Vjesnik 3-2012

SSLUŽBENILUŽBENI VVJESNIKJESNIK BISKUPIJÂ Broj 3/2012. MOSTARSKO-DUVANJSKE I TREBINJSKO-MRKANSKE

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 1

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 1 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:137:28:13 SLUŽBENI VJESNIK Biskupijâ Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske

Nakladnik Biskupski ordinarijat Mostar Ulica nadbiskupa Čule b.b., 88000 Mostar

Glavni urednik Don Željko Majić generalni vikar

Grafička obrada Crkva na kamenu

Tisak Suton, Široki Brijeg

Slika na naslovnici Katedrala i Biskupski ordinarijat u Mostaru

Slika na zaslovnici Katedrala u Trebinju

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 2 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:137:28:13

SADRŽAJ

BISKUPOVA BOŽIĆNA ČESTITKA ...... 245

I. DOKUMENTI SVETE STOLICE ...... 249 Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski misijski dan 2012...... 250 Apostolsko putovanje u Libanon ...... 253 Svakodnevna i protokolarna obveza nošenja svećeničkog odijela "Iz poštovanja prema dužnosti primjernosti..." ...... 256 Pismo Svetog Oca kardinalu Rimskomu vikaru, 1982. Svećeničko - redovničko odijelo kao znak i svjedočenje u svijetu ...... 257

II. BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE ...... 259 Pastirsko Pismo biskupâ BK BiH uz Godinu vjere ...... 260 Priopćenje s 56. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine ...... 264

III. MOSTARSKO-DUVANJSKA I TREBINJSKO-MRKANSKA BISKUPIJA ...... 267 Biskupova čestitka novomu Apostolskom nunciju u BiH ...... 268 Imenovanja, razrješenja ...... 270 Prezbitersko vijeće ...... 271 Konstituirajuća sjednica Prezbiterskoga vijeća Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije ...... 272 Razrješenje dosadašnjih članova Zbora savjetnika i imenovanje novih ...... 274 Odredbe o bogoslužnom ruhu i svećeničkoj nošnji u hercegovačkim biskupijama Okružnica o bogoslužnom ruhu i svećeničkoj nošnji ...... 275 Iz godišnjeg izvješća sa sjednice Svećeničke uzajamnosti ...... 277 Sakrament svete potvrde 2013. godine ...... 278 Krizmanici u Mostaru ...... 279

GODINA VJERE ...... 280 Poziv na pripremni svećenički susret u Emaus - Potoci ...... 280 Izvješće sa svećeničkog sastanaka za provedbu Godine vjere ...... 281 Izvješće s otvaranja Godine vjere u mostarskoj katedrali ...... 282 Izviješće sa susreta članova pastoralnih vijeća i bližih suradnika u župnom pastoralu ...... 283

PROMAKNUĆA ...... 285 Msgr. Želimir Puljić, novi predsjednik HBK ...... 285 Don Davor Berezovski, magistar dogmatske teologije ...... 285 Ivan Bijakšić, diplomirani teolog ...... 287

OBLJETNICE ...... 288 20. obljetnica biskupske posvete mons. Ratka Perića ...... 288 Pozdravni govor i čestitka mons. Srećka Majića, generalnoga vikara ...... 288

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 243

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 224343 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:137:28:13

140. godina služenja sestara Milosrdnica u Hercegovini ...... 289 Biskupova propovijed ...... 290 25. obljetnica Teološkog instituta ...... 291 Biskupova poruka diplomiranim vjeroučiteljima ...... 293 100. obljetnica crkve svete Kate ...... 294 U povodu 100. obljetnice izbora provincijala Alojzija Stjepana Mišića za biskupa u Mostaru ...... 296 Curriculum vitae P. Aloysii Mišić, o. m...... 297

MUČENIŠTVO MARKA MILANOVIĆA ...... 301 Dva predstavljanja mučenika Marka ...... 301

BISKUPOVE HOMILIJE, GOVORI, PORUKE ...... 303 Uzvišenje svetoga Križa, Mostar - katedrala, 14. rujna 2012...... 303 Misijski dan - sv. Ivan Kapistran - Godina vjere, Beograd - katedrala, 21. listopada 2012...... 305 Nedjelja zahvalnosti, Sarajevo - katedrala, 4. studenoga 2012...... 307

VIJESTI KATOLIČKOGA INFORMATIVNOGA UREDA - KIUM ...... 310 Mostar: Uzvišenje Svetoga Križa ...... 310 Trebinje: Isus i anđeli njegovi ...... 310 Trebinje: Don Vidoje Maslać i njegovo doba ...... 311 Stolac: Povratak u grad ...... 312 Mostar: Komemoracija poginulih vjeroučenica ...... 314 Mostar: Liturgijski kalendar hercegovačkih biskupija ...... 314 Travnik: Kulturno-religiozna večer ...... 315

USNUŠE U NADI USKRSNUĆA ...... 317 Fra Dobroslav Begić ...... 317 Fra Zoran Ostojić ...... 318 Fra Petar Vlašić ...... 318

BISKUPOVA KRATKA KRONIKA ...... 319

BIBLIOGRAFIJA HERCEGOVAČKIH SVEĆENIKA...... 322 Bibliografija msgr. Želimira Puljića, zadarskoga nadbiskupa ...... 322

BLAGO MIROTVORCIMA ...... 326

244 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 224444 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:137:28:13

BISKUPOVA BOŽIĆNA ČESTITKA Raduj se sa svoje vjere svaki dan! VJERUJEM U BOGA OCA SVEMOGUĆEGA

U ovoj svetoj Godini vjere ovim razmišljanjem o prvom članku naše katoličke vjere želio bih izra- ziti čestitku za Božić i za Novu godinu svim svećenicima, redovnicima, redovnicima i svemu puku Božjemu na području naših hercegovačkih biskupija, kao i svim ljudima dobre volje. Papa nas svojim otvorenim "Vratima vjere" poziva da u ovoj Godini posebne pozornosti i proživljavanja vjere u Boga imamo pred sobom Koncilske dokumente (1962.-1965.) i Katekizam Katoličke Crkve (1992.). I jedno i drugo crkveno-učiteljsko štivo poprilično opsežno i poteško, jer nas stalno želi držati na visokoj mi- saonoj razini (a mi željni konkretnih zapamtljivih primjera!). Koncilski dokumenti, razdijeljeni u 16 zasebnih crkvenih traktata nazvanih konstitucijama (4), dekretima (9) i deklaracijama (3), imaju svega 616 brojeva, a Katekizam četiri i pol puta više, 2.865 brojeva. Katekizam je raspoređen u četiri glavna dijela: Vjerovanje, Slavlje kršćanskog otajstva, Život u Kristu i Kršćanska molitva. Ovdje bismo uzeli u razmatranje prvi članak našega Vjerovanja (vidi KKC, br. 198-324). Postoji naravno i nadnaravno vjerovanje, ljudsko i katoličko - fides humana i fides catholica ili chri- stiana.1 Što znači "vjerujem" naravnom vjerom? - Vjera drugomu ili povjerenje u drugoga temeljna je kategorija našega djelovanja i življenja. Ne bi bilo nikakve komunikacije ni razvoja kulture kada ne bi postojala kao osnovna manira života vjera u ono što drugi pričaju i rade. Naša je težnja da se ta svakodnevna vjera pretvori u znanje. Onda smo kao sigurniji. Tako, ako nekoga želimo uvjeriti da se voda sastoji od dvije molekule vodika i jedne molekule kisika, to mu se može laboratorijskim pokusom dokazati. U tom je slučaju naravna vjera ravna i istovjetna sa znanjem. Ili: nitko ne može vidjeti elektriciteta. Ali svima su dobro poznati rezultati elektriciteta u toplini, u svjetlosti ili u smrtonosnu udaru! Od rezultata i posljedica zaključujemo na činjenicu električne struje. Slično i s olujnim vjetrom: nitko ga ne vidi, ali vidi njegove posljedice u odnošenju krova s kuće ili kape s glave. Prinuđeni smo vjerovati da postoji nešto do čega ne možemo doći svojim očima, nego tek po posljedicama. Znanstvenici nam kažu da svjetlost prebljesne 300.000 km na sekundu. Mi im to vjerujemo. Mi vjerujemo našim roditeljima da je naš stariji brat ili sestra doista naš brat ili sestra, ili da su nam naši roditelji pravi roditelji. Vjerujemo na temelju njihova ugleda i dokaza njihove svakodnevne ljubavi. To je sve naravna vjera, dnevno povjerenje u riječi drugih i stečeno znanje o stvarnosti izvan nas samih. Što znači "vjerujem" katoličkom vjerom? - Vjera u nadnaravnom pogledu jest prihvaćanje istina na temelju Božjega ugleda ili auktoriteta. Bog se u povijesti objavljivao više puta i na više načina. A vrhunac javne i službene objave jest u "posljednje dane" kada progovori nama "u Sinu" (Heb 1,1-2). Vjerujemo da je Isus bezgrješno začet od bezgrješne Djevice Marije, da je on jedini Mesija, Božji po- mazanik, Spasitelj svijeta, da je kao 30-godišnjak okupio oko sebe Apostole, koji su ga pratili, doživlja-

1 Vidi opširnije, R. P., Kratak Komentar Apostolskog vjerovanja. Za upotrebu katehetama. Izišlo ciklostilom u povodu 100. obljetnice obnove crkvene hijerarhije u BiH, Sarajevo, 1981., str. 3-11, sastavljeno prema više autora, posebno J. Ra- tzinger, Uvod u kršćanstvo, Zagreb, 21972. (do sada izišlo na hrvatskom 6. izdanje, 2007.) i W. Barclay, The Plan Man Looks at the Apostles' Creed, Glasgow, 1967.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 245

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 224545 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:137:28:13 Biskupova božićna čestitka

vali, kasnije svjedočili i propovijedali njegov nauk, a neki su od Apostola, Matej i Ivan, i opisali Isusove zgode, znamenja, parabole, smrt i uskrsnuće. I to nam prenijeli u Evanđeljima. Vjerujemo da je Crkva preuzela ta Evanđelja kao Božju obvezatnu objavu, Sveto Pismo. Vjerujemo da je između Apostola Isus uzeo jednoga, Šimuna Petra, i postavio ga vidljivom glavom svojoj Crkvi, da on ima ovjerovljenu učiteljsku vlast neprevarljivosti i prvenstvo uprave u cijeloj Isusovoj zajednici. To sve prihvaćamo ka- toličkom vjerom, na temelju Božjega auktoriteta. I na temelju auktoriteta Katoličke Crkve. Vjera ovdje uključuje naš um, ali ga i nadilazi. Mi umom pristajemo uz nešto ili uz nekoga. Ali nije dostatno da pristajemo samo umom, razumom, mi to trebamo prihvatiti i slobodnom oprediobom. Kr- šćanstvo obuhvaća i svu razumnu moć i svu našu slobodnu volju. Naša je katolička vjera slobodno po- štovanje i razumno služenje Bogu. U tom smislu možemo reći da vjera obuhvaća slobodu srca, razum mozga i govor jezika, tj. sav život, dušu i tijelo! Mi s Bogom možemo komunicirati samo putem vjere. Bog nam je radi našega vremenitog i vječnog dobra dao zapovijedi. Ne vidimo svakoj zapovijedi odmah svega dosega, obrazloženja i smisla. I bunimo se, osobito mladi: zašto je Bog nešto dao, pa zabranio? Morali bismo prihvatiti Božju zapovijed vjerujući Bogu radi posljedica: ako se ne držimo Božjih prava i pravila, skrenemo s puta, a nerijetko i sa zdrave pameti! I kada tako idemo ukrivo, sami smo krivi! Sveto Pismo o Božjoj opstojnosti. Sveti pisac ne dokazuje Božje egzistencije znanstvenim metoda- ma. Za njega je Bog nazočnije biće u svijetu nego što je on sam sebi, ili sva njegova kućna obitelj. Boga se ne dokazuje, nego ga se prihvaća i prema njemu izražava sve ljudsko i religiozno strahopoštovanje. Kada u Ps 53,2 čitamo: "Bezumnik reče u srcu: 'Nema Boga!' Pokvareni rade gadosti; nitko da čini dobro", onda pisac ne misli na pravoga luđaka, nego na čovjeka koji se namjerno pravi glupim, koji se ne želi služiti zdravim razumom, koji je u srcu pokvaren i vani čini gadosti kao da nema nikakva razumna zakona i moralne odgovornosti. Slično govori i sv. Pavao: "Otkriva se doista s neba gnjev Božji na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi koji istinu sputavaju nepravednošću. Jer što se o Bogu može spoznati, očito im je: Bog im očitova. Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima razabire tako da nemaju isprike" (Rim 1,18-20). Tako Pavao govori o poganima koji su svoj ljudski razum i moralnu savjest iskvarili hotimičnim bezakonjem, svojevoljnim grijesima i opačinama. Zbog svoje nečistoće srca ne vide i ne žele priznati živoga Boga. Blago čistima srce, oni će Boga gledati (Mt 5,8). Gledati srcem, ne okom! Jer i srce ima svoju svjetlost i svoju vidnu zjenicu. Razumski dokazi za Božju opstojnost. U teodiceji smo u filozofskom tečaju učili desetak takvih dokaza: ontološki, ideološki, kozmološki (uzročnosti, gibanja, svršnosti - nomološki, teleološki), an- tropološki (psihološki, moralni, etnološki). Ovdje kratko navodimo samo dva-tri poznatija i možda najuvjerljivija: Iz reda u svijetu: U svoj stvarnosti postoji općenit, vrlo složen i stalan uređaj ili poredak. Stalan i općenit koji traje milijunima godinama: biljke izdišu kisik, ljudi ga i životinje udišu, i obratno: ljudi i životinje izdišu ugljični dioksid, a biljke ga udišu. Svaka životinja gradi gnijezdo radi svojih mladih, a nijedna ne gradi radi stanovanja - zimovanja ili ljetovanja. Složenost se očituje u tome što tisućljećima najveći umovi svijeta istražuju prirodne zakone: fizike, kemije, biologije, astronomije - gravitaciju, elektromagnetsko polje, zvjezdane sustave, pa se ničemu ne može stati u kraj. Divimo se umovima koji su izradili svemirski brod na kojem je radilo oko 350.000 stručnjaka i radnika! A koliko se više moramo diviti Umu koji je napravio ovaj svemirski brod koji se zove Zemlja, koja je opskrbljena savršenim uređajima, laboratorijima, zrakom, hranom, pićem, s oko 7 milijardi putnika, zaštićenih od žege i leda. I putuje svemirom obrćući se oko svoje osi i okrećući se oko Sunca i godišnje obiđe gotovo milijardu kilometara. A mi uvjereni da sve nepomično stoji kao Velež planina. Iz činjenice života. Vidimo oko sebe živa bića, kao što smo i sami. Imaju sposobnost usklađene samopokretnosti te savršeno samosvršno djelovanje. Promatrajući život, u oči nam upadaju tri činje- nice: Prva, bitna je razlika između živih bića i neživih stvari. Druga, živo biće nastaje samo iz živoga. Treće, život je nastao na zemlji. Čovjek nije gospodar života! Kada bi to bio, onda bi sam određivao kada će se roditi i kada će umrijeti. Dokaz iz ljudske savjesti. Pojava ljudske savjesti zahtijeva svoga tvorca. Svi ljudi smatraju ljudsku savjest glavnim mjerilom ljudskoga dostojanstva, časti. A svi ljudi, od najprimitivnijih do najcivilizira-

246 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 224646 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Biskupova božićna čestitka

nijih, slažu se u tome da postoje osnovna načela moralne dužnosti koja su neovisna o hiru pojedinca, nego su usađena i usklađena kao opće norme i obveze. Savjest se u svakom čovjeku nepodmitljivo javlja i nalaže svoje pravilo: Dobro čini, zla se kloni! I to se javlja bezuvjetno, neovisno o našem htijenju, kao kategorički imperativ. Izvorna načela: ne ubij pravedna, ne kradi tuđe, ne laži - svakomu su jasna. Ali ona izvedena ili drugotna, nisu uvijek i svugdje otprve uočljiva. Stoga je razumljivo da postoji velika razlika u savjesti odgojena sveca i ogrezla zlikovca. Ljude vrjednujemo po moralnim činima, a ne po njihovu bogatstvu, uspjehu i slavi. Makar svi naši čini bili jednako fizički izvedivi i u tom nam trenutku donosili određen dobitak i slast, ipak su po našoj vlastitoj savjesti neki nedostojni, neprimje- reni i nedopustivi ljudskom dostojanstvu. To znači da kategorična obveza označuje našu podložnost naravnom moralnom zakonu ugrađenu u nas same, mimo naše volje. Ako kategorička zapovijed savjesti nije podložna nama, niti je podložna društvu, normalno zaklju- čujemo da je podložna i utemeljena na Drugome ili Apsolutnome, kojega zovemo Bogom. Sve ovo pripisati samo slijepoj Prirodi - mogu samo slijepi! Moralni zakon koji je usađen u sve ljude, sastavljen od istih načela, zahtijeva jednoga Zakonodavca izvan nas i našega društva i povijesti. Taj Zakonodavac obvezuje zakonom svu našu volju, ali ostavlja činima svu našu slobodu. Zato smo odgovorni! Svaki zakonodavac ima zaštitu svoga zakona, pa tako i naša savjest ima svoj primarni prirodni ovoj stida kao i posljedice u pohvali ili u grižnji, i pogotovo u konačnu sudu na nebu. Što znači "vjerujem" u Boga Oca svemogućega? U našem ljudskom govoru postoje dva smisla očinstva. Jedno je očinstvo samo fizičko: kada je netko odgovoran za fizičko začeće i rođenje djeteta, a ne preuzima odgovornosti daljnjega odgoja i razvoja djeteta. Drugo je očinstvo odgojno, duhovno, kada otac preuzima svu brigu i ljubav za svoju djecu. U povijesti je uvijek bilo religija i filozofija koje su naučavale da je Bog ljudima otac u oba smisla, sve preko roditelja, razumije se. Najveće Kristovo otkriće i objava jest - naš Otac nebeski. Budite "sinovi svoga Oca koji je na nebesima, jer on daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima, i da kiša pada pravednicima i nepravednicima" (Mt 5,45). Bog je darovatelj svega. On je oprostitelj naših grijeha, on je naš tražitelj. Bog se ukazuje kao osobna ljubav a ne samo kao pravni zakon. Strahota je grijeha u tome da se ne vrijeđa samo zakon nego i osobna ljubav. Kada se zakon povrijedi, snose se određene posljedice. Ali kada se povrijedi Božanska osoba, uvrjeda je beskrajna, jer je ljubav beskrajna. Stoga beskrajna uvrjeda traži beskrajna oprosti- telja. Vrijeđanjem se kidaju odnosi, a oproštenjem se uspostavljaju. Konačno, naša je ljudska ljubav nemoćna, a Božja je svemoćna, jer je on moćan i smrt pretvoriti u život! Bog nikada ne mijenja svoga načela da zlo bude dobro, a dobro zlo, ali on je svemoćan učiniti da iz nekoga pripuštena zla izvede za nas mnogo više dobra. Katekizam preuzima blistavu misao sv. Augustina: "Budući da je savršeno dobar, svemogući Bog (…) ne bi nikada pustio da u njegovim djelima postoji ikakvo zlo kad ne bi bio dovoljno moćan i dobar da iz samog zla izvuče dobro".2 Završimo i mi s Katekizmom koji počesto navodi sv. Augustina: "Neka ti Vjerovanje bude kao ogledalo. Ogledaj se u njemu: da vidiš vjeruješ li sve što priznaješ da vjeruješ. I sa svoje vjere raduj se svaki dan".3 Božić je vrijeme duboke vjere u božanska otajstva i duboke radosti zbog Božje stvarnosti.

+ Ratko Perić, biskup

2 KKC, br. 311; S. Augustinus, Enchiridion de fide, spe et caritate, 3, 11: "Neque enim Deus omnipotens (…) cum summe bonus sit, ullo modo sineret mali esse aliquid in operibus Suis nisi usque adeo esset omnipotens et bonus ut bene faceret et de malo." 3 KKC, br. 1064: S. Augustinus, Sermo 58, 11, 13: Patrologia Latina 38, 399: "Sit tamquam speculum tibi Symbolum tuum. Ibi te vide, si credis omnia quae te credere confiteris, et gaude quotidie in fide tua."

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 247

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 224747 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 224848 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14

I. DOKUMENTI SVETE STOLICE

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 224949 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

PORUKA PAPE BENEDIKTA XVI. ZA SVJETSKI MISIJSKI DAN 2012. "POZVANI OKO SEBE ŠIRITI SVJETLO RIJEČI ISTINE"1

Draga braćo i sestre! nošću jer se povećao broj onih koji još uvijek ne Proslava Svjetskoga misijskog dana ove godine poznaju Krista: "Golem broj ljudi još uvijek čeka ima sasvim posebno značenje. Pedeseta obljetni- Krista", govorio je blaženi Ivan Pavao II. u encikli- ca koncilskoga dekreta Ad gentes, otvorenje Go- ci Redemptoris missio o trajnoj vrijednosti misij- dine vjere i Biskupske sinode na temu nova evan- ske naredbe, te dodao: "Ne možemo ostati mirni gelizacija pridonose tome da se ponovno potvrdi promatrajući na milijune svoje braće i sestara koji spremnost Crkve s većom se hrabrošću i žarom su također otkupljeni Kristovom krvlju, koji žive zauzeti u missio ad gentes - u poslanju narodima ne znajući za Božju ljubav".2 I ja sâm sam, prili- da poruka evanđelja dopre i do najudaljenijih kom proglašenja Godine vjere, napisao da Krist krajeva svijeta. "danas kao i nekoć - šalje nas po putovima svijeta Drugi vatikanski koncil, na kojem su sudjelo- da naviještamo njegovo evanđelje svim narodima vali katolički biskupi iz svih krajeva svijeta, bio je na zemlji".3 To naviještanje, kako je govorio tako- jasan znak univerzalnosti Crkve, jer se na njemu đer sluga Božji Pavao VI. u apostolskoj pobudnici po prvi put okupio tako veliki broj koncilskih ota- Evangelii nuntiandi, "nije nešto neobvezatno: po ca iz Azije, Afrike, Latinske Amerike i Oceanije. naredbi Gospodina Isusa to je njezina dužnost da Bilo je među njima biskupa misionara i domaćih bi ljudi mogli vjerovati i da bi se spasili. Da, ta po- biskupa, pastira zajednica rasutih među nekršćan- ruka je neophodna. Ona je jedinstvena. Nemogu- skim pučanstvom, koji su na Koncilu predstavili će ju je nečim drugim nadomjestiti".4 Trebamo se sliku Crkve prisutne na svim kontinentima i pri- stoga vratiti istom onom apostolskom poletu što bližili složene stvarnosti tadašnjega takozvanog je resio prve kršćanske zajednice koje su, prem- "Trećeg svijeta". Obogaćeni iskustvom pastoral- da male i nezaštićene, bile kadre, naviještanjem i noga djelovanja u mladim Crkvama i u Crkvama svjedočenjem, širiti evanđelje u čitavom tada po- u nastajanju, nošeni poletom za širenjem Božjega znatom svijetu. kraljevstva oni su značajno pridonijeli ponovnom Ne čudi zato što su Drugi vatikanski koncil potvrđivanju nužnosti i urgentnosti evangelizaci- i kasnije crkveno učiteljstvo na poseban način je ad gentes i samim tim stavljanju misijske naravi insistirali na misijskom poslanju koje je Krist Crkve u središte ekleziologije. povjerio svojim učenicima i koje mora biti za- daća čitava Božjega naroda: svećenika, đakona, Misionarska ekleziologija redovnika, redovnica, laika. Zadaća naviještanja evanđelja u svim dijelovima svijeta u prvom redu Taj pogled nije ni danas iščeznuo, štoviše do- pripada biskupima, koji su izravno odgovorni za živio je plodno teološko i pastoralno promišljanje evangelizaciju u svijetu, bilo kao članovi Biskup- i, istodobno, predstavlja se s obnovljenom nuž- skoga zbora, bilo kao pastiri krajevnih Crkava.

1 Apostolsko pismo Porta fidei, 6. 2 Redemptoris missio, 86. 3 Porta fidei, 7. 4 Evangelii nuntiandi, 5.

250 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225050 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

Oni su, naime, "posvećeni ne samo za neku bi- evangelizaciji bit će zgodne i korisne prigode za skupiju nego za spasenje svega svijeta",5 "glasnici ponovno pokretanje misionarske suradnje, po- vjere koji će dovesti nove učenike Kristu"6 i čine glavito u ovom drugom pogledu. "vidljivim misijski duh i žar Božjega narod, tako da cijela biskupija postaje misionarskom".7 Vjera i navještaj

Prioritet evangeliziranja Silna želja da naviještamo Krista potiče nas da zavirimo u povijest da bismo ondje otkrili pro- Poslanje naviještanja evanđelja ne iscrpljuje se bleme, težnje i nade čovječanstva, koje Krist mora stoga, za jednoga pastira, u pozornosti prema di- ozdraviti, očistiti i ispuniti svojom prisutnošću. jelu Božjega naroda povjerena njegovoj pastoral- Njegova je poruka, naime, trajno aktualna, utka- noj brizi, niti u slanju ponekoga svećenika, laika na je u samo središte povijesti i kadra je dati od- ili laikinje fidei donum. Ono mora zahvaćati cje- govor na najdublje nemire svakoga čovjeka. Zbog lokupno djelovanje krajevne Crkve, sva njezina toga Crkva, u svim svojim sastavnicama, mora područja, riječju, čitavo njezino biće i djelovanje. biti svjesna da "beskrajni obzori crkvenog posla- Drugi vatikanski koncil na to je jasno ukazao a nja i složenost sadašnje situacije danas traže ob- kasnije učiteljstvo to je snažno potvrdilo. To za- novljene načine da bi mogli priopćavati učinko- htijeva stalno prilagođavanje načinâ života, pa- vito Riječ Božju".9 To zahtijeva, prije svega, novo storalnih planova i biskupijske organizacije toj prianjanje osoba i zajednica vjerom uz Evanđelje temeljnoj dimenziji crkvenosti, osobito u našem Isusa Krista, "u času duboke promjene kao što je svijetu izloženom stalnim promjenama. To vrije- ova kroz koju prolazi čovječanstvo".10 di također za ustanove posvećenog života i druž- Jedna od prepreka zanosu evangelizacije, na- be apostolskog života, kao i za crkvene pokrete: ime, jest kriza vjere, ne samo u zapadnome svi- sve sastavnice velikoga mozaika Crkve moraju jetu, već u velikom dijelu svijeta, koji ipak i dalje se osjetiti snažno pozvanima od Gospodina na- žeđa za Bogom i mora biti pozvan i doveden za viještati evanđelje, da bi se Krista naviještalo po- stol kruha života i vode žive, poput Samarijanke svuda. Mi pastiri, redovnici, redovnice i svi koji koja dolazi na Jakovljev zdenac i razgovara s Isu- u Krista vjeruju, moramo ići stopama apostola som. Kao što pripovijeda evanđelist Ivan, zgoda Pavla, koji, "sužanj Krista Isusa za vas pogane" (Ef s tom ženom posebno je značajna (usp. Iv 4,1- 3,1), radio je, trpio i borio se da evanđelje donese 30): ona susreće Isusa, koji od nje traži piti, ali među pogane (usp. Kol 1,24-29), ne štedeći sna- joj zatim govori o novoj vodi, koja može zauvijek ge, vremena i sredstva da pomogne drugima da ugasiti žeđ. Žena na početku ne razumije, osta- upoznaju Kristovu poruku. je na materijalnoj razini, ali je Gospodin polako I danas misija ad gentes mora biti stalni obzor vodi do vjere koja je navodi da prepozna u njemu i paradigma svakog crkvenog djelovanja, jer ono Mesiju. I u vezi s tim sv. Augustin kaže: "pošto je što Crkvu čini prepoznatljivom jest vjera u Božje prihvatila u srcu Krista Gospodina, što je drugo otajstvo, koje se objavilo u Kristu da nama donese mogla učiniti [ta žena] već ostaviti svoju amforu spasenje, i poslanje da njega svjedoči i naviješta i pohitati da navijesti Radosnu vijest?".11 Susret s svijetu, sve do njegova ponovnog dolaska u slavi. Kristom kao živom osobom koja gasi žeđ srca na- Poput svetoga Pavla moramo biti pozorni prema prosto mora dovesti do želje da s drugima podi- onima koji su daleko od Crkve, prema onima koji jelimo radost te prisutnosti i da im pomognemo ne poznaju Krista i nisu iskusili Božje očinstvo, sa upoznati Krista da bi i oni sami iskusili tu radost. sviješću da "suradnja se danas proširuje na nove Treba s obnovljenim oduševljenjem širiti vjeru da oblike koji uključuju ne samo ekonomsku pomoć bismo promicali novu evangelizaciju zajednica i nego i izravno sudjelovanje u evangelizaciji".8 zemalja najstarije kršćanske tradicije, koji gube Proslava Godine vjere i Biskupske sinode o novoj vezu s Bogom, tako da ponovno otkriju radost

5 Redemptoris missio, 63. 6 Ad gentes, 20. 7 Isto, 38. 8 Redemptoris missio, 82. 9 Benedikt XVI., Posinod. apost. pobudnica Verbum Domini, 97. 10 Porta fidei, 8.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 251

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225151 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

vjerovanja. Briga za evangelizaciju ne smije ni- svećenici, redovnici i redovnice, iz svih krajeva kada ostati na marginama crkvenog djelovanja i svijeta, brojni laici pa čak i cijele obitelji napušta- kršćaninova osobnog života, već ga mora snaž- ju svoje zemlje, svoje mjesne zajednice i odlaze no karakterizirati, sa sviješću da smo u isti mah i u ostale Crkve da svjedoče i naviještaju Kristovo oni kojima je evanđelje namijenjeno i oni koji su ime, u kojem čovječanstvo nalazi spasenje. Riječ pozvani evanđelje širiti. Središte navještaja ostaje je o izrazu dubokog zajedništva, dijeljenja i ljuba- uvijek isto: kerigma Krista umrloga i uskrsloga za vi među Crkvama, da bi svaki čovjek mogao, prvi spas svijeta, kerigma Božje apsolutne i potpune put ili pak ponovno, čuti navještaj koji ozdravlja i ljubavi prema svakom muškarcu i svakoj ženi, pristupiti sakramentima, izvoru pravoga života. ljubavi koja ima svoj vrhunac u slanju vječnoga i Zajedno s tim uzvišenim znakom vjere pre- jedinorođenog Sina, Gospodina Isusa, koji se nije točene u ljubav, podsjećam i zahvaljujem Papin- sustezao preuzeti na sebe siromaštvo naše ljudske skim misijskim djelima, koja predstavljaju oruđa naravi, već ju je ljubio i otkupio, prinijevši samo- za suradnju u općoj misiji Crkve u svijetu. Zahva- ga sebe na križu, od grijeha i smrti. ljujući njihovu djelovanju navještaj evanđelja se Vjera u Boga, u tome naumu ljubavi što ga je pretvara također u pomoć bližnjemu, pravednost Krist ostvario, je prije svega dar i otajstvo koje tre- prema najsiromašnijima, mogućnost pružanja ba prihvatiti u srcu i životu i za kojeg treba uvijek izobrazbe u najudaljenijim selima, liječničku po- zahvaljivati Gospodinu. Ali vjera je dar koji nam moć u dalekim krajevima, oslobađanje od bijede, je dan zato da ga dijelimo s drugima; to je talent vraćanje prava obespravljenima, potporu razvoju kojeg smo primili zato da može donijeti ploda; to naroda, prevladavanje etničkih podjela, poštiva- je svjetlo koje ne smije ostati skriveno, već mora nje prema životu u svim životnim dobima. svijetliti čitavoj kući. To je najvažniji dar koji nam Draga braćo i sestre, zazivam nad djelo evan- je dan u našem životu i kojeg mi ne smijemo za- gelizacije ad gentes, i na osobit način na njegove držati samo za sebe. radnike, izlijevanje Duha Svetoga, da im Bož- ja milost pomogne odlučnije kročiti u povijesti Navještaj postaje ljubav svijeta. Zajedno s blaženim Johnom Henryjem Newmanom želim moliti: "Prati, Gospodine, svo- "Jao meni ako evanđelja ne navješćujem", go- je misionare u krajevima koje treba evangelizira- vorio je apostol Pavao (1 Kor 9,16). Te riječi snaž- ti, stavi im prave riječi u usta, daj da njihov trud no odzvanjaju za svakoga kršćanina i za svaku urodi plodom". Neka Djevica Marija, Majka Cr- kršćansku zajednicu na svim kontinentima. I za kve i Zvijezda evangelizacije, prati sve misionare Crkve na misijskim područjima, a to su uglavnom evanđelja. mlađe, tek nedavno osnovane Crkve, misionar- stvo je postalo jedna prirođena dimenzija, prem- Vatikan, 6. siječnja 2012., na svetkovinu Bo- da one same još uvijek trebaju misionare. Mnogi gojavljenja Papa Benedikt XVI.

11 Sv. Augustin, Homilija, 15, 30.

252 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225252 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

APOSTOLSKO PUTOVANJE U LIBANON Papin susret s članovima Vlade, institucija Republike, diplomatskim zborom, vjerskim čelnicima i predstavnicima svijeta kulture GOVOR PAPE BENEDIKTA XVI. Predsjednička palača, Baabda

Subota, 15. rujna 2012.

Gospodine Predsjedniče Republike, Bogatstvo je zemlje, iznad svega, u ljudima dame i gospodo predstavnici parlamentarnih, koji u njoj žive. Od svakoga od njih, i od svih upravnih, institucionalnih i političkih vlasti Liba- zajedno, zavisi njezina budućnost, i sposobnost nona, angažiranja za mir. Takav je angažman moguć dame i gospodo šefovi diplomatskih misija, samo u društvu koje je jedinstveno. Međutim, je- vaša blaženstva, vjerski čelnici, draga braćo u dinstvenost nije uniformnost. Društvena je kohe- episkopatu, zija osigurana stalnim poštovanjem svake osobe dame, gospodo, dragi prijatelji! i odgovornim sudjelovanjem svih prema svojim sposobnostima, angažirajući ono što je najbolje u Mir vam svoj dajem (Iv 14,27)! S ovim riječima njima. Da bi se osigurala dinamičnost potrebna Krista Isusa želim vas pozdraviti i zahvaliti za vašu za izgradnju i učvršćenje mira, potrebno je neu- dobrodošlicu i vašu prisutnost. Zahvaljujem Vam, morno se vraćati na osnove naše ljudskosti. Do- gospodine Predsjedniče, ne samo za Vaše srdačne stojanstvo čovjeka neodvojivo je od svetosti živo- riječi, nego i jer ste dozvolili ovaj susret. Zajed- ta, kao Stvoriteljeva dara. U Božjemu planu, svaka no s Vama, upravo sam posadio libanonski cedar, je osoba jedinstvena i nezamjenjiva. Osoba dolazi simbol vaše lijepe zemlje. Vidjevši ovu mladicu i na svijet u obitelji, koja je prvo mjesto humani- misleći na brigu koja će biti potrebna da se učvrsti zacije, i iznad svega, prva odgojiteljica mira. Za i raširi svoje veličanstvene grane, mislio sam na izgradnju mira, naša se pozornost treba usmjeriti vašu zemlju i na njezinu sudbinu, na Libanonce prema obitelji, kako bi se olakšala njezina zadaća, i na njihove nade, na sve ljude ove regije svijeta, te kako bi se poduprla, a time i promicala cjelo- koja, čini se, prolazi kroz porođajne boli bez kraja. kupna kultura života. Učinkovitost angažmana za Molio sam Boga da vas blagoslovi, da blagoslovi mir ovisi o konceptu koji svijet ima o ljudskome Libanon i da blagoslovi sve stanovnike ove regije, životu. Ako želimo mir, branimo život! Ova logi- koja je vidjela rođenje velikih religija i plemeni- ka odbacuje ne samo rat i terorističke čine, nego tih kultura. Zašto je Bog izabrao ovu regiju? Zašto i svaki napad na život ljudskoga bića, stvorenja ona živi u previranjima? Bog ju je izabrao, čini mi kojega je Bog želio. Ravnodušnost ili poricanje se, da bude uzorom, da svjedoči pred čitavim svi- onoga što čini istinsku čovjekovu narav, sprječava jetom mogućnost koju čovjek ima da konkretno poštovanje gramatike naravnoga zakona koja je živi svoju čežnju za mirom i pomirenjem! Ta je upisana u čovjekovo srce (usp. Poruku za Svjetski težnja uvijek upisana u Božji plan, koji se utisnuo dan mira 2007.). Veličina i raison d'être /razlog u čovjekovo srce. Stoga bih vam htio govoriti o opstojnosti/ svake osobe nalazi se samo u Bogu. miru, jer Isus reče: Mir vam svoj dajem. Stoga, bezuvjetno priznavanje dostojanstva sva-

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 253

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225353 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

ke ljudske osobe, svakoga od nas, i svetosti života brim i istinitim. To je božanski pečat, Božji znak podrazumijevaju odgovornost svih pred Bogom. u njemu! Iz ove sveopće težnje proizlazi čvrst i Moramo udružiti svoje napore za razvoj zdrave pravedan moralni koncept, koji uvijek stavlja u antropologije, koja uključuje jedinstvo osobe. središte osobu. Međutim, čovjek se samo u slobo- Bez nje nije moguća izgradnja istinskoga mira. di može okrenuti prema dobru, jer "dostojanstvo Iako su vidljiviji u zemljama koje poznaju čovjeka zahtijeva, dakle, da radi po svjesnom i oružane sukobe - ratove pune taština i strahota slobodnom izboru, to jest potaknut i vođen osob- - napadi na integritet i živote pojedinaca također nim uvjerenjem a ne po unutarnjem slijepom postoje i u drugim zemljama. Nezaposlenost, si- nagonu ili po čisto vanjskom pritisku".1 Zadaća romaštvo, korupcija, različite ovisnosti, izrablji- je obrazovanja pratiti dozrijevanje sposobnosti vanje, različiti oblici trgovine i terorizam, uzro- donošenja slobodnih i ispravnih odluka, koje kuju, s neprihvatljivom patnjom svojih žrtava, mogu ići i suprotno od rasprostranjenih mišlje- osiromašenje ljudskoga potencijala. Ekonomska i nja, pomodarstva, političkih i vjerskih ideologija. financijska logika neprestano žele nametnuti svoj To je cijena uspostave kulture mira! Očito je da jaram i postaviti "imati" iznad "biti". Međutim, gu- se mora odbaciti verbalno ili fizičko nasilje. Ono bitak svakoga ljudskog života, gubitak je za cijelo je uvijek napad na ljudsko dostojanstvo, i poči- čovječanstvo. Ono je velika obitelj u kojoj smo svi nitelja, kao i žrtve. Nadalje, vrjednovanje miro- odgovorni. Određene ideologije, dovodeći u pi- tvorstva i njegova utjecaja na opće dobro, također tanje izravno ili neizravno, ili čak pred zakonom, stvara zanimanje za mir. Kako povijest svjedoči, neotuđivu vrijednost svake osobe i prirodnu osno- takve geste mira imaju značajnu ulogu u druš- vu obitelji, potkopavaju temelje društva. Moramo tvenom, nacionalnom i međunarodnom životu. biti svjesni ovih napada na građevinu i harmoniju Odgajanje za mir formirat će velikodušne i čestite zajedničkoga života. Samo učinkovita solidarnost muškarce i žene, susretljive prema svima, osobito djeluje kao protuotrov svemu tomu. Solidarnost prema najosjetljivijima. Misli o miru, riječi mira koja odbacuje sve što ometa poštovanje svakoga i geste mira stvaraju atmosferu poštovanja, iskre- ljudskog bića, solidarnost koja podupire politike nosti i srdačnosti, gdje se krivnje i uvrjede mogu i inicijative koje djeluju na ujedinjenju ljudi na istinski priznati, kako bi se zajedno napredovalo častan i pošten način. Lijepo je vidjeti primjere prema pomirenju. Neka državnici i vjerski čelnici suradnje i pravoga dijaloga koji izgrađuju nove razmatraju o tome! načine suživota. Bolja kvaliteta života i integralan Moramo biti posve svjesni da zlo nije neka be- razvoj nisu mogući bez podjele bogatstva i nad- zimena sila koja djeluje u svijetu na neosoban ili ležnosti, poštujući identitet svih. Međutim, ovaj determinističan način. Zlo, đavao, djeluje po ljud- način prijateljskoga, vedroga i dinamičnog živo- skoj slobodi, po uporabi naše slobode. On traži ta, nemoguć je bez povjerenja u drugoga, tko god saveznika, čovjeka. Zlu je on potreban kako bi on bio. U današnjici, kulturalne, društvene i vjer- djelovao. I tako, prekršivši prvu zapovijed, ljubav ske razlike trebale bi voditi prema življenju nove prema Bogu, nastavlja izopačavati drugu, ljubav vrste bratstva, gdje je ono što nas zaista ujedinjuje prema bližnjemu. S njime, ljubav prema bližnje- zajednički osjećaj za veličinu svake osobe, te dar mu nestaje, u korist laži i zavisti, mržnje i smrti. koji je ona prema samoj sebi, prema drugima i Ali moguće je ne dopustiti da nas zlo pobijedi, prema čovječanstvu. Tu leži put prema miru! To nego dobrim svladavati zlo (usp. Rim 12,21). To je angažman koji se traži od nas! To je smjer koji je obraćenje srca na koje smo pozvani. Bez njega, treba voditi političke i ekonomske odluke na sva- sva željkovana ljudska "oslobođenja" razočarava- kom stupnju i na globalnoj razini! ju, jer se ona kreću u prostoru umanjenu ogra- Kako bi se dolazećim generacijama otvorila ničenošću ljudskoga duha, njegovom grubošću, budućnost mira, prva je zadaća odgajati za mir, netolerantnošću, pristranošću, željom za osve- za izgradnju kulture mira. Odgajanje, u obitelji ili tom i nagonom za smrću. Potrebna je duboka u školi, mora biti prije svega odgajanje u duhov- preobrazba uma i srca da bi se vratila stanovita nim vrijednostima koje prijenosu znanja i tradi- pronicljivost i stanovita nepristranost, i duboki cija kulture daju njihov smisao i njihovu snagu. osjećaj za pravdu i opće dobro. Novi i slobodni- Ljudski duh ima urođen smisao za lijepim, do- ji pogled omogućit će analizu i dovesti u pitanje

1 Gaudium et spes, 17.

254 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225454 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

ljudske sustave koji vode u slijepe ulice, kako bi tak ili slabljenje ove slobode, lišava osobu sveto- se uznapredovalo uzimajući u obzir prošlost, da ga prava na cjelovit život na duhovnome planu. se ne bi ponovila sa svojim poražavajućim poslje- Samoproglašena tolerancija ne uklanja diskrimi- dicama. Ova promjena koja se traži uzbudljiva nacije, ponekada je čak pojačava. Bez otvorenosti je, jer otvara mogućnosti priziva na nebrojene za nadilazno (transcendentno), što omogućuje resurse koji nastanjuju srca tolikih muškaraca i naći odgovore na pitanja iz svoga srca o smislu žena željnih živjeti u miru i spremnih angažira- života i moralnom načinu življenja, čovjek postati se za mir. Ovo je sada posebno zahtjevno: to je nesposoban pravedno djelovati i angažirati se znači reći ne osveti, priznati svoje krivnje, prihva- za mir. Vjerska sloboda ima društvenu i političku titi isprike bez traženja, i, konačno, oprostiti. Jer dimenziju, nužnu za mir! Ona promiče suživot samo praštanje, dano i primljeno, polaže trajne i skladno življenje zajedničkim angažmanom u temelje za pomirbu i mir među svima (usp. Rim službi plemenitih stvari i potragom za istinom 12,16b.18). koja se ne nameće nasiljem nego "snagom svoje Tek se tada može povećati dobra sloga izme- vlastite istine",2 Istine koja je u Bogu. Proživljena đu kultura i religija, uzajamno uvažavanje bez vjera neizbježno vodi prema ljubavi. Autentična podilaženja i poštovanje prava svih. U Libanonu vjera ne može voditi u smrt. Mirotvorac je poni- kršćanstvo i islam nastanjuju isti prostor već sto- zan i pravedan. Vjernici, dakle, danas imaju bit- ljećima. Nije rijetkost vidjeti dvije religije u istoj nu ulogu svjedočenja mira koji dolazi od Boga, i obitelji. Ako je to moguće u istoj obitelji, zašto ne koji je dar svima u osobnom, obiteljskom, druš- bi bilo moguće na razini društva u cjelini? Poseb- tvenom, političkom i ekonomskom životu (usp. nost Srednjega Istoka nalazi se u svjetovnoj mje- Mt 5,9; Heb 12,14). Nedjelovanje dobrih ljudi ne šavini različitih sastavnica. Zasigurno, one su se, smije dopustiti zlu da likuje. Još je gore ne činiti nažalost, i sukobljavale. Pluralističko društvo po- ništa. stoji samo zbog uzajamna poštovanja, želje za po- Ovih nekoliko misli o miru, društvu, dosto- znavanjem drugoga i trajnoga dijaloga. Ovaj dija- janstvu osobe, o vrijednostima obitelji i života, o log među ljudima moguć je samo kada su svjesni dijalogu i solidarnosti ne smiju ostati samo izgo- postojanja vrijednosti zajedničkih svim velikim voreni ideali. Njih se može i treba živjeti. Nalazi- kulturama, jer su ukorijenjene u narav ljudske mo se u Libanonu, i upravo ovdje ih treba živjeti. osobe. Te su vrijednosti poput podloge, koja izra- Libanon je pozvan, sada više nego ikada, biti pri- žava autentične i karakteristične osobine čovjeka. mjerom. Stoga, političari, diplomati, vjerske oso- One pripadaju pravima svih ljudskih bića. Potvr- be, muškarci i žene svijeta kulture, ja vas pozivam đujući njihovo postojanje, različite religije čine da hrabro svjedočite u svojoj sredini, u vrijeme i u presudno uvjerljiv doprinos. Ne zaboravimo da nevrijeme, da Bog želi mir, da nam Bog povjerava je vjerska sloboda temeljno pravo, o kojemu ovi- mir. Mir vam svoj dajem (Iv 14,27), govori nam se mnoga druga. Slobodno živjeti i ispovijedati Krist! Bog vas blagoslovio! Hvala! svoju vjeru, ne dovodeći u opasnost svoj život i slobodu, treba biti omogućeno svakomu. Gubi- (S francuskoga preveo M. Glibić)

2 Dignitatis humanae, 1.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 255

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225555 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

SVAKODNEVNA I PROTOKOLARNA OBVEZA NOŠENJA SVEĆENIČKOG ODIJELA

Donosimo dva Papina pisma u hrvatskom prijevodu. Prvo je Pismo Državnoga tajništva, broj pro- tokola 193.930/P, "po časnom nalogu" upućeno pročelnicima dikasterija, sudova i ureda Svete Stolice i Rimskoga vikarijata u listopadu ove godine. U njemu se Državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone poziva na argumentaciju koju je papa Ivan Pavao II. iznio u Pismu upućenu kardinalu Generalnom vikaru za Rimsku biskupiju 8. rujna 1982., koje je naš Službeni vjesnik objavio prije 30 godina. Evo prijevoda:

"IZ POŠTOVANJA PREMA DUŽNOSTI PRIMJERNOSTI..."

