Prilog Poznavanju Slikarskih Kontakata Između Dubrovačke Republike, Mletačke Albanije I Južne Italije Početkom 16

Ars Adriatica 7/2017. (167-180) Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata...

Ivana Prijatelj Pavičić Prilog poznavanju slikarskih kontakata između Dubrovačke Republike, Mletačke Albanije i južne Italije početkom 16. stoljeća s posebnim osvrtom na „slučaj“ slikara Michelea Greca iz Valone

Ivana Prijatelj Pavičić Izvorni znanstveni rad Odsjek za povijest umjetnosti Original scientific paper Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljen / Received: 10. 5. 2017. Hrvojeva 8 Prihvaćen / Accepted: 30. 5. 2017. HR - 21 000 Split UDK: 75 Michele Greco iz Valone“14/15“

This article focuses on the painting style in Dalmatia and southern Adriatic during the 15th and the first decades of the 16th century, which merged Byzantine stylization, morphology, and iconography with Renaissance style, typology, and iconography. This type of hybrid style is observable both in the art of Eastern Orthodox painters and in the Roman Catholic ones. Special emphasis is on painter Michele Greco from Valona, who was active in Molise during the early 16th century.

Keywords: Michele Greco, Carlo and Vittore Crivelli, Franjo Matijin, Angelo and Donato Bizamano

Rad će se baviti bavi slikarstvom na prostoru južnog do udaljenijih gradova Južne Italije. U takvom odnosu Jadrana krajem 15. i tijekom prvih desetljeća 16. stolje- ne može više biti reči o uticaju italijanskih umetnika ća kada dominira izraz u kojem su bili pomiješani bi- iz južnih gradova na dubrovačku slikarsku školu, nego zantska stilizacija i ikonografija s renesansnim stilom. S baš o izvesnom udelu dubrovačkih slikara u umetnosti tim u vezi osvrnula bih se na slikarske kontakte između Južne Italije. Razume se da rad dubrovačkih majstora u Dubrovačke Republike i pokrajina Molise i Abruzzo ti- tim krajevima nije imao neku presudnu ulogu, jer nije jekom posljednje četvrtine 15. i početkom 16. stoljeća, u izazivao, kao delovanje severnotalijanskih umetnika i vrijeme kada su spomenute talijanske pokrajine bile pod njihovih proizvoda u dubrovačkoj slikarskoj školi, ni po- Napuljskim Kraljevstvom.1 Tom se temom bavio srp- zitivne ni negativne poremećaje. U stvari, čitav taj rad ski istraživač Vojislav J. Đurić te je, sintetizirajući svoja predstavljao je, historijski, samo zadovoljavanje trenutne istraživanja, napisao zaključak koji vrijedi i danas, više potražnje umetničkih dela u jednoj slikarski nešto kon- od pedeset godina nakon što je objavljena njegova knjiga zervativnijoj sredini.”2 „Dubrovačka slikarska škola”: Vezano uz temu tadašnjih kontakata dubrovačkih „Arhivska dokumenta i sačuvana umetnička djela umjetnika i južnotalijanskih naručitelja ukazala bih na dubrovačkih majstora pokazuju da su Dubrovčani u od- četiri arhivska dokumenta koja govore o narudžbama nosu na slikarstvo Južne Italije, u drugoj polovini 16. i južnotalijanskih naručitelja iz razdoblja između 1479. i u prvim godinama 16 veka, igrali ulogu posrednika iz- 1505. iz Hrvatskog državnog arhiva u Dubrovniku. Prvi među više i naprednije slikarske sredine, kao što je bila dokument datira iz godine 1479., kada su se dubrovački Venecija, i konzervativnijih oblasti italijanskog juga. Pri- slikar i drvorezbar Matko Radosalić-Alegretović i slikar likom takvog posredovanja izgleda da su mnoge osobi- Stjepan Ugrinović obvezali izraditi veliku krilnu oltarnu ne dubrovačke slikarske škole tematske i stilske dopirale kompoziciju za crkvu Sv. Severina u gradiću San Severu

167 Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

sklopili su ugovor o zajedničkoj radionici koja će djelo- vati u Viesteu. Sudeći prema sačuvanim dokumentima, boravili su u Viesteu između 1504. i 1505. godine, ra- deći za naručitelje spomenutog gradića.7 Nažalost, djela nabrojenih dubrovačkih umjetnika, Stjepana Ugrinovića, Marina Dobričevića te Vladislava Božidarevića i Matka Milovića na području San Severa, Viestea i okolice do danas nisu identificirana. Nije poznato koliko su ukupno ikona, kipova i oltar- nih kompozicija za južnotalijanske naručitelje izradili dubrovački majstori u navedenom razdoblju. Kakav je bio slikarski izraz Matka Milovića (čiji su poslovni kontakti s Viesteom bili intenzivni) nije utvrđe- no jer do sada nije identificirano nijedno njegovo djelo, ni ona koja je izradio kada je boravio u Italiji. Valja spomenuti da je bio učenik Božidara Vlatkovića, dugogodiš- njeg suradnika Lovre Dobričevića. Možemo pretpostaviti da je Matko, upravo dok je između 1478. i 1480. godine učio zanat kod Vlatkovića, pomagao učitelju dovršiti Do- bričevićeva djela koja su ostala nedovršena 1478. godine, u trenutku njegove smrti. Znamo da se Vlatković prihvatio dovršiti Dobričevićev oslikani poklopac velike srebre- ne pale koja se tada nalazila na glavnom oltaru crkve Sv. Vlaha. Oko Vlatkovićeva rada na dovršenju druge velike Dobričevićeve oltarne kompozicije sa slikama i reljefi- ma za dubrovačku crkvu Sv. Petra Velikog izbio je spor Dobričevićevih nasljednika s Vlatkovićem, nakon čega je djelo dovršio Pavao Basilj. Može se pretpostaviti da 1. Michele Greco iz Valone, Bogorodica s Djetetom i svecima Ivanom je izraz Matka Milovića na početku njegove samostalne Krstiteljem i Adamom, L’Aquila, Museo nazionale, 1505. (nekoć u crkvi Sv. Marije Velike, Guglionesi) karijere oko 1485. godine, kada je napustio Vlatkovićevu Michele Greco from Valona, Madonna and Child with Saint John the radionicu, bio blizak kasnoj slikarskoj fazi Lovre Dobri- Baptist and Adam, L’Aquila, Museo nazionale, 1505 (formerly at S. čevića. Prisjetimo se, toj fazi pripadaju Navještenje Lud- Maria Maggiore, Guglionesi) low iz zbirke Wernher u Ranger’s House u Londonu te poliptih s likovima svetaca iz Narodne Galerije u Pragu.8 Lovro Dobričević ostavio je bio na cijelu generaciju na poluotoku Garganu.3 Dubrovački su umjetnici po- svojih suradnika i učenika snažan utjecaj koji je – čini sljednji put isplaćeni za obavljeni posao 19. 3. 1481. Dru- se – trajao u dubrovačkom slikarstvu do povratka Niko- gi primjer koji je objavio u „Građi” Jorjo Tadić datiran le Božidarevića i Vicka Lovrina sa školovanja. Nikola će, je dana 3. 6. 1498. Toga je dana Marin, sin Lovre Dobri- vrativši se nakon sedamnaest godina izbivanja, 1494. go- čevića, primio narudžbu da izradi i oboji kip sv. Antuna dine unijeti u dubrovačko slikarstvo nove ikonografske i Padovanskog za Collu, sina Pavlova, naručitelja iz Vie- stilske motive iz Rima, Maraka i Venecije, a osobito utje- stea, mjesta smještenog na Monte Gargano, u provinciji caj braće Crivelli, Carla i Vittorea. Foggia, (Capitanata u Apuliji).4 Vicko, sin Lovre Dobričevića, donio je pak iz Veneci- Dana 19. 6. 1500. dubrovački se slikar Matko Milović,5 je (pretpostavlja se oko 1497. godine) utjecaj Bartolomea boraveći u Viesteu, obvezao Francescu, sinu Ricardovu, Vivarinija. završiti do kraja mjeseca srpnja započetu sliku Bogoro- Nije poznato je li poslovno „promućurni” Milović dice.6 Da je slikar Milović u Viesteu našao dobar teren krajem 15. stoljeća preuzeo od svojih mlađih kolega za sklapanje slikarskih poslova, svjedoči ugovor koji je nove, izazovnije ikonografske modele i stilska rješenja. potpisao četiri godine kasnije. Dubrovački slikari Matko Da je Matko Milović kao slikar bio cijenjen u Dubrov- Milović (koji se spominje sa sinom, tada još malim šegr- niku, svjedoči podatak da je prije odlaska u Vieste davao tom Franjom/Franom Matijinim) i Vladislav Božidarević poduke iz slikarstva: tako je u razdoblju između 23. III. (brat Nikole Božidarevića) te drvorezbar Orsat Miličević 1501. i 10. I. 1502. podučavao u Dubrovniku slikarstvu

