I i "
Crna Gora j Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma ~ AGENCIJA ZA ZASTITU PRIRODE I ZIVOTNE SREDINE Broj: UPI-101-1556/1-02-625141 W Podgorica.07.07.2017.godine ; ER
"China Road and Bridge Corporation" d.o.o.
Podgorica UI. Nova Dalmatinska bb
U prilogu dopisa, dostavljamo Vam SAGLASNOST na Elaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu za postrojenje ?a proizvodnju frakcionih kamenih agregata, na qijelu katastarske parcele broj 505 KO Dusks, Glavni grad Podgoric:a. :
Dostavljeno: • Naslovu • u Javnu knjigu 0 sprovedenim postupclma proejane uticaja • Ekoloskoj Inspake!Ji • 2 x ala
IV Pm'etl;1rllik~ 19 >WWOO Pmfgoriea ' emit (.;ara· Tf;lf: ·~J,~2 lil ~4fi tiOO fax: ·,.:;:'~2 2ij SOt\! ~&1)1.' (l1~l!mOfl~
Crna Gora Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma AGENCIJA ZA ZASTITU PRIRODE I ZIVOTNE SREDINE Broj : UPI-101-1556/1-02-625/4f Podgorica,07.07.2017.godine 1 : ER ! ;
r ' 1 i Agencija za zastitu prirode i iivotne sredine, na osnovu elana 24 Zakona 0 procjeni uticaja na zivotnu sredinu ("Sluzbeni list RCG", broj 80/05 i "Sluzbeni list CG", broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13 i 52/16), u postupku sprovedenom po zahtjevu Preduzeca "China Road and Bridge Corporation" d.o.o. iz Podgorice, UI. Nova Dalmatinska b.b, od ;04.04.2017.godine, za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu za postrojenje za proizvodnju frakcionih kamenih agregata, na dijelu katastarske parcele braj KO Duske, Glavni grad l I 505 Podgorica, te elana 196 Zakona 0 opstem upravnom postupku ("Sluzbeni list RCG", br. 32/11). donosi: RJ ES E NJ E
1 - DAJE SE SAGLASNOST na Elaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu za postrojenje za proizvodnju frakcionih kamenih agregata, na dijelu. katastarske parcele broj 505 KO Duske, Glavni grad Podgorica, koji je uraden u skladu sa odredbama Zakona 0 procjeni uticaja na zivotnu sredinu ("Sluzbeni list RCG", broj 80/05 j "Sluzbeni Ust CG", broj 40/10, 73/10 j 40/11, 27/13 i 52/16), ' 2. - Nalaze se preduze6u "China Road and Bridge Corporation" d.o.o. iz Podgorice, da . poslove postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata realizuje u svemu prema mjerama zastite zivotne sredine utvrdenim u Elaboratu procjene uticaja na zivotnu sredinu iz tacke 1 ovog rjesenja a koje se odnose na: 1 • Mjere za sprecavanje, smanjenje iii otkli:lnjanje stetnih uticaja u toku ; ; i ; ! funkeionisanja i u slucaju akeidenta i ; : I ! : • Program pracenja uticaja projekta na zivotnu sredinu (monitoring) . Realizovanje mjera zastite zivotne ,sredine definisanih u Elaboratu procjene uticaja na koji je data saglasnost utvrduje nadleini organ tOKom izgradnje. funkcionisanja i u slucaju akcidenta. 3. - "China Road and Bridge Corporation" d.o.o, jz Podgorice, je duzno da u roku od dvije godine od dana dobiJanja ovog rjesenja pribave dozvolu iii odobrenje za izvodenje projekta za
! ! postrojenje za proizvodnju betona i frakcionih kamenih agregata na katastarskim parcelama broj 1009/1, 1008/1, 1125/1 i 1060/23 KO Sm rcje, Opstina Korasin.
o bra z I 0 Ze nj e
"China Road and Bridge Corporation" d.o.o. iz Podgorice, podnijelo je, dana 26.04.2017.godine, zahljev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu za postrojenje za proizvodnju frakcionih kamenih agregata, na dijelu katastarske parcele broj 505 KO Duske, Glavni grad Podgorica.
JV ·Pmlet"'fl'1:til ~9 '&'HJ{)IJ POO!?!cric<~, 'Cma-G".rll 'Tilt: +~~J. 26 i~,«> snD fa~: +3~2 20 316 .i!!ilI} • e{:l'mm:m1 I . i . ! . Agencija za zastitu prirode i zivotne sredine, u skladu sa clana 20. Zakona 0 procjeni uticaja ("Sluzbeni list RCG", broj 80/05 i "Sluzbeni list , broj 40/10, 73/10, 40/11, 27/13 i 52/16), dana 07.04.2017.godlne, uputila je 0 podnijetom zahtjevu zainteresovanim organima i organizacijama i zainteresovanoj javnosti i obezbijedifa javni uvid u Elaborat procjene uticaja. Uvid u Elaborat procjene uticaja je organizovan u Agenciji za zastitu prirode i zivotne sredine. U skladu sa Zakonom, u prostorijama preduzeca "China Road and Bridge Corporation" d.o.o. iz Podgorice, Pelev brijeg, Glavni grad Podgorica, dana 17.05.2017.godine, sa pocetkom u 11 casova, odrZana je javna rasprava 0 predmetnom Elaboratu procjene uticaja. Primjedbi sa javne rasprave nije bilo. Elaborat procjene uticaja je, dana 05.05.2017.godine, elektronskim putem, dostavljen Komisiji za ocjenu Elaborata procjene uticaja sa pratecom dokumentacijom kOja je obrazovana Rjesenjem Agencije za zastitu prirode i zjvotne sredine (broj 02-UPI-625/10 od 03.05.2017.godine). ·1;" p'. Komisija za ocjenu Elaborata procjene uticaja na zivotnlf sredinu za postrojenje za proizvodnju frakcionih kame nih agregata, na dijelu katastarske parcele broJ 505 KO Duske, Glavni grad Podgorica, je nakon izrade pojedinacnih izvjestaja i usagJasavanja stavova u svom Izvjestaju (broj: 02-UPI-625/15 od 29.05.2017.gbdine) konstatovala, da se na predmetni Elaborat ne moze izdati saglasnost, bez predhodno izvrSenih izmjena i dopuna naved~nih u lzvjest~ju. ti "China Road and Bridge Corporation" d.o.o. jz Podgorice, je~dostavilo Agenciji za zastitu zivotne sredine inovirani Elaborat procjene uticaja na zivotnu rsredinu za postrojenje za proizvodnju frakcionih kamenih agregata, na dijelu katastarske parceJe broj 505 KO Duske, Glavni grad Podgorica, (broj: UPI-101-1556/1-02-625/16 od 27.06.2017.go,gine). ~: ~.' Komisija za ocjenu Elaborata procjfme uticaja na zivotnu sredinu za postrojenje za proizvodnju frakcionih kamenih agregata, na dijelu katastarske parcele broj 505 KO Duske, Glavni grad Podgorica, je nakon lzrade pojedinacnih izvjestaja i usaglasavanja stavova konstatovala da je Elaborat uraden u skladu sa Zakonom i sacinila Izvjestaj sa ocjenom Elaborata procjene uticaja i predlogom Agenciji za zastitu prirode i zivotne sredine da donese rjesenje 0 davanju saglasnostl naElaborat procjene uticaja na zivotnu sredinu (broj: UPI-101-1556/1~02-625/17 od . I j \ ' 04.07.2017.godine). Imaju6i u vidu navedeno, Agencija za zastitu prirode i z/vptne sredine je, na osnovu sprovedenog postupka procjene uticaja, razmatranja Elaborata}procjene uticaja, uvida u dostavljeni Izvjestaj Komisije za ocJenu Elaborata, a primjenom odredaba clana 24. Zakona 0 procjeni uticaja na zivotnu sredinu ("Sluzbeni list RCG", broj 80/05 i "$Iuzbeni list CG", broi 40/10, 73/10 i 40i1'1, 27/13 i 52/16) te clana 196 Zakona 0 opstem uprav~Om postupku ("Sluzbeni list fl RCG , br. 32/11) odlucila kao u dispozitivu ovog rjesenja. ~ . ~ Ovim rjesenjem' jeutvrdena obaveza Nosiocu projekta ;~a prije pocetka izgradnje . postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata, obavijesti nadlezan organ, kako bi isti, shodno clanu 27: Zakona 0 procjenl uticaja na zivotnu sredinu, {utvrdio da Ii su sve mjere realizovane predvidenim Elaboratom procjene uticaja na zlvotnu sreainu. ; i ' ! I f ' ,! , Ovim rjesenjem utvrdena je obaveza Nosioca projekta da u roku od dvije godine pribavi dozvolu iii odobrenje za izvodenje projekta postrojenja za proizvqdnju frakcionih kamenih agregata u smislu clana 26. Zakona 0 procjeni uticaja na zivotnu sredinu. Agencija za zastitu prirode i zivotne sredine obaVijestice~ainteresovane organe organizacije 0 donijetoj odluci. . ; f Taksa po tarifnom broju 87 Zakona 0 administrativnim taksama ("Sluzbeni list RCG", broj \. 55/03, 46/04) u iznosu od 20€, uplacena je Budzetu Crne Gore. Pravna pouka: Protiv ovog rjesenja moze se izjaviti zalba Ministarstvu odtfivog razvoja j turizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa. Pripremio: Emi~.RedzepaQ~c, dipLbiolog t.~.:'V r~ Pomocnik direktora . llija Rac;lovic, dipLtehnoL . ".,./j,.,3~~;;~jii;~~:t~~~,,~. . c:;7 Dostavljeno: - Nosiocu projekta, - u Javnu knjigu 0 sprovedenim I ' postupcima procjene uticaja L,.! ~ Ekoloskoj inspekciji ~ 2 xa/a ! 1 . ! ! ,! IVl?tJ)~-et~j;1··l9, 6i!iI)V Pod!1!orica' Cm;llo.Gt1fll < t,,\: ...~3~;W 446!l'OO fax; +382 2S 61$ 2W' e~moi'lWne@,~'@O.m r I. ! PIS: 02280175 I , PDV:30/31-0023S-8 t.R.: 530-1679-20 I .. NOSILAC PROJ,EKTA: "CIDNA ROAD&~~~r~' '.•. ~ D 0 0 PODGOTJ.'UN(lIJA'LA ZASTITU.f'RIRODE ZIV·,. " 'JI • • • .n::t:'\;.,l-\.: PODGORICiI .. .'~ Pri~ljet1o: ' ,Dti3. 2.0 q. [¥ olg. jed. BlOj VlljednOIl! •.~ UrI;- ~o1 {'55b\{ C),1'{?:l0 rW ELABORATPROCJENE UTI . A POSTROJENJA { ! ZA PROIZVODNJU FRAKCIONm KAMENIH v AGREGATA NA ZIVOTNU SREDINU !I : ~ Ii j !, : ! i ; I Podgorica, jun 2017.godine IVlll?ID}/Il{,,::;,~ _~ d,o.o, Tel: 020/510·863 Fax: 020/510--861 E-mail: [email protected] I i Narucilac: "CHINA ROAD&BRIDGE CORPORATION" D.O.O. I PODGORICA . t.' Obradivac: "MEDIX" d.o.o. - Podgorica f '. j • I. : ELABORAT PROCJENE UTICAJAPOSTROJENJA ZA ! . PROIZVODNJU FRAKCIONIH KAMENIH l : AGREGATA NA ZIVOTNU SREDINU , . I • I ; Multidisciplinatni tim: , . I Mr Dragan Radonjic, dipL ing tehn . : !! ..J..I ~ ~r;-" : t ; Prof. dr Mihailo Buric, dipl. ing geoL k~~iUt~ Prof. dr Reflk Zejnilovic, dipl. ing hem. I ! : , I . . l tJ-ueicwCl !~:JauOtl)'ci i Dr SneZana Vuksanovic, dip!. bioI. • ! : ! i 1.• ' {lIJ1lfe!J~ . : i ' Ivana Raicevic, specijalista zastite zivotne sredine I Saradnici: ~--. Milan Maras, specijalista hemijske tehnologije fl:~JZ Ljiljana Vuksanovic, diP7~~ SADRZAJ"" ! ' . i I: Rjesenjeo registraciji Ovlascenje za projektovanje 1~ OPSTE INFORMAClJE I' Rjesenje 0 fonniranju multidisciplinamog tima 3 2. OPIS LOKACIJE 4 2.1. Lokacijske karakteristike prostora na kojem se planira izvodenje 4 projekta 2.2. Prikaz pedoloskih, geomorfoloskih, geoloskih, inzenjersko- 8 geoloskih, hidrogeoloskih, seizrnoloskih karakteristika terena 2.2.1. Pedoloske karakteristike terena 8 2.2.2. Geomorfoloske karakteristike terena 8 2.2.3. Geoloska grada terena 8 I 2.2.4. Hidrogeoloske karakteristike 9 ! 2.2.4. InZenjersko-geoloske karakteristike 9 L ! 2.2.5. Hidroloske i hidrogeoloske karakteristike terena 10 I i 2.2.6. Seizmoloske karakteristike 10 ! ' 2.3. Podaci 0 vodosnabdijevanju 11 2.4. Prikaz klimatskih karakteristika sa meteoroloskim pokazateljima 11 ! : , I 2.5. Flora i fauna 15 : ~ 2.6. Karakteristika pejzaZa 16 , I 2.7. ZaSticeni objekti i dobra kulturno - istorijske bastine 16 ! 2.8. Naseljenost i koncentracija stanovnistva 16 2.9. Podaci 0 postojecim privrednim i stambenim objektima i objektima 17 . f: \ { ! infrastrukture . , 1 3. OPIS PROJEKTA 18 3.1. Opis postrojenja 18 3.1.1. Karakteristike primame drobilice 18 3.1.2. Karakteristike sijacice 21 I . 3.2. Pregled tehnoloskog procesa drobljenja i klasiranja krecnjaka 25 3.2.1. Planiranja proizvodnja agregata 26 3.3. Opis opreme za smanjenje negativnog uticaja na okolinu 28 3.4. Zona prerade krecnjaka 28 3.5. Vrste i kolicine ispustenih gasova~ otpadnih voda i drugih cvrstih i 28 stetnih materija koje nastaju u procesu prerade krecnjaka 3.6. Emisije u vazduh 30 3.7. Buka 31 3.8.0tpad 31 3.9. Radna snaga 33 4. OPIS RAZMATRANlli ALTERNATIVA 34 5. OPIS SEGMENATA ZIVOTNE SREDINE 36 5.1. Stanovnistvo (naseljenost i koncentracija) 36 5.2. Flora i fauna 36 5.3. Kvalitetzemljista 36 5.4. Kvalitet vazduha 37 r ; 5.5. P~jzaZ i topografija 37 I 5.6. Klimatski cmioci 37 I 5.7. Izgradenost prostora lokacije i njene okoline 38 :' ? , . 5.8. Nepokretna kulturna dobra i zaSticena prirodna dobra 38 1 ! ~ ; 6. OPIS MOGUCIH ZNACAJNIH UTrCAJA 39 6.1. Uticaj na kvalitet vazduha 39 6.1.1. Procjena i proracun emisija prasine i gas ova 39 6.1.2. Procjena i proracun emisija prasine 45 , I ' :, j 6.1.3. Model proracuna emisija praSine sa saobracajnica 46 i i ; i 6.1.4. Emisije od rukovanja materijalom (utovar i istovar). 47 j r Skladistenje materijala na deponiju :I I . 6.1.5. Rukovanje i skladistenje agregata 48 ! 1 6.1.6. Procjena emisija od postrojenja za preradu krecnjaka 50 , ! ~ 6.2. Uticaj na kvalitet voda 53 c ) 6.3. Uticaj na zemljiste 54 I 6.4. Uticaj buke nastale radom drobilica i gradevinskih masma 55 i . t 6.5. Uticaj na lokalno stanovnistvo 55 6.6. Uticaj na ekosisteme i geolosku sredinu 56 1 6.7. Uticaj na namjenu i koriscenje povrsina 57 ! t. 6.8. Uticaj na komunalnu mfrastrukturu 57 6.9. Uticaj na zasticena prirodna i kultuma dobra i njihovu okolinu 58 6.10. Uticaj na karakteristike pejzaza 58 7. OPIS MJERA ZA SPRJECAVANJE, SMANJENJE lLI 59 OTKLANJANJE STETNIH UTICAJA 8. PROGRAM PRACENJA UTICAJA NA ZIVOTNU SREDINU 66 9. REZlME INFORMACIJA 68 PODACI 0 EVENTUALNIM TESKOCAMA 74 1 , I! ' , 1 : 1 IZOlnId :I : 1 :I I L f : I. ! ' ! ! ; ; f : I, , , I , : 1 I l J • ,f '. 1 ; \ ; r" I I i I i 1. OPSTE INFORMACIJE I i o Podaci 0 nosiocu projekta I i o Glavni podaci 0 projektu \ ! o Rjesenje 0 imenovanju multidisciplinamog tima o Izvod iz sudskog registra za preduze6e o Dokaz 0 ispunjenju propisanih uslova i f i ! I I ; ~ . i 1 I , !I : . I ! ' l: o Podaci 0 nosiocu projekta a) NOSILAC PROJEKTA: "CHINA ROAD&BRIDGE CORPORATION" D.O.O. PODGORICA ODGOVORNO LICE: VANG HONGBO I, :. ! ; ADRESA: NOVA DALMATINSKA bb, PODGORICA ! 1 t • MATICNI BROJ NOSIOCA PROJEKTA: 03016480 I ' [ i KONTAKT OSOBA: MILO MUHADINOVIC i 1 BRO] TELEFONA: 0201265-346,020/212-271,069/133-345 I i , , FAX: 020/212·270 f 1 ! : e-mail: [email protected] l ; I ! { : I ' I ! i j 0 i i o Glavni podaci projektu , I : NAZN PROJEKTA: "POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU FRAKCIONIH ; l : KAMENIH AGREGATA- DROBILICA'" LOKACUA: dio katastarske parcele broj 505, KO Duske . r 1 ADRESA: Duske bb, Glavni grad Podgorica ;I !i .j 2 r . L Na osnovu Glana 19 Zakona 0 procjeni uticaja na zivotnu sredinu ("S1. list I RCG'\ br.80/05, "S1. list CG", br. 40/10, 7311 0, 40111) 27113) donosim i [ : RJES ENJE ! ' o fcnmiranju multidisciplinamog tima za izradu Elaborata procjene uticaja , ; postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata - drobilica na zivotnu sredinu u sastavu: 11 I f 1. Mr Dragan Radonj ie, dip!. ing tehn. 2. Prof. dr Mihailo Burie, dipl. ing geol. 3. Prof. dr Refik Zejnilovic, dipI. hem. 4. Dr Snezana Vuksanovie, dipL bioI. I ; 5. Ivana Raicevic, specijalista zaStite zivotne sredine I ! t ; Saradnik: 6. Milan Maras, specijalista hemijske tehnologije Multidisciplinami tim, prilikom izrade Elaborata procjene uticaja, mora se u svemu pridrzavati Zakona 0 zivotnoj sredini ("S1. list CG", broj 52/16), Zakona . ( i : 1 ! o procjeni uticaja na zivotnu sredinu i drugih zakonskih i podzakonskih propisa I koji regulisu ovu oblast. i , j Imenovani ispunjavaju uslove predvidene clanom 19 Zakona 0 procjeni uticaja l na zivotnu sredinu. Za odgovomo lice u multidisciplinamom timu odredujem mr Dragana Radonjica, dip!. ing telm. ! i i I, l i Preduzeee "MEDIX" If Direktor ) 1Vr.. t;.~~ ~ Ljiljana Vuksanovic, dipl. c 3 I 11 CRNAG,ORA VLADA eRNE GORE PORESKA UPRAVA CENTRALNI REGISTAR PRIVREDNIH SUBJEKATA U Podgorici, dana 29.08.2013.god. Poreska uprava· Centraln! registar privrednih subjekata u Podgoricl, na osnovu clana 6 5t. 1 i ~Iana 21 122 lakona 0 poreskoj adminlstracijl ("Sllist RCG", br. 65/01 i 80/04 i "Sllist CG", br. 20/11), na osnovu l!lana 83186 Zakona 0 privrednim druitvima f'Sl.Iist RCG" br.6/021 "SUist CG" br. 17(07 ... 40/11. clana 196 lakona oopltem upravnom postupku f'St list RCG", br.SO/03 i "SI. Ust CG", br. 32111) i clana 2 13 Upus1Va o radu Centralnog reglstra prlvrednih subjekata f'Sl.list OG", br.20/12), ~eiavajucl po prijavi za registraciju promjene podataka u DRU$TVO ZA PROIZVODNJU PROMET I USLUGE EXPORT ~ IMPORT"MEDIX" PODGORICA bro) 203130 od 29.08.2013.god. podnosioc~ , Ime i prezime: Lucljana LukoYi6 JMBG III br.paso§a:1712991218002 Adresa:Omera Abdoyl(;a Br.11 - Podgorica dana 29.08,2013.gOO. donosl RJ EAENJE Registruje se promjena :prenos udjela, statuta, ovlaMenog zastupnlka DRU~TVO ZA PROIZVODNJU • 1 PROMET I USLUGE EXPORT ·IMPORT"MEDIX" PODGORICA - registarskl broj 5..0039623/011 . Sastavni dio Rjesenja je t Izvod Iz Centralnog registra prlvrednih subjekata Poreske uprave. Obrazlozenje Rjesavajucl po prtjavi , za upls promjene podataka (prenos udjela, statuta, ovlas6enog zastupnika) u prlvrednom drtiStvu DRUSTVO ZA PROIZVODNJU PROMET I USLUGE EXPORT - IMPORT"MEDIX" PODGORICA utvrdJeno je da $U ispunjsni 'uSloviza promjenu podataka shodno ~Ianu 83 I 86,Zakona 0 prlvrednlm drustvima ( Centralnog registra privrednih subjekata, q", ~ 112) I pa je odlu~eno kao u izrecl Rjesenja...... r.~0 ~~o,,, ... , .~~,~ , . ! "" ;~II!'p, "'-tIf ~.IF• A " " (.1),>,~ ".' " Milo Paunovf6 Pravna pouka: . I¥ORiC~ " Protlv ovog rje§enJa mote se IzJaviU taiba Minis flnaRslJa CO u roku od 16 dana od dana priJema rje§enJa. hlba se pradaje preko ovog organa I takalra admlnlstratlvnom taksom u IznClSu od 8,00 €. shodno Tarifnom broJu 5 Taksene tarire za admlnlstratJvne takae. Taksa se uplacuJe u korist rafuna broj 832-3161·28-Admlnlstratlvnataksa. j ! L . , t. IZVOD IZ CENTRALNOG REGISTRA PRIVREDNIH SUBJEKATA PORESKE UPRAVE ems Gars Registarski broj 5"()0396231 011 Datum promjene podataka: 29.08.2013 Maticni broj 02280175 DRUSTVO ZA PROIZVODNJU PROMET I USLUGE EXPORT - IMPORT"MEDIX" PODGORICA l%vr~eDIi su sledeee prQmiene: prenos udlela. slaMa. ovlal¢enog zastupnika Datum zakljucivanja ugovora: 13.10.19~8 Datum dono~enja Statuta: 28 Datum izmjene Statuta: 27.0S.201a Adresa obavljanja djelatnosti: Mjesto: .PODGORICA Adresa za prijem slutbene potte: Sjedi~te: pOpGORICA Pretetna djelatnost: 7312 Intenlerske dielatnosti I tehnjcko savjetovanje Obavljanje spoljno-trgovlnskog poslovanJa: da ne Obllk svoJlne: bez olnska svojine dru~tvena privatna zadruina dva iii vite oblika svojine ddavna POrijeklo kapltala: bez oznake projekla kapitala domaci strani mJesoviti Stari registarskl brej: 1·16945'()O (Novt:ani .00 I nenoveani .00 ) I Osnlv!~1 , I , 1 Ime j prezimelNaziv: Adresa: UIUANA VUKSANOVI¢.o111968215244 II CRNOGORSKOG BATALJONA POOGORICA I I ! J ' f ; Ii UClio; 100% U1Oda:~ Osnivao LiQI u druitvu .me I prezlms: Adresa: Uillana Yuksanovi6 • Q111968215244 ItCRNOGORSKOG BATALJONA PODGORICA OvlaMeni zastupnlk· () Pojedinacno- ( ) . i ! ? Izvrinl direktor· () -() L__ ~__~~~______~~~~~~______ Izdato 06.09.2013.god. lasceno' lice: q:eaunovI&." f) lin . . .:...JZ..-' I., . ( .. "~.I·;LA ~ ., _. . I Qd 1 ! INZENJERSKA KOMORAitRNE; GORE , L: ENG I NE'E RS CH A MBERQF, MQNTI;N EGR 0 f; I.' Broj:01-745/2 " ., Podgorlca, 30.05.2016. godine InzeilJerska k6mora C(rie 'G'ote rjesavajuci po Zahljevu prlvrednog drustva ~MEDIX" d.o.o. jz Podgorice, za izdavanje licence za izradu tehnicke dokuinentaci!e. ns OGnovu elana 134 Zakona 0 uredenju prostora i Izgrednji objekata ("SI. list CG", br. 51/08, 34111, 35/13, 33/14), et8 Pravilnlka 0 naeiou i p6stupku izdavanja i oduzimanje licencel naeiriu v6t1enja registra Iicenci ("SL list CG". br. 68/08, 32114). elana 196 Zakona 0 opstem upravnom pbstupku ("S!' list ReG", br. 60/03, 32/11) clana 1 Uredbe 0 povjeravanju dijela poslova Ministamtva' odriivog razvoja i turizma, lnzenjerskoj komori Cme Gore, (US!, list CG", br. 78/15) donosl R J ESE NJ E Izdaje se LICENCA %a iZl'adu tehn!ckedokumentacije Za Izradu ELABORATA OPROCJE:NI UTICAJAZAHVA'TA NA ZIVOTNU SREOINU I PROJEKATA ZA~TITE ZIVOTNE SREDINE: Privrednom 'druslvu "MEOIX" d.o.o. it Podgorice. !