu umjesto, kako drvo bademovo, Razbolje se zlato ne- mu ja s’jedu bradu milujem. je uobičajeno, u nominativu: harato, U Gradačcu, gradu bijelome, Sintaksički paralelizam u sevda- Razbolje se care Sulejmane; Razbo- Čempres viti, čempres ponositi, Hej, linkama može biti uređen tako da lje se gondže Muhamede; Kulu gradi Neretvo, mutna i krvava (I), ili u sti- svaki član dobije oznaku (polisin- Ljubovićumladi (I). hovima: u ruci mu jedna čaša sre- det), a može biti i bez oznake napo- Predmet s kojim se nešto poredi, brena/ u toj čaši rujno vince rumeno!, rednosti (asindet): prema našim jezičkim pravilima, San zaspala dilber-Sajma u bašči (I); Januar - Jun 2010. 21 Soko leti od jele do jele/ pa on traži Iz istih razloga imamo interver- Zapazili smo da jedan broj sti- hlada neležana/ I on traži vode ne- ziju, odnosno komutaciju roda. Naj- hova počinje dozivajem (apostrofira- pijene/ I on zraži trave nekošene, češće nalazimo oblike srednjeg roda njem), odnosno vokativom, čime se Soko leti od jele do jele (I); Ne plačite umjesto muškog i ženskog: Oženjeno skreće pažnja na određene ličnosti: oči čarne/ Ne tugujte usne bajne, žene ostavilo/ Neoženjeno pamet iz- Hasan-aga, jesam li ti draga (MM, 79) Evo srcu mom radost (I); Pa ti stani gubilo, Kolo igra u Kazanferiji (I). Jaranine, deli Huseine (MM, 230) nasred polja ravna/ Ja ću stati na- (Djevojka) ne nalazi sivoga so- Muhamede, šećer-puce, šećer- sred neba sjajna, Djevojka se sa sun- kola, / već nalazi mlado neženjeno: šerbete (MM, 103) cem kladila, (I). Sevdalinke su i inače / leglo spati u zelenu travu, /pokrilo Pašihana, lijepa đevojko (MM, 247) impregnirane epitetima: đuzel se jaglukom po glavi, Sinoć mlazna srma, crven katmer, mor dolama, kiša udaraše (I) Sevdi, Bego, tvoje sevdisanje sedef tambura, crvenika jabuka, Ponekad se nađe i neobična, ne- (MM, 228) džanfezli dimije, srčali pendžer, ža- kongruentna veza: Suho drvo siro- reno sunašce, bljeđani mjesec, mrk voga pita (I), kao da je drvo biće. ili na određena mjesta: fesić, ali i onim tzv. stalnim: visoka Pjevač je postavljao pitanja i od- planina, b’jeli dvori, Lomna Bosno, da- vedro nebo, djevojačko leko l’ odosmo grlo, lijepa djevojka, sivi (MM, 293) soko, crna noćca, bijel’ Majevice, visoka danak, bijela džamija, planino bijelo lice, b’jela vila, bi- (MM, 246) jeli vrat, b’jelo janje, luda glava, gorke suze, medna mikrotoponime: rosa, vjerna ljuba, ruse kose, suho zlato, vrani Ćemalušo, mali Ca- konji, siv soko, žarko rigrade sunce, sinje more, crna (MM, 127) zemlja itd. Upotreba deminu- hidronime, doziva se tiva često je uvjetovana voda: rimom, najčešće unu- trašnjom: Oj Savice, tija vodo Prošetala Hana Peh- hladna (MM, 249) livana (…) Za njom ide Sandžački dio sevdaha i sevdalinke je najbolje reprodukovao Drino vodo, živa Kumrija djevojka/ Ku- legendarni Hamdija Šahinpašić (1916-2003) žeđo moja (MM, 117) mrijice po bogu se- koji je više od 60 godina kolekcionarao i interpretirao. strice/, Prošetala Hana Njegova zbirka sadrži više od 300 muzički obrađenih pjesama gora, cvijeće, sunce, Pehlivana (I); Danica je trava: čekala mjeseca/ za goricom devet govarao na njih. Isticao sadržaj po- godinica, Konja kuje SokoMustafaga navljanjima, metaforama, Bejturane, beru l’ te (I); nit’ ja viđoh svoje drage lice/ gradacijom naglašavao, tačnije đevojke (MM, 281) Samo jednom u tri godinice, Ašiko- rabio, gotovo sva jezička sredstva Čarna goro, puna ti vah tri godine dana (I); tude sjedi da se na najljepši način izrazi. si hlada (MM, 193); Hadži Jusuf Efica,/ na krilu mu Ko- Važnu ulogu za isticanje sadržaja Ljiljan-goro ljiljaova vagina Fatica, Kolika je pod Mostarom imaju jake pozicije teksta. Jedna od (MM, 121) Cernica (I). njih je prvi stih pjesme. On samim Ritam je nametnuo i upotrebu tim što je prvi ističe glavne sadržajne Alkatmere, ime hipokoristika, naprimjer Dana elemente. Prvo mjesto i posljednje, moje (MM, 186); umjesto Danica u pjesmi Zvijezdo tj. inkoativne i finitivne rečenice, po- Jorgovane pripodigni grane Dano, štono raniš rano (I). djednako su važni. Prvi stihovi (MM, 224) Pjesnik će iz ritamsko-melodij- imaju otvaračku funkciju. Uspore- Jarko Sunce, ja visoko li si skih razloga upotrijebiti turcizam dili smo prve stihove određenog (MM, 274) umjesto domaće riječi: sedi sene, broja sevdalinki i utvrdili da postoje Zelen travo, ne zelenila se pogledaj na mene, Kolika je vis’ Tra- neke zajedničke crte svojstvene ve- (MM, 91) vnika Bojna (I). likom broju početnih stihova. 22 Januar - Jun 2010. doziva se djevojka: Rijeka Sava je izmetala lađu od Pjesma istovremeno konotira da merdžana, Tekla Sava ispod Biograda se Mara iz nekog posebnog razloga Djevojčice, sitna ljubičice (I), Pokraj Save badem drvo raste./Na za dragog nije udala, ali ga i dalje (MM, 77) drvetu od zlata ljuljačka./ (I) jabuka voli. Pita za njega, ali nekoga ko će O djevojko, u dukatu zlato rađa biserom i zlatom, Pokraj puta ro- tajnu sačuvati. (MM, 92) dila jabuka (I), tambura je od suhoga Razgovor se ponekad vodi i s Oj đevojko, dušo moja zlata, Tamburalo momče uz tamburu predmetima koji podsjećaju na (MM, 215) (I), ljepotice vezu đuzel srmom i su- dragog i ljubav: Moj jorgane, moj hijem zlatom, Vezak vezla ljepotica topli jorgane (I). priziva akšam: mlada (I), Nafa nosi od džanfeza di- U sevdalinkama je puno nježno- mije, od biljura papuče, Poletjela dva sti, zato nalazimo veliki broj deri- Akšam mrače, moj po bogu brate bijela goluba (I), udovica je raskošno vacionih morfostilema, najčešće (MM, 238) odjevena: Na njoj koša od stotinu deminutiva – a njima se iskazuje U jake pozicije teksta ubrajaju se groša,/ anterija trista madžarija./ jedne nešto što je malo, milo, drago, pri- i imena. Već smo nešto o njihvoj uši a dvoje minđuše,/ jedne ruke-dvoje jatno. Tu je vrančić, zaovica, nevje- vezi sa zvukom i značenjem rekli. belenzuke, Pod Loznicom studena vo- stica, nožić, noćca, fesić, godinica, Ovdje ćemo se još malo na njima dica (I) đerđef je od zlata, češalj od fil- sunašce, stručak bosiljka, njedarca, go- zadržati. diša (slonove kosti), čaša od srebra, rica, vodica, sanak, travica. Zv’jezda Naime, u trista pjesama koje na- San zaspala dilber-Sajma u bašči (I), tjera mjeseca/ za goru ga otjera,/ lazimo u već spomenutoj knjizi igla od biljura, Tekla Sava ispod Bio- za goricu vodica, / na vodici curica, / Usmena lirika Bošnjaka u 300 pje- grada (I), peštahta (klupa) od zlata, b’jelo lice umiva, / „Daj mi malo sama, koju je priredio M. Magljlić, U Mostaru šikli mekteb, kažu (I), lađa vodice iz te bj’ele ručice (Zv’jezda samo u prvom stihu (možemo reći srebrom okovana, Vozila se po Vr- tjera mjeseca, I). u naslovu) našlo se 117 imena. Naj- basu lađa (I). Ljubav prema nekome (naročito više je imena ljudi (60), zatim, gra- Sve ovo smješteno u realne prema ženi) iskazuje se, također, dova (21), lokaliteta (17), rijeka (13) okvire, doživljava se realnim. Stvo- deminutivima (Fatica, Umica, Ku- te planina (5). rena je slika lijepog života; čini se da mrijica, Hajrijica), a intima i bliskost Ovo prebrojavanje samo po sebi se živjelo lijepo, bogato i raskošno. i hipokoristicima (Mujo, Ahmo, ne znači ništa, jedino znamo o (Manji broj pjesama govori i o siro- Aljo, Umka, Fata, Hata, Nura, Hajra, kome se pjeva i gdje se pjeva. Me- tim djevojkama i momcima). Ali, Uma, momče, djevojče, seja). đutim, sve ovo čini da sve što se u iznad bogadstva stoji ljubav i ašiko- Ovdje treba napomenuti da aug- pjesmi spomene slušalac /čitalac vanje. Oni si u pjesmi najvažniji. mentativa gotovo i nema. Našli smo vezuje za realan prostor i poznate Ljubav prate miomirisi. Već u samo dva. Naime, u sevdalinkama ljude. Dakle, pjesme se tiču Bosne i prvim stihovima (naslovima) do- se naročito ističe odbojnost prema Hercegovine, Crne Gore, San- ziva se cvijeće i drugo drveće. Bašče starijim muškarcima koji bi se rado džaka, ali i Stambola. su prepune karamfila, jorgovana, lala, ženili mlađim djevojkama. Poznato Pjeva se o poznatim junacima bosiljka, ružica; tu je šeboj, alkatmer, je više sevdalinki na tu temu, gdje se koji su živjeli u Sarajevu, Bihaću, zumbul, neven, smilje, ljiljan/zambak, pjeva o tome kako su djevojke spre- Travniku, Banjoj Luci, Prijedoru, senabija jabuka, tanka jela, čempres, ze- mene patiti, po gori hoditi, ali sa sta- Pljevljima, Plavu i Gusinju i dru- leni bor, lipa, drvo bademovo, jablan, rim ni u svili ne žele biti. A to, gim mjestima, čak i jasno lociraju višnjičica i još mnoge druge. također, čini da se vjeruje u istini- pojedini njihovi dijelovi, kao: Bem- Sve je ispunjeno pjesmom. Tu je tost, i iskrenost osjećanja iskazanih baša, Hiseta, Vratnik, tu je Milja- poj bulbula, ptica lastavica, tu su srne i u sevdalinkama. Star djedina poku- cka, te Morića han. Spominje se košute, dobar doro, a po bašči paun šeće. šao je prevariti Falisavu koja ne želi Jahorina planina itd. U sevdalinkama je, čini se, sva lje- stara i bradata. Djedina se zato do- S druge strane, u sevdalinkama pota svijeta. Otuda nije čudno što se tjerao, obrijao brkove i ofarbao kako je puno sjaja i bogatstva, zlata i sre- s cvijećem i životinjama razgovara: bi se, tobože, podmladio. bra, bisera, svile i kadife: No, starac se dugo nije mogao Vita jelo, ti visoko rasteš, šta te pitam pretvarati, noću traži da se pri- Platno b’jeli Sarajka djevojka pravo da mi kašeš makne toploj peći, pa prepoznavši na Miljacki u zlatnu leđenu Je li mi se oženio dragi? starca, privivši mu uz leđine smilje na sebi ima džanfezli Jeste, jeste, već godinu dana i bosilje, Falisava bježi od njega (Fa- (znači svilene) dimije oženio i ćerku dobio i tvoje joj ime lola se Falisava, MM, 334). (Platno b’jeli Sarajkadjevojka, I). nadjenuo. (I) Njemušti jezik, raskoš i bogat- stvo, priroda i ljubav, sve podsjeća Januar - Jun 2010. 23 na bajku. Tu je i broj tri, koji se u skih oblika, tekst sevdalinke čini mor-dolama (MM, 273), šećer-đidija, sevdalinkama najčešće spominje, zanimljivijim, stilogenijim, dina- sabah-zora, siv-zelen sokol, azgam- kao u bajkama. mičnijim i efektnijim: udovica (MM, 327), džemat-selo Ašikuje se tri godine dana, od lju- Aman luče, umrijeh od sevdaha (MM, 333), a ima i originalnih izve- bavi bolesnu Zlatu liječe tri hećima, (I). Aorist je upotrijebljen za obilje- denica: perčenlija (MM, 176). Janja nosi tri fistana, tri katmera u tri žavanje radnje koja će se desiti u Poslije svega jasno je zašto u sev- grada rastu. Dragi je daleko: budućnosti, mada se ovim glagol- dalinkama nema vulgarne leksike. preko tri grada bijela skim oblikom primarno obilježava Našli smo samo kopilana i kur- preko tri gore zelene radnja koja se desila u prošlosti ne- vića, Sinoć vika sa grada dizdare (I). preko tri gore studene posredno prije trenutka govora. Prvi stihovi sevdalinki, a i inače preko tri polja široka! Zamjenjivanje jednog pojma sevdalinke, protkane su brojnim (Oj moja ružo rumena, MM, 75) drugim, odnosno uspoređivanje eksklamacijama, bolje reći uzdasima: iskazano metaforom, vrlo je prisu- ah moj dragi, oj djevojko, oj junače, Oj Glagolski oblici također ostav- tno u sevdalinkama. Metaforama je Hajrija, b’jelo lice (HB, 97). Uzdasi su ljaju utisak toliko svoj- uvjerljivosti i stveni ljubavi, realnosti, na- njma se ispo- ročito prezent ljavaju snažne i aorist. Upo- emocije. Oni trebom ovih su spontani iz- glagolskih livi snažnih oblika radnja osjećanja. se oživlja va i Njima se dra- uspostavlja matizira tok vemenska radnje i stvara veza sa sada- scenska situa- šnjošću. Kazi- cija. Ilustrirat vanje je ćemo to stiho- ekspresivno, vima iz pje- živo i sliko- sme Oj đevojko, vito, taman đe si biber brala kao da se sve (HB, 107): o čemu se pjeva događa pred našim iskazana nježnost, toliko svoj- očima: Kiša pada, a ruža opada/ stvena onima koji se vole. Voljena i „Oj đevojko, đe si biber brala?“ Sunce sija, pupoljak razvija (I); Za- voljeni su najčeće zlato (moje zlato – Mlado momče, ja u tvojoj bašči! ljulja se mostarska munara, / Po- spava), djevojka je rumen-ruža, gon- „Oj đevojko, da sam te vidio!“ trese se mostarska ćuprija, / dža, šećer jabuka, golubica, golubica – Mlado momče, šta bi učinio? Mujezini učit prestadoše, / Zašutješe b’jela, zlatna kruna itd.; muškarac je „Oj đevojko, bih te poljubio!“ softe u medresi (I). žarko sunce, srce, duša, bijeli zambak i – Mlado momče, pa šta bi mi bilo? Stilski je markiran i krnji perfe- dr. Oči su vrelo studeno, obrve s mora kat, kao u pjesmi Zakukala lijepa pijavice, trepavice krila lastavice, Snažan emocionalni karakter Ismihana, (I). medna usta kutija šećera, grudi su imaju i upitne rečenice, koje nala- Imperfekat je uvijek transpo- dunje i jabuke, ili dva bijela goluba, li- zimo u inkoativnim ali i ostalim sti- novani perfekat i uvijek stilski vada je zelena serdžada. hovima sevdalinki. Pjesme ispjevane obilježen. Drugo ime određenog pojma u upitnom tonu usmjeravaju recipi- U sevdalinkama je veoma pri- (apozicija) često je poetske naravi: jenta na jednu tačku, na onu najvaž- sutan, naprimjer u pjesmi Vihor Sarajevo, šeher sevdah; Banjaluka, niju, stilski relevantnu. ružu niz polje tjeraše (I): dotjera je uzdah momaka. Upitnim stihovima (iskazima) Muji pod Čadore./ Pod čadore Sevdalinke su interesantne i održava se pažnja konzumenta; on niko ne bijaše,/ samo Muje rane bo- zbog toga što je u njima pjevač se usmjerava na pitanje koje se po- lovaše... stvarao nove riječe, nove tvorenice, stavlja i drži u neizvjesnosti do od- Smjenjivanje različitih glagol- uglavnom polusloženice; nor- govora koji se postepeno otkriva. skih oblika, posebno upotreba jed- malno, stvarao ih je prema postoje- Pitanje, interogacija, svojom into- nog glagolskog oblika umjesto ćim tvorbenim modelima: nacijom unosi u pjesnički izraz po- drugog, tzv. transpozicija glagol- đirit-safun (MM, 155), kara-haber, sebnu modulaciju – a ona sugerira 24 Januar - Jun 2010. jedno posebno duševno stanje. Pi- i izostavljen drugi stih (brjegu na ka- Razgovarali smo o ovoj pjesmi s tanje je vrlo često u naslovima pje- menu), a naslov bi bio jasan. mnogim osobama, studentima i sama, odnosno prvim Vidimo da su naslovi dugi drugim mlađim ljudima, a oni su stihovima. jer prenose punu infor- se najčešće čudili zašto je Fati žalo- Navest ćemo neko- maciju. Uvode u pje- sna majka kad je sama došla. Izne- liko naslova iz smu. nađujuđe je kako se komentiralo zbirke HB: Kolika je O sevdalin- ono šta se desilo iza zatvorenih Musluk voda, ri- kama se može vrata. Mogao bi se o tome napisati jeka (58), Kolika je govoriti i kao o poseban rad, ali jedno ostaje, recep- ta zelena livada nedovršenim cija teksta je različita, kreativno (61), Kolika je pjesmama (tek- saučestvovanje u nadogradnji tek- Abuhajat jalija stovima), kao o sta je ljepota zbog koje se tekstovi (69), Košutice, što si umjetninama čitaju ili slušaju. Sevdalinka je her- rosna (69), Draga koje se mogu metična i višeznačna, Njena melo- moja, đe ti ljeto prođe smatrati nedovr- dija, ritam i jezička struktura, ali i (111), Đe‚ no sinoć na šenim djelima. njena začuđujuća zvukovna orke- konak bijasmo (117), Mnoge od njih stracija pružaju mogućnos da se u Kolika je noćca noćašnja samo nagovješta- njoj toliko dugo uživa. (97), Što se čuje iza grada vaju sadržaj i ostav- Ovim radom smo samo željeli (102), Što se ono krajemkrade ljaju slušaocu / čitaocu da podstaknuti na dalja lingvostilisti- (138), Znaš li, majko, za čim srce žudi kreativno nadogradi tekst po čka istraživanja sevdalinki, odno- (196), itd. mjeri svoga bića, svojih shvata- sno ispitati zašto ove pjesme tako Zašto smo analizirali početne nja i nadzora. lahko nalaze put do srca i zašto u stihove? Jednostavno zato što se Dovoljno je podsjetiti na pjesmu srcu mnogih ostaju zauvijek. Mi- sevdalinke naslovljavaju po njima. L’jepi li su Mostarski dućani i njen slimo da ih treba detaljno proučiti Na intrnetu smo našli više pjesama kraj: Uđe Fata u magazu sama / za iz više različitih uglova, jer su one, iz različitih zbirki, i utvrdili da su njom uđe Mujo zamandali vrata. nesumnjivo, ljepota koja traje. sve, osim dvije, naslovljene po prvom stihu. Samo jedna nosi na- slov prema posljednjem stihu; a Hasnija Muratagić-Tuna posljednje mjesto je također jaka pozicija teksta: Drugi žuti, što ha- SEVDALINKA22 – nume ljuti. Jedna pjesma nosi na- CHALLENGE FOR LINGUISTIC AND STYLISTIC slov prema dijelovima tri prva INTERPRETATIONS stiha: Vozila se po Vrbasu lađa. Pje- sma počinje ovako: Vozila se sevdeli Haj, vozila se sevdeli, dušo moja, po Vrbasu lađa. Summary

Bez bilo kakvih izmjena, dva An expressive-emotional impression that sevdalinka makes on a stiha jedne pjesme poslužila su kao listener can primarily be explained by linguistic tools it is made with. naslov pjesme: Sevdalinka creates semantic perspective in which words turn into poe- tic imagery in the process of multi-metamorphosis. Poetic images con- Zaprosio Alija tain a basic scheme of a poet’s conception and it is that conception u matere Sevliju. that should be discovered. That is possible only with good understan- ding of the secret of language of sevdalinka, which represents a pattern Oba stiha su se morala naći u of fragrance, melodiousness, simple and pure form, grace of emotional naslovu, jer prvi stih bez drugoga expression, pattern of the essence of lyrics etc. In simple words, we ne bi imao potpuno značenje. have shown in our paper that sevdalinka represents an inexhaustible Također, prema dva prva stiha naslovljena je pjesma Zaspala djevojka well of linguistic turns, stylistic patterns and layered metaphors. brjegu na kamenu, gdje je mogao biti

22. A type of folk poetry in the Balkans; more specifically, they are the love songs of Bosnian Moslems.

Januar - Jun 2010. 25 HISTORIJASKA SJEĆANJA

Redžep Škrijelj OD KONIČA DŽEMO - ŠEHID IL' GAZIJA SANDŽAČKI

Sto godina od rođenja legendarnog sandžačkog junaka Džemaila-Džema Koničanina (1910-1944)

klesani natpis na davno sagrađenim ni- od Raške do Duge Poljane. U njoj su oficirsku i šanima iznad mezara mladog sandža- komandnu službu imali Biko Drešević i Murat čkog gazije: „Merhum Cemail bin Arif, Redžović. U ovu policijsku jedinicu se nije pristu- Uvefat 1944“ (Umrli Džemail sin Arifa, umro palo iz ljubavi prema „okupatoru“, već zbog mo- 1944), samo djelimično govori o jednom pre- gućnosti da se dođe do kvalitetnog naoružanja. rano ugaslom životu. Svega 34 njegova ljeta: Uloga Džema Koničanina u saradnji sa odredima premalo za insanski vijek, previše za jedno DS policije („Sicherung dinst polizei“) – Službe burno i bremenito životno iskustvo. Sa puno če- bezbjednosti je bila veoma zapažena. mera i brige za mal i hal svog zavičaja, za goli Svojim će nesebićnim angažmanom Džemo opstanak svog naroda u ratom obhrvanom va- doprinijeti da novopazarsko-tutinsku i pešter- tanu, u koji su u pogan vakat kročili „karakolji i sko-sjeničko-kladničku oblast ne zadesi sudbina tuđmiši“. Ili, kako bi to naš dobri pjesnik rekao: sjeverozapadnog Sandžaka gdje je između 1941. „Vakat kad te nad vatanom oblijeće ljudska I 1943. godine od četničke kame stradalo više od zloba (sa namjerom, R. Š.), da te odhujka na 31.000 muslimanskih civila. Već tada se u borbi silu!“ (R. Nurović, „Vatan“). za goli fizički opstanak u ove krajeve pozicionira Podijeljen na nekoliko okupacionih oblasti, veliki broj izbjeglih Bošnjaka iz Polimlja, Bihora, Sandžak se nakon izbijanja II svjetskog rata . Korita i drugih mjesta. Poučeni ovim neprijat- našao u žarištu veoma žestokih vojnih i društve- nim iskustvima raseljavanja i stradanja bošnja- nih zbivanja. Njegovim su većim dijelom ovladali čkog naroda, ovdašnji se sandžački prvaci Italijani, dok je Novopazarski kraj pripao Njemi- udružuju u odbrani ostatka Sandžaka, nad cima, a dio štavičke oblasti pripao je Albaniji. kojim se odavno nadvijao miris dima, baruta i U tim konstelacijama tridesetogodišnji Dže- dvosjekle četničke kame. Najveća odgovornost mail Koničanin stupa u redove dobrovoljačkih pada na dobrovoljačke odrede muslimanske mi- jedinica, tzv. Vulnetara (alb. Vullnetare), pozna- licije kojom vješto upravljaju neprikosnoveni na- tije kao muslimanska milicija (ital. „Milizia vo- rodni tribuni i vodeći autoriteti: Aćif-efendija lontaria antikomunista“- „Milicija za borbu Hadžaiahmetović i Hasan-aga Zvizdić. Oko protiv komunista“). Ovoj jedinici koja je pred- sebe okupljaju iskusne i hrabre patriote (Dže- stavljala vid domobransko-domovinske organi- mail Koničanin, braća Biko i Deko Drešević, zacije pristupalo se sa ciljem organizovanja Murat Lotinac, Sulejman-hodža Paćariz, Ćamil odbrane svih naseljenih mjesta širom Sandžaka. Prašević, Beko Muratović, Husein Rovčanin, Od tog momenta aktivno učestvuje u vojnim i ci- Ćamil Hasanagić, Osman ef. Hrastoder i mnogi vilnim operacijama, u odbrani sandžačkog na- drugi) sa željom da se u jednoj nenapadačkoj roda koji se našao u plamenu borbenih okršaja. odbrambenoj poziciji sačuva obraz i dostojan- Osim njemačkog Gestapo-a, januara 1943, stvo ugroženih Sandžaklija. ustanovljena je i „Zaštitna policija“ („Schutz po- Sve se događa munjevito, uslijed nemoći lizei“) koju je u novopazarskom kraju obuhvatala ugroženog stanovništva za samoodbranu, i 120 ljudi, ili ukupno oko 350 na širem području opravdanu bojaznost najviđenijeg bošnjačkog 26 Januar - Jun 2010. prvaka, rentijera Aćif efendije, da Novog Pazara predviđana je likvi- bio pod dominacijom muslimanskih raspoređene njemačke trupe u dacija i protjerivanje Bošnjaka. Zbog odbra mbenih snaga Bika Dreševića. Novom Pazaru ne napuste grad, jer toga su u pripravnost stavljeni četni- Napad je bio poguban za šestoricu bi čitavo područje ostalo potpuno čki odredi Srba iz deževsko-mora- braće Hamzagić i jednog od Agovića. nezaštićeno. Nastale okolnosti uzro- vičkog sreza. Nad Sandžakom se No, kako ovaj, i mnoge međubo- kuju sazivanje, takozvanog, Odbora nadvijala opasnost od četničkih šnjačke nesporazume nastale uslijed za odbranu Novog Pazara, i podjele odreda lociranih na Kopaoniku, Ro- ideoloških razlikaj u prošlosti, obja- manje količine oružja iz magacina gozni , Ibarskom Kolašinu (Mašan sniti sadašnjim generacijama? Zašto lokalne žandarmerije. Đurović), Goliji (vasojevićki odredi) su se ti okršaji dogodili? Da li je bil Mladog Džema Arifova Koniča- i onih iz doline rijeke Ibra (jedinice načina da se neki od ovih krvavih su- nina razvoj ratnih neprijateljstava kapetana Radomira Cvetića) prema koba izbegnu? Svakako, bilo je mo- pozicionira u prve odbrambene re- Raški i Kraljevu. guće! Mnogi za pogibiju tutinskih dove, među prvacima koje odlikuje Hamzagića okrivljuju partizanski brzina, energičnost i vojničko znanje. odred Elmaza Agovića. Me đutim, Sa svojim odredima biće stub od- krivicu snose svi. Uz malo vojničke brane cijele oblasti i grada Novog Pa- mudrosti i bratske solidarnosti, pisac zara. U prvom napadu na Novi ovih redova ne bi bio u pri lici da la- Pazar (4. novembra 1941. godine) mentira nad jednom veoma ružnom koji je uslijedio nakon ultimativnog i tužnom epizodom krvave bošnja- zahtjeva komandanta četničkih jedi- čko-sandžačke prošlosti. nica Radomira Cvetića, da mu preda Istražujući prošlost sandžačkih grad, Aćif-efendija organizuje od- domobrana i cjelokupnog sandža- branu i u nju uključuje sve raspolo- čkog pokreta otpora, moramo učiniti žive snage. Osim angažovanja vidnu distinkciju između ondašnje lokalnog stanovništva, zatražena je muslimanske elite i njihovih, najma- pomoć Albanaca sa Kosova (3.200 nje triju, suparničkih strana. Uspr- ljudi), i viđenijih Bošnjaka sa rožaj- kos činjenici da se na ovim sko-pešterske strane (1.800). U neko- sandžačkim prostorima, već više od liko okršaja (juli-decembar 1941) pola vijeka, nameće jedna veoma stradalo je najmanje 800 Bošnjaka, pristrasna, faktografski netačna i pri- Srba i Albanaca i spaljeno oko 3.000 strasna historija, lišena valjanih iz- domova. Njima, osim Aćif-efendije vora i argumenata, koji je kao nauku Hadžiahmetovića rukovode Šaban čine nepouzdanom i nesposobnom Poluža, Biko i Deko Drešević, Mula da obejani neka zamršena pitanja iz Jakup (Agovića) Kardović i Pešterci, naše teške prošlosti. Ipak, suvreme- kojima se pridružuje i mladi poruč- Na poziv ondašnjih sjeničkih pr- nici tih krvavih okršaja (naši očevi i nik Koničanin, koga je, lično, unapre- vaka, predvođenih Hasan-agom djedovi) u Drugom svjetskom ratu, dio ondašnji ministar unutrašnjih Zvizdićem, Džemo sa svojom jedini- su na osnovu prethodno preživlje- djela Albanije, Džafer Deva. Sa svo- com 22. decembra iste godine uče- nih ratnih iskustava, iako, prikri- jim borbenim jedinicama koje sve do stvuje u odbrani Sjenice i okolnih veno i sa strahovima od prethodnog Ibra potiskuju odrede četničkih voj- muslimanskih sela od partizanske komunističkog režima, bili u stanju voda Mašana Đurovića i Vojislava (Petra Stambolića i Vladimira-Vo- da pruže odgovore koji su ponegdje Lakičevića činiti istinski podvig, od- lođe Kneževića) i drugih neprijatelj- ostali zapisani, tek toliko da se ne za- neseći sjajnu pobjedu. skih vojski. Među Džemovim bor- boravi. Da koriste kao protivteža Instruirani dopisom od 20. de- cima se pominju Iljaz Brežanin, Hu- faktografiji „pobjednika“ – partizana cembra 1941. godine, majori „đene- sein Hukić, Dervo Burović, Beko i koji su pisali o svojim, zanemarujući rala“ Draže, Đorđe Lašić, (koman- Muharem Muratović. tuđe podvige i patriotizam suparni- dant četničkih „hordi zla” za Crnu U vrijeme kada se Elmaz Agović i čke, u ovom slučaju, strane – San- Goru) i limski kapetan Pavle Đuri- Faik Bahtijarević pridružuju partiza- džačkog pokreta otpora, oličenog u šić, započinju realizaciju ideje o Ve- nima, izazivaju veoma opasan inci- jedinicama muslimanske milicije. likoj Srbiji, za koju je predviđeno dent. Kod Kovačkog krša 17. avgusta Žestok okršaj sandžačkih vulne- čišćenje Sandžaka od musliman- prave zasjedu i nanose žestoke gubi- tara, odnosno jedinica lokalne musli- skog i ostalog nesrpskog stanovni- tke u ljudstvu Bikovoj „šuc policiji“. manske milicije, domobrana na Jarutu štva. Glavne tačke pritiska na Ovaj će međubošnjački okršaj kasnije sa partizanskim odredom pod koman- Sandžak trebalo je provesti iz pravca uzrokovati nenadoknadive poslje- dom „legendarnog“ Dapčevića Peka istočne Bosne, Crne Gore i sa pozi- dice, jer su nam- je ra vali da sljedećeg (Prvi bataljon VII crnogorske brigade) cija Ivanjice i Raške. Zauzimanjem dana (18. 8.) napadnu na Tutin koji je na planini Jarut na Pešteri, 3. novem- Januar - Jun 2010. 27 bra 1944. oslabio je obije strane zbog neustrašivost Aćif efendijina, uzro- snije UDBU) i sudstvo i na taj način slabog naoružanje i fizičke iscrpljenosti kovali su presudu prijekog suda odmjeravati kazne svojim nezaštiće- muslimanskih domobrana. novog komunističkog režima (19. ja- nim sunarodnicima koji su braneći Tvrdnja da je otpor na Jarutu , ve- nuara 1945), koja je rezultirala likvi- svoj vatan platili dvostruko više, lika greška muslimanskih dobrovo- dacijom najmanje hiljadu Bošnjaka- skončavajući u studenim zindanima ljaca-domobrana, naučno je veoma Sandžaklija počev od Aćif ef. Ha- improvizovanih kazamata instalira- neozbiljna i proizvoljna. O nikome se džiahmetovića-Bljute. „Ratni zloči- nih od strane novopreobučenih ne smije suditi pristrasno, već fakto- nac... likvidiran 19. I 1945 u Novom vođa, nekadašnjih suparnika. grafski. Mnogi od pomenutih bošnja- Pazaru zajedno sa grupom svojih Riječ je o herojima koji su štitili čkih rodoljuba - domo brana su najintimnijih saradnika...“ Kada je sebe od drugih, ali i druge od sebe i permanentno imali najmanje tri pro- poslije Aćif efendijine egzekucije nje- muslimansko i hrišćansko stanovni- tivnika: fašističkog okupatora, čet- gov područni imam uvodio podatke štvo. Jedino su se oba sugrađanska nike i partizane. Davili su se u tom u Matičnu knjigu umrlih, u rubriku: naroda malo, ili nikako, brinula za košmaru „ko muhe u surutku“ pla- uzrok smrti, - nalazeći se u velikoj sudbinu novopazarskih Jevreja. ćajući skup danak Uostalom, mnogi nedoumici, napisao je nesvesno ali Ostala je zajednička žal za neučinje- od njih položili svoje živote u idbrani vrlo duhovito: “umro od vlasti???“ nim. Za upražnjenom jevrejskom sopstvene ideje? Ne smije ih se odu- Hadžet je postao novo musli- mahalom i čaršijom, ekonomijom, a zimati, bar pravo, na izbor! Vrijeme mansko gubilište uspostavljeno pod moglo se, bar malo? je pokazalo da nisu zalutali, jer se mračnim nebesima Sandžaka. Izlo- Ako prihvatimo ponuđene histo- sada rehabilituju ratni zličini i zlo- ženo oštrini mrazovite hadžetske rijske činjenice, time prihvatamo činci. Bošnjaci nemaju potreban kon- zime (decembar 1944 – januar 1945) mogućnost da, rekonstrukcijom na- senzus, ali ni snage, da progovore o dugo je hadžetskom kosinom bjelilo nizanih događaja, racionalno rasu- svojim velikanima iz II Svjetskog čamašira sandžačkih šehida paralo đujemo o ovom dijelu naše prošlosti, rata, o sandžačkoj historiji, o rehabi- oči smrtno uplašenih očevidaca. Sa čime se ne može ispraviti nepravda litaciji i pravu na vlastitu historiju. namaza i tijelom ugrijane pustećije, nanijeta sandžačkim Bošnjacima, ali Jednu od post festum posebnosti, odvođeni su u cik sabaha? Surovo i se može upotrijebiti za razumijeva- predstavlja novi krstaški pohod na nemilosrdno, vođeni su iz toplih nje sadašnjosti. Sandžaklije. Oličen u petokraci zvije- kućnih i zatvorskih dušeka, dok su Davno je prošao vakat zastršiva- zdi, naišao je sredinom kobnih 40-tih njihovi dušmani i mahalski munafici nja i progona, kada se nije moglo ni godina XX vijeka i zadao mnogo ne- zadovoljno trljali ruke, spirajući tra- prigovoriti o brojnim bošnjačkim volja ovdašnjim Bošnjacima. No, toga gove svog velikog udjela u ovoj su- stradalnicima, žrtvama partizansko- u udžbenicima naše zajedničke histo- rovoj stradalničkoj kampanji. četničke i komunističke zavjere pro- rije koju učimo u školama nema ni ri- Svjedoci ovih “vartolomejskih” i tiv muslimana. Njih su radi ječi kao ni lakrdije o stradanju i “kristalnih” večeri decenijama go- kreiranja sopstvene ideološke ma- protjerivanju sandžačkih Bošnjaka. vore o halapljivom uzurpiranju nji- trice predstavljali kao izdajnike i slali Oni su, bar tokom „slobodarskih“ hovog cjelokupnog pokretnog i na egzekuciju po kratkom po- 1944/ 1945.godina bili, poznato je, nepokretnog hala (mala) kojeg su stupku, često bez suđenja. monstruozni i krvavi. Sandžaku se međusobno dijelili. Svaka priča o Danas, zbog nedovoljne pristu- dogodio još jedan „Karađorđe“- Crni ovom „sandžačkom Gulagu“ je pačnosti ili nedostatka arhivske Đorđe, famozni krvopija Đorđe Peru- dugo prećutkivana, a iznošenje građe, nakon 66 godina, nismo u ničić i njegovi pomagači. Uz pomoć istine o stradalnicima stroga zabra- prilici da utvrdimo godinu pogibije lokalnih huškača i munafika, na par- njivana. Zbog straha od revanšizma po dobru čuvenog Džema Koniča- tizanski „stub srama“ se izvodi i likvi- i otvorenih prijetnji za svaku izgovo- nina, jednog od branitelja svog na- dira intelektualna elita i ekonomska renu riječ dugo je postojao zid ćuta- roda, omiljenog među najviđenijim avangarda Sandžaka. Na njihova se nja preko koga se nije moglo nit sandžačkim prvacima i muslihu- mjesta dogone lokalni i uvezeni čo- smjelo. Stara mudrost kazuje da nima (Tahir Šemovć, Delija Bibić i bani koji kroje po svom aršinu, a “zemlja sama istinu progovara”, sa dr.) Znamo, tek toliko da je stradao otima sve do ćega se moglo stići. Nji- ili bez brojnih svjedoka i porodica u okršajima. Kada su, moji stari Pe- hova je ratna historija prilagođavana nevinih žrtava. šterci čiji su sinovi sačinjavali „Šuc“ njihovom, a Boga mi, i današnjem Vrlo selektivno amnesatiranje policiju Džema Koničanina, primili vremenu kako bi se stekao utisak o stanovništva od strane novih komu- haber o njegovoj pogibiji (kraj 1944. nekakvim muslimanskim zločincima. nističkih vlasti negativno se odrazilo godine, na stratištu između Ha- Na kraju, prisjećamo se, jednog na sandžačke muslimane, za razliku zana i Petnjice) jedni su drugima bolnog momenta naše prošlosti. od nemuslimanske strane iz koje se nazdravljali glavu. Stari adžo Zove se Hadžet? dio pripadnika četničkog pokreta iz- Medo iz Međugora je jednom od Saradnja sa muslimanskim prva- dvaja i prerušava u partizanske njih uzvratio: „Glava je otišla, ost'o cima, odlučnost, nepokolebljivost i borce koji će zaposjesti OZNU (ka- je samo rep!“ 28 Januar - Jun 2010. HISTORIJA Prof. dr. sci. Salih Jalimam HIJERARHIJA BOSANSKIH BOGOMILA (1)

historiji srednjovjekovne bosan- i drugih crkvenih i svjetovnih dostojan- ske države desilo se mnogo vri- stvenika, pa preko različitih, često pole- jednih i zanimljivih događaja, mično intoniranih, teoloških rasprava, Uod kojih su mnogi, sticajem raznoraznih izvještaja misionara i inkvizitora franje- okolnosti, ali i poslovičnog nedostatka vaca i dominikanaca, zapisa dijecezskih historijskih izvora, ostali na margini zbi- sveštenika, epigrafskih natpisa, puto- vanja i historijskog pamćenja, posebno pisa i djela historijskog sadržaja, zakon- kada su u pitanju duhovne djelatnosti. skih spomenika i akata crkvenih sinoda Tako se desilo da su neki potpuno zabo- i koncila do najrazličitijih diplomatskih ravljeni, dok su drugi hiperbolizirani i spomenika domaće i strane provenijen- glorificirani do neslućenih visina. Teško cije.3 Obimom i sadržajem sačuvana hi- se oteti utisku da je pitanje egzistencije, storijska građa je u cjelini i u pojedino- trajanja i vjerskog učenja srednjovjeko- stima neujednačena u historiografskom vnih dobrih Bošnjana ili vjere dobrih Bo- i u faktografskom značenju, ali je jedin- šnjana jedno od pitanja koje se često stvena u tvrdnji da su bosanski bogomili postavlja naučnoj i stručnoj javnosti ili je autentična i autohtona pojava u historiji predmetom političkih i drugih kombi- srednjovjekovnog bosanskog društva i nacija. Posebno se to primjećuje kada se države.4 Mnogobrojne su dileme vezane pokušava identificirati vjera dobrih Bo- za prisutnost bogomila u srednjovjekov- šnjana kao vjera bosanskih bogomila. noj Bosni, prije svih pitanje nastanka Pojava i djelatnost bosanskih bogomila ovog pokreta, u kojem se krije još jedno je najznačajniji historijski događaj koji se važnije pitanje o korijenima i vjerouče- desio u prošlosti srednjovjekovne nju heretika. Prema najnovijim istraži- Bosne, bilo da je riječ o društveno-eko- vanjima, bosanski bogomili pojavljuju nomskom, vjerskom, kulturno-civiliza- se u historijskim izvorima krajem XI vi- cijskom ili ideološko-političkom polju jeka kao zaseban i autentičan bunt pro- djelovanja. Preko jednog vijeka, od pio- tiv postojeće kristijanizacije, a svojim nirskih ali temeljnih postavki Franje Ra- specifičnim vjerskim ubjeđenjem, orga- čkog do danas, traju rasprave i polemike nizacijom i djelatnošću prisutni su sve o korijenima, vezama, dodirima, suštini do kraja XV vijeka.5 Historijski izvori i načinu vjerskog ispovijedanja bosan- pod različitim imenima nazivaju bosan- skih bogomila. 1, 2 ske bogomile (vjera dobrih Bošnjana, bo- Izvorna historijska građa o bosan- sanski bogomili, krstjani, crkva bosanska, skim bogomilima obuhvata gotovo sve hereza), a skoro uvijek riječ je o autentič- vrste spomenika pisanih na bosanskom, noj i autohtonoj bosanskoj posebnosti slavenskim, latinskom, italijanskom, gr- srednjeg vijeka, koja se povezuje sa slič- čkom jeziku, od prepiske rimskih papa nim evropskim i azijskim pokretima.

1. Salih Jalimam, „Politički položaj bosanskih bogomila“, Glasnik Ri- 3. Salih Jalimam, Izvori za historiju srednjovjekovne bosanske države, jaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, vol.LIX, broj 9-10, Sa- Tuzla, 1997, str. 21-32; Salih Jalimam, Zapadnoevropski heretici i bo- rajevo 1997, str. 891-902; Salih Jalimam, „Eshatologija i kosmologija sanski bogomili, Izd. vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sa- bosanskih bogomila“, Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i rajevo 1998, str. 61 Hercegovini, vol.LX, broj1-2, Sarajevo 1998, str. 113-134 4. S. Jalimam, Historija bosanskih bogomila, str. 29-31 2. Uporedi historijski razvoj u: Salih Jalimam, Historija bosanskih bo- 5. S. Jalimam, Eshatologija i kosmologija bosanskih bogomila, str. gomila, Tuzla, 2002, str. 26-29 120-122

Januar - Jun 2010. 29 Potrebno je istaknuti da se bo- zla, od čega dalje slijedi da i nije njihova hijerarhijska ljestvica, koja, sanski bogomili pojavljuju u speci- izvor savršenstva pa ni pravi Bog, opet, svojim dodirima i paralelama fičnom društveno - ekonomskom ili, suprotno tome, da nije tvorac sliči mnogim heretičkim pokretima periodu srednjovjekovne Bosne zla, pri čemu porijeklo zla treba tra- i na istoku i na zapadu. Ipak, u ve- kao vjerska i teološka misao ranije žiti u nekom što je nezavisnije od likom dijelu, radi se o “modus bo- slobodnog seljaštva, koje snažnim božanstva.7 Smatrajući da je i sam sniensis”, specifičnim, historijski procesom feudalizacije gubi dio čovjek proizvod zla, osuđujući sve potvrđenim karakteristikama bo- slobode. U političkom i državot- materijalno, bosanski bogomili na- sanskih bogomila. Svi istraživači su vornom pogledu, bili su i ostali si- stojali su da izbjegnu zlo asket- saglasni u tome da je tu riječ o au- nonim slobodne i nezavisne skim, tihim i pobožnim životom, te tentičnom proizvodu bosanskih srednjovjekovne Bosne. su osuđivali sjaj katoličke i pravo- bogomila, što nije izgubilo svoj U historiji srednjovjekovne bo- slavne crkve, njihovo materijalno znakovit prilog koji inače nadvi- sanske države bosanski bogomili bogatstvo, ubijanje životinja i ljudi, suje uobičajeno mišljenje o prenosu odigrali su veoma važnu ulogu, pošto su, pored ostalog feudalizma srednjovjekovne bosanske države, dali jedan poseban i specifičan oblik i obilježje, po čemu se razli- kovao od feudalizma u katoličkim i pravoslavnim zemljama. Bosan- ski bogomili javili su se u tačno određenom vjerskom, političkom, društvenom i ekonomskom vre- menu, te su i time bili čuvari i ga- rant tog i takvog uređenja, uz jednu bitnu karakteristiku: u XIII i XIV vijeku pojačavali su i borbu protiv ekspazionističkih težnji su- sjednih država, kao i katoličke i pravoslavne crkve. Tako su bili i ostali dominantna i jedina dru- štveno-politička snaga u srednjo- svete tajne ikona i bogosluženja. ili sličnostima sa istočnom ili za- vjekovnoj Bosni koja se supro- Prema jednom broju istraživača, padnom herezom. Nedovoljno hi- tstavila nadiranju sa svih strana, jedna oštrica njihova učenja bila je storijskih izvora, ali argumentirano bilo da je riječ o vojno-političkim uperena i protiv moćnih i bogatih, jakih, ukazuju da se mora i treba od strane mađarskih vladara ili cr- te vladara, feudalne vlastele, znači praviti bitna razlika po svemu kveno-krstaških od strane katoli- svjetovne vlasti uopće. onome što je posebno u organiza- čke i pravoslavne crkve. Bosanski U pokušaju da se identificiraju ciji bosanskih bogomila, bilo da je bogomili odvojili su se od pravo- socijalni temelji na kojima se za- riječ o vjerskom, socijalnom i sva- slavaca i katolika svojim teološkim sniva uvjerenje bosanskih bogo- kom drugom pogledu. shvatanjem porijekla i prirode mila treba odgovoriti na pitanju ko O sigurnim dokazima organi- dobra i zla. Tu se krije jedno opće- čini većinu vjernika i pristalica bo- zacije bosanskih bogomila ima već nitije pitanje: o odnosu Boga i svi- sanskih bogomila. Uglavnom, dovoljno navoda u historijskoj lite- jeta, beskonačnog i konačnog, pretpostavlja se da se tu radi o se- raturi, te se to nema potrebe pona- apsolutnog i ograničenog, o od- ljacima i zemljoradnicima, koji su vljati, posebno i zbog toga što se nosu Božijeg savršenstva i nesavr- vezani za zemlju, neaktivni u dru- tokom cijelog srednjeg vijeka u bo- šenstva svijeta.6 Prema vjerskom štveno-ekonomskom pogledu, po- sanskoj državi (od XI do XV vijeka) učenju bosanskih bogomila, ako je sebno u vrijeme karakterističnih ne smanjuju potvrde ustrojstva bo- Bog savršen, njegovo djelo, svijet u promjena u Bosni u XIV i XV vi- sanskih bogomila kao dualističkog kojem se živi, pun je nereda, patnji jeku.8 Među potvrđenim dokazima pokreta i vjeroučenja u kojem se u i zla. I na najpobožnijoj duši ostaje koji su dio autentičnog i autohto- vjerničkom, društvenom, ali i soci- da zaključi ili da je Bog tvorac toga nog lika bosanskih bogomila je i jalnom pogledu razlikuju dvije ka- 6. S. Jalimam, isto, str. l22 8. Nedim Filipović, Osvrt na položaj seljaštva u prvoj deceniji uspost- 7. Mustafa Spahić - Salih Jalimam, Lastavica od bogomilskog zborišta avljanja osmanske vlasti u Bosni, Radovi Filozofskog fakulteta, go- do muslimanskog dovišta, Izd. Zemedia, Zenica 1998, str. 65-67 dina III, Sarajevo 1965, str. 63-75

30 Januar - Jun 2010. tegorije bosanskih bogomila: štvima nisu dali ništa posebno i bogomila u bosanskoj državi, po- “pravi krstjani koji grijeha ne ljube” zbog toga što se tu kriju posebnosti sebno što se u: Dijalogu između kr- i “mrsni ljudi”.9 Među dokazima i osobenosti tih heretičkih pokreta, stjanina rimskog i bosanskog patarena zapadne provenijencije izdvaja se: te se ovom prigodom samo upu- izričito kaže: “... propada svaka “Dijalog između krstjanina rimskog i ćuje da se u spoljnom pregledu, pravda, ljudi se prodaju na trgo- bosanskog patarena“, u kojem ima kroz spoljne manifestacije, nešto vima kao stoka... i takvim učenjem dovoljno dokaza o kontinuitetu može i prepoznati kroz latinske, tj. grabe duše kao proždrljivi vu- dualističkih pogleda bosanskih bo- katoličke natpise koji su bili u funk- kovi”.14 Pored ovog i mnogo toga u gomila, da bi testament gosta Ra- ciji potiranja, a ne identificiranje he- ovom zanimljivom kontraverzisti- dina iz 1466. godine, pred sam retičkih pokreta.12 Vjerovatno da se čkom tekstu, teško se može provje- politički slom srednjovjekovne bo- u tim promišljanjima nastojalo od riti i potvrditi, jer nedostatak sanske države, to ponovo istakao.10 strane institucije “mrsni ljudi” na- prvorazrednih historijskih izvora Bosanski bogomili imaju svoju po- praviti poseban kategorijalni svijet, slabi argumentaciju, posebno do sebnu hijerarhijsku podjelu, koja koji ima neke odnose i slične veze sredine XIV vijeka, a sve se to ima dovoljno potvrda u historij- sa nekim heretičkim pokretima u preko državnih i društvenih pro- skim izvorima, te se nema potrebe zapadnoj Evropi, prije svih sa pata- blema prenosi i na odnos nekih to posebno i isticati. U jednom renima, ali ovdje se radi o slično- važnih djelatnika u hijerarhiji bo- pismu iz dubrovačkog arhiva, na- stima i dodirima, a nikako o sanskih bogomila. pisanom 5. oktobra 1433. godine, preslikavanju ili približnom ili Dubrovčani, između ostalog, spo- određenom djelovanju, posebno Uloga i značaj dida minju i sljedeće: “Primus eorum di- stoga što se bosanski bogomili, što situr died, secundus gost, tercius ima dovoljno potvrda u historij- Na hijerarhijsko-dignitativnoj starac et quatrus stroinich. Qui III skim izvorima, izričito odriču sva- ljestvici bosanskih bogomila, na or maiores sunt ih heresi et in ifide- kog prihvatanja neke javne funkcije čelu nalazi se did, ponekad se piše litate ipsorum bosniensis.”11 (palatin, kancelar ili sudija).13 i kao djed ili episkup crkve bosan- U povelji kralja Stjepana Tomaša Poslije izvjesnog kolebanja i dis- ske.15 U izvorima bosanske prove- iz 22. avgusta 1446. godine spomi- kusija o položaju pojedinih djelat- nijencije među prvim zapisima did nje se did i crkva bosanska i uz njih nika iz hijerarhijske ljestvice bosanskih bogomila spominje se u dobri Bošnjani. Riječ je o autentič- bosanskih bogomila, nameće se po- povelji bosanskog bana Stjepana II nim nazivima, karakterističnim za treba da se ponovo identificiraju i Kotromanića, izdatoj 1323. godine, srednjovjekovnu bosansku državu, razriješe mnoge dileme oko njiho- u Moštrima kod Visokog. Inače, koji nemaju nikakvo ni jezičko niti vog učešća, direktnog ili posred- povelja je izdata bosanskom veli- historijsko vezivanje sa sličnim hi- nog, u mnogim poslovima kašu Vukoslavu Hrvatiniću “prid jerarhijskim određenjima u zapad- srednjovjekovne bosanske države. didom velikim Radoslavom...”16 i nim ili istočnim heretičkim Posebno postoji dovoljno potvrda ovo je jedna od prvih potvrda po- pokretima ili kontraverzističkim o njihovom učešću u diplomatskoj stojanja institucije dida bosanskih mišljenjima čak ni prema ustroj- službi - javljaju se kao arbitri, bogomila, što istovremeno i ne stvu. Pokušaji da se to kroz neke mnogi su djelovali kao savjetnici mora da znači da je i historijski po- dodire ili paralele, pa čak i kroz slič- vladara ili pojedinih feudalaca, četak samog djelovanja dida. U hi- nosti provjeri, nemaju uporište u hi- znači u svemu onome što se smatra storijskoj literaturi atribut “veliki” storijskim izvorima, posebno i zbog kao javna i društvena djelatnost u protumačen je kao znak počasti, toga što se nastoji identifikovati kojoj je angažman pojedinca evi- znak priznanja, sličnog je kvaliteta “uvezeni” segment bogomilstva, a dentan, ali se sve to odnosilo i na i upotrebne vrijednosti atribut dobri ne njegova autentičnost. Upoređi- bosanske bogomile kao cjelinu. u bosanskom slučaju i značenju. vanje i paralele sa hijerarhijom u Radi se o važnom problemu koji Spomenuti did bosanskih bogo- heretičkim pokretima u zapadnoe- zahtijeva dužnu pažnju, prije svega mila Radoslav najvjerovatnije je vropskim srednjovjekovnim dru- da se kroz to riješi i pitanje statusa mnogo prije stupio na ovu duž- 9. S. Jalimam, Izvori za historiju srednjovjekovne bosanske države, 13. Uporedi pokušaj povezivanja institucije bosanskih bogomila sa str. 30-31 nekim institucijama katoličke crkve; Franjo Šanjek, Bosansko-humski 10. Salih Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, Tuzla - Kalesija, (hercegovački) krstani i katarsko-dualistički pokret u srednjem vi- 1996, str. 126-133 jeku, Zagreb, 1975, str. 94; isto u: Franjo Šanjek, Crkva i kršćanstvo 11. Državni arhiv u Dubrovniku u daljem tekstu: DAD, Litt. et u Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 1994, str. 221-223 Comm.Lev. vol.XI, fol. 168 14. Franjo Rački, Prilozi za poviest bosanskih patarena, str. 109-110 12. Ćiro Truhelka, Testament gosta Radina, Glasnik Zemaljskog mu- 15. S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, str. 165 zeja u Bosni i Hercegovini, sv. XXXII, Sarajevo 1911, str. 375; vidi: S. 16. Marko Vego, Postanak srednjovjekovne bosanske države, Izd. Jalimam, Izvori za historiju srednjovjekovne bosanske države, str. 31 “Svjetlost”, Sarajevo, 1982, str. 144; Salih Jalimam, Izvori, str. 44

