godina IX. / br. 33 / / prosinac 2013. / besplatni primjerak

magazin primorsko-goranske županije

Jezero dragocjeni rezervat na otoku Krku Grad OpÊina Adamićeva 10, 51000 Rijeka »abar T: ++385 51 351-600 F: ++385 51 212-948 opcine Narodnog oslobođenja 2, [email protected] • www.pgz.hr Josipa Blaževića-Blaža 8, 51306 Čabar 51311 Skrad gradovi T: ++385 51 829 490 Republika Hrvatska Primorsko-goranska T: ++385 51 810 620 æupanija Župan: F: ++385 51 821 137 F: ++385 51 810 680 Zlatko Komadina E: [email protected] E: [email protected] www.cabar.hr www.skrad.hr Zamjenici župana: Gradonačelnik: Načelnik: Marina Medarić Kristijan Rajšel Najmanje Damir Grgurić Marko Boras Mandić Predsjednik Vijeća: Predsjednik vijeća: stanovnika Josip Malnar Ivan Crnković Općina Brod Petar Mamula Moravice Predsjednik Županijske skupštine: 865 OpÊina OpÊina Grad OpÊina OpÊina Erik Fabijanić Viškovo »avle Grad OpÊina OpÊina Grad Vozišće 3, 51216 Viškovo Klana 33, 51217 Klana Zakona kastafskega 3, Dražičkih boraca 64, Čavle 206, 51219 Čavle Ravna Gora T: ++385 51 503 770, 503 772 T ++385 51 808 205 51215 Kastav 51218 Jelenje T: ++385 51 208 310 Trg 138. brigade HV 4, Stjepana Radića 1, I.G. Kovačića 177, 51314 Goranska ulica 1, T: ++385 51 691 452 T: ++385 51 208 080 F: ++385 51 257 521 F ++385 51 808 708 F: ++385 51 208 311 51300 Delnice 51326 Vrbovsko F:++385 51 691 454 F: ++385 51 208 090 51312 Brod Moravice Ravna Gora E: nacelnik@opcina- E: [email protected] E: [email protected] T: ++385 51 812 055 T: ++385 51 875 115 E: [email protected] E: [email protected] T: ++385 51 817 180 T: ++385 51 829 450 viskovo.hr www.klana.hr www.cavle.hr F: ++385 51 812 037 F: ++385 51 875 008 www.kastav.hr com.hr F: ++385 51 817 002 F: ++385 51 829 460 www.opcina-viskovo.hr Načelnik: Načelnik: E: [email protected] E: [email protected] Najviše Gradonačelnik: www.jelenje.hr E: [email protected] E: opcina-ravna-gora Načelnica: Sanja Udović Matija Laginja Željko Lambaša www.delnice.hr Gradonačelnik: stanovnika Ivica Lukanović www.brodmoravice.hr @ri.t-com.hr Predsjednica Vijeća: Predsjednik Vijeća: Načelnik: Predsjednik Vijeća: Marko Dražen Mufić Gradonačelnik: Načelnik: www.ravnagora.hr Grad Rijeka Jagoda Dabo Slavko Gauš Predsjednik Vijeća: Ervin Radetić Sobotinčić Predsjednik Vijeća: Ivica Knežević Dragutin Crnković 128.735 Dalibor Ćiković Predsjednik Vijeća: Načelnik: Šein Brinjak Predsjednica Vijeća: Predsjednik Vijeća: Nikica Maravić Anđelko Florijan OpÊina Nada Glad Branimir Svetličić Predsjednica Vijeća: Loren Korenc Fužine OpÊina Dr. Franje Račkog 19, 51322 Fužine Grad T: ++385 51 829 500 Trg M. Tita 11, Rijeka Površina OpÊina OpÊina F: ++385 51 829 503 51211 Matulji Korzo 16, 51000 Rijeka OpÊina kopna Lokve E: [email protected] T: ++385 51 209 333 www.fuzine.hr T: ++385 51 274 114 3.588 km2 F: ++385 51 401 469 F: ++385 51 209 520 Šet.Golubinjak 6, Stari kraj 3, 51315 Mrkopalj Sv. Lucija 38, 51221 Kostrena Načelnik: E: [email protected] E: [email protected] 51316 Lokve T: ++385 51 833 131 T: ++385 51 209 000 Marinko Kauzlarić www.matulji.hr www.rijeka.hr T: ++385 51 831 336 F: ++385 51 833 101 F: ++385 51 289 400 Predsjednik Vijeća: Gradonačelnik: F: ++385 51 508 077 E: opcina-mrkopalj Načelnik: E: [email protected] Damir Zanoškar mr.sc. Vojko Obersnel E: [email protected] @ri.t-com.hr Mario Ćiković www.kostrena.hr Predsjednik Vijeća: Predsjednica Vijeća: www.lokve.hr www.mrkopalj.hr Dorotea Pešić-Bukovac Načelnica: Slobodan Juračić Dužina Načelnik: Načelnik: Mirela Marunić morske Toni Štimac Ivica Padavić Najviše naselje Predsjednica Vijeća: obale Predsjednica Vijeća: Predsjednik Vijeća: Begovo Razdolje Gordana Vukoša Gordana Božić Miljenko Kauzlarić 1.065 km - 1.060 m.n.v. OpÊi podaci Grad OpÊina Najviši Ukupno planinski vrh stanovništvo Kula - Bjelolasica 296.123 Maršala Tita 3, Šetalište M. Tita 41, Najveći - 1.534 m.n.v. 51410 Opatija 51415 Lovran Najviše T: ++385 51 680 123 T: ++385 51 291 045 otoci stanovnika i F: ++385 51 701 313 F: ++385 51 294 862 Grad Rijeka 40.578 ha E: [email protected] E: [email protected] Grad Novi Grad Grad OpÊina Grad 128.735 www.opatija.hr www.opcinalovran.hr Vinodolski Vinodolska Općina Viškovo Načelnik: 14.495 Gradonačelnik: Trg Vinodolskog zakona 1, Frankopanska 1A, opÊina Primorje 39, 51222 Bakar Ivo Dujmić Alan Sanković Kralja Tomislava 85, 51262 Kraljevica T: ++385 51 455 710 Predsjednik Vijeća: Predsjednica Vijeća: 51250 51260 Crikvenica Bribir 34, 51253 Bribir Najmanje T: ++385 51 282 450 F: ++385 51 455 741 Prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med. Nataša Miljak T: ++385 51 245 045 T: ++385 51 455 400 T: ++385 51 422 540 stanovnika F: ++385 51 281 419 E: [email protected] F: ++385 51 244 409 F: ++385 51 242 009 F: ++385 51 248 007 Općina Brod Moravice E: [email protected] E: gradska-uprava@ www.bakar.hr E: gradonacelnik E: [email protected] 865 OpÊina Najmanji @novi-vinodolski.hr www.crikvenica.hr kraljevica.hr Gradonačelnik: Načelnik: Gradova MošÊeniËka otok www.novi-vinodolski.hr www.kraljevica.hr Tomislav Klarić Gradonačelnik: Ivica Crnić 14 Draga Boljkovac Gradonačelnik: Damir Rukavina Gradonačelnica: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: () Oleg Butković Predsjednik Vijeća: Nada Đurić Turina Boris Miklić Milan Rončević Općina Trg slobode 7, 51417 0,11 ha Predsjednik Vijeća: Lovorko Gržac Predsjednik Vijeća: 22 Mošćenička Draga Neven Pavelić Aleksandar Kružić T: ++385 51 737 536 Naselja F: ++385 51 737 621 510 E: mosc-draga-opcina Naselja bez @ri.t-com.hr stanovnika www.moscenicka-draga.hr Načelnik: Ratko Salamon 42 Predsjednica Vijeća: Naselja s Magda Mandić 1 stanovnikom 14 Grad Grad Grad OpÊina Grad OpÊina OpÊina OpÊina OpÊina OpÊina OpÊina Cres Mali Lošinj Rab Lopar Krk Malinska Baška Dobrinj Omišalj Creskog statuta 15, Riva lošinjskih kapetana 7, Trg Municipium Arba 2, Lopar bb, Trg bana J. Jelačića 2, Novi put 2, 51521 Punat - Dubašnica Palada 88 51523, Baška Trg Škujica 7, 51516 Vrbnik Dobrinj 103, 51514 Dobrinj Prikešte 13, 51513 Omišalj Infrastruktura 51557 Cres 51550 Mali Lošinj 51280 Rab 51281 Lopar 51500 Krk T: ++385 51 854 140 Lina Bolmarčića 22, T: ++385 51 750 550 T: ++385 51 857 310 T: ++385 51 848 344 T: ++385 51 661 970 Ceste T: ++385 51 661 950, 661 954 T: ++385 51 231 056 T: ++385 51 777 460 T: ++385 51 775 593 T: ++385 51 401-111 F: ++385 51 854 840 51511 Malinska F: ++385 51 750 560 F: ++385 51 857 099 F: ++385 51 848 141 F: ++385 51 661 980 3.490 km F: ++385 51 571 331 F: ++385 51 232 307 F: ++385 51 724 777 F: ++385 51 775 597 F: ++385 51 221 126 E: [email protected] T: ++385 51 750 500 E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] www.opcina.punat.hr F: ++385 51 859 322 www.baska.hr www.opcina-vrbnik.hr www.dobrinj.hr www.omisalj.hr Željeznice www.cres.hr www.opcina-lopar.hr www.grad-krk.hr [email protected] www.rab.hr Načelnik: E: [email protected] Načelnik: Načelnica: Načelnik: Načelnica: 135,5 km Gradonačelnik: www.mali-losinj.hr Gradonačelnica: Načelnik: Gradonačelnik: Marinko Žic www.malinska.hr Toni Juranić Marija Dujmović-Pavan Neven Komadina Mirela Ahmetović Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Luke Kristijan Jurjako Gradonačelnik: Rosanda Krstinić - Guščić Alen Andreškić Darijo Vasilić Predsjednik Vijeća: Načelnik: Ivica Juničić Slavko Zahija Zoran Kirinčić Krešimir Kraljić 86 Predsjednik Vijeća: Gari Cappelli Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Predsjednik Vijeća: Goran Gržanić Anton Robert Kraljić Željko Peran Marčelo Damijanjević Predsjednik Vijeća: Damir Paparić, prof. Josip Staničić Predsjednik Vijeća: Zračne luke Anto Nedić Zdenko Cerović 4 Razvojni projekti s područja čitave Primorsko-goranske magazin primorsko-goranske županije 90 dana sadržaj županije i Grada Rijeke predstavljeni su brojnim zainteresiranim ulagačima na drugom međunarodnom Invest Forumu koji se Opatija 2-10 90 dana pod motom “Mi nudimo mogućnosti” održao županijski info 36-37 obljetnice 30. listopada u Opatiji 100 godina Elektro škole 11-15 razgovor Iz školske klupe u svijet rada Matjaž Kek, Impressum: trener nogometaša Rijeke 38-41 reportaža Dio sam jedne divne nogometne Jezero zeleno i plavo Dragocjeni rezervat na otoku Krku priče magazin PGŽ

ISSN 1845-5220 Izlazi 4 puta godišnje Mogućnosti Godina IX Broj 33 Prosinac 2013. 42-43 oko nas velike, oprez Mladen Stojić, heraldičar Povijesni grb je pitanje prestiža Izdavač: Primorsko-goranska županija, ulagača 48-49 sport Adamićeva 10, Rijeka Šahovski klub Goranka, [email protected] red nekoliko stotina potencijalnih projektima Ljudevit Krpan, adrenalinski do većih ulaganja lokalne i regionalne Ravna Gora www.pgz.hr investitora iz Europe i svijeta izložene park u Fužinama o kojem je govorio načelnik samouprave kroz alokaciju resursa centralne Počeli u potkrovlju, sada imaju P 16-17 projekti tel: 051 / 351 612 su sve razvojne mogućnosti ovog područja, Marinko Kauzlarić ili opatijski planovi vlasti, što rezultira porastom BDP-a i osobnog Odlagalište Viševac jučer, ulicu Za izdavača: pri čemu se izdvajaju projekti sportsko- ulaganja u turizam koji su izazvali iznimnu dohotka, prenio je Kubiak poljska iskustva, danas, sutra rekreativnog centra na Platku, koji je pozornost veleposlanice Katara Moze Nasser naglasivši da su ona bez preinaki primjenjiva 50-52 sport Zlatko Komadina predstavio pročelnik Upravnog odjela za Al-Thani koja je nagovijestila mogućnost i u Hrvatskoj, kako bi se čim bolje iskoristila 16-17 na kafe sportska fotografija Odgovorni urednik: Odlučujući trenutak, peto izdanje regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje da se investitori iz njene zemlje uključe u sredstva Europske unije namijenjena Toni Štimac, načelnik Ermina Duraj Općine Lokve njihovu realizaciju. projektima lokalne uprave. Potpredsjednik Načelnik iz drugog plana Glavni urednik: Potencijalnim investitorima iz Europe i Govoreći na otvorenju skupa, župan Vlade Branko Grčić kazao je kako investicije Dragan Ogurlić svijeta izložene su sve razvojne mogućnosti Zlatko Komadina istaknuo je važnost u Hrvatskoj zasad idu sporo zbog opreza ovog područja 20-21 vizitka Autori tekstova: decentralizacije, kazavši kako taj proces ulagača, ali zanimanje za našu zemlju postoji, Brodogradilište Matošić, Selce Dragan Ogurlić, Marinko Krmpotić, donosi i veću efikasnost javne uprave. dok dodatnu perspektivu otvara mogućnost Moderna plovila “Bakan” ljubimci korištenja 8,5 milijardi kuna sredstava iz Jadrana Davor Žic, Zdravko Kleva, Boris Njegove je riječi potvrdio i poljski državni Perović, Mladen Trinajstić, Slavica podtajnik Marcin Kubiak, tijekom panel- europskih fondova u narednih sedam godina. Kleva, Anton Ficko diskusije u kojoj su uz njega sudjelovali i Uz turizam, kao važnu privrednu granu na potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministri području Kvarnera, prilikom predstavljanja 53 križaljka Fotografije: Gordan Maras i Darko Lorencin te ravnatelj investicijskih mogućnosti na ovom području Kozala Petar Fabijan, Sandro Rubinić, Agencije za konkurentnost Damir Novinić. spomenuti su i energetski projekti u funkciji Marinko Krmpotić, Mladen 54-55 pet pitanja održivog razvoja kao što su modernizacija Trinajstić, Anton Ficko - Decentralizacija i regionalizacija ključ su Milka Čakarun Lenac Termoelektrane Urinj, izgradnja LNG Naslovnica: razvoja i privlačenja investicija, jer dovode Ča je ča, reći ću van ja terminala, budući energetski kompleks 22-27 kartulina Nenad Reberšak sa centralnim hlađenjem na sveučilišnom Kozala Ilustracija: skriva sve slojeve grada kampusu te razni oblici alternativnih izvora Vjekoslav Vojo Radoičić energije diljem županije. Likovno oblikovanje: - U pet sati Invest foruma obrađene su mnoge Ivica Oreb teme, razmijenjeni brojni kontakti. Okolnosti Marketing i produkcija: nisu lagane i zato se moramo posebno 56-57 pijat potruditi, zaključio je župan Komadina. Restoran Perun Makol marketing, Rijeka, narudžba Mošćenice oglasa na e-mail: [email protected] A potvrdu da ovakvi skupovi doprinose ili fax 051 / 677 226 realizaciji gospodarskih i strateških planova 32-35 susjedi Tisak: dalo je i predstavljanje već odrađenih Grad Ogulin Radin print, Sv. Nedelja projekata ili projekata koji su upravo u izradi Zavičaj bajke poput turističkog naselja Kostabela, Luke Naklada: Cres ili Adriatic Gate Container Terminalu, 15.000 pri čijem je predstavljanju Phillip Marsham Idući broj magazina ‘’Zeleno i 58 info zip istaknuo kako je za dovršetak projekata dobitnici nagradne križaljke plavo’’ izlazi u ožujku 2014. iznimno važno “pozitivno djelovati i tražiti rješenja problema umjesto načina kako oni 59 štorija Predbilježi se i besplatno primaj poštom magazin neće uspjeti”. Brižna mlikarica Primorsko-goranske županije zeleno i plavo D. Žic Kastavci bacili kapetana u bunar [email protected] • www.pgz.hr • tel: 051 / 351 612 4 zip zip 5 Blagdansko primanje Primorsko-goranske županije 90 dana

Županija ima priliku i želi biti br. 1 u Hrvatskoj

Napomenuo je da je već više od 70 posto sredstava iz EU fondova osigurano za projekt Građani žele stabilnost i razvoj za nas je teška i dinamična godina. Ova Centralne županijske zone za gospodarenje – župan Zlatko Komadina Ikoja dolazi, neće biti laka, ali uvjeren sam otpadom Marišćina, i time ćemo biti prva da zajednički možemo napraviti i taj iskorak županija u Hrvatskoj koja je sustavno riješila koji se mjeri boljim ekonomskim pokazateljima problematiku zbrinjavanja otpada po strogim i bogatijom svakodnevicom, rekao je na europskim propisima i standardima, uz to što blagdanskom primanju Primorsko-goranske će Marišćina omogućiti zatvaranje i sanaciju Nadležnost Županije županije župan Zlatko Komadina ispred šest postojećih odlagališta po županiji. Priprema se i U onome što je nadležnost stotina uzvanika u Hrvatskom kulturnom domu projektna dokumentacija kako bi se za bespovratna lokalne i regionalne samouprave, na Sušaku. Toliki broj uzvanika ne pamti se na sredstva moglo kandidirati niz drugih županijskih izgrađeno je na desetke novih tradicionalnom blagdanskom druženju, a Županija projekata, primjerice, Sportsko rekreacijski centar školskih i sportskih objekata po Platak, sustav skijališta i sanjkališta Gorskog je odlučila umjesto nekoliko različitih domjenaka Blagdanskom primanju u cijeloj Županiji, učinjeno je puno održati jedan za sve – od zaposlenika Županije kotara, modernizacija Zračne luke Rijeka, objekata i u podizanju zdravstvenog, mogu nositi novi razvoj s novim idejama, novim HKD-u odazvalo se oko socijalnog standarda. Izgrađen je do predstavnika jedinica lokalne samouprave, Lječilišta u Lošinju, Doma u Voloskom. znanjima i tehnologijama.” šest stotina uzvanika i prvi dio Sveučilišnog kampusa, gospodarstva, Crkve i medija. Time se uštedilo oko – Unatoč smanjenim ovlastima i financijskim U glazbeno-zabavnom dijelu programa nastupili bazenski kompleks na Kantridi, trideset posto sredstava predviđenih za te namjene, limitima možemo konstatirati da je Primorsko- su Marko Tolja, Karin Kuljanić, klapa Grobnik i reprezentativna sportska dvorana pa je razlika uplaćena Domu za žene i djecu žrtve goranska županija danas u društvu najrazvijenijih KUD Delnice.  na Zametu... Izgrađena je nasilja Sv. Ana, koji je u financijskim problemima. regija u Republici Hrvatskoj. Mogli bismo postati zaobilaznica u punom profilu, a Unatoč smanjenim vjerujem da ćemo nastaviti trasu Župan Komadina prisjetio se nekih tema koje su i “prvi među najboljima”, rekao je župan, ali i od Križišća i povezati je s čvorom obilježile ovu godinu, među kojima je najvažnija dodao: “Nakon godine lokalnih izbora svjesni ovlastima i financijskim Žuta Lokva, koja je logičan pravac ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, smo očekivanja naših birača koji žele stabilnu, limitima možemo i nastavak Jadransko-jonskog ustvrdivši da se Primorsko-goranskoj županiji efikasnu i odgovornu vlast kako na lokalnoj tako i koridora u čemu će nas sigurno danas pruža prilika da postane strateško mjesto na nacionalnoj razini, koji žele živjeti bolju budućnost, konstatirati da je podržati i naši susjedi ali i fondovi karti Europe, ne samo u energetskom i prometnom a ne samo nadati se nekim boljim vremenima. Primorsko-goranska Europske unije, kao logični Građani žele sigurnost postojećih, ali i nova radna nastavak kroz Sloveniju, te prema smislu, već da se razvija kao regija znanja, županija danas u društvu Dubrovniku i dalje prema Grčkoj. regija cjelogodišnjeg odmora i zdravog života, s mjesta, pogotovo za mlade školovane ljude, koji Ono što još nedostaje i što nije turističkom ponudom koja se bazira na održivom najrazvijenijih regija u samo kapitalni projekt Primorsko- razvoju, ekološki osvještena, prometno dobro Republici Hrvatskoj. goranske županije i Grada Rijeke povezana i sigurna destinacija. već nacionalni projekt, jest Mogli bismo postati i izgradnja nove bolnice u Rijeci. – Predviđena sredstva iz EU fondova koja nam Prvi korak je napravljen. Upravo stoje na raspolaganju izdašna su, osiguravaju i do 85 “prvi među najboljima”, je potpisan ugovor o javno- posto bespovratnog financiranja i to je prilika koju rekao je župan privatnom partnerstvu i dobili moramo iskoristiti. Već sada Primorsko-goranska smo jamstvo ministra zdravlja da županija prednjači u korištenju europskog novca. će Rijeka dobiti novu bolnicu. A kad proces jednom krene, više Imamo cijeli niz projekata koji su spremni ili su u ne može stati, rekao je župan pripremi za kandidiranje za EU fondove. Imamo Komadina. najveći hrvatski predpristupni projekt Marišćina, a uz Istru smo vodeći po projektima prekogranične Blagdansko druženje suradnje. Deseci projekata su u provedbi ili uvijek je prilika za pripremi, rekao je Komadina. Županijske Rožice svim su uzvanicima uručile kalendar za 2014. razmjenu dobrih želja 6 zip zip 7 Cilj nam je postati najrazvijenijom županijom u Hrvatskoj ali i kapitalizirati svoj geografski položaj kroz realizaciju velikih razvojnih projekata, istaknuo je župan Zlatko Komadina naglašavajući kako na tom putu 90 dana velik doprinos očekuje od brojnih velikih kapitalnih, dijelom već započetih projekata

Baška

rvi susret Zlatka Komadine, župana Pprimorsko-goranskog i njegovih najbližih suradnika s čelnicima svih lokalnih jedinica Primorsko-goranske županije izabranim na ovogodišnjim lokalnim izborima održan Susreti PGŽ u Baški je koncem studenog u kongresnom centru bašćanskog hotela “Corinthia”. Radno okupljanje županijskog vodstva, predstavnika svih upravnih odjela kao i dobrog djela županijskih ustanova Prvo s općinskim načelnicima i gradonačelnicima Susret u Baški bio je prilika za predstavljanje novog obilježili su konstruktivni razgovori i sadržajne županijskog rukovodstva rasprave o nekim od najaktualnijih tema sjevernojadranske i goranske svakodnevice, uz samouprave, kao i izrade Županijske razvojne okupljanje ostalo i temama vezanim uz prostorno i razvojno strategije za razdoblje 2014.-2020. Komadina je planiranje, poslovanje Zračne luke Rijeka, ustvrdio kako Hrvatska do sad nažalost nije u gospodarenje otpadom i upravljanje pomorskim dovoljnoj mjeri znala iskoristiti svoje prirodne i gospodarske potencijale ali ni kvalitetu i struku čelnika dobrom ali i brojnim drugim, sličnim, rekli bismo koja, po njemu, nedvojbeno postoji u jedinicama - nezaobilaznim “svežupanijskim” temama. lokalne samouprave i županijama. Cilj: Najbolji u Hrvatskoj - Cilj nam je postati najrazvijenijom županijom u nakon Obraćajući se okupljenim načelnicima i Hrvatskoj ali i kapitalizirati svoj geografski položaj gradonačelnicima župan Komadina je naglasio kroz realizaciju velikih razvojnih projekata, kako jedno od glavnih obilježja trenutka istaknuo je tom prigodom župan naglašavajući Zajednički snimak primorsko-goranskog župana Zlatka Projekt lokalnih održavanja skupa predstavlja činjenica donošenja kako na tom putu velik doprinos očekuje od Komadine i njegovih najbližih suradnika s čelnicima svih CZGO odnosno stupanja na snagu novog Prostornog brojnih velikih kapitalnih, dijelom već započetih lokalnih jedinica Primorsko-goranske županije Marišćina napreduje plana PGŽ, temeljnog razvojnog dokumenta koji, projekata. Komadina nije propustio konstatirati kako je Primorsko-goranska županija već danas - Dušan Koraljka Vahtar-Jurković naglasili su Komadina ali i prof.dr.sc. Mladen koje iz njega proizlaze za lokalne jedinice. Šćulac izbora Črnjar, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje značajno energetsko, turističko i prometno Predsjednik Uprave Ekoplusa Dušan Šćulac PGŽ, unatoč svojoj sadržajnosti i kvaliteti ipak središte Hrvatske ali i u razvojnom smislu prezentirao je pak najsvježije informacije Legalizirano sam po sebi ne može i neće pokrenuti razvoj izuzetno potentan dio naše zemlje koji svoje pune o izgradnji i uvođenju integralnog sustava 8.000 objekata gospodarskih aktivnosti ovog kraja. Ističući da potencijale tek treba iskoristiti. O problematici gospodarenja otpadom u PGŽ te predstavio U radnom dijelu poslovanja Zračne luke Rijeka govorili su pak Govoreći o radu Upravnog je susret namjerno organiziran uoči donošenja osnovne podatke o provedbi projekta CZGO odjela za prostorno uređenje, sastanka dominirale su županov zamjenik Marko Boras Mandić, direktor “svežupanijske” teme proračuna jedinica lokalne i regionalne Marišćina. Naglašavajući kako bi Centar trebao graditeljstvo i zaštitu okoliša riječkog aerodroma Tomislav Palalić te Irena započeti s radom tijekom rujna iduće godine, pročelnica Vahtar-Jurković Peršić Živadinov, čelnica TZ Kvarnera koji su Šćulac je okupljene podsjetio i na činjenicu da je je istakla kako je postotak složno konstatirali da poslovni pokazatelji Zračne taj prevažan i na planu realizacije već poodmakli Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet riješenosti predmeta u postupku luke govore o njenom ubrzanom oživljavanju te legalizacije bespravnih županijski projekt “težak” čak 33 milijuna eura od i veze Nada Milošević okupljene je čelnike objekata na području PGŽ funkcionalnom konsolidiranju. Vidljivi pozitivni kojih Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija primorsko-goranskih lokalnih jedinica upoznala pomaci nedvojbeno su povezani s pozitivnim sredinom studenog dosizao pokrivaju petinu, a sam Ekoplus desetinu ukupne s novinama na planu upravljanja pomorskim 13 posto (od ukupnog broja pomacima koje na poslovnom planu čini nova vrijednosti. dobrom, posebice izmjenama Zakona o dodjeli zaprimjenih predmeta) što je, Uprava Zračne luke Rijeka ali jednako tako - Unatoč nekim prijeporima i kritikama, koncesija kao i novostima koje bi trebao donijeti ustvrdila je, najbolji rezultat i sustavom udruženog oglašavanja kakav će, od svih županijskih upravnih Primorsko-goranska županija će uskoro, kao novi Zakon o pomorskom dobru. Spomenimo zaključeno je nakon rasprave, u još snažnijem i odjela u Hrvatskoj. - Cilj nam prva u Hrvatskoj, dobiti cjelovit i održiv sustav na kraju i kako će se idući susret župana s sveobuhvatnijem obliku u djelo biti proveden i je do kraja godine riješiti 20 gospodarenja otpadom koji će u svojoj punini gradonačelnicima i načelnicima pojedinih tijekom 2014. godine. posto zaprimljenih zahtjeva biti usklađen s hrvatskim zakonima ali i svim “mikroregija” održati već na proljeće iduće odnosno oko 8.000 predmeta, CZGO Marišćina u pogonu od rujna 2014. europskim direktivama, zaključio je Šćulac. Na godine. zaključila je pročelnica samom zaključku dvodnevnog skupa pročelnica M. Trinajstić pozivajući lokalne čelnike da Drugi dan sastanka obilježile su rasprave vezane takvim nastojanjima pomognu uz gospodarenje otpadom. Pročelnica Upravnog još agilnijim i učinkovitijim odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i djelovanjem nadležnih službi zaštitu okoliša dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković Unatoč nekim prijeporima i kritikama, Primorsko-goranska županija će uskoro, kao lokalne samouprave zaduženih okupljenima je tako predstavila novi Zakon o prva u Hrvatskoj, dobiti cjelovit i održiv sustav gospodarenja otpadom koji će u svojoj za obračun “legalizacijskih naknada”. održivom gospodarenju otpadom kao i obveze punini biti usklađen s hrvatskim zakonima ali i svim europskim direktivama 8 zip zip 9 Matjaž Kek, Kraljevica trener nogometaša Rijeke 90 dana Rijeka razgovor

