Parohijski Glasnik Parish Herald

PAROHIJSKI GLASNIK PARISH HERALD

List parohije Svetog Simeona Miroto~ivog Srpske Pravoslavne Crkve u Kalgariju, Alberta

HRISTOS SE RODI! CHRIST IS BORN!

St. Simeon Serbian Orthodox Church Newsletter in Calgary, AB.

GLASNIK Bo`i} 2005

Uredni{tvo: Editors:

Glavni i odgovorni urednik: Editor-in –chief: Jerej Obrad Filipovi} Rev. Obrad Filipovic

Preveli na engleski: Translated in English: \oko i Morana Ivkovi} Djoko and Morana Ivkovic Dr Svetlana Stajkovi} Dr. Svetlana Stajkovic

Contributors: Saradnici: Milanka Filipovic Milanka Filipovi} Dr Majda Djordjevic Dr Majda \or|evi}

Redakcija: Redaction: 2001 31 Avenue SW 2001 31 Avenue SW Calgary, AB. T2T 1T3 Calgary AB. T2T 1T3

Telefon: 403/244-3586 Phone: 403/244-3586 Fax: 403/244-3586 Faks:403/244-1691

Web site www.svetisimeon.org Internet stranica www.svetisimeon.org E-mail: [email protected] E-mail: [email protected]

- 2 br. 7. god. 3 Glasnik

RE^ UREDNIKA LETTER FROM THE EDITOR

Gospod Isus Hristos je, draga bra}o i Dear brothers and sisters, our savior Jesus sestre, do{ao na zemqu rodiv{i se od pre~iste Christ was brought onto this earth by the Virgin Djeve Marije blagoda}u Presvetoga Duha, da Mary, blessed by the Holy Spirit. He came to sabere {to je rasuto, da izmiri {to je zava|eno, gather what was scattered, to bring conciliation to da spase {to je propalo i da sve nas privede those who quarreled, to save what has fallen and to

Bogu i uvede u Carstvo Nebesko. bring us closer to God and His Holy Kingdom.

@elim ovom prilikom da vam se obratim I would like to take this opportunity to govore}i o nekim veoma va`nim pitawima speak to you about some very important issues that aktivnim svuda me|u Srbima, a pogotovo ovde u concern all of us Serbs, especially to those of us dijaspori. who have emigrated here.

Gospod je do{ao da sabere {to je rasuto a The Lord came to gather what was scattered and us Serbs have become scattered all mi Pravoslavni Srbi se sve vi{e rasipamo po belom svetu. Gospod je do{ao da izmiri {to je around this world. He came to consolidate the quarreled and we Serbs are feuding, becoming zava|eno a mi se sve vi{e sva|amo, delimo i ~ak jedni druge napadamo. Gospod je do{ao da spase divided and even attacking one another, more and more. The Lord came to save the fallen and we {to je propalo a mi sve vi{e propadamo, i Wega iz svojih domova i svojih srca izbacujemo. Gospod are falling deeper and deeper by casting Him out of our homes and hearts. He came to bring us je do{ao da nas Bogu privede i u Carstvo closer to God and his Holy Kingdom, yet we deny Nebesko uvede a mi i Boga pori~emo i Carstvu His existence and ridicule the Holy Kingdom as if se Nebeskom podsmevamo kao da ne postoji. it does not exist. Gde smo to pogre{ili, gde zalutali, gde Where have we failed, where have we se toliko izgubili bra}o i sestre? Pogre{ili become misled and where have we become so lost, smo mnogo puta, a izgubili se u moru koje je ova dear brothers and sisters? We have sinned tu|ina koja samo gleda da nas pro`dere i u svoje numerous times and lost ourselves within these mra~ne dubine potro{a~kog dru{tva uvede. foreign lands, which try to devour us in their Moramo bra}o i sestre najpre da se depths of greed. vratimo korenima svojih predaka. Da se Bogu Firstly, brothers and sisters, we must return Jedinome obratimo i gorko zapla~emo za to our roots. We must turn to God and beg for opro{taj grehova na{ih. Moramo jedan pred forgiveness. We have to get down on our knees drugim kleknuti i izmiriti se, zaboraviti sve and make peace with each other, forget about all ono {to nas deli, svakojake organizacije i that separates us, such as, different parties, partije i druga ~uda i u Hramu Gospodwem na organizations etc. We must then, come to Church molitvi zajedno Gospodu zavapiti. Sabrati se, and join one another in prayer. All of us should izmiriti i Gospodu obratiti i tek tada ima}emo come together, make peace and turn to God and otvorena vrata rajska i mo}i se spasiti. Tek only then will heaven gates open for us and save takve izmirene, sjediwene i ~estite Bog }e nas our souls. Once we have made peace, become primiti i mo}i }emo se nazvati dostojnom decom unified and just, God will then recognize us as Boìjom i potomcima svojih slavnih predaka. being worthy of him and our forefathers. Pomolimo se svi Novoro|enom Mladencu Let us all pray to our Lord and savior Jesus Hristu da nas prosvetli i u naru~je svoje Christ for his enlightenment and acceptance, prihvati, Amin. Amen. Sluìteq va{ i sluga Boìji jerej God’s servant, father Obrad Filipovic Obrad Filipovi}

- 3 - GLASNIK Bo`i} 2005

BO@I]NA POSLANICA WEGOVOG NATIVITY EPISTLE OF HIS GRACE PREOSVE[TENSTVA EPISKOPA GEORGIJE BISHOP OF CANADA KANADSKOG GOSPODINA GEORGIJA Once again, the most joyous Christian Feast Evo nam opet Bo`i}a, najradosnijeg of the Nativity is here! praznika hri{}anskog! What are we thinking about these days at

[ta razmi{qamo o Bo`i}u, ovih dana? Christmas time? There are various approaches to

Razni su pristupi u razmi{qawu o Boì}u; od pondering Christmas; from those who expect onih koji o~ekuju Boì} kao dane velikog Christmas to be days of great rest from work and odmora od poslova i dane u kojima se ide u days in which to go shopping for various things to nabavke raznovrsne, do onih koji smatraju da je those who consider this a time to go somewhere far to vrijeme u kojem }e oti}i negdje daleko i away in order to lay in the sun during the hard winter period. There will even be those who will be osun~ati se za te{ki zimski period. Bi}e i onih kojima }e sam praznik zasmetati {to }e bothered during this period, or more precisely, on that day because stores will be closed and they will tih dana ili ta~nije tog jednog dana, biti zatvorene prodavnice i ne}e mo}i i toga dana be unable to earn something for themselves, lest they need it. ne{to zaraditi za sebe zlu ne trebalo. A mi Pravoslavni hri{}ani o ~emu mi And we Orthodox Christians – what are we thinking about and how are we going to greet and da razmi{qamo i kako da do~ekamo i proslavimo Boì}? celebrate Christmas? If we do not have a better idea, here are a Ako nemamo boqu ideju evo nekoliko few thoughts of the Holy Fathers, which teach us misli Svetoota~kih koji nas u~e {ta je to what Christmas is: Boì}: Our God is born from the immaculate womb Bog na{ se ra|a iz pre~iste utrobe of the Virgin Mary and He remains the same God as Djeve Marije, i ostaje isti Bog kao na nebu; in Heaven; the Wise Men gather together with gifts; sabiraju se mudraci sa darovima; sviraju the shepherds joyfully play their flutes and so let us pastiri radosno pa da i mi zapjevamo radosno: sing joyfully: You Who are born of the Virgin, O Ti koji se od Djeve ro|en . Gospode slava ti. Lord, glory to You. Dakle, po|imo u Crkvu, tamo gdje se Bog Therefore, let us go to the Church, there slavi i odajmo hvalu onome koga slavi sav where God is glorified and let us give praise to the svijet. Onome koji se radi nas i radi na{eg One who is glorified by the whole world – the One spasewa ra|a, i dolazi da nas oslobodi od Who for us and for our salvation is born and comes ropstva grijehu i smrti. Zagrijmo srca na{a da to liberate us from slavery to sin and death. Let us bi nas Bog kao svoje prepoznao i priznao da bi warm our hearts so that God may recognize us, so bili deo wegove qubavi. Zaboravimo na svjetske that we may be a part of His love. Let us forget brige i probleme koje ina~e mi ne moèmo earthly cares and problems which, in any case we rije{iti, samo ih je Bog sposoban rije{iti, cannot solve, for only God is able to do this. Let us zastanimo za~as i podignimo glavu tamo odakle pause for a moment and lift up our heads and behold nam Bog dolazi. Radujmo se srcem i du{om jer from where God is coming. Let us rejoice with our nam je to poruka an|ela: Radujte se danas jer vam hearts and souls for this is the message of the angels: se rodi Spas Hristos Gospod iz doma Rejoice today for unto you is born the Saviour, Davidova. Slava Bogu na visini, a me|u qudima Christ the Lord of the House of David. Glory to God mir! in the highest, and peace among men. Zapamtimo da je o Boì}u zemqa postala Let us remember that at Christmas earth nebo i mi zemaqski qudi i nebeski sledbenici. became heaven and we became people of the earth Zaputimo se zvijezdom vodiqom koja je Mudrace and inheritors of heaven. Let us follow the guiding

- 4 br. 7. god. 3 Glasnik

sa Istoka dovela do Hrista novoro|enog i mi star that led the Wise Men from the East to the mu pohitajmo u susret jer se i On sam na{em Newborn Christ Child and let us hurry to meet Him susretu sa Wim, raduje. for He rejoices in our meeting with Him. Bog od nas ne tra`i, a kao Car trebalo God does not ask that we bring him gold, bi, da mu prinesemo zlato, smirnu i livan, on frankincense and myrrh, albeit as King he could. He od nas tra`i da mu srce prinesemo puno asks that we bring him our hearts, full of warmth, topline da se ima gdje smjestiti i gdje ogrijati, where he can abide and warm Himself, as least as bar toliko koliko u sto~nim jaslama much as in the manger in the Cave in Bethlehem.