Vatikan, 15. listopada 2012.

Uzoriti/Preuzvišeni gospodine! primjernosti, koja se traži osobito od onih koji su u službi Petrova Nasljednika. Ovim pismom želim svratiti Vašu pozornost Sam primjer onih koji su urešeni biskupskim na važnost stege s obzirom na svakodnevnu upo- dostojanstvom a vjerni su svakodnevnoj uporabi rabu nošnje crkvene (talara ili clergymana) i re- talara njima vlastita, za uredskoga vremena, izra- dovničke, kako je određeno obvezom u toj stvari i zito je ohrabrenje za sve, pa i za episkopate i za prema obrazloženju koje je svojedobno osvijetlio one koji dolaze u pohod Rimskoj kuriji i Vatikan- i protumačio blaženi Ivan Pavao II. u Pismu kar- skomu gradu. dinalu Rimskomu vikaru, 8. rujna 1982. Osim toga, iskorištavajući prigodu, pa i zato U vrijeme kada je svatko posebno pozvan ob- da se izbjegnu nejasnoće i osigura potrebna jed- navljati svijest i dosljednost vlastita identiteta, po noobraznost, podsjeća se da je uporaba skladna časnu nalogu molim Vas, Uzoriti/Preuzvišeni, da odijela obvezna za sudjelovanje u bilo kojem činu ljubazno osigurate opsluživanje ovoga što je gore kada je nazočan Sveti Otac, kao i za plenarne i rečeno s obzirom na sve crkveno i redovničko redovite skupštine, interdikasterijalne sjednice, osoblje u službi pri tomu Dikasteriju/Sudu/Ure- primanje pohoda "ad limina" i razne službene du/Vikarijatu, podsjećajući na obvezu da se nosi, pozive Svete Stolice. redovito i dostojno, vlastita odjeća, u bilo koje godišnje doba, pa i iz poštovanja prema dužnosti + Tarcisio kard. Bertone

256 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225656 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Dokumenti Svete Stolice

Pismo Svetog Oca kardinalu Rimskomu vikaru, 1982.

SVEĆENIČKO - REDOVNIČKO ODIJELO KAO ZNAK I SVJEDOČENJE U SVIJETU

Sveti Otac Ivan Pavao II. uputio je sljedeće pismo kardinalu Ugi Polletiju, svomu Generalnom vikaru za Rimsku biskupiju, kojim ga poziva da prouči prikladne inicijative, koje su namijenjene da u dijecezi promiču nošenje svećeničkoga i redovničkog odijela.

Časnomu bratu kardinalu Ugi POLLETIJU Generalnom vikaru za Rimsku biskupiju

Briga za dragu Rimsku dijecezu donosi mi sitelji, Onomu kojemu pripadamo i kojega svim brojne probleme, među kojima je vrijedan razmi- svojim bićem želimo navješćivati. šljanja, po svojim pastoralnim posljedicama, onaj Nisu mi nepoznata povijesna, okolišna, psiho- o disciplini svećeničkog odijela. loška i društvena obrazloženja koja se mogu izni- Više puta, u susretima sa svećenicima, izrazio jeti kao suprotna. Mogao bih ipak reći da obra- sam o tome svoje mišljenje ističući vrijednost i zloženja jednake naravi postoje za samu stvar. Ali značenje toga razlučnog znaka, ne samo jer on moram osobito istaknuti da protivni razlozi i iz- pridonosi svećeničkom izgledu u njegovu vanj- govori, objektivno i jasno uspoređeni s vjerskim skom ophođenju ili vršenju njegove službe, nego osjećajem i s očekivanjima većega dijela naroda osobito jer u crkvenoj zajednici daje javno svje- Božjega i s pozitivnim plodom odvažna svjedoče- dočanstvo, koje je svaki svećenik dužan dati o nja također odijelom, čini se da su kudikamo više vlastitu identitetu i posebnu pripadništvu Bogu. posve ljudskoga karaktera negoli ekleziološkoga. A budući da ovaj znak konkretno izražava naše U modernom svjetovnom gradu, gdje je tako "ne biti od svijeta" (Iv 17,14), u molitvi sastavlje- strašno oslabljen osjećaj svetoga, narodu su po- noj za Veliki četvrtak ove godine, misleći na cr- trebni i ovi podsjećaji na Boga, koji se ne mogu kveno odijelo, obratio sam se Gospodinu ovim zanemariti bez nekoga osiromašenja naše sveće- zazivom: "Učini da ne ražalostimo tvoga Duha… ničke službe. onim što se očituje kao nakana da sakrivamo vla- Snagom ovih promišljanja osjećam dužnost, stito svećeništvo pred ljudima i izbjegavamo mu kao Rimski Biskup, obratiti se na Vas, gospodi- svaki vanjski znak" (ASS, 74, 1982., str. 526). ne kardinale, koji iz bližega dijelite moje brige i Poslani od Krista da naviještamo Evanđelje nastojanja u upravljanju mojom biskupijom, da, trebamo prenositi javnu poruku, koja se izražava dogovorno sa Sv. Kongregacijama za kler, za re- bilo riječima bilo također vanjskim znakovima, dovnike i svjetovne institute i za katolički odgoj osobito u današnjem svijetu koji se pokazuje tako nastojite proučiti prikladne inicijative koje pro- osjetljiv na jezik slika. Svećeničko odijelo, kao i miču nošenje svećeničkog i redovničkog odijela ono redovničko, ima posebno značenje: za dije- i s tim u vezi izdate potrebne odredbe nastojeći cezanskog svećenika ono ima prvotno obilježje oko njihove provedbe. znaka koji ga razlikuje od svjetovnog ambijenta u Zazivajući na Vas, gospodine kardinale, i na kojem živi; za redovnika i redovnicu ono izražava cijelu Rimsku biskupiju svemoćnu pomoć Gos- također obilježje posvećenja i ističe eshatološki podnju, po zagovoru Presvete Djevice "Spasenje smisao redovničkoga života. Stoga, odijelo kori- Rimskoga naroda", od srca podjeljujem Apostol- sti svrsi evangelizacije i potiče na razmišljanje o ski blagoslov. zbiljnostima koje predstavljamo u svijetu i o pr- venstvu duhovnih vrijednosti koje potvrđujemo U Vatikanu, 8. rujna 1982. u čovjekovoj opstojnosti. Tim znakom olakšava Papa Ivan Pavao II. se drugima dolazak Otajstvu kojega smo mi no- (Usp. Službeni vjesnik, 2/1982., str. 79-82).

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 257

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225757 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225858 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14

II. BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 225959 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine

PASTIRSKO PISMO BISKUPÂ BK BIH UZ GODINU VJERE

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputili su početkom listopada 2012. svoje Pa- stirsko Pismo uz "Godinu vjere" pod naslovom: "Godina napredovanja na putu vjere". Pastirsko Pismo prenosimo u cijelosti:

GODINA NAPREDOVANJA NA PUTU VJERE

Časnoj braći svećenicima, Odazivajući se želji Svetog Oca i slijedeći nje- redovnicima, redovnicama i svem vjernom, gove misli kao i upute Kongregacije za nauk vjere, Božjem puku! želimo i mi, Vaši biskupi, ovom prigodom - ponu- Draga braćo i sestre! diti svima Vama tri misaona i djelatna područja Papa Benedikt XVI. u svome osmogodišnjem našega crkvenog života: pontifikatu zadužio je Crkvu za proslavu triju I. o vjeri, važnih obljetnica u trajanju po godinu dana. U II. o Godini vjere i povodu 2000. godine rođenja sv. apostola Pavla III. o napredovanju na putu vjere na različi- - Propovjednika istine i Učitelja narodâ: od blag- tim razinama u našoj domaćoj Crkvi, kroz cijelu dana sv. apostolâ Petra i Pavla 29. lipnja 2008. do ovu "Godinu vjere" - koju upravo započinjemo. istog blagdana 2009. godine, trajala je "Pavlova godina". Tijekom te godine imali smo mogućnost I. Vjera temeljitije se upoznati s uzvišenim objavama i te- Pojam i činjenicu vjere protumačio je pisac po- ološkim spoznajama Apostola naroda. slanice Hebrejima, koji joj donosi ovakav opis: "A Zatim smo u povodu 150. obljetnice smrti vjera je već neko imanje onoga čemu se nadamo, arškoga župnika sv. Ivana Marije Vianneya, pro- uvjerenost u zbiljnosti kojih ne vidimo. Zbog nje slavili "Svećeničku godinu" od svetkovine Srca stari primiše svjedočanstvo. Vjerom spoznajemo da Isusova 2009. do iste svetkovine 2010. Posvijestili su svjetovi uređeni riječju Božjom tako te ovo vid- smo sebi nauk Crkve da je svećeništvo osobiti dar ljivo ne posta od nečega pojavnoga" (11,1-3). Pisac Isusove ljubavi u Crkvi. Poslanice, vjerojatno neki nadahnuti bibličar iz Ovu "Godinu vjere", koja započinje 11. listo- djelokruga sv. Pavla, živi u sigurnosti da je ono, u pada 2012. i traje do svetkovine Krista Kralja, 24. što on, kao predstavnik kršćanske zajednice, vje- studenoga 2013., papa je proglasio u povodu 50. ruje - posve istinito, i da će se ono čemu se on, obljetnice početka Drugoga vatikanskog koncila zajedno sa svojom vjerničkom zajednicom pouz- (1962.-1965.) i 20. obljetnice izlaska Katekizma dano nada, sigurno dogoditi. Nada koja gleda u Katoličke Crkve (1992.-2012). buduće zbiljnosti kojih ne vidimo nije neka ispra- Zajednička je ovim trima "Godinama" želja zna želja, nego jasno i čvrsto uvjerenje, sigurna Svetog Oca - potaknuti sve nas, članove Crkve, "uvjerenost". Kristovi vjernici su uvjereni i tvrde: da se temeljitije upoznamo s izvorima kršćanstva ako smo mi vjerni Bogu sada, Bog je nama vjeran i s produbljivanjem bez prekida u crkvenom apo- i sada na zemlji i svojim obećanjima u vječnosti. stolatu, u spasonosnim sakramentima Crkve, te u Ta nada u vjeri ravna mislima, riječima i djelima pologu vjere i nauku Crkve, tijekom protekla dva kršćanina. On u toj nadalačkoj vjeri živi i umire. tisućljeća kršćanstva. Već neko posjedovanje takve nade po vjeri navodi ga da postupa u skladu sa svojom uvjerenošću

260 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226060 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine

u buduću zbilju. S vama zajedno želimo ukratko ma, nego samo iznosi čvrsto uvjerenje da je sve kršćansku vjeru i nadu promotriti na tri razine u što je stvoreno - Božje djelo. Iz toga proizlazi da ovome zemaljskom životu: se mi služimo stvorenim dobrima onako kako Bog traži da se njima služimo. I da Bog svime 1. Božje - svjetovno. ravna i upravlja, makar se nama ljudima činilo da Vječan je Bog sa svojim zakonom, a ne svi- nije tako. Ako je dakle ovaj svijet Božja tvorevina, jet sa svojim promjenljivim kriterijima. Ako se, onda se iz toga rađa svijest naše moralne odgo- dakle, u životu držimo mjerila ponašanja ovoga vornosti pred Bogom, pred duhom i vječnošću, svijeta, može nam neko vrijeme biti udobno i jer nam se svima kao odgovornim ljudskim bići- uspješno. A ako se u ovom svijetu držimo Bož- ma jednom pojaviti pred sudištem Božjim da bu- jih mjerila, može nam biti mučno i teško. A pravi demo suđeni po onome kako smo živjeli u ovome Kristovi vjernici životom potvrđuju i dokazuju: svijetu, u ovome tijelu i u ovome prolaznom vre- Radije ćemo trpjeti na Božjoj strani radi ljubavi i menu (2 Kor 5,10; Rim 14,10), kako nas poučava zahvalnosti prema Bogu i radi postizanja vječnih apostol Pavao. Samo je Božji sud pravi sud. obećanja nego složiti se sa svijetom u njegovim Vjera dakle ima dva temeljna načela i apso- sudovima i prihvaćati njegove zakone koji danas lutna postulata: Tko želi Bogu pristupiti, tko mu jesu, a sutra ih nema. "Svijet prolazi i požuda nje- želi omiljeti, i spasiti se za vječnost, "mora vjero- gova, a tko čini volju Božju, ostaje dovijeka" veli vati da postoji Bog i da nagrađuje one koji ga tra- sv. Ivan, apostol i evanđelist (1 Iv 2,17). že", kako to naglašava poslanica Hebrejima (Heb 11,6). Mora vjerovati u Božju opstojnost, u Božju 2. Duhovno - tjelesno. providnost i u Božju pravednost. Zato svaki vjer- Duh je životvoran, vječan, a tijelo je sa svo- nik, kršćanin mora biti moralan, odgovoran! jim osjetilima trenutačno, prolazno. Tijelo nam nerijetko savjetuje: Uživajte sada i ovdje! A duh II. "Godina vjere" nam kazuje da su prave i trajne vrijednosti iznad Mnogim današnjim ljudima, pa i tolikima koji trenutačnih požuda i osjetila, u vječnosti. Pravi se smatraju katolicima, na prvome su mjestu u vjernici životnim ponašanjem dokazuju da će se životu kriteriji svijeta, tijela i sadašnjega trenut- radije držati duhovnih vrijednosti nego tjelesnih ka. Takvi standardi svakim danom osvajaju - me- strasti. "Duh je onaj koji oživljuje, tijelo ne koristi dijski i zakonski - sve više prostora i ljudskoga ništa" (Iv 6,63), govori Gospodin, a prenosi nam mentaliteta, osobito na ovom starom kršćanskom također sv. Ivan. kontinentu - Europi, pa i u našoj životnoj sredini. Imajući u vidu takvu situaciju, Papa smatra 3. Vječno - vremenito. da treba - ne samo jedan dan, odnosno jedan Istina, dobrota i ljepota nadilaze sadašnjost i godišnji blagdan - nego cijelu godinu posvetiti sežu u budućnost, u vječnost. Oni koji ističu važ- proučavanju, buđenju, promicanju i napredova- nost pravila i mjerila današnjega vremena govore: nju u kršćanskoj vjeri i nadi u Boga. Mi stariji se zašto bismo mi zapustili sigurno uživanje ovoga sa- sjećamo da je prije 45 godina, 1967., Sluga Božji dašnjeg trenutka za nesigurnu i maštovitu buduć- papa Pavao VI. proglasio "Godinu vjere" u povo- nost nakon smrti. Mi, kršćani na to odgovaramo: du 1900. obljetnice mučeničke smrti sv. apostola Budućnost uopće nije nesigurna i imaginarna, jer Petra i Pavla. Sadašnji papa Benedikt XVI. prošle je ona Božja, u Božjim rukama, najveća stvarnost. godine, 11. listopada, najavio je ovu "Godinu vje- Mi takvu budućnost prihvaćamo jer je to Bog, re" svojim apostolskim pismom Porta fidei - Vrata koji nas je životom obdario, sam odredio i obećao. vjere, izrazom uzetim iz knjige Djela apostolska i Naša je konkretna vjera i nada u konkretno Božje opisivanja prvoga misijskog putovanja apostola obećanje. Mi kršćani se držimo Božje riječi. Pavla i sv. Barnabe, gdje se izriče da je Gospodin i Pisac poslanice Hebrejima, nadalje, tvrdi da "poganima otvorio vrata vjere" (Dj 14,27). je ovaj svijet nastao ni iz čega, "uređen riječju Kongregacija za nauk vjere dala je smjernice Božjom", a ne iz "nečega pojavnoga". On se za tu za provedbu ove najavljene milosne Godine.1 tvrdnju ne služi nikakvim znanstvenim metoda-

1 Benedikt XVI., Porta fidei - Vrata vjere - Kongregacija za nauk vjere, Nota s pastoralnim smjernicama za Godinu vjere, Zagreb, 2012., KS, Dokumenti, br. 160.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 261

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226161 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine

Ova "Godina vjere" vezana je - kako već re- nim crkvenim dokumentima u posljednjih pede- kosmo - uz dvije važne crkvene godišnjice: 50. set pokoncilskih godina. I kao to je nakon velikog obljetnicu početka vrlo značajnog Drugoga vati- Tridentskoga koncila (1545.-1563.) objavljen kanskog koncila (1962.) i 20. obljetnicu objavlji- Rimski katekizam [Catechismus (Romanus)], vanja Katekizma Katoličke Crkve (1992.), koji je 1566. godine,6 tako je i nakon ovog Drugoga va- predstavljen kao "sigurno pravilo za proučavanje tikanskog koncila - u povodu 30. obljetnice nje- vjere i stoga valjano i zakonito sredstvo u službi gova početka (1992.)7 izišao Katekizam Katoličke crkvenog zajedništva".2 Crkve. Razlikujemo: Papa želi da se tijekom ove "Godine vjere" objektivni sadržaj vjere (depositum fidei), o svećenici, redovnici, redovnice i ostali vjernici kojem govori apostol Pavao svomu učeniku sv. pojačanim zanimanjem upoznaju s ispravnim tu- Timoteju (1 Tim 6,20; 2 Tim 1,2; 2 Tim 1,14), i mačenjem koncilskih dokumenata i Katekizmom subjektivni čin vjere (actus fidei) koji se očituje Katoličke Crkve i da odatle crpe čist katolički nauk u prihvaćanju toga sadržaja vjere srcem i usna- i hrane i produbljuju svoju vjeru. ma. Stoga se sadržaj vjere mora poznavati da bi Ta vjera nije samo intelektualno pristajanje uz vjernik mogao na to slobodnom voljom pristati.3 određene istine kršćanskog poklada, nego se du- Taj je sadržaj - polog sadržan u Svetom Pismu, u boko tiče našega života. Ta vjera mora biti pretvo- Obrascima (Simbolima) vjerovanja Crkve i u ci- rena u djela; mora biti oživljena i prožeta dobrim jeloj crkvenoj Predaji, a na osobit i nama posve djelima prema drugima. Ona mora biti prihvaće- pristupačan način u dokumentima posljednjega na osobnim činom srca i uma. O tom sveopćem Koncila.4 Koncil je drevni i trajni nauk Katoličke vidu djelatne vjere govori cio Novi Zavjet. Crkve iznio u suvremenom stilu i rječniku. On Podsjećamo samo na neka mjesta iz Evanđelja se sa svojih šesnaest dokumenata: tj. konstituci- i Poslanica: ja, dekreta i deklaracija - obratio svim slojevima - Sv. Ivan Krstitelj propovijeda svima da činjeni- Crkve i svijeta i objavio odredbe i poruke. Navo- cu obraćenja treba dokazati dobrim djelima: "Do- dimo ovdje samo neke od tih vrlo važnih doku- nesite, dakle, plod dostojan obraćenja" (Mt 3,8). menata, koje bismo, kao članovi Katoličke Crkve - Gospodin Isus u Govoru na gori o svjetlu vje- morali poznavati: re kaže: "Tako neka svijetli vaša svjetlost pred lju- Koncil se obratio cijeloj Crkvi: dima, da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega osobito konstitucijama: o svetoj Liturgiji (Sa- koji je na nebesima" (Mt 5,16). Odnosno: Dobro crosanctum Concilium), - o Božjoj Riječi (Dei stablo vjere donosi dobar plod, a nevaljalo sta- Verbum), - o ustroju i ulozi Crkve (Lumen genti- blo rađa zlim plodovima (Mt 7,17). um), - o Crkvi u suvremenom svijetu (Gaudium - Svaka Poslanica apostola Pavla naglašava i et spes) itd.; a završava odjeljkom da se kršćanstvo pravo očituje Dekretima: tek po djelima svojim. Poslanica Rimljanima oz- - vjernicima laicima (Apostolicam actuosita- biljno upozorava: "Svaki će od nas za sebe Bogu tem), dati račun" (Rim 14,12). - sjemeništarcima i bogoslovima (Optatam - Poslanica apostola Jakova na osobit način totius), ističe vjeru iz djela. Samo neka puka spekulativ- - redovnicima i redovnicama (Perfectae cari- na vjera ne koristi ničemu. Takvu "vjeru" u Božju tatis), egzistenciju imaju i vragovi. I dršću (Jak 3,19). - svećenicima (Presbyterorum ordinis), Ali to ništa ne mijenja njihovo vječno stanje. Ono - biskupima (Christus Dominus). što utječe na naše konačno spasenje jest vjera s Koncilski tekstovi, koji ne gube svoje vrijed- konkretnim djelima prema potrebnima, siromaš- nosti ni svoga sjaja,5 jesu izvori svim mnogobroj- nima, nemoćnima.

2 Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994., str. 13; Vrata vjere, 11. 3 Vrata vjere, 10. 4 Posljednje izdanje na hrvatskom: Drugi vatikanski koncil, Dokumenti, Zagreb, 2008. 5 Vrata vjere, 5. 6 Katekizam je na latinskom jeziku doživio 550 izdanja (posljednji u Vatikanu, 1989.), i preko 350 izdanja u prijevodima na 18 jezika, među ostalima i na hrvatskom: "Katekism rimski", Mleci, 1775. 7 Latinsko izdanje Catechismus Catholicae Ecclesiae, Vatikan, 1997.; Hrvatsko izdanje, HBK, Zagreb, 1994.

262 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226262 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine

Mi smo dužni svoju kršćansku vjeru najprije Svakako će biti potrebno da još sustavnije mo- što bolje i temeljitije upoznati - iz onoga trajnoga limo i radimo na buđenju i podržavanju duhov- pologa, koji posjeduje Katolička Crkva - i onda je nih zvanja, svećeničkih i redovničkih. primijeniti u svome konkretnu djelovanju. Hodočasnička su mjesta oaze osobito opipljive Božje blizine, i to po slavljenju sakramenata Eu- III. Napredovanje na putu vjere haristije i sv. ispovijedi. Trebamo o tome u ovoj Mi, Vaši biskupi izražavamo najprije zahvalnost "Godini vjere" osobito voditi računa! Bilo bi hva- svima Vama, koji ste se i do sada trudili u pozna- levrijedno i duhovno korisno prirediti hodočašće vanju i življenju kršćanskog poklada vjere, kako ga na grobove apostolskih prvaka u Rim ili u Svetu tumači i živi naša Crkva. Izražavamo također i že- Zemlju. lju i potrebu da se ova Godina rasta i napredovanja U redovitom životu naših (nad)biskupija, u u vjeri dodatno obilježi na razini brojnih naših cr- ovoj "Godini vjere", valja ciljano iskoristiti već kvenih struktura. Ne mislimo na nešto novo, nego postojeće susrete na razini dekanata ili cijele da u prvome redu iskoristimo ono što već postoji (nad)biskupije: za Pepelnicu, za Veliki četvrtak, u našim (nad)biskupijskim, župnim, redovničkim, za svetkovinske obljetnice posvete katedrala. Tre- sjemenišnim zajednicama i raznim vjerničkim bat će što bolje osmisliti, na ovoj razini, staleške udrugama, i u to unesemo više žara i svjetla vjere. susrete svećenika, redovnika i redovnica, vjero- Osobito potičemo da se svakomu našem ka- učitelja, zborova, pjevača, mladih, ministranata. toličkom domu učini dostupnom Biblija - Knjiga Valjalo bi bolje poraditi na hodočašćima u kate- života, osobito Novi Zavjet i Psalmi, kojih ima u drale prigodom biskupijskih ili katedralnih pa- raznim domaćim izdanjima. Gdje god je to pri- trona, a također potaknuti i pojačati volontarijat, kladno neka se nabave također: koncilski Doku- osobito pri biskupijskim i župnim caritasima. menti, Katekizam Katoličke Crkve ili njegov Sa- Sigurno će u ovoj "Godini vjere" biti upriliče- žetak, te Obiteljski Molitvenik8 koji je izdala naša ni razni pastoralni susreti i liturgijska slavlja na Biskupska konferencija. Hvale vrijedno je da se razini svake od naših župa. Samo se po sebi nudi nabave i upotrebljavaju i drugi priručnici o vjeri da se u vjeri poučava i na vjeru potiče prigodom kao i životopisi svetaca. dijeljenja sakramenata krštenja, potvrde, prve is- Ova "Godina vjere" može biti također i izvr- povijedi i pričesti, vjenčanja. Također, može se sna prigoda da crkvene strukture - znanstvene, iskoristiti božićne, uskrsne i patronske ispovijedi odgojne, pastoralne - ali i sami svjesni laici ar- i pričesti za prigodnu pouku o vjeri. tikuliraju gdje smo i kamo idemo s kršćanskom U "Godini vjere" trebamo svakako još više nazočnošću i svojim kršćanskim svjedočenjem u prakticirati obiteljsku molitvu, jutarnju i večer- ovom našem društvu. nju, prije i poslije jela. U svom osobnom životu Potičemo profesore naših visokih teoloških trebamo se odlučno truditi promijeniti neku našu učilišta u Sarajevu i Mostaru da zajedno upriliče lošu naviku: uvesti mjesečnu ili barem godišnju simpozije ili studijske dane! I vijeća pri našoj BK "inventuru" o tome kakvi smo to mi katolički će svoje redovne susrete zacijelo iskoristiti u svo- vjernici! Ponavljamo ono što nam je uglavnom jevrsne studijske dane ili za poticanje konkret- poznato: vjera se očituje u čestitu življenju, činje- nih akcija tijekom Godine na dobro svih. U ovaj nju dobra, osobnom rastu, plodonosnu primanju okvir ulazi i održavanje zajedničkog Svećeničkog sakramenata. Vjeru ne živimo niti proživljavamo dana koji je već uplaniran za 18. lipnja 2013. u sami za sebe, nego je svjedočimo pred drugima Livnu, zatim, održavanje Redovničkih dana te su- ne rijetko i pred drugačijima. djelovanje na nacionalnim vjerničkim susretima i Draga braćo i sestre, hodočašćima, kao i na onima na koje nas poziva pred nama je još jedna milosna Godina, "Godi- sam Sveti Otac. na vjere". Sveti Otac nas poziva da, poput aposto- Također ćemo i redovne godišnje duhovne la, i mi molimo Gospodina Isusa da nam umno- vježbe naših svećenika, redovnika, redovnica ali ži vjeru, da nas naša vjera u Trojedinoga Boga, i vas vjernika laika trebati prožeti biblijskim i ži- koja je poglavito njegov - Božji dar - nadahnjuje votnim temama vjere i nade. u vršenju dobra, hrani u trajanju životne sreće i

8 Obiteljski molitvenik, izdanje BK BiH, Sarajevo, 2010. 9 Drugi vatikanski koncil, Dogmatska konstitucija o Crkvi Lumen gentium, 58.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 263

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226363 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine

podržava u prevladavanju životnih nevolja i po- je sačuvala svoje sjedinjenje sa Sinom".9 Blažena teškoća; da nam ova "Godina vjere" bude istinska Djevica Marija u vjeri nam je ne samo uzor nego obnova u vjeri, nadi i ljubavi. i pomoć. Njoj, svojoj duhovnoj Majci, povjerava- Ovo naše pastirsko pismo nije imalo nakanu mo ovu Godinu da se što više približimo i pove- obrađivati neka druga važna pitanja pred kojima žemo s njezinim Sinom, našim Otkupiteljem. se danas nalazi naša Crkva u ovoj zemlji. Svi smo "A Bog, izvor nade, neka vam dadne potpunu mi svjesni potrebe obnove - osobito one duhovne radost i mir u vjeri da napredujete u nadi snagom - našega naroda, naše Crkve i naše zemlje. Tako- Duha Svetoga" (Rim 15,13). đer smo svjesni, da samo iz osobne, osvjedoče- ne vjere u Trojedinoga Boga, Oca i Sina i Duha Sarajevo, početkom listopada 2012. Svetoga, može doći i do istinske i potrebne obnove Crkve, a onda i društva. Samo u zajedništvu Vaši biskupi: s Trojedinim Bogom bit ćemo u stanju živjeti i Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit jedni s drugima i jedni za druge. Samo tako ćemo Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki i moći biti svjedočka Kristova Crkva, koja će - una- predsjednik BK BiH toč mnogim i raznovrsnim poteškoćama - moći Mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanj- donositi one plodove koje od nje očekuje i Bog i ski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski buduće generacije. Mons. Tomo Vukšić, vojni biskup Drugi vatikanski koncil stavlja nam Gospu, Mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski Isusovu majku, kao uzor vjere i vjernice. Za nju Mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjo- on reče da je "napredovala na putu vjere i vjerno lučki

PRIOPĆENJE S 56. REDOVNOG ZASJEDANJA BISKUPSKE KONFERENCIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Her- mogućnost i za predstavljanje situacije Katoličke cegovine održali su od 5. do 7. studenog 2012. u Crkve u Bosni i Hercegovini kao i za iskazanu prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbo- potporu da i katolici sa svima drugima jednako sanskog u Sarajevu svoje 56. redovno zasjedanje uživaju sva ljudska prava i slobode u ovoj zemlji. pod predsjedanjem biskupa banjolučkog mons. Biskupi su saslušali izvješće biskupa Semrena dr. Franje Komarice, predsjednika BK BiH, a koji je bio njihov delegat na XIII. redovitoj Bi- sudjelovali su svi članovi Biskupske konferenci- skupskoj sinodi o novoj evangelizaciji i preno- je BiH. Biskupi su primili na znanje da ne mogu šenju vjere održanoj od 7. do 28. listopada 2012. doći delegati triju pozvanih Biskupskih konferen- u Vatikanu. Saslušali su i osvrt kardinala Puljića cija zbog istovremenog zasjedanja odnosno zbog kojeg je papa Benedikt XVI. imenovao sinodal- nacionalnog zahvalnog hodočašća u Rim. nim ocem. Tijekom Sinode je, između ostalog, Osvrćući se na prošlo zasjedanje, biskupi su naglašeno da se Kristovo evanđelje ne nameće konstatirali da su sve preuzete obveze izvršene. nego nudi kao poruka mira, ljepote, istine i nade, Također su razmotrili sve pristigle dopise i odre- ali i istaknuta vjerska sloboda kao temeljno ljud- dili svoje delegate i termine za predstojeće susrete sko pravo koje obuhvaća slobodu savjesti. Bisku- tijekom naredne godine. pi potiču sve vjernike, a osobito sve svećenike, Biskupi su saslušali izvješće biskupa Komarice redovnike i redovnice, da prouče sinodalnu Po- s plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskup- ruku narodu Božjem u kojoj je naglašena žurna skih konferencija (CCEE) održanog u St. Gallenu potreba u svim regijama svijeta "voditi muškarce (Švicarska) od 27. do 30. rujna 2012. tijekom ko- i žene našeg vremena Isusu". jeg se raspravljalo o aktualnim izazovima za Cr- Pomno razmotrivši "Notu s pastoralnim smjer- kvu i o njezinom poslanju na europskom konti- nicama za Godinu vjere", koju je izdala Kongre- nentu. Zahvalni su da je tijekom zasjedanja dana gacija za nauk vjere 6. siječnja 2012., biskupi su

264 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226464 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine

razmišljali o načinima njezina provođenja na ra- osnažujući življenu vjeru, ne boje izazova te da se, zini Biskupske konferencije, pojedinih biskupija javnim svjedočenjem vlastite vjere, još odlučnije te župa i zajednica. Osim raznih pastoralnih ak- uključuju u sve sfere ovog društva i istinski budu cija u skladu s Godinom vjere, nastojat će poti- "sol zemlje i svjetlo svijeta" u ovom vremenu i na cati akademski svijet i svijet kulture da prepozna ovim prostorima. ovu Godinu vjere kao novu prigodu za kreativni Biskupi su osnovali Stalno vijeće Biskupske dijalog između vjere i razuma putem simpozija, konferencije BiH koje će djelovati u skladu sa Sta- skupova i studijskih dana. tutom BK BiH. Razmišljajući o Godini vjere u društvenom Biskupe je tijekom zasjedanja pohodio provin- kontekstu u Bosni i Hercegovini, biskupi su na- cijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra glasili da nema ozdravljenja bosansko-hercego- Lovro Gavran koji je svakom članu BK BiH daro- vačkog društva bez ozdravljenja čovjeka u čemu i vao vrijednu knjigu pod naslovom "Franjevački svi članovi Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini izvori" u izdanju Vijeća Franjevačkih zajednica trebaju vidjeti izazov za svoje poslanje utemelje- Hrvatske i Bosne i Hercegovine. no na čvrstoj vjeri da Bog vodi povijest svakog Biskupi su odobrili formular "Obiteljski list" te čovjeka i cijelog čovječanstva. Pozivaju sve kato- dali smjernice za njegovu izradu i tiskanje. like u Bosni i Hercegovini da vole svoj dom, za- Biskupi su slavili Svete mise: 4. studenog na vičaj i svoju domovinu. A vjeru svojih predaka, Dan zahvalnosti u katedrali Srca Isusova, 5. stu- tako čvrsto ukorijenjenu kroz stoljeća, još dublje denog u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda za upoznaju, još više zavole i prihvate je u osobnom pokojnog svećenika Miju Josipovića te 6. stude- životu otvarajući se drugima i drugačijima u za- nog u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjeme- jedničkoj izgradnji cijele društvene zajednice. ništa u Sarajevu. Svjesni brojnih poteškoća i neriješenog stanja na raznim razinama društva, potiču članove svo- Sarajevo, 7. studenoga 2012. jih biskupijskih zajednica da se, produbljujući i

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 265

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226565 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226666 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 III. MOSTARSKO-DUVANJSKA I TREBINJSKO-MRKANSKA BISKUPIJA

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226767 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Mostarsko-duvanjska i trebinjsko-mrkanska biskupija

BISKUPOVA ČESTITKA NOVOMU APOSTOLSKOM NUNCIJU U BIH

Mostar, 19 novembre 2012. Prot.: 1503/2012. Eccellenza Reverendissima,

Piacevole notizia dalla Sala Stampa che il Santo Padre Benedetto XVI L'ha nominata in questi gi- orni Nunzio Apostolico in Bosnia ed Erzegovina e nel Monte Negro. Congratulazioni e felicitazioni fraterne. Le auguro, Eccellenza, ogni grazia dal Signore Gesù il quale La premierà di sue benedizioni divine per quel che ha fatto di bene, secondo la volontà di Dio, nel servizio diplomatico della Santa Sede fi- nora e che farà in avvenire in questi due nuovi Paesi della Sua missione. La accompagni la Vergine Maria nel Suo cammino episcopale con deferenti saluti

+ Ratko Perić, vescovo ------A Sua Eccellenza Reverendissima Mons. Luigi Pezzuto Arcivescovo tit. di Torre di Proconsolare Nominato Nunzio Apostolico in BiH actu: El Salvador

Mostar, 19. studenoga 2012. Prot.: 1503/2012. Preuzvišeni gospodine!

Ugodna vijest iz Tiskovnoga ureda Svete Stolice da Vas je Sveti Otac Benedikt XVI. ovih dana imenovao Apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori. Bratski se radujem i čestitam! Želim Vam, Preuzvišeni, svaku milost od Gospodina Isusa koji će Vas svojim božanskim blagoslo- vima nagraditi za ono što ste do sada dobra učinili, po Božjoj volji, u diplomatskoj službi Svete Stolice, i za ono što ćete u budućnosti činiti u ove dvije zemlje svoga poslanja. Pratila Vas Djevica Marija na Vašem biskupskom putu. S pozdravima punim poštovanja + Ratko Perić, biskup ------Prečasni gospodin Mons. Luigi Pezzuto Nasl. nadbiskup Torre di Proconsolare Imenovani Apostolski nuncij u BiH sada: El Salvador

268 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226868 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Mostarsko-duvanjska i trebinjsko-mrkanska biskupija

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 269

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 226969 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:147:28:14 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

IMENOVANJA, RAZRJEŠENJA

Odlukama dijecezanskoga biskupa i apostolskog upravitelja Ratka Perića provedena su sljedeća razrješenja i imenovanja:

- don Tomislav Ljuban imenovan dijecezan- Don Ivan Štironja razriješen dužnosti privre- skim ravnateljem za misije, br. 1257/2012., od 12. menoga župnog upravitelja u župi Grude, koju su rujna 2012. uzurpirala trojica svećenika otpuštenih iz Franje- - don Damjan Raguž imenovan je župnim vačkoga reda i suspendiranih od svih svećeničkih upraviteljem župe Stjepan Krst, br. 1306/2012., čina, 19. studenoga 2012., br. 1504/2012. od 25. rujna 2012. Don Tomislav Ljubav imenovan privreme- - fra Marinko Šakota imenovan je privreme- nim župnim upraviteljem župe sv. Kate Grude, nim župnim upraviteljem župe Međugorje, br. 19. studenoga 2012., br. 1505/2012. 1453/2012., od 31. listopada 2012. Don Srećko Majić razriješen službe general- - fra Tomislav Sablje imenovan je župnim vi- noga vikara hercegovačkih biskupija i voditelja karom u župi Humac, br. 1454/2012., od 31. listo- Biskupske kurije kao i članstva u Prezbiterskom pada 2012. vijeću, koje je bilo vezano sa spomenutom služ- - bogoslov Ivan Bijakšić, koji je završio filo- bom, br. 1562/2012., od 30. studenoga 2012. zofsko-teološki studij s diplomom u Zagrebu, Don Željko Majić, nakon što je razriješen postavljen u pastoralnu praksu u župu Dračevo, službe vicerektora u Papinskom hrvatskom zavo- Trebinjska biskupija, kod župnika don Vinka Ra- du sv. Jeronima u Rimu, 29. studenoga ove go- guža, br. 1467/2012., od 7. studenoga 2012. dine, imenovan je generalnim vikarom Mostar- Don Luka Mamić, župnik hrvatske katoličke sko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije misije u Bruxellesu, razriješen dosadašnje pasto- i voditeljem Biskupske kurije, br. 1563/2012., od ralne službe voditelja za Hrvatsku inozemnu pa- 30. studenoga 2012. stvu dekretom kako je javljeno biskupu pismom fra Josipa Bebića, 10. studenoga 2012.

*** Bogoslov Tomislav Zubac, u Rimu, na vlasti- Bogoslov Josip Čule, u Rimu, na vlastitu mol- tu molbu od 17. listopada 2012. i preporuku pobu od 20. listopada 2012. i na preporuku poglava- glavara od 6. studenoga, primio litterae dimisso- ra od 6. listopada, primio od biskupa odobrenje riales za primanje liturgijske službe akolitata, br. da može biti primljen među kandidate za đako- 1472/2012., od 8. studenoga 2012. Primio službu nat i prezbiterat Mostarsko-duvanjske biskupije akolitata 25. studenoga 2012. i da primi službu čitača ili lektora, 8. studenoga 2012., br. 1475/2012. Primljen među kandidate 24. studenoga, a primio službu lektorata 25. studenoga 2012.

270 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227070 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

PREZBITERSKO VIJEĆE Poziv na sjednicu Mostar, 7. studenoga 2012. Prot.: 1466/2012.

Dekanima Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i svim izabranim članovima novoga Prezbiterskog vijeća

Ovim iskreno zahvaljujem prečasnim Deka- 5. Ljubuški dekanat: Fra Ivan Boras, župnik nima koji su organizirali izbore zastupnika i nji- Humca (26.6.2012.) hovih zamjenika u Prezbiterijalnom vijeću naših 6. Mostarski dekanat: Don Ivica Boras, župnik biskupija za novi saziv ili mandat. Sv. Mateja, Mostar (19.6.2012.) Svi su dekanatski tajni izbori bili kanonski va- 7. Posuški dekanat: Don Jozo Blažević, župnik ljani. Za zastupnike su izabrani oni koji su imali Vinjana (20.6.2012.) najviše glasova, a njihovi zamjenici oni koji su 8. Širokobriješki dekanat: Fra Stipe Biško, žup- po glasovima slijedili nakon zastupnika. Ako su nik Širokoga Brijega (14.6.2012.) bila dvojica s jednakim brojem glasova, izabran 9. Stolački dekanat: Don Damjan Raguž, žu- je za zamjenika onaj koji je stariji po ređenju. pnik Rotimlje (19.6.2012.) Zastupnici i njihovi zamjenici izabrani su onoga 10.Trebinjski dekanat: Don Antun Pavlović, dana koji je označen u zagradi iza njihova imena. župnik Hrasna (19.6.2012.) Ovim potvrđujem njihov pravovaljani izbor na 11. Don Niko Luburić, župni vikar u Mostar- petogodište (2012.-2017). Eventualni premještaji sko-duvanjskoj biskupiji koji se u međuvremenu dogode, osim ako izlaze 12. Fra Robert Jolić, župni vikar u Mostarsko- izvan biskupijâ, ne utječu na trajanje mandata. U duvanjskoj biskupiji međuvremenu, prema pravu koje biskupu ordi- 13. Don Ivan Bebek, župni vikar u Trebinjsko- nariju daje Zakonik kanonskoga prava, imenu- mrkanskoj biskupiji jem određen broj prezbitera u isto Vijeće. Nakon 14. Don Mihovil Zrno, iz skupine svećenika redovito izabranih članova, navodim sve članove bez župnoga dekreta kojima samim imenovanjem počinje teći petogo- 15. Don Stipe Gale, iz skupine svećenika izvan dišnji mandat. Biskupije.

Izabrani zastupnici Izabrani zamjenici zastupnika

1. Broćanski dekanat: Fra Miro Šego, župnik - Broćanski dekanat: Fra Dario Dodig, župnik Čitluka (11.6.2012.) Čerina (11.6.2012.) 2. Čapljinski dekanat: Don Marko Kutleša, žu- - Čapljinski dekanat: Don Ivan Kordić, župnik pnik Gabele Polja (31.5.2012.) Čapljine (31.5.2012.) 3. Duvanjski dekanat: Don Mijo Klarić, župnik - Duvanjski dekanat: Fra Vinko Kurevija, žu- Rašeljaka (20.6.2012.) pnik Seonice (20.6.2012.) 4. Grudski dekanat: Don Stjepan Ravlić, žu- - Grudski dekanat: Fra Željko Grubišić, župnik pnik Raskrižja (20.6.2012.) Gorice (20.6.2012.)