Januar - Jun 2010. 31 nost, što se u historiji srednjovjeko- vodi Sandalju Hraniću, nazvala ga rima srednjovjekovne bosanske dr- vne bosanske države često deša- je “gospodarom i duhovnim ocem žave postoji i nešto dokaza o prisut- valo. Nešto kasnije, bosanski ban vaše crkve bosanske”.20 Samo mje- nosti vrhovnog poglavara bosa- Tvrtko I Kotromanić u povelji izda- sec dana kasnije, Dubrovačka re- nskih bogomila, koji se različito na- toj 1370. (ili 1374) godine Stjepanu publika naložila je svojim ziva. Tako papa Inoćentije IV u Rajkoviću, kojom ovom bosan- poklisarima da povelju koju će bo- pismu iz 1245. godine govori o “he- skom velikašu predaju u “veru de- sanski velikaši pod zakletvom iz- reziarhu koga Bošnjaci nazivaju dinju i vse crkve bosanske i vse dati na saboru (sboru) bosanskih papom”. Nešto kasnije, u drugom krstjane da mu je ruka i da mu se velikaša polože kod dida bosan- pismu, spominje se “Kristov vikar”, ne mora svžrći vera krstjanska ni skih bogomila dok Dubrovčani sa ali i “nasljednik sv. Petra”. Pred sam za jedini uzrok, ali ni kamo hodil... svoje strane ne polože zakletvu.21 politički slom srednjovjekovne bo- i što ga ne sudi Ded i dva strojnika Različita mišljenja, kontraverzne sanske države, u jednom historij- njim i tri vlastelja župani... i da ne tvrdnje koje se skoro uvijek pre- skom dokumentu napominje se da sužanj nikadar dokle je korjen u nose u tumačenju historijskog mje- se radi o “hereziarhu episkopu nji- Bosni crkve Božje da o tome ima sta i pozicije vjere dobrih Bošnjana, hove crkve... vikar i nasljednik crkva stati”.17 Ovom prigodom ko- utjecalo je da se status duhovnog Petra”.23 Ipak, u podacima ima i risti se za anonimnog dida bosan- vođe ove sljedbe, dida bosanskih dosta neobičnosti. Tako, malu za- skih bogomila varijanta ded ili djed, bogomila, tome prilagođava. Či- bunu unosi određenje koje se čita u ali se i u jednom i drugom slučaju njenica da historijski izvori doku- jednoj povelji bosanskog dida Mi- u svom kvalitetnom značenju od- mentirano potvrđuju njegovu rohne, u kojoj se did bosanskih bo- nosi na duhovnog starje- gomila Mirohna naziva šinu bosanskih bogomila. “dominus abbas”, što se U poznatom bogomil- prevodi kao “gospodin skom književnom djelu: otac”, a ne kako se to u hi- Hvalov zbornik, autor kr- storijskoj literaturi ponekad stjanin Hval, završavajući tumači.24 Svako od ovih na- ga 1404. godine, veli da je ziva dida bosanskih bogo- ovaj zbornik pisao “...v dni mila ima i svoje kvalitetno episkupstva... dida Rado- određenje kada je u pitanju mira”.18 Tek iz rijetkih hi- poglavar i duhovni pred- storijskih izvora moguće je voditelj bogomilskog po- razabrati da se ipak radi o kreta, te se nema namjere malo poznatom didu bo- osporiti niti pravdati neko sanskih bogomila. U jed- od terminoloških određe- nom pismu od 8. januara 1404. prisutnost u tom izvornom znače- nja koji su spomenuti u historijskim godine did Radomir piše vijeću nju, kvantitetno i kvalitetno, ne izvorima, ali treba naglasiti da se Dubrovačke republike da je svojim umanjuje ni terminološke ekskur- radi o skoro istom značenju. Naime, ugledom i autoritetom izgladio na- zije u svakom određenju koje se riječ je o ključnom čovjeku bosan- stali spor između bosanskog kralja javlja u historijskim izvorima. Tako skih bogomila koji nosi uniformi- Stjepana Ostoje i vojvode Pavla se, npr., u više navrata u izvorima rani i standardizirani naziv did Klešića. Inače, pismo koje šalje did iz Državnog arhiva u Dubrovniku bosanskih bogomila. Radi se o au- Radomir Dubrovčanima upućeno pojavljuje “did bosanskih pata- tohtonom i autentičnom nazivu u je “po svoimi strojniki i krstjani”, a rena” ili “did starješina patarena” srednjovjekovnoj bosanskoj državi, napisano je u “gospodine episkupa ili “did gospodin i duhovni otac terminu u kojem se stvarno i suštin- na Janikih”.19 Nešto kasnije, Dubro- crkve bosanske”.22 ski skoro sve iskazuje, a i o ličnosti vačka republika, 30. aprila 1405. U ranijim potvrdama o prisutno- od autoriteta kako u vjerskom, isto godine, u pismu upućenom voj- sti bosanskih bogomila na prosto- tako i u društvenom pogledu. 17. Dominik Mandić, Bogomilska crkva bosanskih krstajana, str. 181, 22. Mihailo Dinić, Iz dubrovačkog arhiva, Knjiga III, str. 184, 190, 191, Jaroslav Šidak, O vjerodostojnosti isprave bana Tvrtka Stjepanu Raj- 221-222, 223, 225 koviću; iz knjige: Studije o “Crkvi bosanskoj” i bogumilstvu, Zagreb, 23. J. Šidak, Studije o “Crkvi bosanskoj” i bogomilstvu, str. 220; Dra- 1975, str. 249-260 goljub Dragojlović, Krstjani i jeretička Crkva bosanska, str. 160; S. Ja- 18. Franjo Rački, Prilozi za poviest bosanskih patarena, str. 101 limam, Studija o bosanskim bogomilima, str. 151 19. Ljubomir Stojanović, Stare srpske povelje i pisma, Knjiga II, Beograd - 24. D. Dragojlović, Krstjani i jeretička crkva bosanska, str. 160, krstja- Sremski Karlovci, 1934, str. 440; M.Spahić -S. Jalimam, Lastavica, str. 92 nin prevodi kao opat pozivajući se na Mavra Orbina, Kraljevstvo Slo- 20. S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, str. 147 vena, Beograd 1968, str. 354 21. S. Jalimam, isto, str. l48 25. S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, str. 151-152

32 Januar - Jun 2010. U nizu optužbi kojima su u bosanskih bogomila. Treba nagla- se mjesto, uloga kao i značaj dida prvoj polovini XIII vijeka pape siti da se uglavnom kroz površne bosanskih bogomila u javnom, obasipale srednjovjekovnu Bosnu komentare i nepotpuno čitanje po- vjerskom, kulturnom, društvenom i njene vjerske prilike, izričito se jedinih relevantnih dokumenata i političkom životu bosanske dr- naglašava da je biskup bosanske vezanih za ovu instituciju odgova- žave. S obzirom na karakter i na- biskupije domaći čovjek koji ne ralo pasiji vremena, što se smatra mjenu pronađenih historijskih zna latinski jezik niti obrede kato- dovoljnim razlogom da se inter- izvora, njihovu fragmentarnost, ličke crkve, što je presedan i u pot- pretativnom metodom još jednom kao i mnoge druge ograničavajuće punom nesrazmjeru s politikom prouče. Duhovni starješina bosan- faktore, teško je identificirati pravu katoličke crkve. Istovremeno, spo- skih bogomila, did, slično kao i ulogu i mjesto dida bosanskih bo- minje se simonija, život na selu sa vladar srednjovjekovne bosanske gomila u zamršenim dešavanjima seljacima gdje nije postojala crkva države, nije imao stalno sjedište u u srednjovjekovnoj Bosni, ali je evi- niti neko posebno svetilište. To su smislu centralizovane uprave, dentno da svi izvori potvrđuju nji- sve optužbe koje se mogu i trebaju nego se did bosanskih bogomila hovu važnu i značajnu prisutnost tumačiti kao važno upozorenje, ali javlja iz više mjesta srednjovjeko- u srednjovjekovnoj Bosni. Najvje- i kvalitetna činjenica koja ukazuje vne Bosne. Jedno zvanično svjedo- rovatnije je da je institucija dida bo- na zasebnost nekih važnih institu- čanstvo nastalo je u Janjićima kod sanskih bogomila bila od velike cija u srednjovjekovnoj Bosni.25 Zenice, 1404. godine, u kojem se važnosti i značaja u mnogim seg- Nešto dokaza sadrži i već ranije spominje i hiža bosanskih bogo- mentima historije srednjovjekovne spomenuta povelja bosanskog mila. Povremena ili privremena bosanske države od dida Rado- kralja Stjepana Tomaša, od 22. av- sjedišta nisu ništa neobično za sre- sava, zatim gospodina dida Rado- gusta 1446. godine, u kojoj se izri- dnjovjekovne bosanske prilike, to mira, dida Miloja, do dida Ratka i čito kazuje da kralj predaje se smatra jednom od karakteri- sve do političkog sloma srednjovje- “gospodinu didu Miloiu i did stika “modus bosniensis”. Izvje- kovne bosanske države 1463. go- kondidu” u ruke crkvene “daro- sne nedoumice nastaju u tuma - dine mora se i treba ovu važnu vnicu kojom daruje Ključ i neka čenju podatka iz pisma bosanskog činjenicu uzimati i kao faktor u sela u Donji kraji sinovima Ivaniše kralja Stjepana Tomaša iz 1446. mnogim pitanjima iz političkog, Dragišića”.26 Ponuđeni podaci godine u određenju “did kon- društvenog i vjerskog života.29 imaju višestruki značaj, jer govore didu”, pa se, pored mnogih teza i o ugledu i stvarnom značenju in- hipoteza, ovom prigodom nudi Uloga i značaj gosta stitucije dida bosanskih bogomila pretpostavka da se radi o didu u srednjovjekovnoj Bosni. Pored kandidatu za to mjesto. Vjerova- Na hijerarhijsko-dignitativnoj ostalog, did je tokom cijelog sre- tno da je, pored mnogih drugih ne- ljestvici vjere dobrih Bošnjana, po- dnjeg vijeka bio garant i čuvar feu- doumica, problem instaliranja slije dida bosanskih bogomila, na- dalnih institucija, te se time od- dida bosanskih bogomila još otvo- lazio se gost, koji se, prema svim bacuje svaka pomisao o preuzima- ren, mnogo toga obavijeno je utemeljenim pretpostavkama, nju ove institucije iz istočnopravo- tamom, u kojoj se krije mnogo toga bavio vjerskim poslovima kojima je slavne ili zapadnokatoličke cr- nepoznatog. Sigurno je da je u sre- pomagao didu u propovijedanju kve.27 Sličnog kvaliteta je i poda- dnjovjekovnoj bosanskoj državi in- vjerskog učenja, kao i u obavljanju tak da pred sam politički slom sre- staliran jedan did bosanskih funkcije duhovnog predvodnika. dnjovjekovne bosanske države bogomila koji je bio duhovni vođa Ingerencije i djelokrug djelatnosti krstjanin Radosav prepisuje i pre- vjerovatno za cijeli svoj život, te ga gosta, prema historijskim izvo- daje didu Ratku svoj čuveni: Ruko- je, poslije njegove smrti, zamjenji- rima, nije u potpunosti definiran i pis krstjanina Radosava.28 Mnoge vao kandidat za dida. zbog činjenice da je ovu instituciju nedoumice evidentirane su u hi- U bosanskim srednjovjekovnim historijska građa nesistematski tu- storijskoj literaturi kada se pokuša spomenicima, kao i u dijelu latin- mačila.30 U poznatim historijskim definirati način i oblik izbora dida skih historijskih izvora, prepoznaje izvorima gost se spominje kada i 26. D. Mandić, Bogomilska crkva bosanskih krstajana, str. 207; F. 29. Mnoge asocijacije, vezane za društveni i politički angažman dida Šanjek, Bosansko-humski (hercegovački) krstjani, str. 95 dobrih Bošnjana, se nameću i zahtijevaju detaljnije istraživanje. Sti- 27. S. Jalimam, op.cit., str. 152 cajem raznoraznih okolnosti, prije svih pomankanje historijskih iz- 28. “Si knigi pise Radosav krstjanin Goisaku Kristijaninu:a pisaše se vora, kao i dijela epigrafske građe - sve to svodi na tretman u dni gdna krala Tomaša i dida Ratka”. Na istom mjestu neko je la- pojedinačnog slučaja dida bosanskih bogomila, njegov potvrđeni tinski dodao: “Thomas rec cepit regnare 1443. Hos libros Radosav personalitet ovaj put zadovoljava zahtjeve teme; vidi: S. Jalimam, Christianus Goysavo Christiano et scriptim fuit diebus domini Regis Studija o bosanskim bogomilima, str. 149 Tomas et ave Ratko”; S. Jalimam, Izvori za historiju srednjovjekovne 30. D. Mandić, Bogomilska crkva bosanskih krstjana, bosanske države, str. 32 str. l73-l89

Januar - Jun 2010. 33 bosanski bogomili. Indikativno je jek izaziva veliki broj nedoumica u ali i brokatom protkana odjeća koja pojavljivanje u već spomenutoj po- historijskoj literaturi.35 je nađena u njegovoj grobnici u vri- velji bosanskog bana Stjepana II Stećak gosta Milutina Crniča- jeme arheoloških istraživanja.37 Po- Kotromanića, izdatoj 1323. godine, nina, pronađen u Humskom neda- trebno je naglasiti da se vrlo često u Moštrima, kod Visokog, bosan- leko od Foče, dopunjava neka tumače i interpretiraju spoljne ma- skom feudalcu Vukoslavu Hrvati- znanja o vjerskom učenju bosan- nifestacije koje ne korenspondiraju niću.31 Već je konstatirano da se skih bogomila, o instituciji gosta, sa unutrašnjim nivoom vjerničkog radi o dragocjenom svjedočanstvu ali i pomaže da se pravilno inter- odnosa, gdje se mnoge simboličke pošto se u ovoj povelji spominju: pretira mnogo toga nejasnog, čak i radnje i pretpostavke uzimaju kao did veliki Radoslav, gost veliki Ra- oko osnovne funkcije gosta; pošto stvarni, a ne manifestacioni oblik doslav i starci: Radomir, Žunbor i se, u konkretnom slučaju, gost Mi- djelovanja. Natpis sa stećka gosta Vlk, te se dalje navodi: “prid Bo- lutin Crničanin historijski identifi- Milutina Crničanina je očit primjer snom da ni u naju Vl’koslav suzn’ cira, ali i podacima i likom spoljne manifestacije i standarda ni pogublenik”.32 dopunjava osnovna predstava o ustanovlje- nog u srednjovjekovnoj U literaturi se na različite načine bosanskim bogomilima koje oli- bosanskoj državi i društvu a ne tumače podaci povelja iz 1323. go- čava ovaj uglednik. Na stećku promjene u unutrašnjoj strukturi dine, te interpretiraju se od nivoa gosta Milutina Crničanina je ispis: vjerničkog i moralnog odnosa bo- poznavanja strukture bosanskih “Žitie je žih u česte bosan/s/ke sanskih bogomila. Inače, figura bogomila, pa sve do onih temeljnih g/o/spode. Primih darove od ve- gosta Milutina Crničanina, dosto- koji su i dio hijerarhijskih pita- janstven i zanimljiv lik isklesan u nja. Već je davno konstatirano najljepšim primjercima bosanske da je gost obavljao i određenu srednjovje- kovne umjetnosti, ne duhovnu službu, koja se, prema dominira u onom obliku kako se pretpostavkama, sastojala u u literaturi pretpostavlja. Dva “naučavanju i tumačenju vjer- simbola na ovom stećku pot- skog učenja svoje sljedbe, jer ga puno su u svom određenju, štap u tim situacijama prikazuju or- i knjiga su simboli onovremen- namentalne predstave sa njiho- skom i duhovnom, zakletva na vih nadgrobnih spomenika”.33 kojoj počiva i učenje bosanskih Treba upozoriti na dva karakte- bogomila. ristična spomena institucije Iz izvora iz dvadesetih godina gosta na stećcima - prvi je iskle- XV vijeka moguće je prepoznati san na stećku u selu Hočevlje, a dio spoljnih manifestacija i dje- drugi na stećku u selu Puho- latnosti gosta bosanskih bogo- vac.34 U prvom spomenu govori mila. U tom periodu su djelovali, se o gostu Ratkoja, a drugi spomi- like g/o/spode i vlasteo i oo grčke pored nekoliko anonimnih, i slje- nje gosta Mišljena. Radi se o karak- g/o/spode a vse vidomo.”36 Radi deći: gost Miaša, gost Goisav, gost terističnim, ali istovremeno se o vrlo zanimljivom zapisu s više Radosav Braijević, gost Radin But- zanimljivim i dragocjenim spomi- aspekata. Prije svega, djelujući u ković, gost Radin Seočanin, gost njanjima, koji inače zadiru i u po- vrlo posebnom vremenu (kraj XIV Radivoje Priljubović i gost Vuk Ra- dručje vjerskog učenja bosanskih i prva polovina XV vijeka), gost divojević.38 Uz ove bogomilske do- bogomila. U natpisu na znameni- Milutin Crničanin je svoj kvalitet i stojanstvenike, vijesti iz dubro- tom stećku iz Puhovca, u dobrom sposobnost iskazivao na najbolji vačkog arhiva uglavnom vezuju dijelu natpisa radi se o nekim spolj- način, prije svega, u diplomatskoj diplomatsku djelatnost ili poslove nim manifestacijama vjerskog ub- službi za bosansku vlastelu, ali i u arbitra. Kao primjer moguće je na- jeđenja, koji se smatra vidljivim poslovima arbitra u sporovima vesti i nekoliko slučajeva, od kojih znakom vjerovanja, posebno kada među velikašima, što potvrđuje i je indikativan onaj kada Vijeće du- se pokuša interpretirati primjena ornamentirana predstava darova brovačke Republike, u uputstvu od termina “gostolubstvo”, što još uvi- koje je dobijao, zatim ostava zlata, 6. oktobra 1430. godine koga su

31. Ludvig Thalloczy, „Istraživanje o postanku bosanske banovine sa 34. Mustafa Spahić - Salih Jalimam, op.cit., str. 72-73 naročitim obzirom na povelje kormendskog arkiva“, Glasnik zemalj- 35. Dominik Mandić, isto, str. l98 skog muzeja, XVIII, Sarajevo, 1906, str. 405 36. Vladislav Skarić, Grob i grobni spomenik gosta Milutina u Hum- 32. Lj. Stojanović, Stare srpske povelje i pisma, str. 440; M. Vego, Po- skom u fočanskom srezu, GZM, XLVI, Sarajevo 1934, str. 79-82 stanak srednjovjekovne bosanske države, 146 37. Šefik Bešlagić, Stećci - Kataloško-topografski pregled, Izd. ”Ve- 33. S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, str. 149 selin Masleša”, Sarajevo 1971, str. 157-158

34 Januar - Jun 2010. dali svom poslaniku Benediktu da pregovara s vojvodom Sanda- time u zbiru ljudskog znanja i nau- Gunduliću, inače poslaniku kod ljem Hranićem o predaji dijela Ko- čne opredjeljenosti bave neke bosanskog vojvode Sandalja Hra- navla, koji je bio u posjedu vojvode druge naučne discipline, a ne histo- nića, kažu kako je dubrovačka Radoslava Pavlovića, a kupci su rija vjerskih odnosa u srednjovje- vlada odlučila da po vojvodinom bili Dubrovčani.43 Sličnih podataka kovnoj Bosni. Instruktivno bi bilo nagovoru pošalju didu i gostima moguće je naći i za još jedan broj proučiti mehanizam po kome se bosanskih bogomila slatkiše u vri- bogomilskih gostiju, bilo da se radi odvijala diplomatska djelatnost u jednosti od 20 perpera da bi ih na- o arbitriranju, diplomatiji ili nekom srednjovjekovnoj bosanskoj državi, gradili za njihovu naklonost.39 sličnom poslu.44 te se time objasniti status i pozicija Najvjerovatnije da se ovaj podatak U spoljnoj manifestaciji i djelat- gosta Radina, kao najreprezenta- treba tumačiti kao izraz naklonosti, nosti pojedinih vjerskih dostojan- tivnijeg predstavnika, ali i mnoge ugleda, značaja i poštovanja ugled- stvenika bosanskih bogomila druge koji su sa sličnih diplomat- nika bosanskih bogomila kod Du- indikativan je tzv. slučaj gosta Ra- sko-arbitrarskih pozicija nastupali brovčana, a ne neki moralni pad dina Butkovića, koji se uzimao, i u srednjovjekovnoj Bosni ili zastu- visokih dostojanstvenika. Hije- uzima, kao poseban i kao po- pali ovu državu, njene kraljeve ili rarhijska ljestvica bosan- tvrda i svjedočanstvo ugledne feudalce. Tvrdnja u histo- skih bogomila mnogih čudnih, ne- rijskoj literaturi da gost Radin But- spomenuta je i u jed- običnih i interesant- ković uživa puno povjerenje i nom pismu koje je nih mijena u nakonost Dubrovačke Republike, uputio 5. oktobra srednjovjekovnoj ali i naklonost Mletačke Republike, 1433. godine ugle- Bosni i vjeri do- samo potvrđuje da je njegov kvali- dni dominikanac, brih Bošnjana. tet kao diplomate vrijedan i pošto- kardinal Ivan Stoj- Uzimajući neke van, što konstatiraju i ove dvije na ković, gdje se na- od njegovih mani- diplomatskom planu velike dr- vodi: “Primus festacija i učestalih žave. Ugled gosta Radina razbija eorum dicitur died, se- aktivnosti, gost Radin olahko doneseno mišljenje o tzv. cundus gost, tercius sta- je bez posebne potrebe eroziji njegove moralne pozicije, rac et quatrus striinich”.40 postao i paradigma onoga što posebno što postoji dovoljno au- Zanimljivo je spomenuti da se bo- jest gost i bosanski bogomil, ali i što tentičnih dokaza koji potvrđuju da gomilski dostojanstvenici spomi- nije niti može da bude. Pretjerano gost Radin djeluje sa pozicija za- nju u singularu, ali treba pocrtati moraliziranje u ovom slučaju, tamo štite državnih interesa ili nekih nje- da su spomenuta četvorica vjerskih gdje je to bespotrebno, oslabilo je nih velikaša. dostojanstvenika “...qui III or maio- poziciju svakog istraživača, pose- res essum in heresi et infidelitate bno jer je testament gosta Radina iz Starac Bosniensium”.41 Mnogo kasnije, 1466. godine, prije svega prvoraz- dubrovački hroničar Jakov Lukare- redan spomenik bosanskih bogo- Na hijerarhijskoj ljestvici bosan- vić spomenuće hijerarhijsku lje- mila, koji nudi i svjedoči, dokazuje skih bogomila poslije dida i gosta stvicu bosanskih bogomila ovim i potvrđuje skoro sve bitno u vje- nalazio se starac, koji se u historij- redom: ”.../et/ dificilmente Died, roučenju bogomilstva. Kroz ovaj skim izvorima pojavljuje u skoro Gost, Staraz e Stroinik, Prelati di testament, ali i njegovog autora, isto vrijeme kada i gost, početkom Bosna”.42 Dubrovački historijski iz- iskazuje se mnogo toga što je obi- XIV vijeka. O stvarnom djelokrugu vori iz XV vijeka su dosta određe- lježje i karakteristika srednjeg vi- zanimanja i djelatnosti starca u sre- niji u definiranju djelokruga jeka, ali i normalan put jednog dnjovjekovnoj Bosni teško je bilo poslova koji su bogomilski dosto- izuzetnog predstavnika bosanskog što govoriti a da se ne ponovi ranije janstvenici bili obavezni da urade. bogomilstva. Skoro svi istraživači konstatirano u historijskoj litera- Tako, npr., gost Miaš je spomenut su se, nažalost, orijentirali na mar- turi. Tako, npr., u zapisu Stanka u vijesti iz 1423. godine kao posla- ginalni prostor, na tumačenje tzv. Kromirijana spomenut je starac nik u službi bosanskog vojvode Ra- moralnih vrijednosti i kvaliteta Radin, početkom 1404. godine, doslava Pavlovića i bio je obavezan gosta Radina. Vjerovatno da se kada su predstavnici bosanskih bo- 38. D. Mandić, isto, str. l27 43. M. Dinić, Iz Dubrovačkog arhiva, III, str. 189; S. Jalimam, op.cit., str. 39. S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, str. 150 152 40. S. Jalimam, Djelatnost dominikanaca u srednjovjekovnoj Bosni, Tuzla, 1999, str. 79 44. Salih Jalimam, Marginalia o gostu Radinu i njegovom testa- 41. S. Jalimam, Djelatnost dominikanaca, str. 81 mentu, Hercegovina, ll-l2, Mostar, 2000, str. l9-20 42. G. P. Luccarri, Copioso ristretto degli annali di Rause, Venetti 45. Lj. Stojanović, op.cit., str. 440; Franjo Rački, Bogomili i patareni, 1605, str. 90, tal.; S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, str. 151 II izdanje, Beograd, 1931, str. 519-521

Januar - Jun 2010. 35 gomila boravili u Dubrovniku po Najvjerovatnije da su u okolini čine zajednicu što se naziva stroj- nalogu “jepiskupa crkve bosan- hiže bosanski bogomili obrađivali nici. U historijskoj literaturi se nalazi ske”.45 Po nalogu dida Radomira, u zemlju i, kako se prema podacima iz i pretpostavka da su strojnici jedno Dubrovniku su boravili starac Mi- ranih osmanlijskih izvora iz druge neinstitucionalno vijeće bosanskih šljen i starac Bjelko.46 polovine XV vijeka spominje, obra- bogomila kojeg sačinjavaju: gost, U povelji vojvode Sandalja Hra- đena zemlja bosanskih bogomila starac i krstjani. Veliki bosanski voj- nića spominje se starac Dmitar,47 bila je primjer izuzetno poljoprivre- voda Stjepan Vukčić-Kosača, mireći dok se u testamentu Sandaljeve dne aktivnosti. Historijski izvori se, 19. jula 1453. godine, sa starijim udovice Jelene spominje starac spominju i strojnike kod bosanskih sinom Vladislavom, spominje da Radin, a u literaturi se s pravom bogomila, o kojima rijetki historijski njegove riječi jamči did bosanskih pretpostavlja da se radi o gostu Ra- izvori skoro ništa određeno ne ka- bogomila kao i dvanaest “poglavi- dinu Butkoviću.48 U izvorima spo- zuju. U historijskoj literaturi postoji tijeh krstjana”.50 Slično tome kada se minje se, po različitim osnovama, nekoliko pretpostavki vezanih za kasnije herceg Stjepan Vukčić-Ko- još nekoliko staraca bosanskih bo- strojnike: od toga da se tu radi o po- sača mirio sa ženom Jelenom posti- gomila, kao, npr., starac Radosav sebnom dijelu bosanskih bogomila, gnuto je jamčio gospodin did crkve unuk, starac Bogovac Bolunović, zatim da se kroz njih objedinjuju bosanske i 12 strojnika, među ko- starac Radohna, starac pataren, sta- gost i starac, što se prema malom jima se spominje i “gospodin did rac Radin i starac Radić. Starac, eti- Radin za svog života”.51 Historijski mologijski, slično kao i gost i did, izvori pružaju mogućnost da se stara je bosanska riječ sa tačnim i može pretpostaviti da strojnik ili određenim značenjem i historij- strojnici imaju i dvostruko značenje: skom vrijednošću. Blizu istine je mi- kao skup uglednika bosanskih bo- šljenje da su gost i starac u hijerarhiji gomila, ali i instituciju sa konkret- bosanskih bogomila bili širitelji i tu- nim i određenim značenjem. Dokaz mači vjere, propovijedali su vjerou- tome je da su prilikom prodaje di- čenje, ali su se bavili i svjetovnim jela Konavla Dubrovačkoj republici, poslovima. Prije svega, izvori su ih koju su učinili Petar i Nikola Pavlo- zabilježili kao pisare ili notare koji vić, sve postignuto garantirali su: su prepisivali knjige za sebe ili ugle- “mnogopočteni strojnici gospodin dne bosanske velikaše i učestvovali did Radosav Bradijević i gospodin u društvenom i političkom životu broju historijskih izvora teško može starac Radosav,unuk”.52 srednjovjekovne bosanske države. opovrgnuti ili dokazati. Najbliža, Ovaj se dokaz uzima kao po- Prema izvorima, did, gost i starac istini je pretpostavka da se o pro- tvrda o dvostrukom značenju insti- živjeli su u zajedničkim domovima, blemu strojnika radi o množini koja tucije strojnik. Mnogi problemi i kući patarena (locus , domus patari- povezuje nekoliko institucija bosan- pitanja se otvaraju kada se identifi- norum ili hiža), što je pravi sinonim skih bogomila. cira u historijskim izvorima sve ono za dom bosanskih bogomila. Bogo- U dokumentu od 8. januara što je sastavni dio hijerarhijske lje- milska hiže je zajedničko mjesto bo- 1404. godine, did Radomir šalje u stvice bosanskih bogomila. Prije ravka, ali i djelovanja svih pre- Dubrovačku republiku svoje “stro- svega, društveni status bosanskih dstavnika bosanskih bogomila, bilo inike i krstjane, starac Mišljen i bogomila, koji sa sobom nosi i pose- da je riječ o stalnom, cjelodnevnom starca Lelka i Stojana Krstjana, ban politički status i stav u srednjo- boravku ili povremenom i privre- Ratka krstjana, Radosava krstjanina, vjekovnom bosanskom društvu. menom, prilikom prolaska ili obav- Radaka krstjanina i Dobrašina kr- Vjerovatno da identificirani historij- ljanja vjerskih dužnosti. Postoji stjanina”.49 Važnost ove povelje je i ski izvori, uslijed niza okolnosti, dovoljno potvrda o postojanju bo- u činjenici da daje dovoljno argu- uglavnom definiraju spoljne ele- gomilske hiže u području Ljub- menata o postojanju institucije kr- mente i faktore djelatnosti bosanskih skova, u bosanskom Podrinju, u stjanin kod bosanskih bogomila, bogomila, njihov općeprihvaćeni predjelu Goražda, u župi Neretvi koji se smatraju, u hijerarhijskom odnos prema mnogim pitanjima sre- kod Konjica, zatim u Janjićima kod nizu, najnižim dijelom bosanskih dnjovjekovne bosanske države, ali i Zenice, Moštrama kod Visokog, ali bogomila. Tako, npr., u jednoj određene vjerske manifestacije koje nema sumnje da ih je bilo na još po- odluci Vijeća dubrovačke republike se mogu identificirati prema, naža- nekom mjestu na teritoriji srednjo- spominje se krstjanin u značenju lost, skoro sekundarnim potvrdama. vjekovne bosanske države. pripadnika bosanskih bogomila koji (Nastavit će se) 46. S. Jalimam, Izvori za historiju, str. 29 48. D. Dragojlović, op.cit., 209-210 50. Lj. Stojanović, op.cit., str. 70 47. Lj. Stojanović, op.cit., str. 46-48 49. S. Jalimam, op.cit., str. 29 51. Lj. Stojanović, isto, str. 68 36 Januar - Jun 2010. ESEJ

Fehim Kajević POTISKIVANJE ĆAMILA SIJARIĆA SA PRVE LINIJE (Povodom 2o godina smrti Ćamila Sijarića (18.9. 1913 - 6.12. 2oo9 ) SANDŽAČKI TOLSTOJ

amil Sijarić rođen u Šipovicama kod niji na prostorima one naše zajedničke Jugo- Bijelog Polja - Crna Gora, 18. o9. 1913. slavije od Triglava do Đevđelije. Obratite paž- Ćgodine. Poginuo je na pješačkom pri- nju na njegov podshumni tekst objavljen u jelazu pored Centralnog komiteta saveza ko- “Borbi”, koji je nažalost zaboravljen. Ili, proči- munista u Sarajevu o6. 12. l989. godine .Zašto tajte Ćamilovu pjesmu Bratstvo, posvećenu je veliki pisac maštovite priče kao i romana Pavlu Živkoviću, a objavljenu u Crnogorskom Ćamil Sijarić bukvalno zaboravljen? Pisac vjesniku (br.3,l4.4. l944), bit će vam jasniji za- koji je uz Mešu Selimovića i Ivu Andrića bio boravljeni pisac. Umjesto odgovora, neću dostojan vrijednosti i pažnje; pisac koji je ovom prilikom citirati Jovana Dujovića, koji dobio prvu i najveću književnu nagradu za je uz ovu pjesmu napisao tekstić: Sve je rečeno roman „Bihorci“ od milion dinara, koja je iz- (Pobjeda, l4 8.1991.), ali hoću našeg uvaženog nosila preko 7oo prosječnih plaća u onoj ex kolegu Rajka Cerovića: Jugoslaviji; pisac koji je preveden na preko “Ni jedan crnogorski izdavač se nije sjetio, dvadesetak jezika; pisac koji je bio član bo- ako ne da objavi Sijarićeva sabrana djela, a sansko hercegovačke Akademije nauka i ono bar pruži potencijalnom čitaocu ograni- umjetnosti kao i crnogorske... čen izbor od nekoliko knjiga, uz kritičko ese- Postavljam sebi pitanje, zašto je zaboravljen jističku procjenu Sijarićeve stvaralačke sandžački Tolstoj? Nalazim million odgo- radionice iz crnogorskog ugla i njegovog mje- vora. Jedan leži pod tepihom bosanskoherce- sta u ukupnoj crnogorskoj literarnoj tradiciji. govačke fenomenologije pa i crnogorske o Ako ni zbog čega drugog, a ono bar iz pošto- slučaju “smrti” Ćamila Sijarića. I Crna Gora i vanja prema kulturnom korpusu i baštini Boš- Bosna i Hercegovina, kao i njihove krovne njaka/Muslimana koji sa Crnogorcima žive akademije, ogriješile su se eutanazijski o goro- na ovom prostoru, dijeleći istu sudbinu, i istu stasnog pisca, pod čijim se hladom jedva na- neizvjesnu budućnost.” ziremo. Nije se smjelo desiti po cijenu života Nevjerovatno, ali istinito, koliko i če- da doživimo takav organizovani ideološki i merno, da nije imala sluha, kao ni izdava- politički zaborav i da se ovako cinično, danas čkog prostora bošnjačka kulturna elita, ni u rugamo sa ukradenim osmijehom velikog Podgorici ( u Almanahu) kao ni oni Bošnjaci pisca, za kojeg ni nakon 2o godina ne smijemo i Muslimani (sa malim “m” i velikim “M”) da progovorimo u znaku istine, kako je zavr- u Novom Pazaru , da umoče pero u plavo ili šio svoj bogati i skromni život na pješačkom crno mastilo i da se posvete Ćamilu Sijariću, prijelazu jedne sarajevske ulice ! I sam se osje- a ne nekim trećerazrednim, da ne kažem ćam krivim, tako da ću se bar malčice ispraviti, minornim piscima! kada se na proljeće ove nove godine bude po- Ponovo ću citirati Cerovića: javio rukopis, u znaku Ćamila Sijarića sa rad- “Ima li tu dovoljno svijesti o zajedničkim nim naslovom: Ruganje sa ukradenim vrijednostima više nacionalnih subjektiviteta, osmijehom. Upravo, ova slova i rečenice su iz preciznijih pojmova o dimenzijama vlastitog moje buduće knjige o Ćamilu koji u svojim kulturnog prostiranja? Da li je potiskivanje Ća- djelima nije dao ni trunku prostora smrti maj- mila Sijarića iz prve linije naših književnih storu na četiri točka. stvaralaca opet sakaćenje živog crnogorskog Sijarić nigdje ne pominje u svojim djelima kulturnog tkiva, ona sječa udova na koju smo auspuh, koji je prekinuo njegovu vitalnu i ži- do nedavno navikli, ili možda bili prinuđeni? votnu auru u trenutku kada je bio najpotreb- Ironija je da uspomenu na Ćamila Sijarića nje- Januar - Jun 2010. 37 guje samo rodno selo Godijevo u bje- ovog sandžačkog Tolstoja nakon prćiju, ne pitajući za svoju “ideju” i lopoljskom kraju, u obliku spomen njegove tragične smtri, koja je pre- buduću realizaciju, ako dobije zeleno ploče i biblioteke, a da kulturna jav- krila njega i njegova djela. Objav- svjetlo, užu Sijarićevu rodbinu, sina nost Crne Gore za njegovo djelo i do- ljena je velika praznina našeg duha i Faruka, kćerku Olanu, danas zna- prinos vlastitoj baštini nema čemera planiranim velom zaborava? čajne profesore na Muzičkoj akade- dovoljno sluha…” Skoro ništa. Izuzev pisane knjige “na miji u Sarajevu!? Zašto nagradu (Monitor, 26.o3.2oo5.) brzinu” Ćamil gora razgovora, sa “Ćamil Sijarić” nije formiralo Dru- Eto, mi još ne znamo tačno gdje puno grešaka, čak i u legendama fo- štvo pisaca Bosne i Hercegovine, ili je rođen sandžački Tolstoj. Pominju tografija!? Ne kaže se džabe da je Akademija nauka i umjetnosti, pitao se dva sela: Godijevo i Šipovice! svaka žurba šejtanska! Priređivač je sam na godišnjoj Skupštini pisaca Neki prekonoćni “istraživači” koji ove značajne knjige (jer su u knjizi BiH prije par godina? su izašli iz utrobe Sandžaka, danas objavljeni tekstovi značajnih pisaca su “dijasporci”, pišu nam iz tuđine, koji su svi pisali o Ćamilu Sijariću) Susret sa hadži Muratom uz kako treba da volimo domovinu, Faruk Dizdarević. Šta je sa post- kahvu pišu da je Ćamil Sijarić rođen (ne- humnim djelima? Da li je neko do- gdje) u Sandžaku, što je krajnje cini- dirnuo Sijarićeva djela iz Ako vratimo uspomene i sjećanja čno, koliko i imbecilno. zaostavštine? Nije. Istina, jesu kre- na Sijarićeve česte dolaske u svoje Objavio je značajna djela: Ram nuli neki kvazi izdavači sa njegovim rodno mjesto Šipovice (koje je rodno Bulja, priče iz Sandžaka, Svjetlost, sabranim djelima, jesu nacionalni mjesto i moje malenkosti), vilajet koji Sarajevo,l953; Bihorci, roman, Naro- sa jedne vremenske distance dobija dna prosvjeta, Sarajevo, 1957; Kuću neku drugu milozvučnu patinu, po- kućom čine lastavice, roman, Svjet- sebno vezano za njegovu Dobraču, lost, Sarajevo, 1962; Naša snaha i mi današnju Ćamilovu česmu, nažalost, momci, pripovijetke, Veselin Ma- koja je zarobljena u kalu i stočnom sleša, Sarajevo, 1968; Sablja, izbor izmetu, sve nam je jasnije , zašto je priča, Grafički zavod, Titograd, 1969; volio i često pominjao Hadži Mu- Putnici na putu, pripovijetke, Svjet- rata i Zarobljenike L.N. Tolstoja, lost, Sarajevo, 1969; Zapisi o grado- govoreći nam da su to knjige nad vima, putopisi, Zavod za izdavanje knjigama, iz kojih je ponajviše nau- udžbenika, Sarajevo, 197o; Konak, čio. I da su oni predjeli i lica sa tih roman Veselin Masleša, Sarajevo, drumova sa Kafkaza slični našima 197l; Kad djevojka spava, to je kao na Šipovicama. Šetajući, onako niz kad mirišu jabuke, pripovijetke, Ve- Klisuru, ko zna po koji put nam je selin Masleša, Sarajevo, 1973, Zadru- pričao o Tolstojevom Hadži Muratu gar, Sarajevo 1976; Carska vojska, .Sjećam se umornog konjanika kojeg roman , Veselin Masleša, Sarajevo, smo sreli na Drumovima i svratio je 1976; Raška zemlja Rascija, roman, kod Neninog izvora da se odmori. Veselin Masleša, Sarajevo,1979; Iza- Naš Ćako, tako smo ga zvali iz milja brane pripovijetke, Univerzal, rekao je, podižući guste veđe u vidu Tuzla, l98o: Francuski pamuk, pri- nepredvidivog bumeranga i nove povijetke, Svjetlost, Sarajevo, 198o; priče: “Ovaj gordi i smireni putnik u Izabrana djela knj. I–X, Veselin Ma- hodu i licu gotovo da liči na Hadži sleša,Sarajevo, 1981; Priče kod vode, Murata...” Kod Dobrače vode, po Srpska književna zadruga, Beograd, Ćamilovoj želji naložili bi veliku 1982; Oslobođeni Jasenovac, NŠRO vatru, ukoliko bi bilo hladno, da bi Oslobođenje, Sarajevo 1984; Pripovi- se putnici namjernici odmorili i ugri- jetke, Svjetlost, Sarajevo, 1984; Rim- jali pored nje i popili kahvu, koju je ski prsten, Svjetlost, Sarajevo, 1984; priređivao kao dobrodošlicu, uz Herceg Bosna i tvoji gradovi, Svjet- dugu priču, autor velikog romana lost, Sarajevo, 1986; Pripovijetke, Bihorci, ne znajući putnici namjernici Veselin Masleša, Sarajevo l986; Pri- da sjede, pričaju i piju kahvu sa Ća- povijete, Svjetlost, Sarajevo, 1987; Li- milom Sijarićem iz Sarajeva. Nego, rika, BIGZ, Beograd, 1988; Miris mislili su da je to neki razboriti, do- lišća orahova, Veselin Masleša, Sa- koni i dočekni gorštak od blizu dva rajevo, 1989; Drvo kraj Akova, Uni- politikanti krenuli sa nagradom (i metra, iz Bihora, koji je gladan i verzitetska riječ, Nikšić, 199o; perom) Ćamila Sijarića u Sandžaku i žedan priča narodskih iz cijelog du- Koliba na nebu, Glas, Banja Luka, Sarajevu. Jedan, opet neozbiljni iz- njaluka. Čeznem za dalekim sjeća- 199o; Izabrana djela knj.I-X, Veselin davač usudio se da samosvojno for- njima koja mi čas dođu blizu, potom Masleša ,1991; Pripovijetke; Sara- mira nagradu za najbolji roman se udalje i ponovo približe, poput jevo Publishing, Sarajevo,2ooo. “Ćamil Sijarić” koji je dodijelio svom igre. Jedne jeseni više Dobrače pekli Šta se objavilo od književnih djela minornom piscu, baštineći kao svoju smo krompire drumskim putnicima, 38 Januar - Jun 2010. pa je pala halovita kiša i naišao divalj jednom malom prostoru, punom flore povodanj iz Gornjeg Buča, te smo se i faune da bi se tu moglo komotno sni- ĆAMILOVA SMRT sakrili u jednu šuplju bukvu džinov- mati avanturističko-kaubojski filmovi, skih razmjera.Tada je Ćamil podigao s tipičnim kafkaskim predjelima. Ćamil Sijarić pisac iz Šipovica guste obrve u “viktoriju” i rekao gla- nije umro prirodnom smrću sno, razborito i sigurno: Bihor je negdje u nama kako su to objavile “Od danas pa do Sudnjeg Dana, Bjelopoljske novine ovo je vaša Soba. A kad ja dođem iz Naš veliki pisac dolazio je najčešće i kao što nije znao Sarajeva, dijeliću ovu Sobu s vama, u zavičaj u mjesecu julu, u najljepšem Stranac u Bosni i Hercegovini kao da smo braća u jednoj velikoj i mjesecu u godini, kada ima najviše da su pahčad puštena složnoj familiji”. U toj našoj, zajedni- svjetlosti. To je bio mjesec kosidbe, i Kamenje svezano čkoj Sobi Ćamil(ion) recitovao nam kada bi provodio duge ljetnje dane sa je “Fausta“.Znao ga je napamet, kosačima koji su nadaleko poznati, Pisac je do zadnjeg Trenutka imao je takvo pamćenje kao da čita družio sa čobanima i putnicima. branio svaki Kamen iz Jajca iz velike knjige, koja nema ni kraja ni Sjećam se, rahmetli Šarka ha- da ne ispadne iz Temelja početka. Dar govora i pripovijeda- numa, snaha Ćamilova, supruga Jer ako se to desi nja, kažu, nije stečena navika.To hoće brata mu Šabana, uzviknula bi rado- sjutra bi Kamenje padalo i rođenjem, nekim damarom i sen- sno mojoj majci koja je bila odiva Ća- na sve nas i ne bi više tom iz daleke prošlosti. Ćamil nam milova.: “Hanuma Hasiba, stigao bilo Jugoslavije je govorio:”Da to putuje i od Gilga- nam je naš Ćamilaga iz Sarajeva u (Fehim Kajević: Ulazak u krug, meša, preko priča “Hiljadu i jedne sami akšam sa limuzinom.A meni je Izdavač CDNK, Podgorica 2008.) noći” do ovog našeg prostora i vre- pred kućom i u kući korovaš”. mena”. Rahmetli Jonuz Sijarić, bliž- Kao mlad čovjek, tada, bio sam Bez sumnje, zavičaj je Sijariću bio nji rođak Ćamilov, sa Šipovica, znao svjestan da za par dana predstoji osnovno polazište i jedan kosmički je cijelu noć do sabaha da gusla i putovanje po Bihoru sa našim Ća- opservatorijum, nadahnuta kristalna pjeva epske pjesme poput onih i slič- milom, i da ćemo obići sve naše bi- inspiracija za sva djela , od njegove nih , koje je kazivao Avdo Međedo- stre izvore i česme, stara i nova rane poetike do proze. U toj stvara- vić Albertu B. Lordu i Milmanu kućišta i mezarja; ilirska i latinska lačkoj radionici , ispod najsjajnijih Periu. Naš Ćako je pažljivo slušao groblja, i sve one znakove i biljege grozdova zvijezda, rođene su prvo starog, ali krepkog i snažnog Jonuza, pokraj puteva, tražeći nove tragove skice a potom njegova značajna knji- dajući mu važnu ulogu, da jednu vilinih kola i bogumilske ploče...Si- ževna djela. kraješnicu odgusla u više verzija, jarić je bez sumnje bio vrstan poz- Da bi shvatili Sijarićev “džak produžavajući vakat za još jedan dan navalac historije, etnologije, a fantastike” njegove realnosti, mo- i još jednu noć... posebno je bio obuzet (bar u svom ramo bar malo citirati Radovana Vu- Ćamić Sijarić je svake godine vilajetu) arheologijom, tragajući za čkovića, koji je ponajbolje dao sliku o preko ljeta a ponekad i jeseni boravio drevnim gradovima, poput Bihora. našem gorostasnom pripovijedaču i izvjesno vrijeme na Šipovicama. To je Govorio je da je grad Bihor bio prije romansijeru: “Bez sumnje, upoznava- bila njegova istinska obaveza prema Akova (Bijelog Polja), Taslidže njem sa djelom Sijarića čitalac će biti svom zavičaju, kojeg je upoređivao sa (Pljevalja), Berana (Ivangrada)...I pod stalnom presijom bogate opser- velikom Sofrom sa Centrom svijeta: da je to bio grad - saraj, veoma zna- vacije. Autor ga neprekidno navodi “Šipovice je jedna velika sofra, oko čajan između Dubrovnika i Cari- da opaža bizarne i nevjerovatne stvari koje se okupljaju putnici namjernici grada. Tvrđava izgrađena na u ponašanju i životu čovjeka, koji je, (zajedno sa Šipovčanima ) oko Dobre nepristupačnom mjestu sa visokim čini mi se, davno već nestali i lebdi vode da ugase drumsku žeđ i odmore kulama i odbrambenoj moći, savr- samo kao romantična slika u svijesti se ispod debelog bukovog hlada. Šipo- šenom prirodnom infrastruktu- piščevoj. Njemu će se najprije učiniti vice su centar dunjaluka odakle se rom.Tvrdio je da se nalazi lokalitet da pisac hoće jedino to da mu saopšti: drugačije razmišlja, odlazi i dolazi...” toga grada iznad sela Bioče više ri- tajnu o jednom kraju koji je doživio Šipovice su odista neobično i surovo jeke Lima, na kamenoj kupoli iz- čudnu sudbinu i koji je, u posebnim planinsko selo sa nadmorskom visi- među Bijelog Polja i Berana. A ako geografsko-klimatskim uslovima uo- nom od preko 1ooo metara, koje liči nije baš tu, Bihor je negdje duboko bličio životni stil, zadržan i onda kada na tepsiju, odnosno Sofru, kako bi go- u nama , govorio je Sijarić, odvo- je moderna birokratsko-tehnokratska vorio Sijarić, okruženo gustim šu- deći nas više puta do tog orlovskog civilizacija prodrla u sve pore svjet- mama, planinama, planine prostranim staništa. Tamo bi našli u centru za- skog organizma. Hoće da sačuva od i dubokim nebom. A nebo je bilo oba- ravni, duboki i široki sazidani zaborava ono što je bilo i da ga pre- suto bogatim grozdovima sjajnih zvi- bunar, okićen gorušicom i kame- nese čitaocu , stavljajući se u ulogu hi- jezda. To nebo je bilo ljepše od onog nim zidinama, koji na platiji, sa storičara zavičajnog kraja. Međutim, Aristotelovog Neba. I da se nigdje na južne strane, strče kao neki džinov- Sijarić nije samo posmatrač ili priča- dunjaluku ne može vidjeti više zvije- ski zubi. Ćamil nam je u inspirativ- lac-ilustrator zanimljivih događaja zda na nebu kao na Šipovicama...Sija- nom zanosu pričao gdje je mogla (bar ne u svojim najboljim djelima i na rićev zavičaj (kao i moj) je živopisan biti odbrana tvrđave, gdje je civilno mjestima na kojima postiže najpunije krajolik s toliko prirodnih ljepota na stanovništvo, a gdje žito, med... djejstvo na estetski osjetljivog čitaoca), Januar - Jun 2010. 39 već nastoji, specifičnim jezičkim sred- veliki pisac nije dovoljno vrednovan. sa njegovom zaostavštinom - rukopi- stvima, da predoči dramu ljudskog Predstoji podrobnija analiza njegovih sima, za koje su se grabili neki naši le- bića u nemogućim životnim okolno- djela, jer što otiče vrijeme, Sijarić je sve šinarski “izdavači”, poput Š.Ešića ,koji stima. Zanimljivo i bizarno služe mu veći i aktuelniji, a njegovi likovi jasniji. su posebno postali specijalisti za jedva kao polazište za prodor u tajne Mnogi njegovi prototipi romana , pri- žive – u poodmaklim godinama, kao osnove ljudske sudbine i za transpo- povijetki i priča su umrli u Bihoru, ali i podshumne pisce. ziciju njegovog historijskog postoja- su nastavili svoj život u njegovim knji- Kada bi god došao u Bihor, Ćamil nja. Na toj osnovi Sijarić stvara sliku gama, u legendama jednog osobenog bi potražio mog oca Asima, amidžu Sandžaka koja ne prestavlja rekapitu- , perifernog i zaboravljenog vilajeta, Musliju, ostale rođake, kosce, vode- laciju historijskih zbivanja u njemu, ispod najgušćih zvijezda. Možda su te ničare i čobane; tražio je Ismeta Re- već literarnu viziju onoga što bi se daleke zvijezde približile svoju svjet- bronju iz Goduše, kojeg je afirmisao moglo nazvati entitetom njegove tra- lost Ćamilu Sijariću i njegovom bratu objavivši mu prvu knjigu , “Knjiga gične drame u historijskom i psiholo- Šabanu, kada su ostali u ranom dje- rabja“ kod Međurepubličke prosvje- škom smislu.Tako Sijarić postupa u tinjstvu bez oca (koji je mučki ubijen tno-kulturne zajednice u Pljevljima; pripovijetkama i romanima...” bez ikakve krivice) i krenuli, onako s tražio moju malenkost, objavivši mi To bihorsko selo je prisutno u Sija- prvim dječjim koracima preko pla- treću knjigu poezije Letač, isto kod rićevim djelima kao elementarna nina, u selo Doliće, kod dajidža na Pe- Međurepubličke zajednice 1976. go- forma od koje ne može pobjeći taj su- šterskoj visoravni, kako bi našli svoje dine. Interesovao se za moje skulp- rovi, kadkad nježni planinac, koji je novo gnijezdo i onu elementarnu si- ture, koje je posjedovao u svom stanu; ontološki vezan za zemlju, “osjećajući gurnost. Možda je ta kosmička blizina interesovao se da li je dolazio naš brat je sa istom energičnom strašću kao i zvijezda uslovila da se u njegovom po peru i sudbini Izet Sijarić, koji živi elementarnu moćnu ženu”. Možda je biću probudi i razvije pripovijedački odavno u Stokholmu. to ponajbolje kazano u romanu Bi- dar. Jer, Sijarić, reklo bi se, ljepše priča Veliki pisac, naš Tolstoj iz San- horci: “Kuća kuću dozvati ne može. nego što piše. nenadmašni pričalac džaka žalio je našeg Zeljova, šarpla- Neka polegla uz strminu, druga se priča.Podsjećale su nas na one priče ninca, kojeg su rastrgli vuci usred spustila niz potoke, treća ugazila u šu- Šeherezade iz priča iz Hiljadu i jedne jedne ljute zime. Interesovao se šta je marke ili se skupila uz hrastov gaj. noći. Sjećam se da je Ćamil Sijarić do- sa našom Vranicom s koje se nikad Svako našlo mjesto zavjetrano i tu vodio preko zime (jer su tada najduže nije skidalo sedlo svatovsko, izuzev traje - staro, mrko, ubijeno vremenom, noći) na Šipovice narodnog pjevača pri kupanju, i bila uvijek prva. i sva jednaka...” Avda Međedovića sa Obrova, pored Jednostavno, naš Ćamil živi u Hadžija je glavno lice romana Bi- Bijelog Polja, kako bi osjetio taj živi na- nama, u najprijatnijim sjećanjima.. Po- horci. Hadžija je inkarnacija, suptilna dareni epski dar Homerovog ozračja. sebno na Šipovicama. Dobio je nazive metafora istočnjačkog fataliste, s mi- U dugim hladnim, ali kristalnim no- škola,nekih sumnjivih “institucija” u slima zagnjurenim u kitab. Hadžija je ćima… Ima estetsko gospodskog u znaku književnih nagrada po San- “crn, spečen, nemoćan, mek i tanak...” njegovom držanju, glasu, stasu, po- džaku i šire; biblioteku “Ćamil Sijarić” Tragično polje njihove borbe, skoro gledu.U njegovim podignutim obr- u godijevskoj školi, u Bihoru, jednu svih Sijarićevih junaka u njegovim vama, kada bi naglašavao poentu osnovnu školu u Sarajevu, tačnije u djelima je Duša. Zemko je ta poetska svoje neispričane priče. Bio je izuzetno Dobrinji koja nosi ime Sanžačkog Tol- d u š a koja osjeća tragiku svog polo- lijep pun dostojanstva i časti, (dobar stoja, kao i jednu perifernu ulicu u Sa- žaja, koji je raspet između želje da ot- otac, suprug, brat, prijatelj, znao je da rajevu - U glavnom gradu Crne Gore putuje za Tursku i prevelike ljubavi svakom Bihorcu izađe u susret , da im Ćamil Sijarić nema svoju ulicu! prema zavičaju. Roman Kuću kućom pomogne i posavjetuje i u Sarajevu), Nema je ni u Bijelom Polju. Nema čine lastavice trebalo je da bude ro- dolazio je ljeti na Šipovice sa svojoj su- knjiga Ćamilovih u podgoričkim knji- mansirana autobiografija jednog mla- prugom Sabinom, sinom Farukom i žarama. Nema ih ni u bjelopoljskim. dog intelektualca, studenta Amara kćerkom Olanom. Bio je mudar i va- Sve strožom presijom i cenzurom naš (koji i piše), lirsko razmažene duše sa treni govornik s logičkim zaključiva- veliki pisac potiskivan je iz nekada svim onim svojim unutarnjim dra- njem i smirenom filozofskom obavezne školske lektire sa prostora ex mama i sudbinama jedne patrijar- leksikom, vrstan poznavalac drevnih Jugoslavije. Istina, koliko parado- halno folklorne porodične familije, čija i savremenih civilizacija i njenih “kon- ksalno, sarkastično i crnohumorno, je harmonija poremećena socijalno cetričnih krugova”. Ni nalik zamišlje- najkraća je Ćamilova ulica u Novom društvenim standardima. noj fikciji ne liči , kako ga teatralno Pazaru, na perifernom obodu pretije- predstavlja Milenko Jergović u njego- snih avlija, tako da ta uličica ševa na Ćamil živi u nama voj Čitanci, valjda za osnovce. Sijarić ge...Skrivena je i tajnovita kao ona voda je bukadar proputovao dunjalučkim pisca, Promuklica. Nećemo je mjeriti, O bogatom književnom opusu Ća- drumovima, pišući svojstvena hodo- zarad kulture ovozemaljskog i svetov- mila Sijarića pisali su domaći kao i ljublja i putopise. Bio je jedan od prvih nog Duha, zarad velikog pisca i njego- strani kritičari. ratnih reportera koji je ušao u logor vog pripovijedačkog umijeća koji je Napisano je sijaset kritičkih osvrta, “Jasenovac”. Dakle, bio je čovjek koji obilježio XX stoljeće na našim balkan- studija, eseja i odbranjeno više magi- je previše znao ono što se “ činilo” u skim prostorima, pa i šire. strata i doktorskih disertacija. Sudeći vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i Odista, priznali mi ti ili ne, Ma- po Sandžačkom Tolstoju, danas naš u(ne) ”oslobođenoj”Jugoslaviji. Šta je kondo živi u Bihoru… 40 Januar - Jun 2010. HISTORIJA - PUTOPIS Redžep Škrijelj UŽICE I NOVI PAZAR U PUTOPISU „SERVIA“ ENDRJUA ARČIBALDA PETONA

ndrju Arčibald Peton (Andrew Jadrana, uključujući Dalmaciju, Hrvat- Archibald Paton) (1809-1874), sku i južne provincije Austrijske Impe- istaknuti britanski diplomata, ori- rije (Highlands and Islands of the Adriatic: Ejentalista i “engleski konzul u Raguzi u including Dalmatia, Croatia, and The Sout- Boki Kotorskoj”1 poznat je po svojim hern Provinces Of The Austrian Empire), putovanjima po Egiptu, Siriji i na Bal- 1949; “Goti i Huni, zlato, Transilvanija, kanu i pisanju nekoliko novela. Rano se Debrecin, Pešta i Beč u 1850” (The Goth posvetio geografskim i etnološkim and the Hun, gold, Transylvania, Debrec- proučavanjima i istraživanjima. Dao je zin, Pest, and Vienna, in 1850), 1851: Ma- nesebičan doprinos prošlosti ovih na- meluci: romansa života u velikom roda, uključujući i Ragužane. Ostavio je Kairu, 1-3 (The Mamelukes: a romance of originalne analize života i rada Stendala life in great Cairo), 1851,1855); Bugarin, i nekoliko pisama iz svoje koresponden- Turčin i Nijemac (The Bulgarian, the Turk, cije sa drugim velikim putopiscem kao And The German), 1855; Meluzina i nova što je ser Ostin Anri Lejardom (Austen arapska noćna zabava), 1860: Istraživa- Henry Lajard). nja Podunavlja i Jadrana: ili Prilozi za Od Petonovih modernu historiju Mađarske i Transil- publikacija iz- vanije, Dalmacije i Hrvatske, Srbije i Bu- dvajamo: 20 pi- garske (Researches on the Danube & the sama ser Ostinu Adriatic: or, Contributions to the modern hi- Lejardu (1843- story of Hungary and Transylvania, Dalma- 1872); Savremeni tia and Croatia, Servia and Bulgaria), 1861; Sirijci, matična Historija egipatske revolucije, od doba zajednica Dama- Mameluka do smrti Muhameda Alija, ska, Haleb, i pla- od arapskih memoara, usmene tradicije nine Druza, iz i mjesnih proučavanja),1-2, 1863; Ske- bilježnika sa tih čevi sa ružnije strane ljudske prirode aktivnosti (Sketches Of The ugly side of human na- “Tokom godina ture)1867. Umro je 3. aprila 1874 u Du- 1841”, 2-3, 1844 brovniku. (The modern Sy- Za nas je najznačajnijiji njegov puto- rians, yet Native pis iz 1845, pod nazivom: „Srbija naj- Society in Dama- mlađa članica evropske porodice scus, Aleppo & (boravak u Beogradu i putovanja viso- the Mountains of ravnima i šumama unutrašnjosti the Druze, from tokom godina 1843 i 1844” ( Servia, notes made in Youngest Member Of The European Fa- Those shares mily Gold, a residence in Belgrade and Tra- “during the vels in the Highlands and Woodlands of the Years 1841.2-3); Interior, “during the Years 1843 and 1844) Planine i ostrva London: Longman, Brown,

1 Servia, Youngest Member Of The European Family Gold.

Januar - Jun 2010. 41 Green, and Longmans,Paterno- O Užicu: „Oj Užice, mali Carigrade, ster Row1845. Petonov putopis “Sr- dok bijaše, dobro nam bijaše. bija…” Ovaj putopis sadrži 35 Užice su zajedno sa Beogra- Kroz tebe se proći ne mogaše, poglavlja koja započinje opisima dom, Smederevom, Šapcem i So- od sokaka i od ćefenaka, odlaska iz Libana, tj. napuštanja Bej- kolom pripadale Smederevskom od momaka i od djevojaka.”5 ruta, odakle preko Rodosa i Izmira, sandžaku (tur. Semendere san- prelazi u Varnu (Bugarska), a odatle caği). U srpskoj historiografiji je Srpski komediograf Joakim Vujić preko Dunava (Ruse/Ruščuk i odomaćen naziv “Beogradski pa- piše da Užice 1826.godine broje “1 Vidin) stiže u Kneževinu Srbi ju. Na šaluk” koji kao osmanlijska admi- 200 turskijeh kuća, 20 džamija i 80 tom putovanju boravi u Bosanskom nistrativna jedinica ili oblast nije domova serbskijeh”6. Prema pisanju ejaletu, odakle iz Sarajevo putem nikada postojao. Pomenuti naziv Vladimira Karića Užice su 1844.go- Rogatice preko rijeke Drinu stiže u je djelimično prihvaćen i u zvanič- dine imale 3 697 “Turaka” i 707 Užice, Požegu, Čačak, Karanovac noj korespondenciji diplomatije Srba.7 Jedan od ondašnjih suvreme- (Kraljevo) i Novi Pazar, odakle pre- sa Zapada.2 nika, Miladin Radović, pišući o lazi u gradove i varoši unutrašnjosti Do početka druge polovine XIX Užicu ističe “kako se po njemu bijele Srbije. Svoje putovanje kule kao da su završava odlaskom iz od sira”.8 Iz sta- Beograda za Beč rog Užica su u (1844). Njegove opise, popisu nave- mjestimično, pomalo deni: stari čudne, ispunjene auto- konak, medresa, rovom primjetnom ne- gradski trpeljivošću prema (h)amam”, muslimanima nudimo gradski bedem, u potpunosti: grad, ispod Zanimljivo je istaći grada, više da su u vrijeme Osman- Užice, oko 1862 grada, džamije lija naseljena mjesta bila Srpska narodna vojska (Klisurska, juriša pored Kasapcica mosta. rangirana u četiri osno- (Istorijski arhiv - Užice) Še(h)ova, Zma- vne kategorije: šeher- jevačka, Košti- grad, varoš, varošica i palanka). U vijeka Užice su bile bošnjački (“tur- čka”, od Lipe, fukara), Džamišta, Smederevskom sandžaku bilo je 12 ski”) grad i veoma značajan trgo- Ciganska ma(ha)la, Velika cuprija, nahija: Beogradska, Smederevska, vački centar. Ivan Frano Jukić ističe gradski “Jazovi”, i brojni “sokaci” i Valjevska, Rudnička, Jagodinska, Ću- da su 1847. Užice “imale turskih varoški potoci koji su nosili imena prijska, Kragujeva čka, Požarevačka, kuća 723, duša 3.659”3 U to vrijeme užičkih porodica. Poznata su i neka Šabačka, Sokolska, Požeška i Užička. se, prema nekim podacima, u Uži- od ondašnjih prigradskih naselja i Pomenute centre i gradska jezgra sa- cama nalazilo 96, 7 % bošnjačko- sela. Pominju se Bu(h)ar, Sevojno, činjavali su muslimani različitog etni- muslimanskih žitelja (“1 500 – 2 000 Vrelo, Sinjevac; zatim, brojne “ta- čkog porijekla. Neargumentirano pušaka”.)4 bane” (od tur. riječi: tabakhane - ko- apaostrofiranje njihove južnoslaven- Užice se u prvoj polovini XIX žara R.Š.) sa “ćirečlucima” (tur. kireč, ske etničke komponente porijekla je vijeka spominju kao izrazito “tur- kreč), bošnjačke vodenice, furundži- činjenično neutvrđeno, zbog toga što ska” varoš na rijeci Đetinji. nice, dućani, česme i drugo. Ovakav je riječ o mješavini (Turci, Albanci, Po- U pjesmama su opjevane kao opis upotpunjuje sliku starih “tur- maci/Torbeši, Bošnjaci, Vlasi-konver- “mali Carigrad” prepun trgovaca i skih” Užica pred iseljavanje “Tu- titi i dr.) zanatlija: raka” (Bošnjaka, R.Š.). 9 2 Detaljnije: Х. Шабановић, Да ли је постојао Београдски пашалук?, u: Историјски гласник, бр. 1-2, Београд 1954, 204. 3 I. F. Jukić, Putopisi i istorijsko.etnografski radovi, Sarajevo 1953, 202-203. 4 Š. Hodžić, Doseljavanje muslimanskog stanovništva u Tuzlu, u: Glasnik VIS-a u SFRJ, br. 2, Sarajevo 1979, 173-175. 5 A. Music&D. Suljkic, Izgon Muslimana iz Užica; u: Oslobodenje (feljton), Sarajevo, (30. II - 5. III) 1991; 6 J. Vujić, Putešestvija po Serbiji, knj. I, Srpske knjizevne zadruge, Beograd 1901, 38. 7 В. Карић, Србија, Култура, Београд 1997, 697-698. 8 A. Music&D. Suljkic, Izgon Muslimana iz Užica 9 Za 13. godina, od predaje Užica 1862. do bosansko-hercegovackog ustanka, preko užickog okruga doseljeno je iz susednih oblasti u Turskoj ukupno 29.626 stanovnika, a u istom periodu iseljeno je iz Srbije preko užickog okruga u Tursku 4.281 stanovnik.(Vidjeti: V, Stojančević, Užice u obnovljenoj Srbiji, Etnicka kretanja u vreme iseljavanja Turaka iz Užica; u: Užice nekad i sad (Užice u vreme turske vlasti), 1-7. (m u l t i s o f t . r s.)

