GRAD DONJI MIHOLJAC Vukovarska 1

Naručitelj:

Gradonačelnik:

Zoran Kovač, dipl.ing.polj.

Izvršitelj:

Miholjački poduzetnički centar, Lokalna razvojna agencija d.o.o.

Direktor: Valent Poslon, iur.

Stručni tim : Ivana Marić, dipl. oec. Anela Šovagović, dipl.oec. Ivana Alšić, dipl.oec.

SADRŽAJ 1. RIJEČ GRADONAČELNIKA ...... 1

1.1. ZNAČENJE STRATEGIJE ZA RAZVOJ GRADA DONJEG MIHOLJCA ...... 2 1.2. METODOLOGIJA IZRADE STRATEGIJE ...... 3 2. POLAZIŠNA TOČKA ...... 7

2.1. STRATEŠKI PLAN GOSPODARSKOG RAZVITKA GRADA DONJEG MIHOLJCA (PUR) 2010. - 2014...... 7 2.2. ANALIZA REALIZACIJE MJERA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA (PUR) ...... 8 3. OSNOVNA ANALIZA PODRUČJA DONJEG MIHOLJCA ...... 16

3.1. ANALIZA OKRUŽENJA ...... 16 3.2. STANJE INFRASTRUKTURE ...... 19 3.2.1. Cestovna infrastruktura ...... 19 3.2.2. Željeznički promet ...... 20 3.2.3. Zračni promet ...... 20 3.2.4. Riječni promet ...... 20 3.2.5. Pošta ...... 20 3.2.6. Telekomunikacijska infrastruktura ...... 20 3.2.7. Energetika...... 20 3.2.7.1. Plinoopskrba ...... 21 3.2.7.2. Elektroenergetika ...... 21 3.2.7.3. Cijevni transport nafte ...... 22 3.2.7.4. Obnovljivi izvori energije ...... 22 3.2.8. Vodna infrastruktura ...... 23 3.2.9. Odvodnja ...... 24 3.2.10. Uređenje vodotoka voda ...... 25 3.2.11. Melioracijska odvodnja ...... 26 3.2.12. Mjere zaštite i spašavanja ...... 27 3.2.13. Zbrinjavanje otpada ...... 28 3.3. KULTURNA DOBRA I ZAŠTIČENI DIJELOVI PRIRODE ...... 30 3.3.1. Kulturna dobra...... 30 3.3.1.1. Dvorac Prandau ...... 31 3.3.1.2. Dvorac Mailath ...... 32 3.3.1.3. Kulturni spomenici ...... 33 3.3.1.4. Crkva Sv. Mihaela Arkanđela ...... 35 3.3.1.5. Orgulje u crkvi Sv. Mihaela Arkanđela ...... 35 3.3.1.6. Crkva Sv. Jurja Sveti Đurađ ...... 36 3.3.2. Zaštićeni dijelovi prirode ...... 37 3.3.3. Zaštita prirode i okoliša ...... 40 3.4. DEMOGRAFSKA ANALIZA ...... 41 3.5. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ...... 42 3.5.1. Odgoj i obrazovanje ...... 42 3.5.1.1. Predškolsko obrazovanje ...... 42 3.5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ...... 43 3.5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje ...... 46 3.5.1. Zdravstvo ...... 48 3.5.2. Socijalna skrb ...... 48 3.5.3.1. Crveni križ ...... 49 3.5.4. Civilno društvo ...... 50 3.5.5. Vatrogastvo ...... 51 3.6. ANALIZA GOSPODARSTVA ...... 52 3.6.1. Prirodni resursi...... 52 3.6.1.1. Poljoprivredne površine ...... 52

3.6.1.2. Šume ...... 52 3.6.1.3. Vodni resursi ...... 53 3.6.1.4. Lovstvo ...... 53 3.6.1.5. Ribarstvo ...... 54 3.6.1.6. Mineralne sirovine ...... 54 3.6.2. Struktura i osnovna obilježja gospodarstva...... 55 3.6.2.1. Obrtništvo na području grada ...... 56 3.6.2.2. Poljoprivreda ...... 57 3.6.2.3. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva ...... 58 3.6.2.4. Slatkovodno ribarstvo ...... 59 3.6.2.5. Industrija ...... 60 3.6.2.6. Turizam ...... 62 3.6.3. Razvijenost gospodarstva ...... 68 3.6.4. Tržište rada ...... 69 3.6.4.1. Nezaposlenost ...... 70 3.6.5. Poduzetnička infrastruktura ...... 71 3.6.5.1. Potporne institucije za razvoj poduzetništva ...... 71 3.6.6. Poduzetničke zone ...... 73 3.6.6.1. Industrijska zona ''Janjevci'' Donji Miholjac ...... 73 3.6.6.2. Poslovna zona "LANIK" Donji Miholjac ...... 73 3.6.7. Razvoj novih tehnologija ...... 74 3.7. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM GRADA ...... 75 3.7.1. Nadležnost u obavljanju poslova ...... 75 3.7.2. Struktura administracije Grada Donjeg Miholjca ...... 77 3.8. MEĐUNARODNA SURADNJA ...... 78 3.9. PROVEDENI UPITNIK MEĐU GRAĐANIMA DONJEG MIHOLJCA ZA POTREBE IZRADE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE 2015. - 2020. GODINE ...... 79 4. SWOT ANALIZA ...... 80

4.1. SWOT ANALIZA - DRUŠTVENE DJELATNOSTI (ZDRAVSTVO, SOCIJALNA SKRB, GRAĐANSKO UDRUŽIVANJE, KULTURA, OBRAZOVANJE) ...... 80 4.2. SWOT ANALIZA - GOSPODARSTVO, PROSTORNO UREĐENJE I KOMUNALNI POSLOVI ...... 81 4.3. SWOT ANALIZA - TURIZAM ...... 82 4.4. SWOT ANALIZA - RURALNI RAZVOJ ...... 83 5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ...... 84

5.1. VIZIJA ...... 84 5.2. STRATEŠKI CILJEVI I PRIORITETI ...... 84 5.3. MJERE RAZVOJA ...... 88 6. USKLAĐENOST STRATEGIJE RAZVOJA GRADA DONJEG MIHOLJACA S DRUGIM STRATEGIJAMA I STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ...... 115

6.1. USKLAĐENOST SA ŽUPANIJSKOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM OSJEČKO- BARANJSKE ŽUPANIJE I RAZVOJNOM STRATEGIJOM LAG-A...... 115 6.2. USKLAĐENOST S NACIONALNIM RAZVOJNIM CILJEVIMA ...... 116 7. PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA DONJEG MIHOLJCA 2015.-2020. GODINE...... 117

7.1. PROVEDBA LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA DONJEG MIHOLJCA ...... 117 7.2. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ...... 119

Popis slika

Slika 1. Područje Grada Donjeg Miholjca ...... 18 Slika 2. Transformatorska stanica TS 35/10 KV Donji Miholjac ...... 22 Slika 3. Izgradnja kanalizacijskog kolektora u ulici Vatroslava Lisinskog ...... 24 Slika 4. Vodotok Karašice ...... 25 Slika 5. Uređenje vodotoka i voda ...... 26 Slika 6. Zaštita od poplave u Svetom Đurđu 2014. godine ...... 27 Slika 7. Plan izgradnje sustava za navodnjavanje uz Karašicu...... 28 Slika 8. Sanacija odlagališta Doroslov ...... 29 Slika 9. Dvorac Prandau u Donjem Miholjcu, izgrađen 1818. godine...... 31 Slika 10. Dvorac Mailath, najprepoznatljiviji simbol grada Donjeg Miholjca ...... 32 Slika 11. Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata ...... 33 Slika 12. Spomenik Slobode ...... 34 Slika 13. Rodna kuća Augusta Harambašića ...... 34 Slika 14. Unutrašnjost crkve Sv. Mihaela ...... 35 Slika 15. Orgulje u crkvi sv. Mihaela Arkanđela ...... 36 Slika 16. Park u Donjem Miholjcu ...... 38 Slika 17. Karta obuhvata Regionalnog parka MURA - DRAVA ...... 39 Slika 18. Zgrada Osnovne škole Augusta Harambašića ...... 44 Slika 19. Zgrada Osnovne glazbene škole ...... 45 Slika 20. Ribnjaci u Donjem Miholjcu ...... 60 Slika 21. Izletište Stara Drava ...... 63 Slika 22. Miholjačko sijelo- tradicionalna kulturna manifestacija ...... 65 Slika 23. Miholjački sajam ...... 67

Popis tablica

Tablica 1. Broj stanovnika na području Grada Donjeg Miholjca ...... 18 Tablica 2. Prikaz sunčevih elektranana području Grada Donjeg Miholjca ...... 23 Tablica 3. Kulturna dobra na području grada Donjeg Miholjca ...... 30 Tablica 4. Popis stanovništva Grada Donjeg Miholjca prema starosti ...... 41 Tablica 5. Stanovništvo područja grada Donjeg Miholjca prema završenom stupnju školovanja ...... 41 Tablica 6. Broj djece upisane u Dječji vrtić ''Pinokio'' Donji Miholjac ...... 42 Tablica 7. Podaci o upisanoj djeci u posljednjih 5 godina ...... 42 Tablica 8. Podaci o broju učenika OŠ „A. Harambašić“Donji Miholjac u školskoj godini 2014./2015...... 43 Tablica 9. Podaci o broju učenika OŠ „Hrvatski sokol“ Podravski Podgajci u školskoj godini 2014./2015. Izvor: OŠ ''Hrvatski sokol'' ...... 43 Tablica 10. Podaci o zaposlenima u OŠ, Izvor: OŠ „A. Harambašić“ ...... 44 Tablica 11. Podaci o broju učenika u Osnovnoj glazbenoj školi, Izvor: OŠ „A. Harambašić“ ...... 45 Tablica 12. BROJ UČENIKA PO PROGRAMIMA – ZANIMANJIMA I RAZREDNIM ODJELIMA ...... 46 Tablica 13. RAZREDNA ODJELJENJA – 2014./2015. godine ...... 47 Tablica 14. Broj udruga prema naseljima na području grada Donjeg Miholjca ...... 50 Tablica 15. Opremljenost DVD-a Donji Miholjac: ...... 51 Tablica 16. Iskaz površina šuma na području grada Donjeg Miholjca u hektarima: ...... 52 Tablica 17. Drvna zaliha na području šumarije Donji Miholjac (prema vrsti drveća) u 1000 m³ ...... 52 Tablica 18. Broj tvrtki na području Grada Donjeg Miholjca prema NKD-u ...... 55 Tablica 19. Područja djelatnosti trgovačkih društava i zadruga prema NKD 2007 ...... 56 Tablica 20. Struktura obrta s obzirom na djelatnosti ...... 56 Tablica 21. Poljoprivredne površine na području Grada Donjeg Miholjca ...... 57 Tablica 22. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji na području grada Donjeg Miholjca ...... 58 Tablica 23. Vrsta poljoprivrednih gospodarstava prema tipu ...... 58

Tablica 24. Broj članova OPG-a, i odgovornih osoba na području Grada Donjeg Miholjca ...... 58 Tablica 25. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život ...... 69 Tablica 26. Kvalifikacijska struktura nezaposlenosti na području Grada Donjeg Miholjca ...... 70 Tablica 27. Djelokrug rada gradova i županija ...... 76 Tablica 28. Usklađenost sa županijskom razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije ...... 115 Tablica 29. Usklađenost Lokalne razvojne strategije LAG-a s Lokalnom razvojnom strategijom grada Donjeg Miholjca...... 116 Tablica 30. Usklađenost Strategije ruralnog razvoja RH sa Lokalnom razvojnom strategijom Grada Donjeg Miholjca...... 116 Tablica 31. Uloge i odgovornost pojednih organizacija i skupina u provedbi Lokalne razvojne strategije Grada Donjeg Miholjca ...... 118

Popis grafičkih prikaza

Grafički prikaz 1. Zastupljenost djelatnosti u trgovačkim društvima i zadrugama na području Donjeg Miholjca ...... 56

Popis korištenih kratica

CNC- Computer Numerical Control- Stroj kontroliran pomoću računala CPS- Centralna plinska stanica DUGA- Društvo za usmjeravanje gospodraskih aktivnosti DVD- Dobrovoljno vatrogasno društvo EU- Europska unija GP- Granični prijelaz HAMAG- Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HUP- Hrvatska udruga poslodavaca HZJZ- Hrvatski zavod za javno zdravstvo HZZ- Hrvatski zavod za zapošljavanje KG- Komunalno gospodarstvo LRA- Lokalna razvojna agencija LU- Lovačka udruga MINPO- Ministarstvo poduzetništva i obrta MPC LRA- Miholjački poduzetnički centar Lokalna razvojna agencija MRRFEU- Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU MRS- Mjerno redukcijska stanica NKD- Nacionalna klasifikacija djelatnosti OBŽ- Osječko- baranjska županija OCD- Organizacije civilnog društva OIE- Obnovljivi izvori energije OPG- Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo OŠ- Osnovna škola PI- Poduzetnički inkubator PPUG- Prostorni plan uređenja grada PUR- Program ukupnog razvoja RH- Republika Hrvatska SWOT- Strenght, Weeknes, Opportunities, Threats- Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji TS- Trafostanica UPS- Udaljeni pretplatnički stupanj

1. RIJEČ GRADONAČELNIKA

Europska unija svojom strategijom razvoja „ Europa 2020“ odredila je ciljeve i načine kako ih ostvariti kroz razvoj socijalno tržišne ekonomije 21 stoljeća. Glavna zadaća ovako temeljenog razvoja je podizanje kvalitete života i standarda građana Europske unije na višu razinu.

Planski dokumenti razvoja Republike Hrvatske moraju biti u potpunosti kompatibilni s razvojnim dokumentima Europske unije. To je dokaz da dijelimo zajedničku viziju razvoja, ali i življenja s ostalim narodima starog kontinenta. Iako je Republika Hrvatska službeno postala članicom Europske unije 01.07.2013. godine hrvatski narod je od dolaska na ove prostore, stoljećima civilizacijski i kulturno, dijelio iste vrijednosti s ostalim narodima Europe.

Činjenica da kao punopravnoj članici Europske unije Hrvatskoj stoje na raspolaganju velika financijska sredstva za realizaciju raznih projekata koji bi u konačnici imali za cilj dizanje kvalitete života naših građana, obvezuje nas na plansko promišljanje i jasno definiranje osnovnih pravaca razvoja grada Donjeg Miholjca. Takvim definiranim pravcima bismo na što bolji i kvalitetniji način iskoristili potencijale našeg zavičaja.

Lokalna razvojna strategija našega grada kao jedinice lokalne samouprave definira ukupni razvoj naše sredine kroz razvoj infrastrukture, gospodarstva, poljoprivrede, turizma, kulture itd. Strategija je cjeloviti dokument razvoja grada Donjeg Miholjca u godinama koje su pred nama.

U izradi ovog dokumenta animirana je i šira javnost te su svoj doprinos dale institucije i pojedinci koji su vlastite afinitete, znanja i iskustva željeli pretočiti u odredbe ove strategije. Želim se zahvaliti i Miholjačkom poduzetničkom centru, lokalnoj razvojnoj agenciji koji je nositelj izrade razvojne strategije kao i Stručnim komisijama.

Hvala svima na trudu i iskazanoj želji za bolju i ljepšu budućnost našeg Grada koji je 2007. godine proslavio 950 godina, te nosi epitet najstarijeg grada u regiji.

Zoran Kovač, gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca

1.1. Značenje strategije za razvoj grada Donjeg Miholjca

Razvojna strategija grada Donjeg Miholjca je središnji planski dokument koji određuje ključne razvojne ciljeve i prioritete u razvoju grada za period od 2015. do 2020. godine. Strategija daje prikaz trenutnog stanja, određuje ciljeve koji bi trebali biti postignuti do 2020. godine kao i način na koji će se ti ciljevi postići. Strategija određuje odgovornosti i uloge u razvojnom putu, daje vremenski plan realizacije pojedinih ključnih projekata i programa te definira potencijalne izvore financiranja s planiranjem razvojnog proračuna.

Strateško planiranje razvoja ujedno je i pokazatelj visoko osviještene razvojne politike, a očituje se kroz unaprijed utvrđen pristup izradi strategije kojeg karakterizira međusektorska suradnja te zajedničko definiranje ključnih problema čija se dinamika odvija na temelju rezultata društveno- gospodarske analize i strateških ciljeva upravljanja Gradom.

Razlog što je strategija definirana za period od pet godina, je usklađivanje s financijskim razdobljem na razini Europske unije. Nacrt Zakona o regionalnom razvoju također preporuča planiranje strateških dokumenata na petogodišnjoj osnovi.

Svrha same razvojne strategije je u utvrđivanju razvojnih prioriteta, boljem shvaćanju okoline i mogućih utjecaja, brzini reagiranja i smanjenju troškova zahvaljujući planskom racionalnom pristupu, ali i usklađivanje lokalnih ciljeva s ciljevima na razini EU politika. Postoji još jedan krajnje pragmatičan razlog, a to je zakonska obaveza. Iako aktualni Zakon o regionalnom razvoju iz 2009. godine ne stavlja imperativ na izradu razvojnih strategija za gradove (samo županije i Grad Zagreb), prijedlog novog Zakona o regionalnom razvoju predviđa obavezu izrade strateških dokumenata i za gradove pa je izrada ove strategije dobra priprema za ono što grad Donji Miholjac očekuje u budućnosti.

Kako bi se osigurao kontinuitet provedbe razvojne strategije, određena je operativna struktura za provedbu, a svaka konkretna aktivnost ili projekt, kroz akcijski plan će imati definiranog nositelja. Važno je naglasiti kako Strategija razvoja grada Donjeg Miholjca ne sadrži samo projekte koji spadaju u nadležnost gradske uprave i koji se financiraju iz proračuna Grada. Strategija uključuje sve projekte i programe koji imaju razvojni karakter i implementiraju se na području grada Donjeg Miholjca, neovisno o tome tko je stvarni nositelj projekta, a tko izvor financiranja.

Nakon uvodnog dijela, opisana je metodologija koja se primjenjivala tijekom izrade strategije s opisom radnih skupina, načinima komunikacije, statističkim podacima vezanim uz osiguravanje reprezentativnosti mišljenja i stavova predstavnika tematskih radnih skupina. Također, povučena je paralela između Strategije razvoja grada Donjeg Miholjca i drugih strateških dokumenata na razini EU, nacionalnoj razini kao i određenih sektorskih strategija koje su već razrađene i primjenjuju se na području grada Donjeg Miholjca.

