NARUČITELJ: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA

IZRADITELJ: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d.

BROJ: 111/2001.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC

KNJIGA 1 -Tekstualni dio

D i r e k t o r: Krunoslav Lipić,dipl.ing.arh. Osijek, prosinac 2005.

KOORDINATOR: MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek.

STRUČNI TIM: SANDRA HORVAT,dipl.ing.arh. MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek. VLADO SUDAR,dipl.ing.građ. IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ. MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj. LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turiz. ASMIR BAŠIĆ,građ.tehn.vis. TOMISLAV FIALA,građ.tehn.vis.

PRIJEPIS: VLATKA STAŠČIK,administrator

UVEZ: ZDENKA OMERAŠEVIĆ

SURADNJA: 1. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

2. HRVATSKE ŠUME p.o. Zagreb Uprava šuma Osijek

3. MINISTARSTVO KULTURE Konzervatorski odjel u Osijeku

4. HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb Odjel za studije i projekte

5. UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE-Osijek

6. HRVATSKE ŽELJEZNICE-Zagreb Komisija za pregled tehničke dokumentacije

7. HT-HRVATSKA POŠTA d.d. Područna uprava Slavonija-Osijek

8. HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE,d.d. REGIJA 4-ISTOK-Osijek

9. HT-MOBILNE TELEKOMUNIKACIJE d.o.o.-Zagreb

10. VIPNET d.o.o. Odjel izgradnje-Osijek

11. HEP DISTRIBUCIJA,d.o.o.- Osijek Služba za tehničke poslove

12. HEP PRIJENOS d.o.o. Prijenosno područje Osijek

13. HEP-PLIN d.o.o. Osijek

14. VODOOPSKRBA DARDA

15. HRVATSKE VODE ZAGREB Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava-Osijek

16. BARANJSKI VODOVOD d.o.o.-

17. OPĆINA PETLOVAC

S A D R Ž A J Stranica

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U 1 ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj 1 1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost 2 1.1.1.3. Naselja i građevinska područja 6 a) Naselja 6 b) Građevinska područja 6 1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora 7 1.1.1.5. Prirodna obilježja 8 a) Reljef 8 b) Klima 9 c) Hidrogeološka i hidrogeološka obilježja 14 d) Pedološke i biovegetacijske cjeline 15 e) Geološka i tektonska obilježja 17 1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 18 a) Zaštićeni dijelovi prirode 18 b) Kulturna dobra 18 1.1.1.7. Osobitosti krajobraza 19 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 20 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 20 a) Poljoprivredne površine 20 b) Šumske površine 21 c) Lovišta i lovna divljač 23 d) Mineralne sirovine 25 1.1.2.2. Gospodarski potencijal 25 a) Gospodarska struktura 25 b) Turizam 26 c) Eksploatacija mineralnih sirovina 27 1.1.2.3. Društvene djelatnosti 28

a) Socijalna zaštita 28 b) Obrazovanje 29 c) Zdravstvo 29 d) Kultura 29 e) Vjerske institucije 29 1.1.2.4. Sport i rekreacija 30 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 30 a) Groblja 30 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav 31 a) Cestovni promet 31 b) Željeznički promet 32 c) Riječni promet 32 d) Zračni promet 32 e) Poštanski promet 32 f) Telekomunikacije 34 1.1.2.7. Energetski sustav 36 a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 36 b) Elektroenergetika 37 1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav 37 a) Vodoopskrba 37 b) Odvodnja otpadnih voda 38 c) Uređenje vodotoka i voda 38 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 40 1.1.2.9. Postupanje s otpadom 41 1.1.2.10. Stanje okoliša 41 a) Onečišćenje voda 41 b) Onečišćenje zraka 42 c) Onečišćenje tla 42 d) Opterećenje bukom 42 1.1.2.11. Područja posebne namjene 43 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih 43 planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije 43 a) Stanovništvo 43

b) Naselja 44 c) Građevinska područja 45 d) Gospodarstvo 47 e) Društvene djelatnosti 48 f) Promet 49 g) Energetika 50 h) Vodnogospodarstvo 50 i) Poljoprivrednog i šumsko zemljište 51 1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova 53 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te 53 prostorne pokazatelje 1.1.4.1. Demografski potencijal 53 1.1.4.2. Naselja 53 1.1.4.3. Građevinska područja 54 1.1.4.4. Gospodarski potencijal 54 1.1.4.5. Promet 54 a) Cestovni promet 54 b) Poštanski promet 55 c) Telekomunikacije 55 1.1.4.6. Energetika 56 a) Plinoopskrba 56 b) Elektroenergetika 56 1.1.4.7. Vodnogospodarstvo 56 a) Vodoopskrba 56 b) Odvodnja otpadnih voda 57 c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 57 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 58 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 58 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 58 2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija 58 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 58 a) Prometni sustav 58 b) Energetika 59

c) Vodnogospodarstvo 60 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 60 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 61 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 62 2.2.1. Demografski razvoj 62 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 64 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne 65 infrastrukture 2.2.3.1. Naselja 65 2.2.3.2. Društvena infrastruktura 65 2.2.3.3. Prometna infrastruktura 66 a) Cestovni promet 66 b) Poštanski promet 66 c) Telekomunikacije 66 2.2.3.4. Energetska infrastruktura 67 a) Plinoopskrba 67 b) Elektroenergetika 67 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo 67 a) Vodoopsrkba 67 b) Odvodnja otpadnih voda 67 c) Uređenje vodotoka i voda 67 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 67 2.2.4. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara 68 a) Prirodne vrijednosti i posebnosti 68 b) Kulturna dobra 68 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 68 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 68 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 69 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 69 3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 70 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU 70 ŽUPANIJE

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I 70 KORIŠTENJE PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 71 3.2.1.1. Struktura površina 72 3.2.1.2. Građevinska područja 72 3.2.1.3. Poljoprivredne površine 75 3.2.1.4. Šumske površine 76 3.3. NASELJA 77 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 78 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 78 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti 78 3.4.1.2. Turizam 78 3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 80 3.4.2. Društvene djelatnosti 80 a) Obrazovanje 80 b) Zdravstvo 81 c) Socijalna zaštita 82 d) Kultura 82 3.5. SPORT I REKREACIJA 82 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 84 3.6.1. Groblja 84 3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 84 3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za 85 smještaj djelatnosti 3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja 85 3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog 86 zemljišta 3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma 86 3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja 87 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 89 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 89 3.8.1.1. Cestovni promet 89 3.8.1.2. Željeznički promet 90

3.8.1.3. Riječni promet 90 3.8.1.4. Zračni promet 90 3.8.1.5. Poštanski promet 90 3.8.1.6. Telekomunikacije 91 3.8.2. Energetski sustav 91 3.8.2.1. Cijevni transport plina 91 3.8.2.2. Elektroenergetika 92 3.8.3. Vodnogospodarski sustav 93 3.8.3.1. Vodoopskrba 93 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 94 3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda 94 3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 94 3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 95 3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 96 3.10.1. Mjere zaštite voda 96 3.10.2. Mjere zaštite tla 96 3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja 97 3.10.4. Mjere zaštite od buke 97 3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 97

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA 98 PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA 98 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 99 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJU S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA 100 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 101 2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 101 2.2. GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 102 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja 102 2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora 103 2.2.2.1. Građevne čestice 103 2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina 103 2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 106 2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i 106 komunalnu infrastrukturu 2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 107 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine 107 2.2.3.2. Višestambene građevine 108 2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti 108 2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 109

2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i 109 ugostiteljsko-turističkih djelatnosti 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina 112 2.2.6. Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina 113 2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 114 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 114

2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim 115 površinama 2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene 115 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina 115 2.2.12. Uvjeti uređenja naselja 115

2.3. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA 116 2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja 116 stalnog 2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja 116 2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja 117 2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja 117 2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja 120 2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih 120 sirovina 2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja 121 2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja 121 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine 121 2.2.2.8. Ostale građevine van granica građevinskog 121 područja 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 121 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 122 5. UVJETI UREÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 123 5.1. PROMETNI SUSTAV 123 5.2. POŠTANSKI PROMET 126 5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 126 5.4. ELEKKTROENERGETSKA MREŽA 127 5.5. PLINOVODI 128 5.6. VODOOPSKRBA 128 5.7. ODVODNJA 129 5.8. VODTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA 129

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH 130 DOBARA

6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI 130 6.2. KULTURNA DOBRA 130

7. POSTUPANJE S OTPADOM 131

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA 131 OKOLIŠ

9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH 133 NEPOGODA

9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 133 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA 133

10. MJERE PROVEDBE PLANA 133

10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 133 10.2. PODRUČJA ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE POJAVA I 133 PROCESA U PROSTORU 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA 134 PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAĐENIM 134 SUPROTNO UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUO

KARTOGRAFSKI PRIKAZI MJERILO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2.A. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25.000 2.B. ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 Cijevni transport plina i plinoopskrba Elektroenergetika 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 3.A. UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 3.B. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE 1:25.000 4.A. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 4.B. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Luč 4.C. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 4.D. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Petlovac 4.E. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 4.F. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 4.G. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 4.H. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 5.000 Širine

NARUČITELJ: OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA OPĆINA PETLOVAC

IZRADITELJ: ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE,d.d. OSIJEK

BROJ: 111/2001.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC

KNJIGA 2 - Kartografski dio

D i r e k t o r: Krunoslav Lipić,dipl.ing.arh. Osijek, prosinac 2005.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 1

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

Područje općine Petlovac dio je šire prirodno-geografske cjeline Baranje, smještene na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u trokutu između rijeka Drave, Dunava i državne granice prema Republici Mađarskoj.

Kao dio geografske cjeline Baranje, općina Petlovac pripada njenom sjeverozapadnom dijelu. To je prostor koji ujedno pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske makromorfološke cjeline Panonske nizine, kao dijela geografskog područja Istočne Hrvatske.

Područje općine Petlovac je u okruženju Grada Belog Manastira, na sjeveroistoku, općine na jugoistoku, Grada Valpova na jugu, Grada Belišća na jugozapadu i zapadu, dok je sjeverni dio Općine uz državnu granicu prema Republici Mađarskoj.

S obzirom na takav prostorno-geografski položaj, općina Petlovac, cijelim svojim teritorijem, pripada dijelu kontinentalnog graničnog područja Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske.

U odnosu na teritorijalno ustrojstvo lokalne samouprave općina Petlovac pripada prostoru Osječko-baranjske županije, njenom središnjem sjevernom dijelu.

Općina Petlovac smještena je uz sjevernu državnu granicu Republike Hrvatske. Takav geoprometni položaj Općine predstavlja određeno ograničenje u razvoju prometnog sustava. Cestovni promet je grana prometa preko koje prostor Općine ostvaruje veze s užim i širim okruženjem i to putem trasa dviju državnih ceste: D517 i D211.

Izgradnja mosta preko rijeke Drave kod Belišća značajno je poboljšala prometnu prohodnost prostora, a izgradnjom buduće autoceste u koridoru Vc prostor Općine dobiti će kvalitetan pristup na prometnu mrežu europskih autocesta.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 2

1.1.1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost

Površina

Prema podacima Državne geodetske uprave-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli Manastir, površina općine Petlovac iznosi 9.384 ha ili 93,84 km². Udio Općine u površini Županije iznosi 2,2%.

Stanovništvo

Na području općine Petlovac, prema popisu stanovništva 2001. godine je živjelo ukupno 2.743 stanovnika.

Tablica br. 1.

KRETANJE STANOVNIŠTVA OPĆINE I ŽUPANIJE

Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Područje 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0 Općina Petlovac 3.730 3.785 2.743 101,5 72,4 Udio Općine: 1,0 1,0 0,8 - - IZVOR: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

Opći trend kretanja stanovništva Općine i Županije pokazuje isti smjer, samo što se u Općini nakon 1991. godine stanovništvo intenzivnije smanjilo.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 3

Sastavnice kretanja stanovništva u razdoblju 1991.-2001. godine pokazuju prirodno i mehaničko smanjenje stanovništva.

Tablica br. 2.

SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA OPĆINE 1991.-2001. GOD.

Broj Prirodni Broj stanovnika Broj Razlika po priraštaj Migracijski Obilježje stanovnika 1991.g. + stanovnika popisima 1991.- saldo kretanja 1991. g. prirodni 2001. g. 1991.-2001. g. 2001.g. priraštaj E-4 3.785 -57 3.728 2.743 -1.042 -985 izumiranje IZVOR PODATAKA: Državni zavod za statistiku

Područje općine Petlovac kao i cijela Baranja bilo je ratom zahvaćeno područje i okupirano od 1991. do 1998. godine, kada je počela obnova i povratak stanovništva.

Bile su prisutne prisilne ratne migracije i kako je vidljivo iz broja stanovnika, do 2001. godine se svi prognanici nisu vratili.

Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo raspoređeno u osam naselja. Statistički je bilo devet samostalnih naselja, ali u jednom nije bilo stanovništva.

Tablica br. 3.

KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA

Broj stanovnika po popisnim Red. Indeksi Stanovništvo godinama broj 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. 1. Baranjsko Petrovo Selo 933 779 570 83,5 73,2 2. Luč 726 735 487 101,2 66,2 3. Novi Bezdan 333 376 329 84,7 87,5 4. Novo Nevesinje1) - 115 73 - 63,5 5. Petlovac 1.118 1.012 801 90,5 79,1 6. Sudaraž2) -- - - - 7. Širine3) - 170 86 - 50,6 8. Torjanci 509 476 317 93,5 66,6 9. Zeleno Polje4) - 122 80 - 65,6 Ukupno Općina: 3.730 3.785 2.743 101,5 72,4 IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

Napomena: četiri naselja su 1991. god., bila proglašena samostalnim naseljima, a do tada su bila u sastavu:

1) Baranjsko Petrovo Selo 2) Balog Manastira 3) Šumarine 4) Petlovca i zbog toga svaka usporedba s brojem stanovnika iz 1981. god. nije realna.

Kako je vidljivo, stanovništvo se iz naprijed navedenih razloga smanjilo u svim naseljima Općine.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 4

Dobna struktura stanovništva je nepovoljna i ima obilježje izrazito duboke demografske starosti.

Tablica br. 4.

DOBNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

Red. Udio mladih Koeficijent Indeks broj Naselje (0-19 god.) starenja Dobni tip starosti % % 1. Baranjsko Petrovo Selo 23,0 24,5 107 izrazito duboka starost 2. Luč 22,6 25,0 111 izrazito duboka starost 3. Novi Bezdan 23,7 26,4 111 izrazito duboka starost 4. Novo Nevesinje 24,6 38,3 155 izrazito duboka starost 5. Petlovac 22,8 22,2 97 starost 6. Sudaraž - - - - 7. Širine 18,6 29,1 156 izrazito duboka starost 8. Torjanci 27,8 19,9 72 starost 9. Zeleno Polje 28,7 26,2 91 starost Ukupno Općina: 23,7 24,3 102 izrazito duboka starost IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 2001. god.

Ipak nešto vitalnije stanovništvo je živjelo u općinskom središtu Petlovac, te u Torjancima i u Zelenom Polju.

Ocjenjujući kretanje i dobnu strukturu stanovništva, može se zaključiti da demografska slika nije povoljna i može predstavljati ograničenje u daljnjem ukupnom razvoju Općine. Stanovništvo općine Petlovac 2001. godine je živjelo u 994 kućanstava prosječne veličine 2,8 članova.

U odnosu na 1991. godinu broj kućanstava se smanjio za 20%, a smanjila se i prosječna veličina sa 3,0 na 2,8 članova.

Isto kretanje zabilježeno je u svim naseljima Općine.

Tablica br. 5.

OBILJEŽJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA

Broj kućanstava po Prosječna veličina Red. Indeksi Naselje popisnim godinama (broj članova) broj 1991. 2001. 2001/1991. 1991. 2001. 1. Baranjsko Petrovo Selo 259 225 86,9 3,0 2,5 2. Luč 233 172 73,8 3,1 2,8 3. Novi Bezdan 150 126 84,0 2,5 2,6 4. Novo Nevesinje 34 27 79,4 3,4 2,7 5. Petlovac 322 267 82,9 3,1 3,0 6. Sudaraž - - - - - 7. Širine 56 37 66,0 3,0 2,3 8. Torjanci 156 106 67,9 3,0 3,0 9. Zeleno Polje 45 34 75,5 2,7 2,3 Ukupno Općina: 1.255 994 79,2 3,0 2,8 IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1991. i 2001. god.

Broj kućanstava se najviše smanjio u naseljima Torjanci i Širine. Stabilne veličine kućanstava su se zadržale u Torjancima i Petlovcu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 5

Naseljenost

Prosječna gustoća naseljenosti prostora Općine prema broju stanovnika 2001. godine je iznosila 29,2 stanovnika po 1 km² što je gotovo tri puta manje od prosječne naseljenosti Županije (79,7 stan/km²).

Gustoće naseljenosti statističkih područja naselja prikazano je u slijedećoj tablici:

Tablica br. 6.

GUSTOĆE NASELJENOSTI STATISTIČKIH PODRUČJA NASELJA

Gustoća Red. Broj stanovnika Statističko područje naselja Površina km² naseljenosti broj 2001.g. stan/km² 1. Baranjsko Petrovo Selo 570 23,1 24,6 2. Luč 487 9,4 51,8 3. Novi Bezdan 329 5,2 63,2 4. Novo Nevesinje 73 8,1 9,0 5. Petlovac+Sudaraž 874 17,6 49,6 6. Širine 86 2,2 39,0 7. Torjanci 317 27,9 11,3 Zeleno Polje 80 0,3 266,6 IZVOR: Državna geodetska uprava: Pregled prostornih jedinica Popis stanovništva 2001. god.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 6

1.1.1.3. Naselja i građevinska područja

a) Naselja

Općina Petlovac sastoji se od 9 naselja (definiranih Zakonom o područjima županija, gradova i općina (NN, br. 10/97.), s naseljem Petlovac kao općinskim središtem.

S obzirom na ukupni broj od 2.743 stanovnika Općine 2001. godine, odnosno 3.785 stanovnika 1991. godine, prosječna veličina naselja Općine, mjerena brojem stanovnika, iznosi 304 (2001. godine), odnosno 420 stanovnika (1991. godine).

Tablica br. 7.

Učešće u Učešće u Veličinski razred Broj stanovnika Broj naselja ukupnom broju ukupnom broju (broj stanovnika) 2001. godine naselja (%) stanovnika (%) 0-100 4 239 44,4 8,7 100-500 3 1.133 33,3 41,3 500-1000 2 1.371 22,2 50,0 Ukupno 9 2.743 100,0 100,0

Najveće naselje po broju stanovnika naselja Petlovac, a naselje Sudaraž s 0 stanovnika 2001. godine je naselje u odumiranju.

Naselja Općine karakterizirana su niskom stambenom-uglavnom prizemnom gradnjom slobodnostojećih ili poluugrađenih objekata na građevnim česticama velike dubine (u pravilu preko 100 metara).

Specifičnošću se izdvajaju naselja Sudaraž, Širine i Zeleno Polje koja su, zapravo tzv. pustare dravskog područja Baranje.

Područje pustara Sudaraž, Širine i Zeleno Polje primjeri su brojnih beljskih pustara. Danas su ta područja relativno napuštena, ali su sačuvane građevine po kojima se prepoznaje princip nekadašnjeg planiranja tih proizvodno-stambenih jedinica.

Pustare na području Baranje nastajale su krajem prve i u drugoj polovici 19. stoljeća. Građevine su planski, sistemom ''zoninga'' s osnovnom proizvodnom jedinicom i grupiranim stambenim građevinama udaljenim najviše 100 metara od nje. Malo izdvojena od gospodarskih i stambenih područja, redovito se nalazila upravna zgrada u sklopu manjeg parka.

Primjer baranjskih-beljskih pustara jedinstven je u Hrvatskoj po svojoj urbanističkoj organizaciji i graditeljskoj vrsnoći.

b) Građevinska područja

Građevinska područja 6 naselja stalnog stanovanja i 3 farme/ekonomije Općine utvrđena su Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 7

1. Građevinska područja naselja

Tablica br. 8.

POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Izgrađeni dio Gustoća Red. Površina Naselje naseljenosti 2001. broj (ha) ha % god. (st/ha) 1. Baranjsko Petrovo Selo 84,57 56,44 66,7 6,7 2. Luč 132,53 68,53 51,71 3,8 3. Novi Bezdan 84,03 49,89 59,37 4,6 4. Novo Nevesinje 25,21 11,57 45,89 2,7 5. Petlovac 210,98 73,45 34,81 3,8 6. Torjanci 98,47 54,12 54,96 3,1 Ukupno: 635,79 314,00 49,39 4,1

2. Građevinska područja farmi i ekonomija

Tablica br. 9.

Izgrađeni dio Gustoća Red. Površina Naselje naseljenosti 2001. broj (ha) ha % god. (st/ha) 1. Sudaraž 19,83 19,83 100,0 - 2. Širine 20,26 7,78 38,4 4,2 3. Zeleno Polje 33,26 4,86 14,6 3,2

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora

Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Osijek-Ispostava Beli Manastir, Struktura zemljišta po kategorijama je slijedeća:

Tablica br. 10.

STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA

Površina Struktura Kategorija zemljišta (h) % - ukupne poljoprivredne površine 5.467 58,3 - šume 2.547 27,1 - trstici i bare 153 1,6 - vodotoci i kanali 625 6,7 - neplodno 592 6,3 Ukupno: 9.384 100,0

Kako je iz tablici vidljivo, u strukturi površina su najzastupljenije poljoprivredne površine, a zatim šume.

Građevinsko zemljište nije katastarska kategorija i ukupna površina građevinskih područja iznosi 669,05 ha, odnosno 7,1% površine Općine.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 8

1.1.1.5. Prirodna obilježja

a) Reljef

Područje općine Petlovac pripada širem području nizinskog, ravničarskog područja Baranje kao dijela Osječko-baranjske županije, odnosno šire geografske regije Istočne Hrvatske.

Na današnji izgled i osobine reljefa šireg područja, pa tako i područja općine Petlovac djelovali su tektonski procesi, vodotoci, te klimatske promjene od pleistocena naovamo, koji su međusobnim djelovanjem doveli do stvaranja složenih morfoloških oblika.

Na širem području Baranje mogu se izdvojiti tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i fluvio- močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski).

U morfostrukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i Bansko brdo u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog reljefa (A. Bognar, 1980.)1

Nizine su najrasprostranjeniji tip reljefa šireg područja, u okviru kojih se izdvajaju poloj i terasna nizina (starija holocenska, mlađa i starija virmska terasa). Područje općine Petlovac je u cijelosti nizinsko područje u kojemu se mogu izdiferencirati svi tipovi navedenog nizinskog reljefa. Nizinsko područje općine Petlovac pripada nizinskom području rijeke Drave, koje je i najrasprostranjenije nizinsko područje šireg područja, budući da zauzima preko polovine područja Baranje.

Poloj Drave je izdužen i blago nagnut u pravcu sjeverozapad-jugoistok u dužini od 56 km. Najniže nadmorske visine terena na sjeverozapadnu se kreću od 90-91 m.

U okviru poloja razlikuju se tri sektora, a prvi, od naselja Torjanci do Osijeka, oblikovan je meandriranjem. U tako formiranom reljefu nastale su mrtvaje, grede, te manji rukavci. U okviru poloja se izdvajaju viši (86-90 m) i niži (82-86 m) nivo poloja. Poloj je dio erozijske udubine koju je rijeka Drava oblikovala i ispunila svojim taložinama od početka mlađeg pleistocena.

Iznad poloja Drave stepeničasto se izdiže prostor starije holocenske i starije i mlađe virmske terase Drave. Kao nešto viši tereni, sastavljeni su od fluvijalnog prapora, debljine 3-6 m. U podlozi riječne terase su pijesci i gline.

Starija virmska terasa Drave nije cjelovita, nego je naplavna ravan Karašice dijeli na sjeverni, manji dio, koji je malim dijelom na području općine Petlovac i južni, već dio. Riječni sedmenti pokriveni su prapornim naslagama, debljine i do 20,0 m.

Prostor mlađe virmske i starije holocenske terase pripada području plavine Drave. U sastavu ovih terasa sudjeluju fluvijalni les i lesu slični sedimenti, pijesci i šljunci. Obje terase dio su plitke erozijske udubine koju je Drava usjekla i ispunila taložinama nakon virma.

U prostoru Općine, riječne terase su ocjeditija područja koja su stoga pogodnija za naseljavanje, odnosno formiranje naselja. Stoga su i naselja nastala u sjevernijim dijelovima Općine, na nadmorskim visinama od 88 m-95,5 m.

1 JAZU: Tri stoljeća Belja, Osijek, 1986.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 9

Tablica br. 11.

Red. PROSJEČNA NADMORSKA broj NASELJE VISINA(1 (m) 1. BARANJSKO PETROVO SELO 89 2. LUČ 91 3. NOVI BEZDAN 89 4. NOVO NEVESINJE 91,5(2 5. PETLOVAC 93 6. SUDARAŽ 93,6(2 7. ŠIRINE 90,0(2 8. TORJANCI 88,0 9. ZELENO POLJE 95,5(2 IZVOR: (1 M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971., Zagreb, 1979. (2 Očitano s karte 1:25.000

b) Klima

Klimatska obilježja prostora općine Petlovac dio su klimatskih osobina šireg prostora Baranje, ali i područja Istočne Hrvatske, u kojemu prevladava umjereno kontinentalna klima koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.

Klimatska obilježja ovog i šireg prostora karakterizira homogenost klimatskih osobina, zbog malih reljefnih razlika terena.

Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.2

Za ocjenu klimatskih i meteoroloških prilika na području općine Petlovac, poslužila su mjerenja osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkim postajama u neposrednoj okolini: meteorološka postaja , koja je u gotovo istom reljefnom okruženju, ali nešto zapadnije od prostora Općine, meteorološka postaja Osijek, smještena jugoistočno od prostora općine Petlovac, u razdoblju od 1959.-1978. i od 1978.-1998. godine. U neposrednoj blizini područja općine Petlovac nalaze se i kišomjerne postaje koje su bile u okviru PIK-a ''Belje'', Branjin Vrh, Kneževo, sjeverno i istočno od prostora općine Petlovac, za koje raspolažemo s podacima o oborinama, te meteorološka postaja Brestovac-Belje, jugoistočno od prostora općine Petlovac.

Srednje godišnje temperature zraka kreću se u rasponu od 10,7°C (Osijek i Brestovac) do 11,0°C u Osijeku i Donjem Miholjcu, a prema mjerenjima u razdoblju od 1978.-1998. Međutim, sve navedene vrijednosti temperature zraka su u granicama za ovakav tip klime.

Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja, kada dostižu maksimum (21,4°C- Osijek, 21,6°C-Donji Miholjac, 21,9°C-Brestovac), a zatim opadaju, dok su najniže vrijednosti zabilježene u siječnju s minimumom temperature (-1,4°C Osijek, -1,3°C Brestovac, -1,1°C Donji Miholjac).

2 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 10

Tablica br. 12.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA

DONJI MIHOLJAC OSIJEK BRESTOVAC- MJESECI (1 (2 (1 2) BELJE 1959.-1978. 1978.-1998. 1959.-1978. 1978.-1998. (3 1925.-1940. I -1,1 -0,2 -1,4 -0,4 -1,3 II 2,1 1,4 1,7 1,2 0,0 III 6,2 6,2 6,1 6,3 5,3 IV 11,4 11,0 11,5 11,1 11,0 V 15,9 16,3 16,3 16,5 15,9 VI 19,3 19,7 19,5 19,7 10,5 VII 20,9 21,6 20,9 21,4 21,9 VIII 20,1 21,3 20,2 20,9 20,5 IX 16,3 17,0 16,2 16,7 16,8 X 11,0 11,3 11,0 11,3 11,3 XI 6,1 4,9 6,1 4,8 6,7 XII 0,9 1,4 0,8 1,4 0,0 GOD. 10,8 11,0 10,7 11,0 10,7 IZVOR: (1 Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. (2 Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek i Donji Miholjac, Zagreb, 2002. (3 Geografija SRH-Knjiga 3., Zagreb, 1975.

Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilježen je u Osijeku, u srpnju od 40°C3, u Donjem Miholjcu 39,2°C, te 38°C u Brestovcu.

Minimum temperature javlja se u zimskoj polovini godine, a apsolutni minimum od -27,4°C zabilježen je u Brestovcu, -26,0°C u Donjem Miholjcu, -25,4°C u Osijeku. Vjerojatnost za pojavljivanje takvih ekstremnih temperatura je veoma mala.

Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovim područjima kreće se od 638 mm (Brestovac), 645 mm (Kneževo), 648 mm (Branjin Vrh), 685,7 mm (Osijek) do 753,2 mm (Donji Miholjac).

U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. Mjesecu.

Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima, te i česta odstupanja od oborinskog režima.

Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. godine zabilježena u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju optimalan je i

3 Jadranski Naftovod, d.d.-SUO za izgradnju II faze Benetton , Zagreb, 2001.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 11 kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se u prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

Tablica br. 13.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA

BRANJIN OSIJEK BRESTOVAC-BELJE KNEŽEVO DONJI MIHOLJAC VRH MJESECI 1959.- 1978.- 1925.- 1948.- 1928.- 1928.- 1959.- 1978.- 1978.1) 1998.3) 1940.2) 1960.4) 1940.4) 1940.4) 1979.1) 1998.3) I. 50,0 46,2 35 42 39 39 53,1 53,3 II. 43,1 36,5 38 47 31 24 43,5 38,7 III. 42,1 45,0 44 34 48 46 47,3 47,3 IV. 57,8 52,2 53 56 58 61 62,3 53,6 V. 57,6 61,2 74 64 70 69 70,1 61,5 VI. 90,4 79,9 64 83 62 53 83,4 81,1 VII. 74,5 54,6 51 58 50 55 84,6 61,3 VIII. 60,9 60,5 47 51 54 60 79,6 67,7 IX. 49,2 56,1 58 39 63 67 57,2 58,0 X. 41,5 51,6 89 45 81 88 42,6 57,7 XI. 60,4 57,1 52 62 55 54 69,1 61,6 XII. 58,2 52,9 37 57 37 39 60,4 60,8 GOD. 685,7 653,9 642 638 648 645 753,2 702,7 IZVOR: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. 2) Geografija SRH-Knjiga 3., Zagreb, 1975. 3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek i Donji Miholjac, Zagreb 2002. 4) JAZU-Zavod za znanstveni rad Osijek-Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.

Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupne godišnje količine insolacije u dvadesetgodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkim postajama Osijek i Brestovac-Belje iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata.

Srednja godišnja naoblaka u razdoblju od 1981. do 1998.(3 na području Osijeka iznosi 5,4 desetina (3,4 desetine u kolovozu do 7 desetina u prosincu). Ukupni broj oblačnih dana, kada je naoblaka veća od 8 desetina, iznosio je 104 dana u prosjeku, odnosno 28% dana u godini, dok je broj vedrih dana s naoblakom manjom od 2 desetine čak 20% dana godišnje.

Ukupna godišnja količina insolacije u vegetacijskom razdoblju kreće se od 1.290 do 1.350 sati. Reljefna otvorenost Baranje prema sjeveru i nizinski reljef uvjetovali su dominaciju vjetrova iz sjevernog kvadranta, dok su strujanja zraka iz južnog kvadranta slabije prisutna.

Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Donjeg Miholjca u razdoblju od 1978.-1998. najdominantniji su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera, a zatim po učestalosti slijede vjetrovi iz jugoistočnog smjera, zapada, jugozapada i sjeverozapada.

(3 Jadranski naftovod,d.d.-SUO za izgradnju II. FAZE pogon Benetton Croatia, Zagreb, 2001.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 12

Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, u razdoblju od 1978.-1998. god., najučestaliji vjetrovi su iz jugoistočnog i zapadnog smjera, te sjevernog, sjeverozapadnog, istočnog, sjeveroistočnog, južnog i jugozapadnog smjera.

Na području meteorološke postaje Brestovac-Belje, u razdoblju od 1948.-1960. godine najučestaliji su vjetrovi iz sjevernog, te sjeverozapadnog, južnog i sjeveroistočnog smjera, a zatim slijede strujanja iz zapadnog, jugoistočnog, istočnog i jugozapadnog pravca.

U odnosu na jačinu vjetrova, u 80-90% slučajeva prevladavaju vjetrovi jačine 1-2 bofora tijekom godine.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 13

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 14

c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Područje općine Petlovac, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava, a prema Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN, br. 98/98.) u cijelosti se nalazi na Slivnom području''Baranja''.

Slivno područje ''Baranja'' sjeveroistočni je dio Osječko-baranjske županije, smješteno u međurječju Drave i Dunava te predstavlja zasebnu hidrotehničku cjelinu. Područje je s istoka omeđeno rijekom Dunav, sa sjevera i zapada državnom granicom prema Republici Mađarskoj, a s juga rijekom Dravom. Unutar istog područja, razlikuju se tri sektora s obzirom na pripadajući sliv: Dravski, Dunavski i Karašica sektor. Područje općine Petlovac sjeverno od ceste Baranjsko Petrovo Selo- pripada Karašica sektoru, a južno od ceste Dravskom sektoru.

Karašica sektor je područje omeđeno sa sjevera državnom granicom prema Republici Mađarskoj, a s juga vododjelnicom na Baranjskoj planini. Glavni odvodni kanal na Karašica sektoru je Odvodni kanal Karašice, a ovo područje karakterizira i potok Karašica s pritocima Borza, Hatvan i Travnik.

Složenost vodnog sustava ovog područja naglašena je kroz navedene, državnom granicom presječene vodotoke, koja je rješavana dugi niz godina na razini međudržavne suradnje s Republikom Mađarskom, dok se nije postigao zadovoljavajući stupanj uređenosti. Svi navedeni vodotoci imaju dio slivnog područja u Republici Mađarskoj. Na području općine Petlovac, osim rijeke Drave, državne vode su: potok Karašica i Odvodni kanal Karašice.

Odvodni kanal Karašice ima ukupnu slivnu površinu 166,5 km² od toga se 44,80 km² nalazi u Republici Mađarskoj. Ukupna dužina kanala je 44 km, kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 31,664 km, a 8,224 km pripada općini Petlovac.

Trasa kanala položena je paralelno s potokom Karašica, i ide na crpnu postaju Draž (područje općine Draž) kojom se voda mehanički prebacuje u potok Karašica.

Potok Karašica formira se na južnim obroncima planine Meček u Republici Mađarskoj, a u našu državu ulazi između naselja Iločka i Luč. U Republici Mađarskoj, zbog velikih padova ima karakter bujice, sve do državne granice gdje poprima karakter nizinskog vodotoka. Kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 30,46 km, a područjem općine u dužini od 2,525 km. Potok Karašica jedini je prirodni vodotok ovog područja, kroz našu zemlju je većim dijelom tranzitni s obostrano izgrađenim nasipima, a ulijeva se u Dunav sjeverno od naselja Batina (područje općine Draž).

Dravski sektor u Baranji obuhvaća područje južno od ceste Bilje-Jagodnjak-Baranjsko Petrovo Selo prema rijeci Dravi. Glavni odvodni kanal je Barbara (području Općine pripada u dužini od 2,5 km) koji teče gravitacijski od zapada ka istoku, prema nižem području Kopačkog rita gdje se za slučaj povoljnih vodostaja Dunava, ispušta preko Stare Drave, te ustave Kopačevo u inundaciju Dunava. U slučaju visokih vodostaja Dunava koji bi ugrožavali zaobalje, zatvara se ustava Kopačevo, a vode Dravskog sektora putem kanala Barbare prebacuju se mehanički pomoću crpne postaje Velika (područje općine Darda), kapaciteta 3,5 m³/s u inundaciju Save.

Krajnji sjeverozapad Dravskog sektora odvodnjava se putem potoka Toplica (ima slivno područje i u R. Mađarskoj) preko ustave i crpne postaje Bakanka kapaciteta 4,30 m³/s u inundaciju Drave. Ovaj dio Dravskog sektora u cijelosti pripada Općini.

Tok rijeke Drave pripada području Općine s više kraćih poteza rkm 48+800 do rkm 64+800 jer rijeka Drava na tom potezu meandrira kroz područja općine Petlovac, Grada Belišća i Valpova.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 15

Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata. Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno nastavak vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka vezani za kvartarne šljunkovite naslage u Republici Mađarskoj.

Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći kapacitet od 9 l/s ostvaren u okolini Baranjske planine) što navodi na zaključak da vodonosni horizont na području Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti crpljenja vode.

d) Pedološke i biovegetacijske cjeline

Pedološka obilježja prostora općine Petlovac dio su pedoloških osobina šireg prostora. Pod utjecajem reljefa, te djelovanja vodotokova i specifičnih klimatskih uvjeta nastale su različite pedološke jedinice koje su zastupljene na području Općine.

Na području Općine su zastupljena dijelom automorfna (klimazonalna tla), ali i hidromorfna tla u skladu s reljefnim osobinama.

Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Petlovac, izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađenoj u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.

Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području općine Petlovac zastupljeno je ukupno 6 različitih pedoloških jedinica, koje su navedene u sljedećoj tablici:

Tablica br. 14.

PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE PETLOVAC

Red. MATIČNI NAGIB NADMORSKA NAČIN RASPROSTRANJENOST(* NAZIV KARTOGRAFSKE JEDINICE br. SUPSTRAT VISINA UPOTREBE 10 EUTRIČNO SMEĐE I LESIVIRANO TLO, les 0-8 90-110 oranice Sjeveroistočni i istočni dio na lesu-pretežno antropogenizirana tla voćnjaci Općine 30 ALUVIJALNA (FLUVIJALNA) tla, vrlo holocenski 0-2 80-90 Šume Južni dio Općine uz Dravu duboka, karbonatna, pjeskovito ilovasta i pjeskoviti i oranice pjeskovita ilovasti pašnjaci sedimenti 38 SEMIGLEJ ČERNOZEMNI (LIVADSKO les 0-2 85-100 oranice Sjever i sjeveroistok ČERNOZEMNO), antropogenizirana tla Općine 45 RITSKA CRNICA (humoglej)-pretežno les 0-2 80-85 šume Sjeverni i sjeveroistočni nepotpuno hidromeliorirana tla livade dio Općine oranice 50 MOČVARNO HIPOGLEJNO I RITSKA les i holocenski 0-2 85-90 šume Od sjeverozapada do CRNICA-pretežno nepotpuno sedimenti travnjaci sjeveroistoka Općine hidromeliorirana tla oranice 51 MOČVARNO AMFIGLEJNO I holocenske gline 0-2 85-90 šume Manje enklave u MOČVARNO HIPOGLEJNO-dijelom i ilovače travnjaci središnjem dijelu Općine nepotpuno hidromeliorirano zamočvareni les oranice IZVOR: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god *) očitano s karte 1:200.000

Među navedenim pedološkim jedinicama javljaju se černozem i eutrična smeđa tla, koja pripadaju automorfnim (klimazonalnim) tlima i koja su ujedno i među najrasprostranjenijim tlima u Baranji. Ta su tla nastala na lesu i sličnim sedimentima i spadaju među najplodnija tla u Baranji, pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 16

Eutrično smeđa tla se nazivaju i gajnjače, koja su u svom prirodnim obliku obično šumska i veoma dobra poljoprivredna tla.

Posebna skupina tala su ona na kojima dominira livadski tip hidrogenizacije, pa su na njima izdvojena semiglejna tla, kao što je semiglej černozemni.

Na području općine Petlovac zastupljena su i hidromorfna tla, koja su rasprostranjena u području uz rijeku Dravu.

Ovoj skupini tala, na ovom prostoru pripadaju aluvijalna (fluvijalna) tla, vrlo duboka, karbonatna tla, te ritske crnice (humogleji), te skupina močvarno-glejnih tala, koja se razvila na holocenskoj naplavnoj terasi. Kao zasebna kartografska jedinica izdvaja se močvarno amfiglejno tlo na težim holocenskim sedimentima (glinama i ilovačama).

Na osnovu Namjenske pedološke karte RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu), na području Republike Hrvatske evidentirano je ukupno 65 pedoloških jedinica, a na području Osječko-baranjske županije zabilježeno je 26 jedinica, dok je na području općine Petlovac, prema navedenoj karti, izdvojeno ukupno 7 pedoloških jedinica, koje su navedene u sljedećoj tablici:

Tablica br. 15.

POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE PETLOVAC

BROJ PROCJENA NAČIN KARTIRANE SISTEMSKE JEDINICE TALA POGODNOSTI ZA KORIŠTENJA JEDINICE OBRADU(* 2 ARENOSOL ANGROPOGENIZIRANI oranice P-1 4 SIROZEM NA LAPORU oranice P-1 6 KOLUVIJ S PREVAGOM DETRITUSA STIJENA oranice, P-1 vinogradi 37 SMEĐE NA DOLOMITU (KALKOKAMBISOL) travnjaci N-1 41 LESIVIRNO NA PRAPORU PSEUDOGLEJNO šume N-1 (oranice), travnjaci 42 LESIVIRANO NA RASTRESITIM SEDIMENTIMA šume i N-1 oranice 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU šume, N-1 oranice i travnjaci IZVOR: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta, mjerila 1:300.000, Zagreb, 1996. god.

(* P-1 dobra obradiva tla N-1 privremeno nepogodna za obradu

Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.

Prirodni vegetacijski pokrov na području Baranje, pa time i općine Petlovac, kojega je činila klimazonalna vegetacija, u velikoj mjeri je reduciran i to većinom zbog utjecaja antropogenih činitelja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 17

Na području Općine, uz tok rijeke Drave širi se kontinuirani pojas šuma. To su većinom šume mekih listača s rijetkim hrastovima, te umjetno podignutim kulturama euroameričkih topola i vrba u mozaiku s prirodnim šumama crne i bijele topole, vrbe i poljskog jasena.

Osim šumske vegetacije, javljaju se i površine mozaičnih travnjačkih vrsta, niska vegetacija i obradive površine.

e) Geološka i tektonska obilježja

U geološkom sastavu površinskog dijela Baranje prevladavaju sedimenti pleistocenske i holocenske starosti. Površina općine Petlovac prekrivena je naslagama kvartarne starosti (pleistocen i holocen). Od sjeveroistoka prema jugozapadu pružaju se naslage pleistocena (pijesak, glinoviti silt, silt i šljunak) koje se nastavljaju naslagama holocena (pijesci, glinoviti pijesci, pjeskoviti silt, barski talozi). Uz rijeku Dravu zabilježene su pojave sedimenata korita (ada, plaža)-pijesak i silt.

Fluvijalne naslage Drave pokazuju neujednačen vertikalni razvoj. Od zapadnog dijela Baranje (Torjanci) pa do linije Bolman- debljina prvog sedimentacijskog ritma nije veća od 15 m. Istočno od te linije, pa do Bolmana i Pijeskova debljina fluvijalnih naslaga prvog sedimentacijskog ritma naglo se povećava na vrijednosti do 40 m. U granulometrijskom sastavu započinju grubljim i srednjezrnim pijescima, da bi završili s fino klastičnim materijalom, predstavljenim uglavnom pretaloženim lesom ili fluvijalnim lesom i lesu sličnim sedimentima.

Inundacijsko-ritsko područje uz Dravu karakterizira heterogena litološka građa. Naslage koje izgrađuju ovaj prostor su aluvijalno-naplavnog porijekla. Česte su vertikalne i lateralne izmjene litoloških tipova tla.

Površine naslage promjenjive su debljine (2-5 m) predstavljene su prahovima, glinama, prašinastim pijescima, muljevima. Karakterizira ih rahla i promjenjiva zbijenost-stišljivost, mala nosivost, veća slijeganja. Stvarane su za vrijeme poplava rijeke Drave. Podlogu površinskim slojevima čine debele naslage pijesaka sitno-srednjezrne frakcije, mjestimično u proslojavanju s lećama praha i gline, promjenjive debljine.

Prostor koji se nalazi između sjeverne granice inundacijskog područja rijeke Drave pa do naslaga pleistocenske starosti je u načelu homogene litološke građe. Izgrađen je od debelih pjeskovitih naslaga cca 50 m. Pjeskovite naslage prekrivene su tankim slojem pjeskovitog praha-prašinastog pijeska debljine 1,5-2,0 m.

Prema geotektonskoj rajonizaciji područje Baranje pripada Panonskom bazenu i to južnom njegovom dijelu-Dravskoj potolini. U osnovi, strukture su tipa horstova i graba. Područje općine Petlovac je unutar Valpovačke uleknine-grabe i Bolemana-stirskog horsta.

Za seizmotektonska razmatranja najvažnija su kvartarna tektonska kretanja koja pripadaju neotektonskom razdoblju razvitka Baranjskog područja. Uglavnom jedinstveni ciklus sedimentacije traje kroz neogen i kvartar kada se, uz oscilacije, Dravska potolina postupno spušta. Prvotne neotektonske strukture, horstovi i grabe, imaju pružanje sjeverozapad-jugoistok. Značajno je razdoblje gornji pliocen kada vjerojatno dolazi do stvaranja Baranjske planine uslijed izljeva bazalt-andezita duž novoaktiviranih rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad. Taj sistem rasjeda ima utjecaj i u seizmotektonskoj aktivnosti.

Stijene koje su u podlozi neogenskog kompleksa naslaga su na dubinama oko 900 m. U dubinskoj bušotini kod Darde na dubini od oko 900 m nađeni su biotitsko-sericitni bnajsevi starijeg paleozoika. Na njima su transgresivne miocenske naslage debele oko 300 m. Na njih kontinuirano naliježu sedimenti pliocena debljina do 600 m. Najpliće su kvartarne naslage debljine 100 m.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 18

Zbog svoje važnosti u tektonskom sklopu i amplitudama vertikalnih i horizontalnih pomaka, među rasjedima u širem području ističe se ''Rasjed Beli Manastir-Našice-Banja Luka''.

Ovaj rasjed je duži od 100 km i jedan je od najvećih rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad. Najveću aktivnost je imao u pliocenu.

Za određivanje stupnja seizmičnosti nekog područja ključni su podaci o potresima koji su se dogodili u blizini.

Epicentri potresa koncentrirani su na pojedinim lokalitetima, od kojih je područje Općine ključno područje oko Darde.

Obzirom na udaljenost od tog područja, seizmotektonskom rajonizacijom je ukazano na mogućnost pojave potresa maksimalnog intenziteta VI MCS ljestvice.

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra

a) Zaštićeni dijelovi prirode

Na području općine Petlovac, ''Zakonom o zaštiti prirode'' prirodna baština nije zaštićena niti u jednoj kategoriji.

Za područje zapadnog i južnog dijela općine Petlovac, Prostorni plan Osječko-baranjske županije predlaže zaštitu u sklopu poplavne doline rijeke Drave (okvirne granice definirane na grafičkom prilogu 3.2.1. ''UREĐENJE ZEMLJIŠTA I ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA'', Prostornog plana Osječko-baranjske županije).

Za područja predviđena za zaštitu potrebno je u postupku propisanom posebnim zakonom provjeriti opravdanost prijedloga za zaštitu.

b) Kulturna dobra

Većina naselja u općini Petlovac zadržala je izvornu tipologiju i povijesnu matricu. Ambijentalno sačuvani izgled naselja-sela van glavnim putova karakterizira još razmjerno brojan fond tradicijskih građevina koje svojom tipološkom raznolikošću, oblikovnim i dekorativnim vrijednostima čine cjeloviti sklop u kojem su sačuvane sve temeljne vrijednosti pučkog graditeljstva.

Novim oblicima arhitekture poremećeno je ruralno tradicijsko mjerilo naročito kod sela koja se nalaze uz glavne prometnice. Dio tradicijskog graditeljstva više nema spomenička obilježja, jer su povijesni objekti preradikalno adaptirani za suvremene potrebe, ili su pak tradicijske okućnice degradirane uklanjanjem brojnih starijih zgrada i izgradnjom neuklopljenih novih katnih zgrada uz poteze povijesnih prizemnica. Ulice su degradirane povlačenjem novih kuća od regulacijske linije i izgradnjom netipičnih stambenih i gospodarskih zgrada.

Na prostoru općine Petlovac do sada nisu provedena sustavna istraživanja povijesnog prostora. Integralna zaštita u smislu konzervatorskog tretmana i povijesno-spomeničke prezentacije nije provedena niti na jednom spomeniku.

Najveće devastacije na sakralnim spomenicima, crkvama, kapelicama, pokloncima i raspelima nastale su zbog neredovitog ili nestručnog održavanja primjenom neodgovarajućih zamjenskih materijala i metoda.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 19

Osim ruralnih cjelina unutar granica prostornog plana nalazi se i više pojedinačnih zaštićenih profanih i sakralnih građevina, arheoloških lokaliteta i etnoloških spomenika i spomen obilježja vezanih za radnički pokret i drugi svjetski rat, te zbirki pokretnih predmeta po crkvama.

Registrirana i preventivno zaštićena kulturna dobra:

1. Baranjsko Petrovo Selo, Crkva sv. Lovre, prev. br. 370/94. 2. Petlovac, Župna crkva Našačća sv. Križa, prev. br. 370/94. 3. Torjanci, Župna crkva Rođenja BDM, prev. br. 370/10/94. 4. Luč, Župna crkva sv. Marije Magdalene, reg. br. 547. 5. Petlovac, Antički arheološki lokalitet ''Grobljanska poljana'', reg. br. 387. 6. ''Popova zemlja'', antički arheološki lokalitet, Reg. br. 713.

Evidentirani arheološki lokaliteti

1. Luč ''Dinjište'' – antički arheološki lokalitet 2. Luč ''Henja''- srednjovjekovni arheološki lokalitet''

Kulturna dobra lokalnog značenja:

1. Petlovac, Tradicijska kuća, Nova ulica 13. • kuća je u lošem stanju i potrebna je hitna obnova.

2. Torjanci, Ambar u Kneževoj ulici br. 39. • drveni ambar je u relativno dobrom stanju. Potrebni su manji popravci.

3. Baranjsko Petrovo Selo, Skupna grobnica palim borcima između mjesnog groblja i ceste 4. Novo Nevesinje, Spomen ploča u čast palim borcima NOR-a i ŽFT 5. Torjanci, Spomenik palim borcima NOR-a i ŽFT, Graničarska ulica 6. Zeleno Polje, Spomen ploča na zgradi prijekog vojnog suda 7. Petlovac, Spomenik palim borcima u mjestu

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. Lnadschaft), definira prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim osobinama (lik određenog kraja).

U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), održava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i međuutjecaja.

Ovdje će biti izneseni ne samo krajobrazna slika već i osnovne značajke za pojedina područja ili dijelove, koji ga izdvajaju u kategoriji posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju.

U prostoru područja općine Petlovac možemo uočiti dvije prostorne cjelovitosti krajobraza.

1. Rijeka Drava sa sklopom aluvijalnih šuma

Rijeka Drava, te šumska vegetacija na naplavnom pojasu, čine bogatu građu ovog dijela. Sastavnicu čini rijeka, a na njenim obalama se nižu sklopovi šuma.

Ovdje se različitost očituje i među oblicima plošne prirode (livade, vodene površine), kao i prostorne prirode (šuma, grupe niskog ili visokog raslinstva, pojedinačno drveće).

Njihova izmjena daje krajobrazu visoku plastičnost.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 20

Posebnu osobitost krajobraznom obilježju daje izjednačena, glatka, svjetlucava površina vode s jedne, te kontrastni zeleni volumeni šume s druge strane, a posebice ruba obale rijeke i linije dodira vode i kopna.

Značajke krajobraza su u izmjeni vizura i vizualnih prostora u dubinu prostora, audiovizualnoj komunikaciji (rika jelena, zvuci kršenja grana divljači u trku), promjenama kroz godišnja doba, otvorene vizure s obalnih crta Drave.

2. Nizinski poljodjelski prostor nižih melioriranih područja Baranje

To je kultivirani prostor krupnih geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i melioracijskih kanala.

Različitost se očituje kako među oblicima prostorne prirode (grupa niskog ili visokog raslinstva i pojedinačnog drveća), tako i njihovih odnosa s geometriziranom osnovom plošne poljodjelske strukture.

Značajke su u kontinualnoj podlozi vidnog polja, te izmjeni otvorene široke vizure i vizura na bliske elemente.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa

a) Poljoprivredne površine

Poljoprivredno zemljište je vrijedan prirodni resurs koji kao jedno od najznačajnijih prirodnih bogatstava je i pod osobitom zaštitom Države. To je ujedno i obnovljiv prirodni resurs, koji je na području Republike Hrvatske razmjerno dobre plodnosti i jedan od očuvanijih prirodnih resursa u odnosu na zemlje u okruženju, te je stoga i razumljiva briga za ovaj prirodni resurs. Zbog toga je i veoma važno pravilno gospodariti ovim resursom.

Ukupne poljoprivredne površine na području općine Petlovac čine ukupno 5.468 ha, što je 58,3% ukupne površine Općine. U odnosu na prosjek Županije, koji iznosi 64%, općina Petlovac ima manji udio poljoprivrednih površina.

Obradive površine općine Petlovac iznose 5.318 ha, a što je 56,7% ukupnog teritorija Općine, a i nešto je niži od županijskog prosjeka koji iznosi 58%. Obradive površine u ukupnim poljoprivrednim površinama zastupljene su s udjelom od 97,3%.

U strukturi obradivih poljoprivrednih površina, oranice zauzimaju 96,2%, voćnjaci 0,2%, vinogradi 0,1%, a livade 3,5%.

U okviru ostalih obradivih površina zastupljeni su i pašnjaci s ukupno 150 ha, odnosno 2,7% ukupnih poljoprivrednih površina.

Ukupne poljoprivredne površine općine Petlovac čine udio od 2,1% ukupnih poljoprivrednih površina Županije, dok udio obradivih površina općine Petlovac čini 2,2% u ukupnim obradivim površinama Županije.

U strukturi zemljišta među ostale površine pripadaju trstici i močvare koje čine 153 ha, a što je udio od 1,6% ukupnog općinskog teritorija.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 21

Šume na području općine Petlovac su zastupljene s 2.547 ha, što je 27,1% ukupnog područja Općine.

Sve prethodno navedene kategorije zemljišta su plodna tla, dok dio površine čine i neplodna tla koja na području Općine zauzimaju 1.216 ha, što čini 13% teritorija Općine.

U okviru iskazanih površina po kategorijama zemljišta, najzastupljenija kategorija zemljišta su poljoprivredne površine koje čine 56,7% ukupnog teritorija Općine, šumama pripada 27,1%, a što zajedno čini 83,8% ukupne površine, dok 16,2% teritorija pripada neplodnom tlu, te trsticima i močvarama.

U odnosu na oblike vlasništva, prema evidencijama katastra, poljoprivredno zemljište je u privatnom ili državnom vlasništvu. U ukupnim obradivim površinama udio privatnog i državnog zemljišta je podjednaka, s udjelom od 50,3% državnog zemljišta u odnosu na ukupne obradive površine. U strukturi ukupnih poljoprivrednih površina, udio državnog zemljišta iznosi 51,5% općinskog teritorija.

Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu prikazana je u sljedećoj tablici:

Tablica br. 16.

OSTALE OBRADIVE POLJ. OSTALE POLJ. POVRŠINE POVRŠINE POVRŠINE UKUPNO UKUPNO UKUPNA OBLIK OBRADIVA POLJOP. NEPLOD. POVRŠINA VLASNIŠTVA POVRŠINA POVRŠINE VARE

NJACI NJACI TLO Č Ć ŠUME TRST. I LIVADE ORANICA RIBNJACI RIBNJACI PAŠNJACI VO MO VINOGRADI DRŽAVNO 2.600 - 1 71 2.673 143 - 2.816 128 2.537 1.119 6.600 PRIVATNO 2.518 11 3 113 2.645 7 - 2.652 25 10 97 2.784 UKUPNO: 5.118 11 4 185 5.318 150 - 5.468 153 2.547 1.216 9.384 IZVOR: Državna geodetska uprava-Područni ured za katastar Osijek-Ispostava Beli Manastir

b) Šumske površine

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko 2.546,74 ha od kojih je 2.537,20 ha pod upravom Hrvatskih šuma (Državno vlasništvo) a 9,54 ha je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 27,1% u ukupnim površinama Općine. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju gotovo jednaku zastupljenost, odnosno udjel. Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju "Hrvatske šume", prema njihovoj evidenciji, zauzimaju 3.094,86 ha i imaju 100% udjel u ukupnim šumskim površinama Općine jer privatne šume nisu registrirane. Površina šuma (obrasla površina) iznosi 2.338,43 ha. U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 107-117 stanovnika, što je, daleko iznad prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje na bogatstvo šuma i šumskih površina. Promatrajući prostorni raspored, šume kojima gospodare Hrvatske šume zastupljene su skoro na cijelom prostoru općine Petlovac no glavnina šuma i šumskih površina locirana je na

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 22 jugozapadnom dijelu Općine, u Dravskoj inundaciji, odnosno prostoru koji je nekada bio plavljen. Formiranjem obrambenog nasipa (Glavni Dravski obrambeni nasip) dio šuma se našao u branjenom području (na prim. šume južno od naselja Torjanci, naselja Novo Nevesinje i naselja Novi Bezdan. Ostale šume u privatnom su vlasništvu a prisutne su na prostoru cijele Općine no u vrlo malom obimu. U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, jedina su kategorija šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma") 100 %. Šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na prostoru Općine nisu prisutne. Šume općine Petlovac nalaze se na području gospodarskih jedinica Jagodnjačke šume, Torjanačke šume i Valpovačke podravske šume. Šumama gospodare: šumarija Baranjsko Petrovo selo i šumarija Valpovo. To su uglavnom umjetno podignute šume (kulture) euroameričkih topola i vrba u mozaiku sa prirodnim šumama crne i bijele topole, vrbe i poljskog jasena. Udio pojedinih vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: euroamerička topola 43,1%, vrba 15,6%, bijela topola 12,8%, crna topola 6,1%, poljski jasen 11,2%. Ostale vrste drveća(lužnjak, ostala tvrda bjelogorica, ostala meka bjelogorica) imaju udjel od 11,2%. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja. Tablica br. 17. OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME" PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO Ukupna površina Etat – drvna Površina šuma Postojeća drvna šuma i šumskog Godišnji prirast zaliha za sječu (obrasla površina) zaliha zemljišta (m³) (m³/god.) (ha) (m³) (ha) 3.094,86 2.338,43 386.646 20.135 19.766 IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek Tablica br. 18. ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU UKUPNO LISTAČE ČETINJAČE VLASNIŠTVO ha m³ ha m³ ha m³ PRIVATNO ------J. PODUZEĆA 3.094,86 386.646 3.094,86 386.646 - - UKUPNO: 3.094,86 386.646 3.094,86 386.646 - - IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek Tablica br. 19. PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA OSIJEK Površina Drvna Godišnji tečajni Godišnji sječivi R. Gospodarska jedinica Šumarija šuma zaliha prirast etat br. (ha) (m³) (m³) (m³) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 1. Jagodnjačke šume Baranjsko 800,27 95.029 5.552 5.456 Petrovo Selo 2. Torjanačke šume Baranjsko P. S. 2.071,01 272.566 13.001 11.911 3. Valpovačke 223,58 19.051 1.582 2.400 Valpovo podravske šume UKUPNO: 3.094,86 386.646 20.135 19.766,3 IZVOR: JP Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 23

Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje* na prostoru Općine zastupljene su šume vrba i topola (Salicetum albo-triandrae Populetum nigro-albae).

c) Lovišta i lovna divljač

Prostor općine Petlovac, po svojim prirodnim osobinama vrlo je kvalitetan za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog državnog lovišta i šest zajedničkih lovišta∗. To su: - Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10A "Podravlje" - Zajedničko lovište br. 52. - Zajedničko lovište br. 62. - Zajedničko lovište br. 63. - Zajedničko lovište br. 64. - Zajedničko lovište br. 44. - Zajedničko lovište br. 46.

Državno-vlastito otvoreno lovište br. XIV/10A "Podravlje" ustanovljeno je Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u vlasništvu države. Odlukom Ministarstva pravo lova u ovom lovištu povjereno je tvrtki Fermopromet d.o.o. Zagreb. Ovo lovište obuhvaća sjeverozapadni i južni dio Baranje odnosno područje između rijeke Drave i naselja Torjanci, Novo Nevesinje, Bolman i Jagodnjak. Lovište je u potpunosti formirano na državnom zemljištu na kojem se šume i šumsko zemljište prostiru na 3.010 ha (udjel od 35,89% u ukupnim površinama), poljoprivredno zemljište je na 1.990 ha (udjel 23,7%), a preostalih 3.410 ha je ostalo zemljište.