168 Ars Adriatica 7/2017. (167-180) Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata...

2. Michele Greco iz Valone (1505), Gospa od Milosti sa svecima Sebastijanom i Rokom, Guglionesi, crkva S. Maria delle Grazie, 1505. (izvor: Il Rinascimento danzante. Michele Greco da Valona e gli artisti dell’Adriatico tra Abruzzo e Molise, katalog izložbe, Celano, 2011.) Michele Greco from Valona, Our Lady of Mercy with Saints Sebastian and Rochus, 1505, S. Maria delle Grazie, Guglionesi

169 Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

Marka, sina Stjepanova, kaluđera iz Trebinja.9 Važno je Guglionesiju.18 Triptih Bogorodice s Djetetom i svecima imati na umu da se razvoj njegove slikarske radionice Katarinom i Nikolom naručio je od slikara trgovac Cola podudara sa zlatnim razdobljem djelatnosti Nikole Bo- Bevilacqua za crkvu Sv. Josipa u Vastu.19 židarevića. Ostaje pitanje da li se upravo zbog žestoke Uočeno je da se u djelima Michelea Greca miješaju ele- konkurencije u vlastitom gradu Milović preorijentirao na menti bizantinskog stila i ikonografije s utjecajima veneci- narudžbe naručitelja s druge obale Jadrana? janskih slikara Bartolomea Vivarinija i braće Crivelli te du- Zanimljivo je da do sada nisu utvrđeni dokumenti brovačkih slikara Lovre Dobričevića i Nikole Božidarevića.20 koji svjedoče o njegovoj djelatnosti u Dubrovniku nakon Daniele Ferrara pozabavio se ne samo pitanjem utje- 1505. godine. Međutim, za njegova sina Franju/Frana caja dubrovačkih, nego i doseljenih grčkih slikara na mo- znamo da se vratio iz Vieste u Dubrovnik jer je zabilježe- liško slikarstvo u osvit 16. stoljeća. Objašnjava ga činjeni- no da je 1508. godine šegrtovao sedam mjeseci kod Vic- com da na prostoru Molisea u tom razdoblju nije posto- ka, sina Lovre Dobričevića.10 jala lokalna dominantna slikarska škola niti je djelovala Nekoliko se talijanskih povjesničara umjetnosti posljed- neka škola iz jačih umjetničkih središta južne Italije.21 njih desetljeća bavilo pitanjima utjecaja dubrovačkih slikara Životnu priču Michelea Greca od trenutka napuštanja na slikare djelatne u južnoj Italiji u navedenom razdoblju. albanske domovine do nastanka slika u Guglionesiu i Va- Tako je primjerice Clara Gelao 1988. godine iznijela pret- stu istraživači nisu uspjeli dosad rekonstruirati. postavku da se apuljski slikar zagonetnog porijekla, poznat Postavlja se pitanje je li Michele Greco prihvatio dubro- pod imenom ZT (djelatan oko 1500. – 1539.), formirao pod vačke slikarske obrasce boraveći u samom Dubrovniku ili utjecajem dalmatinskog slikarstva.11 U posljednje su vrije- zahvaljujući njihovim djelima rađenim za područje južne me Dora Catalano i Daniele Ferrara obrađivali opus grčkog Italije. Godine 1987. Pasculli Ferrara zapitala je li Michele slikara albanskog porijekla Michelea zvanog Greco iz Va- Greco bio 1504. godine u kontaktu s Matkom Milovićem i lone (Michele Greco di Lavelona), djelatnog početkom 16. Vladislavom Božidarevićem dok su oni boravili u Viesteu. stoljeća u Moliseu, za kojeg iznose pretpostavku da se mož- Na spomenuta pitanja nije jednostavno odgovori- da školovao u Dubrovniku. Njegova je djelatnost u Moli- ti iz razloga koje smo već ranije utvrdili, budući da je seu za sada utvrđena između 1504. i 1505. godine,12 kada je vrlo malo sačuvane arhivske građe o djelima dubrovač- potpisao i datirao dvije kompozicije za crkvu Santa Maria kih majstora u južnoj Italiji i budući da njihova tamoš- Maggiore u Guglionesu i jedan triptih za crkvu u Vastu.13 nja djela nisu dosad identificirana. Dodatan je problem Valja imati na umu da je godine 1987. Mimma Pasculli taj što je dubrovačko slikarstvo na prostoru Dubrovačke Ferrara prva skrenula pažnju na slikarstvo ovog alban- Republike u razdoblju između 1478. i 1500. godine vrlo skog doseljenika uočivši stilske i ikonografske bliskosti slabo sačuvano. Dodajmo tome činjenicu da vrlo malo njegovih djela s onima dubrovačkih slikara, osobito Lovre znamo o slikarstvu albanskih obalnih gradova prije nji- Dobričevića i Nikole Božidarevića.14 Rođen je u Valoni hovog pada tijekom 15. stoljeća pod Turke. (?) na jugu Albanije prije njenog pada pod Turke 1481. Dora Catalano pretpostavlja da je Michele kratko bo- godine. Talijanski povjesničari umjetnosti Dora Catalano ravio u Guglionesiju, manje od godinu dana. Dvije slike i Daniele Ferrara pozabavili su se Micheleovim opusom iz crkve u Guglionesiju od njega je naručila spomenuta prigodom recentne restauracije njegovih djela iz Guglio- bratovština sv. Adama, djelatna pri crkvi S. Maria Maggi- nesija.15 Tom prigodom bio mu je posvećen i jednodnevni ore. Ni za jednu od njegovih dosad prepoznatih slika nije simpozij.16 U hrvatskoj je povijesti umjetnosti ovaj slikar utvrđeno da su je naručili predstavnici albanske iselje- ostao dosad zanemaren, mada činjenica da njegovo sli- ničke zajednice koje su tada nazivali „greci”.22 karstvo talijanski istraživači povezuju uz dubrovačko sli- Međutim, ne zaboravimo spomenuti Micheleovu stilu karstvo svakako zaslužuje i našu znanstvenu pažnju. blizak triptih Bogorodice s Djetetom i svecima Petrom i Sačuvano je svega nekoliko njegovih djela. Triptih Pavlom, djelo nepoznatog slikara porijeklom iz crkve Sv. Gospe od Milosti s dušama od čistilišta sa svecima Se- Petra u Guglionesiju koja je nekoć pripadala albanskoj bastijanom i Rokom nalazi se i danas u crkvi S. Maria zajednici. Danas je ovaj triptih smješten u crkvi S. Maria Maggiore u Guglionesiju. Drugi njegov triptih porije- Maggiore. Nastao je u srpnju 1508. godine.23 Spomenimo klom iz iste crkve, onaj Bogorodice s Djetetom, sv. Iva- i to da je slavni Bernard Berenson u slikarstvu nepozna- nom Krstiteljem i sv. Adamom koji su naručili članovi tog autora spomenutoga triptiha prepoznao bliskosti sa bratovštine sv. Adama, datiran 1. lipnja 1505., nalazi se slikarstvom Cosima Ture, Marca Zoppa i Crivellijevih.24 danas u Museo Nazionale d’Abruzzo u L’Aquili.17 Nje- Valja se prisjetiti i slike Marca Zoppa, Squarcioneova gova slika Uznesenja Bogorodice, potpisana i datirana učenika, Bogorodica s Djetetom i svecima, koja je izrađe- 21. lipnja 1505., nalazi se u crkvi S. Maria Maggiore u na u Veneciji 1471. godine za oltar sv. Ivana Krstitelja u

