RAZVOJNA STRATEGIJA PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2015.‐2020. GODINE/ 1. RADIONICA U MR GORSKI KOTAR//16.05.2014.
ZAPOSLENI U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA PO DJELATNOSTIMA 2011. GODINE MR GORSKI Ostale uslužne djelatnosti 10 Umjetnost, zabava i rekreacija 18 Administrativne i pomoćne uslužne … 28 Stručne, znanstvene i tehničke … 100 Poslovanje nekretninama 7 KOTAR Informacije i komunikacije 19 Djeltnosti pružanja smještaja te … 122 Prijevoz i skladištenje 33 POLOŽAJ Trgovina na veliko i malo, … 220 Građevinarstvo 262 Opskrba i gospodarenje vodom i … 108 Površina mikroregije Gorski kotar iznosi 127.273 ha ‐ 35% teritorija Prerađivačka industrija 2069 Županije. Rudarstvo i vađenje 4 Stalno boravi 8% stanovnika. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo 19 Nacrt novog Zakona o regionalnom razvoju ukida kategoriju
povlaštenih brdsko‐planinskih područja !!! Izvor: HGK, ŽK Rijeka, 2012. godina
MIKROREGIJA GRADOVI OPĆINE BROD MORAVICE, FUŽINE, GORSKI ČABAR, DELNICE, VRBOVSKO LOKVE, MRKOPALJ, RAVNA PROSTOR KOTAR GORA, SKRAD Gustoća naseljenosti(unutar naselja) ‐ 10.5 st/ha. Izvor: Prostorni plan primorsko‐goranske županije (SN 32/13) Najviše planiranih površina sportsko rekreacijske namjene. Najmanje GP naselja. Planirana GP izdvojenih namjena (gospodarska, sportsko‐ STANOVNIŠTVO rekreativna, turistička… ) gotovo 5 puta veća od izgrađenih!!
Broj stanovnika prema Popisu 2011. godine bio je 23.011 što predstavlja smanjenje od 12% u odnosu na Popis 2001. godine kada PRIRODNA OBILJEŽJA I ZAŠTITA OKOLIŠA je broj stanovnika iznosio 26.120 stanovnika. Dolazi do demografskog pražnjenja i starenja ‐ zajednice staračkih 62 % šuma i šumskog zemljišta Županije. domaćinstava. Oštra klima zimi uzrokuje probleme u opskrbi i komunikaciji Najviša prosječna starost 47.2 godine (PGŽ ‐ 43.9 godine). lokalnog stanovništva. Najveća stopa mortaliteta (2012. godine 14,6‰) . Usmjeriti aktivnosti na trajno praćenje stabilnosti i kakvoće Najmanji vitalni indeks 46 (PGŽ – 71). gospodarskih i općekorisnih funkcija. Nepovoljna obrazovna struktura1: Centralizirano upravljanje prirodnim resursima. - najmanje visokoobrazovanih stanovnika ‐12% (PGŽ – 20%). Ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda izravno u podzemne vode. - bez škole i s nedovršenom osnovnom školom ‐ 7% (PGŽ ‐ 5%). Opasnost od onečišćenja okoliša infrastrukturom koja prolazi kroz - najveći udio stanovnika s osnovnom školom ‐ 28% (PGŽ – 18%). Gorski kotar. EKONOMSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA 2011. GODINE
140.000 124.512 INDEKS RAZVIJENOSTI JLS MR GORSKI 120.000 115.523 KOTAR 2012. 100.000
80.000 PGŽ – ubraja se među ekonomski najrazvijenije županije RH, uz Grad Zagreb i Istarsku županiju. 60.000 54.340 50.494 43.612 42.497 Primorsko‐goranska županija pripada najrazvijenijoj, IV. skupini, čija 40.000 16.01 vrijednost indeksa razvijenosti iznosi više od 125% prosjeka RH 20.000 18.862 10.542 14.049 8.483 8.761 1.399 6.968 1.734 INDEKS RAZVIJENOSTI JLS MR GORSKI KOTAR 2012. GODINE 0 PGŽ GRAD RIJEKA GORSKI PRIOBALJE OTOCI 120,00% 111,49%108,09% KOTAR 102,75% 103,68% 100,00% 91,64% Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni 84,32%91,80% 97,20% 80,00% 97,41% Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine 60,00% Nepovoljna ekonomska struktura ‐ više stanovnika je ekonomski neaktivno (51,6%) nego što ih je zaposleno (41,5%). 40,00% Manjak radnih mjesta. Velika nezaposlenost – prosjek za 2012. godinu ‐ 1.567 (PGŽ 18.453). 20,00% Nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima. 0,00%
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
1 Stanovništvo staro 15 i više godina prema Popisu 2011. godine
JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE RAZVOJNA STRATEGIJA PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2015.‐2020. GODINE/ 1. RADIONICA U MR GORSKI KOTAR//16.05.2014.