Lovište je nizinskog tipa s odličnim uvjetima za razvoj i boravak divljači. Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja značajni su: jelen obični, srna obična, svinja divlja, fazan, zec obični, trčka, divlje patke, crna liska.

Broj divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati (matični proljetni fond) je sljedeći: jelen obični 70 grla; srna obična 145 grla; svinja divlja 130 grla; fazan 450 kljunova; divlje patke 1.500 kljunova; crna liska 1.500 kljunova.

Zajedničko otvoreno lovište br. 62. Prema uvjetima u kojima divljač obitava (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta) lovište br. 62. pripada panonskom tipu lovišta. Dominira ravničasti reljef, a jedan mali dio na istoku (iznad grada B. Manastir) obuhvaća zapadne padine Baranjske planine, reljefno najizrazitijeg dijela Baranje. Lovište pripada slivu Dunava, istočni dio lovišta presijeca Šećeranski kanal, a središnji kanal Haljevo. Kanali su ispunjeni vodom tijekom cijele godine. Mreža hidromelioracijskih kanala presijeca oranične površine kojih ima 2.581 ha.

Šume i šumsko zemljište zauzimaju samo 55 ha, odnosno imaju udjel od 2% u ukupnim površinama lovišta. Površina koja je opisana granicom lovišta iznosi 3.343 ha, a površina lovišta dana u Lovnogospodarskoj osnovi veličine je 2.636 ha. Lovište zauzima jugoistočni dio u istočnom dijelu Općine. Općini Petlovac pripada 1.102 ha ovog lovišta.

Uz rubove obradivih površina i duž nasipa kanala nalaze se dobro razvijene sastojine šibljaka, bagremika i travnjaka koje služe kao vrlo dobro sklonište za entomofaunu, te pernatu, nisku divljač. Padine Baranjske planine obrasle su gustim šumarcima bagrema, a u središnjem dijelu

* NAPOMENA: Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god. ∗ NAPOMENA: Lovišta su opisana i podaci izneseni prema sada važećim rješenjima za Državna lovišta ,Odluci o ustanovljenju zajedničkih lovišta za zajednička lovišta te lovnogospodarskim osnovama

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 24 lovišta je mreža melioracijskih kanala ispunjenih vodom koji su zbog neodržavanja zarasli visokim trščakom. Poljoprivredne površine izvor su obilja hrane za sve vrste divljači.

Prema stanju iz 2000. godine u lovištu prirodno obitava: srna obična, 20 grla; zec obični, 40 grla; fazan, 120 kljunova; trčka skvržulja 30 kljunova. Od ostalih stalnih vrsta sitne divljači prisutna je: lisica (25 grla); jazavac (10 grla); kuna zlatica (10 grla); lisica mala (10 grla); tvor (6 grla); vrana siva (40 kljunova); vrana gačac (40 kljunova); svraka (40 kljunova); čavka (40 kljunova); šojka (30 kljunova). Također su prisutne i sezonske vrste sitne divljači od kojih su značajne selice stanarice (prepelica pučpura, divlja patka, divlja guska, divlja grlica, divlji golub). Aktom o ustanovljenju lovišta propisana je sljedeća vrsta i broj divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja: srna obična, 20 grla; zec obični, 100 komada; fazan, 100 kljunova; trčka, 80 kljunova. Zajedničko otvoreno lovište br. 63. Smješteno je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske uz državnu granicu koja je ujedno i njegova istočna i sjeverna granica. Ovo lovište pripada panonskom tipu lovišta s potpuno ravničarskim reljefom. Površina unutar opisane granice lovišta je 2.136 ha, a površina lovišta iskazana u Lovnogospodarskoj osnovi je 1.881 ha. Lovište je u slivu Vodotoka Karašica koja je pak dio sliva vodotoka Dunav. Ono (lovište) zauzima sjeveroistočni dio u istočnom dijelu Općine.

Na prostoru lovišta postoje ritovi u kojima ima bara i močvara gdje vodostaj reguliraju podzemne vode (dijelovi Adica i Gajić uz sjevernu granicu, te uz južnu granicu dijelovi ispod naselja Šumarina i oko poljoprivredne ekonomije Širine). Oranični dio lovišta ispresijecan je mrežom hidromelioracijskih kanala iz kojih postoji mogućnost izlijevanja vode i stvaranja depresija na oranicama u kojima se voda zadržava nekoliko mjeseci u godini.

Šume i šumsko zemljište zauzimaju samo 20 ha lovišta, odnosno imaju udjel od samo 1,1%. Preostali prostor po namjeni je poljoprivredno zemljište, a ima ga 1.811 ha. Upravo te poljoprivredne površine izvor su obilja hrane za sve vrste divljači.

Od divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, nalaze se: srna obična, 10 grla; zec obični, 80 kom.; fazan, 100 kljunova; trčka, 50 kljunova. Tijekom Domovinskog rata područje lovišta je bilo nedostupno hrvatskim vlastima, te je u to vrijeme bilo ilegalnih aktivnosti (krivolov) što se odrazilo na degradaciji stanja i opadanju kakvoće populacija divljači. U posljednje vrijeme članovi LD "Vidra" Luč provode mjere uzgoja i zaštite divljači, stoga se stanje poboljšava. Prema rezultatima bonitiranja staništa za divljač, stanište za srnu običnu je srednje dobro.

Zajedničko-otvoreno lovište br. 64., locirano je sjeverno od grada Belog Manastira uz Državnu granicu koja je ujedno i njegova sjeverozapadna granica. Lovište br. 64., je Panonsko lovište koje se obzirom na orografske prilike dijeli na sjeverni, veći, ravničarski dio (sjeverno od Male Karašice) i manji južni dio koji obuhvaća sjeverozapadne padine Banskog brda (reljefno najizrazitijeg dijela Baranje s kotom vrha od cca 243 m.n.m., gdje su u prapornoj podlozi izdiferencirane praporne doline, ponikve i surduci).

Lovište pripada slivu Dunava koji je glavni recipijent vodotoka prostora lovišta. Južnu granicu lovišta djelomično čini Mala Karašica u smjeru zapad-istok, a mali dio istočne granice opisuje Crni kanal. Između južnih padina Banskog brda, Male Karašice i Crnog kanala, ritski je dio "Lazine" s barama i močvarama. Zapadnu granicu djelomično opisuje Karašica, a sa sjevera iz Republike Mađarske ulaze kanali Topoljač i Bara. Sjeverni dio lovišta ispresijecan je mrežom hidromelioracijskih kanala ispunjenih vodom nekoliko mjeseci.

Površina lovišta je 1.978 ha od kojih šume i šumsko zemljište zauzimaju 128 ha s udjelom od 6,5% (u površini lovišta), a poljoprivredno zemljište 1.850 ha (udjel od 93,5%). Ovo pak upućuje

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 25 na karakter lovišta u kojem dakle prevladavaju poljoprivredne površine. Lovište zauzima mali sjeverni dio u istočnom dijelu Općine.

Aktom o ustanovljenju lovišta propisana je vrsta i broj divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja i to na sljedeći način: srna obična, 16 grla; zec obični, 40 komada; fazan, 80 kljunova; trčka, 40 kljunova.

Lovnogospodarska osnova za ovo lovište izrađena je tijekom 2000. godine i to za razdoblje do 31. ožujka 2010. godine. Njome je utvrđeno sljedeće stanje divljači (za 2000. godinu): srna obična, 20 grla; zec obični, 40 komada; fazan, 180 kljunova; trčka, 40 kljunova. Od ostalih stalnih vrsta sitne divljači prisutno je bilo: lisica, 20 grla; jazavac, 10 grla; kuna zlatica, 10 grla; lisica mala, 10 grla; tvor, 6 grla; siva vrana, 40 kljunova; vrana gačac, 40 kljunova, svraka, 40 kljunova; čavka, 40 kljunova; šojka, 30 kljunova.

U vrijeme dok lovište nije bilo dostupno hrvatskim vlastima u lovištu je bilo krivolova, što se odrazilo na degradaciji staništa i opadanje kakvoće populacija divljači. Dio površina lovišta još uvijek je miniran te stoga niti nije korišten za lovne aktivnosti

Zajedničko lovište br. 52., ustanovljeno je Odlukom Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj površini od 3.647 ha koje se najvećim dijelom nalaze na području općine Petlovac. Lovište zauzima sjeverni i sjeverozapadni dio Općine i pripada panonskom tipu lovišta. To su uglavnom poljoprivredne površine koje su pogodne kao stanište za uzgoj i boravak srne obične i divlje svinje. Od sitne divljači prisutni su: zec obični, fazan, te trčka skvržulja. Koncesiju prava lova u ovom lovištu dobilo je Lovačko društvo "Fazan" iz B.P. Sela. Zajedničko lovište br. 44., također je ustanovljeno je prethodno navedenom Odlukom Osječko- baranjske županije. Obuhvaća šumske i poljoprivredne površine na desnoj dravskoj obali s ukupnom površinom od 4.334 ha. Šume i šumsko zemljište su na 1.022 ha a poljoprivredno zemljište na 3.082 ha. Općina Petlovac pripada 270 ha ovog lovišta. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (56 grla), zec obični (158 kom.), fazan (466 kljunova) i trčka (75 kljunova). Zajedničko lovište br. 44. pripada panonskom tipu lovišta. Lovnogospodarski kapacitet je sljedeći: srna obična (72 grla); zec obični (222 komada); fazan (1.008 kljunova); trčka (120 kljunova).

Zajedničko lovište br.46., locirano je na jugoistočnom dijelu Općine i prostorno zauzima njezin vrlo mali dio. Lovište zauzima površinu od 1.632 ha. Općini Petlovac pripada 22 ha ovog lovišta. U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična, zec obični, fazan i trčka kljunova. Zajedničko lovište br.46 pripada panonskom tipu lovišta.

d) Mineralne sirovine

Prirodni potencijal područja Općine leži u površinskim naslagama lesa i pijeska. Lesne naslage su osnovna sirovina u opekarskoj industriji, a pijesak u građevinarstvu. Pijesak se pojavljuje kao kopneni i unutar korita rijeke Drave.

1.1.2.2. Gospodarski potencijal

a) Gospodarska struktura

Gospodarstvo općine Petlovac je veoma slabo razvijeno i uglavnom orijentirano na poljoprivrednu proizvodnju (ratarstvo i stočarstvo). Nositelj razvoja prije 1991. godine je bio PIK ''Belje'' s ekonomijama i farmom, privatno poduzetništvo se nije moglo razvijati pa tako nikada

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 26 do sada nisu stvoreni prostorni uvjeti za razvoj i lociranje drugih djelatnosti. Tako i danas postoji samo poljoprivreda i trgovina radi zadovoljavanja svakodnevnih potreba stanovništva.

Tablica br. 20.

POSLOVNI SUBJEKTI I BROJ ZAPOSLENIH

Djelatnost prema Nacionalnoj klasifikaciji Broj poslovnih Broj zaposlenih djelatnosti subjekata A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 3 71 G. Trgovina na veliko i malo 6 24 Ukupno: 9 95 IZVOR: Općina Petlovac i Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ured za statistiku

Osim poslovnih subjekata-trgovačkih društava, na području Općine je registrirano 18 obrtnika sa 46 zaposlenih koji se bave uslužnim djelatnostima.

b) Turizam

Područje općine Petlovac, kao i cjelokupno područje Baranje, bilježi polagani oporavak od posljedica Domovinskog rata i privremene okupiranosti područja, kako u ukupnom gospodarstvu, tako i ugostiteljstvu i turizmu.

Područje Baranje je u dosadašnjem turističkom razvoju, uglavnom, bilo prepoznato po svojim prirodnim potencijalima (vodotoci, šume, zaštićena priroda, poljoprivredno zemljište visoke plodnosti, bogatstvo i raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta), koji su uz očuvan ruralni prostor bogate i raznolike kulturno-povijesne i folklorne baštine, te kroz prometnu povezanost i tranzitne tokove, kao i poznatu gastronomsku ponudu, bili elementi za turističku valorizaciju ovog prostora.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 27

Ponovno oživljavanje i aktiviranje navedenih resursa kao i ukupnog gospodarstva odvija se postupno. Međutim, u međuvremenu je došlo do značajnih promjena u turizmu na međunarodnoj razini, koje su dovele do promjena u strukturi turističke potražnje, izbora destinacija, turističkog prometa. U međuvremenu je na ovim prostorima došlo do prekida tranzitnih tokova, te do zapuštanja ugostiteljskih objekata.

Područje općine Petlovac kao ruralni prostor, u okviru ugostiteljskih kapaciteta raspolaže s nekolicinom ugostiteljskih objekata tipa caffe bar i buffet, što je odraz skromne ugostiteljske ponude.

Smještajni kapaciteti na području općine Petlovac namijenjeni su lovcima i nalaze se u okviru lovačkih kuća (LD ''Fazan'' Baranjsko Petrovo Selo, oko 5 ležajeva u staroj karauli, te LD ''Vidra'' Luč, sa oko 5 ležajeva).

Navedeni kapaciteti su zatvorenog tipa, namijenjeni lovcima u vrijeme trajanja lova. U okviru navedenih lovačkih društava su i područja lovišta od ukupno 4.286 ha (2.475 ha LD ''Fazan'' i 1.811 ha LD ''Vidra).

Na prostoru Općine, izvan građevinskih područja naselja su prirodna područja, poznata kao izletnička i rekreacijska područja, kao što je područje ''Bakanga'' uz rukavac Drave, jugoistočno od naselja Novo Nevesinje, koje je poznato i tradicionalno izletničko područje za stanovništvo u okruženju.

Uz naselje Baranjsko Petrovo Selo, uz kanal Dravica (Stara Drava), nalazi se također prirodno područje, kojeg koriste športski ribolovci i izletnici.

Kao potencijalni turistički motivi koji privlače brojne posjetitelje su i određene manifestacije koje se tradicionalno održavaju na području Općine. Među takvim manifestacijama izdvajaju se tradicionalni malonogometni turniri u Petlovcu i Baranjskom Petrovom Selu, koji okupe i do 1.500 posjetitelja. Među manifestacijama posebno se izdvajaju ''Dani poklada'', koji se održavaju u Baranjskom Petrovom Selu, tijekom veljače, a okupe i do 2.000 posjetitelja. Ova manifestacija ujedno je i prezentacija i očuvanje bogate folklorne tradicije naroda koji žive na ovim prostorima.

U naselju Novi Bezdan, održava se tradicionalna manifestacija rušenja svibanjskog drveta, koja okupi i do 500 posjetitelja, a koja je doprinos očuvanja običaja naroda ovog područja.

c) Eksploatacija mineralnih sirovina

Da se prirodni potencijal u obliku lesnih naslaga može na ovom području i kapitalizirati dokazuju nekadašnje ''ciglane'' od kojih je jedna južno od Petlovca na području ''Ugljara''. Dravski pijesak se eksploatira kroz održavanje korita rijeke Drave, a postojale su i eksploatacije pijeska u obalnom i kontinentalnom dijelu (kod Baranjskog Petrovog Sela i Novog Bezdana).

Trenutno ne postoje gospodarski interesi u aktiviranju ovih potencijala (osim u koritu rijeke Drave).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 28

1.1.2.3. Društvene djelatnosti

a) Obrazovanje

Osnovno obrazovanje

Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-Baranjske županije (Županijski glasnik 4/94,8/96).

Na području Općine Petlovac djeluju 4 područne škole matične osnovne škole u naselju Šećerana, i područna škola Novi Bezdan matične škole Zmajevac u općini Kneževi Vinogradi. Područne škole matične škole “Šećerana” djeluju u naseljima Luč, Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo i Torjanci, a obuhvaćaju učenike naselja Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Petlovac, Sudaraž, Širine, Torjanci, Zeleno Polje.

Područna škola Novi Bezdan obuhvaća učenike naselja Novi Bezdan. Učenici naselja Novo Nevesinje obuhvaćeni su područnom školom Bolman i osnovnom školom Jagodnjak za V-VIII razrede.

Tablica br. 21. ŠKOLSKE USTANOVE NA PORUČJU OPĆINE PETLOVAC

Športski tereni

enika (%) Problemi enika) č č pokriva u prostora (m2) prostora (m2) Kategorija škole (broj u (broj

Naselja koja škola škola koja Naselja Zatvo- Otvoreni Površina otvorenih Površina zatvorenih zatvorenih Površina Sjedište škole/naselje

Popunjenost kapaciteta kapaciteta Popunjenost reni (m²) Optimalni kapacitet (broj (m²) Baranjsko Područna Baranjsko 250 68 (8 770 1200 - - Nedostatak Petrovo škola Petrovo Selo razrednih športskih terena Selo I-VIII razreda, odjeljenja) Petlovac, Torjanci, Novi Bezdan-V-VIII razreda Luč Područna Luč -I-IV razredi 60 9 (4 170 886 - - Stara, trošna škola razredna škola-potrebna odjeljenja) potpuna sanacija ili izgradnja nove škole Petlovac Područna Petlovac, 60 31učenik, 220 1500 - - Trošno centralno škola Zeleno Polje, (4 razredna grijanje, dotrajala Širine-I-IV odjeljenja) stolarija, potrebna razredi sanacija temelja Torjanci Područna Torjanci-I-IV 60 16 (4 220 300 - - Nedostatak škola razredi razredna športskih terena odjeljenja) Novi Područna Novi Bezdan 60 26 (4 250 2250 - - Nedostatak Bezdan škola I-VIII razredi razredna športskih terena odjeljenja)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 29

Predškolski odgoj

Na području općine Petlovac, u naselju Petlovac, u sklopu područne osnovne škole djeluje poludnevni dječji vrtić u državnom vlasništvu.

Vrtić posjeduje jednu učionicu (dnevni boravak) površine 40 m², koju pohađa 25 djece vrtićke dobi organiziranih u jednu mješovitu grupu. Problem vrtića je nedostatak odvojene čajne kuhinje (trenutno koriste čajnu kuhinju područne osnovne škole).

b) Zdravstvo

Zdravstvena zaštita na području općine Petlovac zastupljena je jednom ambulantom s jednim zaposlenim liječničkim timom opće prakse u naselju Baranjsko Petrovo Selo.

Navedenoj ambulanti gravitiraju stanovnici naselja Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan, Novo Nevesinje i Torjanci.

S obzirom da jedan liječnički tim opće prakse pokriva maksimalno 1700 + 20% osiguranika, a jedan stomatološki tim 2500 + 20% osiguranika, u općini Petlovac, s brojem od 2743 stanovnika (2001.godine), nedostaje 1 liječnički tim opće i jedan liječnički tim stomatološke prakse.

c) Kultura

U naseljima Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan i Torjanci postoje domovi kulture u kojima se održavaju društveni i drugi javni skupovi, a u naselju Luč postojeći dom kulture razrušen je u Domovinskom ratu.

Tablica br. 22.

Korisna površina Naselje Vrsta objekta kulture Napomena (m²) Petlovac dom kulture 480 U funkciji B. P. Selo dom kulture 380 U funkciji Luč dom kulture 400 Nije u funkciji Novi Bezdan dom kulture 300 U funkciji Torjanci dom kulture 220 U funkciji

d) Vjerske institucije

Na području Općine nalaze se 4 crkve rimokatoličke vjerske zajednica:

• ŽUPNA CRKVA „Našašća sv. Križa“ u naselju Petlovac kojoj gravitiraju stanovnici naselja Petlovac, Zeleno Polje i Širine • CRKVA „Sv. Lovre“ u naselju Baranjsko Petrovo Selo kojoj gravitiraju stanovnici naselja Baranjsko Petrovo Selo • ŽUPNA CRKVA „Sv. Marije Magdalene“ u naselju Luč kojoj gravitiraju stanovnici naselja Luč • ŽUPNA CRKVA „Rođenja BDM““ u naselju Torjanci kojoj gravitiraju stanovnici naselja Torjanci • CRKVA „Sv. Mihalj“ u naselju Novi Bezdan kojoj gravitiraju stanovnici naselja Novi Bezdan

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 30

1.1.2.4. Sport i rekreacija

Šport i rekreacija stanovnika općine Petlovac odvija se na 3 velikonogometna, košarkaškom i rukometnom igralištu raspoređenim u naseljima Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo i Luč.

• Naselje Petlovac U naselju Petlovac, unutar građevinskog područja naselja uređen je Športski park koji sadrži velikonogometno igralište Nogometnog kluba Petlovac, košarkaško, rukometno i dječje igralište. Ukoliko se iznađe pogodna površina, općina je zainteresirana za uređenje teniskog i odbojkaškog igrališta u sklopu športskog parka. Športski park namijenjen je stanovnicima naselja Petlovac, Zeleno Polje i Širine.

• Naselje Baranjsko Petrovo Selo U naselju Baranjsko Petrovo Selo uređeno je velikonogometno igralište Nogometnog kluba “Dinamo”, ali nisu osigurani prostori svlačionica i sanitarija, kao ni košarkaško, rukometno ili tenisko igralište za kojim su se pokazale potrebe.

• Naselje Luč U naselju Luč uređeno je velikonogometno igralište Nogometnog kluba “Luč”, ali nisu osigurani prostori svlačionica i sanitarija.

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti a) Groblja

Na području Općine, groblja se nalaze u 6 naselja. Groblja u naseljima Petlovac i Torjanci nalaze se unutar građevinskog područja naselja, a groblja u naseljima Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan i Novo Nevesinje izvan građevinskog područja naselja.

• Baranjsko Petrovo Selo – groblje se nalazi zapadno od građevinskog područja naselja, površine je 1,5 ha, a zauzetosti 90%.

• Luč – groblje se nalazi zapadno od građevinskog područja naselja, površine je 2,6 ha, a zauzetosti 30%.

• Novi Bezdan – groblje se nalazi sjeverno od građevinskog područja naselja, površine je 0,64 ha, a zauzetosti 40%.

• Novo Nevesinje – groblje se nalazi izvan građevinskog područja naselja, površine je 0,6 ha, a zauzetosti 25%. • • Petlovac – groblje se nalazi unutar građevinskog područja naselja, u sjevernom dijelu; površine je 1,4 ha, a zauzetosti 45%. • • Torjanci – groblje se nalazi u građevinskom području naselja, u istočnom dijelu, površine je 2,1 ha, a zauzetosti 30%.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 31

Tablica br. 23.

Katastarska Površina groblja Zauzetost groblja Naselje čestica (ha) % Baranjsko Petrovo Selo 566 1,5097 40 Luč 593 2,6548 35 Novi Bezdan 872 0,64 40 Novo Nevesinje 658 0,6 25 Petlovac 28 1,4253 45 Torjanci 439 2,1432 30

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav

Izduženi prostorni oblik Općine, njen smještaj uz državnu granicu s Republikom Mađarskom, te rijeka Drava kao južna granica, uvjetovali su oblikovanje prometnog sustava Općine.

a) Cestovni promet

Prostorom Općine dominira cestovni promet, a glavnu prometnicu predstavlja postojeća trasa državne ceste D517, koja povezuje grad Beli Manastir i trasu državne ceste D7 s gradom Belišćem i trasom državne ceste D34.

Na trasu navedene ceste veže se mreža državnih, županijskih i lokalnih cesta koje su u funkciji osiguranja pristupa do svih naselja na području Općine.

Karakteristike postojeće cestovne mreže kategoriziranih cesta prikazane su u sljedećoj tablici:

Tablica br. 24.

Širina Nasuti Red. Oznaka Duljina Asfalt Opis dionice kolnika kameni broj ceste (km) (km) (m) materijal DRŽAVNE CESTE 1. D517 B. Manastir (D7)-Belišće-Valpovo (D34) 6,0 17,0 17,0 - 2. D211 GP Baranjsko Petrovo Selo (gr. Rep. 6,0 2,0 2,0 - Mađarske)-Baranjsko Petrovo Selo (D517) ŽUPANIJSKE CESTE 1. Ž4033 Torjanci-N. Nevesinje-D517 4,0 7,85 7,85 - 2. Ž4040 D517-Novi Bezdan 4,0 0,95 0,95 - 3. Ž4034 Luč-Petlovac (D517) 4,0 3,77 2,29 1,48 LOKALNE CESTE 1. L44006 Luč (Ž4034)-Šumarina (Ž4035) 4,5 1,7 1,7 - IZVOR: ZPO-OSIJEK

Trasa postojeće državne ceste D517 je na području Općine ''izlomljenja'', i to pogotovo u naseljima, a u središnjem dijelu postojeća trasa dijelom izlazi iz prostora Općine. Isto tako naselje Torjanci zbog specifičnog položaja između državne granice i rijeke Drave ima jednostrani pristup s trasom županijske ceste.

Osnovni nedostaci cestovne mreže je postojeće stanje kolnika i oblikovanje trasa. Postojećom kategorizacijom cestovne mreže svim naseljima na području Općine omogućen je pristup kategoriziranom cestom, no veći dio tih cesta nema odgovarajuće prometno-tehničke elemente za kategoriju u kojoj se nalaze. To se prvenstveno odnosi na širinu kolnika od 4,0 m koja nije odgovarajuća za dvosmjerni promet na županijskim cestama. Osim toga i stanje kolnika na

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 32 većini cesta nije zadovoljavajuće, te je potrebna pojačana rehabilitacija u okviru koje bi se proširio kolnik, pojačala kolnička konstrukcija, te uredile bankine i odvodni sustav uz prometnicu.

Na području Općine je organiziran i javni autobusni promet. U zoni naselja Baranjsko Petrovo Selo nalazi se i međunarodni cestovni granični prijelaz II kategorije.

b) Željeznički promet

Krajnjim sjeverozapadnim dijelom Općine prolazi dionica magistralne pomoćne željezničke pruge MP13 (Osijek-B. Manastir-državna granica), u dužini od 0,9 km. Trasa je u pravcu, a na području Općine nema službenog uvjeta na željezničkoj pruzi. U sjevernom dijelu Općine trasa prelazi državnu granicu sa susjednom Republikom Mađarskom.

Tehnička brzina iznosi 100 km/h, a nosivost 225 kN/osovini.

c) Riječni promet

Uz južni rub Općine prolazi rijeka Drava, u okviru koje je i postojeći plovni put. Zbog karakteristika i uređenosti korita, kao i odnosa prema susjednoj državi plavni put na rijeci Dravi je u zoni promatrane općine Petlovac unutarnji plovni put Republike Hrvatske, a od rkm 70,2 plovidba je regulirana sporazumom s Republikom Mađarskom. Nadzor riječnog prometa na rijeci Dravi je u nadležnosti kapetanije Osijek.

Prema ECE-u u postojećem stanju plovni put na rijeci Dravi zadovoljava preporuke II klase od Belišća do Donjeg Miholjca.

d) Zračni promet

Na lokaciji između Sudaraša i Petlovca, s lijeve strane ceste B. Manastir-Petlovac smješteno je postojeće poljoprivredno letjelište ''Sudaraš-Širine''.

Namjena letjelišta je za potrebe poljoprivrede i šumarstva. Uzletno-sletna staza je travnata, a njena dužina je 600,0 m i širina 60,0 m.

U zoni prilaznih ravnina nema prepreka koje bi predstavljali ograničenje.

e) Poštanski promet

HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.

Organizacijski dijelovi Društva su:

- Uprava Društva - Područna uprava Društva - Poštanska središta Društva

Područna uprava

Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 33

Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to:

- Organizacija i realizacija poštanske tehnologije - Organizacija i realizacija kadrovskih poslova - Organizacija i realizacija investicija i održavanja - Organizacija i realizacija gospodarskih poslova

Poštansko središte

Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.

Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:

- PS Osijek - PS Vukovar - PS Požega - PS Slavonski Brod

Izvršna jedinica

Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na području općine Petlovac nema izvršne jedinice.

Poštanski ured

Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.

Na području obuhvata prostornog plana općine Petlovac postoje sljedeći PU s dostavnim područjem:

- 31322 Baranjsko Petrovo Selo - 31321 Petlovac

U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 34

Tablica br. 25.

POŠTANSKA MREŽA OPĆINE

BR. STANOV. R. PRIPADAJUĆE OBUHVAĆENIH POŠTANSKI URED SVEGA Napomena BR. NASELJE DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. 31322 BARANJSKO Baranjsko Petrovo Selo 570 PETROV SELO Novi Bezdan 329

Novo Nevesinje 73 Torjanci 317 POŠT. URED - Svega: 570 719 1.289 2. 31321 PETLOVAC Petlovac 801 Zeleno Polje 80 POŠT. URED - Svega: 801 80 881 UKUPNO OPĆINA: 1.371 80 719 2.170 IZVOR: - HP-Područna uprava Slavonija - ZPO

Napomena: - Naselja Luč (487 stanov.); Sudaraž (0 stanov.) i Širine (86 stanov.) teritorijalno pripadaju općini Petlovac, ali organizacijski Gradu B. Manastir. - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine

f) Telekomunikacije

Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži.

Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim planovima razvoja. Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Petlovac pripada u PP Beli Manastir.

Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.

U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području općine Petlovac preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.

Pristupna mreža na području općine Petlovac obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.

U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:

• korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja, • spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 35

Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.

Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje općine Petlovac, ali je razvoj tekao neravnomjerno. Tome je glavni uzrok rat i stanje privremene okupiranosti dijela Županije. U trenutku reintegracije slobodni dio Osječko-baranjske županije dosegao je razvijenost Hrvatske i približio se ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža. . - Komutacija

Stanje komutacija na području općine Petlovac prikazano je u priloženoj tablici br. 26. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije. Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:

Tablica br. 26. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE

Red. broj PODRUČJE PREKRIVANJA NAZIV MJESTA RANG (MJESNE MREŽE) 1. Baranjsko Petrovo Selo UPS Baranjsko Petrovo Selo Novi Bezdan 2. Luč UPS Luč 3. Petlovac UPS Petlovac Zeleno Polje Širine 4. Torjanci UPS Torjanci Novo Nevesinje IZVOR: HT- TKC-Osijek ZPO

- Prijenos

Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan.

U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Petlovac upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:

• svjetlovodni kabeli, • bakreni kabeli.

Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1991-2000. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi gustu mrežu

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 36 svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

- Pristup

Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.

Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.

Pokretna mreža

Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:

• Analogne pokretne mreže, • Digitalne pokretne mreže, • Sustav za povezivanje osoba (paging).

Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099), te digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). U naselju Baranjsko Petrovo Selo postoji izgrađena antenska bazna postaja mobilne (pokretne) mreže.

Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET.

Radio i TV sustav veza

Na području općine Petlovac ne postoje izgrađeni objekti Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustava veza. Izgrađeni objekt "Belje" je u blizini granica Općine.

Ovaj objekt Odašiljača i veza d.o.o. pokriva i znatno šire područje od općine Petlovac.