42 Januar - Jun 2010. Sve do 1862. godine u Užicu Patonovi zapisi U toku razgovora rekao nam je je živelo muslimansko stanovni- GLAVA XV da je Užice glavno preostalo mje- štvo. Ciji je oslonac bio užicki sto naseljeno muslimanima u Sr- grad na visokom stenovitom Pristizanje u Užice – Tijesne biji; njihov ovdašnji broj je bio tri grebenu iznad rijeke Đetinje. ulice - Odlični han – Turski voj- hiljade i pet stotina, dok je bilo i Broj muslimama se kretao od voda – Persijski derviš – Veze iz- šest stotina Srba, što je zajedno či- 3.000 sa 689 kuca do 3.695 stano- među muslimana i hrišćana – nilo malo više od četiri hiljade sta- vnika sa 723 doma. Medutim, Posjeta tvrđavi – Ptičja perspektiva novnika. Vojvoda je govorio tu - turska varoš, ekonomski izolo- Pred ulazak u Užice dobili smo rskim jezikom, dok se u Sokolu go- vana od zaleđa, sa slabim i uput od jedne pristojne stranje. Tvr- vorio bošnjački (isto što i srpski). stalno sužavanim vezama sa Bo- đava u srednjovjekovnom stilu, dža- Onda smo napustili vojvodu, i na- snom, bila je osuđena na privre- mijska munara i crkveni toranj, stavili ići istom ulicom, koja je bila dnu propast.10 dominirali su nad ostalim objektima; i komponovana niskim jednospratnim O Užicama svoje utiske iznosi svi su bili spomenici tri različita pe- kućama, pokrivenim nepravilnim cri- bošnjački krug historicara: Ejup rioda u srpskoj istoriji: stara feudalna jepovima, i ograđenim visokim drve- Mušovic Galib Šljivo, Šaban Ho- monarhija, turska vladavina, i nova nim koljem ne bi li obezbijedilo što više džić, Zaim Azemović, Safet Ban- kneževina. Ušli smo u pijacu, truhlu i privatnosti haremima. Kolje i vrtovi su džović, Mustafa Imamović, koji u ruševinama, vazduh je bio obuzet nestali, a na terasi izgrađenoj na otvo- tvrde da su pomenuta iseljavanja strašnim mirisom zađubrenih planina, renoj čistini stajala je džamija, okru- muslimanskog življa bila motivi- leševa, bačene kože, rogova, i iznutrica, žena s nekoliko drveta radi drugačije sana različitim vojnim, političko- kao i odvratni pacovi među drvenim klime, ne čempresima već onim koje ekonomskim, psihološko-propa- blokovima koji su upotpunjavali sliku smo vidjeli u šumama koje pređosmo. ga ndnim i vjerskim razlozima. prljavštine i pustoši. Stepenište je bilo prilično oštećeno i Zajednička je ocjena da su mno- Za veliko čudo, nakon ovog iskuše- ostavljeno u istom stanju kao i poslije gobrojna iseljavanja musliman- nja uđosmo u odličan han, najbolji rata. U blizini se nalazi turbe, iliti grob skog stanovništva iz Užica i kojeg smo vidjeli u Srbiji, mešavinu sveca, ali mi niko nije znao reći kome i ostalih gradova bila posljedica njemačkog Wirthausa, talijanske oste- kada je bilo podignuto. nastojanje Srbije da se postigne rije, čiji je posjednik Dalmatinac koji je U jednom malom ograđenom vrtu „frontalno uništavanje tragova dvanaest godina živio u Skadru u Al- ugledao sam čudno odjevenu figuru jedne višestoljetne kulture i obi- baniji. Njegov gornji prostor je bio jako tamnoputog derviša, sa sjajnom dugom lježja jednog naroda”. Sve se divno najmješten i dobro izrađen. kosom. Ispalo je da se radi o Persijancu, danas posmatra kao rezultat du- U popodnevu smo posjetili voj- koji je proputovao diljem istoka. Bez ko- ževremenske „srpske politike vodu koji je živio u vrtovima u go- načne kape svoga reda, derviš je mogao približavanja Zapadu i zapad- rnjem gradu, daleko od smrada pijace. ličiti na kakvog napolitanskoga briga- nim običajima”, uz permane- Nakon što smo sišli i prešli preko ta- dira, no njegovi maniri bijahu laki, nje- ntna nastojanja da se ne zaustave rabom ograđenog vrta ukazao nam se gov govor vjerodostojan, kao i onaj započete akcije utiranja viševje- drveni kiosk u kome je nuđena kahva njegovih zemljaka, što je najbolje iscrta- kovnih tragova prisustva musli- i duhan. Ali s obzirom da je mjesec valo kontrast između tihe oholosti Tur- mana i njihove tradicije na ovim ramazana bio u toku, neiskorištavan čina, i naglog fanatiizma Bošnjaka. prostorima. Još od početka XIX je od strane ovdašnjih Turaka. Supro- Zatim se pojavio njegov suhi majmu- vijeka sprovođeno je plansko tno apsurdnim sumnjama mutese- noliki sluga i poslužio nas kahvom. uništavanje gradskih musliman- lima iz Sokola, vojvoda je bio stariji Autor: “Ko bi očekivao da vidi Per- skih kvartova, stambenih obje- čovjek s bijelim turbanom i zelenim sijance na granici Bosne? Vi ste derviši kata, džamija i ostalih kulturnih povezom, lošeg vida i blage zapetosti veliki putnici.” artefakata. Toga nije pošteđena u govoru, ali vrlo civilizovan i dobre Derviš. “Vi Englezi putujete zna- ni osmanlijska epigrafska pla- naravi. Odmah nam je izdao dozvolu tno više nezadovoljni samo Frana- stika (nadgrobni spomenici) koja da posjetimo tvrđavu, uz napomenu: čkom, putujete i u Ind i Sind, i je uništena uslijed žestokih akcija „Vaša posjeta mi ne može donijeti ni Jemen11.[9] Prvog Engleza u svome preoravanja brojnih, gradskih i zla ni dobra. Beogradska tvrđava je životu vidio sam u Meshedu (jugoi- seoskih muslimanskih mezari- kao pijaca: svako je može posjetiti kad stok Kaspijskog mora), a sad srećem stana (grobalja): god zaželi“. tebe u Rumeliji.” 10 U skupštinskoj besedi, 17. avgusta 1864. godine knez Mihailo Obrenovic zvanicno je izjavio: “Turci koji su živeli u Užicu i Sokolu iseljeni su, a gradovi užicki i sokolski porušeni su.” (Vidjeti: V. Macura, Oslobođenje grada 1862, 7; u: Užice nekad i sad (Užice u vreme turske vlasti), 7. (m u l t i s o f t . r s.) 11 Radi se o frazi, i ona nema veze s oblastima Sinda ili Adena (A. A. P.)

Januar - Jun 2010. 43 Autor. “Namjeravate li da se vratite?” nemarene, ali nikada uništene ili pot- Nakon prijatnog jednosatnog raz- Derviš. “Jas am u rukama Allaha puno napuštene. Centralni predio do- govora oni su otišli. Naši kreveti su Te-alaa. Ovdašnji dobri Bošnjaci su mi line obuhvaćen je samim gradom što bili, kao što bi rekao genijalni gospodin tu sagradili ovu kuću, i dali ovaj vrt. pokazuje velike praznine. Čitave ulice Pepis: “dobri, ali podli”. Vole me, a volim i ja njih.” koje su tu stajale prije srpskog ustanka, Idućeg dana, srpski načelnik, koji je Author. “Nestrpljiv sam da vidim sada su pretvorene u voćnjake. Opšti pri mom dolasku bio odsutan u Topoli džamiju, kao i da se popnem na munare pogled je dovoljno prijatan: tvrđava, zajedno s knezom, došao je da me vidi. ukoliko mi dozvole, nego ne znam obi- iako nije tako nalik one u Sokolu, daje Bio je to čovjek srednjih godina, s pot- čaje ovog mjesta. Franci ulaze u džamije dobar materijal za sliku, ali bijelo obo- punom samokontrolom, ljubazan bez u Konstantinopolju, Kairu, i Halebu.” jena srpska crkva, kopija svake u Ma- prisnosti ili napora da zadovolji. Imao Derviš: “Griješite; džamije u Ha- đarskoj, najviše odvraća pažnju spolja. je više manira islamskog velikaša nego lebu su zatvorene za Franke.“ Uveče je vojvoda poslao poruku li kršćanskog sultanovog sluge. Autor: “Izvinite me, za Franke je preko svog pandura, rekavši da će me Načelnik: “ Vjerujte mi, narod je zatvorena džamija Zekerija u Halebu, posjetiti zajedno sa agama grada, koji, zadovoljan kada učeni ljudi putuju ali ne i Osmanija, i Adelija.“ šestorica po broju, dođoše malo kasnije. zemljom, to je znak da nismo zaborav- Derviš: “Tamo je mujezin, nadam Nisu se ustručavali da puše noću. Dok ljeni u Evropi. Hvala bogu i evropskim se da neće stvarati poteškoće.“ su sjedeli u sobi razgovarahu o tome silama za ovaj naš napredak.” Mujezin, gladan za bakšišom, se kako je Užice krajem prošlog vi- Autor: „Srbija sigurno napreduje, nije ustručavao; sada su ušli neki mu- jeka12, kao ključna spona između ne postoji ljepši prizor za pravilno iz- slimani i poljubili ruku dervišu. Kada Srbije i Bosne, imalo odličnu trgo- građen razum od onoga koji nadobu- je razgovor postao uopšten, jedan od vinu, imalo dvanaest hiljada kuća dnu mladu naciju približava svom njih mi je tiho rekao da je dao sve svoje i oko šezdeset hiljada stanovnika; pubertetu. Vi ste Srbi u priličnoj ma- imanje u dobrotvorne svrhe, te da je pa su mi time praznine u sredini grada njini ovdje u Užicu, ali ja se nadam zbog toga omiljen. Derviš je odsjekao bile jasnije.13 Vojvoda je gorko žalio da živite dobro sa muslimanima.” neko cvijeće i podijelio ga svima nama. zbog neugodnosti kojima ih je karantin Načelnik: “Jeste, u granicama pri- Mujezin je pogledao u časovnik na- izložio ograničavajući slobodnu komu- stojnosti, ali oni stariji, koji se sjećaju mignuvši mi, dajući mi na znanje da nikaciju sa susjednim oblastima. Iako starog ponižavajućeg položaja kršćana, počinje večernja molitva. Tako da sam je priznao da je skorašnja zamjena de- ne mogu se pomiriti s mojim jahanjem ga slijedio do odaje koja je imala bijelo setodnevnog sa dvadesetčetvoročaso- kroz bazar. Ogorčeni su kad Srbi pje- okrečene zidove bez ikakvog obilježja. vnim karantinom veliko olakšanje. vaju po šumama ili pucaju iz pušaka u Zatim me je, uzevši za ruku, proveo „Ali je čak i ovo - dodao je vojvoda, - vrijeme veselja.” kroz tamno i sumorno stepenište do bilo prepreka kada karantina nije bilo. Vojvoda je tad stigao sa velikim vrha minareta sa čije se terase pružao Užice su svakog ponedjeljka posećivale družinom muslimana, i tako smo pje- pogled na grad i okruženje. hiljade Bošnjaka, kojima je čak i dvade- šice nastavili do tvrđave. Naša se pu- Užice leži u tijesnoj dolini okruže- setčetvoročasovni karantin odvtratan.” tanja, uglavnom, odvijala preko onih noj planinama. Đetina, pritoka Mo- Pitao sam ga da li lokalno stanovni- vrtova uz stranu rijeke na kojima je rave, teče kroz grad premošćena dvama štvo razumije turski ili arapski ukoliko bi stari grad ležao. Na tačkama gdje se vi- elegantno usklađenim, ali nekako uru- se na tim jezicima obavljala služba. Od- soki brežuljci gotovo dotiču, formira se šenim mostovima. Dominantni objekt govorio je da nekoliko aga razumije turski, klisura. Popeli smo se krivudavom sta- u predjelu je tvrđava, izgrađena na sli- da je mula, koji u džamiji službu obavlja zom i ušli na kapiju koja je odavala kovitom šiljatom uzvišenju, odvojena na arapskom kao što je svugdje i običaj, predsliku dugog, tamnog i čvrsto gra- od strmoglavih planina na jugu dubo- učen čovjek. Ali nije bilo propovjedanja, đenog prolaza. kom jarugom, kroz koju Đetina juri u budući da ljudi znaju molitve jedino na Kada smo ušli, primila nas je grupa dolinu. Stagnacija umijeća ratovanja u arapskom nisu razumijevali propovijeda- naoružanih milicajaca. I dok je svjetlost Turskoj sačuvala joj je autentični iz- nja, i nisu govorili drugim jezikom izmicala iza zidina, osim prizora napu- gled od prije nekoliko vijekova. U Ev- osim bošnjačkim. Mislim da mi je neko klih tornjeva, napuštenih kuća, truhlih ropi su feudalne tvrđave potpune rekao da se vaaz, ili propovijedanje, u Sa- dasaka i neupotrebljivih praznih me- ruševine. U zemljama poput ove, gdje rajevu održava na bošnjačkom, iako moje singanih pištolja, nismo vidjeli ništa su borbe gerilskog karaktera, one su za- pamćenje nije sigurno oko toga. drugo. Dudžu ili stražarnica, pove-

12 Misli se na čitav XVIII vijek. 13 Autor nije informisan ili propušta da za ovaj, tipično bošnjački, grad napomene kako je bio meta srpskih ustanika (1804-1809) koji su ga u potpunosti spalili i opljačkali. O tom „podvigu“ u svojim Memoarima piše i sprski prota Matеja Nenadović: „То је било лицем на Св. пророка Илију 20. Дне јулија 1805; тај је бој трајао ноћом, и од јутра до четири сата после подне; да у Ужицу ни једне куће или зграде ниси имао ни видети. (Кажу да је било кућа 5 000 турски’.) ( Prema: Прота М. Ненадовић, Мемоари, Политика: Народна књига, Београд 2005., 174.)

44 Januar - Jun 2010. zana starim drvenim mostom, je bila naduvena bogatom trpezom, dobro nom odorom penjao se žustro, kao i bilo izgrađena na udaljenoj stijeni. Vrata naoružana, ličila je na bandu hajduka ko od nas, ka odvojenom utvrđenju na su bila pričvršćena teškim ekserima i pred pljačkašku ekspediciju, otvorila je vrhu brda. A kada smo pogledali dolje zatvorena s nekoliko izuzetno staro- kapiju suprotno od strane s koje smo na Užice i njegovo okruženje, budući modnih katanaca.Vojvoda nas je nago- ušli, koja je otkrivala brdo koje baca po- da je prizor bio previše ispod nivoa vi- vorio da ne zatražimo da pogledamo gled na Užice, sa kojeg smo imali po- dokruga, bili smo vidno razočarani unutrašnjost, rekavši da se jedino ot- gled iz ptičje perspektive na cijeli grad predjelom. Pejsaž je bio nedosljedan. vara kada carski komisionar dolazi u i dolinu. Putujući naviše načalnik mi Užice, umjesto da liči na grad, ličilo je inspekciju. S mosta se pružao vidik je rekao da, iako ovdje živi duže vijeme, na raštrkani zbir kolibica i vrtića. Naj- preko romantične klisure od stijena nikada nije vidio unutrašnjost tvrđave, bolje se vidjelo podnožje mosta koje je koje su se izdizale naglo s obije strane i da sam ja prvi kršćanin kome su se gledalo prema dvorcu.14 Đetine. Djelovao je kao omiljeno bora- njena vrata otvorila poslije ustanka. vište garnizona. Ispred malog kioska Stari vojvoda sa svojom nezgrap- O Novom Pazaru izgrađenog od grubih dasaka bili su prostrti ćilimi. Vojvoda Prema nizu ondašnjih ne- nas je pozvao da se nakon našeg ujednačenih podataka, koje uspinjanja malo odmorimo.Po- pružaju strani misionari i pu- služen je duhan i kahva. topisci, grad Novi Pazar je Primjetio sam da je tvrđava sredinom XIX stoljeća bio sre- prilično stradala u ratu. dište burnih historijskih pre- “Baš ovo mjesto, - rekao je viranja. Amadej Šomet (1808) vojvoda, - bilo je poprište naj- navodi podatak o mjestu sa oštrijih sukoba. Turci su imali 15 000 stanovnika15, dok se dvadeset i jednu cijev, a Srbi 1838. pominje podatak po sedam. Bilo je mnogo poginulih, kome u gradu živi 6-8 hiljada a onaj brežuljak pun leševa.” stanovnika. Ivan Frano Jukić “Dobro pamtim, - rekao je (1847) ističe da Novi Pazar stari, bezubi, šuškavi Turčin, ima 12 000 žitelja.16 U jednom golih kafenastih nogu i duga- od Jukićevih opisa Novog čkih stopala uvučenih u par Pazara, koji se nalazi u istoi- novih, crvenih, blještavih pa- menoim sandžaku i nahiji puča, - da ovaj okrugli toranj stoji: „ Varoš s dviema tvrđa- dugo vremena nije bio otvoren. vama, u plodnoj ravnici, pod Onom ko bi u njega ušao, glava planinom Rogoznom, na sa- mu je bivala posječena nevidlji- stavku riekah Jošanice i vim handžarom.” Raške; stolica live (sandžaka, Nasmijao sam se, ali sam bio R.Š.) i nahie toga imena, mie- smjesta uvjeren od strane neko- sto trgovačko na drumu cari- liko svjedoka da se radi o pozi- gradsko-bosanskom; broi do 17 tivnoj činjenici! Naša družina, 20 000 duša.“ 14 Nakon potpisivanja posebnog ugovora (Ilija Garašanin, predstavnik Srbije i Ali-beg, Osmanlija), da se “užički grad bez odlaganja raskopa, a delije isele u Bosnu“, 18. septembra 1862. god. Stanovništvo Užica je bilo upoznato sa uslovima potpisanog sporazuma koji je predviđao neminovnost raseljavanja u svim pravcima Osmanlijske Imperije. Povlačenje je sprovođeno po grupama koje su prevozile lokalne arabadžije, kiradžije i hamali. Neki od suvremenika tih događaja bilježe: “Nije dugo bilo dođoše naše rabadžije iz beogradskog, valjevskog i kragujevačkog okruga, njih oko 700-800, te muslimani potovariše pokretnost, pa uz pratnju naše vojske odoše u nedođin“. Između 19. I 28. septembra 1862. godine otpremljeno je više od 2 000 muhadžira. Svoj oproštaj od Užica zadnje su izvele mlade bošnjačke djevojke- „mlade bule” okupljene u „tužno horo” ispred čuvenog hana Bešlagića, pjevajući: „Oj Užice, mali Carigrade…” Bošnjaci i ostali muslimani Užica iselili su se ka prostoru od Bosanskog ejaleta, preko Hercegovine, Albanije, Makedonije do Soluna i maloazijskih-anadolskih prostora. Polazeći put Bosne i drugih utočišta, duge kolone izbjeglog stanovništva ubrzavala je srpska vojska. Priča se da je jedan „Era” svojim dojučerašnjim komšijama predlagao: „nemoj drugoga tražiti, no poruči meni da dođem da te opet selim!” Jedan mu je od muhadžira odbrusio, odmahnuvši rukom: „Vala, Vlaše, kako ste počeli, mučeno ćemo se i u Šamu (Damasku, R. Š.) zadržati“. ( O iseljavanju Bošnjaka iz Užica opširnije: E. Mušović, Muslimansko stanovništvo Srbije od pada Despotovine (1459) i njegova sudbina, Kraljevo 1992., 125-127. H. Suljkić, Iseljavanje Muslimana iz Užica u Bosnu 1862, u: Glasnik, Rijaset IZ u SFRJ, br. 2, Sarajevo 1991., 164. H. Suljkić, Prilog proučavanju prošlosti Užica iz osmanlijskog doba (1463-1862), Glasnik, Rijaset IZ u SFRJ, br. 1, Sarajevo 1991., 42; S. Bandžović , Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Srbije i Crne Gore tokom XIX stoljeća, u: Takvim za 1999. (1419./20. H), Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, Sarajevo-Novi Pazar 1998., 357-410. 15 К. Костић, Наши нови градови на Југу, СКЗ, Београд 1921. 16 Prema: I. F. Jukić, Putovanja od Sarajeva do Carigrada (putopisi) Zagreb 1852;

Januar - Jun 2010. 45 Djelimična kontradiktornost kredast izgled, i u čijoj su se sre- dimo muteselima. Njegov konak ponuđenih podataka ukazuje da dini izdizala munara i bedemi je smješten na pustoj ulici, u bli- grad tokom XIX vijeka preživljava grada i tvrđave Novog Pazara. zini polja. Idući kroz nadsvođeni veoma učestale migracije stanovni- Ravnicom su se prostirali brojni prolaz, našli smo se u dvorištu štva, koje milom ili silom, pristiže romski šatori, dok je u jednom od kuće na dva sprata. U prizemlju je iz gotovo svih pravaca. Petonovi njih, jedna usahla stara romkinja, zatvor, s malim prozorima koji su opisi Užica i Novog Pazara obiluju s bijelom neurednom kosom, čiji imali drvene poluge. Iznad je bio dozom autorove odbojnosti i nago- su pramenovi visili sa svih strana otvoren hodnik s kojeg su se otva- milanih predrasuda. To svakako njenog zagasitog i pregorjelog rale begove odaje. Dva zahrđala, ne umanjuje značaj ovog vrijednog lica, bijesno uzviknula, „pogle- staromodna topa bila su smje- historijsko-dokumentarnog puto- dajte kako ljudi srpskog kralja štena u sredini dvorišta. Dvoje bi- pisa koji nas kroz otvorene kapije danas smiju ući u Novi Pazar kao jednih ljudi i jedna žena, optuženi grada uvodi u tajanstveni milje konjanici“, aludirajući na nekada- za krađu, bili su smješteni u jed- Novog Pazara, koji je ubrajan u red šnju zabranu hrišćanima da ulaze noj ćeliji. Pitali su nas za nekog najznačajnijih privredno-trgova- u grad na konju“.18 čije ime nismo bili kadri izgovo- čkih centara na Balkanu: Na ulasku sam primjetio da su riti. Obzirom da nismo bili upu- kuće bile sagrađene od blata, da ćeni u profesiju lakih prstiju, Glava XVIII im je, jedino, osnova bila od cigli, nismo mogli dati zadovoljavajući izdižući se oko tri stope od zemlje. odgovor na tu temu. Preko bošnjačke granice – Nijedan od prozora nije bio izbri- Momci, koje smo upitali o mu- Romsko naselje – Opis Novog san; time je ovo bio prvi grad u teselimu, sišli su niz klimave ste- Pazara – Grubi prijem – Nagli ovom dijelu Turske u Evropi koji penice i rekli nam da beg i dalje odlazak – Fanatizam sam zatekao u ovakvoj neprilici. spava; zato smo izašli, ali smo u Zastali smo pokraj velike zgrade svom tumaranju saznali da se boji Idućeg dana smo svi ustali vrlo u obliku ergele, što je bio han suočiti sa nama zbog gradskih fa- rano kako bi smo posjetili Novi ovog mjesta. U blizini kapije su natika, jer zbog velike blizine Sr- Pazar. Do bi smo osigurali vlastiti bile postavljene drvene klupe na biji, stanovništvo grada gaji silnu povratak, uzeli smo sa sobom par kojima su odmarali neki musli- mržnju prema hrišćanima, veću ljudi kojih u Levantu zovu gvar- mani koji su radili kao čuvari nego u ostalim dijelovima Turske, dijani, dok se u Njemačkoj za njih hana. Konji su bili uhranjeni i gdje trgovina, i prisustvo frana- udomaćio naziv ueber-reiter. dugih ekstremiteta, a vatra je gor- čkog utjecaja izaziva pažnju i po- Nastavili smo obalom Raške jela na sredini sprata dok je dim štovanje. Ipak ljudi se ovdje hodati oko sat vremena kada smo izlazio iz kapije. Zatim smo po- sjećaju samo jednog dolaska Fra- primjetili red drvenih mostova koji slali pismo Jusuf-begu, upravite- naka u prošlosti.19 su išli uzbrdo i nizbrdo, pod pra- lju, ali nam je bilo odgovoreno da Nakon toga smo tumarali po- vim uglom prema kursu koji smo je u haremu. Otišli smo dalje da ljima, vidjeli groblje, koje je sa svog držali. To je zapravo bila granica pogledamo grad. Tvrđava, koja položaja na brdu obećavalo dobar Kneževine Srbije i početak vlada- zauzima mjesto u centru, je na pogled na grad, popeli smo se i bili vine sultana i Bosanskog pašaluka. blagoj uzvišici, i flankirana s osam razočarani prljavštinom, tromošću U stražarskim kućicama je bilo de- bastiona; u njoj nema regularnih i varvarstvom koje smo vidjeli. setak momaka naoružanih staro- trupa, već su tu pretežno neregu- Tvrđava je bila na uzvišenom modnim albanskim puškama. larne jedinice (redifi) , i milicija. dijelu grada, a grad u samoj sre- Nakon pola sahata jahanja do- Osim jedne lijepo sagrađene ka- dini ravnice. Kada smo dovoljno lina je postala šira, prešli smo mene džamije tu nema ništa pose- ispitali kamenoreze i turbane na preko livada odgajnih od strane bno za vidjeti. Neki pijašni dućani nišanima mezara, nastavili smo muslimanskih Bošnjaka u bijelim su bili podnošljivo dobro namje- prema gradu. Ispunjen bijesom i turbanima; a dva sahata dalje, ušli šteni, ali je mjesto, u potpunosti fanatizmom, Bošnjak, koji je pod- smo u plodnu kružnu ravnicu, mizerno i jako prljavo. Ima sjećao na divljaka, izašao je iz oni- okruženu niskim brdima u preč- ukupno sedamnaest džamija. skog poljskog klozeta i počeo niku od milju i po, što joj je davalo Oko podneva otišlo smo da vi- viku na nas: “Kauri, nevjernici,

17 I. F. Jukić, Bosna; u: Bosanski prijatelj, sv. III, Zagreb 1861, 37. 18 Ovdje većina Roma propovjeda islam (A. A. P.) 19 Po mom mišljenju riječ je o gospodinu Boué-u i njegovoj družini. (A. A. Peton misli na slavnog francuskog putopisca Ami Buea koji je ostavio niz putopisa o našim i balkanskim prostorima.)

46 Januar - Jun 2010. špijuni! Znam zašto ste došli. Zar puta, ali su nas neki Bošnjaci u skog vlastodršca. Neizbježna po- očekujete da jedan dan vidite vaš polju upozorili prijetećim pogle- sljedica toga je bila ta da je morao krst pobođen na tvrđavi?” dima. Vođa puta je rekao: „U ime pobjeći ne bi li spasao sebi život, Stara priča, pomislih. Čovjek Boga molim Vas da krenemo dok je njegova kuća bila spaljena misli da sam vojni inženjer koji u nazad kući. Ako se vratim u Novi do temelja. Vasojevići su još od potpunosti iskorištava svoje spo- Pazar oduzeće mi život“. vajkada u svojim rukama držali sobnosti planirajući uništenje hvale vrijedne Novopazarske tvrđave. “Pazi kako razgovaraš sa ča- snom gospodom“ - rekao je vođa puta. „Žalićemo se begu”. “Ko to brine o begu?” rekao je čovjek smijući se u izobilju svoje bestidnosti. Zatim sam stao, po- gledao ga pravo u lice, i hladno upitao šta želi. “Pokazaće vam se kada uđete u pijacu”, a zatim se iznenada udaljio i nestao iz našeg vido- kruga. Hrišćanin, koji je stajao u bli- zini, prišao nam je i rekao: “Preporučujem da se udaljite odavde što prije. Cijeli grad je uz- nemiren i na nogama; ukoliko niste spremni da pružite otpor, mogu se loše stvari dogoditi: ovdje su ljudi sve sami divlji Al- Ne želeći da jadnička dove- neke planine u blizini Novog Pa- banci koji nemaju razumijevanja dem u nepriliku, otkazao sam se zara, i oponašali i pokušavali pot- za Franke koji putuju.” od svoje zamisli i vratio se u ka- punu nezavistnost od Porte, “Vaš savjet je dobronamjeran. rantin. poput Crne Gore. Kad sam se Hvala vam na vašem upozorenju, Novi Pazar, koji je deset kilo- vratio u karantin i sjahao, vlasnik, i trudiću se da vas poslušam.“ metara udaljen od teritorije Crne kome je vođa puta ispričao našu Da je bi bilo paše ili konzula u Gore, dok je Skadar tri puta dalje, avanturu, nam je prišao smijući tom mjestu, čovjeka bi sigurno i, politički gledano, bio je dio Bo- se i upitavši nas,“Šta mislite o kaznili zbog njegovog bezobra- sanskog pašaluka. Srpski ili bo- obredima Novopazarske gosto- zluka, ali znajući da je naša mala šnjački jezik tu prestaje da bude ljubivosti?“ grupa preslaba nasuprot naoruža- dominantan, u korist albanskog Autor: “Više u prolazu nego nim fanaticima, kao i da nije bilo koji je glavni jezik sve do Epira. po propisu, kao što bi rekao naš ničeg više za vidjeti na ovom mje- Ipak, u Skadarskom pašaluku i sr- narodni pjesnik.” stu, izbjegli smo odlazak na pijacu pski je znatno korišćen jezik. Vlasnik: “Dovoljno dobro i zaobilaznim ulicama otišlu u Pukovnik Hodžis (Hodges), znam na šta mislite”. han, platili račun, osedlali konje i generalni konzul britanske kra- Promatrač: “Razlog mržnje tih uzjahali prema izlasku grada, a ljice u Srbiji, gospodin velikog in- ljudi prema vama je njihov strah bojeći se unakrsne paljbe nismo ni teresovanja i uma, iz hvale da će jednoga dana potpasti pod usporili predgrađem već smo još vrijedne želje za uspostavljanjem hrišćansku vlast. Mi u ovim kraje- više pojačali galop. unutrašnje mreže za britanske vima volimo takve kao vi. Naša “Stoj” - uzviknuo sam - “sada proizvođače, naznačio je šefa braća s druge strane dobiju nadu smo dovoljno udaljeni od grada i klana Vasojevića za britanskog da će se izbaviti iz tih okolnosti.” onih bitangi”. U blizini mjesta vice-konzula u Novom Pazaru. Autor: “Moja vlada je trentuno poznatog po imenu Đurđevi Stu- Nema sumnje da je utjecaj ovog u najboljim odnosima sa Portom: povi, na kom je bila crkva, navo- čovjeka povoljno djelovao na tr- te misli koje rađaju nadu u gla- dno izgrađena od strane Stevana govinu; ali napuhan taštinom, vama tih ljudi su moj motiv za iz- Dušana Silnog, riješili smo da kre- izazvao je fanatizam Bošnjaka po- bjegavanje političkog razgovora nemo uzbrdo zajedno sa vođom stavivši sebe za malog hrišćan- na te opasne teme sa rajom.“ Januar - Jun 2010. 47 TURKOLOGIJA

Fuad Baćićanin TURSKA KNJIŽEVNOST ISLAMSKOG PERIODA

azvoj islamske književnosti kod Osmansku imepriju, Turci su osnovali Turaka počinje prihvatanjem još neke države: Karahansku državu, islama od strane ovog velikog zatim zemlje koje su osnivali Džengiz, Rnaroda, koji je groz historiju, prije prih- Timur Lenk i njegovi sinovi kao i Ana- vatanja islama, pripadao različitim reli- dolski bejluci, bejluci Osmanovih si- gijama, šamanizmu, budizmu, nebeskoj nova, države i hakanluci koji su religiji, manihizmu i sl. osnivani u Indiji, Iranu, Iraku, Azerbej- Period turske književnosti u okviru džanu, Siriji... islamske civilizacije počeo je u 11. sto- Početak ove književnosti najprije vi- Osnovno ljeću, kada su turski narodi prihvatili dimo kod istočnih Turaka, odakle se kao islam i trajao je do 19. stoljeća, kada se talas širila zemljama u dolini Dunava, obilježje ove turska književnost počela razvijati po prema Balkanu, Egiptu i Alžiru. Među- književnosti je uzoru na zapadnu književnost. tim najkvalitetnija je ona književnost islam i njegova Ovaj period turske književnosti, ta- koja se razvijala u Horosanu, Azerbej- filozofija. kozvani srednji džanu i Anadoliji. period, je veoma Osnovno obi- Pod jakim dug i zauzima lježje ove knjiže- uticajem islama najznačajnije mje- vnosti je islam i nalazile su se i sto i najplodniji je njegova filozofija. period turske Pod jakim utica- ostale grane književnosti. jem islama nala- umjetnosti U prvim sto- zile su se i ostale i kulture. ljećima nakon grane umjetnosti prihvatanja i kulture. islama, Turci su Književnost nastavili sa daljim ovog perioda se kretanjem ka za- jako razlikovala padu. Stigavši u od književnosti Anadoliju do- predislamskog brim dijelom su perioda. Islam je se tu i nastanili, obilježio sveu- odatle kretali u kupnu kulturu osvajanje susjed- Turaka, ali se iz- nih zemalja i razito jak uticaj osnovali veliku islama ispoljio imperiju. Značajno je spomenuti da su u baš u razvoju književnosti. ovom periodu osnovane dvije imperije: Svi turski narodi nisu istovremeno Seldžučka i Osmanska, čime je ovaj pe- prihvatili islam. Taj je proces trajao od riod bio svejedok razvoja i pada ove početka širenja islama u 7. stoljeću do dvije imperije. Osim što su se zadržali u 11. stoljeća, kada možemo reći da je isla- Anadoliji i osnovali prvo Seldžučku, pa mizacija Turaka definitivno završena.

48 Januar - Jun 2010. Kada je muslimanska vojska, preko Irana krenula da prihvate islam kao svoju religiju, a širenje islama je ka sjeveru, došla je u kontakt sa Turcima. Turci su od- za njih predstavljao borbu za dobro, napredno. govorili oštro jer je tamošnje gradsko stanovništvo bilo Satug Bugra han, tadašnji vladar Karahanske dr- pod jakim uticajem budizma i manihizma i nisu htjeli žave je među prvima prihvatio islam, a za njim su kre- da prihvate nešto novo. Međutim, kada su došli u di- nuli svi Turkmeni koji su živjeli kao nomadi pod rektan kontakt sa islamom, naglo i velikom brzinom šatorima. Prema pisanju Ibn Ešira, preko 400 šatora su prihvatali za njih, novu vjeru. Osim malog dijela ari- (kuća) je istovremeno prihvatilo islam. S obzirom da je sokratije, veliki dio turskog naroda je pripadao jedno- dio turskog naroda i dalje pripadao manihizmu i bud- božačkoj religiji, pa je zbog toga njima bilo veoma lako izmu, javljale su se borbe među njima. Karahan turci, koji su već prihvatili islam, bili su ogorčeni na njih. Jezik je ukras pameti, riječ je ukras jezika. Turci su, prihvatajući islam, ovu vjeru usvojili kao Lice je ukras čovjeka, oko je ukras lica. dio svog nacionalnog bića. Vrlo su vješto umjeli da po- mire svoje nacionalno biće koje su donijeli iz srednje Čovjek svoju riječ izgovara jezikom, Azije sa islamom, što je za islam bilo jako dobro, jer su ako mu je riječ dobra, lice mu svijetli. glavnu ulogu daljeg širenja islama preuzeli Turci. Književnost srednjeg perioda obuhvata veliki teri- Dobrobit je u razumijevanju i znanju: torijalni prostor, od Bajkalskog jezera do Dunava. I ako ih pronađeš iskoristi ih i vinućeš se do neba. ova književnost ima svoju podjelu i dijeli se na istočno tursku književnost i književnost Anadolije. Pamet ti je dobar i zaklet prijatelj. Znanje ti je milosrdni brat. Istočno turska književnost se razvijala na predje- lima izvan Anadolije na istočno turskom dijalektu. Pribjegni Allahu, nemoj Mu biti nepokoran! Ovaj se dijalekat razvijao u periodu prije turskog prih- Šta god da dođe od Allaha, budi zadovoljan! vatanja islama i u osnovi su mu gokturski i ujgurski dijalekat. Čak i da rukom dohvatiš zvijezde i da ti glava dotakne nebesa, Poznata djela iz ovog perida su djela koja pripa- naposljetku, ti si opet na tlu. daju Karahanlijama: Kutadgu bilig, Divani Lugati Turk, Kur'an tercumesi. Neka od ovih djela napisana Čak i da čovjek ovlada cijelim dunjalukom, na kraju će dunjaluk ostati; su ujgurskim dijalektom. njemu su suđena samo dva zavežljaja tkanine.

Ovaj svijet je poput raznobojne sjenke: ako kreneš za njom, ona pobjegne; ako ti pobjegneš, ona za tobom pojuri.

Ovaj dunjaluk ima hiljadu nedostataka, a samo jednu vrlinu. On protiče onako kako ga čovjek proživi.

Prema cijelom narodu ophodi se s’ iskrenim milosrđem.

Ohol i gord čovjek koji gaji nadmenost omražen je i nevoljen. Vrijednost oholog čovjeka umanjuje se iz dana u dan.

Uvijek čini dobro i sam ćeš pronaći dobro.

Ko god se rodi - umire, od njega ostaje samo riječ. Neka je tvoj govor dobar, bit ćeš besmrtan.

Ukoliko želiš da dobiješ i dunjaluk i ahiret, ne ostavljaj ovo malo hairli poslova; ukoliko možeš, uradi ih po svaku cijenu!

Nikada ne čini zulum; robuj Allahu i svoje lice nasloni na Njegovu kapiju.

Mnogo slušaj, a malo govori. Govori pametno i svoj govor ukrasi znanjem.

Budi od koristi čovječanstvu i nikome ne nanosi štetu. Iz Kutadgu biliga

Januar - Jun 2010. 49 Od 10. do 15. stoljeća razvija se tursku književnost i van Anadolije. Pisana je na dijalektu koji pripada Kutadgu Bilig – Jusuf Has Hadžib istočno turskom jeziku i koji za osnovu ima ujgursko turski jezik. Djelo Kutadgu bilig napisao je Anadolska književnost koja se Jusuf Has Hadžib rođen početkom počela razvijati u 13. stoljeću, gajila 11. stoljeća u Balasagunu. Jusuf Has se na geografskim prostorima Hadžib je ovo djelo pisao 18 mjeseci. Počeo ga je pisati u Balasagunu, a Osmanskog carstva, Anadolske vi- završio ga je u 1069. godine u Kaš- soravni i zemalja u susjedstvu. U garu. Djelo je posvećeno Ebi Ali periodu između 13. i 15. stoljeća na Hasan ibn Sulejman Arslanu, jed- tlu Anadolije nastaje veoma bogata nom od vladara iz dinastije Kara- književnost na ovom dijalektu kao hana. Značenje naslova ovog djela je što je Divan Junusa Emrea i Ep „Znanje sreće“, ili „Znanje koje do- nosi sreću“. Ovo djelo je napisano s Dede Korkuta. cijlem da bude putokaz za postizanje Nakon pada Istanbula ouzski sreće na oba svijeta. jezik kojim se govorilo, razvio se Po Jusufu Has Hadžibu, da bi smo u jezik jedne velike kulture i postigli dobro na budućem svijetu, zofiju iznosio vrlo oprezno u krugu prema njoj se formirao. Vreme- nije dovoljno vrijeme provoditi u iba- svojih učenika. Takvu opreznost pri- nom se ovaj jezik obogaćivao per- detu, jer od takvog čovjeka zajednica, mjećujemo i u Kutadgu biligu, što je a ni on sam, nema nikakve koristi. svakako otežalo razumjevanje djela. zijskim i arapskim riječima, tako Čovjek od koga drugi ljudi ili zajed- U tretiranju moralnih kategorija da je nastao novi državni jezik nica nema koristi sličan je mrtvom osnovni stav djela je da dobro ide Osmanske imperije. čovjeku. A onaj ko čini dobro drugim uporedo sa moralnim zadovoljstvom, Prva država koju su Turci osno- ljudima postiže sreću i na ovom i na i srećan život jedinke i društvene za- vali nakon prihvatanja islama bila budućem svijetu. jednice se zasniva na tim principima. je Karahanska država. Njihovi gla- Kutadgu bilig je prvo pisano djelo Zlo je prepreka u ostvarivanju kod Turaka nakon prihvatanja islama. dobra. Zlo se najčešće radi iz nezna- vni kulturni centri bili su Samar- Ovo djelo je sačuvano u tri pri- nja. Na putu ka dobru neznalica uči i kand i Buhara, koji se danas nalaze mjerka. Neki dijelovi ovog djela sa postaje znalac, bolest se liječi i postaje u granicama Uzbekistana. Kara- prevodom su obijavljeni 1823. go- se zdrav. Zlo se odgojem i vaspita- hanlije su govorili da su potomci dine, a kompletno djelo je prevedeno njem liječi i nastaje dobro. Alp Er Tunge. 1823. godine. U političkom smislu po Kutadgu Nakon osnivanja države, turski Djelo Kutadgu bilig je napisano biligu društvo se dijeli na tri klasse: u stihovima i sadrži 73 poglavlja i - zapovjednike – emire, jezik su uzeli kao zvanični, a primili više od 6500 stihova. Na početku - privređivače, su arapsko pismo. U ovom periodu djela je predgovor u prozi i jedna - vojnike. se preplitala stara tradicija i novi uti- mesnevija. Smatra se da su ovaj Identičnu podjelu nalazimo i kod caj. Ovo je period prelaska u novu predgovor i mesnevija dodati kriti- Ibn Sine. civilizaciju, pa je u kulturi, knjiže- čkom analizom djela. U Kutadgu biligu su predstva- vnosti, umjetnosti, običajima i u sva- U ovom djelu se posebno osjeća uti- ljene četiri ljudske osobine otelotvo- kodnevnome životu prisutna caj arapskog filozofa i naučnika Ibn rene u četiri glavne ličnost djela. Sine, a preko njega i Aristotela i Djelo je pisano turskim jezikom sa dvojnost. U tom prelaznom periodu ostalhi grčkih mislilaca, pa se smatra relativno malim broj stranih riječi, bila je prisutna i važna stalna misija: da je Jusuf Has Hadžib direktni sljed- arapskih ili perzijskih. zadržati svoje i polako prihvatati benik filozofa Ibn Sine. I pored velike diskrecije i skrivanja, tuđe, sa tendencijom oplemenjiva- Kutadgu bilig je napisan nešto ovo djelo je bilo jako rasprostranjeno. nja turske kulture i života uopšte. preko tri decenije nakon Ibn Sinaove O tome govori činjenica da se spomi- Raslojavaju se kulturni krugovi smrti, koji je iza sebe ostavio mnoge nje u arapskim izvorima pod imenom učenike, pa se smatra da je i Jusuf Zinet-ul umere, u kineskim pod na- i pojavljuju se prvi primjeri divan- Has Hadžib jedan od njih. slovom Eddebul-mulk i u Iranu pod ske književnosti. Na jednoj strani U Kutadgu biligu uočava se slič- nazivom Šahnama. nastaju djela namijenjena pismenoj nost između osnovnih principa Ibn Iz Kutadgu biliga se vidi da je autor eliti društva, a na drugoj djela na- Sinine društvene filozofije i ideologije ovog djela pored filozofije poznavao ma- pisana prostim jezikom namije- samoga djela. I u Kutadgu biligu, kao tematiku i priordne nauke. U djelu se njena narodu. To je razlog da se u djelima Ibn Sine, pokazuje se jedna pored islamskih može naći mnoštvo sta- uzdržanost u iznošenju svoga učenja. rih izvornih turskih motiva. književnost ovog perioda podijeli Ibn Sina je, s obzirom da je od jednog Djelo Kutadgu bilig prevedeno je u dvije grupe: dijela uleme bio proganjan, svoju filo- 1947. godine na savremeni turski jezik. - Književnost za odabrane i - narodna književnost. 50 Januar - Jun 2010. BOŠNJAČKI PRAZNICI 11. MAJ DAN BOŠNJAČKE NACIONALNE ZASTAVE

acionalni blagdan svih Bošnjaka u Srbiji, 11. maj - Dan zastave, i ove, 2010. god., obilježen je nizom manifestacija - prijemom u Glavnom uredu BNV-a i dizanjem zastave na jarbol, svečanim defileom kulturno-umjetničkih društava ulicama NNovog Pazara, Smotrom bošnjačkih narodnih igara u Delimeđu, dodjelom nagrade Rifat Burdžović Tršo i koncertom Ansambla Ašik Junus.

Na ovaj dan, u Novom Pazaru, u pros- torijama lokalnih organa, uz državne sim- bole istaknuti su i simboli bošnjačke nacionalne zajednice. Ovaj blagdan je ustanovljen na osnovu Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina. Nacionalna zastava i nacionalni grb Bošnjaka u Srbiji utvrđeni su rješenjima koja su usvojena još 1991. godine i koja su prihvaćena u bošn- jačkom narodu, a to su bijela zastava sa grbom sa tri ljiljana i tri polumjeseca na plavoj odnosno zelenoj podlozi. Bijela boja, kao podloga grbu, simbol je bijelog, čistog obraza, a ljiljan i polumjesec su simboli porijekla i vjere Bošnjaka.

Januar - Jun 2010. 51 Svečanom podizanju bošnjačke nacionalne zastave na jarbol ispred Glavnog ureda BNV- a prisustvovalo je nekoliko hiljada građana. Zastavu je podigao Sulejman Ugljanin, pred- sjednik BNV-a. Ugljanin je čestitao na- cionalni blagdan Bošnjacima, kazavši i ovo: “Devetnaest je godina kako obilježavamo ovaj praznik, koristeći ovaj momenat za oku- pljanje i međusobno druženje Bošnjaka sa či- tavog Balkana, a sve u cilju njegovanja kulturnih vrijednosti i očuvanja nacionalnog identiteta, što nam je, uostalom, i Ustavom zagarantovano pravo u ovoj državi. Punih de- vetnaest godina Bošnjačko nacionalno vijeće radi na očuvanju bošnjačkog nacionalnog identiteta i unaprjeđenju i afirmaciji kul- turnih vrijednosti Bošnjaka. Za to vrijeme omogućeno je Bošnjacima u ovoj državi, u skladu sa zakonima ove zemlje, da se po prvi put Bošnjačko nacionalno vijeće bira na slo- bodnim i neposrednim izborima.“ Ugljanin se na čelu Bošnjačkog nacionalnog vijeća nalazi od samog njegovog osnivanja, 1991. god. Ovom prilikom je izrazio zado- voljstvo zbog stvaranja uslova za sprovođenje Podizanje zastave na jarbol neposrednih izbora za Bošnjačko nacionalno vijeće na slobodnim izborima, jer se time stvaraju izvanredni uslovi za postizanje bošnjačkog jedinstva. „Osim toga“ - istakao je on – „svi oni koji imaju želju da daju svoj doprinos na polju očuvanja i unaprjeđenja bošnjačkog nacionalnog identiteta mogu tu želju i ostvariti. Također, Bošnjačko na- cionalno vijeće je institucija kroz koju Bošn- jaci mogu ostvariti svoja prava u ovoj zemlji, i to pod našom zastavom.“ Ugljanin je ovom prilikom kazao prisutnima da se neće kandi- dovati za predsjednika na predstojećim iz- borima za Bošnjačko nacionalo vijeće, jer, kako je rekao, vrijeme je za mlađe – „našu bošn- jačku intelektualnu elitu koja se kroz sve ovo vrijeme izdvajala njegujući bošnjački kulturni identitet, jezik i pismo, obrazujući se i upijati infmormacije koje su od značaja za Bošnjake“. Oni sada čine jednu izbornu listu, gdje se nazire kvalitet. Bošnjačko nacionalno vijeće će na ovaj način doživjeti punu afirmaciju ne samo u ovoj zemlji nego kao most saradnje sa svim Bošnjacima iz svih dijelova svijeta gdje žive Bošnjaci - i onima na Balkanu i našoj na- jbrojnijoj dijaspori Turskoj i našoj dijaspori širom svijeta od Australije do Amerike. Defile KUD-ova ulicama Novog Pazara

52 Januar - Jun 2010. BOŠNJAČKA TRADICIJA

motra bošnjačkih narodnih igara je tradicio- nalna manifestacija koja ima za cilj očuvanje i popularizaciju folklorne tradicije Bošnjaka, Skao i zbližavanje mladih ljudi bošnjačke naciona- lnosti sa svih prostora bivše Jugoslavije i iz dija- spore. Ove godine, smotra je održana na tradicionalnom pešterskom teferiču u Delimeđu, 2. maja 2010. god., a nastupila su folklorna društva iz: Goražda, Sarajeva, Ljubljane, Tutina, Rožaja, Prizrena i Novog Pazara kao grada domaćina. Smotru bošnjačkih narodnih igara, manifesta- ciju koju BNV organizuje u okviru proslave Dana bošnjačke nacionalne zastave, otvorio je Esad Džudžević, predsjednik Izvršnog odbora BNV-a. Osvrnuvši se na historiju ovoga kraja, Džudžević je kazao da Bošnjaci nikada nisu u prošlosti činili zlo drugima, ali da ni danas nisu ispunjeni mrž- njom i osjećanjem osvete, te poručio Bošnjacima da to nikada i ne smiju biti. “Iako smo žrtve, mi smo i danas protiv sukoba, podjela i svake vrste konflikata sa bilo kim. Protiv smo asimilacije i pro- tiv getoizacije, ali smo za integracije” – kazao je Džudžević i naglasio da će se Bošnjaci zalagati za poštovanje i afirmaciju svog punog nacionalnog identiteta. Želja sandžačkih Bošnjaka u ovoj zemlji, kako je rekao, jeste ravnopravnost s drugima, ekonom- ski razvoj i da se u Sandžaku osjećaju kao svoji na svome. “U ime toga, u ime života, u ime mladosti i budućnosti, otvaram petu Smotru bošnjačkih narodnih igara i želim vam sretan predstojeći i najveći bošnjački blagdan u ovoj zemlji 11. maj - “Nosite ovu zastavu ponosno, ona je Dan bošnjačke nacionalne zastave. Nosite ovu za- naša. Mi Bošnjaci pod našom zastavom stavu ponosno, ona je naša. Mi Bošnjaci pod možemo biti samo pobjednici. Naše vrijeme našom zastavom možemo biti samo pobjednici. tek dolazi. Budite spremni za to vrijeme. I Naše vrijeme tek dolazi. Budite spremni za to vri- radite, ma gdje bili i ma šta radili, za bo šnja - jeme. I radite, ma gdje bili i ma šta radili, za bo- čko jedinstvo, za jedinstvo svih Bošnjaka” šnjačko jedinstvo, za jedinstvo svih Bošnjaka” – kazao je Džudžević prilikom otvaranja Smotre bošnjačkih narodnih igara.

Januar - Jun 2010. 53 Kulturno umjetnička društva na petoj Smotri bošnjačkih narodnih igara na teferiču u Delimeđu

54 Januar - Jun 2010. Na tradicionalnom pešterskom teferiču u Delimeđu predstavila su se kulturno-umjetnička društva iz Goražda, Sarajeva, Ljubljane, Tutina, Rožaja, Prizrena i Novog Pazara.

Kulturno umjetnička društva na petoj Smotri bošnjačkih narodnih igara na teferiču u Delimeđu

Januar - Jun 2010. 55 Kulturno umjetnička društva na petoj Smotri bošnjačkih narodnih igara na teferiču u Delimeđu

56 Januar - Jun 2010. NACIONALNE NAGRADE Bošnjačko nacionalno vijeće DODIJELILO TRI MEDALJE Rifat Burdžović-Tršo

a prijedlog komisije Vijeća o dobitnicima nagrade „Medalja Rifat Burdžović–Tršo“, Izvršni odbor Bošnjačkog nacionalnog vijeća, na sjednici održanoj 4. maja 2010. god. u Novom Pazaru, donio je odlukuN da dobitnici ove prestižne nagrade za 2010. godinu budu: Udruženje Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka u FBIH iz Sarajeva, Državni univerzitet u Novom Pazaru i Goran Bašić, zamjenik Zaštitnika građana Republike Srbije.

