TEC – TRAFFIC ENGINEERING & COMMUNICATIONS Scientific Journal of Traffic, Transport and Communications
Naučno‐stručni časopis iz saobraćaja, transporta i komunikacija
IZDAVAČ Udruženje inženjera saobraćaja i komunikacija u Bosni i Hercegovini, Sarajevo
ZA IZDAVAČA Prof. dr. Osman Lindov, predsjednik udruženja
UREĐIVAČKI I RECENZENTNI ODBOR Prof. dr. Osman Lindov, glavni i odgovorni urednik Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Prof. dr. Samir Čaušević Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Prof. dr. Fadila Kiso Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Prof. dr. Vuk Bogdanović Fakultet tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu, Srbija Prof.dr. Ljupko Šimunović Fakultet prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Prof. dr. Valentina Basarić Fakultet tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu, Srbija Prof.dr. Istvan Chuzi Univerzitet u Oradei, Rumunija Prof.dr. Wafu Elias Univerzitet Tehnion, Haifa, Izrael Prof. dr. Davor Brčić Fakultet prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska Prof. dr. Krsto Lipovac Saobraćajni fakultet, Univerziteta u Beogradu, Srbija Doc. dr. Drago Ezgeta Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Prof. dr. Mustafa Mehanović Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina Mr. Artur Perchel Manager, Eastern European Countries at UITP,Brisel, Belgija Mr. Damir Bjelica MMM Group, Kanada
LEKTURA / KOREKTURA Jasmina Šabanović, prof.
KLASIFIKACIJA ČLANAKA UDK Jasmina Šabanović, prof. Adnan Omerhodžić, MA ‐ dipl.inž.saobr.
ADRESA: Zmaja od Bosne 8, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina e‐mail: [email protected]
NASLOVNA STRANA I UREĐENJE TEKSTA Merima Šehić, Adnan Tatarević, MA ‐ dipl.inž.saobr.
INERNET I ANDROID IZDANJE Edo Memišević, MA ‐ dipl.inž.saobr. www.uiskbh.ba/index.php/casopis.tec
ISSN BROJ ZA ON‐LINE VERZIJU: 2303‐5900
ŠTAMPA: AMOS Graf, Sarajevo
Časopis izlazi dva puta godišnje. God. 1. Vol. 2., Sarajevo, 2014.
Uvodna riječ glavnog i odgovornog urednika ‐ uz drugi broj časopisa TEC ‐
Evo nas kod drugog broja naučno‐stručnog časopisa TEC – TRAFFIC ENGINEERING & COMMUNICATIONS, Scientific Journal of Traffic, Transport and Communications/Naučno‐stručni časopis iz saobraćaja, transporta i komunikacija.
Naučno ‐ stručni časopis TEC – TRAFFIC ENGINEERING & COMMUNICATIONS, je svojom tematikom iz oblasti saobraćaja, transporta i komunikacija, sigurnosti, zaštite, planiranja, organizacije, te saobraćajnog inženjerstva i komunikacija, kroz prvi broj opravdao svoje pokretanje i izdavanje prema mišljenju mnogih koji su imali i čitali prvi broj.
Saobraćaj, transport i energetika su najvažniji potencijali jedne države svugdje u svijetu koje se brzo razvijaju i preteča su ostalog privrednog razvoja. Prihvatanje ovih konstatacija svakoj zemlji će osigurati budućnost u razvoju privrede, te ostalih pratećih aktivnosti. To je tematika i istraživanja koje nalazimo u časopisu može pomoći privredi, inžinjerstvu kako u Bosni i
Hercegovini tako i na prostoru evropske unije. 2. Časopis TEC – TRAFFIC ENGINEERING & COMMUNICATIONS, je svoju internacionalizaciju pored tematike koju obrađuje pokazao i dokazao i kroz uređivački i recenzentski odbor.
Časopis TEC – TRAFFIC ENGINEERING & COMMUNICATIONS, je u namjeri povećanja čitanosti i prihvatljivosti omogućio svojim čitateljima da kroz internet izdanje i android aplikaciju bude dostupan svugdje u svijetu.
Časopis TEC – TRAFFIC ENGINEERING & COMMUNICATIONS, s naučno‐stručnog aspekta će i dalje biti korektivni faktor u razvoju saobraćaja, transporta i komunikacija kako na bosanskohercegovačkom prostoru i u regiji tako i na evropskom prostoru i šire.
Sarajevo, decembar 2014. Glavni i odgovorni urednik Prof. dr. Osman Lindov
TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol
3
2.
mmunications, God.1 – 2014 Vol
TEC – Traffic Engineering & Co .
4
TEC – TRAFFIC ENGINEERING & COMMUNICATIONS Scientific Journal of Traffic, Transport and Communications
Naučno‐stručni časopis iz saobraćaja, transporta i komunikacija
2.
TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol
5
2.
mmunications, God.1 – 2014 Vol
TEC – Traffic Engineering & Co .
6
SADRŽAJ / CONTENTS
Prof. dr. Osman Lindov, dipl. inž. saob., Željko Matoc, dipl. inž. saob., SIGURNOST I ZAŠTITA U SAORAĆAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI SAFETY AND SECURITY IN TRAFFIC, TRANSPORT AND COMMUNICATIONS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 9
Prof. dr. Mustafa Mehanović, Hajrudin Omerbegović, MA‐dipl.inž.saob., SIGURNOST I ZAŠTITA U OBLASTI PLANIRANJA U SAOBRAĆAJU, PRIJEVOZU I KOMUNIKACIJAMA SAFETY AND PROTECTION OF PLANNING IN TRAFFIC, TRANSPORT AND COMMUNICATIONS 19
Doc. dr. Nedžad Branković dipl. inž. građ., Doc. dr. Smajo Salketić, dipl. inž. saobr. SIGURNOST ŽELJEZNIČKOG SAOBRAĆAJA NA KORIDORU VC SECURITY OF RAILWAY TRANSPORT ON CORRIDOR VC 27
Dinar Damir, BA‐inž. saob. i kom., Aličić Aldin MA ‐ dipl. inž. saob. i kom.,Hasagić Tarik MA ‐ dipl. inž. saob. i kom., OPASNOSTI OD STRUJNOG UDARA UZ PRUGU DANGER OF ELECTRIC SHOCK ALONG THE RAILROAD 39
Dr. sc. Feta Sinani, Prof. dr Osman Lindov, dipl. inž. saobr., OPĆI PRINCIPI REVIZIJE SIGURNOSTI CESTA GENERAL PRINCIPLES OF ROAD SAFETY AUDIT 49
Ševal Kovačević, dipl. inž. saobr., Sead Tahirović, dipl. inž. saobr., Bešlija Edin, BA ‐ inž. saob., Mirzet Sarajlić, BA ‐ inž. saob., PROBLEMATIKA UVOZA POLOVNIH VOZILA KAO I UTJECAJ PROBLEMA NA SIGURNOST SAOBRAĆAJA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE PROBLEMATICS OF IMPORTS USED VEHICLES AND EFFECT OF THE PROBLEM ON ROAD SAFETY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 57
Mr. sc. Reuf Boračić, dipl. inž. saobr., Adnan Omerhodžić, MA‐dipl. inž. saobr. i kom.,Željko 2. Klisara, dipl. inž. saob., SIGURNOST I ZAŠTITA VOZAČA BICIKALA I MOPEDA U SAOBRAĆAJU SAFETY AND SECURITY OF BIKE AND MOPED DRIVERS IN TRAFFIC 63
Mr. sc. Mirza Berković dipl. inž. saobr. i kom.,Mr. sc. Amel Kosovac dipl. inž. saobr. i kom.,Amila Bajić, BSc. Geodezije SIGURNOST KRITIČNE MREŽNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE U USLOVIMA KLIMATSKIH PROMJENA SAFETY CRITICAL NETWORK INFRASTRUCTURE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN THE CONDITIONS OF CLIMATE CHANGE 71
Nejra Mujić, MA ‐ dipl. inž. saob. i kom. SIGURNOST I ZAŠTITA INFORMACIJSKO‐KOMUNIKACIJSKIH SISTEMA SECURITY AND PROTECTION OF INFORMATION AND COMMUNICATION SYSTEMS 83
Mugdim Mandžuka, dipl. inž. saobr. i kom., Adnan Zaimović, dipl. inž. saobr. i kom.,Milan Dunović, dipl. inž. saobr. i kom.,Edis Đerzić, dipl. inž. saobr. i kom.,Elmedin Mahmutović, dipl. inž. saobr. i kom., SIGURNOST KAO ELEMENT KVALITETA POŠTANSKIH USLUGA SAFETY AS AN ELEMENT OF QUALITY OF POSTAL SERVICES 89
Nermin Zijadić MA‐dipl. inž. saobr. i kom.,Mirzeta Šehović Kadić MA‐dipl. inž. saobr. i TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol kom.,Vahidin Zukanović MA‐dipl. inž. saobr. i kom., SIGURNOST U ZRAČNOM PROMETU SAFETY SA POSEBNIM OSVRTOM NA UPRAVLJANJE RIZIKOM CHARACTERISTICS OF MANAGEMENT IN TRANSPORT ‐ LOGISTICS PROCESSES 97
Prof. dr. Abidin Deljanin, Mr. sc. Mirza Berković, dipl. inž. saob. i kom., Emir Deljanin, BA – inž. saob. i kom. SIGURNOSNA PITANJA RIVERSNIH LOGISTIČKIH PROCESA I ODNOS PREMA EKO‐SISTEMU THE SAFETY QUESTIONS REVERSE LOGISTIC PROCESSES AND RELATION TOWARDS OF ECO‐ SYSTEM 103
7
Tino Krivić, inž. prometa, ULOGA I ZNAČAJ POLICIJE U SUSTAVU POVEĆANJA SIGURNOSTI U PROMETU THE ROLE AND SIGNIFICANCE OF THE POLICE IN INCREASING TRAFFIC SAFETY 111
Emin Mušić, MA – dipl. inž. saobr. i kom., Birsen Eljazović, MA – dipl. inž. saobr. i kom., Maida Eljazović, MA – dipl. inž. saobr. i kom., Adnan Bešić, BA – inž. saobr. i kom. SIGURNOST I ZAŠTITA U SAOBRAĆAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA NA PODRUČJU UNSKO‐SANSKOG KANTONA SAFETY AND PROTECTION IN TRAFFIC, TRANSPORTATION AND COMMUNICATIONS IN THE AREA OF THE UNA‐SANA CANTON 121
Mr Dražan Erkić, diplomirani pravnik,Mr Bojan Stevanović, dipl. inž. saobr., Mr. sc. Goran Milošević, dipl. inž. saobr. ZNAČAJ I ULOGA TESTOVNIH PITANJA ZA BEZBJEDNOST DRUMSKOG SAOBRAĆAJA THE IMPORTANCE OF THE ROLE OF SECURITY ISSUES OF TEST ROAD TRAFFIC 127
Eladina Mujičić, dipl. inž. saobr. i kom.,Rasim Kovač, dipl. inž. saobr. i kom.,Edin Delić, MA‐dipl. inž. saobr. i kom.,Asmir Hakanović, MA‐dipl. inž. saobr. i kom.,Samir Čičak, MA‐dipl. inž. saobr. i kom., UPRAVLJANJE CESTOVNOM INFRASTRUKTUROM NA PODRUČJU ZENIČKO‐DOBOJSKOG KANTONA MANAGEMENT ROAD INFRASTRUCTURE IN THE ZENICA‐DOBOJ CANTON 137
Mr. sc. Azra Ferizović, dipl. inž. saobr., Jasmina Olovčić MA‐dipl. inž. saobr. i kom., SAVREMENE MENADŽMENT METODE U FUNKCIJI OPTIMIZIRANJA BEZBJEDNOSTI ŽELJEZNIČKOG SISTEMA CONTEMPORARY MANAGEMENT METHODS IN FUNCTION OF OPTIMIZING SAFETY RAIL SYSTEM 145
Prof. dr. Suada Dacić dipl. Inž., Sandin Balić, MA ‐ dipl. inž. saobr. i kom. CESTOVNE INSPEKCIJSKE PROCEDURE I METODE ISPITIVANJA VOZILA PREMA DIREKTIVI 2014/47 EC ROAD INSPECTION PROCEDURES AND METHODS OF TESTING VEHICLES TO DIRECTIVE 2014/47 EC 153
2.
mmunications, God.1 – 2014 Vol
TEC – Traffic Engineering & Co
.
8
SIGURNOST I ZAŠTITA U SAORAĆAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI
SAFETY AND SECURITY IN TRAFFIC, TRANSPORT AND COMMUNICATIONS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Prof. dr. Osman Lindov, dipl. inž. saobr. Fakultetza saobraćaj i komunikacije Sarajevo Željko Matoc, dipl. inž. saobr. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
Kategorizacija rada: Pregledni naučni rad Review article ∗
SAŽETAK: Sigurnost u saobraćaju predstavlja naučnu disciplinu koja izučava sve elemente sigurnosti saobraćaja i koja naučno – stručnim metodama pospješuje sigurnost vozila ceste i svih učesnika u saobraćaju. Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka zaštite i spašavanja u odgovoru na prirodne ili druge nesreće. Prirodna nesreća je događaj koji je uzrokovan iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, sa ili bez čovjekovog utjecaja, koji ugrožava zdravlje ili život ljudi, životinja, uzrokuje štetu na materijalnim dobrima i okolišu. Sva fizička i pravna lica u Bosni i Hercegovini dužna su sprovoditi ličnu i uzajamnu zaštitu, pružati pomoć i spašavati ljudske živote, materijalna i druga dobra na osnovu lične svijesti, savjesti, relevantnih propisa i u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima.U radu je objašnjen značaj sigurnosti i zaštite u saobraćaju, transportu i komunikacijama. Posebno su obrađeni segmenti sigurnosti i zaštite u cestovnom, željezničkom,zračnom, vodnom, poštanskomsaobraćaju i transportu, te u telekomunikacijskom saobraćaju.
KLJUČNE RIJEČI: Sigurnost, zaštita, saobraćaj, transport.
ABSTRACT:Traffic safety is a scientific discipline that studies all elements of traffic safety and that scientific ‐ professional methods improves vehicle safety road and all road users. Protection and Rescue is a form of preparation and participation of the holders of the activities and tasks of protection and rescue in response to natural or other disasters. Natural accident is an event which is caused by the sudden action of natural forces, with or without human influence, which threatens the health or life of humans, animals, causes damage to the material goods and the environment. All natural and legal persons in Bosnia and Herzegovina are obliged to apply personal and reciprocal protection, to provide assistance and to save human lives, 2. material and other goods on the basis of personal awareness, conscience, relevant regulations and in accordance with their abilities and skills. The paper explains the importance of safety and security in traffic, transport and communications. In particular, the segments of security and safety in road, rail, air, water, postal services and transport, as well as in telecommunications traffic.
KEY WORDS: Safety, protection, traffic, transport.