Fortica Dio sam U obnovu kuhinje jedne divne Dokazao sam da moja trenerska PGŽ uložila filozofija nešto vrijedi. Sve me to tjera ne da tu promatram kako je lijepo nogometne 1,2 milijuna kuna sunce iznad Cresa nego kako ću još bolje i kvalitetnije raditi. Jedan uspjeh Kuhari i kuhinjsko osoblje zadovoljni priče novom kuhinjom na kojoj bi Centru može doći na sreću, ali više njih je mogli pozavidjeti i mnogi restorani i potvrda kvalitete i ispravnosti rada hoteli - u društvu ravnateljice Đujić i župana Komadine Razgovarao: Boris PEROVIĆ Snimio: Petar FABIJAN Korisnici Centra za odići kakvoću i standard života korisnika Za novu ravnateljicu Vesnu Đujić, Centar PCentra za rehabilitaciju Fortica u ljepšeg poklona u prosinačke dane darivanja nije rehabilitaciju Fortica u Kraljevici nit je vodilja svakogodišnjih ulaganja mogao dobiti. Od kuhara i kuhinjskog osoblja Kraljevici bogatiji su za županijskog proračinskog novca u tu ustanovu. moglo se čuti kako je riječ o opremi prema Ove godine red je došao na kuhinju u čiju je najvišim europskim i HACCP standardima novu kuhinju i dječje cjelovitu obnovu i modernizaciju Primorsko- na kojoj bi Centru mogli pozavidjeti i mnogi igralište, a po riječima goranska županija uložila 1,2 milijuna kuna. restorani i hoteli. Na prigodnoj svečanosti na nove ravnateljice Vesne Ustvrdivši kako je u Centru od 2003. godine od kojoj se okupilo više od 50 uzvanika, uime kada o njemu kao osnivač i vlasnik skrbi Županija korisnika i zaposlenika zahvalilo je njih 10- Đujić, Centar ljepšeg stalnim ulaganjima gotovo već sve preuređeno, ak dojmljivom izvedbom dramsko lutkarskog poklona u prosinačke župan Zlatko Komadina na otvorenju nove igrokaza Ježurka Ježić. A umjesto standardnih kuhinje kazao je da je riječ o nadogradnji, te da je riječi Božjeg blagoslova, vlč. Ivica Klanac, župnik dane darivanja nije mogao zadovoljstvo vidjeti u što je Centar malo po malo Kraljevice kazao je “poljubite ovu djecu i imat ćete blagoslov”. dobiti izrastao. Svečanost su uveličali i članovi Rotary cluba Rijeka Oleg Mandić i Darko Tolja, te predstavnik Rotary cluba Gorizia Pierantonio Salvador. Naime, riječki rotarijanci su uz Centar i pomažu mu punih deset godina. Njihovim posredstvom tri kluba iz sjeverne Italije donirala su 100.000 kuna za prilagođeno dječje “soft” igralište koje je već u uporabi, dok je desetak drugih klubova, uz Rotary Club International i RC Rijeka osiguralo 30.000 eura za zdravstveni program zahvaljujući čemu će Centar uskoro biti osposobljen za pružanje intenzivne njege korisnicima koji nisu za bolnicu, ali im je takva skrb potrebna. Inače, Centar za rehabilitaciju Fortica je od rujna 2003. godine ustanova socijalne skrbi namjenjena djeci s poteškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom. Na stalnom smještaju su 52 korisnika u dobi od 7 do 40 godina i 28 dnevnih korisnika kojma je u Centru organizirano školovanje. O njima skrbi 34 zaposlenika. Rad Centra iz svojeg proračuna financira Primorsko-goranska županija. Korisnici i osoblje Fortice zahvalili su se dojmljivim igrokazom Ježurka Ježić A. Ficko 10 zip zip 11 razgovor trener nogometašaMatjaž Rijeke Kek,

Rijeci je nepunih godinu dana, ulaskom u Europsku ligu, ali ja mislim da Ua navijači ga već svrstavaju u red je taj projekt još na početku, još puno toga najboljih trenera koji su radili na Kantridi. imamo za napraviti. Svakako, kad te poprate I rezultati su na njegovoj strani, HNK i rezultati, puno je lakše raditi. Rijeka je ostvarila uspjehe na domaćem, a Što je bilo presudno da prihvatite poziv pogotovo na međunarodnom planu kakvim Rijeke? Kako je došlo do kontakta? se ne mogu pohvaliti brojne generacije iz – Ja sam nakon trenerske epizode u Arabiji bijele povijesti. bio jedno vrijeme u Mariboru. Mislim da Mariborčanin Matjaž Kek službeno je je bila nedjelja, kad me nazvao sportski sjeo na riječku klupu krajem veljače 2013. direktor Rijeke Srećko Juričić i pitao bih li naslijedivši Elvisa Scoriju, do kraja sezone razmislio da dođem raditi u Rijeku. Nakon uveo je Rijeku u Europu, a na jesen i u toga smo se našli dva-tri puta prije nego skupinu Europske lige, nakon infarktne smo se dogovorili, ali odluka je zapravo pala završnice u Stuttgartu. Ovaj nekadašnji nakon pet minuta prvog pravog razgovora igrač Maribora i nekoliko austrijskih uživo. Dobili su me na taj svoj projekt, klubova, uspješan trener matičnih “violica” i osjetio sam pozitivnu energiju, zdravo izbornik koji je Sloveniju odveo na Svjetsko razmišljanje, a sve ostale detalje smo vrlo prvenstvo u Južnu Afriku, pobijedivši u brzo dogovorili. dodatnim kvalifikacijama Hiddinkovu Rijeka je imala dosta slovenskih igrača u Rusiju, izuzetno je cijenjen u Rijeci, navijači svojoj povijesti, i sad ih ima, ali slovenskog ga obožavaju, svjesni da su rezultatski trenera nikad, do vas. uspjesi HNK Rijeka plod njegovog – Netko je morao biti prvi… Ja mislim da studioznog stručnog rada. On sam ne voli u Sloveniji ima dosta kvalitetnih trenera i previše hvalospjeva o sebi, u prvi plan uvijek da će ovaj moj rad otvoriti vrata hrvatskih gura igrače, skromno odbija prihvatiti status klubova i drugim stručnjacima. svojevrsnog idola u gradu na Rječini. Rijeka je primjer pozitivnih – Uvijek su rezultati ti koji će uvjetovati nogometnih događanja kako će se ljudi prema nekome ponašati, naročito kad govorimo o nogometu. Naši Što smatrate tajnom svojih uspjeha u dobri rezultati su sasvim sigurno uzrok Rijeci, što se tako dobro posložilo? – Rad prije svega, bez toga ne bi bilo pozitivnog zanimanja za klub, ali igrači ničega. Ali bitna je i poštena i pozitivna su ipak najviše napravili za to, ne živim u komunikacija, uz dovoljno samokritike. iluzijama, znam kakav je zakon u sportu. prezadovoljan kad bi se u Rijeci ili bližoj Ne živim u iluzijama, znam kakav je zakon da smo Dinamova filijala, to me uopće je igrač super kvalitetan, a ne prepozna se Onda rezultat i prava atmosfera ne izostaju, Kad se pobjeđuje, zaslužni su igrači, kad okolici našao neki teren na kojem bi se u sportu. Kad se pobjeđuje, zaslužni su ne smeta. Ako mi osvojimo neki trofej ili u okolini, gradu, karakteru ljudi, životu na što se vidi i po reakcijama ljudi kad idemo igrači, kad se gubi, onda je trener taj koji se gubi, onda je trener taj koji plaća. No, mogla zasaditi trava, na kojem bismo mogli odemo dalje u Europi, možemo biti filijala Kvarneru, ništa mu to ne znači. Jer danas na gostovanja. Čestitaju nam u Dalmaciji, u plaća - Matjaž Kek činjenica je da su me ljudi na Kvarneru jako trenirati. Sva ostala infrastruktura se može i od bijelih, i od plavih, i od zelenih, i od nogomet nije samo igranje 90 minuta na Slavoniji, u Istri, svi ističu da smo primjer dobro prihvatili, ja se ovdje osjećam dobro. kasnije s vremenom dograđivati. crvenih! To je priča koja se provlači kroz igralištu. A mi imamo svehrvatsku selekciju, pozitivnih nogometnih događanja, to je medije, a meni ta priča neće donijeti rezultat. Kad te poprate rezultati, puno je Što je Rijeci potrebno da bude prvak imamo najmanje stranaca prema našim velika stvar koju smo svi zajedno uspjeli Hrvatske, kako srušiti Dinamo? Zato se uopće ne uzbuđujem zbog nje. lakše raditi konkurentima, Dinamu, Hajduku. Mnogi postići. – Ja uopće ne razmišljam o tome što Rijeci Kako ste od otpisanih igrača uspjeli viču “mi Hrvati”, a istovremeno imaju puno Na Facebooku postoji fan stranica Rijeka bi uz sportske uspjehe uskoro nedostaje da bi skinula Dinamo s vrha. napraviti zvijezde i reprezentativce? stranaca u momčadima. “Gospodin Matjaž Kek - HNK Rijeka” gdje trebala dobiti i novi stadion. Ja bih bio najsretniji da svoj Mene Dinamo uopće ne zanima, zanima me – Ne bih ja rekao da su oni bili otpisani. Moram vas ispraviti, nisam ja nikoga navijači objavljuju vaše izjave i fotografije. – Samo se nadam da je ovaj pozitivni samo Rijeka i kako nastaviti put koji smo ugovor u Rijeci odradim Da su bili otpisani, ne bismo ih mi uzeli. pobijedio Jeste li očekivali da ćete biti tako primljeni nogometni val u Rijeci dovoljno jak argument jasno zacrtali. Prije svega moramo znati što Oni su jednostavno ostali izvan neke do kraja. To bi bio znak Što smatrate većim trenerskim uspjehom u Rijeci? da se taj projekt čim prije pokrene. Imam želimo i biti objektivni kad ocjenjujemo selekcije, kao što je i kod nas puno dobrih – plasman sa Slovenijom na Svjetsko – Takva je komunikacija s navijačima, iskustva u tome kako novi stadion može dati svoje kvalitete. Ako bi nas zanimali problemi da sam napravio dobar igrača otpalo zbog trenerske filozofije, prvenstvo 2010. godine u Južnu Afriku ili ili te pozivaju da se pokupiš što prije ili te dodatni podstrek svemu oko kluba. U Rijeci drugih klubova, ne bismo vidjeli svoje zbog svog karaktera ili karakteristika ekipe. posao. Sigurno je da bih u ovaj rezultatski procvat Rijeke, možda i uzdižu. No, da bude sasvim jasno, ja sam su plivači i vaterpolisti bili vrlo kvalitetni, probleme s kojima se moramo baviti. Zato Neće se svaki dobar igrač snaći u svakoj najbolji rezultati u Rijekinoj povijesti? samo dio jedne divne nogometne priče pa su dobili bazen, rukometaši imaju svoju me ne zanimaju ni Dinamo ni Hajduk, Arabiji ili u nekoj drugoj situaciji. Mi smo išli tražiti igrače za kakve – To su dvije posve različite stvari. koju je predsjednik Damir Mišković sa dvoranu. Mislim onda da je riječki nogomet odgovorit ću im samo ako se oni diraju u smo procijenili da nama trebaju. Nije bitno zemlji mogao dobiti puno Doživio sam nekoliko velikih privilegija svojim ljudima pokrenuo i zbog toga želim sa svojim uspjesima zaslužio da se krene u mene. odakle su, iz Dinama, Osijeka ili s neke treće biti što korektniji u komunikaciji, što više realizaciju novog stadiona. Novi objekt sa više novca. U Arabiji sam strane. Ja bih najviše volio da imamo 14 – bio sam prvak države sa svojim klubom, Domaće igrače oplemeniti u službi kluba. Na kraju krajeva, svi mi oko sobom privlači djecu, vuče puno pozitivnih igrača iz Rijeke, ali doći će vrijeme i za to, Mariborom, bio sam izbornik i otišao kvalitetom sa strane bio, probao sam, ali sam igrališta smo samo servis za igrače. Možemo stvari koje bismo svi željeli da se dogode postavljeni su već temelji. Meni je najdraže sa svojom reprezentacijom na Svjetsko mi treneri pričati i raditi što god hoćemo, Rijeci. Uz stadion, druga briga su tereni Smeta li vam što Rijeku zbog brojnih bivših bio nesretan, i svaki dan kad Močinić ili Datković dobro odigraju prvenstvo, onda sam otišao van i dokazao ali na terenu su igrači ti koji odlučuju, u za treniranje jer, ponavljam, rad je glavna igrača Zagrepčana koji igraju na Kantridi kad sam se probudio bio jer se kroz domaće igrače djeca najlakše se u vrlo specifičnoj okolini. Iza svega stoji pozitivnom ili u negativnom smjeru. Ta stvar u stvaranju dobre momčadi. Neki smatraju Dinamovom filijalom? identificiraju, viču “Knežević” ili “Sharbini”. puno rada, dokazao sam da moja trenerska lijepa priča je počela s Damirovim dolaskom vrhunski trening kamp, poput Milanella, je – Ja bih volio da smo filijala Real Madrida sam nesretan. A ako sam Naravno, uvijek je potrebno domaće igrače filozofija nešto vrijedi. Sve me to tjera ne na Kantridu, za sad je kulminacija bila s dosta nerealan u ovom trenutku, ali bio bih ili Borussije Dortmund… A to što pričaju nesretan, ne mogu raditi oplemeniti s kvalitetom sa strane. Ali i da da tu promatram kako je lijepo sunce iznad 12 zip zip 13 Matjaž Kek, – Imam vrlo visoko mišljenje o hrvatskim razgovor trener nogometaša Rijeke trenerima, dokazali su to svojim rezultatima i izvan granica zemlje. Meni je drago da sam pokazao da i slovenska struka nešto vrijedi. A meni je bio izazov da se dokažem hrvatskoj Ali ako u životu nisi ambiciozan, možeš vrlo Svaki dan na opatijskoj stručnoj javnosti jer je ona na vrlo visokoj brzo upasti u neku letargiju i onda ti je sve tržnici razini. Hrvatska ima odlične iskusne trenere, dobro. A ako ti je sve dobro, onda zaboraviš Ljubitelj ste vina i dobro ga ali i izvrsnu generaciju mladih trenera kojima da samo svakodnevnim radom i studioznošću treba podrška i uvjeti za rad. Uvjeren sam da možeš nešto postići. Tako da sam ja to već poznajete, kakva su vam iskustva s hrvatskim vinima? će napraviti velike stvari. davno zaboravio, to je već prošlost. A prošlost – Strašno dobra vina su se počela u Svojevrsni ste ambasador Slovenije u su lijepe slike, nekad i vrlo ružne slike. Ali Hrvatskoj praviti, naročito u Istri. Imam Hrvatskoj iako ste izjavili da ne osjećate kao od toga se ne može živjeti. To su stvari za krug prijatelja koji su top slovenski stranac, da ste prihvaćen kao “domaći trener”. nedjeljno kišno popodne, da malo otvoriš vinari, Simčič i Movija na primjer, album. Tako je i Južna Afrika samo album, pa mi je možda malo lakše o tome Kako gledate na današnje odnose Hrvatske i sadašnjost je za mene Rijeka. Mene pet pričati. Mislim da je Hrvatska napravila Slovenije? vrlo veliki iskorak u kvalitetu, da o – Da je barem ta granica pala puno prije jer puta više peče nedavni poraz u Maksimiru potencijalu ne govorimo. A da se u u trećoj minuti nadoknade nego onaj gol je samo razdvajala ljude. A Hrvati i Slovenci Ako je igrač super kvalitetan, a ne prepozna se u okolini, Hrvatskoj može dobro popiti i pojesti, Donovana. Ja želim sa svojim suradnicima to nije nikakva moja filozofija već dobro su dosta povezani, imaju sličan karakter. gradu, karakteru ljudi, životu na Kvarneru, ništa mu to Mene politika ne zanima i nikad me neće ne znači. Jer danas nogomet nije samo igranje 90 minuta stvoriti takvu momčad da ekipe kad izađu poznata činjenica. Volite ribu i često ste na ribarnici, zanimati. Neka ljudi samo rade najbolje što na igralištu - Matjaž Kek i glavni topnik Leon Benko iz tunela Tuhobić ili Učka već znaju kod koga dolaze, da se teško mogu nadati nekom što nije baš uobičajeno za jednog mogu. Jadno je gledati ljude kako se muče da bodu. Veliki klubovi su još daleko od nas, ali Štajerca. prežive. Cresa nego kako ću još bolje i kvalitetnije – Ako je moguće, svaki dan sam na mi napredujemo. Čak mislim da smo možda opatijskoj tržnici, gdje sam upoznao Kad imate slobodne dane, odlazite doma raditi. Jedan uspjeh može doći na sreću, ali napravili tri ili četiri koraka prebrzo, pa se u Maribor. Profitirate od ulaska Hrvatske u više njih je potvrda kvalitete i ispravnosti divne ljude. Ribu volim, zaista bih je jeo bojim da nas to ne zavede ili uspava. Ali to je svaki dan, profitiram od činjenice da Žalosno je jedino da mi Europsku uniju, više nema granice kao prije. rada. sad već moj problem, ja moram igrače uvijek živim na Kvarneru. – Mislim da je to danas normalno, da nema U kvalifikacijama za SP pobijedili ste dva držati budne, željne rada i dokazivanja. Slovenci ne možemo granica ni onakvih kontrola. Žalosno je vrhunska stručnjaka – Lea Beenhakkera Prsten po glavi Đalme Markovića napraviti još 15 kilometara jedino da mi Slovenci ne možemo napraviti na klupi Poljske i Guusa Hiddinka na klupi Hajduk je svojedobno također bio još 15 kilometara autoputa od Postojne do Rusije. Tko su vam uzori u trenerskom svijetu? zainteresiran za vas. Za koji biste se klub autoputa od Postojne do granice, da se još bolje povežemo. Ali to je – Moram vas ispraviti, nisam ja nikoga – Imao sam sreću da sam mogao pratiti rad odlučili da ste dobili istodobno ponudu granice, da se još bolje politika, a ispaštaju ljudi s obje strane granice, pobijedio. Ja sam samo vodio ekipu koja Arsenea Wengera, da sam u reprezentaciji Rijeke i Hajduka i što bi presudilo? koji idu raditi ili dolaze kao turisti. je pobijedila ekipu koju su vodili ti treneri. imao jednog Milana Miklaviča, odličnog – Ja sam u Rijeci prepoznao put koji se povežemo. Ali to je politika, Živite u Opatiji, kako ste se snašli na Ne igramo mi treneri, mi možemo pričati trenera, premalo poznatog široj javnosti, da nije vezao isključio za Volpijev novac. Vidio a ispaštaju ljudi s obje strane Kvarneru, kako provodite slobodno vrijeme? koliko hoćemo o tome kako bi trebala igrati sam mogao pričati s Capellom. Ja na svakom sam već nakon prvog razgovora da je to – Nemam puno slobodnog vremena, veći Borussia, kako bi trebao igrati Hajduk treningu mogu nešto naučiti, pa i kad gledam projekt koji može “piti vodu”, da to nije granice, koji idu raditi ili dio dana provodim na Kantridi. Ali jako sam ili reprezentacija. Ali igrači su oni koji će kako juniori treniraju. Trenerska filozofija nešto megalomansko. Što se tiče Hajduka, dolaze kao turisti napraviti rezultat. Slovenija je imala divnu ne može se usko vezati samo na nekog jednom sam ozbiljno razgovarao s njegovim zadovoljan životom na Kvarneru, u Opatiji generaciju igrača, koji su bili skromni, koji pojedinca. Nekad davno sam pratio Ivićev čelnicima, ali sam u to doba još bio izbornik mi je krasno. Hajduk, pa Jugoplastiku Bože Maljkovića. su radili, koji su imali strahovito veliki slovenske reprezentacije i tu za mene uopće Ljubitelj ste glazbe, pogotovo jazza. Postoji Imao sam sreću da me je sa 17 godina učio motiv da se dokažu. Njih možemo u puno nije bilo dvojbe. podatak da ste svojedobno čak radili kao DJ Ivan Đalma Marković. Kad me je puknuo stvari usporediti s današnjom Rijekom. Bila Nesretan u Arabiji na lokalnoj radio postaji. s onim svojim prstenom po glavi jer nisam – To nije točno, kakav DJ… Samo sam je ispred nas zlatna generacija slovenskog S Rijekom ste dogovorili produženje razmišljao možda su to bili počeci mog jedno vrijeme kad sam bio ozlijeđen imao nogometa koja je otišla u Koreju, svi su ugovora do 2017. godine. Rekli ste da razmišljanja o nogometu. Onda kad vodiš 50 mogućnost da izabirem glazbu za neke govorili da je to bilo jednom i nikad više. Zato vam je to bila najlakša odluka u životu, ali za mene je i to bilo predugo. – To bi bilo grozno za mene, bilo bi mi teško puta reprezentaciju protiv raznih protivnika emisije. Mene je glazba oduvijek zanimala, smo rekli da ćemo dokazati da nije tako. I u da ste odlučili u deset sekundi. Postoji li Rekli ste svojedobno da hrvatska tko god izgubio. Isto bi mi tako teško bilo da uvijek gledaš i nešto naučiš. Meni su najdraži imam puno prijatelja glazbenika, bio sam na igračima koje sada vodim u Rijeci vidim neki ipak neka “nemoralna” ponuda koja bi vas reprezentacija spada u sam svjetski vrh. Što se Rijeka susrela s Mariborom u Europskoj treneri koji su dobri u komunikaciji, koji vole puno koncerata u životu. Za mene je dobra inat jer nisu bili baš cijenjeni prije dolaska odvukla iz Rijeke? mislite danas o Hrvatskoj? ligi, ali shvatio bih to kao posao. Slovenija raditi. Danas mi se sviđa Del Bosque koji je svaka glazba koja je dobro odsvirana, a ukusi na Kantridu, nije se baš vjerovalo u njih, za mene top trener, ali njega nažalost nemam – Za sada o tome uopće ne razmišljam. – Još uvijek to mislim. Činjenica je da je odlično završila kvalifikacije, s obzirom su različiti. neki su bili “otpadnici”. Tako se u Sloveniji prilike puno gledati. Ima i u Hrvatskoj puno Ugovorili smo klupsku odštetu ako više ne bi Hrvatska ne može deset godina biti stalno u kako ih je počela. Mislim da su udareni Bili ste i komentator na TV Sloveniji. onda stvorila hrabra, samouvjerena grupa dobrih trenera, primjerice ovo što Tudor bili zadovoljni sa mnom, ali je moja obaveza top deset. Ali je isto tako činjenica da treba dobri temelji ekipe koja će u budućnosti U kakvim ste odnosima s “kolegama” igrača, koja je napravila nešto u što je malo sada radi, na igralištu, je za mene vrhunsko. tri puta veća ako bih ja prekinuo ugovor. No, vidjeti je li važniji hrvatski nogomet ili su biti još bolja i biti svakome vrlo nezgodna novinarima? Gdje je veći medijski pritisak, u tko vjerovao. Ali sve je napravila potpuno Pokušavam od svakoga uzeti jedan kamenčić znate kako je u životu – danas si na vrhu, važniji HNS i Šuker, Mamić ili netko drugi. u sljedećim kvalifikacijama. Ljudi su nakon Hrvatskoj ili Sloveniji? zasluženo i samo svojim radom i odricanjem, i staviti ga u svoj mozaik. Ne želim biti kopija sutra si u kanalu. Ja bih bio najsretniji da Kad nema Slovenije, ja sam navijač Hrvatske, nekoliko plasmana mislili da Slovenija mora – U Hrvatskoj se puno više prati nogomet, ništa tu sreća nije pomogla. jer kopija je uvijek slabija od originala. pod dogovorenim uvjetima svoj ugovor u tresao sam se pred televizorom kad je igrala ići na svako veliko natjecanje, ali moraju ipak je ovdje veći pritisak. A komentirati Svoju kvalitetu ste dokazali i u Južnoj Africi, Upravo zbog Tomislava Ivića u bivšoj državi Rijeci odradim do kraja. To bi bio znak da protiv Islanda. Mislim da se danas previše shvatiti da u sportu ima uspona i padova, kao sam prestao kad sam vidio sam sebe kako od drugog kruga dijelile su vas minute. ste bili simpatizer Hajduka? sam napravio dobar posao, da bi ljudi bili pametuje oko te reprezentacije, svatko “zna” i boljih i lošijih generacija. Da Amerikanac Landon Donovan nije u – Nisam bio navijač nego sam simpatizirao zadovoljni. Sigurno je da bih u Arabiji ili u tko bi trebao igrati, pustimo igrače neka rade se pravim pametan kad ocjenjujem recimo Ambasador Slovenije u Hrvatskoj nadoknadi vremena protiv Alžira postigao samo taj dio njihove priče, taj Ivićev pristup i nekoj drugoj zemlji mogao dobiti puno više ono što najbolje znaju. utakmicu Borussia Dortmund – Real pogodak, Slovenija bi igrala protiv Njemačke njegovo razmišljanje. Čovjek je vodio sve te novca. U Arabiji sam bio, probao sam, ali sam Gdje je slovenski nogomet danas? Nije Ćiro Blažević je jednom za vas rekao “taj Madrid. Kad me je jedan vaš kolega pitao u osmini finala. velike klubove, valjda je onda nešto i znao. A bio nesretan, i svaki dan kad sam se probudio puno nedostajalo da se na mjestu Islanda Slovenac Kek je sjajan trener, gotovo kao ja!” što bih ja napravio da sam u koži Mourinha, – Valjda nismo zaslužili proći dalje iako sam ja sam uvijek bio i uvijek ću biti navijač samo bio sam nesretan. A ako sam nesretan, ne protiv Hrvatske u dodatnim kvalifikacijama Što vi mislite o njemu i općenito o hrvatskim rekao sam si da to nije za mene i od tada to ja super zadovoljan kako smo mi tamo igrali. Maribora. mogu raditi. Bio sam tamo nekoliko mjeseci, za Svjetsko prvenstvo nađe Slovenija. trenerima? više ne radim.  14 zip zip 15 Viškovo projekti Odlagalište Viševac Odlagalište Viševac