Nagrada Medalja Rifat Burdžović Tršo dedjeljuje se pojedincima ili nacionalnim institucijama za doprinos u oblastima javne djelatnosti, politike, ljudskih prava i za do- prinos ideji multietničkog i multikulturalnog društva. Sastoji se od diplome, medalje sa likom Rifata Bur- džovića–Trša, na čijem naličju se nalazi grb bošnjačke na- cionalne zajednice. Predsjednik BNV-a, Sulejman Ugljanin sa dobitnicima medalje dr. Goranom Bašićem i dr. Ćamilom Dolićaninom

Januar - Jun 2010. 57 druženje građana pori- jeklom iz Sandžaka sa sjedištem u Sarajevu je Usvojim radom na jačanju nacio- nalnih, kulturno-ekonomskih i svih drugih veza Bošnjaka porije- klom iz Sandžaka i njihovih suna- rodnika u Sandžaku dalo ključni doprinos izgradnji i učvršćenju sve- bošnjačkog jedinstva na balkan- skom prostoru. Njegov doprinos ogleda se i u rješavanju pitanja sta- tusa sandžačkih studenata na uni- verzitetima širom Bosne i Hercegovine, zalažući se za njihov ravnopravan tretman sa svim osta- lim studentima. Uspostavljajući najraznovrsnije oblike saradnje sandžačkih Bošnjaka, Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka bilo je i ostalo most saradnje, raz- voja i daljeg unaprjeđenja odnosa, kako Bošnjaka dvije zemlje, tako i Republike Srbije i Republike Bosne i Hercegovine kao dvije suverene prijateljske zemlje, utemeljujući na taj način princip međusobnog uva- žavanja i tolerancije kao osnovni orijentir na putu obje zemlje ka Ev- ropskoj Uniji. Svojom izdavačkom djelatnošću Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka u značajnoj mjeri oboga- tilo je bibliografsku građu o histo- riji, porijeklu, tradiciji, kulturi i umjetnosti sandžačkih Bošnjaka, dajući posebno veliki doprinos unaprjeđenju književnog stvarala- Poseban doprinos Udruženje građana pori- štva sandžačkih Bošnjaka i podsti- jeklom iz Sandžaka dalo je u organizaciji, cajno djelujući na mnoge mlade usposta vlja nju i izgradnji mnogih naučnih, kul- književnike i druge umjetnike sa turnih, zabavnih, sportskih i drugih mani- ovog područja, te mnogobrojne festacija koje su realizovane u proteklom naučne radnike i istraživače koji su periodu na području Sandžaka i Bosne i Herce- se bavili ovim i svim drugim pita- govine, među kojima se po svom karakteru, njima. Sve navedeno, Udruženje broju učesnika, tradiciji i ostvarenim rezultatima građana porijeklom iz Sandžaka, izdvajaju Sandžačke igre, kao najveća amaterska čini jednom od najznačajnijih insti- kulturno-sportska manifestacija u cijeloj Evropi, tucija i zato mu Medalja Rifat Bur- čijoj organizaciji i održavanju je ovo udruženje džović Tršo s pravom i pripada. davalo maksimalan doprinos.

58 Januar - Jun 2010. OBRAZLOŽENJE NAGRADE MEDALJA RIFAT BURDŽOVIĆ TRŠO DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU

obzirom na neophodnost Republike Srbije, od 26. oktobra obrazovni profil garantuju dosljed- posjedovanja znanja, da bi 2006. godine. Uvjerenjem od 12. nost i kontinuitet potvrđenih rele- Sse opstalo u stalno promjen- aprila 2008. godine, Komisija za vantnosti i tradicije visokog ljivom okruženju, današnje društvo akreditaciju zvanično je verifiko- školstva u Srbiji. nazivamo „društvom znanja“. U vala nivo kvaliteta sprovođenja na- Danas, Državni univerzitet u njemu je obrazovan čovjek u sre- stavnog programa Univerziteta, a Novom Pazaru spada u red naj- dištu pažnje. U vremenu istaknutijih državnih koje je pred nama učenje univerziteta u Srbiji i postaje lična obaveza, konstantno teži da ali i kolektivna odgovor- održi i unaprijedi kva- nost. Ta odgovornost po- litet nastave i istraživa- najprije se ogleda u nja. Permanentnim prepoznavanju značaja usvajanjem i primje- obrazovanja, odnosno nom novih principa, di- njegovanja intelektual- daktičkih metoda i nog kapitala jedne za- drugih postulata sa- jednice, ali i kroz nivo vremene obrazovne njene spremnosti da pre- prakse, Univerzitet pozna i prihvati institu- uspostavlja i imple- cionalne resurse koji će mentira mehanizme za osigurati adekvatan osiguranje standarda obrazovni sistem i pro- kvaliteta nastave, ali i ces, u kojem kvalitet do- definisanje etičkog ko- minira nad kvantitetom. deksa, neophodnog za U savremenom svi- formiranje intelek- jetu znanje je najznačaj- tualne formacijske niji resurs, a njegovanje strukture mladih ljudi. intelektualnog kapitala Svojim djelovanjem nacije je garancija pro- u obezbjeđivanju viso- gresa u njoj. kokvalitetnog nivoa Postoje datumi i do- obrazovanja, kao i us- gađaji koji se, po svom pješne primjene steče- značaju, urezuju u histo- nih znanja u praksi, riju jednog naroda. Državni univerzitet u Osnivanje Državnog univerzi- poptisivanjem Povelje “MAGNA Novom Pazaru daje poseban dopri- teta u Novom Pazaru doista je hi- CHARTA UNIVERZITATUM” 2008. nos privrednom i ekonomskom raz- storijski događaj za sve građane godine u Bolonji, Državni univerzi- voju Sandžaka i Srbije. Srbije, a naročito za Bošnjake, koji tet u Novom Pazaru se i zvanično Pod njegovim krovom u ovom vijekovima, zajedno sa svima osta- pridružio velikoj porodici univerzi- trenutku, na šest departmana, na- lima, žive na ovim prostorima. teta Evrope. rasta intelektualna snaga od 3000 Odlukom Vlade Srbije o njego- Sa epitetom prvog integrisanog studenata. vom osnivanju, svi građani San- univerziteta u Srbiji, Državni uni- Svojim sveukupnim radom Dr- džaka ali i drugih prostora našeg verzitet u Novom Pazaru uspješno žavni univerzitet u Novom Pazaru okruženja, dobiše mogućnost da, demonstrira jedinstveni model viso- dao je veliki doprinos razvoju de- napajajući se sa izvora znanja, sti- kog obrazovanja, integrišući sve vi- mokratije i ljudskih prava, te pro- gnu daleko, i brže i bolje, i lakše i sokoobrazovne ustanove - mociji ideje multietničkog i više, i k tome još da, ubuduće, zna- departmane, u univerzitet sa proši- multikulturalnog društva na ovim nje dolazi do njih. renim nadležnostima. prostorima. Državni univerzitet u Novom Usaglašavanje studijskih pro- Pazaru je osnovan Odlukom Vlade grama i nastavnih sadržaja u jedan Izvršni odbor BNV

Januar - Jun 2010. 59 ržavnom univerzitetu u Novom Pa- hologije, biologije, građevinarstva, arhitekture, zaru dodijeljeno je priznanje Medalja bez ijednog doktora nauka na širem području. “Rifat Burdžović-Tršo” za doprinos u Taj problem je uspješno riješen uz pomoć osta- Doblastima javnih djelatnosti, ljudskih prava i lih državnih univerziteta, koji su osnivanje za doprinos ideji multietničkog i multikultu- ovog univerziteta shvatili kao zajednički drža- ralnog društva, na svečanoj akademiji uprili- vni projekat sa ciljem da pomogne bržem i ra- čenoj tim povodom, 11. maja 2010. god., u Sali vnomjernom razvoju nerazvijenih područja i Kulturnog centra u Novom Pazaru. Nagradu Republike Srbije u cjelini. je uručio g-din Sulejman Ugljanin, predsjednik Danas, nakon nepunih 4 godine od osniva- BNV-a, predstavniku ove visokoškolske usta- nja, kada izlazi četvrta generacija studenata, nove rektoru prof. dr. Ćemalu Dolićaninu. prema rektorovim riječima, ova akademska „Ova značajna nagrada u imenu Rifata ustanova raspolaže sa prostorom od 11.000 Burdžovića – Trša, našeg proslavljenog revo- m2 sopstvenog i 1.000 m2 iznajmljenog pro- lucionara, studenta Beogradskog univerziteta stora, opremom vrhunskog kvaliteta: labora- i lidera studentskog pokreta, simbolizuje mla- torije za fiziku, hemiju i biologiju, kabineti za dost, napredak i obrazova- informatiku, strane jezike nje. Ona obavezuje ovu i studiranje na daljinu, na- visokoškolsku ustanovu da stavnim kadrom: 200 dok- nastavi putem progresa“- tora nauka kao sigurnom rekao je rektor Dolićanin, garancijom za visoki ste- dodajući da je u toku svog pen obrazovanja, ali i ne- rada primio puno nagrada i ophodnim uslovom za priznanja, ali da mu je ova stvaranje sopstvenog najdraža. kadra u dogledno vri- “Od osnivanja Državnog jeme. Na Univerzitetu stu- univerziteta imali smo jednu dira oko 3.000 studenata, ideju vodilju, koja je pred- na kojima leži budućnost stavljala ujedno i težak i od- ovog kraja, a i drugih kra- govoran zadatak: kako jeva Republike Srbije. izgraditi jedan savremen Njima ovaj univerzitet univerzitet, koji bi ujedno pored visokog obrazova- bio i evropski i univerzitet nja pruža i značajne po- Srbije, zajedno sa svim osta- godnosti: studiranje u lim državnim univerzite- svom gradu, besplatno tima, ali istovremeno i regionalni, kao studiranje za 60 % studenata, a za ostale koji motorna snaga privrednog razvoja ovog kraja, se samofinansiraju najniže školarine u Srbiji, sa posebnim zadatkom da doprinosi ostvari- za narednu generaciju prvi put se uvodi stu- vanju manjinskih prava, unapređenju obrazo- dentski restoran za ishranu studenata. „Akre- vanja i očuvanju kulture i tradicije Bošnjaka, ditovali smo 24 studijska programa osnovnih, kao i ostalih naroda koji žive na ovim prosto- 12 programa diplomskih i 6 programa doktor- rima“, kazao je Dolićanin. Kao prvi rektor skih studija, što našim studentima omogućava ovog univerziteta, priznao je da ovo nije bio visok nivo znanja i dobijanje diploma prizna- nimalo lak zadatak, jer je, kako je objasnio, tre- tih u 65 zemalja. Zbog toga slobodno mogu balo početi ispočetka: obezbijediti prostor i reći da je Državni univerzitet u Novom Pazaru opremu, a najteže je bilo obezbijediti vrhunski najatraktivnija obrazovna ustanova u Srbiji, visokoobrazovani kadar za sadašnjih 20 stu- čime se mi s pravom ponosimo, jer to je rezul- dijskih programa, ustvari 20 fakulteta. „Na po- tat našeg sveukupnog rada u proteklom pe- četku je to izgledalo kao nerješiv problem, jer riodu.“, odajući još jednom zahvale za kako osnivati fakultete matematike, fizike, psi- nagradu zaključio je rektor Dolićanin.

60 Januar - Jun 2010. Dr. Goran Bašić, profesor na Fakultetu za evrop- Srbije, dr. Goran Bašić dao je nemjerljiv doprinos raz- ske pravne i političke nauke, osnivač Centra za istra- voju demokratije i ljudskih prava, kao i ideje multiet- živanje etniciteta, član i saradnik mnogih naučnih i ničkog i multikulturalnog društva u našoj zemlji i šire. drugih ustanova i udruženja u zemlji i inostranstvu, Poseban doprinos u svom radu dao je afirmaciji i nje- objavio je preko 60 naučnih radova iz oblasti političke govanju senzibiliteta šire zajednice, nadležnih državnih teorije i multikultural- organa i stručne javno- izma. Najznačajnije ob- sti prema problemima javljene knjige su mu i potrebama manjin- monografije: Iskušenja skih naroda u Repu- demokratije u multietni- blici Srbiji, kao i u čkom društvu, Umjet- konkretnoj pomoći u nost preživljavanja – prevazilaženju tih pro- gdje i kako Romi žive u blema“ – stoji u obra- Srbiji, Kulturna autono- zloženju Izvršnog mija i politička partici- odbora Bošnjačkog na- pacija nacionalnih cionalnog vijeća za na- manjina u Srbiji, te: Po- gradu Medalja Rifat ložaj Bošnjaka u San- Burdžović-Tršo, kao i to džaku. „Cjelokupnim da dr. Bašić s punim svojim radom na planu pravom zaslužuje ovu promocije, zaštite i una- nagradu, te da mu je prjeđenja prava pripad- Bošnjačko nacionalno nika manjinskih naroda vijeće s ponosom do- na području Republike djeljuje.

Dr. Goran Bašić se založio za ost- zaslužan je za afir- varenje prava Bošn- maciju i upoznavanje jaka u Republici šire javnosti o prob- Srbiji na izdavanje lemima u implementaciji i korišćenju nacionalnih ličnih dokumenata na maternjem bosanskom jeziku; prava sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbiji: - organizator je više domaćih i međunarodnih - objavljivanjem monografije „Položaj Bošn- naučnih simpozijuma, okruglih stolova i drugih jaka u Sandžaku“ otvorio je široka vrata u skupova posvećenih ostvarenju manjinskih prava stručnoj i široj javnosti o problemima i načinu pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica u rješavanja položaja sandžačkih Bošnjaka u našoj Republici Srbiji; zemlji; -svojim naučnim i sveukupnim javnim angaž- - njegov je poseban doprinos i zasluga u im- manom učinio je da sandžački Bošnjaci dostignu plementaciji prava na zvanično korišćenje i viši stepen ostvarenja svojih nacionalnih prava u službenu upotrebu bosanskog jezika u sandžačkim skladu sa zakonom i međunarodnim standardima opštinama Prijepolje i Priboj; i ovu zemlju počnu osjećati svojom u stvarnom - podigao je na najviši nivo i u najvišem stepenu smislu riječi.

Sa akademije upriličene povodom dodjele nagrada

Januar - Jun 2010. 61 Na kraju akademije nastupio je Ansambl sufijske muzike “Ašik Junus” iz Novog Pazara

62 Januar - Jun 2010. ZLATNA PLAKETA BNV-A TIHIĆU, TADIĆU I UGLJANINU

ošnjačko nacionalno vijeće BNV-a Sulejman Ugljanin, 4. juna renja između država i naroda na dodijelilo je Zlatnu plaketu 2010. god., u Beogradu. Balkanu, saradnji Bosne i Herce- predsjedniku Republike Također, Bošnjačko naciona- govine i Srbije i podršci ostvariva- BSrbije Borisu Tadiću, za izuzetan lno vijeće je dodijelilo Zlatnu pla- nju nacionalnih prava sandžačkih doprinos u ostvarivanju, zaštiti i ketu i Sulejmanu Tihiću, Bošnjaka u Republici Srbiji. G- unaprjeđenju individualnih i ko- predsjedniku Stranke demokrat- dinu Tihiću je plaketa uručena 16. lektivnih prava sandžačkih Bo- ske akcije Bosne i Hercegovine, juna 2010. god., kada je, boraveći šnjaka u Republici Srbiji i ujedno predsjedniku Doma na- u Novom Pazaru, u okviru po- doprinos ideji multietničkog i roda Parlamentarne Skupštine sjete Republici Srbiji, zajedno sa multikulturalnog društva. Tadiću Bosne i Hercegovine, za izuzetan svojim saradnicima posjetio i Bo- je plaketu uručio predsjednik doprinos procesu vraćanja povje- šnjačko nacionalno vijeće.

Čvrsto opredijeljen za mirno i demokratsko rješenje svih problema na prostoru Balkana, u duhu međusobnog uvažavanja i poštovanja suvereniteta svih država i naroda nastalih na području bivše Jugoslavije i njihov zajednički put ka Evropi, svojom afirmativnom miroljubivom politi- kom Sulejman Tihić značajno je doprinio uspostavljanju dijaloga, prevazilaženju nesporazuma i uspostavljanju do- brosusjedskih odnosa na području Balkana. Zahvaljujući njegovom proevropskom kursu došlo je do suštinskog pomaka u saradnji Bosne i Hercegovine i Sr- bije, razvoja modernog multietničkog društva i uspostav- ljanja duha tolerancije i suživota među pripadnicima različitih naroda na ovim prostorima. Podrškom uspostavljanju institucionalne saradnje iz- među Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u San- džaku, Sulejman Tihić je dao značajan doprinos ostvarivanju nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka u Re- Sulejman Tihić, Esad Džudžević i Sulejman Ugljanin publici Srbiji.

Svojim sveukupnim angažmanom Predsjednik Repu- blike Srbije Boris Tadić značajno je doprinio implemen- taciji domaćih i međunarodnih mehanizama zaštite ljudskih i manjinskih prava u našoj zemlji, primjeni ev- ropskih standarda u ovoj oblasti i sveobuhvatnijem ostva- renju prava pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji. Svojom politikom mira Boris Tadić odigrao je veoma značajnu ulogu u stvaranju demokratskog ambijenta u našoj zemlji i unaprjeđenju saradnje između Republike Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Turske i sveukup- nim evropskim integrativnim procesima, kojim su u punoj Uručivanje Zlatne plakete predsjedniku Tadiću mjeri privrženi sandžački Bošnjaci.

Januar - Jun 2010. 63 UGLJANINU ZLATNA PLAKETA za izuzetan doprinos u osnivanju i rukovođenju Bošnjačkim nacionalnim vijećem u periodu od 1991. do 2010. godine

zvršni odbor Bošnjačkog nacionalnog vi- 2003. do 2010. god., na svečanom prijemu jeća uručio je članovima BNV-a iz pret- organizovanog tim povodom, 20. juna 2010. hodnog mandata Zahvalnice za rad u god., dok je predsjedniku Bošnjačkog nacio- IBošnjačkom nacionalnom vijeću u periodu od nalnog vijeća Sulejmanu Ugljaninu uručena Zlatna plaketa Bošnjačkog nacionalnog vi- jeća za izuzetan doprinos u osnivanju i ru- kovođenju Bošnjačkim nacionalnim vijećem u periodu od 1991. do 2010. godine, kao i za doprinos u obnovi dostojanstva i nacionalnog identiteta sandžačkih Bošnjaka. Svojom miroljubivom politikom, pred- sjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sulej- man Ugljanin tokom ratnih zbivanja na prostoru bivše Jugoslavije, 90-tih godina 20. stoljeća, očuvao je mir na prostoru Sandžaka i time spriječio širenje ratnih sukoba i na ovo područje, postajući na taj način ključni faktor mira i stabilnosti na ovim prostorima. Razvijenim diplomatskim aktivnostima tokom 90-tih godina internacionalizovao je pitanje položaja bošnjačkog naroda u Repu- blici Srbiji na najvećem nivou, a svojim radom u institucijama sistema suštinski je doprinio primjeni međunarodnih standarda u oblasti manjinskih prava za sandžačke Bo- šnjake u Republici Srbiji i njihovoj zakonskoj regulativi. Zahvaljujući njegovom angažmanu, san- džački Bošnjaci u Republici Srbiji afirmisali su u punoj mjeri svoj nacionalni identitet i samobitnost i postali jedan od stubova demo- kratije na širim balkanskim prostorima. Sveukupnim svojim radom na planu po- litičkog i nacionalnog organizovanja sandža- čkih Bošnjaka, Sulejman Ugljanin je obnovio nacionalni identitet i dostojanstvo sandža- čkih Bošnjaka i time uspostavio temeljne principe demokratskog razvoja sandžačkog društva u skladu sa principima savremene evropske demokratije.

64 Januar - Jun 2010. Vijećnici, članovi BNV-a 10. dr. Sevda Habibović 23. mr. Esad Salihović iz prethodnog saziva: 11. dr Sulejman Ugljanin 24. Muharem Kolašinac 12. Džemail Halilagić 25. Nafija Tarić 13. Esad Džudžević 26. Omer Hajradinovića 1. Alija Matović (rahmetli) 14. Hadija Jakupović 27. prof. dr. Šefket Krcić 2. Avdo Gorčević 15. Harun Hadžić 28. prof. Mevluda Melajac 3. Aziz Hadžifejzović 16. Hasim Škrijelj 29. Rafet Husović 4. Bajram Omeragić 17. Hazbija Kalač 30. Redžep Kurbardović 5. doc. Izet Fetahović 18. Ismet Mahmutović 31. Skender Redžepagić 6. doc. Džengis Redžepagić 19.. Kadrija Beganović 32. Vasvija Gusinac 7. dr. Amer Halilović 20. Kurtan Kurtanović 33. Zakira Smailović 8. dr. Dževa Memić 21. Mirsad Džudžević 34. Zekirija Dugopoljac 9. dr. Izudin Hadžagić 22. Mirsad Hodžić 35. Šemsudin Kučević

Ugljaninu za doprinos u obnovi dostojanstva i nacionalnog identiteta sandžačkih Bošnjaka

Predsjednik Ugljanin sa vijećnicima iz prethodnog saziva BNV-a

Januar - Jun 2010. 65 DOGAĐAJI - PROMOCIJE PROMOCIJA VJEČNIKA

“Nisam bio napunio ni 18 godina kada Upravo ove riječi autora ukratko pri- se javila prva iskra Vječnika... U prvi mah kazuju u najkraćem ideju i radnju ro- ta iskra je je značila otprilike to kako bi mana Vječnik. Ovaj roman, remek-djelo Ono što svakom mrtav čovjek, da opet oživi, gledao žive, šta jednog od najvažnijih savremenih bo- od poglavlja bi zapažao i kako bi osjećao. Neferti, odno- sanskohercegovačkih pisaca Nedžada “Vječnika” zase- sno Abdullah Misri el-Bosnevi, glavna lič- Ibrišimovića, promovisan je 16.04.2010. nost Vječnika, umire u knjizi-kerametu god. u Bošnjačkom nacionalnom vijeću bno daje izvanre- kazreti Hidra unutar Vječnika (deveto za- u Novom Pazaru u organizaciji MDD dnu literarnu vršno poglavlje), a tokom do sada proživ- “Merhamet” Sandžaka. Na promociji su upečatljivost jeste ljenih pet milenija, samo zamire deset puta, govorili Asmir Kujević, književnik, i brižljiva i sabrana stareći onoliko dana, koliko je svakih 500 sam autor, dok je moderator bila g-đica godina grijeha počinio” - autor. Hasna Ziljkić, diplomirani žurnalista. vjerodostojnost u iznošenju istorij- skih, kulturnih i

civilizacijskih či- Nedžad Ibrišimović, bosanskohercegovački njenica vezanih za književnik, rođen je 20. oktobra 1940. godine u Sarajevu. U trećoj godini je ostao bez oca i s ma- različita podneblja jkom odlazi u Žepče gdje završava osnovnu školu. i epohe, zadivlju- Nakon jednogodišnjeg pohađanja tehničke škole u Zenici, 1957. godine prelazi u Sarajevo i pohađa juće prodorna srednju školu za primjenjene umjetnosti, odsjek va- jarstvo i završava je 1961. godine. Nakon godinu uvjerljivost i stil- dana nastavničkog rada u Žepču, upisuje studij ski rafinman u pri- filozofije u Sarajevu i diplomira 1977. godine. Bio je urednik u listovima "Naši dani" i kazivanju i "Oslobođenje", jedno vrijeme bio je nastavnik u opisima vremenski Goraždu, ali je uglavnom bio profesionalni književnik. Član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od nik časopisa za književnost "Život". Prevođen je na i prostorno udalje- 1982. godine. Od 1982. do 2000. imao deset češki, turski, albanski, engleski, francuski, španski, nih kultura... samostalnih izložbi. Bio je predsjednik Društva njemački i italijanski. pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001. go- Nakon izlaska iz štampe remek djela "Vječnik" dine, a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni ured- (2005), Društvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu. Roman "Vječnik" je oborio sve rekorde u izdavačkoj kući Svjetlost iz Sarajeva, uključujući i Selimovićev "Derviš i smrt". U januaru 2009. godine u izdanju IKD "Šahinpašić" obja- vjeno je osmo izdanje "Vječnika", a ukupan tiraž svih izdanja je 12.000 primjeraka. Dobio je sljedeće nagrade: - za roman Ugursuz dobio je Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 1969. godine; - za televizijsku adaptaciju Ugursuza prvu nagradu za dramski tekst na Bledskom festi- valu 1970. godine; - za roman Karabeg godišnju na- gradu Izdavačkog preduzeća "Svjetlost" 1971. godine; - za roman Braća i veziri godišnju nagradu Izdavačkog preduzeća "Veselin Masleša" 1989; za knjigu Knjiga Adema Kahrimana, dodijeljena mu je nagrada Društva pisaca BiH 1992; - za Izabrana djela I - X, dobio je nagradu Skender Kulenović, 2004; za roman Vječnik dobio je nagradu Bošnjačke zajednice "Preporod", 2005; - za roman Vječnik Udruženje izdavača i knjižara BiH dodijelilo mu je Sa promocije u BNV-u: Hasna Ziljkić, Nedžad Ibrišimović i Asmir Kujović godišnju nagradu 2005; za roman Vječnik dodije- ljena mu je nagrada Hasan Kaimija, 2006.

66 Januar - Jun 2010. ROMAN “VJEČNIK” NEDŽADA IBRIŠIMOVIĆA

Asmir Kujović

oman “Vječnik” Nedžada Ibriši- nje za besmrtnošću u romanima movića jedinstven je poduhvat u “Besmrtnost” Milana Kundere i “Istorija novijoj bosanskohercegovačkoj i svijeta u deset i po poglavlja” Džulijana Revropskoj književnosti u kojem je mae- Barnsa. Uvodeći likove Lutajućeg Jevre- stralno ostvaren izraz one divovske jina i Ukletog Holanđanina u svijet svog borhesovske težnje da se cjelokupna romana, Ibrišimović samo dodatno na- kulturna baština svjetske istorije sveo- glašava, produbljuje, ogoljava i drama- buhvatno sažme i objedini u jednoj tizuje crte koje je književna tradicija knjizi.Još od klasičnog epa o Gilgamešu, ovim likovima već dala, a u njihovom preko starogrčkog mita o Argonau- mučeničkom prokletstvu ima mitskog tima, pa sve do srednjovjekovne heroizma i tragičkog patosa u kojem oni gnostičke, ezoterijske i mističke li- poprimaju svetačke crte arhetipskih terature, tema suočavanja sa mitskih junaka koji svojom sudbinom smrću i potrage za besmrtnošću utjelovljuju “prokletstvo Adamovog jedna je od ključnih literarnih tema. roda”. Grijeh koji ne vodi ka “poznanju U cjelokupnoj zapadnoj dobra i zla”, grijeh kojeg ne prati poka- književnosti (ukoliko iz nje janje i grijeh koji se ne priznaje – jeste izuzmemo tradiciju “po- život u smrti, i on je samo življenje smrti. dzemne” ezoterijske i okul- Neferti će za Aideneja reći da je “samog tističke literature, sebe živog sahranio” da bi postigao uključujući i srednjovje- besmrtnost, a za Ahasvera, lutajućeg Je- kovno pjesništvo na- vrejina, da je, ne znajući to, stoljećima dahnuto živio vlastitu smrt. legendama o Ako je Nefertijeva ispovijest san koji Gralu i krugom je odsanjan u pećini Kehf, ili san koji je arturijanskih sanjan za vrijeme boravka duše u ka- legendi) likovi buru, onda time obuhvaćeno i poetsko ovozemnih be- opravdanje za oniričku fantazmagorič- smrtnika jav- nost pripovijesti o plovidbi na brodu ljaju se gotovo Ukletog Holanđanina, putovanju sa Hi- redovno kao drom do ostrva na kojem boravi Imam prokletnici: od sta- Mehdi, susretu sa arhatom Pindolom, te rogrčkog mita o Ai- svadbi Ukletog Holanđanina. Stoga su deneju, “Vječnog Hidrove riječi koje obavijaju Nefertijevu Žida” Ežena Sua, glavu kao plamen (što je aluzija na uo- “Letećeg Holanđa- bičajeno predstavljanje likova poslanika nina” Riharda Va- i svetaca u tradiciji islamskog slikarstva, gnera, pa sve do kojom je ovdje sugerisano značenje da Borhesove pripovijesti Hidrove riječi Nefertijev duh na trenu- “Besmrtnik”; a pečatom prokletstva obi- tak učine svetim, prosvijetljenim), poput lježeno je i razmišljanje o fenomenu čež- onih “bitnih riječi” koje čujemo u snu pa

Januar - Jun 2010. 67 ih se kasnije ne sjećamo, jer registar moći da olovo svoga srca preo- maturški obrazac oponaša i preda- u kojem su one izgovorene pripada braze u zlato i time postignu nje o Miradžu, čudesnom noćnom drugom registru zbilje. Ovdje se besmrtnost), Neferti svoju dugo- putovanju Muhammeda a.s. iz radi i o nesaopštivosti mističkih vjekost uživa kao zadovoljni obični Meke u Kuds, Jerusalem (koje je spoznaja: riječi koje Neferti jasno smrtnik koji ni sam nije pouzdano poslužilo kao nadahnuće i za Dan- shvata onda kada su izgovorene, siguran čime ju je zaslužio. Hazreti teovu “Božanstvenu komediju”), ne shvata poslije, jer njegova duša Hidr će u svom obrednom odgone- kao i kur’ansku pripovijest o Hi- za vrijeme razgovora “otvara školjke tanju Nefertijevu dugovjekost pri- drovom putovanju sa Musaom a.s. s biserima koji tamne u ovostranosti”, pisati “drevnoj staroegipatskoj iz mjesta “na kojem se sastaju dva a ono što je u tim trenucima saznao bludnji”, odnosno tradiciji alhemij- mora”. Opis ovog putovanja sadrži pa kasnije zaboravio, kako kaže, skih učenja, s obzirom da sama iznimno brojne kulturološke alu- dragocjenije je od onog što nedvo- riječ alhemija u svom arapskom zije i asocijacije koje prizivaju poz- smisleno zna. Tako i u prvom po- korijenu označava ono što pripada nata mjesta iz svjetske književnosti glavlju Neferti roba Hedit-Kuša zamlji Kema, Egiptu, iz čije tradi- i mitologije različitih kultura, a pre- natjera da sav svoj život sažme u cije mnogostruko ispreplitanih, poznatljivo je i preoblikovanje i jednu jedinu riječ – riječ koju neće raznovrsnih, izmiješanih i razgra- smještanje u novi kontekst pojedi- moći da izusti i koje se kasnije neće natih učenja vodi porijeklo najveći nih alegorijskih motiva iz Rumi- sjećati. broj poznatih mitova i drevnih le- jeve “Mesnevije”, te iz sufijske Za razliku od Jasona iz starogr- gendi o besmrtnicima i potrazi za poezije Feridudina Atara. Pred Mi- čkog mita koji je na putu za Kol- besmrtnošću, koji su služili kao srija se iznose “škrinje dobrota” hidu na svoju lađu morao povesti i građa i nadahnuće u oblikovanju koje njemu samom ostaju nevi- Herkula i Orfeja da bi služeći se lu- “Vječnika”. dljive, jer je stupanj njegovog zna- kavstvom, obmanom i prijevarom U mitotvarački razigranoj ma- nja i upućenosti još uvijek ukrao znamenje besmrtnosti, ili za štovnosti Ibrišimović prikazuje neznatan, a dobro ne može ni pred razliku od Parsifala i drugih sla- plovidbu Misrija i El Hidra ka kim stajati, dobro valja raznositi, vnih srednjovjekovnih vitezova ostrvu na kom boravi Skriveni kako kaže Hidr. Između dva otku- koji su na putu punom odricanja i Imam, kroz kapije od raznobojnih caja srca Skrivenog Imama izbija samoprijegora morali da se po- ogledala, čiji slijed boja evocira jedno posebno vrijeme, i to je vri- tvrde junačkim djelima kako bi simboliku svjetlosti i boja u Suhra- jeme koje je darovano Abdulahu dospjeli do Grala (koji će im po- vardijevoj išraqi filozofiji, a čiji dra- Misriju.

Sa promocije u BNV-u

68 Januar - Jun 2010. Zanimljivo je da Misri, i prije obala, pučina i obzorja. Monolog u pina možda bi me moja mlada žena i nego bude sreo budističkog sveca- kojem Holanđanin opisuje kako ostavila!”, reći će Holanđanin u prokletnika arhata Pindolu, kao da njegov brod plovi kroz “nebrojene pismu Misriju. intuitivno poznaje mističke prakse ljudske duše”, kroz oblake i sazvi- Ono što svakom od poglavlja iz drugih kulturnih tradicija, pa ježđa, kroz dim i vatru lomača, te “Vječnika” zasebno daje izvanrednu tako u prethodećem zikru sa Hi- kako se na njegovom brodu čuje literarnu upečatljivost jeste brižljiva drom opisuje silazak u ponor ništa- “istovremeni uzdah mnoštva i sabrana vjerodostojnost u iznoše- vila vlastitog bića, koji je sličan dama, princeza i kontesa”, doziva nju istorijskih, kulturnih i civilizacij- sugestivnoj sabranosti u po- skih činjenica vezanih za stupcima transcendentalne me- različita podneblja i epohe, za- ditacije: “Odricao sam se svojih divljujuće prodorna uvjerljivost usta: to nisu moja usta, svoga ti- i stilski rafinman u prikazivanju jela: to nije moje tijelo, pa čak i i opisima vremenski i prostorno svoje duše: to nije moja duša, na- udaljenih kultura, zrelost duha i stojao sam viknuti: ja sam prah i istančana preciznost u izražava- pepeo…”. I premda “Vječnik” nju najfinijih tonova misli i osje- po mnogim svojim odlikama ćanja, koja u skladnom jedinstvu sadrži elemente popularnog sa poetski razigranom mašto- žanra epske fantastike, to naro- vnošću palimpsestnog ispisiva- čito dolazi do izražaja u sce- nja i dekonstruisanja drevnog nama koje opisuju susret sa mita posjeduje duh one sveo- Imamom Mehdijem i arhatom buhvatnosti i univerzalnosti Pindolom, čija onirička fanta- kakvu poznajemo iz nekih kla- zmagoričnost slijedi začudne sičnih spjevova, kakvi su - Dan- dramaturške obrasce i logiku teova “Božanstvena komedija”, razvijanja priče u snu. Nadme- Vergilijeva “Enejida” i Home- tanje u kerametima između El rova “Odiseja”. Hidra i arhata Pindole po ne- Posebno pitanje koje se očekivanoj maštovitosti zorno ovdje nameće ticalo bi se prei- prikazanih slika umnogome spitivanja diskursa domaće kri- podsjeća na nadmetanje između u pamćenje “Pijani brod” Artura tike kada je riječ o djelima iz dobrih i zlih čarobnjaka (odnosno Remboa, kao simbol čežnje za pri- savremene književnosti. Zašto ro- čudotvoraca) u poznatim filmo- stizanjem u nepoznate luke, za mane nobelovaca Fransoe Mori- vima naučne i epske fantastike, kao osvajanjem nepoznatih djevičan- jaka i Žorža Bernanosa istoričari što su “Ratovi zvijezda”, “Gospo- skih svjetova, čežnje da se iskusi i francuske književnosti nazivaju dar prstenova” i “Matriks”. doživi ono još neiskušano i nedo- “katoličkim romanima”, dok kada Legendarni lik Letećeg Holan- življeno. Svjestan da ga je njegova je riječ o jednom djelu koje bi se đanina, kojeg je Rihard Vagner prokletnička sudbina učinila čudo- (uslovno) moglo nazvati “musli- proslavio u svojoj operi, svojom vištem, on tu svoju čudovišnost manskim romanom”, domaća kri- kainovskom uspravnošću i pono- brižljivo njeguje, hraneći dušu svo- tika upotrebljava isključivo som sa kojim nosi dosuđeno pro- jim sopstvenim otrovima. Utnapi- sintagmu “ideološki roman”? kletstvo posjeduje auru tragičkog štim dolazi na svadbu Ukletog Zašto se romani Andre Malroa, ili romantičarskog heroja, i poglavlje Holanđanina “isisan iz dubina vre- recimo Tvrtka Kulenovića, ne bi ta- o Misrijevoj plovidbi na njegovom mena snagom iskrenosti djevoja- kođer mogli čitati kao “ideološki brodu svakako spada u estetske vr- čkog srca” – i tek u zagrljaju romani”, ako znamo da su marksi- hunce ovog romana. Kapetan Jan Anđule Džamanjić, on od nakaze zam, odnosno humanistički racio- van der Eken je istodobno i tragički postaje dostojanstven čovjek, a nalizam također – ideologije? Ako “čovjek fatuma”, nepokolebljiv u njena ljubav poprima ono značenje jedan književni kritičar svijet Ibri- svojoj ustrajnosti da i u palosti koje u kršćanskoj mistici ima “po- šimovićevog romana vidi kao “teo- svoga bića pokaže snagu i veličinu, ljubac gubavcu” Franje Asiškog. centričnu konstrukciju” i prigovara onaj koji spada u red buntovnih Anđula prepoznaje ono što čini mu na tome, zašto nekom drugom “izgubljenih žestokih duša”, koje “svjetovnu svetost” njegovog pro- ne bi bilo dopušteno da druge ro- se “ni samom đavolu ne ukla- kletstva, te je njena ljubav tolika da mane osuđuje zbog njihove neopa- njaju”, ali i arhetipski pustolov, “negladna njome ne bi nahranila i ganske, ateističke ili “antropo- probisvijet i mornar, gladan novih napojila”. “Da nisam bio takva olu- centrične konstrukcije”? Januar - Jun 2010. 69 POSTAVLJENI TEMELJI U PRIMJENI NORME BOSANSKOG JEZIKA

„Mogućnost primjene normi bosan- lingviste, najistaknutije književnike, Bosanski jezik skog jezika u Sandžaku“ – tema je tri- umjetnike, predstavnike različitih nauč- je jezik bine održane 13. marta 2010, u zgradi nih i umjetničkih disciplina, koji uvi- BNV-a, na kojoj su govorili: mr. Sead dom u sve dijalekatske rječnike – popise Bošnjaka i svih Šemsović, profesor bosanskog jezika i riječi – određuju šta bi mogla da bude onih koji ga književnosti, i Fuad Baćićanin, dokto- norma, odnosno pravilno, a šta nepra- rant na Filološkom fakultetu Univerzi- vilno u jednom jeziku. Pravopis je naj- pod tim ime- teta u Beogradu. Organizatori su: viši pravni normativni akt, iznad kojeg nom smatraju Asocijacija mladih i Departman za Bo- nema drugogo pravnog normativnog svojim. Ima 5 sanski jezik i književnost Univerziteta u akta u istoj oblasti, a svi niži pravni akti Novom Pazaru. iz iste oblasti moraju se potpuno slagati dijalekata: Bosanski jezik je jezik Bošnjaka i svih sa višim normativnim pravnim aktom. četiri pripadaju onih koji ga pod tim imenom smatraju Kako je kazao Šemsović, to ne znači da svojim. Ima 5 dijalekata: četiri pripadaju će neko ići od jednog do drugog i bosansko-he - bosansko-hercegovačkom prostoru, a ispravljati kako ko govori, niti da će rcegovačkom peti je na prostoru novopazarskog san- neko u svojoj kući ispravljati roditelje džaka. Norma jednog jezika jeste dogo- kako oni govore, već to je jezik kojim se prostoru, a peti vor unutar određene nacionalne treba govoriti na televiziji, pisati znan- je na prostoru zajednice, tj. između odabranih pojedi- stvena literatura, naučna i javna komu- novopazarskog naca u okviru jedne etničke zajednice, nikacija ovog tipa, sa izuzetkom u koju bira neko određeno nacionalno ti- književnoj literaturi, gdje se ne moraju sandžaka. jelo. Takvo tijelo određuje najistaknutije poštivati norme. Govoreći o primjeni bosanskog je- zika, Šemsović je kazao da primjena normativnih akata jednoga jezika obuh- vata sve razine obrazovanja – predškol- sko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko, visokoškolsko, akademsko, visokoaka- demsko, sve oblike medija – pisane/štampane, elektronske, sve oblike političkog i kulturnog djelovanja pojedinaca i grupa date nacionalne za- jednice – svaki kulturni doticaj obuhvata norma bosankog jezika, svaki segment javnog korištenja jezika. Dok privatno korištejne jezika ne potpada pod normu jezika – pod ovim se podrazumijeva govor kod kuće, s prijateljima... Kada je u pitanju primjena bosanskog jezika konkretno na sandžačkom području, Šemsović je kazao da danas imamo: sedam generacija osnovnoškolaca, dakle sedam udžbenika bosanskog je- zika za osnovnu školu, četiri generacije studenata na Departmanu za srpski/ bosanski jezik na Državnom univerzi- tetu u Novom Pazaru, različite periodi- mr. Sead Šemsović čne publikacije na bosanskom jeziku, prijevod i objavljivanje kapitalnog djela 70 Januar - Jun 2010. iz 1631. god. Zatim, bosanski jezik je osnova srpskog jezika kod Vuka Karadžića – u njegovim spisima spominju se riječi: i „bijelo“ i „li- jepo“ i „čovjek“... Vuk Karadžić je u centralnoj Bosni i na prostoru Sandžaka, ustvari, nakupio sav svoj lingvistički i lektički materijal. Bosanski jezik je naš maternji jezik, ali dugi niz godina je taj jezik ospo- ravan. Još početkom XX stoljeaća, kada je Austro-ugarska zabranila upotrebu termina bosanski jezik, od tada smo se nekako i mi polako navikavali, premda teško, da taj termin ne upotrebljavamo.“ Identitet jednog naroda se čuva preko jezika. Mada, kako je Baćića- Amina Topuzović, nin kazao, identitet Bošnjaka nije Fuad Baćićanin student Departmana za Bosanski mogao biti poništen time što „se jezik i književnost reklo“ da bosanski jezik više ne po- pojedine riječi iz bosanskoga jezika, Univerziteta u Novom Pazaru stoji. Naprotiv, bosanskom jeziku je pogotovo one riječi koje označavaju samo za jedno vrijeme oduzeto i definišu Bošnjake-muslimane. Ahmeda Valije u Novom Pazaru sa ime, ali je on postojao u dušama Bo- „Iako su to arabizmi ili turcizmi, te osmanskog jezika na bosanski, ka- šnjaka; sačuvan je u kućama Bo- riječi su odlika postojanja Bošnjaka. talogizacija tog Valijevog djela - sve šnjaka. Govoreći o autentičnosti Riječi: sedžda, sedžade, kibla ili mu- su to rezultati norme bosanskog je- bosanskog jezika, Baćićanin je nara, kaldrma ili minber, sofra, abdes- zika u primjeni na prostoru San- kazao da ne možemo ni na jedan hana, abdest, šadrvan, đulistan – a da džaka. Postoji mogućnost da se drugi jezik pre- ne goovrimo o riječima koje se ko- svaki od ovih rezultata vesti riste i u srpskom jeziku za koje ne sada umnoži – da postoje adekvatne riječi kojima udžbenici za osnovnu bi se one zamijenile, kao školu prerastu u što su: jastuk, harem, udžbenike za srednju bašča, česma, sahat, kapi- školu, za fakultet, da se džik. mediji na bosanskom je- „Zahvaljujući Bošnja- ziku prošire. „Dakle, čkom nacionalnom vi- mogućnosti primjene jeću, Odboru za norme su neograničene, obrazovanje BNV-a, a ovo su temelji koji su danas bosanski jezik mo- dosta dobro postavljeni u žemo slobodno upotreb- primjeni norme bosan- ljavati i izučavati u skog jezika na ovom pro- školama, a od skora i va- storu“ – rekao je diti dokumenta na Šemsović. maternjem jeziku. Govoreći o Do skora nam je različitim perio- osporavan identitet dima bosan- - mi nismo bili dr- skog žavljani Republike jezika i Srbije, mi smo imali njegovoj srpsko državljanstvo, upotrebi, a u periodu ne baš Fuad Baćića- tako davnom mogli nin je kazao: smo biti ili Srbi ili „Činjenica je da je ostalo, tj. ništa“ – još u osmanskom car- kazao je Baćićanin, do- stvu službeni jezik u davši i to da su Bo- ovom dijelu svijeta koji je šnjaci do sada ostvarili pripadao osmanskom carstvu mnoga prava u ovoj bio bosanski. Postoji tursko-bosan- državi. ski rječnik iz XVII stoljeća, tačnije Hasna Ziljkić Januar - Jun 2010. 71 Bosanski jezik na sandžačkom prostoru PRIMJENA BOSANSKOG JEZIKA U OPŠTINI PRIBOJ

sad Džudžević, predsjednik Izvr- pisma nacionalnih manjina koji su u “Jedinica lo- šnog odbora Bošnjačkog nacio- službenoj upotrebi na teritoriji opštine. kalne samou- nalnog vijeća, uputio je pismo S obzirom da su se stekli svi uslovi Epredsjedniku opštine Priboj Lazaru za primjenu odredaba oba zakona, prave će Rvoviću, u kojem zahtijeva da se u toj Džudžević je u pismu zatrazio od pred- obavezno uve- opštini u službenu upotrebu uvede sjednika Rvovića da učini sve što je u sti u ravnopra- upotreba bosanskog jezika. njegovim zakonskim ingerencijama vnu službenu Džudžević je skrenuo pažnja na za- kako bi bilo omogućeno Bošnjacima na konsku obavezu lokalne samouprave u teritoriji opštine Priboj da uživaju sva upotrebu jezik i vezi sa primjenom čana 11. Zakona o svoja Ustavom i zakonima garanto- pismo naciona- zaštiti prava i sloboda nacionalnih ma- vana prava, te da je to ostvarljivo ako lne manjine njina (“Sl. list SRJ”, br. 11/02) u kojem se u Statutu Opštine izvrše izmjene i se kaže: “Jedinica lokalne samouprave dopune na način da bosanski jezik i la- ukoliko proce- će obavezno uvesti u ravnopravnu tinično pismo budu uvedeni u ravno- nat pripadnika službenu upotrebu jezik i pismo nacio- pravnu službenu upotrebu i sljedeći te nacionalne nalne manjine ukoliko procenat pripad- tekst: “Na teritoriji opštine Priboj u manjine u nika te nacionalne manjine u ukupnom službenoj upotrebi su ravnopravno broju stanovnika na njenoj teritoriji do- srpski i bosanski jezik i ćirilično i la- ukupnom broju stiže 15% prema rezultatima posljed- tinično pismo”. stanovnika na nejg popisa stanovništva.” Također, u Džudžević se obratio pismom i om- njenoj teritoriji pismu ga je podsjetio na Zakon o lokal- budsmanu Saši Jankoviću, ministru za noj samoupravi (“Sl. glasnik RS”, br. ljudska i manjinska prava Svetozaru Či- dostiže 15% 9/02), gdje se u članu 18. kaže da je Op- pliću, Kancelariji Zaštitnika građana - prema rezulta- ština odgovorna da se, preko svojih or- Goranu Bašiću, u kojem je zatražio da, tima p oslje - gana, u skladu sa Ustavom i zakonom, shodno zakonskim nadležnostima, stara o zaštiti i ostvarivanju ličnih i ko- učine sve što je potrebno da se u opštini dnejg popisa lektivnih prava nacionalnih manjina i Priboj uvede bosanski jezik i latinično stanovništva.” etničkih grupa i da utvrđuje jezike i pismo u službenu upotrebu.

Priboj

72 Januar - Jun 2010. Sead ef. Nasufović HAFIZ ŠIRAZI DIVAN U Novom Pazaru promovisan bosanski prijevod Divana, glasovitog perzijskog pjesnika i sufije iz XIV stoljeća - Hafiza Širazija

dže Šemsuddin Muhammed rovima, te je, uspjevši sublimirati svoju Ibn Muhammed Hafiz Širazi naročitu produhovljenost i pjesničko jedan je od najvećih lirskih pje- majstorstvo, stvorio vrhunka i jedis- Asnika Irana. Rođen je početkom, a umro ntvena poetska ostvarenja u formi ga- krajem VIII vijeka po Hidžri. Njegova zela. Svoja gnostička iskustva Hafiz je poezija manifestacija je složene i ču- ispoljio u svojoj poeziji i upravo ta vrsta desne iranske kulture i odraz iskustva predstavlja unutarnji sloj nje- gnoze i vjerske gove poezije. mudrosti koja je Prevoditi Hafizovu poeziju s perzij- u perzijskoj skog na druge jezike težak je posao. poeziji izražena Ovaj prijevod rezultat je životnog isku- na krajnje dopa- stva i truda rahmetli prof.dr. Bećira dljiv način. Jezik Džake, dugogodišnjeg profesora perzij- njegove poezije skog jezika i književnosti na Univerzi- jeste jezik mu- tetu u Sarajevu. Odbacivši običaj da droslovlja i pri- “Hafiza ne treba pokušavati prevesti”, lagođen je on je prijevodom Divana otvorio vrata različitim razi- pred ovdašnjom iranistikom, dok se nama poimanja. kao izdavač ovog grandioznog djela Hafiz je bio pjes- javlja Naučnoistraživački institutut Ibn nik duboko upu- Sina u Sarajevu. ćen u teoriju Promocija književnog djela Divan, poezije, šerijatske glasovitog perzijskog pjesnika i sufije iz i irfanske znano- XIV stoljeća - Hafiza Širazija, sa persij- sti. Njegova uro- skog na bosanski jezik, promovisano je đena izvanredna 27. maja 2010. u Bošnjačkom naciona- darovitost, du- lnom vijeću u Novom Pazaru. Organi- boka promišljanja zatori ovog događaja, pored Bošnjačkog i bujna pjesnička nacionalnog vijeća, su: Naučnoistraživa- mašta omogućili su mu čki institut "Ibn Sina" u Sarajevu, Rijaset da se na najbolji način Islamske zajednice Srbije i Izdavačka uspije okoristiti ovim Božijim da- djelatnost "Ilm" Novi Pazar.