UVOD
Naučna disciplina zaštita i sigurnost u saobraćajnom procesusvojim metodama izučava mogućnosti tehničko‐ tehnološkog usavršavanja procesa rada i organizacije rada u saobraćaju kroz društveno‐pravna okruženja u kojem se odvija ostvaruje radna aktivnost, obuhvatajući pritom odvijanje saobraćaja, saobraćajna sredstva i metode rada u saobraćaju, polazeći od načela prilagođavanja saobraćaja čovjeku i čovjeka saobraćajnom procesu. Ti se načini prilagođavanja sprovode naučnim, odgojno‐obrazovnim, organizacijskim i tehničko‐ tehnološkim mjerama, metodama i sredstvima. Zaštita i sigurnost u saobraćajnom procesusluži se onim metodama, mjerama i sredstvima koji su usmjereni na stvaranje zaštitnih i sigurnosnih uslova u saobraćaju. Ti se uslovi ostvaruju primjenom savremenih naučnih i tehničkih metoda, zdravstvenih, socijalnih i pedagoških mjera, među koje pripadaju organizacijske, ekonomske, obrazovne i odgojne i druge mjere što utječu na stvaranje sigurnih uslova saobraćaja. Sve te metode i mjere usmjerene su na preventivno djelovanje, projekciju rizika, sprečavanje i uklanjanje uzroka saobraćajnih nezgoda, ozljeda u saobraćaju, profesionalnih i drugih oboljenja, zatim na zaštitu i sigurnost imovine i zaštitu okoliša, što sve može nastati TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol kao posljedica odvijanja saobraćaja. Sigurnost safety u saobraćaju predstavlja stanje neizloženosti riziku ili stanje s prihvatljivim nivoom rizika od saobraćajnih nezgoda, ozljeda, oštećenja ili drugih opasnosti. Sigurnost je jedan od osnovnih zahtjeva saobraćajnog sistema i ključni pokazatelj kvalitete usluge. Sigurnost u saobraćajnom procesu, s tehničko‐tehnološkog gledišta, može se definirati kao skup znanstvenih metoda, tehničkih normi i tehnoloških postupaka kojima je cilj sigurno odvijanje saobraćaja, kako bi se zaštitili ljudski
∗Primljeno / Received: 04. 12. 2014. Prihvaćeno/Recenzirano /Accepted/ Reviewed: 15. 12. 2014.
9
životi, materijalna dobra i okoliš od akcidentnih situacija i saobraćajnih nezgoda. Zaštita je jedan od važnijih pokazatelja kvalitete usluge. Zaštita security & protection razlikuje se od sigurnosti i obuhvata aktivnosti prevencije i zaštite određenog objekta, osobe, vozila, itd. od nepoželjnog događaja, neovlaštene upotrebe, napada i sl. Zaštita u saobraćaju skup je znanstvenih metoda, mjera i postupaka kojima je osnovni cilj zaštiti sve učesnike u saobraćaju od različitih uzročnih elemenata koji nastaju u toku odvijanja saobraćaja, kao i od drugih elemenata životnih i radnih uslova čovjeka, koji imaju za posljedicu saobraćajnu nezgodu, ozljedu čovjeka u saobraćaju, profesionalna i druga oboljenja, što podrazumijeva otklanjanje uzroka koji izazivaju ove pojave, da bi se stvorili zaštitni uslovi u saobraćajnom procesu 1 .
1. ZNAČAJ, SIGURNOST I ZAŠTITA U SAORAĆAJU, TRANSPORTU I KOMUNIKACIJAMA
Sa gledišta društveno‐organizacijskih mjera i postupaka zaštite, u saobraćajnom procesu važne su sljedeće mjere i postupci:
- organizacija saobraćajnog sistema zemlje, - saobraćajni tokovi, - organizovanost sistema informiranja, pomoći i zaštite, - organizovanost sistema za održavanje saobraćajnih sredstava, - organizovanost sistema za održavanje saobraćajnica i - organizovanost nadzora i saobraćajne preventive policija, AMK i dr. .
S društvenog aspekta potrebno je u sistemu zaštite u saobraćaju osigurati sljedeće:
- odgovarajuću zakonsku legislativu, - nacionalne i regionalne planove zaštite, - sisteme edukacije osoba koje upravljaju saobraćajnim sredstvima i svih učesnika u saobraćaju, - uključivanje medija u svrhu edukacije stanovništva i upoznavanja s saobraćajnom problematikom i - zdravstvenu preventivu i zaštitu osoba koje sudjeluju u saobraćajnom procesu.
Unapređenje stepena sigurnosti i zaštite u saobraćaju podrazumijeva udovoljenje različitim faktorima kojima se može umanjiti opasnost pri obavljanju saobraćajne djelatnosti. Sistem sigurnosti saobraćaja je vrlo složen,
2. upravo zbog širine problema koji variraju po vrsti, prirodi i načinu utjecaja. Zbog toga je i teško upravljati ovim sistemom, jer se ne mogu u cijelosti obuhvatiti svi elementi i rizici. Podaci o riziku i negativnim pojavama u saobraćaju su osnova za reagovanje društva i poduzimanje odgovarajućih mjera. Za efikasno funkcionisanje sistema sigurnosti saobraćaja potrebno je adekvatno i permanentno praćenje pojava koje dovode do nastanka opasnih situacija u saobraćaju, odnosno do nastanka saobraćajnih nezgoda.
Institucije i organi Bosne i Hercegovine osiguravaju usklađenost, transparentnost i otvorenost sistema zaštite i spašavanja prema javnosti s ciljem ostvarivanja sigurnosti stanovništva i učešća u sprovođenju mjera zaštite i spašavanja utvrđenih zakonom. Sve mjere zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća planiraju se, organiziraju i sprovode u skladu s principima međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća, kao i preuzetim mmunications, God.1 – 2014 Vol međunarodnim obavezama. U današnjim uvjetima korištenja tehnike u saobraćaju, antisocijalno ponašanje, nepažnja, nedoraslost, kao i djelovanje mnogih objektivnih faktora mogu opasnost pretvarati u saobraćajnu nezgodu. Uprkos napretku tehnologije saobraćaja, psihofizičko stanje svih učesnika u saobraćaju odlučuje kako će se u stanovitom trenutku odgovorna osoba ponašati da bi predvidjela mogućnost nezgode i da bi je adekvatnom mjerom spriječila. Umor je najčešći uzrok nezgoda, jer njemu podliježe svaki čovjek.
Unapređenje stepena sigurnosti u saobraćaju podrazumijeva udovoljenje različitim faktorima kojima se može umanjiti opasnost kakva realno postoji pri obavljanju saobraćajne djelatnosti. Sistem sigurnosti saobraćaja je vrlo složen sistem, upravo zbog širine problema koji variraju po vrsti, prirodi i načinu utjecaja. Zbog toga je i teško upravljati ovim sistemom, jer se ne mogu u cijelosti obuhvatiti svi elementi i rizici. Podaci
TEC – Traffic Engineering & Co o riziku i negativnim pojavama u saobraćaju su osnova za reagovanje društva i poduzimanje odgovarajućih . mjera. Za efikasno funkcionisanje sistema sigurnosti saobraćaja, potrebno je adekvatno i permanentno praćenje pojava koje dovode do nastanka opasnih situacija, odnosno do nastanka saobraćajnih nezgoda.
2. SIGURNOST I ZAŠTITA U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU I TRANSPORTU
Opšte usvojeno načelo je da se saobraćaj može vršiti samo na način kojim se druge osobe i vozila ne ometaju i kojim se ne nanosi šteta drugim osobama ili ne dovodi u opasnost zdravlje i život drugih osoba. Opšte načelo predstavlja i stvarni kodeks ponašanja svih učesnika u saobraćaju, a iz njega proizlaze njihove
10
dužnosti kada učestvuju u saobraćaju. Učesnicima u saobraćaju je posebno stavljeno u dužnost da se staraju o sigurnosti djece, invalida, starih i nemoćnih osoba. Sa gledišta ugrožavanja sigurnosti u cestovnom saobraćaju postoji više elemenata koji mogu doprinijeti nesigurnosti, odnosno svojim radnjama, postupcima mogu ugroziti sigurno odvijanja saobraćaja na cesti. Elementi koji ugrožavaju sigurnost cestovnog saobraćaja mogu se razvrstati u elemente koji su vezani za vozača, pješaka, cestu, vozilo i saobraćajnu okolinu. Upravljanje, održavanje, zaštitu i sigurnost u cestovnom saobraćaju gotovo u svim kategorijama cesta podrazumijeva sljedeće aktivnosti: - organizaciju projektovanja cesta, - organizacija građenja cesta, - koordinacija nadzornih poslova, - tehnički pregledi i pribavljanje upotrebnih dozvola, - sprovođenje plana i programa građenja i praćenje izgradnje cesta, - upravljanje cestama i cestovnim objektima za čiju se upotrebu plaća cestarina, - praćenje redovnog održavanja cesta i objekata s naplatom, - praćenje izvođenja radova redovnog održavanja cesta, - koordinacija, stručni nadzor i kontrola redovnog održavanja cesta, - vođenje podataka o cestama i objektima, - dostavljanje podataka za obavještavanje javnosti o stanju prohodnosti značajnim za sigurno i nesmetano odvijanje saobraćaja, - preduzimanje mjera radi otklanjanja opasnosti za oštećenje cesta i sigurnosti saobraćaja, - priprema i implementacija baze cestovnih podataka i ostalih poslovnih sistema, - praćenje stanja objekata, prelaznih naprava, pješačkih ograda, - praćenje stanja cestovne konstrukcije, vertikalne i horizontalne signalizacije, zaštitne žičane ograde ielastične odbojne ograde, - planiranje održavanja cesta s gledišta sigurnosti saobraćaja i zaštitu cesta, - učešće u izradi saobraćajnih rješenja za privremene regulacije saobraćaja kod radova održavanja i vanrednih događaja na autocesti, u tunelima i objektima s naplatom, - planiranje održavanja cesta s gledišta sigurnosti saobraćaja i zaštitu cesta, - učešće u izradi saobraćajnih rješenja za privremene regulacije saobraćaja kod radova održavanja i vanrednih događaja na autocesti, u tunelima i objektima s naplatom.
Upravljanje i zaštite cesta u pojedinim upravljačkim strukturama cesta obavlja poslove upravljanje cestama i 2. cestovnim objektima, predlaganje mjera i preduzimanje aktivnosti u pogledu zaštite cesta i saobraćaja, praćenje sistema za nadzor i vođenje saobraćaja na cesti, planiranje održavanja cesta s gledišta sigurnosti saobraćaja i zaštitu cesta, učešće u izradi saobraćajnih rješenja za privremene regulacije saobraćaja kod radova održavanja i vanrednih događaja na cesti, u tunelima i objektima, praćenje operativne provedbe uređenja i korištenja ekološki prihvatljivih tehnologija održavanja cesta i dr.
Održavanje i sigurnost u saobraćaju na cestama podrazumijeva: praćenje izvođenja radova redovnog održavanja cesta, praćenje održavanja prohodnosti cesta na području tehničkih jedinica i sigurnog odvijanja saobraćaja u zimskom periodu, praćenje stanja i izvještavanje o stanju cesta ophodarska služba , izrada plana redovnog održavanja i zaštite cesta i objekata s naplatom, vrši analize podataka o izvršenju radova redovnog održavanja te podnošenja izvještaja o istom, praćenje organizacije i koordinacije aktivnosti na izradi i provedbi plana i programa izvanrednog održavanja cesta, objekata i opreme, učestvovanje u izradi godišnjeg i periodičnih izvještaja u vezi održavanja, prikupljanje podataka za potrebe održavanja, planiranje održavanja cesta s gledišta sigurnosti saobraćaja i zaštitu cesta, učešće u izradi saobraćajnih rješenja za privremene regulacije saobraćaja kod radova održavanja i vanrednih događaja na cesti, u tunelima i drugim objektima.
3. SIGURNOST I ZAŠTITA U ŽELJEZNIČKOM SAORAĆAJU I TRANSPORTU
Željeznica u okviru ukupnog saobraćajnog sistema predstavlja podsistem koji prema svojoj definiciji i ulozi u integralnom procesu proizvodnje saobraćajnih usluga može da predstavlja samostalnog proizvođača usluga TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol pružanjem kompletne usluge ili jednu kariku u tom procesu proizvodnje, odnosno u transportnom lancu. Željeznica, za razliku od ostalih saobraćajnih grana, raspolaže sa posebnim karakteristikama tehničkih sredstava, odnosno transportnih sredstava, kao i sa posebnim tehnološkim procesom rada. Faktori sigurnosti željezničkog saobraćaja kroz 6 osnovnih cjelina: - pruga donji i gornji stroj pruge s aspekta sigurnosti željezničkog saobraćaja - vozila i održavanje željezničkih vozila, - signalno‐sigurnosni i telekomunikacioni uređaji, - upravljanje vozovima i komunikacija osoblja,
11
- elektroenergetska postrojenja i - putni prijelazi u nivou.
Sigurnost u željezničkom saobraćaju, prema načinu svog djelovanja dijeli se na aktivnu i na pasivnu. Aktivnu sigurnost saobraćaja čine oni elementi koji smanjuju mogućnost nastanka udesa, a pasivnu sigurnost čine oni elementi koji smanjuju posljedice udesa. Aktivni elementi sigurnosti željezničkog saobraćaja su: - tehničko stanje, - kontrola i održavanje željezničkih vozila, - kontrola i održavanje pruge, pružnih objekata, signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, - obuka kadrova, - kontrola njihovog rada i dr.
Pasivni elementi sigurnosti u željezničkom saobraćaju su: - organizacija hitne pomoći i brze evakuacije ozlijeđenih osoba, - brzo osposobljavanje pruge za saobraćaj, - tehničko‐sigurnosne karakteristike željezničkih vozila kao npr. vanjska i unutarnja čvrstoća željezničkih vozila, - oblikovanost putničkih sjedala i unutarnjih površina putničkih kabina, - sigurnosna prozorska stakla itd.
U ocjenjivanju stepena sigurnosti saobraćaja u željezničkom sistemu polazi se od broja, uzroka i posljedica vanrednih događaja. Osnovni faktor sigurnosti željezničkog saobraćaja su tehnička sredstva sa svojim funkcionalnim mogućnostima i djelatnici sistema koji neposredno sudjeluju u obavljanju saobraćaju. Zbog navedenih spoznaja, glavni i osnovni zadatak sigurnosti i zaštite u željezničkom saobraćajnom sistemu je sprečavanje i otklanjanje opasnosti, uz očuvanje zdravlja i radne sposobnosti svakog faktora u saobraćajnom procesu. U sistemu zaštite najvažniju ulogu ima pruga. O donjem i gornjem ustroju pruge, geometriji kolosijeka, kvalitetu i načinu održavanja, ovisi stanje pruga, pružnih postrojenja i održavanje kako zaštite tako i sigurnosti saobraćajnog sistema. Zato je pruge i pružna postrojenja nužno kontinuirano održavati, pravodobno otklanjati nepravilnosti i stalno ih kontrolisati.