-.icenca se Izdajena period Od pet godina. OBRAZLOZE:NJE InZenjerska komora Crne Gore pOstupajuCi po Zahtjevu br.03·745 Od 25.05.2016.90d1ne, kop je podnijet u ime privrednog drustVa"MEDIX" d.o.o. jz Podgorice, za utvr Na osnovu Iziofenog. odluCEino je kao udispotitivu ovog Rjesenja. • '''J! .. Uputstvo 0 pravnom sredstVu: Protl" bvog rjesenja moze Be izJaviti taiba Ministarstvu Odriivog razvoJa i turizma u rok\.l od 15 dana bd dana priJema rJesenja, preko Strucne sluzbe Inzenjerske komore Crne Gore. Sluzbeno lice: ~:~~ .. SI'ay ':'Vio, dip!. pravnik " ~EOSJEONIKkOM~~e: '.: " ,. f,l\(GlaVijtQ'ilc, dl'pl!it\~ge6t 7'Oostavljeno: - POdnosiociu zahtjeva; ~ U splse piedmeta; Mlnistarstvu Odriivog raivoja i tiJrizma; ala f . I I" [, CRNAGORA , I i "!..' INZENJERSKAKOMORA eRNE GORE f I ,! ,' '. ,: i 1 t i f l t i f l i i U ! ! f ! t ! ,; Mr DRAGAN V. RADONJIC, diplomirani inZ'enjer tebnologije iz Podgorice, roden 25.02.1978. godine u Podgorici, QvlaS6uje se za izradu ELABORATA 0 PROCJENI UTICAJA ZAHVATA NA iwoTNl/SREDlNU. ! 1 UPQdgorici, 18. septembra2008. godine. i I , , i : r / i PREDSJEDNntKOMORE Ar'h.·~bOJ r;!Uj I£t~~ r..>yepcf!VfC~ ! . 01'1u.Jeenje se koristi uz potvrilu Komore 0 clanstvuu IKCG tl .: f ' INZENJERSKA KOMORA eRNE GORE I ENG 1NEE R S C HA' M B E R () F M 0 N TEN E G R 0 r l Broj:01..f399!3 Podgorlca, 12.09.2013. godine L InzenJerska komora Crne Gore. rjesavajuc! po Zahtjevu dr Mihaila D. Burica, .dipl:ini.geologije. iz Podgorice. za izdavanje licence odgovornog projektanta, na osnovu . ·clana 134 Zakona 0 ure\1enju prostora i izgradnji objekata ("SI. list CG", br.S1/08, 34/t1 J 35/13), clana 196 Zakona 0 opstem upravnom postupku ("SI. list RCG''. br. 60/03) I clana 1 Uredbe 0 povjeravanju dijela poslova Ministarstva odrtivog razvoja i turizma Inzenjerskoj komori erne Gore br. 08-1423 ("Sl.list CG", br. 32113), donosi RJESENJE IzdaJe se LICENCA odgovotnog projektanta Dr MIHAILU e. BURICU, dipUnz.goologlje. Iz Podgorice, za rzradu GEOLOSKIH. GEOTEHNICKIH. IN.tENJERSKOGEOLOSKIH. GEOMEHANICKIH, HIDROGEOLOSKIH I VODOPRIVREDNIH PODlOGA I ElABORATA 0 PROCJENI UTICAJA ZAHVATA NA .tIVOTNU SREDINU. OBRAZLO.tENJE Zahijevom br. 03-69911 od 12.09.2013. godina, InzenjerskoJ komori Crne Gore obratio se dr Mihailo fl. Buric, dipl.inf.geologije, iz Podgorice, za sticanje licence odgovomog projektanta. U postupku ulvr('Jivanja ispunjenosti uslova za sticanje licence odgovomog proJektante, shodno clanu 84. stay 6. Zakona 0 uredenju prostora i Izgradnji objekata (.SI. List CG", br. 51108,34/11 i 35113) i clana 7. Pravlfnika 0 naelnu i postupku izdavanja I oduzimanJa licence j nacinu vodenja registra licencl ("51. list CG", br.68/0B). utvrdeno Je: ~ de podnosilac zahtjeva posjeduje visoku strucnu spremu geoloske struke, smjera intenjerska gool09ija sa hidrogeologijom; • de je os/oboden polaganja strucnog ispita po osnovu ranlje stecenog prava; • da je tlen Inzenjerske komore Cme Gore; • da posjeduje odgovarajuce strucne reference cd znseaja za izradu dje!ova tehnicke r dokumentaciJe, ze koje se izdaJe licenca. L Na oanovu izlozenog. odlucano je kao u dispozitivu ovog Rje!enje. r , . ! Uputstvo 0 pravnom sredstvu: Protiv ovog ~e!enja mote se izjaviti zelbe Minlstarstvu odi'Zivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana pryema rjesenja, preko Strucne s!uzbe Infenjerske komore erne Gore. • Slufbeno lice: Mirjaoa Buean, dip!. pravnik )IU ",- 'JJv~ REPUBLIKA eRNA GORA f : ;.. i ! INZENJERSKA K01VIORA eRNE GORE r i v y ! J OVLASCENJE I I za projektovanje t ; r i \ J 11 t : l J Dr REFIK M. ZEJNILOVlC, diplomirani ii1Zenjer hemije iz Podgorice, roden 01.12.1946. f ! godine u Bijelom Polju, ovlastuje se za izradu ELABORA TA 0 PROCIENI UTICAJA t : \..1 ZAHVATA NA ZIVOTNU SREDINU i PROJEKATA ZASTlTE ZIVOTNE SREDINE. ; I ' · I U Podgorici, 20. marta 2006. godine. · I ,! • · , ) I PRE1)S:/EPNIK KOMORE Registarski broj .{ HP 01336 0001 ~ \..r1..-.t.-) Mr Mi/ojica ZintiOlJic, dipl.il1f..ma.~. ~ PRIRODNJACKI Muzej eRNE GORE ...' " POOGO~ICA r ' -",:-:.. ~ lsi \tJjW £!...J' III} .".!J> 'l. '. " .... g.., It ~~'."•• '"1I.4.7:d'''fI.'.'k'••••'(.''' Datum: ••~2:.. '(2~:•..~.£I. I, Jj { , i 1 l j Na osnovit ~lana 171. Zakona 0 op~tem upravnom postupku i cL 16 Statuta JV uPrirodIij~ki muzej erne Gorell izdaje se i I I, !1 , l I I POTVRDA 1 t i Da je Snezana Vuksanovic Q radnom Qdnosu na neodredeno vrij.eme u IV l "Prirodnja~ki muzej erne Gore \ pocev od 01.01.1999. godine na radnom mjestu muzejski savjetnik·u zbircicvjetnica i papratL Imenovanoj potvrda sluzi radi angaZovanja na izradi Elaborata 0 procjeni uticaja na zivotnu sredinu i u druge svrhe se ne moze koristiti. I ·l I ; ! J ( I I ! l! i· I L [ INZENJERSKA KOMORA eRNE GORE ENGINEERS C HAM B E RO F MONTENEGRO i f Broj:01-691/2 Podgorica, 11.06.2015.godine Intenjerska komora Orne Gore. ~esavajuci po Zahtjevu Ivane M. Raicevi6. spec.app.zastite zivotne sredine., iz Podgorice, za izdavanje licence odgovornog projektanta, na osnovu elana 134 Zakona 0 uredenju prostora ! !zgradnjl objekata ("81. list CG", br. 51/08, 34/11, 35/13, 33114), clana 7. Pravilnika o naeinu i postupku izdavanja i oduzimanja licence i naeinu vodenja registra licenei ("81. list CG", br.68/0a. 32114), elana 196 Zakona 0 opstem upravnom postupku ("81. list RCG", br. 60/03, 32/11) i clana 1 Uredbe 0 izmjeni Uredbe 0 povjeravanju diJe!a poslova Mlnistarstva od~ivog razvoja I turizma, In!enjerskaj komori Crne Gore, br. 08·3086/4 ("81. fist CG", br. 59/14). donosi RJE$ENJE IzdaJe se LICENCA odgovornog proJektanta .. IVANI M. RAICEVIC. spec.app.z8stite iivotne sredine Iz Podgorice, za izradu ELABORATA III PROJEKATA 0 PROCJENI UTICAJA ZAHVATA NA ZIVOTNU 8REDINU, keo djelova tehnicke dokumentacije. OBRAZLOZENJE Zahljevom br. 03-691 ad 08.06.2015, godine. Inzenjerskoj komori Crne Gore obratila se Ivana M. Rai6evlc. spec.app.zastite iivotne sredine.• iz Podgorice, za sticanJe licence odgovomog projektanta. U postupku utvrdivanja ispunjenosti uslova za sUcanje licence odgovornog projektanta, shodno clanu 84. stay 6. Zakona 0 uredenju prostora i izgradnjl objekata (..81. list CG", br. 51/08, 34/11. 35/13. 33114) I clana 7. Pravilnika 0 naeinu i postupku izdavanja I oduzimanJa licence i naeinu vodenja registra licenci ("81. list CG". br.6S/0S. 32114), utvrdeno je: • da podnosilac zahijeva posjeduje visoku strucnu spremu metalursko-tehnoloske struke-smjer za~tita fivotne sredine; • da posleduje Uvjerenje 0 polozenom strucnom ispitu br. OS 130115 695 od 30.03.2015.god. izdato od IKCG; • da je clan Inzenjerske komore Crne Gore; • posjed~Je odgovarajuce st~ljcne reference cd znacaja za izradu djelova tehnicke dokumentacije. za koje se izdaje IIcenca. Na osnovu izlo:teno9, odlueeno je kao u dispozltivu ovog Rjesenja. Uputstvo 0 pravnom sredstvu: p'rotiv ovog rjesenja moze se izjaviti falba Ministarstvu odriivog razvoja j turizma u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja, preko 8trucne sluzbe Inzenjerske komore erne Gore. . Generalni sekrelar: SVetislav Popovt '--:_...;yJ,\+'-t:..:.;.., Slutbeno lice: Mirjana Buten, dipl. pravo • .REDSJEONIK KQMQr{E lL\\)\;\ ~)\\ !a . Ie, dipl.inz.geol • Dostavljeno: . - Podnosiocu zahtjeva; -U spise predmeta; -Ministarstvu odrzivog razvoja j turizma; -ala f . ! t , 2. OPIS LOKACIJE 2.1. Lokacijske karakteristike prostora na kojem se planira izvodenje I: projekta Lokalitet na kojem je planirano postavljanje dva postrojenja za proizvodnju. frakcionih kamenih agregata nalazi se u zoni 'sela DuSke, na dijeluprostora koji Cini katastarska parcela broj 505, KO Duske. Ujeva Rijeka 1 ; TQl"'flra(,k. kart. 1:25 (J()() 1~'4>'t , [ L~ ) i I ! i'l . , ,i l ,,,.-, ..., ..' ~;'I ··~... ·•..'l 4 , ' I " i I , Predmetna lokacija je u zoni koridora dionlce autoputa Smokovac-Uvac Matesevo. Dio prostora katastarske parcele broj 505, na kojem su postavljena drobilicna postrojenja prikazan je na slici 1. j f 1 • I , ( ,; f ; I ; ! ! ( ; i ! ! J I ! ' Fi I i a) ( i j i i , t , i , , ; t ! f" , Ii 1 • 1 . ! b) 5 I ! L f I . I ! f I . " i ,I Ij i ; c) I Slika 1. Izgled prostota lokacije na kojem je postrojenje za drobljenje kamena : i j { , Sa slike 1 se vidi da je za potrebe instaliranja postrojenja za drobljenje kamena na dijelu katastarske pareele 505, napravljen ravan plato. Takode. sa iste slike se ( I l.j vidi da je drobilicno postrojenje postavljello na predmetnoj lokaeiji, a da u I·.:, okolini predmetne lokacije nema izgradenih objekata bilo koje namjene. Prostor I ! u okolini lokacije je kamenit, sa sumskim rastinjem karakteristicmm za ovo ,Ii c ' podrucje. Do lokaeije projekta dolazi se pristupnim putem koji je Nosilac projekta napravio za potrebe izgradnje autoputa. Pristupni put je makadamski. a ide iz pravea ~ievemog portala tunela Vjetemik (slika 2). I i I . 1 . . I 6 ·1 \.f .' I , ; i . I ,, a) 1 ' 1 : b) Slika 2. Pristupniput koji vodi do lokacije projekta a) Projekat se realizuje u zoni koja nije urbanizovana i privremenog Je karaktera. Na lokaciji je predviden prostor znacajne povrsine koji ce se koristi za manipulaciju i parking vozila Nosioca projekta .koja ce opsluZivati rad postrojenja za drobljenje kao i za parkiranje vozila. 7 c) U zoni lokacije nema podrucja koja su zasticena kada su u pitanju kulturna i prirodna dobra. . 2.2. Prikazpedo[oskih, geontor/%skilt, ge%skih, inzenjersko-ge%skih, hidroge%skih, seizmo[oskih karakteristika terena Skup geomorfoloskih, geoloskih, inzenjersko-geoloskih, seizmoloSkih, tektonskih i pedoloskih karakteristika predstavljaju osnovnu karakteristiku jednog prostora, bez obzira na njegovu velicinu. ,I , I: 2.2.1. Ped%ske karakteristike terena I ; I. : Geoloska podloga, odnosno geoloska grada sredine i klimatski faktori su I . presudni za stvaranje reljefa i stvaranje pedoloskog sloja zemljista. Obzirom da ! I vi!3e ·od 95% predmetnog podrucja izgraduju flisni sedimenti na ovom prostoru· razvijena su dva (tip a) pedoloskog sloja: smede, kiselo zemljiste na fUsu, i : I i srednje duboko i smede, kiselo zemljiste na flisu plitko Hi takozvani Districni ! , kambisol. Najveci dio ovog prostora pripada sumskom zemljistu. 2.2.2. Geolnor/%ske karakteristike terelta Reljef uopste, iIi reljef jednog podrucja, karakterise sveukupnost oblika izgradenih u stjenskoj masi. Geomorfoloske odlike terena rezultat su djelovanja razlicitih prirodnih procesa u geoloskoj istoriji stvaranja terena.SadaSnju morfoloSku oblikovanost terena uslovili su prije svega litostratigrafski sastav, ; 1 tektonski sklop i klimatske odlike podrucja. Kasniji egzogeni procesi, potpomognuti neotektonskim pokretima i seizmickom aktivnoscu, uticali su namodeliranje i stvaranje danasnjeg reljefa. U koridoru autoputa od Smokovca do Mateseva jasno se izdvajaju dva tipa reljefa: kraski i fluvijalni. Kraski reljef obuhvata prostor koridora od Smokovca do. Iokalnosti Duske.. Taj prostor predstavlja jednu morfostruktumu cjelinu u vidu fluviodenudacione povrSi. Fluviodenudaciona povrS, u litoloskom pogledu, izgradena je od stijena karbonatnog sastava razliCitog vremena nastanka od trijasa do gomje krede. Mocila se nalaze u dnu doline potoka Suvovara i to na oko 1000 mnm. 2.2.3. Ge%ske karakteristike U Durmitorskom flisu dokazano je znatno veee rasprostranjenje gomje krede na racun ranije izdvajanih starijih mezozojskih i paleozojskih clanova. Krecnjacke brece na nekim terenima imaju dominantnu ulogu u odnosu na druge clanove , ; flisa. Sastavljene su od komada, cesto veoma krupnih, slabo zaobljenih iIi uglastih koji su povezani kalci-magnezijskim iii pjeskovitim vezivom. Komadi sadrZe faunu mezozojskih krecnjaka pocev od srednjeg trijasa zakljucno sa 8 f' i . f turonom. Najcesci su komadi sa kaprinidama i rudistima. Mjestimicno sa njima I .. javljaju sivi bankoviti krecnjaci, zatim mrki i crni slojeviti krecnjaci sa proslojcima, socivima i muglama sivoZlitog i mrkog rofuaca. Skoro uvijek ju jace krasifIkovani. Ponekad se medu brecama javljaju prave lumakele od fragmenata skoljaka i druge faune. D normalnim flisnim sedimentima na viSe mjesta nadene su gimbeline, globotrunkane (Globotruneala stuarti, Globotruneala area), rotaline, pitonele, sfere (Pitonella ovaUs; Stomiosphera sphaeriea). Ovakav sastav mikrofaune cesta je pojava u laporovitim krecnjacima flisa sa ovih terena. Veliki broj mikropaleonto]oskih analiza pokazuje pretaloZenu faunu koja se javlja u kredi, ali i u starijim mezozojskim clanovima. Tereni sa flisem uglavnom su pokriveni, obrasli vegetacijom iIi nepristupacni za neposredna osmatranja. Podaci iz i;t:danka cesto ukazuju na prevrnute iIi zagnjurene bore j l gdje je bilo reversnog kretanja. 1 i l ; Sedimenti uglavnom imaju ponegdje karakter metamorfisanQf subflisa u kome se razaznaju sivozeleni i mrko ieleni laporoviti krecnjaci; .kvarcni, grodzeviti i I . vapnoviti pjescari; liskunoviti laporci sa socivima i proslojcima plavicastih ,I . krecnjaka, krecnjackih breca i mikrobrec; zatim crveni uskriljeni laporci i glincL Pocetak flisa nekad oznacavaju nekoliko metara debeli grubozrni krecnjacki konglomerati, koje slijedi tanka zona mrkog laporovitog i pjeskovitog krecnjaka, pa zatim grubozmi konglomerati sastavljeni od valupata pjescara. r I Iznad njih leze kalareniti i srednjozrni konglomerati sa komadima raznih stijena I. flisa vezanih pjeskovitim i pjeskovito-laporovitim vezivom. Najvise se u profilu javljaju dobro uslojeni pjeskoviti krecnjaci, pjescari' i skriljavi pjeskoviti laporci. Mogu i da se smjenjuju laporci, pjeskoviti i kristalasti krecnjaci, a znatno ucesce u gradi ove jedinice imaju bankoviti bracasti krecnjaci sa mnogo odlomaka faune. 2.2.4. lnzenjersko-geo[oske karakteristike Teren izgraduju flisne tyorevine i djelimicno krecnjaci, dakle vezane stijene. Vezanim stijenama pripadaju jursko~kredni krecnjaci i sedmentne stijene flisnog kompleksa. U grupu slabookamenjenih stijena pripadaju flisni sedimenti (K13). Navedeni litoloski clanovi su stratifikovani u slojeve debljine liska pa do slojeva koji redje prelaze debljinu od 30 - 40cm. Veca debljina slojeva se javlja u litoloskom kompleksu ovog Durmitorskog flisa, a u njemu je prisutna i karbonatna komponenta, sto je znatno cesce od pojave tog litoloskog clana u flisu doline rijeke Zete. Navedeni litoloski clanovi se u terenu smjenjuju bocno i vertikalno. Ta smjena je narocito izraZena po vertikali. Ova pojava sa inzenjersko-geoloskog aspekta, ne omogucava isticanje fizickih i geotehnickih karakteristika koje bi na mjerodavnom nivou mogIe reprezentovati karakteristike citavog kompleksa. Medutim, moze se reel da prisustvo glineno laporovite komponente i slaba okamenjenost, flisni kompleks cine povoljnim za 9 . f . i L !I . , J razaranje pod dejstvom spoIjasnjeg agensa, sto za posledicu ima fonniranje f t ... ' (nablafim brdsko"planinskim padinama i duz jaruga) zemljastih, nevezanih ! . nanosa. Gledano u cjelini kompleks flisnih sedimenata po GN-200 pripada III i Ii IV, a redje i V kategoriji. f ' I 1.1.5. Hidroloske i ltidrogeo[oske karakteristike terena I ; Hidrogeoloska svojstva stijena na ovom prostoru defmisana su strukturom , poroznosti i transmisivnoscu, i saglasno tome svrsavaju se u: propusne i .,'> nepropusne stjene. Ove stijene karakterise odsustvo znacajnijih koliCina podzemih voda, osim u raspadnutim pri povrSinskim djelovima ili ogranicenim djelovima kompleksa sa povecanom poroznoscu. Globalno Dunnitorski fiis predstavlja hidrogeolosku barijeru koja se sastoji pretezno od vodonepropusnih f i stijena. Ipak ovaj kompleks sadrzi pjescane, konglomerate a posebno slojeve I~ I , { ; krecnjaka, zato se pojave izvora posledica ovakve hidrogeoloske strukture iako su izvori 'kapaciteta 0,1-1 lis najce~ci. Na podrucju MocHa nema stalnih I ' vodotoka i izvora. Teren je izgraden od vodonepropusnih stijena. Kroz ovo podrucje teee povremeni potok Suvovara, na udaljenosti od oko 200 metara od lokacije projekta. 