ČASOPIS ZA KULTURU, NAUKU, POLITIKU, ISTORIJSKA I DRUŠTVENA PITANJA CRNOGORSKE DIJASPORE

Identitet_2019_1_korica.indd 1 2019. 11. 07. 8:03:38 IDENTITET 1/2019 SADRŽAJ

Uvodna riječ 5 Crna Gora Predrag Malbaša: Meštrović i Lovćen 6 Borislav Cimeša: Štamparija Crnojevića embrion crnogorskog identiteta 11 Česka František Šistek: Slika Crne Gore u Češkoj nakon obnove nezavisnosti 15 Italija Danijela Đurđević: Śećanje na humanost Darinke Leković 27 Egipat Ljubinka Andrijević: Egipatski dani Jelene Savojske 29 Slovačka Mihal Spevak: Crnogorsko-slovački odnosi 32 Srbija Jana Krivokapić: Misija očuvanja i promocije crnogorskog jezika u Srbiji 36 Albanija Gotovo neizostavan ukrasni ele- sa raznobojnim staklićima. Filigranski ćemeri su Blagoje Zlatičanin: Albanski pjesnik Migjeni je Crnogorac Miloš Nikolić 40 ment ženske svečane narodne rađeni u formi čipke fl oralnog i geometrijskog Meksiko nošnje je ćemer - reprezentativ- karaktera, a ukrašavani su naknadno dodatim Aleksandra Rejes Hajduković: Emigrantski život mog đeda 47 ni srebrni pojas, rađen u tehnici elementima u formi krune sa krstom, cvjetnih Argentina livenja i fi ligrana. rozeta ili mašne sa raznobojnim staklićima i li- Jelisaveta Stanišić: Devet decenija nostalgije za postojbinom 55 venim rombovima u uglovima svake ploče. Ćemer se sastoji od pet pravo- Srbija ugaonih pločica, međusobno Romb je, kao dekorativan elemenat imao izra- Nenad Stevović: Markantna tačka na mapi crnogorske dijaspore 58 spojenih šarkama. Središnja ženu i simboličku vrijednost, pa je, kao simbol Antifašizam ploča na ćemeru je uvijek luč- plodnosti, često upotrebljivan motiv na žen- Milan Maretić: Heroji crnogorskog antifašizma 64 no zaobljena, pa je moguće da skim predmetima. Dodatni ukras na ovom će- Diplomatija je i sam naziv ćemer proistekao meru čine četiri lančića, nejednake dužine, oka- Nenad Stevović: Cetinjski diplomatski krešendo 71 od riječi kemer, turcizma per- čena o alkicama u obliku šake. Mladi literati sijskog porijekla, što u prevodu Mladi literati iz dijaspore 80 znači luk, svod. Ćemeri se najčešće zakopčavaju pomoću plat- nenih traka provučenih kroz metalne spone na Knjiga Ćemer je dekorisan fi ligranskim naličiju pojasa, što omogućava nesmetano pri- Dijaspora na 5. internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici 82 dodacima u vidu cvjetne rozete lagođavanje tijelu. Crnogorska kužina Marija Čolpa: Cucki kačamak 84 Crnogorska emigrantska poezija Dušan Stankov Vuković 86 IZ ZBIRKI NARODNOG MUZEJA CRNE GORE

Izvor: www.facebook.com/narodnimuzejcrnegore/ br. 1/2019 -3-

Identitet_2019_1_korica.indd 2 2019. 11. 07. 8:03:39 UVODNA RIJEČ IDENTITET časopis za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore

Poštovani čitaoci,

IDENTITET, časopis za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore se predstavlja sa svojim prvim brojem.

Misija časopisa je da pruži doprinos očuvanju i jačanju cr- nogorskog nacionalnog i državnog identiteta kroz prezenta- Izdavač: Crnogorski identitet, Cetinje ciju kulturne baštine Crne Gore, promociju naučnih, umjet- Uređuje redakcijski kolegijum ničkih, sportskih, političkih i drugih uspjeha crnogorskih Glavni i odgovorni urednik: Nenad Stevović iseljenika i sublimaciju patriotske energije, rasute širom svijeta, svih onih koju Crnu Goru doživljavaju kao svoju postojbinu. Prelom: Pal Aniko Fotografi je: Mijat & STEV design Pored tekstova kompetetnih autora iz Crne Gore, prevashodno edu- Prevod: Akademija Oxford kativnog karaktera, časopis će promovisati autore iz dijaspore sa Kontakt: [email protected] prilozima vezanim za državu u kojoj žive i temama koje direktno ili Žiro račun: 520-34743-24 Hipotekarna banka, Podgorica indirektno promovišu crnogorsku individualnost. U ovom broju objav- ljujemo priloge saradnika iz Argentine, Češke, Albanije, Italije, Srbije, Časopis izlazi kvartalno Meksika, Egipta, Slovačke i Crne Gore. Štampa: Panonia-print, Bačka Topola Tiraž: 500 primjeraka Časopis je otvoren za saradnju sa svim zainteresovanim Rješenjem Ministarstva kulture Crne Gore broj: 05 – 2582/2 od 12.07.2019. časopis koji prihvataju njegov sadržaj i koncepciju. Zato, okupimo Identitet je upisan u registar medija pod rednim brojem 796. se oko našeg IDENTITETA i zajedno preko njegovih strani- ca putujmo svijetom, nikad ne zaboravljajući đe nam je kuća. A ona nije uvijek tamo đe koračamo i đe vazduh udišemo, ali je uvijek tamo đe nam srce to kaže.

Crna Gora u srcu!

CIP - Каталогизација у публикацији Redakcija Национална библиотека Црне Горе, Цетиње

ISSN 2704-4912 = Identitet COBISS.CG-ID 39342864

-4- br. 1/2019 br. 1/2019 -5- crna gora crna gora

PREDRAG MALBAŠA i budućnosti Crne Gore. Kako je pitanje Ovdje se naravno moramo priśetiti da motiva, vremenskog konteksta, isto- jedan Meštrovićev rad na Cetinju nije rijskih okolnosti i političkih konotaci- uspio da izdrži politička i nacionala ja, postojanja i podizanja Njegoševog kolebanja crnogorskog društva. U Kra- MEŠTROVIĆ I LOVĆEN spomenika na Lovćenu, u svoj suštini ljevini Jugoslaviji, centar Cetinja je do duboka crnogorska društvena i naci- 1941. godine krasio konjanički spome- onalna trauma, tako su se sve važne nik kralja Aleksandra Karađorđevića. dileme crnogorskog naroda: država, Naime, samo par dana nakon ubi- Predrag Malbaša (1963), arheolog, viši kustos i istraživač savjetnik. crkva, nacija, kultura i jezik, prelomila stva kralja Aleksandra u Marseju, na preko Lovćena, Njegoša i Mauzoleja. komemorativnoj śednici u Vladinom Autor brojnih tekstova, članaka, feljtona, prikaza i prezentacija iz domu na Cetinju, pokrenuta je inicija- oblasti kulture, kulturne politike, arheologije, muzeologije i zaštite Kada bi u raspravi o Lovćenu, nekoj tiva o podizanju spomenika ubijenom kulturnih dobara. Autor knjiga: Dva Crnogorska Manastira, Periferik od suprostavljenih strana ponestalo kralju. Par mjeseci kasnije formiran je i koautor edicije Kultura i Pravo. Obavljao je poslove vodiča, konzerva- argumenata, kao poslednji adut pote- i Glavni odbor za podizanje spomeni- tora, kustosa i direkora Istorijskog muzeja Crne Gore, direktora Republič- zao se autor projekta, stavljajući se u ka, a izgradnja spomenika povjerena kog zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore, pomoćnika ministra kulture nacionalni ili politički kontekst. Kao da je Ivanu Meštroviću. Na śednici Grad- u Vladi Crne Gore i savjetnika u Zavodu za zaštitu intelektualne svojine Crne Gore. Meštroviću nijesu bila dovoljna više- skog vijeća na Cetinju, 18. juna 1938. Sada je pomoćnik direktora Narodnog muzeja Crne Gore. decenijska pretresanja o njegovoj ulozi god, jednoglasno je odlučeno da se u u Jugoslovenskom odboru ili hrvatskoj centru grada, ustupi potrebno zemlji- emigraciji, obostrano sumnjiv i Srbima šte za podizanje spomenika „blaže- I pi umjetnika sa prostora ex Jugosla- i Hrvatima, postao je dežurni krivac i nopočivšem kralju Aleksandru Prvom vije, čija su umjetnička djela i danas za crnogorsko pitanje, odnosno srpsko Ujedinitelju". Meštrovićev bronzani van Meštrović, bez svake sum- predmet brojnih kontroverzi i različitih pitanje u Crnoj Gori. spomenik kralju Aleksandru, bio je vi- nje, pripada grupi najpoznatih tumačenja. Kada se rad ovog samoni- sok oko devet metara i predstavljao ga I i najslavnijih Hrvata, grupi najve- klog genija, posmatra iz ugla umjet- je na konju naglavljenom na visokom ćih savremenih svjetskih vajara i gru- nosti onda dileme nema. Meštrović postamentu. Postavljen je na Cetinju je razumljiv i dostupan svima, blistav sredinom 1940, a uklonjen 1941. godine. u obradi kamena, drveta, metala, jednako kada se radi o „Zdencu živo- II ta” (1905), „Kosovskom ciklusu” (1908), „Spomeniku Indijancima” (1928), „Be- Razmatranje pitanja podizanja spo- ogradskom pobedniku” (1928), „Povje- menika Petru II Petroviću Njegošu, sti Hrvata” (1932), Nikoli Tesli ili Petru II višestruko je skopčana i sa sudbinom Petroviću Njegošu. njegove kapele na Lovćenu. O ovoj temi je napisano puno studija i istraži- Upravo radeći na projektu izgradnje vačkih radova, ali i objavljeno mnogo Njegoševog mauzoleja na Lovćenu, političkih pamfl eta, što je značajno uti- Ivan Meštrović je bio „uvučen” u prvi calo na postojanje niza netačnih i po- ozbiljniji sukob između Srpske Pravo- lutačnih informacija o istorijatu kapele slavne Crkve i Crne Gore. Sukob je za- na Lovćenu. počeo 1951. godine, pokretanjem inici- jative za podizanje spomenika Petru Njegoš je 1845. godine podigao na II Petroviću Njegošu na Lovćenu, a Jezerskom vrhu malu kapelu, koju je kulminirao je 1970. godine u postupku posvetio Svetom Petru Cetinjskom. Ka- osporavanja uklanjanja kapele i podi- pela je ujedno bila prvi objekt posve- zanja Mauzoleja. Ovaj sukob dva kon- ćen ovom crnogorskom svecu, kojeg cepta Lovćena nastavljen je u raznim je Crnogorska pravoslavna crkva ka- formama do današnjih dana, i zapra- nonizovala 1834. godine. Sa stanovi- vo predstavlja dva viđenja sadašnjosti Skulptura Njegoša u Mauzoleju na Lovćenu šta graditeljskog nasljeđa, kapela na Ivan Meštrović (1883–1962) -6- br. 1/2019 br. 1/2019 -7- crna gora crna gora

Lovćenu, predstavljala je nepoznati Kao što je poznato do izvođenja rado- zadatku, ime Ivana Meštrovića se na- tip pravoslavnog objekta u Crnoj Gori, va po Meštrovićevom nacrtu nije nika- metnulo kao najlogičniji izbor. bez uporišta u tradiciji. Arhitektonska da došlo, jer je kralj uvažio negodova- osnova dvostrukog kružnog oblika, nje mitropolita Gavrila Dožića i Srpske Početkom 1952. god, Vlada Narodne odnosno rotonde sa nišom, oblikom je pravoslavne crkve, kojima se Meštrovi- Republike Crne Gore ponudila je Iva- više podśećala na odbrambenu kulu, ćev rad nije učinio dovoljno pravoslav- nu Meštroviću, da se „primi plemeni- a po izgledu je ličila na Tablju i kule nim. Nakon odustajanja od Meštrovi- tog posla… rada na spomeniku u sla- koje su 1938. godine bile podignute oko ćevog projekta, napravljen je novi plan vu Njegoša”. U pismu od 6. aprila 1952. Biljarde. obnove, koji je povjeren ruskom struč- godine Meštrović sa oduševljenjem njaku u oblasti sakralne arhitekture, prima poziv, i u svom odgovoru pored III Nikolaju Petroviču Krasnovu. Radovi ostalog piše: „… Kako će vam biti po- na obnovi Kapele trajali su od juna do znato, ja sam se pred više od petnaest Austrijska politička i vojna elita, bila je septembra 1925. godine i protekli su godina bavio problemom spomenika svjesna simboličnog značaja Lovćena uz učešće jugoslovenske vojske. Nova Njegošu. Zamišljao sam ga tada na za crnogorski slobodarski duh, pa su kapela se tlocrtom i izgledom u znat- Lovćenu, u formi jednog malog hra- tokom Prvog svjetskog rata iz Boko- noj mjeri podudarala sa prvobitnom ma s Njegoševom fi gurom u nutrinji kotorskog zaliva bombardovali i ošte- građevinom, ali se po obliku i veličini zdanja. Mjesto je bilo ono isto gdje tili Kapelu. Pad Lovćena trebao je mo- radilo samo o približnoj a ne preciznoj je jedna kapelica Njegošu u spomen. ralno da pokoleba Crnogorce, što se rekonstrukciji. Ta ideja je propala jer su se navodno u konačnom i desilo 11. januara 1916. protivili crkveni krugovi, jer da im nije Andrija Krstulovć (1912–1997) godine. Pola godine kasnije iz Beča je V izgledala dosta pravoslavna. Tom pri- stigla naredba da se Njegoševi zemni likom sam bio napravio njegovo po- tide, masivna skulptura Njegoša), ali ostaci prenesu na Cetinje. Crnogorski Obilježavanje sto godina od Njegoševe prsje i poklonio jedno Jugoslavenskoj je zbog teškog planinskog terena i kli- mitropolit Mitrofan Ban pokušavao je smrti bilo je prvo javno manifestovanje akademiji znanosti i umjetnosti u Za- matskih uslova kasnila rekonstrukcija da kod okupacionog guvernera Vikto- njegovim likom i djelom u organizaci- grebu, a jedan se primjerak nalazio pristupnog puta i priprema lokacije. ra Vebera, izdejstvuje odustajanje od ji nove Jugoslovenske i komunističke kod kralja Aleksandra na Dedinju. namjere da se obavi ekshumacija, ali vlasti. Pripreme za obilježavanje jubi- Ovo je samo toliko i usput da vam pre- U postupku osporavanja uklanjanja su Njegoševi zemni ostaci 12. avgusta leja, započete su tokom 1950. godine, dočim koliko me je lik i značenje Nje- kapele i podizanja mauzoleja Mi- 1916. godine prenešeni u Cetinjski ma- kada je i formiran Državni odbor za goša zanimalo…”. tropolija crnogorsko primorska SPC, nastir. proslavu „Njegoševe stogodišnjice”. U predala je 23. aprila 1970. godine procesu osmišljavanja svečanog pro- Nakon ove komunikacije Vlada NR Ustavnom sudu u Beogradu žalbu na IV grama, Odbor je predložio Vladi Crne Crne Gore je 1952. godine donosi Odlu- Socijalističku Republiku Crnu Goru čiji Gore da se „ostvari želja crnogorskog ku o izgradnji Njegoševog mauzoleja politički predstavnici, prema mišljenju Nova država, Kraljevina Srba, Hrvata i naroda” i Njegošu izgradi dostojan na Lovćenu. Sa druge strane Meštrović crkve, nijesu imali pravo odlučivanja Slovenaca sa dinastijom Karađorđević spomenik na Cetinju. Najveći dio ovog je u Americi, u saradnji sa arhitektom o rušenju kapele. na čelu, stvorena je u decembru 1918. tada neuspješnog pokušaja da se u Haroldom Bilinićem, razradio kom- godine, a Crna Gora je svedena na okviru jubileja 1951. godine Njegošu po- pletno arhitektonsko rješenje koje se u Prema jugoslovenskim zakonima banovinu. Po odobrenju Svetog sino- digne spomenik, može se pratiti kroz idejnom smislu naslanjalo na projekat predmet žalbe nije spadao pod kom- da mitropolit Gavrilo je u septembru zvaničnu dokumentaciju Državnog mauzoleja iz 1924. god. Za nepunih de- petencije federalnih organa, pa je 1923. godine razgovarao sa kraljem odbora za proslavu Njegoševe stogo- vet mjeseci, Meštrović je uradio detalj- rješavanje spora nastavljeno pred Aleksandrom, kod kojeg je apelo- dišnjice, koja se čuva u fondovima Ar- nu maketu mauzoleja i u gipsu Nje- Ustavnim sudom Crne Gore. Cetinjski vao za pomoć u obnovi Njegoševog hiva Crne Gore. goševu fi guru i dvije karijatide. Nakon opštinski odbornici su 2. novembra groba. Nakon što je inicijativu za iz- što je posao završen „gipsani gorostas” 1970. godine predali sudu opširni ela- gradnju Njegoševe grobnice preuzeo Ni činjenica da su se za izradu Njego- i karijatide upućene su brodom u Split- borat sa argumentima, koji su trebali Aleksandar Karađorđević, u časopisu ševog spomenika prijavili vodeći ju- sku luku. Posao prenošenja na kamen, da negiraju žalbu Mitropolije. Pred- Nova Evropa pojavila se vijest da je goslovenski vajari, umjetnički konkurs povjeren je Meštrovićevom učeniku stavnici Cetinja su osporili položaj SPC Ivan Meštrović, u dogovoru sa kraljem nije dao očekivane rezultate. Tražeći i poznatom vajaru Andriji Krstuloviću. u Crnoj Gori, smatrajući da je njena ju- Aleksandrom, uradio skice za Njego- stvaraoca koji je dovoljno uspješan Do 1959. godine dovršen je umjetnički risdikcija nad crnogorskom eparhijom šev mauzolej na Lovćenu. i reprezentativan da odgovori ovom dio mauzoleja (kameni blokovi, karija- nelegalna. U tom smislu, potencirano

-8- br. 1/2019 br. 1/2019 -9- crna gora crna gora je ukidanje autokefalne Crnogorske na čijem ulazu se nalaze dvije fi gure BORISLAV CIMEŠA pravoslavne crkve, koje je uslijedilo na- Crnogorki, isklesane od crnog granita kon prisajedinjenja crnogorske države koje, kao karijatide podupiru kamenu Kraljevini SHS 1918. godine. Ustavni sud konstrukciju dočekujući goste. U ka- Crne Gore je 11. novembra 1970. ocijenio peli je smještena monumentalna śe- ŠTAMPARIJA CRNOJEVIĆA EMBRION da su odluke Vlade NRCG i Skupštine deća Njegoševa fi gura sa otvorenom opštine Cetinja bile zakonite i donio knjigom na koljenima i orlom iza leđa. rješenje da se autentičnost stare Ka- Figura je rađena od jednog komada pele očuva na drugom mjestu. jablaničkog granita, a svod je obložen CRNOGORSKOG IDENTITETA pozlaćenim mozaikom. U mermer- Izgradnja mauzoleja, fi nansirana nom sarkofagu, koji se nalazi u kripti obaveznim i dobrovoljnim prilozima iz četiri metra ispod fi gure, pohranjeni su Borislav Cimeša (1953), publicista i istraživač. Pokretač je i osnivač čitave Jugoslavije, trajala je od 1971. do Njegoševi zemni ostaci. Na nadgrob- mnogih književnih udruženja i glasila. Direktor je izdavačke kuće „Cr- 1974. godine. Svečano otvaranje Nje- noj ploči uz ime su isklesani simboli nogorski kulturni forum“ sa Cetinja koja je izdala više od 100 naslova. goševog mauzoleja obavljeno je 28. duhovne i svjetovne vlasti, krst i crno- Glavni i odgovorni urednik je časopisa „Gledišta“ i časopisa Crnogor- jula 1974. godine, a spomenik je otvorio gorski grb. ske pravoslavne crkve „Lučindan“. Veljko Milatović predśednik Predśed- ništva SRCG. Meštrovićev Mauzolej na Lovćenu je spomenik Njegošu, spomenik oslobo- rnojevići, treća po redu crno- Svojim postankom i trajanjem Cetinje Njegošev mauzolej na Lovćenu je an- đen mitomanije, građanske i vjerske, gorska dinastija, su bili pioniri će izrasti u sinonim i simbol crnogor- sambl arhitektonskih i umjetničkih spomenik koji ne robuje folklornoj Czačetaka ne samo crnogorskog ske slobode, solobodijade i slobodou- ostvarenja koja sačinjavaju: okretište, naivnosti, epskoj patetici i utvarama nacionalnog identiteta, koji otpočinje mlja, bez premca i u širim relacijama. prilazna staza sa tunelom probijenim prošlosti. Ono što je bila vizija Me- nacionalnim imenom, nego i dubljeg Cetinje se rodilo ne samo kao slobodni, u masivu planine, terasa, atrijum sa štrovića, spomenik jedinstva, još nije bitija naše nacije kao sinteze identite- otvoreni grad, urbana pozornica i pri- predvorjem i bunarom, portici, karija- u potpunosti ostvareno, i to je ono ka ta. Na crnogorskoj povijesnoj sceni kao jestonica slobode, stvarnog azila i oču- tide, kapela, granitna fi gura, kripta sa čemu se mora težiti, da Lovćen ponovo njeni suvereni Crnojevići dominiraju vanog eksteritorijaliteta, nego uz sve to grobnicom, staza i vidikovac. Središ- postane simbol ne samo Crnogoraca, od 1421. do 1499. godine. Rodonačelni- i nešto još više od toga. U grad knjige. nje mjesto građevine zauzima kapela nego svih građana Crne Gore. ka Stefana nasljeđuje Ivan Crnojević, Cetinje je jedini svjetski grad rođen sa osnivač Cetinja 1482. godine sa kojim knjigom. Otvoranje Njegoševog mauzoleja 1974. godine činom Crna Gora ulazi u novo raz- doblje svoje povijesti koju stvara ovaj Štamparski stroj je izumio Kinez Li prijestoni grad, kao što i ona stvara Pen, kovač iz XI stoljeća, ali se pomo- njega. ću njega nije moglo razviti svestrano štamparstvo prije Gutenberga. Tek je Gutenbergov izum drvenog stroja, sa pokretnim metalnim slovima po ugledu na presu za vino, označio pri- jelom i revoluciju u znanju i poveziva- nju ljudi. Tim pronalaskom otpočela je prva svjetska globalizacija, Vatovom parnom mašinom, industrijalizacijom i mehanizacijom radnog procesa dru- ga, i najzad, kako fi lozof Alvin Tofl er veli, internetizacijom treća. Crnojevići su privatni program uzdigli na crno- gorski državni nivo i cijelom projektu dali najviši semantički, istorijski i kul- turni smisao i značaj. Značaj koji će imati ne samo državni nego i embri- Spomenik Ivanu Crnojeviću na Cetinju

-10- br. 1/2019 br. 1/2019 -11- crna gora crna gora onalno nacionalno pionirski karakter Ritual), Četvorojevanđelje, te Zbornik, gao ratovati. Vojska i narod bez duha identitetskog i dubljeg karaktera. potvrdila je samo na prvi pogled para- su samo magacini, prazne banke, bi- doksiju crnogorskog herojskog i ratnič- jedno nešto na putu pretvaranja u Crnojevića štamparija stigla je na Ce- kog društva koje je oružje uzdiglo do ništa. Džin bez duha je gomila mesa. tinje iz Venecije kao vjesnik renesanse kulta, da je pero silnije od mača. Isto- Njegoš je kasnije na to dodao: „Nebo i import Zapada. Nastala je, sa jedne vremeno i znanje i nacionalna svijest nema bez groma cijenu”. A crnogor- strane, u tehničkom smislu kao sinte- i samosvijest koju je trebalo nadograđi- ska istorija sa Crnojevićima, ni čovjek za svih dostignutih crnogorskih znan- vati i čuvati na dugi rok i do u „vječnost” bez duha nema cijenu. Čak ni onu da stvenih, naučnih i umjetničkih vještina od nastupajuće konverzije u islam, asi- valja jedan fi šek. Sva aktivnost čovje- i spoznaja, sa kojima je u tom preda- milacije, te denacionalizacije zatira- kova je u duhu. Samo duhom David pokaliptičnom stanju društva i crno- njem silom, u najjače oružje odbrane može savladati Golijata. U slabog čo- gorskog naroda bila izložena Crna ne samo prostog fi zičkog i biološkog vjeka duh je utuljena svijeća. Čovjek Gora, a sa druge strane kao revoluci- opstanka i trajanja, već i u najmoćniji je junak ako je junak duhom! Tijelo je onarno, globalno renesansno otkriće instrument i sredstvo najuzvišenijeg ci- snažno samo ako ga pokreće jaki duh. koje je promijenilo svijet. Tih promjena lja – nacionalnog i državnog opstanka, Ratnik se gradi prevashodno u dome- je bila svjesna Crna Gora, kadra da im očuvanja države, rađajuće nacije tran- nu duhovnog života. Put rata je uvijek se adaptira i da ih prihvati i pored svih zicijom crnogorskog naroda u naciju. put od duha ka tijelu. Ko u borbi klone, svojih iskušenja i ograničenja. Knjiga Crnojevića tipografi ja sa svojim plodo- prvo klone duhom. Mrtvi duh je ujed- je tako u okrilju Crnojevića postala sre- vima koje je počela da daje 1494. godi- no i mrtvo tijelo. Barut topu je moral dište nove koncepcije odbrane i ovje- ne postala je prva i najstarija državna duhu i duši. Čovjek je uvijek ono što je kovječenja crnogorske slobode. štamparija na svijetu, što joj je 1894. njegov duh. Forma rata je fi zička, a su- godine, povodom proslave njezina ština duhovna. Hrabrost čovjeku-ratni- 4 vijeka od osnivanja, priznala autori- ku daje njegov duh. Hrabrost čovjeka tativna svjetska naučna i stručna jav- ne leži u podrumu njegove duše (svi- nost i akademska zajednica. Glavni jesti). U duši čovjekovoj biva isto što štampar, u toj prvoj državnoj štampa- i u prirodi pri jakom suncu: svaki pred- riji na svijetu, bio je jeromonah Maka- met ima svoju sjenku. Svaka duševna rije, koga smatraju rodonačelnikom odlika ima svoju manu. Kao i medalja južnoslovenskog štamparstva. Vješti- Oktoih Prvoglasnik svoju drugu stranu, vlastiti revers. Da nu štampanja učio je u Veneciji. Njego- crnogorski narod ne bi klonuo i pao, jer vi đaci bili su Božidar Vuković Podgori- ne fi lozofi je i slobode sintetizovan je u zašto je onda odstupao pred moćnim čanin i njegov sin Vićenco. Makarije je drevnim misaonim stavovima: „Bože napadačem u svoje sve nepristupačni- na kraju pogovora Oktoiha zapisao da sačuvaj mi um i pamet”; „Um caruje, je planinske vrleti i pećinske lavirinte, je knjiga završena 4. januara 1494. go- snaga klade valja”; „Bolje je znati no potrebno mu je najjače oružje, snažna dine. Iz kolofona se vidi da je inicijator imati”. Ovim duhovnim podvigom, kao riječ kao hraniteljka slobode koja vodi štampanja bio Đurađ Crnojević, koji se majkom svih revolucija, duh, knjiga slobodoumlju, a ono državnoj, narod- na čelu Crne Gore nalazio od 1490. do i riječ postaju centar istorije i prve glo- noj i vjersko-crkvenoj slobodi. Riječ sta- 1496. godine. balizacije. Uspostavljanjem državne nuje u besmrtnoj knjizi, tom univerzu- štamparije, crnogorski dominusi su mu u samom univerzumu. Zato je bila Knjiga je najveći izum, od svijeh izu- involvirali sebe, Crnu Goru i crnogorski potrebna masovno proizvođena knji- ma u istoriji ljudske civilizacije, izuzev narod u svjetski istorijski proces. ga da dođe u ruke što više ljudi kako bi onih koje je ostvarila priroda, zapisao očuvala, održala i produžila slobodu. je nobelovac Herman Hese. Tu knjigu, Ko u duhovnoj borbi prevagne pobije- Tako je i zato nastala Crnojevića štam- Ploča sa grbom Crnojevića ugrađena u apsidu crkve taj najveći izum čovječanstva i najveći diće mačem i u ratu. Zato su na dnev- parija i njen veliki simbol i znamen, Cetinjskog manastira spomenik globalizacije i slobode Crna nom redu poimanja istorije Crne Gore Oktoih, najveličanstveniji produkt Gora je proslavila kao svoj raison d'être od strane Crnojevića, bili duhovni ma- i pisani spomenik dotadašnje i jedan Štamparija Crnojevića svojim izdanji- (razlog postojanja), šireći pritom misiju čevi, odnosno riječi. Čovjek bez duha je od najvećih buduće crnogorske isto- ma Oktoih Prvoglasnik, Oktoih Peto- pisane riječi i štampane knjige. I u toj oruđe. I riječ bez duha je golo oruđe. rije. U Oktoihu prvoglasniku i Psaltiru glasnik, Psaltir, Molitvenik (Trebnik, ili viziji i misiji osnov crnogorske narod- Kad bi mač imao duh, on bi sam mo- navedeni su politički i kulturni razlozi