4. SIGURNOST I ZAŠTITA U ZRAČNOM SAORAĆAJU I TRANSPORTU
2. Zračni saobraćaj, posmatran kao zaseban saobraćajni sistem, zahtijeva i posebne propise i regulative. Za razliku od ostalih saobraćajnih sistema, zračni saobraćaj ima centralizovano upravljanje pomoću globalne regulative i kodeksa ponašanja u svjetskim razmjerama. Problematika sigurnosti zračnog saobraćaja posljednjih se godina u svijetu uveliko istražuje, te gotovo svi aktuelni regulativni dokumenti tretiraju upravo sigurnosne minimume funkcionisanja zračnog saobraćaja. Sigurnost u zračnom saobraćaju pojavljuje kao element svih podsistema, i to kao uslov, funkcija i cilj upravljanja sistemom. Aspekt sigurnosti u zračnom saobraćaju, koji ima ulogu funkcionisanja sistema se razvija u sljedećim pravcima: - tehnika, gradnja i projektovanje tehničkih sredstava aviona, svakog sklopa aviona, mehanizacije krila, uređaji za hiperpotisak, itd. , - tehnologija i optimiranje tehnološkog prijevoznog procesa, mmunications, God.1 – 2014 Vol - organizacija i koncipiranje strukture i rada do pravne regulative za svaku pojedinu djelatnost.
Sigurnost zračnog saobraćaja, treba posmatrati sa aspekta sigurnosti na zemlji pri prihvatanju i otpremi aviona, pri prijemu i otpremi putnika i prekrcaju robe , kao i sigurnosti u zraku i prilikom slijetanja, rolanja i polijetanja aviona. Složenost zračnog saobraćajnog sistema implicira posmatranje istog sa aspekta sigurnosti i zaštite, što ova dva pojma uvezuje u jedan sistem. Zračni saobraćaj je takav sistem koji je regulisan na globalnom jedinstvenom nivou, i svi propisi i regulative su donesene u Anexima iz Konvencije o međunarodnoj civilnoj avijaciji ICAO‐a. Aspekt sigurnosti i zaštite su pojmovno definisani i postavljeni su osnovni temelji razlikovanja ili preklapanja navedenih pojmova.Sigurnosni aspekt je prisutan od projektovanja tehničkih sredstava, kroz organizovanje kretanja i projektiranje, ali i dimenzionisanje saobraćajne infrastrukture.
TEC – Traffic Engineering & Co Termin sigurnosti pokušava se definisati kao načelo u optimiranju tehnološkog procesa. Neka od načela koja se po . značenju izjednačuju sa sigurnošću su ekonomičnost, udobnost, efikasnost, redovitost i slično. Njihova je funkcija pomoćno značenje, a sama realizacija procesa ne ovisi o njima; oni su kriteriji optimalnosti procesa. Sigurnost ima širu funkcija, ona nije samo kriterij dobrog i lošeg u procesu upravljanja sistemom. Bez sigurnosti sama realizacija, u ovom slučaju prijevoza zrakom, nije moguća. Sam proces je u funkciji sigurnosti. Sigurnost, stoga, ima šira terminološka određenje i definiciju. Sigurnost je stanje, uslovno i načelno, sistema u nekom procesu, te uključuje praktične postupke osiguranja u obliku zaštite, regulacije i kontrole, koji se mogu nazvati elementima sigurnosti. U analizi sigurnosti treba naročito voditi računa o terminološkoj preciznosti u određenju i razlikovanju pojmova sigurnosti i zaštite, jer se često ta dva termina poistovjećuje što je neprihvatljivo i sa
12
stajališta definisanja sigurnosti kao znanstvene kategorije, a i stoga što se sigurnost za razliku od zaštite ne može smatrati praktičnim postupanjem. Pod zaštitom, kao sigurnosnom mjerom, postupkom, kao faktorom sigurnosti, kao procesom transformacije sistema na viši nivo sigurnosti, podrazumijeva se tehničko, odnosno fizičko osiguranja tehnološkog procesa i to u dva oblika: osiguranjem predmeta procesa i osiguranjem sredstava procesa. Fizičko osiguranje samog tehnološkog procesa, kako se pokušava formulirati pojam zaštite, nije jedini postupak, a najmanje dovoljan uslov ponekad nije ni nužan da bi dinamički sistem u procesu bio siguran ili da bi se tehnološki proces u potpunosti sigurno realizovao.
Navedeni se aspekti sigurnosti ne mogu obuhvatiti terminom zaštite, nego terminima regulacije i kontrole sistema i tehnološkog procesa. Sigurnost definisana kao stanje sistema sadrži svoje elemente, mjere, metode, načine i postupke osiguranja: zaštitu, regulaciju i kontrolu u procesu upravljanja sistemom. Veće značenje i terminološka eksponiranost pojma zaštite u odnosu na ostale je u naglašenoj preventivnosti, odnosno osnovnoj funkciji sprečavanja negativnih posljedica. Zaštita je “aktivan” element sigurnosti, dok regulacija i kontrola imaju funkciju olakšavanja samog procesa ili ublažavanja posljedica, pa se mogu smatrati “pasivnim” elementima sigurnosti. Zaštita u zračnom saobraćaju poima se kroz održavanje, pregled i kontrolu manevarskih površina PSS, ali i pregled i kontrola aviona. U skorije vrijeme, mnogo se pažnje posvećuje na zaštitu od nepovoljnih posljedica u smislu terorističkih napada i otmica, što je dovelo do rigoroznije kontrole putnika i prtljaga. U zrakoplovstvu se pravi razlika među terminima "sigurnost letenja" i "zrakoplovna sigurnost":Sigurnost letenja pokriva sve mjere namijenjene za očuvanje tehničke i operativne pouzdanosti, dok sigurnost obuhvata zaštitu od nezakonitih radnji kao što su teroristički napadi i otmice i Zrakoplovna sigurnost, u smislu zaštite od nezakonitih radnji u civilnom zrakoplovstvu, u potpunosti se sprovodi prema domaćim zakonima, podzakonskim aktima i usvojenim programima, a na osnovu međunarodnih standarda koje je propisala Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva ICAO , Evropska konferencija civilnog zrakoplovstva ECAC Dokument 30 i Evropska unija.
Odsjek za zrakoplovnu sigurnost na nacionalnom nivou nadležan je da prati međunarodne standarde i preporučenu praksu iz oblasti zrakoplovne sigurnosti i vrši njihovu primjenu u domaće zakonodavstvo, izrađuje Nacionalni program sigurnosti BiH, prati njegovu primjenu i vrši redovne i vanredne inspekcijske nadzore. Osnovni pojmovi o mjerama sigurnosti zračne plovidbe na aerodromu za operacije na zemlji u BiH1 su:
- Mjere sigurnosti zračne plovidbe, su radnje i aktivnosti koje sprovode službe na zračnoj strani, koje obavljaju poslove od značaja za sigurnost zračne plovidbe, kao i drugi radi sigurnog i urednog 2. odvijanja operacija na zemlji na aerodromu. - Manevarske površine, su uzletno‐sletna staza i staza za voženje. - Operativne površine ili zona kretanja, su uzletno‐sletna staza, staza za voženja i platforma. - Platforma, je dio aerodroma određen za prihvat i otpremu aviona, putnika i stvari, snabdijevanje aviona gorivom i mazivom, parkiranje, boravak i održavanje aviona koji ne ometaju obavljanje saobraćaja na aerodromu. - Operator aerodroma, je imalac potvrde o korištenju aerodroma. - Nosilac prava raspolaganja avionom, je pravna ili fizička osoba koja na osnovu raspoložive i odobrene dokumentacije o avionu odlučuje o njegovoj upotrebi i korištenju. - Sistem upravljanja sigurnošću SMS‐Safety Managment System , je organizovan pristup upravljanja sigurnošću koji uključuje organizacijsku strukturu, odgovornosti, politiku i procedure.
Upravljanje sistemom sigurnosti „Safety Management Sistem“ ‐ SMS je organizovani pristup upravljanju sigurnosti letenja, uključujući neophodnu organizacionu strukturu, odgovornosti, načela i procedure. Primjena SMS obavezno podrazumijeva: - identifikaciju sigurnosnih hazarda, - preduzimanje neophodnih koraka radi izbjegavanja ili ublažavanja posljedica rizika ili hazarda, - kontinuirano nadgledanja i stalnu procjenu dostignutog nivoa sigurnosti.
Odjeljenje za upravljanje sistemom sigurnosti letenja treba da prati međunarodne standarde i preporučenu praksu iz oblasti upravljanja sistemom sigurnosti letenja, te da vrši njihovu primjenu u domaće TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol zakonodavstvo. Potrebno je osigurati stalnu usklađenost primjene SAFA programa u nacionalnim standardima. Odjeljenje za upravljanje sistemom sigurnosti letenja neophodno je da izrađuje prijedloge propisa o obaveznom izvještavanju o događajima, prima i obrađuje izvještaje o vanrednim događajima, nesrećama i incidentima. Vodi evidencije o utvrđenim rizicima, osigurava da se rizici stalno utvrđuju,
1 Pravilnik o mjerama sigurnosti zračne plovidbe na aerodromu za operacije na zemlji, Na osnovu člana 16. i člana 61. stav 1. Zakona o upravi "Službeni glasnik BiH", broj 32/02 , člana 6. stav 1. i člana 14. Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine "Službeni glasnik BiH", broj 2/04 ,
13
analiziraju, određuje im se prioritet, te se njima upravlja, kontroliše i o njima izvještava i obavještava učesnike o statusu rizika.
5. SIGURNOST I ZAŠTITA U VODNOM SAORAĆAJU I TRANSPORTU
Vodeni saobraćaj se odvija vodenim putevima koji mogu biti. pomorski, riječno‐kanalski i jezerski. Pomorski saobraćaj ima veliko značenje za međunarodnu robnu razmjenu oko 70% transporta tereta vrši se morem. Razvitak svjetske trgovačke mornarice ide uporedo sa potrebama prijevoza, odnosno sa porastom vanjsko trgovinske razmjene u svijetu. Riječni saobraćaj je djelatnost manje vezana za transport ljudi a više za transport potrošnih dobara. Riječni saobraćaj se obavlja rijekama i kanalima, a sredstva koja se koriste su najčešće tegljači i šlepovi. Iz ovih razloga potrebno je osigurati što veću sigurnost tijekom plovidbe kao i zaštitu prijevoznih sredstava i terminala. Bosna i Hercegovina ima slabo razvijeni vodeni saobraćaj. Preko 95 % svih putovanja vodenim saobraćajem realizuje se riječnim saobraćajem. Bosna i Hercegovina samo malim dijelom izlazi na more u dužini od 25 km . Bosna i Hercegovina posjeduje značajne lučke kapacitete i to u luci Ploče, te u riječnim lukama Brčko i Šamac . Glavni pravci razvoja vodnog saobraćaja su: − obnova i razvoj unutrašnjih puteva, − obnova i razvoj luka i pristaništa i − obnova i razvoj flote.
U Bosni i Hercegovini plovne rijeke su Una, Sava, Vrbas, Drina i Neretva. Samo je Sava plovna cijelom njenom dužinom kroz BiH. U Jasenovcu širina plovnog puta iznosi 50 m, a u Bosanskom Šamcu 75 m, sa dubinom od oko 2,20 m. Pristaništa na bosanskoj obali su: Brčko najopremljenije , Orašje, Bosanski Šamac, Bosanski Brod naftna luka , Bosanska Gradiška. Savom je moguć prolazak brodova i do 1000 t nosivosti. Drina i Una su značajne zbog prevoza drveta splavarenje . Zabilježeno je da se Drinom prevozilo oko 180.000 neobrađenih trupaca godišnje. Neretva je plovna na našoj teritoriji oko 4 km uzvodno od Metkovića, nizvodno od Čapljine . Neretva je plovna zahvaljujući eksploataciji šljunka pa se time povećava dubina i plovnost rijeke. Drina i Bosna na ušću prave plićake zbog akumulacionih procesa pa je otežan transport i veza sa Savom Račanski i Šamački sektor .
Plovni putevi su pojasevi na unutarnjim i pomorskim vodama određene dubine, širine i propisanog gabarita
koji su uređeni, obilježeni i otvoreni za sigurnu plovidbu. Kada je u pitanju Federacija BiH unutrašnji i plovni
2. putevi prema značaju razvrstavaju se na:
− unutrašnje plovne puteve na prirodnim rijekama unutar teritorije Federacije BiH, odnosno granično područje vodom, obalom i priobalnim pojasem koji povezuje naseljena i nenaseljena mjesta određene klase plovnosti, − unutrašnje plovne puteve na vještačkim i prirodnim akumulacijama, jezerima i vodenim kanalima unutar teritorije Federacije BiH, odnosno granično područje vodom, obalom i priobalnim pojasem koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta, − pomorske plovne puteve u granicama teritorije Federacije BiH do graničnog područja morem i obalom koji povezuju naseljena i nenaseljena mjesta. mmunications, God.1 – 2014 Vol Sigurnost plovidbe predstavlja osnovne uslove koji se moraju ispunjavati na plovnim putevima, u lukama, pristaništima, na brodovima, plutajućim objektima, čamcima i drugim plovnim objektima, posade na brodovima i plovnim objektima kao i kontrola sprovođenja odredaba sigurnosti plovidbe. Sigurnost plovidbe obuhvata i oblike inspekcijskoga nadzora nad unutrašnjim vodama, plovnim i plutajućim objektima, plovidbom plovila, posadom plovila, prevozom u javnom saobraćaju unutrašnjim vodama, stanjem i održavanjem luka, odnosno pristaništa, stovarišta, marina i ostalih objekata sigurnosti plovidbe. Radi povećanja sigurnosti plovidbe vrši se obilježavanje pomorskih i unutrašnjih plovnih puteva.
6. SIGURNOST I ZAŠTITA U POŠTANSKOM SAORAĆAJU I TRANSPORTU
TEC – Traffic Engineering & Co Osnovni zadatak poštanskog saobraćaja je da osigura pružanje usluga visokog kvaliteta, a naročito kada . pruža usluge u uvjetima konkurentskog tržišta, što ranije i nije bio slučaj. Poštanski saobraćaj ima važnu ulogu u životu čovjeka, a samim tim i zemlje. Upravo iz tog razloga su sigurnost i zaštita poštanskog sistema jedan od osnovnih čimbenika kojem treba posvetiti posebnu pažnju kako bi se poštanski saobraćaj mogao samostalno održavati i osigurati na taj način. Sa aspekta poštanskog saobraćaja pojam sigurnosti podrazumijeva sigurnost u poštanskom saobraćaju. Pojam zaštite u poštanskom saobraćaju podrazumijeva svaki vid vlastite ili unajmljene zaštite u cilju zaštite svog osoblja i cjelokupne imovine. Zaposlenici u poštanskom sistemu, nacionalni poštanski operatori, poštanski objekti, kao i brojna poštanska vozila, uključujući i privatne operatore s njihovim ljudskim resursima i infrastrukturom, postali su meta
14
organiziranog kriminala. Novac i vrijednosnice osnovni su motiv napada na poštanska vozila i poštanske urede, a samim tim i na radnike koji vrlo često završavaju sa tragičnim posljedicama.
Sigurnost i zaštita poštanskih pošiljaka, objekata, opreme, ali i radnika koji neposredno sudjeluju u složenom poštanskom procesu prijem, prijenos i uručenje pošiljaka predstavlja ključni čimbenik u konkurentnosti poštanskih, kurirskih i drugih poduzeća koja se bave dostavom pošiljaka. U vremenu uporabe različitih supstituta u prijenosu poruka i roba, sigurnost i zaštita je od presudne važnosti u izboru operatera za milijarde svakodnevnih pošiljatelja. Iz toga razloga, poštanske uprave, ali i druga poduzeća iz poštanskog sektora moraju ulagati velika novčana sredstva.Problemi sigurnosti i zaštite u poštanskom saobraćaju analiziraju se i izučavaju s ciljem da se utvrdi stanje i pronađu najprimjerenija rješenja za njihovo unapređenje i poboljšanje.
