Dobojskog Kantona, Skupština Zeničko-Dobojskog Kantona Na 27

petak, 20.03.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 4 - Strana 425 74. b) Prostorni plan, koji se sastoji od tekstualnog i grafič- Na osnovu člana 37. stav 1. tačka f) Ustava Zeničko- kog dijela i to: dobojskog kantona, Skupština Zeničko-dobojskog kantona na 27. sjednici održanoj 19.02.2009. godine, donosi Tekstualni dio sadrži: 1) Opće i posebne ciljeve prostornog razvoja, 2) Projekciju prostornog razvoja, ODLUKU 3) Projekciju razvoja prostornih sistema, o provođenju Prostornog plana Zeničko- 4) Odluku o provođenju Prostornog plana, dobojskog kantona za period od 20 godina 5) Odluku o pristupanju izradi Prostornog plana, 6) Mišljenje iz člana 16. stav 2. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemjišta na nivou Federacije Bo- DIO PRVI - OPĆE ODREDBE sne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ broj: 2/06, 72/07 i 32/08), Član 1. 7) Dokumentaciju o javnoj raspravi, (Pojam Prostornog plana) 8) Izjašnjenja na primjedbe i sugestije, 9) Skraćenu verziju Prostornog plana. Prostorni plan Zeničko-dobojskog kantona za period od 20 godina (u daljem tekstu: Prostorni plan) je obavezujući Grafički dio Prostornog plana sadrži 29 digitalnih gra- planski dokument kojim se određuje svrsishodno organizi- fičkih priloga (Kanton) u razmjeri 1:50 000 i 12 digitalnih ranje, korištenje i namjena zemljišta, te mjere i smjernice grafičkih priloga (općine) u razmjeri 1: 25 000. za zaštitu prostora Zeničko-dobojskog kantona ( u daljem tekstu: Kanton), koji u svom sastavu ima dvanaest općina Član 4. i koji obuhvata ukupnu površinu od 3326,05 km2 (podatak (Evidentiranje i usklađivanje planske kao rezultat digitalne obrade, nakon usaglašavanja granica dokumentacije) sa svim općinama Kantona). (1) Svi nadležni organi i službe na nivou Kantona i svih Član 2. dvanaest općina sa područja Kantona, obavezni su izvr- (Predmet odluke) šiti evidenciju do sada donesenih planskih dokumenata, utvrditi njihovu usklađenost sa odredbama Prostornog Ovom odlukom se utvrđuju uslovi korištenja, izgradnje, plana, te predložiti njihovo usklađivanje Skupštini Ze- uređenja i zaštite prostora, čime se obezbjeđuje realizacija ničko-dobojskog kantona ( u daljem tekstu: Skupština) Prostornog plana. i općinskim vijećima. (2) Općine koje su u periodu do 2008. godine donijele pro- Član 3. storne planove općina, dužne su iste usaglasiti sa ovim (Sadržaj Prostornog plana) Planom i Uredbom, te u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju („Službene novine Zeničko-dobojskog (1) Dokumentacija Prostornog plana, u skladu sa članom kantona“ broj: 2/04 i 2/08, (u daljem tekstu: Zakon), 26. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu doku- te za iste pribaviti saglasnost Ministarstva za prostorno menata prostornog uređenja („Službene novine Federa- uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Ze- cije BiH“ broj: 63/04 i 50/07, u daljem tekstu: Uredba), ničko-dobojskog kantona (u daljem tekstu:( Ministar- sadrži: stvo).

a) Prostornu osnovu, koja se sastoji od: Član 5. Tekstualnog dijela, kojeg čine: (Osnovni planski dokument) 1) Postojeće stanje prostornog uređenja i ocjena stanja u prostoru, Prostorni plan Kantona je osnov za izradu i donošenje 2) Prostorno-razvojne smjernice i ciljevi, ostalih planskih dokumenata kao narednih faza detaljnijeg 3) Koncepcija prostornog uređenja. planiranja uređenja prostora.

Grafičkog dijela, kojeg čine 24 digitalna grafička priloga u razmjeri 1: 50 000 i 1: 25 000 rađenim na geodetskim podlogama iste razmjere. Broj 4 - Strana 426 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 20.03.2009. DIO DRUGI - PROGRAM MJERA I AKTIVNOSTI b) zaustavljanje iseljavanja, posebno mladih i obrazo- ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA vanih osoba, kao i veći i efikasniji povratak ljudi i imovine, Član 6. c) razvijanje djelatnosti koje angažuju veći broj nezapo- (Program mjera i aktivnosti) slenih, d) podsticanje razvoja ruralnih naselja, posebno sa sta- (1) Program mjera i aktivnosti za provođenje Prostornog novišta urbanizacije i otvaranja novih radnih mjesta. plana odnosi se na prvu etapu od njegovog donošenja, odnosno za prvi četverogodišnji period realizacije Pla- na. POGLAVLJE II. EKONOMSKA POLITIKA (2) Programom mjera i aktivnosti utvrđuju se okviri na osnovu kojih će zakonodavna i izvršna vlast Kantona Član 9. utvrđivati i donositi mjere u skladu sa novom politikom (Mjere ekonomske politike) i legislativom usklađenom sa legislativom Evropske zajednice. U oblasti ekonomske politike Kantona, naročita pažnja će se posvetiti slijedećem: POGLAVLJE I. POPULACIONA POLITIKA a) posebnim mjerama ekonomske politike privredni razvoj usmjeravati na ubrzavanje razvoja nedovoljno Član 7. razvijenih općina i na kvalitetnu prostornu distribuci- (Demografski razvoj) ju privrednih kapaciteta kako bi se mjesta rada pribli- žila mjestu stanovanja, (1) Stavljanje pod kontrolu procesa depopulacije i preo- b) posebnim mjerama uticati na kvalitet uvezenih „či- bražaja stanovništva utvrđuje se kao opća potreba Bo- stih“ tehnologija i tehničkih sredstava u cilju obezbje- sne i Hercegovine, Federacije BiH, pa tako i Kantona. đenja preduslova za usmjeravanje održivog razvoja, (2) U cilju postizanja demografskog oporavka Kantona, naročito sa aspekta zaštite i unapređenja kvaliteta ži- neophodno je stvoriti povoljne uslove za ostvarivanje votne sredine, najvažnijih ciljeva demografskog razvoja koji podrazu- c) kreditnim, poreskim i drugim mjerama ekonomske mijevaju: politike stvarati uslove za povećano i kvalitetno za- pošljavanje, prvenstveno u primarnoj i sekundarnoj a) porast ukupnog broja stanovnika kao rezultat pozitiv- proizvodnji, kao i privrednim djelatnostima tercijar- nog demografskog kretanja, nog sektora, b) povećanje nataliteta i podmlađivanje stanovništva, d) usklađenom politikom ekonomskih odnosa sa ino- c) povratak izbjeglih i raseljenih osoba, stranstvom i sa politikom Evropske zajednice, usmje- d) ublažavanje prostorne polarizacije i ravnomjerniji ravati povećanje kvaliteta proizvoda i usluga u cilju razmještaj stanovništva, njihove konkurentne sposobnosti za plasman na ino- e) porast broja radnih mjesta i ekonomskog aktiviranja stranim tržištima, a time uticati i na smanjenje uvoza stanovništva. i spoljnotrgovinskog debalansa.