Napisao: Zdravko KLEVA jučer, danas, sutra Snimio: Petar FABIJAN i Arhiva ZiP

dlagalište Viševac, prostor je na kojemu Iako se pred njegovo zatvaranje pokazalo da bi odlagalište moglo se od daleke 1964. godine, s područja prihvatiti još 40.000 prostornih metara otpada, zbog 4.000 stanovnika nekadašnjegO tzv. “riječkog prstena” (gradovi naselja Marinići i Viškova, nastanjenih u krugu od tisuću metara od Rijeka, Kastav, Bakar, Kraljevica, te općine Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje i Klana), odlagao Viševca i onih čije su pojedine kuće bile udaljene od ruba odlagališta oko komunalni neopasni otpad. Od početka korištenja dvadesetak metara, s odlaganjem se stalo i prišlo se sanaciji odlagališta. tog prostora za odlaganje otpada, kojemu narod pamti ime Slepči dol, pa sve do njegova zatvaranja S Viševca je 10. siječnja 2013. odvezena zadnja od 25.000 bala smeća 31. prosinca 2011. godine, njime je upravljalo KD Čistoća iz Rijeke. U tih gotovo pola stoljeća Detalj s odlagališta koji je zagorčavao život stanovnicima Viškova na Viševac je odloženo 1,9 milijuna prostornih metara komunalnog neopasnog otpada. Iako se pred njegovo zatvaranje pokazalo da bi odlagalište moglo prihvatiti još 40.000 prostornih metara otpada, zbog 4.000 stanovnika naselja Marinići i Viškova, nastanjenih u krugu od 1.000 metara od Viševca i onih čije su pojedine kuće bile udaljene od ruba odlagališta oko dvadesetak metara, s odlaganjem se stalo. A sukladno “Pravilniku o načinu i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada” i uvjeti za njegovo zatvaranje i sanaciju bili su ispunjeni. Taj posao sanacije odlagališta preuzelo je na sebe do 2012. uloženo je gotovo 55 milijuna kuna Viševca. Čitav sustav treba se održavati idućih Viševac danas i sutra... Kraj svih također KD Čistoća iz Rijeke. (54.941.690,81 kn). Iz cijene komunalne usluge dvadeset godina uz onemogućavanje rasta bilo ključnih sanacijskih aktivnosti planiraju se za konac 2015. Prijelazno baliranje otpada gospodarenja otpadom izdvojeno je više od 40 kakvog grmlja čije bi korijenje oštetilo brtveni milijuna kuna (40.330.599,82 kn), a ostatak od sloj odlagališta. godine, a KD Čistoća će još 20 godina obavljati monitoring zraka, U trenutku kada je zatvoreno odlagalište Viševac, 14,6 milijuna kuna osigurao je spomenuti Fond za Posao završetka sanacije Viševca povjeren je GP Faza “0-1” Županijskog centra za gospodarenje zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Viševac deponijskog plina i procjednih Krku i kako je planirano, do kraja 2013. trebao bi voda otpadom Marišćina nije bila izgrađena. Predviđeni je tim sredstvima opremljen mjernim stanicama biti završen, a izvođač radova će iduće tri godine rok izgradnje platoa namijenjenog skladištenju kakvoće zraka i ambijentalne buke. Izgrađen je održavati prostor, pratiti procese plinofikacije i baliranog otpada bio je polovicom 2012. godine. i obodni protupožarni put, postavljena zaštitna stanje prekrivnog sloja odlagališta. U tom razdoblju od prestanka odlaganja otpada ograda i trasirani pristupni putovi do svakog dijela na Viševcu od 1. siječnja do svibnja 2012. godine, odlagališta. Na 3.500 četvornih metara probnog Novo doba Viševca komunalni otpad se balirao i skladištio također na polja odlagališta, postavljena je i zatravljena Sanacijske aktivnosti na Viševcu nisu stale. Ove odlagalištu Viševac. Kada je plato za skladištenje prekrivka, kako bi se vidjelo kako će prostor godine se započelo sa projektiranjem, a iduće će biti baliranog otpada na Marišćini 25. svibnja dobio odlagališta izgledati nakon potpune sanacije. i izgrađen uređaj za pročišćavanje procjednih voda uporabnu dozvolu, istog dana započelo se s Kraj 2013. godine - kraj sanacije i kondenzata odlagališnog plina na odlagalištu. Sanacija Viševca preseljenjem bala. S Viševca je 10. siječnja 2013. Pri kraju je projektiranje plinogeneratora, jer odvezena zadnja od 25.000 bala smeća i na njega Sustav za odvodnju procjednih i oborinskih voda započela je još 1999. je utvrđena opravdanost ulaganja u energetsko se više ne odlaže nikakav otpad. Provodi se započeo se instalirati 2010. godine i 2012. bio u iskorištavanje odlagališnog plina u proizvodnju godine, a službeno sanacija, a na Marišćini se na odlagalištu Faze “0- funkciji. Tada je nabavljena i plinska stanica za električne energije snage 1 megavat u idućih 10 1” kapaciteta 450.000 prostornih metara otpada spaljivanje odlagališnog plina čije je prva baklja od 21. srpnja 2004. godina. Istodobno sa spomenutim, odvijaju se odlaže balirani komunalni otpad i to odlagalište zapaljena u svibnju 2011. Do danas su na Viševcu aktivnosti i dogovori sa HEP-om oko stjecanja godine dostatno je za četiri godine odlaganja, odnosno izbušena 52 plinska bunara i umrežena u plinovodni do 2016. godine. sustav odlagališnog plina. Plinska stanica u punoj statusa povlaštenog proizvođača električne energije. Kraj svih tih ključnih sanacijskih Sanacija duga desetljeće i više je funkciji i na njoj su dvije baklje od koje jedna stalno gori. Nekoliko brtvenih slojeva položeno aktivnosti planiraju se za konac 2015. godine, a KD Sanacija Viševca započela je još 1999. godine, je na površinu viševačkog odlagališta, a nakon Čistoća će još 20 godina obavljati monitoring zraka, mada se službenim početkom spominje 21. srpnja postavljanja završnog prekrivnog sloja na jesen deponijskog plina, procjednih voda. Na kraju, 2004. godine. Datum je to kada je sklopljen ove godine započelo se sa sijanjem trave. Trava ističu u tom komunalnom društvu, da su već sada ugovor o financiranju sanacije između općina i će biti obnavljana dok se ne dobije čvrst travnati rezultati tipični za odlagališta komunalnog otpada gradova riječkog prstena i Fonda za zaštitu okoliša tepih koji je uvjet kvalitetne odvodnje oborinskim i unutar su granica koje nemaju štetan utjecaj na i energetsku učinkovitost. U sanacijske zahvate kanalima i prihvata vode u sabirni kanal oko okoliš i zdravlje lokalnog stanovništva.  16 zip zip 17 na kafe Toni Štimac, Goranin po svemu Odrezana jedna petina načelnik Općine Lokve Toni Štimac rođen je 1976. godine u Rijeci, osnovnu i srednju školu završio je u Delnicama, a sav radni vijek - za proračuna! sada - proveo je u Lokvama. No, ističe sam, po svemu je pravi Nadam se da će se već u tijeku Goranin: “Nedugo po rođenju živio sam kratko u Mrkoplju 2014. godine naći adekvatna gdje su roditelji radili u tamnošnjoj ambulanti. Potom smo se zamjena za “brdski” zakon jer zahvaljujući njihovom poslu selili i živjeli u Fužinama, Brod ukoliko nam se ukine taj prihod, Moravicama i Delnicama. Najviše sam živio u Delnicama, ali sam a u Lokvama je riječ oko 900.000 zbog podrijetla roditelja koji su iz ovog kraja (otac Lokvarac, kuna u odnosu na proračun majka Mrzlovodičanka), kao i poslovne vezanosti uz Lokve pravi od oko 5 milijuna kuna, onda Lokvarac”, govori Štimac dodajući da je, budući da je supruga će nam rad biti bitno otežan. Opatijka, “rastegnut” po cijeloj zeleno-plavoj županiji. Toni Štimac Jednostavno, za beneficije područjima poput našeg moraju raditi u društveni, onda su razlike ogromne. U Golubinjak, spilja Lokvarka i Lokvarsko jezero važiti kriteriji nadmorska visina privatnom sektoru svaki mjesec radiš i vidiš za što koje treba nuditi potencijalnom gostu kao jednu i gustoća naseljenosti jer jedino radiš te na kraju mjeseca raspolažeš zarađenim. cjelinu u kojoj se može uživati nekoliko dana. oni prikazju pravo stanje stvari. U društvenom sektoru sve je skroz drugačije - Naravno, obnova auto kampa Jezero stalna je Ne pronađe li se adekvatna zamjena za “brdski” zakon, život ovdje nema neke mogućnosti zarade, a potrebe žudnja i želja svih dosadašnjih lokvarskih vlasti - pogotovo na području socijale - su ogromne. će ovdje, ne govorim samo o i Lokvaraca, ali smo tu prisljeni čekati jer je to lokalnoj samoupravi, biti znatno Kako ih zadovoljiti, kako nekome dati manje da zemljište još uvijek u državnom vlasništvu i tu, teži. bi netko drugi dobio barem nešto, problemi su bez obzira tko bio na vlasti, sve ide izuzetno sporo koji su me mučili i muče na ovom početku pri i blokira naše želje. Taj bi kamp, uvjereni smo, čemu je već sada jasno da ćemo morati ojačati radio vrlo kvalitetno i donosio korist svima pa bi Informatičko prihode, a to je moguće samo rastom broja ga upravo zbog toga trebalo što prije osposobiti, zaleđe radnih mjesta na našem području. Kao lokalna govori Štimac dodajući kako se ulaganja planiraju i samouprava to ćemo činiti ne samo stvaranjem na područjima drugih djelatnosti: U poznatom lokvarskom što povoljnijih uvjeta za ulagače, već i jačanjem poduzeću “MikroGoran” Toni “Veliki bi nam adut mogla biti industrijska zona rada našeg Komunalnog poduzeća “Lokvarka” u Štimac radio je od 1997. pa uz staru cestu Rijeka - Zagreb za koju već postoji kojem ćemo pokušati povećati broj zaposlenih, do ove godine i svjedočio je interes pilanara i nekih drugih obrtnika koje zanima od sezonskog rada pa do stalnog zaposlenja, uspješnom razvoju poduzeća prostor udaljen nepuna tri kilometra od autoceste koje uzor može biti mnogima: govori Štimac koji viziju daljnjeg razvoja Lokava i i gdje postoji prostor za skladištenje materijala, “Počeli smo najprije na području promjene nezavidnog stanja vidi i u aktivnostima pokretanja određenih oblika proizvodnje pa Gorskog kotara da bi se te ulaganjima na nizu drugih područja. Lokve - Ne pronađe li se adekvatna čak i parkirališta za teretnjake. Osnovali smo i potom širili prema Primorju pa zamjena za “brdski” zakon, život će Turizam u prvom planu potom i Karlovačkoj te Ličko- Poljoprivrednu zadrugu i pokušat ćemo i na tom senjskoj županiji i Zagrebu. ovdje biti znatno teži Načelnik iz drugog plana “U prvom nam planu mora biti turizam, području učiniti iskorak objedinjavanjem ponude Informatika kao struka i takav odnosno nastojanja da ponudom novih poljoprivrednih proizvođača s našeg područja način života su mi odgovarali Napisao i snimio: edno od iznenađenja proteklih izbora na ponudio mogućnost da budem njihov kandidat turističkih sadržaja ne samo privučemo goste, kako bismo im i na taj način pomogli, a trudit jer nisam čovjek koji voli sjediti Marinko KRMPOTIĆ i Arhiva ZiP Jgoranskom području nedvojbeno je bila za načelnika Lokava, odlučio sam prihvatiti tu već stvorimo i mogućnost zarade za ljude ovog ćemo se u sljedeće tri i pol godine razviti i ostala u uredu, već biti aktivan i raditi pobjeda tridesetsedmogodišnjeg SDP-ovog ponudu. Ono što me je motiviralo da “odjednom” kraja. Primjerice, mislim na buduću šetnicu oko područja te prihvatiti svaki kvalitetan prijedlog. s ljudima. Puno sam naučio, prihvatim poziv bilo je nekoliko stvari, a jedna izoštrio komunikacijske vještine i kandidata Tonija Štimca u Lokvama. Faktor Lokvarskog jezera uz koju svakako može zaživjeti Općenito, nastojat ćemo rukovoditi općinom potvrdio onu istinu da kvalitetan iznenađenja nije bio vezan uz pobjedu SDP-ovog od njih svakako je bila i moje nezadovoljstvo određena turistička ponuda. Radovi na uređenju tako da u prvom planu ne budu sukobi i svađe, kao proizvod možete nuditi iz bilo Lokve kandidata (jer je SDP i ranije u Lokvama znao činjenicom da su Lokve daleko od toga što bi počeli su još u mandatu protekle vlasti, a mi ćemo što je to bilo do sada. Uvjeren sam da je to sada iza kog dijela svijeta, baš zato pobjeđivati), već uz činjenicu da je kandidat bio mogle biti, pogotovo u turističkom, ali i svakom ih nastojati dovršiti pri čemu nam je nakana nas i da će Lokve u mandatu ove vlasti napraviti MikroGoran je uspio daleko van Lokvarcima i mnogim drugim Goranima dobro drugom pogledu. da šetnica ostane prirodna te da zaista nudi pozitivan iskorak i biti bolje mjesto za život”, lokalnih okvira”, ističe Štimac. znani Toni - informatički znalac, ali i društvu i Političke svađe štetile ugledu mjesta mogućnost šetnje u potpuno prirodnom okružju, zaključio je Štimac.  a uz nju na pojedinim lokacijama planiramo pjesmi blizak mlađi čovjek čija je gitara mnoge Također me smetao i nedostatak zajedništva smjestiti i neke eksponate Goranske kiparske U turizmu forsirati lokvarski turistički trolist kojeg čine Golubinjak, spilja Lokvarka i Lokvarsko jezero Gorane i Goranke otpratila u bračne vode. Otkud Lokvaraca, nastavlja Toni, zbog čega smo prečesto radionice kako bi je i na taj način uljepšali. Toni u politici, bilo je najčešće pitanje koje se čulo medijski bili eksponirani kroz razne svađe koje Na dosadašnjem uređenju zahvaljujemo na proteklog proljeća kad se saznalo da lokvarski SDP su štetile ugledu mjesta, a jak sam motiv našao i finacijskoj potpori Primorsko-goranskoj županiji kao kandidata nudi 37-godišnjeg Tonija Štimca. u prigovorima nekih mojih poznanika i prijatelja Novi načelnik Općine i Hrvatskoj turističkoj zajednici, a nadamo se da Isto mu pitanje postavljamo i u njegovom prvom kako nisam dovoljno Lokvarac. Istina, nisam bio Lokve ne dolazi iz predstavljanju u magazinu “Zeleno i plavo”: će te potpore biti i u ostalim projektima u koje prijavljen u Lokvama, ali tu mi je i starina i novi ulazimo. politike, a motiv da - Zaista je činjenica da se do sada nisam bavio apartman, a uz to punih sam 16 godina radio u politikom, ali je isto tako i činjenica da je moja lokvarskom poduzeću “MikroGoran” i puno sam Primjerice, u pregovorima smo za preuzimanje prihvati poziv SDP-a obitelj proteklih desetljeća politički bila vrlo više vremena provodio u Lokvama no, primjerice, Golubinjaka, park šume koja je do sada bila u vlasništvu Hrvatskih šuma, a od 1. siječnja 2014. bilo je i nezadovoljstvo aktivna, pogotovo otac Anton koji je godinama neki Lokvarci koji rade van Lokava. Sve to, uz godine, na temelju dogovora s predsjednikom bio istaknuti član SDP-a u Delnicama i Primorsko- želju da promijenimo stvari, poboljšamo stanje činjenicom da su Lokve Uprave Hrvatskih šuma Ivanom Pavelićem, goranskoj županiji. Zahvaljujući njemu, kao i sestri i krenemo naprijed motiviralo me da prihvatim trebala bi ga preuzeti Općina Lokve. Naravno, daleko od toga što bi Rozmeri, ja sam uvijek bio tu negdje uz politiku i poziv koji mi je uputila tadašnja predsjednica znamo da to nije lako ni jednostavno, ali ćemo u mogle biti, pogotovo u znao sam što se događa, a budući da volim društvo SDP-a Lokve Sandra Okanović i kandidiram se za načelnika Općine Lokve, govori Štimac koji na upit suradnji sa komunalnim poduzećem “Lokvarka”, i glazbu moj krug poznanika i prijatelja bio je vrlo TZ-om i Turističkom uredom pokušati razviti turističkom, ali i svakom širok i ni slučajno vezan samo uz lijevu političku o prvim dojmovima sada već skoro polugodišnjeg obavljanja dužnosti čelnog čovjeka Lokava kaže: taj prostor i to u smjeru stvaranja svojevrsnog drugom pogledu opciju. No, bio sam svjestan svega što se oko mene lokvarskog turističkog trolista kojeg bi činili događa i kad mi je SDP Lokve pred protekle izbore - Kad nakon 16 godina dođeš iz privatnog sektora 18 zip zip 19 Obrt za izradu i popravak plastičnih brodova “Matošić” vizitka Selce

Napisao: Zdravko KLEVA ije rijetkost da jedna jednostavna Snimio: Sandro RUBINIĆ poduzetnička ideja fokusirana na uslužnu djelatnost,N neočekivano završi u nečemu što nije bila prvobitna zamisao. Uz to, izrodi se u Igor Matošić ne sasvim suprotno u daleko složenije, kreativnije i Najteže je, rekao je, uvijek prodati nešto u svom selu. A kada vidite da je ovdje u Selcu, u mom voli deplasmanske i unosniju, u proizvodnju. Upravo to dogodilo se Igoru Matošiću iz Selca vlasniku obrta za izradu mjestu vezano 10 mojih plovila onda vam to sve poludeplasmanske i popravak plastičnih brodova “Matošić”. Odluka govori. Vaši vas teško priznaju, traže manu dok ne brodove. Zaljubljenik o uplovljavanju u poduzetničke, obrtničke vode, nađu a eto sudeći po spomenutoj činjenici moji počivala je na namjeri da se bavi iznajmljivanje su brodovi prihvaćeni, dobri su im. Njihovim je u glisere. I pošlo brodica turistima u ljetnoj sezoni. Jednostavna korisnicima oni ne služe samo za razonodu, mu je za rukom da i računica govorila je, danas renomiranom mladom glisiranje. U Bakanu 5 prevoze, vidio sam ovce, brodograditelju, da mu se više isplati napraviti magarce, vodu za ovce, služe im znači u mnoge proizvodi glisere, plovila kalup i iz njega izliti i opremiti nekoliko brodica, svrhe i do sada nisam dobio nikakvu primjedbu. koja s ekonomičnim nego ih gotove kupovati. I tako je počela priča Kriza se osjeća ali još se da opstati zvana “Bakan”. snagama izvanbrodskih Igor Matošić nije poduzetnik menadžer, radi k’o Igor Matošić svoj je obrt za gradnju i popravak crnac, kaže. Trenutačno u svom brodogradilištu, motora mogu postići brodica osnovao 2002. godine u Crikvenici. Prvi hali veličine 1.500 četvornih metara zapošljava zavidnu brzinu i plovne projekt brodice od 5 metara, nazvane “Bakan 4 radnika. Bilo ih je i 8 zaposlenih, nekada, 5” projektirao je njegov dobar prijatelj, splitski kriza je napravila svoje. U sezoni, kada se obim karakteristike. Radi ih već majstor u brodskom dizajnu Srđan Đaković. poslova malo poveća zaposli još dvojicu radnika jedanaest godina i nema Nakon što je prvi Bakan 5 izašao iz škvera odmah na ispomoć i to je sve. Kada će mu se ponoviti Moderna plovila “Bakan” je dobio tržišnu potvrdu. Igor ga je prodao, godišnji rekord izgradnje od 38 brodica, danas se reklamacije napravio drugog pa i njega prodao, narudžbe su ne usudi ni prognozirati. “Meni je prednost što ljubimci Jadrana uslijedile, stvorila se lista čekanja i nije bilo druge sam na moru, iskreno će, mogu raditi i servise, nego nastaviti s proizvodnjom. Obrt Matošić pružam uslugu suhe marina i od toga živimo. iza sebe ima do danas produkciju od gotovo 300 Proizvodnja je u prvom planu ali i popravci su napravljenih brodica-glisera. Riječ je o dva tri dosta isplativi. To je isto usluga”. Govoreći o linija glisera i posljednji model Bakan 450. I on Trenutačno Brodogradilište Matošić bazična modela koje proizvodi u varijantama open poslovanju Matošić se sjeća vremena uvedenih dizajnerski odskače od svojih prethodnika i u tom zapošljava četvero radnika i cabin i različitih dužina. Jedno takvo plovilo trošarina na plovila to ga je unazadilo, hvala Bogu slučaju brodogradilitelj Matošić nije odstupio od napravljeno je na električni pogon za austrijskog povučene su, ali ističe jedan drugi problem i kaže: svoje filozofije da ponudi tržištu maksimum što ta naručitelja i kako stoje stvari, izgledno je da će “Najveći problem su vezovi. Trebate vidjeti koliko klasa plovila može pružiti. Ime Bakan je danas sinonim za Austrijanci naručiti još koje. Ukupno 250 modela ljudi mene pitaju da bi kupili brod ali nemaju vez. No na kraju svega, nekako samo od sebe, nameće moderne, kvalitetne, praktične i estetski pogođene modele plovila Bakan 5 Open i Bakan 5 Cabin, ih je otišlo na Nautički sajam u Rijeci i svi ostali sajmovi nautike, se pitanje odakle ime Bakan. I tu već dolazimo tržište, i danas su vezani u lučicama diljem Jadrana. svi se nešto trude biti neki centri nautičke ponude, na prostore mediteranskog mentaliteta. Kada je Ako vas u vašem selu hvale onda je to traženje i trgovine, svi se pojavljuju kao mjesta Matošić napravio svoj prvi brod, s prijateljima u znak da ste dobri koja osiguravaju kontakte kupaca i proizvođača ali nekom neformalnom ćaskanju, došlo se na temu Najveći problem nisu brodovi nego U brodogradilištu “Matošić” smještenom u nitko ne kupuje. A tko će kupiti brod ako ga nema kako dati ime brodu. Rekli su mu neka se zove vezovi, kojih nema - Igor Matošić gdje sigurno vezati. Cijelo ovo naše područje je Brodogradilište je hala veličine 1.500 proizvodnoj hali na prometnici uz vinograde Bakan. Bakan? - zastao je malo Matošić. Bakan je toliko u deficitu s vezovima da nedostaje sigurno četvornih metara Vupika, između Novog Vinodolskog i Bribira nadimak za Selčana, kojim ih se želi prikazati ne nastala su još dva modela Bakan 630 dužine 6,30 deset tisuća vezova, i naprosto je nevjerojatno da baš reprezentativno, već kao sklone bakanalijama, metara kojeg krase nešto modernije i zaobljenije nitko to ne vidi i ništa ne poduzima po tom pitanju. raskalašenosti. Rečeno je, to nema veze, brod je gliserske linije te Bakan 450 (4,5 metara) čija je Govorim o komunalnim vezovima, lučicama a ne iz Selca pa neka se zove Bakan. Poslije, kada je specifičnost, u tome što mu je trup napunjen o komercijalnim marinama. Meni dolaze Nijemci, proizvodnja krenula, Tomašiću nije bilo baš posve pjenom, što mu osigurava čvrstoću i nepotopljivost. ovdje su pokupovali apartmane, i kupili bi brod ali ugodno da mu brodovi nose takvo ime, čije se Igor Matošić ne voli, priznaje deplasmanske i oni žele kompletnu uslugu, žele da ga imaju gdje značenje, manje-više svakom mora objasniti, pa poludeplasmanske brodove. Zaljubljenik je u ovdje sigurno vezati, da ga tu mogu i servisirati i je angažirao marketinšku agenciju da mu predloži glisere. I pošlo mu je za rukom da i proizvodi da jednostavno ne brinu o toj svojoj imovini, i to neki drugačiji naziv. Agencija ga je savjetovala da glisere, plovila koja sa ekonomičnim snagama su spremni platiti. A to vam je isto turizam, a mi to nema smisla i da ni u snu to ne čini. Upisom izvanbrodskih motora mogu postići zavidnu to ne prepoznajemo. Devedeset posto tržišta je Bakan na bilo koju internetsku tražilicu, Bakan brzinu i plovne karakteristike, zahvaljujući, Zagreb i devedeset posto je, kada su moji brodovi plovila pojavljuju se na prvoj stranici među prvih dakako dobrom odnosu pogona i konstrukcije u pitanju, preporuka, otkriva Matošić gdje plasira deset. Za takvu internetsku reputaciju nešto glisera. U veliku popularnost njegovih plovila lako svoje proizvode i kojim marketinškim sredstvom. mnogi bi platiti ogromnu cijenu, odgovoreno se uvjeriti iščitavajući forume na internetskim Odakle naziv Bakan brodograditelju Matošiću. stranicama. Ipak i od njega smo htjeli čuti kakve Nema lučice na Jadranu u kojoj nećete I tako je ostao Bakan, ime koje danas znači mu povratne informacije stižu od kupaca... prepoznati glisere Bakan 5 open ili Bakan 5 Cabin. moderne, kvalitetne, praktične i estetski pogođene - Brod je kvalitetan, odgovorio je kratko, već Ti modeli za sada dominiraju no, rekli smo da su iz modele plovila, proizvedenih u Primorsko- jedanaest godina radim i nemam reklamacije. proizvodnje izašli i Bakan 650, zavidnih modernih goranskoj županiji.  20 zip zip 21 Napisao: Davor ŽIC kartulina Snimio: Petar FABIJAN i Arhiva ZiP Kozala Rijeka ad je nekome “poć na Kozalu”, često to znači da je stigao do posljednje postajeK na svom životnom putovanju. Riječko naselje koje se smjestilo iznad Guvernerove Ne pripada Kozala samo pokojnima, ona ima palače, naime, najpoznatije je po svome monumentalnom starom groblju koje je u više vrlo živu svakodnevicu s više od pet tisuća od dva stoljeća postojanja postalo posljednje počivalište za mnoge generacije Riječana. stanovnika, a šetnja ovim naseljem otkriva Svoje centralno gradsko groblje Rijeka je prizore kakvi se uglavnom viđaju u malim, počela planirati još sredinom 18. stoljeća, kao nužan dio ekspanzije grada, te se nakon povezanim zajednicama. Šetnja Kozalom službenog početka ukopa krajem 1838. godine našla među samo nekoliko europskih gradova nudi još i puno više od toga, jer ovo gradsko koji su groblju dali komunalni značaj, umjesto Kozala religioznog i duhovnog koji je bio uobičajen naselje vrvi pomalo zaboravljenim “povijesnim u to vrijeme. Prije Rijeke, komunalno groblje naslagama” koje su ostavili brojni stanovnici dobili su tek Beč, Budimpešta, Pariz i London. skriva sve slojeve grada kroz stoljeća razvoja Rijeke Povijesna čitanka Živim stanovnicima Kozale možda nije uvijek ugodno da se njihovo naselje identificira s mjestom tuge i rastanka, no groblje čitavom mjestu daje auru pijeteta i uzvišenosti, i teško da postoji neko ljepše mjesto na kojem bi čovjek poželio provesti vječnost. Uostalom, groblje Kozala i više je od pukog mjesta za ukop, ono je spomenik kulture čiji su nadgrobni spomenici i svojevrsna povijesna čitanka ovog grada, u kojoj su zapisana imena mnogih ljudi zaslužnih za njegov razvoj – Andrije Ljudevita Adamića, Giovannija de Ciotte, Roberta Whiteheada, Ivana Lupisa, Ivana Koblera... Pod mramornim pločama ostali su i mnogi drugi koje povijest ne pamti, ali su zato svoje postojanje utkali u uvijek živo tkivo grada koji se ponosio svojom multikulturalnošću i bogatim kulturnim naslijeđem, i koje je u vrhuncu industrijalizacije i ekonomskog razvoja od sredine 19. stoljeća privlačio ljude iz čitave Europe. I o tome svjedoči groblje na Kozali, pod čijim su čempresima iznikle grobnice u različitim umjetničkim stilovima - od koje su neke stvorene rukama najpoznatijih kipara i arhitekata svoga vremena – na kojima su zabilježeni brojni jezici i još brojniji vjerski simboli. Katoličanstvo, pravoslavlje, židovstvo, protestantizam, ateizam, hrvatski, talijanski, francuski, engleski, mađarski, latinski, njemački... Otisci brojnih kultura i državnih uređenja koja su na riječkoj obali ostavila svoje tragove, najbolje se vide upravo ovdje, na groblju čiju je osnovu postavio Venceslao Celligoi 1893. godine kada je projektirao 400 klasicističkih niša postavljenih poput potkove u ovalnom dnu kraške vrtače. Njegovu klasičnu viziju svojim su stilskim “uvjerenjima” obogatili Artur Hering po čijem su projektu građene secesijske niše na zapadnom dijelu groblja, Gradsko naselje Kozala gledano sa dok istok nudi potpuno oprečnu stilsku susjedskog brijega - Trsata