Identificirani su problemi u vezi sa sigurnošću i zaštitom koji se pojavljuju u prijevozu poštanskih pošiljaka u svim saobraćajnim granama cestovni, željeznički, pomorski i zračni saobraćaj .Vrlo važnu ulogu u provođenju programa sigurnosti i zaštite ima i Svjetska poštanska unija UPU , specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda i krovna organizacija za 191 poštansku upravu iz cijeloga svijeta. Ona je u sklopu Vijeća za poštanska pitanja POC osnovala Grupu za poštansku sigurnost PSG koja svojim programima sigurnosti povećava konkurentnost na svjetskom poštanskom tržištu primjenom djelotvornih sigurnosnih mjera povezujući se s važnijim međunarodnim institucijama, poput INTERPOL‐a, Svjetske zdravstvene organizacije WHO , Međunarodne organizacije UN‐a za kontrolu raspačavanja droga UNIDCP i dr.2Prijenos poštanskih pošiljaka u unutrašnjem saobraćaju Bosne i Hercegovine u obavljanju poštanskih usluga ne može se ograničavati administrativnim mjerama. Načine i pravce poštanske razmjene, kvalitet rokova prijenosa, poštujući principe ekonomičnosti, efikasnosti i sigurnosti, usaglašavaju pružatelji poštanskih usluga, uz saglasnost Regulatorne agencije3.
7. SIGURNOST I ZAŠTITA U TELEKOMUNIKACIJSKOM SAOBRAĆAJU
Uz poštovanje principa tehnološki neutralnog pristupa za razvoj Nove generacije mreža, New Generation Network NGN mreža i novih usluga, BiH telekomunikaciono tržište bit će u potpunosti otvoreno za nove tehnologije u oblasti telekomunikacija, koje će omogućiti koegzistenciju postojećih i novih mreža te konvergenciju mrežnih infrastruktura, korisničkih uređaja i aplikacija. Uvođenjem najnovijih switch tehnologija, virtuelnih privatnih mreža te korištenjem novih mrežnih protokola bit će omogućeni jeftiniji 2. servisi visokog kvaliteta i sigurnosti, a posebno za poslovne aplikacije koje traže povećanu sigurnost i zaštitu podataka uz garantovane prenosne kapacitete. Posebno je važno podsticati razvoj optičkih mreža i optičkog umrežavanja od kraja do kraja, što će zadovoljiti sve zahtjeve korisnika u budućnosti i omogućiti bolje iskorištenje postojeće optičke mrežne infrastrukture. U izgradnji širokopojasnih pristupnih mreža potrebno je poštovati princip tehnološke neutralnosti, odnosno korištenje sve standardizirane tehnologije, uz uvjet garantiranja ponuđenog i propisima zahtijevanog kvaliteta usluga, Quolity of Service QoS , a što će se osigurati kroz: - pristupne mreže sa bakarnim kablovima, - optičke kablovske mreže, - bežične mobilne pristupne mreže, - kablovske TV mreže CaTV , - bežične fiksne pristupne mreže, Fixsed Wireless Access u daljnjem tekstu: FWA , - pristupne mreže po električnim napojnim kablovima, Power Line Communications PLC , - satelitske mreže, Very Small Aperture Terminal u daljnjem tekstu: VSAT i dr.4
Telekomunikaciona oprema i mreža, namijenjena za međupovezivanje s javnim telekomunikacionim mrežama ili za pružanje telekomunikacionih usluga potrebno je da osigura5: - sigurnosti rada mreže, - integritet mreže, - među operativnost usluga i - uslova priključenja terminalne opreme. TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol
Radio i telekomunikaciona terminalna oprema potrebno je daispunjava sljedeće osnovne zahtjeve:
2 Čimbenici sigurnosti i zaštite u poštanskom prometu, Ivo Aščić; HP‐Hrvatska pošta, Zagreb, Hrvatska, Marijan Binički; HP‐Hrvatska pošta, Zagreb, Hrvatska, SAFETY, Vol.52 No.3 October 2010. Professional paper. 3 Zakon o poštanskim uslugama Bosne i Hercegovine, prednacrt 4 Odluku o politici sektora telekomunikacija Bosne i Hercegovine za period 2008. ‐ 2012. godine 5 Zakon o komunikacijama BiH
15
a zahtjeve o zaštiti zdravlja i sigurnosti korisnika i bilo kojih drugih lica i b zahtjeve koji se tiču elektromagnetne kompatibilnosti.
ZAKLJUČAK
Unapređenje stepena sigurnosti i zaštite u saobraćaju podrazumijeva udovoljenje različitim faktorima kojima se može umanjiti opasnost pri obavljanju saobraćajne djelatnosti. Za efikasno funkcionisanje sistema sigurnosti saobraćaja, potrebno je adekvatno i permanentno praćenje pojava koje dovode do nastanka opasnih situacija, odnosno do nastanka saobraćajnih nezgoda. Elementi koji ugrožavaju sigurnost cestovnog saobraćaja mogu se razvrstati u elemente koji su vezani za vozača, pješaka, cestu, vozilo i saobraćajnu okolinu. Odjeljenja za upravljanje, održavanje, zaštitu i sigurnost u cestovnom saobraćaju gotovo u svim kategorijama cesta obavljaju poslove koje se odnose na aktivnosti vezane za sigurnost i zaštitu. Za svrsishodno upravljanje sigurnošću i zaštitom u željezničkom saobraćaju i transportu za mora se raspolagati s određenim faktorima sigurnosti željezničkog saobraćaja, te osigurati određeni nivo sigurnosti u svim dijelovima željezničkog sistema donjem i gornjem stroju pruge, održavanju vučnih vozila, SS i TK uređajima, upravljanju vozovima i komunikaciji osoblja,elektroenergetskim postrojenjima i željezničko cestovnim prijelazima . Zračni saobraćaj, posmatran kao zaseban saobraćajni sistem, zahtijeva i posebne propise i regulative. Za razliku od ostalih saobraćajnih sistema, zračni saobraćaj ima centralizovano upravljanje pomoću globalne regulative i kodeksa ponašanja u svjetskim razmjerama. Odsjek za zrakoplovnu sigurnost na nacionalnom nivou nadležan je da prati međunarodne standarde i preporučenu praksu iz oblasti zrakoplovne sigurnosti i vrši njihovu primjenu u domaće zakonodavstvo, izrađuje Nacionalni program sigurnosti BiH, prati njegovu primjenu i vrši redovne i vanredne inspekcijske nadzore. Upravljanje sistemom sigurnosti „Safety Management Sistem“ ‐ SMS je organizovani pristup upravljanju sigurnosti letenja, uključujući neophodnu organizacionu strukturu, odgovornosti, načela i procedure. Sigurnost plovidbe predstavlja osnovne uslove koji se moraju ispunjavati na plovnim putevima, u lukama, pristaništima, na brodovima, plutajućim objektima, čamcima i drugim plovnim objektima, posade na brodovima i plovnim
objektima kao i kontrola provođenja odredaba sigurnosti plovidbe. Sigurnost plovidbe obuhvata i oblike 2. inspekcijskog nadzora nad unutrašnjim vodama, plovnim i plutajućim objektima, plovidbom plovila, posadom plovila, prevozom u javnom saobraćaju unutrašnjim vodama, stanjem i održavanjem luka, odnosno pristaništa, stovarišta, marina i ostalih objekata sigurnosti plovidbe. Uvođenje i ekonomska opravdanost efikasnosti uređaja za sigurnost i zaštitu poštanskih objekata, radnika i klijenata, angažovanje zaštitarske službe te transportnih sredstava poštanske vreće, palete i kontejneri zbog unapređenja transportnog procesa, ali i zaštitno – sigurnosnih elemenata u manipulacijama pošiljkama strateška je odluka svakog menadžmenta. Iz tog razloga, poštanski operateri moraju ulagati velika novčana sredstva u sigurnost i zaštitu a time i rezultati koji iz toga treba da proisteknu su ključni elementi uspjeha. Uvođenjem najnovijih switch tehnologija, virtuelnih privatnih mreža u telekomunikacijskom saobraćaju te korištenjem novih mrežnih mmunications, God.1 – 2014 Vol protokola bit će omogućeni jeftiniji servisi visokog kvaliteta i sigurnosti, a posebno za poslovne aplikacije koje traže povećanu sigurnost i zaštitu podataka uz garantovane prenosne kapacitete. Posebno je važno podsticati razvoj optičkih mreža i optičkog umrežavanja od kraja do kraja, što će zadovoljiti sve zahtjeve korisnika u budućnosti i omogućiti bolje iskorištenje postojeće optičke mrežne infrastrukture.
CONCLUSION
Improving the level of security and protection in traffic is fulfilling a variety of factors which reduce the risk in the performance of transport activities. For effective functioning of traffic safety, it is necessary to TEC – Traffic Engineering & Co
. adequately and permanently monitor the phenomena that lead to dangerous situations, or to give a traffic accident. The elements that threaten the safety of road traffic can be classified into elements that are related to drivers, pedestrians, road, vehicle and traffic environment. Department for management, maintenance, protection and safety in road traffic in almost all categories of roads carrying out tasks related to activities related to safety and security. For practical management of safety and security in railway transport and transport for must dispose of certain factors of safety of rail transport, and to ensure a level of security in all parts of the railway system substructure and permanent tracks, railway vehicles maintenance, SS and TK devices, management of trains and communication staff, electrical power plants and rail road crossings . Air
16
transport, regarded as a separate transport system, and requires special rules and regulations. Unlike other transport systems, air traffic has centralized management using global regulations and codes of conduct on a world scale. Department of Aviation Safety at the national level is responsible to follow the international standards and recommended practices in the field of aviation safety, and ensure their implementation in national legislation, prepared by the National Programme of Security, monitors its implementation and regular and special inspections. Manage security system "Safety Management System" ‐ SMS is an organized approach to managing flight safety, including the necessary organizational structure, responsibilities, policies and procedures. Navigation safety is a basic condition to be met on navigable waterways, ports, harbors, ships, floating facilities, boats and other vessels, crews on ships and vessels as well as the control of implementation of the provisions of safety. Safety of navigation also includes forms of inspection over inland waters, vessels and floating structures, sailing boats, crew boats, transport in public transport inland waters, condition and maintenance of ports and docks, warehouses, marinas and other aids to navigation. Introduction and economic justification efficiency devices for the safety and security of postal facilities, employees and clients, commitment, security patrols and transport equipment postal bags, pallets and containers for improving the transport process, but also protection ‐ safety elements in the manipulation consignments strategic decision of each management. For this reason, the postal operators have to invest large sums of money in security and protection and thus the results of this should be derived are the key elements of success. By introducing the latest switch technology, virtual private networks in telecommunications traffic, and the use of new network protocols will be provided cheaper services of higher quality and safety, especially for business applications that require higher security and data protection with guaranteed transmission capacity. It is particularly important to encourage the development of optical networks and optical networks from end to end, which will satisfy all customer requirements in the future and make better use of existing optical network infrastructure.
LITERATURA: 1 Lindov, O., 2013 Sigurnost u cestovnom saobraćaju, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u
Sarajevu, Sarajevo. 2. 2 European Commission, 2003 , A Set of Guidelines for socio‐economic cost‐benefit analysis of transport infrastructure project appraisal, New York and Geneva. 3 European Commission, 1996 , APAS ‐ Methodologies for transport impact assesment, Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg. 4 Federalni zavod za statistiku FBiH 2012 , Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo 5 Lindov O.; Omerhodžić A., Olovčić J., 2011 , Troškovi saobraćajnih nezgoda u FBiH, Sarajevo. 6 Road Safety GuidelinesYA A , 1999 , ADB. 7 World Bank 2009 , Economic Impacts of U.S. Corridor Improvements. 8 Road Safety Audit, 1999 Road Safety Audit Guidelines, Canada,. 9 Lindov, O., 2013 Sigurnost i zaštita u saobraćaju i transportu, Skripta predavanja, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, BiH.
BIOGRAFIJA: Prof. dr. Osman Lindov, dipl.inž[email protected], http://www.osman‐lindov.i8.com/ Osnovno i srednje obrazovanje završio u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Saobraćajni fakultet Univerziteta u Sarajevu završio 1991. godine i stekao stručno zvanje diplomirani inžinjer saobraćaja. Postdiplomske studije završava u Beogradu i Sarajevu. Doktorirao je 2002. godine na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu. Izabrani je nastavnik u zvanju redovnog profesora na naučno – nastavnim disciplinama „Sigurnost cestovnog saobraćaja“, „Transport i okoliš“ i „Saobraćajna kultura“ na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije i Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Ima objavljenih 6 skripti autorizovanih predavanja, 3 recenzirana priručnika,1 monografiju i 3 univerzitetska udžbenika. Od naučno stručnih radova publikovao je 75 TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol
naučnih, naučno – stručnih i stručnih radova kao i 400 ekspertiza saobraćajnih nezgoda. Bio je rukovodilac, autor i suradnik na 20 studija, 20 projekata i 12 revizija projekata na nacionalnomi međunarodnom nivou.
17
Željko Matoc, dipl. inž. saob.,[email protected] Rođen 06.06.1962. godine u Sarajevu. U Varešu je završio Osnovnu školu, a potom i Gimnaziju, opšti smjer. U Sarajevu 1985. godine upisuje Saobraćajni fakultet na kojem je diplomirao 1991. godine. Tokom školovanja dobijao je niz priznanja, a posebno se ističu zlatna značka Ognjen Prica – za odličan uspjeh u Osnovnoj i srednjoj školi, te Zlatna značka Hasan Brkić za odličan uspjeh tokom visokoškolskog obrazovanja. Nakon završetka ratnih dejstava na prostoru Bosne i Hercegovine, zapošljava se na Željeznicama Federacije BiH. Sa mjesta Glavnog inžinjera za kontrolu ispravnosti obračuna kola po RIV i RIC, 2000. godine prelazi na mjesto Šefa odsjeka u Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Od 2007. godine postavljen je na radno mjesto Pomoćnika ministra, na kojem se nalazi i danas. Postdiplomski studij na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu upisuje 2008. godine i trenutno radi na izradi svog magistarskog rada.
2.
mmunications, God.1 – 2014 Vol
TEC – Traffic Engineering & Co .