170 Ars Adriatica 7/2017. (167-180) Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata...

3. Atr. Michele Greco iz Valone, Bogorodica s Djetetom i svecima Petrom e Pavlom, Guglionesi, samostan Gospe od Milosti, 1508. (izvor: Il Rinascimento danzante. Michele Greco da Valona e gli artisti dell’Adriatico tra Abruzzo e Molise, katalog izložbe, Celano, 2011.) Michele Greco from Valona (attributed), Madonna and Child with Saints Peter and Paul, 1508, monastery of Our Lady of Mercy, Guglionesi

171 Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

4. Nikola Božidarević, Bogorodica s Djetetom i svecima, triptih Bundić, zbirka crkve Sv. Dominika, Dubrovnik Nikola Božidarević, Madonna and Child with Saints, Bundić’s Triptych, Collection of St Dominic’s church in Dubrovnik opservantskoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Pesaru.25 Sliku 1963. godine V. J. Đurić (ne znajući tada za opus Miche- je pod znakom pitanja Micheleu bila pripisala Mimma lea Greca iz Valone) pisao o zavisnosti slikarstva crno- Pasculli Ferrara. Njezini se dijelovi danas nalaze izloženi gorskih i sjevernoalbanskih obalnih gradova o umjetno- u Gemäldegalerie u Berlinu i Museo Civico u Pesaru. sti Kotora i Dubrovnika.27 Poznato je da su dubrovački i Jedno od pitanja koje se nametnulo istraživačima bilo kotorski slikari tijekom 15. i početkom 16. stoljeća učili je – je li Michele slikao „grčko-zapadnim stilom” stoga što i lokalne pravoslavne zoografe djelatne u Crnoj Gori i je kao i drugi albanski iseljenici koje su nazivali „greci” u na bokokotorskoj obali.28 Tipičan primjer za ovu temu Moliseu prakticirao tzv. „rito italo-greco”, tj. bio unijat?26 je bokeljski slikar Mihovil/Mihajlo koji je 1451. oslikao Daniele Ferrara pretpostavlja da je Michele mogao crkvu Bogorodice na lokalitetu Mržep u Stolivu freskama donijeti sa sobom iz zavičaja utjecaje albanske bizantske s likovima svetaca koji pokazuju mješavinu pravoslavnih slikarske tradicije (koju će nešto kasnije proslaviti alban- i zapadnih stilskih i ikonografskih motiva.29 ski pravoslavni slikar Onufri, čija djela karakteriziraju D. Catalano navodi da je Michele iz Valona boraveći elementi tzv. postbizantinske tradicije i tradicionalni bi- u Picenu vidio djela braće Carla i Vittorea Crivellija.30 D. zantinski elementi) pomiješane s dubrovačkim i talijan- Ferrara donosi s tim u vezi za ovu temu zanimljiv arhiv- skim slikarskim utjecajima. ski podatak da je u kući slikara Carla Crivellija zabilježen Dora Catalano se zapitala je li, napuštajući Albaniju dječak imena Michele Greco, spomenut u dokumentu od prije odlaska u Italiju, posjetio dalmatinsku obalu. U do- 16. srpnja 1487.31 sad istraženoj dubrovačkoj arhivskoj građi nije uočen ni- Kad spominjemo braću Crivelli, valja imati na umu jedan slučaj da je neki grčki ili albanski slikar bio učenik da su obojica, prije nego što su stigli u ankonitanske ili suradnik nekog dubrovačkog slikara. Međutim, već je Marke, boravili u Zadru. Tako je Carlo Crivelli zabilje-

172 Ars Adriatica 7/2017. (167-180) Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata...

Slikara Michelea Greca drži se tipičnim predstavnikom grčkih slikarskih radionica koje su u razdoblju renesanse djelovale duž jadranskih obala. Drži se da pokazuje odlike renesansnog stila prožetog elementima bizantinizma fil- triranim kroz utjecaje Venecije i Dubrovnika, i crivellijev- skim elementima koje je prihvatio temeljem utjecaja koja su dvojica braće – slikara ostavili djelujući u Markama. Međutim, valja spomenuti da se takav hibridni izraz između kraja 15. i prvih desetljeća 16. stoljeća javljao i u djelima pravoslavnih i onima rimokatoličkih slikara. U razdoblju između kraja 15. i prvih desetljeća 16. stoljeća taj je specifičan renesansni izraz obilježio slikarstvo na objema obalama južnog Jadrana, kako na području Apu- lije, Molisea i Abruzza tako i ono na prostoru Dubrovač- ke Republike i Boke Kotorske. Ta je slikarska moda našla odjeka i u sjevernoj Dal- maciji. S tim u vezi zanimljivo je komparirati Micheleov izraz s izrazom zadarskog slikara – amatera, svećenika Petra Jordanića. Jordanić je na svojim djelima spajao obrasce Crivellijevih s „tradicionalnom”, grčkom, tzv. postbizantinskom ikonografijom koja karakterizira slikarstvo kretsko-venecijanske škole, i to upravo na sličan način kao Michele iz Valone.36 Dok se za Michelea pretpostavlja da je upoznao zrelo slikarstvo Carla Crivellija, i to ili direktno u Picenu (ako je doista bio njegov učenik) ili kroz odjeke njegovih elegantnih marijanskih shema prisutnih u slikarstvu Nikole Božidarevića,37 Jordanić je 5. Nepoznati slikar, Bogorodica s Djetetom, crkva Sv. Đurđa na Boninovu, imao prilike upoznati djela obojice Crivellijevih. Ujedno, Dubrovnik Anonymous painter, Madonna and Child, St George’s church at Boninovo, mogao ih je komparirati s djelima Jurja Ćulinovića koji 38 Dubrovnik se 1461.-1462. vratio u Dalmaciju iz Padove.

žen u Zadru 1465. kao svjedok na jednom vjenčanju, a 1468. godine potpisuje poliptih u Massa Fermani koji se drži početkom njegova djelovanja u Markama. Vittore (Venecija, 1440/45.-1501/02.) je dokumentiran u Zadru u nekoliko navrata od 1465. do 1476. godine. Vittoreu je pripisana slika Bogorodice s Djetetom iz Muzeja grada Šibenika32, a Carlu slika Bogorodice s Djetetom iz zbirke pok. Cate Dujšin-Ribar u Zagrebu.33 Davor Domančić i zagrebačku sliku pripisuje Vittoreu.34 On u Zadru poma- že graditelju Petru Berčiću u izradi projekta za pročelje crkve Sv. Marije Velike, nedavno je pronađen ugovor od 6. 5. 1471. između Vittorea i izvršitelja oporuke Ivana Milkovića za izradu slike u zadarskoj crkvi Sv. Krševa- na. Emil Hilje prepoznaje Vittoreov poliptih iz zadarske crkve Sv. Krševana u poliptihu sa svecima Ivanom Evan- đelistom i Margaretom (?) u Muzeju Puškin u Moskvi.35 Daniele Ferrara pokazuje kako je u slikarstvu na prostoru južnog Jadrana krajem 15. i tijekom prvih desetljeća 6. Franjo Matijin, Triptih Bogorodice s Djetetom i svecima, crkva Sv. Stjepana, Sustjepan (Rijeka Dubrovačka), 1534. 16. stoljeća dominirao izraz u kojem su bili pomiješani Franjo Matijin, triptych Madonna and Child with Saints, 1534, St bizantska stilizacija i ikonografija s renesansnim stilom. Stephen’s church in Sustjepan (Rijeka Dubrovačka)