Član 8. (Program mjera) POGLAVLJE III. ZEMLJIŠNA POLITIKA

(1) Populaciona politika u Kantonu u funkciji ostvarivanja Član 10. navedenih ciljeva iz člana 7. ove odluke, treba da sa- (Mjere zemljišne politike) drži kompleksne programe mjera iz područja: pravnog sistema, ekonomije, finansiranja i poreza, zdravstvene i S obzirom da zemljišna politika predstavlja bitan okvir socijalne zaštite, radnih odnosa i zapošljavanja, obrazo- ukupnog razvoja, mjerama zemljišne politike će se obe- vanja i drugih oblasti relevantnih za razvoj stanovniš- zbjeđivati racionalno korištenje i zaštita zemljišta od ne- tva. planskog korištenja. Primarno će se obezbjeđivati zaštita (2) Programom mjera iz područja utvrđenih u stavu (1) zemljišta za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, a po- ovog člana, neophodno je postići: litikom cijena i na druge načine usmjeravat će se tokovi ur- a) povećanje nataliteta, kroz razvijanje svijesti o znača- banizacije i korištenje planiranog građevinskog zemljišta. ju formiranja porodice, zaštite porodice, motivaciju U tom pravcu će se: rađanja, zaštitu reproduktivnog zdravlja i stabilizaci- a) istražiti i izvršiti vrednovanje kvaliteta poljoprivred- ju mortaliteta, nog zemljišta u cilju njegove zaštite i unapređenja petak, 20.03.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 4 - Strana 427 poljoprivredne proizvodnje, svim prostorima gdje to prirodni uslovi i mogućnosti b) istražiti i izvršiti ekonomsko vrednovanje zemljišta, dozvoljavaju, kao i plansko upravljanje i korištenje sa elementima koji utiču na vrijednost (cijena neiz- šumskih resursa, građenog zemljišta, troškovi uređenja, vrijednosni e) uz inoviranje politike koncesija kroz izdvajanja za izrazi svih vrsta rente i drugo), uz diferenciranje vri- istraživanja potencijalnih područja ležišta mineralnih jednosti i cijene zemljišta po vrstama namjene, sirovina i koristeći pozitivan eksterni utjecaj koridora c) propisima na osnovu izvršene valorizacije vrijednosti Vc, obezbijediće se povećanje interesa za koncesija- poljoprivrednog zemljišta obezbijediti priliv kvali- ma, što može uticati na povećanje finansijskih kapa- tetnih finansijskih sredstava za razvoj poljoprivredne citeta u Budžetu Kantona, proizvodnje, kao i izgradnju novih i unapređenje po- f) u cilju saniranja postojeće nepovoljne situacije u stojećih komunalnih infrastrukturnih sistema i uređi- oblasti korištenja energetskih i mineralnih sirovina vanje zemljišta, posebno u urbanim područjima, (naročito metala), neophodno je preduzeti adekvatne d) kao jedna od okosnica za donošenje mjera i propisa u mjere za nastavak ili završetak eksploatacije, te pre- ovoj i drugim oblastima uređenja, korištenja prostora, duzimati mjere za ostvarivanje kvalitetnih uslova za- neophodno je razvijati i unapređivati Geografski in- štite i unapređenja okoline i održivog razvoja. formacioni sistem (u daljem tekstu: GIS) koji će biti registar (katastar) svih nekretnina (zemljišta, objekata, infrastrukture), POGLAVLJE V. OBAVEZE DETALJNIJEG PLANI- e) u provođenju Prostornog plana u oblasti zemljišne RANJA UREĐENJA PROSTORA politike, osnovu čine odredbe ove odluke. Član 12. (Planski dokumenti) POGLAVLJE IV. INVESTICIONA I FISKALNA PO- LITIKA (1) Prostornim planom Kantona utvrđuje se obaveza izrade slijedećih planskih dokumenata: Član 11. (Investiciona politika) a) Prostorni plan za područja posebnih obilježja od znača- ja za Kanton: Investiciona i fiskalna politika, koje imaju presudan uti- 1) koridor Vc (kao posljedica značaja za Federaciju caj na intenzitet i kvalitet korištenja i uređenja prostora, će BiH), biti naročito pažljivo određivane i usmjeravane, posebno 2) zaštićena prirodna cjelina („Tajan“, „Žuča“, „Ribni- kada su u pitanju investicije inostranih ili zajedničkih do- ca“ i „Trstionica“), maćih i inostranih investitora, kao i kada je u pitanju ure- 3) zaštićena prirodna cjelina („Zvijezda“), đenje prostora i izgradnja infrastrukturnih sistema na svim 4) grad region Zenica -Kakanj. nivoima u Kantonu. U tom pravcu će se, posebno: a) racionalizovati i na najmanje vremenske intervale b) Prostorni plan općina za područja svake općine skratiti procedura registracije firmi, odobravanja lokacija i pribavljanja dokumenata potrebnih za otvara- c) Urbanistički plan za: nje procesa investiranja, 1) uže i šire urbano područje Zenice, kao sjedišta Kan- b) podržavati politika stimulisanja investitora za iz- tona, gradnju objekata sa savremenim proizvodnim teh- 2) uže urbano područje svih općinskih centara. nologijama koje su kompatibilne sa postojećim pro- izvodnjama u Kantonu i okruženju, kao i onih koji d) Detaljni dokumenti prostornog uređenja (regulacioni omogućavaju visoke standarde u kvalitetu proizvoda, planovi i urbanistički projekti) za: većem broju zaposlenih i većim profitima, 1) središta- centre većih urbanih područja koji će se de- c) Budžet Kantona, budžeti općina i privredni subjekti finisati prostornim planom općina, će, u interesu ubrzanijeg razvoja, poticati i pomagati 2) privredne zone i kompleksi unutar ili izvan urbanih infrastrukturne projekte, naročito one koji omoguća- područja, zatim sportsko- rekreativni kompleksi, vaju širi dijapazon kvalitetnih veza sa širim okruže- društveno-opslužni centri i drugi veći sadržaji, koji njem, kao i onih koji obezbjeđuju kvalitetno vodo- će se definisati prostornim planom općina, snabdijevanje stanovništva i privrede, te regulisanje 3) kulturno-historijske i prirodne cjeline koje će se defi- odvoda i prečišćavanja otpadnih voda i kanalizacije, nisati prostornim planovima općina. d) fiskalnom politikom, Kanton će poticati i usmjeravati (2) U slučaju potrebe, Skupština Kantona, na prijedlog intenzivnu primarnu poljoprivrednu proizvodnju na Vlade Kantona, može donijeti odluku o izradi i drugih Broj 4 - Strana 428 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 20.03.2009. planskih dokumenata od posebnog značaja za Kanton, općina postoji 618 naseljenih mjesta. i utvrditi prioritete izrade detaljnih planskih dokumena- (2) Na području općine Breza utvrđeno je 28 naseljenih ta. mjesta i to: Banjevac, Breza, Bukovik, Bulbušići, Gor- (3) Prostorne planove općina donose općinska vijeća, uz nja Breza, Izbod, Kamenice, Koritnik, Mahala, Ma- prethodnu saglasnost Ministarstva. hmutovića Rijeka, Nasići, Očevlje, Orahovo, Podgora, Potkraj, Prhinje, Seoce, Slivno, Smailbegovići, Smre- kovica, Sutješćica, Trtorići, Vardište, Vjesolići, Vlahi- Član 13. nje, Vrbovik, Založje i Župča. (Oblik i