1.2.6. Seizmoloske karakteristike Crna Gora pripada Dinarskoj trusnoj oblasti koja se, na osnovu poznatih potresa , u istorijskom vremenu, karakterisenajveCom ueestaloscu ove pojave na teritoriji l Balkana. PriloZena karta predstavlja uprosceni rezultat seizmicke regionalizacije I , teritorije Crne Gore, a prikazuje zone osnovnog stepena seizmicnosti u MCS f skali, koji ce se sa vjerovatnocom od 63% dogoditi u pripadajucim zonama, i i \ ' tokom narednih 100 godina. Tako, na primjer, u narednih 100 godina, na predmetnom podrueju treba r . i ocekivati zemljotres intenziteta VII stepeni MCS skale, sa vjerovatnoeom od . I 63%. Ovaj nacin iskazivanja stepena seizmieke opasnosti predstavlja prognozu u tzv. dugorocnom obliku. Seizmieka opasnost se smanjujeu smjeru i pravcu od primorja ka unutraSnjem dijelu kopna. Crnogorsko primorje i zalede okarakterisano je oeekivanim intenzitetom od IX stepeni MCS skale, dok je krajnji sjever - sjeveroistok (izmedu Pljevalja i Bijelog Polja) prakticno aseizmican. Shodno karti seizmieke rejonizacije teren na kome je planirana drobilica nalazi se u zoni VII MSC. 10 f . L "Kalil! ~i7mlckc r<:j .SliIm 3. Seizmoloska karta C111e Gore 2.3. Podaci 0 vodosnabdijevanju U okviru zone lokacije na kojoj je planirana instalacija dvije drobilce, nema ( I izgraaene vodovodne mreze. Prilikom rada drobilicnih postrojel1ia nema J ,1 otpadnih voda. · I ' 2.4. Prikaz ldimatskih karakteristika sa meteoroloskim pokazateljima · ( Obzirom da je ovo lokalitet gdje su meteo uslovi ve Padavine Na slid u nastavku prikazana je raspode1a kolicina padavina u procentima za 2013. godinu za Republikn Cnlu GOlU. 11 f " . f' L , ( it f L I Slika 4. Raspodjela kolicina padavina u procentima za 2013 (preuzeto sa sajta [ , Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju CG) ·,.l U godisnjem prosjeku, koliCine padavina se krecu od oko 3.200 mID U [ ., ) i mID U t ) jugozapadnim djelovima, do oko 1.750 sjevenrim djelovima Crne Gore, koji ima mediteranski rezim padavina, sa maksimumom u kasnu jesen i f izrazitim minimmnom u toku Ijeta. Podaci 0 kolicini padavina analizirani su sa \ ! , dvije glavne iIi sinopticke - Podgorica i Kola§in, kao i nekoliko kisom.Iemih stanica: Bioce, Pelev Brijeg, Lijeva Rijeka, Opasanica i Matesevo. Medutim, treba naglasiti da se padavinski podaci sa ovih stanica, zbog izrazite . diseciranosti i vertikalne rasclaqjenosti reljefa, ne mogu smatrati reprezentativnim za sire podrucje, odnosno mogu sarno za neposredno okruzel\le stanice, te prikazane vrijednosti treba u tom smislu posmatrati. Naime, padavine su jedan od najpromjenljivijih meteoroloskih elemenata ne sarno u vremenu vee i u prostoru. Za zonu predmetne lokacije projekta najblizi podaci su oni koji su dati za Lijevu Ri.I eku. Srednje godisnje sume padavina u Lijevoj Rijeci krecu se 1900 mID. Godisnje visine padavina, za dati period, kretale su se u Li.Ievo.I Rijeci od 1284 mID (apsolutni godisnji minimum) do 2686 mID (apsolutni godisnji maksimum), dok srednja godisnja vrijedno~1 iznosi 1902 nun. Novembar .Ie na.Ivlazniji mjesec u ovom mjestu, sa prosjecnom 2 kolicinom padavina od 242 lit/ml (lmm= 1 lit/m ). mace, mjesecna suma padavina u novembru se krece od 24 nun (apsolutni novembarski minimum) do 544 mm (apsolutni novembarski maksimum). Mjesecne i godisnje sume padavina date su u tabeli 1. Na posmatranom podrucju najvise padavina izlucuje se, u prosjeku, krajem jeseni pocetkom zime, a najmanje Ijeti. Na osnovu ovog i 12 1 ! C' f > ! drugih pokazatelja konstatuje se da je zastupljen izmijenjeno mediteranski i pluviometrijski rezim. " [ Tahela 1. Srednje, maksimalne i minimalne koli6ine padavina u mm za podru6je L"yeve R"TJe ke Padavinska IPadavineu Mjesec god i (! stanica 'mm jan feb i mar apr maj jun jui avg sep okt nov dec I i i [sr.suma 172 151 154 176 147 92 67 73 166 224 242 238 1902 Lijeva [max .surna 564 514 269 366 312 248 186 238 348 776 544 677 2686 f 1 Rijeka tJ Imin Burna 0 10 11 60 28 21 0 4 I 22 0 24 28 1284 Kada je u pitanju intenzitet padavina pO padavinskom danu, ne postoji jedinstveno misljenje koje padavine (kisa, snijeg ... ) treba smatrati jakim, a koje slabim. Uglavnom se za 4ltenzitet kise uzimaju sljedeee granice: slaba kisa je sa ( \ . I , I visinom padavina do Imm, umjerena od 1,1 do 5,Omm, jaka 5,1-10,0 mm i vrlo I I t : jaka preko 10,Omm na dan. Temperatura vazduha Temperatura vazduha, na ovom podrucju, ima velik znacaj narocito sa aspekta pojave mrazeva, leda i magle. Temperatura vazduha, pri odredenim situacijama, direktno odreduje da Ii ee se manifestovati neka od ovih pojava. Na ovom podrucju pojava mraznih i ledenih temperatura je redovna pojava u hladnom dijelu godine. Prilicno gU ucestale situacije kada su temperature ne sarno tokom nod i jutra ispod nule vee tokom dana temperature su ispod nule tzv. ledeni dani. U visim predjelima u oblasti Lijeve Rijeke ledenih dana bude i do 40. t I , , i 13 r , !. [: I I I ; ! Ii. I I I I ! ; I ! 1 j f l . Slll,{a 5. Raspodje/a temperature vazduha u procentima za 2013 (preuzeto sa sajta Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju CG) I , I 1 t 1 Zbog velike razlike u nadmorskoj visini na relativno maloj udaljenosti postoji veliki grad~ient temperature vazduha tako da se prosjecna godisnja temperatura vazduha kre6e od 1S,5°C u Podgoriei (49 mmn) do oko 6°C u oblasti visih predjela Lijeve Rijeke (1120 mnm). NajbliZe lokaeije na kojoj se prikupljaju hidrometeoroloski podaci su gradovi Podgorica i Kolasin. Pro sjecna temperatura vazduha u Kolasinu je 7,3 0C. U Kolasmu je sredllja temperatura vazduha u 2012. godini bila oko 7°C. Odstupanja sredllje temperature vazduha i \ I , bila su iznad vrijednosti klimatske nonnale i kretala su se oko 3°C. Sni}eg Pojava snijega i snijeznih nanosa na dijelu puta koji se nalazi na vecoj visini tokom hladnog dijela go dine je redovna pojava. Pocetak perioda sa snijeZnim pokrivacem je oko 1. novembra na podrucju Lijeva Rijeka-Opasanica Matesevo, dok je u nizim predjelima na podrucju Bioca polovinom januara. Kraj perioda sa snijefuim pokrivacem je oko 1. maja lla podrucju Opasanice, oko 16. aprila 11a podrucju KolaSina-Mateseva i Lijeve Rijeke, a u niZml predjelima od polovine februara do oko 1. marta na podrucju Bioca. Prosjecan broj dana sa snijeZnim pokrivacem preko 1em se krece od 10 dana u nizim predjelima do oko 90 dana l1a podrucju Lijeva Rijeka-Matesevo-Kolasin do preko 100 dana u oblasti Opasaniee. Prosjecan godisnji broj dana sa visokim snijeznim pokrivacem od preko 50 em na podrucju Kolasina je 7,6 dana, na 14 ! ' L ! i podrucju Lijeve Rijeke oko 30 dana i u visim predjelima oko 40 dana. Prosjecna ! , maksimalna vis ina snijefuog pokrivaca na podrucju Kolasina krece se oko 40 em u februaru. Na ovom podrucju padavine snijega su veoma intenzivne i mogu r ; da potraju nekoliko dana bez prestanka, a visina snijefuog pokrivaca za vrlo kratko vrijeme moze da dostigne cak 100 em visine. , r ; , I ! Vjetar Vjetar kao klimatski element zavisi od opste eirkulacije vazduha u atmosferi i f 1 I ; I ; od reljefa, odnosno oblika reljefa. Prizemno strujanje vazduha je pogotovo pod ; I ) velikim utieajem topografskih oblika reljefa. Najvaznije karakteristike strujanja prikazuju se klimatoloSkim ruzama vjetra koje izraZavaju: proeenat cestine r i ! ! smjerova i srednju brzinu \jetra po pojedinim smjerovima. Jasno je da je nedostatak mjerenih vrijednosti parametara vjetra veliki problem, posebnQ sa f ; I i stanovisd zastite od zagadenja. Nairne, vjetar ima presudan znacaj na: transport, I i disperziju i difuziju zagadujuih materija u vazduhu i pravae u kome ce se transport vrsiti. Da bi se dobili pravi podaci 0 vjetrovima, koji su od velikog i 1 i I ! posebnog znacaja za projektovanje putnih objekata: mostova i tunela, bilo bi l ,f potrebno ,instaliranje automatskih mjemih uredaja, u neposrednoj blizini [ ; lokacija ovih objekata, kako bi se za odredeni vremenski period dobili parametri i ; i J ovog i drugih klimatskih elemenata. Na zalost osnovni podaei 0 vjetrovima postoje sarno za podrucje Podgoriee i KolaSina, sto svakako ne odrazava pravo stanje vjetrova na predmetnoj lokaciji. Podrucje Duske pripadapoddpu klimata Cfb (po Koppenu). To je umjereno topla kisna klima sa toplim ljetima, ali bez naglasenog susnog perioda tokom I ; , godine. Prosjecna temperatura najtoplijeg mjeseca je manja od 22 °C, ali bar 4 i ' mjeseea tokom godine imaju srednju mjesecnu temperaturu preko 10°C. I ' I , I , I 2.5. Flora i fauna v---Flora Siru okolinu predmetnog podrucja saeinjavaju Burne bukve Fagus sylvatica, a uz bukvu kao ediftkatora, javljaju se javorovi Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, brijest Ulmus montana, i dr. Od zbunastih vrsta javljaju se Daphne mezereum, Lonicera alpigena, Lonicera xylosteum, Sambucus racemosa, Rhamnus fallax, dok su zeljaste vrste zastupljene sa Heracleum sphondyUun1, Salvia glutinosa, Symphytum tuberosum, Dentaria enneaphylosJ Dentaria bulbifera, Mycelis muralis, Paris quadrifolia... Iznad pojasa bukovih suma, ali i nize zahvaljujuci temperatumoj inverziji javljaju se mjeSovite cetinarske sume u kojima se pored bukve Fagus sylvatica javlja i jela Abies alba. Sloj siblja, izuzev bukve i jele, vrlo je siromaSan drugim vrstama te se javljaju sporadicno Corylus avellana, Lonicera nigra, Sorbus aucuparia, Rosa pendulina, Daphne mezereum... U prizemnom spratu pored ! : uobicajenih sumskih vrsta srijece se i borovnicaVaccinium myrtillus. 15 j , !.. , I Fauna I . . L .. , U gore navedenim stanistima od zivotinjskih vrsta srijecu se vuk Canis lupus, medved Ursusarctous, lisica Vulpes vulpes, divlja svinja Sus scrola, te sitni sisari poput jazavca Meles metes, krtice Talpa europaea, jeza Erinaceus concolor, sumske rovcice Sorex araneus , sumskog puha GUs gUs i dr. f Od gmizavaca je moguce vidjeti sljepica Anguis fi-agilis neke vrste smukova t poput mrkog smuka Malpolon monspessulana, obicnog smuka Elaphe longissima, i poskoka Vipera ammodytes. ! j U sumama se od karakteristicnih vrsta ptica se srijecu Strixaluco, Accipiter j I gentilis, Falco peregrinus, Dendrocoposleucotos, Dryocoposmartius. Registrovanesui Columba palumbus, Cuculuscanorus, Parusmontanus, I l 1 f Sittaeuropea, Certhialamiliaris, Troglodytes troglodytes, Turdusviscivorus, Turdusphilomelos, Turdusmerula, ,Phoenicurusphoenicurus, Sylvia atricapilla, I j Regulusregulus, Regulusignicapillus, Pyrrhulapyrrhula, Fringillacoelebs, I ! Buteobuteo, Accipiter nisus, Dendrocopus major, Nucifragacaryocat Rijesenjem Republickog zavoda za zastitu prirode 0 stavljanju pod zastitu I pojedinih biljnih i zivotinjskih vrsta (81. List ReG, br. 76/06) zasticenesu: \ . medved Ursusarctous, sljepic Anguis jragilis, smukoviMalpolon I : mOllspessulana i Elaphe IOllgissima kao i sve vrste gore pomenutih ptica. I ; i ! Na pomenutom lokalitetu nisu zabilje.zene (pronadene) elldemicne, rijetke, ugrozene iIi zasticene biljne vrste! 2.6. Karakteristika pejzaza I: I , Prostor na kome se planira postavljanje dva drobilicna postrojenja karakterise L: planinski pejzai koji je sacuvan u prirodnom obliku sa karakteristika ovog prostora. Karakteristike pejzaia sireg prostora ce biti unjereno nepromijenjene rl kako u toku izvodenja radova tako i nakon njih. • i . 2.7. Za~ticeni objekti i dobra kulturno - istorijske bastine " I " Na prostoru na kome se planira instaliranje postrojenja za proizvodnju frakcionih agregata, ne nalaze se objekti koji su zaSticeni kao prirodna dobra. 2.8. Naseljenost i koncentracija stanovnistva Prema popisu iz 201L godine (MONSTAT), ukupan broj stanovnika na teritoriji naselja Duske je 44. U blizini lokacije projekta nema naseljenih objekta bilo koje vrste. 16 It . 2.9. Podaci 0 postojecim privrednim i stambenim objektima i objektima infrastrukture r ; . I : Do lokacije projekta dolazi se pristupnim putem koji je Nosilac projekta napravio za potrebe izgradnje autoputa. Pristupni put je makadamski, a ide iz I pravca sjevemog portala tunela Vjeternik. j I. Na lokaciji je predviden prostor z.l1aCajne povrSine koji ce se koristi za manipulaciju i parking vozila Nosioca projekta koja ce opsluzivati rad ! ' postrojenja za drobljenje kao i za parkiranje vozila. Manipulativne povrsinesu i ; tamponirane. r 1 U okolini lokacije projelcta nema naseljenih objekata bilo koje vrste. ,I . I l I ; [ l ; i i ; . I .'I I! 17 $ , I r . I 3. OPIS PROJEKTA ; I : 1) Na dijelu katastarske parcele broj 50S, KO Duske planirana je instalacija dva , I 1 ; drobilicna postrojenja. Lokacija se nalazi u zoni koridora dionice autoputa Smokovac-Uvac-Matesevo. I !. . povr~nna lokacije projekta koja ce se koristiti za potrebe rada drobilicnih .. 2 postrojenja je 3.814A3 m • f ~. I i t. } 2) Za izvodenje i funkcionisanje projekta potrebno je obezbijediti lokaciju [ i i , projekta od neovlascenog ulaza. Dinamika realizacije izvodenja i fUnkcionisanje , ; projekta po pojedinim fazama bice u skladu sa operativnim planom izvodenja , , radova. U toku izvodenja projekta na lokaciji ce se koristiti voda za potrebe I ! zaposlenih koja ce se obezbijediti kao flaSirana voda~ dok 6e se za tehnoloske potrebe voda dopremati autocistemama. U svakom momentu 6e na raspolaganju i biti rezerve 10 rezervoara x 1000 litara. Prilikom izvodenja i funkcionisanja ) I ! projekta usljed rada masina i druge gradevinske opreme dolazi6e do emisije izduvnih gasova u atmosferu, a takode ce doCi do pove6anja buke i vibracija i : i i ' koje su periodicnog karaktera i ogranicene su predmetnu mikrolokaciju. 3.1. Opis postrojenja Na lokaciji su postavljena dva drobilicna postrojenja. U jedno drobilicno i : postrojenje spada drobilica Metso LT1213-SE i sijacica Metso LT ST4.8, dok u I : drugo spada mlin Nordwheeler NW7150C. · i i , , i Sirovine koje 6e se koristiti za proizvodnju drobilicnog kamenog agregata su: - Agregat (prirodni kameni agregat razlicite granulacije) ! · i Voda : i Dizel gorivo - MaSinska ulja - Antifriz 3.1.1. Karakteristike primarne drobilice · ,I' J i Metso LT1213E je samo-pogonska primama drobilica opremljena sa sinama i pokrece se spoljnim elektricnim izvorom energije iIi instaliranim dizel agregatom. Robusna konstrukcija omogucava primjenu Metso LT1213E i u najtezim kamenim mjestima. Snazni sistem sasije cini Metso LT1213E lakim za manevrisanje. Nominalni kapacitet ove masine je do 400 t/h (440 st/h) drobljenog kamena. Opremljen priborom za reciklafu Metso LT1213E moze 18 !I . 1, · f L • , .• postiCi maksimalnu proizvodnju od 300 tIh (330 st/h) na mater~ialu za ruSenje · . koji sadrzi armaturu. ! ' I . I.;i • f , ! t f : I , 1 ; l ) r ; Podaci 0 performansama , i l ' -Radne performanse: 1 ; I ~kapacitet do 400 mtlh -veliCina primanog kaJ11ena, maksimu111 700 111111 , -veliCina produkta. do 250 rom ,: I f ; f J -Pokretljivost: ! , , -brzina kretanja 1.2/2.1 kmIh ,! ,I , , -stepen sposobnosti: 28 stepeni -pritisak na do 125 kPa : ! -od tla'200 nun ; i -Tokom operaciie drobljell~ia: -sirina 3000 nun -visma 5100 mm -duZma 19100 nun -tezma 55000 kg -Za transport: -sirina 3000 mm -Vlsma 3600 mm -duzina 19400 rom -tezina 55000kg 19 r, . t. .L Karakteristike opreme Usisni kos: -kapacitet 6 m3 -smna 2600 mm -linearna debljina 12 mm V ibrirajuCi prenosnik: -sirina 1170 mm -dutina 4340 mm r -duzina ),Grizzly" sekcije 2 x 750 mm ! i I : -nagib 0° -razmak izmedu "Grizzly" sekcija 52mm -"Grizzly" sekcije 2 -velicina mr~ze 35 mm -vibrirajuca masina V150 j ! I By-pass otvor sa padaju6im vratima Drobilicni blok: I ~ , I ! L: -tip drobilicnog bloka Nordberg NP1213M -sirina usisnog kosa 1300mm -dubina usisnog kosa 900mm -preenik rotora 1200mm -brzhla rotacije 500... 580rpm ), -podesavanje sistema hidraulicno podesavanje I : -otvaranje drobilice hidraulicno ! -ceki6i martensitski XWll • ! -zastitna ploca za traku -"V-traka" pogon 10 x SPC -pogon elektricni G lavni transporter: -tip Metso HI2-11 -duzina c/c 11 m -sirina trake 1200 mm -brzina trake 2 m/s -pogon elektricni Nosioci trake: -veliCina trake D57 -sirina trake 500mm .,.duzina c/c 4000 mm -zatezanje lanca sa podmazivim cilindrom 20 . L.( ! '. I . dvobrzinski pogon sa aksijalnom klipnom pump om L Hidraulika: l' -elktricno kontorlisano hidraulicno kolo za hladjenje -tezinski osjetljivo (LS) hidraulicno kolo za usisni kos I! -tezinski osjetljivo (LS) hidraulicno kolo za ostale pogone t .' -kontrolisano elektromagnetnim ventilima: -motod za trake ~motori za usisni kos ~hidrau1icno podesavanje sistema r ' -opClOno I i ! ~ AC struja: -voltaZa 400 V-50 Hz -prekidac za iskljucenje . . za spoljni izvor 450 kVA -klasa izolacije elektdcnog centra IP55, pod pritiskoni -elektricni motor VEMNEG f I -moton za drobilicni hlok 1 x 250kW sa starterom r ; -moton za glavni transporter 1 x 15 kW I -motor za hidraulicnu pumpu 1 x 55 kW ., . 1 \ DC struja: I l -voltaZa 24VDC -baterije 2 x 160 Ah [ , I [ -punjac 55A \ ' -radna svijetla, halogenska 2 x 1000 W -svijeda za voznju, halogenska 2x70W r i ,i t , Dizel generator: -snaga 4S0kVA 1 l' 3.1.2. Karakteristike sijacice j . \ , ~ . Metso ST4.8E je sijacica opremljena sinama (trakama) koju pokrece dize1 motor koja takode moze da sije kako na elektricni tako i na dizel. pogon. Za kretnju obavezan je dize1 motor. Metso ST4.8 je uvela totalnu kontrolu i automatizovanost koristeci Metso Mineral inovativnu SmartScreenTM tehnologiju. Sadr.zi cetiri integrisane montirane transportne trake koje se hidraulicki sklapaju za transport i idealne su za manje i srednje poslove i proizvodnju agregata. Sadrzi dva lezaja, kutiju za sijanje sa tri nivoa, zajedno sa velikim usisnim kosom (4.5m) i vecom instalisanom snagom, obezbjeduje vise tona po satu i samirn tim nize troskove proizvodnje. 21 1 i , r . I t. Perfonnanse Velicina primanog agregata do 400 rom (sa ugradenom vibrirajucom resetkom) 150 rom (kamena kutija) - Kapacitet do 500 tilt. "Track Bogie" sadrZi robusni kanal i okvir za sekciju kutije. - Maksimalni pristup Mjenjacu i Motoru bez uklanjanja 5ina. Glavna transportna traka 1050 nnn Kais - Podesivi, HRosta" montimi sti1 glavllog bubnja strugaca. Robusna preklopiva ploca. - Povratne rohlice disk tipa. - Usisni kos u potpunosti oblozen gumom Lako podesiva i odvojiva ploca za rasprasivanje Siiacica - Sijacica sa dva lezaja i tri nivoa sa sljedecim dimenzijama po Divou: 2 Duzina 4866 mm x Sirina 1524 mm. Povrsina po niovou 7.4 m . - Sve mrezaste ploce su iste i medusobno zamjenJjive - Naprijed i rikverc operacije, lako premojenljive koristeCi PLC kontrolni system. - Manuahli sistem opterecenja sijaCice. - Poveeani srednji nagib sijacice, smanjujuci opterecenje. 22 r L , ' I "Rexroth" osovinski klipni motor, motor visoke efikasnosti c/w brzinski i , rotacioni senzori - Montirana robusna kutija podokvira. Proizvodna transportna traka {, .~ ! ! $" .; 1200 mm Kais - Robusna preklopiva ploca. f 1 !, ; • - Povmtne rolnice disk tipa. 1 l M Spoljni, lako podesivi zadnji bubanj. - Spusta se i odvaja od podokvira za laksi pristup mrezi sijacice. f ? i I Niski nivoa podmazivanja lezajeva f ~ Krilna transportna traka ! Sve krilne transportne trake se sklapaju hidraulicki za transport. ! ! , I, USISNA JEDINICA , r • . Usisna jedinica Standardna , 1 Tip usisne jedinice Naginjujuca mreza MreZa 130mm i . SDACICA Konfiguracija modela sijacice 18 mm Plato sijacice za nivo 1 9 mm Plato sijacice za nivo 2 5 mm Plato sijacice za nivo 3 ; : I 1 : ! l NAPAJANJE Motor TIER 3 (stage III A) Caterpillar C4.4 Ostale opcije za motor Fitteri za vazduh Oprema za klimu , , I Standard -20 C ... +35 C (-5 F ... +95 F) Elektrifikacija • Prekidac za iskljucenje Za spoljni 400 V-50 Hz strujni izvor • Elektricni pogon Za hidraulicno kolo ITRANSPORTNETRAKE I Glavna transportna traka, Proizvodna transportna traka) Krilne transportne •trake, velika, srednja i mala krilna transportna traka OPCIONA OPREMA Tip kontrolne jedinice Tip kontrolp.e jedinice: Standard, sa IC Alat Standardn alat 23 { ~ , ' I t ; Daljinski radio upravljac Mulrifunkcionalni radio Pristup sijacici Zadnja platform i stube Kutija za kamen Kutija za kamen I 1 J , 1 ; Svijetla Sviietla t J . Kabal za povezivanje Kabal za povezivanje sa LT/ST M:LIN f' Mlinovi su drobilice razmjemo manjeg uCinka koje sluZe za mljevenje Li prethodno drobljenih te stianih poluproizvoda kamene sitneZi. Oni su konstruirani da kamena sitnez preko odredene velicme zrna ne moze napusriti proces drobljenja u njemu dok se velicina mla ne smanji lla trazenu velicinu. Najcesce se koriste udami i kruzni mlinovi, te celjusni granulatori. Kruini mlinovi posebnog oblika su mlinovi stapicari i mlinovi kuglicari. Udami mlin je po svojoj osnovn~i konstrukciji udama drobilica s resetkom 11a izlazllom dijelu koja nepromjenjivim razmakom sipki resetke ogranicava velicinu izlaznog zrna. f ' l ~ ,i :. l Mlinje tipa Nordwheeler NW7150C. u koji spada drobilica i prateca sijacica. Drobilica - Barmac B7150 crusher - IC70 automatizovana drobilica - Prijemni bunker 15m3 Vibraciona usisna jedinica EME42U Magnetni separator OVAP800/25 - Detektor metala sa uredajem za analizu MDS3095S/MU3300 - ABS i rucna kocnica 24 L L L Sijacica - Nordberg CVB1845 4 - 1st veliCina agregata [mmJ* 4-8 - 2nd velicina agregata [mm]* 0-4 Zbog zastite prilikom rada na mlinu moraju biti osigurani sigurnosni uslovi. Pogonski remeni moraju biti pokriveni stitnicima, radnici ne smiju nositi siroka odijela i mora biti osiguran siguran prolaz. 