173 Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

7. Angelo Bizamano, dijelovi oltarne slike iz Komolca, zbirka crkve 8. Angelo Bizamano, Sveti Jerolim, detalj, oltarna slika iz Komolca, zbirka Male braće, Dubrovnik crkve Male braće, Dubrovnik Angelo Bizamano, segments of an altar painting from Komolac, Collection Angelo Bizamano, Saint Jerome, detail, altar painting from Komolac, of the Franciscan church in Dubrovnik Collection of the Franciscan church in Dubrovnik

Kad je riječ o južnoj Dalmaciji, uočeno je da je na- Na temu „probuđenog bizantinizma” u dubrovačkom kon smrti trojice važnih dubrovačkih ranorenesansnih slikarstvu u drugoj četvrtini 16. stoljeća osvrnuo se K. Pri- slikara, Nikole Božidarevića, Vicka Lovrina i Mihajla jatelj pišući o ikoni Bogorodice s Djetetom na glavnom Hamzića, oko 1518. godine u dubrovačkom slikarstvu oltaru crkve Sv. Đurđa na Boninovu, djelu nepoznatog du- ojačao utjecaj bizantinske komponente. Uočeno je kako brovačkog (?) slikara bliskog izrazu Nikole Božidarevića.42 su upravo u ovom razdoblju grčki (osobito kretski) sli- Pri tome valja imati na umu da sačuvana djela dubrovač- kari ostavili utjecaj na nekolicinu dubrovačkih slikara kih slikara, pripadnika tzv. „dubrovačko-bizantinske sli- poput Franje/Frana Matijinog, sina Matka Milovića, karske grupe”, očituju različiti stupanj senzibiliteta za grčki koji uz renesansna djela izrađuju i ikone nalik onima izraz i pravoslavnu ikonografiju. Sličnu pojavu obradio je kretsko-venecijanske škole.39 Stoga ih je srpski istraži- D. Ferrara na primjerima slikarstva iz Molisea.43 vač Vojislav J. Đurić izdvojio u zasebnu, tzv. „dubrovač- Jedno od zanimljivih tumačenja zašto su i zapadni ko-bizantinsku slikarsku grupu”.40 Za istraživače ove te- slikari tada slikali bizantinske ikone dala je 1988. godine matike osobito je zanimljiv triptih koji je 1535. godine Clara Gelao.44 Ona, naime, pokazuje kako je na cijelom Franjo/Frano Matijin naslikao u čistom (post)bizantin- prostoru južnog Jadrana u razdoblju od pada Carigrada skom stilu, triptih za bratime crkve Sv. Stjepana u selu do 1571. godine dominirala pobožnost prema tzv. „Ma- Sustjepanu u Rijeci Dubrovačkoj. Na srednjem polju donni greci”, kada ju nakon pobjede udružene kršćanske naslikao je bizantinsku Bogorodicu Kyriotissu na pri- vojske u bitci kod Lepanta potiskuje razvoj kulta Gospe jestolju, a na bočnim poljima svece Ivana Evanđelista i od Ružarija. Stjepana Prvomučenika.41 Uz dominirajuće bizantinske Prema njezinom bi mišljenju upravo pobožnost pre- stilsko-morfološke elemente dubrovački slikar uključu- ma „Madonni greci” bila povod narudžbi i čašćenja broj- je u prikazu sv. Stjepana i motive preuzete iz njegove nih ikona s prikazima različitih tipova hijeratskih bizant- katoličke ikonografije poput tonzure, dalmatike, tamja- skih Madona koje nalazimo na oltarima crkava diljem nice i kadionice. južnog Jadrana. Držim da je njezina hipoteza izuzetno zanimljiva istraživačima razvoja pobožnosti prema Mari- *** jinim ikonama u Dalmaciji u razdoblju nakon pada Ca- rigrada.45 Riječ je o burnom povijesnom razdoblju, kada Razmišljajući o eventualnim vezama Michela iz Va- Osmanlije nakon pada Carigrada osvajaju velik dio istoč- lone s južnom Dalmacijom, logično je da se osvrnemo ne obale Jadrana, a zalijeću se i na prostor jugozapadne na pojavu postbizantinskog slikarskog izraza u djelima talijanske obale. Njihov snažni prodor je pokrenuo la- dubrovačkih slikara. S tim u vezi valja spomenuti i ne- vinu migracija stanovništva s prostora istočnog Jadrana koliko Bogorodičinih ikona koje se datiraju u drugu če- (Grka, Albanaca i Slavena) i to manjim dijelom prema tvrtinu 16. stoljeća. prostoru sjevernije od Kotora, a većim dijelom prema

174 Ars Adriatica 7/2017. (167-180) Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... zapadnoj obali Jadrana.46 Na objema jadranskim obala- nalazi se u crkvi Sv. Mateja u Bisceglie (Bari).52 U Držav- ma slikarski proizvodi grčkih umjetnika poput svetačkih nom arhivu u Dubrovniku čuva se ugovor koji je sklopio ikona postali su tražena roba. U arhivskoj građi dubro- u Dubrovniku 12. prosinca 1518. godine s predstavnicima vačkog Državnog arhiva sačuvani su podatci o ikonama bratovštine sv. Duha iz sela Komolca pokraj Dubrovnika naslikanim na grčki način (more greco) koje su posjedo- (s pročelnikom Ilijom Martinovićem i bratimom Ilijom vale obitelji ili su se nalazile u crkvama na dubrovačkom Đivanovićem) da će naslikati oltarnu sliku za njihovu bra- području tijekom prvih desetljeća 16. stoljeća.47 timsku crkvu.53 Na slici je trebao prikazati Kristovo rođe- Kad razmišljamo o ovoj tematici, zanimljivo je prisje- nje, Silazak sv. Duha, Navještenje te svece Vlaha, Ivana Kr- titi se boravka 1518./1519. godine kretskog slikara Angela stitelja, Nikolu, Jerolima54 i Martina. Budući da se u ugo- Bizamana (Angelo Bi(t)zamano(s)) u Dubrovniku.48 Drži voru ne spominje kao stanovnik Otranta, Cvito Fisković se da je rodom iz Krete i da je od oko 1500. godine ži- zaključio je da je u Dubrovniku boravio prije nego što se vio u južnoj Italiji. Spominje se kao slikar u Otrantu oko skrasio u spomenutom gradiću. Nadalje, zbog specifičnog 1530. godine zajedno s bratom Donatom (Donato Bi(t) stila kojim je naslikao dubrovačku sliku, Fisković je bio zamano(s)). Radio je za katoličke naručitelje.49 Slikao je mišljenja da je Angelo boravio prije dolaska u Dubrovnik male ikone i velike oltarne kompozicije. U Barleti je nasli- u Italiji i tamo „osjetio utjecaj talijanskog renesansnog slikao „Ecce homo” (Krist na stupu) koji se čuva u samosta- karstva”.55 Kako piše Zoraida Demori Staničić (2017.) „ko- nu Navještenja u San Mauro Forte (Matera),50 a u Otrantu ristio je slikarstvo talijanskog quattrocenta u postavljanju „Kristovo porođenje” i „Skidanje s križa” (danas u Ber- planova i u primjeni atmosferske perspektive”. linu), malu ikonu koja je dospjela u Lenjingrad te jednu Zanimljivo je spomenuti da se u zbirci dominikan- koja je dospjela na otok Vis, a danas se nalazi u Arheološ- skog samostana u Dubrovniku čuva slika Bogorodice s kom muzeju u Splitu.51 Jedna njegova slika Bogorodice s Djetetom (tipa Madonna Glykophilousa) njegova brata Djetetom na prijestolju tipa Madonna di Costantinopoli Donata (Kreta? - oko 1539.). Ona pokazuje sličnosti s