Januar - Jun 2010. 73 bno misli na riječi poput vina, opi- jenosti, krčmara, mejhane i sl.” Potpuno zgnjuren u duhovno iskustvo i opijen svjedočenjem u Ljepotu Božiju, neizbježno je morao govoriti jezikom vina i pijanstva. Uostalom, da je drukčije, zar bi onda Hafizov Divan imao, skupa s Kur’anom časnim i Rumijevom Me- snevijom, počasno mjesto u svakom iranskom domu; ljudi mu ne bi pri- lazili kao svojevrsnom svetom štivu, držeći čak da im, nasumičnim ostvarenjem stranice, Hafiz može ukazati na pravi put i rješenje njiho- vih problema i dilemma /prof.dr. Mohammadjavad Pirmoradi, u O ovom kapitalnom djelu na nebregnuti postojanje i onoga pro- Riječ izdavača/. promociji govorili su direktor fanog u njegovom izrazu, ipak je Naučnoistraživačkog instituta "Ibn bez dostatnog poznavanja tesavufa “O gazelo divlja, daleko si tamo; Sina" mr. Mohammad Bagher So- i irfana skoro pa nemoguće razu- Ti i ja se – barem neko vrijeme – znamo. leimaniamiri, Mr. Said Abedpour, mjeti njegovu poeziju” – riječi su g- Zalutalih dvoje, sami ispod neba, istraživač perzijskog jezika i knjiže- dina Mustića, dok je mr. Said A odasvud na nas neka zvijerka vreba. vnosti dr. Elvir Musić, Nermin Ho- Abedpour govorio o postojanju džić i direktor Izdavačke dje la- raznovrsnih semantičkih slojeva u Dođi, ja se želim s tobom upoznati; tnosti "Ilm" iz Novog Pazara Sead Hafizovoj poeziji: “On govori o čo- Jedno drugom pomoć mi možemo dati. Nasufović. vjeku i njegovom iskonskom, Gledam ovu stepu uzburkanu, plavu: Kako je kazao Mohammad Bag- preegzistentnom zavjetovanju Ne nudi nam ona ni vodu ni travu. her Soleimaniamiri, objavljivanje Bogu Jedinome, Onome Koji jeste bosanskog prijevoda Hafizovog naš istinski Voljeni. Hafizove ga- Kažite mi, prijatelji, da l’ na svijetu ima Divana predstavlja veliki korak u zele karakterišu različiti semantički Neko ko se brine o jadnim tuđincima? unapređenju kulturnih veza iz- slojevi, bez čijeg je razumijevanja Možda samo prečasni Hidr da se pojavi, među Irana i Bosne i Hercegovine teško ili, pak, nemoguće shvatiti I himmmetom njegovim da mi put se otvori? i Sandžaka. Ističući da se Hafizova njegovu poeziju. Riječi i izrazi koje poezija i irfani, tj. sufijski svjetona- Hafiz koristi ponekad imaju više- Čini mi se da je došlo vrijeme kad smo vjerni; Gatao sam, otvori se ajet la tezerni. zor, temelje na vjeri u Boga i pošto- struka značenja, otuda je poznava- vanju časti i dostojanstva čovjeka, nje i raspoznavanje tih značenja od Uspomena to je na mojega pira, te izbjegavanju površnosti i formal- presudnog značaja za razumijeva- Koja moje srce vječno će dirat’. izma, Soleimaniamiri je kazao da nje svakog gazela. Ovdje se pose- se u Divanu ogleda izvorni islam- sko-iranski, mistični, pogled na svi- jet i čovjeka u njemu. Govoreći o položaju Hafiza Ši- razija u plejadi iranskih pjesnika, Dr. Elvir Musić je kazao da njegova poezija predstavlja vrhunac literar- nog i mističnog bogatstva - da odiše poetskom ljepotom i stilom, da je prepuna stilskih figura, te da u njoj nalazimo i riječi koje u per- zijskom jeziku i književnom izrazu predstavljaju istinske inovacije. “Mada svi Hafizovi stihovi nisu Ansambl duhovne muzike “Ašik Junus” iz Novog Pazara, su svojim mistični, jer ne može se olahko pre- umjetničkim performansom uljepšali ovaj nesvakidašnji kulturni događaj

74 Januar - Jun 2010. NAŠA PRIČA Redžep Škrijelj DŽIDŽAR

a Gradačke džamije odlijegaše mula pripsala na prirodnu armaturu u kojoj je Nailov tendžik. Malo je onih što znaju leš savršeno okovan i ukroćen. Bio je to gla- da je namijenjen njegovom ahbabu. vom i bradom, i edželjom, ostarjeli pešter- SDuž sniježne ledine se kaljavom džadom, ski putnik, sitni trgovac i šićardžija, čak i pravo ka selu, probijaše službeno teretno maloj djeci dobro poznati i omiljeni Feša vozilo. Skromno opremljen s lopatama, džidžar. krampom i dvije poludotrjale čelične sajle, Njegovo pomalo rohavo lice pripsalo je žuti rudarski kamion mjesnih spasilačkih na stariju zemljopisnu mapu. Kao da je službi približavao se blatnjavom polju. Duž htjelo pokazati kuda je, i kamo prohodio mekog tla vozač se vješto varakao lijevo- ovaj neumorni i izdržljivi starac. Ovaj za- desno, da se ne zaglavi. Tek što se zausta- dnji pešterski Robinzon, duge sijede i više na čvrsto tle, kraj puta, iskočiše iz skromno uglađene brade, pohodio je seo- vozila radnici odjeveni u plava, ofucana ska domaćinstva, nudeći pune vreće raz- odijela. K’o na pustom ostrvu stariji vojni noraznih predmeta iz svog džidžarskog džip i dva milicajca u rezervi bijahu odavno carstva. Žilav i poguren, skromno odjeven tu, nadomak zaleđene močvarne ravnice. u nako olinjalo ruho, sa svojom poslušnim Ni jedni, ni drugi nemahu osjećaj poče- i neuhranjenim konjem jezdio je pro pe- tka, ni kraja, svojega zadatka. Ni kakav šterskih sela. teret imaju pred sobom? Niko ne zna da su Bio je miljenik pešterskih djevojaka i tu radi insanske nesreće. A šta li je od svega žena koje su nestrpljivo čekale da se pojavi istina? Ipak, sve je slutilo na jednu davnu na svojoj pretovarenoj ragi il‘ pješice, gotovo jesenju smrt, koju, s obzirom na jučerašnje sav prekriven bisagama i gomilom polu- otkriće i naložena upustva, treba objeloda- praznih vrećica punih Fešine bagatele. niti. Jer, iako se čovjek ne rađa s osjećanjem Volio je svoj posao koji mu je donosio dobar edželja, često, nije ni svjestan koliko ga, i na berićet. Na licu mu se poslije dobro obavlje- koji način, nečija smrt može zabrinuti! Čak nog posla moglo vidjeti zadovoljstvo. i ovaj pronalazak davno nestale osobe, in- Par neopranih, zakrpljenih i poderanih sanu nagoni slutnju i nedoumicu. vreća, i vunjene bisage, sličile su pravoj po- Zubato sunce tog martovskog proljet- kretnoj kozmetičarskoj radnji iz koje je sva- neg jutra, najavljivalo je, još jedan, naporan kodnevno i vrlo uvježbano, manirom dan, pun nekakve prikrivene neizvjesnosti. iskusnog sihirbaza, oduševljavao svoje ra- Uplašeno i bezvoljno, mršavi radnik, viso- doznale mušterije. Mahom su to bile nai- kog rasta, dograbi halat i poče čeprkati oko vne pešterske domaćice koje su rijetko, ili velike sante leda iz koje provirivaše zale- gotovo nikada, svraćale na okolne pijace. đena insanska đovda. Nekoliko sati su be- Fešine su zuspješno proturali konopac od čelične torbe i bi- žice, želeći da se ispod zamrzlog blata sage bile i gustog korijenja ševara domognu pravi stradalnika. Protnuta trska še- sajam vara je kroz ledenu santu razno-

Januar - Jun 2010. 75 raznih džidžurija: jeftinog nakita, četvrtak, a drugom u petak. Bljiža rano počeli da se spuštaju po češljeva, ogledala, pomada, sa- je smrt, no jaka za vrat! – uzvratio ovim dolinama, i nevidljive nebe- puna, igala za šiće i pletenje, uko- bi Feša bez dvoumljenja. ske sile sa šidetli vjetrovima, naj- snica, susta, puljki, žileta, U mnogim pešterskim doma- avljuju dugu i studenu zimu! – duhankutija, rumenila, bjelila, ćinstavima je kao vješt muha - pričao je svom domaćinu od koga džezvi, sahana, safa, vretena, ma- be‘džija i sjajan sagovornik se oprašt’o blagosiljajući ga. haljki, karaboje i boje za pređu, i dočekivan na muštuluk. Njima se Slutnja i strahovi njegovog do- još mnogo čega. predstavio kao solidan vjernik i maćina se obistiniše. Nesretno za- Maštajući o skromnom šićaru, vrlo dobar poznavalac Kur’ana i lutao i zagubljen tumarao je trampio je svoju za seosku robu. sunneta. Njegov bi muhabet bio nepregledim poljem, ali nije odo- Često bi na svom veoma hudom i sebet da ga domaćini i njegovi mu- leo studenim stahotama sandža- neuhranjenom konju zadrijemao. safiri slušaju do u sitne sahate. čkog Sibira. Snježna zemlja kojom U tako kratkom snu bi, okupljene Dužnosti “zvača” se rado prihva- se teško kretao, kao da je proždi- oko sebe, najčešće viđao mlađe tao. A ponekad, tokom ramazan- rala njegov krhki i povijeni stara- djevojke. Često bi pričao o usnuloj skih večeri, obnašao bi dužnost čki hudžut. Predan zaboravu nije mladoj ženi: mujezina, učača dova, jasina i ni trunke bio svjestan da se na tom - Idi u onu kuću i mojoj sestri mevluda. Nije mislio na arđave, no istom putu gasio njegov život. Bo- ovo ogledalo odnesi! – reče žena i je bir’o dobre ljude. Nije varao, al’ jažljiva i nježna Fešina duša bližila k’o peškeš dade mu punu torbu je često doživljavao da bude pre- se kraju. para. varen. Ojađen i potkradan bi samo S obzirom da je život provodio Vidno uznemiren i obradovan odmahnuvši rukom izgovorio: u ovim zabitima, koje su pripsale Feša dospe pomenutoj kući! Kad - Futo karabojno! na beskrajno more, bijela je smrt u tamo ista mu žena reče: Kud’ hoj veseo bio, po ovom njemu budila sjećanje na opustjela - O mahniti Feša iz Bukreša! kijametu? Ostani da noćimo. Noj polja prekrivena morem pešter- - Mamiparo jedna - vik’o bi je dušmanin. Od akšamskog posla skog ječma, nepokošene trave i mu Salko Najov, - sve ni pare po- nije fajde! – bejahu to više Rahma- cvijeća u čiju je vječnost sve više harči! Nemamo mi kad’ da se ba- nove riječi upozorenja svom česti- utanjao. A sve je bilo samo zaba- vimo dokolicom i da harčimo tom i bezazlenom musafiru. čena i nepregledna ledina… i šut- pare na tvoju bagatelu i džidže! – Jok, ne mogu, čekaju me! – nja!? U njoj je, pod zemljom, u - Nemo’ tako brate slatki! Pa i odmahnu rukom i krenu. svojim tamnim jazbinama tiho Feša treba od nečega da živi? Vrijeme se munjevito mije- pulsirao život nekih nevidljivih Im’o je običaj da usred sobe njalo. Još s večeri se u havi osećala bića? Naspram samo jednog, ovog svog pešterskog domaćina klanja. naka nevidljiva opasnost. Ka’ da iznad, koji se nepovratno tulio. Savladanog od umora, često bi ga, je s nebesa nakav tihi avaz najav- Nisu ta podzemna nevidljiva usred namaza, ugrabio drijem. ljivao beskrajno daleku noć. Hla- bića osjećala gašenje ritma samo Radi toga je dobijao česte prije- dne vje trove i ciču što šibaju i jedne vidljive duše koja se borila kore i pridike. ubijaju merak za životom! sa stvarnošću. Zamišljen i zahri- - Nemo’ mi tu ljipševat na pu- – Đe goj da se obrnem sve je nut u dubinu tmurnog akšam- stećiju! Haj’ tamo u ćošak pa bijelo od snijega. Mrko je i tmurno skog neba na Pešteri, nije ni slutio bazdi! – prekorav’o bi ga adžo jedino tamo ka Giljevskim br- da ga u svoje snjegom prekrivene Demir. – Naspava’ se pa se poslje dima. Mene, moj Rahmane, uvijek čeljusti guta tajanstvena daljina griješi! vabu daljine. Ako ne odem tamo Bisljimove kuće, šapučući mu o - Eeeeh, moj adžo Demire: đe sam nakastio, vazdi, slutim da džumbusu, svadbi i musafirima „dunjaluk je ahiretska bašća“! ću panut‘ dušeka. Odavno ti koje je valjalo zvati na svadbu slje- Insan ti je vazdi jednom nogom u velim da tmurni oblaci koji su deće hefte:

76 Januar - Jun 2010. NAŠA PRIČA - NOVE KNJIGE - “Žene u srijedu na k’nu, a ljudi uoči Mr Filduza Prušević Sadović petka”? K’o bukagijama okovan, sam, k’o vuk na ki- jametu, prkoseći vjetru i vijavici, jedva je kora- čao; bolno i tromo. Ritam povremene škripe gumenih Piroćanskih opanka, ispod stopala uvučenih u kvasne vunjene naglavke, sve je više usporavao. Nanosi snijega na povelikoj bradi, mustaćima i vjeđama, ledili su svaki damar ne- govog koščatog lica. Usporeni i otežali pokreti Fešinih staračkih ruku sve su teže odoljevali jakim naletima nesnosne puhnjave. Hladne za- noktice mu k’o igle parahu damare prstiju. Mrak gust k’o tijesto navuče se nad horizon- tom. Taman što pomisli da je nadomak sela, DIDAKTIKA osu mu se tle pod nogama, i do kolena utonu u polusleđenu utrobu omekšale zemlje prekri- vene bijelim filijama snijega. Svehlo koščato ti- Povodom knjige: jelo pade preko polunatopljenih vreća i punije DIDAKTIKA, strane bisaga od kojih se nikad’ nije razdvaj’o. autora, prof. dr U te kasne akšamske sahate bijela smrt oz- biljno cukaše pred dunjalučkim kapijom starog Sefedina Šehovića; i iznemoglog pešterskog putnika. Tiho i sigurno, izdavač utanjao je u san koji bijaše k’o najljepša igra: Učiteljski fakultet u Beogradu, Pred Fešinim očima svanu krasan, ljetni, Beograd 2009. godine. dan. Tamo iza cvijetnih Braćačkih livada, sa- bahsko sunce proturaše svoju sjajnu žraku po baščama, obasipajući široku avliju u koju pri- stizahu Bisljimovi svatovi, rodbina i musafiri. Fešu bijahu turili za bajraktara. Čekajući odla- jelo Didaktika, po svojim zak za nev’estu, na porošenoj travi, sam samcit, bitnim karakteristikama, ponosito vadaše svog dorata. Odjednom se autora svrstava u red naj- Distaknutijih didaktičara Srbije. Više obrete u svatovskoj sobi. Prelijepa nevjesta Aj- kuna mu sa ibrikom, leđenom, i presamićenim od šest stotina stranica teksta ra- peštemaljom u bijelim rukama, posipaše za spoređeno je u četrnaest poglavlja. svatovski ručak. Na povartku, učine mu se da Pored Predgovora i Sadržaja DI- nije svat, no ka’ da sa konjem plovi po nebe- DAKTIKE (kao pedagoške disci- sima. Baš tu poviše valovitog Trojana. Kak’a pline na učiteljskim i ostalim dunjalučka ljepota, pomisli, sve dok se leteći, fakultetima), djelo završava prilo- k’a melek, preko zadivljujuće visine bijelih pe- zima: Skraćenice, Indeks imena, In- šterskih oblaka, ne surva u beskrajnu provaliju. deks pojmova i Literatura K‘o u premrzle ‘tice, Fešin je život, nalik na (Bibliografija). Kako sadržajem, dotrajali fenjer, zgasao u mrazu i talogu Braća- tako i načinom obrade Didaktika čkih ševara. Nestao je na samom početku još profesora Šehovića korektno je jedne duge i studene zime. U rano proljeće, k’o usaglašena sa programom studija i sužnja okovanog u hladne falake bjeličastog čini obavezan, sastavni deo obra- mraza, snijegom prekrivenog, našli su ga pe- zovanja učitelja, odnosno profesora šterski čobani. Ispod debelog sloja snijega, k’o razredne nastave na učiteljskim fa- iz poderanog ćefina, virila je Fešina duga brada, kultetima Srbije. Tako zamišljena i koju su mrsili pomahnitali sjeverni vjetrovi. obrađena, pogotovu sa pomenu- Drob starog sandžačkog Prometeja, oštrim tim prilozima, ima oblik i prilago- kljunom i kandžama, kidao je krilati bijeli orao. đenost potrebama studija i Fešine modre oči, djetinjasto nevinog pogleda, studenata, što je čini prihvatljivim uperene u nevidljivog spasitelja, kljuvali su udžbenikom za pripremu ispita iz pregladnjeli gavranovi i pešterske vrane! pomenutog predmeta. Januar - Jun 2010. 77 U svojoj Didaktici autor se ana- Sama struktura knjige pokazuje glašenom pažnjom u poglavljima litički i kritički poziva i osvrće na da je njen autor, prof. dr Sefedin V, VII i XI. ravno 258 imena najpoznatijih di- Šehović, sa razlogom inovirao više Knjiga ima više tehničkih daktičara, metodičara, psihologa, pristupa, poznatih u radovima slič- prednosti, kada autor, prvi put u antropologa i ostalih znanstvenika, nog karaktera iz udžbenika klasi- didaktičkoj literaturi na srpskom odnosno, na djela onih autora, čija čne didaktike. jeziku, nastoji da izvjesne delika- su didaktička učenja i pogledi za U svom djelu je, u meri koja tne i bitne obrasce i formulacije iz autora bili relevantni i ulaze u može biti prihvaćena u uslovima stranih izvora, preuzima i daje či- znanstvenu baštinu i naslijeđe su- pedagoškog rada u Srbiji, odme- taocu na jeziku stranog autora vremene didaktike. reno i ubjedljivo insistirao na izvje- koji je takve formulacije i dao. Vrlo je impresivana i lista kori- snim novim pristupima koji su Takva orijentacija autora je evi- šćenih, citiranih, interpretiranih i naročito postali aktuelni krajem dentna i u predočavanju Herbar- razmatranih dela u Didaktici, i u dvadesetog vijeka u razvijenim si- tovih stupnjeva nastave na izvjesnoj je ravnoteži sa raspoloži- stemima obrazovanja u Evropi, od- nemačkom jeziku, uz prevod na vim pedagoškim stvaralaštvom či- nosno evropskoj didaktici. Jedan srpski, kako bi učenje na koje se tave plejade nacionalnih i poziva djelovalo što uvjerlji- svjetskih istraživača, znan- vije. Autor je svakako uzeo u stvenika i autoriteta koje su obzir, imao je u vidu i to da na određeni način korespon- njegov rad pripada XXI vi- dirale sa proučavanjem sadr- jeku, da će ga koristiti gene- žaja didaktike. Na racije studenata koje se bolje bibliografskoj listi se uz au- služe stranim jezicima i in- tore iz Srbije, bivše Jugoslavije ternetom, od njihovih pret- i djela stranih didaktičara, hodnika iz XX vijeka. profesor S. Šehović poziva i Didaktika je pripremljena na brojna djela iz oblasti di- i oblikovana kao dinamičan daktike objavljena na stranim tekst koji čitaoca, bez napora jezicima (26 na njemačkom i i teškoća vodi iz poglavlja u 11 na engleskom jeziku). Izu- poglavlje. Dinamičnost se zetna je prednost tog izbora ogleda u konsekventnom na- literature, njena inovativnost stojanju autora da didaktičke i aktuelnost, jer se radi o dje- fenomene razmatra i sa sta- lima objavljenim u najvećim novišta pedagoške prakse, izdavačkim centrima svijeta da sravnjuje kako veoma posljednje četvrti dvadesetog različita, tako i srodna stano- vijeka sa 21 djelom izdatim višta i shvatanja didaktičara od 2000. odnosno, sa 37 kori- i da se pridružuje prihvatlji- šćenih djela koja su izdata vim, naučno zasnovanim posle 1990. godine. od takvih pristupa dr Šehovića je gledištima, ali i da kritički procje- Neka od poglavlja: Cilj i zadaci smanjivanje granica između na- njuje, i odbija stanovišta koja nisu vaspitanja, obrazovanja i nastave; stave (kao klasičnog sistema postu- potvrđena u savremenoj teoriji i Proces nastave i proces obrazova- panja i organizacije poučavanja) i praksi nastave i učenja. nja, Pregled, aktuelnost i značaj sa- učenja (kao sve prisutnijeg u di- Ne samo po vremenu izlaska, držaja nastave, Zakonomernosti, daktičkim istraživanjima i u teoriji prva decenija XXI veka i trećeg pravilnost i fleksibilnost poučava- poučavanja) kao fenomena kojima milenijuma, već i po aktuelnosti, nja, učenja i nastave, Oblici nastav- se oblikuju proces obrazovanja i sadržaju, naučnosti i teorijskom nog rada u razrednoj nastavi, Izbor vaspitanja. Autor je didaktička saz- nivou, preglednosti tekstova, je- i korišćenje metoda u procesu pou- nanja pomerio prema specifično- ziku i stilu, Didaktika dr Sefediina čavanja, Objekti, sredstva i ambijent stima i osobenostima razredene Šehovića predstavlja dragocen poučavanja u razrednoj nastavi... nastave, mlađeg školskog uzrasta, prilog savremenom didaktičkom vrlo uvjerljivo svjedoče o nastojanju što u većoj mjeri opravdava nje- obrazovanju budućih učitelja, od- autora da ni u jednom segmentu govo gledište o poučavanju kao nosno studenata učiteljskih fakul- svog naučno-pedagoškog rada ne aktu učenja. To je autor provukao teta, ali i onih koji su već odavno zaostane za modernim tokovima tokom razmatranja i obrade sveko- na zadacima učenja i poučavanja suvremene pedagogije. likog gradiva u svojoj knjizi, sa na- u školama Srbije. 78 Januar - Jun 2010. ESEJ STRADALNIŠTVO KAO UMJETNIČKA VIZIJA U KNJIŽEVNOM DJELU ĆAMILA SIJARIĆA1

tradanje kao životni pratilac prisi- ljavalo je ljude u svim vremenima da se njime bave; ne samo pisci Apstrakt Snego i filozofi, teolozi, likovni umjet- nici… pokušavali su, pod utiskom njene Stradanje, kao životni pratilac, spopadajuće moći, da je odrede. Ne iz- prisiljavalo je ljude u svim vremenima da se njime bave, ne samo u književnosti nenađuje da je ono tokom vjekova raz- već i drugim disciplinama duhovnog ličito određivano i da izraz koji je Faruk Dizdarević stvaralaštva. U svom književnom djelu stradanju davan u jednoj epohi nije Ćamil Sijarić obrađuje teme stradanja i važio zauvijek. Skoro da može da se patnje u njihovoj punoj formi. Suština kaže da ophođenje s stradalništvom ima literature koju je ispisivao, rasvjetlja- sopstvenu istoriju. vanje je čovjeka. Junak Sijarićevih Patnja kao doživljaj je višedimenzio- pripovijesti je anonimni čovjek istorije. nalana; ona je, kako je ustanovio jedan Pisac govori o tragičnoj sudbini ljudi istraživač, ne samo problem, nego i posmatranoj u istorijskom i tajna. Bogatom spektru njenog dejstva antropološkom ključu. Fašizam, kao odgovara skala osjećaja koje patnja iza- jedna od najizrazitijih antidemokratskih ziva u nama. Bilo kako da nam patnja iz- istorijskih pojava modernog doba, donio gleda, da li je poimamo kao simptom ili je ljudskom rodu beskrajna stradanja i sindrom, da li je shvatamo kao opomi- patnje. Ćamil Sijarić govori o tome u njača ili nešto drugo, ona je prafenomen, svojim djelima „Oslobođeni Jasenovac“ vezana za čovjeka, jednostavno zato što i „Todora“. Mada se danas na sve nam je život povrediv. Ne možeš da pod- strane govori o ljudskim pravima, hu- neseš misao – kaže se kod Vilijama Fok- manosti, slobodi i emancipaciji, svjedoci nera – da te jednom neće više boljeti, a time smo trijumfa volje za moć. Upravo dok se apeluje na nenasilje, dijalog i toleran- nije rečeno ništa drugo nego da su stra- ciju – nasilja je sve više. danje, patnja i bol ono što nam omogu- ćava da proniknemo u život. Ključne riječi: stradanje, stradal- U svom književnom djelu Ćamil Si- ništvo, patnja, Ćamil Sijarić, fašizam, jarić umješno obrađuje veliku temu stra- rat, Jasenovac danja i patnji u njihovoj punoj formi. Suština literature koju je ispisivao, ra- 1. Literatura slobodarskih vizija – Povodom 65 godina pobjede nad fašizmom

Januar - Jun 2010. 79 svjetljavanje je čovjeka. To je pismo Sijarić je promijenio položaj lika u Roman Carska vojska bavi se koja neprekidno otvara prostore djelu. Ako centralno mjesto u nje- istorijom i ljudskim sudbinama čovjekovog unutrašnjeg svijeta. To govim istorijskim romanima pri- zahvaćenih njenom maticom. Tur- se vidi u nizu njegovih djela, a u ro- pada individualnoj figuri, ova ska carevina se raspada i nepovra- manu Zemlja Raška Rascia možda poslednja nije više neka slavna tno osipa. Sve je na klimavim ponajviše. Ova je knjiga starinska istorijska osoba, već običan ljudski nogama u njoj, pa i carska vojska. na biblijski način, veli R.Petrov lik, odnosno istorijski anonimus. Age i begovi šalju u carsku vojsku Nogo, sve je u njoj izvađeno iz du- Zahvaljujući tome pisac je mogao bedele umjesto svojih sinova, a be- boko zapretanog prasjećanja, teret da zaviri u intimu svojih romane- deli se regrutuju među seoskom i uzaludnosti i usamljenosti čovjeko- sknih likova, da govori o njihovom gradskom sirotinjom. Negdje na vog kratkog i neobjašnjivog bo- tegobnom životu, patnjama, stra- Dunavu, negdje u Podunavlju oko- ravka na zemlji, u vrtlogu istorije i danjima, bolu… Jer, kada su u pi- vanom jesenjim kišama i blati- božje, kosmičke nepravde, nosi se tanju velikani narodne ličnosti, štima, vodi se u XIX vijeku kao prokletstvo; sudbina svakog romansijeru se obično ne preporu- nejednaka bitka između carske njegovog lika kao da je sudbina čuje da kopka po njihovoj intimi, Rusije i Osmanske carevine. Ishod Jova: „Svi smo mi u Boga siro- te vojne je vidljiv, pa i besmi- masi. Svi smo došli goli na slen. Bedeli su neka vrsta otpi- ovaj svijet i goli odlazimo,… i sanih ljudi, osuđenih da za Turci goli odlaze“. Nekom dvadeset i kusur dukata gla- prepotopskom tugom nato- vom plate svoje vojevanje. pljena je Sijarićeva fol klorna Malo ko se od njih živ vratio fraza i od te tuge se zgusnula kućama. I ovaj Sijarićev u poslovičnu mudrost i zre- roman je vrlo inspirativan za lost. Dobar pisac romana ot- razgovor o umjetnosti riječi, kriva unutrašnjost čovjeka, a istoriji i ljudskoj sudbini. U priča je samo pomoćno sred- njemu se, naprimjer, na jed- stvo, koje, u suštini, nije naj- nom mjestu, vodi ovakav raz- važnije – govorio je govor: „Imaš li cara“? Šopenhauer. „Imam“. „Imaš li Boga“? U svojim istorijskim roma- „Imam“! „Onda imaš sve“. I nima Sijarić otkriva da istorija taj koji se našao u ratu ako po- nije neki nezavisan nadljudski gine, Bog će mu platiti. Ako entitet, nego čovjek u sukobu preživi, car će ga nagraditi. U sa drugim čovjekom, pa i tom kratkom razgovoru, u tom samim sobom. Iako angažo- jednostavnom zaključivanju, van u tom dramatskom su- kao u mreži suđaja, koprca se kobu, čovjek se ne da do kraja anonimni čovjek istorije – razdijeliti na pozitivnog i negativ- po njihovim malim intimnim sla- junak Sijarićeve pripovijesti. Sijari- nog junaka; uostalom, ovakva hri- bostima, da se ne bi time umanjiala ćevi likovi nose svoje sudbine kao šćansko-manihejska podjela mije- ili obesvetila istorijska veličina. Bilo nesreću. Pisac govori o tragičnoj nja se od danas do sjutra, objeloda- da se piscu nameće iznutra ili spo- sudbini ljudi posmatranoj u istorij- njujući svoju relativnost. Zbog toga lja, ova zabrana otpada ukoliko se skom i antropološkom ključu. mnogi akteri Sijarićevih istorijskih romansijer suočava sa običnim, ne- Prezasićena materijalnim trijum- romana liče na izvjesne romane- poznatim, ljudskim likovima. fima iz prethodnih sto godina, Ev- skne junake Valtera Skota, mišlje- Takav slučaj imamo u sva tri Sija- ropa je bila spremna za eksploziju, nja je Radojica Tautović. rićeva istorijska romana (Mojkova- a njena posledica je Veliki rat zapo- Kod Sijarića, velike istorijske čka bitka, Carska vojska, Zemlja čet 1914. godine. Nakon ove klanice te me postaju drame malog čo- Raška Rascia). Ta težnja da se isto- u kojoj je krv tekla kao voda, uz sva vjeka koji čezne za nekakvim svi- rija ispuni ljudskim životom ponaj- užasna iskustva čovjeka i svijeta, jetom u kojem bi čak i on mogao uspjelija je možda onda kada dolazi do drugog svjetskog obra- nešto da znači. velika istorijska zbivanja (npr. čuna. Njega izaziva fašizam, jedna U tradicionalnom istorijskom Mojkovačka bitka) dobijaju oblik od najizrazitijih antidemokratskih romanu često se stremi romansira- rana na plećima crnogorskih žena istorijskih pojava modernog doba.U noj biografiji značajnih ličnosti. koje po putevima i bespućima nose namjeri da vlada nad 50 evropskih Osavremenjujući istorijski roman, hranu svojim ratnicima. nacija, nad 180 miliona porobljenih 80 Januar - Jun 2010. stanovnika, njemački nacistički tijela… Posvuda.Uradile su to ustaše Jedna od rijetkih Sijarićevih vođa Adolf Hitler započeo je Drugi prije oslobođenja ovog konclogora. priča u kojoj je potenciran Drugi svjetski rat 1939. godine. I ovaj rat je Ti zapisi, prirodno, nisu prot- svjetski rat je pripovijetka Todora ljudskom rodu donio beskrajna kani lirskim reminiscencijama tako (prva u zbirci pripovijedaka Kad stradanja i patnje. karakterističnim za Sijarićev način djevojka spava, to je kao da mirišu Okupacijom Hrvatske od strane pripovijedanja; naprotiv, pisac se jabuke, 1973). Njemačke i formiranjem NDH drži faktografije i užasnih slika do- Pripovijetke i priče u ovoj knjizi (1941) sa Pavelićem na čelu osno- gađaja koji su se tamo dešavali. Taj prožete su osjećanjem lirske tuge i van je na obali Save koncentracioni ugao posmatranja, to pripovijeda- nepredvidive kobi. Nastavljajući logor Jasenovac. Mladen Iveković, nje, doprinosi tome da vas tokom da prati sudbine nesrećnih i izgub- bivši zatočenik ovog logora, piše: čitanja povremeno zaboli želudac. ljenih putnika na putevima gospo- „Nema pera koje bi bilo u stanju Oslobođeni Jasenovac je na ra- dnjim, kako bi rekao Nikola Kovač, opisati strahote i užasnu atmosferu skršću između beletrističkog i felj- Sijarić ih dovodi do kraja tog puta, Jasenovca. To premašuje svaku tonističkog oblikovanja. Pisan je odakle više nema povratka. Najve- ljudsku fantaziju. Pakao, inkvizi- realističnim stilom. A kako bi ći dio glavnih likova u ovoj zbirci cija, najužasniji teror, kakvi nigdje drukčije? Kako kaže protagonist ili nestaje bez traga ili umire. i nikada u historiji nije postojao, kr- Lalićeve Ratne sreće: „O tenko- (Istina, mnoge naprasne smrti u vološtvo divljih zvjeri, izbijanje na vima se ne može pjevati uz gusle“. ovim pripovijetkama dočarane su površinu najtamnijih instikata, ka- Sijarić ovdje ne moralizira, zna- pod veoma neobičnim i tajanstve- kovi se dosad kod ljudi uopće nisu jući da to nebi bilo dobro. On ujed- nim okolnostima, što znatno od- pojavljivali – to je malo rečeno…“. načenim pripovjedačkim tokom stupa od Sijarićevog uobičajenog Ćamil Sijarić u svojoj knjizi Oslo- izlaže različite načine stradanja tih pripovjedačkog tona). Sijarić stalno bođeni Jasenovac evocira ovu krva- nesrećnih zatočenika navodeći na umu ima jedan svijet iščašenih vu epizodu Drugog svjetskog rata. tako čitaoca da lako i neopozivo sudbina, ljudske neprilagođenosti Poslednih dana aprila 1945, nepo- donese svoj aksiološki sud o zlom i uzaludnog traganja za čvrstim ži- sredno po oslobađanju logora Jase- vremenu i užasnim događajima. votnim osloncem. Sijarićevi likovi novac, Sijarić je pošao tamo, kako Pisac može doći u situaciju da ne satjerani su u neku vrstu životnog sam kaže, da opiše to što će vidjeti. može dovoljno riječima izraziti, ar- tjesnaca odakle nema izlaza i gdje U pomenutoj knjizi on veli: „Zemlja tikulisati - patnju, bol i nesreću o im niko ne može priteći u pomoć. na koju stupamo nogom zove se Sla- kojima piše. Jer jezik zataji. Nije ga Dok mu je grupa Njemaca u vonija. A mjesto u koje smo stigli – dovoljno da primjereno reprodu- sobi silovala kćerku, seosku ljepo- Jasenovac. Izgovaram tu strašnu kuje doživljeno. Primo Levi citirao ticu Todoru, koja im je u borbi na riječ nekoliko puta. Jasenovac, Jase- je jednog zlikovca koji je u bezda- vizir tenka bacila ćebe i tenk bio novac…! Koliko je u ove četiri ratne nom cinizmu savjetovao svojoj uništen, a drugi oko ognjišta čekali godine poslano pisama u ovo mje- žrtvi da slobodno ode i ispriča sve da im pripremi kačamak Todorin sto! Sinu, bratu, ocu, mužu, ženi, se- što je doživjela – svijet joj neće po- otac Radul im je u času sasuo po stri! I koliko ih je suza pokapalo“! vjerovati. Ni jedan opis ne može da očima pun bakrač ključale vode. Ušao je u naselje. „Sada vidim to što da više od blijede slike grozota koje „Ispogađan kuršumima, spuštao se nisam vjerovao da ću vidjeti. Vidim su se dešavale u Jasenovcu. polako kraj ognjišta – onako kao što nešto što je bilo ljudsko naselje. O prometnutim dimenzijama sjedaju starci, kojima drugo ništa Vidim nešto što su bile ljudske kuće. orvelovskog svijeta, crnom za- nije, sem što imaju mnogo go- A što više nije ništa – ni naselje, ni mahu doba koji briše ljude oduzi- dina…“. Svejedno, selo je kaznilo kuće, ni slika toga ijednoga, do samo majući im dostojanstvo, govori i bremenitu Todoru potpunim igno- ruševine i razvaline – i paljevine, i književnica Hana Levi Has, i sama risanjem. Pogotovu kad je rodila pustoš; pustoš neka hladna poslije zatočenica u koncentracionom lo- muško dijete plavih očiju, njemačko rušenja i poslije vatre. Vatra tu još goru: „Nismo mrtvi, a mrtvaci kopile. Todora zbog toga beskrajno traje, vatra još gori – gore grede, gore smo. Uspjeli su u nama ubiti naše pati. „Izlazila je na mala vrata, kroz ostaci drveta, gore ugarci…Hiljade pravo na sadašnji život, kod mno- koja se morala dobro sagnuti da crnih ugaraka strši iz zemlje – i go- gih i na budući, ali najveća tragika izađe, i išla iza kuće gdje je bio dr- vori da je to trag kojim je prošao leži u tome što im je uspjelo po- vljanik i staja; dalje od staje nije ni ubica“! U svom zapisu Sijarić bilježi moću sadističkih i perverznih me- išla odkad pod pojasom nosi di- jezovite, strahotne slike smrti: u lo- toda da ugase u nama svaki osjećaj jete“. Sve što je bila, očigledno više goru, na obalama Save, u njenim vr- normalnog bića koje nosi u sebi nije mogla da bude. U tu svrhu ozi- bacima i tišacima, gomilama normalnu prošlost, čak i svijest da dala je lično sklonište, stajno mjesto izgorjelih ili poluspaljenih ljudskih smo nekad živjeli kao ljudi“. izolacije i zaštite u sopstvenoj unu- Januar - Jun 2010. 81 tarnjoj stvarnosti da bi mogla da život na planeti. Ugroženo je, dakle, postoji, i to baš ovakav kakav je. preživi. Matica pripovijesti obra- ne samo fizičko nego i čovjekovo Zato krajnja konsekvenca te spoz- zuje se oko dramskih konflikata u mentalno zdravlje. naje treba da bude s jedne strane po- kojima se sukob glavnog aktera ne Pomenuti razvoji praćeni su jedinačni i kolektivni nauk da se zlo dešava sa „tuđincima“, nego sa brojnim varvarskim regresijama. i zločin više ne ponove, a s druge „svojima“. Todora ne osuđuje selo, Broj ratova na planeti se umnožava, njihova potpuna i bezuslovna krivi- ona ga na neki način „razumije“. dok su ti isti sve više i više obilje- čna kažnjivost i pojedinačno i meta- Pokušavajući da pronikne u intimu ženi etničko-religioznim činiocima. fizičko pročišćenje. Utoliko više jer glavne junakinje priče postavlja se Građanska svijest korača unazad, su sjećanja na nedavni bratoubilački prećutno i potresno pitanje: Jesu li dok nasilje truje društva. Društva rat na prostoru bivše SFR Jugosla- joj ubili dušu, ili joj je duša od boli su u sve većoj međusobnoj zavisno- vije još svježa. Osvijetliti svaki onaj koje je pretrpjela i trpi porasla. sti ali, isto tako, i sve spremnija da isječak vremena u kojem domini- Ova potresna priča o djevojci se uzajamno rastrgnu. Zapadnja- raju zlo, zločin i patnja na pravi koju su u ratu silovali neprijateljski štvo zahvata cijeli svijet, ali dovodi način, smještajući svoje junake u to vojnici i koju selo odbacuje, završa- i do reakcija kakve su zatvaranje u vrijeme i u samo središte zločina, va se nestankom te mlade žene. granice etničkih, religioznih i nacio- rata i razaranja, dozivati slike koje Selo odlučuje da podigne spome- nalnih identitetskih određenja. Gra- izranjaju iz potopa duše, iz rascjepa nik Todorinom ocu Radulu. No, đanski internacionalizam koji se čovjekove ličnosti i rasapa njegove umjesto spomenika Radulu, umjet- obrazuje još je u zametku, građan- savjesti, izazov je za svakog pisca, a nik je isklesao Todorinu bistu. sko društvo planetarnih razmjera naročito za balkanskog, koji je vo- Autor u ovoj priči ističe trpelji- još se nije pomolilo. Svijest o zajed- lens nolens opterećen prošlošću. vost kao duhovnu vrijednost. nici istovjetne planetarne sudbine Važno je pri odbrani onog vlastitog još uvijek se nije koncentrisala, a Faruk Dizdarevic: ne dozvoliti da nas obuzme mrž- istinska alternativa još uvijek nije nja. Uvijek valja imati u vidu da dobila svoju definiciju. TRIBULATION AS AN ARTI- nas zlo može pobijediti i time što Mada se na sve strane govori o STIC VISION IN THE LITERARY ćemo na spoljašnje zlo odgovoriti ljudskim pravima, humanosti, slo- WORK OF CAMIL SIJARIC unutrašnjim. Nenasiljem ne samo bodi i emancipaciji, svjedoci smo što branimo drugog od sebe, nego trijumfa volje za moć. Upravo dok Summary: Tribulation, as a life ujedno branimo i sebe od sebe. se apeluje na nenasilje, dijalog i to- companion, forced the people in all Pobjeda Saveznika 1945. uništila leranciju, nasilja je sve više. Ratovi times to deal with it, not only in li- je dotadašnje fašističke pokrete. Oni se vode na mnogim tačkama ze- terature but also in other discipli- su proglašeni za zločinačke zbog maljske kugle. Ratovi, ustvari, nes of spiritual creativity. In his prestupa protiv čovječnosti, izazi- nikad nisu ni prestajali. Stiče se uti- literary work Camil Sijaric covers vanja rata, genocida i beskrajnih sak da su zalaganja za nenasilje tek topics of death and suffering in patnji i stradanja ljudskog roda. puko sredstvo da se umiri savjest, thier full form. The essence of lite- Prije dva vijeka, inspirisan Ru- da na njega gotovo niko ozbiljno i rature that he wrote out is a revea- soom, Emanuel Kant je primijetio ne računa. Možda je ljudska pri- ling of a man. The hero of Sijaric’s da smo doduše civilizovani, ali ne i roda toliko slaba i iskvarena da čo- narratives is an anonymous man of moralizovani. Mogli bismo reći da vjek i pored najbolje volje nije history. The writer talks about the ova ocjena još u većoj mjeri važi za sposoban da upražnjava jedan tako tragic fate of the people observed naše vrijeme, pogotovo ako se radi uzvišen ideal? To su neka od mo- through a historical phenomenon o visokorazvijenim zemljama. Di- gućih pitanja koja se nameću u ovo of the modern era, brought an en- vovski razvoj nauke i tehnike omo- smutno i oskudno vrijeme. dless tribulation and suffering to gućio je, bar u jednom dijelu svijeta, Stradanje i patnja mogu uticati the mankind. Camil Sijaric talks uslove za materijalno blagostanje. na naše opažanje svijeta. Masa knji- about it in his works „Liberatet Ja- Ipak, teško da bi se ko usudio da ževnih djela, kao i društvenonauč- senovac“ and „Todora“. Even tvrdi da je čovjek postao srećniji, nih i istorijskih studija pokušala je though today there are talks about slobodniji, humaniji. Mnogo je više da „obradi“ fenomen stradalništva. human rights, humanity, freedom onih koji bi rekli upravo suprotno. Nastale su najrazličitije interpreta- and emancipation everywhere, we Za takvu tvrdnju nije teško naći ar- cije. Šopenhauer je, recimo, to for- are witnessing the triumph of the gumente. Naime, čovječanstvo je mulisao kao promišljanje: Kada bi will for power. Just now while ap- razvilo i tehnička sredstva razara- nam život bio beskrajan i bezbolan, pealing for non-violence, dialogue nja koja prijete da dovedu u pitanje rekao je, možda ipak nikome ne bi and tolerance – there is more and ne samo ljudsku vrstu nego i sam padalo na pamet da pita zašto svijet more violence. 82 Januar - Jun 2010. KULTURNA BAŠTINA ELEMENTI ISLAMSKO-BOŠNJAČKOG KULTURNOG NASLIJEĐA U BIJELOM POLJU

Geografski položaj (Taslidži) i Žabljaku, i to u dva i stanovništvo pravca – preko Mojkovca kanjo- nom Tare, najčistije rijeke Evrope, i pština i grad Bijelo Polje preko Prijepolja i Jabuke. Solidna je pripadaju crnogorskom di- i putna komunikacija ka Beranama, Fatih Hadžić1 jelu Sandžaka. Nalazi se u Plavu i Rožajama, i dalje Ibarskom Osjevernom dijelu Crne Gore, u do- magistralom ka Novom Pazaru i Apstrakt lini koju presijeca planinska rijeka Kosovskoj Mitrovici. Lim. Udaljen je oko 15-tak kilome- Shodno podacima sa zvaničnog Abstract: Predmet autorove opser- tara od mjesta na kome se Sandžak sajta, Opština Bijelo Polje, sa sjediš- vacije su najvažnija naselja jedne od presijeca na dva dijela, odnosno, tem u istoimenom gradu, je privre- najpoznatijih sandžačkih opština i granice sa Srbijom (Mehov Krš-Bro- dni, saobraćajni i kulturni centar na grad Bijelo Polje u svjetlu eleme- darevo-Jabuka) na relaciji magi- sjeveru Republike Crne Gore. To je natarne bošnjačko-islamske kulture i stralnog puta prema Prijepolju. treća opština u Crnoj Gori po broju civilizacije. Osim nacionalne struk- Nekada je to zaista bilo polje, s pro- stanovnika, a četvrta po površini. ture stanovništva i njihove konfesion- leća prekriveno cvijećem i bjelinom Prema popisu iz 2003. godine, op- alne pripadnosti, ponuđeni su najosnovniji geografsko-istorijski po- prirode, po kojoj je i grad Bijelo ština ima oko 50.000, od čega grad daci o Bijelom Polju, koje se u osman- Polje dobio ime. Turci su Bijelo oko 15.000 stanovnika: lijsko doba nazivalo Akova (Akovo). Polje zvali Akovo ili Akova (tur. Srbi (40,32%) Također, ponuđen je i prikaz nekih u Ak-bijel+ ova-polje). Nekada se na Bošnjaci (22,63%) nizu osnovnih elementa arhitekture, mjestu današnjeg grada nalazila Muslimani (15,78%) sakralnih objekata (džamija, turbeta, usputna stanica dubrovačkih kara- Crnogorci (17,77%) nadgrobnih spomenika), ostataka vana koji su putovali prema sje- U opštini koja zahvata prostor nekadašnjih školskih ustanova (mek- veru, Nišu, Solunu, i Carigradu, od 924 km², oko 57% stanovništva teba, ruždija), česama, starih kuća i neka vrsta karavansaraja, odnosno se izjašnjavaju kao pravoslavci, a građevina i drugih objekata iz perioda hana, koja se zvala Nikolj–pazar. 43% kao muslimani (suniti).2 osmanlijske vladavine na našim pros- torima. Ukratko su izneseni i osnovni Danas se slobodno može reći da od Interesantno je istaći činjenicu, podaci tokova savremnog privrednog svih gradova na sjeveru Crne Gore, koja se iz datog procentualnog sa- razvoja i grada i opštine Bijelo Polje. Bijelo Polje ima najpovoljniji geogra - stava stanovništva govori da je Ključne riječi: Bijelo Polje- fski položaj. Nalazi se na raskrsni ci procentualni zbir Bošnjaka i Musli- Akova, Bošnjaci, Muslimani, kultura, važnih puteva na: pruzi Beograd–Bar mana u nacionalnom smislu, koji civilizacija, džamije, nišani-nadgrobni i autoputu koji od Beograda, preko iznosi 38,10%, manji od ukupnog spomenici, česme, kuće, islam, Prijepolja, Bijelog Polja i Podgorice procenta muslimana u konfesiona- bosanki, bošnjački, srpski jezik. vodi prema moru, ali i solidnim ko- lnom smislu, jer iznosi 43%, dakle, munikacijama prema Pljevljima razlikuje se za čitavih 5 procenata.

1. Autor je diplomirani grafičar - profesor likovne kulture. 2. Izvor: www.bijelopolje.cg.yu

Januar - Jun 2010. 83 Ovaj podatak potvrđuje pretpo- Loznica, Lješnica, Majstorovina, Me- usputna karavanska stanica.7 Da- stavku da se značajan broj Bošnjaka tanjac, Milovo, Mioče, Mirojevići, našnji Bjelopoljski kraj čine neka- i Muslimana u Crnoj Gori na za- Mojstir, Mokri Lug, Muslići, Nego- dašnja naselja i utvrđenja: Bihor, dnjemdnjem popisu izjasnio kao bratina, Nedakusi, Njegnjevo, Limski Nikšićki, nahija Vraneš, dio Crnogorci, ili kao Srbi musliman- Obrov, Okladi, Orahovica, Osman- Komarana i Nikolj Pazar. Naročito ske vjere. Ovdje ćemo takođe, uz- begovo Selo, Ostrelj, Pavino Polje, je važno istaći da se razvoj Akova gredno, napomenuti još i podatke, Pali, Pape, Pećarska, Pobretići, Poda, (B. Polja) ne može odvojiti od raz- da, kada se tiče Bošnjaka i Musli- Požeginja, Potkrajci, Potrk, Prijelozi, voja Nikolj-Pazara. mana u Crnoj Gori i jezika kojim Pripčići, Ravna Rijeka, Radojeva Utvrđenje Bihor se pominje 1450.go- oni govore, a shodno popisu iz Glava, Radulići, Rakita, Rakonje, Ra- dine. Ova drevna tvrđava-grad (17 sela 2003.godine, od ukupnog broja Bo- sovo, Rastoka, Resnik, Rodijelja, Sa- sa 1.640 domaćinstava i 108 kuća) je 21. šnjaka 18.662 (38,73%) je navelo bo- dići, Sela, Sipanje, Sokolac, Srđevac, juna 1455.godine dospjela pod osman- šnjački, 13.718 (28,47%) bosanski, Stožer, Stubo, Tomaševo, Trubine, lijsku upravu.8 U njemu je 1530.godine 12.549 (26,04%) crnogorski, a 2.723 Ujniče, Hunevine, Femića Krš, Ce- bilo 226 nefera (boraca) i 22 musthafiza (5,65%) srpski jezik kao maternji rovo, Crniš, Crnča, Crhalj, Čeoče, (čuvara gradskog utvrđenja), 4 topa na jezik. Isto tako od ukupnog broja Čokrlije, Džafića Brdo, Šipovice. tvrđavi. Pored dizdara, Bihor je imao Muslimana, 13.627 (55,34%) je na- ćehaju, tobdžiju i imama mjesne zajed- velo kao maternji crnogorski, 8.696 Kratak historijski osvrt nice. Tada se u Bihoru spominje i prva (35,31%) srpski, dok je 1.094 (4,44%) džamija i džamijski službenik.9 Do reklo da govori bošnjački, 414 al- Ako napravimo kraći historijski 1455.godine, Bihor je pripadao prije- banski i svega 282 lica je navelo bo- pregled, vidjećemo da je Bijelo poljskoj nahiji, a nakon toga Skadar- sanski jezik kao svoj maternji jezik.3 Polje grad sa značajnim brojem skom, Dukađinskom i Vučitrnskom Takođe je vrlo interesantan po- arheoloških i kulturnih spomenika, sa ndžaku. Godine 1580, ulazi u sastav datak da se od ukupnog broja nacio- na osnovu čega se stiče utisak o novoosnovanog Bosanskog ejaleta, da nalnih Crnogoraca 11.710 izjasnilo stalnoj naseljenosti i kontinuitetu bi kasnije bio ponovo u sastavu Pri- da su muslimani u vjerskom smislu. historijskih i kulturnih zbivanja. zrenskog sandžaka (Rumelijskog be- Ovaj podatak jasno govori da se Naselje je formirano još u doba glerbegluka-ejaleta).10 jedan ne mali broj Bošnjaka i Musli- Rimljana (Municipijum), mjesto sa Popisom iz 1530-1531.godine, u mana u Crnoj Gori opredijelio kao određenom samoupravom.5 17 bihorskih sela uključene su 22 Crnogorci muslimanske vjere.4 U VII vijeku slovenska razara- mahale, od toga četiri musliman- nje izazivaju njegovo zamiranje. U ske, sa 297 porodica. Već 1544.go- Naseljena mjesta XII vijeku formira se naselje na lije- dine broj muslimanskih porodica voj strani Lima. Osmanlije su ovaj povećan je na 531, što je povećanje Opština Bijelo polje, računajući kraj osvojile 1396. godine vojskom od skoro 80% u vremenskom pe- sami grad, prigradska naselja, kao i kojom je komandovao skopsko-bo- riodu od 14 godina.11 Ovo je dokaz nekadašnje Šahoviće-danas Toma- sanski krajišnik Isa-beg Ishaković, da se islam na ovim prostorima ševo, kao i Pavino Polje, ima a potpunu vlast su uspostavili širio u ovom periodu, a ne kako ukupno 59 naselja i to: Babaići, Ba- 1455.godine. Iz tog vremena u tvrde neki istoričari da je to bilo rice, Bijedići, Bijelo Polje, Bliškovo, osmanlijskim izvorima osim info- krajem XVII vijeka. Bojišta, Boljanina, Boturići, Voljavac, rmacije o postojanju crkve Sv. Petra Nahija Ljubović-Vraneš – je Vrh, Godijevo, Goduša, Grab, Gran- i Pavla sa dvije kuće, nema pomena imala 7 džemata sa 222 domaćin- čarevo, Gubavač, Dobrakovo, Do- Akova (Bijelog Polja).6 stva i 28 momačkih. Njihov pogla- brinje, Dolac, Dubovo, Đalovići, Osmanlije (Turci) su tokom vica je bio Herak koji je stupio u Žiljak, Žurena, Zaton, Zminac, Iva- svoje uprave bjelopoljskim krajem Osmanlijsku službu odmah nakon nje, Jablanovo, Jabučno, Jagoče, mjesto nazivali Akova (tur. ak. bijel njihovog dolaska na ovaj prostor.12 Kanje, Kičava, Kovren, Korita, Ko- + ova, polje), i on se prvi put spo- Njegovi nasljednici su primili stenica, Kostići, Kukulje, Lazovići, minje 28. juna 1583.godine, ali ne islam13. Već u XVII vijeku u ovom Laholo, Lekovina, Lijeska, Lozna, kao gradsko naselje, nego kao kraju muslimani su bili većina.

3. Izvor: http://sr.wikipedia.org/sr-el/Демографија_Црне_Горе 8. M. Memić, Bošnjaci-Muslimani... 121 4. Ibidem. 9. Ibidem 5. B. B. Rakočević, Staro Bijelo Polje (fotomonografija), Bijelo Polje 10. Idem 1999, 35. 11. O. Zirojević, Vučitrnski i Prizrenski sandžak u svijetlosti turskih po- 6. M. Memić, Bošnjaci- Muslimani, Sandžaka i Crne Gore, MNVS, Novi pisa; u: GJURUMIME albanolodjike, 2/1988,114. Pazar, 1996, 121. 12. M. Memić. Bošnjaci-Muslimani... 123. 7. B. Agović, Džamije u Crnoj Gori, 293. 13. B. Agović, Džamije u Crnoj Gori ... 295.

84 Januar - Jun 2010. Na današnjem prostoru Bijelog su gravitirali Bihor, srednje Polim- posebno u životu muslimana, kako Polja, pokraj Lima, još u srednjem lje, dio Potarja i nahija Vraneš, u to kroz istoriju, tako i u naše vrijeme, vijeku razvio se Nikoljac-Pazar. U vrijeme, muslimani su činili tri če- rahmetli dr. Ahmed Smajlović je zabilješkama dubrovačkih trgo- tvrtine od ukupnog broja stanovni- pisao: „Uz sve to džamija sve više vaca spominje se sredinom XV vi- štva. Na to su uticala migraciona poprima onu ulogu, ono mjesto i jeka. Krajem XV vijeka spominje se kretanja, nakon Karlovačkog mira. onaj značaj koji je imala u svojim i u kotorskim spisima, sa podacima Bošnjaci su se naseljavali na pro- prvim danima postojanja. Tu o intenzivnim trgovačkim vezama store preko Save i Dunava tokom ulogu i značaj džamije ostavio je sa Kotorom. Samo Bijelo Polje, kao XVI vijeka, u vrijeme osmanskih Muhammed s.a.w.s. Na našim pro- gradsko jezgro počelo se razvijati osvajanja, a vratili se na ove pro- storima ona je imala uvijek izuze- krajem XVII vijeka. Na razvoj store nakon povlačenja Osmanlija tno mjesto i svetost.“20 ovoga grada uticala je izgradnja iz tih krajeva. Sa povećanjem broja Od kako postoji Islam u našim Kolašina i usmjeravanje glavnog muslimanskog stanovništva, gradi krajevima, pa tako i u Bijelom Polju puta od Podgorice preko Kolašina se sve više džamija. Prva džamija i okolini, izgradnja džamija se sma- prema sadašnjem Bijelom Polju.14 je bila izgradjena u tvrdjavi Bihor, trala, jednim od najsevapnijih djela. Tada su ulogu trgovaca Nikolj-Pa- druga je bila u selu Radulići, treća Razne pošasti, najezde vojski, ra- zara preuzeli trgovci Bijelog Polja.15 „Fethija“ džamija u Bijelom Polju. tovi, elementarne nepogode, vla- Krajem XVII vijeka ovaj kraj bio je U samom gradu postojale su još tri dajući režimi i sl. rušili su, opustošen od strane brdskih ple- džamije. U selima je bilo još 10 dža- spaljivali, i ruinirali džamije kod mena, koja su se bila uputila prema mija. Zbog mnogih istorijskih de- nas, neke i po nekoliko puta, nakon Novom Pazaru da se priključe au- šavanja, mnoge džamije su što su bile obnavljane, ali su one strijskoj vojsci, koja se bila uputila uništene, zbog nebrige opštinskih kroz stoljeća, ponovo obnavljane i prema Kosovu i Skoplju. Nakon vlasti, koje su po urbanističkim pla- sagrađivane nove. Islamska kul- gušenja ove pobune izgrađena je novima predviđali neke „važne“ tura i civilizacija, odnosno arhitek- prva džamija, poznata kao “Fetiha objekte na mjestima gdje su bile tura i građevinarstvo poznaju džamija” 16. džamije. Bijelo Polje je imalo: me- nekoliko tipova džamija, od kojih Prvi put Akovo se pominje kao dresu, ruždiju i više mekteba. U su najpoznatiji “arapski”, “turski”, karavanska stanica, a ne kao naselje, Radulićima se nalazio Hajdar- “iranski” i “indonezijsko-malezij- 28.juna 1583,godine.17 Akova, kao pašin saraj (rezidencija) i Hajdar- ski”. Džamije u Bijelom Polju, kao gradsko naselje, pominje se u jed- pašino turbe. i u svim krajevima bivše Jugosla- nom dokumentu iz 1717.godine. vije, pa i cijelog Balkana, pripadaju Imala je tada tvrđavu i organizirano Džamije „turskom“ tipu džamije. muslimansko plemstvo – ajane. Oni Kada govorimo o džamijama u se javljaju kao supotpisnici na mu- Kao i u svim krajevima koje su Bijelom Polju, možemo ih podijeliti huri-mahzalu kojim obavještavaju Tursci Osmanlije zauzimali tokom na dvije grupe i to: Postojeće džamije, bosanskog valiju da su se pojavili i svojih nadiranja na balkanska i tj. one koje su u funkciji, i porušene mole da se kazne po zakonu.18 U druga područja, oni su podizali džamije, tj. one koje više ne postoje ili XIX vijeku Akova se pominje kao džamije. U prvi mah te džamije su im se samo temelji poznaju. poseban kadiluk u sastavu Novo- služile kao mjesta za molitvu Postojeće džamije u Bijelom pazarskog kajmekanluka, a samih turskih askera i građene su Polju su: Gradska džamija, džamija u 1865.godine kao zasebna kaza u sa- u okviru vojnih utvrđenja, a ka- Sutivanu, Loznoj, Gubavču, Bistrici, stavu Novopazarskog sandžaka. snije, džamije su pravljene i za po- Koritima, Rasovu, Kanjama, Dobra- Franjo Jukić u svom putopisu bilježi trebe stanovništva koje je sve više kovu, Crnči, Godijevu, Kukuljama, da je tada Bijelo Polje bilo u sastavu primalo islamsku vjeru. Slična si- Metanjcu, Milovu, Bioču, Ivanju.21 Skadarskog sandžaka i da Bjelo- tuacija je bila i sa Bijelim Poljem, Porušene džamije su: Džamija poljci kao i Gusinjci, “sami sebi odnosno Akovom. Tako dolazimo u starom gradu Bihoru, Džamija sude” i da “samo po imenu znadu do činjenice da džamije spadaju u Fethija, Hajdar-pašina džamija u za pašu skadarskog.”19 prve i najbrojnije objekte sakralne Radulićima (spaljena u toku II Kada je Bijelo Polje formirano islamske kulture. Govoreći o mje- svjetskog rata), Džamija u Bioči kao gradski centar, prema kojem stu, ulozi i značaju džamije uopšte, (spaljena 1912.god), Hadžidanuša-

14. M. Memić, nav. Djelo, 123. 18. Ibidem 15. A. Dizdarević, M. Dizdarević, Muslimanski kulturni stvaraoci bjelo- 19. idem poljskog kraja, Almanah br. 7-8, 1999, str. 7-14. 20. E. Mulahalilović, Vjerski običaji Muslimana u BiH, Hamidović, Tuzla 16. Mustafa Memić, Bošnjaci-Muslimani... 123. 2005, 63. 17. S. Ibrić, Islamska misao, Godišnjak FIS-a, Novi Pazar, 2007, 124. 21. Podaci Odbora IZ-e Bijelo Polje.

Januar - Jun 2010. 85 Čaršijska džamija (srušena 1944. kćerku Zihru, te neudatu sestru Mir- god.), Haznedar Mehmed-agina hanu, koju je kasnije dao Ćor-paši, s džamija (srušena 1958.god.), dža- kojim je sklopio prijateljstvo da zaje- mija u Ivanju (spaljena 1943.god.), dno upravljaju Bihorom. džamija u Zatonu (spaljena Džamija u Radulićima spaljena 1943.god.), džamija u Hasanbego- je u toku II svjetskog rata. Zapalili vića mahali-ova džamija se nalazila su je četnici Pavla Đurišića u toku u Šahoviću, današnje Tomaševo, 1943.godine.26 Iz preostalih ruše- koja je uništena nakon poznatog vina se vidi ljepota njene arhitek- pokolja izvršenog nad Bošnjacima ture, koja nije poznata kod seoskih 1924.godine.22 džamija (vidi Sliku 2.) Bila je zi- Zbog istorijske važnosti sma- dana na kube, od krečnjaka i bigre tramo vrijednim nešto više reći o (sige), potpođena mermerom, a po- dvije džamije i to: Gradskoj (Ju- krivena olovom. Sa mektebom i sa- sufa) džamiji koja i danas postoji, i rajem u blizini, te Hajdar-pašinim o porušenoj Hajdar-pašinoj džamiji turbetom i turbetom njegovog baj- čiji se ostaci nalaze u Radulićima. Gradska Jusufa džamija u raktara ispred, činila je zanimljiv ar- Bijelom Polju, današnji izgled (Slika 1.) hitektonski kompleks o kome bi Gradska (Jusufa) džamija stručnjaci mogli dati podrobniju Hajdar-pašina džamija studiju. Spada u red monumental- Ova džamija je napravljena u u Radulićima25 nih građevina kao što je bila dža- selu Jabučno. Ne postoje podaci ko mija sultan Bajazid Velina II, u je i kada sagradio. Iz ovog sela je Selo Radulići je smješteno u lije- Herceg Novom, i Husein-pašina prenijeta 1741.godine na današnje poj i plodnoj dolini rijeke Crnče, iz- džamija u Pljevljima. Danas postoje mjesto u gradu gdje se i danas na- medju šumovitih kosa Oraha i samo ostaci zidina ove džamije, lazi.23 Prema legendi džamija je Breze, koje ih odvajaju od susjednih munareta i turbeta u kome je mezar prenešena s Jabučna, sve s ruke na sela Jagoča i Godijeva. Radulići su Hajdar-paše (Hajdar-pašino turbe). ruku, za dan i noć od strane dže- bili sjedište poznate porodice Haj- U Radulićkoj džamiji su kao matlija Bijelog Polja. darpašića čiji je predak, Hajdar-paša, službenici radili članovi porodice U nekoliko navrata je adapti- izabrao ovu najljepšu bihorsku do- Hajdarpašića, sve dok se nijesu ise- rana i sada je u veoma dobrom sta- linu da u njoj podigne svoj saraj, lili iz Radulića nakon 1912.godine nju. Džamija je od tvrdog materijala hamam, džamiju i posljednje poči- i kasnije. Od 1912.godine imam je kao i munare, sa kvalitetnom obra- valište - turbe. To je bez svake sum- bio Mustafa (Mustaj-beg), zatim dom i dobrom opremljenošću, nje prva podignuta džamija u ovoj Murat-beg i Mehmed-beg Hajdar- kako eksterijera tako i enterijera. oblasti. Tačna godina gradnje nije pašić. Posljednji imami u ovoj dža- (vidi Sliku 1.) Ova džamija je poz- poznata jer joj nije pronadjen tarih, miji bili su Nedžib-beg Hajdarpašić nata i pod imenom Gušmirska, iz kao ni nišani iz Hajdar-pašina tu- i Sulejman Dizdarević. razloga što se u haremu ove dža- rbeta. To bi olakšalo datiranje. Vje- Hajdar-pašini vakufi bili su mije nalazi mezar hafiza Mustafe rovatno je to bilo krajem XVII ili mnogobrojni. Podaci koje dajemo Gušmirovića. U haremu ove dža- početkom XVIII vijeka, kada je sa- datiraju iz 1855.godine: mije nalaze se kancelarije islamske gradjena većina džamija ovog tipa. zajednice, mektebske učionice, Hajdar-paša Selim došao je u Prihodi: abde sthana i stanovi za imame. Bihor Sultanovim beratom 1689.go- - kamata muzabeha na vakufski Džamija je imala svoje vakufe: njiva dine, sa dvjesta konjanika i 1600 sej- novac 11.148 groša i 34 pare, u Bijelom Polju, mekteb i tri groblja mena(pješaka). Rođen je u Ajvaluku - mukata, porez na dućane, kuće i sa godišnjim prihodima.24 Poslje- u Anadoliji. Bližnji je potomak Haj- bašte 4.216 groša, dnja restauracija je izvršena oktobra dar-paše Hadima, čija je loza jako - kirija od mlina 2.800 groša, 2001.godine, tj. mjeseca Šabana razgranata. On je u Bihor došao sa - zakupnina od kantara (bagarina) 1422. hidžretske godine. porodicom. Imao je dva sina i 160 groša.