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 271

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227171 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

- Ljubuški dekanat: Fra Vlatko Soldo, župnik 21. Don Ante Komadina, direktor Biskupij- Veljaka (26.6.2012.) skoga caritasa - Mostarski dekanat: Don Luka Pavlović, kate- 22. Don Jozo Čirko, predsjednik Svećeničke dralni župnik (19.6.2012.) uzajamnosti - Posuški dekanat: Don Slaven Ćorić, župnik Sutine (20.6.2012.) Po biskupovu izboru članovi su: - Širokobriješki: Don Jozo Ančić, župnik Le- 23. Don Željko Majić, vicerektor Sv. Jeronima, dinca (14.6.2012.) povratnik - Stolački dekanat: Don Blaž Ivanda, župnik 24. Fra Mladen Vukšić, Kočerin Čeljeva (19.6.2012.) 25. Fra Stipe Marković, župnik Svetoga Petra i - Trebinjski dekanat: Don Pero Pavlović, žu- Pavla, Mostar. pnik Ravna (19.6.2012.) Ovim sazivam konstituirajuću sjednicu novoga Prema Statutu Prezbiterskoga vijeća, sljedeći Prezbiterskoga vijeća za četvrtak, 22. studenoga su svećenici članovi Vijeća po službi: ove godinu u 15,00 na Ordinarijatu u Mostaru. Pozvani su i dužni su doći svi navedeni novi čla- 16. Don Srećko Majić, generalni vikar novi - zastupnici, po službi i po biskupovu izboru 17. Fra Ivan Sesar, provincijal hercegovačkih - ne zamjenici zastupnika. Ako neki izabrani član franjevaca ne može doći, neka napismeno (pismom, faksom, 18. Don Nikola Menalo, sudski vikar e-mailom) opravda svoj izostanak. 19. Don Ante Luburić, ekonom biskupije Srdačno vas sve pozdravljam 20. Don Ante Pavlović, predstojnik Teološko- katehetskog instituta + Ratko Perić, biskup

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA PREZBITERSKOGA VIJEĆA MOSTARSKO-DUVANJSKE I TREBINJSKO-MRKANSKE BISKUPIJE

Mostar, 22. studenoga 2012. - Na sjednici, ne šalju više molbe za pomoć u gradnji i katehezi kojom je ravnao dijecezanski biskup Ratko, bili na Propagandu. su nazočni svi pozvani osim trojice koja su se - Fra Leon Petrović i 65 subraće. Dijecezanski opravdano ispričala (fra Ivan Sesar, don Ante Ko- predpostupak ili vice-postulatorovo istraživanje madina, fra Mladen Vukšić). o životu i mučeništvu bilo je pri kraju. Ali i na- Poslovodni odbor. Biskup je predložio da se kon toga javljalo se od prošle godine do danas najprije izabere Poslovodni odbor, kako predvi- više svjedoka de auditu - po čuvenju. đa Zakonik kanonskoga prava (kan. 119) i Statut - Bolesni svećenici. Bilo je više svećenika iz pa- Prezbiterskoga vijeća (čl. 18). U tajnim glasovanji- stve na liječenju, na operacijama, na kemoterapi- ma izabrani nadpolovičnom većinom nazočnih jama. Dužnost je članova Prezbiterskoga vijeća, u za predsjednika: don Damjan Raguž, za dopred- prvome redu, brinuti se za pohod bolesnim sve- sjednika: fra Robert Jolić i za tajnika: don Nikola ćenicima. Fra Tomislav Sablje vratio se na Humac Menalo, koji je ujedno tajnik Prezbiterskoga vije- za župnoga vikara. ća i voditelj zapisnika. - Misije. Biskup je podsjetio da kolekta sku- Zapisnik. S prošle sjednice Prezbiterskoga vi- pljena na Bogojavljenje i na Misijsku nedjelju jeća (Službeni vjesnik, 3/2011., str. 301) zapisnik mora biti dostavljena na Ordinarijat, a odatle se nije čitan, jer je većina vijećnika nova, ali je bi- preko Nuncijature šalje na Kongregaciju za evan- skup uzeo glavne točke o kojima se raspravljalo gelizaciju naroda koja raspoređuje prema misij- na prošloj sjednici i ujedno s tim u vezi dodao ono skim potrebama. Ne može se ta službena milosti- što se nova dogodila od prošle godine do danas. nja upotrebljavati ni u kakve druge svrhe, pa ni - Propaganda. Rečeno je kako je naša mjesna misijske, nekim privatnim putovima. Crkva prošle 2011. godine posve izišla iz jurisdik- - Mirovinsko i socijalno osiguranje. Donesen cije Kongregacije za evangelizaciju naroda te se je kratak presjek događanja od Zakona o slobodi

272 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227272 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajed- Otišli na druge službe: don Ivan Kovač u Rim nica do danas. O ovoj će temi domalo progovoriti na Kongregaciju za biskupe, don Bernard Marija- don Željko Majić i don Ante Luburić. nović u Tanzaniju u misije. - Posvete župnih crkava i promjena njihova Mladomisnici ove godine: fra Tihomir Bazina, titular: umjesto sv. Ćirila i Metodija - sv. Nikola fra Dalibor Milas i don Pero Miličević. Tavelić u župi Duvno, a umjesto sv. Ivana Nepo- Gradnje: Sagrađen je hospicij u Čapljini, gdje muka - Rođenje sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu. je i privremeni smještaj župnoga ureda i sakral- - Crkvene granice između Masne Luke i Doljana. noga prostora za dijeljenje sv. sakramenata. U Do sada se redovito poštovala granica općinskih Foči kupljena župna kuća, nevesinjska filijala. U i kotarskih područja. To je bio i ostao najsigurni- Neumu blagoslovljen oltar i zvona nove crkve. ji smjerokaz i u pitanju crkvenoga razgraničenja. U Stocu se gradi Duhovno-kulturni centar Tre- Dokinuta je bilo kakva dosadašnja pastoralna binjske biskupije. U Drežnici blagoslovljena žu- praksa da svećenik slijedi svoje župljane koji su pna kuća. U Vojnićima kapelica. U Služnju, župa prešli na područje druge župe i tu sagradili svoje Čitluk, dodijeljeno je zemljište za filijalnu crkvu, kuće ili vikendice. Župa je područna, a nije osob- radi se na projektu. na crkvena jedinica. Poštuje se dogovor u praksi Susret prezbitera Vrhbosanske metropolije radi pastorizacije nekih područja uz "kotarsku predviđen je 18. lipnja 2013. u Livnu. Odvija se granicu". Masna Luka kao samostalna kapelanija svake treće godine. pripada posuškoj općini i posuškom dekanatu. Djelo za duhovna zvanja. Potaknut pastoral- - O osnivanju župe Crveni Grm odlučeno je na nim smjernicama Kongregacije za katolički odgoj razini Svete Stolice i Franjevačkoga reda, a više je iz ožujka ove godine, biskup je osnovao Djelo za puta o tome bilo govora na prethodnim sjednica- duhovna zvanja te preko župnika poziva vjerni- ma Prezbiterskoga vijeća. ke na molitvu. U dekretu su donesene smjernice - Pastoralni dan u pouskrsnom tjednu u Ema- oko promicanja duhovnih zvanja primjenjujući usu održan je ove godine, peti po redu, na temu barem jedno od djela koja su navedena: svakod- sv. krizme (vidi predavanja u SV, 2/2012., str. 142- nevna Papina molitva za zvanja i barem deseti- 157). Nakon više prijedloga usvojeno je da se za ca krunice, euharistijsko klanjanje po župama, 2013. obradi sakrament ženidbe. Predloženo je nemrs, pokora, svakodnevno prikazivanje Bogu da Poslovodni odbor sugerira konkretne teme i svojih trpljenja i drugih poteškoća; materijalno predavače. pomaganje sjemeništa i bogoslovija. Don Želj- - Pokojni svećenici. Od prošle sjednice preko je Majić izložio praktičnu organizaciju ovoga minula su četvorica svećenika: jedan biskupijski Djela. (SV, 2/2012., str. 229-231) i tri člana Provincije o - Zdravstveno i mirovinsko osiguranje svećeni- kojima na drugom mjestu ovoga Vjesnika. ka. Rečeno je da je to svojedobno zakonski riješe- Svećenici na postdiplomskom studiju: u Rimu no i da to snosi država. Država sve poduzima da don Drago Ćurković, fra Vjekoslav Milićević i fra to prebaci na vjerske zajednice. U Bosni i Herce- Ivan Landeka, mlađi, koji je ove godine magistri- govini ima nešto preko 2000 vjerskih službenika. rao. S magisterijem su se vratili don Mile Vidić i Ovu stvar treba voditi Biskupska konferencija, a don Davor Berezovski. ne Prezbitersko vijeće. Zabilježio don Nikola Menalo, tajnik

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 273

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227373 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

RAZRJEŠENJE DOSADAŠNJIH ČLANOVA ZBORA SAVJETNIKA I IMENOVANJE NOVIH

Mostar, 4. prosinca 2012. Prot.: 1572/2012.

Zbor savjetnika Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije

Ovim razrješujem službe članove dosadašnje- a imenujem na petogodište nove članove iz ga Zbora savjetnika, kojima je istekao 5-godišnji Prezbiterijalnoga vijeća, prema kanonu 502, a to mandat (2007.-2012.) ili su imenovani na druge su: službe, a to su: don Jozo Blažević, župnik u Hercegovačkim don Ante Komadina, ravnatelj Caritasa, iste- Vinjanima (4.12.2012.-4.12.2017.) kao mu mandat. don Stipe Gale, prefekt u Bogosloviji u Saraje- don Ivan Kovač, sudski vikar i tajnik, imeno- vu (4.12.2012.-4.12.2017.) van službenikom na Kongregaciji za biskupe u don Ante Komadina, ravnatelj Biskupijskoga siječnju 2012. caritasa (4.12.2012.-4.12.2017.) Fra Marinko Leko, župnik u Rakitnu, istekao don Ante Luburić, kancelar i ekonom Biskupi- mu mandat. je (4.12.2012.-4.12.2017.) don Ante Luburić, kancelar i ekonom, istekao don Željko Majić, generalni vikar Biskupijâ mandat. (4.12.2012.- 4.12.2017.) don Srećko Majić razriješen službe generalno- fra Stipe Marković, župnik sv. Petra i Pavla ga vikara, 30. studenoga 2012. Mostar (4.12.2012.-4.12.2017.) fra Gabrijel Mioč, župni vikar Duvno, istekao don Nikola Menalo, sudski vikar, župnik na mandat. Buni (4.12.2012.-4.12.2017.) msgr. Luka Pavlović, katedralni župnik u Mo- don Damjan Raguž, župnik u Rotimlji staru, istekao mandat. (4.12.2012.-4.12.2017.) don Ivan Štironja, pastoralni vikar Mostar, fra Mladen Vukšić, župnik u Kočerinu imenovan nacionalnim direktorom PMD u Sara- (4.12.2012.-4.12.2017.) jevu, 2011., također, istekao mandat. don Ivo Šutalo, župnik Studenci, istekao man- (Sjednica je zakazana za četvrtak, 13. prosinca dat. 2012. u 11,00 sati) don Tomo Vukšić, imenovan biskupom voj- nim ordinarijem u BiH, 2011., + Ratko Perić, biskup

274 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227474 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

ODREDBE O BOGOSLUŽNOM RUHU I SVEĆENIČKOJ NOŠNJI U HERCEGOVAČKIM BISKUPIJAMA

Budući da smo na prethodnim stranicama ima svu svoju obvezujuću snagu u našim hercego- posvećenim dokumentima Svete Stolice donijeli vačkim biskupijama. Pismo Državnoga tajnika kardinala Tarcizija Ber- Ovdje dodajem da za dijeljenje sv. Pričesti nije tonea vatikanskim kongregacijama o obvezi sve- dostatna samo štola preko redovničkoga habita ili ćeničkog odijela i redovničke nošnje, koja se tiče svećeničkoga talara, nego je obvezatna kao liturgij- svih koji služe u uredima Svete Stolice i Rimskoga ska odjeća barem roketa na talaru ili habitu, i štola. vikarijata, kao i svih onih - biskupa, svećenika i Neka se to poštuje u svakoj prigodi. redovnika - koji izvana posjećuju te Urede, kao i Isto tako stavljanje samo štole preko ljetne ko- Pismo blaženoga Ivana Pavla II. Rimskomu vikaru šulje, još i kratkih rukava, u činu ispovijedanja nije 1982., dobro je podsjetiti na ono na čemu sustav- ni dolično, ni pristojno, ni dostojno! no inzistiramo u ovim našim biskupijama. U tu Evo okružnice iz 1994., gdje su po točkama raz- svrhu ovdje objavljujemo Okružnicu o bogosluž- dijeljene upute o bogoštovnom ruhu, te o svećenič- nom ruhu i svećeničkoj nošnji, koju smo svojedob- kom odijelu i redovničkoj nošnji. no uputili svim svećenicima i redovnicima, i koja

OKRUŽNICA O BOGOSLUŽNOM RUHU I SVEĆENIČKOJ NOŠNJI

Mostar, 14. studenoga 1994.

Svim svećenicima na području Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije

Draga braćo svećenici, njegovu riječ, krste, ovjekovječuju na nekrvan način njegovo vazmeno otajstvo u euharistijskoj obraćam vam se s obzirom na neke naše sve- žrtvi. Iako ih ostavlja u svijetu, On ih opominje ćeničke postupke, i molim vašu svećeničku po- da "ne pripadaju svijetu" (Iv 17, 16). Oni su poslu- zornost, uvid i prihvaćanje ovih razmišljanja i žitelji Božjih tajna i navjestitelji budućega svijeta. odredaba. Tako ni bogoslužni čini nisu "od svijeta". Zato ih 1. Katolička je Crkva ljubomorna na svoje svećenici trebaju obavljati na doličan način kako svećenstvo i svećeništvo. Pazi na nj i štiti ga kao to sam sveti čin zahtijeva i Crkva propisuje. San- zjenicu oka svoga. Ona je to naučila od svoga cta sancte tractanda sunt! Utemeljitelja kojemu je bila glavna briga, u vrije- 2. U našoj mjesnoj Crkvi događaju se, na ža- me javnoga djelovanja, formirati vjerne učenike, lost, razne neukusnosti, nedoličnosti i zloporabe pozvane da budu njegovi prijatelji, svjedoci nje- u liturgijskim činima od pojedinih svećenika. gova života, smrti i uskrsnuća, da propovijedaju Neki na svoju ruku mijenjaju, proširuju ili ispu-

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 275

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227575 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

štaju pojedine dijelove, čak i u kanonu sv. Mise. cija mise: kako glase neki liturgijski propisi - a Kao da ne prihvaćaju bitnu razliku između mi- kako činim ja?" nisterijalnoga i općega svećeništva. U dijeljenju 4. Nijedan od tih propisa nije izgubio svoju svete pričesti i svetog ulja ne pridržavaju se pro- snagu, vrijednost i važnost. Stoga se ponovno pisa Opće uredbe Rimskog misala. Isto tako neki stavljaju pred oči spomenute odredbe s ovim ka- svećenici ne nose propisano liturgijsko ruho za rakteristikama: vrijeme dijeljenja svetih sakramenata. Neki ne a) Neka se bogoštovni čini slave razgovijetno, nose propisno svećeničko ili redovničko odijelo dostojno i dostojanstveno ne dodajući, niti ispu- u svakidašnjem životu, osobito za vrijeme službe- štajući išta od onoga što je Crkva odredila. Isto nih nastupa u liturgijskim funkcijama i u kateki- tako treba se pridržavati odredaba o liturgijskoj zamskoj pouci u školi. odjeći da se na talar ili habit (ili clergyman) oblači 3. Više se puta govorilo, upozoravalo, a u Služ- alba i štola za vrijeme koncelebrirane Svete Mise, benom vjesniku naših biskupija i pisalo, o načinu a glavni koncelebrant treba imati i misnicu. Nije i vršenju liturgijskih čina i nošenju svećeničke i dakle dostatna samo štola ili samo roketa preko redovničke odjeće, gdje se upućivalo na crkvene talara ili habita za slavljenje Svete Mise i drugih uredbe i odredbe. Podsjećamo na neke od njih: sakramenata! "Bogoslužna odjeća treba u isti čas doprinositi i b) Također se potvrđuje obveza svakodnevno- uresu samoga bogoštovnog čina" (Opća uredba ga nošenja vidljiva svećeničkog znaka ili odijela Rimskog misala, br. 297). "Bogoslužna odjeća, (clergymana) za dijecezanske svećenike i redov- zajednička svim službenicima kojega mu drago ničkoga za redovnike koji borave u Mostarsko- stupnja, jest alba, koja se oko bokova privezuje duvanjskoj i Trebinjskoj biskupiji. Za dijecezan- pojasom, osim ako je tako sašivena da bez pojasa ske svećenike odijelo jest talar ili clergyman crn, stoji uz tijelo. Prije oblačenja albe, ako ona oko tamno-siv, tamno-plav sa svećeničkim kolarom. vrata ne pokriva potpuno obično odijelo, neka se Redovnici, pod paskom svojih redovničkih po- stavi amikt. Albe ne može zamijeniti superpelicej glavara, nose odijelo svoga vlastitog reda ili pri- kada god treba obući planetu (misnicu) ili dal- kladan clergyman. matiku ili kada se umjesto planete ili dalmatike c) Talar ili clergyman, odnosno redovničko uzima štola" (ondje, 298). Kanon 929 Zakonika odijelo obvezatno je također u svim prigodama kanonskoga prava određuje: "Neka svećenici i đa- u kojima svećenik nastupa u ime svoje službe, koni u slavljenju i podjeljivanju euharistije nose redovničke zajednice, župe, biskupije: kada drži sveto odijelo propisano rubrikama". I drugi kano- vjeronauk u školi, u crkvi, u župnoj dvorani, kada ni (284, 669) jednako zahtijevaju doličnu crkvenu predaje na Teološkom institutu, kada predaje na i svećeničku odjeću, kao svjedočki znak vlastita raznim tečajevima i slično. A živo se preporučuje poistovjećenja i posvećenja. da se clergyman uvijek nosi na području vlastite Službeni vjesnik (SB) naših biskupija objavio je župe i pastoralne službe. pismo pape Ivana Pavla II. u vezi sa svećeničkom 5. Protivni ljudski izgovori, izbori, razlo- i redovničkom nošnjom. Na jednom mjestu Sveti zi i obziri u izvjesnom smislu osiromašuju našu Otac veli kako se "manifestira volja sakriti vlasti- svećeničku službu i redovničko svjedočenje, i ne to svećeništvo pred ljudima i izbjeći za to svaki mogu se uopće usporediti s vlastitim vjerskim i vanjski znak", "posebno u današnjem svijetu koji svećeničkim osjećajem i s očekivanjem najvećega se pokazuje tako osjetljiv na jezik slike" (vidi SB, dijela Božjega naroda, koji nas želi vidjeti da i na 2/1982., str. 79-82). U istom je broju SB (str. 89) vanjski znakovit način nastupamo kao Božji svje- biskup ordinarij izdao okružnicu: Neke liturgijske doci, s punim poštovanjem prema Crkvi i svomu odredbe. Zatim je izdao: Neka liturgijska upozore- svećeništvu i redovništvu. nja (SB, 2/1984., str. 24). Službeni vjesnik donosi Uvjeren da ću naići na vaše puno razumijeva- Euharistijsko slavlje Božjeg naroda - Neka upozo- nje, pozdravljam vas s bratskom ljubavlju, sjedi- renja svećenicima (SB, 3/1984., str. 83). Zatim u njen s vama u molitvi. dodatku Vjesnika (1/1985., str. 25-30): "Celebra- + Ratko Perić, biskup

276 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227676 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

IZ GODIŠNJEGA IZVJEŠĆA SA SJEDNICE SVEĆENIČKE UZAJAMNOSTI

Potoci, 28. studenoga 2012. - Ovogodišnja Zahvalio je don Anti Komadini, ravnatelju Cari- je skupština, po običaju, započela molitvom ča- tasa, na medicinskoj pomoći u stacionaru za sveće- soslova Trećega časa, koju je predvodio potpisani nike kao i za današnje svećeničko gostoprimstvo. tajnik Svećeničke uzajamnosti. Ukupan broj na- Don Jozo se na kraju svoga izvješća pita: koli- zočnih svećenika: četrdeset i petorica. ko ima stvarno članova Uzajamnosti? Neki jednu Izvješće uzajamnosti od posljednje skupštine godinu uplate, drugu ne uplate itd. podnio je don Jozo Čirko, predsjednik: Izvješće ekonoma Fonda Uzajamnosti, don - Od prošle skupštine Uzajamnosti (SV, Ante Luburića. 3/2011., str. 302.) jedan je naš član, vlč. don Petar U ovom obračunskom razdoblju ubilježen je Vuletić, preminuo u Viru 25. kolovoza 2012., a iz raznih doprinosa ukupan primitak: 50.439,00 pokopan je u obiteljskoj grobnici u župi Rašeljke. KM. Iz fonda Uzajamnosti izdatak je veći za oko - Bilo je i jedno svećeničko ređenje: vlč. don 3.000,00 KM. Pero Miličević iz Mostara, koji je pozdravljen kao Troškovi doma: voda, struja, lož ulje, odvoz novi član Uzajamnosti, a izražena je dobrodošlica otpada, redoviti servis dizala, sustav grijanja i i "starim" članovima Uzajamnosti, don Mili Vidi- hlađenja, taksa za TV i internet, zdravstveno ću i don Davoru Berezovskomu, koji su se vratili s osiguranje svećenicima, honorari za zaposlenike dvogodišnjega postdiplomskoga studija iz Rima. u Domu, troškovi kuhinje, održavanje objekta, Jedan je član Uzajamnosti, don Ivica Stanko- troškovi prošlogodišnje Skupštine - sve skupa vić, zatražio ekskardinaciju u Bečku nadbiskupi- iznosi 178.873,00 KM. Potrebe Doma iz dana u ju. Biskup mu je to odobrio uz određene uvjete dan rastu dok je doprinosa sve manje i manje. (SV, 2/2012., str. 134). Kada se sve obračuna, mjesečni troškovi po Don Bernard Marijanović zamolio je odlazak korisniku doma iznose 1.340,00 KM. Prijedlog u afričke misije na određeno vrijeme. Naši misio- je da i dalje proračunski ostane 1.500,00 KM po nari, iako redoviti članovi, nisu obvezni doprino- osobi, jer će se troškovi prehrane povećati. (U RH siti u Svećeničku uzajamnost. su troškovi prehrane skočili za 30%). Biskupu je Odlukom našega biskupa vlč. don Zdravko to napismeno predloženo i ta je odluka priopćena Ivanković razriješen je službe ravnatelja Sveće- svim korisnicima Doma. ničkog doma, a novi je ravnatelj vlč. don Ante Troškovi boravka i školovanja sjemeništaraca Luburić (SV, 2/2012., str. 134). i bogoslova s pomoću svećeničkoga seminaristi- Zdravstvenih problema ima don Slavko Ma- cuma (2 intencije mjesečno) ne mogu sve pokriti. slać, župnik na Trebinji, koji se trenutačno nalazi Zato se traži pomoć sa strane. u Svećeničkom domu u Dubrovniku, i trebao bi Izvješće je blagajnika don Ante usvojeno! poći na rehabilitaciju u toplice, kao i don Mate Razno. Naš se taksovnik nije mijenjao od 2005. Šola koji se nalazi u Domu u Mostaru, u kojem godine. A onaj s obzirom na misne stipendije još sada boravi 11 svećenika: don Marijan Bevanda, od prije. don Aleksandar Boras, don Mijo Bosankić, don U RH su svećenici drugačije osigurani i imaju Srećko Čulina, don Milivoj Galić, don Nedjeljko kakvu-takvu plaću, iako različitu i raznim metro- Galić, don Stipe Ivančić, don Srećko Majić, don polijama. Mnogi misle da je to pitanje riješeno i Tadija Pavlović, don Mihovil Zrno, i od ove godi- kod nas u Crkvi u BiH kao u RH. Mi svoje zdrav- ne spomenuti don Mate. Don Vjeko Jarak nalazi stveno rješavamo od misnih stipendija! Dugo se se u Domu u Varaždinu. čeka a odgovora nema za rješenje zdravstvenog Ovo je prigoda da se u njihovo ime izrazi za- osiguranja. Država ne želi preuzeti obveze, iako hvalnost svima onima koji nađu vremena da sveće- je izglasala zakon o zdravstvenom i mirovinskom nike u Domu posjete ili im se na drugi način jave. osiguranju! Dok se to ne regulira, nitko ne smeta Napomenuto je da svaki svećenik treba, moral- da se svatko na svoj način osigura. Mi smo kato- no, napisati svećeničku oporuku. Jedan od uvjeta lici zasebna jedinica i mi za sebe moramo riješiti za ulazak i stanovanje u Domu jest i oporuka. ovo pitanje.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 277

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227777 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Svi su se svećenici našli u kapelici Uzašašća predvoditi nekadašnji župnik don Luka Pavlović, Gospodnjega u Emausu u 12 u koncelebraciji za a ove godine pada stota obljetnica rođenja dume pokojnu i živu subraću, a potom na ručku u bla- Stjepana Batinovića (rođen 26. XII. 1912.). O nje- govaonici. mu je planiran i Studijski dan. Prije odlaska don Antun je Pavlović pozvao sve svećenike u Hrasno na Bezgrešno začeće BDM, 8. Don Mladen Šutalo, prosinca 2012. u 11 sati na misno slavlje koje će tajnik Uzajamnosti

SAKRAMENT SVETE POTVRDE 2013. GODINE Raspored

6. travnja - subota Studenci 7. travnja - II. vazmena nedjelja Veljaci 13. travnja - subota Izbično 14. travnja - III. vazmena nedjelja Blagaj-Buna 20. travnja - subota Posušje 21. travnja - IV. vazmena nedjelja Gorica 27. travnja - subota Čitluk Potoci 28. travnja - V. vazmena nedjelja Gabela

Svibanj 1. svibnja - sv. Josip Radnik Grljevići Domanovići (Generalni vikar) 4. svibnja - subota Međugorje 5. svibnja - VI. vazmena nedjelja Dračevo i Čeljevo 11. svibnja - subota Čerin 12. svibnja - VII. vazmena nedjelja Hrasno - Kraljica mira (Dubrovački biskup) Vitina 18. svibnja - subota Duvno 19. svibnja - Pedesetnica - Duhovi Mostar - sve župe 25. svibnja - subota Gradnići 30. svibnja - Tijelovo Stolac

Lipanj 1. lipnja - subota Kongora 2. lipnja - IX. nedjelja kroz godinu Bukovica 7. lipnja - Srce Isusovo Šuica Šipovača-Vojnići (Biskup vojni ordinarij) 8. lipnja - subota Gradac Posuški 9. lipnja - X. nedjelja kroz godinu Aladinići i Prenj 13. lipnja - sv. Ante Padovanski Raskrižje 15. lipnja - subota Prisoje, Grabovica, Rašeljke i Vinica 16. lipnja - XI. nedjelja kroz godinu Čapljina

278 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227878 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

22. lipnja - subota Vir 23. lipnja - XII. nedjelja kroz godinu Sutina 24. lipnja - Rođenje sv. Ivana Krstitelja Ružići 29. lipnja - sv. Petar i Pavao Rotimlja 30. lipnja - XII. nedjelja kroz godinu Gorica-Struge

Kolovoz 15. kolovoza - Uznesenje BDM Nevesinje 25. kolovoza Neum

KRIZMANICI U MOSTARU

Mostar, 27. studenoga 2012. Prot.: 1526/2012.

Poštovanim župnicima mostarskih župa po- 89/, kanonsko se stanje neznatno pomiče na bolje zdrav i blagoslov! (prošle godine 686 : 186 nerednih = 3,60. bio je u tuđoj župi, a dogodine 579 : 114 = 5, tj. svaki je 5. Zahvaljujem vam na poslanim popisima kriz- krizmanik u tuđoj župi). Daleko od kanona, dale- manika koje pripremate za primanje sakramenta ko od reda u župi i daleko od odgovorna zauzima- sv. potvrde ove školske godine, tj. na svetkovinu nja svakoga župnika da se uvede i poštuje crkveni Duha Svetoga, predviđene u nedjelju 19. svibnja zakon kao i u drugim župama po Hercegovini. 2013., pred katedralom Marije Majke Crkve. Razumijem da se ne može postići savršenstvo, jer Evo rezultata vaših odgovora: najprije navo- je više iznimaka, nekada i opravdanih, za odstu- dimo župu sa sveukupnim brojem prijavljenih panje od pravila, ali ovo je predaleko od pravila i krizmanika, a u zagradi donosimo broj krizmani- savršenstva. Ponovno pozivam sve vas župnike, i ka prijavljen u dotičnoj župi, ali potječu iz drugih vaše suradnike, da pokažete punu odgovornost u župnih zajednica ovoga grada ili izdaljega. provedbi kanonskoga reda u svojim župama, po- Katedrala Marije Majke Crkve: 106 (od toga iz štujući princip teritorijalnosti. Sv. Marka 1; iz Sv. Petra i Pavla: 1; neprovjereno: Dok vam na trudu iskreno zahvaljujem i Bogu 1- svega: 3). vas preporučujem, zajedno s vašim suradnicima i Sveti Petar i Pavao: 157 (od toga iz Katedrale: svim vjernicima, sve vas s osobitim poštovanjem 15, iz Sv. Mateja: 12, iz Sv. Marka: 11, iz Sv. Luke: pozdravljam 7, iz Sv. Ivana: 7, s Bune: 4 - svega iz drugih župa: 56). + Ratko Perić, biskup Sveti Ivan: 155 (od toga iz Sv. Mateja: 24; iz Ka- tedrale: 12; iz Međugorja: 1 - svega 37). ------Sveti Matej: 79 (od toga iz Sv. Marka: 4; Go- ranci: 1 - svega 5). Msgr. Luka Pavlović - Katedrala Majke Crkve Sveti Luka: 26. Fra Stipe Marković - Sv. Petar i Pavao, apostoli Sveti Marko: 8. Don Ivica Boras - Sv. Matej, apostol i evanđelist Sveti Toma: 48 (od toga iz Sv. Marka: 7, iz Sv. Don Ivan Perić - Sv. Marko i sv. Luka, evanđelisti Mateja: 3, iz Katedrale: 2, iz Sv. Luke: 1 - svega Don Mladen Šutalo - Sv. Ivan, apostol i evanđelist 13). Don Krešo Puljić - Sv. Toma, apostol Dok se fenomen nataliteta vidljivo smanjuje MOSTAR /prošle godine: 668, a dogodine: 579, tj. minus

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 279

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 227979 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

GODINA VJERE POZIV NA PRIPREMNI SVEĆENIČKI SUSRET U EMAUS - POTOCI 10. listopada 2012. godine

Mostar, 20. rujna 2012. Br. 1299/2012.

Svim svećenicima - dušobrižnicima u Hercegovini

Velečasni župniče! da bi toga dana Vodič (preko 200 stranica) mogao biti podijeljen nazočnima i naručen prema Imajući u vidu činjenicu da - prema prizna- potrebi u župi u pastoralno-liturgijske svrhe. nju onih kojih su napustili svećeničku službu Bit će posebno govora o Kalendaru u Godini vje- - preko 40% to su učinili zbog nedostatka vjere, koji je u Vodiču naznačen u glavnim crtama, re, one egzistencijalne. To je glavni razlog na- a provodio bi se prema stvarnim mogućnostima puštanja te posvećene službe (Jobovi bolovi, i sugestijama na župnoj i biskupijskoj razini u str. 199). Ako je tako s izabranim dijelom puka hodu, tijekom Godine. Za taj susret očekujemo Božjega, kako je s ostalim pripadnicima Ka- sve Župnike i Župne upravitelje, kao što su i po- toličke Crkve ili kršćanstva uopće. Je li i to je- zvani, a iz župa u kojima ima više dušobrižnika, dan od motiva da je papa Benedikt XVI. zaka- oni koji su zaduženi za praćenje i provedbu Go- zao Godinu vjere (11. X. 2012. - 24. XI. 2013.)? dine vjere. Objed u Emausu. Približujući se sretna inauguracija Godine vjere Drugo, za otvaranje Godine vjere, u subotu, u općoj Crkvi - 11. listopada, i u našoj domaćoj u 13. listopada u 18,00 sati, pozivam sve Dekane, Hercegovini - u subotu 13. listopada u katedrali koji mogu biti dispenzirani za dolazak 10. listo- u Mostaru, a sutradan, u nedjelju, u svim našim pada, i zastupnike župa, po mogućnosti po jedan župama, ovim usrdno pozivam: bračni par, predstavnike obitelji. Svijeća, koju bi prvo, pastoralno svećenstvo na sastanak u ponijeli iz katedrale, bit će u župnoj crkvi kod ol- Bijelo Polje, u Emaus, u srijedu 10. listopada tara kroz cijelu Godinu vjere. O tome konkretan u 10,00 sati radi razmjene mišljenja i dogovo- dogovor na sastanku 10. listopada. Večera za de- ra za uspješnu provedbu svečane Godine koja kane u biskupskom dvoru. će u našim biskupijama biti posvećena Obi- Očekujući Župnike u srijedu 10. listopada u telji - žarištu vjere, molitve, duhovnih zvanja. 10,00 sati u Bijelom Polju, a Dekane i Predstav- Nakon uvodnoga pozdrava, bio bi predstavnike župa 13. listopada u katedrali u 18,00 sati na ljen Plan i program, zamišljen i izrađen od otvaranju, s poštovanjem vas pozdravljam u Gos- onih kojima je povjerena ta zadaća, te Vodič podinu Isusu, koji neka nam svima umnoži obilje kroz Godinu vjere, koji je okupio oko 30 su- vjere! radnika, jednoga i drugoga klera. Nadamo se + Ratko Perić, biskup

280 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228080 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

IZVJEŠĆE SA SVEĆENIČKOGA SASTANKA ZA PROVEDBU GODINE VJERE

Emaus, 10. listopada 2012. - Na poziv mje- (ljubav 180 puta!), i po tome se vidi važnost i ne- snoga biskupa Ratka Perića, dopisom od 20. ruj- zaobilazivost vjere za naše spasenje. Slično i kon- na ove godine, odazvalo se 10. listopada preko cilski dokumenti u 16 svojih konstitucija, dekreta 80 svećenika na radni sastanak s obzirom na što i deklaracija upotrebljavaju pojam vjere preko 300 uspješniju provedbu Godine vjere. Sastanak se puta. Godina vjere u prvom je redu namijenjena održao u Duhovnom centru Emaus u Bijelom nama svećenicima - istaknuo je biskup - a onda Polju kod Mostara. i svim vjernicima. Ako mi budemo zaneseni da- Program. Najprije je voditelj programa, don rom i žarom vjere, znat ćemo to prenijeti na svoje Nikola Menalo, sudski vikar i župnik na Buni, iz- vjernike. Očitujmo onu crkvenu "desetinu" u ovoj molio posvetnu molitvu na početku Godine vjere. Godini vjere više nego inače. Desetinu - ne novča- Pozvao biskupa Ratka koji je zadužio don Željka nu, nego duhovnu. "Svaki bi svećenik u ovoj Go- Majića, vicerektora Papinskoga zavoda sv. Jero- dini trebao pridonijeti svoju 'crkvenu desetinu'. nima u Rimu, koji se ovih dana vraća u Mostar, Dakle, da 10% više čita i širi koncilske dokumen- da koncipira Godinu vjere u Crkvi u Hercegovi- te i Veliki katekizam; da 10% bolje propovijeda i ni. Na kraju je predviđena rasprava s pitanjima i katehizira; da 10% više zalazi u kršćanske domo- prijedlozima. ve da upozna probleme i angažira sebe i vjernič- Biskupov uvod. Nakon pozdravnih riječi bi- ku zajednicu da se nađe rješenje i pomoć. Ako je skup je naglasio da je Papina nakana da se vjeri star i bolestan, neka 10% više moli! Ako je mlad i ne posveti samo jedan blagdan, nego cijela godi- zdrav, neka 10% strože posti. I tako dalje. - Svaki na. Ne godina kao i druge godine u kojima vje- bi vjernik u ovoj Godini trebao pridonijeti svoju rujemo, nego da porastemo u vjeri da nam Bog crkvenu desetinu: Da 10% više moli u obitelji, za- umnoži vjeru, vjeru u opstojnost i providnost jednički i s vjerom; da 10% više prakticira sakra- Božju, i vjeru u Boga nagraditelja dobrih djela i mentalni život; da 10% manje gleda beskorisne kaznitelja zlih čina. Bitno je uočiti depositum fidei stvari na televiziji, a radi nešto vjerski korisno; da ili blagajnu vjere, gdje se skupio sav spasonosni 10% više misli i brine se za potrebe drugih, u selu sadržaj iz Objave po Svetom Pismu i Predaji, a sve i župi; da 10% više čita i širi kršćansku literaturu, se pretočilo u suvremeni jezik i izvor Dokume- osobito koncilsku i katekizamsku." nata Drugoga vatikanskoga koncila, koji je otvo- Pregled Godine vjere. Don Željko je rekao da ren prije 50 godina, i Katekizma Katoličke Crkve, je u središte slavlja Godine vjere u Crkvi u Herce- koji je publiciran prije 20 godina. Te actus fidei ili govini postavljena Obitelj kao žarište vjere, - tako čin vjere koji očitujemo u svome svakodnevnom je i naslov Vodiča kroz Godinu vjere. A vidljivi je životu, osobito u kušnjama, u napastima, pred znak svijeća, simbol svjetla, koja će biti uručena dilemama i raskrižjima birajući uvijek Božji put predstavnicima župa na otvaranju Godine vjere u vjere i zapovijedi ljubavi. Ovaj se Polog pretva- mostarskoj katedrali u subotu, 13. listopada 2012. ra u Čin svjesno i slobodno u konkretnoj moli- u 18 sati. Detaljno je predstavio i Vodič kroz Go- tvi, postu, katehezi, pjesmi, karitasu, pastoralu… dinu vjere, koji - uz Kalendar susreta i slavlja u Glavni i gotovo jedini prigovor Isusov učenicima našim biskupijama (str. 7-11) i uvodni dio: Pismo jest njihova nevjera, malovjernost, malodušnost, pape Benedikta XVI.: Porta fidei - Vrata vjere (str. pred poteškoćama života. A Gospodin nikada 13-22) i Okružnicu biskupa Ratka (str. 23-26): nije propustio priliku da pohvali one koji imaju Godina rasta u vjeri te sadrži pet dijelova: povjerenja u Isusa, bio to poganski rimski sat- Prvi dio: iznosi misli za razmišljanje i molitve nik koji je tražio pomoć za svoga slugu, ili ona vjernih za svaku nedjelju i svetkovinu. U ovom Sirofeničanka koja je iskala zdravlje za svoju bo- dijelu sudjelovalo je 25 svećenika naše mjesne lesnu kćer. Isus im je obojema uslišio molbe i po- Crkve, jednako i biskupijskih i redovničko-fra- vrh toga pohvalio njihovu vjeru kakve nije bilo njevačkih. ni u cijelom Izraelu. U Novom Zavjetu vjera se, Drugi dio donosi priloge za katehezu s djecom u svojim izvedenicama, spominje na 380 mjesta i mladima.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 281

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228181 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Treći je posvećen katehezama i susretima mla- vezana uz prigodne materijale za Godinu vjere, dih, a vjera i praznovjerje, usklađenje župne aktivnosti i četvrti karitativnoj djelatnosti, na župnoj i bi- aktivnosti na razini biskupije, svećeničke rekolek- skupijskoj razini. cije, letci za blagoslov kuća s prigodnim molitva- Peti je dio prilog o svjedocima vjere. Na kra- ma, animatori u župi, tečajevi priprave za brak, ju don Željko je zahvalio svim suradnicima kojih direktorij, molitva i post, problem rastavljenih a se popis imena nalazi na kraju Vodiča (str. 214- ponovno nevjenčanih bez crkvenoga dopuštenja 215). Vodič kroz godinu, koji je tiskan u tisuću ispovijedaju i pričešćuju… Čulo se kako bi bilo primjeraka, razdijeljen na sastanku u 400 primje- pohvalno održati i pučke misije. U raspravi - pi- raka svećenicima kao i njihovim prvim suradni- tanjima i sugestijama - sudjelovalo je dvadesetak cima na župama. svećenika. Rasprava. Nakon kratke stanke sudionici su Susret je trajao oko dva i pol sata i završio brat- započeli pitanjima i prijedlozima. Pitanja su bila skim objedom u blagovalištu.

IZVJEŠĆE S OTVARANJA GODINE VJERE U MOSTARSKOJ KATEDRALI

U VJERI HODIMO

Mostar, 13. listopada 2012. - U mostarskoj i molitvom u srcu i usnama obitelji su ponijele katedrali Marije Majke Crkve koncelebriranom svijeće u svoje župne crkve, gdje će se s njihova svetom Misom, koju je u subotu 13. listopada plamena upaliti i sve obiteljske svijeće. Nakana predslavio dijecezanski biskup Ratko Perić, sve- je i molitva ove mjesne Crkve da se svjetlo svi- čano je otvorena Godina vjere u hercegovačkim jeće vjere održava kroz cijelu Godinu vjere. I da biskupijama. U koncelebraciji su sudjelovala sva ne bude samo u katedralama i župnim crkvama, desetorica dekana s područja biskupija: fra Ga- nego osvijetli svaki katolički dom - obitelj. Želja brijel Mioč iz Duvanjskoga dekanata, fra Ma- je i poziv da se oko Svijeće vjere okupljaju obite- rinko Leko iz Posuškoga, fra Branimir Musa iz lji te u svjetlu svijeće ponovno otkrivaju ljepotu i Grudskoga, fra Stipe Biško iz Širokobriješkoga, snagu obiteljske molitve i uzajamne ljubavi. Isus don Ivo Šutalo iz Ljubuškoga, fra Mate Dragi- nas poučava: "Tko god ište, prima; i tko traži, na- ćević iz Broćanskoga, don Luka Pavlović iz Mo- lazi; i onomu koji kuca otvorit će se" (Mt 7,8). starskoga, don Ivan Kordić iz Čapljinskoga, don U propovijedi biskup je, podsjetivši na želju Rajko Marković iz Stolačkoga i don Ante Luburić Crkve izrečenu u misli, pozivu i pismu pape Be- iz Trebinjskoga dekanata te nekoliko mostarskih nedikta XVI., Porta fidei - Vrata vjere, uprisut- svećenika. Među brojnim vjernicima posebno su nio i dva velika događaja u novijoj povijesti Cr- pozdravljeni vjernički predstavnici hercegovač- kve, koji su označili i početak Godine vjere: 50. kih župa, pojedini članovi obitelji. Godina vjere obljetnicu početka Drugoga vatikanskog koncila u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj te 20. obljetnicu od objavljivanja Katekizma Ka- biskupiji posvećena je obnovi katoličkih obitelji u toličke Crkve. Na ovim crkvenim dokumentima vjeri. Obitelj je, naime, "Crkva u malome". Ona je i poticajima, koji svoje sadržaje imaju u Svetom prva čuvarica i prenositeljica vjere. Stoga i moto Pismu, Predaji Crkve i živom Crkvenom učitelj- Godine vjere: Obitelj - žarište vjere. Vidljivi znak stvu - Pologu vjere, ali i na našoj otvorenosti poti- Godine vjere jest svijeća, simbol ljubavi koja izga- cajima Duha Svetoga, treba počivati i sav naš rad ra i naznaka vječne svjetlosti. Obitelji - predstav- i zauzetost kako u Godini vjere tako i u sveživot- nici župa - primile su Svijeću vjere koju je na kra- nom vjerničkom hodu. Nemali broj pojedinaca i ju biskup blagoslovio te izmolio Posvetnu molitvu obitelji i društva danas žive u veliku proturječju na početku Godine vjere. S upaljenim svijećama s Evanđeljem. U nepoštovanju Božjih zapovijedi

282 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228282 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

događaju se razna zla koja razaraju obitelji, a onda Svečanost otvaranja Godine vjere svojim je i društvo u cjelini. Neobdržavanje zapovijedi do- pjevanjem popratio mješoviti katedralni zbor vodi do neposluha roditeljima, do brakolomstva Marija pod ravnanjem don Nike Luburića, a svoj supružnika, do ubojstva, abortusa, nevjernosti u doprinos dali su i mladi katedralne župe kao i mi- braku, krađa i prijevara, nesposobnosti ispravna nistranti pod vodstvom župnoga vikara don Mile odgoja djece i mladih. Stoga i poziv roditeljima Vidića. Nakon svete Mise biskup se na Ordinari- da bdiju nad vlastitom vjerom i vjerom svoje dje- jatu susreo s Dekanima te razgovarao o kalendaru ce. I nadasve da žive i rade s molitvom u srcu i na Godine vjere i načinu njegove provedbe. Koliko usnama, pojedinačno i zajedno. Neka ne prođe ni svećenici budu zauzeti, toliko će i vjernici moći jedan dan a da se obitelji ne utječu nebeskom Ocu i znati odgovoriti. Zajedništvo svećenstva herce- moleći Očenaš i druge obiteljske molitve, nagla- govačkih biskupija u pripremi - izradbi Vodiča, sio je biskup. Jer Godina je vjere milosno vrijeme kao i u slavlja otvaranja Godine vjere pobuđuje umnažanja vjere, utvrđivanja nade i usavršava- nadu u uspješan i blagoslovljen hod u vjernosti nja ljubavi tih zaloga blagoslovljene sadašnjosti i Bogu i obiteljskim vrijednostima kroz ovu Godi- sretne budućnosti. nu vjere.

