MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ/NO. 2 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION VELJAČA/FEBRUARY 2007.

Maškare iz Gljeva u sinjskome kraju Didi s Kamešnice ponovno kreću u pohod

Škola hrvatskog folklora HMI-a Australia Day proslavljen u Zagrebu Pomorska baština bokeljskih Hrvata UVODNIK / EDITOR'S FOREWORD

našoj kući reparations are well under way here in our uvelike su house for this year’s programs, but during u tijeku these “wintry” days also a lot is happening pripreme here. We held a very successful school of programa folklore; the CHF and “Matica” magazine Uza ovu godinu, no i ovih Pwere one of the sponsors of an also very successful event “zimskih” dana puno se – Australia Day – held at the Student Centre; the CHF is, toga događa. Održana together with the Ministry of Foreign Aff airs and Euro- je vrlo uspješna škola pean Integration and the Croatian Football Federation, folklora, HMI i časopis the co-founder of the fi rst world football championships “Matica” bili su jedan od for clubs from the Croatian communities abroad which pokrovitelja također vrlo is to be held this summer in Croatia; our exhibition of uspješne manifestacije traditional Croatian musical instruments was held in “Dan Australije” održane Switzerland with CHF Director Katarina Fuček on hand, u Studentskom centru, who met with the Croatian community there. Mrs. Fu- HMI je suutemeljitelj, zajedno s MVPEI i Hrvatskim nogo- ček was also a guest at the traditional Gradišće Croatian metnim savezom, prvog Svjetskog nogometnog prvenstva za Ball in Vienna, and paid a visit to the Croatian commu- klubove iz dijaspore koje će se ovog ljeta održati u Hrvatskoj. nity in Hungary (Baja). A number of noteworthy promo- U Švicarskoj je održana naša izložba hrvatskih tradicionalnih tions of new books were held at the CHF premises. We glazbala, gdje je nazočila ravnateljica prof. Katarina Fuček i were visited by emigrant journalists and the leaders of sastala se tom prigodom s tamošnjim Hrvatima. Bila je gošća associations, like Višnja Miočić, the editor of the Croati- na tradicionalnom Gradišćanskohrvatskom balu u Beču, a an Chronicle of New York, Franjo Harmat, the editor of posjetila je i hrvatsku zajednicu u Mađarskoj (Baji). U prosto- Sydney’s New Croatia, New York poet Aleksandar Valčić, rima HMI-a održano je nekoliko vrijednih promocija novih Mr. Tolić, the president of the Prsten (Ring) association, knjiga. Posjetili su nas iseljenici-novinari i čelnici udruga, Kristinka Jankova, the president of the Croatian Society poput urednice “Hrvatske kronike” iz New Yorka Višnje Mi- of Sofi a, and many more. For your reading pleasure we očić, urednika “Nove Hrvatske” iz Sydneyja Franje Harmata, have spoken with Friar Ljubo Krasić, and with respected pjesnika Aleksandra Valčića iz New Yorka, predsjednika Croatian writer, director and social activist Petar Selem. udruge “Prsten” ing. Tolića, predsjednice hrvatskog društva iz We pay homage to our great poets Zlatko Tomičić and Sofi je Kristinke Jankove itd. Za vas smo razgovarali s fra Lju- Koroman. Hrvoje Salopek has prepared another excellent bom Krasićem, te s uglednim hrvatskim piscem, redateljem contribution on research into our roots and our associate i društvenim djelatnikom Petrom Selemom. Sjetili smo se Nedjeljko Musulin has, in this carnival period, uncove- našega velikog pjesnika Zlatka Tomičića i pjesnika Koromana. red the very original Gljev masqueraders that you can Kolega Salopek pobrinuo se za još jednan kvalitetan prilog o see on our cover page. Of course, we have not forgotten istraživanju naših korijena, a suradnik Nedjeljko Musulin za our history, and there are articles on legendary military ovo doba fašnika našao je vrlo originalne Gljevske maškare, leader Petar Kružić and an exhibition entitled Croatia koje vidite i na naslovnici. Naravno, nismo zaboravili ni povi- in World War I. Our associate Ksenija Erceg takes us jest, pa je tu osvrt na legendarnog vojskovođu Petra Kružića i on a trip to proud Boka Kotorska in an interview with na izložbu “Hrvatska u 1. svjetskom ratu”. Suradnica Ksenija Chief Physician Dr. Josip Gjurović, the president of the Eerceg odvodi nas, putem razgovora s prim. dr. Josipom 809 Bokelj Navy Brotherhood in Zagreb. All this and an Gjurovićem, predsjednikom Bratovštine Bokeljeske morna- abundance of news, sports and other contributions is a rice 809 iz Zagreba, do naše ponosne Boke kotorske. Sve to, guarantee, once again, of diverse, fascinating and quality te obilje vijesti, športa i ostalih priloga jamči vam i ovaj put reading. And, as is our custom of late, we have prepared bogato, zanimljivo i kvalitetno štivo. A kao što je to običaj u a small, this time very practical, surprise – an insert on posljednje vrijeme, pripremili smo vam jedno malo, ovaj put the latest amendments to the Croatian Customs Act. praktično iznenađenje - umetak novih izmjena u Zakonu o And there you have it, we have done our part, and carinama u RH. it is up to you now to size it up, although judging by Eto, dakle, mi smo svoje odradili, a na vama je da to the very positive feedback we are getting from you, it procijenite, no, sudeći po povratnim, vrlo pohvalnim infor- appears that we are hitting the mark and fulfi lling the macijama, čini se da pogaamo cilj i svrhu našeg postojanja: purpose of our existence: to provide a fl ow of informa- protok informacija i most zajedništva izmeu iseljene i tion and to be a bridge of unity between Emigrant and domovinske Hrvatske. Homeland Croatia.

Urednik The Editor

2 matica veljača/february 2007. SADRŽAJ

DOMOVINA 30 O aktivnostima Udruge bosanskih Hrva- 7 U Novom Vinodolskom održana Zimska ta “Prsten” škola folklora HMI-a 33 Razgovor s argentinskim Hrvatom Gu- 9 Predstavljena knjiga Tomislava Žigma- lillermom Terrazasom – promicateljem Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the nova “Hrvati u Vojvodini danas” tanga u Hrvatskoj CROATIAN HERITAGE FOUNDATION 10 Razgovor s Petrom Selemom, sabor- 34 Pod medijskim pokroviteljstvom MATI- skim zastupnikom, redateljem i članom CE proslavljen Australia Day u Zagrebu Upravnog odbora HMI-a 45 U susret nogometnom prvenstvu Hrvata GODIŠTE / VOLUME LVII 14 Novi projekt Vlade RH - “Hrvatska izvo- iz dijaspore Broj / No. 2/2007. zna ofenziva” 48 Izašla nova zbirka pjesama Zlatka Tomi- 28 Razgovor s akademikom Ivanom Golu- čića “Divlji poljski cvijet” RAVNATELJICA HMI / DIRECTOR CHF bom o biskupu Đuri Kokši (1922.-1998.) 49 O knjizi Grandea Radivojevića “Jadran- Katarina Fuček 38 O pokladnim običajima i maškarama u ske priče” Gljevu u sinjskome kraju 52 HMI posjetila Kristinka Jankova, pred- GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR 46 O zagrebačkoj izložbi “Hrvatska u I. sjednica Društva Hrvata u Bugarskoj Nenad Zakarija svjetskom ratu” 62 O uspjesima hrvatskih športaša u BiH

IZVRŠNI UREDNIK / EXECUTIVE EDITOR SVIJET STALNE RUBRIKE Hrvoje Salopek 4 Ravnateljica HMI-a posjetila Hrvate u 12 Vijesti HR – gospodarstvo, politika… Švicarskoj 16 Vijesti HR – kultura, zanimljivosti… POMOĆNICA GLAVNOG UREDNIKA / 8 Izviješća s Hrvatskog bala u Beču i Prela 32 Vijesti BiH ASSISTANT EDITOR u Baji 36, 53 Iseljeničke vijesti Diana Šimurina-Šoufek 18 Što identitet znači Hrvatima u iseljeni- 42 Manjinske vijesti štvu? 56 Nove knjige LEKTOR / LANGUAGE EDITOR 20 O hrvatskom školstvu u SAD-u i Kanadi 58 Glazba + Tomislav Salopek govori fra Ljubo Krasić, direktor HIŠAK-a 60 CRORAMA 40 Razgovor s istaknutim dizajnerom Mi- 65 Športske vijesti UREDNIŠTVO / EDITORIAL STAFF ljenkom Liculom, Hrvatom iz Slovenije Željka Lešić, Ivana Rora, Vesna Kukavica KOLUMNE AKTUALNO / ZANIMLJIVO 15 EUROVIZA (Eliana Čandrlić) 22 44 TAJNICA / SECRETARY Izložba o pomorskoj baštini bokeljskih Govorimo hrvatski (Sanja Vulić) 50 Snježana Radoš Hrvata U potrazi za korijenima 24 U Zagrebu održana tribina “O iselje- (Hrvoje Salopek) ništvu i manjinama u svjetlu europskih 54 Život u trećoj dobi (Stanka Pavuna) DIZAJN I PRIPREMA / LAYOUT & DESIGN 67 Krunoslav Vilček integracija” Na kraju Oton (Oton Reisinger) 26 Maticu posjetila Višnja Miočić, glavna urednica “Croatian Chronicla” iz New 66 Content Briefs TISAK / PRINT: Vjesnik, Zagreb Yorka (kratki pregled sadržaja na engleskom) 27 Novi projekt Muzeja hrvatskog iseljeni- Fotografi ju na naslovnici snimio Vido Bagur štva – “Vucetich”

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia MATICA - most hrvatskoga zajedništva Telefon: +385 (0)1 6115-116 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam Telefax: +385 (0)1 6110-933 popunjenu narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION (zračnom poštom / airmail) SAD / USA 60 USD, Kanada / Canada 65 CAD, Ime i prezime / Name and surname Australija / Australia 80 AUD, Novi Zeland / New Zealand 60 USD, Južna Afrika / South Africa 60 USD, Adresa / Address Južna Amerika / South America 60 USD (običnom poštom / regular mail) Europa / Europe 25 EUR, Hrvatska / Croatia 100 kn Grad / City

DEVIZNI RAČUN BROJ / Država / State Pošt. broj / Zip Code FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 Privredna banka Zagreb, Račkog 6 Tel. Fax.

ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): Acc. No. 2390001-1100021305 Hrvatska poštanska banka Datum / Date RAVNATELJICA HMI-a POSJETILA HRVATE U ŠVICARSKOJ Naši sunarodnjaci žele čvršće veze s domovinom

U svojem izlaganju ravnateljica Fuček upoznala je nazočne s djelovanjima HMI-a u predstojećem razdoblju, o ulozi iseljeništva za vrijeme Domovinskog rata i o vrlo zanimljivoj temi koju je nazvala Integracijom iseljeništva u današnju Hrvatsku. Po mišljenju ravnateljice HMI-a, u Hrvatskoj se premalo zna o dijaspori i ideja kao što je Hrvatski iseljenički muzej i njegova realizacija dosta bi pomogli da se dijaspora što kvalitetnije predstavi domovini

Nenad Hölbl - hrvatski generalni konzul u Zürichu, Katarina Fuček - Publika na promociji knjige u Riedenu ravnateljica HMI-a i dr. Mladen Andrlić - veleposlanik RH u Švicarskoj

okviru službenog posjeta tor i domaćin susreta fra Šimun Šito Ćo- domovini. Zamolila je nazočne za prijed- Hrvatima u Švicarskoj, rić, ravnatelj Hrvatskih katoličkih misija loge ili za iskustva iz drugih migracijskih 12. i 13. siječnja Katarina u Švicarskoj, pozdravivši sve nazočne, zemalja. Fuček, ravnateljica HMI- a posebice gošću iz Hrvatske Katarinu Nazočnima su se potom predstavili a se 12. siječnja sastala Fuček. Nakon uvodnog govora publici se gđa Nada Hegedušić, koja zajedno s uU Oltenu s predstavnicima tamošnjih obratio i veleposlanik RH u Švicarskoj dr. nekoliko likovnih umjetnika (Stjepan hrvatskih udruga, a 13. je siječnja u Ba- Mladen Andrlić koji je pozdravio nazoč- Đukin, Marija Peti Božić, Martin Đukin, denu otvorila izložbu Hrvatska naivna ne i zahvalio na odzivu na sastanak te je Ivice Fišter, Mate Toth i Zvonko Sigetić) umjetnost i Hrvatska narodna glazbala predao riječ ravnateljici gospođi Fuček. izlaže u Badenu. Cijeli projekt izložbe u vremenu i prostoru, te u Riedenu kraj Sastanku je prisustvovao i hrvatski ge- fi nanciraju i organiziraju HKZ i domaćin Badena nazočila promociji knjige Dijane neralni konzul iz Züricha Nenad Hölbl. – grad Baden. Jelčić Umijeće svakodnevnog pokreta. U svojem izlaganju ravnateljica Fuček upoznala je nazočne s djelovanjima IZLOŽBE U BADENU SASTANAK U OLTENU HMI-a u predstojećem razdoblju, o ulozi Sutradan je Katarina Fuček u Badenu, u U Hrvatskoj kući u Oltenu u organizaciji dijaspore za vrijeme Domovinskog rata galeriji Aixis, otvorila izložbe Hrvatska Hrvatske katoličke misije Solothurn i i o vrlo zanimljivoj temi koju je nazvala naivna umjetnost i Hrvatska narodna suradnji s Veleposlanstvom RH u Švicar- Integracijom iseljeništva u današnju Hr- glazbala u vremenu i prostoru. Organizi- skoj održan je sastanak s predstavnicima vatsku. Po mišljenju ravnateljice HMI-a, rale su ih Hrvatska kulturna zajednica u nekoliko hrvatskih udruga i pojedinaca u Hrvatskoj se premalo zna o dijaspori i Švicarskoj i Hrvatska matica iseljenika u iz Švicarske. Sastanak je otvorio modera- ideja kao što je Hrvatski iseljenički muzej želji da tamošnjoj kulturnoj javnosti pri- i njena realizacija dosta bi pomogli tomu bliže tradiciju i umjetnost zemlje iz koje Pripremio: Hrvoje Salopek da se dijaspora što kvalitetnije predstavi dolaze u švicarskome društvu cijenjeni 4 matica veljača/february 2007. pojedinci i etablirane udruge. Važnu ulogu naše iseljeničke zajed- nice, u pozdravnome govoru održanom pred stotinjak uzvanika, u razvijanju dobrih međudržavnih odnosa naglasio je i badenski dogradonačelnik Geri Müller. Svečanoj atmosferi toga značajnoga kul- turnoga događaja uoči obilježavanja 15. obljetnice priznanja Hrvatske pridonio je i prigodni govor hrvatskoga veleposlani- ka dr. Mladena Andrlića. Izložena djela naših naivnih umjetnika predstavila je Nada Hegedušić Janković, a autor izložbe o tradicijskim glazbalima, zagrebački etnomuzikolog Krešimir Galin, publici je i svirkom približio neiscrpnu raznolikost Otvaranje izložbe Hrvatskih narodnih glazbala u Badenu hrvatske tradicijske glazbene baštine i njenog instrumentarija. Tako je ovaj projekt HMI-a, nakon Austrije i Mađarske 2005. i Skoplja i Tivta 2006., već na početku 2007. mogla vidjeti i čuti i švicarska publika. Nastup KUD-a S. S. Kranjčević iz Züricha, ponuda hrvatskih gastronomskih speci- jaliteta i izvrsna organizacija domaćina pridonijeli su uspjehu prve ovogodišnje promocije hrvatske kulture i programa Hrvatske matice iseljenika u Švicarskoj.

PROMOCIJA KNJIGE DIJANE JELČIĆ U RIEDENU Istog je dana u prostorijama Hrvatskog instituta u Riedenu kraj Badena održana i promocija knjige Dijane Jelčić Umijeće svakodnevnog pokreta. Dvorana Instituta bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a uz mnoge goste iz hrvatskih udruga u Švicarskoj promociju su svojom na- Fra Šimun Šito Ćorić pjesmom zabalja nazočne zočnošću uveličali i veleposlanik RH u Švicarskoj dr. Mladen Andrlić u pratnji Osim autorice Dijane Jelčić, o knjizi prilozima dodatno oplemenio kulturni gospođe Tamare Tafre, treće tajnice u su govorili urednik kulture na Hrvat- ugođaj večeri. veleposlanstvu RH u Bernu, generalni skom internet portalu Švicarske Tihomir Pozdravivši sve nazočne goste, večer konzul RH iz Züricha Nenad Hölbl i Nuić i poznati hrvatski glumac Zdenko promocije knjige otvorio je Zdenko Jelčić gošća iz domovine, ravnateljica Hrvatske Jelčić, autoričin suprug, koji je svojim pjesmom Paula Claudela Balada, a u ime matice iseljenika Katarina Fuček. recitatorskim, govornim i glumačkim Hrvatskog instituta nazočne je pozdravio i zaželio im dobrodošlicu Damir Petkov. Autorica Dijana Jelčić knjigu je pred- HRVATI U ŠVICARSKOJ stavila sljedećim riječima: “Ovom knji- Šezdesetih godina prošloga stoljeća u Švicarskoj se postupno formira hrvatska gom vam pokušavam poručiti da je Svat- iseljenička zajednica. Međutim, treba naglasiti da je ondje nakon Drugoga svjet- ko kovač svoje sreće, da je matematička skog rata utočište našlo stotinjak političkih prognanika. Prvi veći val doseljenika elegancija zlatnog reza u svakome od nas, gastarbajtera bio je u razdoblju 1965.-70., kad je došlo oko petnaestak tisuća da je naš utjelovljeni um jedinstven u Hrvata. Doseljavanje je trajalo nešto slabijim intenzitetom i tijekom 70-ih i 80-ih univerzumu, da je raj naša kinesfera koju godina, a tijekom Domovinskog rata došlo je do drugoga iseljeničkog vala, kad nosimo uvijek sa sobom, da je to aura je u Švicarskoj dom našlo mnogo hrvatskih izbjeglica. Danas ondje živi oko 80 koja nas brani, da samo iz sebe samoga, tisuća Hrvata. Većina hrvatskih radnika u Švicarskoj ima stručna zanimanja. Među možemo spoznati svoju životnu energi- njima ima mnogo inženjera, tehničara, liječnika, stomatologa itd. U Švicarskoj ju, oblikovati je u kinetičku i pretvarati djeluju brojne hrvatske udruge i dopunske škole te 13 katoličkih misija. u snagu koja traje i postaje, istodobno, beskonačnost, trenutak”. Q 5 matica veljača/february 2007. Mladež iz Europe i prekomorja okupio hrvatski folklor

Jedna večer je posvećena uspomenama na osnivača Škole folklora dr. Ivana Ivančana, velikoga hrvatskoga etnokoreologa i istraživača, koji je odgojio tolike generacije zaljubljenika u hrvatski folklor koji ga se i danas s velikim poštovanjem sjećaju

hotelu “Kaštel” u Cri- Bagur, Milan Oreb, Zlatan Sindičić, Ne- je svatko od njih imao prigodu otpjevati kvenici održana je od 3. nad Milin, Siniša Leopold, Željko Bradić, ili odsvirati nešto po vlastitu odabiru, do 14. siječnja još jedna Dražen Šoić, Stjepan Večković, Marijan najčešće iz svoga kraja. Prisjetili su se i uspješna Zimska škola Janči, Josip Forjan, Kristina Benko i Go- običaja kolendavanja. U predvečerje na hrvatskoga folklora. Ovaj ran Knežević. Kao i proteklih četrdesetak blagdan Sveta tri kralja dio je naših po- tradicionalniU program Hrvatske matice godina, glazbeni korepetitor u plesnoj laznika s upaljenim svijećama, uz svirku iseljenika privukao je početkom siječnja dvorani bio je prof. Ivan Kršek. i, pjevajući starinske napjeve kolende, zaista rekordan broj polaznika, čak 118 Nastava se održavala i prije i poslije krenuo u ophodnju kroz hotel “Kaštel” plesača i svirača iz različitih zemalja podne, a polaznici su unaprijed mogli donoseći radost svima koji su se u tom svijeta: Argentine, SAD-a, Njemačke, odabrati jednu od četiriju ponuđenih trenutku tamo zatekli. Austrije, Švicarske, Mađarske, Vojvodine grupa predmeta: ples, sviranje tambura, (Srbije), Bosne i Hercegovine, Slovenije, sviranje tradicijskih glazbala i, prvi put Gajde su odjekivale i Japana i, naravno, iz cijele Hrvatske. u povijesti škole folklora, sviranje na hodnicima hotela “Kaštel” Na programu su bili plesovi, na- cimbalu. rodne nošnje, pjesme, glazbala i običaji jadranskoga područja, priobalja i otoka. OBIČAJ KOLENDA VANJA Voditelj škole folklora prof. Andrija Ivan- Vrijeme nakon večere bilo je namije- čan okupio je ekipu uglednih predavača, njeno različitim dodatnim sadržajima, vrsnih poznavatelja folklora hrvatskog poput poduke o digitalnom zapisivanju jadranskog područja, glazbenih i plesnih nota ili predstavljanja snimki izvornih pedagoga te stručnjaka za narodne noš- folklornih skupina jadranskoga područja nje. Predavali su Branko Šegović, Vido koje je prigodom svojih boravaka na terenu bilježio Vido Bagur. Polaznici su Napisala: Srebrenka Šeravić uz pomoć prof. Bagura priredili i sijelo Snimio: Vido Bagur po uzoru na starinske običaje, pri čemu 6 matica veljača/february 2007. ZIMSKA ŠKOLA HRVATSKOGA FOLKLORA HMI-a

“Mnogo učimo i radimo, ali se i lijepo družimo” Q Darinka Očak iz Santova u Mađar- skoj u Školi folklora bila je prvi put i sve joj je bilo jako dobro. “Plešem u našem KUD-u Veseli Santovčani i u školskom klubu. Ova iskustva ovdje su nam dragocjena, učimo hrvatske plesove koje ćemo nastaviti plesati u našem kulturno-umjetničkom druš- tvu. Mnogo smo korisnih stvari ovdje naučili”, rekla nam je Darinka. Q Petar Crnogorac iz New Yorka re- dovito dolazi u Školu hrvatskoga fol- klora već nekoliko godina, i zimi i ljeti. “Na školi folklora uvijek mi je super, mnogo se uči i radi, ali se i lijepo dru- Zajednička fotografi ja plesača i njihovih predavača žimo. Stekao sam mnogo prijatelja iz domovine. Žao mi je što ove zime nije mogla doći sa mnom i moja sestra Jednu su večer predavači i polaznici hrvatskoga folklora u prepunoj Gradskoj Katarina, ali doći ćemo zajedno drugi posvetili uspomenama na osnivača Škole sportskoj dvorani Crikvenice. Plesače put”, najavio nam je Petar. folklora dr. Ivana Ivančana, velikoga i svirače silno je razveselio dolazak na Q Nikola Hofer, 15-godišnjak iz Ruda hrvatskog etnokoreologa i istraživača, koncert mnogih bivših polaznika iz cijele kod Samobora, bio je treći put u koji je odgojio tolike generacije zaljublje- Hrvatske koji su od svega srca pružili Školi folklora. U početku je svirao nika u hrvatski folklor i koji ga se danas s potporu svojim mlađim kolegama! tambure, a ove je godine učio svira- velikim poštovanjem sjećaju. Nazočne su pozdravili gradonačelnik ti cimbal. Rekao nam je: “Cimbal je Na Zimskoj školi folklora gostovale Crikvenice gospodin Božidar Tomašek dosta težak instrument, ali odlučio su, u skladu s tradicijom, i dvije izvorne i zamjenik ravnateljice Hrvatske matice sam ga učiti ovdje u Školi folklora i folklorne skupine: KUD “Koledišće” iz iseljenika gospodin Domagoj Ante Pe- poslije nastaviti vježbati i usavršiti u Jezera s otoka Murtera te KUD “Poljica” trić. svome kulturno-umjetničkom druš- s otoka Krka. Članovi KUD-a “Tomislav” Bio je to lijep i bogat program u tvu “Oštrc” iz Ruda. U školi folklora iz Županje, i sami polaznici Škole folklo- kojemu su nastupili svi polaznici Škole nas je petero iz “Oštrca”. Još je dvoje ra, priredili su, sada već tradicionalnu, folklora: tamburaši, svirači tradicijskih svirača na gajdama, a dvije djevojke šokačku večer i počastili svoje kolege glazbala, svirači cimbala i plesači. Ovi, uče plesove”. i predavače biranim delicijama svoga posljednji predstavili su se s čak četiri Q Marjana Grgić, voditeljica folklor- kraja. Najveselije je kao i uvijek bilo na plesne koreografi je: plesovima Pelješca, nog ansambla “Tomislav” HKM-a Stu- maskenbalu Škole folklora. otoka Raba, Lastova i starim splitskim ttgart mnogo je puta već bila u Školi Iz daleke Argentine, iz Buenos Ai- plesovima. Zajedničkom pjesmom na folklora: “Premda sam mnogo toga resa, u školu folklora stigao je i polaznik kraju koncerta ovogodišnji polaznici do sada naučila, još ima dosta toga Guillermo Miguel Terrazas, voditelj hr- oprostili su se od Zimske škole hrvat- što me zanima – prije svega stil ple- vatske folklorne skupine “Zrinski”, no uz skoga folklora i Crikvenice, uz obećanje sanja, a naši predavači u školi to zai- to i vrstan poznavatelj i predavač argen- da će se ponovno zajedno okupiti u još sta krasno znaju prenijeti plesačima. tinskog tanga. Willy je cijelu jednu večer jednoj školi folklora Hrvatske matice A veselim se i druženju s prijateljima, posvetio predstavljanju tanga, priredivši iseljenika, i to već ovoga ljeta u Pučišći- baš nam je lijepo!”. na kraju i kratki tečaj za oduševljene ma na otoku Braču. Q Q Među Hrvatima iz cijeloga svijeta polaznike. našao se u Školi folklora i jedan Ja- Tijekom dvanaest dana Zimske škole panac – Yutaka Ban, student etno- hrvatskoga folklora bilo je zaista napre- muzikologije. Hrvatski jezik naučio tek i lijepe pjesme, svirke i plesa uz tam- je putujući Hrvatskom, a za Školu buraše do kasnih noćnih sati, no ujutro folklora saznao je preko Interneta. su svi, bez izuzetka, bili točni i spremni Svirao je gajde. Za Hrvatsku simpa- na nastavi - pravi folkloraši! tični Yutaka kaže: “Lijepo je ovdje. I ljudi i život. A sviđa mi se i ono kad SVEČANI KONCERT miješate vino i vodu, kako to zovete? I, prije samog kraja Zimske škole fol- Aha, da gemišt!”. klora, u subotu 13. siječnja, održan je svečani koncert polaznika Zimske škole Svirači tambura za vrijeme nastave 7 matica veljača/february 2007. Jubilarni gradišćanskohrvatski bal u Beču

radicionalni Bal gradišćanskih Hrvata održan je 20. siječnja u bečkom hotelu “Schönbrunn” u organizaciji Hrvatskoga gradišćanskog kulturnog društva (HGKD). Pokrovitelji tog, jubilarnog, 60. bala bili su gradonačelnici Beča i Zagreba Michael THäupl i Milan Bandić, koju su zbog spriječenosti ispričali svoj nedolazak. Ta, tradicionalna kulturna svečanost, koja je okupila rekordni broj posjetitelja, počela je spletom starih hrvatskih pjesama i plesova u izvedbi zagrebačkoga Folklornog ansambla “Dr. Ivan Ivančan”, čije gostovanje je omogućila Hrvatska matica iseljenika. Balu su nazočili mnogi uzvanici iz Hrvatske među kojima i pomoćnica ministrice vanjskih poslova Mirjana Bohanec-Vido- vić i ravnateljica HMI-a Katarina Fuček, kao i najistaknutiji gra- dišćanskohrvatski političari: novi austrijski ministar unutarnjih poslova Norbert Darabos, zastupnica u austrijskom Saveznom parlamentu Terezija Stojšić i drugi. Bal je svečano otvorio je predsjednik HGKD-a Štefan Pauer, Gradišćanski Hrvati su nadaleko poznati po svojim bal- skim priredbama koje se održavaju tradicionalno u raz- istaknuvši da su gradišćanski Hrvati posebno ponosno na tu, 60. doblju od Nove Godine do korizme. Uz spomenuti bečki kulturnu priredbu, te da u posebnom ozračju nudi mogućnost bal, valja izdvojiti i niz drugih, vrlo uspješno organiziranih, sklapanja i produbljivanja prijateljstva i suradnje jer okuplja hrvatskih balova održanih u Trajštofu, Velikom Borištofu i Hrvate iz šest srednjoeuropskih država: Austrije, Hrvatske, Ma- Vincjetu u Austriji, zatim u Slovačkoj, u selu Čunovu, kao i đarske, Italije, Češke i Slovačke. u mađarskim gradovima Šopronu i Sambotelu. Goste su svojom glazbom do ranih jutarnji sati zabavljali mnogi glazbenici: Bečki damski orkestar “Tempo-di Valse”, zagrebački sastav “Kužiš, stari moj”, gradišćanskohrvatski tam- prigodna knjiga “Hrvatski bal u Beču / Der Kroatenball i Wien”. buraški sastav “Tambećari”, hrvatska grupa iz Beča “Dubrovački Urednik i jedan od autora te dvojezične publikacije jest Petar kavaljeri” itd. Valja napomenuti da je uoči bala iz tiska izašla Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina. Q

čelnik Baje Zoltan Revfy. Okupljenima su se obratili i ravnateljica HMI-a Katarina Fuček i veleposlanik Ivan Bandić. Svi su Veliko prelo u Baji govornici istaknuli važnost ovakvih oku- pljanja, pozivajući na očuvanje i njegova- koja svake godine u tom mađarskom nje tradicije u interesu opstanka Hrvata gradu u Bačkoj okuplja tamošnje Hrvate. na ovim prostorima Mađarske. Organizatori te važne priredbe bili su U prigodnom glazbeno-plesnom bački ogranak Saveza Hrvate u Mađar- programu nastupili su: plesna skupi- skoj (SHM) i Hrvatska manjinska samo- na vrtića Dolnjak, “Bunjevačke zlatne uprava grada Baje. grane” i orkestar “Čabar”, svi iz Baje. U Slavlje su uveličali uzvanici - vele- nastavku je okupljene zabavljao Tambu- poslanik RH u Mađarskoj Ivan Bandić, raški sastav “Orašje” iz Vršende (Mohač). ravnateljica HMI-a Katarina Fuček i Posebni gost večeri bio je poznati hrvat- predstavnici grada Labina s dogradona- ski pjevač Stjepan Jeržek Štef uz pratnju čelnicom Lilianom Vale na čelu. tamburaškog sastava “Gentelmani”. Za- Okupljene su u ime organizatora bava je nastavljena sve do zore. iše od 500 gostiju nazočilo je 27. pozdravili Šandor Pančić, predsjednik Valja napomenuti da se u tom dijelu siječnja u Baji, na Velikom prelu, Hrvatske manjinske samouprave iz Baje južne Mađarske tijekom siječnja i veljače Vtradicionalnoj pučkoj svečanosti i Angela Šokac Marković, predsjednica prela održavaju u mnogim hrvatskim se- bačkog ogranka SHM-a. Prelo je uz riječi lima - u Santovu, Baćinu, Aljmašu, Gari, Pripremio: Hrvoje Salopek dobrodošlice svečano otvorio gradona- Vancagi, Čikeriji i Kaćmaru. Q 8 matica veljača/february 2007. PROMOCIJA U HMI Manjinske teme Hrvata u Vojvodini

njiga Tomislava Žigmanova Hrvati u Vojvodini tica, Sombor i Novi danas - Traganje za identitetom s različitih Sad, a najbogatiji motrišta obrađuje društvenu i kulturnu zbilju društveni život hrvatske manjine u toj multietničkoj pokrajini očituju u Subotici, u Republici Srbiji u posljednjih petnaest godina. koja se može nazvati KVrijeme je to burnih društvenih i političkih procesa u jugoi- njihovim kultur- stočnoj Europi, obilježeno ratnim sukobima i stvaranjem novih nim središtem, te u geopolitičkih cjelina, u kojem su tamošnji Hrvati izborili svoj Somboru, dok je u status i pravnu poziciju za sudjelovanje u demokratskom životu Srijemu mnogo teže, Republike Srbije. To je okvir u kojem autor prati ostvarivanje i zbog posljedica rata. kršenje ljudskih i manjinskih prava Hrvata u Vojvodini, ostvari- Veći ih dio živi u vanje prava na njegovanje kulture i ostvarivanje seoskim naseljima, prava na informiranje. Tim je riječima ravnate- tako da su umnogo- ljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček me zadržali tradicij- upozorila na važnost multidisciplinarne studije sku kulturu, napose Hrvati u Vojvodini danas Tomislava Žigma- folklor. Od sredine nova, koja je svečano predstavljena u Hrvatskoj druge polovice 20. Žigmanov, Tomislav matici iseljenika 2. veljače 2007. O knjizi, koju su - Hrvati u Vojvodini stoljeća broj Hrvata objelodanili prestižna Hrvatska sveučilišna nakla- danas: Traganje za u Vojvodini u stal- identitetom, Hrvatska da i Pučko otvoreno učilište iz Zagreba, govorili sveučilišna naklada nom je i rapidnom su, uz profesora Petra Vukovića i samog autora, & Pučko otvoreno opadanju. Naime, u renomirani znanstvenici dr. Srećko Lipovčan te sveučilište, Zagreb, Vojvodini su, prema 2006., str. 216 povjesničar i književnik Đuro Vidmarović, kao popisu stanovništva i glavna urednica Hrvatske sveučilišne naklade iz 1971., živjelo 120 Anita Šikić. 303 Hrvata, dok se Književnik, publicist i znanstvenik mlađega taj podatak prema naraštaja Tomislav Žigmanov (1967.) u životu rezultatima popisa stanovništva iz travnja 2002., hrvatske zajednice u Vojvodini prisutan je desetljeće i pol, oso- od ukupno 70 602 Hrvata koji žive na području Srbije (0,9%), bito u području medija i kulture. Objavljuje i znanstvene radove sveo na tek 56 546 Hrvata koji žive u Vojvodini (2,78%). U o aktualnom položaju vojvođanskih Hrvata, te eseje iz zavičajne ovoj knjizi, naglasio je Đuro Vidmarović, egzaktno se pokazuje povijesti, kulture i književnosti u vojvođanskoj periodici. Žig- kako je broj Hrvata u Vojvodini u samo 30 godina više nego manov piše pjesme te refl eksivnu prozu. Objavio je šest knjiga. prepolovljen, a to je rezultat izuzetno nepovoljnih prilika u ko- Član je Hrvatskoga fi lozofskog društva, Društva hrvatskih knji- jima Hrvati žive – od stalne izloženosti snažnim asimilacijskim ževnika i Društva književnika Vojvodine. politikama, do etničkoga čišćenja u prvoj polovici devedesetih Otkrivajući bitne aspekte zbiljskoga položaja jednoga dijela godina prošloga stoljeća. hrvatskoga naroda s naporom da se utemelji, interpretira i znan- Izlazak iz socijalizma, s druge strane, ostavio je nepovolj- stveno objasni njegov socijalni i kulturni identitet, Žigmanova ne posljedice, kada je u pitanju hrvatska zajednica na njezinu je knjiga pouzdan priručnik svima onima u društvu koji se bave unutarnju strukturu. U prvom redu ta je zajednica bila preslabo položajem određene manjine u većinskoj zajednici europske integrirana – broj i vrsta veza među članovima bile su male, nisu provenijencije, istaknuo je dr. Srećko Lipovčan. U žarištu auto- imali institucionalnu formu i nije postojao vlastiti prostor javno- rove analize jest i recepcija Hrvata u Vojvodini u izvješćima o sti. Danas su stvari nešto drukčije: Hrvati su na tim prostorima položaju, ostvarivanju i kršenju ljudskih i manjinskih prava u počeli stvarati vlastitu mikrostrukturu, kao što su osnivanje tom dijelu Europe pa se autor zajedno sa svojim sunarodnjacima različitih institucija, kulturnih udruga, nevladinih organizacija, na tim prostorima u javnome životu hrabro zalaže za hrvatska okupljanje intelektualne elite, ali i izdavanje glasila, naglasio je manjinska prava. Đuro Vidmarović čestitajući autoru na kvalitetnoj knjizi. Proces Vojvođanski Hrvati danas žive, teritorijalno promatrano, institucionalne izgradnje još uvijek nije završen, a učinjenim se vrlo disperzirano. U znatnijem ih broju ima u općinama Subo- nije moguće mnogo hvaliti, premda su ovi procesi najdalje otišli upravo na planu nakladništva i informiranja na hrvatskom jezi- Pripremila: Vesna Kukavica Snimio: Žorži Paro ku, kazao je autor Tomislav Žigmanov. Q 9 matica veljača/february 2007. RAZGOVOR – PROF. DR. SC. PETAR SELEM, SABORSKI ZASTUPNIK, SVEUČILIŠNI PROFESOR I REDATELJ Hrvatska mora zaista postati zemlja znanja!