10. Petar Jordanić, Poliptih iz benediktinske crkve Sv. Marije u Zadru, 1493., uništen u Drugom svjetskom ratu 9. Donato Bizamano, Bogorodica s Djetetom, crkva Sv. Dominika, Dubrovnik Petar Jordanić, polyptych from the Benedictine church of St Mary in Donato Bizamano, Madonna and Child, St Dominic’s church in Dubrovnik Zadar, 1493, destroyed in World War II

175 Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180) njegovom slikom Bogorodice s Djetetom iz Museo Pro- brovačko-bizantinskom slikarskom grupom”,58 a istraži- vinciale u Lecceu,56 a vjerojatno je naručena iz južne Ita- vanje kojih je dopunila i sistematizirala Zoraida Demori lije gdje je sačuvano više njegovih djela. Primjerice, nasli- Staničić u nedavno objavljenoj knjizi „Javni kultovi ikona kao je Bogorodicu s Djetetom okrunjenu od anđela (Ma- u Dalmaciji”. donna di Costantinopoli) koja se čuva u crkvi Del Santo Dvije strane Jadrana tih su godina bile intenzivno Sepolcro u Barletti.57 Donatovo je slikarstvo ocijenjeno povezane i to ne samo trgovačkim i umjetničkim kon- kao hibridni spoj (pastische, kako piše C. Gelao) belli- taktima. Prisjetimo se na kraju kako se u vrijeme mle- nijevskih i carpacciovih utjecaja i bizantinske stilizacije. tačko-turskog rata između 1499. i 1502. godine dogodila Djela Angela i Donata Bizamana u dubrovačkom najsnažnija slavenska migracija iz Dalmacije na prostor kraju živo su svjedočanstvo slikarskih kontakata između Molisea, kada su se u provinciju Campobasso naselile Dubrovačke Republike i južne Italije početkom 16. sto- izbjeglice, prema nekim piscima iz doline Neretve, pre- ljeća. Recentna istraživanja dubrovačko-albansko-grčkih ma drugima iz zapadne Hercegovine i srednje Dalmaci- slikarskih kontakata s Apulijom i Moliseom u razdoblju je, iz zaleđa Makarske, Imotskog i Sinja, kao i iz Valone oko 1500. talijanskih kolega Dore Catalan i Danielea i s prostora današnje albanske obale. Ferrara pomažu nam bolje razumjeti uzroke nastan- Rijetka slikarska djela iz toga vremena sačuvana u cr- ka skupine djela koja se pripisuju dubrovačkom slikaru kvama Abruzza i Molisea, poput slika Michelea Greca, Franji/Franu Matijinom. Ujedno bacaju novo svjetlo na svjedočanstvo su tih burnih povijesnih zbivanja kada se slikare koje je Vojislav J. Đurić 1963. godine nazvao „du- stubokom promijenila demografska slika južnog Jadrana.

Bilješke

1 Istraživanje u okviru kojega je nastao ovaj članak sufinancirala lokalnog biskupa Maria Lozuponea. ROBERTO MATTEO je Hrvatska zaklada za znanost projektom 6827 Visual Arts and PASQUANDREA (ur.), Il Museo Diocesano di San Severo, Communication of Power in the Early Modern Period (1450–1800): Foggia, 2009., 54-55. Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe 4 KARLO KOVAČ, Nikolaus Ragusinus und seine Zeit, Jahrbuch and the Mediterranean / Likovna umjetnost i komunikacija moći u des Kunsthistorischen Insitututes der k.k. Zentralkomission für razdoblju ranoga novoga vijeka (1450. – 1800.): povijesne hrvatske Denkmalpflege, 11 (1917.), 51; JORJO TADIĆ (bilj. 3), dok. regije na razmeđi Srednje Europe i Mediterana. 705, 344; CVITO FISKOVIĆ, Contatti artistici tra la Puglia e 2 VOJISLAV J. ĐURIĆ, Dubrovačka slikarska škola, Beograd, la Dalmazia nel Medioevo, Archivio storico pugliese 14 (1961.), 1963., 244-245. 180-190; VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 243; CLARA GELAO, 3 JORJO TADIĆ, Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-16 v., La scultura pugliese del Rinascimento. Aspetti e problematiche, 1284.-1499., knjiga I, Beograd, 1952., dok. 606, 289; VOJISLAV u: Scultura del Rinascimento in Puglia, zbornik simpozija, (ur. J. ĐURIĆ (bilj. 2), 242; MILAN PELC, Renesansa u Hrvatskoj, Clara Gelao), Edipuglia, 2004., 47 i 49. Zagreb, 2007., 387-389. Kompozicija je trebala sadržavati šest 5 Matko Milović bio je učenik dubrovačkog slikara Božidara izrezbarenih svetačkih kipova i pet svetačkih likova naslikanih Vlatkovića, nekadašnjeg učenika i suradnika Lovre Dobričevića. na krilima oltara. Tadašnji glavni oltar crkve sv. Severina nije Stupio je u njegovu radionicu neposredno po Lovrinoj smrti, o sačuvan. Međutim, valja spomenuti da je u Museo Diocesano čemu svjedoči poništeni šegrtski ugovor od 9. II. 1478. Dana 6. VII. u San Severu sačuvana jedna polikromirana drvena skulptura 1479. zabilježen je njegov bijeg iz učiteljeve radionice. Po završetku Bogorodice s Djetetom koja datira iz ovog razdoblja, a donacija školovanja, s učiteljem je sklopio ugovor o zajedničkoj suradnji, je odvjetnika Francesca Saveria Lozuponea, nećaka nekadašnjeg obavezavši se sedam godina živjeti i raditi u Božidarevoj kući.