razmjera planskih dokumenata) (3) Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Bre- za planirati na 60 prostornih cjelina u ukupnoj površino Planske dokumente je obavezno raditi u propisanom od 824,16 ha. obliku i razmjeri prema važećoj Uredbi. (4) Na području općine Doboj – Jug utvrđena su 2 naseljena mjesta i to: Mravići i Matuzići. (5) Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Do- POGLAVLJE VI. IZVJEŠTAJ O STANJU PROSTO- boj-Jug planirati na 17 prostornih cjelina u ukupnoj po- RA NA PODRUČJU KANTONA vršini od 539,06 ha. (6) Na području općine Kakanj utvrđena su 106 naselje- Član 14. na mjesta i to: Alagići, Bastašići, Bašići, Bičer, Bijele (Izvještaji o stanju prostora) Vode, Bijelo Polje, Bilješevo, Bistrik-Crkvenjak, Bi- štrani, Bjelavići, Bosna, Brežani, Brnj, Brnjic, Bukov- (1) Obaveza Ministarstva je izrada Izvještaja o stanju pro- lje, Crnač, Čatići, Danci, Desetnik, Doboj, Donja Pa- stora na području Kantona svake četiri godine. pratnica, Donji Banjevac, Donji Kakanj, Donji Lučani, (2) Na osnovu Izvještaja o stanju prostora donosi se četve- Dračići, Drijen, Dubovo Brdo, Dumanac, Gora, Gornja rogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u pro- Papratnica, Gornji Banjevac, Gornji Lučani, Govedo- storu, koji sadrži i procjenu potrebe izrade novih, odno- vići, Gradac, Groce, Halinovići, Haljinići, Hausovići, sno izmjenu i dopunu postojećih planskih dokumenata. Hodžići, Hrasno, Hrastovac, Ivnica, Javor, Jehovina, Jerevice, Jezero, Kakanj, Karaula, Karaulsko Polje, Klanac, Kondžilo, Koprivnica, Kraljeva Sutjeska, Kr- DIO TREĆI - UREĐENJE PROSTORA ševac, Kučići, Kujavče, Lipnica, Lučići, Lukovo Brdo, Marijina voda, Miljačići, Mioči, Modrinje, Mramor, Član 15. Nažbilj, Obre, Papratno, Pavlovići, Pedići, Podbjelavi- (Grafički prilozi i razmjere) ći, Podborje, Poljani, Poljice, Pope, Popržena Gora, Ra- tanj, Ribnica, Ričica, Rojin potok, Saranović, Sebinje, (1) Prostornim planom Kantona utvrđene su granice urba- Semetiš, Seoce, Slagoščići, Slapnica, Slivanj, Slivnice, nih područja nanesene sa preciznošću koju omogućava Sopotnica, Starposle, Subotinje, Termo Elektrana., Te- topografska karta u razmjeri 1: 25 000, a za pojedine ševo, Tičići, Tršće, Turalići, Turbići, Varalići, Veliki Tr- općine i sa preciznošću karata u razmjeri 1: 2500. novci, Viduša, Vrtlište, Vukanovići, Zagrađe, Zgošća, (2) S obzirom da urbana područja, osim građevinskog ze- Zlokuće, Željeznička stanica Kakanj i Živalji. mljišta, uključuju i ostale namjene, obavezuju se opći- (7) Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Ka- ne da kroz izradu prostornih planova općina, precizno kanj planirati na 166 prostornih cjelina u ukupnoj povr- tekstualno i grafički definišu granice urbanih područja šini od 5.336,24 ha. i granice građevinskog zemljišta unutar i izvan urba- (8) Na području općine Maglaj utvrđeno je 39 naseljenih nih područja na kartama razmjere 1: 1000, odnosno 1: mjesta i to: Bijela Ploča, Bradići Donji, Bakotić, Bradi- 2500. ći Gornji, Čobe, Brezici, Brezove Dane, Brusnica, Do- (3) Urbana područja prikazana su na grafičkim prilozima mislica, Donja Bočinja, Donja Bukovica, Donji Rako- broj 1.2., 2., 3., 18. i 19. Prostornog plana. vac, Donji Ulišnjak, Gornja Bočinja, Gornja Bukovica, Gornji Rakovac, Gornji Ulišnjak, Jablanica, Kamenica, Kopice, Kosova, Krsno Polje, Liješnica, Lugovi, Mla- POGLAVLJE I. URBANA PODRUČJA doševica, Maglaj, Misurići, Moševac, Novi Šeher, Oru- če, Ošve, Parnica, Poljice, Radojčići, Rajnovo Brdo, Član 16. Ravna, Straište, Strupina i Tujnica. (Granice urbanih područja) (9) Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Ma- glaj planirati na 123 prostornih cjelina u ukupnoj povr- (1) U obuhvatu Prostornog plana Kantona na području 12 šini od 2.300,91 ha. petak, 20.03.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 4 - Strana 429 (10)Na području općine Olovo utvrđena su 46 naseljena mjesta i to: Arnautovići, Bare, Bešići, Biskupići, Brad- mjesta i to: Ajdinovići, Arapovača, Bakići, Berisalići, ve, Brezovik, Buci, Bulčići, Buzić Mahala, Buzići, Ča- Boganovići, Brda, Bukov Do, Čude, Čuništa, Dolovi, kalovići, Čatići, Čekrekčije, Čifluk, Dautovci, Dobri- Drecelj, Dugandžići, Glavično, Gorni Drapnići, Grabo- nje, Dobro, Dobro Selo, Dol, Dolipolje, Dolovi, Donja vica, Gurdići, Jelaške, Kamensko, Klinčići, Kolakovići, Vratnica, Donja Zimča, Donje Moštre, Dvor, Džindići, Kovačići, Krajišići, Križevići, Kruševo, Lišci, Maguli- Ginje, Goduša, Gorani, Gornja Vratnica, Gornja Zimča, ca, Metilji, Milankovići, Olovo, Olovske Luke, Petrovi- Gornje Moštre, Grad, Grajani, Grđevac, Hadžići, Hlap- ći, Ponijerka, Ponor, Prgoševo, Pušino polje, Radačići, čevići, Jelašje, Kalići, Kalotići, Koložići, Kondžilo, Ko- Rečica, Rijeka, Slivnje, Solun, Stojčići, Šaševci, Vuko- pači, Kula Banjer, Liješeva, Lisovo, Loznik, Lužnica, tići i Žunova, Rubinići, Žeravice i Režica. Mali Trnovci, Malo Čajno, Maurovići, Mladoš, Muha- (11)Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine šinovići, Mulići, Okolišće, Orašac, Ozrakovići, Paljike, Olovo planirati na 51 prostornoj cjelini u ukupno povr- Podvinci, Podvinje, Poklečići, Poriječani, Radinovići, šini od 531,93 ha. Ramadanovci, Rajčići, Ratkovci, Seoča, Smršnica, Sr- (12)Na području općine Tešanj utvrđeno je 42 naseljeno hinje, Stuparići, Svinjarevo, Šošnje, Taukčići, Topuzo- mjesto i to: Blaževci, Bobare, Bukva, Cerovac, Čaglići, vo Polje, Tramošnjik, Tujlići, Tušnjići, Upovac, Uvo- Čifluk, Dobro Polje, Drinčići, Džemilić Planje, Jabla- rići, Veliko Čajno, Veruša, Vidovići, Vilenjak, Visoko, nica, Jelah, Jelah Polje, Jevadžije, Kaloševići, Karada- Vrela, Zagorice, Zagornica i Zbilje. glije, Koprivci, Kraševo, Lepenica, Logobare, Lončari, (19)Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Vi- Ljetinić, Medakovo, Mekiš, Miljanovci, Mrkotić, Novi soko planirati na 96 prostornih cjelina u ukupnoj povr- Miljanovci, Novo Selo, Orašje Planje, Piljužići, Poto- šini od 2.717,0 ha. čani, Putešić, Raduša, Ripna, Rosulje, Šije, Tešanj, Te- (20)Na području općine Zavidovići utvrđeno je 47 nase- šanjka, Trepče, Tugovići, Vrela, Vukovo i Žabljak. ljenih mjesta i to: Alići, Bajvati, Biljačić, Borovnica, (13) Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Te- Crnjevo, Čardak, Činovići, Dišica, Dolac, Dolina, Do- šanj planirati na 405 prostornih cjelina u ukupnoj povr- nja Lovnica, Donji Junuzovići, Dragovar, Dubravica, šini od 4.230,95 ha. Džebe, Gare, Gornje selo, Gornji Junuzovići, Gosto- (14)Na području