Vitlejemske pe}ine. Let us not permit His coming to be an

Nemojmo dozvoliti da Wegov dolazak unwanted miracle, so that there is no love in our bude ~udo nepoèqno da u na{im srcima i hearts and souls but only interests, so that we have du{ama nema qubavi ve} samo interesi, da u no other desire but greed for ourselves. God has na{im èqama nemamo druge èqe od one sa given enough to me, to you and to everyone if only the community of love rules in our midst. grabqewem {to vi{e za sebe a Bog je dao dovoqno i meni i tebi i svima, samo ako Let us remember some poor soul, so that perhaps in him we may recognize God, let us zajednica qubavi vlada me|u nama.Sjetimo se nekoga siroma{ka, mo`da u wemu prepoznamo remember some institution that is crying out for help, let us remember the Church which is the ship Boga, sjetimo se neke ustanove koja vapije za pomo}, sjetimo se Crkve svoje koja je brod of our salvation. Let us remember and know that this will be more pleasing to God than our over abundant na{ega spasewa. tables where we will fill our stomachs, but where the Sjetimo se i znajmo da }e to biti soul will find nothing for itself. And, finally, let us ugodnije Bogu od na{ih prebogatih trpeza u sing: kojima }emo napuniti stomak a du{a ne}e na}i The star from Jacob is shining in the cave, ni{ta za sebe. I na kraju zapojmo: let us also hurry with the wise Men, let us go with Zvijezda nam zasija od Jakova u pe}ini, the shepherds to behold the newborn God above us potecimo i mi sa Mudracima, sa pastirima in swaddling clothes, who is being nursed by the idimo, da Boga nad nama ugledamo novoro|enoga greatest of all wom en, the Most Pure and Most u pelenama, koga najve}a od svih èna Presveta Blessed Virgin. This is a miracle of miracles, for i preblagoslovena Djeva doji, To je ~udo nad Christ the King of Israel is coming! Let us proceed ~udima, jer nam Hristos Car Izraiqev dolazi! to meet Him so that happiness and joy be with you Po|imo mu u sretawe da sre}a i radost bude sa and your families this Christmas. vama i va{im porodicama, i ovoga Boì}a. Amen. Amin. Your intercessor before the Christ Child, Va{ molitvenik pred Bogomladencom Hristom, Bishop of Canada Georgije Vladika kanadski Georgije

- 5 - GLASNIK Bo`i} 2005

SRBIJA OD 1322. DO 1331. g.G. THE HISTORY OF THE SERBS FROM 1322 TO 1331 Posle smrti kraqa Milutina postojalo je vi{e pretendenata na presto Srbije. Aktivni su After the death of King Milutin, others bili, kako Milutinov sin Konstantin, tako i aspired to take the Serbian throne. The active

Dragutinov sin Vladislav. Me}utim na vlast, players were Milutin’s son Constantine and podr`an od najve}eg dela vlastele i naroda, Dragutin’s son Vladislav. In the mean time, dolazi Stefan Uro{ Tre}i De~anski. On je supported by most of the leadership and people of

~udom Bo`ijim, budu}i oslepqen, ponovo Serbia, Stefan Uros III Decanski, came to power. progledao i vratio se u Srbiju i na presto. By the miracle of God, he recovered from

Po dolasku na vlast Stefan De~anski je blindness and returned to Serbia to take the t hrone. imao problema sa bratom od strica Vladislavom Upon him taking leadership, Stefan had koji se b io ustoli~io u posedima svoga oca. Wih problems with his cousin Vladislav who enthroned himself upon his father’s lands. The two of them dvojica su se sukobili 1323. g.G. i taj sukob okon~an je 1326. g.G. kada se Vladislav povukao. came into conflict in 1323 and it ended in 1326 when Vladislav retreated. After the struggle for Posle izbijawa sukoba u Vizantiji oko vlasti u koje se ukqu~ila i Srbija i Bugarska, Srbija biva power within the Byzantine Empire, in which Serbia and Bulgaria joined in, the Serbs were napadnuta od strane Bugar ske 1327.g.G. Stefan je do nogu potukao bugarsku vojsku u bitci kod attacked by the Bulgarians in 1327. Stefan then totally annihilated the Bulgarian forces in the Velbu`da u kojoj je i sam bugarski car stradao. battle of Velbuzde, where even the Bulgarian Tsar Posle te bitke u Bugarsku na presto dolazi lost his life. After this battle, Stefan’s nephew Stefanov sestri} Ivan, sin Stefanove sestre Ivan, son of Anna, takes the Bulgarian throne. Ane. Posle toga Stefan se upustio u sukob sa After all this, Stefan further battled the Byzantine Vizantijom iz koga je osvojio Veles, Prosek, Empire and conquered Veles, Prosek, Stip and [tip i Dobrun. Iako se posle ovih pobeda Dobrun. Even though these victories made him proslavio i vojno oja~ao Stefan nije hteo da more famous and stronger, he did not want to nastavi sa osvajawima. continue with his conquests. Pred kraj svog `ivota Stefan se posvetio Just before his death, Stefan dedicated his gra|ewu svoje zadu`bine manastira Visokih life to building the monastery Visoki Decani. De~ana. Krajem 1330. g.G. izdao je dve De~anske Near the end of 1330, he created two charters of poveqe od kojih se jednom osniva manastir, a which one described the Decani monastery and the drugom popisuje stanovni{tvo okoline De~ana. other listed the residents of the Decani area. The Ova druga va`na je jer autenti~no pokazuje later charter is important, because it proves the egzistenciju Srba na ovim prostorima. existence of the Serbs within this region. Ubrzo posle toga dolazi do nereda u Soon after, turmoil would come to Serbia, Srbiji koje predvodi Stefan ov mladi sin Du{an brought upon by Stefan’s son Dusan, one of the ina~e jedan od junaka bitke kod Velbu`da . U heroes from the Velbuzde battle. At this time, ovim neredima Stefan biva zarobqen i umire Stefan was imprisoned in Zvecan, where he died zato~en u Zve~anu pod nerazja{wenim of unknown causes in 1331. okolnostima 1331. g.G. The new leader of Serbia became the Novi vladar Srbije postaje twenty-year-old Dusan, better know as the Serbian dvadesetdvogodi{wi Du{an potowi Srpski car Tzar, Dusan the Great. Du{an Silni. Between the 13 th and 14 th century, Serbia U periodu prelaska iz 13. u 14. vek Srbija became a powerful European kingdom in every se izgra|uje u mo}nu Evropsku zemqu u svakom aspect. Every part of Serbia was decorated with pogledu. Po svim krajevima Srbija je bila beautiful monasteries and churches. During this

- 6 br. 7. god. 3 Glasnik

ukra{ena prelepim crkvama i manastirima. U time, Serbia blossomed with agriculture and Srbiji se u ovo vreme veoma razvija selo sa farming. Also in this period, many trades zemqoradwom i sto~arstvom. U ovom periodu flourished, such as hemp and linen weaving, razvijaju se i mnogi zanati poput prera|iva~a pottering, brick lying, carpentry, saddlery etc. th lana i konopqe, grn~ara, zidara, drvodeqa, Currency in Serbia was crafted as early as the 13 sedlara …. Novac se u Srbiji po~eo kovati jo{ century and it was known as the Dinar. Most of the u 13. veku a zvani~ni naziv bio mu je dinar. rulers during this period created their own currency

Ve}ina vladara iz ovog perioda kovala je svoj so that they could trade easier and develop their novac {to im je omogu}avalo da lak{e trguju i lands. At that time, Serbia was exporting leather, razvijaju svoje posede. Putevi iz ovog perioda fur, wax, cheese, livestock, wheat, silver, brass, lead vodili su u glavnom prema primorju gde se etc and it was importing wine, silk, jewelry, dishes, trgovina i obavqala. Srbija je tada izvozila pearls, gems, fruits, spices etc. Trade took place in koù, krzna, vosak, sir, stoku, ìtarice, various Serbian cities, which developed rapidly. This trading occurred only in certain towns on srebro, bakar, olovo …U Srbiju je uvoèno, vino, svila, nakit, posu|e, biseri, drago certain days of the week. Upon Dusan’s succession of the throne, he kamewe, vo}e, za~ini …. Trgovina se obavqala po gradovima koji po Srbiji po~iwu da se inherited from his father a powerful and developed nation. His future brought many conquests and razvijaju sve vi{e. Postojali su odre|eni dani u nedeqi u kojima se trgovalo u odre|enim victories, which turned Serbia into a great world power. gradovima.

