PODUNAVAČKE – BIVŠI MAJDAN ŠLJUNKA – BUDUĆA TURISTIČKO-REKREATIVNA ZONA NA ZAPADNOJ MORAVI

MARSHES OF PODUNAVCI – FORMER PIT OF GRAVEL –FUTURE TOURISTIC-RECREATIVE ZONE ALONG ZAPADNA MORAVA NAUČNI RAD UDK 379.851 (ŠUMARSTVO 5-6/99, BEOGRAD)

Ljiljana Vujković1, Branislav Šarčević2, Dragana Grujić-Šarčević3

Abstrakt: Površinskom eksploatacijom šljunka nestaju vredni prirodni elementi, a okolina ovakvih majdana obično decenijama ostavlja sliku pustoši, ukoliko se prirodi ne pomogne da ovaj proces izlečenja što pre preboli. Na prostoru površine oko 50 ha, na 10 km od Vrnjačke Banje, a na 2 km od sela Podunavci, nalaze se Podunavačke bare nastale eksploatacijom šljunka, sedamdesetih godina ovog veka. Potrebne su velike aktivnosti da se ovi oštećeni ili deformisani predeli ponovo aktiviraju i stave u službu i korist ljudi i predela kao celine. Na pomolu je jedno svrsishodno rešenje koje će valorizovati ove predele, gde su delom već obnovljeni neki prirodni elementi, i stvoriti vredan rekreativno-turistički potencijal, koji će dopuniti turističku ponudu Vrnjačke Banje, a omogućiti i razvoj seos- kog turizma u Podunavcima. Rad daje analizu ovih predela i mogućnosti za njegovu najpovoljniju revitalizaciju i korišćenje.

Absract: The open surface excavation of gravel destroys valuable natural elements, and the image of wasteland remains usually for decades in the surroundings of such quarries, if the nature is not helped to recover as soon as possible. The marshes of Podunavci, covering the area of about 50 ha, created by gravel exploitation in the seventies, are situated 10 km away from Vrnjačka , and 2 km from the village Podunavci. Extensive activities are necessary to restore these damaged and deformed landscapes and to make them useful and beneficial. There is a solution that will valorize these landscapes, where some natural elements have already been partly restored. This valuable recreation-tourist potential will contribute to tourist offer of Vrnjačka Banja, and it will enable the development of rural tourism at Podunavci. This paper analyses the landscape and its potential most favorable revitalization and utilization. Uvod

Površinskom eksploatacijom šljunka, kao i drugih sirovina nastaju velike promene u predelu, koje često imaju za posledicu uništavanje prirodnih ekosistema u celini ili pojedinih njihovih komponenti. Dolazi do izmene konfiguracije terena, nestaje plodan površinski sloj zemljišta, a time i do iščezavanja biljnog i životinjskog sveta. Spontano prirodno obnavljanje može da potraje decenijama, ukoliko se prirodi ne pomogne da ovaj proces izlečenja preboli. Jedan takav prostor, koji je sedamdesetih godina ovog veka bio majdan (u eksploataciji) šljunka, do sada samo prirodno obnavljan, treba da bude stavljen u funkciju turizma i rekreacije.

Materijal i metod rada

Na prostoru površine oko 50 ha, na petnaestak kilometara od Vrnjačke Banje, a na 2 km od sela Podunavci nalaze se Podunavačke bare, nastale eksploatacijom šljunka. Kako se nalaze u blizini Zapadne Morave spontano su se majdani šljunka ispunili vodom, a priroda je krenula svojim radom da ih naseli i ponovo oživi. Od sela Podunavci do bara postoji makadamski put u dužini od 2 km. Ceo prostor već ima neku zadovoljavajuću sliku u predelu, ali ga treba detaljno istražiti, valorizovati i staviti u funkciju turizma i rekreacije gostiju, a takođe i meštana Vrnjačke Banje i okolnih seoskih naselja. Ovim radom se želi da ukaže na bitne momente u fazi istraživanja, valorizujući prirodne elemente u cilju formiranja globalnog predloga za programsku osnovu uređenja celog kompleksa Podunavačkih bara. Na terenu su izvršena istraživanja spontano nastale vegetacije i hidrološki uslovi, a narasle potrebe u prostorima za rekreaciju diktiraju i razvoj novih sadržaja, kako bi turistička ponuda Vrnajčke Banje bila sadržajnija.