-12- br. 1/2019 br. 1/2019 -13- crna gora češka osnivanja štamparije i štampanja ovih Crnogoraca, i usavršavanjem duhovne FRANTIŠEK ŠISTEK epohalnih djela. Vjerska duhovnost je komponente crnogorskog narodnog obezbjeđivala narodno jedinstvo je- bića kao pretpostavke cjelokupnog ra- dinstvom vjernika, pošto bez sila kohe- zvitka Crnogoraca, mogućih samo sa zije i ujedinjenja u cjelinu nema nacije slobodom i u slobodi. SLIKA CRNE GORE U ČEŠKOJ u postajanju, niti oformljene i razvijene samosvjesne nacije. Obezbjeđivala je Materijalna bogatstva, lični interesi postojanost, raspoznavanje, samoi- i samoljublje nijesu bili vodiči tvora- dentifi kaciju Crnogoraca kao naroda, ca iz stvaralačkog kruga djelatnika NAKON OBNOVE NEZAVISNOSTI i nacije u nastanku u njenom suko- Crnojevića štamparije. Materijalna bljavanju sa neprijateljima i svim teš- bogatstva im nijesu bili cilj života, već koćama. Crnogorska crkva već se bila sredstvo u ostvarenju viših ciljeva cr- potvrdila kao škola patriotizma, pa je nogorske nacije u nastanku metamor- Dr František Šistek (1977), naučni saradnik Češke akademije nauka Crnojevića štamparijom ojačala svoj fozom i samorazvojem iz crnogorskog i umjetnosti za istoriju 19. vijeka. Profesor Moderne istorije Balka- patriotski identifi kativ kao branič in- naroda. Crnojevića štamparija je bitno na na Karlovom univerzitetu u Pragu na Institutu za međunarodne teresa naroda, države i sebe same po- doprinijela crnogorskoj hrišćanskoj studije Fakulteta humanističkih nauka. Njegova istraživačka in- stajući najznačajnijom nacionalnom i slobodarskoj svijesti i predstavljala je teresovanja usredsređena su na nacionalni identitet i kompetitivne institucijom humanizma, domoljublja početak formiranja savremene crno- interpretacije prošlosti jugoistočne i srednje Evrope. Na crnogorskim i etosa. Da se već tada, štampanom gorske nacije. Ona je označila embrio- knjigom, Crnogorska pravoslavna cr- nalnu fazu razvoja nacije Crnogoraca. temama je diplomirao, magistrirao i doktorirao. Napisao je više knjiga iz crnogor- kva etablirala u sudbonosni odbram- Da materijalni razlozi nijesu pokretali ske istorije. Bio je jedan od osnivača i predśednik Društva prijatelja Crne Gore u beni faktor rađajuće crnogorske na- ovaj veliki istorijski projekat, najbolje Češkoj. cije, potvrdiće sva naredna vremena potvrđuje i to, što nestankom Crno- i vjekovi crnogorske istorije. jevića štamparije, nije prestao njen rad. Njeni štampari i lučonoše su svo- eško društvo, koje se tada razvi- 20. vijeka (posebno nakon sovjetske Knjige Crnojevića štamparije bile su ju djelatnost prenijeli u druge zemlje, jalo u okviru habsburške carevi- okupacije Čehoslovačke 1968.), na po- u službi očuvanja crnogorskog jezi- a prvenstveno u Rumuniju, Bugarsku Č ne, ispoljavalo je od sredine 19. četku 21. vijeka u češkom društvu sa ka, vjere, crnogorske nacije i slobode, i južnoslovenske zemlje. Na taj način vijeka do kraja Prvog svjetskog rata izuzetkom stručnih krugova praktično kao najbitnijih egzistencijalnih vrijed- su širili hrišćanski kao vjerski identitet, vrlo intenzivan, uglavnom pozitivan ne postoji živa svijest o nekadašnjim nosti crnogorskog naroda. Bile su bit- ugrožen od islamskog vjerskog funda- interes za Crnu Goru. Glavni pogon simpatijama koje su Česi gajili prema ni faktor njegove društveno-istorijske mentalizma. Širili su hrišćanstvo, ali i tog interesovanja pružala je sloveno- Crnoj Gori. Iz navedenih razloga, evi- i nacionalne identifi kacije. Osmislile su nacionalni identitet svoje pravoslavne fi lska ideologija, koja je potencirala dentno je da se u Češkoj prepoznatlji- crnogorsku istoriju odupiranjem oto- braće iz drugih nacija. Pojedini pred- ośećaj srodnosti, bliskosti i solidar- vost savremenog crnogorskog kultur- manskoj najezdi, očuvanjem narodne stavnici Crnojevića štamparije, vratili nosti slovenskih naroda. Predstava nog i državnog identiteta mora graditi samorodnosti i duhovnog identiteta su se na svoje duhovno ognjište, da bi o potrebi i značaju tzv. „slovenske temeljno i sasvim ponovo, bez oslonca se odužili zemlji i kultu- uzajamnosti” (slovanská vzájemnost) na bogatu istoriju češko-crnogorskih ri koja ih je spajala. Da- sačinjavala je sastavni dio tadašnjeg odnosa, koja je u kolektivnoj svijesti nas, kada grubi materi- češkog nacionalizma. Sa velikim sim- češkog društva već gotovo potpuno jalizam i konzumerizam patijama Česi su uglavnom gledali iščezla. U sljedećem tekstu ćemo se trijumfuju nad kulturom, i na jugoslovensku državu, u čijem su fokusirati posebno na reprezentacije duhom i narodima svije- sastavu Crnogorci proveli veći dio 20. državnog i političkog identiteta Crne ta, svijetli primjeri stvara- vijeka. Međutim, s obzirom na radi- Gore, na predstave Crne Gore kao tu- laca iz Crnojevića štam- kalne i višestruke društvene, kulturne rističke destinacije kao i na reprezen- parije su veličanstveni i ekonomske promjene nakon 1989. go- tacije crnogorske kulture. Na kraju tek- primjeri njihovog stvara- dine, neminovnu generacijsku smjenu sta ćemo skrenuti pažnju na postojeće nja i samopožrtvovanja u i postepeni gubitak značaja nekadaš- probleme, propuste i mogućnosti iz- službi za slobodu i dobro nje slovenofi lske ideologije koji je bio gradnje kvalitetnijeg imidža Crne Gore crnogorske nacije. primjetan već tokom druge polovine u današnjoj Češkoj. Pečat Ivana Crnojevića, avers i revers

-14- br. 1/2019 br. 1/2019 -15- češka češka

Crna Gora kao dio zaključiti da su Česi 90-ih godina 20. crnogorski dio jadranske obale. Manji Iz perspektive istoričara, radi se u stva- postjugoslovenskog, balkanskog vijeka doživjeli jedno kolektivno razo- broj (radi se uglavnom o pripadnicima ri o perpetualnoj aktualizaciji jedne i mediteranskog prostora čaranje, gledajući sa nevjericom sada mlade generacije koji dolaze indivi- vrlo stare, duboko ukorijenjene pred- već bivše Jugoslovene „kako jedni dru- dualno) preferira planinske predjele stave. Već u putopisima čeških novi- Sliku Crne Gore u savremenom češ- ge ubijaju i razaraju vlastitu zemlju u kontinentalnom i śevernom dijelu nara, umjetnika i naučnika s kraja 19. i kom društvu moramo najprije razmo- koja je bila tako lijepa”. Prije raspada države. Kad pregledamo turističke in- početka 20. vijeka poput Jozefa Hole- trati u širem kontekstu. U češkim pred- Jugoslavije, Česi su razlike između ju- formacije i vodiče, promotivne materi- čeka, Ludvika Kube i Jana J. Svateka, stavama, Crna Gora sačinjava sastavni goslovenskih naroda uglavnom zane- jale putničkih agencija, tekstove puto- čiji su glavni radovi danas dostupni ši- dio bivše Jugoslavije, Balkana, južne marivali (uostalom, međusobne razli- pisnog karaktera u medijima, blogove roj južnoslovenskoj javnosti zahvaljući Evrope i Mediterana. Zato često nije ke dugo nijesu previše isticali ni sami na internetu i komentare pojedinih tu- recentnim prevodima na crnogorski tretirana kao zemlja sa vlastitom po- Jugosloveni). Iako su nakon raspada rista iz zadnjih nekoliko godina, mora- jezik, Crna Gora se nerijetko opisuje sebnošću i originalnim crtama, nego Jugoslavije i formiranja novih država mo zaključiti da jedinstvena slika Crne kao jedna neiskvarena slovenska ze- prije kao jedna lokalna varijacija šireg nasljednica počeli refl ektirati sve izra- Gore kao turističke destinacije u stvari mlja koju upravo sada treba otkriti pri- regionalnog identiteta („još jedna za- ženiju etničku diferencijaciju postju- ne postoji. Umjesto nje, možemo iden- je prijetećeg talasa modernizacije koji nimljiva / prljava / divlja / gostoljubiva goslovenskog prostora, sposobnost tifi cirati najmanje dvije bitno različite, će ovdašnje autentične nošnje, drev- itd. balkanska zemlja”), kao jedna koc- prepoznavanja pojedinih južnosloven- suprotstavljene, uzajamno često is- ne običaje i ratnički mentalitet nemi- kica u okviru znatno većeg mozaika. skih naroda bila je relativno slaba čak ključive perspektive: prva je pozitivna, novno uništiti. Sličnu varijaciju na ovu i u prvoj polovini 90-ih godina 20. vi- druga negativna. temu nalazimo i kasnije, u socijalistič- (Post)jugoslovenski kontekst se naj- jeka, u vrijeme kada su vijesti iz bivše kom periodu kada se crnogorski dio češće pojavljuje u vezi sa istorijskim Jugoslavije dobijale najveću medijsku U okviru pozitivnih reprezentacija, jugoslovenske jadranske obale, uda- i političkim konotacijama. Današnje pažnju. Sredinom 90-ih godina 20. vi- Crna Gora se prezentira (i reklamira) ljeniji od Srednje Evrope nego popular- češke asocijacije na bivšu Jugoslaviju jeka u praškim gimnazijama izvršeno kao jedna turistički atraktivna desti- nija odredišta poput Istre ili Makarske, nose različite, ponekad kontradiktorne je ispitivanje koje je, između ostalog, nacija koja već omogućava dovoljno ponekad opisivao kao destinacija za poruke. S jedne strane, posebno kod trebalo da utvrdi da li su učenici spo- siguran i komforan boravak, ali je isto- one „pametne i upućene”. Slična pred- starije generacije još su donekle žive sobni da razlikuju pripadnike pojedi- vremeno još uvijek relativno auten- stava je iskrsla sredinom 90-ih, u onom pozitivne, nostalgične uspomene na nih naroda bivše Jugoslavije (rezulta- tična i neiskvarena. Crna Gora se na kratkom predahu između kraja bosan- „Titovu Jugoslaviju” kao lijepu i atrak- ti su objavljeni u stručnom časopisu ovaj način prezentira kao „zemlja koju skog i početka kosovskog rata, kada se tivnu zemlju koju naseljava gostoljubi- za urbanu antropologiju Lidé města upravo sada morate otkriti”, prije nego pojavila prerana nada da je konačno vo, prijateljski nastrojeno stanovništvo 2000. godine). Deklarisana sposob- što će rastući broj turista i betonskih došlo vrijeme za oporavak crnogorske bliskog jezika. S druge strane, s obzi- nost prepoznavanja Crnogoraca bila hotela neminovno i nepovratno iskva- turističke industrije. Nakon 2000. go- rom na tragičan raspad SFRJ, činjenica je najniža – prema vlastitim riječima, riti tamošnju obalu na sličan način dine, slika Crne Gore kao „nove” desti- da Crna Gora pripada postjugosloven- identifi kovati ih je uspjelo samo 1,22% kao u slučaju nekih drugih destinacija nacije koju valja „otkriti upravo sada” skom prostoru koji još nije prevladao ispitanih (Hrvate 32,93%, Srbe 28,05%, koje je nekontrolisani razvoj masov- postala je manje više konstantna, bez posljedice bratoubilačkih ratova i sa- Muslimane 24,4%, Slovence 4,88%, nog turizma već uspješno devastirao. obzira na sve radikalne, iz estetskog, moubilačke nacionalističke politike Makedonce 2,44%). Nijesam obavije- izaziva prije svega negativne asoci- šten o sličnim istraživanjima iz perioda jacije. Uprkos snažnim i dugotrajnim nakon obnove crnogorske nezavisno- simpatijama koje je češko društvo is- sti ali pretpostavljam da se situacija poljavalo prema „bratskoj” Jugoslaviji od tada bitno nije promijenila. tokom 20. vijeka, Česi su 90-ih godina 20. vijeka bukvalno preko noći izgubili Slika Crne Gore kao turističke nekadašnje interesovanje za jugoslo- destinacije venski prostor, koji je potonuo u haos i ratove u istom trenutku kada su gra- Iz češkog gledišta, današnja Crna đani Češke republike, tada uglavnom Gora se prije svega doživljava kao sa optimizmom i samouvjerenjem, jedna od mnogobrojnih, uzajamno nakon pada Berlinskog zida počeli relativno sličnih primorskih destina- da ponovo grade slobodnije društvo i cija sa mediteranskom klimom. Ve- pokidane veze sa Zapadom. Možemo ćinu čeških pośetilaca privlači upravo Jozef Holoček (1853–1929) Jozef Jan Svatek (1870–1948) Ludvik Kuba (1863–1956)

-16- br. 1/2019 br. 1/2019 -17- češka češka ekološkog i kulturnog ugla pretežno poželjnu poruku: „evo me na jednom poznate domaćem stanovništvu kao i od kritičnih, na prvi pogled možda „an- negativne promjene koje su u među- sjajnom mjestu”. Iako narcistički turist turistima iz regiona: buka, preglasna tiruskih” komentara i priča na interne- vremenu zadesile crnogorsku obalu. za razliku od turističkih agencija nije muzika, neljubazni konobari i turistič- tu, uvjerit ćemo se da kritiku svojevrsne Doduše, gore opisana konceptualiza- motiviran idejom fi nansijskog dobit- ki radnici itd. U češkim komentarima, „rusifi kacije” crnogorskog primorja, cija Crne Gore ne predstavlja izuzetak. ka, njegova autoprezentacija u suštini za negativnu pojavu se obično takođe koju prati sve primjetnija aproprijacija Na sličan način, kao „skriveni dragulj” šalje manje više identične poruke kao smatra prevelik, čak „nepodnošljiv” i eksploatacija jednog značajnog di- koji morate otkriti što prije da bi još klasični materijali u službi turističke broj Rusa na crnogorskom primorju. jela tamošnje turističke infrastrukture mogli uživati u autentičnosti lokalne promocije. Rusi u Crnu Goru ne dolaze samo kao (hoteli, turističke agencije, nekretnine kulture, građena je medijska slika još turisti, poput većine pośetilaca iz dru- itd.), možemo tumačiti takođe kao kri- nekih drugih zemalja svijeta poput La- Druga grupa čeških reprezentacija gih zemalja. Mnogi od njih pośeduju tiku globalizacije koja u crnogorskom osa, Albanije i drugih koje su iz raznih Crne Gore kao turističke destinacije je vlastite nekretnine i sami pokušavaju slučaju ima specifi čnu rusku boju, razloga ranije bile slabo poznate ili su u najmanju ruku ambivalentna ili čak da zarade na turizmu na štetu ma- globalizacije koja uništava i margi- se zbog političkih neprilika dugo nala- otvoreno negativna. Slike ovog tipa nje vještog i manje imućnog lokalnog nalizuje lokalne ljude, produkte, obi- zile u relativnoj izolaciji. ćemo najčešće pronaći na internetu, stanovništva. Negativan odnos prema čaje i priče. U direktnoj suprotnosti sa u tekstovima putopisnog karaktera, značajnoj ruskoj prisutnosti na crno- primarno pozitivnim reprezentacija- Sliku Crne Gore kao neiskvarenog i au- na ličnim blogovima, u komentarima gorskom primorju ne možemo lako ma koje Crnu Goru predstavljaju kao tentičnog kutka Evrope sa (još uvijek) pośetilaca, na stranicama posvjeće- svesti na latentnu rusofobiju čeških jednu „novu” destinaciju koju „upravo prelijepom prirodom i (još uvijek) go- nim pojedinim hotelima, restoranima pośetilaca (usput budi rečeno da da- sada” valja otkriti, crnogorsko primorje stoljubivim stanovništvom koje krase i gradovima. Izvore ovog tipa moramo našnju Češku, na čijem se čelu u vrije- se iz negativne perspektive već sada pozitivne odlike južnjačnog tempera- naravno uvijek koristiti sa oprezom. me pisanja ovog teksta nalazi jedan opisuje sličnim riječima kao oni dije- menta naravno emitiraju prije svega Možemo samo nagađati da moguć- otvoreno proruski predśednik države lovi Mediterana koji su „izgubili dušu” turističke agencije. Međutim, bilo bi nost ostavljanja komentara svakoja- koji je bio već dva puta izabran na op- kao rezultat neprimjerene i nekontroli- pogrešno ukoliko bi ovakve reprezen- kog sadržaja po pravilu više privlači štim izborima, ne možemo automat- sane ekspolatacije sa ciljem što bržeg tacije jednostavno klasifi cirali kao po- tipove koji možda nijesu sasvim repre- ski klasifi cirati kao jednu rusofobnu izvlačenja maksimalnog profi ta. ruke jednog u suštini komercijalnog zentativni kad je cjelokupna populaci- zemlju). Kad pažlivije pročitamo neke karaktera. Danas postoji još jedna, sve ja u pitanju, ljude pune gorčine i nega- važnija grupa izrazito pozitivnih, čak tivizma, odnosno one koji su, za razliku otvoreno romantičnih tekstualnih i vi- od neuporedljivo većeg broja njihovih Prag zuelnih reprezentacija Crne Gore kao zadovoljnih zemljaka, tokom svog bo- neiskvarene „divlje ljepotice”. Već neko ravka u inostranstvu stvarno doživjeli vrijeme se govori o fenomenu tzv. nar- neko razočaranje ili ozbiljan problem. cističkog turiste (narcissist tourist), koji Ne bi bilo primjereno da se na ovom se pojavio simultano sa razvojem i ši- mjestu bavimo pojedinačnim pro- renjem interneta i mobilnih telefona. blemima i konkretnim citatima. Ipak Ukratko, narcistički turist je čovjek koji ćemo pomenuti makar nekoliko hro- voli da se slika i slike odmah prezen- ničnih primjedbi koje se pojavljuju sa tira posredstvom svojih omiljenih apli- najvećom frekvencijom. kacija i socijalnih mreža. S obzirom na činjenicu da narcistički turist želi da se Crna Gora se već gotovo tri decenije prikazuje na nekim prestižnim i atrak- reklamira kao navodna „ekološka dr- tivnim „cool” destinacijama, fotogra- žava”. Međutim, u češkim kritičnim fi še se prije svega na mjestima koja predstavama Crne Gore igra možda odgovaraju poželjnoj predstavi. Iz gle- najvažniju ulogu upravo devastacija dišta narcističkog turiste, nije poželjno prirode, posebno sveprisutan otpad, da se u virtuelnom raju koji prezentira plastične boce i kese, divlje deponije, kao vlastitu stvarnost pojavljuju prizori fekalije u moru, opušci na plažama poput razbacanog otpada, divljih de- i mnoge druge forme zagađenja oko- ponija, divlje gradnje i ostalih ružnih liša koje su vidljive golim okom. Neke i sumnjivih stvari koje bi narušavale od tipičnih „čeških” primjedbi dobro su

-18- br. 1/2019 br. 1/2019 -19- češka češka

Crnogorska kultura Tokom 50. i 60. godina 20. vijeka, naj- Grasa (Grass) i mnogih drugih, intere- zadnjih trinaest godina svode se na prevođeniji crnogorski autor na češki sovanje socijalističkih izdavačkih kuća nekoliko zanimljivih, ali sasvim izolira- Češka javnost nikada nije pokazivala jezik bio je nesumnjivo Mihailo Lalić, za jugoslovensku literaturu, posebno nih slučajeva koji jednostavno nijesu ozbiljan i trajan interes za crnogorsku koji se istovremeno smatrao za jednog onu „partizansku”, znatno je opalo. dovoljno brojni da bi se stvorila neka kulturu. Ova konstatacija važi čak i od najvažnijih savremenih pisaca po- Čak ni Danilo Kiš, jedan veliki evropski opšta, trajnija slika o crnogorskoj kul- za period od sredine 19. vijeka do 1918. slijeratne Jugoslavije. Uprkos tome, či- pisac koji je i danas, tri decenije nakon turi. Roman Privatna galerija podgo- godine, kada je interesovanje za Crnu talački interes za Lalićevo djelo bio je svoje smrti, još uvijek vrlo uticajan ne ričkog pisca i novinara Balše Brkovića, Goru i Crnogorce u češkim zemljama djelimično motiviran činjenicom da je samo u postjugoslovenskom prosto- koji je na češkom objavljen u Pragu dostiglo vrhunac. Iako su tadašnji Česi, recepcija ne samo strane, nego i savre- ru, na žalost nije privukao veću pažnju 2007. godine, predstavlja, koliko mi posebno u vrijeme ratova i političkih mene češke literature u epohi diktatu- češke kulturne javnosti. U njegovom je poznato, jedini prevod integralnog kriza na Balkanu, bukvalno gutali sli- re Komunističke partije Čehoslovačke slučaju, glavni razlog je vjerovatno „loš književnog djela nekog crnogorskog ke crnogorskih junaka, reprezentacije (1948–1989) bila strogo ograničena. La- tajming”: njegovi ključni radovi, poput autora nakon sticanja nezavisnosti. „junačke braće sa juga” konzumirali su lić je doduše nesumnjivo čitan sa inte- Grobnice za Borisa Davidoviča i Enci- Knjiga je bez obzira na odsustvo ko- prije svega posredstvom tekstova i slika resom, ali je istovremeno prevođen i či- klopedije mrtvih, izašli su 90-ih godi- mercijalnog reklamiranja zabilježila vlastitih umjetnika, književnika, novina- tan kao substitut umjesto onih pisaca na 20. vijeka, u vrijeme kada je češka relativno solidan interes kod čitalačke ra i naučnika. Autentične plodove crno- koje su češki čitaoci stvarno htjeli čitati literatura, uključujući prevode, doživ- publike, u časopisima posvijećenim gorske kulture, pored prevoda narodnih ali nisu dobili priliku. Kad su pod uti- ljavala pravu poplavu zanimljivih knji- književnosti izašao je veći broj pozitiv- pjesama ili savremene poezije koju su cajem političke i kulturne liberalizacije ga domaćih i stranih autora koji su do nih prikaza. Uprkos tome, ipak se radi u „narodnom duhu” pisali i politički in- 60-ih godina, koja je kulminirala 1968. 1989. bili zabranjivani. o jednom izolovanom slučaju koji teš- strumentalizirali pripadnici dinastije godine, počeli izlaziti radovi savreme- ko možemo klasifi cirati kao „uspjeh Petrović Njegoš i drugi predstavnici cr- nih svjetskih autora poput Solženjici- Recepcija crnogorske kulture u perio- crnogorske književnosti”. U kvalitetnoj nogorskih intelektualnih elita, uprkos na, Sartra (Sartre), Ginsberga, Gintera du nakon obnove nezavisnosti vrlo je antologiji postjugoslovenske proze pozitivnoj recepciji svega što je nosilo slaba i skromna. Slična konstatacija koju je pod nazivom Jugolaboratorija slovenski predznak nijesu imali trajnijeg donekle važi za čitav postjugosloven- uredio beogradski pisac Vladimir Ar- odjeka. Njegoš, romantičarski pjesnik iz ski i balkanski prostor. Crnogorska kul- senijević, 2010. izašle su još dvije priče prve polovine 19. vijeka koji u Crnoj Gori tura dijeli sudbinu, odnosno polaznu predstavnika savremene crnogorske još uvijek važi ne samo za najvećeg tačku sa drugim manjim kulturama i „generacije diskontinuiteta” – Ognje- domaćeg pisca svih vremena nego se jezicima. S obzirom na vrlo mali broj na Spahića i Andreja Nikolaidisa. S smatra i za genijalnog mislioca, „fi lo- stanovnika i odsustvo podrške i intere- vremena na vrijeme, u kvalitetnim ali zofa” i arbitra nacionalnog identiteta, sovanja sa strane vlastite države, do- ipak malotiražnim književnim časopi- nije ostavio nikakav primjetan uticaj na stignuća crnogorske kulture u Češkoj sima, pojavljuju se i tekstovi nekih sa- češku književnost uprkos činjenici da je vremenih autora cr- više puta kvalitetno prevođen i da je for- nogorskog porijekla, malna recepcija (prikazi itd.) bila uvjer- uglavnom pripadnika livo pozitivna, kao manje više uvijek kad najmlađe generacije. je „bratska” slovenska književnost bila u Nakon jednog maloti- pitanju. Manjak stvarnog uticaja i čita- ražnog izdanja u jed- lačkog entuzijazma kontrastira sa neu- noj češkoj izdavačkoj poredljivo dubljim i dugotrajnim utica- kući u egzilu u vrije- jem na češku literaturu i kulturu uopšte me socijalističkog re- koji su ostvarili Njegoševi savremenici iz žima, 2019. je u Češkoj 19. vijeka, poput francuskih autora kao (u prestižnoj izdavač- što su bili Šarl Bodler (Charles Baude- koj kući Academia) laire) ili Viktor Igo (Victor Hugo), ruskih izašao ključan rad pisaca poput Puškina ili Tolstoja, da crnogorskog komuni- ne govorimo o autorima do današnjeg stičkog revoluciona- dana popularnih pustolovnih i nauč- ra, kasnije najpozna- no-fantastičnih djela poput Žila Verna tijeg jugoslovenskog (Jules Verne) i Karla Maja (Karl May). disidenta Milovana Mihailo Lalić (1914–1992) Milovan -D ilas (1911–1995)