22 zip zip 23 kućnih ljubimaca jedno je od najstarijih u Europi, kartulina Kozala a prvi zapisi s početka dvadesetog stoljeća svjedoče o tradiciji dužoj od stotinu godina. Posljednjih desetak godina, zbog postroženih veterinarskih propisa, ali i proglašenja područja vodozaštitnom zonom, na groblju nije dozvoljen ukop životinja, no pažnja vlasnika već ukopanih kućnih ljubimaca i dalje održava mjesto uređenim, osvjetljeno svjetlom lampiona i ukrašeno raskošnim buketima cvijeća. - Rijeka je jedini grad u Hrvatskoj koji ima groblje kućnih ljubimaca, koje je uz pariško i londonsko najstarije groblje u Europi. Nalazi se na adresi Lukovići 11 i jedinstven je kulturni spomenik koji svjedoči da su pojedini stanovnici Rijeke, a i uprava grada već prije stotinjak godina bili ispred svoga vremena. Grad Rijeka je prije stotinu godina, kada je objekt i osnovan, pse i mačke Riječana tretirala s potpunim poštovanjem osjećanja njihovih vlasnika koji su ih smatrali članovima svojih obitelji. Iako točni podaci ne postoje, riječko groblje najvjerojatnije je izgrađeno krajem 19. stoljeća, a prvi pisani tragovi o ukopima sežu u dvadesete i tridesete godine 20. stoljeća, no pretpostavlja se da je izgrađeno ranije. Osim Riječana, na groblje su svoje pse, mačke, papige, kuniće i druge životinje dolazili pokapati vlasnici kućnih ljubimaca iz cijele države, kao i okolnih država koje nisu imale sličan objekt. Na najstarijim grobovima natpisi su na talijanskom i njemačkom jeziku. Obzirom su od 2002. godine zabranjeni Kozalom dominiraju visoki neboderi, izgrađeni sedamdesetih godina ukopi s obrazloženjem da se radi o vodozaštitnom riješilo taj problem, no do realizacije toga još uvijek Crkva Sv. Romualda i izjavu, jednostavnost tipičnu za razdoblje moderne, kvaliteta grobnica, veći broj grobova osoba važnih području, Sportski kinološki klub Rijeka pokrenuo nije došlo. Stoga će inicijativa članova SKK Rijeka Svih Svetih za hrvatsku povijest... S obzirom na činjenicu da je inicijativu za proglašenjem Groblja zaštićenim prijavom na Natječaj lokalnog partnerstva zasigurno s potpisom Bruna Anghebena. Jedan od najprepoznatljivijih je groblje najvećim dijelom izgrađeno, i da su vrlo kulturnim dobrom želeći ga zaštititi od propadanja biti temelj za daljnje promišljanje te akcije lokalne Prava stilska raskoš, međutim, rezervirana je za i sačuvati ga od zaborava. Uz to, pojedini spomenici i šire zajednice o kulturnoj i povijesnoj vrijednosti simbola Kozale ujedno je i male mogućnosti daljnjeg širenja, kod prenamjene vjerojatno najznačajnija riječka najimućnije, koji su si mogli priuštiti podizanje čiji vlasnici zasigurno nisu živi - nisu u dobrom Groblja kućnih ljubimaca. Osim kao kulturna raskošnih grobova i bogato uređenih mauzoleja. pojedinih manjih grobnih površina unutar groblja građevina stvorena između dva težimo uređenju groblja kao spomen parka. stanju i zahtijevaju popravke i obnavljanje natpisa. baština, smatramo da bi Groblje kućnih ljubimaca svjetska rata, odnosno u vremenu Imati grobnicu na groblju Kozala bila je stvar Smatrali smo da bi proglašenje kulturnim dobrom moglo biti i na adekvatniji način iskorišteno i s kada je Rijeka bila pod talijanskom Najvredniji grobni objekti posebno su zaštićeni i prestiža među bogatim industrijalcima, bankarima turističkog aspekta. Jedina informacija o njegovoj vlašću - crkva Sv. Romualda i Svih Nevrijeme je u studenom teško oštetilo proglašeni kulturnim dobrima: Mauzolej Whitehead groblje na Kozali i trgovcima, stoga nisu štedjeli kada je valjalo lokaciji nalazi se na turističkoj mapi u centru grada. Svetih, koja je izgrađena sredinom poznatog industrijalca i vlasnika riječke tvornice angažirati najbolje umjetnike. Primjerice, groblje kućnih ljubimaca u Londonu je tridesetih godina prošlog stoljeća Torpedo, jedna od najvećih secesijskih grobnica u kao zavjetni hram za poginule Groblje kao spomen park u Hyde parku i nalazi se na u turističkoj brošuri Broj Oluja devastirala nas, koji svojom monumentalnošću i položajem talijanske vojnike. Poznati objekt 1 Londona, groblje u Parizu Cimitiere des chiens in groblje O značaju groblja Kozala, svjedoči i činjenica dominira cijelim grobljem Kozala, neoromanički koji lokalno stanovništvo često Asnieres sur Siene naplaćuje ulaznice, a označeni naziva “raketom” zbog 65 metara da se po njemu nazvala i gradska tvrtka koja brine Mauzolej Josipa Gorupa bogatog veleposjednika, Oluja Teodor, koja je sredinom su i kao kulturno-povijesni spomenici. Nepobitna visokog isturenog zvonika, o posljednjim počivalištima Riječana, a koja je patriota i dobročinitelja, i secesijski Mauzolej studenog poharala Rijeku i je činjenica da su na groblju zakapani ljubimci ljudi projektirao je Bruno Angheben, a okolicu, nije poštedjela niti izdala i monografiju posvećenu ovom zaštićenom obitelji Francesca Manasteriottija, oba poznatog raznih slojeva društva čime je groblje jedinstven na gradnji su sudjelovali i Romolo groblje na Kozali. Upravo ovdje spomeniku kulturne baštine. autora, hrvatskog kipara Ivana Rendića. Povijest i Venucci koji je izradio skulpture dokaz da bogatstvo nije u novcu već u bezgraničnoj nastala je najveća šteta, koja se - Rijeka je jedan od prvih europskih gradova razvoj groblja prikazana je u Monografiji o prvom anđela na crkvenom pročelju, te mjeri u stotinama tisuća kuna, ljubavi, kazala je dr. Mirjana Krstić, predsjednica koji je djelatnost groblja odvojio od crkve i dao joj riječkom komunalnom groblju Kozala, izdanoj Ladislao de Gauss i Edmondo a najteže je stradao najstariji 2002. godine, a može se pribaviti u cvjećarnici riječkog Sportskog kinološkog kluba, čiji članovi od Dal Zotto koji su zaslužni za i najvrijedniji dio kompleksa. komunalni značaj. Bilo je to 1872. godine, odmah mozaike na bočnim zidovima. U Perla na CGG Drenova, kazala je Tanja Šušić iz U današnjoj zgradi Mjesnog odbora na Volčićevom trgu nekad njegovog osnutka 1979. godine brinu o održavanju Srušeno je dvjestotinjak čempresa nakon Pariza, Londona, Beča i Budimpešte. Od prve ovog groblja kako bi ga sačuvali od zaborava, i koji su donjem dijelu hrama smještene i hrastova koji su uništili ili oštetili Komunalnog društva Kozala. je djelovala Radio Rijeka, u vremenu između preseljenja iz sahrane na groblju Kozala pa do danas na groblju prije deset godina pokrenuli proceduru za njegovo su kripte 458 talijanskih vojnika, i brojne grobnice. Točnije, Kozala sahranjeno je 114.500 pokojnika, gotovo Posljednje počivalište kućnih ljubimaca Voloskog i useljenja u sadašnje prostore na Korzu, pa zgradu i a sredstva za gradnju je osigurao danas Kozalčani nazivaju “Radio stanica” uvrštenje među zaštićenu kulturnu baštinu. oštećeno je 267 grobnica, koje kao cijela današnja Rijeka. Groblje se prostire na Benito Mussolini uz pomoć su popisane i obilježene u akciji Na Lukovićima, nešto poviše groblja na Kozali, bogatih talijanskih fašista. No, riječkih konzervatora i studenata površini od 109.847 “kvadrata” sa 14.400 izgrađenih smjestilo se još jedno posljednje počivalište. No, bez obzira na njenu namjenu u konzervacije-restauracije iz grobnih mjesta. O vrijednosti i važnosti groblja umjesto prezimena slavnih i nepoznatih Riječana, O dugoj povijesti života na području Kozale svjedoči i njena vizura koja otkriva trenutku nastanka, koja je svakako Dubrovnika, Splita i Zagreba. Kozala najbolje govori Rješenje Ministarstva kulture na malim nadgrobnim spomenicima isklesana su raznoliku arhitekturu – od skromnih jednokatnica preko raskošnih staromodnih zgrada bila vezana (i) uz političke svrhe, Čitavo groblje je zaštićeno, stoga Republike Hrvatske od 23. ožujka 2006. godine imena kao što su Pikolino, Timi, Gioa, Kala, Don, danas je ovaj vjerski objekt ostao se kod obnove grobnica prvo kojim je groblje proglašeno zaštićenom kulturno Lordi, Roki, Pippo... Uz njih postavljene su slike građenih krajem 19. i početkom 20. stoljeća do visokih i jednoličnih nebodera tipičnih vrijedan dio kulturne baštine, ali i moralo angažirati struku, no povijesnom cjelinom. Naznačena su posebna vjeran svjedok jednom kratkom, ali dobra vijest je da nisu stradali pasa, mačaka, papiga, kunića, praćene epitafima za gradnju druge polovice dvadesetog stoljeća. I podzemlje krije zanimljive priče, jer vrlo turbulentnom i kontroverznom najvrijedniji mauzoleji koji imaju obilježja: vrijedni regulacijski planovi, hortikulturna punim ljubavi i bola koje svojom ljepotom nimalo razdoblju riječke povijesti. status pojedinačnog zaštićenog oprema i pejzaž, održavanja kako bi se groblje ne zaostaju za onima kojima ljudi na posljednji su povezani nizom skrivenih bunkera i skloništa, među kojima najveći imaju i dvorane kulturnog dobra. sačuvalo što bliže izvornom stanju, umjetnička počinak otpraćaju svoje bližnje. Riječko groblje velike do pet stotina kvadrata koje su na sigurnom mogle držati stotine građana 24 zip zip 25 ona je postala premala za rastući broj djece, stoga je kartulina Kozala u rujnu 1978. godine škola i treći puta promijenila svoju lokaciju i smjestila se na aktualnoj adresi, u Ulici Ante Kovačića, točno iznad jednog od najvrijednijih lokaliteta na području ovog naselja, Povijesne naslage Kozale stubišta Kalvarija. Ne pripada Kozala samo pokojnima, ona ima vrlo Povijest Kalvarije živu svakodnevicu s više od pet tisuća stanovnika, Ovo, samo po sebi iznimno vrijedno stubište, a šetnja ovim naseljem otkriva prizore kakvi se “skriva” jednu još vrijedniju povijesnu ostavštinu, uglavnom viđaju u malim, povezanim zajednicama vidljivu tek oku poznavatelja riječke baštine – – grupu muškaraca koji za stolom u kafiću igraju Kozala ima vrlo živu svakodnevicu - briškula s prijateljima ostatke nekadašnjih rimskih zidina koje su počinjale briškulu i trešetu, ljuteći se na svaki propušteni na ušću Rječine u more i završavale na Prezidu. “mot”, djecu koja na igralištu trče za loptom raskošnih staromodnih zgrada građenih krajem 19. Danas je sačuvano tek nekoliko metara zida koji se izvikujući pohvale i pokude svojim suigračima, i početkom 20. stoljeća i često ukrašenih bogatim prostirao duž tridesetak kilometara, a nije u puno mladi par koji na klupici u parku otkriva čari prvih ornamentima do visokih i jednoličnih nebodera boljem stanju niti Kalvarija, čija je izgradnja na brdu ljubavnih zanosa... No, šetnja Kozalom nudi još tipičnih za gradnju druge polovice dvadesetog Goljak, čiji se izvorni naziv danas uglavnom izgubio, i puno više od toga, jer ovo gradsko naselje vrvi stoljeća. I njihovo podzemlje krije zanimljive priče, započela 1676. godine – u vrijeme kada je Rijeka pomalo zaboravljenim “povijesnim naslagama” koje jer su povezani nizom skrivenih bunkera i skloništa, imala tek nekoliko tisuća stanovnika – kao pandan su ostavili brojni stanovnici kroz stoljeća razvoja među kojima najveći imaju i dvorane velike do pet Trsatskim stepenicama. Mauzolej obitelji Whitehead za koju su Rijeke. stotina kvadrata koje su na sigurnom mogle držati - Oduvijek su dva riječka brijega, Kozala i Trsat, Od prve sahrane na groblju Kozala pa bili zainteresirani Ecclestonovi U prvi mah, pogled šetača past će tek na one stotine građana. bila svojevrsna konkurencija jedan drugome, pa do danas na groblju Kozala sahranjeno Kad su Bernie i Slavica najpoznatije “perjanice” gradske kulturne baštine, Među novije zgrade spada i ona osnovne škole, su takve bile i stube (trsatske-kalvarijske), crkve je 114.500 pokojnika, gotovo kao cijela kao što su groblje i susjedna crkva Sv. Romualda i današnja Rijeka kupovali grobnicu izgrađene krajem sedamdesetih godina, no (trsatska i kozalska), gradska groblja… Riječku su Svih Svetih, “zabarikadirane” kapelice na stubištu obrazovanje na ovom području ima puno dublje Kalvariju započeli isusovci bratovštine “Agonije” Ime bez povijesnog Raskošne grobnice na Kalvarija ili zgrada u kojoj je djelovala Radio Rijeka korijene. Naime, 2010. godine proslavljeno je punih (1856.), obnovom kulta “Čudotvornog raspela” značenja groblju Kozala nisu bile samo u vremenu između preseljenja iz Voloskog i useljenja 130 godina otkako je započeo obrazovni proces na iz crkve sv. Vida, te su 1676. podigli 3 velika križa “hir” bogataša iz vremena u sadašnje prostore na Korzu, no pomniji pogled Kozali, jer ujesen 1880. godine pod paskom učitelja na brdu Goljak, danas zvanom Voljak ili Vojak. industijalizacije Rijeke, već su Ime Kozala spominje se već u 15. otvara sasvim novi svijet i ljepotu onih “običnih” Josipa de Vitturija otvorena je na Brašćinama prva Do njih se dolazilo starim strmim pješačkim stoljeću, a označava gradski predio i suvremeni milijarderi očarani detalja kakvi se ne nalaze u turističkim kartama – njihovom ljepotom. U tom pučka učionica. Tridesetak godina kasnije, točnije putem, zacrtanim još u prethistoriji, potvrđenim najbliži Starome gradu, smješten s kontekstu zanimljiva je anegdota fasade kuća obraslih u bršljan ili mozaik na zgradi u ožujku 1911. godine škola je preselila na novu rimskim limesom, čiji su ostaci postali dijelom trase njegove sjeverne strane. Već tada otprije deset godina, kada su visokih svodova iz prve polovice 20 stoljeća... lokaciju, onu na kojoj se danas nalazi Osnovna škola Kalvarije uz koju su izvorno podignutih sedam ovo je naselje bilo dobro naseljeno i Bernie i Slavica Ecclestone imali O dugoj povijesti života na području Kozale “Belvedere”. Zanimljivost vezana uz tu zgradu jest vrlo jednostavnih kapelica, da bi ih u 17. stoljeću ispunjeno vinogradima i maslinicima smještenih na šezdesetak imanja. ozbiljnu namjeru kupiti jedan svjedoči i njena vizura koja otkriva raznoliku da je za njen elegantan i moderan izgled zadužen bilo dvanaest. Izgradnjom stuba za povezivanje Prof. Daina Glavočić o Kalvariji: Ostaci rimskog od najljepših mauzoleja – onaj limesa postali dijelom trase Kalvarije Kako ističe Daina Glavočić, “nema u arhitekturu – od skromnih jednokatnica preko poznati riječki arhitekt Luigi Luppis, no s vremenom kultnih postaja Križnog puta, ova je prometnica imenu nikakvog povijesnog značenja koji je nekad pripadao Robertu dobila društveno i kulturno značenje, poništeno Whiteheadu i njegovoj obitelji. O Mnogi ne znaju da je uz Kalvariju bilo niti je riječ potekla od nekog pojma, stambenom izgradnjom obiteljskih kuća 19. i a koristio se naziv stoljećima jedino toj ozbiljnosti svjedoči i činjenica improvizirano prvo riječko groblje izvan gradskih posebno nebodera iz 1970-tih godina. Rušenjem u drugačijoj transkripciji: coxala, da su o kupnji s gradskim vlastima zidina kada je zakonom cara Josipa II. zabranjen i zazidavanjem ostataka kapelica poništen je cosala, Kozala”... pregovarali pune tri godine, no ukop u i oko gradskih crkava. Početak Kalvarije s odustali su nakon što su shvatili prvobitni sadržaj Kavarije i križnog puta te danas kapelicom bilo je prikladno mjesto za ukope kao da za cijenu od dva milijuna stube djeluju neuredno. Na vrhu stuba je tročlana najbliže crkvi sv. Vida i sjevernom izlazu iz grada. dolara mogu vrijedan spomenik kamena skulptura devastirana, posebno kip No zbog ogoljelosti terena i nedostatku zemljanog kulture dobiti tek u najam, ali ne i u Bogorodice, dok su same stube neuredne unatoč trajno vlasništvo. Mauzolej obitelji sloja, groblje je ubrzo zatvoreno te je od sredine 19. novijim intervencijama metalnim rukohvatima Whitehead zauzeo je centralnu st. gradski Kapetanat stimulirao ukope pokojnika dobrodošlim zbog velike strmine. poziciju na groblju Kozala, na na novootvorenom gradskom groblju na Kozali, njegovom najvišem dijelu, gdje kazala je povjesničarka umjetnosti Daina Glavočić, je arhitekt Giacomo Zammattio Rijeka je jedini grad u Hrvatskoj koji ima groblje krajem 19. stoljeća postavio kućnih ljubimaca dodavši kako ime Kalvarija dolazi od latinskog piramidu od bijelog kamena do koje calvariae locus “mjesto lubanje”, prijevod aramejske vodi stubište zasjenjeno krošnjama riječi golgota, brdo na kojem je Isus raspet na križ, Bogat sportski život visokih čempresa. Iako su dva odra te da se prvotno koristila za Isusovo mučeništvo ukrašena kipovima Whiteheada i na brdu Kalvarija, dok kasnije poprima značenje Kozala živi bogatim sportskim njegove supruge, u njima nitko ne bilo kakve duge i mučne patnje. U arhitekturi, pak, životom, jer na svom području ima počiva, budući da je Whitehead jednu veliku sportsku dvoranu, pokopan u Worthu 1905. godine. kalvarija označava uređenu uzvisinu s uređenim putem i postajama križnog puta koja završava nazvanu imenom Dinka Lukarića trima križevima, a namijenjena je za posjećivanje i i izgrađenu 1974. godine, samo godinu dana nakon dovršetka hodočašće u vrijeme korizme. Korzo na Dvorane mladosti na Trsatu. Dvoranu Belvederu - Mjesni Stubište Kalvarija okruženo je zelenilom, jer se su “prisvojili” rukometaši, košarkaši i odbor Kozala broji oko njega nalaze dva “plućna krila” Kozale, parkovi odbojkaši, kao i rekreativni sportaši, 5.284 stanovnika nazvani po Vladimiru Nazoru i Nikoli Hostu, koji dok su ljubitelji “sportova na otvorenom” svoje utočište pronašli služe kao oaze čistog zraka u prometno napučenom nešto niže, na području Belvedera Rijeka je jedan od prvih europskih gradova koji je djelatnost groblja odvojio od crkve i dao joj komunalni središtu Rijeke. Ujedno, oni su idealno mjesto gdje je smješteno Omladinsko za predah nakon intenzivne “turneje” gradskim igralište kao zaštićeni kulturni značaj. Bilo je to 1872. godine, odmah nakon Pariza, Londona, Beča i Budimpešte. Također, Rijeka na Kozali naseljem koji nudi “ključ” za otkrivanje skrivene i objekt, ali i igralište Campetto, često ima jedino groblje kućnih ljubimaca u Hrvatskoj, koje je uz pariško i londonsko najstarije u Europi pomalo “tajnovite” povijesti grada na Rječini.  odredište lokalnih “driblera”. 26 zip zip 27 Češka manjina Rijeka u Rijeci i PGŽ manjine Riječke ribice Riječke ribice su jedna od najprepoznatljivijih folklornih grupa koje djeluju u okviru Saveza Čeha u Hrvatskoj. S velikim uspjehom reprezentiraju ne samo Čehe koji Češka manjina jedna je od žive u Hrvatskoj nego i svoj rodni grad Rijeku. Mladi folkloraši u Česi s najaktivnijih manjinskih udruga u dobi između 15 i 30 godina plešu Primorsko-goranskoj županiji, koja pod koreografskom palicom Eve Zetove i Lenke Homolove djeluje punih devetnaest godina. iz Praga, koje nekoliko puta dušom godišnje dolaze u Rijeku i rade Koliko su aktivni možda najbolje s plesnim sastavom. Sve ostalo vrijeme grupu vodi i uvježbava govori podatak da su samo u 2013. Snježana Husak. Ansambl godini do studenog imali više pleše i plesove svog rodnog njeguju kraja i primorske plesove, a za od dvadeset nastupa, aktivnosti, koje također imaju primorske nošnje. Redovito sudjeluju, gostovanja i druženja s drugim između ostalih manifestacija svoj manjinama i na žetvenim svečanostima i Vonjicki, tradicionalnim folklornim manifestacijama češke manjine u Franciska Fanika Husak, predsjednica udruge Češka beseda Hrvatskoj, a u Češkoj Republici materinji nastupale su u Bmlovicama nad unih devetnaest godina češka manjina nakon Domovinskog rata i danas broji oko Svitavou, Rmmovu, Nemcicama aktivno djeluje u Rijeci. Oko 190 članova 250 članova. Beseda u Rijeci je najudaljenija nad Hanou, Pragu, Ostravi, ČehaP živi i radi na području Primorsko-goranske Beseda od Daruvara, središta Čeha u Hrvatskoj Rožnovu pod Radhoštem, jezik i županije, više od njih osamdesetak je u Rijeci i i istovremeno jedino češko društvo na obali Hosteradicama i Chomutovu. njezinoj bližoj okolici, svi zajedno okupljeni u Jadranskog mora, upoznaje nas predsjednica Udruzi pod nazivom Češka beseda. Koliko su Husak s poviješću nastanka Udruge na riječkom aktivni i koliko im je stalo da od zaborava otrgnu tlu. U mladoj riječkoj Besedi počelo se od prvog običaje svoj materinji jezik i svoju pradomovinu Češku, dana marljivo raditi i nakon sedam godina možda najbolje govori podatak da su samo u postojanja Česi su već imali zavidne rezultate pa dva milijuna kuna, točnije 1,96 milijuna, Vlada zbor “Nostalgija” djeluje pod dirigentskom 2013. godini do mjeseca studenog imali više od u kulturnim aktivnostima ne zaostajemo ni za Republike Hrvatske sa 1,05 milijuna kuna, Češka palicom dirigenta Antuna Rehaka, i voditeljice dvadeset nastupa, aktivnosti, gostovanja, ugostili mnogim starijim češkim društvima. Republika pomogla je sa 750 tisuća kuna, a naša Marije Dmejchal. Franciska Husak vodi dramsku druge manjine. Napisala: Slavica KLEVA Češki dom Primorsko-goranska županija samo nešto manje, grupu a lutkarsku Krešimir Špralja. Snježana Snimio: Petar FABIJAN Za razgovor o Češkoj besedi zasigurno je Od samih početaka utemeljenja vodili smo oko 700 tisuća kuna. Doprinjeo je izgradnji Herceg je i urednik biltena “Naša reč”, dok web najkompetentnija predsjednica Franciska Fanika borbu s nedostatkom prostora za svoje kulturne Doma i Savez Čeha u Republici Hrvatskoj s nešto stranicu Jasna Herceg uređuje na hrvatskom, Husak koja je na čelu Udruge sedamnaest godina, aktivnosti, nastavlja Husak. U središtu Rijeke više od 500 tisuća kuna, a Savjet za nacionalne češkom i engleskom jeziku. Jedanput godišnje a više od devetnaest godina se nalazi u Izvršnom Češka beseda u Rijeci ima imali smo iznajmljen kancelarijski prostor, ali u manjine Republike Hrvatske donirao je 470 izdaje se i dječji bilten pod nazivom “Djeca odboru . zavidne rezultate pa u kulturnim njemu se nisu mogle obavljati probe amaterskog tisuća kuna. Rijeci” koji uređuje Vladimira Marinković. aktivnostima ne zaostaje ni - Češka beseda Rijeka osnovana je 17. rujna kazališta, niti probe folklornih grupa. I stoga I sami članovi Češke besede, naglašava U dodatnoj brizi za očuvanje češkog jezika za mnogim starijim češkim 1994. godine kao prva od novoosnovanih nakon prvotne ideje o gradnji češkog doma svi predsjednica Husak, zajedno s mnogobrojnim održana su tri tečaja češkog za odrasle i djecu, a društvima članica Saveza Čeha u Republici Hrvatskoj smo prionuli svim srcem u realizaciju. S veseljem prijateljima i simpatizerima dali su oko 700 tisuća treba naglasiti da je knjižnica Češke besede vrlo smo maštali o svim planovima koje ćemo jednog kuna donacija, a preostali dio pokrili su prilozi bogata, posjeduje oko tri tisuće čeških knjiga, pa dana realizirati u našem domu. I san je ostvaren! pojedinaca i lokalnih samouprava, udruga i svih iako knjižnica nije do kraja sređena, članovi rado Na prelijepom mjestu u riječkom prigradu, ostalih koji su prepoznali značenje i vrijednost zalaze i posuđuju knjige, kaže Husak. niknuo je Dom s pogledom na more, nedaleko ovog objekta. “Naša riječ” – zalog budućim Hosta u Ćićarijskoj ulici, površine oko 1.500 Česi ne moraju brinuti za nacionalni generacijama četvornih metara. Pozornica, sale za probu, identitet Češka beseda izdaje i kvartalno-informativni smještajni spavaći kapaciteti, kuhinja, restoran, Danas stoga možemo ponosno govoriti o bilten “Naša riječ” te ga besplatno šalje svojim bar, garsonjera za domara, skladišta i druge našim aktivnostima, nastavlja predsjednica i namjenske prostorije, dijelovi su prekrasnog odmah nastavlja da u Češkoj besedi danas djeluje doma Češke besede. Moderni Češki dom najmlađa folklorna grupa “Raček” koju vode na Hostima otvoren je - Nakon pet godina gradnje, Češki dom T.G. Snježana Husak i Vladimira Marinković. Nema prije četiri godine Masaryika u Rijeci svečano je otvoren 19. rujna dvojbe, Česi ne moraju brinuti za svoj nacionalni 2009. godine prilikom proslave 15. godišnjice identitet, na najmlađima svijet ostaje, a kroz osnutka Češke besede Rijeka uz sudjelovanje ples najmlađih, Česi su to i osigurali. Husak u našoj svečanosti više od tri stotine gostiju i i Marinković također vode Srednju folklornu uzvanike iz Češke i dakako Hrvatske, kaže Husak. grupu “Raček”, a djeluje i folklorna grupa Zgrada Češkog doma nam je prekrasna, u njega bračnih parova koju vodi samo Snježana Husak. je do sada uloženo više od 6,5 milijuna kuna. Vladimira Marinković dodatno uvježbava i Grad Rijeka sufinancirao je Češki dom s gotovo plesnu sekciju “Raček” LIV, a mješoviti pjevački 28 zip zip 29 Češka manjina u Rijeci i PGŽ Česi imaju i svoj dom. manjine Nakon pet godina gradnje, Češki dom T.G. Masaryika u Rijeci svečano je otvoren 19. rujna 2009. prilikom proslave 15. godišnjice osnutka Češke besede Rijeka uz sudjelovanje svečanosti više od tri stotine gostiju i uzvanike iz Češke i Hrvatske

Pjevačka skupina “Nostalgija”

Pjevačka grupa, danas već zbor, izrasla je iz grupe entuzijasta i ljubitelja češke pjesme, koji su se ispočetka sastajali i pjevali, kako su uvijek naglašavali, “za svoju dušu”. Iz ljubavi prema češkoj pjesmi počeli su pjevati, a težnja i želja da Tradicionalni češki posvičenji članovima i prijateljima. Ovim biltenom ne sa drugima podijele ljepotu narodne samo da se želi informirati članstvo i vodstvo pjesme dovela ih je i do prvih javnih Saveza Čeha kao i ostale besede o njihovim nastupa. Tako je nastala mješovita Amatersko i lutkarsko pjevačka grupa, koja je kasnije kazalište aktivnostima, nego se budućim generacijama želi Srednja folklorna grupa “Raček” dobila ime “Nostalgija” i koja je ostaviti trajni pisani trag o njihovom postojanju. do sada mnogo puta nastupala Dramska grupa Češke besede - Prvi broj “Naše riječi” izašao je u prosincu pjesama članice CB Rijeka Herte Tadić “More” na pozornicama u Primorsko- Rijeka ima petnaestak članova. 1996. godine i do sada smo izdali 49 brojeva. i kulturno-umjetničkim programom pjevača, goranskoj županiji, u Gorskom Za vrijeme svog postojanja ova Kotaru, Opatiji, Rijeci, mjestima je grupa uvježbala 11 dramskih U biltenu informiramo o akcijama, planovima, plesača i kazališnih amatera Češke besede Rijeka. diljem Hrvatske, sjedištima čeških predstava u režiji Fanike Husak. nastupima i gostovanjima članova i grupa Predstavili su se i učenici koji u Osnovnoj školi beseda, kao i u Češkoj Republici Zadnji, dvanaesti uvježbani i naše Besede, ali isto tako i o gostima koji nas Podmurvice uče češki jezik i kulturu prema (Bmlovice nad Svitavou, Nemcice izvedeni komad režirao je Veljko posjećuju u Rijeci (folklorne i dramske grupe, modelu C. nad Hanou, Rmmov, Chomutov, Milde. Pri uvježbavanju i režiranju glazbeni sastavi, pjevački zborovi). Objavljujemo Hosteradice, Ostrava). igrokaza često su pomagali učitelji i Uslijedila je prezentacija običaja tradicionalnog literarne i informativne priloge naših članova Češke pokladnice Ujesen godine 2000. počeo je režiseri poznatih čeških amaterskih češkog posvičenji i pripreme posvičenjskih jela. s njima raditi mr. Petr Trunec iz kazališta. i prijatelja, jezične studije (na primjer, tablicu Večera je bila tradicionalno posvičenjska pa su Češke Republike. Ovaj glazbenik Za kolač je potrebno 500 grama Lutkarsko kazalište djeluje u češko-hrvatskih homonima profesora Križana), i osvjedočeni dirigent pjevačkih poluoštrog brašna, malo soli, dvije gosti i domaći mogli kušati češka jela, kolače i okviru Češke besede Rijeka od studije o Česima koji su živjeli u ovom kraju i zborova im je odškrinuo vrata u žlice šećera, jedna žlica maslaca, slastice koje se pripremaju prilikom posvičenji - 2001. godine. Do sada su pripremili svijet zbornog pjevanja, bio je ovdje ostavili trag svog postojanja i djelovanja, pola litre mlijeka, dva dekagrama tradicionalno češkog crkveno-folklornog slavlja. tri lutkarske igre s kojima su njihov prvi dirigent, a rezultati pjesme čeških pjesnika, putopisne priloge s kvasca i dva žumanjka ili jedno jaje. nastupali u Hrvatskoj i Češkoj. Zadnji rujanski vikend pripao je nacionalnim njegova rada ostavili su trajan ciljem upoznavanja krajeva i gradova u Češkoj, Od mlijeka odvojimo pola čaše, “Crvenkapica” je bila prva, sljedeća manjinama koje organizirano djeluju u Rijeci. pečat. Nakon odlaska Truneca iz dodamo žličicu šećera, smrvljeni priča “O mudroj princezi” s kojom zanimljivosti iz kulturne i arhitektonske Hrvatske, vođenje zbora i dirigiranje kvasac i pustiti da se diže. U zdjelu Sedamnaesti puta se odvijala tradicionalna su se 2002. godine predstavili ostavštine u Rijeci itd. Ne nedostaju niti izreke, preuzeo je član Tony Rehak, koji staviti brašno, posoliti, dodamo dvodnevna manifestacija Etnosmotra pod na prvoj smotri čeških lutkarskih jezične pitalice i zagonetke, anegdote, recepti i Češka kuharica zbor vodi i danas. šećer, žumanjke i tekući maslac, kazališta u Slavonskom Brodu. motom “Bogatstvo je živjeti u zajedništvu” u U rujnu 2001. godine Češka slično, kazuje nam dalje predsjednica Husak te uzdigli kvasac i ostaviti dizati. Priču o Ivici i Marici napisao je Česi su veliki gurmani, stoga i organizaciji Grada Rijeke i riječkog ogranka beseda Rijeka bila je organizator nije mogla a ne reći kako je grafička oprema iz Kad se digne, žličicom oblikovati Vaclav Renc, a s njom su osim u ne čudi što su se članice Češke Hrvatske glazbene unije na kojoj su riječke prvih Zpevanka, festivala čeških financijskih razloga veoma skromna. O svemu kuglice na dasci posutoj brašnom, Rijeci nastupali u Gornjem Daruvaru besede “ujedinile” i izdale knjižicu pjevačkih skupina i zborova iz koje potom spljoštimo i pustimo manjinske udruge predstavile programe svojih i u Koncanici. U pripremi je igrokaz brine redakcija, glavna urednica prof. Snježana na češkom i hrvatskom jeziku Hrvatske, koje su se održavale pod dizati. Zagrijati masnoću i stavljati sekcija. Centralni događaj bila je smotra “Snjeguljica i sedam patuljaka”. Herceg, urednica mr. Marcela Čović i lektorica “Češki kolači”, a u pripremi patronatom Saveza Čeha u RH. pokladnice gornjom stranom prema folklornih skupina i ansambala koja se odvijala Ovo amatersko kazalište u fundusu mr. Zdena Steckerova iz Češke Republike. je izdavanje knjige čeških Druge Zpevanke održane 2003. dolje. Peći na srednjoj temperaturi. ima 24 lutke, a voditeljica grupe je specijaliteta pa ćemo uskoro čitati u Češkom domu T. G. Masaryka. U ovom godine, također u Rijeci. Dani Češke kulture 2013. Premazati marmeladom, kravljim Vedrana Valenčić. i kako se prave “češke knedličke” folklornom programu nastupilo je pred velikim sirom i vrhnjem. Ovogodišnji riječki Dani češke kulture započeli koje su zasigurno samo jedan od brojem gledatelja više od 220 pjevača, plesača i

su u Češkom domu promocijom pete zbirke sinonima za Češku. glazbenika.  30 zip zip 31 susjedi Grad Ogulin Osilnica Ogulin Napisao: Marinko KRMPOTIĆ Snimio: Petar FABIJAN