22. M. Djilas, O pokolju u Šahovićima u novembru 1924.godine, Alma- 24. Š. Rastoder, O vakufima u Crnoj Gori s kraja XIX i prve polovine XX nah 7-8, Podgorica 2000, 225. vijeka, 49. 23. Memoari Ramiza Bučana. Ramiz efendija Bučan, u svojoj hronici 25. B. Agović, Džamije u Crnoj Gori, Almanah, Podgorica 2001., 298- koju je vodio o džamijama i imamima ovog područja, bio je imam u Su- 299. tivanu i Gubavču: prema kazivanju Avda Čikića. (podaci ispisani na ploči 26. Z. Folić, Islamska vjerska zajednica u Crnoj Gori 1947-1954, Alma- koja se nalazi pored ulaza u džamiju). nah br.15-16, 2001, 180.

86 Januar - Jun 2010. U Bijelom Polju, zvanični turski podaci (salname) iz 1873.godine29 registruju jednu svjetovnu nižu školu-rušdiju. Međutim, u dopisu ćatib Sulejmana „Bosni“ (marta 1871.godine), stoji da je u varoši „iznova podignuta rušdija s tro- škovima od 29.000 groša prikuplje- nih dobrovoljnim prilozima“.30 Zgrada bjelopoljske rušdije na- lazila se uz Hadžidanuša džamiju (gdje je danas spomenik borcima iz II svjetskog rata), a od 1905. godine premještena je u novu zgradu gra- djenu za tu svrhu (današnja zgrada Zavičajnog muzeja). Nastavu su iz- vodila četiri učitelja i trajala je šest sati dnevno, a pohadjalo je izmedju 50 i 80 učenika godišnje. Ruševine Džamije u Radulićima, današnji izgled (Slika 2.) U Rušdiji su izučavani pred- meti i na ispitu ocjenjivani: Rashodi: trogodišnju školu koja se zvala Ip- Kur’an i kerim, vjeronauka, - plata imamu i hatibu 4.000 groša, tidaija. U Bijelom Polju je 1971.go- ahlak, gramatika i sintaksa tur- - plata prvom i drugom mujezinu dine postojala jedna ovakva skog jezika, pravopis i čitanje, 960 groša, škola.28 Nakon Iptidaije slijedilo je arapski jezik, persijski jezik, fran- - plata muteveliji 3.200 groša, dalje školovanje u Rušdiji. Ruždije cuski jezik, matematika, geome- - plata mualimu 1.260 groša, su bile svjetovne škole, dostupne trija, geografija, istorija, hemija, - plata vakufskom sekretaru 1.363 pripadnicima svih vjera. Naziv po- crtanje, kaligrafija i civilizacija.31 groša, tiče od turske riječi „rušd“ što znači Bjelopoljska rušdija prestala je sa - zejtin i svijeće za džamiju 3.131 sposobnost, zrelost – da učenik radom 1912. godine, nakon pov- groša, može nastaviti svoj život u društvu lačenja osmanke turske sa ovih - mukabele u džamiji 547 groša. dobivši zaokruženo znanje. U njoj područja. Treba reći da su rušdiju Ukupni prihodi ovog vakufa su se učenici u toku 4 godine ospo- pohadjali i pravoslavci, ali nisu bili su 18.350 groša, a rashodi 14. sobljavalji za niža činovnička zva- imali obavezu izučavati islamske 741 groš. nja, ali i državnu službu. vjerske predmete.32

Mektebi i škole u turskom periodu

Prve muslimanske obrazovne ustanove svuda u svijetu pa tako i u Bijelom Polju bile su džamije. Pored džamija postojali su sibjan mektebi, kao početne škole, koje su pohađane nekada u posebnim zgradama – mektebima, a nekada u samim džamijama. Prema do- stupnim podacima sibjan mekteba u Bijelom Polju od 1867-1877.je bilo od 11 do 27, a u samom gradu ih je bilo tri.27 Poslije mekteba išlo se u Zgrada rušdije, u kojoj je 1926. otvorena Niža realna gimnazija (Slika 3.) 27. B. B. Rakočević, Staro Bijelo Polje... 215. 30. Ibidem, 164. 28. Ibidem, 216. 31. B. B. Rakočević, Staro Bijelo Polje... 218. 29. V. Rudić i drugi, Bijelo Polje, Stručna Knjiga, Beograd 1987, 163. 32. Ibidem

Januar - Jun 2010. 87 Bošnjaci su težili da njihove kuće budu veće i od boljeg materi- jala. Imale su dvoje naspramnih vrata za ulaz, a isto tako dvoje vrata na podrumu (izba, magaza). Okviri vrata bili su uvijek zasvo- djeni na gornjem dovratniku, u vidu luka, pa su se (pored šiljaka na sljemenu) i po tome razlikovale od kuća pravoslavnog stanovni- štva. Ali, glavna razlika je u unu- trašnjem rasporedu prostorija. Naime, sve bošnjačke kuće su uzdužno bile podijeljene na „ha- remluk“ i „selamluk“, dok su sr- psko-crnogorske kuće bile napravljene iz jednog dijela, imale su samo jednu prostoriju u kojoj su svi članovi porodice boravili Bivša zgrada rušdije, podignuta 1905. danas muzej Bijelog Polja (Slika 4.) skupa. Bošnjačka kuća je bila podi- jeljena na „sobu“ koja je imala vni tip kuće bila je brvnara, inače patos, i bila podijeljena na dva di- Kuće karakteristična za šumsku zonu di- jela - selamluk i haremluk, i narske oblasti. Pored „odžaka“, „kuću“koja nije imala patos, pa čak Kada uopšte govorimo o tipu prostora sa ognjištem, koji se tako- i magazu (otuda dvoje vrata). Veza kuće, treba reći da njena veličina, dje zove „kuća“, brvnara je imala između „selamluka“ (muškog di- kvalitet izrade i opremljenost za- sobu i ostavu (koju su pravoslavci jela) i „haremluka“ (u kome su vise od geografskih i od društveno- nazivali ćiler a mulsimani vajat- skoro sve do najnovijeg doba bora- istorijskih uslova, kao i od kultu- hajat) za stvari. Pokrivane su sla- vile žene s djecom), održavala se rno-civilizacijske pripadnosti nje- mom a u vremenu između dva kroz mala vratanca napravljena u nih graditelja i stanovnika. Ljudsko svjetska rata slama je zamijenjena pregradi koja je dijelila objekat na stanište se mijenjalo i prilagođavalo daskom ( šindra), rijetko i crijepom.. dva dijela. Na ovim vratancima na- svim ovim okolnostima. Oko kuće je „otkutnjica“ sa baščom lazio se i mali prozor, kroz koji se, „Pod pojmom „kuća“ stanovni- (voćnjakom), u naseljima sa blažom kada su gosti u selamluku, doda- štvo bjelopoljskog kraja podrazu- klimom. Oko kuće su prateći ob- valo jelo. U haremluku se iza sob- mijeva odvojenu privrednu jekti, štale, ahari, hambari, salaši, nih vrata nalazio hamamluk jedinicu, bez obzira u kakvim uslo- tako da je ovakva cjelina sa kućom (kupatilo), ili bar zemljano korito vima se u njoj živi. Ako se vodi po- u sredini, gledana iz daljine, podsje- koje se koristilo za obredno pranje sebno domaćinstvo, makar to bio ćala na malo naselje zbijenog tipa. (abdest) i kupanje. Još jedna bitna najprimitivniji objekat, ta cjelina se Kao i svuda i u Bijelom Polju je razlika je bila i ta što su bošnjačke naziva „kuća“. Kuća je prostorija u kako ranije tako i danas lijepa i kuće imale sobu za musafire kojoj gori vatra, odjeljenje u kojem „naočita“ kuća bila znak prestiža, (goste), tzv. musafirske sobe – se čeljad okupljaju, u njemu noći- jer je kuća kao pojam označavala odaje, koje su bile opremljene bo- vaju. Naziv kuća je sinonim cjelo- ne samo građevinu, nego znatno ljom kućnom opremom i prostir- kupnog imanja jedne porodice. više - porodicu. kom od ostalog dijela kuće. Kuća u širem smislu znači - svi ob- Spoljašnji izgled (exterijer) kuće bo- Muslimanske kuće su bile za- jekti jednog domaćinstva. Identifi- šnjačkog stanovništva, bjelopoljkskog strte ćilimima. U periodu između kuje se s pojmom porodica.“33 kraja, nije se po obliku bitno razliko- dva svjetska rata ćilim se javlja kao Obzirom da bjelopoljski kraj vale od srpskih i crnogorskih kuća. zastirka i na zidu i na podu. Odi- spada u šumovite oblasti, razum- Razlike su postojale samo po unutra- jelo i oružje vješalo se na čiviluku ljivo je što su (skoro do posljednjih šnjem rasporedu i nekim spoljnim obi- koji je pričvršćen na zidu, a rublje, decenija XX vijeka) donedavne kuće lježjima koja su (kao šiljak na sljemenu) mahrame, čarape i druga ženska pretežno gradjene od drveta. Osni- označavala etničku distancu. odjeća smještana je i čuvana u dr-

33. V. Rudić i dr., Bijelo Polje...701.

88 Januar - Jun 2010. venom sanduku - sehari. Gradske bošnjačke kuće, a naročito begov- ske kuće su imale dolapove, odno- sno drvene plakare – ormare u kojima je smještana posteljina, ći- limi, i druge kućne potrepštine. Kreveti su bili rijetki, spavalo se na vunenim dušecima koji su pro- stirani po podu. No i ovdje treba reći da su bogatije bošnjačke – be- govske kuće imale minderluke, na kojima se spavalo, kao i dušekluke, rafove, i sl. Za sjedenje su korištene tronožne stolice , a u musafirskim sobama sećije koje su bile postav- ljene naokolo. Ovakav oblik gra- dnje kuća i uređenja stanova, dugo Česma pored mezaristana u Rasovu kraj Bijelog Polja (Slika 5.) je bio u upotrebi kod Bošnjaka Bi- jelog Polja, što je u stvari odlika idući putem iz pravca Bijelog Polja arhitektura jednog naroda čini svih Bošnjaka Sandžaka pa i šire. prema Prijepolju. Ovaj čardak sa- bitan dio njegovog identiteta, dana- gradio je Sulejman Bojadžić (Kara- šnja arhitektura Bošnjaka Bijelog Čardaci Suljo), doseljenik iz okoline Tuzle, Polja, prati, preko gotovih proje- oko 1828.godine.34 Do današnjih kata, savremene građevinske to- Kuće aga i begova su se razliko- dana autentično je sačuvan samo kove, tako da se sve više gube vale od kuća običnog stanovništva. kameni dio ovog čardaka. razlike u arhitekturi kuća pravo- Oni su živjeli u čardacima, u stambe- Pored Bojadžića čardaka, o slavnog i bošnjačkog stanovništva nim objektima koji predstavljali naj- kojem je šire pisao Faruk Dizdare- na ovim prostorima. veći domet seoske arhitekture. vić u Bošnjačkoj riječi br. 3-4 iz Čardaci su uglavnom pravljeni na 2006.godine, u bjelopoljskom kraju Česme dva boja-sprata, (rijetki su bili oni koji su postojali još i čardaci, odnosno su pravljeni na tri boja). Ovakav tip reprezentativnije begovske kuće, Pored potrebe čiste vode za piće objekta imao je za cilj da izrazi želje kao na primjer rezidencija Hajdar- i druge kućne potrebe, ali u svim njegovog vlasnika, da pokaže svoje pašića u Radulićima, saraj Salih- muslimanskim naseljima potrebna bogatstvo i moć, a i potrebu da se od- paše na Loznicama, saraj Kaja- je još za propisano kupanje i sva- brani i zaštiti. Prvi sprat čardaka je begovića u Goduši, čardaci Dizda- kodnevno obredno umivanje (uzi- pravljen od kamena i korišćen je revića u Srđevcu, Hajra, Mula i Hu- manje abdesta). Iz ovih razloga uglavnom za ostavu ili kao štala za seina Bučana u Gubavču, Bejtića u nezamislivo je bilo muslimansko konje. Na drugi boj se išlo spoljašnjim gradu, Hadžibegovića u Boturi- naselje bez čiste tekuće vode, te je stepenicama koje su pravljene od dr- ćima, Hasanbegovića u Bistrici, izgrađen veliki broj javnih česama. veta. Drugi boj je pravljen od greda, Mahmutovića u Radojevoj glavi; Obično su podizane uz džamije, pleteri i čatme, bio je podijeljen u četiri kule: Kajabegovića u gradu, Šeho- pored mezaristana, pored glavnih „komore“ i hamam, korišćen je isklju- vića u Sutivanu, Kučevića u Lepo- puteva. Gradjene su u zidu nekog čivo za stanovanje. Čardaci su imali jevićima na Javoru i dr.35 većeg objekta, a ima i samostalno „koturaču“ – skriveni otvor koji je ko- No treba reći da su se protok situiranih, koje su brojnije na po- rišćen, pogotovu ako su bile ugrožene vremena i društvene, ekonomske i dručju Bijelog Polja. Njihova svrha spoljašnje stepenice, za spuštanje u političke promjene do kojih je dola- nije bila da samo opskrbljuju stano- podrum. Krov je bio bez sljemena, jer zilo u pojedinim razdobljima, naro- vništvo vodom, nego i da kao arhi- su četiri strane krova završavale u jed- čito krajem XIX i početkom i tokom tektonski monumenti djeluju, u noj tački u vrhu koji je završavao čitavog XX vijeka, odražavale na svojoj okolini. dužim drvenim šiljkom. oblik stanovanja Bošnjaka. Mijenjao Česme su gradjene kako u Jedan od najboljih primjera se izgled kuća, građa i raspored gradu tako i u selima, pa i na pute- ovog tipa kuće je Bojadžića čardak prostorija, a uporedo s ovim i kul- vima izmedju grada i sela. One su u Voljavcu, desetak kilometara tura stanovanja. No bez obzira što i jedan od najbrojnijih javnih obje-

34. F. Dizdarević, Bojadžića čardak u Voljavcu, Bošnjačka riječ br:3-4, 2006, 21. 35. Ibidem.

Januar - Jun 2010. 89 Mezaristani

Mezarje ili mezaristan (groblje) je ograđeni prostor gdje se ukopa- vaju umrli muslimani. Mezaristani su nastajali u haremima džamija. U Bijelom Polju postoje mezaristani u haremima nekoliko džamija, kako u gradu tako i na seoskom podru- čju. Pored ovih mezaristana po- stoje i drugi koji su nekada bili na periferiji grada, ali širenjem grada našli su se u samom jezgru grada. Ljepota ovih spomenika ogleda se u dotjeranim oblicima. Mnogi me- zaristani su uništeni zajedno sa džamijama oko kojih su se nalazili, Stara česma-Kasapnica na „Ploči“ u Bijelom Polju, neki u ratovima, a neki zahvaljujući snimljena neposredno poslije Prvog svjetskog rata (Slika 6.) „urbanističkim planovima“. Jedan kata. Izgradnji česama posebno nji- Blizu ušća Bistrice u Lim, u mje- od mezaristana koji je uništen po hovom lijepom izgledu pridavana stu Lozna Luka, na rijeci Bistrici tom sistemu bio je mezaristan koji je velika pažnja, te možemo slobo- sjeverno od Bijelog Polja, još uvijek se nalazio oko džamije Hadžida- dno reći da mnogi od tih spome- odolijeva vremenu kameni most, nuše u gradu Bijelom Polju, koji je nika i danas predstavljaju prava najstariji spomenik iz turskog doba zajedno s džamijom porušen. Na remek djela. Na teritoriji Bijelog na ovim prostorima. Tačan datum ovom mezaristanu bio je ukopan Polja danas je malo očuvanih starih izgradnje mosta nije poznat (vidi poznati alhamijado pjesnik i knji- spomenika ove vrste, ali se izgra- Sliku 7). O mostovima na Limu ževnik hafiz Salih Gašević.37 djuju i novi (vidi sliku 5). malo se zna, a zapis o starim mo- Kamen, od koga su se klesali ni- stovima bio je najčešće uzgredan i šani, najčešće je vapnenac, siga ili Mostovi ne mnogo važan pomena, jer su aragonit i andezitni tuf zelene mostovi obično bili u sjenci ostale boje.38 Postoje muški i ženski nišani Od spomenika, koji su služili monumentalne srednjovjekovne koji se razlikuju. Razlika oblika mu- prometu i trgovini, svojom smje- arhitekture. ških i ženskuh nišana vrlo je upa- lom konstrukcijom i arhitekturom osobito se ističu kameni mostovi ili ćuprije, koji su se očuvali na mno- gim našim rijekama do današnjih dana. Najveći dio tih starih turskih mostova gradjen je veoma solidno od kamena tesanca, i svi su prema sredini manje ili više uzdignuti radi bržeg oticanja vode s kolo- voza. Od prvih dana svoje vlada- vine Osmanlije su izgradnji mo- stova poklanjali posebnu pažnju. U vezi sa tim, određivali su posebne grupe ljudi koji su brinuli za nji- hovo održavanje i čuvanje. Te su grupe dobijale status derbendžija i kao takve uživale poseban tret- man, bili su oslobodjeni plaćanja poreza.36 Most na Bistici kraj Bijelog Polja (Slika 7.) 36. M. Memić, Bošnjaci-Muslimani... 148. 37. B. Agović, Džamije u Crnoj Gori... 302. 38. A. Bejtić, Spomenici osmanlijske arhitekture u BiH... 285.

90 Januar - Jun 2010. dljiva. Muški nišani su ra- Zbog netolerantnog djeni u obliku četvorougaone okruženja u kome su se ili osmorougaone prizme, a našli nakon odlaska Turaka prednjak uz to prelazi gore u sa ovih prostora poslije Bal- tanki vrat i završava se iskle- kanskih ratova pa do danas, sanim turbanom.39 Ženski su Bošnjaci i njihov način ži- nišani, naprotiv, gotovo re- vota, kao i njihova kultura, dovito pljosnati i većinom su naročito sakralni objekti – oba jednako oblikovana i džamije, mektebi, stare be- gore završena u vidu šilja- govske kuće i čardaci, pa i stog luka.40 razni drugi objekti koji su Kod pravljenja i uređi- imali islamsko-orijentalni vanja mezara u Bijelom izgled (što je naročito poka- Polju zadnjih decenija ima zao posljednji rat u BiH), bili pretjerivanja, tako da se su na udaru rušitelja raznih prave mermerni blokovi, sa vrsta. Ovo se dakle nije dje- ugraviranom fotografijom šavalo samo na području Bi- umrle osobe, sa mjesecom i jelog Polja nego i u drugim zvijezdom, sa stubovima krajevima Srbije i Crne Gore raznih oblika, tako da neki i čitavog Balkana. No i grobovi više liče na neku pored svega što im se doga- vrstu grobnice nego na mu- đalo – raznih urbicida, kul- slimanski mezar. turocida i genocida Bošnjaci Treba reći da je kod mu- su ipak ostali, i koliko toliko slimanskih mezara veoma do današnjih dana sačuvali važan elemenat - tarih, to jest Nišan na ženskom mezaru (Slika 8.) svoju kulturu, tradiciju, obi- epitaf, ili natpis, koji sadrži čaje, i što je najvažnije, saču- ime i prezime, godinu rođe- vali su svoju vjeru i nje i godinu smrti umrle nacionalni i etnički identitet. osopbe, kao i neki citat iz Ku- Dakle, i pored svih tih kata- ra’ana, a često puta i mono- klizmičnih situacija, saču- gram – kratku i sažetu vali su i svoj poseban poruku koja odražava osno- islamsko-bošnjački način ži- vne karakrteristike života i vota, pa i svoj način izgra- rada umrle osobe. dnje kuća, stanova, česama, mostova i drugih objekata ZAKLJUČAK potrebnih za život u skladu sa njihovom kulturom i Bitan elemenat identiteta vjerskim životom. jednog naroda jeste njegova Ovaj rad je upravo imao kultura, tradicija, običaji, ar- za cilj da iznese i reafirmiše hitektura, pisani tragivi – prepoznatljivu bošnjačku književnost, folklor, poezija, kulturu življenja, kao i kraće rečeno, njegova kul- ostale lelemente identiteta tura i civilizacija. Bošnjaci Bi- Bošnjka bjelopoljskog ka- jelog Polja, uostalom i kao i raja. Naravno da ovo nije svi Bošnjaci Sandžaka i BiH, posljednja riječ u tom te i drugih krajeva gdje žive, pravcu, već samo jedan imaju svoju specifičnu kul- mali doprinos i budućim turu, koja se odlikuje islam- istraživanjiman kulturolo- skim duhom i načinom ških odlika Bošnjaka ne života i rada, odnosno islam- samo Bijelog Polja nego i ci- skim pogledom na svijet. Nišan na muškom mezaru(Slika 9.) jelog Sandžaka pa i šire. 39. Ibidem 40. Idem

Januar - Jun 2010. 91 OBRAZOVANJE

Azra Abadžić Navaey 1 Predodžbe o Turcima u hrvatskoj nastavi povijesti

„Ne postoji bolji pokazatelj karaktera nekog društva od historiografije koju to društvo piše ili ne uspijeva napisati.“

Edward H. Carr

tvaranje prvih kolektivnih predo- džbi o Turcima u hrvatskoj sredini Apstrakt kronološki se poklapa s periodom Stursko-osmanskih osvajanja europ- Međutim, ne učine li se u skorijoj budućnosti odlučniji zaokreti po pitanju skoga jugoistoka. U hrvatskoj kulturnoj tumačenja prošlosti i prijelaz s retorike javnosti vrijednosne stereotipe o Tur- 'predziđa' na onu 'prihvaćanja' drugih cima kroz povijest najvećim su dijelom kulturnih utjecaja, još će zadugo u do- oblikovali tekstovi hrvatske ranonovo- maćem kolektivnom imaginariju sve one vjekovne književnosti. Kako je slika o stereotipne priče o «danku u krvi», njima uvelike bila uvjetovana onodob- «nabijanju na kolac» i «turskome zu- nim političkim prilikama, to su i Turci lumu» imati primat nad primjerice bro- u spomenutoj literaturi prikazivani jnim, nezamjenjivim turcizmima u uglavnom negativno, kroz prizmu rat- hrvatskome jeziku kojima se turska kul- nih sukoba, pa su u domaćim razmje- tura upisala u naše krajeve. Za takvo je rima i ostali zapamćeni prvenstveno što prije svega nužan pomak od povijesti po svojim osvajačkim podvizima1. kao rivalstva ka povijesti međukul- Mitologizirana predodžba Turaka turnog prožimanja i zajedničkog nasli- kao ‘ljutih neprijate- jeđa. Konačno, na taj bi se način mogle lja’, ‘nasilnih os va - osvijestiti, pa čak i prevladati neke jača’ i ‘opasnih stereotipne, često iskrivljene predodžbe rušitelja civilizirane o Turcima koje su već stoljećima u opti- kršćanske Europe’ caju u kolektivnom nacionalnom sačuvala se tako pamćenju. No, dokle god nacionalnu putem usmene pre- povijest ispisuje pet stotina godina stara književna naracija, dotle i sve one priče daje junačke epike, ali i bo- o alternativnim pogledima koje otvara gate pisane kulturne novo pisanje povijesti, ostaju ipak samo baštine, u kolektivnoj svi- - pripovijesti. jesti većine južnoslaven- Ključne riječi: Turci, nastava povi- skih naroda. jesti, povijesno-pedagoška literatura, Povlačenjem Turaka kolektivne predodžbe, 'ljuti neprijatelji', Osmanlija na istok i slabljenjem 'nasilni osvajači', 'opasni rušitelji civi- njihova političkog utjecaja je- lizirane kršćanske Europe'... njava i zanimanje javnosti za

1. O dominantnim stereotipnim ulogama koje Turci zaposjedaju u hrvatskoj književnoj kulturi ranog novovjekovlja vid. iscrpnu studiju D. Dukića. Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja. Thema, Zadar, 2004.

92 Januar - Jun 2010. njih. Od 18. stoljeća Turci se više ne povijesnih zbivanja na međuna- bili su izazvani, s jedne strane, teo- doživljavaju kao neposredna pri- rodnoj sceni. Stoga i ne treba pre- rijskim strujanjima u svjetskoj hi- jetnja i postaju tek ‘nemila epi- više čuditi činjenica da su u storiografiji2, a s druge pak – u zoda’ iz prošlosti te su, shodno kolektivnom domaćem imagina- mnogo većoj mjeri - regionalnim tome, sve rjeđe predmetom inte- riju Turci, čak i kada više nije riječ političkim događanjima devedese- resa u književnim krugovima, a o Osmanlijama, i dalje uglavnom tih koja su i potaknula nova pisa- sve više u onima povjesničara. prisutni u kontekstu prošlosti. nja nacionalnih povijesti.3 U prilog Ključnu ulogu u konstrukciji slike Potaknuta činjenicom da je praktičnim dometima ovog revi- o Turcima tako je s vremenom, go- dobar dio suvremenih predodžbi zionističkog vala u nas svjedoči tovo u cijelosti, preuzela historio- o Turcima još uvijek uvjetovan sli- prava bujica novih udžbeničkih iz- grafija. Ova promjena žanra kom naslijeđenom iz prošlosti, za- danja koja su sredinom devedese- unutar kojega se kasnije najvećim nimalo me je na koji je način tih svojom raznovrsnom po- dijelom obrađivala turska tema, turska tema uklopljena u povije- nudom pretvorila nekoć homo- odnosno pomak iz književno-fik- sni diskurs hrvatskih udžbenika geno tržište pedagoške literature u cionalnog diskursa u onaj povije- novije generacije, odnosno koji su pravo poprište borbe oko znače- sni, u bitnom je utjecala i na sve izvanjski faktori utjecali na formi- nja. Udžbenici su stoga zanimljiv kasnije predodžbe domaće javno- ranje istog. objekt istraživanja i kao svojevrsno sti o njima. ogledalo društva koje ih proiz- Sve do današnjih dana situacija vodi: dobar su vodič kroz njegove je u bitnom ostala neizmijenjena. vrijednosti4 i poticajna građa za Budući da je u suvremenom me- analizu kolektivnih predodžbi o dijskom prostoru turska tematika drugima. marginalno zastupljena, a turkolo- S namjerom da se ispita u kojoj ški znanstveni radovi zanemariva je mjeri nova povijesna znanost, ro- odjeka u široj kulturnoj javnosti, đena 90-ih u Hrvatskoj, napravila danas se o Turskoj i turskom na- zaokret u interpretativnom pri- rodu sustavnije može informirati stupu i je li barem pokušala iz do- još jedino u okrilju povijesti. Su- minantnog diskursa odagnati onaj deći prema recepcijskom učinku, ‘vjekovni turski mrak’ kojega se, i od posebnog su značaja popularno dalje, grozi naša kulturna javnost, pisani povijesni pregledi i povije- kritičkom je ispitivanju po- sno-pedagoška literatura za osno- dvrgnuto nekoliko udžbenika po- vnu i srednju školu. Pritom, vijesti napisanih u razdoblju od međutim, valja napomenuti kako 1986. do 2006. godine. Pritom su se u ovom prilično etnocentričnom odvojeno analizirana danas zastar- programu povijesti pokazuje vrlo jela udžbenička izdanja, objavljena slab interes za Turke kao narod; za do 1991. godine i koja su izašla iz njih se posebno zanima u kontek- S obzirom na značajne obrte u upotrebe, i ona koja su nastala kao stu nacionalne povijesti, što onda hrvatskoj historiografiji koncem rezultat povijesne revizije na prije- obuhvaća period najintenzivnijih prošloga stoljeća, analiza historio- lazu stoljeća. Kako se turska pro- doticaja s Osmanlijama na hrvat- grafske literature, posebno one za- blematika najviše obrađuje u skom tlu i, u manjoj mjeri, susjed- konom propisane, nadaje se programu šestog razreda osnovne, ske odnose sve do osmanskog ponajprije kao pokušaj propitiva- odnosno drugog razreda srednje povlačenja s Balkana. Modernoj nja eventualnih promjena u vlada- škole (gimnazije), to je i nastavni povijesti Republike Turske posve- jućoj društvenoj ideologiji. Ovi materijal samo tih razreda bio ćeno je tek nešto prostora u sklopu zaokreti u načinu viđenja prošlosti predmetom ove analize.

2. Primjena književno-teorijskih pristupa na povijesne tekstove stočne Europe kao i načina na koji se ona poučava u školama, zadnjih probudila je svijest o literarnosti i imaginativnom karakteru povi- se godina intenzivno raspravlja u sklopu projekta Southeast Euro- jesti, ali i potakla na preispitivanje oštrih disciplinarnih granica iz- pean Joint History Project. Neki od najzanimljivijih radova sa znan- među povijesti i književnosti. To je pak izazvalo nova i pomna stvenih skupova održanih u sklopu ovog projekta objavljeni su i kod čitanja već kanoniziranih povijesnih ‘istina’ koja su imala pridoni- nas, u zborniku pod imenom Klio na Balkanu: usmjerenja i pristupi u jeti rekonstrukciji i destabiliziranju homogenih historijskih prikaza, nastavi povijesti. Srednja Europa, Zagreb, 2005. te potaknuti stvaranje novih, kritički promišljenih interpretacija 4. C. Koulouri, u : Klio na Balkanu…, str. 25. povijesti. 5. O naseljavanju većine naroda i formiranju njihovih država na tlu 3. O problemima kritičkog preispitivanja povijesti u zemljama Jugoi- srednjovjekovne i ranonovovjekovne Europe izvještava se uglav-

Januar - Jun 2010. 93 Turci Osmanlije: fanatični ljili5 svoje države na određenom i tome sl. Čitav je dojam bio zao- osvajači i nasilnici teritoriju Europe, Turci u nju na- kružen popratnim ilustracijama silno provaljuju i prodiru6. Od neka- koje još više osnažuju dominantne Turska je tema ušla u domaće dašnjih naslova o «Prodoru stereotipe; uz nekoliko ilustracija udžbenike na vrata nacionalne Turaka na Balkan»7, pa sve do turskih vojničkih redova, svoje su povi jesti u čijem su nastavnom onih recentnijih o «Turskim prova- mjesto u udžbenicima pronašle i programu pak središnji dio zau- lama u Hrvatsku»8, i spominjanja slika Turaka koji odvoze glave ubi- zeli opisi hrvatsko-turskih su- njihovih «nemilosrdnih navala»9, jenih kršćana, ona koja prikazuje koba. Stoga je već i ovako sužena nema bitnih pomaka: predodžba o ljude nabijene na kolac te prikaz perspektiva iz koje se govori o Turcima kao nepoželjnim osvaja- Turaka koji odvode roblje11. Turcima di je lom pogodovala čima europskih teritorija, kako u Osim podrobnih opisa ‘turskog stvaranju je dne općenito nega- starijim tako i u onim recentnim nasilništva’, svi su povijesni tivne slike o njima. Sami tekstovi udžbeničkim izdanjima, ukazuje udžbenici bili složni u jednostra- u kojima se tematiziraju sukobi s se kao konstanta i jedna od prevla- nom i negativnom vrednovanju Turcima prilično su sažeti i infor- davajućih slika na kojoj se i dalje posljedica turskih osvajanja. Su- mativni, zasnovani uglavnom na sustavno inzistira. deći prema njihovim prikazima, pripovijedanju događaja, s pom- nijedan od protivničkih naroda u nom kronologijom turskih osvaja- hrvatskoj novovjekovnoj povijesti nja i svih važnijih bitaka. Svojim nije nanio toliko štete hrvatskom tonom ustrajavaju na neutralnosti narodu kao što su to učinili Turci. i nepristranosti što se objašnjava Među općenitim posljedicama zahtjevima odgojno-obrazovnog turskih osvajanja, sa posebnim se žanra. Pa ipak, i pored načelne žaljenjem spominju «ekonomski i znanstveničke objektivnosti i suz- kulturni zastoj»12 kao i činjenica držanosti ova literatura posjeduje da je «dio pokorenog stanovni- zanimljivu imagološku građu u štva primio islam»13. Stoga se i kojoj je, pri pomnijem čitanju, mo- dolazak Turaka u naše krajeve u guće zamijetiti elemente jednog pravilu dočaravao vrlo živopi- neznanstvenog i često ideologizi- snim i emotivnim stilom - gotovo ranog di skursa. kao da je riječ o ulomku književne Među brojnim stereotipnim fikcije: ulogama koje se pripisuju Turcima Stereotip o turskom nasilništvu Nailazila su vremena ‘turskih ne- u danas zastarjeloj povijesno-pe- još je donedavno bio nezaobilazan volja’-sela su nestajala u ognju, izubi- dagoškoj literaturi, posebno se iz- dio nastavne građe o osmanskim jani zarobljenici teturali su iza turskih dvajaju slijedeće: oni su najčešće Turcima. Njihova je pojava u kon- jahača vezani za repove njihovih konja, ‘nepoželjni osvajači europskih te- tekstu nacionalne povijesti isklju- a šume su vrvjele izbjeglicama koje su ritorija’, ‘nasilnici’, ‘uzročnici sve- čivo negativno atribuirana, i to nekoć ‘pri svićah i pri zvizdah’ bježale kolikog zaostajanja u razvoju naših uglavnom na narativnoj razini – napuštajući ognjišta otaca i djedova. krajeva’ i ‘fanatični borci za vjeru’. kroz učestalo navođenje i opise nji- Naši narodi proživljavali su jednu od Kakav će status u povijesnom hovih zlodjela: «nasilno su uzimali najvećih katastrofa. U tim borbama kontekstu pripasti nekom narodu, kršćansku djecu», «klali su kršćane narod je branio dom, obitelj, rodnu dade se naslutiti već i na temelju ili ih odvodili u ropstvo», «narodi gru du i slobodu. Malo je utjehe što su pomno odabranog leksika u na- su nekoliko stoljeća pod turskom Turci na našem tlu izgubili dah za da- slovu kojime se on uvodi u nasta- vlašću grubo izrabljivani», «prili- ljnji prodor u srce Evrope. Dok će naši vnu građu. I dok se, primjerice, kom provala Turci su palili sela, narodi životariti pod njihovom suro- neki narodi pojavljuju ili mirolju- pljačkali stoku i razna materijalna vom vlašću, evropski će narodi velikim bivo dolaze kako bi osnovali i uteme- dobra te odvodili ljude u roblje»10, koracima odmicati u svom razvoju.14 nom neutralnim tonom, npr: «Uspon Franačke Države» , «Postanak udžbenik povijesti za II. razred gimnazije. Alfa, Zagreb, 2003., str. 100. Papinske Države», «Dolazak Mađara i postanak Mađarske države», 9. I. Rendić-Miočević. Poruke predaka-problemski priručnik hrvatske «Bugarsko Carstvo». Tek se uz Mongole i Turke eksplicitno vezuje povijesti za II. razred gimnazije. Profil, Zagreb, 2000., str. 65 – 70. nasilništvo i osvajanje; str. 14-39, H. Matković, B. Drašković. Povijest 10. I. Makek, J. Adamček, n. dj., str. 124, 125, 132, 153, 158. 2: udžbenik za srednje škole. Školska knjiga, Zagreb, 1991. 11. Isto, str. 190, 191. 6. H. Matković, B. Drašković, n. dj., str. 38-39. 12. H. Matković, B. Drašković, n. dj., str. 168. 7. I. Makek, J. Adamček. Čovjek u svom vremenu: udžbenik povijesti 13. Isto. za VI. razred osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb, 1987., str. 124. 14. I. Makek, J. Adamček, n.dj., str 124. 8. A. Birin, T. Šarlija. Hrvatska i svijet od V. do početka XVIII. stoljeća: 15. H. Matković, B. Drašković, n.dj., str. 155.

94 Januar - Jun 2010. Pored višestruko opetovanog djela se također i činjenica da se nasilnici ljude nabijali na kolac, te motiva turskog nasilništva i nevo- samo neki segmenti intelektualne i kako je u vrijeme njihovih osvaja- lja koje su donijeli u naše krajeve, kulturne povijesti mogu objasniti u nja «hrvatski narod proživljavao u domaćoj se historiografiji o Tur- okvirima islama18, te da su za tuma- upravo potresnu, najveću nesreću cima provlačio još jedan klišej: čenje političko-ekonomskih prilika u čitavoj svojoj povijesti»19. Vrhu- ‘vjersko objašnjenje’ njihovih osva- neke druge odrednice mnogo kori- nac je ovog protuturskog ‘pjevanja’ janja. Iako su novovjekovnom po- snije i relevantnije od onih vjerskih. predstavljao dramatični ulomak o vijesnom pozornicom prodefilirali Kao svjetonazor i sistem vjerovanja, danku u krvi iz Andrićeva romana mnogobrojni ratnici, ipak su osva- on je tek pripomoć u interpretaciji Na Drini ćuprija. Nema nikakve jački pohodi samo jednog naroda povijesti, ali nikako ne pruža sve dvojbe u to kakav je učinak na bili opisivani kao fanatični i vjerski elemente nužne da se shvati dina- mlade ljude morao proizvesti ovaj – oni Turaka Osmanlija. Govoreći mika povijesnih mijena. književno-fikcionalni odlomak, o usponu Osmanskoga Carstva te Pripadajuća povijesna čitanka, prepun fraza o «preplašenim li- uspjesima njegove vojske, autorski kao dopunska lektira udžbeniku, cima ugrabljenih dječaka», «suz- dvojac jednog udžbenika iz ranih imala je za zadaću - kako se ističe – nim očima» majki što su devedesetih objašnjenje za to pro- «proširiti spoznaje dobivene uče- «raspamećene jaukale, urlale» i nalazi u vjerskom ustroju islama: njem iz udžbenika». Izborom tek- plačnim glasom djecu dozivale: Jedni i drugi (janjičari i spahije) bili «…sine, nemoj majke zaboravit’»20 su odgajani u islamskoj vjeri koja je od Odabrani tekstovi u čitanci - njih tražila da se bore protiv nevjernika najčešće preuzeti iz starih kronika, – kršćana, obećavajući im na kon smrti putopisa i književnih zapisa - vječno blaženstvo. Zato su oni nastu- mogu biti izuzetno poticajni kada pali kao vjerski zanesenjaci (fanatici), im se pristupa s distance nužne pri a kako su vjerovali i u sudbinu (fatali- radu s ovakvim tipom povijesnih sti), mislili su da ni u ratu, ma koliko izvora. Međutim, popraćeni pita- bio žestok i opasan, neće poginuti, ako njima koja sugeriraju jednoznačne im to sudbinom nije određeno.15 odgovore, poput onih - «Na koga I nešto kasnije se, u istoj knjizi, vas podsjeća postupanje Turaka s ponavljaju sad već etablirane ‘po- ratnim zarobljenicima i robo- vijesne istine’ o karakteru islam- vima?», ili pak «Što su roditelji či- skih vojski; u osvrtu na državno nili da svoju djecu spase? Opišite uređenje Osmanskoga Carstva, sa- očaj majki čija su djeca odve- žeto stoji: «Osmanska je država dena.»21 - odabrani odlomci ne po- imala jaku središnju vlast i stalnu tiču na kritičko razmišljanje i stajaću vojsku prožetu fanatizmom osvješćivanje ideološkog balasta u islamske religije (kurziv moj).»16 povijesnim izvorima već, naprotiv, Fanatizam je tako ostao rezervi- ustrajavaju na isključivosti u inter- ran samo za muslimanske borce stova koji svojim tonom nimalo ne pretiranju povijesnih događanja. bez obzira na stoljeće i na moguće zaostaju za jednom junačko-ep- drukčije tumačenje njihovih vojnih skom retorikom, ona samo potvr- I nakon revizije – po starom uspjeha. Problem počiva u poku- đuje njegovo ideološko polazište. šaju što se pojmom islama poslužilo Svi tekstovi u njoj odreda ističu si- Prema onome što ilustriraju gore kao univerzalnim interpretativnim lovitost Turaka, njihove osvajačke navedeni primjeri, dolazak Turaka načelom različitih povijesnih doga- napade, trgovanje robljem, govore u jugoistočnu i srednju Europu u ra- đaja. Previdjela se, naime, činjenica o tome kako su Turci «žarili i pa- nijim je povijesnim pregledima (do da su «’islam’ i izrazi izvedeni iz lili», «otkidali od Hrvatske jedan 1991.) općenito prikazivan vrlo jed- njega ‘ideološki tipovi’ koji se tre- kraj za drugim» i sveli je na «osta- nostrano i negativno. Međutim, ako baju koristiti suptilno, s velikim za- tke ostataka nekad slavnog kraljev- su već ranije generacije i gradile drškama i prilagodbama značenja, stva». Govori se i o «turskome svoju percepciju Turaka na temelju (…) ako se (već) koriste kao načela zulumu», o Turcima kao «ugnjeta- emotivno nabijenih tekstova o za objašnjavanje povijesti.»17 Previ- čima bijedne raje», o tome kako su «ostacima ostataka», «predziđu» i 16. Isto, str. 308. vne škole. Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 123, 152. 17. E. W. Said. Krivotvorenje islama. V.B.Z., Zagreb, 2003., str.45. 20. Isto, str. 153. 18. Isto. 21. Isto, str. 107, 154. 19. B. Drašković. Čovjek u svom vremenu: čitanka za VI. razred osno- 22. Izdanja Školske knjige za osnovnu školu i gimnaziju iz 1999. i

Januar - Jun 2010. 95 «danku u krvi», iznenađuje poda- tako patetično predstavljena kao sti»32, kad «Turci nalegoše na jezik tak da ni neka recentnija izdanja «tragično, ali junačko doba»24, kada hrvatski»33 i kada su «mnogi pak, nisu napravila značajniji otklon u je «Hrvatska preživljavala u paklu ne vjerujući u život pod Turcima, pristupu ovoj temi. Suprotno očeki- požara i okršaja»25, kada su turske napuštali djedovska ognjišta i noću vanjima, udžbenici imagološki naj- «akindžijske skupine upadale u ‘pri svićah i pri zvizdah’ bježali u većeg potencijala po pitanju turske sela i činile strahote», kako bi «dje- sigurnije krajeve.»34 teme upravo su neki od izdanaka čicu trgali s majčinih prsa, žene Svi su stereotipni motivi ovdje na suvremene hrvatske historiografije pred očima muževa oskvrnuli, dje- broju: od vrlo podrobnih i učestalih (izdanja iz 1999., 2001, 2003.)22. vojke grabili iz majčina zagrljaja, nabrajanja turskih osvajanja i pusto- Usprkos provedenim revizijama stare roditelje naočigled sinova sje- šenja, inzistiranja na zlodjelima, na- njihovi su autori od svojih prethod- kli…»26, «pljačkali, palili i klali, a silju, ubijanju i otimačini uz ne- nika naslijedili gotovo sve domina- zarobljenike svezane za konjske re- izostavno spominjanje povorke ro- ntne predodžbe o osmanskim pove odvodili u prodaju»27, te kako bova, do definiranja rata kao vjer- Turcima. Tako su i školarci najno- bi hrvatskim vitezovima poslije skog rata – tako da je čak i pri vije generacije, baš kao i njihovi ljute bitke «… svima koji su ležali nasumičnom listanju nemoguće prethodnici, stjecali svoja (uglav- na polju, i poginulima i ranjenima, previdjeti tematsku sličnost i ideolo- nom) prva saznanja o Turcima kroz rezali nosove i trpali ih u vreće»28; šku bliskost s nekima od najranijih, poglavlje naslovljeno «Doba turskih «ubojitost turske vojske» uzbunila protuturski angažiranih tekstova iz nevolja»23. Njime se već navješćuje je Europu29, «a kako je svaki rat za starije hrvatske književnosti35. specifično dramatična retorika koja nju bio džihad – sveti rat protiv ne- Pristrasnosti udžbeničkih tek- će se provlačiti čitavom nastavnom vjernika, turska je vojska, (…) bila stova pridonose, između ostalog, i jedinicom. Da ona više priliči tonu zastrašujuća snaga»30. «Zažareno određeni postupci na narativnoj ra- hrvatskih kronika ranog novovje- nebo iznad zapaljenih sela nada- zini. Tako se, primjerice, faktograf- kovlja negoli neutralnom diskursu leko je izazivalo paniku te se stano- ski način pripovijedanja nekog jednog školskog udžbenika, zorno vništvo sklanjalo u šume ili bježalo povijesnog događaja često prekida ilustriraju sljedeći navodi. iz zemlje.»31 Bila su to dva «če- ulomcima preuzetim iz povijesnih Stoljeća «turskih nevolja» bit će merna stoljeća hrvatske povije- vrela, koji se tretiraju kao samora- zumljivi i objektivni povijesni iskazi, kao očigledne činjenice. Ta- kođer, valja napomenuti da se vrlo rijetko navode izvori iz kojih se preuzimaju određeni citati, što onda dovodi do miješanja znan- stveno-faktografskog i fikcionalnog pripovjednog žanra, pri čemu istu ‘težinu’ imaju tvrdnje jednog suvre- menog povjesničara i nekog nepoz- natog (ljeto)pisca otprije nekoliko stoljeća. Budući da se od takvih na- voda autori udžbenika ne ograđuju propratnim komentarima već ih, naprotiv, integriraju u znanstveno- popularni diskurs povijesnog udžbenika, oni na taj način preuzi- maju i idejno-vrijednosne sudove dotičnih izvornika. To je posebno slučaj s frazama snažnog ideolo-

2001.; I. Rendić-Miočević. Poruke predaka - problemski priručnik hr- 27. Isto, str. 125. 28. Isto, str. 90. vatske povijesti za II. razred gimnazije. Profil, Zagreb, 2000.; A. Birin, 29. Isto, str. 72. 30. Isto. T. Šarlija. Hrvatska i svijet od V. do početka XVIII. stoljeća. Alfa, Za- 31. Isto, str. 125. 32. Isto, str. 122 greb, 2003. 33. F. Sabalić. Povijest: za VI. razred osnovne škole. Alfa, Zagreb, 23. I.Makek. Povijest 6: udžbenik za 6. razred osnovne škole. Školska 1996., str. 31. knjiga, Zagreb, 1999., str. 90. 34. I. Makek, n. dj., str. 126. 24. Isto, str. 117. 35. Primjerice, sličnost sa Zapisom popa Martinca, jednim od prvih 25. Isto, str. 120. 26. Isto., str. 91. zapisa s turskom temom u hrvatskoj književnosti u kojem se Turci iz-

96 Januar - Jun 2010. škog predznaka, kovanicama ono- vjela svoj puni zamah. Kako se uz tičkoga predznaka protumačiti u dobnog političkog ozračja - poput ilustracije većinom ne navodi ni svjetlu sukoba dviju civilizacija. one o «predziđu kršćanstva» (ante- vrijeme nastanka niti autorstvo, Novija izdanja povijesnih či- murale christianitatis) ili pak «osta- one su na taj način lišene povije- tanki, svojim sadržajem u bitnom cima ostataka» - a koje, premda snoga konteksta u kojem su na- ne zaostaju za udžbeničkim pred- izvorno pripadaju jednom drugom stale, te svojim nijemim slikovnim lošcima, što je i razumljivo jer ih u diskursu i vremenu, suvereno vla- jezikom odašilju nerijetko vrlo rje- pravilu sastavljaju isti autori. Više daju domaćom povijesno-pedago- čite i jednoznačne poruke. Pri tome su pažnje i ovaj put privukle škom literaturom. se posve previđa da su svjedočan- upravo one čitanke i priručnici koji Osim tekstualnog dijela, jed- stva što nam o prošlosti pružaju se sve donedavno nisu uspjeli oslo- nako važnu ulogu u stvaranju slike - posebno one drugih kultura boditi ideološkog balasta starije hi- određenog tipa diskursa u udžbe- - prije način viđenja ‘drugih’, često storiografije39. Glavnina odabranih niku imaju i neki drugi, neverbalni prepun netočnosti i predrasuda, tekstova u njima posvećena je elementi, kao što su grafički prilozi negoli realističan prikaz stvarno- isključivo hrvatsko-turskom rato- i popratne ilustracije. Za ovu su sti37. Popratne legende i podna- vanju (budući da se neki drugi analizu posebno zanimljivi bili oni slovi, kao što su: «Turci odvode aspekti susreta ovih dvaju naroda udžbenički primjerci u kojima se kršćane u roblje», «Sukob turske i niti ne spominju), stereotipnim la- uočava stanovito razilaženje i ne- mentacijama o turskome nasilju i sklad između verbalnog i ikono- nevjerništvu («Kud prođoše, ne- grafskog diskursa. Iako su autori sreću posijaše»40) i stilski se izvrsno nekih udžbenika novijeg datuma uklapa u retoriku matičnog udžbe- krajnje oprezni u svom nastojanju nika. Onu ulogu koju je imao da što neutralnije predstave zajed- nekad nezaobilazni Andrićev odlo- ničku hrvatsko-tursku epizodu iz mak o danku u krvi (a koji je u prošlosti, teško je ne zamijetiti ori- novim povijesnim čitankama izo- jentalizam koji im se potkrao u ilu- stao iz posve drugih razloga), u či- stracijama. Jedan od grafički tankama na prijelazu stoljeća atraktivnijih udžbenika36, i pored preuzeli su ulomci iz djela starih vrijednosno neutralnog tona izla- hrvatskih kroničara i putopisaca, ganja, ističe se tako vrlo tenden- poput odlomka iz Zapisa popa Mar- cioznim odabirom slikovnog tinca - teksta s kraja 15. stoljeća, pa- materijala. Ako je, dakle, suditi radigmatična po svojoj prema slikama koje prate tekst s ci- stereotipnosti, ili pak odlomka o ljem da što bolje dočaraju odre- turskoj trgovini robljem, hrvat- đeno razdoblje, dolazak Turaka u skoga putopisca B. Georgijevića.41. ove prostore značio je pravu kata- Popratna potpitanja, baš kao i u ra- strofu. Većina ih je posvećena su- nijim izdanjima, namjesto kritičke kobima, traumatičnim prikazima kršćanske vojske», ili već na sljede- distance grade sentimentalne mo- ratovanja i otimačine, i kroz njih je ćoj stranici, opet - «Turci otimaju stove, nastojeći vratiti čitatelje u ona negativna predodžba o ‘bije- kršćane za roblje», «Borbe kršćana vrijeme nekadašnjih sukoba: «Opi- snim islamskim osvajačima’, ‘pre- s Osmanlijama»38, i tako u više na- šite postupke Turaka prema kršća- prodavačima roblja’ i ‘nasilnim vrata – svojim tonom prije svega nima»42, «Razmišljaj o plaču popa otimačima kršćanske čeljadi’ doži- nastoje jedan povijesni sukob poli- Martinca. Što ti danas osjećaš za

razito sotoniziraju. Vid. D. Dukić. Sultanova djeca, str. 42. upravo u izdavačkoj kući Profil, koja se među prvima na tržištu škol- 36. H. Petrić, G. Ravančić. Povijest 2: udžbenik povijesti za II. razred skih udžbenika istaknula alternativnim i kritički osviještenim inter- gimnazije i Povijest 6: udžbenik za VI. r. osnovne škole. Meridijani, pretacijama povijesti. Zagreb, 2003. 40. I. Kampuš, I. Makek. Povijesna čitanka za VI. razred osnovne 37. P. Burke. Očevid: upotreba slike kao povijesnog dokaza. Prijevod škole. Školska knjiga, Zagreb, 1998, str. 79. Marko Gregorić, Antibarbarus, Zagreb, 2003., str. 131-146. 41. Ovi se odlomci susreću u više izdanja: I. Kampuš, I. Makek. Povi- 38 Svi su primjeri ilustracija preuzeti iz udžbenika: H. Petrić, G. Ra- jesna čitanka za VI. razred osnovne škole. Školska knjiga, 1998.; I. vančić. Povijest 2 i Povijest 6, Meridijani, Zagreb, 2003. Rendić-Miočević. Poruke predaka – problemski priručnik hrvatske po- 39. U tome svakako prednjače dvije: I. Kampuš, I. Makek. Povijesna vijesti za II. razred gimnazije. Profil, 2000.; H. Petrić, G. Ravančić. Po- čitanka za VI. razred osnovne škole. Školska knjiga, Zagreb, 1998.; I. vijest : udžbenik za VI. razred osnovne škole. Meridijani, 2003. Rendić-Miočević. Poruke predaka – problemski priručnik hrvatske po- 42. I. Kampuš, I. Makek. Povijesna čitanka, str. 80 vijesti za II. razred gimnazije. Profil, 2000. Pritom posebno čudi to 43. I. Rendić-Miočević, isto, str. 57. što je jedan od ideološki najopterećenijih priručnika povijesti izašao 44. Isto, str. 66.