Analitički dio strategije sastoji se od analize početnog stanja, gdje je korištenjem metoda istraživanja i proučavanja relevantnih statističkih podataka, fokus grupama i intervjuima s važnim dionicima u izradi strategije sastavljena slika postojećeg stanja u kontekstu opisa zemljopisnog položaja, analize stanovništva, gospodarstva, turizma, infrastrukture i društvenih komponenti grada. Važan dio strategije svakako predstavlja analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT) koja je rađena participativnim pristupom velikog broja članova tematskih radnih skupina, i zapravo je predstavljala odličan temelj za planiranje intervencije strategije. Intervencija strategije uključuje definirane

razvojne ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti. Na razini mjera planirani su i pokazatelji uspjeha postizanja svake od mjera, kao i potencijalni nositelji. Ovaj dio intervencije konkretizirat će se kroz akcijski plan koji će biti sastavni dio strategije.

Nakon definiranja intervencije koja je središnji dio razvojne strategije, definiran je institucionalni okvir za provedbu strategije te su dane osnovne preporuke za protokole praćenja, izvještavanja i vrednovanja.

Preostali dodaci strategije su akcijski plan, gdje se kratkoročno (1 godina) i srednjoročno (do 3 godine) definiraju prioritetni projekti i aktivnosti s operativnim elementima (nositelj, partneri, vrijeme, iznos investicije, izvor financija itd.) i baza projekata. Baza projekata je katalog razvojnih projektnih ideja za područje grada Donjeg Miholjca s osnovnim informacija o svakom projektu.

1.2. Metodologija izrade strategije

Za strateške dokumente lokalnog značaja ne postoje zadani pravilnici o njihovu sadržaju i strukturi, te je ova razvojna strategija izrađena na način da poštuje odredbe Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10), a koji je propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU). Razlog za takvu odluku leži u činjenici da takav pristup bitno olakšava provedbu i praćenje provedbe Strategije, kao i njezinu usklađenost i komplementarnost sa strateškim dokumentima na svim razinama.

Struktura koja je bila uključena u izradu Strategije razvoja grada Donjeg Miholjca bila je definirana na tri različite razine. Shematski je to prikazano na sljedećoj skici:

Za koordinaciju izrade Strategije razvoja grada Donjeg Miholjca zadužen je Miholjački KOORDINACIJA poduzetnički centar Lokalna razvojna agencija d.o.o.

Formalnu radnu skupinu čine: predstavnici Grada i FORMALNA predstavnici MPC LRA

RADNA SKUPINA

Tematske Stručne komisije brojale su od 7 do

TEMATSKE STRUČNE 11 članova. U skupinama su bili predstavnici javnog sektora (Grad, komunalna poduzeća, KOMISIJE ustanove i institucije), poslovnog sektora (predstavnici poduzeća, obrta te poduzetničkih potpornih institucija) te članovi organizacija

civilnog društva.

STRUČNA KOMISIJA ZA TURIZAM

STRUČNA KOMISIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

STRUČNA KOMISIJA ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB

STRUČNA KOMISIJA ZA KULTURU, INFORMIRANJE I CIVILNI SEKTOR

STRUČNA KOMISIJA ZA GOSPODARSTVO

STRUČNA KOMISIJA ZA RURALNI RAZVOJ

STRUČNA KOMISIJA ZA PROSTORNO UREĐENJE I KOMUNALNE POSLOVE

Članovi stručnih komisija:

U stručnu komisiju za turizam imenovani su:

1. Melia Vidaković, predsjednica 2. Melita Greganić 3. Siniša Crnčan 4. Darko Mikić 5. Damir Kupanovac 6. Željko Macanić 7. Josip Knežević 8. Marina Molnar 9. Martina Tarcal

U stručnu komisiju za odgoj i obrazovanje imenovani su:

1. Nenad Perić, predsjednik 2. Dubravka Stanić 3. Jadranka Landup 4. Mirta Grozdanić Falamić 5. Ines Matijević 6. Antonio Čmelak 7. Koviljka Šrajer 8. Slavica Horvat

U stručnu komisiju za zdravstvo i socijalnu skrb imenovani su:

1. Nedeljko Kovačić, predsjednik 2. Ivana Petriševac 3. Igor Koščak 4. Darija Kovačević 5. Ivan Petriševac 6. Dahna Jantoš 7. Silva Deriš

U stručnu komisiju za kulturu, informiranje i civilni sektor imenovani su:

1. Darko Nikolić, predsjednik 2. Vladimir Perković 3. Stjepan Mikolašević 4. Nikola Sklizović 5. Zdravko Živković 6. Melia Vidaković 7. Darko Mikić

U stručnu komisiju za gospodarstvo imenovani su:

1. Ivan Kožić, za predsjednika 2. Krunoslav Kovačević 3. Zlatka Krip 4. Davorin Strišković

5. Predrag Banda 6. Boris Poslon 7. Mladen Falamić 8. Dino Kurtagić 9. Ivica Ćupić 10. Damir Keszthely 11. Ivan Pobi

U stručnu komisiju za ruralni razvoj imenovani su:

1. Dražen Trcović, predsjednik 2. Josip Adamović 3. Mihael Sklizović 4. Darko Mikić 5. Barbara Vrban 6. Nikola Kusturić 7. Ivica Sklizović 8. Stanislav Bogdanić 9. Goran Babić 10. Ivica Ćupić

U stručnu komisiju za prostorno uređenje i komunalne poslove imenovani su:

1. Dražen Trcović, predsjednik 2. Daniel Rušanac 3. Dragana Pnjak 4. Vlatko Mikolašević 5. Josip Adamović 6. Željko Macanić 7. Igor Gavranović 8. Koviljka Šrajer 9. Tihana Trcović

2. POLAZIŠNA TOČKA 2.1. Strateški plan gospodarskog razvitka Grada Donjeg Miholjca (PUR) 2010. - 2014.

U proteklom razdoblju planiranje gospodarskog razvitka Grada Donjeg Miholjca provodilo se u skladu s postavljenom vizijom, ciljevima i prioritetima Programom ukupnog razvoja Grada Donjeg Miholjca izrađenim 2010. godine.

Programom ukupnog razvoja definirana je vizija Grada Donjeg Miholjca:

Donji Miholjac je industrijsko, administrativno i edukacijsko središte koji svoj razvoj temelji na razvijenoj poljoprivredi i industriji, očuvanom okolišu, baštini i tradiciji i ulaganju u razvoj ljudskih resursa.

Da bi se ostvarila vizija grada, njegova uloga (misija) je trebala biti:

Stvaranje uvjeta za intenziviranje razvoja i rasta zaposlenosti kroz privlačenje investicija i utjecati na kreiranje novih radnih vještina osobito u području deficitarnih zanimanja.

Razvojem Industrijske zone „Janjevci“ bitno se utječe na koncentraciju industrija u Donjem Miholjcu. U odnosu na vrijeme prije 20 godina, kada u Donjem Miholjcu nije bilo metalske industrije, prehrambeno-prerađivačke (osim mlinske industrije), drvo-prerađivačke (stoličarna), danas su to vodeće industrije koje zapošljavaju pretežiti broj radnika u gospodarstvu. Uspješno se razvila obućarska industrija u Miholjačkom Poreču, koja zapošljava oko 200 radnika. Nestale su kemijska i gumeno-tehnička industrija. Grad Donji Miholjac uspješno ostvaruje elemente koji ga definiraju kao industrijsko središte.

Kao administrativno sjedište grad gubi ulogu, koju je imao u povijesti. Trendovi pokazuju da će Grad Donji Miholjac imati sve slabiju ulogu kao administrativno središte, kojem gravitiraju građani susjednih jedinica lokalne samouprave. Donji Miholjac ima dvije osnovne škole i jednu srednju školu. Broj stanovnika, a time i broj djece je u ozbiljnom padu. Trend pada broja djece u školama imat će loš utjecaj na ulogu Grada kao edukacijskog središta te bez osmišljavanja i snažnog razvoja pojedinih struka, razvoj srednjoškolskog obrazovanja nema velike perspektive.

Razvijena poljoprivreda i industrija su zacrtane kao strateški značajne za razvoj gospodarskog i društvenog razvoja grada. Primarna proizvodnja nema organizirano tržište svojih proizvoda i nizak je stupanj prerade primarnih proizvoda.

Očuvanje okoliša značajno je za održivi razvoj grada. Osobitu važnost imaju zaštićena područja (parkovi, prostor oko Drave, zaštićena područja crnog bora, Podpanj i dr.). Očuvanje povijesne baštine i zaštita kulturnih dobara predstavlja trajnu zadaću. U čuvanje kulturnih dobara ulaže se prema mogućnostima, ali nedovoljno.

Ulaganje u ljudske potencijale reflektira se kroz redoviti sustav obrazovanja koji nije do kraja kompatibilan s potrebama društva. Ulaganje u kadrove bi trebalo više uskladiti s potrebama gospodarstva.

Navedena strategija bazira se na 3 dugoročna (strateška) cilja: Dugoročni cilj 1: ODRŽIVO KORIŠTENJE PROSTORA PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA Dugoročni cilj 2: KONKURENTNO GOSPODARSTVO Dugoročni cilj 3: JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODIZANJE DRUŠTVENOG STANDARDA

Za ostvarenje pojedinih ciljeva određeni su prioriteti.

ŠEST PRIORITETA za ostvarenje STRATEŠKOG CILJA 1 - ODRŽIVO KORIŠTENJE PROSTORA PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA: 1. Izgradnja i modernizacija prometne infrastrukture 2. Razvoj komunalne infrastrukture 3. Očuvanje općekorisnih funkcija prirode 4. Očuvanje kulturne baštine i poticanje kulturnog stvaralaštva 5. Očuvanje okoliša 6. Zaštita prirodnih i gospodarskih dobara

ŠEST PRIORITETA za ostvarenje STRATEŠKOG CILJA 2 - KONKURENTNO GOSPODARSTVO: 1. Razvoj konkurentne primarne poljoprivrede 2. Osuvremenjivanje i razvoj proizvodnih industrijskih grana djelatnosti 3. Razvojna potpora malom i srednjem poduzetništvu 4. Usvajanje standarda i normi EU-a 5. Razvoj selektivnih oblika turizma 6. Razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije

ŠEST PRIORITETA za ostvarenje STRATEŠKOG CILJA 3 - JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODIZANJE DRUŠTVENOG STANDARDA: 1. Upravljanje znanjem za razvoj ljudskih resursa 2. Razvoj tržišta rada 3. Unapređenje zdravlja stanovništva 4. Aktivna populacijska politika i unapređenje obiteljskog života 5. Unapređenje socijalnih uvjeta 6. Razvoj civilnog društva

2.2. Analiza realizacije mjera Programa ukupnog razvoja (PUR)

Programom ukupnog razvoja planirano je 55 mjera. Analizirajući mjere utvrđene Programom ukupnog razvoja za razdoblje 2010. – 2014. godine, proizlazi zaključak da je značajan broj mjera realiziran u potpunosti ili djelomično, a dio mjera (23) ostao je nerealiziran.

ODRŽIVO KORIŠTENJE PROSTORA, PRIRODNIH I KULTURNIH DOBARA

a) Izgradnja gradske zaobilaznice (u potpunosti realizirana)

Izgradnja gradske zaobilaznice otpočela je 2011. godine, kao I faza – jugoistočna trasa. Ovaj dio zaobilaznice je izgrađen u potpunosti, zajedno s kružnim tokom na cesti Donji Miholjac – Našice. Nastavak izgradnje jugozapadnog dijela trase započeo je 2014. godine. Radove izvodi tvrtka Osijek- Koteks, a cijeli projekt vrijedan je 29 milijuna kuna. Obilaznica Donjeg Miholjca je završena u studenom 2015. godine, a ukupno je duga 6,2 kilometara s pet prometnih čvorova.

b) Modernizacija i sanacija gradskih prometnica (djelomično realizirana)

U planiranom razdoblju u nekoliko navrata su sanirani dijelovi gradskih prometnica (uglavnom dijelovi državne ceste). Zbog izgradnje gradskog kolektora, sanirana je prometnica u ulici Vatroslava Lisinskog u cijeloj duljini. U dijelu Industrijske zone „Janjevci“ su izgrađene moderne ceste kao dio komunalne infrastrukture u duljini 1.900 m. U 2014. godini su naručeni projekti za modernizaciju (asfaltiranje) ulica u prigradskim naseljima (Golinci i Sveti Đurađ).

c) Izgradnja biciklističke staze u Donjem Miholjcu (djelomično realizirana)

Izgrađeno je i 5.000 m2 pješačkih i biciklističkih staza u Zoni. U dijelu ulica u naseljima su sanirane pojedine dionice nogostupa. U izradi je projektna dokumentacija za biciklističku stazu u Donjem Miholjcu.

d) Izgradnja vodoopskrbe (u potpunosti realizirana)

U proteklom planskom razdoblju vodovodna razdjelna mreža izgrađena je u mjestima Radikovci i Golinci. Iz programa EIB II financirani su spojni cjevovodi Miholjački Poreč – Golinci i Miholjački Poreč – Čamagajevci. Time je vodoopskrbom pokriven cijeli Grad Donji Miholjac s prigradskim naseljima. Vrijednost radova je oko 2.800.000,00 kuna. Nakon probnog rada u eksploataciju je pušteno rekonstruirano vodocrpilište s novom tehnologijom prerade sirove vode. Kapacitet vodocrpilišta je povećan na 60 l/sec. Vrijednost radova je 16,5 milijuna kuna.

e) Izgradnja pročistača otpadnih voda (u potpunosti realizirano)

Radovi na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Donjem Miholjcu obuhvaćali su rekonstrukciju, dogradnju i sanaciju uređaja, a sufinancirani su sredstvima Hrvatskih voda i Grada Donjeg Miholjca. Radove je izvodila tvrtka ''Siemens''. Ukupna investicija iznosila je 33.437.000,00 kuna od čega su Hrvatske vode sudjelovale u iznosu od 31.589.000,00 kuna. Uređaj je projektiran s maksimalnom uštedom električne energije, niskim troškovima održavanja, odličnim radnim performansama, jednostavnim upravljanjem putem automatske kontrole i mogućnošću jednostavne nadogradnje u slučaju potreba za povećanjem kapaciteta (hidrauličkih i organskih onečišćenja) otpadnih voda, a kapacitet uređaja je 8.000 ES te se može, prema potrebi, proširiti na 12.000 ES.

f) Izgradnja zapadnog kolektora (u potpunosti realiziran)

Zapadni kolektor je izgrađen u sklopu projekta IPA IIIc – „Nastavak izgradnje komunalne infrastrukture u Industrijskoj zoni Janjevci“. U sklopu kolektora izgrađena je jedna prepumpna stanica u ulici Vatroslava Lisinskog. Na kolektor su priključene kanalizacije iz Bloka V. Nazora, ulice I. Gundulića, Zrinsko-Frankopanska, Alojzija Stepinca i Zlatka Balokovića. Kolektor je projektiran za

prijem otpadnih voda iz zapadnog dijela Industrijske zone. Vrijednost radova na izgradnji kolektora i sanaciji trase (asfaltiranje ceste) iznosio je 3.406.157,60 kuna.

g) Rekonstrukcija i izgradnja sustava javne rasvjete (djelomično realizirano)

Javna rasvjeta je djelomično izgrađena. Još uvijek nisu sve ulice pokrivene javnom rasvjetom. U planskom razdoblju je izgrađena javna rasvjeta u dijelu ulica Vladimira Nazora. Vrijednost radova iznosi 105.424,31 kuna.

h) Sanacija odlagališta otpada (djelomično realizirano)

Sanacija odlagališta je djelomično provedena. Završetak se očekuje nakon izgradnje regionalnog odlagališta. U sanaciju je ukupno uloženo oko 15 milijuna kuna. Ukupna vrijednost sanacije odlagališta planirana je s 17.289.704,10 kuna

i) Poticanje i razvoj kulturnog stvaralaštva (djelomično realizirano)

U okviru proračuna, Grad Donji Miholjac donosi Program javnih potreba u kulturi, kojim se udrugama osiguravaju sredstva za njihov rad. Nedovoljna je povezanost udruga u kulturi radi zajedničkih nastupa u cilju intenzivnijeg korištenja mogućnosti koje pruža kulturno stvaralaštvo. Institucionalno ne postoji koordinacija čiji cilj bi trebao biti sustavni razvoj kulturnog stvaralaštva i osmišljavanje zajedničkog nastupa svih udruga u kulturi.

j) Obrazovanje o održivom razvoju i zaštiti okoliša (djelomično realizirano)

Ova mjera se djelomično provodi. U okviru redovitog kurikuluma škole kontinuirano provode obrazovanje mladih o održivom razvoju. Ostali dionici (udruge, gospodarstvenici) ne provode sustavnu edukaciju o zaštiti okoliša. Uloga koju bi trebale imati udruge civilnog društva nije na razini koja bi sustavno utjecala na društvenu svijest u održivom razvoju i zaštiti okoliša.

k) Stvaranje uvjeta za učinkovitu zaštitu dobara od elementarnih nepogoda

U okviru ove mjere pribavljena su nova vozila za gašenje požara iz donacija te je nabavljeno novo vozilo za gašenje požara na većim visinama.