-20- br. 1/2019 br. 1/2019 -21- češka češka

divlje erotike, sve to uz glasnu muziku Gastronomski imidž Crne Gore maksimalno boca Vranca iz produkci- romskih trubača ili turbofolka. Izvješta- je fi rme Plantaže. U Pragu se Vranac vanje o dostignućima postjugosloven- Danas se prepoznatljivost jedne dr- takođe može dobiti u nekoliko restora- skih stvaraoca, uključujući i one iz Crne žave vjerovatno lakše gradi uz pomoć na koje nude balkansku hranu, po istoj Gore, zato obično uključuje referense gastronomije nego klasične muzike cijeni kao boce hrvatskih, francuskih, koje ih svrstavaju u već poznati „bal- i književnosti. U širem smislu riječi, ga- talijanskih i drugih vina. Koliko mi je kanski” kontekst. Dobar primjer pred- stronomija se naravno s pravom može poznato, ni u Pragu ni u drugim češkim stavljala izložba poznatog crnogorskog smatrati za svojevrsnu granu kultu- gradovima ne postoji ni jedan restoran slikara Voja Stanića, održana u jednoj re. Crnogorska kuhinja, međutim, u koji bi nudio crnogorsku hranu. praškoj galeriji u novembru 2010. go- Češkoj uglavnom nije dobro poznata. dine. Tada 86-godišnji slikar nije lično I ona se obično zamišlja kao neka va- Šanse za uspješnije plasiranje crno- učestvovao u otvaranju izložbe. Veću rijacija zajedničke balkanske kuhinje. gorskih prehrambenih proizvoda za pažnju od slikara i slika dobio je upra- Iskustva čeških turista koji posjećivaju sada nijesu velike. Proizvodi iz ma- vo reditelj Emir Kusturica koji se pojavio crnogorske restorane, posebno one na njih balkanskih zemalja teško mogu na otvaranju. Vojo Stanić je zahvaljući primorju, uglavnom potvrđuju pretpo- konkurisati proizvodima iz ekonomski tome u češkim medijima prikazan prije stavku da se crnogorska kuhinja ne isti- jačih, na tržištu već dobro plasiranih svega kao „prijatelj Emira Kusturice”. I če izrazitom posebnošću u upoređenju zemalja sa sličnom mediteranskom njegove slike su intepretirane na način sa gastronomskom ponudom susjed- klimom poput Grčke, Italije i Španije. koji je potencirao vezu između češkoj nih država. Uprkos činjenici da su neki Ovim objektivnim poteškoćama mo- javnosti do tada nepoznatog crnogor- brendovi crnogorske prehrambene žemo dodati i one subjektivne. Da, skog likovnog umjetnika i već dobro industrije zaista kvalitetni i makar re- ponovo se radi o pitanju imidža. Crna poznatog srpskog reditelja. U mediji- gionalno prepoznatljivi (Nikšičko pivo, Gora, poput Bugarske, Hrvatske, Srbi- ma je posebno podvučena činjenica da Vranac, njeguški pršut, njeguški i drugi je i drugih postsocijalističkih zemalja Kusturica navodno koristi slike svog pri- sirevi itd.), u nekim, doduše vrlo rijetkim jugoistočne Evrope, jednostavno ne jatelja iz Herceg Novog kad traži inspi- češkim prodavnicama može se kupiti spada u grupu država koje se smatra- raciju za svoje fi lmove, poput komedije Crna mačka, beli mačor iz 1998. godi- Ðilasa Nova klasa iz 50-ih godina 20. ne, fi lma koji je svojevremeno u Češkoj vijeka. Ðilasova čuvena analiza dege- bio vrlo popularan. neracije i funkcionisanja komunističke nomenklature je dobila određenu pa- žnju u stručnim i intelektualnim kru- govima kao jedno klasično djelo koje- mu se i danas valja vraćati.

Crnogorska kultura se ponekad ukla- pa u već postojeću, prilično reduktiv- nu predstavu o balkanskoj kulturi. Ovu balkansku kulturu u češkim očima već niz godina predstavlja šačica globalno poznatih umjetnika poput muzičara Gorana Bregovića i fi lmskog reditelja Emira Kusturice, koji je svoj zanat učio na praškoj fi lmskoj školi FAMU. Pred- stave o suštini balkanske kulture koje su rasprostranjene posebno kod mlađih ljudi u prvi plan stave svojevrsnu emo- cionalnu ekscesivnost, grotesknost, ap- surditet, prizori prekomjernog nasilja i Plakat za izložbu Voja Stanića Balkanski restoran u Pragu

-22- br. 1/2019 br. 1/2019 -23- češka češka ju za prestižne, takoreći „prvoklasne” skih nacionalista uz pomoć Rusije (nije ske orijentacije koja zagovara srpski U onom dijelu čeških medija koje mo- zemlje kad je gastronomija u pitanju. još sasvim razjašnjeno da li one „zva- nacionalizam i klerikalizam, bilo je pri- žemo smatrati za umjereniji main- Iz subjektivnih razloga, češki potrošač nične” ili „nezvanične”). Slično kao i u mjetno da se izvještavanje ovih portala stream, isti događaji su predstavljeni je spreman izdvojiti znatno veći iznos drugim evropskim državama, mediji su (Sputnik, Aeronet itd.) na češkom jeziku sa većom pažnjom i oprezom. Bilo bi kad je u pitanju vino, sir ili pakovanje još mjesecima nakon ovog događaja svodilo na emitiranje manje više istih pretjerano tvrditi da se u češkim me- maslina iz Italije ili Francuske nego za izvještavali o istraživanju transnacio- poruka koje su se u to vrijeme pojavlji- dijima pojavila otvorena podrška cr- isti proizvod iz „drugoklasne” zemlje nalne zavjereničke mreže i verbalnom vale prije svega u dijelu ruskih i srpskih nogorskom establišmentu. Međutim, koja ne posjeduje potreban simbolički prepucavanju između Moskve i Podgo- medija. Crna Gora je u njima opisivana izrazito prozapadna politika crnogor- kapital kad je gastronomija u pitanju. rice. Evidentno je da je Crna Gora dobila kao autokratska i mafi jaška diktatu- ske vlade, koju je simbolizirao ulazak To dovoljno potvrđuju različite cijene značajnu pažnju prije svega kao aktu- ra u kojoj vlast, koja opstaje uglavnom u NATO, naišla je na odobravanje u manje-više sličnih „etničkih” prehram- elno igralište u mnogo kompleksnijoj zahvaljujući pomoći Amerike i drugih onom dijelu češkog društva koji sma- benih proizvoda u grčkim i bugarskim utakmici između „Istoka” i „Zapada”, zapadnih zemalja, nacionalno ugnjeta- tra da je takva orijentacija najpoželjni- prodavnicama u Pragu. odnosno Rusije i vodećih zemalja Śe- va vlastito stanovništvo koje ne želi ula- ja. Slika zemlje koja se uspješno odu- vernoatlantskog saveza. Crna Gora se zak u NATO i EU nego bolje odnose sa pire najnovijoj verziji starog ruskog Politički i geopolitički identitet našla usred globalne geopolitičke bor- Srbijom i Rusijom. Krajem 2015. godine, imperijalizma dobila je makar privre- be zahvaljući činjenici da se ulaskom u Crna Gora je nerijetko opisivana kao ze- meno pažnju urbanog i liberalnog Krajem 90-ih godina 20. vijeka, pažnju NATO čvrsto svrstala na jednu od dvije mlja na ivici masovnog ustanka glad- dijela češke javnosti. U korist potenci- češke javnosti prema Crnoj Gori, koja je strane, za razliku od nekih drugih ze- nih i nezadovoljnih građana protiv ne- jalnom pozitivnom imidžu Crne Gore od raspada SFRJ ostala u sjenci drama- malja, uključujući i neke članice EU narodne vlasti, čak i kao zemlja na ivici u pomenutim češkim krugovima ide tičnih događaja u drugim republikama i NATO, koje su zadnjih godina ispolja- građanskog rata. Pod sličnim uglom, i činjenica da se radi o zemlji koja za bivše Jugoslavije, privukla je sve nape- vale znatno ambivalentnije tendencije. pomenuti mediji su prezentirali situa- razliku od nekih drugih balkanskih tija politička situacija, odnosno otpor Pored toga, pokušaj državnog udara ciju nakon pokušaja državnog udara iz država nema konfl iktne odnose sa su- koji je Crna Gora, koja je tada zajedno u Crnoj Gori i njegove suprotstavljene novembra 2016. sjednim državama, da se već neko vri- sa Srbijom sačinjavala dvočlanu fede- interpretacije i dezinterpretacije, desio raciju, pružala tadašnjem zvaničnom se u punom jeku globalnih diskusija Beogradu koji je personalizirao Slobo- o sve opasnijoj moći tzv. lažnih vijesti dan Milošević. Nakon referenduma (fake news) i postfaktualnom svijetu. o nezavisnosti iz maja 2006. godine, koji je pratilo više čeških medijskih ekipa Izvještavanje o pokušaju državnog i novinara, unutrašnja situacija u već udara, istrazi i međunarodnim aspek- nezavisnoj Crnoj Gori i odnosi Crne Gore tima ove ośetljive afere u češkim medi- sa zemljama regiona nijesu bili dovolj- jima nije bilo monolitno. S obzirom na no dramatični i zanimljivi da bi privu- činjenicu da se iz ruskog ugla na Češ- kli značajniju medijsku pažnju. Češki ku republiku, đe postoji snažan politički mediji su doduše, kao u slučaju ostalih i ekonomski lobi koji zagovara geopo- zemalja, uglavnom bez većeg intere- litičku i ekonomsku reorientaciju ze- sovanja redovno pratili parlamentarne mlje prema Moskvi i Pekingu umjesto i predśedničke izbore, uzajamne pośete Brisela, Berlina i Vašingtona, ponekad crnogorskih i čeških državnih zvanični- gleda kao na potencijalnog „trojanskog ka i slične rutinske događaje političkog konja” unutar euroatlantskih integra- karaktera. cija poput EU i NATO, već godinama raste broj antievropskih, antizapadnih U periodu nakon obnove nezavisnosti, ili otvoreno proruskih internetskih por- najveću pažnju češke javnosti privukao tala koji se obično oblikuju maglovitom je neuspješan pokušaj državnog udara vlasničkom strukturom i niskim profesi- u napetoj atmosferi uoči sve izvjesnijeg onalnim standardima. Već tokom ulič- ulaska Crne Gore u NATO, koji je na dan nih protesta protiv vlasti iz jesenji 2015, parlamentarnih izbora u novembru koje je predvodio Demokratski front 2016. namjeravala izvesti grupa srp- (DF), opoziciona politička partija proru- Češke dnevne novine

-24- br. 1/2019 br. 1/2019 -25- češka italija jeme radi o vodećoj kandidatskoj ze- Od obnove nezavisnosti prošlo je već DANIJELA ĐURĐEVIĆ mlji EU i da su odnosi među etničkim više od trinaest godina. Na pitanje i vjerskim zajednicama u samoj Crnoj zašto Crna Gora nema vlastito diplo- Gori na jednom solidnom nivou. matsko predstavništvo u Češkoj, u Po- dgorici obično dobijam isti odgovor: ´SEĆANJE NA HUMANOST „Da li je Crna Gora još uvijek ambasada bi bila previše skupa. Ova- nezavisna?”: umjesto zaključka kvo rezonovanje podśeća na ona dav- no prošla vremena crnogorskog pro- Slika Crne Gore i Crnogoraca u Češkoj vincializma i vlastitog nipodaštavanja, DARINKE LEKOVIĆ trinaest godina nakon sticanja neza- kada su se vodile diskusije da li je Cr- visnosti ostaje gotovo neprimjetna. U noj Gori uopšte potreban univerzitet ili ovom tekstu pokušavali smo rekon- akademija nauka. Uprkos činjenici da Danijela Đurđević (1974), udata Cicioni, je rođena u Baru. Nakon što je struisati njene glavne konture, slabo- je crnogorsko društvo na referendumu diplomirala turizam u Beogradu, na Univerzitetu za strance u Peruđi sti i šanse. Na kraju se postavlja logič- 2006. većinskom odlukom prihvatilo je diplomirala na smjeru Italijanski jezik kroz ekonomiju i turizam. no pitanje kako i zašto uopšte graditi ideju da Crna Gora treba da postane Dvije decenije živi u Italiji i aktivno se bavi radom u turističkoj djelat- kompleksniju, ako može i atraktivni- standardna, suverena i međunarodno nosti istovremeno promovišući odnose Crne Gore i Italije. Osnivač je ju sliku Crne Gore u Češkoj. Moramo priznata država, iz kolektivne svijesti i predśednica udruženja „Italia-Montenegro Regina Elena” i „Udruženja podvući činjenicu da su se predstave još uvijek nijesu sasvim iščezli relikti o Crnoj Gori do sada razvijale sasvim jednog gotovo autofobičnog razmišlja- Crnogoraca i prijatelja Crne Gore u Italiji”. spontano, bez uticaja crnogorske dr- nja o vlastitom identitetu. Da, izgrad- žave ili PR agencija. Onima koji bi tre- nja države je skupa stvar, ali se ipak vo je kratka priča o Darinki šem crnogorskom jeziku?”. Pred moj bali biti zaduženi za jačanje ekonom- može dugoročno mnogostruko isplati- Leković udatoj Donadio, crno- najavljeni dolazak tražila je od Slađane, skih, turističkih, naučnih i kulturnih ti. Pojačanje odnosa sa Češkom bilo bi Ogorskoj odivi u Italiji, rođenoj đevojke iz Bara koja je brinula o njoj, da veza mlade i nedovoljno afi rmisane za Crnu Goru potencijalno vrlo poželj- 1921. godine u Crmnici, preminuloj u ita- je povede kod frizera, da obavi posebnu crnogorske države sa svijetom, pitanje no i korisno. Današnja Češka je zemlja lijanskom gradu Breši 2004. godine. nabavku hrane i pripremi svečanu ve- njenog imidža u Češkoj, odnosno u ci- od 10,5 miliona stanovnika. Prag, grad čeru. Trpeza je bila postavljena kao za jeloj Srednjoj Evropi, vjerovatno nije ni smješten na pola puta između Beča i Cijeli svoj život Darinka Leković Dona- „princezu Kseniju od Crne Gore”, pored palo na pamet. Crna Gora je trenutno Berlina, stabilno predstavlja jednu od dio je posvetila humanitarnom radu, svakog skupocjenog tanjira nalazila se jedina država jugoistočne Evrope (uk- najpopularnijih turističkih destinacija u pomažući drugim ljudima. Njena kuća od damasta salveta uvučena u pose- ljučujući Kosovo) koja u Češkoj nema Evropi. Češka republika je istovremeno u strogom centru Breše, poslije Milana ban za tu namjenu srebrni prsten. nikakvo diplomatsko predstavništvo. najviše industrializirana zemlja Evro- drugog po veličini lombardijskog gra- Prostor bivše Čehoslovačke navodno pe, čak više nego susjedna Njemačka, da, je bila kuća muzej ispunjena starin- Bila je mlada kada se udala za itali- je pokriven iz najbližeg diplomatskog s kojom je Češka danas u ekonom- skim istorijskim predmetima, ukrašena janskog partizana i došla u Italiju. Nije predstavništva koje se nalazi u Beču. skom smislu usko povezana. Češka je umjetničkim slikama, knjigama, na- zaboravila djetinjstvo i svoju mladost u Nepostojanje crnogorske ambasade istovremeno država sa najnižom sto- kitom i stilskim namještajem. U hod- Crmnici, pamti okupljanja sa drugari- kod Čeha obično izaziva nevjericu i pom nezaposlenosti u EU (ispod 3%). niku se nalazio veliki sanduk ispunjen cama i rođakama na jednom mjestu čuđenje: činjenica da jedna evropska O Karlovom univerzitetu, osnovanom pismima i zahvalnicama dobijenih od u selu kako bi maštali, na glas, o svojoj država nema predstavništo u drugoj 1348. godine, i o drugim češkim istra- porodica kojima je ova plemenita žena budućnosti. Śeća se da je tada govorila: evropskoj državi danas je vrlo neobič- živačkim i naučnim ustanovama vje- pomogla. Iznad kreveta uspomena iz „udaću se samo pod uslovom da imam na. Kad sam nedavno na ovu činjeni- rovatno ne treba ni govoriti. U svakom rodnog kraja, zvono koje se oko vrata krevet sa baldahinom”. Međutim, njen cu upozorio prijatelje koji su nekako slučaju, Češka može Crnoj Gori realno nosile koze u njenoj Crmnici. dolazak u Italiju nije bio onakav kakav je automatski pretpostavljali da u Pragu ponuditi mnogo više nego obrnuto. priželjkivala. Muža su uhapsili, a ona je poput srbijanske, hrvatske, bosansko- Otvaranje crnogorske ambasade u ši- Bila sam gost u njenoj kući par godina otišla kod njegovih u Kalabriju, na jugu hercegovačke ili kosovske ambasa- rem centru Praga, uz pametno vođenu prije nego je preminula. Imala je vo- Italije, đe su je gledali kao uljeza, van- de odavno postoji i ambasada Crne kulturnu i medijsku politiku, ključan je lju da priča sa mnom do kasno uveče, zemaljca ili neko čudovište, ljubomorni Gore, odmah sam dobio pitanje: „da preduslov za dalji razvoj pozitivnih sli- a meni je činilo zadovoljstvo da je slu- na njenu nesvakidašnju ljepotu. Htjeli su li je Crna Gora još uvijek nezavisna?” ka Crne Gore u češkoj sredini i jačanja šam. Pitala me tada, znači više godina po svaku cijenu da joj obuku kalabrijsku Pitanje je bilo postavljeno ozbiljno, bez obostrano korisnih političkih, ekonom- prije obnove nezavisnosti Crne Gore: narodnu nošnju, a Darinka visoka preko ikakve ironije. skih i kulturnih veza. „Danijela, kako se kaže galeto na na- 180 cm, nije mogla nikako navući te ha-

-26- br. 1/2019 br. 1/2019 -27- italija egipat ljine. Ćutala je, kupila tugu u sebi, i kri- trči”. Dosta godina kasnije shvatila je LJUBINKA ANDRIJEVIĆ šom plakala da je niko ne vidi. Po izlasku babine riječi. muža iz zatvora, napuštaju Kalabriju i sele se u Lombardiju, na śever Italije. Da je njen sin Rikardo naslijedio od maj- ke humanost i dobrotu govori i sljedeća EGIPATSKI DANI JELENE Voljela je da priča o svojoj đeci. O sinu situacija. Nakon Darinkine smrti, đevoj- Rikardu, koji ima puno posla i malo vre- ka koja je zadnjih godina bila uz nju mena da je pośećuje koliko bi ona želje- morala je da ide, da nađe novi posao la, o unucima. Pričala je i o ćerci Adeli, i napušti stan. Darinkin sin Rikardo Do- SAVOJSKE koja je bila profesor istorije umjetnosti u nadio, danas poznati italijanski bizni- Breši i aktivno se bavila pravima žena smen, joj je rekao da može ostati da živi kroz poznato udruženje „Noi donne insi- u stanu njegove majke koliko god hoće, Ljubinka Andrijević (1960), rođena u Danilovgradu, udata u Egiptu đe eme”, koje je tada bilo politički kolocira- sve dok se ne snađe. Rikardo je nared- živi 30 godina. Bavi se marketingom i piše o umjetnosti, modi i događa- no pri italijanskoj ljevici. U svojoj tridese- ne dvije godine, svakog mjeseca dolazio jima u Egiptu i regionu. Promoviše Crnu Goru u Africi i 14 godina na toj godini, Adele se iznenada razboljela da preuzme račune za struju, vodu, gas, dobrotvornom evropskom božićnjem bazaru u Kairu izlaže rukotvori- i ubrzo preminula. To je ostavilo veliku telefon… i odlazio. I svaki put kada bi do- ne iz Crne Gore doprinoseći pomoći koja se putem bazara prikuplja za i nezalječivu ranu na srcu njene majke. šao, priča Slađana, on bi je pitao „fali li ugrožene egipatske porodice i organizacije. Od tada Darinka posvećuje svoj život, ti nešto, mogu li išta uraditi za tebe?”. svoje vrijeme i materijalno bogatstvo Slađana je išla na posao i stanovala u pomažući porodicama čija su đeca Darinkinom ogromnom stanu u centru i najdraži dolazili na liječenje od ema- grada. Rikardo joj nikada nije prigovorio toloških bolijesti u bolnici u Breši. Da- ili rekao bilo šta da bi se ona osjećala su- Egipat je došla u poznim godi- na korišćenje luksuznu vilu „Ambron” rinkina kuća postaje dom i utočište za višno, već naprotiv bio je veoma pažljiv. nama, prognana i zaboravlje- sa poslugom, dok se ne snađu. Nakon napaćene majke. U italijanskoj štampi Crnogorska dobra krv nije voda! Una od onih istih koji su je veličali nekoliko mjeseci kralj Viktor Emanuel slučajno sam pronašla i članak, zahval- i kojima je nesebično pomagala. Otiš- je u mirnom kraju grada kupio skro- nicu od jedne porodice gospođi Darinki Gospođa Darinka Leković Donadio nije la je iz one Italije, koja ju je u nebe- mnu vilu koju je nazvao „Jela” u čast Leković Donadio i našem legendarnom djelovala kao izrazito ljubazna osoba, sa dizala poslije katastrofalnog ze- svoje supruge. Kuću su opremili u stilu fudbaleru Dejanu Savićeviću… nije imala lažan osmjeh prijatnosti na mljotresa u Mesini i mnogobrojnih Vile Savoja i nastavili da slobodno vri- licu, nije postavljala lična pitanja i nika- drugih „zemljotresa” đe je uvijek bila jeme provode kao godinama ranije na Pamti Darinka i kako joj je baba u Cr- da nije govorila o svojim dobročinstvi- među prvima da pomogne. I to ne da napolitanskoj obali Tirenskog mora u mnici govorila kad je pošalje za vodu ma, ali je bila beskrajno humana žena! pomogne kao crnogorska princeza ili Italiji, Jelena u ribolovu, a Viktor foto- ili đe drugo: „Ajde Dare požuri, al ne Ljudi u Breši su je cijenili i poštovali na italijanska kraljica, nego kao obična grafi šući nove pejzaže. poseban način. Nije lako steći ugled kao humana žena, kako je i za vrijeme eva- stranac u tuđoj zemlji, sve što zasluziš, kuacije u Mesini saopštila admiralu Savoje su vodili miran porodični život, duplo si „zaradio”. Živjeći šest decenija Livtinovu, komandantu ruskog broda ali Jelena nije propuštala priliku da časno u svojoj drugoj domovini, Darin- „Slavija”, kada se dvoumio da li da ukr- učestvuje na dobrotvornim skupovima ka je ostavila duboki trag humanosti na ca i preveze ranjenike svojim brodom koje su često organizovale kćerke kra- ponos svoje postojbine Crne Gore i svih do bolnice. Crnogorska odiva Jelena lja Faruka. Bila je rado viđena na tim Crnogoraca koji danas žive u Italiji. Savojska! okupljanjima, i njena dobročinstva po Aleksandriji i okolini su se brzo proču- Mnogi ljudi danas se gube u svojoj ne- Sredinom maja 1946. godine, krstari- la. U Egiptu nije živjela dugo, nešto više sreći, i u svojim razočarenjima. Danas i ca „Vojvoda od Abrucija” je uplovila od tri godine, ali utisak koji je ostavila neki dobri ljudi vremenom postaju loši, u Aleksandrijsku luku. Italijanski kra- živi do današnjih dana. Nikada se nije čak veoma loši i surovi, a sve u cilju sa- ljevski par Savoja, dočekao je egipat- pojavila u javnosti, na ulici, ili prisu- moodbrane od negativnog okruženja. ski kralj Faruk sa počasnom gardom. stvovala nekom događaju, bez novca Samo zaista duboko častan i pametan Iako su bili u emigraciji, doček je bio koji je nesebično dijelila prosjacima i čovjek zna kako se ostaje svoj sebi, ne svečan i kraljevski dostojan. Posljednji bolesnim. Kada joj je ponestalo novca očekujući po svaku cijenu hvala ni od egipatski kralj se trudio da bude dobar prodavala je svoje dragocjenosti, na- Darinka Leković Donadio (1921–2004) koga. domaćin i gostima iz Italije je ustupio kit, skupocjeno posuđe i druge vrijed-