Januar - Jun 2010. 97 ljude onog vremena koji su doži- tih javila potreba za jasnim defini- mijenja etnički i vjerski karakter»52 vjeli veliku tragediju?»43, ili pak za- ranjem vlastite nacionalne priče, pri umnogome podsjeća na domaće datak uz jednu ilustraciju bitke: čemu je odlučujuća uloga pripala medijske napise iz ratne svakodne- «Možeš li povezati Turke koji si- (re)konstrukciji nacionalne povije- vice s početka devedesetih. Ovakva jeku Hrvatima glave sa sindro- sti. A kako se svaka ‘drugost’ i ‘tuđe projekcija prošlosti na sadašnjost je, mom Kraljevića Marka? Zapiši u iskustvo’ (dakle, sve ono što ‘mi’ uostalom, i jedna od važnih ko - bilježnicu tri nasilničke pojave nismo)47 ubrajaju među konstitu- mponenti svih nacionalnih pripovi- kojih se Hrvati najviše boje.»44. tivne elemente u tvorbi naciona- jesti53. Istoj svrsi – što jasnijem Upravo je ovakvo nekritičko lnog identiteta, tako je i hrvatski omeđivanju nacionalnog identiteta bavljenje povijesnim izvorima i do- nacionalni narativ ispričan dobrim – služe i brojni drugi komentari, velo do toga da se diskurs suvre- dijelom kroz negativnu sliku o ma- vješto utkani u povijesnu naraciju, mene akademske zajednice o loazijskim osvajačima. U tom su a upravo prezasićeni domoljubnim Turcima Osmanlijama u bitnom ne kontekstu i sve one priče o «antemu- patosom: posebno oni o «simbolici razlikuje od diskursa starih tek- rale christianitatis», «štitu hrvatstva» rastrganog hrvatskog bića koje od stova turske tematike otprije neko- i «istočnome neprijatelju» koji je doba turskog straha do danas teži liko stoljeća. Štoviše, neki tekstovi vjekovima jezdio i prijetio domo- prema svjetlu», o «najjadnijoj i hrvatskih pisaca ranog novovje- vini, bile i više nego dobrodošle. osamljenoj Hrvatskoj koja je imala kovlja i pored izrazite protuturske Za tvrdnju da je općeniti animo- snage da u turskom okruženju (…) angažiranosti sadrže značajan udio zitet naspram Turaka u popularnoj iskaže otpor i prosvjeduje protiv vrijednosno neutralnog, pa čak i historiografiji dobrim dijelom uvje- nepravedne Europe koja ju je napu- afirmativnog govora o turskoj kul- tovan potrebom nacionalnog sa- stila», zatim strukturalne analize turi45, što se baš i ne bi moglo reći moodređenja, moguće je pronaći «straha dalmatinskog stanovništva za većinu domaće povijesno-peda- brojne potvrde u domaćim udžbe- u doba osmanske navale», ili pak goške literature recentnijeg da- nicima povijesti. Tako se kroz priču poticaji na «razmišljanje o tragi - tuma. Za razliku od starijih izvora, o «masovnom egzodusu starosjedi- čnom vremenu oko 1500. godine», neki su udžbenici čak mnogo kohe- lačkog hrvatskog stanovništva o «tragediji hrvatskog naroda» kao rentniji u svom općenito negativ- pred neposrednom turskom opa- i nužnosti obnove i pružanja «du- nom, jednostranom i stereotipnom snošću»48, o «napuštanju domaćeg hovnog otpora silama razaranja»54. vrednovanju Turaka, a samim tim ognjišta (koje) izaziva tragediju Gotovo kao pravilo nadaje se i prilično daleko od kriterija suvre- hrvatskog naroda i ostavlja duboke zaključak: što se udžbenik više mene povijesne znanosti. posljedice u kasnijem povijesnom smatra mjestom nacionalnog sa- razdoblju»49, o pogubnim posljedi- mopotvrđivanja, to su i u njemu cama turskih pustošenja na daljnji prikazane/interpretirane turske Povijesna naracija u službi gospodarski, kulturni i politički provale, pustošenja i zlodjela po- nacije razvoj50, posljedicama toliko po- gubnija i veća – kao svojevrsna gubnim da se neki dijelovi Hrvat- protuteža nacionalnoj otpornosti i Kao moguće objašnjenje za ovo ske «nisu ni do današnjih dana žilavosti. uplitanje književnoga narativa u oporavili od turskog pustošenja Gledano iz perspektive Carrove jedan znanstveno-popularni žanr (!)»51 - motivi ‘tragične prošlosti’ tvrdnje iz podnaslova - da je svako mogla bi nam poslužiti teza o tome vješto stavljaju u službu modernih djelo povjesničara u određenoj kako kulturni stereotipi o drugima nacionalnih mitova. Naglašavanje mjeri ogledalo društva u kojemu igraju važnu ulogu u procesu kon- važnosti obrambenih ratova, zatim djeluje55 - svi navedeni prikazi stituiranja nacionalnog identiteta46. priče o «Hrvatima prognanicima i hrvatsko-turskih sukoba, osim što Naime, u žaru nacionalnog zanosa, izbjeglicama», kao i isticanje da «hr- ilustriraju kolektivne predodžbe o u Hrvatskoj se sredinom devedese- vatski prostor na koji dolazi tuđinac Turcima, pružaju istovremeno i

45. Primjerice, izvjesna uravnoteženost pri opisu Turaka susreće se 50. Ž. Brdal, M Madunić. Povijest: udžbenik za VI. razred osnovne kod nekih autora starije hrv. književnosti, vid. D. Dukić, n. dj., str. 22, škole. Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 119. 37, 120, 156 i dr. 51. N. Budak, V. Posavec. Rađanje suvremene Hrvatske i Europe – od 46. I. M. Feher. Ni neutralnost ni poricanje sebe, nego otvorenost, u: seobe naroda do apsolutizma. Profil, Zagreb, 1998., str. 107. Kulturni stereotipi: koncepti identiteta u srednjoeuropskim književno- 52. Isto, str. 183. stima. Uredili D. Oraić Tolić, E.K. Szabo, FF press, Zagreb, 2006., str. 53. C. Koulouri, isto, str. 19. 60. 54. Svi su citati preuzeti iz priručnika Poruke predaka, I. Rendić-Mio- 47. Isto. čević, str. 65, 69, 70, 72. 48. F. Mirošević, F. Šanjek, A. Mijatović. Povijest za drugi razred gim- 55. E. H. Carr. Što je povijest? Preveo D. Vojak, Srednja Europa, Za- nazije. Školska knjiga, Zagreb, 2001., str. 182. greb, 2004., str. 34, 35. 49. Isto, str. 183 56. H. Karge. Između euforije, trezvenog shvaćanja i izolacije. «Eu-

98 Januar - Jun 2010. dobar uvid u domaće suvremene postoji i jedan zaključni koji bi se odnedavno. Među njima se sva- društveno-političke prilike. U po- mogao protegnuti na sva povije- kako ističu: navođenje nekih kultu- trebi ‘zidanja čvrstog predziđa’ i sno-pedagoška izdanja: naime, niti rnih posljedica osmansko- tur skih jasnog ograđivanja od tursko- zastarjela, niti suvremena udžbe- osvajanja, posebno uočljivih u hr- osma nskoga elementa moguće je nička izdanja nisu, unatoč spome- vatskome jeziku (u vidu posuđe- pročitati i političku sklonost da se nutim razlikama u retorici, na- nica)59, kao i spominjanje mat e- hrvatski nacionalni element pozi- pravila značajniji pomak u pe - rijalnih sakralnih spomenika pre - cionira u kontekst–pa makar i pe- rspektivi iz koje govore o Turcima. ostalih iz doba Osmanlija (riječ je o riferni – zapadno - europske Multiperspektivnost je i dalje ono nekadašnjim džamijama, kasnije civilizacije56. Kao jedan od ciljeva u što im najviše nedostaje. I pored prenamijenjenima u crkve)60. Poti- programu hrvatske povijesti se, toga što se osmanski Turci obra- cajno potpitanje koje potom slijedi: izme đu ostalog, i ističe upravo raz- đuju u nekoliko nastavnih jedi- «Razmisli, jesu li i ti spomenici dio voj učeničke svijesti o činjenici da je nica, o njihovoj se povijesti i naše povijesti?»61 svjedoči o vrlo «Hrvatska doista bila i ostat će dio kulturnim dostignućima općenito važnom pokušaju da se i ovi, do europske kulture»57. Budući da su vrlo malo zna. Ratni sukobi i nji- jučer ‘neprijateljski’ elementi prih- Turci stoljećima doživljavani kao hove posljedice, odnosno, vojno- vate kao ravnopravni doprinosi hr- ‘vjekovni istočni neprijatelji’ i ‘opo- politička povijest i dalje pre - vatskoj kulturi i kao jedan od zicija svemu zapadnjačkom’, njima dstavljaju isključivi kut gledanja i segmenata njezine baštine. je tako pripala uloga glavnog vrednovanja uloge Turaka u povi- Međutim, ne učine li se u skori- ‘krivca’ za deeuropeizaciju države jesnome kontekstu. O nekim dru- joj budućnosti odlučniji zaokreti po i šire regije. U tako zacrtanom kuri- gim, primjerice kulturnim pitanju tumačenja prošlosti i prije- kulumu nacionalne povijesti, svako aspektima tursko-hrvatskih dodira laz s retorike ‘predziđa’ na onu jasno definiranje nacionalnog iden- gotovo da i nema spomena, što u ‘prihvaćanja’ drugih kulturnih titeta podrazumijevalo je odlučno bitnom osiromašuje, ali i onemo- utjecaja, još će zadugo u domaćem isključivanje Hrvatske od bilo ka- gućuje bolju prosudbu nekih seg- kolektivnom imaginariju sve one kvih istočnih elemenata i dokaziva- menata nacionalne povijesti, a stereotipne priče o «danku u krvi», nje njezine ‘prirodne’ pripadnosti time i pitanje vlastitoga naslijeđa. I «nabijanju na kolac» i «turskome jedino zapadnoeuropskome kultu - premda je većina materijalne zulumu» imati primat nad primje- rno-povijesnom kontekstu. ostavštine iz doba Osmanlija u Hr- rice brojnim, nezamjenjivim turci- vatskoj s vremenom iščezla, teško zmima u hrvatskome jeziku kojima je i zamisliti da orijentalno-turska se turska kultura upisala u naše Prvi pomaci u pravom smjeru kultura, prisutna tijekom dva i pol krajeve. Za takvo je što prije svega stoljeća na prostorima «Turske Hr- nužan pomak od povijesti kao ri- Da postoje, ipak, svojevrsni ot- vatske», nije baš ni na koji način valstva ka povijesti međukultur- kloni od ovakva predstavljanja Tu- obilježila ove krajeve. Međutim, na nog prožimanja i zajedničkog raka u povijesno-pedagoškoj li te- temelju sadržaja koje podastiru naslijeđa. Konačno, na taj bi se raturi, svjedoče tek pokoji, još uvijek udžbenici stječe se upravo takav način mogle osvijestiti, pa čak i malobrojni primjeri58: riječ je o dojam. Shodno ranije spomenutoj prevladati neke stereotipne, često uglavnom nepristranim i neutra - težnji svrstavanja unutar zapa - iskrivljene predodžbe o Turcima lnim prikazima tursko-osmanskih dnoeuropsko-kršćanskoga svijeta, koje su već stoljećima u opticaju u osvajanja, s naglaskom na njihovoj hrvatska se kultura nastojala ogra- kolektivnom nacionalnom pamće- vojnoj sili i snazi. Osim toga, u njima diti od svega istočnog, a to je nju. No, dokle god nacionalnu po- se sve češće nastoji pružiti pogled i uglavnom radila sustavnim poti- vijest ispisuje pet stotina godina s one ‘druge strane’, pa povijesne či- skivanjem i prešućivanjem orijen- stara književna naracija, dotle i sve tanke pored domaćih izvora, citiraju talnih elemenata u vlastitoj kulturi. one priče o alternativnim pogle- i djela stranih kroničara. Prvi, još uvijek sporadični po- dima koje otvara novo pisanje po- Izuzev ovih prigovora upuće- kušaji da se i ti elementi ugrade u vijesti, ostaju ipak samo - nih pojedinačnim udžbenicima, korpus nacionalnog datiraju tek pripovijesti.

ropa» u udžbenicima povijesti zemalja bivše Jugoslavije, u: Klio na škole. Profil, Zagreb, 2006. Balkanu, str. 93, 94. 59. Tek jedan od dvadesetak udžbenika konzultiranih za potrebe 57. Isto. ovog rada govori nešto opširnije i o kulturnim posljedicama turskih 58 Radi se o najnovijim izdanjima povijesnih udžbenika u izdanjima osvajanja: Z. Samaržija, n.dj., str. 237. Školske knjige i Profil: Z. Samaržija. Povijest 2: udžbenik povijesti za 60. N. Budak, M. Mogorović Crljenko, n.dj., str. 154. II. razred gimnazije. Školska knjiga, Zagreb, 2005.; N. Budak, M. Mo- 61. Isto. gorović Crljenko. Povijest 6: udžbenik povijesti za VI. razred osnovne

Januar - Jun 2010. 99 Analizirani udžbenici:

LITERATURA: Birin, A., Šarlija, T., Hrvatska i svijet od V. do početka XVIII. sto- ljeća, udžbenik povijesti za II. razred gimnazije, Zagreb, Alfa, 2003. Birin, A., Šarlija, T., Povijest VI, udžbenik za VI. razred osnovne Burke, P., Očevid: upotreba škole, Alfa, Zagreb, 2004. slike kao povijesnog dokaza, pre- Brdal, Ž., Madunić, M., Povijest 6, udžbenik za VI. razred osnovne veo M. Gregorić, Izdanja Anti- škole, Školska knjiga, Zagreb, 2001. barbarus, Zagreb, 2003. Budak, N., Mogorović Crljenko, M., Povijest 6, udžbenik povijesti Carr, E. H., Što je povijest?, za VI. razred osnovne škole, Profil, Zagreb, 2006. preveo D. Vojak, Srednja Eu- Budak, N., Posavec, V., Rađanje suvremene Hrvatske i Europe – od ropa, Zagreb, 2004. seobe naroda do apsolutizma, udžbenik povijesti za VI. razred osnovne Dukić, D., Sultanova djeca: škole, Profil, Zagreb, 1998. predodžbe Turaka u hrvatskoj Drašković, B., Čovjek u svom vremenu, povijesna čitanka za VI. književnosti ranog novovjekov- razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 1991. lja, Thema, Zadar, 2004. Kargačin, Lj., Povijesna čitanka 1, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Feher, I. M., Ni neutralnost Makek, I., Povijest 6, udžbenik za VI. razred osnovne škole, Školska ni poricanje sebe, nego otvore- knjiga, Zagreb, 1999. nost: predrasude kao uvjeti razu- Makek, I., Adamček, J., Čovjek u svom vremenu, udžbenik povijesti mijevanja, u: Kulturni stereotipi: za VI. razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 1987. koncepti identiteta u srednjoeu- Makek, I., Kampuš, I., Povijesna čitanka: za VI. razred osnovne ropskim književnostima, uredili škole, Školska knjiga, Zagreb, 1998. Oraić Tolić, D. i Szabo, E. K., FF Matković, H., Drašković, B., Povijest 2, udžbenik za srednje škole, Press, Zagreb, 2006. Školska knjiga, Zagreb, 1991. Kulturni stereotipi: koncepti Mirošević, F., Šanjek, F., Mijatović, A., Povijest za drugi razred gim- identiteta u srednjoeuropskim nazije, Školska knjiga, Zagreb, 2001. književnostima, uredili Oraić Petrić, H. Ravančić, G., Povijest 6, udžbenik povijesti za VI. razred Tolić, D. i Szabo, E. K., FF Press, osnovne škole, Meridijani, Samobor, 2003. Zagreb, 2006. Petrić, H. Ravančić, G., Povijest 2, udžbenik povijesti za II. razred Klio na Balkanu: usmjerenja gimnazije, Meridijani, Samobor, 2003. i pristupi u nastavi povijesti, Petrić, H. Ravančić, G., Povijesna čitanka, za VI. razred osnovne urednica M. Najbar-Agičić, pre- škole, Meridijani, Samobor, 2004. veli D. Kešić, S. Devald, Srednja Posavec, V., Povijest srednjega i ranoga novog vijeka, za VI. razred Europa, Zagreb, 2005. osnovne škole, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. Said, E. W., Orijentalizam, Posavec, V., Povijesna čitanka za VI. razred osnovne škole, Profil Konzor, Zagreb, 1999. international, Zagreb, 1997. Said, E. W., Krivotvorenje Posavec, V., Medić, T., Stvaranje europske civilizacije i kulture: V. islama, V.B.Z., Zagreb, 2003. – XVIII. stoljeće, udžbenik za II. razred gimnazije, Profil international, Walia, S., Edward Said i pi- Zagreb, 2005. sanje historije, Naklada Jesenski Rendić-Miočević, I., Poruke predaka – problemski priručnik hrvat- i Turk, Zagreb, 2002. ske povijesti za II. razred gimnazije, Profil, 2000. Sabalić, F., Povijest: za VI. razred osnovne škole, Alfa, Zagreb, 1996. Samaržija, Z., Povijest 2, udžbenik za II. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

100 Januar - Jun 2010. HISTORIJA NOVINARSTVA Muhamed Abdagić1

Ko je bio Hakija Zejnelović, urednik „Glasa Sandžaka“ ZAŠTO JE UBIJEN HAKIJA ZEJNELOVIĆ?

„Teško je bilo ući u Partiju za vrijeme rata. Teško se bilo izjasniti za NOB-e, a kamo li ući u Partiju. Isto kao i sad, poređenja radi. Pa se poslije svega toga, i na osnovu svega toga, postavlja pitanje zasto je ubijen Hakija Zejnelović.“

vdje ću pokušati da malo Mada sam imao i drugih drugova bacim više svjetla na lik Hakije u Pazaru, iz srednje škole, ja sam, Zejnelovića iz Novog Pazara, kad bih navratio u Pazar njega tražio Onepristrasno i objektivno, ne držeći se i s njime se sastajao. On bi me vodio nikakvih tuđih stavova, a naročito ne po Pazaru, posebno u čitaonicu, ili zvaničnih iz vremena prije trideset i omladinsko društvo, gdje se na- pet godina, to jest neposredno poslije predna omladina i skupljala, i upo- oslobođenja ovog grada, dok je zemlja znavao. Mogu da kažem da se od još bila u ratu. svih najbolje sjećam Deda Šehovića, Hakiju sam poznavao iz Beograda, pošto i on bijaše student. mada je prirodnije bilo da ga znam iz Kako sam ja bio na Univerzitetu našeg kraja, s obzirom da smo istog za- jedan od istaknutih aktivista student- vičaja. Ukratko, držao se je kao komuni- skog pokreta, što će reći dobro verzi- sta i učestvovao u svim akcijama ran u svim formama rada sa širom studenata na koje je bio pozvan. Ja ne masom, i sa onom užom, (a bio sam se- znam doduše kad je on došao na Uni- kretar Kulturnog odbora koji je pripre- verzitet u Beogradu, ali ja ga prije 1939. mao priredbe za studente i za nisam poznavao. Kao zemljaci postali beogradsku publiku, a zatim jedno vri- smo bliski i ja sam dolazio na njegov jeme i član redakcije „Studenta”, i to stan sa svojom djevojkom, više puta, to poslije Iva Ribara i Bogdana Pešića, u jest kad sam ja sumnjao da me policija stvari partijski odgovoran za „Stu- može potražiti na mom stanu (u Pajsije- dent”, u isto vrijeme i urednik „Stu- voj ul. sa Stevicom Jovanovićem). Imao dentskog biltena”), to sam došao na je lijep stan za studentske prilike i ja bi i ideju da pokrenem jedan list i u moja djevojka posjedali kod njega i nje- Novom Pazaru, koji će biti glasilo nas gove djevojke, malo popričali, a onda bi studenata u prvom redu, jer druge se domaćini udaljili a gosti ostali. Nje- naše inteligencije u to vrijeme nije ni gova djevojka je bila Jela Čvorić iz imalo, glasilo Sandžaka. Pa mu tako Šapca, s kojom se docnije i oženio i za dadosmo i ime: „Glas Sandžaka”. Za vrijeme okupacije živio s njom u Pazaru. mene nije bilo nikakvih poteškoća za

1. Ovaj izvanredno značajan tekst o životu i zagonetnoj smrti istaknutog sandžačkog revolucionara i novinara Hakije Zejnelovića, je u ru- kopisu preuzet iz ostavštine našeg istaknutog književnika Muhameda Abdagića. Zahvaljujemo se Ademu Vrciću na ustupanju originalne verzije rukopisa koji u potpunosti prenosimo.

Januar - Jun 2010. 101 to, jer sam imao prakse u tom radu, a znao sam da mi je i sara- dnja obezbijedena s obzirom da smo mi studenti Sandžaka bili u Beogradu organizovani, oku- pljali se na sastanke na kojima smo pretresali političku situaciju (obično sam ja bio referent, valjda me je to tako propuštao Rifat Burdžević kako bih stekao što više iskustva itd.) Naravno, meni je poznato da Centralni komitet Srbije uporno stoji na gledištu da je list osno- vao Simeun Karamarković, i na- ravno, kako bi mene bacio u sjenku, što je iluzorno, i do čega meni nije toliko ni stalo, s obzi- rom da ja imam tolike gomile rada da se tu ima šta i uzeti i ostaviti. Naravno to je u skladu sa stavom Centralnog komiteta, koji ne živi na ovoj planeti i u Ju- goslaviji, jer kad su prošla ta vre- mena pljačkanja tuđih zasluga i Rifat Hadžagić, jedan od članova redakcije je 1. maja 1974.godine u izvrtanja tuđeg rada i kukavi- "Polimlju" napisao članak o iskustvima i preprekama sa kojima se list "Glas čkog podmetanja u tuđe gnije- Sandžaka" suočavao u predvečerje II Svjetskog rata zdo - iz istog razloga mi nije priznao ni do danas ni predratnu partijsku organizaciju u Sjenici, pored protivljenja svih živih (po- sebno generala Danila Jaukovića i drugih). Hoću da kažem ovo, poštujem uspomenu Sime Kara- markovića, ali pokrenuti list i održavati ga mogao je samo neko ko je imao iskustva u tom radu i uopšte „šlifa” ilegalnog i legalnog rada u svakom po- gledu, a to nije stvar učitelja bila, to su samo studenti mogli i to je- dino beogradski studenti. Mislim da Hakija nije bio kompromitovan kao komunista kod policijskih vlasti, a osim toga on mi je pričao da ima i dobra poznanstva u Okružnom sudu u Novom Pazaru (dobro je stajao Uz Hakiju Zejnelagića i M. Abdagića u radu lista „Glas Sandžaka“ sa sudijom Kostom Konstantino- učestvuje i, radnik Vakufsko-mearifske direkcije u Skoplju, Rifat Hadža- vićem, čini mi se da se tako zvao, gić iz Prijepolja. Osim prva dva broja, treći broj lista, kao organ ZAV- i bio invalid u jednu nogu), a NOS-a, izlazi 01. juna 1944. godine, a četvrti i zadnji put 25. decembra Okružni sud je i nadležan za 1944. godine. odobravanje lista, pa sam sma- (Vidjeti: M. Memić, Bošnjaci-Muslimani Sandžaka i Crne Gore, MNVS; trao daje Hakija pogodniji da Novi Pazar 1996., 274-275;) bude urednik lista nego ja. Tako 102 Januar - Jun 2010. smo radili i u Beogradu, nije urednik bio najpoznatiji komuni- sta, ili uopšte kompromitovani komunista, nego iz uglednije, građanske porodice, beogradske (kao što je bio na primjer prvi urednik Bogdan Pešić, potpuno nepoznat kao komunista, ili doc- nije, drugi urednik kad sam i ja bio u redakciji, pored drugih, iz beogradske jevrejske i dobrosto- jeće porodice, izvjesni Amar), a partijski čovjek je stajao iz njega u sjenci i u stvari davao ton listu i obezbjeđivao partijsku liniju, to jest u stvari on vodio list. Poznato je da je materijal do- lazio kod mene u Sjenicu, iz San- džaka, a ja sam ga onda, po pregledanju, doturao Hakiji. Poznato je i to da sam mu ja našao štampara za list, sve je to trebalo znati, i to Vuka Prodano- vića u Kragujevcu, prijatelja Dra- goljuba Jovanovića, odnosno Andra Petronijevića koji me je s Vukom i upoznao, jer Andro bi- jaše nerazdvojni naš saradnik, iako je bio samo lijevi zemljorad- nik. Treći broj u Skoplju koji je opet izvukao, ispred poda-poli- cije, moj školski drug Rifat Ha- džagić, koji je bio na službi u Urednik "Glas Sandžaka" Hakija Zejnelović (desno) sa književnikom Skoplju u to vrijeme. Muhamedom Abdagićem (u sredini) u šetnji Beogradom 1940. nakon izlaska iz štampe prvog broja lista (9. IX. 1940.) Ja sam ovom glasilu pridavao izuzetnu važnost, vrijedio je „Student” zabranjen, onda po- Beograda jave studenti, s nekim svaki broj barem deset letaka, krećemo „Naš student”, ovaj ta- letkom, partijskim materijalom i uostalom to se ne može ni upo- kođe zabranjen, onda mi drugom literaturom i slično. ređivati. List je naravno izlazio pokrećemo „Glas studenata”, Za vrijeme okupacije ja sam dok smo mi bili u Sandžaku, „na tako se to radilo. Međutim, kad bio u Bosni, kao ilegalni partijski

Mislim da Hakija nije bio kompromitovan kao komunista kod policijskih vla- sti, a osim toga on mi je pričao da ima i dobra poznanstva u Okružnom sudu u Novom Pazaru terenu”, u Beogradu ja sam imao su studenti otišli (1940.) od svo- radnik, zatim u partizanima, a druga, važnija zaduženja, tako jih kuća u Beograd, list se više ni- zatim u partizanima u Sandžaku, da mi list nije toliko ni padao na jednom nije pojavio. A tako je sve do 1. maja 1942. godine kad pamet. Međutim, Simeun je bilo i sa priredbama, sa utakmi- sam poslat na okupiranu terito- ostao u Pazaru... Treći broj lista cama, sa otimanjem kulturnih i riju sa zadatkom. Zatim sam je zabranjen, ali s listom se nara- sportskih društava, kad nema uhapšen, i to sutradan po dola- vno moglo produžiti, onako studenata čitav taj život zamre. sku, i ostao u zatvoru sedam kako smo mi radili u Beogradu: Osim naravno kad se opet iz mjeseci, onda pušten uz inter- Januar - Jun 2010. 103 vencije sedam tada najuglednijih ljudi, ali u jednu vrstu kućnjeg „ У Новом Пазару је 1940. године почео да излази нови лист „Глас zatvora, sve dok su bili Italijani, Санџака“. Иницијатор за покретање овог листа био је Рифат Бур- to jest do 1. juna 1943., kad do- џовић Тршо. Он је узео за уредника листа Хакију Зејнеловића, сту- laze Nijemci i istog dana hapse дента права, који тада код полицијских власти није био забележен mene i sprovode u Pazar, zatim као комуниста. Поверено је Срђану Стојевићу, студенту права, да Kosovsku Mitrovicu (poslije de- испита могућност штампања листа у Новом Пазару. Ради тога је setak dana u Pazaru). Nakon pu- тамо одлазио и сам Рифат Бурџовић. Али лист се није могао štanja iz Kosovske Mitrovice, штампати у Новом Пазару. Први број је штампан у штампарији istom moćnom intervencijom „Светлост“ у Крагујевцу, изашао је 9. септембра 1940. године. У Hasana Zvizdića, i uz pomoć уводној речи је писало да ће лист помагати становништву Санџака Hilmije Kugića, sreskog načel- да побољша свој положај и да ће помагати све оне снаге у Санџаку nika, koji je bio moj rođak, u julu које су себи ставиле у задатак да учине нешто за свој крај. Даље је 1943. godine ja sam prolazio наглашено да ће лист помагати подизање земље уопште и дати свој kroz Novi Pazar gdje sam se i za- допринос на очувању њене националне независности, као и допринос držao, koliko se sjećam, ili sam борби за поштовање националних права свих народа у Југославији. došao drugi put na putu za Beo- На крају се истицало да ће лист писати „о томе колико ради наш grad, u septembru. сељак и чиме се храни, о томе како се распаљује верска мржња у на- I tada sam potražio Hakiju i роду ради интереса појединаца“. Други број „Гласа Санџака“ није našao ga i razgovarao sa njime могао бити штампан ни у Крагујевцу, Овај број је изашао тек 15. (sreo sam ga na korzou, u naručju Фебруара 1941. године; штампан је у штампарији Василија Ди- je držao dijete, s kojim se toliko митријевића у Скопљу. Полиција је и за овим трагала, али је лист ponosio i poklanjao mu pažnje, однесен из штампарије пре него што су обавезни примерци послати kao da niko nema dijete, takav државном тужиоцу.“ sam ja utisak stekao, ali takvi su (Мирко Ћуковић, Санџак, Просвета, Београд 1964, 36.) izgleda svi očevi, koliko god sam ih sreo). Sastali smo se kod nje- gove kuće, dakle te druge polo- zašto sam onda je poslat na oku- se na organizovanju partijske or- vine 1943., i mislim da smo piranu teritoriju sa slobodne, ganizacije, i pri tom ga pitao ima uklonili Jelu, njegovu ženu, kako zašto Mule Musić (i on odmah li svog čovjeka u njemačkoj SD bi mi ostali sami (Jela danas radi pao u ruke neprijatelja kao i ja), policiji koji bi mu obezbeđivao u Vinči kao atomski fizičar, ili he- zašto Milutin Popović (i on nije leđa u tom radu, to jest izvješta- mičar). Ono čega se sjećam iz toga mogao ništa da učini do kraja vao ga da li se zna za taj rad i šta razgovora bila je njegova lična si- rata), zašto mnogi za koje se se sprema i već sve što bi moglo tuacija, i on je bio veoma usplahi- smatralo da su korisniji i drago- biti od koristi. Nije mi rekao da ren i zabrinut, nije znao šta da ceniji na okupiranoj teritoriji ima čovjeka, u SD policiji, ali mi radi i kako da se postavi, od njega nego na slobodnoj. Na slobodnoj je rekao ko je šef policije, to jest je traženo da ide u partizane, a on Hakija bi bio običan vojnik, Klar, trgovački pomoćnik prije je smatrao da to nije potrebno, pa barem spočetka, a tu je već bio i rata. Njegova desna ruka Marko, nije znao šta da radi. Pitao je kraj rata, a ovdje na okupiranoj on reče da to nije nikako Marko, mene, doduše na jedan sugesti- on je predstavljao ime i ukoliko njegovo pravo ime je Hans, i to van način: Jelde bogati, to nije može da formira partijsku orga- mi je saopštio tako povjerljivo da pravilno?... On doduše ne reče da nizaciju,a preko nje da okupi se pri tom zapalio u licu. Još to od njega traži partija, koje u to omladinu, tu bi stvarno bio dra- jedan je bio svega, Lorenc, za doba nije ni bilo. To su svakako gocjeniji nego u partizanima. koga mije rekao da je on jedini bila ona nekolika druga što su još Takav je bio i stav Partije, ne pravi Nijemac iz Njemačke, a preostala poslije masovnog hap- odvajati se od masa, ali od svojih ova dva su naši, folksdojčeri. šenja, strijeljanja i tjeranja u logor masa, doći sa masom u parti- Skrenuo mi je pažnju i na nekog petnaestak ljudi, čime je bio zadat zane, a ne sam. Povući sa sobom Huska Dražanina, koji s njima smrtni udarac partijskoj organiza- masu, to je cilj i to je svrha rada trojicom radi zajedno. ciji ovdje u Pazaru, tako da se više našeg čovjeka. Ipak, rekao sam Bio je obaviješten, kao što su ko- nije ni formirala sve do pred mu da radi onako kako od njega munisti uvijek znali tačno sve po- samo oslobođenje grada. zahtijeva Partija, a da sam ja baš licijske agente, koji su i ko je kakav. Ja sam u sebi doista mislio da poslat sa slobodne na okupiranu. Ostao je dakle kod kuće, nije je nepravilan taj stav ljudi, jer Rekao sam mu da radi, razumije otišao u partizane, ali nije ni for- 104 Januar - Jun 2010. mirao partijsku organizaciju. Ra- zumije se meni je bilo čudno da radi u sreskom načelstvu, i naro- čito, u tim čizmama i onako dobro obučen, sa dobrim stanom i namještajem, sve mi je to ne- kako odudaralo od komuniste, od proletera. I tu treba tražiti nje- govo pasiviziranje, a ne ni u ka- kvoj izdaji niti u kakvom radu za neprijatelja. Sada mi u starijim godinama, i pošto je mnogo šta prešlo preko naših glava, mo- žemo to i da pojmimo: žena, di- jete, lijep i obezbijeđen život, po pravilu malo je bilo u partiza- nima takvih ljudi, a malo bi ih i danas bilo, takvih, kad bi nešto opet trebalo ići u partizane. Teško se ostavlja porodica i još teže lijep život. "Potvrda" o uplati za štampanja lista "Glas Sandžaka" (februar, 1941.) Doduše u knjizi o Novom Pa- koju je predao Rifat Burdžović Tršo: zaru niko ga i ne optužuje ni za iz- "Na primljenih od g. Rifata Din. (1 200.-) hiljadu dvestotine u 2 000 primer- daju ni za rad za neprijatelja. To je aka i ukoliko bude kakvo mešanje u tekstu naplacuje se naknadno samo za utrošeni rad (1. II. 1941. Sk.). Primalac, Vasilije Dimitrijević)" sve tako isturio Voja Leković, pa- tron Sandžaka sve do pada Ran- cjelina, nego ovako rasparčan i iz- Sumnje su bile i prilikom nje- kovića, i za Hakiju i za mene, i dijeljen, jer je Sandžak bio zaostali govog hapšenja u 1942., ne zna se uklonio i druge iz svojih rodnih kraj i nije mogao držati korak sa njegovo držanje, a čuo sam da su mjesta, sve koji su mu bili ravni ili Srbijom i Crnom Gorom, ni eko- neki govorili da ga je Džafer Deva jači od njega. Izgleda on je to sma- nomski, ni politički ni kulturno. pustio iz zatvora, valjda u Beo- trao svojim najprečim poslom po- Da se već i ne govori o pogubnom gradu, ne znam da li je bio spro- slije oslobođenja, slistiti i ukloniti nacionalizmu u Sandžaku i o nje- veden u Beograd, i to navodno: ljude koji bi mogli da smetaju nje- govim posljedicama (a glavna je „Džafer Deva nikog nije puštao a govoj apsolutnoj volji i vlasti u iseljavanje Muslimana) sve do da nije za uzvrat tražio saradnju”. Sandžaku, isto ono što je sa mnom pada Rankovića (kad prestaje ise- To je zaključak mislim Ramiza pokušao, i sa dva Musića, još 1942. ljavanje, pa čak nastaje i vraćanje Pruševića, to može biti i indicija, u Novoj Varoši, podmećući nam iz Turske). ili pokazatelj u traganju, ali nije da mi nismo komunisti nego mu- Ono što stoji kod Hakije Zejne- dokaz, osim toga to je i glupo, ko- slimani, zato što smo se suprotsta- lovića, to je samo pasivizacija, ni- liko li je komunista pušteno ne vili stupidnim strijeljanjima, mada kakva izdaja. I samo sam ja znao zbog obećanja na saradnju nego se radilo o šezdesetak Srba, a koliko je to njega grizlo i koliko zato što nisu bili ništa radili, ili što svega trojici Muslimana. Taj čo- mu je to bilo na savjesti. Pa eto i nisu ništa priznali, barem prvi vjek je mnogo zla i mnogo štete toga se dešavalo, koliko je sluča- put, su bili pušteni na slobodu. I nanio Sandžaku, a jedna od prvih jeva znak takvih, do rata su ljudi ne može se čovjek suditi i skidati njegovih mjera je bila, što je lako bili u Partiji, a kada je nastupio rat mu se glava na osnovu nekakvih sproveo i tobož demokratski oku- stali su pred Partiju i rekli odsada zaključaka i pretpostavki. Zatim, pivši ljude starije Muslimane, којi ja više ne smijem da radim ovo jer da je to njegovo držanje bilo sa- otkako je vlast postala, znaju samo je sad rat, i molim da me razrije- svim čisto svjedoči i činjenica da da aminuju, jedna od prvih mjera šite članstva u Partiji. Hakija je poslije njegovog puštanja na slo- da ukine Antifašističko vijeće San- samo pogriješio u tome, što nije bodu niko nije uhapšen, čak za džaka i da Sandžak raskomada i tako postupio, pa da mirno sačeka godinu dana, a Partija postojala, ili podijeli ga između Crne Gore i Sr- kraj rata, a onda se prišije uz Par- barem petnaestak dobrih komuni- bije. To je uspio i razumije se da bi tiju kao što su to učinile stotine hi- sta i simpatizera, a da je Hakija bio se Sandžak brže razvijao da je ljade pametnih ljudi. Nije samo čovjek neprijatelja dotle, to jest ostao kao autonomna jedinica, kao Hakija pogriješio u tome. time stoje radio u Sreskom načel- Januar - Jun 2010. 105 stvu, kako se mislilo, nije trebalo da ga hapse da bi nešto od njega Među sandžačkom političkom i intelektualnom elitom koja je djelovala doznali, mogli su to da doznaju između dva svjetska rata, Hakija Zejnelović (1917-1945)zauzima posebno ko sve ima od komunista u Pa- mjesto. Svestrano obrazovanje, stručnost i autoritet u KP Jugoslavije do- zaru i na jednom običnom tajnom vode ga na mjesto urednika „Glasa Sandžaka“. Pod izgovorom da je u vri- sastanku, što se međutim nije de- jeme okupacije, kao policijski pisar u Novom Pazaru, bio „sluga okupatora“, silo. Još jedna činjenica, pošto nije lokalni komunistički kvaziheroji su ga izveli na prijeki sud i osudili na smrt ništa provalio, iz Beograda je do- strijeljanjem 1945. godine. U historiji Sandžaka i sandžačkog novinarstva veden agent Vukotić, koji je poku- Hakija Zejnelović ulazi kao ličnost nesumnjivih nacionalnih zasluga. Sma- šavao da prati sumnjive ljude i da tra se da su ga kreatori neargumentovane optužbe, između ostalog, teretili ih otkrije, i taman je nagazio na za izdaju grupe partijskih drugova 1943. godine koji su pohapšeni i inter- trag sekretara partijske ćelije, od- nirani u logore Mathauzen i Sarbriken, o koje je četvoro streljanih (Meho nosno Mjesnog komiteta Emina Alibašić, Manjo Ćorović, Ramiz Koca i Radmila Petrović). Nakon II Sv. Redžepagića, a ovaj to saznao i rata ga je radeći na regrutovanju omladinaca za USAOJ, neko „otkucao“ i, pobjegao iz Pazara. Zašto će dakle kao i mnoge nedužne Bošnjake, poslao na gubilište na Hadžetu. Vukotić dolaziti iz Beograda, ako R.Š. je sve to bolje znao Hakija. I zar nije mogao Hakija da kaže za Emina Redžepagiča, i ne samo za da se ne isplati da najbolji komu- 1944. godine. Ja sam u Kosovskoj njega, Hakija koji je 1941. bio se- nisti padnu u ruke neprijatelja Mitrovici već od početka 1944. go- kretar partijske ćelije, odnosno zbog nekakvog letka i slično... dine rukovodio partijskom organi- Mjesnog komiteta pošto su bile Letak su bili događaji sami po zacijom koja je brojala oko pedeset dvije ćelije? Ništa od svega toga. sebi, koji su se prepričavali i go- ljudi, i to sa najaktivnijim radom, Hakija samo nije imao u sebi milali jedan za drugim. Umjesto od izdavanja radio-vijesti sve do fi- snage da se otrgne od svoje žene i toga mi smo se radije orijentisali zičkog likvidiranja nemačkih voj- djeteta, to je bio novi moment u na organizovanje vojnih odreda u nika i oficira. Pa sam kasnije tu njegovom životu, i nije imao snage gradu, i kada je sve bilo gotovo partijsku organizaciju proširio na kao jedan Haso Rožajac da se od- poslali te odrede po čitavoj He- Vučitrn, na Stari Trg i Zvečan, i metne od vlasti i da se izloži svim rcegovini, od kojih su i nastale tako pokušao i na Pazar, obraćajući progonima, rizicima i potucanjima partijske jedinice i ustanak u tom se Hakiji, i to preko Ajnije Turkma- od nemila do nedraga, da stalno kraju. To je bilo daleko mnogo novića, koji je moga da slobodno živi u strahu i bijedi. I to je sve. više. A u gradu niko nije stradao. putuje, to su njegove stvari, koji je Poslije hapšenja čitave partij- Podvlačim, Hakija je bio sa- bio dugogodišnji direktor gimna- ske i skojevske organizacije marta vjestan čovjek, mučilo ga je što zije poslije oslobođenja u Novoj 1943. u Pazaru, kao stoje poznato nije radio što je trebalo da radi, to Varoši, a koji je i danas živ i tamo nije više ni bilo organizovanog jest što se pasivizirao, ali nikog živi, što sve može i da potvrdi. Eto rada. Naravno o ovom hapšenju i nije odao ni na policiji ni poslije ovaj podatak je takođe bio nepoz- likvidiranju partijske organizacije puštanja na slobodu. nat autoru napisa o partijskoj orga- tj. petnaestak najuglednijih ko- Već 1944. u ljeto, u knjizi o Pa- nizaciji u vrijeme rata. (I ne samo u munista moglo bi se i diskutovati. zaru autor kaže da se Hakija akti- Novi Pazar ja sam poslao svoga Kao stoje poznato uzrok je bio virao, kako bi izdejstvovao „ba - brata Sefćeta, prije Pazara, i u Sje- letak koji je umnožen i rasturen. rem minimalnu rehabilitaciju”. I to nicu, u istom cilju, to jest u cilju Može se diskutovati da li je to bilo je proizvoljna pretpostavka. Što akti viranja ljudi, no brat je ubrzo rentabilno? Ja znam primjer gdje nisu to drugim u tim mjesecima je otišao u partizane). se radilo smišljenije i rentabilnije. bilo čak najopasnije, i kao što je Da li je što Hakija uradio u tom Na primjer u mojoj partijskoj priznato i te kako priznato je sva- cilju ja ne znam, autor kaže da organizaciji u Mostaru 1941. go- kome ko se angažovao i tek tada nije, možda nije a ako nije onda dine, i mi smo mogli tako nešto, 1944. (u Bosni i 1945.), još kako se vjerovatno da nije imao s kim. da izdamo letak, da palimo no- takvi priznaju za borce... Teško je bilo ući u Partiju za vri- vine, pa da po nekog i ubijemo, ili Međutim, ovdje se nije radilo o jeme rata. Teško se bilo izjasniti za nešto srušimo, ali je to bilo sve „minimalnoj rehabilitaciji”, nego o NOB-e, a kamo li ući u Partiju. sitno s obzirom na veličinu i ja- radu po partijskoj direktivi. Dire- Isto kao i sad, poređenja radi. Pa činu partijske organizacije, jedna ktivu za rad sam mu ja dao iz Ko- se poslije svega toga, i na osnovu od najmoćnijih u čitavoj zemlji, sovske Mitrovice i ne baš tako svega toga, postavlja pitanje zasto računali smo mi ali smo sračunali kasno, mislim najdocnije sredinom je ubijen Hakija Zejnelović. 106 Januar - Jun 2010. HISTORIJA ISLAMA

Dr. Seid Halilović DINAMIČNOST ISLAMSKE VERE I KUR’ANA1

injenica je to da su muslimanska se dičili, kao i to da su pobornici ovih društva u nedavnim vreme- ideja voljniji da se sučeljavaju sa svojim nima odnegovala, između osta- neistomišljenicima među muslima- Člih, i mislioce koji su bili ogorčeni na sve nima, negoli sa ostalima, na primer sa što bi bilo povezano sa Zapadom, te koji „zapadnjačkim uzurpatorima“. Rešenje su za svoju unazađenost okrivljavali ne koje oni nude da bi se prevazišla izbila samo nemuslimanske elemente, nego i kriza opravdava naziv koji im primera- samu muslimansku tradiciju. Po njima, vaju – revivalizam; jer oni čvrsto insisti- sami muslimani su svojim greškama i raju na potrebi da se ponovo ustanovi snagom svoje iskvarene tradicije, koja zlatno doba koje je vladalo u Arabiji i se sve više udaljavala od korena, dopu- gradu Medini odmah po osnivanju stili da dekadencija prodre u samu bit prve muslimanske države snagom ple- njihovog verskog i potom nacionalnog menite ruke Poslanikove. Da bi se mu- identiteta i na tom planu, možda ta tra- slimanima vratila izgubljena draž dicija i snosi glavnu krivicu za sve. U potrebno je da svi žive, da se nose, svetlu rečenog postaje jasno to da hrane i da pričaju i osećaju, dosledno, ova struja dolazi do izražaja u na način na koji su to činili ondašnji mu- onim delovima islamskog slimani, budući da su oni najbolje razu- sveta koji nemaju posve mevali izvorne poruke Kur’ana koji se i bogatu i upečatljivu obraća njima. Na tom planu, svi oblici nacionalnu tradi- sledeće tradicije, narodne, naučne, filo- ciju kojom bi zofske, gnostičke ili umetničke, moraju biti osuđeni i redukovani na stepen sa- mosvesti prvih muslimana. Mi, ovde, nipošto nemamo nameru da ulazimo u pitanje koliko se pravac ove savremene muslimanske struje po- klapa sa interesima zapadnih globali- sta u smislu da on opetuje stare međumuslimanske netrpeljivosti, sma- njuje stepen bezbednosti u svim zem- ljama u kojima se proširi i tako opravdava nužnost prisustva vojnih i ekonomskih snaga „sa strane“. Radije

1. Preuzeto iz prolegomene knjige “Bitak i pad: antropologija u islamu“; autor dr Hamid Parsanija; s persijskog preveo i prolegomenu napisao dr Seid Halilović; Beograd: Metaphysica, 2007; str. 25-31.

Januar - Jun 2010. 107 tebi ja bio, to je među vama, sve jedan po jedan to nasleđujete, dok nije stigao red na tebe, pa si ti, odan tebi ja bio, upućivač.’ Kaza: ’Istina, o Abdurahime! Zaista je Kur’an živ i ne umire i ovaj stih / ajet je živ i ne umire; pa kad bi bilo da se stih objavi / spusti o narodima, tako da kada umru, da umre i taj stih – sigurno bi umro Kur’an, a ono je on tečan među onima što ostaju, kao što je tekao među onima što su prošli!’ Abdurahim je, takođe, velio da je Abu Abdulah (Sadik) kazao: ’Zaista je Kur’an živ i nije umro i zaista on teče kao što teku noć i dan i kao što teku Sunce i Mesec i teče nad zadnjim od nas kao što teče nad prvim od nas.’3“ Naime, ovde se susrećemo sa čitavom grupom predanja koju raspoznajemo pod nazivom pre- danja o džarju i tatbîku (o tečenju i prilagođavanju). Termin džarj ra- zotkriva drugačiju dimenziju od one koja se dobija snagom tanzîla, jer tanzîl (sa značenjem spuštanja) ukazuje na posebne vremenske i mesne uslove u kojima je objav- ljen određeni stih, dok, na drugoj strani, ukoliko se bude iskočilo iz onog vremena, te se isti stih bude doveo i ostvario u drugim vre- menskim okolnostima, biće reali- zovan proces džarja. Upravo tako se Kur’an ostvaruje u svim vre- menima i u svim geografskim ćemo istaći to da islamski reviva- to da je u biti kur’anske relevacije okolnostima. Mi bismo, primera lizam provlači kroz srž islamske ustanovljena nedokučiva dina- radi, lako mogli da zaključimo ko spoljašnosti i kur’anske objave mičnost, između ostalih sa sasvim je, danas, Faraon našeg vremena, utemeljenu statičnost koja nalaže prefinjenim predanjem kojeg pre- jer u Kur’anu nije reč o Faraonu da je blaženstvo muslimana iz nosi Abdurahim al-Kasir: „Bijah kao Faraonu, nego kao neprijate- svih krajeva sveta i u svim istorij- jednog dana kod Abu Džafera lju božjem; Bog u svim vreme- skim procesima zajemčeno upraž- (Bakira), mir božji neka je sa njim, nima ima svoje neprijatelje. njavanjem navika i običaja pa on kaza: ’O Abdurahime!... U Muhamed ibn Halid ibn al-Ha- najranijih arapskih muslimana, vezi sa iskazom božjim: Zaista ti si džadž al-Karhi prenosi da je Haj- tačnije, onih koji su okruživali Po- opominjač, i svaki narod ima upući- same kazao: „Kaza Abu Džafer, slanika i realizovanjem njihovih vača2, što je Poslanik božji, mir mir božji neka je na njega: O Haj- svetonazorskih i praktičnih obra- neka je na njega i porodicu mu, sametu, Kur’an je spušten / ob- zaca. Međutim, ovakva konstata- veli: Ja sam opominjač, i Ali je upu- javljen u trećinama; jedna trećina cija se nepomirljivo sudara sa ćivač – ko je danas upućivač?’ je o nama i našim ljubiteljima, tre- mnoštvom sakralnih predanja Reče: ’Pa ućutah se dugo, zatim ćina o našim neprijateljima i o ne- koja podvlače, na neoboriv način, podignuh glavu pa kazah: Odan prijatelju onih što bijahu pre nas i 2. Ra’d, 7. 3. Bihâr al-anvâr, tom 35., str. 403-404.

108 Januar - Jun 2010. trećina o tradiciji i primerima. A kad bi bilo da se neki stih spusti o narodu, tako da kada umre taj narod, da umre i taj stih – ne bi ostalo od Kur’ana ništa, a ono u Kur’anu teče prvo iz njega nad poslednjim iz njega, sve dok traju nebesa i zemlja, i svaki narod ima svoj stih kojeg iščitava i kojem pri- pada, bilo da je dobro ili loše.4“ Takođe se od sveegzistencijalnog vođe Abu Džafer Bakira prenosi u zbirci Ma’ânî al-ahbâr da je on Imranu sinu A’juna kazao: „Spo- ljašnost njega (Kur’ana) su oni o kojima je objavljen Kur’an, a unu- trašnjost njega su oni koji čine kao što oni činjahu; teče o njima ono što je spušteno o onima.5“ U ovom predanju je proces iz- vođenja džarja jasno doveden u vezu sa unutrašnjim značenjima Kur’ana i to stoga što je, u pro- cesu džarja, potrebno da se pro- dre u unutrašnje stadijume kur’anskih stihova, da se ti stadi- jumi razotkriju, te onda, kada se dođe do fundamentalnog znače- nja, da se ono sprovede u ostalim različitim okolnostima. Otuda je pitanje džarja neraskidivo spre- gnuto sa institucijom kur’anske hermeneutike (ta’vîl), kao što ono, s druge strane, pretpostav- lja to da se kur’anski sveti tekst ne zaokružava u okviru svojih spoljašnjih, odnosno egzoterič- nih značenja, nego da, istovre- koja, ovde, nećemo razmotriti lja Zuhruf nailazimo na sledeće meno dok budno i brižljivo zbog zaziranja od toga da se ova blagoobjašnjenje u vezi sa knji- poštuje i štiti svoj šarî’atski, ili da prolegomena ne pretvori u opse- gom Kur’an, u fazi kada je ona kažemo tanzîlski aspekat, probija žnu studiju; radije ćemo se po- već pretočena u arapske reči: „zai- u najtranscendentnije dubine on- služiti, isključivo, kur’anskim sta Mi učinismo Kur’anom arap- tološkog ostvarenja. Tu nam pri- stihovima da bismo razotkrili da skim... i zaista je ona u Matici knjige, lazi u pomoć nova grupa sasvim sam Kur’an potvrđuje koncep- kod Nas, sigurno uzvišena, utvr- prefinjenih predanja poznatih ciju svojih unutrašnjih / ezote- đena.“ Ovo „kod Nas“, odmah, po- kao predanja o butûnu (o unutra- ričnih značenja6: kazuje da je reč, ipak, o unu- šnjim dimenzijama Kur’ana), U početnim stihovima poglav- trašnjoj dimenziji univerzuma,

4. Ovo predanje je doneto u sjajnom Ajašijevom komentaru na kur’anskog svetog teksta samo načeli u našem pogovoru u Istoriji Kur’an (Tafsîr-i ’Ajjâšî), tom 1., str. 10.; iz iste knjige se prenosi i u persijske književnosti autora dr Ahmed Tamimdarija, u našem pre- Bihâr al-anvâru, tom 89., str. 115. vodu; Beograd: KC I.R.Irana u Beogradu i Društvo srpskocrnogorsko- 5. Ovo objašnjenje predstavlja odgovor na Imranovo pitanje o zna- iranskog prijateljstva, 2004., str. 315-318.; takođe da napomenemo čenju spoljašnosti i unutrašnjosti Kur’ana; vidi: Ma’ânî al-ahbâr, str. da za studiju koja će uslediti dugujemo, mnogo, svom uvaženom 259.; odatle se isto predanje prenosi i u Bihâr al-anvâru, tom 89., profesoru Sejid Jadulah Jazdanpanahu, kao i objašnjenjima nedo- str. 83. stižnog alame Tabatabaija u njegovoj slavnoj egzegezi al-Mîzân, tom 6. Mi smo raspravu vezanu za predanja o unutrašnjim dimenzijama 18., str. 86-87.

Januar - Jun 2010. 109 tačnije o intelegibilnom svetu i tafsîl); takođe, ovo „od strane“ je u podcrtala konstatacija o gradaciji božjoj posebnosti; reč „uzvišena“ skladu sa gore objašnjenim „kod / intenzifikaciji egzistencije i uni- znači da je knjiga Kur’an iznad Nas“. A što se tiče Matice knjige, verzuma; radije, povratićemo se toga da bi je dokučio čovek svojim alame Tabatabai u svom al-Mizanu na onu osobinu ezoteričnih di- raz/umom, što opet podvlači da u okviru komentara na stihove: menzija kur’anskoga teksta se radi o unutrašnjoj dimenziji „...svaki rok ima (svoju) knjigu. Po- prema kojoj je Kur’an, u svojim Kur’ana. U stvari, to je ista poruka ništava Bog šta hoće i ustaljuje; i kod dubinama, uzvišen. Ovo nipošto koju izvlačimo iz stiha: „I nema ni- Njega je Matica knjige9“ objašnjava ne znači to da su kur’anske, pa čega osim što su kod nas riznice toga, da završni deo, ovde, opovrgava onda i ontološke dubine apsolu- i ne spuštamo to osim u meri zna- pomisao da Bog nema nepromen- tno nedohvatljive, te da ih niko ne noj7“, u kojem, jasno, stoji da sve ljivih presuda, kako bi se, even- može raskrinkati. Dovoljan dokaz ima riznice (u množini), znači da tualno, zaključilo iz prvog dela su nam stihovi: „zaista to je Kur’an se sve pojavljuje u razli- prema kojem u proces plemeniti, u knjizi potajnoj, ne dodi- čitim ontološkim ste- poništava- ruju ga sem pročišćeni; spuštanje je penima, te da to nja i od Gospodara svetova.11“ Ovde je, Bog spušta, ustalji- još jednom, naznačen značaj insti- znači donosi vanja rokova tucije spuštanja, što implicira ono odozgo na- probijaju iz- što je gore i ono dole, ili da ka- dole, jer „u ruci mene po bož- žemo ono unutrašnje koje se spu- Njegovoj je car- jem htenju; on šta i pokazuje u onom stvo svega8“, a car- piše: „Slavljeni spoljašnjem. Zbog toga, zaključu- stvo je, uvek, Bog za svako jemo da doslovni tekst Kur’ana, uzvišeno, odno- vreme i rok ima ipak, poseduje svoju unutrašnjost sno gore. Najzad, u posebnu knjigu, koja se, prema prizivanim stiho- vezi sa knjigom, znači posebnu vima, može i dokučiti posred- Kur’an je, u gor- presudu i stvom pročišćenih, ili kažimo onih njem stihu, rečeno naum, te On što su pronikli u znanje, prema da je ona utvrđena poništava šta stihu: „i ne znaju ta’vîl njegov sem / hakîm, što, opet, hoće od tih Bog i oni pronikli u znanje12“. Baš po uzoru na dva za- knjiga, odnosno kao da u pročišćenosti leži znanje, vršna stiha iz poglavlja presuda i ustaljuje te da će realnost Kur’ana biti zah- Burudž: „nego to je šta hoće, tačnije bez vaćena u onoj meri koliko se pro- Kur’an veličanstveni, na presude koja bi bila čišćenost bude ostvarila, kao što Ploči očuvanoj“, mora oz- ustaljena u vezi sa će jačina nje izroditi i prefinjeniji načavati nešto što nije ovde kod nekim vremenom, tako da na tafsîr / egzoteričnu egzegezu. nas. Naime, reč hakîm je izvede- mesto nje postavlja, u nekom dru- Ovde se, naravno, misli na znanje nica iz korena od kojeg se dobija i gom vremenu, drugu presudu. ladunni / onostrano, na nadah- glagol uhkimat sa kojim se susre- Međutim, On ima, vezano za nuće: „i podučismo ga od strane Nas ćemo u prvom stihu poglavlja svako vreme, presudu koja se ne – znanjem.13“ Prema tome, unutra- Hud: „...(to je) knjiga što su utvrđena menja i koja ne biva izvrgnuta po- šnja značenja kur’anskoga teksta znamenja njena, zatim su raščla- ništavanju i ustaljivanju i to je neće biti isključivo u rukama njena; od strane Utvrđenog / Mu- onaj temelj na kojeg se osvrću sve jedne određene grupe ljudi, drog...“. U ovom stihu je ostale presude i iz koje one izviru, premda će većina tek nasleđivati podvučeno da je faza utvrđenosti, pa On poništava i ustaljuje onako znanje i plašt / hirku od onih o ko- ili da kažemo uvijenosti (arapsko kako taj temelj zahteva.10“ jima je Bog svevišnji, izričito, ista- indimâdž) pre, odnosno iznad, ili Tabatabaijevom izlaganju nisu kao da su oni potpuno unutar faze raščlanjenosti (arapsko potrebne nikakve dopune da bi se pročišćeni...14

7. Hidžr, 21. nih značenja posredstvom pročišćenih, postoji još jedan opšti, teh- 8. Jasin, 83. nički metod za izvođenje hermeneutike nad kur’anskim stihovima; 9. Ra’d, 38-39. no, kako se, u ovoj prolegomeni, ne usredsređujemo, u prvom planu, 10. Al-Mîzân, tom 11., str. 415. na proces hermeneutike, onda se i ne dotičemo obrazloženja o tom 11. Vaki’a, 77-80. drugom metodu, što zahteva da se bude promišljano u zasebnoj pri- 12. Al-i ’Imran, 7. lici, u okviru sasvim opsežne studije o ta’vîlu, premda smo se tim 13. Kahf, 65. metodom tumačenja Kur’ana Kur’anom, mi ovde, u studiji o unutra- 14. Osim objašnjenog elitnog metoda dobijanja kur’anskih ezoterič- šnjim značenjima Kur’ana, već poslužili.

110 Januar - Jun 2010. SLOVO O BOSANSKOM JEZIKU Mr. Fatima Muminović-Pelesić

PRIČE O JEZIKU HAK GLASA „H“

aziv hak ima više značenja. „Još može ko reći da nam treba i h: Jedno se odnosi na nastajanje istina da u našim riječima nigdje ne strujnog suglasnika u glasnoj treba, već ako za smijanje (ha!ha!ha!) i za Ncijevi pri nepotpunom zbližnjavanju ah!oh!uh! Ali zbog tuđi imena i prezi- glasnih žica, koje prati struja zraka, jaka mena ne bi bilo suviše da ga imamo...“ ili slaba, pa se pri artikulaciji čuje šum. U govoru ljudi svoga kraja Vuk nije Sve ima Semantički, hak se određuje kao: račun, mogao čuti glas h. Zato ga se tako lahko svoj hak, plaća, ali i pravda, istina, pravo. Doha- odrekao. Međutim, na putovanjima po kati kome, znači upropastiti ga, savla- Crnoj Gori i Dubrovniku, čuo je glas h i a najjači je hak dati, učiniti kraj. Ponekad i akcent ima 1836. godine piše h u Poslovicama. Pra- glasa h. udjela u značenju riječi. vopisni princip da se piše tamo „gdje mu U svojoj povijesti famozni glas h ne- je po etimologiji mjesto“ spasio mu je op- prestano je na udaru. Mnogi su se kole- stanak u glasovnom sistemu srpskohr- bali šta da rade s njim, pa odlučili da ga vatskog jezika. Tako se glas h vratio na ukinu, jedni da ga pišu, ali ne izgovaraju, stare pozicije u bosanskom jeziku, gdje je neki da ga zamijene drugim fonemama bio zanemaren,potisnut, izgubljen. itd. Istina, u odnosu na arapsko i njema- U nekim riječima srspkohrvatskog je- čko h, u slavenskim jezicima h se slabo zika mjesto su zauzele „zamjenske „fo- čuje. Tako Vuk Karadžić u Predgovoru neme „v“ i „j“, pa su se te riječi odomaćile prvog izdanja Rječnika ne piše h. i nisu mu dopustile povratak. Na primjer : aždaha aždaja promaha promaja proha proja snaha snaja. Ali „duh“ je neuništiv, pa se glas h u toj riječi sačuvao kao i u riječima: dah,uzdah,hrana, smijeh, tih,ruho, njuh, trbuh itd. Neke su riječi gubljenjem foneme h bile u opasnosti da izgube i svoje suštin- sko značenje, jer sažimanjem vokala iz- među kojih je bilo h udaljile su se od svog pravog oblika: sahatdžija–sahadžija-saadžija–sadžija. Da analogijom nije uskočilo „j“ – saj- džija, ne bismo mogli odgonetnuti ko popravlja satove. Tako hvala fonemi j.