Grad Ogulin ima bogato kulturno nasljeđe i pažnje vrijednu prirodnu baštinu stoga može razvijati različite Ogulin - zavičaj bajke vrste turizma

Lokalna samouprava sa 13.910 stanovnika

Obitelj, domovina, Ogulin i željeznica četiri su velike ljubavi ogulinskog gradonačelnika Jure Turkovića, diplomiranog inžinjera građevine koji je 28 godina radio u Hrvatskim željeznicama” od čega 21 godinu na rukovodećem mjestu i jako je ponosan što je u tih dvadesetak godina Ogulin od male ispostave postao jedno od najznačajnjih središta za održavanje pruge. U politici je, kao član HDZ-a, također već dvadesetak godina - 12 godina je bio predsjednik Gradskog vijeća Ogulina pa su mu poslovi rukovođenja gradom poznati: “Brzo sam se privikao na posao z Ogulina potječu prvi jaki utisci kojih se u Hrvatskoj (u kinima upravo igra “Šegrt Hlapić”), na Dobri, etno kuća u Zagorju Ogulinskom, Već i prvi vizualni dojmovi za čovjeka jer mi je poznata procedura sjećam. Već za prvog od ovih boravaka sjećam a za taj nezaboravni vilinski svijet bajki uvelike akumulacijsko jezero Sabljaci, kanjon jezera koji možda ne zna ništa o Ogulinu donošenja odluka i problematika seI osobite uzbuđenosti koju je u meni proizvela je zaslužan Ogulin u kojem je 18. travnja 1874. Lešće...) pobudit će slične dojmove pa je više potaknut će maštu i usmjeriti je ka rada u gradskoj upravi. Vjerujem neobičnost okolice i tamnošnjih narodnih nošnji. godine Ivana Brlić Mažuranić rođena i kojem se no očigledno kako Ogulin posjetiteljima željnim svijetu fantazije da će vlast kojoj sam na čelu Čudnovati i napadni oblici Kleka i romantičnost tijekom djetinjstva često vraćala iz drugih dijelova neobičnosti ima puno toga za ponuditi. Općenito, osigurati daljnji razvoj i još Dobre pružali su mojoj mašti toliko hrane da sam Ogulin je već sada lijepo mjesto za život, a u bolju budućnost Ogulinu”, Hrvatske u kojima je živjela, napajajući svoju maštu Na brendu spisateljice kaže čelni čovjek grada čija daleko u noć prevraćala u mislima najčudnovatije neobičnom ljepotom prirode ovog kraja i bogatim budućnosti će biti još ljepše, uvjereni su ne samo lokalna samouprava po popisu slike i fantastične mogućnosti: što li se sve odigrava tradicijom narodnih legendi i priča. Ogulinci, već i svi drugi koji pobliže prate razvoj Ivane Brlić Mažuranić, stanovništva iz 2011. godine broji u dubokoj noći oko Kleka. Čudnovatim načinom Nije stoga nimalo čudno što se danas Ogulin kao ovog gradića u posljednjih petnaestak godina. 13.910 stanovnika. Ogulin razvija svoju pretpostavljala je moja mašta ne navrh Kleka, već turističko odredište nudi pod sloganom “Ogulin - Naime, od pomalo usnulog i van najvažnijih u nutrini njegovoj silne, burne i neprestane prizore, zavičaj bajke”. Naime, već i prvi vizualni dojmovi za prometnih pravaca odviše udaljenog gradića, turističku bajku, a odigrane fantastičnim, većinom herojskim, sad čovjeka koji možda ne zna ništa o Ogulinu potaknut Ogulin se izgradnjom autoceste Rijeka – Zagreb i Optimist - ogulinski gradonačelnik Jure Turković povijesnim sad biblijskim bićima...”, piše u svojoj pogoduju mu pored Ogulin se izgradnjom će maštu i usmjeriti je ka svijetu fantazije. Jer, kako Zagreb – Split pretvorio u moderan mali grad koji autobiografiji Ivana Brlić Mažuranić, najslavnija ljudima koji tu žive nudi sve ono što je potrebno za našeg stanovništva. Već u ovih nekoliko početnih autoceste Rijeka – Zagreb drugačije reagirati na neobični izgled planine Klek kulturnog nasljeđa i i Zagreb – Split pretvorio hrvatska spisateljica za djecu, književnica na čijim ugodan život u blizini većih gradskih sredina kakve mjeseci rada napravili smo određne pomake - koja se svojim zakrivljenim vrhom pred očima prirodne ljepote, nov u moderan mali grad su bajkama odrastale i odrastat će generacije djece su Karlovac, Zagreb ili Rijeka. Od novoizgrađenih pokrenuta je proizvodnja u nekadašnjem Sintaklu putnika koji iz Rijeke prema Zagrebu putuje auto prometnica koje ga vežu s Rijekom, Zagrebom, pri čemu je otvoreno desetak novih radnih mjesta. geoprometni položaj, brze cestom ukazuje još pri izlazu iz Gorskog kotara, Splitom i ostalim dijelovima Hrvatske Ogulinci Krenulo se s značajnim ulaganjima od čak 100 pred gradićem Vrbovsko. Kad pak prispijete u ceste i nova povezanost s su najprije korist imali u vrijeme gradnje kad je milijuna kuna u pogonima bivšeg DIP-a što znači Ogulin nemoguće je u samom središtu Grada ne Ogulin bio središte i sjedište najjačih firmi koje da bi uskoro tu moglo biti oko 150 novih radnih velikim gradovima ostati pomalo začaran činjenicom da je temelj su tu cestu gradile pa se boravak velikog broja mjesta. U planu je i 27 milijuna eura vrijedan projekt grada, prekrasni frankopanski srednjokovjekovni radnika i jake mehanizacije osjetio već tada, a po izgradnja energane u okviru koje bi se realizirao i dvorac, sagrađen na samoj litici velikog ponora završetku izgradnje geografski položaj Ogulina koji projekt uzgoja rajčica, a ukupan broj uposlenih bio kojeg narod zove Đulin ponor i to na temelju je do tada bio nedostak, postao je prednost pa je iz bi oko pedesetak ljudi. S poduzećem PLINACRO legende po kojoj je smrt u njemu zbog nesretne godine u godinu napredovao, a bit će dalje i tako, smo potpisali ugovor za održavanje plinovoda na ljubavi potražila lijepa Đula (Zulejka), a profil lica uvjeren je novi ogulinski gradonačelnik, dipl. ing ovom području, surađujemo s nizom poduzetnika njene velike ljubavi, kapetana Milana koji je danima Jure Turković koji je prvim čovjekom grada pod koji koriste našu poduzetničku zonu. Pokrenuli smo dolazio gledati mjesto na kom je nestala njegova Klekom postao nakon ovogodišnjih svibanjskih program potpore poljoprivrede i ruralnog razvoja Zula, priroda je zauvijek usjekla u obliku prirodnog izbora grada koji omogućava dobivanje bespovratnih reljefa u stijenu na kamenoj litici ispod koje se u sredstava pri čemu ima i originalnih ideja pa se tamni nepristupačni ogromni otvor slijeva Dobra “Strateški ciljevi koje smo si ja i moji suradnici postavili ponajprije su vezani uz rast broja tako priprema projekt zbrinjavanja i korištenja nestajući u dubinu zemlje. zaposlenih, razvoj gospodarstva, malog i srednjeg rasola za gnojiva koji ćemo realizirati u dogovoru Obnovljeni Hotel Frankopan ima 16 Autoceste oživjele Ogulin poduzetništva, poljoprivrede i turizma, a obveza s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, vrijednost soba i 4 apartmana, koji svi imaju I posjet nekim drugim lokacijama (pomalo nam je i nastaviti dvadesetak već započetih projekte je 120 milijuna kuna od čega će proizvođači zelja nazive po likovima iz djela Ivane Brlić mistična Dobra, izvor Zagorske Mrežnice, vodenice te pojačati brigu o socijalno najugroženijem dijelu osigurati 10, a Grad Ogulin 90 posto potrebnih Mažuranić 32 zip zip 33 Grad Ogulin učinili da bi stvorili temelje daljnjeg napretka, jasno šetnju pitomim krajolikom, sjajnu gastronomsku je iz riječi direktorice TZG Ogulin Ankice Puškarić ponudu i mnogo toga drugog potrebnog za odmor susjedi koja nam je rekla: “Još 2006. godine naša TZG i opuštanje: “Autocesta nam je napravila veliku donijela je strategiju razvoja kulturnog turizma uslugu jer je približila Ogulin mnogima pa nas ljudi Ogulinom dominira pod nazivom “Ogulin - zavičaj bajke”, utemeljenu u sve većoj mjeri otkrivaju i uživaju u raznovrsnosti prekrasni frankopanski na činjenici da je Ogulin rodno mjesto Ivane Brlić srednjokovjekovni dvorac koju nudimo”, ističe direktorica TZG Ogulin Mažuranić. Iz te ideje proizašla su dva kulturno- Ankica Puškarić. turistička proizvoda - “Ogulinski festival bajke” Hotel iz pepela koji se održava već devet godina te “Ivaninu Kuću bajke” koja će svečano biti otvorena i predstavljena Dio te sve uspješnije i originalnije turističke Općenito, Ogulin je već javnosti 13. prosinca. Oko ta dva proizvoda dalje ponude je i zaista pažnje vrijedan Hotel ćemo razvijati taj oblik turističke ponude. Festival “Frankopan” kojeg su “iz pepela”, odnosno potpuno sada lijepo mjesto za bajke već je prihvaćen, a “Ivanina Kuća bajke” bit će ruiniranog starog hotela u novi suvremeni hotelski Ogulin je rodno smjesto (18. travnja život, a u budućnosti će zanimljiva mnogima, od školaraca do obitelji. Riječ prostor utemeljen na tradiciji, podigli ogulinski 1874.) hrvatske književnice Ivane je o multidisciplinarnom centru u kojem je Ivana poduzetnici Milan Ceranić i Milan Cindrić. Brojni Brlić Mažuranić biti još ljepše, uvjereni su Brlić Mažuranić “domaćin” svjetski najpoznatijim zahvati i ulaganja dovršeni su pred šest godina, a ne samo Ogulinci, već piscima bajki. Uz suvenirnicu tu će biti i stalna novouređeni objekt danas nudi vinski podrum iz izložba o životu Ivane Brlić Mažuranić, najvažniji 1827. godine s tridesetak mjesta, odličan restoran i svi drugi koji pobliže bajkopisci bit će predstavljeni na ekranima unutar s ponudom za gurmane u kojoj se uz autohtona jela Kolijevka hrvatskog prate razvoj ovog gradića tog prostora, poseban dio je ognjište bitno za ovog kraja (masnica od luka) izdvaja mogućnost planinarstva tradiciju pripovijedanja bajki, kao i za djelo Ivane narudžbe čak 50 vrsta palačinki. Tu je i 16 soba i u posljednjih petnaestak Brlić Mažuranić, a mnogima će najzanimljiviji biti 4 apartmana (sve imaju nazive po likovima iz djela Uz ozračje bajkovitosti Ogulin je i džuboks bajki s 75 najpoznatijih svjetskih bajki koji pozornica povijesti - prekrasnu kulu godina Ivane Brlić Mažuranić), depadansa s dodatnih 19 oko koje se razvio Ogulin Bernardin Tko još nije čuo za ogulinsko zelje? će gosti moći odabrati i preslušati one koje žele. Uz ležajeva u atraktivnom susjednoj Lovačkoj kući, Frankopan izgradio je oko 1500. sve to u toj ćemo kući bajki imati i niz interaktivnih natkrivena terasa sa 150 mjesta, konferencijska godine, 53 godine kasnije Ogulin sredstava. Sve ove najave raduje jer znače otvaranje 55 sportskih udruga i 3 KUD-a edukativnih igrica te online istraživačko dvorana s tridesetak mjesta, saune, sobe za masažu... dospijeva u kraljevske ruke. Župna novih radnih mjesta i daljnji razvoj Grada. Ogulin je, posebno u posljednjih desetak godina, referencijalni centar koiji će se dalje razvijati i biti ako se svemu tome doda i podatak da je hotel Crkva Sv. Križa sagrađena je 1781. godine, još 1874. godine u Ogulinu Zaštita od poplave i drugi projekti i pravi mali trgovački centar u kojem uz dobro namijenjen i znanstvenicima koji se bave bajkama”, u samom središtu, neposredno uz Đulin ponor, govori direktorica Puškarić naglašavajući kako je prvi se put u Hrvatskoj javila ideja o razvijene male trgovine i obrte svoju ponudu nude Frankopansku kulu i Zavičajni muzej, a uskoro će Naravno, kao lokalna samouprava dužni smo projekt izgradnje “Ivanine Kuće bajke” realiziran utemeljenju planinarskog društva... i čak četiri velika trgovačka lanca (Konzum, Billa, uz hotel biti otvorena i “Ivanina Kuća bajke”, onda voditi brigu o što boljem komunalnom standardu sredstvima od milijun eura koje je TZG Ogulin Ime grada, pretpostavlja se, potječe Plodine, Lidl), vrlo je razvijen dio poljoprivrede je jasno da Hotel “Frankopan” mora biti mjesto u od latinske riječi “ob gula”, što pri čemu je znatan dio posla već odrađen, nastavlja dobila iz EU fonda IPA IIIC, a 359.000 eura Turković. Primjerice, nedavno je završena vezan uz proizvodnju zaista kvalitetnog ogulinskog koje se ako dolazite u Ogulin mora navratiti: znači ždrijelo ili ponor na čijoj je litici osigurao je Grad Ogulin i Ministarstvo kulture RH: izgrađena prekrasna kula u kojoj rekonstrukcija ulice vikend naselja Sabljaci kraj zelja i krumpira, a po svemu je Ogulin i sve značajniji “Nakon šest godina rada prvi se rezultati vide i na području sporta i kulture, govori gradonačelnik “Iz tog projekta financira se i ruta bajke koja je danas pažnje vrijedan Zavičajni atraktivnog istoimenog jezera. U sustav kanalizacije mi smo ove godine radili vrlo dobro i zadovoljni muzej u kojem je moguće razgledati s pročistačem u posljednjih pet godina uloženo je Turković i dodaje: “Trenutačno u Ogulinu postoji objedinjuje motive bajke s ostalim turističkom ponudom Ogulina jer nam je želja Ogulin u smo. Ponudom dobre hrane privukli smo mnoge, arheološku, etnografsku i zbirku oko 100 milijuna kuna, a u obnovu vodovodne 55 sportskih udruga za koje iz proračuna za njihov a gosti koji se opredjeljuju za noćenje uglavnom starog oružja, spomen-sobu Ivane rad izdvajamo 1,7 milijuna kuna, a uz to izdvajamo cjelini predstaviti kao jedno bajkovito područje, mreže preko 30 milijuna kuna. Planova za daljnje su stranci, mahom turisti koji dolaze u Plitvice Brlić Mažuranić, spomen sobu aktivnosti je puno pa ćemo tako u naredne i za uređenje sportske infrastrukture. Ogulin već a tome se polako priključuju i drugi koji se bave Domovinskog rata te planinarsko- iz Koreje, Poljske, Litve, Izraela, Italije...”, kaže dvije godine dodatno u kanalizacijski sustav s ima puno odličnih sportskih objekata pri čemu turizmom i ugostiteljstvom pa je tako, primjerice, alpinističku zbirku posvećenu Ceranić ističući kako ga raduje jačanje turističkih priočišćivačem uložiti novih 30 milijuna kuna prednjače četiri sportske dvorane - gradska, kafić Cosa Nostra otvorio pripovijedaonicu bajki”, činjenici da je Ogulin (Klek) kolijevka Autocesta nam je napravila sadržaja koji mogu privlačiti goste, ali kako na toj pri čemu će 90 posto osigurati “Hrvatske vode”, školska, gimnastička i tenis dvorana te niz drugih govori direktorica Puškarić napominjući kako uz hrvatskog planinarstva... veliku uslugu jer je ponudi treba stalno i uporno raditi kako bi Ogulin a ostalih 10 posto mi sami. Dogradnja dječjeg borilišta kao što su kuglane i tri nogometna ovaj središnji i originalni dio turističke ponude približila Ogulin mnogima Ogulin nudi i vrlo dobro uređene i označene i dalje bio jedna od onih hrvatskih sredina koje se, - direktorica TZG Ogulin vrtića je također jedan od bitnih projekata, tim igrališta. Sportski duh bio je vidljiv ove jeseni kad više što nam je drago da raste potreba za takvom su u jednom danu kod nas održana dva državna cikloturističke rute, planinarenje na Kleku, uživanje pomalo i suprotno velikoj većini drugih, razvija, a Ankica Puškarić  infrastrukturom. Nadalje, u nastavak izgradnje prvenstva - u kuglanju i u gimnastici. Bogati smo i na jezeru Sabljaci u ribolovu i vodenim sportovima, ne stagnira. Đulin ponor komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni na području kulture gdje djeluju tri KUD-a, Matica Susjedi Vrbovskom, uložit ćemo 10 milijuna kuna, a krenut ćemo i Hrvatska, kazališna amaterska skupina, Limena Mrkoplju i Novom u poslove sanacija odlagališta otpada u suradnji glazba, pjevačko društvo i dječji pjevački zbor te Vinodolskom s Fondom za energetsku učinkovitost i zaštitu brojne druge udruge. I sport, a posebno kultura, okoliša. često se vežu uz turizam koji je jedno od strateških Od 2003. godine i puštanja u Jedan od najbitnijih, ujedno i financijski promet auto ceste Rijeka – Zagreb opredjeljenja Grada Ogulina, ponajprije stoga što – Split, Ogulin bilježi razvoj koji najzahtjevnih projekata vrijedan oko 100 milijuna imamo bogato kulturno nasljeđe i pažnje vrijednu će, logična je pretpostavka, trajati kuna, svakako je zaštita Grada Ogulina od poplave. prirodnu baštinu pa možemo razvijati različite vrste dalje, ponajprije zbog činjenice da Nositelj će biti “Hrvatske vode”, a naša je želja turizma, od onog utemeljenog na povijesti i kulturi se ogulinsko područje sa svoja 24 realizirati ga do kraja ovog mandata. Cilj je zaustaviti do onog vezanog uz prirodne ljepote”, rekao je naselja nalazi u samom središtu Dobru, točnije usmjeriti je da se razljeva po drugim gradonačelnik Turković. Hrvatske, na polovici puta između lokacijama, a ne po gradu”, govori Turković koji na Devet godina Ogulinskog festivala bajke Zagreba i Rijeke, unutar turističkog upit kako je moguće da se s proračunom od nepuna područja Plitvičkih jezera (s istoka), 42 milijuna kuna rade ovakvi projekti, odgovara A turizam bi zaista mogao biti jedan od jakih aduta šumovitog Gorskog kotara (sa daljnjeg razvoja Ogulina pri čemu razvoju odgovara zapada) i sjevernog Jadrana (s kako se najveći dio sredstava traži i pronalazi od nadležnih državnih instuitucija i fondova, ali i činjenica da je Ogulin bio do sada poprilično po U Kuću bajki Ivane Brlić-Mažuranić juga). Površinom od 542,32 km² uloženo je milijun eura Ogulin je znatnim dijelom i susjed EU fondova pri čemu je u samoj gradskoj upravi strani od turističkih kretanja pa bi sada ta “uspavna Primorsko-goranskoj županiji, već stvoren kvalitetan tim koji radi na kandidaturi ljepotica” itekako svojom vrlo zanimljivom točnije Vrbovskom, Mrkoplju i za EU projekte, a ponekad angažiraju i druge ponudom mogla privući (i privlači!) brojne turiste. Novom Vinodolskom. stručnjake iskusne na tom području. Dobro je u toj priči i to što su Ogulinci već podosta 34 zip zip 35 100 godina Elektroindustrijske Rijeka Inovatori i obrtničke škole ustanove U okviru Elektroindustrijske i obrtničke škole djeluju između ostalih Napisala: Slavica KLEVA i Klub mladih tehničara “ELKO” te Priprema mladog čovjeka za Snimio: Sandro RUBINIĆ Iz školske klupe u svijet rada Učeničko poduzeće. Mentori Boris svijet rada upravo se ogleda Caput, Darko Bašić i Drago Krajina sto godina postojanja i djelovanja, namjena zaduženi su za rad s učenicima u praktičnoj nastavi, što je i nazivi škola koje su djelovale u današnjoj u učeničkom poduzeću čiji se U rad temelji na praktičnom radu i odlika svake prave strukovne Elektroindustrijskoj i obrtničkoj školi na Mlaci, rješavanju problema u praksi, a svake škole. Danas u slavljeniku koji izmijenili su se sedam puta. I tako, od 1912. godine godine projektom je obuhvaćeno kada su mađarske vlasti vješto pokušavale privući desetak učenika. je “napunio prvih sto godina” ne samo mađarsku, već talijansku i hrvatsku djecu, Na prijedlog ravnatelja Darka djeluje sedam specijaliziranih krenulo se s održavanjem raznovrsnih tečajeva, Bašića, Klub mladih tehničara između ostalih i tečaj za osposobljavanje radnika osnovan je 1996. godine. U Klubu radionica za praktičnu elektromehaničarskog smjera. Tada je zapravo i djeluju tri grupe, IN-sekcija / inovatori, informatika i robotika. Od nastavu strojarske i elektro započelo obrazovanje učenika elektrostruke koje u samog osnutka Klub je na raznim struke u kojima učenici stječu kontinuitetu traje i danas. Do 1918. godine u zgradi natjecanjima osvajao mnogobrojne današnjeg “stogodišnjeg slavljenika” odvijala se nagrade. Na šestoj Nacionalnoj znanja i vještine ovladavaju Mađarska državna mješovita škola Plase – Mlaka, izložbi mladih inovatora i izložbi rukovanjem priborom do 1947. godine bila je nastava na talijanskom tehničkog stvaralaštva mladih u jeziku pod nazivom “Scuola tecnica industriale – Bakru u rujnu 2013. mentori i učenici i alatom, i stječu stručne Sati Praktične nastave i Radioničke vježbe upravo su Elektroindustrijske i obrtničke škole Fiume”, 1947. godine osniva se Industrijska škola najzanimljiviji dijelovi nastave imali su vrlo zapažene radove, a kompetencije u Rijeci, godinu poslije naziv se mijenja u Elektro naročito se istakao “E-fićo”. Zlatne škola s praktičnom obukom, od 1962. godine to elektromehaničara učenik može izabrati izborne medalje osvojili su “3D printer” Filipa je Elektrokemijski školski centar. Nakon školske predmete između rashladne i termičke tehnike, Bradarića i Borisa Caputa, “Električno reforme, 1978. godine škola nosi naziv Centar brodske elektrotehnike i prijenosa i distribucije poljoprivredno vozilo” Marina usmjerenog obrazovanja elektrotehničkih kadrova - električne energije, a u trećem nastavnom Krajcara, Marka Pokornog i Marka CUO ETK”, a od 1992. godine podjela CUO ETK trogodišnjem programu učenici se mogu odlučiti na Segnana, “E-fićo” Renata Mršića i Borisa Caputa, “Regulacija i kontrola dijeli se na dvije škole koje ostaju u istoj zgradi pod zanimanje telekomunikacijskog montera, pojašnjava brzine vozila” Luke Preleca i Borisa nazivom Elektroindustrijska i obrtnička škola i voditelj nastave. Caputa. Brončane medalje osvojili Elektrotehnička škola. - Nastava za elektroničare-mehaničare, su “Sustav video nadzora” Danijela Tehničari za mehatroniku - zanimanje elektroinstalatere, autoelektričare i elektro- Kramara i Drage Krajine te “Portalna puška” Sarde Ninića i Deana Caputa. budućnosti mehaničare odvija se kroz trogodišnje obrazovanje, I na međunarodnoj izložbi radova a u našoj se školi odvijaju i programi srednjoškolskog Ravnatelj prof. Darko Bašić Razgovarajući s ravnateljem škole, prof. Darkom učenika i studenata INOVA-MLADI Bašićem, povodom obilježavanja stoljeća rada obrazovanja za odrasle, dodaje Bačić. U prvoj 2013. u Zagrebu učenik Renato Mršić doznajemo da se danas u Elektroindustrijskoj godini stječu se opća znanja, a druga, treća i četvrta i mentor Boris Caput osvojili su zlatnu Tečaj industrijskog dizajna godina “rezervirane” su za svladavanje osnovnih medalju za rad “E-Fićo”. Srebrnu i školi za obrtnička zanimanja djeca školuju u medalju osvojio je Davor Butorac i jedinstven u Hrvatskoj četverogodišnjem i trogodišnjem programu. stručno teorijskih i praktičnih znanja, posebna znanja, vještine i navike u odabranom usmjerenju i mentor Drago Krajina za “Stupni LED Tako iz škole “izlazi” tehničar za mehatroniku nosač cvijeća”, a brončanu učenici Tečaj industrijskog dizajna je kada završi četverogodišnji strukovni program. zanimanju. Mateo Brnić i Mateo Doričić za rad program osnovan krajem 2009. Spremnost za ulazak u svijet rada “Didaktička CNC glodalica”. godine, realiziran u partnerstvu Riječ je, objašnjava Bašić, o spoju računalstva, Elektroindustrijske i obrtničke škole, elektrotehnike, elektronike i strojarstva te naglašava Uz Aktiv društveno humanističke grupe predmeta, Škole za primjenjenu umjetnost i IN da ovaj program predstavlja izuzetno kvalitetnu hrvatskog jezika, stranih jezika, matematike i fizike, kluba inovatora Rijeka. Program se pripremu za tehničke sveučilišne i veleučilišne Školu trenutno pohađa ukupno tjelesne i zdravstvene kulture i aktiva matematike i 334 učenika realizira u Tehničkom centru mladih studije, pa ga stoga i zovemo uvjetno, tehničkom fizike, radom i stjecanjem stručnih znanja izdvajaju pri Zajednici tehničke kulture Rijeka, gimnazijom. a voditelji su nastavnici Boris Caput se aktivi elektrotehnike i računalstva, aktiv strojarske i Ines Milčić akademska kiparica Voditelj nastave Marijan Bačić dodaje da ove grupe predmeta te aktiv praktične nastave. iz Škole za primjenjenu umjetnost. godine, što u trogodišnjem, što u četverogodišnjem Priprema mladog čovjeka za svijet rada upravo se Kontinuirana cjelogodišnja edukacija trajanju, školu pohađa ukupno 334 učenika, te ogleda u praktičnoj nastavi, jer svaka je strukovna i računalstva znaju biti teški i nerazumljivi, upravo o brojnim mogućnostima industrijskog detaljnije pojašnjava da je tehničar za mehatroniku škola zapravo prepoznatljiva po zanimanjima za sati Praktične nastave i Radioničke vježbe postaju dizajna realizira se kroz program zanimanje budućnosti koje zahtjeva stalno jedinstven u Hrvatskoj. U dosadašnjem koje se obrazuju njezini učenici. Od prvog dana najzanimljivijim dijelovima nastave. Na njima radu i izvedenim projektima u usavršavanje. Završetkom ovog četverogodišnjeg postojanja, Elektroindustrijska i obrtnička škola razjasne sve dvojbe i nedoumice, a vježbom jasnije posljednje tri školske godine, pod programa učenik je osposobljen za održavanje ima učeničke radionice u kojima se izvodi nastava razumijeva gradivo ali i primjenjuju znanja usvojena nazivom “Rasvjetno tijelo - od ideje sofisticiranih strojeva upravljanih računalom, sukladno nastavnim planovima i programima. na teorijskoj nastavi iz struke, naglašava voditelj. do realizacije”, zatim “Redizajn Tiffany može raditi na složenim produkcijskim linijama, S izmjenama tehnologije u vremenu i prostoru, Osim u specijaliziranim radionicama u školi, svjetiljke” i “Dizajn lemne stanice s projektirati jednostavne automatske uređaje i slično, mijenjale su se i radionice, alati, strojevi, pa tako regulacijom temperature” sudionici su objašnjava Bačić. danas u slavljeniku koji je “napunio prvih sto ovisno o odabranom programu i zanimanju, učenik pokazali brojne mogućnosti kreativnog dio Praktične nastave odrađuje u obrtničkim spajanja znanje učenika iz elektronike U trogodišnjem programu obrazovanja odvija godina” djeluje sedam specijaliziranih radionica s umjetničkim izričajem. Struka se nastava u obrazovnom sektoru Elektotehnike i za praktičnu nastavu strojarske i elektro struke u radionicama i tvrtkama. Zapravo, njen cilj i jest je prepoznala vrijednost projekta računalstva. Za zvanje elektroničara nude se izborni kojima učenici stječu znanja i vještine iz odabranog omogućiti učenicima zornije povezivanje sadržaja, nagradivši radove učenika i mentora blokovi kojim se učenik zapravo profilira, pa tako zanimanja, ovladavaju rukovanjem priborom i kompleksniji doživljaj odabranog zanimanja i u najvišim nagradama na smotrama i može odabrati audio-video tehniku, automatiku, alatom, stječu stručne kompetencije. Premda neki konačnici, stjecanje vještina i znanja neophodnih za izložbama tehničke kulture i inovacija.. računalnu tehniku i telekomunikaciju. Za zvanje od stručnih predmeta iz područja elektrotehnike ulazak u svijet rada.  36 zip zip 37 Jezero pored Njivica krčki vodoopksrbni sustav povezan s riječkim, sad uglavnom koristi tek kao izvor industrijske vode reportaža ali i “zlatna pričuva” za neke izvanredne situacije) iznimno bogata i različitim biljnim vrstama.