Razgovor s prof. Petrom Selemom nužno je raznovrstan, a tema ima bezbroj, jer je on zaista svestran: sveučilišni je pro- fesor, kazališni redatelj, književnik, zastupnik u Hrvatskom saboru, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kul- turu. Istaknimo ovdje da je naš sugovornik, uz ostale svoje aktivnosti na kulturnom i obrazovnom polju, režirao sedam- desetak dramskih i opernih predstava u svim nacionalnim kazalištima u Hrvatskoj, na najvažnijim hrvatskim festivali- ma, te u brojnim kazalištima u svijetu: od Moskve do New Yorka, preko Osla, Praga, Salzburga, Luxemburga i Torre del Laga. Valja istaknuti, posebno zato što razgovaramo za Ma- ticu, list Hrvatske matice iseljenika, da je Petar Selem član Upravnoga odbora HMI-a. Razgovor može krenuti upravo s te točke…

Recite za Maticu nešto o svojem radu u Odboru HMI-a, tj. koji su, po vašem mišljenju, putovi suradnje s iseljeniš- tvom i mogućnosti za njihovo bolje uključivanje u bolji- tak domovine im hrvatske? - Funkciju u Odboru Matice prihvatio sam na prijedlog Vla- de RH, ali na rok. Prihvatio sam je zato što sam vjerovao da je potrebno u HMI-u srediti neke stvari, nešto promijeniti i, rekao bih, vratiti na pravi put. Činilo mi se da je to jedna zadaća koja vrijedi stanovitog truda, ali sam odlučio da ću se, onog časa kad zaključim da su stvari krenule onako kako treba, povući. No, postoji možda jedan emocionalni razlog zbog kojeg sam prihvatio tu funkciju, a to su neka iskustva iz vremena kad sam boravio, po poslu, u inozemstvu. Tad sam imao susreta koji su zaista, rekao bih, bili dirljivi. Ne ću zaboraviti susret u New Yorku s jednim našim uglednim liječnikom koji je izvrsno situ- iran, koji ima i društveni položaj i novac i sve… Vozio sam se jedne noći s njim u njegovu autu i cijelo su vrijeme s kasetofona odjekivale dalmatinske pjesme. Tad sam osjetio, u toj hladnoj njujorškoj noći, koliko je taj čovjek zapravo nostalgično vezan uz svoju zemlju i koliko taj uspjeh u svijetu, a ima i onih koji nisu tako uspjeli, ne može nadoknaditi tu neku prazninu koja nastaje udaljavanjem od izvorišta. I pokušaj da se to kompenzira, eto u ovom slučaju, dalmatinskim pjesmama… Isto tako, kad sam radio u Parizu u Teatru Europe susretao sam se s našim ljudima, prijateljima, koji nisu imali putovnicu u ondašnjoj Jugoslaviji, koji se nisu, dakle, mogli u to vrijeme vra- titi u svoju domovinu, nisu mogli ostvariti taj kontakt. I znam koliko je to u njih izazivalo i tuge i tjeskobe. Ta su me iskustva ponukala da se ipak angažiram da se HMI zaista afi rmira kao jedna stvarana, prava i živa veza između domovine i tih ljudi koji žive u svijetu… Intenzitet te veze i kva- liteta od najveće je važnosti i za Hrvatsku i za njih. I zbog toga

Razgovarala: Anči Fabijanović

10 matica veljača/february 2007. se vrijedilo angažirati, iako sam jako opterećen, i u ovoj funkciji minutažu. Tu se vidi kako kultura i umjetnost sve više bivaju ba- u Matici… čeni u najskriveniji zapećak, govorimo o Televiziji…Radio je tu nešto drugo. Radio s dramskim i posebice Trećim programom NABUCCO I NOVI PROJEKTI odražava jednu kulturnu razinu. Na Televiziji je i ono malo kulture što je ostalo gurnuto u kasne noćne sate…Obrazovni je Svojem uspjehu na redateljsko-glazbenom polju - od Na- program potpuno uništen, a kriterij po kojem se kulturne teme bucca koji je “vječan” preko opernih premijera u riječkom pojavljuju u Dnevniku katastrofalan je. i splitskom HNK-u - uz sjajne kritike, zasigurno se veselite. Zaključio bih da je to nedopustivo, jer HTV nije komerci- Opera je Vaša trajna ljubav. Kako komentirate ovaj, po- jalna televizija. Ona ubire više od 800 milijuna kuna prihoda što sljednji izbor i što novo možemo očekivati i gdje? građani plaćaju - da bi ta institucija bila nacionalna, kulturna, - Kao što znate, ne tako davno u operi HNK izvedena pa da ima i razinu koja je, upotrijebio bih jednu arhaičnu riječ, i je 150. izvedba mojega Nabucca…To je rekord u europskim odgojna… Ona postaje konkurent komercijalnim televizijama, razmjerima, a uspjeh je veći jer je ta predstava uvijek bila ra- što je apsurdno. sprodana. Prema zadnjim statistikama koje HNK radi o svojim Moj angažman na Televiziji? Bio sam osam godina umjet- predstavama, prodanost Nabucca bila je 98 posto. Što je apsolut- nički direktor, poznajem dobro kuću. U ovom slučaju ne dolazi ni nedosegnuti fenomen…To je predstava koja je, kao što znate, u obzir jer ja sam politički angažiran… obišla i svijet, koja je imala izvanredne uspjehe i u nekadašnjem Sovjetskom Savezu upravo pred kraj ondašnje ere. Značio je taj POLITIČKI ANGAŽMAN Nabucco nešto novo što je njih fasciniralo, pa su ovacije trajale dugo i u Moskvi i u Petrogradu, ondašnjem Lenjingradu… Kako biste predstavili svoj rad u saborskom Odboru koje- Uspjeh je postigao i u Njemačkoj, Luksemburgu, Salzburgu… mu ste na čelu? Dakle, jedna predstava koja je pronijela vrijednosti hrvatskog - Saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu zapravo glumišta po čitavoj Europi. pokriva dva ministarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Jasno da čovjek ne može živjeti od športa i Ministarstvo kulture, samo stare slave i sretan sam što smo ove ne šport i zaštitu prirode. Prošle smo godine imali dobar odaziv publike na godine obavili dobar posao, donijeli dva moja projekta koje publika inače smo, uz ostalo, novi kazališni zakon. ne prihvaća a priori. …S jedne je stra- Posebno se veselim što smo na kraju ne Paraćeva Judita u Rijeci, a, s druge prošlogodišnjeg zasjedanja u Zakon strane, veselim se uspjehu Simona o udžbenicima unijeli izmjene i do- Boccanegre u Splitu. pune: uvedeni su besplatni udžbenici Pitate za novo. Projekata je po- za sve učenike osnovnih škola i prvog prilično i u nas i vani. Zbog svojih razreda srednjih škola. Mi ćemo i saborskih obveza morao sam, na ža- dalje nastojati da ti zakoni budu meki, lost, reducirati svoje projekte u ino- fl eksibilni, životni. Trudit ćemo se da zemstvu.…Međutim, ovog ću proljeća pridonesemo Hrvatskoj kao zemlji raditi, nakon tri godine, ponovno znanja. U tome ovaj odbor u dobroj dramsku predstavu. Zaželio sam se suradnji s ministrom Primorcem drame: nakon mnogih izvrsno pri- može biti vrlo koristan. To je stvar za mljenih predstava kao npr. Gorki, gorki mjesec i drugih, došlo je koju se vrijedi potruditi, pa i žrtvovati poneku režiju u inozem- ponovno vrijeme za dramsku predstavu. Radit ću u Varaždinu, stvu.… to će vjerojatno biti Schillerova Maria Stuart. Član ste HDZ-a i snažno podupirete Ivu Sanadera. Jeste li HTV NIJE KOMERCIJALNA TELEVIZIJA mu nešto preložiti vezano uz predizbornu godinu? Kultu- ra, obrazovanje, znanost, to su karike u lancu bez kojega Mirko Galić odlazi s HTV-a u diplomaciju. Kako ocjenjujete budući pobjednik ne može, zar ne? Bili ste prisutni na njegova postignuća? Biste li se Vi prihvatili te teške i odgo- programu Hrvatska zemlja znanja. Ima li nade da ta ideja vorne, ali izazovne dužnosti? zaživi? - Ne bih ocjenjivao razdoblje u kojem je gospodin Galić bio - Na ovo Vam pitanje mogu odgovoriti onime što je već ravnatelj s aspekta njegove osobe. No, rekao bih da je to razdo- sadržano u samom pitanju. Svi moji razgovori, prijateljski, s blje bilo, što se HRT-a tiče, a posebice Televizije, upitno kad je predsjednikom Vlade uglavnom ostaju u tom krugu tema. I riječ o političkoj objektivnosti, ali, tvrdim kategorički, katastro- mogu vam reći, a to sam rekao i u razgovoru sa sindikatima falno kad je riječ o položaju hrvatske kulture i umjetnosti. obrazovanja, da sintagma o Hrvatskoj kao zemlji znanja nije Kažem, koliko je minuta dobio koji političar lijeve ili desne fraza. U to mi svi, i posebno predsjednik Vlade, duboko vjeru- orijentacije, da ne bih ustrajao… Ali apsolutno ustrajem na jemo. Ne znam je li to tema koja će dobiti izbore, ali je ta tema tome da je iz godine u godinu položaj hrvatske kulture i kulture bitna u predizbornom razdoblju. Kad se pogleda koliki je porast općenito na TV išao nizbrdo. Ja sam u svojoj saborskoj raspravi, proračuna za kulturu, znanost i naobrazbu, jasno je da se ozbilj- u izvješću o HRT-u za 2004. godine, iznio konkretne brojke, no misli… Q 11 matica veljača/february 2007. Vijesti HR – gospodarstvo, politika… SUĐENJE GOTOVINI, MARKAČU I ČERMAKU POČINJE 7. SVIBNJA DEN HAAG - Haaško suđenje trojici hr- PLAVA KNJIGA O RAZGRANIČENJU IZMEĐU vatskih generala Anti Gotovini, Ivanu HRVATSKE I SLOVENIJE NA MORU Čermaku i Mladenu Markaču započet će ZAGREB - Radna skupina Hrvatske akademije 7. svibnja ove godine, objavio je u siječ- znanosti i umjetnosti, u kojoj su bili predsjednik nju Haaški sud. “Uvodne riječi Tužitelj- HAZU akademik Milan Moguš te akademici Davo- stva... održat će se u ponedjeljak 7. svib- rin Rudolf i Vladimir Ibler, početkom veljače je u nja 2007.”, navodi se u odluci Sudskog Banskim dvorima predsjedniku Stjepanu Mesiću i vijeća kojom se određuje početak su- predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu predstavila struč- đenja. Obrana će, ako odluči na samom ne i znanstvene “Osnove za razgraničenje između početku suđenja iznijeti svoje uvodne Republike Hrvatske i Republike Slovenije”, kolo- riječi, to učiniti 8. svibnja. Izvođenje do- kvijalno nazvane Plavom knjigom. Riječ je o zbirci kaza Tužiteljstva, odnosno izvođenje pr- povijesnih i znanstvenih činjenica koje proizlaze vih svjedoka, započet će 9. svibnja. Troji- iz međunarodnoga prava i nedvojbeno upućuju ca hrvatskih generala optuženi su da su na hrvatsku teritorijalnu cjelovitost, te odbacuju i pobijaju netočne interpretacije o počinili zločine protiv čovječnosti i zbog graničnoj crti u Savudrijskoj vali, navedene u tzv. Bijeloj knjizi Republike Slovenije. kršenja ratnog prava i običaja tijekom i nakon operacije “Oluja” protiv srpskih civila na širem području Knina od kolo- NAJAVLJENA GRADNJA TUNELA KROZ BIOKOVO voza do studenoga 1995. godine. Prema IMOTSKI - Predsjednik HDZ-a i premi- najavama suđenje bi moglo trajati 12 do jer Ivo Sanader 20. siječnja je na skupu 14 mjeseci. u Imotskom, u povodu 17. obljetnice osnutka HDZ-a u tom kraju, najavio da će već ove godine početi gradnja dugo OBLJETNICA AKCIJE “MASLENICA” očekivanog tunela “Sv. Ilija” kroz Biokovo. ZADAR - Zadarska županija počela je 20. “Kao predsjednik stranke i kao premijer siječnja s trodnevnim obilježavanjem dao sam nalog ministru Božidaru Kalmeti i 14. obljetnice oslobodilačke akcije “Ma- županu Anti Sanaderu da se što prije ra- slenica”. U samo tri dana, od 22. siječnja zriješe problemi koncesije za gradnju tog 1993., kad je akcija počela, oslobođeno tunela”, rekao je Sanader, ističući kako daje riječ da će gradnja početi već ove godine, je područje na kojem je živjelo više od što je u prepunoj dvorani imotskoga kina dočekano burnim pljeskom. Istaknuo je 200 000 stanovnika Zadarske županije. također važnost mosta kopno-Pelješac, jer će se njime napokon povezati hrvatski te- Veza između sjevera i juga Hrvatske bila ritorij i omogućiti oživljavanje tog područja. je presječena, a u Dalmaciju se iz Zagre- ba putovalo preko otoka Paga. Srušen je i Maslenički most pa je odmah nakon akcije HV-a počela gradnja pontonsko- ga. U “Maslenici” je oslobođen velik dio zadarskog zaleđa, Zračna luka u Zemu- niku te strateški položaji na Velebitu i Novsko ždrilo.

EUROMONEY: HRVATSKA IMA DOBRE ŠANSE BEČ - Na konferenciji Euromoney, koja je u siječnju održana u Beču, predstav- ljeni su rezultati analize sektora zemalja srednje i istočne Europe što ju je prove- la istraživačka mreža New Europe, dio TVORNICA BITUMINA IZ MUĆA OSVAJA SVIJET UniCredit Grupe, a koji, među ostalim, MUĆ - U poslovnoj zoni u Muću nedaleko od Splita uspješno djeluje Bitumina – suvre- pokazuju sektore u kojim Hrvatska ima mena tvornica hidroizolacijskih traka u rolama koja je u kratkom roku postala glavni najbolje šanse za uspjeh u iduće dvije domaći proizvođač. Tvrtka koju vodi mladi poduzetnik Tihomir Bralo (33) lanjsku je godine. Zemlje Srednje i Istočne Europe godinu zaključila izvozom vrijednim oko 5 milijuna eura, a za 2007. planira se porast postižu prednost u sektorima srednje i od 30 posto. Mućka tvornica svoje proizvode izvozi u zemlje jugoistočne Europe, a visoke tehnologije. Na skupu se okupilo ove godine počinje osvajati talijansko tržište. Bitumina zapošljava više od 50 ljudi, više od 1 200 sudionika. mahom iz Muća, Zelova i Crivca, što je uveliko smanjilo stopu nezaposlenosti u tim krajevima Dalmatinske zagore. Pripremio: Zlatko Tkalec 12 matica veljača/february 2007. HRVATSKI BRANDOVI NA EUROPSKIM SAJMOVIMA ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora promovirat će hrvatske brandove u inozemstvu na trima sajmovima u sklopu projekta be- CROative, najavio je potkraj siječ- nja predsjednik HGK-a Nadan Vi- došević. Dodao je da HGK ovim projektom želi predstaviti Hrvatsku i domaće robne marke u svijetu tako što će promovirati kvalitetne hrvatske proizvode kao dio hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije, te time pokazati svijetu svoju kvalitetu i vrijednost. Trideset i jedan hrvatski brand promovirat će se serijom izložbi na sajmovima u Mün- chenu, Lisabonu i Bruxellesu. “Sajam CBR u Münchenu odabran je zato što Njemačka trenutačno predsjeda Unijom, a Bruxelles kao središte EU-a”, napomenuo je Vidošević.

RAST TURISTIČKOG PROMETA U ZAGREBU ZAGREB – Glavni hrvatski grad bilježi značajan rast turističkog prometa – tijekom AGROKOR INVESTIRA U BARANJI prošle godine Zagreb je posjetilo 9,9 posto turista više nego 2005., a broj registriranih BELI MANASTIR - U Belju su otvorene noćenja povećan je 9 posto. Tijekom prošle godine registrirano je 603.800 turističkih dvije velike svinjogojske farme u susta- dolazaka i 1,01 milijun turističkih noćenja. Prosječno su turisti u Zagrebu po dolasku vu koncerna Agrokor, u čiju je izgradnju ostvarili 1,7 noćenja. Zagreb je prošle godine posjetilo 420 tisuća stranih turista, što utrošeno 140 milijuna kuna. Obje su far- je povećanje od 9,1 posto u odnosu na 2005. me projektirane prema najnovijim dosti- gnućima europske svinjogojske prakse, te obilježavaju početak novoga, moder- nog koncepta svinjogojske proizvodnje u sustavu Agrokora. Nukleus farma Brod Pustara kapaciteta je 1 400 krmača i bit će baza budućeg razvoja svinjogojstva u Belju zahvaljujući vrhunskoj svjetskoj genetici od koje će se stvarati visoko- kvalitetni genetski materijal u vlastitoj proizvodnji. Farma Malo Kneževo tako- đer je kapaciteta 1 400 svinja, a glavni joj je cilj proizvodnja prasadi namijenje- ne za daljnji tov.

UDRUŽUJU SE HRVATSKE ŠEĆERANE OSIJEK - Sve tri hrvatske šećerane - osječki Kandit Premijer, virovitički Viro i Sladorana Županja - do početka sjetve, MARINA ‘’FRAPA’’ NAJBOLJA NA SVIJETU dakle do sredine ožujka, poslovno će se MADRID - Žiri međunarodne nagrade za turizam i hotelijerstvo, u konkurenciji 60 ze- povezati osnivanjem zajedničkog podu- malja, za najbolju svjetsku marinu u 2006. godini proglasio je marinu ‘’Frapa’’ iz Rogo- zeća radi smanjenja visokih proizvodnih znice. Na 32. tradicionalnom izboru prestižna međunarodna nagrada uručena je po- troškova šećera te zajedničkog nastupa četkom veljače u Madridu Franji Pašaliću, vlasniku marine ‘’Frapa’’. Zanimljivo, nakon na europskom tržištu. Dogovoreno je što je šest godina proglašavana najboljom hrvatskom marinom, za prošlu godinu to u petak u Osijeku, na sastanku mi- nije ni nominirana, ali njezin je vlasnik zato dobio veliku zadovoljštinu u Španjolskoj. nistra poljoprivrede i šumarstva Petra Čobankovića s čelnicima triju šećerana. - Ovim ćemo demantirati politikantske ČEŠKI KONSENZUS O HRVATSKOJ U EU 2009. priče da će u Hrvatskoj nestati jedna od ZAGREB - “Na češkoj političkoj sceni vlada konsenzus o želji da tijekom češkog pred- triju šećerana. Budući da su dvije privat- sjedanja EU-om 2009. dođe do ulaska Hrvatske u Uniju, što bi bila kruna bilateralnih ne, a jedna državna, ostavljamo im da odnosa Hrvatske i Češke”, rekao je potkraj siječnja predsjednik odbora za vanjsku po- se dogovore o najpovoljnijem obliku litiku češkog parlamenta Jan Hamaček nakon razgovora s predsjednikom saborskog udruživanja. No, naglašavam, to je samo odbora za vanjsku politiku Gordanom Jandrokovićem. Osim izražavanja potpore za poslovno povezivanje, bez promjena hrvatsko članstvo u EU i NATO, u razgovoru je zaključeno da između dviju zemalja vlasničkih struktura - rekao je ministar nema otvorenih pitanja. Čobanković. 13 matica veljača/february 2007. NOVI PROJEKT VLADE RH Predstavljena “Hrvatska izvozna ofenziva”

Glavni su ciljevi strategije povećati ukupan broj tvrtki izvoznika 25 posto, sa sadašnjih oko 11 000 na 13 800 izvoznika, promijeniti strukturu izvoza, povećati konkurentnost proizvodnje reprodukcijskog materijala i komponenti za složene proizvode te osnivanje šest izvoznih “klastera”

Ministar gospodarstva, rada i podu- zetništva Branko Vukelić, predstavlja- jući izvoznu ofenzivu, istaknuo je da su četiri glavna cilja u razdoblju od 2007. do 2010. povećati ukupan broj tvrtki izvoznika 25 posto, sa sadašnjih oko 11 tisuća na 13 800 izvoznika, promijeniti strukturu izvoza, povećati konkurentnost proizvodnje reprodukcijskog materijala i komponenti za složene proizvode te osnivanje šest izvoznih klastera. Promjenu strukture izvoza ministar izravno na izvoz, poput projekata Hitro. je potkrijepio primjerom drvne industri- hr i Hitrorez, da se ukloni svaka barijera je u kojoj Hrvatska trenutačno dvostruko koja se nađe na putu izvozniku, kazao je gubi - izvozi jeft iniju sirovinu, a kupuje i ministar. uvozi skuplje fi nalne proizvode, često od Strategija je vrlo operativna i sadrži vlastite sirovine koju je izvezla. sve ono što institucije moraju učiniti da Posebnu važnost strategija daje i izvoznicima stvore dobre uvjete za po- osnivanju šest klastera za izvoz - Voda, slovanje i izlazak na strana tržišta, kazao Male brodogradnje, Tekstil-odjeća, ICT- je dodajući kako je samo njegovo Mini- rješenja, Drvo-namještaj i Marikultura- starstvo za realizaciju ofenzive izravno hrvatska riba. Strategija se, pojasnio je osiguralo 24 milijuna kuna. Vukelić, sastoji od 29 mjera, od čega se Tu su još i sredstva iz postojećih 24 odnose izravno na samoga poduzet- programa, a i druga su ministarstva nika. Predviđeno je i osnivanja posebnog osigurala određena sredstva, primjerice a 2. konvenciji udruge Centra za standarde i certifi kate, koji će Ministarstvo poljoprivrede 40 milijuna Hrvatskih izvoznika, sve certifi kate osiguravati poduzetnici- kuna za potporu drvnoj industriji. održanoj 22. siječnja u ma, a Ministarstvo će sufi nancirati dobi- Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagrebu, predstavljena vanje tih standarda. otvorit će se informacijski centar u kojem je Vladina strategija Također, ide se u osnivanje šest će izvoznici moći dobiti sve potrebne N“Hrvatska izvozna ofenziva”. Otvarajući centara koji će spajati proizvodnju s ino- informacije. Osnovat će se centar za konvenciju, premijer Sanader istaknuo je vacijama i znanost, odnosno sveučilišta certifi kaciju i dobivanje CE znaka. da je za hrvatsko gospodarstvo dobar rast i veleučilišta s poduzetnicima. Tu je i Predsjednik Hrvatskog društva eko- i od 5 posto godišnje, ali i da može biti 6, mjera supstitucije uvoza, odnosno proi- nomista drži da se izvoz može povećati 7, ili 8 posto. Hrvatska se treba razvijati zvodnje proizvoda kojih do sada nismo ako se budu proizvodili složeniji proi- kao društvo znanja. To je jedina šansa imali. Postojeći sustavi primijenit će se zvodi s većom dodanom vrijednošću. To za malu ekonomiju u globaliziranome znači da se u kratkom roku izvoz može svijetu. Premijer je naglasio da je “izvoz Šest klastera za izvoz povećati 20 posto, a uvoz smanjiti 10 na kraju lanca koji počinje još u vrtiću, posto. Neovisni analitičar Mladen Vedriš Q Voda školi i na fakultetu”. Stoga je najavio da tvrdi da će predložene mjere za pove- Q Male brodogradnje će zatražiti konsenzus svih stranaka oko ćanje izvoza uskoro pokazati rezultate. Q Tekstil-odjeća izmjena ustava kojima bi i srednjoškol- No, dobro je da je konačno izvoz dobio Q ICT-rješenja sko obrazovanje postalo obvezno. “pravo javnosti” jer on znači nova radna Q Drvo-namještaj mjesta, više poreznih obveznika i bolji Q Marikultura - hrvatska riba. Pripremio: Ivo Modrušić život. Q 14 matica veljača/february 2007. EUROVIZA Ubrzavanje pregovaračkog procesa

Hrvatska je bila vrlo spominjana zemlja tijekom cijele godine kada je bilo riječi o proširenju Unije. Gotovo svi čelnici Unije slažu se da će Hrvatska biti 28. članica Unije i da se ozbiljno računa na to da se pregovori u iduće dvije godine i završe

očetak godine, osim iza zatvorenih vrata briselske i zagrebačke administracije, na javnoj sceni nije donio ništa previše novo u odnosima Hrvatske i EU. Uz izbore u Srbiji, rješavanje pitanja Kosova, te mo- guće energetske krize, ništa neočekivano. Zapravo to je,P što se Hrvatske tiče, dobra vijest, jer znači da sve ide normal- nim tijekom, barem zasada. Hrvatska s pravom očekuje ubrzanje pregovaračkog procesa za vrijeme njemačkog predsjedanja EU-om, u prvoj polovici ove godine, jer se fi nsko predsjedništvo u zadnjih šest mjeseci nije previše trudilo otvarati nova poglavlja u pregovorima. Tako je hrvatska Vlada dobila poziv da dostavi pregovaračke pozicije za još tri poglavlja, za koja se ne traže dodatna mjerila (benchmar- ks): Informacijsko društvo i mediji, Pravo trgovačkih društava i Oporezivanje. S tim je pozivom Hrvatska do sada dobila pozive da dostavi svoje pregovaračke pozicije za ukupno 13 poglavlja, a predala ih je 9. Sve u svemu, Hrvatska je, dakle, spremna za otvaranje pre- govora o još jednom poglavlju, Pravu trgovačkih društava, a u njemu neće tražiti izuzeća ni prijelazna razdoblja. No, bacivši Hrvatska očekuje ubrzanje pogled na dosada učinjeno jasno je da je EU tek na kraju godine pregovaračkog procesa za vrijeme njemačkog predsjedanja EU-om na sastanku na vrhu odredila dobar smjer za nove članice Unije jer je potvrđeno da se proširenje nastavlja i da će se vrlo aktivno koncentrirati na rješenje ustavne krize, što je i prioritet njemač- đuje. Rezultat Turske je 8 zamrznutih poglavlja koji se odnose kog predsjedanja, a za nas vrlo važan detalj, pronalaženje načina na Cipar. Kada je država postala kandidat, nije bilo konsenzusa kako da Hrvatska postane 28. članica Unije. među zemljama članicama EU o Turskoj. To je bio prvi pro- Inače, Hrvatska je bila vrlo spominjana zemlja tijekom cijele blem. Drugi je problem nadzor nad Ciprom, kada je EU odbila godine kada je bilo riječi o proširenju Unije. Gotovo svi čelnici priznati podijeljeni otok kao članicu, nastao je ciparski problem, Unije od predsjednika Komisije, povjerenika za proširenje, ali posrijedi je i strah od muslimana u europskim državama, predsjednika Europskog parlamenta, predsjednika Vanjskopo- strah da njihovi građani ne preplave zapadnu Europu. litičkog odbora Parlamenta, pa sve do analitičara u Bruxellesu, Proteklu će godinu u povijest upisati Rumunjska i Bu- svi se slažu da će Hrvatska biti 28. članica Unije i da se ozbiljno garska koje su u punopravno članstvo ušle s prvim danom računa na to da se pregovori u iduće 2 godine i završe. Glavni 2007. godine. Konačno zeleno svjetlo nakon brojnih trzavica hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak prošlu je godinu zato jer je EU odredila datum prijma, a pritom nije računala na ocijenio dobrom s dobro obavljenim poslom, broj otvorenih probleme u provođenju reformi. Imaju po jednog povjerenika poglavlja popeo se na 5, screening je u cijelosti završen s dobrim u Komisiji, a njihovo članstvo zaokružilo je iz perspektive EU ocjenama koje je Hrvatska dobila. crnu rupu zvanu zapadni Balkan. Naime, zadnji izvještaj o Dakle, od pet otvorenih poglavlja dva su kasnila zbog pre- napretku kaže da BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija nisu govora s Turskom, no potkraj godine pregovori su se napokon učinile nikakve pomake u približavanju EU. Nema suradnje razdvojili i u sljedećoj godini svatko ide brzinom koju sam odre- s Haagom jer su Karadžić i Mladić na slobodi, u BiH nema reforme policije, tapka se na mjestu i Sporazum o stabilizaciji Napisala: Eliana Čandrlić i pridruživanju sa Srbijom i dalje je suspendiran. Q 15 matica veljača/february 2007. Vijesti HR – kultura, zanimljivosti…

PREMIJER SANADER I HRVATSKI HODOČASNICI KOD PAPE RIM - “Pozdravljam sve hrvatske hodoča- snike, osobito pripadnike Vojnog ordina- rijata, državno izaslanstvo predvođeno gospodinom predsjednikom Vlade, te udruge pristigle prigodom obilježavanja JEDRILICA “SALONA 37” EUROPSKI 15. godišnjice međunarodnog priznanja BROD GODINE Hrvatske”, rekao 17. siječnja na općoj au- DÜSSELDORF- Jedrilica “Salona 37” dijenciji u Vatikanu, na hrvatskom jeziku, postigla je izvanredan uspjeh na me- papa Benedikt XVI. Odmah nakon opće đunarodnoj pozornici - na jednom od audijencije, Papa je u privatnu audijenci- najpoznatijih nautičkih sajmova u svije- ju primio hrvatskoga premijera Ivu Sana- tu, düsseldorfskom sajmu brodova, iza- dera, koji je Svetom Ocu predao “srebr- brana je za europski brod godine 2007. nu” Bibliju, najnoviji prijevod na hrvatski u kategoriji dužine od 10 do 12 metara. jezik. Sanader je novinarima nakon su- To je potkraj siječnja iz Düsseldorfa po- sreta rekao kako je u razgovoru s Benediktom XVI. zahvalio na naporima vatikanske tvrdio direktor prodaje u solinskim “AD diplomacije za međunarodno priznanje Hrvatske, kao i njemu osobno jer se i on brodovima” Mihael Primorac, dodaju- tada, kao kardinal Ratzinger, iskreno zauzimao za priznanje Hrvatske. ći kako je bila iznimna čast među tako jakom konkurencijom ostvariti takav uspjeh jer to nisu uspjele mnoge tvrtke NOĆ MUZEJA U HRVATSKIM GRADOVIMA koje se godinama bave proizvodnjom ZAGREB – Hrvatske muzeje posjetilo je više od 40 tisuća gostiju tijekom akcije “Noć jedrilica i sudjeluju na međunarodnim muzeja” koju su u više gradova priredili Sekcija kulturnog turizma Hrvatskog muzej- smotrama. “Salona 37” lani je u sklopu skog društva (HMD) i Zajednica kulturnog turizma Hrvatske gospodarske komore Međunarodnog sajma športa i nautike (HGK). Za usporedbu, lani, kad je počela akcija, u koju je bilo uključeno šest muzeja, na Zagrebačkom velesajmu bila pro- odazvalo se samo 10 tisuća posjetitelja. Ovogodišnja akcija održana je 26. i 27. siječ- glašena “Hrvatskim brodom godine u nja u 25 hrvatskih muzeja - 13 zagrebačkih te u muzejima u Karlovcu, Osijeku, Kastvu, 2006.” u kategoriji jedrilica od 37 do 45 Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Kako bi privukli veći broj posjetitelja i prikazali muzeje kao stopa. privlačno turističko odredište, organizatori su omogućili javnosti besplatno praćenje izložbenih postava, kao i glazbenih, likovnih, fi lmskih i kazališnih događaja. Muzeji su priredili i degustacije vina, kulinarske radionice, performanse. “HRVATSKI JEZIK” NA WEB STRANICI HAZU ZAGREB – Tekst “Hrvatski jezik” koji je VODNJAN U NOVOME RUHU Predsjedništvo Hrvatske akademije VODNJAN - Tisućljetni istarski gradić Vodnjan znanosti i umjetnosti (HAZU) jednogla- ove godine kreće u dugoočekivanu obnovu sno prihvatilo na sjednici 24. siječnja, svoje povijesne jezgre zaštićene kao kulturno nedavno je istaknut na internetskoj dobro. To će biti prigoda za arheologe i konzer- stranici Akademije, a bit će preveden na vatore da prvi put sustavno istražuju nepozna- nekoliko svjetskih jezika te objavljen u tu povijest ovoga kraja, skrivenu pod poploče- zasebnoj brošuri. U tekstu je defi niran njem i asfaltom na trgovima i ulicama. Obnovit hrvatski jezik, područje na kojem se pro- će se sve reprezentativne palače. Predviđa se stire i s kim graniči. Razred za fi lološke profi lirati Narodni trg na razine s fontanom i znanosti prijedlog teksta prihvatio je 15. idejom vode, dok će Župni trg biti intiman sa- siječnja, na dan međunarodnog prizna- kralni prostor sa zelenom kalotom. nja Hrvatske.

DUBROVČANI PROSLAVILI BLAGDAN SV. VLAHA DUBROVNIK - Dubrovčani su 3. veljače po 1035. put proslavili dan svoga zaštitnika, sve- tog Vlaha. Veliko misno slavlje pred dubrovačkom katedralom kojem je nazočilo ne- koliko tisuća vjernika iz cijele Hrvatske i BiH predvodio je požeški biskup mons. Antun Škvorčević. Potom je uslijedila tradicionalna procesija gradskim ulicama i Stradunom u kojoj su sudjelovali vjernici sa zastavama svojih župa, predstavnici crkvenih i svjetovnih vlasti, među kojima su bili izaslanik hrvatskog predsjednika Siniša Tatalović, ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik HSP-a Tonči Tadić i zagre- bački gradonačelnik Milan Bandić. Svetkovina sv. Vlaha završena je 4. siječnja, kada je s Orlandova stupa skinut barjak dubrovačkog parca. 16 matica veljača/february 2007. HRVATSKA 18. U SVIJETU PO KVALITETI ŽIVOTA WASHINGTON - Prema istraživanju američkog magazina “International Living” pro- vedenom u 191 zemlji, država s najvišom kvalitetom života je Francuska, a Hrvatska se nalazi na odličnom 18. mjestu. “International Living” je do indeksa kvalitete života došao istraživajući devet kriterija, a to su: troškovi života, kultura i odmor, gospodar- stvo, zaštita okoliša, slobode, zdravlje, infrastruktura, sigurnost i klima. U prvih su de- set i Australija, Nizozemska, Novi Zeland, SAD, Švicarska, Danska, Italija, Luksenburg i Argentina. Iznenađujuće loše plasirane su primjerice Kanada na 25. i velika Britanija na 37. mjestu.