KONKURENTNO GOSPODARSTVO

a) Izgradnja sustava navodnjavanja (djelomično realizirano)

Hrvatske vode su u Donjem Miholjcu predstavile tehnička rješenja na Sustavu navodnjavanja Karašica. Tri podsustava Miholjac-Viljevo, Kapelna i Kitišanci obuhvaćaju 4.077 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok će cijeli sustav imati 18.500 hektara navodnjavanog iz Karašice. Planirana je izgradnja reverzibilne crpne stanice koja će dopremati vodu iz Drave te izgradnja 3 ustave i 8 pragova. Potencijalni korisnici istaknuli su kako jedva čekaju da navodnjavanje dođe do njihovih polja, no čini im se kako cijeli proces predugo traje. Inače, Nacionalni plan navodnjavanje predviđa do 2020. godine navodnjavanje 65 tisuća hektara, od čega čak 30 tisuća u Osječko- baranjskoj županiji, a cijeli bi posao trebao koštati oko 3 milijarde kuna.

b) Proizvodnja voća i povrća u kontroliranim uvjetima (realizirano)

Proizvodnja povrća u kontroliranim uvjetima povećala se izgradnjom novih plastenika i povećanom proizvodnjom povrća kroz veći dio godine. Površine pod plasteničkom proizvodnjom povrća povećale su se osobito na području Donjeg Miholjca.

c) Potpora rastu izvozno orijentiranih i drugih proizvodnji kroz korištenje inovacija, novih tehnologija i suvremene organizacije (djelomično realizirano)

Ovom mjerom su proklamirane potpore izvozno orijentiranim proizvodnjama kroz korištenje novih tehnologija. Dio gospodarstvenika je koristio mjere poticaja, koje je davao MINPO. I pored ovih mjera ulagalo se u nove tehnologije, osobito u sektoru prehrambene, metalo-prerađivačke i drvo- prerađivačke industrije. Potpore izvozno orijentiranim proizvodnjama već dvije godine pruža Poduzetnički inkubator OSVIT putem organiziranih tečaja, kojima se osposobljavaju stručni kadrovi za stjecanje novih kompetencija i znanja o novim tehnologijama (tečaj za CNC operatere, 2 tečaja za programere mobilnih aplikacija).

d) Izgradnja Industrijske zone „Janjevci“ (djelomično realizirano)

Proširenjem komunalne infrastrukture stvoreni su uvjeti za prihvat novih investitora. Izgrađene su ceste, parkirališta, vodoopskrba, odvodnja, staze, izvršena parcelacija i sklopljeni novi ugovori. U Zoni nije riješena opskrba električnom energijom, što stvara velike probleme u realizaciji projekta. U proširenom dijelu zone je sada 8 novih investitora. Postoji interes još 6-10 novih subjekata za ulazak u zonu i investiranje u izgradnju pogona. U tijeku su pet investicija u poslovne objekte dok je u pripremi još pet investicija.

e) Jačanje poduzetničke strukture kroz pružanje konzultantskih usluga u Poduzetničkom centru (realizirano)

Cilj ove mjere je bio osposobljavanje djelatnika MPC LRA za one konzultantske djelatnosti koje su potrebne gospodarstvu u korištenju sredstava europskih fondova, kao i stručnih usluga koje prate izradu dokumentacije za podizanje konkurentnosti. U Centru su trenutno tri osobe koje su osposobljene za pružanje konzultantskih usluga (izrada investicijskih studija, studija izvodljivosti, marketing planova, poslovnih planova, vođenje postupaka javne nabave, izradu aplikacija po natječajima, vođenje projekata i dr.).

f) Marketinška potpora razvoju gospodarstva (realizirano)

U cilju promocije poduzetništva izrađeni su marketinški materijali: Katalog Industrijske zone, Vodič za investitore, ID zone „Janjevci“, promotivni spot Zone. Zona i poduzetnici su promovirani na sajmovima, konferencijama i međunarodnim konferencijama. Svim veleposlanstvima RH u svijetu su dostavljeni promotivni materijali. Promotivna pisma su upućena na preko 200 adresa vodećih europskih tvrtki.

g) Potpora poduzetnicima početnicima kroz osiguranje uvjeta za početak rada kroz Poduzetnički inkubator (realizirano)

Već 11 godina Poduzetnički inkubator Osvit pruža prostornu podršku poduzetnicima koji nemaju vlastiti poslovni prostor. Rješavanjem odnosa Grad-PI Osvit i sklapanjem ugovora o korištenju prostora PI Osvit je mogao započeti s pružanjem i ostalih usluga koje su potrebne poduzetnicima u

proizvodnji. Poduzetnicima se pružaju sve relevantne obavijesti i informacije, koje bi mogle osigurati konzultantsku i financijsku podršku poduzetnicima. Osvit je proveo nekoliko edukacija radnika zaposlenih kod poduzetnika u inkubatoru i osposobio 10 radnika za rukovatelje na CNC strojevima. Kroz edukaciju za programer mobilnih aplikacija (trajanje edukacije je 140 sati) prošlo je 27 osoba.

h) Potpora poduzetnicima kroz sustav edukacije u poduzetništvu (realizirano)

MPC LRA tijekom poslovne godine održava redovite edukacije koje su za poduzetnike besplatne. Kroz sustav edukacije u planskom razdoblju prošlo je oko 80 polaznika. Radi edukacije poduzetnika angažirani su predavači, koji imaju bogato životno iskustvo i stručna znanja za teme koje su predavali. Značajno je istaknuti da su za ovaj vid edukacija više zainteresirane osobe koje nisu u sustavu poduzetništva, ali se pripremaju za posao u poduzetništvu.

i) Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskoj aktivnosti kroz subvencioniranje kamata (realizirano)

Grad Donji Miholjac je s Osječko-baranjskom županijom i MINPO sklopio ugovor o subvencioniranju 1% kamate na poduzetničke kredite. OBŽ je sklopila ugovor s HAMAG-om oko formiranja jamstvenog fonda za male kredite dok HAMAG daje jamstva na kredite koji se plasiraju preko HBOR-a.

j) Izgradnja nove zgrade Poduzetničkog inkubatora radi osiguranja suvremenih uvjeta za početak rada (realizirano)

Tijekom 2012. i 2013. godine provodile su se aktivnosti oko izrade projektne dokumentacije i građevinske dozvole za izgradnju zgrade Tehnološkog parka. Projekt je nominiran na Program IPA IIIc i prihvaćen je za sufinanciranje od strane EU. U 2014. godini započela je izgradnja nove zgrade Poduzetničkog inkubatora u Industrijskoj zoni. Kupljena je građevinska parcela od grada, zaključen ugovor o gradnji objekta, koji je sada u izgradnji. U zgradi bivše tvornice uređeni su prostori u kojima sada radi 15 poduzetnika s ukupno cca 60 djelatnika.

k) Tehnička potpora uvođenju standarda i normi EU (djelomično realizirano)

Tvrtke koje proizvode velike serije industrijskih proizvoda, koje pružaju usluge, prehrambena industrija te proizvodnja vode za piće, uvele su standard kvalitete (ISO i HACCAP). Potreba za uvođenje ovih i drugih standarda u nove proizvodnje ovisi o razvoju novih proizvodnji i usluga.

l) Uvođenje sustava ispitivanja i praćenja kvalitete proizvoda i usluga (djelomično realizirano)

Za pojedine proizvodnje uvedeni su interni sustavi praćenja kvalitete proizvoda i usluga koje provode interni kontrolori. Proizvodnje koje traže vanjske kontrole kvalitete, redovito su kontrolirane od vanjskih kontrolnih sustava (HZJZ, Veterinarski institut, Zavod za mjeriteljstvo i dr.). Provedena je edukacija proizvođača domaće slavonske kobasice koju je proveo Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku.

JAČANJE LJUDSKIH POTENCIJALA I PODIZANJE DRUŠTVENOG STANDARDA

a) Poticanje školovanja stručnih kadrova prema potrebama gospodarstva (djelomično realizirano)

Grad Donji Miholjac je putem sustava stipendiranja studenata sudjelovao u stvaranju uvjeta kojima je omogućio pokrivanje dijela troškova studentima prilikom studiranja i stjecanja stručnih zvanja. Također se uključio u aktivnosti oko osposobljavanja i edukacije mladih osoba za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Ovim sustavom je obuhvaćeno preko 100 mladih osoba. Sve ove mjere bile su usmjerene prema socijalnoj komponenti, kako bi se mladima omogućilo što jeftinije školovanje, odnosno kako bi mladi stekli potrebno iskustvo za rad. Sustavnog poticanja mladih za školovanje u onim zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu od strane Grada nije bilo.

b) Poticanje cjeloživotnog učenja (djelomično realizirano)

U organizaciji MPC LRA i PI Osvit provodile su se stručne edukacije radne snage za zanimanja koja su potrebna domaćem tržištu. Ove edukacije su provodile stručne ustanove (Srednja tehnička škola u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, vodeći informatički stručnjaci, stručnjaci iz područja marketinga). MPC LRA je sklopio ugovore o međusobnoj suradnji na obrazovanju kadrova u gospodarstvu s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom, Elektrotehničkim fakultetom i Srednjom tehničkom školom u Osijeku.

c) Jačanje lokalnih inicijativa za zapošljavanje (djelomično realizirano)

Grad Donji Miholjac se uključio u aktivne mjere zapošljavanja mladih i osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Kroz plansko razdoblje ovo osposobljavanje je prošlo oko 60 mladih sa završenim fakultetom. Grad je bio nositelj javnih radova kroz koje je prošlo preko 100 građana koji su bili na zavodu duže od 36 mjeseci. U okviru javnih radova su obavljeni značajni javni radovi, čija vrijednost nije nimalo beznačajna.

d) Povećanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite (realizirano)

U okviru Doma zdravlja u Donjem Miholjcu izgrađena je nova zgrada kojom su proširene mogućnosti pružanja zdravstvenih usluga, te znatno podignut standard korisnika specijalističkih usluga koje sada pruža Dom zdravlja.

e) Poticanje preventivnih programa za zaštitu zdravlja (realizirano)

Dom zdravlja Donji Miholjac tijekom godine provodi samostalno ili podupire provođenje edukativnih programa koji imaju cilj preventivno utjecati na smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih i drugih bolesti kroz provedbu programa preventivnih zdravstvenih rizika (pušenje, alkoholizam, stres, dijabetes, limfomi i pretilost).

f) Potpora športsko-rekreacijskim sadržajima i objektima (realizirano)

Grad je kroz sufinanciranje sportskih klubova i manifestacija podržavao športsko-rekreativne aktivnosti. U organizaciji Saveza športova redovito se organiziraju manifestacije u kojima se natječu u trčanju djeca različitih uzrasta.

g) Osiguranje financijske potpore roditeljima i djeci (realizirano)

Grad se uključio u sufinanciranje troškova kupovine udžbenika, prijevoza učenika i opremanja novorođenčadi.

h) Porast dostupnosti jaslica i vrtića (realizirano)

Kapacitet postojećih vrtića zadovoljava potrebe roditelja za smještaj djece u Donjem Miholjcu i Rakitovici. U cilju kvalitetnije usluge koju pruža Dječji vrtić ulagano je u rekonstrukciju postojećih prostora te je izvršena sanacija krovišta zgrade i izmijenjena dotrajala stolarija te ugrađena nova energetski učinkovita stolarija.

i) Dostupnost domova, prihvatilišta (realizirano)

U Gradu postoji jedna ustanova za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba (Moj dom Majdenić) te Dom za starije i nemoćne osobe (Dom Sveti Juraj u Svetom Đurđu). Uz ovu ustanovu postoji nekoliko osoba koje zbrinjavaju starije i nemoćne u okviru svojih obitelji. Sve ove ustanove su u pravilu orijentirane na pružanje usluga starijima i nemoćnima prema ekonomskim kriterijima. Manji broj subvencionira država, dok grad nije uključen u organizirano zbrinjavanje kroz ovaj vid usluge. Grad je uključen u sufinanciranje programa pomoći u kući koji se provodi u organizaciji Crvenog križa prema starijim osobama koje nisu smještene u domove.

j) Društvena integracija socijalno ugroženih grupa (djelomično realizirano)

Integracija i uključivanje na tržište rada radno sposobnih nezaposlenih korisnika socijalne pomoći, ali i ostalih “dugotrajno” nezaposlenih, te skupine stanovništva koje se teže zapošljavaju (Romi, ovisnici, mladi koji su kao djeca bila na dugotrajnom smještaju u ustanovama ili udomiteljskim obiteljima, osobe s invaliditetom) od posebnog je značaja. Grad je kroz mjere zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba u javnim radovima osigurao posao ovim socijalno ugroženim skupinama.

U okviru postavljenog cilja 1. nisu realizirane slijedeće mjere:

1. Prometna regulacija u Donjem Miholjcu 2. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda u prigradskim naseljima 3. Izgradnja toplovodnog sustava 4. Rekonstrukcija središta grada 5. Izgradnja objekata u funkciji opće uporabe 6. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti 7. Poticanje i promicanje zaštite prirode 8. Sveobuhvatna valorizacija kulturno povijesnih vrijednosti 9. Uspostava sustava kontinuiranog monitoringa sastavnica okoliša 10. Izgradnja vatrogasnog doma na novoj lokaciji

Nisu realizirane slijedeće mjere u okviru cilja 2.:

1. Udruživanje poljoprivrednika 2. Potpora specijalizaciji i jačanju komercijalnih proizvođača u poljoprivredi 3. Potpora razvoju stočarstva 4. Potpora razvoju ribnjačarstva 5. Poticanje poslovnog povezivanja gospodarskih subjekata kroz klastere

6. Razvoj novih turističkih proizvoda 7. Unapređenje postojećih turističkih proizvoda 8. Potpora izgradnji kogeneracijskih postrojenja koja koriste biomasu iz poljoprivrede 9. Potpora izgradnji kogeneracijskih postrojenja koja koriste šumsku biomasu

Nisu realizirane slijedeće planirane mjere u okviru cilja 3.:

1. Upravljanje razvojem, prekogranična suradnja 2. Osiguranje uvjeta za stambeno rješavanje mladih obitelji 3. Jačanje kapaciteta civilnog društva za sudjelovanje u razvoju grada 4. Promoviranje i osnaživanje volonterskog rada

Analiza ostvarenja postavljene vizije nameće određene zaključke: 1. Grad Donji Miholjac uspješno ostvaruje svoj razvoj koji ga definira kao industrijsko središte. 2. Trendovi pokazuju da će Grad Donji Miholjac imati sve slabiju ulogu kao administrativno središte. 3. Trend pada broja djece u školama će imati loš utjecaj na ulogu grada kao edukacijskog središta. 4. Primarna poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo, stočarstvo) je u posljednje vrijeme stagnirala. 5. Sustavno gospodarenje, održavanje i upravljanje prostorima nije dovoljno akceptirano. 6. U čuvanje kulturnih dobara ulaže se prema mogućnostima, ali nedovoljno. 7. Ulaganje u kadrove bi trebalo više uskladiti s potrebama gospodarstva.

3. OSNOVNA ANALIZA PODRUČJA DONJEG MIHOLJCA 3.1. Analiza okruženja

Grad Donji Miholjac prostorno je smješten u sjeverozapadnom dijelu Osječko-baranjske županije. Nalazi se uz rijeku Dravu te je kao pogranično područje udaljen od Republike Mađarske 3 kilometra. Prostire se na 154 km² i teritorijalno obuhvaća sedam naselja: Donji Miholjac, Sveti Đurađ, Podravske Podgajce, Rakitovicu, Miholjački Poreč, Radikovce i Golince.

Odlukom Hrvatskog sabora 17. siječnja 1997. godine, Donji Miholjac je po drugi puta u svojoj povijesti stekao status grada. Te iste godine Donji Miholjac je obilježio 940 godina od prvog spomena Donjeg Miholjca te je time stekao pravo na isticanje svojih gradskih obilježja - grba i zastave.

Položaj Donjeg Miholjca oduvijek je pružao vrlo povoljne uvjete življenja. Ovim prostorom prolaze tri rijeke: Drava, Karašica i Vučica. Na ovom prostoru se obrađuje oko 10.000 ha poljoprivrednog zemljišta. To je bio razlog zašto je ovo područje rano naseljeno. Naseljavanje ovog prostora datira od starog kamenog doba pa sve do danas.

Od klimatskih obilježja prevladava umjereno kontinentalna klima čestih i intenzivnih promjena. Tijekom više od četiri mjeseca godišnje srednje mjesečne temperature prelaze 10° C, dok srednje temperature u najtoplijem mjesecu ne prelaze 22 °C, a u najhladnijem se kreću u rasponu -3 do 18°C.

Prosječna količina oborina godišnje iznosi između 700 i 800 mm pri čemu ih je više u toplom dijelu godine s rijetkim izrazito suhim razdobljima. Najčešći vjetrovi su slabi vjetrovi i tišine, promjenjivih smjerova.

Od ukupne površine, 10.326 ha otpada na poljoprivredne površine, a 2.621 ha na šumske površine. Iako je poljoprivreda kao gospodarska djelatnost zastupljena u ukupnom gospodarskom potencijalu, najviše zaposlenih nalazi se u sektoru prerađivačke industrije, koja je i po broju poslovnih subjekata na drugom mjestu po zastupljenosti u ukupnom broju trgovačkih društava na području Grada. Od prerađivačkih su industrija zastupljene metalska, prehrambeno-prerađivačka te drvna industrija koja se nalazi u fazi rasta i razvoja. U razvoju poljoprivrede veliku ulogu imaju i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojih na području Grada Donjeg Miholjca ima 748. 1

POVIJEST

Najstarija svjedočanstva, po materijalnim i povijesnim vrelima, tj. arheološkim nalazima, i tragovi, govore o tragovima življenja panonskog plemena Andiantesa iz predrimskog razdoblja. Ptolomejeva karta s početka druge polovice drugog stoljeća bilježi mjesto Mariniana, današnji Donji Miholjac. Pismeno svjedočanstvo o Donjem Miholjcu daje listina sa Sabora u Albaregiji iz 1057. godine, koja govori o gradnji crkve "na čast sv. Mihaela". Oko crkve postupno se razvilo naselje Sveti Mihael. U 13. stoljeću nastala je listina koja govori o opsegu vlastelinstva Osuvak, u čijem sastavu je naselje Sveti Mihael. 16. stoljeće je doba stravičnih turskih provala i pad pod Tursku vlast. Bitno se mijenja

1 Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, listopad 2014.

etnički i vjerski sastav pučanstva, ali i način života, gospodarstvo, itd. 1721. godine Karlo VI darovao je barunu Petru Antunu Hilleprandtu von Prandau vlastelinstvo valpovačko, tj. posjed Valpovo i Donji Miholjac.

Petrov sin Josip Ignjac brinuo se za školstvo i preuredio je sudstvo. 1805. godine izgradio je novu školsku zgradu. Karlo, Josipov sin, je dobio Miholjački dio vlastelinstva, ali nije bio zainteresiran za posjed i živio je u Beču. Brigu o miholjačkom vlastelinstvu prepustio je bratu Gustavu. Miholjačko imanje nasljeđuje Gustavova kći Štefanija, koja se udala za mađarskog grofa Đuru Mailatha von Szekhelya. 1689. godine obavljen je prvi popis stanovništva. Donji Miholjac imao je tada 51 kuću.

1818. godine obitelj Prandau gradi zgradu poznatu kao Stari dvorac iza kojeg je bio park. 1872. godine u parku je sagrađen staklenik. 1901. godine ovdje su održavani manevri u nazočnosti kralja Franje I. Tim povodom je Ladislav Mailath dao sagraditi Novi dvorac. Obitelj Mailath bila je potvrđeni patron školstvu, sudjeluju u izgradnji prometnica te grade ciglanu.

GOSPODARSTVO

Prema podacima za razvoj miholjačkog gospodarstva značajno su doprinijeli trgovci i relativno brojni obrtnici. Već je 1780. godine postojao zajednički ceh majstora trgovišta Valpova i Miholjca koji je ponovno potvrđen 1820. godine. Značajnu ulogu u prometu robe i proizvodnji odigrali su i miholjački sajmovi koji su dobiveni 1808. godine, a potvrđeni 1822. godine čime je Miholjac stekao naziv trgovište.