Ljiljana Vujković1, Branislav Šarčević2, Dragana Grujić-Šarčević3 1 Šumarski fakultet, Beograd, 2 i 3 JP”Beli izvor” – Vrnjačka Banja 2 Rezultati rada i diskusija

Skupština Opštine Vrnjačka Banja je pokrenula akciju oko uređenja Podunavačkih bara. Prostornim planom republike Srbije Vrnjačka Banja je valorizovana kao najznačajniji banjski turistički centar i potencirane su njene funkcionalne veze i odnosi sa kontaktnim okruženjem. U odnosu na to je urađen Program unapređenja i osavremenjavanja turističke ponude Vrnjačke Banje, gde je posebno obrađena i rekreativno-turistička zona Zapadne Morave. Ovom studijom je obrađeno oko 50 ha prostora, sa specificiranjem funkcija i namene prostora. Ovom prostoru je i u okviru GUP-a Vrnjačke Banje (1995-2015) dat adekvatan značaj. Na osnovu Zakona o planiranju i uređenju prostora i naselja (Sl. glasnik RS br. 44/95) Skupština Opštine Vrnjačka Banja donela je odluku o izradi Generalnog plana predela, kojim će se ovo područje detaljno obraditi, vodeći računa o dugoročnoj koncepciji, nameni i organizaciji predela, te svim ostalim relevantnim faktorima. Sastavni deo Generalnog plana predela treba da bude i Analiza postojećeg stanja životne sredine, pretočena u Studiju zaštite prirodnog ambijenta Zapadne Morave i Podunavačkih bara, koja će se zasnivati na globalnom održivom tj. usklađenom (harmoničnom) razvoju. U našim uslovima to znači oslanjanje na sistem upravljanja zaštitom životne sredine, koji “je usmeren na potrebe šireg spektra zainteresovanih strana i na zadovoljavanje rastućih potreba društva da se životna sredina zaštiti”.

Analiza postojećeg stanja i prirodnih uslova

Prostor na kome se nalaze bivša eksploataciona polja, a danas Podunavačke bare pripada slivu Zapadne Morave i u neposrednoj su blizini (cca 500 m) njenog glavnog toka. Bare se nalaze na lokaciji "Ključ" u blizini mesta zvanog Vraneška ada. Sa jugoistoka se graniče starim rukavcem Z. Morave, a na severozapadu Z. Moravom, na nadmorskoj visini od 179 m. Čine ih 7 većih i 15 manjih jezera, prosečne dubine vode oko 2 m. Vodena površina bara je oko 24 ha, dok se ceo kompleks prostire na cca 50 ha površine (tab.1.). Osnovne karakteristike jezerskog prostora su date u tabeli 1.

JEZE- Pravac Površina Prosečna Maksimal Prosečna Starost RO prostira- dubina na dubina zapremina jezera nja kopa vode vode vode R.br. Ha m m m3 god 1. W-E 2.000 1.50 2.00 24000 40 2. N-S 1.700 2.00 2.50 27200 30 3. N-S 0.060 2.00 3.00 960 30 4. SW-NE 2.000 2.50 3.00 40000 25 5. NE-NW 0.285 2.00 2.50 4560 15 6. SW-NE 1.600 2.00 2.50 25600 20 7. SW-NE 4.850 2.50 3.00 97000 20 8. SW-NE 0.200 2.50 3.00 4000 20 9. SW-NE 0.140 2.50 3.00 2800 20 10. SW-NE 0.170 2.50 3.00 3400 20 11. SW-NE 0.020 2.00 2.50 320 20 12. SW-NE 1.200 2.00 2.50 19200 20 13. SW-NE 0.015 2.00 2.50 240 20 14. S-N 0.030 2.00 2.50 480 20 15. S-N 3.000 2.50 3.00 60000 25 16. S-N 0.020 2.00 2.50 320 25 17. S-N 0.020 2.00 2.50 320 25 18. S-N 0.850 2.00 2.50 13600 25 19. S-N 1.850 2.00 2.50 29600 25 20. S-N 0.040 2.00 2.50 640 25 21. S-N 0.400 2.00 2.50 6400 25 22. S-N 3.100 2.50 3.00 62000 25 UKUPN 23.550 2.14 2.66 422640 O