Njivice Ipak, ono što to područje čini iznimno vrijednim i zanimljivim tiče se njegovih letećih stanovnika, kako onih stalnih tako i povremenih. Naime, upravo se tom zonom, kako u proljetnoj tako i jesenskoj migraciji, koristi iznimno velik broj ptica, posebice ždralova, čaplji, ćurlina i drugih vrsta vezanih uz močvarna staništa, objašnjava nam Radalj kojemu je pred tri godine podignuta Prstenovačka postaja “Jezero” tijekom dobrog Ptica uhvaćena u mrežu bit će jedna od desetak tisuća ptica dijela godine postala mjestom njegova redovitog, koji se prstenuju u Ornitološkoj postaji Jezero na Krku svakodnevnog rada. Prstenovane u Skandinaviji, Andrej Radalj, prstenovač i predsjednik ezero pored Njivica po mnogome je izniman na putu za Afriku udruge “Jezero” prirodni biser otoka Krka ali i Primorsko- goranskeJ županije. Budući je donedavno služilo za Andrej Radalj s većim brojem svojih kolega - vodoopskrbu, to je područje dugi niz godina pod prirodnjaka na spomenutom djelu otoka Krka već strogim režimom vodozaštite pa je upravo to jedan gotovo puno desetljeće predano radi na provedbi od razloga zbog kojih su prirodne vrijednosti i različitih ornitoloških istraživanja u sklopu kojih njegov živi svijet do danas ostali odlično sačuvani. se, u suradnji s Javnom ustanovom “Priroda”, ondje Jezero predstavlja jedinstvenu oazu močvarne i odvijaju i redovni godišnji prstenovački kampovi. vodene vegetacije na širem području Kvarnera što - Jezero posjećuju na tisuće različitih ptica. je od velike važnosti i za opstanak pojedinih vrsta Zanimljivo je kako smo ondje, u nemalom broju životinja vezanih za takva, na našem području slučajeva, znali zateći primjerke koji su prstenovani rijetka staništa. na području sjeverne Europe i Skandinavije kao i da - Po bogatstvu i raznovrsnosti ptica, su lastavice markirane na ovom krčkom lokalitetu Jezero je najbogatija ornitološka lokacija nedugo potom zatečene na centralnim i južnim sjevernojadranskog područja a poznato je i kao dijelovima afričkog kontinenta. Bilježili smo i gnjezdište nekoliko vrsta na našim otocima slučajeve koji su nam potvrdili da lastavice koje Prstenovačka postaja iznimno rijetkih močvarnih ptica, otkriva nam noće na Krku tijekom dana nerijetko “skoče” do Jezero na početku naše ćakule o vodno-močvarnom slovenskih gradova odakle se, nakon cjelodnevnog ali i ptičjem središtu Kvarnera jedan od onih “provoda” praćenog hranjenjem, predvečer ovdje najupućenijih u značaj i bogatstvo Jezera - ponovo vraćaju na spavanje, otkriva nam jednu Andrej Radalj, suradnik Zavoda za ornitologiju, od brojnih zanimljivosti s Jezera predani suradnik ovlašteni prestenovač ptica i predsjednik udruge Zavoda za ornitologiju. Prstenovačka postaja na “Jezero” koja je prije više godina osnovana upravo Jezeru prepoznata je i kao važna znanstvena točka hrvatske ornitologije, mjestom na kojem se već s nakanom rada na zaštiti, vrednovanju ali i Rad na Jezeru smještenom između predstavljanju prirodnih vrijednosti tog dijela odrađuju vrlo važni i vrijedni znanstveni projekti Omišlja i Njivica nudi mozaik unutrašnjosti otoka Krka. ali i kao lokacija na kojoj se svi zaljubljenici u ptice znanstvenih spoznaja o životu i Izuzetno velik broj ptica mogu u društvu ornitoloških stručnjaka upoznati kretanju ptica Dragocjeni Na Jezeru i oko njega, osim izuzetnog broja ptica, nalazimo i različite ugrožene gmazove i vodozemce - barsku kornjaču, zmiju ribaricu, rezervat gatalinku, krastače... U Jezeru, doznajemo također, žive i šarani, štuke, linjaci, jegulje i gambuzije a radi smanjenja širenja makrovegetacije sedamdesetih su godina prošlog stoljeća ondje unijeti i bijeli na otoku Krku amuri odnosno tolstolobici, naglašava Radalj. Područje Jezera, posebice njegovo poplavno područje u koje spada i Mali lug, bogato je Jezero pored Njivica na otoku Krku predstavlja močvarnom vegetacijom a na tom području živi i pet različitih vrsta zmija. Ovdje, uz već spomenute jedinstvenu oazu močvarne i vodene vegetacije na barske kornjače koje imaju status strogo zaštićene širem području Kvarnera što je od velike važnosti vrste, obitava i mali vodenjak koji je na popisu “Crvene knjige” - službenog dokumenta kojim i za opstanak pojedinih vrsta životinja vezanih za se popisuju sve one najugroženije vrste. Tu takva, na našem području rijetka staništa nalazimo i smeđu krastaču koja na Krku jedino ondje obitava, nastavlja Radalj dodajući i kako Napisao: Mladen TRINAJSTIĆ je okolina jednog od najvažnijih otočnih vodnih Fotografije: Nened REBERŠAK, Mladen TRINAJSTIĆ i Arhiva ZiP resursa (koji se, od kad je dobrano moderniziran 38 zip zip 39 Jezero pored Njivica reportaža Andrej Radalj s većim brojem svojih kolega- prirodnjaka na već gotovo puno desetljeće radi na provedbi različitih ornitoloških istraživanja u Močvarni dio sklopu kojih se, u suradnji s Javnom ustanovom Jezera “Priroda”, ondje odvijaju i redovni godišnji prstenovački kampovi

Ekološka mreža Natura 2000

Ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća 37 posto kopnenog teritorija RH i 16 posto obalnog mora, odnosno 29 posto ukupnog teritorija RH. Sastoji se od 38 područja značajnih za ptice te 742 područja značajna za ostale vrste i stanišne tipove. Na širem području Primorsko- goranske županije ekološka mreža Natura 2000 obuhvaća 113 područja, od toga tri s prirodnim bogatstvom Jezera, otoka Krka i koji tjedan prije prstenovane u Švedskoj, Finskoj, područja značajna za očuvanje Letoniji i drugim zemljema sjeverne Europe ptica (Kvarnerski otoci, Gorski Primorsko-goranske županije. kotar i sjeverna Lika te Učka i Svjetski putnici jednako kao što ovdje srećemo ptice koje nose Ćićarija). markice postavljene u Turskoj ali i Južnoafričkoj Predstavnik udruge Jezero otkrio nam je i kako Republici, Nigeriji ili pak nekim drugim afričkim se tijekom nekoliko “najživljih” mjeseci na Jezeru zemljama. prstenuje i do desetak tisuća ptica. Ovlašteni prstenovač i suradnik Zavoda za - Od kad ovdje radimo, uobičajeni se prosjeci ornitologiju naglašava i kako je uz hvatanje i prstenovanih ptica kreću u rasponu od 6 do 10 prstenovanje ptica važan segment njihova rada tisuća primjeraka godišnje, a glavnina tog posla i samo promatranje ptica, posebice onih većih: odrađuje se u 60-dnevnom radoblju odnosno Znamo tako i da je Jezero lokalitet kojeg često od sredine kolovoza pa do polovice listopada. U posjećuju bjeloglavi supovi, suri orlovi, sivi i sokoli muzeja Rijeka. Upravo posredstvom te Europske unije čiji je cilj osiguranje dugoročnog Na Jezeru i oko njega, osim red najinteresantnijih primjeraka koje smo ovdje Radalj za trajanja prstenovačkih lastavičari te mnoge druge grabežljivice. institucije, kao svojevrsna praktična odnosno opstanka europskih najvrjednijih i najugroženijih izuzetnog broja ptica, nala- kampova u suradnji s predstavnicima zatekli zacijelo spada jedan prstenjak cvrkutić koji terenska nadgardnja prirodoslovnih spoznajno- vrsta i staništa, posebice močvarnih važnih za zimo i različite ugrožene gmazove i je, nakon što smo ga ovdje prstenovali, samo koji Edukacija djece i mladih JU Priroda i Prirodoslovnog muzeja istraživačkih radionica koje ta ustanova organizira, migratorne vrste ptica. Proteklih smo godina, vodozemce - barsku kornjaču, zmiju dan potom iznova uhvaćen u Francuskoj, kaže ribaricu, gatalinku, krastače... Rijeka nerijetko vodi edukacijske Rad na prstenovačkoj postaji, objašnjava nam ovdje upriličujemo brojna terenska edukacijska nažalost, upravo u okolici Jezera svjedočili nizu Radalj od kojeg smo čuli i kako ondje anagažirani naš sugovornik, svodi se na postavu i održavanje radionice u sklopu kojih se s bogatstvom okupljanja posredstvom kojih predškolce, nepromišljenih događanja dijelom uzrokovanih i šarolikošću tamošnje flore i faunu ornitolozi stalno dolaze do novih, zanimljivih sustava mrežnih konstrukcija čija duljina, ovisno osnovce i srednjoškolce iz svih dijelova naše propustima u radu nadležnih institucija slijedom upoznaju djeca i mladi sa svih područja spoznaja o poprilično živom i pokretnom svijetu o vodostaju, varira od kojih šezdesetak pa do županije upoznajemo s bogatstvom flore i faune naše županije ptica. Nerijetko ovdje nalazimo ptice koje su samo kojih su u neposrednoj okolici ovog prevažnog nešto više od stotinu metara. Jednako tako, ovog područja ali i svim značajkama vezanim svakodnevica ornitologa na Jezeru podrazumijeva staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta Data-logger uz prirodu ovod dijela naše zemlje. Radalj i stalno obilaženje tih mekih i po ptice sigurnih trebali biti podignuti veći poljoprivredni nasadi. napominje i kako se tijekom turističke sezone zapreka. Ulovljene se ptice, nakon njihova Upozoravanjem nadležnih na opasnosti i prijetnje Na prstenovačkoj postaji Jezero, u nemalom broju slučajeva predstvnici udruge u sklopu projekta u kojem su pažljivog vađenja iz mreža, važu te im se na nogu koje bi intenzivna poljoprivredna proizvodnja bilo Jezero, posredstvom TZO Omišalj, stavljaju sudjelovali i predstavnici JU postavlja odgovarajuća markica s brojem odnosno koje vrste mogla imati po ovo područje i njegove na raspolaganje svim posjetiteljima otoka Krka Priroda odnosno Prirodoslovnog oznakom. Vođenje evidencija o prstenovanim stanovnike kao i davanjem podrške u provedbi muzeja Rijeka, prije nekoliko omogućujući zainteresiranima da se ondje, na pticama zajedno s onima koje nam govore o kasnije pokrenutih istraživanja postigli smo da je godina postavljen “data- prikladan i strogo kontrolirani način, iz prve ruke ovdje ulovljenim “gostujućim” pticama polako se ovo područje napokon zaštiti u mjeri u kojoj logger” - mjerni instrument uvjere u vrijednost i bogatsvo tog zanimljivog i koji svakodnevno, iz sata u sat ali sigurno, iz godine u godinu, upotpunjuju zaslužuje ali i da se ondje, dijelom “pod pritiskom” umnogome jedinstvenog biosustava. upravo nas prirodnjaka, pod paskom nadležnih bilježi promjene temperature mozaik znanstevnih spoznaja o životu i kretanju i koncentracije vlage u zraku Očuvati Jezero ptica, posebice selica praćenje čijih bi migracija institucija pokrene niz dodatnih istraživanja koja i brojne druge parametre bilo uistinu teško bez posla kojeg ovdje sustavno Jedno od najvećih i najvažnijih postignuća će sasvim sigurno rezultirati novim spoznajama dajući ornitolozima vrijedne odrađujemo. kojeg su ondje “stacionirani” ornitolozi i članovi o tom vrijednom i po mnogome jedinstvenom meteorološko-klimatološke udruge Jezero ostvarili odnosi se aktivnosti prirodnom biseru otoka Krka, Kvarnera ali i podatke važne u njihovim Velik i važan “posao” kojeg ovdje, moram nastojanjima proučavanja priznati s velikim zadovoljstvom obavljamo vezan iniciranja i poduzimanja mjera formalne zaštite Hrvatske, zaključuje Radalj dodajući kako upravo tamošnjeg ptičjeg svijeta. je uz edukaciju, posebice djece i mladih. Osim i očuvanja šireg područja Jezera. To je područje doprinos formalnoj zaštiti Jezera i sprečavanju suradnjom s predstvnicima JU Priroda, ponosimo odnedavna uključeno u ekološku mrežu njegove moguće devastacije drži najvećim i se i izuzetno dobrom, uhodanom i plodonosnom Republike Hrvatske Natura 2000 - središnji dio najvažnijim postignućem male ali odlučne grupice suradnjom s predstvnicima Prirodoslovnog politike o zaštiti prirode i biološke raznolikosti ljudi uključenih u udrugu kojoj je na čelu.  40 zip zip 41 oko nas Mladen Stojić, heraldičar Rijeka Povijesni grb

Veronika Žuvić oslikava je pitanje prestiža obiteljski grb porodice Crljen

Napisao: Davor ŽIC rbovi su nekada, u vrijeme kada je europski Snimio: Sandro RUBINIĆ kontinent bio rascjepkan na brojne plemićke posjedeG i kraljevstva koja su često međusobno Dosad smo napravili preko ratovala, služili kao svojevrsne “osobne karte” putem kojih su uglavnom nepismeni ratnici mogli tri stotine grbova, zastava razlikovati prijatelje od neprijatelja. Danas, pak, oni i počasnih zastava koji su pričaju mnoge priče o svojim vlasnicima koji su sebe identificirali kroz značajke lavova, ždralova, orlova i odobreni od stručnog raznih drugih simbola kojima su okitili svoje grbove. povjerenstva Ministarstva Sve njihove tajne i priče koje oni pričaju – a ispričao ih je mnoge i sam stvorivši niz originalnih grbova uprave i postali službeni – zna Mladen Stojić, koji se već dva desetljeća bavi simboli jedinica lokalne i izučavanjem grboslovlja, i koji je stvorio tvrtku Svaki grb priča svoju priču regionalne samouprave, “Heraldic Art”, danas najpoznatije hrvatsko ime na - Dosad smo napravili preko tri stotine grbova, tome području. zastava i počasnih zastava koji su odobreni od kaže Mladen Stojić iz riječke - Teorija kaže da su grbovi nastali negdje u stručnog povjerenstva Ministarstva uprave i postali tvrtke “Heraldic Art” vrijeme križarskih ratova, kada su se križari vraćali službeni simboli jedinica lokalne i regionalne s oslikanim štitovima, no vjerujem da su oni i prije samouprave. Radimo za crkve i muzeje, primjerice toga bili prisutni. Poznavanje grbova nekada je bilo grbove turopoljskog plemstva za stalni postav pitanje života i smrti, oni su morali biti jedinstveni tamošnjeg muzeja smo u 15 godina izradili više od 60 grbova. Stvarali smo grbove i za viteške udruge Prvi grb koji sam napravio bio je onaj i uočljivi s 200 metara, kako bi znao prilazi li ti Stojić svoj proces rada. Naglašava kako je najvažnije Kist i pero poput Braće hrvatskog zmaja, a uz to, radimo i riječki - Mladen Stojić prijatelj ili neprijatelj, objašnjava Stojić, dok sjedi da grb bude čim jednostavniji, kako bi bio razumljiv - Nemam vlastiti grb, ni zastavu u svom uredu okružen stotinama grbova, zastava obiteljske grbove, za koje ulazimo i u povijesna i prenio dobru poruku onome tko ga gleda. Što je bilo prije - kokoš ni pečat. Napravio sam, doduše, i pečata koje je “potpisala” njegova tvrtka. No, da istraživanja, kako bismo pronašli postoji li već Kako izabrati simbol? ili orao? grb za tvrtku. Imamo kist i pero koje grbovi nemaju samo povijesnu vrijednost, već da je povijesni grb neke obitelji, ali naša osnova rada je simboliziraju naš rad, i krunu koja i danas imati vlastiti simbol “na štitu” stvar prestiža, heraldički dizajn, odnosno osmišljavanje i crtanje - Ljudi često ne shvaćaju da grb mora biti čim kaže da se radi o plemenitom poslu. novih grbova, govori Stojić. - Prvi grb koji sam napravio Mi se doista osjećamo kao kraljevi, dokazuje činjenica što mu mobitel čitavo vrijeme “čišći”, vizualno čitak i sa čim manje simbola. Treba bio je onaj riječki, i stavio sam jer radimo ono što volimo, uživamo jedva da prestaje zvoniti dovoljno dugo da dovrši Većina jedinica lokalne samouprave identificira izabrati jedan simbol koji na najbolji način povezuje ga na vrh grafike starog grada u tom poslu. Najbolje se osjećam rečenicu. Udruge, gradovi, općine, županije, tvrtke, se znakovljem koje je stvoreno upravo u njegovoj i ujedinjuje čitav prostor prema unutra i prema vani. Rijeke, iz vremena kada je bila kad sam ovdje, onda sam potpuno pubovi i građani - svi žele imati svoj jedinstveni i radionici, u kojoj rade još i Veronika Žuvić i sin Najveći uspjeh u heraldici su takozvani “pjevajući srednjovjekovno naselje. opušten, kaže Stojić. originalni grb. Martin Stojić. Lakše je nabrojati kojima od 36 grbovi”, što znači da iz simbola na njima možemo Te grafike oduvijek su me zanimale, no o crtanju grbova tada nisam primorsko-goranskih gradova i općina nisu izradili pročitati ime naslova i titulu, kao recimo što jastreb Mala ekipa “Heraldic Arta” imao pojma, orao na njemu više grbove – gradovima Novi Vinodolski i Mali Lošinj, na grbu Jastrebarskog otkriva o kojem se mjestu je ličio na kakvu kokoš. No, taj grb te općinama Brod Moravice i Vrbnik. No, dok su kod radi. Kad smo se krenuli baviti izradom grbova donio mi je i posao u ovoj branši. dijela lokalnih zajednica adaptirani već postojeći, lokalne samouprave, izradili smo i metodologiju Osim službenih grbova za jedinice lokalne i Zvao me je Jani Gogala koji je 1992. povijesni grbovi, mnoge od njih nakon svog osnutka izvora simbola, da možemo odgovoriti na pitanje regionalne samouprave, zbog kojih je tvrtka godine otvarao tvrtku “Collegium 1993. godine usvojile su potpuno nove i originalne – kako izabrati simbol koji će predstavljati neki “Heraldic Art” postala i najpoznatija u Hrvatskoj, Heraldicum”, bilo mu je važno da simbole koje je dizajnirao upravo Stojić sa svojim kraj? Najprije gledamo postoji li neka znamenita posljednjih godina sve su popularniji i osobni ili ima nekoga tko je spreman crtati i obiteljski grbovi. učiti o tome. On je bio zaljubljenik timom – poput Kostrene, Viškova, Jelenja, Čavli, građevina povijesne vrijednosti ili spomenik nulte u heraldiku i htio je napraviti veliku Čabra, Fužina, Crikvenice, Kraljevice, Lopara, kategorije. Zatim je li se dogodio neki važni povijesni - Kod takvih grbova važno je da čovjek zna što želi, regionalnu tvrtku. Od tada se bavim Matulja, Mošćeničke Drage... događaj, kao što je slučaj u Čavlima gdje je bitka da ima priču koju želi ispričati. Može se okrenuti samo ovim poslom, a s Gogalom - Bitno je imati ideju i znati razmišljati na heraldički protiv Tatara simbolizirana mačem i buzdovanom u povijesti i obiteljskom naslijeđu, može budućnosti i sam se razišao za koju godinu, jer način. Svaki grb mora pričati svoju priču, govoriti o grbu. Ukoliko toga nema, važan je i svetac zaštitnik novim generacijama, ili vlastitim etičkim načelima, on nije htio raditi komunalne grbove toga mjesta ili njegov simbol, pa biljka ili životinja uspjehu koji je postigao u radu. Pa će oni koji su za gradove i općine, imao je druge onome koga predstavlja. Primjerice, kod Općine planove. Ja sam se toga prihvatio Matulji temelj grba je činjenica da je ona poznato poznata u tom kraju. Tako je Ličko-senjska županija ponosni na svoju probitačnost izabrati lava koji u vrijeme stvaranja hrvatske lokalne prometno čvorište i da se nalazi na raskršću puteva za svoj grb uzela degeniju. Poslije toga na red stižu je ratoboran, dok će oni koji se diče lojalnošću i i regionalne samouprave, kada je koji vode prema Sloveniji, Rijeci i Opatiji. Zato je kultura, povijest, neki tradicionalni zanati ili običaji, marljivošću izabrati ždrala koji nikad ne spava. Svaki bilo puno zainteresiranih, i na tome nastao taj “ipsilon” u središtu. Druga važna stvar su igra, legenda... Važno je da grb priča priču o onome simbol ima svoju priču, i svaka priča ima svoj simbol, smo izgradili ovu tvrtku, prisjeća se zvončari koji su neizostavni dio matuljske tradicije, što je naslijeđe toga mjesta, govori Stojić. zaključuje Stojić.  Stojić. zato smo i tri zvona ugradili u grb, i onda smo to dizajnirali u skladu s heraldičkim pravilima, otkriva Udruge, gradovi, općine, županije, tvrtke, pubovi i građani - svi žele imati svoj jedinstveni i originalni grb 42 zip zip 43 oko nas Edi Topić

i kao član hrvatske reprezentacija osvojio broncu i da me ne intersiraju odnosno ne okupiraju i neke Stipendist Grada Zagreba okupila je 292 ponajbolja mlada kemičara iz čak 73 druge znanstvene grane poput fizike ili elektronike, Malinska Treći zemlje svijeta. Pripremali smo se dugo i studiozno, odnosno informatike. Fakultet kojeg pohađam Topić je, spomenimo i to, već neko radili, vježbali i učili čak i nakon nastave, riječi su vrijeme stipendist Grada Zagreba. vrsna je akademska prirodoslovna institucija koja - Tu sam “priviliegiju” zaslužio najbolji mladi kojima nam je put do spomenutog ostvarenja opisao studentima nudi prilično dobre uvjete studiranja, ostvarenjima na spomenutim Topić ustvrđujući kako mu se, kao što to najčešće kako u onom teorijskom tako i praktičnom djelu Olimpijadama i ona mi uvelike u životu biva, sav uloženi trud u taj “projekt” u učenja. Put koji sam prošao pripremajući se za olakšava studenstki život, kazuje potpunosti isplatio. - Nije stvar samo u medalji i Olimpijade uvelike mi je pomogao i olakšao naš sugovornik napominjući kako je kemičar svijeta laskavoj tituli trećeg najboljeg mladog kemičara svladavanje prve studijske godine jer sam, za razliku spremnost za financijsko praćenje svijeta koliko korist od tog usjeha prepoznajem njegova srednjoškolskog obrazovanja od većine svojih kolega, na neki način već “prošao” a potom i studija uvijek otvoreno Mlađahni Edi Topić, stanovnik Milovčića kraj Malinske, kao učenik u znanju kojeg sam tijekom priprema stekao ali i većinu stvari koje obuhvaćaju brucoški programi. iskazivala i njegova Općina Malinska- riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića, dvije godine zaredom kući poznanstvima odnosno prijetaljstvima koja sam na Kemičari na meti skauta Dubašnica. U ovom sam trenutku tim natjecanjima stvorio s brojnim, meni vrlo dragim zagrebački stipendist ali lijepo je znati se vraćao s brončanim medaljama osvojenim na Međunarodnim i zanimljivim ljudima sa svih krajeva zemaljske kugle. Upitan o planovima i vizijama svog budućeg puta da, ustreba li, mogu računati i na ali i njegovom viđenju raširene percepcije domaće “domaću pomoć”, ističe ovaj daroviti Odličan student kemijskim olimpijadama. Danas je izvrsni student Prirodoslovnog zbilje koju dobrim dijelom obilježava “odljev mladi otočan. matematičkog fakulteta u Zagrebu Topić je u oba navrata u reprezentaciju ušao nakon mozgova” Topić kaže kako nije apsolutni pobornik što je prošao svu silu nacionalnih kvalifikacija, “bijega iz hrvatske stvarnosti”, ne po svaku cijenu. Napisao i snimio: Mladen TRINAJSTIĆ državnih natjecanja u poznavanju kemije a potom Ipak, ističe i kako je, silom prilika, već danas i “rasturio” vrlo zahtjevan postupak završnog, vrlo svjestan činjenice da znanost u našoj zemlji, Edi Topić s medaljama osvojenim izlučnog testa koji se, po kazivanju našeg na 43. i 44. Međunarodnoj a su otočani, kao uostalom i velika većina posebice na planu njenog financijskog praćenja, ne sugovornika, u oba navrata zapravo pokazao čak kemijskoj olimpijadi, natjecanjima Hrvata iznimno nadareni po pitanju stoji baš bajno. D težim i zahtijevnijim od razine znanja koje se tražila održanim 2011. u Ankari te 2012. u “kemijanja”, posebice na planu uvijek “prekratkih” - Činjenica je da znanost traži dosta novca ali i na samim Međunarodnim kemijskim olimpijadama. Washingtonu kućnih financija i nije neka novost. Ipak, da da novca u nas, nažalost, nema. Uviđam kako se na Boduliji ima i vrsnih znalaca onog pravog - Prisjećajući se prošlogodišnjeg natjecanja u SAD u inozemstvu znanstveni projekti odvijaju znatno “kemijskog kemijanja” manje je znana činjenica na kojem je zabljesnuo potvrđujući svoj znanstveni brže no u nas i to iz jednog, jedinog razloga - novca a potvrđuje je mlađahni Edi Topić, stanovnik potencijal Topić nam je ispričao kako se provjera kojeg ondje ima znatno više no ovdje. Upoznao sam Milovčića kraj Malinske, malog mjestašca u kojemu znanja ondje odvijala najprije tijekom peterosatnog mnoštvo kvalitetnih ljudi i vrhunskih znanstvenika je spomenuti, danas izvrsni student Prirodoslovnog teorijskog, a kasnije i jednako dugog praktičnog na svom fakultetu, odnosno na Odsjeku za kemiju matematičkog fakulteta u Zagrebu započinjao ispita. U sklopu natjecanja provjeravalo se i koji se, bez ikakvog pretjerivanja, svrstava u red gradnju čvrstih temelja svoje buduće znanstvene vrednovalo znanje iz svih područja kemije, odnosno deset ponajboljih institucija takve vrste u Europi. karijere. biokemije, fizikalne te anorganske i organske kemije. Međutim, kad se pokvari neki stroj, istraživački se projekti zaustavljaju na šest i više mjeseci te tada, sve Iako je otočnim prosvjetarima Topićevo ime (i - Glavna tema praktičnog dijela Olimpijade održane na čemu se radilo i radi, staje čekajući da se uvjeti rada znanje) već dobro znano obzirom da je tijekom u SAD-u bila je organska sinteza koja se koristi kao vrate u normalu. Čisto zbog takvih stvari mislim da proteklih desetak godina ovaj daroviti otočan katalizator u nekim reakcijama. Na Međunarodnoj ću nakon završenog preddiplomskog, na doktorski osvajao broje nagrade i priznaja na školskim, kemijskoj olimpijadi u Turskoj bavili smo se pak Topić u “akciji” studij ići negdje u inozemstvo i to isključivo stoga županijskim i državnim natjecanjima iz informatike, vodikovim gorivima i zapravo svako se takvo natjecanje u konačnici koristi za “aktualiziranje” što uviđam da ću ondje imati bolje uvjete rada i kemije i fizike, Edi Topić široj je javnosti postao nekih bitnih, i rekao bih u znanstvenom svijetu da će se stvari odvijati nešto brže i dinamičnije u Žestok tempo na PMF-u poznat nakon što se, kao učenik riječke Gimnazije modernih i uporabljivijih tema. odnosu na uvjete koje znantsvenici imaju u našoj Andrije Mohorovičića, čak dvije godine zaredom Topić napominje kako ga veseli zemlji, povjerio nam se naš sugovornik. kući vraćao s brončanim medaljama osvojenim na Edi, koji se za kemiju po prvi put ozbiljnije spoznaja kako domaći istraživački Govoreći o znanstvenoj i poslovnoj klimi u kojoj instituti, unatoč ne baš sjajnim Međunarodnim kemijskim olimpijadama. zainteresirao još potkraj svog osnovnoškolskog obrazovanja rekao nam je i kako su za razvoj i već neko vrijeme izrasta Topić ustvrđuje kako uvjetima u kojima rade, uvijek za Brončani u Ankari i u Washingtonu sve imaju otvorena vrata. - Ja produbljivanje njegove ljubavi prema toj grani se u inozemstvu znatno više no u nas zamjećuje konkretno upravo radim na jednom Prvu broncu Topić je kao član hrvatske prirodoslovnih znanosti dobrim djelom zaslužni svojevrsno skautiranje od strane predstavnika znanstvenom projektu vezanom srednjoškolske kemičarske reprezentacije, njegovi nastavnici, prenošenju znanja predani velikih i financijski moćnih kompanija koje, već i na uz neke fotomagnetične materijale sudionice 43. Olimpijade osvojio u turskoj profesori i mentori, posebice dr.sc Tomislav natjecanjima u kakvima je on sudjelovao, traže i k i bez ikakvih problema surađujem prijestolnici Ankari 2011. godine da bi već godinu sebi “mame” one najdarovitije buduće znanstvenike. s vrsnim domaćim fizičarima koji Cvitaš. Kako smo već spomenuli, danas je Topić su me vrlo rado i spremno uključili kasnije isti uspjeh ponovio i na 44. kemijskoj odličan student druge godine preddiplomskog - I sâm sam imao nekih takvih iskustava a razgovori u svoj tim. Tempo rada na PMF-u olimpijadi koja je koncem srpnja 2012. održana studija Kemijskog odsjeka zagrebačkog PMF-a, a koje sam vodio, moram priznati, sad su se pomalo dosta je žestok i svakog se dana u Washingtonu, prijestolnici SAD-a. Hrvatsku s “uknjiženim” prosjekom ocjena od 4,9 te svim u “razvodnili”. U svakom slučaju, ovdje se uglavnom nosim s desetosatnim programom, su uz Topića (tada maturanta spomenute riječke roku položenim ispitima s svoje brucoške godine čeka da dovršiš obrazovanje, da postaneš “gotov što predavanjima, što praksom tako gimnazije) ondje jednako uspješno predstavljali i mladog smo otočana ovih dana zatekli u priprema čovjek” pa te tek u poslijediplomskom stadiju neki da ponekad jedva dočekam vikend Tomislav Begušić, maturant splitske III gimnazije, kojeg koristim za učenje. To je za nove studentske izazove. Tijekom svog nedavnog počinju vrbovati u svoje redove. Kako bilo, nigdje tako i na neki mi način i paše takav Bruno Buljan, maturant zagrebačke V gimnazije, vikend-boravka na rodnom otoku najbolji kemičar mi se ne žuri, zadovoljan sam onim što i kako radim hodogram, priznaje naš sugovornik te Zvonimir Jurelinac, učenik 3. razreda zagrebačke Bodulije povjerio nam je kako je danas više no na svom fakultetu i ne zamaram se razmišljanjima koji sad već drugu godinu živi u XV gimnazije. Hrvatski su se kemičari sa spomenute zadovoljan svojim profesionalnim odabirom ali i o budućnosti držeći da će za razmišljanja o takvim zagrebačkom studentskom domu. Olimpijade vratili s čak četiri medalje. tijekom svog akademskog obrazovanja. pitanjima biti prilike kad za to dođe vrijeme, - Posljednja Olimpijada na kojoj sam sudjelovao - Ja sad definitivno jesam “kemičar” ali to ne znači ustvrđuje Topić.  44 zip zip 45 sport Tina Mihelić, svjetska prvakinja iz Matulja