Januar - Jun 2010. 111 A kad ne bi bilo h u riječi hvala, Unuka: „Nano, tetka napravila Unuka: „Volim ja tvoje riječi, „vala“ ne bismo nikom mogli izra- halvu i hurmašice!“ nano, ne brini. Trudim se da za- ziti zahvalnost za dobrotu, lijep Nana: „Neka hi, ne smijem ja pamtim svaku koje danas nema. gest. Narod se opet snađe i pose- slatko, uzmi ti. Eto, nijedna moja prijateljica ne bi gne za fonemom „f“ , pa jednosta- Unuka: „Nisi vidjela da sam znala šta je parijevnica.“ vno kaže „fala“. Ali, stranac se čudi ubrala kadife i karanfil za tebe.“ Nana: „Neka hi, neka žive ri- što je to. Nana: „ Jesam. Baš mi hi drago ječi. Riječi pamte život i ne daju da Posebno je zanimljiva borba gledati. Osjetiš him miris, sva kuća bude zaboravljen i kad se iz teme- glasa „h“ u riječi: kahva-kafa-kava. se uzmirisala“. lja promijeni. U stara vremena riječi Ma neka se ljudi druže, razgova- Unuka: „Tražila sam i miloduh, su se birale, štedjele, poštovale. raju, muhabete, pa mogu piti i čaj. ali ga neko ubrao!“ Sad se u brzini živi i brže govori.“ A da glas „h“ ima svoje mjesto Nana: „Snaha ga ubere i zavije Unuka:“ Sad se riječi miješaju i koliko je važan za smisao najbolje u mahramice, pa meće među ći- sa riječima drugih jezika i tako je- pokazuje rečenica kao primjer lime i haljinku da prime miris“. zici bogate.“ Maka Dizdara o tome : „ Ptica je pr- Unuka: „Nano moja, više se ne Nana: „Što rekne prija Bosanka: hula sa grane!“ Rečenica ima sa- kaže haljinka, nego posteljina“. neka njiha, dok ima ljudi, ima i ri- svim drugi smisao ako se iz Nana: „ Sve se mijenja, bezbeli, ječi. Šta je život drugo, vego razgo- glagola ukloni h. ali neka hi riječi koje sam malehna vor!“ O svrsishodnosti glasa h nastali naučila. Meni je ljepše kad kažem su i vicevi. Raspravljala dva poz- haljinka, nego ta posteljina.“ nanika. Jedan iz Srbije, a drugi iz Unuka: „Posteljina se odnosi Bosne. Bosanac je držao stranu na postelju, ležaj, a haljina je važnosti glasa „h“, a Srbin je isti- ženska odjeća“. cao da se time samo forsira tobož- nja razlika između srpskog i bosanskog jezika. „Slušaj, bolan, da li bi ti volio da ti pohvalim ili povalim ženu!“- kaže Bosanac. „Ajde, bre, pazi šta govoriš“- Posebno je zanimljiva borba glasa odgovori Srbin. „h“ u riječi: kahva-kafa-kava. To kočoperno „h“ sad se vrlo zanimljivo ponaša u Ma neka se ljudi druže, razgovaraju, govoru. Bori se za prvo muhabete, pa mogu piti i čaj. mjesto u riječi, tamo gdje mu nije tu mjesto. Često čujemo umjesto pra- vilnog oblika –ih, od zamjenice – oni, - njih, - ih, u govoru - hi! Nana: „Haljinku čine čaršafi, i Glas h u bosan- - Vidi hi što rastu. veš, i košulje, i dimije, bluze, ša- skom jeziku neza- - Vidi ih što rastu. mije, mahrame a ne kaputi, palte, mjenljiv je kod riječi iz - Ne poznajem hi . džemperi. Haljinka je sve ono što vjerskog života, počev - Ne poznajem ih. se može prati u parijevnici.“ od riječi Bog – Allah, pa - Nisam hi vidjela. Unuka: „Šta je to parijevnica, svaka riječ dove koja nosi - Nisam ih vidjela. nano?“ h.To zahtijeva arapski izgo- Potom slijede i drugi padežni Nana: „Ranije nije bilo pra- vor glasa h, koji bošnja- oblici/ dativ ,lokativ/ u istom ška za veš, već kad nešto čka djeca usvoje stilu: treba bolje oprati, posipa se odmalehna, pa otuda - Reci him da dođu. toplim pepelom, i nareda u njima je primjerena - Raci im da dođu. kaci, pa se ozgor nalije- upotreba glasa h. - Zafali him se na daru. vrela voda i poveže Drugi narodi, kojima - Zafali im se na daru. krpom da u toj pari od- je teško izgovoriti h - Pričala sam him o tebi. stoji nekoliko sati. dovijaju se da idu la- - Pričala sam im o tebi. Zato se zove parije- kšim putom ili putem. Zanimljiv dijalog vode nana i vnica. Izbijeli i skine Sve ima svoj hak, a naj- njena unuka. svaku fleku.“ jači je hak glasa h. 112 Januar - Jun 2010. BOSANSKI JEZIK

JEZIČKA SEHARA Uređuje: Muratka Fetahović

svakodnevnoj ko- L munikaciji, u ku}i, Láik, ljáik (ar.) ono što je po zasluzi, na ulici, u mahali, dostojan, koji čemu odgovara Uu kahvama, na posije- lakrdija f (tur.) 1. riječ, govor; 2. šala; lima i na sva kom nez- 3. komedija bez književne vrijednosti vaničnom skupu, koja ima za cilj da po svaku cijenu iza- upo tre bljava se veliki zove smijeh broj orijentalizama - ri- lála f (pers.) cvijet tulipan ječi karakterističnih za latíifa, latìfica m (ar.) vrsta cvijeća bosansko, a još više za leblèbija f (tur.) prženi nohut lejlek m (persr.) roda sandžačko leksičko po dru čje. Za lènger, lènđer m (persr.) sidro, kotva neke od tih riječi možda se i može naši adekvatna zamjena u jednoj kančelo n(tur.pers.) mahalica, hladilica riječi slavenskog porijekla, ali je mnogo češći slučaj da se mora upo - lèš (ljèš),lèšina f (pers.) mrtvo tijelo trijebiti niz pojmova da bi se objasnilo potpuno značenje sadržano u čovjeka ili životinje, strvina samo jednom orijentalizmu. Za takvu seman tičku upotpunjenost lehva, levha f (ar.) kaligrafski ispi- možemo zahvaliti dugoj genezi do oblika kakav riječ danas ima. sani zapisi iz Kur’ana ili mudre isto- U ovoj rubrici navešćemo neke od orijentalizama karakterističnih čnjačke izreke urađene na različitim za leksiku sandžačkih Bošnjaka i dati njihova osnovna i prenesena - materijalima koje se urame i krase zi- figurativna značenja. dove u muslimanskim kućama lèzet m (ar.) slast, užitak lezètli ukusan, sladak kòptisati 1.iznenada se pojaviti,iskr- lezètsuz bez ukusa K snuti; 2. navaliti, nasrtati kärabatak m (tur.) kòšija f (tur.) trka, takmičenje trkaćih limûn m (pers.) južno voće, citrus Kësa, ćesa f (pers.) vreća, torba, konja lòkum m (ar.) 1.vrsta kolača; 2. ušti- kućni budžet kòvrdža f (tur.) lokna, uvojak pak; kocka šećera Kèške, ćeške n (pers.) starinsko jelo, kreč m (tur.) kreč, vapno lòndža f (ital.) 1. mjesto za održava- masna kaša od odstupane (oljuštene) krk-jemin m (tur.) mnogobrojno za- nje sastanaka; 2. skup, zbor ljudi pšenice i kokošijeg mesa klinjanje, zvrda zakletva lùla f (pers.) cijev sa zaobljenim pro- kîčma f (tur.) leđa, stražnja strana krntija f(tur.) starudija, razvalina širenjem na vrhu u koji se stavlja i pali kidisati (tur.- bos) navaliti, jurišati kube, kuba f (ar.) svod, kupola duhan za pušenje kijàmet m (ar.) 1. sudnji dan; 2.ne- kuburiti teško živjeti, s mukom, sreća, uzbuna, metež; 3. nevrijeme, kujruk m (tur.) rep M nepogoda; kujundžija m (tur.) zlatar, zanatlija kíma f (tur.) sitno isjeckano ili sam- koji izrađuje umjetničke, filigranske ljeveno meso predmete od zlata i srebra magàza f (ar.) dućan sazidan od ka- kímet m (ar.) vrijednost, cijena kula f (ar.) 1.kameno vojno urvrđe- mena kìrija f (ar.) zakupnina nje; 2. kamena stambena građevina mahàla f (ar.) dio naselja, gradska kívan (tur.-pers.) ljut na nekoga, že- kulāš m (tur.) konj sivopepeljaste, četvrt, zaselak ljan osvete tamnosive dlake màhana f (pers.) nedostatak, za- kna, krna, kana f (ar.) 1. biljka i prah kulučiti (tur.) tegliti, raditi besplatno mjerka, pogreška od samljevenog lišće biljke koji uži za kuluk m (tur.)1. besplatnan lični rad màhrama f (ar.) 1. ubrus, ručnik, pe- bojenje kose, 2. dio svadbenog obreda za opšte dobro; 2.težak rad bez lične škir; bošča, rubac, tkanina kojom žene kod muslimana kad se nevjesta knije, koristi pokrivaju glavu obično srijedom, dan prije prve bra- kumrija f (ar.) ptica gugutka, grlica mahmùrluk, mahmuran m (ar.) bu- čne noći kundak m (tur.) drveni dio puške novnost nakon uzimanja alkohola kòdoš m (tur.) provodadžija, po- kurbān m (ar.) 1. životinja – ovan ili màhnit (ar.) lud srednik prilikom ženidbe goveče koje se kolje za kurban; màhsuz (ar.) specijalno,naročito, po- kòlaj (tur.) lako, bez muke, komotno kuršum m (tur.) 1. olovo; metak, sebno kòlan m (tur.) jednostruki pojas, kaiš kutalisat (se) (tur.)osloboditi, spasiti màja, f (pers.) kvasac, sredstvo za kòmšija m (tur.) susjed se, izbaviti (se) nadolaženje tijesta ili kišeljenje mlijeka kopča f (tur.) spojka sveza, zakačka kusűr m (tur.) ostatak resto, sitan màjdan m (ar.) rudnik, mjesto oda- kòpile, kopilan (ar.- tur.) 1.vanbra- novac koji se vraća kao resto kle se iskopava ruda ili kamen čno dijete; učogoran, vragolan kuvet m (ar.) snaga, sila, jačina màksum m (ar.) dijete, nejač

Januar - Jun 2010. 113 ONOMASTIKA TOPONIMI U SEVDALINKAMA

1. UVOD meće u obliku odnosa između polo- žaja,2 tvrdi Foucault. lirtskim narodnim pjesmama U ovom radu pokušaće se izbjeći primijetno je značajno osla- svođenje prostora na materijalnost i njanje na geografiju i uključi- puku predodžbu uma jer takav pri- Uvanje geografskih pojmova u sam stup „u podjednakoj mjeri ispušta iz tekst pjesme pri čemu je geografski vida njezinu oblikotvornu ulogu u prostor svojevrsna pozornica za ono stvaranju čovjekova svijeta.“3 što je iskazano pjesmom. Prostor ili Pored ovoga govoriće se i o pro- pojmovi koji se unutar istih javljaju su storu vrta (bašte) u ljubavnim na- širokog spektra. Pojedine pjesme su rodnim pjesmama gdje je djevojka posvećene gradovima, a već u bila zatvorena u iščekivanju svoga samom naslovu se ističe ime grada, a dragog, gdje se da uočiti da je kuća nerijetko se precizira i tačna lokacija. i vrt predstavljao čitav njen svijet, a Mirela Šertović Takođe se ističu značajni toponimi emocije koje su ispjevane proizilaze unutar grada, spominju se bunari, ri- upravo iz tog nepoznavanja onoga jeke, planine, spomenici, građevine, a „drugog“ i osjećaja zatvorenosti, često se objašnjava i prostorni odnos sputanosti i bspomoćnosti. Zato je Rođena je u Bosan- između njih. Ove pjesme ostaju kao ona uvijeka ta koja čeka nekoga ko skoj Krupi 1980. godine svjedočanstvo o minulim vreme- dolazi iz vanjskog svijeta i čiji prosor gdje je završila osnovnu nima i imaju dokumentarni karakter. je neuporedivo širi, a samim tim i školu, a zatim Opću Osim nabrojanih toponima zapa- slobode koje su mu date. Cilj ovoga gimnaziju "Bosanska žena je podjela dijelova grada, poje- rada jeste upravo rasvijetliti spome- Krupa". Studij bosa- dinih naselja, a dalje i ulica i kuća, nute činjenice. nskog jezika i knji- dvorišta, onog sakrivenog iza ograda ževnosti završila je na i onoga javnog, a stvarna geografska 2. LIRSKE GRADSKE Filozofskom fakultetu u pozicija u pojedinim slučajevima se PJESME Tuzli. Trenutno je za- uzima da bi se naglasila i ona unu- poslena kao profesor tarnja, tačnije da bi se naglasio suod- Lirske narodne pjesme (sevda- bosanskog jezika i knji- nos između lirskih subjekata, pa će linke) su pjesme urbanog prostora, ževnosti u Općoj gim- tako razdvojenost mladih biti nagla- a vremenom su se prenijele i na selo, naziji "Bos. Krupa" i šena time što će se navesi i velika fi- mada su dominantne u gradovima doktorant je na Filozo- zička (geografska) razdaljina kao gdje su se i održale. Osmanskim fskom fakultetu Sveuči- simbol nepremostivosti između njih osvajanjem Bosne dolazi do pro- lišta u Zagrebu na gdje se razlikuje prostor kretanja mu- mjene načina života tadašnjeg sta- Poslijediplomskom do- škarca i prostor djelovanja žene, a novništva. Ono koje je do tada ktorskom studiju knji- svaki osim ko nkretnog nosi i simoli- živjelo na nepristupačnim mjestima ževnosti, filma, kulture čko značenje; govoreći o pojmu pro- (stijenama, brdima i sl.), odnosno i izvedbenih umjetnosti. stora govorimo o „protežnici, "gradinama", prelazi u doline i uz ri- pozornici slobode“1, a prostor se na- jeke, te tu nastaju prvi gradovi sa 1. Grgas, S., Ispisivanje prostora : čitanje Glasje, br. 6, Zadar, 1996, str. 8, preveo Stipe Grgas suvremenog američkog romana. Zagreb : 3. Grgas, S. Ispisivanje prostora : čitanje su- MD, 2000. Str. 159. vremenog američkog romana, Zagreb : MD, 2. Michel Foucault: O drugim prostorima, u: 2000., Str. 159. str. 17

114 Januar - Jun 2010. svim institucijama. Tada se odvaja 3. MUŠKI I ŽENSKI „Poljem se vija Hajdar delija, stambeni dio grada — mahala, od PROSTOR Po polju ravnom, na konju vranom. poslovnog dijela grada - čaršije. Gleda ga Ajka sa gradskih vrata..“5 Sevdalinka se nije ograničla samo Spomenuto je da se usljed povi- na prostor Bosne i Hercegovine jesnih dešavanja i dolaska nove re- Momak gleda ženu koja dolazi već se širila i susjednim zemljama ligije javljaju i promjene u načinu na izvor po vodu: do Rumunije i Mađarske. Tema- života, koje će se dotaći i same arhi- tika ovih pjesama je vezana tekture i podjele prostora. Počinju „Nasred Foče studena vodica upravo za život grada, uslovljena se odvajati muški i ženski svijet i to Tu dolazi dilber udovica... društvenim zbivanjima i kao takva ne samo u moralnom i tradicijskom Gledalo je momče preko Drine...“6 kroz lirski izričaj reflektuju kolek- smislu nego i onom prostornom. tivno. Pjesme su pjevane na sku- Ženski prostor je prostor unu- Ova dva svijeta toliko fizički i povima, pod prozorom drage u tar kuće, u dvorištu i u bašti, a ri- prostorno razmeđena se rijetko ili pojedinim naseljima, u baštama, u jeko izlazi do kuće rođaka ili na gotovo nikako ne sreću osim kada kafanama, u lovu, na gradskim društvena zbivanja. su u pitanju članovi uže porodice. utvrdama, na kulama, putujući Muškarac je manje sputan pro- U pravo zbog ove otuđenosti jed- drumom, u prenoćištima, u voj- storom, njega ništa ne ograničava, nog svijeta od drugog javlja se po- nim pohodima i pod tuđim nebom njegova je cesta, grad, kafana, pu- treba za komunikacijom, a ona se i svaki od ovih prostora je prisutan tovanja, izlet i vojni pohod, a često nerijetko odvija putem lirske pje- u samom tkivu pjesme gdje se di- odlazi i u lov sa sokolom. sme (sevdalinke) pomoću koje je rektno spominje ili se da naslutiti. Dosta pjesama je nastalo baš u sa unutrašnje strane zida, iz bašte Česta je pojava da se hijerar- toku putovanja, lova ili trgovanja ili sa prozora ženski subjekt odgo- hijski navode toponimi, navodi se po drugim gradovima, a kako su varao izazovu s druge strane zida, određeni okrug, zatim grad pa se one širile biće objašnjeno u na- izazovu muškarca koji nije bio sti- dio grada (ukoliko postoje dije- stavku teksta. ješnjen prostorom. lovi), a zatim pjesnik u zavisnosti „Pjesnici sevdalinke u brojnim od pjesme do pjesme spominje primjerima opjevali su ljepotu dje- „Gdje si dragi, kad ćeš čikmom proći, pojedine planine, rijeke, uzviše- vojke ili žene, ali ne nepoznate i ta- Svojoj Ajši u konake doći!?“7 nja, ravnice i ide dalje do pojedi- janstvene Gospe – o kojoj su pjevali nog naselja (mahale), dvorišta i provansalski trubaduri, brižljivo joj Valja naglasiti da su, u grad- kuće. Pojedine pjesme se isklju- krijući ime – nego posve određene skim sredinama, postojali načini čivo vezuju za određene gradove. osobe, kojoj iz pjesme ne saznaj- da se dvoje mladih sretnu jer su Sevdalinka je pjesma čežnje, a na- emo samo ime, nego ponekad i dio one bile nešto liberalnije. Za te su- staje u specifičnim okolnostima i grada u kojem je stanovala.“4 srete postojalo je tačno određeno fizičkom (prostornom) razlikova- Kao se moglo znati o ljepoti mesto i vrijeme. Kao mjesto su- nju i udaljenosti muškog i žen- neke žene kada je bila strogo ču- sreta najčešće se spominju velike skog svijeta , usljed stroge vana od pogleda? Iako je lakše drvene kapije koje bi bile samo odvojenosti muškaraca i žena. objasniti sevdalinke koje ističu djelomično otvorene i kroz koje bi Naime, dolaskom Turaka grad- ljepotu pojedinih momaka koje djevojke provirivale na ulicu, oče- ske četvrti poprimaju poseban iz- su djevojke mogle vidjeti na ulici kujući dragog, ili su to činile na gled, prostor se nanovo s prozora, skrivene u svojoj sobi, prozorima koji su bili prekriveni raspoređuje i četvrti poprimaju nije nemoguće odrgovoriti ni na tankim isprepletenim daščicama novi izgled. Unutar kuće, a ovo pitanje. što je onemogućavalo muškarca prema mogućnosti domaćina Obično se radilo o djevojkama da u potpunosti vidi ženu ili da se prostor je bio raspodijeljen na kršćanse vjeroispovijesti, čija vjera ostvari fizički kontakt. Muškarac i sljedeći način: imućnije kuće nije zahtijevala pokrivanje, ili se ra- žena su uvijek prostorno razdvo- strogo odvajaju muške i ženske dilo o djevojkama iz liberalnijih jeni, između njih su prepreke koje sobe ili čak obezbjeđuju obitava- porodica ili iz takvog društvenog sprečavaju direktan kontak. nje u različitim, potpuno razdvo- sloja koji nije strogo naređivao po- Sjetimo se u kakvom ambijentu jenim zgradama, a postojala su i krivanje ženskih lica, ili se o njiho- Aleksa Šantić prikazuje Mostarku dvorišta (avlije) koje su bile opa- voj ljepoti saznavalo iz priča Eminu u pjesmi koja je nastala po sane visokim zidovima s ciljem drugih žena koje su imale prilike igledu baš na ove lirske pjesme, te da zaštite intimu porodice i da od vidjeti ih, a pjesnička mašta je, u pogledajmo kako se Emina u stranih pogleda sklone djevojke i nemogućnosti viđenja, slikala naj- skladu s vremenom i običajima po- žene. Kuće su također imale i ljepše snove. naša. Primijetićemo da je ljepotica bašte i dvorišta sa mnogo različi- Navešćemo primjer i za jedno smještena u bašti, u hladu jasmina tog cvijeća, a neke i vodoskoke. i za drugo. Djevojka posmatra da joj sunce ne potamni kožu jer je Kult vode je bio mnogo raširen. momka s gradskih vrata: bjelina bila simbol ljepote. Primije- 4. Narodno blago Bošnjaka, priredio Dže- „TREŠNJEV BUNAR“, 1995, str. 10 Bihać: Bošnjak, 1997. str. 200 vad Jahić, Moskva: Izdavačka radionica 5. Gunić, Vehid. Sevdalinke o gradovima. 6. Ibidem, str. 126

Januar - Jun 2010. 115 tićemo i kult vode, lirski subjekt se kovna Vrhbosna, rano je prozvano ili pojedinih svetkovina. Putnici su vraća iz hamama, javnog kupatila, 'bijelo' i 'cvjetno', zasluživši naziv u snijegom prekrivenoj kafani u ,a Emina zalijeva cvijeće. Saraj-Bosna, tj. 'Dvorac Bosne', a nemogućnosti da nastave putova- Napomenimo da se njena lje- ljepota mu je uspoređivana s ljepo- nje ili na pustim drumovima da pota ističe riječima „stid je ne bi tom Jedrena i Carigrada; živopisni skrate duge noći pjevali pjesme o bilo da je kod sultana“, kao što se i je Prusac dobio ime Akhisar, tj. 'bi- ljepoti pojedinih gradova na koje ljepota pojedinih gradova prika- jeli, utvrđeni grad.'“8 su nailazili, ili o ljepoti žena iz spo- zuje u usporedbi s Istanbulom. Kao da ovo nije dovoljno, pje- menutih mjesta. vači nastoje štvo vjernije prikazati „Pjesme o ljepoti žena iz sarajev- „Sinoć, kad se vratih iz topla hamama, geografsku poziciju, pa će spome- ske, banjalučke, mostarske i drugih Prođoh pokraj bašte staroga imama; nuti pojedine dijelove grada po sredina kolale su s kraja na kraj Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina, imenu, reći će da li se sve odvija na Bosne u vrijeme kada nisu postojali S ibrikom u ruci stajaše Emina. uzvisini ili u ravnici, da li je nešto ni željeznica ni telefon ni telegraf.“10 smješteno kraj rijeke, ispod kakve Često se ljepota nekog grada Ja kakva je, pusta! Tako mi imana, poznate planine, blizu pojedine poredi sa sjajem i ljepotom velikoh Stid je ne bi bilo da je kod sultana! građevine i, nadalje, da li je smje- gradova poput Stambola (Istan- Pa još kad se šeće i plećima kreće... šteno u nekom poznatom naselju, bul) ili sa nekim drugim idealom Ni hodžin mi zapis više pomoć neće! ulici i kući. ljepote za ljude čija kultura poči- „I ne samo to. Sevdalinka je za- vana orijentalnoj kulturi, koja je Ja joj nazvah selam. Al' moga mi dina, pamtila živopisnost bosansko-her- upravo iz tih gradova i došla. Ne šće ni da čuje lijepa Emina, cegovačkih gradova i kasaba i No u srebren ibrik zahitila vode opjevala njihove znamenite dije- 5. RIJEKE I PLANINE Pa po bašti đule zalivati ode; love. Pjesme porijeklom iz Sarajeva pronijele su Bosnom glas o ašiko- Rijeka se često spominje u lir- S grana vjetar duhnu pa niz pleći vanju, teferičima i kafanama na skim narodnim pjesmama. Ako puste Bendbaši, Babića bašti i Ilidži, o uzmemo u obzir vrijeme u kojem Rasplete joj one pletenice guste, plemenitosti vode Mošćanice, o ši- su nastale i običaje, te nepostojanje Zamirisa kosa ko zumbuli plavi, rini ravnog i zelenog Atmejdana, o modernih prevoznih srestava i A meni se krenu bururet u glavi! privlačnom zelenilu Baščaršije, o mali broj mostova i ograničenost dužini Varoši i strmini Bistrika, o ženskog prostora kretanja, biće Malo ne posrnuh, mojega mi dina, ljepoti Bašča na Bjelavama i Vrat- jasno zašto se rijeka često javlja kao No meni ne dođe lijepa Emina. niku, o vidicima sa Trebevića, o sa- granica, nepremostiv jaz, fizička Samo me je jednom pogledala mrko, rajevskim česmama i ćuprijama, o prepreka do sjedinjenja sa dragom Niti haje, alčak, što za njome crk'o“ živosti i bogatstvu Ćemaluše, o be- osobom. Ne čudi, s toga, što dje- krijskom raju Latinluka, Orića vojka kune rijeku: Prodorom zapadnjačkog načina hana i Tašlihana, o izobilju bezi- života nestaju i okolnosti u kojima stana, o prostranstvu Dženetića av- „Sunce sađe ua Hum, za planinu se sevdalinka javlja, jer se prostor lije i bujnosti Bakarevića bašte...“9 A divojka na vodicu siđe, razgraničavanja gubi i dva svijeta Valja istaknuti, kako kaže Pa Neretvu vodu kunijaše: se postupno, ali sigurno miješaju. Vehid Gunić, da sevdalinke nisu O Neretvo, vrelo ti prokleto samo pjesme koje opjevavaju po- Kad na tebi broda nigdi nema, 4. GRADOVI U LIRSKIM jedine gradove, već su toponimi, Niti broda niti Šajke lađe PJESMAMA bili oni gradovi, naselja ili neki Niti one kamene ćuprije. drugi lokaliteti, samo okvir za ono Imam dragog, al' na onu stranu...“ Dešavanja u sevdalinkama su o čemu govori pjesma. uglavnom vezana za pojedine, Ovi gradovi su se razlikovali Česta je personifikacija rijeka, tačno određene toponime. Kako je od srednjevjekovnih koji su gra- planina ili drugih toponima koji spomenuto u prethodnom tekstu, đeni na nepristupačnim mjestima raspravljaju među sobom: zna se tačno određeno područje, u svrhu odbrane, po tome što su okrug za koji se vezuje ono iska- bili pitomiji, topliji i pristupačni, a „Dvije su se vode zavadile: zano u pjesmi, u velikom broju na- orijentalni utjecaj bio je vidljiv u ar- Ćehotina i studena Drina, slova se navodi ime, a i u hitekturi i ukrašavanju. Ćehotina Drini govorila...“11 tekstovima pjesama se spominje Grdaovi su bili važna mjesta tr- sam grad kojem se često mu se i govanja u tačno određenom dobu Dr. Munib Maglajlić tvrdi u pred- opisi, kao, npr: bijeli grad, svijetli godine, kafane (hanovi) kraj puta govoru knjige Narodno blago Bošnjaka grad itd. su prihvatali sve putnike namjer- da ova pjesma čuva tragove vjerova- „Današnje Sarajevo, srednjevje- nike, bilo da dolaze zbog trgovine nja u vodena božanstva.

7. Ibidem, str. 43 „TREŠNJEV BUNAR“, 1995, str. 5 Dževad Jahić, Moskva: Izdavačka radionica 8. Narodno blago Bošnjaka, priredio Dže- 9. Ibidem str. 12 „TREŠNJEV BUNAR“, 1995, str. 10 vad Jahić, Moskva: Izdavačka radionica 10. Narodno blago Bošnjaka, priredio 11. Gunić, Vehid. Sevdalinke o

116 Januar - Jun 2010. Postoje i pjesme u kojima se Često se u narodnom vjerova- osporiva u lirskim narodnim pje- lirski subjekt vodi obraća ako nju ljudi koji žive u određenom smama. Gotovo svaka pjesma ima živom biću, bilo u nemogućnosti prostoru na simboličan način izjed- precizno određeno područje na da se povjeri drugoj osobi, bilo iz načavaju s njim, tako će ljudi koji kojem se zbiva ono izrečeno žudnje za voljenom osobom. Po- žive u planini i na nepristupačnim njome, imenuju se gradovi, dije- stoji svijest o prostornoj udalje- mjestima u narodu biti prikazani lovi grada, naselja i ulice. Ističu se nost, pa se tako, najčešće, kao hladni, suzdržani, a oni u ra- uzvisine i nizine, navode se rijeke djevojka obraća rijeci, koja će vnici kao gostoljubivi, otvoreni isl. i planine kojima se nerijetko daju protičući kroz razne predjele Prostor kojim je neko okružen, ljudske osobine, pa tako one mogu doći do njenog dragog. pogotovo onaj uži, u kojem provo- međusono razgovarati, ili pak to dimo svakodnevnicu je oduvijek i čine s lirskim subjektom. Jasno i " Haj Mošćanice, vodo plemenita, gotovo u svakoj kulturi svjedočio precizno teritorijalno određenje je usput ti je, selam ćeš mi dragom! o statusu onoga koga predstavlja. jedna od bitnih karakteristika ovih Il' nek' dođe, il' nek' me se prođe! Kako je već napomenuto u vrsta pjesama, a i njihovo porijeklo Nek' ne kosi trave pokraj Save, prethodnom tekstu, arhitektura u se vezuje za tačno određeni grad, Pokosit će moje kose plave! doba nastanka ovih lirskih pje- gdje su one primarno nastale i op- Nek' ne pije Mošćanice hladne, sama dobija specifičan ozgled pod stale kao lirske gradske pjesme. Popit će mi moje oči vrane!"12 utjecajem Osmanskog carstva. Osim ovih toponima, s obzirom Odvajaju se prostor dvorišta od na povijesne okolnosti i religijsko Poznata je i sevdalinka u kojoj prostora ulice, oko dvorišta se ozračje, uočljivo je da postoji pro- razgovaraju Bukovica i Vilenica stavljaju visoke ograde da bi se za- storna podijeljenost i u najužem ži- (planina), a iz njihovog razgovora štitio prostor unutra koji je inti- votnom prostoru, a što je saznajemo ono što se dešava u man, porodični, a sve u skladu sa uvjetovano rodnom podjelom i Travniku. Za prikazivanje dešava- religijskim ubjeđenjima. Što su po- određenom vizijom svijeta i ži- nja nerijetko bi bilo odabrano neko rodice bile višeg soja, ovo je bilo iz- vota, a ostvareno specifičnom ar- uzvišenje gdje bi se sa planine, sa raženije, tako da se ograda može hitekturom koja razdvaja muški i neke uzvisine ili dvora proma- promatrati i kao svojevrsna gra- ženski dio obitelji, te strogo odvaja tralo, kao sa dobre geografske kote nica, jasno razdvajanje od obič- javni prostor ulice od intimnog ono što se dešava u nizini. noga puka. prostora dvorišta i kuće unutar Pored toga, može se dosta U dvorištu du se, pogotovo u koje je opet postojala podjela pro- sazna ti o rasporedu građevina u sa- imućnijim porodicama, nalazile storija. Iako im to nije primarni cilj, mome gradu u to vrijeme, o vege- ukrašene bašte, popločana dvori- iz lirskih pjesama saznajemo ne- taciji i o običajima ljudi upravo iz šta sa vodom. To je mjesto kretanja procjenjivo vrijedne podatke o po- tekstova ovakvih pjesama koje opi- ženskog dijela obitelji. Velika paž- vijesti jednoga vremena. suju ono što se s takve uzvisine nja se posvećivala čistoći, kuće su moglo vidjeti u to vrijeme. obično bojene u bijelo koje simbo- lizira tu čistoću. 8. LITERATURA: 6. GRAĐEVINE „U Cazinu Bijela kula Od tri tavana, 1. Isaković, Alija. Biserje. Za- U lirskim narodnim pjesmama U njoj sjedi Ljepa Fata greb: Stvarnost, 1972. često su spominjane i poznate gra- Kapetanova.“14 2. Grgas, Stipe. Ispisivanje pro- đevine iz toga vremena, pogotovo Postojali su odvojeni dijelovi stora : čitanje suvremenog američkog one koje su bile specifično obilježje kuće u kojima je obitavalo muško, romana. Zagreb : MD, 2000. ili simbol nekoga mjesta, zatim su odnosno žensko življe i posebno 3. Gunić, Vehid. Sevdalinke o opisivane razne ustanove (najčešće uređene sobe za prijem gostiju te gradovima, Bihać: Bošnjak, 1997. vjerske), te pojedina dvorišta , vodo- sobe za obavljanje molitve. 4.Gunić, Vehid.Sevdalinke 1. skoci i ukrasi, ili ljepota kuće ka- Glavna soba u kojoj se sjedilo i Tešanj. Planajx, 2003. kvoga bogatog i poštovanog čovjeka u kojoj su se primali posjetitelji na- 5. Gunić, Vehid. Sevdalinke 2. u to vrijeme. Javljaju se i opisi koji su lazila se nad ulicom tako da su se Tešanj. Planajx, 2003 prikazani s vidikovca iznad grada ili mogli posmatrati prolaznici. 6. Michel Foucault: O drugim s kakve visoke građevine. prostorima, u: Glasje, br. 6, Zadar, 1996, str. 8, preveo Stipe Grgas „Kolike su po Glasincu kule, 7. ZAKLJUČAK 7. Narodno blago Bošnjaka, prire- Ponajviše kula ćehajina...“13 dio Dževad Jahić. Moskva: Izda- Nedvojbeno je dokazano da ve- vačka radionica „TREŠNJEV Iz ovoga možemo zaključiti da je zanost između književnosi i geo- BUNAR“, 1995. važnu ulogu u životu čovjeka igrao grafije itekako postoji. 8. Šantić, Aleksa. Izabrane pje- dalji i bliži prostor koji ga okružuje. Ona je nadasve primjetna i ne- sme. Sarajevo, Svjetlost, 1997.

gradovima. Bihać: Bošnjak, 1997, str. 128 13. Gunić, Vehid. Sevdalinke o 14. Gunić, Vehid, Sevdalinke o 12. Ibidem, str. 43 gradovima. Bihać:Bošnjak, 1997, str. 140 gradovima. Bihać: Bošnjak, 1997. str. 115

Januar - Jun 2010. 117 IZ TRADICIJE KOLIKO JE SATI?

Crtica iz svakodnevice Sandžaklija Sarajeva

Nermin Ramićević poznatom kafe-resto- prethodnog dana u poznatim novinama ranu „FASHION“, u „Dnevni Avaz“ pročitao da je uspješno centru Sarajeva, svake operirao staricu sa problemima kuka. Bio suboteU i nedjelje okupljaju se zem- sam sretan da je to doktor iz mojeg sjeni- ljaci iz rodnog zavičaja, Sandžaka. čkog kraja. Prišao sam mu da ga posela- Kao i u svakoj jabani tako i u šeher mim i čestitao na stručnosti i hrabrosti da Sarajevu ljudi različitog socijalnog, olakša muke jednoj starijoj pacijentici. kulturnog i familijarnog porijekla Samo naizgled indiferentno, primio je druže se da ne bi zaboravili stare pohvalu. Kako je vrijeme u društvu pro- običaje, prekinuli rodbinske veze, a ticalo u međusobnom časkanju i razgo- najviše da bi ostvarili svoje eg- voru, sve više sam primjećivao poznatu zistencijalne potrebe. Jer svaka karakternu crtu svojih zemljaka iz rural- seoba za prvu generaciju do- nih krajeva, a to je bio sindrom „sultana“. seljenika, u bilo koje mjesto u Što je insan poticao iz neobrazovane i si- svijetu, označava život iz po- romašnije porodice, to je pokazivao supe- četka u svakom smislu. riorniji odnos prema sugovorniku, pod Mnogi doseljenici, u uslovom da je ostvario bilo šta više od želji da se dokažu da su njega, ili generacije prije njega. Razočaran, jednako vrijedni kao i da ma koliko bio fin, uljudan i ljubazan ostali sugrađani u trci za prema svojim zemljacima od njih neću sticanjem bogatstva, za- čuti pohvale o napretku i uvažavanju us- borave na elementarne pjeha i sreće kod drugih ljudi, osim kako ljudske vrline kao što su uzdižu lično sebe. Najčešće se njihov na- plemenitost, humanost, predak ogleda i jedino u materijalnom zahvalnost, skromnost. smislu. Pa kad upitam svog zemljaka: Budu poneseni sobom „Ko je ovaj čovjek preko puta mene?”, do- do te mjere da zanemare bijem odgovor: “Aaaa, to ti je iz familije i osjećaj pripadnosti za- koja ima kuću na tri sprata.“ jednici. Nije mi jasno kako se izgubi onaj tra- Ovo je jedna crtica o diconalni sandžački osjećaj za mjeru čo- neobičnom druženju vjeka, a ne stvari koje on posjeduje, za Sandžaklija u Sara- poslove koje obavlja, za uspjeh koji poje- jevu... Jednog dinac postiže u naučnom, profesiona- jutra pri- lnom i drugom smislu bitnom za ciljeve šao sam jedne zajednice ili čovječanstva općenito. čovjeku Odlučim da probudim zemljake iz sna za kojeg o novcu i pokrenem malu nagradnu igru. sam Zakažem susret sa poznatim dokto- rom, svojim zemljakom iz Sjenice, koji je brat od doktora iz početka priče. Za nji- hovu familiju sam čuo nekoliko puta, kada bi neki od njih dolazili da im 118 Januar - Jun 2010. se ponešto pomogne, što sam rado đana porijeklom iz Sandžaka gdin odgovoru na pitanje: “Koliko je činio jer nisam imao puno prilika dr.Lakota, a i moj daleki rođak, sati?“, plaho se naljutio i brže da upoznam svoje zemljake rasute prozva što nisam bio na Sjeničkoj bolje pokupio par prijatelja, ah- po dunjaluku. Kažem doktoru da večeri. baba da mu budu svjedoci, pa ode ga vodim na doručak u aščinicu - Moj rođače, uvaženi predsjed- na Baščaršiju. „Hadži-bajrić“ ali prije toga imam niče, nisam ti došao na veselje iz Parkira auto u uličici blizu Ba- jedno jednostavno nagradno pita- prostog razloga što nisam htio da ščaršije i pogleda gore prema nje. Da bi sve bilo po propisima, dođem sam bez svoje šire familije nebu, ugleda sahat i gleda u pozovem prijatelja iz jedne ugle- koja živi u Sarajevu, jer zato i služe njega, gleda u svoj ručni sahat pa dne starogradske familije Međedo- druženja da se naša djeca ne onda za svaki slučaj u mobitel. Ne vić iz Bijelog Polja. Otišli smo nas odrode i otuđe. Ali sam ti u znak može da vjeruje svojim očima da trojica na Baščaršiju i došli u Zla- zahvalnosti za organizaciju sjeni- sve se slaže. Ali za svaki slučaj tarsku ulicu blizu Begove džamije. čkog sijela, odlučio da pare koje pita svoje ahbabe: Onda sam upitao svog zemljaka sam mogao da potrošim na tom - Je li i kod vas pola jedanest doktora: –Koliko je sati? – pritom derneku dam za kupovinu po- kako i kod mene, tako i gore na mu pokazao prstom na Sahat-kulu, klona-hedije za tebe. I dok je dru- sahatu. gdje se na vrhu nalazio sahat. Moj štvo još bilo na okupu otišao sam Svi uglas potvrdiše da je kod prijatelj Međedović je šutio i s ne- do auta i iz gepeka izvadio kesu sa svih ISTO vrijeme. Radostan zbog strpljem očekivao odgovor, dok se poklonom. Prišao sam predsjed- lahkoće odgovora, požuri u auto i doktor zamislio i sa nesigurnošću niku i čestitao mu na uspješno or- odveze se do kuće na tri sprata. jedva izgovorio da je sahat u kvaru. ganizovanoj manifestaciji, pritom Pozva brata doktora da izađe na Upitao sam svjedoka nagradnog sam mu uručio hediju koju je on balkon pa mu još odozdo za- pitanja da li je dobro čuo odgovor, iznenađeno primio, ali kad je vika: odgovorio mi je sa DA. Onda sam otvorio kutiju i ugledao ručni - Eeee, moj buraz, kako si se okrenuo i rekao svom prijatelju sahat, tek se onda iznenadio. me na lahko pitanje obrukao, doktoru da je pogrešno odgovorio Sahat je imao ucrtan sulta- pa ne samo mene nego i na nagradno pitanje. Da ovaj sahat nov pečat, osmanski naše has pleme Sjeni- pokazuje vrijeme ALA TURKA. žig zvani „tugra“ bez čaka i sve Sandžaklije u Naravno, nakon toga smo se upu- kojeg nijedan sulta- Turskoj i dunjaluku. tili u aščinicu na doručak. nov dokument nije bio Sram te bilo zašta ti je - Prijatelju moj, kako smo se validan. ta diploma. Ja sam sad dobro najeli, sada plati račun, jer si -E moj rođače, ovo ti bio na Čaršiji i svi su se pogrešno odgovorio. poklanjam sa željom da složili da sam tačno Ali je moj zemo tvrd orah, na- naše zemljake u Sara- odgovorio, zadihano miguje mi da plati drugi ahbab sa jevu podučiš kako se ra- mu to reče. nama. Međutim, ja platim ceh i tra- čuna vrijeme ala-turka. Buraz s balkona žim od prijatelja Međedovića da mi - Pa kako kad ne smirujući ga pozna- se potpiše datum i vrijeme na ra- znam - odgovori pre - tom sjeničkom krilati- čunu kao dokaz o pogrešnom od- dsjednik dr. Lakota. com „polakote govoru svog zemljaka doktora. - Pa lahko kažem ja Lakote“ nagnu se da - Znaš šta doktore, sve dok ovaj njemu. Ala-turka je vri- ga bolje čuje: račun ne platiš i to duplo, svim ću jeme od 0 do 12 h, i za - Stan der malo, zemljacima da pričam da nisi znao dan i za noć tako što prvo mi reci đe si ti KOLIKO JE SATI. nula počinje u sabah i u parkiroo auto..... Nakon ovoga susreta, jedva sam akšam kad je namaz. E - Čuj gdje sam pa- čekao da ispričam raji iz FASHION- u tome je vještina sa - rkirao? Pa fino u Štro- a kako je on doktor a ne zna koliko tnog mehanizma da se smajerovoj. Štooo??? je sati usred šeher Sarajeva. Počeli sahat na Sahat-kuli na- - Eeeee, a da brate, su Sjeničaci da ga brane riječima: vije da bude po ala- pa znaš đe si ti gledo, - Aaaa, nije ti on iz Sjenice, oni turka tačan. u koji sahat? Ti si, moj su iz sela Vape. Bilo bi se sve zabo- brate, fulio i to do- Međutim, to više nije bilo bitno. ravilo, ali priči nikad broo. Ti si gledo u Prošlo je malo više hefti kad me u kraja. Kad je čuo do- sahat Katedrale. A to našoj kafečajnici, predsjednik Sje- ktor iz početka priče da ti je, moj brate, ALA ničke podružnice udruženja gra- mu je brat pogriješio u FRANGA vrijeme. Januar - Jun 2010. 119 NOVE KNJIGE UTEMELJENJE ENCIKLOPEDIJE SANDŽAKA Monografija „Sandžački Bošnjaci“ (Muhedin Fijuljanin, Centar za bošnjačke studije, 2010.)

akon višegodišnjeg rada i formi- „Izranja, ukazuje se, na naše oči se ot- ranja nekoliko redakcija, reda - kriva, podignut sa dna predubokog kcijskih savjeta i uređivačkih okeana Historije, to čudo, SANDŽAK! Nkolegijuma, u izdanju Centra za bošnjačke Svakom novom stranicom ove mono- studije (CBS) iz Tutina, u maju 2010. go- grafije, svakim potezom pera Muhedina dine, iz štampe je izašla monografija „San- Fijuljanina octrava se jasno, integralno, džački Bošnjaci“, autora Muhedina suvereno, taj dragulj ljepote, ta humka Fijuljanina, novinara i publiciste iz Sjenice. stradanja, stećak radosti, oblikuju se pla- Monografija nine sjećanja, žubore bistri i stedri izvori “Sandžački Bo- hrabrosti, šume i prelijevaju se rijeke na- šnjaci” je nastala došle od junačke pjesme, grade se tvrđa - kao rezultat rada ve, zidaju se prelijepe kuće, podižu se na istraživanju do- mektebi i medrese, hanovi i ćuprije, be- stupne historijske zistani i dućani, niču džamije a vitke građe o Sandžaku, munare hrle u plavet”, kaže recenzent te dugogodišnjeg monografije, prof. dr. Ferid Muhić. aktivnog bavljenja Monografija “Sandžački Bošnjaci” na ovom problemati- faktografski cjelovit način daje informa- kom i praćenja do- cije o osnovnim nacionalnim obilježjima i gađaja koji su simbolima sandžačkih Bošnjaka, naciona- obilježili kraj XX i lnim blagdanima, manifestacijama, insti- početak XXI stoljeća tucijama, bogatom kulturnom naslijeđu i a koji su za sandža- znamenitim ličnostima sandžačkih Bo- čke Bošnjake bili od šnjaka, te pruža pregled nivoa ostvareno- sudbonosnog značaja sti nacionalnih prava Bošnjaka u Srbiji u - kaže, u uvodnom skladu sa međunarodnim standardima i tekstu monografije, zakonodavstvom Republike Srbije. njen autor Muhedin „Knjiga za koju je teško reći da li je Fijuljanin. potrebnija ili je bolje urađena!? Prijeko U monografiji su potrebna i odlično urađena”, ističe prof. date osnovne informa- dr. Ferid Muhić. „Osmišljene koncep- cije o Sandžaku i sandža- cije, ova monografija insistira na sinteti- čkim Bošnjacima, njihovom čkom, cjelovitom prikazu Sandžaka, ne porijeklu, historiji, tradiciji i kulturi. zapostavljajući ni jednu ravan, dime - 120 Januar - Jun 2010. do danas, u ovoj knjizi naći će prave odgovore. Predrasude, toliko uvri- ježene u vezi svega što se odnosi na Sandžak i posebno, na njegove sta- novnike, sandžačke Bošnjake, ra- spršene su, kao kad se magla raziđe nad Pešterskom visoravni, a pred očima čitalaca otvori se jasna, lijepa i strasna, kao obasjana suncem, slika Sandžaka, ojađenog a nepobi- jeđenog, postradalog a i opjevanog, obnavljanog, pa i obnovljenog”, ističe prof. dr. Ferid Muhić. Sama monografija organizo- vana je kroz sedam dijelova, koji, opet, daju jednu potpuno zaokru- ženu cjelinu. Prvi dio pruža osnovne informa- Sintetizacija saznanja o Bošnjacima cije o sandžačkim Bošnjacima i daje kratak historijat njihovog etničkog porijekla, jezika, pismenosti i drugih Kao malo koji narod u svijetu, sandžački Bošnjaci proživljavali su tokom pro- šlosti burne historijske događaje. Ne mali broj puta, u tim događajima dospje- osobenosti naroda za koje sam vali su na ivicu fizičkog opstanka i uništenja. Uvijek su, međutim, opstajali, autor ističe da predstavljaju „autoh- očuvavši do današnjih dana svoj nacionalni identitet i kulturu. ton balkanski narod ilirsko-slaven- O tim i ostalim događajima koji su obilježili prošlost ovih prostora, pisane tra- skog etničkog porijekla i dio su gove ostavljali su razni historiografi, hroničari, istraživači, putopisci, mnogi jedinstvenog bošnjačkog naciona- koji su prolazili ovim područjem i bili svjedoci vremena i događaja u njemu. lnog korpusa sa Bošnjacima Bosne i Ko su sandžački Bošnjaci? Gdje su? Šta su? Pitanja ovakve i slične sadržine Hercegovine“. Takvom „definici- bezbroj puta su postavljana. Odgovori na njih zavisili su, što od vremena, što jom“ nacionalnosti sandžačkih Bo- od političke klime, što od sveukupnih društvenih prilika i odnosa u svijetu. šnjaka, autor prevazilazi uvriježene Monografija “Sandžački Bošnjaci” predstavlja sintetizovan prikaz osnovnih stavove o Bošnjacima kao narodu informacija o sandžačkim Bošnjacima, njihovom jeziku, kulturi, identitetu i čisto slavenskog etničkog porijekla. ostalim obilježjima, koja ih čine specifičnim u odnosu na ostale narode koji žive Pozivajući se na najnovija genetska na ovim prostorima. istraživanja obavljena u okviru Me- đunarodnog HapMap projekta, čiji (Muhedin Fijuljanin, “Sandžački Bošnjaci”) rezultati, bazirani na razvrstavanju grupa ljudi koji dijele zajedničko ge- nziju, aspekt tog čudesnog totali- dosljedno slijedi ambiciju da pro- netsko porijeklo i imaju svoju geo- teta i čuvara bošnjačkog identiteta. moviše punu osobenost ove speci- grafsku rasprostranjenost na Svojom realizacijom, zasnovanom fične historijske, geografske, osnovu koje se može utvrditi histo- na jasnoj i dosljednoj metodologiji kulturološke regije, i ujedno, da rijsko porijeklo različitih etničkih kombiniranja: hronološkog; pro- afirmiše antropološko, etničko, je- grupa, odnosno naroda, ukazuju na blemskog i interpretativnog po- zičko, nacionalno i duhovno jedi - to da su nosioci grupe I u opštoj kla- stupka, fokusirana na zahtjev nstvo njenih stanovnika Bošnjaka”, sifikaciji haplogrupa, a u koju spa- sveobuhvatnosti kao svoj najviši navodi njen recenzent, ističući da je daju Bošnjaci, autohtono evropsko princip, zatim na faktografsku autor njome prekinuo „neveselu i stanovništvo koje se prije oko 20.000 pouzdanost, kao i na tekstualnu za humanističke i historijske nauke godina u najvećem broju nastanilo argumentiranost, knjiga Muhedina neslavnu tradiciju” predstavljanja na području zapadnog i srednjeg Fijuljanina predstavlja konkretno Sandžaka i sandžačkih Bošnjaka Balkana, Muhedin Fijuljanin se pri- utemljenje buduće Enciklopedije kroz „more zabluda i predrasuda”. družuje naučnim stavovima prof. Sandžaka - kada za nju dozriju „Svako ko odluči da sazna au- dr. Ibrahima Pašića i drugih, koji uslovi i stasaju snage”, kaže Muhić. tentičnu, dokazima bogato i uvje- tvrde da su Bošnjaci, zapravo, „Studija „Sandžački Bošnjaci” rljivo potkrijepljenu historiju narod ilirskog porijekla, na šta, uo- pristupa temi najavljenoj u na- Sandžaka i njegovih autohtonih ži- stalom, ukazuju i mnoga arheološka slovu, strategijom koja evidentno i telja Bošnjaka, od antičkih vremena istraživanja ovog područja. Januar - Jun 2010. 121 Dio II monografije slijedi zbivanja šnjaka u Republici Srbiji, dok VI dio na teritoriji Sandžaka kroz historiju i predstavlja konkretizaciju priče o san- to od prehistorijskih vremena i antike džačkim Bošnjacima ispričanu kroz do osnovnih naznaka procesa koji su sudbine i podvige dvadeset sjajnih konstitutivni za današnji povijesni predstavnika i značajnih ličnosti sa - momenat ovog područja. ndžačkih Bošnjaka kroz historiju. „Monografijom su obuhvaćeni U monografiji je, inače, dat prikaz neki od najznačajnijih događaja iz pro- 20 ličnosti za koje se smatra da su bili šlosti Sandžaka i bošnjačkog naroda od posebnog značaja za historiju san- na ovim prostorima. S obzirom da cilj džačkih Bošnjaka i Sandžaka. „Neki monografije, međutim, nije bio “ra- od njih su bili veliki državnici i vojsko- Muhedin Fijuljanin sprava sa historijom”, već samo histo- vođe, neki su presudno uticali na , od oca Selmana i majke Šahze, rođen je u rijsko podsjećanje na neke od događaja određena politička i uopšte historijska Sjenici, 13. jula 1965. godine. Osno- koji su bili od posebne važnosti za Bo- kretanja u vremenima u kojima su ži- vnu i srednju školu završio je u rod- šnjake i njihov nacionalni identitet, vjeli, neki su svojim zadužbinama po- noj Sjenici, a studije političkih nauka njom se, sasvim sigurno, u pogledu hi- stavili temelje bošnjačke kulturne u Sarajevu. Od početka 1992. godine aktivno storije ovih prostora samo otvaraju baštine i identiteta, a neki su iza sebe se bavi istraživanjem kršenja lju- vrata za mnogo obimnija i sveobu - ostavili značajna naučna, književna, dskih i manjinskih prava na po- hvatnija istraživanja, za koja ova stu- umjetnička i druga djela kao trajno dručju Sandžaka. dija treba da bude orijentir i podsticaj”, dobro za dobrobit svih generacija”, Jedan je od osnivača Kulturnog društva Bošnjaka Sandžaka „Pre- kaže sam autor Muhedin Fijuljanin. kaže, u vezi sa tim, Fijuljanin, ističući porod”, čiji je generalni sekretar od Dio III kroz razigranu ali brižljivo da ono što je zajednički imenitelj za osnivanja, kao i suosnivač revije osmišljenu šetnju vodi misao kroz cijeli sve obrađene ličnosti je da su u odre- „Sandžak”, glasila ovog društva. Sandžak, od grada do grada, prekra- đenom vremenu svojim djelom pre- Glavni je i odgovorni urednik snim pejsažima, otkrivajući njegove sudno uticali na mnoga društvena i nezavisnog heftičnika ”Sandžačke novine” tokom 1999. godine, kao i neiscrpne prirodne ljepote i znameni- druga kretanja u Sandžaku i šire. danas; suosnivač i glavni i odgov- tosti, rijeke i izvore, banje i liječilišta, Na kraju monografije, kao poseban orni urednik časopisa za kulturu i šume i planine, livade i ravnice. prilog, data je i Deklaracija o položaju društveni život sandžačkih Bošnjaka Dio IV posvećen je sistematskoj ela- sandžačkih Bošnjaka u Republici Srbi- „Bošnjačka riječ” tokom 2006-2008. godine. boraciji bogate i raznovrsne kulturne ji, usvojena na sjednici Izvršnog od- Urednik je monografija “Asovi i baštine sandžačkih Bošnjaka. Detaljan bora Bošnjačkog nacionalnog vijeća, legende Sandžačkih igara“ i “Tutin- pregled bitnih informacija vezanih uz 27. juna 2009. godine. Po svom sadr- ski asovi“, kao i brošure “BNV 2003- historijat mnogih sačuvanih džamija, žaju ovaj dokument na sveobuhvatan 2006.“ Koautor je brošure „Pod našom medresa, mekteba, tekija, tvrđava, ha- način ukazuje na trenutno stanje u po- zastavom - BNV 2003-2006”, te nova, musala, škola, ćuprija, turbeta, gledu ostvarenosti prava sandžačkih autor elaborata “Model obrazovanja bezistana, kahvi u sandžačkim grado- Bošnjaka u Republici Srbiji i daje osno- za sandžačke Bošnjake u Republici vima, uz nacrt glavnih tokova knjiže- vne smjernice za poboljšanje njihovog Srbiji“ i teksta “Deklaracije o položaju sandžačkih Bošnjaka u Re- vnosti, muzičke i likovne umjetnosti položaja u svim oblastima društvenog publici Srbiji“. sandžačkih Bošnjaka, čini ovo pogla- života i rada, a u skladu sa domaćim Od osnivanja šef je resora za in- vlje veoma dinamičnim i instruktiv- zakonodavstvom i međunarodnim formisanje, a kasnije i potpredsjed- nim. Kako sam autor, međutim, ističe, standardima u oblasti zaštite ljudskih nik Izvršnog odbora Bošnjačkog „bogato kulturno-historijsko naslijeđe i manjinskih prava. nacionalnog Vijeća u Republici Srbiji. Dobitnik je visokog priznanja sandžačkih Bošnjaka monografijom je Kako sam autor monografije „San- Bošnjačkog nacionalnog vijeća za tek “dotaknuto” a podaci o brojnim hi- džački Bošnjaci” kaže, za izradu ove doprinos razvoju multietničkog storijskim, kulturnim, umjetničkim i veoma značajne knjige, korišćeni su društva i tolerancije, Medalje „Rifat drugim vrijednostima materijalne i tekstovi, knjige, putopisi, dostupna Burdžović Tršo“, kao glavni i odgovo- rni urednik heftičnika „Sandžačke duhovne kulture sandžačkih Bošnjaka arhivska građa, dokumenta, izvještaji novine“. dati u monografiji osnova su posebne i svi ostali izvori u kojima se tretira pi- Saradnik je više domaćih i među- studije koja treba da pruži sveobu- tanje Sandžaka i sandžačkih Bošnjaka. narodnih organizacija i učesnik do- hvatniju informaciju i sliku ovog pro- Nakon kapitalnog djela prof. dr. maćih i međunarodnih konferencija posvećenih zaštiti i unaprjeđenju na- stora kao područja živopisne i izu- Mustafe Imamovića „Historija Bo- cionalnih prava manjinskih naroda. zetno bogate kulturne baštine”. šnjaka“, monografija „Sandžački Bo- Živi i radi u Sjenici i Novom Dio V monografije informiše o šnjaci“ Muhedina Fijuljanina je do sada Pazaru. Otac je troje djece, u braku svim bitnim aspektima ostvarivanja najznačajnji izdavački poduhvat Cen- sa Mirsadom. nacionalnih prava sandžačkih Bo- tra za bošnjačke studije (CBS) iz Tutina. 122 Januar - Jun 2010.