Površinske vode u depresijama bivših kopova se prihranjuju iz podzemnih izdani i u hidrauličkoj su vezi sa rekom Zapadnom Moravom i njenim pritokama. Voda je hemijski nezagađena. Podunavačka jezera i bare su do danas

3 koristili samo ribolovci iz okoline, jer su bare bogate ribom, a njihova okolina ih čini veoma dragocenim potencijalom za turizam i rekreaciju (sl.1).

Sl.1. Centralni snimak Podunavačkih bara iz vaduha

Reljef je predstavljen aluvijalnom ravni reke Zapadne Morave. Područje je ravno sa najnižom kotom 175m nv, a najvišom oko 179m nv i ima sve karakteristike jednog prirodno stvorenog predela. Aluvijalni nanosi nemaju razvijene genetičke horizonte, već slojeve različite debljine. U prvome sloju debljine 0.80 m imamo prašinasto peskovitu glinu, zatim smeđe humuznu glinu (debljine oko 3.50m) i na većim dubinama sitniji i krupniji šljunak (Ćirić, 1995). U krugu od 10 km smenjuje se više biocenoza (od barske vegetacije, preko područja livada, zajednica vrbe i topole, hrasta lužnjaka, bukovo-hrastovih šuma, do šuma jele na Goču). I svo to bogatstvo, raznolikost, ali i jedinstvo prirode se može videti i osetiti sa jednog mesta - Podunavačkih bara. Neposredno okruženje jezera – bara je bogato prizemnom florom karakterističnom za svezu Salicion albae, znači mezofite i higro-helofitne biljke ( sita, oštrica, šaš, vodena pirevina). Od drveća javlja se bela i crna topola, bela , , ima unešenog (pojedinačno) bagrema i drugo (sl. 2). Na vodi javlja se beli i žuti lokvanj, orašak, sočivica i dr.). Važniji klimatski podaci nam omogućuju da sagledamo rekreativne mogućnosti prostora, koji se može koristiti i za letnju, a i za zimsku rekreaciju. Fauna je zastupljena kako sa rečnom, tako i sa sitnom divljači. Najčešće su ribe: karaš, šaran, klen, belica, grgeč, ređe crvenperka. Od divljači je prisutan: zec, fazan, prepelica, trčka. Inače prostor je bogat pticama (lasta bregunica, gnezdi se na obali Z. Morave), gnjurac i druge. Analizirajući prirodne uslove može se zaključiti da se radi o predelu izuzetnih estetskih kvaliteta i pogodnosti, koji uz minimalnu ljudsku intervenciju može postati pravi prirodni biser Pomoravlja. Neposredna blizina Z. Morave, kontrast koji čine klasični nizinski predeo ispresecan barskim vodenim površinama, u odnosu na Gledičke planine na severu i padine Goča na jugu, čine ovaj predeo izuzetno atraktivnim. Ta atraktivnost naročito dolazi do izražaja smenom godišnjih doba. Valorizacija područja i pogodnosti za rekreaciju Da bi se pristupilo izradi elemenata za program rekreacije i turizma ceo kompleks treba valorizovati, što znači izvršiti analizu pogodnosti za planiranje rekreacije. One treba da definišu smernice u korišćenju prostora za različite namene, odnosno zone posebnih aktivnosti. U okviru rekreativnog korišćenja to su: kupanje, sportski ribolov, šetnja, boravak u prirodi, veslanje, zabavni sadržaji na vodi i druge sportske aktivnosti. Pored prirodnih uslova analizirani su i značajni kriterijumi za rekreativne aktivnosti: kupanje, sportski ribolov i veslanje, koje prvenstveno zavise od prirodnih uslova područja istraživanja (tab. 2). Kriterijumi za druge rekreativne aktivnosti, kao što su: šetnja i boravak u prirodi, sportske aktivnosti i zabavni sadržaji na vodi i pored nje, uglavnom zavise od stvorenih uslova, pa zato i nisu vrednovani u početnoj fazi, jer ovi sadržaji tek treba da budu izgrađeni. U tabeli su nabrojani najvazniji kriterijumi za određene rekreativne aktivnosti u njihovom najpovoljnijem obliku, pa su u analizi komentarisani, a nije vršeno poentiranje, jer za ovaj obim rada to nije moguće. Naravno pri izradi projektne dokumentacije prišlo bi se detaljnijoj valorizaciji svih kriterijuma. Prvi kriterijum za rekreativnu aktivnost kupanja ne zadovoljava u potpunosti, ali iz tabele 1. se vidi da postoje jezera koja su veličine od 2 – 4,8 ha, te će se ona prvenstveno namenjivati kupanju. Kriterijum dubine vode takođe u potpunosti nije zadovoljen, pa se u tom smislu jezera namenjena kupanju mogu delimično i produbiti. Ostali kriterijumi skoro da u popunosti zadovoljavaju, naravno uz potrebne intervencije u obodnom pojasu, što je i neminovna intervencija u jednoj ovakvoj transformaciji prostora. Kriterijumi za sportski ribolov takođe ne zadovoljavaju u potpunosti, ali uz potrebne intervencije i tu se mogu postići zadovoljavajući rezultati. Kriterijumi za veslanje su potpuno nezadovoljavajući, jer minimalna površina vode nije 20 ha, već ukupna površina jezera, kojih ukupno ima 22, što znači da su vodene površine usitnjene i da je ovu vrstu aktivnosti jedino moguće sprovesti u domenu dečijih aktivnosti sa nekim manjim plovilima u okviru zabavnog vodenog parka.