-28- br. 1/2019 br. 1/2019 -29- egipat egipat ne stvari. Na njenu molbu to je po zla- u crkvi „Santa Caterina“ đe mu je kralj tarama i antikvarnicama Aleksandrije Faruk organizovao kraljevsku sahranu radio grof Đorđe Kalvi di Begalo, muž uz zvuke „Marša sa Piave”. Tadašnja njene ćerke Jolande. Kada bi ponovo štampa opisivala je kraljičin usamlje- obezbijedila novac, nastavila bi da po- nički život: „Nakon smrti svog supruga maže sirotinju. Postoje i brojne aneg- Viktora Emanuela III, kraljica Elena dote na njen račun koje su se dugo je ponekad odlazila na Aleksandrijski prepričavale po dvorskim kuloarima. bazar i vraćala se sa predmetima lo- Jednom prilikom dok se gradom vozi- kalnog zanatstva; Na bazaru su je naj- la automobilom, spazila je čovjeka koji više interesovale drvene fi gure koje su je po pozi koju je zauzeo djelovao kao je vjerovatno podśeć ale na one koje su nesrećnik bez nogu. Kraljica je od vo- rezbarili planinari njene zemlje, Crne zača zatražila da se automobil zustavi, Gore”. prišla je prosjaku i dala mu sav novac koji je imala kod sebe. Humana Jelena Poslednji Jelenini dani provedeni je podlegla jednom često izvođenom u Aleksandriji, bili su puni trzavica egipatskom prosjačkom triku. Kada je i prepirki između nje i sina Umberta. istog čovjeka nakon nekog vremena Kraljica je u nasleđe imala rukopis srela i vidjela u dobrom zdravlju, samo kralja Viktora, napisan tokom progon- je prokomentarisala: „Pustite ga, ko stva u Egiptu. Viktor je namjeravao da zna koja ga je nesreća i bijeda na to ta zapisana śeć anja, jednom prilikom, naćerala”. objavi što bi omoguć ilo Jeleni i njemu da mirno i situirano provedu preosta- Samo godinu dana po dolasku u Alek- le godine života. Smrt ga je spriječila sandriju, Viktor Emanuel je umro i sa- u toj namjeri, a Umberto je bio protiv hranjen je sa svim počastima koje pri- toga da se očevi memoari štampaju padaju jednom vladaru. Bio je izložen i tražio je od majke da mu preda ruko-

Kraljica Jelena i egipatska princeza Fawzia

pise. Ona je odbila da to uradi. Nedu- Kraljica Jelena je umrla u osamdesetoj go zatim kraljica se razboljela. Ljekar godini života i sahranjena je u Monpe- je savjetovao promjenu klime, pa se ljeu 1952. godine. odselila iz Aleksandrije i nastanila na francuskoj obali Mediterana u gra- Njeni posmrtni ostaci su 65 godina na- du Monpeljeu. Egipat je napuštila uz kon smrti, 15. decembra 2017. godine, pratnju vjerne sluškinje Roze Galoti diskretno, u velikoj tajnosti prebačeni u julu 1949. godine brodom „Providens” u Italiju i sahranjeni u svetilištu Viko- koji je saobraćao na liniji Aleksandrija forte kod Mondove, na području grada – Marselj. Hroničari su zabilježili da je Kunea u regiji Pijemont. Zasluge Jelene italijanska kraljica tokom tog putova- Savojske za italijanski narod bile su to- nja tražila od svoje guvernante: „Kada like da je katolički biskup Rišar iz Mon- budemo prolazili pored Italije, probu- peljea inicirao da se proglasi za sveticu. di me, hoću da vidim svijetla Sicilije.” Nakon njene smrti, nastala je potraga Prošlo je sedam decenija od odlaska za memoarima kralja Viktora. Po sop- Jelene Savojske iz Aleksandrije, ali nje- stvenom kazivanju rukopis je, uz sa- no dobročinstvo još živi u kolektivnom glasnost brata, uništila Jolanda. śećanju stanovnika tog grada, na po- Na prijemu kod egipatskog kralja Faruka I nos Crnogoraca u Egiptu.

-30- br. 1/2019 br. 1/2019 -31- slovačka slovačka

MIHAL SPEVAK zavisnosti njihove zemlje odigrala tada mlada slovačka diplomatija. Slovačka je samostalna država od 1. januara 1993. godine, a samo 13 godina kasnije CRNOGORSKO-SLOVAČKI njene diplomate su odigrale značajnu ulogu 2006. godine u referendumu za obnovu crnogorske državne samostal- nosti. Miroslav Lajčák je bio specijalni ODNOSI predstavnik izaslanika Evropske unije Havijara Solane, koji je bio zadužen za referendum, a František Lipka je MSc Mihal Spevak (1974) politikolog, publicista i prevodilac za slovački bio predśednik referendumske komi- jezik. Akademsko zvanje stekao u Bratislavi i Podgorici. Profesionalno sije. Tandem „L i L” (Lajčak i Lipka) su angažovan u Ambasadi Slovačke u Beogradu (1999–2007) i Ambasadi u referendumskom procesu postavili Slovačke u Podgorici (2010–2015). Osnivač je i predśednik udruženja čvrste temelje iznad prośečnog stan- „Crnogorsko-slovačko prijateljstvo“ iz Podgorice. darda za održavanje istog.

eze crnogorskog i slovačkog na- Milan Rastislav Štefanik (1880–1919) roda imaju istorijsko utemelje- slovački astronom, političar i general Vnje. Navešćemo neke od zname- francuske armije. Uz Tomaša Gustava nitih Slovaka koji su njegovali kulturne, Masaryka i Eduarda Beneša smatra dr Juraj Guča (1876–1964) političke i humanitarne odnose sa Cr- se osnivačem Čehoslovačke. nom Gorom i na svoj način doprinijeli brodu izabrali za komandanta. Nakon njihovom razvoju. Pavel Jožef Šafarik (1785–1861) slovač- 25 dana plovidbe brod je stigao u Na- ki pisac, etnograf, fi lolog i lingvista, pulj 31. decembra 1915. godine. Nakon Ljudovit Štur (1815–1856) je bio vode- vodeća ličnost slovačkog narodnog dva dana dobrovoljci su željeznicom ći predstavnik i jedna od najvažnijih preporoda. Najplodnije godine svog stigli u Brindizi đe su se nakon trod- ličnosti nacionalnog preporoda Slo- stvaralaštva proveo je u Novom Sadu. nevnog oporavka ukrcali na istoimeni vačke, organizator i politički ideolog poštansko-teretni parobrod i uputili ka nacionalnooslobodilačkog pokreta, Dr Juraj Đuro Guča (1876–1964) Slovak albanskoj luci San Đovani Di Medua kodifi kator slovačkog književnog jezi- iz vojvođanskog gradića Bačkog Pe- (Šinđin). Na Badnje jutro, 6. januara ka, pjesnik, publicista i urednik. Pred- trovca. U engleskoj luci Sauthempton 1916, u 8 sati i 5 minuta, brod Brindizi je vidio je raspad Habsburške monarhije. ukrcao se na legendarni brod Titanik u Medovskom zalivu, 500 m od obale Ljudovit Štur je sarađivao i imao pri- sa namjerom da emigrira i počne novi i 3 km od pristaništa, naišao na postav- jateljske odnose sa Petrom II Petrovi- život u Americi. Brod je potonuo u śe- ljenu savezničku minu. Brod je potonuo František Lipka ćem Njegošem. vernom atlanskom okeanu i jedan od za nepunih 15 minuta. Od 553 putnika, preživjelih je bio Đuro Guča. Život je spašeno je samo 152, među kojima i dr Bilateralni odnosi Slovačke i Crne Gore Samo Tomašik (1813–1887) slovački nastavio u Sjedinjenim Američkim Đuro Guča. Nekoliko dana kasnije pri- su kulminirali otvaranjem ambasade pjesnik i prozni pisac koji se potpisivao Državama đe je patentirao više lijekova. mio ga je kralj Nikola. Slovačke Republike u Podgorici u junu pod pseudonimom Kozodolski Toma- Kad je izbio Prvi svjetski rat on je ośećao 2010. godine. Crna Gora takođe cijeni šek. Poznat je kao autor pan-sloven- potrebu da se kao dobrovoljac priključi Crnogorsko-slovački odnosi danas podršku koju Slovačka Republika pru- ske i domoljubne pjesme „Hej, Slovaci” i pomogne Crnoj Gori i slovenskoj braći. ža zemljama zapadnog Balkana, uk- (1834) koja je sa promijenjenim na- Bio je na prekookeanskom brodu „Ita- Bilateralni politički odnosi između Slo- ljučujući naravno i Crnu Goru, na putu slovom „Hej, Sloveni” i prilagođenim lija” koji je sa crnogorskim dobrovoljci- vačke i Crne Gore su na veoma viso- za EU i NATO. tekstom bila državna himna SFRJ, SR ma 6. decembra 1915. godine isplovio kom nivou, vrlo su živahni, dinamični Jugoslavije i trogodišnje Državne za- iz kanadske luke Halifaks uputivši se i fl eksibilni. Između ustavnih činilaca Dokaz izvanrednih odnosa između jednice Srbija i Crna Gora. U Slovačkoj prema Napulju noseći za Crnu Goru postoje direktni komunikacijski kanali. dvije države je potvrdio Glavni grad je to značajna patriotska pjesma. medicinsku, materijalnu i vojničku po- Crnogorska politička elita posebno ci- Podgorica kad je dio stare Dalmatin- moć. Crnogorski dobrovoljci su ga na jeni ulogu koju je u procesu obnove ne- ske ulice preimenovao u ulicu pod na-

-32- br. 1/2019 br. 1/2019 -33- slovačka slovačka

CKPD „Princeza Ksenija” iz Lovćenca gost slovačke zajednice u Kisaču (Vojvodina) Ministar Lajčak sa Slovacima iz Crne Gore otvara Slovačku ulicu u Podgorici Delegacija udruženja „Crnogorsko-slo- Priprema otvaranja novog poglavlja vačko prijateljstvo” učestvovala je u u razvoju odnosa junu ove godine na Četvrtom kongresu zivom „Slovačka ulica”. Tablu sa nazi- Udruženje „Crnogorsko-slovačko Matica i srodnih kulturnih institucija U vremenima kao što su ova, svaki vom ulice je otkrio ministar vanjskih i prijateljstvo” slovenskih naroda, koji je održan u gra- čovjek mora izabrati svoj put. I sva- evropskih poslova Slovačke Republike du Martinu, viševjekovnoj prijestonici ki entitet i etnička grupa mora do- Miroslav Lajčák za vrijeme službene Brojčano malena slovačka zajednica slovačke kulture i śedištu Matice slo- bro da se zamisli nad budućnošću pośete u maju 2016. povodom prosla- u Crnoj Gori je 28. jula 2007. godine u vačke. Tokom Kongresa delegacija iz vlastitog naroda. Istorijski i aktuelni ve 10 godina od obnove crnogorske Podgorici osnovala udruženje „Crno- Crne Gore dogovorila je model buduće odnosi između slovačkog i crnogor- nezavisnosti. Interaktivnost bilateral- gorsko-slovačko prijateljstvo” (CSP). Od saradnje sa rukovodstvom Matice slo- skog naroda, obavezuju na saradnju nih odnosa između dvije prijateljske osnivanja do danas udruženje je rea- vačke u cilju prevođenja knjiga crno- između Crnogoraca i Slovaka bez ob- države na svim nivoima je dugoročna lizovalo sijaset projekata u oblasti kul- gorskih autora na slovački jezik. zira u kojoj zemlji žive. Rad sa đecom i veoma intenzivna, što je povezano ture. Tako je 2008. godine Umjetnički i omladinom kao budućim nosiocima s aktivnom pomoći slovačke diploma- centar „AS” iz Herceg Novog gostovao U junu mjesecu ove godine, na poziv tih odnosa, u skladu sa istorijom slav- cije u ispunjenju integracijskih ambici- u slovačkom gradu Michalovce, a 2015. CSP-a, u Tivtu je boravila grupa stu- nih predaka oba naroda, su garancija ja Crne Gore (aktuelno EU, a u prošlosti godine KUD „Tekstilac” iz Bijelog Polja dentske omladine Matice slovačke i u uspjeha. Imajući u vidu sve veću za- NATO). u gradu Kežmarok. Folklorna sekci- Domu kulture Donja Lastva priredila interesovanost građana Slovačke koji ja Crnogorskog kulturno prosvjetnog koncert slovačkih narodnih pjesama. su porijeklom iz Crne Gore za kulturno Slovačka je priznala Crnu Goru kao društva „Princeza Ksenija“ iz Lovćenca povezivanje sa svojom postojbinom, nezavisnu i suverenu državu 13. juna je uz podršku CSP učestvovala 2018. i CSP je posredovalo u promociji crno- kao logičan slijed događaja nameće 2006. godine, a samo 15 dana kasnije 2019. godine na međunarodnoj smotri gorske likovne umjetnosti u Slovačkoj. se osnivanje udruženja Crnogoraca uspostavljeni su diplomatski odnosi. dječijeg folklora Slovaka „Zlatá Brána” U gradu Košice, koji je 2013. godine pro- u Slovačkoj. U toj misiji pored provjere- Ambasada Slovačke Republike u Pod- (Zlatna kapija) u vojvođanskoj varo- glašen Evropskom prijestonicom kul- nih istraživača i organizatora u crno- gorici je otvorena 15. juna 2010. godine. ši Kisaču. CSP od osnivanja sarađuje ture, samostalnu izložbu je imala aka- gorskoj dijaspori i udruženje „Crno- Prvi ambasador bio je František Lipka. sa organizacijama Crnogoraca van demska slikarka Jelena Vušurović sa gorsko-slovačko prijateljstvo” će ulo- Od februara 2016. godine ambasador Crne Gore, posebno u Vojvodini đe živi Cetinja. Izložba pod nazivom „Etheral“ je žiti napore da pomogne i podrži želje Slovačke Republike u Crnoj Gori je Ro- brojčano značajne zajednice Slovaka priređena u prestižnoj muzejskoj galeriji Crno goraca i prijatelja Crne Gore u man Hlobeň. i Crnogoraca. „Vychodoslovenské múzeum” u periodu Slovačkoj da dobiju svoju organizaciju. od 9. jula do 30. avgusta ove godine. Čemu je vakat tome je i vrijeme.

-34- br. 1/2019 br. 1/2019 -35- srbija srbija

JANA KRIVOKAPIĆ MISIJA OČUVANJA I PROMOCIJE CRNOGORSKOG JEZIKA U SRBIJI

Jana Krivokapić (2000), recitatorka, studentica Fakulteta za crnogor- ski jezik i književnost na Cetinju. Unuka crnogorskih iseljenika koji su se nakon Drugog svjetskog rata naselili u Lovćenac. Dobitnica godiš- nje nagrade „Da je vječna Crna Gora – Milorad Mido Vujošević“ koju UCS „Krstaš“ dodjeljuje za izuzetan doprinos u očuvanju nacionalnog identiteta crnogorske zajednice u Srbiji.

vođenjem crnogorskog jezika ske godine školama se dostavlja sva u službenu upotrebu u opštini potrebna dokumentacija, propozicije Detalj sa prve smotre UMali Iđoš 2010. godine, crnogor- takmičenja i odabrani tekstovi proze ska zajednica u Srbiji stekla je moguć- i poezije crnogorskih književnika (više referencama obezbjeđuju uspješnu recitatora je pratio i ocjenjivao žiri u sa- nost da kroz zvanične manifestacije desetina za svaku uzrasnu grupu: nižu, realizaciju projekta. Direktor Smotre stavu: Ljubeta Labović, crnogorski knji- promoviše jezik svoje postojbine. Uz srednju i stariju). U nižu spadaju uče- je publicista Nenad Stevović, istraživač ževnik i novinar; Aleksandra Vučinić, logističku podršku Udruženja Crnogo- nici od I–IV razreda osnovnih škola, i organizator crnogorske dijaspore. profesorica književnosti i Nikola Bulato- raca Srbije „Krstaš“, koje je ujedno i ini- u srednju učenici od V–VIII razreda, vić, amaterski glumac. U kategoriji nižih cijator ove ideje, Crnogorsko kulturno dok stariju uzrasnu grupu čine učenici 2016/2017. razreda prvo mjesto osvojio je Andrija prosvjetno društvo „Princeza Ksenija“ srednjih škola. Nakon zvaničnih prijava Nešković, učenik prvog razreda Osnov- iz Lovćenca osmislilo je 2016. godine od strane škola, organizuju se interna Na prvoj Smotri, za školsku 2016/2017. ne škole „Branko Radičević” iz Ravnog projekat pod nazivom „Pokrajinska takmičenja unutar svake prijavljene godinu, učestvovalo je 13 škola sa te- Sela. U kategoriji srednji uzrast najbo- smotra recitatora na crnogorskom škole i izbor najboljih za fi nalno takmi- ritorije AP Vojvodine. Nastupe mladih lja je bila Anđela Gazivoda, učenica jeziku“. Do sada je Smotra održana čenje. Finalno takmičenje se održa- osmog razreda Osnov- tri puta i predstavlja jedinu zvaničnu va u Crnogorskom kulturnom centru ne škole „Vuk Karadžić” manifestaciju na crnogorskom jeziku u Lovćencu, a broj recitatora je ogra- iz Lovćenca, dok je kod u prosvjetnom i obrazovnom sistemu ničen po uzrasnoj grupi i školi. Organi- srednjoškolaca prvo Republike Srbije. Na Smotri učestvuju zatori su formirali stručni tim sastav- mjesto osvojila Tanja učenici osnovnih i srednjih škola sa te- ljen od prosvjetnih i kulturnih radnika Čelebić, učenica Gimna- ritorije AP Vojvodine. Na početku škol- iz crnogorske zajednice koji svojim zije „Žarko Zrenjanin” iz Vrbasa. U umjetničkom dijelu programa uče- snici Smotre su uživali u klavirskom koncertu Muzičke škole iz Bačke Toplole. Smotra je odr- žana u suorganizaciji sa udruženjem „Crnogor- sko dramsko recitator- sko društvo” iz Vrbasa. Nagrada za recitatore od FCJK

-36- br. 1/2019 br. 1/2019 -37- srbija srbija

Plakat - III Pokrajinska smotra recitatora na crnogorskom jeziku

Recitatori srednjoškolskog uzrasta na drugoj smotri

2017/2018. crno gorskom jeziku, koja je okupila recitatore iz 15 vojvođanskih osnovnih Na drugoj Smotri, za školsku 2017/2018. i srednjih škola koji su se nadmetali u uz podršku Ministarstva kulture Crne znamenitosti grada i Njegoševog ma- godinu, učešće je uzelo 14 vojvođan- govorenju najljepših stihova crnogor- Gore, Ministarstva prosvjete Crne Gore uzoleja na Lovćenu. skih škola. Takmičenje je pratio žiri u ske poezije. Žiri su činili: profesorica i Generalnog konzulata Crne Gore sastavu: Snežana Marković, profeso- književnosti Snežana Marković, dugo- u Srbiji. Misija koji zaslužuje podršku rica književnosti; Milena Bulajić, reci- godišnja recitatorka i voditeljka Mile- tatorka i voditeljka; i Aleksandra Vuči- na Bulajić i studentkinja Fakulteta za Nagrade Misija projekta „Pokrajinska smotra nić, profesorica književnosti. Učenici crnogorski jezik i književnost Nataša recitatora na crnogorskom jeziku“ je Osnovne škole „Petar Petrović Njegoš” Vučinić. Pobjednik u kategoriji za niži Pored zahvalnica i drugih poklona, svi očuvanje, promocija i prezentovanje iz Vrbasa, Jovan Čabarkapa i Jovan uzrast je Todor Tušup, učenik Osnovne učesnici fi nalnih smotri su od Fakulte- crnogorskog jezika među učenicima Dragnić bili su najbolji u kategorijama škole „Nikola Đurković” iz Feketića, dok ta za crnogorski jezik i književnost sa osnovnih i srednjih škola na teritoriji za niži i srednji uzrast, dok su u katego- su Boris Hajdu iz Osnovne škole „Petar Cetinja (FCJK) i Udruženja Crnogoraca AP Vojvodine, posebno među onima riji srednjoškolaca prvo mjesto podije- Petrović Njegoš” iz Vrbasa i Dragana Srbije „Krstaš” dobili knjige iz crnogor- koji su potomci crnogorskih iseljenika. lile Jana Krivokapić, učenica Gimnazi- Nešković iz Osnovne škole „Branko Ra- ske književnosti. Za pobjednike iz tri Takođe, cilj je da se sa crnogorskim je i ekonomske škole „Svetozar Miletić” dičević” iz Ravnog Sela podijelili prvo uzrasne kategorije i njihove nastavni- jezikom upoznaju i druge zajednice u iz Srbobrana i Maša Bilić iz Gimnazije mjesto u takmičenju za srednji uzrast. ke svake godine organizuje se, u prvoj Vojvodini i da on zauzme svoje mjesto „Žarko Zrenjanin” iz Vrbasa. U kultur- U kategoriji srednjoškolaca prvo mje- sedmici jula mjeseca, višednevno na- u višenacionalnom, multikulturalnom no umjetničkom programu nastupila sto osvojila je Vladica Kljajić, učenica gradno putovanje na Cetinje. Opšti- i višejezičnom ambijentu ove pokra- je pjevačka grupa „Princeza Ksenija” iz Gimnazije „Žarko Zrenjanin” iz Vrbasa. na Mali Iđoš participira u troškovima jine. Imajući u vidu da je jezik temelj Lovćenca. U kulturno umjetničkom programu prevoza. Tom prilikom gostima iz Voj- nacionalnog, kulturnog i državnog nastupili su Dramsko recitatorski stu- vodine domaćin je Sekretarijat za kul- identiteta, ova, sada već tradicional- 2018/2019. dio i pjevačka grupa „Princeza Ksenija” turu, sport i mlade Prijestonice Cetinje. na manifestacija zaslužuje pažnju i iz Lovćenca. Manifestaciju je medijski Pored svečanog prijema kod gradona- podršku nadležnih institucija iz mati- Školske 2018/2019. održana je Tre- ispratila televizijska ekipa redakcije čelnika i pośete dekanatu FCJK, orga- ce Crne Gore, kao i patriotskog dijela ća pokrajinska smotra recitatora na za kulturu RTCG. Smotra je održana nizuje se obilazak kulturno istorijskih crno gorske dijaspore.

-38- br. 1/2019 br. 1/2019 -39- albanija albanija

BLAGOJE ZLATIČANIN Njegov ujak Jovan Kokošević iz Podgo- rice uspijeva da mu obezbijedi stipen- diju i nastavak školovanja u Makedo- niji u Manastir (današnji Bitolj). Nakon ALBANSKI PJESNIK MIGJENI JE završene polumature 1927. godine upisuje se na Bogosloviju. U svim škol- skim svjedočanstvima njegovo ime i prezime se zavodi kao Miloš Nikolić. CRNOGORAC MILOŠ NIKOLIĆ Takođe, u albanskom pasošu izdatom 17. juna 1932. godine stoji prezime Niko- lić, kao i u ličnoj karti izdate od strane Blagoje Zlatičanin (1967), rođen je i odrastao u Albaniji u crnogorskoj zvaničnih organa Albanije 13. oktobra enklavi Vraka nadomak Skadra. Školovao se na albanskom jeziku, u iste godine. Tirani je 1989. godine diplomirao na Mašinskom fakultetu. Povjerenik je Matice crnogorske za Albaniju. Bio je predśednik NVO „Korijeni Nakon završetka Bogoslovije jedno Vračana“ koja je zastupala Crnogorce iz Albanije koji su izbjegli u Crnu vrijeme je boravio u Baru kod starije Goru 1991. godine. sestre Jelene, a zatim se nakon 10 go- Krištenica Miloš Nikolića dina vratio u Skadar kod druge sestre Jovanke Perić. Nadao se da edan od najvećih Državne institucije će dobiti stipendiju i uspjeti pjesnika Albani- Albanije proglasi- da upiše studije književnosti Jje Millosh Gjergj le su ga Albancem, u Beogradu. U isto vrijeme Nikolla nije Albanac negirajajuci čistu napisao je i molbu Ministar- već etnički Crnogorac crnogorsku etničku stvu prosvjete Albanije u ko- Miloš Đokov Nikolić pripadnost oba nje- joj traži da dobije službu kao (1911–1938). U Albani- gova roditelja. Miloš učitelj. Dok je čekao vijesti iz ji i u svijetu poznat je Nikolić je rođen u Ska- Beograda Prosvjetni inspek- po književnom imenu dru 30. septembra po torijat u Skadru ga obavje- Migjeni, što predstav- starom, ili 13. oktobra štava dopisom od 26.04.1933. lja akronim nastao od 1911. godine po novom godine da je po nalogu Mini- prva dva slova imena kalendaru od oca starstva prosvjete imenovan i prezimena njegovog Đoka (kršteno Đorđe), za učitelja u selo Vraka. U do- albaniziranog iden- i majke Sofi je Kokoše- pisu se po prvi put pojavljuje titeta: Millosh Gjergj vić. U svim dokumen- njegov novi identitet Millosh Nikolla. Reputaciju tima iz toga vremena Nikolla. To se dešava u vre- velikog pjesnika je stoji prezime Nikolić. menskom periodu kada je stekao zahvaljujući Osnovnu školu na na- kralj Ahmet Zogu, uz podršku vlade Italije i premijera Beni- djelima objavljenim Miloš Nikolić (1911–1938) šem jeziku završio je u na albanskom jeziku Skadru 1923. godine. ta Musolinija, počeo projekat staroskadarskog dija- Potom nastavlja ško- stvaranja Velike Albanije. Prvi lekta. Njegova djela pisana na našem lovanje u Nižu državnu gimnaziju u korak je bilo ukidanje svih jeziku, za koja se pouzdano zna da po- Baru, boraveći kod svoje starije sestre nealbanskih škola i početak stoje, su nestala, skrivena i još uvijek Jelene Jovanović. Te godine su bile ve- albaniziranja pravoslavnih nijesu dostupna književnoj javnosti. oma teške za njega. Prvo mu u mar- prezimena. Zatvorene su Ovaj tekst ima za cilj da u pozitivnom tu mjesecu 1924. godine umire otac, a 1934. godine škole na našem smislu isprovocira istraživače, naučne godinu dana kasnije u Tirani i njegov jeziku u Vraki i u Skadru, koja i kulturne pregaoce da krenu u traga- brat Nikola sa 24 godine. Miloš je tako je bila u funkciji od 1869. godi- nje za djelima Miloša Nikolića pisana ostao bez oba roditelja, jer mu je maj- ne. Počeo je i progon učitelja, pa su tako iz Vrake protjerani na našem jeziku. ka umrla kada je imao samo 5 godina. Pasoš Albanije izdat 17.6.1932.