IZVIJEŠĆE SA SUSRETA ČLANOVA PASTORALNIH VIJEĆA I BLIŽIH SURADNIKA U ŽUPNOM PASTORALU

ZAJEDNO U KRISTU

Emaus, 27. listopada 2012. - Susret pastoral- ca. Stoga, valja tu vjeru bolje upoznati, u njoj i nih suradnika. Sukladno okvirnom planu i propo njoj živjeti, potpuno joj se predati - dati srce gramu za Godinu vjere u Mostarsko-duvanjskoj onomu u koga se vjeruje. Stari su Latini riječ cre- i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, u pastoralno- do - vjerujem, izveli iz cor do - srce dajem. Pre- obrazovnom centru "Emaus", u subotu i nedjelju često je i presnažno odvajanje srca od Gospodi- - 27. i 28. listopada - održan je susret za članove na - nevjere ili podijeljenosti osobe u samoj sebi. župnih pastoralnih vijeća i bliže suradnike u pa- Primjeri su mnogi i u Bibliji, ali i u povijesti Cr- storalu. Susretu su se priključili i djelatnici Cari- kve pa onda i u suvremenom svijetu. Stoga i poziv tasa hercegovačkih biskupija koji su u istom cen- propitivanja, promišljanja, ispravljanja, ponovna tru obavljali svoje godišnje duhovne vježbe. uspostavljanja i življenja vjere u punini. Jer to je Vjera kao pokretačica svega dobra. Papa zahtjev samoga Isusa. On želi da se sve što čini i Benedikt XVI. pozvao je sve vjernike na slavlje propovijeda, shvaća u duhu vjere i da oni koji su Godine vjere pismom Vrata vjere, a biskup Rat- njegovi u toj vjeri žive i radosno je svjedoče. Zato ko vjernike hercegovačkih biskupija okružnicom Godina vjere, jer ne može se prihvatiti da sol po- Godina rasta u vjeri. Godina vjere u Mostarsko- stane bljutava ni da svjetlo ostane skriveno (usp. duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji po- Mt 5,13-16). svećena je obnovi obitelji u vjeri, tom iskonskom Suradnja biskupijskoga i župnih caritasa. U žarištu vjere. Stoga su ovi dokumenti i odredbe drugom je dijelu susreta sudionicima predstavljen te njihovo predstavljanje bile okosnicom uvod- plan i program slavlja Godine vjere u našim bi- nog izlaganja koje je održao don Željko Majić, skupijama. Jer od njih, bili članovi župnih pasto- kojega je biskup zadužio za koordinaciju slavlja ralnih vijeća, bliži suradnici u pastoralu ili karita- u Godini vjere u hercegovačkim biskupijama. tivni djelatnici, s pravom se očekuje da budu prvi Don Željko je svoje izlaganje oslonio i na "hvalo- u naviještanju, ispovijedanju i svjedočenju kako spjev vjeri" (Heb 11,1-35). Pisac Hebrejima veli: nakane Crkve tako i same vjere. Don Ante Ko- Vjera je već neko imanje. Zatim, iako izrijekom madina, ravnatelj Biskupijskoga caritasa, ukratko ne spominje, u samom tekstu jasno se čita da je je predstavio rad Caritasa te plan i program ka- vjera pokretačica, snaga, zaštitnica, osloboditelji- ritativnih aktivnosti u Godini vjere naglasivši da

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 283

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228383 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

bez konkretna rada i zajedničke suradnje na tere- nad ovim pokretima treba bdjeti Crkva kako bi nu, u župnim zajednicama koje su temelj svakoga se nadahnuće Duha očuvalo od duha i natruha karitativnog rada, sav bi trud i inicijative ostale svijeta. u zraku; Caritas bi se pretvorio u instituciju koja - Iznimno je dirljivo i poučno bilo čuti svje- živi samo za sebe, tj. suši se. dočenje mlade majke koja je unatoč velikim pro- Živa rasprava. U plodonosnoj raspravi rodili blemima, neuspjelim porodima, ipak na svijet su se i neki prijedlozi koje rado stavljamo na raz- donijela četvero zdrave djece. Ova uporna mla- mišljanje s nadom da će uskoro dobiti formu te da majka smatra da se u Godini vjere mora više sadržaj u našem osobnom, obiteljskom i župnom pozornosti i odgoja posvetiti ne samo onima koji djelovanju i životu. se spremaju na sakrament ženidbe nego i samim - Tako jedan otac i član župnoga pastoralnog mladim bračnim parovima. vijeća predlaže da se u Godini vjere - uza svijeću - Druga sudionica, također majka, predlaže vjere - svaki dan u obiteljima moli krunica (u zim- da se u Godini vjere u župi za vrijeme nedjelj- skom vremenu u 20,00 sati, a u ljetnom u 21,00 nih liturgijskih slavlja aktivira cijela obitelj. Tako sat). Nakane molitve krunice neka budu nakane predlaže, na primjer, da jedne nedjelje sv. Misu Crkve u Hercegovini koje su sadržane u Vodiču pripremi obitelj tako da uredi crkvu, te za vrijeme tiskanu prigodno za slavlje Godine vjere u našim misnoga slavlja preuzmu uloge čitača - roditelji biskupijama. Župnici bi s ovom inicijativom upo- i starija djeca, a mlađa djeca budu ministranti i znali svoje vjernike te bdjeli nad provedbom tako sudjeluju u župnom zboru. da o tome progovore za vrijeme nedjeljnih litur- S blagoslovom Božjim. Susret je završio euha- gijskih slavlja ili upitom na vjeronauku. Isti član ristijskim slavljem te zajedničkim objedom. Sam poziva i biskupa da se i on svakoga dana u isto je duhovni susret zorno pokazao da se vjernici vrijeme, gdje god se nalazio, sjedini u molitvi sa žele odazvati, i odazivaju se, pozivu Crkve, i žele svojim vjernicima te podijeli blagoslov. živjeti, i žive, duhom katoličke vjere. Neka Bog - Drugi član pastoralnoga vijeća vidi veliku blagoslivlje sve naše obitelji i pomaže im u rastu mogućnost i pripomoć koju u slavlju Godine vjere da se ona njihova žarišta pretvaraju u pra- vjere i u rastu u vjeri mogu dati laičke udruge i ve plamenove vjere kakve Bog očekuje od takvih molitvene zajednice. Jasno je i predlagatelju da osoba.

284 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228484 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

PROMAKNUĆA MSGR. ŽELIMIR PULJIĆ NOVI PREDSJEDNIK HBK

Zagreb, 14. studenoga 2012. - Zadarski nadbi- profesora, prefekta, v.d. rektora i rektora u sara- skup msgr. dr. Želimir Puljić izabran je 14. stude- jevskoj teološkoj školi i bogosloviji od 1978. do noga 2012. godine, na 45. redovitom plenarnom 1988. godine. zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije za Dubrovačkim biskupom imenovao ga je papa predsjednika HBK. Ivan Pavao II., 1989. godine, a zaređen 14. siječ- nja 1990. godine u Dubrovniku. U ožujku 2010. Želimir je rođen u Kamenoj, župa Blagaj, pap Benedikt XVI. premjestio ga je iz Dubrovni- 1947. Pohađao je sjemenišnu gimnaziju u Du- ka i imenovao ga zadarskim nadbiskupom. brovniku, filozofiju i teologiju studirao u Splitu Čestitamo na izboru za predsjednika HBK. i Rimu. Zaređen je za svećenika 24. ožujka 1974. (IKA) u Rimu u Zavodu Urbanumu. Obavljao je službe

DON DAVOR BEREZOVSKI MAGISTAR DOGMATSKE TEOLOGIJE

U Rimu je na Bogoslovnom fakultetu Gregori- životno vjersko usmjerenje i jedini istinski izbor janskoga sveučilišta magistrirao 1. listopada 2012. prave vjere, bilo je sudjelovanje u Prvom svjet- don Davor Berezovski, svećenik Mostarsko-du- skom ratu po raznim bojištima. Upravo na rati- vanjske biskupije. Tema je radnje: "Liturgijski i štu Merz je konačno potvrdio svoj Credo u Boga euharistijski apostolat u misli i djelovanju Ivana i vjernost Katoličkoj Crkvi. Svoj rast u vjeri sam Merza". Voditelj: prof. Keith F. Pecklers, američki Merz opisuje u svom Dnevniku koji je vodio od isusovac. 27. veljače 1914. do 4. studenoga 1921. Pojedine U prvom poglavlju predstavljen je Merčev ži- stranice Merz je dodao tijekom 1924. i 1928. go- votni put s posebnim naglaskom na njegov du- dine. U prvom poglavlju radnje autor je prikazao hovno-moralno dozrijevanje. Merz je odrastao u također faze Merčeva susreta s katoličkom litur- obitelji i društvu gdje su se njegovale ideje huma- gijom, te prvi razvoj njegove euharistijske misli, nističkog liberalizma. Iako je kao i svi njegovi vrš- koje su bile presudne za njegov kasniji apostolat njaci primio sakramente, tek pred polaganje ispita među mladima u Hrvatskoj, uvijek s mislima da zrelosti, a uz pomoć prof. Ljubomira Marakovića, budu u službi i na pomoć Crkvi u Hrvata. Merz se okreće prema katoličkoj vjeri, kojoj je U drugom poglavlju predstavljena je liturgij- ostao vjeran do smrti. Tijekom studija u Beču, uz sko-euharistijska aktivnost Ivana Merza tijekom mladenačke krize i borbe, i pitanja o smislu života njegova djelovanja u Hrvatskoj. Polazišna je toč- i postojanju Boga, presudan trenutak za njegovo ka odnos Ivana Merza prema Crkvi i Crkvenom

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 285

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228585 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

učiteljstvu. Upravo iz ljubavi prema Papi i bisku- našnjeg učiteljstva Crkve (pobudnica Benedikta pima javlja se i žarka snaga Ivana Merza prema XVI. Sacramentum caritatis. Zaključno poglavlje liturgiji i Euharistiji. Merčeva teološko-liturgijska obuhvaća i sud o vrijednostima i nedostatcima misao predstavljena je iz njegovih članaka i pre- misli Ivana Merza u vremenu u kojem je živio, davanja mladima, koje je objavljivao u različi- posebno koliko je njegova misao i djelovanje ak- tim časopisima. U njima je Merz uvijek nastojao tualno i danas u pogledu ekumenskih nastojanja naglasiti da je liturgija i aktivno sudjelovanje na Katoličke Crkve. Tijekom svoga djelovanja u Hr- slavlju Euharistije najbolji način i put koji vodi k vatskoj Merz je često prikazivao ideje koje su već duhovnoj obnovi pojedinca i koji mu pomaže u stoljećima poznate u naučavanju Crkve i netko njegovu rastu u vjeri. Ovdje je još jedanput na- bi mogao zaključiti da njegova misao ne donosi glašeno da u svojim aktivnostima Merz uvijek ničega novoga. Naprotiv, novost njegova apostol- poštuje sve norme i principe službene teologije, skog djelovanja sastoji se u tome da je Merz uvi- a posebno nije uveo ni jednu novu ideju koja bi jek nastojao prikazati i objasniti misli službenog bila u suprotnosti sa službenim crkvenim nauča- učiteljstva Crkve na način ljudima razumljiv, do- vanjem. U svojim predavanjima Merz na poseban stupan svima kako bi svi vjernici a posebno mla- način često citira papinske dokumente, i nastoji di mogli koristiti te plodove za vlastiti duhovni ih predstaviti mladima u katoličkim organizacija- rast u vjeri. Upravo zbog ovih svojih ideja Merz je ma, te ih formirati da shvate smisao liturgijskoga utjecao na kasniji razvoj u Crkvi u Hrvata, poseb- i euharistijskog duha. Kao profesor književnosti, no u kasnijoj liturgijskoj reformi, i onoj pretkon- Merz je promatrao liturgiju i liturgijske čine, pod cilskoj i ovoj pokoncilskoj. A posebno je pokazao estetskim vidom, te je nastojao u mladima pobu- kako se slaveći liturgijske čine može bolje slijediti diti da i oni shvate i uživaju u ljepoti liturgije, ali Isusa Krista i voljeti njegovu Crkvu. Stoga i na- i da ne zaborave njezinu teološku vrijednost. Po- kon njegove beatifikacije 2003. godine sjećanje je seban naglasak Merz je uvijek stavljao na aktivno na njega i dalje živo, posebno među mladima. sudjelovanje vjernika u euharistijskom slavlju, Radnja je napisana na talijanskom jeziku, pod koje vodi k osobnom rastu u vjeri, te da preko li- vodstvom američkog isusovca prof. Keitha Pec- turgije, posebno Euharistije, ljudi shvaćaju i ulaze klersa, a svi citati iz Dnevnika i članaka Ivana u misterij Boga. Merz želi poučiti mlade da po Merza doneseni su u bilješkama u originalnom liturgiji nauče moliti s Crkvom. Sve što je Merz hrvatskom jeziku kojim je pisao sam Merz. savjetovao mladima da čine u svojoj liturgijsko- Davor Berezovski rođen je 18. kolovoza 1985. euharistijskoj formaciji i duhovnosti, sam je živio u Mostaru. Završio je gimnaziju i javio se kao u svakodnevici i pokazivao svojim primjerom. kandidat Mostarsko-duvanjske biskupije. Naj- Osnaženi njegovim primjerom života, mnogi prije je studirao dvije godine filozofije i godinu mladi članovi katoličkih organizacija pronalazili teologije u Splitu (2004.-2007.) zatim ga biskup su inspiraciju za dostojan kršćanski život, pogla- poslao u Rim da završi teologiju (2007.-2009.). vito onaj molitveni preko liturgije, posebno Eu- Diplomirao je teologiju u ljeto 2009. s temom: haristije. Osim analize članaka Ivana Merza, au- "Svećenička egzistencija u slavlju Euharistije". tor se osvrnuo i na važnost liturgijskog pokreta Zaređen je za đakona 10. travnja 2010., a za u Europi, predstavljajući i ideju teološke škole iz prezbitera 26. prosinca u Mostaru. Nakon pasto- Tübingena u XVIII. i XIX. stoljeću o Crkvi kao ralne godine u katedrali biskup ga je Ratko vratio mističnom tijelu Kristovu, koju će papa Pio XII. u Rim na postdiplomski studij dogmatske teo- potvrditi enciklikom Mystici Corporis Christi, logije koji je završio magisterijem. Po povratku 1943. imenovan je kapelanom u mostarskoj katedrali i Treće poglavlje obuhvaća kratak sažetak misli predavačem na Teološko-katehetskom institutu. i djelovanja Ivana Merza, u usporedbi s pojedi- Don Davor je 31. od 103. biskupijska svećenika nim crkvenim dokumentima, kako iz vremena u s postdiplomskim gradusom (13 s magisterijem i kojemu je Merz živio, tako s dokumentima Dru- 18 s doktoratom, uključujući petoricu nad/bisku- goga vatikanskog koncila te s dokumentima da- pa iz ovoga klera).

286 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228686 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

IVAN BIJAKŠIĆ DIPLOMIRANI TEOLOG

Na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isu- je govor samo o svećenikovim liturgijskim ge- sove u Zagrebu 22. listopada 2012. diplomirao je, stama za vrijeme euharistijskoga slavlja: predsje- napisavši radnju iz područja liturgije i položivši danje zajednici, polaganje ruku, držanje ruku za tezarij iz biblijske, dogmatske i moralne teologi- vrijeme obreda, geste u homiliji, pranje ruku. Ri- je, Ivan Bijakšić, bogoslov Mostarsko-duvanjske ječ je također o simbolici tamjana i gesti kađenja, biskupije. Radnju od 45 stranica pod naslovom škropljenja i o otpustu vjernika. "Simbolički govor i geste u svetoj Misi" Ivan je Kandidat je radnju pisao pod vodstvom prof. izradio povijesnom metodom objašnjavajući tijek dr. Marijana Steinera, DI., služeći se glavnim nastajanja određenih misnih simbola, znakova ili koncilskim i pokoncilskim liturgijskim doku- gesta. Prikazao je također liturgijsko ustrojstvo i mentima kao i s više knjiga raznih inozemnih i način njegove primjene ističući duhovni smisao domaćih autora (Guardinija, Marinija, Ratzinge- obreda. ra, Schnitzlera; Bašića, Crnčevića, Šaška, Steine- Radnja je izrađena u tri dijela. U prvom se ra- ra, Žižića i drugih). ščlanjuju misni znakovi, simboli i geste, koji vjer- Ivan je rođen u Mostaru, 20. veljače 1989., od nika potiču na razmišljanje i pozivaju na produ- oca Andrije Bijakšića i majke Marinke, rođene bljenje otajstva vjere. Krešić. Kršten je 11. ožujka iste godine u župi sv. U drugom se dijelu govori o liturgijskoj za- Petra i Pavla u Mostaru, a krizman u katedrali, 8. jednici, koja je djelatna sudionica tih znakova i lipnja 2003. Župljanin je katedralne župe Mari- simbola. Liturgijske geste kao što su hod, zname- je Majke Crkve u Mostaru, gdje je godinama bio novanje, tišina, sabranost, govor, sjedenje, staja- ministrant. Nakon osnovne završio je Srednju nje, čin kajanja, prinos darova, klečanje, pružanje strojarsku školu s maturalnim ispitom 2007. go- mira, osobito sudioništvo u blagovanju Tijela i dine, kada se javio biskupu s molbom da želi biti Krvi Kristove, imaju svoju primjenu i smisao u svećenik. vjerničkom (nedjeljnom) skupu koji daje Bogu Četiri godine studirao je na Katoličkom bogo- hvale. slovnom fakultetu u Sarajevu, a petu godinu s di- Treći dio promatra samo ministerijalnog služ- plomom završio je kod isusovaca na Jordanovcu benika ili svećenika, koji je izabran iz naroda i u Zagrebu. Filozofsko-teološki institut u Zagre- postavljen za narod. On djeluje u ime Krista kao bu priključen je Teološkom fakultetu Papinskoga služitelj njegove Crkve, prinoseći duhovnu žrtvu sveučilišta "Gregoriana" u Rimu. Bijakšić je pri- Bogu. Kao vidljivi znak uprisutnjuje Krista oku- mio službe lektorata i akolitata. Sljedećih dana pljajući Božji narod u jednu zajednicu na hvalu biskup će ga poslati na župu radi stjecanja prakse slave Božje. Tu se očituje jedinstvo Crkve. Ovdje prije ređenja za đakona.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 287

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228787 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:157:28:15 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

OBLJETNICE

20. OBLJETNICA BISKUPSKE POSVETE MSGR. RATKA PERIĆA

Mostar 14. rujna. Na svetkovinu Uzvišenja ka, biskup Ratko zahvalio je Bogu na dvadeset Svetoga Križa napunilo se dvadeset godina od godina biskupskoga službovanja. U koncelebra- biskupskoga ređenja msgr. Ratka Perića, bisku- ciji, uz 35 svećenika, biskupijskih i redovničkih pa mostarsko-duvanjske biskupije i apostolskoga sudjelovao je vojni ordinarij biskup Tomo Vukšić upravitelja trebinjsko mrkanskoga. Glavni posve- iz Sarajeva. Pod ravnanjem maestra don Draga- titelj bio je uzoriti gospodin Franjo kard. Kuha- na Filipovića pjevao je Katedralni zbor te svirao rić a suposvetitelji: nadbiskup Josip Uhač, tajnik Simfonijski orkestar Mostar. Kongregacije za evangelizaciju naroda i biskup Prije završnog misnog blagoslova, generalni ordinarij iz Mostara, msgr. Pavao Žanić. vikar msgr. Srećko Majić biskupu slavljeniku upu- Svečanom svetom misom u čast Uzvišenja Sve- tio je iskrene čestitke te zahvalio Bogu na dvade- toga Križa, uz sudjelovanje velikoga broja vjerni- set godina službe pastira Crkve u Hercegovini.

Pozdravni govor i čestitka msgr. Srećka Majića, generalnoga vikara

Oče biskupe, danas s općom Crkvom slavimo msgr. Pavlu Žaniću, biskupu ove Crkve. Ljudski blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, a naša mjesna je bilo lakše odbiti negoli prihvatiti. Ohrabrenje Crkva obljetničku svetkovinu posvete naše Kate- ste našli u Božjoj Riječi kojom su apostoli Pavao i drale. I dvadesetu obljetnicu Vašega biskupskog Barnaba hrabrili novoobraćenike u Listri, Ikoniju ređenja. Velik je to događaj u Vašem osobnom ži- i Antiohiji: Kroz mnoge nam je nevolje u kraljev- votu, i životu ove Crkve kojoj ste Vi pastir, glava stvo Božje (Dj 14,22). i učitelj. Neke nevolje vrijeme liječi. Na neke kao da Živo nam je sjećanje na Vaše biskupsko re- smo se priviknuli živjeti. A što ne možemo pro- đenje u nedovršenoj crkvi u Neumu. U Trebinje mijeniti, to trebamo prihvatiti kao križ, s kojim se nije moglo doći, a u Mostar se nije imalo gdje nam je naprijed prema Kraljevstvu Božjemu. doći. Crkva sv. Petra i Pavla do temelja izgorjela, Ima i lijepih i utješnih događaja koji su se do- Katedrala sva iznakažena, a Biskupski dvor spa- godili u našim biskupijama. Većina prognanih ljen kao sablast stršio. U zraku se miris baruta uspjela je ostvariti neki smještaj. Mnogi oštećeni osjećao, topovske granate grad potresale, sirene i porušeni sakralni objekti obnovljeni su ili se zavijale, s ratišta vijesti stizale o poginulima, ra- obnavljaju. I u Mostaru je dosta toga učinjeno. njenima i zarobljenima, popaljenim i opustoše- Ali znamo da bi svima, i Vama i nama, najveća nim selima, srušenim i oštećenim crkvama i ka- radost bila da u novoosnovanim župama u Mo- pelicama. Sve ste to dobro znali i za mnoge druge staru blagoslovite nove crkve u kojima bi vjer- probleme koje pritišću ovu Crkvu, kada je Sveti nici mogli u prikladnu prostoru slaviti Boga i Otac od Vas zatražio da prihvatite, da pomognete dijeliti svete sakramente.

288 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228888 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

U proteklih dvadeset godina kao Biskup izre- Oče biskupe, ostajemo s Vama da bi Bog bio s kli ste mnogo propovijedi. Tko će prebrojiti vaše nama. Slaveći s Vama ovu sv. Misu, zahvaljujemo okružnice, intervjue i poruke!? Kroz ovih dvade- Bogu Ocu za sve što je po Vama dao ovoj mje- set godina izišla je vaša dvadeset i jedna knjiga, snoj Crkvi i molimo Gospodina i Životvorca da od toga je deset knjiga duhovnih vježbi, uglav- Vas poživi, udijeli Vam svoje darove da hrabro i nom za svećenike, ali s velikom je koristi može mudro vodite povjereni Vam dio Crkve Kristove. čitati svaki vjernik. Ovdje smo večeras da Vam izrazimo poštovanje, Hvala Vam za sve duhovne poticaje i usmjere- odanost i ljubav. Samo s Vama sjedinjeni mi smo nja koje ste nam kao Biskup uputili bilo živom ili Crkva. Samo s Vama mi smo s Kristom. Samo s pisanom riječi. Vama mi smo u Istini i na putu koji vodi u život. Blaženi papa Ivan Pavao II. prigodom pastir- Za katolika drugog puta nema. skoga pohoda Sarajevu 1997., obraćajući se bisku- Drago nam je što u ovom zajedničkom slav- pima, Vas je nazvao revnim biskupom, koji stoji na lju sudjeluje preuzvišeni biskup dr. Tomo Vukšić, čelu ove Crkve u Hercegovini. Nikada Vam preko vojni ordinarij, kojega od srca pozdravljam. usta nije prešao sraman muk ni drhtav glas kada je Oče biskupe Ratko, u ime okupljenih sveće- trebalo braniti Božji zakon, crkvena i ljudska pra- nika, redovnika, redovnica, bogoslova i u ime va. Imali ste hrabrosti govoriti kada je bilo sigur- vjernoga puka, od srca Vam čestitam dvadesetu nije šutjeti. Sv. Ignacije piše sv. Polikarpu bisku- obljetnicu Vašega biskupskog ređenja i svetkovi- pu Smirne: Stoj čvrsto kao nakovanj pod čekićem. nu naše Katedrale. Također naše čestitke župni- Svojstvo je dobra atlete biti udaran, a pobijediti. To ku don Luki, župljanima i katedralnom osoblju. ste Vi, oče Biskupe, toliko puta pokazali. Molimo Gospodina da Vas i dalje vodi da vjerno Prigodom toga istog posjeta Papa je i nama izvršite njegovu svetu volju. Vaš život i pastirska svećenicima i vjernicima uputio poruku, navode- gorljivost neka bude na slavu Trojedinoga Boga, ći riječi sv. Ignacija i posljednjega Koncila: Vjerni- na ponos Crkve Katoličke i na spas svih vjernika ci trebaju pristajati uz biskupa kao Crkva uz Isusa ovih hercegovačkih biskupija. Krista i kao Isus Krist uz Oca, da sve bude u jedin- stvu i rastu na slavu Božju (LG 27).

140. GODINA SLUŽENJA SESTARA MILOSRDNICA U HERCEGOVINI

Mostar, 27. rujna 2012. - Sestre milosrdnice predvodio je biskup Ratko Perić u koncelebraciji sv. Vinka Paulskoga, znane i kao vinkovke, došle s dvanaest svećenika. Iako radni dan, u katedralu su u Zagreb 1845. godine, a prvi put zajedno s je došao velik broj vjernika koji je sudjelovao u mladim profesorom Katoličkoga bogoslovnog fa- euharistijskom slavlju zahvale i izrazio sestrama kulteta u Zagrebu, dr. Josipom Stadlerom, 1872. čestitke. Bio je velik broj i drugih sestara kojih u godine u Mostar. Na blagdan njihova utemelji- Hercegovini ima iz šesta redovničkih zajednica. telja sv. Vinka (1581.-1660.), u petak 27. rujna, Prije početka sv. Mise s. Paulina Kvesić, vodite- obilježile su 140. obljetnicu svoga neprekinuta ljica Doma u Ljubuškom, posebna izaslanica pro- djelovanja u Hercegovini. Misu zahvalnicu za vincijalke s. Tereze Karača iz Sarajeva, pozdravila njihovu blagoslovljenu nazočnost i redovničko je skup i riječima zahvalnosti Bogu podsjetila na djelo, prosvjetno i humanitarno, najprije u Her- glavne etape sestarskoga djelovanja u ovom peri- cegovačkom vikarijatu do 1881., zatim u Mostar- odu. Poslije sv. Mise sestre su priredile domjenak sko-duvanjskoj i Trebinjskoj biskupiji do danas, u katedralnoj župnoj dvorani.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 289

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 228989 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Biskupova propovijed

Prije deset godina, kada su sestre milosrdnice no odbacili Mesiju-Krista-Pomazanika, Spasitelja sv. Vinka Paulskoga u Mostaru obilježavale 130. svijeta. obljetnicu svoga dolaska u Hercegovinu, slavi- Intelektualna spoznaja - Židovi su bili pre- li smo sv. Misu zahvalnicu u ovoj istoj katedrali ponosni na poznavanje zakona - dekaloga, a o Marije Majke Crkve. U homiliji govorili o Pavlo- narodu su govorili: "Ali ta svjetina koja ne pozna vu Himnu ljubavi iz 1. Poslanice Korinćanima Zakona - to je prokleto!" (Iv 7,49). Kako možeš 13. poglavlje (1-13), i to samo o jednoj rečenici: rako reći? Odakle ti znaš što je prokleto, a što bla- "Ljubav se raduje istini" (r. 6). A petnaest je takvih goslovljeno u očima Božjim, ako Isus kaže: "Što je rečenica kojima sv. Pavao opisuje sve jednom što ljudima uzvišeno, odvratnost je pred Bogom" (Lk ljubav jest, a drugi put što ljubav nije! 16,15)? I obratno: Što je odvratno pred ljudima, Apostol u svom glasovitu Himnu najprije na- uzvišeno je pred Bogom! Ljudske misli nisu Božje vodi koje su najveće vrijednosti na ovome svijetu, misli, i Božji puti nisu ljudski puti! Tko se Božjih ne po svjetskom kriteriju, nego po sudu mudrih putova i misli drži, u njemu je ljubav djelatna i ljudi. Kaže da i pred jednom od ovih sedam vri- spasonosna. jednosti svi zdravorazumni skidaju kapu: Davanje imetka sirotinji - Može se nekomu - poznavanje jezika potrebniku nešto dati s poštovanjem, a može bez - dar prorokovanja ikakva poštovanja, čak s prijezirom. Ono s po- - poznavanje otajstava štovanjem, to je ljubav, pa koliko god bilo. Nema - posjedovanje znanja ništa bolnije kao dati nevoljniku malo "karitasa" - življenje u vjeri koja je moćna brda premje- bez ikakve ljubavi! Nemoćna si pomoći bolesniku štati koji čeka satima na hodniku. Možeš prema njemu - razdavanje svega imetka svoga siromasima zauzeti dva stava: prvo, da ljutita prolaziš pokraj - žrtvovanje svoga vlastitog tijela. njega, koji očekuje od tebe barem ljudski pogled Ali sve te ljudske vrijednosti - nastavlja sv. ako ne i osmijeh, a ti mu još više zagorčuješ jad- Pavao - veliko su Ništa, cimbal što klepeće, pre- ni život; a možeš ga pozdraviti, upitati što mu je, ma zrnu ljubavi koja daje smisao svemu našem smjestiti ga u kakav kutak da mu olakšaš život. razmišljanju, djelovanju, vrjednovanju, znanju, Možeš ga tretirati s kršćanskom ljubavlju koju on življenju i žrtvovanju. Ukratko o nekim vrijedno- doživljava, a možeš bez ljubavi, što on doživljava stima. još dublje i snažnije! Čežnja za jezicima potiče nas da ostvarimo Istaknut ćemo jednu misao o ljubavi kako je ono što narod kaže: Koliko jezika znaš, toliko apostol Pavao iznosi u negativnoj formi. ljudi vrijediš. Ali ako ne poznaš jezika ljubavi, Ljubav nije razdražljiva (13,5) - Ogorčenost milosrđa, zdrava prijateljstva, suosjećanja, ako je uvijek znak nedostatka, nedostatka vladanja sane govoriš jezikom srca i duše, ništa ti ne koristi mim sobom. Jesi li kadra zadržati glavu trijeznom, pa da znaš 37 svjetskih jezika, živih i mrtvih, kao makar je svi drugi izgubili? Kaže se kako mi di- kardinal Giuseppe Mezzofanti (1774.-1849.). A i jelimo svoje bližnje na simpatične i antipatične: s jednim jezikom, kojim nikoga ne vrijeđaš, nego Simpatične su osobe one s kojima uvijek možeš svakoga ispravno vrjednuješ u ljubavi Kristovoj, čavrljati i zabavljati se, u njih gledati i sve nam više možeš se spasiti. postaju draže dok nas ne razdraže. A antipatični Proroštvo je naviještanje Božje riječi, Božjega su oni koji nam stalno idu na živce, piju krv, koji spasenja ili Božjega gnjeva. Netko može propo- su nam izišli na vrh glave, zbog kojih se - kada ih vijedati da sebe hvali do plafona, a može govo- vidimo - iznesvješćujemo, postajemo alergični bilo riti da Boga hvali i njegovo milosrđe navješćuje. da govore ili da šute. Koliko imaš simpatičnih, a Pavao je bio uzor propovijedanja kada je napisao koliko antipatičnih? Komu si ti simpatičan ili sim- ovu paradoksalnu misao o svome spasenju: "Da, patična ili antipatična? Prava ljubav nije razdražlji- htio bih ja sam proklet biti, odvojen od Krista, za va, raspaljiva, rasrđena, ogorčena, živčana, antipa- braću svoju, sunarodnjake svoje po tijelu" (Rim tična. Ona je svima simpatična! 9,3). Eto koliko mu je iz ljubavi stalo do spasenja A evo jedne Pavlove misli o ljubavi u pozitiv- njegovih zemljaka, sunarodnjaka, koji su masov- noj formi.

290 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229090 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Ljubav sve pokriva (13,7) - Ljubav pokriva u Sestre milosrdnice, mi vam svesrdno zahva- prvom redu pogrješke drugih. Ne trubi na veliko ljujemo za ovih 140 godina sustavne nazočnosti zvono o nekim razgolićenostima u zajednici. Koje i djelatnosti u našoj Hercegovini, napose u ime razumno čeljade iznosi kućne obiteljske stvari u onih devet mjesta u kojima su sestre provele više seoske krugove i na nacionalne krugovale? Pra- vremena: vi vjernik ne će iznositi tuđih pogrješaka i mana, u Viru 9 godina (1968.-1977.), nego će ih znati prikriti pred javnošću, a reći ono- u Rašeljkama također 9 godina (1972.-1981.), mu tko je odgovaran da intervenira i popravi sta- u Šipovači-Vojnićima 10 godina (1976.- nje. A danas smo toliko puta dopali u besmislenu 1986.), situaciju gdje nema više "u četiri oka", nego sve u Trebinju 25 godina (1966.-1991.), mora biti izneseno na javne portale, na kioske i u Kruševu 37 godina (1973.-2010.), tabloide, gdje te neka nerazumna osoba tako op- u Stocu 52 godine (1936.-1943. te od 1967. do tuži da se moraš, ni kriv ni dužan, pred cijelim danas), svijetom braniti od klevete i laži, i to s pomoću u Ljubuškom 71 godinu (1898.-1949., te od najskupljih odvjetnika. I kada si se nakon dvije 1992. do danas), godine bubanja po gradskim trgovima, radiova- u Duvnu 83 godine (1884.-1949., te od 1994. lovima i tv-ekranima ovoga svijeta uspio obraniti do danas), od te besramne optužbe - nikomu ništa! Samo i u Mostaru bez prekida 140 godina djelujući kratka vijest sitnim slovima: Nije bila istina ono i u vlastitu samostanu, neko vrijeme u biskupiji i za što je brat oklevetan ili sestra bila optužena! preko 30 godina u ovoj katedrali. A taj klevetnik ili klevetnica ide u nove klevete i Molimo milosrdnoga Boga da pokojne sestre laži. I za njega nema ni zakona ni zatvora. Njemu milosrdnice nagradi vječnim milosrđem kao što su u službi i zakoni i mediji. To je sve samo ne pročitasmo u Govoru o blaženstvima (Mt 5,7), ljubav koju Bog nagrađuje i koja nas spašava! vas žive utvrdi u zvanju i poslanju, a nove žetelice pošalje u žetvu svoju (Lk 10,2).

25. OBLJETNICA TEOLOŠKOG INSTITUTA

Mostar, 15. studenoga 2012. - Na spomendan daljnji blagoslov i pomoć. Pod Misom se moli- sv. Alberta Velikoga, svečanom svetom Misom i lo za spomenute pokojne biskupe, profesore dr. akademijom proslavljena 25. obljetnica Teološ- Marka Josipovića, dr. fra Jozu Vasilja i dr. Antu ko-katehetskog instituta u Mostaru (TKIM). Za- Šarića te poginule studente u Domovinskom ratu. hvalno euharistijsko slavlje, s koncelebrantima Kardinal je Puljić u svom pozdravu istaknuo zna- mjesnim biskupom Ratkom Perićem i pomoć- čenje i važnost TKIM-a za Crkvu i hrvatski narod nim banjalučkim biskupom Markom Semrenom na ovim prostorima na obrazovnom, odgojnom, te 28 profesora i drugih svećenika, uz sudioništvo kulturnom, socijalnom i društveno-političkom 67 studenata Instituta i 23 studenta koji su pri- području. U prigodnoj propovijedi, osvrćući se mili diplome te preko 300 uzvanika, predvodio je na teološki, znanstveni i svetački život sv. Alberta uzoriti kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nad- Velikoga, biskupa, crkvenoga naučitelja i zaštit- biskup i Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog nika Instituta, studentima je posebno naglasio fakulteta u Sarajevu (KBF). Prije točno 25 godina potrebu svjedočenja vjere u današnjem svijetu u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru, 1987., te nužnost skladna povezivanja znanosti i vjere, slavljena je sv. Misa zaziva Duha Svetoga za po- teološkoga znanja i molitve u vlastitom životu i četak rada Instituta, a koju je uz biskupa Pavla radu. Žanića predvodio tadašnji vrhbosanski nadbi- U drugom dijelu slavlja bila je svečana aka- skup Marko Jozinović. Ova sv. Misa bila je zahva- demija na kojoj su bili nazočni, uza spomenu- la Bogu za sve milosti, darove i plodove, ali i za te biskupe i profesore TKIM-a i KBF-a, brojni svladane poteškoće i kušnje kroz koje je Institut uzvanici iz crkvenoga, akademskoga, kulturnoga prolazio kroz minule godine te molitva Bogu za i društveno-političkoga života Mostara i Herce-

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 291

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229191 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

govine: generalni vikar msgr. Srećko Majić, pro- topisamsko izvješće o Noi, pozvao buduće vjero- vincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. učitelje da u svom studiju i odgojnom radu slijede fra Ivan Sesar, dekan KBF-a prof. dr. Pavo Jurišić, put i sredstva nove evangelizacije: "Uz evanđelje nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u i ostale biblijske knjige, na stol koncilske doku- BiH don Ivan Štironja, provincijalna poglavari- mente i Veliki Katekizam, i hranimo iz njih vjeru ca sestra franjevaka s. Franka Bagarić, vicerek- u sebi i poučavajmo iz njih druge u vjeri! To je tor Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa don danas nama Božja poruka i smisao Godine vjere Stipe Gale, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. da ne doživimo brodolom vjere poput Noinih su- dr. Vlado Majstorović, predsjednik vlade Her- vremenika, opći potop svoga stvaralaštva i smisla cegovačko-neretvanske županije Denis Lasić, života, rugajući se spasonosnoj korablji vjere." U ministrica znanosti i obrazovanja u vladi Zapad- kratkom obraćanju sudionicima tijekom akade- no-hercegovačke županije prof. Helena Lončar, mije, kardinal Vinko Puljić još jednom je čestitao gradonačelnik Mostara Ljubo Belić, generalni obljetnicu Instituta i poželio da ta visokoškolska konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir ustanova bude dobar evangelizator evangelizato- Plješa, predsjednik podružnice HKD Napredak ra odnosno studenata,budućih navjestitelja, uči- u Mostaru prof. dr. Miroslav Palameta te drugi telja i svjedoka vjere. predstavnici crkvenih, obrazovnih i kulturnih Svečarski pozdravni dio završio je prigodnim ustanova grada i županije. predavanjem dr. don Ante Komadina s naslovom: Predstojnik Instituta dr. don Ante Pavlović po- Povijesni pregled djelovanja Teološko-katehetskog zdravio je sve nazočne i kratko se osvrnuo na 25 instituta u Mostaru. On je posvjedočio, kao začet- godina djelovanja TKIM-a. Istaknuo je njegovo nik ideje o pokretanju i prvi predstojnik Instituta, crkveno, pastoralno i vjersko-odgojno značenje o komunističkoj zabrani njegova rada odmah na- kako u doba bezbožnog komunističkoga režima, kon osnutka 1987. Govorio je o medijskoj harangi, kad je osnovan, tako i danas u doba ideoloških političkoj diskvalifikaciji i poniženjima kojima je diktatura relativizma i sekularizma, naročito gle- bio izvrgnut mostarski biskup Žanić, ali i dr. Že- de potreba nove evangelizacije na koju snažno limir Puljić, rektor Vrhbosanske visoke teološke poziva Papa Benedikt XVI. Zahvalio je svima koji škole kojoj je Institut bio područni odjel. Kratko su bilo kao profesori bilo materijalno ili na dru- je izložio i crkvene poticaje oko osnutka Instituta, ge načine pomagali da bi Institut mogao uspješ- osobito Sinode biskupa koja je u to vrijeme pro- no izvršiti svoje poslanje. Dekan KBF-a prof. dr. govorila o mjestu i ulozi vjernika laika u Crkvi. Pavo Jurišić se osvrnuo na 25. obljetnicu Institu- Predstavio je i tri faze razvoja i napretka Instituta ta smatrajući da je poput mlade osobe "odrastao od 1988. kad je počeo ponovo raditi do 1991. i u svakom pogledu" i da sada može odgovorno Domovinskog rata kada provodi trogodišnji teo- raditi da bi stigao svome cilju, ali je izdvojio i loško-katehetski program, potom četverogodišnji poteškoće ove Ustanove. Ukazao je na poteško- od 1994. do 2007. i sada petogodišnji program u ću nedostatna prostora za izvođenje nastave, te dva ciklusa: sveučilišni trogodišnji preddiplom- potrebu da država konačno počne financirati cr- ski i dvogodišnji diplomski ili magistarski studij kvene visokoškolske ustanove u BiH, u skladu s pripremajući vjeroučitelje i religijske pedagoge. Temeljnim ugovorom između Svete Stolice i BiH, Slijedila je svečana promocija 19 studenata koji jer su one ustanove javnoga dobra. Rektor Sveu- su u posljednje tri godine završili preddiplomski čilišta u Mostaru prof. dr. Vlado Majstorović je u studij i stekli diplomu prvostupnika religijske pe- ime te Ustanove istaknuo važnost crkvenoga vi- dagogije i katehetike: Mostarsko-duvanjska i tre- sokoga školstva u BiH te njegova povezivanja sa binjsko-mrkanska biskupija - Danijela Bašić, Ma- sveučilišnom zajednicom radi znanstvenih, obra- tija Begić, Dijana Ćosić, Marina Ćubela, Jelena zovnih, kulturnih i duhovnih potreba hrvatskoga Galić, Matea Glibić, Ana Ivanković, Katarina Ki- i katoličkoga naroda u BiH, čestitao na obljetnici kić, Matea Knežević, Kristina Lugonja, redovnica TKIM-a i naznačio, uz dosadašnju suradnju, još franjevka s. Alena Muchova (Slovačka), Danijela konkretnije oblike buduće suradnje. Ostojić, Mateo Perić, Vedran Perić, Kristina Pe- Mjesni biskup, domaćin proslave i moderator tric, Marija Serdarušić; Sarajevska nadbiskupija Instituta Ratko Perić zahvalio je svima koju su - Donald Elez i Splitsko-makarska nadbiskupija sudjelovali u osnutku, djelovanju i napretku In- - Marija Dragun i Petra Sekelez. Promovirano je i stituta. On je u Godini vjere, pozivajući se na sve- četvero studenata hercegovačkih biskupija koji su

292 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229292 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

završili diplomski ciklus studija i stekli diplomu prostorno pomagale rad Instituta: biskupiji Linz magistra religijske pedagogije i katehetike: Joze- iz Austrije, Vladi Hercegovačko-neretvanske žu- fina Baković, Klaudija Maj Jozić, Slađana Perić panije, Sveučilištu u Mostaru i katedralnoj župi u Teisler i Kristina Soldo. Mostaru, gdje je sve bilo započelo. Na kraju akademskoga čina biskup je Perić po- Svečanu akademiju prigodnim skladbama i dijelio zahvalnice za teološki doprinos i nastavni pjevanjem uljepšali su Mješoviti zbor studenata rad profesorima Instituta koji su stekli časnu mi- Teološko-katehetskog instituta pod vodstvom rovinu i više ne predaju i onima koji, unatoč go- prof. don Nike Luburića i Koralisti Vrhbosansko- dinama, još uvije održavaju nastavu: dr. Želimiru ga bogoslovnog sjemeništa iz Sarajeva pod ravna- Puljiću, bivšem profesoru i sadašnjem zadarskom njem prof. Marka Stanušića. Svečanost je završila nadbiskupu, dr. Mati Zovkiću, dr. Anti Brajku, dr. prigodnim domjenkom za studente i njihove ro- Miji Bosankiću, dr. Vjeki-Boži Jaraku, mr. Boži ditelje te zajedničkim objedom uzvanika i profe- Odobašiću i dr. Stanku Lasiću. Zahvalnice su sora s biskupom domaćinom u zgradi Biskupije. dodijeljene i ustanovama koje su materijalno i

Biskupova poruka diplomiranim vjeroučiteljima

Mostar, 15. studenoga 2012. - Dan svečane i stidom - izvode najbesramnija poigravanja i po- podjele diploma svršenim studentima Teološ- nižavanja; ko-katehetskog instituta u Mostaru, sutrašnjim da suvremenici, "gradeći se mudrima, polu- vjeroučiteljima, na blagdan sv. Alberta Velikoga dješe" (Rim 1,22), nazivajući svoje izopačenosti (126.-1280.), biskupa i crkvenoga naučitelja, za- ljudskim dostojanstvom; štitnika Instituta, sretna je prigoda da se u ovoj da se ljudska ljubav sve više usmjeruje prema Godini vjere podsjetimo na okolnosti i potrebu "pticama, četveronošcima i gmazovima!" (Rim vjere kao teologalne ili bogooblične krjeposti 1,23) umjesto prema vlastitoj djeci i braći ljudi- koju nam Bog daruje. Godina se obično slavi kao ma; obljetnica nečega ili nekoga. Na primjer Pavlova da se protuprirodno "obeščašćenje svojih tije- godina 2008./2009. u povodu 2000. godine ro- la" (Rim 1,24) smatra prirodnim pravom umjesto đenja Apostola naroda. Godina isusovca Ruđera teškim grijehom; Boškovića 2011. u povodu 300. obljetnice rođe- da se sve više štuje "stvorenje umjesto Stvorite- nja toga hrvatskog i svjetskog učenjaka. A koji je lja" (Rim 1,25), oduzimajući smisao svakoj unu- povod ovoj sadašnjoj Godini vjere, 2012./2013., tarnjoj vjeri i vanjskoj religiji; vjere, ne ljudske, nego katoličke kojom prihvaća- da se bračnom zajednicom naziva najosudlji- mo sve što je Bog objavio a preneseno nam preko vija opačina ljudske naravi; Svetoga Pisma, Predaje i Crkvenog učiteljstva? da se iz nad-dvotrećinske većine od 87% ka- Unutarnji crkveni povodi za ovu Godinu prou- tolika ne može izvući dostatan broj glasova za ke i prakse naše vjere jesu dvije velike crkvene referendum kojim bi se oborio nemoralni zakon knjige: Dokumenti Drugoga vatikanskoga konci- umjetno potpomognuta začeća; la koji je otvoren prije 50 godina (1962.-1965.), i da se kršćanska vjera i ćudoređe sve više u po- Katekizam Katoličke Crkve koji je objavljen prije jedinim medijima izruguju umjesto poštuju; 20 godina (1992.). A vanjski okviri i povodi jesu da se sve više izjednačuje dobro i zlo, istina i višestruki: sustavno udaljavanje svijeta od Boga, laž, moral i nemoral. I tomu slično. prakticiranje svakovrsna hedonizma bez ikakve Tit Livije (59. pr. Kr. - 17.), rimski povjesničar, odgovornosti; upadanje u iracionalni relativi- piše o nemogućem stanju u tadašnjem Rimu: "Ne zam, tj. možemo podnositi ni svojih grijeha ni lijekova".1 da se s najvećim darom, misterijem života, U sličan je svijet ušao Krist sa svojim naukom koji je obložen naravnim zakonima, poštovanjem trojstvenoga Boga, sa svojom čistoćom Evanđe-

1 Tit Livije, Ab urbe condita, knjiga XX., uvod, br. 9: "Nec vitia nostra nec remedia pati possumus."

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 293

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229393 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

lja, svojom žrtvom, križem i samoodricanjem živ čudio i smijao Noi zašto gradi takav titanik do smrti pa zato do uskrsnuća: da pale podigne, 300 km daleko od mora. On je svima tumačio da da zarobljene oslobodi, da raskajanima milosrđe je Bog naumio poplavama uništiti pokvareno čo- udijeli. vječanstvo. Ali nitko tomu nije posvećivao nima- Nasuprot današnjoj repaganizaciji svijeta Cr- lo ni vjere ni pozornosti. kva otvara vrata vjere, novu evangelizaciju svije- Druga: Time [Noa] osudi svijet i postade ba- ta, reevangelizaciju. Potiče onu vjerničku većinu štinikom vjerničke pravednosti" (Heb 11,7b). da ne prelazi šutke preko ovakve zaraze zla, nego Dok je Noa lađu gradio, svi su ga ljudi izrugivali. da bude aktivno svjesna Kristovih riječi: "Tko god Nije bilo neslane karikature i vica koji nije izrečen se, dakle, prizna mojim pred ljudima, priznat ću na njegov račun, do ludila. Noa bi humoristima se i ja njegovim pred Ocem koji je na nebesima. A odgovarao: Vi se sada smijete meni što sam na tko se odreče mene pred ljudima, odreći ću se i ja Božju riječ povjerovao, a ja ću se sutra smijati njega pred svojim Ocem koji je na nebesima (Mt vama koji ne želite vjerovati Bogu po meni! 10,32-33). Nekada je i šutnja grijeh! A kada su sva Noina čeljad ušla u lađu i Bog Vjera protiv potopa. Ima jedna priča u Staro- zatvorio vrata za njima, navališe izvori bezdana, me Zavjetu koja je razvučena kroz 4 poglavlja u rastvoriše se ustave nebeske, prolomiše se crni 80-ak redaka (Post 6-9,17). A u Novom Zavjetu oblaci te udari dažd četrdeset dana i četrdeset sažeta je u jedan redak odnosno u dvije proširene noći. Noa se sa svojima spasi, a sve drugo što u rečenice: svojim nosnicama imaše dah života - izvan kora- Prva: "Vjerom Noa, upućen u ono što još ne blje izgibe! Kada su se svi drugi oglušili na Božji bijaše vidljivo, predano sagradi korablju na glas, Noa se čvrsto držao Božje riječi. Naš auten- spasenje svog doma" (Heb 11,7a). tičan kršćanski život najžešća je kritika, pa i osu- Sveti tekst kaže da je pokvarenost čovjekova da, onih koji žive kao da Boga nema. Svakomu bila tako velika i široka da je i "svaka pomisao dakle od nas dolazi poruka: možemo je prihvatiti u njegovoj pameti uvijek samo zloća". Zemlja se ili je ismijavati; mogu nas proglašavati ludima, ali nepravde nagrcala i svako se biće izopačilo, osim mi možemo odgovarati: jesmo "ludi poradi Kri- Noe koji je s Bogom "hodio" (Post 6,9), tj. po nje- sta" (1 Kor 4,10) i njegova Evanđelja koje je snaga govoj zapovijedi živio. Bog odluči sve ljude po- spasenja. vodnjom "izbrisati s lica zemlje" te o toj neviđe- Stoga, uz Evanđelje i ostale biblijske knjige, na noj katastrofi obavijesti "pravedna i neporočna" stol Koncilske dokumente i Veliki Katekizam! I Nou da sagradi lađu ili korablju i od svake vrste hranimo iz njih vjeru u sebi i poučavajmo iz njih životinja uzme po dvoje, a od ljudi nikoga, osim druge u vjeri. To je danas nama Božja poruka i vlastite obitelji. Noa povjerova Bogu, stade odla- smisao Godine vjere da ne doživimo "brodolom gati svoje svakodnevne poslove u stranu, a dade vjere" (1 Tim 1,19) ili, poput Noinih suvremeni- se na gradnju lađe trista lakata u duljinu (oko 150 ka, opći potop svoga stvaralaštva i smisla života m!), pedeset u širinu, trideset u visinu. Svatko se rugajući se spasonosnoj korablji vjere!