Po dolasku na vlast Du{an je dakle, od oca preuzeo veoma mo}nu i razvijenu dr`avu. Predstojala su mu mnoga osvajawa i ja~awe svoje zemqe koja }e izrasti u pravu svetsku silu.

Serbian currency 14 century

Sveti kraw Stefan De~anski St. Stefan Serbian king

jewelry from Serbia 14 century

- 7 - GLASNIK Bo`i} 2005

PITAWA I ODGOVOR I QUESTIONS AND ANSWERS QUESTION AND ANSWER [ta da radimo sa sve}ama koje nam ostanu a nisu dogorele posle Krsne What to do with patron saint day candles Slave? which have not burned out entirely?

Ove sve}e moète doneti u Crkvu i These candles can be brought to the church prisluìti (pripaliti) da izgore za zdravqe service and they can be lit up for the health of your va{e familije. Tako|e ako èlite moète ih family. In addition, you can give it to your priest so dati sve{teniku da ih on prisluì u oltaru u that he can light them behind the altar for the same istu svrhu. U koliko su ostatci sasvim mali purpose. In the case that the candles are very small, donesite ih u Crkvu da se pretope i od wih you can bring them to church so that the wax can be melted to create new ones. In either case, do not naprave nove sve}e. U svakom slu~aju ne bacajte ih jer je to osve{tan vosak od osve{tanih discard the candles because they are made from blessed wax of blessed candles. sve}a. Ko sve moè biti kum na kr{tewu? Who can be a Godfather at a Christening? Kum na kr{tewu moè biti odrasla osoba (preko 18 god) koja je kr{tena u The Godfather must be an adult over the age of 18 who has been Christened in the Orthodox Pravoslavnoj Crkvi. Nije va`no kojoj naciji pripada va`no je da je Pravoslavni Church. It does not matter what nationality the Godfather is, just as long as he is of the Orthodox Hri{}anin. Kum mora svoje kum~e da pou~ava faith. The Godfather must teach the godchild the Pravoslavqu, vodi kroz duhovni ìvot i u ways of Orthodoxy, lead the child through a spiritual Hram Gospodwi dovodi te s toga i on mora biti life, and bring him/her to church. This is why the Pravoslavan. Godfather must be Orthodox. A na ven~awu?

Na ven~awu tako}e kum odnosno prvi Or at a wedding? svedok mora biti Pravoslavni. Drugi pak, At the wedding, the Godfather or the first svedok (stari svat), uz odobrewe nadle`nog witness must be Orthodox. The second witness Episkopa, moè biti pripadnik neke od (stari svat) with the approval of the Bishop, can be a priznatih Hri{}anskih Crkava. Onaj koji nije member of another affiliated Chr istian Church. One Hri{}anin ne moè biti svedok na ven~awu. who is not Christian cannot be a witness at a [ta je potrebno doneti u Crkvu za wedding. kr{tewe? Potrebno je doneti belo platno ili What needs to be brought to church for a pe{kir (postoje u ve}ini Crkava posebna Christening? platna za tu svrhu) kojim se dete ogr}e u znak It is required to bring a white sheet or a towel ~isto}e duhovne, i krsti} kojim se dete daruje (most churches have towels for this occasion) in posle kr{tewa. Kum tako|e u Crkvi kupuje which the child is wrapped, to symbolize clean sve}u koju drì tokom kr{tewa. Sve ostalo bi spirituality. As well, a cross is needed to present to svaka Crkva morala da ima. the child. The Godfather must buy a candle, which Jerej Obrad Filipovi} is held throughout the ceremony. Anything else needed should be available at the church. Rev. Obrad Filipovic

- 8 br. 7. god. 3 Glasnik

POSNI K UVAR

]ufte od krompira

Potrebno:

4 krompira,

1 glavica crnog luka,

1 {oqa bra{na,

1/2 {oqe origana,

1 ka{i~ica pra{ka za pecivo, uqe, biber, so

Priprema: Krompir i luk izrendati i pome{ati sa bra{nom, origanom, soqu, biberom i pra{kom za pecivo. Oblikovati }ufte i pr`iti ih na vrelom uqu.

Puwene ligwe

Potrebno: 1 kilogram ligwi, 1 {oqa pirin~a, 2 glavice crnog luka, per{unov list, 1/2 ~a{e uqa, 2 zrela paradajza, 1/3 ~a{e crnog vina, so, biber, voda

Priprema: Ligwe oprati i o~istiti tako da samo ostanu posebno trup i pipci. Na vrelom uqu popr`iti sitno iseckane pipke ligwi i luk. Od paradajza napraviti ka{u, dodati sitno iseckan per{unov list, so, biber, pirina~ i ~a{u vode. Kuvati dok te~nost ne ispari i smesom koja se dobije puniti ligwe. Otvore napuwenih ligwi zaka~iti ~a~kalicom tako da se smesa ne prosipa. Uqe i vino pome{ati sa malo vode i preliti ligwe. Pe}i u rerni oko sat vremena na temperature od 200 stepeni celzijusa. Prijatno!

POST JE POUKA MLADOSTI, UKRAS STARACA, PUTNICIMA PRATILAC DOBRI Sveti Jefrem Sirin.

Preuzeto iz kwige “Pravoslavni posni kuvar “- priredila Milanka Filipovi}.

- 9 - GLASNIK Bo`i} 2005

KUTAK ZA MLADE PRIRODWAKE

Ure|uje: Dr. Majda \or|evi} Likovni prilozi: Kim Wagstaff

Dragi mladi prirodwaci, ovoga puta }emo opisati jo{ jedan eksperiment zasnovan na pojavi povr{inskog napona vode. O toj pojavi smo govorili u pro{lom broju Parohijskog Glasnika.

Eksperiment 1

Potreban materijal: prozirna ~a{a za vodu (visoka i uska), 50 nov~i}a od jednog centa, poslu`avnik

Postupak:

Stavi ~a{u na poslu`avnik i pa`qivo je napuni vodom do samog vrha. Pitaj uku}ane ili drugove da li mogu da stave u ~a{u jo{ neki predmet, a da se voda ne prelije preko ruba ~a{e. Niko ne}e o~ekivati da je to mogu}e. Ti tada pa`qivo spu{taj nov~i}e uz zid ~a{e. Zapazi kako }e se povr{ina vode izdizati u sredini. Posmatra~i mogu da poku{aju da predvide koliko nov~i}a mo`e da stane u ~a{u pre nego {to se voda prelije. Pobednik }e biti onaj koji najpribli`nije predvidi taj broj nov~i}a.

Obja{wewe:

Povr{inski napon ne dozvoqava da se molekuli vode razdvoje te da se voda izlije iz ~a{e. Tek kada ispup~ewe na povr{ini vode postane previsoko i pritisak vode u wemu nadvlada silu povr{inskog napona, voda }e se preliti iz ~a{e u poslu`avnik.

- 10 br. 7. god. 3 Glasnik

Pi{i jer {ta god napi{e{ to nikad ne zaboravqa{. Pi{i sve {to zna{ Pi{i kako je bilo i ~ega se sje}a{, detiwstvo tvoje, nemoj ni{ta da zaboravqa{. i sve to prenesi

Pi{i sve {to zna{ na potomstvo svoje,

i sve {to vidi{, i svoju djecu,

nemoj da se boji{ neka i oni znaju

da se stidi{. odakle poti~u.

Pi{i poreklo svoje Pi{i nemoj da se stidi{

i korewe svoje, i da se boji{

jer ako ne pi{e{ jer ako ne pi{e{

oni kao da ne postoje. ko da ne postoji{. Pi{i nemoj da se stidi{ Pi{i istinu o svojoj domovini, pro{losti svoje, o svom rodnom kraju pi{i jer ako ne pi{e{ kako je lijepa pro{lost tvoja neka svi znaju. ko da ne postoji. Pi{i o svemu A to je sve u tebi, i {ire i boqe to je pam}ewe tvoje, neka pi{e ko god ima voqe. pi{i o svemu I ko pi{e neka mu je dika, nemoj da se stidi{ a ovo je pisala Darinka. da se boji{, jer ako ne pi{e{ Darinka Lemez. ko da ne postoji{. Pi{i ko si bio {ta si radio kako si ìvio. Pi{i kako si sa ocem ku}u gradio, kako si sa ocem Krsnu Slavu slavio. Pi{i kako si sa kumovima i prijateqima Krsni hleb sa pjesmom i zdravicom lomio. Pi{i o krsnoj sve}i i ìtu na stolu pokraj krsta i da se krsti{ sa tri prsta. Pi{i da su na{i obi~aji i na{i ìvoti lijepi bili, da se nikada ne bi zaboravili. Pi{i o svemu ~ega se sje}a{ i o ~emu sawa{,

- 11 - GLASNIK Bo`i} 2005

RASPORED BOGOSLU@EWA UPCOMING SERVICES FOR THE MONTH ZA MESEC JANUAR 2005. OF JANUARY 2005. Nedeqa, januar 2. Sveta Liturgija u 10 ~asova ujutro ( Sv Igwatije Bogonosac, Oci) Sunday, January 2. Holy Liturgy at 10AM. ^etvrtak, januar 6. Ve~erwa sa Thursday, January 6. Vespers with the blessing osve}ewem Badwaka i podelom istih vernicima of the badnjak at 6 PM (Christmas Eve). u 6 ~asova nave~e (Badwe ve~e). Friday, January 7. Holy Liturgy at 10 AM

Petak, januar 7. Sveta Liturgija u 10 Nativity of Jesus Christ .