-40- br. 1/2019 br. 1/2019 -41- albanija albanija

Vidosava i Lazar Brajović supružnici iz Danilovgra- da, koji su 10 godina dr- žali nastavu na našem jeziku. Vraka je bila čista crnogorska enklava sa 75 bratstava koji su živjeli u 10 sela i zaseoka.

Kada je Nikoliću stiglo obavještenje za učitelja u selo Vraka, konzul Kralje- vine Jugoslavije u Skadru Božović pokušao je da ga ubijedi da tu ponudu od- bije i da kao sveštenik ide da služi u selima Banata u Vojvodini, ili da u Beo- gradu studira teologiju. Miloševa tetka Katarina Milošev ujak Aleksandar Kokošević sa suprugom Darinkom Miloš Nikolić je očeki- vao stipendiju za studije književnosti, i kada ona ukidanje stipendije za njegovu mlađu ne dokumente. Bio je razočaran zbog nije odobrena, radije je sestru Olgu koja je tada pohađala gi- toga, a teška bolijest je sve više na- prihvatio posao učite- mnaziju u Sarajevu. predovala. Tuberkoloza mu nije dala lja nego popa. Njegova mira. Nakon pet mjeseci provedenih priroda je bila krhka sa Miloš je jednu godinu radio kao učitelj u sanatorijumu San Luigi kod Torina, zdravljem, a društveno na našem jeziku u Vraki, onda se vra- Migjeni je prebačen u bolnicu Wal- veoma buntovna. tio u Skadar đe je držao nastavu u Gi- densian u Torre Pellice đe je umro 26. mnaziji „28 novembar” na albanskom avgusta 1938. sa nepunih 27 godina ži- U tom razdoblju Miloš jeziku. Po preporuci ljekara zbog uru- vota. Nakon 18 godina vlasti Albanije Nikolić je započeo pisa- šenog zdravlja uputio je 1936. godine su njegove posmrtne ostatke iz Italije nje proznih skica i sti- molbu za premještaj u planinsko mje- prebačili u Skadar. Veličanstven do- hova. U časopisu „Iliri- Miloš sa ocem -D okom, sestrom Jelenom i njenim sto Puka, čija klima bi mu bila od ko- ček velikog pjesnika, komemoracija i ja” u maju 1934. godine mužem Lazarom Jovanovićem u Skadru 1922 risti. Nakon početnog boljitka, njegovo sahrana na pravoslavnom groblju u pod književnim imenom zdravlje se pogoršalo i on traži dozvolu Skadru priređeni su 5. februara 1956. Migjeni objavljeno je njegovo prvo ska iz štampe vladina cenzura je to dje- od jugoslovenskog konzula u Skadru godine. Govor je održao Crnogorac iz prozno djelo. Nikolić nije mogao tada lo zabranila i povukla sav tiraž. U dru- da ide na liječenje u Sloveniju. Pošto je Albanije književnik Lazar Silić. Do 1911. ništa objaviti na našem jeziku jer je to gom izdanju, objavljenom 1944. godine, bio upisan u „crnu knjigu”, viza mu nije godine, kada je otvoreno pravoslavno bilo vrijeme terora i ubrzane asimilaci- nedostajale su dvije stare pjesme „Pred- odobrena. Sredinom 1935. godine lije- groblje, Crnogorci su sahranjivani u cr- je nad Crnogorcima u Skadru i Vraki. govor predgovora” i „Bogohuljenje” koje čio se mjesec dana u Grčkoj. kvi Svetog Nikole, na obali đe Bojana Sve što je napisao na našem jeziku, su smatrane uvrjedljivim, ali su uklju- otiče od jezera. Tu crnogorsku hilja- bilješke i rukopise, dao je svom najbo- čene osam novih. Glavne teme poezije U decembru 1937. godine Miloš Niko- dugodišnju svetinju iz doba Dukljana, ljem drugu Jordanu Mišoviću sa kojim Migjenija bile su bijeda i patnja, odraz lić je stigao u italijanski grad Torino, poslije Drugog svjetskog rata vlasti se zajedno školovao u Bitolju. života koji je vidio i proživio. đe je njegova mlađa sestra Olga stu- Albanije su sravnile sa zemljom i na dirala matematiku. Želio je da upi- to mjesto otvorile asfaltnu bazu. Prili- Izbor iz njegove poezije (35 pjesama) Zbog odbijanja da prihvati sveštenič- še fakultet književnosti i sanira svoje kom gradnje Skadarske bolnice 1967. u knjizi pod naslovom „Slobodni stih” ku službu u Vojvodini Konzulat Kralje- zdrastvene probleme. Međutim, nije godine srušeno je pravoslavno gro- štampao je Gutenberg Press Publisher vine Jugoslavije u Skadru ga je upisao uspio da se upiše na studije jer Tirana blje. Crnogorci koji su živjeli u Skadru u Tirani 1936. godine. Ubrzo nakon izla- u „crnu knjigu” a prva kazna je bila nije nostrifi kovala njegove obrazov- mogli su da preuzmu posmrtne ostat-

-42- br. 1/2019 br. 1/2019 -43- albanija albanija ke svojih najbližih i da ih sahrane na Pipa (1920–1997) primjećuje da Migje- gradskom groblju. Đorđe Perić, sestrić ni „nije dobro poznavao albanski jezik. velikog pjesnika je mošti ujaka Miloša Njegovi tekstovi preplavljeni su pravo- i đeda Đoka Nikolića prenio na grad- pisnim greškama, čak i elementarnim, sko groblje. Nijesu dugo ni tu mirovale a njegova sintaksa je daleko od tipično kosti crnogorskog pjesnika, nekoliko albanske.” To potvrđuje tezu da je Ni- godina kasnije vlasti su ih premjestile kolić pisao na našem jeziku, a njegova u posebno uređeno grobno mjesto đe najbolja djela su kasnije prevođena na počivaju velikani Albanije. Društvo mu albanski. čine i narodni heroji Albanije Jordan Mišović. braća Branko i Vaso Kadić, Postoji više teorija što se dogodilo sa Vojo Kušević i drugi. Tu je sahranjen bilješkama i djelima Miloša Nikolića i veliki albanski književnik i diplomata pisanim na našem jeziku. Jedna od Paško Vasa (1825–1892). njih je vezana i za pogibiju trojice le- gendarnih Narodnih heroja Albanije Od trenutka kada su promjenom ime- u Skadru za vrijeme Drugog svjetskog na i prezimena albanizirale njegov rata. Crnogorci Branko Kadić i Jordan lični identitet albanske vlasti su sve či- Mišović i Albanac Perlat Redžepi su nile da u potpunosti zatru crnogorske afi rmisani kao tri heroja Skadra, koji su korijene Miloša Nikolića. U tom smislu 22. juna 1942. godine poginuli opkoljeni vlasti su angažovale sve svoje resurse, boreći se protiv italijanskih fašističkih od običnih činovnika do tajne službe okupatora. Albanci su njihovu borbu Sigurimi. Najveća potraga je za njego- do poslednje kapi krvi okarakterisa- vim djelima pisanim na našem jeziku. li kao legendarnu epopeju i jednu od Ta djela su „ključni svjedok” njegovih najherojskih epizoda Narodno-oslobo- Pozorište Migjeni u Skadru nacionalnih korijena. Albanski fi lozof, dilačke borbe. Tokom višečasovne op- pisac, pjesnik i književni kritičar Arši sade kuće Jordana Mišovića u Skadru, Italjani su pokušavali na razne načine dočanstva, krštenica, pasoš, lična kar- najbliže i uz zvuke mandoline pjevao da ih primoraju na predaju. Jedna od ta i ostala lična dokumenta. Autor je im omiljenu pjesmu „Večernji zvon”. U metoda je bila da su pozvali popa La- svu porodičnu dokumentaciju prezan- pismu koje je uputio Julki Nikolić dva zara Popovića iz Skadra, da utiče na tovao Akademiji nauka Albanije i široj mjeseca prije smrti moli je da pođe u herojske Crnogorce da se predaju, po- albanskoj javnosti 13. oktobra 2011. go- Podgoricu ili na Cetinje i da mu kupi što je Lazar ujedno bio i Jordanov zet. dine prilikom obilježavanja 100 godina knjigu „Nečista krv” Borislava Stanko- Pop Lazar je ušao i razgovarao sa nji- od rođenja velikog pjesnika. Proslava vića. U poslednjim bilješkama koje su ma i uspio da izvuče, sakrivene ispod u njegovu čast, ne samo u Albaniji već nađene na njegovom stolu piše: „Sva- mantije, povjerliva dokumenta Ko- i u svim krajevima svijeta đe god žive kim danom vidim jasnije i jasnije, i pa- munističke partije Albanije i rukopise Albanci, je bila daleko veća nego godi- tim sve dublje i dublje”. Miloša Nikolića, koje je kasnije predao nu dana kasnije obilježavanje 100 go- Olgi Nikolić. dišnjice nezavisnosti Albanije. Veliki albanski revolucionar i partizan- ski heroj Kristaq Tutulani (1919–1943) je Autor ovog teksta je tokom višegodiš- Korespodencija Nikolića u svim prepi- o Milošu Nikoliću 1940. godine napi- njeg istraživanja o životu i djelu Mi- skama sa rodbinom i drugovima, koji sao: „Pretprošli avgust oteo nam je „di- loša Nikolića stupio u kontakt sa nje- su bili isključivo Crnogorci iz Skadra, jete novog vijeka”, Migjenija, istinskog govim najbližim srodnicima. Rezultat je bila na našem jeziku. Interesantno uragana, „iskru” odvojenu iz ognja va- tih susreta je dobijena dugo čuvana je da su ga najbliži u većini slučaje- tre koja je krenula ka slobodi. Migje- porodična dokumentacija koja argu- va nazivali po nadimku Mirko. Osim ni je donio na ovim prostorima jednu mentovano dokazuje crnogorski naci- pjesničkog dara Miloš Nikolić je bio i novu poetsku misao. Novu u svakom onalni identitet Miloša Nikolića. Pored muzički talentovan. Po śećanju njego- pogledu, sa novim motivima, sa novim pisama, to su originalna školska svje- vih sestara rado bi uveče okupio svoje izrazima, nove horizonte, nove melo- Poštanska marka povodom 50 godina od rođenja

-44- br. 1/2019 br. 1/2019 -45- albanija meksiko dije. Kao svaki rođeni pjesnik, on nije Suština ovog priloga u časopisu „Iden- ALEKSANDRA REJES HAJDUKOVIĆ pisao pjesme, on je pjevao svoje pje- titet” je da se javnosti Crne Gore i cr- sme, pjesme za maćehinu đecu ovoga nogorskim iseljenicima širom svijeta svijeta, brutalnu poeziju siromaštva, predstavi drastičan slučaj oduzima- poeziju revolta protiv predrasuda, po- nja ličnog nacionalnog identiteta jed- EMIGRANTSKI ŽIVOT eziju crvenog svanuća, koja rastjeruje nog velikog crnogorskog književnog sa svojom svjetlošću crnilo noćiju pu- stvaraoca i da se istraživači i kulturni nih ružnih snova. Pjesme Migjenija su pregaoci uključe u traženju djela Mi- eksplodirale u „Slobodnim stihovima”, loša Nikolića pisanih na našem jeziku. MOG -D EDA jer to je bio jedan novi cvijet, sa nepo- Migjeni tj. Miloš Nikolić jeste veliki al- znatim mirisom u našoj književnoj ba- banski pjesnik, ali isto tako jeste i veli- šti, koja je naviknuta na staru formu, ki crnogorski pjesnik, zato je važno da Aleksandra Rejes Hajduković (1964), unuka crnogorskog iseljenika, ro- sa granicama i pravilima.” bude vraćen u anale kulturne baštine đena i živi u Meksiko Sitiju. Diplomirala je međunarodne odnose na Crne Gore. Nacionalnom univerzitetu Meksika, a postdiplomske studije završila Veliki pjesnici nemaju nacije, niti do- je u Parizu (Francuska) i Luki (Italija). Istoričarka, bavi se književnim movine, oni pripadaju svima. Migjeni radom i angažovana je u oblasti kulture u prestižnim izdavačkim kuća- je pjesnik, ne samo Albanaca i Crno- ma u Meksiku. goraca, nego i svih siromašnih, potlačenih, bolesnih u čita- vom svijetu. Albanska javnost je 2011. godine saznala pravu raćam se na po- ratu, o svojoj želji da istinu o Milošu Nikoliću, ali na četak da istra- stigne do Amerike i žalost nijedna institucija u Cr- Vžim istoriju Evro- Kanade kao krajnjim noj Gori još uvijek nije pokazala pe od kraja devetnae- odredištem. Pažljivo interesovanje za njega i njego- stog vijeka kako bih sam ga slušala, diveći vo djelo. I pored višegodišnjeg postepeno otkrivala se njegovom enciklo- insistiranja od strane pisca korak po korak, trag pedijskom pamćenju, ovog teksta, čak niko iz Gimna- jednog stasom viso- jer se śećao imena, zije u Baru, čiji je Miloš Nikolić kog čovjeka crnogor- datuma i preciznih bio učenik, nije voljan da priča skog porijekla, koji je podataka iz djetinj- o njemu i predstavi ga crnogor- u Meksiko stigao pra- stva, sjela sam pored skoj javnosti. znih ruku i tamo for- njega i saopštila mu: mirao svoje nasljeđe „Đede, hoću da napi- Kao student Mašinskog fakul- i veliku porodicu. Ovog šem tvoj život!” On se teta u Tirani autor ovog teksta čovjeka su poštovali grohotom nasmijao, je 1985. godine bio pozvan da, i divili mu se svi koji su sumnjičav, ali ja sam zbog izložbe u čast Migjenija u ga poznavali, njego- to sebi nametnula Nacionalnom muzeju u Tirani, vo ime je Aleksandar kao izazov zbog div- pomogne oko prevođenja po- Hajduković (Alehan- ljenja prema njemu jedinih dokumenata koji su bili dro Haiduković Geor- i srdačne ljubavi koju gius), moj đed. Aleksandar Jokov Hajduković mi je pružao. Uzela na srpsko-hrvatskom jeziku. (1897–1989) Tada je zapazio i dvije Migje- sam kasetofon i po- nijeve knjige, jedna je bila na Svake subote okupljali smo se kao po- čela da snimam njegove životne do- našem, a druga na makedon- rodica kod njega, a on nas je rado do- življaje. Tako je, mojim umom i srcem, skom jeziku. Te knjige kasnije čekivao pripremajući ukusne špagete nastao nacrt rukopisa, koji je posli- su sklonjene, i ako sada pitate za svoje potomke. Sve je počelo jednog je nekoliko godina postao biografi ja za njih odgovor je da one ne takvog popodneva za stolom nakon u vidu romana Moja Crna Gora. postoje. jela, dok je govorio o iskustvima iz svo- je mladosti i o svojim idealima, o Bal- Priča počinje krajem 19. vijeka u vri- Bista u Skadru kanskim ratovima i Prvom svjetskom jeme postavljanja željezničkih pruga

-46- br. 1/2019 br. 1/2019 -47- meksiko meksiko u jednom mjestu zvanom Soufl i, na nemaju majku, još manje sažaljenje sko obrazovanje, otac ga je upisao u iše i Aleksandar nije imao drugog iz- granici između Grčke i Turske, đe je ra- prema siročetu kojem je nedostajalo školu u Beogradu, iznajmio mu sobu i bora nego da se pridruži grupi stude- dio moj prađed Joko Hajduković. On se ono najneophodnije.” poslao ga da tamo živi i uči. Bila je to nata koji su poslati da odbrane most oženio ženom grčkog porijekla, Virdži- 1912. godina i početak Balkanskih ra- preko rijeke Save koji je povezivao dvije nijom Georgius i imali su ćerku kojoj su Srećom, Joko Hajduković je u Izraelu, tova đe su žudnja da se osvoje teritori- teritorije u sukobu. Jedan bombarder dali ime Katarina. Ljekari su predviđeli u gradu Haifi đe je radio, upoznao Cr- je, izlazak na more, suparništvo izme- austrougarske vojske pao je na most, da, zbog zdravstvenog stanja Virdži- nogorku, udovicu, koju je oženio i tako đu nacija i religija izazvali sukob koji ubivši dvojicu njegovih drugova, ali on nije, više neće moći da imaju potom- svojoj đeci mogao organizovati i pru- je imao dvije epizode. Srećom, to nije je čudom uspio da preživi. Zbrinut je u stva, ali Joko je ignorisao njihove sa- žiti bolji život. Kada su on i supruga uticalo na svakodnevni život u Beogra- vojnoj bolnici u Nišu, đe je ostao neko- vjete jer je žudio za muškim đetetom Milica završili poslove u Izraelu, vratili du, tako da je Aleksandar mogao da liko mjeseci. Nakon okupacije Srbije, i to se desilo dvije godine kasnije, 1897. su se u Crnu Goru i Joko je pronašao se nesmetano školuje, sve do sredine Aleksandar je prebačen u Kosovsku godine, kada je rođen Alehandro, na zaposlenje u kompaniji koja je pravila 1914. godine kada je prestolonasljednik Mitrovicu i odatle, uz pomoć seljaka i crnogorskom Aleksandar. Prvi gubitak prugu i vagone za voz koji se saobra- Austrougarske monarhije Franc Ferdi- mještana, pješačio je nekoliko neđelja i veliku bol koju će ośetiti bilo je kada ćao od Bara do Virpazara. Tu je mali nand ubijen u Sarajevu od ruke srp- dok nije stigao do oca u Ulcinj. Priredili mu je umrla majka, imao je samo 14 Aleksandar uspio da završi osnovnu skog nacionaliste, što je bio povod za su mu veliku dobrodošlicu, svi su pla- mjeseci. Zatim ih je otac odveo da žive školu. Zatim su se preselili u Ulcinj, ali početak Prvog svjetskog rata. Austro- kali dok su ga grlili, jer su vjerovali da sa njegovom starijom sestrom, tetkom u nedostatku školskih institucija, kako ugarska je objavila rat Srbiji i pokre- je poginuo tokom bombardovanja. Marijom, udatom za Italijana Karlo- bi Aleksandar nastavio srednjoškol- nula napade prema toj državi, škole sa Diberta, koji je radio u su obustavile rad, komunikacije su bile Rat je još bio u punom jeku, Joko je kompaniji zaduženoj za ek- prekinute, grad je počeo da se evaku- morao da se preseli u Skadar kako bi sploataciju rudnika uglja, u preuzeo nove poslove. Već je bila zima luci Zonguldak (Turska). Sa 1915. godine, i kako bi se spriječilo da njima su Katarina i Alek- mladi ljudi ispod 18 godina budu re- sandar proveli četiri go- grutovani ili ubijeni od strane Austro- dine, dok se njihova tetka ugara, organizovan je egzodus preko nije razboljela od malarije i planina u Albaniju đe su saveznici, u umrla. Njihova sljedeća sta- namjeri da pomognu izbjeglim, po- nica bila je kod đeda i babe slali brodove u luku Valona. Kao jedini po majci i sa tetkom koja je način da spasi život svog sina Joko je živjela sa njima, u luci Bolos Aleksandra poslao sa grupom ljudi u na śeveru Grčke, odakle je egzodusu koji su prešli planine, usred rodom bila njihova majka. zime i bez dovoljno hrane. Bio je jedan Iz ovog vremena Aleksan- od rijetkih preživjelih koji su uspjeli da dar samo će se rado śetiti stignu do Valone i odatle na ostrvo ljubavi koju mu je pružao Krf, odakle ih je brod sa francuskom njegov đed, ali ne i tetka zastavom odvezao u Marselj. U tom i baka, koje su učinile da gradu, uz podršku crnogorske vlade provede djetinjstvo sa oma- u egzilu, završio je srednju školu i za- lovažavanjem i tugom. To hvaljujući dobrim ocjenama upisali su je moj đed priznao: „Imam ga na Univerzitet u Renu. U dobu svoje gorke uspomene na vrije- nabujale mladalačke energije i nakon me kada sam živio sa nji- što je stvorena Kraljevina Srba, Hrvata ma. Śećanje koje je ostavilo i Slovenaca, koja je teritorijalno uklju- duboke tragove na mojoj čivala i Crnu Goru, ali bez prava glasa i duši koji će ostati do danas zastupnika u privremenom parlamen- ... Bio sam totalno zapostav- tu, između ostalih razloga koji su otkrili ljen, moja baba nije bila besprizoran srpski nacionalizam, for- u stanju, recimo, da ośeća mirao je grupu mladih ljudi radi pro- naklonost prema đeci koja testa protiv aneksije Crne Gore. Uticaj Joko, Katarina, Virdžinija i Aleksandar Hajduković, 1897. godina Školski dani u Beogradu, 1913. godina

-48- br. 1/2019 br. 1/2019 -49- meksiko meksiko koji su dostigli u visokim sferama po- soš, propusnicu i novac da ode u Crnu litike bio je takav da ih je koštalo izba- Goru, da se oprosti od porodice i emi- civanjem sa univerziteta. „Tokom mog grira u Ameriku. boravka u Renu – komentarisao bi sa svojih 80 godina – primio sam vijest o Aleksandar stiže u Brazil u grad San- smrti svog oca. Ośećaj je bio poražava- tos, ne znajući kako da se probije u jući, jer je on predstavljao moju jedinu životu, ponovo sam, bez podrške, bez vezu sa prošlošću, mojom domovinom preporuka, bez jezika, bez ičega. Palo i porodicom i svojevrsnu, nevidljivu i mu je na pamet da ode do sveštenika moralnu podršku sa razdaljine, koja i zatraži pomoć, i on ga je preporu- mi je oživljavala duh ... Ova situacija je čio jednoj gospođi koju je ispovijedao. u velikoj mjeri uticala na moj budući Tako je uspio da počne da radi pomoć- život, da se borim sam kroz život.” ne poslove u jednoj banci; odatle je oti- šao u Sao Paulo, đe je služio kao kono- Aleksandar se vratio u Marselj i upi- bar u restoranu i konačno se preselio sao se u Hidrografsku školu. Dok je u Rio de Žaneiro, đe je počeo da radi u pohađao prvu godinu već je bio uvr- brodarskoj kompaniji. Tamo je saznao šten u listu nepoželjnih kao progo- da je ta kompanija u pregovorima sa njeni političar i škola mu je uskratila vladom Meksika radi prodaje ratnog upis na drugu godinu. Znajući da je u broda i, ne ośećajući se ukorijenje- gradu Gaeta, na jugu Italije, formira- nim u Brazilu, razmišljao je o odlasku na armija Crnogoraca koja se protivi- u Meksiko. To je rekao admiralu Anto- la aneksiji Crne Gore od strane Srbije, nio Nogeiri, a ovaj meksičkom amba- otputovao je tamo i pridružio se isto- sadoru u toj zemlji, koji je od Sekretari- Aleksandar Hajduković (u sredini), ambasador Savo Kosanović i predsjednik mišljenicima. Vojno obučen, sa 21 go- jata ratne mornarice zatražio dozvolu Meksika Migel Aleman Valdez, 1946. godine dinom života, postavljen je u činu po- kako bi stranac mogao da putuje sa ručnika za branioca pri vojnom sudu. posadom. Meksičke vlasti su odobrile nije je priznala za svoju, ostavila ju je na publika Jugoslavija na čelu sa marša- U Gaeti je boravio od 1919. do početka njegovo putovanje ovim brodom i on ulici i morala je da emigrira u Meksiko lom Josipom Brozom Titom i godinu 1921. godine, kada je nakon pregovo- je stigao u luku Verakruz jula 1924. go- Siti kako bi pronašla novi život za sebe dana kasnije, kada su uspostavljeni di- ra Rijeka, (Hrvatska) pripojena Italiji dine. i svoju đecu. Aleksandar, ośetljiv na plomatski odnosi sa Meksikom (1946), fašističkom okupacijom, crnogorska tuđu bol, emocionalno se vezao za Aleksandar Hajduković je postavljen vojna formacija raspuštena a vojnici Revolucija u Meksiku se završila, us- nju, otišli su da žive zajedno i kasnije za kulturnog atašea u ambasadi. dobili podršku da budu premješteni u postavljen je mir u zemlji i vojna elita se vjenčali. Došlo je još troje đece iz tog Tada je započelo doba blagostanja, različita mjesta i države. Aleksandar je je zauzela najvažnije položaje u vladi. braka: Alisija, Edna (moja majka) i je- bračnih veza svoje đece i dolaska prvih odlučio da ode u Beograd, đe ga je do- Ubrzo je pronašao posao u elegan- dan dječak, njegov najveći crnogorski unuka. Ali i loših odnosa sa svojom že- čekala tajna policija i naređeno mu je tnom magacinu namještaja čiji su ponos, koga je nazvao Armando, i koji nom Terezom koju su preokupirale tra- da se svake neđelje prijavljuje u policij- osnivači bili evropskog porijekla. Iako će mu ukupno podariti 10 unučadi. ume mladosti. Moj đed mi je priznao: sku inspekciju. Zahvaljujući preporuci ga je njegovo izgnanstvo i dalje moti- „Sve ovo o čemu ti govorim je odraz, nećaka kralja Nikole Petrovića, koji je visalo da nastavi da obilazi svijet i nije Nakon što je tri godine radio u skla- ako vidiš pozadinu mog života, osobe poznavao njegovog oca, počeo je da prestajao da razmišlja o Kanadi kao dištu, Aleksandar se okušao na razli- koja se cio svoj život ośećala usamlje- radi kod uticajnog i bogatog bankara, svom krajnjem cilju, jedna žena ga je čitim mjestima i poslovima, čak je sa no, uprkos velikoj porodici. Mislim na Stana Uskokovića, koji mu je ponudio zadržala. Bila je udovica, prepuštena evropskim emigrantima otišao na śe- komunikaciju, razumijevanje, ljudski posao nadzornika transporta u fabrici sama sebi i sa dvoje male đece, koju ver zemlje da istraži neke rudnike zla- kontakt, uvek sam se ośećao sam. Ta montažnih zidova. Međutim, Aleksan- je upoznao na tramvajskoj stanici. Kao ta, ali u njima nijesu pronašli nijedan opsesija me je pratila cio život. Živje- dar je nastavio da izražava svoje pot- malu, roditelji su je poslali da živi u siro- jedini grumen. ti 54 godine sa osobom koja te nikad puno neslaganje sa politikom koju je tištu, sa 13 godina upoznala je muškar- nije razumjela, za koju si morao davati nametela Srbija i odlučno nije želio da ca mnogo starijeg od nje, za kojeg se Na kraju Drugog svjetskog rata, tri- sebe i puno se žrtvovati, živjeti potpu- ostane u zemlji koju ne priznaje, tako udala i sa kojim je imala to dvoje đece. jumfom savezničkih snaga, stvorena nom predajom i ne dobiti ništa zauz- da mu je ovaj čovjek obezbijedio pa- Ali kada je on umro, njegova porodica je zvanično Federativna Narodna Re- vrat, veoma je teško.”