1.1.2.7. Energetski sustav

a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Na području općine Petlovac nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi niti plinovodi šireg društvenog značaja.

Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba svih naselja Općine.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 37

b) Elektroenergetika

Potrošnja električne energije

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Petlovac ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.

U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2002. godini po vrsti potrošača.

Tablica br. 27. POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Red. POTROŠNJA POTROŠAČ broj (kWh) 1. Kućanstva 4.721.764 2. Gospodarstvo i javni sadržaji 441.089 3. Javna rasvjeta 90.405 UKUPNO: 5.253.258 IZVOR: HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek

Distribucija električne energije

Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na distribucijskim naponskim razinama od10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.

Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi i manji dio podzemnih kabelskih dalekovoda do svih TS 10/0,4 kV u naseljima.

Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:

Tablica br. 28.

DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

NAPONSKA VRSTA RAZINA JEDINICA MJERE IZNOS OBJEKTA (kV) TS kom 23 DV km 33,108 10 KB km 0,300 Energetski MVA 3,35 trafo 10(20)/0,4 kom 23 IZVOR: HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav

a) Vodoopskrba

Područje općine Petlovac nema izgrađen vodoopskrbni sustav, pa naselja ove Općine za vodoopskrbu koriste podzemnu vodu iz individualnih kopanih bunara.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 38

Naselje Novo Nevesinje i Novi Bezdan imaju vodoopskrbnu mrežu i bušene bunare s hidroforskim postrojenjima. U Novom Nevesinju dužina mreže je oko 1.700 m, a u Novom Bezdanu 4.100 m.

Profili izvedene mreže od 5/4'' i 2'' su nedostatni za osiguranje protupožarnih količina vode u sustavu.

Starost, izgled i nedostatne dimenzije cijevi u ovim mrežama svrstavaju i ova dva naselja među ona za koje će se raditi potpuno nova mreža.

Za tehnološke potrebe tvornice šećera u Branjin Vrhu (koja nije u funkciji) izgrađen je sustav za opskrbu vodom iz rijeke Drave koji se sastoji od crpne postaje (uz Glavni dravski nasip na km 8.), dovodnog kanala do potoka Karašica, precrpnom postajom kod Bolmana i ustave na potoku Karašica s vodozahvatnom građevinom. Na području općine Petlovac nalazi se lokacija crpne postaje i dio dovodnog kanala (šećeranski).

b) Odvodnja otpadnih voda

Naselja općine Petlovac nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, otpadne vode se ispuštaju u septičke jame. Većih industrijskih objekata na ovom području nema.

c) Uređenje vodotoka i voda

Regulacijske građevine

U svrhu zaštite priobalja-učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda, uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća.

Radi boljeg sagledavanja reguliranosti rijeke Drave, realnije je promatranje po dionicama, jer je jedino tako moguće istaknuti specifičnost problema, koji nisu isti na cijelom potezu rijeke Drave kroz Republiku Hrvatsku.

Dionica rijeke Drave Nehaj-Nard od km 37+000-51+000 obuhvaća područje Općine , Grada Valpova i Općine Petlovac.

Problem uređenja predmetne dionice u smislu sprječavanja erozije obala, ugrožavanja objekata i osiguranja plovidbe, vrlo je složena. Za navedenu dionicu karakteristične su krivine male zakrivljenosti, velike promjene u dubini korita, te brojni sprudovi u koritu. Na predmetnoj dionici u cilju sprječavanja erozije obala rijeke izvedeni su brojni regulacijski zahvati: obaloutvrde, prokop "Valpovačke plaže", pera, T-objekti i paralelne gradnje.

Dionica rijeke Drave na potezu od km 51+000 do 57+000 obuhvaća područja Općine Petlovac i Grada Belišća. Na predmetnoj dionici u cilju sprječavanja erozije obala rijeke također su izvedeni brojni regulacijski zahvati (između ostalog na lijevoj obali oko km 55 niz pera koja su stvorila "čipkastu" obalu).

Dionica rijeke Drave na potezu od km 57+000 do 64+000 (područje Općine Petlovac i Grada Belišća) nema izgrađenih regulacijskih građevina. Tok rijeke mjestimično se razlijeva u širokom koritu s brojnim sprudovima. Dionica nije regulirana, a na potezu od 59+000-59+500 i od 62+500-63+500 registrirano je urušavanje lijeve obale. Na potezu od km 63+600-63+800 zbog širine korita većeg od 400 m i uslijed toga zbog malih dubina postoji problem nezadovoljavajućih gabarita za plovidbu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 39

Na potezu r. Drave od km 64+000 do 66+000 (područje Općine Petlovac i Grada Belišća) također se ističe neuređenost korita. Brojni sprudovi stvaraju dvojno korito znatno suženog profila.

Obrana od poplava

Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuju se za pojedina slivna područja i za pojedine vodne tokove. Može se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a izgrađeni sustav za obranu od poplava u Baranji štiti područje Općine Petlovac od velikih voda rijeke Drave i potoka Karašica. Dosadašnja izgradnja zaštitnih objekata i sustava dala je pozitivne rezultate, naročito kada je u pitanju sprječavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih voda.

Na području Općine Petlovac, sustav obrane od poplava čine zaštitne vodne građevine-nasipi: Glavni dravski nasip i usporni nasipi uz lijevu i desnu obalu potoka Karašica.

Glavni dravski nasip proteže se od km 25+000 do km 64+300 rijeke Drave, a trasa je položena tako da se početak nasipa veže na mađarsku obrambenu crtu na državnoj granici s R. Mađarskom, a završava na lokaciji Trokut (spoj s nasipom Drava-Dunav). Duljina nasipa je 31,672 km i brani područje u Baranji veličine oko 16.500 ha. Područjem Općine Petlovac prolazi u dužini od 11,685 km (od km 0+000 do km 11+685).

Usporni nasipi uz lijevu i desnu obalu potoka Karašica protežu se kroz područje Općine Petlovac u dužini od 2 x 2,525 km (od granice s R. Mađarskom na zapadu do granice s Gradom Belim Manastirom na istoku).

U svrhu proučavanja režima površinskih voda osnovane su hidrološke postaje na vodotocima na kojima se promatraju karakteristične hidrološke veličine (vodostaj, protok, temperatura vode, pronos nanosa).

Na području Općine Petlovac nalazi se vodomjerna postaja Luč u km 29+594 Odvodnog kanala Karašice (kod mosta), na desnoj obali, na kojoj se opaža vodostaj. Postaja je osnovana u kolovozu 2000.g. i opremljena limnigrafom za kontinuirano praćenje vodostaja.

Inundaciiski pojas

Zakonom o vodama (NN 107/95) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

Utvrđivanjem neuređenog inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija.

Državna uprava za vode, na prijedlog Hrvatskih voda, donijela je sljedeće Odluke o određivanju vanjske granice inundacijskog pojasa koje djelomično obuhvaćaju područje Općine Petlovac:

1. Odluka o određivanju vanjske granice uređenog inundacijskog pojasa lijeve obale rijeke Drave od km 25+000 do km 64+300 (području Općine Petlovac pripada inundacijski pojas od km 49+700-64+300).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 40

2. Odluka o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz desnu i lijevu obalu potoka Karašica od km 0+000 do km 30+460 (području Općine Petlovac pripada inundacijski pojas od km 27+935 do km 30+460).

U izradi je prijedlog o određivanju vanjske granice uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz lijevu i desnu obalu Odvodnog kanala Karašice od km 0+000 do km 31+664. Području Općine Petlovac pripada inundacijski pojas od km 23+440 do km 31+664 .

U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracijska odvodnja

Na melioracijskom području koje zauzima 71,5% ukupne površine Baranje, tijekom prošla dva stoljeća izgrađivan je sustav za odvodnju površinskih i podzemnih voda radi postizanja povoljnog vodozračnog režima tla za poljoprivrednu proizvodnju. Melioracijski sustav je izvođen kao sustav površinske odvodnje, a podijeljen je na tri samostalne cjeline prema podslivovima Dravski, Dunavski i Karašica sektor, odnosno prema glavnim recipijentima kojima gravitiraju. Područje Općine Petlovac pripada Dravskom i Karašica sektoru.

Melioracijska odvodnja Karašica sektora na području Općine Petlovac riješena je otvorenim kanalima i to: Odvodnim kanalom Karašice (dužine 8,224 km na području Općine) i melioracijskim kanalima III i IV reda. Predmetna kanalska mreža s ostalim objektima u melioracijskom sustavu osigurava dobru odvodnju suvišnih površinskih i podzemnih voda. Sustav osnovne kanalske mreže (kanali I i II reda) se redovito održava, a jedini nedostatak je neredovito održavanje detaljne kanalske mreže (kanali III i IV reda) što je dužnost korisnika zemljišta uz predmetne kanale. Evakuacija suvišnih voda iz melioracijskog sustava putem Odvodnog kanala Karašice koncipirana je na dva načina:

- mehanički, putem crpne postaje Draž kapaciteta Q= 1,5 m3/s kojom se voda iz Odvodnog kanala Karašice prebacuje u potok Karašica i odvodi u rijeku Dunav gravitacijski, putem ustave Bučka, voda se upuštala u retencijski prostor Topoljskog Dunava veličine 4x10 m iz kojeg se kod povoljnih vodostaja Dunava gravitacijski ispuštala putem ustave Draž (u nasipu Državna granica-Draž) u inundaciju Dunava. Ovaj način napušten je 1987.g. kada je ustava Bučka trajno zatvorena s ciljem očuvanja od onečišćenja akumulacije Topoljski Dunav vodama koje dotječu Odvodnim kanalom Karašice.

Kombinacijom oba načina odvodnje postizala se kvalitetna odvodnja suvišnih voda područja. Sada je u funkciji samo mehanička odvodnja putem crpne postaje Draž.

Melioracijska odvodnja Dravskog sektora na području Općine riješena je putem melioracijskog kanala I reda Barbara (dužine 2,5 km u Općini) kojim se voda putem crpne postaje Velika, kapaciteta 3,5 m /s prebacuje u inundaciju rijeke Drave ili putem ustave Kopačevo gravitacijski upušta u Kopački rit. Crpna postaja Velika smještena je u km 30+200 Glavnog dravskog nasipa (područje Općine Darda). Krajnji sjeverozapad Općine, također dio Dravskog sektora, odvodnjava se putem potoka Toplica (dužine 8,22 km na području Općine) koji dotječe iz R. Mađarske, te se putem ustave i crpne postaje Bakanka, kapaciteta 4,30 m3/s, voda prebacuje u inundaciju rijeke Drave. U potok Toplica ulijeva se i kanal Beremend čija se trasa i slivno područje velikim dijelom nalazi na području R. Mađarske, a na području Općine Petlovac dužine je 0,78 km. Crpna postaja Bakanka smještena je u km 7+627 Glavnog dravskog nasipa na području Općine Petlovac.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 41

Sustavnog navodnjavanja poljoprivrednih površina na području općine Petlovac nema.

1.1.2.9. Postupanje s otpadom

Na području Općine organiziran je sustav prikupljanja i odvoženja komunalnog otpada koji obuhvaća naselja Baranjsko Petrovo Selo, Petlovac i Luč.

Naselja Torjanci, Novo Nevesinje i Novi Bezdan nisu u ovom sustavu nego se koriste postojećim neuređenim ''divljim'' odlagalištima. Prema dostupnim podacima prosječno prikupljena količina otpada s područja Općine mjesečno iznosi 63 t (godišnje oko 750 t) i odlaže se na odlagalište otpada grada B. Manastir.

Na području Općine nema razdvojenog prikupljanja sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metali) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi). Dio ovih tvari odlaže se u veće pod komunalni otpad, a dio odlazi na još uvijek aktivne ''divlje deponije''. Sanacija mjesta nekontroliranog odlaganja otpada vršena je više puta na području Općine, te su neka mjesta i potpuno sanirana, ali četiri veća lokaliteta još uvijek postoje. Uz naselja Baranjsko Petrovo Selo, Petlovac i Luč egzistiraju (još su aktivne) divlje deponije i pored činjenice da su ova naselja obuhvaćena organiziranim odvozom otpada (istina, samo komunalnog, dok se ostale kategorije uključujući građevinski i krupni, rješavaju stihijski na cijelom području Baranje).

Tako je uz Baranjsko Petrovo Selo još aktivno odlagalište neposredno uz južni rub naselja na lokaciji Staro Selo (kč.br. 798 i 799 k.o. Baranjsko Petrovo Selo).

Naselje Petlovac divlje odlagalište ima na kč.br. 484 (k.o. Petlovac) smještenoj južno od naselja na području ''Ugljara''. Riječ je o rupi promjera 200 m s obodno uređenim putem. Naselje Luč divlje odlagalište ima na kč.br. 578 (k.o. Luč) smještenoj zapadno od naselja udaljeno cca 500 m od najbližih kuća.

Naselje Novi Bezdan divlje odlagalište ima na kč.br. 1118, (k.o. Baranjsko Petrovo Selo) uz južnu granicu naselja na području ''Utrine''. Na ovo odlagalište se odlaže sav otpad iz naselja.

Naselje Torjanci divlje odlagalište ima na kč.br. 210 (k.o. Torjanic), uz sjevernu granicu naselja. Na ovoj lokaciji su poslovi uređenja i prenamjene u tijeku pa je otvoreno novo divlje odlagalište u južnom dijelu naselja na dijelu kč.br. 451. Na odlagalište se odlaže sav otpad iz naselja.

U naselju Novo Nevesinje sav otpad ostaje unutar parcela na kojima nastaje ili se odvozi na postojeća divlja odlagališta u obližnjim naseljima. Slično je stanje u naseljima Zeleno Polje i Širine.

1.1.2.10. Stanje okoliša

a) Onečišćenje voda

Državnim planom za zaštitu voda (NN 8/99), u cilju provedbe zaštite voda od onečišćenja određena je kategorizacija voda. Za državne vode-rijeku Dravu, potok Karašica, Odvodni kanal Karašica, koji prolaze područjem Općine Petlovac, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 42

Prema programu Hrvatskih voda uzorkuje se voda potoka Karašica u Branjinom Vrhu i Odvodnog kanala Karašice u Popovcu (4 puta godišnje), dok se voda rijeke Drave uzorkuje na nekoliko profila, a najbliži Općini Petlovac je profil u Bistrincima (26 puta godišnje).

Analizom vode određuju se vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH, alkalitet, električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, KPK (KMnO- i), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), D-mikrobiološki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), E-biološki (indeks saprobnosti, biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj, protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati).

Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih uzoraka u 2002.g., voda rijeke Drave kod Bistrinaca prema skupini pokazatelja B, C i D odgovara III vrsti, a prema skupini E, II vrsti. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, rijeka Drava je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH i električna vodljivost, a II vrste je po alkalitetu.

Voda potoka Karašica prema skupini pokazatelja A odgovara I vrsti, prema skupini pokazatelja B i C odgovara IV vrsti, prema skupini D odgovara III vrsti, a prema skupini E, II je vrste.

Voda Odvodnog kanala Karašice prema skupinama pokazatelja B i C odgovara V vrsti, prema skupini pokazatelja D odgovara IV vrsti, a prema skupini E je II vrste. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, Odvodni kanal Karašice je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH i alkalitet, a II vrste je po električnoj vodljivosti.

Vode u melioracijskim kanalima onečišćuju se kemijskim sredstvima upotrijebljenim na poljoprivrednim površinama.

b) Onečišćenje zraka

Na području općine Petlovac nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području Općine nama aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka.

c) Onečišćenje tla

Tlo na području općine Petlovac nije opterećeno onečišćenjima, budući da na području Općine nema industrijskih kapaciteta, koji bi mogli utjecati na onečišćenje tla.

Na području Općine sva naselja su ruralnog karaktera, te je i okoliš u neposrednoj okolini naselja prirodan i nezagađen.

Budući da je prostor Općine nakon Domovinskog rata bio privremeno okupiran, a time i nedostupan za obradu, to za cijelo to vrijeme nije mogao biti ni u prevelikoj mjeri tretiran umjetnim gnojivima i drugim kemijskim sredstvima koja bi mogla dovesti do prekomjernog onečišćenja tla.

d) Opterećenje bukom

Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte buke na nivou Općine-grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali takova mjerenja do sada nisu vršena.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 43

S obzirom da trenutno na području Općine ne postoje aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu prekoračenja dopuštenih razina buke, nema bukom ugroženih područja.

1.1.2.11. Područja posebne namjene

Na području općine Petlovac nalazi se vojni kompleks od interesa orane – SMP ''Belišće'' – kao zona posebne namjene, površine 4,31 ha.

Navedena lokacija je zona zabranjene izgradnje (potpuna zabrana bilo kakve izgradnje, izuzev građevina od važnosti za obranu).

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije

a) Stanovništvo

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine.

Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradova i općine, te pojedinačno za gradska naselja.

Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina smanjiti.

Sukladno demografskim ciljevima Države, utvrđeni su ciljevi demografskog razvoja Županije. Za područje općine Petlovac vrijede sljedeći ciljevi:

• Demografska obnova najugroženijih dijelova Županije To su prije svega područja koja su do 1998. godine bila privremeno okupirana, u koja spada i općina Petlovac. Cilj je u ovim područjima do kraja planskog razdoblja povratak svih prognanika i dostizanje najmanje broja stanovnika iz 1991. godine (prije rata).

• Demografska obnova Područja posebne državne skrbi. Općina Petlovac spada u 1. skupinu Područja posebne državne skrbi u koju spadaju u cijelosti sve općine hrvatskog podunavlja (''Narodne novine'', br. 26/03.). Republika Hrvatska će u tim područjima poticati povratak i opstanak stanovništva koje je prebivalo prije rata, te naseljavanje državljana RH svih djelatnosti i zanimanja koji mogu doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju.

• Demografska revitalizacija pograničnog područja, kao područja od posebnog interesa za Državu Pogranično područje Županije obuhvaća između ostalih i općinu Petlovac. Ovo područje je od posebnog interesa za Državu, pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika iz 1991. godine. Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja, te repopulacije putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak.

• Demografska konsolidacija u ruralnim područjima Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu označiti poticanjem razvoja obiteljskog poduzetništva odnosno afirmacijom malih prerađivačkih

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 44

kapaciteta prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života.

b) Naselja

Prostorni plan Osječko-baranjske županije preuzima sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (kartografski prikaz 4. ''SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA''), koji klasificira naselja na:

- makroregionalno (veliko razvojno) središte, - regionalno (srednje razvojno) središte, - manje regionalno (manje razvojno) središte, - manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti, - područno (malo razvojno) središte, - područno (manje razvojno) središte umanjenog značaja, - lokalno (inicijalno razvojno) središte, te definira kategorije detaljnije kategorije razine Lokalno (inicijalno razvojno) središte:

- veće lokalno(inicijalno razvojno) središte, - lokalno (inicijalno razvojno) središte, - manje lokalno (inicijalno razvojno) središte.

Prema navedenoj klasifikaciji naselja općine Petlovac dijelimo na:

- veće lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Petlovac, - manje lokalno (inicijalno razvojno) središte-naselje Baranjsko Petrovo Selo, - ostala naselja-naselja Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine, Torjanci, Zeleno Polje.

Županijski plan propisuje osnovne ciljeve razvoja naselja:

- Policentričan razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina, putem:

- osnaživanja mreže srednjih naselja, - osnaživanja naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticanja gospodarskog jačanja područnih i lokalnih središta.

- Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja, putem:

- racionaliziranja mreže naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnaživanja mreže središnjih naselja u tim predjelima, kao i u pograničnom području, - ograničenja širenja naselja sekundarnog stanovanja, te usmjeravanja tog oblika stanovanja u naselja stalnog stanovanja koja demografski odumiru.

- Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije putem:

- poticanja usmjerenja u pravcu turističkog razvoja u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore, - osnaživanja povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 45

c) Građevinska područja

Prostorni plan Osječko-baranjske Županije propisuje uvjete određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja:

Građevinska područja utvrđuju se PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ. Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 m.

Ako se novo građevinsko područje (ne naselja) nalazi uz državnu I županijsku cestu i između 2 građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.

Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja.

Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.

Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m2 .

Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije. Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih parcela.

U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:

- zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športsko- rekreacijskih i sl. građevina, - zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina, - zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina, zabranu gradnje na klizištima.

Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m2/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika.

Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.

Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene prema kriterijima iz PPŽ u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.

U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 46

Građevinska područja se moraju racionalno koristiti. Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja i 15 st/ha za ostala naselja.

Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja. Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti. Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i DPU-a.

Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.

Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.

Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti. Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina koja se pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.

Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.

Iznimno, u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO, a građevine izvan tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti.

Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao višestambeni način gradnje.

U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.

Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:

- turističko-rekreacijske građevine i zone, - športsko-rekreacijske građevine i zone, - gospodarske zone, - pojedinačne gospodarske komplekse, - groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse, - zdravstvene građevine i komplekse, - vojne građevine i komplekse.

Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ.

Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m2 na kojem se planira formiranje više građevinskih parcela za gospodarsku namjenu. Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 47

Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu namjenu.

U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za područje općina/gradova.

Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna središta (, , , Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.

Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja moguće je samo na temelju programa razvoja općine/grada.

Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m2/st. Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih zona u gravitacijskom području.

Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno posebno obrazložit i argumentirati.

Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u sljedećim slučajevima:

- ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ, - ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.

Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji.

Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu površina s mogućim alternativnim lokacijama.

Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični klimatski uvjeti ili druge osobitosti).

U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području Općine.

d) Gospodarstvo

Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala. Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal. Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru. Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 48 područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta. Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije. Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture. Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije. Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja. Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. Za groblja izvan naselja potrebno je utvrditi građevinska područja

e) Društvene djelatnosti

Prostorni plan Osječko-baranjske Županije definira potrebu oblikovanja mreže i prostora za razvitak društvenih djelatnosti u sklopu planova užeg područja (PPUO/G, GUP, DPU), ali propisuje obvezni minimum sadržaja društvenih djelatnosti u naselju, ovisno o sustavu naselja.

Za naselje Petlovac, kao općinsko središte, obveza je smjestiti:

- općinska izvršna tijela - osnovnu školu - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu - dječji vrtić - trgovački centar - sajmište - financijsko posredovanje - poštu

Za naselje Baranjsko Petrovo Selo, kao manje lokalno središte, obveza je smjestiti:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 49

- mjesni odbor - područne razred osnovne škole - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu - trgovinu mješovite robe

f) Promet

U okviru Prostornog plana Osječko-baranjske županije (2002. god.) planirani zahvati na području Općine su sljedeći:

• Cestovni promet

- planirana autocesta granica Mađarske-Beli Manastir-Osijek-granica Bosne i Hercegovine (koridor Vc), - na cesti D517 izvršiti korekcije trasa na dionici od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog Petrovog Sela do Petlovca, - rekonstrukcija i održavanje državnih i županijskih cesta radi povećanja nosivosti i proširenja kolnika užih od 5,50 m, te poboljšanja elemenata trasa.

• Željeznički promet

- postojeću željezničku prugu MP13 (državna granica-B. Manastir-Osijek) osposobiti za uključenje u mrežu pruga veće učinkovitosti (prometni koridor Vc).

• Riječni promet

- pripremiti i početi regulaciju rijeke Drave i osposobljavanje plovnog puta prema Ferdinandovcu izgradnjom višenamjenskih stepenica u suradnji s Republikom Mađarskom.

• Zračni promet

- letjelišta za poljoprivredno zrakoplovstvo

• Poštanski promet

Prostornim planom Osječko-baranjske županije u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području općine Petlovac.

Prostornim planom Županije definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.

• Telekomunikacije

Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.

Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije komuniciranja uz slijedeće smjernice:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 50

- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan), - kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom.

Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

U prostornom planu Osječko-baranjske županije prikazan je stvarni plan razvoja telekomunikacijske mreže.

Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza također je potrebno zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i drugih postaja.

g) Energetika

• Plinoopskrba

U Prostornom planu Osječko-baranjske županije, kao dokumentu prostornog uređenja šireg područja planirani su magistralni plinovodi, a planirana je plinoopskrba i naselja općine Petlovac. Stoga postoji obveza za općinu Petlovac unošenje u PPUO planiranih magistralnih plinovoda, te lokalnog plinoopskrbnog sustava kao osnova za izgradnju plinoopskrbnog sustava Općine.

• Elektroenergetika

Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji se na unapređenju već postignutog razvoja elektroenergetske mreže na području Općine.

Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog uređenja RH, te PP Osječko-baranjske županije, nalažu općenito dogradnju postojeće distribucijske mreže, međutim ne postoje konkretne obveze za općinu Petlovac osim postupnog prijelaza na 10(20) kV kabelsku mrežu unutar građevinskog područja.

Prostornim planom Županije definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije, dakle i za općinu Petlovac.

h) Vodnogospodarstvo

• Vodoopskrba

Županijskim planom je predviđeno uključenje svih naselja u javni vodoopskrbni sustav. Na području Općine nije planirano formiranje novih crpilišta nego se distribucijska mjesne mreže napajaju iz spojnih cjevovoda prema okolnim sustavima. Planirane su dvije osnovne grane budućeg sustava. Prva obuhvaća naselja Torjanci, Novo Nevesinje, Novi Bezdan i Baranjsko Petrovo Selo, a spaja se preko naselja Bolman na vodoopskrbni sustav ''Darda''. Druga grana obuhvaća naselja Luč i Petlovac, a spaja se na sustave Belog Manastira (preko naselja Šumarina), te Darde (preko Bolmana).

Na krajnjem zapadnom dijelu vodoopskrbnog sustava u naselju Torjanci planirana je izgradnja vodospreme.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 51

• Odvodnja otpadnih voda

Prema odredbama Županijskog plana sva su naselja iz sastava općine Petlovac svrstana u istu kategoriju manja naselja'' s planiranom vodoopskrbom u ''manja osjetljivim'' područjima'', a za koje je predviđen kao uređaj za pročišćavanje ''mali uređaj s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće diskove, označene aerobne zemljane lagune i biljni uređaji)'' – ukupno 8 lokacija.

• Uređenje vodotoka i voda

Županijski plan predviđa izgradnju vodne stepenice ''Osijek'' na rijeci Dravi i formiranje akumulacijskog jezera dio kojeg se nalazi unutar područja općine Petlovac.

U okviru planirane izgradnje VS ''Osijek'' izvele bi se potrebne građevine (pregrade, paralelni nasipi, brodske prevodnice, energetska postrojenja i sl.).

• Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Županijskim planom je predviđeno održavanje kanalske mreže u funkcionalnom stanju kroz redovno tehničko čišćenje te eventualne rekonstrukcije dionica pojedinih kanala.

Izgradnja novih objekata u sustavu navodnjavanja nisu predviđene, tek je ukazano na potrebu daljnje razrade mogućeg navodnjavanja svih poljoprivrednih površina s područja Općine (i šire Baranje i Županije).

i) Poljoprivredno i šumsko zemljište

Županijskim prostornim planom definirana su osobito vrijedna poljoprivredna tla na kojima prvenstveno treba zadržati sadašnju namjenu odnosno koristiti ih za poljoprivrednu proizvodnju. Pored ovih površina utvrđena su i vrijedna poljoprivredna tla koja se također trebaju štititi od prenamjene, no uz određene uvjete mogu se koristiti i za druge namjene. Razmještaj poljoprivredne proizvodnje trebao bi biti prema Prostornom planu Osječko-baranjske županije usklađen s racionalnim iskorištavanjem bioekološkog potencijala proizvodnog prostora i tehnološkog potencijala proizvodne kulture s naglaskom na proizvodnju zdrave hrane. Županijskim planom utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene. Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 52

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 53

1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova

Prostorni plan (bivše) općine Beli Manastir

Područje općine Petlovac prije važećeg teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Beli Manastir. Za bivšu općinu Beli Manastir izrađen je 1982. godine Prostorni plan općine Beli Manastir i tri Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) općine Beli Manastir i to Izmjene i dopune (''Službeni glasnik općina Beli Manastir'', br. 9/87.) koje su ustvari u potpunosti novi plan jer su izmjene napravljene i u tekstualnom i u grafičkom dijelu plana i Izmjene i dopune (''Službeni glasnik općine Beli Manastir'', br. 12/90.) koje se odnose uglavnom na izmjene granica građevinskog područja do kojih je došlo zbog snimanja stanja na području Baranjske planine, na lijevoj obali Dunava i desnoj obali Drave i zbog izrade Izmjena i dopuna GUP-a Beli Manastir i Darda i PUN-a Kneževi Vinogradi koji su tada bili u izradi.

U izmjenama i dopunama 2000. godine (''Županijski glasnik'' Osječko-baranjske županije 3/2000.) mijenjani su dijelovi krupne infrastrukture i Odredbe za provođenje u dijelu izgradnje izvan građevinskog područja. Planske postavke navedenih planova rađene su na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava.

Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi s vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem, zaštitom prirode i čovjekova okoliša, vode i dr. utjecali su na potrebu izrade novog prostornog plana za područje općine Petlovac.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Demografski potencijal

Demografski potencijal (prema podacima popisa 2001. god.) značajno je oslabljen u odnosu na prethodna razdoblja. Slabljenje se ogleda u smanjenju ukupnog broja kao posljedice prisilnog iseljavanja za vrijeme privremene okupiranosti te starenja kao prirodnog procesa.

Obnovom naselja i povratkom prognanika demografska slika bi se trebala popraviti. Na popravljanje demografske slike također bi trebao utjecati gospodarski razvoja, putem otvaranja radnih mjesta u poduzetništvu za što su u pripremi prostorni uvjeti u novoj gospodarskoj zoni Petlovca.

Ocjenjuje se stoga da demografski potencijal neće biti ograničavajući činitelj daljnjeg razvitka.

1.1.4.2. Naselja

Postojeća naselja Općine (9 naselja) karakterizirana su malim brojem stanovnika (4 naselja s manje od 100 stanovnika), neuređenom prometnom infrastrukturom, nerazvijenim gospodarstvom, te slabo razvijenom mrežom društvene infrastrukture, te je potrebno poboljšati uvjete stanovanja (u smislu prometne i komunalne opremljenosti, razvoja gospodarstva, te osnaživanja mreže društvene infrastrukture), te u tom smislu jačati naselja Petlovac kao općinsko središte i naselje Baranjsko Petrovo Selo kao lokalno središte.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 54

1.1.4.3. Građevinska područja

Postojeća građevinska područja naselja Općine, utvrđena Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir, nisu usklađena s izgrađenim područjima naselja, odnosno velika je površinska razlika između izgrađenog i građevinskog područja.