~asova ujutro (Bo`i}). Saturday, January 8. Synaxis Of The Most Holy

Subota, januar 8. Sveta Liturgija u 10 Theotokos Holy Liturgy 10AM.

~asova ujutro (Sabor Presvete Bogorodice). Sunday, January 9. St. Stephen, Archdeacon,

Nedeqa, januar 9. Sveta Liturgija u 10 Protomartyr Holy Liturgy at 10 AM.

~asova ujutro (Sveti Arhi|akon Stefan). Friday, January 14. Circumcision of Our Lord; St. Basil The Great (New Year) Holy Liturgy at 10 Petak, januar 14. Sveta Liturgija u 10 ~asova ujutro (Obrezawe Gospodwe, Sveti AM. Sunday, January 16. Holy Liturgy at 10 AM. Vasilije Veliki i Nova Godina). Nedeqa, januar 16. Sveta Liturgija u 10 Thursday, January 18. Feast of the Holy Cross Holy Liturgy With Blessing of Water at 10 AM. ~asova ujutro. Utorak, januar 18. Sveta Liturgija sa Wednesday, January 19. Thephany-Epiphany- Baptism of Our Lord Jesus Christ Holy Liturgy With osve}ewem vodice u 10 ~asova ujutro the Great Blessing of Water at 10 AM. (Krstovdan). Thursday, January 20. Synaxis of St. John, Sreda, januar 19. Sveta Liturgija sa Prophet, Forerunner and Baptist Holy Liturgy at 10 velikim osve}ewem vodice u 10 ~asova ujutro AM. (Bogojavqewe). Sunday, January 23. Holy Liturgy at 10 AM. êtvrtak, januar 20. Sveta Liturgija u Thursday, January 27. St. Sava Holy Liturgy at 10 ~asova ujutro (Sabor Svetoga Jovana- 10 AM. Jovawdan). Sunday, January 30. Holy Liturgy at 10 AM. Nedeqa, januar 23. Sveta Liturgija u 10 In our Holy Church Holy Liturgy is served every ~asova ujutro Sunday and on great feast days ( those days are ^rtvrtak, januar 27. Sveta Liturgija u 10 written in red letters in the calendar) beginning at 10 ~asova ujutro (Sveti Sava). AM. Nedeqa, januar 30. Sveta Liturgija u 10 Memorial sevices-parastos are held on: ~asova ujutro. a) Vidovdan for the repose martyrs of U na{em Svetom Hramu sluì se sveta Kosovo and new martyrs. Liturgija svake nedeqe i praznika (kada je b) On memorial Saturdays praznik ispisan crvenim slovom u kalendaru) c) For the repose of general Draza sa po~etkom u 10. ~asova ujutro. Mihajilovic and for all those who gave Parastosi i pomeni za upokojene: there lives for the holy Cross and for a Na Vidovdan za pokoj svih kosovskih golden freedom. mu~enika i novomu~enika, Na Zadu{nice, Za pokoj Generalu Draì Mihajilovi}u i svim rodoqubima postradalim u ratovima vojevanim za krst ~asni i slobodu zlatnu.

- 12 br. 7. god. 3 Glasnik

IZVODI IZ MATI^NIH KWIGA: IZV ODI IZ MATI^NIH KWIGA :

KR[TENIH (za 2004. g.G.) VEN^ANIH (za 2004. g.G.)

1. JOVANA, k}i @eqka i Qiqane Dr~a 1. Bojan Bojagi} i Katarina @ivanovi}

2. TODOR, sin Zlatka i @eqke [kobaq 2. Ivan Repka i Natali Doj~inovi}

3. MAKSIM, sin Neda i Cindy Popovi} 3. Bogoqub Kosi} i Krista Dombroski

4. MILAN, sin Marka i Kimberly Zjali}

5. DANIEL, sin Mladena i Dragane Ili}

6. NIKOLA, sin Mladena i Dragane Ili}

7. JADE, daughter of Gary and Patricia Voncina

8. BOJAN, sin Vlajka i Mire Todorovi} 9. MIQAN, sin Vlajka i Mire Todorovi} 10. DAVID, sin Bora i Mladenke Kiti} 11. NATASHA, daughter of Ryan and Ljiljana Johnson 12. SVILEN, son of Hristo and Maria Oprikov 13. GORAN, sin Marka i Mire Tarbuk 14. NIKOLA, sin Gorana i Swe`ane Tarbuk

15. MAKSIM, sin Sre}ka i Kimberly ( Mirjane) @i`akovi} ,, I Blagoslovi ih Bog, i re~e im Bog: ra|ajte 16. MIHAILO, sin Christopher i Rade Howe se i mno`ite se i napunite zemqu, i vladajte 17. MAYA, daughter of Ivan and Mishelle Sobot wom, i budite gospodari od riba morskih i od 18. MAJA, k}i Zorana i Ranke Quboje ptica nebeskih i od svega zveriwa {to se mi~e 19. NATA[A, k}i Zorana i Ranke Quboje po zemqi,, (1. Mojsije 1. 28.) 20.SOWA, k}i Christopher i Suzane Dawe 21.ANA, k}i Du{ana i Aleksandre Putnik

UPOKOJENIH (za 2004. g.G.) Upokoji Gospode usnule sluge tvoje:

1. Vojislav Brankovi} 2. Radoslav Radovanovi}

,, I iza}i }e oni koji su ~inili dobro

u vaskrsewe `ivota, a oni koji su ~inili zlo

u vaskrsewe suda,, (Jovan 5. 29.)

,,Ako se ko ne rodi vodom i Duhom, ne mo`e u}i u Carstvo Bo`ije,, (Jovan 5. 4.)

- 13 - GLASNIK Bo`i} 2005

DE^IJE

O RADU [KOLE “SVETI SAVA “

[kola “Sveti Sava “ postoji ve} 5-u godinu. Ideja osnivawa {kole je podsticawe i negovawe srpske Vere, tradicije i srpskog jezika. [kola se odràva u crkvenim prostorijama petkom nave~e gde mladi entuzijasti u~e i rade na savladavawu srpskog jezika, istorije i veronauke. Veoma smo ponosni da vam saop{timo da ove godine {kolu poha|aju 32 u~enika. U {koli postoje dva odeqewa u kojima nastavu vode u~iteqice: Marica Vuji~i} i Gordana Gigovi}. Veronauku vodi otac Obrad Filipovi}. U~ite qica Marica vodi odeqewe u kojem su stariji u~enici, a u~iteqica Gordana je zaduèna za mla|e u~enike koji po~iwu da ~itaju i pi{u, kao i za mali{ane stare svega 4 godine koji u~e bro jeve, osnovne oblike, boje, pesmice, izraàvaju svoje kreativne sposobnosti. Zbog velikog interesovawa dece, u~iteqice su ove godine uvele u program re{avawe matemati~kih zadataka. Interesantno je primetiti kako su deca savladala pojmove sabirawa i oduzimawa na srpskom jeziku! Upotrebu velikog i malog slova kao i drugih pravopisnih pravila deca u~e uz geografske pojmove Srbije i Crne Gore {to im pro{iruje znawe iz geografije. Deci se

~itaju pri~e i uz pomo} u~iteqica deca ve`baju prep ri~avawe pri~a na srpskom jeziku. Kreativni radovi dece su izlo`eni na panou u crkvenoj sali. Da bi program u {koli bio interesantniji, u~iteqice pripremaju razne igrice, slagalice, re{av awe rebusa i ukr{tenih re~i. Po~etak drugog polugodi{ta je 21-og januara, 2004. u 19 ~asova. Obave{tavaju se svi zainteresovani da prisustvuju priredbi koju smo pri premili za Svetoga Savu. Priredba }e se odr`ati u nedequ 30-og januara, 2005. posle Slu`be u velikoj crkvenoj sali. Ovom prilikom u ime Crkveno-{kolske op{tine ` elimo da se zahvalimo svima koji svojom dobrom voqom i trudom omogu}avaju rad {kole. Na kraju, jedno veliko

HVALA svoj deci koja dolaze u {kolu, spremna za nova saznawa.