Dolaskom grofa Mailatha u Donji Miholjac i njegovim intenziviranjem , ali i iz svih zemalja koje je obuhvaćala tadašnja carevina Austro-Ugarska. Dolaskom obrtništva na područje Donjeg Miholjca, on jača svoj položaj gospodarskog, obrtničkog, kulturnog i administrativnog središta regije. Razdoblje nakon I. svjetskog rata je razdoblje obilježeno raskidom stoljetnih veza sa sjevernim susjedima. Propast planova za gospodarski razvoj i prometno povezivanje unutar Austro-Ugarske, Donji Miholjac stavljaju pod vojnu kontrolu nove kraljevine. Sve do 1972. godine i otkrića nafte na ovim prostorima, Donji Miholjac je stagnirao na svim područjima društvenog i ekonomskog života.

Dinamičniji razvoj grad doživljava 70-ih i 80-ih godina, kada su zabilježena najznačajnija postignuća u razvoju komunalne infrastrukture, ali i u izgradnji novih gospodarskih objekata.

Iako je poljoprivreda kao gospodarska djelatnost zastupljena u ukupnom gospodarskom potencijalu, najviše zaposlenih danas se nalazi u sektoru prerađivačke industrije, koja je i po broju poslovnih subjekata na drugom mjestu po zastupljenosti u ukupnom broju trgovačkih društava na području grada. Od prerađivačkih su industrija zastupljene metalska, prehrambeno-prerađivačka te drvna industrija koja se nalazi u fazi rasta i razvoja.

Grad Donji Miholjac temelji svoj gospodarski razvoj na intenzivnom poticanju poduzetničkih ulaganja kroz razvoj poduzetničke zone i stvaranju pozitivnog poduzetničkog okružja za razvoj poduzetništva.

Slika 1. Područje Grada Donjeg Miholjca

Donji Miholjac je jedan od sedam gradova u Osječko-baranjskoj županiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Grad Donji Miholjac ima 9.491 stanovnika te bilježi pad od 774 stanovnika u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine. U samom gradu Donjem Miholjcu živi 6.240 stanovnika, odnosno 66 % stanovništva, dok je ostalih 34 % stanovništva raspoređeno po okolnim naseljima, od kojih ni jedno nema više od 1.000 stanovnika. Područje Grada Donjeg Miholjca, prema popisu iz 2011. godine broji 3.255 kućanstava te također bilježi 209 kućanstava manje u odnosu na Popis prije 10 godina. Ako od ukupnog broja stanovništva (9.491) izdvojimo žene i muškarce, na području grada živi 4.849 žena i 4.642 muškarca. Aktivnog stanovništva (osobe između 15 i 64 godine) na području grada ima 6.630, dok je čak 4.145 stanovnika ekonomski neaktivno (umirovljenici, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu).

Tablica 1. Broj stanovnika na području Grada Donjeg Miholjca MJESTO MUŠKARCI ŽENE UKUPNO

DONJI MIHOLJAC 3060 3180 6240

GOLINCI 215 216 431

MIHOLJAČKI POREČ 87 96 183

PODGAJCI PODRAVSKI 305 346 651

RADIKOVCI 144 148 292

RAKITOVICA 420 448 868

SVETI ĐURAĐ 411 415 826 UKUPNO 4642 4849 9491

Gradska uprava djeluje kroz rad Gradskog vijeća i upravnih tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini. Zbog centralizacije javnih službi, u posljednjih nekoliko godina, Grad Donji Miholjac izgubio je ispostave kao što su Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Općinski sud. Zbog zastarijele zgrade Srednje škole i nepostojanja sportske dvorane, sve više djece nastavlja srednjoškolsko obrazovanje u drugim gradovima. Usprkos tome, Donji Miholjac je administrativno i industrijsko središte, kako za područje grada i prigradskih naselja, tako i za susjedne općine kao što su Marijanci, Magadenovac, Viljevo i Podravska Moslavina.

Donji Miholjac je grad koji ima izvanredan geo-prometni položaj. Grad je podjednako udaljen od glavnih gradova susjednih država Mađarske, Srbije, BiH, kao i od glavnog grada RH- Zagreba, oko 250 km. U gradu D. Miholjcu na dan 31.07.2015. god. nalazi se 900 evidentiranih nezaposlenih osoba, što znači nezaposlenost od ukupno 13,5 %, dok je nezaposlenost na prosječnoj godišnjoj razini 16,1 % .

3.2. Stanje infrastrukture

Infrastruktura ovog područja ravnomjerno je izgrađena, ne samo u Gradu Donjem Miholjcu, već i u ostalim jedinicama lokalne samouprave. U cijelosti su izgrađene cestovne prometnice koje povezuju sva naselja na ovom području. Prometnice su uglavnom asfaltirane, tako da omogućavaju brzu prometnu komunikaciju na cijelom području. Sva naselja imaju pitku vodu, prirodni plin kao energent, električnu energiju i telefonske veze. Za sada samo područje Grada Donjeg Miholjca ima provedenu kanalizacijsku mrežu koja je priključena na jedan od najsuvremenijih pročistača otpadnih voda.

3.2.1. Cestovna infrastruktura

Prostorna povezanost naselja na području grada omogućena je prvenstveno državnim cestama D53 GP Donji Miholjac [državna granica Republika Mađarska]- Našice – GP Slavonski Brod [državna granica Republike Bosne i Hercegovine] i D34 [Daruvar (D5) – Slatina - Donji Miholjac- Josipovac (D2)] na čijem se križanju smjestio Donji Miholjac te uz njih veći dio naselja Sveti Đurađ, Podravski Podgajci, Rakitovica te Miholjački Poreč.

Vezu s ostalim naseljima - Golincima i Radikovcima omogućavaju županijske ceste Ž4046 i Ž4047. Županijska cesta Ž4032 (Donji Miholjac [D34] [Mihanovićeva - P. Radića]) spaja Donji Miholjac s Ivanovom. Postojeće županijske ceste u potpunosti su asfaltirane.

Područjem Grada prolaze i slijedeće lokalne ceste:

- L44013 (Kapelna (Ž4031)- L 44015), - L44015 (Golinci (Ž4046) – Kućanci (Ž4031)) i - L44016 (Podgajci Podravski (D34)- (Ž4047)).

Za regulaciju prometa, koji se sada odvija kroz središte grada, izrađen je projekt južne obilaznice Donjeg Miholjca. Prvi dio obilaznice dužine 2,5 km i vrijedan 15,5 milijuna kuna u uporabi je od listopada 2011., što je umnogome omogućilo razvoj gospodarske zone uz nju. Drugi dio južne obilaznice u dužini od 3,5 km počeo je s izgradnjom u jesen 2014. god. i završen je u studenom 2015. godine.

3.2.2. Željeznički promet

Područjem grada ne prolazi željeznica te su stanovnici s područja Grada Donjeg Miholjca orijentirani na najbliže željezničke kolodvore u Slatini, odnosno Našicama. Nedostatak pruge i željezničkog prometa je ograničavajući čimbenik kod privlačenja vanjskih investicija jer se sve robe i sirovine moraju transportirati cestovnim prometom.

3.2.3. Zračni promet

Stanovništvo grada Donjeg Miholjca orijentirano je na zračnu luku Osijek kao najbližu zračnu luku. U posljednje vrijeme, pojavom niskobudžetnih kompanija kao što su Ryanair, dolazi do rasta putničkog prometa prema europskim gradovima kao što je London. U blizini se nalazi i zračna luka Pecs u susjednoj Republici Mađarskoj.

3.2.4. Riječni promet

Iako je grad smješten uz plovno područje rijeke Drave, trenutno ne postoji riječna luka niti se vrši riječni promet ljudi, odnosno tereta. Najbliža riječna luka za transport roba je kod Nemetina. Sa hrvatske strane rijeke Drave postoji potreba za uređenje pristaništa kod Donjeg Miholjca u koje bi pristajali turistički brodovi.

3.2.5. Pošta

Poštanski promet na području grada odvija se putem operativne jedinice Donji Miholjac koja u svom sastavu ima ukupno 9 poštanskih ureda dok se na području grada nalaze 3 poštanska ureda (Miholjački Poreč, Podravski Podgajci i Donji Miholjac). Pošta se uredno dostavlja pet puta tjedno u svim naseljima na području grada.

3.2.6. Telekomunikacijska infrastruktura

Područjem grada Donjeg Miholjca prolazi međunarodni svjetlovodni kabel na trasi Osijek- Donji Miholjac – Pecs. Nepokretna telefonska mreža obuhvaća šest komutacijskih čvorova koji su po svom rangu definirani kao udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) - UPS Donji Miholjac, UPS Golinci, UPS Podgajci Podravski, UPS Radikovci, UPS Rakitovica te UPS Sveti Đurađ. U telekomunikacijskom pogledu, područje grada je znatno osuvremenjeno te se u budućnosti također očekuju dodatna ulaganja u skladu s razvojem telekomunikacijskih sustava. Što se tiče pokretnih mreža, područje grada je pokriveno komunikacijskim mrežama svih operatera u Republici Hrvatskoj.

3.2.7. Energetika

Glavni energenti na području Grada Donjeg Miholjca su električna energija i prirodni plin.

3.2.7.1. Plinoopskrba

U sustavu proizvodnje i cijevnog transporta plina zadržavaju se postojeće trase magistralnog plinovoda Budrovac - Donji Miholjac, Donji Miholjac - Osijek i Donji Miholjac - Beničanci te regionalni plinovod Donji Miholjac - centralna plinska stanica CPS Bokšić, kao i trase lokalnih plinovoda te lokacija mjerno redukcijske stanice MRS Donji Miholjac, uz predviđeno proširenje i rekonstrukciju. Na području Grada Donjeg Miholjca izgrađena je trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport Dravaszerdahely - Donji Miholjac u svrhu povezivanja hrvatskog i mađarskog sustava opskrbe plinom. Od Donjeg Miholjca planirana je trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport Donji Miholjac - Slavonski Brod u duljini cca 8,5 km. MRS Donji Miholjac, nazivnog je kapaciteta 4.000 m³/sat, s jednom mjernom linijom izlaznog tlaka 3 bara, na koju su priključene distribucijske mreže lokalnih srednje tlačnih plinovoda svih naselja na području grada.

3.2.7.2. Elektroenergetika

Područje Grada Donjeg Miholjca pokriva HEP- OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o. , DP ''ELEKTROSLAVONIJA'', POGON NAŠICE, Pogonski ured Donji Miholjac.

Područje Donjeg Miholjca napaja se iz: - TS 110/35 kV Donji Miholjac (1 transformator 110 kV, snaga 20 MVA) - TS 35/10 kV Donji Miholjac (2 transformatora 35 kV, snaga 2x8 MVA) - 33 TS 10/0,4 kV (33 transformatora 10 kV snage): ● 12 kom 50-250 kVA ● 19 kom 400-630 kVA ● 2 kom 1.000 kVA

Trafostanice 10/0,4 kV koje napajaju široku potrošnju međusobno su povezane: - kabelskim (podzemnim) vodovima 10 kV, ukupno 21 km kabelskih vodova - zračnim vodovima 10kV ukupno 2 km zračnih vodova

Stanje sustava elektroenergetike većinom zadovoljava potrebe na području grada Donjeg Miholjca, osim u dijelu koji se odnosi na opskrbu električnom energijom u sustavu distribucije na području Industrijske zone Donji Miholjac izgradnjom nove trafostanice te njezino povezivanje s postojećom trafostanicom TS 35/20 (10) Donji Miholjac.

Slika 2. Transformatorska stanica TS 35/10 KV Donji Miholjac

3.2.7.3. Cijevni transport nafte

U sustavu proizvodnje i cijevnog transporta nafte zadržava se postojeći magistralni naftovod u postojećoj trasi, kao kolektorski naftovod iz pojedinačnih bušotina naftnom polju Kućanci-Kapelna prema otpremnoj stanici u Beničancima i ne planira se izgradnja novih naftovoda.

3.2.7.4. Obnovljivi izvori energije

Grad je planirao u skoroj budućnosti potaknuti korištenje dopunskih izvora energije odnosno prirodno obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije će se bazirati na proizvodnji energije iz biomase.

Sunčeve elektrane Drugi obnovljivi izvor energije koji je u posljednje vrijeme vrlo popularan među stanovnicima su elektrane na sunčevu energiju. Solarne termalne elektrane su izvori električne energije dobivene pretvorbom sunčeve energije u toplinsku tako što zagrijavamo fluid ili krutinu, a zatim taj produkt iskoristimo u kružnom procesu (najčešće se koristi Rankineov) za generiranje električne energije. S obzirom na to da nemaju štetnih produkata prilikom proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40 %), proizvodnja iz ovih izvora je sve više realna.

Tablica 2. Prikaz sunčevih elektranana području Grada Donjeg Miholjca

MJESTO BROJ ELEKTRANA SNAGA

Donji Miholjac 8 223,3 kW

Rakitovica 2 40 kW

Radikovci 1 10 kW

UKUPNO 11 273,3 kW

3.2.8. Vodna infrastruktura

Vodoopskrbni sustav Donjeg Miholjca kao i svih prigradskih naselja sastoji se od zahvata vode na crpilištu „Donji Miholjac“, uređaja za preradu vode i magistralnog cjevovoda koji vodi do naselja „Malinovac“ na području susjedne Općine Magadenovac i opskrbljuje vodom naselja Rakitovica, Miholjački Poreč (Golinci i Radikovci) te Sveti Đurađ i P.Podgajce. Spojnim cjevovodom se pitka voda distribuira i na područje Općine Viljevo.

Vrsta/razina obrade vode za piće: Snabdijevanje distribucijskog sustava KG Park pitkom vodom obavlja se iz vodocrpilišta u Donjem Miholjcu. Vodocrpilište u Donjem Miholjcu je izgrađeno 2007. i 2008. godine. Povećanje kapaciteta pitke prerade pitke vode završena je 2013. godine. Voda se crpi iz zdenaca pomoću uronjenih crpki dovodi do postrojenja za pripremu vode za piće. Voda se prvo filtrira preko deferizatora gdje se vrši uklanjanje željeza i mangana i drugih nestabilnih elemenata te se skuplja u rezervoare. Rezervoari su opremljeni sustavom za oksidaciju i dezinfekciju.

Iz rezervoara voda se preko UV sterilizatora crpkama odvodi na proces filtracije vode preko aktivnog ugljena te se potom tako obrađena voda klorira plinskim klorom u svrhu završne dezinfekcije i odvodi u rezervoar obrađene vode kao kemijski i mikrobiološki kvalitetna voda za piće. Rezervoar je opremljen svim potrebnim otvorima i elektromjernom regulacijskom opremom. Iz rezervoara voda se crpkama transportira prema potrošačima sa sustavom za održavanje konstantnog tlaka pomoći frekventnog upravljanja i sistemom za sprečavanje hidrauličkih udara. Kapacitet prerade vode je 82 l/sec.

Rekonstrukcijom sustava vodoopskrbe u Donjem Miholjcu gubici u sustavu su svedeni na 20 %. Vodoopskrba na području ostalih naselja svedena je na minimum zbog novoizgrađenog sustava. Broj priključenih kućanstava vodoopskrbnog sustava Donji Miholjac iznosi 2.924. odnosno 62,30%.

Povećanjem kapaciteta crpljenja i obrade pitke vode na 82 l/sec osigurani su uvjeti za kvalitetno i konstantno snabdijevanje pitkom vodom. Ne postoje razlozi za ograničenja u isporuci vode jer postoje znatne rezerve u instaliranim kapacitetima.

Cjelokupnim sustavom upravlja KG „Park“ d.o.o. Donji Miholjac, a zdravstveni nadzor nad kvalitetom vode te uzorkovanje vode provodi „Zavod za javno zdravstvo“ Osijek.

3.2.9. Odvodnja

Za razliku od vodovodne mreže koja je na području grada prilično razvijena, stanje s kanalizacijskom mrežom je potpuno drugačije. Mjesto Donji Miholjac je jedino gradsko naselje koje za sada ima provedenu kanalizacijsku mrežu.

U prigradskim naseljima još nije izveden kanalizacijski sustav, a zbrinjavanje otpadnih voda rješava se putem septičkih jama, često neadekvatno izvedenim, individualnim ispuštanjem u podzemlje, ispuštanjem u postojeće otvorene jarke uz prometnice i na slične načine. Navedeni načini ne zadovoljavaju minimum higijenskih mjera što definira odvodnju i sustav pročišćavanja otpadnih voda strateškim problemom koji zahtjeva potrebu za hitnom intervencijom i rješenjem istog. Za sva naselja izrađeno je samo koncepcijsko rješenje odvodnje.

Odvodni sustav samog mjesta Donjeg Miholjca planiran je kao djelomično mješoviti sustav (samo u centru grada), a izgrađen je kao pretežito mješoviti jer su priključene i oborinske vode. Do 1980. godine izgrađen je kolektor do uređaja za pročišćavanje, a 1986. godine Istočni kolektor. Zbog malih padova, loše izvedbe i slabog održavanja dijelovi kanalizacije su u slabom stanju, a kod oborina često plavljeni.

U listopadu 2014. godine završena je izgradnja novog modernog sustava za pročišćavanje otpadnih voda, gdje se nakon tretmana dobiva visok stupanj pročišćenih voda i to kako mehanički, tako i biološki.

Slika 3. Izgradnja kanalizacijskog kolektora u ulici Vatroslava Lisinskog

Grad Donji Miholjac proveo je projekt izgradnje mreže odvodnje otpadnih voda u industrijskoj zoni odobern iz predpristupnog fonda EU IPA III c, namijenjenog izgradnji poslovne i komunalne

infrastrukture pod nazivom ''Nastavak izgradnje komunalne infrastrukture u industrijskoj zoni Janjevci''.

Izgradnja kanalizacijskog kolektora u ulici Vatroslava Lisinskog u Donjem Miholjcu koja spaja kanalizacijsku mrežu na postojeću kanalizacijsku mrežu Grada Donjeg Miholjca i koja je neophodna za provedbu kanalizacijskog sustava u Industrijskoj zoni započela je sa realizacijom 01. ožujka 2012. godine. Za navedeni je kolektor izrađen glavni projekt i ishođena potvrda glavnog projekta, a Grad je aplicirao zahtjev na predpristupni fond EU, program IPA IIIC namijenjen razvoju poslovne infrastrukture za dodjelu sredstava za izgradnju navedenog kolektora. Ovim projektom je osigurano 1.119.415,99 eura, od čega je Europska komisija osigurala 839.561,99 eura. Provođenje projekta trajalo je 18 mjeseci i završeno je 31. kolovoza 2013. godine.