3.2. Pregled tehnoloskog procesa drobljenja i klasiranja krecnjaka Prerada telmicko-gradevinskog kamena sastoji od sljedeeih radnih operacija: • Drobljenje TG kamena na frakcije od 0-32 mm • Razdvajanje na frakcije pomocu mobilne sijacice • Utovar, transport do prostora za deponiju na betonskoj bazi I i T-G krecnjak maksimalne velicine komada od g.g.kAOO mm, bagerom se ! ' ! i I! ubacuje u pokretnu drobilicu LT1213E kapaciteta 400 t/h ulaznih granulata 0 700 mm, gdje se svodi drobljenjem na klase 0-32 mm. Izlazni materijal iz drobilice preko transportne trake ide u prijemni kos mobilne sijacice Metso [ ! ST4.8E, iz kojeg se preko vibro-dodavaca ravnomjemo dozira na sijaCicu na kojoj su montirana viseetaina sita. Za proizvodnju frakcije 0-32 mm podesi se da je maksimalni izlaz iz drobilice 40 mm. Tako usitnjen materijal ide na sijacicu gdje se vrsi klasiranje agregata u frakcije 0-32 mm. Nadresetni proizvod ide na premeljavanje gdje se dobija proizvod 0-4 mm (nula). , 1 ; . i , ! Kamen za drobljenje ce se uzimati iz iskopa tunela Vjetemik kao i iz Bajcetnice, Lijeva Rijeka. Sto se tice kolicine proizvodnje frakcionih agregata oni ce biti sledeCi na godisnjem nivou (dato kao prosjek za 2 godine rada): 3 • 0-4mm - 4i.250 m ; 3 • 4-8mm - 9.730 m ; 3 • 8-16mm-17.370 m ; 3 • 16-32mm 16.680 m • Ovo znaci da ce se u godisnje proizvesti oko 91.030 m3 agregata. 25 r I, f\. , 3.2.1. Planiranja proiZl'odnja agregata Plamrana ukupna (za 24 mjeseca), odnosno mjesecna i dnevna proizvodnja agregata data je u sljedecim tabelama. r ' T.ba eal 32111. . . P rocyeryene o lcme agrega.Qt na n1Jesecnom nlVOU ! Miesec Kom~ina agr(lfata u m3 1 1.691 2 1.691 i 3 1.691 4 4.161 i 5 4.161 6 4.161 I 7 8.843 { 1 ; I 8 8.843 I I I i 9 8.843 10 9.233 "--- I 11 9.233 I I , I 12 9.233 13 10.663 14 10.663 I 15 10.663 16 11.053 I i 17 11.053 I I 18 11.053 19 .. 8.843 i 20 8.843 . ! I I i 21 .. 8.843 .. 22 6.242 I 23 6.242 I! . i . 24 6.112 I 1',a hea l 32112 P roc.Jena potrebnog agregat a 1. brOJa . VOZl a ! . . . 3 M.iesec Kolicina agregata (m /dan) Bro.i vozila na dan ! 1 56 4 2 56 4 3 56 4 4 139 9 I .. I 5 139 9 6 139 9 7 295 20 8 295 20 9 295 20 10 308 21 11 308 21 12 308 21 13 355 24 26 I I , ( , I 14 355 24 I 15 355 24 16 368 25 r : 17 368 25 ! ; 18 368 25 19 295 20 !' ' I 20 295 20 t ' 21 295 20 22 208 14 23 208 14 24 204 14 ( , , . Proizvedeni agregat 6e se koristiti za potrebe betonjerke na lokaciji Duske, a \ procijenjena kolicina hetona koja 6e se proizvesti u betonjerci Duske data je u tabeli 3.2.113. . Tabela 3.2.1/3. Procijenjena koliCina betona koji ce se proizvesti na mjesecnom If : nivou (za period 24 m;eseca) l Mjesec Kolicina betona u m3 1 1300 r i i I i 2 1300 LJ 3 1300 4 3200 r i /i 5 3200 II ( ) 6 3200 7 6800 ! { 8 6800 9 6800 10 7100 11 ! i i 7100 ; i ' 12 7100 13 8200 14 8200 15 8200 16 8500 17 8500 18 8500 19 6800 20 6800 21 6800 22 4800 23 4800 24 4700 Ukupno 140000 27 r I I, 3.3. Opis opreme za smanjellje negativnog uticaja na okolhm Za smanjenje zaprasenosti koja se javlja kao posljedica uzvitlavanja prasine, i ' j . vrsice se vlazenje povrsina (polivanje i prskanje) mjesta nastajanja, a to su: I :. transportni i pristupni putevi, tamponirane manipulativne povrnine i krug i .. pozajmista. Vlazenje povrsina ce se vrsiti stacionamim sistemom koji je I i t ) opremljen rasprsivacima vode, odnosno autocistijemom. 3.4. Zona prerade krecnjaka Za smanjenjeemisije prasine koju emituje drobilicno postrojenje, koristice se Ir ; ' ! i sistem za otpraSivanje koji se sastoji od rezervoara sa vodom, pumpe, sistema cjevovoda za transport vode i mlaznica. i ; I f I I Z ) Pri pojavi zaprasenosti vece od dozvoljene, sistem za obaranje prasine . (mlaznice sa vodom) se pusta urad, tako da voda pod pritiskom izlazi kroz .f i mlaznice stvarajuCi vodenu zavjesu kroz koju prolazi materijal. Povezivanje i. mlaznica vrsi se fleksibilnim crijevima na rezervoar za vodu. OvlaZeni materijal ima vecu specificnu tezinu i vecu koheziju i takav nije sposoban da lebdi. Sistem zastite zivotne sredine oko uredaja i postrojenja za pripremu usitnjavanje (drobljenje i mljevenje)i klasiranje stijenske mase krecnjakaje: • Ugradeni sistem mlaznica sa vodom za vlazenje stijenske. mase krecnjaka na mobilnom drobilicnom postrojenju (primamom sekundamom),.. . prijemnom bunkeru 1 mobilnom postrojenju za prOSlJ avanJe. • Zatvaranje i zaStita maSina i postrojenja (transportne trake, drobilice, mlinovi i sita) sa plastificiranim platnom i haubom. • Deponovanje sitnih frakcija krecnjaka granulacije (0-4 mm) u zatvorene bunkere i prekrivanje otvorenih deponija ovih frakcija sa plastificiranim ceradama u periodu intenzivnih vjetrova i s1. Obzirom na znacaj emisije prasine potrebno je primijeniti mJere za minimiziranje i prevenciju nastajanja, i smanjenja emisije prasine. 3.5. Vrste i kolicine ispustenih gasova, otpadnih voda i drugih cvrstih i stetnih materija koje nastaju u procesu prerade krecnjaka U toku tehnoloskog procesa, pri radovima zbog vremenske i prostome dimenzije izvjesne kolicine mineralne prasine, pogonskog goriva i maziva, gasova i drugih materija mogu dospjeti u vazduh, u vode, deponovati se na 28 okolno zemljiste, tj. dospijeti u zivotnu sredmu. Primijenjenim mjerama zaStite taj uticaj ce se ograniciti i dovesti u prihvatljive granice . .. 1 . f . . I , Agregat se dijeli na sitan i krupan. Sitan ima zma koja pro laze kroz sito , ; otvorima 4 mm, dok krupan agregat ima zma koja ne mogu proci kroz site f : otvora4 mm. J : ~ • I Rudarsko - gradevinske maSine koje se koriste za dobijanje i masine i ! t postrojenja koja se koriste za pripremu, usitnjavanje (drobljenje i mljevenje) i I i klasiranje stijenske mase krecnjaka koriste sljedece sirovine i pomocne materijaie: 1 j i 1 • eurodizel gorivo, • razne vrste uJja i maziva!. • sredstva za hladenje dizel motora, • akumulatore, I I • razne vrste filtera, ! • gume, • elektricnu energiju i 81. r ; ! ; I i Na osnovu naprijed prikazanih podataka najvecu potencijalnu opasnost pO zivotnu sredinu (vazduh i zemljiste) mogic bi predstavljati koliCine dizel goriva (skladistenje, odnosno produkti njegovog sagorijcvanja) kao i ulja i maziva ,II (skladistenje, odlaganje prije i nakon upotrebc) koji se koriste u procesu ( ., j ; eksp loatacij e mehanizacije. , Ukupne godisnje kolicine dizel goriva, maziva i rashladne teenosti, mogle bi, j 1 eventualno predstavljati potencijalnu opasnost po okolinu i zivotnu sredinu, ~ ! ukoliko bi se skladiStile odjednom. Medutim, navedene koliCine, buduci da se koriste na godisnjem nivou, dopremaju se sukcesivno, odnosno po potrebi i u kolicinama: neophodnim za nesmetano odvijanje tehnoloskog procesa eksploatacije. Na predmetnoj lokaciji, poklanjace se velika paznja i postovati propisane procedure. Takode i gorivo sa benzinskih pumpi doprema se do stacionamih masma sa namjenskom cistijemom za snabdijevanje koja je opremljena sa volumetrom i neophodnom opremom. Zamjena ulja iz mehanizacije moze se vrsiti na lieu mjesta sa specijalnom cistijernom uz sve predostroZnosti. Kapacitet cistijerne za privremeno skladistenje otpadnih ulja je 1 t. Otpadno ulje se predaje ovlascenom preduzecu koje posjeduje dozvolu za obradu otpadnih ulja. 29 I ' t f : ! Tecne otpadne materije javjaju se u obliku upotrijebljenog motornog ulja i ~. j maziva. Isto ce se mijenjati i skladistiti, na mjestu (lokacija objekta za privremeno skladistenje otpada u blizini Sjevernog portala tune1a Vjeternik) na nacin strogo propisan za takvu vrstu otpada, sto ce maksimalno doprinijeti zastiti, odnosno bezbjednosti zivotne sredine. Nosilac projekta je u obavezi da potpise Ugovor 0 preuzimanju svih vrsta otpada sa ovlascenim preduzecem. Sanitarne i fekalne vode u ovom podrucju rjesavaju se individualno, uglavnom ' se odvode u septicke jame, jer nema izgradene kanalizacione mreze. Prilikom II rada drobilicnih postrojenja nema otpadnih voda, a za potrebe zaposlenih f 1 koristice se mobilni toaleti. 1 i i ! i ! "" .t Say cvrsti otpad koji je komunalnog karaktera odlaZe se u kante i odnosi se do r 1 najbliZeg kontejnera, a odatle ga preuzima preduzece tlCistoca fl d.o.o. i odvozi I 1 I ) na sanitarnu deponiju "Livade" u PodgoricL Jalovina ce se odlagati na zasebnoj deponiji na lokaciji i koristice se kao tampon na izgradnji autoputa i nasipa. 3.6. Emisije u vazduh Preradom krecnjaka moguse ocekivati emisije u vazduh: praSine, polutanata iz energenta (dizel goriva) i buke. Navedene emisije nemaju kontinualan karakter i ispustanje zagadujucih materija u vazduh, u smis!u kontinualne industrijske I l;I . proizvodnje. I Izvore zaprasenosti u zoni prerade kreenjaka bi predstavljale slijedece l. tehnoloske operacije: • utovar i doziranje rovnog kamena krecnjaka u usipni bunker mobilnog drobilicnog postrojenja, • prerada krecnjaka u postrojenju za preradu drobljenjem, mljev enjem, sijanjem, transportom i deponovanjem, • ciscenje radnih povrsina i saobracajnica, i • eolska erozija-uzvitlavanje praSine djelovanjem vjetra • skladistenje i utovar agregata Izvori stetnosti gasova, para i aerosola u pogonu prerade krecnjaka tehnickog kamena-krecnjaka predstavljaju proizvodi sagorijevanja tecnog goriva u motorima utovarno transportne i transportne opreme. Kolicina ovih gasovitih produkata zavisi od snage masina, vremena rada masina, specificne potrosnje goriva, kao i stepena iskoristenja instalisane snage pogona . . ( 30 { . ! Vrste i emisije prasine i gas ova procijenjene su na osnovu do sada vrsenih mjerenja, prikupljenih savremenih saznanja iz slicnih aktivnosti na pojedinim lokacijama i medunarodnih i domaCih normi i propisa. I ' I Svi pogonske masine moraju zadovoljavati odrednice standarda granicnih emisija EU Direktivom 97/681EC kojom su za proizvodace definisani standardi. ( , Impiementacija propisa otpocela ja 1999. g. sa ED Stage I, dok je ED Stage IT i , !. ) od 2001. godine. Primjena mnogo strozijih standarda dopustenih emisija stetnih materija ED ( '. I . I i Stage ITI i Stage IV vezana je za 2006. odnosno 2014. g. prema Direktivi t . ~ 2004/26IEC. Ukupne emisije su proracunate prema granicnim vrijednostima za i ; vanputnu mehanizaciju tj. radnu opremu za standardizovane dopustene emisije i ~ j I CO, HC, NOx i PMlO. Radne masine koje ce se koristiti zadovoljavaju " J odrednice standarda ED Stage lIIB. 3.7. Buka f, ~ Buka je nezeljeni zvuk, odnosno svaka zvucna pojava (larma, sum, galama, lupa, govor i s1.) koja ometa rad ili odmor predstavlja buku. I ! ; Buka u komunalnoj sredini predstavlja svaki zvuk koji se javlja van radnog (,) mjesta, a to znaCi: u stanovima, na ulici, u vozilima, na mjestima za rekreaciju, (, fI u skolama, bolnicama itd. Ocigledno je da se radi 0 vrlo razlicitim vrstama buke Ii u zivotnoj sredini. D konkretnom slucaju radi se 0 saobracajnoj i industrijskoj buci, odnosno buci koja nastaje radom masina na predmetnoj lokaciji. l ! I ;" .... 3.8.0tpad Prema Pravilniku 0 klasifikaciji otpada i katalogu otpada ("S1. list CG", br. 59/13, 83/16) na podrucju zahvata 6e se odvijati slijedece djelatnosti koje generisu otpad (prikazane su grupe otpada sa indeksima): • 13 Otpad od ulja i ostataka tecnih goriva (osim jestivih ulja iz grupa 05, 12 i 19), • 15 Otpad od ambalaze; apsorbenti, krpe za brisanje, materijali za filtriranje i zaStitna odjeca, koji nije drugacije specifikovan, • 16 Otpad koji nije drugdje specificifikovan, • 20 Komunalni otpad (kucni otpad i slicni komercijalni 1 industrijski otpad), ukljucujuci odvojeno sakupljene frakcije. Na podrucju zahvata ce nastajati slijedeci otpad (kategorisan prema Pravilniku 0 klasifikaciji otpada i katalogu otpada). 31 If.. ; i ' N eopasni otpad: L • Ambalaza (ukljucujuci odvojeno skupljani komunalni ambalafui otpad), kataloski broj 15 01: I , • papiroa i kartonska ambala.za, kataloski broj 15 01 01, • plasticna ambalaza, kataloski broj 1501 02, f ' • drvena ambala.za, kataloski broj 1501 03, ! • metalna ambalaza, kataloski broj 1501 04, { • kompozitna ambalaz.a, kataloski broj 1501 05, ! • mijesana ambalaza, kataloski broj 1501 06, • staklena ambalaza, kataloski broj 1501 07, ; -~ I , • tekstilna am balaza, katalo ski broj 15 01 09, ! ! t j • Apsorbenti, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zastitna odjeca koji nisu zagadeni opasnim materijama, kataloski broj 15 0203 • Otpadna vozila iz razlicitih sredstava transporta (ukljucujuci masine koje rade pored puta) i otpad nastao oslobadanjem od otpadnih vozila i od odrzavanja vozila (izuzev grupa 13 i 14 i podgrupa 16 06 1 16 08), kataloski broj 1601 [ : • Papi,.. i karton, kataloski broj 20 01 01, • Staklo, kataloSki broj 20 01 02, • Odjeca, kataloski broj 2001 10, • Tekstil, kataloski broj 2001 11, • Plastika, kataloski broj 20 01 39, \ : f ! L. • Metali, kataloski broj 20 01 40, • Mijesani komunalni otpad, kataloski broj 20 0301, • Kabasti otpad, kataloSki broj 20 0307, Opasni otpad: 1 i j • otpadna motoma ulja, ulja za mjenjac'e i podmazivanje, kataloski broj 13 1 ' 02, • sadrzaj iz separatora ulje/voda, kataloski broj 13 05, • apso rbenti, materijali za filtere (ukljucujuci filtere za ulje koji nijesu drugacije specifikovani), krpe za brisanje, zastitna odjeca, koji su kontaminirani opasnim supstancama, kataloski broj 150202, • filteri za ulje, kataloski broj 16 01 07, • koCione tecnosti, kataloski broj 160113, • antifriz, kataloski broj 16 01 14 • baterije i akumulatori, kataloski broj 1606. 32 } . l 1 . ! Na osnovu raspolozive mehanizacije, koja ce biti angaZovana na lokaciji projelcta, na godisnjem nivou mogu se produkovati sljedece vrste i kolicine otpasnog otpada: I (. • otpadna motoma ulja (l3 02 06*sinteticka motoma ulja, ulja za mjenjace i podmazivanje): 150 litara (oko 130 kg) II I ' • filted za ulje (16 01 07*filteri za ulje): 5-10 kg t _) • akumulatori (16 06 Oh olovne baterije): 80 kg • apsorbenti i krpe za brisanje (15 02 02*apsorbenti, materijali za filtere 1 za /.\ (ukljucujuCi filtere ulje koji nijesu drugaCije specifikovani), krpe za brisanje, zastitna odjeca, koji su kontaminirani opasnim supstancama): do I i 15 kg I • antifriz (1601 14*antifriz koji sadni opasne supstance): 50 litara (oko 55 kg) ,J i' I , i ; 3.9. Radna snaga Po jednoj smjeni predvidenaje sljedeca radna snaga: • 2 rukovaoca na drobilici, • 1 rukovalac utovarne lop ate • 1 rukovalac bag era i buldozera, • 1 vozac kamiona*dampera. Radice se 24h, 3 grupe radnika, 3 smjene. Radovi ce se izvoditi svakog dana u mjesecu (radnici se rotiraju i svako ima odmor u toku mjeseca). j . j -j 11, I . { 33 r r 4. OPIS RAZMATRANffiALTERNATIVA t ; Nosilac projekta je za potrebe izgradnje dionice autoputa SmokovacMUvac Matesevo na dijelu katastarske parcele broj 505, KO Duske planirao instalaciju dva drobilicna postrojenja. Projektnom dokumentacijom detaljno su razradene sve faze realizacije projekta uz primjenu odgovarajucih tebnicko-tehnoloSkih r.lesenja za izgradnju ob.lekata Ir .? ove namjene. Shodno medusobnom ugovoru, na predmetnoj Iokaciji radi6e j ; \. j podizvodac "Bemax" d.o.o. Podgorica. I iI 1 Lokacija. Obzirom da je u poglavljima 2 i 3 definisan i opisan prostor lokacije i I .' objekat u okviru kojeg se vrsi proces pripreme kamenog ~gregata, to je lokaci.la ob.lekata na lokaciji na taj nacin i definisana, tako da nosilac projekta nije imao t l , mogucnost razmatranja· druge lokacije za planiranu namjenu. Sto se procesa rada na lokaciji tice, Nosilac projekta je tehnoloski proces proizvodnje prilagodio prostomim kapacitetima ·lokacije i planiranih objekata, pri cemu je vodio racuna da na taj nacin obezbijedi zaokruzen ciklus procesa rada. Proizvodrii procesi iIi tehnologija. Projekat pripreme agregatadefmisan je kroz idejno ljesenje za predmetnu lokaciju, pri cemu je u tehnoloskoll1 smislu izabran naCin rada koji u potpunosti zadovoljava kriteri.lume neophodne, kako za njegovo bezbjedno funkcionisanje, tako i sa aspekta zMtite zivotn(! sredine. Uklanjanje projekta i dovodenje lokacije u prvobitno stanje. Planirana lokacija drobilicnih postro.lenja nalazi se u zoni koridora za izgradn.lu autoputa dionica Smokovac-Uvac-Matesevo. Ovaj prostor je manje naseljen, ali su zbog samih karakteristika lokacije predvidene tehnicke mjere zastite, tako da utica.l projekta na zivotnu sredinu bude u prihvatljivim granicama . .. i I i : I Za ovaj prostor ne postoji planska dokumentacija ko.lom je defmisana namjena ovog prostora po zavrsetku planiranih radova na predmetnoj lokaciji, zbog cega ce sa iste biti uklon.leni svi instalirani objekti i bite dovedena u prvobitno stanje. Metod .-ada u toku funkcionisanja projekta. Funkcionisanje pro.lekta bice prilagodeno specificnostima posmatranog projekta. Kako bi ciljevi zMtite zivotne sredine bili postignuti funkcionisanje predmetnih objekata na predmetnoj lokaciji mora biti usaglaseno sa svim propisima iz domena zivotne sredine. Na· osnovu ovoga mora postojati jedinstvena metodoloska osnova sa .lasno definisanim koracima za analizu ovm odnosa) koja poticeod neophodnosti ispunjen.la osnovnih principa kompatibilnosti, uskladenosti nivoa analize i sukcesivne razmjene infonnacija. U smislu opstih metodoloskih nacela 34 J . . 