-50- br. 1/2019 br. 1/2019 -51- meksiko meksiko

u raznim državama Republike, koje i ponovnog susreta sa sestrom Kata- su pomagale razvoju industrije ugljo- rinom. Zahvaljujući svom angažova- vodonika i osnovnih petrohemijskih nju u jugoslovenskoj ambasadi, mo- sredstava koje potiču iz zemlje. To mu gao je da pronađe đe se nalazi, iako je omogućilo da zaradi dovoljno kapi- je proteklo puno godina bez njihove tala da ima svoju kuću, automobile i međusobne komunikacije. U pratnji da pomogne bilo kojem članu porodi- svojih ćerki Alisije i Edne, Aleksandar ce koji je došao kod njega da zatraži je 1980. godine otputovao u Evropu ekonomsku podršku. sa svojih osamdeset i tri godine, i šez- deset godina od kada nije vidio svoju U to vrijeme, svake subote, njegova sestru. Susret Katarine i Aleksandra u kuća je bila prepuna unučadi svih romantičnom ambijentu Starog Bara uzrasta, koji su dolazili sa roditeljima je bio dirljiv i neopisiv, suze su nekon- da probaju ukusne špagete koje im je trolirano lile iz njihovih starih očiju dok pripremao. Čuvali smo i śećanje na bo- su se dugo držali u zagrljaju. Stvorila lesnu baku od arterioskleroze, koja je se velika gužva, mnogi rođaci, prijatelji bila cio dan zavaljena u fotelju ispred i komšije su željeli da se upoznaju sa televizora i koja je ostala u tom nesreć- don Aleksandrom, mladim crnogor- Sa suprugom Terezom, 1954. godine nom stanju tokom deset dugih godina. skim pobunjenikom koji je emigrirao, Aleksandar bi rekao u svojim razmišlja- prvo u Brazil, a potom u Meksiko 1923. Zahvaljujući dobrim odnosima koje njegov upliv u posao „preduzetnika” njima: „Jedna od crta mog karaktera je godine. Iz Bara je Aleksandar sa svo- je uspostavio u diplomatskim krugo- nacionalizovane Meksičke naftne da sam biće izuzetno ośetljivo na pat- jim ćerkama otišao u grčki grad Soufl i, vima, otvorio je posao koji se sastojao kompanije (Pemeks) sredinom pede- nje drugih, to je nešto što je formiralo kako bi pośetio grob svoje majke. od uvoza jugoslovenskih vina i alko- setih godina prošlog vijeka. Poznavao dio mog karaktera od mojih dječačkih holnih pića, u partnerstvu sa jednim je generalnog direktora ove kompani- dana. Možda sam se od svojih zetova. Međutim, ono što je, koji se nije libio da mu pruži priliku zato i oženio tvojom je zaista doprinijelo da stvori nasleđe da uđe u ovaj posao koji se sastojao od bakom. Sada razumi- i bude ekonomski plodonosno bio je izgradnje rezervoara za skladištenje ješ da sam se posve- tio brizi za tvoju baku tijelom i dušom, da sam propuštio mnoge prilike koje su mi omo- gućavale da pove- ćam svoj kapital. Tvoja baka je bila toliko bo- lesna da su mi ljekari rekli da bi ona trebalo da je odavno mrtva, da je zaista čudo da je još uvek živa. Pa, to čudo je bilo to što sam se ja brinuo u njenoj bolijesti.”

Tek kada je baka umr- la, 1979. godine, đed Aleksandar je vidio tračak mogućnosti putovanja u Evropu Aleksandar Hajduković nadgleda izgradnju rezervoara, 1959. godine Susret brata i sestre nakon 6 decenija, Stari Bar, 1980. godine

-52- br. 1/2019 br. 1/2019 -53- meksiko argentina

JELISAVETA STANIŠIĆ DEVET DECENIJA NOSTALGIJE ZA POSTOJBINOM

Dr Jelisaveta Stanišić je šćer crnogorskog emigranta iz Bjelopavlića dr Blaža Stanišića koji je u Argentinu stigao 1923. godine i Velike, đevojačko Vujačić, porijeklom sa Grahova. Bila je dugogodišnji profe- sor na više univerziteta, radila je kao očni ljekar, biohemičar, farmaceut i prevodilac. Široj javnosti u Argentini poznata je po izuzetnom literar- nom stvaralaštvu. Piše pjesme i romane koristeći pseudonim Elizabeth Blažova. Ima 89 godina, živi u Buenos Airesu i nikada nije bila u Crnoj Gori.

ođena u Argentini od roditelja va koje donosi ulazak u svijet odraslih, iz krševite i daleke Crne Gore od ostala sam i bez oca. Meksiko Siti Rmalena sam ośećala nostalgiju koju dugo nijesam razumjela i umje- Danas kada gledam unazad na moj Četiri godine kasnije, kad je obavije- pisma i dokumenti. Kutiju je ostavio la da objasnim. Majka mi je umrla život, iako dugovječan prošao je brzo. šten o Katarininom delikatnom zdrav- ispod mog kreveta. kada sam imala godinu dana pa me Život ispunjen radom, naporom i sa stvenom stanju, ponovo je u pratnji je otac poslao prijateljskoj porodici na malo vremena za odmor. Sa skoro na- svojih ćerki doputovao u Crnu Goru. U 92. godini bio je još uvek lucidni, bi- krajnjem jugu Italije, kako bih imala punjenih devet decenija života često se Starac je imao 87 godina i, vidno umo- stri starac, koji se svađao sa mojom ženski nadzor koji on nije mogao da pitam: Čemu sve? Đe je otišlo vrijeme? ran sa skrhkanom snagom, otišao je braćom oko televizijskog programa, mi obezbijedi. Moje djetinstvo je proš- Pored profesionalnih obaveza kao lje- da se pozdravi sa sestrom i obiđe sva ali već je počeo da ośeća strah i osta- lo između Kalabrije i Buenos Airesa. Sa kar, predavač i akademik, uvijek sam draga mjesta đe je u djetinjstvu i mla- jao je budan po cijelu noć. Plašio se da nepunih 16 godina, uoči životnih izazo- se interesovala i posvećivala stvarima dosti šetao. Ovog puta, brat i sestra su će umrijeti sam, a da ga niko ne saslu- i obavezama se sreli da se oproste, spremni da za- ša. Nastavio je da čita novine i njegov koje većinu mo- uvjek zatvore oči. Ona mu je ipričala omiljeni časopis Nacionalna geografi - jih vršnjakinja sve šta joj je na srcu, moleći ga da ne ja. Jedna loše pośečena zanoktica iza- nije zanimalo. odlazi, ali je starac imao samo snage zvala mu je ranu na stopalu, zgrušana Na primjer, vo- da je poljubi, da joj da blagoslov i ode. krv se udružila sa dijabetesom. U bol- ljela sam da Njegova sestra je živjela još mjesec nici su morali da mu amputiraju nogu sama pravim dana. do koljena. Potom su ga poslali u dru- sopstvenu gar- gu zdravstvenu ustanovu, specijalizo- derobu, kao i Zemljotres koji je 1985. godine pogodio vanu za respiratorne bolesti. Njegove zavjese, stolnja- Meksiko Siti, oštetio je đedovu kuću. ćerke su se smenjivale, bdjele i brinu- ke i sve druge Moja majka ga je dovela da živi kod le se o njemu, ali moj đed se više nije kućne tekstilne nje (ja sam studirala u Parizu i đede je mogao oporaviti. Oko podneva, 29. av- proizvode. Če- zauzeo moju spavaću sobu). Jednog gusta 1989. godine, tačno pri promjeni sto sam šila du- dana rekao je mojoj majci da ode do smjena kada je ostao sam, Aleksan- gačke plisirane njegove kuće i da mu donese kutiju dar Hajduković polako je izdahnuo i suknje dekori- sane sitnim ve- u kojoj su bile sve njegove fotografi je, zauvjek zatvorio oči. Jelisaveta sa slikom svoga đeda Radosava Stanišića, perjanika kralja Nikole

-54- br. 1/2019 br. 1/2019 -55- argentina argentina zenim cvjetovima, prsluke i bluze sam Jos jedna specifi čnost u mom više ništa drugačija od potrebe koje su za Kao zaključak, ona neshvatljiva nostal- takođe ukrašavala vezom u bojama nego aktivnom životu je i činjenica da tim imale crnogorske žene, zanat- gija koja me je pratila cio život danas je i zlatnim nitima. Isto se dešavalo i sa razumijem i dosta dobro govorim cr- ski spretne od djetinjstva. Shvatih da, zamijenjena velikom radošću, jer sam namještajem, svo pokućstvo koje me nogorski jezik iako nikada nijesam po- iako sam bila u mogućnosti da kupim dublje upoznala sopstvene korijene, okružuje nosi pečat mojih ruku. Pojedi- śetila svoju postojbinu. Nijesam ga na- garderobu i kućne potrepštine možda pripadnost i izvor osobenih karakteri- ne komade drvenog namještaja sam učila u školi jer tamo đe sam odrasla i bolje od ostalih, imala sam iskonsku stika. Možete doseći velike intelektu- sama izradila, a većinu postojećeg crnogorski nije bio nastavni jezik i nije želju i potrebu da iskoristim rijetke tre- alne visine, uspjeti u životu, imati sve sam prepravila. se predavao. Kao mala slušala sam nutke slobodnog vremena kuvajući, što poželite. Ali, ne možete pobjeći od ga od oca i njegovih prijatelja u crno- vezeći ili u pravljenju namještaja. sebe i od svojih korijena. Samo ako ste Dok sam bila đevojka plela sam kosu i gorskom udruženju u Buenos Airesu. blizu svoje kuće i među svojima, mo- nosila male jednostavne šešire – nešto Śećam se da sam sa ocem govorila Na kraju, kao veliko iznenađenje na- guć je doživljaj potpune sreće. U tuđi- što nije bilo uobičajeno i moderno za na naški. Kasnije sam imala sporadič- uka mi je zatvorila krug i dala završni ni ste brod bez sidra, koji luta morima, moje sugrađanke u to vrijeme. Kada ne prilike da ga govorim sa ponekim odgovor na sva moja pitanja. Test DNK vidi i doživi mnogo toga, ali ni u čemu sam se udala nosila sam kratku kosu pośetiocem sa Balkana, a u posljednje koji ima visok stepen preciznosti kada istinski ne uživa jer zna da nijedna luka ili pletenice svijene u krug oko glave. vrijeme sa prvim ambasadorom Crne je u pitanju etničko porijeklo i nacio- neće biti njegovo istinsko utočište. Gore u Argentini Gordanom Stojovi- nalnost, dao je rezultat da sam 99,09% I pored dugih sati provedenih u bol- ćem. Crnogorka. Jasno je da krv, kako kaže Ne žalim ni za čim, sem za domovi- nici, ambulanti ili na fakultetu sa za- španska poslovica, vuče više i jače nom, ali sam ubijeđena da će mi se dovoljstvom sam nalazila vremena za Prije nekoliko godina, ovaj meni dragi nego par bivola, i da i kad je u pitanju ostvariti želja da umrem u Crnoj Gori. kuvanje. Nije to bio veliki izbor različitih čovjek se zainteresovao za moju život- kulturno nasljeđe kao što je gastrono- Već se pripremam za to. Zlatni broš jela ali sam uvijek znala da se snađem nu priču, kontaktirao me i mi smo se mija, zanatske vještine i radne navike – životnog traženja se sada ogleda u i napravim ukusan objed od onoga što upoznali. Vrijeme i razgovori sa njim takođe se prenose magičnom snagom tome da provedem poslednje godine sam imala u kužini. Sve što sam radi- pomogli su mi da bolje upoznam sop- genetske biologije. života u zemlji mojih predaka i da im la je proizvod samoukosti jer nijesam stvene korijene i da razumijem sve ono se, kad Bogu bude milo, pridružim u imala sreću da me neko nauči. Jogurt što sam navela u prijethodnom dije- vječnom miru u našoj majci otadžbini. sam pravila sama kao i sve slatkiše i lu teksta, dajući im puni smisao. Tako peciva. Iz nekog razloga specijalnost sam najzad razumjela moju prirodnu su mi postale štrudle i slavski kolači. potrebu da obrađujem drvo koja nije

Na okupljanju iseljenika u ambasadi Crne Gore 2018. godine Buenos Aires

-56- br. 1/2019 br. 1/2019 -57- srbija srbija

NENAD STEVOVIĆ Bačke pustare, koje su do tada isklju- naseljeni su i protestanti, među njima čivo korišćene za stočarstvo, počinju i značajan broj porodica reformator- intezivno da se pripremaju za zemljo- ske vjeroispovjesti. U Sekić (današnji radnju kao buduću primarnu privred- Lovćenac) kolonizovani su pretežno MARKANTNA TAČKA NA MAPI nu granu. Mukotrpan i dugotrajan je evangelisti. Od bačvanskih sela jedino bio proces kultivisanja zemljišta, isuši- su Sekić, Bačko Dobro Polje, Maglić vanje bara i raskrčavanja pustara da i Bački Jarak bili čisto ili pretežno evan- bi se stvorile obradive poljoprivredne gelistička sela. Njemci su u Bačkoj za CRNOGORSKE DIJASPORE površine. Koliko je taj period pretvara- vrijeme vladavine cara Josipa II osno- nja pustare u poljoprivredno zemljište vali i naselili ukupno devet sela. bio dug svjedoči i podatak da se Sekić Nenad Stevović (1962), politikolog, publicista, istraživač i organizator pominje kao „pustara Sekić“ u doku- crnogorske dijaspore. Objavio je više naučnih monografi ja o migra- mentima iz 1737, 1751. i 1768. godine. cijama sa prostora Crne Gore, publikacija o crnogorskoj emigraciji, stručnih i naučnih radova u zemlji i inostranstvu. Pokretač i osnivač Analizirajući etničku kartu Vojvodine više nacionalnih organizacija, kulturno prosvjetnih društava i časopisa XVIII vijeka možemo zaključiti da je u crnogorskom iseljeništvu. u Sekiću polovinom toga vijeka živio značaj broj srpskog stanovništva koji je naseljen prilikom Velike seobe pod vođstvom Arsenija III Čarnojevića, kao okom odvijanja procesa viševje- uz kraći istorijski osvrt, predstavićemo otcijepljeni dio glavnine koja se kreta- kovnog iseljavanja sa prostora tu vojvođansku varoš koja predstav- la prema Sent Andreji, Budimu i Pešti. Tdanašnje Crne Gore, u svijetu je lja markantnu tačku na identitetskoj formirano više crnogorskih kolonija mapi crnogorske dijaspore. Demografska slika Sekića radikalno se čiji su stanovnici zadržali identitetske mijenja za vrijeme vladavine cara Jo- karakteristike svoje postojbine. Vreme- Kroz svoju burnu prošlost ovo mjesto sipa II Habsburškog, sina velike carice nom, uslijed različitih okolnosti, rato- je mijenjalo ime, nacionalnu struktu- Marije Terezije, koji je vladao od 1780. va, ekonomskih i političkih kriza, kao ru stanovništva, zvaničan jezik. Pod do 1790. godine. Važio za upornog, ne i novih migracionih talasa, mnoge od imenom Segeđhaz naselje se prvi put baš toliko uspješnog reformatora koji Sekić su naselili Njemci, podunavske tih kolonija su nestale u crnogorskom pominje 1476. godine, kao dio pośeda je sprovodio vladavinu po načelima Švabe iz Alzasa, Hesena, Lotaringije, identitetskom smislu. Međutim, neke i porodice Maroti u sastavu Bač-bo- prosvijećenog apsolutizma. Poznat je Nasaua, Rajnlanda, Pfl aca i Virtenber- dalje traju i u njima danas žive potom- droške županije. Naredna pominjanja po dva usvojena i održana reformska ga. Nakon brodom pređenih 1.400 km, ci iseljenika koji su očuvali osobenosti mjesta nalazimo u Poreskom popisu zakona, Patentu o vjerskoj toleranciji najvećim dijelom rijekom Dunav od crnogorskog individualiteta. Najstariji Čongrada iz 1520. godine i Urbariju- koji je omogućio slobodu vjerovanja Regensburga do Apatina, prvi koloni- talas crnogorskog iseljeništva perso- mu Kaločke biskupije iz 1543. godine. i dao puno veća prava nekatoličkim sti su u Sekić stigli 4. maja 1786. godine nifi kuje gradić Peroj u Istri, Hrvatska, Nakon pada Bačke pod tursku vlast vjerama i Patentu o ukidanju kmet- uselivši se u novoizgrađene istovjetne đe je crnogorska kolonija formirana pomen naselja nalazimo u defterima stva kojim se u cijelom austrijskom di- kuće. U vrijeme naseljavanja Njemci- 1657. godine, dok provincija Ćako u Ar- Subotičke nahije. U spisima iz 1652. jelu monarhije ukida kmetstvo. Vode- ma Sekić je imao 200 kuća. Do 1850. gentini simbolizuje takozvanu staru godine Sekić se zajedno sa Feketićem ći državnu politiku koja se zasnivala godine taj broj se povećao na 336, a emigraciju, to jest one koji su napuštili i Hemušićem pominje kao pośed Fe- na stvaranju jedinstvenog naroda uz do 1885. godine na 668 kuća. Godine Crnu Goru u periodu do početka Dru- renca Vešelenjija. sprovođenje germanizacije, car Josip 1798. u Sekiću je postojala škola sa 170 gog svjetskog rata. Najveće plansko II je iz prenaseljenih djelova njemač- đaka, a 1885. godine školu je pohađalo iseljavanje iz Crne Gore odvijalo se Kraj Velikog bečkog ili Velikog turskog ke imperije siromašno stanovništvo 611 učenika. Prvo zabavište otvoreno je nakon Drugog svjetskog rata kada je rata (1683–1699) donio je propast turske nastojao da preseli u druge djelove 1898. godine. Po statističkim podaci- tokom Agrarne reforme i kolonizacije vlasti u Bačkoj, a po Karlovačkom miru carstva. ma iz 1890. godine Sekić je imao 745 u Vojvodinu iseljeno nešto manje od (1699) i konačno protjerivanje Osman- kuća i 4.628 stanovnika od čega su 40.000 njenih građana. Najupečatlji- lija južno od Save i Dunava. Nakon Za vrijeme njegove vladavine na teri- Njemci činili ogromnu većinu, tačnije vija kolonija te nove crnogorske emi- uspostavljanja vlasti Habsburške mo- toriji današnje Bačke, pored katolika, 4.421 stanovnika. gracije je Lovćenac. U ovom tekstu, narhije počinje oživljavanje naselja.

-58- br. 1/2019 br. 1/2019 -59- srbija srbija

Mapa puta crnogorskih kolonista Sekić između dva svjetska rata Godinu dana kasnije, u novembru posljednjem popisu iz 2011. godine 1945. godine, počinje novi dio istorije u Lovćencu živi 3.161 stanovnik. Sedam- Zvaničan jezik u Sekiću od 1786. do kao primarnu privrednu granu. Pored istog naselja sa novim stanovništvom i desetih godina prošlog vijeka počinje, 1830. godine je bio njemački, a nared- zemljoradnje stanovništvo sela se, do drugim imenom. Nakon Drugog svjet- blagom dinamikom, pojedinačno do- nih dvanaest godina do 1842. godi- odlaska Njemaca 1944. godine, bavilo i skog rata, za vrijeme Agrarne reforme seljavanje srpskih porodica iz Bosne ne latinski. Zvaničan jezik od 1842. do stočarstvom, vinogradarstvom i zanat- i kolonizacije, Sekić su naselili Crno- i Hecegovine. Nakon ratnih dešavanja 1849. godine je bio mađarski, od 1849. stvom. Struja u Sekić je uvedena 1907, gorci pretežno iz cetinjskog i barskog i raspada SFRJ u Lovćenac se u značaj- do 1862. godine njemački, a u periodu a prvi bioskop je počeo da radi 1910. sreza. Ukupno 1.065 porodica sa 5.919 nijem broju naseljavaju srpske porodi- od 1862. do 1918. godine ponovo ma- godine. Bazen koji se nalazio na pro- članova. Naziv mjesta su promijenili u ce iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. đarski. Srpski jezik je zvaničan od 1918. storu između Sekića i Feketića je otvo- Lovćenac da ih podśeća na stari kraj. do 1941. godine, a od 1941. do 1944. go- ren 1920, a prvo dobrovoljno vatroga- Međutim, nijesu se svi Crnogorci mo- Na kraju ovog kratkog istorijskog osvr- dine mađarski jezik. Nakon Drugog sno društvo osnovano je 1934. godine. gli prilagoditi novom načinu života u ta nameće se zaključak da su dvije svjetskog rata pored srpsko-hrvatskog Vojvodini, drugačijoj klimi, vodi koja velike kolonizacije, njemačka 1786. i cr- u službenoj upotrebi je i mađarski je- Pri kraju Drugog svjetskog rata, uoči nije bila ni nalik na onu iz njihove po- nogorska 1945. godine obilježile burnu zik. Od 2010. godine pored srpskog ulaska vojnika Crvene armije u selo stojbine i životu u velikim kućama od i zanimljivu istoriju ovog interesantnog i mađarskog u službenoj upotrebi je i 18. oktobra 1944. godine, Sekić je imao ćerpića i zemljanog naboja. Sve to, ali vojvođanskog mjesta. crnogorski jezik. 1.200 kuća i blizu 4.500 stanovnika. i bolijesti, često umiranje novorođen- Kao rezultat ratnih okolnosti i poslje- čadi i nostalgija za rodnom grudom, Neraskidiva veza sa Crnom Gorom Prva poštanska ispostava u Sekiću je dice pripadnosti narodu koji je izazvao prouzrokovalo je da se jedan broj po- otvorena oktobra mjeseca 1872. godi- najveći rat u svjetskoj istoriji, Njemci su rodica vratio u Crnu Goru. Prema re- Petog novembra 1945. godine, ispred ne, do tada selo je pripadalo poštan- morali napuštiti svoj „mali raj” kako su zultatima prvog posljeratnog popisa Doma slobode na Cetinju, neđe oko skom uredu u Malom Iđošu. Iste go- Sekić od milošte zvali. Tu se završava Lovćenac je 1948. godine imao 4.791 jedanaest sati, prva grupa crnogor- dine stigla je i prva parna vršalica, što prvi dio istorije naselja koje se zvalo stanovnika. Trend opadanja bro- skih kolonista krenula je ka Vojvodini. je značajno unaprijedilo zemljoradnju Sekić. ja stanovnika se nastavio, pa prema Borci tek završenog četvorogodišnjeg

-60- br. 1/2019 br. 1/2019 -61- srbija srbija krvavog rata sa svojim familijama nar, ratni major Radovan Savov Stevo- Jovana Tomaševića, Mirka Srzen- i članovi familija palih boraca, velikom vić promijenio ime Sekiću u Lovćenac. tića, Jovana Vučkovića, Ljubice većinom stanovnici cetinjskog i bar- Popović, Milovana Čelebića, Niko- skog sreza, napuštali su svoj zavičaj „... Ušli smo u Sekić le Đurkovića, Nika Anđusa, Pera sa čudnim ośećanjem radosti i tuge, ime ko svako tuđe Ćetkovića, Stanka Martinovića, smijeha i plača. Gledajući suznim oči- ne osjećaš ga, Save Kovačevića, Vida Sjekloće, ma prema ponositom Lovćenu koji se Daleko. Đura Petrovića i Đura Strugara, gubio u daljini, zapjevaše: Śedosmo u Zadružni dom dok se centralni trg u centru mje- i svi isto razmišljali: sta zove Trg IV crnogorske prole- „... Crna Goro, ostaj zbogom, daćemo mi njemu naše ime terske brigade. Tu su i drugi nazivi žao mi se rastat s tobom. u kojem će biti naše krvi, ulica koji podśećaju na stari kraj: Crna Goro, rodno mjesto, pa da na one tamo proplanke ulica Marka Miljanova, Batrića tebe ću se śećat često. miriše. Perovića, Njegoševa, Nikca od Ro- Zbogom, rijeke i potoci, Ćutali smo, vina, Stavorska i 13 jul. zbogom, braćo Crnogorci ...“ najednom Radovan usta i reče: „Lovćenac, ljudi neka se zove. Centar mjesta krase i biste crno- Lovćenački pjesnik Milivoje Miško Pa neka bude vrh naših pobje- gorskih velikana, vladike i knji- Abramović u poemi „Dolazak Miluše da, ževnika Petra II Petrovića Nje- Mrgudove“ opisuje kako je jedan od naše ime i prezime, goša i kralja Nikole I Petrovića. vođa kolonizacije, pjesnik i revolucio- naša poruka i zavjet. U Lovćencu je i jedini Crnogorski I neka bude opomena odakle kulturni centar u Srbiji u čijim se smo“ ...“ prostorijama organizuju kulturne i društvene aktivnosti crnogorske zajednice. U njemu je smještena i Crnogorska biblioteka i čitaonica Spomen ploča na Crnogorskom kulturnom centru sa zavidnim knjižnim fondom koji se stalno dopunjava uz podršku Povodom obilježavanja 70 godina od kulturnih institucija i intelektualaca iz naseljavanja Crnogoraca u Vojvodinu Crne Gore. Tu je i śedište Crnogorskog i 70 godina od pobjede nad fašizmom, kulturno prosvjetnog društva „Prince- decembra mjeseca 2015. godine, za Ksenija” koje svoje aktivnosti bazi- u Lovćencu je otkrivena spomen ploča ra na radu sa đecom u cilju očuvanja i revolucionara Radovana Stevovića. prezentovanja crnogorske tradicional- ne i savremene kulture. Sportski klubo- Grandiozni spomenik posvećen palim vi u Lovćencu nose ime „Njegoš” kako borcima u narodno-oslobodilačkoj se zvalo i poljoprivredno dobro koje je borbi i žrtvama fašističkog terora od bilo višedecenijski stub razvoja cjelo- 1941–1945. godine dominira u centru kupnog mjesta. Taj privredni gigant naselja. Spomenik je 1975. godine sve- je bio primjer u SFRJ po uspješnom čano otkrio narodni heroj Krsto Popi- poslovanju, za vrijeme privatizacije je voda, u čast obilježavanja 30 godina uništen, a veliki broj radnika otpušten od doseljavanja Crnogoraca u ovo bez socijalnog programa i bilo ka- vojvođansko mjesto. Na crnogorski an- kve nadoknade. U Lovćencu je i śedi- tifašizam podsjećaju i ulice koje nose šte kultnog crnogorskog dijaspornog imena narodnih heroja i predratnih re- udruženja „Krstaš”, koje je pokrenulo volucionara iz Crne Gore: Blagote Mi- renesansu crnogorske zajednice u Sr- ćunovića, Baja Sekulića, Blaža Popivo- biji i dalo značajan doprinos tokom de, Buda Tomovića, Blaža Orlandića, referendumske kampanje za obnovu Razglednica Lovćenca Filipa Jankovića, Ivana Milutinovića, nezavisnosti Crne Gore.