176 Ars Adriatica 7/2017. (167-180) Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata...

Riječ je o radionici smještenoj u jedanaestom bloku na Stradunu, 16 Michele Greco da Valona e Rinascimento adriatico, znanstveni kojega je Vlatković preuzeo u najam po Dobričevićevoj smrti. skup održan u Campobasso - Guglionesi, 22. ožujka 2012. Dana 12. VIII. 1484. izbio je spor između Milovića i Vlakovića. (zbornik nije objavljen). VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 119, 195-197, 243. Oslobodio ga se 17 O njegovoj slici Bogorodice s Djetetom i svecima Ivanom 1485. godine. Dana 15. IV. 1486. spor je riješio dubrovački knez Krstiteljem i Adamom iz Museo nazionale di Abruzzo vidi: http:// koji je Miloviću dozvolio da otkaže najam dućana (stationem) i www.museonazionaleabruzzo.beniculturali.it/index.php?it/23/ da ključeve vrati u kancelariju. U vrijeme dok mu je Matko bio opere/192/madonna-con-bambino-tra-s-giovanni-battista-e-s- šegrt, dana 3. IX. 1479., Vlatković je primio narudžbu od Darija iz adamo-cristo-in-piet-nella-cuspide (stranica modificirana 8. 7. Manfredonije za izradu drvenog stropa, za koju je isplaćen 10. IV. 2015., pregledana 4. 4. 2017.). 1480. godine. VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 118. 18 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), sl. 4. 6 JORJO TADIĆ, Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII-16 v., 19 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), sl. 2. knjiga II, Beograd, 1953., dok. 752, 2. 20 Nikola Božidarević boravi u Italiji od 1477. (kada je otišao iz 7 JORJO TADIĆ (bilj. 6), dok. 777 i 778, 15-16. VOJISLAV J. Dubrovnika za Veneciju) do 1494. Istraživači koji su uočili ĐURIĆ (bilj. 2), 195, 243. Matko i Vladislav sklopili su društvo u njegovom izrazu utjecaje Quirizia da Murano, Vittorea 22. VII. 1504., a pridružio im se Orsat Miličević 17. VIII. 1504. Carpaccia i Bartolomea Vivarinija pretpostavljaju da je izučavao 8 IVANA PRIJATELJ PAVIČIĆ, Prilog poznavanju Navještenja venecijansko slikarstvo. Uočeni su i utjecaji umbrijskih slikara, Ludlow, u: Sic Ars Deprenditur Arte, zbornik u čast Vladimira Pietra Perugina i Pinturicchija, te Carla i Vittorea Crivellija, tada Markovića, Zagreb, 2009., 439-454; IVANA PRIJATELJ djelatnih u Markama. Vidi: KRUNO PRIJATELJ, Dubrovačko PAVIČIĆ, Rožatski poliptih. Priča o odcijepljenju dubrovačkih slikarstvo XV-16 stoljeća, Zagreb, 1968., 23; KRUNO PRIJATELJ, samostana od bosanske vikarije: slučaj Dobričevićevog poliptiha La pittura della scuola dalmata, Arte veneta, XI (1957.), 17; iz franjevačkog samostana u Rožatu, Svjetlo riječi, 316/317, VLADIMIR MARKOVIĆ, Nikola Božidarević u Rimu, u: srpanj-kolovoz 2009., 53-55; IVANA PRIJATELJ PAVIČIĆ, Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća, zbornik radova Priča o tome kako se jedan poliptih Lovre Dobričevića našao znanstvenog skupa, Dubrovnik, 18.-20. svibnja 1987., Zagreb, u zbirci dvorca Catajo zajedno s antičkim antikvitetima iz 1991., 184-188; INES RUPNIK, Umbrijski elementi u djelu Dalmacije, Histria Antiqua, vol. 18/2 (2009.), zbornik posvećen Nikole Božidarevića, u: Likovna kultura, 190-193. Vesni Girardi Jurkić, 481-488. 21 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2010.), 45. 9 JORJO TADIĆ (bilj. 6), dok. 758, 4-5. 22 DORA CATALANO (bilj. 12) spominje da je Guglionesi 10 JORJO TADIĆ (bilj. 6), dok. 796, 25. naseljen Albancima nakon 1496. godine, za vrijeme vladavine 11 CLARA GELAO, Icone di Puglia e Basilicata dal Medioevo kraljice Ivane Napuljskim Kraljevstvom. al Settecento, Bari, Pinacoteca Provinciale, katalog izložbe, 9. 23 Vidi: DORA CATALANO (bilj. 6), sl. 5. Uočeno je da sveci listopada – 11. prosinca 1988., 146-148. Autorica se poziva na Petar i Pavao s ovog triptiha pokazuju sličnosti sa svecima s MICHELE D’ELIA, Aggiunte ala pittura del ‘500 in Puglia, poliptiha Carla Crivellija iz crkve Sv. Jurja u Porto San Giorgio, u: Studi di storia dell’arte, erudizione e bibliologia in onore di naručenog 1470. godine. Godine 1803. Crivellijev je poliptih Alfredo Petrucci, Milano-Roma, 1967.-1969., 32. uklonjen s izvorne lokacije, a polja sa svecima Petrom i Pavlom danas se nalaze u National Gallery u Londonu. Zanimljivo je 12 DORA CATALANO, Michele Greco da Valona e la pittura da je naručitelj Crivellijeve slike bio Albanac Juraj, doseljen u postbizantina in Molise, u: DORA CATALANO - DANIELE spomenuti gradić nakon 1468. godine. Postavlja se pitanje i je li FERRARA – FIORAVANTE VIGNONE, Rinascimento in Molise, nepoznati autor slike iz Guglionesija, datirana u 1508., poznavao materiali per la ricerca e la valorizzazione, Campobasso, Palladino slikarstvo Nicole d’Ancona (zvan i Nicola di Maestro Antonio, Editore, 2010., 11-31; DANIELE FERRARA, Fra Oriente e spominje se od 1472. godine u Anconi, preminuo 1511.). Occidente: pittori e committenti del „Rinascimento adriatico” in 24 Molise e sulla sponda italiana, u: DORA CATALANO - DANIELE PIETRO ZAMPETTI, Pittura nelle Marche, volume primo, Dalle FERRARA – FIORAVANTE VIGNONE, 35-58. Nove podatke o origini al primo rinascimento, Nardini Editore, 1988., 330-333, slikaru iznio je DANIELE FERRARA, Michele Greco da Valona 340-341, sl. 124-134. nel „Rinascimento adriatico”: pittori e committenti fra Oriente e 25 MARIA ROSARIA VALAZZI, Giovanni Bellini e la pala Pesaro, Occidente, u: Il Rinascimento danzante. Michele Greco da Valona u: Pittura veneta nelle Marche, uredio Valter Curzi, Silvana e gli artisti dell’Adriatico tra Abruzzo e Molise (katalog izložbe), Editoriale, Cinisello Balsamo, 2000., 101-106. Celano (L’Aquila), Castello Piccolomini, 28. srpnja – 1. studenog 26 DANIELE FERRARA, u: DORA CATALANO - DANIELE 2011., Celano, 2011., ur. Lucia Arbace – Daniele Ferrara, 26-35. FERRARA - FIORAVANTE VIGNONE (bilj. 12, 2011.), 51. 13 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), slike 3 i 6. 27 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 260. 14 MIMMA PASCULLI FERRARA, Un pittore della scuola dalmata 28 SVETOZAR RADOJČIĆ, O slikarstvu u Boki Kotorskoj, tra l’Aquila e Guglonesi: Michele Greco da Valona, u: L’Abruzzo Spomenik CIII (1953.), 58-59; SVETOZAR RADOJČIĆ, Majstori e la Republica di Ragusa tra il XIII e 16I secolo, zbornik radova srpskog slikarstva, Beograd, 1955., 55. skupa održanog u srpnju 1987., (ur. Nicola Iubatti, Nicola 29 RAJKO VUJIČIĆ, Zidno slikarstvo, u: Zagovori svetom Tripunu. Serafini), Ortona, 1989., 58. Blago Kotorske biskupije povodom 1200. obljetnice prijenosa moći 15 Il Rinascimento danzante. Michele Greco da Valona e gli artisti svetog Tripuna u Kotoru, katalog izložbe, Klovićevi dvori 14. dell’Adriatico tra Abruzzo e Molise (bilj.12). prosinca 2009. - 14. veljače 2010., Zagreb, 2009., 77-79.