S obzirom da se ne očekuje nagli porast stanovništva Općine, utvrđena građevinska područja omogućavaju razvoj naselja Općine, ali ih je potrebno preispitati i prostorni razvoj naselja usmjeriti na popunjavanje neizgrađenih površina unutar izgrađenih i infrastrukturno opremljenih struktura . Isto tako, potrebno je preispitati potrebu ukidanja/zadržavanja građevinskih područja farmi i ekonomija – Sudaraž, Širine i Zeleno Polje.

1.1.4.4. Gospodarski potencijal

U gospodarskoj strukturi Općine snažno je zastupljena poljoprivreda kroz ratarstvo i stočarstvo (ekonomije i farme PIK-a ''Belje''). Druge djelatnosti se nisu razvile budući nikada do sada nisu bili osigurani prostorni uvjeti za razvoj. Općina Petlovac je povratnička općina te se povratkom stanovništva i novim vlasničkim odnosima tek sada počinju stvarati uvjeti za vlastiti gospodarski razvoj. Tomu će značajno doprinijeti formiranje gospodarske zone u Petlovcu i Baranjskom Petrovom Selu, jer će biti osigurani prostorni uvjeti za razvoj poduzetništva u različitim djelatnostima. Prirodni potencijal u industriji opekarskih proizvoda postoji, kao i u građevinarstvu (pijesak). Aktiviranje tog potencijala je upitno. U relativnoj blizini postoji nekoliko krupnih gospodarskih subjekata opekarske industrije (Osijek, Đakovo, Vinkovci, Našice) s već postojećim eksploatacijskim poljima pa je upitno pokretanje slične proizvodnje na ovom području.

Eksploatiranje pijeska iz kontinentalnog dijela Općine je potencijalno puno izvjesnije, ali se također na širem području nalazi uhodan sustav eksploatacije i distribucije pijeska iz korita rijeke Drave.

1.1.4.5. Promet

a) Cestovni promet

Položaj prostora Općine uz državnu granicu, kao i tok rijeke Drave, predstavljaju prostorne i prirodne prepreke koje utječu kao ograničavajući čimbenici u mogućem razvitku promatranog prostora. Promjene u geopolitičkim odnosima u okruženju, kao i dobrosusjedski odnosi s Republikom Mađarskom utjecali su na otvaranje graničnog prijelaza Baranjsko Petrovo Selo, što je pridonijelo pozitivnoj prometnoj valorizaciji prostora u njegovom okruženju uz sjevernu granicu Republike Mađarske.

U pozitivne pomake koji su otvorili i nove mogućnosti razvitka prostora, je i izgradnja mosta kod Belišća na rijeci Dravi. Time se ostvarila kvalitetna paralelna veza uz sjeverne granice Republike Hrvatske na području Baranje.

Značajni budući potencijal je i planirana izgradnja autoceste granica Republike Mađarske-Beli Manastir-Osijek-Đakovo-granica Bosne i Hercegovine (koridor Vc).

U koridoru Vc je i magistralna pomoćna željeznička pruga MP13 koja se planira urediti za brzine 120-150 km/h. izgradnjom planirane autoceste i uređenjem željezničke pruge formirat će se ''složeni'' prometni koridor.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 55

Uz krajnju istočnu granicu Općine planirano je buduće čvorište na navedenoj autocesti, što će dodatno pozitivno valorizirati prometni položaj općine Petlovac.

b) Poštanski promet

Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.

Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.

Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području općine Petlovac stanje je nešto nepovoljnije obzirom na broj poštanskih ureda u odnosu na broj naselja u Općini i broju tjednih dostava, iako Općinu karakterizira mali broj stanovnika.

S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine a posebno se to odnosi na novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav poslovanje potpuno osuvremenilo.

Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima starijih vozila koja treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz.

c) Telekomunikacije

Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.

Izgrađena mjesna telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe, te priključenje određenog broja novih korisnika. Međutim, u perspektivi predstoji izgradnja suvremene kabelske mjesne mreže u skladu sa stvarnim potrebama.

Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.

Izgrađeni objekt Odašiljača i veza d.o.o. je izvan granica Općine. To je odašiljač "Belje" u blizini je granice Općine i pokriva cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a, kao i ostalih postaja.

Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 56

1.1.4.6. Energetika

a) Plinoopskrba

Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema niti se planira nalazište ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine.

Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na glavnu opskrbnu točku, a to je mjerno redukcijska stanica (MRS) u Belom Manastiru. Tek nakon izgradnje magistralnog ili međunarodnog plinovoda i MRS-Beli Manastir moguća je šira plinoopskrba naselja Općine. Drugi pravac napajanja zbog zatvaranja plinovodne mreže u prsten biti će iz MRS-Darda, koja također još nije izgrađena.

b) Elektroenergetika

Procjenjuje se da stanje postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području Općine u cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim zbog procesa urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja potrebna je dogradnja na 400 kV prijenosnoj, te na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim razinama. Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle potrebe za električnom energijom, te financijske mogućnosti.

Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadašnje potrebe. Razvoj je moguć na nekoliko razina: zamjenom postojećih transformatora novim, veće instalirane snage, rekonstrukcijom postojećih veza (dalekovoda) između postojećih trafostanica s ciljem osiguravanja kvalitetnijeg napajanja vodovima većeg presjeka, kao i izgradnjom novih trafostanica s odgovarajućim priključnim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji vode iz TS 110/35/10(20) kV Beli Manastir i TS 35/10(20) kV Valpovo 1 za elektroopskrbu naselja na području i izvan područja općine Petlovac zadovoljavaju sadašnje i sagledive razvojne potrebe. Međutim 10(20) kV mreža s nadzemnim vodovima vođenim preko građevinskog područja je neprimjerena s aspekta urbanizacije naselja zbog ograničavanja parcelacije za stambenu i inu izgradnju. Zbog toga je potrebno nadzemne dalekovode unutar građevinskog područja naselja postupno zamijeniti 10(20) kV kabelskim dalekovodima.

Niskonaponska 0,4 kV mreža je uglavnom starijeg datuma izgradnje, vođena po krovovima na krovnim stalcima, te je potrebna postupna potpuna rekonstrukcija u osmišljenu suvremenu elektroenergetsku mrežu.

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo

a) Vodoopskrba

Iz prikaza postojećeg stanja vidljivo je kako ne postoji sustav vodoopskrbe nego se pitanje opskrbe pitkom vodom rješava individualno iz plitkih kopanih ili bušenih bunara.

Ovakvo stanje je nezadovoljavajuće i neprimjereno je civilizacijskom stupnju razvoja naše države. Postojeći sustavi Novog Nevesinja i Novog Bezdana ne zadovoljavaju stanjem cjevovoda, a dimenzijama cijevi ni protupožarne zahtjeve.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 57

b) Odvodnja

Stanje glede odvodnje otpadnih voda je loše. Izgradnjom javnog vodoopskrbnog sustava će se još i pogoršati (zbog povećanog standarda u poboljšanju) pa će dolaziti do onečišćenja najplićih vodonosnih horizonata.

c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Stanje glede obrane od poplava i melioracijske odvodnje je zadovoljavajuće. Takva situacija nije i s melioracijskim navodnjavanjem gdje postoji velika perspektiva u intenzivnoj ratarskoj proizvodnji, ali do sada ništa nije učinjeno.

Izuzetno je povoljna činjenica što je rijeka Drava u blizini kao izvor vode sustavima za navodnjavanje.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 58

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija

Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se: • Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina. U tom cilju potrebno je: - osnažiti mrežu središnjih naselja, - osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, - poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta. • Očuvati naseljenost pograničnih područja U tom cilju potrebno je: - racionalizirati mrežu naselja, te osnažiti mrežu središnjih naselja u pograničnim područjima • Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije U tom cilju potrebno je: - u ruralnim naseljima koja se nalaze uz zaštićena i posebno vrijedna područja i značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja, - povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, - osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija

a) Prometni sustav

U utvrđivanju ciljeva razvoja prometnog sustava na županijskoj razini polazi se od sljedećih opredjeljenja:

- potrebno je podržati razvojne ciljeve i programe regionalne i državne razine i - potrebno je promovirati ciljeve i programe županijskog nivoa i uklopiti ih u cjelinu prometnog sustava.

U skladu s navedenim opredjeljenjima utvrđeni su ciljevi razvoja prometnog sustava po pojedinim podsustavima Županije.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 59

• Cestovni promet Županije će se razvijati u skladu sa sljedećim ciljevima:

- uključivanje prostora Županije u Europsku prometnu mrežu, - poboljšanje prometne povezanosti Županije s ostalim područjima Hrvatske, - poboljšanje stanja i služnosti cestovne mreže Županije, - rješavanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja, - poboljšanje prometne povezanosti pograničnog područja i područja posebne državne skrbi s ostalim dijelovima Županije.

• Za razvoj željezničkog prometa utvrđuju se sljedeći ciljevi:

- poboljšanje tehničko-tehnoloških uvjeta na željezničkim prugama i čvorištima, - poboljšanje signalnih i telekomunikacijskih sustava i sigurnosti putnih prijelaza.

• Ciljevi Osječko-baranjske županije u okviru razvoja riječnog prometa su sljedeći:

- uređenje plovnog puta na rijeci Dravi.

• U razvoju zračnog prometa cilj Županije je:

- uređenje letilišta za poljoprivrednu avijaciju.

• U razvoju kombiniranog prometa osnovni cilj je:

- u koridoru europskog značaja uspostaviti sustav kombiniranog prometa.

• Poštanski promet

Na području općine Petlovac u poštanskoj djelatnosti postoje izgrađene građevine od županijskog značaja, to su poštanski uredi (PU), ali se planovima razvoja ne predviđaju nove građevine županijskog značaja.

• Telekomunikacije

Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Petlovac određen je "Srednjoročnim planom razvoja telekomunikacija za razdoblje od 1996. do 2000. godine" te Dugoročnih planova za početak 21. stoljeća.

U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) i sustava novih generacija za pokrivenost cijelog područja Općine.

b) Energetika

• Plinoopskrba

Na području Općine ne planiraju se naftovodi ili produktovodi jer ne postoje takve energetske potrebe, i stoga nema ciljeva razvoja ovih infrastruktura županijskog značaja.

• Elektroenergetika

Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, te

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 60

Prostornom planu Osječko-baranjske županije ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:

- povećati proizvodnju električne energije, - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mrežu, - razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, - uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.

Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:

- podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes.

c) Vodnogospodarstvo

Vodoopskrba

Osnovni cilj ustroja vodoopskrbnog sustava postavljen je Županijskim planom.

- javnim vodoopskrbnim sustavom obuhvatiti 90% stanovništva i podmiriti potrebe gospodarstva, - podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama (prosječno 200 l/stanovniku/dan).

Odvodnja otpadnih voda

Osnovni ciljevi rješavanja problematike odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda su:

- zaštita resursa površinskih i podzemnih voda od onečišćenja te očuvanje njihovih ekoloških vrijednosti, - poboljšanje higijensko-sanitarnih uvjeta života.

Vodno gospodarstvo

Osnovni ciljevi su:

- zaštititi područje Županije od poplava (u sklopu čega je nužno sanirati i održavati u funkcionalnom stanju melioracijsku mrežu kanala za odvodnju), - osigurati funkcioniranje melioracijskog sustava, - razvijati sustav navodnjavanja.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije pa tako i za prostor općine Petlovac mogu se izdvojiti sljedeći:

- očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 61

- identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.

Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta, te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.

Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine. Pri tome treba:

- svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne funkcije šuma, - kontinuirano pratiti stanje šuma, - šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, - poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih i rekreacijskih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.

Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.

Treba poduzeti sljedeće:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava, - pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na oštećenje zemljišta, - usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.

Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije «održivog razvitka» u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.

U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko korištenje, pa uz osnovnu funkciju osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za navodnjavanje, za opskrbu vodom ribnjaka, te pružaju mogućnosti za turističko-sportsko- rekreacijske aktivnosti.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske su:

• učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života, • razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja, • usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim (svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno), • sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 62

Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnima prioritetima.

Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupku planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).

Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske planiranje krajolika treba dobiti izjednačeni status s planiranjem izgrađenih područja. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijski zahvati, usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje je oštećena treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.

Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Demografski razvoj

Prema Strategiji razvitka Republike Hrvatske, prostor općine Petlovac se nalazi u problemskoj cjelini ratom zahvaćenih područja za koje je temeljna odrednica stvaranje osnova za povratak stanovništva i obnovu. Prostor aktivnosti i uređenja naselja planski se dimenzionira prema predratnom broju stanovnika (popis iz 1991. godine), a nesklad između broja povratnika u prvoj etapi i ukupnog kapaciteta prostora je osnov za planiranje etapnosti realizacije.

Ova odrednica je prihvaćena i u ciljevima demografskog razvoja u Prostornom planu Osječko- baranjske županije. Uvažavajući ovo, na području općine Petlovac je cilj dostići broj stanovnika iz 1991. godine do kraja planskog razdoblja 2015. godine.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 63

Tablica br. 29.

PROCJENA BROJA STANOVNIKA 2015. GODINE

Red. Broj stanovnika Naselje broj 2015. god. 1. Baranjsko Petrovo Selo 779 2. Luč 735 3. Novo Bezdan 376 4. Novo Nevesinje 115 5. Petlovac 1.012 6. Širine 170 7. Torjanci 476 8. Zeleno Polje 122 Ukupno Općina: 3.785

Naselje Sudaraž je demografski odumrlo još 1981. godine, tako da će stanovništvo živjeti raspoređeno u 8 naselja.

Za planiranje kapaciteta određenih objekata društvenih djelatnosti izračunati su specifični kontingenti stanovništva 2015. godine.

• dječji vrtić 116 djece

• osnovna škola

- I-IV razred 142 učenika - V-VIII razred 185 učenika

• mreža sportskih objekata

- 7-10 god. 153 korisnika - 11-14 god. 185 korisnika - 15-18 god. 227 korisnika - 19-24 god. 318 korisnika - 25-34 god. 386 korisnika - 35-44 god. 582 korisnika - 45-59 god. 749 korisnika - 60 i više god. 914 korisnika

Pod pretpostavkom da se prosječne veličine kućanstava neće bitno promijeniti, stanovništvo Općine bi 2015. godine živjelo u 1.340 kućanstava prosječne veličine 2,8 člana.

Tablica br. 30.

PROCJENA BROJA KUĆANSTAVA 2015. GODINE

Red. Prosječna veličina Naselje Broj kućanstava broj kućanstava (članova) 1. Baranjsko Petrovo Selo 3,0 270 2. Luč 3,0 245 3. Novo Bezdan 2,6 145 4. Novo Nevesinje 3,0 38

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 64

5. Petlovac 3,0 373 6. Širine 2,6 65 7. Torjanci 3,0 159 8. Zeleno Polje 2,7 45 Ukupno Općina: 2,8 1.340

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Prostorna struktura Općine određuje se namjenom i načinom korištenja prostora, prvenstveno njegovih prirodnih potencijala, te razvojem naselja i infrastrukturnih sustava.

Osnovni cilj u formiranju prostorne strukture jeste:

• racionalno korištenje prirodnih potencijala i razvijanje stvorene strukture na način održivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama zaštite prostora.

U planiranju razvoja prostorne strukture Općine polazi se od sljedećih opredjeljenja:

• očuvanje vrijednog poljoprivrednog zemljišta ograničavanjem širenja građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, • zadržavanje i povećanje šumskih površina pošumljavanjem neobraslog šumskog zemljišta, • dimenzioniranje građevinskih područja sukladno realnim potrebama razvoja i racionalno korištenje građevinskog zemljišta.

Razvoj gospodarstva primarno će biti vezan uz resursne osnove Općine, geoprometni položaj, izgradnju novih proizvodnih kapaciteta te tradicionalna iskustva i znanja stanovništva.

Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine u planskom razdoblju je optimalno i racionalno koristiti prostor u proizvodne i lokacijske svrhe na principima održivog razvoja. Konkretni ciljevi na toj osnovi su:

• Razvijati gospodarstvo na prirodnim resursima.

Cilj je nadogradnja sadašnje poljoprivredne proizvodnje kroz finalnu proizvodnju hrane.

S tim u svezi potrebno je razvijati djelatnosti prerađivačke industrije koja nedostaje u strukturi gospodarstva. Također treba težiti obnovi i formiranju obiteljskih gospodarstava koja bi u svom sastavu razvijala i male kapacitete prerade.

• Iskoristiti pogranični položaj Općine

Treba pogranični položaj pretvoriti u prednost na način razvijanja pograničnog gospodarstva u suradnji sa susjednom državom Mađarskom.

• Razvijati malo i srednje poduzetništvo

Za razvoj poduzetništva prioritetno je potrebno aktivirati (urediti i komunalno opremiti) prostor rezerviran za gospodarsku zonu u Petlovcu u kojoj je cilj formirati prostorne uvjete za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih kapaciteta

Prostor Općine treba uključiti u turističku ponudu Baranje, odnosno Podunavlja putem planiranih biciklističkih staza i razvoja ruralnog turizma.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 65

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Naselja

Naselja karakterizira izrazito duboka demografska starost i prirodno odumiranje. Imajući u vidu i relativno nisku komunalnu opremljenost naselja, utvrđuju se osnovni ciljevi razvoja i uređenja naselja.

• Revitalizacija svih naselja, a posebno demografski najugroženijih

U tom cilju je potrebno:

- povećati razinu komunalne opremljenosti i prometne dostupnosti, - poticati razvoj obiteljskog gospodarstva i uključivanjem u pravce turističkog razvoja, - osnažiti funkcije društvenih djelatnosti i povezanost sa središtem Općine.

• Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za intenzivniji razvoj djelatnosti koje mogu utjecati na povećanje razine opće razvijenosti • Racionalno planirati prostorni razvoj naselja

U tom cilju potrebno je:

- planirati izgradnju prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja uz opremanje pratećim sadržajima, funkcijama i komunalnom infrastrukturom, - u daljnjem izgrađivanju naselja voditi računa da se ne naruše etnološka obilježja, - zadržati parcelaciju karakterističnu za ruralne prostore radi omogućavanja izgradnje poljoprivrednih gospodarskih građevina.

• Razvijati i urbanizirati općinsko središte koje treba biti nositelj razvoja na području Općine.

2.2.3.2. Društvena infrastruktura

Razvoj društvene infrastrukture ovisan je o postojećem političko-teritorijalnom ustroju koji definira razmještaj upravnih i sl. funkcija naselja, utvrđenoj mreži društvene infrastrukture na nivou županije/države (Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-Baranjske županije, Županijski glasnik 4/94; Mreža zdravstvene djelatnosti, NN 85/02), propisanim minimumima putem prostornih planova (Prostorni plan Osječko-baranjske županije), te konkretnim potrebama proizašlim iz razvojnog usmjerenja naselja.

Prostorni plan Osječko-baranjske županije, prema sustavu središnjih naselja, za naselje Petlovac, kao središte općine propisuje obvezni minimum prostornog smještaja:

- općinska izvršna tijela - osnovnu školu - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu - dječji vrtić - trgovački centar - sajmište - financijsko posredovanje - poštu

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 66

Za naselje Baranjsko Petrovo Selo, kao manje lokalno središte, obveza je smjestiti:

- mjesni odbor - područne razrede osnovne škole - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu - trgovinu mješovite robe

• Mreža zdravstvene djelatnosti definira potrebu 1 tima opće/obiteljske medicine na razini primarne zdravstvene zaštite na području općine Petlovac, te 1 tima polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite .

• Mrežom osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 4/94), definiran je razmještaj matičnih i područnih osnovnih škola općine Petlovac u skladu s kojom I funkcionira školstvo na području općine.

2.2.3.3. Prometna infrastruktura

a) Cestovni promet

Na nivou Općine ciljevi razvitka prometnog sustava su sljedeći:

- uređenje i rekonstrukcija lokalnih cesta, te svih nekategoriziranih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja. Uređenje podrazumijeva izgradnju ili modernizaciju kolnika te uređenje sustava oborinske odvodnje. - uređenje postojećih, te po potrebi izgradnja novih autobusnih stajališta, - izgradnja i uređenje prometnih površina u centralnim zonama naselja, gdje je prioritet na uređenju parkirališnih i pješačkih površina. - Izgradnja biciklističke staze ili biciklističke trake na sljedećim dionicama:

• od grada B. Manastira do mosta na rijeci Dravi kod Belišća, • od naselja Bilje do naselja Torjanci u općini Petlovac.

b) Poštanski promet

Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:

- uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama, - uređenje eksterijera.

c) Telekomunikacije

Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja.

Osnovni cilj je postupna dogradnja kapaciteta komunikacija, novog korisničkog/spojnog voda, te izgradnja novih kabelskih mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve suvremene raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 67

2.2.3.4. Energetska infrastruktura

a) Plinoopskrba

Cilj prostornog razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve Državnog značaja, te izgradnju lokalnih plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u svim naseljima Općine i što većeg broja korisnika.

b) Elektroenergetika

Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav.

Pri dogradnji i rekonstrukcijama distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to unutar građevinskog područja i kontaktnim zonama s građevinskim područjem, a gdje je potrebno i izvan građevinskog područja.

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo

a) Vodoopskrba

Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika kao i drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode.

Pošto na ovom području nije do sada izgrađena mreža, nužno je osigurati prostor za smještaj međumjesnih vodova kao i same mreže unutar građevinskog područja (u poprečnom profilu ulica).

b) Odvodnja

Cilj izgradnje odvodnog sustava na području Općine je zaštita podzemnih i površinskih voda od onečišćenja otpadnim komunalnim vodama. Samim tim se uspješnije čuva zdravlje stanovnika ovog kraja. Cilj je izgradnja javnih sustava za odvodnju na koji bi se priključila sva domaćinstva i industrija te kontrolirano odvesti prikupljenu otpadnu vodu do uređaja za pročišćavanje prije konačnog upuštanja u okoliš.

c) Uređenje vodotoka i voda

Cilj aktivnosti iz ove oblasti je održavanje funkcionalnosti postojećeg sustava kako bi se omogućio kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje te efikasna obrana od poplava.

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Općinski je cilj održavanje funkcionalnosti izgrađene mreže melioracijskih kanala te tako odvoditi suvišne vode s poljoprivrednog i drugog zemljišta. Cilj uspostave sustava navodnjavanja je uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 68

2.2.4. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

a) Prirodne vrijednosti i posebnosti

Prostornim planom Osječko-baranjske županije predlaže se za zaštitu poplavna dolina rijeke Drave.

Cilj je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja prirodnih značajki te valorizirati u pogledu zadovoljavanja kriterija za uvrštenje u popis međunarodno značajnih područja.

b) Kulturna dobra

Za preventivno zaštićene vjerske građevine:

- Crkva sv. Lovre, Baranjsko Petrovo Selo - Župna crkva Našašća sv. Križa, Petlovac - Župna crkva Rođenja BDM, Torjanci

Cilj je preispitati opravdanost preventivne zaštite radi utvrđivanja konačne zaštite.

Za evidentirane arheološke lokalitete potrebno je provesti valorizaciju i utvrditi granice radi utvrđivanja konačne zaštite.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi: • Optimalno korištenje građevinskog područja U tom cilju potrebno je: - postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, - svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama, - usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom. • Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja - očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina (etnoloških, sakralnih), - zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti. • Osiguranje zdravog okoliša U tom cilju potrebno je: - utvrditi stanje okoliša u naseljima, - poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja, - planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 69

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

Postojeće granice građevinskog područja naselja općine Petlovac definiranih Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir potrebno je preispitati i korigirati zbog velike razlike u površinama izgrađenih područja naselja i samih građevinskih područja.

Kod definiranja novih granica građevinskog područja za naselja općine Petlovac, treba uzeti u obzir osnovne smjernice propisane Prostornim planom Osječko-Baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Republike Hrvatske:

• Ispitati mogućnost gradnje (prostorne rezerve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno nedovršenih dijelova, te u odnosu na kapacitete postojeće infrastrukture. • Oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljsku cjelinu , odvojeno od druge takve cjeline. • Odrediti građevinska područja izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane Zakonom, nestabilnih terena, zaštitnih zona vodocrpilišta i izvan površina od posebnog značenja za obranu.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja usmjerava se u pravcu unapređenja uvjeta života kvalitetnom unutarnjom organizacijom, osobito s gledišta razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom komunalnom infrastrukturom. U skladu s navedenim, utvrđuju se osnovni ciljevi: • Razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine • Osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj • Poboljšati unutarnju organizaciju naselja U tom cilju potrebno je: - planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, - odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji), - razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama, - osigurati prostore za zelenilo, sport, rekreaciju i zajedničke potrebe.

• Podići razinu komunalne opremljenosti U tom cilju potrebno je: - rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona, - izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, - izgraditi javni vodoopskrbni sustav u svim naseljima, - izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima, - izgraditi plinoopskrbni sustav Općine s ciljem pokrivanja što većeg broja naselja, - izgraditi suvremenu podzemnu kabelsku telekomunikacijsku mrežu u svim ulicama i potreban broj baznih postaja (GSM), - dograditi i rekonstruirati distribucijsku elektromrežu na 10(20) kV i 0,4 kV naponskoj razini.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 70

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Prostorni razvoj Županije temelji se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja te očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.

Dominantnu ulogu u organizaciji prostora Baranje čini osovina Beli Manastir-Osijek koja izgradnjom međunarodne autoceste Budimpešta-Osijek-Ploče (Vc) dobiva još veće značenje i predstavljat će temeljnu okosnicu razvitka Županije.

Dio prostora općine Petlovac leži na ovoj okosnici razvoja (istočni dio). Veza ostalog prostora Općine s autocestom Vc ostvarit će se mrežom županijskih cesta putem dva denivelirana raskrižja planirana na istočnom rubnom području Općine.

S obzirom na prirodne osobitosti i vrijednosti područja Županije u dijelu prostora općine Petlovac izdvaja se područje poplavnih šuma doline rijeke Drave. Ovo područje predstavlja dio osnove mogućeg turističkog razvoja, a s obzirom na uvjete i način korištenja izdvaja se kao područje na kojem se ograničavaju zahvati u prostoru i štite prirodna obilježja.

Predviđa se revitalizacija ruralnog područja jačanjem funkcija lokalnih i područnih središta.

Gospodarska struktura Županije je određena korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja, a doprinos razvoju gospodarstva treba dati osnaživanje turizma kroz adekvatnu valorizaciju lokaliteta od županijskog i općinskog značaja.

Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo temeljeno na korištenju resursa u obliku proizvodnje i usluga.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Prostorno razvojni model općine Petlovac počivat će s jedne strane na prostornim mogućnostima i prednostima, te ograničenjima u korištenju prostornih cjelina.

• Meliorirani poljoprivredni prostor To je sjeverni i istočni dio Općine i on po svojoj namjeni čini poljoprivredni proizvodni prostor Općine. Po kvaliteti su to obradiva poljoprivredna tla gotovo u cijelosti visoko vrijedna i vrijedna. U ovom prostoru su smještena sva naselja Općine, te velike farme i ekonomije. Prostor će se i dalje koristiti za intenzivnu ratarsku i stočarsku proizvodnju.

• Aluvijalne šume uz rijeku Dravu To je područje južnog dijela Općine do rijeke Drave, obraslo šumom pretežito gospodarske namjene.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 71

Prostor je nenaseljen. Namijenjen je i dalje šumarstvu, a zbog prirodne vrijednosti se predlaže za zaštitu po posebnom zakonu. Predviđeno je korištenje u rekreacijske svrhe izgradnjom biciklističkih staza, a na lokalitetu Bakanga se planira rekreacijsko područje, prvenstveno kupanje na rukavcu Drave.

U Planu su definirane površine osnovne namjene (poljoprivredno i šumsko zemljište, te vodne površine koje su strukturirane u odnosu na vrijednost i način korištenja. Korištenje i namjena površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površina''.

Građevinska područja su prikazana na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000, a sadrže izgrađene i površine za izgradnju. Građevinska područja su prikazana u okviru utvrđenih granica, ona su višenamjenska i mogu se razrađivati planovima užih područja.

Infrastrukturni sustavi su prikazani na grafičkim prikazima br. 2.A. do 2.C., u mjerilu 1:25.000 i prostor za razvoj prikazan je linijski, a građevine simbolima.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Tablica br. 31.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Red. UKUPNO NAMJENA POVRŠINA OZNAKA stan/ha ha/stan broj (ha) (*) Ukupno 547,76 6,8 GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1. Izgrađeni dio GP -

1.1. Građevinska područja Ukupno GP1 541,08 7,97 naselja stalnog stanovanja Izgrađeni dio GP 326,64

1.2. Građevinska područja groblja izvan Ukupno GP2 6,68 naselja 2. IZGRAĐENE STRUKTURE Ukupno - - VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 2.1. Površine za iskorištavanje E1 - energetskih sirovina 2.2. Površine za iskorištavanje E2 - geotermalne vode 2.3. Ostale površine za E3 - - iskorištavanje mineralnih sirovina 2.4. Rekreacijsko područje R -

3. POLJOPRIVREDNO TLO Ukupno 5.124,66 1,3 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO 3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 1.914,69

3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 2.955,74

3.3. Ostala obradiva tla P3 254,24

4. ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE Ukupno 1.723,19 0,45 NAMJENE 4.1. Gospodarske šume Š1 1.723,19

4.2. Zaštitne šume Š2 -

4.3. Šume posebne Š3 - namjene

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 72

5. OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE Ukupno ŠZ 897,06 0,24 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 6. OSTALO POLJOPRIVREDNO Ukupno PŠ - TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7. VODNE POVRŠINE Ukupno _____ 902,82 0,24

7.1. Vodotoci 57,76

7.2. Jezera _____ -

7.3. Akumulacije A 845,06

7.4. Retencije ____ -

7.5. Ribnjaci ____ -

8. OSTALE POVRŠINE Ukupno ____ - 124,45 -

8.1. Posebna namjena N -

8.2. Promet ____ 122,95

8.3. Deponija komunalnog OK 1,50 otpada

8.4. Sajmište S -

9. OPĆINA UKUPNO 9.319,94 2,46

Napomena: Površine navedene u tablici br. 31., utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena površini'' u Mj. 1:25.000 izuzev prometnica koje su utvrđene na temelju orijentacijskih širina koridora. U površine vodotoka uključeni su samo veći vodotoci koji su na karti ''Korištenje i namjena površina'' označeni površinom. Ukupna površina Općine utvrđena mjerenjem na kartografskom prikazu razlikuje se od površine Općine dobivene iz Područnog ureda za Katastar od koje je manja za 64,06 ha.