HRISTOS SE RODI! SRE]NA NOVA GODINA

Pripremila

Gordana Gigovi}

- 14 br. 7. god. 3 Glasnik

STRANE

RO \EWE GOSPODA ISUSA HRISTA PROSLAVQAWE BO@I]A BO@I] Mi Pravoslavni Hri{}ani verujemo Mi pravoslavni Srbi proslavqamo Boì} da postoji Bog. Taj Bog je Sveta Trojica, Otac, veoma sve~ano jer je to dan ro|ewa Bogomladenca Sin i Sveti Duh. Hrista na{eg Spasiteqa. Sin je pre vi{e od 2000 godina do{ao Pre ovog velikog praznika mi postimo i na zemqu da spasi nas qude od propasti. molimo se Bogu {est nedeqa pripremaju}i se da Presveta Djeva je blagoda}u Svetoga Duha do~ekamo dan Hristovog ro|ewa. Na badwe ve~e za~ela Hrista u sebi. Kada je ona ve} trebalo (ve~e uo~i Boì}a) pripremamo Badwake koje da rodi Sina tada je car naredio da se loìmo kao nekada seqaci kada su hteli da izvr{i popis stanovnika i da svako mora i}i ugreju Hrista. Na ovaj na~in u svoje domove tamo gde se rodio da se upi{e u kwige. Tako unosimo ose}aj istog ambijenta koji su i oni su Josif, zaru~nik Presvete Djeve Marije, i imali pre 2000 godina i pokazujemo svoje Marija krenuli u Nazaret, grad iz koga su po{tovawe prema Hristu. bili, da se upi{u. Tada je bilo mnogo naroda Na sam Boì} sluì se Sveta Liturgija u tom gradu koji su do{li da se upi{u u na kojoj radosno objavqujemo vest da se rodio kwige tako da wih Dvoje nisu mogli nigde da Hristos i da je nama vernima otvorio vrata na|u ku}u ili gostionicu da bi preno}ili. Carstva Nebeskoga. On nam je podario mogu}nost Morali su na kraju da odu u pe}inu da bi se duhovne radosti ovde na zemqi i ve~noga ìvota sklonili od zime. To je bila pe}ina u kojoj su na Nebu. Taj dan sprema se i ~esnica, hleb u koji okolni seqaci zatvarali svoju stoku, ovce, se stavqaju razni predmeti, zlatnik, klin, jaram, goveda … I ba{ te no}i je Presveta Djeva pasuq ….za rodnu i beri}etnu godinu, i za rodila Hrista Gospoda Spasiteqa svih qudi. zdravqe i blagostawe u familiji. Porodica se Po{to nisu imali krevetac poloìli su trudi da u ovom svetom danu bude na okupu i Dete u jasle iz kojih stoka jede tako je On, zajedno ga proslavi. koji je Bog, leào u jaslama a ne u bogatstvu, da bi nam od samog po~etka pokazao da treba da budemo skromni i da je skromnost jedna od najve}ih vrlina ~oveka. Kada se Hristos rodio iznad te pe}ine pojavila se velika zvezda koja je jako sijala obasjavaju}i mesto ro|ewa Sina Boìjeg. Tada su do{li svetski mudraci da pozdrave Hrista i da ga darivaju poklonima zlatom, tamjanom i izmirnom. Posle wih do{li su i okolni seqaci da vide Dete. Kada su do{li oni su naloìli vatru da ugreju pe}inu i novoro|enog Hrista. Zato i mi na badwe ve~e loìmo badwake da u toploti do~ekamo dan ro|ewa Hristovog.

Tako se rodio Gospod na{ Isus

Hristos i do{ao me|u nas da nas spase i otvori nam vrata Carstva nebeskog.

HRISTOS SE RODI!

VAISTINU SE RODI!

- 15 - GLASNIK Bo`i} 2005

MANASTIR OSTROG THE OSTROG MONASTERY

Manastir Ostrog se nalazi nadomak The Ostrog Monastery is situated near Nikši ć Nik{i}a i smje{ten je u okomitoj stijeni, sa in a vertical rock, overlooking the Bjelopavlija Valley. koje se pru`a pogled na ravnicu This monastery is the most famous pilgrimage in

Bjelopavli}a. Ovaj manastir je najpoznatije Montenegro. It was founded by the Hercegovian hodo~asni~ko mjesto u Crnoj Gori. Osnovao ga metropolitan Vasilije (Saint Vasilije Ostroški) in the th je hercegova~ki mitropolit Vasilije u 17 17 century. He is also buried there and proclaimed a vijeku (Sveti Vasilije Ostro{ki). On je tu i saint, who performs miracles. His remains lie in a sahrawen i progla{en svecem ~udotvorcem. crypt in a cave church. The monastery itself was

^udotvorne mo{t i wegove po~ivaju u kivotu u renovated between 1923 and 1926 after a fire, which pe}inskoj crkvi. Sam manastir je obnovqen spared the cave churches. They represent the main

1923.-1926. godine, poslije poàra, kojeg su monumental value of the monasterial complex. The Church of Saint Vavedenja was covered with frescoes bile po{te|ene pe}inske crkvice. One predstavqaju glavnu spomeni~ku vrijednost at the end of the seventeenth century. The Church of the Holy Christ is on the upper level of the monastery manastirskog kompleksa. Crkva Sv. Vavedewa je oslikana freskama krajem 17 vijeka. Crkva and was where the master Radul painted, adapting frescoes to the natural shape of the stone. There are âsnoga Krsta se nalazi u gorwem manastirskom nivou i wu je ìvopisao sleeping quarters around the church and unite the building with the natural surroundings. majstor Radul, prilago|avaju}i freske prirodnom obliku stijena. Oko crkve su konaci i zajedno ~ine objekat skladno sjediwenim sa prirodnim ambijentom.

Pravoslavni manastir Ostrog spada me|u najposje}enije na Balkanu. U wega dolaze vjernici iz svih krajeva svijeta, The Orthodox Ostrog Monastery is among the pojedina~no i u grupama. Ono je steci{te most frequented on the Balkans. Believers from all svih vjernika: pravoslavnih, katolika i over the world come to visit it individually and in muslimana, jer svi vjeruju da su mo{ti Sv. groups. It is the meeting place of all believers: Vasilija Ostro{kog ~udotvorne. Prema Orthodox, Catholic and Muslim as all believe that the remains of Saint Vasilije Ostroški are miraculous. kazivawu hodo~asnika, mnogima je molitva According to pilgrims, many have experienced healing ispred wih pomogla u ozdravqewu ili or easing of their sorrows by praying before them. ubla`avawu nevoqa koje im je `ivot naneo. I Even today, miracles and healings take place before dan danas se pred mo{tima Svetog Vasilija

- 16 br. 7. god. 3 Glasnik

Ostro{kog de{avaju ~udesa i iscjeqewa. the remains of Saint Vasilije Ostroški.

Ovaj man astir, u stijeni je crnogorskog This monastery is situated in a rock in the kr{a, i vizuelno odaje utisak nadzemaqskog. Montenegrin karst, and gives the impression of U Gorwem Manastiru postoji i loza being supernatural. koja raste iz kamena i svake godine ra|a plod. There is a vine in the upper monastery, Ovaj plod vjernici uzimaju kao svetiwu za which grows out of the stone and bears fruit each year. Believers take this fruit as sacred objects svoje ozdravqewe. Ispred manastira te~e i voda Svetog Vasilija, tako|e iz stijene, koja je which promote their healing. In front of the qekovita i na kojoj se vjerni narod umiva i monastery, the water of Saint Vasilije flows out of pije radi lijeka. the stone, and has healing powers. Poseta ovom manastiru u svakom A visit to this monastery leaves a strong impression on all believers for the rest of their lives. vjerniku ostaje urezana do kraja `ivota. Wegova ~udna qepota, wegova svetost i Its strange beauty, its holiness and the sensation of ose}awe prisustva Svetog Vasilija uzburkaju Saint Vasilije’s presence move the soul of everyone svaku `ivu du{u koja mu pristupi. De{ava se who comes near it. It still happens today that; for i danas da poneki qudi, iz Svetitequ znanih reasons known to the Saint, some people are not able razloga, ne mogu pristupiti Svecu. De{ava to approach him. It also happens that the donations of some people are not accepted and that they find se i da prilozi nekih qudi ne budu primqeni them in their pockets when they leave the ve} ih oni na|u kod sebe kada napuste monastery. manastir. When the name of Saint Vasilije is U Crnoj Gori, kada neko pomene ime mentioned in Montenegro, people stand up in Svetog Vasilija, obavezno ustane iz velikog respect. po{tovawa prema wemu.

Gorwi Manastir Ostrog Monastery Lower Ostrog 17 vijek

- 17 - GLASNIK Bo`i} 2005

PRAVQEWE SVE]A U NA[OJ CRKVI SLIKOM I RE^JU

1. Najpre se metalni ramovi namotavaju sa posebnim koncem koji gori kada se sve}a upali. Na svaki ram namota se po 50-ak redova konca. Razmak konca mora biti malo ve}i od debqine `eqene sve}e da se kasnije sve}e ne bi spajale. 2. Z a to vreme vosak se na {poretu topi dok ne postane te~an.

4. Radi br`eg hla|ewa ramovi se odla`u na

3. Zatim se pripremqeni ramovi uma~u u te~ni pripremqene klupe ispred ukqu~enih fenova

vosak i sve}a postaje sve debqa i debqa. Ova za hla|ewe.

radwa ponavqa se vi{e puta dok se ne dobije `eqena debqina sve}e.