177 Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

30 DORA CATALANO (bilj. 12, 2010.), 20. djelatnih u ankonitanskim Markama), Ferrara se pita i je li se 31 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2011.),31. Michele mogao susreti sa slikarstvom Venecijanca Bartolomea Vivarinija u Bariju i Lovre Dobričevića u Dubrovniku. 32 DAVOR DOMANČIĆ, Slike Vittorea Crivellija u Dalmaciji, u: 38 DAVOR DOMANČIĆ, Zavičajni album, Sabrane studije i članci, Napustivši Squarcioneovu radionicu, stigao je u Zadar 1461.- Split-Hvar, 2008., 293-296. 1462. U Šibeniku je od 1463. godine. KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović, Zagreb, 1952.; KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović i 33 KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović i slikarska zbivanja u slikarska zbivanja u Šibeniku u doba Jurja Dalmatinca, Radovi Šibeniku u doba Jurja Dalmatinca, Radovi Instituta za povijest Instituta za povijest umjetnosti, 3-6 (1979.-1982.), 238-248; umjetnosti, 3-6 (1979.-1982.), 238-248. KRUNO PRIJATELJ, Juraj Ćulinović, Enciklopedija hrvatske 34 DAVOR DOMANIČIĆ (bilj. 32); GIUSEPPE CROCETTI, umjetnosti, I, 1995., 174. Regesto biografico di Vittore Crivelli, u: Vittore Crivelli e la 39 Vezano uz upotrebu termina kretsko-venecijanska škola pittura del suo tempo ne Fermano, (ur. Stefano Papetti), Fermo, u talijanskoj, grčkoj i hrvatskoj historiografiji vidi u knjizi 1997., 91-92. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, Javni kultovi ikona u 35 Likove sv. Ivana Evanđeliste i Margarete (?) Hilje dovodi u vezi s Dalmaciji, Književni Krug - Hrvatski restauratorski zavod, naručiteljima iz obitelji Milković. O slici vidi: FEDERICO ZERI, Zagreb - Split, 2017., 159-176 (poglavlje „Umjetnici i modeli: Appunti nell’ Ermitage e nel Museo Pusckin, Bollettino d’arte, III, Ikone „kretsko-venecijanske škole” od 15. do 17. stoljeća). 1961., 231-234 (pretiskano u: Federico Zeri Diario marchigiano 40 1948-1988, società editrice Umberto Allemandi &c., prosinac VOJISLAV J. ĐURIĆ, (bilj. 2), 207-217. 2000., 236-245); EMIL HILJE, Nepoznati dokument o radu 41 Pripisuju mu se pod znakom pitanja predela s čudima sv. Vittorea Crivellija u Zadru, Radovi Instituta za povijest Ante Padovanskog (nekoć u franjevačkom samostanu u umjetnosti, 32 (2008.), 39-48. Posljednji dokument u kojem Rijeci Dubrovačkoj), slika koja prikazuje mučeničku smrt sv. se spominje njegov boravak u Zadru je od 27. ožujka 1476. Vinka Ferrerskoga u zbirci samostana crkve Sv. Domenika Godine 1479. potpisao se na okviru slike Bogorodice s Djetetom u Dubrovniku, slika sv. Ante Padovanskog s malim Isusom u iz Faleronea. O boravku braće Crivelli u Dalmaciji vidi i: kotorskoj franjevačkoj crkvi i prikaz stigmatizacije sv. Frane FRANCESCA COLTRINARI, Vittore e Carlo Crivelli. Due vite u zbirci Galerije umjetnina u Splitu. O Franji Matijinom paralelle, u: Da Venezia alle Marche. Vittore Crivelli. Maestri del vidi: LJUBO KARAMAN, Notes sur l’art byzantin et les Slaves Rinascimento nell’ Appennino, Marsilio, 2011., (katalog izložbe), catholiques de Dalmatie, in: L’art byzantin chez les Slaves, (ur. Francesca Coltrinari, Alessandro Delpriori), 54-58. Deuxieme recueil dédié a la mémorie de Théodore Uspenskij, 36 Zadarski slikar Petar Jordanić nezakoniti je sin zadarskog Pariz, 1932., 378-379; VOJISLAV J. ĐURIĆ, Franjo Matijin, plemića Marka Jordanovog Nozdronje, a prvi put se spominje dubrovački slikar 16 veka, Starinar, n. s. V-VI/1954.-1955., 15. prosinca 1468. godine u oporuci svoga oca, zadarskog Beograd, 1956, str. 145-152; VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 197- plemića Marka Jordanova Nozdronje, koji je svoga izvanbračnog 207; LJUBO KARAMAN, O dubrovačkom slikaru 16. Stoljeća sina, svećenika Petra, imenovao izvršiteljem oporuke. Rođen Frani Matejevu (Matkovom), Beritićev zbornik, Dubrovnik, je nešto prije sredine 15. stoljeća, možda između 1446. i 1448. 1960., 107-116; Franjo Matijin, u: Zlatno doba Dubrovnika, godine. Nedavno je uočena njegova slika Bogorodice s Djetetom katalog izložbe, 1987., 359; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, u The Courtauld Institute of Art u Londonu, (potpisana „OPVS S/10, Frano Matijin, pripisano, Mučenje sv. Vinka, u: Dominikanci P(RESBITERI) PETRI”). Indikativno je da je riječ o kopiji slike u Hrvatskoj, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, „Madonna Huldschinsky” Carla Crivellija iz San Diega, datirane 20. prosinca 2007.– 30. ožujka 2008., Zagreb, 2011., 322- 1465.-1470. Godine 1493. potpisao je Jordanić veliki, u Drugom 323; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, S/11, Prizori iz života svjetskom ratu nastradali poliptih u zadarskoj benediktinskoj sv. Ante Padovanskog, Frano Matijin (?), u: Milost susreta. crkvi Sv. Marije. Od 24. do 29. studenog 1500. godine Petar se Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, Galerija nalazio u pratnji Ivana Detrica, izaslanika zadarskih rektora, u Klovićevi dvori, Zagreb 16. prosinca 2010. – 20. veljače 2011., poslanstvu kod Martinka Banovca, kneginje Dorotee i njena katalog izložbe, Zagreb, 2010., 150-151; ZORAIDA DEMORI sina, krbavskog kneza Ivana, te ostrovičkog vojvode Kožula, sa STANIČIĆ (bilj. 39), 330-332. zadatkom da napravi crtež terena u svrhu obrane od Turaka. 42 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2, 143) datira ovu sliku nakon smrti Sačuvana je njegova slika Bogorodice s Djetetom u župnoj crkvi Nikole Božidarevića, u treće ili četvrto desetljeće 16. stoljeća, u Tkonu, slika Bogorodice s Djetetom u privatnom vlasništvu u vrijeme kada je na zapadnoj obali Jadrana djelovao Majstor u Beču te sveci naslikani na ostacima dasaka stropa zadarske Z. T. O slici vidi i: KRUNO PRIJATELJ, Dubrovačko slikarstvo katedrale. Umro je 1504. godine. CVITO FISKOVIĆ, Zadarski XV-16 stoljeće, Zagreb, 1968., 33; GRGO GAMULIN, Bogorodica slikar Petar Jordanić, Bulletin Odjela VII. za likovne umjetnosti s Djetetom u staroj umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1971., 143; JAZU, VIII/1 (1960.), 25-32; IVO PETRICIOLI, Doprinos ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 320-321. U isti slikaru Petru Jordaniću. Zbornik Svetozara Radojčića, Beograd, kontekst „probuđenog bizantinizma u dubrovačkoj slikarskoj Filozofski fakultet, 1969., 267-269; KRUNO PRIJATELJ, sredini u drugoj četvrtini 16. stoljeća” Prijatelj smješta i Madonu Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983., 27-28; s Djetetom iz crkve Gospe od Šunja na Lopudu. (VOJISLAV J. EMIL HILJE, Slika Bogorodice s Djetetom u The Courtauld ĐURIĆ, bilj. 2, 210-211; KRUNO PRIJATELJ, 1968., 33). Demori Institute of Art, Ars Adriatica, 4 (2014.), 213-234. Staničić drži (na temelju gotičkog oblikovanja anđela) da je 37 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2011.), 30. Osim što uočava riječ o slici iz 15. stoljeća, preslikanoj u 16. stoljeću. ZORAIDA utjecaje Carla i Vittorea Crivellija te Pietra Alamana (slikara DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 322-323. Prijatelj se osvrće se i na