18
SIGURNOST I ZAŠTITA U OBLASTI PLANIRANJA U SAOBRAĆAJU, PRIJEVOZU I KOMUNIKACIJAMA
SAFETY AND PROTECTION OF PLANNING IN TRAFFIC, TRANSPORT AND COMMUNICATIONS
Prof. dr. Mustafa Mehanović, dipl. inž. saobr. Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo Hajrudin Omerbegović, MA‐dipl.inž.saob. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo
Kategorizacija rada: Pregledni naučni rad Review article ∗
SAŽETAK: Planiranje u saobraćaju, prijevozu u komunikacijama, pored utjecaja na ekonomske i funkcionalne efekte sistema, ima značajan utjecaj i na bezbjednost sistema i korisnika njegovih usluga.U navedenim oblastima rizik i načini nastajanja neželjenih ishoda se razlikuju. Posljedice se mogu mjeriti brojem poginulih, povrijeđenih, materijalanom štetom i oblicima štete. Planiranjem, kako na makro tako i na mikro nivou, rizik od nastanka nepoželjnog događaja je neuporedivo manji nego u uslovima kada planiranje nije sprovedeno. U radu su naglašeni, između ostalog, ključni razlozi propusta u planiranju, kao i načini njihovog smanjenja.
KLJUČNE RIJEČI: Bezbjednost saobraćaja, planiranje, preduzeće za prijevoz putnika, informacioni sistem, prijevoz, gradski prijevoz.
ABSTRACT: Planningin traffic,transportin communications,despite the impact oftheeconomic and functionaleffectsof the systemhas a significantimpact on thesafetyof the systemand the usersof its services. In theseareas ofrisk andmethods offormation ofundesirable outcomesdiffer. The consequencescan bemeasured by the numberof dead, injured, materialdamageand forms ofdamage.Planning,both at macroand micro level, the risk ofundesirableeventsis muchlower than incircumstances whereplanning is notcarried out.The paperemphasized, among other things, the key reasons forfailuresin planning,as well as waysto reduce.
KEY WORDS: Traffic safety, Planning, Passenger transportation companies, Information system, Transport, 2. Public transport.
UVOD
Planiranje je, principijelno, jedna od temeljnih oblasti u svakoj sferi društvenog života, pa time i u saobraćaju, prijevozu i komunikacijama. Ako je planiranje pravovremeno i kvalitetno sa stručnog stanovišta onda je ono i jedan od realnih preduslova funkcionisanja ukupnog sistema saobraćaja u dijapazonu realnih potreba, odnosno bez problema. Planiranje u saobraćaju, prijevozu i komunikacijama, kao i u drugim strukama, je neposredno prethodan proces projektovanju i ova dva procesa praktično su neodvojivi. Gotovo je nemoguće uraditi i realizirati dobre projekte ako njihovoj izradi nije prethodio adekvatan proces planiranja, tako da su ova dva procesa veoma povezana i međuzavisna.
1. PREDNOSTI PRAVOVREMENE IZRADE I USVAJANJA PLANSKE DOKUMENTACIJE I IZRADE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
Uraditi određene planske dokumente i završiti postupak usvajanja istih donijeti planove zapravo podrazumjeva da: 1. Sistematski se pristupa snimanju stanja odnosno definisanju i prostornom lociranju problema; 2. Analiziraju se problemi, ustvrđuju potrebe za određeni planski period i definišu načini rješavanja; 3. Definišu se i usvajaju planska i projektna rješenja; 4. Planiraju se načini realizacije, kako u tehničkom tako i u finansijskom smislu. TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol Jedna od najvažnijih činjenica je da se na ovaj način stvaraju zakonom predviđeni preduslovi za očuvanje planiranih lokacija i planiranih koridora za saobraćajnu infrastrukturu.
∗Primljeno / Received: 11. 11. 2014. Prihvaćeno/Recenzirano /Accepted/ Reviewed: 26. 11. 2014.
19 . TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol 2. 20 u nastavku Primjeri pr problemi o neopho su otklanjanj najvažnijih Pravovr 6. nemaju do pla praksu Problem 5. ugrožavaju 4. Pojava n saobraćajn sa ili bez tehničkih e rješe loša 3. Dosta č opterećenj pažn malo Priliko 2. građevinsk zakonskoj često nem ljudi iz str često i u sa Izvođački geodeti, itd projekte Nekomp 1. nas. Neki o Širok je dij BOSNI I HE EVIDEN 2. m m u e n a s v u d a e a T d e j n i . d R l o i ćih faktora o tnn oso etentne oblema nast . ; Organima t s n p ne se sto istih kada s
izrade pro e, a građev člana komi aobraćajnic priključci is ja u planir firmama o emenata i u oljno eleme h, saobraćaj regulativi meno i pri , analize i p ke po poje pazon prob a osnova na nedovoljni
planske ili program u I PROBLE NI značajnijih rna kori iranja preduslova nosno „usk braćajnoj ; CEGOVINI Slika 1. Iz
m o d b m r š u u a e s z a b n i d a s l s a č n d t I OBLA U MI Nadzoru na ijedlozi saob so nep nskom ema koji det tj zakon štuje ej prosto tenja su: inim „fazam espravne gr torno‐plans ili vanjski ird kv izradu a školovanja pojave. Pri nadležnos lova. Rezult grla“u saob koji odobra ije za saobr j i proje i nju ih na javne z oblast za e brojem p tarnog zna vojeni prim uvanja plan li kao rezut predupređ eeo pos jereno voditelja g og smjera.
n e m r d h s S t s a a k v a a j t r a r a i a k erminišu obl ra i projekt raćajnih rješ meeo vi imjereno j nastana nja ja iz ovih ob pne pr u upanje ka regulativ SS VSS i SSS i eri rješenja izvođenjem saobraćajne aobraćajnic uređenja r I PROSTO TI ranih, pa i p općina, i ienh pro litetnih t toga su np adilišta pa aju često s dnje koja je aćaju. kn mjes rking projekt i e t nedostatk ćaj ; Održa jerena plan “projekta ; oaj sa tovanju u o n n R š e l v s o a s j t r r a k č a o e d arhitek ade ast prostorn Tehničkim asti. opće prisut knh rješe ektnih općinskim e, što je ne aj tako vanja , neadekv a, adalje nem . dokumen e a nedostaci od voditelj ka rješenja, ojektovanih . realizacije anju, poseb mo pravnic O PLANI NOG tue : P u: struke so nema esto braćajnica kvalitetno problem a iz oblasti nja za post eu saobr cesu n n p p a a a a g g m m a t a t p p d d a a a a t i t i p a p a n n l l o o – n – n p p u u b b , građevinc i, AJ I PR I RANJA a kod nas ve ljudi iz stru vode postu vljeni plans istraživanje regledima cj, saobr acije, nrkm i anerskim u odvijanj saobraćajni n pristup tni laniranja i ang plan ćajnog završeni a nadzornog emt ko redmeta izgradnja v o na održa g planiranj a oia s kojima ja rihvatljivo. pogledu a, raskrsnic lagovreme organima k n p a p o t v c a n s i u p O e k i ć , elikih poslo a u Barama, ea saob nema tima pa nad i tretiraju ji hiai inž ehničari, hidro ili k i ili projektn i projektov a i drugih sa planiranja i o urađena, eotj s Nedostaju rojektovanj aj i proj i ranja anju saobra ssv pr dsustva lično kao p anm asp ćajnom ke uz učešć ptv ili putevi i saobraćaj više deceni sprečava rojektantsk e po pojedi JEKTOVAN p u p u v v v v a a o a o a r r r a r a a a e J e J o o S S e e n e n e ć ć i i i i j j obraćajnih o projektova tehnički n nei magi enjeri, iaj sao nimanja nih ili drugi SAOBRAĆ A erifikovana i jv ii se ili ojava punoj mjer ai u kv u i ali , ćji inž aćajnih ethodno za nja saobrać . Primjeri s kućama m iai sao pisanih period. lje veoma č urbaniste i a je jedan o nstruktivno t s pok se ktu arajevo ajnica koje tvna je ktovanja im „fazama
n n h h e e a d a d u u l o o – s – s e e “ “ A A i i b e b e n n a a su prema smjera, g braćajno‐ geodete ; braćajnih jako anja usvojena ja dati su sto nema objekata teoriju i jnica kod ea od jedan često tri, projekta, najvećih tehnički biroima jr ili njera tklanjaju korektni litetnom jekata. eke faze NC U JNICA
Slika 2. Izdvojeni primjeri rješenja sa nedostacima, raskrsnica u ulici Džemala Bijedića, Sarajevo
3. PLANIRANJE U PRIJEVOZNIM PREDUZEĆIMA U FUNKCIJI BEZBJEDNOSTI
Planiranje u preduzećima se svrstava u planiranje na mikro nivou i obuhvata više segmenata. Bezbjednost saobraćaja i prijevoza posebno zavisi od stanja tehničke ispravnosti voznog parka. Planiranje voznog parka, investicionog i tekućeg održavanja vozila, u preduzećima javnog prijevoza putnika nije na zavidnom nivou.Broj saobraćajnih nezgoda u Kantonu Sarajevo u kojima su učestvovala vozila javnog gradskog prijevoza putnika JGPP u 2010. g. iznosio je 223, predstavljeno na Slici 3. Od toga 35% uzrok saobraćajne nezgode bila su vozila JGP ili 78 nezgoda. Znatan procenat, prema izjavama vozača, otpada na stanje tehničke ispravnosti vozila.
JGPP
78 nezgoda 2. 35%
Ostali 145 nezgoda 65%
Slika 3. Broj saobraćajnih nezgoda u Kantonu Sarajevo u 2010. g. u kojima su učestvovala vozila javnog gradskog prijevoza putnika
2
1 TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol
0 13.12.2009 18.12.2009 23.12.2009 28.12.2009 02.01.2010 07.01.2010 12.01.2010 17.01.2010 22.01.2010 27.01.2010 01.02.2010 06.02.2010 11.02.2010 16.02.2010 21.02.2010 26.02.2010 03.03.2010 08.03.2010 13.03.2010 18.03.2010 23.03.2010 28.03.2010 02.04.2010 07.04.2010 12.04.2010 17.04.2010 22.04.2010 27.04.2010 02.05.2010 07.05.2010 12.05.2010 17.05.2010 22.05.2010 27.05.2010 01.06.2010 06.06.2010 11.06.2010 16.06.2010 21.06.2010 26.06.2010 01.07.2010 06.07.2010 11.07.2010 16.07.2010 21.07.2010 26.07.2010 31.07.2010 05.08.2010 10.08.2010 15.08.2010 20.08.2010 25.08.2010 30.08.2010 04.09.2010 09.09.2010 14.09.2010 19.09.2010 24.09.2010 29.09.2010 04.10.2010 09.10.2010 14.10.2010 19.10.2010 24.10.2010 29.10.2010 03.11.2010 08.11.2010 13.11.2010 18.11.2010 23.11.2010 28.11.2010 03.12.2010 08.12.2010 13.12.2010
Uzrok: 1 – Vozilo JGPP; 2 – Ostala vozila Slika 4. Vremenska distribucija nezgoda u kojima su učestvovala vozila javnog gradskog prevoza putnika u Kantonu Sarajevo u 2010. g.
21
Ne postoje releventna istraživanja koja bi ukazala na utjecaj stanja voznog parka na broj saobraćajnih nezgoda i posljedice koje su proistekle iz istih, kao ni šteta koje su se manifestovale kroz povećne troškove pijevoza prevoznika i šteta nastalih preduzeću radi umanjenja prihoda ispuštenim vožnjama. U Javnim preduzećima u prijevozu putnika očigledno je da postoje problemi u pogledu primjene Zakona o javnim nabavkama, a što je posljedica ne postojanja plana nabavki roba i usluga potrebnih za održavanje vozila i sistema za bezbjedno funkcionisanje javnog prijevoza. U nastavku su date osnovne preporuke za izradu plana održavanja prevoznih kapaciteta u javnom gradskom prevozu putnika.Plan održavanja transportnih kapaciteta proizilazi iz plana rada prevoznih i drugih kapaciteta, plana potrebnih kapaciteta i njihovog stanja i na toj osnovi utvrđenih potreba za investicionim i tekućim održavanjem. Ovaj plan se radi na osnovu iskustva iz prethodnog perioda i plana tekućeg održavanja i predviđenog redoslijeda opravki za investiciono održavanje. U javnom gradskom prijevozu, koji u svom sastavu ima šinske sisteme prijevoza, zbog složenosti i masovnosti njegovih sredstava, a prema organizacionoj strukturi, posebno se radi: plan održavanja voznih sredstava, plan održavanja pruge i pružnih postrojenja, plan održavanja mreže i sistema napajanja, kao i plan održavanja ostalih sredstava i objekata koji su u funkciji šinskih sistema.Proces održavanja voznog parka, opreme, objekata i infrastrukture najsloženiji je dio kompletnih aktivnosti u okviru preduzeća javnog gradskog prijevoza. Nova savremena vozila i oprema, kvalitetna mreža i elektro‐vučne podstanice zahtijevaju, posebno u procesu održavanja, stručnost, kreativnost, disciplinu i dobru organizaciju rada, a troškovi koji nastaju pri tome često su odlučujući za uspješnost kompletnog poslovanja.Veoma je bitno slijediti upute i preporuke proizvođača tehnološko‐eksploatacionih rješenja za redovnim, tekućim i preventivnim održavanjem, kako bi sistem zadržao garantne rokove, ispravnost, sigurnost, vijek trajanja, te na taj način snizio troškove investicionog i tekućeg održavanja.Strateški se opredijeliti za savremene automatizirane elektronske sisteme i vozila, koji omogućavaju brzu i efikasnu dijagnostiku problema i pružanja informacija čak i sa mogućnošću daljinskog automatizovanog upravljanja, dijagnostike i otklona kvara, procesi što više automatizirani, a ljudski utjecaj i greške u tom pogledu svedeni na minimum.
Preduzeća javnog gradskog prijevoza moraju imati dobre partnerske odnose sa kooperantskim firmama koje se bave izradom, reparacijom i isporukom rezervnih dijelova za remont, kako bi se eventualni kvarovi, problemi u sistemu otklanjali u što kraćem roku, zagarantovane kvalitete i sa malim troškovima. Također preduzeća javnog gradskog prijevoza moraju posjedovati vlastite savremeno opremljene prostore radionice, vlastite proizvodne kapacitete, servis, tehnički pregled, lakirnice, auto‐praonice i sl. kako bi se remonti i pregledi također izvršavali u što kraćem roku, zagarantovane kvalitete i niskih troškova
2. održavanja.Stručno osposobljeni i profesionalni kadrovi od rukovodnog do krajnjeg izvršioca u sektoru tehnike i održavanja, predstavljaju najvažniji i ključni segment organizacije, upravljanja, kontrole, tekućeg preventivnog i redovnog te investicionog održavanja, kvalitete održavanja, prihvatljivih rokova i sl. Kadrovi se moraju redovno i strateški usavršavati i specijalizirati na nivou preduzeća, a ponekad i na nivou regiona ili države autorizovani servisi proizvođača, servoupravljači, mjenjači, motori SUS i elektro, tahografi, grijanje, informacioni sistem, čoperi i regulatori, statički pretvarači i dr. , kao i dobre saradnje i razmjene iskustava sa preduzećima javnog gradskog prijevoza u regionu, EU i svijetu.Informatizacija kompletnog procesa održavanja, posebno kontrola, tehničko opsluživanje i nabavka rezervnih dijelova. Svi veći proizvođači i dobavljači uvezuju se u jedinstveni sistem logističke podrške održavanju. Postizanje što višeg nivoa tehničke ispravnosti i pouzdanosti u eksploataciji, uz što niže troškove, osnovni je zahtjev koji se postavlja pred svako organizovano održavanje, a primjena optimalne tehnologije je način kako tom zahtjevu udovoljiti. Proces mmunications, God.1 – 2014 Vol održavanja, kao skup svih aktivnosti koje se sprovode u cilju otklanjanja kvarova ili sprečavanja njihove pojave, karakteriše odnos između pojedinih aktivnosti i vremena u kojem se te aktivnosti sprovode. On ima karakteristike izrazito slučajnog procesa sa dvije bitne slučajnosti koje određuju ovaj proces. Prvu predstavlja vrijeme rada do pojave otkaza i to je karakteristika pouzdanosti. Drugu slučajnu veličinu čini vrijeme potrebno da se postupak održavanja sprovede, odnosno da se npr. vozilo iz stanja „u otkazu“ ponovno vrati u stanje „u radu“. Ova dva slučajna vremena se naizmjenično smjenjuju u procesu održavanja što odlučujuće obilježava njegov karakter i kvalitet. Kompletan proces održavanja se generalisano svodi na predviđanje potreba u održavanju postupaka, učestalosti, vremena, prostora, alata i opreme, te rezervnih dijelova uz identifikaciju otkaza, odnosno dijagnosticiranje i sve to u određenim konkretnim uslovima definisanim nizom ograničenja.Izmjeritelji koje treba planirati i pratiti u toku godine spadaju: Inventarski
TEC – Traffic Engineering & Co broj vozila; Broj tehnički ispravnih vozila; Prosječno vozila u radu; Prevozni rad u vozilo‐km po vozilu u . radu; Sati rada vozila po vozilu u radu; Broj vožnji; Srednja dnevna kilometraža; Broj kvarova; Propuštene vožnje; Koeficijent tehničke ispravnosti; Broj izvršilaca u održavanju; Broj izvršilaca u održavanju po referentnom tehnički ispravnom vozilu; Prosječna starost voznog parka.