3.2.10. Uređenje vodotoka voda

Cjelokupno područje Grada Donjeg Miholjca nalazi se unutar granica vodnog područja slivova Drave i Dunava te slivnom području Karašica – Vučica.

Slika 4. Vodotok Karašice

Regulacija se vodotoka na području Grada Donjeg Miholjca kao i izgradnja vodnih građevina usklađuje s Republikom Mađarskom s obzirom da se radi o graničnom području. Granično područje odnosi se na dionicu Podravski Podgajci - Podravska Moslavina koja je regulirana i uređena korita u razdoblju 1960.-1980. godine.

Sustav obrane od poplava predstavljaju nasipi uz Dravu: nasip Sveti Đurađ – Donji Miholjac i nasip Hobođ - Zabara. Uz nasip Sveti Đurađ – Donji Miholjac, na branjenoj strani, nalazi se kompleks miholjačkih ribnjaka. Sustav obrane od poplava ima svrhu zaštite od poplava vanjskim vodama područja koje se mogu javiti na rijeci Dravi, odnosno dotokom oborinskih voda s Papuka ili Krndije.

3.2.11. Melioracijska odvodnja

Sustav melioracijske odvodnje obuhvaća sjeverni dio slivnog područja Karašica – Vučica, odnosno na području grada ravničarski dio, u kojem je uz obranu od poplava bitna i odvodnja suvišnih vlastitih voda. Glavni recepijenti vlastitih suvišnih voda su rijeka Karašica te posredno rijeka Drava. U navedenom je slivnom području izgrađen sustav objekata obrane od poplava u vidu obrambenih nasipa uz vodotoke te kanali II. reda. Na navedenom području nema službeno prihvaćenih obrambenih nasipa jer su uz većinu vodotoka uglavnom formirana odlagališta od čišćenja vodotoka i kao takva ne smatraju se obrambenim nasipima.

Dogradnja odvodnje najintenzivnije se provodila u okviru provođenja mjera komasacije što znači da su se u razdoblju 1976.-1985. intenzivno gradile pojedinačne random te plošne drenaže. U idućem je razdoblju potrebno provesti rekonstrukciju kanalske mreže I. i II. reda.

Slika 5. Uređenje vodotoka i voda

Sustav kanalske mreže izvan naseljenih mjesta održavaju Hrvatske vode prema svojem programu uređenja. Slabosti kanalske mreže i problemi sa sustavom unutar naseljenih mjesta pokazuje da se nije dovoljno vodilo računa o prohodnosti pojedinih mjesnih kanala i takvo stanje može stvarati probleme kod velike količine oborina.

3.2.12. Mjere zaštite i spašavanja

Grad Donji Miholjac je donio "Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Grad Donji Miholjac" te ona čini temelj za određivanje mjera zaštite i spašavanja.

Navedenim dokumentom sustavno se utječe na smanjenje rizika od katastrofa i velikih nesreća na području grada te su zahtijevane mjere, proizašle iz analize nastanka velike nesreće i katastrofe, kao i utvrđenim mogućnostima smanjenja opsega ugrožavanja ili ojačavanja otpornosti objekata na prisutne opasnosti, ugrađene u PPUG Donjeg Miholjca.

MJERE ZAŠTITE OD POPLAVA I BUJICA

Na području Grada Donjeg Miholjca u proteklom periodu izveden je veliki broj radova na kanalskoj mreži kako bi se osigurala dostatna razina zaštite od poplava.

Slika 6. Zaštita od poplave u Svetom Đurđu 2014. godine

Kako Prostornim planom uređenja Grada Donjeg Miholjca nisu bile predviđene posebne mjere zaštite od poplava, Izmjenama i dopunama u Odredbe za provođenje PPUG-a dodan je novi članak 98.a. kojim su ugrađene slijedeće mjere: - obvezno čišćenje i održavanje kanala i vodotoka kako bi se osigurao nesmetan protok vode u slučaju velikih količina padalina, - obvezno održavanje nasipa koji štite naseljena mjesta, poljoprivredne površne i ribnjake od poplava i

- zabraniti neovlaštenu gradnju mostova i prijelaza preko kanala i vodotoka u cilju nadzora nad postavljenim profilima. MJERE ZAŠTITE OD SUŠE

Kako Prostornim planom uređenja Grada Donjeg Miholjca nisu bile predviđene posebne mjere zaštite od suše, Izmjenama i dopunama u Odredbe za provođenje PPUG-a dodan je novi članak 98.b. kojim je propisana potreba izgradnje sustava za navodnjavanje. Na ovom području planirana su dva sustava koja obuhvaćaju površine za navodnjavanje:

- Sustav navodnjavanja Miholjac – Viljevo - Sustav navodnjavanja Miholjački Poreč

Slika 7. Plan izgradnje sustava za navodnjavanje uz Karašicu

3.2.13. Zbrinjavanje otpada

Zbrinjavanje otpada na području Donjeg Miholjca u nadležnosti je tvrtke Doroslov d.o.o. Tvrtka je osnovana 2014. godine, diobom Komunalnog gospodarstva Park d.o.o. na dvije tvrtke, gdje Doroslov d.o.o. preuzima djelatnosti odvoza i zbrinjavanja otpada, zelenila i čistoće i gradskih groblja. Tvrtka je u 100% vlasništvu Grada Donjeg Miholjca.

Tvrtka Doroslov d.o.o. upravlja jedinim organiziranim odlagalištem otpada – ''Doroslov'' koje se nalazi jugozapadno od mjesta Donji Miholjac. Organizirano sakupljanje otpada osim u samom gradu, vrši se i u svim prigradskim naseljima na području Grada Donjeg Miholjca. Od 2014. godine u Gradu Donjem Miholjcu provodi se odvojeno prikupljanje otpadnog papira, stakla, plastike i metala. Otpad se odlaže u posebne kontejnere koji se nalaze na tzv. ''Zelenim otocima''. ''Zeleni otoci'' postavljeni su na 10 mjesta u samom gradu, dok se preostalih 6 nalazi u prigradskim naseljima.

Deponija ''Doroslov'' trebala bi biti sanirana i zatvorena do 2018. godine. Sanacija sa zatvaranjem postojećeg odlagališta provodi se u suradnji Grada i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nakon otvaranja regionalnog odlagališta otpad će se prikupljati na deponiji „Doroslov“, sortirati i otpremati na regionalno odlagalište radi zbrinjavanja. Na mjestu deponije nalazi se

reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište namijenjeno je razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada.

Nelegalna odlagališta otpada u prigradskim naseljima na kojima se odlagao otpad prije no što se počelo provoditi kontrolirano prikupljanje otpada adekvatno su sanirana. Problem je u stalnom novom pojavljivanju „divljih“ odlagališta otpada.

Slika 8. Sanacija odlagališta Doroslov

3.3. Kulturna dobra i zaštičeni dijelovi prirode 3.3.1. Kulturna dobra

Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture na području Grada Donjeg Miholjca nalazi se

19 kulturnih dobara.

Tablica 3. Kulturna dobra na području grada Donjeg Miholjca2

MJESTO NAZIV VRSTA KULTURNOG DOBRA

DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Borik i Janjevci'' Nepokretno kulturno dobro

DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Farkaševci'' Nepokretno kulturno dobro

DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Jeroličko gušće'' Nepokretno kulturno dobro

DONJI MIHOLJAC Arheološko nalazište ''Prinčevac'' Nepokretno kulturno dobro

DONJI MIHOLJAC Crkva sv. Mihovila Arkanđela Nepokretno kulturno dobro

DONJI MIHOLJAC Inventar crkve sv. Mihovila Arkanđela Pokretno kulturno dobro- zbirka

DONJI MIHOLJAC Kompleks dvoraca Mailath Nepokretno kulturno dobro

DONJI MIHOLJAC Kulturno - povijesna cjelina grada Donjeg Nepokretno kulturno dobro - povijesna cjelina Miholjca

DONJI MIHOLJAC Orgulje u crkvi sv. Mihovila Arkanđela Pokretno kulturno dobro

GOLINCI Arheološko naselje ''Leštak'' Nepokretno kulturno dobro

GOLINCI Arheološko nalazište ''Ograd'' Nepokretno kulturno dobro

GOLINCI Arheološko nalazište ''Selište'' Nepokretno kulturno dobro

PODGAJCI Crkva sv. Martina Nepokretno kulturno dobro PODRAVSKI

RADIKOVCI Orgulje u crkvi sv. Ane Pokretno kulturno dobro

RAKITOVICA Arheološko nalazište ''Arende1'' Nepokretno kulturno dobro

RAKITOVICA Arheološko nalazište ''Arende2'' Nepokretno kulturno dobro

RAKITOVICA Arheološko nalazište ''Kraka'' Nepokretno kulturno dobro

RAKITOVICA Tradicijska kuća s okućnicom, glavna ulica 61 Nepokretno kulturno dobro

SVETI ĐURAĐ Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro

2 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 30

Grad Donji Miholjac mjesto je staro više od 950 godina što znači i obilje povijesni značajnih građevina koje karakteriziraju razvoj mjesta kroz stoljeća. Najvažniji su povijesni spomenici na području Grada sljedeće građevine:

3.3.1.1. Dvorac Prandau

Nakon oslobođenja od turske vlasti 1687. godine, Slavonija je ponovno ušla u sastav Habsburške Monarhije, a Donji Miholjac bio je pod upravom Dvorske komore. Carski dvor rasprodavao je i dijelio velike posjede u Slavoniji i to uglavnom strancima. Car Karlo VI. daruje posjed pod nazivom Valpovačko vlastelinstvo (Donji Miholjac i Valpovo) Antunu Petru Hilleprandu von Prandau, savjetniku bečke komore. Od tada Donji Miholjac postaje vlastelinski grad te dolazi do društvenog, kulturnog, gospodarskog i prometnog razvoja mjesta.

Slika 9. Dvorac Prandau u Donjem Miholjcu, izgrađen 1818. godine.

Dvorac je izgrađen 1818. godine u kasno baroknom stilu. Na uličnom pročelju devetnaest je jednakih prozora s kasnobaroknim ukrasima, a na dvorišnom je niz volti zatvorenih prozorima. Dvorac krasi dekorativni trijem – poveznica starog i novog dvorca.

3.3.1.2. Dvorac Mailath

Jedan od posljednjih izgrađenih dvoraca početkom 20. stoljeća za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije (1903.-1906. godine) prema projektu budimpeštanskog arhitekta Istvana Möllera. Navodno, razlog gradnje novog dvorca bilo je obećanje koje je grof Mailath dao caru Franji Josipu I., za vrijeme njegova sljedećeg posjeta Donjem Miholjcu 12. rujna 1901., da će do njegova sljedećeg posjeta sagraditi dvorac u lovačkom stilu.

Kule cilindrična oblika, nemirne krovne plohe, visoka krovišta, ukrasni dimnjaci, terase s neoklasicističkim balustradama, ograde od kovanog željeza te ostale arhitektonske pojedinosti različitih historicističkih obilježja govore o prepoznatljivom engleskom stilu Tudor.

Slika 10. Dvorac Mailath, najprepoznatljiviji simbol grada Donjeg Miholjca

Dvorac je građen na četiri etaže: podrumski prostor, prizemlje, kat i potkrovlje. Tlocrt je dvotrakt oko središnjeg hodnika koji u sredini dvorca prelazi u predvorje sa stubištem, galerijom i izlazom na vrtnu terasu. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak gdje su se nalazile zimska i ljetna blagovaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka te sobe dvorske kancelarije. Na prvom katu nalazile su se sobe s kupaonicama i kapelica posvećena Duhu Svetom. U potkrovlju su bile sobe za poslugu. Vlastiti izvor električne energije, centralni sistem usisavanja prašine, vlastiti vodovod te tri načina grijanja (centralno na toplu vodu, otvoreni kamini i kalijeve peći) jasno kazuju da je dvorac za tadašnje vrijeme bio vrlo moderan. Sve prostorije obložene su hrastovim oblogama. Ručno izrezbareni drveni zasloni na prozorima štitili su za vrijeme vrelih ljetnih dana te u vrijeme hladnih zima. Unutrašnjost je bila uređena grofovim lovačkim trofejima s putovanja po Aziji i Africi.

3.3.1.3. Kulturni spomenici

1. Spomenik cara Franje Josipa I. Spomenik je podignut u čast i sjećanje na posjet austrijskog cara Franje Josipa I. Donjem Miholjcu za vrijeme vojnih manevara koji su se održavali od 12. – 14. rujna 1901. godine. Idejni autor bio je akademski kipar Robert Frangeš Mihanović, a spomenik je otkriven 20. kolovoza 1905. godine uz nazočnost hrvatskog bana Teodora Pejačevića.

2. Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata Spomen obilježje u parku Matice Hrvatske otkriveno je 27. rujna 2002. godine u sjećanje na sve hrvatske branitelje s područja bivše općine Donji Miholjac koji su poginuli u Domovinskom ratu. U podnožju spomenika nalaze se stihovi Antuna Nemčića.

Slika 11. Spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata

3. Spomenik Slobode Nalazi se u parku Svetog Florijana, a podignut je 29.09.1968. godine u spomen 25. obljetnice osnivanja VI. korpusa Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije.

Slika 12. Spomenik Slobode

4. Rodna kuća književnika i pjesnika Augusta Harambašića

Slika 13. Rodna kuća Augusta Harambašića

August Harambašić rođen je u Donjem Miholjcu. Gimnaziju je prvo pohađao u Požegi, a maturirao je u Osijeku 1879. godine. Pravo je studirao u Zagrebu i Beču te u Zagrebu 1884. godine završio studij. Godine 1892. je doktorirao, 1894. položio sudački, a 1896. pravosudni ispit. Pravo obavljanja odvjetničke prakse dobio je 1900. godine. Politički je pratio oštru liniju Ante Starčevića, radi čega je bio više puta priveden u zatvor. U Hrvatskom saboru je bio pravaški zastupnik od 1901. godine. Osnovna škola u Donjem Miholjcu nosi naziv po njemu.

3.3.1.4. Crkva Sv. Mihaela Arkanđela

Prvi spomen donjomiholjačke crkve Sv. Mihaela datiraju još iz davne 1057. godine. Nakon izgradnje crkve oko nje se postupno razvija naselje. U opisu crkve navodi se da je ona imala visoke zidove i tornjeve, a bila je opasana dubokim opkopom. Duga je 17, a široka 7 hvati. Do 1781. godine župom upravljaju oci franjevci, a nakon njih upravu preuzimaju dijecezanski svećenici. Dolaskom vlastelina Prandau patronat nad crkvom prelazi u njihove ruke. Današnji izgled crkva dobiva obnovom 1852. godine, ali se time nije utjecalo na temeljni izgled crkve koja ima obilježje kasnobarokne građevine. U četverolisnim poljima kupole svetišta i stropu lađe, izrađene su slike – Poklonstvo kraljeva i Krist poučava apostole. Rubno u kupoli svetišta naslikani su evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan. Na sjevernom zidu svetišta, iznad ulaza u sakristiju izrađena je slika Isus s učenicima u Emausu. Barokni oltar, posvećen naslovu crkve i župe, sv. Mihaelu Arkanđelu, smješten je u apsidi svetišta. To je drvorezbarski rad s drvenom konstrukcijom koja počiva na zidanoj menzi u sredini te drvenim nosačima sa strane. Oltarna pala-ulje na platnu, rad je slikarice Marije Schoffman naslika 1890. godine u Beču. Motiv je Sveti Mihael koji pobjeđuje sotonu. Središnje postavljeni kameni tabernakul na zidanoj menzi sastavni je dio oltara. U dvorištu crkve nalaze se križ i kip sv. Florijana. Danas je ona ponos svih stanovnika grada te povijesni i kulturni spomenik od neprocjenjive vrijednosti.

Slika 14. Unutrašnjost crkve Sv. Mihaela

3.3.1.5. Orgulje u crkvi Sv. Mihaela Arkanđela

Veliki instrument s 18 registara, 2 manuala i pedalom djelo je anonimnog bečkog graditelja. Građene su oko 1852. g. Izrađene su u radionici vrsnog majstora, posebno s obzirom na krasno oblikovano kućište iz razdoblja kasnog bidermajera. Orgulje idu u red najznačajnijih starijih instrumenata Hrvatske uopće. Na vanjskoj strani kućišta su inicijali darovatelja C.B.P. (Conrad baron Prandau), vlastelina miholjačkog.

Slika 15. Orgulje u crkvi sv. Mihaela Arkanđela

3.3.1.6. Crkva Sv. Jurja Sveti Đurađ

Crkva svetoga Jurja u Svetom Đurđu pravi je arhitektonski biser. Sagrađena je na poziciji antičke građevine, sigurno postaje na rimskoj cesti koja je povezivala Mursu i Petoviju, današnji Ptuj, o čemu svjedoče i rimske opeke ugrađene u dio sjevernoga zida lađe crkve. Zapravo, postoji velika mogućnost da je današnja crkva zapravo sljedbenik kasnoantičke ili ranoromaničke crkve na čijim je temeljima sagrađena kasnoromanička osnovica današnje lađe. Naime, sjeverni dio lađe građen je u dvije faze. Svetište je sagrađeno u 15. stoljeću, u doba zrele gotike, i na kontraforima i prozorima zamjetna je gradnja karakteristična za obitelj Morović, gospodare i (do)graditelje današnjega dvorskoga kompleksa u Valpovu. Sa zapadne strane lađe dozidan je u 19. stoljeću zvonik s mnogim eklezijastičkim detaljima što ga izdvaja od ostalih zvonika. No, ono što crkvu svetoga Jurja čini osobitom je kasnogotički portal na južnom zidu koji je donedavna bio zatvoren malim klasicističkim predvorjem3

3 http://www.glas-slavonije.hr/198273/11/Sakralna-bastina-Donjomiholjackog-kraja-jos-uvijek-nije-do-kraja- istrazena, Zdenko Samaržija, povjesničar i publicist, 11. svibnja 2013. godine 36

3.3.2. Zaštićeni dijelovi prirode

Područje grada Donjeg Miholjca odlikuje s bogatom prirodnom baštinom nastalom kao posljedica njegovih reljefnih, klimatskih i pedoloških osobina.