100. OBLJETNICA CRKVE SVETE KATE

Ljubuški, 25. studenoga 2012. - "Sveta Kata Humački župnik fra Ivan Boras, koji je naj- - snijeg na vrata! Evo svete Kate - a gdje vam je prije organizirao kroz grad procesiju s kipom sv. snijeg?" - tako je biskup Ratko u pozdravu upitao Kate i Litanijama svih svetih, biranim je riječima Ljubušake vjernike koji su ispunili gradsku crkvu pozdravio sav Božji puk i biskupa iz Mostara koji sv. Kate, a tri puta ih je toliko ostalo pred crkvom. je predvodio sv. Misu u kojoj su koncelebrirali, Kako i ne će kada se slavi 100. obljetnica istoime- osim župnika, humački gvardijan fra Velimir ne crkve! Predivan dan, najprije maglovit, a onda Mandić, meštar fra Slavko Soldo, don Tomislav i sunčan i vedar, prije bi se reklo da je 29. travnja Ljubav, odnedavno naslovni župni upravitelj župe - blažena Katarina Sijenska, nego 25. studenoga - sv. Kate u Grudama. sveta Katarina Aleksandrijska!

294 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229494 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Svečana sveta Misa s kađenjem u slavu Krista Isus njega uzvratno pita: "Govoriš li ti to sam Kralja. Zašto tako? Biskup je u početku homili- od sebe ili ti to drugi rekoše o meni?" (Iv 18,34). je zahvalio župniku fra Ivanu na pozivu i rekao Jesi li ti u to uvjeren osobno ili su te na to drugi kako je, dok se spremao za propovijed o sv. Kati, podgovorili? u "Bibliotheci Sanctorum" - gdje je popisano oko Oglasi se bahati Pilat u sudnici: "Zar sam ja 35.000 časnih Slugu i Službenica Božjih, Blaženih Židov?" (Iv 18,35). Zar se ja moram miješati u ta i Svetih - naišao na 20 svetih ili blaženih Kata: vaša židovska religiozna praznovjerja? "Tvoj na- Aleksandrijska (287.-305.), Bolonjska (1413.- rod i glavari svećenički predadoše te meni. Što si 1463.), Bosanska (1424.-1478.), Đenovska (1447.- učinio?" (Iv 18,35). 1510.), Luvenska (židovka, 13. stoljeće), Sijenska A Isus će njemu: "Kraljevstvo moje nije od (14. st.), Švedska (1331.-1381.), Benincasa (14. ovoga svijeta" (Iv 18,36). st.), Labouré (1806.-1876.), da ne nabrajamo da- Pilat mu na to hladnokrvno: "Jesi li onda lje, a među njima je ova prva, Aleksandrijska, kralj?" Kralj židovski, politički, ovosvjetski? Koji najpoznatija ali i najosporenija. Vatikanska ko- ubire poreze i sabire vojsku? misija, koja je od 1962. godine radila na povije- Isus odlučno i jasno: Pilate, "Ja sam se zato ro- snom studiju i pročišćenju Rimskoga martiro- dio i došao na svijet da svjedočim za Istinu. Tko logija, 1969. preporučila je da se ispusti sv. Kata je god od Istine, sluša moj glas!" (Iv 18,37). Kralj iz Liturgijskoga kalendara. A "drugostupanjska" Kraljevstva istine i pravde, kraljevstva milosti i ži- Komisija, 2002. godine, preporučila je da se po- vota, kraljevstva reda i mira… novno vrati u Kalendar, i vraćena je s odredbom Na to visoki predstavnik i sudac odmahnu Svete Stolice: ako joj spomendan pada u nedjelju, rukom i, više za sebe nego li za sve druge, poti- neka se slavi Krist Kralj, kao upravo danas. Malo ho reče: "Što je istina?" I stade ovako u sebi raz- je koja sveta Kata okićena tolikim legendama kao mišljati: Ti ćeš meni spominjati nekakvu istinu! ova današnja. Gotovo se svi slažu da je kao 18-go- Istina je što ja kažem, što meni odgovara. I kako dišnjakinja mučeništvo podnijela 305. u Aleksan- ja kažem, to je posljednja riječ. U mojoj je ruci driji, a s obzirom na sam čin i način mučeništva, istina, pravda, život i smrt. Komu ja dosudim ži- dijalog s poganskim filozofima, tupi mač koji joj vot, može živjeti; komu ja dosudim smrt, bit će nije mogao odrubiti glavu, kotač sa zupčanicima mu smrt! koji ju je prepilao, prijenos njezina mrtvog tijela Pa ipak nije tako, prohujali Poncije Pilate! na- po anđelima iz Aleksandrije na brdo Sinaj gdje je stavio je biskup. Danas nema ni obične udruge od i danas njezin samostan - kršćanskoj mašti nije deset osoba Pilatova imena i prezimena! A Isusa bilo kraja. To je i bio razlog da se sveto ime Ka- Krista, "Kralja vasione" - kako pjeva predslovlje - tino ispusti. Ali kada se uzelo u obzir kako je taj slijedi više od dvije milijarde kršćana! Na čijoj je kult u narodu ukorijenjen, i u katedralnim, žu- strani povijesna Istina i Pravda? pnim i filijalnim crkvama; i u slikama, kipovima, Na kraju misnoga slavlja biskup je, "po zago- vitražima i mozaicima; i u ženskim imenima, voru sv. Kate", zazvao blagoslov Presvetoga Troj- opet je njezino ime vraćeno, doduše, kao običan stva na sve sudionike svečanosti. Gvardijan je fra spomendan. Sveta je Kata, djevica i mučenica, Velimir sudionike oko oltara pozvao na okrjepu uzor mladeži u čuvanju mladenačke čistoće: či- u samostansku blagovaonicu, gdje je uz kućne sti do braka, a u braku vjerni do groba! pozvao svećenike i novake bilo i nekoliko predstavnika je biskup mlade, neoženjene i oženjene. Svoju je gradskih i županijskih vlasti, a pred crkvom sv. čistoću i vjernost sv. Kata posvetila Kristu Kralju Kate odvijalo se pučko veselje uz pjesmu i obitelj- kojemu danas slavimo najveću svetkovinu. ske kolačiće i piće. Pilata na suđenju Isusu zanimalo je samo jed- Na povratku u Mostar biskup se s tajnikom no pitanje: "Jesi li ti židovski kralj?" - kako danas don Tomislavom svratio u samostansku kuću čitamo u Evanđelju (Iv 18,33). Školskih sestara franjevaka Krista Kralja u gradu pozdraviti s. predstojnicu i ostale sestre koje danas svečano slave Krista Kralja.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 295

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229595 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

U POVODU 100. OBLJETNICE IZBORA PROVINCIJALA Alojzija Stjepana Mišića ZA BISKUPA U MOSTARU

Donosimo odlomak iz Životopisa koji je biskup radova, Banja Luka - Petrićevac, 2006., str. 163- Alojzije Mišić, ofm, napisao o sebi, a odnosi se na 236. Biskup se Mišić češće spominje u knjizi P. njegovo imenovanje biskupom u Mostaru, 1912. Vrankića, Religion und Politik in Bosnien und godine. U njegovu smo životopisu proveli novu Herzegowina (1887-1918), Paderborn, 1998., i to paginaciju, od str. 1 do 101. O biskupu Mišiću pi- upravo u vezi s imenovanjem za biskupa. sali smo u više navrata: u monografiji o hercego- U Biskupovu rukopisu s gramatičke i pravopi- vačkim biskupima i svećenicima,1 u nekim pret- sne strane intervenirali smo ondje gdje smo sma- hodnim brojevima ovoga Vjesnika.2 O njemu je trali potrebnim dopuniti koje slovo ili koju skra- izradio opsežnu studiju T. Vukšić, pod naslovom ćenicu, i to smo uvijek naveli u kurzivu. Negdje "Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za smo radi razumijevanja teksta unijeli izostavljene vrijeme Drugoga svjetskog rata. Prilog proučava- zareze. Manje poznate riječi i pojmove protuma- nju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa", čili smo u bilješkama teksta. u: Crkva u svijetu, 2/2006., str. 215-234; drugi dio Usporedili smo Kroniku biskupije3 sa Životopi- istoimenoga članka u Crkvi u svijetu, 3/2006., str. som. U nekim točkama ima razilaženja. Držimo 326-341. Isti auktor objavio je članak "Biskupi da je prikaz u Kronici vjerodostojniji, jer je pisan Alojzije Mišić i Jozo Garić za vrijeme Drugoga neposredno nakon događaja, a Životopis je pisan svjetskog rata", u: V. Blažević (prir.), Franjevački tek potkraj Biskupova života, 1941./42. godine. samostan i župa Petrićevac - Banja Luka, zbornik + Ratko, biskup

1 Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000., str. 50-51, s daljnjom literaturom; T. Vukšić, "Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Prilog proučavanju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa", u: Crkva u svijetu, 2/2006., str. 215-234; drugi dio istoimenoga članka u CUS 3/2006., str. 326-341. Isti, "Biskupi Alojzije Mišić i Jozo Garić za vrijeme Drugoga svjetskog rata", u: V. Blažević (prir.), Franjevački samostan i župa Petrićevac - Banja Luka, zbornik radova, Banja Luka - Petrićevac, 2006., str. 163-236. 2 "Imenovanje don Petra Čule mostarsko-duvanjskim biskupom", u: Službeni vjesnik, 1/2009., str. 77-89; "70. obljetnica smrti biskupa Alojzija Mišića", u: Službeni vjesnik, 2/2012., str. 228. 3 Izvorno: Chronika biskupije, prvi dio, biskup Mišić (str. 1-319) počinje pisati tjedan dana po dolasku u Mostar, 21. VII. 1912., a završava 15. II. 1942. svečanošću završetka gradnje nove crkve u Međugorju. Držimo da je prikaz u Kronici vjerodstojniji, jer je pisan neposredno nakon događaja, a Životopis je pisan tek 1941./42.

296 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229696 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

CURRICULUM VITAE P. ALOYSII MIŠIĆ, O. M. (Životopis, str. 76-80)

Godine 1910. 8. XII. umro je u Mostaru preu- be za Biskupa. Sve prevagni, obazri se na ovoga zvišeni g. o. Paškal Buconjić.1 Mostarska biskupija ili onoga - nejma. Jedini koga bih ja mogao imati, ostala nepopunjena duže vremena. Tražilo se da jest fra Dujo Ostojić ali ne bih se podpuno zalo- se popuni. Za živa Biskupa Buoconjića išlo je lako žio ni za njega. Nejmamo sgodna. Šta ću? Ostao da se popuni in forma cum jure successionis.2 Bu- sam u Mostaru dan dva, vratio se: kazao što sam conjić nije to našao za shodno. Zašto? neću da čuo. Vlada dvorska svakako je htjela u Mostaru ulazim. Ponavljam, vakancija3 otegla se po smrti da ima franjevca za Biskupa. Nadbiskup Stadler duže nego treba. Vlada je htjela i išla na to. Tre- htjeo je po svaki način za Biskupa da dojde Ivan balo sgodna kandidata. Jednom sgodom dojde Dr. Šarić, pomoć[ni] Biskup Stadlera u Sarajevu. meni kao Provincijalu Vladin dvorski savjetnik Nadbiskup je slao u Hercegovinu svoje pouzdani- šef kultus odsjeka4 kao izaslanik Vlade pa me za- ke, da rade i izjave se u Mostaru, kako žele mjesto moli: Oče Alojzije, otidji u Mostar, razgovori se Buconjića kao Biskup da im dojde pres[vijetli] sa poznatim Vam uglednijim franjevcima, izvadi biskup Dr. Šarić. Emisar Nadbiskupa Stadlera za njihovo mišljenje, koga oni misle da bi izmedju agitaciju za Hercegovinu bio je prečasni Stjepan njih jedan mogao postati Biskup. Molbu i prepo- pl. Hadrović, kanonik vrhbosanski. Prečasni Ha- ruku primio sam; obećao da ću otići u Mostar i drović držao je u Mostaru pouzdane sastanke sa otišao. Ja nijesam uopće poznavao nikoga od her- vidjenijim katolicima, u stanu gosp. Ivana Šarića, cegovačkih franjevaca, stoga jer ih osobno nije- gradjanskih poduzetnika. Ovo mi je pripovijedao sam dobro poznavao, nijesam ni mogao reći od sam g. Ivan Šarić. Čudno je da hercegovački fra- sebe ovoga ili onoga. Otišao sam u Mostar, kako njevci nijesu na agitaciju Šarić Dr. Ivan za Bisku- mi je rečeno. Došao u Mostar. U Mostaru pozna- pa u Mostar mjesto Buconjića da dojde, odgovo- vao sam dobro o. Nikolu Šimovića. O. Nikola bio rili agitacijom, hercegovački franjevac da dojde. je dobar redovnik, consultor5 Biskupu. Iza smrti Nerad, apatija za ovaj slučaj tko će biti Biskup iza Biskupa Buconjića Nadbiskup Stadler6 kao Me- Buconjića, teško je razumjeti. Ili je bila nesloga tropolita za upravitelja Biskupije in spiritualibus7 tko da bude ili je bio nedostatak kandidata - ne- naimenovao je Ill[ustrissi]mum8 don Lazara La- rad, posvemašnja apatija neshvatljiva je. Nješto je zarevića, a za ekonoma dobara Biskupije o. Gla- bilo. Što je razlog, rekao sam: neshvaćam. Prošla vaša Radoslava. Don Lazar bio je dobar upravitelj jedna godina iza smrti pokojnoga Buconjića, išlo in spiritualibus. dalje. Mostar vacantan. Vlada, jer iz Hercegovi- Kad sam došao u Mostar, otišao sam Šimoviću ne nitko ne radi niti se interesira tko bi mogao Nikoli i pitao ga što on misli, tko bi mogao izmedju postati Biskup za Mostar, insistira da se njeko od hercegovačkih franjevaca kao sgodan kandidat za franjevaca sgodan nadje i predloži za Biskupa u Mostar[sku] Biskupiju da postane Biskup u kom- Mostaru. Osim Šarića govorkalo se, to mi je Dr. binaciju da dojde. Izmedju mene kao provincijala Shek, šef pravosudja, saopćio, iznosi se da za kan- Bosne i o. Šimovića vodio se je pouzdani razgovor didata na stolicu Biskupa Mostar - upravitelj bi- o mogućem kandidatu za Biskupa u Mostaru. O. skupije Mostar Don Lazar Lazarević. Prema želji Šimović mislio se tamo amo, napokon izjavi: oče vlade u Sarajevu, kad izmedju franjevaca u Herce- Provincijale, naša hercegovačka Provincija za na- govini nitko nedolazi kao ozbiljan kandidat, neka priliku kad već moram kazati, nejma sgodne oso- predloži sgodna franjevca iz Bosne. Odazvao sam

1 Paškal Buconjić (1834.-1910.), hercegovački apostolski vikar (1879.-1881.), naslovni biskup (od 1880.), rezidencijalni biskup mostarsko-duvanjski (1881.-1910.) i administrator Trebinjsko-mrkanske biskupije (1890.-1910.). 2 S pravom nasljedstva. 3 Upražnjenje biskupske stolice. 4 Odsjek za bogoštovlje, cultus. 5 Savjetnik. 6 Josip Stadler (1843.-1918.), vrhbosanski nadbiskup, 1881.-1918. 7 In spiritualibus rebus - u duhovnim stvarima. 8 Presvijetloga.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 297

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229797 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

se, predložio: o. Bonifac Vidović bio je franjevač- Markovića usvojila je i Vlada, tako sam ja bio ki Komisar za Hercegovinu; o. Angjelo Franić, o. kandidat za Banjaluku. Danijel Dr. Ban.9 Trebalo je, već je vrijeme da se imenuje Biskup Sebe nijesam ni spomenuo. Ja sam bio u dru- za Mostar. Kako sam izneo, radilo se ozbiljno Ša- goj kandidaturi. Umro je presvijetli gosp. fra rić Dr. Ivan da dojde u Mostar, franjevci u Her- Šimo Milinović, Nadbiskup Bara. Propaganda u cegovini, rekao sam, izgubili se, šta li, iza duga Rimu tražila je od generala franjevačkoga reda, vremena pozove me poglavar zemlje sebi i pita neka jednoga sgodnoga franjevca predloži za bihli ja htjeo u Mostar? Mislim, otišao bih i nebih. Nadbiskupa u Bar. General reda preč. Schüler Ako nehodem, izgubi se Mostar za franjevce; ako Dionis htjeo je mene. O. Lulić Franjo, generalni odem izgubih ja za se Banjaluku. definitor, jer je pokojni Milinović bio franjevac Banjaluku volim nego Mostar. Poznam bi- provincije s. Otkupitelja, dakle njeko kao pra- skupiju Banjaluku. Radio sam i djelovao uz pre- vo provincije na Barsku biskupiju. Tim više što svijetloga Markovića Biskupa 14 godina. Sve mi Barska biskupija odnosno Crnagora nejma kle- poznato. Mostar i prilike nepoznate. Doći u ne- ra; treba klera. U nestašici klera biskupu Barija poznato, a uz to mislitće njeko, nametnut - pa može i hoće pomagati provincija s. Otkupitelja. nevolja. Za Banjaluku sam sebi siguran. Traži me Opravdano je da dojde u Bar jedan franjevac Biskup, hoće Vlada. Kao pokus u zadnji čas izne- iz provincije s. Otkupitelja. Ovo je bilo pravo i šen je mladi franjevac Hercegovac o. Lujo Buba- opravdano pa je došao o. Kardum Mato. Bio je lo, nebili on mogao postati Biskup. Sve se kušalo, projekat mjesto Karduma o. Karlo Eterović Dr. nije išlo. Na koncu da se spasi što se dade spasiti, da dojde u Bar za Nadbiskupa, ali jer je Etero- na nagovor Poglavara g. Oskara Potioreka primio vić bio nuždan za gimnaziju franjevaca u Sinju, sam kandidaturu. Tako iza trogodišnje vakancije odupro se je Lulić iako teška srca - pa je došao došlo je do imenovanja, 12. februara 1912. postao Kardum fra Mato. Ovaj je poslije odrekao se, sam mostarski biskup.11 nije primio časti. Tako je na štetu dobre stvari Iza naimenovanja bio sam pozvan u Beč od Bar ostao bez franjevca Biskupa. Meni to što Nuncijature Svete Stolice da dojdem i da se ovrši moja kandidatura nije se ostvarila da dojdem u processus informationis;12 zakletvu da položim. Bar nije bilo žao ni teško, jer biskup Marković o. To je bilo svrhom marta 1912. Obavio se proce- Marijan10 želio je svakako i tražio da ga ja zami- ssus informationis u Nuncijaturi 2. IV. 1912. Pra- jenim u Banjaluci kao Biskup. On je htjeo po- tio me u Beč o. Marijan Jakovljević. Iza processus vući se u samostan. Ovaj predlog presvijetloga informationis otišli su spisi u Rim.13 Čekao sam iz

9 U Kronici biskupije, str. 2, biskup Mišić nešto drukčije opisuje spomenute događaje: "Dvije stranke. O. franjevci traže rođenoga Hercegovca franjevca. Sekularni kler trebinjske biskupije traže posebno za se biskupa, kandidat im (potius suus/ radije njihov) Monsig. Don Angjelo Glavinić. Kandidaturu trebinjaca podupire Excel. Dr. Stadler, ali da bi došao za biskupa Monsig. Stjepan Hadrović, gen. vikar u Sarajevu. Ovo razumiju trebinjci pa se izvrnu proti jer nije njihov. Za Mostar da postane biskup, predlaže i radi svom snagom Dr. Stadler osobu svoga pomoćnoga biskupa Dr. Šarića. Franjevci kao većina klera u biskupiji Mostar, traže kako je već rečeno, franjevca Hercegovca. Neslažu se u kandidatima. Puno kandidata. Jedni hoće o. Glavaša Radoslava, mali broj; drugi o. Luju Bubala; mislilo se i na o. Leona Dr. Petrovića, na o. Luku Begića, ozbiljno dalmatinac Vuković uplivan kod Vlade, radije za o. Franu Lulića, generalnoga definitora franjevaca u Rimu, rodom dalmatinca, jedni za o. Davida Nevistića etc. etc. Bilo ih je još. Da sam ja došao u Banjaluku, mjesto mene jedan Hercego- vac u Mostar, to bi bila moja želja. Deus disponit! Sloga i molitva nužna je kad se biskup traži!" 10 Marijan Marković (1840.-1912.), apostolski administrator Banjalučke biskupije, 1883.-1912. 11 Kronika biskupije, I., str. 3: "Nakon duga muka i šutnje, odstupio ministar za Bosnu i Hercegovinu Stefan Burian, došao Excel. Leon Bilinski za ministra, ja kao Provincijal u Bosni otišao na inspekciju gimnasije u Visoko 11. III. 1912. kad eto brzojava iz Sarajeva: imenovanje za biskupa u Mostar. Bili smo za ručkom; starješina gimnasije o. Stjepan Ikić primi brzojav, misleći za njega je, otvori ga i čita. Nerazumije i čudno mu se čini što znači, čestitamo mitru. Neda mu se razumjeti što znači čestitamo mitru. Ja ga videći zamišljena i đe maše glavom; bacim oko na telegram, ugledam da je za me, uzmem ga, pročitam i stavim u džep. Šutim, dok se neoglasi o. Ikić i reče: Provincijal - Biskup. Iza malo bratskoga veselja u pratnji svih gimnasijalnih učitelja krenem popodne u Sarajevo. Moje naimenovanje od strane Svete Stolice za biskupa nosi datum 14. II. 1912. Carski dekret od 5. III. 1912.” 12 Obavijesni postupak. 13 Kronika biskupije, I., str. 3: "Zamjenik Nuntiusa Papina u Beču bio je g. Rossi. Radi informacionoga postupka kod Nuncijature u Beču, pozvala me je Nuncijatura da dojdem u Beč 29. III. 1912. Otišao sam u pratnji o. Marijana Jakovlje- vića, franjevca. Kod informacionog processa bili su svjedoci, o. Julian Smerček, bečki guardijan franjevaca, i o. Marijan

298 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229898 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Rima na ovo Bullu Pape Pia X. o naimenovanju. pa i mene vazda je rado imao, presvijetloga Mar- Došla je i ova. Otišao sam u Rim. Jer je bila žur- kovića i štovao, cijenio. U zadnje doba kako je ba, Sveti Otac Pio X. disponirao je, pa sam mje- Nadbiskup Stadler neuvidjavno, nepromišljeno, sto nedilje u utorak 18. juna 1912.14 Zaredio me štetno po opće dobro i s. stvar sborio sa žestinom je za Biskupa Cardinal Diomeda Falconio, njegda na franjevce, nastao je izmedju Markovića Bisku- Papin Delegat u Vašingtonu, Amerika. General pa i Nadbiskupa Stadlera jači razmimoizlaz. Kad bio Reverendus Pacifico Monza, Mlečanin. Do je Nadbiskup Stadler došao u Banjaluku na spro- u Rim pratio me o. Jozo Andrić, a provincijal o. vod pokojnoga Markovića, htjeo je da imenuje Luka Begić na ime franjevaca i biskupije Mostar kao Metropolita vicarium in spiritualibus16 za Bi- poslao u Rim o. Ambru Miletića, koji je uz fra skupiju Banjalučku. Koga? Neznam. Valjda bi bio Jozu Andrića prisustvovao mojoj posveti za Bi- došao Dr. Pajić Pavle, katehet, u tu kombinaciju. skupa. Iz Rima otišao sam direktno u Beč. Kod Rim je pako 22. VI. 1912. direktno naimenovao cara Frane Josipa još nijesam bio. Trebovao sam vicarium in spiritualibus o. Jozu Garića. se predstaviti, položiti zakletvu. Tražio sam preko U audijenciji u Beču car Frano Josip primio Ministarstva audijenciju kod Cara. Dobio, polo- me je vrlo ljubezno. Pozna prilično Bosnu. Imao žio zakletvu, pa onda preko Budimpešte u Subo- je srce za katoličku stvar. Meni veli, žalim da nije ticu veliki petak u Sarajevo.15 veći broj katolika. Bestens wäre wenn alle katho- Prvo nego sam otišao u Rima na consecraciju, lischen Glaubens wären.17 otišao sam u Banjaluku da posjetim bolesnoga Obitelj Habsburga za katholičku stvar bila je presvijetloga Biskupa Marijana Markovića. Za- dobra, nesposobni državnici, još gora massoneri- tekao sam ga teško bolesna. Pitao me je brižno ja uvukla se - trovala državnu upravu. Kotterija18 imam li dovoljno sredstava kako bih bio u stanju, vladala. Nepravda svuda izbijala: manjina gospo- da mognem sve što trebam za put i nabavu, koje darila većini. Sloveni bespravno roblje bili. Pokoj- imadem učiniti, smiriti, ali se nebih zaduživao. ni nadvojvoda Franjo Ferdinand htjeo ispravljati. Zahvalio sam se na brizi i paznji, odklonio sam: Bio odlučan muž. Što je htjeo, to je energijom pro- ne trebam. Bilo mi je žao rastati se, jer sam znao, vodio. Proveo bi sigurno ravnopravnost naroda, teško da ga više živa nadjem i posjetim. Tako je i da ne bude roba i slobodnjaka nego svi jednaci. bilo. Dok sam je bio u Rimu, dobio sam telegram Da ovo ne bude, jer osim što je bio muž energije, 20. VI. 1912.: Umro Biskup Marković. Jer sam bio bio je osvjedočen katolik, massonerija Austrije i u Rimu, nijesam mogao otići dobrom mome Bi- medjunarodna udesi komplot. Poginu u Sarajevu skupu Markoviću na sprovod. on i žena mu Sofija od jednoga hitca. Tako ne- Došao je Nadbiskup Stadler iz Sarajeva. Nad- stane značajna muža koji je bio zvan, u Europi i biskup Stadler presvijetloga Biskupa Markovića Austrougarskoj Monarhiji, jaka brazda. Na sreću

Jakovljević. Iza processa informationis u Beču trebovao sam odmah otići u Rim za posvetu. Prija nego sam otišao u Rim prisustvovao sam Capitulu franjevaca Bosne u Jajcu. Tu sam predao upravu i račune novoizabranom Provincijalu o. Lovri Mihačeviću, a ja u pratnji o. Josipa Andrića otputovao u Rim.” 14 U izvorniku nedostaje završetak rečenice, možda: zaređen za biskupa. 15 Kronika biskupije, I., str. 3-4: "Putovao sam preko Banjaluke. Došav u Banjaluku našao sam presvijetloga biskupa Markovića đe teško bolestan leži. Po dužnosti posjetio sam ga i bio njegov gost. Pitao me je trebam li novca, ako da, nudio mi. Zahvalio sam mu. Iz Banjaluke preko Zagreba - Rijeka Mleci krenem u Rim. U Padovi uprav na sv. Antu 13. VI. 1912. Na svečevu grobu odslužio sam sv. misu. Ugošćen kod dobrih o. Konventualaca na večer krenem iz Padove u Rim. Kamo 14. VI. sretno stignem i odsjednem u Collegio di s. Antonio Via Merulana 124. Radi audijencije kod cara Franje Josipa morao sam biti u Beču 25. VI., stoga sam molio kod Svetog Oca da mogu biti ređen feriali die/običnim danom, pa mi je i dozvolio. Redio me je Cardinal Diomedes Falconio o. m., i to vrlo rado 18. VI. 1912. festo S. Augustini anglorum Apostoli/ Apostola Engleske, u Crkvi s. Antonio Merulana. Preč. O. General Pacifico Monza iza consekracije učinio je mali ručak i pozvao istome sve odličnije u Rimu, poglavito predstavnike svih kolegija u Rimu. Među drugima bio je i prinz Schönburg. Iza ovoga 20. VI. bio sam u audijenciji kod Pape Pija X. Sveti Otac Pio X. vrlo je dobar, jednostavan, očinski me je primio. Govorili smo o potrebama u biskupiji; pohvalio je Cara Kralja Franju Josipa I. Napomenuo je i susjednog Kralja Kneza Crnogorskoga, Papa, Nikita, tako ga je nazvao, a to stoga, jer kako je Nikita/Nikola Petrović kralj svojevremeno bio kod Pape, rekao je, ja moje katolike u Crnoj Gori dobro pazim. Rekao sam Papi, idem u Beč pa je isporučio, da u ime Njegove Svetosti pozdravim Cara i Kralja Franu Josipa I. 16 Vikar u duhovnim stvarima. 17 Najbolje bi bilo da su svi katoličke vjere. 18 Franc. coterie = klika, zatvoren krug, spletkarenje.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 299

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 229999 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

čovječanstva, ponavljam, za Austrougarsku da Žilić, prva župa kada sam stupio na tlo Mostarske zaore - novu dobu sreće da usmjeri. Šta ćemo?! biskupije, nije se micao da uredi - spremi doličan Bog zna šta je bolje! Fiat voluntas!19 priček novom biskupu. Ovaj isti o. Jerković pita U Sarajevo kad sam došao iz Rima - Beča, to me jednom sgodom: koliko godina živjeli su moji je bilo 26. VI. 1912., počeo sam se spremati za roditelji. Nije dobro sve spominjati. Bolje zabo- Mostar. Kad je vlada iz Sarajeva izgradila 1896. ravljati.22 Residenciju za Biskupa srpsko hrišćanskoga i ka- Na instalaciju moju u Mostar došao je presvi- toličkoga, obje Residencije providila je sa inven- jetli g. Biskup Šarić ispred Nadbiskupa Stadle- tarom. Bolje hrišćansku nego katoličku. Zimonjić ra, došao Dr. Adalbert Shek, šef pravosudja, Dr. Petar,20 episkop pravoslavni, mladji, agiliniji. Bu- Nikola Mandić, praeses23 sabora. Dr. Jozo Suna- conjić vremešniji, naučio se živjeti izvan grada u rić etc. Ručak sam dao gostima u hotel Neretva. Vukodolu, bilo mu teško ostaviti Vukodol, seliti u Osim Dr. Šarića, Biskupa, Dr. Sheka, Dr. Mandi- Mostar, u vrtlog grada, nije se puno interesirao, ća, Dr. Sunarića, od bosanskih franjevaca bili su u tako je katolička Residencija prikraćena. Residen- Mostaru kao pratnja: o. Lovro Mihačević, o. Ćor- cija, kako već rekoh, izgradjena je 1906. Presvije- ković, definitor i gvardijan Sarajeva; o. Leonardo tli Buconjić, ostariji čovjek, naučio se u Vukodolu Čuturić, Fojnica gvardijan; o. Augustin Pejčino- uživati mir i slobodu. Što u Mostaru neće imati, vić, gvardijan; o. Alfonso Kudrić, Bihać, župnik. nije odmah sredio u residenciji. Došla je aneksija Preč. o. Jozo Garić, administrator in spiritualibus Bosne 1908., nastala mala u Europi komešanci- Banjalučke biskupije; o. Jozo Loparević, gvardijan; ja. Kao da bi rat mogao izleći se. Austrougarska o. Anto Tolić, gvardijan; o. Marijan Marić, defini- počela vojsku sabirati, njeka vrsta mobilizacije. tor; o. Bonifac Vidović, praeses Collegii24 Visoko; U Mostar sgrnulo se više vojske. Nejma stanova. o. Jozo Andrić iz Vareša, o. Veljko Martinčević, Došao poziv preuzvišenom Buconjiću: ili uselje- o. Stjepan Nevistić, o. Berislav Gavranović, gvar- nje u novu Residenciju ili ostani u Vukodolu; ili dijan Jajca; o. Josip Marković, direktor gimnazi- reci iz Vukodola da mi uselimo u Vukodol. Nije je Visoko; o. Lujo Marković, prof. gimnazije; o. bilo drugo preuzvišeni Buconjić u ovakvim prili- Grgo Kotromanović, o. Stjepo Ikić, vojska na čelu kama ostavi Vukodol 1908. Naseli se u novu Re- joj Fmldivisionen25 Olbert; general Wuchener na- sidenciju. Prije nego sam ja došao u Mostar, tre- pravili su pri dočeku vrlo lijepu na stanici, kroz balo je kuću nešto oporaviti. Oporavljena je. Da grad i podoknicu Residencijalnoj kući, upriličila se i što je nužno nabavi, iz Sarajeva poslao sam je vojska. Na ustoličenje u Mostar došao je iz Sa- o. Petra Ćorkovića, bosanske provincije Tajnika. rajeva o. Ljudevit Dostal D.I., iz Travnika o. Max Poslao sam ga što je nužno da nabavi. Nabavio je. Hormann, director gymnasii.26 Kanonik Dr. Ivan Kad je bilo gotovo, najavio sam u Mostar da ću Košćak u ime sarajevskoga Kaptola. Pozdrav na doći 14. VII. 1912. Došao sam. Prijem sa strane stanici držao je Dr. Mazzi, na stanici bio je pre- franjevaca bio je hladan. Čak gvardijan o. Ćiril svijetli don Lazar Lazarević, upravitelj in spiritu- Ivanković bosanskim franjevcima, koji su brojno alibus Biskupije; prečasni o. Luka Begić, provin- došli u pratnji, 14. jula da prisustvuju instalaciji i cijal; o. Bariša Drmić, o. Ćiro Ivanković. Načelnik intronizaciji ni ukonačenje hospitaliter21 nije volj- grada Mujaga Komadina,27 podnačelnik Nikola ko servirao. U Konjicu bio župnik o. Blaž Jerković Smoljan, muftija Abdullah Ridjanović.

19 Neka bude volja [Božja]. 20 Petar Zimonjić (1866.-1941.), zahumsko-hercegovački episkop od 1903. do 1921., zatim imenovan mitropolitom dabro-bosanskim, ostajući administrator hercegovački do 1938. 21 Gostoljubivo. 22 Kronika biskupije, I., str. 5: "Prva župa đe sam stupio na teritorij biskupije Mostar, jest Konjic. Tovremeni župnik ondi bio je o. Blaž Jerković. Doček novoga biskupa bio hladan. Župnik sa njekoliko župljana. Kratak pozdrav i odzdrav pa hajd dalje." 23 Predsjednik. 24 Ravnatelj sjemeništa. 25 Divizijski feldmaršallojtnant. 26 Ravnatelj gimnazije. 27 Biskup Mišić u Kronici biskupije, I., str. 5, zapisao je da na primanju u rezidenciji nije bio prisutan gradonačelnik Mostara: "Iza pontifikala bilo primanje u Residenciji. Sve je došlo, samo zagriženi fanatik Mujaga načelnik nije došao." Nije došao ni provincijal Begić.

300 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330000 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

MUČENIŠTVO MARKA MILANOVIĆA DVA PREDSTAVLJANJA MUČENIKA MARKA

Domanovići, 18. studenoga - Dubrovnik, u izvješću biskupu u Dubrovnik iste godine", go- 21. studenoga 2012. - U četiri dana dva uspješna vorio je don Mile pred mnoštvom naroda u crkvi predstavljanja svjedoka Marka Kruševljanina. i pred crkvom. Prvo je predstavljanje bilo na Domanovićima Biskup je govorio o našem privatnom utjeca- u župnoj crkvi sv. Josipa poslije sv. Mise koju je, nju u zagovor ovoga svjedoka kod Boga. Podije- na poziv župnika don Ivana Pavlovića, predvodio ljena je i Zatraženo je oko 80 primjeraka knjige. biskup Ratko u nedjelju, 18. studenoga. Glavnu je Drugo je predstavljanje bilo u velikoj dvorani riječ izrekao don Mile Vidić, katedralni kapelan Svete Klare u Dubrovniku, u srijedu, 21. stude- u Mostaru. On se ovoga ljeta vratio s rimskoga noga. Don Mile je uvjerljivo govorio o svjedoku studija, gdje je jedan semestar pohađao i tečaj za Marku, koji je hrabro dao svoj život za svoje vjer- postulatore, tj. crkvene proučavatelje i priređivače sko i vjerničko katoličko uvjerenje: "Milanović je životopisa kandidata za oltara. Rado se odazvao posvjedočio za vjeru mučeničkom smrću. Zasi- pozivu da progovori o Marku svjedoku upravo s gurno mu je uzor bio sv. Ivan Krstitelj, zaštitnik toga crkvenoga gledišta: "Nalazimo se u Godini njegova rodnoga Kruševa, čija je glava otišla s ra- vjere, u kojoj želimo dublje upoznati sadržaj svoje mena na Herodovu rođendanu baš kao i Marko- vjere, djelotvornije je živjeti i odvažnije svjedočiti. va na Savinu prevjeravanju planištara! S pravom Za Marka Milanovića Godina vjere bila je 1859. možemo reći da uz kanonizirani Glavosjek sv. kada je radi vjere hrabro podnio mučeničku smrt Ivana i mi u Hercegovini imamo naš neproglaše- na Morinama, na brdu Jakomiru, izgovarajući ri- ni glavosjek katolika Marka. Sv. Ivan nije se bojao ječi: Ja sam katolik, tj. katoličke vjere, ne mijenjam ni Heroda ni Herodijade, a Marko se nije dao za- vjere ni za život, radite od mene što hoćete! Uisti- strašiti ni pokleknuti pred siledžijom Ćeovićem, nu veličanstvena Godina vjere! Marko je svjedo- koji je od njega tražio da se odreče katoličke vje- čio i živio svoju vjeru upravo onako kako i od nas re u Boga, rimokatoličke vjere u vodstvo Svetoga očekuje papa Benedikt XVI. da proživljavamo Oca Pape u Crkvi", govori don Mile u dvorani Godinu vjere - ne traži Papa od nas mučeništvo, Ivana Pavla II. pred 200 sudionika. ali očekuje hrabrost svjedočenja vjere bilo privat- Nakon predstavljanja sudionici su mogli na- no bilo javno. A ovaj ponizni 20-godišnji mladić baviti knjigu o Marku Milanoviću po promotiv- iz Kruševa dao nam je primjer kako i mi danas, noj cijeni, a priložena je i mala prijeklopnica s nakon više od 150 godina od njegove mučeničke kratkim životopisom i odobrenom molitvom za smrti, možemo proživljavati svoju vjeru. Naslje- otvaranje njegova biskupijskog postupka. dujući svoga Spasitelja Isusa, mučenik je Marko U Dubrovniku je, zauzimanjem Marinka Ma- bez dvoumljenja i oklijevanja podnio mučeništvo rića, ravnatelja kulturne večeri, i zahvaljujući široj i krv svoju prolio. Glas o mučeništvu i popratnim hercegovačkoj zajednici, osim Markova mučeniš- znakovima opisao je don Vidoje Maslać, dubrav- tva u osvrtu don Mile Vidića, predstavljena i mo- ski župnik (a Domanovići su tada potpadali pod nografija o don Vidoju Maslaću (Trebinje, 2012. župu Dubrave) svršetkom veljače 1860. u izvje- - Humski zbornik XIV.) u kontekstu Trebinjske štaju u Rim nazivajući Marka 'blaženim' koji je biskupije u vrijeme Maslaćeva života od gotovo 'dao dobrovoljno svoj život za vjeru Isusa Krista' i 70 godina (1795.-1862.). O vezama i razmjeni

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 301

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330101 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

svećenstva i drugoj pomoći u raznim vremenima svoju opstojnost, imajući u vidu razne povijesne između Dubrovačke i Trebinjske biskupije progo- spletove i okolnosti, duguje Gospodinu Bogu, i vorio je dubrovački biskup Mate Uzinić, a o don da je uvijek bila ne samo "zaleđe" Dubrovačkoj Vidoju, njegovim kušnjama i nevoljama odnosno biskupiji nego i često dotok svježe krvi samomu biblijski rečeno o "masama i meribama" ili klasič- Dubrovniku koji je uvijek bio otvoren prema dono izraženo o "scilama i haridbama", govorio je laznicima iz ove biskupije, koja je - nakon dolaska biskup Ratko iz Mostara. Iako je bilo pionirskih Hrvata - najstarija biskupija na ovim područji- pokušaja, radova, pregleda i studija o don Vidoju ma. i njegovu djelu i dobu, ovaj rad, koji je priredio Prije predstavljanja biskup je pohodio Sveće- don Milenko Krešić, župni upravitelj u Trebinju, nički dom u Dubrovniku, gdje umirovljeničke "do sada je sadržajno najsvestraniji, kronološki dane provodi nekoliko dubrovačkih svećenika, a najsređeniji, u povijesni kontekst najsmješteniji, među njima i don Slavko Maslać, župnik s Trebi- životno djelovanje don Vidojevo prati se ako ne nje, koji se iz bolnice nakon operacije, dobrohot- iz mjeseca u mjesec, a ono iz godišta u godište, nošću biskupa Mate Uzinića, privremeno smjestio kroz 44 njegove dubravske svećeničke godine." u Domu dok ne ode na druge terapije. Želimo mu Za ovim dvama djelima posegnut će ne samo dobro zdravlje i vedro raspoloženje! hercegovačko oko i ruka, nego i svaki iole zain- Pero Milanović (priredio), Mučeništvo Marka teresirani hrvatski čitatelj i katolički zanimanik Milanovića, Mostar, 2010., stranica 197. za razdoblje 19. stoljeća u Hercegovini. I imat će Milenko Krešić, Don Vidoje Maslać i Trebinj- koristi i religiozne i nacionalne. sko-mrkanska biskupija (1795.-1862.), Trebinje, Na kraju je autor knjige don Milenko u svo- 2012., stranica 263. me kratkom osvrtu rekao da Trebinjska biskupija

302 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330202 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

BISKUPOVE HOMILIJE, GOVORI, PORUKE UZVIŠENJE SVETOGA KRIŽA OBLJETNICA POSVETE KATEDRALE Mostar - katedrala, 14. rujna 2012.

