BOŠNJAČKI

ISSN: 1846-3215 • INFORMATIVNO GLASILO BNZH GLAS TRAVANJ 2019. GODINE • BROJ 46

• Izbori za vijeća nac. manjina • Obilježili smo Dan neovisnosti BiH • Izložba o A. Izetbegoviću u Zagrebu • Pomoć iz ZIRAT-a siromašnima • Pula: Knjiga o iskustvu logoraša SADRŽAJ Riječ, dvije prologa...... 3 Izbori...... Za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina...... BOŠNJAČKI Europski parlamentarni izbori...... GLAS Međunarodni dan Crvenog križa...... BG O radu ZIRAT-a govori Bermin Meškić...... Crveni križ BiH o 20 posto siromašnih stanovnika...... BOŠNJAČKI GLAS Pomoć BiH sirijskom stanovništvu...... Informativno glasilo Izviješće Saboru pučke pravobraniteljice L. Vidović Saboru...... Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske Iz rada Savjeta za nacionalne manjine...... ISSN: 1846-3215 Novi smjer migrantskog vala – Neum...... Bošnjaci u Hrvatskoj obilježili Dan neovisnosti BiH Izdavač: Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske (Zagre-Rijeka-Pula-Gunja)...... Za izdavača: Iz naših županija...... Senad Pršić Pula: Promocija knjige “Deseta vrata pakla”...... Crikvenica: Folklorno i gastro druženje...... Glavna i odgovorna urednica: Gunja: Tehwid za šehide i Blagoslov početka nove šk. godine...... Prof. Edina Smajlagić Zagreb: Proljetni koncert “Bosane” i sisačkih prijatelja...... Sisak: Predavanja, promocije...... E-mail: [email protected] Mob. 095/855-40-47; Tel.: +387-60-320-10-84 Istraživanje studenata: Sevdalinka u Zagrebu...... Institut sevdaha u Visokom i - Sevdalinka na harmonici: Zamjenica glavne urednice: notni zapis E. Krilića...... Dipl. iur. Mirela Čaušević O Srebrenici...... U RS-u osnovali komisije za preispitivanje genocida i Urednik fotografije: sarajevskih zločina...... Ognjen Karabegović Glavni tužitelj Haškog mehanizma S. Barmmertz o svojim aktivnostima...... U ovom broju pišu: Postrojavanje četnika u Višegradu...... Edina Smajlagić, Mirela Čaušević, Ajka Tiro Srebreniković, Genocid je počeo u Biljeljini...... Danny Beganović, Adis Keranović, Bermin Meškić, Poznati Srebreničani...... Jusuf Džafić, Idriz Bešić Zaboravljeni genij arhitekture - Selman Selmanagić...... Sead Delić – srebrenički ljiljan u miru...... Prenosimo: Australijski slikar i filmaš - Saidin Salkić...... Hajrudin Somun Urušavanje demokratije u svijetu, Tužne obljetnice...... “Oslobođenje”- 19. 4.’19. 75. godišnjica vješanja 55 domoljuba u Sarajevu...... Ahmići i presuda Kordiću...... Fotografije: Suđenje za zločin u Štrpcima...... Ognjen Karabegović, Mirela Čaušević, Denny Beganović, Osnovanje Bosanskog kulturnog centra u Prijedoru...... Adis Keranović, Idriz Bešić, Sead Delić, Slavica Šarović, Međunarodni dan maternjeg jezika obilježjen u Zagrebu...... Tihomir Geršner, agencije Mišljenja o jeziku: Ivo Mišur...... Dizajn i prijelom: PRENOSIMO - Hajrudin Somun “Urušavanje demokratije po svijetu”...... DTPrijelom, Dubranec KULTURA...... Tisak: KNJIGE Grafomark d.o.o., Zagreb Ajka Tiro Srebreniković – Sjećanje na književnika Nusreta Idrizović...... Alija Hodžić “Biti nacijom...”, izdavač KDBH “Preporod”, Zagreb...... Napomena: Autori zastupaju svoja stajališta! Uz 8. ožujka: Knjiga BNZ GZ i ZGŽ dr. A. Jahića “Žensko pitanje...” promovirana u Gradačcu, BiH...... Naklada: 850 komada Prijevod knjige: Muhaddise – učenjakinje u islamu...... Tiskano uz financijsku potporu iz Državnog proračuna A. Agić i F. Vele knjigu “Svjedoci zla” promovirali u Bugojnu...... Knjige iz dijaspore: Admir Lisica, Aleksandar Hemon, RH putem Savjeta za nacionalne manjine S. Mehmedinović...... TEATAR Dan kazališta, Muzej “Valter brani Sarajevo”, D. Tanović snima TV seriju...... Na naslovnici: IZLOŽBE Instalacija ak. kipara Hame Čavrka Izložba fotografija o Aliji Izetbegoviću u Zagrebu...... Fotografije s naslovnice: Jagoda Buić – retrospektiva u Sarajevu...... 1. Izložba o Aliji Izetbegoviću u Zagrebu Federica Mogherini u Bruxellesu promovirala mural R. Druškića...... 2. S Proljetnog koncerta Zbora i orkestra “Bosane” s prijateljima GLAZBA iz Siska – M. Goražda i tamburaša grupe “Prijatelji” Bruce Dickinson - počasni Sarajlija...... 3. Knjiga R. Hukanovića “Deseta vrata pakla” promovirana u Puli Naša mala galerija: Cvjetni optimizam Emina Skomoraca...... Na zadnjoj stranici: S naše naslovnice – ak. kipar i grafičar Hamo Čavrk...... Slike (različite tehnike) bh umjetnika Emina Skomoraca

BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Riječ, dvije prologa

Vani jest prelijepo i u mojoj je bašči u punom cvatu bijeli jor- strirano i u posjedu legalno, dok se procjenjuje da su čak govan, a na njemu bijeli leptiri. Raj. A potom čujem vijesti da su 832.000 komada različitog naoružanja u ilegalnom posjedu. U rudari rudnika Banovići, očajni jer su im iz uprave već nekoliko analizi su korišteni podaci organizacije “South East Europe mjeseci umanjivali plate (do 500 kuna), sjeli na tračnice pro- Small Arms Control” (Kontrola lakog oružja u jugoistočnoj Evro- metnica brzih vlakova... Gledamo svakodnevno i očaj pulskih i pi, SEESAC). Ta organizacija radi pod okriljem Razvojnog pro- riječkih radnika škvera. U kakvom to paklu živimo?! Ima li oko grama Ujedinjenih naroda (UNDP). Osim za BiH, podaci su priku- nas uređene države, demokratske, ekonomski stabilne, tole- pljani i za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, Hrvatsku i Al- rantne? Političari stalno – obećavaju. Ako stručnjaci (koji još ni- baniju, a sve radi promoviranja stabilnosti i poboljšanja nacio- su spakirali kofere i otišli) analiziraju stanje i ponude strategije, nalnih kapaciteta za kontrolu vatrenog oružja, zakonodavstva o one ‘zastanu’ u državnim institucijama. Premalo se čini za osta- oružju i uništavanju postojećih zaliha. nak mladih, stručnih ljudi. Pišemo o onima koji ne žele otići iz Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (Peace Implementa- BiH, Hrvatske! Najuporniji, najbolji su među nama, primjeri svi- tion Council - PIC) razgovarao je 29. siječnja o najavi osporava- ma. Uključila se i tzv. dijaspora – tiska knjige, slika, snima filmo- nja pred Ustavnim sudom BiH naziva RS-u, kao i o izjavama ko- ve, pomaže novčano. Pišemo o nekima od tih rijetkih i talentira- jima se prijeti otcjepljenjem tog entiteta, a i o Deklaraciji Hrvat- nih mladih ljudi, važno je da postoje, da nas usmjeravaju! skog narodnog sabora usvojenoj 26. januara 2019. godine. Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjske poslove Spomenut ćemo još jedan važan detalj iz tog ‘oružja punog’ i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, sa- konteksta: Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pen- stala se 29.01.2019. u Bruxellesu sa tročlanim Predsjedništvom deš primila je na 1. travnja o.g. ekspertni tim NATO-a za unapre- Bosne i Hercegovine, Miloradom Dodikom, Željkom Komšićem i đenje edukacije u oblasti odbrane (Defence education enhan- Šefikom Džaferovićem, tijekom njihova prvog zajedničkog po- cement programme-DEEP), koji je predvodio Marc Di Paolo, sjeta inozemstvu otkako je inaugurirano Predsjedništvo u stu- direktor Odbrambenog instituta za izgradnju kapaciteta. Posje- denom prošle godine. Djelovali su usuglašeno, zatražili status ta je planirana od Vojnog dijela Misije BiH pri NATO u Bruxellesu kandidata za BiH u EU do 1. studenog, dok traje i mandat ovog u okviru programa suradnje Bosne i Hercegovine i NATO-a, na- saziva Europske komisije. A od njih je tražen potpuno ispunjeni kon što je u studenom prošle godine Ministarstvu odbrane i Upitnik EU i brže formiranje vlasti u BiH. Obećali su i intenzivira- Oružanim snagama BiH odobreno pristupanje NATO projektu za nje reforme javne uprave, sustava javnih nabavki, pravosuđa... unapređenje edukacije u oblasti odbrane. Već 20. veljače, novizabrani delegati u Domu naroda Parlamen- Ozbiljnu zabrinutost i strah uzrokovalo je i postrojavanje ta Federacije BiH položili su zakletvu na konstituirajućoj sjednici četnika u Višegradu, a učestale su i švrljotine po sakralnim spo- federalnog organa zakonodavne vlasti i konstituirali Dom naro- menicima. Spominjemo to u tekstovima. da Parlamenta FBiH, a kompletirana je i zakonodavna vlast u Tužilaštvo BiH dobija digitalnu arhivu dokaza u predmetima entitetu FBiH. Igara s uvjetovanjem nacionalnih stranaka (koje ratnih zločina (javljale su agencije od 22. veljače o.g.). Pitamo se, su se u međuvremenu oko programa usuglasile sa nekim od još jednom, čemu onda Dodikove dvije komisije za preispitivanje stranaka opozicije) ima ponajviše oko formiranja Vijeća mini- stradanja civila u Sarajevu i Srebrenici? I pokušavamo dati neke stara... odgovore... Javnost doznaje, iz podataka analize Centra za sigurnosne Situaciju se u ovo lijepo vrijeme usložnjava i zbog velikog studije BiH, da i građani BiH posjeduju 1.185.000 komada oružja, broja migranata koji traže nove mogućnosti prolaza ka zapad- od čega je 353.000 raznih pušaka, pištolja i drugog oružja regi- nim zemljama.Valja nam živjeti, malo ‘raja’, a podosta ‘pakla’.

TRAVANJ 2019. 3 BOŠNJAČKI GLAS Izbori Ususret izborima Izađite na manjinske izbore! Izbori za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i predstavnike manjina, peti po redu u Republici Hrvatskoj, provest će se 5 svibnja o.g..

Ti se izbori, peti po redu u samostalnoj Republici Hrvatskoj, njina u jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) sa- provode, prema Zakonu o izboru vijeća i predstavnika manjina, a mouprave provode se ako nije ispunjen niti jedan gore navedeni na prijedlog Kluba nacionalnih manjina Sabora RH, nešto ranije uvjet, a na području jedinice živi najmanje 100 pripadnika nacio- nego prijašnji, budući da je proteklom sazivu, izabranom 2015. nalne manjine. godine, ističe mandat 31. svibnja. Zakon je usvojen velikom veći- Radi veće izlaznosti, istina, izbori bi se za predstavnike na- nom glasova: 80 glasova ‘za’, 31 suzdržan i bez glasova protiv. cionalnih manjina u budućnosti morali održavati paralelno sa Vlada RH, koja je počletkom ove godine uputila Saboru pri- lokalnim izborima. Vijeća nacionalnih manjina, s iznimkom Za- jedlog novog Zakona o manjinskoj samoupravi, na sjednici od greba, teško ili nikako ne funkcioniraju, na rubu su opstanka. Ve- 28. ožujka o.g., potvrđuje taj Zakon i upućuje ga na provedbu Dr- ćina ih, i na razinama općina, i gradova, i županija, nemaju ni pro- žavnom izbornom povjerenstvu RH (DIP RH). Rok je za postupa- stora, niti sredstava za rad. nje DIP-a i početak organiziranja tih izbora bio kraj prvog tjedna Brine i da bi u ovom terminu, 5. svibnja, za izbore manjinskih travnja 2019. godine. vijeća i predstavnika, moglo biti nekih tehničkih problema, od re- DIP je objavilo, na svojim internetskim stranicama, informa- gistra birača do činjenice da se u svibnju održavaju i euroizbori. cije o tome. Tamo su i rezultatima manjinskih izbora održanih u nedjelju 31. svibnja 2015. godine. Tada je 13,5 posto birača, pri- Bez medijske najave padnika 19 nacionalnih manjina, biralo svoje članove za 288 ma- Kako sada stoje stvari? Za lokalne izbore vlada najveći inte- njinskih vijeća i 173 manjinska predstavnika u svim županijama i res što pokazuje izlaznost od 50 do 60 posto. Izlaznost na izbo- dvjestotinjak gradova i općina. Velikih promjena nema niti za re za Evropski parlament kreće se oko 20 posto. Izlaznost na ove, rekosmo, pete izbore “manjinaca” za vijeća i predstavnike. manjinske izbore još je manja; izbori su to za tijela koja u javno- sti nisu niti prepoznata. Ljudi, glasači, niti ne znaju za njih jer i Zakon - poboljšan mediji o tome šute. Za njih se izdvajaju i manja sredstva. Broj Zakon o izboru manjinskih predstavnika i vijeća je i mijenjan i biračkih mjesta je oko tri do četiri puta manji nego za ostale iz- to na bolje. Vlada RH je, kada je 2012. donesen Zakon o lokalnim bore. Počesto to biračko mjesto i nije u mjestu gdje žive pripad- izborima, takvo što i obećavala; uz to, zakonska rješenja, koja su nici nacionalnih manjina i glasači moraju putovati do njih i po 20 bila na snazi, u praksi su kontinuirano morala biti popunjavana tu- - 30 km kako bi ostvarili svoje pravo. mačenjima ili su se primjenjivali neki drugi propisi da bi se provela. Uza sve, manjinska vijeća još nemaju niti veće ozakonjene Sada su kandidate predložile udruge nacionalnih manjina i ovlasti, a da bi se to promijenilo i u Ustavnom zakonu nužni su pripadnici manjina, odnosno birači. Novo je i da se osporava glasovi dvije trećine saborskih zastupnika. kandidiranje policijskih službenika, djelatnih vojnih osoba itd., Naime, poradi manjih troškova, liste kandidata za članove vi- odnosno zabranjuje se višestruko kandidiranje u istoj izbornoj jeća i za predstavnike objavljuju se, prema zaključku Državne iz- jedinici. Novo je, također, i to da se uz kandidate za predstavnike borne komisije RH, na oglasnoj ploči i na mrežnim stranicama, manjina bira i njegov/njena zamjenik/ica. ne i u javnim glasilima.Broj je broj izbornih mjesta za takve izbo- Dakle, precizirano je da su označeni ovlašteni predlagate- re, dosad (a čini se da se tu neće opet puno promijeniti) uvijek za lji i definirano tko su udruge nacionalnih manjina koje mogu 50 posto manji nego na drugim izborima za lokalnu i regionalnu predlagati kandidate. samoupravu. Oskudnije su znatno i – financije za te izbore. Izbori će se članova vijeća nacionalnih manjina provesti u Zakon o izboru vijeća i predstavnika ne definira njihov man- jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine dat. On je definiran u Ustavnom zakonu o manjinama, upozora- nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5 posto u ukupnom vao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, g. Alek- stanovništvu jedinice samouprave. Nadalje, u jedinicama lokal- sandar Tolnauer. Otud i smatra da bi se mandat manjinskih ne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika vijeća i predstavnika trebalo ojačati iz samo savjetodavnog. pojedine nacionalne manjine te u jedinicama područne (regio- On je zagovaratelj mađarskog modela gdje manjine mogu sta- nalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadni- viti veto na neku odluku, ako misle da su njihova prava ugro- ka nacionalne manjine. Izbori za predstavnika nacionalnih ma- žena i njihove se odluke obvezno preispituju. To je sigurno

4 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS nešto što očekuje i naš Ustavni zakon, uvjeren je g. Tolnauer. još brojne nedostatne ovlasti koje propisuje i omogućava ma- (Izjava Radiju Slobodna Europa, ožujak o.g.). njinama Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Stanje Iz saborskog Kluba manjina predlagano je, radi olakšanja zapošljavanja manjina, tako, prema zvaničnim izvješćima, u dr- glasačima pri izboru kandidata, da se iza svakog kandidata na žavnim se službama - smanjuje. Smanjuje se i opći udio nacio- glasačkom listiću napiše i skraćeni naziv udruge predlagatelja, nalnih manjina; u Hrvatskoj, koja je postala jedna od nacionalno budući da je do sada i to bio jedan od razloga malog broja izla- najhomogenijih država u Evropi, manjine čine danas tek 7,7 po- znosti na biračka mjesta na ‘manjinskim’ izborima. sto ukupnog stanovništva. U promijenjenom Zakonu o izboru članova manjinskih vijeća Podsjećamo, pri pregovorima o ulasku u EU usvojen je, me- i predstavnika nije propisana izborna šutnja. A koliko će Držav- đu ostalim, i akcioni plan o zapošljavanju nacionalnih manjina u no izborno povjerenstvo (i hoće li uopće) mijenjati broj biračkih državne službe; čak je dato obećanje da će taj postotak u tri go- mjesta na ovim izborima, hoće li ona biti u sredinama gdje žive dine dosegnuti 5,5 posto u zapošljavanju manjina. Na žalost, pripadnici manjina, to ćemo doznati tek naknadno, iz analiza svjedočimo osjetnom padu ukjlučivanja pripadnika manjina u poslije provedenih izbora. svijet rada, tako i u oblasti državne administracije. Zanimljivost ovih izbora u svibnju 2019. godine je i u tome da Kako sve “izgleda” u stvarnosti “uvjerile” su sve, protekle i su oni zadnji koji će biti provedeni prema popisu stanovništva ove godine, otvorenim i poprilično nasilnim zahtjevima popra- RH iz 2011. godine jer će sljedeći izbori za vijeća i predstavnike ćenim govorom mržnje i netolerantnošću prema drugačijima, manjina biti realizirani prema popisu stanovništva koji će se kvazidemokratske desne udruge i strančice, zahtijevajući provesti 2021. godine. uskraćivanje manjinama nekih već dosegnutih prava u R. Hr- Ostaju, kao operativni problem, unatoč poboljšanjima Zako- vatskoj, koje je Hrvatska, kao članica EU, odavna potpisala i na o izboru članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, provodi. (e.s.)

Pripreme za izbore: Skup Bošnjaka iz regije

Bošnjačka nacionalna vijeća surađuju u okviru Protokola o Simpozija “Religija i nacija”) na okupu su zbog tih hrvatskih izbora međusobnoj saradnji i razumijevanju bošnjačkih vijeća i za- za vijeća i poredstavnike manjina bili ugledni predstavnici: Vijeća jednički djeluju na područjima koja su bitna za promociju i obli- kongresa bošnjačkih intelektualaca (Bosna i Hercegovina), Boš- kovanje temeljnih elemenata nacionalnog identiteta Bošnjaka, njačkog nacionalnog vijeća (R Srbija), Bošnjačkog vijeća u Crnoj bez obzira na kojem teritoriju ili u kojoj državi žive. Otud su i Gori i Koordinacije županijskih vijeća, Vijeća Grada Zagreba i pred- predstojeći izbori za članove vijeća nacionalnih manjina i pred- stavnici za županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici stavnike u Republici Hrvatskoj bili u žiži njihova interesovanja. Hrvatskoj. Bošnjačka vijeća je predstavio: prof.dr. Nedžad Mula- S pozornošću su Bošnjaci/inje pratili 4. Studenog prošle go- begović, a učešća u raspravi uzeli su i: predsjednik Vijeća kongre- dine slične izborezavijeća manjina, treće po redu, u R. Srbiji kada sa bošnjačkih intelektualaca Mirsad Džudžević, predsjednik je pravo da glasa na tim izborima imalo i nešto više od 106 tisu- Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Esad Džudžo, predsjednik Boš- ća građana u Sandžaku. U toj su zemlji Bošnjaci jedna od 22 na- njačkog nacionalnog vijeća Harun Omerbašić, predsjednik Koor- cionalne manjine. Kao što znamo, pobjednik je bila stranka “Sa- dinacije županijskih vijeća, Vijeća Grada Zagreba i predstavnika za moopredeljenje”, a njen nosilac Sulejman Ugljanin.Slijedila je li- županije bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. sta Muamera Zokurlića “Matica Bošnjačka” a lista Saita Kočope- Organizatori su tog skupa bili: Koordinacija županijskih vije- ra “Vakat” bila je treća. ća, vijeća Grada Zagreba i predstavnika za županije bošnjačke U petak, 29. ožujka o.g. u Kongresnoj dvorani Salim Šabić nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Vijeće bošnjačke na- Islamskog centra Zagreb (a nakon otvaranja i plenarne sesije cionalne manjine Grada Zagreba.

Četvrti susret bošnjačke omladine Snimila: Slavica ŠAROVIĆ

U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Za- inje iz susjednih država. Susret je otvorio je Armin Hodžić, vijećnik greba održan je 2. ožujka o.g. u Zagrebu, u Maloj dvorani Koncer- i voditelj projekta tog susuretanja bošnjačke omladine. Prilika je tne dvorane Vatroslava Lisinskog Četvrti susret bošnjačke to bila za međusobno upoznavanje, razmjenu iskustava mladih omladine. Okupio je, osim hrvatskih Bošnjaka, i mlade Bošnjake/ ljudi i daljnji njihov doprinos u unaprijeđivanju rada na očuvanju

TRAVANJ 2019. 5 BOŠNJAČKI GLAS

nacionalnog identiteta. Također i važnosti predstojećih izbora za članove vijeća naci- onalnih manjina i predstavnika u svibnju o.g. Nakon zanimljivog glazbenog progra- ma na kojemu su nastupili: BKUD “Sev- dah” izvevši “Splet igara iz Bosne” i “Kolo naokolo”, a Samir Nurkić prebirao sevda- linke i druge pjesme na svojoj harmonici, skup mladih nastavio je rad i druženje u Čitaonici Islamskog centra Zagreb.Uz objed i puno rada i zaduženja. Druženje mladih Bošnjaka/inja na ovom Četvrtom susretu mladih potrajalo je do u kasne sate u Omladinskom klubu Islamskog centra. (s)

Europski parlamentarni izbori

Čekaju nas i izbori za europske parlamentarce, održat će se ta, 27 od 73 britanska mandata raspodijeljuju se tada na ostale od 23. do 26. svibnja 2019. godine. države članice, a preostalih 46 čuvat će se u rezervi. Primjerice, Broj zastupnika koje biraju građani svake od 28 država člani- za buduće države članice. Broj zastupnika u 2019. bio bi ukupno ca EU promijenit će se bude li Ujedinjeno Kraljevstvo do kraja - 705. Hrvatska bi dobila pravo na još jednog kandidata, uz 12 travnja i napustilo Zajednicu. U tom se slučaju, po stupanja kandidata. Brexita na snagu, smanjuje ukupan broja zastupnika EU parla- Zadržava se i postupak odabira predsjednika Komisije su- menta i neke države članice dobivaju dodatna zastupnička mje- stavom tzv. “Spitzenkandidata” , vodećeg kandidata liste. sta. Sudjelujte u oblikovanju budućnosti Europe i glasajte! Eu- Parlament se trenutno sastoji od 751 zastupničkog mjesta ropski izbori će utjecati i na vaš život, na život vaše obitelji, prija- što je najveći mogući broj prema Ugovorima EU-a. Bude li Brexi- telja, susjeda, kolega. U nadolazećim godinama tamo će se naj-

6 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS izravnije pristupiti pitanjima radnih mjesta, poslovanja, sigur- informiranost? Bilo je nužno pokrenuti i projekte poticaja na nosti, migracija i klimatskih promjena. A takve odluke trebamo izlazan na glasačka mjesta, dobro je zaživio projekt “Ovaj put donositi svi zajedno jer Europa pripada svima nama. Kaže se: glasam”. Bilo je i vrlo korisnih brošura, poput “EU i ja”. kada svi glasamo, tada i pobjeđujemo. Jedan od prioritetnih za- Stranke i nezavisni kandidati već su Državnom izbornom jedničkih europskih projekata bit će i infrastrukturno, posebice povjerenstvu RH predale svoje liste. Glasovat će se za kandidate željezničko, povezivanje Europe. Naravno, može biti i drugačije moći i iz inozemstva. - izazovi ostaju: populizam, trgovinski sukobi, migracije i prora- Apeliramo: europski izbori tiču se sviju nas. Deveti su to po čun. Kampanja je počela od 11. travnja, a trajat će do ponoći 24. redu izbori za EU i održat će se od 23. do 26. svibnja 2019. go- svibnja, dakle 44 dana. dine kada će 350 milijuna građana EU-a ponovno imati priliku Na prošle euroizbore izašlo je oko 25 posto građana/ki Hr- izabrati svojih 705 zastupnika u Europskom parlamentu. Bu- vatske, a mladih je među njima bilo jedva 13 posto. Razlog – ne- dite jedan/a od tih 350 milijuna! (s)

Zastupnici iz Hrvatske u Europskom Parlamentu požalili su se Naveli su tada “nepostojenje nekih članova Izbornog zakona u visokim dužnosnicima EU na izborni proces u Bosni i Hercegovini, BiH” i istakli važnost brze uspostave vlasti u Domu naroda u skladu zahtjevajući da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća sa odlukama Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić. za vanjske poslove Europske komisije. Sjetite se ovih dana kada Nije nebitan zadnji pasus tog pisma: “Postoje jako dobri razlozi budemo birali nove predstavnike za to tijelo! Pismo nije prihvaćeno (misle na prethodno navedene razloge) za to zbog čega je Bosna i za diskusiju, ali poslali su ga i potpisali hrvatski europarlamentarci: Hercegovina u Daytonskom mirovnom sporazumu stvorena kao Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Ra- zemlja sa dva entiteta i tri konstutivna naroda. Arhitektura Bo- doš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašević, Že- sne i Hercegovine nije bila idealna u svim detaljima, međutim, ljana Zovko 25.10.2018.godine. promjene izvornog balansa su proizvele nepovoljne, štetne re- U tom se prosvjednom pismi navodi nefunkcionalnost BiH pa se zultate. To mora biti ispravljeno i ne bi trebalo biti nikakvih uz često ponavljanu tvrdnju (koja stoji, ali je Hrvatska potpisnica uz opravdanja za daljnje odlaganje tog posla”, istaknuto je u pismu. još 70.tak drugih) - da je Hrvatska potpisnica Daytonkog mirovnog Naši su europarlamentarci, po svemu, pomiješali redosljed sporazuma i članica Evropske unije koja dijeli najdužu granicu sa uzroka i posljedica oko povijesnih događanja u Bosni i Hercegovi- Bosnom i Hercegovinom, te da su veze između ove dvije zemlje du- ni. Valja to imati na umu i kod ovih eu izbora! boke i dugoročne.

Bit će biran i novi predsjednik Evropske komisije

Bivši finski premijerAlexander Stubb objavio je kandidaturu stupnika EPP-a u EP-u i moguće je još nekoliko drugih kandidata. za nasljednika Jean-Claudea Junckera na čelu Evropske komisije, Kada je riječ o socijalistima, za nasljednika Jean-Claudea Junckera postavši time drugi kandidat koji želi predvoditi evropski desni kandidirao se za sada jedino slovački socijalist Maroš Šefčović, centar na izborima, uz Manfreda Webera, predsjednika kluba za- potpredsjednik EK-a za energetiku. (Izvor: Agencije) Crveni križ Iz rada ZIRAT-a Islamske zajednice u Hrvatskoj

Na poziv Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i ove će građanima u potrebi jest ZIRAT Islamske zajednice, u Tomašiće- godine udruge i u Hrvatskoj, od 16. do 18. svibnja, otvoriti vrata voj ulici 12 u Zagrebu. Tim povodom smo predsjednika Upravnog građanima – kako bi im približile svoje programe i aktivnosti. odbora ZIRAT-a, mr. iur. Bermina Meškića, zamolili da predstavi Jedna od udruga čija je misija da bude svakodnevno na usluzi rad te humanitarne udruge i u “Bošnjačkom glasu”.