Gradski prijevoz pruža i široku osnovu za primjene savremenih pristupa u planiranju saobraćaja u gradovima. U posljednjih 15 godina su se pojavili novi modeli u planiranju koji definišu ponašanja korisnika usluga u gradskom saobraćaju na nivou jedinke ili na nivou porodice neagregatni modeli . Postojeći modeli planiranja u gradskom saobraćaju su zasnovani na grupnom ponašanju. Kod ponašanja putnika treba imati u
22
vidu da korisnici prijevoza donose odluke u paketu o tome da li, kada, zbog čega, kuda i čime da se prevoze. Te odluke se, po pravilu, donose prije nego što se pristupi realizaciji prijevoza.Kvalitetnim planiranjem javnog gradskog prijevoza u određenom području favorizira se masovni prijevoz, a time i povećava broj njegovih korisnika, što utječe na smanjenje broja idnividualnih prijevoznih sredstava u saobraćaju. To smanjenje direktno utječe na smanjenje broja saobraćajnih nezgoda po kretanju.
4. ASPEKTI PLANIRANJA INFORMACIONOG SISTEMA U PREDUZEĆIMA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA I ZAŠTITA
U javnom prijevozu putnika, sa aspekta zaštite i bezbjednosti putnika i osoblja prevoznika, stanje je na upozoravajućem nivou. Nove tehnologije utemeljene na planski izgrađenim informacionim sistemima pokazale su se u mnogim gradovima kao efikasno sredstvo za poboljšanje stanja. Efekti su očigledni u pogledu zaštite putnika i osoblja prevoznika, zaštite imovine, poboljšanja stepena naplate prijevoza i dr.Najčešći slučajevi ugrožavanja sigurnosti u javnom prijevozu su: džeparenje putnika, međusobni konflikti putnika, pokušaji narušavanja javnog reda i mira te pravila ponašanja u vozilima javnog gradskog prijevoza, slučajevima nesavjesnog ponašanja prema službenim licima i vozilima prevoznika. Način prevencije i sprečavanja napada i uopće incidenata u vozilima JGP je, između ostalih, uvođenje videonadzora u vozilima i na stajalištima javnog gradskog prijevoza. Neki gradovi su u tom pravcu već djelovali postavljajući video nadzor na stajalištima terminal Ilidža i drugim ključnim dijelovima sistema javnog gradskog prijevoza što je imalo pozitivne efekte u pogledu bezbjednosti i zaštite. Kao primjer neplanskog djelovanja može se uzeti javni prijevoz u Kantonu Sarajevo, gdje se o integrisanom informacionom sistemu govori samo kada se dogode teži oblici napada na lica i imovinu u javnom gradskom prijevozu. Pri izradi Plana poslovanja i Plana nabavke roba i usluga u preduzeću koje je osnovano i zaduženo za prijevoz putnika u Kantonu Sarajevo, Organi preduzeća nisu nikada usaglasili stavove sa Kantonalnom zakonodavnom i izvršnom vlašću u pogledu sveobuhvatnog planiranja izgradnje sistema upravljanja sistemom javnog gradskog prijevoza putnika. Posljedice su evidentne, a posebno treba naglasitit da se u takvim uslovima ne mogu sprovoditi racionalne transformacije javnog prijevoza. Dakle, osim što je zaštita i sigurnost upitna nije moguće ni racionalno upravljanje prevoznicima nije moguće odrediti ekonomske cijene prijevoza i sistem karata, nije moguće pratiti rad preduzeće i naplatu prevoznih usluga, nijemoguće adekvatno broju prevezenih putnika sa povlaštenim kartama izvršiti raspodjelu subvenicija za putnike koji su koristili usluge određenog prevoznika, nije moguće pratiti koliko je koji prevoznik prodao karata putnicima sa subvencioniranom kartom, nije moguće pratiti rad službenog osobalj, otežan je nadzor nad radom u službama prevoznika i dr. . 2.
Imajući u vidu prethodno navedeno zaključak koji se može dati kako bi se stanje pobiljšalo sadržan je u prijedlogu projekta: „Upravljanje preduzećem GRAS Sarajevo zasnovano na informacionoj tehnologiji i inteligentnim sistemima u prevozu“ Iskustva gradova sa dobrim javnim gradskim prevozom govore da je neophodna centralizacija i integracija svih funkcija sistema upravljanja procesom prevoza, a isti koncep je, u određenom periodu, pokazao rezultate i u preduzeću GRAS Sarajevo. Efekti bi bili višestruko bolji kada bi se: 1. Starije verzije sistemskog softvera zamijenile novim licenciranim verzijama, 2. Izvršila poboljšanja kod postojećih softverskih paketa, 3. Obučili korisnici za rad na postojećim softverskim aplikacijama i obavezali za rad isključivo na instaliranom softveru propisanom procedurom sistema kvaliteta, te da ovakav rad bude bezrezervno podržan od strane rukovodilaca i šefova ovaj problem je evidentan i veoma izražen u GRAS‐u , 4. Kompletirali započeti projekti inteligentnih transportnih sistema, sa posebnim naglaskom na Projekt sistema elektronskog poništavanja karata, 5. Implementirali novi inteligentni transportni sistemi za upravljanje prijevozom i informisanje korisnika usluga.
Funkcionalni Centar informacionog sistema organizaciona cjelina formirana 1999.g. sa ciljem modernizacije procesa upravljana preduzećem i prijevozom obuhvata dva dijela: 1. Sistem za unos i obradu podataka zasnovan na računarskoj tehnologiji koji se sastoji od: Hardvera 130 računara, printera, skenera itd.; računarske mreže sa metalnim i optičkim kablom u depoima i bežičnom TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol vezom sa udaljenim lokacijama; 6 servera , 2. Sistemskog softvera Windows, Windows 2000 server, MS SQL server i baza podataka ,Aplikativnog softvera Obrada ličnog dohotka, Personalna evidencija, Knjigovodstvo: modul finansije, modul materijalno, modul maloprodaja, modul KIF i KUF, modul osnovna sredstva; Baza plana i nabavki; Baza kvaliteta usluga prijevoza . Sistem za upravljanje i podršku upravljanju procesom prijevoza putnika zasnovan na inteligentnoj transportnoj tehnologiji, a obuhvata:
23
- Hardver Računari; Poništivaći; Uređaji za izradu i pretkodiranje karata; Oprema za prijenos podataka iz vozila u lokalnu računarsku mrežu i obratno: GPS, GPRS, WLAN, IR; Sistem karata: magnetne karte, čip karte ‐ kontaktne i bezkontaktne karte; Sistem za lokalizaciju vozila na linijama; Sistem za informisanje putnika duž linije; Sistem za prodaju karata; Sistem za kontrolisani ulaz u vozilo na stajalištima; Sistem video nadzora: u vozilima, na stajalištima, u depoima i na prodajnim mjestima; Sistem za evidenciju radnog vremena uposlenih; Sistem za vatrodojavu; Sistem elektronske registracije točenja goriva; Magnetne karte za registraciju pri točenju goriva; Uzemljenje računara i računarske mreže; Sistem radioveze; Sistem fiksne i mobilne telefonije; itd. , - Softver Softver za izdavanje i obradu putnih naloga; Softver za izdavanje i obradu radnih naloga; Softver za benzionsku pumpu; Softver za sistem poništavanja karata; Softver za lokalizaciju vozila; Softver za informisanje putnika; Web stranica; Softver za video nadzor; Softver za vatro‐dojavni sistem; Softver za radio vezu; Softver za telefonsku centralu; Softver za tahografe; Softver za gume; Softver za tehnički pregled; Softver za potrošnju električne energije u tramvajskom i trolejbuskom sektoru; Softver za praćenje kvarove u sistemu elektronskog poništavanja karata; Softver za praćenje rada štamparije; Softver za arhivu dokumenata; Softver za upravljanje kvalitetom – praćenje indikatora realizacije plana; itd. .
Osnovni ciljevi izrade projekta informacionog sistema su sljedeći: - Definisanje strukture podsistema , tako da informacioni sistem optimalno podrži prioritetne procese u poslovnom sistemu, - Omogućavanje značajnije uloge korisnika u definisanju zahtjeva i objektivnih potreba za informacijama, - Drefinisanje dugoročnog plana realizacije pojedinih informacionih podsistema. Projektom informacionog sistema žele se obezbijediti početni uslovi za izgradnju poslovnog informacionog sistema u preduzeću. Preduzeće definišemo kao složen kibernetski sistem koji se sastoji od organizacionih cjelina, različitih po funkcijama djelatnosti. Ove cjeline predstavljaju strukturu sistema. Cilj projekta treba da bude utemeljenje budućeg savremenog koncepta upravljanja u preduzeću u svrhu donošenja optimalnih odluka. Polazeći od arhitekture IS i opisa podsistema javlja se potreba da se grupe podataka organizuju i čuvaju na uniforman način. Strategija pitanja vezanih za podatke kao resurse, rješava se na nivou preduzeća, a tu spadaju: - Logički dizajn baze podataka sa mogućnošću distribucije podataka, - Kontrolisanje i zaštita podataka,
2. - Održavanje podataka.
Uspješnost i povezanosti s informacionim sistemom će se mjeriti određenim promjenjivim.
1. Uspješnost svakoga informacionog sistema će biti iskazana kroz: a Profitabilnost, b Primjenu na glavne probleme u organizaciji: Kvalitetu odluka, odnosno nivo performansi što se izražava kroz: doprinos sistema određenoj poslovnoj funkciji i doprinos sistema uspjehu preduzeća; Zadovoljstvo korisnika: zadovoljstvo sistemom i korisnost za donošenje odluka, c Opseg korištenja: korištenje sistema – samostalno; korištenje sistema – saradnici 2. Povezanost s informacionim sistemom: mmunications, God.1 – 2014 Vol d Poznavanje sistema i e Sudjelovanje u izgradnji sistema; 2. Stavovi prema informacionom sistemu tehnologiji : a Otvorenost prema informacionoj tehnologiji, b Saradnja pri izgradnji sistema, c Pozitivno mišljenje o mogućnostima i upotrebi sistema. U tabeli 1. predstavljeni su projekti dijelovi u zavisnosti od stepena završenosti i prijedlozima za poboljšanje stepena integracije, a samim tim i funkcionisanja prijevoznog sistema.
Tabela 1. Izgrađenost informacionog sistema KJKPGRAS Sarajevo izvod iz prijedloga projekta
TEC – Traffic Engineering & Co R.b. Naziv projekta i kraći opis . 1. Serveri, računari, printeri, skeneri,... 2. Računarske mreže sa STP i optičkim kablom u depoima i objektima izvan depoa Prodajni objekt u Zrinskoj, Čengić vili, Otoka, Ilidža, Štamparija GRAS‐a 3. Računarske mreže sa optičkim kablom duž trase tramvajske pruge od Ilidže do Baščaršije sa kracima prema Željezničkoj stanici, prodajnim objektima u Zrinskoj, Latinskoj ćupriji, Austrijskom trgu, Čengić vili, Otoci, Stupu, Remizi tramvaja, te depou Minibusa u Brodskoj. 4. Računarske bežične mreže za uvezivanje objekata na lokacijama: Brodska – depo Minibusa, Objekt štamparije, Objekt u Zrinskoj ulici, Objekt na Čengić vili, Objekt na Ilidži, Objekt u Vogošći, Objekt Kosog lifta, Objekt u Hadžićima, Objekt u Dobrinji, Objekt na Austrijskom trgu. 5. Sistemski softver Windows, Windows 2000 server, MS SQL server i baza podataka
24
6. Obrada ličnog dohotka, Personalna evidencija, Knjigovodstavo: modul finansije, modul materijalno, modul maloprodaja, modul KIFi KUF, modul osnovna sredstva 7. Softver za plan i nabavke 8. Softver za praćenje kvaliteta usluga prijevoza 9. Sistem za poništavanje karata II, III i IV faza 10. Sistem karata: magnetne karte, čip karte ‐ kontaktne i bezkontaktne karte. Uvedene magnetne karte i 3000 bezkontkatnih karata. 11. Sistem za lokalizaciju vozila na linijama 12. Sistem za upravljanje radom skretnica 13. Sistem za automatsko upravljanje radom podstanica 14. Sistem za informisanje putnika duž linije 15. Sistem za prodaju karata 16. Sistem za kontrolisani ulaz u vozilo na stajalištima 17. Sistem video nadzora: u vozilima, na stajalištima, u depoima i na prodajnim mjestima 18. Sistem za evidenciju radnog vremena uposlenih 19. Sistem za vatrodojavu 20. Sistem elektronske registracije točenja goriva 21. Magnetne karte za registraciju pri točenju goriva 22. Uzemljenje računara i računarske mreže i gromobranska instalacija 23. Sistem radio‐veze 24. Sistem fiksne i mobilne telefonije 25. Softver za izdavanje i obradu putnih naloga 26. Softver za izdavanje i obradu radnih naloga 27. Softver za benzionsku pumpu 28. Softver za sistem poništavanja karata 29. Softver za lokalizaciju vozila 30. Softver za informisanje putnika 31. Web stranica 32. Softver za video nadzor 33. Softver za vatro‐dojavni sistem 34. Softver za radio vezu
35. Softver za telefonsku centralu 2. 36. Softver za tahografe 37. Softver za gume 38. Softver za tehnički pregled 39. Softver za potrošnju električne energije u tramvajskom i trolejbuskom sektoru 40. Softver za praćenje kvarova u sistemu elektronskog poništavanja karata 41. Softver za praćenje rada štamparije 42. Softver za arhivu dokumenata 43. Softver za upravljanje kvalitetom – praćenje indikatora realizacije plana
ZAKLJUČAK
Analizirajući ključne parametre koji opisuju sigurnost i zaštitu u saobraćajnim, prijevoznim i komunikacionim sistemima može se zaključiti da je stanje nezadovoljavajuće i da je neophodno tražiti rješenja koja će zaustaviti negativan trend po tom pitanju. Potrebno je na svim nivoima planiranja pristupiti veoma ozbiljno, pravovremeno i kvalitetno sa stručnog stanovišta kako bi se stvorili realni preduslovi funkcionisanja ukupnog sistema u dijapazonu realnih potreba uz odsustvo očiglednih posljedica. Budući da je planiranje u saobraćaju, prijevozu i komunikacijama, kao i u drugim strukama,neposredno prethodan proces projektovanju, ta dva procesa treba i u praksi tretirati neodvojivim. Za obavezivanje odgovornih kod donošenja odluka za realizaciju projekata potrebno je kroz zakonsku regulativu povezati odgovornost za planiranje i projektovanje. Na taj način bi se postiglo da loše rješenje ne bude djelo „bezimenog autora“ već da bude predmet stručnih diskusija i primjer kako ne treba raditi. TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol
CONCLUSION
Analyzing the key parameters describing the safety and security of road traffic, transport and communication systems, can be concluded that the situation is not satisfactory and that it is necessary to seek solutions that will stop the negative trend at this point. It is necessary at all levels of the planning approach very seriously, timely and quality from a professional standpoint in order to create real preconditions functioning of the entire system in a range of real needs in the absence of obvious
25
consequences. Since the planning of traffic, transport and communications, as well as in other professions, immediately prior process of designing, the two processes should be treated in practice inseparable. For a commitment of responsibility in decision making for the implementation of projects is necessary through legislation connect responsibility for planning and projecting. In this way ensure they bad the decision is not the work of "nameless author"but to be a topic of discussion and an example of how not to do.