Zaštićeni dijelovi prirode, na području Grada, registrirani su u tri kategorije: 1) POSEBNI REZERVAT- POSEBNI ORINTOLOŠKI REZERVAT ''PODPANJ'' 2) SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE - PARK U DONJEM MIHOLJCU 3) ZAŠTIĆENI KOPNENI/MORSKI KRAJOBRAZ- REGIONALNI PARK MURA-DRAVA - područje uz rijeku Dravu

1) POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT ''PODPANJ''

Posebni ornitološki rezervat "Podpanj" nalazi se na zapadnom dijelu ribnjaka Donji Miholjac i zauzima površinu od 84,99 ha. Zbog svojih izuzetnih ornitoloških vrijednosti, područje "Podpanj" zaštićeno je 1997. godine u kategoriji posebni ornitološki rezervat. Područje je značajno za obitavanje, gniježđenje, seobu i zimovanje ptica. Na području "Podpanj" evidentirano je 106 vrsta ptica od kojih dvadesetak vrsta spada u europske ugrožene vrste dok 3 vrste spadaju u svjetski ugrožene vrste. Poglavarstvo Osječko-baranjske županije donijelo je, 8. veljače 2002. godine, Pravilnik o mjerama zaštite Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj" ("Županijski glasnik" broj 2/02.). Pravilnikom su propisane mjere zaštite, a osobito mjere uređenja i korištenja Posebnog ornitološkog rezervata "Podpanj". Područje "Podpanj" je turističko područje od važnosti za Županiju. Unutar rezervata zabilježene su 4 nove vrste ptica za Hrvatsku (Emerizia rustica, Calidaris alba, Achrocephalus agricola i Sterna paradizea) te nova vrsta šišmiša (Pipistrellus pygmeus).4

2) PARK U DONJEM MIHOLJCU

Park u Donjem Miholjcu zaštićen je temeljem Rješenja Konzervatorskog Zavoda iz Zagreba od 1958. godine čime je proglašen prirodnom rijetkošću. Park je oblikovan kao pejzažni perivoj koji je svoj konačan oblik dobio krajem 19. i početkom 20. stoljeća izgradnjom novog dvorca. Površina parka iznosi 35 jutara. Istočno od dvorca nalazi se manji vrt trapeznog oblika na čijoj se sjevernoj strani nalazi staklenik izgrađen 1872. godine od čelične konstrukcije s krovom od lima na sjevernoj strani te obložen staklom na južnoj. Staklenik je u ruševnom stanju i zahtjeva temeljitu rekonstrukciju.

Perivoj prostorno zaokružuje Dvorac Mailath i u sjevernom dijelu vezuje na korisne vrtove – voćnjak. U svom manjem dijelu oblikovan je u francuskom stilu sa šišanim živicama, šimširom koji formiraju tri uresna vrta, smještena između paviljona i terase dvorca i formalnim parterom te ispred glavnog zapadnog pročelja dvorca velikim kružnim cvjetnjakom. Veći dio perivoja oblikovan je u engleskom stilu s tratinama, većim i manjim skupinama drveća i pejsažno vođenim stazama.

Od građevina u perivoju su se nalazile tri građevine, paviljon i kuglana te skulpture i četiri fontane od čega je djelomično sačuvan samo paviljon, koji treba hitnu zaštitu. Danas je sačuvan paviljon s tri

4 http://www.obz-zastita-prirode.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=340 37

uresna vrta od šimšira, prilično oštećen staklenik koji je izvan upotrebe i dio zidane ograde s ulaznim vratima u paviljon kao dio parka.

U perivoju prevladavaju autohtone vrste drveća poput hrasta lužnjaka, graba, jasen lipe, klena i javora. Pridodane su im i udomaćene vrste – platana, kopivić, judino drvo, gledičija, gimnohlad, crni orah, tulipanovac, paulovnija, jablan, bijela topola, sofora kao i niz četinjača - obična i golema jela, kavkaska jela, vankuverska jela, lawsonov pačempres, ginko, crni i obični bor, borovac i sekvoja.

Slika 16. Park u Donjem Miholjcu

3) REGIONALNI PARK MURA-DRAVA

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi, u kojem su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u regionalnom parku utvrđuje se uvjetima zaštite prirode (Zakon o zaštiti prirode, "Narodne novine" broj 70/05. i 139/08.). Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 10. veljače 2011. godine prostrano prirodno i dijelom kultivirano područje rijeka Mure, Drave na području u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko- podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, je regionalnim parkom, s ukupnom površinom od 87.680,52 hektara, od čega je 26.102,49 hektara na području Osječko-baranjske županije, odnosno ukupno 6,28% površine županije obuhvaćen parkom, a udio županije u površini Parka 29,84%. Šire područje rijeke Drave je temeljem vrednovanja koje je načinio Zavod za ornitologiju HAZU, vrednovano i kao područje važno za ptice EU (tzv. SPA područja) podijeljeno na 4 dijela: Dravske akumulacije, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja), Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca), Podunavlje i Podravlje od međunarodnog je značaja. Na ovom je području rasprostranjen vrlo velik broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica posebice onih vezanih za vlažna staništa, od kojih je nekoliko desetaka kvalifikacijskih vrsta za ova područja. 5

Zaštićeni dijelovi prirode u Gradu Donjem Miholjcu zauzimaju površinu do 94,64 ha.

5 http://www.obz.hr/hr/pdf/propisi/2011/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20stanju%20i%20za%C5%A1titi%20prir ode%20na%20podru%C4%8Dju%20Osje%C4%8Dko-baranjske%20%C5%BEupanije.pdf 38

KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI – krajobrazne vrijednosti na području Donjeg Miholjca osim rijeke Drave s brojnim meandrima i zatocima te rijeke Karašice čini i prostor umjetnih ribnjaka – Ribnjak Donji Miholjac s potezom crnog bora uz njegovu jugoistočnu obalu. Navedeni ribnjak obitavalište je najrazličitijih vrsta močvarne ornitofaune.

Krajobrazne osobitosti čine i lokaliteti Dravski otoci karakterističan po autohtonoj vegetaciji priobalja koju čine topola, vrba, hrast i jasen kao i guste i prizemne biljne vrste i Suho polje koje se odlikuje gustom autohtonom vegetacijom mekih listača – najčešće topole, različite vrste riba i često grmolika rakita.

Slika 17. Karta obuhvata Regionalnog parka MURA - DRAVA

4) PROSTOR RIBNJAKA

Prostor ribnjaka, sjeverno od Donjeg Miholjca, u površini od oko 1.000 ha, neposredno vezan uz tok rijeke Drave, obitavalište je najrazličitijih vrsta močvarne ornitofaune. Posebno tokom blagih zima za ptice selice, pri čemu održavanje potpunog ekosustava osigurava i niz biljnih vrsta uz obale ribnjaka, poput različitih vrsta trske i rogoza, budući da doprinose obogaćivanju vode kisikom te stvaraju povoljne uvjete i za razvoj brojnih ribljih vrsta.

5) ŠUMSKI ZID CRNOG BORA, TZV. BORIK

Šumski zid crnog bora, tzv. Borik, smješten uz južnu obalu ribnjaka Donji Miholjac jedan je od prepoznatljivih gradskih pejzažnih obilježja na istočnom ulazu u grad. Borovi su zasađeni 1901. godine, u dužini od 1 km i površini od 20 ha, u svrhu stvaranja vjetrozaštitnog pojasa vinograda južno od ribnjaka. Obitavalište je i zaklon raznim životinjskim vrstama - jazavcu, lisici, tvoru, lasici te mjesto gnježđenja i zadržavanja brojnih ptičjih vrsta, posebno ptica pjevica. Danas je pojas crnog bora ugrožen erozijom obale uz koju su zasađeni, što ima za posljedicu rušenje starijih stabala, što bi se moglo izbjeći otklanjanjem srušenih stabala i nižeg raslinja i obnovom pojasa novim sadnicama koje bi zamijenile stari nasad.

3.3.3. Zaštita prirode i okoliša

Okoliš predstavlja okruženje u kojem neka organizacija djeluje, uključujući zrak, vodu i tlo, prirodne resurse, floru i faunu, ljude i njihovo međudjelovanje.

Razvoj je održiv ako prirodni eko sustavi služe kao resursi stalnog rasta proizvodnje i potrošnje, a nadolazećim generacijama ostaju nesmanjene kakvoće i iskoristivosti. Potpuno uklanjanje postojećeg globalnog nesklada čovjeka i prirode.

Osim što je pretpostavka za zdrav i kvalitetan život na nekom području, zdrav i čist okoliš i priroda također su pretpostavka i prednost za razvoj niza djelatnosti (turizam, ekološka poljoprivreda itd). Strateško promišljanje razvoja mora biti poticaj da se aktivnije i sustavnije počne voditi briga o prirodi i okolišu i njihovom zagađenju na način da se strogo kontrolira kvaliteta zraka, vode, razina buke, vizualno zagađenje, smanjenju preopterećenosti (gužve) te donose i poštuju zadani standardi i limiti dozvoljenog zagađenja. Pri upravljanju gradom, pitanje zaštite prirode i okoliša posebno je složeno jer je potrebno pronaći ravnotežnu razinu između istodobne zaštite i gospodarskog razvoja. Sve odluke i aktivnosti na razini lokalnih samouprava moraju biti usmjerene k optimalnom i racionalnom korištenju raspoloživih prirodnih resursa. Potrebno je poduzimati aktivnosti i mjere za minimiziranje negativnih utjecaja na prirodu i pristupiti aktivnostima koje direktno pridonose očuvanju i unapređenju prirode i okoliša. Razina svijesti stanovnika na području grada Donjeg Miholjca o značaju zaštite prirode i okoliša još uvijek nije zadovoljavajuća, stoga je potrebno i dalje kontinuirano provoditi aktivnosti koje razvijaju razinu osviještenosti i educiranosti građana svih dobnih skupina, posebno najmlađih i to organiziranim programima zaštite prirode i okoliša, nastave u prirodi, kontinuiranim promotivnim aktivnostima s informativno-edukacijskim poticajnim porukama, intenzivnijim inicijativama udruga iz područja zaštite prirode i okoliša i sl. Zaštitu prirode i okoliša potrebno je promovirati kao nužni uvjet daljeg razvoja i podizanja razine kvalitete života stanovnika na području Grada Donjeg Miholjca.

3.4. Demografska analiza

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Donji Miholjac bilježi 9.491 stanovnika, što predstavlja 3,11% od ukupnog broja stanovnika županije (305.032 stanovnika). U odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine, grad bilježi pad od 774 stanovnika, što iznosi 7,54%. Depopulacija na području grada uglavnom je izazvana ekonomskim problemima, prvenstveno nezaposlenošću i odlaskom u veća urbana središta zbog mogućnosti bolje zarade i lakšeg zapošljavanja. Gustoća naseljenosti na području Grada iznosi 61,62 st/km².

Tablica 4. Popis stanovništva Grada Donjeg Miholjca prema starosti 6

PODRUČJE SPOL UKUPNO 0-14 15-64 65 I VIŠE

GRAD DONJI MIHOLJAC UKUPNO 9491 1336 6630 1525

M 4642 656 3407 579

Ž 4849 680 3223 946

Tablica 5. Stanovništvo područja grada Donjeg Miholjca prema završenom stupnju školovanja7

VISOKO OBRAZOVANJE

BEZ 1-3 4-7 OSNOVNA SREDNJA STRUČNI SVEUČILIŠNI SPOL UKUPNO ŠKOLE RAZREDA RAZREDA ŠKOLA ŠKOLA STUDIJ STUDIJ DOKTORAT NEPOZNATO

M 3986 21 16 76 1034 2392 179 263 3 2 Ž 4169 78 26 145 1768 1708 172 271 1

SV. 8115 99 42 221 2802 4100 351 534 3 3

6 Izvor: DZS – Popis stanovništva 2011. 7 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije. Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni. Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij. 41

3.5. Društvena infrastruktura 3.5.1. Odgoj i obrazovanje 3.5.1.1. Predškolsko obrazovanje

Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje jedna ustanova za predškolski odgoj djece – Dječji vrtić „Pinokio“ te područni odjel vrtića u Rakitovici koji polaze djeca u dobi od 3-7 godina. Vrtić Pinokio djeluje od 1959. godine, a 1977. godine započinje s radom u novoj, namjenski izgrađenoj zgradi.

Danas Dječji vrtić „Pinokio“ u svom sastavu ima i tri područna vrtića; u Rakitovici, Marijancima i Črnkovcima. Radno vrijeme vrtića usklađeno je prema potrebama roditelja. Vrtić je mjesto organiziranog okupljanja djece u dobi od prve godine do polaska u školu, a za djecu koja nisu uključena u redovne programe pohađanja organiziran je predškolski minimum.

Tablica 6. Broj djece upisane u Dječji vrtić ''Pinokio'' Donji Miholjac

DOBNA SKUPINA BROJ DJECE JASLIČKA SKUPINA 10 MLAĐA SKUPINA 22 SREDNJA SKUPINA 21 MJEŠOVITA SKUPINA 18 STARIJA ''A'' SKUPINA 27 STARIJA ''B'' SKUPINA 24 UKUPNO 122 DJECA U RAKITOVICI 21 UKUPNO DJECE POLAZNIKA VRTIĆA 143

Tablica 7. Podaci o upisanoj djeci u posljednjih 5 godina PEDAGOŠKA GODINA BROJ UPISANE DJECE

2010/2011 207

2011/2012 186

2012/2013 187

2013/2014 181

2014/2015 183

Iz prethodno navedenih tablica može se uočiti da su kapaciteti vrtića popunjeni. Mnoga djeca trebaju smještaj u vrtiću, ali to nije moguće zbog malog kapaciteta postojećeg vrtića. Budući da na području grada postoji samo jedna ustanova za predškolski odgoj, kapacitet vrtića za prihvat djece trebao bi se povećati jer je prevelika potražnja za smještajem djece, a malo je prostora i odgojitelja. Zbog toga postoji lista čekanja za upis u vrtić. Iz tih razloga potreba je još dograditi određen broj prostorija kako bi sva djeca s područja Grada mogla ići u vrtić. Trebalo bi izgraditi izdvojen odjel za jaslice te prostorije za stariji uzrast. Ako se poveća kapacitet vrtića, postoji i potreba za više odgojitelja što dovodi do potrebe zapošljavanja

većeg broja odgojitelja. Budući da je zgrada vrtića stara, potrebno joj je renoviranje – krov, fasada, stolarija, sanitarije. Osim renoviranja zgrade potrebno je obnoviti i opremu poput ležaja, stolova i stolica te igračaka.

3.5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na području Grada Donjeg Miholjca postoje dvije ustanove za osnovnoškolsko obrazovanje djece. U Donjem Miholjcu se nalazi Osnovna škola „August Harambašić“ koja ima područnu školu u Rakitovici, a u Podravskim Podgajcima nalazi se Osnovna škola „Hrvatski sokol“ koja ima područne škole u Bočkincima i Črnkovcima. Slijedi prikaz broja učenika po razredima OŠ ''August Harambašić'' (Donji Miholjac i Rakitovica).

Tablica 8. Podaci o broju učenika OŠ „A. Harambašić“Donji Miholjac u školskoj godini 2014./2015. Izvor: OŠ „A. Harambašić“

RAZRED BROJ UČENIKA UKUPNO BROJ UČENIKA PODRUČNA ŠKOLA RAKITOVICA 1. 41 7 48 2. 49 9 58 3. 55 9 64 4. 44 7 51 5. 60 60 6. 61 61 7. 57 57 8. 66 66 UKUPNO 433 32 465

U Osnovnoj školi „Hrvatski sokol“ u Podravskim Podgajcima završena je izgradnja nove sportske dvorane u kojoj će djeca koja pohađaju osnovnu školu imati nastavni program tjelesnog odgoja, ali će se koristiti i za ostale namjene kao na primjer sportsku rekreaciju stanovništva, sportska natjecanja, održavanje kulturnih manifestacija i ostalo.

Tablica 9. Podaci o broju učenika OŠ „Hrvatski sokol“ Podravski Podgajci u školskoj godini 2014./2015. Izvor: OŠ ''Hrvatski sokol''

RAZRED BROJ UČENIKA UKUPNO BROJ UČENIKA PODRUČNA ŠKOLA ČRNKOVCI 1. 11 11 22 2. 14 10 24 3. 17 7 24 4. 12 10 22 5. 26 26 6. 19 19 7. 23 23 8. 23 23 UKUPNO 145 38 183

U posljednjih nekoliko godina, u školu ''A. Harambašić'' ugradilo se koso dizalo – platformu za učenike s invaliditetom, klimatizirale su se sve učionice i uredi, izgradila se višenamjenska vanjska

eko-učionicu s popratnim sadržajima i edukativnim materijalima, sve učionice su opremljene audio- vizualnom opremom, podignuta je kvaliteta rada školske kuhinje, obnovljena je Nastavno-športsku dvoranu te su izgrađena dva malonogometna igrališta. Od 2001. godine škola ima status Eko-škole, te više od 5 godina uključena je u projekt ''Škola bez nasilja i zaštita školske imovine''. Od problema s kojima se škola susreće, potrebno je izgraditi novu sportsku dvoranu za tjelesni odgoj jer se u postojećoj dvorani odvijaju sve sportske aktivnosti na području grada, ali se i provodi srednjoškolski program za tjelesni odgoj. U osnovnoj školi zaposleno je 66 osoba, kao što vidimo u prikazanoj tablici.

Tablica 10. Podaci o zaposlenima u OŠ, Izvor: OŠ „A. Harambašić“ RADNO MJESTO BROJ ZAPOSLENIH Učitelji razredne nastave 12 Učitelji predmetne nastave 27 Učitelji OGŠ-e 5 Stručni suradnici 3 Ravnatelj 1 Tajnik 1 Računovodstvo 2 Spremačice 11 Školska kuhinja 2 Domar 2 UKUPNO 66

Slika 18. Zgrada Osnovne škole Augusta Harambašića

Osnovna glazbena škola

U sastavu škole djeluje i Osnovna glazbena škola u kojoj učenici stječu vještine sviranja gitare, klavira, harmonike i tamburice. Pri školi djeluje i Tamburaški orkestar, čiji su članovi djeca glazbene škole od drugog do šestog razreda.

Tablica 11. Podaci o broju učenika u Osnovnoj glazbenoj školi, Izvor: OŠ „A. Harambašić“

NASTAVNI PREDMET BROJ UČENIKA

KLAVIR 24

GITARA 28

HARMONIKA 4

TAMBURICA 8

SOLFEGGIO/UKUPNO 64

Slika 19. Zgrada Osnovne glazbene škole

3.5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

U Donjem Miholjcu nalazi se jedna ustanova za srednjoškolsko obrazovanje – Srednja škola Donji Miholjac. Srednja škola omogućuje potencijalnim učenicima sljedeće nastavne programe za stjecanje sljedećih zanimanja koje će biti prikazano u nastavku.