TRAVANJ 2019. 7 BOŠNJAČKI GLAS

Udruga ZIRAT je osnovana 14. travnja 2015. godine kada je mogao i rad sisačkog Merhameta donacijom mesa potrebnog pred vratima bila izbjeglička kriza pa je Islamska zajednica u Hr- za godišnju prehranu korisnika pučke kuhinje. vatskoj, u sklopu svojeg misijskog djelovanja, odlučila organizi- Aktivnost i efikasnost ZIRAT-a povećao bi se osnivanjem rati rad ZIRAT-a kako bi mogla pomoći upravo izbjeglicama, ali i podružnica ZIRAT-a, putem medžlisa, uvjeren je g. Meškić. A svim drugim ljudima u potrebi. Uspostavljen je kao humanitarna zagrebački, središnji, može se razviti u reprezentativnu huma- organizacija od posebnog interesa a koja će kontinuirano priku- nitarnu organizaciju. pljati i pružati humanitarnu pomoć potrebitima. Djelatnost ZI- Za pohvalu je i pulski ZIRAT predvođen predsjednicom, RAT-a obuhvata: prikupljanje materijalnih i financijskih dobara u gđom Sadžidom Jukan. Djeluje na adresi Leonardo da Vinci 11 u cilju pružanja psihosocijalne pomoći te drugih humanitarnih ak- Puli. Ta je humanitarna udruga u 2017/18.g. pomogala osobama tivnosti (zaštita života, zaštita zdravlja, osiguranje prehrane i sa područja R. Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Afrike. Po- odjeće, osiguranje smještaja, osiguranje stanovanja, osiguranje moć je pružena osobama različitog socijalnog statusa, vrsta uvjeta školovanja, a i pomoć u obnovi stambenih, javnih i drugih bolesti, dobi, vjeroispovijesti i nacionalnosti. Za sve korisnike objekata. Također, prijevoz pomoći i osiguranje njene dostu- pomoći osigurane su prehrambene, higijenske namirnice, odje- pnosti. Tu su i aktivnosti vezane uz pripremu mjera prevencije ća, pomoć pri nastavku liječenja, pomoć pri školovanju djece kojima se smanjuju ili spriječavaju mogući uzroci i posljedice ka- školske dobi, uručivana financijska pomoć... Udruga nema svoj tastrofa.) prostor pa koristi prostor Islamske zajednice Pula, kao i ostale Od početka izbjegličke krize ZIRAT se stavio na raspolaganje njene resurse. Pohvaliti treba njihov projekt pružanja pomoći nadležnim službama Republike Hrvatske. Ispred Islamske za- osobama sa svim vrstama zdravstvenih poteškoća, neograni- jednice u Hrvatskoj apelirao je za pomoć izbjeglicama u RH i ju- čenu starošću. (Ukupan iznos: 42.599,75kn). goistočnoj Europi pa su prikupljana sredstava diljem zemlje, po Pomagano je i obiteljima koje su u velikoj potrebi.( 14.477,57 medžlisima IZ. Donacije u naravi (sredstva za vinterizaciju itd.) kn uz donirane artikle). koja su pristizala usmjeravana su prema Crvenom križu Hrvat- Socijalno ugroženoj djeci se olakšavalo školovanje. (Ukupan ske jer je tako dogovoreno na Kriznom stožeru, a novčana sred- iznos: 14.374kn za sendviče), također i osobama u trećoj život- stva najpotrebitijima (kupnja kabanica, pitke vode i td.). Ohra- noj dobi. (190 paketa s namirnicama, 1500kn). ZIRAT Pula dari- brujući je bio odaziv, entuzijazam i volja građana da pomognu. vao je 21. prosinca 2018. godine i 63 obitelji s područja Pule, Za pohvalu je i žrtvovanje ZIRAT-ovih volontera/ki, donatora Vodnjana i Rovinja kao i Dom za nezbrinutu djecu i to paketima poput dućana arapske hrane, pomoći rukovodstva Hotela “Po- kurbanskog mesa. (Ukupan iznos: 64 paketa od 13 do 20kg oko rin” gdje su, za izbjegličke krize, bile smještene izbjeglice. Konti- 35.000kn). nuirano su se a i danas se obilaze i darivaju i izbjeglice Prihvatili- Tijekom prošle godine pulski je ZIRAT, s partnerima Aldinom šta za azilante u Zagrebu, posebno za bajramske blagdane. Kajmakovićem i Harisom Hećimovićem u projektu izgradnje Početak školske godine također je prigoda da se daruju maleni bunara u siromašnim i sušnim zemljama Afrike za tamošnje školarci. stanovnike koji nemaju pitku vodu prikupio iznos od 57.750 Kn Dijeljeni su i humanitarni paketi u suradnji s volonterima hu- za gradnju 8 bunara. manitarne organizacije HASENE u MIZ Karlovac, Maljevac i Bo- U duhu Poslanovkovih poruka: ‘’ Poklanjajte jedni drugima govolja. Tako su, primjerice, u subotu, 14. 7. 2018., volonteri ZI- da biste se voljeli!’’ pulske su hanume u 2018. godini darivale RAT-a Islamske zajednice u Hrvatskoj i organizacije HASENE jednu svoju sugrađanku koja koristi, pridonosi radom svojoj za- podijelili tri tisuće paketa hrane i potrepština u cijeloj zemlji, a u jednici, a kroz projekt ‘’Jedan čovjek - jedan proizvod’’ darivani medžlisu Islamske zajednice Karlovac, džemat Maljevac od to- su socijalno ugrožene i osobe u teškim životnim okolnostima. ga 400 paketa. (Sadržavali su: rižu, brašno, tjesteninu, šećer, Brojne humanitarne akcije zagrebačkog ZIRAT-a održane sol, ulje i datulje). su u suradnji s OKM-om i Medžlisom IZ Zagreb. Pored volontera, Delegacija spomenute humanitarne organizacije HASENE koji osmišljavaju i realiziraju te aktivnosti, značajnu potporu u boravila je u Zagrebu od 19. do 24. kolovoza prošle godine. Do- radu s migrantima davali su i pružaju: Mešihat Islamske zajedni- maćin im je bio upravo predsjednik Upravnog odbora ZIRAT-a, g. ce u Hrvatskoj, Medžlis IZ Zagreb, Centar za certificiranje halal Bermin Meškić. Za blagdana Kurban Bajrama ZIRAT je tada po- kvalitete i Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića, te brojne

8 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS džematlije koji prepoznaju potrebe tih ljudi i samoinicijativno donose razne artikle, od odjeće, obuće, školskog pribora i higi- jenskih potrepština do voća, slatkiša i igračaka za djecu. Podije- ljene su tone navedenih artikala, ali i stotine obroka kroz ne- djeljni ručak. Vrijedni volonteri, istaknute muallime i imami, odradili su stotine sati edukacije i brojnih oblika humanitarnog djelovanja, kako u Islamskom centru, tako i u azilantskom cen- tru u Hotelu “Porin”. Udarnički se radilo i zadnjega dana 2018. godine. Pružena je i pomoć nastradalim obiteljima kojima su uništene, zbog klizišta, kuće u Kostajnici; u srijedu, 14. ožujka 2018. godine, ispred humanitarne organizacije ZIRAT Islamske zajednice u Hrvatskoj predsjednik UO ZIRAT-a Bermin Meškić s članom Upravnog odbora ZIRAT-a Aldinom Dugonjićem te glavnim imamom MIZ Sisak Alemom ef. Crnkićem uručio je se- dam obitelji po 1.000 kn pomoći. Sve što ZIRAT radi, a sukladno svom Statutu, javno je. Otud je i suradnja s medijima od iznimne važnosti jer se i tako promiču djelatnosti i postignuća, popularizira temeljna načela Islamske zajednice, a građani potiču na humanitarni rad i pomoć ljudima u potrebi. Djelovanje ZIRAT-a prepoznali su TV novinari: “Hrvat- ska uživo”, “Religijski forum”, “Prizma”). Javni medijski nastupi čelnika ZIRAT-a potaknuli su brojne volontere na sudjelovanje u akcijama ZIRAT-a. U TV emisiji “Ekumena” g. Bermin Meškić je ZIRAT govorio o migrantskoj krizi, senzibilizirao brojne gledatelje/ice Tomašićeva 12/II, Zagreb za potrebe migranata; brojni su i reagirali slanjem pomoći. Rad će se ZIRAT-a tijekom 2019. godine, napominje g. Telefon: 01 4614 473, Fax: 01 4550 521, 01 4614 556 Meškić, dodatno obogatiti. I sadržajima, i aktivnostima, a i volo- E-mail: [email protected] nterima i stručnim suradnicima. (e.s.)

U BiH u potrebi 20 posto stanovnika

Mediteranska konferencija u Sarajevu, koja je trajala od 2. ma, sklanjaju se u napuštene rudarske jame... Zastrašujući do 5. aprila/travnja, okupila je predstavnike 22 nacionalna druš- horror bijede. Velika je nezaposlenost, ljudi nemaju stalne pri- tva, a govorilo se i o migrantima, uključenosti žena i mladih, kli- hode... Raste broj starijih ljudi, samaca... Broj bi se budućih klije- matskim promjenama i drugim problemima koji pogađaju me- nata CK BiH mogao samo povećavati. diteranska društva u posljednje vrijeme. Na samom kraju ožujka o.g., u Sarajevu su održani i Drugi I briga o migrantima susreti mladih Evrope Crvenog krsta/križa i Crvenog po- Uza sve vlastite potrebe Crveni krst/križ BiH se od svibnja lumjeseca. Raspravljalo se o migracijama i migrantima, uprav- prošle godine bavi intenzivno i migrantskom krizom. Samo u Bi- ljanju projektima, organizacijama, kao i sudjelovanju mladih u haću prihvaćeno, kažu odgovorni 23 tisuće migranata i napravlje- odgovoru na nasilje. Na susretima, koji su potrajali i do 1. aprila/ no preko milijun obroka za njih. Na istu vrst pomoći u toj udruzi travnja, sudjelovali su mladi iz 22 nacionalna društva. biti će usmjereni i u nadolazećim mjesecima. Crveni krst BiH, u saradnji sa Međunarodnom federacijom Crvenog križem i Crve- Velika bijeda nim polumjesecom već pokriva različite regije - Mostar, Bijeljinu i U Bosni i Hercegovini 20 posto ljudi živi na rubu egzistencije Unsko-sanski kanton. A slijedi im, zasigurno, još puno posla u na- i prisiljeno je tražiti pomoć za preživljavanje. Prema izjavi glav- dolazećim mjesecima. Osim mobilnih timova za pomoć migranti- nog tajnika Crvenog križa/krsta BiH Rajka Lazića ta humanitar- ma, pripremat će se i nadalje hrana u migrantskim centrima, dije- na udruga pomaže danas ljudima u potrebi sa sedam tisuća liti higijenski paketi, a i organizirati društvene aktivnosti prema volontera koji djeluju kroz 142 općinske organizacije. interesu migranata. Pripravna je i služba traženja i povezivanje I nakon 27 godina od rata CK BiH brine i o velikom broju rase- obitelji. Među migrantima je veliki broj djece bez roditeljske prat- ljenih osoba. Uz to, zbog loše ekonomske situacije, sve je više nje. Pri tome pomažu i međunarodne fundacije i organizacije. Do- stanovnika koji su u stanju socijalne potrebe i očekuje elemen- bro se surađuje sa turskim Crvenim polumjesecom, a s tom je tarnu pomoć. Zasad je u gradovima desetak javnih kuhinja. Go- organizacijom prošle godine CK BiH potpisao Memorandum o tovo svakodnevno mogu se i na TV ekranima čuti i vidjeti priče o razumijevanju i strateškom partnerstvu. Turci, koji imaju i ispo- ljudima, često borcima, koji su bez ikakvih primanja, bez skloni- stavu Crvenog polumjeseca u Sarajevu, s migrantima, kojih je više šta; dramatične su to sudbine ljudi koji okončavaju na smetlišti- od četiri milijuna u toj zemlji, imaju dosta iskustva. (s)

TRAVANJ 2019. 9 BOŠNJAČKI GLAS

Konvoj pomoći iz BiH - Sirijcima Ne udjeljuje uvijek onaj tko ima, nego tko je navikao!

Konvoj humanitarne pomoći u 25 šlepera, težak oko 600 to- na krenuo je 18. travnja o.g. iz Doboja Istok prema Siriji u koloni dugoj petsto metara. Dolazak konvoja na tursko - sirijsku grani- cu u grad Reyhanli očekuje se od 23. do 25. aprila/travnja. Prijem konvoja na tlu granice sa Sirijom obavit će se, kao i proteklih go- dina, u logističkom centru Humanitarne organizacije IHH u tom gradu na sjeveru Turske. (Između Sirije i Turske nalaze se izbje- glički kampovi u kojima je smješteno i do miolijun ljudi.) I pomoć iz BiH je važna jer je u pekarnicama u tim sirijskim izbje- gličkim kampovima ostalo brašna za još samo mjesec dana... Taj do sada najveći konvoj pomoći koji je Međunarodni forum solidarnosti - EMMAUS poslao prema narodu Sirije, najveći je i kon- voj ikada isporučen iz BiH prema nekoj od zemalja koje su u potrebi. koja se sastojala od prehrambenih i higijenskih proizvoda. Po- U proteklom razdoblju u ovim akcijama pomoći MFS-EM- red prehrambenih proizvoda, do sada su odaslana i tri brodska MAUS je poslao 53 šlepera sa 1280 tona humanitarne pomoći kontejnera odjeće i obuće.

Izvješće za 2018. godinu pučke pravobraniteljice Saboru Raste stopa siromaštva

Podnoseći članovima Hrvatskog sabora izvješće o stanju Tijekom 2018. pokrenuti su brojni sudski postupci protiv no- ljudskih prava u Hrvatskoj u 2018. godini, pučka je pravobrani- vinara i medija, a što utječe, naglasila je pučka pravobraniteljica, teljica gđa Lora Vidović, 28. ožujka 2019. godine, konstatirala na stupanj ostvarivanja medijskih sloboda. Evidentirana je i ne- nešto što je gotovo očigledno i vlasti i narodu – da se Hrvatska trpeljivost prema različitim skupinama i mišljenjima. Zabrinjava i tijekom 2018. nastavila suočavati s iseljavanjem te da su gra- i da su tijekom 2018. godine bile učestale pojave negiranja zloči- đani, kao najčešće razloge u svojim pritužbama toj instituciji načkog karaktera NDH. (ombdusmanu), navodili - neorganiziranu i loše vođenu drža- Zabrinjavajuće su i pritužbe migranata i udruga koje upućuju vu, korupciju i zapošljavanje podobnih. Otud i njihov osjećaj be- na otežani pristup međunarodnoj zaštiti, nasilje policije nad mi- znađa i besperspektivnost. A nema dokumenata iz kojih bi se grantima u iregularnom prelasku granice, uz izostanak učinko- vidjelo dugoročno promišljanje rješavanja tih problema i uopće vite istrage tih navoda. Nezakonito je i neprihvatljivo što MUP i se niti ne donose strateški dokumenti, dok oni, koji su već pučkoj pravobraniteljici uskraćuje neposredni pristup podacima usvojeni, nemaju kontinuitet i često se mijenjaju, naglasila je o postupanju prema iregularnim migrantima u svome informa- gđa Vidović. cijskom sustavu. U porastu je stopa stopa rizika od siromaštva, osobito za U zaključku izviješća o kršenjima ljudskih prava u RH u 2018. osobe starije životne dobi! Nejednakosti su najvidljivije u regi- godini, stoga, pučka pravobraniteljica napominje da je iznimno onalnom razvoju Hrvatske u njenim ruralnim područjima ili na važna u suzbijanju svih oblika diskriminacije potpora Hrvatskog otocima: tamo nedostaju timovi zdravstvene zaštite, duge su sabora, dobra suradnja između nadležnih tijela na državnoj, re- liste čekanja, nezadovoljavajuće su opremljeni prostori, a i evi- gionalnoj i lokalnoj razini sa udrugama civilnog društva i drugim dentan je manjak zdravstvenog osoblja. Ljudi su bili nezado- neovisnim tijelima poput međunarodnih organizacija i stručnja- voljni i kvalitetom sudskih odluka, osjećaju se nejednaki pred ka raznih profila. zakonom te smatraju kako sudska vlast nije neovisna od iz- Uredi pučkih pravobranitelja su: na Trgu hrvatskih velika- vršne. na 6 u Zagrebu. ( Diskriminaciju prijavite na tel. 01/ 48 51 Područje rada i zapošljavanja najzastupljenije je među 854). U Rijeci je sjedište ombdusmana na Korzu 2a/I, u Osije- pritužbama na diskriminaciju, a kao i ranijih godina, najčešća ku na Hrvatske Republike 19/I, a u Splitu na Mažuranićevom diskriminacijska osnova je etnička pripadnost odnosno naci- šetalištu 8a (ulaz iz Tolstojeve). Ombdusmani stranke prima- onalno podrijetlo, pri čemu se osobito izdvajaju pripadnici ju radnim danima, od utorka do petka i to od 9 do 12 sati, a romske i srpske nacionalne manjine te migranti. (Dodajemo, pritužbu možete poslati i e-mailom, faksirati, dostaviti po- sve više i bošnjačka nacionalna manjina!) štom. (s)

10 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Iz rada Savjeta... Više zahtjeva za sredstva u 2019. godini Na 83. sjednici Savjeta za nacionalne manjine, održanoj 27. veljače o.g., informirani su članovi Savjeta o prijedlozima programa udruga i ustanova nacionalnih manjina za ostvarivanje programa kulturne autonomije pristiglih na Javni poziv za sufinanciranje programa kulturne autonomije za tekuću 2019. godinu.

Na Javni poziv za 2019. godinu ukupno je prijavljeno 1 035 Još jedan mandat A. Tolnaueru programa kulturne autonomije od strane 85 udruga i ustano- Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 153. sjednici održanoj u va nacionalnih manjina s 125 njihovih podružnica, i to: informi- četvrtak 18. travnja 2019. godine donijela odluke o razrješenju i ranje: 57 programa, izdavaštvo: 68 programa, kulturni amateri- imenovanju članova Savjeta za nacionalne manjine RH te po- zam: 434 programa i kulturne manifestacije: 476 programa. novno potvrdila Aleksandra Tolnauera za predsjednika Sa- Udruge i ustanove 19 nacionalnih manjina predložile su za vjeta. ostvarivanje programa dodjelu sredstava u ukupnom iznosu Vlada je, zbog isteka mandata, razriješila dosadašnjeg od 50.653.703,57 kuna, što u odnosu na 2018. godinu kada je predsjednika, potpredsjednike i dio članova Savjeta za nacio- bilo zatraženo 47.890.072,26 kuna, predstavlja povećanje od nalne manjine. Razriješeni su: Aleksandar Tolnauer, Veselko 5,8%. Ćakić, mr. sc. Renata Trischler, potpredsjednica i članica (nje- Od prijavljenih 15 novih udruga, dvije udruge ne idu na dalj- mačka nacionalna manjina), te članovi Darko Šonc (slovenska nju procjenu Povjerenstvu za raspodjelu sredstava odnosno nacionalna manjina) Marija Semenjuk Simeunović (ukrajinska ne ispunjavaju formalne uvjete za sufinanciranje propisane nacionalna manjina), Angel Mitrevski (makedonska nacionalna Kriterijima financiranja i ugovaranja programa kulturne auto- manjina), Zvonko Kostelnik (rusinska nacionalna manjina), nomije nacionalnih manjina i metodologije praćenja i vredno- Branka Baksa (slovačka nacionalna manjina), Aleksandar Tol- vanja provedbe financiranih programa (“Narodne novine”, broj nauer (židovska nacionalna manjina), Veselko Ćakić (srpska na- 105/16). cionalna manjina) Bermin Meškić, (bošnjačka nacionalna manji- Vezano uz postupke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu na), dr. sc. Nives Rittig-Beljak (austrijska nacionalna manjina) i interesa radi utvrđivanja predstavlja li povredu odredbi Zakona o Danilo Ivezić (crnogorska nacionalna manjina). sprječavanju sukoba interesa glasovanje članova Savjeta za- Vlada je imenovala šest članova Savjeta za nacionalne ma- stupnika Hrvatskog sabora o Odluci o rasporedu sredstava, Sa- njine iz reda osoba koje predlažu vijeća nacionalnih manjina i pet vjet je još jednom podcrtao da isti ne mogu snositi odgovornost članova Savjeta iz reda istaknutih kulturnih, znanstvenih, struč- za sukob interesa dok je na snazi Ustavni zakon o pravima naci- nih, vjerskih pripadnika nacionalnih manjina koje su predložile onalnih manjina. manjinske udruge i druge organizacije manjina, vjerske zajedni- Kako za 12 članova Savjeta koji nisu zastupnici Hrvatskog sa- ce, pravne osobe i građani pripadnici nacionalnih manjina. bora istječe mandat s 27. ožujka 2019., članovi su Savjeta po- Imenovane članice i članovi su: Vladimir Ham (njemačka na- zvali vijeća nacionalnih manjina da predlože kandidate za se- cionalna manjina), Darko Šonc (slovenska nacionalna manjina), dam članova Savjeta za nacionalne manjine. Marija Semenjuk Simeunović (ukrajinska nacionalna manjina), Također su pozvane manjinske udruge, vjerske zajednice, Zorica Velinovska (makedonska nacionalna manjina), Zvonko pravne osobe i građani pripadnici manjina, da predlože kandi- Kostelnik (rusinska nacionalna manjina), Branka Baksa (slovač- date za pet članova Savjeta iz redova istaknutih kulturnih, znan- ka nacionalna manjina) Aleksandar Tolnauer (židovska nacio- stvenih, stručnih i vjerskih ličnosti. nalna manjina), Mirjana Galo (srpska nacionalna manjina), Ishak Hodžić (bošnjačka nacionalna manjina), dr. sc. Nives Ri- Za člana Savjeta predložen Bermin Meškić ttig-Beljak (austrijska nacionalna manjina) i Danilo Ivezić (crno- Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebač- gorska nacionalna manjina). ku županiju je Odlukom od 28.veljače 2019., usuglašenom na Iz reda predloženih članova i članica, temeljem provedenog sjednici Izvršnog odbora Zajednice, održane dan ranije, dala pu- postupka po Pozivu, Vlada je predsjednikom Savjeta za nacio- nu podršku za još jedan mandat kandidatu Berminu Meškiću za nalne manjine imenovala Aleksandra Tolnauera, potpred- člana Savjeta za nacionalne manjine RH. sjednicom Mirjanu Galo i potpredsjednikom Vladimira Hama.

TRAVANJ 2019. 11 BOŠNJAČKI GLAS Migracija Novi migrantski smjer: Neum

Slušamo dnevno apele vlasti u Unsko-sanskom kantonu bi se granice BiH mogle i – zatvoriti! Dolaze u BiH samo iz jednog (USK) kako je broj migranata, koji tamo pristižu iz tri, četiri smje- razloga – taj smjer jest otvorena ruta prema Sloveniji i Italiji. ra po cijeloj Bosni i Hercegovini, narastao s 3200 i da je tijekom Prošle godine je njome prošlo oko 20 tisuća migranata. travnja o.g. porastao na više od 6000. Svaku večer iz Sarajeva Granična policija u entitetu Republika Srpska, na pojedinim talgo vlakom u Bihać doputuje još 100 do 120 novih migranata. graničnim prijelazima, ima tek po jednog graničara. Govori se i o Sa Željeznicama BiH bilo je prije dva mjeseca dogovoreno da se novoj ruti prema Neumu jer je hrvatska granica na području Kra- ti ljudi ne dovoze u Bihać, odnosno Veliku Kladušu iz sarajev- jine zatvorena, dobro kontrolirana; tisuće migranata ostaju “za- skog centra “Ušivak” ili uopće iz Sarajeva. Karta do Bihaća stoji robljeni” na svom putu ka Zapadu u još neuvjetnim smještajima oko 150 kuna (43 BAM), a što većini izbjeglica jest veliki novac. u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši. Navodno, neka im humanitarna organizacija plaća taj transport. Poznato je da se godinama preko Srbije ulazilo u regiju Bije- Čini se da niti prijetnje vlasti USK – da će i postrožiti vlastite ljine i Višegrada, a preko Crne Gore u regiju Trebinja. Iz Bijeljine inspekcije u tamošnjim tranzitnim prihvatilištima - ne daju re- se u smjeru Krajini izbjeglice i sada kreću preko Tuzle, dok se oni zultat. Privremeni smještaji u bivšoj tvornici “Miral” i prihvatilište koji su u bh državu ušli u okolici Višegrada ili Trebinja prvo upute “Bira”su trebali poslužiti kao skloništa od zime. Zahtijeva se od ka Sarajevu, a odatle u Krajinu. sarajervskih državnih vlasti da ih se što žurnije izmjesti izvan Aktivira li se novi smjer koji bi od Bijeljine i Višegrada vodio naselja, dalje od gradova. (Bile su nuđene “Agrokomercove” do Sarajeva pa preko Čapljine stizao do Neuma? Migranti bi, tvorničke hale...). Djeca bez pratnje i obitelji i nadalje bi ostali u čamcima, pokušavali dalje prijeći granicu i ući u Hrvatsku. Kako hotelu “Sedra” i Đačkom domu u Borićima u Bihaću (zbog polo- će ih se zaustaviti? I hoće li se to moći, s obzirom na najave sve vične elektrifikacije taj Dom nije u potpunom kapacitetu od 580 masovnijih dolazaka migranata?! ljudi). Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, u spomenutom in- Teški su to i humanitarni zadaci (zdravstveno-epidemiološ- terviewu tvrdi da takva ruta (neumska) još ne postoji! ki i dr.) za Ministarstvo sigurnosti BiH, uza sve sigurnosne izazo- U blizini Mostara je Migrantski centar Salakovac. Smješteno ve koje nastoji što korektnije i profesionalno obavljati. Ministar je tamo nekoliko stotina migranata. Svakodnevno se bilježe sigurnosti BiH Dragan Mektić je uvjeren (18. travnja o.g. u dnev- bježanja iz centra, dok isto tako skoro svaki dan u njega i pristi- niku “Avaz”) da će sadašnji smjer prema Krajini ostati još dugo že oko 100 izbjeglica. Veliki je i to izazov pred ljetni izbjeglički aktivan budući da je i najlakši. Vijeće ministara BiH upozorava da val... (s)

12 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Dan neovisnosti... Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine Naši suradnici javljaju o svečanostima u Puli, Rijeci, Zadru, Glini, Zagrebu

slimanski narod, možda, u nestanak!Jer muslimanski narod ne može da se odbrani, ako bude rat ovdje... Odgovorio mu je prvi predsjednik Predsjedništva BiH, g. Ali- ja Izetbegović: Ovo što se danas radi ne služi na čast srpskom narodu. Ovaj nastup i istupanje, prijetnje koje se iskazuju... Mu- slimanski narod neće nestati! To poručujem g. Karadžiću. Slobodarski je bosanskohercegovački narod poslušao ra- zum i srce, a i Badinterovu komisiju, i odlučio da izaći na referen- dum 29. februara/veljače 1992. godine, želeći suverenu, neovi- Za početak: volite i brinite za sudbinu Bosne i Hercegovine, snu državu, državu ravnopravnih građana! ma gdje bili! Čestitke za Dan neovisnosti! Sličnih je dvojbi oko statusa Bosne i Hercegovine, podsjeća- Referendum od prije 27 godina, održan na preporuku Arbi- mo, bilo i prije zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, 29. novembra/stu- tražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, bio je denog 1943. godine. Priključiti BiH na Hrvatsku, priključiti je na završna faza bivše Socijalističke Federativne Republike Jugo- Srbiju, na Saveznu Federaciju, a četvrta je varijanta bila i podjela slavije. Referendum je, na žalost, znamo, bio i povod za agresiju između Hrvatske i Srbije. Politbiro se nije mogao usuglasiti, pre- onih koji Bosni i Hercegovini, njenim građanima, nisu željeli pri- sudio je J. Broz Tito i to na osnovu izlaganja Avde Hume i Rodo- znati ustavno pravo na samoopredjeljenje. ljuba Čolakovića. Bosna i Hercegovina će biti jedna od šest Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, dr- ravnopravnih republika, odlučio je. žavu ravnopravnih građana, naroda i BiH, Muslimana, Srba, Valja stalno podsjećati da referendum 1992. Godine nije Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive? bio referendum Bošnjaka, Srba i Hrvata, nego svih njenih gra- Pitanje na referendumskom listiću osobno je formulirao prvi đana BiH, a na njega je izašlo 63,7 posto njenih stanovnika! bh predsjednik, g. Alija Izetbegović. Odgovorilo je na njega, izla- Kako danas obilježavamo taj povijesni za BiH datum? skom na referendum, dvije trećine Bosanaca/ki i Hercegovaca/ U samoj BiH, članovi Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Želj- ki. Rezultat glasovanja: 99,44 posto građana BiH izjasnilo se ko Komšić u znak sjećanja povodom 1. marta/ožujka, Dana nezavi- pozitivno i izglasalo – neovisnost BiH. snosti Bosne i Hercegovine, položili su ove godine, u prijepodnevnim Neki su Srbi u Skupštini BiH na tu činjenicu te 1992. godine satima, cvijeće na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu i odali po- burno reagirali. Bila je to i presudna sjednica koja je u mnogo- čast šehidima i prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću. me odredila buduća zbivanja ne samo u BiH već na prostoru Čestitali su građanima Dan nezavisnosti. Među ostalim re- cijelog Zapadnog Balkana. Pamte se zlokobne riječi doživotno koše i: Čovjek se može razočarati u politiku, u vlast ali se ne mo- u Haagu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića (dugo- že razočarati u svoju domovinu! (Komšić). godišnjeg bjegunca koji se kukavički skrivao od pravde pod ra- Svečanim prijemom u zgradi Predsjedništva Bosne i Herce- zličitim identitetima) a koji je tada bahato zaprijetio: Nemojte da govine, čiji su domaćini bili isti taj dvojac iz Predsjedništva BiH, noć mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a mu- uoči 1. marta/ožujka, obilježen je Dan nezavisnosti Bosne i Her-

TRAVANJ 2019. 13 BOŠNJAČKI GLAS

cegovine. Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika rodi, svi njeni građani biti ravnopravni, na cijelom njenom po- nije bilo, sutradan je otputovao u – Beograd! Ponovljeno je tada, dručju! Plaćena je za to previsoka cijena! (Džaferović). kao i ranijih godina, na sličnim prijemima: Cilj za rukovodstva BiH Ne smije se i ne mogu zaboraviti, niti ubijeno 1.601 dijete u je jasan, zemlja će postati članica EU-a i NATO saveza! opkoljenom ratnom Sarajevu, niti nevini civili ..., a ni borci Ar- Niti malo ne sumnjamo u to da će BiH na kraju svoga puta mije BiH koji su poginuli braneći svoju zemlju. Svi ti ljudi koji biti cjelovita, demokratska država u kojoj će svi ljudi, svi na- su vjerovali u bolju budućnost i slobodu svoje domovine.

Bošnjaci Istre obilježili Dan nezavisnosti BiH Pula: Cvijeće za bošnjačke žrtve Tekst i fotografije: Mirela ČAUŠEVIĆ

Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH delegacija Republika Bosna i Hercegovina je 22. svibnja 1992. godine Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre (NZBI) predvođena pred- postala članica Organizacije ujedinjenih naroda. Nažalost, u isto sjednikom NZBI Senadom Pršićem i predstavnicima bošnjačkih vrijeme oružani sukobi u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine udruga iz Vodnjana, BKUD Vodnjan, udrugom branitelja, poli- prerasli su u pravu agresiju i ratni požar, koji je prouzrokovao tičkom strankom i predsjednikom Izvršnog odbora Islamske ogromne ljudske žrtve i patnje, kao i materijalna razaranja. zajednice tradicionalno su, na Mornaričkom groblju u Puli, 01. U ratnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu je stotinu hiljada lju- ožujka o.. g. položili vijenac palim Bošnjacima koji su izgubili di ubijeno, dva milijuna ljudi je raseljeno, dvadeset tisuća je silo- živote u Prvom svjetskom ratu.Vijenac je položen na spomen vanih žena i muškaraca, a ratnim zločinima i genocidom izmijenje- obilježje koji su postavili Bošnjaci Pule i Istre prije trinaest go- na je demografska struktura Bosne i Hercegovine. dina na tom groblju u Puli. Uspješnim otporom građana Republike Bosne i Hercegovine Uređeni je to dio groblja na kojem su pokopani Bošnjaci po- agresiji i zalaganjem Vlade Republike Bosne i Hercegovine za mul- ginuli u Prvom svjetskom ratu, a što potvrđuje i prisutnost njiho- tietničku i demokratsku državu ravnopravnih naroda, BiH je očuvala vu na ovim prostorima. Naši su preci pokopani na posebnom dijelu svoj državnopravni i historijski kontinuitet. groblja sukladno svojim vjerskim uvjerenjima i običajima. Polaga- U američkom gradu Daytonu, 21. studenog 1995. potpisan je nje vijenca na spomen-obilježje upravo na 1. ožujak je prilika da im mirovni sporazum, čime je neslužbeno završena agresija na BiH. se oda počast i prilika da se naglasi važnost Dana nezavisnosti Konačni sporazum potpisan je u Parizu, 14. prosinca 1995. BiH. Upravo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine nas Bošnjake u godine, a Daytonski sporazum potvrdio je Bosnu i Hercegovi- Puli i Istri podsjeti na referendum koji je održan 1992. godine u BiH, nu kao samostalnu i suverenu državu u europskoj porodici a na kojemu je 64 posto građana BiH glasalo za njenu nezavisnost država. kao i da država ravnopravnih građana: Bošnjaka, Srba i Hrvata i Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski spora- drugih naroda koji u njoj žive. zum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51 Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine jedan je od najvažnijih posto teritorije Federaciji BiH i 49 posto Republici Srpskoj. Prema datuma u novijoj povijesti BiH. Dana 28. veljače 1995. godine ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne je- Skupština Republike Bosne i Hercegovine je u Sarajevu, donijela dinice: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko odluku kojom je 1. mart/ožujak proglašen Danom nezavisnosti Bo- distrikta, koji ima poseban status i ne pripada nijednom entitetu. sne i Hercegovine. taj datum danas se obilježava samo u Federaci- Ustav je donesen na temeljima Daytonskog mirovnog sporazuma. ji, dok je u Republici Srpskoj 1. ožujak običan radni dan. Po tom Ustavu Bosna i Hercegovina je priznata kao nezavisna, su- Zemlje članice Europske zajednice su 6. travnja 1992. godine, verena država sa punim pravnim subjektivitetom temeljena na a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države, priznale Bosnu i vrijednostima mira i pomirenja spremna za euroatlantske inte- Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu. gracije.