Matulji

Nagrada za mukotrpni rad - svjetsko zlato u kineskom Rizhaou Zlatna Tina

Kakav je osjećaj biti najbolja na svijetu? Malo čudan. Uvijek se diviš takvim ljudima koji su svjetski prvaci, smatraš ih gotovo vanzemaljcima i svjestan si da je to nešto stvarno nevjerojatno. A kad to ostvariš, onda si kažeš: “Pa dobro, možda to i nije tako velika stvar”, kaže Tina

Napisao: Davor ŽIC • Fotografije: Arhiva ZiP

Zlato u posljednjem danu A do njega nije bilo jednostavno doći. Nakon iscrpljujućeg natjecanja, njen plasman je ovisio o rezultatima posljednjeg dana kada su se održavala dva plova u kojima je bilo “sve na kocki” – mogli su Tini donijeti zlato, ali je isto tako među jakim Nije lako nama jedriličarima - Ljudi nemaju osjećaj kako izgleda kako je to 19-godišnja Tina Mihelić natjecateljicama ostaviti izvan uskog kruga Svjetska prvakinja, članica splitskog kad mi jedrimo i koliko je to naporan sport, pa se kao članica kostrenskog “Galeba” 2007. godine najboljih. jedriličarskog kluba “Labud”, prve je valove lomila čude kad im kažem da moram ići u teretanu. Teško - Bilo je tu dosta treme. Zadnjeg dana bila su u opatijskoj luci, a zasluge za sigurno uplovljavanje je i fizički, ali i psihički. Ne ideš jedriti kad nema predviđena dva plova, imala sam jedanaest bodova u jedriličarske vode pripisuje i svome ocu i bratu vjetra i kad je sunce, nego sada zimi izlazimo na prednosti i znala sam da se to može samo tako Danielu, također izvrsnom jedriličaru, za kojeg more kada je vani pet stupnjeva i kad dere bura, izgubiti i da mogu završiti i izvan prvih deset ako kaže da ju je održao u ovom sportu. a drugi sportaši su u toplim dvoranama. Ruke su Olimpijada na vidiku napravim pogrešku. Rekla sam sama sebi, idemo - Brat i ja smo krenuli zajedno u jedrenje. Išla sam nam mokre, cijeli smo mokri, padamo u more, Nakon europskog i svjetskog polako, jedan po jedan. Prvi plov dobro sam u osnovnu školu u Opatiji i dobili smo letke od JK vjetar nas udara, smrzavamo se, nije nam lako, Impresivni rezultati ina Mihelić ima tek 25 godina, a već je zlata, najsjajnija medalja s odradila, jer sam osigurala medalju, i tada mi je Opatija koje sam ja pokazala njemu i nagovorila priznaje Mihelić. Olimpijade idealno bi upotpunila postala dio hrvatske sportske povijesti, kao bilo malo lakše jer sam već znala da sam napravila Tina Mihelić u vrhu svjetskog i T ga da krenemo, samo što tada nisam znala što je Vezana za opatijski i matuljski kraj Tininu nisku, a pri tome će iduća europskog jedrenja nalazi se već prva domaća jedriličarka koja je osvojila svjetsko veliku stvar. Ali nisam htjela propustiti to zlato to jedrenje, mislila sam da je to zapravo surfanje. godina biti vrlo značajna, jer će više od jednog desetljeća, jer još prvenstvo. Taj podvig ostvarila je ove jeseni u kada sam mu bila tako blizu. Onda sam još više A i inače smo oduvijek bili na opatijskom mulu, Iako od 2009. godine živi i trenira s bratom u na svjetskom prvenstvu braniti je “daleke” 2002. godine osvojila kineskom gradu Rizhao, nakon vrlo neizvjesnog i zagrizla, skupila svu snagu i rekla sama sebi: “Idem jer je moj tata profesionalni ribar i imao je tamo Splitu, gdje je prešla na poziv trenera Tončija titulu prvakinje, ali i loviti “kartu” za Rio u kojem se 2016. godine srebro u kadetskom uzrastu na uzbudljivog natjecanja u kojem je u posljednjem odraditi još samo ovaj plov i to je to”. I uspjela koću, pa smo čitav život blizu mora. Brat je čitavo Antunovića u trenutku kada je zbog nedostatka europskom prvenstvu. Europsko održavaju Olimpijske igre. danu s dva izvrsna plova priskrbila odličje zlatnog sam, prepričava Mihelić dramatične trenutke prije vrijeme vukao mene, njemu se jedrenje od početka sredstava za rad počela stagnirati kao članica - Sljedeće godine europsko srebro osvojila je i kao juniorka, sjaja, tek drugo hrvatsko seniorsko zlato sa nego što je okrunjena titulom najbolje svjetske a uspjehe je nizala i na svjetskim puno više sviđalo, a ja nisam bila sigurna – zimi je kostrenskog “Galeba”, Tina Mihelić i dalje je prvenstvo je u Splitu, u lipnju, a jedriličarke u klasi Laser Radial. Priznaje kako prije prvenstvima – nakon momčadske svjetskih prvenstava u jedrenju. bilo hladno, bilo je dosta naporno na početku... vezana za sjeverne krajeve Jadrana u kojima je prvi prije toga ćemo odraditi svjetske i puta na Daleki istok zlato “nije bilo u planu”. europske kupove i nekoliko velikih bronce kao kadetkinja, u juniorskom - Kakav je osjećaj biti najbolja na svijetu? Ali, kasnije to zavoliš, sam si sa sobom na svom puta “zaplovila”. Njeni roditelji žive u Matuljima, uzrastu osvojila je svoje prvo - Prije odlaska u Kinu nisam očekivala zlato. Već brodu, na moru, i sam si odgovoran za sve, prisjeća natjecanja kroz koja se može Malo čudan. Uvijek se diviš takvim ljudima koji no sve češće je zove i “druga strana” učkarskih podignuti forma. Nakon Splita, svjetsko zlato. Prvi seniorski uspjeh su svjetski prvaci, smatraš da su oni nekakvi godinama nadam se dobrom rezultatu, ali nikako mi se Mihelić svojih početaka i dvojbi koje je imala. upisala je 2009. godine osvojivši obronaka. odmarat ću se tjedan dana, nakon vanzemaljci kad mogu tako izvrsne rezultate nije išlo na svjetskim prvenstvima, uvijek sam puno Jedrenje je težak sport, što potvrđuje i njen čega kreće naporna priprema za zlatnu medalju na europskom - Još uvijek sam jako vezana za opatijski i matuljski napraviti i svjestan si da je to nešto stvarno bolje rezultate postizala na europskom prvenstvu. raspored – već u osam ujutro je u teretani gdje svjetsko prvenstvo koje se u rujnu prvenstvu, što je prva ženska kraj, gore su mi roditelji i cijela obitelj. Koristim seniorska medalja u povijesti nevjerojatno. A kad to ostvariš, onda si kažeš: “Pa Uvijek sam prije odlazila pod nekim pritiskom, u gotovo tri sata vježba snagu i izdržljivost, a iza održava u Španjolskoj i na kojem hrvatskog jedrenja. Europski naslov dobro, možda to i nije tako velika stvar”. Zato mi grču, zbog velikih očekivanja, i mislim da zbog toga ručka izlazi na more gdje provodi još tri sata. Iza svaku priliku koju mogu da dođem “gore”, iako me se izdvajaju olimpijske norme obranila je i godinu dana kasnije, nikako taj rezultat nije dolazio. A sada sam krenula rijetko trener pušta na slobodne dane. No, trudim pa će se na njemu natjecati sve puno znače reakcije drugih ljudi, koji mi kažu da 16 sati nastavlja “teoretski” dio jedrenja, jer s olimpijske klase. Treba izboriti 2011. i dalje je u vrhu kao srebrna, to stvarno i jest velika stvar. Čak i nepoznati ljudi opušteno. Znali smo da će u Kini biti uvjeti koji trenerom u učionici raspravlja o treningu, analizira se čim češće biti u ovim krajevima, tim više što mi a lani je nastupila i na Olimpijskim “kartu” za Rio 2016. godine, me prepoznaju i pitaju jesam li ja ona jedriličarka mi više odgovaraju, da će biti laganiji vjetar, znala što se dobro napravilo, a što bi moglo bolje... je dečko u Puli pa imam dodatni razlog za “bijeg kazala je Tina Mihelić. igrama gdje se plasirala na 17. sam da mogu proći dobro i da je sada prava prilika. mjesto. Osim titulom svjetske koja je osvojila svjetsko prvenstvo, smije se Umjesto rekreacije, kakvim ga ljudi ponekad iz Splita”. Kompliciran je to život, bilo bi bolje prvakinje, ove se godine okitila i Tina Mihelić dok govori o ovom doista velikom Nadala sam se medalji, ali nisam niti sanjala da će doživljavaju, profesionalno jedrenje je zapravo kad bi klub preselili na sjever da ne moram toliko zlatom na Mediteranskim igrama. uspjehu. ona biti zlatna, govori Tina. cjelodnevni fizički i umni rad. putovati, šali se Mihelić.  46 zip zip 47 Šahovski klub “Goranka”, Ravna Gora sport Ravna Gora Počeli u potkrovlju, završili u svojoj Šahovskoj ulici Ovo je priča o članovima Šahovskog kluba “Goranka” iz Ravne Gore koji su upornošću i kvalitetom stvorili brend te – za života – zaslužili ulicu. Jedinu na svijetu!

Napisao: Marinko KRMPOTIĆ Snimio: Petar FABIJAN i Arhiva ZiP Ravnogoranski šahisti Hrvoje Jurković i Barbara Rački Prof. Zdenko Jurković uz skulpturu šahovske figure

Međunarodni majstor ao mi je što nije kod nas” - napisao je Zanimanje je polako raslo, što zbog dobrog rada, Hrvoje Jurković Žu najčuvenijem šahovskom svjetskom što zbog činjenice da onda i nije bilo puno nekih časopisu, ruskoj reviji “64 Šahovski pregled”, drugih sadržaja koji su mogli privući tadašnje U najveće uspjehe rada svjetski znani međunarodni majstor Aleksandar osnovce. Rad te školske šah družine trajao je Šahovskog kluba “Goranka” Lisjenko prenoseći čitateljima tog u šahovskom punih sedam godina, a do promjene je došlo onog osamdesetih pojavila generacija mladih šahista na održavanju prvenstva za dječake i djevojčice Jedina u svijetu - Šahovska svakako treba svrstati i sjajnog svijetu iznimno cijenjenog glasila svoje dojmove trenutka kada su neki naši tada već bivši učenici, među kojima su bili Žarko Burić koji je prvi do sedam i osam godina. 2002. godine upravo u ulica u Ravnoj Gori Hrvoja Jurkovića, jedinog o na svijetu jedinoj Šahovskoj ulici. A ta se po povratku sa srednjoškolskog školovanja, željeli nastupio na prvenstvu riječke regije, potom Ravnoj Gori počelo je prvo šahovsko prvenstvo goranskog međunarodnog nastaviti baviti se šahom pa mi je na temelju jedinstvena ulica, ako niste znali, nalazi baš u je Slaven Jurković dvije godine za redom bio Hrvatske do sedam godina i punih sedam godina Impresivne brojke majstora koji je 2002. godine tih ideja Anđelko Svetličić, kasnije tajnik Šah stekao tu titulu. Nažalost, našoj zeleno-plavoj županiji, točnije u Ravnoj juniorski prvak riječke regije pa su zatim Sanja održavali se u Ravnoj Gori. između njega i sljedećeg po Gori, jednom od većih naselja Gorskog kotara. kluba “Goranka”, predložio da osnujemo klub. Komadina i Branka Breljak ostvarile plasman Šah škola “Goranka” Kao i obično o uspjehu jedne kategoriji velika je razlika i pitanje Šahovska ulica to je ime dobila 1990. godine kada Osnivačka skupština održana je u tadašnjem na školsko prvenstvo Hrvatske da bi potom već sportske sredine govore i brojke, Posebna je priča, ističe Jurković, Šah škola je hoće li i kada netko dostići su članovi tadašnjeg Savjeta Mjesne zajednice restoranu “Bjelolasica” u prosincu 1971. godine. sredinom osamdesetih Hrvoje Jurković bio prvak a u slučaju “Goranke” one su “Goranka”, prva registrirana šahovska škola u rang međunarodnog majstora Ravna Gora u procesu preimenovanja i davanja U početku smo se natjecali neformalno na Hrvatske do petnaest godina, Sanja Komadina zaista impresivne. Primjerice, kakvog sada ima Hrvoje koji, kao Hrvatskoj. Njenim osnivanjem dodatno je dan iz kluba je poteklo šezdeset novih naziva ravnogorskim ulicama došli na ideju sindikalnim igrama i školskim natjecanjima, prvakinja Hrvatske do 15 godina, a Branka Breljak licencirani trener FIDE, aktivno naglasak na širenje šaha među najmlađe, a nastanak prvaka i doprvaka; 26 puta ulicu u kojoj se nalaze prostorije Šahovskog kluba a okupljali smo se i dalje u školi, potom na juniorska prvakinja Hrvatske. sudjeluje u radu brojnih goranskih ideje u 1986. godinu kada je “Goranka” u jednom članovi “Goranke” nastupili su šahista pa su sjajni rezultati koje “Goranka” nazvati Šahovskom ulicom. Motiva za kratko vrijeme u Domu kulture, a 1981. godine “Goranka” se odmah po osamostaljenju na prvenstvima Europe i svijeta to bilo je napretek budući da je već u tom trenutku trenutku imala tri prvaka Hrvatske u različitim ostvaruju brojni goranski šahisti i dobili smo današnju prostoriju koja je tada bila Hrvatske plasirala u prvu ligu i punih šest godina (Barbara Rački, Bruno Juranić, šahistice u velikoj mjeri i njegova Ravna Gora bila i van okvira Hrvatske poznata po predviđena za nogometaše “Goranke”. No, budući kategorijama - Hrvoja Jurkovića, Sanju Komadina Tihana Lisac, Andrea Starčević, imali smo seniore, seniorke i juniore u prvoj ligi. zasluga. uspjesima svojih šahista, a ta se tradicija nastavila da je nogomet tada bio u krizi dozvolili su nama i Branku Breljak: “Da bi se njih troje što kvalitetnije Tomislav Brenc, Domagoj Grgurić, Žene su 22 godine kontinuirano u prvoj ligi, a sve do danas pa je očigledno da su nekadašnji da koristimo taj prostor pa smo tako i ostali, a vrlo pripremilo za tadašnje prvenstvo Jugoslavije Lora Kukić te kao trener Hrvoje jedne smo godine uz seniorsku žensku ekipu imali Jurković); seniorski uzrasti imaju ravnogorski vijećnici dobro odlučili. je zanimljiva bila svečanost otvaranja tih prostora organizirao sam u svojoj vikendici blizu Malinske Trenutno - dvjesto i Šah školu Goranka za koju su igrale vrlo mlade osam nastupa u prvoj šahovskoj jer joj je nazočio Ognjen Cvitan, tadašnji svjetski na otoku Krku tijekom tog ljeta stručni rad za njih šahista Pola stoljeća šaha igračice. To je bio raritet na državnoj razini i do ligi i 18 plasmana u završnicu juniorski prvak. i nakon što smo to priveli kraju bilo mi je jasno da danas se nije ponovio. Ukupno imamo 49 nastupa Kupa Hrvatske, žene su 23 Najbolji sugovornik za priču ne samo o je riječ o iznimno dobrom potezu pa smo već u puta nastupile u prvoj hrvatskoj Trenutačno ŠK “Goranka” Šahovski prvoligaši ravnogorskoj šahovskoj ulici, već i o šahu u Ravnoj u prvoligaškim natjecanjima s nizom raznih ekipa, zimu 1987. godine u Ravnoj Gori organizirali prvu šahovskoj ligi (22 puta “Goranka”, broji 50 aktivnih i registriranih Gori nedvojbeno je prof. Zdenko Jurković, Kod Šahovskog saveza Hrvatske registrirali smo a bilo bi ih 51 da dva puta nismo odustali jer nismo zimsku školu te polako počeli razmišljati o osnivanju jednom Šah škola “Goranka”), šahista te 150 polaznika škole. Uz se 1976. godine, nastavlja Jurković, a zanimljivo je juniori imaju 12 nastupa u Šahovsku ulicu Ravna Gora ima, istinski zaljubljenik u šah koji je odgojio doslovce imali novaca za odlazak na natjecanje. Samo Šah škole “Goranka” do čega je i došlo 1992. godine. prvoligaškoj konkurenciji, a kadeti s ponosom ističe prof. Jurković, i stotine šahista i koji na samom početku razgovora da smo svaku godinu išli naprijed korak po korak. zagrebačka “Mladost” ima više nastupa u 1. ligi.”, Cilj je bio i ostao sustavno obrazovanje mladih i kadetkinje po šest puta. Također, skulpturu šaha kao igre. Autorica naglašava kako će 2014. godine Ravna Gora s Primjerice, 1977. godine smo bili u kvalifikacijama ističe Jurković dodajući kako su najveći uspjesi šahista, a s obzirom na naše djelovanje vezani smo posebno ističe prof. Jurković, je akademska kiparica Vesna za međuopćinsku ligu i nismo uspjeli, ali smo ponosom slaviti pola stoljeća organiziranog igranja “Goranke” četiri naslova školskih prvakinja i pet uz Gorski kotar i otok Krk. Djelovali smo u svim ekipe kadeta i juniora “Goranke” Osojinički koja je sjajno spojila šahom. Naime, 1. rujna 1964. godine osnovana je godinu dana kasnije to uspjeli. Takav sustav potom naslova juniorskih prvaka Hrcvatske, dva naslova općinskim i gradskim sredinama Gorskog kotara, sudjelovale su na mnogobrojnim figure šaha s tipičnim goranskim u OŠ Dr. Branimira Markovića u Ravnoj Gori, na smo imali punih devet godina - najprije bismo bili prvaka Hrvatske u uzrastu kadetkinja, dva treća ali i na Krku u Malinskoj, Dobrinju, Vrbniku, natjecanjima i osvajale brojna prirodnim obilježjima poput blizu željenom cilju, a onda ga godinu dana kasnije odličja u Austriji, Češkoj i Poljskoj crnogoričnog drveća. Skulptura je, inicijativu tada mladog profesora povijesti Zdenka mjesta u Kupu Hrvatske, dva četvrta mjesta Omišlju, Njivicama i Vrhu. Rado znam reći kako afirmirajući županijsko i hrvatsko naravno, postavljena u Šahovskoj Jurkovića, šahovska sekcija: “Te je godine u staroj i realizirali da bi tako došli i do - prve lige! seniorki u ligi te peto mjesto seniora u ligaškom Šah škola Goranka radi od Vrbovskog do Vrbnika te šahovsko stvaralaštvo. ulici, neposredno uz prostorije ŠK zgradi škole bilo 533 učenika i radili smo nakon Usporedo s tim polako smo imali i sve više natjecanju. Uz to “Goranka” je odigrala i vrlo veže zeleno i plavo Primorsko-goranske županije”, “Goranka” treće smjene u jednoj prostoriji u potkrovlju. kvalitetnih pojedinaca. Tako se početkom važnu ulogu u okviru hrvatskog šaha inzistiranjem ističe prof. Jurković.  48 zip zip 49 sport sportska fotografija

Rijeka “Uredno vezane” Jadranke Herak, 2. nagrada

Petu godinu za redom Zajednica sportova Primorsko-goranske županije u suradnji s Fotoklubom Rijeka organizira natječaj na temu sporta. Ove godine sudjelovalo je 28 autora s 242 fotografije, a 51 fotografija 21 autora odabrana je za izložbu u riječkoj Filodramatici edran Karuza, Jadranka Herak i Vedran VVukoja laureati su ovogodišnjeg Prvonagrađeni rad Vedrana Karuze - Judo 01 Odlučujući fotografskog natječaja “Odlučujući trenutak” na temu sporta u Primorsko-goranskoj županiji, što ako nisu na vježbalištima da postanu budući ga petu godinu za redom organizira Zajednica sportaši, zasigurno u vrtićima ili kući znatiželjno trenutak sportova Primorsko-goranske županije u suradnji rastavljaju i sastavljaju igračke i pripremaju se da postanu frizeri, mehaničari, liječnici, inženjeri, Nagrađeni Sanjin Vodopić, Silvano s Fotoklubom Rijeka. Na natječaju je sudjelovalo 28 autora s 242 fotografije, a 51 fotografija slikari, dizajneri, navijači, fotografi itd. Dakle, po Ježina, Jadranka Herak, Vedran logici i nuždi evolucije dolaze nove generacije, a na 21 autora odabrana je za izložbu u riječkoj Karuza, Vedran Vukoja na izložbi 2013. nama je odgovornost što ostavljamo njima koji nas sportske fotografije “Odlučujući trenutak Filodramatici. sustižu i zamjenjuju, rekao je Božić. 2013.” (foto Damir Škomrlj) Na značenje projekta kojemu je cilj istaknuti Prosudbeno povjerenstvu radilo je u sastavu: posebne vrijednosti sporta i njegovih Valerij Jurešić, pročelnik Upravnog odjela za neponovljivih trenutaka, te raznolikost sportova kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ, Tamara u našoj županiji na otvorenju izložbe osvrnuli Jelušić, Hypo Alpe Adria Bank, Nikola Kurti, su se predsjednik Zajednice sportova PGŽ Foto Kurti, Darko Ivošević, glavni tajnik ZS PGŽ Slobodana Gračaković i župan Zlatko Komadina. (članovi) te predsjednik Borislav Božić, prof., Prema njihovim riječima, imamo izvrsne sportaše Fotoklub “Rijeka” i administrativna podrška i klubove, fotoreportere i fotografe, a ljubav prema Barbara Tunjko. sportu i slici ovdje se spajaju. No, kako sporta Vedran Karuza dobio je prvu nagradu za nema bez navijačke podrške ove godine uvedena fotografiju “Judo 01” koja prikazuje sraz dviju je i kategorija “Navijači” s kojom je proširen judašica u grču, nemoć obrane jedne i snagu spektar fotografskih motiva i sadržaj izložbe, na volje za pobjedom druge. Jadranka Herak dobila čije se dosege osvrnuo predsjednik Fotokluba je drugi nagradu za fotografiju “Uredno vezane” Rijeka Borislav Božić koji je bio predsjednik žirija koja prikazuje niz jedrilica u napetom iščekivanju na natječaju, a potpisuje i tekst u katalogu. znaka za start nakon kojega kreću u bespoštednu - Pet godina je prošlo od organiziranja prve borbu. Treću nagradu dobio je Vedran Vukoja za izložbe fotografija na temu sporta u Primorsko- rad “Gimnastičarka na Korzu IV” koja prikazuje goranskoj županiji. Štošta se promijenilo u ovom vremenu od pet godina. Tada rođeni mališani “Gimnastičarka na već su sada na treninzima mažoretkinja, plivača, Korzu” Vedrana trkača, gimnastičara. Te djevojčice ili dječaci, Vukoje, 3. nagrada 50 zip zip 51 Kozala sport sportska fotografija križaljka

Obrazloženje žirija Nagrada u kategoriji navijači - “Krepat ma ne molat” Sanjina Vodopića Vedran Karuza, prvonagrađeni je “Plavo-bijeli geni” Silvana Ježine - nagrada u kategoriji navijači autor za fotografiju Judo 01. Slobodni rez fotografije naglašava pravolinijsko mladu skakačicu koja lebdi zrakom, a njena je kretanje oslobođene energije završnog sjena već prizemljena na strunjači. dijela borbe. Sraz dviju judašica u grču, nemoć obrane jedne i snaga U kategoriji “Navijači” Sanjin Vodopić nagrađen volje za pobjedom druge. Autor je je za fotografiju “Krepat ma ne molat”, Silvano prepoznao pravi trenutak borbe i Ježina za fotografiju “Plavo bijeli geni”, a Martina načinio je snimak. To je trenutak u Linić za fotografiju “Krivi gol” kao najbolji mladi ovom sportu, trenutak kada se jedan autor u ovoj skupini. Nagradu najboljem mladom natjecatelj zadnjim snagama bori i autoru do 21. godine starosti žiri je dodijelio Lauri pita hoće li izdržati ili će izgubiti, a drugi ulaže krajnji napor i u zagonetki Roman za crnobijelu fotografiju “Skok”, a posebna je koliko mu još snage treba (nema pohvalu za promicanje etičnosti dodijeljena je više) da pobijedi. Ili je pitanje: „Pa je Roniju Brmalju za fotografije “Pozdrav” i koliko možeš izdržati?“ “Rukovanje”. Pohvale su dobili Arsen Miletić Drugu nagradu dobiva Jadranka za fotografiju “Među nogama”, Damir Škomrlj Herak za fotografiju Uredno vezane. za fotografiju “Biciklizam”, Dinko Neskusil za Na prvi pogled ova fotografija nema fotografiju “Alpe Adria Jet Ski Tours 2013 – ništa što se očekuje od sportskog Crikvenica – Start”, Gordana Ivičić za fotografiju natjecanja. U snimkama na ovu temu očekuje se niz turbulentnih “U letu” i Saša Žic za fotografiju “Hokej na ledu”. i dinamičnih situacija. Ova je Posebno priznanje dodijeljeno je desetogodišnjoj fotografija u kompozicijskoj strukturi Matei Jurčić kao najmlađoj sudionici natječaja koja matematički hladno proračunata: je snimala svoju majku atletičarku koju vjerno prati uredna, posložena, idealno stanje na borilištima. stvari. No, to je privid. U unutrašnjoj mjeri ove fotografije leži ideal rimske D. Ogurlić kohorte koju moć discipline drži strogo postrojenu, a na znak kreće Lauri Roman pripala je nagrada u bespoštednu borbu. Ova snaga Martina Linić: za najboljeg mladog autora za reda i geometrije stvara napetost “Krivi gol” fotografiju “Skok” u osluškivanju pucnja za start, osluškivanju šuma vjetra, glasa skipera i posade. Evo sad će... Jadranka razumije unutrašnji prostor fotografske slike. Treću nagradu zaslužio je Vedran Vukoja za fotografiju Gimnastičarka na Korzu IV. Fotografija je rađena u duhu provjerene estetike, u ravnoteži elemenata gradnje prostora. Mlada skakačica lebdi zrakom, a njena je sjena već prizemljena na strunjači. Ova korespondencija stvarnog i iluzije, uokvirena gradom i gledateljima, daje fotografiji uravnoteženost i stabilnost. Autor je znalački, poslije snimanja, pristupio obradi i uređivanju konačnog izgleda te scene.