3.2.1.1. Struktura površina

U planiranoj namjeni površina najveći udio ima poljoprivredno zemljište 54,9%.

Tablica br. 32.

PLANIRANA STRUKTURA POVRŠINA PO NAMJENI

Namjena Površina Struktura ha % - Poljoprivredno zemljište 5.124,66 54,9 - Šume i šumsko zemljište 2.620,25 28,1 - Vodne površine 902,82 9,7 - Građevinska područja 547,76 6,0 - Ostalo 123,71 1,3

3.2.1.2. Građevinska područja

Postojeća građevinska područja naselja općine Petlovac (definirana Prostornim planom (bivše) općine Beli Manastir), preispitana su, te utvrđena nova u skladu s osnovnim smjernicama

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 73 propisanim Prostornim planom Osječko-baranjske županije, Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN, br. 50/99.).

Granice građevinskih područja preispitane su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po kriterijima Odredaba za provođenje Prostornog plana Osječko-baranjske županije koji definira maksimalnu površinu građevinskih područja.

Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.

Izuzetno, za lokalna središta moguće je predvidjeti dodatne površine za razvoj gospodarstva, športa, rekreacije i turizma.

Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su planirane granice građevinskih područja naselja stalnog stanovanja i granice građevinskih područja groblja.

Prikaz usklađenosti površina građevinskih područja s odredbama PPOBŽ:

. . Đ JA / Đ Č JA (ha) (ha) JA Č JA / BROJ / BROJ JA Č .PODRU Đ . PODRU JA (ha) (ha) JA ANJE BROJA STAN. BROJA STAN. ANJE Đ . PODRU Č .PODR. .PODR. . PODR. . PODR. Ć (ha) Đ Đ Đ POVRŠINA IZGRA POVRŠINA NASELJE NASELJE JA + POVRŠINA ZA ZA JA + POVRŠINA Č GRA GRA UKUPNO +UKUPNO 25% PODRU BROJ STAN. 2001. STAN. BROJ GOSPODARSTVA (ha) GOSPODARSTVA (ha) PORAST BROJA STAN. PORAST BROJA PLANIRANI BROJ STAN. PLANIRANI BROJ CENTRALITET NASELJACENTRALITET ANJE STANOVNIKA (ha) BROJA STANOVNIKA 2001.(ha/st) 2001.(ha/st) STANOVNIKA POVRŠINA PLANIRANO ZA Ć PODRU MAX. DOPUŠTENA POVRŠINA POVRŠINA DOPUŠTENA MAX. UKUPNO - - UKUPNO POVRŠINA GRA PLANIRANOG MAKSIMALNA DOPUŠTENA POV. ŠPORTA, REKREACIJE, TURIZMA, POVRŠINA PL. GRA PL. POVRŠINA PLANIRANE POVRŠINE RAZVOJ ZA POVRŠINA IZGRA POVRŠINA POVE PLANIRANO POVE PLANIRANO POVRŠINA IZGRA POVRŠINA

BARANJSKO PETROVO SELO 570 56,44 0,10 779 209 20,69 77,13 96,42 96,42 88,94 0,92 LUČ 487 68,53 0,14 735 248 34,90 103,43 129,29 129,29 127,57 0,99 NOVI BEZDAN 329 51,55 0,16 376 47 7,36 58,91 73,64 73,64 73,49 1,00 NOVO NEVESINJE 73 12,25 0,17 115 42 7,05 19,30 24,12 24,12 23,89 0,99 veće PETLOVAC lokalno središte 801 76,41 0,10 1012 211 20,13 96,54 120,67 9,99 130,66 123,52 0,95 TORJANCI 317 54,12 0,17 476 159 27,15 81,27 101,58 101,58 85,92 0,85 ZELENO POLJE 80 4,86 0,06 122 42 2,55 7,41 9,26 9,26 6,53 0,70 ŠIRINE 37 7,78 0,21 56 19 4,00 11,78 14,72 14,72 11,22 0,76 ukupno 2694 331,94 0,12 3671 977 120,38 123,83 569,70 9,99 579,69 541,08 0,93

Građevinska područja naselja stalnog stanovanja

Planom se utvrđuju građevinska područja za 8 naselja općine, a građevinsko područje naselja Sudaraž se ukida, jer se naselje ugasilo.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 74

Tablica br. 33.

PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA

Izgrađeni dio Prognozirana Red. Površina Naselje gustoća naseljenosti Broj (ha) ha % 2015. g.(st/ha). 1. Baranjsko Petrovo Selo 88,94 56,44 63,4 8,8 2. Luč 127,57 68,53 53,7 5,8 3. Novi Bezdan 73,49 51,55 67,9 5,1 4. Novo Nevesinje 23,89 12,25 48,4 4,8 5. Petlovac 123,52 76,41 59,4 8,2 6. Torjanci 85,92 54,12 63,0 5,5 7. Zeleno Polje 6,53 4,86 74,4 18,7 8. Širine 11,22 7,78 69,3 15,0 Ukupno: 541,08 331,94 59,7 6,8 IZVOR: ZPO-OSIJEK

• Građevinsko područje naselja Baranjsko Petrovo Selo obuhvaća 56,4 ha izgrađenog područja pretežito stambene namjene, te 32,5 ha neizgrađenog područja za buduće širenje naselja. • Izgrađeno područje naselja Luč formirale se obostrano uz glavnu prometnicu naselja, te uz niz krakova koje joj se zrakasto priključuju. Obodno uz izgrađeno strukturu planira se područje za širenje naselja površine 59,1 ha. Ukupna površina građevinskog područja naselja Luč iznosi 127,6 ha. • Građevinsko područje naselja Novi Bezdan obuhvaća 51,55 ha gotovo potpuno izgrađene ortogonalne mreže, te neizgrađeno područje za širenje naselja planirano uz postojeće prometne koridore. Ukupna površina građevinskog područja naselja Novi Bezdan iznosi 73,5 ha. • Građevinsko područje naselja Novo Nevesinje obuhvaća izgrađeno područje površine 12,25 ha, te neizgrađeni dio na sjevernom i istočnom području naselja za potrebe budućeg širenja. Ukupna površina građevinskog područja naselja Novo Nevesinje iznosi 23,9 ha. • Izgrađeno područje naselja Petlovac oblikuje rahlu mrežu duž ortogonalno smještenih prometnih koridora, te na taj način tvori „blokove“ stambene izgradnje s velikim unutarnjim neizgrađenim područjima. Planirano građevinsko područje naselja Petlovac obuhvaća izgrađene strukture duž prometnica, a buduće širenje planira se interpolacijama unutar izgrađene strukture, te popounjavanjem sjeveroistočnog „bloka“. Na sjevernom dijelu naselja planirano je područje za gospodarsku namjenu za gravitacijsko područje općine Petlovac. Ukupna površina građevinskog područja naselja Petlovac iznosi 123,5 ha. • Građevinsko područje naselja Torjanci obuhvaća potpuno izgrađenu strukturu naselja površine 54,12 ha, te na sjeverozapadnom dijelu neizgrađeno područje površine 31,8 ha, kao prostornu rezervu za buduće širenje naselja. Ukupna površina građevinskog područja naselja Torjanci iznosi 85,9 ha. • Građevinsko područje naselja Zeleno Polje obuhvaća izgrađeno područje na južnom dijelu naselja, te manje područje definirano za buduće širenje naselja na sjeveru. Ukupna površina građevinskog područja naselja Zeleno Polje iznosi 6,5 ha. • Građevinsko područje naselja Širine obuhvaća izgrađenu strukturu obiteljskog stanovanja površine 7,8 ha, te 3,4 ha neizgrađenog područja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 75

Građevinska područja groblja

Na području općine Petlovac utvrđuju se građevinska područja za 3 groblja koja se nalaze izvan naselja:

• Groblje uz naselje Luč sjeverozapadno od granice građevinskog područja naselja, površine 2,6 ha. • Groblje uz naselje Novi Bezdan sjeveroistočno od granice građevinskog područja naselja, površine 1,28 ha. Groblje obuhvaća popunjeni (izgrađeni dio)- k.č.br. 872 i područje planirano za proširenje k.č.br. 794. • Groblje uz naselje Torjanci, jugoistočno od granice građevinskog područja naselja, površine 2,8 ha.

3.2.1.3. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine, kao vrijedan prirodni resurs, zauzimaju najveći dio ukupne površine općine Petlovac, nešto preko polovine ukupnog prostora, 58,3%, te je zbog toga razumljiva potreba za racionalnim i ekonomičnim korištenjem ovog prirodnog resursa.

Međutim, nije sve poljoprivredno zemljište jednako vrijedno, niti pogodno za obradu. Stoga je potrebno izvršiti vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu s obzirom na pedološke osobine tala, ali uvažavajući i druge kriterije (nagib, stjenovitost, dreniranost i dr.), a što je učinjeno u okviru izrade Namjenske pedološke karte RH 1:300.0004.

Na osnovu navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, te podataka Katastra o kulturi i klasi zemljišta, te Pravilnika o sadržaju prostornih planova5, izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe PPUO. Na temelju navedenog, na prostoru općine Petlovac mogu se izdvojiti tla pogodna za poljoprivredno korištenje sljedećih kategorija: - osobito vrijedno obradivo tlo; - vrijedno obradivo tlo; - ostala obradiva tla;

Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljišta, prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena prostora''.

Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te izmjerom ucrtanih površina pomoću računara, utvrđene su sljedeće površine pojedinih kategorija tla: osobito vrijedno obradivo tlo prostire se na površini od 1.914,69 ha, vrijedno obradivo tlo na 2.955,74 ha. To znači da općina Petlovac raspolaže vrlo vrijednim obradivim zemljištem (37,1% osobito vrijedno, te 57,9% vrijedno obradivo tlo).

Ostala obradiva tla prostiru se na 254,24 ha.

Prostorna rasprostranjenost pojedinih kategorija poljoprivrednog zemljišta je sljedeća:

- Osobito vrijedno obradivo tlo je najvećim dijelom zastupljeno u sjeveroistočnom i istočnom dijelu Općine, gdje su i njegove najveće površine. Najveće površine ovog tla su u okružju građevinskog područja Zeleno polje, protežući se na sjever do državne granice i na jug do

4 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.00, Zagreb, 1996. 5 Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN, br. 106/98.)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 76

granice Općine. Velike površine ovog zemljišta se istočno od ovog područja šire u prostoru oko naselja Petlovac, sjeverno i istočno od naselja. Ova vrsta zemljišta manjim površinama je u okružju naselja Baranjsko Petrovo Selo, Novi Bezdan, istočno i jugoistočno od građevinskog područja Novo Nevesinje, te manjim dijelom sjeveroistočno od naselja Luč. - Vrijedno obradivo tlo je površinom najzastupljenija kategorija obradivog tla na području Općine i rasprostranjena je na gotovo cijelom području Općine koje je pod poljoprivrednim zemljištem. - Ostala obradiva tla su vrlo malog udjela u ukupnom poljoprivrednom zemljištu Općine i zauzimaju manje površine na području sjeverno i sjeverozapadno, zapadno i južno od Novog Nevesinja, manje površine zapadno i istočno od Baranjskog Petrovog Sela, te istočno od Novog Bezdana, te male površine zapadno i južno od naselja Luč, kao i manje površine na sjeveroistoku Općine.

Najoptimalnija mjera zaštite tla je korištenje poljoprivrednog zemljišta u skladu s izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu.

Budući da je općina Petlovac područje gdje prevladava poljoprivredno zemljište visoke kvalitete, to je još više istaknuta potreba racionalnog korištenja ovog prirodnog resursa za njegovu osnovnu namjenu-poljoprivrednu. Stoga je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu je potrebno očuvati velike, cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta za trajnu namjenu poljoprivrednu proizvodnju. Na takav način je lakše takvo zemljište privesti kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu namjenu.

U cilju zaštite tla potrebna je i racionalizacija korištenja kemijskih sredstava u procesu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura, a koje imaju za cilj povećanje prinosa. Osim toga potrebno je djelovati na razvijanju ekološke poljoprivrede, odnosno proizvodnje zdrave hrane, za čiju je proizvodnju osnovni preduvjet vrijedno poljoprivredno zemljišta, a što općina Petlovac posjeduje. Osim vrijednog poljoprivrednog zemljišta, na ovom području nema velikih industrijskih zagađivača, što ide u prilog dobre očuvanosti tala, a čemu doprinosi i potencijal u okviru seljačkih gospodarstava u ruralnim naseljima.

3.2.1.4. Šumske površine

Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja, zaštite i razvoja. Na prostoru općine Petlovac zastupljene su gospodarske šume kojima gospodari Javno poduzeće Hrvatske šume, te ostale šume i šumske površine u individualnom vlasništvu. U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume jedina su kategorija šuma koja se pojavljuje a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama ("Hrvatskih šuma") 100%. Šume posebne namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske) na prostoru Općine nisu prisutne. Šume Općine Petlovac nalaze se na području gospodarskih jedinica Jagodnjačke šume, Torjanačke šume i Valpovačke podravske šume. Šumama gospodare: šumarija Baranjsko Petrovo selo i šumarija Valpovo. To su uglavnom umjetno podignute šume (kulture) euroameričkih topola i vrba u mozaiku sa prirodnim šumama crne i bijele topole, vrbe i poljskog jasena. Udio pojedinih vrsta drveća u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: euroamerička topola 43,1%, vrba 15,6%, bijela topola 12,8%, crna topola 6,1%, poljski jasen 11,2%. Ostale vrste drveća(lužnjak, ostala tvrda bjelogorica, ostala meka bjelogorica) imaju udjel od 11,2%. Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 77

Za svaku gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon čega se izrađuje nova: Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište općine Petlovac moraju koristiti prema (izrađenim) šumskogospodarskim osnovama te osobito Zakonom o šumama. Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma. Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje nije pogodno za druge namjene. Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države. U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja. Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromjenjene uvjete. Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda, preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu nekim drugim razlozima zabranjeni.

3.3. NASELJA

Postojeću mrežu naselja općine Petlovac čini 9 naselja: Petlovac kao veće lokalno središte, Baranjsko Petrovo Selo kao manje lokalno (inicijalno razvojno) središte, te naselja Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine, Torjanci, Zeleno Polje kao ostala naselja. Planom se mijenja postojeća mreža naselja, odnosno ukida se naselja Sudaraž, te je uspostavljen novi sustav od 8 naselja Općine.

Tablica br. 34.

SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE ČEMINAC

Veće lokalno SUSTAV Manje lokalno (inicijalno (inicijalno razvojno) Ostala naselja NASELJA razvojno) središte središte Luč, Novi Bezdan, NASELJE Petlovac Baranjsko Petrovo Selo Novo Nevesinje, Torjanci, Zeleno Polje, Širine

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 78

Sukladno navedenoj tablici, potrebno je osnažiti središnje funkcije naselja, posebno naselja Petlovac i Baranjsko Petrovo Selo na polju društvenih, športsko-rekreacijskih, te gospodarskih djelatnosti.

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.4.1. Gospodarske djelatnosti

3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti

Gospodarstvo općine Petlovac do sada se razvijalo monosektorski, odnosno kroz tradicionalnu primarnu ratarsku i stočarsku proizvodnju. Isključivi monopol u razvoju je imalo ''Belje'' tako da nije postojao interes za razvoj drugih djelatnosti, pa nisu niti stvoreni prostorni uvjeti. U današnjim uvjetima Općina kao jedinica lokalne samouprave, kroz svoje ovlasti i nadležnosti treba osigurati uvjete za vlastiti gospodarski razvoj. Osim toga, treba napomenuti da je općina Petlovac povratnička općina, te da se tek nakon 1998. godine kada je vraćena u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, mogla angažirati na aktivnostima koje bi omogućile gospodarski razvoj.

Kroz ovaj Prostorni plan bit će osigurani prostorni uvjeti formiranjem gospodarskih zona u Baranjskom Petrovom Selu i Petlovcu za lociranje malih i srednjih proizvodnih i uslužnih poduzetničkih kapaciteta.

3.4.1.2. Turizam

Prostor općine Petlovac kao dio prostora Baranje, a ujedno i dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske, mogao bi s obzirom na prirodne resurse u budućem gospodarskom razvoju, pa time i u turističkom, zabilježiti značajniji pomak u odnosu na sadašnje stanje.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 79

Sadašnje stanje ukupnog gospodarstva općine Petlovac, pa tako i ugostiteljstva i turizma, rezultat je posljedica rata, privremene okupiranosti i nedostupnosti prostora.

Međutim, u budućem, planskom razvoju mogu se očekivati značajniji pomaci u okviru turizma i ugostiteljstva, s obzirom na stvaranje preduvjeta za takav razvoj na državnoj razini. U strateškim dokumentima prostornog6 i turističkog7 razvoja Države zalaže se za aktivniji pristup kontinentalnom turističkom prostoru i kontinentalnom turizmu, te za ravnomjerniji turistički razvoj svih potencijala, uz njihovo racionalno korištenje.

Uz takve pretpostavke moguće je očekivati značajniji razvoj turizma na širem kontinentalnom području, na području Županije, ali i Općine. Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti pojedinog turističkog prostora, jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnova su za planirani razvoj kontinentalnog turizma na području Županije8, ali i Općine.

Budući turistički razvoj općine Petlovac moguće je vezati za valorizaciju svojih prirodnih resursa, a koje čini nizinski prostor, riječni tok rijeke Drave, šumska područja s očuvanom florom i faunom, te lovnom divljači, ali i očuvan i živopisan ruralni prostor, s elementima kulturno- povijesne i tradicijske baštine.

Međutim, granični položaj Općine, te planirani prometni pravci utjecat će na intenziviranje razvoja tranzitnog turizma na ovom prostoru.

Budući da je prostor općine Petlovac dio područja Osječko-baranjske županije i kao takav dio kontinentalnog turističkog prostora Županije, to se kroz PPOBŽ8 ističe potreba očuvanja turističkog prostora, te odgovorno i racionalno upravljanje tim prostorom, kroz razvitak specifičnih oblika turističke ponude. Naglašena je potreba pravilnog korištenja atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, te naglašavanje ekoloških vrijednosti, te mogućnosti razvoja turizma u ruralnim područjima, kao i gospodarska sprega turizma i poljoprivrede, te povezanost i integracija turizma i kulture.

U okviru PPOBŽ8 izdvojene su zone i prostori za turističku namjenu, s aspekta korištenja i namjene prostora, koji su od važnosti za Županiju. Međutim, od tako definiranih prostora, na području općine Petlovac nema turističkih područja županijskog značaja.

Međutim, s obzirom na resurse, općina Petlovac ima mogućnosti za razvoj različitih oblika kontinentalnog turizma, ovisno o potencijalima određenog prostora i njihovoj atraktivnosti.

Stoga, s obzirom na prirodne potencijale, moguće je razvijati izletničko-rekreacijske oblike turizma, lovni i ribolovni turizam, za potrebe domaćeg stanovništva, ali i za potencijalne turiste.

Izgradnja planiranih prometnih pravaca na državnoj ali i međunarodnoj razini, te granični položaj Općine, omogućit će i razvoj tranzitnih turističkih tokova, ali i ostalih oblika kontinentalnog turizma.

Uzimajući u obzir mogućnosti prirodnih uvjeta, prometnog i graničnog položaja Općine, te nove trendove u turističkoj potražnji vezane za povratak prirodi, te razvijanje rekreacijskih potreba turista, područje općine Petlovac je i dio planiranih međunarodnih biciklističkih staza, koje iz Mađarske ulaze na područje Republike Hrvatske, te uz tok rijeke Drave nastavljaju područjem

6 Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997. 7 Razvojna strategija hrvatskog turizma NN, 113/93. 8 Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije: Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002. god.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 80

Baranje i Parka prirode ''Kopački rit'' do Dunava, te uz Dunav ponovo ulaze na područje Republike Mađarske. Dio ove međunarodne biciklističke staze prolazio bi i područjem općine Petlovac, uz lijevu obalu Drave, kroz područje prirodnih šuma uz tok Drave. Dio biciklističkih turističkih staza mogao bi se od ove biciklističke staze odvajati prema poznatom izletničkom i rekreacijskom centru-Bakanga, a na ostalim područjima u unutrašnjosti Općine razvila bi se lokalna mreža biciklističkih staza.

Budući da je prostor Općine ruralnog karaktera, te se u buduće planirani oblici turizma mogu povezati i objediniti kroz razvoj ruralnog turizma, a koji podrazumijeva različite oblike kontinentalnog turizma koji se odvijaju u okviru ruralnog područja naselja.

Nositelji takvih oblika turizma su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja se uz svoju osnovnu djelatnost uključuju i u razvoj turizma, pružajući različite usluge turistima (smještaj, ishrana, rekreacija, aktivno uključivanje u radove na seoskom gospodarstvu itd.), te poticanje razvoja ekološke poljoprivrede, odnosno proizvodnje hrane i pića za potrebe turizma na taj način potiču i razvoj seoskih gospodarstava kao turističkih.

Na području općine Petlovac u tom smislu izrađen je i program9, kojim se potiče razvitak seoskih obiteljskih gospodarstava i njihovo uključivanje u turizam, u cilju usmjeravanja turističkih tokova prema poljoprivrednom području Općine, ali i cijele Baranje. Navedenim projektom potiče se razvitak ekološke poljoprivrede, a time i ekološke gastronomske turističke ponude u okviru ugostiteljske ponude, kroz naglašavanje svojih posebnosti, gastronomskih, etnoloških, kulturnih, tradicijskih. U okviru toga planirana su i uređenja etno muzeja etničkih grupa koje žive na području Općine (''Međimurska hiža'', ''Šokačka kuća'', ''Čarda''), te kroz uređenje eko-sela različitih entiteta i specifičnog hortikulturnog uređenja sela, te prezentacije raznolikosti i bogatstva svojih folklornih obilježja i običaja, koji su osobitost ovog područja.

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

Na području Općine se nalazi područje eksploatacije pijeska-korito rijeke Drave. Drugih vrsta eksploatacije ili istraživanja mineralnih sirovina nema. Otvaranje novih istražnih i eksploatacijskih polja na području Općine moguće je u skladu s odredbama PPŽ Osječko- baranjske.

3.4.2. Društvene djelatnosti

U planu razvoja objekata i funkcija društvenih djelatnosti pošlo se od stanja, obveza koje proizlaze iz Prostornog plana Osječko-baranjske županije, potreba, mogućnosti i ograničenja Općine u svezi planiranja pojedinih funkcija koje proizlaze iz njene nadležnosti.

a) Obrazovanje

Osnovno obrazovanje

Postojeća mreža osnovnih škola utvrđena je Odlukom o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske županije, te prema navedenoj odluci i funkcionira školstvo na području Općine, ali je u naselju Petlovac, koje je prema sustavu središnjih naselja Prostornim planom Osječko-baranjske županije klasificirano kao veće lokalno središte, a ujedno je i sjedište Općine, potrebno postojeću područnu školu organizirati kao matičnu osnovnu školu.

9 Općina Petlovac: Ljepota raznolikosti gastro-ekologije općine Petlovac; 2003. god.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 81

Planirana mreža osnovnih škola na području općine prikazana je u sljedećoj tablici:

Tablica br. 35.

Sjedište škole/naselje Kategorija škole Naselja koja škola pokriva

Baranjsko Petrovo Selo Područna škola Baranjsko Petrovo Selo-I-VIII razreda, Petlovac, Torjanci, Novi Bezdan-V-VIII razreda Luč Područna škola Luč -I-IV razredi Petlovac Matična škola Petlovac, Zeleno Polje, Širine-I-VIII razredi Torjanci Područna škola Torjanci-I-IV razredi Novi Bezdan Područna škola Novi Bezdan-I-VIII razredi

S obzirom da su postojeći kapaciteti osnovnih škola na području općine popunjeni u vrlo malom postotku, nema potrebe za planiranjem novih prostornih rezervi osnovnog obrazovanja za planirano stanovništvo (planirani broj učenika I-IV razreda osnovne škole je 142 učenika, a V- VIII razreda 185 učenika).

Predškolski odgoj

Na području općine trenutno je u funkciji dječji vrtić u naselju Petlovac koji pohađa 25 djece vrtićke dobi, što je 22% planiranog broja djece te dobi. Trenutno kapacitet vrtića zadovoljava pokazane potrebe, ali bi bilo poželjno osigurati prostorne mogućnosti za veći dio djece u grupama odvojenim prema dobi, sukladno tendencijama u razvijenijim područjima.

Gravitacijsko područje dječjeg vrtića je područje cijele Općine.

b) Zdravstvo

- opća i stomatološka zdravstvena zaštita

Zdravstvena zaštita na području općine Petlovac zastupljena je jednom ambulantom s jednim zaposlenim liječničkim timom opće prakse u naselju Baranjsko Petrovo Selo, te je potrebno predvidjeti prostorne mogućnosti za organiziranje zdravstvene stanice u naselju Petlovac s jednim liječničkim timom opće i jednim liječničkim timom stomatološke zdravstvene zaštite.

- veterinarska ambulanta

Na području Općine ne djeluje niti jedna veterinarska ambulanta, te je potrebno prostorno smjestiti veterinarske ambulante u naseljima Baranjsko Petrovo Selo (manje lokalno središte) i Petlovac (općinsko središte).

- ljekarna

Na području Općine ne djeluje niti jedna ljekarna, te je potrebno predvidjeti ljekarnu u naseljima Baranjsko Petrovo Selo (manje lokalno središte) i Petlovac (općinsko središte).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 82

c) Socijalna zaštita

Potrebe socijalne zaštite stanovništvo općine Petlovac zadovoljava u gradu Belom Manastiru, županijskom središtu, odnosno državnom središtu, te se takav sustav zadržava i nadalje.

d) Kultura

Svako naselje Općine treba imati dom kulture ili adekvatni prostor za zadovoljavanje kulturnih potreba stanovništva. U naselju Luč je potrebno obnoviti razrušeni dom kulture, a u naseljima Zeleno Polje i Širine sagraditi ili na drugi način osigurati prostor.

3.5. ŠPORT I REKREACIJA

Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture nastala je na temelju izračunatih potreba za takvim vrstama objekata, a u skladu s očekivanim brojem stanovništva do kraja planskog razdoblja, za koje se Plan izrađuje (demografska prognoza), odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te na temelju zadanih koeficijenata iz Pravilnika o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 83

MREŽA ŠPORTSKIH OBJEKATA NA PODRUČJU OPĆINE PETLOVAC

1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenjem opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice. Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.

3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC- om i praonicom. Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 84

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji.

5. BOĆALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika. Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.

7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%. Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6540 sati-korisnika.

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI

3.6.1. Groblja

Dimenzioniranje groblja vrši se za stogodišnje plansko razdoblje, ovisno o stopi mortaliteta, planiranom broju stanovnika, te rotacijskom turnusu grobnog mjesta (20 godina)-metoda Hansa Schenkela.

S obzirom na relativno malu zauzetost-popunjenost groblja na području Općine, te relativno veliku preostalu slobodnu površinu groblja, postojeća groblja zadovoljavaju buduće potrebe stanovništva Općine, osim groblja naselja Novi Bezdan za kojeg se planira proširenje na k.č.br. 794 k.o. B. P. Selo.

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Korištenje, uređenje i zaštita prostora su u Prostornom planu definirani u kartografskim prikazima i Odredbama za provođenje.

Osnovu za utvrđivanje uvjeta korištenja čine planirana namjena prostora, važeća zakonska regulativa kojom se utvrđuju mogućnosti i ograničenja za korištenje prostora, smjernice i mjere utvrđene u Prostornom planu Osječko-baranjske županije, te ciljevi prostornog uređenja utvrđeni Prostornim planom.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 85

3.7.1. Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smještaj djelatnosti

U Prostornom planu je detaljno razgraničen prostor prema planiranim pretežitim, odnosno osnovnim namjenama (građevinsko područje, poljoprivredna namjena, šume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), a na temelju odredaba Prostornog plana odnosno prema podacima nadležnih ustanova s javnim ovlastima, studija, projekata te druge dokumentacije.

U skladu s ''Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku'', utvrđene su građevine na području Općine koje su od važnosti za Državu, a također su utvrđene građevine od važnosti za Županiju. Za infrastrukturne građevine od važnosti za Državu i Županiju utvrđuju se uvjeti uređivanja prostora na sljedeći način: - za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno proširenje, - za planirane građevine osiguranom širinom koridora, te uvjetima korištenja utvrđenih koridora. Prostornim planom su utvrđeni uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.

Izgradnja gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrede usmjerava se u građevinska područja naselja i izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke izvan građevinskog područja utvrđen je u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.

Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđeni su kriteriji vezani za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih kriterija i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu obradu, a s druge strane spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Općine.

Izgradnja proizvodnih i uslužnih građevina usmjerava se u građevinska područja naselja prioritetno u postojeće gospodarske zone u cilju veće iskorištenosti ovih zona i postojeće komunalne infrastrukture.

Izgradnja turističkih, sportskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja.

Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih građevina izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Uz javne kategorizirane ceste se dozvoljava izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.

Izgradnja sadržaja u funkciji društvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova užih područja.

3.7.2. Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja

U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog tla od prenamjene, ograničava se širenje građevinskih područja naselja, također se ne dozvoljava svako daljnje međusobno spajanje građevinskih područja naselja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 86

U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina.

Dozvoljena je izmjena, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za više od 25% od zbroja izgrađene površine i površine namijenjene za razvoj naselja. Izuzetno u cilju poticanja gospodarskog razvitka lokalnih središta, povećanje se omogućava ali s ciljem formiranja gospodarskih, turističko-rekreacijskih i sportsko-rekreacijskih zona.

S obzirom da u svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih često nije riješen odgovarajući pristup, gradnja u takvim područjima se uvjetuje: rješenjem javnog pristupa u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.

3.7.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta

Ovim Planom ističe se potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.

Zauzimanje novih površina za širenje građevinskih površina moguće je u slučajevima kada je to opravdano iz gospodarskih, demografskih i drugih razloga.

Građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, moraju se locirati i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju.

Uvjeti za gradnju pojedinih vrsta građevina su utvrđeni u Odredbama za provođenje.

3.7.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite šuma

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u državnom vlasništvu provodi se u skladu sa Šumskogospodarskom osnovom na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja šumama podrazumijeva upravljanje i uporabu šuma i šumskog zemljišta tako da se u šumi održava biološka raznolikost, posebnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje na način koji će omogućiti maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Gospodarenje obuhvaća i iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta, te izgradnju i održavanje šumskih prometnica.