14 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS

Pula: Sjećanje na bošnjačke žrtve Svečano u riječkom Islamskom centru

Bosna i Hercegovina se nalazi pod svojevrsnim međuna- Daytonski sporazum je doveo do završetka rata u Bosni i rodnim protektoratom koji se ostvaruje preko Ureda Visokog Hercegovini, ali je ostavio mnoge stvari neriješene sa brojnim predstavnika. posljedicama u političkom i ekonomskom životu zemlje.

Evropska prijestolnica kulture za 2020-tu godinu, Grad Rijeka, sjajila je na Dan obilježavanja Rijeka: Svečanost u Islamskom centru Napisao: Denny BEGANOVIC, snimio: Tihomir GERŠNER

Dana neovisnosti BiH 2.ožujka o.g. Gospodin Petrc je potvrdio dobru suradnju županije i Grada Kongresna sala islamskog centra u Rijeci: voditeljice pro- Rijeke sa svim nacionalnim manjinama te je najavio povećanje grama Tea Hajdarević i Sanela Muminović Šahinović najavlju- financijskih sredstava kako bi i bošnjačka udruženja mogla ju manifestaciju kojom su Bošnjaci PGŽ osvježili sjećanja na praviti još kvalitetnije programe i dostojanstveno predstavljati 27. obljetnicu obnavljanja neovisnosti Bosne i Hercegovine. evropsku prijestolnicu kulture na manifestacijama u gradu Rije- Svečanost otvora Mješovit zbor Sevdalije koji djeluju pri BNZ ci,županiji i drugdje u Hrvatskoj i izvan njenih granica. za PGŽ pjesmom koju mnogi i smatraju himnom Bošnjaka, Gospodin B. Meškić je izrazio posebno zadovoljstvo da je sa "Šehidskim rastankom". riječkim Bošnjacima/injama na proslavi Dana neovisnosti ma- Uvodni dio programa rezerviran je za obraćanje uzvanika, izme- tične domovine BiH. Stavio je akcent na dvije stvari: da nema đu ostalih organizatori pozdravljaju goste: gđu Erminu Duraj,vodi- narod a bez države, a i važnosti organiziranja Bošnjaka u Hrvat- teljicu kabineta župana PGŽ, člana Savjeta za nacionalne manjine skoj i čuvanje kulture i tradicije matične države. RH Bermina Meškića, savjetnika gradonačelnika Grada Cazina “Što se tiče rada Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, kao član Jusufa Bajrektarevića, koordinatora ureda za dijasporu Grada Ca- Savjeta za nacionalne manjine mogu reći da mi kao Samosvje- zina Samira Japića, predsjednika Bošnjačkog društva RUH i člana stan narod nismo ništa lošiji od drugih manjinskih naroda i da Bošnjačkog saveza Republike Slovenije Alema Kasumovića, pred- smo zaista na dobrom putu. Imamo svoj grb i zastavu. Službena sjednicu vijeća BNM oćine Viškovo gđu Nuru Kurtović, predstavnika zastava BiH istaknuta je još 22.05.1992. g. pred zgradom Ujedi- BNM za Grad Crikvenicu Denisa Beganovića, predsjednika Udruge njenih naroda. Bošnjaka branitelja u Domovinskom rata,ogranak Grada Rijeke, Ha- G. Meškić je čestitao Bošnjacima u Hrvatskoj što su prepo- siba Muminovića, riječkog imama Hidajeta ef. Hasanovića, za- znali vrijednost te zastave i što su je sa velikim oduševljenjem mjenika predsjednika MDD Merhamet Kadira Begovića, predsjed- prigrlili i s ponosom je ističu na institucijama svojih asocijacija i nicu vijeća žena MIZ Rijeka, gđu Nafu Delimehić, predsjednicu Kul- udruženja. Ukazao je i na mogućnost učenja bosanskog jezika u turnog društva Sevdah Rijeka gđu Jasnu Peršić, predsjednika BKUD Hrvatskoj prema C modelu. G. Bajrektarević je ustvrdio i da se u Vudnjan Bilala Pekarića, voditelja i dirigenta Ženskog pjevačkog gradu Rijeci, u kongresnoj dvorani Islamskog centra, dok se slu- zbora Bulbuli Ismeta Kurtovića i predsjednika vijeća BNM PGŽ i ša prigodni kulturno-umjetničke program zapravo potvrđuje predsjednika BNZ za PGŽ Senada Hajdarevića. zbog čega je Rijeka odabrana za evropsku prijestolnicu kulture Nazočnima se prvo obratio i glavni organizator svečanosti za 2020. godinu. I Bošnjaci, svojom vjerom, svojom kulturom, obilježavanja Dana neovisnosti BiH g. Hajdarević koji se referirao tradicijom i doprinosom u odbrani Republike Hrvatske svijetla su obnovljenoj nezavisnosti Bosne i Hercegovine napravivši kraći točka RH. “Ponosini smo i mi u BiH na Bošnjačku zajednicu u Re- povijesni pregled bosanske državotvornosti. publici Hrvatskoj kao i na našu Islamsku zajednicu, zajednicu

TRAVANJ 2019. 15 BOŠNJAČKI GLAS

mira i dobročinstva! Poštujemo tuđe, a cijenimo i čuvamo svoje. hovih nastupa potpisuje Almir Bektić a one su se sastojale od: Čuvajući svoj identitet, čuvate i državnost naše lijepe Bosne i Spleta igara Srednje Bosne i Turskog kola. Hercegovine. Domovina je majka, a majka se voli. Hvala vama Novoosnovani KUD Sevdah Rijeka se sa velikim zadovolj- što to činite, hvala Gradu Rijeci na stalnoj podršci, hvala Hrvati- stvom predstavio domaćoj publici prekrasnim koreografijama cama i Hrvatima što uvažavaju Bošnjake. Puno je toga što nas za koje je zaslužna Asija Dizdarević. a one su nam se predsta- veže.Bujrum iz Cazina, selam od gradonačelnika Grada Cazina vile sa:Kolom Đulsa i Svadbenim kolom. mr. Nermina Ogreševića, čestitke za Dan neovisnosti BiH! “ po- Predsjednica KUDA Sevdah Rijeka, gđa Jasna Peršić je na ručio je g. Bajraktarević. kraju nastupa uručila zahvalnice svima koji su prepoznali i podr- Nakon službenog obraćanja naših uzvanika, uslijedio je i za- žali rad na KUD-a Sevdah i promicanje tradicijskih vrijednosti. bavni dio večeri gdje su se u nastavku pod dirigentskom pali- Manifestaciju u Rijeci zaključili su Ženski pjevački zbor "Bulbuli" com maestre Maje Bolić ponovno predstavili članovi Mješovi- iz Zagreba koji su se, pod dirigentskom palicom skladatelja tog zbora Sevdalije pjesmama: “Moj behare”, “Netko tiho ulicom Ismeta Kurtovića predstavili skladbama starih sevdalinki. Nji- pjevuši”, “Da zna zora, da zna zora” i “Moj dilbere”. hov se repertoar sastojao od:”Razbolje se šimšir list”, “Ah što U programskoj točci "Domovina u mom srcu" Denis Bega- ćemo ljubav kriti”, “Put putuje Latif-aga”, “Mito, bekrijo”, “Kra- nović se predstavio dvjema pjesmama:”Samo jedno mjesto na dem ti se”, “Hasan-agin sevdah” te “Što te nema”. svijetu se zove dom” i “Bosna za sva vremena”.Pjesme su ko- Organizatori su na kraju uručili zahvalnice predsjednicima i ceptirane na povjesnom pregledu državotvornosti i neovisnosti predstavnicima bošnjačkih asocijacija i udruženja kao i gostima Bosne i Hercegovine, a dijelom se dotiču i novije povijesti gdje iz Bosne i Hercegovine i Slovenije. autor Bosnu i Hercegovinu predstavlja kao zajedničku državu Za posjetitelje je upriličen i bogat domjenak. svih njenih naroda. Sponzori ove lijepe manifestacije su Savjet za nacionalne Slijedeći na scenu su izašli plesači BKUDA Vodnjan predvo- manjine Republike Hrvatske i Primorsko-goranska županija, Vi- đeni predsjednikom Bilalom Pekarićem. Svojim su nastupom, jeće bošnjačke nacionalne manjine PGŽ i Vijeće bošnjačke naci- 67 po redu, izazvali oduševljenje Riječana/ki.. Koreografije nji- onalne manjine Općine Viškovo.

D. Beganović: Pjesme Domovini KUD Sevdah u “Svadbenom kolu” Split: Darivani najbolji učenici

Dan neovisnosti BiH obilježen je u petak, 1. ožujka o.g. na- nosti je u ime Grada Splita i SDŽ sve slavljenike pozdravio i česti- večer u Splitu u Gradskom kazalištu mladih. Uorganizaciji Vi- tao im praznik g. Damir Gabrić rekavši kako su Hrvatska i BiH jeća bošnjačke nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske žu- povezane i “na zajedničkom putu.” panije i Splita te Udruge Bošnjaka branitelja u Domovinskom Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Split- ratu Hrvatske i Kulturnog društva Bošnjaka “Preporod”upri- sko-dalmatinske županije Kadro Kulašin je predao darove, ličena je prigodna svečanost, dodjela darova i zabavni pro- smart satove učenicima osnovnih i srednjih škola bošnjačke na- gram. cionalne manjine, a koji su se istaknuli na raznim natjecanjima. U ime organizatora Edin Nurkić je naglasio važnost Dana U zabavnom dijelu programa nastupili su Kulturno društvo neovisnosti BiH koji se obilježava u spomen na referendum odr- Bošnjaka “Preporod” i Makedonsko kulturno društvo “Make- žan krajem veljače i početkom ožujka 1992. godine. Na sveča- donija.”

16 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Gunja: Tehwid za 9 šehida Piše i foto: Idriz BEŠIĆ

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 01. mart/ožujak ove godine, u Gunji je, u najstarijoj džamiji u Hrvatskoj, a u organiza- ciji Medžlisa Islamske zajednice Gunja i Udruga za njegovanje i promicanje kulture, glazbene kulture i tradicije Bošnjaka “ALEM”, obilježen, učenjem tehwida za 9 branitelja Bošnjaka, gunjanskih dragovoljaca šehida koji su poginuli u agresiji na Bo- snu i Hercegovinu. Obzirom da Bošnjaci Gunje smatraju Brčko svojom čaršijom, a Gunju brčanskom mahalom, osjetili su potrebu i patriotsku čast i obvezu staviti se na raspolaganje i uzeti aktivno učešće u obrani Bosne i Hercegovine od agresije. Angažirali su se uglav- nom na brčanskom bojištu. Bili su to većinom mladi ljudi, nagla- šenog bosanskog patriotizma. Napustili su radna mjesta, osta- vili roditelje, a neki i tek zasnovanu obitelj i kao istinski bosanski domoljubi i rodoljubi krenuli braniti domovinu. Prema informa- cijama njihovih suboraca svi su stradali na prvim borbenim crta- ma, u direktnim okršajima. ti te divne ljude tek šehidima, umišljamo da smo im “sredili” Svi tada organizirani bili su ili rođeni ili živjeli u Gunji: Memić džennet. Sve se mora temeljitije istražiti, zabilježiti, pričati. Sta- Almir, Hurem Ramo, Džanković Halil,Voloder Ekrem, Pezero- rije generacije su patriotizam crpile čitajući “Mirka i Slavka”, slu- vić Suad, Pezerović Fuad, Mahmutović Mirsad, Omerović Ša- šajući o dječaku bombašu Bošku Buhi, o kuriru Jovici, itd. Valja ban i Hajdarević Uzeir. nam za obrambeni rat za BiH naći pandane i alternativu navede- Devet priča, devet storija koje treba zapisati, evidentirati za nim, ponuditi te priče mlađim naraštajima. Primjerice o “Salki povijest. Svakako treba spomenuti da su dvojica boraca iz Gu- mitraljezcu” ili “Ibri artiljercu”, “Komandantu Hasi”, “Mejri bolni- nje, a koja i nije bila direktno obuhvaćena ratom, poginuli u Do- čarki” i sl. movinskom ratu u Republici Hrvatskoj; to su Đogić Sifet i Rači- Nije to obveza, plemenita, ali usamljena samo gunjanskog nović Nedžad. imama, hodže Admira ef. Muhića koji se odvažio literarno pari- Žrtve zaslužuju više, nije dovoljno samo proglasiti ih šehidi- rati Skenderu Kulenoviću i poemi o majci Knežpoljki svojom ma i time “tješiti” i njih i njihove potomke, odnosno kompenzira- “Majkom Havom Prijedorčankom”. Gunjanci su svoja sjećanja, ti naše dunjalučke obveze prema njima Ahiretom, jer k proglasi- zasad, obilježili zajedničkom molitvom za njihove duše.

Gunjanke na tehvidu hrabrim braniteljima

TRAVANJ 2019. 17 BOŠNJAČKI GLAS Zagrebačka BNZ: Izložba i koncert Snimio: Ognjen KARABEGOVIĆ

I Bošnjačka nacionalna zajednica Grada Zagreba i Zagre- šića, svestranog umjetnika: slikara, pjevača i svirača na tradi- bačke županije je na Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine cionalnom instrumentu sazu, uljepšale su jubilej Dana neovi- slavila - tradicionalnim koncertom i izložbom slika. snosti Bosne i Hercegovine. Izložbu je otvorila gđa J. Pavičević U prostorijama BNZ u Zagrebu, u Ilici 54, upriličena je sveča- Vukičević. nost podsjećanja na historijsku važnost Dana neovisnosti BiH. Uz to što su posjetitelji Galerije Bošnjačke nacionalne za- Govorio je predsjednik BNZ GZ i ZGŽ prof. dr. sc. Sead Berberović. jednice Grada Zagreba mogli uživati u slikarevim impresijama Svečanost su uveličali nastupom i Mješoviti zbor i orkestar na rodni kostajnički kraj, stare običaje i ljude, uvijek raspoloženi, “Bosana” koje je predvodio nedavno angažirani mladi dirigent boemski opušteni i srdačni g.Ivan Pavišić je, uz svoje modre Ivan Buljan, student IV. godine Instituta za crkvenu glazbu Kato- preljeve boja sa slikarskih platna naslovljene “Boje plavog vo- ličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. domara”, publiku darivao i razgalio i izvrsnom izvedbom starih Obilježavanju Dana neovisnosti BiH prisustvovala je i pot- sevdalinki. Večer za pamćenje uz bariton g. Pavišića i tekstove predsjednica Skupštine Grada Zagreba dr. sc. Jelena Pavičić Vu- sevdah. Uza sve, g. Pavišić je popratio svoje pjevanje umješ- kičević .Među gostima i političar g. Božo Kovačević, bivši mini- nom svirkom na tankim žicama sedefli saza. Odmjereni, lijepi star u Vladi RH i veleposlanik u Moskvi, predavač međunarodnih sklad umjetnosti, zrelosti, najboljeg iz tradicije Bosne i Herce- odnosa i diplomacije. govine! S puno ljubavi i strasti naslikanih 40 umjetničkih slika Kostaj- Lijepo je druženje potrajalo i nakon otvorenja izložbe i kon- ničanina, a sada već dugogodišnjeg Zagrepčanca, g. Ivana Pavi- certa.

18 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Iz županija... Promocija u Puli “Deseta vrata pakla” - knjiga Rezaka Hukanovića O svjedočanstvima iz ratnih logora Omarska i Manjača, uz autora, govorio i akademik Abdulah Sidran Napisala i fotografirala: Mirela ČAUŠEVIĆ

U organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre, u petak, 05. travnja 2019. godine u hotelu Park Plaza Histria u Puli održa- na je promocija knjige “Deseta vrata pakla” autora Rezaka Hukanovića. Gost i promotor knjige bio je akademik Abdulah Sidran, zasigurno najveći živući bosanskohercegovački pisac, autor mnogih književnih djela, ali i scenarist kultnog filma “Sje- ćaš li se Doli Bel”. U prepunoj dvorani, u kojoj su se tražile dodatne stolice, pro- gram je otvoren glazbenom numerom kompozitora i autora Emira Kulenovića, poznatog pulskog odvjetnika “Prijedore moj” u izvedbi Damira Brandića Dade. Predsjednik NZBI Senad Pršić zahvalio se prisutnima koji su imali jedinstvenu priliku čuti svjedočanstva o strašnim zločinima počinjenim u logorima Omarska i Manjača te predstavio goste. Iako je tema teška, te ljudi često bježe od takvih tema, autor Predstavljanje knjige “10 vrata pakla”, promotor A. Sidran se zahvalio svima na dolasku. Posebno se osvrnuo na supatni- ka, Seada Softića koji danas živi u Puli, a koji je također sa auto- rom proveo nekoliko mjeseci u logoru. Rezak Hukanović je do sada, uz roman “Deseta vrata pakla” objavio još sedam knjiga, šest zbirki pjesama. ‘’Deseta vrata pa- kla’’ su autobiografski roman koji govori o događajima u Omar- skoj i Manjači, u dva najstrašnija srpska logora u kojima je autor proveo šest mjeseci. Prva dva mjeseca u logoru Omarska sa njim je bio i njegov šesnaestogodišnji sin, koji je kasnije pušten kući. Roman je priča o logorima smrti u kojima je bilo zatočeno na tisuće nesrba i izloženo najstravičnijim psihičkim i fizičkim torturama. Samo u logoru Omarska, pravoj tvornici smrti, ubije- no je preko tisuću logoraša, među kojima je bilo djece, žena, ali i staraca starijih od 80 godina. Autor otvoreno govori o zločinima i zločincima, navodeći nji- hova imena i prezimena. Sam je bio svjedok tri puta pred Među- Predstavljanje knjige “10 vrata pakla”, autor R. Hukanovića narodnim sudom u Haagu, ali i pred Sudom BiH i suočavao se oči u oči sa zločincima. Knjiga ‘’Deseta vrata pakla’’ je bila važno svje- zarobljenika oslobođen iz logora, te je zajedno s obitelji zahva- dočanstvo u Haagu. Autor se vodio isključivo činjenicama i zbog ljujući Međunarodnom Crvenom križu otišao u Norvešku, ovo toga ni jedan podatak naveden u romanu o počinjenim zločinima je prvi put da je predstavlja u Hrvatskoj. Njegova je knjiga u u tim logorima nije nikada negiran. “Istina je jedina imjenica koja međuvremenu doživjela već šesto, prošireno izdanje, a preve- nema množinu i ne postoje dvije istine”, poručuje autor. dena je na mnoge svjetske jezike. Roman je preveden na nor- Iako je Hukanović ovu potresnu i jezivo istinitu knjigu napi- veški, njemački, turski i engleski jezik. Zanimljivo je napomenuti sao još 1993. godine, nekoliko mjeseci nakon što je s grupom da je roman prvo objavljen na norveškom jeziku. Roman je samo

TRAVANJ 2019. 19 BOŠNJAČKI GLAS

u Americi i Velikoj Britaniji tiskan u tri izdanja. Predgovor za roman Bez ovakvih knjiga ne može se praviti istinita povijest i bez ova- napisao je nobelovac Elie Wiesel, borac za ljudska prava, koji je i kvih knjiga mi svojim potomcima ne možemo pogledati u lice. sam bio u logoru u Drugom svjetskom ratu. Elie Wiesel piše: Ova knjiga napisana je krvlju njegovih rođaka, susjeda, sugra- “Dante nije bio u pravu. Pakao se ne sastoji od devet vrata, nego đana i njegovom vlastitom krvlju. Kazao je da nikada nije ni slutio da od deset. Rezak Hukanović vas vodi do zadnjih, desetih vrata, naj- će objaviti knjigu crnih korica. Život nam često donosi ono što ne stravičnijih i užasnih. Sada znamo gdje su.” očekujemo. Iz obiteljske svakodnevnice odveden je u logor Omar- Promotor knjige akademik Abdulah Sidran u svom pred- ska, najzloglasniji logor na području BiH za nesrbe. U logoru je bilo stavljanju je naglasio da imati pred sobom knjigu “Deseta vrata preko tri tisuće ljudi, a preko tisuću ljudi je ubijeno. U prepunoj dvo- pakla” otvara mogućnost otvaranja deset naučnih skupova, sim- rani ispunjenoj apsolutnom tišinom započeo je svoju priču: “Ja sam pozija, književnih večer jer su materijal i građa tako obilna i omo- poznavao dječaka koji je gledao kada su njegovom ocu polomili obe gućavaju asocijacije u raznim pravcima te bi u njoj bilo mjesta i za ruke, kršili rebra, izbili zube, unakazili lice, kada mu je lubanja pukla pravnike, sociologe, psihijatre i pjesnike. Pjesnici i pisci bili bi naj- 4,5 cm zapisano od strane srpskog liječnika. Taj dječak je moj sin. manje relevantni da sude o Hukanavićevoj knjizi jer on kao žrtva, Poslije mog dolaska, dovedeni su moji rođaci i moj sin koji je tada kao čovjeku kojem je bilo predviđeno da ga nema, da ga ne bude, imao samo 16 godina. Bilo je i dječaka od 14 godina. Tada sam se kao što je taj projekt podrazumijevao eliminaciju bosanskih mu- bavio novinarstvom i nisam se bavio politikom. U Omarskoj je do- slimana i nesrba sa prostora Bosne i Hercegovine. Istaknuo je da veden načelnik, bilo je mnogo poznatih ljudi, profesori, sudije, liječ- je autor pisao sa dalekom ili nikakvom mišlju o literalnom aspektu nici. Tukli su nas palicama, kolčevima, a najgore je bilo kada su nas onoga što piše. Kako je naveo bilo je važno posvjedočiti ono što bi tukli kablovima. Jedan od zatvorenika, doktor Esad Sadiković omi- se u stvarnosti moglo zagubiti. Ono što je akademika Sidrana na- ljen u Prijedoru našao je običnu iglu i vlas kose i time bi šivao naše gnalo da čita sve objavljene i neobjavljene knjige u kojima se svje- rane. Na kraju knjige govorim o svim svojim likovima, dr. Esad Sadi- doči o življenju i načinu rada u fašističkim logorima koje je na tlu ković, pronađen je u masovnoj grobnici metar sa metar, dubokoj 30 BiH formirala tada paradržavna tvorevina RS. Čitajući mnogo ta- metara. Sasvim slučajno otkrivena je ova grobnica, izvučena su sva kvih knjiga prepoznao je modele ponašanja onih koji rade agresi- tijela, a dr. Sadiković sahranjen je kao N.N jer su njegova djeca bila u ju i koji su krenuli s ciljem uništenja i bilo mu je važno da se identi- Americi sa promijenjenim imenima i prezimenom tek kasnije sa- ficiraju i stave na papir ti modeli. U logorima u Brčkom, Batković hranjen je na šehidskom groblju u Prijedoru. kod Bijeljene, Omarskoj i Keratermu itd. prepoznaje se i dokazuje Omarska je bila prava tvornica smrti. Smišljali su načine kako se genocidna namjera, i na taj način genocid je bio i sredstvo i cilj da nas muče, mučili su nas glađu, jeli smo jedanput ili ni jednom te se i na taj način može o knjizi govoriti o velikom spektru proble- dnevno. Obično je to bila nekakva juhica, sa par zrna ili makarona i ma. Nažalost, nakon 30 godina agresor još nije nazvan pravim komadić kruha. Glad je bila nesnosna. Ja sam za to vrijeme smr- imenom. Abdulah Sidran naveo je da BiH svjedočimo medijskoj, šavio 37 kg. Gledao sam kada je na rukama sina umirao otac, a naučnoj i publicističkoj kampanji koju on naziva “Rat za interpre- ono što nikad nisam vidio da je netko zaplakao, tražio milost od taciju ratova 91- 96” . Onaj koji dobije rat za interpretaciju ratova, zločinaca. Bilo je žena koje su silovane, mnoge žene su ubijene. taj će biti naknadni, retrogradni pobjednik ratova i on će steći legi- Kada su počele prozivke i došli autobusi, mislili smo da ide- timitet da povijest piše kako njemu odgovara rekao je. Postoji je- mo kući, ali prebačeni smo u logor Manjača. Uvjeti u logoru Ma- dan Sidranov aforizam; “Bošnjaci su narod koji ima povijesno pra- njača bili su bolji jer je došao je Međunarodni Crveni križ koji su vo na paranoju, ali ga nedovoljno koristi” što će reći da dopuštamo nas registrirali. Kada su nam 14. novembra dovedeni u Novsku da nam se iste stvari ponavljaju u cikličnim vremenskim razmaci- nismo mogli vjerovati jer je bilo lažnih razmjena ili ljudi se ne bi ma, pa je zbog toga uvijek važno ponavljati što nam se kroz povi- nikad vratili ili bi se vratili pretučeni. Osjećaj slobode bio je ne- jest događalo. Zato su nam jako važne ovakve knjige o osobnim shvatljiv. Rezak Hukanović i danas živi u Prijedoru. svjedočanstvima. Od Boga i naroda zadužen sam da zapišem što se dogodilo Rezakovo svjedočanstvo ima svoju vrijednost, ne samo zato jer što nije zapisano kako da se nije ni dogodilo. Nikada ni jedan što je prvo, već zahvaljujući činjenici da je prvo napisano, nego što podatak iz moje knjige nije negiran. Kada me pitaju je li bilo teš- ta svježina i brzina nastajanja knjige daje snagu svjedočanstvu, ko pisati, kažem jeste, ali bilo je teže ovo proživljavati. svakom detalju koji je u njemu zabilježen. U knjizi svi strašni deta- Na kraju knjige “Deseta vrata pakla” piše; “Nemate pravo da lji nisu rezultat nikakvog naknadnog prisjećanja ili razmišljanja. kažete da ovo niste znali”. 5. Večer bošnjačke kulture u Crikvenici Piše i snima: Denny BEGANOVIC

Manifestacija kulturnog programa i gastronomije koje prire- Voditeljica programa gđica Adna Mulalić je, nakon uvodne đuju Bošnjaci u Gradu Crikvenici u Hrvatskom narodnom domu u pjesme “U Stambolu na Bosforu”, a koju su izveli solisti BNZ Dramlju 16. ožujka o.g. održana je u znaku petog jubileja i, kao i PGŽ, pozdravila uzvanike, društveno-političke predstavnike, dosadašnje, bila je izuzetno dobro posjećena. predstavnike bošnjačkih asocijacija u ime Bošnjaka Grada Cri- Suosjećanjem za nemile događaje na Novom Zelandu koji su kvenice i PGŽ. zadesili tamošnju zajednicu muslimana okupljeni su učenjem Goste i publiku pozdravio je te večeri i nositelj organizacije te Fatihe i minutom šutnje odali počast stradalim žrtvama u tom manifestacije, g. Denis Beganović, a koji je, uz srdačnu dobro- terorističkom činu. došlicu svima, ukazao i na skorašnje održavanje izbora za vijeća 20 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS i predstavnike nacionalnih manjina zamolivši Bošnjake/inje da sprema i pamtim još”, “Vihor ružu niz polje tjeraše” i “Čudna ja- kreiraju kvalitetne liste i predlože prave kandidate. D. Beganović da od Mostara grada”. se zahvalio na dobrom odnosu bošnjačke zajednice u Crikvenici Folklorna skupina “Buzetski biseri” koja kao sekcija djeluje sa Gradom Crikvenicom, sa administrativnom upravom , a i na unutar BNZ Buzet od 2007. godine pod vodstvom koreografki- medijskom prostoru za bošnjačku nacionalnu manjinu i islam- nja Tatjane Muratagić i njene zamjenice Ernese Mustafić pred- sku vjersku zajednicu(džemat Crikvenica u Dramlju) u primor- stavila se Svadbenim igrama Bošnjaka a njihov Mješoviti pje- skim novinama Novitadi, Novom listu i nezavisnom portalu vački zbor Buzetski biseri pjesmama “Bosno moja” i “Crven crikva.hr (uredniku Ivici Šubatu.). fesić, nano”. U ime gradonačenilka Grada Crikvenice gospodina Damira Mješoviti pjevački zbor BNZ za PGŽ pod vodstvom Maje Rukavine, predsjednika gradskog vijeća Grada Crikvenice g. Jo- Bolić predstavio se sa pjesmama “Zemljo moja” i sa pjesmama sipa Friša i u svoje osobno ime obratila se gradska vijećnica gđa “Moj behare”, “Put putuje Latifaga” i “Đela Fato”. Ivana Šanverdija i pritom se zahvalila na pozivu , pohvalila ma- U ime domaćina nastupio je g. Denis Beganović čitao je ne- nifestaciju i izrazila želju za još boljom obostranom suradnjom. ke od svojih domoljubnih pjesama, najavivši da će ih, u dogledno Ispred Bošnjačke nacionale zajednice i Vijeća bošnjačke na- vrijeme i objaviti i to na latiničnom i starobosanskom pismu bo- cionalne manjine Grada Buzeta obratio se predsjednik g. Muha- sančici. med Muratagić koji je istaknuo da mu je to prvi put da sudjeluje Mlade Crikveničanke Dženisa Beganović i Sajna Račić pre- u programu crikveničke bošnjačke zajednice. U zagovoru boš- mijerno su, bez treme, otpjevale ilahiju”Ti me rani” izazvavši njaštva i učenja bosnaskog jezika (po o.g. usvojenom modelu C ovacije publike. od strane Ministarstva obrazovanja RH) predstavio je profesori- KUD Sevdah Rijeka je nova stranica u kulturnom stvaralaš- cu Bosanskog jezika gđu Nuru Kurtović koja je i predsjednica tvu Bošnjaka PGŽ, osnovan je prošle godine i vrlo uspješno na- Vijeća BNM Općine Viškovo, a koja je i suorganizator te manife- stupa na svim bošnjačkim događanjima. Vode ga gđa Jasna stacije. Peršić i koreografkinja gđa Asija Dizdarević. Na toj su se crikve- ničkoj manifestaciji kulture i gastronomije članice KUD Sevdah iy Ples, pjesma, poezija i ukusna hrana Rijeke predstavile kolom “Đulsa” i “Svadbenim kolom”. U zabavniom dijelu program a prvi su se predstavili članovi Na kraju manifestacije i iznimna gastro ponuda! A organiza- ansambla i solisti BNZ za PGŽ: Sanja Matković,Miroslav Ma- tor manifestacije, predstavnik BNM Grada Crikvenice Denis Be- muza,voditelj ansambla Ahmet Kozaragić, Samira Đulović Ma- ganovć je suorganizatorima, pokroviteljima i sudionicima u pro- jetić i Alen Japić koji su ot pjevali pjesme “Karanfil se na put gramu uručio i prigodne zahvalnice. U Gunji blagoslovom i dovom obilježen početak drugog polugodišta Tekst i fotografije: Idriz BEŠIĆ

Već je uobičajeno da početak drugog polugodišta i nove ka- lendarske godine učenici i djelatnici Osnovne škole Antuna i Stjepana Radića u Gunji obilježavaju blagoslovom i prigodnom dovom, za uspješan nastavak školske i početak nove kalendar- ske godine. Obzirom da je u toj školi 40% učenika muslimana i skoro svi pohađaju islamski vjeronauk praksa je da mjesni župnik i mjesni imam vjeroučitelj istovremeno u holu OŠ-e blagoslove školu. Župnik prigodnim obredom za polaznike katoličkog vjeronauka, a imam vjeroučitelj prouči prigodnu dovu, a djeca je, polaznici islamskog vjeronauka, poprate s: Amin! Ove su to šk. godine učinili župnik velečasni Ivan Živić i glav- ni imam u Gunji mag. iur. Idriz ef. Bešić. U Gunji je bila praksa kada je bio organiziran i vjeronauk za djecu pravoslavne vjerois- povijesti, pa ikada nije bilo organiziranog pravoslavnog vjerona- mira, ljubavi i sretnog početka. Naglasio je da se od svih učenika uka zbog nedovoljnog broja djece, da bude nazočan i predvodi očekuje rad, ustrajnost, pa će, uz Božju pomoć, u svemu uspjeti. obred protojerej vinkovački g. Predrag Azap, ali ovoga puta, Poručio im je da budu zahvalni prvenstveno Svemogućem Bo- zbog ranije preuzetih obveza, nije nazočio. gu, ali i roditeljima i posebno učiteljima, jer učitelji su tu zbog Nakon obreda nazočnim učenicima, djelatnicima škole i ro- njih. diteljima se obratio ravnatelj škole prof. Stipica Mišura koji je Župnik, velečasni Ivan Živić je naglasio da bez učenja nema zaslužan za ovu hvale vrijednu praksu. Uputio je riječi pozdrava znanja, da je škola obrazovna i odgojna ustanova iz koje treba da

TRAVANJ 2019. 21 BOŠNJAČKI GLAS

izađu pripravni za životne izazove. Izrazio je i nadu i želju da dje- korijen riječi BOG. Školovan i učen bez obraza i bogat bez Boga ca poslije školovanja ostanu u Hrvatskoj. nije kompletan.” Imam ef. Bašić je istaknuo potrebu učenja stra- “Budimo optimisti, širimo pozitivnu energiju, širimo osmjeh nih jezika (uz engl. Jezik koji više i nije “strani”). Bolji učenici neka jer on ne košta ništa, a mnogo znači onome kome je upućen. se pripremaju za studij tehničkih, deficitarnih zanimanja, a oni ne- Uskladimo želje, potrebe i mogućnosti, budimo realni i objektiv- što slabiji da uče tražene i dobro plaćene zanate. “Stavimo u naš ni. Volimo svoje, a poštujmo tuđe i drugačije. I budimo svjesni vokabular zapostavljene ili zaboravljene termine, grehota i sra- činjenice - da bismo znali, moramo učiti i naučiti, a da bismo mota, hvala Bogu - El hamdulillah i ako Bog da!”, zaključio je. imali, moramo raditi i štedjeti.” Na kraju se nazočnim ponovno obratio ravnatelj škole i na- I glavni imam Idriz ef. Bešić je naglasio potrebu učenja, ali i li- glasio da se o našem načinu (su)života zna, kao takvi smo pre- jepog odgoja; obrazovanja, a ne samo školovanja te da je u obra- poznatljivi, mi smo postali brand u cijeloj državi i šire. O nama zovanju korijen riječi OBRAZ i taj obraz moramo čuvati i kao vjer- takvima se govori s pijetetom, komplimenti stižu sa svih strana. ski, i ljudski, a i nacionalni resurs. “Isto kao što je u riječi bogat Bravo za toleranciju u Gunji.

Koncert zbora, solista i orkesta “Bosane” i njihovih sisačkih prijatelja Sevdahom osnažena prijateljstva Fotografije: Ognjen KARABEGOVIĆ

Kako to biva među dobrim i dugogodišnjim prijateljima, učas se U dvorani Bošnjačke zajednice u Zagrebu okupio se tako 20. dogovori druženje. Glazbenici su najbolji u tim susretima, od rado- ožujka o.g. raspjevanih 30.tak pjevača “Bosane” , svi članovi or- sti se i punim srcem tada pjeva. Bilo je tako i kad je dogovaren, a za kestra “Bosana” sa svojim sisačkim prijateljima, zaljubljenicima svega nekoliko dana i upriličen koncert Mješovitog zbora i orkestra u sevdah. “Bosana”. Nazvaše ga raspoloženi glazbenici - Proljetni koncert. Povod je bio uistinu vrijedan i rijedak jubilej - obilježeno je 50 Organizirali su ga brzo jer su imali svesrdnu podršku i pristanak za godina glazbenog stvaralaštva sopranistice, solistice zbora sudjelovanje na tom Proljeću iskrenih prijatelja iz Siska, soliste “Bosana”, omiljene i među kolegama i kolegicama, a posebno Mehmeda Goražde i Tamburaškog sastava “Prijatelji”. drage publici, gđe Zdenke Ahmetspahić.

22 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS

Komoran, a opet teatralan i raskošan, taj su koncert s puno godine Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fa- šarma i opušteno konferansirali Alica Goražda i prof. dr Sead kulteta u Zagrebu. Bila mu je to i prigoda da laskave preporuke, Berberović. Pjevači, solisti, kao i zbor i glazbenici priuštili su si koje je nadareni Ivan dobio od svoje profesorice gđe dr. sc. Naile izvedbu najomiljenijih sevdalinki. Solirali su, uz slavljenicu i g. Go- Ceribašić s Instituta za etnologiju i folkloristiku, opravda pred raždu, i Donat Orlić, Nađa Dervić, Ferid Bešić, a pratili su ih glaz- brojnim iskusnim znalcima sevdaha i glazbe. Zadovoljstvo publi- benici oba ansambla i svi pjevači Mješovitog zbora. Proljetni je ke i iskreni njen aplauz bio je svim sudionicima Proljetnog koncer- koncert “Bosane” u čast gđe Zdenke bio i vatreno krštenje za ta zahvalnost, a i poticaj za neki novi, skori, sličan koncert! Doma- mladog dirigenta “Bosane” Ivana Buljana, još studenta završne ćini su se iz BNZ GZ i ZGŽ potrudili da slavljenicu daruju i cvijećem.

Grad Sisak i SMŽ Gosti: I. Kajan i NJ.E. iranski veleposlanik

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Siska uz suor- na nešto više od 63% punoljetnih građanki i građana pristupilo ganizaciju Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Sisačko - referendumu i, unatoč opstrukcijama i bojkotu od strane tadaš- moslavačke županije u sisačkom je hotelu Panonija obilježilo 27. njeg SDS-a, čak 99,7% građana potvrdilo je referendumsko pi- godišnjicu nezavisnosti BiH, jednog od najvažnijih datuma u po- tanje čime je BiH prestala biti dio tadašnje SFRJ. vijesti BiH. Poseban gost večeri sisačkog obilježja Dana neovisnosti BiH Svečanost je, kao i dosadašnjih godina, upriličena dostojan- bio je književnik Ibrahim Kajan koji je kratkim obraćanjem upozo- stveno prisjećanjem na 1992. godinu i referendum kojim je BiH rio na važnost gore navedenih činjenica i dao poseban značaj postala nezavisna i suverena država. Na taj dan je prije 27 godi- ovome datumu i događaju svojim osebujnim književnim osvrtom.

TRAVANJ 2019. 23 BOŠNJAČKI GLAS

I Vijeće Grada Siska i SMŽ smatra kako se uvijek trebamo prisje- ćati navedenog datuma i provedenog referenduma, ali isto tako se trebamo okrenuti budućnosti i pomoći Bosni i Hercegovini na njenom putu ka modernoj i demokratskoj državi, državi članici EU. Svečanost je i ove godine svojim dolaskom upriličio i uvaženi Veleposlanik Islamske Republike Iran u RH Nj. E. Mohammad Reza Sadegh koji je u svom govoru istaknuo mnoge sličnosti hrvatskog i iranskog naroda, prisjetio se svoga rada i djelovanja na ovim prostorima prije više desetaka godina i iskazao zado- voljstvo svečanim prijamom gdje je naglasio kako je iz godine u godinu sve kvalitetniji. Također je još jednom dao potpunu po- dršku radu Vijeća i pozvao predsjednika Vijeća na novi radni sa- stanak u Veleposlanstvo. Osim uvaženog Veleposlanika posebni gosti svečanosti bili su predsjednica županijske skupštine gospođa Ivanka Roksan- dić te uvaženi efendija sisački Alem ef. Crnkić. Osim navedenih gostiju svečanosti su nazočili svi partneri, prijatelji i suradnici bošnjačkih vijeća. Za ugodnu svečanost pobrinuo se poznati sisački interpre- tator pjesme sevdalinke Mehmed Goražda koji je, zajedno sa svojim bendom, izveo tri pjesme sevdalinke dostojne ovome događaju.

Izložba fotografija iz historije Bošnjaka

Vijeće je, uz suorganizaciju Vijeća bošnjačke nacionalne ma- njine Sisačko - moslavačke županije i Bošnjačke nacionalne za- jednice Grada Siska i SMŽ te uz potporu Narodne knjižnice i čita- onice Vlado Gotovac Sisak, u središnjoj knjižnici nacionalne ma- njine Bošnjaka, 02.03.2019. godine službeno otvorilo izložbu fotografija pod naslovom Vremenska“ lenta događaja i ličnosti iz historije Bošnjaka”. Vijeća su događaj otvaranja izložbe ve- zali uz ovaj program obilježavanja Dana nezavisnosti BiH. Autor te izložbe fotografija - Adnan Demirović, dipl. Inž. elektotehnike je istaknuti član Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Na jedinstven način po- kazao je vremensku lentu i kronologiju povijesti i ličnosti BiH, povijesne zapise. Izložba nam pokazuje bošnjački narod kroz kulturno-povijesnu dimenziju (isključivo činjenica). Pokrila je sve ključne periode iz povijesti BiH uz kolaž značajnih njenih lič- nosti. Obzirom na veličinu izložbe za prezentni prostor sisačke knjižnice, ista se održala u dva dijela. Prvotno je otvoren postav prvog dijela izložbe koji govori o BiH od srednjovjekovne Bosne, Kulina Bana pa do Bosne u monarhističkoj Jugoslaviji (trajao do 04.04.2019. godine), a potom, istog je dana otvoren i drugi dio izložbe u kojem se govori o BiH do modernog doba i ostat će tamo do 30.04.2019. godine. Dan otvaranja drugog dijela izložbe ujedno smo iskoristili i za predstavljanje izdavačke djelatnosti Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske kao i poklon zbirke knjiga i djela Središnjoj bošnjačkoj knjižnici u ime Bošnjačke nacionalne zajednice Hr- vatske. Posebno nam je drago da je uz autora izložbe Adnana Demirovića svečanosti nazočio i prof.dr.sc. Sead Berberović, predsjednik BNZ za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju koji je uručio knjige Knjižnici u Sisku i predstavio izdavačku djelatnost Zagrebačke bošnjačke zajednice.

24 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Istraživanja... Sevdalinka u Zagrebu Pišu: Petra ĆALETA, Matija JERKOVIĆ i Hana ZDUNIĆ

U ljetnom semestru akademske godine 2017./2018., u napose s obzirom na kompleksnu genealogiju ove pjesme, sklopu kolegija Tradicijska glazba na Muzičkoj akademiji u brojne njezine interpretacije te njezinu usidrenost i u zagrebač- Zagrebu, sedam studentica etnomuzikologije na završnim koj sredini. godinama studija pod mentorstvom prof. dr. sc. Naile Ceriba- Sažeto govoreći, u članku se bavimo povijesnim aspektima šić poduhvatile su se istraživanja života sevdalinke u Zagre- sevdalinke u Zagrebu do 1950-ih godina. Ta vremenska limitira- bu. Inače se kolegij pretežito bavio temama povezanim s hr- nost je simptom zamašne građe do koje smo došli istraživa- vatskim tradicijskim glazbama, primjerice posljednjih godina njem, a koju nije bilo moguće smisleno iznijeti u formatu članka glazbama otoka ili smotrama folklora i kulturnim amateriz- te smo se stoga odlučile detaljnije pisati o kraćem vremenskom mom. Premda sevdalinka izlazi iz sfere uvriježenih tematika, razdoblju. Okosnicu članka čine zagrebački prinosi povijesnim pokazala se izrazito plodonosnom i relevantnom za istraži- izvorima sevdalinke što su u prvom redu pjesmarice i tekstual- vanje. ne ili notne zbirke, istaknuti izvođači sevdalinke na radiju i dru- Pokazalo se, naime, da je i Zagreb važna sevdalinska lokaci- gim gradskim priredbama te diskografska produkcija i distribu- ja, ali i da sevdalinka čini važan dio zagrebačkog glazbenog živo- cija sevdalinke. Svojevrsni pogled u budućnost i naznaka u član- ta. S druge se strane nametnuo problem odnosa tradicijskog i ku nepokrivenih aspekata našeg istraživanja sadržan je u dijelu popularnog zbog toga što je sevdalinka prisutna i na način tradi- o povijesti i poetici pjesme Kradem ti se u večeri. cijske glazbe, a istovremeno distribuirana kao popularnoglaz- beni žanr. Zagrebačka povijest sevdalinke obuhvaća različite Budućnost našeg istraživanja društvene kontekste i sudionike – počevši od privatne sfere i Ispisivanje članka o životu sevdalinke u Zagrebu do prve po- aktivnosti kulturnih organizacija pa do lokalnih i privremeno na- lovice 20. stoljeća te povijesti i poetici jedne sevdalinke Kradem stanjenih (polu)profesionalnih poznatih i manje poznatih glaz- ti se u večeri, zapravo predstavlja iscprni i prodrobni uvod u ono benika koji nastupaju u koncertnim dvoranama, restoranima i što nam slijedi nakon njega – pokušati zahvatiti relevantne dije- gostionicama, na radiju, snimaju za diskografe… Zagreb je mje- love današnjeg “ekosustava sevdalinske livade” u formi zajed- sto čestih gostovanja poznatih izvođača iz Bosne i Hercegovine ničkog zbornika. Za početak smo kanile priču prepustiti zagre- (primjerice Amira Medunjanin, Božo Vrećo, Damir Imamović, Di- bačkim sevdalijama-amaterima i sevdalijama-profesionalci- vanhana, Mostar Sevdah Reunion itd.). Također, obuhvaćanje i ma. Svojim iskazima i naracijama koautorski bi oblikovali prvo preuzimanje sevdalinke u okvir drugih vrsta popularne (primje- poglavlje u kojem nam je namjera predočiti njihovo razumijeva- rice Josipa Lisac, Zrinka Posavec, Ibrica Jusić, Branimir Johnny nje sevdalinke i odnos prema njoj. Priča bi se nastavila ispisiva- Štulić...) i akademske (umjetničke) glazbe (skladatelji Lujo njem višestrukih etnografija glazbenih izvedbi u različitim okol- Šafranek-Kavić, Josip Vrhovski i dr.) može se ubrojiti u zagre- nostima: od opisivanja sevdalinke u vlastitoj kući, restoranu, bački doprinos sevdalinci općenito. Usto se, povijesno gledajući, narodnjačkom klubu (ili “kafani”), urbanom klubu, do sevdalinke Zagreb upisuje u ukupnu povijest sevdalinke kao središte dis- koja je neizostavnim dijelom različitih, ljepših i ružnijih životnih kografske industrije na području bivše Jugoslavije, a u nekim je iskustava. Usto planiramo prikazati kako sevdalinka obitava na razdobljima i radijska produkcija odigrala važnu ulogu. probama, u glazbenim studijima, na koncertima i u audiovizual- Rad koji je zasad proizašao iz ovog istraživanja neobičan je nim reprezentacijama (spotovima) ansambala, zborova, glaz- utoliko što ga ispisuje sedam koautorica, što nije karakteristično benih sastava i samostalnih izvođača, a s druge strane kako pak za humanističke znanosti. Riječ je o članku koji je predložen za živi u sferi Interneta. Sukladno navedenomu, uslijedila bi elabo- tisak u jednom od etnomuzikološki relevantnih domaćih znan- racija sevdalinke u preostalim medijima (na radiju, televiziji, u stvenih časopisa, te je sada u postupku recenziranja. Zajednički novinama, manjinskim publikacijama poput Behara, Journala i smo radile na svim aspektima istraživanja, ali smo pojedinačno Bošnjačkog glasa, u diskografiji) te njene manifestacije u već odrađivale zadatke vezane uz analizu arhivske građe, literature i etabliranom ciklusu Sevdah u Lisinskom. terenskih zapisa. Potkraj svibnja 2018. godine organizirale smo i Nadalje bismo se posvetile istraživanju sevdalinke u sferi gostovanje Damira Imamovića na Muzičkoj akademiji u Zagrebu prekoračenja izvan njenih klasično-uvriježenih glazbenih poeti- kao svojevrsni prijemijenoznanstveni potprojekt. Održao je jav- ka – solističkih, “starih” i “autohtonih” – u svijet “novih”, odno- no predavanje o izvorima i povijesti sevdalinske tradicije, a za sno u svijet popularne (etno) glazbe te u svijet zborske izvedbe. studente i studentice etnomuzikologije te ostalih studija i radio- Ocrtale bismo sevdalinku i u sferi preuzimanja njezinih predlo- nicu interpretacije sevdalinke. Nimalo slučajno, za primjer oda- žaka u različite glazbene stilove i žanrove – počevši od jazza i brale smo sevdalinku Kradem ti se u večeri, koju smo otprije već bluesa do rocka i popa. Kako i sam naslov govori – “Sevdalinka u prepoznale kao izvrstan primjer za studij sevdalinke općenito, Zagrebu”, nastojat ćemo utvrditi utjecaje lokaliteta i kulture u

TRAVANJ 2019. 25 BOŠNJAČKI GLAS

kojoj se nalazi. Pozabavile bismo se tako i učincima sevdalinke njenu percepciju i recepciju u zagrebačkoj publici. Posljednji bi- na pojedinca i kolektiv, odnosno opisale suodnos smo dio čitavog zbornika prepustile Damiru Imamoviću, jednom filozofijsko-estetičke, nacionalne i osobne “emocije” (uključu- od rodonačelnika novog sevdaha i najvažnijih današnjih istraži- jući i pojmove “čežnje”, “melankolije”, “duše”) i sevdalinke koji vača sevdalinke, koji bi nas vratio prvim i zadnjim pitanjima oko se u diskursu o njoj javljaju skoro pa neizostavno. Odnosno, po- umijeća i umjetnosti glazbene interpretacije jedne tako bogate kušat ćemo odgovoriti na pitanje koje se često postavlja – je li “starogradske ljubavne pjesme” sevdalinka zaista nesumnjivi izraz duše? Uz sve navedeno, ovaj tekst služi i kao svojevrsni poziv na Putem jedne studije slučaja – Amire Medunjanin i “novog” suradnju svima onima koji bi voljeli, smatraju da mogu i žele pri- sevdaha” – namjera nam je prikazati politiku, poetiku, ekono- donijeti ovom istraživanju! miju i, dakako, emociju njenog sevdalinskog stvaralaštva kao i Zagreb, 23. travnja 2019.

Institut sevdaha “Fondacija Omera Pobrića” u Visokom Piše: Sead DELIC

Institut sevdaha “Fondacija Omera Pobrića” u Visokom je kul- turna,istraživačka i arhivska ustanova koja se bavi očuvanjem i afirmacijom muzikološke, sociološke i kulturološke vrijednosti sevdaha i sevdalinke, kao duhovne prepoznatljivosti bosansko- hercegovačkog, a posebno bošnjačkog života. Osnivanjem “Instituta sevdaha” prvi put se u povijesti, na ovakav način, institucionalizira briga za izvorište bosanskoher- cegovačke muzikološke, folklorne, književne i općenito socio- kulturne osobenosti. Naučno istraživanje sevdalinke dosad je imalo značajne, ali pojedinačne, neobjedinjene, nestrateške oblike ispoljavanja.” Institut sevdaha “Fondacija Omera Pobrića” - Visoko “Institut sevdaha” je kulturna,istraživačka i arhivska ustanova koja se bavi očuvanjem i afirmacijom muzikološke, sociološke i kulturološke vrijednosti sevdaha i sevdalinke, kao duhovne prepoznatljivosti bosanskohercegovačkog, a posebno bošnjačkog života.

Notni zapisi sevdalinke Edo Krilić: “Sevdalinka uz harmoniku u BiH”

U Art kući sevdaha u Sarajevu 19. travnja o.g. promovirana je knjiga “Sev- dalinka uz harmoniku u Bosni i Hercegovini” Elvidina Ede Krilića, uz po- pratni CD. U toj je knjizi notirana 31 sevdalinka za prvu i drugu harmoniku, te za prateće instrumente, kontrabas (bas gitara) i ritam gitaru, jednog od najboljih regionalnih harmonikaša, kompozitora i pedagoga, koji go- dinama živi i radi u Austriji. Na promociji su bila mnoga poznata muzička imena među kojima su bi- li i dekan Muzičke akademije prof. dr. Senad Kazić, Enver Šadinlija, Mensura Bajraktarević, Mirza Balić...

26 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Srebrenica Vlada entiteta RS-a u BiH osnovala komisije za preispitivanje zločina Srba u Sarajevu i Srebrenici “Pregovori” o činjenicama Piše: Edina SMAJLAGIĆ

Vlada manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini, vlada Repu- A i je li svijetu danas Zlo postalo nevidljivo, prema teoriji ko- blike Srpske, imenovala je odlukom od 7. veljače o.g. formira- ju je ponudio René Girard francuski antropolog i sociolog ustvr- nje dviju međunarodnih komisija za istraživanje stradanja divši (parafraziramo) da u povijesti zlo, kada postane nepodno- Srba i to Komisiju za stradanje Srba u Sarajevu od 1991. do šljivo, pribjegne činu mimetičkog žrtvovanja? A ako nije u pitanju 1995. godine i Komisiju za stradanje svih naroda u i oko Sre- Girardova zadatost zla (a vjerujemo da nije) tko su oni koji zlo brenice u razdoblju od 1992-1995. godine. (nevješto i to pred kamerama svijeta!) skrivaju i zašto?! Zašto im Iz perspektive brojnih međunarodnih institucija, a i onih u BiH, se neki trenutak povijesti čini “konjukturnim” za krvave marife- kao i OHR-a pa i nekih od domaćih političkih stranaka, srpskoj bi tluke? Zapravo su sušto Zlo upravo ti bešćutni, ograničenog cilja politici bilo mudrije da se društvo i u Republici Srpskoj (i u Srbiji) i isključivi političari; bleferi i negatori očiglednog i dokazanog. počne suočavati sa zločinima koji su počinjeni u ime srpskog na- Njihova je ‘zasluga’ i da se na teritoriju bivše Jugoslavije (priop- roda za ratova na prostoru Balkana. Tvrdokorno nepristajanje na ćio je to Komitet Crvenog križa u srpnju 2018. godine) još traga suočenje s prestrašnom istinom pokazuje da su sadašnji politički za gotovo 35 tisuća osoba. predstavnici u entitetu RS-a, a i u Srbiji, sljedbenici politike koja je i bila odgovorna za počinjene zločine i za genocid koji sada poku- U blatu su do grla, ne znaju kako da se izvuku iz belaja šavaju komisijski “preispitivati”. Međunarodni sud pravde i Među- i tereta i jer su označeni za genocid! Komentirale su, jed- narodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu već su presudili, nostavno i prostodušno, sadašnju komisijsku “epizodu” u nizu sudskih epiloga, da u Srebrenici jest počinjen genocid nad srpske politike majke enklave Srebrenice i Žepe. bosanskim muslimanima-Bošnjacima i da su ga počinili vojska RS-a i dijelovi policije RS-a. Također, da je Srbija jedina država u svijetu koja nije spriječila genocid i kaznila počinitelje! Ako te ko- General JNA Ratko Mladić, kada je ušao u Srebrenicu i kada misije počnu, nakon desetljeća međunarodnog sudovanja, ‘preis- se razbuktao tamošnji užas pred prestrašenih 200.tinjak me- pitivati’, po nekim svojim kriterijima (navodno nepolitičkim), me- đunarodnih nizozemskih čuvara zaštićene zone u BiH, otvoreno đunarodnu pravdu što može slijediti ubuduće bude li se privodilo je poticao na likvidacije civila svoje vojnike riječima o “osveti krivce za masovna razaranja i ubojstva civila u Siriji, Libiji, u Iraku; Turcima”! Mit je za njega bio zgodna propaganda. Vojnička igra. kako će se konzistentno presuditi užasi u Jemenu ili Mijanmaru? Negiranje je to, po mnogima, i minimiziranje zločina, veli- Čemu revizijske komisije? čanje ratnih zločinaca i vrijeđanje žrtava! Sadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovi- Imena Slobodana Miloševića i doživotno osuđenog ratnog ne Milorad Dodik je već i ranije trošio milijune konvertibilnih ma- zločinca Radovana Karadžića čuli su u svijetu i polupismeni pa i raka na propagandu negiranja srpskog genocida u Bosni i Her- poremećeni tipovi poput teroriste koji je u džamijama na Novom cegovini. (Dvjema komisijama je obnovio projekt Stefana Kar- Zelandu u Christchurchu za molitve, 15. ožujka o.g., ubio 50 i ra- danovića, “historijski projekt Srebrenica”, od prije desetak godi- nio još toliko vjernika. Dostojanstveno su tamošnje vlasti obilje- na.) Cinično i apsurdno je što Dodikov sadašnji ministar pravo- žile tu tragediju emitiranjem ezana uživo na državnim radio i suđa RS-a Antun Kasipović opravdava osnutak komisija pričom televizijskim kućama. Širom Novog Zelanda održani su progra- o – pomirenju naroda i suživotom budućih generacija. Sklop tih mi prisjećanja i odavanja počasti žrtvama. Premijerka Novog ispraznih riječi trebao bi se, po viđenju tih bh ultranacionalista, ni Zelanda Jacinda Ardern prisustvovala je klanjanju džuma-na- manje ni više, realizirati - pregovaranjem o činjenicama. Ohra- maza u parku Hagley u Christchurchu... Dali su nam najbolji mo- breni su sada novim korakom, jer cilj - Srpska Republika u BiH – del kako postupati u takvim tragičnim okolnostima. bi komisijskim ‘dokazima’ bio dodatno učvršćen mogućim negi- Radikalima u Srbiji i u Republici Srpskoj ta činjenica, naravno, ranjem zlodjela na kojima je nastala. Nastavak je to daljnjeg či- nije baš dobro “sjela”. (Po objavi informacija o putovanjima do- šćenja drugačijih. tičnog teroriste po Srbiji i RS-u i da mu je uzor bio i Karadžić, bilo U kojoj mjeri će kod novoosnovanih komisija ‘proći’ argu- je evidentno da su u Srbiji bili u ‘nevolji’!) menti poput stupidnosti da su granatiranja tržnice Markale u Tko su uopće članovi tih Dodikovih – revizijskih, novokom- Sarajevu izveli borci Armije BiH? Što će članovima komisija biti poniranih komisija? A i zašto RS-u trebaju baš sada? plasirano kao “dokumenti”? Hoće li one stotine tisuća granata iz

TRAVANJ 2019. 27 BOŠNJAČKI GLAS

Na nišanu su im bili građani Sarajeva Samogranatiranje” tržnice Markale

opsada Sarajeva, najdužeg u historiji modernog ratovanja, biti - komisija o zločinima u Sarajevu i u oko Srebrenice. Kontrolirani samobačene? Taj armijski šnajderaj je već odbačen na Sudu u mediji će, na dnevnoj osnovi, za pretpostaviti je, objeručke pri- Haagu... Što u RS-u namjeravaju sada još zakrpavati? hvatati (njihove informacije) i plasirati ih. Ignorirat će se činjenice Izvan pameti je da sljedbenici Radovana Karadžića i Ratka za kakve je bilo nužno dugotrajno, iscrpljujuće, i brojčano obi- Mladića - genocid u Srebrenici i masakriranje, mrcvarenje Saraj- mno svjedočenje kroz godine suđenja u Haagu. Ogromnu građu, lija - drže i dalje za preventivu od jačanja, konačno danas slo- javno obznanjenu na web stranicama, treba i dugo i stručno či- mljenog ISIL-a! Po tim su monstrumima i malena djeca u rat- tati. nom Višegradu morala nestati u živim buktinjama, a tisuće dječaka u Srebrenici je bilo nužno strijeljati jer su, kao musli- Odgovoriti institucionalno! mani, mogli postali opasnost od terorizma. Suluda trabunjanja, Odgovoriti se mora ekspeditivno i institucionalno, putem ali kod isključivih, ograničenih i netolerantnih, dobro zastrašenih Memorijalnog centra u Srebrenica-Potočari. Osnovan 2003. ljudi, moguće da još prolaze. Svejedno, i Vučiću se, a i Dodiku za- godine, taj Memorijalni centar ima i zakonsku obvezu baviti se dnjih mjeseci poprilično, zbog njihova radikalizma i kriminala u naučno-istraživačkim radom: tiskanjem monografija, studija, vlastitu okruženju, opasno počela njihati, izmicati vlast. knjiga o onome što se događalo u sjeveroistočnoj Bosni od Zarobljenost medija u Srbiji (svjedoči tome evo već 20 tje- 1992. do 1995. godine. dana protesta subotama građana te zemlje, brojni slučajevi na- Emir Suljagić, prevodilac, publicist i političar, govoreći za Al- Jazeeru, 7. veljače, o.g., predlaže u prvoj fazi “odgovaranja” na rad “revizorskih” komisija RS-a (koje smatra strašnom travesti- “Za žaljenje je da BiH još uvijek nema državni zakon jom) - informiranje i traženje reakcije javnosti u zemljama iz koji regulira pitanja negiranja genocida. Potreba za nje- kojih dolaze ljudi u tim Dodikovim komisijama. Memorijalni govim donošenjem je više nego očigledna. Novoizabrani centar u Srebrenici mora to učiniti, on je zadužen i financiran organi BiH sada imaju priliku da pokažu da su opredijelje- za istraživanja zločina protiv čovječnosti! Po g. Suljagiću, ta- ni za vladavinu prava i dobro upravljanje i da što žurnije mo se ne čini puno zadnjih 15 godina na osudi počinjenog geno- usvoje relevantne zakone”, priopćeno je iz Ureda Visokog cida. Podsjetio je da su u razdoblju od 1992. godine pa do 1995., predstavnika u BiH. među najglasnijim zagovornicima, odvjetnicima i tužiteljima za Prema američkom prof. Francisu Boyleu i Haaški tribu- genocid u Bosni i Hercegovini, bili najugledniji članovi židovske nal, a sada to isto čini i Rezidualni mehanizam, prikrivaju dijaspore. Poput Ellija Wiessela, a koji je krajem 1992. godine i ulogu Srbije u organiziranju, orkestriranju, izdavanju naredbi osobno dolazio u Sarajevo. Pok. Wiessel je i svjedočio protiv Bi- u činjenju genocida nad Bošnjacima i Bosnom i Hercegovi- ljane Plavšić. Cijeli niz drugih židovskih intelektualaca iz Zapad- nom. Po njemu, međunarodna zajednica, kao što je to činila ne Europe i SAD-a su govorili o genocidu u BiH, podsjetio je g. i sa Crnom Gorom prije njena uključenja u NATO, želi što pri- Suljagić. A sada dvojica izraelskih državljanja sudjeluju u je Srbiju vidjeti u Europskoj uniji. Zaprepašćujuće je, po prof. eklatantnom pokušaju negiranja genocida u BiH u tim Dodi- Boyleu, da je Karadžića Mehanizam ‘oslobodio’ od presude kovim komisijama! genocida za etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata iz još šest Predsjedavajući Komisije RS-a za Srebrenicu, Gideon Greif općina. Cijela je Republika Srpska, po njemu, genocidna (inače vodeći istraživač izraelskog Instituta za Holokaust “Šem tvorevina i pravda zahtijeva da ju se ukine! Olam”) banjalučkim je medijima izjavio da je cilj komisije na či- jem je čelu - da bude lojalna činjenicama, istini i žrtvama. Po nje- mu su zločini u Auschwitzu i Jasenovcu genocid, a kada je riječ o silja nad novinarima, ponižavanjima građana...) da ne govorimo Srebrenici, reče, treba sačekati da Komisija istraži slučaj. o medijima u RS-u u BiH (od izvještavanja o slučaju ubojstva Sve je to “istraživanje” dobro (i financijski) orkestrirano i iz 21.godišnjeg Davida Dragičevića, privođenja i maltretiranja poli- Beograda. Kada je premijerka Srbije Ana Brnabić novinaru “De- tičara, građana, pretučenih novinara, manipulacija i zastrašiva- utsche Wellea”, dobrom poznavatelju bh prilika, početkom ove nja sugrađana do državnog kriminala i reketarenja, likvidacije godine, komentirala srebreničke zločine uporno je negirala ta- nepoćudnih gospodarstvenika, prognan je pod prijetnjom smrti mošnji genocid, nazvavši ga “teškim, teškim zločinom”! i sociolog kulture Srđan Šušnjica, čest gost i bošnjačkih udruga Milorad Dodik, predsjednik RS-a u kolovozu 2018. godine, po- u Zagrebu ) jest ozbiljna opasnost i za rad famoznih revizijskih ništava ranije izvješće vlade RS-a iz 2004. godine kojime je pri-