ZAGREBAČKI KAPTOL USKORO POSTAJE PJEŠAČKA ZONA ZAGREB - Dok Kaptolom bez automobila šeću pješaci, turisti uživaju u ljepotama Dijecezanskog muzeja, Riznice zagrebač- ke katedrale i Arhiva Prvostolnog kaptola UMRO SLAVKO MIHALIĆ - zagrebačkog..., vizije su kulturnog i povi- ISTAKNUTI HRVATSKI KNJIŽEVNIK jesnog srca Zagreba prof. Jurja Kolarića, ZAGREB - Jedan od najboljih suvreme- predsjednika Ureda za kulturna dobra nih hrvatskih pjesnika, akademik Slavko Zagrebačke nadbiskupije. Te odrednice Mihalić, umro je 6. veljače nakon duge poslužit će kao predložak za budući urba- bolesti u 79. godini, u zagrebačkom Kli- nističko-arhitektonski natječaj. “Nadam se ničkom bolničkom centru Rebro. Slavko da će obnova početi 2009., na stotu obljet- Mihalić je rođen 1928. u Karlovcu, gdje nicu rođenja ideje arhitekta Viktora Kovačića o uređenju duhovnog središta Hrvat- je završio realnu gimnaziju. Radio je kao ske”, kaže Kolarić. On priželjkuje da Kaptol postane pješačka zona, povezana s Trgom tehnički crtač i novinar, urednik edicije bana Jelačića, ujedinjena kulturnim sadržajima koji će privlačiti turiste. poezije u “Lykosu” i “Književne tribine” te jedan od urednika “Telegrama”. Pokre- nuo je 1966. reviju “Most” (The Bridge), PROFESOR BALTAZAR PREDSTAVIO HRVATSKU a od 1987. glavni je urednik časopisa za NEW YORK – Početkom veljače u New Yorku je održana manifesta- književnost “Forum”. Bio je predsjednik cija “2007. Cultural Highlights of Europe” na kojoj je svaka država Društva hrvatskih književnika u dvama trebala pokazati nešto specifi čno, a Hrvatska je predstavljena pu- mandatima te redoviti član HAZU. Slav- tem lika profesora Baltazara iz popularnog hrvatskog crtića. “Figura ko Mihalić objavio je 20-ak zbirki poe- iscrtana u kartonu naišla je na dobar prijam kod publike”, rekla nam zije. Za pjesničko stvaralaštvo dobio je je Nena Komarica, direktorica predstavništva Hrvatske turističke za- mnoge domaće i inozemne nagrade. jednice u New Yorku, dodajući kako je ta kulturna manifestacija bila prva ovogodišnja promidžba europskih odredišta u SAD-u. Lani je, inače, u Hrvatskoj boravilo oko 140 000 Amerikanaca. FOND SOLIDARNOSTI ZA POMOĆ HRVATSKIM KATOLIČKIM MISIJAMA DEDIĆU NAGRADA JUTRA POEZIJE ZAGREB – Na susretu biskupa Hrvat- ZAGREB - Arsen Dedić dobitnik je nagrade za pjesništvo “Josip Sever”, koju dodjeljuje ske biskupske konferencije i Biskupske udruga Jutro poezije, a nagrada mu je uručena 24. siječnja u prepunoj dvorani Mu- konferencije BiH održanom 23. siječnja zeja Mimara. Nagradu koja nosi ime pjesnika Josipa Severa utemeljila je 1998. godi- u Zagrebu bilo je, među ostalim, riječi ne udruga Jutro poezije, koja je o pitanjima i problemima hrvatske ino- pak proizišla iz kultne pjesničke zemne pastve. Rečeno je da su neke tribine istog naziva. Arsen Dedić misije u teškom materijalnom stanju te je nagradu dobio za zbirku poe- je ravnateljstvo Hrvatske inozemne pa- zije “Službena duša”, prema od- stve potaknuto da se pobrine za fond luci prosudbenog povjerenstva solidarnosti iz kojeg će se tim misija- u kojem su Zvonimir Mrkonjić, ma pomagati. Biskupi su izrazili nadu Saša Meršinjak i Goran Matović, i očekivanja da će se na djelu pokazati koju mu je objavilo Jutro poezi- svećenička i vjernička briga i solidarnost je. Dodjela nagrade je obilježe- sa subraćom u potrebi. Posebno se ra- na čitanjem Dedićevih pjesa- spravljalo o stanju katoličkih misija u ma, a i sam ih je autor nekoliko Sloveniji, a izneseni su i zahtjevi za otva- otpjevao, što je bilo upravo ono ranje nekoliko novih misija u svijetu. čemu se mnogobrojna publika u “Mimari” nadala. Pripremio: Ivo Modrušić 17 matica veljača/february 2007. PRILOG ODJELA ZA HRVATSKO ISELJENIŠTVO MVPEI-a Što identitet znači Hrvatima u iseljeništvu?

od kulturnog pa do jezičnog identiteta. Upravo zahvaljujući neumornom radu hrvatskih katoličkih i pastoralnih za- jednica diljem svijeta Hrvati i njihovi potomci u inozemstvu uspjeli su zadržati svoj nacionalni identitet. Vjera i Crkava stoga imaju vrlo važnu, ako ne i najvažni- ju ulogu u stvaranju i očuvanju nacional- nog i državotvornog identiteta. Hrvatska katolička crkva bila je vjekovno “kustos” hrvatske uljudbe, čuvar hrvatske kulture i, što je najvažnije, ona je bila i bit će odskočna daska hrvatskog “europejstva” – pa čak i kod hrvatskih intelektualaca koji nisu katoličke vjere. Prednost iseljene Hrvatske jest ta što hrvatski iseljenici svojom brojčanom snagom u očuvanju “ideal-tipskog” hrvatstva daju stranim čimbenicima na znanje da postoji jedan poseban narod s posebnom kulturom. U povijesnim trenucima taj čimbenik može imati pre- sudnu političku ulogu. Najbolje je to bilo očito tijekom Domovinskog rata, koji ne bi bio moguć, niti bi bio uspješan bez Hrvatske katoličke misije imaju veliku ulogu u očuvanju nacionalnog identiteta u našem iseljeništvu pomoći i lobiranja Hrvata diljem svijeta – pa čak i kod iseljenika hrvatskog podri- dobi međudržavnih i čuvanje hrvatskog nacionalnog identitet jetla koji nisu nikada kročili u Hrvatsku, međunacionalnih inte- među iseljenicima u inozemstvu može niti govore hrvatski jezik! Često ti iseljeni gracija gorući problem imati prednosti - ali je i veliki izazov. Hrvati i njihovi potomci žive u jednoj svih malih naroda jest romantičnoj i idealiziranoj slici Hrvatske, pitanje identiteta – i to ne ULOGA KATOLIČKE CRKVE kakva ne odgovara stvarnoj slici realne samoU nacionalnog identiteta nego tako- Uz pojam hrvatskog identiteta, uloga Hrvatske. No, upravo tu i leži i velika đer i problem “supra-identiteta” (životnih je hrvatske Katoličke crkve neizbježiva. prednost iseljene Hrvatske, naime, u stilova, novih navika, novih političkih Hrvatska je Katolička crkva, bez dvojbe, velikom idealizmu koji se može samo- uvjerenja). Kada je riječ o identitetu kod u proteklih tisuću godina najbolje uspjela stalno pokrenuti u kriznim situacijama. Hrvata, odmah se pomisli na nacionalni očuvati hrvatski građanski, kulturni i na- Bez obzira na njihovu fi zičku udaljenost identitet, premda se danas na Zapadu cionalni identitet svojih građana. No, to od matice zemlje svojih roditelja, ideja prilično govori i piše i o drugim vrstama ne znači da hrvatski identitet također ne Hrvatske i hrvatski identitet može sasvim identiteta: o kulturnom, profesionalnom, podrazumijeva Hrvate muslimanske ili normalno funkcionirati u različitim vjerskom, građanskom, civilnom, i rad- židovske vjere, ili pak ateiste ili agnostike. dijelovima svijeta u kojima žive Hrvati i nom identitetu. Riječ “identitet” pokriva Hrvatski nacionalni identitet nipošto nije njihovi potomci. široku lepezu pojmova koji, ovisno o vezan uz jednu vjeru ili jedan fi lozofski Mogući izazovi, ali i nedostaci, glede individualnom pristupu, navodi i na svjetonazor. No, nipošto to ne umanjuje defi nicije identiteta Hrvata u iseljeništvu, različite individualne zaključke. To što golemu ulogu hrvatske Katoličke crkve, vezani su s procesima integracija koje je matična zemlja Hrvatska udaljena, koja je najzaslužnija za očuvanje, ne neminovno nameću nove “mikro”, “ma- samo hrvatskog nacionalnog identiteta kro” i “supra” identitete”. U tom procesu, Napisao: Tomislav Sunić - nego i ostalih oblika identiteta, počevši kod treće i četvrte generacije Hrvata u 18 matica veljača/february 2007. iseljeništvu, hrvatski nacionalni identitet ja, leži možda i prednost: i jedna i druga vlada također kriza identiteta ili, još znatno slabi, no on nipošto ne nestaje. mlađa generacija Hrvata u različitim bolje, cijeli niz različitih identiteta. U Dapače, tijekom nastanka samostalne zemljama diljem svijeta deklarirati će “globalnom selu”, a pogotovo na razvi- države velik broj pripadnika mlađih se kao Hrvati, dok će njihov zajednički jenom Zapadu, građani se sve više vežu generacija diljem hrvatskog iseljeništva, “tercijarni identitet” možda biti isti; bilo po svojim interesnim udrugama, bilo da koji nikada nisu kročili u Hrvatsku, slušanje rock glazbe bilo gledanje svjet- te udruge imaju zabavljački bilo športski veoma se angažirao u promicanju hr- ske skijašice Janice na Sljemenu, bilo karakter. Veliki broj građana na Zapadu vatskoga nacionalnog identiteta. Kao pak prianjanje istom životnom stilu… sve više traži svoj identitet putem kari- primjer mogu se navesti novije genera- Potrebno je stoga da se, ovisno o zemlji i jere ili prianjanja novim, “sekularnim cije Hrvata, potomaka hrvatskih ranih kulturno-političko-povijesnom okruže- vjerama”. Postoji danas identitet, koji se iseljenika, koji nose dvojaki pa i trojaki nju u kojima žive treće generacije hrvat- iskazuje u “religiji nogometa”, u “vjeri” u identitet u inozemstvu. Često njihov skih iseljenika, odgovarajuće institucije u materijalno blagostanje, tj. vrsta tercijar- glavni identitet ne treba imati hrvatsko RH koriste odgovarajućim pristupom u nog identitet koji nema ništa zajedničko nacionalno obilježje; on može biti vezan očuvanju hrvatskog identiteta među Hr- s prvobitnim nacionalnim identitetom. uz njihov odabir životnoga stila, ili pri- vatima u inozemstvu. To je moguće po- Mlađi Hrvati, potomci hrvatskih ise- padnost nekom obliku zajedništva koje znavanjem odgovarajućeg “metajezika” i ljenika na Zapadu i u prekooceanskim ima drukčije obrasce ponašanja, i koje se životnih stilova Hrvata zemalja i kultura zemljama, mlađi Hrvati u Hrvatskoj, znatno razlikuje od prve generacije nji- hovih hrvatskih predaka. Nadalje, koliko god se svi potomci Hrvata u inozemstvu mogu deklarirati kao “Hrvati”, njihovo poimanje hrvatskog identiteta ovisit će o zemlji i kulturi u kojoj oni žive i u kojoj su oni odrasli. Riječ je, dakle, o novoj vr- sti “sekundarnog identiteta”, koji može ići rame uz rame s “primarnim hrvatskim identitetom” njihovih predaka.

JEDAN ILI VIŠE IDENTITETA Svaki čovjek na svijetu, a pogotovo svaki iseljenik može imati dva pa čak i više identiteta. Netko može bit rođen Hrvat, ali može na prvo mjesto staviti svoj regionalni, manjinski identitet, ili pak identitet zemlje u kojoj živi. Osim tog, dvojakog identiteta, iseljenik može imati i treći identitet koji ima funkcionalni karakter, a koji on stavlja ispred pret- hodnih dvaju identiteta: Hrvat koji živi u inozemstvu, upravo kao i njegova djeca, mogu pripadati nekom klubu ili nekoj profesiji, ili nekoj organizaciji koju oni smatraju važnijim od identiteta svojih hrvatskih predaka. Hoće li najmlađa generacija naše dijaspore sačuvati U zemljama Zapadne Europe takvi svoj nacionalni identitet u globaliziranome svijetu? višestruki identiteti u Hrvata i njihovih mlađih potomaka veoma su naglašeni, i to mnogo više nego kod mlađih Hrvata u dotične zemlje u kojoj te mlađe genera- upravo kao i Hrvati koji čine hrvatske Hrvatskoj. Mladi Hrvati treće generacije cije Hrvata žive i čiji su oni građani. U manjine u istočnoj i srednjoj Europi, u inozemstvu, više će tražiti svoje kori- tome smislu potrebno je čuvati njihov najbolje mogu održati svoj nacionalni jene u modernoj hrvatskoj rock glazbi nacionalni identitet putem poznavanja identitet putem njegovanja svoje prasta- ili kod hrvatskih sportaša, a manja kroz i uporabe tematike koja njima najviše re kulturne baštine. Njihova je baština tamburice i narodnu glazbu. odgovara i koja njih privlači. najbolja “osobna iskaznica” i “putovnica” Sasvim je drukčiji kut gledanja na njihove međunarodne prepoznatljivosti. pojam identiteta jednog Hrvata treće ge- KRIZA IDENTITETA Moderni izazovi globalizma ne trebaju neracije u Rumunjskoj od jednog Hrvata U dobi postmoderne prisiljeni smo biti negativne prirode: oni mogu prido- koji je rođen u Americi ili Njemačkoj. No mijenjati neke pojmove glede identiteta. nijeti zbližavanju Hrvata iz domovine i ovdje, u procesu integracija i globalizaci- U zemljama Europske unije i Amerike iseljeništva. Q 19 matica veljača/february 2007. HRVATSKE ŠKOLE U SVIJETU HRVATSKO ŠKOLSTVO U AMERICI I KANADI

Sustav Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike i Kanade (HIŠAK) danas obuhvaća 28 škola na američkom kontinentu. U prigodi trideset i treće obljetnice djelovanja razgovarali smo s fra Ljubom Krasićem, direktorom HIŠAK-a i ravnateljem Hrvatskoga etničkog instituta iz Chicaga o povijesti i sadašnjosti hrvatskoga školstva u Americi

Cleveland, Milwaukee, Vancouver, Ed- monton, Calgary, Sudbury, Kitchener, Sault. Ste. Marie, Winnipeg. U dvije go- dine broj se škola povećao sa šest na više od dvadeset, a za četiri godine, do 1978. godine, HIŠAK je već imao 55 škola. Te godine u sustav HIŠAK-a uključilo se i 12 škola iz Australije, pa HIŠAK mijenja službeni naziv u Hrvatske škole Ameri- ke-Australije-Kanade. Godine 1979. u HIŠAK-u su iz Sydneyja i okolice uvršte- ne još 23 škole.

Na koji je način HIŠAK pomagao uči- teljima hrvatskoga jezika i kulture? Kojim ste se udžbenicima koristili i tko ih je priređivao? - Učiteljima je pružana stručna po- moć. HIŠAK tako 1978., u suradnji i uz Ljubo Krasić, direktor i koordinator Hrvatskih izvandomovinskih škola Amerike pomoć kanadske Vlade, organizira prve i Kanade i ravnatelj Hrvatskog etničkog instituta, Chicago (IL, SAD) seminare za učitelje. Seminari su održani u Windsoru, Sudburyju, Edmontonu, Brojna hrvatska zajednica na ame- niranje škola hrvatskoga jezika i kulture; Vancouveru i Torontu. Sudjelovalo je ričkom kontinentu sudjeluje u životu organiziranje seminara za učitelje, pri- više od 190 učitelja i članova školskih Amerike dulje od stotinu pedeset go- premanje i izdavanje udžbenika i drugih odbora. Neposredan plod seminara bilo dina, dok sustavno hrvatsko školstvo nastavnih pomagala za učitelje i učenike je pripremanje standardnih HIŠAK-ovih ondje bilježi samo tridesetak godina hrvatskoga jezika i kulture; povezivanje udžbenika i priručnika. Zaduženi autori, djelovanja. S kojim ciljem i kada se hrvatskih škola međusobno diljem svije- Vinko Grubišić i ja, razvili smo suradnju počeo uspostavljati sustav hrvatskih ta i, s druge strane, povezivanje hrvatsko- s učiteljima u SAD-u, Kanadi i Australiji. iseljeničkih škola u SAD-u i Kanadi? ga iseljeničkog školstva sa školskim su- Finalizirani tekstovi prvih dviju knjiga - U Americi je djelovalo nekoliko stavom država u kojima djeluju hrvatske predani su stručnoj komisiji kanadske hrvatskih škola već u prvim desetljeći- etničke škole. vlade na provjeru i odobrenje. Knjige su ma prošloga stoljeća u okviru hrvatskih dobile najbolje stručne ocjene i odobrene župa, no točno je i to što ste Vi rekli da je Jesu li iseljenici prijašnjih desetljeća su kao službeni udžbenici za škole hr- tek prije 33 godine, u srpnju 1974., ute- rado upućivali svoju djecu u hrvatske vatskoga jezika u Kanadi. Tiskanje prvog meljen sustav Hrvatskih izvandomovin- dopunske škole? izdanja “Hrvatski jezik 1” i “Hrvatski skih škola Amerike i Kanade. Osnovan Vrlo rado. Naime, kada je 1974. ute- jezik 2” fi nancirao je kanadski Depar- je s ciljem da se njeguju hrvatski jezik meljen HIŠAK, prve četiri škole članice tment of the Secretary of State 1979.. Tako i kulturni identitet u multikulturnom (New York, Toronto, Hamilton, Chicago) su sve hrvatske škole dobile standardne mozaiku Sjeverne Amerike. Prema tom, već su nakon nekoliko tjedana dobile udžbenike za prva 4 razreda. Drugom i temeljnom cilju defi nirani su i zadaci pojačanje (Detroit, Los Angeles). Tih su kasnijim izdanjima tih knjiga dodani su HIŠAK-a kao što su osnivanje i koordi- godina nicale nove hrvatske škole u svim četverojezični rječnici: engleski, hrvatski, mjestima s većim hrvatskim zajednicama njemački i francuski. Na temelju natje- Napisala: Vesna Kukavica u Kanadi i Americi, kao što su Chicago, čaja, koje je prije desetak godina tj. 1996. 20 matica veljača/february 2007. raspisalo Ministarstvo prosvjete i športa RH za udžbenike u hrvatskim dopun- skim školama u inozemstvu, izabrani su i odobreni rukopisi koje su podnijeli autori Vinko Grubišić i moja malenkost. Udžbenici su prilagođeni novim hrvat- skim programima, a uz svaki udžbenik izrađen je i priručnik za učitelje.

Kako ste uspijevali organizirati tako zahtjevnu nakladničku djelatnost? - Nije bilo jednostavno. HIŠAK je objelodanio niz knjiga, audio i videovrp- ci (neke u sunakladništvu s drugim insti- tucijama) za hrvatske dopunske škole pa se može smatrati prvim i najvećim na- kladnikom takve literature u hrvatskom Učenici hrvatske škole u Hrvatskom institutu u Chicagu iseljeništvu. Uz udžbenike, priručnike i rječnike hrvatskog jezika, objavljeni znatno prošireno i ilustrirano drugo 30 hrvatskih škola, koje je pohađalo 2 su i udžbenici te gramatika hrvatskoga izdanje, upravo je pripremljeno za tisak, 719 učenika raspoređenih u 155 razreda na engleskome jeziku poput značajne pa HIŠAK i Hrvatski etnički institut u u kojima je predavalo 159 učitelja. Danas “Croatian Grammar” Vinka Grubišića Chicagu nastoje naći pokrovitelje kako bi praktično sve škole hrvatskoga jezika i (HIŠAK i Hrvatska sveučilišna naklada, se osiguralo da novo i atraktivnije obli- kulture u Kanadi i Americi vode hrvatske Zagreb), 1995. kovano izdanje objavi kakva prestižna katoličke župe i misije, odnosno školski nakladnička kuća u svijetu kako bi taj naš odbori pri župama i misijama. Najplodniji pisac hrvatskih udžbenika provjereni udžbenik bio privlačan iselje- U posljednje vrijeme mnogo raste u iseljeništvu svakako je dr. Vinko Gru- ničkoj djeci 21. stoljeća. zanimanje odraslih za hrvatski jezik, oso- bišić, i danas, 15 godina od uspostave Objavljivanje udžbenika pokazuje bito onih druge i treće generacije, pa se neovisne Hrvatske. Kako to da naše koliki je golem trud hrvatskih ljudi ulo- u više mjesta organiziraju tečajevi hrvat- Ministarstvo ne obiluje novim priruč- žen, na svim razinama iseljeničkog života skoga jezika za odrasle. Zato je HIŠAK- nicima za učenje hrvatskog jezika kao unutar domicilnih država, u trideseto- ov ured i e-mail u Chicagu preopterećen. drugog jezika?! godišnje djelovanje sustava Hrvatskih Ne razumijem zašto Hrvatska nema veći - Velik uspjeh postigla je “Croatian izvandomovinskih škola Amerike i interes za afi rmaciju hrvatskoga jezika u Reader” iliti “Hrvatska čitanka” dr. Vinka Kanade. Americi i Kanadi među djecom trećeg i Grubišića i Anite Mikulić-Kovačević u četvrtog naraštaja američkih i kanadskih zajedničkoj nakladi HIŠAK-a, HIC-a i Nakon povećanja broja hrvatskih ise- Hrvata. Naši su resursi unutar katoličke ITG-a. To je dvojezični udžbenik, pisan ljeničkih škola u prošlom se stoljeću zajednice i iseljeničkih zajednica i te kako usporedo na hrvatskom i engleskom zamjećuju stanovite promjene. Kakvo aktivni. jeziku, za učenike i studente hrvatske je danas brojčano stanje hrvatskoga Za razliku od SAD-a, neka mjesta u literature tiskan prije dvije–tri godine. školstva u Sjevernoj Americi? Kanadi, kao Mississauga, Norval, Vanco- Na 250 stranica pregledno su razdijeljena - Mi u HIŠAK-u pomno pratimo uver, imaju hrvatske škole s više stotina hrvatska književna djela prema književ- stanje i kretanje, opadanje i rast rada i učenika. Baštinski jezici, odnosno ma- nim vrstama i rodovima na pet poglavlja. broja učenika. U školskoj godini 2004./5. terinski jezici u drugoj terminologiji, u “Hrvatska čitanka - Croatian Reader”, bilo je ukupno 26 škola (18 u Kanadi i 8 nekim su provincijama, kao npr. u On- u Americi) s 2 491 učenikom u svim ško- tariju, dio obrazovnog sustava i učitelji lama hrvatskoga jezika i kulture (1 837 K imaju plaćene satnice. Ontario je u 2006. – 654 SAD), raspoređenih u 141 razred, godini imao 11 takvih hrvatskih škola, 9 a poučavalo ih je ukupno 165 za osnovce, te 2 za gimnazijalce kojima učitelja. U školskoj godini se u srednjoj školi hrvatski priznaje kao 2005./6. djelovalo je 28 škola školski ‘kredit’. (17 K - 11 SAD) s 2 320 učenika Jezik je u hrvatskim školam SAD-a (1 688 K - 632 SAD), raspoređe- i Kanade snažno integracijsko sredstvo nih u 140 razreda, a poučavao među našim iseljeništvom. Tu se, nai- ih je 171 učitelj. Ako se pogleda me, ne uči samo hrvatski jezik nego se i usporedi broj učenika, učitelja na hrvatskom jeziku poučavaju i drugi i razreda u Americi i Kanadi s predmeti - povijest, zemljopis, vjeronauk, onim iz 1998./99. školske godine, glazba i mnoštvo ostalih sastavnica hr- vidimo da je prije 8 godina bilo vatskoga kulturnog identiteta. Q 21 matica veljača/february 2007. IZLOŽBA O POMORSKOJ BAŠTINI

Kapetan koji je slikao brodove

Bokeljski pomorski kapetan i slikar Basilije-Bartul Ivanković svojim je kistom sačuvao povijesnu memoriju pomorstva 19. stoljeća s čitave naše obale Jadrana

vostruki izložbeni projekt Kotoru; kontinuirano djelujemo u Za- brodova po narudžbama njihovih vlasni- o pomorskoj prošlosti grebu i Hrvatskoj, sada kao samostalna ka i kapetana. Bio je živi svjedok najvećeg Jadrana “Slikarsko djelo krovna udruga svih bratovština “Bokelj- uspona i propadanja slavne ere jedrenja- B. Ivankovića” i “Bokelj- ske mornarice” (Dubrovnik, Pula, Split ka i svojim je kistom sačuvao povijesnu ska mornarica i njeni i Rijeka). Još dva važna jubileja proslav- memoriju pomorstva 19. stoljeća s čitave Dkapetani” donedavno se mogao razgle- ljena su godine 2006.: 200. godišnjica naše obale Jadrana. Svako njegovo ulje dati u zagrebačkoj Gliptoteci HAZU, a rođenja slavnoga bokeljskog pomorca na platnu umjetnički je doživljena i do- sada “gostuje” u dubrovačkom Kneževu kapetana Iva Visina i 100. godišnjica kumentaristički vjerna slika broda, uz dvoru. Za realizaciju ovoga kulturološki i rođenja velikoga hrvatskog skladatelja korisne podatke za višestruka stručna povijesno dragocjenog pothvata zaslužna Ivana Brkanovića, prvoga predsjednika proučavanja. A naslikao ih je mnogo, je Hrvatska bratovština Bokeljska morna- zagrebačke “Bokeljske mornarice”. pretpostavlja se oko 300. rica 809 - Zagreb, a pomogli su je mini- - Je li slikar Ivanković zaboravljen starstva kulture RH i Crne Gore. Izložbe ili, jednostavno, nije (bio) dovoljno Koliki ste dio opusa uspjeli pronaći? su nadahnutim kataloškim tekstovima (pre)poznat? - Uspjeli smo otkriti 20-tak ulja na popratili Nada Fisković i Željko Brguljan; Porijeklom Bokelj, pomorski kape- platnu za koje se nije znalo, a potaknuti oni su svojevrsni hommage slavnim po- tan Basilije-Bartul Ivanković, rođen u izložbom javljaju se i novi vlasnici nje- morcima, brodovima i slikaru koji ih je Carigradu, svoje je zrele godine do smrti govih slika. Od 154 skupljene kataloške volio i sačuvao od zaborava. O povodima proveo u Trstu i živio od portretiranja jedinice, 126 slika prikazano je na izložbi za izložbu, slavnoj Bokeljskoj mornarici, u Zagrebu, a sada u Dubrovniku, iz Boke sv. Tripunu koji se u Kotoru slavi 3. velja- kotorske (39), Dubrovnika (16), Orebića če, kada i sv. Vlaho u Dubrovniku, govori (19), Rijeke (7) i 25 od privatnih vlasni- predsjednik bratovštine prim. dr. Josip ka. Iz drugih muzeja u Hrvatskoj ukupno Gjurović. 18, i 9 iz crkvenih zbirki s Pelješca i Du- - Povod za projekt “Slikar B. Ivanko- brovnika. Povjesničarka umjetnosti prof. vić i njegovo doba” bilo je obilježavanje Nada Fisković temeljitom je analizom 80. obljetnice osnutka “Društva Bokelja” istaknula likovnu vrijednost u mono- u Zagrebu 1924. godine i 50. obljetnice grafi ji s katalogom “Slikarsko djelo B. otkako smo dio “Bokeljske mornarice” u Ivankovića”, a prof. Željko Brguljan pri- kazao životnu aktualnost njegovih slika Napisala: Ksenija Erceg (“Portreti bokeljskih jedrenjaka”). Tako u 22 matica veljača/february 2007. ljepoti njegovih brodova i u pomorskim prve crnomorske ratne fl ote, viceadmiral “La Platense” u Buenos Airesu, a kapeta- pričama mogu uživati i oni koji su pro- Petar Vučetić i mnogi drugi. Prčanjski ni Sergije i Krsto Rusović “Lloyd Bahia pustili vidjeti ovu veliku retrospektivnu kapetan Marko Eugenio Florio, poslije Blanca”. U Urugvaju i Paragvaju kapetan izložbu. kontraadmiral u austrougarskoj morna- Ljubo Vidović uspostavlja prve redovite rici, i pobjednik u bitci kod Visa pratio je brodske linije s novim parobrodarskim Što je Bokelje učinilo vrsnim pomor- cara Maksimilijana u Meksiko, a kapetan društvima, a kapetan Petar Zambela u cima? Vicko Gjurović na “Aurori”, jedrenjaku s Čileu bio je glavni stručnjak za navigaci- - Boka kotorska, zaljev izuzetne parnim pogonom, vodio cara Franju Jo- ju čileanske ratne mornarice, istraživač i ljepote, uvukao se 30-ak kilometara du- sipa I. na otvorenje Sueskog kanala 1869. vodič znanstvenih ekspedicija. boko u visoke okomite stijene surih pla- Pothvat kapetana Iva Visina i Fridriha nina Lovćena, i sa zelenim poluotokom Bellavite koji su jedrenjakom “Splendi- Kakva je danas uloga bratovštine Vrmcem stisnuo svoj morski akvatorij na do” oplovili svijet i otvarali trgovačke “Bokeljske mornarice”? samo 87,3 km četvorna. Stotinu kilome- veze Austro-Ugarske sa zemljama Južne - Brojni Bokelji u Hrvatskoj tijekom tara uske obale bujne mediteranske vege- Amerike i Dalekog istoka dobio je visoka proteklih osamdeset godina znatno su tacije nije moglo mnogo pomoći žitelji- carska priznanja i odjeknuo tadašnjim pridonosili znanosti, kulturi, umjetnosti, ma, moralo se otisnuti na more, ploviti i svijetom. javnom životu. Primjerice, Peraštanin trgovati. Ali i ratovati. Moralo se tući ili akademik Vladislav Brajković, međuna- uteći u susretu s ulcinjskim gusarima i Velik je i udio Bokelja-iseljenika u rodni ekspert za pomorsko pravo i du- drugim piratima, svladati olujna mora i sredinama ukojima su živjeli? gogodišnji admiral Bokeljske mornarice. preživjeti beskonačne bonace. Postali su - Nekoliko se bokeljskih obitelji U 12-stoljetnom postojanju Bokeljske brzi, okretni, hrabri i domišljati. Upravo nastanilo u Rumunjskoj, privučeni po- mornarice štošta treba izvući iz zaborava, je začuđujuće kako se glas pomorske slovima na Crnom moru i Dunavu. U to je dugoročni zadatak ove bratovštine. vrsnoće širio daleko i bez današnjih sred- Braili se godine 1865. rodila kći kapetana stava komunikacije. Frana Verone, darovita pjesnikinja, dra- Izvrsno ste “izvukli” Ivankovića? maturginja i slikarica Ida čiji su radovi - Slikar Ivanković pokazuje kako Bilo ih je doslovno na svim strana- na francuskom jeziku tiskani u Parizu, a oživljavanje jedinstvene zajedničke ma… njezin mlađi brat Artur Verona postao baštine ovih prostora pomaže sačuvati - Petar Veliki, reformator ruskog jedan od najboljih rumunjskih slikara. naše kulturno blago, sada prisutno u carstva, poslao je 1697. godine 17 svojih Konte Anton Luković bio je potpredsjed- pet susjednih država. A kultura, kao i odabranih rođaka i bojara u nautičku nik trgovačke i industrijske komore u more, ne poznaje granice i zbližava ljude školu Marka Martinovića u Perast, a Londonu, brodovlasnik i vlasnik neko- i regije. Izuzetna suradnja s Pomorskim peraškom kapetanu, poslije admiralu liko rudnika ugljena. Bokelji su znatno muzejom CG u Kotoru anticipirala je Matiji Zmajeviću, godine 1712. povjerio pomogli i izgradnji argentinske trgovač- i službene susrete i kulturnu suradnju baltičku fl otu. U povijest su ušli i grof ke mornarice. Kapetan Miloš Vukasović mlade samostalne crnogorske države i Marko Vojnović, organizator i admiral osnovao je 1870. parobrodarsko društvo Hrvatske. Posebno se veselimo tomu da je izložba sada prezentirana javnosti u Postrojavanje Bokeljske mornarice u Kotoru Kneževu dvoru u Dubrovniku za vrijeme “feste” sv. Vlaha, koji se slavi isti dan kad i kotorski patron sv. Tripun. Tako su nam i sveci združeni u čuvanju ljudskih vri- jednosti i tradicije svojih gradova. A sv. Tripun je posebno povezan s Bokeljskom mornaricom, još od 13. siječnja 809., kad su njegove moći mornari unijeli u Kotor. I danas odred Bokeljske mornarice nosi njegove relikvije u procesiji kroz drevni Kotor koji u svojim zidinama čuva mi- nula stoljeća. Pred katedralom se pleše staro Kolo Bokeljske mornarice u sim- boličkim fi gurama i slikovitim odorama, a dan prije Mali admiral “govori Lode”, hvalospjeve svojem Svecu. Isti obred, prilagođen prilikama, održava se u Za- grebu, Puli, svuda gdje se skupe Bokelji da 3. veljače proslave svoj “Tripunjdan” pod starim geslom Bokeljske mornarice “Fides et honor”. Q 23 matica veljača/february 2007. TRIBINA O ISELJENIŠTVU I MANJINAMA U SVJETLU EUROPSKIH INTEGRACIJA

DOKLE JE STIGLA NACIONALNA INTEGRACIJA DOMOVINSKE I IZVANDOMOVINSKE HRVATSKE?

Nakon stanke, mr. Krešo Bušić (Vu- kovar) govorio je o vrlo teškom položaju Hrvata u Vojvodini. Kritički se osvrnuo na srbijansko nepoštovanje nedavnoga sporazuma između RH i Srbije što se manjinskih prava tiče te na podmuklu politiku srbijanske potpore bunjevačkom pokretu koji razjedinjuje ionako ugrože- no hrvatsko nacionalno biće u Vojvodini. Mr. Sandra Cvikić (Vukovar) imala je vrlo zanimljivo izlaganje o projektu Vuko- varsko-srijemske županije koji fi nancira EU, a zasniva se na načelu reciprociteta. Osnovana je koordinacija vijeća nacional- nih manjina sa svrhom pokretanja mul- tinacionalne televizije Vukovarsko-sri- Stjepan Šulek, dr. Ivan Čizmić, dr. Rebeka Mesarić i Marin Sopta jemske županije. Dr. Željo Holjevac bavio se tematikom gradišćanskih Hrvata, a o organizaciji Centra za njega, naglasio je potrebu nacionalne gradišćanskoj književnosti mnogo smo kulturu i informacije integracije, najprije same Hrvatske, no saznali iz referata Vesne Kukavice, vodite- Maksimir i Savjeta za isto tako i iseljeništva i njihova iden- ljice Odjela za nakladništvo HMI-a. nacionalne manjine RH titeta i baštine koju su stekli u svojim Zatim se tema vratila iseljeništvu održana je 6. veljače cje- novim domovinama. Upozorio je na tri izlaganjem doajena te tematike dr. Ivana lodnevnaU tribina na temu “Hrvatsko ise- naslijeđena stereotipa prema kojima se Čizmića. On je sažeto iznio svoje teze ljeništvo i manjine u Hrvatskoj u procesu iseljeništvo izjednačavalo s ekstremnom o iseljeničkoj politici koje će biti povod europskih integracija”. Program je vodio emigracijom, privremenim radom i našem razgovoru u jednom od idućih poznati hrvatski djelatnik Marin Sopta, neobrazovanošću. Također je najavio da brojeva Matice. Potka je njegovih teza da a sudjelovao je niz uglednih stručnjaka i će na Katoličkom sveučilištu u osnivanju iseljenici jesu i trebaju biti i most su- znanstvenika, većinom s Instituta druš- biti i jedan modul u cijelosti posvećen radnje sa zemljama useljenja te da treba tvenih znanosti “Dr. Ivo Pilar”. Saborska iseljeničkoj tematici. jačati rad brojnih postojećih ustanova zastupnica Zdenka Babić-Petričević Dr. Tomislav Sunić iz MVPEI-a i organizacija u iseljeništvu poput Hr- ispričana je službenim putem u Njemač- govorio je o identitetu, pogotovo onom vatske akademije, Hrvatskoga svjetskog ku, a nazočili su dužnosnici MVPEI-a, tercijalnom, dakle mladih Hrvata u dijas- kongresa, AMACA, katoličkih misija predstavnici medija i brojni povratnici. pori. Više o tome u ovom broju Matice. itd. Na kraju je govorio publicist Stjepan Kroz niz vrlo kvalitetnih izlaganja Dr. Josip Jurčević je najprije izrazio Šulek koji je upozorio na to da dijaspora provlačila se osnovna tema očuvanja svoje neslaganje s klišejima na koje na- treba biti “narodna diplomacija”, oslanja- hrvatskog identiteta u ovom dobu globa- ilazimo u istraživanjima i radovima o jući se na vlastite snage i domoljublje kao lizacije, pojačanih migracija i europskih iseljeništvu koji su nastali za vrijeme dviju što je to činila i u prošlosti, a da poticaju integracija. Jugoslavija, poput tvrdnje da je iseljavanje za to trebaju dolaziti iz Hrvatske. Kao i Saša Tolnauer, predsjednik Savjeta tijekom osamdesetih godina prošloga većina ostalih i on je kazao da ovakvih za nacionalne manjine, naglasio je da stoljeća bilo ponajprije ekonomsko. Za skupova treba biti više, dodavši da bi hrvatsko zakonodavstvo ima jedno od njega, ono je bilo političko, zasnovano na ubuduće trebalo nazočiti i više predstav- najboljih rješenja manjinske politike u smišljenoj politici zapostavljanja ruralnih nika ustanova i institucija vlasti. Europi. Dr. Vlado Šakić, ravnatelj institu- hrvatskih krajeva. I on je ustvrdio da su Marin Sopta je u zaključku, među ta “Ivo Pilar”, kao i niz govornika nakon stereotipi i danas vrlo nazočni. Stoga pred- ostalim, naglasio da budućnost ovakvih laže da treba mijenjati institucijsko stanje okupljanja ovisi i o fi nancijskoj potpori Napisao i snimio: Nenad Zakarija u Hrvatskoj, ali i stanje opće svijesti. institucija i vlasti, koje zasad nema. Q 24 matica veljača/february 2007. Managed by:

PROPERTY GROUP www.orcogroup.com

Deputy COO - Hospitality Croatia

Are you an up and coming General Manager or operations specialist in the world of 4 and 5 star hotel properties? Looking for a unique and exciting opportunity to show your talents at an even higher level with a premier resort property on the coast of Croatia? We have an incredible position for you!

We are an exceptionally successful European hospitality developer and investor with a unique resort in Hvar, Croatia. We are in the process of upgrading the entire island property into 4 and 5 star hotels and in helping to shape Hvar as a premier destination for decades to come. We are looking to augment our organization with a high-performing / high-potential manager (Deputy COO) with experience in running a multi-hotel resort and managing a large-scale development project. Reporting directly to the EVP and COO, this position will enjoy broad support from management to use creative techniques to manage a complex and challenging resort environment and expand top-level interest in our facilities. The manager chosen will be well compensated for helping to successfully bring our vision to life.

Candidates are likely to have 5 to 10 years experience, have direct experience in the 4 to 5 star hotel property/resort industry and are located (or wish to be located) in the Croatia. Croatian nationality would be quite helpful. Good management, communication and negotiation skills, a sharp creative eye and desire to succeed on high profi le environment are required. Must be quality and service driven, have the capability to train on the job and totally focused on getting results. Croatian language skills and/or one or more European languages are a major plus, along with experience in the region. Must have an appropriate degree.

Please e-mail your CV to [email protected]. UREDNICA CROATIAN CHRONICLA IZ NEW YORKA U MATICI NOVINE KOJE SU POPUNILE VELIKU PRAZNINU

Od početka smo se trudili da novine bude glasilo Hrvata u Americi. Da budu posvećene njima, da pišu o njima, da budu ono što oni do tada nisu imali

Kolege urednici u skog radija “Glas Hrvatske”. Upozna- srdačnom razgovoru jući sve bolje život zajednice, ne samo u New Yorku, primijetila sam da to o čemu izvještavamo u Hrvatskoj ni sami iseljenici često ne znaju jer nisu imali svoj medij koji bi ih informirao o zbivanjima u njihovim sredinama.

Zar nisu postojali hrvatski mediji u SAD-u prije vaših novina? - Postojale su samo jedne hrvat- ske novine na području New Yorka, a to je, kako se neko vrijeme zvao, Croatian-American Times, sada, jednostavno, Croatian-American. Bavi se najviše političkim temama i zbivanjima, pogotovo onima u Hrvatskoj, a ne toliko zbivanjima u zajednici. Osim toga, postoji i Zajed- ničar, novine s tradicijom duljom od 100 godina, koje su glasilo Hrvatske bratske zajednice iz Pittsburgha. No, otkrili smo da se oni uglavnom obraćaju starijoj generaciji iseljenika. I od pisanih medija to je to. Postoje i lokalni hrvatski radioprogrami u gotovo svakom većem gradu gdje ima Hrvata.

ijekom siječnja HMI je posjetila Višnja Miočić, I to je to? glavna urednica dvotjednika Hrvatska Kronika - I to je to. Primijetili smo, dakle, da kod pisanih medija (Croatian Chronicle), novina koje već tri godine ostaje velika praznina, pa smo zato krenuli u naš projekt. S izlaze u New Yorku. Iskoristili smo tu prigodu za obzirom na to da je i kolegica Bogović imala novinarskog isku- razgovor: stva, uređujući neko vrijeme glasilo hrvatske katoličke misije u T New Yorku Korijen, odlučile smo naše znanje i energiju uložiti Kako ste se odlučili krenuti u taj vrlo zahtjevan projekt ili u novine koje su suvremenog profi la i nacionalne distribucije. možda, bolje rečeno, izazov? “Kronika” se sada tiska u tri do četiri tisuće primjeraka, distribu- - Projekt sam pokrenula s partnericom u novinama kolegi- ira se po cijeloj Americi i imamo sve više pretplatnika u Kanadi. com Sanjom Bogović, inače iz Labina. Ja sam iz Zadra, diplo- Financiramo se potpuno samostalno, od reklama i pretplate. mirala sam novinarstvo u Zagreb i kao studentica radila sam u Gradskoj redakciji Večernjeg lista, a poslije i u Zadarskom listu, Kakve su reakcije zajednice? Narodnom listu itd. U New York sam kao novinarka došla godi- - Iskreno da Vam kažem, i same smo bile iznenađene, jer ne 2000. godine i uključila se u hrvatsku zajednicu. Radila sam već nakon prvoga broja reakcije su bile vrlo dobre. Pretpostav- reportaže o našim iseljenicima, među inim, i za emisiju Hrvat- ljam da su ljudi očekivali neke male novine. Međutim, vidjeli su novine od 48 stranica, od čega 12 – 16 u boji i s vijestima Razgovarao: Nenad Zakarija Snimio: Žorži Paro koje su uglavnom pratile zbivanja u hrvatskim zajednicama. Od 26 matica veljača/february 2007. Ivan Vučetić (iz zbirke Muzeja policije u osnivanju početka smo se trudili da novine – Zagreb) budu glasilo Hrvata u Americi. Da budu posvećene njima, da pišu o njima, da budu ono što oni do tada nisu imali. Pohvale su, dakle, stizale sa svih strana. Naravno, postoji tu problem distribucije, jer etničko je tržište teško pokriti, pa se uglav- nom distribuiraju preko hrvatskih župa, klubova itd.

Suradnja s Hrvatskom, uključu- jući i HMI? - Suradnja je dobra, no mogla bi biti i bolja, pa se i nakon ovog posjeta vašoj kući nadam kon- kretnijoj i uspješnijoj suradnji. Smatram da HMI kao ustanova posvećena brizi o iseljenicima može nam mnogo pomoći u plasiranju informacija i u poveziva- nju. Smatramo također da hrvatska država i hrvatske institucije moraju prepoznati važnost prihvaćanja iseljeništva kao sastav- noga dijela ukupnoga hrvatskog korpusa. Ljudi vani često osje- “Vucetich” ćaju kao da se to ne prepoznaje i kao da nisu više dio toga što su nekad bili. To često izaziva neugodne osjećaje, a u smanjenju takvih razlika upravo mediji mogu odigrati ključnu ulogu. - projekt Muzeja Čitajući vaše novine, ne primjećujem neku naglašenu poli- hrvatskog iseljleništva tičku nit? - Mi smo od pokretanja novina smatrali da našim iseljenici- djel Muzeja hrvatskog iseljeništva započeo je ma nisu potrebne političke novine, pogotovo nakon uspostave intenzivne pripreme za projekt pod radnim neovisne i slobodne Hrvatske. Mislili smo da je to vrijeme iza nazivom “Vucetich”, posvećen 150. godišnjici nas. Smisao politike među iseljeništvom nije više isti kao nekad. rođenja hrvatskog iseljenika Ivana Vučetića, me- Političke borbe u domovini postoje, i to je normalno, no sma- đunarodno priznatog izumitelja daktiloskopije, trali smo da iseljenici trebaju stvoriti jedno civilno društvo, kao Opostupka koji se i danas, diljem svijeta primjenjuje u kriminolo- što se to događa i u Hrvatskoj. A tu je najbitnija objektivna in- giji pri identifi kaciji otisaka prstiju. formacija koja je početak svega. Na osnovi nje oni mogu stvarati Vučetićeva životna priča započinje na otoku Hvaru 1858., svoja gledišta. gdje mu je otac imao bačvarski obrt, a nastavlja se i završava u No, iznad svega, mi smo smatrali da naši iseljenici nisu Argentini, kamo je došao trbuhom za kruhom. kompaktna cjelina, pa je naša uloga tog “mosta” izuzetno važna, Isprva se prehranjivao kao ulični svirač, nakon čega je, a to nam potvrđuju i brojni pozivi čitatelja. Kada vi na jednome samouk, zaposlivši se u policiji, započeo antropometrijska istra- mjestu možete pročitati oglase i vijesti iz života Hrvata u Kali- živanja koja su ga dovela do spoznaje o jedinstvenosti individu- forniji, New Yorku, Clevelandu i, recimo, Torontu, to vam daje alnih identifi kacijskih osobina. taj osjećaj pripadnosti jednoj cjelini. Naše su najčitanije stranice Kako Hrvatska matica iseljenika želi svekoliku javnost upo- “Communities”. Takvo što prije nije postojalo. znati s ovim zanimljivim čovjekom vrlo cijenjenim u cijelome svijetu, u suradnji s Muzejom policije u osnivanju iz Zagreba i Dakle, sada ste ispunili jednu veliku prazninu. Kuda i kako Museo Policial iz La Plate (Argentina), cijela će iduća godina biti dalje? posvećena pripremama za veliku mobilnu izložbu 2008. - Sada želimo te novine maksimalno profesionalizirati. Ima- Izložba će krenuti iz Zagreba, obići nekoliko lokacija u Hr- mo velikih teškoća osigurati mrežu dopisnika. To su veliki iz- vatskoj, te završiti u Vučetićevu rodnom Hvaru, te tako u pro- datci. Treba mnogo raditi na marketingu. Teško je doći do ljudi. širenim razmjerima ispripovijedati jednu hrvatsku iseljeničku Nitko nikad nije napravio jedan opći popis ljudi podrijetlom iz priču s kraja 19.stoljeća. Hrvatske u Americi. Bilo je pokušaja, postoje neki adresari. No, U projekt su se spremno uključili i nasljednici Ivana Vuče- u Americi su ljudi vrlo mobilni. Tu je potreban kontinuirani rad tića, kako u Argentini, tako i u Hrvatskoj, te još neke značajne kakvog nikada nije bilo. udruge i institucije, a rado zahvaljujemo svim osobama koje bi na svoj način željele sudjelovati u ovom projektu i pozivamo ih Kada ćete opet u Hrvatsku? da se jave Odjelu Muzeja hrvatskog iseljeništva u HMI. Q - Nadam se uskoro. Smatramo da je bitno da dolazimo što češće i da budemo prisutni i ovdje u Hrvatskoj. Q Napisala: Ljerka Galic 27 matica veljača/february 2007. RAZGOVOR S AKADEMIKOM IVANOM GOLUBOM O BISKUPU DR. ĐURI KOKŠI (1922.-1998.) Biskup koji je podnio veliku žrtvu

“Imao je želju za domovinom, ali nije prihvatio, što je zanimljivo, kad su mu rekli da može biti u Zagrebu pomoćni biskup, nego je rekao da neka izvoli Vatikanska kongregacija za biskupe pitati nadbiskupa Franju Kuharića prima li ga on” Biskup Đuro Kokša rektor je Kokša, Podravac, svakom stu- vane u Zavodu sv. Jeronima i obrazovane dentu davao mjesečno određeni novčani na rimskim sveučilištima. iznos za formiranje osobne biblioteke. van Golub poznati je naš sveuči- Nije se stidio sjesti u školske klupe sa Jesu li se svećenici studenti družili s lišni profesor i pjesnik, član više svojim pitomcima na Papinskom sveu- emigrantima? akademija u svijetu. Bio je član čilištu Gregorijani. Nakon magisterija - Emigranti su bili vrlo fi ni prema Teološke komisije pri Kongrega- iz fi lozofi je i doktorata iz teologije, on je nama. Oni nisu htjeli voditi političke raz- ciji za nauk vjere u Vatikanu. Za magistrirao još na Fakultetu crkvenoga govore pred nama, jer su znali da ćemo vrijemeI studija boravio je u Hrvatskom prava i na Fakultetu crkvene povijesti. se mi vratiti i da nas UDBA može ispiti- papinskom zavodu sv. Jeronima, u vri- Od tog je fakulteta dobio zlatnu medalju vati o onome što oni u Rimu razgovaraju jeme dok je pokojni biskup dr. Đuro kao najbolji student. i onome što je to tamo. A i emigranti Kokša bio rektor toga zavoda. U povodu su mnogo trpjeli. Recimo, mons. Pavao 8. godišnjice smrti biskupa Đure Kokše HRABAR BISKUPOV POTEZ Jesih svake je godine držao zdravicu da zamolili smo profesora Goluba da nam će sljedeći Božić proslaviti u domovini, a kaže nešto o pokojnom biskupu Kokši. Koje je poslove obavljao biskup Đuro umro je u Rimu. Kokša ili koja je zadaća rektora Papin- Poštovani profesore, možete li nam skoga zavoda sv. Jeronima? Zavod sv. Jeronima u Rimu reći kako je bilo u Zavodu sv. Jeroni- - Komunističke vlasti nisu puštale ma u Rimu u vrijeme kada je biskup nikoga u Zavod sv. Jeronima radi studija dr. Đuro Kokša bio ondje rektor? na rimska sveučilišta. Rekli su da se u - U ono vrijeme komunističke su Zavodu nalaze emigranti i, prema tome, vlasti teško puštale svećenike na studij neće puštati ljude tamo gdje su emigran- u Rim, u Zavod sv. Jeronima. Pitomaca ti. Rekli su: “I kako budu odlazili emi- je bilo nas nekoliko. To su bili Marijan granti, mi ćemo pustiti ljude, ali nećemo Valković, Antun Kresina, Antun Tama- pustiti niti tada ako rektor Zavoda ne rut, Severin Pernek, Marko Jozinović, uzme jugoslavenski pasoš.” Joakim Herbut i ja. Kako vidite, glavnina Mons. Kokša posavjetovao se sa Sve- su postali biskupi. Mons. Kokša je sva- tom Stolicom i episkopatom u Hrvatskoj koga tko je dolazio osobno dočekao na i učinio je hrabar potez koji ga je stajao glavnom kolodvoru u Rimu. Kao rektor mnogo napada, to jest uzeo je jugosla- poštovao je slobodu. Zanimljiv je njegov vensku putovnicu. Na njega su pljuvali: govor na početku godine od nekoliko “Izdajnik. Promijenio je kaput”. Ali on rečenica: “Vi ste odrasli. Neću hodati za je to učinio samo zato da bi svećenici iz vama. Čuvajte ugled Zavoda. Dolazite domovine mogli dolaziti studirati u Rim. redovno na obroke”. Vrlo kratko. Isto Biskup Đuro Kokša podnio je veliku tako držao nam je on sam tečajeve jezika. žrtvu. Tu je mons. Kokša velik. Veliki Organizirao nam je po drugim zemljama Kokša. Što sam ja sve kao zavodski bibli- za praznika učenje jezika i boravak u otekar u tisku čitao i što su sve o njemu obiteljima po svijetu. I što je bilo neobič- pisali, ne bi pas s maslom pojeo, kako se no i što ni jedan rimski zavod nije imao, kaže. No, u dogovoru sa Svetom Stolicom i s našim episkopatom on je prihvaćao Napisala: Matija Maša Vekić na sebe muku, težak križ, da bi Hrvatska Snimke: Arhiv Glasa koncila dobila buduće biskupe i profesore obliko- 28 matica veljača/february 2007. Koji su hrvatski umjetnici, emigranti, Katoličkog bogoslovnog fakulteta, koju je Akademik dolazili u Hrvatski zavod sv. Jeronima obogatio. Inače je biskup Đuro Kokša bio Ivan Golub i ima li u Zavodu njihovih umjetničkih umjetnička duša. U Rimu je tiskao dvije djela? knjige: “Antologija hrvatske duhovne - Ima od Ivana Meštrovića na ulazu lirike” i “Zapadna duhovna lirika”, 1970. reljef sv. Jeronima i pape Siksta V., a od Joze Kljakovića na pročelju mozaici i LJUBITELJ UMJETNOSTI mnogo slika u Zavodu. Njega sam po- znavao. Ja sam radio u biblioteci, a on je Kako su biskup dr. Đuro Kokša i Ivan slikao. Kljaković je slikao, a već je gubio Lacković Croata dolazili do umjetnič- vid. Kako je on imao sobicu u kojoj je kih slika u Rimu? slikao, a ja sam radio u biblioteci do - Biskup Kokša i Ivan Lacković njega, on bi povremeno došao k meni i dolazili su do umjetničkih slika vrlo rekao: “Hoćete li sad pogledati? Sad mi jednostavno. Mons. Kokša bio je lju- pripovijedajte što vidite na slici”. Jer on bitelj umjetnosti. Poznavao je galerije je to “napamet” slikao i pogađao boje. i galeriste i slavne rimske obitelji koje Meni je bilo da zaplačem. Bože, što znači su prodavale slike. Lacković je pak bio strast umjetnika! On slika, jedva vidi, i umjetnik koji je kupovao tuđe i prodavao sada mene poziva da mu govorim što je svoje vlastite slike. Dao je netko svojega on napravio, pa da bi mogao opet dalje klasika, a dobio je za to dva Lackovića ili slikati. novac. Posebna je bila, što se tiče Lac- kovića, suradnja sa mons. Pasqualeom Kako ste dolazili do rijetkih i vrijed- Macchijem, tajnikom pape Pavla VI., nih knjiga u Rimu? koji je nedavno umro i koji je visoko odgovor od nadbiskupa Kuharića, rekao - Što se rijetkih i starih knjiga tiče, cijenio Lackovića. I Pavao VI. Napisao je je: “Pristajem”. Nije htio biti nametnut. ja sam išao po antikvarijatima, ali nisam jedno pismo autografno Ivanu Lackoviću imao novca da to kupim. No, uvijek sam s udivljenjem nad njegovim slikarstvom. KOLEKCIONAR I DONATOR na njih upozoravao rektora Kokšu i on Lacković se uvijek sjećao kako mu je mi je onda davao novac da ih kupim. On papa Pavao VI. u prigodi izložbe umjet- Biskup dr. Đuro Kokša bio je veliki je to slao ovamo u Zagreb za biblioteku nina o sv. Pavlu, kada je došao do njega, kolekcionar i veliki donator? rekao: “Ammirazione per la Croazia” - On je Zagrebačkoj nadbiskupiji (Moje udivljenje Hrvatskoj). Kad je mons. poklonio Pinakoteku Metropolitanu. Kokša otišao iz Rima, to je bio veliki Dakle, ono što je Josip Juraj Strossmayer gubitak za Lackovića, koji on nije mogao poklonio Akademiji, to je biskup Đuro nikada preboljeti. On je smanjio svoje Kokša poklonio Zagrebačkoj nadbiskupi- posjete Rimu. Rekao je: “Nema mons. ji, Crkvi. Ali još uvijek nema prostora za Kokše”. Za Ivana Lackovića Croatu Rim to. Prije je, navodno, bila već gotovo do- više nije bio onakav Rim kao u vrijeme govorena zgrada za pinakoteku, s mojim dok je tamo bio mons. Kokša. Više nema sumještaninom, njegovim zemljakom tih galerija, tih šetnji po tim obiteljima Josipom Manolićem, koji je bio pred- koje su u ostavštinama čuvale slike zna- sjednik Vlade, pa je onda bio i najbliži menitih umjetnika. suradnik predsjednika Franje Tuđmana. No, kad je Manolić pao u nemilost pala Kada se biskup Đuro Kokša vratio u je i “Kokšina galerija”. Nije bilo nikoga da Zagreb nije li time Hrvatska izgubila to izvrši. velikoga ambasadora kulture u Rimu? - Mons. Đuri Kokši bilo je ponuđeno Bi li sada bilo vrijeme da se to realizira, da bude biskup u Zagrebu ili da u Rimu da se nađe prostor za “Kokšinu galeri- bude kanonik u bazilici sv. Petra ili u ba- ju” ili “Pinakoteku Metropolitanu”? zilici sv. Marije Velike ili pak u bazilici sv. - To bi svakako trebalo. Još dok je bi- Ivana Lateranskoga. No ponudili su mu i skup Kokša bio živ, govorio sam onima biskupstvo. Imao je ipak želju za domovi- koji su se više s njime družili, dr. Antunu nom, ali nije prihvatio, što je zanimljivo, Škorčeviću i dr. Matiji Berljaku: “Dajte kad su mu rekli da može biti u Zagrebu nešto poduzmite da se galerija napravi pomoćni biskup, nego je rekao da neka dok je biskup Kokša još pri snazi”. Bilo izvoli Vatikanska kongregacija za biskupe bi lijepo da se Pinakoteka Metropolitana pitati nadbiskupa Franju Kuharića prima otvori do 10. obljetnice njegove smrti, tj. li ga on. . I tek kad je dobio potvrdan do 2008. godine. Q 29 matica veljača/february 2007. UDRUGA BOSANSKIH HRVATA “PRSTEN” U MATICI Domoljubni rad po načelu pomagati a ne davati

Zdravstveno i socijalno zaštićen, obrazovan i zaposlen čovjek temelj je stabilnog, uspješnoga društva. Zato želimo pomoći, ponajprije u tom, gospodarskom smislu, što će biti osnova za napredak obrazovnog i zdravstvenog sustava. Istodobno, sve su to preduvjeti povratka onih koji se žele vratiti, ali i odluke da ne odlaze oni koji u odlasku vide jedini oblik opstanka.

redništvo našeg časopisa Na dobrotvornoj večeri kontaktiralo je, a uskoro plesala su se i bosanska kola zatim i posjetilo izaslan- stvo Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” iz Zagre- ba.U Uz glavnu urednicu glasilaUudruge, koje se također zove “Prsten”, Dinku Martinović Ivurek, nazočili su i član Upravnog odbora, stožerni brigadir Mar- jan Biškić i predsjednik udruge, podu- zetnik dipl. ing. Ilija Tokić. Oni su željeli što više saznati o iseljeništvu i načinu na koji bi se mogli s njim povezati. Bila je to, dakle, prigoda da vam predstavimo ovu relativno novu i dosta neobičnu udrugu putem razgovora s g. Tolićem izvorno iz glasila “Prsten”, uz neka naša dodatna pitanja.

Tko je i s kojom nakanom utemeljio udrugu? - Veća skupina intelektualaca i podu- zetnika srednje generacije podrijetlom iz Bosanske Posavine i srednje Bosne, u že- a s poduzećima koja naši članovi imaju u ljudima u Bosanskoj Posavini, srednjoj lji da napravi iskorak u odnosima Hrvata BiH on se povećava na 20 milijardi kuna. Bosni, Hrvatskoj, a jedan je od ciljeva koji žive u RH i onih koji žive na spome- Ukupan broj zaposlenih u poduzećima obrazovanje djece poginulih branitelja nutim bosanskim područjima utemeljila naših članova kreće se oko 12 tisuća, od Bosanske Posavine i srednje Bosne, kao je 9. listopada 2005. udrugu “Prsten”. U čega oko 9 u Hrvatskoj, a 3 u BiH i nadarene djece kojoj je pomoć potreb- Upravni odbor izabrani su predstavnici Osim toga, naša posebnost defi nirana na. Želja nam je putem obrazovanja i jedanaest općina s pravom glasa, a poslije u programskim ciljevima jest okupljanje gospodarskih ulaganja na tom području se odbor proširio sa još četiri člana bez naših vrhunskih znanstvenika, intelek- pomoći i potaknuti zapošljavanje, opsta- prava glasa pri donošenju odluka dok ih tualaca, inovatora, umjetnika koji mogu nak i ostanak Hrvata na tim prostorima. skupština udruge ne verifi cira. pomoći u razvijanju ideja i projekata za U tom smjeru vodi i utemeljenje zaklade ulaganje naših gospodarstvenika, kako u udruge “Prsten” koja će se baviti isključi- Po čemu se vi razlikujete od drugih Hrvatskoj tako i još više u BiH. Pozitiv- vo školovanjem djece i pomoći u obrazo- sličnih udruga? nom, konstruktivnom sinergijom ZNA- vanju općenito. - Naša je udruga, zasigurno, uni- NJA, IDEJA I KAPITALA sigurni smo Napominjem da je naše načelo po- katna u Hrvatskoj jer okuplja oko 150 da ćemo napraviti taj dodatni iskorak i magati, a ne davati. A pomagati se može pravnih subjekata koji u RH ostvaruju tako opravdati posebnost naše udruge. onima koji ulažu vlastiti trud i energiju bruto-prihod od oko 15 milijardi kuna, koji katkad, zbog raznih okolnosti, nisu Komu ćete i po kojim kriterijima po- dovoljni da se aktivnost pokrene. Dakle, Razgovarali: Nenad Zakarija magati? na prvom mjestu mora postojati vlastita i Dinka Martinović Ivurek - Temeljni je cilj pomoći mladim spremnost da se radi i stvara. 30 matica veljača/february 2007. Za vama je u relativno kratkom raz- doblju od osnivanja zaista impresivan popis akcija pomoći, što nije uvjeto- vano samo vašom fi nancijskom moći nego očito i dobrom organizacijom udruge? - Tako je. Mi djelujemo putem triju povjerenstava: Povjerenstva za gospodarstvo koje se bavi projektima ulaganja, a vodi ga poduzetnik Bruno Iljkić, zatim Povjerenstva za rad, zdravstvo i socijalnu skrb koje, uz ostalo, osmišljava ideje i oblike pomoći stariji- ma, nemoćnima i bolesnima Prigodom prijama kod predsjednika Stjepana Mesića te osobama s invalidnošću, a na čelu mu je dr.Vjekoslav Jeleč, te na kraju povjerenstvo nažalost, nije rijetkost. - Nadamo se da će naš program, za obrazovanje, znanost, kul- No, kad govorimo o ra- ciljevi i rad potaknuti i naše poduzetnike turu i šport pod vodstvom dr. Tomislava zvijenome svijetu kojem težimo, tamo je u iseljeništvu da nam se priključe u naka- Dubravca. Dodao bih da veliku važnost politika servis stanovništvu i njegovim ni da pomognemo djeci stradalih Hrvata u pogledu djelotvornosti našega rada potrebama. Zdravstveno i socijalno iz BiH, ponajprije onih koji su ostavili pridajemo i povezivanju naših članova, zaštićen, obrazovan i zaposlen čovjek svoje domove i onih koji su, iako podri- pa nam je jedan od prvih zadataka u tom temelj je stabilnoga, uspješnog društva. jetlom iz BiH, stradali u Domovinskom smjeru izradba soft warea udruge, koji Zato želimo pomoći, ponajprije u tom, ratu u Hrvatskoj, a teritoriji na kojima su izrađuju vodeće tvrtke na tom polju, In2 gospodarskom smislu, što će biti osnova njihovi domovi političkom su podjelom i GEOFOTO. Time ćemo omogućiti brzo za napredak obrazovnog i zdravstvenog pali pod upravu Republike Srpske. povezivanje i protok informacija među sustava. Istodobno, sve su to preduvjeti Koristim se i ovom prigodom da članovima. Ovaj projekt vrijedan je 300 povratka onih koji se žele vratiti, ali i pozvem sve naše iseljenike koji su u 000 kuna. Naravno, tu je i naš časopis odluke da ne odlaze oni koji u odlasku poduzetnošću, svojim vrijednim radom, “Prsten” čiji je prvi broj svesrdno pomo- vide jedini oblik opstanka. Dodajem da znanjem, umijećem i vještinama uspjeli u gao naš član i najveći autopoduzetnik u u programu našeg rada nije predviđeno svojem poslu da pomognu projekte, po- Hrvatskoj Pavo Zubak. političko djelovanje. I kao pojedinci i kao glavito u BiH. Takvi bi projekti omogućili udruga zastupamo legalizam i izabrani da se na najbolji način iskoriste potenci- Znamo da je utjecaj politike na cilja- politički predstavnici u BiH imaju našu jali naših ljudi tamo, a u konačnici i da nom geoprostoru još uvijek vrlo jak. pomoć u mjeri u kojoj je traže. hrvatski živalj opstane i ostane u svojoj Koliko to utječe na vaš rad? stoljetnoj postojbini. - Dominantna su dva oblika djelo- Znamo da diljem svijeta živi vrlo velik Prema našim preliminarnim istraži- vanja politike na društvo i pojedinca. broj Hrvata iz BiH, a i da je većina vanjima, velike su mogućnosti ulaganja u Jedan je kada političari pojedince, sku- hrvatskih dušobrižnika u misijama iz Posavini, npr. u poljoprivredu, voćarstvo, pine i društva stavljaju u službu vlastite toga kraja. Kako vidite njihovu ulogu proizvodnju tzv. zdrave hrane, eksploata- koristi i ciljeva, što na našim prostorima, u radu Udruge? cije vode za piće uz odličnu pozicionira- nost i dobre prometne komunikacije. AKCIJE POMOĆI Činjenica da je velik broj svećenika u katoličkim misijama u svijetu upravo Dosad je naša najveća akcija bila pomoć pri izgradnji obiteljske kuće u Botincu obi- iz BiH samo može ići u prilog ovomu što telji Jelavić s desetero djece, podrijetlom iz Bosanske Posavine. U toj smo akciji pri- govorim,.Oni su od najranijih vremena kupili oko 300 000 kuna. Iz sredstava koja su do sada prikupljena bilo od članarine i znali svojom mudrošću sačuvati, prepo- donacija članova udruge bilo neposrednim sudjelovanjem naših članova potpomo- znati i izboriti se za interese puka, bez gli smo: Don BOSCOfest 2006.- Festival duhovne glazbe, “Napretkov” dobrotvor- obzira na režime, nacionalne i vjerske ni koncert Fonda za stipendiranje đaka i studenata “Ivo Andrić - Vladimir Prelog” različitosti. Naši ljudi, svećenici u katolič- u Zagrebu, izdavanje monografi je “Banjalučka biskupija u riječi i slici od 1881. do kim misijama po svijetu, jednostavno su 2006.”, Udrugu obitelji poginulih i nestalih branitelja 107. HVO brigade Gradačac- nam od neprocjenjive vrijednosti. Tramošnica za podizanje spomen-obilježja poginulim braniteljima s područja Tra- mošnice, Dobrotvornu večeru za izgradnju crkve na Plehanu, potom Dane kulture i običaja Hrvata u Bosanskoj Posavini- Ledenice, folklornu skupinu Udruge Hrvata I na kraju, kontaktirati nas možete na BiH “Rodna gruda” iz Dugog Sela, folklornu skupinu Posavskog zavičajnog kluba e-mail: [email protected], a više o nama “Derventsko koko” iz Zagreba, te fi lmski festival u Orašju.... možete saznati na našoj web stranici www.prsten.net. Q 31 matica veljača/february 2007. Vijesti BiH

USKORO SPOMEN-SOBA A.B. ŠIMIĆA DRINOVCI - “Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled dok sjedim sam u sobi! Pust je; tu ne raste ništa, tek kamenje se golo plavi…” stihovi su poznatog hercegovačkog pjesnika A. B. Šimića koje je napisao u svojoj rodnoj kući u Drinovcima, a koja će uskoro biti preuređena u mu- zej simboličkog naziva “Šimića ognjište”. Naime, Stanislav Šimić, nasljednik rodne kuće poznatog pjesnika A. B. Šimića, kako mno- gi kažu pjesnika tijela i siromaha, sa svojom obitelji uređuje muzej u čast svoga djeda koji je bio brat poznatih pjesnika. Muzej bi trebao biti otvoren za javnost do sljedećih Šimićevih susreta u studenome ove godine. U OŽUJKU PRVI SVEZAK HRVATSKE ENCIKLOPEDIJE BiH HRVATI U BiH MORAJU IMATI SVOJU TELEVIZIJU MOSTAR - Krajem ožujka svjetlo dana MOSTAR - Hrvati u BiH moraju i trebaju imati svoj TV kanal ili televiziju na hrvatskome trebao bi ugledati prvi svezak Hrvat- jeziku u sklopu Javnog RTV servisa - kazala je u razgovoru za Radiopostaju Mostar ske enciklopedije Bosne i Hercegovine novinarska zvijezda u Hrvatskoj Hloverka Novak-Srzić. Istaknula je kako Hrvati u BiH (A-G), gotovo pet godina od pokreta- mogu računati na njezinu potporu pri utemeljenju “svoje” televizije. -Narod koji nema nja projekta. Potvrdio nam je to glavni televiziju na materinskom jeziku nije politički narod. Televizija je čuvar jezika, identi- urednik prof. dr. Jakov Pehar. Time će teta naroda i kulture - kazala je Hloverka. se okončati prvo poglavlje toga velikog kulturnog projekta čiji je jedan od cilje- va - otrgnuti od zaborava sve ono zna- MUČENIČKI VIJENAC ŠIROKOG čajno u kulturi bh Hrvata, od sedmoga – ZALOG ZA SUTRA stoljeća do danas.

AUTOCESTOM OD SARAJEVA DO MOSTARA 2014. SARAJEVO - Gradnja autoceste Zenica - Sarajevo - Mostar, koja je smještena na ŠIROKI BRIJEG – Mulj stoljeća ne smije nam zamutiti vrela. Vrelo ima svoju vrijed- trasi koridora Vc, trebala bi početi 2009., nost samo zato što je voda čista. Pokojni fratri čisto su živjeli i dostojanstveno umrli, a završiti 2014. godine, navodi se u pri- stoga evo izvora za nova osvježenja – rekao je fra Branimir Musa, gvardijan širo- jedlogu modela gradnje i fi nanciranja kobriješkog samostana u povodu 62. godišnjice pogibije hercegovačkih franjevaca te autoceste koji je izradila federalna Di- mučenika. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo bila je središnje mjesto rekcija za gradnju, upravljanje i održava- spomena i molitve za franjevce Hercegovačke provincije, koje su 1945. godine, bez nje autocesta. Kako je tijekom predstav- suda i bilo kakve krivnje, ubili partizani. Svetu misu zahvalnicu da poubijanih 66 ljanja projekta rekao direktor federalne franjevaca budu uzdignuta na čast oltara predvodio je dr. fra Šime Samac, generalni Direkcije Edin Trhulj, autocesta Zenica defi nitor franjevačkog reda iz Rima, zajedno s hercegovačkim franjevcima, gvardi- - Sarajevo - Mostar bit će 143,5 km, što janima te provincijalom fra Slavkom Soldom. je 50 posto koridora Vc kroz FBiH. Uku- pna cijena projekta procijenjena je na 2,339 milijardi maraka. Službeni je pri- GANGA ODJEKIVALA KOTOROM jedlog, koji je prihvatila i Vlada da se iz KOTOR - Petnaest autobusa, odnosno osam stotina hodočasnika, krenulo je iz Čitlu- proračuna FBiH u tu svrhu izdvoji oko ka u Kotor u Boku na završnicu proslave blagdana sv. Tripuna. Proslava nebeskog 460 milijuna KM, a ostatak bi trebao biti zaštitnika Kotora i kotorske biskupije za bokeljske Hrvate kroz povijest je uvijek uz osiguran iz novca od cestarina, takse za produbljivanje vjerskih, imalo i značenje produbljivanja nacionalnih osjećaja. Ove naftu i naftne derivate i od kreditnog godine, kažu nam domaćini bilo je više hodočasnika nego ikada do sada, a tome su zaduženja. pridonijeli i brojni hodočasnici Broćanskog dekanata koje je predvodio fra Miljenko Mika Stojić. Pripremio: Tihomir Begić 32 matica veljača/february 2007. RAZGOVOR: GUILLERMO (WILLY) M. TERRAZAS - ARGENTINAC HRVATSKOG PODRIJETLA Promicatelj argentinskog tanga i hrvatskoga folklornog naslijeđa

Willy Terrazas, sin Hrvatice, već se 25 godina bavi proučavanjem hrvatskoga folklornog naslijeđa, a voditelj je i hrvatskih amaterskih folklornih društava u Buenos Airesu: Zrinski, Marija Bistrica i Drina, usto direktor je i voditelj plesne skupine HR Tango

posjet domovini svojih predaka došao je Argen- Terrezas tinac hrvatskoga podrijetla Guillermo (Willy) pleše tango M. Terrazas, koji je tom prigodom posjetio i s partnericom kuću svih iseljenih Hrvata – Hrvatsku maticu iseljenika (HMI). Terrazasa kao sina Hrvatice s Umajčinom domovinom povezuju snažni osjećaji. Jer odgajan je Willy u hrvatskome duhu, a hrvatski jezik naučio je od mame Jasne, Zagrepčanke, koja je 1945. s obitelji morala emigrirati u daleku Argentinu. - U našoj se kući oduvijek govorilo hrvatskim jezikom i govori ga cijela obitelj, pa čak i tata koji je Bolivijanac. Svi su oko nas stalno govorili o lijepoj domovini Hrvatskoj, baka, mama, teta, ujna, pa je logično da znamo jezik svojih korijena – veli simpatični Willy kojemu je ovo drugi posjet pradomovini.

Kada ste prvi put posjetili Hrvatsku i kako ste je doživjeli? - Hrvatsku sam prvi put posjetio godine 2001. i bio sam veoma uzbuđen kada sam došao u tu prelijepu, dragu zemlju. Moji su mi mnogo pričali o svojoj domovini kao svetinji koju su čuvali daleko na južnoameričkome tlu. Znam hrvatsku povijest i razloge zbog kojih su moji morali napustiti rodnu grudu, no, hvala Bogu, danas je Hrvatska slobodna, samostalna država, što nam je uistinu vrlo drago. Molili smo se Bogu za njezinu samo- stalnost i veoma smo sretni zbog toga. Budući da je hrvatska emigracija u Argentini vrlo jaka, brižno njegujemo svoje korije- ne i, naravno, sačuvali smo svoj nacionalni identitet. Stoga sam radionice u vezi s podukom argentinskog tanga, a također sam bio presretan kada sam došao u Hrvatsku i kada sam mogao s partnericom, Zagrepčankom Tamarom Babić, imao priređena uživati u njezinoj ljepoti. Znam koliko je taj posjet značio mojoj dva nastupa u Zagrebu, u caff e-baru “Bonn” u Tkalčićevoj ulici i majci, pa sam stoga bio još radosniji i veseliji prigodom posjeta u prostorijama Folklornog ansambla “Lado”. Hrvatskoj. Prijatelji iz Lada su mi “otvorili vrata” za dolazak u Hrvatsku i na tome sam im veoma zahvalan. Naime, taj vrhun- Terrazas je u Hrvatsku došao i radi promocije svoje škole ski folklorni ansambl upoznao sam za vrijeme njihove turneje u argentinskoga tanga i ostvarenja poslovnih kontakata oko dava- Argentini i od tada nas veže veliko prijateljstvo. nja tečaja argentinskoga tanga na DVD-u za hrvatsko i strano tržište. Kada ste doputovali u Hrvatsku i koji je bio razlog ovoga Willy napominje kako bi svoju skupinu HR Tango rado Vašeg drugog dolaska u pradomovinu? poveo na turneju diljem Hrvatske. Tom bi prigodom, kako veli, - U Hrvatsku sam doputovao u studenome godine 2006. publici predstavili povijest argentinskog tanga tijekom 14 faza, Tijekom boravka u Hrvatskoj, od 3. do 14. siječnja, sudjelovao od 1850. pa sve do današnjih dana. sam u Zimskoj školi hrvatskoga folklora u Crikvenici koji orga- S obzirom na veliku popularnost argentinskog tanga i za- nizira HMI i koja je uistinu super, jer se može vrlo brzo i lijepo interesiranost Hrvata za ovaj ples pun strasti i ljubavi, a i veliku mnogo toga naučiti. Uz seminar folklora, prigodom boravka u Willyjevu želju za dolaskom u svoju drugu domovinu, valja domovini u Zagrebu sam u prostorijama V. gimnazije održao pretpostaviti da ćemo Willya ponovno s velikim zadovoljstvom iznova gledati u vrhunskim kreacijama argentinskog tanga neg- Napisala: Željka Lešić Snimio: Žorži Paro dje diljem Hrvatske. Q 33 matica veljača/february 2007. Zagrepčani u Didgilandu

Priređene su čak tri izložbe, održana hrvatska pretpremijera nagrađivanoga aboridžinskog fi lma “Ten Canoes”, predavanje o kulturi australskih starosjedilaca i nastup didgeridoo svirača

eć dugo u prostoru zagre- fi lma “Ten Canoes”, predavanje o kulturi iseljenika! A ove je godine posebna bačkog Studentskog cen- tih australskih starosjedilaca, nastup pažnja posvećena australskim starosje- tra nije bilo toliko mnogo didgeridoo svirača. U predvorju SC-a na diocima Aboridžinima, njihovoj kulturi, dobrih vibracija i toliko nekoliko tematski osmišljenih štando- duhovnosti i mijenama koje prolaze (i mnoštvo raznovrsnoga va, među kojima je bio i štand HMI-a, mimo svoje volje) otkako je davne, 1788. Vsvijeta kao 27. siječnja od popodnevnih posjetitelji su se mogli informirati o do kasnih večernjih sati na događanju putovanjima u Australiju, razgledati i jednostavno nazvanom Australia Day kupiti predmete, CD-ove i knjige o abo- 2007. Naime, potaknuti prošlogodišnjim ridžinskoj kulturi, čuti kako zvuči didge- “dobrim prijmom” prve proslave najve- ridoo u rukama didgilandovaca, okušati ćega australskog nacionalnog praznika, se u igricama australskog nogometa, tzv. organizatori su odlučili učiniti to i ove footyja...A u klubu SC-a, nakon fi lma i godine. I dobro su pogodili – više od predavanja, na Aussie Partyju degustirala tisuću raspoloženih, razdraganih, nasmi- su se australska vina, Fosters pivo, DJ janih i rasplesanih posjetitelja kinodvo- Klokan birao je australsku i aboridžinsku rane, predvorja i kluba SC-a uživalo je u glazbu, a dvojac stand-up komičara SVE nekoliko programa. 5 zabavljao okupljene... Zahvaljujući velikom entuzijazmu, dobroj volji i golemoj energiji koju su u HRVATSKO ISELJENIŠTVO organizaciju proslave uložili bračni par - TEMA 2008. Ivana i Ksandro Kovačić, a uz njih i Kolja Australska veleposlanica u Hrvatskoj Koračak, Dubravko Lapaine i Lina Šojat, Tracy Reid u svojem je pozdravnom uz pomoć Veleposlanstva Australije, za- obraćanju više puta naglasila da su veli- tim t-portala i našeg časopisa Matica kao ku ulogu u rastu i razvoju australskoga medijskih pokrovitelja, te većega broja društva imali upravo hrvatski doseljenici, sponzora, proslava je bila živa, dinamič- koliko nekad, toliko i danas; poslije smo na, zanimljiva i raznovrsna. Priređene neslužbeno doznali kako je već pao i pri- su čak tri izložbe, održana hrvatska pret- jedlog da iduće godine Australia Day za premijera nagrađivanoga aboridžinskog posebnu temu ima upravo naše iseljenike na tom dalekom i čudesnom kontinentu, Napisala: Ksenija Erceg i da se organizira u Hrvatskoj matici Ivana Kovačić 34 matica veljača/february 2007. AUSTRALIA DAY PROSLAVLJEN U ZAGREBU

Na ovom iznimno posjećenom kulturnom događanju predstavila se i HMI promidžbenim štandom na kojem su veliku pozornost privukle tiskovine hrvatskih iseljenika godine prvi brod s bijelcima (britanskim znanosti i poljskog jezika i književnosti) PROSLAVA – PUN POGODAK kažnjenicima koji su tamo prispjeli na i Dubravko Lapaine (asistent matema- Na pitanje koliko znaju o Aboridžinima, izdržavanje zatvorske kazne) pristao u tike na Prehrambeno bio-tehnološkom Lina i Dubravko odgovaraju da su čitali zaljevu Sydneya. fakultetu) kažu da su u nedostatku in- i informirali se iz raspoloživih knjiških Nagrađivani aboridžinski fi lm strumenata iz Australije odlučili snaći se izvora, ali da nikad nisu bili u Australiji, “Ten canoes”, šarmantna i pitka priča s onime što imaju. Naučili su izrađivati ih niti kontaktirali s tamošnjim starosjedi- koja dotiče mitsko doba snivanja, tzv. od raznih domaćih vrsta drveta i agava s ocima, i da je njihov interes za bogatu i Dreamtimea, kad je prema vjerovanju naših otoka, i u tom umijeću “provlače- čudesnu kulturu Aboridžina počeo preko Aboridžina nastao i sav život na zemlji, nja rupa kroz duguljaste drvene objekte” didgeridooa, a ne obratno. Ma kako bilo, garnirana zapletom u kojem “sudjeluje” toliko se usavršili da danas već izrađuju to dvoje zanesenjaka iz didgilanda od- deset kanua, tri žene, 150 kopalja, opisan najrazličitije didgeridooe: prirodne, osli- lično se nadopunjuju i čine mala čuda. je kao “nadrealistična tragikomedija na kane, duboke, visoke, brze, glasne, sra- Uz to što je odlična plesačica, Lina je i jeziku ganalbingu”, i prvi je dugometraž- mežljive...Ma kakvi da jesu, jamče da su pragmatična organizatorica - okuplja ni fi lm snimljen na jeziku starosjedilaca. ih (iz)radili i (o)slikali zahvaljujući samo ljude i zadržava ih u projektu, a Dubrav- Posjetitelji su ga primili izvrsno, a bilo je iskrenoj i dubokoj fascinaciji tom “obič- ko je jedan od najboljih hrvatskih svi- i onih koji su ga otpočetka do svršetka nom” cijevi. Bez ikakvih pomodarskih rača didgeridooa (pet sati svakodnevne odgledali stojeći jer – nije bilo slobodnih natruha inače tako svojstvenih Zapadu svirke!). Drugi kažu da je u tom umijeću sjedećih mjesta. Ma, svaka čast organiza- za sve što dolazi s Istoka. sasvim relevantan i u svjetskim razmje- torima i njihovu odabiru! A ta fascinacija rezultirala je i sa- rima, a on sam da se i dalje kani ogledati I upravo je sviranje didgeridooa svim konkretnim dosezima: otkad su se u svjetskim okvirima, ništa manje! I iz možda najviše razdragalo to raznovrsno 2003. malo ozbiljnije okupili i formirali jedne obične dugačke cijevi oblikovati mnoštvo ljubitelja Australije i njene kao neslužbena udruga, pokret, grupa duboku i ritmičnu glazbu koja zvuči kao izvorne glazbe u SC-u. Ono što je na toj nazvana didgiland, organizirali su četiri da je izvodi cijeli orkestar - onako kako “običnoj dugačkoj drvenoj cijevi” uspio velika tečaja u Zagrebu, u trajanju od to znaju samo pravi majstori i posvećeni- odsvirati Dubravko Lapaine u nekoliko najmanje mjesec dana, i dvadesetak vi- ci svojih glazbala, ma kako se ona zvala i solo-točaka, zaradivši, kako bi to rekli kend-radionica širom zemlje – u Osijeku, ma iz koje kulture dolazila. u kazalištu, pljesak na otvorenoj sceni, Rijeci, Puli, Karlovcu, Zadru, Splitu, kroz Valja još spomenuti da su članovi did- zaista je neprevodivo u riječi i zaista ne koje je dosad prošlo više od četiri stotine gilanda priredili i izložbu artističkih fo- začuđuje što upućeniji kažu da je Dudo ljudi. Na radionicama i tečajevima uče tografi ja, među kojima ima i nagrađenih. pravi guru didgeridooa! se osnovni ton i varijacije, cirkularno Jednako je zanimljiva bila i izložba plakata disanje, tehnike jezika, obraza, čeljusti, australskih pejzaža iz objektiva profesio- JADRANSKE AGAVE ZA dijafragme, upotreba glasa, ritmovi, prve nalnog fotografa Borisa Vargovića. AUSTRALSKA GLAZBALA kompozicije, a pohađaju ih najrazličitiji U svakom slučaju, ovogodišnja pro- U didgilandu, virtualnoj zemlji didgeri- zainteresirani “učenici”: studenti, umi- slava najvećeg australskog praznika u doovaca (www.didgiland.com), za čije rovljenici, mladi roditelji s djecom, zapo- Zagrebu bila je pun pogodak i, sasvim su pokretanje i opstanak najzaslužniji sleni, nezaposleni... sigurno, korak više u prijateljstvu naših Lina Šojat (studentica informacijskih dviju zemalja. Q 35 matica veljača/february 2007. Iseljeničke vijesti

U ITALIJI LEGALNO RADI OKO 22 TISUĆE HRVATSKIH DRŽAVLJANA ITALIJA - U Italiji, prema podacima talijanskih sindikata, trenutačno legalno radi oko 22 tisuće hrvatskih državljana, a ilegalno, prema približnim procjenama, još barem 10 PRVA IZLOŽBA DRAGE BRAJKA U tisuća. Većina njih našla je posao u sjeveroistočnim talijanskim pokrajinama. U veli- HRVATSKOJ kim talijanskim gradovima Milanu i Rimu uglavnom rade Hrvati s visokom stručnom KARLOVAC - Gradski muzej Karlovac prvi spremom, a najviše je inženjera elektrotehnike i strojarstva te liječnika. Potkraj 2003. put u rodnoj Hrvatskoj predstavlja izlož- u Italiji je provedena masovna legalizacija zaposlenih na crno, pa je tako svoj rad u toj bom likovnog umjetnika Dragu Brajka zemlji legaliziralo i 5 tisuća hrvatskih državljana. I dok je talijanska vlast vrlo osjetljiva (1948.) koji je kao trinaestogodišnjak na nelegalne radnike u industriji, istodobno uvelike tolerira rad na crno desetaka tisu- emigrirao u Argentinu, gdje je diplo- ća žena kao njegovateljica starijih i nemoćnih osoba koje pretežito dolaze iz istočne mirao likovnu umjetnost na Univesidad Europe. Među njima je i oko 10 tisuća Hrvatica. Nacional de Cuyo (1977.). Bavi se crte- žom, sitotiskom i skulpturom, te predaje na sveučilištima u San Juanu i Mendozi. USPJEŠAN FOLKLORNI FESTIVAL U Na izložbi se predstavlja crtežima i gra- MELBOURNEU fi kama koje su plod vrlo žive i osebujne AUSTRALIJA – Početkom veljače održan umjetničke imaginacije. Karlovačka bi je u Melbourneu, na stadionu Melbour- izložba trebala našem umjetniku iz Ar- ne Knightsa u North Sunshineu, Hrvatski gentine širom otvoriti vrata hrvatskih folklorni festival koji je organizirala Mla- izložbenih prostora. Izložba je popraće- dež HDZ-a iz Melbournea, a domaćini na katalogom s predgovorom kustosice Festivala bili su Melbourne Knights i Mel- izložbe Antonije Škrtić i reprodukcijama bourne Croatia. Organizatori procjenjuju u boji (fotografi rao: Goran Vranić). da je nastup folkloraša pratilo oko tisuću i pol gledatelja. Taj broj nadmašuje sve dosadašnje festivale. Osim gostujućih folkloraša HFG Zagreb iz Pertha, koji su posebno oduševili publiku, na Festivalu su nastupili i Lado iz Geelonga, Hrvatska zora iz Sunshinea, Zvonimir iz Springvalea i Mladi Hrvati iz Clifton Hilla. “Sve je bilo savršeno, od vremena, do posjeta, izvođača i plesača”, oduševljeno je komentirala tajnica Mladeži HDZ-a, Marica Vugdelija.

U MISSISSAUGI PREDSTAVLJENA KOROMANOVA ZBIRKA PJESAMA KANADA - U Hrvatsko-kanadskoj knjižnici u Mississaugi održana je 21 siječnja promo- cija knjige Veselka Koromana “Sok od velebilja”. Riječ je o engleskom prijevodu prof. Vladimira Bubrina spomenute zbirke pjesama toga istaknutog hrvatskog pjesnika iz BiH. U uvodnoj riječi prof. Bubrin je govorio o suradnji na prijevodu zbirke, upoznavši publiku s novom edicijom iseljeničkog tiska “Hrvatski Feniks” čiji je prvijenac upravo objavljen engleski prepjev Koromanove zbirke. U nastavku programa pozdravnu je riječ uputio prof. Vinko Grubišić s katedre hrvatskog jezika na Sveučilištu Waterloo, koji je govorio o pjesniku Koromanu i o njegovoj borbi za opstojnost hrvatskog je- HRVATSKA KERAMIKA U NEW zika u BiH. YORKU SAD - Početkom siječnja je u New Yorku održana izložba Recentne hrvatske ke- ramike u umjetničkoj galeriji Gallery MC. Svoje radove izložilo je desetak najboljih hrvatskih keramičara. Postavljanje izlož- be omogućili su Ministarstvo kulture RH, Istarska županija, Grad Labin, Gene- ralni konzulat RH u New Yorku, te Rudar Klub iz Astorije. Pred publikom, koja je okupila članove hrvatske zajednice iz New Yorka i New Jersyja, predstavnike hrvatske diplomacije te američke pri- jatelje i keramičare, izložbu je otvorila Sabina Salamon, voditeljica Gradske galerije Labin, gdje je ta izložba prvotno postavljena. 36 matica veljača/february 2007. U DORTMUNDU PROSLAVA 15. GODIŠNJICE MEĐUNARODNOGA AMERIČKI VELEPOSLANIK POSJETIO HRVATE U PITTSBURGHU PRIZNANJA RH SAD – Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Bradtke posjetio je potkraj siječnja NJEMAČKA - U organizaciji Koordinacije sjedište Hrvatske bratske zajednice (HBZ) u Pittsburghu, gdje ga je primio predsjed- HDZ-a Sjeverne Rajne Vestfalije i uz su- nik Bernard M. Luketich. Veleposlanik je u razgovoru s američkim Hrvatima ocijenio radnju Generalnog konzulata Republike da je Hrvatska postigla golem gospodarski napredak, te da su pred njom sada važni Hrvatske u Düsseldorfu dana 20. siječ- koraci za budućnost – ulazak u NATO i Europsku uniju. Posjet su organizirali HBZ i nja održana je u Dortmundu proslava Nacionalna federacija američkih Hrvata. 15. godišnjice međunarodnoga prizna- nja Republike Hrvatske. Svečanosti je uz brojne uzvanike iz domovine i Njemač- RAVNATELJICA HMI-A ke nazočio i ministar obrane RH Berislav POSJETILA HRVATE U Rončević. On je u svojem obraćanju na- MILANU glasio kako je hrvatska dijaspora odigra- ITALIJA – Nakon pet uspješno la veliku ulogu u priznavanju Republike održanih multimedijalnih izloža- Hrvatske kao suverene države. Nakon ba pod nazivom Hrvatska narod- izvedaba folklornih skupina hrvatskih na glazbala u vremenu i prostoru katoličkih misija iz Dortmunda i Wu- autora mr. Krešimira Galina, pri- ppertala, voditelja ovog skupa Milana ređena je i šesta u Milanu koju Križića, predsjednik HDZ-ova ogranka su zajedno organizirali HMI i Hr- u Dortmundu, koji je s članovima tog vatske zajednice u Italiji. Izložba ogranka organizirao ovu veliku prosla- je otvorena 31. siječnja u Amici va, zamijenio je najpopularniji pjevač del Loggione del Teatro alla Scala hrvatske dijaspore Mate Bulić koji je u Milanu, a svečanom otvorenju nazočila je ravnateljica HMI-a Katarina Fuček. Nakon zabavljao organizatore i goste do ranih otvorenja izložbe, ravnateljica HMI-a na radnoj je večeri s predsjednicom Hrvatske za- jutarnjih sati. jednice u Milanu Snježanom Hefti i predstavnicima Hrvata koji žive na tom području razgovarala o budućoj suradnji.

FESTA SV. VLAHA U LOS ANGELESU SAD - U Los Angelesu je 3. veljače svečano proslavljen blagdan sv. Vlaha, zaštitni- ka Dubrovnika. Ovu, 16. po redu kalifornijsku Festu sv. Vlaha organizirala je Libertas fondacija zajedno s nekolicinom poduzetnika podrijetlom iz dubrovačkoga kraja. Proslava je počela misnim slavljem u crkvi sv. Ante koje je predvodio don Vlatko Polji- čak. Zatim je svečanost, s oko 500 uzvanika, nastavljena u Hrvatskom centru sv. Ante, na kojoj su se nudili domaći kulinarski specijaliteti i na kojoj su nastupili folkloraši s hrvatski plesovima. Pozdravne riječi gostima su uputili ovogodišnji festanjuli - Joe Boskovich i Linda Kovac Hurley. U sklopu proslave organizirana je i aukcija slika čiji je prihod išao u korist stipendiranja nadarenih učenika dubrovačkih obrtničkih škola te MLADE HRVATE U ŠVICARSKOJ za pomoć obitelji teško oboljelog pomorca Nike Moretića, koji se nalazi na liječenju PONOVNO ODUŠEVILO PRLJAVO u Floridi. KAZALIŠTE ŠVICARSKA - Legendarna hrvatska rock skupina Prljavo kazalište gostovala je potkraj siječnja u klubu Inn u Walliselle- nu (Zürich). Mladi Hrvati iz gotovo svih krajeva Švicarske te južne Njemačke i Austrije ispunili su cijelu diskoteku i za- jedno s Prljavcima otpjevali sve njihove poznate hitove. Iako su već nekoliko puta gostovali u Švicarskoj u zadnju go- dinu dana, i ovaj je koncert pokazao da su još uvijek (nakon više od 25 godina) najpoznatija hrvatska rock grupa, i u domovini i u iseljeništvu. Sljedeći veliki koncert neke hrvatske skupine u Innu održat će se 17. veljače, kad gostuje gru- pa Crvena jabuka.

Pripremio: Zlatko Tkalec 37 matica veljača/february 2007. MAŠKARE IZ GLJEVA U SINJSKOME KRAJU Podno Kamešnice ponovno kreću maškare u pohod

Cijeli dan, do uvečer, propješačit će 40-ak kilometara i za to će vrijeme nastupiti u naseljima Gali, Obrovcu Sinjskom i Gljevu. Ondje će uveseljavati i mnoštvo posjetitelja iz cijele središnje Dalmacije koji će doći vidjeti tu jedinstvenu atrakciju

aškare “Didi s Ka- mešnice” iz sela Gljeva podno planine Kamešnice svake su godine svojim neobič- Mnim izgledom, pokretima, pučkim igra- ma i pokladnim pjesmama, te izvornim etnografskim miljeom sinjskoga kraja, pa ukupnim ceremonijalom, izvodile i dodatno unosile obilje humora, smijeha, vedrine u narodu, svagdje gdje god su nastupile. Gljevljani ističu da će se stolje- će i pol stara tradicija nastaviti i tijekom ovogodišnjih pokladnih priredaba tvrde- ći da to nudi i potvrđuje njihov repertoar, a, uz to, i puni zamah i ritam priprema za nastupe. Nakon što će se okupiti u središtu svojeg mjesta, i nakon što će ih jedna žena Gljevljanka tradicionalno poškro- piti sv. vodicom i blagosloviti, više od stotinu umaškaranih Gljevljana, među kojima će najmlađem sudioniku biti šest, a najstarijem 77 godina, krenut će u posljednju subotu prije Korizme u svoj pokladni pohod. Ujutro, u slikovitim nošnjama i zanimljivim maskama pod barjakom svoje Krnjevalske udruge “Didi s Kamešnice” svi su spremni za polazak. Taj će cijeli dan, do uvečer, propješačiti 40-ak kilometara i za to vrijeme će nastu- piti u naseljima Gali, Obrovcu Sinjskom i Gljevu. Ondje će uveseljavati i mnoštvo posjetitelja koji su najavili svoj dolazak u ta mjesta, poput Sinjana i inih Cetinjana, Kaštelana, Splićana, Solinjana…Mnogi od njih će tada prvi put vidjeti gljevske maškare, upoznati njihov jednostavan skim slikama uprizoruju pučke ljepote, ZAPAŽENI USPJESI i izvoran način prikazivanja drevnih prepoznatljive i po svojem ritualu prot- U ovaj prigodi istaknimo i posebne običaja, dakako i dosjetke; čuti pokladne kanom živahnošću baš kako su to nekad uspjehe maškara “Didi s Kamešnice”, koje pjesme i ‘reranje’. Jer, riječ je o pučkim davno, još prije više od 150 godina, pri- su po svojoj autentičnosti zapažene i u maškarama koje nesvakidašnjim scen- ređivali njihovi predci diljem cetinskoga nastupima izvan cetinskoga kraja. U ana- kraja i Dalmacije, održavajući također lima gljevskih maškara zlatnim slovima Napisao: Nedjeljko Musulin zabavne pokladne manifestacije, ali i s zapisano kako su na 34. Međunarodnoj Snimio: Vido Bagur mudrim porukama. smotri folklora u Zagrebu, 2000. god., 38 matica veljača/february 2007. na glavi nosi visoki tuljac od ovčjeg ruha. Maleš ističe i drugi obvezni lik u gljev- skim maškarama, a to je baba, također muškarac koji je obučen u odjeću starije žene njegova mjesta. Kaže kako jedan did i jedna baba predstavljaju par koji izvodi različite prizore imitirajući i spolni čin u svim naseljima koje pohodi maskirana povorka i gdje god nastupaju. “Naše maškare čine skupine bilih i crnih maškara. Baba i did pripadaju crnim maškarama među kojima su ma- osvojile prvo mjesto po izboru publike, narodnim običajima našega kraja koje skirani i dječaci – didići. Druga skupina zatim u Županji prvo mjesto za skupnu u cijelosti njegujemo te ih u izvornom maskiranih osoba predstavlja svatove i masku. Nastupale su i u Splitu tijekom obliku, bez imalo kiča i suvremenih utje- zovu se bilim maškarama. I u njima sve Dana suvenira Hrvatske pa na karneva- caja, prenosimo na naše potomke. Tako uloge – starog svata, kuma, mladoženju, lima u Velikoj Gorici, Opatiji, Kaštelima, nas je učio i naš najstariji sumještanin djevere, mladenku i njezine prijatelje Čakovcu te na fašniku u Zagrebu, Samo- koji je nedavno umro u 97. godini života”, također igraju muškarci preobučeni u boru, pa na susretima Hrvata u Mađar- ponosno pripovijeda Maleš, napominjući žensku odjeću iz minulih davnih vre- skoj. U Velikoj Gorici i Čakovcu osvojile kako pokladni likovi maškara u njegovu mena. Zanimljivost je naših maškara i su prvo mjesto u natjecanju za skupnu selu i u drugim naseljima u okolici Sinja u tome što obje skupine nikada nisu na masku, dok su u ponovnom nastupu u pripadaju tipu gorštačkih ljudi. istom mjestu. Naime, skupina bilih maš- Zagrebu ušli u izbor 12 najboljih karne- kara uvijek polazi prva u pohode, a za valskih skupina. BILE I CRNE MAŠKARE njom ide skupina crnih maškara na odre- To nam je ovih dana potvrdio pred- To se može vidjeti i po glavnim maska- đenoj udaljenosti. Na samom je kraju sjednik Krnjevalske udruge “Didi s ma, objašnjava Maleš, izrađene od ovčjeg povorke skupina sudionika maskiranih Kamešnice” Gljev Ivan Maleš (46), dičeći runa i predstavljaju lik dida, koji je u prema svojem odabiru, koji najčešće se uspjesima poput svakog Gljevljanina. stalnom pokretu, a opskrbljen zvonima, predstavljaju i komentiraju suvremene Ujedno je podsjetio kako od svoje šeste palicom i vunenom torbom s lugom, te pojave i likove iz javnog života. Posljed- godine ‘glumi’ u gljevskim maškarama njih nekoliko godina, a tako će biti i ove, u kojima, ističe, sudjeluje svaki treći maškare priređujemo subotom gotovo stanovnik Gljeva. Usput dodajmo da je uoči pokladnog utorka, zbog zaposleno- o “Didima s Kamešnice” snimljen doku- sti muškaraca, dok je sve drugo ostalo mentarni fi lm koji je rado gledan te ima kao i prije. U 8 sati polazimo iz Gljeva i važno mjesto i u promicanju hrvatske hodamo našom rutom Gljev-Gala-Obro- kulturne etnobaštine u širem svijetu, vac Sinjski …, te se svaki put vraćamo upotpunjujući i turističku ponudu ne doma oko 18 sati nakon prijeđenih 40-ak samo grada Sinja i Splitsko-dalmatinske kilometara. U selu se okupimo na zajed- županije. Slike o maškarama iz Gljeva ničkoj večeri, ali bez maskirne odore, istaknute su i u zagrebačkom Etnografski dakako, izmjenjujući dojmove o pohodu muzeju, a mogu se vidjeti i na prigodnim i doživljajima iz mjesta u kojima smo izložbama diljem Hrvatske, pa i znatno izvodili svoj program, te o tome kako šire gotovo svagdje gdje žive Cetinjani, smo bili dočekani, počašćeni jelom i posebice u zapadnoeuropskim zemljama, pićem”, priča nam Ivan Maleš. gdje o njima najviše slika gljevski aka- Dodaje kako ih domaćini u svim demski slikar Lovre Plavac, autor zastave naseljima dočekuju pljeskom i okrjepom maškara “Didi s Kamešnice”. - suhim smokvama i lozovačom, pance- “Naše maškare resi duga tradicija, tom i pršutom, uštipcima i fritulama, sir i još od sredine 19. st. Održavamo ih kruh ispod peke… više od 150 godina, a u njima sudjeluju Vjerojatno bi na svoj način bila zani- samo muškarci svih dobi s različitim, mljiva i priča o nastanku bilih maškara, specifi čnim i neobičnim maskama te u to više što svatko tko se zanima za njih posebnoj odjeći. Za ceremonijal i ritual pita zašto u gljevskim maškarama nema naših maškara vezana je samo jedna mladoženje ako u njima nastupa mla- Gljevanka, i to dok ih škropi sv. vodicom denka. Maleš kaže kako je mladoženja, i blagoslovi pri svakom pohodu. Ali ih prema legendi, nekoć davno ubijen u podupire cijelo selo i kroz Karnevalsku sukobu dvojih svatova kod sadašnje cr- udruge “Didi s Kamešnivce” i naš dom kve u Gljevu, ali još nije poznato zašto se kulture. Utemeljene su na autohtonim to dogodilo. Q 39 matica veljača/february 2007. RAZGOVOR: PRIZNATI DIZAJNER MILJENKO LICUL, HRVAT IZ SLOVENIJE U domovini nezapažen, u svijetu cijenjen

“Nove kovanice, otkako su u optjecaju, već dobivaju mnoge pohvale za kreaciju i tehničku izvedbu. Stručnjaci ih smatraju jednim od najboljih i najatraktivnijih euro kovanica”, kazao je ljubljanski Istrijan Licul

Gospodine Licul, kako je započela Vaša dizajnerska karijera? - Moram reći da sam imao veliku sreću što sam se kao mladi inženjer zaposlio u “Iskri” - velikoj slovenskoj elektroindustriji koja je po- sebnu pozornost posvećivala dizajnu. Godine 1980. postajem samostalni umjetnik i s još dvojicom suradnika iz Iskre, Za- grepčaninom Rankom Novakom i Milanom Pajkom, osnivam Dizajn studio “Znak” - radionicu koja se vrlo uspješno i na moderan način bavila dizajnom. Za svoj rad dobili smo niz priznanja. Znate, osamdesete su u Sloveniji bile za umjet- nost vrlo burne i pune izazova. Budio se omladinski pokret koji je sve glasnije tražio ljudske i demokratske slobode, Miljenko Licul s a u tom je gibanju sudjelovao i Studio predloškom nove slovenske kovanice “Znak”. PUTOVNICA, ISKAZNICA, TOLAR odeće svjetske novinske novih slovenskih kovanica eura i centa, Raspadom Jugoslavije i uspostavom agencije prenijele su vijest jest, vidi čuda, Hrvat. Riječ je o Miljenku samostalne Slovenije počinje za Vas kako je 15. siječnja u Slo- Liculu, vodećem dizajneru u Sloveniji, novo razdoblje u kojem se počinjete veniji euro postao jedino rodom iz Vodnjana u Istri. Za mnoge baviti dizajnom za potrebe nove drža- sredstvo plaćanja zamije- strane novinare i TV ekipe koje su tada ve, zar ne? Vnivši dotadašnju slovensku valutu tolar. boravile u Ljubljani Licul je, razumljivo, Da, sve je počelo 1990. narudžbom Tim povodom u Ljubljani je održana bio jedan od glavnih sugovornika. No, da izradim putovnicu. Za putovnicu nije velika proslava pod nazivom “Dobrodoš- naši novinari o Liculu nisu napisali ni bio raspisan javni natječaj jer je tada, lica euru” kojoj je nazočilo osam europ- riječi. (Je li posrijedi pomanjkanje do- međunarodnopravno, Jugoslavija još skih premijera, među kojima i njemačka moljublja ili pak profesionalizma naših postojala, tako da je cijeli projekt rađen kancelarka Angela Merkel. novinara, zaključite sami.) gotovo u tajnosti. O tom, prijelomnom događaju u Zahvaljujući predsjedniku Saveza susjednoj nam državi izvješćivali su, hrvatskih društava u Sloveniji Ivi Gariću Zanimljivo kako ste Vi kao neslovenac dakako, i naši mediji. No, zanimljivo koji me upozorio na Miljenka Licula i dobili narudžbu slovenskih vlasti da kako je našim izvjestiteljima promaklo zatim me povezao s njime, imao sam izradite prvu slovensku putovnicu. nešto, iz hrvatske perspektive, vrlo bitno. zadovoljstvo obaviti zanimljivi razgovor. Očito je vaš dizajn bio posebno cije- Naime, dizajner koji je oblikovao izgled, Miljenko Licul rođen je 1946. u Vod- njen. Kako to tumačite? kako tolarskih novčanica i kovanica koje njanu. U Puli pohađa osnovnu i srednju - Kao što sam prethodno rekao, Stu- su 15. siječnja otišle u povijest, tako i školu, a nakon mature odlazi na studij dio “Znak” je osamdesetih godina usko arhitekture u Ljubljanu, gdje diplomira, surađivao s predstavnicima u demokrat- Napisao i snimio: Hrvoje Salopek zapošljava se i do danas živi. skom pokretu čiji su lideri zatim sudje- 40 matica veljača/february 2007. lovali u novoj slovenskoj su u ruke dobili svoje HRVATSKA ŠAHOVNICA – SJAJNI vlasti. Oni su me na osnovi putovnice i svoj novac, LIKOVNI PREDLOŽAK prijašnje bliske suradnje, po- kao i u Hrvatskoj. A što Kakvo je Vaše mišljenje o hrvatskome znajući dobro moj dizajn, angaži- se mojih kreacija tiče, one su novcu, o našim kunama? rali. Osim putovnice, kreirao sam zatim prihvaćene s mnogo simpatija. - Mislim da je solidan. Dizajnirao ga i slovensku osobnu, kao i zdravstvenu je Šutej. Koliko se sjećam, i Ljubičić je iskaznicu. NOVE SLOVENSKE EUROKOVANICE imao zanimljive prijedloge na tu temu. Vaš zadnji veliki projekt, za koji do- No država često, glede dizajna, zanema- Kako je došlo do kreiranja novca? bivate pohvale iz cijeloga svijeta, ruje struku. A struka je u Hrvatskoj jaka, Jeste li se time bavili i prije? jest dizajniranje slovenskih kovanica pogledajte, primjera radi, hrvatski turi- - Ne, oblikovanjem novčanica počeo eura - odnosno centa. Kako je do toga stički plakat, špice na HTV-u. Hrvatska sam se baviti nakon što je 1991. Banka došlo? ima niz odličnih stručnjaka koji imaju Slovenije raspisala natječaj za tolare. Slo- - Otkako je prihvaćeno da se Slove- što pokazati. venska akademija znanosti za novčanice nija priključi eurozoni, 2005. raspisan je zadala teme - zaslužni Slovenci s jedne je natječaj za kovanice. Poznato je da su U nas se često raspravlja o hrvatskom strane novčanice, a s druge odgovarajuće novčanice eura svagdje iste, a samo su likovnom identitetu. Što možete o građevine. Za kovanice nisu dani motivi, kovanice, i to s jedne strane, “nacionalne”, tome reći? a ja sam se odlučio za životinjski svijet. odnosno pojedine ih zemlje samostalno - Za razliku od Slovenije, Natječaj je bio tajan, a ja sam dobio prvu kreiraju. Iako su motivi ponovno bili za- Hrvatska ima sjajni likovni nagradu stručnoga žirija. Smatram da dani, našao sam se pred mnogim nedo- predložak u strukturi sam kreirao lijepu seriju kovanica. Šteta umicama. Pitao sam se što sve staviti na grba. Ta šahovnica je samo što je vrijednost većina kovanica tu nacionalnu stranu kovanice i kako na s crvenim i bijelim bila toliko niska da su mnoge brzo, zbog najbolji način iskoristiti tako mali pro- poljima čini poseb- postupne infl acije, povučene iz optjecaja. stor. Mnoge države, primjerice, nemaju no lijepu likovnu ispisano svoje ime na kovanici. Ja sam se osnovu koja se na Kako je slovenska javnost prihvatila ipak odlučio staviti natpis Slovenija jer bezbroj načina nove kovanice i novčanice tolara? male zemlje imaju veliku potrebu da svi- može dizajnerski - Slovenci zapravo nikad nisu imali jet upozore na sebe. Tu valja spomenuti iskoristiti, što su vlastiti novac pa je razumljivo da je tolar i problem česte zamjene imena Slovenije mnogi hrvatski dizaj- dočekan s oduševljenjem. Takav projekt i Slovačke. No, unatoč svim nedoumi- neri i pokazali. uvijek sa sobom nosi snažan nacional- cama, kreirao sam, u suradnji s kćeri ni naboj, jer je vlastiti novac jedan od Majom, akademskom slikaricom, seriju Radite li u Hrvatskoj? elemenata državne samostalnosti. Ljudi kovanica i ponovno osvojio prvo mjesto - Ne pretjerano. Sad radim jedan su zapravo prvi put osjetili državnu sa- na natječaju. Nove kovanice, otkako su u simpatični projekt - Muzej turizma u mostalnost kad optjecaju, već dobivaju mnoge pohvale za Opatiji, smišljam njegovu likovnu kon- kreaciju i tehničku izvedbu. Stručnjaci ih cepciju i postav. Cijeli projekt vodi mlada smatraju jednim od najboljih ekipa s kojom je ugodno raditi. Radio i najatraktivnijih sam nedavno i dvije izložbe u Opatiji i u eurokovanica. Puli. Katkad me u Hrvatskoj “nanjuše” kao sunarodnjaka, pa i tu nešto ostvarim. Mnogi Slovenci nisu sretni zbog Imate li privatnih veza s domovinom. uvođenja eura. Često Kakve osjećaje gajite prema zavičaju? se kao posljedica - U Ljubljani mi nedostaju Jadran i te promjene ističu Istra. Svake godine jedrim po Jadranu. poskupljenja. Kako Vi Istru posebno obožavam. I po majci i po gledate na to? ocu pravi sam Istrijan. Ja domovinske - Uz probleme koje veze održavam na razne načine. Katkad sa sobom nosi, uvođenje kupim sliku nekog istarskog slikara, a eura, po meni, nadmašuje nedavno sam si priuštio jednog Murti- pozitivna dimenzija povezi- ća – “Motovun”. Kad god nađem malo vanja europskih naroda. Jer, vremena, skoknem nakratko do Istre, pa na kraju krajeva kovanicama makar samo do obližnje Bujštine. Ondje s likom Prešerna moguće je sam već u ožujku, čim se pojave prve danas kupiti primjerice pivo u šparoge. Te sentimentalne komponente nekom dublinskom pubu. Zar neminovno izbijaju van. Imam stan u to nije sjajno? Takvo što Prešern Puli koji sam adaptirao računajući da ću vjerojatno nije mogao niti sanjati. u mirovini češće onamo dolaziti. Q 41 matica veljača/february 2007. Manjinske vijesti

AKTIVAN KAZALIŠNI AMATERIZAM PREMIJER SANADER POSJETIO GRADIŠĆANSKIH HRVATA BOKELJSKE HRVATE AUSTRIJA – Potkraj prosinca započela je još CRNA GORA - Premijer Ivo Sanader bora- jedna vrlo plodna zimska sezona gradišćan- vio je 12. siječnja u svojemu prvom služ- skohrvatske amaterske kazališne scene u benom posjetu neovisnoj Crnoj Gori. Ti- Austriji. Tako primjerice Mlada inicijativa iz jekom boravka u Podgorici razgovarao je sela Mjenova u srednjem Gradišću daje ko- s najvišim crnogorskim dužnosnicima te mediju “Čar ljubavi” francuskog autora Geor- otvorio Veleposlanstvo RH. U sklopu puta gesa Feydeaua koju je preveo Mate Palatin, Sanader je posjetio i grad Kotor, središte a režirali su je Jakov Zvonarić i Edi Jahns. Ta- bokeljskih Hrvata. Gradonačelnici Koto- kođer iz srednjeg Gradišća iz sela Filež dolazi ra Maji Ćatović Sanader je u ime hrvatske Fileška kazališna grupa koja igra Gogoljeva Vlade darovao ček od 2 milijuna kuna za “Revizora” (prijevod: Štefan Kuzmić i Jakov obnovu crkve svetog Eustahija u kojoj je Berlaković) u režiji Petra Schweigera. Šaljivi župnik bio pokojni don Branko Sbutega. igrokaz “Na razgledi” daje Kazališna grupa iz Sanader se u Kotoru sastao i s predstav- Klimpuha, hrvatskog sela nedaleko od Želje- nicima Hrvatske građanske inicijative, znog u sjevernom Gradišću. Originalni tekst jedine hrvatske političke stranke koja Güntera Philipa preveo je i režirao tamošnji ima jednog zastupnika u parlamentu, i župnik prof. Štefan Geošić. Kazališno društvo s predstavnicima hrvatskih nevladinih “Dugava” iz Pinkovca (južno Gradišće) pripremilo je niz od pet skečeva pod nazivom udruga i kulturnih društava. Novinarima “Skeć i već” prema tekstu Ane Šoretića, a u režiji Vilija Jandrišića. Uz navedene kaza- je Ivo Sanader potom izjavio da su mu oni lišne grupe ove sezone aktivni su i glumci u Novoj Gori u južnom Gradišću te družina iznijeli probleme s kojima se suočavaju, iz Cogrštofa u sjevernom Gradišću. Uz činjenicu da je ove zime kazališna scena naših od pokušaja asimilacije, teškoća u zapo- sunarodnjaka u Gradišću vrlo živa radujemo se i podatku da u joj sudjeluje sve više šljavanju do povrata imovine. Sanader je mladih ljudi. bokeljskim Hrvatima obećao pomoć u rješavanju tih problema. Dobrodošlicu u Kotor Sanaderu i hrvatskom izaslanstvu NOVA MOLIŠKOHRVATSKA IZDANJA poželjeli su članovi Bokeljske mornarice ITALIJA – Moliškohrvatska zaklada “Agostina Picco- koja je za goste iz Hrvatske izvela svoje li” iz Mundimitra u Italiji predstavila je potkraj prošle jedinstveno kolo na trgu ispred crkve sv. godina svoja dva nova izdanja. Riječ je o knjizi “Sime Tripuna. Ondje se Sanader zadržao u kra- do simena” u kojoj autor Antonio Sammartino na mo- ćem razgovoru s kotorskim biskupom liškohrvatskom govoru opisuje drevne domaće po- Ilijom Janjićem i time završio službeni ljoprivredne alate i oruđe te o zidnom kalendaru za posjet Crnoj Gori. 2007. godinu. Kalendar koji nosi naslov “Mundimitar učer” prikazuje 7 povijesnih crno-bijelih fotografi ja Mundimitra, jednog od triju moliškohrvatskih gradi- SUBOTIČKO PRELO S REKORDNIM ća, uz Kruč i Filić, u kojima još žive naši sunarodnjaci BROJEM GOSTIJU u južnoj talijanskoj pokrajini Molise. Najstarija foto- VOJVODINA - U Subotici je 27. siječnja grafi ja snimljena je godine 1907. Na promociji nave- održano “Veliko prelo” - tradicionalna denih izdanja u Mundimitru govorio je predsjednik pučka svečanost bunjevačkih Hrvata, Zaklade “Agostina Piccoli” Antonio Sammartino, a u koja je ove godine okupila rekordan glazbenom dijelu programa nastupili su gosti iz Du- broj posjetitelja, njih oko 1200. Brojne brovnika - skupina “Martin”. uzvanike i nazočne u ime organizatora pozdravili su Josip Horvat, predsjed- nik Organizacijskog odbora i Mirko WEB STRANICE KARAŠEVSKIH HRVATA Ostrogonac, predsjednik Hrvatskog RUMUNJSKA – Više od godinu dana karaševski Hrvati u Rumunjskoj imaju svoj WEB kulturnog centra “Bunjevačko kolo”. U portal (carasova.anfor.net). To je potrebno napomenuti jer smatramo da naša javnost folklornom dijelu programa nastupio još uvijek malo zna o našoj manjini u Rumunjskoj. Portal informira o povijesti i kul- je Ansambl HKC “Bunjevačko kolo” a ra- turnoj baštini te daje aktualne vijesti iz života karaševskih Hrvata. Urednik portala zdragano mnoštvo su do ranih jutarnjih je Iacob Domaneant. Predlažemo hrvatskim WEB portalima u dijaspori da na popis sati zabavljali domaći tamburaši “Ravni- linkova uvrste navedenu stranicu i time osnaže veze s naših sunarodnjacima u Ru- ca” i gosti iz Hrvatske “Najbolji hrvatski munjskoj. Također valja upozoriti i da lokalni nogometni klub “Mladost Karaševo” ima tamburaši”. Prvo subotičko Veliko prelo, svoju WEB stranicu (www.carasova.net) na hrvatskom jeziku. na kojem se po prvi puta izvela i poznata bunjevačka pjesma “Kolo igra, tamburi- Pripremio: Hrvoje Salopek ca svira”, održano je 1879. godine. 42 matica veljača/february 2007. SKUPŠTINA ZAJEDNIŠTVA HRVATA U RUMUNJSKOJ RUMUNJSKA - U Karaševu je 20. siječnja održana 6. Zemaljska skupština Zajedništva Hrvata Rumunjske. Skupštini koja je imala i izborni karakter nazočio je 61 delegat i, u ime Veleposlanstva RH-a u Bukureštu, treći tajnik Tomislav Vlahutin. Prihvaćeno je i prošlogodišnje fi nancijsko i programsko izvješće i usvojen plan rada u idućem raz- doblju. Zajedništvo planira otvoriti središta u selima Nermid i Ravnik, uvesti članske iskaznice, otvoriti gradilište za Muzej Hrvata, otvoriti radijsku i TV postaju i dr. Mnoge planove koče nedostatna novčana sredstva, ali je skupština prvi put održana u Domu Zajedništva Hrvata u Bukureštu koji je također otvoren sredstvima Zajedništva. (DŠŠ) VINKOVAČKI ZBOR GOSTOVAO U NOVOM SADU GRADIŠĆANSKI HRVAT - MINISTAR VOJVODINA – Podružnica HMI-a u Vu- U NOVOJ AUSTRIJSKOJ VLADI kovaru organizirala je 7. siječnja 2007. AUSTRIJA – Prvi je put jedan gradišćan- zajedno sa zajednicom bačkih Hrvata u ski Hrvat imenovan ministrom u Austriji. Republici Hrvatskoj susret Hrvata iz Vin- Riječ je o socijaldemokratu mr. Norber- kovaca, odnosno članova Mješovitoga tu Darabosu, rodom iz hrvatskoga sela pjevačkog zbora “Sv. Cecilija” župe sv. Mjenova u srednjem Gradišću, koji je Vinka Pallottija iz Vinkovaca s Hrvatima nedavno postao ministar obrane nove iz Novoga Sada. Središnji dio susreta austrijske koalicijske vlade. Ministar Dara- bilo je svečano euharistijsko slavlje koje bos svoju je karijeru započeo kao lokalni je u crkvi Imena Marijina u Novom Sadu političar sela Mjenova i općine Filež. Kako predvodio o. Ilija Sudar, župnik župe sv. je najavio, zalagat će se za poboljšanje Vinka Pallottija iz Vinkovaca. Koncelebri- položaja etničkih manjina u Austrija te rao je Goran Jovičić, domaći župni vikar. za uspostavu nove funkcije doministra za Sudjelovao je lijep broj Hrvata iz Novo- manjinska pitanja u austrijskoj vladi. ga Sada te Davor Vidiš, generalni konzul RH u Subotici, i Đorđe Čović, pomoćnik pokrajinskog tajnika za propise, upravu i ANTUN SBUTEGA - VELEPOSLANIK CRNE GORE U VATIKANU nacionalne manjine autonomne pokra- CRNA GORA – Prvi veleposlanik Crne Gore prof. Antun Sbutega predao je 22. siječ- jine Vojvodine. (Snježana Kraljević) nja vjerodajnice papi Benediktu XVI. Diplomatski odnosi između Svete Stolice i Crne Gore uspostavljeni su još protekle godine, nakon proglašenja neovisnosti te male države, posljednje nastale nad ruševinama bivše Jugoslavije. U Crnoj Gori živi oko HRVATI IMAJU ZASTUPNIKA U 28 tisuća katolika, a okupljaju ih dvije dijeceze Nadbiskupija barska u kojoj su katolici SRPSKOM PARLAMENTU većinom Albanci i Biskupija kotorska u kojoj su katolici mahom Hrvati. Prof. Sbute- VOJVODINA - Nakon siječanjskih par- ga, brat pokojnog don Branka, bokeljski je Hrvat rođen 1949. godine u Kotoru. Od lamentarnih izbora u Srbiji hrvatska je godine 1977. do 1991. bio je predsjednik Gospodarskoga odjela Sveučilišta u Pod- manjina nakon gorici. Te se godine, s obitelji, doselio u Italiju. Od 1994. do 2006. bio je na službi u 15 godina dobila Papinskome misijskom djelu Svetoga Petra Apostola, koje djeluje u okviru Zbora za svojeg zastupnika evangelizaciju naroda. u Skupštini. Na- ime, Petar Kun- tić, predsjednik MINISTRICA GRABAR–KITAROVIĆ S HRVATIMA U MAKEDONIJI Demokratskog MAKEDONIJA – Dana 24. siječnja 2007. u sklopu službenog posjeta R Makedoniji mi- saveza Hrvata u nistrica vanjskih poslova i europskih integracija RH Kolinda Grabar-Kitarović susrela Vojvodini (DSHV), se u prostorijama Vlade R Makedonije s predstavnicima Zajednice Hrvata u R Make- ušao je u parlament preko liste Demo- doniji (ZHRM). Nazočnima su se govorima obratili predsjednica ZHRM-a mr. Snježa- kratske stranke Borisa Tadića. “Jako smo na Trojačanec i dr. Branko Maretić, počasni konzul R Hrvatske u Bitoli i koordinator zadovoljni izbornim rezultatima. Naša je ogranka ZHRM-a Bi- stranka u mjestima u kojima žive Hrvati tola. Susret je prošao dobila potporu između 55 i 60 posto”, u izuzetno toplom i kaže Kuntić i nastavlja kako će se u par- radnom okruženju, lamentu zalagati za ostvarenje hrvatske pri čemu su pred- kulturne autonomije. Također se kani stavnici naše udruge zauzimati za zapošljavanje Hrvata u istaknuli tekuće pro- državnim institucijama poput policije, bleme, kao i potrebu carine i sl. na područjima gdje žive Hr- za još većom surad- vati. Kuntić kaže kako će inzistirati na njom i materijalnom provedbi međudržavnog sporazuma potporom Republike prema kojem bi Hrvatima bilo zajamče- Hrvatske. no jedno mjesto u parlamentu. 43 matica veljača/february 2007. GOVORIMO HRVATSKI

ono doba u potpunosti čakavske središnje O pokušajima Hrvatske, sačuvali su svijest da su Hrvati i da govore po hrvacku, što su stoljećima novim naraštajima prenosili, sve do naših dana. Pa ipak, i danas ima pojedinaca babilonizacije koji na javnim tribinama predstavljaju čakavske knjige tvrdeći kako čakavski nije hrvatski jer se jako razlikuje od hrvatsko- Hrvatske ga standardnoga jezika. Pritom naravno sami sebe smatraju visokim intelektual- cima koji su mjerodavni da donose takve prosudbe i druge podučavaju što je hrvat- Kako bi bili sretni zatirači hrvatskoga jedinstva, hrvatske sloge, ski, a što nije. hrvatskoga naroda i hrvatskoga jezika kada bi svaki Hrvat razumio samo svoj mjesni govor. Ne treba biti mudar da se shvati kakve bi to tragične NEGIRANJE HRVATSTVA Naši pak štokavski dijalekti, premda posljedice imalo imaju više zajedničkih elemenata s hrvat- svakodnevnoj skim standardnim jezikom, još su više od se komunikaciji čakavštine na udaru zatirača hrvatskoga često događa da imena. U hrvatskoj je javnosti dobro po- se pojam hrvatski znato da se štokavski ikavski govori bu- jezik poistovjećuje s njevačkih i šokačkih Hrvata u Bačkoj (u pojmomU hrvatski standardni jezik, današnjoj državi Srbiji) uporno proglaša- ili pak s pojmom hrvatski književni vaju posebnim jezikom, a sukladno tomu jezik. Mnogi zagovaratelji takvoga Bunjevci i Šokci posebnim narodom. pristupa ne misle pritom ništa loše. Tako je i tradicionalno hrvatska ikavica No, za razliku od njih, oni koji se ne postala sredstvom negiranja hrvatstva mogu nikako osloboditi svoje od- jer nam, eto, standardni jezik nije ikavski bojnosti prema hrvatskomu imenu, pa onda, valjda, sve što je ikavsko nije iskoristili su takva mišljenja da hrvatsko?! Promicateljima takvih stavova proglase nehrvatskim sve hrvatske nevažna je, naravno, i činjenica da dio dijalekte koji se po nekim prepo- Bunjevaca i glavnina Šokaca i danas živi znatljivim značajkama razlikuju u Hrvatskoj i da im nije ni na kraj pameti od današnjega hrvatskoga stan- da budu bilo što drugo doli Hrvati. dardnoga jezika. Tako npr. danas U svjetlu tih činjenica ne možemo se imamo potpuno apsurdnu situaciju ne zapitati kamo pak vodi najnoviji po- u pojedinim krugovima u Istri koji kušaj promicanja kajkavštine kao služ- pokušavaju čakavštinu suprotsta- benoga jezika u crkvi i jesu li oni koji tu viti hrvaštini jer navodno Hrvati pojavu promiču svjesni u što se upuštaju. govore hrvatski, a Istrani čakavski. U Hrvatskom sjeveru, časopisu ogranka Zato se valjda i računi na pojedi- Matice hrvatske u Čakovcu, suradnik Ivo nim benzinskim crpkama izdaju na Horvat hvali župnika u Loboru kako drži čakavštini. Pritom se, naravno, ne propovijedi na kajkavskom. Smatra da ga zna, a i ne želi znati da je čakavština od i njemački). Naravno, isto vrijedi i za župljani tako bolje razumiju, te predlaže starine neodvojiva od Hrvata, a Kvarner čakavštinu u Dalmaciji. Otac hrvatske izdanje suvremenoga molitvenika na i Istra prvo žarište razvoja hrvatske pi- književnosti Marko Marulić Splićanin, kajkavštini. Pritom mu kao primjer služi smenosti. Srednjovjekovni jezik hrvatske ikavac čakavac, na samom je početku 16. kajkavski molitvenik kod pomurskih književnosti bio je hrvatsko-crkvenosla- stoljeća napisao da je njegova Judita “u Hrvata u Mađarskoj. Zaboravlja, među- venska mješavina na čakavskoj osnovici. verskih hrvacki složena”. U istom stoljeću tim, da su pomurski Hrvati u Mađarskoj Na čakavštini su napisani hrvatski pravni Hvaranin Hanibal Lucić također svoj u tolikoj mjeri pomađareni da jedva već spisi u 13. stoljeću. Tako se npr. u Vino- jezik naziva hrvatskim. I Zadranin Petar znaju i svoje kajkavske mjesne govore, a dolskom zakonu domaće čakavske riječi Zoranić u svojemu poznatom djelu Pla- kamoli hrvatski standardni jezik. Zar i označuju kao hrvatske, a u Istarskom nine svoj jezik zove jazik hrvacki, a svoje Hrvati kajkavci u Hrvatskoj tako slabo razvodu za čakavski dio trojezičnoga djelo posvećuje Hrvatima. I Korčulanin znaju hrvatski standardni jezik da im teksta također je naznačeno da je napi- Ivan Vidali svoj jezik naziva hrvatskim, trebaju propovijedi i molitvenici na san hrvacki (ostala dva jezika su latinski a Dubrovnik je za njega “kruna svih hr- kajkavskom? Kako bi bili sretni zatirači vatskih gradov”. I predci gradišćanskih hrvatskoga jedinstva, hrvatske sloge, hr- Napisala: Sanja Vulić Hrvata, koji su u 16. stoljeću iselili iz u vatskoga naroda i hrvatskoga jezika kada 44 matica veljača/february 2007. IZ HRVATSKOGA NOGOMETNOG SAVEZA Prvi nogometni mundijal hrvatske dijaspore

ripreme za nogo- metni mundijal hrvatske dijaspore u Zagrebu, koji bi svaki Hrvat razumio samo svoj mjesni pobuđuje sve više govor. Ne treba biti mudar da se shvati Pinteresa među ljubiteljima kakve bi to tragične posljedice imalo. športa u našem iseljeništvu, u punom su jeku. Stoga valja PODIJELI PA VLADAJ našu javnost upoznati s osnov- Ima i pokušaja da se Hrvati katolici u Bo- nim informacija o toj športskoj sni udalje od hrvatskoga standardnoga priredbi. Njezin službeni naziv jezika. U tu im se svrhu, kako doznajemo glasi “Prvo svjetsko nogometno iz Katoličkoga tjednika, besplatno nudi natjecanje klubova što su ih Novi zavjet na bošnjačkom jeziku. To utemeljili Hrvati izvan Domo- džepno izdanje tamnozelene boje, koje je vine i nacionalnih manjina”. jezično “dotjerao” bošnjački jezikoslovac Utemeljitelji su prvenstva, koje Senahid Halilović, nerijetko Hrvatima će se potkraj lipnja ove godine stiže poštom na dar ili jednostavno održati u Zagrebu, uz Hrvatski “osvane” u crkvenim klupama, premda su nogometni savez, i Hrvatska ga nije odobrila Biskupska konferen- matica iseljenika, Ministarstvo cije Bosne i Hercegovine. No recept je vanjskih poslova i europskih vjerojatno isti kao onaj s Bunjevcima u integracija RH i Svjetsko vijeće Najmlađi navijači Croatije iz Essena Bačkoj: jednu granu hrvatskoga naroda kontinentalnih udruga klubova najprije odvoji od hrvatskoga standar- što su ih oformili Hrvati izvan domovine, a pokrovitelj je natjecanja Hrvatski sabor. dnoga jezika, a onda je proglasi drugim Povjerenstvo za organizaciju natjecanja čine: Pero Šarić (HNS), predsjednik, narodom. Marijan Rogić (HNS), tajnik, te članovi: Stjepan Djedović, Dragutin Katalenić, Nedvojbeno je da su naši hrvatski Dragutin Knežević (MVPEI), Hrvoje Mrkša, Ivan Novak, Nenad Zakarija, Hrvoje mjesni govori i dijalekti, u svoj svojoj ra- Salopek i Ante Pavlović. znolikosti, sastavni dio hrvatskoga jezika Sudionici svjetskog prvenstva koji su u prednatjecanjima izborili svoj nastup jesu: i stoga su naša dragocjena nacionalna i kulturna baština koju valja njegovati - iz Australije: NK Croatia Canberra i čuvati od zaborava, kako u obitelji i - iz Kanade: NK Croatia Toronto među susjedima, tako i u dijalektalnoj - iz SAD-a: NK Zrinski Chicago i NK Croat San Pedro književnosti i na različitim kulturnim - iz Europe: NK Croatia Essen (Njemačka), NK Čelik Beč (Austrija) NK Hrvat- priredbama s dijalekatnim predznakom. ski dom Linz (Austrija) No u jednom narodu, koji ne želi postati - Hrvatske nacionalne manjine: Reprezentacija gradišćanskih Hrvata (Austrija). žrtvom one prokušane divide et impera (podijeli pa vladaj), dijalekti i mjesni Natjecanje će se održati od 25. do 30 lipnja u Zagrebu i u susjednim gradovi- govori ni u kojem slučaju ne smiju ugro- ma, a momčadi će biti smještene u Tuheljskim toplicama. ziti zajednički standardni jezik. Nezado- Za sve iscrpnije informacije obratite se tajniku Povjerenstva za organizaciju voljstvo postojećim standardnim jezikom Marijanu Rogiću (Hrvatski nogometni savez, Zagreb, Rusanova 13, tel.. 00385- rješava se postupnim promjenama, a ne (0)1-2361555, e-mail: hns-cff @zg.tel.hr. Q zanemarivanjem i omalovažavanjem toga zajedničkoga jezika i pretvaranjem Hr- vatske u Babilon. Q Pripremio: Toni Kovač 45 matica veljača/february 2007. IZLOŽBA: HRVATSKA U PRVOME SVJETSKOM RATU Dadoh zlato za željezo

Na izložbi je predstavljeno oko 600 predmeta, kao što su časničke i vojničke odore hrvatskih domobranskih pukovnija, oružja, odličja, zastave, medalje za vojničke i civilne zasluge, razni uporabni predmeti, portreti vojskovođa, zatim brojne uspomene, među kojima su i pisane (ratni dnevnici, razglednice), zatim ostavštine ili darovi kolekcionara, fotografi je također (groblja, zgarišta i drugo)

ao što je u javnosti već po- Austro-ugarski vojnici s znato, Hrvatski povijesni protuzrakoplovnim topom muzej u Zagrebu otvorio je nedavno tematsku izlož- bu pod naslovom: Hrvati Ku Prvom svjetskom ratu 1914.-1918. Kao što i priliči jednome muzeju, izložba je studijskoga značenja i satkana je od obi- lja likovne građe koja se čuva u muzeju, i koja na sasvim izvoran način govori i o ovom dijelu čovjekova povijesnoga hoda, ovdje o Hrvatima u Prvome svjetskome ratu.

BEZ SVOJE VOLJE U VRTLOGU RATA Kao što znamo, i kao što se može doznati iz same izložbe i maloga kataloga koji je prati, Hrvatska, budući da je bila u sastavu dvojne, to jest Austro-Ugarske Monarhije, i premda je uživala potpu- nu unutarnju autonomiju sklapanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.) i na temelju nje imala zasebnu (autonomnu) Zemaljsku vladu u Zagrebu, ipak Hrvat- ska, odnosno njezina vlada i građani nisu mogli samostalno odlučivati o vanjskim va habsburških političkih interesa. Pod- zatim ostavštine ili darovi kolekcionara, poslovima Monarhije. Bili su to, osim sjetimo samo na ratove Marije Terezije, fotografi je također (groblja, zgarišta političkih pitanja, još i pitanja fi nancija ali i njezinih nasljednika, među kojima je i drugo). Sve to snažno dokumentira i međunarodne trgovine, te pitanja rata posljednji i dugovladajući Franjo Josip I. višestruke odjeke svakodnevice rata u i mira, i konačne odluke u pogledu tih (vladao 1848.-1916.). Hrvatskoj. Kao što se ističe i u katalogu poslova donosili su vrhovi Monarhije, izložbe, rat se, srećom, nije vodio na odnosno zajednička austrougarska vlada RATNA SVAKODNEVICA hrvatskome tlu, osim u dijelu Srijema, te i njezini ministri u Beču. Drugim rije- Na izložbi je predstavljeno oko 600 uz područja uz hrvatske jadranske luke, čima, Zemaljska vlada u Zagrebu, kao i predmeta, kao što su časničke i vojničke a time i na istočnim obalama Jadrana, ali sve druge srednjoeuropske zemlje koje odore hrvatskih domobranskih pukov- su tisuće hrvatskih građana bile mobilizi- su priznavale habsburšku krunu morale nija, oružja, odličja, zastave, medalje za rane i morale sudjelovati u ratu, premda su u svim pitanjima vanjske (zajedničke) vojničke i civilne zasluge, razni uporabni su mnogi razočarani pred sam kraj rata politike provoditi odluke vrhova Mo- predmeti, portreti vojskovođa, među stvarali pokret vojnih bjegunaca u naro- narhije. Tako su se Hrvati, također i oni kojima se ističe spomen-slika Vjerni du poznat pod imenom “zeleni kadar”, a u Bosni (anektirana Austriji 1908.), kao saveznici 1914.-1918. (izradio Slavko poznate su ne samo slavne pobjede nego i drugi srednjoeuropski narodi, ne prvi Tomerlin), zatim brojne uspomene, i pobune, primjerice hrvatskih mornara put, i bez svoje volje, našli u vrtlogu rato- među kojima su i pisane (ratni dnevnici, u Boki kotorskoj. Naravno, u ove doga- razglednice), ali i one socijalnog znače- đaje, kao i same tijekove ratovanja, koji Napisala: Agneza Szabo nja iz teške hrvatske svakodnevice zbog su na izložbi izvrsno prikazani na ekrani- Snimke: Hrvatski povjesni muzej posljedica dugoga četirigodišnjeg rata, ma i povijesnim zemljovidima, ovdje ne 46 matica veljača/february 2007. Vojskovođe u 1. svjetskom ratu možemo detaljnije ulaziti. Isto tako, ne svega hrvatskoga, kako je s pravom nazi- vojnika. Riječ je o geslu humanitarne možemo ovdje ulaziti u tematsku struk- vaju neki povjesničari. akcije koja se provodila na području Au- turu (poglavlja) izložbe, ali ni u političku stro-Ugarske Monarhije u tijeku rata, pa pozadinu uzroka izbijanja Prvoga svjet- ŽELJEZNI PRSTENI tako i u Hrvatskoj, što svjedoče i izloženi skoga rata, kojemu je sarajevski atentat Dužni smo istaknuti i jednu drugu prsteni s hrvatskim natpisima, i nije bila na prjestolonasljednika Ferdinanda u važnu, pa i središnju dimenziju izložbe, jedina humanitarna akcija u to vrijeme kojem pogiba i njegova supruga Sofi ja, koja, zapravo, i nosi moto: Dadoh zlato (Crveni križ, katoličke udruge i drugo). i koji s pravom dobiva zapaženo mjesto za željezo 1914.-1918. Premda se na prvi Drugim riječima, naglašena huma- na izložbi, samo jedan od neposrednih pogled i može steći dojam da je riječ o nitarna poruka izložbe, da je uvijek mo- povoda za rat. - Rat se zapravo vodio za pogrješnom davanju nešto vrijednoga za guće činiti dobro, i koju možemo para- kolonije, i iz koje se bitke želi istisnuti bezvrijednosti, odnosno zlata za manje frazirati i modernim riječima, vrijedno je Njemačka i Austro-Ugarska, i zato je vrijedno željezo, ili pak, odlukom vrhova uvijek biti Kap dobrote, i u vrtlogu naj- toliko dugo trajao i ubrzo dobivao Monarhije, davanja zlata ljudskih života težih nevolja, među kojima su osobito i svjetske razmjere. Bili su to i razlozi na- za prolaznu ratnu slavu ili pobjedu. Ipak, ratne, smatram najvećim uspjehom izlož- glašenoga nezadovoljstva u Hrvatskoj, ako se malo više zainteresiramo za izlož- be, ne zanemarujući pri tome i druge koja se sve više, pa i pod pritiskom po- bu, ili pak katalog koji je prati, kao i sam njezine vrijednosti, povijesne – odnosno bjedničkih Centralnih sila okreće prema izložbeni moto: Dadoh zlato za željezo, dokumentarne. Takve su nevolje bile za stvaranju Jugoslavije, i koju zapravo kroje saznat ćemo da je moto izložbe preuzet Hrvatsku i nedavna velikosrpska agresija sile pobjednice, osobito 14 Wilsonovih iz jednog tipa patriotskih prstena, tj. že- snažno potpomognuta jugosrspskom ko- točaka, među kojima je izražena i velika ljeznih prstena koji su se davali u uzdarje munističkom vojskom, zajedno sa svim naklonost Srbiji, i koja, to jest Jugoslavija, za nakit, najčešće zlatni, darovan za pru- teškim posljedicama koje hrvatski narod uskoro postaje “tamnica naroda”, prije žanje pomoći obiteljima na ratištu palih osjeća i danas.

Dio izložbenog postava u “Patriotski Hrvatskom povjesnom muzeju prsteni”

Pred nama je stoga, kako diskretno či- tamo i u samoj poruci kataloga izložbe, da na isti način i, dakako, s još većim pijete- tom sakupljamo i čuvamo, i tako otimamo opasnostima od zaborava i sve vrijednosti svetoga Domovinskoga rata. Q 47 matica veljača/february 2007. ZLATKO TOMIČIĆ: “DIVLJI POLJSKI CVIJET”

PJESME ZLATKA TOMIČIĆA U IZBORU DR. HRVOJKE MIHANOVIĆ - SALOPEK

Među Hrvatima u dijaspori, poglavito u prekomorskoj, najpopularniji je živući hr- vatski književnik Zlatko Tomičić. O tome svjedoče njegovi posjeti s brojnim preda- vanjima i susretima, koje je ondje imao sa svim vodećim predstavnicima hrvatske etničke elite u egzilu, te knjige koje je o tome napisao. Kao jedan od istaknutih hrvatskih disidenata i stradalnika zbog iskazivanja nacionalne samobitnosti i državotvornog političkog uvjerenja, To- mičić je uživao potporu i razumijevanje iseljene Hrvatske. Pjesma “Hrvatska, ljubavi moja” koju je napisao 1966., još uvijek uživa status “druge hrvatske himne” među našim sunarodnjacima u prekomorskim zemljama. Konačno, iz dijaspore su dolazili impulsi kojih je posljedica da je Zlatko Tomičič, jedini od hrvatskih književnika, dvaput no- miniran za Nobelovu nagradu. Zbog toga će sve naše ljude od pera i one koji vole Tomičićevo književno djelo, Tomičićevu knjigu “Divlji poljski cvijet” Preslik autografa glasovite Tomičićeve pjesme a vjerujemo da je takvih mnogo među “Hrvatska, ljubavi moja” (1966.) čitateljima “Matice”, obradovati najnovi- koja je potkraj 2006. objavljena u nakladi ja zbirka Zlatkovih pjesama objavljena Vinkovačkog izdavača “Riječi d.o.o.”. u Vinkovcima 2006., u izboru i redakciji dr. Hrvojke Mihanović-Salopek. Naslov joj je Gospođa Mihanović-Salopek napisala “Divlji poljski cvijet”, a u njoj su sakupljene najbolje Tomičićeve pjesme u znalački je vrlo nadahnut i promišljen predgovor učinjenom izboru koji baca novo svjetlo na umjetničke dosege njegove poezije, čime zbirci “Divlji poljski cvijet”. Predgovo- se ispravlja nepravda koja je činjena tomu velikom i nesretnom hrvatskom pjesniku. rom je na znanstveno utemeljen način Tomičić je teško bolestan, ali još uvijek ne ispušta iz ruku svoje moćno pero. revalorizirano Tomičićevo pjesničko stvaralaštvo, iz kojega je priređivačica izdvojila najkvalitetnije pjesme. Uvrštene latko Tomičić (r. u Zagrebu, daje sve nemilosrdnije, Tomičić i dalje, su u zbirku kronološkim slijedom izlaže- 1930.) nedvojbeno se ubraja kako bi rekao Drago Štambuk, “stvara nja pojedinih, od prve dalje. “Vode pod u velikane suvremene hrvat- moćne stihove”, i ne samo stihove nego ledinom” objavljenje 1955. do posljednje ske književnosti. Možemo i monumentalna prozna djela. “Božanski soneti”, objavljene 2003. Uz to, čak govoriti o ‘fenomenu Nakon tolikih godina književnog mar- knjiga je obogaćena fotografi jama iz pje- Tomičić’.Z Ni jedan suvremeni hrvatski ginaliziranja zahvaljujući dr. Nedjeljku snikova života, te faksimilima autografa pjesnik nije bio toliko progonjen, za- Mihanoviću i dr. Hrvojki Mihanović–Sa- nekih njegovih najpopularnijih pjesma. tvaran, mučen, prešućivan, ignoriran, lopek, koji su imali snage i motivacije Zasluga je dr. Hrvojke Mihano- klevetan... zbog svojega književnoga djela proučiti golem Tomičićev opus, pročitati vić–Salopek što je to eksplicite pokazala i kao on. Nametana su mu nemoguća na tisuće stranice teksta, na svjetlo dana dokazala. Time je jedna velika nepravda ograničenja. Usprkos tomu, Tomičić izišle su knjige njegovih “Izabrana djela ispravljena u korist ne samo Zlatka To- je ostajao ustrajan, izuzetno marljiv, I” s uvodnom Hrvojkinom studijom mičića nego prije svega hrvatske književ- širok, umjetnički snažan i imaginativan “Kob i blagoslov pjesničkog traganja za nosti. Lijep poklon za njegov 75. rođen- književnik. Po broju objavljenih knjiga Edenom” (Vinkovci, 2003.) i “Izabrana dan i 50. obljetnicu književnoga rada. pripada našim najplodnijim autori- djela II” s Nedjeljkovom uvodnom stu- Nažalost, pjesnik je ozbiljno bolestan. Uz ma. Iako je posljednjih godina nestalo dijom “Poetski preobražaji imaginacije njega, još je pet velikana naše suvremene njegove fi zičke snage, a zdravlje ga iz- i stvarnosti u prozi Zlatka Tomičića” poezije u istome su stanju: Vesna Parun, (Vinkovci, 2005.). Konačno, dr. Mihano- Dragutin Tadijanović, Slavko Mihalić, Napisao: Đuro Vidmarović vić-Salopek priredila je za tisak najnoviju Anka Petričević i Milivoj Slaviček. Q 48 matica veljača/february 2007. JADRANSKE PRIČE GRANDEA RADIVOJEVIĆA Svjedoci nepoznate povijesti

Sudionici savezničke operacije iskrcavanja u Normandiji, Dana D, bili su mnogi naši sunarodnjaci, a među njima i Anton Pezelj iz Kostrene. Prema istraživanjima povjesničara Ivana Čizmića, navodi Radivojević, vidljivo je da je najmanje 15 000 članova Hrvatske bratske zajednice sudjelovalo u iskrcavanju

izdanju “Otokara Keršovanija”, edicija Svjedo- čanstva, objavljena je knjiga Jadranske priče (Ljudi, brodovi, događaji o kojima se malo zna) riječkoga novinara, romanopisca i publicista Gradimira Grandea Radivojevića. Njegove priče Uopsežu 250 stranica knjige koja je po mnogočemu neobična. Ponajprije, njega zaokupljaju sudbine običnih ljudi koje su okol- nosti, rat i potraga za boljim životom odvele na more, u svijet. Svoje viđenje, obično nepoznate, povijesti započinje pričom o našim pomorcima svjetskoga glasa, kapetanima Brnčiću iz Veprinca, Dubrovčaninu Mihu Bačiću čije je ime ponijela jedna od najljepših ulica u New Orleansu potkraj 19. st., Beretiniju, plemiću Dobroeviću, Lopuđaninu Buni i mnogima drugima… Naši su ljudi za svoju hrabrost i pomoć u spašavanju na moru bili i odlikovani, kao primjerice kapetan Niko Radoš s Pelješca, kojemu je predsjednik SAD-a odličje uručio 1926. Autor ne zaboravlja ni junaka Pearl Harboura, Petra Hercega Tomića, kojega je odličje zaobilazilo više od pola stoljeća, a posthumno mu je dodijeljeno u Splitu 2006. Slijede Grandeove pomoračke priče iz Drugoga svjetskoga rata, ona Pažanina Ivana Bilića Duje na Junaku i Novljanina, kapetana duge plovidbe Ljube Dorčića, zapovjednika parobroda Makarska. Autor nastavlja novim poglavljem o ratnim dogo- dovštinama Ivana Marinca, riječkoga vatrogasca koji je gasio njemački minopolagač Kibitz i, sigurno, mnogima nepoznatih hrvatskih podmorničara, Riječanina Vazmoslava Seršića i Marina Šimare, koji su plovili u podmornicama, izgrađenima za Ratna mornaricu Kraljevine Jugoslavije 1927. u Newcastlu, Nebojši i Hrabromu. Sudionici savezničke operacije iskrcavanja u Normandiji, Dana D, bili su mnogi naši sunarodnjaci. Prema istraživanjima povjesničara Ivana Čizmića, navodi Radivojević, vidljivo je da je najmanje 15 000 članova Hrvatske bratske zajed- američkoga Hrvata, radiotelegrafi sta koji skuplja raritetne knjige nice sudjelovalo u iskrcavanju. i uspješno se bavi slikarstvom, ili minijaturista među kiparima, Poslije kapetana i podmorničara na stranicama knjige mje- kapetana Cicilijanija. Osim malo daška glamura s Onassisove sto su našle i svjetioničarke kao primjerice Višanka Tommasina jahte i njegova hrvatskoga ‘mornara’, Riječanina Roberta Juršića, Buchinsky koja spletom okolnosti i urođenom spretnošću po- pisac nastoji od zaborava sačuvati, ne samo ljude nego i brodo- staje kuharicom, i to ni više ni manje nego Garyju Cooperu, pa ve. Doznajemo tako za Darinku, Königa Ludviga II., koču Strelu, Charlesu Bronsonu. U Americi se ponovno udala, a 1952., ku- teretnjak Bugu…. Ljubitelji storija o ostvarenju “američkoga sna” hajući, i upoznala američkoga predsjednika Nixona. Tommasina doći će na svoje prateći životni put Borisa Paškvana, Suščanina se skrasila u Kaliforniji, i to u nekadašnjemu domu američke rođena u Zagrebu, koji je 36 godina radio u Bijeloj kući i družio fi lmske zvijezde Jamesa Deana. se sa sedam američkih predsjednika. Niz listom zanimljivih Teško je izbrojiti i ne izostaviti sve koje je Grande ovjekovje- svjedočanstava završava se dramom hrvatske posade broda Ben- čio svojim perom, kao kapetana Žarka Radovanija čija je obitelj ty u Liberiji. Tomu smo nedavno zahvaljujući tiskanim i elektro- vezana uz proizvodnju Bakarske vodice, ili boeme: slikara Ivu ničkim medijima svi bili svjedocima. Pomoračka povijest, ako je Palčića iz Novalje koji je 1913. portretirao Matoša, Iva Biru, suditi po tom, nedavnom primjeru, postat će manje tajnovita, ali ništa manje izazovna dionicima, a kamoli kroničarima. Je li to Napisala: Diana Šimurina-Šoufek kraj? Nije, kaže pisac, neispričanih priča ima bezbroj. Q 49 matica veljača/february 2007. HRVATSKO RODOSLOVNO DRUŠTVO Kakvu su nam poruku ostavili naši davni predci?

Sve je počelo u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, gdje su se susretali pojedini rodoslovci prelistavajući stare matične knjige. Došlo je do razmjene iskustava i druženja. Spontano se rodila zamisao da neformalna grupica entuzijasta službeno formira udrugu

da bivšem jugorežimu nije bilo u interesu da Hrvati intenzivnije tragaju za svojim predcima i podrijetlom. No, s određe- nim zakašnjenjem i mi konačno imamo udrugu koja kani okupiti sve male i velike rodoslovce. Kako Mladen Paver kaže, sve je počelo u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, gdje su se susretali pojedini rodoslovci prelistavajući stare matične knjige. Došlo je do razmjene iskustava i druženja. Spontano se rodila zamisao da neformalna grupica entuzijasta služ- beno formira udrugu. “Uzor nam je bilo Slovensko rodoslovno društvo s kojim smo imali već dobre kontakte. Moram napomenuti da je inicijativa za osnutak Hrvatskoga rodoslovnog društva naišla i na veliku potporu, kako od strane ljudi iz arhiva, tako i drugih stručnjaka. Nakon pripremnih radnji Društvo je, ovdje u zgradi HMI-a, održalo 15. lipnja 2005. svoju osnivačku skupštinu i od tada je registrirano”, kaže Paver. Za predsjednika je izabran naš istaknuti povjesničar aka- demik Petar Strčić. Društvu je dobilo ime po Pavlu Ritteru Vitezoviću, hrvatskom književniku, povjesničaru i političaru kojega se smatra rodonačelnikom hrvat- ske genealogije.

PLODNA I RAZNOLIKA DJELATNOST Kao mnoge neprofi tne udruge i naše ro- doslovno društvo muče razni fi nancijski i Hrvatskoj već nešto više pobliže upoznati s njezinim djelovanjem. prostorni problemi. Nedavno je Društvo od godine i pol djeluje Kako bi nas iz prve ruke informirao od gradske četvrti Gornji grad dobilo Hrvatsko rodoslovno o Društvu, Maticu je posjetio Mladen Pa- na povremeno korištenje prostorije. “Za društvo “Pavao Ritter ver, potpredsjednik Društva koji ujedno rodoslovna istraživanja nužna su i raču- Vitezović”. Budući da je obnaša i funkciju predsjednika Upravnog nala. Mnogi naši članovi nemaju vlastite riječU o prvoj našoj udruzi kojoj je osnov- odbora. kompjutore tako da bi Društvu od velike ni cilj traganje za rodovskim korijenima, Zašto Hrvatska tek nedavno dobiva koristi bilo posjedovanje nekoliko kom- smatrao sam potrebnim naše čitateljstvo rodoslovno društvo kad se zna da su u pjutora”, ističe Paver. svijetu takva društva vrlo brojna i često Unatoč navedenim problemima Napisao: Hrvoje Salopek Snimio: Žorži Paro s dugom tradicijom, teško je reći. Očito društvo je razvilo razmjerno plodnu 50 matica veljača/february 2007. djelatnost. Aktivnosti su organizirane umrla vrlo mlada pri porođaju. Teško je Hrvatskim grboslovnim i zastavoslovnim u nekoliko radnih grupa. Primjerice opisati koje su to niti koje našeg čovjeka, društvom, Hrvatskim plemićkim zborom, Radna grupa za rodoslovno istraživanje koji generacijama živi u tuđini, emotivno a radi informatičke podrške veliku po- u kojoj članovi razmjenjuju istraživačka veže za našu sredinu”. moć pruža Hrvatsko informatičko-do- iskustava i stvaraju informatički temelj kumentarističko društvo. “Surađujemo prikupljenih podataka. Tijesno sa Slovenskim rodoslovnim društvom, a s navedenom sekcijom vezana je njihov predsjednik je i član našeg druš- Radna grupa za arhive koja članovi- tva”, napominje Paver. Kao zanimljiv ma pruža informacije gdje pronaći slovenski primjer Paver spominje Status gradivo i literaturu za rodoslovna profesionalnog rodoslovnog istraživača. istraživanja. Riječ je o profesionalcima koji posje- Za naše iseljenike posebno je duju službenu preporuku Slovenskog zanimljiva Radna grupa za djelovanje rodoslovnog društva. U Sloveniji je u s dijasporom koju vodi prof. Sanja tijeku i izradba zakonske novele koja bi Frigan Ciuha. Kao najuspješnije akci- uvela čak institut sudskog vještaka za je navedene grupe Paver ističe prihvat rodoslovlje. skupina hrvatskih potomaka iz SAD-a Valja napomenuti da rodoslovaca koje je u dva navrata u Hrvatsku do- koji uz novčanu naknadu izrađuju vodio američko-hrvatski rodoslovac obiteljska stabla ima i u Hrvatskoj. Robert Jerin iz Clevelanda. “Svim Tako da bi i u nas bilo od koristi da sudionicima pripremili smo materijale najkopmetentniji profesionalci imaju o njihovim prezimenima i podrijetlu. neki službeni certifi kat za obavljanje Posjetili smo Arhiv kako bi gosti iz rodoslovnih poslova. Amerike ondje našli pisane tragove Društvo izrađuje i vlastite WEB svojih predaka. U tom pogledu nam je stranice (www.rodoslovlje.hr) koje vodstvo Arhiva pružilo izvrsnu pomoć. uređuje dr. Gordan Gledec. U veljači Velika knjižnica bila je u cijelosti na se očekuje izlazak iz tiska i prvog raspolaganju našim sunarodnjacima iz broja Časopisa za geneologe “Rodo- Amerike”, spominje Paver i nastavlja: slovlje”. “Želim ispričati, s tim u svezi, i svoj Kako Paver kaže, Društvo posebno osobni doživljaj koji neću zaboravit tako ČASOPIS I WEB STRANICE zanima suradnja s našom dijasporom. lako. Gospođa Gariot je, pretražujući pu- Društvo povremeno organizira stručne Poziva sve zainteresirane da im se jave. tem mikročitača, odjedanput zaustavila tribine na kojima govore istaknuti hr- Prema svojim mogućnostima žele pruža- dah i počela drhtati, a oči su joj se napu- vatski povjesničari, genealozi i arhivisti. ti i informacije vezane za rodoslovna pi- nile suzama. To je bio njen prvi kontakt s Zatim se postavljaju izložbe vezane uz tanja. Dakle, dragi naši rodoslovci diljem bakom, tj. pročitala je zapis rođenja svoje rodoslovne teme. Osim s brojnim ar- svijeta, javite se Hrvatskom rodoslovnom pokojne bake koju nije poznavala jer je hivima, Društvo razvija dobre veze i s društvu! Q

“Djede, jesi li ti imao djeda?” Mladen Paver rođen je 1927. u Zagrebu. Bio je dugogodišnji novinar “Vjesnika”. Rodo- slovljem se počeo baviti prije petnaestak godina, otkako je u mirovini. Na upit što ga je potaklo na genealoška istraživanja kaže: “Moja unučica mi je postavila jednostavno pitanje – Djede, jesi li ti imao djeda?. Budući da mi je otac umro kad sam imao samo četiri godine, u mojoj se obitelji nije mnogo znalo o očevim predcima. Znakovito pi- tanje moje unučice potaknulo me je da se intenzivnije pozabavim svojim predcima. Posebno me zanimalo kako su oni živjeli, s kakvim su se problemima borili, što su jeli, jesu li gladovali, kakvu nam poruku ostavljaju cijelom svojom djelatnošću? Mislim da je to danas možda najjači poticaj prosječnom Hrvatu da se zanima za prošlost svoga roda”. O svojim Paverima priča zanimljivu povjesnicu. Naime, njegov davni predak došao je u 17. st. kao rudar, prezimena Bauer, iz Austrije u rudnik željezne rude u Čabar, u Gorskome kotaru, koji je bio u posjedu Zrinskih. Izvorno njemačko prezime postupno se kroatiziralo pa je tako od Bauera postao Pauer, a naposljetku Paver. Valja istaknuti da Mladen Paver ima završen rukopis knjige Priručnik za istraživača obiteljskog stabla i, kako kaže, ako bude sreće, knjiga bi mogla još ove godine ugle- dati svjetlo dana. Sa zanimanjem isčekujemo njezino izlaženje.

51 matica veljača/february 2007. RAZGOVOR: KRISTINKA JANKOVA, PREDSJEDNICA KULTURNO-PROSVJETNOG DRUŠTVA HRVATA U BUGARSKOJ “BORIM SE ZA BOLJITAK HRVATA IZ BUGARSKE”

“Kulturno-prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj osnovano je sa svrhom popravljanja lošeg položaja Hrvata u Bugarskoj, a također pružanja potrebne pomoći pri povratku u Hrvatsku. Sjedište mu je u Sofi ji i ono zasad ima 45 članova. Izdajemo novine Hrvatska riječ, koje planiramo objavljivati četiri puta godišnje”, istaknula je predsjednica Društva Kristinka Jankova

rvatsku maticu iseljenika (HMI) nedavno Hje posjetila Kristinka Jan- kova, predsjednica Kul- turno-prosvjetnog društva Hrvata u Bugarskoj sa sjedištem u Sofi ji i pred- sjednica Društva Hrvati iz Bugarske, registriranoga u Petrinji. Budući da gos- pođa Kristinka djeluje u dva smjera, Sofi ja-Zagreb, istaknula je kako je nov- čana pomoć za opstanak Društvu više no potrebna.

Što Vas je potaknulo na osnivanje Društva i s kojom je svrhom osno- Kristinka Jankova vano? - Društvo je osnovano sa svrhom - Za potrebe Društva u Zagrebu računala, unajmljivanje prostora u Sofi ji, popravljanja loše situacije u Bugarskoj, a dobili smo na uporabu 5 kuća u Petrinji, te za izdavanje časopisa “Hrvatska riječ” također pružanja potrebne pomoći pri no one nisu za stanovanje jer su u vrlo koji planiramo objavljivati četiri puta povratku u Hrvatsku. Mišljenja sam, ako lošem stanju, a Društvo nema novac za godišnje. se bolje organiziramo, da će i nama biti njihovu obnovu. Naime, jedna je kuća bolje u ovim teškim ekonomskim vreme- predviđena za uporabu Društva, dok su Recite nam kakva je budućnost Druš- nima u Bugarskoj. ostale četiri bile predviđene za hrvatske tva? obitelji koje su se iz Bugarske preselile u - Mi smo puni planova i raznih pro- Ima li Društvo svoje prostorije u Bu- Hrvatsku. jekata koje smo svima nudili, no nitko garskoj? No, kako su kuće uništene i u vrlo ne reagira. Planiramo primjerice izdati - Nemamo svoje prostorije u Sofi ji i lošem stanju, trenutačno su još nena- i hrvatsko-bugarski rječnik za koji već to nam je žao, to više što je hrvatska dr- seljene, jer je nužna njihova obnova. skupljaju građu, zatim želimo napraviti žava dala prostor Bugarima u Hrvatskoj, Borim se stalno za iznalaženje novčanih popis svih Hrvata u Bugarskoj, no najve- a mi u Bugarskoj nemamo takva prava. sredstava kako bismo mogli obnoviti te ća nam je želja prikupiti novac za obnovu kuće i kako bi Društvo moglo djelovati. dodijeljenih kuća u Petrinji, kako bi se Kakva je situacija s Društvom Hrvata Za pomoć smo se obratili svim relevan- hrvatske obitelji iz Bugarske mogle pre- iz Bugarske? Jeste li u Hrvatskoj dobili tnim institucijama, no zasad nema nika- seliti u Hrvatsku. Zainteresiranih obitelji prostor? kvih donacija. Prošle smo godine dobili ima, no moramo im osigurati uvjete za određeni iznos novčanih sredstava od povratak. Planova i projekata ne nedosta- Napisala: Željka Lešić Snimio: Žorži Paro MVPEI-a koje smo utrošili za kupovanje je, no nema toliko potrebnoga novca. Q 52 matica veljača/february 2007. Iseljeničke vijesti

IZLOŽBA U KANSAS CITYJU SAD - U Galeriji Guldner gradske knjižnice Kansas Cityja 28. siječnja svečano je otvo- rena izložba Hrvatski spomenici na UNESCO-ovoj listi zaštićene svjetske baštine, koju je pripremilo Ministarstvo kulture RH. Na otvaranju je govorio Michael Milkovich, umi- rovljeni direktor Muzeja likovne umjetnosti u St. Petersburgu, na Floridi, rodom Spli- ćanin, a nastupio je i Hrvatski folklorni ansambl Strawberry Hill, iz istoimene četvrti SABORSKO IZASLANSTVO S Kansas Cityja u kojoj živi brojna hrvatska zajednica. Za trajanja izložbe održat će se HRVATIMA U CHICAGU predavanje povjesničarke Loren Taylor o Hrvatsko-američkom iskustvu u Kansas Cityju, SAD - U Hrvatskom kulturnom centru u s fokusom na zajednicu u Strawberry Hillu. Osim u Kansas Cityu, izložba bi u SAD- Chicagu 28. siječnja održana je tribina u trebala biti postavljena u Bloomingtonu, New Yorku i Chicagu, a tijekom godine na kojoj su nastupili saborski zastupnici predviđeno je i njezino gostovanje u Kanadi. Frane Matušić, Mario Zubović te velepo- slanik RH u SAD-u mr. Neven Jurica. Iz hrvatske zajednice u Chicagu tribini se URUČENE VEČERNJAKOVE DOMOVNICE odazvalo pedesetak ljudi. Goste iz do- NJEMAČKA - Prvi put je Večernji list organizi- movine pozdravili su veleposlanik mr. rao izbor najpopularnijih hrvatskih iseljenika Neven Jurica i generalna konzulica Ma- - sportaša, pjevača i glazbenika. Nogometaš rica Matković, uz Josipa Soldu, predsjed- Ivan Klasnić najpopularniji je sportaš i prvi je nika Hrvatskog kulturnog centra. Cilj je nositelj Večernjakove domovnice. Proglaše- tribine bio upoznati iseljenike s ostvari- nje je održano u frankfurtskoj dvorani Burge- vanjem ciljeva hrvatske vanjske politike, nhaus Goldstein. Nagradu za najbolji sportski i to sa zadacima na putu do punoprav- klub u iseljeništvu dobio je SD Croatia iz nog članstva u EU i članstva u NATO-u, Berlina. U kategoriji najpopularnijih pjevača te planovima na unutarnjem političkom nositelji Večernjakove domovnice postali su i gospodarskom području. Saborsko Dunja Rajter i Mate Bulić. Pobjednica u izbo- izaslanstvo i veleposlanik Jurica 29. su ru najpopularnije hrvatske glazbenice u iseljeništvu je violinistica Julija Galić, dok je siječnja posjetili Hrvatski etnički institut nagradu za najpopularnijeg glazbenika ponio solo-gitarist Karlo Martinović. Grupa i Hrvatsku franjevačku kustodiju u Chi- Impulsi iz Mainza pobjednici su u izboru najpopularnije glazbene grupe. cagu.

ZAGREBAČKI GITARISTIČKI KVARTET GOSTOVAO U TORONTU KANADA - U organizaciji Samostalnog odjela za međunarodnu kulturnu suradnju MV- PEI-a RH, Ministarstva kulture RH, Veleposlanstva RH u Ottawi i Generalnog konzulata RH u Mississaugi, a u povodu obilježavanja 15. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, na kraju svojega gostovanja po Kanadi, 20. siječnja 2007., Zagre- bački gitaristički kvartet održao je koncert u crkvi The Church of the Redeemer u Toron- tu. Koncert je pobudio veliko zanimanju publike. Gotovo 350 gledatelja, među kojima su bili predstavnici kanadskih kulturnih institucija, stranih konzulata, te mnogobrojni članovi hrvatske zajednice Toronta i Mississauge, uživalo je u odabranim skladbama.

VEČER PRIJATELJSTVA U BERNU MEĐIMURCI PROSLAVILI ŠVICARSKA - Pod nazivom “Dobra večer, pismo moja” u Bernu, u dvorani u Kleefeldu OBLJETNICU (Bümpliz), klapa Chorus Croaticus održala je potkraj siječnja jubilarnu, 15. po redu ŠVICARSKA - U Schlierenu pokraj Züri- Večer prijateljstva. Pred tristoti- cha 20. siječnja svečano je proslavlje- njak uzvanika, među kojima je bio na 15. obljetnica Društva Međimuraca. i veleposlanik RH u Švicarskoj dr. Petstotinjak nazočnih pozdravili su me- Mladen Andrlić, Chorus Crioticus đimurski župan Ivan Posavec, hrvatski izveo je uz pratnju Bernskog man- veleposlanik dr. Mladen Andrlić i pred- dolinskog kvarteta poznate klap- sjednik Društva Ivan Novak. Župan Po- ske pjesme. Na kraju večeri Frane savec je zaslužnim pojedincima uručio Vugdelija, voditelj klape, osvrnuo prigodne zahvalnice. Međimurci iz do- se na posljednjih dvadeset godi- movine, KUD Zasadbreg i grupa Vertigo, na djelovanja. Posebno je zahva- potom su nastupom zabavili svoje su- lio ravnatelju HKM-a u Švicarskoj, narodnjake u Švicarskoj, a veselje je te- fra Šimunu Šiti Čoriću, za sve što klo uz kušanje tradicionalnih hrvatskih je učinio za tu hrvatsku pjevačku jela i pića i uz bogatu tombolu. (DŠŠ) skupinu. 53 matica veljača/february 2007. ŽIVOT U TREĆOJ DOBI Volim živjeti u Hrvatskoj

Ponosno sam pokazala svoju putovnicu, a srce mi je zaigralo kada sam na svim ustanovama vidjela hrvatski grb i hrvatsku zastavu

Kako ste se odlučili za život u Zagrebu i u Domu umirovljenika? - U Domu su već boravile neke moje znanice iz Buenos Airesa pa sam od njih doznala o životu u Domu. Osim toga, u Zagrebu živi moj najmlađi sin pa mi je tako blizak barem dio obitelji. Kakav je vaš život u Zagrebu? - Zadovoljna sam i relativno sretna, jer prava je sreća u krugu kompletne obi- telji, što meni nije moguće. Uskladila sam život sa svojim fi nancijskim mogućnosti- ma. Nakon povratka, primanja su mi bila dovoljna za pristojan život, no od 2003. godine pogoršao se tečaj i odnos prema Mila Zaninović s obitelji u Argentini kuni, što se odrazilo i na moje materijal- no stanje. Ipak i dalje mogu posjećivati ilu (Mihovilu) Za- rodnu grudu, u meni je rasla želja za po- izložbe, kazališne predstave, koncerte i ninović, rođ. Šredl, vratkom pa sam nakon muževljeve smrti druge kulturne priredbe kojima Zagreb upoznala sam prije nastojala skupiti dokumente i poduzela obiluje. U Domu, također, organiziraju godinu dana u knjiž- sam korake za povratak. izlete, posjete kulturno-umjetničkim nici Doma umirovlje- Na kakve ste poteškoće nailazili? priredbama za koje dobivamo besplatne Mnika “Medvešćak” u Zagrebu. Primijetila - Zahvaljujući Hrvatskom Velepo- karte. sam da gospođa čita hrvatske pisce: A.G. slanstvu i pomoći Hrvata s kojima sam A Vaše slikanje? Matoša, Dragutina Tadijanovića, Ivana se družila u Katoličkoj župi sv. Nikole - Sudjelujem u kreativnoj radionici Goluba, Matu Marčinka i redovito mi- Tavelića nisam imala problema oko pri- slikarstva pa s užitkom stvaram, što mi je jenja knjige, znači da je “knjigoljubac”. kupljanja dokumenata. Na žalost, najveći svestrano omogućeno. Zatim sam uočila njezinu nadarenost mi je problem bila prodaja kuće. U to A kako ste zadovoljni životom u i ljubav za slikarstvo, što se vidjelo na vrijeme pale su cijene nekretninama, a Domu? izložbi njezinih slika. Doznala sam da je imali smo lijepu kuću u koju smo mnogo - Hrana je dobra i uvijek svježa. Svaki povratnica iz Buenos Airesa iz Argentine godina ulagali i odricali se, pa je nisam dan imamo juhu, komadić mesa ili ribe, pa sam je poželjela pobliže upoznati i mogla prodati u bescjenje. prilog, voće ili kolač. Uvijek imamo toplu doznati o njezinim dojmovima i životu u Koliko ste vremena prodavali kuću i vodu i grijanje, u Domu nam peru i gla- domu u Hrvatskoj. kada ste se vratili u Hrvatsku? čaju rublje, a kad mi je teško, osamim se - Gotovo 2 godine bavila sam se u svojoj sobi, pa čitam ili slikam. Gospođo Zaninović, recite za čitatelje prodajom kuće i u Hrvatsku sam se Što Vam nedostaje i čime ste nezado- Matice, koji je bio motiv za Vaš povra- vratila 1998. godine. Bila sam presretna voljni? tak u Hrvatsku? kada sam slobodno mogla reći da sam - Nedostaje mi blizina moje djece i - U prvom redu to su domoljublje i Hrvatica. Ponosno sam pokazala svoju unučadi. Sinovi me redovito nazivaju, bili čežnja za rodnim krajem, u Buenos Aire- putovnicu, a srce mi je zaigralo kada sam su i u Hrvatskoj, ali majčinu srcu ipak su su sam živjela od svoje 13. godine, udala na svim ustanovama vidjela hrvatski grb najdraži neposredni kontakti. Sin Vlado se, obudovjela i ostavila u tuđini dva sina i hrvatsku zastavu. Najsretnija sam bila je osnovao svoju kršćansku obitelj ovdje i unučad, a najmlađi sin živi u Zagrebu kada sam stigla u Split i na Hvar, ugleda- u Zagrebu i imam dvoje krasne unučadi, od godine 1990. . la naše plavo, toplo more, miris morskog Marka i Anu. Kada ste se odlučiti za povratak i jeste bilja, starine i povijesne ostatke kojima Želim da svi Hrvati izvan domovine li imali poteškoća oko skupljanja do- odišu mnogi spomenici kao dokaz naše ostvare svoju želju - vratiti se u Hrvatsku, kumenata? kulture i civilizacije. Time se ne mogu kamo i pripadaju. Q - Nakon oslobođenja Domovine, podičiti mnogi narodi koje sam upoznala 1991., osjetili smo svježi dah i pozive na u iseljeništvu. Napisala: Stanka Pavuna 54 matica veljača/february 2007. POZIV za sudjelovanje na 4. natječaju literarnih i novinarskih radova ZLATNA RIBICA

Hrvatska matica iseljenika podružnica Rijeka organizira 4. nagradni natječaj literarnih i novinarskih radova za učenike hrvatskih dopunskih škola u inozemstvu, i za učenike hrvatskoga jezika u inozemstvu u drugim oblicima organiziranoga učenja materinskoga jezika. Ministarstvo znanosti, prosvjete i športa RH podupire ovaj natječaj.

TEME ovogodišnjeg Natječaja za literarne radove za dobnu skupinu od 7 do 12 godina su: Da mi je stvarati čuda ili Priča o dobroti a za dobnu skupinu od 13 do 16 godina: Susret koji mi je uljepšao dan ili Priča o dobroti TEMA ovogodišnjeg Natječaja za novinarske oblike po izboru je: Zanimljivosti moga kraja Uvjeti natječaja

LITERARNI RADOVI mogu biti pisani hrvatskim standardnim jezi- NOVINARSKI RADOVI mogu biti pisani hrvatskim standardnim kom i u svim hrvatskim narječjima te njima pripadajućim govorima jezikom. Učenici mogu pisati vijest, izvješće, reportažu, intervju o njima (mjesni govori roditelja). znanim pojavama, događajima ili ljudima. Učenici mogu pisati lirske pjesme u stihu i u prozi, kratke priče i sa- stavke u kojima će opisivati događaje, stanja, zbivanja koja su osobne prirode ili znana širem krugu osoba.

Broj literarnih i novinarskih radova nije ograničen. Svaki rad treba sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime učenika, razred, starosnu dob učenika, naziv i adresu škole, naziv države, ime i prezime učitelja (mentora) .

Vrednovanje radova Literarni i novinarski radovi vrednovat će se u dvije kategorije: 1. učenici od 7 do 12 godina starosti i 2. učenici od 13 do 16 godina.

Natječaj je nagradni. Organizator će nagraditi najbolji rad učenika iz svake kategorije osmodnevnim boravkom u ljetnoj školi HMI. Najbolji rad iz svake kategorije dobiva i diplomu. Pored prvih nagrada Organizator priprema i nagrade iznenađenja za druge najuspješnije radove sudionika Natje- čaja. Drugonagrađeni literarni i novinarski radovi dobivaju i pohvalnicu. Svi ostali sudionici dobivaju priznanja za sudjelovanje na ovome Natječaju.

Rok slanja radova je 22. travanj 2007. a objava rezultata Natječaja bit će u svibnju 2007. ADRESA : HMI - PODRUŽNICA RIJEKA (voditeljica Vanja Pavlovec) tel.: +385/51/214 557 fax.: +339 804 e-mail: [email protected]

TERRA OPTIMA d.o.o. 10000 Zagreb, Rudeška 101 Tel: + 385 (0) 1 3883 296 Mob: + 385 (0) 99 3883 333 Email: [email protected] ; [email protected]

AGENCIJA ZA PROMET NEKRETNINA * REAL ESTATE AGENCY * IMMOBILIEN

Velika ponuda kuća, stanova, apartmana i građevinskih zemljišta u Hrvatskoj. Agencija “Terra Optima” uspješno posluje na području Hrvatske.

Za naše klijente obavljamo cjelokupnu uslugu kako za kupca tako i za prodavatelja, od prvog kontakta, razgledavanja, savjeta, provjere stanja nekretnine u zemljišnim knjigama, pa sve do zaključivanja kupoprodajnog ugovora. www.terra-optima.hr NOVE KNJIGE

Marica Popić-Filipović TEKSTILNE RUKOTVORINE HRVATA U RAMI Nakladnik: Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Sarajevo, 2006.

Ovo je druga knjiga u nizu Ramska bašćina koju izdaje Hr- vatsko katoličko dobrotvorno društvo na čelu kojeg je don Anto Jelić Balta. Građa o tekstilnim rukotvorinama Hrvata u Rami prikupljena je terenskim istraživanjima od godine 2002. do 2005. i stručno obrađena od etnologinje Marice Popić-Filipović, više kustosice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. “Pod zajedničkim nazivom tekstil- ne rukotvorine obuhvaćeni su svi poslovi i fi nalni proizvodi koje žene obavljaju veza- no za sijanje konoplje ili lana i dobivanje vlakna iz zrelih stabljika, predenje niti, tkanje platna od konoplje, lana ili pamuka, kao i preradbu vune i izradbu vunenih tkanina, te ukrašavanje gotovih tkanina za izradbu odjeće i kućnog tekstila vezom, utkivanjem ili našivanjem ukrasa, kao i pletenje raznobojnom vunom ili koncem”. Knjiga je lijepo opre- mljena i bogato ilustrirana mnoštvom jasnih fotografi ja u boji. Cijeli projekt istraživanja i tiskanje knjige pomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. (Šimun Penava)

Jera Vodušek Starič Mile Pecić (urednik) KAKO SU KOMUNISTI MOSTOVI  GODIŠNJAK SLUNJSKOG DEKANATA OSVOJILI VLAST 1944.1946. Nakladnik: Župni ured Slunj, Slunj, 2007. Nakladnik: Naklada Pavičić Nedavno je iz tiska izišao novi broj godišnjaka Slunjskog deka- U knjizi se posebno detaljno analizira nata - Mostova - za 2007. godinu. Godišnjak je novim brojem (najviše na osnovi građe iz Slovenije, obilježio i 20. godinu izlaženja. Urednik je godišnjaka župnik ali i iz drugih jugoslavenskih republi- i dekan slunjski mons. Mile Pecić, a na 500 stranica nalazi se ka, osobito Hrvatske) način na koji je pregršt informacija iz župa Slunjskoga dekanata. Mostovi do- borba za oslobođenje od fašizma, u nose uvodnu riječ biskupa Bogovića, zatim katolički kalendar vrijeme preuzimanja vlasti na kraju i astronomske podatke po uzoru na Danicu, kao i čitav niz rata pretvorena u borbu Komunističke vrijednih podataka o Crkvi u Hrvata i Gospićko-senjskoj biskupiji, kao i prikaz najzna- partije za vlast. Osnova je bila u tome: čajnijih događaja u biskupiji. Slijedi rubrika pod nazivom “Događaji koje ćemo pamtiti” tko se partijskom cilju suprotstavio, (smrt nadbiskupa Pavlišića, posjet Golom otoku, slavlje na Udbini, 480. obljetnica Cetin- bio je uklonjen, bez obzira na to na skog sabora) te rubrika “Naša razmišljanja” s napisima o problematici nedostatka duhov- kojoj se strani prije toga borio: oslo- nih zvanja, govoru mržnje i mučeništvu. Slijedi iscrpni prikaz događaja tijekom godine bodilačkoj ili okupatorskoj. Riječ je o 2006. u Slunju i u svim župama Slunjskog dekanata. U rubrici “Iz povijesti” govori se o dokumentarnoj anatomiji “revolucije ratnim i poratnim žrtvama Hrvata u Ličkom Petrovom Selu, a Mostovi objavljuju i dio odozgo”, koja otkriva mračne izvore dnevničkog zapisa mons. Pecića za vrijeme progonstva. jugoslavenskoga komunističkog poret- ka. Iz knjige Kako su komunisti osvojili vlast slovenske znanstvenice dr. Jere Adam Zahirović Vudušek Starič, profesorice povijesti SISAČKI ŽRTVOSLOV na Mariborskom sveučilištu, dobro se Nakladnik: Merkur MGM, Sisak, 2006. vidi kakvi su bili ciljevi jugoslavenskih komunista i kako su te ciljeve realizirali Knjiga o stradanju Hrvata u Sisku i okolici u Drugome svjetskom na kraju Drugoga svjetskog rata, kada ratu i poraću. Adam Zahirović, Siščanin, i sam sudionik Bleiburga su revolucionarnim terorom osvojili i križnih putova zarobljenih hrvatskih vojnika i civila, prikupio je vlast. O svemu tome autorica piše na podatke iz matica, arhiva, od svjedoka; sve ih obradio i za svaku uzbudljiv, na izvornim dokumentima osobu napisao kratku biografi ju i okolnosti stradanja. U gradu Si- iz domaćih i stranih arhiva zasnovan sku i općinama Sunja, Martinjska Ves i Lekenik stradalo je 1 816 način, jezikom znanosti i čvrstih ar- Hrvata, od toga 1 185 vojnika i 631 civil. Stradalih je mnogo više. Prošlo je više od šezde- gumenata. Raskrinkava krvavu praksu set godina da bi ih se prvi put spomenulo. Žrtvoslov počinje preglednom zemljopisnom borbe za vlast, ali i uvjerljivo skida ma- kartom, a ilustriran je fotografi jama stratišta, zatvora i logora. Na sedamdeset stranica sku čovječnosti s proklamacija “boraca dana su opširna svjedočenja i sjećanja, a u prilozima su faksimili raznih popisa, sudskih za slobodu, pravdu i jednakost”. Knjigu presuda i novinskih članaka. Uz biografi je nedostaju fotografi je koje će, nadam se, biti u je sa slovenskog preveo Živko Gruden. drugom, proširenom izdanju kojemu treba dodati opširniju kronologiju stradanja, više dokumenata, popise stanovništva 1941. i 1948. godine kako bismo dobili jasniju sliku o veličini zločina nad Hrvatima od partizanske vojske i komunističke vlasti. Pohvalno je što Pripremio: Ivo Modrušić knjiga ima zaključak na engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. (Šimun Penava) 56 matica veljača/february 2007. TOP lista

Marko Samardžija i Ivo Pranjković (priredili) knjiga HRVATSKI JEZIK U XX. STOLJEĆU Matica hrvatska, Zagreb, 2006. Deset najprodavanijih knjiga naših autora u hrvatskim knjižarama Veliki znanstveni skup Hrvatski jezik u 20. stoljeću održan je u siječnju 2005. u Zagrebu u organizaciji Matice hrvatske. Dvadeset i osam rasprava s toga znanstvenog skupa sada 1. Mediteranski brevijar je tiskano u zasebnome zborniku. U zborniku su obrađena 621 Predrag Matvejević najvažnija pitanja hrvatskoga jezika u proteklome stoljeću, 202 str. i to u nekoliko tematskih blokova. Zašto je S. Radić 1900. 2. Građanin pokorni kritizirao “Gramatiku i stilistiku” T. Maretića? Zašto su 20- 579 Ante Tomić ih godina hrvatski pisci (Šimić, Ujević, Krleža, Kosor, Sude- 224 str. ta, Cesarić...) počeli pisati – ekavski? Zašto je i u NDH bio 3. Historijska čitanka 1 zabranjen jedan hrvatski pravopis? Zašto se jedini izravno protiv “standardnojezičnog 420 Miljenko Jergović zajedništva Hrvata i Srba” po novosadskom dogovoru izjasnio J. Benešić? Zašto su pot- 220 str. pisnici Deklaracije optuženi “za podrivanje osnova samoupravnog socijalizma”? Zašto se jezikoslovci još ne mogu složiti oko pisanja strelica ili strjelica, zadaci ili zadatci? Na ta 4. Ples s mladom i druga pitanja vezana uz prošlostoljetnu povijest hrvatskoga jezika opširne i pouzdane 376 Davor Špišić odgovore nudi ova knjiga. Temeljiti i pregledni, radovi knjigu čine nezaobilaznom za 200 str. proučavatelja novije prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga jezika, pravom Biblijom za hrvat- 5. Pravi se da ovo nisi vidio sku jezičnu problematiku. 334 Hrvoje Šalković 252 str. Pričaj mi o njoj Ana Drežnjak i Romana Kašaj (priredile) 6. VODIČ ZA 2007./2008.  ADRESAR HRVATSKIH 333 Renato Baretić KATOLIČKIH MISIJA/ZAJEDNICA 211 str. Nakladnik: Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt na Majni, 2007. 7. Dinamo svetinja - sve o najve- 223 ćem hrvatskom klubu Upravo je objavljen Vodič za 2007. i 2008. godinu — adresar Ozren Podnar hrvatskih katoličkih misija/zajednica u izdanju Hrvatskoga 180 str. dušobrižničkog ureda iz Frankfurta. U vodiču džepnog iz- 8. Danas kuham... - nešto svježe, danja su kalendari i datumi hodočašća u Njemačkoj za 2007. 197 zrelo i na vrhuncu sezone i 2008. godinu. Potom se iscrpno navode važni podaci o hr- Ana Ugarković vatskim katoličkim misijama u Njemačkoj i u svijetu te soci- 380 str. jalnih djelatnika, psihosocijalnih i psiholoških savjetovališta Elijahova stolica u Njemačkoj. Tu su i adrese i drugih važnih hrvatskih katoličkih ustanova u inozemstvu. 9. Također su iscrpno doneseni i podaci o diplomatsko-konzularnim predstavništvima 195 Igor Štiks 324 str. Hrvatske i BiH. Na naslovnici je vodiča, koji su priredile Ana Drežnjak i Romana Kašaj, katedrala sv. Petra u Đakovu. Predgovor vodiču napisao je predsjednik Vijeća Hrvatske 10. Osmi povjerenik biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, du- 182 Renato Baretić brovački biskup mons. dr. Želimir Puljić. (Adolf Polegubić) 253 str. Tri najprodavanije knjige stranih autora u hrvatskim knjižarama Hrvoje Matković NA VRELIMA HRVATSKE POVIJESTI 1. 90-dnevna dijeta Nakladnici: Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2006 2594 Mojca Poljanšek i Breda Hrobat 90 str. Povjesničar Hrvoje Matković donosi priču o nacionalnoj povijesti izborom više od 120 tekstova koji dokumentiraju 2. Koji k... uopće znamo!? zbivanja u vremenskom luku od 18. stoljeća. Knjiga sadrži 938 William Arntz, Betsy Chasse i odabrane izvore na kojima se temelji znanstvena obradba Mark Vincente hrvatske povijesti. Riječ je o dokumentima koji su nastajali 292 str. u minulim stoljećima, a rasuti su u raznim znanstvenim 3. 90-dnevna dijeta - Dio 2 - Pri- djelima. Svi će tekstovi biti usmjereni na ona zbivanja koja 857 ručnik za održavanje težine označuju ključne probleme povijesnog razvoja, uključuju- Mojca Poljanšek i Breda Hrobat ći i društveno-ekonomsku komponentu i kulturni razvoj 90 str. ili čine prijelomnice u povijesnim mijenama. Svaki doku- ment prati kraći uvod priređivača u kojem je kratko zabilježen povijesni događaj na koji (siječanj 2007. - anketu prikuplja i obrađuje KIS ~ se tekst dokumenta odnosi. Na početku knjige priređivač daje kratak osvrt na razvoj knjižni informacijski sustav) hrvatske historiografi je. 57 matica veljača/february 2007. GLAZBA+

Klape punile dvorane diljem Hrvatske Nakon što je koncert dal- matinskih klapa pod na- zivom “Ne damo te pismo naša” u rujnu napunio splitski poljudski stadi- on, nedavno je istoimena turneja obišla Metković, Primošten, Trogir, Zadar, Hvar, Zagreb, Rijeku i Karan u duetu Dubrovnik. Taj svojevrsni klapski Woodstock punio s talijanskim je dvorane diljem Hrvat- ske, a samo je u Zagrebu tenorom Safi nom desetak tisuća ljudi uživa- Splitski glazbenik Goran Karan snimio lo u klapama: Maslina, Intade, Trogir, Sinj, Filip Dević, Šufi t, Ragusa, Fortunal i Luka. je duet s poznatim talijanskim tenorom Pjesme kao Cesarica, Da te mogu pismom zvati, Croatio iz duše te ljubim, Maslina je Alessandrom Safi nom. Prije tog dueta, neobrana, Odlazak samo su neke koje su “razgalile” duše prisutnih. Svojim zdušnim Safi n je snimio duete sa svjetskim zvi- pjevanjem oni su dokazali da nijedna pjesma ne može “čovika dotaknuti i dušu mu is- jezdama kao što su Rod Stewart, Elton puniti kako to može prava dalmatinska klapska pisma.” Turneja “Da te mogu pismom John i Carlos Santana. U ovom odabra- zvati” defi nitivno je potvrdila fenomen nezapamćene popularnosti klapske pjesme nom društvu našao se i naš Goran čija će koja je uspješno prešla iz konoba na stadione i u športske dvorane. romantična balada pod nazivom “Trag od ljubavi” svoju premijeru doživjeti ovoga ljeta na jednom od međunarod- nih festivala. Pjesma je spoj hrvatskog i talijanskog jezika. Goran intenzivno radi i na novom albumu, radnog naziva “Dite ljubavi”, koji će biti objavljen ovoga ljeta. Thompson kreće na svjetsku turneju U travnju ove go- dine Thompson kreće na svoju eu- ropsku i svjetsku turneju koja će trajati dvije godi- ne. Prvi iz serije koncerata održat će 21. travnja u frankfurtskoj dvo- Serenade za Kalogjeru rani Ballsporthalle. Ovim koncertom Ovogodišnja zabavno-glazbena priredba Opatijske serenade održana početkom Thompson se želi odužiti svima koji su veljače u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela “Kvarner” posvećena je u cijelosti bo- nedavno doputovali na najavljenu, a za- gatom i raznovrsnom opusu renomirana glazbenika Nikice Kalogjere, poznatog skla- tim otkazanu promociju posljednjeg al- datelja, aranžera, glazbenog producenta i dirigenta, koji je umro prije nešto više od buma “Bilo jednom u Hrvatskoj”. Nakon godinu dana. Otvarajući koncert, njegov domaćin i voditelj Ivica Krajač, dugogodišnji koncerta u Njemačkoj, Thompson će Kalogjerin suradnik i tekstopisac, podsjetio je da je riječ o jednom od sinonima za koncerte održati i u Austriji, Švicarskoj, hrvatsku zabavnu glazbu. Pjesmom Muzika i ti koncert je otvorila jedna od najdražih Kanadi, Americi, Australiji, Južnoafričkoj Kalogjerinih suradnica, Tereza Kesovija. Nakon nje mnogi su se, što mlađi što stariji Republici i u Argentini. pjevači, okušali u nezaboravnim Nikičinim evergrinima kao Nono, Barka mala, Vratija se Šime, Mi smo dečki, Maškare, Nima Splita do Splita… Pripremio: Toni Kovač 58 matica veljača/february 2007. U čast svjetskoj opernoj divi U čast hrvatskoj sopranistici Milki Trnini, jednoj od najvećih svjetskih opernih umjetnica, nedavno su, u Londonu, bora- vili muzejska savjetnica Nada Premerl u Muzeju grada Za- greba i ravnatelj Vinko Ivić. Muzej i Royal Opera organizirali su, u povodu 100. obljetnice posljednjega Trninina nastupa u Kraljevskoj operi u Londonu, veliku izložbu, posvećenu našoj opernoj divi koja je osvojila mnoge svjetske pozorni- pop&rock ce. Od 1896. do 1906. Vanna - Početak i kraj Milka Trnina nastupila 1 Croatia Records je u londonskom Co- vent Gardenu 56 puta. Tony Cetinski ft. Divas - Neka´ te zagrli Okosnica izložbe u 2 netko sretniji (live) album: Najbolje Od Nas, 2006. / Hit Records Londonu bili su njezi- E.N.I. - Traži se dečko ni jedinstveni kostimi, 3 Dallas koji su 1900. izrađeni u kazališnim radioni- Gibonni ft. Goran Bare - Anđeo u tebi cama Covent Gardena prema skicama britanskih 4 album: Unca Fibre, 2006. / Dallas slikara i kostimografa Percyja Andersona. Kosti- Ivana Banfi ć - Vjerujem mi, koje je Milka Trnina poklonila Zagrebu i nje- 5 album: Vjerujem, 2006 / govu kazalištu još l925., restaurirani i konzervira- Dallas ni u Muzeju grada Zagreba, izazvali su divljenje ITD band - S ove strane ljubavi publike. Potkraj siječnja je izložba, koja je trajala 6 album: Sve Najbolje, 2006. / Hit Records pet mjeseci, zatvorena, a razgledalo ju je, s veli- Hladno Pivo - Sreća kim interesom, oko 200 tisuća posjetitelja. 7 Menart

Ruswaj - Ona je čisti zakon 8 album: 2006. / Skladba Ede Maajke Hit Records Lana - 1 razlog u američkoj hit-seriji 9 album: 1 Razlog, 2006. / Hit Records Da naši reperi nisu samo za domaću upo- Connect - Jeebena trebu nego i da u domovini rapa – SAD-u 10 album: Prvo Pa Muško, 2005. / Morris Studio/Menart pobuđuju pozornost, dokazuje Edo Maajka. Naime, skladba “Bomba” s njegova posljed- njeg albuma licencirana je za ovogodišnju sezonu američkog serijala “Sleeper Cell”. U zabavna ovom televizijskom hitu koji se prikazuje od Thompson - Moj dida i ja 1 album: Bilo Jednom U Hrvatskoj, 2006. / godine 2005. glavni se junak kao agent FBI Croatia Records bori protiv terorista. Sms - Dobro došla tugo 2 Hit Records

Baruni - Pada snijeg, Ana 3 album: Najbolje Od Najboljeg, 2006. / Koncert Radojke Hit Records Oliver Dragojević - Vila s Jadrana Šverko u Danskoj 4 Hit Records Koncertom duhovne glazbe poznate Siniša Vuco - Ne mogu ti to oprostiti hrvatske pjevačice Radojke Šverko 5 Hit Records u Kopenhagenu je potkraj siječnja Dražen Zečić - Tvoje oči zelene svečano obilježena 15. obljetnica me- 6 album: Zora, 2006. / Hit Records đunarodnog priznanja Republike Hr- vatske. Prigodni koncert u organizaciji Sarr-e Roma - Skitnica Veleposlanstva RH u Danskoj održan 7 Hit Records je u protestanskoj crkvi Cristians u Ko- Prva liga - Jedan život malo je penhagenu. Radojka Šverko izvela je uz pijanističku pratnju prof. Vladimira Babina 8 album: Zlatne Žice Slavonije, 2006. / zahtjevne arije hrvatskih i svjetskih skladatelja i sakralne i klasične glazbe. Nastup Zlatne žice Slavonije - Požega 2006. hrvatskih glazbenika pratilo je dvjestotinjak uzvanika, brojni strani diplomati, pred- Tereza i klapa Maestral - Serenade stavnici danskog političkog života te hrvatski iseljenici. 9 Hit Records 59 Maja Šuput - Nemam koga volim najviše matica veljača/february 2007. 10 album: Obori Me S Nogu, 2006. / Hit Records CROrama

Prepoznatljivost je u osobnosti Transfer Hloverke Novak Srzić, jedne od vodećih televizijskih novinarki, s HTV-a na privatnu Novu TV nedavno je izazvao pravu buru u javnosti. Popularna vodi- teljice odsada ugošćuje u emisiji “Kon- takt” najkompetentnije goste i s njima obrađuje najaktualnije teme. “Ne volim zadanost, svaku emisiju radim na način da najbolje obradim temu kojoj je po- svećena. A tu je, dakako, i referendum- sko pitanje koje ne mora pokazivati op- ćenit stav javnosti, ali, sigurno, pokazuje raspoloženje ljudi koji nas trenutačno gledaju, što je uvijek zanimljivo”, najav- ljuje Hloverka Novak Srzić. Na pitanje po čemu se “Kontakt” zapravo razlikuje od ostalih emisija slična formata, samo- uvjereno odgovara: “Po tome što ću je ja raditi. Mislim da je u takvim emisijama Nove zgode obitelji Kosmički osobnost voditelja vrlo važna i to im daje prepoznatljivost”. Ovih je dana počelo snimanje druge sezone humoristične serije “Odmori se, zaslužio si”, autorskoga tandema Gorana i Snježane Tribuson. U zagrebačkoj Harambašićevoj ulici snimale su se scene eksterijera. Podsjetimo, radnja serije prati život peteročlane obitelji Kosmički. U novih deset nastavaka ponovno ćemo se susresti s Markom (Ivo Gregurević), mrzovoljnim ocem obitelji koji je u stalnome konfl iktu s ostalim njezinim članovima – suprugom i brižnom kućanicom Ružom (Vera Zima) te njihovo troje djece, sinovima Nenom (Igor Mešin) i Dudom (Goran Navojec) te kćeri Bibom (Dora Fišter Toš). “Uveli smo novi lik koji će nam omogućiti da povežemo radnju svih epizoda”, kazala nam je koscenaristica i koredateljica Snježana Tribuson, dodajući kako će se svih de- set novih epizoda snimati u Zagrebu, najvećim dijelom u studiju u Stupniku. Kako je gledanost serije prošle sezone bila između 24 i 33 posto, Tribuson se nada da će i idućom postići jednak prijam kod gledatelja. Ista očekivanja dijeli i urednica Dram- skog programa HTV-a Jasmina Božinovska Živalj, objašnjavajući neuobičajeno visoku gledanost za neku domaću seriju, razlogom što je riječ o provjerenom autorskom dvojcu koji je, uz to, scenarij za taj projekt dugo i pomno pripremao.

Američki san Milana Trenca Animator, ilustratot, crtač stripa i redatelj svjetskoga glasa Milan Trenc (43) ponovno je ušao u središte zani- manja otkako je holivudski fi lm “Noć u muzeju”, koji je snimljen po njegovu stripu, jedan od najgledanijih u svijetu. Zagrepčanin s boravkom u New Yorku svoju je svjetsku slavu stekao radeći ilustracije za New York Times, Time i Financial Times. Od pohvala koje u zadnje vrijeme pljušte, Trenc posebno izdvaja kompliment koji je stigao od defektologinje u SAD-u. Njoj je dječak u domu za djecu s teškoćama u razvoju prišao s Trencovom slikov- nicom i zamolio da mu je pročita. Prije toga, dječak nije progovorio ni riječi - bio je potpuno nezainteresiran za bilo što. Pripremila: Mirna Jagodić

60 matica veljača/february 2007. Splićanka iz Švedske brani boje Hrvatske Na skorašnjem izboru za Top- model svijeta, koji će se sredi- nom veljače održati u Pekingu, boje Hrvatske branit će lijepa, tamnokosa Splićanka iz Švedske Katica Rakuljić. Katicu su roditelji kao dvogodišnju djevojčicu do- veli u Göteborg. Zanimljivo da je dvadesetogodišnja Splićanka izabrana u fi nalni izbor među nekoliko tisuća Šveđanki, koje su se također htjele domoći pre- stižnog izbora. “Budući da imam dvojno državljanstvo, mogla sam birati hoću li predstavljati Švedsku ili Hrvatsku, a ja sam se odlučila za domovinu u kojoj su moji roditelji odrasli i usadili mi veliki ljubav prema njoj”, govori ponosno Katica i kaže da se silno veseli putu u Kinu.

Imotska melodrama s dvojicom gastarbajtera Odnedavno u Splitu igra kaza- lišni komad “Ženici” koji je napi- sao glumac splitskog HNK Ilija Zovko, a jednu od dviju uloga igra sam uz kolegu Filipa Rado- ša. Riječ je o melodrami o dvojci Profi njena ulična moda gastarbajtera iz Imotske krajine Jasmina Arnautović (26) jedna je od domaćih modnih uzda- s dosta komičnih i neočekiva- nica koja svojim kreacijama promiče profi njenu uličnu modu. nih obrata. “Moji junaci govore Njezine maštovite i jedinstvene modele nose mnoge trendse- o konkretnim stvarima, životu, terice i manekenke. Osim toga što uglavnom izrađuje nosive moralu, vjeri, naciji, poštenju, odjevne predmete, ljepota se njezinih kreacija ogleda i u pri- ljudskosti”, kaže Zovko. Na pita- rodnim materijalima visoke kakvoće. Mlada dizajnerica rođena nje kako to da piše na imotsko- je u austrijskom gradu Grazu, a kao petogodišnjakinja dolazi me dijalektu, odgovara: “To je jezik moje majke koji sam usisao s roditeljima u Čakovec. Trenutačno je apsolventica zagrebač- s majčinim mlijekom. Na tom jeziku dišem i ne moram misliti kog Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Za svoj dosadašnji rad kako se što izgovara. Kad u jeziku nema nepoznanica, onda i dobila je nekoliko uglednih domaćih priznanja. on može biti drama”.

“Ples sa zvijezdama” pobudio plesačke strasti u Hrvata Hrvatsku je početkom godine zahvatila plesna groznica. Uzrok što su plesne škole zabilježile rekordan broj polaznika vrlo je gledana HTV-ova emisije “Ples sa zvijezdama”. Osam plesnih parova, koje čine poznate osobe iz javnog života i sjajni plesači Hrvatskog športsko-plesnog saveza, tijekom osam tjedana, sva- ke subote, natjecalo se u raznim plesnim disciplinama. Plesače su, osim struč- nog žirija, ocjenjivali i gledatelji svojim telefonskim pozivima. Tako su u ulozi plesača nastupili primjerice operna pjevačica Sandra Bagarić, glumac Rene Bitorajac, meteorolog Zoran Vakula, vaterpolist Dubravko Šimenc, pjevačica Maja Šuput... U fi nalu koje je emitirano potkraj siječnja u pobjedu je otplesala glumica Zrinka Cvitešić s partnerom Nicolasom Quesnoitom. Simpatična Kar- lovčanka i hrvatski Francuz nisu krili oduševljenje pobjedom. 61 matica veljača/february 2007. HRVATSKI SPORTAŠI IZ BiH Najmanji narod - ali u sportu najbolji

Prije sportski marginalci, hrvatski su sportaši i klubovi u posljednjih desetak godina poosvajali sve važnije naslove do rata, tek se tu i tamo isticao poneki sportaš Hrvat pojedinačno, u klubovima bratsko-jedinstvenoga predznaka, jer oni s hrvatskim predznakom nisu niti postojali. Barem se tako nisu smjeli očitovati. Oni koji su se tako osjećali, recimo, klubovi iz zapadne Hercegovine, tavorili su po raznim nižerazrednim ligama. Uspjehe nisu niti mogli očekivati, igrajući po stadionima koji su više sličili običnim livadama ili pak po neuglednim školskim dvoranama

HNK ORAŠJE NK “ŠIROKI BRIJEG” postao je dvostruki nogometni prvak BiH

rvati, najmalobrojniji, stvenog predznaka, jer oni s hrvatskim Željezničar, Velež, Borac i Slobodu. Re- po ustavu ravnopravan predznakom i nisu postojali. Barem se dom klubove koji nikada nisu uspjeli kao narod sa Srbima i Boš- tako nisu smjeli očitovati. Oni koji su se pobjednici otići s “Pecare”, najljepšeg i njacima/muslimanima tako osjećali, recimo, klubovi iz zapadne najuređenijeg stadiona u državi. Sudbina u Bosni i Hercegovini, u Hercegovine, tavorili su po raznim niže- “slavnih i velikih” klubova godinama je Hstalnom su uzmaku u politici, gospodar- razrednim ligama. Uspjehe nisu niti mo- borba za ostanak, a neki od njih “tre- stvu, školstvu, kulturi i ostalome. Godi- gli očekivati igrajući po stadionima koji snuli” su i u niži stupanj natjecanja. Da nama se s ne baš osobitim uspjehom za- su više sličili običnim livadama ili pak po Široki Brijeg nije iznimka, spomenimo lažu za jezičnu ravnopravnost i TV kanal neuglednim školskim dvoranama. kako je i mostarski Zrinjski osvojio je- na hrvatskom jeziku. Za neuspjeh su im dan naslov prvaka, a isto je to uspjelo i krivi mnogi, čini se, sami sebi najviše. “ŠIROKI BRIJEG” DVOSTRUKI čitlučkom Brotnju. Stabilan premijerligaš Čini se da je sport jedino područje PRVAK BiH stoluje i na posuškom Mokrom docu, na na kojemu su izborili ravnopravnost. Nakon uspostave neovisne BiH stvari su kojemu se igračima klubova iz Sarajeva, Baš izborili, jer, da je ona dijeljena na se izmijenile, na neskriveni užas sport- u pravilu, tresu gaće kada igraju pred temelju konstitutivnih prava, Daytonskih skih čelnika, političara i ostalih pristaša ljutim Poskocima. Aktualni pobjednik i sličnih sporazuma, ili odlukama visokih klubova “svijetlih” tradicija iz glavnoga Nogometnog kupa BiH nije neki klub predstavnika, od ravnopravnosti ne bi im grada i drugih, nešto manje glavnih gra- ispod Trebevića, nego “malo” Orašje, pripalo ni “r”. Uz napomenu, kako riječ dova. Da je tako, svjedoče svakodnevne klub kojim se ponosi hrvatska Posavina. ravnopravnost baš i ne stoji, jer Hrvati su naricaljke u medijima njima sklonih I Hrvati iz srednje Bosne imaju se čime u b-h sportu “bezobrazno” izborili sebi “kućnih” novinarskih pera. Uzalud ta ponositi - premijerligašem iz Žepča. U više od Bošnjaka i Srba! Do rata, tek se oštra pera troše tintu analizirajući kako Prvoj ligi s uspjehom se natječu livanj- tu i tamo isticao poneki sportaš Hrvat je to Široki Brijeg postao dvostruki no- ski Troglav, GOŠK iz Gabele, Kreševo, pojedinačno, u klubovima bratsko-jedin- gometni prvak BiH i puno desetljeće sarajevski SAŠK Napredak, te čitlučko najjači je klub u najpopularnijem sportu, Brotnjo, a prijašnjih sezona u Premijer i Napisali: Marko Knezović i Tihomir Begić držeći iza leđa bivše jugoligaše Sarajevo, Prvoj ligi igrali su još Grude, Ljubuški, 62 matica veljača/february 2007. Drinovci, Čapljina, Stolac, Tomislav, Kiseljak, Vitez.. U najvišim nogometnim razredima Hrvati imaju oko trećinu ukupnog broja klubova, a po uspjesima Vodeći u prvenstvu odbojkaške lige pripada im i više od trećine. HŽRK Katarina BiH odbojkaši su Napretka iz Odžaka

NAJVIŠE NASLOVA U KOŠARCI I RUKOMETU Da nogomet nije iznimka, spomenimo da su Hrvati osvojili najviše naslova prvaka i kupova i u dvama drugim najpopularnijim sportovima, košarci i rukometu. Košarkaši Širokog Prima piva vlasnici su četiriju naslova prvaka i peterostruki su pobjednici Kupa BiH. Godinama mrse račune nekadašnjem prvaku Europe, sarajevskoj Bosni. Uz Cibonu, Zadar i Olimpiju, stalni su članovi regionalne košarkaške NLB lige svih šest godina od utemeljenja. Do rata gotovo se nije čulo za košarkaše Brotnja, MIS KREŠEVO Zrinjskog i Posušja. Sada se ne samo čuje nego, jednostavno, odzvanja. Kao što je “odzvonilo” neki dan kada su Posušaci u Kupu BiH na pleća položili košarkaše Bosne. Više od desetljeća prvo rukomet- no središte u BiH je Ljubuški, čiji su se muški i ženski sastav naosvajali domaćih naslova i bilježili značajne uspjehe u Europi. Među najboljima su i rukometaši mostarskog “Zrinjskog”, te rukometašice “Zrinjskog” i “Katarine”. Vodeći u prven- stvu odbojkaške lige BiH odbojkaši su Napretka iz Odžaka. Boćari Ljubuškog i Gruda redovito osvajaju sve što se u državi može osvojiti. Kako momčadski, tako i pojedinač- no, Hrvati iz BiH žanju samo uspjehe. Igrači Zrinskog slave naslov prvaka Nešto u svojoj “trokut” domovini, nešto u Hrvatskoj, čija se nogometna, ko- Petrić, košarkaši Sesar, Mamić, Krasić, ne. Košarkaški hram na širokobriješkoj šarkaška ili rukometna reprezentacija rukometaši Goluža, Kelentrić, Alilović, “Pecari” najljepši je u BiH i “okolici”, a teško može zamisliti bez igrača iz BiH. Buntić, Anušić, boksači Škaro i Tadić, Ljubušaci se diče sličnim rukometnim Ovdje su rođeni ili vuku korijene Bo- plivač Kožulj, atletičarka Grgić. Četvrti hramom. Boćarski domovi u Grudama ban i Šuker, braća Šimić i braća Kovač, tenisač sa svjetske ATP liste Ivan Ljubičić i Ljubuškom uređeni su po europskim Jurić, Stanić, Vasilj, Tomas, Živković, rođen je Banjoj Luci, a sličnu budućnost standardima. U Međugorju je niknuo Neretljak, Bazina, Šimunić, Klasnić, stručnjaci predviđaju nadolazećem Me- najsuvremeniji kamp za pripreme nogo- đugorčaninu Marinu Čiliću. Najvrjednija metaša, najljepši na prostoru sadašnje i europska i svjetska odličja u poslijeratnu bivše države, u Širokom Brijegu sličan za BiH donio je boćar Ljubuškog Dodig, te mlade tenisače. Teniska igrališta niču u Zelić i Brzica. svim zapadnohercegovačkim općinama, pa je očekivati da Čilić uskoro neće biti IZGRADNJA NOVIH SPORTSKIH jedini mogući Ljubičićev nasljednik. OBJEKATA Zimska sportska središta na Kupresu i Posljednjih godina Hrvati mnogo ulažu Čvrsnici po sadržajima su blizu austrij- u izgradnju športskih objekata, koji su skim i švicarskim, po prirodnom okruž- preduvjet dobrih rezultata. Nogometni ju i ljepši. Što je preduvjet da se uskoro stadioni u Širokom Brijegu, Posušju, ovdje pojavi kakva skijaška zvijezda. Najvrjednija europska i svjetska odličja u poslijeratnu Čitluku i Orašju među najljepšima su u Nemoguće? Nije. U pitanju su ipak špor- BiH donio je boćar Ljubuškog Markica Dodig državi. Isto možemo kazati i za dvora- taši Hrvati iz BiH. Q 63 matica veljača/february 2007. HRVATSKA RUKOMETNA REPREZENTACIJA NA SVJETSKOM PRVENSTVU U NJEMAČKOJ

šili s jednim porazom isto kao i prvopla- sirani Nijemci i drugoplasirani Poljaci. Treća je Danska, primjerice, imala čak Ponosni peti tri poraza, a okitila se broncom. Veselimo se, meutim, tomu što je Hrvatska u minulome prvenstvu dobila nekoliko značajnih pojačanja u postavi. Vratari Dragan Jerković i Mirko Alilović potvrdili su da se na njih u budućnosti i te kako može računati, na lijevom je kri- lu “bljesnuo” Ljubo Vukić, na vanjskoj se liniji pokazao kao sjajna zamjena za Lackovića ili Balića mladi Drago Vuko- vić, a o najboljem mladom europskom igraču Domagoju Duvnjaku u buduć- nosti će se pisati “bajke”. Posebno poglavlje zaslužuju navijači. U mnoštvu “kockastih” dresova u Stuttgartu smo susreli Matu Vukšića, jednog od najpo- pularnijih Hrvata u ovom gradu, inače organizatoru koncerata popularnog pjevača Mate Bulića, koji je od glave do pete bio u “crveno-bijelim” bojama. - Imali smo problema s ula- znicama, premalo ih je bilo za naše navijače, a meni je pomo- rvatska rukometna re- gao Stipe Gabrić Jambo - spo- prezentacija Svjetsko je menuo je Vukšić. prvenstvo u Njemačkoj U Mannheimu je bila ista završila na petoj pozi- Francuske u četvrtzavrš- slika. Tribine okićene brojnim tran- ciji. Slavili su Nijemci, nici udaljio ih je od utrke za medaljom. sparentima (Posušje, Imotski, ‘vatreni Hiznenađenje prvenstva su drugoplasirani Mnoge bi reprezentacije do kraja po- Stuttgart’, Livno...), a dvoranu SAP Poljaci, a brončani su Danci. Iako su tonule, ali Červarova družina nije se arenu pohodili su brojni navijači iz svih najbolji hrvatski rukometaši ispraćeni sa predala. Posljednje dvije utakmice, opet krajeva Njemačke, kao i iz Švicarske i željama da se u domovinu vrate za zla- sa Španjolcima i Rusima, Hrvatska je Austrije. Tridesetsedmogodišnji Robert tom, ili barem utješnom medaljom, nisu odigrala besprijekorno i pritom izborila Keser iz Stuttgarta ne propušta ni jednu ovo natjecanje napustili pognute glave. vizu za kvalifi kacijski turnir za OI u Pe- utakmicu, bez obzira na sport, hrvat- Impozantan skor, devet pobjeda i kingu. Usprkos završnom redoslijedu, ske reprezentacije: - Gledao sam sve samo jedan poraz, razlog je, ipak, za- mnogi svjetski stručnjaci, kao i najbolji utakmice nogometne reprezentacije na dovoljstvu, posebice kada se zna da su igrači, bili su složni u jednom: Hrvatska SP u Njemačkoj, nisam želio, dakako, izbjegli kojekakve kalkulacije i nitko je prezentirala najljepši rukomet. Atrak- propustiti ni rukometaše. im ne može zamjeriti da su u drugom tivni potezi, “cepelini”, male rukometne Nažalost, zbog nastupa domaće krugu i utakmici sa Španjolskom pustili majstorije izazivale su pljesak u Stutt- reprezentacije u Kölnu, ulaznica nije suparniku. Jer, da su izgubili spomenuti gartu, Kölnu i Mannheimu. Naravno, bilo ni za lijek. Osim kod preprodavača, ogled, u polufi nalu bi išli na “papirnato” ponajviše Ivano Balić, rukometni genij, pa su naši navijači duboko posegnuli u lakšeg suparnika (Island), a ne na Fran- čiji su potezi već sada dio obvezne “lek- džep ne bi li pratili uživo naše rukome- cusku (od koje su tire” rukometnih početnika. Ali, gotovo taše. Ulaznice od tridesetak eura plaćali doživjeli jedini poraz). Upravo tada ih je nemoguće kopirati i objasniti, jer su po desetak puta većoj cijeni, dok su su dokazali da im je sport na prvom je Ivano Balić jedinstven. Pet puta za- oni uporniji i snalažljiviji karte kupili mjestu, makar su neki glasovi oko re- redom preko Interneta godinu dana uoči po- prezentacije tvrdili da se većina igrača Uzeo je titulu najboljeg igrača na četka prvenstva. iz prve postave “mora”odmarati, ili u najvećim europskim i svjetskim ruko- Nakon završetka prvenstva, pred- prijevodu “ne bi bilo loše izgubiti”... metnim smotrama. sjednik Saveza Željko Kavran preuzeo Nažalost, samo jedan loš dan i poraz od Izvjesno je, takoer, na ruku i u pri- je zastavu SP-a, i pozvao sve u goste log hrvatskim rukometašima nije išao ni 2009., kada će se najveći rukometni Napisao: Željko Petan sustav natjecanja, pa su prvenstvo zavr- skup održati u Hrvatskoj. Q 64 matica veljača/february 2007. ŠPORTSKE VIJESTI

TENISAČI IZGUBILI OD NJEMAČKE U DAVIS CUPU Hrvatska teniska Davis Cup reprezenta- cija poražena je u 1. kolu Svjetske skupi- NOGOMETAŠI SUPERIORNO ne na gostovanju u Njemačkoj s 3:2. STARTALI U 2007. Nakon što je Tommy Haas bio bolji od Hrvatska nogometna reprezentacija na- Marija Ančića, a Ivan Ljubičić izjednačio stavlja izvanredne partije i u 2007. godini. u meču protiv Benjamina Beckera, velik U prijateljskom susretu na riječkoj Kantridi korak prema četvrtfi nalu napravili su Ni- “Vatreni” su pred 8 000 gledatelja pobijedi- jemci pobijedivši u igri parova. Bio je to li Norvešku 2:1. Iako rezultat sugerira tešku prvi poraz Ančića i Ljubičića u paru na- borbu na terenu, naši su nogometaši brilji- kon šest uzastopnih pobjeda. Treći, od- rali u svim elementima igre i oduševili sve. lučujući bod Nijemcima donio je Haas, Dva prekrasna gola Mladena Petrića i Luke koji je uvjerljivo bio bolji od Ljubičića. U Modrića potvrda su fantastičnog rada u zadnjem meču 18-godišnji Marin Čilić našem stožeru, pa svi s optimizmom oče- bio je bolji od Beckera. Hrvatska će po- kuju nastavak kvalifi kacija za EP. četkom rujna saznati protivnika za osta- nak u Svjetskoj skupini. Ivan Ljubičić izgubio je u fi nalu ATP tur- CIBONA ISPALA, MAMIĆ SE OPROSTIO OD IGRANJA nira PBZ Zagreb Indoors od Cipranina Iako su košarkašima Cibone ‘smjeli’ u Rimu izgubiti od Lottomatice Rome do 18 ko- Marcosa Baghdatisa. Iako je Ljubo bra- ševa, uspjeli su ‘nadmašiti’ i taj rezultat te se s porazom od 23 koša razlike oprostili od nio prošlogodišnji naslov, Cipranin je u daljnjih utakmica u Euroligi. Bila je to najlošija utakmica Cibonaša u Europskoj ligi. ključnim trenucima bio mnogo bolji i Nekadašnji hrvatski košarkaški reprezentativac Matej Mamić (31) odlučio je završiti zasluženo slavio. svoju igračku karijeru nakon neuspjelog pokušaja povratka na teren. Mamić je u stu- denome 2005. godine tijekom utakmice njemačkog prvenstva teško pao i ozlijedio kralježnicu. Ipak, uspio se oporaviti, ali ne dovoljno da bi nastavio aktivno igrati košar- ku. Matej se kani baviti trenerskim poslom.

ZADRU KUP, BLANKA NAJBOLJA, A KARATAŠIMA BRONCE Košarkaši Zadra pobjednici su Hrvatskoga košarkaškog kupa ‘’Krešimir Ćosić’’ nakon što su u fi nalnom dvoboju u svojim Jazinama svladali Zagreb s 90:83. Zadranima je ovo rekordni, šesti naslov pobjednika Hrvatskog kupa. Blanka Vlašić je izvrsno starta- la u novu sezonu. Pobjedničkim skokom od 201 cm na mitingu u Bukureštu Blanka je postala prva skakačica u vis koja je ove sezone letjela preko 2 metra. Hrvatska karate reprezentacija osvojila je tri brončane medalje i dva peta mjesta na europskom prvenstvu kadeta i juniora. U ka- detskoj konkurenciji medalje su FILIPOVIĆU POBJEDA U osvojili Ivana Ljubić u kategoriji AMERIČKOM PRVIJENCU do 57 kilograma, te Matija Hor- Mirko Filipović je u premijernom nastu- vat u kategoriji do 65 kilograma, pu u ‘ultimate fi ghtu’ pod okriljem ame- dok je Ivana Bebek bila treća u ričke UFC organizacije tehničkom no- konkurenciji juniorki u kategoriji kautom u prvoj rundi pobijedio 24-go- do 60 kilograma. dišnjeg Amerikanca Eddieja Sancheza. Dosad neporaženi Eddie Sanchez nije se uspio ozbiljnije suprostaviti Filipoviću. REI HRASKI BRONCA U SLALOMU Nakon što se godinama borio pod okri- Na 16. Zimskim olimpijskim igrama gluhih u Salt Lake City, prvi put je nastupila i hr- ljem japanskog Pridea, i početkom ruj- vatska reprezentacija gluhih. Fantastična petnaestogodišnja skijašica Rea Hraski oki- na prošle godine u Tokiju osvojio naslov tila se broncom u slalomu, dok je izvrsna četvrta bila u veleslalomu i u kombinaciji. pobjednika Prideova Grand Prix turnira Zanimljivo je kako je Rea medalju osvojila na istoj stazi na kojoj je na ZOI 2002. Janica u “ultimate fi ghtu”, Filipović je nedavno Kostelić osvojila zlatno odličje u slalomu. Ovi rezultati mlade skijašice ne iznenađuju odlučio karijeru nastaviti u UFC-u. jer je talentirana Rea ove godine uvrštena i u program hrvatske alpske skijaške re- prezentaciju. Na SP prvenstvu u skijanju u švedskom Areu, Ivica Kostelić bio je 12. u Pripremila: Nikolina Petan Šutalo superkombinaciji. 65 matica veljača/february 2007. CONTENT BRIEFS (KRATKI PREGLED SADRŽAJA NA ENGLESKOM)

4 As part of an offi cial visit to the Cro- Small Shipbuilding, Textiles & Clothing, rrent situation is in this important Croati- atians living in Switzerland from January ICT Solutions, Timber & Furniture and an emigrant print media. 12th to 13th, CHF Director Katarina Fu- Mariculture – Croatian Fish. ček met in Olten with the representatives 27 Th e CHF Croatian Emigrants’ Mu- of the local Croatian associations, opened 15 Croatia has good reason to expect a seum, currently in the process of being an exhibition of Croatian naive art and quickening of the pace of the negotiation founded, has launched a new project en- folk musical instruments in Baden, and process during German Presidency of the titled “Vucetich”, dedicated to the 150th was present at the promotion of the book EU in the fi rst half of this year. Croatian anniversary of the birth of Croatian emi- Umijeće svakodnevnog pokreta / Th e Art of Government has been invited to submit grant Ivan Vučetić, internationally reco- Everyday Motion in Rieden near Baden. its negotiating positions for a further gnised as the inventor of “daktiloscopy”. three negotiation chapters. Croatia has so 6 Another CHF Winter School of far been invited to submit its negotiation 28 On the occasion of the 8th anniver- Croatian Folklore was held in Crikvenica positions for a total of 13 chapters, 9 of sary of the passing of Bishop Đuro Kokša from January 3rd to 14th, drawing a re- which it has already submitted. we bring an interview with Academy of cord number of attendants from Croatia Arts and Sciences member Ivan Golub, and abroad. On the program were the 16 News from Croatia (culture, events well versed in the life and works of this dances, folk costumes, songs, musical of interest…) eminent theologian, long time dean of the instruments and customs of the Adriatic Croatian Papal Institute of St. Jerome in region, the coastal area and the islands. 18 In time of inter-state and internati- Rome and a lover and donator of art. onal integrations the burning issue of all 8 Th e jubilee 60th traditional Gradi- small nations, including Croatia, is that of 30 An interview with Ilija Tokić of Za- šće Croatian Ball was held January 20th identity. It is not surprising that national greb, president of the Prsten Association at Vienna’s Hotel Schönbrunn, organised identity is particularly endangered in the of Bosnian Croats, which has initiated by the Gradišće Croatian Culture Society. Diaspora of small nations. a series of signifi cant projects aimed at Hungary’s Baja was host, on January 27th gathering aid for the threatened and im- to the Veliko prelo (Grand Spinning Bee), 20 Friar Ljubo Krasić, the director of the poverished Croatians of Bosnia and Her- a traditional folk festivity that every year Croatian Schools of America and Canada zegovina, whether as associations or as gathers the local Croatian community in (HIŠAK), and the head of the Croatian individuals. this Hungarian town in the Bačka region. Ethnic Institute of Chicago, speaks on the Th e organiser of this important event was HIŠAK system, which today includes 28 32 News from Bosnia and Herzegovina the Bačka branch of the Federation of schools. Croatians n Hungary and the Croatian 33 Argentinian Willy Terrazas, the son Minority Self-Government in the city of 22 Dr. Josip Gjurović, the Zagreb-ba- of a Croatian woman is the leader of Baja. sed president of the Croatian Bokelj Navy Croatian amateur folklore ensembles in Brotherhood speaks of a double exhibition Buenos Aires, and is also active in the Ar- 9 Tomislav Žigmanov’s book “Croati- project about the maritime heritage on the gentinian tango, which he as of recently is ans in Vojvodina Today” was presented at Adriatic Sea, the “Painted Works of B. Ivan- teaching in Croatia. the CHF February 2nd. Th e book looks, ković” and the “Bokelj Navy and its Cap- at the social and cultural reality of the tains” which could be viewed at Zagreb’s 34 Australia Day was marked in Zagreb Croatian minority in this multiethnic re- HAZU Glyptotheque and is now appearing in January under the media sponsorship gion of Serbia over the past fi ft een years. at the Duke’s Palace in Dubrovnik. of MATICA magazine. Th e Croatian He- ritage Foundation also presented its acti- 10 An interview with Petar Selem, uni- 24 An all day round table discussion vities at this very well attended cultural versity professor, theatre director, writer, was held in Zagreb on February 6th on event, at a promotional stand where Cro- member of Croatian parliament, chair of the topic of “Th e Croatian emigration and atian emigrant print media drew great the parliamentary committee on educati- Minorities in Croatia in the European Inte- attention. on, science and culture and a member of gration Process”. Th e program was led by the CHF Board of Directors. well-known Croatian activist Marin Sop- 36, 53 News from the Croatian commu- ta with a number of eminent experts and nities around the world 12 News from Croatia (economy, politi- researchers taking part. cs…) 38 Every year around carnival time in 26 Th e CHF was in January visited by the village of Gljev in the Sinj region an 14 Government’s Croatian Export Of- Višnja Miočić, the editor in chief of the ancient tradition is held in which the fa- fensive strategy was presented at the 2nd bi-weekly Hrvatska Kronika (Croatian mous Gljev masqueraders tour the surro- Convention of the Association of Cro- Chronicle), a New York newspaper in its unding villages and entertain the many atian Exporters held in Zagreb January third year of circulation. In an interview gathered visitors from across Central 22nd. Th e strategy is focused on setting for Matica magazine she speaks of how Dalmatia. up export clusters for six sectors – Water, the paper was launched and what the cu- 66 matica veljača/february 2007. 40 Th e Euro was offi cialy introduced ka. Th e author deals with the fascinating 58 Music+: Events of interest on the in Slovenia as the offi cial currency, repla- fates of ordinary people, carried by cir- Croatian music scene cing the Tolar. It is a fact little known in cumstance to the sea and to the world. Croatia that the Tolar bills and coins and 60 CRORAMA: Croatian society the new Euro coins were designed by an 50 Th e “Pavao Ritter Vitezović” gene- mosaic eminent Ljubljana-based designer - Croat alogical society has been active in Croa- Miljenko Licul, whose work has received tia for about one and a half year. On the 62 It is interesting that the Croatian pe- high marks from international experts. occasion we spoke with the society’s vice ople of Bosnia and Herzegovina, although president Mladen Paver. He pointed out not numerous, have had the most success 42 News from the Croatian minorities that the Society has a Working Group for in sports over the past ten years. Th e Širo- in Europe the Diaspora that invites the collaborati- ki Brijeg, Zrinski-Mostar, Brotnjo-Čitluk on of all interested genealogists from the and other football clubs are among the 44 In daily communication it oft en emigration. best in the country. Basketballers are do- happens that the concept of the Croatian ing no worse (Široki, Brotnjo etc.). Th ere language is equated with the concept of 52 Th e CHF was visited recently by are also many excellent individual athle- the Standard Croatian Language. Many Kristinka Jankova, the president of the tes. advocates of this view do not have good Croatian Association of Sofi a (Bulgaria), intentions. Th eir intention is to procla- who was interviewed by our reporters 64 Th e Croatian handball representati- im all Croatian dialects non-Croatian as and spoke of that country’s little known on took only 5th place at the recently held they diff er in some distinct characteristics Croatian community. World Championships in Germany, even from today’s Standard Croatian Langua- though they only lost a single match. Our ge. 54 Pensioner Mila Zaninović, nee players were cheered on by the thousands Šredl, a returnee from Argentina living of Croatians living in Germany and nei- 45 Th e preparations for the Croatian in Zagreb’s Medvešćak Old Age Home, ghbouring countries. Diaspora world football championships, speaks of her impressions on return to be held in Zagreb and its environs from to Croatia and on life in the old age 65 Sports news the 25th to 30th of June, are in full swing. home. Appearing at the world championships are: Croatia Canberra, Croatia Toronto, 56 New books Content Briefs by: Hrvoje Salopek Zrinski Chicago, Croat San Pedro, Croa- Translated by: Neven Ferenčić tia Essen, Čelik Vienna, Croatian House Linz and the Representation of the Gradi- šće Croats (Austria).

46 An exhibition of Zagreb’s Croati- an Museum of History entitled “I Gave Gold for Iron” is dedicated to Croatians in World War I. About 600 objects were presented at the exhibition, including offi cer’s and soldier’s uniforms of the Croatian Home Guards units, weaponry, OTON

medals, fl ags, medals for military and ci- vilian merit and much more.

48 Among the Croatians in the Diaspo- ra the most popular living Croatian wri- ter and martyr is Zlatko Tomičić (1930) because of his expressions of national identity and state-building political con- victions. We bring an account of his latest collection of poetry, Divlji poljski cvijet / Wild Field Flower.

49 Th e book Jadranske priče (Ljudi, brodovi, događaji o kojima se malo zna) / Adriatic Tales (Little Known People, Ships

& Events) by journalist Gradimir Grande KRAJUNA - Agneza, jesi li sigurna da je pisalo “maskembal”? Radivojević was recently released in Rije- 67 matica veljača/february 2007. autohtonih manjinskih zajednica. autohtonih manjinskih pripadnici useljenici i njihovi potomci,žive ilikao kao korijenau20zemalja svijetaukojima ljude hrvatskih zbornikioveTako godinepovezuje iseljenički Hrvatski mlađegeneracije. kroatisti vačec ivodeći hrvatski August Ko- jezikkojeobrađuju akademik materinski vine iiseljeničkepovijesti izdvajamo teme vezane uz domo- izvan teta, baštine, umjetničkogastvaralaštva identi- Uz teme oblikovanja modernogahrvatskoga ku Australiji. timposvetio jeuređivački Matičin uovome godišnja- Odabrane stranice suvremene iseljeničkepovijesti naši pouzdani stalnisuradnicisasvihkontinenata. zbornik). Priloge supisalimahommlađistručnjaci,te verziji ielektroničkoj inačici(www.matis.hr/tiskanoj priloga,raspoređenih na366stranica39 autorskih u te obzori, Dijaspora, vi, Kroatistički Duhovnost, Znanost, cjelinama tematskim sa sažetcima naengleskomeišpanjolskomejeziku, u PUBLIKACIJU HMI! NE PROPUSTITE zbornik 2007 iseljenički Hrvatski Nove knjige tel. (+3851)6115116 donosiobiljezanimljivosti izsvijetau Znaci vremena, Baština,Mosto- Trg 3,10000ZAGREB, Stjepana Radića HRVATSKA /CROATIA HRVATSKA MATICA /Odjelza marketing ipromociju ISELJENIKA Q fax.(+3851)6111522 • SPONZORIRANE RUBRIKE • SPONZORIRANI ČLANAK, • BANERI, nekoliko načinaoglašavanja: Internet marketing HMIosmislioje Hrvatske matice iseljenika! Oglašavajte naweb portalu Q Hrvatske matice iseljenika! Posjetite stranice web portala njihovim partnerima. usvijetui uglednim poslovnim Hrvatima zajednicama, iseljeničkim se hrvatskim Budite korak ispred ostalihipredstavite mob. 0996115116 Q E-mail:[email protected] iseljeništva! Muzej hrvatskoga nove: Info centar i pripremi suidvije foto-galerije …au kalendar, brojne najave događanja, projekti HMI, rubrike -vijesti, posjećenosti. porast stalan španjolski) ibilježe engleski, (hrvatski, su na trijezika svijeta, dostupne HMI čitaju diljem se portalu web na našem izbor zaoglašavanje izvrstansvijeta su Hrvatske icijeloga klikova www.matis.hr Više od od Više Sadrže 24 Web stranice mjesečno iz mjesečno iz 1 200 000 1 200000 !

ISSN 1330-2140