178 Ars Adriatica 7/2017. (167-180) Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata...

triptih iz Lastova s Bogorodicom bizantskog porijekla i likovima Deuxieme recueil dédié a la mémorie de Théodore Uspenskij, svetaca Kuzme, Damjana, Ivana Evanđelista i Magdalene, poznat Pariz, 1932., 376-377, sl. 140; CVITO FISKOVIĆ (bilj. 45) 85-86; pod imenom triptih Gospe na Griži. (KRUNO PRIJATELJ, GRGO GAMULIN, Italokrećani na našoj obali, Prilozi povijesti 1968., 32). Riječ je o slici koju Đurić (VOJISLAV J. ĐURIĆ, bilj. umjetnosti u Dalmaciji, 16 (1966.), 265-270; GRGO GAMULIN, 2, 211-212) približava stilu Kristofora-Krile Nikolinog. Likove Bogorodica s Djetetom u staroj umjetnosti Hrvatske, Zagreb, povezuje uz sljedbenike talijanskog slikara Pietra Giovannijevog, 1971., 141, ilustracije X16I i XXIX; CVITO FISKOVIĆ, Alcuni čiji su učenici bili uz Krilu Nikolinog Petar Radonjić i Marko pittori di Cinquecento in Puglia e in Dalmazia: Nikola Lazanić, Radojević. Vidi o ovoj temi ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ A. Rizzo e D. Bizzamano, D. Ateniese, Italjug, II/9 (1972.), (bilj. 39), 323-324. 27-30; VLADIMIR MARKOVIĆ, Slikarstvo, u: Zlatno doba 43 DANIELE FERRARA (bilj. 12, 2010.), 37. Dubrovnika, katalog izložbe, Muzejski prostor, Zagreb, 1987., 44 CLARA GELAO (bilj. 12, 1988.), 40. ur. Vladimir Marković, ISTI, kat. jedinica SL/32, 358; ARSEN DUPLANČIĆ, Kronologija zbirke slika Arheološkog muzeja u 45 Na ovu tematiku detaljno se osvrnula Zoraida Demori Staničić Splitu, u: ARSEN DUPLANČIĆ - RADOSLAV TOMIĆ, Zbirka u disertaciji Javni kultovi ikona u Dalmaciji obranjenoj na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zagrebu 2012., slika Arheološkog muzeja u Splitu, katalog izložbe, Split, 2004., 20; koju je nedavno objavila kao knjigu. ZORAIDA DEMORI RADOSLAV TOMIĆ, u: ARSEN DUPLANČIĆ - RADOSLAV STANIČIĆ, (bilj. 39), 26-28, 30, 39-40, 44-51, 176. TOMIĆ, kataloška jedinica br. 6, 58-59; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 327-328. Z. Demori Staničić mu pod 46 Baveći se i pitanjem grčkih migranata-umjetnika C. Fisković znakom pitanja pripisuje sliku Bogorodice s Djetetom zvanu upozorava da se početkom 1512. u Dubrovniku spominju dva Gospa od Slavodobića u crkvi Gospe od Karmena u Brelima. grčka zlatara, Andrija i Antun. CVITO FISKOVIĆ, Dubrovački ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 329-330. zlatari od XIII. do 16I. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, s. 52 III (1949.), 243. Isti je autor znanstveno obradio boravak CLARA GELAO (bilj.12), 142. Angela Bizamana u Dalmaciji. CVITO FISKOVIĆ, Slikar 53 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2), 174; CVITO FISKOVIĆ (bilj. Angelo Bizamano u Dubrovniku, Prilozi povijesti umjetnosti u 51), 72-91; Zlatno doba Dubrovnika (bilj. 41), kat. SL/32, 358; Dalmaciji, 11, 1960., 89-90. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, S/12, Sveci zaštitnici i pustinjaci, (bilj. 39), 324-327. Angelo Bizamano, u: Milost susreta, katalog izložbe, 2010./2011., 47 Godine 1521. spominje se „uno quadro pinto cum la imagine 151-152; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 324-327. de nostra domina cum lo figliol in brazo e S. Johanne Baptista”,.. 54 Italo Furlan obrađuje sliku sv. Jerolima, nepoznatog madonera U inventaru Miruše, žene Boža M. Dobrića spomenute su 11. V. porijeklom iz ostavštine padovanskog opata Stefana Piombina 1519. „due figure picole una alla greca”. U jednom inventaru od iz 1887. godine koja se čuva u Musei Civici u Padovi. ITALO 23. I. 1520. se spominje „una incona pizola indorata gregescha”. FURLAN, Iconografo del sec. 16, kat. 17, u: Da Giotto al JORJO TADIĆ (bilj. 6), dokumenti 824, 984, 985. tardogotico, Dipinti dei Musei Civici di Padova del Trecento e 48 Rođen je oko 1467. godine, a bio je učenik kretskog slikara della prima metà del Quattrocento, katalog izložbe, Padova, Andreasa Paviasa između 1482. i 1487. godine. Godine 1539. Musei Civici, 29 giugno – dicembre 1989, ur. Davide Banzato potpisao je sliku Bogorodice sa svecima, danas u muzeju u – Franca Pellegrini, 123-124. Uočava da je svečeva ikonografija Bariju. Vidi: MANOLIS CHATZIDAKIS, Essai sur l’ école dite identična s onom prikazanom na kompoziciji iz Komolca. „Italogrecque” précédéd d’une note sur les rapports de l’art 55 Dijelovi njegove oltarne slike – predela sa svecima i ulomak venitien avec l’art cretois jusqu’a 1500’, u: Venezia e il Levante fino središnje kompozicije Silaska sv. Duha - sačuvani su u zbirci al XV secolo, (ed. A. Pertusi), vol. II., Firenca, 1974., 195; IGOR dubrovačkog samostana Male braće. U crkvi u Komolcu se čuva FISKOVIĆ, Bizamano, Angelo, Hrvatski bibliografski leksikon, 1, kopija Bizamanove kompozicije koju je kopirao kopista Ludwig Zagreb, 1983., 800; CLARA GELAO (bilj. 11), 141; Bizamano, 1888. godine. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 326. Angelo Sauer allgemeines kunstlerlexikon, II, München-Leipzig, 1995., 271; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ (bilj. 39), 324-327. 56 STJEPAN KRASIĆ, Dipinti di Angelo e Donato Bizamano 49 O fenomenu neobizantinskog slikarstva nakon pada Carigrada, in Dubrovnik, u: Studi di storia pugliese in onore di Giuseppe u 15. i početkom 16. stoljeća, i pojavi kretskih slikara u južnoj Chiarelli, ur. M. Paone, II, Galatina, 1973., 353-363. CLARA Italiji, FRANCESCO ABBATE, Storia dell’arte nell’Italia GELAO (bilj. 11), 144-145; ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, meridionale, Il Cinquecento, Progetti Donzelli, Rim, 2001., 363- Slikarstvo u crkvama dominikanskog reda u Dalmaciji od 1300. 364. Autor spominje Andreu Rizza (njegova djela: triptih u crkvi do 1520 godine, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, Sv. Nikole u Bariju i Bogorodicu iz Tranija) te braću Angela i Zagreb, Klovićevi dvori, 2011., 127; ZORAIDA DEMORI Donata Bizamana, koji su zasnovali slikarsku školu u Otrantu. STANIČIĆ, S/9, Donato Bizamano, Bogorodica s Djetetom, u: Angelo je imao radionicu i u Barletti. Spominje njihovu Dominikanci u Hrvatskoj, 2011., 321-322; ZORAIDA DEMORI djelatnost u Apuliji i Abruzzu. STANIČIĆ (bilj. 39), 327-328. 50 CLARA GELAO (bilj. 11), 85, sl. 47 i kat. jedinica 47, 141-142. 57 CLARA GELAO (bilj. 12), 143-144. U Pinakoteca Provinciale u Slika pokazuje sličnosti sa stilom Andreasa Paviasa te Nikolaosa Bariju čuva se njegova potpisana slika Bogorodice s Djetetom i Tzafourisa. svecima Franom Asiškim i Katarinom Aleksandrijskom iz 1539. 51 LJUBO KARAMAN, Notes sur l’art byzantin et les Slaves godine, porijeklom iz mjesta Noicattaro. catholiques de Dalmatie, u: L’art byzantin chez les Slaves, 58 VOJISLAV J. ĐURIĆ (bilj. 2).

179 Ivana Prijatelj Pavičić: Prilog poznavanju slikarskih kontakata... Ars Adriatica 7/2017. (167-180)

Summary On Contacts between the Painters Active in the Republic of Dubrovnik, Venetian Albania, and South Italy during the Early 16th Century, with a Focus on Painter Michele Greco from Valona as a Case Study

This article focuses on the painting style in Dalmatia Special emphasis is on painter Michele Greco from and southern Adriatic during the 15th and the first decades Valona, who was active in Molise during the early 16th of the 16th century, which merged Byzantine stylization and century. His paintings show features of the Renaissance iconography with Renaissance style and iconography. In style merged with the elements of Byzantinism, filtered the period between the late 15th and the first decades of the through the impact of Venice and Dubrovnik, as well 16th century, this specific Renaissance style was character- as some Crivellesque elements, which the painter may istic of painting on both southern Adriatic coasts, including have adopted under the influence of the Crivelli broth- the regions of Apulia, Molise, and Abruzzo in the west, and ers, Carlo and Vittore, at the time when they were ac- the Republic of Dubrovnik and Boka Kotorska in the east. tive in Marche.

180