RAZVOJNA STRATEGIJA PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2015.‐2020. GODINE/ 1. RADIONICA U MR //16.05.2014.

ZAPOSLENI U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA PO DJELATNOSTIMA 2011. GODINE MR GORSKI Ostale uslužne djelatnosti 10 Umjetnost, zabava i rekreacija 18 Administrativne i pomoćne uslužne … 28 Stručne, znanstvene i tehničke … 100 Poslovanje nekretninama 7 KOTAR Informacije i komunikacije 19 Djeltnosti pružanja smještaja te … 122 Prijevoz i skladištenje 33 POLOŽAJ Trgovina na veliko i malo, … 220 Građevinarstvo 262 Opskrba i gospodarenje vodom i … 108  Površina mikroregije Gorski kotar iznosi 127.273 ha ‐ 35% teritorija Prerađivačka industrija 2069 Županije. Rudarstvo i vađenje 4  Stalno boravi 8% stanovnika. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo 19  Nacrt novog Zakona o regionalnom razvoju ukida kategoriju

povlaštenih brdsko‐planinskih područja !!! Izvor: HGK, ŽK , 2012. godina

MIKROREGIJA GRADOVI OPĆINE , FUŽINE, GORSKI ČABAR, DELNICE, LOKVE, , RAVNA PROSTOR KOTAR GORA,  Gustoća naseljenosti(unutar naselja) ‐ 10.5 st/ha. Izvor: Prostorni plan primorsko‐goranske županije (SN 32/13)  Najviše planiranih površina sportsko rekreacijske namjene.  Najmanje GP naselja.  Planirana GP izdvojenih namjena (gospodarska, sportsko‐ STANOVNIŠTVO rekreativna, turistička… ) gotovo 5 puta veća od izgrađenih!!

 Broj stanovnika prema Popisu 2011. godine bio je 23.011 što predstavlja smanjenje od 12% u odnosu na Popis 2001. godine kada PRIRODNA OBILJEŽJA I ZAŠTITA OKOLIŠA je broj stanovnika iznosio 26.120 stanovnika.  Dolazi do demografskog pražnjenja i starenja ‐ zajednice staračkih  62 % šuma i šumskog zemljišta Županije. domaćinstava.  Oštra klima zimi uzrokuje probleme u opskrbi i komunikaciji  Najviša prosječna starost 47.2 godine (PGŽ ‐ 43.9 godine). lokalnog stanovništva.  Najveća stopa mortaliteta (2012. godine 14,6‰) .  Usmjeriti aktivnosti na trajno praćenje stabilnosti i kakvoće  Najmanji vitalni indeks 46 (PGŽ – 71). gospodarskih i općekorisnih funkcija.  Nepovoljna obrazovna struktura1:  Centralizirano upravljanje prirodnim resursima. - najmanje visokoobrazovanih stanovnika ‐12% (PGŽ – 20%).  Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode. - bez škole i s nedovršenom osnovnom školom ‐ 7% (PGŽ ‐ 5%).  Opasnost od onečišćenja okoliša infrastrukturom koja prolazi kroz - najveći udio stanovnika s osnovnom školom ‐ 28% (PGŽ – 18%). Gorski kotar. EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2011. GODINE

140.000 124.512 INDEKS RAZVIJENOSTI JLS MR GORSKI 120.000 115.523 KOTAR 2012. 100.000

80.000  PGŽ – ubraja se među ekonomski najrazvijenije županije RH, uz Grad Zagreb i Istarsku županiju. 60.000 54.340 50.494 43.612 42.497  Primorsko‐goranska županija pripada najrazvijenijoj, IV. skupini, čija 40.000 16.01 vrijednost indeksa razvijenosti iznosi više od 125% prosjeka RH 20.000 18.862 10.542 14.049 8.483 8.761 1.399 6.968 1.734 INDEKS RAZVIJENOSTI JLS MR GORSKI KOTAR 2012. GODINE 0 PGŽ GRAD RIJEKA GORSKI PRIOBALJE OTOCI 120,00% 111,49%108,09% KOTAR 102,75% 103,68% 100,00% 91,64% Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni 84,32%91,80% 97,20% 80,00% 97,41% Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 60,00%  Nepovoljna ekonomska struktura ‐ više stanovnika je ekonomski neaktivno (51,6%) nego što ih je zaposleno (41,5%). 40,00%  Manjak radnih mjesta.  Velika nezaposlenost – prosjek za 2012. godinu ‐ 1.567 (PGŽ 18.453). 20,00%  Nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima. 0,00%

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

1 Stanovništvo staro 15 i više godina prema Popisu 2011. godine

JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE RAZVOJNA STRATEGIJA PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2015.‐2020. GODINE/ 1. RADIONICA U MR GORSKI KOTAR//16.05.2014.