4 Tab. 2. Najpovoljniji kriterijumi za određene aktivnosti (Bechmann,A., Kiemstedt,H and all,1975)

Rekreativne Kriterijumi aktivnosti Kupanje § Najmanja površina pod vodom 3-5 ha § Slobodne površine veličine najmanje dvostruke vodene površine § Bakteriološki ispravna voda, najmanje II klase kvaliteta § Bez permanentnog opterećenja fosfatima (napr. iz naselja sa poljoprivrednih površina) § Na više od polovine površine vodenih površina dubina vode 3 m § Pogodna temperatura vode od 180C u letnjem periodu § Podjednak nivo vode, odnosno male oscilacije nivoa vode § Povoljno formirane obale i podvodni reljef § Pogodan odnos zatvorenih i otvorenih područja (livade- šume-poljoprivreda) § Pogodne saobraćajne veze (po mogućnosti javni prevoz) do glavnih lokacija u naselju § Bez oštećenja od susednih namena (buka, gasovi) § Bez ugrožavanja susednih korisnika Sportski ribolov § Minimalna vodena površina 2 ha § Na više od polovine vodene površine dubina vode preko 2 m § Kvalitet vode koji odgovara I ili II klasi po svim parametrima § Zastupljenost obraslih plićaka (plodište riba) § Bez ugožavanja od susedbnih namena (npr. buka) Veslanje § Minimalna površina vode 20 ha § Dobra pristupačna obala