28 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS znata odgovornost vojske i policije bosanskih Srba za genocid rence Almand Franch iz SAD-a, Darko Tanasković iz Srbije, Gi- počinjen nad Bošnjacima Srebrenice 1995. godine. Bila je njime useppe Zaccaria, pukovnik Viktor Bezručenko iz Rusije i pu- (Izviješćem) potvrđena činjenica o nestanku, odnosno ubojstvu kovnik Patrich Barriot iz Francuske. Neke osobe su članovi obje više od sedam tisuća srebreničkih Bošnjaka, utvrđena i tijekom komisije. suđenja bivšim pripadnicima poličkog i vojnog vrha bosanskih Srba pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju Osude međunarodne zajednice (ICTY). Odluku parlamenta RS-a da se radom tih komisija potakne Pred zastupnicima parlamenta RS-a Dodik , dakle, sredi- proces revizije već u Haagu utvrđenih činjenica naišao je, re- nom prošle godine, tvrdi - da su u tom Izvještaju krivotvorene kosmo, na oštre osude i u BiH, a i u međunarodnoj zajednici. Po- činjenice s ciljem da se RS proglasi genocidnom tvorevinom i sebni predstavnik Ujedinjenih naroda za prevenciju genocida kao takva ukine! Za to je okrivio nekadašnjeg visokog pred- Adam Dieng ocijenio je kako takvi postupci vrijeđaju žrtve i stavnika međunarodne zajednice u BiH, pok. Paddyja Ash- podrivaju vladavinu prava. Korak je to unatrag za Bosnu i downa. Hercegovinu, podriva vladavinu prava, domaće i međunarod- Druga, pak, Dodikova komisija RS-a treba preispitati što se ne napore koji teže postizanju pravde za žrtve zločina poči- zbivalo tijekom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Tvrdi njenih protiv pripadnika svih etničkih skupina tijekom rata se da je u tom gradu ubijeno više od tri i pol tisuće Srba i da su 1992-1995. godine”, izjavio je Dieng novinarima odmah nakon oni bili žrtve likvidacija koje su provodile zakonite vlasti Republi- što je parlament RS-a (ponavljamo: u kolovozu 2018.) odbacio ke Bosne i Hercegovine. I to će se, sigurni smo (iako su i takve ranije Izvješće svoje vlade. činjenice – u mogućim likvidacijama Srba, civila - važne) obiti o Posebnom izjavom reagirao je i američki State Department glavu naručiteljima “istraživanja”. upozoravajući “kako su pokušaji da se odbace ili dopune iz- Članovi komisija RS-a, i za Sarajevo i za Srebrenicu, su iz vješća o Srebrenici dio širih napora da se revidiraju činjenice 12 zemalja: predsjedavajući Komisije za Srebrenicu je - Gideon iz prošlih ratova, niječe povijest i politizira tragedija”. Greif, a članovi Adenrele Shinaba iz Nigerije, Yuki Osa iz Japana, Kasni li i svijet, posebno Europska zajednica i ovoga puta, Roger Bayard iz Australije, Zeng Yi iz Kine, Giuseppe Zaccharia kao i u ratno doba? Zaprepašteno gledamo kako se Milorad Do- iz Italije, Markus Golbach iz Njemačke, Larence Almand French dik i premijerka mu Željka Cvijanović rukuju u Vatikanu (ponav- iz SAD i Marija Đurić iz Srbije. ljali su, neumorno, u ime Republike Srpske!) s najvišim moralnim Članovi Komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu autoritetom, s papom Franjom! I kako Aleksandar Vučić, srpski od 1991. do 1995. godine su Rapfael Izraeli, predsjedavajući, te predsjednik, švrlja u nekakvim poslovnim nastojanjima po Kini i članovi profesor Walter Manoschek iz Austrije, profesor Lau- Rusiji. Teško da se nešto naučilo iz nedavne povijesti.

Karadžić je zločinac, ne heroj!

Belgijski pravnik Serge Barmmertz je 2008. godine postao O mogućnosti ranijeg izlaska iz zatvora ratnog zločinca glavni tužitelj Haaškog tribunala za zločine počinjene na po- Karadžića g. Brammertz je rekao: “Njegova doživotna kazna dručju bivše Jugoslavije, zamijenio je Carlu del Ponte. Prošle go- mora biti duža od najduže prethodne kazne koja mu je izre- dine je zatvoren Haaški sud, a g. Brammertz je nastavio raditi za čena, a to je kazna od 40 godina! Optimističan sam, dok je živ, Rezidualni mehanizam pred kojim su u tijeku posljednji žalbeni neće na slobodu! procesi Ratku Mladiću, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Presuda je Karadžiću važna jer je konačno utvrđeno da on Po izrečenoj doživotnoj kazni Radovanu Karadžiću, g. nije nikakav heroj koji je branio svoj narod, već ratni zločinac Brammertz je po njenu izricanju 21. ožujka o.g., dao interview koji je taj narod zlouporabio te da je pri svemu provodio svoje Deutsche Welle-u u kojem je, uz zadovoljstvo o izrečenoj ka- osobne ciljeve i pri tome počinio masovne zločine.” zni Karadžiću, među ostalim, rekao i da vjeruje – da će Srbija Jedna od poruka g. Serge Barmmertza je i: “Preradba biti osuđena za zločine u Bosni i Hercegovini i da će, na su- prošlosti je ponajveći izazov za cijeli regiju. Istina se ne želi đenju Stanišiću i Simatoviću, on, kao glavni tužitelj, nastoja- vidjeti! Heroji su zapravo oni koji su štitili narod, a svi osuđeni ti dokazati umiješanost Srbije u te zločine. pred Međunarodnim sudom, osuđeni su jer su kršili Ženev- O nedokazanom genocida u procesu Karadžiću, a nad hr- sku konvenciju i to znači da je takav osuđenik vršio masovne vatskim i bošnjačkim stanovništvom u općinama: Prijedor, egzekucije, seksualna zlodjela ili masovne progone. A to je Višegrad, Zvornik, Bratunac, Sanski Most i Foča tijekom suprotnost od onoga što znači herojstvo.” 1992. godine, unatoč brojnim svjedočanstvima, g. Brammertz O pravomoćnom suđenju Ratku Mladiću, koje će uslijediti, je rekao da, na žalost, “desetine svjedoka u to nisu uvjerile su- g. S. Brammertz je rekao: “Poseban je to proces, ali ukazao ce. U slučaju “Prlić i ostali” moglo se to direktno ustvrditi zbog sam, kao tužitelj, da su Karadžić i Mladić članovi udruženog veza sa Zagrebom. U suđenju Stanišiću i Simatoviću, a koji još zločinačkog pothvata. Mladić je bio vojno krilo, a Karadžić po- traju, postoji odgovornost šefa beogradske tajne službe i na- litičko. Sastavni dio tog kriminalnog poduhvata su masov- stoji se dokazati povezanost Srbije sa zločinima u BiH.” na ubojstva i progoni koji su planirani i provedeni.”

TRAVANJ 2019. 29 BOŠNJAČKI GLAS Postrojavanje četnika u Višegradu

“Nije problem jedno postrojavanje četnika u njihojim uni- U Domu se naroda, na sjednici 13. ožujka o.g, četničko po- formama, kao ono nedavno u Višegradu”, izjavio je to za N1 strojavanje, bez sumnje, moralo osuditi. Ipak, protiv stavljanja TV Sarajevo za prijepodnevnog gostovanju, 13. ožujka 2019. na dnevni red sjednice i zajedničke osude je glasalo pet delega- godine Šemsudin Mehmedović, zastupnik SDA u Parlamentu ta iz Kluba Srba te četiri delegata u Klubu Hrvata. Bosne i Hercegovine. Podsjećamo: okupljanje pripadnika Ravnogorskog četnič- “Mali je to dio u odnosu na problem budući da se četnička kog pokreta, oko 200.tinjak njih, u punoj spremi i s poznatom ideologija uvukla u institucije BiH. Potvrda toga je i da danas ikonografijom, održano je unedjelju, 10. ožujka kod Višegrada. Dom naroda BiH nije osudio to četničko okupljanje. Ono ne Organizacioni odbor Ravnogorskog pokreta sa sveštenstvom znači ništa, ali ulijeva strah kod povratnika, Bošnjaka, ljudi donio je odluku da se ove godine obilježi godišnjica hapšenja koji su u nezavidnoj poziciji budući da su nezaštićeni, a oče- đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića. Ta i slične udruge (o fa- kuju zaštitu od državnog sistema. Oni koji bi ih trebali zaštiti- šističkoj provenijenciji Ravnogorskog pokreta nema dvojbe) su ti - oni podržavaju takvu ideologiju!” legalizirane u Republici Srpskoj! U krajevima gdje je četništvo simbol genocida i stradanja Nakon što su se u medijima pojavili snimci tog događaja, naroda izazvalo je četničko postrojavanje veliku zebnju i za- uslijedile su brojne osude bh funkcionara, međunarodnih insti- brinutost. Pogotovu stoga što su okupljeni četnici pjevali tucija i ambasada u Bosni i Hercegovini. pjesme teksatova s porukama poput: “Bit će opet pakao i kr- vava Drina...” Početak genocida bio je u Bijeljini Piše: Jusuf DŽAFIĆ

Bijeljinski Bošnjaci godinama isto zahtijevaju - da Okružno domaćim semberskim četnicima, ali i, poput parazita, pridošlim tužilaštvo u Bijeljini otvori proces i istraži šta se događalo u pr- srbijanskim četnicima željnih “turske” krvi. vim danima aprila/travnja ‘92. godine. To je jedini način koji pri- Ipak, rat u Bijeljinu nije stigao nenajavljen, kako se u prvi mah liči civilizovanom svijetu, poručuju bh vlastima. Umjesto toga, činilo njenom nevinom stanovništu a koje je, nakon skoro svake godine prisiljeni su demantirati nove laži nekakvih navod- 50-godišnje pauze, ponovno osjetilo četnički nož na svojim ši- nih branitelja, osloboditelja Bijeljine - poručuje Jusuf Trbić, jama. Prethodili su: Miloševićev govor na Gazimestanu 1989. predsjednik BZK Preporod. Prenosimo, iz lokalnog bijeljinskog godine, Agresija JNA na Republiku Hrvatsku te BiH kada JNA uni- tiska, objavljenog i na portalu federalna.ba tekst Jusufa Džafića štavanje sela Ravno kod Trebinja, naseljeno Hrvatima. Nadalje, o “Krvavom Bajramu u Bijeljini na 1. travnja 1992. godine”, datu- 1.oktobra/listopada 1991. godine rezervist JNA puca po Tuzli i ma koji Bijeljinci smatraju početkom agresije na Bosnu i Herce- Kalesiji. Već su pripremljeni koncentracijski logori, bunkeri i raz- govinu. mještena artiljerija JNA oko bosanskih gradova. Proglašena je Srpska Republika u BiH 9. januara/siječnja 1992. godine. Krvavi bijeljinski Bajram ‘92. – 19. septembra/rujna 1991. formirana je SAO sjeveroistoč- ...Srpski nacionalisti, u zadnjih stotinjak godina poznati kao na Bosna “kao neodvojivi dio SFRJ i sastavni dio federalne jedi- četnici, uvijek su uživali u tome da počine neki zločin da li na pra- nice BiH koji će se pripojiti Jugoslaviji”, kako piše u osnivačkom voslavni blagdan (Božić, Uskrs, Pravoslavna nova godina i sl.) ili dokumentu. Zanimljivo je da je ta srpska autonomna oblast, u na muslimanski (Ramazanski i Kurbanski Bajram). /Četnička koju su ulazile općina Tuzla, Kalesija (sa Osmacima), Srebrenik, zvjerstva u Sandžaku i gornjem Podrinju pravoslavnog Božića Brčko, Zvornik (sa Sapnom), Lopare (sa Čelićem), Ugljevik (sa 1943. godine, Genocid nad Bošnjacima i ostalim muslimanima Teočakom), Bijeljina, bila naseljena sa 70 posto nesrpskim Cetinja i okolice na Badnje veče 1711. godine, poznat je kao stanovništvom. “Istraga poturica” (opjevan je i glorificiran kod Petra Petrovića – 9. i 10. novembar/studeni 1991. Održan je neustavni refe- Njegoša u spjevu Gorski vijenac)/. rendum na kojem se srpski narod izjašnjavao za formiranje srp- Agresija na suverenu Republiku Bosnu i Hercegovinu po- ske republike unutar BiH i ostanak te republike u SFRJ, tako i Srbi čela je 31. marta 1992. godine u Bijeljini, točnije u noći s 31. Semberije. Naravno, za razliku od tog, bosanskohercegovački marta/ožujka na 1. april/travanj, 28. noći ramazana 1412. referendum je održan u skladu sa dotadašnjim ustavima BiH i hidžretske godine. Obično se spominje i obilježava 6. april/tra- SFRJ, na kojem i desetina Srba glasala za nezavisnost BiH. vanj 1992. godine, dan napada na Sarajevo. – 29. novembar/studeni 1991. Nestao je Abdulah Kovače- U noći 31. marta/ožujka, rat je u liku Željka Ražnatovića Arka- vić, predsjednik MBO (Muslimanske bošnjačke organizacije). na zakucao na vrata bijeljinskih Bošnjaka, Hrvata, Albanaca, Ro- Pošto je bio glavni inicijator odvajanja Čelića iz općine Lopare, iz ma i probosanskih Srba. Goloruki, nesvjesni realnosti, Bošnjaci i razloga da Bošnjaci Čelića ne budu dio parateritorije, odnosno ostali probosanski Bijeljinci nisu bili spremni da se suprostave samoproglašene SAO Sjeveroistočna Bosna, odnosno Sembe-

30 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS rije i Majevice, rezervisti JNA su ga odveli iz njegove kuće u Vra- SDS je preuzela kontrolu nad svim – općinom, policijom, žićima kod Čelića. Njegovo beživotno tijelo je 6. januara/siječnja vojskom, teritorijalnom obranom, javnim ustanovama i služba- 1992. godine izbačeno iz helikoptera u blizini njegove kuće. Za ma, poduzećima, medijima. Bošnjaci Bijeljine i Janje su masovno taj zločin JNA nije nitko odgovarao ni tada, a ni dan-danas, kao i otpuštani sa svojih radnih mjesta uz apsurdne izgovore i našli su za ostale slične zločine širom BiH. se u bezizlaznoj situaciji. Sva srpska sela koja su ih okruživala – 29. januar/siječanj 1992. Skupština SAO Semberija i Maje- bila su do zuba naoružana oružjem JNA i Teritorijalne odbra- vica objavljuje svoje otcepljenje od BiH i poručuje da oni koji ne- ne. Štoviše, gradski Srbi, koji su činili sedminu građana Bijelji- će s njima, neka se isele. ne, imali su više oružja od 30 hiljada bijeljinskih Bošnjaka i – 30. janaur/siječanj 1992. Skupština Bijeljina donosi odluku Roma. o nelegalnom preuzimanju Radija Bijeljina i smjeni direktora SDK Huse Elezovića. Divljanje arkanovaca – 31. januar/siječanj 1992. Pod oružjem izvršeno preuzima- Uvečer, 30. marta/ožujka bačena je bomba na kafić nje Radija i smjena direktora SDK. Navečer, tog dana, eksplodi- “Istanbul”, gdje se okupljala bošnjačka omladina. Bilo je šest rala je bomba u prostorijama bijeljinske SDA. povrijeđenih. Strah je zavladao gradom. Ovaj bombaški napad Još jedna eksplozija bombe pred zgradom SDA u Bijeljini -1. četničkog teroriste Aleksandra Zekića iz semberskog sela Goj- februar/veljača 1992.. Rafalni pucnji odjekuju navečer gradom. sovac bila je uvertira za ono što će usljediti sutradan naveče. Smijenjen je Jusuf Trbić sa mjesta glavnog i odgovornog Od 31. marta/ožujka do 4. aprila/travnja traju divljanja ar- urednika Radio Bijeljina i Semberskih novina, a na njegovo kanovaca.(O tome je Jusuf Trbić napisao knjigu “Gluho doba”). mjesto postavljen Pero Simić, novoimenovani ministar informi- Tačan broj Bošnjaka koji su ubijeni u tim pokoljima početkom sanja tzv. SAO Semberije i Majevice. Inače, Simić je bio nekvalifi- aprila/travnja još uvijek se ne zna. Krivac je, među ostalim, i Haaš- kovan i za funkciju novinara, a kamo li urednike jednog radija i ki tribunal koji nije pokrenuo detaljnu istragu tih nemilih događaja. novina, jer je imao samo srednju stručnu spremu. Stoga je i broj osuđenih za zločine nad Bošnjacima Bijeljine za- Pijani rezervist JNA Drago Miličić 1/2.februar/veljače 1992. nemarljiv. Brojni krvnici i dan-danas slobodno dišu, žrtve se sva- ubija šestero ljudi. Protesti iz mjesnih zajednica, kojim bi bije- kodnevno susreću sa svojim krvnicima. Procjenjuje je se da je u ljinski narod digao glas protiv svega što se dešava, nisu nikada četničkom divljanju u Bijeljini tokom aprila/travnja 1992. godine te održani, zavladao je strah. Uz sve to, Bošnjaci Bijeljine se naivno u kasnijim zločinačkim radnjama nastradalo između 700 i 1000 tješe - da rata neće i ne može ni biti. ljudi mahom Bošnjaka, a bilo je i Albanaca, Roma te nekolicina – 28. februar/veljača 1992. – Formirana je isključivo srpska Srba, probosanske, antičetničke orijentacije. policija na teritoiriju tzv. Srpske Republike BiH, pa je tako i Bi- Do sada su odgovarala tek dva čuvara logora Batković koji jeljina, sa 40 posto nesrpskog stanovništva (po popisu 1991. su bili bošnjačke nacionalnosti. Biljana Plavšić i Momčilo Krajiš- godine bilo je 70 posto Bošnjaka, izuzev srpskog sela Gojsovac i nik su odgovarali za sudjelovanje u organizaciji tih zločina, ali nekih srpskih prigradskih naselja, koja su tada pripadala gradu), brojni počinitelji koji su okrvavili ruke hodaju slobodno. Gotovo dobila 100 posto srpsku policiju. 35 000 je protjeranih s tog područja... Srebreničani 100. godišnjica njemačke škole arhitekture i dizajna Bosanski genij Bauhausa

Naše vrijeme na TV ekranima, uživo, 15. travnja od 19 sati ci- Već sutradan, po procjeni štete od požara na katedrali, bo- jelih 7 sati, gleda kako izgara krovište jedne od najvrijednijih go- gati se ljudi svijeta nadmeću vrtoglavim milijunima za njenu ob- tičkih katedrala iz 12. stoljeća (sagrađena je od 1163. do 1345., a novu (iako je ona, u nekim dijelovima, neobnovljiva, poput tisuću na Listi je svjetske baštine UNESCo-a od 1991. godine). Katedra- godina starih greda), ali u vremenu smo 3D tehnologije... la je, znaju to svi srednjoškolci svijeta, detaljno opisana i u knji- Istodobno, u tisku se gotovo nije spominjao požar u dijelu ževnosti romantičara Victora Hugoa (Quasimodo i Esmeralda u jeruzalemske, najstarije džamije, prelijepe Kupole/hrama nad “Zvonaru crkve...”), a i ekranizirana od brojnih sineasta na osno- stijenom ili Omarove džamije Al-Aqsa, a koja je prstom sudbi- vu Hugoova romana (prvi, nijemi film: Esmeralna, 1905., autora ne gorjela kada i katedrala, istog dana i u isto vrijeme.. Tamo je Alice Guy-Blaché i Victorin-Hippolyte Jasseta), uz niz kasnijeih izgorjela, zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, tek jedna gdje su se proslavili i Gina Lollobrigida i Antony Quinn itd., pa i prostorija za klanjanje. Kupola se počela graditi 684. godine na Disneyeva crtića iz 1996. godine (u njemu Notre Dame bude u mjestu starog židovskog hrama (sirijsko-bizanstski stil: oblik plamenu!). rotunde i oktogonale, kružna kolonada... Od 1554. turskim kera-

TRAVANJ 2019. 31 BOŠNJAČKI GLAS

mičkim pločicama zamijenjeni su prvotni stakleni mozaici... setoro braće i sestara. Selmanov otac, Alija Selmanagić, studirao Svjetlo koje dopire s vrha kupole osvjetljava stijenu koja domi- je u Kairu gdje je i upoznao suprugu Egipćanku. Po povratku u nira unutrašnjim dijelom prostora, a mjesto je Muhamedova Srebrenicu grade kuću koje, na žalost više Od šest studenata iz uzašašća na Nebo. Kraljevine Jugoslavije, koji su primljeni na školu Bauhaus, jedino je O prelijepoj Notre Dame političari, turistički radnici, pa i Selmanagić završio kompletan studij i radio kao profesor. Proveo stručnjaci su pre/često za trajanja i nakon požara spominjali i - je i šest godina radeći za berlinski UFA, kao arhitekta i scenograf. milijune posjetilaca. Rijetko je, gotovo nezapamtljivo u toj masi Sve djelatnosti likovnih umjetnosti i arhitekture su obrađivane u informacija, rečeno ponešto i o arhitektonskim i graditeljskim nastavnom programu Bauhausa. Selmanagića zanima urbano genijima koji su kreirali, a potom i izgradili sve one vitke pot- planiranje, izgradnja stambenih naselja, visokogradnja, unutraš- porne lukove, kamene zaštitnike demone – čudesne i zastrašu- nje uređenje, scenografija, postavke izložbi, dizajniranje tapeta, juće gorgile na njenoj fasadi. tekstila i predmeta za svakodnevnu uporabu. Prošlu i ovu godinu Europa i svijet obilježavaju 100.godiš- Intrigantni su i Selmanagićevi politički stavovi. Predavači Bau- njicu osnutka jedne od najreprezentativnijih škola arhitektu- hausa slobodno vrijeme i smještajne kapacitete dijele sa studen- re - njemačkog Bauhausa. tima. Tako se druži sa profesorima Meyerom i Hilberseimerom, a Srebreničanin Selman Selmanagić bio je najpoznatiji arhi- koj su socijalisti koji svoje ideje i praktično primjenjuju u arhitek- tekta, urbanist, dizajner i scenograf u Njemačkoj 1930-ih godi- tonsko-urbanističkim rješenjima. I Selmanagić se približio ideja- na. Njegov put od stolara do uglednog nagrađivanog arhitekte ma komunizma u praksi; postaje član Komunističke partije Nje- Istočne Njemačke, od Ljubljane i Beča do profesora na tada naj- mačke 1930. godine. Radio je na dijelu plana radničkog naselja za prestižnijoj školi athitekture – Bauhausu u Berlinu - zabilježen radnike tvornice aviona ‘Junkers’ sa 20.000 stanovnika i to na je i u knjigama i njemačkom arhivu. Nepoznat je gotovo među projektiranju bolničkog kompleksa. Nacistički režim zatvara ško- Bošnjacima... Niti Srebrenicu danas ne spominjemo, osim veza- lu. Selmanagić nakon nekog vremena odlazi van Njemačke na no za strašni genocid iz jula 1995. godine. Imao je taj gradić i studijska putovanja, a ona ga vode u Italiju, Grčku, Bugarsku, Egi- slavne žitelje i slavnu povijest u rudarstvu, u industriji, u banj- pat, Siriju, Palestinu, Jordan i Tursku. Povremeno je dolazio i u skom liječenju... Mnogi Srebreničani su kroz historiju zadužili svoju Srebrenicu, pomagao ocu pri gradnji kuće. našu i svjetsku zajednicu. Moguće najveći među njima, a često Sjedio bi i pred Osinom kafanom, pričao prijateljima o doživ- prešućivani i zaboravljeni, bili su renesansni prosvjetitelj, bo- ljajima s putovanja i iz života. (sjećanje Muhameda Efendića). sanski franjevac Đuro Dobri iz Srebrenice, a u moderno doba Po završetku rata se vratio u istočni Berlin gdje radi ponovno diplomac i profesor na spomenutoj školi arhitekture i dizajna - na Visokoj školi Bauhausa. Inicira obnovu te škole u Dessau sa Bauhausu, Selman Selmanagić. tada najznačajnijim arhitektom Walterom Gropiusom. S njim, sredinom 70-tih godina 20. stoljeća inicijara obnovu Bauhausa Ugledni profesor u Njemačkoj. Selman Selmanagić je rođen 25. aprila 1905. godine u Sre- Selman Selmanagić se svrstava među najveće arhitekte, di- brenici, u bogatijoj i uglednoj zemljoposjedničkoj porodici sa de- zajnere i urbaniste iznimne generacije bauhausovaca, koju su

32 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS predvodili čuveni: Van Der Rohe, Gropius, Kandinsky, Mo- vu. Knjiga je tiskana i u njemačkom prijevodu Azre Džajić-We- holy-Nagy, Klee, Schlemmer, Mondrian, Mayer. Među njemač- ber i prezentirana u Njemačkoj krajem prošle godine u povodu kim arhitektima – on je cijenjeno ime. A mi smo o njemu dozna- obljetnice slavnog Bauhausa. li puno iz monografije monografijeSelman “ Selmanagić i Bau- Selman Selmanagić umro je 7. svibnja 1986. godine u Ber- haus” objavljene u izdanju Bošnjačkog insituta - Fondacije Adil linu. Sahranjen je na porodičnom mezarju u Srebrenici, a na Zulfikarpašić, prof. dr. Aide Abadžić-Hodžić sa Katedre za dijelu bivšeg posjeda obitelji Selmanagić je i memorijalno historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Saraje- groblje Potočari. (e.s.)