Tablica 12. BROJ UČENIKA PO PROGRAMIMA – ZANIMANJIMA I RAZREDNIM ODJELIMA

Četverogodišnji I.RAZRED II.RAZRED III.RAZRED IV.RAZRED programi - zanimanja Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika Opća gimnazija 1 29 1 28 1 25 1 24 Komercijalist 1 19 1 22 1 20 1 21 Poljoprivredni 1 16 0 0 1 23 1 17 tehničar – opći Strojarski 0 0 0 0 1 12 1 15 tehničar UKUPNO 3 64 2 50 4 80 4 77

Trogodišnji I.RAZRED II.RAZRED III.RAZRED programi – zanimanja Odjela Učenika Odjela Učenika Odjela Učenika

Prodavač 0,5 11 0,34 6 0,5 11 Cvjećar 0,5 5 0,33 11 0,5 17 Poljoprivredni 0 0 0 0 1 23 gospodarstvenik Mehaničar 0 0 0,33 12 0 0 poljoprivredne mehanizacije kl. Mehaničar 0,5 6 0 0 0 0 poljoprivredne mehanizacije JMO

Automehaničar 0,5 12 0,34 9 0,34 9 JMO Tokar JMO 0,5 8 0,33 7 0,33 11 Strojobravar JMO 0,5 12 0,33 7 0,33 11

UKUPNO 3 60 2 52 3 82

Srednja škola Donji Miholjac je smještena u staroj i neadekvatnoj zgradi za održavanje svih nastavnih programa i to pogotovo obrtničkih zanimanja zbog nedostatka adekvatnog prostora za izvođenje praktičnog dijela nastave. Zbog toga škola ne može dobiti i neke interesantnije nastavne programe što bi privuklo više učenika za upis u ovu srednju školu. Uglavnom zbog tih razloga iz godine u godinu dolazi do smanjivanja upisa učenika u Srednju školu Donji Miholjac. Ovu srednju školu uglavnom pohađaju učenici s područja Grada Donjeg Miholjca i prigradskih naselja, a manji dio učenika iz susjednih općina. Razlog tome je što srednje škole u susjednim gradovima imaju zanimljivije nastavne programe za potencijalne učenike od onih u Srednjoj školi Donji Miholjac pa stoga učenici iz susjednih općina tamo pohađaju srednjoškolsko obrazovanje. Odobravnje pojedinih obrazovnih programa je isključivo u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Kako bi se riješio ovaj problem, potrebna je izgradnja nove zgrade srednje škole, s pripadajućom sportskom dvoranom i igralištem. U budućnosti Srednja škola planira povećanje broja sektora sektorom Grafike te obrazovnim programima web dizajner i grafički dizjner.

Tablica 13. RAZREDNA ODJELJENJA – 2014./2015. godine

R.br. Razred Program - Broj M Ž UKUPNO UKUPNO Razrednik zanimanje učenika 1. 1. OG 29 7 22 29 106 K. Kaučić 2. 2. 28 13 15 28 V. Jukić 3. 3. 25 10 15 25 M. Tadić 4. 4. 24 8 16 24 T. Kovačević 5. 1. KOM 19 6 13 19 82 K. Veselovac 6. 2. 22 13 9 22 M. Molnar 7. 3. 20 6 14 20 Z. Falamić 8. 4. 21 5 16 21 B. Dolančić 9. 1. PT - O 16 10 6 16 56 K. Sabolek 10. 3. 23 11 12 23 D. Kopić 11. 4. 17 10 7 17 J.Ljubek 12. 3. ST 12 12 0 12 27 D. Grgić 13. 4. 15 15 0 15 14. 1. PR 11 0 11 16 96 S. Berke – CV 5 0 5 Maričić 15. 2. PR 6 0 6 29 L. Golić CV 11 0 11 MPM 12 12 0 16. 3. PG 23 12 11 23 M. Maroslavac 17. 3. PR 11 0 11 28 Lj. Bursač CV 17 0 17 18. 1. AM 12 12 0 18 92 I.Pinterić MPM 6 6 0 19. 1. SB 12 12 0 20 J. Brodar TOK 8 8 0 20. 2. AM 9 9 0 23 M. Šustek SB 7 7 0 TOK 7 7 0 21. 3. AM 9 9 0 31 I.Vrbešić SB 11 11 0 TOK 11 11 0 UKUPNO 459 242 217 459 459

3.5.1. Zdravstvo

Na području grada Donjeg Miholjca zdravstvena zaštita odvija se na dvije razine. To su primarna zdravstvena zaštita i specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita.

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJUČUJE:

1. Opću medicinu/ Obiteljsku medicinu 2. Dentalna zdravstvena zaštita sa djelatnosti dentalne tehnike 3. Zdravstvenu zaštitu žena i trudnica 4. Medicinsko – biokemijsku laboratorijsku djelatnost 5. Zdravstvenu zaštitu dojenčadi i predškolske djece 6. Higijensko epidemiološku djelatnost 7. Ljekarničku djelatnost

SPECIJALISTIČKO - KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UKLJUČUJE: 1. SLUŽBE SPECIJALISTIČKO KONZILIJARNE 2. SPECIJALISTIČKE ORDINACIJE KONZILIJARNE ZAŠTITE: ZAŠTITE:

● Specijalistička ambulanta fizikalne medicine ● Specijalistička ambulanta interne medicine ● Specijalistička ambulanta RTG i UZV dijagnostike ● Specijalistička ambulnta oftamologije ● Služba fizikalne medicine i rehabilitacije ● Specijalistička ambulanta ortopedije ● Služba RTG i UZV dijagnostike ● Specijalistička ambulanta kirurgije ● Specijalistička ortodonska ambulanta ● Specijalistička ambulanta psihijatrije ● Dentalna tehnika ● Specijalistička ORL ambulanta

U razdoblju od 2008.-2014. godine izgrađena je nova zgrada u sklopu Doma zdravlja, te je time dobiveno 850 m² dodatnog prostora. Daljnji planovi razvoja zdravstva na području grada uključuju dnevnu bolnicu te obavljanje manjih kirurških zahvata. Također se planira rad na osnivanju udruge liječenih alkoholičara.

Problemi koji se javljaju su nedostatak stručnog kadra, centralizacija primarne zdravstvene zaštite u velikim bolničkim centrima te prijevoz pacijenata koji moraju na dijalizu u kliničke bolničke centre. Zbog sve većeg broja starog i nemoćnog stanovništva dolazi do potrebe za boljom palijativnom skrbi na području grada. Ta skrb bi se trebala biti organizirana na 2 razine: 1. organizacija palijativne ambulante, 2. organizacija stacionara.

3.5.2. Socijalna skrb

Socijalna skrb je djelatnost od velikog interesa za RH kojom se ostvaruju mjere i programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili obiteljskim odnosima, koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama s ciljem unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog uključivanja u društva.

Centar za socijalnu skrb je jedan od dionika koji sprovodi spomenute mjere te priznaje zakonom propisana prava i usluge.

Na području grada Donjeg Miholjca u CZSS evidentirano je: - 175 korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu (samci i obitelji), - 134 korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu, - 22 korisnika osobne invalidnine, - 8 osoba koje ostvaruju status roditelja njegovatelja i - 7 udomiteljskih obitelji.

Korisnicima te drugim stanovnicima grada koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe kontinuirano se pomaže i kroz priznavanje jednokratnih naknada.

Kako određena prava korisnici ostvaruju i u gradu, potrebna je kontinuirana razmjena informacija grada i Centra za socijalnu skrb.

Grad Donji Miholjac ne odskače od cjelokupne slike Republike Hrvatske koja se ubraja u zemlje s vrlo starim stanovništvom. Osim kroz novčana davanja, starijim osobama skrb se osigurava kroz usluge smještaja koje na području grada pružaju Dom za starije i nemoćne osobe „Moj dom Majdenić“, obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Juraj“ iz Svetog Đurđa te udomiteljske obitelji (ima ih četiri) u kojima su trenutno smještene četiri osobe.

Starijim osobama kao i osobama tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju, pomaže se i kroz uslugu pomoći u kući koju im pruža Gradsko društvo CK Donji Miholjac i Dom za starije i nemoćne osobe „Moj dom Majdenić“.

Na području grada postoji jedna udomiteljska obitelj koja ima dozvolu za smještaj psihičkih bolesnih osoba. Drugih ustanova nema što predstavlja veliki problem. Također postoje i dvije obitelji s dozvolama za bavljenje udomiteljstvom za djecu.

Prema podacima kojima raspolaže CZSS te nadležna PP ove godine uočava se blagi pad u broju nasilničkog ponašanja u obitelji dok je uočen rast kriminaliteta počinjenog od strane djece i maloljetnika. Prilikom izricanja odgojnih mjera od strane Općinskog državnog odvjetništva i nadležnog suda maloljetnicima na području našeg grada ne mogu se izreći neke od odgojnih mjera (psihosocijalni tretman, poludnevni ili dnevni boravak u Disciplinskom centru i sl.) jer ih na području grada nije moguće provesti.

Na području Grada djeluju dva privatna staračka doma – Moj dom Majdenić i Dom za starije i nemoćne ''Sv. Juraj''. U domu su smještene osobe kojima je potrebna njega i skrb. To su uglavnom starije i nemoćne osobe. Ustanova ''Moj dom Majdenić'' zbrinjava 64 osobe i udovoljava sve tehničke i stručne zahtjeve za obavljanje ove djelatnosti te ima zaposlene 4 medicinske sestre i 5 njegovateljica. Dom za starije i nemoćne ''Sv. Juraj'' u Svetom Đurđu trenutačno ima 3 štićenika, 1 njegovateljicu i 3 medicinske sestre.

3.5.3.1. Crveni križ

Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje institucija Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo Donji Miholjac. Od 2006/07 godine pa do 30. travnja 2014. godine provodio se program ''Pomoć u kući starijim osobama''. U taj program bilo je uključeno 200 starih i nemoćnih osoba kojima je bila potrebna skrb. Trenutačno, Gradsko društvo crvenog križa provodi 3 programa. Prvi je ''Pomoć u kući starijim osobama'', koji je financiran od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. U ovaj program je uključeno 60 korisnika, preko Centra za socijalnu skrb te 8 korisnika koji su ugovore

sklopili direktno s Crvenim križem. Drugi program koji se provodi je ''Organizirane dnevne aktivnosti za starije osobe u Donjem Miholjcu''. Ovaj program koristi oko 30-50 korisnika, ovisno o aktivnostima koje se provode. Treći program koji se provodi od 01.11.2014. godine je ''Prevencija socijalne isključenosti za starije osobe''. U ovaj program uključeno je 20 korisnika.

Na ovim programima je zaposleno 3 voditelja, 5 gerontodomaćica i 2 pomoćna radnika. Grad Donji Miholjac sufinancira projekte koje provodi Crveni križ. 3.5.4. Civilno društvo

Prema prikupljenim podacima, na području Grada Donjeg Miholjca djeluju 144 udruge iz čega se može zaključiti da je građansko udruživanje na visokoj razini.

Tablica 14. Broj udruga prema naseljima na području grada Donjeg Miholjca8

NASELJE BROJ UDRUGA DONJI MIHOLJAC 105 GOLINCI 9 MIHOLJAČKI POREČ 2 PODGAJCI PODRAVSKI 7 SVETI ĐURAĐ 8 RADIKOVCI 8 RAKITOVICA 5 UKUPNO 144

Najviše osnovanih udruga je iz područja športa, a zatim iz gospodarstva te kulture. Na području grada udruge su organizirane u dvije krovne udruge: za šport i sve ostale pod Centrom za kulturu, informiranje i civilni sektor Grada Donjeg Miholjca.

Iako na području grada postoji veliki broj udruga, veći dio tih udruga nije aktivno. Potrebno je provjeriti djelatnost pojedinih udruga i vidjeti kakva je njihova uloga u ostvarivanju širih interesa, odnosno stanovništva grada. Kako bi se vodila evidencija aktivnih i neaktivnih udruga, potrebno je napraviti Gradski registar udruga. Budući da se udruge uglavnom financiraju iz Proračuna Grada Donjeg Miholjca, uočeno je da su određenim dijelom sredstva za financiranje projekata udruga nenamjenski utrošena. Stoga bi se trebalo više voditi računa o raspodjeli sredstava ovisno o stvarnoj djelatnosti udruga te financirati aktivne udruge. Kako bi se riješio taj problem, potrebna je transparentnost udruga, odnosno objavljivanje aktivnosti udruga na primjer putem web stranice grada. Jedno od rješenja je i da grad definira potrebe i prioritete na temelju čega bi udruge trebale ponuditi odgovarajuće projekte.

Osim toga, potrebno je i razvijanje volonterstva za rad u udrugama. Današnja mladež slabo je uključena u djelovanje i rad u udrugama. Moguće je da mladež s područja grada koja dobije stipendiju ima obvezu volontiranja u određenim udrugama.

8 http://www.appluprava.hr/RegistarUdruga/login 50

3.5.5. Vatrogastvo

Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Miholjac osnovano je 15. svibnja 1887. godine. DVD ima dugogodišnju tradiciju te uz svoju osnovnu djelatnost ima važan utjecaj na društveni život lokalne zajednice.

Postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva sudjeluje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanja ljudi i imovine ugrožene požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama.

DVD Donji Miholjac trenutno ima 8 zaposlenih, 53 člana, 8 pripadnika vatrogasne mladeži te 12 članova koja su djeca. Operativni vatrogasci rade u smjenama ta obavljaju vatrogasno dežurstvo 24 sata dnevno.

Tablica 15. Opremljenost DVD-a Donji Miholjac:

Vrsta vatrogasnog vozila Postojeće stanje (broj)

Zapovjedno vatrogasno vozilo 1

Navalno vatrogasno vozilo 1

Autocisterna 1

Vozilo za gašenje vodom i pjenom 1

Auto-Ljestve 1

Kombi vozilo za prijevoz ljudi i opreme 1

Malo dostavno vozilo 1

Čamac za spašavanje (kapacitet 8 osoba) 1

DVD Donji Miholjac u prosjeku godišnje ima 50 intervencija. Uz područje grada i prigradskih naselja, DVD Donji Miholjac pokriva i područje bivše općine Donji Miholjac.

U prigradskim naseljima su organizirana dobrovoljna vatrogasna društva: DVD Rakitovica, DVD Golinci, DVD Radikovci, DVD Sveti Đurađ i DVD Podravski Podgajci. Sva dobrovoljna vatrogasna društva su u sastavu Vatrogasne zajednice Donji Miholjac.

3.6. Analiza gospodarstva 3.6.1. Prirodni resursi 3.6.1.1. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine na području Grada Donjeg Miholjca obuhvaćaju 10.640,90 ha, što iznosi 72,54% prostora grada. Struktura je slijedeća: oranice obuhvaćaju 85,12%, voćnjaci 1,51%, vinogradi 0,06%, livade 0,56%, pašnjaci 4,96% i ribnjaci 7,79%. Obradive površine obuhvaćaju 87,25% u poljoprivrednim površinama.

Poljoprivredne površine u melioracijskom smislu su uređene. Između 1977. i 1986. godine su provedene mjere komasacije s uređenjem zemljišta na svim katastarskim općinama osim Miholjačkog Poreča i Radikovaca.

3.6.1.2. Šume

Šume predstavljaju specifično prirodno bogatstvo čije se značenje ne može izraziti samo u gospodarskoj, nego još i više u ekološkoj i socijalnoj vrijednosti. Gospodariti tim resursom velika je obveza prema društvu u cjelini, a to znači racionalno koristiti njene proizvodne mogućnosti, ali uz istovremeno i njenu obnovu. Temeljni zadatak u gospodarenju šumama je uzgajanje šuma, to jest izbor vrste, načina i vremena rada u šumskom ekosustavu, koji će omogućiti da isti daje maksimalnu proizvodnju, stabilnost, a time i samoobnovljivost. Obnova sastojina obavlja se šumskim vrstama drveća koje su na tom staništu autohtone ili udomaćene. Važno je naglasiti da se ne može prirodna sastojina posjeći, a da prije toga nije obnovljena. Na području grada Donjeg Miholjca, Hrvatske šume upravljaju sa ukupno 8.665,68 ha šuma.

Tablica 16. Iskaz površina šuma na području grada Donjeg Miholjca u hektarima:

ORG. JEDINICA OBRASLE NEOBRASLE NEPLODNE UKUPNO (ha) POVRŠINE POVRŠINE POVRŠINE

Donji Miholjac 8.239,35 337,17 89,16 8665,68

Tablica 17. Drvna zaliha na području šumarije Donji Miholjac (prema vrsti drveća) u 1000 m³

ZALIHA PRIRAST HRAST OSTALA EA OSTALA UKUPNO HRAST OSTALA EA OSTALA UKUPNO TVRDA TOPOLA MEKA TVRDA TOPOLA MEKA BJELOGORICA BJELOGORICA BJELOGORICA BJELOGORICA 1.244,99 900,90 41,15 307,84 2494,88 25,70 25,76 2,19 12,23 65,89

Šumski doprinos za 2013. godinu u iznosu od 3,5% koji je prihod Grada Donjeg Miholjca iznosio je 4.919,71 kn. 9

Šumama u državnom vlasništvu, na području Grada Donjeg Miholjca, gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, odnosno Uprava šuma Podružnica Osijek i Uprava šuma Podružnica Našice.

Šumski predio ''Kapelački lug-Karaš'' se većim dijelom sastoji od autohtonih vrsta slabije kvalitete te panjača graba, bagrema i ostalih sastojina srednje kvalitete. Ukupna površina gospodarske jedinice ''Kapelački lug-Karaš'' iznosi 6.226,02 ha. Vrlo vrijedne šume u porječju i na otocima rijeke Drave pripadaju gospodarskoj jedinici “Miholjačke podravske šume” u površini od 1.030,02 ha koje bi trebalo izdvojiti iz gospodarenja i uključiti ih u kategoriju zaštitnih šuma.

3.6.1.3. Vodni resursi

Na području Grada Donjeg Miholjca kao vodne resurse moguće je koristiti vodotok rijeke Karašice i rijeke Drave s njezinim pritocima i rukavcima te ribnjak Donji Miholjac.

Cjelokupno područje Grada Donjeg Miholjca pripada slivnom području “Karašica-Vučica”, vodnog području slivova Drave i Dunava. Uz Granicu grada Donjeg Miholjca rijeka Drava protječe u duljini od 22,40 km, što iznosi 21,54% ukupne duljine toka Drave. Osobine rijeke Drave su karakteristične za nizinske rijeke s nizom meandara, s izrazitim morfološkim promjenama u koritu, a kvartarne šljunčano-pjeskovite naslage koje čine dravsku depresiju tvore vodonosni kompleks značajnih zaliha podzemnih voda. Dubina vode u koritu kreće se od 4 do 7 m, s padom od 13,1 cm/km.