1L, f ' Elaborat procjene uticaja je urad en tako, sto su prethodno definisal1i: osnove za ·L analizu uticaja, polazni podaci i projektna dokumentacija. Uredenje pristupa i saobracajnih puteva. Do lokacije projekta dolazi se pristupnim putem koji je Nosilac projekta napravio za potrebe izgradnje autoputa. Pristupni put je makadamski, a ide iz pravca sjevemog portala tunela Vjetemik. f ; Monitoring. Tokom funkcionisanja predmetnih objekata sve mjere predvidene I.. ,( za smanjenje uticajana zivotnu sredinu treba da budu pra'cene i sprovodene od strane ovlascene institucije. U tom smislu ce mogu6i uticaji na zivotnu sredinu i I , , biti uskladeni sa efikasnoscu predvidenih mjera. I ~ f { Izbor opreme i tehnologije rada, je prije svega uslovljena standardinla koji prate I ' I , .. j ovu vrstu poslova, sto je potvrdilo opredjeljenje Nosioca projekta za opremom u skladu sa standardima. Predmetna oprema, kako je savremena u pogledu tehnoloskog postupka, tako zadovoljava i sve standarde u pogledu zastite zivotne sredine. If , ' i I I j i J i I I I ILl i , i 35 f . I l , L L 5. OPIS SEGMENATA ZIVOTNE SREDlNE Opis segmenata zivotne sredine je u sustini usmjeren na postojece stanje zivotne , r sredine lokacije predmetnog zahvata i njegovog sireg podrucja, a odnosi se, prije svega, na stanovnistvo (naseljenost i koncentraciju, biljni i zivotinjski f i svijet, geolosku sredinu, .vazduh, pejzaZ i topografiju, ·klirnatske cmlOce, ,I ,I izgradenost prostora lokacije injene okoline, nepokretna kulturna dobra i zasticena prirodna dobra). . lJ 5.1.Stanovnistvo (naseljenost i koncentracija) I .! [ Prema popisu iz 2011. godine (MONSTAT), ukupan broj stanovnika na teritoriji naselja Duske je 44. U blizini lokacije nema individualnih stambenih objekata. Obzirom da se radi 0 rur~lno:rn: podrucju, predmetna zona je nenaseljena. ,. ! 5.2. Flora i fauna i Obzirom na lokaciju za postrojenje za drob1jenje frakcionih agregata - drobilica i prethodnog opisa lokacijskih karakteristika sa aspekta Hore i faune, jasno je da se u njenoj neposrednoj blizini ne nalaze zaSticene biljne i zivotinjske vrste. 5.3. K valitet zemljista Ii , I j , , J U cilju odredivanja kvaliteta zemljista, odnosno utvrdivanja sadrZaja opasnih i , stetnih materija u zemljistu u toku 2015. godine, izvrseno je uzorkovanje i analiza zemljista u 10 gradskih naselja u Crnoj Gori, od toga na djecijim igralistima u 4 opstine. U ovim uzorcima izvrsena je analiza na moguce prisustvo neorganskih materija i . (kadmijum, olovo, ziva, arsen, brom, nikal, fluor, bakar, molibden, bor, cink i : 1 kobalt) i organskih materija (policiklicni aromaticni ugljovodonici, polihlorovani bifenili, PCB kongeneri, organokalajna jedinjenja, triazini, ditiokarbamati, karbamati, hlorfenoksi i organohlomi pesticidi). Uzorci zemljista u blizini trafostanica ispitivani su na moguci sadrzaj PCB i na odredenim lokacijama dioksina i furana. Rezultati ispitivanja su uporedivani sa maksimalno dozvoljenim koncentracijama (MDK) normiranim Pravilnikom 0 dozvoljenim kolicinama. opasnih i stetnih materija u zemljistu i metodama za njihovo ispitivanje ("Sl. list RCG", br.18/97). Na lokaciji gdje je predvideno postavljanje drobilicnog postrojenja lllJesu radene anaHze kvaliteta zemljista. 36 L i ' l ' f 5.4. Kvalitet vazduha I L Realizacija Programa monitoringa kvaliteta vazduha izvrSena je u skladu sa Pravilnikom 0 nacinu i uslovima pracenja kvaliteta vazduha (,,81. list CG", br. 21/2011), kojim je propisan nacin pracenja kvaliteta vazduha i prikupljanja podataka, kao i referentne metode mjerenja, kriterijumi za postizanje kvaliteteta r podataka, obezbjedivanje kvaliteta podataka i njihova. validacija. I . N a osnovu Uredbe 0 povjeravanju dijela poslova pra6enja kvaliteta vazduha I... (,,81. list CG", br. 62/2011), program monitoringa kvaliteta vazduha je realizovao DOO Centar za ekotoksikoloska ispitivanja erne Gore. Kontrola i pra6enje kvaliteta vazduha vrsi se radi ocjenjivanja, planiranja i upravljanja kvalitetom vazduha. Analiza dobijenih rezultata sluzi kao osnov za predlaganje mjera za poboljsanje i unapljedenje kvaliteta vazduha. GodiSnji izvjestaj je izraden na osnovu pdkupljenih i obradenih podataka iz Izvjestaja programa kontrole kvaliteta vazduha Crne Gore u 2015. godini, koji je realizovan u skladu sa Programom monitoringa za 2015. godinu. Ocjena kvaliteta vazduha vrsena je u skladu sa Uredbom 0 utvrdivanju vrste zagadujuCih materija, granicnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha (,,81. list CG", br. 45/08, 25/12). Na lokaciji projekta i u njenoj blizini u 2015. godini nijesu vrsena mjerenja \ , I kvaliteta vazduha, obzirom da je lokacija i njeno okruzene u ekoloskom smislu ~ l vise nego sacuvano. Na lokaciji i njenom okruzenju do sada nije postojala bilo : r kakva industrija koja bi mogla uticati na kvalitet vazduha. ! i , ) \ .. 5.5. Pejzaz i topografija Prostor na kome se planira postavljanje postrojenja karakterise planinski pejzaz koji je sacuvan u prirodnom obliku sa karakteristikama ovog prostora. Tokom instalacije postrojenja ne6e do6i do bitne promjene pejzaza. U svakom slucaju karakteristike pejzaZa sireg prostora 6e biti umjereno nepromijenjene kako u toku izvodenja radova tako i nakon njih. 5.6. Klimatski cinioci Vrijednosti klimatskih elemenata su u osnovi odredene geografskim polozajem prostora, njegovom reljefom, razliCitim ekspozicijama pojedinih djelova terena, kao i uticajem klimatskih faktora iz okruzenja. 8a aspekta aerozagadenja veoma su bitni meteoroloski uslovi, koji srecom uticu i na smanjenje koncentracije zagadivaca u vazduhu. Tako npr. padavine preciscavanju vazduh i uklanjaju 37 f t. mnoge zagadivace. Lokalitet postrojenja za drobljenje frakcionih agregata pdpada podtipu klimata Cfb sa (po Koppenu). To je umjereno topla kisna klima sa toplim ljetima, ali bez naglasenog susnog perioda tokom godine. Prosjecna temperatura najtoplijeg mjeseca je manja od 22°C, ali bar 4 mjeseca tokom godine inlaju srednju mjesecnu temperaturu preko 10°C. : (" i :tl 5.7. Izgrattenostprostora lokacije i njene okoline Lokacija na kojoj se planira instaliranje postrojenja je neizgradeno zemljiste. U ! tI I okolini predmetne lokacije nema izgradenih objekata bilo koje namjene. Prostor ( , u okolini lokacije je kamenit, sa sumskim rastinjem karakteristicnim za ovo 1 ; ; , ! ; podrucje. 5.8. Nepokretna kulturna dobra i zasticena prirodna dobra 1 l 'i Na prostoru lokacije projekta, kao i u njenoj blizoj okolini nema kultumo ~ 1" , j : j istorijskih spomenika i zasticenih prirodnih dobara, na koje bi predmetni zahvat \ l } mogao imati uticaja. : I }" I' !f ,~ l:. ...' ; f j ! : \ ,! . r 38 I I . I... (' , ! ~ , 6. OPIS MOGUCJH ZNACAJNffi UTICAJA , ( ~ 6.1. Kvalitet vazduba • f [ ; U toku izvoaenja radova i funkcionisanja projekta ( 1 a) Za rad na lokaciji neophodno je angaZovati drobilicu, sijacicu,' mlin, utovarivac, bager, buldozer i kamion-damper za odvoz drobljenog materijala. , r ' i ,i Kao pogonsko gorivo utovarivac, bager, buldozer i damper koriste dizel gorivo, .,.... a njegova potrosnja je 0.2 kg/kWh, dok drobilica, sijacica i mlin rade na elektricni pogon. Na osnovu podataka 0 mehanizaciji koja ce'biti angawvana i potrosnji goriva moze se dobiti kolicina i sastav izduvnih gasova iz masina prilikom funkcionisanja projekta~ Emisija zagadujuCih materija: gasova, preSine, dima, itd. u okolni prostor predstavlja njegovo zagadenje. Ovo zagadenje, noseno vjetrom, moze ugroziti radnu i zivotnu sredinu. U konkretnom slucaju izvori zagadenja su postrojenje za drobljenje, kao i masine i kamioni koji opslliZuju rad ovog postrojenja. Aerozagatlivanje kao mogucnost zagadivanja vazduha prilikom rada postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata moze se javiti putem pojave suspendovanih cestica odnosno mineralne prasine u toku periodasuvog vremena i prilikom duvanja jacih vjetrova . . , r i. Posto praSina u odredenim prirodnim i radnim uslovima svojom imisionom i I vrijednos6u moze preCi dozvoljene granicne vrijednosti koje vaze za naseljena I , podmcja, to iste mogu predstavljati potencijalnu opasnost za kvalitet vazduha u zivotnoj sredini. i Granicne vrijednosti prasine odreduju se metodama mjerenja imisije prema : i Uredbi 0 utvrdivanju vrsta zagadujucih materija, granicnih vrijednosti i drugih ,i , ! standard a kvaliteta vazduha ("S1. list CG", br. 25/12). i Zagadivanje vazduha prasinom umnogome zavisi od meteoroloskih uslova. Ovo i . ; se prije svega odnosi na susni period koji se javlja tokom godine pri cemu moze predstavljati potencijalnog zagadivaca vazduha na lokaciji i oko nje. 6.1.1. Procjena i proracul'l eniisija prasine i gasova Proracun je sproveden na osnovu specifikacija i standarda koje moraju zadovoljavati pogonski motori radnih masina i planiranog godisnjeg broja radnih sati masina. 39 I! . Sve pogonske masine moraju zadovoljavati norme standard a granicnih emisija EU Direktivom 97/68/EC kojom su za proizvodace definisani standardi. Implementacija propisa otpoceia ja 1999. g. sa EU Stage I, dok je EU Stage II od 2001. godine. f , Primjena mnogo strozijih standarda dopustenih emisija stetnih materija EU I i l.: Stage III i Stage IV vezana je za-2006. odnosno 2014. godinu prema Direktivi· 2004/261EC. Ukupne emisije u nastavku su proracunate prema granicnim r \ vrijednostima za vanputnu mehanizaciju tj. radnu opremu za standardizovane I : l , dopustene emisije CO, HC, NOx i PM10. Tako, radne masine zadovoljavaju odrednice standarda EU Stage lIIb, ali s ohzirom da koriste maSine proizvodnje j I I I do 2006. godine, proracun je izvrsen i prema odrednicama standarda EU Stage I J III. J i I ! ! U tabelama, kako slijedi, prikazane su okvime vrijednosti emisije stetnih gasova i prasine (cesticnih materijala) za'transport krecnjaka za vremenski period od I , f , 0 , I godinu dana, a emisije su proracunate prema podacinla predvidenim radnim 1 J masinanla i nj ihovim radnim satima (proracun prema EU Stage III). S obzirom da ce proracunate emisije predstavljati maksimalne dozvoljene, stvarne emisije f I I l ce biti manje. Stoga se proracunate emisije mogu posmatrati kao tzv. najgori slucaj (worst case) emisije izduvnih gasova. i I : I T,abea l 6111. . Stage III BStandar,d za vanputnu mehamzacIJu I I snaga CO HC NOx PM Cat. Datum kW g/kWh L 130 Proracun emisije stetnih materija (gas ova i PM) od rada mehanizacije koja se koristi pri radu postrojenja za drobljenje datje u sljede60j tabeli. Kol. izduv. Cvr. Cesl. Snaga motora Graoicne emisije gasova (glh) Vrsta opreme Gasova (gilt) (kW) (m3/s) co He NOx PM 10 Utovarlvac 760 HL 153 0,107 535,5 29,07 306 3,83 7A --- Bager Hyundai 210 107 0,075 535 20,33 353 2,68 NLC7 Blildozer Komatsu D· 264 0,185 924 50,16 528 6,6 155-AX Damper Terex TA 30 248 0,174 868 47,12 496 6.2 40 Drobilicna postrojenja (drobilica> sijacica i mHn) rade na elektricni pogon i nisu obuhvacena proracunom. U prethodnoj tab eli prikazana je emisija gasova iz motora gradevinskih masma sa unutrasnjim sagorijevanjem koje se koriste u toku rada postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata. Vrijednosti se odnose na slucaj kontinuiranog rada masma u toku 24. casa. Uzimajuci U obzir efektivni period rada masina i ako je broj radnih dana u godini 300 dobijene su granicne vrijednosti izrazene u g/s: za CO 0,477; za HC 0,026; za NOx 0,273; za PMIO 0,0033. I! , Proracun imisijskilt koncentracija izduvnilt gasova i prasine pri radu postrojenja proizvodnju Jrakcionilt kamenilt agregata Tahela 6.112. Imisijske koncentracije i.zduvnih ga~Qva i PM10cestica.nastalih radom graiJevinskih niasina u toku rada I ! ! Rastojanje od Smjer, brzilla 3 3 3 3 mjesta emisije do (mts) i cestlna CO (p.glm ) He p.glm NO:x p.gIm PMIO p.glm mjesta imisije (m) (%) vjetra I 25 42.2569 2.3033 24.1848 0.29234 50 N 33.8056 1.8427 19.3478 0.23387 100 V=3,3 m/s 25.3542 1.382 14.5109 0.17541 ~"'"~ 200 C>= 13,8% 16.9028 '()~9jI33 9.6739 0.11694 300 8.4514 0.46066 4.837 0.058469 1ft, srell vrij. 200 I", sred vrij. 300 Srednja dnevna Max. 81z,sred vrij. pJ[lrr! pJ[lni granicna Granibte vrljednosli 10mc!m' Godf~nja sred vrlj. Dnevna sred Yr/}. vrijednost 50 40pglnl 1IOp-glnl pglnl ...- Smjer, brzina l 3 3 J (m/s) i cestilla co (JIglm ) lIe "glm NO:x p.gIm PMIO p.glm % v'ctra 50.3447 0.60856 NE 40.2757 0.48685 V=I,5 m/s 30.2068 0.36514 C=2,9% 20.1379 0.24342 10.0689 0.12171 1h, STeil. vrU. 200 1h, sred vrlj. 300 Srednja dflevna Max. 8fl,srea. vrij. ';nr 'Ini granicna Grfm/cllt; vrijednostl IOmglm' God/snja srell vrij. Dnevna sred vri}. vriJednost SO 40pclnl 110 pglnl 'Ini Rastojallje od Smjer, brzina mjesta emisije do (m/s) i cestina co (llglm3) He Ilglm3 NO:Xllglm3 PMI0 p.glm3 c....miesta lmlsile (m) (%)vjetra _ ...... 25 87.9648 4.7947 50.3447 0.60856 50 E 70.3719 3.8358 40.2757 0.48685 100 V=I,5 mls 52.7789 2.8768 30.2068 0.36514 200 {;= 2,0 % 35.1859 20.1379 0.24342 300 17.593 0.12171 1h, srell vrq. 200 I 1h, /ired vri}. 300 Sredf!ja dnevf!lJ pglnl granicna Grall/lfne vrljednost/ Max. 8h,sred. vrij. 10mglml Godi~nja sred Yr/]. Dnevna sred vrij. vrijedflost 50 4(}pglnl 110pgI111' pglnl 41 Smjer, brzina Rastojanje od (m1s) i l l 3 3 mjesta emisije do CO (ltg/m ) HC/!Wm NOx/!Wm PMIO /lWm cestina(%) mjcsta imisijc (m) f ' vIetra I 71.2139 3.8817 40.7577 0.49267 t J 25 I 50 SE 56.9711 3.1053 32.6061 0.39414 100 V=I,9m1s 42.7284 2.329 24.4546 0.2956 200 (;=3,8% 28.4856 1.5527 16.3031 0.19707 300 .. '. 14.2428 0.77634 8.1515 0.098535 Ih, sreil. vrij. 200 Ih, sred vrij. 300 Srednja dnel'na pJ[lnr flglnr graniella Gran/clle vrijedllOsil Max. Bh,sTed vrij. IOmg/I,r God/Illja sTed vrij. Dnevlla sTed vrij. vrijednosl 50 , 40 pgllll 110 )lglflr Jllflnr Rastoj a nj e od Smjer, brzina I 3 3 3 3 mjesta emisije do (m/s) i cestina CO (ltg/m ) HC /lWm NOx/lWm PMI0/lWm mjcsta imisije (m) (%) vjetra 25 57.3086 3.1237 32.7992 0.39647 50 S 45.8469 2.499 26.2394 0.31718 I 100 V=2,4rnJs 34.3851 1.8742 19.6795 0.23788 I 200 I (;= 10,4 % 22.9234 1.2495 13.1197 0.15859 300 I 11.4617 0.62475 6.5598 0.079295 III, STeil. vrij. 200 Ih, sTedvrij. 300 Srednja dnevna pJ[lnr Plflnr graniena GTolliCtle vTijednosti Max. Bh,sTet!. vrfj. 10mg/m' Godls/zja sTed VTij. Dnevna sreil. vrfj. vrijednosI50 40pglnr 110 pglllt Itglnr Rastoj anj e od Smjer, brzina l l l l mj esta entisijc do (ntIs) i cestina CO (ltg/m ) HC Itg/nt NOxJlg/m PM! 0 Itg/nt ntjcsta intisije (nt) (%) vjetra I i 25 87.9648 4.7947 50.3447 0.60856 50 SW 70.3719 3.8358 40.2757 0.48685 100 V=I,5rnJs 52.7789 2.8768 30.2068 0.36514 200 (;=2,9% 35.1859 1.9179 20.1379 0.24342 300 17.593 0.95895 10.0689 0.12171 111, sret!. VTij. 200 Ih, STeil. vril. 300 Srednja dnevna pJ[lnf pJ[lnr granicna Granlaze vTijedJlOsti Max. all,sTet!. vTij. 10mg/m' Godls/zja sret!. vrij. Dllevlla sreil. mj. vrijednosl50 40p,g/nr 110 )lglttl pg/nr Rastojanje od Smjer, brzina 3 3 3 3 mj est3 entisij e do (m/s) i cestina CO (/lWm ) He /!Wm NOxJlg/m PMI0/lWm ntjesta intisijeJm) ("lotvjetra 25 87.9648 4.7947 50.3447 0.60856 50 W 70.3719 3.8358 40.2757 0.48685 100 V=I,5 mls 52.7789 2.8768 30.2068 0.36514 200 (;=1,9% 35.1859 1.9179 20.1379 0.24342 300 17.593 0.95895 10.0689 0.12171 1h, sret!. vrif. 200 Ih, sred vrij. 300 Srednja dllevna Plf/III' plf/nr gral/iella Gran/fne vrijednostl Max. Bh,sred vrij. 10mg/d Godisllja srerL VTIj. Dnevna sreil. vril. vrijednosI50 40pg/nr 110 pglnr pg/nr 42 f t . Rastojllnje od I SmJ fl', bl'lina ! mjrsta emisije do (m/s) i cestina . CO (Jlgttn~ HC/lglm.! NOx Ilgtm.! PMI0Jlglm3 l ' ntiesta ilnisile (m) (%) vietl'll 25 I 57.3086 3.1237 32.7992 0.39647 f 50 I NW 45.8469 2.499 26.2394 0.31718 100 V=2.4m/s 34.3851 1.8742 19.6795 0.23788 L 200 I t .. 8.3 % I 22.9234 1.2495 13.1197 0.15859 300 i I 11.4617 0.62475 6.5598 0.079295 111, $1'i?D. ''1'ij. 200 III, sreJ"1' 300 Sre.dlt}a dnel'lUI Jlgilif )igln gronicna r ' Granicm! I'liji?allosti I Mo:>,. 811,.rea. ,-tij. 10lllgllllJ GoaislQo .red••-nj. DlleI-,UI $ri?t1. ,-rij. l'rijetfnOs( $0 40 Itgl1tI~ 110 ltg/mil 111/111' • v .. n .. f Gralllcue VllJednostl 51.1 preuzete 12 Uredbe 0 utvrdivanJu vrsta zagaduJucih matenJa, I , grallicnih vrijednosti i dmgih standarda kvaliteta vazduha ("S1. list CG<, hr. 25/12) 1 ' ! PrdraCIUlate vrijednosti imisijskih koncentracija zagadujucih materija, od l I izduVllih gasova i mineralne praslne nastalih radom gradevinskih masina u postrojenju za proizvodnju frakcionih kamenih i agregata, su znatno ispod zakonom limitirallih graniCnih vrijednosti. Proracunje urad en za najnepovoljniji scenario, sa istovtemenim angazovanjem kompletne raspolozive mehanizacije. Stika 6. Vizuelizacija ljesenja za slucaj predmetnog projekta, pravac vjetra sjever 43 i L f } I l . I ' < Slika 7.lzg1ed otiska koncentracija ufimkciji odstojanja od izvora I (pravougaono podnlif.je posmatranja), za potutant co) pravac vjeb-a - sjever ! f ( ! Stika 8. Real11t izgled raspodjele polutanta CO, pravac vjetra - sjever 44 f L I l. Stika 9. Funkcija zavisnosti "eliCine kOl1centracije u zavisnosti od odstojanja ( , I i : ~ (za polutant CO, pral'ac 1jetra - sjever) i ; r '1 1 .' I~ " ... ' , . ",. i ... /'\ I, I / ! \ " , , \ · , • j , ! , . , 1 · ~ Stika 10. Cross 'wind distribucfja U zavisnosti ad velicine koncentracije i odstojanja od izvora (za polutant CO, pravac vjetra - sjever) 6.1.2. Procjena ; proraclln emisija prasine Procjena i poredenje emisija izvrseno je prema americkim emisionim faktorima US EPA 2003 Emission Factors for AP-42 Section. Intenzitet aerozagadenja zavisi od niza faktora: prirodnih karalcteristika stjenskog masiva, klimatskih i meteoroloskih uslova, tehnologije otvaranja i eksploatacije lezista, efIkasnosti primenjenog postupka za spIjecavanje 45 I L L emitoval~a praSine. Saglasno navedenoj konstataciji~ intenzitet aerozagadenja prasinom na povrninskim kopovima se moze kretati u sirim granicama. I , U ukupnom emisionom fonu dominira emisija od transporta> prerade i L sekundamo emitovanje praSine sa aktivnih povrsina pod uticajem vjetra. Posto su u pitanju prizemni i niski izvori distribucija suspendovanih cestica I ogranicena je na relativno male daljine. 