Danas Crkva svetkuje proslavu Isusova otku- najokrutnija pa stoga i najsramotnija vrsta smrt- piteljskoga križa. A mi katolički vjernici u Mo- ne kazne: puna mržnje, osvete i poniženja. Pri- staru, u ovoj Gospinoj katedrali, slavimo dva mjenjivala se na robove (Fil 2,7), pobunjenike i velika blagdana: Uzvišenje Isusova Križa, koji se najgore zločince. Nije se željelo na taj način samo inače časti i štuje od Isusova raspeća, uskrsnuća raspetoga čovjeka do kraja obezvrijediti, nego i uzašašća na nebo, te obljetnicu posvećenje ove ujedno i sve druge upozoriti kako će sramotno i mostarske stolnice, koje svetkovinski godišnje tragično završiti ako se budu bunili protiv poli- obilježujemo već 32. put, od same posvete 1980. tičke vlasti ili protiv svojih zemaljskih gospodara. godine. U takvu kažnjavanju najprije je bila samo jedna Križevo. Da kojim slučajem nekoga iz naših drvena greda, pobijena u zemlju, gdje je osuđenik obitelji - oca, brata ili sina - neki zakleti neprija- bio vezan, vješan i u mukama izdisao, a kasnije se telji razapnu na križ i taj naš raspeti brat tako u dodala i poprječna drvena greda da se kažnjeni- mukama izdahne, ne vjerujem da bi itko od nas ku i ruke razapnu, da mu bude još bolnije. Isus je živih držao kao uspomenu sliku toga raspetoga bio razapet na takav križ, s natpisom osude iznad u kući. Našli bismo neku drugu sliku iz njegova glave: "Isus Nazarećanin, Kralj židovski". Isus, Sin života: prikladniju i vedriju. Ali raspeće? - Teško Božji, svojim je božanskim djelom preokrenuo tu ili nikako. Međutim u Crkvi - domu Božjem - ra- ljudsku sramotu u Božju slavu, svoj križ poniže- zapet Sin Božji po rukama neprijatelja ljudskih nja u sredstvo našega spasenja, natpis svoje osude i odlučeno da u toj svetoj kući na najčasnijem i u istinu svoje pobjede: Isus Nazarećanin, Kralj najuočljivijem mjestu, na oltaru ili do oltara, bude svega stvorenoga i na nebu i na zemlji! upravo taj Križ i na njemu Raspeti u njegovu naj- Prvi tumač Isusova otajstvena križa bio je dramatičnijem zemaljskom izdanju. Ne Uskrsli izvanredni i obraćeni učenik apostol Pavao, koji pobjednik - ima i to; ne Uzašli na nebo - ima i nam zapisa: "Mi propovijedamo Krista raspeto- to; ne Onaj koji sjedi s desne Ocu - ima i to; nego ga, Židovima sablazan, poganima ludost" (1 Kor upravo Raspeti u svakoj crkvi i na svakom crkve- 1,23). Židov je bio toliko sablažnjen, smućen nad nom tornju i na svakoj križnoj postaji u crkvi. U činjenicom Isusova raspeća na križu, da nije mo- prvim stoljećima Križ se štovao, ali prikriveno, gao nikada, pa ni danas, prihvatiti da je Bog po- kao što se i samo kršćanstvo razvijalo više po ka- nudio spasenje i Židovu i Grku samo po križu i takombama nego po rimskim forumima. Tek od potom po uskrsnuću. Zar da Židovima i drugi- četvrtoga stoljeća, nakon Konstantinove pobjede ma pribavi spasenje i otkupljenje osuđenik koji u znaku križa i izjednačenja slobode kršćanstva s na sebi nosi biljeg Božjega prokletstva (Gal 3,13)? drugim carskim religijama, Kristov križ zauzima Mudri su i oholi Grci, naprotiv, smatrali križ to- vidno mjesto i u društvu. likom ludošću da nisu mogli prihvatiti nikakva U ono vrijeme, a i prije onoga Isusova vre- misterija da bi se po križu pružilo spasenje čovje- mena, u Egiptu, Perziji, Grčkoj, a onda osobito čanstvu. Upravo po toj židovskoj sablazni i grč- u Rimskom carstvu, raspinjanje na križ bila je koj ludosti, koja je tako nazivala Isusovo raspeće,

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 303

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330303 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

nama pozvanima, vjernicima, Kristovim sljedbe- ne 320., 14. rujna, Konstantinova majka sv. Jelena nicima, dolazi spasenje, jer - po Božjem mjerilu pronašla u Jeruzalemu na Kalvariji Grob Isusov i i sudu - Križ Isusov. Tu je podignuta prva konstantinov- i najmudrije ljudsko najveća je ludost u očima ska bazilika posvećena upravo na 15. obljetnicu Božjim, toga Našašća sv. Križa, 14. rujna 335. godine. Od i najsablažnjivije ljudsko najveća je slava pred tada se svečano slavi Uzvišenje Svetoga Križa kao Bogom. uspomena na posvetu Crkve Kristova Groba ili Ovakav preokret u glavama umišljenih ljudi, Kristova Uskrsnuća. i onih pobožnih koji misle da dobro razlikuju Posvećenje katedrale. Židovi su imali je- sablazan od slave, dan jedincati Hram, a na stotine i tisuće sinagoga i onih pametnih koji misle da savršeno razli- i u Palestini i izvan Palestine. U sinagogama se kuju mudrost od ludosti, Biblija čitala i razmatrala i Bogu uzdizala molitva, može učiniti samo Bog u svome otajstvenom osobito subotom. A u Hramu su se prikazivale i naumu spasenja: žrtve, vršilo pravo bogoslužje. Tri su uzastopna da se njegova božanska milost i snaga očituje u Hrama bila u Jeruzalemu, na brdu Moriji, prema ljudskoj slabosti (2 Kor 12,9), predaji, gdje je Abraham trebao žrtvovati sina da nas je samo "prokletnik", osuđen na drvo Izaka. Prvi je Hram kralj Salomon sedam godina križa, kadar spasiti od prokletstva (Gal 3,13). gradio i ostao je nauzgor od 961. do 587. - oko Krvlju Kristova križa Bog je sa sobom pomi- 375 godina. Razorio ga je babilonski vojskovo- rio sva bića (Kol 1,20), uspostavio mir i jedinstvo đa Nabukodonozor i odveo Židove u babilonsko između Židova i pogana da budu jedno Tijelo (Ef sužanjstvo. Nakon pedesetak godina robovanja, 2,16) u Bogu. Božje je to djelo pred kojim stojimo pod vodstvom Zerubabela Židovi su se vratili iz sa svim strahopoštovanjem, vjerničkim čašće- Babilona u Izrael i podigli drugi Hram koji je do- njem i poniznim klanjanjem. gotovljen 515. godine na istome mjestu, s nešto Zato Ivanovo Evanđelje u samom prikazu Isu- manje sjaja i zlata. Taj je Hram opstao oko 350 sova raspeća ne gleda činjenicu patnje i poniže- godina a oskvrnuo ga je i srušio bezbožni kralj nja, nego unaprijednu slavu Božju. Isti onaj izraz helenski Seleuković Antioh IV. godine 168. prije koji označuje Isusovo uzdignuće na nebo: "Desni- Krista. Juda Makabejac oslobodio je Palestinu od com Božjom uzvišen/exaltatus primio je od Oca tuđinskoga jarma, našao židovsko svetište u bi- Obećanje, Duha Svetoga…" (Dj 2,33), evanđelist jednu stanju, obnovio zidove, postavio novi oltar primjenjuje na čin raspeća: "Kad uzdignete/exal- i dao posvetiti Hram i žrtvenik, o čemu smo čuli taveritis Sina Čovječjega, tada ćete upoznati da Ja u prvom čitanju. Uspomena na tu posvetu slavila jesam" (Iv 8,28). I zato Isus, unatoč svoj ljudskoj se kao svečan blagdan. Treći je Hram dograđivan patnji i slabosti, dostojanstveno uzlazi na križ i uređivan 46 godina, od 18. prije Krista do 29. kao na svoje pobjedonosno prijestolje na kojem nakon Krista. A srušen je 70. nakon Krista. I nije će osnovati Crkvu svoju predajući Duh svoj (Iv obnovljen do dna današnjega. Na tom je hram- 19,30) i dajući da mu iz božanskoga srca poteče skom mjestu danas Omarova džamija. krv i voda (19,34), simboli sakramenata. I već U Katoličkoj je Crkvi sveti običaj da se ka- se jasno vidi pravi trijumf: Od sada će gledati na tedrale, i druge crkve, osobito većega značenja, onoga koga su proboli (19,37) i od njega tražiti svečano posvećuju. Crkva je odredila da se svake spasenje. Tu se uključuje naša živa vjera koja stoji godine svetkovinski slavi taj dan posvete u samoj pred Kristovim križem koji nam se može ukazi- katedrali, a blagdanski u svim drugim crkvama vati apsurdnim, ali što je našemu shvaćanju ap- dotične biskupije. Posvetiti neku osobu ili zgra- surdniji, to je u Božjem naumu smisleniji, i zato du ili neki predmet, znači odvojiti to od svijeta nam je postao znakom vječnoga spasenja. I zato i staviti u svetu službu Bogu, radi slave Božje. credo quia absurdum est! - Vjerujem upravo zato Tako crkvu i sve što je u crkvi posvećenjem ili što je neshvatljivo! To Uzvišenje Isusova Križa blagoslovom stavljamo u liturgijsku uporabu, da Crkva danas slavi u cijelome svijetu. se molitvom i pjesmom, a osobito sakramental- Našašće sv. Križa. Kao što su se ljudi ponijeli nim slavljima Bogu odaje hvala i slava i od njega prema Isusu za njegova života, tako su se ponijeli moli oproštenje i druge potrebne milosti. Svaka i prema njegovoj Kalvariji, mjestu ukopa, prema je crkva Bogu posvećena, a i sveci Božji mogu njegovu grobu i križu. Tradicija kaže da je godi- biti naslovnici crkava, kao što je Marija Majka

304 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330404 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Crkve naslovnica ove katedrale, a zaštitnica ove sve druge svece Crkve. Napose zahvaljujemo na župe. tolikim posvetnim i djelatnima milostima koje Zahvaljujemo od svega srca Bogu na svemu su od Boga dane mnogim vjernicima po svetim njegovu daru i pomoći koju je po funkcioniranju sakramentima krštenja, potvrde, pomirenja, Eu- ove katedrale, i u mirna i u nemirna vremena, haristije, bolesničkoga pomazanja, svetoga reda i dao svakomu vjerniku i svećeniku u ove njezine vjenčanja. 32 godine. Doživljavala je ona mnoge početnič- Svima pokojnima: biskupima, svećenicima i ke muke, kalvarijska poniženja i nemilosrdna vjernicima koji su bili crkveno vezani uz ovu ka- granatiranja u proteklom razdoblju, ali je unatoč tedralu, molimo vječni mir u Bogu, a živima za- raznim napadima uvijek ostala u liturgijskoj upo- zivamo blagoslov i dar dobra zdravlja, duševnoga rabi i službi, gdje se Boga slavilo, Blaženu Djevi- i tjelesnoga; blagoslovljen život, osobni i obitelj- cu Mariju častilo i njezina zaručnika sv. Josipa, ski, društveni i crkveni. Hvalu dajmo Gospodinu zaštitnika cijele Mostarsko-duvanjske biskupije, i Bogu našemu! Dostojno je i pravedno!

MISIJSKI DAN - SV. IVAN KAPISTRAN - GODINA VJERE Beograd - katedrala, 21. listopada 2012.

Danas nas je okupilo trostruko slavlje u ovu Godine 1415. bio je napad na Perugiu, gdje je katedralu Marijina Uznesenja. Ivan Kapistran bio zarobljen i bačen u tamnicu. Prvo, njezin suzaštitnik, sv. Ivan Kapistranski, Pokušao je pobjeći, ali je pri padu slomio nogu, kojemu kalendarski blagdan pada za dva dana, a lako uhvaćen i vraćen u još mračniju samicu. Jed- liturgijski se prenosi na najbližu nedjelju; ne mu se noći ukazao sv. Franjo i pozvao ga da drugo, Svjetski dan misija Katoličke Crkve, i, uđe u njegov Red. treće, Otvaranje Godine vjere. O svemu ćemo Godine 1416., nakon što se otkupio golemom ponešto. svotom, primljen je na blagdan sv. Franje u Fra- 1 - Sveti Ivan Kapistranski: njevački red u Perugi. Godine 1386., na svetkovinu sv. Ivana Krsti- Godine 1417., istoga blagdana, nakon jakih telja, 24. lipnja, rođeno je u Capistranu u Italiji kušnji, sjećanja na mladenačku prošlost, bolesti dijete kršteno imenom Ivan, od katoličke i ple- i nerazborite pokore koje mu je nametao njegov mićke obitelji, s više djece, a on je bio posljednje. meštar, pristupio je zavjetima. Početkom 15. stoljeća doživio je pravu tragediju. Godine 1418., nakon završena teološkog stu- Neprijatelji iz mjesta ubili su dvanaest osoba nje- dija, zaređen je za đakona, i papa Martin V. ime- gove rodbine, četiri njegova brata i zapalili mu i novao ga je istražiteljem ili inkvizitorom fratice- očevu i majčinu kuću. Čini se da mu je u toj tra- lla, pobunjenika i anarhista protiv moralnoga i gediji život izgubio i otac Antonio. socijalnoga reda, posebno u srednjoj Italiji. Pre- Godine 1405. Ivan polazi na studij prava u Pe- skočimo malo svu onu njegovu djelatnost, pro- rugiu, gdje, nakon šest godina, završava odličnim povjedničku i spisateljsku, u Italiji, u Jeruzalemu, uspjehom 1411. Nije učio samo pravo nego sve u Koruškoj, Austriji, Mađarskoj, Transilvaniji, do čega se moglo doći. Poljskoj, Moravskoj, Češkoj, i pogledajmo zašto Godine 1413. - bio je izabran za jednoga od ga je ova katedrala i nadbiskupija uzela za svoga sudaca u Perugi. Ponašanje mu je u toj službi bilo drugog zaštitnika, odnosno suzaštitnika. besprijekorno, nikada nijedne zloporabe, nika- Novi događaji na pozornici Europe ovako žar- kve nepravde; niti se dao prestrašiti prijetnjama ka apostola pretvorili su u vatrena vojnika, vođu moćnika niti podmititi svotama bogataša. Dok su križara. ga dobri pratili pohvalama, zlikovci su smišljali Godine 1453. Osmanlije osvajaju Carigrad i osvete" - veli Bibliotheca Sanctorum (svezak VI., cilj im je da preko balkanskih zemalja dopru do str. 646-647). Mađarske i do Beča. Na putu im je bila smetnja tvrđava Beograd.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 305

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330505 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Javila se trojica velikih Ivana da objedine eu- biskupija počinje duhovno i osobno nazadovati; ropske vojskovođe: fra Giovanni da Capistrano, primjećujemo da nam se vjernici smanjuju, bilo vatreni propovjednik, Janos Hunjadi ili Janko Si- zbog tjelesnoga mortaliteta ili duhovnoga relati- binjanin (1407.-1456.), mađarski general, i Juan vizma i indiferentizma, i zbog nesretnih ratova Carvajal (1400.-1469.), španjolski kardinal, koje- ili neuspjelih brakova. Kako se mi u svemu tome ga je papa Kalist III. (1455.-1458.) poslao u Ma- ponašamo? Jest nam teško. Jesmo u krizi i recesi- đarsku pozivati na otpor Turcima. Skupljeno je ji. Ali možemo li zamisliti da je na mnogim stra- oko 40.000 sudionika, više seljaka nego vojnika, nama svijeta puno teže i mučnije. više s oruđem nego s oružjem. Evo Svjetskoga misijskog dana, Misijske ne- Godine 1455., prije Božića, sultan Mehmed djelje, kada smo svi pozvani misliti više na one paša II. utaborio se pred Beogradom obsjedajući koji su daleko, nego na sebe same; više na nekr- ga sedam mjeseci. štene, nego na krštene. Isus direktno kazuje apo- Godine 1456., 22. srpnja, izvojevana je veli- stolima i nama danas da standardi koji vrijede za čanstvena pobjeda i obrana Beograda. Na vijest o Kraljevstvo Božje nisu standardi kojima se služe pobjedi papa Kalist III. naredio je da se po svim kraljevi i vladari ovoga svijeta. U ovom je svijetu crkvama oglase zvona u čast te pobjede. Tradicija, standard: moć, nafta, novac, vojska, oružje, vlast, pa i ona pisana, kazuje da se od tada zvoni u pod- zapovjedništvo. Kada dva vladara razgovaraju, ne po svim crkvama na svijetu do dana današnje- jedan drugoga pitaju: S koliko si ti glasova pobi- ga. Tri mjeseca nakon te pobjede, 23. listopada, jedio? Koliko ti imaš divizija vojske? Koliko imaš fra Ivan je Kapistran preminuo u Iločkom samo- podanika koji ti plaćaju porez i koji ti služe? Ko- stanu koji je on bio osnovao i gdje je želio biti po- lik je tvoj BDP - Bruto domaći proizvod? Onaj kopan. Na žalost, za grob mu se ne zna. Proglašen iz Luksemburga kaže da mu je 113.000 dolara po je svetim 234 godine nakon smrti, 1690. Ovako je osobi (450.000 st. od kojih je 80% katolika), a onaj bilo prije 500 ili 550 godina. iz Burundija samo 100 dolara po glavi (8.000.000 2 - Svjetski misijski dan. A što nam Evanđelje stanovnika, od kojih je 86% katolika). U Isusovu kaže kakvi bismo trebali biti mi danas? - Pročitali kraljevstvu standard je služenje. Veličina se sasto- smo u Markovu evanđelju prikaz kako su dvojica ji ne u podlaganju drugih ljudi svojoj službi, nego apostolske braće, Jakov i Ivan, pristupila k Isusu podlažući sebe u službu drugima. Nije pitanje: da mu zaištu dvije glavne stolice, desnu i lijevu, Koju službu i korist ja mogu izvući, nego što ja rekli bismo ministarstvo vanjskih i unutarnjih mogu poslužiti? A nije to ništa ni čudno ni straš- poslova. Kada razmišljamo o ovoj zgodi sinova no, jer je svakodnevno. Koliko uložimo, toliko i Zebedejevih, Ivana i Jakova, začudimo se nema- izvlačimo. Ako postavimo sebi princip: raditi što lim čuđenjem. je manje moguće, a zaraditi što je više moguće, Ponajprije, uhvati nas neki zagonetni osjećaj pa to je besmisao! Kada čovjek radi za dobro bli- kada sebi predočimo ovu braću apostole kako se žnjih, drugih, onda se on stvarno osjeća i sretan odvažno pojavljuju pred Isusom, s uzdignutom i prosperitetan. Ne samo Crkva, nego svijet treba glavom i glasom pred raskolačenim očima osta- ljudi kojima je ideal služenje. I to onakvo služenje lih učenika ištući osiguranje svojih budućih reso- o kojem Isus govori. Tko želi biti prvi, neka bude ra: desne i lijeve strane Gospodinove. A osobito prvi služitelj! Tko želi biti najveći, neka bude se začudimo kako su dvojica apostola sastavila najveći služitelj! Isus uzima sebe za primjer: Sin usmenu zajedničku molbu da za sebe osiguraju Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi karijeru u novom Izraelu, i to upravo u predve- i život svoj dade kao otkupninu za mnoge (Mk čerje Isusove muke i smrti. Isus im je neposredno 10,45). Cijena je njegova služenja krv, u konačni- prije toga (Mk 10,32-34) po treći put navijestio ci smrt. Zato ga Bog preuzvisi i dade mu Ime... svoju krvavu Maslinsku agoniju i još krvaviju Godina vjere - Gospodin Isus ispričao je više Kalvariju, iza koje će uslijediti Gloria uskrsnuća. prispodoba koje osvjetljuju ljudske pokušaje i Ali kao da su ta proročanstva prohujala pokraj snalaženja u čuvanju i upotrebi zemaljskoga bla- učeničkih glava bez ikakva odjeka i traga. ga: o bogatašu kojemu je rodila ljetina, pa mu se A zašto bismo se čudili kada svatko od nas sve izmaknulo zbog nagle smrti (Lk 12,20); o slu- u sebi nosi Jakovljeve ljestve i Ivanove težnje iz gama koji su primili velike kredite od gospodara, perioda prije Isusova uskrsnuća?! Mi svećenici pa jedan udeseterostručio, drugi upeterostručio i biskupi vidimo da se neke naše župe osipaju, (Lk 19,16.18), a treći zatrpao u zemlju. Ovoga

306 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330606 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

je posljednjega Gospodin nazvao "zlim i lijenim Papa Benedikt XVI. svojim pismom "Vrata slugom" (Mt 25,26). Gospodin svaki put kazuje vjere" i proglašenjem "Godine vjere" želi da mi kako se taj početni polog ili blago može najsigur- ovaj polog vjere - pretočen u Koncilske doku- nije uložiti da urodi - vječnošću, gdje se kradlji- mente i Katekizam - danas prema mogućnostima vac ne primiče, niti moljac grize (Lk 12,33). sustavno čitamo, proučavamo, druge poučavamo Godina vjere! Naslijedili smo kršćansko-ka- kao nešto nužno za spasenje. Svećenici su prvi toličku vjeru od svojih pradjedova. Primili to pozvani sve to i na sebe primjenjivati i drugima dragocjeno blago u sakramentu krštenja, darom navješćivati. Božjim i voljom i vjerom svojih roditelja. Našli Osim toga, možemo odlučiti pročitati pet vri- smo Bibliju u kući. Našli Koncilske dokumente. jednih knjiga, razgovarati s ukućanima o vjeri, o Našli Katekizam. Blago do blaga. Prihvatili smo živoj, djelatnoj, djelotvornoj i spasonosnoj vjeri. to blago svjesno i namjerno kada smo došli do Svaki dan moliti se Bogu ujutro i navečer, pri- uporabe razuma, tj. kada smo se pripremali za je i poslije objeda. Ići redovito na sv. Misu. Bo- prvu sv. Pričest i za sv. krizmu. I kroz sve vrijeme lje se i češće ispovijedati. Okaniti se i najmanje osnovnoga i srednjoškolskog obrazovanja. Blago bogohule i uvrjede Božjega imena. Blagoslivlja- kao skup vjerskih istina, koji se naziva "pologom ti, a ne proklinjati. Poštovati bračnoga druga, a vjere". Što ćemo s tim "pologom", "blagom", "ži- ne svađati se s njime, pogotovo ne dizati ruke na vom imovinom"? drugoga. Poučavati djecu u dobru i u poštenju. Možemo to staviti zajedno s molitvenikom u Povećati priloge karitasu da dijeli siromašnima, sanduk, ili s vjeronaučnim priručnikom na poli- posjetiti bolesnika i zatvorenika, ne zaboraviti cu s drugim knjigama. I ne otvarati. A hvaliti se onoga tko je tvoje krvi, a ugostiti tuđina i stranca. kako to imamo u kući! Mogli bismo tako imati 10 posto koristi od onoga A možemo uzeti Bibliju, koja ima 1.189 po- "pologa vjere", a mogli bismo to svoje blago vjere glavlja, i svaki dan kroz Godinu vjere pročitati po i u-10-erostručiti. Kolik je god postotak, dobar tri poglavlja tako da pročitamo svu Bibliju u go- je; samo nije u redu ako glavnica leži, a kamata dini dana. Eto udvostručili naslijeđeno blago. nema. Inače, nekorisni sluga bit će izbačen van, Jednako tako s onih 16 koncilskih dokumena- u tamu, gdje mu ne će nedostajati plača i škrguta ta kojima je ni 50 godina, a na suvremen način zubâ (Mt 25,30). prikazuju sve objavljeno blago Staroga Zavjeta, Ako je vjera Božji dar - a jest - onda ne može- Novoga Zavjeta i sav razvoj vjerskih istina kroz mo bez apostolske molitve: Gospodine, "umnoži dvije tisuće godina povijesti Kristove Crkve. nam vjeru!" (Lk 17,5), da po zagovoru sv. Ivana Isto tako postupiti i s Katekizmom Katoličke Cr- Kapistrana, drugima nesebično služimo i tako kve koji ima oko 700 stranica teksta. Svaki dan pro- Kraljevstvo Isusovo zauvijek zaslužimo. Bilo čitati po dvije stranice. Eto oživio Katekizam u kući tako! u Godini dana. Od pologa stopostotne kamate!

NEDJELJA ZAHVALNOSTI Sarajevo - katedrala, 4. studenoga 2012.

Dan zahvalnosti. Pošteno govoreći, čitav se dišnjih plodina. Muškarci bi toga tjedna napravili naš život sastoji od raznovrsnih Božjih blagoslo- po trgovima, terasama, vinogradima i njivama va razasutih između naše prošlosti i sadašnjosti. sjenice ili šatore od granja - podsjećanje na puto- Zato bi nam trebali mnogi dani sinovske zahval- vanje iz ropstva kroz pustinju u obećanu zemlju! nosti da se bar malo odužimo za te božanske - i tako bi dozivali uspomene, radovali se i zahva- milosti i dobra. Židovi su imali više svečanosti, ljivali Bogu na njegovu daru ljetine. među njima se isticao blagdan Sjenica, koji je tra- A najveći i najljepši dan zahvalnosti Novoga jao tjedan dana, a sastojao se od čina zahvalnosti Zavjeta jest Euharistija Velikoga četvrtka kada je za plodove žetve žita i berbe grožđa i ostalih go- Sin Božji dao hvalu i zahvalu nebeskomu Ocu za

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 307

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330707 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:167:28:16 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

njegova velika i divna djela - magnalia et mirabi- A što je zahvalnost? To je osjećaj vanjskoga lia - učinjena u povijesti spasenja, a vrhunac sve- priznanja prema nekomu tko nam je učinio neko ga jest Isusovo predanje u Božje ruke po križu i dobro djelo, pružio nam pomoć, potporu. Pa taj smrti "za opačine naše", te rađanje na uskrsnuće osjećaj pretvorimo u srdačne riječi svomu dobro- "radi našeg opravdanja" (Rim 4,25). činitelju. Na primjer, samo se jedan gubavac, i to I drugi narodi i religije svijeta imaju svoje stranac, Samarijanac, na darovanu zdravlju Isusu svetkovine zahvalnosti. Naši su biskupi još 1984. zahvalio, a ostalih devet gubavaca pokazalo je svoj godine propisali da se prva nedjelja nakon Svih egoizam, misleći da su oni slučajno izliječeni ili Svetih slavi kao Dan zahvalnosti Bogu za sve što zato što su se samo slučajno prijavili svećenicima. od njegove darežljivosti primismo i primamo. A I odmaglili u nepovrat (Lk 17,11-18). Vidiš li da mi samo nastavljamo stopama otaca zahvaljiva- im se guba nije izgubila, nego im se opet vratila, ti Bogu Ocu koji nas je stvorio, Sinu koji nas je ovaj put na nezahvalnu dušu. I to ona guba kame- otkupio i Duhu koji nas je posvetio. To činimo s nih srdaca, zatvorenih pameti. Primjećujemo li iz posebnom radošću u ovoj Godini vjere. ovoga susreta Samarijanca povratnika k Isusu da Što je to nezahvalnost? Nezahvalni su, na prije 100 posto od Boga ozdravljenih, a tek 10 posto mjer, prvi ljudi koje je Bog stvorio i njihovu slobo- Bogu zahvalnih u svijetu? du stavio na ispit da razumnim posluhom pokažu Naša ljudska zahvalnost ima tri smjera i cilja: tko ih je stvorio, životom obdario i tko im dobro 1 - Bogu. Biblija nas uči zahvalnosti. Ako u čini. A oni se na to svjesno izvrnu na Boga i reknu svakoj prigodi nema same riječi "zahvale", ima mu da će oni radije slušati vraga koji im obećaje da mnoštvo sličnih pojmova koji izražavaju isti osje- će biti "kao bogovi" (Post 3,5), a ne će se pokoravati ćaj: slavljenje i klicanje, divljenje djelima Božjim, Bogu koji ih odvraća da ne postanu kao vragovi. blagoslivljanje Boga. Što je onih 150 psalama doli Nezahvalan je onaj sin Abšalom svomu ocu izraz hvale i zahvale Bogu! Davidu kada ga otac ludo voli unatoč svim nje- Složit ćemo se mi vjernici u tvrdnji da nemamo govim grijesima oholosti i osvete, osobito grije- ni prema komu toliko dugova kao prema Bogu. hu okupljanja hulja i nitkova da mu ubiju brata Sve što nam je došlo od roditelja i dobročinitelja Amnona, prijestolonasljednika, pa zbog toga u konačnici je od Boga. Bog nas je stvorio, dušu mora u progon. A David ga ipak dovodi na dvor nam ulio i roditeljima nas povjerio. Od roditelja gdje se ponovno podiže protiv svoga oca kralja nas školi i Crkvi prepustio. Ako komu moramo i završava zapleten bujnom kosom ohole glave biti neizrecivo zahvalni, onda je to Bog. Božje je među hrastove grane. Osta nezahvalnik viseći u 99,99% svega na nama i u nama: života, duha, zraku, a njegova mazga ode za svojim poslom. slobode, razumijevanja, pamćenja, zdravlja, sna- Kako živio, tako i završio (2 Sam gl. 13-19). ge, ljubavi; zraka, sunca, zemlje, dana i noći. A Nezahvalnost je, i to onu narodnu, ponajbolje ono 00,01% našega rada, hoda, vježbe, učenja. A izrazio veliki prorok Jeremija u svojim tužaljka- ipak, kako vidimo i iz biblijskih primjera i iz naše ma ili prijekorima, što su naši stari za Veliki petak svakodnevne sablažnjive prakse, pa i one vjernič- pučki prepjevali po prilici ovako: ke, ni prema komu nemamo toliko nezahvalno- Puče moj, ja tebe iz veriga paklenoga ropstva sti, zaborava, prigovora, pobune, huljenja, psovke odvezao: kao protiv Boga. A ja sam, jao, neharni stvor! - ne a ti mene konopcima sred maslinskoga vrta pjeva se to samo u korizmi. svezao! U misnom predslovlju molimo i pjevamo: Puče moj, ja pred tobom u stupu od oblaka "Dostojno je i pravedno, pravo i spasonosno da hodio: a ti mene po sudnicama opakih glavara vazda i svagdje zahvaljujemo tebi, Oče svemogući vodio. vječni Bože." Puče moj, ja tebe iz zemlje egipatske izveo: Isus "zahvali" Ocu, ponavljamo njegove riječi A ti mene u Jeruzalem na suđenje priveo. I tako dva puta u posvetnoj Pretvorbi kruha i vina u Ti- svim postajama do groba! jelo i Krv Kristovu. U drugom misnom kanonu Nezahvalnost je okrenuti se prema svomu naj- govorimo Bogu: "zahvaljujemo ti što si nas po- većem dobročinitelju i odvezati mu pljusku kada zvao da stojimo pred tobom i tebi služimo", a u on očekuje barem riječ hvala! Nezahvalnik uvijek trećem: "zahvalno ti prinosimo ovu žrtvu, živu i kudikamo više pokazuje kakav je njegov karakter, svetu". Zahvala za zahvalom. Euharistija i znači a ne kakav je njegov dobrotvor! zahvaljivanje.

308 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330808 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Isus nas poučava da budemo zahvalni Bogu na imamo i što jesmo. Bog daje pravo i obvezu ocu i svemu: nije naše apsolutno ništa, jer sve nam se majci da rađaju i odgajaju djecu. "Dok si u mojoj može oduzeti svakoga trenutka, i to kugom ili gu- kući ovako, a kada se ti sam skućiš, učini bolje bom, uraganom ili potresom, a da nitko ne bude od mene", zna reći odgovorni otac ili mati svomu kriv i da nikoga ne možemo pozvati na odgovor- sinu ili kćeri, koji bi htjeli prije vremena u "daleku nost. A svemogući i svemudri Bog može svakoga zemlju" (Lk 15,13). od nas svakoga trenutka pozvati na svoje sudište U jednome našem selu jedna žena, udovica, s da podnesemo izvješće o životu i čujemo vječnu udovičkom mirovinom osigurala je djeci cjelo- presudu (Rim 14,10; 2 Kor 5,10). vito školovanje. Četvero djece odškolovala i dala Sv. Pavao u svojim Poslanicama na četrdeset svakomu ne motiku nego diplomu u šake. Ona, i tri mjesta spominje ili da on zahvaljuje Bogu, nepismena žena: svakomu po 16 godina škole. ili da je on zahvalan vjernicima, ili potiče na za- Četvero djece puta šesnaest godina izobrazbe jest hvalnost Timoteja, Rimljane, Efežane (5,20), Fili- jednako šezdeset i četiri godine škole u kući. "Eto pljane ( 4,6), Kološane (4,7), Solunjane, jednom sada se zapošljavajte, kućite, ženite i udajite, ra- ili više puta. đajte djecu, nabavljajte što vam je potrebno i po- Apostol naroda tvrdi da je glavni grijeh poga- vrh svega ljubite se i poštujte. Kao što ste vi pošto- na u ovome: "premda upoznaše Boga, ne iskazaše vali svoga oca i svoju majku, tako neka i vas djeca mu kao Bogu ni slavu ni zahvalnost" (Rim 1,21). vaša poštuju", poruka je i oporuka majke! Komu Imali su na raspolaganju čitavu prirodu, kozmos, bi ta djeca trebala biti zahvalna? Sebi samima?! ali se dogodio rascjep između logične svijesti i Ima i ovakvih. Pita jedan svećenik jednoga moralne savjesti, između razuma i srca, "te se po- našeg vjernika koji radi u Njemačkoj: "Kako je?" mrači bezumno srce njihovo" časteći "stvorenje Kaže on: "A, moj velečasni, gnjijem!" - Kako ne umjesto Stvoritelja" (Rim 1,21-22.25). Kršćanski će gnjeti po kiši u jarku, u gnjili! A kući šalje no- pisac Tertulijan govoraše: Priroda je učiteljica, a vac, sin mu voza mercedes, u mercedesu žene, u duša je učenica (De testimonio animae, V.,1: "Ma- džepovima drogu, a od diplome ni slova ni naslo- gistra natura, anima discipula"). va! Kakva je to zahvalnost jadnomu ćaći u inoze- Učeniku Timoteju Pavao nalaže da se obavlja- mnom kanalu?! ju ne samo "prošnje, molitve i molbenice" nego i 3 - Dobročiniteljima. Dužni smo posebnu "zahvalnice za sve ljude" (1 Tim 2,1): za vjernike i zahvalnost svojim nevjernike, dobre i loše, osobito da zahvaljujemo učiteljima koji su nas izvlačili iz mraka nezna- Bogu umjesto tolikih nezahvalnika, bezbožaca i nja i poučavali u spoznaji duha i svijeta, neznabožaca, koji Boga ne priznaju, ne prihvaća- odgojiteljima koji su nas okretali na pravi moju pa mu onda ni ne zahvaljuju. ralni put, A pogledajmo među kakve tipove ubraja ne- dobročiniteljima koji su nam bilo koje dobro zahvalnike pišući istomu učeniku Timoteju: "A priskrbili u našem životu. ovo znaj: u posljednjim danima nastat će teška Okrenimo medalju i pogledajmo pošteno i vremena. Ljudi će doista biti sebeljupci, srebro- ovako: koliko smo puta i sami pritekli u pomoć ljupci, preuzetnici, oholice, hulitelji, roditeljima i molitvom i žrtvom, njegom i lijekom, i laiku i neposlušni, nezahvalnici, bezbožnici, bešćutnici, svećeniku, i nismo za to uvijek primili ne samo nepomirljivci, klevetnici, neobuzdanici, goro- dužne nego nikakve zahvalnosti, ni riječima ni padnici, neljubitelji dobra, izdajice, brzopletnici, djelima. Činjenica da je to izostalo, neka ide na naduti, ljubitelji užitka više nego ljubitelji Boga" obraz njima. U takvim slučajevima nitko nas ne (2 Tim 3,1-4). Među 18 najgorih vrsta ljudi na može ni uvjeriti ni utješiti doli Isus jedini koji nam ovome svijetu na sedmom se mjestu nalaze "neza- je svima ostavio svoju poruku: "Tako i vi, kad iz- hvalnici", koji ni srcem pristaju, ni razumom pri- vršite sve što vam je naređeno, recite: 'Sluge smo znaju da su dužni zahvalnost Bogu. Ne dao nam beskorisne! Učinismo što smo bili dužni učiniti!'" Bog ući u ovu Pavlovu kategoriju nezahvalnika. (Lk 17,10). Ne samo prema Bogu, nego i prema 2 - Roditeljima. Dužni smo zahvaljivati na čovjeku! Stoga ako želimo biti pošteni ljudi i če- osobit način svojim roditeljima, koji su u svemu, stiti vjernici, "hvalu dajmo Gospodinu Bogu na- po Božjoj Providnosti, najzaslužniji za sve što šemu", jer je to doista "dostojno i pravedno".

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 309

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 330909 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

VIJESTI KATOLIČKOGA INFORMATIVNOGA UREDA - KIUM

MOSTAR: UZVIŠENJE SVETOGA KRIŽA

Mostar, 14. rujna 2012. - U petak, 14. rujna, tinsku Missu brevis sv. Ivana od Boga pjevao je na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa i na svetko- Katedralni zbor, svirao Simfonijski orkestar Mo- vinu obljetnice Posvete katedrale u Mostaru sve- star, pod ravnanjem maestra don Dragana Filipo- čanu sv. Misu u večernjim satima predvodio je vića. Prije evanđelja izveden je dirigentov usklik mjesni biskup Ratko Perić u koncelebraciji s voj- "Aleluja - Kroz mnoge nam je nevolje". Na kraju nim ordinarijem biskupom Tomom Vukšićem iz sv. Mise otpjevan je Aleluja, najpoznatiji i najpje- Sarajeva i 35 svećenika, biskupijskih i redovnič- vaniji glazbeni komad uzet iz Händelova Mesije. kih, a sudjelovali su brojni vjernici unatoč kišnu Generalni vikar msgr. Srećko Majić prije za- vremenu, koje je već odavno bilo poželjno u Mo- vršnoga blagoslova izrazio je dobre želje pred- staru. Procesija je preko Gospina trga ušla u kate- voditelju misnoga slavlja prigodom njegove 20. dralu a Katedralni je zbor intonirao pjesmu Bliže, obljetnice biskupskoga ređenja. (Homilija i po- o Bože moj! Ceremonijar don Tomislav Ljuban zdrav na drugom mjestu u ovoj broju). pozvao je bogoslove u asistenciju. Haydnovu la-

TREBINJE: ISUS I ANĐELI NJEGOVI

Trebinje, 30. rujna 2012. Trebinjska bisku- Pavlović s Domanovića, don Antun Pavlović iz pija, kojoj se naslov otoka Mrkana ili sv. Marka Hrasna, don Marko Šutalo iz Aladinića, te sve- (Markana ili Mrkna) priključio u 15. stoljeću, ćenici don Ivan Štironja iz Sarajeva, don Bernard slavi od pamtivijeka sv. Mihovila arkanđela kao Pleše iz Dubrovnika i don Tomislav Ljuban iz svoga nebeskog zaštitnika. Možda baš od počet- Mostara, a čestitkama se priključio i don Tihomir ka same biskupije u 10. stoljeću. I ove je godine Šakota, župnik Pločica i Vitaljine iz susjedne Du- proslavljen Dan Trebinjske biskupije, 30. rujna, u brovačke biskupije. Na koru je pjevao župni zbor nedjelju najbližu crkvenom blagdanu svete trojice iz Rotimlje pod vodstvom don Ivana Perića, žu- arkanđela: Mihaela, Gabriela i Rafaela, 29. rujna. pnika iz Ilića iz Mostara. Crkva je bila puna vjernika, domaćih i hodoča- Biskup je u propovijedi govorio o anđelima u snika iz drugih župa Trebinjske biskupije. Nisu službi Isusovoj. U navještenju pojavljuje se arkan- svi mogli ni stati u crkvu. Bili su i predstavnici đeo Gabriel koji donosi radosnu ili blagu vijest, pravoslavne Eparhije zahumsko-hercegovačke i koja se slavi na Blagovijest. Anđeo, možda baš primorske, s protojerejem Draženom Tupanjani- taj isti arkanđeo, javlja se sv. Josipu četiri putu i nom, parohom trebinjskim. upućuje ga kako spasiti Maloga Isusa u njegovu U koncelebraciji, koju je u katedrali Male Gos- djetinjstvu. Nakon kušnje u pustinji, pristupili su pe predvodio biskup Ratko, apostolski upravitelj anđeli k Isusu i služili mu. Javio se i anđeo tješitelj trebinjski, sudjelovala su trinaestorica misnika: u Getsemaniju, a kada su apostoli htjeli braniti osim župnika don Milenka Krešića, dekan stolač- Isusa od napadača, Gospodin je rekao da to ne ki don Rajko Marković, župnici don Blaž Ivanda čine; on bi mogao umoliti od Oca 12 legija - tj. iz Čeljeva, don Damjan Raguž iz Rotimlje, don 72.000 anđela - ali on želi ispuniti volju Božju. Vinko Raguž iz Dračeva, don Nedjeljko Krešić Kada Isus bude dolazio drugi put na zemlju, kao iz Graca, don Pero Pavlović iz Ravna, don Ivan Sudac živih i mrtvih, s njim će biti i anđeli njego-

310 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331010 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

vi, koji će dijeliti dobre ljude od zlih, pravedne od Misno je slavlje završilo pjevanjem zahvalna nepravednih. himna "Tebe Boga hvalimo". Župnik je na kraju sv. Mise pozdravio svećeni- Don Milenko je u župnom dvoru ugostio sve- ke i vjernike, i pravoslavnu delegaciju. ćenike koji su ostali u razgovoru o nekim pastoralnim vidovima Trebinjske biskupije.