-62- br. 1/2019 br. 1/2019 -63- antifašizam antifašizam

MILAN MARETIĆ će ratno priznanje za hrabrost dobio je 7. avgusta 1942. godine, a samo 6 dana kasnije poginuo je prilikom partizan- skog napada na Kupres, kao zamje- HEROJI CRNOGORSKOG nik komandanta IV Crnogorske pro- leterske brigade. U „Biltenu Vrhovnog štaba“ br. 17–19 između ostalog piše: „Drug Špiro Mugoša bio je poznat u ANTIFAŠIZMA redovima crnogorskih boraca i čitavog crnogorskog naroda kao neustrašivi borac i vjerni sin svoga naroda, koji je Milan Maretić (1949) društveni pregalac iz Podgorice je rođen na Visu, od samog početka prednjačio junaš- Hrvatska, đe mu je otac službovao kao ofi cir JNA. Objavljuje antifa- tvom u Narodnooslobodilačkoj borbi.” šističke tekstove, komentare i priloge u podgoričkoj i beogradskoj dnevnoj štampi. Stalni je saradnik časopisa Glasnik, lista SUBNOR-a i Najmlađi Narodni heroj iz Crne Gore je antifašista Crne Gore. Jelica Mašković Jeja koja je poginula na Kupresu 13.8.1942. istog dana kad i Špiro Mugoša. Imala je samo 17 go- dina. Najstariji Crnogorac Narodni he- z viševjekovne tradicijalne vrijed- požrtvovanošću u Narodnooslobodilač- roj je Đoko Pavićević koji je odlikovan nosti crnogorskog naroda, an- koj borbi protiv okupatora i domaćih iz- 1953. godine u svojoj 81. godini života. Utifašizam je važan dio temelja dajnika naročito istaknu“. Crna Gora je današnje savremene, građanske, mul- imala 257 Narodna heroja, procentual- Zbog političkih stavova koji su se kosi- Jelica Mašković (1924 – 1942) tietničke i evropske Crne Gore. O tome no po broju stanovnika najviše od svih li sa zvaničnom državnom politikom, govori i crnogorski doprinos u borbi jugoslovenskih republika. sudskim presudama dvojici Crnogora- protiv fašizma tokom partizanske epo- ca, Savu Stanojeviću iz Nikšića i Milo- U spisku koji objavljujemo nalaze se peje u Drugom svjetskom ratu. Za vrije- Špiro Mugoša je prvi Crnogorac koji je vanu Đilasu iz Mojkovca, nakon rata imena, prezimena i mjesta rođenja me i nakon tog najvećeg rata u istoriji proglašen za Narodnog heroja. Najve- oduzeta su zvanja Narodnog heroja. 255 crnogorskih Narodnih heroja. svijeta ukupno 1322 borca i rukovodioca Narodnooslobodilačke vojske Jugosla- vije proglašeno je Narodnim herojima. Orden i zvanje Narodnog heroja dodje- ljivano je „kao najveće priznanje za bor- ce, komandire, komandante i političke komesare, koji se svojim junaštvom i

Orden Narodnog heroja Špiro Mugoša (1904–1942) Ustanak crnogorskog naroda protiv fašizma

-64- br. 1/2019 br. 1/2019 -65- antifašizam antifašizam

l. Veljko Aleksić Podvrš, Nikšić 28. Uroš Bulatović Liješnje, Kolašin 56. Boško Gornji Zagarač, 81. Obren Janjušević Ozrinići, Nikšić Đuričković Danilovgrad 2. Niko Anđus Tudorovići, Budva 29. Rifat Burdžović Bijelo Polje 82. Danilo Jauković Jezera, Šavnik 57. Nikola Đurković Risan, Kotor 3. Mirko Prisoja, Berane 30. Savo Burić Zagreda, 83. Mašo Jelić Bare, Šavnik Arsenijević Danilovgrad 58. Marko Đurović Krivače, 84. Milovan Jelić Bliškovo, Bijelo Polje Danilovgrad 4. Muharem Asović Nikšić 31. Stanko Burić Zagreda, 85. Radule Jevrić Jošanica, Danilovgrad 59. Milinko Đurović Zagrad, Nikšić 5. Radomir Babić Sige, Danilovgrad Andrijevica 32. Dragan Cerović Nikšić 60. Milisav Đurović Zagrad, Nikšić 6. Aleksa Backović Drenoštica, Berane 86. Savo Joksimović Buče, Berane 33. Komnen Cerović Tušinja, Šavnik 61. Vasilije Đokov Momišići, Podgorica 7. Krsto Bajić Berane 87. Milorad Dolac, Berane Đurović 34. Đuro Čagorović Martinići, Jovančević 8. Filip Bajković Kairo, Egipat Danilovgrad 62. Vasilije Spasojev Danilovgrad 88. Blažo Jovanović Velje Brdo, 9. Mitar Bakić Podgorica Đurović 35. Milovan Čelebić Štitari, Cetinje Podgorica 10. Ljubomir Bakoč Polja, Kolašin 63. Veselin Đurović Veleta, Danilovgrad 38. Pero Ćetković Mužovići, Cetinje 89. Božidar Nikšić 11. Marko Baletić Broćanac, Nikšić 64. Vidoje Đurović Veleta, Danilovgrad Jovanović 39. Vlado Ćetković Crnci, Podgorica 12. Simo Barović Bandići, 65. Strahinja Selište, Prokuplje, 90. Petar Jovanović Jugovića Župa, 40. Janko Čirović Manastir Morača, Danilovgrad Eraković Srbija Nikšić Kolašin 13. Vojislav Cetinje 66. Radovan Ubli, Cetinje 91. Radoje Jovanović Komani, Podgorica 41 . Jovan Ćorović Vrtoč Polje, Žabljak Biljanović Gardašević 92. Pavle Jovićević Šinđon, Rijeka 42. Radoje Dakić Mala Crna Gora, 14. Miloš Bobičić Vučica, 67. Miloš Gilić Vilac, Podgorica Crnojevića, Cetinje Žabljak Danilovgrad 68. Pero Giljan Mokra Njiva, Nikšić 93. Petar Jovićević Rijeka Crnojevića, 43. Peko Dapčević Ljubotinj, Cetinje 15. Dragoslav Veliđe, Berane Cetinje 69. Danilo Grbović Pošćenje, Šavnik Bogavac 44. Boško Dedejić Štitarica, Mojkovac 94. Radisav Jugović Kosić, Danilovgrad Pop 70. Jevrem Grbović Pošćenski Kraj, 16. Danilo Bojović Kuti, Nikšić Žabljak 95. Savo Kadović Šobajići, 45. Branko Deletić Gračanica, 17. Dušan Bojović Kuti, Nikšić Danilovgrad Andrijevica 71. Milutin Podvraće, 18. Stevo Boljević Stijena, Podgorica Grozdanić Danilovgrad 96. Jovo Kapičić Gaeta, Italija 46. Spasoje Dragović Vojkovići, Kolašin 19. Milo Bošković Gornji Brčeli, Bar 72. Vojislav Grujić Pelev Brijeg, 97. Vojin Katnić Klikovače, 47. Vojin Dragović Grbe, Danilovgrad 20. Božo Božović Rogami, Podgorica Podgorica Danilovgrad 48. Spaso Drakić Mojanovići, 73. Savo Ilić Ledenice, Kotor 98. Milić Keljanović Dulipolje, 21. Radomir Božović Stijena, Podgorica Podgorica Andrijevica 74. Dragiša Ivanović Śenice, Podgorica 22. Radoslav Božović Zagreda, Podgorica 49. Savo Drljević Kolašin 99. Milo Kilibarda Velimlje, Nikšić 75. Milun Ivanović Bukovica, Berane 23. Vlado Božović Podgorica 50. Živko Džuver Ograđenica, Pljevlja 100. Vladimir Vaškovo, Pljevlja 76. Velimir Jakić Dobra Sela, Šavnik 24. Vukosav Božović Velje Brdo, 51. Aleksa Đilas Podbišće, Mojkovac Knežević Podgorica 77. Blažo Janković Drušići, Cetinje 52. Branko Đonović Tomići, Bar 101. Vuk Knežević Studenca, Žabljak 25. Petar Brajović Rijeka Crnojevića, 78. Boško Janković Žirci, Kolašin 53. Šćepan Đukić Lopate, Podgorica Cetinje 102. Miloš Komatina Donja Ržanica, 79. Filip Janković Jankovića Krš, 54. Vuksan Đukić Mojkovac Berane 26. Mašo Brguljan Škaljari, Kotor Cetinje 55. Vladan Martinići, 103. Radoje Kontić Tikavo, Pljevlja 27. Savo Brković Velje Brdo, 80. Veljko Janković Podgorica Đuranović Danilovgrad Podgorica 104. Vasilije Koprivica Koprivice, Nikšić

-66- br. 1/2019 br. 1/2019 -67- antifašizam antifašizam

105. Ilija Kostić Rvaši, Cetinje 132. Miloš Mališić Pešca, Berane 155. Špiro Mugoša Lješkopolje, 180. Sekula Popović Blizna, Podgorica Podgorica 106. Bogdan Kotlica Timar, Šavnik 133. Gligorije Mandić Kamenovo, Herceg 181. Vladimir Popović Brčeli, Bar Novi 156. Dragomir Goražde, Berane 107. Branko Prijevor, Budva 182. Božina Bojo Stravča, Podgorica Nenadović Kovačević 134. Aleksa Markišić Ljubotinj, Cetinje Prelević 157. Radojica Nenezić Broćanac, Nikšić 108. Miloš Kovačević Grahovo, Nikšić 135. Blažo Martinović Bajice, Cetinje 183. Đoko Prelević Boljev Do, Kupusci, 158. Radisav Nikčević Stubica, Nikšić Podgorica 109. Mirko Kovačević Grahovo, Nikšić 136. Marko Bajice, Cetinje Martinović 159. Vojin Nikolić Miločani, Nikšić 184. Đorđije Premović Bogetići, Nikšić 110. Mitar Kovačević Grahovo, Nikšić 137. Nikola Bajice, Cetinje 160. Mirko Novović Cecuni, Andrijevica 185. Rudolf Primorac Sutomore, Bar 111. Radovan Crkvice, Nikšić Martinović Kovačević 161. Dušan Obradović Tepačko Polje, 186. Petar Prlja Cetinje 138. Stanko Bajice, Cetinje Žabljak 112. Sava Kovačević Nudo, Nikšić 187. Petar Radević Rogami, Podgorica Martinović 162. Dobrila Ojdanić Lubnice, Berane 113. Vasilije Grahovo, Nikšić 188. Velimir Radičević Goričani, Podgorica 139. Vojimir Dragosava, Berane Kovačević 163. Blažo Jokov Gornja Seoca, Bar Maslovarić 189. Lazar Radojević Rudine, Nikšić Orlandić 114. Veljko Kovačević Grahovo, Nikšić 140. Jelica Mašković Plana, Kolašin 190. Gojko Radović Podgorica 164. Blažo Jošov Gornja Seoca, Bar 115. Vojo Kovačević Grahovo, Nikšić 141. Savo Mašković Osretci, Kolašin Orlandić 191. Jovan Radulović Rijeka Crnojevića, 116. Vojin Kovačević Dolovi, Nikšić Cetinje 142. Mirko Matković Podi, Herceg Novi 165. Jakov Ostojić Đurđevića Tara, 117. Vukman Kruščić Polja, Kolašin Žabljak 192. Milosav Novo Selo, 143. Blagota Velestovo, Cetinje Radulović Danilovgrad 118. Gojko Kruška Cetinje Mićunović 166. Đorđije Đoko Lužac, Berane Pajković 193. Radoje Radulović Podgorica 119. Milan Kuč Police, Berane 144. Veljko Mićunović Velestovo, Cetinje 167. Đoko Pavićević Do Pješivački, 194. Veljko Radulović Milojevići, Nikšić 120. Marko Kulić Prisojni Orah, 145. Vukosava Velestovo, Cetinje Nikšić Plužine Mićunović 195. Mitar Spuž, Danilovgrad 168. Miladin Pavličić Gorica, Radusinović 121. Milorad Orah, Andrijevica 146. Veljko Milatović Nikšić Labudović Danilovgrad 196. Vladimir Lješkopolje, 147. Dušan Velje Brdo, 169. Andrija Pejović Gornji Ceklin, Raičević Podgorica 122. Vojislav Lakčević Ulcinj Milutinović Podgorica Cetinje 197. Nenad Rakočević Štitarica, Mojkovac 123. Milutin Lakićević Bare, Kolašin 148. Ivan Milutinović Cerovice, Podgorica 170. Vasilije Pejović Miljkovac, Plužine 198. Radomir Štitarica, Mojkovac 124. Božo Lazarević Piperi, Podgorica 149. Radomir Bioče, Podgorica 171. Puniša Perović Šobajići, Podgorica Rakočević 125. Danilo Lekić Kralje, Andrijevica Mitrović 172. Đuro Petrović Građani, Cetinje 199. Milan Podglavica, 150. Vukica Mitrović Sveti Stefan, Budva 126. Risto Lekić Donji Seoci, Bar Raspopović Danilovgrad 173. Radovan Petrović Bioče, Podgorica 151. Blažo Mraković Zagarač, 127. Đuro Lončarević Gusinje, Plav 200. Milija Rašović Fundina, Podgorica Danilovgrad 174. Blažo Popivoda Bjelice, Cetinje 128. Lazar Lopičić Gornji Ceklin, 201. Niko Rolović Brčeli, Bar Cetinje 152. Andrija Mugoša Donja Gorica, 175. Krsto Popivoda Bjelice, Cetinje Podgorica 202. Vladimir Rolović Brčeli, Bar 129. Mirko Lučić Kupinovo, 176. Ljubica Popović Medun, Podgorica 153. Dušan Mugoša Lješkopolje, 203. Bajo Sekulić Sekulići, Danilovgrad 177. Miladin Popović Lopate, Podgorica Podgorica Danilovgrad 130. Nikola Lješković Bogetići, Nikšić 178. Nikola Popović Lipa Cucka, Cetinje 154. Rako Mugoša Lješkopolje, 204. Marko Stanišić Maine, Budva 131. Aleksa Gornje Polje, Nikšić 179. Radosav Popović Blizna, Podgorica Podgorica 205. Velizar Stanković Gotovuša, Pljevlja Maksimović

-68- br. 1/2019 br. 1/2019 -69- antifašizam diplomatija

206. Jovan Stojanović Sotonići, Bar 232. Dušan Vujošević Lješnica, Berane PRIREDIO: NENAD STEVOVIĆ 207. Mihailo Lužac, Berane 233. Radoje Vujošević Bjelice, Cetinje Stojanović Puljo 234. Zarija Vujošević Mataguži, 208. Dušan Strugar Rvaši, Cetinje Podgorica CETINJSKI DIPLOMATSKI 209. Đuro Strugar Meterizi, Cetinje 235. Dušan Vujović Lukovo, Nikšić 210. Niko Strugar Gornji Ceklin, 236. Đuro Vujović Donji Ljubotinj, Cetinje Cetinje KREŠENDO 211. Milovan Potkraj, 237. Ratko Vujović Nikšić Šaranović Danilovgrad Neposredno nakom Berlinskog kongresa 1878. godine i zvaničnog priznavanja 238. Špiro Vujović Ubli Čevski, Cetinje nezavisnosti Knjaževine Crne Gore od strane velikih sila koje to nijesu do tada 212. Vladimir Šćekić Polica, Berane 239. Vukadin Polica, Berane uradile, uspostavljaju se diplomatski odnosi sa brojnim državama i na prije- 213. Jefto Šćepanović Donji Zagarač, Vukadinović stonom Cetinju počinje da se stvara i egzistira raznolika diplomatska kolonija. Ruski naučnik i „građanin svijeta” Pavle Rovinski, koji se 1879. godine obreo Čajo Danilovgrad 240. Jovan Vukanović Rogami, Podgorica u Crnoj Gori, đe će, sa manjim prekidima boraviti 27 godina, tih godina je 214. Peko Tepavčević Kazanci, Nikšić 241. Radovan Rogami, Podgorica zabilježio: „Ne znam ima li u svijetu toliko male varošice, koja bi vukla k sebi više radoznalih putnika, kao Cetinje, i ima li druga koja državica, kao Crna Gora, 215. Veljko Todorović Orah, Nikšić Vukanović koja bi obraćala na sebe višu pažnju cijeloga svijeta i igrala tako važnu poli- 216. Vojin Todorović Mrke, Podgorica 242. Đoko Vukićević Boguti, Cetinje tičku ulogu.” U periodu od 38 godina (1878–1916) svoje akreditovane diplomat- ske predstavnike, različitog stepena i nivoa, na Cetinju imali su: Austrougarska, 217. Vlado Tomanović Velimlje, Nikšić 243. Svetozar Podgor, Cetinje Rusija, Velika Britanija, Francuska, Italija, Bugarska, Njemačka, Srbija, Turska, Vukmanović 218. Budimir Budo Cetinje Grčka, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Španija. Tempo Tomović 244. Boro Vukmirović Bracigovo, Bugarska 219. Veljko Vlahović Rovca, Kolašin 245. Jovan Vukotić Kočane, Nikšić 220. Dimitrije Konjusi, Andrijevica AUSTROUGARSKA Monumentalno zdanje austrougarskog Vojvodić 246. Dušan Vuković Golubovci, poslanstva, građeno je u stilu bečke se- Podgorica 221. Đoko Vojvodić Građani, Cetinje Prvi austrougarski diplomata akredito- cesije po projektu arhitekte dr Josipa van kod Dvora na Cetinju bio je baron Sladea u periodu od 1897. do 1899. godi- 247. Veljko Zeković Nikšić 222. Petar Vojvodić Građani, Cetinje Temel. „Glas Crnogorca” u broju od 10. ne. Sa diplomatskim navikama, u malu 248. Vujadin Zogović Polimlje, februara 1879. godine piše: „Gospodin zemlju na Balkanu, iz Beča su prenijete 223. Đina Vrbica Podgorica Andrijevica pukovnik Temel stigao je iz Beča na i religiozne, pa je za svoje i potrebe dru- 224. Luka Vučinić Podgorica Cetinje u poneđeljak. U utorak popod- gih vjernika austrougarsko poslanstvo Tospude, Nikšić 249. Jovan Zvicer ne bio je u Dvoru, po postojećem cere- sa śeverne strane zdanja sagradilo i ri- 225. Milica Vučinić Pješivci, Nikšić 250. Živko Živković Buče, Berane monijalu, zvanično predstavljen, gdje mokatoličku kapelu u neoromaničkom 226. Jovan Vučković Prekornica, Cetinje je g. Temel predao svoju akreditivu”. stilu. Pročelje kapele završava se atikom 251. Tomaš Žižić Polja, Kolašin Nakon njega do sredine 1914. godine sa fi gurama Bogorodice i dva andela. 227. Ljubo Vučković Ljubotinj, Cetinje 252. Batrić Žugić Novakovići, Žabljak poslanici su bili Todor Milinković, Fraj- Cijelu raskoš harmonične usklađenosti 228. Miloš Vučković Ulcinj her von Gizl, Evgenije Kućinski, baron upotpunjuje vrt sa teniskim terenom. 253. Komnen Žugić Novakovići, Žabljak Makio, baron Kun Oton fon Kunenfeld, Park je oivičen ogradom od kamena 229. Dušan Vujačić Riđani, Nikšić 254. Vladimir Bukilić Medveđa, Srbija baron Vladimir Gizl, i Edvard Oto koji i kovanog gvožda. Poslanstvo je funkcio- 230. Vasilije Vujačić Grahovo, Nikšić je bio i potonji diplomatski predstavnik nisalo do Prvog svjetskog rata. 255. Blažo Đuričić Pueblo, Kolorado, Austrougarske u Kraljevini Crnoj Gori. 231. Bogdan Doljani, Podgorica SAD Napustio je Cetinje usljed činjenice da Tokom istorije zdanje je nekoliko puta Vujošević su se Crna Gora i Austrougarska našle mijenjalo namjenu. Za vrijeme austro- na suprotnim stranama u Prvom svjet- ugarske okupacije u njoj je bila uprava, skom ratu. a između dva svjetska rata komanda

-70- br. 1/2019 br. 1/2019 -71- diplomatija diplomatija

Gore i Rusije. Ruski Izgradnja velelepne zgrade ruske VELIKA BRITANIJA generalni konzul u legacije na Cetinju počela je 21. maja Dubrovniku Alek- 1900. godine svečanim „vodoosveće- Godinu dana pošto je Crna Gora stekla sandar Simeunovič njem temelja” u čiji kamen temeljac nezavisnost na Berlinskom kongresu, Jonin bio je naime- je ugrađena metalna ploča sa prigod- uspostavljeni su diplomatski odnosi sa novan za ruskog ge- nim natpisom. Zgrada je, bez sumnje, Velikom Britanijom. U periodu od 1879. neralnog konzula u jedno od najreprezentativnijih arhitek- do 1916. godine diplomatski predstav- Knjaževini Crnoj Gori tonskih zdanja u prijestonici Crne Gore. nici Velike Britanije na Cetinju su bili: 1869. godine, a u nje- Projektovao je italijanski arhitekta Ko- Viljem Kirbi Grim, Valter Bering, Robert noj prijestonici – Ce- radini, u stilu kasnog ruskog baroka, Kenedi, Šarl Luj Grak, Viljem Edvard tinju, Jonin je vršio tzv. „peterburškog ampira”. Zdanje je Oreli, Anri Bomon (koji je predstav- dužnost ministra re- korišćeno za potrebe diplomatske mi- ljao britansku vladu na svečanostima zidenta carske Rusije sije Rusije sve do njenog okončanja krunisanja kralja Nikole 1910. godine) od 12. avgusta 1878. uoči kapitulacije Cme Gore u I svjet- i Džon Frensis Čarls de Salis. do 2. jula 1883. godi- skom ratu. ne. Ruska diplomat- Zgrada poslanstva Velike Britanije sa- ska misija na Cetinju Između dva rata u ovoj zgradi su bile građena je 1913. godine, u neposrednoj Austrougarsko poslanstvo imala je tada svog smještene Ženska gimnazija i Državna blizini prestolonasljednikovog dvorca. Zetske divizije, pa je u narodu poznata sekretara. To je bio A. N. Špejer. On je učiteljska škola. Poslije Drugog svjet- Stilski nalik na engleske ljetnjikovce, i pod imenom „Divizija”. Danas je u tom stanovao u privatnoj kući u Katunskoj skog rata zgrada je korišćena u razli- sa zatvorenim trijemom iznad kog je zdanju smješten Fakultet Likovnih Um- ulici (sada Njegoševa 47). Nakon Jo- čite svrhe, a od 1988. pa sve do požara balkon, videnicama na krovu, asocira jetnosti. nina diplomatski predstavnici Rusije 2012. godine u njoj je bio Fakultet likov- na romantičarsku arhitekturu, za koju na Cetinju su bili: Aleksandar S. Ko- nih umjetnosti. Sanacija nastala usled je najvjerovatnije glavni „krivac” en- RUSIJA jander, Kimon Manulovič Argiropu- požara kompletno je završena 2017. gleski arhitekta Harti. Enterijer odiše lo, Konstantin Arkadijevič Gubastov, godine. Bogato ukrašena spolja de- jednostavnošću, u skladu sa praktič- Samo nekoliko mjeseci poslije Berlin- P. M. Vlasov, Andrej Nikolajevič Ščeglov, korativnom ornamentikom, imala je nim nacionalim duhom Engleza, dok skog kongresa uspostavljeni su zva- Petar Maksimov, Nikola Djačenko, Ser- i raskošan enterijer. Zgrada je okruže- je bogata bašta u ljetnjim mjesecima nični diplomatski odnosi između Crne gej Arsenjev i Aleksandar A. Girs. na lijepim malim parkom, ograđenim bila poprište za rješavanje važnih di- ogradom od kovanog gvožda. Uz kapi- plomatskih pitanja na prijemima, uz ju su dvije stražarnice koje se estetski zvuke malog orkestra, dok se služio uklapaju u ambijentalnu cjelinu. škotski viski i domaće crmničko vino.