5. Gotove sve}e se sa ramova skidaju no`evima a ramovi se pedantno ~iste i vra}aju na ponovnu 6. Kona~ko pripremqene sve}e se hlade i pripremu-namotavawe konca. odla`u u pakete za upotrebu.

- 18 br. 7. god. 3 Glasnik

@ITIJE SVETOGA VLADIKE Life of Saint Bishop Nikolai NIKOLAJA (Part 5) (PETI DEO) Skoro skrhan du{evnim i telesnim bolom, Nikol aj je do{ao u Ameriku tokom 1946. Overwhelmed with spiritual and physical g. G., gde je od tada ~e{}e pobolevao i vrlo se pain, Nikolai came to America in 1946, where he

~esto `alio na bolove u nogama i po le|ima, complained more and more about pains in his legs

{to su bile posledice logorskih patwi i and back. This was the result of years of mu~ewa. encampment and torture. However, in America

Ipak, i u Americi je Nikolaj sna{ao Nikolai was still able to find strength for his snage za svoj misionarski i crkveni rad, pa je i missionary work, so he traveled the depths of putovao po prostranstvima Amerike i Kanade, America and Canada. This enabled him to give hrabre}i malaksale, mire}i zava|ene i strength to the weak, peace to the hostile and spread the evangelical faith and lifestyle to the faithless pou~avaju}i jevan|eqskoj veri i ìvotu mnoge bogoiskateqne du{e. I pravoslavni i drugi souls. The Orthodox people and people of other Christian faiths within th e United States were highly hri{}ani u Americi veoma su visoko ocenili wegov misionarski rad, tako da je s pravom praising his missionary work, giving him the recognition as one of the founding apostles and uvr{}en u apostole i misionare Novog Kontinenta. Nikolaj je i u Americi nastavio missionaries of the new continent. Even in America Nikolai continued with his writing of Holy svoju spisateqsku i bogoslovsku delatnost, Scriptures in both Serbian and English. During this kako na srpskom tako i na engleskom jeziku. Iz time he created such works as “Kasijana”, ” Zemlja ovoga vremena poti~u wegova dela "Kasijana", Nedodjia”, ”Zetva Gospodne”, “Divan” and his last "Zemqa Nedo|ija", @etve Gospodwe", "Divan" i unfinished work of “Jedini Covekoljubac”. From wegovo posledwe, nedovr{eno delo "Jedini America, he also sent as much aid as possible to the ôvekoqubac". Iz Amerike je stizao da koliko monasteries and individuals in the old country, moè pomogne i na{im manastirima i through humble packages and donations, which pojedincima u starom kraju, {aqu}i skromne were mostly church related supplies. pakete i priloge, naro~ito u crkvenim In America, Bishop Nikolai would give stvarima i potrebama. lectures provisionally in Serbian seminaries such as Vladika Nikolaj je u Americi i the monasteries St. Sava in Libertyville, St. povremeno predavao: u privremenoj srpskoj Vladimir’s in New York and Russia n theology at the bogosloviji u manastiru Sv. Save u Holy Trinity in Hardeeville and at St. Tihona in Libertivilu, u wujor{koj Akademiji Sv. South Cannon Pennsylvania. This was where Vladimira i u ruskim bogoslovijama Svete Bishop Nikolai passed away. He died peacefully, Trojice u Xrdanvilu i Sv. Tihona u Saut early Sunday, on the 18 th of March, 1956. That Kananu, u Pensilvaniji. morning he woke up and prepared for Sunday U ovoj posledwoj ga je i smrt zatekla. Liturgy. During his prayer, he passed on, from the Upokojio se mirno u Gospodu, rano u nedequ, na church on earth to the church in heaven, where he poklade 18/5. marta 1956. g.G. Bio je ustao sa could serve God in eternal Liturgy. From the posteqe i spremao se molitvom za sluèwe monastery St. Tihona, he was moved to the Svete Liturgije i tako na molitvi je i monastery of St. Sava in Libertyville, where he was preminuo, pre{av{i iz zemaqske u Nebesku buried by the altar on the south side on March 27. Crkvu da tamo Bogu sluì ve~nu Nebesku His funeral was attended by a large number of Liturgiju. Iz manastira Sv. Tihona prenet je Orthodox Serbs and people of other faiths from zatim u manastir Svetog Save u Libertvilu i across America. In our homeland, the news of our sahrawen kraj oltara crkve, na ju`noj strani 27. father’s death was announced by the bells of many

- 19 - GLASNIK Bo`i} 2005

marta, uz prisustvo velikog broja pravoslavnih churches and monasteries and requiems were held

Srba i drugih vernika {irom Amerike. U after forty days. His holy remains were transferred rd th na{oj pak zemqi, na vest o "Dekinoj" smrti, from America to Serbia between May 3 /April 20 zvonila su zvona po mnogim crkvama i 1991. manastirima i sluèni su ~etrdesetodnevni At last, on the day of the archbishop’s parastosi i pomeni. Wegove svete mo{ti liturgy, during the day of the Slavonic saints Kiril and Metodie, Serbian patriarch Pavle , gave a service prenete su iz Amerike u Srbiju 3.maja/20. aprila 1991. g.G. in a full St Sava church in Vracar, Belgrade. Kona~no na Svetoj Arhijerejskoj Attending the service were the Serbian archbishops Liturgiji koju je na praznik svetih slovenskih from across the country and abroad as well as priests prosvetiteqa Kirila i Metodija, patrijarh and monks from the entire SPC. At this same srpski Pavle sluìo u prepunom Spomen hramu service, Bishop Nikolai (Velimirovic) archbishop of Zica and Ohrid, was pronounced a saint and was put svetog Save na Vra~aru, sa saborom srpskih arhijereja iz otaxbine i dijaspore, into the holy calendar of the SPC. In this same sve{tenstvom i mona{tvom cele SPC, vladika divine service, it was recommended that Bishop Nikolaj (Velimirovi}), episkop ì~ki i Nikolai, who served God with his life and work, be ohridski, zvani~no je kanonizovan za svetiteqa pronounced a saint because of his spirituality and overall progress and improvement of our Apostolic i unet u kalendar svetih SPC. Na Church. bogosluèwu je pro~itana saborska odluka da In celebration of St. Bishop Nikolai, the day se vladika Nikolaj koji je, kako je re~eno, "Boga of his death and the day his holy remains were proslavio svojim ìvotom i delima" proglasi transferred from America to Serbia, are recognized za svetiteqa radi "duhovnog dobra i sveukupnog and acknowledged. napretka na{e pomesne Crkve i cele jedne

Svete saborne i apostolske Crkve.

Za praznovawe svetog vladike Nikolaja odre|eni su dan wegovog upokojewa i dan prenosa wegovih mo{tiju iz Amerike u Srbiju.