Kad je u pitanju šetnja, boravak u prirodi, zabavni sadržaji na vodi i pored nje i druge sportske aktivnosti mogućnosti su optimalne, ali uz ulaganja u uređenje, što znači da su u prirodnim uslovima sadašnjeg stanja praktično neizvodljive. Iz analize uslova sredine i kriterijuma pogodnosti zaključuje se da ne postoje bitni ograničavajući faktori za većinu rekreativnih aktivnosti, osim što je potrebno za neke aktivnosti delimično intervenisati, izmeniti i poboljšati određene uslove. Elementi programa rekreacije i pejzažnog uređenja prostora

Već formirana vodena površina i celokupno okruženje, kao i određeni prirodni uslovi sredine i visoki kriterijumi u vrednovanju za određene rekreativne aktivnosti pokazuju da je korišćenje ovog prostora u rekreativne svrhe najcelishodnije.

5 Blizina Vrnjačke Banje, Kopaonika, kao i većih privrednih centara: Kraljeva i Kruševca, dobar su preduslov za razvoj turizma u smislu korišćenja postojećih kapaciteta u Vrnjačkoj Banji, razvoja seoskog turizma u Podunavcima, sportskog i rekreativnog - lovnog i riblolovnog turizma. Buduće rekultivisano i uređeno područje biće namenjeno svakodnevnoj rekreaciji kako stanovnika Vrnjačke Banje i okolnih seoskih naselja, tako i turista, odnosno posetioca i gostiju Vrnjačke Banje, kojima bi ovaj prostor pružao dodatnu zabavu u ponudi banjskog programa. Najveći dolazak posetilaca očekuje se u letnjem periodu, mada ne bi trebalo zanemariti prisustvo posetilaca i u drugim godišnjim dobima. Takođe treba da budu obuhvaćeni i različiti sadržaji za rekreaciju korisnika različitih interesovanja, povezani dobro organizovanom mrežom staza: § Staze za šetnju i trčanje § Biciklističke staze § Kupališta – plaže sa odgovarajućom opemom: uslužni objekti, svlačionice, skakaonice, tobogani i dr. § Livade za piknik sa oraganizovanim prostorima za pripremu roštilja § Platoi za sedenje i okupljanje § Mostići i platforme za sunčanje § Sportski tereni na otvorenom § Tereni za mini golf § Dečija igrališta § Razne zabavne atrakcije na vodi § Prostori za vezivanje čamaca na vesla i njihov smeštaj na suvom § Paviljoni – nastrešnice i druga prateća oprema navedenih sadržaja § Prostori za sportski ribolov – određeni broj bara namenjenih isključivo ribolovcima. Planiranjem rekreativnih sadržaja doći će i do konfliktnih situacija – ugrožavanja vodenih površina i njihove okoline većim prilivom rekreanata. Da bi se to izbeglo brojna jezera treba prilagoditi određenim namenama i urediti ih za nesmetano korišćenje kako bi se što duže zadržale povoljne karakteristike i stabilnost ekosistema. Potrebno je da voda u jezerima ostane u granicama I i II klase kvaliteta vode. Porast sadržaja organskih materija, promena režima kiseonika doveli bi do ubrzanog procesa eutrofikacije, koja bi uslovila preteran razvoj algi – posebno modrozelenih algi, kao i hiperprodukciju fitoplanktona. U slučaju njihovog prenamnoženja potrebno ih je mehanički suzbijati i uklanjati. Biološkim merama (unošenje belog amura) regulisao bi se razvoj vodenog bilja i algi, tj. dovođenje istog u optimalno brojno stanje. Da bi slobodne površine ovog rekreativnog kompleksa ispunile svoju funkciju potrebno je sprovesti i niz mera na postojećoj vegetaciji. To bi u prvom redu bilo u domenu sanitarnih seča stabala, koja su oštećena, obolela ili prevršena. Nakon toga potrebno je izvršiti čišćenje od podrasta, šiblja i korova, vodeći računa o biološkoj i ekološkoj potrebi da se ne unište staništa ptica i sitnijih životinja, tj da se očuvaju manje i veće grupe žbunaste vegetacije i podrasta u postojećem obliku. Uklanjanjem pojedinih stabala otvoriti vizure prema Gledičkim planinama, obali Z. Morave, vodeći računa da se očuvaju interesantna soliterna stabla, ili grupe stabala. Uz samu obalu bara izvršiti čišćenja od korova i šiblja, ali vodeći računa o estetskom i biološkom momentu. Nakon potrebnog sanitarnog čIšćenja moguće je uneti i nove vrste drveća i šiblja koje bi