LITERATURA: 1 Mustafa, M.: Planiranje ponude usluga u gradskom prevozu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo 2011. g. 2 Hajrudin, O.: Modeli planiranja saobraćajno ‐ transportnih sistema za potrebe prostornog plana sa posebnim osvrtom na Kanton Sarajevo, Magistarski rad, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, 2012. g. 3 Mustafa, M.: Analiza uzroka prometnih nezgoda u javnom gradskom prevozu putnika, HZDP, Međunarodni simpozij, Opatija, 2011. g. 4 Mustafa, M.: Osnovni principi za određivanje štete u javnom gradskom prevozu putnika, HZDP, Međunarodni simpozij, Opatija, 2013. g. 5 Mehanović, M.; Klisura, F.: Analiza uticaja rada stanica tehničkog pregleda na bezbjednost saobraćaja, HZDP, Međunarodni simpozij, Zagreb, 2014. g. 6 Mustafa M.: Gradski prevoz putnika u funkciji sigurnosti saobraćaja, Znavstveno‐stručna konferencija sigurnosti u saobraćaju, Institut za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo, 2009. g.
BIOGRAFIJA: Prof. Dr. Sc. Mustafa Mehanović, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo; KJKP GRAS d.o.o. Sarajevo [email protected]. Nastavnik je na naučno – nastavnim disciplinama I i II ciklusa studija: Planiranje saobraćaja, Javni gradski prevoz, Planiranje saobraćajno‐transportnih sistema, Organizacija i upravlanje javnim gradskim prevozom putnika i Transportne mreže, na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Autor udžbenika Planiranje usluga u gradskom prometu putnika i Javni gradski prevoz ‐ Primeri i zadaci iz teroije i prakse u izdanju Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Sarajevo. Publikovao je značajan broj naučnih, naučno – stručnih i stručnih radova. Bio je saradnik na izradi više studija i elaborata.
Hajrudin Omerbegović, MA‐dipl.inž.saob. oh@zavodzpr‐sa.ba Rođen 22.09.1959. godine u Rogatici. Na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu diplomirao u januaru 1983. Godine. Magistrirao na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Sarajevo 2012. godine. Od 1983. godine do sada zaposlen u
2. Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Učestvovao u izradi velikog broja studija i elaborata iz oblasti saobraćaja, kao i reviziji velikog broja planova, projekata, studija i elaborata, te sudjelovao u radu komisija za tehnički pregled značajnih objekata iz oblasti saobraćaja do najsloženijih kao što je Autocesta na koridoru Vc.
mmunications, God.1 – 2014 Vol
TEC – Traffic Engineering & Co
.
26
SIGURNOSTŽELJEZNIČKOGSAOBRAĆAJA NA KORIDORU VC
SECURITY OF RAILWAY TRANSPORT ON CORRIDOR VC
Doc. dr. Nedžad Branković dipl. inž. građ. PIN.B CONSULTING & INVESTMENT d.o.o. Sarajevo Doc. dr. Smajo Salketić, dipl. inž. saobr. Saraj INŽENJERING d.o.o. Sarajevo
Kategorizacija rada: Pregledni naučni rad Review article ∗
SAŽETAK: Generalno posmatrano sigurnost željezničkog saobraćaj na određenoj pruzi ili cijeloj mreži zavisi prvenstveno od nivoa tehničko‐tehnološke opremljenosti željezničkeinfrastrukture i mobilnihkapaciteta koji saobraćaju na toj mreži. Drugi nezaobilazan i isto toliko značajan faktor je obučenost kadrova koji rukuju tim kapacitetima. Trenutna tehničko‐tehnološka opremljenost mobilnih kapaciteta i infrastrukture u Bosni i Hercegovini, čija mreža jedva prelazi 1000 km dužine,je daleko ispod nivoa koji je bio dostignut 1992.godine. Ovakvo stanje prati i niz drugih problema među kojima je ključni neprirodna ispresijecanost željezničke mreže entitetskim granicama što automatski znači preplitanje nadležnosti i stvaranje ostrvskih dijelova mreže. Zatimšarolikost osiguranja pojedinih dijelova mreže, stanica i putnih prijelaza stvara dodatni tehničko‐tehnološki problem. U takvom ambijentu veoma je teško projektovati i instalirati kvalitetan i sveobuhvatansigurnosni sistem koji bi pokrio cijelu željezničku mrežu ili bar jednu cijelu prugu.Rezultat takvog stanja su hiljade vanrednih događaja sa milionskim štetama i desetinama mrtvih i povrijeđenih. O redovitosti i sigurnosti željezničkog saobraćaja u takvim uvjetima je veoma nezahvalno govoriti.
KLJUĆNE RIJEČI: Vanredni događaj, sigurnost, područje, usmrćeni, povrijeđeni.
ABSTRACT: Generally speaking, the safety of the rail traffic on the particular line or on the entire network depends primarily on the level of technical and technological equipment of railway infrastructure and mobile traffic capacity on that network. Another inevitable and as important factor is the level of trained personnel who operate on these capacities.Current technical and technological volume of mobile capacity and infrastructure in Bosnia and Herzegovina, whose network barely exceeds 1,000 km length, is far below the level that was reached in 1992. This situation is followed by series of other problems, among which and the 2. most important one is unnatural interruption of rail network due to entity borders which automatically means interweaving competencies and creating island parts of the network. Also the variety of protection for specific parts of the network, stations and level crossings creates additional technical and technological problems. In such environment it is very difficult to project and install high‐quality and comprehensive security system to cover the entire rail network, or at least one part of rail.The result of such situation is thousands of extraordinary events with damage amounting to millions and dozens of dead and injured. It is ungrateful to speak about regularity and safety of rail transport in such conditions.
KEY WORDS: Extraordinary event, security, territory, killed, injured.
UVOD
Sigurnost željezničkog saobraćaja na određenoj pruzi ili cijeloj mreži zavisi prvenstveno od nivoa tehničko‐ tehnološke opremljenosti željezničkeinfrastrukture i mobilnihkapaciteta koji saobraćaju na toj mreži. Drugi nezaobilazan i isto toliko značajan faktor jeobučenost kadrova koji rukuju tim kapacitetima.Željeznička infrastruktura u Bosni i Hercegovini kao i mobilni kapaciteti koji prometuju na toj mreži suna vrlo niskom tehničko‐tehnoliškom stupnju opremljenosti. Tako oskudno opremljena mreža i mobilni kapaciteti rezultira adekvatnim stepenom stručnih znanja i obučenosti kadrova koji učestvuju u realizaciji planiranog Reda vožnje.Trenutna tehničko‐tehnološka opremljenost mobilnih kapaciteta i infrastrukture u Bosni i Hercegovini čija mreža jedva prelazi 1000 km dužineje daleko ispod nivoa koji je bio dostignut 1992.godine. Ovakvo stanje prati i niz drugih problem među kojima je ključni neprirodna ispresijecanost željezničke TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol mreže entitetskim granicama što automatski znači preplitanje nadležnosti i stvaranje ostrvskih dijelova mreže. Zatimšarolikost osiguranja pojedinih dijelova mreže, stanica i putnih prelaza.Naprijed izneseno stanje opremljenosti kapacitetarezultira malim brzinama na mreži, niskim stepenom sigurnosti željezničkog saobračaja i velikim brojem vanrednih događaja.
∗Primljeno / Received: 01. 12. 2014. Prihvaćeno/Recenzirano /Accepted/ Reviewed: 12. 12. 2014.
27
1. SIGNALNO SIGURNOSNI UREĐAJI NA PRUZI PLOČE‐ B.ŠAMAC DO 1992.GODINE
Prekid željezničkog saobraćaja na većini pruga u BiH u periodu 1992.‐1996. i devastiranje kapaciteta imali su izuzetno negativanutjecaj na stanje željeznica,a na drugoj strani nekorištenje postojećih kapaciteta i njihovo tehnološko zastarijevanje su dali svoj dodatno otežavajući doprinos. Uz veoma sporo i proceduralnokomplikovano ulaganje u revitalizaciju kapaciteta danas imamo izuzetno teško ibezperspektivno stanje željeznica u cijeloj Bosni i Hercegovini. U tehničko‐tehnološkom i organizacijskom pogledu željeznice u BiH su do 1992. godine bile na znatnovećem nivou. U tome je prednjačila magistralna pruga Ploče‐ Sarajevo‐ Bosanski Šamac, danas koridor VC .
Na koridoru su postojala dva centra za daljinsko upravljanje željezničim saobraćajem, Telekomanda sa sjedištemu Doboju i Sarajevu Rajlovcu : - Iz centra za upravljanje Doboj se regulisao saobraćaj na pruzi Sarajevo‐Doboj –Bosanski Šamac, - Iz centra za upravljanje Sarajevo se regulisao saobraćaj na pruzi Sarajevo –Ploče.
Telekomanda Doboj, upravljala je saobraćajem na pruziu dužini od oko 250 km. Na dijelu pruge Sarajevo‐ Zenica i Doboj‐Bosanski Šamac, željezničke stanice su bile osigurane elektro‐relejnim osuiguranjem LORENZ‐ISKRA a na dijelu pruge Zenica – DobojERIKSON.Telekomanda Sarajevo,jeupravljala saobraćajem na pruzi u dužini od oko 200 km. Osiguranježeljezničkih stanica je bilo pokriveno uređajima proizvođača LORENZ‐ISKRA.
2. STANJE SIGNALNO‐SIGURNOSNIH UREĐAJA NA MREŽI ŽFBH
2.1. Zadatak signalno‐sigurnosnih SS uređaja
Signalno‐sigurnosni uređaj je takav sigurnosni uređaj jedne željezničke stanice službenog mjesta , pomoću kojeg se ostvarenjem međusobnih prinudnih zavisnosti između signalnih pokazivanja glavnih i drugih signala, položaja skretnica i iskliznica, obezbjeđenja puteva vožnji, kao i stanja zauzetosti kolosijeka i skretnica, omogućava bezbijedno i racionalno odvijanje saobraćaja i manevre bez međusobnih ugrožavanja.6Signalno‐ sigurnosni uređaj poboljšava, ubrzava i racionalizuje proces rada u službenom mjestu da bi se time povećala propusna moć službenog mjesta, smanjili troškovi eksploatacije i ostvarila tehnička zaštita kapaciteta i
2. saobraćajnog osoblja u službenom mjestu. Signalno–sigurnosni uređaji su po konstrukciji i namjeni specifični i vezani isključivo za željeznički saobraćaj.Obim, vrsta i stepen opremanja službenog mjesta signalno‐ sigurnosnim uređajima određuje se u zavisnosti od više faktora kategorije pruge, intenziteta saobraćaja, maksimalne brzine na pruzi, specifičnosti službenog mjesta, ekonomičnosti i eksploatacionih potreba za ubrzavanjem, modernizacijom i racionalizacijom procesa rada i sl. .Kapacitete signalno sigurnosnih postrojenjačine stanični i pružni signalno–sigurnosni uređaji. Trenutno stanje signalno‐sigurnosnih postrojenja na željezničkoj mreži pruga ŽFBH ne zadovoljavaju uvjete saobraćaja. Uzroci postojećeg stanja su prije svega oštećenja i zapuštenost tehničkih postrojenjanastala tokomi neposredno poslije rata kao činjenica da se već dugi niz godina tekuće održavanje SS uređaja vrši bez nabavke odgovarajućih originalnih rezervnih dijelova. Tome dobrim dijelom doprinosi i tehnološka zastarjelost i nepostojanje adekvatnih stručnih kadrova za održavanje. mmunications, God.1 – 2014 Vol 2.2. Definicije osnovnih pojmova u oblasti signalno‐sigurnosnih uređaja
Za pravilno i nedvosmisleno razumijevanje pojedinih tipova osiguranja i korektno predstavljanje situacije na željezničkoj mreži BiH u ovom trenutku, potrebno je podsjetiti na neke osnovne definicije i značenje pojmova koji regulišu ovu oblast
2.2.1. Uprošteni signalno‐sigurnosni uređaj
Kod ove vrste uređaja otpravnik vozova sa komandnog stola stanična postavnica postavlja signale i blokira
TEC – Traffic Engineering & Co puteve vožnje u zavisnosti od postavljenog puta vožnje od strane skretničara na krajevima stanice. Sve . skretnice koje ulaze u puteve vožnje opremljene su skretničkim bravama. Ključevi skretničkih brava, koji moraju biti u postavnom aparatu kao preduslov za postavljanje signala u položaj „slobodno“ za put vožnje moraju biti tako pritvrđeni u aparatu, da se ne mogu izvaditi iz postavnog aparata dok je signal u položaju „slobodno.
6 Dr.Sadik Beširević 1997 „Organizacija željezničkog saobraćaja“ Fakultet za saobraćaj i komunijacije Sarajevo
28
2.2.2. Mehanički signalno‐sigurnosni uređaj
Mehanički signalno ‐ sigurnosni uređaji mogu biti sa ili bez zavisnosti signala i skretnica u putu vožnje. Osim osnovnih dijelova mehaničkih signalno‐sigurnosnih uređaja signalne postavnice, žicovoda, mehanički ulazni signali i predsignali, skretničke brave i iskliznice mogu da imaju stanični privolni blok aparat i skretnički privolni blok aparate koji omogučavaju međusobnu električnu zavisnost ulaznih signala.
