REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA[TITE OKOLI[A, PROSTORNOG URE\ENJA I GRADITELJSTVA

KAKVO]A MORA ZA KUPANJE NA PODRU^JU REPUBLIKE HRVATSKE U 2007. GODINI MORE KRISTALNO BISTRO, KONTROLIRANO ^ISTO

UVOD

Hrvatski dio Jadrana karakterizira velika razvedenost obale, prirodne ljepote i raznolikost, koja pogoduje razvoju turizma i drugim gospodarskim djelatnostima. Gradovi i luke, kao {to su Pula, Rijeka, , [ibenik, Split i Dubrovnik, u kojima se odvijaju mnogobrojne ljudske aktivnosti, neminovno uzrokuju promjene u ekosustavu mora. Obala se prote`e na ukupno 5835 km du`ine, od ~ega je kopnena obala duga 1778 km, a oto~na 4057 km. Brojne uvale, zaljevi i poluotoci, 66 nastanjenih i 652 nenastanjena otoka, te nekoliko stotina manjih oto~i}a, grebena i hridi prirodno su bogatstvo Republike Hrvatske koje tra`i odgovaraju}e vrednovanje (Tablica I). Na obalnom podru~ju koje zauzima 22% povr{ine Hrvatske, `ivi 25,6% stanovni{tva. Ovo je podru~je velikih razvojnih prednosti, me|utim na nekim lokacijama u znatnoj je mjeri degradirano. Na kopnenoj i oto~noj obali hrvatskog Jadrana smje{teno je 350-400 gradova i ostalih naselja, koji zauzimaju 550-600 km obalne linije (10% ukupne obalne linije mora). Iako je ekolo{ko stanje najve}eg dijela obalnog mora RH ocijenjeno najvi{im stupnjem, problemi postoje i postaju sve izra`eniji. Problemi, kao {to su: nedostatak ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda, optere}enje te{kim metalima u odre|enim podru~jima (u najve}oj mjeri dotokom rije~nim vodama), {irenje alohtonih vrsta, one~i{}enje mineralnim uljima, cvjetanje {tetnih i opasnih algi i dr., postoje i njihovom rje{avanju pristupa se ozbiljno i sustavno.

Brzi rast stanovni{tva, uzajamna povezanost prostornih, biolo{kih, dru{tvenih, kulturnih, ekonomskih i ostalih procesa u obalno-oto~nom podru~ju potaknuli su po~etak koordiniranog pra}enja stanja (monitoring) i istra`ivanje izvora one~i{}enja Jadranskog mora.

BROJ TO^AKA ISPITIVANJA BROJ BROJ TO^AKA POVR[INA KOJE NE @UPANIJA DULJINA OBALE STANOVNIKA ISPITIVANJA U UDOVOLJAVAJU @UPANIJE/km2 (2001.) 2007.g. STARNDARDIMA KAKVO]E MORA U 2007. g. ISTARSKA 539 2.813 206.344 202 0 PRIMORSKO- 1.065 3.588 305.505 233 1 GORANSKA LI^KO-SENJSKA 200 5.353 53.677 49 0 ZADARSKA 1.300 3.646 162.045 89 0 [IBENSKO- 806 2.984 112.891 81 0 KNINSKA SPLITSKO- 0 901 4.540 463.676 139 DALMATINSKA DUBROVA^KO- NERETVANSKA 1.024 1.781 122.870 88 1 UKUPNO 5.835 24.705 1.427.008 881 2

Tablica I. Geografske karakteristike Jadranske obale s prikazom broja to~aka ispitivanja i broja to~aka koje ne udovoljavaju standardima kakvo}e mora u 2007. godini. PROGRAM PRA]ENJA KAKVO]E MORA NA PLA@AMA

Program pra}enja kakvo}e mora za kupanje na pla`ama u Republici Hrvatskoj zapo~eo je 1989. godine, i kao takav jedan je me|u prvima na Sredozemlju. Temeljem Zakona o za{titi okoli{a (Narodne novine 82/94, 128/99) i Uredbe o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama (Narodne novine33/96) definirani su kriteriji za uzorkovanje, metode ispitivanja i ocjenjivanje kakvo}e mora na pla`ama. Uredba je temeljena i na Direktivi EU o vodi za kupanje (Council Directive of EEC concerning the Quality of bathing waters 76/160/EEC, Official Journal of EEC No L281/47-52), smjernicama za kakvo}u mora za kupanje u Sredozemlju Mediteranskog akcijskog plana programa Ujedinjenih naroda za okoli{ (UNEP/MAP) i kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Program ispitivanja kakvo}e mora na morskim pla`ama hrvatskog Jadrana financira se iz `upanijskih prora~una. Uredbu provode ovla{teni laboratoriji na podru~ju jadranskih `upanija uzorkovanjem i analiziranjem mora namijenjenog za kupanje i rekreaciju, te informiranjem javnosti. Za koordinaciju, ovog Programa, objedinjavanje, valorizaciju podataka, te informiranje javnosti zadu`eno je Ministarstvo za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva.

CILJEVI: • Za{tita zdravlja kupa~a i zdravstveno prosvje}ivanje javnosti; • Gospodarenje pla`ama, s ciljem o~uvanja njihovih prirodnih datosti za odr`ivo kori{tenje; • Utvr|ivanje izvora one~i{}enja, funkcioniranje postoje}ih sustava zbrinjavanja otpadnih voda, te pra}enje izgradnje kanalizacijskih sustava; • Pravodobno informiranje javnosti;

Prema vrsti, morske se pla`e dijele na ure|ene i prirodne. Ure|ena pla`a je s morem neposredno povezani, ure|eni kopneni prostor koji je opremljen sanitarnim ure|ajima, tu{evima i kabinama, ogra|en s morske strane, te pristupa~an svima pod jednakim uvjetima. Prirodna pla`a je neure|eni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupa~an svima. Godi{nje se ispituje 850- 880 pla`a. Prema Uredbi o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama pre}enje kakvo}e mora na pla`ama provodi se od 1. svibnja do kraja sezone kupanja, {to za ove prostore zna~i do kraja rujna. Uzorci mora uzimaju se na pla`ama svakih 15 dana, 10 puta u sezoni kupanja (12 puta za pla`e koje su uklju~ene ili se planiraju uklju~iti u projekt Plava zastava). Prilikom uzorkovanja opa`aju se osnovni meteorolo{ki uvjeti, kao i vizualni pregled mora: boja, prozirnost, vidljive plivaju}e otpadne tvari, te vidljive otpadne suspendirane tvari. Na mjestu uzorkovanja odre|uje se temperatura mora i pH vrijednost, a u laboratoriju se odre|uju mikrobiolo{ki pokazatelji (ukupne koliformne bakterije-TC, fekalne koliformne bakterije-FC, fekalni streptokoki-FS) Ocjena se provodi prema grani~nim vrijednostima za mikrobiolo{ke pokazatelje Uredbe i opisuje kao “odgovara- ne odgovara”. More na morskoj pla`i udovoljava propisanom standardu ako vrijednosti bakteriolo{kih pokazatelja ne prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom, dok more na morskoj pla`i ne odgovara propisanom standardu ako vi{e od 20% analiziranih uzoraka prelazi grani~ne vrijednosti navedene u Tablici II. Bakteriolo{ki pokazatelji br/100 ml

ukupni koliformi TC 500 (u 80% uzoraka)

1000 (u 20%uzoraka)

fekalni koliformi FC 100 (u 80% uzoraka)

200 (u 20%uzoraka)

fekalni streptokoki FS 100 (u 80%uzoraka)

200 (u 20%uzoraka)

Tablica II. Grani~ne vrijednosti iz Uredbe za bakteriolo{ke parametre

Postoje i interni kriteriji za ocjenu mora (Tablica III) temeljeni na vi{egodi{njem iskustvu ispitivanja zdravstvene kakvo}e mora na pla`ama, prema kojima se more svrstava u jednu od ~etiri vrste, koje se ozna~avaju s ~etiri boje; more visoke kakvo}e (plava boja), more podobno za kupanje (zelena boja), umjereno one~i{}eno more (`uta boja) i ja~e one~i{}eno more (crvena boja). Treba naglasiti, da prema internom kriteriju more visoke kakvo}e i more podobno za kupanje ispunjava preporu~ene kriterije za ukupne koliforme iz EU Direktive (76/160/EEC), koji su 20 puta stro`iji od obveznih kriterija iste EU Direktive.

KRITERIJI SANITARNE TC FC FS KAKVO]E MORA (br./100mL) (br./100mL) (br./100mL) ≤10 11-100 101-200 201-500 501-1000 ≥1000 Tablica III. Interni kriteriji za sanitarnu kakvo}u mora KAKVO]A MORA NA HRVATSKIM PLA@AMA U 2007. GODINI

U Hrvatskoj je u 2007. godini ispitivanje vr{eno na 881 to~ki: u Istarskoj `upaniji 202 to~ke, Primorsko-goranskoj `upaniji 233 to~ke, Li~ko-senjskoj `upaniji 49 to~aka, Zadarskoj `upaniji 89 to~aka, [ibensko-kninskoj `upaniji 81 to~ka, Splitsko-dalmatinskoj `upaniji 139 to~ki i u Dubrova~ko- neretvanskoj `upaniji 88 to~aka. Prisutan je trend porasta broja to~aka ispitivanja na pla`ama hrvatskog Jadrana (Graf I).

1,4% uzoraka prelazi grani~ne vrijednosti propisane Uredbom u 2007. godini. U pro{loj je sezoni 1,13% uzoraka prema{ivalo grani~ne vrijednosti iz Uredbe {to je za 26 uzorka, odnosno 20,3% manje u odnosu na ovogodi{nje rezultate. Od uzoraka koji su odgovarali standardima Uredbe, 78,13% uzoraka bilo je ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 20,51% kao more podobno za kupanje i 1,24% kao umjereno one~i{}eno more, a 0,13% kao ja~e one~i{}eno more.Uzimaju}i u obzir kona~ne ocjene pla`a mo`e se re}i da je od ukupno 881 to~ke ispitivanja, njih 269 (30,53%) ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 597 (67,76%) to~aka kao more podobno za kupanje, 11 (1,25%) to~aka kao umjereno one~i{}eno more i 2 (0,23%) to~ke kao ja~e one~i{}eno more (Tablica IV).

BROJ TOČAKA ISPITIVANJA NA PLAŽAMA HRVATSKOG JADRANA U RAZDOBLJU OD 1997. DO 2007. 1997 1998 250 1999 2000 2001 2002

A 200 2003 2004 J

N 2005 2006 A

IV 150 2007 PI T I S

A 100 AK Č

O 50 T J O R

B 0

a a a k a a a k k a k k k s s k s s n ars ti nin a ans adars k tv o-senj Z o- lm e o-goran k ič sk -da sk L o o-ner k k iben ts č Š i a rimor pl v P S ŽUPANIJE Dubro

Graf I Broj to~aka ispitivanja na pla`ama hrvatskog Jadrana u razdoblju od 1997. do 2007. godine U Istarskoj `upaniji je od ukupno 202 to~ke ispitivanja, njih 55 (27,23%) ocjenjeno kao more visoke kakvo}e i 147 (72,77%) kao more podobno za kupanje. Uzimaju}i u obzir ocjenu kakvo}e pojedina~nih uzoraka tijekom sezone ispitivanja 84,38% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 15,17% kao more podobno za kupanje i 0,45% kao umjereno one~i{}eno more. Samo je 0,45% uzoraka prelazilo grani~ne vrijednosti propisane Uredbom.

U Primorsko-goranskoj `upaniji ispitivane su 233 to~ke, od kojih je 101 (43,35%) to~ka ocjenjena kao more visoke kakvo}e, 130 (55,79%) kao more podobno za kupanje, 1 (0,43%) kao umjereno one~i{}eno more i 1 (0,43%) kao ja~e one~i{}eno more. Gledaju}i pojedina~ne ocjene uzoraka, 87,21% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 11,37% kao more podobno za kupanje i 0,99% kao umjereno one~i{}eno more. 1,42% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom.

U Li~ko-senjskoj `upaniji ispitivano je 49 to~aka. Na 46 (93,88%) to~aka ispitivanja more je ocjenjeno kao more visoke kakvo}e i na 3 (6,12%) to~ke kao more podobno za kupanje. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka, 75,11% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e i 24,89% kao more podobno za kupanje. Niti jedan uzorak tijekom sezone ispitivanja nije prelazio grani~ne vrijednosti propisane Uredbom.

UKUPAN BROJ UZORAKA S PRIKAZOM BROJA UZORAKA KOJI PRELAZE GRANIČNE VRIJEDNOSTI PROPISANE UREDBOM U 2007. g. 3000 60

UKUPNO UZORA KA 2007 2500 50

Broj uzoraka koji prelaze granične E Z

vrijednosti iz Uredbe 2007 A I A T K 2000 40 EL R OS RA P N I D J ZO E O U J

I K J 1500 30 R O A V E E BR

N RAK Č I AN

1000 20 N ZO P U RA J G UKU O

500 10 BR

0 0 - - - O A A A A A O A A O - K K K K K K K K SK O S S S S SK S S Č JS R R N N N N N R A I N O A E A N ITSK R ATI M D OV IB K I SE L ISTA - Š R R P ETVA ZA LM GO B P S R A KO U E Č UPANIJE D I Ž D N L

Graf II. Ukupan broj uzoraka u Jadranskim `upanijama u 2007. godini s prikazom broja uzoraka koji prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom BROJ TO^AKA U^ESTALOST UZORKOVANJA Broj uzoraka koji prelaze @UPANIJA ISPITIVANJA POJEDINA^NO UKUPNO UZORAKA grani~ne vrijednosti iz Uredbe 2006 2007 2006 2007 2006 2007 2006 2007 RAZLIKA

ISTARSKA 203 202 10-16 9-12 2169 2150 17 12 -5 PRIMORSKO- 232 233 10-12 10-12 2382 2402 17 19 2 GORANSKA LI^KO 45 49 10 10 474 472 0 0 0 -SENJSKA ZADARSKA 85 89 10-16 8-15 881 920 3 5 2 [IBENSKO 71 81 10 10 717 813 16 25 9 -KNINSKA SPLITSKO 139 139 10-12 10-14 1443 1482 33 52 19 -DALMATINSKA

DUBROVA^KO 88 88 9-12 10-12 890 889 16 15 -1 -NERETVANSKA

UKUPNO 863 881 10 10 8956 9128 102 128 26

Tablica IV. Broj uzoraka koji prelaze grani~ne vrijednosti propisane Uredbom u 2006. i 2007. godini.

U Zadarskoj `upaniji more je ispitivano na 89 to~aka od kojih su 38 (42,70%) ocjenjene kao more visoke kakvo}e i 51 (57,30%) kao more podobno za kupanje. S obzirom na pojedina~no ocjenjene uzorke, 85,76% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 13,76% kao more podobno za kupanje i 0,47% uzoraka kao umjereno one~i{}eno more. Samo 0,47% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom.

U [ibensko-kninskoj `upaniji ispitivanja su vr{ena na 81 to~ki od kojih su 10 (12,35%) ocjenjene kao more visoke kakvo}e i 69 (85,19%) kao more podobno za kupanje. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka, 72,59% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 24,44% kao more podobno za kupanje i 2,69% kao umjereno one~i{}eno more. Tijekom sezone ispitivanja 2,96% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom.

U Splitsko-dalmatinskoj `upaniji more je uzorkovano na 139 to~aka, od kojih je 130 (93,53%) ocjenjeno kao more podobno za kupanje i 9 (6,47%) kao umjereno one~i{}eno more. Promatraju}i pojedina~no ocjenjene uzorke, 56,33% uzoraka ocjenjeno je kao more visoke kakvo}e, 41,22% kao more podobno za kupanje i 2,45% kao umjereno one~i{}eno more. Tijekom sezone 2,45% uzoraka prelazilo je grani~ne vrijednosti propisane Uredbom.

U Dubrova~ko-neretvanskoj `upaniji more je ispitivano na 88 to~aka, od kojih je 19 (21,59%) ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 67 (76,14%) kao more podobno za kupanje, 1 (1,14%) kao umjereno one~i{}eno i 1 (1,14%) kao ja~e one~i{}eno more. Uzimaju}i u obzir pojedina~ne ocjene uzoraka, 70,31% uzoraka ocjenjeno kao more visoke kakvo}e, 27,87% kao more podobno za kupanje i 1,14% kao umjereno one~i{}eno more. Samo je 1,7% uzoraka prelazilo grani~ne vrijednosti propisane Uredbom. OCJENE PREMA INTERNIM KRITERIJIMA Broj to~aka ispitivanja @UPANIJA u 2007.g. I % II % III % IV %

ISTARSKA 202 55 27,23% 147 72,77% 0 0,00% 0 0,00%

PRIMORSKO- 233 101 43,35% 130 155,79% 1 0,43% 1 0,43% GORANSKA

LI^KO-SENJSKA 49 46 93,88% 3 6,12% 0 0,00% 0 0,00%

ZADARSKA 89 38 42,70% 51 57,30% 0 0,00% 0 0,00%

[IBENSKO 81 10 12,35% 69 85,19% 0 0,00% 0 0,00% -KNINSKA

SPLITSKO- 139 0 0,00% 130 93,53% 9 6,47% 0 0,00% DALMATINSKA

DUBROVA^KO- 88 19 21,59% 67 76,14% 1 1,14% 1 1,14% NERETVANSKA

UKUPNO 881 269 30,53% 597 67,76% 11 1,25% 2 0,23% Tablica V Kona~ne ocjene to~aka ispitivanja na pla`ama hrvatskog Jadrana za 2007. godinu prema internim kriterijima.

Uzorci mora namijenjenog za kupanje i rekreaciju u 2007. godini u Republici Hrvatskoj uzimani su na 881 to~ki/pla`i. 1,4% uzoraka prelazi grani~ne vrijednosti propisane Uredbom u 2007. godini. U pro{loj je sezoni 1,13% uzoraka prema{ivalo grani~ne vrijednosti iz Uredbe {to je za 26 uzorka, odnosno 20,3% manje u odnosu na ovogodi{nje rezultate. Tradicionalno, najbolji rezultati zabilje`eni su u Li~ko-senjskoj `upaniji zbog hidro-geomorfolo{kih karakteristika ovog podru~ja i odsustva ve}ih urbanih sredi{ta, a najvi{e uzoraka koji su prema{ivali dopu{tene grani~ne vrijednosti iz Uredbe bilo je u Splitsko-dalmatinskoj `upaniji, posebice u Ka{telanskom zaljevu. Plo~a zabrane kupanja, kao i u 2006. godini i ove je sezone bila postavljena na Novoj gradskoj pla`i u Plo~ama u Dubrova~ko-neretvanskoj `upaniji i na pla`i Ht. Park u Rijeci u Primorsko-goranskoj `upaniji.

INSPEKCIJA ZA[TITE OKOLI[A

Za provedbu Uredbe o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama (Narodne novine 33/96) nadle`na je Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja i graditeljstva. Naime, temeljem Uredbe na pla`ama na kojima kakvo}a mora ne udovoljava uvjetima koje propisuje ista, inspektor za{tite okoli{a nare|uje zabranu kupanja, ukoliko dva ili vi{e uzastopnih uzoraka prelaze propisane grani~ne vrijednosti za vi{e od 100%. Inspektor postavlja plo~u zabrane kupanja i nare|uje sanaciju izvora one~i{}enja. U protekloj je godini inspekcija za{tite okoli{a na temelju dobivenih rezultata kakvo}e mora na morskim pla`ama intervenirala na podru~ju Rijeke, Dubrovnika i Ka{tela. MONITORING PROGRAMI U REPUBLICI HRVATSKOJ

U okviru Programa za procjenu i kontrolu one~i{}enja u podru~ju Mediterana (MED POL – Phase III) svake se godine priprema godi{nje izvje{}e nacionalnog monitoring programa, u skladu s odredbama ugovora izme|u Vlade Republike Hrvatske i Programa Ujedinjenih Naroda za Okoli{. Izvje{}e predstavlja prikaz slo`enog nacionalnog istra`iva~kog programa: „Sustavno istra`ivanje Jadranskog mora kao osnova za odr`ivi razvitak Republike Hrvatske“ ili skra}eno: „Projekt Jadran“. Njegov je glavni cilj osigurati potrebne podatke za planiranje odr`ivog razvitka obalnog podru~ja. U projektu sudjeluju znanstvene institucije, sveu~ili{ta, tijela dr`avne uprave, te `upanijski Zavodi za javno zdravstvo.

Najva`niji ciljevi Nacionalnog monitoring programa su: utvrditi ispunjavanje uvjeta u odnosu na nacionalne propise i Mediteranski akcijski plan, s obzirom na propisane standarde za vode namijenjene kupanju i uzgoju morskih organizama; vjerodostojna procjena stanja i vremenskih promjena unosa one~i{}ivala i njihove razine u obalnom ekosustavu; uspostava sustava ranog upozorenja o stupnju one~i{}enja i promjenama u obalnom ekosustavu; te za{tita zdravlja ljudi. Nacionalni monitoring program obuhva}a: monitoring voda namijenjenih za kupanje i rekreaciju, te uzgoj morskih organizama, monitoring stanja i promjena one~i{}ivala u sedimentu, morskoj vodi i organizmima u podru~ju „vru}ih to~aka“, kao i monitoring stanja i promjena unosa kemijskih one~i{}ivala, monitoring promjena biolo{kih utjecaja i monitoring eutrofikacije. Programom su obuhva}ena sva podru~ja ve}ih gradova, u{}a ve}ih rijeka, sve pla`e iz Programa pra}enja one~i{}enja mora na pla`ama, ve}a uzgajali{ta morskih organizama kao i efluenti gradskih i industrijskih otpadnih voda.

Za razliku od vodoopskrbe, zbrinjavanje otpadnih voda je na nezadovoljavaju}oj razini, pa u odre|enom broju priobalnih lokalnih zajednica u Hrvatskoj neadekvatna za{tita mora i podzemnih voda predstavlja ozbiljan problem. Samo 40% ku}anstava i 40% industrije na razini Republike Hrvatske priklju~eno je na kanalizacijske sustave, a pro~i{}ava se manje od 12% svih prikupljenih otpadnih voda. One~i{}enje voda poga|a i neke od glavnih gradskih sredi{ta kao {to su Rijeka, Zadar i [ibenik. Pogor{anje kakvo}e mora u nekim dijelovima Republike Hrvatske, kao posljedica neprimjerenog ispu{tanja nepro~i{}enih otpadnih voda, ve} je dovelo do eutrofikacije i cvjetanja fitoplanktona. Izgradnjom, rekonstrukcijom ili pro{irenjem kompletnih sustava odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda u okviru projekta za{tite od one~i{}enja voda na priobalnom podru~ju („Jadranski projekt“) biti }e rije{eni problemi pro~i{}avanja i odvodnje za narednih nekoliko desetlje}a, {to }e osigurati nesmetan turisti~ki i op}i gospodarski razvoj priobalnog podru~ja.

Osnovni ciljevi Jadranskog projekta jesu: za{tita i o~uvanje kvalitete voda, stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj u skladu sa zahtjevima za{tite okoli{a, te o~uvanje i pobolj{anje postignutog stupnja za{tite okoli{a. Prema utvr|enom opsegu i ciljevima program se sastoji od sljede}ih komponeneti: ulaganje u priobalnu infrastrukturu za za{titu okoli{a, institucionalno ja~anje i upravljanje programom i ja~anje sustava za nadzor kakvo}e priobalnog mora, te ja~anje mre`e pra}enja kakvo}e priobalnih voda. OPTERE]ENJE MORA PLOVILIMA

Sve je ve}i broj plovila za razonodu u Jadranskom moru. Ovi brodovi predstavljaju jedan od glavnih ~imbenika razvoja turizma, i va`an izvor dodatnih prihoda, te izravno ili neizravno utje~u na pove}anje broja radnih mjesta. Pritisci i opasnosti po morski okoli{ izazvani razvojem marina i pove}anjem broja plovila i jahti od strane pomorskog prometa koji je u Republici Hrvatskoj posljednjih godina sve ja~eg intenziteta, nisu zanemarivi i na njih je potrebno obratiti posebnu pozornost. Od posebne je va`nosti, da razvoj aktivnosti vezanih za plovila za razonodu bude usugla{en s prikladnim mjerama za otklanjanje negativnih u~inaka koje ista imaju na morski okoli{. Naime prihvat i tretiranje otpadnih voda plovila (manipulativnih voda nastalih uobi~ajenim brodskim aktivnostima, te otpadnih voda ljudskog porijekla) regulirani su me|unarodnim propisima (Konvencija o sprje~avanju one~i{}enja s brodova-MARPOL Konvencija). Zemlje potpisnice ove konvencije obvezne su osigurati prikladne propise koje se odnose na marine i njihovu opremljenost s obzirom na prihvat zauljenih, sivih otpadnih voda, otpadnih voda ljudskog porijekla i krutog otpada. U pogledu kakvo}e mora u {irem smislu, pritisak predstavljaju sve brojnija putni~ka plovila i plovila za razonodu kojih je svake godine sve vi{e u Jadranu. Otpadne vode s ovih plovila predstavljaju optere}enje ne samo primarnim nutrientima, ve} i znatan unos mikroorganizama.

POKAZATELJI NA TEMELJU PODATAKA DOBIVENIH OD LU^KIH KAPETANIJA ZA RAZDOBLJE OD 01.01.2006. DO31.12. 2006. STANJE BRODOVLJA @UPANIJA REPUBLIKE HRVATSKE Primorsko- Li~ko- [ibensko- Splitsko- Dubrova~ko- Istarska Zadarska goranska senjska kninska dalmatinska neretvanska BROJ UPISANIH BRODOVA 138 429 5 258 82 488 161 UKUPNO BROJ PUTNI^KIH BRODOVA 61 192 4 65 46 155 96

BROJ BRODICA ZA PRIJEVOZ 1084 1105 73 1961 1303 1548 440 PUTNIKA BROJ UPISANIH 103 67 1 152 150 277 38 JAHTI UKUPNO Jahte za 99 55 0 150 150 272 34 gospodarske svrhe Jahte za osobne 4 12 1 2 0 5 4 potrebe

Tablica VI. Podaci o stanju brodovlja Republike Hrvatske za 2006. godinu dobiveni iz arhive podataka Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Uprave za sigurnost plovidbe i za{titu mora. PLAVA ZASTAVA

Plava zastava za pla`e i marine je me|unarodni ekolo{ki program za{tite okoli{a mora i priobalja, ~iji je cilj odr`ivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava se zastava dodjeljuje pla`ama i marinama kao priznanje, simbol kvalitete i standarda u za{titi okoli{a, te ona ~esto predstavlja poticaj turistima pri odabiru odre|ene destinacije ili pla`e. Me|unarodna Plava zastava je program za{tite okoli{a, mora i priobalja koji je pokrenula i provodi Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli{ ( Fundation for Environmental Education- FEE), utemeljena 1981. godine pri Vije}u Europe. Plava zastava dodjeljuje se u Europi od 1988. U program je trenutno uklju~eno 30-ak europskih i 10-ak vaneuropskih dr`ava kojima je turizam jedan od strate{kih ciljeva. Do sada je podignuto preko 3000 Plavih zastava, od toga preko 2500 na pla`ama i preko 600 u marinama. Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, te se zahtjev svake godine mora obnavljati. Nacionalni koordinator i voditelj programa u Republici Hrvatskoj je nevladina udruga „Lijepa na{a“. Hrvatska je u program uklju~ena od 1998.godine, a prva i jedina Plava zastava te godine dodijeljena je Marini Punat na Krku. Da bi pla`a ili marina dobile Plavu zastavu moraju zadovoljavati ~itav niz uvjeta koji se dijele u ~etiri grupe: kakvo}a mora, odgoj i obrazovanje za okoli{ i informiranje javnosti, gospodarenje okoli{em te sigurnost i usluge. Me|unarodni ocjenjiva~ki sud za 2007. godinu dodijelio je Republici Hrvatskoj 110 plavih zastava za pla`e na hrvatskom Jadranu. Morske pla`e, nositelji Plave zastave u 2007. godini su:

UMAG Pore~ PULA 1. Pla`a «Skiper» 25. Pla`a ˝Valeta˝ AC Lanterna 44. Pla`a “Ambrela” 2. Pla`a “Kanegra” 26. Pla`a “Crnika” Lanterna 45. Pla`a “Brioni” 3. Pla`a “Savudrija” 27. Pla`a ˝Galeb˝ AC Solaris 46. Pla`a “Histria” 4. Pla`a “Polynesia” 28. Pla`a ˝Borik˝ LABIN 5. Pla`a “Katoro” 29. Pla`a ˝Oliva˝ 47. Pla`a ˝Maslinica˝ 6. Pla`a hotela “Aurora” 30. Pla`a “Brulo” RABAC 7. Pla`a “Laguna – Stella maris” 31. Pla`a autokampa Istra, Vrsar 48. Pla`a “Lanterna” 8. Pla`a ˝Punta˝ - Funtana 49. Pla`a “St. Andrea” 9. Pla`a “Kanova” 32. Pla`a ˝Vala˝ Vrsar 50. Pla`a “Girandella” NOVIGRAD ROVINJ I^I]I 10. Pla`a autokampa ˝Mareda˝ 33. Pla`a autokampa 51. Pla`a „Peharovo“ Lovran 11. Pla`a autokampa “Sirena” “Valkanela”, Vrsar 52. Pla`a „Kvarner“ Lovran 12. Pla`a hotela “Maestral” 34. Pla`a turisti~kog naselja 53. Pla`a „Slatina“ Opatija PORE^ “Belvedere”, Vrsar 54. Pla`a „Lido“ Opatija 13. Pla`a naturisti~kog centra 35. Pla`a autokampa “Porto 55. Pla`a „Toma{evac“ Opatija “Ulika” Sole”, Vrsar OPATIJA 14. Pla`a hotela “Laguna 36. Pla`a naturisti~kog centra 56. Pla`a ˝I~i}i˝ Materada” “Koversada”, Vrsar OMI[ALJ 15. Pla`a hotelskog naselja 37. Pla`a Sv. Andrija ˝Crveni 57. Pla`a ˝Pesja˝ Omi{alj Bellevue otok˝, Rovinj 58. Pla`a “Jadran” Omi{alj 16. Pla`a hotela “Galijot” 38. Pla`a “Zabavni centar” T.N. MALINSKA 17. Pla`a hotela “Parentium” “Villas Rubin”, Rovinj 59. Pla`a ˝Rupa˝ 18. Pla`a hotela “Lotosi” 39. Pla`a autokampa ˝Polari˝, 19. Pla`a hotela “Delfin” Rovinj 60. Pla`a “Porporela - Je`evac”, 20. Pla`a autokampa “Zelena 40. Pla`a TN ˝Amarin˝, Rovinj Krk laguna” 41. Pla`a autokampa “Ve{tar”, 61. Pla`a “Dra`ica”, Krk 21. Pla`a autokampa “Bijela Rovinj 62. Pla`a «Dunat» uvala” 42. Pla`a “Bival” 63. Pla`a “Camping Je`evac”, 22. Pla`a “[padi}i - Materada” FA@ANA Krk 23. Pla`a “Donji [padi}i” 43. Pla`a “Dje~je igrali{te” 64. Pla`a autokampa FKK 24. Pla`a “Gradsko kupali{te” “Politin”, Krk 65. “Vela pla`a” Ba{ka 80. Pla`a autokampa ˝Stra{ko˝ PODSTRANA 81. Pla`a “Zr}e” 98. Pla`a hotela „Le Meridien 66. Pla`a kampa ˝Kova~ine˝ KOLAN Lav “ 67. Pla`a Kampa „Slatina“, 82. Pla`a «Mala Mandra» Martin{~ica 99. „Vela pla`a Amfore “ MALI LO[INJ 83. Pla`a A/C «[imuni» OMI[ 68. Pla`a “Veli `al – Sun~ana 84. Pla`a ˝Prosika˝, Pag 100. Pla`a „Punta“ uvala”, Mali Lo{inj POVLJANA BRELA 69. Pla`a “Punta”, Veli Lo{inj 85. Pla`a «Dubrovnik» 101. Pla`a ˝Stomarica˝ 86. Pla`a „Mali Dubrovnik“ 102. Pla`a “Punta Rata” Brela 70. Pla`a “Rajska pla`a - 87. Pla`a „Perilo“ 103. Pla`a ˝Berulia˝ ^rnika”, Lopar ZADAR BA[KA VODA 71. Pla`a “Suha Punta - 88. Pla`a turisti~kog naselja. 104. Pla`a “Nikolina” Karolina”, Rab “Zaton” MAKARSKA CRIKVENICA 89. Pla`a “Borik” Zadar 105. Pla`a «Donja luka» 72. Pla`a “Omorika” Dramalj PREKO 73. Pla`a “Gradsko kupali{te” 90. Pla`a «Jaz» TU^EPI Crikvenica SV. FILIP I JAKOV 106. Pla`a «Slatina» 74. Pla`a “Balustrada” 88. 91. Pla`a „Iza banja“ SLANO Crikvenica BIOGRAD NA MORU 107. Pla`a hotela “Osmine” 75. Pla`a hotela “Vara`din” 92. Pla`a ˝Dra`ica˝ DUBROVNIK Selce PIROVAC 108. Pla`a hotela “Dubrovnik SELCE 93. Pla`a «Loli}» - President” 76. Pla`a «Rokan» Selce SOLARIS d.d. [IBENIK 109. Pla`a hotela “Neptun” 77. Pla`a “Poli mora” Selce 94. ˝Bijela pla`a - Solaris˝ CAVTAT NOVI VINODOLSKI SEGET DONJI 110. Pla`a hotela “ 78. Glavna gradska pla`a 95. Pla`a hotela „Jadran“ – sjever” “Li{anj” Novi Vinodolski 96. Pla`a „Apartmani Medena“ NOVALJA SPLIT Vi{e informacija o projektu Plava zastava 79. Pla`a ˝Planjka - Trin}el˝ 97. Pla`a “Ba~vice” Split na: www.lijepa-nasa.hr ZAKLJU^CI • Rezultati ispitivanja kakvo}e mora na pla`ama tijekom 2007. godine pokazuju da je more namijenjeno za kupanje u Republici Hrvatskoj visoke kakvo}e, jer 98,6% uzoraka ispunjavaju stroge kriterije koje propisuje Uredba o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama. • Utvr|ivanje kakvo}e mora za kupanje i redovito objavljivanje rezultata ispitivanja i informiranje javnosti imaju za cilj za{titi zdravlje kupa~a informiranjem i omogu}avanjem izbora mjesta za kupanje i rekreaciju. • More kopnenog dijela znatno je vi{e optere}eno fekalnim otpadnim vodama nego obalno more otoka. Na otocima su ispitivanja obuhvatila samo more urbaniziranih podru~ja, na kojima se o~ekuje utjecaj otpadnih voda, ostali dio obale otoka nije ispitivan i smatra se ~istim. • Rezultati ispitivanja koriste se u turisti~koj promid`bi. LITERATURA 1. Uredba o standardima kakvo}e mora na morskim pla`ama (Narodne novine 33/96) 2. Pravilnik o vrstama morskih pla`a i uvjetima koje moraju zadovoljavati (Narodne novine 50/95) 3. Plan intervencija kod iznenadnog one~i{}enja mora u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 8/97) 4. Direktiva EU o vodi za kupanje ( Council Directive of EEC concerning the Quality of bathing waters 76/160/ EEC, Official Journal of EEC No L281/47-52) 5. Direktiva EU o vodi za kupanje ( Directive of the European Parlament and of the Council concerning the management of bathing water quality 2006/7/EC) 6. WHO/UNEP: Guidelines for Health Related Monitoring of Coastal Water Quality-WHO Regional Office for Europe, Copenhagen, 1979. 7. Statisti~ki ljetopis 2006. Statistical Yearbook. 8. Izvje{}a o kakvo}i mora na pla`ama `upanija 2007. godine-Zavodi za javno zdravstvo Istarske, Primorsko- goranske, Li~ko-senjske, Zadarske, [ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrova~ko-neretvanske `upanije. 9. Priru~nik za Plavu zastavu za pla`e i marine u Republici Hrvatskoj, Pokret prijatelja prirode “Lijepa na{a”, , prosinac 2001. 10. Strategija prostornog ure|enja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ure|enja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1997.g. Punat

DRAGONJA Gra~ac Senj Brinje Umag Ba{ka

Buje ZRMANJA

Buzet PRVI] Jurjevo Stankovc i Buje Gro`njan Oprtalj Lani{}e

SV. GRGUR

Lupoglav Benkovac Novigrad Vi`inada Motovun Jasenic e

Ka{telir Karojba Novigrad Lopar Pola~ a Vi{njan GOLI OTOK rgada Pako{tane Cerovlje Lukovo V [kabrnja Posedarje Pore~ RAB Biograd na moru Starigrad Pazin Sveti Filip i Jakov

Rab Galovac

Tinjan Tkon

Gra~i{}e Zemunik Donji Ra`anac Poli~nik

Pi}an @UT Suko{an Jablanac Pa{man Sveti Lovre~ Bari} Draga Pazenati~ki Zavratnica Bibinje Nevi|ane Vrsar u [umi Kr{an Dev~i} Draga Kukljic a

DOLIN Zadar

@minj Brestova Diklo Kali Nede{~ina A[MAN Kanfanar P Petr~ane Preko

Plomin Zaton Sali Rovinj Nin Svetvin~enat Povljana Sv. Katarina Labin Rabac Stara I@ Karlobag Novalja G PA Ra{a r Vi Pag

RA[A Privlaka

Barban ANJ R AVA Bale Novalja RIV Karlobag [imuni Novalja Bo`ava Koroma~no T

Vodnjan [imuni

Fa`ana Mar~ana MOLA

Pag Brgulje MAUN

PAG IST Dev~i} Draga OLIB J A D Pula Bari} Draga Povljane SILBA

Medulin More visoke kakvo}e [KARDA Li`njan More podobno za kupanje VIR ISTARSKA @UPANIJA Umjereno one~i{}eno more IST Starigra Ja~e one~i{}eno more [KARDA Vir Ra`anac

MOLAT

Privlaka ZE^A Nin Mali Lo{inj R E e Delnice Jelenje Vi{kovo Matulji Kastav ^avle Ravna Gora av Lokve Opatija RJE^INA Punat

DRAGONJA Rijeka Gra~ac Bakar Mrkopalj Senj Brinje Umag Fu`ine Ba{ka Lovran Kostrena PRIMORSKO-GORANSKA Buje Medveja Kraljevica

@UPANIJA ZRMANJA Buzet PRVI] Jurjevo Stankovc i Buje Gro`njan Oprtalj Lani{}e More visoke kakvo}e Jadranovo More podobno za kupanje Umjereno one~i{}eno more Omi{alj DUBRA^INA an Ja~e one~i{}eno more SV. GRGUR

Lupoglav Benkovac Novigrad Crikvenica Vi`inada Motovun Brestova Njivice Jasenic e Klimno Bribir Selce Ka{telir min Dobrinj Novigrad Karojba Novi Vinodolski Malinska Lopar Pola~ a Vi{njan bac GOLI OTOK rgada Pako{tane Cerovlje Lukovo V KRK Vrbnik [kabrnja Posedarje Pore~ RAB Biograd na moru Starigrad Pazin Sveti Filip i Jakov

Krk Rab Galovac

Tinjan Tkon

Gra~i{}e Zemunik Donji Ra`anac

Punat Poli~nik

Pi}an @UT Suko{an Pa{man Brinje Jablanac Sveti Lovre~ Ba{ka Senj Bari} Draga Pazenati~ki Sveti Petar Zavratnica Bibinje Nevi|ane

Cres Dev~i} Draga Vrsar u [umi Kr{an Kukljic a

DOLIN Zadar

@minj Brestova Jurjevo Diklo PRVI] Kali Nede{~ina A[MAN Kanfanar P Petr~ane Preko

Plomin Zaton Sali SV. GRGUR Nin Rovinj CRES UGLJAN Svetvin~enat Povljana Sv. Katarina Labin Rabac Stara I@ Karlobag Lukovo Novalja G PA Ra{a r Vi Pag RA[A Martin{}ica Lopar Privlaka

Barban ANJ R AVA

GOLI OTOK VIR Bale Novalja RIV ZE^A RAB Karlobag

Rab SESTRUNJ [imuni Novalja Bo`ava Koroma~no DUGI OTOK Jablanac ZVERINAC Osor Zavratnica T Vodnjan [imuni MAUN

Fa`ana Mar~ana Nerezine DOLIN MOLA

Pag Brgulje MAUN OLIB

PAG IST BRIJUNI Dev~i} Draga Stara SILBA OLIB Pula LO[INJ Novalja Bari} Draga J A D V. SRAKANE Povljane Novalja

Mali Lo{inj Karlobag SILBA Medulin [KARDA Li`njan VIR IST Starigra [KARDA Vir Ra`anac

M [imuni PREMUDA

Pag Privlaka ILOVIK ZE^A ILOVIK MAUN Nin Mali Lo{inj R O PAG E Punat

DRAGONJA Gra~ac Senj Brinje Umag Ba{ka

Buje LI^KO-SENJSKA

@UPANIJA ZRMANJA Buzet PRVI] Jurjevo Stankovc i Gro`njan Lani{}e Buje Oprtalj More visoke kakvo}e More podobno za kupanje Umjereno one~i{}eno more SV. GRGUR Ja~e one~i{}eno more

Lupoglav Benkovac Novigrad Vi`inada Motovun Jasenic e

Ka{telir Karojba Novigrad Lopar Pola~ a Vi{njan GOLI OTOK rgada Pako{tane Cerovlje Lukovo V [kabrnja Posedarje Pore~ RAB Biograd na moru Starigrad Pazin Sveti Filip i Jakov

Rab Galovac

Tinjan Tkon

Gra~i{}e Zemunik Donji Ra`anac Poli~nik

Pi}an @UT Suko{an Jablanac Pa{man Sveti Lovre~ Bari} Draga Pazenati~ki Sveti Petar Zavratnica Bibinje Nevi|ane Vrsar u [umi Kr{an Dev~i} Draga Kukljic a

DOLIN Zadar

@minj Brestova Diklo Kali Nede{~ina A[MAN Kanfanar P Petr~ane Preko

Plomin Zaton Sali Rovinj Nin UGLJAN Svetvin~enat Prizna Povljana Sv. Katarina Labin Rabac Stara I@ Karlobag Novalja G PA Ra{a r Vi Pag

RA[A Privlaka

Barban ANJ R AVA Bale Novalja VIR RIV Karlobag SESTRUNJ [imuni Novalja Bo`ava Koroma~no DUGI OTOK ZVERINAC T

Vodnjan [imuni MAUN

Fa`ana Mar~ana MOLA

Pag Brgulje MAUN OLIB

PAG IST BRIJUNI Dev~i} Draga SILBA OLIB J A D Pula Bari} Draga Povljane SILBA

Medulin [KARDA Li`njan VIR IST Starigra [KARDA Vir Ra`anac

MOLAT PREMUDA

Privlaka ILOVIK ZE^A Nin Mali Lo{inj R E Punat

DRAGONJA Gra~ac Senj Brinje Umag Ba{ka

Buje ZRMANJA

Buzet PRVI] Jurjevo Stankovc i Buje Gro`njan Oprtalj Lani{}e

SV. GRGUR

Lupoglav Benkovac Novigrad Vi`inada Motovun Jasenic e

Ka{telir Karojba Novigrad Lopar Pola~ a Vi{njan GOLI OTOK rgada Pako{tane Cerovlje Lukovo V [kabrnja Posedarje Pore~ RAB Biograd na moru Starigrad Pazin Sveti Filip i Jakov

Rab Galovac

Tinjan Tkon

Gra~i{}e Zemunik Donji Ra`anac Poli~nik

Pi}an @UT Suko{an Jablanac Pa{man Sveti Lovre~ Bari} Draga Pazenati~ki Sveti Petar Zavratnica Bibinje Nevi|ane Vrsar u [umi Kr{an Dev~i} Draga Kukljic a

DOLIN Zadar

@minj Brestova Diklo Kali Nede{~ina A[MAN Kanfanar P Petr~ane Preko

Plomin Zaton Sali Rovinj Nin UGLJAN Svetvin~enat Povljana Sv. Katarina Labin Rabac Stara I@ Karlobag Novalja G PA Ra{a r Vi Pag

RA[A Privlaka

Barban ANJ R AVA Bale Novalja VIR RIV Karlobag SESTRUNJ [imuni Novalja Bo`ava Koroma~no DUGI OTOK ZVERINAC T

Vodnjan [imuni MAUN

Fa`ana Mar~ana MOLA

Pag Brgulje MAUN OLIB

PAG IST BRIJUNI Dev~i} Draga SILBA OLIB J A D Pula Bari} Draga Povljane SILBA

Medulin [KARDA

Li`njan VIR kakvo}e visoke More podobno za kupanje More one~i{}eno more Umjereno Ja~e one~i{}eno more Starigra

IST @UPANIJA ZADARSKA [KARDA Vir Ra`anac

MOLAT PREMUDA

Privlaka ILOVIK ZE^A Nin Mali Lo{inj R E a Sre rgor V Gradac Greba{tica Rogoznica rpanj @abori} T Runovi} Primo{ten Zagvozd Zmijavci Brodarica KRKA Cavtat [ibenik Solaris Srebreno Donji Prolo`ac Orebi} Su}uraj Drum Zabla}e Dra{nice Dubrovnik Lokvi~i} iganj Podgora V Zagvozd u~epi Zaton T LOKRU M oda Makarska Lovi{te Lovre} odice PRVI] V KOLO^EP Ba{ka V Ra~i{}e Slano OBONJAN Brela [estanovac Zadvarje AN Bani}i [IP Cista Prov o ribunj Selca T Pirovac JAKLJA N isno T Jezera Otok CETINA rilj Ston []EDRO T Pu~i{}a Mlini{te Metkovi} Omi{ Jelsa Betina Sobra @IRJE Opuzen Bol A Sinj Dugi Rat Postira Vlaka Dugopolje AR NERETV Stari Grad @uljana Otri}-Seoci HV Pako{tane Nere`i{}a MURTER Plo~e BRA^ Proizd Podstrana Kraj Sreser rgorac rgada Supetar Klis V Pola~e V rstenik T Solin Gradac Split Donji Mu} Milna Sutivan rpanj Pomena Hvar T T Orebi} Su}uraj Ka{tel Su}urac Le}evica Lumbarda KORNA Dra{nice iganj V Grohote @UT Kor~ula ^IOVO Okrug Gornji rogir T TA Lovi{te Prgomet [OL Ra~i{}e AKLENSKI OTOCI P s Vi Primorski Dolac Seget Donji Lastov o Smokvica KOR^ULA Komi`a Marina More visoke kakvo}e visoke More podobno za kupanje More one~i{}eno more Umjereno Ja~e one~i{}eno more []EDRO Blato ŠIBENSKO-KNINSKA @UPANIJA ŠIBENSKO-KNINSKA Jelsa BI[EVO ela Luka V Greba{tica Rogoznica AR RE Stari Grad HV @abori} Proizd Primo{ten O D a Sre rgor V Gradac Greba{tica Rogoznica rpanj @abori} T Runovi} Primo{ten Zagvozd Zmijavci Brodarica KRKA Cavtat [ibenik Solaris Srebreno Donji Prolo`ac Orebi} Su}uraj Drum Zabla}e Dra{nice Dubrovnik Lokvi~i} iganj Podgora V Zagvozd u~epi Zaton T LOKRU M ZLARIN oda Makarska Lovi{te Lovre} odice PRVI] V KOLO^EP Ba{ka V Ra~i{}e Slano OBONJAN Brela [estanovac LOPUD Zadvarje AN Bani}i [IP Cista Prov o ribunj Selca T Pirovac JAKLJA N isno T KAPRIJE Jezera Otok CETINA rilj Ston []EDRO T Pu~i{}a Mlini{te Metkovi} Omi{ Jelsa Betina Sobra @IRJE KAKAN Murter Opuzen Bol A Sinj Dugi Rat Postira Vlaka Dugopolje AR NERETV MLJET Stari Grad @uljana Otri}-Seoci HV Pako{tane Nere`i{}a MURTER Plo~e BRA^ Proizd Podstrana Kraj Sreser rgorac rgada Supetar Klis V Pola~e V rstenik T Solin Gradac Split Donji Mu} Milna Sutivan rpanj Pomena Hvar T T Orebi} Su}uraj Ka{tel Su}urac Le}evica Lumbarda KORNA Dra{nice iganj V Grohote @UT Kor~ula ^IOVO Okrug Gornji rogir T TA Lovi{te Prgomet [OL Ra~i{}e AKLENSKI OTOCI P s Vi Primorski Dolac Seget Donji Lastov o Smokvica VIS KOR^ULA LASTOVO Komi`a Marina []EDRO Blato More visoke kakvo}e visoke More podobno za kupanje More one~i{}eno more Umjereno Ja~e one~i{}eno more Jelsa BI[EVO ela Luka SPLITSKO-DALMATINSKA @UPANIJA V DRVENIK VELI Greba{tica Rogoznica AR RE Stari Grad HV @abori} DRVENIK MALI Proizd Primo{ten O D a Sre rgor V Gradac Greba{tica Rogoznica rpanj @abori} T Runovi} Primo{ten Zagvozd Zmijavci Brodarica KRKA Cavtat [ibenik Solaris Srebreno Donji Prolo`ac Orebi} Su}uraj Drum Zabla}e Dra{nice Dubrovnik Lokvi~i} iganj Podgora V Zagvozd u~epi Zaton T LOKRU M ZLARIN oda Makarska Lovi{te Lovre} odice PRVI] V KOLO^EP Ba{ka V Ra~i{}e Slano OBONJAN Brela [estanovac LOPUD Zadvarje AN Bani}i [IP Cista Prov o ribunj Selca T Pirovac JAKLJA N isno T KAPRIJE Jezera Otok CETINA rilj Ston []EDRO T Pu~i{}a Mlini{te Metkovi} Omi{ Jelsa Betina Sobra @IRJE KAKAN Murter Opuzen Bol A Sinj Dugi Rat Postira Vlaka Dugopolje AR NERETV MLJET Stari Grad @uljana Otri}-Seoci HV Pako{tane Nere`i{}a MURTER Plo~e BRA^ Proizd Podstrana Kraj Sreser rgorac rgada Supetar Klis V Pola~e V rstenik T Solin Gradac Split Donji Mu} Milna Sutivan rpanj Pomena Hvar T T Orebi} Su}uraj Ka{tel Su}urac Le}evica Lumbarda KORNA Dra{nice iganj V Grohote @UT Kor~ula ^IOVO Okrug Gornji rogir T TA Lovi{te Prgomet [OL Ra~i{}e AKLENSKI OTOCI P s Vi Primorski Dolac Seget Donji Lastov o Smokvica VIS KOR^ULA LASTOVO Komi`a Marina []EDRO Blato More visoke kakvo}e visoke More podobno za kupanje More one~i{}eno more Umjereno Ja~e one~i{}eno more Jelsa BI[EVO ela Luka V DRVENIK VELI DUBROVA^KO-NERETVANSKA @UPANIJA DUBROVA^KO-NERETVANSKA Greba{tica Rogoznica AR RE Stari Grad HV @abori} DRVENIK MALI Proizd Primo{ten O D Nakladnik: MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA UPRAVA ZA GOSPODARENJE OKOLIŠEM Odjel za za{titu mora i tla www.mzopu.hr