općine Usora utvrđeno je 11 naseljenih vići, Hajderovići, Hrge, Kamenica, Karačić, Krivaja, mjesta i to: Alibegovci, Bejići, Makljenovac, Miljanov- Kućice, Lijevča, Mahoje, Majdan, Miljevići, Mitrovići, ci, Novi Miljanovci, Omanjska, Sivša, Srednja Omanj- Mustajbašići, Osječani, Perovići, Podvolujak, Potkleče, ska, Tešanjka, Ularice i Žabljak. Predražići, Priluk, Ribnica dio, Ridžali, Rujnica, Skro- (15)Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine ze, Suha, Svinjašnica, Vozuća, Vukmanovići, Vukovine Usora planirati na 13 prostornih cjelina u ukupnoj povr- i Zavidovići. šini od 1.301,02 ha. (21)Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine (16)Na području općine Vareš utvrđeno je 85 naseljenih Zavidovići planirati na 78 prostornih cjelina u ukupnoj mjesta i to: Bijelo Borje, Blaža, Borovica Donja, Bo- površini od 3.769,7 ha. rovica Gornja, Borovičke Njive, Brda, Brezik, Brgule, (22)Na području općine Zenica utvrđeno je 83 naseljenih Budoželje, Čamovine, Ćeće, Dabravine, Daštansko, mjesta i to: Arnauti, Banlozi, Bijele Vode, Bistrica, Debela Međa, Diknjići, Dragovići, Draževići, Dubo- Bistrica Gornja, Blatnica, Briznik, Bukovica, Dobri- štica, Hodžići, Ivančevo, Javornik, Kadarići, Karići, ljevo, Donja Vraca, Donji Čajdraš, Drugavci, Dusina, Kokoščići, Kolovići, Kopališta, Kopijari, Krčevine, Gladovići, Gorica, Gornja Gračanica, Gornja Višnjica, Kunosići, Letevci, Ligatići, Luke, Ljepovići, Mijakovi- Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji Čajdraš, Gradina, ći, Mir, Mižnovići, Mlakve, Naseoci, Neprivaj, Očevlje Gradišće, Grm, Gumanci, Janjac, Janjići, Janjićki Vrh, Donje, Očevlja, Okruglica, Orah, Osoje, Osredak, Ostr- Jasika, Jastrebac, Jezera, Jurjevići, Kasapovići, Klopač- lja, Pajtov Han, Pajtovići, Planinica, Pobilje, Podjavor, ki Vrh, Kolići, Koprivna, Kovačići, Kovanići, Kozar- Pogar, Položac, Poljanice, Pomenići, Pržići, Pržići Ko- ci, Kula, Lašva, Lijeske, Lokvine, Loznik, Ljubetovo, lonija, Radonjići, Radoševići, Ravne, Rokoč, Samari, Mošćanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Semizova Ponikva, Seoci, Sjenokos, Slavin, Sršljenci, Orahovica, Osojnica, Osredak, Palinovići, Pepelari, Strica, Striježevo, Stupni Do, Šikulje, Tisovci, Tolje- Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Pojske, Ponihovo, nak, Tribija, Vareš, Vareš Majdan, Vijaka Donja, Vija- Ponirak, Puhovac, Putovići, Putovičko Polje, Radino- ka Gornja, Višnjići, Zabrezje, Zaruđe, Zvijezda, Žalja, vići, Sebuja, Smajići, Starina, Stranjani, Sviće, Šerići, Žižci i Zubeta. Šiblići, Tišina, Topčić Polje, Trešnjeva Glava, Vranduk, (17)Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Va- Vranovići, Vražale, Vukotići, Vrhpolje, Zahići, Živko- reš planirati na 102 prostorne cjeline u ukupnoj površini vići i Zenica. od 1.543,6 ha. (23)Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Ze- (18)Na području općine Visoko utvrđeno je 88 naseljenih nica planirati na 124 prostornih cjelina u ukupnoj povr- Broj 4 - Strana 430 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 20.03.2009. šini od 11.761,6 ha. distribucija svih vrsta otpadaka. (24) Na području općine Žepče utvrđeno je 41 naseljeno (2)Na objektima koji su od posebnog interesa za Federaci- mjesto i to: Adže, Begov Han, Bistrica, Bljuva, Bran- ju BiH i Kanton, svaka intervencija podliježe posebnom kovići, Čusto Brdo, Debelo Brdo, Donji Lug, Globa- tretmanu i u svakom konkretnom slučaju nadležni organi rica, Goliješnica, Golubinja, Gornja Golubinja, Gornja dužni su vlasniku ili korisniku dati iscrpnu informaciju Lovnica, Gornji Lug, Grabovica, Komšići, Lupoglav, o načinu i uslovima pod kojim mogu ostvariti svoj za- Ljeskovica, Ljubatovići, Ljubna, Matina, Mračaj, Ora- htjev. hovica, Osova, Ozimica, Papratnica, Pire, Ponijevo, Radunica, Ravne Donje, Ravne Gornje, Selište, Tatar- budžak, Varošište, Vašarište, Vinište, Vitlaci, Vrbica, POGLAVLJE IV. SMJEŠTAJ PRIVREDNIH SADR- Želeće, Željezno Polje i Žepče. ŽAJA U PROSTORU (25)Urbanizaciju naseljenih mjesta na području općine Žepče planirati na 73 prostornih cjelina u ukupnoj po- Član 19. vršini od 1.785,0 ha. (Privredne zone) (26)Razvoj urbanih područja definisan je u tekstualnom dijelu 3.1. Osnova prostornog razvoja sistema naselja. (1) Prostornim planom utvrđene su privredne zone i privredni kompleksi koji obuhvataju postojeće i planirane površine za razvoj privrednih djelatnosti za svaku opći- POGLAVLJE II. REŽIM GRAĐENJA nu pojedinačno. (2) Pregled postojećih i planiranih površina po općinama Član 17. dat je na grafičkom prilogu br. 15. Prostornog plana. (Režimi građenja) Član 20. Prostornim planom, u skladu sa Zakonom, utvrđuju se (Granice privrednih zona) slijedeći režimi građenja: a) Režim zabrane građenja - na područjima od značaja (1) Precizne granice privrednih zona i privrednih komplek- za budući razvoj Kantona i općina u Kantonu. sa, te eventualne nove lokacije za koje se ukaže potreba, b) Režim građenja prvog stepena - predviđa se za sva biće definisane prostornim planovima općina i -detalj područja za koja se utvrdi obaveza izrade detaljnih nim planskim dokumentima. planskih dokumenata - regulacionog plana, urbani- (2) Kod određivanja lokacija novih privrednih sadržaja stičkog projekta. obavezno će se uzimati u obzir opremljenost saobraćaj- c) Režim građenja drugog stepena - predviđa se za po- nom i ostalom infrastrukturom, te voditi računa da se dručja za koja je utvrđena izrada urbanističkog plana obezbijedi dovoljan prostor za budući razvoj, i da nove i plana parcelacije. lokacije ne budu u suprotnosti sa planiranom namjenom d) Režim građenja trećeg stepena - predviđa se za po- korištenja zemljišta i mjerama zaštite okoline. dručja za koja je utvrđena izrada prostornog plana i plana parcelacije. Član 21. e) Režim građenja četvrtog stepena - za sva građevinska (Specifični oblici privrednih zona) zemljišta izvan urbanih područja, van granica urbani- stičkog plana. (1) Pored privrednih zona, Prostornim Planom, utvrđuju se i specifični oblici korištenja prostora u funkciji privrednih djelatnosti i to: eksploataciona polja energetskih i POGLAVLJE III. ODNOS PREMA GRAĐEVINAMA mineralnih sirovina, degradirane površine, odlagališta i OD ZNAČAJA ZA FEDERACIJU BIH I KANTON deponije. (2) Pregled utvrđenih ležišta energetskih i mineralnih siro- Član 18. vina dat je u poglavlju broj 2.8. Energetske i mineralne (Građevine od posebnog interesa za sirovine, kao i na grafičkom prilogu broj 6. Prostornog Federaciju BiH / Kanton) plana.

(1) Građevine koje su iz bilo kojih razloga od posebnog in- Član 22. teresa za Federaciju BiH, odnosno Kanton, moraju se (Korištenje prostora nakon eksploatacije) obavezno adekvatno tretirati kroz izradu detaljnih planskih dokumenata, na način da se obezbijede svi potrebni Eksploataciona polja na kojima je završena eksploa- uslovi planirane namjene, instaliranih kapaciteta, kao i tacija, nakon provedenog postupka rekultivacije, mogu se petak, 20.03.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 4 - Strana 431 koristiti za razvoj drugih namjena u skladu sa zakonskim POGLAVLJE VII. ZAŠTITNI POJASEVI SAOBRA- propisima. ĆAJNIH POVRŠINA

Član 25. POGLAVLJE V. SMJEŠTAJ DRUŠTVENIH DJE- (Širina zaštitnog putnog pojasa) LATNOSTI U PROSTORU (1) Širine koridora za javne puteve izvan građevinskih Član 23. područja i unutar neizgrađenih dijelova građevinskih ( Društvena infrastruktura i urbana oprema) područja, kao i izvan područja zaštićenih dijelova pro- pisane su Zakonom o cestama Federacije Bosne i Her- (1) U cilju omogućavanja i podsticanja razvoja ljudskih cegovine („Službene novine Federacije Bosne i Herce- resursa i općenito napretka unutar jedne zajednice, ne- govine“, broj: 6/02 i 18/02 ), a glase: ophodno je obezbijediti izgradnju objekata društvene a) Zaštitni pojas uz javne puteve (zaštitni putni pojas) je infrastrukture i urbane opreme (obrazovanje, nauka, zemljišni pojas na kojem važi poseban režim građenja kultura, turizam, sport i fizička kultura, zdravstvo, so- i uspostavlja se u cilju zaštite javnog puta i saobraćaja cijalna zaštita, vjerski objekti, snabdijevanje, usluge, na njemu od štetnih uticaja različitih aktivnosti u pro- servisi, zelene i rekreativne površine i sl.). storu pored javnog puta. (2) Izgradnju objekata društvene infrastrukture i urbane b) Širina zaštitnog pojasa u kojem se ne smiju graditi i opreme planirati unutar urbanih područja u skladu sa podizati željezare, tvornice cementa ili vapna, kao i opredjeljenjima Prostornog plana. drugi industrijski objekti koji zagađuju okolicu (neči- (3) Prostornim planom su uspostavljeni ciljevi razvoja druš- sta industrija, otvoreni rudnici, kamenolomi i šljunka- tvene infrastrukture za pojedine općine u pojedinačnim re) iznosi za: oblastima, a detaljnim dokumentima prostornog ure- 1) autoput - najmanje 100 m đenja je neophodno dati prijedloge lociranja objekata 2) magistralni put - najmanje 60 m društvene infrastrukture i urbane opreme uz poštivanje 3) regionalni put - najmanje 40 m Prostornim planom utvrđenih ciljeva i uspostavljenih 4) lokalni put - najmanje 30 m centraliteta u odnosu na korisnike. c) Širina zaštitnog pojasa u kojemu se ne smiju graditi i podizati ili postavljati poslovni, pomoćni, stambeni POGLAVLJE VI. USLOVI KORIŠTENJA PROSTO- i slični objekti i industrijski objekti koji ne zagađuju RA NA ZAŠTITNIM POJASEVIMA I ZAŠTIĆENIM zrak i okoliš (čista industrija) i slični objekti, iznosi PODRUČJIMA za: 1) autoput - najmanje 40 m Član 24. 2) magistralni put - najmanje 20 m (Infrastrukturni sistemi) 3) regionalni put - najmanje 15 m 4) lokalni put - najmanje 10 m (1) Prostornim planom definišu se osnovni funkcionalni, prostorni i ekološki uslovi za korištenje prostora na za- d) Širina zaštitnog pojasa uz autoput u kojem se ne štitnim pojasevima infrastrukturnih sistema. smiju graditi, podizati ili postavljati nikakvi objekti, (2) Trase infrastrukturnih sistema prikazane su na grafičkim postrojenja ili uređaji, dalekovodi, podzemni kablo- prilozima broj 8., 9., 10., 11. i 20. Prostornog plana. vi, cjevovodi niti drugi objekti, postrojenja i uređaji (3) Prostornim planom Kantona utvrđena koncepcijska iznosi 20 m. rješenja infrastrukturnih koridora dozvoljavaju odgova- e) Širina zaštitnog pojasa računa se od putnog pojasa s rajuća manja prostorna odstupanja i prilagođavanja, u obje strane ceste. postupku izrade i donošenja prostornih planova općina f) Putni pojas čini projektovani poprečni presjek puta i definisanja detaljnih uslova za gradnju novih i obnovu i najmanje jedan metar sa obje strane računajući od postojećih infrastrukturnih koridora, kao i u postupku krajnjih tačaka poprečnog profila puta. usaglašavanja sa susjednim kantonima Federacije BiH i g) Cjevovodi, kablovi i vodovi mogu se postavljati u za- Republikom Srpskom. štitnom putnom pojasu, izuzetno i u putnom pojasu, a (4) Kod planiranja izgradnje infrastrukturnih sistema po- mjesta ukrštanja sa željezničkom prugom, benzinske trebno je osigurati ravnotežu i usklađenost između svih stanice i parkirališta mogu se postavljati i graditi u korisnika prostora sa težištem na zaštiti okoliša. zaštitnom i putnom pojasu javnog puta na način i pod uslovima utvrđenim u odobrenju, odnosno saglasnosti nadležnog federalnog i kantonalnog organa. Broj 4 - Strana 432 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 20.03.2009. (2) Odredbe o širini zaštitnog pojasa iz stava (1) ovog Član 28. člana, provode federalna ministarstva prostornog