Prizor sa kanonizacije Svetog vladike Nikolaja u hramu Svetoga Save u Beogradu

- 20 br. 7. god. 3 Glasnik

PSOVAWE KAO RAK RANA SRPSKOGA NARODA

Da li, bra}o i sestre, postoji i jedan narod na zemaqskoj kugli da toliko i tako gadno psuje kao na{ srpski? Ja se ve} dugo vremena nosim mi{qu da u Glasniku progovorim o ovoj nemiloj temi. Ja sam se malo bavio istorijom i raspitivao kod na{ih starih i uvek sam dolazio na zakqu~ak da psovawe, ovako razprostraweno kao bolest, nije u vek postojalo kod nas Srba. Sve me nekako navodi na zakqu~ak da se to intenzivira od po~etka otpadni {tva roda Srpskog od Boga, negde posle Drugog Svetskog rata a sa dolaskom nesre}nog komunizma. Po stalo je psovawe nekako moderno, kao izraz kulture kod ~oveka. Odavno se izgubilo nazivawe Bog a kada se qudi sretnu nego su po~eli psovkom, kao dobrodo{licom, jedni druge do~ekivati. Naro~ito po~iwe tada da se u narodu uvla~i psovawe Boga, Crkve, Svetiteqa, Majke Boìje i svega {to je Sveto i ~estito. Ovo vaqda za to da bi se u qudima pokazalo koliko su “moderni “ koliko su Boga odbacili i koliko su verni |avolu i partiji. No danas nema vi{e komunizma, bar ne zvani~no, narod se vratio Bogu, Crkve su nam prepune, rekao bi ~ovek da smo opet kao nekada narod Boìji, ali gde se god okrenete ~ujete psovawe. Za{to? Kako? Jednom sam ~uo razgovor nekolicine na{ih qudi ba{ o ovoj temi. Nisam se ukqu~ivao ve} sam slu{ao. Oni su posle kra}eg razgovora do{li do zakq u~ka da, vaqda Ma|ari psuju vi{e nego mi. Bili su primetno razo~arani {to, eto mi nismo u tom e prvi. ûda qudi moji! Zar nismo mogli biti prvi, ili i drugi, u Veri, nauci, kulturi …nego se takmi~imo da budemo prvi u najgoroj stvari na svetu. Neverovatno! Posle ovih pitawa i ~udnih konstatacija hajde da poku{amo dati i neke odgovore a mo`da i savete ~itaocima. Kao prvo sam Gospod Isus Hristos kaè nam da “iz jednog izvora ne moè te}i i gorka i slatka voda “ odnosno da iz na{ih usta ne moè izlaziti i molitva Bogu i psovka i hula na sve {to je od Boga i Boìje. Nego pitam se ima li potrebe da ulazimo u teolo{ke teme i poku{amo da razumemo Boànske visine kada nismo u stawu jedan drugom “pomaè Bog “ da kaèmo? Moramo, draga moja bra}o i sestre, najpre od nule da krenemo, onako jedan po jedan, ja koji pi{em i ti koji ~ita{ i sve tako dok ne stignemo do cele nacije i svakog ìvog Srbina i Srpkiwe. Najpre moramo da shvatimo da psovkom, ma kakva da je, ne postièmo ni{ta dobro. A zlo? E zla postièmo toliko da nismo ni svesni. Prvo pokazujem o da smo nekulturni, da smo nevaspitani i da smo glupi u krajwoj liniji. Pokazujemo da ne po{tujemo ni sebe ni one koje psujemo. Ako su to psovke na Boga i Svetiwu onda pokazujemo i da smo nevernic i, da smo |avolu crnom du{u predali, da on sa nama upravqa i rukovodi, ma koliko mi mislili da ni je tako. Ovo ~ine}i u~imo i potomstvo svoje da tako ~ini navla~e}i gnev Boìji kako na sebe tako i na wih. Te{ko nama a i wima s nama! Odgovor i re{ewe svemu ovome je jednostavniji nego {to to moèmo da zamislimo. Najpre trebamo upotrebiti malo zdravog razuma, moramo se Bogu obratiti, jer On nam je jedini lek od ove bolesti. Nemoj da idemo u Crkvu reda radi jer svi t amo idu nego nau~imo najpre za{to to tamo idemo, {ta je to molitva a {ta Liturgija, za{to to sve}u palimo, ko je to Bog i gde je, pro~itajmo neku kwigu svetih otaca …. a najvi{e otvorimo srce svoje i du{u svoju za Boga, primimo Boga u sebe onako istinski kao deca i pobedi}emo ovu bolest i svaku drugu. A Bog je milostiv, ne}e nas kazniti ako se pokajemo, nego }e nas primiti kao decu svoju i kao pokajanog carinika nagraditi blagostawem na zemqi i Carstvom Ve~nim na Nebu.

U IME SVETIH PREDAKA NA[IH, SVETOGA SIMEONA I SV ETOGA SAVE, SVETOGA CARA LAZARA I SVETOGA VASILIJA OSTRO[KOG U IME MAJKE BO@IJE I U IME SAMOGA BOGA SVEDR@ITEQA, PRAVOSLAVNI SRBI I SRPKIWE NE PSUJTE NO SE BOGU I UGODNICIMA WEGOVIM MOLITE I @IVOTOM PREDAKA NA[IH @IVITE. AMIN. HRISTOS SE RODI BRA]O I SESTRE!!!

- 21 - GLASNIK Bo`i} 2005

DOSADA[WI NOV^ANI PRILOZI ZA IZGRADWU NOVE CRKVE OD PO^ETKA 2000. DO KRAJA 2004. g.G.

Djokic Grace $5,000 Stoji~evi} Jelena $1,000 Prihod sa Krai{ke Ve~eri $3,187 Tumbas Branko $1,000 Ja}imovi} Nedeqko $3,030 Tumbas Nikola $1,000 ]osi} Stevan $3,000 Uzelac Nikola $1,000

Zjali} Branko $3,000 Vujadinovi} Radenko $1,000 Jovi} Teodor $2,000 Vuji} Dragan $1,000 Krwaji} Vladimir $2,000 Petkovi} Uro{ $560 Warwick Douglas $2,000 Lazi} ^. Zdravko $555 Milisavqevi} Dragivoje $1,500 \uki} Velibor $550 Gigi} Goran $1,200 ^esto Mile $500 Miqkovi} Vlada $1,200 Dabi} Fima $500 Pavlovi} @ika $1,200 Domazet Zorka $500 Putnik Du{an $1,200 Gigovi} Igor $500 Samarxija Milan $1,200 Laka Borislav $500 Zjali} Marko $1,200 Luka~ Darko $500 Todorovi} Zoran $1,077 Samarxija Goran $500 @arkovi} Qube $1,000 Popovi} Du{an $400 \oki} Nikola $1,000 Baqak Nedeqko $300 A}imovi} Gojko $1,000 Gigovi} Sr|an $300 An|eli} Jovan $1,000 Raki} Stevo $300 Dr~a @eqko $1,000 Vukovi} Nenad $300 Dragovi} Dragan $1,000 Stojni} Goran $270 Filipovi} o. Obrad $1,000 \uri} Stojan $200 Gaji} Ratko $1,000 Goi} Jovica $200 Gigovi} An|elko $1,000 Lemez Dragan $200 Ili} Radenko $1,000 Mili}evi} Petar $200 Ivkovi} \oko $1,000 NN $200 Juri{i} Dragoslav $1,000 Savi} Dejan $150 Kne`evi} @arko $1,000 Bir~anin Ninoslav $100 Komazec Nenad $1,000 Gigi} Radomir $100

Kosi} Dragoqub $1,000 Jovan~evi} Mijat $100 Krwaja Milan $1,000 Pan~i} \or|e $100 Lazi} Pavle $1,000 Petkovi} Dragoqub $100 Lazi} Aleksa $1,000 Popovi} Radoslav $100 Lazi} V Zdravko $1,000 Vukovi} Aleksandar $50

Macura Milan $1,000 \or|evi} Qubica $40 Mi~i} Dimitrije $1,000 Vavan Mira $30 Milanovi} Zoran $1,000 Petrovi} Sveto $1,000 Popovi} @eqko $1,000 Nadamo se da smo upisali sve

Popovi} Vid $1,000 prilo`nike pravilno. U koliko imate neku Qubojevi} Ratomir $1,000 primedbu slobodno nam se obratite i mi }emo Rain Dragutin $1,000 ispraviti gre{ku. Ko radi taj i gre{i, {ta se Raki} Milanko $1,000 tu mo`e.

- 22 br. 7. god. 3 Glasnik

OBE]ANI PRILOZI (JO[ UVEK SE O^EKUJU) OD PO^ETKA 2000. DO KRAJA 2004. g.G.

Gruji~i} Slavko $5,000 \or|evi} Majda , Dr. $1,000 Kara|or|evi} Bogdan $2,000 ]ali} Milan $1,000 Leli} Predrag $1,800 Grbi} Vlado $1,000

]ekli} Branislav $1,500 Kosi} Dragoqub $1,000

Jerkovi} Branislav $1,500 Ku~inar ^edo $1,000

Mitrovi} @eqko $1,200 Popovi} Vid $1,000

Pavi~i} Milan $1,200 Vukeli} Branko $1,000

Ja}imovi} Nedeqko $1,200

NOV^ANI PRILOZI NA[OJ SVETOJ CRKVI U PERIODU OD 1. JANUARA DO 31. DECEMBRA 2004. g.G. (Ovo su iskqu~ivo nov~ani prilozi u koje nisu ukqu~eni prilozi za izgradwu nove Crkve niti bilo kakvi prilozi u radu ili stvarima.)

Dmitrovi} Nikola 2,045.00 Vkeli} Branko 415.00

Filipovi} o. Obrad 1,455.00 Ja}imovi} Nedeqko 410.00 Srbulov Zoran 1,400.00 Bir~anin Ninoslav 400.00 Zjali} Branko 1,316.00 \or|evi} Majda, Dr. 390.00 Warwick Douglas 930.00 Markovi} Sre}ko 390.00 Tumbas Nikola 860.00 Uzelac Nikola 385.00 Popovi} @eqko 815.00 Milisavqevi} Dragivoje 375.00

Baqak Nedeqko 720.00 Jovi} Teodor 373.00

Vujadinovi} Radenko 720.00 Qubojevi} Ratomir 370.00 Howe Rada & Chris 710.00 Blagojevi} Bratoqub 366.00 Dabi} Fima 705.00 Kiti} Boro 365.00 \oki} Nikola 685.00 Macura Milan 365.00 Odbor S^RG 650.00 Najbauer Robert 358.10 An|eli} Jovan 645.00 Kosi} Dragoqub 355.00

@arkovi} Qube 645.00 Opa~i} Goran 355.00

Kne`evi} Sla|ana i Popovi} Vid 640.00 350.00 Zjali} Marko 630.00 Milovan Krwaji} Vladimir 565.00 Avlija{ Ranko 330.00 Tumbas Branko 510.00 Suboti} @eqko 325.00 Krwaji} Milo{ 505.00 Marjanovi} Jovan 310.00 Mr|enovi} Milan 500.00 Martinovi} Nikola 310.00

Vuji~i} Milo{ 480.00 Stanojevi} Desimir 310.00 ^oli} Dragan 300.00 ]ali} Gojko 475.00 Opa~i} Ilija 297.00 A}imovi} Gojko 470.00 Milo Mira 455.00 Lazi} Zdravko (V) 295.00 Bosan~i} \or|e 445.00 Blagojevi} Stanoje (Rade) 290.00 Milanovi} Zoran 440.00 Laka Borislav 290.00