TREBINJE: DON VIDOJE MASLAĆ I NJEGOVO DOBA

Trebinje, 30. rujna 2012. - Na Danu Tre- Na braniku vlastitosti Trebinjske biskupije (str. binjske biskupije, u Trebinju 30. rujna ove godi- 69-81), ne, predstavljena je knjiga don Milenka Krešića, Svećenici Maslaći - Don Vidojev brat don An- trebinjskoga župnog upravitelja, pod naslovom: drija i nećak don Jozo (str. 83-94), "Don Vidoje Maslać i Trebinjska biskupija (1795.- Don Vidojevi suputnici - oko 35 biskupa, sve- 1862.)", u izdanju Župnoga ureda Trebinje, kao ćenika i redovnika - (str. 95-118), 14. Humski zbornik. Autor je prebrao više arhiva: u Rimu, u Zadru, Knjiga ima pet dijelova. u Dubrovniku, u Stocu, u Mostaru. Iznio povije- Trebinjsko-mrkanska biskupija i prilike u Her- sne činjenice, dao im tumačenja, a na više mje- cegovini krajem 18. i početkom 19. stoljeća (str. sta ispravio dosadašnje podatke autora koji su o 17-22), tome pisali u svojim člancima. Don Vidoje Maslać 1795.-1862. (str. 23-68), Donosimo Biskupov predslov (str. 11-12) pod naslovom

Hrabri don Vidoje Maslać

Sto pedeseta obljetnica smrti pokojnoga don latnik kao graditelj prostrane župne kuće u Pre- Vide Maslaća (1795.-1862.), glasovita župnika u nju koja je zasnovana, kako se čini, i za više službe Dubravama, sa sjedištem u Prenju, župi koja je od župnika i generalnoga vikara, a koja i danas tijekom vremena razdijeljena u osam župnih za- ponosito stoji i služi svojoj svrsi makar i trebala jednica (osim Prenja, Aladinići, Čeljevo, Doma- nužnih obnova; društveni radnik kao zastupnik novići, Dračevo Rotimlja, Stjepan Krst i Stolac) svoga hrvatskog i katoličkog naroda pred turskim i generalnoga vikara Trebinjsko-mrkanske bisku- velmožama; borac za ljudska prava i vjerske slo- pije od 1840. do smrti, 1862. godine, povijesna bode. Pisma su mu letjela na sve strane: do Rima je prigoda da se ovo razdoblje s njegovim vode- i francuskog Lyona, do Dubrovnika i Travnika, ćim osobama u vjerskom i društvenom pogledu do Mostara i Stambula! U svakom se zauzimao za još više činjenično razbistri i novim reflektorom dobrobit svoga naroda, Kristove Crkve i katoličke osvijetli, osobito crkveno-arhivskim dokumenti- vjere. Što je stanje bilo teže i nepodnošljivije, to je ma. on bio odlučnije, hrabriji i nezaustavljiviji. Poka- Don Vidoje je živio u zle dane i godine glad- zao je to i kao mladomisnik koji je morao bježati ne, u vrijeme kada je turska sila i ordija pomalo s ovih terena, ali se hrabro vratio i ovdje djelovao nestajala i krvila se zbog gubitka višestoljetne vla- preko četiri desetljeća. Pa i kad je ozbiljno pobo- sti, tako da je tadašnjim kršćanima u jugoistoč- lijevao i ostario, nije mejdan ostavio! Hrabar žu- noj Hercegovini bilo preteško opstati i na strašnu pnik i razborit generalni vikar! mjestu postojati. Don Vidoje je obilježio svoje doba svojom Don Vidoje, koji je protagonist ovoga djela, osebujnom izgrađenom osobnošću i svojom ljud- svojevrsne monografije, bio je svestran čovjek skom i crkvenom sposobnošću. Brinuo se za svo- svoga doba: svećenik kao župnik i vikar u bisku- je dubravske vjernike u vjeroučiteljskom i sakra- piji stojeći više od 40 godina katoličkomu narodu mentalnom pogledu, nesebično se zalagao za sve na raspolaganju svojom posvetiteljskom, prosvje- župnike i župe svoje biskupije, radio na pozivu i titeljskom i upraviteljskom službom; kulturni dje- odgoju svećeničkoga pomlatka iz trebinjskih župa

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 311

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331111 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

za istoimenu biskupiju, njegovao dobre odnose s lika, djela i njegova doba; za prikaz njegova brata Hercegovačkim vikarijatom i njegovim biskupom don Andrije, bratića don Joze, svećenika njegovih fra Rafom Barišićem, s Bosanskom provincijom i suvremenika-suputnika, dijecezanskih i redov- njezinim provincijalima te s Hercegovačkom ku- ničkih, isusovačkih i franjevačkih, te dubrovač- stodijom, podržavao dobre kršćanske odnose s kih biskupa, apostolskih administratora. K tomu pravoslavnima i kontakte s muslimanima, osobi- je dodao i značajniju don Vidojevu koresponden- to s nositeljima tadašnje građanske vlasti. ciju s njegovim suvremenicima. Djelo će svojom Don Vidinom nam je zaslugom i pismima znanstvenošću i povijesnom prosudbom zauzeti ostala živa uspomena na jednoga od najsvjetlijih svoje odgovarajuće mjesto u monografijama o katoličkih svjedoka toga vremena, Marka Milano- hercegovačkim župama i crkvenim uglednicima, vića iz Kruševa, njegova župljanina, koji je, čvrst biskupima i svećenicima. u vjeri i odan svojoj Katoličkoj Crkvi, žrtvovao Preporučujemo, osobito svećenicima u pasto- svoj život za svoju katoličku vjeru, 1859. godine. ralu, u ovoj Godini vjere, čitanje stranica koje su Rado zazivamo Božji blagoslov na ovaj rad posvećene ovomu odvažnom, ustrajnom i do- don Milenka Krešića, dušobrižnika u Trebinju, sljednom župniku! koji se marljivo zauzeo za istraživanje crkvenih i Mostar, na blagdan Male Gospe, 2012. drugih arhiva i za povijesnu studiju don Vidojeva + Ratko Perić, biskup

STOLAC: POVRATAK U GRAD

Stolac, 3. listopada 2012. - Dolaskom Oto- okolnim toponimima: Križevac, Krstac i Križane, manskoga carstva na ove prostore u XV. stolje- od kojih je Križevac gotovo u centru grada. ću, kršćanstvo se iz Stoca i okolice stalo povlačiti Ovaj grad i kraj, bogate kulturne prošlosti opi- prema jugu, uglavnom prema Dubrovniku. Na sane perom mnogih pisaca i kroničara, svojim temeljima prijašnjega kršćanskog hrama, prema mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nalazima i izjavama samih islamskih proučavate- nebom i skladom prirodnih ljepota i plodova, lja, podignuta je muslimanska bogomolja u vrije- privlačio je k sebi ljude i kulture od davnina. me sultana Selima, 1519. godine. Crkvine na Rivinama. I najnovije veliko arhe- U središtu Stoca, u blizini zgrade Općine, Gi- ološko nalazište starokršćanskog sakralnog kom- mnazije, Sahat-kule i Selimove džamije, od lipnja pleksa iz V. stoljeća, koje se nedavno otkrilo na ove godine preuređuje se nekadašnja zgrada "Sto- lokalitetu Crkvine - Ćemalovina kod Stoca, važan čanka" u Duhovno-kulturni centar Trebinjske je dokument i vidljiva potvrda dosadašnjem uvje- biskupije. Zgradu je Biskupija zakonito otkupila renju o ranom dolasku kršćanstva u stolački kraj prije više godina. Izvođenje radova povjereno je ondašnje rimske provincije Dalmacije, današnje poduzeću MN-Trade d.o.o Pere Šarića iz Mosta- i Hercegovine, te ohrabrenje i obveza današnjim ra. Iznad unutarnjega sakralnog prostora podi- kršćanima-katolicima u odgovornu i odvažnu gnut je prikladan toranj, a u utorak, 2. listopada hodu u budućnost. Nije isključeno da bi to moglo 2012., postavljena je i završna kupola s križem, biti sjedište povijesne biskupije Sarsenterum. sve u visini od 33 metra. Činu postavljanja kupole Bogorodica s Djetetom. Potvrda je ovoj traj- s pomoću velikoga krana prisustvovao je biskup noj nazočnosti kršćanstva već otkriveni reljefni Ratko Perić, katedralni župnik i dekan iz Mostara lik Bogorodice s Djetetom s Vidoštaka kod Sto- msgr. Luka Pavlović, stolački župnik i dekan don ca iz 11. stoljeća, najstariji pronađeni Gospin lik Rajko Marković, mostarski kancelar i trebinjski na području Hercegovine. A na Vidoštaku još se dekan don Ante Luburić te veći broj vjernika i uvijek vide temelji crkve iz koje lik potječe. Vido- znatiželjnika. Postavljanje je kupole izvedeno štak, Vidoški grad iznad Stoca, Vidoštica (kako se stručno i uspješno. prije zvala Bregava) nose ime po sv. Vidu muče- *** niku, kako svjedoče dubrovački dokumenti koji Grad Stolac, smješten u jugoistočnom dijelu Vidovo polje zovu "Polje svetoga Vida". Hercegovine, nastao je na obalama rijeke Brega- Stolac kao centar trebinjskih župa. Stolac je ve, okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem te kroz našu crkvenu i narodnu povijest uvijek imao

312 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331212 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

posebno značenje. On je i danas u središtu život- projektiranje i inženjering u građevinarstvu - nih i aktivnih župa Trebinjske biskupije, koja se "Forum 98" iz Stoca, zatražena je 21. studenoga - prostire na 3.841km2, gdje je, prema popisu 2011. od Općine Stolac urbanistička suglasnost za pučanstva iz 1991. živjelo oko 95.200 stanovni- sanaciju, rekonstrukciju i preobrazbu postojećega ka; poslovnog u sakralno-poslovni objekt "Duhovno- - prema izvještajima župnika s 15 župa Tre- pastoralni i kulturni centar Trebinjsko-mrkanske binjske biskupije za 2011. godinu ima 20.777 ka- biskupije" u Stocu. tolika,: Služba graditeljstva, prostornog uređenja, za- - žive u četiri općine s hrvatskom/katoličkom štite okoliša i obnove Općine Stolac, izdala je 2. većinom: Stolac, Neum, Ravno i dijelom Čaplji- prosinca 2011. Rješenje, br. 07-02-25-642/11., na, i kojim se daje urbanistička suglasnost za sanaciju - pet općina sa srpskom/pravoslavnom veći- i rekonstrukciju postojećega poslovnog u sakralnom: Trebinje, Ljubinje, Bileća, Gacko i Berkovi- no-poslovni objekt "Kulturno-duhovni centar ći; Trebinjsko - mrkanske biskupije" u Stocu. Rješe- - u Trebinju, kao sjedištu biskupije, postoji nje je 20. prosinca 2011. postalo pravomoćno. uređena Katedralna crkva i župna kuća; Građevinska dozvola. Na temelju ovoga Rje- - ima inkardiniranih 30 svećenika od kojih su šenja i drugih potrebnih dokumenata 8. prosinca dvojica biskupi; 2011. upućen je Općini Stolac zahtjev za izdava- - i koja je uglavnom obnovila sve ratom po- nje građevinske dozvole prema glavnom projektu rušene ili oštećene svoje crkvene objekte, te ima izrađenu od "Građevinskog fakulteta Sveučilišta kvalitetnu podlogu za duhovnu obnovu, rast i na- u Mostaru". predak svojih vjernika. Služba graditeljstva, prostornog uređenja, za- Stolac kao centar biskupije. Ukazala se potre- štite okoliša i obnove Općine Stolac, udovoljila je ba da se u ovom povijesnom trenutku u Stocu po- 3. svibnja 2012. ovom zahtjevu i izdala Rješenje, digne i organizira duhovno-pastoralni i kulturni br. 07-02-25-701/11., kojim se investitoru Tre- centar Trebinjske biskupije, kao središte "nove binjsko-mrkanskoj biskupiji odobrava sanacija i evangelizacije" za ovo područje Crkve Kristove rekonstrukcija postojećega poslovnog u sakral- na početku Trećega milenija. no-poslovni objekt "Kulturno-duhovni centar Da bi ovaj projekt budućnosti imao svoj dom Trebinjsko - mrkanske biskupije" u Stocu. Rješe- i mjesto življenja, zahvaljujući Božjoj Providno- nje je 21. svibnja 2012. postalo pravomoćno. sti koja je potaknula dobročinitelje, Biskupija je Izradu tehničke dokumentacije planiranoga otkupila zgradu, bivšu robnu kuću "Stočanku", Biskupijskog duhovno-kulturnog centra Građe- koja se nalazi u središtu grada uz rijeku Bregavu, vinski je fakultet Sveučilišta u Mostaru povjerio na raskrižju putova istočno prema Ljubinju i Tre- Robertu Ragužu, dipl. ing. arh.; gosp. Draganu binju, sjeverno prema Berkovićima i Nevesinju, Katiću, dipl. ing. građ.; doc. dr. sc. Željku Roziću, zapadno prema Mostaru i Čapljini i južno prema dipl. ing. građ. i Zdenku Mariću, dipl. ing. el. Hrasnu i Neumu. Providnošću postavljeni u ovom prostoru su- Biskup je Ratko kao svoga osobnog delegata, sretâ kultura Istoka i Zapada, gdje zajedno žive 21. studenoga 2011., dekretom br. 1374/2011., katolici, pravoslavni i muslimani, voditelji pro- ovlastio don Antu Luburića, kancelara i neve- jekta žele da ova biskupijska kulturno-kultna sinjskoga župnika, da vodi sve potrebne poslove ustanova bude otvorena svim ljudima na procvat oko ostvarenja ovoga projekta na ovoj crkvenoj misli, etičkih zasada i estetskog osjećaja, što ra- nekretnini u Stocu (k.č. II/120, z.k.ul. 2880 KO đaju radošću i zahvalnošću - vrijednostima što Stolac). oplemenjuju pojedince i cijelo društvo, povijest Urbanistička suglasnost. Nakon što su sva i svijet. vlasnička pitanja uredno riješena i zakonito pro- Bilo sve s blagoslovom Presvetoga Trojstva! vedena, prema idejnom rješenju poduzeća za

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 313

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331313 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

MOSTAR: KOMEMORACIJA POGINULIH VJEROUČENICA

Mostar, 11. studenoga 2012. - U nedjelju preminuo u bolnici kao župnik Hrvatske župe sv. slavljena je večernja sv. Misa u povodu 18. obljet- Ante u Los Angelesu u Sjedinjenim Američkim nice smrti dviju vjeroučenica, Antonije Sesara i Državama. Danijele Vidović, koje su 1994. godine, na današ- Biskup je u propovijedi govorio o evanđeoskoj nji dan, kao osmašice bile u predvorju katedralne perikopi sv. Marka koji opisuje ženu u Hramu: kripte čekajući početak vjeronauka, kada je izme- Ime? - Bezimenica. đu katedrale i župnoga ureda pala neprijateljska Bračno stanje? - Udovica. granata i ubila spomenute djevojčice, a ranila Imovinska kartica? - Sirotica. osam drugih, njihovih kolegica. Duševno stanje? - Milosrdnica. Biskup je Ratko u početku sv. Mise kazao da Po čemu je poznata? - Donijela najmanji dar u se smijemo uzdati u milosrđe Božje da su naše Hram, a to joj je bilo sve što je imala. vjeroučenice po milosti Svemogućega pred licem Nagrađivana? - Isus je nagradio pohvalom do Božjim, ali nitko nije siguran ni u svoje spase- Sudnjega dana, a svojim je darom zaradila vječni nje ni u spasenje drugih, osim s obzirom na one život! koje je Crkva proglasila da su nebeskoj slavi. Zato Božja mjerila našega dara? - Unutarnja vjera, smo dužni moliti za duše pokojnika. A ako pre- a ne vanjska mjera; svojevoljna žrtva, a ne brojiva minuloj našoj braći i sestrama, koji su postigli svota. spasenje, nisu više potrebne naše zagovorne mo- Nakon sv. Mise roditelji i rodbina pokojnih lbenice, Bog će ih lako rasporediti prema našim djevojčica Antonije i Danijele sišli su s biskupom potrebama i na ovom zemaljskom putu čišćenja i i koncelebrantima u predvorje katedralne kripte u posmrtnom čistilištu. sv. Josipa pomoliti se i upaliti svijeće pred spo- U Isusovu žrtvu uključen je i pokojni don Pe- men-pločom koja podsjeća na bolan događaj iz tar Vuletić zvani Šjor koji je 12. studenoga 1998. 1994. godine.

MOSTAR: LITURGIJSKI KALENDAR HERCEGOVAČKIH BISKUPIJA

Mostar, 28. studenoga 2012. - Pred sam po- Zlatni broj i Epakta, povijesni ključevi za računa- četak nove Liturgijske godine, koja traje od Prve nje Pashe ili Uskrsa, tko se može snaći - svaka mu nedjelje Došašća 2. prosinca 2012. do početka čast!). Ovo je Godina "C", a donesen je i početak Došašća sljedeće 2013. godine, stigao je iz tiska Godine "A". "Direktorij za slavlje Mise i moljenje Časoslova", Za svaki dan upisana je posebnost Mise, s bi- izrađen prema Općem Rimskom kalendaru a s blijskim čitanjima i uputama za Časoslov. Za sva- vlastitostima hercegovačkih biskupija Mostar- ku nedjelju i zapovijedanu svetkovinu ubilježena sko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske. je i napomena da biskup i župnici obvezno pri- Izdao: Biskupski ordinarijat. Priredili - kao i kazuju Misu za narod (Missa pro populo). Odgo- prošla četiri izdanja - don Đuro Bender, don Ante varajućom veličinom slova označeni su svagdani, Luburić i Mario Glibić. Odgovara: don Ivan Štiro- spomendani, blagdani i svetkovine u godini. Kod nja, nacionalni ravnatelj PMD. Tisak: Suton - Ši- svakoga sveca ili blaženika označena je i godina roki Brijeg, 440 stranica, tvrdi uvez. Na naslovni- njegova rođenja za nebo. Poštovana je odredba ci slika mostarske katedrale, a na zaslovnici slika domaćega Nacionalnog kalendara. (određivanje trebinjske, obje su posvećene Blaženoj Gospi kao slavlja Drinskih mučenica 15. prosinca na razini i devetnaest župnih crkava, od njih osamdeset i BK BiH u procesu je kod Svete Stolice). jedne. Za pojedine mjesece nalaze se Nakane apo- Sadržaj. Nakon uobičajenih kratica navede- stolata molitve: opća, misijska i biskupska. Tu su na su Načela za slavljenje Liturgijske godine i i dvije Papine obljetnice iz 2005. godine: smrti Liturgijski kalendar s pomičnim svetkovinama pape Ivana Pavla II., 2. travnja, i izbora pape Be- 2012./2013. (Tu su i oznake: Nedjeljno slovo, nedikta XVI., 19. travnja.

314 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331414 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Vlastitosti su da je svaki blagdan ili svetkovi- Označene su obljetnice smrti četvorice dije- na, koja se u hercegovačkim biskupijama slavi kao cezanskih biskupa mostarsko-duvanjskih i apo- naslovnik župne crkve, odnosno kao zaštitnik ili stolskih upravitelja trebinjsko-mrkanskih: Paška- patron župe, naveden crvenom bojom, njih 81, ili la Buconjića, 8. prosinca 1910.; Alojzija Mišića, za redovničku provincijsku zajednicu. Također je 26. ožujka 1942.; Petra Čule, 29. srpnja 1985.; i posvećena pozornost tomu kada se ne može uzeti Pavla Žanića, 11. siječnja 2000. misni obrazac za pokojne, jer ima prednost obra- Istaknuto je Biskupijsko svetište i hodočašće zac dotične svetkovine ili blagdana. Kraljici Mira u Hrasno, druga nedjelja svibnja, a Pod danom 5. srpnja 1881. naznačeno je da mogla je biti slično istaknuta i proslava Presveto- je Hercegovački apostolski vikarijat dokinut, a ga Srca Isusova u Biskupijskom svetištu u Studen- uspostavljena Mostarsko-duvanjska biskupija. cima. Unesen je Dan zahvalnosti: 3. studenoga. Istaknute su svetkovine sv. Josipa za Mostarsku Direktorij je liturgijska prva pomoć u prvome i sv. Mihovila za Trebinjsku biskupiju. Navedeni redu svećenicima: da stoji na raspolaganju u sa- su datumi posvete mostarske katedrale i ređenje kristiji ili u župnom uredu, ili na oba mjesta. Zato dijecezanskoga biskupa, 14. rujna, kao i posvete je na svakoj stranici u godini ostavljeno dostatno trebinjske katedrale, 17. lipnja, te još šest crkava prostora za ubilježavanje misnih nakana, župnih koje su posvećene (a ne samo blagoslovljene): događanja ili drugih eventualnih pastoralno-li- Drinovci: 12. travnja, Duvno: 11. lipnja, Konjic: turgijskih pripomena. 28. svibnja, Mostar - Sv. Matej: 21. rujna, Prisoje: 31. prosinca, Rakitno: 24. lipnja.

TRAVNIK: KULTURNO-RELIGIOZNA VEČER

Travnik, 5.-6. prosinca 2012. - Dogovorio se se brine: posredno, preko muža i djece, ne bez biskup Ratko iz Mostara s rektorom don Mari- smetnje svake ruke, razdijeljena srca, rekao bi sv. janom Pejićem da se vide 5. i 6. prosinca u "Sje- Pavao. Primijenimo mi te riječi na svoje zvanje na meništu Petra Barbarića" u Travniku. Bogat pro- koje smo pozvani! gram. Biskup se javio i kardinalu Vinku i zamolio 2 - "Dragocjen dar". Duhovno je zvanje Božji njegov blagoslov na sve sudionike duhovne ob- dar, i u tom zvanju poziv na beženi život iz cr- nove, predstavljanja knjige i svete Mise. kvenih i kristoloških razloga jest novi dar, drago- - "Radujem se. Utvrdi zajednicu u vjeri. Po- cjen dar, koji valja "ponizno isprositi", kako kaže zdrav i blagoslov, kard. Vinko". Koncil, a na koji se odgovara uz pobudu i pomoć Duhovna obnova. Najprije je poslije podne milosti Duha Svetoga. Slobodno i velikodušno! bilo razmatranje pitomcima u sjemenišnoj crkvi Hoće se plemenite duše. sv. Alojzija Gonzage. I ispit savjesti pred tjednu 3 - "Dostojanstvo braka". Pitomci trebaju upo- ispovijed. Četrdeset i pet sjemeništaraca, te dese- znati dužnosti i dostojanstvo kršćanskoga braka, tak konviktoraca koji u sjemeništu stanuju, a nisu koji je sakrament, ali istovremeno neka se upo- sjemeništarci. Tema: "Odgoj za čistoću", br. 10 iz znaju i koncilskoga Dekreta Optatam totius o odgoju i 4 - s činjenicom prednosti "Kristu posvećena obrazovanju svećenika. Svega je pet rečenica, ali djevičanstva". Ako imamo u vidu da je čovjek na jedrih i vrijednih rečenica. Iz svake je izvučena ovome svijetu u prvome redu zato da sebe izgra- riječ za razmišljanje: đuje i sebe spasava, a potom se stavlja u službu 1 - "Nepodijeljena srca". Mjerilo našega života drugima, onda izabrani celibat ima prednost jest naša predanost ili odanost Bogu, "prianjanje pred ženidbom - za one koji su na bezbračnost uz Gospodina nepodijeljena srca". Oni koji se na- pozvani Božjim zovom. Ako mladić ne osjeća laze u braku, mogu biti privrženi Bogu; ali koji unutarnjega poziva na svećenički celibat i ne živi su u bezbračnu staležu iz nadnaravnih motiva, u uvjerenju da to može opsluživati, Latinska ga mogu to biti u mnogo većem i izravnijem stup- Crkva ne prima u svoje svećeničke redove. Zvanje nju povezanosti. Djevica se brine za Gospodnje; je posebna milost koja se raspoznaje, prihvaća i neposredno, nesmetano, nerazdijeljeno. A udata treba je njegovati. Zato je toliko puta neumjesno

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 315

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331515 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

o tome uopće i raspravljati. Komu je dano - taj Gospode!" Biskup je svim sjemeništarcima podi- zna, hoće i može prihvatiti takav status. Kao što jelio primjerak knjige. je suvišno da neki mladić obrazlaže zašto je zavo- Bomba u Katoličkom školskom centru? Su- lio jednu jedinu djevojku s kojom se želi oženiti, tradan, 6. prosinca, umjesto da "Sv. Nikola" do- a ne stotine drugih, tako je upravo i ovdje, i to nese bombona, najavljena bomba u zgradi. Oko znači ona Isusova rečenica: "Ne shvaćaju to svi- 9,30 dojurila policija i obavijestila poglavare, ma, nego samo oni kojima je dano" (Mt 19,11). profesore i sve učenike da napuste zgradu dok je Komu je dano, taj može razumjeti. I ne treba u to oni ne preberu i ne nađu tu bombu. Svi su mo- drugoga uvjeravati nego to životno i autentično rali napustiti zgradu i proboraviti vani - tempe- svjedočiti. ratura oko 1 Celzija - dok policija nije pretražila 5 - "Opasnosti". Neka se pitomci upozore na kutke sjemenišne zgrade. Pretraživanje se moralo pogibelji koje osobito u današnje vrijeme prijete obaviti i u onom dijelu zgrade Sjemeništa i Cen- čistoći, naređuje Koncil poglavarima. Tu je biskup tra koji su uzurpirale gradske i državne vlasti za naveo, među ostalima, suvremeni mrežni sustav, svoje škole. Bomba, na sreću, nije pronađena, tj. sms-poruke, razne forme facebooka, twittera itd. ni podmetnuta, pa su nakon više od sat vremena Sve se snima i ne uništava, a ti misliš da si zatvo- učenici bili ponovno u klupama. Događa li vam ren u svoj istomišljenički krug u kojem možeš i se češće? - Posljednji put prije dvije i pol - tri go- druge trovati i sam biti trovan! I da nitko zna za dine, veli Rektor. Ni tada nije bilo ništa. Nekomu to. Sve što raspravljate u skrovištima, navješću- stalo do neslane šale! je se po krovištima! Okani se mraka i pogibelji: Misa u 11,00. Na "zavjetni četvrtak" štovatelja "Tko pogibelj ljubi, u njoj i propada!" (Sir 3,26). sluge Božjega Petra Barbarića, hercegovačkoga Jobovi jadi. Predstavljanje biskupove knjige maturanta (+1897.), čiji se posmrtni ostatci na- "Jobovi bolovi i Božji blagoslovi" u sjemenišnoj lazi u grobu u zidu sjemenišne crkve, biskup je auli. Nazočni poglavari, profesori, gimnazijalci, Ratko predvodio sv. Misu pod kojom je govorio župnici, redovnice. Voditelj večeri sjemeništarac o dnevnoj misnoj evanđeoskoj prispodobi o mu- Franjo. U početku je sve pozdravio rektor Pejić. dru i ludu čovjeku: mudar je onaj koji gradi kuću Večer je otvorio zbor sjemeništaraca skladbom na hridini, a lud je onaj koji je gradi na pržini. "Za Tebe živjet ću", potom je govorio, nakon Isus misli na duhovni dom koji se gradi na čvrstu pročitane knjige duhovnih vježbi, maturant Ma- nauku i moralu. Takva kuća opstane bez obzira rio o smislu tjelesnih i duhovnih vježbi; učenica na tajfune! A ako čovjek hoće biti lud, onda život- trećega razreda gimnazije, Stjepana, osvrnula se ni dom gradi na svome neposluhu, na drogi, na na dijalog između Joba i njegove trojice prijatelja, alkoholu, bludu, krađi i prijevari. Takva se kuća- te prof. Marina Landikušić dala je pregled cijele obitelj raspadne prije nego se i podigne. Nakon knjige, ističući pojedine rečenice pa i odlomke. sv. Mise biskup se Ratko zadržao pokraj Petrova Neke su dijelove iz knjige čitali gimnazijalci groba, kod kojega uvijek ima vjernika u molitvi. Krešimir i Tomislav. Na kraju je zahvalio auktor Dao Bog da ga što prije ugledamo kao blaženika na radosnoj i dobro pripremljenoj kulturno-reli- na oltaru! Nakon ručka gosti iz Mostara poželješe gioznoj večeri, koja je bila gotovo nastavak one poglavarima i učenicima sretne dane Došašća i duhovne egzorte u crkvi. Zbor sjemeništaraca u dobru pripremu za Božićne blagdane! duhu Došašća zaključio je pjesmom: "Dođi nam,

316 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331616 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

USNUŠE U NADI USKRSNUĆA

FRA DOBROSLAV BEGIĆ

U mostarskoj klinici 24. rujna ove godine pre- sa svojom istinom i pravednošću licem u licem minuo je fra Dobroslav Begić, član Hercegovačke pred vječnoga Suca, milosrdnoga Boga Oca. franjevačke provincije. Rođen je na Posuškom Izišao si iz ovoga svijeta nepravde privatne i Gracu 3. siječnja 1928. i kršten imenom Ivan. javne, neistine osobne i kolektivne, prijezira i mr- Školovao se u Gracu, na Širokom Brijegu, u Vi- žnje unutarnje i vanjske, svijeta u kojem se beza- sokom i Sarajevu. Redovničko ime fra Dobroslav konje ozakonjuje a grijehu se priređuju neviđene uzeo je 1946. godine. Doživotne je zavjete položio ovacije i medijski trijumfi. na Blagovijest 1951., a zaređen je za prezbitera 13. Ti si prešao u prostore božanskoga bogat- svibnja iste godine u Sarajevu. Bio je dušobrižnik stva koje ljudsko oko nije vidjelo i ljudsko srce u više hercegovačkih župa. Kateheta, voditelj zbo- nije osjetilo (1 Kor 2,9), blaga koje je Gospodin rova i graditelj. pripremio onima koji ga se boje i koji njegovim Misu zadušnicu za Pokojnika predvodio je na hode stazama. Sve neprolazne vrijednosti koje si groblju Martića Križ u Posušju, 25. rujna, mo- skupljao i spremao u blagajne vječne, gdje nema starski biskup Ratko Perić s kojim je misilo oko opasnosti ni od kradljivaca ni od moljaca (Lk 70 koncelebranata, najveći broj hercegovačkih 12,33), jučer su Te dočekale. Mi se uzdamo u franjevaca. Homiliju je održao vice-provincijal Boga i vjerujemo da si se po Božjem milosrđu, po fra Miljenko Šteko, koji je također obavio spro- svome kajanju i po svojim dobrim djelima domo- vodne obrede. gao one slave prema kojoj su sve patnje po ovoj Biskup je u početku misnoga slavlja izrazio su- našoj Hercegovini veliko ništa (Rim 8,18), puka ćut Provinciji, Pokojnikovu bratu, sestrama i rod- praznina i prolazna kiša i vjetrina. Ti si sada on- bini te vjernicima u svim župama u kojima je fra dje gdje više nema ni suze ni jauka (Otk 21,4), ni Dobroslav djelovao. I nastavio ovim riječima: umora ni sna, gdje prestaje bol, a vjekuje Bog. Dragi fra Dobroslave! Ti si jučer ujutro po- Brzo si stupio na sudište Božje da čuješ Božju zvan na put bez povratka. Ti si prije 66 godina, presudu. Ne čeka se pred Bogom kao pred ljud- na Petrovo 1946. obukao franjevački habit, i to Ti skim sudovima gdje se treba braniti od kleveta ili je bio i ostao Tvoj redovnički identitet s kojim si gdje se niječu očigledne istine. Na Božjem sudu osvanuo pred Bogom. Potpasao si se evanđeljem svatko vidi sebe u punini svojih misli i želja, riječi mira (Ef 6,15), koje si kao svećenik propovijedao i djela. I tu čovjek odmah prizna što je i kakav 62 godine po Konjicu, Mostaru, Drinovcima, je. Nema svađe, odgode, uvjetne ili nepravedne Međugorju i Posušju. A posljednjih 6 mjeseci, presude. Samo je taj sud posve pravedan i posve shrvan bolešću, čekao si na Humcu dan svoga milosrdan. Mi ovom sv. Misom molimo Boga da odlaska (2 Tim 4,6) u mirnu luku vječnosti. Ski- Ti, fra Dobroslave, bude milosrdan i milostiv, da nuo si štit vjere u kojoj si gledao kao kroza zrcalo, Ti uzme za pokoru sve ono što si na ovoj zemlji u zagonetki (1 Kor 13,12), jer Ti vjera više nije strpljivo podnosio, patio i trpljenja svoja Bogu potrebna, a uzeo kacigu spasenja i dobrih djela prikazivao, a dobra djela u Gospodinu učinjena koja si nizao kroz svojih 80 i više godina, te stao svijetlila Ti po milosti Božjoj svu vječnost

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 317

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331717 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

FRA ZORAN OSTOJIĆ

Fra Zoran je preminuo 17. listopada 2012. u to et natura obligationis tributorum") dotičući i Međugorju, u 99. godini života i 73. godini sve- pravne aspekte tematike. A na državnom sveuči- ćeništva. Sutradan sv. Misu zadušnicu slavio je lištu u Rimu 1949. doktorirao je iz klasične knji- provincijal fra Ivan Sesar u koncelebraciji s preko ževnosti (grčki i latinski). 50 svećenika. U ime biskupa Ratka Perića sudje- U prosincu 1950. fra Zoran odlazi u Ameriku. lovao je generalni vikar don Srećko Majić. Urednik je čikaške Danice, a od 1954. do 1958. Fra Zoran je rođen 23. kolovoza 1914. u Me- uređivao je i Hrvatski katolički glasnik. Bio je đugorju. Završivši osnovnu školu u rodnom selu urednik franjevačkih izdanja u Čikagu. Služio je (1923.-27.), nastavio je gimnaziju na Širokom u Sjedinjenim Američkim državama kao župni Brijegu (1927.-1936.), potom bogosloviju u Mo- vikar i župnik na više župa koje su pastoralno staru (1936.-1939.). U Franjevački je red stupio povjerene Hrvatskoj franjevačkoj kustodiji Svete 1933. na Humcu. Za svećenika je zaređen 4. lip- Obitelji sa sjedištem u Čikagu. nja 1939. u Mostaru. Magistrirao je 1943. godine Nakon pada komunizma godine 1990. vratio na rimskom učilištu Antonianumu iz moralne se u domovinu i nastanio u župnoj kući u Među- teologije ("De morali obligatione contractuum"), gorju kao ispovjednik u župi. Pokopan je na mje- zatim doktorirao iz iste struke ("De fundamen- snom groblju Kovačici u franjevačkoj grobnici.

FRA PETAR VLAŠIĆ

U Međugorju je u ranim jutarnjim satima 8. kova, starijega, zaštitnika ove međugorske župe, studenoga 2012. preminuo župnik fra Petar Vla- pred Ocem Nebeskim. šić, član Hercegovačke franjevačke provincije. Za Fra Petar je rođen u Sovićima od oca Križana i pokojnoga župnika slavljena je u župnoj crkvi majke Ruže rođ. Benović, 19. srpnja 1938. Nakon sutradan, 9. studenoga, koncelebrirana sv. Misa osnovne škole pohađao je gimnaziju u Zagrebu. zadušnica koju je predvodio biskup Ratko Perić, U Franjevački red stupio je 1962. godine. Studi- a sudjelovalo je oko 180 svećenika. Prisustvovao rao je u Ljubljani i u Sarajevu. je velik broj časnih sestara i mnoštvo naroda. Ho- Svečane je zavjete položio u Hercegovačkoj miliju je održao fra Ivan Sesar, provincijal. franjevačkoj provinciji 1966., a za svećenika je za- Biskup je u početku sv. Mise, izražavajući sućut ređen 11. listopada iste godine u Sarajevu. Pasto- Provinciji, župi Međugorju i rodnoj župi Gorici- ralno je djelovao kao kapelan na Humcu (1967.- Sovićima, te Pokojnikovoj rodbini, rekao da u 1969.), župnik u Rasnu (1969.-77.), u Kongori ovakvim ispraćajima kao što je ovaj svečani litur- (1977.-1983.), kapelan u Posušju (1983.-1985.), gijski našega subrata fra Petra ne smiju nedostajati župnik u Ljutom Docu (1985.-88.), Mostaru dvije riječi: zahvala i zagovor. Zahvala Bogu za fra (1988.), Širokom Brijegu (1988.-1991.), u Blaga- Petra i njegovo svećeničko i redovničko zvanje i ju (1991.-99.), župni vikar u Međugorju (1999.- zahvala fra Petru za njegovo vjerno služenje Bogu 2007.) i župnik u isto župi do smrti. Obnašao je i Crkvi u desetak hercegovačkih župa. Istodobno službe gvardijana i definitora u Provinciji. Poko- za njega molimo zagovor u prvome redu njegova pan je na groblju Kovačica u franjevačku grob- nebeskoga zaštitnika Petra apostola i apostola Ja- nicu.

318 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331818 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

BISKUPOVA KRATKA KRONIKA

Rujan 2012. - Predvodio u groblju pred kapelicom na Stje- 8. rujna, Mala Gospa, pod sv. Misom uveo pan Krstu koncelebriranu Misu zadušnicu za don Barišu Čarapinu u župničku službu u Vinici. Maru Ivanković, majku don Zdravkovu. 8. rujna prigodom održavanja međunarod- 30. rujna u dogovoru sa župnim upraviteljem noga susreta molitve za mir: "Živjeti zajedno jest don Milenkom Krešićem predvodio svečano mi- budućnost", u Sarajevu, 9.-11. IX., sudjelovao u sno slavlje na Dan Trebinjske biskupije, blagdan sv. Misi u katedrali. Susret je organizirala Zajed- sv. Mihovila arkanđela u Trebinju. nica sv. Egidija iz Italije. 9. rujna, nedjelja, pod sv. Misom uveo don Listopad 2012. Ivana Turudića u župničku službu na Ploče-Tep- 2. listopada nazočio činu postavljanja kupole čićima. s križem na sakralnom prostoru u Stocu. 14. rujna na 32. obljetnicu posvete katedrale, 5.-8. listopada na poziv rektora Bogoslovnog na blagdan Uzvišenja sv. Križa, predvodio kon- sjemeništa u Zagrebu, preč. Anđelka Košćaka, celebrirano misno slavlje u mostarskoj katedrali održao duhovne vježbe bogoslovima 3., 4. i 5. Marije Majke Crkve. tečaja u franjevačkom samostanu na Košljunu u 15. rujna u katedralnoj kripti sv. Josipa izvan- biskupiji Krk. Sudjelovali i duhovnik vlč. Milan redno podijelio sakrament sv. krizme - bilo pet Pušec i prefekt vlč. Mislav Kutleša. kandidata. 7. listopada, nedjelja, u mjesnoj samostanskoj 16. rujna, nedjelja, pod sv. Misom uveo don franjevačkoj crkvi na Košljunu predvodio pučku Iliju Drmića u župničku službu i krstio maloga sv. Misu. Luku Koštru u Viru kod Posušja. 8. listopada na povratku u Mostar pozdravio 21. rujna posjetio gradilište Duhovno-kul- nadbiskupa Želimira Puljića u Zadru i posjetio turnoga centra Trebinjsko-mrkanske biskupije rektora Čedomila Šuprahu i prefekta Rolanda u Stocu s voditeljem radova don Antom Lubu- Jelića u Zadarskom sjemeništu gdje uče dvojica rićem i mjesnim župnikom don Rajkom Marko- mostarskih gimnazijalaca. vićem, 8.-9. listopada susreo se na Ordinarijatu s 23. rujna, nedjelja, u dogovoru sa župnikom msgr. Maurom Lallijem, tajnikom Apostolske don Damjanom Ragužom, slavio pučku sv. Misu nuncijature u Zagrebu, koji je "ad interim" zami- u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Rotimlji. jenio tajnika sarajevske Nuncijature msgr. Josep- 24. rujna susreo se na Ordinarijatu sa s. Ma- ha Arshada. riangelom Galić, novoizabranom provincijalkom 9. listopada ocijenio diplomski rad studentice sestara Službenica milosrđa (ančela). Teološkog instituta Klaudije Maj Jozić pod naslo- 25. rujna predvodio koncelebriranu Misu za- vom: "Duh Sveti - Posvetitelj Crkve". dušnicu za pokojnoga fra Dobroslava Begića na 10. listopada predvodio Svećenički sastanak groblju u Posušju. za pripremu Godine vjere u Emausu. Zajedno s 27. rujna na poziv sestara Milosrdnica pred- don Željkom Majićem, zaduženim za organiza- vodio večernju koncelebriranu Misu u mostarskoj ciju provedbe Godine vjere, dao uvod u raspra- katedrali u povodu blagdana njihova utemeljitelja vu. sv. Vinka Paulskoga. 13. listopada, subota, svečano otvorio Godinu 29. rujna primio s. Franku Bagarić, provinci- vjere u mostarskoj katedrali predvodeći euhari- jalku sestara franjevaka. stijsko slavlje.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 319

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 331919 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

14. listopada, nedjelja, predslavio koncele- 23. listopada susreo se s biskupom Antunom brirano misno slavlje u crkvi sv. Ivana, apostola i Škvorčevićem u Požegi. evanđelista, u Mostaru, prigodom otvaranja Go- 25. listopada uvečer održao predavanje uči- dine vjere po župama u Crkvi u Hercegovini. teljima i nastavnicima u dvorani u Katoličkoj 15. listopada predstavio u Mostaru u Kosa- osnovnoj školi u Požegi u povodu Godine vjere. činoj dvorani knjigu "Otok svijeta" kanadskoga 26. listopada polazak iz Velike u Mostar. književnika Michalea O'Briena u okviru Trople- 28. listopada, nedjelja, slavio večernju sv. Misu tovih dana. u katedrali u Mostaru. 16. listopada u bjelopoljskom Emausu održao predavanje o čudesnu Petrovu ulovu svećenici- Studeni 2012. ma Đakovačko-srijemske nadbiskupije, kojima je 1. studenoga uvečer u mostarskoj katedrali don Ivan Štironja imao duhovne vježbe. slavio sv. Misu za sve pokojne svećenike i biskupe 17. listopada u katedralnoj kripti sv. Josipa u hercegovačkih biskupija. Mostaru govorio o ispitu savjesti prema Petrovu 2. studenoga, Dušni dan, prikazao sv. Misu na hodu i propadanju u vodu na Genezaretskom je- nakanu pape Benedikta XVI., a drugu sv. Misu za zeru svećenicima iz Đakova. pokojne iz obiju biskupija. 18. listopada primio msgr. Blasea Cupicha, 3. studenoga u katedralnoj kripti sv. Josipa biskupa Spokanea u SAD-u, voditelja Odjela Bi- podijelio sakrament sv. krizme kandidatima iz skupske Konferencije za Crkvu u istočnim i sred- Čapljine i iz Gruda, petero pripravnika. njoeuropskim zemljama. 4. studenoga koncelebrirao s ostalim biskupi- 19. listopada primio predstavnika američke ma BK BiH u katedrali Srca Isusova u Sarajevu i organizacije Catholic Relief Services u BiH, Mar- u povodu Nedjelje zahvalnosti propovijedao pod ca D'Silvu. sv. Misom koju je predvodio kardinal Vinko Pu- 20.-23. listopada na poziv beogradskoga ljić. nadbiskupa msgr. Stanislava Hočevara zajedno 5.-7. studenoga s ostalim biskupima BiH su- s kancelarom don Antom Luburićem boravio u djelovao na 56. zasjedanju BK. Beogradu. 7. studenoga poslije podne predvodio konce- 20. listopada uvečer pod činom klanjanja go- lebriranu sv. Misu zadušnicu na groblju Trgovište vorio o Euharistijskom otajstvu u konkatedrali u Prenju za pokojnu Ljubu Raguž, majku don Da- Krista Kralja. mjana Raguža, župnika u Rotimlji. 21. listopada predvodio euharistijsko slavlje 9. studenoga predvodio Misu zadušnicu u u katedrali Velike Gospe u Beogradu i prigodno međugorskoj župnoj crkvi za pokojnoga župnika propovijedao o Misijskoj nedjelji, o sv. Ivanu Ka- fra Petra Vlašića. Koncelebriralo oko 180 sveće- pistranu, suzaštitniku Beogradske nadbiskupije, i nika. o Godini vjere, koju je svečano otvorio nadbiskup 11. studenoga predvodio koncelebriranu sv. Hočevar. Misu za pokojne vjeroučenice Antoniju Sesar i - Popodne s kancelarom Beogradske nadbi- Danijelu Vidović koje su pogođene granatom skupije don Milutinom Novakovićem razgledao 1994. u Mostaru u predvorju katedrale. Uključe- Kalemegdan i Terazije. na nakana za pokojnoga don Petra Vuletića Šjora, 22. listopada održao predavanje beogradskim koji je preminuo 12. studenoga 1998. u Los An- svećenicima na Ordinarijatu i sudjelovao u ra- gelesu. spravi o provedbi Godine vjere. 15. studenoga sudjelovao u dodjeli diploma - Popodne pohodio isusovce i crkvu sv. Petra. prvostupnicima i magistrima Teološko-katehet- Uvečer slavio sv. Misu u župi sv. Ante Padovan- skog instituta u Mostaru. I održao govor o vjeri skoga kod franjevaca. diplomiranima. 23. listopada posjetio oce franjevce u Iloku. 16. studenoga primio dr. Slavicu Karačić, ve- Susreo se s msgr. Marinom Srakićem, nadbisku- leposlanicu BiH pri Svetoj Stolici, pred njezin od- pom đakovačko-osječkim, koji je u župi slavio sv. lazak na novu službu u Vatikan. Misu u čast sv. Ivana Kapistrana, franjevca. - Primio obavijest da je stupilo na snagu pra- 23.-26. listopada, na poziv biskupa Antuna vomoćno rješenje o Rehabilitacijskom centru u Škvorčevića, održao duhovne vježbe prezbiteri- Čapljini, gdje je odvojen sakralni i uredski pro- ma Požeške biskupije u Velikoj. stor za župu sv. Franje Asiškoga.