ure- (Aerodrom Visoko) đenja i okoliša i kantonalna ministarstva prostornog uređenja i okoliša putem inspekcije, kao i nadležni fe- Izgradnja aerodroma u Visokom treba biti u skladu sa deralni i kantonalni inspektori za ceste. prihvaćenom Konvencijom o međunarodnoj civilnoj avi- (3) Unutar prostora ovako definisanih koridora omogućuje jaciji. se gradnja novih i rekonstrukcija postojećih javnih puteva. (4) Širine putnih građevina mogu biti i manje od gore na- POGLJAVLJE VIII. ZAŠTITNI POJASEVI ENER- vedenih u skladu s posebnim propisima o javnim pute- GETSKE INFRASTRUKTURE vima. (5) Zaštitni pojasevi koji su određeni zakonom, nisu sastav- Član 29. ni dio koridora puta (putnog pojasa), nego su prostori za (Zaštitni pojasevi elektroenergetske gradnju i korištenje kod kojih posebne uslove propisuje infrastrukture) nadležna uprava za ceste. (1) Svi novi objekti za proizvodnju i prenos elektroenergije Član 26. moraju biti građeni u skladu sa evropskim standardima (Širina zaštitnog pojasa na izgrađenim u smislu primjene najsavremenijih tehničkih rješenja prostorima) opreme, sa aspekta ekonomičnosti i zaštite okoliša. (2) Zaštitni pojasevi uz trase postojećih i planiranih dale- (1) Širina koridora za javne puteve unutar izgrađenih dije- kovoda, utvrđuju se u skladu sa Pravilnikom o zonama lova, građevinskih područja i područja zaštićenih dije- sigurnosti nadzemnih elektroenergetskih vodova naziv- lova prirode određuje se prema posebnim propisima i nog napona od 110 kV do 400 kV (usvojenog od strane uslovima nadležnih upravnih tijela ovisno o kategoriji DERK-a, februar/2008. godine), kao i Pravilnikom o puta i kategoriji zaštite dijela prirode. tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elek- (2) Građenje objekata iz člana 25. stav (1) tačka b.) ove troenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 odluke može se dozvoliti na građevinskoj liniji javne kV („Službeni list SFRJ“, broj: 65/88). ceste, osim autoceste ukoliko je to predviđeno usvoje- nom prostorno planskom dokumentacijom. (3) Ukoliko za naseljeno mjesto ili grad nije usvojena prostorno planska dokumentacija, odnosno ako nije riješe- Član 30. no plansko priključivanje novih objekata na postojeće ( Sistemi daljinskog grijanja) magistralne, regionalne i lokalne puteve, ne može se odobriti nikakva gradnja u zaštitnom pojasu tih puteva. (1) U pogledu izgradnje i rekonstrukcije sistema daljinskog (4) Građevine koje će se graditi uz autoput, magistralni, grijanja neophodno je preduzimati mjere s primarnim regionalni ili lokalni put, ne smiju biti na udaljenosti ciljem povećanja energetske efikasnosti, te poboljšanja manjoj od udaljenosti određene propisima o javnim pu- funkcioniranja, poslovanja i konkurentnosti preduzeća tevima. koja se bave djelatnošću isporuke toplotne energije. (2) Razvoj sistema daljinskog grijanja neophodno je prila- Član 27. goditi promjenama koje će nastati usljed novog tržišnog (Širina zaštitnog pružnog pojasa) okruženja i na način optimalnog korištenja postojećih potencijala i minimiziranje slabosti koje bi mogle na- Prema Zakonu o bezbijednosti u željezničkom saobra- stati usljed razvoja tržišta. ćaju („Službeni list RBiH“ broj: 33/95), širina koridora (3) Bez obzira što tradicija i razvijenost toplinskih mreža unutar kojih se može razvijati trasa izvan građevinskog po- na bazi potrošnje energetskih sirovina (uglja) u urbanim dručja, u pravilu, iznosi za: centrima daje osnov za njihov primarni odabir, neop- a) „pružni pojas“ koji je prostor između kolosijeka, a i hodno je razmotriti i mogućnost korištenja i primjene pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od 8 m naj- plina kao alternativnog energenta. manje, a ako željeznička pruga prolazi kroz naseljeno mjesto na udaljenosti od 6 m najmanje, računajući od osi krajnjeg kolosijeka, b) zaštitni „pružni pojas“ koji je zemljišni prostor s obe strane pruge, širine 200 m, računajući od ose krajnjeg kolosijeka i mjereno po horizontali. petak, 20.03.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 4 - Strana 433 POGLAVLJE IX. ZAŠTITNI POJASEVI IZVORIŠTA Prostornog plana. I VODNE INFRASTRUKTURE (2) Obaveza nadležnih organa je da obezbijede zaštitu i očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa i da u postupku Član 31. izrade i donošenja detaljnih planskih dokumenata obez- (Zaštitni pojasevi vodozahvata) bijede odgovarajuću saradnju nosioca izrade planskih dokumenata sa nadležnim institucijama za očuvanje i (1) Zabranjuje se svaka intervencija na prostoru Kantona zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa. koja može na bilo koji način ugroziti kvalitet podze- mnih i površinskih voda. POGLAVLJE XI. OČUVANJE ZAŠTIĆENIH PO- (2) U postupku odobravanja izgradnje građevina obavezan DRUČJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI uslov je i odgovarajući tretman otpadnih voda, kao i adekvatno rješavanje prikupljanja, distribucije i odlaga- Član 35. nja otpadaka. (Popis i opis prirodnih vrijednosti)