GOSPODARSTVO‐ MR GORSKI KOTAR BROJ DOLAZAKA I NOĆENJA U GORSKOM KOTARU 2010. – 2013. GODINE DOLASCI NOĆENJA Odsustvo moderne drvne industrije i konstantno slabljenje unatoč 30000 80000 kvalitetnim sirovinama. Odlazak mlade stručne radne snage u veća urbana središta. 28000 75000 Glavna gospodarska područja koja okupljaju najviše zaposlenih u 26000 70000 realnom sektoru ‐ prerađivačka industrija (prerada drva) i građevinarstvo. 24000 65000 Gotovo zanemarena poljoprivredna djelatnost: poljoprivredom se 60000 22000 2010. 2011. 2012. 2013. bavi ‐ 3,3% stanovništva, a poljoprivredne površine čine oko 4,3% 2010. 2011. 2012. 2013. ukupnog prostora. Izvor: TZ Kvarner TVRTKE PREMA DJELATNOSTI U GORSKOM KOTARU 2010. GODINE U razdoblju od 2010. do 2013. godine ‐ pozitivan trend dolazaka Administrativn Prijevoz i Ostale gostiju. e djelatnosti; skladištenje ; djelatnosti; 6% 5% 17% Pad noćenja od 4%, ali ostvaren porast broja noćenja stranih turista za 7% Ugostiteljstvo; 8% Prerađivačka Stručne i industrija; 22% znanstvene INFRASTRUKTURA djelatnosti; 9% Ispresjecanost s kapitalnom infrastrukturom. Nezadovoljavajuća cestovna povezanost nekih dijelova Gorskog Građevinarstv kotara. o; 13% Trgovina; 20% Područje Gorskog kotara vrlo je bogato pitkom vodom, ali u vodoopskrbi nije odgovarajuće iskorišteno (93%‐tna priključenost). Izvor: HGK, ŽK Rijeka, 2012. godina Na sustav odvodnje priključeno samo 25% stanovništva. Nedovoljno iskorišteni potencijali u korištenju obnovljivih izvora TURIZAM energije/ toplifikacija‐ kogeneracija na biomasu (značajan iskorak u korištenju biomase dijela JLS ). PGŽ ‐ jedna od turistički najrazvijenijih regija Hrvatske ‐ 2. mjesto u RH po broju ostvarenih noćenja i dolazaka turista. 19,13% (2.380.054) dolazaka turista na područje RH otpada na PGŽ. 91% (11.450.720) noćenja ostvarili su strani turisti. RANJIVOST NA KRIZNA STANJA Djelatnost turizma je u 2012. godini pridonijela 5,49% prihodima PGŽ (1.8 mlrd. kn), te zapošljava 8,81% stanovništva. Ledena kiša 2014. godine uzrokovala je prometne probleme, Nedostatak školovanog kadra u turizmu. probleme u opskrbi strujom, te višednevnu izoliranost stanovnika. Nedostatak sadržaja i usko koncipirana turistička ponuda. Šume Gorskog kotara teško su oštećene. Destinacije Gorskog kotara treba nuditi kao jedinstvenu cjelinu i Najteže su bili pogođeni Čabar i Gerovo, gdje je oštećeno otprilike brand. 90% bukovih stabala, kao i brezove šume. Ukupni turistički kapaciteti u Županiji (prema podacima 2008. Uništenu drvnu masu potrebno je posjeći i izvući iz šume, te obnoviti godine) su 181.285 ležajeva, od toga se 1.426 ležajeva nalazi u floru i faunu šuma odnosno započeti s pošumljavanjem. Gorskom kotaru (samo 0.8 % ‐ nesrazmjer u odnosu površine i kapaciteta u odnosu na druge dijelove Županije).
RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE
Najviši udio starijeg stanovništva. Zadržavanje mladog stanovništva (povoljni poduzetnički krediti, niže Relativno male vlastite investicijske mogućnosti. porezne stope, etc.). Konstantno slabljenje drvne industrije. Razvoj gospodarstva zasnovanog na prirodnim resursima kraja (drvna Centralizirano upravljanje prirodnim resursima (Hrvatske šume). industrija). Nedovoljno iskorišteni turistički i ugostiteljski resursi. Educiranje radne snage za poslove u drvnoj industriji. Nezaposlenost lokalnog stanovništva. Podizanje kvalitete turističke ponude ulaganjem u turizam i s tim Nezadovoljavajuća infrastruktura (prometna, komunalna, zdravstvena..) povezanim malim poduzetništvom. dovodi do izoliranosti djela lokalnog stanovništva. Participativno upravljanje prirodnim resursima (stanovništvo, JLS, Opasnost od onečišćenja okoliša infrastrukturom koja prolazi kroz Hrvatske šume…). Gorski kotar. Razvoj tradicionalnih obrta i proizvoda iz kućne radinosti ‐ razvoj Mijenjanje zakonske regulative, gubitak brdsko‐planinskog statusa. autohtonih proizvoda. Slabi partnerski odnosi i strateški savezi ‐ povezivanje s Europom. Poticati linijski prijevoz. Korištenje obnovljivih izvora energije (vjetar i bio‐masa). Inovacije, preustroj postojećih poduzeća i njihovo proširenje ‐ clusteri malih poduzeća koji zajedno djeluju na tržištu (zajedničke usluge). Otvaranje granica ‐ blizina europskog tržišta ‐ "otvorena vrata".
JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO‐GORANSKE ŽUPANIJE