Sead Delić, srebrenički ljiljan Za patnju i genocid ne tražimo osvetu! Piše: E. SMAJLAGIĆ

U Srebrenici sam proveo moguće najteže, ali i najponosni- je trenutke, dio života kada smo živjeli jedni za druge. U be- znađu, u okruženju i izolaciji, kada smo bukvalno bili bačeni u srednji vijek, bez vode, hrane, električne energije, bez odje- će,... Krojila se odjeća od zavjesa naših nana. To je ono čega se najbolje sjećam. U takvim situacijama čovjek iscrpi ono naj- bolje iz sebe i podijeli sa drugima. Sjećam se toga vremena s ponosom, kazuje povratnik (istina jednom nogom je i dalje na adresi u SAD-u) g. Sead Delić. Fotograf je, poduzetnik, dionik brojnih domoljubnih filmova o Bosni i Hercegovini. “Još uvijek sam sa boravkom na dvije adrese - jedna u Americi druga Bosni. Svijet je postao prilično mali, zahvaljujući tehničkom napretku današnje civilizacije. Ipak, kao što pjeva Jura Stublić iz grupe Film “Samo jedno mjesto na svijetu se zove Svi Seadovi projekti vezani su za afirmaciju B i H DOM” tako je i moj jedini pravi dom u Bosni. Srebrenica je definitivno rak-rana bošnjačkog bića. Nema Boš- njaka/inje, od Tutina do Bihaća, a koji ne suosjeća sa Srebrenicom. Doživotna kazna Karadžiću je važna jer je i time velikosrpska politi- ka kažnjena za zločine i genocid nad Bošnjacima. Srebrenica se, na žalost, dogodila i 1942. godine; duž cijele Limske doline, u Čajniču, Rudom, Goraždu, Foči, Višegradu. ( Knjiga Adil-bega Zulfikarpašića opisuje put i zločine iz 1941. godine. Za njih još nitko nije odgovarao. Niti za zločine u Prvom svjetskom ratu.) Pred međunarodnim su- dovima, a i domaćim sudovima, sada se velikosrpska politika – ka- žnjava, a s tim se ekstremisti ne mire! S obitelji sam dugo živio u Americi. I tamošnji je kongres do- nio odluku o Danu sjećanja na Srebrenicu. Tako je i u Bruxellesu, a i u brojnim europskim državama – Srebrenica je europsko i svjetsko pitanje kulture sjećanja! Ujedinjenih naroda, također. Empatija prema sudbini Indijanaca Istina, UN i zvanično snosi odgovornost za zbivanja u Srebrenici, budući da je grad i zona bila pod zaštitom plavih kaciga. vrijeme i krenulo u realizaciju tog plana. Najveća osveta za sve Dosta vremena boravim u Srebrenici i nije lako. Daytonski što nam se dogodilo je– pravda! Najveća osveta za naše patnje, sporazum je zaustavio rat, ali puno toga ostalo je neriješeno i tugu, gubitke. Malo tko nam to hoće priznati u svijetu: Bošnjaci često se komplicira. Puno je onih koji, danonoćno, rade na uni- su narod koji je prošao kroz genocidnu tragediju, a ne traži štavanju ove zemlje. Na kočenju njenog europskog puta. Svi to i osvetu! Nema Bošnjaka/inja iz Podrinja ili iz Krajine, iz Hercego- van BiH znaju, vide, a opet “zaključuju” da se bh političari NE do- vine i iz nekog drugog kraja gdje su stradali Bošnjaci, a koji je iz- govaraju. vršio odmazdu ili bilo kakvu osvetu. Zar to nije fenomen! Nemamo još niti zabranu sudjelovanja na izborima ratnim Moj susjed Mujo Mujčinović Cindra, kada se vratio u svoju ku- zločincima! Nikako ne bih volio da zaboravimo učinjeno nam zlo. ću u Tišču kod Srebrenika, gledao je svaki dan na kuću oca Dra- Sve što smo iz prošlosti zaboravljali i potisnuli, sve nam se to žena Erdemovića (pripadnika 10. diverzantskog odreda), nečo- opet vratilo. Bošnjacima je za skupštinskom govornicom najav- vjeka koji je u Haagu priznao ekzekuciju više od hiljadu Bošnja- ljen nestanak BiH. Nije to bila tek puka poruka, već se za kratko ka. Tom Muji nije nikada ni na kraj pameti bilo – niti da ga uvrijedi,

TRAVANJ 2019. 33 BOŠNJAČKI GLAS

a kamoli da mu se na bilo koji način osveti! Zar to nije veličina?! Krug nam se širio: Benjamin Dizdarević, Tarik Hodžić... Sa Adom Junaštvo! Čovječnost, suština čovječnosti. sam pokrenuo projekt snimanja filma oMaršu patnje, bola, stra- danja,... Obično ga zovu Marš mira, ali nisu ti ljudi krenuli na neka- Suradnja s umjetnicima iz Srebrenice kav marš kao na izlet... Ipak, dobro je da se događa... Dio filma će Surađujem s nekim važnim ljudima iz svijeta književnosti, se projicirati na historijskom satu koji će održati Avdo Huseinović, umjetnosti filma, a moram spomenuti tu i akademika Abdulaha a vjerujemo da će to biti 16. srpnja, a projekcija kompletnog filma, Sidrana (kojega sam posjetio i doma i koji me je pohvalio i rekao njegova premijera, zbog tehničkih rješenja, bit će kasnije; to jedan mi doslovce: Volio bih da se jednom probudim i vidim izlijepljene od njegovih dosad najboljih filmova. tvoje fotografije na važnim, prolaznicima vidljivim mjestima...). Bosna i Hercegovina i zbog Hasanovića i sličnih mladih ljudi, Koristim simbole koji su u grbovniku naših bosanskih plemi- ima budućnost. Optimizam za to treba zasnivati na obrazova- ća. Iz muzeja u Fojnici, Zemaljskog muzeja u Sarajevu, iz knjiga. nim, mladim ljudima, kreativcima... Oni će i iznijeti buduću BiH – Dominiraju na mojim fotografijama ljiljani, jer to je srednjovje- stvoriti građansku, sekularnu zemlju. Vratit ćemo naše simbole kovni simbol naše zemlje Bosne. Pod istim tim simbolima smo u državne institucije. Vratit ćemo sve ono što pripada našoj Bo- 1463. godine izgubili državnost, ali smo je i obranili, obnovili. No- sni, sve što je uklonjeno ili zamijenjeno. Cijeli tim profesionalaca sim stalno oko vrata repliku zlatnika kralja Tvrtka, muzejski ek- je tu uključen. Iza projekta je stala i velika internacionalna TV sponat. Ovdje, u Srebrenici, kontaktirao sam jednu kuća, kad je produkcija u pitanju. kompaniju koja bi mogla raditi replike tog prste- na kao suvenir. Prsten je izrađen u Srebre- Vlastiti foto-projekti nom. Na našem bosanskom grbu su lji- Na naše pitanje: Napravili ste cikluse ljani, oni su sa originalnog zlatnika fotografija i obišli brojne lokalitete kralja Tvrtka. Jedan takav zlatnik je (utvrde) srednjovjekovne Bosne, prodavan na aukciji u Zagrebu spremate li i neki novi ciklus vezan 1994. godine. U BiH je tada vla- za druge objekte, moguće za - dala neimaština i glad – a ta- predmete, muzejske ili druge? dašnja Vlada Republike BiH Možda za neke skupove? S. šalje Envera Imamovića, di- Delić odgovara: rektora Narodnog muzeja, Moram biti iskren, sve se to inače našeg velikog arheo- pomalo spontano zbilo. Imao loga i historičara, da u Za- sam namjeru obići sva ta stol- grebu otkupi taj zlatnik! Vrati na mjesta bosanske državno- zlatnik u Sarajevo. Ponio je sti, historije, itd., ali bez ozbiljni- tada nekih 55 hiljada maraka, je namjere o nekom foto serijalu no zlatnik je procijenjen na više ovog tipa. Međutim, kad sam do- novca. Susreće u to vrijeme šao tu, osjetio sam da to neće biti Adil-bega Zulfikarpašića, kojemu tek obično fotografiranje - jer je in- se pojadao... U posjed zlatnika došlo spiracija navirala iz svakog tog kamena, se kasnije nekim drugim kanalima. bedema, zida, stećka, puta, krajolika, pa- Strastveno i iskreno voljeti svoju do- norame, itd. I tako je krenula jedna fina i pozi- movinu je kao voljeti svoju majku, to nije i ne tivna priča. može biti grijeh! Imamo svoj identitet, imam ga, pr- Do sad sam obišao skoro sve značajnije lokalitete, od Sto- votno, u krugu svoje obitelji Delić, a i osobni. To ne znači da ca, Počitelja, preko Zvornika, Vranduka, Maglaja, Bobovca, Teš- mrzim druge majke i drugu djecu! To je naprost prirodno: jesti nja, Doboja, Srebrenika, Travnika, Jajca, Ključa, Banja Luke, sve neka svoja jela, slušati svoju himnu, odati joj počast. Može li biti do Ostrozca i Cazina, Velike Kladuše. I to, naravno nije sve, ima tu nacionalizam navijati za nogometni ili neki drugi tim, za pojedin- još dosta lokaliteta i mjesta koji čekaju na red za obilazak. To je ca sportaša/icu? Šovinizam nema uporišta, on je isključiv. On jedno čitavo bosansko historijsko bogatstvo koje je, nažalost, nije niti u mom biću, a i moja ga vjera zabranjuje, otklanja. Bilo većinom neiskorišteno u onoj mjeri u kojoj bi moglo i trebalo biti. kakav vid šovinizma, rasizma. Voljetni nešto svoje je prirodno. Nadati se boljim vremenima. Volim, npr. ex jugoslavensku rock muziku. U njoj su bili domi- Gdje ste sve izlagali svoje foto-radove? Mnoge su foto- nantni bh bandovi, “Bijelo dugme”, “Divlje jagode” itd. Zanimljivo grafije napravljene i u SAD-u? Dosta je pokušaja u BiH da se je da u svojoj povijesti Bošnjaci nikada nisu imali profašističku, zemlja turstički promovira. Izvrsni su snimci dronovima koje neku isključivu nacionalističku stranku, tome sličan neki naka- nam pokazuje N1 TV. Namjeravate li nešto slično i Vi raditi? radni program. Fotografije nisam još nigdje izlagao. Bilo je nekih nezvanič- Surađivao sam i surađujem s Adom Hasanovićem, upozunali nih ponuda i razgovora na tu temu, ali su tu uvijek prisutni neki smo se putem Facebooka. Fascinantno je da jedan tako mlad čo- raskoraci kad je vrijeme u pitanju. Neke ponude su bile za Sara- vjek u ovakvom političkom kontekstu pokušava nešto kreativno jevo, Zagreb, a i u Skandinaviji (Švedska, Danska) ali je sve to uraditi. Godinama je volontirao, ali radio i stvarao. Nije dangubio i malo teže, zasad. Sve moje fotografije su nastale u Bosni, na okrivljavao druge, nego je pokušavao nešto mijenjati, oplemenji- autentičnim mjestima i lokacijama. Nekih desetak fotografija vati. Doživljavam ga kao jednog od svoje mlađe braće; moguće da sam uradio u Americi, u jednom studiju za staru fotografiju. i jesmo neki rod, Grabovica je malo mjesto... Prve moje fotografije Sve što radim, govorim, pišem, fotografiram i filmski sni- iz Srebrenika i dobojske tvrđave je snimio upravo Ado Hasanović. mam - bilježim, sve je bilo je i bit će u službi promocije Bosne i

34 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS bosanskih vrijednosti: od njene historije, tradicije, duhovnosti, kulture, posebnosti i autentičnosti, itd. Kad su moje namjere i aktivnosti u pitanju, usamljen sam u cijeloj toj priči, ali me tone obeshrabruje i ne umara me. Hvala Bogu, sve se više angažiraju u promociji države, njenih kulturno - historijskih i prirodnih do- bara državne institucije. Kako vrijedni pojedinci, a i grupe, tako i TV kolektivi. I to je dobro, tome se radujem.

Poruka mladima BiH Vjerujem da imate poruku mladim ljudima da ne napušta- ju olako BiH, da trebaju ostati i boriti se, Vi to, s Vašim domo- ljubnim stavovima i postupcima, možete ponajbolje! Teško je o tome bilo što pametno reći - glede ostanka ili od- laska tih mladih ljudi, a da čovjek ne pogriješi prema tim ljudima. Ne želim biti nepravedan prema bilo kome, svatko neka uradi po svojoj svijesti, savjesti, konačna odluka neka bude samo njihova. Volio bih da se iscrpe sve mogućnosti ostanka u domovini. Sta- nje nije najbolje, ali nije ni najgore. Ako se već odluče na odla- zak, neka nikad ne zaborave zemlju porijekla. Svoj etnički i naci- onalni, pa i vjerski identitet. Dugo smo kroz historiju ginuli pod zastavama tuđina. Kako onih sa istoka, tako i onih sa zapada - i lutali u magli, po močvari historije. Sada, kad nam je obala nikad bliža da budemo svoji na svom - ne smijemo odustati!

Umjetnost rođena u srebreničkom paklu

Pjesnik, muzičar, filmaš koji uživa u miješanju umjetničkih žanrova i različitim umjetničkim izražajima – tako opisuju au- stralijski mediji Saidina Salkića, Srebreničanina. U ono pakle- no vrijeme genocida Saidin je bio 12. godišnjak. Danas ga, mnogi smatraju jednim od najvećih umjetnika Australije. Inspiracija mu je upravo sve ono što je proživio i preživio u rodnom gradu. Tamo je izgubio oca; oživljava ga svojim kreaci- jama, stalno je “uz njega”. Na slikama, u filmovima, tekstovima. “Podsvjesno reagiram i u umjetnosti, miješanjem žanrova, na svoje iskustvo, način je to potvrđivanja. Sin sam oca koji je ubijen, a to je uvijek bolno. I moj slikarski rad je direktno povezan s dokazivanjem i pokazivanjem očeve veličine. Moje su to de- presije, tuge, ali i bijeda i praznina onih koji su ga ubili.” Saidin snima i filmove. U eksperimentalnom filmu “The Arri- val of a Phoenix”, koji je njegov šesti film, iz ruševina svog dje- tinjstva - ponovo biva rođen i sretan. I na taj način prevazilazi vlastitu nemoć i redefinira zadane umjetničke oblike. društva koji negiraju srebreničke događaje i zlo, poriču genocid O uvidu australijske javnosti u zbivanja u Srebrenici, posebi- koji se dogodio u julu/srpnju 1995. godine. ce u srpnju 1995. godine, Saidin tvrdi da je na visokoj razini. Dr- Na pitanje kada će u Srebrenicu, odgovara - da je stalno ta- žavna ga TV često pohodi, napisano je podosta članaka i o sebi i mo u snovima. Svijet u čovjeku je ujedinjen. Naša nas sjećanja i o Srebrenici. Nastoji doprinijeti toj kulturi sjećanja.” Karasevdah; uspomene ono čine unikatnim. Sjećam se kada sam iz Haaga Srebrenica Blues” je njegov prvi film, napravio ga je kada je došao u Sarajevo, bila je 2011. godina, noć i hladno, nikoga nije imao 25 godina. Kritičari taj film smatraju i jednim od najunikat- bilo vani, od uzbuđenja sam počeo trčati čaršijom... nijih filmova tog žanra. Projicira se studentima filmske umjetno- U Australiji, na snimanju svojih kratkih, eksperimentalnih fil- sti na jednom od najvećih univerziteta, a renomirana australska mova surađuje s nekim od najutjecajnijih ljudi u toj zemlji i u svi- aboridžanska umjetnica Tracey Moffat je na osnovu tog filma jetu filmske umjetnosti uopće. Njegov film The Arrival of a Pho- pomogla sponzoriranje i Senaidovog drugog filma. enix se prikazuje na 21. jula/srpnja. Senaid održava sjećanje na Srebrenicu živim, i za sebe, i za Film koji je nedavno snimio, filmSilence’s Crescendo je preživjele žrtve. Umjetnošću doprinosi osvješćivanju dijelova igranog formata, traje 40 minuta, crno-bijeli je.

TRAVANJ 2019. 35 BOŠNJAČKI GLAS Obljetnice 75. godišnjica vješanja domoljuba u Sarajevu

Još kao malo dijete od djeda i bake slušala sam o strašnoj smrti svoga strica u čijoj ulici i danas živim. Hvala zato Udruženju antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Općini Centar Sarajevo da su 28. ožujka o.g. obilježili cvijećem i podsjećanjem na 75.godišnjicu vješanja 55 građana Sarajeva, antifašista, ispred spomenika na Marijin dvoru, u Aleji lipa na taj datum iz 1945. godi- ne. Spomenik ubijenim Sarajlijama podignut je 2008. godine. Ustaška je vlast 1945.godine, tek nekoliko mjeseci pred zavr- šetak Drugog svjetskog rata, a da zastraši ostale Sarajlije, kao domoljube koji su odbili surađivati s Nijemcima, a bili u kazamati- ma, po kratkom postupku – objesila na stupove i lipe duž aleje... Kod spomenika ubijenim Sarajlijama ispred Filozofskog fa- kulteta okupili su se predstavnici udruženja antifašista Narodno- oslobodilačkog rata, ali i veliki broj srednjoškolaca koji su u okviru performansa obilježavanja pročitali i imena 55 obješenih Sarajlija. Pokolj u Ahmićima

U petak, 16. travnja 1993. godine, u 5:30 ujutro, došlo je do istodobnih sukoba između HVO-a i Armije BiH i to u naseljima Vitez, Stari Vitez, Ahmići, Nadioci, Šantici, Pirići, Novaci, Putiš i Donja Večeriska. Tog jutra, HVO vozila blokirala su glavne ce- ste, a napad na selo Ahmiće je započeo sa tri strane kako bi se stanovništvo u bijegu usmjerilo prema jugu gdje su vojnici čeka- li i pucali na ljude. Male skupine od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće, palile ih te ubijale ili tjerale mještane. Ahmi- ći su teško razoreni. Ubijeno je 116 osoba, od čega su 32 bili žene a 11 djeca mlađa od 18 godina. Dvije lokalne džamije su uništene eksplozivima. Istog je dana, sat vremena kasnije, počinjen i pokolj nad Hr- vatima u Trusini (Konjic) od strane Armije BiH. Ubijeno je 16 civi- la i 6 zarobljenih vojnika HVO-a... Presuda Međunarodnog sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije je glasila: Prije siječnja 1993. Armija UN-ove mirovne snage skupljaju tijela iz Ahmića BiH i HVO su imali zajedničku vojnu kontrolu nad Lašvanskom dolinom u središnjoj Bosni. Međutim, snage ABiH su uglavnom općenitim napadom u Lašvanskoj dolini koji je kulminirao ma- bile smještene kako bi konfrotirali snage bosanskih Srba koje sakrom u selu Ahmići kada je ubijeno preko 100 Bošnjaka, su, potpomognute JNA, izvršavale svoju vlastitu ofenzivu u Bo- uključujući mnoge žene i djecu.” sni i Hercegovini te su napredovali do područja sjevero-zapadno Sukob Armije i HVO-a okvalificiran je od Suda u Haagu kao: od Travnika, s jedne strane te do sjevero-istoka od Kiseljaka, s kratkotrajni međunarodni sukob Hrvatske i Bosne i Hercego- druge. Potom, u siječnju i travnju 1993., HVO je pokrenula niz na- vine, a pokolj civila u Ahmićima presuđen kao zločin protiv čo- pada kako bi osigurala Lašvansku dolinu. Niz je započet u siječ- vječnosti. Jedan od zapovjednika HVO masakra u Ahmićima - nju napadom na Busovaču te je potom nastavljen 16. travnja Dario Kordić - osuđen je na 25 godina zatvora po zapovjednoj

36 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS odgovornosti. U haškom je pritvoru i zatvoru u Austriji odslužio dićeva “pokajanja” (na koje ima pravo) organizira baš na datum dvije trećine kazne, odnosno ukupno 17 godina prije nego što je masakra u Ahmićima. Najmlađa žrtva u tom pokolju kojim je 2014. godine pušten na slobodu. Otada je u Hrvatskoj. Kordić zapovjedao bila je 8.mjesečna beba, a najstarija starica I tu i tamo se “ukaže” kao propovjednik i to mladim ljudima, od 81 godine! uz blagoslov Crkve i Sveučilišta u Zagrebu. Gnjusno je da se Kor-

Još nerasvjetljeni zločini Putnici iz vlaka “Lovćen” u Štrpcima

Na suđenju za zločin u Štrpcima na Višem sudu u Beogradu., 4. ožujka.2019., optuženi Gojko Lukić, Ljubiša i Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić su opet negirali krivicu za zločin u Štrpcima (a traje to negiranje od pretresa, godinama) - da su 27. veljače 1993. godine iz vlaka broj 671 na relaciji Beograd – Bar, u postaji Štrpci, 230 kilometara od Beograda, kao pripadnici oru- žane postrojbe “Osvetnici” Vojske Republike Srpske, oteli 20 putnika nesrpske nacionalnosti. Otete su pretukli, potom ubili u baraci kod Višegrada i bacili u Drinu. Među civilima koji su izvedeni iz vlaka bilo je 18 putnika Boš- njaka, jedan Hrvat i jedna osoba neutvrđenog identiteta. Žrtve zločina u Štrpcima bili su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đe- čević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzo- Forum Bošnjaka Crne Gore koji vodi Rifat Rastoder pozvao je vić, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim nadležne državne organe, parlament ili vladu svoje zemlje da Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedna nepoznata osoba. formiraju istraživačko-dokumentacijski centar koji bi prikupio i Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve, a adekvatno apsolvirao relevantne činjenice o svim slučajevima s traga se za još 16. elementima zločina iz rata. U Beogradu, Prijepolju i Bijelom Polju obilježava se 26. go- Za zločin na postaji Štrpci su pravomoćno osuđeni Nebojša dišnjica tog ratnog zločina u Štrpcima, na istoku Bosne i Herce- Ranisavljević (15 godina) i Mićo Jovičić (5 godina). govine. Među otetih i likvidiranih najmanje 19 putnika iz vlaka Za štrbački zločin u i pred Sudom Bosne i Hercegovine na- “Lovćen”, koji je prometovao na liniji Beograd – Bar, njih osam stavilo se suđenje desetorici optuženih 3. i 4. travnja o.g.. su bili crnogorski državljani, a jedan izbjeglica iz Trebinja, iz BiH. (Izvor: AgencijeAnadoly i AlJazeera)

Kako se vratiti u Prijedor i okolinu? Osnivanje Bosanskog kulturnog centra

Na drugom sastanku inicijativnog odbora koji se održao u subotu 2.marta/ožujka 2019. u Hotelu Prijedor u Prijedoru potvrđena je i razrađena inicijativa za osnivanje Bosanskog kul- turnog centra u Prijedoru (BKCP). Usvojena je i odluka o utvrđi- vanju datuma osnivačke skupštine, odluka o budžetu projekta, odluka o usvajanju prijedloga logotipa organizacije kao i odluka o javnom predstavljanju projekta inicijative za osnivanje Bosan- skog kulturnog centra u Prijedoru. Incijativu su pokrenuli predstavnici 21 organizacije iz Bosne i Hercegovine i dijaspore i to: 15 kulturno-umjetničkih društava i or- ganizacija čija je djelatnost i promocija kulture, koje djeluju u 7 op- ština i gradova šire regije slivova rijeka Sane i Une – Ključa, Sanskog Mosta, Prijedora, Bosanskog Novog / Novog Grada, Bosanske Kostajnice / Kostajnice, Bosanske Dubice / Kozarske Dubice i Bo-

TRAVANJ 2019. 37 BOŠNJAČKI GLAS

sanske Krupe, kao i 6 organizacija koje se bave promocijom kulture u dijaspori – Hrvatska, Švicarska, Velika Britanija, Turska i Finska. Cijeni se da te organizacije imaju više od 2.000 registriranih i aktiv- nih članova. Na skupu Inicijativnog odbora u Prijedoru, 2. ožujka o.g. priključilo im se još devet udruga iz zemlje i svijeta. Osnivačka skupština Bosanskog kulturnog centra u Prijedoru će se održati 21. jula/srpnja ove godine. Njegova će djelatnost biti potreba i historijska težnja stanovnika šire regije slivova rijeka Sa- ne i Une da očuvaju i promoviraju, da razvijaju integralnu kulturu Bosne i Hercegovine na svojim vjekovnim područjima življenja.

NATPISI NA ULAZU U HAREM ČARŠIJSKE DŽAMIJE Već u utorak, 5. ožujka, na ulaznom zidu harema i zidu gara- že Čaršijske džamije u Prijedoru osvanuli su uvredljivi natpisi. Oglasio se o tome i džemat Bišćani u okviru kojeg je ta džamija: Medžlis Islamske zajednice Prijedor oštro osuđuje takve vandalske činove sa izljevom mržnje prema islamu i Bošnjaci- ma u Prijedoru, te poziva sve vladine i nevladine organizacije, predstavnike političkog, kulturnog i vjerskog života da osude taj čin i doprinesu njegovom spriječavanju u budućnosti...

BANJALUČKO MUFTIJSTVO OSUDILO SKRNAVLJE- NJE DŽAMIJE ARNAUDIJE U Banjaluci, 10. april 2019. (MINA) još jedan incident! Muftij- stvo banjalučko izrazilo je žaljenje i osudilo skrnavljenje objekta (kukasti križ ) Arnaudija džamije, uz želju da to ne utječe na iz- gradnju suživota i povjerenja među građanima toga grada.. Maternji jezik Međunarodni dan maternjeg jezika Pričaj mi na svom jeziku Međunarodni dan maternjeg jezika - 21. veljače – koji je UNESCO 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, na prijedlog države Bangladeša, proglasio Međunarodnim danom maternjega jezika, ušao je u kalendar međunarodnih praznika, prihvaćen je od 2000. godine i u Hrvatskoj.

Piše: Edina SMAJLAGIĆ, Snimio: Ognjen KARABEGOVIĆ

Proglašavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika važno je zbog učenja, govorenja i razvijanja svijesti o materinjem jezi- ku. U vrijeme globalizacije, važno je ojačati svijest o tome i po- tvrđivati, ozakonjivati, to pravo jezičke zajednice na njegovanje svojih specifičnih i kulturnih temelja. Maternji jezik jest temelj kulture. Pa je i književnik Alija Isaković, govoreći o jeziku, kazao slikovito da je jezik naš moral, da je ontološka veza čovjeka s počecima intelektualnog poimanja i pozicije kao i da se svojim jezikom određujemo prema drugima. Kad je materinji jezik u pitanju, država Bosna i Hercegovina, svakako je specifična. što je Uvjetovano je to historijskim, kultur-

38 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS

nim i političkim razvojem bh. društva, kako u daljoj, tako i u bližoj Grada Zagreba održano je i ove godine u subotu, 2. ožujka, na povijesti. U vrijeme 19. stoljeća najznačajnije se artikuliraju druš- Međunarodni dan materinjeg jezika u prostorijama Češkog na- tveno-politički i kulturni programi tamošnjih jezičkih zajednica. U rodnog doma, Šubićeva 20, Zagreb. tom razdoblju dolazi do izuzetno značajnog procesa koji se odno- U programu “PRIČAJ MI NA SVOM JEZIKU” sudjelovali su uče- si na nacionalizaciju narodnih i etničkih zajednica, a koje će se pro- nici osnovnih i srednjih škola Zagreba i to: na albanskom, bo- filirati prema religijskom i političkom načelu. Posebno u vrijeme sanskom, češkom, mađarskom, makedonskom, poljskom, ru- austrougarske uprave formiraju se tri jezičke zajednice zasnovane munjskom i srpskom jeziku. na zajedničkom organskom idiomu, ali različite prema socijalnom Na bosanskom jeziku predstavili su se učenici Islamske gi- i društveno-političkom opredjeljenju, nakon čega će se uvesti i mnazije dr. Ahmeda Smajlovića koji pohađaju nastavu Bosan- službena upotreba naziva jezika u Bosni i Hercegovini. U 20. st. skog jezika i kulture po modelu C. došlo je do zatomljivanja bosanskog jezičkog identiteta, a njegova reafirmacija započet će 60-ih i 70-ih godina. Zahvaljujući napori- Bosanski jezik u dijaspori ma, između ostalih, i Instituta za jezik i njegovoj jezičkoj politici, re- Savez dopunskih škola Bosne i Hercegovine u SR Njemačkoj afirmirat će se poseban standardnojezički izraz, koji će dobiti i po- o ve je godine bio raspisao i Natječaj za najbolje literarne i likov- seban status – bosanskohercegovački standardnojezički izraz, ne radove učenika pod naslovom: Govor zemlje moje. kao jedna od četiriju varijanata srspkohrvatskog standarda. Dva- Grad Beč je razvio i jezičku aplikaciju na bosanskom jeziku. desetak godina kasnije rezultirat će to i vraćanjem imena bosan- U Londonu su Bošnjaci objavili na svojim stranicama prigod- skog jezika u nomenklaturu srednjojužnoslavenskih jezika. ni teksat na Međunarodni dan materinjeg jezika. U kontekstu razumijevanja jezičke trokomponentnosti su- Tamo đe se teško živi tamo se najljepše piše – tvrde Boš- vremene Bosne i Hercegovine treba uzeti u obzir i Univerzalnu njaci u Crnoj Gori. U tekstu Božidara Proročića kaže se, među deklaraciju o lingvističkim pravima usvojenu u Barceloni 1996., ostalim: “Svaki narod, koji ne čuva svoju tradiciju i svoj jezik osu- a koja proglašava pravo svakog naroda da svoj jezik zove i upo- đen je na gubitak sopstvenog identiteta. Bosančica je autentič- trebljava onako kako on (taj narod) smatra da se treba, što no pismo, nastalo u Bosni i okolnim krajevima. Bošnjaci u Crnoj predstavlja jedno je od temeljnih ljudskih prava uopće. Prema čl. Gori žele da sačuvaju, svoj autentični bosanski jezik i pismo, i da 9 te Deklaracije - Sve jezičke zajednice imaju pravo kodificira- na najljepši mogući način probude, želju kod mlađih generacija, i ti, očuvati, razvijati i promovirati svoj jezički sistem bez indu- podstaknu ih da prepoznaju ove istrajne i autentične vrijednosti ciranog ili nametnutog miješanja. koje krase bogatu i lijepu književnost Bošnjaka u Crnoj Gori. Po- vodom Međunarodonog dana maternjeg jezika koji se širom Zagrebačko obilježavanje Dana materinjeg jezika svijeta obilježava, 21. februara. U opštini Petnjica, je pod pokro- Obilježavanje Međunarodnog dana materinskog jezika u or- viteljstvom Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori održan seminar 23. ganizaciji Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina februara: “Bosanski jezik u Crnoj Gori i okruženju. ”

TRAVANJ 2019. 39 BOŠNJAČKI GLAS

Mišljenja Ivo Mišur: Najgore je riječima koje postaju beskućnici

...Znanost o jeziku zvana jezikoslovlje ili lingvistika trebala bi nehrvatske, nesrpske, nebosanske, necrnogorske. Najgore je biti znanstvena disciplina. Međutim ljudi tek su ljudi, a lingvisti riječima koje se ne nalaze u nijednom službenom jeziku te na taj tek su lingvisti, pa tako o postojanju i ne postojanju određenog način postaju beskućnici, bez domovine. S obzirom na raznoli- jezika odlučuje politika. kost, jako malo je riječi i izraza u službenoj uporabi kojima se Potvrdu ove lingvističke zakonitosti dobili smo 2006. godine osigurala njihova dugotrajnost. Ostatak je ostavljen na vjetro- kada najnovija znanstvena istraživanja dovode do senzacional- metini vremena s neizvjesnim ishodom hoće li preživjeti u sva- nog, dosad posve nepoznatog, otkrića o postojanju crnogor- kodnevnoj uporabi ili će pod pritiskom službenih kanala pasti u skog jezika. zaborav. Književni jezici, hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski nisu Ako su četiri jezika premalo da pokriju ovo silno bogatstvo ničiji materinji jezici. Materinji jezik je dijalekt kojim pričamo ko- govora pitam se što je moglo stati u jedan jezik koji je ”postojao” jeg su nas naučile majke. Svi smo službene verzije svog jezika do 1990. godine? Jedno je sigurno: nad svima nama i nad našim naučili u školi. Sve službene inačice su hibridi koji su nastali govorom vrši se jezično nasilje. Ta propisano je da na kući nema dogovorom lingvista, a koje je nadležno ministarstvo progla- pendžera ni ponistri već samo prozori vise. Neće moći gospodo silo obvezujućim u javnoj komunikaciji. lingvisti! Ćikara, ćumur, gudin, vanculet to je jezik roda moga! I Ograničeni smo na četiri jezika čija valjanost seže do admi- ne priznam da to nisu hrvatske riječi! Svaka riječ koju Hrvat izgo- nistrativnih granica. Dosta je oskudan riječnik ”ozakonjenih” ri- vori je hrvatska pa tako i pinjur, štreka, pomidora… Isto vrijedi za ječi i izraza u svakom jeziku čime se osiromašuje ne samo knji- ostale narode i njihove neslužbene riječi i izraze! ževni jezik, već i ljudi. Riječi koje svakodnevno koristimo postaju /Tekst smo uvodno skratili, a oprema je redakcijska./

IVO MIŠUR, inženjer strojarstva, iz Metkovića, a živi u Zagrebu. Radio je kao inspektor u nadzoru tvornica diljem Europe i svijeta. Bavi se istraživačkim radom u oblasti zavičajne i manjinske povijesti. Član je međunarodne udruge Association of Cri- tical Heritage Studies (ACHS) i Hrvatskog rodoslovnog društva. U 2018. godini je predavač na Svečanoj akademiji održanoj u čast pjesnicima Jovanu Hraniloviću i Mihovilu Nikoliću. Naš je poštovani suradnik. Prenosimo Urušavanje demokratije po svijetu U petak je, 19. aprila/travnja 2019. , dnevnik “Oslobođenje” pod naslovom “Urušavanje demokratije po svijetu” donio tekst poznatog novinara, kolumniste, dobrog poznavatelja bliskoistočnih prilika: dugogodišnjeg TV izvjestitelja s tog ratnog područja, dopisnika Tanjuga u vrijeme Iranske revolucije, veleposlanika BiH na Bliskom istoku od 1993. do 2003., g. Hajrudina Somuna. Ovih je dana promovirana i Somunova nova knjiga putopisa i memoara “Sefernama iz Irana”.

Čuveni Robert Kaplan se pita: “Je li ko izbora novih parlamenata, vlada i vladara u tako važnim, ali i demokratija bila samo trenutak?” Pro- dalekim zemljama. Doduše, znam, ali bila su druga vremena. fesori političke filozofije s Harvarda tvr- Negdje početkom 1970-ih na jedinom javnom TV servisu, koji se de da ne umire samo zbog tenkova, tada zvao JRT, u jugodnevniku koji se svake nedjelje smjenjivao diktatora, generala, pučista i revolucio- iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, komentirao sam rezultate iz- nara. Ne znam da se ikad u jednom mje- bora koji su se jedan za drugim održali u nekoliko zemalja ta- secu, kao u ovom aprilu 2019, zbilo toli- dašnjeg Zapada i Istoka. Nisam se upuštao u ocjene, nego sam

40 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS ih poredao tako da se lako mogla prepoznati razlika u višestra- hovog sadašnjeg predsjednika kome je odmah sutradan otišao načkim izborima zapadnih demokratija i jednopartijskih u soci- u Washington da se izgrle i zajedno proslave pobjedu. Radža jalističkim zemljama. Sutradan su nam drugovi iz Beograda za- Šehada, palestinska advokatica i književnica, kaže: “Izraelcima mjerili što se iz komentara mogao izvesti upravo takav nerečeni je bilo svejedno, niko od kandidata nije imao plan mira s Pale- zaključak. stincima, niko nije protiv kolonizacije Zapadne obale, blokade Ovo sada je drukčije vrijeme, ali nisam siguran da je svijet si- Gaze. Izraelski Jevreji su na našoj Zapadnoj obali građani, mi ni- gurniji sa izborima na koje izlaze i pobjeđuju stranke i političari smo. Oni mogu otići u Izrael da glasaju, mi ne možemo. Ne- koji se množe oko nas, po Evropi, ali i na svim kontinentima. I na tanyahu je zaprijetio aneksijom jevrejskih naselja na našoj zem- kojima za njih glasaju mase zavedene nekim idealima drukčijim lji, ali oni na njoj vladaju kao da jeste anektirana”. od onih starih utopističkih. Kuda svijet dovode i kuda ih tek mo- Onda imamo Ukrajinu, gdje su održani predsjednički izbori. gu odvesti liberalna izborna demokratija i političari koji se njome Narednih dana je drugi krug, a u prvom je najviše glasova dobio kunu kad pobjeđuju od Moskve, preko Budimpešte i Varšave do Volodimir Zelenski, stand-up komičar. Glumac koji je u seriji Washingtona, da se i ne spuštamo na Balkan, predmet su studi- “Sluga naroda” na televiziji igrao ulogu predsjednika, a sada bi ja punih zabrinutosti uglednih političkih naučnika. Zajednički im on mogao postati taj sluga koga je ismijavao. Neće mu biti lako je, ali i najblaži naslov da su to “znakovi urušavanja demokrati- pobijediti dosadašnjeg predsjednika Petra Porošenka, za koga je”, a čuveni Robert Kaplan, koji je Balkan odjenuo u crno i prije se vjeruje da je ogrezao u korupciji, kao i svi njegovi prethodnici 1990-ih ratova, pita se: “Je li demokratija bila samo trenutak?”. od raspada Sovjetskog saveza. Zelenski nema ni stranku, ni Profesori političke filozofije s Harvarda Steven Levitsky i Daniel program. Prema onome što je govorio u kampanji - na primjer, Ziblatt u skoro objavljenoj knjizi “Kako umiru demokratije” tvrde da vjeruje da ljudi žele “nešto novo, da žele da dobiju osobu sa da one ne umiru samo zbog tenkova, diktatora, generala, puči- ljudskim likom” ili da treba “zaustaviti pucnjavu” na istoku Ukra- sta i revolucionara. Nego da “često odumiru voljom naroda, de- jine - nije mu jasno šta se zbiva u zemlji koju bi trebalo da vodi mokratskim izborima, uz tihu eroziju demokratskih normi, pod od narednog ponedjeljka. Pošto je Ukrajina podijeljena na odno- uticajem uglavnom nedobronamjernih ali demokratski izabra- sima prema Rusiji ili Zapadu, za Zelenskog se već otimaju pro- nih vladara, naoko neosjetno, bez mnogo trzaja i pompe”. zapadni krugovi, ali ima znakova da naginje Moskvi. Čak je i tigar Onoliko koliko jedna novinska kolumna može podnijeti, i ja Bartek iz moskovskog zoološkog vrta predvidio njegovu pobje- se na osnovu ovih aprilskih izbora po svijetu mogu samo upitati du. To je onaj tigar koji je predviđao rezultate izbora u SAD-u i da li smo prisiljeni vraćati se na slične dileme koje još od antike polufinala Svjetskog prvenstva u fudbalu. Kad su mu stavili dvije opterećuju odnose među ljudima i narodima. Na primjer na Ari- kutije sa slikama Porošenka i Zelenskog, on je stavio šapu na stotela koji je, kako kažu enciklopedije, nastavljajući dugu anti- kutiju s komičarom. demokratsku Sokratovu i Platonovu tradiciju, u svojoj “Politici” U Indiji su počeli izbori 11. aprila, a završiće se krajem maja. demokratiju svrstao u izopačeni oblik vladavine neobrazovane Valja pratiti i izbrojiti glasove 900 miliona glasača. Devet stotina siromašne većine, koja prirodno prelazi u demagogiju, u kojoj se miliona njih bira desetine stranaka i stotine političara, ali dosa- narod uzdiže u monarha i postavlja na mjesto zakona. dašnji premijer Narendra Modi ima najviše izgleda da sa svojom Da pođem od nama na Balkanu najbliže Turske. Tamo je još Hindu nacionalističkom Janata partijom dobije još jedan man- prije nekoliko godina bivši predsjednik Abdullah Gül posredno dat. On je glavnu izbornu kartu bacio na zaoštravanje odnosa poručio Recepu Tayyipu Erdoganu, kad je ovaj na izborima po- većine od oko milijardu Hindusa i manjine od oko 200 miliona čeo da uvodi svoj predsjednički sistem: “Izbori ne znače i demo- indijskih muslimana, a sljedstveno tome, i na zaoštravanje sa kratiju”. Erdogan je i na prvoaprilskim lokalnim izborima osigu- susjednim Pakistanom. Tome je služio i nedavni incident u rao većinu glasova gotovo polovine Turkinja i Turaka koji su i do Kašmiru, koji zamalo nije prerastao u novi rat na azijskom pot- sada glasali kako im on kaže. Iako je ta većina tijesna, a njegova kontinentu. O tome koliko je premijer Modi udaljio Indiju od one stranka AKP izgubila tri glavna grada, Erdogana to baš ne sekira. koju pamtimo iz vremena Nehrua i Indire Gandi, kada je ta ze- On ide dalje i za pet godina ne može ga niko ugroziti. Ima punu mlja uživala u političkoj demokratiji i toleranciji, neka kaže indij- kontrolu u parlamentu i u vladi kojom predsjedava. U armiji se ski novinar Hartosh Singh Bul: “Modi ne vodi kampanju na osno- još čisti svaka zamisao o vojnom udaru kakav je bio onaj neu- vu dostignuća proteklih pet godina ili ideja o budućnosti Indije, spješni 2016. Prije dan-dva objavljeno je da će možda tražiti po- nego radi ono što najbolje zna – šireći i potičući strah u Hindu navljanje izbora u Istanbulu, u kojem je AKP vladao 25 godina većini stanovništva od potencijalne opasnosti koju im predstav- dobrim dijelom zahvaljujući sjećanju Carigrađana svega dobrog lja velika muslimanska manjina u Indiji”. što je Erdogan uradio dok im je bio gradonačelnik. Bili su sredinom aprila izbori i u Finskoj, gdje su socijaldemo- U Izraelu je Benjamin Netanyahu 10. aprila objavio novu, če- krati dobro prošli, ali su i tamo, kao i u cijeloj Skandinaviji koja je tvrtu premijersku pobjedu. Iako je i njegova većina tijesna, ni on bila kolijevka moderne demokratije i tolerancije prema stranci- se puno ne brine. Izraelci bi imali razloga da ne vole Netanyahua, ma, sve jača desničarska, antiimigrantska politička strujanja. jer ga mnogi smatraju korumpiranim, osvetoljubivim, kicošom, Socijaldemokrati su osvojili 17,7 glasova, a Finska stranka krajnje nemilosrdnim prema političkim neprijateljima. Ali, on ih pridobi- desnice 17,5. Očekuju se i rezultati izbora sa dalekog Tajlanda, ja svojim dosljednim otporom miru i pomirenju s Palestincima i gdje je vojna hunta na vlasti pet godina. Iako je veliko iznenađe- podrškom okupaciji njihovih teritorija. Još 1990-ih on se sma- nje uspjeh Naprijed u budućnost stranke, teško da će njenom trao ekstremnim, usamljenim protivnikom palestinske držav- lideru vojska dati da vodi novu vladu. Može ga spriječiti senat, nosti, ali danas su gotovo svi Izraelci protiv palestinske države i čije članove postavljaju generali, tako da ni tamo nema puno na- likuju kad Netanyahu proglašava aneksiju Golana danas, a sutra de za demokratiju. Ali ako i postane premijer vođa te partije, biće možda i jevrejskih naselja na palestinskoj otetoj zemlji. Nije ga svijetu teško navoditi njegovo ime, vjerovatno najduže koje je briga dok god ima punu podršku Amerikanaca, a pogotovo nji- imao neki premijer na svijetu: Thanathorm Juangroongruangkit.

TRAVANJ 2019. 41 BOŠNJAČKI GLAS Kultura Idrizovićeva tajna kola Ove godine, na 14. ožujka, navršava se dvanaest godina kako je na bolji svijet preselio naš Novozagrepčanin, književnik Nusret Idrizović. Piše: Ajka TIRO-SREBRENIKOVIĆ

Nusret Idrizović je hrvatskoj, bosanskoj, bošnjačkoj i crno- gorskoj književnosti ostavio veliki književni opus: zbirke pjesa- Nusret Idrizović je rođen 1930. godine u Bijelom Polju, ma, romane, eseje, kritičke i novinske članke, scenarije, drama- Crna Gora. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Zagrebu turgiju itd. U njegovoj ostavštini nalaze se i foto - zapisi s mno- studirao je književnost. Godine 1955. objavljuje zbirku pje- gih putovanja koja su inspirirana stećcima i njihovom tajnom; od sama “Tišine se odreći ne mogu”. Od 1965. pa do umirov- Hrvatske, Bosne, Crne Gore, pa sve do Azarbejdžana. Pored ljenja 1991. godine radio je kao novinar i dramaturg u spomenute zbirke pjesama, Nusret Idrizović je objavio: roman Umjetničkom programu Hrvatskog radija. Više drama i ko- “Ne zaboravi sviralu, Baćo” 1956., knjigu pripovjedaka “Borkinu medija su mu emitirane na radiju, a preko stotinu romana ljubav” 1965., roman “Smrt nije kraj” 1960., roman “Mrav i ažda- domaćih i stranih autora su u njegovoj dramatizaciji emiti- ja” 1961., roman “I noć... i dan” 1966., “Divin” 1967., zbirka pripo- rane u emisiji Radio roman. vjedaka “Zvona i usne” 1969., roman “Ikona bez boga” 1970., esejiziranu prozu “Kolo bosanske škole smrti” 1984., roman “Vučje grlo” 1986., esejizirana proza “Kolo tajnih znakova” 1987., će, bez čijih korelativa je zacijelo ne bi ni bilo. Zavičajno samobiće esejizirana proza “Kolo svetog broja” 1990., dokumentar- Idrizović je cijeli život dostojanstveno nosio sa sobom. no-faktografski roman “Hude sudbe: silovanje Azre” 1996., Kritika se o Idrizovićevom stvaralaštvu izjasnila - kako je to “Dvostruka avlija” 2000., zbirka poezije “Bistrička svitanja” autor “specifične tematike i osebujna izraza” koji se, prije svega, 2003. i roman “Efendija u tajnom gradu” 2005. “nametnuo svojim romanima”, oblikovanim u cilju traganja za Idrizović je participirao u nekoliko književnih i kulturnih sredi- “ljepotom, humanošću i istinom, poglavito bošnjačkog naroda.” na, onoj bosanskoj, bošnjačkoj, hrvatskoj, crnogorskoj, što je utje- Pored romana kojima je kritika davala najviše ocjene, Idrizo- calo na formiranje njegova velikog književnog talenta. Međusob- vićevo stvaralaštvo se posebno ističe u okviru esejiziranih bo- no prožimanje kulturnih utjecaja predstavlja sretnu okolnost koja gumilskih tema srednjovjekovne Bosne, posebno označeno u pruža mogućnost da se Idrizovićev opus može tumačiti i u kon- njegovoj trilogiji: “Kolo bosanske škole smrti”, “Kolo tajnih zna- tekstu interkulturalnih (međuknjiževnih) opcija i međusobnih do- kova” i “Kolo svetog broja”. dira. Zamjera Idrizović u “Forumu” 1977. onim piscima koji su in- Knjiga “Kolo bosanske škole smrti” nagrađena je nagradom ternacionalisti: oni su najveći skorejevići u kulturi. Biti pripadnik Željezare Sisak za najbolju knjigu eseja objavljenu u bivšoj Jugo- zavičaja ne znači i ne biti građanin svijeta. Treba razlučiti zavičajni slaviji, a “Kolo tajnih znakova” nagrađena je nagradom “Vladimir konvzervatizam od zavičajnog samobića. A u “Kolu tajnih znako- Nazor”. va” zapisa: Kad predanja postaju dio stvarnosti, valja progovoriti Djela su mu prevedena na nekoliko europskih i azijskih jezi- ne o samoniklosti, ne iz trbuha svijesti samo jednog područja ne- ka. Iako Idrizović u svojoj trilogiji tematizira srednjovjekovnu pa- go u uzajamnosti, o uvjetovanosti narodne kulture, i kulture uop- tarensku Bosnu, namjera mu nije bila da na povijesnim činjeni-

42 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS cama, niti na znanstvenim osnovama govori samo o srednjo- nom, ali u umjetničkoj imaginaciji moguće je različitim putevima, vjekovnim mramorima, kao kulturološkim spomenicima, oni ga, donekle, doseći značenje ovoga sada i onoga što će biti. prije svega, asociraju na ontološke kategorije smrti, materijal- Idrizović u svome kolu tajnih znakova zapisa: Smrt je slo- nog nestajanja i vječnog životnog postojanja uklesanog u ka- bodnija od njena simbola. Smrt ne ovisi ni o čemu. Simbole su menim monumentima. Sve iz prošlosti okrenuto je onome da- stvarale Crkve, državni sustavi i brojni besposlenjaci. Umrijeti nas, jedino mogućem. Idrizovića povijest nije zanimala u smislu bez nepotrebnog imetka, dakle bez suvišnosti, ne ostati nikome oslikavanja realnih događaja, poslužila mu je kao sadržaj na ko- ništa dužan, izmiren s dobrohotnim ljudima, ljudski se sastati sa jemu će se iskristalizirati moralna pitanja ukomponirana u zemljom i zauvijek joj pripasti, jer si od nje nastao, pa - miran umjetnički svijet i “mogućnosti opstanka na vjetrometini histo- san. A svoj miran san, Nusret Idrizović pronađe u bosanskoj ze- rijskog zla”. Sve je u krugu, ko derviška halka, i nigdje kraja, samo mlji, Sarajevu gdje je sahranjen. Zahvalni smo na Tvojim kolima, početak negdje u malenoj kuglici iz koje voljom Svevišnjeg sve Efendiji, Ikonama, Azri, Svitanjima itd. koje uglazbi u predivnu nastade i sve će jednom nestati, osim čovjekovog duha. A onda bošnjačku/bosansku književnu simfoniju. Kad se tamo, nad kad se računi budu svodili, ukazat će se lice i naličje ljudske duše, Trebevićem, ukaže praskozorje, vidiš li modrinu neba iznad “kola tajnih znakova.” Kroz tematiziranje srednjovjekovlja, Idri- svoga Polja, čuješ li klokote bistričkih vala? Samo istinski vjerni- zović nastoji shvatiti univerzalnu kategoriju - Vrijeme, što našim ci se ne boje smrti, tog bezglasnog uvira u tišinu vremena: Tko osjetilima nije spoznatljivo, i tu je kraj naše potrage za vreme- nije volio smrt, nije volio ni život.

Dan knjige i autorskih prava

Učitelji, knjižničari, a i izdavači se trude da što više čitamo. Preporučit ćemo vam i mi u našem glasilu nekoliko izdanja knji- ževnih i stručnih djela. Hrvatski su izdavači ove godine bili počasni gosti, uz još sto- tinjak izdavača iz Bosne i Hercegovine, iz Turske, Irana i arapskih zemalja, na Sajmu knjige, upriličenom po 50.ti puta, u Sarajevu (od 17. do 23. travnja). Poseban program Sajma knjige u Sarajevu bio je posve- ćen profesoru emeritusu Filozofskog fakulteta u Sarajevu Tvrtku Kulenoviću koji je nedavno preminuo. A ovogodišnja je ponuda tog Sajma predstavila, uz obilje knjiga i proizvode kompanija - proizvođača mikročipova, robota i dodatne opreme za STEM /od Science (nauka), Technology (tehnolo- gija), Engineering (inženjering) Mathematics(matematika)/ edukaciju.

O Bošnjacima u Zagrebu

Knjiga Biti nacijom: od “Turaka” do Bošnja- manskih obitelji u Zagrebu zabilježen je porast ka: zagrebački Bošnjaci, koju je napisao Alija na 8331 muslimana - kao Bošnjaci/inje. Najviše Hodžić promovirana je 7. ožujka u Islamskom njih su bile pridošlice iz BiH, dok je manji dio njih centru u Zagrebu.Nakladnik knjige i organizator bio iz Srbije i sa područja Sandžaka i iz Crne Go- promocije je bilo Vijeće bošnjačke nacionalne re. Anketa je tada pokazala i uspješnu integraci- manjine Grada Zagreba a u suradnji s KDBH ju Bošnjska/inja u hrvatsko društvo iako je naj- Preporod. Promociju je moderirao književnik veći dio anketiranih potvrdio naklonost i čuvanje Ervin Jahić, predsjednik BDKH Preporod. svoje tradicionalne kuhinje i običaja, narodne Autoru te knjige, g. Aliji Hodžiću je polazište glazbe, jezika. bila anketa provedena od 2007. do 2011. u Za- Promociji su nazočili, uz brojnu publiku i Ha- grebu među ovdašnjim muslimanima. U to se run Omerbašić, predsjednik Vijeća bošnjačke vrijeme tek 1549 muslimana izjašnjavalo u nacionalne manjine Grada Zagreba, zamjenik glavnom hrvatskom gradu kao Bošnjaci/inje. tog Vijeća Ekrem Bećirović, Irhad Meheljić, Sead Po provedbi spomenute ankete u 3000 musli- Berberović, Ferid Dizdarević.

TRAVANJ 2019. 43 BOŠNJAČKI GLAS

Mr. Alija HODŽIĆ – kratki životopis

Rođen je 1944. godine u Stocu ne, kada kao “ekonomskiu višak” provodi u režimu tzv. “čekanja”, gdje završava osnovnu školu i gi- istražuje socijalnu re/integraciju povratnika/prognanika, društvene mnaziju. Studij Siciologije i posli- strukture i medije. jediplomske studij Sociologije i Svoje radove je najčešće tiskao kao znanstvene studije u zborni- Antropologije završava na Filo- cima i sociološkim časopisima. Bio je angažiran u radu socioloških zofskom fakultetu u Beogradu. udruženja redakcija scioloških časopisa. Od 1973. godine zaposlen je u “Selo kao izbor”, studija, Institut za društvena istraživanja u Za- Institutu za drtuštvena istraživa- grebu, Zagreb, 2006. nja u Zagrebu. U toj se ustanovi “Tragovi pored puta”, studija, Institut za društvena istraživanja bavio istraživačkim radom pose- (Sociološki fragmenti o procesu modernizacije) u Zagrebu, Zagreb, bice u području sociologije sela, 2008. društvene strukture i kulture. U “Biti nacijom – od “Turaka” do Bošnjaka nakon svega”, VBNM razdoblju od 1992. do 1997. godi- GZ i KDBH “Preporod”, Zagreb, 2019.

Knjiga “Muslimansko žensko pitanje” promovirana i u Gradačcu

Izdanje biblioteke Bošnjačke nacionalne zajednice Grada Zagreba i Zagrebačke županije – “Muslimansko žensko pitanje u Bosni i Hercegovini (1908-1950)” tuzlanskog sveučilišnog profesora dr. Adnana Jahića, nakon niza gradova u kojima je predstavljena publici (Zagreb, Sarajevo, Tuzla, Brčkom,...) pro- movirana je i u Gradačcu sredinom ožujka o.g. a u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”. O knjizi su na promoci- ji govorili: prof. dr. Husnija Kamberović (Filozofski fakultet u Sarajevu), prof. dr. Sead Berberović (predsjednik BNZ GZ i ZGŽ i predstavnik izdavača), prof. dr. Omer Hamzić (Univerzitet u Travniku) te autor knjige, prof. dr. Adnan Jahić (Univezitet u Tu- zli). Domaćini su iskazali interes za uspostavljanje trajne surad- nje BZK “Preporod” Gradačac i BNZ ZG i ZGŽ. Hrvatski elektronički časopis za povijest i srodne znanosti

Povijest su pisali muškarci te zbog toga prevladavaju poli- Sve žene nisu pristajale na robovski život. Grkinja Agnodika tički i vojni događaji u povijesnoj literaturi, piše o Pravima žena (4.st.pr.Kr.) smatra se prvom poznatom ginekologinjom na svi- kroz povijest elektronički (hrvatski) časopis za povijest i jetu. Liječila je žene prerušena u muškarca... Rimljanka Fabiola srodne znanosti. I nastavlja: Zanemaruju se žene kao aktivne (4.st.pr.Kr.) je prva kirurginja, a Hipatija iz Aleksandrije (4.st.) je sudionice u oblikovanju civilizacije. Prevladavalo je mišljenje da bila na čelu Platonove akademije u Aleksandriji, držala predava- je aktivnost u javnom životu muška uloga, dok je privatnost do- nja iz matematike i filozofije, sudjelovala u pisanju mnogih po- ma domena žene. U literaturi se spominju muški lovac, muški znatih matematičkih djela. Osmislila je i astrolab, a bila je i po- obrtnik, muški umjetnik… te možemo doći do zaključka da su sljednja knjižničarka poznate aleksandrijske biblioteke. Godine muškarci jedini nositelji svake vrste napretka tijekom povijesti. 415. ubila ju je na cesti kršćanska rulja koja je smatrala da žena- Istina je da su žene u svim razdobljima bile aktivne ali je to veli- ma nije mjesto u znanosti. Aspazija iz Mileta je nazvana ”prvom kim dijelom zaboravljeno i zanemareno... damom Atene” jer se borila za školovanje žena... Izdvajamo jedan ulomak iz imperijalnog rimskog doba: Že- Mnoge su žene u starom vijeku poznate kao vladarice ili su nama su Rimljani uskraćivali građanska prava riječima: ”zbog utjecale na vlast preko svojih sinova ili muževa. Poput egipatske prevrtljivosti njihove pameti”. kraljice Hatšepsut i Kleopatre. Bizantska carica Teodora (6.st.)

44 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS bila je cirkuska zvijezda i kurtizana prije udaje za princa Justini- jana. Jedan broj žena se povlači u samostane u srednjem vijeku nakon što bi podigle obitelj. To se smatralo ”sporazumnim ra- zvodom” i jedinim izlazom iz braka. Žene koje su vodile samo- stane mogle su se kretati u javnosti, preuzimati odgovornost i pokretati promjene. Redovnice su bile više od političarki, bile su poslovne žene, liječnice, učiteljice, feudalke na čelu neovisnih imanja, upravljale različitim djelatnostima (proizvodnja hrane, rješavanje sporova…)...

Datum 8. ožujka obilježava se kao Međunarodni dan žena Emmeline Pankhurst, veljača 1908. Osmog ožujka 1857. godine u New Yorku su u štrajk stupile radnice tvornice tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Istog dana na istom mjestu, ali 51 godinu kasnije, ponovno je došlo do štrajka žena. Radnice su najprije bile zatvorene u tvor- nici iz koje nisu mogle izaći, a potom je izbio požar u kojemu je 129 žena izgubilo živote. U sjećanje na taj događaj, godinu dana kasnije, u New Yorku je po prvi put obilježen 8. ožujak, Dan žena. Prosvjedi na 8. ožujak su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15.000 žena mar- širalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Sarajka 1941. nikabom krije žutu traku prijateljice

Sarajka za opsade grada 1994. Noćni marš Zagrepčanki 2019. Knjiga s pričama iz dijaspore

U subotu, 19. siječnja 2019. u 19 sati, u Europskom domu u Zagrebu u Jurišićevoj ulici, održana je promocija knjige “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” autora mr. Admira Lisice. Knjigu “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” autor Lisica je složio od tekstova koje je pisao o bosanskohercegovačkoj di- jaspori. Sudbine su to ljudi koji su otišli iz BiH i sada žive, kako reče te večeri na promociji u Zagrebu, od Australije do Meksika, od Islanda do Portugala. Lisica je priče objavljivao na portalima, na web stranicama i na društvenim mrežama. Uz autora o knjizi”Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” su na promociji u Europskom domu govorili i interpretirali dijelove knjige: dr. Sedad Dedić, Sanadin Voloder i Armin Hodžić. Organizator promocije Lisicine knjige bilo je Vijeće bošnjač- ke nacionalne manjine Grada Zagreba, a otvorio ju je zamjenik predsjednika VBNM GZ g. Ekrem Bećirović. Promotore i autora (drugi s lijeva). Snimio: Ognjen Karabegović

TRAVANJ 2019. 45 BOŠNJAČKI GLAS A. Hemon objavio novu knjigu - “Moji roditelji”

Bosansko-američki književnik, Aleksandar Hemon s adre- som u Chicagu, objavio je novu knjigu “Moji roditelji”u veljači o.g.. U njoj govori o doseljavanju svojih roditelja iz BiH u SAD i sjeća se svoje obitelji, prijatelja i djetinjstva provedenog u rodnom Sarajevu. Piše o životu u ratom zahvaćenoj Bosni iHercegovini i opsadi Sarajeva, ali i o novim životima koji su njegovi roditelji bili primo- rani graditi. I u tom, kao i u ranijim djelima, Hemon opisuje intimne deta- lje (odgoj majke, fanatično pčelarstvo oca) a opširno i senti- mentalnu historiju rodne zemlje i to od vladavine Otta von Bi- smarcka do masakra koji je šokirao svijet. “Priča je to o autoru - Hemonu, o njegovim roditeljima, se- stri, ujaku, rođaku. Tamo su i njemački okupatori, jugoslavenski partizani, srpski suradnici rojalista, a i nekoliko zbunjenih Kana- ran. Prvu knjigu “Pitanje Bruna” u kojoj govori o izazovima imi- đana”, najavljuju Hemonovu knjigu iz izdavačke kuće Penguin grantskog života objavio je 2000. godine. Potom objavljuje: Random House. “Čovjek bez prošlosti”, “Ljubav i prepreke” i “Projekat Lazarus” Podsjećamo na neke obiteljske činjenice: Aleksandar He- sve djela u kojima propituje pitanja stvaranja novog identiteta u mon je došao u SAD 1992. godine, dok su njegovi roditelji izbjegli novim okolnostima. O svom životu pisao je i u memoarima posljednjim vlakom iz uskoro potpuno opkoljenog Sarajeva. Za- “Knjiga mojih života” koja je izašla 2013. godine. U toj knjizi, me- tražili su azil u Chicagu i radili minimalno plaćene poslove. He- đu ostalim, piše o teškoj tragediji, o smrti kćerke dok umire od mon je tada počeo pisati na engleskom jeziku i postao popula- tumora mozga tijekom 2010. godine.

Iz zagrebačke Bookse: Semezdin Mehmedinović:­ “Me’med, crvena bandana i pahuljica”

Svaki udar, politički ili srčani, dolazi neočekivano, bez najave, bez objašnjenja i zauvijek mijenja onoga kome se dogodio. Kada udar preživi pisac poput Semezdina Mehme­ dinovića neizbježno je da i tu biografsku činjenicu pretoči u jedinstvenu, neponovljivu pro- zu. Srčani udar u pedesetoj, na prelasku iz jedne životne dobi u drugu, mijenja ne samo osobu koja ga je doživjela već i njegove najbliže. Takve rubne situacije oni su trenuci kada se svatko zapita što i kako dalje. Me’med, crvena bandana i pahuljica, promovirana tijekom ožujka u zagrebačkoj Booksi, najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje, duboko ponire u međuljudske odno­­se, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vla- stitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. Knjiga je to koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije smirenje i kada su nam potreb­­ni najmiliji. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, Me’med, crvena bandana i pahuljica koktel je vlastitih sla- bosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najve­će i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje.