Uvjeti izgradnje građevina u šumama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja šumama (lovački domovi, lugarnice, šumske prometnice).

Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama.

U pogledu zaštite Zakon o šumama određuje da su pravne osobe, koje gospodare šumom dužne poduzimati mjere radi zaštite od požara i drugih elementarnih nepogoda, biljnih bolesti i štetočina. Sustavna zaštita šuma i šumskog zemljišta pretpostavlja kontinuirano praćenje i kartiranje stanja šuma. Kod regulacijskih zahvata vodnog režima treba voditi računa do promjene razine podzemne vode negativno utječu na zdravstveno stanje šuma. U svrhu očuvanja i unapređenja šumskog fonda u privatnim šumama poželjno je korištenje postojećih osnova gospodarenja državnim šumama za okolne privatne šume.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 87

3.7.5. Zaštićena i vrijedna područja

MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

1. Sela, zaseoci, pojedinačne zgrade spomeničkih obilježja, sakralni spomenici (crkve, kapelice, poklonci i raspela), kultivirani krajolici, kao i pripadajuće građevine moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način uključeni u budući razvitak općine i županije.

Zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti podrazumijeva sljedeće:

- Očuvanje i zaštita kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora; - Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta pješačkih staza, poljskih putova često popraćenih raspelima i pokloncima i šumskim prosjecima); - Očuvanje zaselaka i izdvojenih sklopova poput ''pustara'' u njihovu izvornu okruženju, s povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom; - Očuvanje povijesne slike, volumena i gabarita, obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti i krajolika: - Očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivih prostora;

2. Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i Uputa koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune):

Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju.

3. Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na: pojedinačnim spomenicima, građevinama, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze te pojedinim (zonama) zaštite naselja.

4. Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima, popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, pregradnje, preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja građevina, ili njihovih dijelova, novogradnja na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, funkcionalne promjene postojećih građevina i izvođenje radova na arheološkim lokalitetima. U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojane zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima za koje se Prostornim planom treba utvrditi obaveza zaštite, kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27) potrebno je ishoditi propisane suglasnosti:

- posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), - prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevne dozvole) i - nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.

5. Zaštićene građevine kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine, koje su registrirani i preventivno zaštićeni spomenici kulture.

6. Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njen povijesni dio. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem; pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 88

7. Vrijedne gospodarske zgrade izgrađene u naseljima moraju se sačuvati bez obzira na nemogućnost zadržavanja njihove izvorne namjene te se mogu prenamijeniti u drugu namjenu koja će poslužiti u svrhu predstavljanja i promidžbe tradicijskog graditeljstva.

8. Nove gospodarske i stambene zgrade mogu se graditi od tradicijskih materijala poštujući regulacionu liniju.

10. Kad su u pitanju arheološki lokaliteti Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99.) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga na ove lokalitete te na preostalo područje općine Petlovac primjenjuju propisane odredbe ovoga Zakona. Registrirani arheološki lokaliteti locirani su katastarskim česticama. Na tim se lokalitetima svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

Kulturna dobra lokalnog značenja:

Naprijed nabrojana kulturna doba (uglavnom spomen obilježja posvećena NOB-u i RRP-u imaju lokalni karakter. Temeljem čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine predstavničko tijelo Općine može ih proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značenja. Kao mjera zaštite koju bi trebalo unijeti u Prostorni plan jeste da se spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog mišljenja ove Uprave i odobrenja Općine.

Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te su stoga locirani položajima.

Površine na tim lokalitetima mogu se koristiti na dosad uobičajen način, ukoliko se na istima planira izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela.

Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova otkrilo arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.

U sljedećoj tablici iskazana je ukupna površina svih arheoloških zona na području Općine. Također je iskazana ukupna površina vrijednih dijelova prirode koji obuhvaćaju šumske površine uz rijeku Dravu, a koje se predlažu istražiti i valorizirati te zaštititi planerskim mjerama.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 89

Tablica br. 37.

ZAŠTIĆENA I VRIJEDNA PODRUČJA

Red. UKUPNO % od površine OPĆINA PETLOVAC OZNAKA ha/stan broj ha Općine 1.0. ZAŠTIĆENA PODRUČJA 1.1. Zaštićena graditeljska baština - arheološka područja AP 139,96 1,49 0,036 2.0. VRIJEDNA PODRUČJA 2.1. Vrijedni dijelovi prirode 3.011,30 32,0 0,8

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.8.1.1. Cestovni promet

Najznačajniji zahvat na području Općine je izgradnja buduće autoceste u koridoru Vc, koja prolazi uz istočni rub Općine. Tijekom izrade Prostornog plana Osječko-baranjske županije nije se definirala točka prijelaza u susjednu Mađarsku, tako da su županijskim planom predložene dvije varijante.

Nakon više stručnih sastanaka između delegacija Republike Mađarske i Republike Hrvatske u listopadu 2003. godine dogovorena je tzv. istočna varijanta, koja u prostor općine Petlovac ulazi samo u zoni budućeg čvora Beli Manastir. Radi se o deniveliranom čvoru tipa ''poludjetelina''. U čvoru se na planiranu autocestu veže državna cesta D517, koja predstavlja glavnu cestovnu os uz sjevernu granicu Republike Mađarske od Belišća do Batine. Time i prostor Općine dobiva kvalitetnu vezu na budući sustav europskih autocesta. Varijanta autoceste koja prema županijskom planu ide prema naselju Luč, temeljem prethodno navedenog tretirat će se u planu kao koridor u istraživanju.

Temeljni cilj na mreži državnih, županijskih i lokalnih cesta je njihovo uređenje na nivo koji zahtijeva njihova kategorija, uz potrebu što bržeg postizanja punog standarda u održavanju.

Na trasi državne ceste D517 i državne ceste D211 planira se nekoliko korekcija kako bi se ublažila postojeća izlomljenost trase. Korekcije se planiraju u zoni naselja Petlovac i Baranjsko Petrovo Selo. Planirane korekcije poboljšat će prometno-tehničke uvjete na postojećoj trasi, čime će se podići sigurnost i nivo usluge prometnog toka.

Trasa korekcije državne ceste D517 u zoni naselja Petlovac uvjetovana je rješenjem iz Prostornog plana Županije. To rješenje zahtijeva rušenje dijela postojećih stambenih objekata u zoni centra naselja Petlovac ukoliko bi se željelo izvesti kvalitetno rješenje planirane ceste i raskrižja na njoj. Zbog toga je u Prostornom planu Općine predloženo varijantno rješenje korekcije državne ceste D517 koje je temeljeno na prijedlogu iz elaborata: Strategija razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje (IGH-PC Osijek, 1998. god.). Prema toj varijanti planirana trasa koristi trasu nekadašnje željezničke pruge.

Time je ostvarena najkraća veza između naselja Petlovac i Baranjsko Petrovo Selo. Uz trasu planirane korekcije predviđena je i trasa biciklističke staze.

Osim državnih cesta za prostor Općine značajna je i mreža županijskih cesta koja osigurava pristup do pojedinih naselja. Pri tome je zbog specifičnog prostornog položaja značajno osigurati kvalitetan cestovni pristup do naselja Torjanci.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 90

Rekonstrukcija županijskih cesta treba se izvršiti prvenstveno u pogledu širine i nosivosti kolnika, uz ispravljanje kritičnih elemenata horizontalnog vođenja trase, te uređenju odvodnog sustava uz prometnice.

U uličnim profilima potrebno je graditi pješačke staze prvenstveno uz trase državnih cesta, te parkirališta u centralnim zonama naselja. Biciklističke staze ili trake planiraju se graditi na dionici od B. Manastira do mosta preko rijeke Drave kod Belišća, te na dionici od Bilja do Torjanaca u zapadnom dijelu općine Petlovac.

Postojeća autobusna stajališta treba rekonstruirati, te po potrebi izgraditi nova.

U zoni Baranjskog Petrovog Sela postojeći je međunarodni cestovni granični prijelaz II kategorije, koji se planira urediti i opremiti u skladu s kategorijom.

3.8.1.2. Željeznički promet

Postojeću magistralnu pomoćnu željezničku prugu MP13 planira se urediti za brzine 120-160 km, te ju opremiti suvremenim sustavom osiguranja i telekomunikacija. U budućnosti je u slučaju potrebe i dogovora sa susjednim državama moguća i izgradnja drugog kolosjeka.

Željeznički granični prijelaz prema Republici Mađarskoj je funkcionalno i prostorno organiziran u okviru željezničkog kolodvora u Belom Manastiru.

3.8.1.3. Riječni promet

Plovni put na rijeci Dravi u konačnici se planira urediti u plovni put IV kategorije (odnosno Vb). Regulaciju plovnog puta na rijeci Dravi moguće je realizirati u fazama. Uz mala ulaganja mogla bi se postići II klasa plovnosti do Terezinog polja. Na dijelu plovnog puta od Osijeka do granice s Republikom Mađarskom, osigurana je širina plovnog puta od 50,0 m pri dubini od 1,90 m ispod niske plovidbene razine. Najmanji polumjer zaokreta od R=250,0 m nalazi se na rkm 47,5 i 58,7, dok su na ostalim dijelovima polumjeri zaokreta veći.

Uređenje plovnog puta na rijeci Dravi mora se usuglasiti sa susjednom Republikom Mađarskom.

3.8.1.4. Zračni promet

U skladu sa smjernicama županijskog plana na prostoru općine Petlovac zadržava se poljoprivredno letjelište Sudaraš-Širine. Navedeno letjelište moguće je rekonstruirati za prihvat zrakoplova do 5.700 kg, uz zadržavanje postojeće travnate uzletno-sletne staze.

3.8.1.5. Poštanski promet

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.

U narednom planskom razdoblju, zbog ugrađene suvremene opreme u PU planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na povećanje broja dostava tijekom tjedna i na proširenje asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnih prostora.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 91

Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa, dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika.

3.8.1.6. Telekomunikacije

Nepokretna mreža

Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Petlovac obuhvaća sljedeće:

- dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) u skladu s porastom potreba, - izgradnja novih mjesnih mreža u naseljima Općine, - izgradnja baznih postaja (GSM) s neophodnim kabelskim vodovima.

U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruga IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.

Pokretna mreža

Gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup.

Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50.

Pri izgradnji novih baznih postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih postaja zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.

RTV sustav veza

Zbog ranije izgrađenog objekta RTV sustava veza "Belje", koji je izvan granice Općine, a pokriva cijeli prostor općine Petlovac u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.

3.8.2. Energetski sustav

3.8.2.1. Cijevni transport plina

Sustav za cijevni transport prirodnog plina i plinoopskrba područja općine Petlovac planiran je izgradnjom magistralnih plinovoda i lokalnog plinovodnog sustava kojim će biti obuhvaćena sva naselja Općine. Planirani plinovodni sustav sadržavati će transportni i lokalni (distribucijski) sustav sa sljedećim građevinama:

- magistralni plinovodi, - glavni distribucijski plinovodi, - mjesne plinovodne mreže.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 92

Planirani magistralni plinovodi: Belišće-Osijek i Bolman-Beli Manastir, samo će jednim svojim dijelom prolaziti južnim odnosno istočnim dijelom općine Petlovac i nema izravnog utjecaja na plinoopskrbu naselja Općine, nego posredno preko mjerno-redukcijskih stanica (MRS) i međumjesnih plinovoda.

Glavne opskrbne točke mjerno redukcijske stanice (MRS)-Beli Manastir i Darda. Od ovih MRS izgraditi će se srednjetlačni lokalni (distribucijski) plinovodni sustav s tlakom prirodnog plina 0,1- 0,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka. Distribucijska plinovodna mreža će sadržavati glavne distribucijske plinovode i plinovode mjesne mreže.

Glavnim distribucijskim plinovodima se povezuju (opskrbljuju) mjesne plinovodne mreže i glavni pravci opskrbe u naseljima. Plinovode izvan građevinskih područja graditi uz prometnice.

Mjesne plinovodne mreže će se graditi unutar građevinskih područja u zelenom pojasu ulica u pravilu s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanje potrošača.

Zbog visine tlaka plina svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka na upotrebnu vrijednost i mjerenje potrošnje. Kućne redukcijske stanice graditi na vanjsku fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijske linije tako da predstavlja sastavni dio prednje ograde građevinske parcele.

Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske. Detaljnijim planovima (UPU i DPU) položaji će se detaljnije definirati, što znači da su moguća manja odstupanja od predloženih.

3.8.2.2. Elektroenergetika

Planirana elektroenergetska mreža obuhvaćat će građevine za distribuciju električne energije, dok razvoj prijenosa i proizvodnje na području Općine nije predviđen Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

Prijenos električne energije

Razvoj prijenosne mreže na području općine Petlovac obuhvaća osiguranje koridora za planirani nadzemni 2x400 kV dalekovod -Pécs, dionica Ernestinovo-Državna granica, a koji prolazi istočnim dijelom prostora Općine.

Distribucija električne energije

Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, a pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.

Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.

Na 10(20) kV naponskoj razini plan razvoja obuhvaća dogradnju i rekonstrukciju postojeće mreže na sljedeći način:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 93

- izgradnja KB 10(20) kV mrežu unutar građevinskog područja naselja kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20) /0,4 kV, - postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja Petlovac u skladu s dinamikom kabliranja, - izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda.

Kod izgradnje novih trafostanica treba napomenuti da prema pokazateljima o postojećoj potrošnji i trendu porasta potrošnje broj i instalirana snaga postojećih trafostanica zadovoljava za dulje razdoblje. Pojava većih potrošača zbog kojih bi trebalo izgraditi nove trafostanice 10(20)/0,4 kV i priključnih 10(20) kV dalekovoda je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage tako i optimalne lokacije. Ako se takvi potrošači ipak pojave gradnja se omogućava u skladu s Odredbama za provođenje.

Niskonaponska 0,4 kV mreža u naseljima na području Općine planira se postupno u potpunosti rekonstruirati. Rekonstrukcijom se planiraju zamijeniti goli vodiči vođeni po krovovima na krovnim stalcima sa samonosivim kabelskim snopom (SKS), a vodovi bi se i dalje vodili po krovovima na krovnim stalcima ili na stupovima.

Samo za posebne, tj. iznimne potrebe mogu se niskonaponski vodovi graditi podzemnim kabelskim vodovima u zelenom pojasu ulica (po mogućnosti u zajedničkom koridoru s kabelima javne rasvjete).

Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije što uključuje i djelomičnu zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije u pojedinom naselju pridržavati se planom predviđene potpune rekonstrukcije mreže tog naselja Općine.

Javnu rasvjetu u naseljima općine Petlovac planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnice. U naseljima ili ulicama gdje će se niskonaponska mreža graditi na stupovima rasvjetna tijela postavljati na te stupove.

3.8.3. Vodnogospodarski sustav

3.8.3.1. Vodoopskrba

Planirani vodoopskrbni sustav u općini Petlovac pokrivao bi sva naselja iz sastava Općine. Napajanje ovog sustava bi bilo sa crpilišta izvan područja Općine (postojeći bunari u Novom Nevesinju i Novom Bezdanu ostaju kao pričuvani bunari). Osnovni magistralni pravci su:

- Beli Manastir-Šumarina-Luč - Beli Manastir-Petlovac - Petlovac-Bolman - Bolman-Baranjsko Petrovo Selo-Novi Bezdan-Novo Nevesinje-Torjanci

Preko prva dva magistralna pravca ostvaruje se veza na vodoopskrbni sustav Belog Manastira, a preko druga dva na vodoopskrbni sustav Darde.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 94

Unutar planiranog sustava postoje i planirani lokalni pravci povezivanja.

- Luč-Petlovac - Širine-Sudaraž

Na kraju planiranog sustava predviđena je izgradnja vodotornja ''Torjanci'' zapremine 200 m³.

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Ovim Planom je predviđeno za svako naselje formiranje sustava za odvodnju otpadnih voda. Svi planira sustavi su razdjelnog tipa tj. prikupljaju samo otpadne sanitarne vode, a oborinske se prikupljaju putem otvorenih kanala uz prometnice ili melioracijskim kanalima. Dijelove naselja je moguće pokriti i mješovitim sustavom tj. u cjevovode upustiti i dio oborinskih voda. načelno, radi se o centralnim dijelovima naselja, ali mjerodavna veličina je propusnost cjevovoda (dimenzija) i kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Za svako naselje iz sastava Općine planirana je izgradnja samostalnog sustava i samostalnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. U planu su prikazane orijentacijske lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s prijemnicima:

- Naselje Torjanci-vodotok Toplica - Naselje Novo Nevesinje-vodotok Toplica - Naselje Novi Bezdan-kanal Bezdanski (detaljna kanalska mreža) - Naselje Baranjsko Petrovo Selo-vodotok Dravica - Naselje Petlovac-vodotok kanal Karašice - Naselje Luč-vodotok kanal Karašice - Naselje Zeleno Polje-detaljna kanalska mreža ili tlo - Naselje Širine-vodotok kanal Karašice - Naselje Sudaraž-detaljna kanalska mreža ili tlo

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Postojeći sustav regulacijskih građevina na rijeci Dravi nužno traži neprekinuto održavanje (tehničko i gospodarsko), kao i dogradnju-proširenje na dionice koje karakterizira nepovoljan plovni profil te erozija obala. Problematična dionica je na riječnom kilometru od 57+000 do 66+000.

U sustavu obrane od poplava planirani vodovi obuhvaćaju tehničko i gospodarsko održavanje postojećih zaštitnih vodnih građevina i provođenje mjera obrane od poplava.

Na području općine Petlovac planira se odrediti vanjska granica inundacijskog pojasa uz potok Toplicu, te kanale: Beremend, Dravicu i Barbaru. Vanjska granica inundacijskog pojasa biti će udaljena 5 metara od ruba korita, a na potezu ovih vodotoka gdje postoji nasip, 3 metra od vanjske nožice nasipa.

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Postojeći sustav melioracijske odvodnje funkcionira na zadovoljavajući način pa je ovim Planom predviđeno izvoditi aktivnosti na sanaciji, redovnom održavanju i za funkcioniranje sustava nužnu dogradnju vodnih građevina za melioracijsku odvodnju.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 95

Prema postojećim planskim dokumentima vodnoga gospodarstva, ali ovisno o odluci i dinamici izgradnje višenamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi, područje općine Petlovac našlo bi se u zoni akumulacije planirane VS Osijek s pregradnim profilom u km 31+100 rijeke Drave.

Izgradnjom višenamjenskih akumulacija povećava se stupanj zaštite od štetnog djelovanja voda i stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe, a omogućava se i razvoj turizma i rekreacije.

Izgradnja sustava za navodnjavanje treba proći fazu idejnog rješavanja izgleda sustava. U budući sustav potencijalno ulaze sve poljoprivredne površine s područja Općine.

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, opskrbu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i odvoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površine te nadzor.

Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijelu na komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički, te otpadna vozila i otpadne gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.

Država osigurava uvođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.

Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.

Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.

Općina je koncesijom ustupila pravo prikupljanja i odvoza komunalnog otpada koncesionaru koji otpad odlaže na odlagalište koje nije na području Općine.

Prostornim planom Osječko-baranjske županije planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:

1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija te njihovu sanaciju. 2. faza - Napustiti i sanirati sve općinske deponije te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 većih deponija (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir). 3. faza - Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za cijelu Županiju (ili više županija).

Slijedom navedenog nužno je na području općine Petlovac zatvoriti i sanirati sva divlja odlagališta, te odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta.

Prostornim planom Općine predlaže se lokacija općinskog odlagališta komunalnog otpada na kč.br. 659 (k.o. Luč) veličine 1,5 ha u naravi trstik. Ovo zemljište može biti korišteno u sadašnje svrhe, u svrhu poljoprivrede i slično, ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 96 onemogućili njegovo aktiviranje kao odlagalište otpada. Za ovu lokaciju nužno je provesti postupak verifikacije lokacije, izraditi Studiju o utjecaju na okoliš odabrane lokacije, te za istu utvrditi građevinsko područje prije no što se pristupi bilo kakvom odlaganju otpada na ovu lokaciju. U naravi, otpad bi se i nadalje odvozio na odlagalište grada B. Manastira koje ima status većeg (subregionalnog) odlagališta.

Unutar građevinskih područja naselja planira se formiranje po jednog reciklažnog dvorišta veličine oko 500 m², osim za naselje Novo Nevesinje, Sudaraž, Širine i Zeleno Polje za koje obveza formiranja reciklažnog dvorišta ne postoji. Reciklažno dvorište omogućava prihvat sekundarnih sirovina (metal, papir, plastika, staklo i krušni otpad).

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.10.1. Mjere zaštite voda

Kvaliteta vode u vodotocima i kanalima je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, kao i otpadnih voda naselja koja svoje otpadne vode upuštaju u vodotoke ili kanale.

Generalno zaštita voda se treba provoditi uz uvažavanje principa:

- Treba sačuvati vode koje su još čiste. - Treba izraditi elaborate zaštitnih sanitarnih zona crpilišta u Novom Nevesinju i Novom Bezdanu, te dosljedno primijeniti mjere zaštite propisane tim elaboratima. - Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci. - Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti. - Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima. - Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastanka. - Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja. - Treba ukloniti sva divlja odlagališta otpada, te spriječiti nastajanje novih. - Treba riješiti problem odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar građevinskih područja, te osobito farmi izvan građevinskih područja.

3.10.2. Mjere zaštite tla

Pojave oštećenja i onečišćenja tala su sve češće i učestalije, od strane brojnih čimbenika u prostoru. Najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, gospodarstvo, otpad itd.). U tom smislu, potrebno je vršiti kontinuirano praćenje stanja tala, te prikupljanje informacija o stanju, kako bi se u slučaju potrebe moglo djelovati i zaštititi od različitih vrsta onečišćenja. Zaštitu tla od onečišćenja potrebno je provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnji zdrave hrane, te zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta.

Kroz izradu Prostornog plana nastojalo se, kroz racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, utjecati na zaštitu tla kroz smanjenja korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, posebno u građevinsko zemljište.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 97

Zbog privremene okupiranosti i nedostupnosti prostora Općine, poljoprivredne površine su dijelom zapuštene, te ih je stoga, uz određene intervencije, potrebno privesti poljoprivrednoj namjeni, te sanirati divlje deponije.

Šumsko zemljište koje nije obraslo, potrebno je pošumiti.

3.10.3. Mjere zaštite zraka od onečišćenja

Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.

Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:

- moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja, - oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje zaštitnog zelenila, - sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.

3.10.4. Mjere zaštite od buke

Područje općine Petlovac nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava stanje može narušiti.

Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru općine.

Pri izradi planova užeg područja (UPU, DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine 2/91) razvrstava naselja prema stupnju ugroženosti u 4 stupnja ugroženosti, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju.

Prema navedenom pravilniku, naselja općine Petlovac ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženost (niti jedno naselje općine ne prelazi minimalni broj od 2000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa za sklanjanje stanovništva.

Kod građevina u kojima se okuplja veći brij korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 98

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA (1.) U Prostornom planu uređenja općine Petlovac (u daljnjem tekstu : PPUO) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja stalnog stanovanja: - građevinska područja naselja stalnog stanovanja: Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan, Novo Nevesinje, Petlovac, Zeleno Polje, Širine i Torjanci 2. Površine za razvoj i uređenje van naselja stalnog stanovanja a) Građevinska područja - groblja izvan naselja: Luč, Novi Bezdan, Torjanci b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijsko polje korito rijeke Drave c) Rekreacijsko područje Bakanga d) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla. e) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma, f) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene g) Vodne površine - vodotoci: Drava, Karašica, odvodni kanal Karašice - planirana akumulacija HIDROELEKTRANE Osijek h) Prometne površine i) Odlagalište komunalnog otpada (2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način: - sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A. do 4.H., na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000. Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUO (u daljnjem tekstu : Odredbe), - osobito vrijedno poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom), - šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 99

- prirodni tokovi i akumulacije određeni obalnom crtom i vanjskom granicom inundacijskog pojasa (''crtom vodnog dobra'') koju predlaže ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodno gospodarstvo, a utvrđuje nadležno tijelo državne uprave prema posebnom propisu, - područje posebne namjene je prostor od interesa za obranu, a utvrđuje se granicama vojnog kompleksa kojeg određuje nadležno tijelo obrane, - prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice, - odlagalište komunalnog otpada se nalazi na k.č. br. 659 k.o. Luč. (3.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 2.A. do 2.C. Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način: - za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine u širini koridora prema posebnim propisima. - trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi: • za planiranu autocestu u koridoru Vc 1.000,0 m, • za planirane korekcije na državnoj cesti D517 100,0 m, • za planirane ostale ceste 50,0 m, • za nadzemni dalekovod (u daljnjem tekstu : DV) prijenosa električne energije 2x400 kV Ernestinovo-Pécs, dionica Ernestinovo-državna granica 70,0 m pošto je izrađena SUO i dobivena lokacijska dozvola, • za magistralni plinovod Belišće-Osijek 100,0 m pošto je izgrađena SUO u kojoj je trasa definirana, • za magistralni plinovod Bolman-Beli Manastir 1.000,0 m, • za glavni distribucijski plinovod 100,0 m, • za vodove vodoopskrbnog sustava 20,0 m • vodovi do objekata prikazanih simbolom vezani na stvarni smještaj objekta. Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu. Navedena širina koridora za glavni distribucijski plinovod odnosi se samo na prostor izvan građevinskog područja. Iznimno, širine novih cestovnih koridora iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju se u građevinskim područjima unutar kojih su koridori utvrđeni u kartografskim prikazima građevinskih područja br. 4.D. Petlovac i br. 4.A. Baranjsko Petrovo Selo. (4.) Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUO prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta. 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU (5.) U PPUO utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju: - zaštićena kulturna dobra, - dijelovi prirode predloženi za zaštitu izvan zaštićenih područja prema PPŽOB, - područje intenziteta potresa VI i VII stupnja MCS ljestvice,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 100

- prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Novi Bezdan i Novo Nevesinje, - poplavno područje, - inundacijski pojas, - koridori za planirane infrastrukturne građevine, - šume i šumsko zemljište u građevinskom području. Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., prikazana su na kartografskim prikazima br. 3.A. "UVJETI KORIŠTENJA". (6.) Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način: - granica područja prirode predloženog za zaštitu sukladno posebnom propisu može se izmijeniti nakon proglašenja zaštićenog područja, sukladno aktu o zaštiti. - zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti, - eksploatacijsko polje u koritu rijeke Drave na temelju odobrenja ustanove s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, - prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta Novo Nevesinje i Novi Bezdan krugom radijusa 2 km, - granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, - šume i šumsko zemljište na temelju podataka tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove. 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA (7.) Uvjeti korištenja zaštićenih kulturnih dobara, vodozaštitnog područja crpilišta, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa. Na području gdje se inundacijski pojas preklapa s građevinskim područjem naselja nije dozvoljena izgradnja građevina. (8.) Na području vrijedne prirode koje se predlaže za zaštitu izvan zaštićenih područja prema PPOBŽ primjenjuju se uvjeti utvrđeni u točki (231.). (9.) Na istražnom prostoru mineralnih sirovina mogu se graditi samo građevine u funkciji istraživanja mineralnih sirovina. (10.) Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite. Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van zona sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUO, sukladno postojećem načinu korištenja. (11.) U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUO mogu graditi van građevinskih područja. Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke. (12.) U građevinskom području naselja nije dozvoljena prenamjena šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, sportsko-rekreacijskih i sličnih građevina.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 101

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU (13.) Na području općine Petlovac izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - planirana autocesta: granični prijelaz (Mađarska)-Beli Manastir-Osijek-Đakovo- granični prijelaz (Bosna i Hercegovina), - korekcija trase državne ceste D517, od ceste D34 do Belišća i od Baranjskog Petrovog Sela do Petlovca, - međunarodni granični cestovni prijelaz II kategorije (GP Baranjsko Petrovo Selo) • Željezničke građevine - magistralna pomoćna pruga MP13 državna granica (Rep. Mađarska)-Beli Manastir- Osijek-Vinkovci--Vrpolje - međunarodni granični prijelaz kod Belog Manastira I kategorije • Riječne građevine - plovni put Dravom na unutarnjim vodama b) Energetske građevine • Elektroenergetske građevine Planirana građevina prijenosa električne energije je: - DV 2x400 kV Ernestinovo-Pécs (dionica Ernestinovo-državna granica s Republikom Mađarskom) • Građevine za transport plina s pripadajućim objektima, postrojenjima i uređajima Planirane građevine za transport plina su sljedeće: - magistralni plinovod Belišće-Osijek, - magistralni plinovod Bolman-Beli Manastir. c) Vodne građevine • Regulacijske i zaštitne vodne građevine - obrambeni nasip uz lijevu obalu Drave, - nasipi uz Karašicu, - crpna stanica Bakanga, - višenamjenska VS ''Osijek''. (14.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju: a) Prometne građevine • Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima - mreža županijskih cesta, - biciklistička staza duž obale Drave. • Zrakoplovne građevine s pripadajućim objektima - letjelište za poljoprivredno zrakoplovstvo (Sudaraž-Širine)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 102

• Poštanske građevine - poštanski uredi Baranjsko Petrovo Selo i Petlovac • Telekomunikacijske građevine - UPS Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Torjanci, - bazne postaje (GSM), - nove bazne postaje UMTS i sustava sljedećih generacija koje nisu grafički prikazane, mogu se graditi sukladno uvjetima ovog PPUO. b) Vodne građevine • Građevine za melioracijsku odvodnju - melioracijski kanali koji prolaze područjem više općina • Građevine za korištenje voda - magistralni vodoopskrbni vodovi Darda-Čeminac-Torjanci. (15.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način: - za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - prostor za građevine posebne namjene utvrđen je u okviru postojećih granica građevinskih čestica vojnog kompleksa. (16.) Na kartografskim prikazima 2.A. do 2.C., sve građevine iz točke (14.) i (15.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUO planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.A., mogu se graditi i druge, sukladno Odredbama ovog PPUO. 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja (17.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (18.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko- rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u ovom PPUO. Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane. Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti. U građevinskim područjima naselja povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine, trgovine, poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale građevine u funkciji odmora i rekreacije. (19.) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUO, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 103

2.2.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora (20.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim područjima i van njih. 2.2.2.1. Građevne čestice (21.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama ovoga PPUO, koja ima direktan pristup s javne površine. Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja. Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (172.) - (174.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.). (22.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. (23.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu. (24.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica. (25.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi, vodne građevine, vodoopskrbni vodovi, kolektori i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica. (26.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne. (27.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.