1 j U ovakvim slucajevima emisija i distribucija lebdece frakcije pl'aSine je u velikoj zavisnosti od prirodnih uslova~ odnosno klimatskih i meteoroloskih faktora na koje se ne moze uticati. Sasvim je izvjesno da u odredenim uslovima~ f I sitne frakcije mogu biti no sene na vece udaljenosti. U tim okolnostima neophodna je primjena tehnickih resenja za sprecavanje podizanja sitnih frakcija, odnosno smanjenje ukupne emisije praSine. i ' 6.1.3. Model proracuna emisija prasine sa saobracajnica I Procjena emisija od transporta stienske mase krecnjaka do postrojenja za 1 ': drobljenje uradena je kako slijedi: 11• i Koeficijent emisije prasine odreden prema: Ii E = k x (s/12)a x (W/2.72)b gdje BU: E - koeficijent emisije prasine (kglkm) !I s - sadrzaj praSinastog cestica (%) W - srednja masa vozila (t) (' i I i i k, a,b - empirijske konstante modela(kglkm) C.. Tabela 6.1.3/1. Konstante modela Industri.iske saobraca.jnice Konstanta I PM2.5 PMlO PM30 k 0.042 0.423 1.381 a 0.90 0.90 0.70 b 0.45 0.45 0.45 Kod proracuna emisije lebdecih cestica (PM) koje su posledica transport~ potrebno je naglasiti, da se sve ove emisije moraju uzeti kao okvirne, jer se stvarne emisije mogu odrediti sarno direktnim mjerenjem sto se i predlaZe mjerama zastite odnosno u sklopu monitoringa tokom rada kopa. GodiSnja emisija lebdeeih cestica (PM) odredenaje prema: PM = I x 2 n x E x d x «365-P)/365» x (l-ER /100) gdje su: 1- duzina transporta, km 46 E - koeficijent emisije, kg/km r < , n - broj prolazaka u jednom smjeru ! ; d - broj radnih dana j 1 ; p- broj dana sa kolicinom padavina ve60m od 0.2 mm. ER - redukcija emisije usred primjene mjera (vlazenjem i polivanjem dr). I 1 1 j .! Slika 11. Kontrola efikasnosti polivanjem i vlazenjem Tabela 6.1.3/2. Metode kontrole prasine neasfaltiranih puteva i eflkasnost TEHNIKA KONTROLE Kontrola efikasnosti Procenat SPRECAVANJA PRASINE (CE) (l-CE) I Polivanje dva puta dnevno 55% 45% Polivanje vise od dva puta dnevno 70% 30% Hemijski supresanti 80% 20% 100% !I i , Bez kontrole 0% t ; 1.EPA (2006) Unpaved Roads-Chapter 13.2.2. AP-42, Compilation ofAir Pollutant Emission. i Factors, Volume 1~ Stationary Point and Area Sources, USEPA USA I 2.WRAP (2004) Fugitive Dust Control Measures Applicable for the Western Regional Air . Partnership's (WRAP). Fugitive Dust JIandbook. Western Governor's Association, Denver, Colorado, US I 3.MRI (2001) Particulate Emission Measurements/rom controlled construction Activities, . EPN600/R-0 1/031. Midwest Research Institute, Kansas City, Kansas, I I USA. j 6.1.4. Emisije od rukovanja materija/om (utovar i istovar). Skladistenje materijala na deponiju Ova metoda koristi za prediktivni emisioni faktor jednacinu: EF=k x 0.0016 x(U/2.2)1.3x(M12)*1.4 47 f j gdje je: t. , EF: Emisioni faktor (kg It) U: srednja brzina vjetra (m Is) M: vlaga materijala (%) . k: koeficijent velicine cestica (PMlO) = 0~35 Ulazni podaci potrebni za procjenu emisija je srednja brzina vjetra, vlamost materijala i ukupna koliCina materijala pripremljenih za skladistenje. 1 ; 1 ' t ; ~a b ea.l 61. . 4/1 . EmlSlJe ... 0d mampulaClJe rovmm eC11]a om I Ulazni podaci VIaz Jcdinica Koeficijent Materija EF EFJedinica I SredlJja brzina \jetra 2,1 rnls 0,74 i SadrZaj vlage u 1,0 % 0,35 PM-IO 0,00139 kg/t I materijahi I Ukupna koliiina 307.500 t 0,053 Emisioni GodiSnji Naziv Materije EF jcdinica EF Ocjena Vknpno Jedinica Factor i kapacitet PM 10 0,00139 kg/t V I 307.500 0,427 t/g ~a b e l a 61. . 4/2 . E mzsye... 0 d mampu lacue agregatom Ulazni podaci Vlaz Jedinica Koeficijent Materija EF EFJedinica Srednja brzina vjetra 2,1 rnls 0,74 SadrZaj vlage u 1,500 % 0,35 PM-IO 0,00079 kg/t materijalu Ukupna kolicina 205.000 t 0,053 Emisioni GodiSnji Naziv EF jedinica EFOcjena Vkupno Jediniea Factor kapacitet PMIO 0,00079 kgit U 205.000 0,162 t/g Opsta jednacina za procjenu emisija: PM (tlgod) = emisioni faktor PM (kg/tona) X kolicina materijaia kojim se rukuje (tlgod) X (1 til. 000 kg) *Izvor: us EPA peto izdanje, Tom 1 Poglavlje 13, Razno ]zvori, odeljak 13.2.4. 6.1.5. Rukovanje i skladistenje agregata Emisije prasine zbog uticaja vjetra Ova metoda koristi za prediktivni emisioni faktor jednacinu: EF = 1.2 x 10-4 x J x1.7 x (s/1.5) x (365 x (365-P)/235) x (VI5); 48 I 1 , i . L ! gdjeje: .i: 2 EF: Emisioni faktor (kg I m ) !r ' J: faktor aerodinamickog precnika cestice fi s: Prosjecni sadrzaj pasine'u procentima (%) . I ; : i J P: Prosjecan broj dana tokom godine, s najmanje 0,254 mm padavina I: procenat vremena u godini sa vjetrom brzine> 19,3 km/h, 5.6m/s (%) Faktor aerodinamickog precnika cestica PM 10 je: J (PMIO) =0,5 Iednacina (zahtijeva inpute za sadruu praSine u skladisnom materijalu, prosjecan broj dana tokom godine sa najmanje 0,254 mm padavina, procenat vremena u godini sa vjdtrom brzine >19,3 kmlh (5,6 m/s) (%) i izlozenu povrSinu skladista. t .. I 11a b ea I 6. 1. 511 . Sa drzaJ v pras: me uskl a d'" lsnom ma erlJa u I Skladiste materijala Sadrza.i prasine (0-4) Krecniak 0.5 '~obljenikrec~iak 1.5 , Piiesak i sliunak 8.0 GuranJe mate~ijala 10.0 Neorganski minerali 30.0 lzlozene povrsine deponovanog materijala (hrpe) Proracun za emisiju eolskom erozijom-vjetrom pretpostavlja skladiste u obliku , {, , i konusa. Tako izlozena pOvrSina skladista bice u obliku kupe. Lateralna povclina . I \ kupe je data: A= 1t X R x (R2 +H2) 112 . ! gdjeje: -1t L.broj = 3,1416 -R: Radijus skladiSiene kupe -H: Visina skladista kupe 2 -A: Izlozena povrsina skladiste (m ) Procjena Ulazni podaci potrebni za procjenu emisija je izlozena povrsina ukupne kolicine praSine. 49 ! r . Opsta jednacina za procjenu PM emisija: , I : l , f • PM (t/god) = Emisioni faktor PM (kglm2) x izlozena povrsina skladista { ! I • (1ll2) x(1 t/1.000 kg) t : I ~ I : Kontrola emisije eolskom erozijom- Tehnike i ; ( J Emisije c~stica iz skladiSta moze se smanjiti koriS6enjem rasprsenog mlaza i ; vode. U sljedecoj tabeli 34 prikazane su potrebne kolicine vode kako hi se l. I postigla zadovoljavajuca kontrola efikasnosti. Tabela 6.1.5/2. Kolicine vode kako bi se postigla zadovoljavajuca kontrola ~fikasnosti. i ( " j ( Efikasnost (%) Kolicina vode (lit 1m 2 ) I ; 50 1.591 60 2.232 r ; 70 3.172 ,I i. ( ; 80 4.748 85 6.077 I J 90 8.306 I i I ; 95 13.337 r ,I , i Potpuna pokrivenost od vjetra zaslonima iii kuciste na vjetrenoj strani skladista t .: osigurava kontrolu efikasnost od 75% .(MDAQMD, 2000) 6.1.6. Procjelta emisija odpostrojenja za preradu krecnjaka Procjena emisija ukupnih praskastih materija (TSP) i udjela praskastih materija .' r (PMIO) uradena je prema US EPA AP~42 (US EPA peto izdanje, Volumen I poglavlje 11, odjeljak 11,19.2, drohljenje krecnjaka) prema prilozenim emisionim faktorima i godisnjoj planiranoj proizvodnji. Iznos ukupne kolicine prasine odreduje se prema: E=AxTx EF x(l-ERIIOO) gdje su: A - kapacitet proizvodnje postrojenja (t/h) : i i T - broj radnih sati (h/g.) EF - emisioni faktor (kg/t) ER- koeficijent efikasnosti ; i ( . 50 Emisija cestica se smanJuJe putem ekrana, vodenih mIaznica i pomocu primijenjene opreme. Kontrola emisije i tehnike u tim slucajevima, postotak smanjenja emisija ce se primijeniti na nekontrolisanu emisiju proejene: E c = E x (1~ERllOO) gdje je, Ee : Kontrolisana emisija, E: nekontrolisana emisija .( 1 , ; ER: ukupno smanjenje emisija, efikasnost, % I ,i ; 1',a b ea l 6.. 1 . 6/1 . E nllslje... lZ. procesa drobf!]en}a lzvor emisi.le EFPMIO(kg/t) Primarno drobljenje I Nekontrolisano 0.0012 Sekundamo drobUenje Kontro lisano 0.00027 Tercijamo drobljenje I Nekontrolisano 0.0075 I I Kontrolisano 0.0006 *Izvor: US EPA peto izdanje, Volumen I pog/avlje 11, oc/jeljak 11, 19. 2, drobljenje krecnjaka **Kontrolisani izvor emisije podrazumjeva suzbijanje prruille moh'om metotWm. Nekontrolisani satb-iaj vlage . (0,21 -1,3%), a kontrolisani saddaj vlage (0,55-2,88%). I I . l. ; ** *Revidirani Ap·42 o4ieljak ne ukljucuju razlicite emisione /aktore za primarno I sekundarno i drobljelye kreenjaka. Mei1utim./aktor emisije za tercijarno drobljenje krecnjaka mole se koristiti kao gonya granica za prvadva. PM (t / god) '£emisioni/aktor PM(kg / t) x godisnja proizvodnja (t / god) x (1 t /1 000 kg) Drobljenje krecnjaka i tehnike kontrole emisije ;r I t. .; U sljedecoj tabeli daje faktor efikasnosti (l-ER) koji se prnnJenJuJe na I ! procijenjenu nekontrolisanu emisiju na osnovu primjenjene metode kontrole za I. r smanjenje emisije od drobljenja u postrojenju. Tabela 6.1.6/2. Faktor eflkasnosti Metoda upravI.iania Factor efikasnosti (l-ER) Bez kontrole 1 VIa.znan matei'tjal 0.5 Vodeni sprej 0.5 Surfikant (piena) 0.2 Rasprsenom vbdom i Surfikant 0.25 Dielomicno zatvaranje 0.15 Potpuno zatvaranie OJ Zatval'anje objekta 0.1 Centralno otprasivanie 0.05 Vrecasti Filter 0.025 I Objekat pod negativnim pritiskom 0.0 .. , 51 I L { : T.bla ea 6.16/3E. . . mlSlJe .... lZ procesa slJanla Izvor emisije EFTPM(kg/ EFPM 10 (kg I EF PM 2,5 (kg / t) t) t) Primarno sito Nekontrolisano 0.0125 0.0043 ND Kontrolisano 0.0011 0.00037 0.000025 Sekundarno sito ,Nekontrolisano 0.15 I 0.036 ND Kontrolisano 0.0018 I 0.0011 ND Izvor: US EPA peto izdanje, Volumen I pogJavlje 11, ocfjeljak 11,9. 2, drobljenje krecnjaka ... Kontrolisani izvor emisije podrazumjeva suzbijanje praSine mola'om metodom. Nekontrolisani sadriaj vlage (0,21- 1,3%), a kontrolisani sadrzaj v/age (0,55- 2.88) N D: Nema podataka U sljede60j tabelj dat je faktor efikasnosti (1 MER) koji se pnmJenJuJe na procijenjenu nekontrolisanu emisiju na osnovu primjenjene metode kontrole za smanjenje emisije od prosijavanja. Tabela 6.1.6/4. Faktor e'ikasnosti Metoda upravljanja Factor efikasnosti (l-ER) Zatvoreno sito 0.5 Zatvoreno sito sa mlazom vode 0.25 Zatvoreno site sa mlazom vode I surfikant 0.10 Zatvoreno site I vre6asti filter 0.05 Zatvoreno site I filter s uloscima 0.025 r Transportna traka Tabela 6.1.6/5. Emisinifaktori za emisfje cestica od transportne trake Opis procesa i tehnika nadzora EF PM 10 (kg/t) (Izvor) transportna traka 0.00055 (nekontrolisano) Transportna traka 5 ; 2,3xlO- I (kontrolisano) Izvor: us EPA peto izdanje, Tom I poglavlje 11, odjefjak IJ,19. 2, drobljenje krecnjaka Kontrolisani tzvor emisije podrGZumjeva suzbijanje pl'asfne mokl'om metodam. Nekontrolisani sadrzaj vlage (0,21 - 1,3%), a kontrolisani sadriaj vlage (0,55-2,88%). Primarna drobilica materija EF EF jed. kapacitet jedinica ukupno jedinica PMIO - nekontrolisana 0,0012 kg/toni 0 tona 0,000 tona/god I PMIO - kontrolisana* 0,00027 kg/toni 205.000 tona 0,0553 tonalgod I 52 f Sekundarna drobilica L materija EF EF jed. kapacitet jedinica I ukupnn jedinica I PM 10 • nekontroJisana 0,0012 kg/toni 0 tona I 0,000 tona/god PMlO· kontrolisana* 0,00027 kgltoni 205.000 tona I 0,0553 tona/god I i Primarno sUO I 1 i. J. materija EF EF jed. kapacitet I jedinica ukupno jedinica PMIO· nekontrolisana 0,0043 kg/toni 0 i tona 0,000 tona/god PM! 0 - kontrolisana* 0,00037 kg/toni 205.000 I tona 0,0758 tona/god Sekundamo sito m~~erija EF EF jed. kapacitet jedinica jedlnica t---P-M-1-0-.nekontrolisana 0.036 kg/toni o tona lona/god PM10 • kontrolisana '" 0,0011 kg/toni 205.000 tona lona/god Gumeni transporter I m.aterija EF EF jed. kap.acitet jedinica ukuIJnO Jedlnica I PMIO· nekontrolisana 0,00055 kg/toni 0 fona 0,000 PM! 0 - kontrolisana* 2,3*10.5 kg/toni 307.500 tona 0,007 tona/god '"Kontrolisana emisija ocinosi se na preradu materijala tehnikom mokrog suzbijarda 0.104 prasine sa vlaznosti iznad 1,5% Kontrolisan proces saddaj vlage u materijaluje ?l, 5% 6.2. Uticaj na kvalitet voda U toku izvotlenJa radova i u tQku eksploatacije f t i U toku izvodenja radova kvalitet voda se moze ugroziti usJjed ispustanja ulja, maziva i goriva iz mehanizacije u toku redovnih servisa koji se obavljaju u fazi izvodenja radova. Pomenuti uticaji su privremenog karaktera. Kvalitet voda .moze biti ugrozen funkcionisanjem projekta, zbog njegovog sadrzaja funkcija, odnosno djelatnosti. Sto se tice uticaja na vode, pregled potencijalnih zagadivaca je sljedeti: • pogonsko gorivo za utovarivac, kamione itd; • maziva za navedenu mehanizaciju; Mineralna ulja u prirodnim vodotocima uticu na zivotnu sredinu tako sto blokiraju disanje i kretanje riba i insekata. Otklanjanje ovakvih materija u neposrednoj blizini izvora je obavezno, a tako prikupljene mineralne tecnosti predstavljaju vaZnu sirovinu u industriji. 53 L I ' ! \. Ovdje je veoma znacajno napomenuti da povrsinsldh i podzemnih voda na I' lokaciji i u njenoj blizini nema, tako da moguci navedeni uticaji na njih, praktieno ne postoje. b) Ne postoji mogucnost uticaja na prekogranicno zagadivanje voda. 6.3. Uticaj na zemljiste U toku izgradnje i eksploatacije a) Sto se fiziekih uticaja na zemljiste tice (promjena lokalne topografije, erozija tla, klizanje zemljista i slieno) izgradnjom predmetnog projekta nece d06i do njihove promjene. Naime, lokacija projekta je na ravnom terenu,' tako da izgradnjom drobilicnog postrojenja nece doCi do znaeajnijih topografskih promjena, erozije tla i klizanja zemljista. , ,I ,. b) Takode, ukoliko se na lokaciji projekta vrsi zamjena ulja i punJenJe rezervoara kamiona i gradevinskih maSina gorivom moze doci usljed prosipanja ulja iIi goriva do zagadenja zemljista. Ovaj uticaj je ogranicenog vremenskog : . trajal1ja. Takode, uticaj na zemljiste se moze javiti ukoliko u toku rada mobilnog drobilienog postrojenja dode do prosipanja goriva, ulja i maziva, obzirom da mobilna drobiliena postrojenja rade na teeno gorivo. Nairne,. ukoliko se na lokaciji projekta vrsi zamjena ulja i punjenje rezervoara drobilienog postrojenja I gorivom moze do6i usljed prosipanja ulja iii goriva do zagadenja zemljista. I . , .' Ovaj uticaj je ogranieenog vremenskog trajanja. Teene otpadne materije javljaju se u obliku upotrijebljenog motornog ulja i f ' I ! maziva. Isto 6e se mijenjati i skladistiti, na mjestu i na naein strogo propisan za i ; takvu vrstu otpada, sto ce maksimalno doprinijeti zastiti odnosno bezbjednosti zivotne sredine. c) Posto predmetna lokacija ne predstavlja poljoprivredno zemljiste, ne postoji uticaj na kolieinu i kvalitet izgubljenog poljoprivrednog zemljista. d) Na lokaciji nema mineralnih bogatstava, pa nema ni uticaja projekta na njih. e) Odlaganje otpada moze imati uticaja na kvalitet zivotne sredine na lokaciji projekta ukoliko se ne bude vrsilo njegovo adekvatno odlaganje. U procesu drobljenja kamena, povremeno ce se pojavljivati i jalovina, eije odvajanje ce se vrsiti u' samom procesu separacije prosijavanjem na jalovinskoj resetci. Neadekvatno odlaganje otpada Galovina) moze dovesti do devastacije prostora prilikom funkcionisanja projekta. 54 'I i L Ii , I . lalovinski lllaterijal dobijen prilikom eksploatadje na kopu ce se odlagati na I ' , ; privremenom odlagalistu. Ova jalovina, pOlllijesana sa· vanbilansnim krecnjakolll,moze posluziti kao I ! ! ! podloga u izgradnji pristupnih puteva (iIi za druge vrste poslova, nasipanja u cilju ravnanja terena i dr.) iii za neke druge poslove. [ 6.4. Uticaj buke nastale radom drobiIica i gra(fevinskih masina I ; Predmetne gradevinske masine, u toku rada, emituju buku. Nivoi moguce I, !' ... ,J emisije buke nastali njihovim pojedinacnim radom iIi u slucajl1 kada rade sve ' masine dati su u tabeli 6.411. ,1 1 , \ ~ 1 , 1 I ka ... T a b e Ia 6. 4/1 . N,'lVOl. b U k e masma k'ON rade na 0 em ! j ! Vrsta opreme Nivo huke ! Drobilica 112 Buldozer 111 Sijacica 110 i Damper 109 Utovarivac 106 I i Bager 103 I . L :. Mlin 85 I Ukupno 117,19 ,fi I ! i .' J U tabeli 6.412 date su proracunate vrijednosti Leq (ekvivalentni kontinualni nivo zvucnog pritiska) za razlicite udaljenosti od lokacije drobilicnog postrojenja. ! : I i i ; T a b e Ia 6.4/2 . P'rlract" una e vrlJed nosr1 Leq na razrEt' 111m rastoJa11:Jlma Udalienost Nivo huke u dB(A) I 76 l. 25 metara 50 metara 70 100metara 63 150metara 58 200metara 55 Obzirom da se predmetni objekat nalazi u privremenoj radnoj zoni za izgradnju autoputa moze se konstatovati da isti ne ugrozava predmetno podruCje, jer je proracun raden za istovremeni rad drobiliea i svih usluznih vozila i na istom mjestu sto je u praksi tesko ostvarljivo. 6.5. Uticaj na lokalno stanovnistvo a) U toku funkcionisanja projekta do6i ce do promjene u broju i strukturi stanovnistva u ovoj zonL Promjena se ogleda u povecanju broja Ijudi na lokaciji, prvenstveno u broju zaposlenih koji 6e raditi na lokaciji. Funkcionisanjem projekta nece doCi do povecanja naseljenosti~ pa samim tim ni 55 L r' I ' do poveeanja koncentracije stanovnistva. Funkcionisanje projekta neee imati j I , uticaja na stalne migracije stanovnistva. Obzirom da se predmetno podrucje drobilicnih postrojenja nalazi na podrucju koje u neposrednoj blizini nema stambenih objekata, to njegova eksploatacija neee imati uticaja na lokalno stanovnistvo, ali je prilikom rada drobilicnih I! postrojenja moguc uticaj na zaposlene na lokaciji i to u slucaju ako se ne pridrzavaju propisanih uslova u toku procesa rada, a saglasno opisu radnog mjesta. U toku nonnalnog rada drobilicnih postrojenja nema negativnih uticaja na I ! \ zdravlje Ijudi. L'~ I b) Vizuelni uticaji nece se odraziti na lokalno stanovnistvo, jer se lokacija I 1 ,j fi projekta nalazi u izdvojenoj zoni do koje se dolazi preko makadamskog puta, a koja je udaljena od individualnih stambenih objekata. ! i f \ I l c) Prilikom rada mobilnih drobilicnih postrojenja, kao izvor buke javljaju se kamioni koji dovoze kameni agregat na drobljenje i masine koje granulirani materijal nakon drobljenja odvoze do boksova za razlicite frakcije. Sto se tice buke od rada mobilnog drobilicnog postrojenja isto ce raditi na tecno gorivo, uz proizvodnju odredenog nivoa buke. Upotreba masina i opreme kao izvora buke obuhvaeena je sistemom mjera r zastite stanovniStva od buke, koje su sadrZane u odredenim propisima. Sistem t; mjera obuhvata tehniCke i organizacione mjere sa ciljem da buka u sredini u kojoj Covjek boravi ne prede dozvoljenu granicu koja je propisana Zakonom 0 II zastiti od buke. , . U toku izvodenja i funk:cionisanja projekta na lokaciji ee biti prisutna pojava I vibracija usljed rada gradevinskih masina, mobilnih drobilicnih postrojenja za drobljenje kamena i kretanja kamiona. Ove vibracije su prisutne dok traje proces rada na lokaciji, ali bez znacajnijeg uticaja na okolinu obzirom na poloZaj lokacije. 6.6. Uticaj na ekosisteme i geolosku sredinu a) Drobilicna postrojenja mogu izazvati negativne uticaje na biljni svijet u vidu prasine koja se talozi na listovima i ostalim nadzemnim djelovima biljaka, ali s obzirom na privremeni karakter ovih postrojenja, ovo neee dovesti do trajnih posledica, tj. ne6e bitnije ugroziti biljne populacije. Buka koju proizvode ova postrojenja moze negativno uticati na faunu predmetnog podrucja, ali je i ona prolaznog karaktera, a osim toga predmetno podrucje je vee ociseeno i 56 ! ! ~- - ' pripremljeno za postavljanje postrojenja. Insekti, gmizavci i sitni sisari su vee migrirali u okolna podrucja sa slicnim tipovima stanista. b) U toku izvodenja i funkcionisanja projekta neee doei do gubitka i osteeenja geoloskih, paleontoloskih i geomorfoloskih osobina. 6.7. Uticaj·na namjenu i koriscenje povrsina a) Prostor planiran za realizaciju projelcta je neizgradena povrSina i pripada zoni koja nije urbanizovana. Prostor oko lokacije je neizgraden i u njenoj blizini nema stambenih objekata. Lokacija projekta je u zoni koridora dionice autoputa i 1 Smokovac-Uvac-Matesevo, tako da planirani projekat neee imati znacajnijeg U uticaja na namjenu i koriscenje povrsina. 