(1) Popis i opis prirodnih područja i prirodnih vrijednosti Član 32. okarakteriziranih kao prirodno naslijeđe Kantona je dat (Vodovodna infrastruktura) u poglavlju 2.14. Prostornog plana. (2) Obaveza nadležnih organa je da izvrše adekvatnu za- (1) Općine i upravljači javnih vodovoda dužni su održavati, štitu i očuvanje prirodnog naslijeđa kroz donošenje rekonstruisati ili dograđivati postojeće vodovodne mre- adekvatnih dokumenata i zakonske regulative za zaštitu že na način optimiziranja kapaciteta postojećih izvori- prirodnog naslijeđa, kao i da omoguće njihovu interpo- šta do raspoloživih resursa. laciju i dosljednu primjenu u svim dokumentima i nivo- (2) Dodatne količine vode obezbjeđivati izgradnjom novih ima prostornog planiranja. izvorišnih objekata na lokalnom i regionalnom nivou uz obavezu svake općine na području Kantona da provede Član 36. odgovarajuća hidrogeološka i druga istraživanja na po- (Izrada detaljnih planova) tencijalnim resursima u planskom periodu. (3) Postojeća i potencijalna izvorišta, kao i potencijalne vi- (1) Po donošenju prostornih planova posebnih područja i šenamjenske akumulacije prioritetno u svrhu vodosnab- prostornih planova općina, obavezna je izrada detaljnih dijevanja, kao i utvrđene zone zaštite izvorišta prikazani planova za prostorne cjeline prirodnih vrijednosti, kao i su na grafičkom prilogu broj 7. (Prostornog plana). za ostala područja koja su ovim planskim dokumentima proglašena kao prirodno naslijeđe. Član 33. (2) Zabranjuju se sve aktivnosti koje na bilo koji način (Zaštita izvorišta) mogu ugroziti evidentirane prirodne vrijednosti na po- dručju Kantona. Nadležni kantonalni i općinski organi i upravljači javnih vodovoda dužni su obezbijediti zaštitu izvorišta pitkih POGLAVLJE XII. PODRUČJA POSEBNIH OBI- voda u skladu sa Zakonom o vodama Zeničko-dobojskog LJEŽJA KANTONA kantona („Službene novine Zeničko-dobojskog kantona“ broj:17/07) i Pravilnikom o uslovima za određivanje zona Član 37. sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se (Status područja posebnih obilježja Kantona) koriste ili planiraju da koriste za piće („Službene novine Federacije BiH“, broj: 51/02), kroz donošenje odgovaraju- (1) Područja posebnih obilježja Kantona moraju se sa po- ćih općih akata i odluka i u skladu sa Prostornim planom. sebnom pažnjom tretirati u svim prostornim planovima u kojima će se precizirati uslovi i mjere prostorne zašti- te, kao i način unapređenja područja posebnih obilježja POGLAVLJE X. MJERE OČUVANJA KULTURNO– na prostoru Kantona, a na osnovu smjernica utvrđenih HISTORIJSKOG NASLIJEĐA Prostornim planom u poglavlju 2.14. (2) Obaveza nadležnih organa Kantona je da prioritetno Član 34. obezbijede uslove za izradu planskih dokumenata za (Kulturno-historijsko naslijeđe) područja posebnih obilježja od značaja za Kanton utvr- đenih Prostornim planom. (1) Popis (lokacija), valorizacija i smjernice za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa su date u poglavlju 2.14. Broj 4 - Strana 434 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 20.03.2009. POGLAVLJE XIII. POSTUPANJE SA OTPADOM Kantona, i na način planiranja izgradnje spalionice na nivou Federacije BiH ili na nivou države BiH. Član 38. (Integralno upravljanje otpadom) Član 42. (Zbrinjavanje životinjskog otpada) (1) Osnovni zadatak planskog upravljanja otpadom na po- dručju Kantona je uspostavljanje mehanizama za imple- (1) Planom upravljanja otpadom se dugoročno predviđa mentaciju integralnog upravljanja otpadom na području zatvaranje jama-grobnica i stočnih grobalja i tretman u Kantona. skladu sa EU direktivama. (2) U svim fazama izrade i donošenja planskih dokumenta (2) U planskom periodu utvrđenom Prostornim planom, tretmanu otpada potrebno je posvetiti posebnu pažnju neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa neophodno naročito kod utvrđivanja količine, vrste i načina priku- je rješavati na regionalnom nivou. pljanja u skladu sa Planom upravljanja otpadom na po- (3) U prelaznom periodu do sticanja uslova za regionalni dručju Zeničko-dobojskog kantona (daljem tekstu: Plan nivo, neophodno je utvrditi prostore za ovu namjenu u upravljanja otpadom). centrima za upravljanje otpadom. (3) Rješavanje ovih pitanja ima prioritet u svim fazama izrade i donošenja planskih dokumenata, a detaljne Član 43. smjernice i uslovi utvrđeni su u dijelu 2.13.1. Prostor- (Mjere zaštite) nog plana. (1) Mjere zaštite zraka, vode i tla utvrđene su u poglavlju 2.15. Prostornog plana. POGLAVLJE XIV. USLOVI ZA LOCIRANJE I KO- (2) Obavezno je donošenje plana zaštite okoliša na nivou RIŠTENJE DEPONIJE Kantona, koji obuhvata program i plan mjera za zaštitu okoliša. Član 39. (Zbrinjavanje komunalnog otpada) POGLAVLJE XVI. ZAŠTITA PRAVA LICA SA SMA- NJENIM TJELESNIM SPOSOBNOSTIMA (1) Prostornim planom je definisano zbrinjavanje komunalnog otpada sa područja Kantona izgradnjom regional- Član 44. nih deponija bezopasnog otpada. (Uslovi planiranja) (2) Izgradnjom I faze regionalne deponije „Mošćanica“ zaokružena je tehničko-tehnološka cjelina koja stvara Pri izradi detaljnih planskih dokumenata obavezno je uslove za početak odlaganja otpada na pripremljene definisati uslove i mjere svim učesnicima u planiranju, pro- dvije odlagališne ćelije. jektovanju i izgradnji javnih i stambenih objekata, za njihovo normalno korištenje licima sa smanjenim tjelesnim spo- Član 40. sobnostima i u tom smislu obaveza je učesnika da u svakoj (Sanacija „divljih“ deponija) fazi propisuje konkretne uslove zavisno od nivoa planskih dokumenata koji se izrađuju i donose. (1) U planskom periodu neophodno je da se općinske ne- sanitarne deponije, kao i sve „divlje“ deponije saniraju POGLAVLJE XVII. ZAŠTITA STANOVNIKA I MA- i zatvore, a odlaganje otpada preusmjeri na regionalni TERIJALNIH DOBARA koncept odlaganja, u skladu sa Planom upravljanja otpadom. Član 45. (2) Zbrinjavanje otpada se planira uspostavljanjem Centra (Gradnja na uslovno- stabilnom i Zone I i Centra Zone II. nestabilnom tlu)