Rusko poslanstvo Poslanstvo Velike Britanije

-72- br. 1/2019 br. 1/2019 -73- diplomatija diplomatija

Tokom Prvog svjetskog rata zgradu stanku jedne od najljepših gradevina je preuzela Austrougarska, a izmedu u njihovom gradu, ambasade Francu- dva rata u nju je stanovao ban Zetske ske. Legenda kaže da je ova velelepna banovine. Danas je u ovoj zgradi smje- zgrada trebalo da bude ambasada štena Muzička akademija. u Egiptu, ali je greškom Ministarstva inostranih poslova Francuske zamije- FRANCUSKA njen projekat pa je nikla u središtu cr- nogorske prijestonice. Od 1886. godine śedište francuskog poslanstva preselilo se iz Dubrovnika Inicijativu za njen nastanak, kažu na Cetinje. Ono je najprije bilo smješte- istorijski podaci, pokrenuo je francu- no u kući koja je bila u privatnom vla- ski diplomata u Crnoj Gori grof Sersej. sništvu protođakona Radičevića, koji Uz bogatu diplomatsku aktivnost, kao je tu kuću prodao Legaciji Francuske. pragmatičan čovjek, imao je velike Tokom 30 godina veliki broj francuskih zasluge što je na Cetinju podignuta diplomata su vodili misiju na Cetinju. „prijestonička ljepotica”, kako su fran- Redom to su: Le Roe, Sen Kanten, Ba- cusku legaciju nazivali ljudi na Dvoru. ron de Montgaskon, D' Avril, Šefer, Zgrada je završena u jubilarnoj 1910. Salvador Patrimonio, Žerar Ogist, kon- godini, i u njoj je 14. jula te godine sve- te Amelo Šaju, Moris Bompar, Deno, čano proslavljen praznik Francuske re- Italijansko poslanstvo Pol Depre, De L' Bulinijer, Fernand publike, pad Bastilje. Dok je ambasa- Suar, Grof Sersej, Etjen Gonderaks, Rej- dor primao čestitke ispred poslanstva nalna biblioteka Crne Gore „Ðurde Cr- enterijeru. Kamen-temeljac za ovo izu- mon Enar i Delaroš Verne. orkestar je svirao Marseljezu. nojević” je koristi za svoje potrebe. I da- zetno zdanje postavljen je 1905. godine, nas, jedinstven izgled cijeloj građevini a gradnja okončana 1910. godine kada Među Cetinjanima i danas kruži le- U funkciji francuskog poslanstva je daje vrt sa kovanom ogradom i fasada je knjaževina Crna Gora proglašena genda o birokratskoj zabuni pri na- bila do 1915, a od 1949. godine Nacio- sa mnoštvom raznobojnih keramičkih za kraljevinu. Zdanje je sastavljeno od pločica, različitih oblika i veličina. glavne i sporedne zgrade, koje su spoje- ne pasarelom. Ulaz zgrade je pokriven ITALIJA lijepim trijemom, što sa mansardnim prozorima i dimnjacima naglašava Italija je 1879. godine uspostavila di- krovnu konstrukciju i čitavom eksteri- plomatske odnose sa Crnom Gorom jeru daje poseban naglasak. Zgrada je i njen prvi otpravnik poslova na Ceti- bila okružena predivnim parkom i tere- nju je bio Cezar Durando. Poslije nje- nima za igranje tenisa i golfa. ga u diplomatskoj misiji su Likurgo Maco, Bjanki od Lavanje i Kastelbjan- BUGARSKA ke, Sanminijateli, Rikardo Bolati, Luiđi Đirolamo Kuzani, prof. Korado Nikoli- Zvanični diplomatski odnosi izme- ni, Andrea Karloti di Riparbela, Baron du Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Skviti, Negrif Kambiozo i Romano Ave- Bugarske uspostavljeni su 1897. godine cana. a prvi bugarski diplomata na Cetinju je bio Konstantin (Spas) Konstantino- U zgradi u kojoj se danas nalazi Naci- vić. Nakon njega u diplomatskoj misiji onalna biblioteka Crne Gore „Ðurde su Dimitri Rizov (cetinjski zet, oženio Crnojević” bilo je śedište italijanske di- Bosiljku Vuletić, a vjenčao ih knjaz Mir- plomatije u Crnoj Gori. Rađena je po ko), Andrija Tošev i dr Nedeljko Kolušev. projektu čuvenog italijanskog arhitekte Koradinija, čiji se rukopis prepoznaje u Početkom 1910. godine, uz dozvolu vla- jednostavnoj spoljašnosti i raskošnom snika, vojvode Iva Radonjića, bugar- Francusko poslanstvo

-74- br. 1/2019 br. 1/2019 -75- diplomatija diplomatija ska vlada je za potrebe NJEMAČKA smještaja poslanstva adaptirala kuću lociranu Zvanični diplomatski u Dvorskoj ulici. Proje- odnosi između Knjaže- kat adaptacije izradio je vine Crne Gore i Carevi- arhitekta Fernando Ba- ne Njemačke uspostav- lako, koji je istovremeno ljeni su 1906. a trajali bio angažovan na rekon- su do 10. avgusta 1914. strukciji dvora knjaza Ni- godine. Nakon ženid- kole I. be prijestolonasljedni- ka Danila njemačkom SRBIJA princezom Jutom Me- klemburg, knjaz Nikola Diplomatski odnosi izme- je 17. maja 1905. godi- đu Srbije i Crne Gore ure- Poslanstvo Bugarske ne stigao u Berlin i po- đeni su 1897. godine. Prvi śetio njemačkog cara opunomoćeni ministar i izvanredni po- U blizini dvorca kralja Nikole na cen- Vilhelma. Poslije toga Njemačko poslanstvo slanik Srbije na crnogorskom Dvoru je tralnom trgu na Cetinju, u jednostav- Njemačka otvara stal- bio general Jevrem Velimirović. Nakon noj zgradi bez stilskih odlika, bilo je no diplomatsko predstavništvo na Ce- TURSKA njega diplomatski predstavnici Srbi- smješteno srpsko poslanstvo od 1909. tinju. Prvi njemački izvanredni poslanik je na Cetinju su pukovnik Aleksandar do 1915. godine. Između dva svjetska i opunomoćeni ministar u Crnoj Gori bio Zvanični diplomatski odnosi između Mašin, generštabni pukovnik Vasilije rata u njemu je bio Ofi cirski dom. Tu je Piligrimi Baltaci, šef jednog odjelje- Knjaževine Crne Gore i Carevine Tur- Antonić, Miloš Vasić (kasnije general zgradu Opština Cetinje 1986. godine nja u Ministarstvu inostranih poslova ske uspostavljeni su 1881. godine po srpske i jugoslovenske vojske), Jovan ustupa Narodnom muzeju Crne Gore u Berlinu. Od 1910. godine njemački di- principu reciprociteta. Prvi diplomat- Jovanović, Todor Petković, Mihailo Ga- za potrebe Etnografskog muzeja. plomatski predstavnik na Cetinju bio je ski predstavnik Turske na Cetinju je bio vrilović i Ljuba Mihailović. Henri Ekart. Za potrebe njemačkog po- Riza-beg. Nakon njega, do 26. septem- slanstva služila je kuća Jovana Miluno- bra 1912. godine kada su odnosi preki- vića – Pipera. Po arhitekturi predstavlja nuti zbog Prvog balkanskog rata, misi- standardnu cetinjsku kuću. Zidana je ju su predvodili Dževat-paša, Sejfulah, od kamena, malterisana, ima prizemlje, Hasan Husni, Ahmet Favzi, Sadredin sprat i mansardu, a krovna konstrukcija Bej, Alfred Rusten i posljednji Alil Bej. je na dvije vode. Kuća je danas stambe- ni objekat. Knjaz Nikola je 1885. godine dao odo- bronje da Turska za reziden- cijalne potrebe diplomatske misije može kupiti zgradu kod privatanog vlasnika. Tako je poslanik Turske Carevine na Cetinju Dževat-paša iste godi- ne otkupio novu kuću koja je do tada bila u privatnoj svoji- ni crnogorskog vojvode Maša Vrbice. U toj kući je od 1890. godine bilo smješteno tur- sko diplomatsko poslanstvo, koje je narod nazvao „Pašina kuća”. Poslanstvu je, od strane knjaza Nikole, ustupljeno i ze- mljište u okolini te zgrade, na Srpsko poslanstvo Poslanstvo Turske kojemu je turska diplomatska

-76- br. 1/2019 br. 1/2019 -77- diplomatija diplomatija misija na Cetinju napravila fi nu baštu i park.

Od 1995. godine, nakon re- noviranja i adaptiranja, u toj zgradi je smještena crno- gorska visokoškolska usta- nova – Fakultet Dramskih umjetnosti. Zgrada je pro- glašena spomenikom kul- ture Crne Gore i zakonom je zaštićena.

GRČKA Poslanstvo Kraljevine Grčke Grčka je među prvim drža- vama koja je nakon Ber- linskog kongresa uspostavila diplo- gaciju). Ali, činjenica je da je Crna Gora matske odnose sa Crnom Gorom. ostvarivala diplomatsku komunikaciju Generalni konzulat je otvoren 1881. sa Belgijom, te da je s njom zaključiva- godine na čelu sa konzulom Aleksan- la ugovore i nagodbe političkog i trgo- drom Logotetisom. Njega je zamenio vinskog karaktera. Andreas Psilas a kasnije su funkcije di- plomatskog predstavnika Grčke obav- Belgijski kralj Albert je na prijedlog ljali Teodoridis, Stamati Antonopulo, svog ministra vanjskih poslova, ime- Gijom Fontana, Evgenije Evgenijades. novao Vuka Jeftovog Vuletića, cetinj- Mihail Tsamados, Jovana Psara, Kon- skog trgovca i hotelijera, za počasnog Hotel Grand rezidencija poslanstva SAD stantinidis, Renti i Atos Romanos. vicekonzula Kraljevine Belgije na Ce- tinju. Za potrebe smještaja počasnog Legacija Grčke nije za svoje potrebe konzulata Vuletić je koristio svoju kuću SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE nom. Međutim, od posljedica april- imala sopstvenu zgradu. Za svoje di- koja se nalazila u tadašnjoj Dvorskoj skog zemljotresa 1979. godine ozbiljno plomatsko poslanstvo Grčka je kori- ulici, današnji Trg kralja Nikole. Tu Diplomatsko predstavništvo SAD je oštećena zbog čega je i srušena. stila zakupljene privatne kuće – prvo kuću danas koriste nasljednici njego- ustanovljeno je na Cetinju početkom blizu Vojnog stana, zatim u glavnoj ve porodice. ovoga vijeka. Prvi američki izvanred- ŠPANIJA Katunskoj ulici, u ulici Ivana ni poslanik i opunomoćeni ministar Crnojevića i na kraju kod Bol- pri crnogorskom dvoru bio je Džon Crna Gora je i sa Španijom imala us- nice, pored puta za Podgori- Džekson. Njega je knjaz Nikola primio postavljene međudržavne odnose, koji cu (Ivanbegova ulica). Kao u audijenciju 30. oktobra 1905. godine. nijesu imali rang Poslanstva (Legaci- jedini neutralni diplomata, Poslije njega do 1915. godine smjenji- je). Na Cetinju je u vrijeme balkanskih grčki predstavnik je ostao na vali su se američke diplomate Rišmon ratova, tokom 1912. i 1913. godine, bora- Cetinju i tokom 1916. godine. Pirson, Džordž Mozes (urednik lista vio major Emilio Toro, koji je vršio duž- „Concord Evening Moniter”), Šurman nost vojnog atašea Španije u Kraljevini BELGIJA i Džordž Vilijams. Oni su bili nastanje- Crnoj Gori. Ondašnji crnogorski provla- ni u Atini, a kada su boravili na Cetinju din list „Cetinjski vjesnik” u broju od Knjaževina/Kraljevina Crna rezidencija američkog poslanstva u 15. oktobra 1912. godine, navodi da je Gora je imala uspostavlje- Crnoj Gori bila je u hotelu „Lokanda”, španski major Toro stigao na Cetinje, ne međudržavne odnose sa kasnije nazvanim „Grand hotel” koji je te da su, pored njega, u prijestonicu Belgijom koja na Cetinju nije sagrađen 1864. godine. Kao spomenik Crne Gore prispjeli i dvojica britanskih imala svoje Poslanstvo (Le- Konzulat Kraljevine Belgije kulture, zgrada je bila zaštićena zako- ofi cira.

-78- br. 1/2019 br. 1/2019 -79- mladi literati mladi literati MLADI LITERATI IZ DIJASPORE

Za školsku 2018/2019. godinu Udruženje Prvo mjesto za osnovnoškolski uzrast CRNA GORA MOJA POSTOJBINA Crnogoraca Srbije „Krstaš“ raspisalo je osvojio je Miljan Marković učenik literarni konkurs na crnogorskom jezi- 6. razreda Osnovne škole „Vuk Kara-a- Rekli bi da je Crna Gora obična zemlja, obična drža- ku na temu „Crna Gora, vječni plamen džić“ iz Lovćenca, a pobjednica za va, ali za mene nije tako. Crna Gora je meni ono što unuk slobode“. Na konkursu su učestvovali srednjoškolski uzrast je Milana Vujičićjičić zove đedom ili ono što sin zove ocem. Moja porodica je pori- učenici osnovnih i srednjih škola sa te- učenica 2. razreda Gimnazije „Žarkoarko jeklom iz Crne Gore, zato i dan danas održavamo i produža- ritorije Republike Srbije. Cilj konkursa je Zrenjanin“ iz Vrbasa. Milana i Miljan vamo crnogorsku tradiciju i naš lijepi crnogorski jezik. Tako je usavršavanje pismenosti, razvijanje kre- su nagrađeni putovanjem na Cetinje,etinje, i moj đed učio moga oca i tako je moj otac uči mene. Ja ne ativnosti, očuvanje crnogorskog jezika prijestonicu Crne Gore. namjeravam da prekinem da prenosim običaje i slobodarski u iseljeništvu i dublje proučavanje više- duh sa koljena na koljeno u mojoj porodici i da širim crnogor- vjekovne slobodarske istorije Crne Gore. sku kulturu.

Ja nikada nijesam bio u Crnoj Gori, mojoj postojbini. San mi je da odem na Cetinje, đe je sve počelo, đe su rođeni i živjeli moji preci. Volim što je Crna Gora zemlja hrabrih ju- CRNA GORA,GO VJEČNI PLAMEN SLOBODE naka, mudrih i poštenih ljudi, čija je data riječ vrijedna života. Divim se pjesnicima iz moje postojbine i prepoznajem crno- Vječnini plameplamen slobode gori u njoj, gorske gene u sebi. maloj, svetoj i veličanstvenoj.v Majka čuvenih jjunaka je ona, Crnogorski slobodarski narod je branitelj svoje države plemenita,a, časna moja Crna Gora. i svoga doma, odan porodici i za svo blago ovoga svijeta se toga ne bi odrekao. Orao na crnogorskoj zastavi predstavlja Vječni plamenen slobodeslob gori u njoj, hrabrost, slobodu i poštenje. Možeš biti Crnogorac na papiru, gordoj, snažnoj,noj, nesalomljivoj.ne ali pravi si tek kada ispunjavaš datu riječ, kada čuvaš plavet- Ta zemlja je krvlju natapana, nilo svoga mora, kada voliš goli krš svoje domovine. ta zemlja je sa dna ustajala. Iako rođen u ravnici daleko od moje Crne Gore, Vječni plamenen slobodeslob gori u njoj, volim da jedem kačamak i volim da čujem zvuke gusala. lijepoj, brdovitoj,vitoj, savršenoj.sa Ja sam Crnogorac, u mojoj porodici svi su Crnogorci, i nikada Tu đe čaša žuči čačašu meda ište, se neću stiđeti običaja i naglaska, već ću ponosno govoriti tu je mogaa đeda bilo ognjište. crnogorskim jezikom. Ponosan sam na stare ratnike koji su ginuli za moj narod i za mene, koji su nosili kuburu i sablju Vječni plamen slobodes gori u njoj, za pojasom. maloj,oj, nježnoj i krševitoj. Tu na gordomgordo Lovćenu vladika spava, Danas, kada đeda više nema, ja nastavljam da ra- taj pjesnik,pjesnik fi lozof, ljepotan, vječna mu slava! stem okružen vojvođanskim žitnim poljima, ali gledam u da- ljinu neću li viđeti čuveni vrh Lovćena ili bar neki krš moje VječniVječn plamen slobode gori u njoj, Crne Gore. u Crnoj Gori ponosnoj, nebeskoj. Miljan Marković Milana Vujičić 6. razred, Lovćenac 2. razred gimnazije, Vrbas

-80- br. 1/2019 br. 1/2019 -81- knjiga knjiga

mene kulture, kao što je ona Crna Gora prije 500 godina pripadala DIJASPORA NA tom svijetu, a to znamo zahvalju- jući postojanju knjige koju danas slavimo” zaključio je on.

5. INTERNACIONALNOM SAJMU Na 5. Internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici, održanom u Bemax areni, po prvi put u Crnoj Gori organizovano je predstavljena KNJIGA U PODGORICI izdavačka produkcija crnogorske dijaspore. Zapažen štand na saj- U Podgorici je u periodu od 1–5. okto- istorijskih korijena ovog našeg naroda mu je imalo Udruženje Crnogo- bra ove godine održan 5. Internaci- i ove naše države i na dužinu duhov- raca Srbije „Krstaš” koje je izložilo onalni sajam knjiga pod pokrovitelj- ne vertikale kojoj pripadamo, dakle na svoja izdanja, monografske pu- stvom Glavnoga grada, u organizaciji sve one stvari kojima bi se drugi itekako blikacije iz oblasti esejistike, kao i Sekretarijata za kulturu i sport, uz po- ponosili, a mi ih vrlo često zaboravlja- naučna djela crnogorskih iseljeni- Sajamska atmosfera dršku Ministarstva kulture i Ministar- mo” istakao je gradonačelnik Podgorice ka i njihovih potomaka. Na štandu stva prosvjete Crne Gore. dr Ivan Vuković na svečanom otvaranju se mogli naći 9 naslova, kao i svih 19 sajma knjiga. „Ovogodišnji Sajam je ni- brojeva časopisa „Oganj” koji je izlazio U sklopu programskih aktivnosti pro- „Ovogodišnje izdanje Sajma je višestru- kad bolje organizovan, sa nikad većim u istorijskom vremenu obnove crnogor- movisana je i knjiga „Janko Brajović ko značajno. Ovo je godina jubileja, go- brojem učesnika, kako izdavača, tako i ske nezavisnosti (2004–2007) sa redak- i Crna Gora” Nenada Stevovića. O knji- dina kada se priśećamo Božidara Vuko- pisaca i u nikad ljepšem ambijentu. Na cijom koju su činili crnogorski intelek- zi su govorili dr Anastazija Miranović vića Podgoričanina, kada se priśećamo taj način ova današnja Podgorica, i da- tualci i patriote iz svih krajeva svijeta. direktorica Narodnog muzeja Crne naših slavnih Crnojevića, kada treba našnja Crna Gora, šalje poruku da želi Pored velikog broja ljubitelja pisane Gore, Gordan Stojović prvi ambasador na trenutak barem pomisliti na dubinu da bude dio savremenog svijeta i savre- riječi, publicista, književnika i kulturnih Crne Gore u Argentini, Brazilu, Čileu i pregalaca, štand „Krstaša” pośetlili su Urugvaju, i autor. Moderatorka je bila i ministar kulture Aleksandar Bogda- Jana Krivokapić studentkinja Fakul- nović, gradonačelnik Podgorice Ivan teta za crnogorski jezik i književnost. Vuković, dekan i prodekan Fakulteta Knjiga je izašla u izdanju Crnogorskog za Crnogorski jezik i književnost Adnan kulturnog foruma sa Cetinja i Udruže- Čirgić i Aleksandar Radoman. nja Crnogoraca Srbije „Krstaš”.

Po izboru umjetničkog direktora sajma doc. dr Vladimira Vojino- vića tokom pet dana trajanja sajma prika- zan je izuzetno bogat program, a da dometi ove kulturne mani- festacije sežu daleko van granica Crne Gore dokazuje činjenica da se na ovogodišnjem izdanju predstavilo 60 izdavača sa preko 90 učesnika iz Crne Gore i inostranstva. Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković i Umjetnički direktor sajma doc. dr Vladimir Vojinović na štandu Krstaša

-82- br. 1/2019 br. 1/2019 -83- crnogorska kužina crnogorska kužina

nom kačamaku. Tako ćeš se predstro- jiti u kolonu jakih, odvažnih i hrabrih boraca svoje grude. Takav prefi ks će te za vjeke vjekova prikovati ovom kršu, pa ti na um neće padati skora selidba. POTREBNO: CUCKI KAČAMAK Ukoliko se odlučiš za laganiju opciju, pa počneš prelijevati kačamak kisje- • 1 kg krtole lim mlijekom ili varenikom, spreman • 20 dkg kuku- si za primorje. Dokazano je da se mek- ruznog brašna še energije privlače na daljinu. Posje- duju neki posebni jezik prećutkivanja, • pola „oke” skoru- nećkanja i šliht prezentovanja. To su ti pa čoče oni što se uvijaju i prenemažu bez • malo soli ikakvog razloga – ničim izazvani. Nji- hova maćavost će ih oćerati s Cuckih goleti. „Pa nek tamo neđe, ne viđeli se kakvi su, umaču kačamak u vareniku”, rekao bi naš Cucki učitelj.

Kad mi se malo razbistrila pamet, mliječnu kašiku. I upamti, niko se nije shvatih da je ovo naukovanje divan podigao što nije prožvakao malo više primjer kako otpočeti s istraživanjem mesa, jaja i mlijeka nego što preporu- zaboravljenih domaćih receptura. Da čuju ovi moderni vračevi. Oni što jedu bi se ušlo u suštinu jednog jela, po- grickalice, mirišu na vještačke tvorevi- trebno je pronići u srž duhovnosti sta- ne na kilometer. Čak se i tako oblače: novnika koji ga uzdigoše na kulinarski sintetika, perje, plastika. I tome nema pijedestal. I nije svejedno šta se s čim zamjerke, jer jedno uzrokuje drugo. i gdje jede. Tada nije bilo zaludnih ra- bota i bezveznjačke priče. Živjelo se od Zato se moraš dobro skoncetrisati kad zvijezde do zvijezde, pa se gledalo na budeš birao sebi objed. On mora da je punjenje trbuha, da se ne bi krepalo dovoljno jak i mirisan, da se nebi odbio od gladi. Danas, krepavaju od gladi, od onoga što te je stvorilo. Kao drugo, U svom traganju za pravim eliksirom „dobro” ne omekne. Kad je kuvana, da bi imali ljepši trbuh.(?) vodu pij uvijek na licu mjesta jedenja, jer domaće kuhinje, nabasah na jednog odaspi samo malo vode, pa ne žaleći, ona otvara posebne senzore hranjenja tipičnog predstavnika iz Cuca. Upitan dodaj kukuruzno brašno (samljeveno Tako se sjetih onih jedača light ka- uma. Taj čistač pameti, napravi upravo šta je specijalitet njegovog kraja od- u žrvanj) i nastavi s procesom kuvanja. lorija, one gladne druge što od sebe onoliko razmaka koliko je potrebno da govori ne trepnuvši: Cucki kačamak! Najvažnije je naučiti da se u sredini čine veće jadove nego što je to zaista se sabereš u gute, pa na kuvanje. Cucki Začudio se mom nepoznavanju ovog ove smjese načini rupa, poput vulkan- potrebno. Prenemažu se emulgatori- kačamak je tvorevina iskonskog stre- nadaleko čuvenog eliksira s njegove skog grotla, da bi se pućkanje nastavi- ma, konzervansima, obojenim i neo- mljenja preskakanja mora od kamena, grude „kamenog mora”, pa mi zakaza lo za još pola ure. Ukuvanu smjesu stu- bojenim slobodnim radikalima. Čine koje su jedino mogli kušati kao roman- sastanak za pripovjedanje ove prasta- ci drvenim tučkom, da sjediniš krtolu od sebe klovnove zdravlja kockajući tičan i nezamjenjiv pejzaž. Vareniku re kulinarske tajne. i brašno u ljepljivu masu. se gvožđem, leukocitima, hemoglobi- ostavi đeci, za karikaturu musavog lica. nom i trigliceridima. Varaju sebe da će Ti ožeži snagom, pospi kako ti rekoh Dakle, najvažnije je da upamtiš da se Ništa se ne opuštaj! Nakon ovoga ti biti ljepši, tanji, izgledniji? „oku” skorupa i ne boj se! kačamak pravi sa domaćom krtolom valja odrediti sopstvenu kategoriju u gute. To znači da se ona stavi u sla- pripadanja. Ukoliko želiš osjetiti pravo Kad ugledaš nekog naočitog gorosta- Marija Čolpa nu vodu ucijelo i oguljena. Ispod ve- gorštačko bilo, predodređen si za do- sa, upitaj ga kako on jede kačamak. Tekst je objavljen u časopisu Monitor riga moraš dodavati vatru dok krtola davanje „oka” skorupa ovom prebije- Neće ti sigurno pomenuti onu lakšu – 12.12.2008.

-84- br. 1/2019 br. 1/2019 -85- crnogorska emigrantska poezijaa

Dušan Stankov Vuković (1887–1947) crnogorski emigrant u Italiji, Turskoj i SAD. Rođen u selu Prediš, Bjelice, Katun- ska nahija. Bio je komandir crnogorske vojske, patriota, ustanik, komita i zelenaš. Pjesma „Crna Gora” nastala je 1926. godine za vrijeme njegove političke emigracije u SAD. Pjesma je objavljena u neđeljniku „Zeta” iz Podgo- rice 1941. godine.

Dušauuššaanan Staanankovankovk Vukovićukovićko ć

CRNA GORA

Kako ne bih volio te, i ne bi mi draga bila, gordi kršu Crna Goro, kosturnico od starina.

U svijema muzejima, car si straha oka tuđa, a za tvoje Crnogorce, ka zrak sunca ti si vruća.

Vrh planine kam do mora, sveto stijenje blago naše, nad svijema oltarima, oltar slave sazidaše. Jedan od najupečatljivi- vitrini pored bilijarskog je oštećena. Prvobitna vi- U našemu svetom dolu, jih eksponata u Biljardi stola. Fotelja je kupljena sina fotelje iznosila je 148 ruža ružu krasom kiti, je Njegoševa fotelja koja u Veneciji. Od drveta je cm, da bi naknadno bila sa planine vjetar šapti, je dio stalne postavke tamno-mrke boje. Na- prepravljena i podignuta ti češ opet naša biti. od 1951. godine, kada je slon je bogato izrezba- za 16 cm, kako bi odgova- preuzeta od Državnog ren, a naročito u završ- rala Njegoševom stasu. Njujork, 1926. muzeja. Smještena je u nom dijelu iznad glave. Foteljom su se kasnije jednoj od najznačajnijih Sjedište je od federa, a ta- služili knjaz Danilo i kralj prostorija Biljarde, Sena- pacirano je sivo-zelenom Nikola. torskoj dvorani, odnosno tkaninom klasičnih šara.

poezija Bilijarskoj sali, u staklenoj Tkanina na rukohvatima -86- br. 1/20199

Identitet_2019_1_korica.indd 2 2019. 11. 07. 8:03:39 Identitet_2019_1_korica.indd 1 2019. 11. 07. 8:03:38