52 zip zip 53 Milka Čakarun-Lenac Poznata pjevačica pokretač je i 5 pitanja organizator novog MIK-a početkom KAKVE SU BILE devedesetih godina, kasnije je obnovila EMOCIJE KAD STE NAKON GOTOVO TRI i festival Melodije Kvarnera, a potom DESETLJEĆA STANKE je pokrenula dječje festivale Novi glasi Rijeka STUPILI NA SCENU? te Kvarnerić na kojemu s vlastitim KAKO JE UOPĆE DOŠLO DO IDEJE I pjesmama na lokalnim dijalektima KASNIJE REALIZACIJE nastupaju djeca osnovnih škola KONCERTA? – Sve je počelo čisto slučajno na jednom Primorsko-goranske županije i koji razgovoru s Marijom Trinajstić i Sašom traje i danas Valenčićem, članovima stručnog žirija ONDA STE 2001. Kvarnerića. Marija me je uvjeravala da GODINE POKRENULI bih još mogla pjevati, da je šteta što sam DRUGI FESTIVAL, tako naprasno prekinula pjevačku karijeru. MELODIJE KVARNERA, Tijekom tog susreta javili su se preko A GODINU IZA TOGA Skypea iz Houstona moja kći i unučica i DJEČJI FESTIVAL uključili se s nama u razgovor. Nakon par KVARNERIĆ? dana javila mi se Marija, da je napisala Ča je ča, – Želja mi je bila da djeca nauče kako jednu pjesmu, oduševljena susretom s mojom obitelji iz Amerike. Ja sam čitala taj se pišu pjesme, kako se komponira, da tekst, ali ga nisam mogla nikako pročitati do ne bude zarada u prvom planu. U sklopu MIK-a nisam uspjela pokrenuti takav reći ću kraja, stalno sam plakala. Poslala sam tekst PODSJEĆANJE NA MIK- festival, s Mikićem nisam bila zadovoljna. Saši da ga on pogleda, a on mi se javlja da i ove ZLATNE GODINE A Mikić je Baša bio preselio u Ameriku, on stalno plače dok ga čita. Onda mi je bilo OSTALO JE SVIMA želio je tamo preseliti i MIK budući jasno da je tekst odličan, kad nisam samo van ja UPEČATLJIVO, TAKO DA da je pronašao financijsku podlogu za ja plakala nad njim. I za tri dana on je meni STE USKORO OBNOVILI organizaciju. No, to bi značilo da bi se MIK poslao pjesmu, ja sam popila dvije tablete TAJ FESTIVAL NAKON ugasio ovdje, nakon 2000. godine. Zato za smirenje da mogu to otpjevati do kraja ZAŠTO JE DOŠLO SEDAM GODINA su mene bili zvali u Gradsko poglavarstvo da ne zaplačem i kod njega u studiju smo Razgovarao: Boris PEROVIĆ DO PREKIDA STANKE? i tražili od mene da opet pokrenem MIK. to snimili. S tom pjesmom, “Se bin dala”, Snimio: Petar FABIJAN NAKON IZDANOG VAŠE PJEVAČKE – Pozvao me tadašnji gradonačelnik Međutim, ja za putujući festival nisam bila nastupila sam prvi put nakon 27 godina, CD-a I POVRA- KARIJERE, SREDINOM zainteresirana, najviše zbog narušenog 2011. godine na Čansonfestu, i osvojila Slavko Linić i rekao da puno ljudi zove najpovršniji pratitelji glazbenih TNIČKOG KONCERTA, OSAMDESETIH zašto se festival ne bi obnovio, svi su željeli zdravlja, nego sam na inicijativu Ace tri nagrade, među kojima i onu za najbolju I DALJE REDOVITO GODINA, KAD Petrovića ponovo pokrenula Melodije zbivanja na ovim prostorima čuli su za interpretaciju. Saša me onda nagovarao da čuti domaću besedu. Meni nije bio problem MilkuI Čakarun-Lenac, pjevačicu koja je NASTUPATE NA STE TADA BILI raditi, samo sam zahtijevala da dobijem Kvarnera, festival koji se u šezdesetim ne stanem na tome, neka napravim CD, ali ČANSONFESTU. JESTE NA VRHUNCU godinama održavao prije MIK-a. MIK je svojedobno nizala hit za hitom. U svojoj meni se baš nije ulazilo u sve to... potporu od Grada, pogotovo financijsku. pjevačkoj karijeri bila je najpoznatija po LI SADA PROMIJENILI POPULARNOSTI? Napravila sam plan, razmislila koga bi se pokrenut tek 1969. godine i nije nasljednik nastupima na MIK-u sedamdesetih godina, No, ipak smo odlučili napraviti taj CD i s MIŠLJENJE I ODLUČILI – Imala sam zapaženu solističku karijeru, moglo uključiti u organizaciju, pa sam tako Melodija Kvarnera, kako se danas govori, kad je i dvaput pobijedila, 1976. godine s njim promotivni koncert. Sve sam najviše AKTIVNIJE NASTAVITI koju sam već početkom osamdesetih godina išla do Andreja Baše koji je imao svoj studio, to su dva koncepcijski različita festivala. U “Neverom s Kvarnera”, a dvije godine financirala sama jer nisam imala obraza KARIJERU? željela napustiti i posvetiti se pjevanju zvala sam Mirka Cetinskog, smatrajući obnovljenim Melodijama Kvarnera su uz kasnije u duetu s Aldom Galeazzijem s kucati ljudima na vrata i pitati ih novac za – Mislim da ću nastupati samo povremeno, u mjuziklima u kazalištu, čak sam bila da bi on mogao pozvati pjevače iz Istre i mene još bili Aco Petrović, pokojni Đuza pjesmom “Ča smo mi”. Bila je solistica, ali sebe kad su mi prije toga već bili davali za nisam previše zagrizla u to da se skroz primljena na audiciji za “Kiss me Kate”. No, pomoći organizirati gostovanja MIK-a u Stoiljković, Mario Battifiaca, Jadranka i članica nekoliko grupa, među kojima je sve drugo. Kad bi me ljudi inače vidjeli na vratim. A i nisam pjevač koji će pjevati onda mi je Mirko Sertić ponudio da uđem Istri. Što se tiče vođenja financija, dobila Čubrić iz HGU-a… Ljudi su točno osjetili najupečatljiviji dojam ostavila u riječkoj vratima, pitali bi me za koga trebam novac, bilo što, meni pjesma mora odgovarati, da u “sedmice”, oni su ranije bili moja pratnja. sam preporuku za Ina Mirkovića. Smatrali da je to neki drugi festival, bile su na njemu grupi 777. Pokretač je i organizator novog da li za neki festival, za Oldtimer klub je mogu otpjevati iz duše. Neki autori su Jako dobro smo se svi zajedno slagali i to je smo da bi bilo bolje da se ne oslanjamo na tako dobre pjesme, fenomenalne kvalitete, MIK-a početkom devedesetih godina, Rijeka čiji sam osnivač bila 1996. godine mi slali pjesme za Čansonfest, ali nisam ih bio lijepi period mog života. Mislim da je gradski proračun nego na sponzore, pa smo čakavština u modernom ruhu. No, nisam kasnije je obnovila i festival Melodije ili za Županijski odbor Crvenog križa u mogla prihvatiti jer mi nisu legle. I ubuduće moj dolazak u “sedmice” napravio preokret MIK oformili kao društvo s ograničenom odustala od dječjeg festivala, pa sam uz Kvarnera, a potom je pokrenula dječje kojem sam također bila aktivna. Ali kad neću ništa raditi samo da bih radila nego u grupi, moj glas i glas Ire Kraljić su se odgovornošću, a ne kao udrugu jer smo pomoć Grada pokrenula Kvarnerić. festivale Novi glasi te Kvarnerić na sam trebala naći sponzore za sebe, za svoj ću raditi samo ono što se meni sviđa. No, fantastično slagali, bio je to odličan spoj vjerovali da možemo biti profitabilni. Ja Kvarnerić je ostao, uz veliku podršku kojemu s vlastitim pjesmama na lokalnim koncert i za svoj CD, nisam dobila ništa. činjenica je da sam se ipak vratila na scenu, mojeg tamnog i njezinog svijetlog glasa, sam bila direktor festivala, ostali su bili Primorsko-goranske županije od prvoga dijalektima nastupaju djeca osnovnih škola Jedva smo dobili termin u HKD-u, i to nastupila sam nekoliko puta i na zlobinskoj najbolja pjevačka kombinacija “sedmica” članovi upravnog odbora, zaista smo se dana, moram naglasiti da bez Županije ne bi Primorsko-goranske županije i koji traje i istog dana kad je bilo otvaranje Riječkih Jabuci, Alen Polić me je zvao zadnje dvije do tada. U “sedmicama” sam bila do jako trudili da ponovo MIK postavimo bilo tog festivala. U svakoj školi, pogotovo danas. Sama kaže da voli takav dinamičan ljetnih noći. Zato smo morali krenuti godine, jako sam zadovoljna tim festivalom. 1984. godine, kada sam prestala pjevati. na scenu 1993. godine. Nakon nekoliko u Gorskom kotaru, vrata su nam otvorena život i da ne bi ništa promijenila u njemu, ranije popodne, iako je bila užasna vrućina. Alen je s druge strane voditelj Kvarnerića, Nekoliko godina sam bila ugostitelj, godina pojavila su se neslaganja među kad kažem da nam je generalni pokrovitelj da bi sve ove godine ponovila takve kakve Dvorana je bila ispunjena najviše mojim zajedno s Lenom Stoiljković koja ga vodi otvorila sam konobu “Nad Rečinon” na čelnim ljudima, neki su financijsku dobit Županija. Znaju da će Županija cijeniti jesu. Nedavno se vratila pjevanju, povratak poznanicima i prijateljima, cijela obitelj od početka, opet smo našli odličan tandem Orehovici, a početkom devedesetih sam počeli stavljati ispred kvalitete festivala, a tu školu koja sudjeluje na Kvarneriću. na glazbenu scenu obilježila je u dvorani je bila na okupu u prvom redu, s troje koji se slaže na bini. Ne mislim tu stati, ušla u organizacijski odbor Svetog Vida ja sam smatrala da bismo trebali koristiti i Kvarnerić nije samo čakavština, Kvarnerić HKD-a 19. lipnja 2012. godine, koncertom unučadi, od kojih se najmlađi Roko rodio nastupat ću i dalje na festivalima u okolici, a i tu sam napravila retrospektivu MIK-a više studija za snimanje. U međuvremenu njeguje lokalne dijalekte, s područja s kojeg nazvanim “Ča je ča, reći ću van ja”, prema dva mjeseca ranije. Bila sam tog dana sretna rado bih se odazvala i na neke humanitarne 1991. godine, a 1992. godine retrospektivu sam imala i zdravstvenih problema te sam je pojedina škola koja sudjeluje na festivalu, njezinom vjerojatno najvećem hitu. kao mali praščić… koncerte ako me pozovu. “sedmica”. izašla iz organizacije. pa čak i različite dijalekte u gradu Rijeci. 54 zip zip 55 pijat Restoran Perun Mošćenice Restoran s pogledom Napisao: Davor ŽIC Snimio: Sandro RUBINIĆ

Restoran Perun oput vrhovnog božanstva iz slavenske Mošćenice bb, mitologije po kojem je dobio ime, restoran 51417, P Perun u Mošćenicama zauzeo je istaknuto mjesto Mošćenička Draga Perun - vrhovno božanstvo iz slavenske mitologije Tel. 051/737-515 na učkarskim obroncima, i smjestio se na poziciju na samoj padini, s koje se pruža fantastičan pogled Smješten točno na razmeđi između “plavog” i Restoran Perun u na drašku obalu položenu točno ispod njega, “zelenog” krajolika, na mjestu gdje se miješaju kvarnerske otoke Krk i Cres koji svjetlucaju u mošusni mirisi šume i zrak bogat morskom Mošćenicama smjestio se plavoj izmaglici, te Gorski kotar i početak Velebita soli, ovaj je mošćenički restoran upravo na ovoj na poziciju na padini Učke koji obrubljuju morski horizont. dihotomiji izgradio svoju ponudu u kojoj su s koje se pruža fantastičan - Osim zbog gastronomskih i enoloških užitaka, zastupljeni i mesni i riblji specijaliteti. gosti nam često dolaze i kako bi uživali u ovom “Tajni sastojci” – začini iz vlastitog vrta pogled na drašku obalu spektakularnom pogledu na cijeli Kvarner i položenu točno ispod Gorski kotar, i tijekom ljetnih mjeseci, kada je - Perun je oduvijek poznat po svom tatarskom lijepo vrijeme, terasa je uvijek puna ljudi koji se bifteku, koji se ovdje kao na još tek nekoliko njega, kvarnerske otoke dive toj vizuri, kaže vlasnik restorana Perun Siniša mjesta spravlja za stolom, pred gostima. No, osim Krk i Cres koji svjetlucaju Stipanić. toga, ljudi vole do nas doći i zbog svježe ribe u plavoj izmaglici, te Prednost restorana je S terase “Peruna” pruža se spektakularan pogled na cijeli Kvarner Često kažemo da onaj tko jednom prođe Gorski kotar i početak kroz naša vrata, uvijek se poželi vratiti - veliki kapacitet nudimo jela sa šparogama kao što su juha od čestih gostiju od kojih neki uživaju u kvarnerskim Siniša Stipanić Velebita koji obrubljuju gostiju koje šparoga, rižoto sa šparogama i škampima, biftek ili škampima, a drugi se redovito vraćaju zbog može primiti morski horizont file grdobine u umaku od šparoga i razne fritaje. tatarskog bifteka, pa kad vidimo da parkiraju Orada u umaku od Ljeti imamo bogatu ponudu ribljih jela, a na jesen automobil pred restoranom, kuhar već zna što kapara i bijelog vina razna jela od vrganja i drugih gljiva. Radimo i treba pripremiti, kazao je Stipanić. Ravioli sa pršutom i vlastite slastice kao što su rolada od maruna u Umak se radi od kapara, koji se začinskim biljem Tijekom ljetnih mjeseci, restoran Perun radi jesen, čokoladni mousse ili krostata od marelica svakoga dana, a zatvoren je u drugoj polovici prvo poprže na maslinovom ulju, i suhih smokava. Naša enološka priča usmjerena siječnja i veljači. U ovim zimskim, blagdanskim nakon čega se dodaju narezani Ravioli se skuhaju u vreloj vodi. pomidori i tikvice, da se ublaži Na putru se poprži začinsko bilje je na vina iz regije, pa su nam kućna vina istarska danima, posebnu atmosferu stvara i veliki kamin malvazija i cabernet sauvignon iz Istre, a od gorčina kopra. Takav umak zalije se – vlasac, majčina dušica, origano u kojem pucketa vatra i stvara romantični ugođaj. bijelim vinom i doda riblji temeljac, – doda pršut i polije temeljcem. butelja imamo velik izbor iz svih hrvatskih regija - Pozivamo sve naše goste, i one koji će to i malo vrhnja kako bi se umak bolje Doda se malo soli i papra, i – od krčke žlahtine preko slavonske graševine do tek postati da nam se pridruže u ove božićne i spojio. Riba se minimalno tretira, nakon toga u umak se dodaju i dalmatinskih vina, objašnjava Stipanić. samo se okrene na žaru da se ravioli kako bi se bolje sljubili s novogodišnje blagdane, i osjete tu našu toplu Gosti se vraćaju zbog pogleda, škampi, zapeče. Kao prilog se poslužuje umakom. Poslužuje se dekorirano atmosferu uz treperavu vatru iz kamina, zaključuje krumpir s ružmarinom, spravljen na tatarskog bifteka... grančicama svježih začina. Stipanić.  maslinovom ulju. Mošćenički Perun je restoran duge tradicije, koji koju kupujemo od lokalnih ribara i kvarnerskog kao restoran posluje od 1984. godine, ali prije škampa, koji nam odlično idu, pogotovo u nego što je uređen kao restoran, na njegovom je ljetnom periodu. Ono na čemu inzistiramo su mjestu još otprije Drugog svjetskog rata djelovala svježe namirnice lokalnog podrijetla i primorska popularna lokalna oštarija. S vremenom je postao kuhinja prilagođena sezoni, dok su “tajni sastojci” i središte društvenog života čitavog područja, pa naših jela – začini koje uzgajamo u vlastitom vrtu se u njemu često održavaju važna javna događanja, pokraj restorana. Ta svježina začina poput majčine ali i obiteljska slavlja poput krstitki ili vjenčanja. dušice, ružmarina, vlasca ili kadulje, kojima Prednost pri tome je i velik kapacitet gostiju koji obogaćujemo naša jela osigurava im jedinstven i restoran može primiti, jer raspolaže sa stotinu autentičan okus, govori Stipanić. mjesta u zatvorenom i oko 130 mjesta na velikoj Njegove riječi potvrđuje i meni na kojem se i atraktivnoj terasi. mogu naći specijaliteti kao što su ravioli s pršutom - Naša klijentela doista je raznolika. Prevladavaju i majčinom dušicom, fuži s tartufima, biftek u uglavnom strani gosti, ali i domaći ljudi koji cijene umaku od suhih šljiva, file od plemenite ribe kvalitetnu gastronomsku i enološku ponudu, kao u umaku od bijelog vina i kapara s povrćem i i toplu i domaćinsku atmosferu kojom restoran začinskim biljem, lignje punjene s pršutom, sirom odiše. Imamo velik broj stalnih gostiju, pa često i koromačom... kažemo da onaj tko jednom prođe kroz naša vrata, uvijek se poželi vratiti. Poznajemo i ukus naših - Namirnice biramo sezonski. Na proljeće 56 zip zip 57 Grohovo Priče iz primorsko-goranskog kraja info pgž štorija

Županijski Ustanove u kulturi DOBITNICI NAGRADNE KRIŽALJKE IZ 32. upravni odjeli: i javne ustanove PGŽ BROJA ZIP-A (pristiglo 596 koverti, dopisnica i razglednica) Ured Županije Adamićeva 10/V, Rijeka T ++385 51 351-612 • F ++385 51 351 613 Ručak/večera za Laura Šepić Otto Mirth E: [email protected], [email protected] dvije osobe u konobi Maria Špilera 1 Pročelnik: Goran Petrc, prof. Drage Gervaisa 22 „Montagna“ u Starom 51 000 Rijeka 51 000 Rijeka Lazu Melhior Tibljaš Aldo Jezenčić Tekst: Dragan Ogurlić Brižna mlikarica Upravni odjel za proračun, Creska 14 Ilustracija: Vjekoslav Vojo Radoičić Pomorski i povijesni Valnea Kršanac Narodne omladine 7 financije i nabavu 51 000 Rijeka Slogin kula 2/IV, Rijeka muzej Hrvatskog primorja Šmogorska cesta 45 51 000 Rijeka Muzejski trg 1, 51000 Rijeka 51 211 Matulji T ++385 51 351-672 • F ++385 51 351-673 Knjiga „100 vodećih Ružica Svetić Ravnateljica: E: [email protected], [email protected] Natalija Remčić hrvatskih restorana i Tihovac 2/X Margita Cvjetinović Starac Pročelnik: Krešimir Parat, dipl.oec. Japlenički put njihovi recepti“ 51 000 Rijeka T: ++385 51 213-578, 335-772 51 512 Njivice Mladen Mihelčić Iris Udović F: ++385 51 213-578 Upravni odjel za prostorno uređenje, Branka Perušić Sleme 2 Kuzminački put 34 pomorski-povijesni-muzej graditeljstvo i zaštitu okoliša Turkovićeva 1 51 316 Lokve 51 000 Rijeka @ri.htnet.hr Bogdan Jerković Riva 10/I, Rijeka 51 262 Kraljevica Sandra Duhović Dane Godine 7/II T: ++385 51 351-202 • F: ++385 51 351-203 Šetalište trinaeste 51 000 Rijeka E: [email protected] Poklon bon za kupnju divizije 63 Nikola Mudrovčić Pročelnica: doc.dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković eko-proizvoda u zadruzi Kralja Tomislava 43 51 000 Rijeka „Zeleno i plavo“ 51 250 Novi Vinodolski Giulliana Vukušić Judita Sertić (Bošković) Upravni odjel za zdravstvo Milana Rastanbega 20 Slogin kula 2/II, Rijeka Vjenceslava Novaka 9 Knjiga čakavske poezije 51 000 Rijeka T ++385 51 351-922 • F ++385 51 351-923 51 000 Rijeka „Duša zdola kamika“ Ivanka Antonić E: [email protected], [email protected] Prirodoslovni muzej Rijeka Marta Serić Biserka Lončarić Gradac 47 Pročelnica: doc.dr.sc. Đulija Malatestinić Lorenzov prolaz 1, 51000 Rijeka Pešćinica 11 Štale 27a 51 000 Rijeka Ravnateljica: 51 213 Jurdani 51 253 Bribir Tatjana Rubčić Upravni odjel za odgoj i obrazovanje dr.sc. Željka Modrić Surina Henrika Ćesan Vida Grbac Radetići 7 Slogin kula 2/I, Rijeka T: ++385 51 553-669 Čandekova 35a Sveti Kuzam 32 51 211 Matulji T: ++385 51 351-882 • F: ++385 51 351-883 F: ++385 51 553-669 51 000 Rijeka 51 223 Škrljevo E: [email protected] [email protected] Nino Sertić Marija Saršon www.prirodoslovni.com Vatroslava Lisinskog 4 Saršoni 43 Pročelnica: mr. sc. Edita Stilin Monografija Petra 51 000 Rijeka 51 216 Viškovo Trinajstića „Primorsko- Upravni odjel za gospodarenjem goranska županija“ Knjiga Ede Stojčića imovinom i opće poslove CD festivala „MIK 2013“ Tina Bošković „Bajke za velike Hrvate“ Slogin kula 2/V, Rijeka Mira Roberti Vjenceslava Novaka 9 Marija Grgurić T: ++385 51 351-822 • F: ++385 51 351-803 Omladinska 3 51 000 Rijeka Marjana Vičića 10/IV Pročelnica: Branka Ivandić, dipl.iur. Branko Petranović 51 000 Rijeka 51 222 Bakar Krešimira IV-48 Sergio Zuclich Marija Zatezalo Upravni odjel za pomorsko dobro, Ustanova 51 300 Delnice Osor 57 Mire Radune Ban 12 promet i veze Ivan Matetić Ronjgov Nada Šain 51 554 Nerezine 51 000 Rijeka Slogin kula 2/VI, Rijeka Milutin Kosanović ožda ste čuli za nekog Bunetu*, koji je nekada bio strah i U to vrijeme još se nigdje u Rijeci nisu prodavale “gomete”, Ronjgi 1, 51516 Viškovo Bana Josipa Jelačića 13b Vincenza Popović T: ++385 51 351-952 • F: ++385 51 351-953 Franje Račkog 13 Ravnatelj: Darko Čargonja 22 000 Šibenik Saršoni 35 trepet brižnih mlikarica koje su dolazile na riječku placu nego samo čavlići i zakovice. Žena je kupila što joj je rečeno i oko E: [email protected] 51 326 Vrbovsko M T: ++385 51 257-340 51 216 Viškovo Pročelnica: Nada Milošević, dipl.iur. prodavat “belo mleko od črneh krav”. Kažu da je taj Buneta bio podne vratila se istim putom kojim je i došla. Kad je prešla preko F: ++385 51 503-790 Foto-monografija Ivice Tonči Šragalj [email protected] Komplet novogodišnjih pravi napasnik, opak prema onome tko bi mu se zamjerio. Tomića “Rijeka svijeta Grozdane 5 brijega u šumu, čekao ju je onaj čovjek, pa je pita: Upravni odjel za turizam, www.ustanova-ronjgov.hr promidžbenih poklona bez photoshopa“ 51 326 Vrbovsko poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ Jedanput je išla jedna grobnička mlikarica pod punim teretom Vesna Orlić - Ste prnesla? Slogin kula 2/II, Rijeka Dubravka Češljar Nada Gallat u Rijeku, preko Valića i Grohova, i kad je došla u šumu, na osami T: ++385 51 351-260 • F: ++385 51 351-263 Sveta Jelena, Barci 13 Franje Čandeka 36 Plavnička 6 je susrela jednog čovjeka, koji ju je pitao: - San, san, lipi moj, san! E: [email protected] 51 417 Mošćen. Draga 51 000 Rijeka 51 521 Punat Pročelnik: Gerhard Lempl, dipl.ing. Javna ustanova Priroda - Ča vas ni strah tuda samu hodit? Čovjek je sada najprije oslobodio mlikaricu tereta, a onda ju je Ustanova za upravljanje zaštićenim Rješenja traženih pojmova i vašu adresu (najjeftinije na dopisnici), pošaljite (ili Upravni odjel za regionalni razvoj, dijelovima prirode u PGŽ osobno donesite) do 6. ožujka 2014. g na adresu: - Ni me strah - odgovorila je mlikarica - leh se bojim da se ne bin svezao. Nije smjela vikati ni dozivati u pomoć. Onda ju je lijepo infrastrukturu i upravljanje projektima Grivica 4, 51000 Rijeka Primorsko-goranska županija, Magazin „Zeleno i plavo“ (za nagradnu križaljku), namerila na onega vraga. izuo, uzeo čavliće i na bose pete zabio joj postolarske potkove. Adamićeva 10/III, Rijeka Ravnateljica: mr. sc. Sonja Šišić Adamićeva 10, 51000 Rijeka T: ++385 51 351-900 • F: ++385 51 351-909 T: 00385-51-352-400 Izvlačenje dobitnika bit će 6. ožujka 2014. g na Kanalu RI u emisiji „Od mora do - Na kega vraga? Brižna je stenjala od muke i boli, ali nije smjela vikati. Kad je F: 00385-51-352-401 gorja – Županijske teme“, a rezultate objavljujemo u sljedećem broju. E: [email protected] - Na onega nesrećnega Bunetu ki ne da nijednemu mira. bio gotov rekao joj je: “Sad hodi, pak reci juden da jih pozdravja Pročelnik: doc.dr.sc. Ljudevit Krpan [email protected] www.ju-priroda.hr Rješenja traženih pojmova iz prošlog broja: - Njega se niš ne bojte - rekao je čovjek - aš su ga čera ćapali Buneta, ki ti ne bi niš storil da ga nisi kjela.” Sjedište NP Risnjak: CRNI LUG; mjestašce uz izvor Kupe: RAZLOGE; poučna staza Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade NP Risnjak: LESKA; zaštićena europska zvijer: RIS; planinarski dom: SNJEŽNIK; žandarmi, pak su ga pejali va Bakar va pržun. Slogin kula 2/I, Rijeka Žena se sva tresla od straha kad je čula da je to Buneta. Hodati velika hrvatska rijeka: KUPA T: ++385 51 351-922 • F: ++385 51 351-935 - Uh, neka su ga, neka, baren će sada dobri judi počinut - rekla nije mogla, a on se već izgubio u šumi. Kad su došli prvi prolaznici E: [email protected] Javna ustanova Zavod za prostorno Nagrade za točne odgovore iz ove križaljke je mlikarica s olakšanjem. Pročelnica: Dragica Marač, mag.psych. i našli je onako potkovanu i prikovanu, pitali su je tko joj je to uređenje Primorsko-goranske 3 ručka/večere za dvije osobe u restoranu „Perun“ u Mošćenicama Čovjek ju je čudno i zlobno gledao, kao da je proučava, i županije 3 poklon bona za kupnju eko-proizvoda u zadruzi „Zeleno i plavo“ učinio, ali ona nije htjela reći bojeći se da bi je Buneta i drugi put Upravni odjel za za kulturu, Splitska 2/II, Rijeka 3 foto-monografije Petra Trinajstića „Primorsko-goranska županija“ napokon je zamoli da mu iz grada donese 10 postolarskih čavlića sport i tehničku kulturu potkovao. Nije mogla doma dok nisu donijeli kliješta i izvadili joj Ravnatelj: 3 foto-monografije Ivice Tomića “Rijeka svijeta bez photoshopa“ i jednu zakovicu za džon od cipela. Slogin kula 2/I, Rijeka prof. dr. sc. Mladen Črnjar 3 knjige Borivoja Dovnikovića “Karikature“ čavliće i potkove. T: ++385 51 351-882 • F: ++385 51 351-802 T: ++385 51 351 772 3 knjige Drage Kraljevića „Istranin u Rimu“ - Ću van donest, ću, ale recite mi kamo? - pitala je mlikarica. E: [email protected], [email protected] F: ++385 51 212 436 3 knjiga čakavske poezije “Duša zdola kamika“ Pročelnik: Valerij Jurešić, prof. [email protected] 10 kompleta promidžbenih poklona PGŽ - Ja ću vas jušto tu čekat samo dojdite brzo - rekao je nepoznati www.zavod.pgz.hr 10 CD festivala „Kvarnerić 2013“ čovjek. * prema Ivi Grohovcu Riječaninu 58 zip zip 59 3.588 km2 4.398,64 km2

Primorsko - goranska æupanija AdamiÊeva 10 HR - 51000 Rijeka

+385 51 351 600 [email protected] www.pgz.hr