(28.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2.2.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina (29.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. (30.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa. Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m. Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m. Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m. Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 104

(31.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe. Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe. (32.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice , terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice. Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu. (33.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor. Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°. (34.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to: a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze; b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije. (35.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine. (36.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to: a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika; b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika; c) pristupne stube ispod nivoa terena do ulaza u poslovni prostor u podrumu maksimalno zajedno s ogradom istaknute 1,3 m od regulacijskog pravca pod uvjetom da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko stuba izvede ograda visine 1,0 m, d) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m; e) svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom u ravnini pješačke komunikacije; f) liftovi za pristup do podrumske etaže istaknuti max. 1,5 m pod uvjetom da budu u ravnini pješačke staze; g) priključke na komunalnu infrastrukturu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 105

(37.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima zgrade. (38.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUO su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine. Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže. (39.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (40.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (41.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete: - nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, - prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju. Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (38.) ovih Odredbi. (42.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etažom. (43.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m. (44.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 106

(45.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m. Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor. Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda. (46.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi. (47.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

(48.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja. (49.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera. 2.2.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (50.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde. Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. (51.) Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu. 2.2.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (52.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje. (53.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza. (54.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu. (55.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća: - kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, - mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, - mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 107

Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak. 2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.2.3.1. Obiteljske stambene građevine (56.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 2 stana. Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 2 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (120.) ovih Odredbi. (57.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina te građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama. Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUO. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (85.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (58.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju: NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE NAJVEĆI KOEFICIJENT NAČIN GRADNJE ČESTICE (m²) IZGRAĐENOSTI Gradovi Ostala naselja (kig) a) Samostojeći 200 300 0,3 b) Poluprislonjeni 150 250 0,4 c) Prislonjeni 120 200 0,5

(59.) Iznimno od točke (58.) ovih Odredbi, veličina parcele i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima: - kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (58.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili - za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75, ili - kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara. (60.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije. Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 108

Uvjeti gradnje građevina (61.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. (62.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. 2.2.3.2. Višestambene građevine (63.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 3 stana. Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (120.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (64.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine. (65.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća: - 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0, - 450,0 m² u ostalim slučajevima.

(66.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše: - 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije, - 0,40 u ostalim slučajevima. Uvjeti gradnje građevina (67.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (72.) ovih Odredbi. (68.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (69.) Iznimno od točke (65.), (66.), (67.) i (68.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije. 2.2.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (70.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine. (71.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima izuzev građevinskog područja naselja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 109

zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture. (72.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici. Veličina i način korištenja građevne čestice (73.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima. (74.) Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku. Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku. (75.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu. Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu. (76.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (66.) ovih Odredbi. Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja. (77.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina. Uvjeti gradnje građevina (78.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki (67.), (68.) i (69.) ovih Odredbi. (79.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima. 2.2.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (80.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne građevine. Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje. Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti. Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu. Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja. Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. 2.2.5.1. Uvjeti gradnje građevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko- turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) (81.) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 110

DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU

KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE

GRAĐEVINSKO NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ PODRUČJE ČESTICI NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

OBITELJSKO ŠPORT I REKREACIJA STANOVANJE

- tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke,

- sve vrste radionica za popravak i - poslovne servisiranje vozila , NASELJA - sve vrste radionica za obradu STALNOG - sve PPUT djelatnosti metala i drveta, STANOVANJA - praonice vozila, - ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko bara i disko kluba,

- ugostiteljsko-turističke - ugostiteljsko-turističke djelatnosti, izuzev noćnog djelatnosti, izuzev noćnog NASELJA bara, noćnog kluba, disko bara, noćnog kluba, disko POVREMENOG bara i disko kluba, - bara i disko kluba, STANOVANJA - trgovine mješovitom robom - trgovine mješovitom robom površine max 150,0 m² površine max 150,0 m²

GOSPODARSKA - ugostiteljsko-turističke, - sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti ZONA - poslovne

TURISTIČKO- - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, REKREACIJSKA ZONA - poslovne - poslovne - poslovne

ŠPORTSKO - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, - ugostiteljsko-turističke, REKREACIJSKA ZONA - poslovne - poslovne - poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti i građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti. (82.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su: - tihe i čiste djelatnosti; - djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(83.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš. (84.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su: - sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu drveta i metala, - praonice vozila, - ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 55 dBA, - trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na drugi sličan način,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 111

- djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti od požara, - djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata, - klaonice, - mlinovi, - pilane, - komunalno servisne djelatnosti, - skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu građevine druge namjene, - građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

(85.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:

UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA - tihe i čiste djelatnosti, - max. bruto izgrađena površina NA GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKE - sljedeće djelatnosti s zasebne građevine PPUT djelatnosti STAMBENE GRAĐEVINE potencijalno nepovoljnim je 100,0 m², utjecajem na okoliš: - bruto izgrađena površina za sve • sve vrste radionica za PPUT djelatnosti na građevnoj čestici popravak i servisiranje obiteljskog stanovanja ne može biti vozila veća od bruto izgrađene površine za • sve vrste radionica za stanovanje. obradu metala i drveta - max. etažna visina građevine je • praonice vozila podrum, prizemlje i potkrovlje, • ugostiteljski objekti tipa - max. visina građevine je 7,0 m, noćni bar, noćni klub, - na dubini većoj od 20,0 m od disko bar i disko klub regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa. - tihe i čiste djelatnosti, - najveći koeficijent izgrađenosti NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE - sljedeće djelatnosti s građevne čestice je 0,4, ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. 20,0 potencijalno nepovoljnim - max. visina građevine je 10,0 m, m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA GRANIČI utjecajem na okoliš: - na dubini većoj od 20,0 m od S IZGRAĐENOM GRAĐEVNOM • sve vrste radionica za regulacijske linije visina građevine na ČESTICOM STAMBENE, TE JAVNE I popravak i servisiranje dvorišnoj međi može iznositi na toj DRUŠTVENE GRAĐEVINE vozila, međi max. 4,5 m od kote terena, • sve vrste radionica za neposredno uz među. Visina obradu metala i drveta, građevine odnosno dijela građevine • praonice vozila, može se povećavati udaljavanjem od • ugostiteljski objekti tipa međe s tim da max. visina građevine noćni bar, noćni klub, odnosno dijela građevine može disko bar i disko klub. iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa, - sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa. Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 112

U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT - najveći koeficijent izgrađenosti 0,6, djelatnosti - max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.

(86.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (85.) ovih Odredbi. (87.) Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine: - proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine, - prometne i infrastrukturne građevine, - športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika, - jedna obiteljska stambena građevina. Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika. Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici. 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih građevina (88.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja: - na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura, (89.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina. Uvjeti i način korištenja građevne čestice (90.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno. Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.

(91.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3. (92.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je: - za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m, - za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m. Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je: - 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura, - 45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina, - 40,0 m za pčelinjake .

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 113

Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m. (93.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije. (94.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je: - 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta, - 5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, - 1,0 m za ostale poljoprivredne građevine. (95.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m. Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m. Uvjeti gradnje građevina (96.) U građevinskom području naselja stalnog stanovanja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 (7,10) uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (166.) ovih Odredbi. Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka. (97.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu. (98.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje. Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m. (99.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (100.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe. 2.2.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (101.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl. (102.) U ovome PPUO utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine: MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA

BROJ POSTOJEĆIH BROJ PLANIRANIH UKUPNI BROJ GRAĐEVINE JEDINICA JEDINICA JEDINICA Dvorane 2 2 Zračne streljane 2 2 Streljane ostale 1 1 Kuglane 2 2 Nogomet 3 3 Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka 2,4 1,4 3,8 Tenis 2 2 Boćanje 1 1 Ostali otvoreni tereni 1 1

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 114

Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom. Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu (103.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja. (104.) Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja. Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih). Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju. (105.) Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi. (106.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m. (107.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva. Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi. 2.2.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (108.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze. Veličina i način korištenja građevne čestice (109.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju. Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m. Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža. Uvjeti gradnje građevina (110.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi. (111.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje. (112.) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (113.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta. (114.) U ovome PPUO sva se postojeća groblja u građevinskom području naselja zadržavaju na postojećim katastarskim česticama. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se posebnim propisom. (115.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (177.) ovih Odredbi. Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 115

(116.) U građevinskom području naselja Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Luč i Novi Bezdan potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 350,0 m². Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica. 2.2.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama (117.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala. (118.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m. 2.2.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (119.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti. (120.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u ovome PPUO za osnovnu namjenu građevine. Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti . (121.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima. (122.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti. 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (123.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0. 2.2.12. Uvjeti uređenja naselja (124.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku. Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije. (125.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede. (a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogoričnim). Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 116

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (126.) Van naselja stalnog i povremenog stanovanja u ovome PPUO dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima: - građevinska područja van naselja, - područje Općine van građevinskog područja. 2.3.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja stalnog stanovanja

Groblje (127.) U PPUO utvrđena su građevna područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van građevinskog područja. Za groblje naselja Novi Bezdan planira se proširenje na k.č.br. 794 k.o. B.P. Selo. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu. 2.3.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja (128.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa - građevine infrastrukture ( prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine za istraživanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine infrastrukture, sukladno kartografskom prikazu br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA'', - građevine za gospodarenje šumom, - rekreacijske građevine, - građevine obrane. d) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture ( prometne, energetske , komunalne itd.), - građevine za vađenje pijeska, - građevine za rekreaciju. (129.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 117

(130.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m. Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka. 2.3.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja (131.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (137.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine. Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost. (132.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m. (133.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m². (134.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. Podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. 2.3.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (135.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su: - poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša), - ribnjaci, - gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja, - ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda. (136.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja. (137.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća: - 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili - 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili - 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili - 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili - 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica. Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 118

povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Petlovac.

(138.) Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja. Odredbe iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura. (139.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50. (140.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE

Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane Broj uvjetnih grla ceste (u m) Državne ceste Županijske i lokalne ceste 50-100 100 100 > 100 do 400 150 100 > 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje . Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m. (141.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa. (142.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.

Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice: KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

VRSTA STOKE k krave, steone junice 1,00 bikovi 1,50 volovi 1,20 junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 konzumna perad 0,002

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 119

rasplodne nesilice 0,0033 nojevi 0,25 kunići 0,007

Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500. (143.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Kapacitet građevine izražen u uvjetnim Udaljenost od granice građevinskog grlima (Ug) područja naselja (m) > 50-100 Ug x 2 > 100-300 0,5 (Ug –100)+200 > 300-400 0,5 (Ug –100)+250 > 400-500 0,5 (Ug –100)+300 > 500 min. 500,0

Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje. (144.) Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica, hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kafilerija, kompostište, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja, a prostori za boravak djelatnika samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor. Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja. Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina. Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice. (145.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture. Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskog područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura, močvara, trstik i neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu (PO) i ostalom obradivom tlu (P3). Iznimno, ribnjak se može graditi i na vrijednom obradivom tlu (P2), ako se nalazi u sklopu poljoprivrednog gospodarstva iz točke (156.) ovih Odredbi. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi, koji se gradi izvan građevinskog područja, je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Iznimno, ribnjaci koji se grade u sklopu poljoprivrednog gospodarstva može biti manje površine. Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti min. 5,0 m. Izgradnja ribnjaka ne smije štetno utjecati na vodni režim susjednog obradivog zemljišta. Uz ribnjake je moguće graditi građevine za potrebe uzgoja ribe, bruto površine max. 12 m² na 1 ha vodne površine ribnjaka i max. etažne visine P. Građevinama za potrebe uzgoja ribe smatraju se: spremišta hrane, alata i opreme, prostorije za boravak radnika, garaže i sl. Ove građevine moraju biti udaljene min. 3,0 m od svih međa katastarske čestice i 5,0 m od ruba ribnjaka i za njihovu gradnje ne primjenjuju se odredbe o minimalnoj komunalnoj opremljenosti.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 120

(146.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla. Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme. Uvjeti iz prethodnog stavka ne odnose se na kafileriju. (147.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). (148.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina. 2.3.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (149.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije. Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine. Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). (150.) U PPUO je utvrđeno rekreacijsko područje Bakanga koje se namjenjuje kupališno-rekreacijskim sadržajima. 2.3.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (151.) Na području Općine utvrđena su sljedeća eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina: a) Eksploatacijsko polje - korito rijeke Drave za pijesak Na području Općine nalazi se niz napuštenih eksploatacijskih polja, koja su predviđena za sanaciju. 1. ''Stara ciglana'' južno od naselja Petlovac. 2. ''Staro jezero'' 2 lokaliteta unutar građevinskog područja naselja Petlovac. 3. ''Balažica'' unutar građevinskog područja naselja Luč. 4. ''Stari kanal 1 i 2'' 2 lokaliteta zapadno od naselja Luč. 5. ''Staro selo'' južno od naselja Baranjsko Petrovo Selo. 6. ''Pješčara'' južno od naselja Novi Bezdan. Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ) i rijeci Dravi, a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). Istražna polja ne mogu se osnivati na područjima prirode predloženi za zaštitu ovim PPUO, koja su prikazana na kartografskom prikazu br.3.A. ''UVJETI KORIŠTENJA''. (152.) U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih sirovina.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 121

2.3.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (153.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja. Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje. 2.3.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja Odlagališta komunalnog otpada (154.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA". Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu. Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m. Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara. Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izgrađena minimalno s nosivim slojem od kamenog materijala. 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine (155.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području. (156.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa. Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.). Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25. Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel. (157.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste. 2.3.2.8.Ostale građevine van granica građevinskog područja (158.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m². 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (159.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće: - poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo, - eksploatacija mineralnih sirovina, - industrija, - graditeljstvo, - trgovina,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 122

- ugostiteljstvo i turizam, - promet, telekomunikacije i skladištenje, - proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom, - ostale usluge. (160.) U naseljima stalnog stanovanja građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici. Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama. (161.) Površine van granica građevinskog područja naselja stalnog stanovanja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (162.) U ovome PPUO društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti: - uprava, - socijalna zaštita, - zdravstvo, - predškolski odgoj, - obrazovanje, - kultura, - vjerske aktivnosti, - vatrogasni dom, - udruge i sl. (163.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja. U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje:

- Petlovac - Općinska uprava - osnovna škola - dječji vrtić - zdravstvena stanica - veterinarska stanica - ljekarna - dom kulture - vatrogasni dom

- Baranjsko Petrovo Selo - mjesni odbor - područni razred osnovne škole - dom kulture - zdravstvenu stanicu - ljekarnu - veterinarsku ambulantu

Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama. (164.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 123

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (165.) Trase i površine novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA'', te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. (166.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore. (167.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup. (168.) Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u ovome PPUO uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati do izgradnje nove mreže. 5.1. PROMETNI SUSTAV (169.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u ovome PPUO, a kategorija prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva. Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene ovoga PPUO. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice. U slučaju da postojeća prometnica nije naznačena u kartografskim prikazima, uvjeti se odnose na postojeću trasu. (170.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl. (171.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav. (172.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu: - 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta, - 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta, - 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta, - 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužine preko 150,0 m. (173.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske U ULIČNOM KORIDORU odvodnje odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0

(174.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 124

MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe. (175.) Širine koridora iz točke (172.), (173.) i (174.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području, a širine koridora za ostale ceste ne odnose se na područja povremenog stanovanja. Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja. (176.) Sve ceste koje su sukladno posebnom propisu utvrđene kao javne ceste na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama. Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste. (177.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima: MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA Broj parkirališnih Namjena građevina Jedinica mjesta Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² površine građevine čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 1,00 Zdravstveni objekti 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine, ili grupe građevina s različitim sadržajima, može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu. (178.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati 5% parkirališnih odnosno garažnih mjesta za invalide. (179.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 125

• obiteljske stambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,

• višestambene građevine - na vlastitoj građevnoj čestici, - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine

• poslovne građevine (trgovačke i - na vlastitoj građevnoj čestici, ugostiteljske i poslovne zgrade, - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne uredi, agencije, servisi i obrt) čestice - u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od građevine,

• robne kuće i trgovački centri - na vlastitoj građevnoj čestici,

• proizvodne građevine i skladišta - na vlastitoj građevnoj čestici - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice,

• javne i društvene te športsko- - na vlastitoj građevnoj čestici, rekreacijske građevine - u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice, - na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od građevine,

• građevine mješovite namjene - sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta za osnovnu namjenu.

Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži. (180.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (179.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina. Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m. Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se vlastito ili javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće. Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina. (181.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (177.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, ako je zbog prenamjene potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu. (182.) U građevinskim područjima naselja potrebno je dati prednost pješačkom i biciklističkom prometu. (183.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m. Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom. (184.) Izgradnja stambenih objekata, kao i objekata koji zahtijevaju istu razinu buke u prostoru kao i stambeni objekti prema posebnom propisu, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 250,0 m od osi planirane autoceste. (185.) U naseljima je uz trase državnih cesta potrebno graditi staze ili trake za biciklistički promet. Planom je planirana izgradnja biciklističkih staza ili traka na sljedećim dionicama:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 126

• Grad Beli Manastir-Petlovac-Baranjsko Petrovo Selo-most preko rijeke Drave kod Belišća (koridor državne ceste D517), • uz lijevu obalu rijeke Drave od naselja Bilje do Torjanaca uz granicu s Republikom Mađarskom. Trase biciklističkih staza prikazane su u grafičkim prikazima orijentacijski i moguće ih je mijenjati temeljem projektno-tehničke dokumentacije. Uvjeti gradnje biciklističkih staza utvrđeni su posebnim propisom. (186.) Postojeće poljoprivredno letjelište Sudaraš-Širine planira se urediti za prihvat zrakoplova do 5.700 kg. (187.) U prostor planom naznačenih prilaznih ravnina po visini ne smije ulaziti niti jedna građevina ili predmet. (188.) Plovni put na rijeci Dravi planira se rekonstruirati i urediti u skladu s planiranom kategorijom, uz dogovor sa susjednom Republikom Mađarskom. Uređenje plovnog puta na rijeci Dravi moguće je realizirati u fazama. (189.) U ovome PPUO planira se rekonstrukcija i modernizacija pomoćne županijske pruge MP13. (190.) Na križanju nekategoriziranih puteva obvezno je osigurati kolni prijelaz, sukladno posebnom propisu. 5.2. POŠTANSKI PROMET (191.) Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren je na građevinsko područje naselja, te se PPUO i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj. Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih prostora, te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.). 5.3. TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA (192.) Razvojem nepokretne telekomunikacijske mreže u ovome PPUO planira se proširenjem kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža. Korisnički i spojni kabelski vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te bazne postaje u pokretnoj mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 2.A. ''PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE''. Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine. (193.) Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. (194.) Bazne postaje s antenskim stupom naznačene su na karti 2.A. Promet, pošta i telekomunikacije. Planirana gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski stup po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup. Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m. Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja. Ne dozvoljava se izgradnja baznih postaja. - na školama i dječjim vrtićima, - na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara, - sa samostojećim antenskim stupom na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve),

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 127

- na području prirode predloženom za zaštitu prikazanom na kartografskom prikazu 3.A. Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup. (195.) Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. 5.4. ELEKTROENERGETSKA MREŽA (196.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom i rekonstrukcijom sljedećih građevina: a) Prijenos - građevine od važnosti za Državu iz točke (13.) ovih Odredbi b) Distribucija električne energije - izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV, - postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja, - izgradnja novih TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda, - rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže. Trase i lokacije planiranih elektroenergetskih građevina državnog značaja označene su na kartografskom prikazu br. 2.B. "ENERGETSKI SUSTAV". Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i procesu urbanizacije naselja na područje Općine. (197.) Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu moraju se poštivati sljedeći uvjeti: - potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa, - prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji, - položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, - izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta, - trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica. (198.) Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja (ili: koji prolazi kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja), mora se postupno zamijeniti kabelskim. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju. (199.) Na dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže, osim u iznimnim slučajevima kada ne postoje druge mogućnosti. (200.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA". Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku. (201.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 128

U ovome PPUO se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova kabelskim vodovima. (202.) U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže. Niskonaponska mreža se planira postupno rekonstruirati tako da se goli vodiči vođeni po krovovima na krovnim stalcima zamijene samonosivim kabelskim snopom (SKS) vođenim na krovnim stalcima ili na stupovima. Na pojedinim dijelovima naselja, po potrebi, može se niskonaponska mreža izgraditi podzemnim kabelskim vodovima. (203.) Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže, ili gdje postoji mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice. Na dijelovima naselja gdje se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove. (204.) Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom. (205.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine i ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu. 5.5. PLINOVODI (206.) Planirani plinovodi na području Općine su: a) Magistralni plinovoda - građevine od važnosti za Državu iz točke (13.) ovih Odredbi b) Lokalni (distribucijski) plinovodi - glavni distribucijski plinovodi, - važniji mjesni plinovoci. U ovome PPUO planira se plinoopskrba svih naselja stalnog stanovanja na području Općine. (207.) Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.B. ''ENERGETSKI SUSTAV''. (208.) Magistralni plinovodi grade se sukladno posebnim propisima. Srednjetlačne plinovode graditi uz prometnice (u ili uz koridor). (209.) Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu. (210.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je uskladiti s razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika. Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). (211.) Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama, po potrebi s obje strane ulica. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo važniji, a izgradnja ostalih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva. 5.6. VODOOPSKRBA (212.) Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava povezivanjem na okolne vodoopskrbne sustave (B. Manastir i Darda). (213.) Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa. (214.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. Prikazana vodoopskrbna mreža u naseljima je orijentacijska.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 129

(215.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja. (216.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu. 5.7. ODVODNJA (217.) U ovome PPUO odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način: - za sva naselja izgradnjom autonomnih sustava odvodnje (za svako naselje posebni sustav). Za naselja Zeleno Polje i Sudaraž se preporučuje razmatranje mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda biljnim uređajem. (218.) Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.C. "VODNOGOSPODARSKI SUSTAV" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u tijeku detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima: - mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava), - vode se moraju upustiti u prijemnik utvrđene u točki (219.) ovih Odredbi. (219.) Prijemnici za prihvat otpadnih voda sa područja Općine su: - vodotok ''Odvodni kanal Karašica'', - melioracijski kanali osnovne ili detaljne kanalske mreže do rijeke Drave i Odvodnog kanala Karašice. (220.) U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava. Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba. (221.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem. (222.) Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda. (223.) Sve onečišćene ili zagađene otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnik ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. (224.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove. Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame. (225.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom svakog zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. (226.) Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području. 5.8. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA (227.) U ovome PPUO planiraju se sljedeći vodnogospodarski zahvati: - izgradnja akumulacije planirane hidroelektrane ''Osijek'' Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti (detaljna kanalska mreža).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 130

Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava. (228.) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina te funkcionalnost vodnih građevina za melioracijsku odvodnju i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. Nasipi su označeni na kartografskom prikazu br. 2.C., a inundacijska područja su područja uz vodotoke Drava, Karašica i Odvodni kanal Karašice te uz kanale Toplica, Beremend, Barbara i Dravica koja se detaljno utvrđuju sukladno posebnom propisu. (229.) Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć vodom iz Drave. U ovome PPUO površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine. Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje. 6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA 6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI (230.) U ovome PPUO predlaže se da se, planski (zaštita izvan zaštićenih područja prema PPOBŽ), zaštite područja prirode naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. ''PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA''. (231.) U cilju zaštite na ovom području nije dozvoljeno sljedeće: - gradnja gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu graditi izvan građevinskog područja, - promjene prirodnog korita vodotoka, osim u opsegu radova nužnih za tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, uređenje vodotoka i izgradnju akumulacija, - isušivanje vodenih površina (bare, rukavci i sl.), - gradnja baznih postaja (antenskih stupova), - gradnja dalekovoda. 6.2. KULTURNA DOBRA (232.) Na području općine Petlovac su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra: a) Registrirana Luč, Župna crkva sv. Marije Magdalene, reg.br. 547, Petlovac, Antički arheološki lokalitet ''Grobljanska poljana'', reg.br. 387, ''Popova zemlja'', Antički arheološki lokalitet, reg. br. 713. b) Preventivno zaštićena Baranjsko Petrovo Selo, Crkva sv. Lovre, prev.br. 370/94., Petlovac, Župna crkva Našašća sv. Križa, prev.br. 370/94., Torjanci, Župna crkva Rođenja BDM, prev.br. 370/10/94. c) Evidentirani Luč ''Dinjište'', Luč ''Henja''. Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na kartografskom prikazu br. 3.A. "PODRUČJA POSEBNIH UVJETA KORIŠTENJA", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 131

Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUO, zaštititi sukladno posebnom zakonu. (233.) Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu. (234.) U ovome PPUO utvrđuje se sljedeća osobito vrijedna graditeljska baština koja će se zaštititi kao kulturno dobro od lokalnog značenja, sukladno posebnom zakonu: - Petlovac, Tradicijska kuća, Nova ulica 13., - Torjanci, Ambar u Kneževoj ulici br. 39. Do proglašenja zaštite primjenjuju se uvjeti iz točke (235.) ovih Odredbi. (235.) Pojedinačne građevine iz prethodnog stavka ne smiju se uklanjati, moraju se zadržati u postojećim gabaritima, uz zadržavanje postojećih otvora na uličnom pročelju, postojeće kosine krova i vrste pokrova, a krovni prozori se mogu izvesti samo u ravnini krova. (236.) Registrirani arheološki lokaliteti locirani su katastarskim česticama. Na tim se lokalitetima svi zemljani radovi koji uključuju kopanje zemljišta dublje od 40 cm, moraju izvesti ručnim iskopom pod nadzorom i uputama arheologa uz prethodno utvrđene posebne uvjete zaštite i odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela, koji može propisati i prethodno izvođenje zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja. Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje. Evidentiranim arheološkim lokalitetima se zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te su stoga locirani položajima. Površine na tim lokalitetima mogu se koristiti na dosad uobičajen način, ukoliko se na istima planira izvođenje građevinskih radova, potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Ukoliko se na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu. 7. POSTUPANJE S OTPADOM (237.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada. (238.) Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUO predložena je kao potencijalna lokacija nova lokacija na kč.br. 659 (k.o. Luč). Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati. (239.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada. Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih područja. (240.) Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom. (241.) Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. (242.) Odlagalište komunalnog otpada gradit će se i održavati sukladno posebnom propisu. Na odlagalištu mogu se graditi građevine za obrađivanje, skladištenje i odlaganje otpada te prateće građevine i infrastruktura. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (243.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja: - divlja odlagališta otpada,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 132

- napuštena eksploatacijska polja. (244.) Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere: - divlja odlagališta otpada i napuštena eksploatacijska polja moraju se sanirati. (245.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu. (246.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu. U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.). (247.) Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPŽ-u. Građevine i područja za koja je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazani su informativno na kartografskom prikazu br. 3.B. ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE'', prema raspoloživim podacima. (248.) Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u ovome PPUO i to: a) Zaštita tla - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjene površina", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja, - gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama, - zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom", - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu. b) Zaštita voda - mjerama zaštite vodonosnika i izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama, - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti izvorišta. c) Zaštita zraka i zaštita od buke - uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama, - gradnjom obilaznica kojima će se smanjiti tranzitni promet u naselju Petlovac i Baranjsko Petrovo Selo. d) Zaštita šuma - provođenjem PPUO sukladno kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA", - gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama. e) Zaštita životinja - planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 133

9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI (249.) Za naselja stalnog stanovanja utvrđuje se da sukladno posebnom propisu ne pripadaju niti jednom stupnju ugroženosti, te ne postoji obveza gradnje skloništa niti zaklona. 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA (250.) Na području općine Petlovac je utvrđen VIº MCS. Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima. (251.) Na području Općine utvrđeno je poplavno područje. Na poplavnom području nije dozvoljena gradnja građevina koje se mogu graditi van građevinskog područja, izuzev vodnogospodarskih građevina i vodova infrastrukture. (252.) Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od požara i eksplozije. 10. MJERE PROVEDBE PLANA 10.1. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA (253.) Općina Petlovac se nalazi u pograničnom području i području posebne državne skrbi Republike Hrvatske. Sukladno tomu u ovom području je prioritet obnova i povratak stanovništva, te osiguranje uvjeta za razvoj gospodarstva. (254.) U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno: - opremiti komunalnom infrastrukturom građevinsko područje mješovite gospodarske zone u Petlovcu, - riješiti vodoopskrbu svih naselja, - riješiti odvodni sustav svih naselja i farmi Sudaraž i Zeleno Polje, - u suradnji sa Županijom poticati rješenja plinifikacije i osigurati izradu projekata plinofikacije Općine, - u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta. (255.) U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno: - riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUO, - utvrditi sanitarne zone crpilišta Novo Nevesinje i Novi Bezdan. 10.2. PODRUČJA ZA ISTRAŽIVANJE I PRAĆENJE POJAVA I PROCESA U PROSTORU (256.) U PPUO Petlovac se sukladno PPŽOB utvrđuje sljedeće područje za istraživanje i praćenje procesa u prostoru: • Prirodna baština - izvršiti istraživanja u cilju provjere opravdanosti prijedloga za zaštitu područja prema Zakonu o zaštiti prirode, te treba pokrenuti postupak zaštite sukladno Zakonu o zaštiti prirode za prirodne vrijednosti koje su izdvojene temeljem rezultata istraživanja, - za definiranje konačnog opredjeljenja o korištenju rijeke Drave i područja uz nju, te realizacije planiranih zahvata na regulaciji rijeke i korištenju hidroenergetskog potencijala, obvezno je provođenje prethodnih istraživanja i vrednovanja prirodnih

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PETLOVAC 134

osobitosti područja, te opravdanosti planiranih zahvata osobito s aspekta utjecaja na okoliš, - za planirani zahvat u prirodu, koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, ocjenjuje se, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njegova prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (257.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u ovom PPUO, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada. (258.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se: - sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m², - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine, - preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine, - izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj ovim PPUO, - ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, - gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka, - uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina). Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije. (259.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (257.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj ovim PPUO. 10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUO (260.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUO mogu se rekonstruirati sukladno točki (258.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u ovom PPUO, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati. (261.) Građevinama iz točke (260.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama ovoga PPUO.