GOSPODARSTVO‐ MR GORSKI KOTAR BROJ DOLAZAKA I NOĆENJA U GORSKOM KOTARU 2010. – 2013. GODINE DOLASCI NOĆENJA  Odsustvo moderne drvne industrije i konstantno slabljenje unatoč 30000 80000 kvalitetnim sirovinama.  Odlazak mlade stručne radne snage u veća urbana središta. 28000 75000  Glavna gospodarska područja koja okupljaju najviše zaposlenih u 26000 70000 realnom sektoru ‐ prerađivačka industrija (prerada drva) i građevinarstvo. 24000 65000  Gotovo zanemarena poljoprivredna djelatnost: poljoprivredom se 60000 22000 2010. 2011. 2012. 2013. bavi ‐ 3,3% stanovništva, a poljoprivredne površine čine oko 4,3% 2010. 2011. 2012. 2013. ukupnog prostora. Izvor: TZ Kvarner TVRTKE PREMA DJELATNOSTI U GORSKOM KOTARU 2010. GODINE  U razdoblju od 2010. do 2013. godine ‐ pozitivan trend dolazaka Administrativn Prijevoz i Ostale gostiju. e djelatnosti; skladištenje ; djelatnosti; 6% 5% 17%  Pad noćenja od 4%, ali ostvaren porast broja noćenja stranih turista za 7% Ugostiteljstvo; 8% Prerađivačka Stručne i industrija; 22% znanstvene INFRASTRUKTURA djelatnosti; 9%  Ispresjecanost s kapitalnom infrastrukturom.  Nezadovoljavajuća cestovna povezanost nekih dijelova Gorskog Građevinarstv kotara. o; 13% Trgovina; 20%  Područje Gorskog kotara vrlo je bogato pitkom vodom, ali u vodoopskrbi nije odgovarajuće iskorišteno (93%‐tna priključenost). Izvor: HGK, ŽK Rijeka, 2012. godina  Na sustav odvodnje priključeno samo 25% stanovništva.  Nedovoljno iskorišteni potencijali u korištenju obnovljivih izvora TURIZAM energije/ toplifikacija‐ kogeneracija na biomasu (značajan iskorak u korištenju biomase dijela JLS ).  PGŽ ‐ jedna od turistički najrazvijenijih regija Hrvatske ‐ 2. mjesto u RH po broju ostvarenih noćenja i dolazaka turista.  19,13% (2.380.054) dolazaka turista na područje RH otpada na PGŽ.  91% (11.450.720) noćenja ostvarili su strani turisti. RANJIVOST NA KRIZNA STANJA  Djelatnost turizma je u 2012. godini pridonijela 5,49% prihodima PGŽ (1.8 mlrd. kn), te zapošljava 8,81% stanovništva.  Ledena kiša 2014. godine uzrokovala je prometne probleme,  Nedostatak školovanog kadra u turizmu. probleme u opskrbi strujom, te višednevnu izoliranost stanovnika.  Nedostatak sadržaja i usko koncipirana turistička ponuda.  Šume Gorskog kotara teško su oštećene.  Destinacije Gorskog kotara treba nuditi kao jedinstvenu cjelinu i  Najteže su bili pogođeni Čabar i Gerovo, gdje je oštećeno otprilike brand. 90% bukovih stabala, kao i brezove šume.  Ukupni turistički kapaciteti u Županiji (prema podacima 2008.  Uništenu drvnu masu potrebno je posjeći i izvući iz šume, te obnoviti godine) su 181.285 ležajeva, od toga se 1.426 ležajeva nalazi u floru i faunu šuma odnosno započeti s pošumljavanjem. Gorskom kotaru (samo 0.8 % ‐ nesrazmjer u odnosu površine i kapaciteta u odnosu na druge dijelove Županije).

RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

 Najviši udio starijeg stanovništva.  Zadržavanje mladog stanovništva (povoljni poduzetnički krediti, niže  Relativno male vlastite investicijske mogućnosti. porezne stope, etc.).  Konstantno slabljenje drvne industrije.  Razvoj gospodarstva zasnovanog na prirodnim resursima kraja (drvna  Centralizirano upravljanje prirodnim resursima (Hrvatske šume). industrija).  Nedovoljno iskorišteni turistički i ugostiteljski resursi.  Educiranje radne snage za poslove u drvnoj industriji.  Nezaposlenost lokalnog stanovništva.  Podizanje kvalitete turističke ponude ulaganjem u turizam i s tim  Nezadovoljavajuća infrastruktura (prometna, komunalna, zdravstvena..) povezanim malim poduzetništvom. dovodi do izoliranosti djela lokalnog stanovništva.  Participativno upravljanje prirodnim resursima (stanovništvo, JLS,  Opasnost od onečišćenja okoliša infrastrukturom koja prolazi kroz Hrvatske šume…). Gorski kotar.  Razvoj tradicionalnih obrta i proizvoda iz kućne radinosti ‐ razvoj  Mijenjanje zakonske regulative, gubitak brdsko‐planinskog statusa. autohtonih proizvoda.  Slabi partnerski odnosi i strateški savezi ‐ povezivanje s Europom.  Poticati linijski prijevoz.  Korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar i bio‐masa).  Inovacije, preustroj postojećih poduzeća i njihovo proširenje ‐ clusteri malih poduzeća koji zajedno djeluju na tržištu (zajedničke usluge).  Otvaranje granica ‐ blizina europskog tržišta ‐ "otvorena vrata".

JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE