Studija Izbora Optimalnog Rješenja Tramvajskog Sustava Na Području Grada Osijeka

STUDIJA IZBORA OPTIMALNOG RJEŠENJA TRAMVAJSKOG SUSTAVA NA PODRUČJU GRADA OSIJEKA

lipanj, 2017.

Informacije o dokumentu

Naslov: Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Naručitelj: Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijek OSIJEK, Ulica cara Hadrijana 1

Izrađivač: Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet

Zavod za prometnice ZAGREB, Kačićeva 26

Broj projekta: 170-S-214 / 06-2017 / PS

Voditelj izrade studije: Igor Majstorović

Verzija: 2.1

Autori: I.Majstorović, M.Ahac, A.Rigo, Ž. Stepan

Izrada dokumenta: 06.06.2017

Zadnja izmjena: 17.11.2017

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

SADRŽAJ

1 Uvod ...... 1

2 Metodologija ...... 3

3 Prometni model ...... 4

3.1 Područje obuhvata prometnog modela ...... 4

3.2 Podaci ...... 5

3.2.1 Društveno-ekonomski podaci ...... 5

3.2.2 Putne navike stanovništva ...... 9

3.2.3 Prometni pokazatelji ...... 12

3.3 Prometne zone ...... 17

3.4 Prometna mreža ...... 18

3.5 Izrada putničkog modela potražnje ...... 21

3.5.1 Generiranje putovanja...... 21

3.5.2 Raspodjela putovanja i izbor načina prijevoza ...... 21

3.5.3 Dodjela putovanja ...... 22

3.6 Kalibracija i validacija modela ...... 23

3.6.1 Kalibracija modela ...... 24

3.6.2 Validacija modela ...... 25

3.7 Prognoza prometne potražnje ...... 27

4 Analiza stanja postojećeg tramvajskog sustava ...... 30

4.1 Pruga...... 30

4.1.1 Kolosiječna konstrukcija ...... 31

4.1.2 Geometrija kolosijeka ...... 32

4.1.3 Udobnost vožnje ...... 33

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

4.2 Stajališta ...... 33

4.3 Sustav napajanja ...... 35

4.4 Vozni park ...... 35

4.5 Vozni red ...... 37

4.6 Dostupnost ...... 41

4.7 Učinkovitost ...... 43

4.8 Zaključak analize postojećeg tramvajskog sustava ...... 44

5 Analiza razvoja tramvajskog sustava ...... 45

5.1 Scenarij S0 – “do-nothing” ...... 47

5.1.1 Scenarij S0-2023 ...... 47

5.1.2 Scenarij S0-2033 ...... 49

5.2 Scenarij S1 – „do-all“ ...... 51

5.2.1 Scenarij S1-2023 ...... 52

5.2.2 Scenarij S1-2033 ...... 55

5.3 Zaključak analize razvoja tramvajskog sustava ...... 57

6 Zaključak ...... 59

7 Literatura ...... 61

8 Grafički prilozi ...... 62

8.1 Položajni nacrt, mjerilo 1:2.000...... 63

8.2 Normalni poprečni presjek, mjerilo 1:100 ...... 64

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

1 UVOD

Na širem području grada Osijeka djelatnost organizacije tramvajskog i autobusnog prometa obavlja gradska tvrtka GPP Osijek d.o.o.. Prijevoz se obavlja na dvije tramvajske te 12 autobusnih linija koje povezuju cijeli grad i predgrađa, kao što je shematski prikazano na slici 1.

Slika 1. Shematski prikaz tramvajskih i autobusnih linija GPP Osijeka

Ukupna duljina linijskih ruta tramvajskog i autobusnog prometa iznosi oko 430 km. Autobusne linijske rute, ukupne duljine oko 400 km opslužuju 123 stajališta na širem području Grada Osijeka, povezujući prigradska naselja sa središtem Grada. Tramvajske linije opslužuju 44 stajališta na užem grada Osijeka.

U 2014.g. prevezeno je otprilike 10,9 milijuna putnika. Od ukupnog broja putnika oko 60% je prevezeno tramvajima a ostatak autobusima.

Tramvajski promet u gradu Osijeku karakterizira starost voznog parka i infrastrukture (tehnologija 60-tih godina), te se može zaključiti da bi GPP d.o.o. u nadolazećem vremenu mogao imati potencijalnih problema kako sa sigurnošću održavanja prometa tako i s nesmetanim pružanjem usluga prijevoza putnicima. Potrebna ulaganja prvenstveno se odnose na zamjenu i modernizaciju tramvaja, dvije ispravljačke stanice i dijelova pruge.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

2 METODOLOGIJA

Ova Studija ima za cilj izbor optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka, te izračun prometnih pokazatelja odabranog rješenja za potrebe izrade „Studije izvedivosti i analize troškova i koristi modernizacija tramvajske mreže na području grada Osijeka“.

Izrada ove Studije provedena je kroz sljedeće korake:

 izrada integralnog multi-modalnog prometnog modela za šire područje grada Osijeka, o za postojeće stanje 2016. godije o prognozni model za 2023. i 2033. godinu,  analiza stanja postojećeg sustava tramvajskog prijevoza koja se temelji na rezultatima analize infrastrukture, koja obuhvaća analizu pruge, stajališta i sustava napajanja, te analize voznog parka tramvajskog prometnog sustava, iz prethodno izrađene tri studije: o „Presjek stanja sustava gradskog prijevoza Osijek d.o.o”; GPP Osijek, 2015, o “Analiza stanja tramvajskog kolosijeka na mreži GPP Osijek”; Sveučilište u Zagrebu Građevinski Fakultet, 2016, o „Analiza stanja tramvajskog kontaktnog voda na mreži GPP-a Osijek”; Sveučilište u Zagrebu Građevinski Fakultet, 2016,  analiza prometnih učinaka postojećeg tramvajskog prometnog sustava u 2016. godini,  izrada scenarija te izračunu prometnih učinaka razvoja tramvajskog prometnog sustava.

Za šire područje grada Osijeka izrađen je, na temelju raspoloživih društveno-ekonomskih podataka, sintetizirani, integralni, multi-modalni prometni model individualnog i javnog prijevoza putnika za baznu 2016. godinu. Prometni model izrađen je za prosječan radni dan izvan sezone. Osim modela postojećeg stanja sukladno prognozama rasta društveno-ekonomskih podataka izrađena su dva prognozna modela, za 2023. i 2033. godinu.

Uz prethodnu analizu tramvajske infrastrukture i voznog parka, pomoću prometnog modela izvršen je izračun prometnih pokazatelja sustava javnog gradskog prijevoza s posebnim naglaskom na tramvajski prijevoz putnika. Kao rezultat analize utvrđeni su nedostaci tramvajskog prometnog sustava te je izrađen prijedlog mjera za povećanje sigurnosti, raspoloživosti i učinkovitosti javnog gradskog prometa.

Mjere su grupirane u dva scenarija razvoja tramvajskog prometnog sustava. Scenarij S1 predstavlja „do-all“ scenarij koji u uključuje sve mjere povećanja sigurnosti, raspoloživosti i učinkovitosti javnog gradskog prometa. U drugom scenariju S2 razvoja tramvajskog prometnog sustava, uz osnovne ciljeve, stavljen je naglasak na učinkovitosti javnog gradskog prometa. Scenarij S2 izrađen je na temelju „do-all“, a predlaže da se ukine tramvajsko stajalište Podgrađe na tramvajskoj liniji 1 Višnjevac – Zeleno polje.

U Zaključku je opisano odabrano rješenje tramvajskog sustava na području grada Osijeka te su prikazani, za sve obrađene scenarije razvoja tramvajskog sustava, izračunati prometni pokazatelji.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

3 PROMETNI MODEL

Za potrebe izrade analize odnosno izračuna prometnih pokazatelja postojećeg stanja i scenarija razvoja budućeg tramvajskog prometnog sustava na području Grada Osijeka izrađen je sintetički multimodalni prometni model, individualnog i javnog prijevoza, šireg područja Grada Osijeka.

Prometni model izrađen je za prosječan dnevni promet radnog dana, za 2016. godinu kao baznu godinu. Kalibracija prometnog modela provedena je na temelju rezultata Ankete kućanstava provedene u sklopu Nacionalnog prometnog modela [1]. Validacija izrađenog prometnog modela izrađena je na temelju prikupljenih podataka o brojanju vozila na cestama u Republici Hrvatskoj koje provode Hrvatske ceste d.o.o. i broju putnika u javnom prijevozu na području Grada Osijeka.

Na temelju baznog modela izrađen je prognozni model za dva vremenska presjeka, 2023. i 2033. godinu. Prognoza je izrađena u skladu s dostupnim podacima o prognozi rasta društveno-ekonomskih podataka (EU Energy, Transport and GHG Emissions Trends to 2050 [2]).

3.1 Područje obuhvata prometnog modela

Područje obuhvata prometnog modela čini šire područje grada Osijeka odnosno administrativno područje grada Osijeka te sedam općina, Antunovac, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Erdut i Petrijevci, koje graniče s gradom Osijekom.

Slika 2. Područje obuhvata prometnog modela

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

3.2 Podaci

Za stvaranje navedenog multimodalnog prometnog modela prikupljeni su podaci koji opisuju prometnu potražnju (društveno-ekonomski podaci i podaci o putnim navikama stanovništva) te podaci koji opisuju prometnu ponudu (prometna mreža i prometni pokazatelji).

Svi prostorni podaci prikupljeni su za najnižu raspoloživu razinu statističke prostorne jedinice, odnosno na razini statističkog kruga. Podaci koji nisu dobavljivi izrađeni su kroz dodatna istraživanja izrađivača ove Studije.

Ulazni podaci 4-stupanjski model Izlazni podaci

Stanovništvo Generiranje putovanja Broj putovanja po zoni

Radna mjesta Distribucija putovanja Ukupna OD matrica

OD matrice prema Trošak/vrijeme prijevoza Izbor prijevoznog sredstva vrsti prijevoza

Rute, brzine putovanja Dodjela na mrežu Prometna opterećenja

Podaci o ponašanju

Brojanje prometa

Slika 3. Odnos ulaznih i izlaznih podataka u izradi putničkog modela potražnje

3.2.1 Društveno-ekonomski podaci

Društveno-ekonomski podaci temeljni su podaci za izračun modela prometne potražnje. Ti su podaci osnova za izračun generacije putovanja na izvoru putovanja i za izračun privlačenja putovanja na potencijalnom odredištu putovanja. Putovanja se uvijek generiraju odnosno privlače unutar prometnih zona. Prometne zone su u biti geografske jedinice koje opisuju modelirano područje. Stoga, društveno- ekonomski podaci su potrebni na razini detalja prometnih zona prometnog modela.

Za potrebe izrade modela potražnje prikupljeni su sljedeći društveno-ekonomski podaci:

 podaci o stanovništvu iz Popisa stanovništva 2011. godine (izvor podataka: Državni zavod za Statistiku),  podaci o radnim mjestima prema NKD07 (izvor podataka: Ministarstvo financija i Financijska agencija),  podaci o učenicima u srednjim školama (izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja),  podaci o studentima na visokim učilištima (izvor: Ministarstvo znanosti i obrazovanja),  podaci o turističkim kapacitetima (izvor: Ministarstvo turizma),  podaci o putnim navikama iz Nacionalnog prometnog modela za Republiku Hrvatsku (izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture).

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Stanovništvo

Osnovu za generaciju putovanja čini stanovništvo, odnosno ovisno o svrsi putovanja relevantna grupa stanovnika na koju se putovanje odnosi. Izvor podataka koji opisuje stanovništvo je posljednji Popis stanovništva iz 2011. godine. Za potrebe izrade prometnog modela prikupljeni su podaci o ukupnom broju stanovnika, broju stanovnika starijih od 14 godina, broju učenika u srednjim školama, broju studenata na visokim učilištima te broju zaposlenih. Svi podaci prikupljeni su na razini statističkog kruga. Pregled stanovništva u zoni obuhvata prometnog modela, na razini naselja, prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 1. Stanovništvo u zoni obuhvata prometnog modela

Stanovnika Grad/općina Naselje Stanovnika Učenici Studenti Zaposleni 14+ Osijek Brijest 1.187 1.020 57 77 452 Briješće 1.318 1.060 62 62 425 Josipovac 4.101 3.457 208 227 1.425 Klisa 324 287 15 - 88 Nemetin 139 120 7 - 47 Osijek 84.102 72.739 3.520 7.853 30.778 Podravlje 357 294 18 21 108 Sarvaš 1.884 1.534 79 50 576 Tenja 7.376 6.084 331 334 2.361 Tvrđavica 578 499 30 22 172 Višnjevac 6.680 5.631 337 419 2.353 Čepin Beketinci 613 511 29 28 168 Čepin 9.500 8.037 506 427 3.181 Čepinski Martinci 663 558 26 2 155 Čokadinci 173 155 6 6 36 Livana 650 549 31 41 195 Antunovac Antunovac 2.181 1.811 105 108 773 Ivanovac 1.522 1.224 59 23 442 Bilje Bilje 3.613 2.961 168 169 1.318 Kopačevo 559 480 25 7 182 Kozjak 60 55 3 - 10 Lug 764 663 33 3 241 Podunavlje 1 1 - - - Tikveš 10 8 - - 3 Vardarac 630 533 23 11 201 Zlatna Greda 5 5 - - 1 Bizovac Bizovac 2.043 1.745 94 67 695 Brođanci 547 480 17 7 145 Cerovac 24 22 2 - 3 Cret Bizovački 604 503 39 20 147 Habjanovci 460 412 18 7 122 Novaki Bizovački 203 167 10 - 64 Samatovci 613 507 38 16 192 Selci 13 13 - - 2 Darda Darda 5.323 4.433 226 153 1.450 Mece 882 723 34 42 283 Švajcarnica 196 167 6 4 53 Uglješ 507 436 16 10 126 Erdut Aljmaš 605 549 15 20 175 Bijelo Brdo 1.961 1.697 98 34 518 Dalj 3.937 3.404 160 112 1.030 Erdut 805 711 27 29 222 Petrijevci Petrijevci 2.299 1.976 102 107 700 Satnica 571 478 22 9 138

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Radna mjesta

Broj radnih mjesta po prometnim zonama izračunat je temeljem registra poslovnih subjekata. Geo referenciranje poslovnih subjekata izvršeno je pomoću adrese sjedišta poslovnog subjekta, dok su radna mjesta razvrstana prema pretežitoj djelatnosti poslovnog subjekta sukladno NKD07. Sveukupno, unutar područja obuhvata prometnog modela postoji 35.091 radno mjesto. Pregled radnih mjesta po naseljima prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 2. Radna mjesta u zoni obuhvata prometnog modela

Grad/općina Naselje Ukupno Trgovina Rekreacija/odmor Osijek Brijest 55 8 1 Briješće 28 20 0 Josipovac 167 31 14 Klisa 12 2 0 Nemetin 13 8 5 Osijek 28.312 2.741 1.557 Podravlje 29 0 0 Sarvaš 24 14 2 Tenja 491 135 18 Tvrđavica 15 0 2 Višnjevac 1.159 310 33 Čepin Beketinci 17 7 0 Čepin 614 79 30 Čepinski Martinci 0 0 0 Čokadinci 1 0 0 Livana 42 16 8 Antunovac Antunovac 208 22 7 Ivanovac 79 0 4 Bilje Bilje 281 41 49 Kopačevo 73 7 5 Kozjak 0 0 0 Lug 42 0 0 Podunavlje 0 0 0 Tikveš 0 0 0 Vardarac 6 0 0 Zlatna Greda 0 0 0 Bizovac Bizovac 218 25 93 Brođanci 20 2 0 Cerovac 0 0 0 Cret Bizovački 0 0 0 Habjanovci 6 0 0 Novaki Bizovački 2 0 0 Samatovci 17 0 0 Selci 4 1 0 Darda Darda 2.398 56 23 Mece 9 5 0 Švajcarnica 0 0 0 Uglješ 8 6 0 Erdut Aljmaš 16 0 0 Bijelo Brdo 73 24 0 Dalj 210 14 10 Erdut 160 0 0 Petrijevci Petrijevci 282 35 9 Satnica 0 0 0

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Škole i visoka učilišta

Na širem području grada Osijeka odnosno u zoni obuhvata prometnog modela nalazi se 20 srednjih škola i 16 objekata visokih učilišta. Sveukupno u školskoj godini 2015./16. unutar područja obuhvata srednje škole pohađalo je 7.836 učenika. U istom razdoblju na fakultetima je studiralo 16.379 studenata. Pregled broja studenata prema ustanovama prikazan je u sljedećim tablicama.

Tablica 3. Srednje škole na širem području grada Osijeka

Naziv ustanove Mjesto Adresa Broj učenika I. Gimnazija Osijek Osijek Županijska 4 612 II. gimnazija Osijek Osijek Kamila Firingera 5 534 III. Gimnazija Osijek Osijek Kamila Firingera 14 583 Elektrotehnička i prometna škola Osijek Osijek Istarska 3 626 Strojarska tehnička škola Osijek Osijek Istarska 3 516 Medicinska škola Osijek Osijek Vukovarska 209 610 Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek Osijek Jadrovska 20 319 Graditeljsko - geodetska škola Osijek Osijek Drinska 16a 441 Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Osijek Vukovarska 209 570 Boškovića Ekonomska i upravna škola Osijek Osijek Trg svetog trojstva 4 783 Ugostiteljsko-turistička škola Osijek Matije Gupca 61 566 Obrtnička škola Osijek Osijek Trg bana Josipa Jelačića 24 330 Trgovačka i komercijalna škola Davor Milas Osijek Gundulićeva 38 499 Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek Osijek Krbavska b.b. 342 Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Osijek Drinska 12/a 39 Hrvatskoj Glazbena škola Franje Kuhača Osijek Osijek Trg svetog trojstva 1 82 Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijek Trg Vatroslava Lisinskog 1 231 Osijeku GAUDEAMUS, prva privatna srednja škola u Osijeku s Osijek Školska 6 85 pravom javnosti Srednja škola Dalj Dalj Braće Radića 7 68

Tablica 4. Visoka učilišta na širem području grada Osijeka

Broj Naziv ustanove Mjesto Adresa studenata Ekonomski fakultet u Osijeku Osijek Gajev trg 7 4.032 Elektrotehnički fakultet Osijek Osijek Kneza Trpimira 2b 2.133 Filozofski fakultet Osijek Lorenza Jagera 9 1.433 Građevinski fakultet Osijek Osijek Drinska 16a 1.194 Medicinski fakultet Osijek Osijek Josipa Huttlera 4 901 Odjel za biologiju Osijek Cara Hadrijana 8/A 181 Odjel za fiziku Osijek Trg Ljudevita Gaja 6 138 Odjel za kemiju Osijek Cara Hadrijana 8/a 124 Odjel za kulturologiju Osijek Trg Sv. Trojstva 3 355 Odjel za matematiku Osijek Trg Ljudevita Gaja 6 401 Poljoprivredni fakultet u Osijeku Osijek Kralja Petra Svačića 1d 1.355 Pravni fakultet u Osijeku Osijek Ulica Stjepana Radića 13 2.379 Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Franje Kuhača 20 568 Učiteljski fakultet u Osijeku Osijek Ulica cara Hadrijana bb 912 Umjetnička akademija u Osijeku Osijek Kralja Petra Svačića 1/F 208 Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku Osijek Cvjetkova 32, p.p.370 65

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Trgovine

Obzirom da je značajan udio putovanja u prometnom toku vezan uz putovanja sa svrhom „trgovina“, izvršena je prostorna evidencija maloprodajnih trgovačkih prostora u zoni obuhvata prometnog modela te procijenjena površina prodajnog prostora. Prostorna raspodjela evidentiranih trgovačkih centara na području grada Osijeka prikazana je na sljedećoj slici.

Slika 4. Trgovački centri na području grada Osijeka

3.2.2 Putne navike stanovništva

U sklopu izrade Nacionalnog prometnog modela za Republiku Hrvatsku (NPM), provedena je anketa o putnim navikama stanovništva u Republici Hrvatskoj. Anketa je provedena na ukupno 3.000 ispitanika, 2.000 u Kontinentalnoj i 1.000 stanovnika u Jadranskoj NUTS-2 regiji. U nastavku teksta slijedi prikaz ključnih rezultata ankete korišteni u procesu kalibracije prometnog modela.

Stopa mobilnosti

 Opća mobilnost u Republici Hrvatskoj - 75,7 % ispitanika putovalo je na zadani dan  Stopa mobilnosti veća je u Jadranskoj regiji (79,9 %) a manja i Kontinentalnoj regiji (73,7 %)

Slika 5. Stupanj mobilnosti u Republici Hrvatskoj (Izvor: NPM, Anketa o putnim navikama stanovništva)

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Stopa putovanja

 U prosjeku, svi ispitanici su putovali 2,45 puta u zadanom danu, “mobilni” 3,23 puta u danu  Stopa putovanja manja je u Kontinentalnoj regiji (2,26/3,06 putovanja po danu) a veća u Jadranskoj regiji (2,85/3,57 putovanja u danu)

Slika 6. Broj putovanja po stanovniku u Republici Hrvatskoj (Izvor: NPM, Anketa o putnim navikama stanovništva)

Uzorci putnih navika

 Najveći udio svrhe putovanja je svrha „kući“, ukupno 41 % svih putovanja  Po učestalosti sljede svrha putovanja „trgovina“ s 11,7 % i „posao“ s 11,4 % putovanja  Sažimanje svrha putovanja na 6 svrha („kuća“, „posao“, „škola“, „trgovina“, „odmor“ i „ostalo“) rezultira s učestalošću svrhe putovanja „trgovina“ od 14 % i svrhe putovanja „odmor“ od 11 % svih putovanja

Slika 7. Distribucija putovanja prema svrsi putovanja (Izvor: NPM, Anketa o putnim navikama stanovništva)

Način putovanja

 Najpopularniji način putovanja je osobnim vozilom, ukupno 51 % putovanja (40,8 % kao vozač a 10,4 % kao putnik)  Po zastupljenosti, pješačenje je drugi najučestaliji način putovanja s ukupno 30 % putovanja  Oko 12 % putovanja obavljeno je javnim transportom, a 7 % biciklom

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 8. Distribucija putovanja prema vrsti prijevoza (Izvor: NPM, Anketa o putnim navikama stanovništva)

Način putovanja prema aktivnosti

 Osobno vozilo, s preko 65 % putovanja, glavno je prijevozno sredstvo u aktivnostima sa svrhom „posao“ i „ostalo“  U aktivnosti sa svrhom putovanja „škola“ 60-65 % putovanja obavlja se javnim prijevozom, dok su pješačenje i putovanje osobnim vozilom podjednako zastupljena, oko 16-18 %  Oko 50 % putovanja u aktivnostima sa svrhom „trgovina“ i „odmor“ obavlja se osobnim vozilom, dok se javnim prijevozom obavi oko 40 % putovanja

Slika 9. Distribucija putovanja prema aktivnosti i vrsti prijevoza (Izvor: NPM, Anketa o putnim navikama stanovništva)

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

3.2.3 Prometni pokazatelji

3.2.3.1 Automatsko brojanje prometa HC

Unutar područja obuhvata prometnog modela nalazi se 25 mjesta brojenja prometa i to:

 šesnaest (16) mjesta neprekidnog automatskog brojenja prometa,  sedam (7) mjesta povremenog automatskog brojenja prometa i  dva (2) mjesta naplatnog brojenja i  dva (2) mjesta virtualnog naplatnog brojenja.

Pregled mjesta brojenja prometa na cestama od državnog značenja prikazana su na sljedećoj slici. Crnom strelicom označena su mjesta neprekidnog automatskog brojenja prometa, plavom strelicom mjesta povremenog automatskog brojenja prometa, ljubičastom strelicom mjesta naplatnog brojenja a tzv. mjesta virtualnog naplatnog brojenja prometa.

Slika 10. Razmještaj mjesta brojenja u zoni obuhvata

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Podaci o Prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) i Prosječnom ljetnom dnevnom prometu (PLDP) na cestama od državnog značenja, u razdoblju od 2011. do 2015. godine, prikupljeni su za sva relevantna mjesta brojenja, iz publikacija Hrvatskih cesta „Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske“. Pregled prometnih opterećenja u 2015. godini po brojačkim mjestima prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 5. Pregled brojačkih mjesta na području grada Osijeka (Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.)

Brojačko mjesto Promet Brojački odsječak Oznaka Način ceste brojenja Duljina Oznaka Ime PGDP PLDP Opis (km) A5 2515 Osijek - jug 2.235 2.632 NB čv. Osijek - čv. Čepin 8,8 A5 3620 Čepin - jug 2.875 3.363 NB čv. Čepin - čv. Đakovo 23,8 2 2406 Bizovac - zapad 4.942 5.008 PAB Ž4067 0,4 2 2508 Osijek južna obilaznica 14.075 13.713 PAB D7 2,4 2 2522 Osijek juž. obil. Višnjevac 8.197 8.181 PAB A5 - D7 5,6 2 2523 Osijek juž. obil. Bosutsko 11.961 11.709 PAB Ž4085 - Vinkovačka 1,2 2 3701 Klisa aerodrom - sjever 4.880 4.817 NAB L44115 - D418 1,3 7 2505 Čeminac - sjever 4.715 5.241 PAB L44010 3,9 7 2512 Čepin 6.721 6.932 NAB D2 - D4247 3,5 7 2513 Osijek sj. obilaznica 8.214 8.416 NAB Ž4257 - Ž4068 10,4 7 3705 Vuka 4.616 4.730 NAB Ž4107 - L44107 2,5 34 2405 Šag 5.514 5.608 NAB Ž4051 2,8 213 2511 Bijelo Brdo 3.381 4.091 NAB L44084 - L44085 3,9 213 2601 Erdut 1.695 2.001 PAB D519 - Ž4093 6,6 417 2517 Nemetin 4.464 4.915 PAB Luka - D2 2,3 518 2509 Brijest 4.679 4.549 NAB D2 3,4 519 3704 Borovo - sjever 1.285 1.647 PAB L44116 - L46003 4,8 4041 2518 Jagodnjak 1.260 1.332 NAB D517 - Ž4054 13,9 4042 2519 Lug 1.616 1.725 NAB L44139 - Ž4056 6,2 4050 2414 Belišće - istok 6.463 6.325 NAB D517 3,3 4067 2416 Brođanci 1.155 1.285 NAB D2 5,3 4085 2520 Livana 8.710 8.553 NAB Ž4247 - G.A.P. 1,9 4257 2506 Podravlje 8.038 7.751 NAB Ž4042 5,0 4257 2521 Mece 4.827 4.637 NAB L44033 - Ž4042 6,2 44083 3726 Silaš 828 884 NAB L44114 - Ž4122 2,2

3.2.3.2 Broj putnika u javnom prijevozu

Javnim gradski i prigradskim prijevozom, autobusnim i tramvajskim, na širem području Grada Osijeka upravlja poduzeće GPP Osijek d.o.o. Evidencija putnika provodi se elektronskim putem, pri ulasku u vozilo. Za potrebe izrade studije prikupljeni su podaci o dnevnom broju putnika na tramvajskim i autobusnim linijama za 2016. godinu.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 11. Shematski prikaz autobusnih i tramvajskih linija na širem području grada Osijeka (Izvor: GPP Osijek)

Ukupno je u 2016. godini prevezeno 10.164.587 putnika, od čega 4.271.862 (42 %) na autobusnim i 5.892.725 (58 %) putnika na tramvajskim linijama. Samo na tramvajskoj liniji 1, Zeleno polje – Višnjevac, prevezeno je nešto manje od 4,45 milijuna putnika, odnosno 43,7 % svih prevezenih putnika u 2016. godini. Od autobusnih linija najopterećenija je linija 1, Jug II – Vijenac Petrove gore – Jug II, s nešto manje od 1,5 milijuna putnika.

Tablica 6. Pregled broja putnika po linijama javnog prijevoza na području grada Osijeka u 2016. godini (Izvor: GPP Osijek)

Vrsta prijevoza Linija Naziv Putnika BUS 1 Jug II - Vijenac Petrove gore - Jug II 1.482.703 2 Mačkamama - Uske njive 75.433 3/4 Čepin - Tenja 368.497 3A/4A Čepin - Tranzit 383.926 3B Gajev trg - Cvjetno naselje - Gajev trg 59.109 3C Trpimirova - Tenja 4,3 94.107 4B Briješće - Tenja 47.2251 5 Josipovac - Gajev trg - Bijelo brdo 832.755 6 Ivanovac-Tvrđavica 160.681 7 Đakovština - Industrijska zona Nemetin 29.466 8 Jug II - K.B.C. - Jug II 19.7245 10 Ulica Hr. Republike - Portanova 115.689 TRAMVAJ 1 Zeleno polje - Višnjevac 4.445.633 2 Trg A.Starčevića - Mačkamama - Trg A.Starčevića 1.447.092

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Analizirajući broj prevezenih putnika na tramvajskim linijama po mjesecima, značajno više putnika prevezeno je u mjesecima izvan turističke sezone (listopad – svibanj), u prosjeku 530 tisuća putnika mjesečno. Najmanje putnika prevezeno je u ljetnim mjesecima, 240 tisuća u srpnju i 280 tisuća u kolovozu. Pregled broja prevezenih putnika na tramvajskim linijama po mjesecima prikazan je na sljedećem dijagramu. Linija 1A označava smjer Zeleno polje – Višnjevac a linija 1B suprotan smjer Višnjevac – Zeleno polje.

600000

500000

400000 Linija 2 300000 Linija 1B 200000 Linija 1A 100000

0 sij vlj ožu tra svi lip srp kol ruj lis stu pro

Slika 12. Broj putnika po tramvajskim linijama u 2016. godini (Izvor: GPP Osijek)

Temeljem dostupnih podataka izračunat je prosječan dnevni promet (PDP) te prosječan satni promet u prosječnom danu. Prosječan dnevni promet obuhvaća radni dan (utorak – četvrtak) u mjesecima izvan turističke sezone (veljača – svibanj i listopad – studeni). Na sljedećem dijagramu prikazan je broj putnika u prosječnom radnom danu na tramvajskim linijama.

10.000 8.123 7.976 8.000

6.000 5.285

4.000

2.000

- Linija 1A Linija 1B Linija 2

Slika 13. Prosječni dnevni promet po tramvajskim linijama u 2016. godini (Izvor: GPP Osijek)

Nadalje, izračunata je i raspodjela dnevnog prometnog opterećenja na tramvajskim linijama kroz dan. Na liniji 1 smjer Višnjevac – Zeleno polje (linija 1B) primjetan je jutarnji vršni sat između 7:00 i 8:00 sati te popodnevni vršni sat između 12:00 i 13:00 sati . U jutarnjem vršnom satu prometno opterećenje iznosi 11,3 % dnevnog prometa dok popodnevni vršni sat iznosi 10,4 % prosječnog dnevnog prometa.

Na tramvajskoj liniji 1 smjer Zeleno polje – Višnjevac broj putnika raste od prijepodnevnih sati te bilježi vršno opterećenje od 10,1 % prosječnog dnevnog prometa između 13:00 i 14:00. Nakon 14:00 sati promet je u blagom opadanju.

Na liniji 2 Trg A.Starčevića – Bikara – Trg A.Starčevića u periodu između 7:00 i 13:00 sati broj putnika je prilično jednolik te postiže svoj maksimum između 12:00 i 13:00 sati od 9,4 % prosječnog dnevnog prometa.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Satno opterećenje tramvajskih linija 1 i 2 u prosječnom radnom danu prikazano je na sljedećoj slici.

1000 900 800 700 600 Linija 1A 500 Linija 1B 400 300 Linija 2 200 100 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23

Slika 14. Satno opterećenje tramvajskim linijama u 2016. godini (Izvor: GPP Osijek)

Najopterećenije stajalište, odnosno stajalište na kojem je evidentirano najviše putnika pri ulasku u vozilo je Trg A.Starčevića sa 1,13 milijuna evidentiranih putnika na godišnjoj razini. Stajalište opslužuje liniju 1 u oba smjera te liniju 2 u smjeru Trg A.Starčevića – Bikara. Pregled putnika po tramvajskim stajalištima u 2016. godini prikazan je na sljedećim dijagramima.

400.000 500.000 350.000 450.000 400.000 300.000 350.000 250.000 300.000 200.000 250.000 150.000 200.000 150.000 100.000 100.000 50.000 50.000

0 0

Pošta

Tvrđa

Remiza

Mlinska

Svilajska

Podgrađe

Solarskitrg

KBC Osijek KBC Osijek

Kolodvorska

Domzdravlja

Retfala - Billa

Sakuntala park

Višnjevacsjever

StrelištePampas

DvoracPejačević

Tuđmanovmost

TrgAnte Stračevića

Višnjevacokretnica Višnjevacokretnica

Višnjevac(okretište…

Retfala - Domzdravlja

Zelenopolje Okretište… Zelenopolje Okretište… Trgbana J.Jelačića Tržnica Trgbana J.Jelačića Tržnica Slika 15. Evidentirani putnici po stajalištima na liniji 1 u 2016. godini (Izvor: GPP Osijek)

400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000

Gacka Gacka

Ledine Ledine

Tržnica

Umaška Umaška

S.Radića

Krbavska Krbavska

Svačićeva Svačićeva

Dunavska Dunavska

Županijska

Huttletova Huttletova

Gradski vrt Gradski vrt

Đakovština Đakovština

Vatrogasna Vatrogasna

Mačkamama Mačkamama

M.Divalta / Kirova M.Divalta / Kirova

TrgAnte Stračevića

Autobusnikolodvor

Željeznički kolodvor Bikara(okretište tramvaja)

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 16. Evidentirani putnici po stajalištima na liniji 2 u 2016. godini (Izvor: GPP Osijek)

3.3 Prometne zone Model potražnje opisuje se prometnim zonama odnosno zonama izvora i odredišta putovanja. Zoniranje se temelji na teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske. Osnovnu teritorijalnu jedinicu pri definiranju prometnih zona čini statistički krug. Na užem području grada Osijeka veći statistički krugovi usitnjeni su na manje prometne zone.

Sveukupno prometni model sadrži 374 prometne zone. Administrativno područje Grada Osijeka podijeljeno je na 143 prometne zone dok je sedam općina koje graniče s gradom Osijekom podijeljeno na 150 prometnih zona. Nadalje, kao zasebne prometne zone, definirano je 20 srednjih škola, 17 objekta visokih učilišta te 36 trgovački centara. Preostalih 8 zona čine vanjske odnosno eksterne zone.

Slika 17. Prometne zone u prometnom modelu

Osnovni društveno-ekonomski podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prikupljeni su od Državnog zavoda za statistiku. Podaci o radnim mjestima u javnom i privatnom sektoru prikupljeni su od Financijske agencije FINAe i Ministarstva Financija, dok su podaci o srednjim školama i visokim učilištima prikupljeni su od Državnog zavoda za statistiku. Trgovački centri, odnosno podatak o poziciji i veličini trgovačkog centra kreirane je kroz dodatno istraživanje.

Demografski podaci prikupljeni su za sljedeće demografske skupine:

 stanovništvo,  stanovništvo starosti 14+,  učenici u srednjim školama,  studenti,  zaposleni,

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

 zaposleni u trgovini,  zaposleni u uslužnim djelatnostima (rekreacija, ugostiteljstvo,...).

Broj radnih mjesta po prometnim zonama izračunat je na temelju Registra poslovnih subjekata. Radna mjesta razvrstana su u tri kategorije ovisno o NKD07:

 radna mjesta (sveukupno),  radna mjesta u trgovini,  radna mjesta u uslužnim djelatnostima (rekreacija, ugostiteljstvo,...).

3.4 Prometna mreža

Model ponude opisuje se prometnom mrežom, za individualni te javni gradski i prigradski promet, s pripadajućim karakteristikama. Modelirana mreža prometnica podijeljena je prema kategorijama na autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste te na glavne gradske, gradske sabirne i rezidencijalne ceste. Ukupna duljina postojeće prometne mreže iznosi nešto više od 1.500 km.

Slika 18. Prometna mreža na širem području grada Osijeka

Načelno, mrežu javnog transporta čine stajališta te linije odnosno linijske rute javnog transporta s pripadajućim vremenskim profilima i voznim redovima. Mrežu javnog transporta u modelu čine linije željezničkog i autobusnog međužupanijskog i županijskog prijevoza u zoni obuhvata prometnog modela te linije prigradskog i gradskog autobusnog i tramvajskog prijevoza na širem području grada Osijeka. U brojkama, mrežu javnog transporta čini 309 stajališta, 345 linija, 385 linijskih ruta i 1.608 vozna reda. Pregled elemenata javnog transporta po vrsti prijevoza prikazan je u sljedećoj tablici.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Tablica 7. Pregled elemenata javnog transporta u prometnom modelu

Vrsta prijevoza Operater Stajališta Linije Linijske rute Vozni redovi Tramvaj GPP Osijek 43 2 4 453 Gradski / prigradski autobus GPP Osijek 123 11 34 496 Županijski i međužupanijski autobus Koncesionari 121 218 233 545 Vlak HŽ 34 114 114 114

Ukupna duljina linijskih ruta gradskog i prigradskog prijevoza iznosi oko 580 km, od čega 550 km otpada na autobusne linije. Prema trenutno aktualnom voznom redu, zima 2016./17., sve autobusne linije u radnom danu polaze 496 puta a tramvajske linije 453 puta. Pregled autobusnih i tramvajskih linija u brojkama i slici nalazi se u nastavku.

Tablica 8. Pregled linija javnog prijevoza na području grada Osijeka

Duljina Broj Broj Linija Linijska ruta Smjer [km] stajališta polazaka OS-TRAM-1 Višnjevac - Zeleno polje > 9,067 24 152 Zeleno polje - Višnjevac < 9,069 25 145 OS-TRAM-2 Bikara - Trg A.Starčevića < 7,344 18 78 Trg A.Starčevića - Bikara > 6,219 15 78 OS-BUS-1 A.Kanžlića - Jug II > 6,932 14 31 Jug II - A.Kanžlića < 6,932 14 31 Jug II - Kanižlićeva - Vijenac P.Gore < 8,621 18 20 Jug II - Vijenac Petrove gore < 7,618 16 30 Vijenac Petrove gore - Jug II > 7,618 16 51 OS-BUS-2 Mačkamama - Jug II - KBC Osijek - Gajev trg - Mačkamama > 9,959 19 20 OS-BUS-3/4 Tenja 3 - Čepin 3 < 22,993 32 1 Tenja 3 - Čepin 4 < 23,456 34 1 Tenja 4 - Čepin 4 < 23,521 35 3 Tenja 4/3 - Čepin 3 < 25,205 35 5 Tenja 4/3 - Čepin 4 < 25,668 37 2 Čepin 3 - Tenja 3 > 23,011 32 2 Čepin 3/4 - Tenja 4 > 27,755 37 9 Čepin 4 - Tenja 3 > 23,474 34 1 OS-BUS- Tranzit - Čepin 3 < 18,592 28 15 3a/4a Tranzit - Čepin 4 < 19,055 30 3 Čepin 3 - Tranzit > 18,610 28 7 Čepin 3/4 - Tranzit > 23,319 33 13 OS-BUS-3b Cvjetno naselje - Filipovica - Gajev trg - HButtlerova < 10,938 18 6 Huttlerova - Gajev trg - Cvjetno naselje > 8,682 15 6 OS-BUS-3c Tenja 4/3 - Trpimirova < 12,501 17 8 Trpimirova - Tenja 4/3 > 10,721 15 7 OS-BUS-4b Briješće - Tenja 4 < 18,384 27 17 Tenja 4 - Briješće > 18,396 28 6 Tenja 4/3 - Briješće > 20,544 30 13 OS-BUS-5 Bijelo Brdo - Josipovac > 27,010 34 34 Josipovac - Bijelo Brdo < 27,009 34 35 OS-BUS-6 Ivanovac - Podravlje - Tvrđavica < 18,860 24 5 Ivanovac - Tvrđavica < 16,499 23 17 Tvrđavica - Ivanovac > 16,556 23 20 OS-BUS-8 Jug II - KBC Osijek > 6,384 12 22 KBC Osijek - Jug II > 2,561 5 21 OS-BUS-10 Hrvatske Republike - Svilajska > 5,205 8 17 Svilajska - Hrvatske Republike < 5,186 8 17

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 19. Linije javnog gradskog prijevoza GPP Osijek

Tablica 9. Primjer voznog reda tramvajske linije 1

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

3.5 Izrada putničkog modela potražnje

Putnički model potražnje izrađen je kao sintetički model. Pristup modeliranju je makroskopski, stohastički razvrstani, multimodalni model u 4 koraka. Model se temelji na ravnoteži između potražnje i ponude, koja se sastoji od generiranja putovanja, raspodjele putovanja, odabir načina putovanja te dodjele putovanja na mrežu. Izračun potražnje provodi se EVA metodom, koja omogućuje veliku prednost pri simultanom izračunu raspodjele putovanja te odabira načina putovanja.

3.5.1 Generiranje putovanja

U prvom koraku provodi se generiranje putovanja, odnosno izračunava se broj produkcije/atrakcije svake prometne zone. Izračun je proveden zasebno za svaku demografski skupinu te svrhu putovanja na temelju društveno-ekonomskih parametara te prostornih parametara.

Izračun produkcije i atrakcije proveden je za homogene izvorno-ciljne grupe koje predstavljaju pet (5) osnovnih svrha putovanja: „posao”, „škola”, „trgovina”, „slobodno vrijeme” i „ostale” svrhe putovanja.

Kombinacijom navedenih svrha putovanja kreirano je 13 izvorno-ciljnih grupa putovanja: „kuća-posao“, „kuća-škola“, „kuća-trgovina“, „kuća-slobodno vrijeme“, „kuća-ostalo“, „posao-kuća“, „škola-kuća“, „trgovina-kuća“, „slobodno vrijeme-kuća“, „ostalo-kuća“, „posao-ostalo“, „ostalo-posao“ i „ostalo-ostalo“.

Za svaku od trinaest (13) izvorno-ciljnih grupa, na temelju rezultata ankete u kućanstvu, određen je broj dnevnih putovanja po osobi. Za većinu grupa, relevantna osoba je „stanovnik“ u određenoj prometnoj zoni. Za grupe „kuća-posao“, „posao-kuća“, „posao-ostalo“ i „ostalo-posao“, relevantna osoba je „zaposlenik“, dok je za grupe „kuća-škola“ i „škola-kuća“ relevantna osoba „učenik“ u srednjoj školi te „student“.

Na temelju ankete u kućanstvima određene su stope mobilnosti za sve izvorno-ciljne skupine:

 „kuća-posao“ = 0,68 putovanja/dan,  „kuća-škola“ (srednja škola) = 0,88 putovanja/dan,  „kuća-škola“ (visoka učilišta) = 0,51 putovanja/dan,  „kuća-trgovina“ = 0,23 putovanja/dan,  „kuća-slobodno vrijeme“ = 0,22 putovanja/dan,  „kuća-ostalo“ = 0,21 putovanja/dan,  „posao-kuća“ = 0,58 putovanja/dan,  „škola-kuća“ (srednja škola) = 0,70 putovanja/dan,  „škola-kuća“ (visoka učilišta) = 0,42 putovanja/dan,  „trgovina-kuća“ = 0,27 putovanja/dan,  „slobodno vrijeme-kuća“ = 0,24 putovanja/dan,  „ostalo-kuća“ = 0,20 putovanja/dan,  „posao-ostalo“ = 0,04 putovanja/dan,  „ostalo-posao“ = 0,05 putovanja/dan,  „ostalo-ostalo“ = 0,03 putovanja/dan.

3.5.2 Raspodjela putovanja i izbor načina prijevoza

Raspodjela putovanja te odabir načina putovanja izračunati su simultanim EVA modelom. Izračun raspodijele putovanja provodi se funkcijama vjerojatnosti koje se razlikuju između različitih izvorno-ciljnih

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka skupina za različite načine prijevoza te za različite vrste otpora. Te funkcije (dodatno na atrakcije) određuju koja će odredišta biti odabrana s određenim prijevoznim sredstvom u isto vrijeme.

Osnovni parametri modela postavljeni su na osnovi provedenih istraživanja, preporuke proizvođača softvera i prethodnog iskustva u modeliranju nacionalnih i regionalnih modela. Na temelju tih podataka i EVA funkcija, unutar više iteracija izračunavaju se matrice putovanja za putovanja putnika osobnim vozilom, javnim prijevozom, biciklom i pješačenjem.

Pregled funkcija vjerojatnosti za pojedinu svrhu putovanja za individualni prijevoz osobnim vozilom i javnim prijevozom dan je u sljedećim dijagramima.

100% 90% 80% 70% Posao 60% Škola 50% Trgovina 40% 30% Slobodno vrijeme 20% Ostalo 10% 0% 0 10 20 30 40 50 60

Slika 20. Funkcije vjerojatnosti za različite svrhe putovanja individualnim prijevozom osobnim vozilom

100% 90% 80% 70% Posao 60% Škola 50% Trgovina 40% 30% Slobodno vrijeme 20% Ostalo 10% 0% 0 20 40 60 80

Slika 21. Funkcije vjerojatnosti za različite svrhe putovanja javnim prijevozom

3.5.3 Dodjela putovanja

Posljednji korak u razvoju putničkog modela potražnje je dodjela potražnje na multimodalnu prometnu mrežu. Za individualni prijevoz korišten je statički stohastički postupak učenja (Lohse). Javni prijevoz je dodijeljen intermodalnim postupkom koji se temelji na voznom redu. Oboje, individualni i javni, unutarnji i vanjski promet, dodijeljeni su istovremeno.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Dodjela na prometnu mrežu provedena je u nekoliko iteracija. Na temelju informacija dobivenih u prethodnoj iteraciji, korisnici pronalaze nove optimalne rute u sljedećoj iteraciji. U iterativnom postupku pretraga optimalne rute nastavlja se do ravnoteže mreže i dok se ne postigne odgovarajuća konvergencija matrice otpora. Dodjela na mrežu temelji se na funkciji generaliziranih troškova ili generaliziranog vremena. U pretrazi optimalne rute, uzeti su u obzir i učinci prometnog zagušenja, odnosno, posljedice smanjenja brzine vožnje. Za to je korištena BPR funkcija, koji odražava vrijeme putovanja, ovisno o opterećenju i propusnoj moći prometnice.

Slika 22. Prometna opterećenja 2016. godine

3.6 Kalibracija i validacija modela

Prometni model predstavlja jedan od ključnih temelja za donošenje odluka o prijevozu i prostornoj politici, o ulaganjima u infrastrukturu koja zahtjeva vrijeme i financijska sredstva, o obliku i dimenzijama prometnica i njihovim utjecajima, itd. Iz tog je razloga važno da rezultati modela budu pouzdani.

Pouzdanost i vjerodostojnost su ključne karakteristike dobrih i korisnih prometnih modela. Potrebna preciznost modela postiže se putem kalibracije, dok se potrebna pouzdanost i vjerodostojnost dokazuju validacijom.

Kalibracija i validacija dva su jako bitna koraka, neovisna jedan o drugom, iako povezani. Kalibracija je postupak detaljnije definicije parametara modela, tako da rezultati modela odgovaraju promatranim uvjetima u područjima proučavanja što je to više moguće. Validacija je verifikacija i potvrda valjanosti i upotrebljivosti kalibriranog modela, kao i vjerodostojnost njegovih predviđanja. Kako bi se osigurala valjanost modela, sve faze 4-stupanjskog pristupa kalibrirane su i potvrđene.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

3.6.1 Kalibracija modela

Generiranje putovanja potvrđeno je uspoređivanjem rezultata produkcije i atrakcije s rezultatima iz provedene ankete u kućanstvu. Aktivnosti sa svrhom atrakcije putovanja „kuća“, odnosno aktivnosti „posao-kuća“, „škola-kuća“, „trgovina-kuća“, „slobodno vrijeme-kuća“ i „ostalo-kuća“, čine 44,2 % svih putovanja. Po zastupljenosti na drugom mjestu s 14,2 % putovanja su aktivnosti „kuća-ostalo“ i „ostalo- ostalo“. Sljede aktivnosti „kuća-trgovina“ sa 14,2 % i „kuća-slobodno vrijeme“s 12,4 % putovanja. Aktivnosti „kuća-posao“ i „ostalo-posao“ čine 12,0 % putovanja. Najmanje putovanja čini aktivnost „kuća-škola“ s udjelom od 4,4 % putovanja. Rezultat kalibracije procesa generiranja putovanja prikazan je na sljedećoj slici.

Anketa Model

Ostalo; Ostalo; 12,5% 14,2% Kuća Slobodno vrijeme; Posao Slobodno 12,4% Kuća; Škola vrijeme; 12,7% Kuća; 43,2% 44,2% Trgovina Trgovina; 15,2% Slobodno vrijeme Ostalo Trgovina; 12,8%

Posao; Posao; 12,4% 12,0% Škola; 4,1% Škola; 4,4%

Slika 23. Raspodjela putovanja prema svrsi putovanja

Raspodjela putovanja potvrđena je usporedbom izvorno-ciljnih obujama matrica izračunatih pomoću modela s obrascima putovanja koja su promatranima istraživanjima na presjecima, vanjskim kordonima te u sustavu javnog prijevoza. Usporedba raspodjele putovanja prema udaljenosti, iz modela i iz ankete u kućanstvu, za individualna putovanja osobnim vozilom i javnim prijevozom prikazana je na sljedećim dijagramima.

100,0% Anketa Model 90,0% 80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0%

UDIOPUTOVANJA 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 UDALJENOST (MIN) Slika 24. Raspodjela individualnih putovanja osobnom vozilom

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

100,0% Anketa Model 90,0% 80,0% 70,0% 60,0% 50,0% 40,0%

UDIOPUTOVANJA 30,0% 20,0% 10,0% 0,0% 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 UDALJENOST (MIN) Slika 25. Raspodjela putovanja javnim prijevozom

Za potvrdu odabira načina putovanja, udjeli odabira načina putovanja prema svrsi putovanja koji je dobiven iz izračuna modela uspoređeni su s pokazateljima dobivenima iz ankete u kućanstvima. Od ukupnog broja putovanja, 49,2 % putovanja obavi se osobnim vozilom. Po zastupljenosti slijedi pješačenje s udjelom od 27,0 % putovanja, putovanje javnim prijevozom s udjelom od 15,6 % putovanja te putovanje biciklom s udjelom od 8,2 % putovanja.

Anketa Model

Pješak; Auto 27,0% Pješak; 28,2% Javni prijevoz Auto; Auto; 49,8% 49,2% Bicikl

Bicikl; Pješak Bicikl; 7,2% 8,2% Javni Javni prijevoz; prijevoz; 14,8% 15,6%

Slika 26. Raspodjela putovanja prema vrsti prijevoznog sredstva

3.6.2 Validacija modela

Dodjela putovanja potvrđena je za cestovni promet usporedbom izračunatog obujma vozila u cestovnim presjecima glavnih državnih cesta. S obzirom na obujam prometa, potvrđivanje dodjele izvedeno je na temelju sljedeća četiri kriterija:

 prema analizi korelacije (R2>0,9),  prema analizi standardne devijacije u RMSE,  prema statističkoj analizi GEH vrijednosti na svim presjecima, kordonima i kontrolnim linijama (minimalno 85% GEH<5, minimalno 95% GEH<10).

Analizom promatranih i modeliranih prometnih tokova za razdoblje izvan ljetne sezone izračunat je koeficijent korelacije r = 0,972, koeficijent determinacije R2 = 0,944 te standardna pogreška procjene RMSE = 12,4 %.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 27. Korelacija između promatranih i modeliranih prometnih tokova individualnog prijevoza osobnim vozilom

Prema statističkoj analizi GEH vrijednosti na svim mjestima brojenja prometa, 97,5 % mjesta ima GEH vrijednost manju od 5, dok 100 % mjesta ima GEH vrijednost manju od 10. Validacija prometnih opterećenja prema statističkoj analizi GEH vrijednosti prikazana je na sljedećoj slici.

Slika 28. Validacija prometnih opterećenja prema statističkoj analizi GEH vrijednosti

Za validaciju javnog prijevoza, korišten je model usporedbe između rezultata i podataka promatranja u odnosu na broj svakodnevnih putnika u postojećim linijama javnog prijevoza kao i broja putnika koji se ukrcavaju na glavnim stajalištima masovnog prometna.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Analizom evidentiranog broja putnika na linijama javnog prijevoza i broja putnika u modelu izračunat je koeficijent korelacije r = 0,985 odnosno koeficijent determinacije R2 = 0,993 te standardna pogreška procjene RMSE = 21,2%.

Slika 29. Korelacija između promatranog i modeliranog broja putnika u javnom gradskom prijevozu na području grada Osijeka

Kalibrirani i potvrđeni model osnovni je alat za analizu trenutnog stanja prometnog sustava i pruža temelj za stvaranje budućih scenarija te provođenje budućih analiza koristi i troškova (CBA).

3.7 Prognoza prometne potražnje

Prognoza prometne potražnje izrađena je za dva vremenska presjeka, za 2023. i 2033. godinu. Prognoziranje prometne potražnje sastoji se od prognoziranja pojedinih varijabli, uglavnom društveno- ekonomskih parametara, koji opisuju model potražnje.

Prognoze društveno-ekonomskih podataka izvedene su iz podataka dostupnih u izvješću Europske komisije „EU Energy, Transport and GHG Emissions Trends to 2050“. U tom izvješću nalaze se podaci koji opisuju promjene u stanovništvu i BDP-a.

Razvoj veličine kućanstva, BDP-a, rashoda kućanstva i populacije u Republici Hrvatskoj između 2010. i 2040. godine, sukladno izvješću Europske komisije “EU Energy, Transport and GHG Emissions Trends to 2050“ prikazan je na sljedeća dva prikaza.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 30. Razvoj veličine kućanstva, BDP-a, rashoda kućanstva i populacije u Republici Hrvatskoj između 2010. i 2040. godine (Izvor: EU Energy, Transport and GHG Emissions Trends to 2050)

Slika 31. Stope godišnjeg rasta veličine kućanstva, BDP-a, rashoda kućanstva i populacije u Republici Hrvatskoj između 2010. i 2040. godine (Izvor: EU Energy, Transport and GHG Emissions Trends to 2050)

U razdoblju između 2010. i 2020. godine, Europska komisija predviđa blagi pad veličine kućanstva od nešto manje od 0,5 % na godišnjoj razini. U istom periodu predviđa se blagi rast populacije od 0,5 % godišnje te značajniji rast BDP-a i rashoda kućanstva od 2,0 % godišnje. U narednom razdoblju, između 2020. i 2030. godine, nastavlja se rast populacije, BDP-a i rashoda kućanstva, no nešto manji nego u prethodnom razdoblju.

Povećanje stope mobilnosti direktno utječe na porast prosječnog dohotka kućanstva i vlasništva osobnih vozila. S druge strane, promjene u mreži imaju izravan utjecaj na otpore koji utječu na prosječnu duljinu putovanja i modal split. Odnos ukupnog broja dnevnih putovanja za različite prihode kućanstva i vlasništvo osobnih vozila prikazan je u sljedećim dijagramima.

Slika 32. Ukupan broj dnevnih putovanja za različite prihode kućanstva (Izvor: NPM, Anketa o putnim navikama stanovništva)

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 33. Ukupan broj dnevnih putovanja za različito vlasništvo osobnih vozila (Izvor: NPM, Anketa o putnim navikama stanovništva)

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

4 ANALIZA STANJA POSTOJEĆEG TRAMVAJSKOG SUSTAVA

Sveobuhvatna analiza tramvajskog sustava na području grada Osijeka obuhvaća analizu infrastrukture, voznog parka, voznog reda, dostupnosti te učinkovitosti.

Analiza infrastrukture, koja obuhvaća analizu pruge, stajališta i sustava napajanja, te analiza voznog parka temelje se na zaključcima koji proizlaze iz sljedećih dokumenata:

 „Presjek stanja sustava gradskog prijevoza Osijek d.o.o”; GPP Osijek, 2015. [3]  “Analiza stanja tramvajskog kolosijeka na mreži GPP Osijek”; Sveučilište u Zagrebu Građevinski Fakultet, 2016. [4]  „Analiza stanja tramvajskog kontaktnog voda na mreži GPP-a Osijek”; Sveučilište u Zagrebu Građevinski Fakultet, 2016. [5]

Analiza dostupnosti i učinkovitosti tramvajskog prometnog sustava temelje se na prometnim pokazateljima izračunatih u prometnom modelu za 2016. godinu.

4.1 Pruga

Na području Grada Osijeka izgrađeno je oko 29 km tramvajskog kolosijeka širine 1.000 mm. Duljina operativnog dijela tramvajskog kolosijeka (kolosijeci izvan tramvajskog spremišta) iznosi 27,5 km.

Glavni depo odnosno spremište tramvaja smješteno je u Ulici cara Hadrijana 1, na istočnom kraku linije 1. Spremište je izgrađeno prije 90 godina odnosno 1926. Većina radionica, kanala te dio opreme potječu iz toga razdoblja, što znači da su u vrlo lošem stanju. Spremište je smješteno unutar zaštićene zone C te je uvršteno u popis kulturno-povijesne baštine Grada Osijeka.

Tramvajska pruga je najvećim dijelom dvokolosiječna. U Ulici Martina Divalta u duljini od 5 km tramvajska pruga je jednokolosiječna s mimoilaznicama koje omogućuju odvijanje prometa u oba smjera. Na 65% mreže tramvajski su kolosijeci u sastavu cestovne prometne površine.

Slika 34. Shematski prikaz tramvajskih pruga u Osijeku

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

4.1.1 Kolosiječna konstrukcija

Tramvajsku kolosiječnu konstrukciju čine donji ustroj (nosiva podloga) i gornji ustroj pruge (tračnice, sklopovi tj. skretnice i križišta, sustav pričvršćenja tračnice te određeni način opločenja tj. zatvaranja kolosijeka).

Trenutačno je na mreži GPP Osijek ugrađeno 5 žljebastih tipova tračnica, različitih proizvođača, proizvedenih po različitim standardima. Analiza visinskog istrošenja glave tračnica, uzrokovanog djelovanjem sila pokretanja i kočenja na kontaktu kotača i tračnice a koja ovisi o vrsti vozila, broju prolaza vozila (frekvencija prometovanja) i načinu vožnje, pokazala je da se ono na mreži GPP-Osijek kreće od 0,5 do 0,75 mm godišnje. Obzirom na dopuštenu vrijednost istrošenja, trajnost takvih tračnica u pravcu iznosi između 20 i 25 godina. Temeljem poznatog vremena eksploatacije pojedinih dionica kolosijeka, može se zaključiti da je na 10% mreže odmah potrebno izvršiti zamjenu zračnica te da se zamjena mora planirati u sljedećih 10 godina na dodatnih 25% mreže.

Na mreži GPP-Osijek nalazi se ukupno 41 lučna skretnica s elastičnim jezičcima i 5 križišta. Obzirom na tip postavnog uređaja, tj. način postavljanja skretnice za vožnju u željenom smjeru, razlikuju se tri osnovne vrste: mehanička (zastupljenost 56%), automatska elektromagnetna (zastupljenost 34%) te polu- automatska hidraulična (zastupljenost 10%). Od ukupno 5 križišta, 2 su danas izvan upotrebe. Većina križišta u uporabi je nedavno rekonstruirana navarivanjem plitkog žlijeba tračnice te su u zadovoljavajućem stanju.

Kolosiječna konstrukcija kao cjelina mora omogućiti preuzimanje statičkih i dinamičkih opterećenja vozila, sigurno odvijanje prometa te raspoloživost tijekom eksploatacije. Na ovakve zadaće može odgovoriti samo kvalitetna kolosiječna konstrukcija koja sadrži:

 nosivu betonsku podlogu debljine > 20 cm i klase betona C 30/37,  elastični sustav pričvršćenja tračnice na podlogu uz razmak oslonaca tračnica (ležaja) do 1.0 m,  elemente koji pospješuju prigušenje buke i vibracija te  ispunu kolosijeka (sustav zatvaranja) prilagođen uvjetima u kojima se nalazi tramvajska konstrukcija (u sastavu cestovne prometne površine ili u zasebnom pojasu).

Trenutačno je na mreži GPP-Osijek 46.5 % kolosijeka izvedeno s kolosiječnom konstrukcijom u kojoj su tračnice položene u tucanički materijal a ne na nosivu betonsku podlogu, na kojima je primijenjen kruti sustav pričvršćenja, a razmak oslonaca tračnice je veći od 1.0 m. Uvažavajući sljedeću podjelu kolosijeka po kvaliteti prema udjelu kvalitetne kolosiječne konstrukcije u ukupnoj mreži:

 dobra (> 70 % kolosijeka je izvedeno s kvalitetnom konstrukcijom),  srednja (40 do 70 % kolosijeka je izvedeno s kvalitetnom konstrukcijom) i  loša (< 40 % kolosijeka je izvedeno s kvalitetnom konstrukcijom), može se reći da je ukupna kvaliteta kolosiječne konstrukcije na mreži GPP-Osijek srednja ali s tendencijom pogoršanja zbog potrebe za rekonstrukcijom takvih srednje kvalitetnih dionica u narednih 10 godina radi isteka životnog vijeka.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

4.1.2 Geometrija kolosijeka

Pri ocjeni stanja geometrije kolosijeka promatraju se vrijednosti širine kolosijeka, visinskog odnosa tračnica u pravcu ili nadvišenja kolosijeka u krivini, vitoperenja kolosijeka, horizontalnih i vertikalnih nepravilnosti vozne površine. Tih pet parametara objedinjuje se u sintetizirani pokazatelj kvalitete geometrije kolosijeka W5. To je bezdimenzionalna računska vrijednost određena udjelima kolosiječnih trasa na kojima vrijednosti parametara geometrije odstupaju od preporučenih. Ocjena ukupnog stanja geometrije kolosijeka daje se obzirom na sljedeće vrijednosti sintetiziranog pokazatelja stanja geometrije kolosijeka W5:

 W5 = 0,00 – 0,09 stanje karakteristično za novu ili rekonstruiranu pruge  W5 = 0,10 – 0,19 dobro stanje pruge u eksploataciji  W5 = 0,20 – 0,59 zadovoljavajuće stanje pruge u eksploataciji  W5 = 0,60 – 1,00 loše stanje pruge u eksploataciji - nužna rekonstrukcija

Na temelju izmjerenih i analiziranih podataka o parametrima geometrije kolosijeka, ustanovljeno je da na 34% mreže GPP-Osijek (9,5 km) potrebna hitna rekonstrukcija kolosijeka radi osiguranja ispravne kolosiječne geometrije. Dodatno je potrebno voditi računa da će u narednih 10 godina i dionice na kojima je trenutno stanje geometrije zadovoljavajuće (na kojima je proračunan sintetizirani pokazatelj stanja geometrije kolosijeka W5 između 0.20 i 0.59), koje sudjeluju s 28% (7.7 km), doći u fazu nužne rekonstrukcije.

Slika 35. Stanje kolosijeka tramvajskih pruga u Osijeku

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

4.1.3 Udobnost vožnje

Svaka nepravilnost na kolosijeku u obliku u obliku naboranog istrošenja tračnica, loših zavara, prekida voznih trakova (uslijed puknuća tračnica ili na kolosiječnim sklopovima), vitoperenja kolosijeka očituje se u povećanju vibracija tramvajskog vozila. Iz normaliziranih ekvivalentnih razina vibracija kotača tramvajskog vozila izmjerenih na mreži GPP-Osijek pračunana je veličina indeksa mirnoće hoda i indeksa udobnosti vožnje. Obzirom na vibracije tramvajskih vozila, 9 km kolosijeka na mreži GPP-Osijek pripada skupini loših kolosijeka s navedenim indeksima većim od 0,5. Treba istaknuti i da je na 2,3 km kolosijeka indeks mirnoće hoda 0,4 što ukazuje da će u sljedećih najviše 5 godina i ovi kolosijeci zahtijevati određenu intervenciju u cilju osiguranja udobnosti vožnje.

4.2 Stajališta

Na cijeloj mreži tramvajskog prometnog sustava nalaze se 72 stajališta. Stajališta su međusobno udaljena između 150 i 700 metara, a u prosjeku nešto manje od 400 metara. Općenito, stajališta javnog gradskog prijevoza trebaju imati osnovna obilježja da bi se na njima putnik mogao informirati o mogućnostima prijevoza (info stup), osigurati udobno čekanje (primjena nadstrešnica, zaštitnih ograda, itd.) biti obilježena stajališnom oznakom i uređena na način koji putnicima omogućava siguran i nesmetan ulazak i izlazak iz vozila javnog prijevoza (na pr rampama za pristup invalidskih kolica).

Duljina stajališta na mreži GPP-Osijek znatno varira, a kreće se između 13 i 37 m. Najveći udio stajališta je dugačko između 20 i 30 m (64 %). Čak 24 % stajališta je duljine manje od 20 m, zbog čega ona ne udovoljavaju zahtjevima s obzirom na duljinu tramvajskih vozila.

Velika neujednačenost duž mreže prisutna je i u pogledu visine stajališta, koja bi u pravilu trebala iznositi +20 cm iznad gornjeg ruba tračnice. Čak 44,5% stajališta na mreži GPP-Osijek ne udovoljava ovom uvjetu. Tako se 11 stajališta nalazi u razini gornjeg ruba tračnice tj. u razini cestovne prometnice, a 21 stajalište se nalazi u razini nogostupa, na nedostatnoj visini iznad gornjeg ruba tračnice.

Slika 36. Primjer stajališta s peronom visine 20 cm iznad gornjeg ruba tračnica

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 37. Primjer tramvajskog stajališta izvedenog u visini nogostupa, stajalište Glavna pošta

Slika 38. Stajalište u razini gornjeg ruba tračnice, Trg Ante Starčevića

10 stajališta na trasi prema Višnjevcu su zbog potrebe omogućavanja ulaza i izlaza na privatne parcele (obiteljske kuće, poslovni prostori) podijeljena u nekoliko sekcija, koje nisu međusobno povezana rampama ili pješačkim stazama i ne osiguravaju sigurno kretanje putnika po stajalištu. Ovakav način izvođenja stajališnog platoa ne udovoljava uvjetima sigurnosti. Riječ je o stajalištima Mlinska, Kolodvorska, Retfala Dom zdravlja, Retfala Billa, Zeleno polje 1, Dvorac Pejačević, Pampas 1 te Strma.

Slika 39. Specifična izvedba tramvajskih stajališta, na pr. stajalište Mlinska (linija 1)

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

44 stajališta imaju nadstrešnicu (61,1 %) dok 28 stajališta još uvijek nema nadstrešnicu (38,9 %), iako one predstavljaju standardnu opremu stajališta. Oznake za stajališta su također standardna oprema, no na mreži GPP-Osijek još uvijek 22 % stajališta nema nikakvu oznaku koja upućuje na stajalište. Stajališta koja imaju oznake, iste su postavljene ili na zasebne stupove ili na stupove kontaktne mreže ili rasvjete.

Stajališta na mreži GPP-Osijek uglavnom ne zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o osiguravanju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom u kojima su definirani su uvjeti pristupa stajalištima rampama te postojanje taktilnih linija. Od svih analiziranih stajališta, taktilna linija nigdje nije izvedena. Na 21 stajalištu je izvedena rampa koja omogućava pristup osobama u invalidskim kolicima. Na 15 stajališta nema izvedene rampe iako se nalaze iznad razine GRT-a.

4.3 Sustav napajanja

Geometrija provjesa, profila i poligonacija vozne žice kontaktne mreže trebala bi omogućiti sigurno i konstantno napajanje pogonskog vozila, te sigurnost svih sudionika u blizini tramvajske prometne površine. Ocjena stanja vozne žice tramvaja na mreži GPP-Osjek pokazala je da postoji niz dionica kolosijeka, ukupne duljine 8,1 km, na kojima ono nije zadovoljavajuće. Ovo se posebno odnosi na provjes vozne žice koji se nalazi ispod minimalne dopuštene vrijednosti u ukupnoj dužini od gotovo 2 km. Nadalje, na čitavoj je mreži zamijećen niz loših pridržanja vozne žice koja uzrokuju visoke vibracije posebice na mjestima sekcijskih izolatora, a poligonacija vozne žice dominantna je na desnoj strani pantografa što uzrokuje njegovo dodatno trošenje.

Postojeća ispravljačka stanica je u vrlo lošem tehničkom stanju, a opremu i uređaje potrebno je hitno revitalizirati. Ispravljačke stanice izrađene su 1968. i 1975 godine i pri kraju su radnog vijeka zbog istrošenosti glavnih električnih komponenata. Maksimalan kapacitet postojeće ispravljačke stance je 9.000 A.

4.4 Vozni park

Vozni park čini ukupno 26 vozila, 17 tramvaja modela Tatra T3RPV_O (originalno model Tatra T3 ČKD) i 9 tramvaja modela Düwag GT-6. Tramvajska vozila proizvedena su između 1960. i 1972. godine. U prosjeku tramvajska vozila stara su oko 49 godina.

Tramvajska vozila Tatra T3RPV_O dugačka su 14 m i široka 2,5 m, te sadrže 23 mjesta za sjedenje te oko 90 mjesta za stajanje. Ukupan kapacitet vozila iznosi oko 110 putnika. Od ukupno 17 vozila, šest (6) vozila je iz 1968. godine, a 11 vozila iz 1972. godine. U prosjeku starost Tatra vozila iznosi oko 46 godina.

U nastavku je dan pregled osnovnih tehničkih podataka o tramvaju T3RPV_O:  Širina kolosijeka ...... 1.000 mm  Težina praznog vozila ...... 17 000 kg ± 5%  Težina šasije ...... 4 295 kg ± 3%  Težina na osovini (prazno voz/maks. pun) ...... 4 250 / 7 125 kg  Težina na šasiji (prazan/maks. pun) ...... 8 500 / 14 250 kg  Broj mjesta za sjedenje/stajanje (5os/m2;8os/m2) ...... 23 / 88; 140  broj mjesta za invalidska kolica/broj dječjih kolica u vozilu ...... 0 / 2  Broj okretnih voznih postolja ...... 2

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

 Broj kolnih slogova ...... 4  Broj ugrađenih vučnih elektro motora (tip TE 022/44kW) ...... 4  Broj vrata ...... 3  Težina maksimalno punog vozila ...... 28 000 kg  Maksimalna težina praznog vozila ...... 17 500 kg  Maksimalna širina kolnog ormara vozila ...... 2 500 mm  Maksimalna visina vozila ...... 3 060 mm  Visina poda vozila od tjemena tračnice ...... 900 mm  Svijetla visina vozila nad tjemenom tračnice ...... min.70 mm  Dužina vozila preko branika ...... 14 280 mm  i preko sprege ...... 15 260 mm  Dužina kolnog ormara vozila ...... 14 020 mm  Razvor (razmak) šasija ...... 1 900 mm  Udaljenost između okretnih svornjaka ...... 6 400 mm  Dužina previsa vozila ili predka ...... 3 810 mm  Najmanji polumjer luka tračnice za prolaz vozila s opterećenjem ...... 18 m  Najmanji polumjer luka tračnice pri prolazu vozila bez opterećenja ...... 18 m  Maksimalna pogonska brzina ...... 55 km/h  Najveća okvirna snaga, koja nastaje pri vožnji vozila ...... 22,3 kN  Nazivni promjer kotača / minimalan promjer kotača ...... 700mm/590mm

 Nazivni napon pomoćnih strujnih krugova ...... 24 VDC  Nazivni napon el. vuče/ instalirana stalna snaga ...... 600VDC/174Kw

Slika 40. Tramvajsko vozilo Tatra T3RPV_O

Tramvajska vozila Düwag GT-6 dugačka su oko 21 m a široka 2,2 m. Pri konfiguraciji sjedišta 1+1 tramvaj ima 37-52 mjesta za sjedenje te oko 140 mjesta za stajanje. Ukupan kapacitet vozila iznosi oko 185 putnika. Šest (6) vozila je iz 1960. godine dok su tri (3) vozila iz 1971. godine. U prosjeku starost Düwag GT-6 vozila iznosi oko 53 godine.

U nastavku je dan pregled osnovnih tehničkih podataka o tramvaju GT-6:  Širina kolosijeka ...... 1.000 mm  Težina praznog vozila ...... 19 400/21 000 kg

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

 Broj mjesta za sjedenje/stajanje ...... (5os/m2;6,2os/m2) pri konfiguraciji sjedišta 1+1 ...... 37-52/ 141-143  Broj okretnih voznih postolja ...... 3  Broj kolnih slogova ...... 6  Broj ugrađenih vučnih elektro motora (tip Gbd 120/120kW) ...... 2  Broj vrata ...... 4  Težina maksimalno punog vozila ...... 31 725 kg  Maksimalna širina kolnog ormara vozila ...... 2 200 mm  Maksimalna visina vozila ...... 3 380 mm  Dužina vozila preko branika ...... 19 100 mm  i preko sprege ...... 20 200 mm  Najmanji polumjer luka tračnice za prolaz vozila s opterećenjem ...... 18 m  Najmanji polumjer luka tračnice pri prolazu vozila bez opterećenja ...... 18 m  Razmak između osovina kolnih slogova ...... 1 800 mm  Maksimalna pogonska brzina ...... 60 km/h

 Nazivni napon pomoćnih strujnih krugova ...... 24 VDC

 Nazivni napon el. vuče...... 600VDC

Slika 41. Tramvajsko vozilo Düwag GT-6

4.5 Vozni red

Prema voznom redu zima 2016./2017., tramvajski promet na liniji 1 Zeleno polje – Višnjevac – Zeleno polje organiziran je radnim danom kroz 13 voznih redova za pojedino tramvajsko vozilo. Tramvaj na liniji 1 dnevno polazi 152 puta s okretišta Višnjevac i 145 puta s okretišta Zeleno polje. U prosjeku vozila polaze svakih 7 minuta, gušće u vršnim satima a rjeđe u večernjim i noćnim satima. U prosjeku tijekom dana na liniji 1 prometuje 11 tramvaja, u vršnim satima 13 tramvaja.

Linija 2 funkcionira kao kružna linija, s 5 voznih redova kroz radni dan. U jednom danu tramvaj polazi s Trga A.Starčević 78 puta. U prosjeku tramvaj prolazi kroz Trg A.Starčevića svakih 13 minuta tijekom dana, odnosno svakih 15 ili 20 minuta u večernjim i noćnim satima. Linijom 2 prometuje u prosjeku 4 tramvaja, 5 u jutarnjem vršnom satu.

Vremenski razmak između polazaka tramvaja odnosno takt polazaka prema važećem voznom redu Zima 2016./17. na tramvajskim linijama 1 i 2 prikazan je u sljedećem dijagramu.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

15 Linija 1A Linija 1B 10 Linija 2A Linija 2B 5

1:00 2:00 3:00 4:00 5:00 6:00 7:00 8:00 9:00 0:00

11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 19:00 20:00 21:00 22:00 23:00 10:00 Slika 42. Razmak između polazaka vozila radnim danom

Vozni red za vikend, zbog manje potražnje, ima manji takt odnosno veći vremenski razmak između polazaka vozila. Tramvajska vozila na liniji 1 Višnjevac – Zeleno polje – Višnjevac u prijepodnevnim satima polaze svakih 9 minuta, u poslijepodnevnim satima svakih 10 minuta, a u večernjim satima svakih 14 minuta. Na liniji 2 Trg A.Starčevića – Bikara – Trg A.Starčevića, tramvajska vozila polaze tijekom dana svakih 15 minuta, u večernjim satima svakih 20 minuta.

15 Linija 1A Linija 1B 10 Linija 2A Linija 2B 5

1:00 2:00 3:00 4:00 5:00 6:00 7:00 8:00 9:00 0:00

11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 18:00 19:00 20:00 21:00 22:00 23:00 10:00 Slika 43. Razmak između polazaka vozila subotom

Ukupno vrijeme obrtaja, odnosno kružne vožnje tramvajske linije 1 iznosi 74 minute, što uključuje vrijeme vožnje od 36 minuta po smjeru i vrijeme stajanja na okretištima u trajanju od po 2 minute. Linija 2, nešto je kraća, te ukupno vrijeme kružne vožnje iznosi 65 minuta, što uključuje vrijeme vožnje od 25 minuta u smjeru Trg A.Starčevića – Bikara, 30 minuta u smjeru Bikara – Trg A.Starčevića i vrijeme stajanja na okretištima u trajanju od po 5 minuta. Pregled vremenskih profila linije 1 i linije 2 prikazan je u sljedećim tablicama.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Tablica 10. Vremenski profil tramvajske linije 1

Prolazno Udaljenost Linija Ruta Index Stajalište vrijeme [km]

[min]

1 1 Višnjevac okretište 0,000 0 - 2 Višnjevac centar 0,701 2

3 Bana Josipa Jelačića 0,303 3 TRAM

- 4 Svilajska 0,527 5

Zeleno polje Zeleno

- 5 Strelište Pampas 0,304 6 6 Mlinska 0,231 7 7 Kolodvorska 0,324 8

Višnjevac Višnjevac 8 Retfala - Dom zdravlja 0,383 10 9 Retfala - Billa 0,253 11 10 Dvorac Pejačević 0,526 13 11 Podgrađe 0,171 14 12 Solarski trg 0,412 16 13 Trg Ante Starčevića 0,707 18 14 Sakuntala park 0,416 20 15 Pošta 0,275 21 16 Dom zdravlja 0,295 22 17 Tvrđa 0,330 24 18 Tuđmanov most 0,397 26 19 Remiza 0,293 27 20 Kampus 0,228 28 21 KBC Osijek 0,423 30 22 Trg bana J. Jelačića 0,458 32 23 Trg bana J.Jelačića Tržnica 0,305 33 24 Donji grad 0,414 35 25 Zeleno polje Okretište tramvaja 0,390 36

1 Zeleno polje Okretište tramvaja 0,000 0 2 Donji grad 0,390 2

3 Trg bana J.Jelačića Tržnica 0,414 4

Višnjevac

- 4 Trg bana J. Jelačića 0,305 5 5 KBC Osijek 0,458 7 6 Kampus 0,423 9 7 Remiza 0,228 10

Zeleno polje polje Zeleno 8 Tuđmanov most 0,293 11 9 Tvrđa 0,397 13 10 Dom zdravlja 0,330 15 11 Pošta 0,295 16 12 Sakuntala park 0,275 17 13 Trg Ante Starčevića 0,416 19 14 Solarski trg 0,707 21 15 Podgrađe 0,412 23 16 Dvorac Pejačević 0,171 24 17 Retfala - Billa 0,526 26 18 Retfala - Dom zdravlja 0,253 27 19 Kolodvorska 0,383 28 20 Mlinska 0,324 29 21 Strelište Pampas 0,231 30 22 Svilajska 0,304 31 23 Bana Josipa Jelačića 0,528 33 24 Višnjevac centar 0,303 34 25 Višnjevac okretište 0,701 36

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Tablica 11. Vremenski profil tramvajske linije 2

Prolazno Udaljenost Linija Ruta Index Stajalište vrijeme [km]

[min]

2 1 Trg Ante Starčevića 0,000 0 -

2 Županijska 0,425 2

Bikara

- 3 Đakovština 0,546 4 TRAM

- 4 Dunavska 0,513 6 OS 5 Mačkamama 0,335 8 6 Gacka 0,357 10

A.Starčevića A.Starčevića 7 Krbavska 0,645 12

8 Gradski vrt 0,661 14 Trg Trg 9 Vatrogasna 0,368 16 10 Svačićeva 0,295 17 11 M. Divalta / Kirova 0,342 19 12 Huttlerova 0,503 21 13 Ledine 0,268 22 14 Umaška 0,695 24 15 Bikara (okretište tramvaja) 0,341 25

1 Bikara (okretište tramvaja) 0,000 0 2 Umaška 0,341 2 3 Ledine 0,695 4 4 Huttlerova 0,268 5

5 M. Divalta / Kirova 0,52 7

Trg A.Starčevića Trg

- 6 Svačićeva 0,342 9 7 Vatrogasna 0,295 10

8 Gradski vrt 0,368 12 Bikara Bikara 9 Krbavska 0,661 14 10 Gacka 0,645 16 11 Mačkamama 0,365 18 12 Dunavska 0,335 20 13 Đakovština 0,513 22 14 Autobusni kolodvor 0,664 24 15 Željeznički kolodvor 0,146 25 16 Tržnica 0,55 27 17 S. Radića 0,275 28 18 Trg Ante Starčevića 0,402 30

Na sljedećoj slici prikazan je izvadak iz voznog reda za liniju 1 Višnjevac – Zeleno polje – Višnjevac, odnosno grafički prikaz voznog reda u vrijeme jutarnjeg vršnog sata. Crvenom bojom prikazan je vremenski profil tramvaja koji polazi u smjeru A Višnjevac – Zeleno polje u 07:09, okreće se na Zelenom polju, te polazi u smjeru B Zeleno polje – Višnjevac u 07:46.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 44. Izvadak iz voznog reda, linija 1 Višnjevac – Zeleno polje, jutarnji vršni sat 7:00 – 9:00

4.6 Dostupnost

Tramvajski sustav na području grada Osijeka sastoji od dvije tramvajske linije, tramvajske linije 1 Višnjevac – Zeleno polje – Višnjevac te linije 2 Trg A.Starčevića – Bikara – Trg A.Starčevića. Prostorni položaj tramvajskih linija na području grada Osijeka prikazan je na sljedećoj slici.

Tramvajska linija 1 Višnjevac – Zeleno polje – Višnjevac, duljine 18 km, proteže se u smjeru istok-zapad. Linija 1 povezuje zapadna naselja Višnjevac i Retfala te istočna naselja Zeleno polje i Donji grad sa centrom grada. Linija 1 opslužuje ukupno 25 tramvajskih stajališta, uključujući okretnice u Višnjevcu i Zelenom polju. Na središnjem Trgu A.Starčevića tramvajska linija 1 križa se tramvajskom linijom 2 Trg A.Starčevića – Bikara – Trg A.Starčevića.

U samom središtu grada linija 2 položena je kao kružna linija. Od kružnog raskrižja Bosutska – Vinkovačka pa sve do okretišta Bikara, položena je kao dvosmjerna jednokolosiječna pruga. Linija 2, duljine duljine 13,5 km, opslužuje ukupno 19 tramvajskih stajališta. Linija 2 povezuje naselja južno od željezničke pruge sa centrom grada.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 45. Tramvajske linije na području grada Osijeka

Analiza dostupnosti javnim gradskim prijevozom, na primjeru dostupnosti Trga A.Starčevića tramvajskim prijevozom prikazana je na sljedećoj slici. Gradacijom boja, od plave preko zelene do smeđe boje, označene su površine prema trajanju putovanja javnim prijevozom do odnosno od stajališta Trg A.Starčevića. Zelene površine označavaju vrijeme trajanja putovanja do 20 minuta. Pokrivenost središnjeg dijela grada tramvajskom linijom 1 je dobra. Tramvajska linija 2 dobro pokriva naselja južno od željezničke pruge, no ne pokriva južni dio naselja Jug II i cijelo naselje Uske njive.

Slika 46. Dostupnost stajališta Trg A.Starčevića javnim prijevozom

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

4.7 Učinkovitost

Prema prometnim pokazateljima, izračunatim temeljem izrađenog prometnog modela, tramvajski prometni sustav na dnevnoj razini koristi nešto manje od 22.000 putnika, 16.900 putnika na liniji 1 i 5.100 putnika na liniji 2. Prometna opterećenja 2016. godine, izračunata prometnim modelom, prikazana su na sljedećoj slici. Prosječan dnevni broj putnika u tramvajskom sustavu prikazan je narančastom bojom, dok je broj putnika u autobusnom sustavu prikazan žutom bojom. Ljubičastom bojom prikazan je prosječni dnevni broj osobnih vozila.

Slika 47. Prometna opterećenja 2016. godine

U prosjeku jedan putnik provede u tramvajskom vozilu 10 minuta i prijeđe nešto manje od 2,5 km.

Operativna brzina tramvaja u prosjeku iznosi 15,1 km/h na liniji 1, 14,9 km/h na liniji 2 smjer Trg A.Starčevića – Bikara i 14,7 km/h na liniji 2 smjer Bikara – Trg A.Starčevića. Ovako niska operativna brzina rezultat je dosta lošeg stanja infrastrukture, starog voznog parka i postojećeg sustava evidencije putnika pri ulasku u vozilo.

Detaljan prikaz prometnih pokazatelja postojećeg tramvajskog prometnog sustava, izračunatih za prosječan radni dan, dan je u sljedećoj tablici.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Tablica 12. Prometni pokazatelji postojećeg sustava tramvajskog prijevoza 2016. godine

Linija OS-TRAM-1 OS-TRAM-2 Smjer Višnjevac - Zeleno Zeleno polje - Trg A.Starčevića - Bikara - Trg polje Višnjevac Bikara A.Starčevića Duljina linije 9,067km 9,069km 6,219km 7,344km Broj stajališta 25 25 15 18 Broj polazaka 152 145 78 78 Vrijeme obrtaja 36min 36min 25min 30min Operativna brzina 15,112km/h 15,114km/h 14,926km/h 14,688km/h Kapacitet sjedala 7.904 7.540 4.056 4.056 Sjedala km 71665,374km 68377,187km 25224,743km 29786,936km Sjedala sati 4742h 24min 4524h 1690h 2028h Ukupan kapacitet 29640 28275 15210 15210 Ukupan kapacitet km 268745,153km 256414,453km 94592,785km 111701,010km Ukupan kapacitet sati 17784h 16965h 6337h 30min 7605h Operativni km 1378,180km 1314,946km 485,091km 572,826km Operativno vrijeme 91h 12min 87h 32h 30min 39h Putnički km 21100,824km 21227,370km 5619,678km 5265,524km Putnički sati 1395h 14min 48s 1405h 6min 40s 380h 12min 1s 352h 47min 37s Ukupno putnika 8437 8451 2574 2505 Prosječni takt (vršni sat) 7 7 13 13 Max putnika u tramvaju (vršni sat) 94 94 51 50

4.8 Zaključak analize postojećeg tramvajskog sustava

Tramvajski promet u gradu Osijeku karakterizira starost infrastrukture i voznog parka te loša prijevozna učinkovitost. Uzimajući u obzir zatečeno stanje, može se zaključiti da bi GPP Osijek u nadolazećem vremenu mogao imati potencijalnih problema kako sa sigurnošću odvijanja prometa tako i s nesmetanim pružanjem usluga prijevoza putnicima. Potrebna ulaganja prvenstveno se odnose na izgradnju nove remize, na izgradnju i modernizaciju dijelova pruge, na zamjenu i modernizaciju tramvaja te modernizaciju dviju ispravljačkih stanica.

Postojeću tramvajsku prugu, sukladno rezultatima analize stanja kolosijeka, potrebno je modernizirati „odmah“ odnosno do 2023. godine na dionica sa stanjem kolosijeka „Loše“ i to:  dionica Tuđmanov most – Trg A.Starčevića – Dvorac Pejačević,  dionica Svilajska – Bana J.Jelačića,  dionica Trg A.Starčevića – Dunavska,  dionica Dunavska – Trg A.Starčevića.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

5 ANALIZA RAZVOJA TRAMVAJSKOG SUSTAVA

Općenito, razvoj javnog prijevoza na području grada Osijeka potrebno je temeljiti na sljedećim smjernicama:

 integracija sustava javnog prijevoza (tramvajski, autobusni i željeznički) u jedinstveni integrirani sustav javnog prijevoza,  kontinuirano unapređenje pružanja usluga (učestalost, udobnost, jednostavan pristup, pouzdanost, sigurnost),  razvoj ljudskih potencijala,  ulaganje u informatičku podršku,  pravilno održavanje postojeće prometne mreže, objekata i voznog parka,  kontinuirano obnavljanje voznog parka i  rekonstrukcija i nadogradnja postojeće tramvajske mreže.

Sukladno rezultatima provedene analize tramvajskog sustava i smjernicama na kojima je potrebno temeljiti razvoj javnog prijevoza, na području grada Osijeka predlaže se provođenje sljedećih mjera: M.1 izgradnja nove remize na lokaciji „Vinogradi“, M.2 izgradnja tramvajske pruge 1 „Zeleno polje“ – remiza Vinogradi s dva stajališta, „Zeleno polje (Auto Slavonija)“ i „Vukovarska(MIO)“, ukupne duljine 1,4 km, M.3 produljenje tramvajske linije 1 Zeleno polje – Višnjevac – Zeleno polje do remize „Vinogradi“, M.4 modernizacija postojeće tramvajske pruge (dionica sa stanjem kolosijeka „Loše“ modernizirat će se do 2023. godine),  dionica Tuđmanov most – Trg A.Starčevića – Dvorac Pejačević,  dionica Svilajska – Bana J.Jelačića,  dionica Trg A.Starčevića – Dunavska,  dionica Dunavska – Trg A.Starčevića,

M.5 modernizacija kontaktne mreže, M.6 obnova voznog parka, M.7 modernizacija sustava naplate.

Navedene mjere razvoja tramvajskog sustava testirane su kroz prethodno izrađen prometni model. Mjere su testirane kroz dva vremenska presjeka, 2023. i 2033. godina. Za pojedini vremenski presjek izrađena su dva (2) scenarija razvoja tramvajskog sustava.

Scenarij S0 predstavlja tzv. „do-nothing“ scenarij, odnosno scenarij koji predviđa samo redovno održavanje postojećeg tramvajskog sustava, bez investicije. Scenarij S1 predstavlja tzv. „do-all“ scenarij razvoja tramvajskog sustava, odnosno provedbu svih prethodno navedenih mjera.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Tablica 13. Pregled mjera po scenarijima razvoja tramvajskog prometnog sustava

2023. godina 2033. godina Mjera Naziv mjere S0-2023 S1-2023 S0-2033 S1-2033 M.1 izgradnja nove remize na lokaciji „Vinogradi“ X X M.2 izgradnja tramvajske pruge 1 „Zeleno polje“ – remiza Vinogradi s dva X X stajališta, duljine 1,4 km M.3 produljenje tramvajske linije 1 Zeleno polje – Višnjevac – Zeleno polje do X X remize „Vinogradi“ M.4 modernizacija postojeće tramvajske pruge X X - dionica Zeleno polje (okretište) – Tuđmanov most - dionica Tuđmanov most – Trg A.Starčevića – Dvorac Pejačević X X - dionica Dvorac Pejačević – Svilajska - dionica Svilajska – Bana J.Jelačića X X - dionica Bana J.Jelačića – Višnjevac (okretište tramvaja) - dionica Trg A.Starčevića – Dunavska X X - dionica Dunavska – Trg A.Starčevića X X - dionica Dunavska – Mačkamama - dionica Mačkamama – Gradski vrt - dionica Gradski vrt – Bikara M.5 modernizacija kontaktne mreže X X M.6 obnova voznog parka X X M.7 modernizacija sustava naplate X X

Prikaz mjera M.1, M.2 i M.3, koje uključuju izgradnju nove remize na lokaciji „Vinogradi“, izgradnju tramvajske pruge 1 „Zeleno polje“ – remiza Vinogradi s dva stajališta, te produljenje tramvajske linije 1 do nove remize „Vinogradi“, prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 48. Prijedlog izgradnje nove tramvajske pruge i remize

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Obzirom na širok raspon predloženih mjera, koje uključuju izgradnju nove i modernizaciju postojeće infrastrukture, obnovu voznog parka, reorganizaciju tramvajskih linija te promjenu sustava naplate, simulacija mjera u prometnom modelu temelji se na sljedećim hipotezama:

1. Uvođenje mjera razvoja tramvajskog prometnog sustava M.1, M.2 i M.3, koje uključuju izgradnju nove remize na lokaciji „Vinogradi“, izgradnju tramvajske pruge 1 „Zeleno polje“ – remiza Vinogradi s dva stajališta, te produljenje tramvajske linije 1 do nove remize „Vinogradi“, rezultira novim linijskim rutama, vremenskim profilima i voznim redovima za tramvajsku liniju 1. 2. Modernizacija postojeće tramvajske pruge u mjeri M.4 rezultira poboljšanjem stanja tramvajskog kolosijeka na predmetnim dionicama, odnosno povećanjem brzine tramvajskog vozila na predmetnim dionicama. Navedeno rezultira novim vremenskim profilima i voznim redovima na tramvajskim linijama 1 i 2. 3. Obnova voznog parka u mjeri M.6 (bolje karakteristike vozila) rezultira povećanjem operativne brzine odnosno novim vremenskim profilima i voznim redovima na tramvajskim linijama 1 i 2. 4. Modernizacijom sustava naplate odnosno evidencije putnika pri ulasku u tramvajsko vozilo u mjeri M.7, smanjuje se prosječno vrijeme stajanja vozila na tramvajskom stajalištu. Navedeno rezultira novim vremenskim profilima i voznim redovima na tramvajskim linijama 1 i 2.

5.1 Scenarij S0 – “do-nothing”

Scenarij S0 predstavlja scenarij za izračun prometnih pokazatelja prometnog sustava bez ulaganja u postojeću infrastrukturu i vozni park, tzv. „do-nothing“ ili „činiti ništa“ scenarij.

Model prometne potražnje za prognoznu 2023. i 2033. godinu temelji se na prognozama društveno- ekonomskih parametara opisanima u poglavlju 3.7. U modelu ponude, razvoj tramvajskog prometnog sustava opisan je novim vremenskim profilima i voznim redovima za obje tramvajske linije. Vremenski profili za oba vremenska presjeka izrađeni su sukladno prognozama stanja tramvajskog kolosijeka, te stanja i broja tramvaja u voznom parku GPP-a.

5.1.1 Scenarij S0-2023

U „do-nothing“ scenariju 2023. godine, operativno vrijeme putovanja linije 1 u oba smjera iznosi 44 minuta. Vrijeme obrtaja linije 1 iznosi 88 minuta. Uz pretpostavku takta polazaka od 8 minuta novi vozni red tramvajske linije 1 ima 127 polazaka.

Na liniji 2 u smjeru Trg A.Starčevića – Bikara novo operativno vrijeme putovanja iznosi 29 minute. U suprotnom smjeru, odnosno u smjeru Bikara – Trg A.Starčevića operativno vrijeme putovanja iznosi 34 minute. Ukupno vrijeme obrtaja linije 2 iznosi 65 minuta. Vozni red tramvajske linije 2 ostaje nepromijenjen u odnosu na 2016. godinu, te tramvaj na liniji 2 u oba smjera ima 78 polazaka, uz prosječan takt polazaka od 13 minuta.

Rezultat dodjele putovanja u scenariju S0-2023 prikazan je na sljedećoj slici. Na slici su prikazana prometna opterećenja u javnom gradskom i prigradskom prometnom sustavu kojim upravlja GPP Osijek. Narančastom bojom prikazan je broj putnika u tramvajskom, a zelenom bojom u autobusnom prometnom sustavu.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 49. Dnevni broj putnika u gradskom prijevozu u scenariju S0-2023

Ukupna prometna potražnja u 2023. godini veća je za 20,1 % u odnosu na prometnu potražnju u 2016. godini. Unatoč ukupnom rastu prometne potražnje, prometna potražnja za javnim prijevozom u prognoznom scenariju S0-2023, u odnosu na prometnu potražnju 2016. godine, veća je samo za 6,2 %. Loša ponuda javnog prijevoza utjecala je na smanjenje udjela putovanja javnim prijevozom, s udjelom od 15,6 % putovanja 2016. godine na 13,8 % putovanja 2023. godine. Usporedba raspodjele putovanja prema načinu prijevoza prikazana je na sljedećem dijagramu.

S0-2016 S0-2023

Pješak Pješak 27,0% Auto 28,2% Auto Javni prijevoz 49,2% Auto Bicikl 50,0% Pješak Bicikl Bicikl 8,2% 7,9% Javni Javni prijevoz prijevoz 15,6% 13,8%

Slika 50. Usporedba raspodjele putovanja prema načinu prijevoza u „do-nothing“ scenariju 2016. i 2023. godine

Gradski prijevoz, autobusni i tramvajski, u scenariju S0-2023 ima nešto manje od 41.600 putnika, od čega 21.100 putnika koristi tramvajski a 20.500 putnika koristi autobusni prijevoz. Lošija ponuda tramvajskog prijevoza utjecala je na manji rast broja putnika u tramvajskom u odnosu na autobusni prijevoz. U odnosu na 2016. godinu, ukupan broj putnika na linijama gradskog prijevoza povećao se za 9,3 %, na autobusnim

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka linijama za 16,1 % a tramvajskim linijama za 3,8 %. Usporedba broja putnika u javnom gradskom prijevozu prikazana je na sljedećoj slici.

21765 20498 21109

17401

BUS

TRAM

S0-2016 S0-2023

Slika 51. Raspodjela putovanja u gradskom prijevozu

Detaljan pregled prometnih pokazatelja scenarija S0-2023 razvoja tramvajskog prometnog sustava, izračunatih temeljem prognoznog prometnog modela za 2023. godinu, dan je u sljedećoj tablici.

Tablica 14. Prometni pokazatelji scenarija 2023-S0 razvoja tramvajskog prometnog sustava 2023. godine

Linija OS-TRAM-1 OS-TRAM-2 Smjer Višnjevac - Zeleno Zeleno polje - Trg A.Starčevića - Bikara - Trg polje Višnjevac Bikara A.Starčevića > < > < Duljina linije 9,067km 9,069km 6,219km 7,344km Broj stajališta 25 25 15 18 Broj polazaka 127 127 78 78 Vrijeme obrtaja 44min 44min 29min 34min Operativna brzina 12,364km/h 12,366km/h 12,867km/h 12,960km/h Kapacitet sjedala 6.604 12.476 5.772 7.608 Sjedala km 59878,306km 113141,505km 35896,749km 55872,540km Sjedala sati 4842h 56min 9245h 36min 2789h 48min 4295h 12min Ukupan kapacitet 24765 46786 21645 28530 Ukupan kapacitet km 224543,647km 424280,642km 134612,809km 209522,024km Ukupan kapacitet sati 18161h 34671h 10461h 45min 16107h Operativni km 1151,506km 1151,711km 485,091km 572,826km Operativno vrijeme 93h 8min 93h 8min 37h 42min 44h 12min Putnički km 19218,175km 19291,366km 6345,865km 5964,649km Putnički sati 1555h 51min 6s 1560h 31min 30s 472h 42min 52s 441h 21min 5s Ukupno putnika 7636 7687 2946 2840 Prosječni takt (vršni sat) 8 8 13 13 Max putnika u tramvaju (vršni sat) 86 86 53 51

5.1.2 Scenarij S0-2033

Stanje kolosijeka te stanje voznog parka u 2033. godini utječe na promjenu vremenskog profila i voznog reda. Operativno vrijeme putovanja linije 1 u oba smjera iznosi 53 minuta. Uz pretpostavku takta polazaka od 12 minuta, vrijeme obrtaja linije 1 iznosi 108 minuta. Sukladno navedenom, novi vozni red tramvajske linije 1 ima 93 polazaka.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Na liniji 2 u smjeru Trg A.Starčevića – Bikara operativno vrijeme putovanja iznosi 35 minute. U suprotnom smjeru, odnosno u smjeru Bikara – Trg A.Starčevića operativno vrijeme putovanja iznosi 40 minuta. Ukupno vrijeme obrtaja linije 2 iznosi 80 minute. Vozni red tramvajske linije 2 u oba smjera ima 58 polazaka.

Rezultat dodjele putovanja u scenariju S0-2033 prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 52. Dnevni broj putnika u gradskom prijevozu u scenariju S0-2033

U odnosu na “do-nothing” scenarij 2023. godine ukupna prometna potražnja narasla je za 18,4 %, oko 1,7 % na godišnjoj razini. Unatoč daljnjem pogoršanju usluge tramvajskog prijevoza, javni prijevoz čini 13,4 % putovanja, nešto manje nego u scenariju 2023-S0. Usporedba raspodjele putovanja u scenarijima S0-2023 i S0-2033 prikazana je na sljedećoj slici.

S0-2016 S0-2023 S0-2033

Pješak Pješak Pješak 27,0% 28,2% 28,1% Auto Auto Javni prijevoz 49,2% Auto Auto Bicikl 50,0% 50,5% Bicikl Pješak Bicikl Bicikl 8,2% 7,9% 7,9% Javni Javni Javni prijevoz prijevoz prijevoz 15,6% 13,8% 13,4%

Slika 53. Usporedba raspodjele putovanja prema načinu prijevoza u „do-nothing“ scenariju

Gradski prijevoz putnika, autobusni i tramvajski, u scenariju S0-2033 koristi ukupno 47.100 putnika, od čega 21.100 putnika koristi tramvajski a 26.000 putnika koristi autobusni prijevoz. U odnosu na 2023. godinu,

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka ukupan broj putnika na linijama gradskog prijevoza u 2033. godini povećao se za 13,3 %. Na autobusnim linijama broj putnika povećao se za 27,2 %, dok se na tramvajskim linijama smanjio za 0,2 %. Usporedba broja putnika u javnom gradskom prijevozu prikazana je na sljedećoj slici.

26069

21765 20498 21109 21074 17401

BUS

TRAM

S0-2016 S0-2023 S0-2033

Slika 54. Raspodjela putovanja u gradskom prijevozu 2033. godine

Detaljan pregled prometnih pokazatelja „do-nothing“ scenarija razvoja tramvajskog prometnog sustava 2033. godine, izračunatih temeljem prognoznog prometnog modela za 2033. godinu, dan je u sljedećoj tablici.

Tablica 15. Prometni pokazatelji scenarija S0-2033 razvoja tramvajskog prometnog sustava 2033. godine

Linija OS-TRAM-1 OS-TRAM-2 Smjer Višnjevac - Zeleno Zeleno polje - Trg A.Starčevića - Bikara - Trg polje Višnjevac Bikara A.Starčevića > < > < Duljina linije 9,067km 9,069km 6,219km 7,344km Broj stajališta 25 25 15 18 Broj polazaka 93 93 58 58 Vrijeme obrtaja 53min 53min 35min 40min Operativna brzina 10,265km/h 10,266km/h 10,661km/h 11,016km/h Kapacitet sjedala 4.836 9.136 3.692 5.528 Sjedala km 43847,893km 82851,653km 22960,984km 40597,188km Sjedala sati 4271h 48min 8140h 36min 2153h 40min 3669h 28min Ukupan kapacitet 18135 34260 13845 20730 Ukupan kapacitet km 164429,600km 310693,699km 86103,688km 152239,454km Ukupan kapacitet sati 16019h 15min 30527h 15min 8076h 15min 13760h 30min Operativni km 843,229km 843,379km 360,709km 425,947km Operativno vrijeme 82h 9min 82h 9min 33h 50min 38h 40min Putnički km 19250,733km 19349,322km 5256,247km 5086,595km Putnički sati 1906h 30min 14s 1916h 1min 28s 481h 32min 35s 457h 52min 11s Ukupno putnika 7906 7928 2585 2656 Prosječni takt (vršni sat) 12 12 20 20 Max putnika u tramvaju (vršni sat) 142 143 78 80

5.2 Scenarij S1 – „do-all“

Scenarij S1 predstavlja „do-all“ odnosno „činiti sve“ scenarij razvoja tramvajskog prometnog sustava. U načelu, „do-all“ scenarij razvoja tramvajskog prometnog sustava na području grada Osijeka ima za cilj povećanje sigurnosti, raspoloživosti i učinkovitosti javnog gradskog prometa.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Za postizanje postavljenih ciljeva, predložen je sljedeći skup mjera: M.1 izgradnja nove remize na lokaciji „Vinogradi“, M.2 izgradnja tramvajske pruge 1 „Zeleno polje“ – remiza Vinogradi s dva stajališta, „Zeleno polje (Auto Slavonija)“ i „Vukovarska(MIO)“, ukupne duljine 1,4 km, M.3 produljenje tramvajske linije 1 Zeleno polje – Višnjevac – Zeleno polje do remize „Vinogradi“, M.4 modernizacija postojeće tramvajske pruge (dionica sa stanjem kolosijeka „Loše“ modernizirat će se do 2023. godine, dok će se pruga sa stanjem kolosijeka „Zadovoljavajuće“ modernizirati do 2033. godine), M.5 modernizacija kontaktne mreže, M.6 obnova voznog parka, M.7 modernizacija sustava naplate.

Uzimajući u obzir navedene mjere razvoja tramvajskog prometnog sustava i hipoteze na kojima se temelji način simuliranja navedenih mjera, u modelu ponude izrađene su nove linijske rute za tramvajsku liniju 1, Višnjevac – Vukovarska (MIO) i Vukovarska (MIO) – Višnjevac, te novi vremenski profili i vozni redovi za obje tramvajske linije.

5.2.1 Scenarij S1-2023

Mjera M.4 koja predviđa modernizaciju postojeće tramvajske pruge, u „do-all“ scenariju 2023. godine obuhvaća modernizaciju kolosijeka sa stanjem kolosijeka „Loše“, što uključuje sljedeće dionice:

 dionica Tuđmanov most – Trg A.Starčevića – Dvorac Pejačević,  dionica Svilajska – Bana J.Jelačića,  dionica Trg A.Starčevića – Dunavska,  dionica Dunavska – Trg A.Starčevića,

Operativno vrijeme putovanja linije 1 u oba smjera iznosi 34 minute. Vrijeme obrtaja linije 1 iznosi 70 minuta. Vozni red ima 157 polazaka u oba smjera. Uz pretpostavku 6 minutnog takta polazaka vozila za redovno opsluživanje linije 1 potrebno je 12 tramvajskih vozila.

Ukupno vrijeme obrtaja linije 2 iznosi 55 minuta. Operativno vrijeme putovanja u smjeru Trg A.Starčevića – Bikara iznosi 23 minute, a u smjeru Bikara – Trg A.Starčevića 26 minute. Novi vozni red sadrži ukupno 78 polazaka s početnog stajališta. Za redovno opsluživanje linije 2, uz pretpostavku 13 minutnog takta polazaka tramvajskih vozila, potrebna su minimalno 4 tramvajska vozila.

Model potražnje 2023. godine temelji se na prognozama društveno-ekonomskih parametara opisanima u poglavlju 3.7. Rezultat dodjele putovanja u scenariju S1-2023. godine prikazan je na sljedećoj slici.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Slika 55. Dnevni broj putnika u gradskom prijevozu u scenariju S1-2023

Razvoj tramvajskog prometnog sustava u „do-all“ scenariju 2023. godine ima pozitivan utjecaj na raspodjelu putovanja prema načinu prijevoza. Udio putovanja javnim prijevozom u scenariju S1-2023 iznosi 14,8 % što je za 0,7 % više u nego u scenariju S0-2023. Usporedba raspodjele putovanja u scenarijima S1-2023 i S0- 2023 prikazana je na sljedećoj slici.

S0-2023 S1-2023

Pješak Pješak 28,2% Auto 28,0% Auto Javni prijevoz Auto 49,8% 49,3% Bicikl Pješak Bicikl Bicikl 7,9% 7,9% Javni Javni prijevoz prijevoz 14,1% 14,8%

Slika 56. Usporedba raspodjele putovanja prema načinu prijevoza u „do-nothing“ i „do-all“ scenariju 2023. godine

Razvoj tramvajskog sustava utjecao je i na preraspodjelu broja putnika između prometnih sustava javnog prijevoza. Ukupan broj putnika u gradskom prijevozu putnika povećao se za nešto manje od 4.300 putnika, odnosno za 10,2 % u odnosu na „do-nothing“ scenarij 2023. godine. Bolja ponuda tramvajskog prijevoza utjecala je na povećanje broja putnika u tramvajskom prijevozu za 26,9 % dok se broj putnika u autobusnom prijevozu smanjio za 6,9 %. Usporedba broja putnika u javnom gradskom prijevozu prikazana je na sljedećoj slici.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

26794

20498 21109 19074

BUS

TRAM

S0-2023 S1-2023

Slika 57. Raspodjela putovanja u gradskom prijevozu 2023. godine

Detaljan pregled prometnih pokazatelja, izračunatih u „do-all“ scenariju razvoja tramvajskog prometnog sustava na području grada Osijeka 2023. godine, dan je u sljedećoj tablici.

Tablica 16. Prometni pokazatelji scenarija S1-2023 razvoja tramvajskog prometnog sustava 2023. godine

Linija OS-TRAM-1 OS-TRAM-2 Smjer Višnjevac - Zeleno Zeleno polje - Trg A.Starčevića - Bikara - Trg polje Višnjevac Bikara A.Starčevića > < > < Duljina linije 10,236km 10,237km 6,219km 7,344km Broj stajališta 27 27 15 18 Broj polazaka 157 157 78 78 Vrijeme obrtaja 34min 34min 23min 26min Operativna brzina 18,063km/h 18,066km/h 16,224km/h 16,948km/h Kapacitet sjedala 6.280 6.280 4.440 5.852 Sjedala km 64281,296km 64291,451km 27612,884km 42978,877km Sjedala sati 3558h 40min 3558h 40min 1702h 2549h 20min Ukupan kapacitet 18840 18840 13320 17557 Ukupan kapacitet km 192843,888km 192874,353km 82838,652km 128936,630km Ukupan kapacitet sati 10676h 10676h 5106h 7648h Operativni km 1607,032km 1607,286km 485,091km 572,826km Operativno vrijeme 88h 58min 88h 58min 29h 54min 33h 48min Putnički km 28298,007km 28589,821km 7566,709km 7597,664km Putnički sati 1565h 21min 16s 1580h 1min 59s 468h 10min 23s 459h 43min 47s Ukupno putnika 9951 10067 3381 3394 Prosječni takt (vršni sat) 6 6 13 13 Max putnika u tramvaju (vršni sat) 90 91 61 61

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

5.2.2 Scenarij S1-2033 U „do-all“ scenariju razvoja tramvajskog prometnog sustava 2033. godine, mjera M4. „Modernizacija postojeće tramvajske pruge“ obuhvaća modernizaciju kolosijeka sa stanjem kolosijeka „Loše“, što uključuje sljedeće dionice:

Operativno vrijeme putovanja linije 1 u oba smjera iznosi 34 minute. Vrijeme obrtaja linije 1 iznosi 70 minuta. Uz pretpostavku 6 minutnog takta polazaka vozila vozni red ima 157 polazaka, a za redovno opsluživanje linije 1 potrebno je 12 tramvajskih vozila.

Ukupno vrijeme obrtaja linije 2 iznosi 55 minuta. Operativno vrijeme putovanja u smjeru Trg A.Starčevića – Bikara iznosi 23 minute, a u smjeru Bikara – Trg A.Starčevića 26 minute. Uz takt od 13 minuta vozni red sadrži ukupno 78 polazaka s početnog stajališta. Za redovno opsluživanje linije 2 potrebna su minimalno 4 tramvajska vozila.

Model potražnje 2033. godine temelji se na prognozama društveno-ekonomskih parametara opisanima u poglavlju 3.7. Rezultat dodjele putovanja u scenariju S1-2033. godine prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 58. Dnevni broj putnika u gradskom prijevozu u scenariju S1-2023

Razvoj tramvajskog prometnog sustava u „do-all“ scenariju 2033. godine pozitivno utječe na raspodjelu putovanja prema načinu prijevoza. U odnosu na „do-nothing“ scenarij S0-2033 udio putovanja javnim prijevozom u scenariju S1-203 značajno je veći te iznosi 14,9 %. Usporedba raspodjele putovanja u scenarijima S0-2033 i S1-2023 prikazana je na sljedećoj slici.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

S0-2033 S1-2033

Pješak Pješak 28,1% Auto 27,8% Javni prijevoz Auto 49,4% Auto Bicikl 50,5% Pješak Bicikl Bicikl 7,9% 7,9% Javni Javni prijevoz prijevoz 13,4% 14,9%

Slika 59. Usporedba raspodjele putovanja prema načinu prijevoza u „do-all“ scenariju

Razvoj tramvajskog sustava utjecao je i na preraspodjelu broja putnika između prometnih sustava javnog prijevoza. Ukupan broj putnika u gradskom prijevozu putnika povećao se za nešto više od 7.500 putnika, odnosno za 16,0 % u odnosu na „do-nothing“ scenarij 2033. godine. Povećana ponuda tramvajskog prijevoza utjecala je na povećanje broja putnika u tramvajskom prijevozu za 51,4 % dok se broj putnika u autobusnom prijevozu smanjio za 12,7 %. Usporedba broja putnika u javnom gradskom prijevozu prikazana je na sljedećoj slici.

31905

26069 22759 21074

BUS

TRAM

S0-2033 S1-2033

Slika 60. Raspodjela putovanja u gradskom prijevozu 2033. godine

Detaljan pregled prometnih pokazatelja, izračunatih u scenariju S1-2033 razvoja tramvajskog prometnog sustava na području grada Osijeka, dan je u sljedećoj tablici.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Tablica 17. Prometni pokazatelji scenarija 2033-S1 razvoja tramvajskog prometnog sustava 2033. godine

Linija OS-TRAM-1 OS-TRAM-2 Smjer Višnjevac - Zeleno Zeleno polje - Trg A.Starčevića - Bikara - Trg polje Višnjevac Bikara A.Starčevića > < > < Duljina linije 10,236km 10,237km 6,219km 7,344km Broj stajališta 27 27 15 18 Broj polazaka 157 157 78 78 Vrijeme obrtaja 34min 34min 23min 26min Operativna brzina 18,063km/h 18,066km/h 16,224km/h 16,948km/h Kapacitet sjedala 6.280 6.280 4.440 5.852 Sjedala km 64281,296km 64291,451km 27612,884km 42978,877km Sjedala sati 3558h 40min 3558h 40min 1702h 2549h 20min Ukupan kapacitet 18840 18840 13320 17557 Ukupan kapacitet km 192843,888km 192874,353km 82838,652km 128936,630km Ukupan kapacitet sati 10676h 10676h 5106h 7648h Operativni km 1607,032km 1607,286km 485,091km 572,826km Operativno vrijeme 88h 58min 88h 58min 29h 54min 33h 48min Putnički km 33689,239km 34039,315km 8976,625km 9010,891km Putnički sati 1863h 37min 2s 1881h 17min 1s 555h 23min 50s 545h 18min 8s Ukupno putnika 11859 11997 4018 4031 Prosječni takt (vršni sat) 6 6 13 13 Max putnika u tramvaju (vršni sat) 107 108 72 73

5.3 Zaključak analize razvoja tramvajskog sustava

Samo redovno održavanje postojećeg tramvajskog prometnog sustava, bez ulaganja u modernizaciju infrastrukture i voznog parka, ima negativan utjecaj na cjelokupni prometni sustav na širem području grada Osijeka. Do 2033. godine predviđa se smanjenje udjela putovanja u javnom prijevozu s 15,6 % putovanja 2016. godine na 13,4 % putovanja 2033. godine. Dio putnika koji je koristio sustav javnog prijevoza u 2033. godini koristi osobno vozilo ili pješači. Usporedba raspodjele putovanja prema načinu prijevoza u „do- nothing“ scenariju kroz vremenske presjeke prikazana je na sljedećoj slici.

Slika 61. Usporedba raspodjele putovanja prema načinu prijevoza u „do-nothing“ scenariju kroz vremenske presjeke

Budući razvoj sustava javnog prometa na području grada Osijeka mora imati za cilj povećanje sigurnosti, raspoloživosti i učinkovitosti. To se posebno odnosi na tramvajski sustav, koji je u 2016. godini prevezao oko

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

60 % svih putnika u javnom prijevozu grada Osijeka. Ostvarenje navedenih ciljeva moguće je uz provođenje sljedećih mjera razvoja tramvajskog prometnog sustava: M.1 izgradnja nove remize na lokaciji „Vinogradi“, M.2 izgradnja tramvajske pruge 1 „Zeleno polje“ – remiza Vinogradi s dva stajališta, „Zeleno polje (Auto Slavonija)“ i „Vukovarska(MIO)“, ukupne duljine 1,4 km, M.3 produljenje tramvajske linije 1 Zeleno polje – Višnjevac – Zeleno polje do remize „Vinogradi“, M.4 modernizacija postojeće tramvajske pruge (dionice sa stanjem kolosijeka „Loše“ modernizirat će se do 2023. godine), M.5 modernizacija kontaktne mreže, M.6 obnova voznog parka, M.7 modernizacija sustava naplate.

Razvoj tramvajskog sustava ima pozitivan utjecaj na povećanje udjela putnika u javnom prometu, općenito, te na preraspodjelu broja putnika između prometnih sustava javnog prijevoza. Ukupan broj putnika u gradskom prijevozu putnika u odnosu na „do-nothing“ scenarij 2033. godine povećao se za nešto više od 7.500 putnika, odnosno za 16,0 %. Povećana ponuda tramvajskog prijevoza utjecala je na povećanje broja putnika u tramvajskom prijevozu za 51,4 % dok se broj putnika u autobusnom prijevozu smanjio za 12,7 %. Usporedba broja putnika u javnom gradskom prijevozu 2033. godine prikazana je na sljedećoj slici.

31905

26069 22759 21074

BUS

TRAM

S0-2033 S1-2033

Slika 62. Raspodjela putovanja u gradskom prijevozu 2033. godine

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

6 ZAKLJUČAK

Tramvajski promet u gradu Osijeku karakterizira starost infrastrukture i voznog parka te loša učinkovitost. Uzimajući u obzir zatečeno stanje, može se zaključiti da bi GPP Osijek u nadolazećem vremenu mogao imati potencijalnih problema kako sa sigurnošću održavanja prometa tako i s nesmetanim pružanjem usluga prijevoza putnicima. Potrebna ulaganja prvenstveno se odnose na izgradnju nove remize, na izgradnju i modernizaciju dijelova pruge, na zamjenu i modernizaciju tramvaja te modernizaciju dviju ispravljačkih stanica.

Izračun prometnih pokazatelja, za potrebe izrade studije izvedivosti i analize troškova i koristi modernizacije tramvajske mreže na području grada Osijeka, proveden je upotrebom multi-modalnog prometnog modela za šire područje Grada Osijeka izrađenog u sklopu ove Studije. Izračun prometnih pokazatelja proveden je po scenarijima za dva vremenska presjeka, 2023. i 2033. godina.

Scenarij S0 predstavlja „do-nothing“ scenarij a predviđa samo redovno održavanje postojećeg tramvajskog sustava, bez investicije. Scenarij S1 predstavlja „do-all“ scenarij razvoja tramvajskog sustava, odnosno provedbu svih Studijom predviđenih mjera. Pregled prometnih učinaka tramvajskog prometnog sustava po scenarijima razvoja prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 18. Pregled prometnih učinaka tramvajskog prometnog sustava po scenarijima

2016. 2023. 2033. S0 S0 S1 S0 S1 Putnika 21.765 21.109 26.794 21.074 31.905 Putnik-km 53.254 50.820 72.052 48.943 85.716 Putnik-sati 3.538 4.030 4.073 4.762 4.846 Vozilo-km 3.751 3.361 4.272 2.473 4.272 Vozilo-sati 250 268 242 237 242

Najveći učinak na prometni sustav javnog tramvajskog prometa na području Grada Osijeka pokazuje scenarij S2 odnosno provođenje sljedećih mjera: M.1 izgradnja nove remize na lokaciji „Vinogradi“ M.2 izgradnja tramvajske pruge 1 „Zeleno polje“ – remiza Vinogradi s dva stajališta, „Zeleno polje (Auto Slavonija)“ i „Vukovarska(MIO)“, ukupne duljine 1,4 km M.3 produljenje tramvajske linije 1 Zeleno polje – Višnjevac – Zeleno polje do remize „Vinogradi“ M.4 modernizacija postojeće tramvajske pruge (stanje kolosijeka „Loše“ do 2023. godine)  dionica Tuđmanov most – Trg A.Starčevića – Dvorac Pejačević  dionica Svilajska – Bana J.Jelačića  dionica Trg A.Starčevića – Dunavska  dionica Dunavska – Trg A.Starčevića

M.5 modernizacija kontaktne mreže M.6 obnova voznog parka M.7 modernizacija sustava naplate

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

Na temelju provedene analize, za optimalno funkcioniranje tramvajskog prometa na području grada Osijeka, pod pretpostavkom modernizacije infrastrukture i kontaktne mreže te promjene načina evidentiranja putnika pri ulasku u vozilo, preporuča se nabava minimalno 18 modernih, niskopodnih vozila kapaciteta od 120 do 140 putnika.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

7 LITERATURA

[1] „Nacionalni prometni model za Republiku Hrvatsku“, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 2016.

[2] „EU Energy, Transport and GHG Emissions Trends to 2050“, Europska komisija, 2013.

[3] „Presjek stanja sustava gradskog prijevoza Osijek d.o.o”, GPP Osijek, 2015.

[4] “Analiza stanja tramvajskog kolosijeka na mreži GPP Osijek”, Sveučilište u Zagrebu Građevinski Fakultet, 2016.

[5] „Analiza stanja tramvajskog kontaktnog voda na mreži GPP-a Osijek”, Sveučilište u Zagrebu Građevinski Fakultet, 2016.

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

8 GRAFIČKI PRILOZI

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

8.1 Položajni nacrt, mjerilo 1:2.000

Studija izbora optimalnog rješenja tramvajskog sustava na području grada Osijeka

8.2 Normalni poprečni presjek, mjerilo 1:100