2.2.3. Elektromehanički signalno‐sigurnosni uređaji
Elektromehanički signalno‐sigurnosni uređaji sastoje se iz elektromehaničkog komandnog blok aparata, mehaničkih skretničkih postavnih sprava, ulaznih i izlaznih izolovanih šina, skretničkih zasunskih, sprava, iskliznica, žicovoda, mehaničkih ulaznih i izlaznih signala i mehaničkih predsignala. Signale i predsignale postavljaju skretničari putem skretničkih blok aparata a otpravnik vozova drži pod kontrolom formirane kolosiječne puteve vožnje.
2.2.4. Elektrorelejni signalno‐sigurnosni uređaji
Elektrorelejni signalno‐sigurnosni uređaji služe za potpuno osiguranje svih ulaznih, izlaznih i prostornih signala za sve glavne kolosijeke i pružne odsjeke za prijem i otpremu vozova a po potrebi i za pojedine grupe kolosijeka grupni izlazni signali . Elektrorelejnim ss uređajima se osiguravaju:
- skretničke postavne sprave za centralno rukovanje svim skretnicama u putu vožnje i iskliznicama u bočnoj zaštiti, - izlazni i ulazni odsijeci kolosiječnih, skretničkih, predskretničkih, ulaznih i izlaznih signala za kontrolu zauzetosti kolosijeka za prijem i otpremu vozova, - uređaji putnih prelaza u nivou u staničnom području sa automatskim uređajima sa svjetlosno‐ zvučnom signalizacijom sa ili bez polubranika, - centralne postavnice komandnog aparata sa potrebnim komandnim organima i optičkom svjetlosnom kontrolom svih vanjskih uređaja, postavljenih puteva vožnje i ostalom pomočnom signalizacijama,
- relejne komponente uređaja za ostvarenje međusobnih prinudnih zavisnosti svih dijelova i opreme koji su u funkciji osiguranja službenog mjesta na pruzi. 2.
Relejni signalno‐sigurnosniuređaji funkcionišu na principu šinskih strujnih kola ili brojača osovina a izvršna komanda se uvijek realizuje pritiskom na dva tastera taster starta i taster cilja .
2.2.5. Elektronski signalno‐sigurnosni uređaji
Elektronski sistem osiguranja sastoji se od modula sistema osiguranja IM – Interlocking Module koji kontroliše logiku sistema i nekoliko kontrolora vanjskih elemenata FEC – Field Element Controller koji kontroliše vanjske elemente kao što su signali, skretnice i kolosijeci izolovani odsjeci . Kontrolor sa mogućnošću programiranja PLC koristi se za kontrolu tastera tipki lokalnog rada, povezivanje lokalnog grijanja skretnica ukoliko je isto ispravno i u funkciji , uređaja za osiguranje cestovnih putnih prijelaza, te sistema napajanja.7
Preko monitora u boji visoke rezolucije ESTW L 90 5 za radno mjesto staničnog kolodvorskog operatera osigurava topografski siguran prikaz stanice kolodvora i njenih elemenata osiguranja. Ova oprema se zove „Sigurnosni operativni računar“ SOC – Secure Operating Computer . Pomenutim sistemom osiguranja može se rukovati preko „miša“ ili preko tastature tipkovnice . Interfejs čovjek–mašina HMI–Human Machine Interface je primarno prilagođen radu sa „mišem“, tako da se većinom „miš“ koristi pri unosu svh vrsta podataka. Tastatura tipkovnica se uglavnom koristi pri unosu „lozinke“, datuma i vremena ili slično. Međutim sva naređenja komande koje su neophodne za rad sistema osiguranja mogu se unijeti i preko tastature tipkovnice . Lijevi taster tipka „miša“ koristi se za TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol selektovanje odabir mogućih tačaka , a desni taster tipka „miša“ se koristi za otkazivanje odabrane operacije.Slika koja se prikazuje na monitoru je stvarna slika službenog mjesta‐stanice kolosječna situacija . Različite slike na monitoru koriste se za prikaz kolosječnog rasporeda, dijagnostičkih poruka, pregled obaviještenja, naredbi komandi i slično.
7 Dr. Branković 2010 „Infrastruktura željezničkog saobraćaja“ Fakultet za saobraćaj i komunikacije; Sarajevo
29
Svaki elemenat osiguranja signal, skretnica, cestovni putni prijelaz, kolosječna izolacija i slično koji je prikazan na monitoru ima „aktivno područje“. Ukoliko se klikne na aktivno područje „mišem“ naređenja komande su primjenljive za selektovani označeni elemenat osiguranja, te se za isti mogu davati odgovarajuće naredbe. Kada je sistem spreman za unos, point u daljem tekstu „kursor“ miša je u obliku strelice „ „, dok tokom obrade unosa naredbe komande „kursor“ pokazuje slijedeći simbol „Ø”.
2.2.6. Automatski pružni blok APB
Automatski pružni blok APB je uređaj za kontrolu saobraćaja na međustaničnom rastojanju od izlaznog signala jedne do ulaznog signala druge stanice koji raspodjelom međustaničnog rastojanja na više prostornih odsijeka štičenih prostornim signalima,omogućava saobraćaj više uzastopnih vozova, povećava propusnu moć pruge i uređajima za promjenu pravca vožnje privola omogućava siguran saobraćaj vozova na otvorenoj pruzi.
2.2.7. Telekomanda saobraćaja TK
Uređaj za daljinsko upravljanje saobraćaja vozova telekomanda saobraćaja je uređaj kojim se iz jednog centralnog mjesta centralne pružne postavnice daljinski reguliše saobraćaj vozova na pruzi ili dijelu pruge.Auto‐stopuređaj na mreži ŽFBiH je bio punktualni sistem indukovanog prijenosa informacija koji radi na principu rezonantnih krugova. Ima zadatak da poveća bezbjednost željezničkog saobraćaja u slučajevima kada mašinovođa ne primijeti ili ne preduzme odgovarajuće mjere za smanjenje brzine ispred sig. znaka „ograničena brzina“, odnosno za zaustavljanje voza ispred signalnog znaka „stoj“.
2.3 Stanje signalno‐sigurnosnih uređaja na koridoru VC
Koridor Vc predstavlja željeznički pravac Ploče – Sarajevo – Doboj – Slav. Šamac – Osijek‐Budimpešta. Dužina pruge na tom pravcu iznosi preko 800 km od čega polovina prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Tehnička postrojenja za regulaciju željezničkog saobraćaja na koridoru su zastarjela i prevaziđena. Obzirom da koridor Vc spada u mrežu Evropskih koridora što mu je dodijeljeno 1996. godine u Helsinkiju, neminovna je njegova modernizacija po TER standardima. U tom pravcu su urađeni mnogi projekti istudije među kojimai „Studija TER‐kompatibilnosti željezničkog Koridora Vc u Bosni i Hercegovini“ Mada su sredstva za te investicije
2. dostupna proces ide vrlo sporo i komplikovano. Usaglašavanja na nivou željezničkog sektora Bosne i Hercegovine shodno svojim ovlaštenjima koordinira BH Željeznička Korporacija ali projekti i njihova implementacija kasne a zacrtani rokovi se stalno probijaju. Takav pristup ima za rezultat male brzine i ograničenu siugurnost željezničkog saobraćaja na Koridoru Vc.8
2.3.1. Pruga 11, Sarajevo – Ćapljina 2.3.1.1 Stanje SS uređaja u službenim mjestima i na putnim prelazima
a Pregled stanja staničnih SS uređaja u službenim mjestima: b - SS uređaji tipa SEL SpDrL‐30 su ispravni i u funkciji u stanicama: Pazarić, Bradina, Grad, Konjic, mmunications, God.1 – 2014 Vol Čelebići, Ostrožac, Jablanica, Žitomislići, Šurmanci i Čapljina. - SS uređaji tipa ESTW L 90 5 su ispravni i u funkciji u stanicama: Raštani, Mostar P., Mostar T. i Bačevići. U ukrsnicama Grabovica i Raška Gora uređaji tipa ESTW L 90 5 su ugrađeni ali još nisu pušteni u funkciju. - SS uređaji SEL SpDrL‐30 su van funkcije u stanicama: Rajlovac T., Ovčari. - SS uređaji tipa SEL SpDrL‐30 koji su osposobljeni da mogu dati signalni znak 12 A su u stanicama: Blažuj i Hadžići. - Međustanična zavisnost je osposobljena samo i u pograničnom području između stanica Čapljina i Metković zbog carinske regulative. - Uređaji: automatskog pružnog bloka APB , međustanične ovisnosti MO , autostop uređaji AS i
TEC – Traffic Engineering & Co telekomande saobraćaja TKS su devastirani i van funkcije. . c Pregled stanja SS uređaja za osiguranje Putnih Prelaza PP : - Uređajem tipa Bombardier je osiguran: PP Bačevići I. - PP Strugei PP Gabela su osigurani novim uređajima tipa Bombardier. - Putni prelaz Bačevići IIInije osiguran svetlosno‐zvučnom signalizacijom, postoji samo znak „Andrejev križ“.
8 Željeznice Federacije BiH „Godišnji Izvještaji o poslovanju za period 2008.‐2013.godina“
30
- PP Žitomislići – ugrađen uređaj tipa Bombardier. - PP Bačevići II nije osiguran za saobraćaj po industrijskom kolosijeku za Aluminijski kombinat uključni kontakti su instalisani samo na kolosijeku magistralne pruge . Kontaktirano je sa predstavnicima AluminijaMostar vlasnik industrijskog kolosijeka o finansiranju osiguranja PP Bačevići III i Bačevići II koji se nalazi na industrijskom kolosijeku, izražena je spremnost za realizaciju ovog prijedloga.
2.3.2. Pruga 12, Bos. Šamac ‐ Sarajevo, dionica Maglaj ‐ Sarajevo 2.3.2.1 Stanje SS uređaja u službenim mjestima i na putnim prelazima: a Pregled stanja staničnih SS uređaja u službenim mjestima: - Na ovoj pruzi su ugrađeni relejni uređaji tipa SEL SpDrL‐30, Ericsson i ESTW L 90 5. - SS uređaji tipa ERICSSON su ispravni i u funkciji u stanicama: Maglaj, Zavidovići i Nemila. - SS uređaji tipa ERICSSON koji su van funkcije su u stanici: Žepče. - Relejni uređaji tipa SEL SpDrL‐30 su ispravni i u funkciji u stanicama: Zenica P.,Zenica T., Drivuša, Lašva, Kakanj, Dobrinje, Visoko i Sarajevo P. - SS uređaji tipa ESTW L 90 5 su ispravni i u funkciji u stanicama: Podlugovi i A.Most. - SS uređaji SEL SpDrL‐30 koji su van funkcije u stanici: Modrinje. - SS uređaj tipa SEL SpDrL‐30 je djelimično revitaliziran i osposobljen da može dati samo signalni znak 12 A u stanici: Semizovac. - SS uređaj tipa ERICSSON je djelimično revitaliziran i osposobljen da može dati samo signalni znak 12 A u stanici: Jelina. - SS uređaji tipa ESTW L 90 5u stanici Rajlovac P. ugradnja u toku. - Komplet suneispravni uređaji: automatskog pružnog bloka APB , međustanične zavisnosti MZ , autostop uređaji AS i telekomande saobraćaja TKS , b Pregled stanja SS uređaja za osiguranje Putnih Prelaza: Svi putni prelazi na ovoj pruzi koji su bili osigurani do 1992.godinesu ponovo osigurani i u funkciji osim PP 21 Kisikana koji nije u funkciji zbog nepravilno izgrađenih pristupnih puteva. SS uređaji osiguranja putnih prelaza su različitih tipova:
- Elektronski uređaj tipa SPA‐4, „Bombardier“ je ugrađen na: PP‐2 Perin Han, PP‐3 Drivuša, PP4‐ Janjići, PP 5 Slap, PP‐6 Gora, PP‐7 Kakanj, PP‐8 Čatići, PP‐9a Porječani, PP‐10 Visoko, PP‐11 Banjer i 2. PP‐13 Podlugovi; - Uređaj tipa ELEKSA, „Siemens“ je ugrađen na: PP‐14 Alića han, PP‐17 D. Vogošća i PP 22 Rajlovac. - Uređaj tipa BUES 2000, „Scheidt & Bachman“ je ugrađen na: PP‐11a Ljubnići, PP‐18 Semizovac, PP‐ 20 Reljevo 2, - Uređaj tipa Iskra SEL je ugrađen na: PP 9 Dobrinje, PP 12 Podlugovi, PP 16 Malešići, - PP 21 Kisikana nije u funkciji .
2.3.3. Problemi i karakteristični nedostaci na ss uređajima
Predstavljeni prikaz stanja signalno‐sigurnosnih uređaja na dijelu koridora Vc Čapljina‐Maglaj odražava trenutno stanje. Ono je vrlo složeno i kompleksno. Moguće je praviti razne analize iz kojih zaključci vode samo u jednom pravcu a to je da je ovakvo stanje dugotrajno neodrživo i da svakodnevno dovodi u pitanje sigurnost i redovitost željezničkog saobraćaja. a Tehničko tehnološki nedostaci na staničnimSS uređajima koji suu funkciji: - Nabavka rezrevnih dijelovaje složena i neredovna. - Međustanična zavisnost Čapljina–Metković je realizovana po postojećem pružnom kablu gdje se često javljaju smetnje. - Tehnološko zaostajanje i porast apsolutne starosti ugrađenih signalno‐sigurnosnih uređaja Ericcson na dionici Zenica‐Maglaj. - U većem broju stanica predsignali nisu u ovisnosti sa ulaznim signalima. TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol - Uređaji su opremljeni samo jednim pouzdanim izvorom napajanja, el. energijom. - Za tip uređaja ERICSSON nabavka rezervnih dijelova nije moguća jer se isti ne proizvode. - Grijanje na skretnicama u svim stanicama je neispravno. - Stacionarne akumulatorske baterije su dotrajale a i automatika preklopa nije pouzdana zbog zapuštenosti napojnih uređaja. b Tehničko‐tehnološki nedostaci na SS uređajima PPkoji su u funkciji: - Zbog različitosti tipova osiguranja putnih prelaza održavanje istih je otežano.
31 . TEC – Traffic Engineering & Communications, God.1 – 2014 Vol 2. stepenom vanrednim Poslovnim Vanredni d 32 9 Ukupn Zenic Sarajev Mosta 2008‐2013 Tabela 2. P period 200 Tabela u n 3.2. Pregle Grafikon 1. Tabela 1. P Mostar, Sa U nastavk 3.1. Pregle 3. VANRED Željeznice Ukupno Zenica Sarajevo Mostar 2008‐201 - - - a
r
o
o
Če Na Os
u d d r o F r r s N p 8 3. sak i gr i astavku . ogađaji na d bavka i drža 3000 ajevo i Zenic područjima su tabele i
vanrednih svih vanred siguranja pr događajima 2000 ederacije BiH egled vanre egled vanre ta krađa ba 1000 osobljavanj .‐2013..god I DOGAĐAJ 13 16 8 Usmrćen 37 0 Udesi
34 4 20 10 Udes o 1 d k I n i i i i g d a d n