1I ,' l., b) Posto se radi 0 zoni koja je privremenog karaktera, a koja ni ranije nije koriseena u poljoprivredne svrhe, to realizacija projekta neee znacajnije uticati II na upotrebu poljoprivrednog zemljista. l ; 6.8. Uticaj na komunalnu inCrastrukturu a) Do lokacije projekta dolazi se pristupnim putem koji je Nosilac projekta napravio za potrebe izgradnje autoputa. Pristupni put je makadamski, a ide iz i It.l pravca sjevernog portala tunela Vjetemik. b) U toku izvodenja projelcta na lokaciji ee se koristiti voda za potrebe I : zaposlenih koja ce se obezbijediti kao flasirana voda, dok ee se za dneVne potrebe funkcionisanja projekta koristiti voda iz rezervoara za vodu .. I 1. c) Drobilicno postrojenje ce raditi na tecno gorivo a snadbijevanje gorivom ce se vrsiti preko pumpne stanice i p.okretne cistijerne koja ima instaliran uredaj za sipanje goriva na mjestu rada masine. d) Sanitarne i fekalne vode u ovom podrucju se odvode uglavnom u septicke jame, jer nema izgradene kanalizacione mrere. Prilikom tada drobilicnih postrojenja nema otpadnih voda, a za potrebe zaposlenih koristice se pokretni toaleti. e) Prilikom funkcionisanja projelcta stvara se cvrsti otpad (otpad usljed drobljenja kamena-jalovina. Njeno odvajanje ee se vrsiti u samom procesu separacije prosijavanjem na jalovinskoj resetci. Obzirom na to da ce u procesu prosijavanja, pored humusa i glinovitog materijala kroz resetku prolaziti i dio kamenih frakcija to nece biti prava jalovina, vee ee predstavljati tampon, koji ima realizaciju na trzistu kao materijal za nasipanje. Ovako dobijeni materijal 57 ·L ce se deponovati na privremeno odlagaliste u okviru lokacije projekta. Komunalni otpad se stvara na lokaciji usled boravka zaposlenih, cije neadekvatno odlaganje moze uticati na kvalitet zivotne sredine u ovoj zoni. : r ; I ! { j U tehnoloskom procesu kao otpad javlja se otpadno ulje iz masina. Isto ce biti i ' skladisteno u posebne posude i povremeno odlagano u skladu sa propisima, 1;I ; nakon cega ce biti preuzimano odstrane ovlascene institucije sa kojom je Nosilac projekta je u obavezi da potpise U govor 0 preuzimanju. Takode, sve f··' j ! ostale vrste otpada, koje se mogu javiti na lokaciji, kao sto su zauljene otpadne t j krpe, filteri i s1., bice odlagane privremeno na lokaciji do momenta preuzimanja od strane ovlaScenog preduzeca. I \ Ll . 6.9. Uticaj na zasticena prirodna i kulturna dobra i njihovu okoUnu U ovoj zoni nema zasticenih prirodnih i kultumih dobara, tako da realizacija projekta nece imati uticaja na njih i njihovu okolinu. ( . j 6.10. Uticaj na karakteristike pejzaza i Prilikom izvodenja i funkcionisanja projekta doci ce do uticaja na karakteristike 1. pejzaza zone u kojoj se nalazi lokacija planiranog projekta. : I , I : .. , t ; I" 58 I .. 7. OrIS MJERA ZA SPRJECAVANJE, SMANJENJE ILl L OTKLANJANJE STETNIH UTICAJA Prilikom funkcionisanja projekta "Postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata - drobilica" u cilju obezbjedivanja optimalnog rada, zaStite zivotne sredine i zdravlja ljudi od eventualnog stetnog uticaja ovog zahvata, t;11 . neophodno je sprovesti mjere u cilju sprecavanja Hi eliminisanja moguceg zagadenja. Il.. eilj utvrdivanja mjera za smanjenje iIi spreeavanje zagadenja jeste da se ispitaju eventualne mogucnosti eliminacije zagadenja iii pak redukcije utvrdenih uticaja. 1 ' i l l", ! Na operativnom planu, stalnim uporedenjem analiza i projektovanja, neophodno je defl11isati termine za provjeru koji bi omogucili, da se na projektnom planu, f f ,I i! sa jedne strane, iskoriste informacije vezane za zivotnu sredinu) a sa druge da se utvrdi uskladenos~ predvidenih ljesenja sa ekoloskim zahtjevima. Zastita zivotne sredine podrazumijeva trajnu zastitu vrijednih prirodnih i stvorenih vrijednosti u cilju odrzavanja i poboljsanja kvaliteta sredine, teritorije i . I Podgorica i sireg okruzenja. ·1.1 f Uslove za zastitu zivotne sredine treba ispuniti na tri nivoa: u fazi projektovanja l gradnje, u fazi izgradnje i u fazi koriscenja. Neophodno je predvidjeti odgovarajuce mjere zastite zivotne sredine koje su u skladu sa zakonskim propisima. Kako je u poglavlju 3 dat opis projekta, to je prilikom rada mobilnog 1:1 drobilicnog postrojenja neophodno predvidjeti odgovarajuce mjere zaStite zivotne sredine koje su u skladu sa zakonskim propisima. Mjere 'Zasttte tokom rada mobilnih drobilicllih postrojellja Pri radu mobilnih drobilicnih postrojenja, au cilju ocuvanja zivotne sredine posebno je potrebno: • Obezbjedenje i odrzavanje visokog nivoa radne discipline. { • Odrzavanje ispravnosti i funkcionalnosti mobilnog drobilicnog . , , postrojenja. • Sa sirovinama i gotovim proizvodom mora se manipulisati na propisallllacin i po tehnoloski projektom defillisanim odnosima. 59 • Zabranjeno je rasipanje ulaznih komponenti izvan predvidenih prostora i obavezno je, kada je potrebno, njihovo skupljanje i vracanje u tehnoloski proces. e Radi smanjenja buke i emisija izduvnih gasova mobilno drobilicno postrojenje i ostala prateca mehanizacija se iskljucuju kada nema potrebe za njihovim radom. Zabranjenaje upotreba zvucnih signala 1 } u krugu postrojenja. • U toku procesa drobljenja potrebno je vrSiti kvasenje materijala na [I mjestima kako je to dato u opisu projekta. t ) • Servisiranje mobilnog drobilicnog postrojenja obavljace servisna sluzba proizvodaca opreme. Na lokaciji prdjekta ce se vrsiti samo neophodne intervencije sa minimalnim I i aktivnostima ito: I j 1 \ • U krugu lokacije iskljucivo .se obavljaju sitne intervencije na lieu mjesta, I ' • Snadbjevanje gorivom, predvidenom opremom i uz primjenjene mjere je ,j ,[ ! \ standardni po stupak i ne predstavlja znacajnu opasnost po zivotnu sedinu. • Zamjena ulja na mehanizaciji: • Zamjena motornog ulja na 300 Efektivnih sati 1-2 puta godiSnje, Hidraulicno, transmisiono i reduktorsko, antifriz na 1000-4000 Eh 1-2 puta u pet godina, akumulator 1-2 za pet godina. Zastita vazduha od zagailivanja Da bi se zaStitio vazduh od emisije prasine prilikom rada mobilnih drobilicnih postrojenja, mora se vrsiti kvasenje materijala na mjestima na kojima je moguca emisija prasine. Kvasenje ce se vrsiti pomocu tri vodene prskaliee i to na otvoru drobiliee, poslije drobiliee iznad transportera i na kraju ispusnih transportera. ! i I Prema tome, nosilae projekta je, u eilju sprecavanja pojave prasine u susnom 1 periodu i u toku duvanja vjetrova, dUZan da povremeno vodom kvasi (poliva) prostor oko postrojenja, platoe, saobracajnice, kao i sam pijesak i sljunak koji se smjesta u boksove i da vrsi njegovo prekrivanje. U vrijeme veoma jakih vjetrQva treba privremeno obustaviti proeese drobljenja, ukoliko se kretanje prasine ne moze drzati pod kontrolom. Ispusni gasovi u toku proeesa rada mobilnih drobilicnih postrojenja, kao i prate6e mehanizaeije na lokaeiji (utovarivac, bager i kamion) su vise problem radne sredine nego zivotne sredine. Medutim, sva oprema na lokaeiji mora biti tehnicki ispravna i ekoloski prihvatljiva. 60 j f f Mjere zastite od buke I , ; \... Procjenjuje se da ce u okolini nivo buke biti u dozvoljenim granicama. Radnici na ugrozenim radnim mjestima moraju koristiti licna sredstva zastite od buke. I ] Mjere zaStite od buke u toku eksploatacije projekta obuhvataju razliCite U organizacione mjere kojima ce Se smanjiti emisija buke kao i potencijalni efekati buke na zaposlene u toku radnih aktivnosti i zivotnu sredinu. ! I II Mjere ZaStite koje treba sprovesti su sledece: fI 1; -Radovi na drobljenju kamenog agregata moraju da se odvijaju u toku dana; ! ) -Na mj:estu izvodenja radova neophodno je ograniciti brzinu kretanja vozila. kojom ce se sprijeciti moguca prekomjema emisija buke; . -Prilikom izvodenja proizvodnih aktivnosti, koristiti samokamione i mehanizaciju u ispravnom stanju koja ne gel'leriSe poviseni nivo buke; -Cjelogupnu lokaciju izvodenja radova ograditi cime ce se koliko toliko ublaziti negativni efekti buke na okolinu, narocito istaknuti i impulsni tonovi; !, : . I Mjere zastite ;emljista I.. Kao ~to je u prethodnim poglavljima napomenuto, za potrebe funkcionisanja . mobilnih drobilicnih postrojenja koristi se odgovarajuca mehanizacija za koju je neophodno obezbijediti potrebne kolicine goriva, ulja i maziva. S tim u vezi neophodno je u toku sipanja goriva, obezbijediti da se ove aktivnosti obavljaju na posebno mjesto uz posvecivanje posebne paZnje da prilikom sipanja goriva ne dode do prosipanja istog u okolno zemljiste. Za zastitu zemljista od negativnih uticaja reaHzacije projekta neophodne su s1. I mjere: ! .1 -Prilikom privremenog odlaganja agregata, jalovine i suta voditi racuna da se sitan materijal i zemlja ne rasipaju okolo kretanjem vozila i da se ne mijesa sa podlogom; ~U periodu suvog vremena vrsiti kva~enje materijala iii zemlje kako bi se izbegla eolska erozija, g. raznosenje sitnih cestica vjetrom i deponovanje na okolno zemljiste; -Prilikom transporta vrsiti pokrivanje materijala; -Prilikom transporta sirovina iIi gotovih proizvoda, o drediti granicne brzine kretanja kamiona da ne dolazi do emisija cestica praSine ViIi prosipanja zemlje na puteve; -Na lokaciji predmetnih postrojenja za proizvodnju drobljenog kamenog agregata zabraniti bilo kakvo odrZavanje vozila i mehanizacije, dopunu ulja itd.; 61 -Sve gradevinske maSine koje koriste pogonsko gorivo na bazi naftnih derivata fI • L moraju biti snabdjevene posudama za prihvatanje trenutno iscurclog goriva iIi maziva. I l Upravljanje otpadom, mjere za ublazavanje negativnilt uticaja u Prilikom funkcionisanja projekta stvara se komunalni otpad, koji je potrebno odlagati u kontejnere, odakle ce biti dalje transportovan do sanitame deponije (u r 1 skladu sa Zakonom 0 upravljanju otpadom ,,81. list CG", br. 64111,39/16). l.J Najznacajniji otpad u toku procesa rada mobilnih drobilicnih postrojenja je f 1 I ! otpadno ulje iz motora drobilicnih postrojenja i prate6e mehanizacije na lokaciji I i (utovarivac, bagel', buldozer, k~ion), koje je neophodno odlagati u posebnu burad i odlagati ih na posebno mJesto na iokaciji, a odatle ih periodicno odvoziti u skladu sa propisima koji regulisu avu oblast. Osim otpadnog ulja mogu se javiti otpadni akumulatori, maziva i s1. U toku rada stvara6e se jalovina. Dobijeni materijal Galovina) ce se deponovati, ukoliko se redovno ne proda na trziste, na odlagaliste i ista se zbog svog sastava maze koristiti kao tampon za posipanje puteva. Za potrebe privremenog skladistenja energenata, sirovina kao i odlaganja svih vrsta otpada, predmetna lokacija treba da ima sljedece sadrZaje: I Mobilni ekoloski kontejner-skladiste l... EKO - kontejner za otpadna motoma ulja Kontejner za stare akomulatore Kontejner za stare zauljene filtere Kontejner za komunalni otpad Autocistema za dizel gorivo sa dvije komore u funkciji posluzivanja Biojama za fekalne vode U predmetl10m slucaju, kada je opasni otpad u pitanju, u slucaju primijene mjera za sprjecavanje proizvodnje otpada Hi smanjenje kolicina otpada mogu6e posljedice bi bile neispravnost angaZovane mehanizacije, 8to bi uticalo na kvalitet rada u toku realizacije projekta. Preventivna mjera za ublaZavanje mocih uticaja otpadnog ulja, filtera za ulje i zauljanih krpa na kontaminaciju povrsinskih i podzemnih voda i zemljista je sprjeeavanje nekontrolisanog ispustanja u povciinske vode i zemljiste (ispustanje otpadnih ulja je zabranjeno Zakonom 0 upravljanju otpadam). U slucaju namjemog iii nenamjemog izlivanja ulja oznaciti mjesto i sprovesti mjere za eliminaciju negativnog uticaja na zivotnu sredinu. Razliveno ulje 62 L f" f , " r pokupiti pomocu apsorbenta, odnosno inertnog materijala. Otpadni materijal i t. uklonjeni kontaminirani povrsinski sloj tla se mora ukloniti i dovesti u prvobitno stanje, prije izlivanja ulja. r ! I , " .' U okviru mjera za smanjenje negativnog uticaja otpadnih akumulatora na ! I zivotnu sredinu potrebno je sprijeciti ispustanje elektrolita (H2S04) u povrsinske L ; vode bez prethodne neutralizacije kiseline, kao i ispustanje u zemljiste. Istovremeno, treba voditi raeuna da se metalno olovo i pasta za punjenje ploea ne odlaiu na naein da mogu ugroziti zivotnu sredinu i zdravlje ljudi. Sprijeciti isticanje i izlivanje antifriza u vodotokove i u zemljiste. Razliven , ! antifriz se moze pokupiti upijajucim sredstvima (piljevina, pijesak, apsorbenti i l J slieni materijali) iii uredajima za sakupljanje. Taj otp,dni materijal, kao i onecisceni povrsinski sloj ukloniti na siguran naein prema vazecim propisima. Odlaganje svih ostalih vrsta otpadnih materija obavljace se shodno Planu upravljanja otpadom (uraden za kompletnu dionicu Smokovac-Matesevo) koji detaljno precizira: zbrinjavanje komunalnog otpada putem javnog komunalnog preduze6a, evidenciju, privremeno skladistenje i uklanjanje putem ovlaStenih organizacija otpada koji se svrstava u kategoriju opasnog sto se prvenstveno odnosi na otpadna ulja. Otpadna ulja iz raspolozive mehanizacije Ce se mijenjati na lokaciji projekta, a privremeno skladistiti u objektu, koji je lociran u blizini Sjevemog portala tune1a Vjetemik, na nacin strogo propisan za takvu vrstu otpada, sto ce maksimalno doprinijeti zastiti, odnosno bezbjednosti zivotne sredine. . Mjere koje ce se preduzeti u slucaju udesa (akcidenta) 11 \ .• J Procjena opasnosti odnosno rizika od incidenta, akcidenta iIi udesa i opasnosti od zagadivanja zivotne sredine obuhvata identifikovanje moguCih opasnosti, utvrdivanje mehanizama njihovog nastanka i razvoja i sagledavanje mogucih posledica. Pripreme za moguci incident, akcident iii udes obuhvataju mjere zastite pri prostomom planiranju, projektovanju, izgradnji, procesu rada, deponovanju i cuvanju otpadnih materija, kontroli koriscenja i odrzavanja, kao i druge mjere koje se preduzimaju pri obavljanju opasnih aktivnosti, a kojima se sprecava odnosno smanjuje vjerovatnoca nastanka akcidentnih situacija i mogucih posledica. Otklanjanje posljedica akcidenta obuhvata skup mjera i postupaka kojima se prati postakcidentna situacija, obnavlja degradirana zivotna sredina i otklanja , , opasnost od ponovnog nastanka takve situacije. 63 f ' l ; Funkcionisanje jednog ovakvog projekta nosi sa sobom i rizik usled akcidentne [: situacije koja se moze manifestovati kroz neispravnost sistema za otpraSivanje, sto sa sobom nosi mogu6nost zagadenja vazduha mineralnom prasinom. u Ukoliko se desi da sistem za otprasivanje ne funkcionise neophodno je odmah r ' pristupiti njegovoj popravci. I ; U slucaju izIivanja ulja iz mehanizacije prilikom realizacije i eksploatacije I ; projekta, pod uticajem atmosferskih padavina dolazi do zagadenja zemljista. l j U tom slucaju potrebno je preduzeti hitne mjere sanacije terena na nacin da se r ' ! I . zauljano zemljiste mora sakupiti i privremeno odloziti u nepropusne sudove i I , dalje se predati firmama koje imaju dozvolu nadleznog organa za sakupljanje otpada. Postrojenje treba tako postaviti da ne dode do stetnog uticaja okoline na njegov redovan pogon, radne karakteristike i vijek trajanja, kao i da se otkloni stetan uticaj postrojenja na okolinu. Potencijalne akcidentne situacije 1 objekti: pozari, skladistenje, transport koriscenje dizel goriva i maziva, r 1 I ! L' Za potrebe rada usljed pojave akcidentnih sistuacija na lokaciji projekta, Nosilac projekta je obavezan da obezbijedi pribor protiv izlivanja tecnosti. Najbolje raspolozive tehnike (BAT) za sprecavanje i smanjenje uticaja na zivotnu sredinu [ j Smanjenje emisija se olnogucava pravilnim odrzavanjem sredstava rada, tehnoloskom disciplinom i urednim manipulisanjem sacvrstim, tecnim i gasovitim otpadom. Opste preporuke date referentnim BAT dokumentom Management of Tailings and Waste Rock in Mining Activities, januar 2009. za smanjenje emisije prasine su: • Vlazenje vodom prilikom utovara u kamion • Vlazenje vodom tovarnog prostora kamiona • Vlazenje vodom transportnih puteva kamiona • Direktno prskanje mlaznicama kamiona duz puta • Ogranicenje brzine kretanja kamiona na 30 kmlh BAT preporuke za smanjenje emisija buke • Smanjiti nagib komunikacionih puteva • Odrzavati opremu 64 f L j , BAT preporuke monitoringa L, • Mjerenje emisije prasine • Mjerenje nivoa buke f 1 j I ! ; r l I ! ! ; i ) r : i. I \ .. 1 f" [ ! j ! ( I I 65 I I l .... I ' L 8. PROGRAM PRACENJA UTICAJA NA ZIVOTNU SREDINU U skladu sa postoje6im zakonskim propisima u Cmoj Gori, neophodan je i r ; program pracenja stanja zivotne sredine (monitoring) u toku funkcionisanja ! j projekta "Postrojenje za proizvodnju frakdonih kamenih agregata - drobilica", f '; nosioca projekta preduzeca "CHINA ROAD&BRIDGE CORPORATIONH i I 1 } D.O.O. Podgorica. Nosiocu projekta se nalaZe da preko nadlezne institucije izvrsi ispitivanje II, , kvaliteta zivotne sredine na lokadji prije pustanja projekta urad i u toku probnog rada, u ciJju dobijanja adekvatne slike stanja zivotne sredine na ovom I ] , I lokalitetu. t ; U cilju kvalitetnog sprovodenja mjera zastitezivotne sredine datim Elaboratom ·0 procjeni uticaja rada postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata, potrebno je kontrolisati slede6e: l . i • Mjerenje koncentracije lebdece prasine u blizini lokacije projekta I l. ; • Mjerenje buke u zivotnoj i radnoj sredini • Mjerenja gas ova pri radu mehanizacije na dizel pogon I I • Analiza zemlj ista ! : U dlju kontinuiranog pracenja stanja zivotne sredine koje se odnosi na rad I. mobilnih drobilicnih postrojenja. Nosilac projekta je obavezan da: ! ' 1. Obezbijedi periodicno ispitivanje kvaliteta zemljista (uzimanjem uzoraka na ! vise mjesta na lokaciji i oko nje) u skladu sa Pravilnikom 0 dozvoljenim f . kolicinama opasnih i stetnih materija u zemljistu i metodama za njihovo ; i Ll ispitivanje C,S1. list RCG", br. 18/97). Mjerenja vrsiti jednom godisnje. 2. Obezbijedi mjerenje nivoa buke u toku eksploatacionog ciklusa na lokaciji. Mjerenja vrsiti dva puta godisnje. 3. Periodicno izvrsi mjerenje koncentracije lebdeCih cestica u skladu sa Pravilnikom 0 emisiji zagadtijucih materija u vazduh (,,81. list RCG", br. 10111). Mjerenja obavljati tri puta godisnje. Za sve predlozene kontrole potrebno je uraditi Program kontrola koji ce pokriti siroki spektar efekata na zivotnu sredinu koji se mogu izmjeriti i uporedivati. Dobijene podatke upisivati i koristiti za informisanje, intervenisanje iIi naznake vanredne situacije za odredeni segment na lokaciji. Nakon obavljenog seta ovih mjerenja, odlucilo bi se da Ii je dovoljno vrsiti mjerenja jednom, dva ili vise puta u toku godine. 66 f . I . I . i . o svim rezultatima mjerenja obavezno se vrsi obavjestavanje javnosti na I transparentan nacin. Za adekvatnu procjenu uticaja na predmetni ekosistem izostaju relevantne stanice za osmatranje kvantiteta i kvaliteta zemljista, voda i vazduha. U vezi sa tim dat je predlog prethodno opisanog MONITORINGA zagadenja okoline vezano za aktivnosti na lokaciji. ( . I : !