POGLAVLJE XV. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH (1) Zabranjena je gradnja objekata na uslovno- stabilnim i UTICAJA NA OKOLIŠ nestabilnim terenima, dok se na osnovu tehničko–teh- noloških ekspertiza ne utvrdi da je moguća izgradnja na Član 41. takvim zemljištima. (Zbrinjavanje opasnog otpada) (2) Detaljne granice uslovno–stabilnih i nestabilnih terena potrebno je utvrditi kroz prostorne planove općina na Zbrinjavanje opasnog otpada iz industrije i drugih izvo- geodetskim podlogama u razmjeri 1:2500 koje omogu- ra neophodno je razmatrati na širem nivou, izvan granica ćavaju detaljnije sagledavanje kategorija terena, što će petak, 20.03.2009. SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA Broj 4 - Strana 435 direktno utjecati na uslove građenja na pojedinim gra- nim područjima ili van njih, namijenjena stanovanju, đevinskim zemljištima. privrednim kompleksima, poljoprivrednoj proizvodnji, kao i područja saobraćajnih komunikacija i lokaliteti od Član 46. strateškog značaja. (Lokacije klizišta) Član 50. (1) Prostornim planom definisane su lokacije klizišta, koje (Eksploataciona područja) su s obzirom na propisanu razmjeru za izradu ove vrste planskog dokumenta, date orijentaciono, dok se detalj- (1) Kod izrade planskih dokumenata u okviru utvrđenih le- ne granice (pozicionirane geokoordinatama, sa tačno žišta energetskih i mineralnih sirovina, kao i u okviru utvrđenim površinama) moraju utvrditi prostornim pla- granica postojećih jamskih eksploatacija, neophodno je novima općina. osigurati stabilnost i bezbjednost postojećih izgrađenih (2) Obavezno je uspostavljanje katastra klizišta, sa monito- objekata. ringom, kako na nivou općine, tako i na nivou Kantona, (2) Za novu izgradnju naselja u okviru eksploatacionih po- obrađenog u GIS-u. lja, prije izdavanja urbanističke saglasnosti potrebno je pribaviti mišljenje rudarskog preduzeća i saglasnost Član 47. ministarstva nadležnog za rudarstvo, a u skladu sa Za- (Korištenje opasnih materija) konom o rudarstvu («Službeni list RBiH» broj: 24/93 i 13/94 i „Službene novine Federacije BiH“ broj: 6/08). (1) Zabranjena je upotreba svih kancerogenih materijala, (3) Na površinama gdje je završena jamska eksploatacija uređaja i postrojenja koja emitiraju radioaktivna zrače- neophodno je uraditi elaborat o sanaciji starih rudarskih nja štetna po zdravlje ljudi. radova i izvršiti detaljna inžinjersko-geološka i geome- (2) Obavezno je pojačati kontrolu nad privrednim subjek- hanička ispitivanja, u cilju utvrđivanja površina za gra- tima hemijske i petrohemijske industrije koje koriste đenje i izgradnju naselja. opasne hemijske materije, čija je koncentracija oneči- (4) Na degradiranim površinama nastalim nakon površin- šćenja u vodu i zrak iznad dozvoljenih. ske eksploatacije, usljed deponovanja jalovine, šljake, industrijskog i komunalnog otpada, neophodno je pri- Član 48. stupiti postupku rekultivacije sa utvrđenim planskim (Bujična i plavna područja) periodom za stvaranje uslova i privođenja građevinskoj ili nekoj drugoj namjeni. (1) Bujična, plavna i erozivna područja definisana su u poglavlju 2.17. Prostornog plana. (2) Utvrđene mjere zaštite od poplava i erozija se obave- DIO ČETVRTI - USLOVI ZA IZGRADNJU I KORI- zno ugrađuju u sve planske dokumente, čiju će realiza- ŠTENJE PROSTORA ciju pratiti nadležne službe i institucije. (3) Na područjima koja su proglašena erozivnim ne može Član 51. se graditi niti mijenjati katastarska kultura zemljišta, (Gradnja u urbanim područjima) bez prethodno navedenih mjera i radova. Izgradnja naselja, građevina i drugi zahvati u prostoru, Član 49. na području Kantona, mogu se odobriti samo u urbanim (Minirana područja) područjima i na građevinskim zemljištima van urbanih po- dručja, utvrđenim Prostornim planom. (1) Zabranjeno je korištenje zemljišta za bilo kakvu namjenu površina kontaminiranih minama i minsko – eksplo- Član 52. zivnim sredstvima dok se ne izvrši njihovo deminira- (Gradnja u vanurbanim područjima) nje. (2) U Prostornom planu na grafičkom prilogu br.12. prika- Izuzetno od odredaba člana 51. ove odluke izvan gra- zane su sumnjive površine date kroz kategorizaciju (I, nica urbanog područja i građevinskog zemljišta, može se II i III kategorija). odobriti građenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, za- (3) Općine moraju izraditi planove etapne realizacije demi- uzima područje izvan urbanih područja i građevinskih ze- niranja u skladu sa definiranim namjenama prostora na mljišta, i to za: području Kantona. (4) U procesu realizacije etapnog deminiranja prostora, a) objekte infrastrukturnih sistema (saobraćajne, ener- prioritet moraju imati građevinska zemljišta u urba- getske, vodoprivredne, Broj 4 - Strana 436 SLUŽBENE NOVINE ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA petak, 20.03.2009. telekomunikacijske i dr.), nivoa nadležnosti da konkretno ostvare zacrtane ciljeve b) zdravstvene, turističke, rekreacione i sportske građe- i opredjeljenja. vine, (3) Da bi se ovo moglo sprovesti, potrebno je odmah pristu- c) građevine za potrebe odbrane i oružanih snaga, piti ostvarenju slijedećeg: d) stambene i gospodarske objekte poljoprivrednih pro- a) izvršiti inventarizaciju raspoložive prostorno-planske izvođača za potrebe poljoprivrede, dokumentacije svih nivoa izrade i donošenja, u tom e) istraživanje i iskorištavanje prostora prirodnih izvo- postupku izvršiti selekciju i usklađivanje svih do sada ra i resursa, energetskih i mineralnih sirovina, voda, donesenih dokumenata prostornoga uređenja, šumskog i poljoprivrednog zemljišta i dr., b) izvršiti usklađivanje svih dokumenata koji nisu u skla- f) komunalne građevine (deponije, groblja, spomen- du sa Prostornim planom, a za dokumente kojima je obilježja i sl.), istekao rok važnosti donijeti odluku o daljoj primjeni g) objekte na vodenim površinama (ribogojilišta, pluta- u roku od godinu dana od dana donošenja Prostor- juće platforme i sl.). nog plana, ukoliko nisu u suprotnosti sa Prostornim planom, Član 53. c) obezbijediti izradu planskih dokumenata propisanih (Gradnja u zaštićenim područjima) Zakonom i Prostornim planom u roku od godinu dana od donošenja Prostornog plana. (1) Izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru iz člana (4) Realizaciju mjera provedbe Prostornog plana će voditi 52. ove odluke ne mogu se odobriti na zemljištima koja Nosilac pripreme plana, odnosno Ministarstvo. su Prostornim planom, odredbama ove odluke i drugim propisima, utvrđena kao zaštićena područja, pojasevi i Član 57. zone. (Stupanje na snagu) (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, izgradnja objekata i drugi zahvati u prostoru mogu se odobriti u zaštićenim Ova odluka stupa na snagu 8 (osmog) dana od dana područjima ukoliko je njihova izgradnja u funkciji za- objavljivanja u „Službenim novinama Zeničko-dobojskog štite ili ukoliko ne postoji mogućnost ugrožavanja utvr- kantona“. đenih mjera zaštite.

Član 54. Broj: 01-23-4781/09 PREDSJEDAVAJUĆI (Urbanistička saglasnost) Datum, 20.02.2009. godine Zenica Sejad Zaimović, s.r. Građenje se odobrava u skladu sa Prostornim planom, odredbama ove odluke, posebnim zakonom i propisima do- nesenim na osnovu tih zakona i urbanističkom saglasnošću, kako je to utvrđeno Zakonom.

Član 55. (Detaljni planski dokumenti)

Ostali uslovi za izgradnju i korištenje prostora biće utvrđeni izradom i donošenjem detaljnih planskih dokumenata.

DIO PETI - ZAVRŠNE ODREDBE

Član 56. (Potrebne aktivnosti za provođenja Prostornog plana)

(1) Prostorni plan pokriva cijelu teritoriju Kantona sa glo- balnim pokazateljima i opredjeljenjima. (2) Da bi se moglo operativno djelovati na cijeloj teritoriji, potrebno je u kontinuitetu nastaviti aktivnosti kojim će se ostvariti mogućnosti rada svih državnih organa svih