46 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS

Z. Karačić i A. Žunić “O islamskoj arhitekturi i umjetnosti u Hrvatskoj” (Osmanska i suvremena baština)

Zagrebački su muslimani, barem oni koji dolaze na redovite tribine u Islamski centar u Dvoranu dr. Salima Šabića, 18. travnja o.g. mogli čuti, iz prve ruke, od dugogodišnjih istraživača i izu- zetnih poznavatelja islamske kulture – arhitekata Zlatka Kara- čića i Alena Žunića - puno sustavnih, a i novih informacija o sta- nju i povijesti islamske arhitekture i umjetnosti u Hrvatskoj. Tu baštinu je i svoja istraživanja, a koje je trajalo puno desetljeće, dr. Karačić i ranijih godina redovito prezentirao upravo u džamijskoj, zagrebačkoj dvorani, na tribini dr. Sulejmana Mašovića. Knjigu je dr. Karačića i njegova znatno mlađeg kolege A. Žu- nića tiskala, na više od 400 stranica, “Naklada Ljevak”, krajem prošle godine u Zagrebu. 'Nasljeđe tursko-islamskog doba nesumnjivo je najslabi- je istraženo razdoblje u povijesti hrvatske arhitekture i um- jetnosti, a fond danas očuvanih spomenika je neznatan', po- novio je i na ovom, u IC u Zagrebu, predstavljanju knjige g. Zlatko Karač. Arhitekt Karač ovoj je temi posvetio cijeli život; zanimala ga je kada je studirao na zagrebačkom Arhitektonskom fakulte- tu 1987. A na tem osmanskog urbanizma je i doktorirao. Na Filo- zofskom fakultetu je utemeljio i vodi kolegij 'Islamska arhitek- tura i umjetnost'. U prvom dijelu knjige temeljito su obrađeni povijesni spo- menici osmanskoga doba iz 16. i 17. stoljeća, džamije, mesdžidi, musalle, tekije, zavije, medrese, mektebi, mezarluci, turbeta, kuće, saraji, stambene kule, utvrde, karavansaraji, hanovi, mu- safirhane, menzilhane, dućani, magaze, panađuri, hamami, če- sme, bunari, sebilji, šadrvane, sahat-kule, vodenice, mlinovi, ali i inženjersko graditeljstvo - mostovi ili ćuprije, ceste ili drumovi te hidrogradnja onoga vremena. Osmansko je doba u Hrvatskoj trajalo duže od 16. i 17. stolje- ća pa su dijelovi Hrvatske, a to se, podsjeća se na to i u ovoj knji- zi, pripadali puno duže vrijeme islamskom svijetu i Osmanskom Carstvu. 'Neki pogranični dijelovi Korduna i Like bili su pod turskom vlašću preko 300 godina, i to je razdoblje daleko dulje nego li je trajao ijedan drugi svjetski sloj umjetnosti prisutan na na- šem tlu, poput dobro dokumentiranih renesanse i baroka. Upravo je Hrvatska područje najzapadnijeg širenja povijesne osmanske baštine u Europi te prostor dodira i prožimanja dvaju različitih kulturnih i religijskih krugova Istoka i Zapada, s unikatnim slojem umjetničkih prinosa kakav drugdje u za- padnoj Europi ne postoji', ponovio je arhitekt Karačić. Otud, na- pomenuo je, razasute osmanske baštine Hrvatska ima po ci- jelom svom teritoriju od čega je tek ponešto donekle pozna- to, a većina posve nepoznata.Razlozi su toj danas neznatnoj očuvanosti i malobrojnosti osmanskih spomenika u Hrvat- skoj - temeljita i sustavna rušenja svih prepoznatljivih sim- bola islama, a događala su se najviše u prvim godinama na-

TRAVANJ 2019. 47 BOŠNJAČKI GLAS

kon izgona turske vojske. Nerijetko je to bila i posljedica osmanlijskog paljenja vlastitih gradova, koje su posade, pri konačnom povlačenju, ostavljale praznima i razorenima. Po- negdje su i praktične okolnosti, a i siromaštvo te posvemaš- nja pustoš oslobođenih krajeva, rezultirali adaptacijama islamskih građevina za nove potrebe. Neke džamije opstale jer su bile preuređene u katoličke crkve, a postojeće su u toj funkciji i danas, pojedine su turske utvrde i dalje služile novim vojnim posadama, a u dužoj će uporabi ostati i dijelovi utilitarne osmanske infrastrukture - mostovi, ceste, vodovodi, Podaci Mešihata Islamske zajednice kazuju da je u Hrvat- skoj, za vrijeme turske vladavine, a na području Slavonije i Like, bilo podignuto čak 189 džamija, 'mjesta za molitvu'. Bio je i određeni broj bogomolja na području Dalmatinske zagore i Makarskog primorja. Jedina džamija koja je u tursko doba postojala na slobodnom kršćanskom teritoriju bila je ona u Dubrovniku, koja je služila osmanskim službenicima i trgov- cima, podsjetio je i na tribini g. Karač.Do danas su u Hrvatskoj, kaže, ostale sačuvane samo tri osmanske džamije preuređe- ne u katoličke crkve, sve iz 16. stoljeća, kupolnog tipa s kva- dratnim molitvenim prostorima, oktogonalnim tamburom i uglovnim trompama.To su džamije Ibrahim-paše u Đakovu iz 1565., donedavno župna crkva Svih svetih, Halil-hodžina u Drnišu, inkorporirana u franjevačku crkvu sv. Ante, i na Klisu, gdje je džamiju dao podići Murat-beg Tardić oko 1537., a da- nas je to crkva sv. Vida u tvrđavi. Prezentacijom i promocijom knjige Z. Karačića i A. Žunića “Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj”, ta dva vrhun- ska poznavatelja islamske i arhitekture i umjetnosti u Hrvatskoj, moderirao je prof. dr. Zlatko Jurić. A dodajmo i da je ovoj vrijed- noj Knjizi dodijeljena Nagrada Ranko Radović za najbolje djelo u kategoriji kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi, urbanizmu i gradu za 2018. godinu. (s)

Prenosimo sa Facebook stranice Gorčina Dizdara “Bogumili – historija, umjetnost, kultura”

“Neizmjerno sam ponosan na konačno šta od aktuelnosti; u najmanju ruku ona ostaje objavljivanje knjige “Bogumili - historija, umjet- najsistematičnija i najelokventnija ekspozicija nost, kultura” švicarskog umjetnika i historičara bogumilske interpretacije stećaka i, stoga, izu- umjetnosti Rudolfa Kutzlija, koju sam preveo s zetno značajan plod intelektualne i umjetničke njemačkog jezika. To je i prvo izdanje nove bibli- tradicije kojoj su, između ostalih, pripadali i Ar- oteke Buybooka i Dobre knjige “Kulturno nasli- thur Evans, Aleksandar Solovjev, Mak Dizdar i jeđe Bosne i Hercegovine”. U predgovoru knjizi, Miroslav Krleža. Osim toga, knjiga Bogumili bo- napisao sam i sljedeće: “U tom smislu, Kutzlijevi gato je opremljena autorskim fotografijama i zaključci dijametralno su suprotstavljeni onome crtežima, pa njezina vrijednost leži i u Kutzlije- što je u međuvremenu postalo naučni konsen- vom osobnom umjetničkom izričaju.” Knjigu od zus u Bosni i Hercegovini i zemljama nekadašnje danas možete kupiti u sarajevskom “Buybo- Jugoslavije, a to je tvrdnja da između stećaka i oku”. Čestitam i grafičkom dizajneru knjige Boru bogumilstva ne postoji nikakva veza. Upravo iz Dizdaru i lektorici Emini Kamenarević, kao i inici- tog razloga ova knjiga do danas nije izgubila ni- jatoru ove ideje Micaelu Saubertu.

48 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Dževad Karahasan: ‘Iz tame svijeta’

Novu knjigu “Iz tame svijeta” uglednog bh književnika Dže- vada Karahasana tiskao je Buybook, a u biblioteci Savremena bh. Književnost. Čine je tri zbirke pripovijedaka: “Kraljevske le- gende”, “Kuća za umorne” i “Izvještaji iz tamnog vilajeta”, a koje su, prema riječima autora Dževada Karahasana, na promo- ciji 21. ožujka o.g. u Sarajevu, nastajale u više od 35 godina knji- ževnog stvaralaštva. Uz promociju knjige “Iz tame svijeta”, održana je u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti, izložba radova – radnih prijedlo- ga osam studenata te akademije - za likovni izgled naslovnice tog Karahasanovog djela. Na promociji su svi podržali i prijedlog jedne Karahasanove čitateljice da se pisca kandidira za Nobelovu nagradu.

Knjiga “Svjedoci zla” Akifa Agića i Faruka Vele - poziv na dijalog

Poslije Mostara, Gornjeg i Donjeg Po prvi puta je u nekom djelu u toj Vakufa, Stoca, Jablanice, Kaknja, knjizi publicirana i pravosnažna pre- Travnika, te bosanskohercegovačke suda u slučaju “Prlić i ostali”. Tekstovi dijaspore, promocija knjige “Svjedo- su napisani u kratkoj, izvjestiteljskoj ci zla” autora: legendarnog gornjo- formi. Najduža poglavlja posvećena vakufskog ratnog reportera Akifa su svjedočanstvima vojnika koji su na Agića i novinara Faruka Vele održa- tlo Bosne i Hercegovine poslani iz na je 12. travnja o.g. i u Bugojnu. Knji- Republike Hrvatske kao i o slučaju gom autori snažno ustaju protiv za- svirepe likvidacije oficira i vojnika IV. borava i pokušaja revizije bliže nam korpusa iz zgrade “Vranica” u Mosta- historije, te daju glas žrtvama. Knjiga ru ( koji još čeka na sudski epilog). od kojih 480 stranica je već u prodaji Naravno, i pokolju u Ahmićima. U u BiH. knjizi su po prvi put objavljeni spisko- O knjizi su pisali ugledni intelek- vi logoraša koji su prošli koncentra- tualci i značajne bosanskohercego- cijske logore tzv. Herceg-Bosne, a vačke i regionalne ličnosti, među ko- koje su napravili pripadnici HVO-a, jima su: Stjepan Kljuić, fra Ivo Mar- odnosno SIS-a, logorima i zločincima iz Heliodroma, Dretelja, ković, fra Mirko Majdandžić, Anto Nobilo, akademik Esad Du- Gabele, Koštane bolenice, Ljubuškog, Mašinskog fakulteta u raković, Seid ef. Smajkić, Faruk Aganović Jupi, Sead Omera- Mostaru... gić, dr. Amir Kliko, Amer Đulić i drugi. Knjiga je, uz ostale, do- spjela i do dvojice bivših hrvatskih predsjednika Stjepana Mesi- Izdvajamo, kao poticaj za čitanje, neke od dojmova o knji- ća i Ive Josipovića. zi:.”Knjigu sam pročitao, poštena je i iskrena”, zapisao je u knjigu “Svjedoci zla”, kronološki, od nalogodavaca do izvršilaca, dojmova, uz ostalo, fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj prate otvorenu agresiju vojske Republike Hrvatske i zločine Hr- teologiji u Sarajevu. Penzionirani mostarski muftija Seid ef. vatskog vijeća odbrane počinjene tijekom rata na prostoru ta- Smajkić bilježi da je “riječ o vrijednoj i autentičnoj građi. kozvane Republike Herceg-Bosne, a što je konačno rezultiralo Uz ratni intervju sa legendarnim komandantom, rah. Arifom drugostepenom presudom na Međunarodnom sudu pravde u Pašalićem knjiga A. Agića i F. Vale “Svjedoci zla” bilježi i pod- Hagu u slučaju “Prlić i ostali”. sjećanje na ranije razgovore sa pok. fra Lukom Markešićem kao Agić i Vele nude u toj knjizi informacije o najznačajnijim, i sa i dr. Ivom Bancem. U knjizi su i poruke bivšeg hrvatskog ključnim događajim, iz ratnog razdoblja, bilo da je riječ o doga- predsjednika Stjepana Mesića, advokata Ante Nobila, glavnog đajima sa prvih linija odbrane ili kada pišu o razgovorima sa haškog tužitelja Sergea Brammertza, fra Ive Markovića, histo- svjedocima neposredno nakon davanja iskaza pred nadležnim ričara Tvrtka Jakovine, komunikologa i autora knjige “HVO u sudskim instancama. Sarajevu” dr. Marija Pejića, uglednog hrvatskog novinara Bori-

TRAVANJ 2019. 49 BOŠNJAČKI GLAS

sa Pavelića, kao i Ivice Jegera vojnika HV-a koji je ratovao u Gornjem Vakufu. “Nažalost, ideja s kojom se krenulo u realizaciju priče o tzv. Herceg-Bosni je i dalje živa i izvor je novih nesuglasica Hrvata i Bošnjaka, kako u BiH tako i u regionu. To nosi mržnju i zlo. Ovom knjigom želimo otvoriti dijalog sa svim poštenim ljudima, ka- ko nam se zlo ne bi ponovilo. S istinom se moramo suočiti, ma kakva bila, i na svim stranama.” G. Vele je godinama pisao i o zločinima u Grabovici, u Trusini, Uzdolu, a što jeste, reče, sramota Armije R BiH, pa i Bošnjaka. “Ova knjiga, knjiga”Svjedoci zla”, svjedočanstvo je o onome što se može nazvati sramotom hrvatskog naroda.”, poručili su autori. “Ona poziva na dijalog, na iskreno i pošteno suočavanje s prošlošću, da nam se zlo ne bi ponovilo!” (e.s.)

Prijevod knjige: “Muhaddise - učenjakinje u islamu”

Muhaddise (žene preno- Valencije, na dugački put prema Kini vodi i kćerku. U povratku siteljice Poslanikovih hadisa jedno vrijeme ostaju u Bagdadu. Kasnije Fatima podučava u Ka- u Svetoj Knjizi – Kur’anu) su iru; u tom gradu i umire. Knjiga je bogata mnogim dokumenti- uživale posebice tijekom ma, poput razrednih evidencija i ijaze kojima muhaddise opu- zlatnog vijeka islamske nomoćuju muškarce da i oni mogu podučavati, kao i svjedoče- znanosti visok javni ugled i nja velikog broja uvaženih učenjaka, uleme, o ženama koje su autoritet. I stoljećima nakon bile njihovi učitelji. toga one su intenzivno pu- Zanimljivo je čitati danas takva svjedočanstva. Akram Nadwia tovale kako bi stekle vjersko u svojoj knjizi kazuje i o Umma al-Darda, uglednoj pravnici iz 7. znanje, a posjećivale su pri stoljeća, a koja je živjela u Damasku.Ta je mlada žena običavala tome najprestižnije džamije sjediti s učenjacima u džamiji i razgovarati o stručnim tema- i medrese širom islamskog ma... Podučavala je hadis i fikh (pravo) u džamiji, predavala je, da- svijeta. kle i muškarcima pa su njeni učenici uključivali i halife. U knjizi “Muhaddise, Muhaddise su iskrene, prave vjernice; posvećivale su život i učenjakinje u islamu”, au- rad takwaluku, službi Bogu. Skromne, one su jednako ozbiljno tora Mohammada Akrama podučavale i kada bi imale dva slušatelja kao i dvjesto njih; nisu Nadwia, priča o učenjakinji Fatimi tek je jedna od 8.000 priča o sumnjale u obaveznost hidžaba, bile su pravedne, čestite, veliko- ženama znanstvenicama. Kada se pojavila na tržištu knjiga, dušne i u davanju svoga bogatstva, zapanjujuće strpljive i obzirne, Nadwiaina knjiga o muhaddisama je izazvala veliko zanimanje u uvijek svjesne da je ono što prenose stiglo od Božijeg Poslanika. cijelome svijetu. Deset godina je taj islamski učenjak - M. Akram Promocija bh prijevoda i izdanja te knjige bila je i prigoda da Nadwia - rođen 1964. godine (dekan Cambridge Islamic ko- se žene, islamske učenjakinje, podstaknu na znastveni rad. (s) ledža, direktor Instituta Al-Salam i počasni gostujući suradnik Markfield instituta za visoko obrazovanje) prikupljao biografije islamskih učenjakinja - muhaddisa. Od 2013. godine, kada se knjiga pojavila, on nije prestao istraživati i sada je već na tom značajnom popisu 10.000 žena koje su prenosile hadise (h. Aiša ih je prenijela najviše, 2.219). Sarajevsko izdanje je tiskao CNS. Prije pet godina prevele su tu knjigu na bosanski jezik prof. Nermina Baljević i prof. Naida Hota-Muminović, aktuelna direktorica Prve bošnjačke gimna- zije. U spomenutom izdanju te knjiga o islamskim učenjakinja- ma, a čija je promocija održana sredinom ožujka o.g. u sara- jevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, prikazano je, među ostalim i studijsko putovanje Fatime, kćerke Sa’da al-Khayra (živjela u 6. stoljeću po hidžri). Fatimin otac, učenjak i trgovac iz

50 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Uz Svjetski dan kazališta 27. ožujka

Prije 57 godina na inicijativu Međunarodnog kazališnog vremena; iako teatar ne može donijeti neku socijalnu revoluciju, instituta (dakle, od 1962. godine) ustanovljen je važan datum može osvijestiti ljude! u svijetu pozorišne umjetnosti - 27.mart/ožujak - Svjetski Najvažnije je da su sve kazališne dvorane bile (i budu) pu- dan teatra. Svake godine istaknuti kazališni umjetnici napišu ne, a svako pozorište/kazalište i u BiH i u Hrvatskoj tom prigo- poruku koja se čita širom svijeta i prevodi na desetine jezika, kao dom uprizori neku od predstava kojom dostojno obilježiti taj najvažniji segment brojnih aktivnosti koje internacionalna tea- za struku značajan praznik, ukazujući i na važnost koju teatar- tarska zajednica organizira u povodu tog Dana. Ove godine je ska umjetnost ima za svako društvo.Na svjetski praznik teatra čast da napiše tekst pripala Karlosu Seldranu, kubanskom re- u Narodnom pozorištu Sarajevo je o.g. odigrana predstava ditelju. Ovogodišnja njegova internacionalna poruka govori za- “Sastanak na vrhu”, a u dječijem kazalištu predstava “Ježeva što je kazalište kao drevna umjetnost preživjelo sva turbulentna kućica”. Otvoren Muzej “Valter brani Sarajevo”

Na Dan grada Sarajeva, 6. april/travanj, otvoren je prvi filmski muzej u Bosni i Hercegovini - “Valter brani Sarajevo” nazvan tako po istoimenom kultnom filmu redatelja Hajrudi- na Šibe Krvavca. U završnim borbama za oslobođenje grada Sarajeva pogi- nuo je Vladimir Perić - Valter 6. travnja/ aprila 1945. godine. “Muzej prikazuje rekonstrukciju scena iz filma, voštane likove, glumce iz filma i reditelja Šibu Krvavca, u prirodnoj veličini. Tako- đer i brojne prateće rekvizite, dokumente i multimediju”, pohva- lio se realizacijom tog projekta Jasmin Duraković, direktor Filmskog centra Sarajevo. Film “Valter brani Sarajevo”, ratni akcioni film reditelja Hajru- dina Šibe Krvavca, premijerno je prikazan davne 1972. godine. Film je do danas projiciran i pred deset milijardi posjetitelja u Ki- ni... Iz Turističke zajednice grada Sarajeva potvrđuju značajan interes kineskih turista i za posjet Muzeju. Danis Tanović snimio prvu bh seriju

U produkciji HBO Adria odjela, a koji je sačinjen od zemalja nejdžerica Blanka (Tara Thaller) koja brine za oca alkoholičara, bivše Jugoslavije, oskarovac Danis Tanović snima prvu bh seri- službenica banke Vinka (Iva Mihalić) čiji je brak pred raspadom i ju. Četiri naoko nepovezana lika: Kiki (Toni Gojanović), otac dje- bogati i ugledni arhitekta Haris (Uliks Fehmiu), povezuju se u čaka astmatičara, njegova nesretna žena, potom, buntovna ti- jednom tragičnom i nesretnom događaju – nasilju na ulici koje završi kobno, ubojstvom... Prva je to od ukupno šest epizoda serije pod nazivom Uspjeh, a režiju potpisuje bh. oskarovac Danis Tanović. Ta prva epizoda serije, čija je radnja smještena u Zagreb, bila je dostup- na pred Novu godinu posredstvom HBO-ovog YouTube kanala i to besplatno, a pogledati se već može i ostalih pet epizoda. Scenarist Uspjeha je Marjan Alčevski. Direktor fotografije je Erol Zubčević, a montažer Redžinald Šimek. Od glumaca su an- gažirani i Leon Lučev, kao policijski šef Topoljak, Marija Škaričić kao predana i “hladna” inspektorica Kalić, itd. U HBO Adria za spomenutu mini-seriju su se odlučili na osnovu uspjeha koji su postigli u Češkoj sa Gorućim grmom, dok su u drugim evrop- skim zemaljima, poput Mađarske i Rumunije, koristili oprobanu formulu – remake već ustanovljene franšize.

TRAVANJ 2019. 51 BOŠNJAČKI GLAS Izložba o Aliji Izetbegoviću – “Predsjednik izbliza” Prva zagrebačka foto- izložba na 40.tak panoa podsjeća na rah. Aliju Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine Izetbegović

Piše: Edina SMAJLAGIĆ, snimio: Ognjen KARABEGOVIĆ

Javna ustanova Muzej “Alija Izetbegović” postavila je u surad- smirenost i upornost njegovu u izdržavanju dugotrajne zatvorske nji sa Bošnjačkim nacionalnim vijećem Grada Zagreba u nedjelju, kazne u komunističkom režimu, podsjetivši da je njegov otac: zara- 14. travnja o.g. u Novinarskom domu u Zagrebu Izložbu fotogra- na, kao iskreni vjernik, bio privučen idejom komunizma koja je za- fija o Aliji Izetbegoviću nazvanu – “Predsjednik izbliza”. govarala jednakost ljudi, socijalne pravde i borba protiv prebogatih Zagrebačka izložba 40.tak fotografija je dio eksponata JU Mu- kapitalista koji su gospodarili ljudskim sudbinama. Međutim, agre- zeja Alija Izetbegović , a obuhvatila je život prvog bosanskoherce- sivni ateizam i pokušaj da partijom zamijeni Bog, uz to i ne poštiva- govačkog predsjednika od rane mladosti do dana njegove smrti. nje i relativiziranje svetosti istine, a i dominantni kolektivizam koji je Muzej Alije Izetbegovića osnovan je 2007. godine i od te godine je progonio slobodu individue, bili su mu neprihvatljivi”. bio dio depadanse Muzeja Sarajevo. Od 2010. godine djeluje kao Na otvorenju izložbe su govorili i: predsjednik Bošnjačkog samostalna ustanova. Mobilnu izložbu o bh prvom predsjedniku nacionalnog vijeća (BNV) Armin Hodžić podsjetivši na skro- A. Izetbegoviću u međuvremenu je vidjelo, uz glavni grad Bosne i mnost, mudrost i obrazovanje predsjednika Alije Izetbegovića, a Hercegovine i niz tamošnjih gradova. Cilj joj je - mlađim generaci- što je nadahnuće i mlađim generacijama, stalna inspiracija. jama približiti noviju historiju i kroz citate i misli prvog bh pred- Autor knjige “Alija Izetbegović - kratka biografija”, mr. Faris sjednika. Nizom vrlo efektnih dokumenatrnih fotografija i na nje- Nanić koji je bio i bliski suradnik i član Izetbegovićeva kabineta, govu bogatu i vrijednu političku i filozofsku ostavštinu (citatima) podsjetio je također na visoke moralne principe Alije Izetbego- podsjetili su i Bošnjake/inje glavnog hrvatskog grada. vića:”Nije obećavao nešto što ne može ispuniti, nije davao lažne Otvorenju izložbe nazočili su: veleposlanik Turske Mustafa nade. Nije zvao na ratove, niti se pozivao na junačku historiju. Babur Hizlan i veleposlanik Kazahstana u Republici Hrvatskoj Tražio je priznanje stvarne historije, zalagao se za mir, pa i po Tolezhan Barlybayev, koordinator Turske agencije za suradnju cijenu neugodnih kompromisa, potpuno svjestan kakvo zlo rat i koordinaciju (TIKA) Hasim Koc. Također i predstavnici bošnjač- na Balkanu može izazvati, posebno kakva nesreća može zade- kih udruženja i asocijacija iz Zagreba, Rijeke, Siska, Velike Gorice siti njegov narod i državu!” i Gunje, brojni posjetitelji iz BiH i Hrvatske. Direktor Muzeja Alija Izetbegović Adnan Žiško ukazao je pu- Izložbu je otvorio predsjednik Stranke demokratske akcije BiH, blici na zagrebačkoj izložbi “Predsjednik izbliza” da su se orga- u ovom mandatu i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne nizatori te izložbe trudili ponuditi, uz brojne fotografije i niz filo- skupštine Bosne i Hercegovine i sin Alije Izetbegovića, g. Bakir zofskih i životnih poruka rah. Alije Izetbegovića - “čovjeka koji je Izetbegović. Izetbegović je poručio, među ostalim, kako mu je dra- bio filozof i koji je imao svoj poseban pogled na svijet i na Bosnu go biti u Zagrebu koji je oduvijek imao jaku bošnjačku komponentu, i Hercegovinu”. ne toliko brojnu, koliko kvalitetnu i snažnu. I nastavio kako je pravo Tog je dana, prije otvorenja izložbe o svom ocu u Perkovče- vrijeme za novu aktualizaciju, pogotovu u Bosni i Hercegovini, za voj u Novinarskom domu, g. Bakir Izetbegović održao i sastanak djelatnost i ostavštinu njena prvog predsjednika, dodajući: “ Oči- s vodstvom Bošnjačkog nacionalnog vijeća Grada Zagreba i gledno je da Bog ima drugačiji plan s njim”. G. Bakir Izetbegović je drugim bošnjačkim udruženjima Zagreba. podsjetio na izrazito veliku radnu energiju svoga oca, i kada je bilo u Odao je i počast, uz sudjelovanje Počasnog voda Bošnjaka, i pitanju njegovo osobno školovanje dok je, istodobno, skrbio za obi- poginulim Bošnjacima braniteljima Domovinskog rata ispred telj, a i kasnije, pri stvaranju i vođenju države BiH. Spomenuo je i spomenika kod Islamskog centra u Zagrebu.

52 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Mural Rikarda Druškića predstavila gđa F. Mogherini

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i si- gurnost Federica Mogherini predstavila je u Bruxellesu 4. trav- nja o.g. novi mural Rikarda Druškića, mladog umjetnika iz Bo- sne i Hercegovine riječima da je on - divan poklon gradu Bruxellesu i da je doveo Balkan tamo gdje on i pripada – u srce Europe. Mural je bio dio Sedmice kulture “EU - zapadni Balkan”, koju je organizirala Evropska služba za vanjske poslove (EEAS) u Bruxellesu, a kako bi se naglasio zajednički evropski identitet i kroz kulturne veze EU-e sa Zapadnim Balkanom. Druškićev je mural naslovljen “Samo srcem može dobro da se vidi” i poziva promatrače da na svijet gledaju otvorenim srci- ma i bez predrasuda; pri realizaciji su ga podržali uz EU instituci- je i Grad Bruxelles i Balkan Trafik Festival. Rikardov mural je sada dio popularnog bruxellskog Street Art parka.

Sarajevska izložba Jagode Bujić

U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine upriličena je za Dan Sarajeva reporezentativna izložba skulptura i crteža hrvat- ske umjetnice Jagode Buić. Povod izložbe je bio i prijem omilje- ne umjetnice u redove Akademije nauka i umjetnosti BiH. Gđa Buić je tom priugodom izjavila medijima:” Uvijek sam sretna u Sarajevu. Najviše me usrećuje plemenitost sarajevskih ljudi, vjernost mojih sarajevskih prijatelja, vjernost koja ne prestaje ni kroz dugi niz godina.” Izložena djela su iz umjetničinog kipar- skog ciklusa ‘Scherzo s otpada’ , nepretenciozna, dosjetljiva i duhovita, kako ih je okarakterizirao likovni i književni kritičar Tonko Maroević. Spominje on i plastičku uvjerljivost, dobro od- vagane odnose elemenata niza inače neočekivanih sklopova gdje odbačeni predmeti, izgubivši primarnu funkciju, stječu, s jedne strane metaforičku vrijednost, a s druge značenje pro- stornog orijentira i sugestiju slojevite vremenitosti, pripitomlje- ne prolaznosti. A umjetnica pridodaje pojašnjenju svojih težnji: Nema tog odbačenog predmeta koji neće naći svoje mjesto.

TRAVANJ 2019. 53 BOŠNJAČKI GLAS

Zašto? Radi iluzije. Radi fantazije. Objekt i njegov portret je lirski esej u kojem se sreće tuga napuštenosti, beznađe nepotrebno- sti, s radošću kreativnog akta i veselom ironijom. Na izložbi su se mogla vidjeti djela koja su umjetnici osigura- la svjetsku slavu, a i crteži nastali u svakodnevnim trenutcima. Kako je sama komentirala – u njena su djela utkani osjećaji, ras- položenja popodneva. Gđa Buić je tu izložbu posvetila svom i prijatelju Sarajlija (a mi dodajemo i Bošnjaka Zagreba) književni- ku Predragu Matvejeviću. A i Karimu Zaimoviću te svim nevi- nim žrtvama proteklog rata. Izložba tapiserija, kolaža i skulptura Jagode Buić u Umjetnič- koj galeriji u Sarajevu, u sklopu obilježavanja i 70. godišnjice te kulturne institucije, bit će otvorena do 20. kolovoza o.g.. (s)

“Sarajke na slikarskim platnima”

Na samom početku ove godine, 19. Siječnja Muzej Sarajeva upriličio je jednu vrijednu izložbu pod naslovom “Sarajke na platnima bh slikara”, i to za svoj 70.ti jubilej osnivanja. Na izložbi su prikazane Sarajke u razdoblju od 1875. godine do danas. Taj Muzej posjeduje više od 1000 umjetničkih dijela, a auto- rica izložbe “Sarajke na platnima bh slikara”, gđa Indira Kučuk - Sorguč je odabrala 33 slike 22 umjetnika, a među njima su do- ajeni: Ismet Mujezinović, Špiro Bocarić, Roman Petrović, Mer- sad Berber. Muzej Sarajeva je pokrenuo i inicijativu vraćanje spome- ničke kulture, a trebalo bi to realizorati do 28. srpnja. Upriličit će se i gostujuća izložba u Švedskoj; o Muzeju se snima i film.

Bruce Dickinson počasni Sarajlija

Slavni pjevač i frontmen benda Iron Maiden Bruce Dickinson u sarajevskoj Vijećnici je 6. travnja, za Dan grada Sarajeva nagra- đen priznanjem Počasnog građanina Sarajeva, a za koje ga je predložilo Udruženje Concept Media iz Sarajeva. Pjevač Bruce Dickinson i njegov band Aron Miden za opsade grada u Sarajevu organizirao 1994. godine koncert, a o čemu je napravljen i višestruko nagrađivani filmScream for me Saraje- vo. Gradsko je vijeće Sarajeva tu odluku o dodjeli priznanja po- pularnom pjevaču donijelo je jednoglasno. Zahvaljujući se Sara- jevu i Sarajlijama raspoloženi Bruce je rekao: “U svijetu gdje većina stvari traje samo pet minuta, nevjero- vatno je da, nakon toliko godina, događaj koji smo uradili znači ovoliko. Toliko dugo, da dobijem i ovu nagradu. U ovoj sobi danas ljudi koji su to sa mnom uradili, ljudi koji su sve to preživjeli. Ovo je velika čast i nagrada koju dobivam pripada i ljudima Saraje- va, koji su još uvijek tu...” Adnan Čuhara, producent filma Scream for me Sarajevo, zahvalio se ekipi filma i poručio da ovo nije zadnji put da Bruce dolazi u Sarajevo: “Bit će opet naš gost. Poruka našeg filma je: Long live rock and roll.” Long live rock and roll!!

54 BROJ 46 BOŠNJAČKI GLAS Mala galerija Cvjetni optimizam – Emin Skomorac

Slike Emina Skomoraca zeničkog slikara (6. ožujka 1961. godine), koji već četvrto desetljeće neumorno slika, kako je to danas uobičajeno, naći ćete na Facebooku i dr. mrežama. Inten- zivne, čiste boje, toplina i privlačnost motiva (napose cvijeća i cvjetnih aranžmana, maka – koji mu je i najomiljeniji) izmamit će vam sjetni uzdah. Toplina kakvog zimskog pejzaža ili prikazi starih predmeta vezanih za bosanske običaje i tradiciju (zvekiri, fildžani, cizelirani tasovi, mlinovi za kahvu). Povratak je to u dje- tinjstvo, u neko bezbrižno mladalačko razdoblje, uvijek idealizi- rano, otud i natopljeno ljubavlju, radošću i smirajem. Skomorac je izlagao na više od 40 samostalnih i na preko 50 grupnih izložbi, u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu (Turska, Hr- vatska i dr.). Stalni je sudionik brojnih kolonija u svojoj zemlji, a i

van nje. Publika ga je ponajbolje upoznala kada se predstavio izložbom “Bosnom kroz gradove”, tijekom 2016. godine. Na nje- govim slikama su motivi mrtve prirode, pejzaža s obala Une, Neretve i Drine, starih bosanskih kuća i mlinica, običaja ljudi, katkad s vidljivim ratnim ranama. Skomorac slika različitim teh- nikama i kombinacijama tehnika: akvarelom, akrilikom, uljem, pastelama. Stvorio je, radeći neumorno desetljećima, svoj pre- poznatljiv impulzivan stil, uspijevajući kistom “nanijeti na bjeli- nu” neponovljivost čudesnog i tajanstvenog svijeta bilja, drveća, veličanstvene prirode oko nas, uživajući u raskoši njenih boja i oblika, posebno cvijeća. Prijateljima piscima oprema korice nji- hovih knjiga ( kao: Džemalu Softiću: “Dunjaluk je iskušenja ru- ža”). (e.s.)

Hamo Čavrk, ak. kipar

Rođen je 1950. godine u Sarajevu, živi duže od tri desetljeća u Zagrebu. U Sarajevu je završio Školu primjenjene umjetnosti 1970. i Likovnu akademiju 1977. go- dine. Suradnik je u Majstorskoj radionici Antuna Augustinčića u Zagrebu od 1977. do 1979. godine. Na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani magistrirao je grafiku 2007. godine. Angažiran je na svim područjima likovne umjetnosti iako je po osnovnoj izobrazbi kipar. Sudjelovao je na više od 70 samostalnih i 350 kolektivnih izložbi u domovini i svijetu: Buda- pest, Pecs, Couvin, Reykjavik, Antwerp, Ottawa, Maastricht, Mannheim, Dusseldorf, Berlin, Paris, Kyoto, Seoul, Cairo, Krakow, Varna, Stockholm, Mainz, Athens, Kairo, Washington, Do- uro. Djela mu se nalaze u prestižnim galerijama i priznatim kolekcijama. Za svoj rad je primio brojna priznanja i nagrade. Na naslovnoj stranici instalacija je ak. kipara Hame Čavrka.

TRAVANJ 2019. 55