\ ,i d ! : I i t . f : t ! .', I f · 1 I · I 61 ! l .' J t r 9. REZIME INFORMACIJA t..• Rjesenjem Agencije za zastitu zivotne sredine broj 02-UPI-625/3 od 13.04.2017. godine utvrdeno je da je potrebna procjena uticaja na zivotnu sredinu za postrojenje za proizvodnju frakcionih kamenih agergata koje se nalazi na dijelu katastarske parcele broj 505 KO Duske, Glavni grad Podgorica. Lokalitet na kojem je planirano postavljanje dva postrojenja za proizvodnju ! { ! j ( ! frakcionih kamenih agregata nalazi se u zoni sela Duske. ! j Predmetna lokacija je u zoni koridora dionice autoputa Smokovac-Uvac~ I : Matesevo. f i I , Prostor u okolini lokacije je kamenit, sa sumskim rastinjem karakteristicnim za I ; ovo podrucje. Do lokacije projekta dolazi se.pristupnim putem koji je Nosilac projekta i! ,: napravio za potrebe izgradnje autoputa. Pristupni put je makadamski, a ide iz pravca sjevemog portala tunela Vjetemik. ! I ; Na lokaciji je predviden prostor znacajne povrsine koji ce se koristi za manipulaciju i parking vozila Nosioca projekta koja ce opsluzivati rad I' I postrojenja za drobljenje kao i za parkiranje vozila. I.. U okviru zone lokacije na kojoj je planirana instalacija dvije drobilce, nema izgradene' vodovodne mreze. Prilikom rada drobilicnih postrojenja nema otpadnih voda. Na prostoru na kome se planira instaliranje postrojenja za proizvodnju frakcionih agregata, ne nalaze se objekti koji su zasti6eni kao prirodna dobra. Prostor na kome se planira postavljanje dva drobilicna postrojenja karakterise planinski pejzaz koji je sacuvan u prirodnom obliku sa karakteristika ovog prostora. Karakteristike pejzata sireg prostora Ce biti unjereno nepromijenjene kako u toku izvodenja radova tako i nakon njih. PovrSina lokacije projekta koja ce se koristiti za potrebe rada drobilicnih postrojenjaje 3.814,43 m2. Sirovine koje ce se koristiti za proizvodnju drobilicnog kamenog agregata su: - Agregat (prirodni kameni agregat razliCite granulacije) - Voda - Dizel gorivo - Masinska ulja 68 1 . I 1 f ~ Antifriz I , Metso LT1213E je samo~pogonska primama drobilica opremljena sa sinama i pokrece se spoljnhn elektrienim izvorom energije iii instaliranim dizel agregatom. Robusna konstrukcija omogucava primjenu Metso LT1213E i u najtezim kamenim mjestima. Snazni sistem sasije eini Metso LT1213E lakim za manevrisanje. Nomirialni kapacitet ove maSine je do 400 tIh (440 stlh) drobljenog kamena. Opremljen priborom za reciklaZu Metso LT1213E moze I postici maksimalnu proizvodnju od 300 tIh (330 st/h) na materijalu za rusenje I ~ { , koj i sadrzi armaturu. f ; I , ! ; Metso ST4.8E je sijaeica opremljena sinama (trakama) koju pokrece dizel motor koja takode moze da sije kako na elektricni tako i na dizel pogon. Za , kretnju obavezanje dizel motor. I 1. .' Metso ST4.8 je uvela totalnu kontrolu i automatizovanost koristeCi Metso Mineral inovativnu SmartScreenTM tehnologiju. Sadrzi cetiri integrisane montirane transportne trake koje se hidraulicki sklapaju za transport i idealne su za manje i srednje poslove i proizvodnju agregata. Sadrzi dva lezaja, kutiju za sijanje sa tri nivoa, zajedno sa velikim usisnim kosom (4.5m) i vecom instalisanom snagom, obezbjeduje vise tona po satu i samim tim niZe troskove proizvodnje. I ' I Mlinovi su drobilice razmjemo manjeg ueinka koje sluZe za mljevenje prethodno drobljenih te sijanih poluproizvoda kamene sitnezi. Oni su . konstruirani da kamena sitnez preko odredene velicine zma ne moZe napustiti proces drobljenja u njemu dok se velie ina zma ne smanji na trazenu veliCinu. ! : Najeesce se koriste udami i kruzni mlinovi, te celjusni granulatori. Kruzni I . i mlinovi posebnog oblika su mlinovi stapicari i mlinovi kuglieari. Udami mHn je po svojoj osnovnoj konstrukciji udarna drobilica s resetkom na izlaznom dijelu koja nepromjenjivim razmakom sipki resetke ogranicava velicinu izlaznog zma. MHn je tipa Nordwheeler NW7150C, u koji spada drobilica i prateca sijaCica. Zbog zastite prilikom rada na mlinu moraju biti osigurani sigumosni uslovi. Pogonski remeni moraju biti pokriveni stitnicima, radnici ne smiju nositi siroka odijela i mora biti osiguran siguran prolaz. Prerada tehnicko"gradevinskog kamena sastoji od sljedeCih radnih operacija: • Drobljenje TG kamena na frakcije od 0-32 mm • Razdvajanje na frakcije pomocu mobilne sijacice • Utovar, transport do prostora za deponiju na betonskoj bazi T-G kreenjak maksimalne veliCine komada od g.g.kAOO mm, bagerom se ubacuje u pokretnu drobilicu LT1213E kapaciteta 400 tlh ulaznih granulata 0 69 700 mm, gdje se svodi drobljenjem na klase 0-32 mm. Izlazni materijal iz drobilice preko transportne trake ide u prijemni kos mobilne sijacice Metso ST4.8E, iz kojeg se preko vibro-dodavaea ravnomjemo dozira na sijacicu na {"' kojoj su montirana viseetafua sita. iI, Za proizvodnju frakcije 0-32 mm podesi se da je maksimalni izlaz iz drobilice II l. ; 40 nun. Tako usitnjen matedjal ide na sijacicu gdje se vrsi klasiranje agregata u frakcije 0-32 mm. Nadresetni proizvod ide na premeljavanje gdje se dobija 1 proizvod 0-4 mm (nula). L Kamen za drobljenje ce se uzimati iz iskopa tunela Vjetemik kao i lZ ! ; Bajcetnice~ Lijeva Rijeka. i j 3 i ! Ukupno godisnje ce se proizvesti oko 91.030 m agregata. I{ ' Za smanjenje zaprasenosti koja se javlja kao posljedica uzvitlavanja prasine, I i i ' vrsice se vlazenje povclina (polivanje i prskanje) mjesta nastajanja, a to su: ~ : transportni i pristupni putevi, tamponirane manipulativne povrsine i krug pozajmista. Vlafenje povrsina ce se vrsiti stacionamim sistemom koji je opremljen rasprsivacima vode, odnosno autocistijemom. Za smanjenje emisije prasine kojuemituje drobilicno postrojenje, koristice se sistem za otprasivanje koji se sastoji od rezervoara sa vodom, pumpe, sistema cjevovoda za transport vode i mlaznica. I · i Pri pojavi zaprasenosti vece . od dozvoljene, sistem za obaranje prasine (mlaznice sa vodom) se pusta urad, tako da voda pod pritiskom izlazi kroz • f ~ ~ mlaznice stvarajuci vodenu zavjesu kroz koju prolazi materijaL Povezivanje mlaznica vrsi se fleksibilnim crijevima na rezervoar za vodu. OvlaZeni materijal ima vecu specificnu tezinu i vecu koheziju i takav nije sposoban da lebdi. · <' · ] Obzirom na znacaJ emisije prasine potrebno je primijeniti mjere za minimiziranje i prevenciju nastajanja, i smanjenja emisije praSine. U toku tehnoloskog procesa, pri radovima zbog vremenske i prostome dimenzije izvjesne kolicme mineralne prasine, pogonskog goriva i maziva, gasova i drugih materija mogu dospjeti u vazduh, u vode, deponovati se na okolno zemljiste, tj. dospijeti u zivotnu sredinu. Primijenjenim mjerama zaStite taj uticaj ce se ograniCiti i dovesti u prihvatljive granice. Agregat se dijeli na sitan i krupan. Sitan ima zma koja pro laze kroz site otvorima 4 mm, dok krupan agregat ima zma koja ne mogu proci kroz sito otvora4 nun. 70 I1._.' f L I Ukupne godisnje kolicine dizel goriva) maziva i rashladne tecnosti, mogIe bi, ( eventualno predstavljati potencijalnu opasnost po okolinu i zivotnu sredinu, ukoliko bi se skladistile odjednom. Meautim, navedene kolicine, budu6i da se r I ; koriste na godisnjem nivou, dopremaju se sukcesivno, odnosno po potrebi i u kolicinama neophodninl za nesmetano odvijanje tehnoloskog procesa ! ! eksp loatacije. I ; \ ...' Na predmetnoj lokaciji, poklanja6e se velika pafuja i postovati propisane Ir: ' procedure. Takode i gorivo sa benzinskih pumpi doprema se do stacionarnih masina sa namjenskom cistijernom za snabdijevanje koja je opremljena sa volumetrom i neophodnom opremom. ,i , Sanitarne i fekalne vode u ovom podrucju rjesavaju se individualno, uglavnom se odvode u septicke jame, jer nema izgradene kanalizacione mreZe. Prilikom I i ) ; rada drobilicnih postrojenja nema otpadnih voda, a za potrebe zaposlenih koristi6e se mobilni toaleti. ' I ! I ' Say cvrsti otpad koji je komunalnog karaktera odlaie se u kante i odn6si se do najbliieg kontejnera, a odatle ga preuzima preduze6e "Cistoca" d.o.o. i odvozi na sanitarnu deponiju "Livade" u Podgorici. Jalovina 6e se odlagati na zasebnoj deponiji na lokaciji i koristi6e se kao tampon na izgradnji autoputa i nasipa. Preradom krecnjaka mogu se ocekivati emisije u vazduh: prasine, polutanata iz ( energenta (dizel goriva) i buke. Navedene emisije nemaju kontinualan karakter : 1 i ispustanje zagadujutih materija u vazduh, u smislu kontinualne industrijske , ! proizvodnje. i j i i } ", Izvore zaprasenosti u zoni prerade krecnjaka bi predstavljale slijedece , r tehnoloske operacije: i i , i • utovar i doziranje rovnog kamena krecnjaka u usipni bunker mobilnog drobilicnog postrojenja, • prerada krecnjaka u postrojenju za preradu drobljenjem, mljevenjem, sijanjem, transportom i deponovanjem, • ciscenje radnih povrsina i sao bra6ajnica, i • eolska erozija-uzvitlavanje praSine djelovanjem vjetra • skladistenje i utovar agregata Vrste i emisije prasine i gasova procijenjene su na osnovu do sada vrsenih mjerenja, prikupljenih savremenih saznanja 12 slicnih aktivnosti na pojedinim lokacijama i medunarodnih i domacih normi i propisa. 71 i<. { . 1 Po jednoj smjeni predvidena je sljedeca radna snaga: I . • 2 rukovaoca na drobilici, • 1 rukovalac utovarne lopate I l: • 1 rukovalac bagera i buldozera, • 1 vozac kamiona-dampera. f. ( j Radice se 24h, 3 grupe radnika, 3 smjene. Radovi ce se izvoditi svakog dana u mjesecu (radnici se rotiraju i svako ima odmor u toku mjeseca). Projektnom dokumentacij0111 detaljno su razradene sve faze realizacije projekta uz primjenu odgovarajucih tehnicko-tehnolo~kih rje~enja za izgradnju objekata ove namjene. Shodno medusobnom ugovom, na predmetnoj lokaciji radice podizvodac "Bemax~' d.o.o. Podgorica. Izbor opreme i tehnologije rada, je pdje svega uslovljena standardima koji prate ovu vrstu poslova, sto je potvrdilo opredjeljenje Nosioca projekta za opremom u skladu sa standardima. Predmetna oprema, kako je savremena u pogledu tehnoloskog postupka, tako zadovoljava t sve standarde u pogledu zastite zivotne sredine. Aerozagadivanje kao mogucnost zagadivanja vazduha prilikom rada postrojenja ! ) za proizvodnju frakcionih kamenih agregata moZe se javiti putem pojave suspendovanih cestica odnosno mineralne prasine u toku perioda suvog vremena i prilikom duvanja jacih vjetrova. Posto prasina u odredenim prirodnim i radnim uslovima svojom imisionom r \ i . vrijednoscu moze preci dozvoljene granicne vrijednosti koje vaze za naseljena , 1 'j \: podmcja, to iste mogu predstavljati potencijalnu opasnost za kvalitet vazduha u ! zivotnoj sredini. i i Obzirom da se predmetno podrucje drobilicnih postrojenja nalazi na podrucju : I : t koje u neposrednoj blizini nema stambenih objekata, to njegova eksploatacija nece imati uticaja na lokalno stanovnistvo, ali je prilikom rada drobilicnih postrojenja moguc uticaj na zaposlene na lokaciji i to u slucaju ako se ne pridrZavaju propisanih uslova u toku procesa rada, a saglasno opisu radnog mjesta. U toku normalnog rada drobilicnih postrojenja nema negativnih uticaja na zdravlJe ljudi. Prilikom funkcionisanja projekta "Postrojenja za proizvodnju frakcionih kamenih agregata - drobilica" u cilju obezbjedivanja optimalnog rada, zastite zivotne sredine i zdravlja Jjudi od eventualnog stetnog uticaja ovog zahvata, 72 1 ! , L neophodno je sprovesti mjere u cilju sprecavanja iii eliminisanja moguceg L zagadenjq. Cilj utvrdivanja mjera za smanjenje iii sprecavanje zagadenja jeste da se ispitaju f l eventualne mogucnosti eliminacije zagadenja iIi pak redukcije utvrdenih uticaja. f ( 1 Neophodno je predvidjeti odgovarajuce mjere zastite zivotne sredine koje su u skladu sa zakonskim propisima. [ , U skladu sa postojeCim zakonskim proplsuna u Cmoj Gori, defmisan je program pracenja stanja zivotne sredine (monitoring) u toku funkcionisanja projekta, koji se mora postovati i utvrdena obaveza investitom da obavjestava javnost 0 rezultatima mjerenja. Za sve predlozene kontrole potrebno je uraditi Program kontrola koji ce pokriti siroki spektar efekata na zivotnu sredinu kbji se mogu izmjeriti i uporedivatL Dobijene podatke upisivati i koristiti za infonnisanje, intervenisanje iii naznake vanredne situacije za odredeni segment na lokaciji. Na osnovu svega navedenog moze se konstatovati da pri normalnom koriscenju, instalacija drobilicnog postrojenja nece uticati na eventualno zagadenje voda, vazduha iii zemljista &0 obezbjeduju predlozene mjere za sprecavanje eventualnog uticaja u toku eksploatacije iii u slucaju akcidenta. ; ! Obradivaci Elaborata prepomcuju da se izmedu ostalog posebno vodi pafuja pri ; I ! realizaciji ovog projekta 0 sledecem: tehnoloskoj i radnoj disciplini, od koje ponajvise zavisi primjena ovog i f Elaborata, 1 ! 1 ' smjeru ijacini vjetrova i uskladivanju rada sa karakterlstikama vjetrova, tretmanu otpadnih voda i dmgih materijala na zakonom predvidenom i I nivou, - postovanju Zakona i tehnicke dokumentacije u svim segmentima projekta, - sprovodenju monitoringa i obavjestavanju po predvidenoj dinamici i parametrima. 73 I PODACIO EVENTUALNIM TESKOCAMA I. U toku rada na izradi ovog dokumenta Obradivac je imao odredenih teSko6a u ( smislu pribavljanja potrebnih podloga za analizu uticaja, pa su se iz tih razloga ! ; koristili raspolozivi podaei 0 postojecem stanju zivotne sredine sireg prostora, jer za posmatranu lokaeiju nema konkretnih podataka. Imaju6i u vidu 0 11 konkretnom zahvatu smatrali smo da za izradu elaborata procjene uticaja nije neophodno vrSiti posebna istrazivanja na lieu mjesta, pa su iz tog razloga opisi segmenata zivotne sredine preuzeti iz postojece dokumentacije. ( ! t , · I • I: ! · I ( , i ·• tI 74 i I. . L I 1 I• lI l, r ! , : t : PRILOZI ! . i ' ~ . i 1 ' 1 i It. : I : i.. ! . 75 ! . o o -'" I I J , ~ , CR.,N,A GO:RA : , f . VLADA eRNE GORE: ~ 1j , AGE.N"ClJAZA·~tlruZWOTNE"' "" "', . '-I.' .", .. '; ...... ,' .,', ..SREDINE ' 02 BrojHJPI- 6ZSl!!! ,f ,: Podgorica, 13.Q4.2Q:l:']"gocHn~ I . ! ~ ER ,r ', ! ; 1 t I ! !rCh1rur Road and :aridge CorporationtJ d.o.G. . ppdgofica til. Nova Dalmatinska bh . '," . .' '"' - ., . . ~ "" " ' ." . " ',' . , . U prilogu, dopislI,i kaQ n,qSlOCU ptojekta; do~tavlJani{j Yam Rjesetij~ q utvtdiV'anjtt .potrebe procjetie uticajana zivotnu sredh'lu .zit pdSt'rojenje.za pI:oiz.vodrijU' ftakCiotlihkamenih r I agregata, nit aijelu 'katastatskeparcele btQJ 5Q5 KO Dl,lske,:. Ol'avn1:gtadPOQgQnca. ~, ,! 1.-.; .~ Dostav!jellO: .Nosil:iCIl projekta,· - U,Javn,u knji?>u Q sp1'OvedenIm posfupcima .. EkQJ(j..§~oj itl~l?ekcij! . , ..,2 :tllla : i j '. AGENCU~ ZA ZAST('£U ZIVOTNE SREDfNE (J, .EIWlrot1mentaf ProteQtlon'Agertcy '\I ttrotclen1R.e 19 ., 8:1i')QP PQdgQflc~. ~ ~m~O!lt.4. ~ Tel; *$$?i2Q 446 900' fw; +;382; ~O 61.8 2~\l . (lpatnttrri;el1e"tr(l@g:m~ll.CQrit ,,\\'WW.ejia,tirg.lrle CRNAGORA·. VLADA CRNEdORE . . AGENCiJA ZA ZASUrU ZN01;'NE,SIUt))INE 02 BrQj: 'WI;' 625/§ .' . Pcidgorica. 13.04.20'11.godm~' ER Na osn.ovu' islan:a i'96 Zak~a',opsterp'upravjwtn, p()$i:(lp}cU ("S1. li$f RCO";b;.,.60/03; 73Jl0~ 327)n iclaul\ )3t.nt :L 2 ... Nalafe se,l?,ed\lze~tt:;,ChfuaR()adarid Brid~ COrporation;'d:d:b. i,iP6dg6~iQe,'9a I l . fztad.i Eiabb.rat'procjene uticaja na·zivotnu:stedItlu. za. po~tr9jetij6.za. prolZVodnju' frikcionih t .. ) kamenih,a,gregata:; ria, djjelu k,atas1atsk,¢ parcele oroj:505KO ,Du~ke, Glayni"gi:ad Podgoricil i I J istidQstavi Agenciji za zastitu zivotl;le sTydlrte najk~sJlije, u r9~U9d ovije godlhe od dana prijema rje§enj~ ,0 potteh~ procJeh~ uticaja;';' , r Obrazlozenj'e ,.t~iti~R6M l!ttid)3tld.ge Cotp~iation" ,d.o.o. iz Podgor~ce,. 9J1ratlla, se A-genejJl t~ f. J II iastitu zivome sredin~~, Zahtjevotnj, <;)d Q4.04.2Q 7;goam:~. 'zfi..bdJt:\ciWjiJ.~ ojlotTebiprocjene I uticaja ri~ ~ivO.tin:f s~dinu za p.os.ttcjenjeza l'roiivodnju 'frakoionih ]~:an1eri,ih altreg!ltai ria' dijelu katastarske parcele,broj' 505 KO I)u;s~e;Glavili gr&d Po:dgoficl,t. Ii Nakol1 razmattanja'podnijetog'Z Postupaj~cl pozantjevu. 'riosj~¢1l proj'ektlt ~. shbpni:i odtedbama: clliria12 Zakdna 0 procjeni u:tlcaj,a:nazivotnti Sredinti (',lSluz&eni list 1tCG'!~, j)roj~O/OS i "Sl~b~ni Hst'GG'\, b.t6j 40flO, 73/10, 40/11, 27113, i 52/1Q);, Agencija; ia wtitri zlvotnesredine obavijestila je zaihteresdvane,. org~rieforgatliZacije i javnost;:' orglirl,zQ'v~la; javni.uvi4 i ob~zbijediJ.!l dostupti'Ost p04~4Ika. i, 4QkQrrtenta<::iJ¢nosiOcaJ)Tbjl .._----_•.. _------ !L rokq, uyid u predmebll zahtjev nije vrsen '~d' st:rane, Zafntere~0v~ne, organa;,organiZli~ij~ .j javnostL . . RazmatranJem predmetnog: ,,zahtjev:l; nosioqa Proj~kta ~, .poda~k:a; 9P,edine.tnoj: lokaciji. katakteristikamai mogticim uticajima, naved,¢tlQg projeicta ri!;i~lv6mu sredihti~ Agen&ij,a ,Za~za8titu ~iva(Qe',sredirie utvrdUaje.potrebu procjertevtioaj~Jtsledecihrazloga: • L<~kftlitet nj) kbjem j eplariirtlno P9,st~vIJMje d\rap6~ftoJ enja pt.olivQdiij iX ~ frak~ibriiH" ka1nenih agregata na:laZi sthJ ,zoiltselaD1isketiaprQstornkoJf~iruka:tastarska'parcela: broj5bS; KG pu,§ke; Predmetna lilk1ibija je'li,' zoni. k6dc;iora'rlionice' autopttta Sqiokovac~tJ:vao~Mate~e~o:Ukupn~ p6yrsin~)okBPU'e P1.:cij~Rta jE(:tgi4A3 Ill'::" ',' ," .rip drobiI.ic~; je Loktitrack LTi21sE, i to je,sainQ;'PQgortskaptitti~rrta,: dtobii'i¢il . opremlJena ~asinama ipOlq'ecese' spoljnim eleJ{.fri "ChiQa Road ~nd.. Bt,idgeGQrporatiQu" d.b.6. it Pbdg6.riCe~ m.oze, sh6dno odredbama clana 15 Zakona, podnije.~i Ag~ncm?:a za§tltrlzivoirle, sr~dirie ~~j:ev za(jdt~dh!atlje pblm~ i saqdajll BlaJ:iora,taprocje.ne IJdcaja.ha ~ivotn.u sredinu. "China Road and 13ridge Corporation': d.o.o. 'i:~ Podgorice,..Je du~naj. shodnl;> 9qre~~9mlr elaoa 17 za_kona~ podriijeti Agenc.;ij,i ~,zastjjU. zivQtne stedJne zAhfj,evza d~vt\11je s!'\gl~s:t;iosti 'na,Elab,Qrat proCjene. uticajana iivotnusredi'nu u roku. ad' dvijergodine, pd dana ptij-ema rje~njao P9trebi prQcjent< utlcaja. 8.hodno naveq~n()m" A.ge)'lclja za zastitq ~ivbtli.e '$redine jQna ,Qsno,vu sproveclen08; pO'stupb odlucivanja 0 potrebi procjene uticajapo, zahtjeVt! nosioca proJe~ primjeh()m ~Iana 13 stav Ij a uvezil!~cl!iri(.lm -s stay l ta~ka2· ovog zakona~ ()4Iu~iJt\.ka6 u dhipQzitivu ovog rjesenja. I I ! f .:,? I ~ l I t~atlQ tarifnom.,brOj4 4 Z~kona oadmitiiStmtivrtitrit'aksama ("st :L.1$t RC.o'\ p)\.5sio3, f " I , 46fQ4·.i81!()5~ 02/Q6;'*81. ListCrne, Gore'\ br.Z:U08.77108, 03j09, 40/10.. 73tH), 20TH,. t 2p/lJ) u iZiiOsliQd5e~ upl I.. Ii ljenQ: NosiCiiJU projclcta~ !,I i l Uiavnu J:;njigu Q sprQv!!dcnlmpostupcimn: BJwlo~k;(lj lhspckciji ! Jl ~)I, lila !J i )\ ,i j Is\ !' f ·11, t. ;.!"