6 vizuelno obogatile kompoziciju, ali u svakom slučaju pri tome voditi računa o karakteru područja i prirodnih uslova, koji uglavnom omogućuju razvoj biljnih vrsta iz zajednice Saliceto-Populetum i njoj bliskih, tj. izvršiti izbor biljnih vrsta koje podnose delimično plavljenje i viši nivo podzemnih voda, jer blizina reke i jezera upravo to i uslovljavaju. Paralelno sa ovim radovima prići izradi projektne dokumentacije za kompleksno uređenje ovoga prostora, a to zahteva jedno kompleksno i studiozno rešenje.

Zaključak Veštačka jezera koja nastaju eksploatacijom šljunka predstavljaju dragocena mesta za organizaciju rekreacije i formiranje rekreativnih područja. Analizom proirodnih i stvorenih uslova na području Podunavskih bara i utvrđivanjem, u najvećem broju, ispunjenosti uslova i kriterijuma za glavne rekreativne aktivnosti: kupanje, sportski ribolov i šetnju, utvrđeno je da se ovo područje može razviti u turističko-rekretivni centar, koji bi u mnogome dopunio turističku ponudu Vrnjačke Banje, a takođe i omogućio razvoj seoskog turizma u Podunavcima. Na ovom prostoru ne bi se trebala planirati izgradnja hotelskih kapaciteta, već koristiti postojeće u Vrnjačkoj Banji i razvoj privatnog smeštaja u Podunavcima. Time se ostvaruje i zaštita prostora Podunavačkih bara od zagađenja koje bi nastalo izgradnjom većih smeštajnih kapaciteta na području samih bara (kanalizacija, smeće i dr.). Izgradnjom i rekonstrukcijom postojeće i nove mreže puteva može se uspostaviti odgovarajuća veza, tj. svakodnevni dolazak gostiju do Podunavačkih bara. Koristeći optimalno prirodne resurse stvaraju se novi uslovi za privređivanje. U okviru principa usklađenog (održivog) razvoja, iznalaze se mogućnosti korišćenja prednosti pojedinih prostornih celina, koje u ovom trenutku nisu najbolje iskorišćene. U konkretnom slučaju to je blizina Vrnjačke banje i svih njenih kapaciteta, blizina Goča sa razvijenim planinskim turizmom, razvoj sela i seoskog turizma, tj. razvoj rubnih područja opštine. Aktivnim uređenjem područja pospešuje se i očuvanje prirode, kao i biodiverzitet, koji je u fazi raubovanja prirodnih resursa mogao da bude ugrožen.

Literatura:

1. Bechmann,A., Kiemstedt,H. and.all (1975): Landschaftbewertung fur die Erholung im Sauerland, Teil 1-Texstband, Teil II-Kartenband, Schriftenreihe Landes und Stadtentwicklungsforschung NRW, Bd.1008, Dortmund. 2. Ćirić M. (1965): Atlas šumskih zemljišta Jugoslavije, JPŠC 3. Hristić Đ. Bunjevac Ilija (1996): Gajenje slatkovodnih riba, International contact agency, Bor. 4. Kojić M. Popović R. Karadžić B.; Vaskularne biljke Srbije kao indikatori staništa, Institut za istraživanja u poljoprivredi "Srbija", Beograd 1997. 5. Predlog programa za izradu generalnog plana predela "Podunavačke bare", SO Vrnjačka Banja, radni materijal, 1999.

7