- 23 - GLASNIK Bo`i} 2005

Risti} Cviko 290.00 Gigovi} Igor 190.00

Svorcan Rade 290.00 Gli{i} Petar 190.00 An|eli} Todor 285.00 Blagojevi} Radivoje 180.00 Petrovi} Svetomir 285.00 Vukovi} Pavle 180.00 Domazet Radmila 280.00 @i`akovi} Sre}ko 180.00 Dr~a @eqko 280.00 Zjali} Milica 180.00 Vuji} Dragan 275.00 Radojevi} Dejan 175.00

Ivkovi} Bo{ko 270.00 Ja}imovi} Swe`ana 170.00

270.00 170.00 Marki~evi} Petar Kalajxi} Dragan Lazinica Milovan 260.00 Kne`evi} @arko 170.00 ]ali} Sini{a 256.00 Krwaja Milan 170.00 Krwaji} Sava 255.00 Lemez Dragan 170.00 Von~ina Gari 255.00 Qaqevi} Predrag 170.00 Vigwevi} Nikola 250.00 Petru{i} Milenko 170.00 Lazi} Zdravko (^) 245.00 Dubroja [piro 165.00

243.00 165.00 Popovi} Branislav Kara|or|evi} Bogdan Stiki} Nedeqko 240.00 Baqak @arko 160.00 Stoji~evi} Jelena 240.00 Popovi} Du{an 160.00 Timotijevi} Branislav 240.00 Proti} Risto 160.00 Brada{evi} Du{an 235.00 Todorovi} Zoran 155.00 Mikuli} Du{an 235.00 Igwati} Radosava 150.00 \uki} Velibor 230.00 Mileti} Puni{a 150.00

Dragovi} Dragan 230.00 Rodi} Qeposava 150.00

Dimitri} Tomanija 225.00 Savi} Zlatko 150.00 Mrdi} Goran 225.00 Stanojevi} Senka 150.00 Miqevi} Dragoslav 220.00 Kora} \or|e 140.00 Miqkovi} Vlada 220.00 Mijatovi} Du{ica 140.00 Ivkovi} \oko 218.00 Dods Jelena 135.00 Beli} Stanimir 215.00 Lozo Qubomir 135.00

Doj~inovi} Mile 210.00 ]ali} Velibor 130.00

Ku~inar ^edo 210.00 Doj~inovi} Branko 130.00 Martinovski Zoran 210.00 Lajzer Vladislav 130.00 Von~ina Olga 205.00 Putnik Du{an 130.00 ]ali} Milan 200.00 Tot Dragica 130.00 Dimitri} Aleks 200.00 Baqak Aqo{a 120.00 Popovi} Ilija, Dr. 200.00 Ili} Radenko 120.00

Vu~urevi} Helen 200.00 Markovi} Nenad 120.00

Gordon Aleksandar 195.00 Pani} Miodrag 120.00 Vu~ijak Risto 195.00 Petrovi} Aleksandar 120.00 Divi} Milo{ 192.00 Radojevi} Dragan 120.00 Domazet Zorka 190.00 Kosi} Vukosava 115.00

- 24 br. 7. god. 3 Glasnik

Gaji} Ratko 105.00 ]ekli} Branislav 70.00

Gigovi} An|elko 105.00 Jakovqevi} Cvjetan 70.00 Bo{kovi} Blagoje 100.00 Pavlovi} @ika 70.00 Fu{ti} Milovan 100.00 Radinovi} Milovan 70.00 Gigi} Goran 100.00 Ran~i} Branislav 70.00 Johnson Ryan & Ljiljana 100.00 Samarxija Milan 70.00 Juri{i} Dragoslav 100.00 Stamatoski Slobodan 70.00

Petrovi} Ru`ica 100.00 Uqarevi} Aleksandar 70.00

100.00 65.00 Raosavqevi} Aleksandar Komazec Nenad Ruso Du{anka 100.00 Mili~evi} Petar 65.00 Sekuli} Milan 100.00 [obi} Radomir 65.00 [kobaq Zlatko 100.00 Dmitrovi} Qubomir 60.00 Stojni} Goran 100.00 Li~ina Sa{a 60.00 Todorovi} Bogosav 100.00 [evo Du{an 60.00 Vu~eti} Lepa 100.00 Stankovi} @eqko 60.00

100.00 60.00 Zve~evac @eqko Vuksanovi} Slobodan Bajac Rajko 95.00 Zeli} Zoran 60.00 Doj~inovi} Marko 95.00 Zubi} Du{an 60.00 Jovanovi} Dragi{a 95.00 Gordon Milanka 55.00 Kolunxi} Slobodan 95.00 Radenkovi} Milan 55.00 Leli} Predrag 95.00 Kova~ Srboqub 53.00 An|eli} Dejan 90.00 Boji} Igor 50.00

Dimi} Radivoje 90.00 Brankovi} Milan i Biserka 50.00

Dimitrijevi} Tomislav 90.00 Brankovi} Milan i Violeta 50.00 Luki} Darko 90.00 ^awi Zoran 50.00 Marijanovi} Goran 90.00 ^upkovi} Toma 50.00 Niki} Nikola 90.00 Dubroja Mira 50.00 Petkovi} Uro{ 90.00 Dubroja Nada 50.00 @ivkov Zoran 90.00 Jovanovi} Zoran 50.00

Dr~a Gojko 85.00 Kiroski Neboj{a 50.00

Bobko Qudmila 80.00 Lazi} Pavle 50.00 Doj~inovi} Stojan 80.00 Novakovi} Du{an 50.00 Goi} Jovica 80.00 Popovi} Nedo 50.00 Joci} Darko 80.00 Reqi} Natalija 50.00 Madanovi} Jona 80.00 Sar~evi} Mirko 50.00 Mi~i} Dimitrije 80.00 Stavri} Velimir 50.00

Mijatovi} Pero 80.00 Todorovi} Miodrag 50.00

Popovi} Radoslav 80.00 Vigwevi} Nada 50.00 Tomi} \uro 75.00 N N (ukupno) 8,551.38 Andri} Vladimir 70.00 Blagojevi} Rodoqub 70.00

- 25 - GLASNIK Bo`i} 2005

Mi verujemo da niko od na{ih parohijana nema ni{ta protiv objavqivawa wegovog imena u rublici prilo`nika u na{em Glasniku. U koliko neko pak, ne `eli da se wegovo ime ovde na|e neka se pismenim putem obrati redakciji i mi }emo svakako ispuniti wegovu molbu. (U Glasniku, zbog velikog broja prilo`nika, objavqujemo samo one koji su u toku godine prilo`ili vi{e od 50 dolara.)

ZORKA DOMAZET MLS. REAL ESTATE AGENT SOUTON GROUP –CANWEST

KANCELARIJA: 208-7788 LI^NI TEL: 383-5536

Sre}an Bo`i} i novu godinu od srca Vam `eli Zorka HRISTOS SE RODI!

Preosve}enom vladiki Georgiju, ocu Obradu, svim sve{tenicima i vernom srpskom narodu Branko Zjali} sa svojom porodicom ~estita Bo`i} i Novu Godinu. Neka bi Novoro|eni Hristos pogledao na napa}eni rod srpski i podario nam izbavqewe od svih muka, blagostawe ovde na zemqi a nasledstvo u Carstvu nebeskom. Radosno vas sve pozdravqamo re~ima

HRISTOS SE RODI!

- 26 br. 7. god. 3 Glasnik

Wegovom Preosve{tenstvu Episkopu Georgiju, svom sve{tenstvu i mona{tvu eparhije kanadske, srbima i srpkiwama iz Kalgarija i {irom sveta, Branko Tumbas sa porodicom

~estita nastupaju}e Bo`i}ne i Novogodi{we praznike uz `eqe da im Gospod podari svako dobro u domovima wihovim. Radosno vas pozdravqamo re~ima:

HRISTOS SE RODI!

KARATE KLUB SIN \ELI] @ELI SVIM PAROHIJANIMA SRE]NE I USPJE[NE BO@I]NE I NOVOGODI[WE PRAZNIKE, UZ BO@JI BLAGOSLOV I RADOSNI USKLIK HRISTOS SE RODI!

Ako èlite da uìvate u zvucima SATELITSKA OPREMA ,,doma}e,, muzike INSTALACIJA ili ako ste radoznali da ~ujete Sini{a 403.397.2783 {ta je to novo u srpskoj zajednici u Kalgariju www.sclaguna.com SRPSKI RADIO KALGARI je tu da vas zabavi i informi{e! Svim srbima i srpkiwama sre}ne i Bogom Slu{ajte nas svake nedeqe: blagoslovene Boì}ne i Novogodi{we ujutro od 8-9 na 90.9 FM ili praznike èli Sini{a sa svojom porodicom. popodne od 7-8 na 94.7 FM HRISTOS SE RODI! HRISTOS SE RODI!

- 27 - GLASNIK Bo`i} 2005

Curent Serbian Orthodox Church St. Simeon Mirotocivi

Plans of future Serbian Orthodox Church St. Dimitrius

- 28