320 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332020 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

18. studenoga, nedjelja, u dogovoru sa župni- Prosinac 2012. kom don Ivanom Pavlovićem, slavio sv. Misu na 1. prosinca 2012. podijelio sakrament sv. kriz- Domanovićima, a nakon sv. Mise don Mile Vidić, me kandidatima iz Gruda, bilo ih troje. katedralni župni vikar, predstavio narodu knjigu 2. prosinca, nedjelja, u dogovoru sa župni- "Mučeništvo Marka Milanovića". Podijelio kra- kom don Blažom Ivandom u 9,00 sati predvodio tak životopis i molitvu za otvaranje biskupijskoga sv. Misu u Tasovčićima, filijala sv. Ivana Krstitelja procesa svjedoku Marku. Čeljevo, a nakon blagoslova don Mile Vidić iz ka- 20. studenoga primio na Ordinarijatu šved- tedrale u ovoj Godini vjere govorio o svjedočan- skoga biskupa Andreasa Arboreliusa, delegata stvu vjere Marka Milanovića na Morinama. "Za za Švedsku i nordijske zemlje Stjepana Biletića te Marka je 1859. bila Godina vjere!" dvadesetak svećenika i laika iz Švedske koji su bili U 11,00 sati slavio sv. Misu u čeljevskoj župnoj na Studijskom proputovanju u Dubrovnik. crkvi Srca Isusova, a nakon toga svemu puku, koji 21. studenoga predstavio knjigu "Don Vidoje je ostao u crkvi, na don Milina pitanja odgovarao Maslać i Trebinjsko-mrkanska biskupija (1795.- o značenju mučeništva, napose Markova na Mo- 1862.)" u Dubrovniku. Sudjelovao i mjesni biskup rinama. msgr. Mate Uzinić. A o knjizi "Mučeništvo Mar- 3. prosinca započeo predvoditi Mise "zornice" ka Milanovića" govorio je don Mile Vidić i autor u 6,00 sati u mostarskoj katedrali kroz Došašće, s don Milenko Krešić. Organizator večeri Marinko kratkom propovijedi. Marić rodom s Brštanika. 5. prosinca s don Tomislavom Ljubanom 22. studenoga predsjedao konstituirajućoj pohodio poglavare i sjemeništarce u Travni- sjednici Prezbiterskoga vijeća na Ordinarijatu. ku. Održao razmatranje o Odgoju za čistoću iz 25. studenoga, nedjelja, Krist Kralj, na poziv koncilskoga dekreta Optatam totius 10, zahvalio humačkoga župnika fra Ivana Borasa predvodio predstavljačima knjige "Jobovi bolovi i Božji bla- procesiju kroz grad i slavio sv. Misu u crkvi sv. goslovi" (prof. Marini Landikušić, učenicima gi- Kate, u povodu 100. obljetnice podizanja istoime- mnazije Mariju i Stjepani). ne filijalne crkve u gradu Ljubuškom. Pozdravio 6. prosinca slavio sv. Misu u sjemenišnoj crkvi u gradu sestre franjevke Krista Kralja. sv. Alojzija Gonzage u Travniku i propovijedao o temeljima kuće - životnoga doma, prema dnev- nom Evanđelju.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 321

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332121 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

BIBLIOGRAFIJA HERCEGOVAČKIH SVEĆENIKA

Ovaj put ne donosimo bibliografije jednoga svećenika, pa ni biskupa, nego nadbiskupa, msgr. Že- limira Puljića, naše gore lista. Bio je šesnaest godina svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije, uglavnom u učiteljsko-odgojnim funkcijama u sarajevskoj bogosloviji, potom 20 godina dubrovački biskup i, evo, već treću godinu zadarski nadbiskup. Povod ovomu našem osvrtu jest njegovo nedavno imenovanje za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Nemoguće je ni približno zabilježiti sve što je profesor i odgojitelj te nad/biskup Želimir napisao i što su drugi o njemu pisali. Popis glavnih nadbiskupovih knjiga, studija i članaka skupio je don Tomislav Ljuban, a osvrt na knjigu Ohrabri se, narode!, u kojoj je podosta biskupova materijala iz ratnoga perioda u Dubrovniku (1991.-1994.), napisao je biskup Ratko.

BIBLIOGRAFIJA MSGR. ŽELIMIRA PULJIĆA ZADARSKOGA NADBISKUPA

Samostalne knjige koje je dr. Puljić napisao ili 10. "Kultura u misli Ivana Pavla II.", str. 107- uredio u Sarajevu ili u Dubrovniku - doneseni 124. si ujedno njegovi članci u dotičnim priređenim 11. "Pogled na humanizam u svjetlu nauke knjigama: pape Ivana Pavla II.", str. 155-170. 12. "Želimo Europu, koju?", str. 171-182. 1. Samoostvareni čovjek i sinergijsko društvo u 13. "Hrvatski je narod utonuo u tajnu križa", psihologiji A. H. Maslowa - izvadak iz doktorske str. 205-207. disertacije, Rim, 1984. (str. 67). 14. Častimo te, križu sveti, Dubrovnik, 1997. 2. Josip Stadler. Prilozi za proučavanje duhov- 15. Euharistija izgrađuje Crkvu, Dubrovnik, nog lika prvog vrhbosanskog nadbiskupa (prir.), 2000. Sarajevo, 1989. 16. Obitelj - snaga Crkve i naroda. [Sedam pa- U polemici s Đurom Kozarom: stirskih pisama u Godini obitelji], Dubrovnik, 4. Želimir Puljić - Franjo Topić, "Nedobrona- 2004. mjerne konstrukcije", ondje, str. 179-182. (preu- 17. Rođeni iz ljubavi Kristove. Propovijedi s zeto iz Oslobođenja, 30. I. 1989., str. 11). liturgije posvete ulje (1990.-2009.), Dubrovnik, 5. Želimir Puljić - Franjo Topić, "Porecivost 2010. (str. 128). 'neporecivih činjenica', ondje, str. 185-186 (preu- 18. Sveti Pavao, apostol naroda - priručnik za zeto iz Oslobođenja, 3. III. 1989., str. 13. krizmanike u Godini svetog Pavla, 2008.- 2009., 6. - Želimir Puljić - Franjo Topić, "Istina bez Dubrovnik, 2008. obmanjivanja", ondje, str. 189-193. Vatikan i Du- brovnik. Povodom pohoda pape Ivana Pavla II. U suuredništvu s drugima: Hrvatskoj u rujnu 1994. godine (ur.), Dubrovnik, 19. Ž. Puljić - F. Topić (prir.), Kršćanstvo sred- 1994.; s ovim člancima: njovjekovne Bosne, Sarajevo, 1991. - "Predgovor", 7. "Uvod", str. 7-8. str. III-IV. 8. "16 godina pontifikata Ivana Pavla II.", str. 20. Želimir Puljić - Nediljko A. Ančić (prir.), Ti- 9-17. suću godina Dubrovačke (nad)biskupije. Zbornik ra- 9. "Sveta Stolica i Jugoslavenska kriza", str. 81- dova znanstvenog skupa, Split - Dubrovnik, 2001. 89.

322 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332222 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

21. Želimir Puljić i Mile Vidović (prir.), Josip 39. "Sinoda biskupa o Europi", u: CUS, 1/2000., Marija Carević - biskup dubrovački (1883-1945), str. 71-92. Dubrovnik - Metković, 2002., (str. 324). U knjizi 40. "Bijah stranac i primiste me. Prikaz in- članak: strukcije Erga migrantes", u: CUS, 2/2005., str. 22. "Odgojne teme i odgojni principi u pasto- 266-270. ralnim poslanicama biskupa Carevića", str. 37- 50. U sarajevskom Vrelu života: 23. Želimir Puljić i Marijan Sivrić, "Dubrovač- 41. "Poruka Papine enciklike 'Bogat milosr- ki Benediktinci" - zbornik radova Dubrovnik, đem'", u: VŽ, 1/1981., str. 69-75. 2010, str. 398. U zborniku članak: 42. "Svećenik danas u svijetu koji se mijenja", 24. - "Sveti Benedikt glasnik mira i zaštitnik u: VŽ, 2/1981., str. 109-112. Europe", str. 9-68. 43. "Treća enciklika u trećoj godini Pontifika- ta", u: VŽ, 4/1981., str. 306-308. Studije, članci, osvrti, recenzije: 44. "Psihologija i teologija zvanja", u: VŽ, 4/1987., str. 294-303. U zagrebačkoj Bogoslovskoj smotri: 25. "Kultura u misli Ivana Pavla II.", u: BS, U mostarskoj Crkvi na kamenu: 3-4/1985., str. 404-419. 45. "Papina nova poruka Bogat milosrđem", u: 26. "Sveta Stolica i Jugoslavenska kriza (1991.- Cnak, 2/1981., str. 1-3. 1992.), u: BS, 1-4/1994., str. 465-470. 46. "Reci nešto i o sebi", u: Cnak, 6/1981., str. 27. "Biskup služitelj evanđelja Isusa Krista za 7. nadu svijeta", u: BS, 1/2002., str. 173-180. 47. "Umro msgr. Čedomil Čekada", u: Cnak, 11/1981., str. 6. U zagrebačkoj Katehezi i raznim katehetskim 48. "Povod i novost nove enciklike" [Laborem zbornicima: exercens], u: Cnak, 12/1981., str. 12. 28. "Odgoj savjesti i prva ispovijed u religio- 49. "Apostolska pobudnica Ivana Pavla II. zno-moralnom sazrijevanju ličnosti", u: Katehe- 'Obiteljsko zajedništvo'", u: Cnak, 3/1982., str. 7. za, 3/1979., str. 20-29. 50. "Euharistija - nova pashalna gozba", u: 29. "Katehete odgojitelji", u: Rast vjere i obitelj, Cnak, 3/21983., str. 15. zbornik VIII. (Subotica, 1979.) i IX. (Đakovo, 51. "Sveta Godina Otkupljenja", u: Cnak, 1980.), katehetske ljetne škole, str. 262 - 271. 4/1983., str. 3. 30. "Odgoj katehete za odgoj obitelji", u: Kate- 52. "Sveta Godina Otkupljenja"(II.),u: Cnak, heza, 4/1980. str. 42 - 47. 5/1983., str. 6. 31. "Psihologija ljudske agresivnosti", u: Kate- 53. "J. Merckx i vjera", u: Cnak, 3/1984., str. 7. heza, 1/1986., str. 58 - 65. 54. "Predsjednik Senghor o Kristu", u: Cnak, 32. "Pretpostavke za autentičnu komunikaci- 4/1984., str. 10. ju", u: Naša kateheza i Drugi Vatikanski sabor, Za- 55. "Prihvaćanjem Boga sve se mijenja", u: greb, 1987., str. 143 - 147 Cnak, 6/1984., str. 20. 33. "Želimo Europu, koju ?, u: Kateheza, 56. "Dvije vrijedne knjige", u: Cnak, 2/1985., 2/1994., str. 127-133. str. 10. 34. - Njemački prijevod: "Wir wünschen uns 57. "Kršćanin pred sekularizacijom", u: Cnak, ein Europa, welches?" Paderborn - EGV, 1997. 2/1987., str. 8. 58. "Zašto je čovjek religiozan?", u: Cnak, U splitskoj Crkvi u svijetu: 3/1987., str. 8. 35. "Samoostvarene osobe u psihologiji A. Ma- 59. "Je li 'napredno' biti religiozan?", u: Cnak, slowa", u: CUS, 3/1980., str. 268-276. 4/1987., str. 8. 36. "Humanistička psihologija: opis i podrije- 60. "Nevjera i njezini problemi", u: Cnak, tlo", u: CUS, 1/1981., str. 14-27. 5/1987., str. 8. 37. "Humanistička psihologija - treća psiho- 61. "Nevjera i njezini problemi (II)", u: Cnak, loška sila", u: CUS, 2/1981., str. 104-113. 6-7/1987., str. 8. 38. "Pogled na humanizam u svjetlu nauka 62. "Nada ili beznađe", u: Cnak, 10/1987., str. Ivana Pavla II", u: CUS, 1/1984., str. 40-50. 8.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 323

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332323 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

63. "Što je religija?" u: Cnak, 2/1988., str. 8. 84. "Curriculum vitae dra Petra Čule", u: A. 64. "Kršćanstvo i druge religije", u: Cnak, Luburić - R. Perić (prir.), Za Kraljevstvo Božje. 3/1988., str. 8. Zbornik u čast nadbiskupa Petra Čule, Mostar, 65. "Vjera i religija", u: Cnak, 4/1988., str. 8. 1991., str. 29-38. 66. "Religija i duševno zdravlje", u: Cnak, 85. "Zašto je čovjek religiozan", u: Teološke 5/1988., str. 8. teme, Sarajevo, 1991., str. 103-114. 67. "Religija i duševno zdravlje (2)", u: Cnak, 86. "Praktična teologija u sklopu teološkog 6-7/1988., str. 8. studija na VVTŠ", u: P. Sudar - F. Topić - T. Vuk- 68. "Odgojna abeceda", u: Cnak, 11/1987., str. šić (ur.), Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890- 8. 1990., Sarajevo - Bol, 1993., str. 221-229. 87. "Sinoda biskupa o posvećenom životu U sarajevskom teološkom časopisu Vrhbo- 1994." u: M. Josipović - M. Zovkić (ur.), Crtajte snensia granice, ne precrtajte ljude. Zbornik u čast kardi- 69. "Abraham Harold Maslow", u: Vrhbosnen- nala Vinka Puljića, Sarajevo - Bol, 1995., str. 649- sia, 1/1998., str. 103-120. 664. 70. "Umjetnici, trebamo vas", u: Vrhbosnensia, 88. "Razaranje (agresija) i duševno zdravlje", 1/2000., str. 149-155. u: M. Škarica - A. Mateljan (prir.), U križu 71. "Prilog ispravnoj slici o nadbiskupu Stadle- je spas. Zbornik u čast nadbiskupa Ante Jurića, ru", u: Vrhbosnensia, 2/2000., str. 341-348. Split, 1997., str. 493-514. 72. "Psihološka podloga i smetnje dijalogu", u: 89. "Ravnatelj - animator odgojitelja i odgoji- Vrhbosnensia, 2/2001., str. 209-226. telj mladih", u: Kao kad, 2/1998., Sarajevo, Mala 73. "Franklova logoterapija - liječenje smi- knjižnica HKDPD, str. 1-10. slom", u: Vrhbosnensia, 1/2005., str. 149-165. 90. "Europe of the Third Millennium: Don't 74. "Put ljepote za evangelizaciju i dijalog", Stop Praying", u: European Integration for the 21- u:Vrhbosnensisa, 1/2008., str. 168-176. st Century (izd. V. Šakić - Lj. K. Lipovčan), Pilar 75. "Isus iz Nazareta - donositelj Boga, Joseph - Zagreb, 2001., str. 29-38. Ratzinger - Benedikt XVI., Isus iz Nazareta", u: 91. "Biskup služitelj evanđelja Isusa Krista za Vrhbosnensia, 1/2008., str. 207-211. nadu svijeta", u: Spe et labore. Zbornik u čast bi- 76. "Etika u sestrinstvu", u: Vrhbosnensia, skupa Marina Srakića, Đakovo, 2003., str. 163- 2/2008., str. 381-397. 188. 77. "Pučka pobožnost i liturgija prema crkve- 92. "Die Verantwortung der Kirche in der de- nim dokumentima", u: Vrhbosnensia, 1/2012., mokratischen Gesellschaft", u: Herausforderun- str. 75-93. gen Europa, München, 2004., str. 89-98. 93. "O zajedničkom dobru naglas" (Predgo- U raznim časopisima: vor), u: F. Prcela, Kad bismo bili dosljedni, Za- 78. "Odgojitelji i bogoslovi", u: Mladi teolog, greb, 2004., str. 13-16. 1980., str. 50-52. 94. "Franklova logoterapija - liječenje smi- 79. "Razaranje (agresija) i duševno zdravlje", slom", u: Nediljko A. Ančić (prir.), Na grani- u: Hrvatska misao, 2/1997., str. 110-128. cama riječi. Zbornik u čast dr. Drage Šimundže, 80. "Još o udruženju 'Dobri Pastir', u: Svjetlo Split, 2005., str. 173-189. riječi, 1/1998., str. 17. 95. "Die Kirche Südeuropas und das Wirken 81. "Pobožno, poslušno, radišno i vjerno za Johannes Paulus II.", u: Patrone Europas - die kraljevstvo Božje", u: Danica - katolički kalendar Gründungsvater der Europäischen Gemeinschaft za 1998., Zagreb, str. 85-89. und Papst Johannes Paul II., München - Prag, 2007., str. 170-181 (češki prijevod: str. 182-190); U raznim zbornicima diskusija: str. 192-193 (češki: 203-204). 82. "Kvalitete navjestitelja", u: Prezbiteri služi- 96. "Ima li ljudsko trpljenje smisla?", u: M. Jo- telji Božje riječi, Sarajevo, 1987., str. 77-87. sipović - B. Odobašić - F. Topić (ur.), U službi 83. "Vjernici Trebinjske biskupije i društvene riječi i Božjega naroda. Zbornik u čast dr. Mate stvarnosti našeg vremena", u: I. Puljić (prir.), Ti- Zovkića, Sarajevo, 2007., str. 747-770. suću godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 1988., 97. "Sekularizam, vjerska ravnodušnost i reli- str. 191-198. giozni pluralizam", u: U služenju Božjem narodu.

324 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332424 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

Zbornik radova u čast biskupa A. Škvorčevića, 108. "Sveta Stolica i priznanje država", u: Oba- Požega, 2007., str. 355-372. vijesti Dubrovačke biskupije, 2005., str. 158-162. 98. "Crkva u svome povijesnom hodu usmje- 109. "Razmišljanje uz vijesti iz Den Haaga", u: rava i motivira svoje članove", u: Iščekivati i po- Obavijesti Dubrovačke biskupije, 2005., str. 226- žurivati dolazak dana Božjega. Zbornik u čast dr. 227. Pere Aračića, Đakovo, 2009., str. 455- 467. 110. "Franklova logoterapija - liječenje smi- 99. "Etika u sestrinstvu", u: Teologijom svje- slom", u: Društvena istraživanja - časopis za opća dočiti i naviještati. Zbornik radova u čast dr. društvena pitanja, srpanj - listopad, 78-79/2005., Tomislava Ivančića, Željko Tanjić - Tomislav str. 885-902. Kovač - Branko Murić (ur.), Zagreb, 2010., str. 111. "Dr. Niko Koprivica- vitez sv. Grgura", u: 255-271. Obavijesti Dubrovačke biskupije, 2007., str. 174- 100. "Pavao apostol naroda, putnik i misio- 178. nar", u: Brodolom sv. Pavla u vodama hrvatskog 112. "Sakramenti u Crkvi s osobitim nagla- otoka Mljeta. Zbornik radova, Miho Demović skom na krštenju i Euharistiji, Joseph Ratzinger - (ur.), Zagreb, 2009., str. 7-19. Benedikt XVI.", u: Službeni vjesnik Biskupija Mo- starsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske, 2/2008., U raznim biskupijskim i provincijskim Vje- str. 51-60. snicima 113. "Revaloriziranje tradicionalnih oblika na- 101. "Uz Papino pismo: 'Ulaskom u novo ti- viještanja", u: Prvi pastoralni kolokvij - Naša pa- sućljeće'", u: Obavijesti Dubrovačke biskupije, storalna sadašnjica i Providnosti otvorena sutraš- 2001., str. 33-35. njica. Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca 102. "Crkva i država: međusobno neovisne, i Konventualaca, Zagreb, 2011., str. 40-63. autonomne", u: Obavijesti Dubrovačke biskupije, 114. "Praktikum dušobrižničkoga razgovora: 2001., str. 36-40. uloga komunikacije u pastoralnom radu", u: Vje- 103. "Marija od Propetog Petković na putu sve- snik Varaždinske biskupije, 4/2011., str. 246-253. tosti", u: Obavijesti Dubrovačke biskupije, 2001., 115. "Sloboda se ne prodaje!", u: Slobodna Dal- str. 147-149. macija, 25. travnja 2011. (intervju). 104. "Želimo pastoralni koncil (uz 40. obljet- 116. "Crkveni arhivi: Uređenje i korištenje", u: nicu Vatikanskog Sabora)", u: Obavijesti Dubro- Vjesnik Zadarske nadbiskupije, 5-6/2012., str. 12- vačke biskupije, 2003., str. 202-206. 15. 105. "Odgojni izazovi pastoralu zvanja", u: 117. "Nova evangelizacija za prijenos kršćan- Vrhbosna, 3/2003., str. 302-307. ske vjere", u: Vjesnik Zadarske nadbiskupije, 106. "Europo trećeg tisućljeća neka ti ne klonu 9-10/2012., str. 51-54. ruke", u: Okružnice - službeno glasilo Biskupije 118. "Predgovor", u: R. Perić, Jobovi bolovi i šibenske, 1-3/2004., str. 33-40. Božji blagoslovi, Mostar, 2012., str. 7-10. 107. "60-ta obljetnica žrtava s Dakse", u: Oba- vijesti Dubrovačke biskupije, 2005., str. 74-78.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 325

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332525 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

BLAGO MIROTVORCIMA Uz knjigu Jakše Raguža, Ohrabri se, narode!, Dubrovnik - Zagreb, 2011.

Naslov. "Ohrabri se, narode moj!" - usklik i tjeskobu Jeruzalema, biskup Želimir prenosi na preuzet iz ratnoga ciklusa Duhovne misli koja se dubrovačku apokaliptičku nevolju koju u pismu emitirala na Radio Dubrovniku od 16. listopada Georgeu Bushu, mjesec dana kasnije, 5. stude- 1991.1 Nagovor biskupa Želimira.2 I ponovljen noga 1991. naziva: "najveći koncentracijski logor više puta. U intervjuu Slobodnoj Dalmaciji, 25. li- Europe".7 A tu će misao o logoru Avvenire, glasilo stopada 1991., na upit novinarev: Vidite li izlaz iz Talijanske BK, nakon Želimirova interventa na ove nevolje? Biskup se nada u konačnu pobjedu: Biskupskoj sinodi u Vatikanu, 3. prosinca 1991., "U tu svrhu pokrenuo sam molitvenu akciju pod nasloviti: "Biskup najvećega logora na svijetu".8 motom: 'Ohrabri se, narode moj! Bogu se po- To su zapravo početne biskupove riječi u govo- moli i njemu zavapi'"3 Slično u govoru na otvara- ru na talijanskom: "Vi parla il Vescovo del più nju feste sv. Vlaha, 2.II.4 i sutradan u pozdravnom grande campo di concentramento d'oggi".9 Zato govoru na samu svečanost, 3. veljače 1991. (str. je neobično kako je ta glavna rečenica prevede- 397). Ponavlja se, nakon oslobođenja od oku- na na hrvatski: "Govori vam biskup iz područja pacije, u razgovoru za Glas Koncila, 6. prosinca koje je sada u žarištu pozornosti".10 Međutim, taj 1992.: "Ohrabri se, narode moj! Bogu se pomoli, biblijski vapaj i naslov ove knjige "Ohrabri se, ne boj se!"5 sve do razgovora u Vjesniku 1. lipnja narode moj!" kudikamo više očituje svu radost 1993.6 A zapravo taj je poticaj inspiriran iz Baru- i nadu zbog oslobođenja svetoga grada Jeruzale- hove proročke knjige: "Ohrabri se, narode moj, ma, odnosno Dubrovnika, i ohrabrenje puku na spomene Izraelov! Bili ste prodani narodima, ali sveukupnu obnovu oslobođena Grada i okružja, ne na uništenje" (4,5-6). Taj se ulomak čita pod koja je počela zahvalnicom Te Deum, 27. listopa- Misom u subotu 26. tjedna neparne godine, a ta da 1992.11 je subota bila 5. listopada 1991. Uvjeren sam da Sadržaj. Naslovni zov obuhvaća četiri te- su se te biblijske riječi dojmile biskupa kada je meljna poglavlja nazvana po godišnjim dobima: slavio Euharistiju toga jutra, 5. dan nakon počet- Jesen komunizma,12 Proljeće novih sloboda,13 ka agresije; biblijski vapaj, koji izražava svu žalost Zima agresije,14 Ljeto slobode.15 Tih pet stotina

1 Ohrabri se, narode!, str. 75. 2 Isto, str. 349-350. 3 Isto, str. 279. 4 Isto, str. 395. 5 Isto, str. 445. 6 Isto, str. 506. 7 Isto, str. 288-289. 8 Isto, str. 328. 9 Isto, str. 304. 10 Isto, str. 307. 11 Isto, str. 436-439. 12 Isto, str. 85-133. 13 Isto, str. 135-217. 14 Isto, str. 219-445. 15 Isto, str. 447-593.

326 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332626 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

stranica tvore srž knjige, koja se odnosi na raz- u Sloveniji (1968.-69). I konačno osam godina doblje od početka 1990. do svršetka 1993., četiri nastavka prvoga, cio drugi i treći ciklus studija presudne godine, ali u nekim svojim stranicama u Rimu. Postiže diplomu iz teologije na misij- i svjedočanstvima nadilazi to vrijeme. Knjigu je skom sveučilištu Urbanijani 1972. Upisuje se na za tisak uredio Jakša Raguž, koji izražava zahvalu Salezijansko sveučilište, gdje stječe magisterij iz osobama kojih je nabrojio oko 40, a bez čije po- psihologije 1976., diplomu na istoj Salezijani iz moći "ovo djelo ne bi bilo moguće".16 Sadržaj joj je filmologije 1977., magisterij iz teologije na Late- dao najviše dubrovački biskup, odnosno gotovo ranskom sveučilištu 1978. i doktorat iz psihologi- polovicu. Želimir svojim nastupima, govorima, je 1980. Od petnaest tadašnjih papinskih učilišta pismima, apelima, intervjuima, kao i njegovi su- u Rimu, studirao je na trima. Prije završetka dok- govornici ili korespondenti toga vremena. Tek- torata, 1978., imenovan je profesorom na Teolo- stovi su uglavnom na hrvatskom, a ima ih i na ta- giji u Sarajevu, gdje je službovao 12 godina. lijanskom, engleskom, francuskom i njemačkom. I on se kao Abraham, praotac naše vjere, stal- Prireditelj dokumenata dobro bi djelo učinio da no pomicao iz mjesta u mjesto: pošao iz Kame- je sve dao prevesti na hrvatski, pogotovo što je na ne preko Blagaja i Mostara do Požege. Vratio se nekim stranicama bilo mjesta, jer bi umjesto du- u Hercegovinu. Poslan u dubrovačko sjemeni- pliranja skenirana i prepisana istoga dokumenta šte i srednju školu kao mostarski kandidat. Iako dobro došao prijevod. su mu roditelji iz Kamene 1966. godine prešli u Vjeran Mostaru. Iz čitanja ovoga svjedo- Požegu,18 on je ostao mostarski kandidat u split- čanstva određena vremena i prostora čitatelj stje- skoj bogosloviji i u međunarodnom zavodu sv. če postupan dojam i zaključak da prati čovjeka Pavla u Rimu kao stipendist Kongregacije za ši- koji se stalno razvija, nadrasta svoje mjesto i oko- renje vjere. Ređenje u Rimu, 24. ožujka 1974., a licu u kojoj živi, raste sa službom koju obnaša. sutradan, na Blagovijest, Mladu je Misu slavio Sve do danas. Zlato se u vatri kuša (Sirah 2,5), a s dvojicom svojih školskih kolega, don Petrom biskup se Želimir, zajedno s cijelom Biskupijom, Vrankićem i don Jakovom Grgićem u hrvatskoj najviše prokušao na žeravi rata. crkvi sv. Jeronima. Da se i ja malo podsjetim na Najprije ne zna se stopostotno kada je biskup taj davni dan, prije 37 godina, kada sam kao stariji rođen - 2. veljače ili 7. ožujka 1947.17 kao što se propagandist započeo propovijed na toj koncele- nije znalo ni velikomu svećeniku Melkisedeku. briranoj svečanoj Misi: "Sudeći po svemu, ova bi Niti mu se zna datum krštenja. Samo je sigurno godina mogla biti među najrodnijima s obzirom to da je rođen i da je kršten! I da su i nad njim na svećenička zvanja u našem hrvatskom narodu. seoske žene, koje su asistirale porodu i čestitale Predviđa se da bi samo u Mostarsko-duvanjskoj Ani Ragužuši, govorile: "Bože tebi hvala, što će i Trebinjskoj biskupiji bilo deset novih svećenika biti od ovoga djeteta?" Ako nad njim bude ruka ovoga ljeta. A dvojicu već ovdje pozdravljam ve- Božja, može biti samo dijete koje će rasti u dobi i čeras. Vi ste, dragi mladosvećenici, prvine naše mudrosti i pred Bogom i pred ljudima i milost će Crkve. Vama i svima koji vas uskoro budu slijedili Božja biti na njemu! izražavamo iskrene i bratske čestitke!" Te je 1974. Učenička mu je karijera uredna i linearna: godine bilo u Mostaru doista deset dijecezanskih Dvadeset i tri godine školovanja, koje je samo mladomisnika (Đ. Bender, I. Komadina, K. Lauc, vojska zaustavila godinu dana: Četiri osnovne u Lj. Majić, B. Obradović, M. Puljić, S. Puljić, Ž. Gornjim Vranjevićima (1954.-58.), peti i šesti u Puljić, P. Vrankić, I. Zovko). A gle im sudbine: Blagaju, sedmi u Mostaru i osmi u Požegi (1961.- jedan nadbiskup u zadarskoj nadbiskupiji, jedan 62). Primljen je u sjemenište kao kandidat Mo- župnik u dubrovačkoj dijecezi, jedan svećeništvo starsko-duvanjske biskupije iz koje će ponijeti i napustio; dva u Hercegovini, dva u Njemačkoj i očuvati netaknutim svoj mostarski DNK. Gimna- trojica umrla. I još jedna zanimljivost: od tih 10 ziju pohađa u Dubrovniku i završava s maturom. mladomisnika trojica su bila roda Puljićeva: don Dvije godine filozofije i jednu teologije polaže u Mato, +don Stanko i don Želimir Radujemo se Splitu (1966.-1970.), s odsluženjem vojnoga roka popisu svih 14 svećenika, biskupijskih i redovnič-

16 Isto, str. 625. 17 Isto, str. 29. 18 Isto, str. 145.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 327

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332727 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

kih, iz roda Puljićeva, koji je u knjizi objavljen.19 du, profesore, kandidatova župnika, raspita se i o Među njima jedan nadbiskup i jedan kardinal. I njegovoj obitelji, i odluči pripustiti ga ili otpustiti nadbiskupov brat fra Ilija! Hvalu dajmo Gospo- ga. A gle ovo: ako bi svećenik slučajno napisao vla- dinu Bogu našemu! storučnu molbu Papi ili Biskupskoj konferenciji Vraćajući se još jednom na ovaj Želimirov mo- iznoseći želju da bude biskup, recimo u Dubrov- starski identitet, sjećam se priče da je nadbiskup niku ili nadbiskup u Zadru ili kardinal u Zagrebu, Kuharić razgovarao s biskupom Čulom da don oni koji o tome odlučuju, samo bi se osmjehnuli Želimir, kao već gotov svećenik, prijeđe u Zagre- i stavili mu molbu u arhiv, obično ne bi ni odgo- bačku nadbiskupiju, gdje mu se otvarala fakul- vorili. A u Svetom Pismu stoji ova vjerodostojna tetska katedra, ali biskup Čule nije htio ni čuti o riječ: "teži li tko za nadgledništvom, časnu službu tome transferu. Znam da ga je kardinal Kuharić želi" (1 Tim 3,1) - ovaj pojam "nadgledništvo" do- još jednom tražio, ovaj put za višu službu, ali Bog slovan je prijevod grčke riječi episkopé, episkopat, je imao druge planove. Završimo i ovim para- biskupstvo. Nije u biblijskom tekstu rečeno da je doksom: Iako je bio i ostao vjeran svojoj Biskupiji taj koji biskupstvo želi i za njim teži častan čo- mostarsko-duvanjskoj evo 50 godina, u njoj nije vjek, nego da je ta episkopé časna služba. A tu sv. bio sa službom ni kapelana, ni župnika, ni bisku- Pavao navodi učeniku Timoteju barem petnaest pa nijednoga dana, osim što je godinama bio su- uvjeta kandidata za takvu časnu službu: bespri- radnik "Crkve na kamenu" i drugih publikacija jekoran, jednoženac, trijezan, razuman, sređen, u Mostaru,20 predavač na Teološkom institutu i gostoljubiv, sposoban poučavati, ne vinopija, ne istražitelj "međugorskoga fenomena" u prvoj i u nasilan, popustljiv, neratoboran, ne srebroljubac, drugoj proširenoj Komisiji. upravitelj, ne novoobraćenik, i s dobrim svjedo- Navodim ovdje da je Želimir u dubrovačkom čanstvom od onih vani, da ne bi upao u ruglo i u sjemeništu bio predstojnik Marijine kongregacije zamku đavolsku (3,2-7). (eno ga na slici na str. 34). A isusovci nisu svako- U knjizi "Ohrabri se!" čitamo da se u slučaju mu davali da nosi Marijinu zastavu u sjemeništu. Želimirova izbora za biskupa događalo upravo Bio je prefekt bogoslova u Sarajevu, v. d. rektora i obrnuto: Crkva ga preko nuncija Montalva 13. rektor.21 Prošao je i učeničko-učiteljsko i odgaja- studenoga 1989. obavještava da je izabran za bi- ničko-odgojiteljsko iskustvo. skupa, a on se otimlje. Najprije šalje pismo nunci- Izabran za biskupa. U Crkvi ima jedna ju "s molbom da pokuša potražiti nekoga drugoga vrlo čudna praksa. Da netko bude primljen i za tu službu",22 poput Mojsija koji Bogu odgova- pođe u sjemenište, treba sjesti i vlastoručno sara na poziv: "ne bi li poslao koga drugoga!" (Izl staviti zamolbu biskupu ili redovničkom poglava- 4,13). Nuncij mu daje razumno vrijeme refleksi- ru. Ako želi nastaviti bogosloviju, treba ponovno je. Želimir nije dao objaviti, što je i razumljivo, smisliti i vlastoručno obrazložiti svoju odluku. "određene razloge" svoga izmicanja,23 ali svakako Ako u bogosloviji želi pristupiti u kandidaturu ili nisu bili takve naravi koji bi uvjerili Svetu Stolicu inkardinaciju za određenu biskupiju, mora po- da nije za te službe. Zato Nuncijevo inzistiranje. novno vlastoručno adresirati molbu na biskupa. Kandidat razmišlja i nakon dva tjedna napisme- Da primi službe čitača i svjećonoše, opet je po- no pristaje, 27. studenoga "kako svoju lađu sada trebna vlastoručno napisana i potpisana molba. ostavlja žalu", na obalama Miljacke. Nuncij Mon- Ako želi biti đakon i svećenik/prezbiter na kraju talvo javlja biskupu Žaniću, apostolskom admini- teološkoga studija, treba sjesti i sastaviti molbu i stratoru dubrovačkomu u Mostar, 30. studenoga, podastrijeti je biskupu na uvid i odgovor. da se Sveti Otac "udostojao imenovati biskupom Nabrojeno je, evo, sedam vlastoručnih molbi u Dubrovačke biskupije vlč. Želimira Puljića." I vrijeme kandidatova odgoja i školovanja od deset dodaje: "Ova će odredba biti objavljena u Rimu godina. Nakon svake molbe, i biskup sjedne, raz- i ovdje u 12 sati u idući četvrtak 7. prosinca".24 motri razloge, upita poglavare u odgojnom zavo- Nije dakle ono bila samo "želja pape Ivana Pavla

19 Isto, str. 25. 20 Isto, str. 62-67. 21 Isto, str. 36. 22 Isto, str. 39. 23 Isto, str. 39. 24 Isto, str. 88.

328 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332828 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:177:28:17 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

II.",25 nego izdana a još neobjavljena odredba, od- i javnim Papinim nastupima. Sigurno se najdalje luka, decretum. Papa je već bio odlučio, a Želimir čuo glas s Biskupske sinode, održane u Vatikanu se trebao odlučiti s obzirom na Papinu odluku! od 28. studenoga do 14. prosinca 1991., na kojoj Da on slučajno svoju sarajevsku lađu nije ostavio je sudjelovalo pet hrvatskih biskupa, među nji- miljackomu žalu, 27. studenoga 1989., trebalo bi ma i biskup Želimir, zajedno s drugih dvjesta, s izdati dispenzu od Papina već gotova dekreta i bi- Papom na čelu. Snažno su odjeknule sinodskom rati novoga biskupa. Malo mi je čudno da mu je dvoranom Želimirove riječi, koje čitamo u izvor- u Papinoj povelji o biskupskom imenovanju stav- niku i prijevodu,32 a objavljene su i u vatikanskom ljen datum proglašenja vijesti, a ne datum Papine L'Osservatore Romanu i u talijanskom Avvenireu: odluke.26 "Strašan crveni zmaj sa sedam glava i deset rogova U žaru borbe za mir. Isus je u blaženstvi- čiji rep skida trećinu zvijezda s neba i strovaljuje ma rekao da će se mirotvorci sinovima Božjim ih na hrvatsku zemlju kao da je pao da proždere zvati (Mt 5,9). Mirotvorci, a ne samo miroljupci zemlju koja se uspjela osloboditi komunističkog i miroželjci. Naš Želi-mir i u svome imenu nosi jarma. poruku da želi mir. Ali nije dosta samo to. Tre- 2. Zašto se je sve to dogodilo? U mojoj bisku- bala se pokazati konkretna borba za mir na ra- piji nema takozvanih nacionalnih problema. U zvučenoj bojišnici od Vitaljine do Vela Luke. Nije gradu Dubrovniku nema doista vojarni ni voj- se čekalo ni dvije godine od ređenja u Dubrovni- ske. Miran narod prije godinu i pol slobodno je ku, 14. siječnja 1990., da se od početka listopada glasovao za demokraciju i slobodu a šest mjeseci 1991. stane sručivati ratna paljba iz svih cijevi na poslije referendumom je izglasao suverenost i ne- slobodarski Dubrovnik i okolicu. zavisnost Republike Hrvatske. Ništa drugo. Poče- I zahuktala se prava drama. U Kronološkom li smo živjeti u punoj slobodi i dostojanstvu djece pregledu pod datumom 22. rujna 1991. čitamo: Božje i djece demokracije i čovječnosti očekujući "Napadom JNA na konavosko selo Vitaljinu poči- međunarodno priznanje. I upravo je tada buknuo nje agresija na Dubrovačku biskupiju; stanovnici bijesan napad bez najave, agresija i zauzimanje istočnih Konavala zajedno sa svojim župnicima hrvatskog teritorija s rušilačkim uništavanjem sklanjaju se u Dubrovnik. Topnički napad na Vi- svake ljudske vrijednosti, duhovne i materijalne, taljinu zatječe o. biskupa u obližnjoj konavoskoj pod izlikom da se zaštite prava srpskih manjina. župi Pločice".27 Usporedo s prijetnjama i grana- Koliko smo bili iznenađeni bijesom jugovojske, tama s agresorske strane, Biskup o tome izvješću- toliko smo ostali iznenađeni šutnjom i nebrigom je Svetu Stolicu. Obraća se izravno Papi. Od 26. onih koji su mogli pomoći demokraciji i slobo- rujna 1991. do 5. studenoga 1993. poslao je deset di u Hrvatskoj, obraniti goloruki narod, zaštiti- pisama Svetomu Ocu. Prevedeno je prvih sedam ti spomenike Dubrovnika koji su pod zaštitom na hrvatski,28 a ne znam zašto nisu prevedena i UNESCO-a. Dva mjeseca bili smo pod bombar- posljednja tri.29 Spominje se, a nije objavljeno još diranjem iz zraka, s mora i sa zemlje. jedno pismo poslano 2. listopada 1991.30 Neka su Glas Svetoga Oca bio je velika potpora i utje- pisma pisana uzastopce svaki dan: 5., 6. i 7. listo- ha, ali ne manje glas koji zaklinje da se zaustave pada 1991.31 valjda kako je bila učestala paljba rušilačke sile u našoj zemlji. I konačno tračak pona Dubrovnik, tako i on na Vatikan. Na neka je moći, svjetla i zaštite".33 Odgovor na taj razumni pisma biskup primio izravan odgovor iz Držav- biskupov apel bio je nerazumni najžešći napad noga tajništva ili iz Apostolske nuncijature, na 6. prosinca na Dubrovnik, nad kojim se vijorila druga implicitno putem poruka na audijencijama zaštitarska UNESCO-va zastava, i ona svjesno i

25 Isto, str. 39. 26 Isto, str. 85-87. 27 Isto, str. 75. 28 Prvo pismo: str. 258-259, drugo: str. 260-261, treće: str. 262-263, četvrto: str. 264-265, peto: str. 274-275, šesto: str. 322-333 i sedmo: str. 343-345. 29 Osmo pismo: str. 444, deveto: str. 536 i deseto: str. 539. 30 Isto, str. 274. 31 Isto, str. 260-265. 32 Isto, str. 304-308. 33 Isto, str. 307.

Službeni vjesnik | br. 3 | 2012. | 329

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 332929 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:187:28:18 Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija

uspješno gađana. Krik hrvatskih biskupa na Si- stotnika koji nisu ulijetali u borbu prvi, ali kad se nodi urodio je Apelom sinodskih otaca koji su na njih nasrnulo, bili su spremni zadržati svoje se preko svojih zastupnika obratili "Političkim područje i boriti se na svojim položajima. Želimir liderima Europe".34 Bilo bi pohvalno da je i taj nije uzmicao. Hrabro se borio. Srcem i pameću. vrijedni dokument preveden na hrvatski s izvor- Do pobjede. Imao je jasan i odlučan glas. Diplo- noga engleskoga? U tom tekstu od 8.XII.1991., matski, koliko je bilo potrebno poštujući osobe koji su potpisali delegati Sinode, kardinali Lu- kojima je upućen, a vatren razmjerno plamenu stiger, Glemp i Somalo, stoji: "Mislimo na svoju koji je gutao njegovu biskupiju. Bile su to godi- braću i sestre u Jugoslaviji, bez iznimke. Njihovi ne u kojima se pokazao biskupov prirodni talent su biskupi s nama podijelili svoje patnje i straho- u raznim pothvatima, njegova odvažnost pred ve. Među njima je hrvatski narod u agoniji. Na- moćnicima ovoga svijeta, njegovo suosjećanje s padačka nasilja, razorne mržnje među narodima progonjenima i osiromašenima. U ekumenizmu koje je zemljopis i povijest učinila susjedima, otvoren i jasan, ali bez iluzija. Vjerujem da se ni strahote kojih je bespomoćno civilno pučanstvo o jednomu drugom biskupovu dubrovačkom če- postalo žrtvom, sustavno rušenje njihove kultur- tverogodištu, od njih pet, ne bi mogla sastaviti ne i religiozne baštine: sve to obeščašćuje 'našu' ovakva knjiga. A ako netko misli da je sve mogao Europu i potkopava povjerenje koje narodi imaju bolje, evo sada dolazi novi pastir, također u svojoj u nju".35 Očita jeka i Želimirovih lamentacija bi- 43. godini, neka sretno nastavi, a ovaj se opet, po blijskih razmjera. dekretu, pomiče naviše, ostavljajući lađu dubro- Prema popisu i procjeni stručne komisije36 i vačkomu žalu. izvješću Biskupskoj konferenciji u Zagreb, 3. ruj- Biskup će Želimir iskreno priznati da mu je na 1993., agresijom je oštećeno 206 bogoslužnih Crkva od dubrovačkih sjemenišnih dana u od- objekata od njih svega 661 (31,64%) i 59 crkvenih gojno-školskom pogledu omogućila gotovo sve stambenih od njih 124 (47,58%) na području Bi- (50 g.) Ali je pošteno reći da je i on odgovorio skupije.37 Dubrovnik je spomenik kulture svjetske Crkvi dajući joj sve od sebe, služeći joj svim bi- kategorije pod UNESCO-vom zaštitom od 1979. ćem svojim, srcem i umom svojim prema njezinu godine. UNESCO se pobrinuo za obnovu nekih traženju. Ili točnije, Bog je Želimira obdario svo- zgrada u jezgri grada. jim darovima koji u njemu nisu ostali bez roda, sa Odlučan diplomat i pastir. Da je don svim je darovima surađivao i donio nekada dvo- Želimir u Sarajevu mogao i u mašti zamisliti što struk a nekada i višestruk plod! ga čeka kroz sljedeće tri-četiri godine, 1990.-93., Zaključak. Nema sumnje da se glas biskupa u periodu kojemu je posvećena ova knjiga od više Želimira u vrijeme agresije na Dubrovnik mogao stotina stranica, možda ne bi izlazio sa svojom la- nekima činiti da je to "glas onoga koji viče u pu- đom na dubrovačku pučinu. A da se nije prihvatio stinji". Ali se pokazalo da to nije bio flatus vocis Dubrovnika i ostao gdje je bio, samo bi mu gore, - praznoglas - nego glas koji je postigao sadrža- u Sarajevu, bilo još teže, gdje se sa sedmoglavim jan učinak. Biskup je svojim držanjem odgovorio ratnim zmajem hrvao jedan drugi Puljić, nadbi- Božjemu glasu koji ga je stavljao na razne ispite. I skup, i od 1994. kardinal. Ljudi imaju svoje prste uspješno položio. Dokaz su tome i mnoge strani- kojima miješaju ljudske sudbine, ali Bog ima svoj ce u ovoj knjizi. Kažiprst. I samo se Prst desne Očeve računa i u Ne ću reći da je ova knjiga ovakva kakva jest konačnici na njegovu bude. nešto najbolje o Želimiru Puljiću, ali ja ne znam Želimir je imenovan biskupom u svojoj 43. da ima išta bolje od toga do sada. Odnosno knjiga godini i imao je pred sobom, ljudski gledano, po- je dobra, vrlo dobra, ali nije savršena, valjda zato najbolje godine životne snage. On poput rimskih što ni mi biskupi nismo savršeni!

34 Isto, str. 310-311. 35 Isto, str. 310. 36 Isto, str. 453-470. 37 Isto, str. 470.

330 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 333030 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:187:28:18 VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 333131 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:187:28:18 332 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2012.

VVjesnikjesnik - 33-2012.indd-2012.indd 333232 113.12.2012.3.12.2012. 117:28:187:28:18