Rijeka Karašica, desni je pritok rijeke Drave i drugi je po značaju vodotok na području grada Donjeg Miholjca u ukupnoj duljini od cca 13 km, također u kategoriji državnih voda.

Ribnjaci obuhvaćaju površinu od 975,00 ha, dok vodotoci obuhvaćaju ukupnu površinu od 434,13 ha.

Rijeka Karašica, po svojim osobinama, povoljna je za razvoj turizma, sporta i rekreacije, dok ribnjak Donji Miholjac nudi prvenstveno razvoj uzgoja i izlova ribe, odnosno ribnjačarstva.

Ribnjak Donji Miholjac po svojim je karakteristikama pogodan za uzgoj kvalitetne slatkovodne ribe, budući da dotok vode iz rijeke Drave omogućuje protok vode kroz ribnjak, a time i veću kvalitetu vode, odnosno manju količinu mulja i bolju kvalitetu uzgojene ribe.

3.6.1.4. Lovstvo

Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje lovačke udruge djeluju u sastavu Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije, sa sjedištem Lovnog ureda Donji Miholjac. Na području grada djeluju 4 lovačke udruge od ukupno 7 sastava Lovnog ureda Donji Miholjac - Trčka i Vidra iz Donjeg Miholjca, Kobac iz Golinaca te Fazan iz Podravskih Podgajaca.

Od državnih lovišta na području grada postoje:

9 http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/9_sjednica/13_informacija_o_stanju_gospodarenju_i_zastiti_suma_na_podru cju_obz.pdf 53

− uzgajalište divljači broj XIV/13 - Miholjac (ustanovljeno temeljem Rješenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Klasa:UP/I-323-04/94-01, Ur.broj: 525-01-94-4, Zagreb, 08. prosinca 1994.),

− vlastito otvoreno lovište broj XIV/4 - Karaš (ustanovljeno temeljem Rješenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Klasa: UP/I-323-04/94-01/238, Ur.broj: 525-01-94-3, Zagreb, 15.prosinca 1994.) i

− vlastito otvoreno lovište broj XIV/10A - Podravlje (ustanovljeno temeljem Rješenja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Klasa: UP/I-323-04/01-01/29, Ur.broj: 525-03-01-01, Zagreb, 12. ožujka 2001.)

Zajednička lovišta utvrđena su temeljem Odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta (“Županijski glasnik” Osječko-baranjske županije 5/96 i 7/98), kao otvorena lovišta.

Divljač koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja su srna obična, divlja svinja, jelen obični u prolazu, zec obični, trčka, divlje patke, crna liska te fazan.

3.6.1.5. Ribarstvo

Zajednica športsko-ribolovnih udruga Donji Miholjac, sa sjedištem u Donjem Miholjcu, djeluje u sastavu Športsko-ribolovnog saveza Osječko-baranjske županije i obuhvaća 11 športsko-ribolovnih društava, odnosno udruga, od kojih 4 djeluje na području grada. To su ŠRU Udica sa sjedištem u Donjem Miholjcu, ŠRU Đurađ sa sjedištem u Svetom Đurđu, ŠRU Šaran sa sjedištem u Podgajcima Podravskim te ŠRU Linjak sa sjedištem u Golincima.

3.6.1.6. Mineralne sirovine

Na području Grada Donjeg Miholjca od mineralnih sirovina vrši se ili je vršena eksploatacija triju vrsta mineralnih sirovina - nafte i zemnih plinova, opekarske gline i građevnog pijeska.

Eksploatacija energetskih mineralnih sirovina obuhvaćala je eksploataciju nafte i zemnih plinova na eksploatacijskom polju Kućanci-Kapelna, na kojem su izrađene samo dvije bušotine Ku-11 i Ku-11α. Obje bušotine su bile negativne pa su stoga odmah po završetku bušenja likvidirane. Nadležnost, odnosno koncesiju, na navedenom eksploatacijskom polju, ima INA d.d., odnosno Okrug Slavonije - Pogon Beničanci, od 1975. godine do danas.

Opekarska glina eksploatirana je u eksploatacijskom polju ciglane Radikovci, neposredno uz istoimeno naselje.

Građevinski pijesak eksploatira se u koritu rijeke Drave, koja kao obnovljivo ležište nije definirana kao eksploatacijsko polje, već se cjelokupno područje korita smatra potencijalnim poljem budući da je podložno kontinuiranim promjenama ležišta i rezervi.

3.6.2. Struktura i osnovna obilježja gospodarstva

Na području Grada Donjeg Miholjca djeluje ukupno 363 poslovna subjekt, odnosno 131 trgovačko društavo, 142 obrta, 8 zadruga, 22 osobe s registriranom posebnom djelatnošću te cca 60 gospodarskih subjekata koji posluju na području Grada, sa sjedištem izvan Grada Donjeg Miholjca.

Tablica 18. Broj tvrtki na području Grada Donjeg Miholjca prema NKD-u

ŠIFRA NAZIV BROJ TVRTKI NKD 2007 A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 16 C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 22 OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I D KLIMATIZACIJOM 3 OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOST SANACIJE E OKOLIŠA 3 F GRAĐEVINARSTVO 17 TRGOVINA NA VELIKO I MALO; POPRAVAK MOTORNIH G VOZILA I MOTOCIKALA 28 H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 6 DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I I USLUŽIVANJA HRANE 6 J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 5

K FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 1 L POSLOVANJE NEKRETNINAMA 1 M STRUČNE I TEHNIČKE DJELATNOSTI 12 P OBRAZOVANJE 3

Q DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 3 R UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 2 S OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI 3 OSTALO 2 UKUPNO 131

Tablica 19. Područja djelatnosti trgovačkih društava i zadruga prema NKD 2007

VELIKO SREDNJE MALO NEODREĐENO UKUPNO 1 7 96 28 132

Zastupljenost djelatnosti u trgovačkim društvima i zadrugama na području Donjeg Miholjca 35 30 25 20 15 10 5 0

Grafički prikaz 1. Zastupljenost djelatnosti u trgovačkim društvima i zadrugama na području Donjeg Miholjca

3.6.2.1. Obrtništvo na području grada

Trenutno je na području Grada Donjeg Miholjca registrirano ukupno 142 obrta iz najrazličitijih područja djelatnosti. Navedeni podaci dobiveni su od strane Udruženja obrtnika D. Miholjac, listopad 2014. godine. Kao što vidimo iz dolje navedene tablice, najviše obrtnika bavi se uslužnim djelatnostima, poljoprivredom, proizvodnim djelatnostima te ugostiteljstvom.

Struktura obrta s obzirom na djelatnost koju obavljaju nalazi se u sljedećoj tabeli.

Tablica 20. Struktura obrta s obzirom na djelatnosti

Redni GOSPODARSKA DJELATNOST BROJ SUBJEKATA br. 1. POLJOPRIVREDA 26 2. UGOSTITELJSKA DJELATNOST 19 3. PROIZVODNI OBRTI 20 4. USLUŽNE DJELATNOSTI 48 5. PRIJEVOZ 11 6. TRGOVAČKA DJELATNOST 12 7. OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (FRIZERI ITD.) 6

UKUPNO 142

Problem u razvoju obrtničke djelatnosti u Gradu Donjem Miholjcu je u nedostatku inicijative za razvojem tradicionalnih i umjetničkih obrta poput lončarstva, staklarstva, košaraštva, klobučarstva, postolarske djelatnosti kao i izrade umjetničkih predmeta. Cilj je Grada razvijati navedene vrste obrta radi potpore i pozitivnog utjecaja na jačanje kulture, tradicije i obogaćivanja turističke ponude na gradskom području. 3.6.2.2. Poljoprivreda

Područje Grada Donjeg Miholjca broji ukupno 1504 poljoprivredna kućanstva koja ukupno imaju 5.031 člana. Većina se poljoprivrednih kućanstava poljoprivrednom proizvodnjom bavi kao dopunskom djelatnošću obavljajući koju dnevno provede do dva sata. Mnogo članova kućanstva uopće ne radi na poljoprivrednom posjedu nego se bave nekom drugom djelatnošću.

Obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva također nije zadovoljavajuća jer po obrazovnoj razini, većina njih ima samo praktično iskustvo u poljoprivredi i na osnovu njega obavlja djelatnost. Na drugom je mjestu po obrazovnoj razini poljoprivrednog stanovništva četverogodišnja srednja poljoprivredna škola.

Obradivo poljoprivredno zemljište iznosi 5.423.56 ha od čega se pod oranicama i vrtovima nalazi ukupno 4.996,49 ha. Najviše se uzgajaju žitarice namijenjene plasmanu na tržište iz čega je vidljivo kako ratarska proizvodnja predstavlja osnovu bavljenja poljoprivredom na ovim područjima.

Tablica 21. Poljoprivredne površine na području Grada Donjeg Miholjca10

VRSTA POLJOPRIVREDNE POVRŠINA U POVRŠINE HEKTARIMA VRTOVI I ORANICE 4996,49 POVRTNJACI 28,77 LIVADE 52,29 PAŠNJACI 99,76 VOĆNJACI 62,84 VINOGRADI 2,89 RASADNICI 0,52 UKUPNO 5243,56

NEOBRAĐENO ZEMLJIŠTE 18,74

Stočarska proizvodnja, prema podacima iz popisa poljoprivrede iz 2003. godine u strukturi poljoprivrede nema baš veliku zastupljenost iako se stanje do danas znatno promijenilo, odnosno stočarska se proizvodnja počela razvijati u određenim sektorima. Prema podacima iz navedenog popisa ukupno je na području grada u vrijeme propisa u vlasništvu poljoprivrednika bilo 196 goveda s tim da je najveći broj kućanstava imao 7-10 goveda po kućanstvu. Govedarska se proizvodnja na

10 http://www.dzs.hr/ 05.studeni 2014. godine 57

području grada počela razvijati u posljednjih deset godina od kada je izgrađeno nekoliko farmi muznih krava kapaciteta 49 uvjetnih grla na dalje.

3.6.2.3. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a može djelovati kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili seljačko gospodarstvo, kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga.

Tablica 22. Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipologiji na području grada Donjeg Miholjca

Broj VRSTA PG-a prema tipu PG-a OBITELJSKO GOSPODARSTVO 748 OBRT 32 OSTALI 2 TRGOVAČKO DRUŠTVO 22 ZADRUGA 5 UKUPNO 809

Tablica 23. Vrsta poljoprivrednih gospodarstava prema tipu

Vrsta PG-a prema tipu

0% 1% 4% OBITELJSKO GOSPODARSTVO 3% OBRT OSTALI TRGOVAČKO DRUŠTVO 92% ZADRUGA

Tablica 24. Broj članova OPG-a, i odgovornih osoba na području Grada Donjeg Miholjca

BROJ ČLANOVA ELEMENT PG-A ČLAN OBITELJSKOG GOSPODARSTVA 776 NOSITELJ OBITELJSKOG GOSPODARSTVA 748 ODGOVORNA OSOBA 61 UKUPNO 1585

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo prodaje vlastite poljoprivredne proizvode na veliko registriranim pravnim i fizičkim osobama te izravnom prodajom na malo na tržnicama, sajmovima, pokretnim trgovinama ili vlastitom gospodarstvu. Kao što vidimo iz gore navedenih tablica, na području Grada Donjeg Miholjca trenutno je registrirano 748 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa sveukupno 1585 članova gospodarstava, nositelja te odgovornih osoba. Problemi koji se u posljednje vrijeme javljaju su veliki broj neaktivnih OPG-a, neadekvatna raspodjela poticaja te potrebe za navodnjavanjem površina.

Obrazovanje i starosna struktura stanovnika poljoprivrednih kućanstava također su potencijalne prepreke za daljnji razvoj poljoprivrede, s obzirom da većina poljoprivrednika ima samo praktično iskustvo, a manji broj ima poljoprivredno obrazovanje te je polovica stanovnika poljoprivrednih kućanstava starije životne dobi (preko 55 godina). Kao dodatan problem nameću se još i neriješeni imovinsko-pravni odnosi te pretežna orijentacija na konvencionalnu poljoprivredu koja sa sobom nosi i određene štetne posljedice kao što su onečišćenje okoliša, pitke vode, tla i zraka.

Na području Grada Donjeg Miholjca javlja se potreba za snažnijim udruživanjem poljoprivrednih proizvođača te potreba razvoja projekata tržišne infrastrukture – razvoj skladišta, distributivnih centara, prerađivačkih kapaciteta u kojima će se formirati cjeloviti proizvodni procesi, organiziranje sustava proizvodnje koji će preuzimati proizvode od lokalnih proizvođača i prerađivati ih u gotove proizvode. Povezivanjem poljoprivrednih proizvođača moguće je stvoriti konkurentne lokalne proizvode, kao i robne marke koje će osigurati siguran plasman na tržište. Održivi razvoj nije moguć ako se oslanja samo na povezivanje subjekata malog gospodarstva stoga se mali proizvođači trebaju povezati s većim gospodarskim subjektima koji osiguravaju logistiku, stručna znanja, tehnologiju i potencijal za razvoj i održavanje konkurentnosti na domaćem i globalnom tržištu. Također je nužno stimulirati i educirati proizvođače i zadruge za prodaju na vlastitim gospodarstvima. Sve navedeno doprinijelo bi održivosti i boljem poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su najzastupljenija na području grada.

3.6.2.4. Slatkovodno ribarstvo

Ribnjak Donji Miholjac pripada potpunom prirodnom sustavu klasičnih šaranskih ribnjaka jer u svojoj strukturi ima sve potrebne kategorije objekata (od matičnjaka, predgrijališta, mrijestilišta, rastilišta, mladičnjaka, tovilišta i zimnjaka) za uzgoj i skladištenje ribe. Ribnjak Donji Miholjac proteže se na 1.002 ha, a rijeka Drava osigurava neograničenu vodu potrebnu za proizvodnju.

Ribnjaci u Donjem Miholjcu trenutno su u koncesiji Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.d. koji se bavi masovnim uzgojem slatkovodne ribe namijenjenim plasmanu na tržište. Ukupna površina ribnjaka iznosi 1.002 ha. Površina pod konzumnom ribom je 600-800 ha, ovisno o strategiji proizvodnje. Ostatak eksploatirane površine namijenjen uzgoju riblje mlađi. Uzgoj riblje mlađi je jednogodišnji i dvogodišnji, sukladno tehnologiji i planu proizvodnje. Vrste ribe koje se uzgajaju na ribnjačarskim površinama su: šaran, amur, tolstolobik (bijeli i sivi), som, štuka, smuđ, linjak, crvenperka i bodorka. Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. u budućnosti planira povećati proizvodnju.

Slika 20. Ribnjaci u Donjem Miholjcu

Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d. pokazuje i društveno odgovorno ponašanje svojim aktivnostima poput uređenja ribnjaka Majur kojim se nastoji osigurati raznolika turističko-rekreativna ponuda. Projekt se temelji na suvremenim trendovima u turističkoj ponudi, a povezuje biciklizam, izletništvo i ribolov kao turističke aktivnosti koje njeguju specifičan odnos prema prirodi i zdravom načinu života. Navedenim projektom tvrtka svojom ponudom upotpunjuje postojeću turističku ponudu Grada Donjeg Miholjca. Projekt pruža mogućnost promatranja ptica i uživanja u prirodi, ali rekreacijski ribolov po principu „ulovi i pusti“ i nadovezuje se na postojeću biciklističku stazu na području grada čime aktivnost poprima oblike avanturističkog turizma.

Slatkovodno ribarstvo podrazumijeva gospodarski i športsko-rekreacijski ribolov, uzgoj slatkovodnih vrsta ribe, poribljavanje, zaštitu riba i njihovih staništa te ekologiju kopnenih voda.

Ako se osim ribarstva osvrnemo i na ribolov, potrebno je istaknuti kako postoji gospodarski, odnosno športsko-rekreacijski ribolov. Športsko-rekreacijski znatno je zastupljeniji od gospodarskog koji se odvija u zanemarivim mjerama jer ne postoje znatnije vodene površine koje bi osigurale kontinuiran ulov ribe, odnosno on se kao takav obavlja samo na rijekama Savi i Dunavu.

3.6.2.5. Industrija

Izgradnja dvorca u Donjem Miholjcu (1903.-1906. godine) na ove je prostore dovela različite majstore najrazličitijih zanimanja iz cijele carevine, ali i iz Italije. Njihov je dolazak dao snažan doprinos razvoju obrta i cijelog gospodarstva tako da Donji Miholjac učvršćuje svoj položaj gospodarskog, kulturno- prosvjetnog, sudbenog i administrativnog središta.

Razdoblje nakon 1. svjetskog rata razdoblje je obilježeno raskidom stoljetnih veza sa sjevernim susjedima. Propast planova za gospodarski razvoj i prometno povezivanje unutar Austro-Ugarske, Donji Miholjac stavljaju pod vojni nadzor nove kraljevine.

Sve do 1972. godine i otkrića nafte na ovim prostorima Donji je Miholjac stagnirao na svim područjima društvenog i ekonomskog života. Pravi industrijski razvoj ovaj kraj doživljava sedamdesetih godina prošlog stoljeća nakon pronalaska nafte i plina na najbogatijim nalazištima tadašnje države – Beničancima. Sredstvima od rente za iskorištavanje ovih prirodnih bogatstava započinje izgradnja suvremenih industrijskih pogona.

Grad Donji Miholjac u svojoj povijesti bilježi razvoj drvne, metalne, kemijske i obućarske industrije. Proizvodni pogon poduzeća ANALIT OSIJEK za proizvodnju plastičnih masa zapošljavalo je nekoliko stotina djelatnika tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Sličan su broj zapošljavala i poduzeća BOROVO d.d. kao najpoznatiji proizvođač gume i obuće na ovim područjima te DIK Đurđenovac predstavnik slavonske drvne industrije, odnosno industrije namještaja koji su imali proizvodne pogone u Donjem Miholjcu. Donji Miholjac je sedamdesetih i osamdesetih godina bio pravi industrijski gradić u kojem su locirane bile radno intenzivne industrije koje su zapošljavale ukupnu raspoloživu radnu snagu i određeni broj djelatnika s drugih područja.

Osamdesetih se godina u Donjem Miholjcu otvara i prvo poduzeće koje poslovanje započinje u sektoru metalske industrije i postaje renomirani proizvođač bicikala, a zatim opreme za građevinarstvo. Radi se o tvrtki LIMEX d.o.o. čije se poslovanje održalo do danas kada se proizvodi nekoliko stotina proizvoda podijeljenih u tri osnovna sektora, sektor domaćinstva, građevinarstva i transportna pomagala.

Ratne godine i poslijeratna recesija dovode do zatvaranja svih navedenih proizvodnih pogona, otpuštanja radnika i drastičnog opadanja ili jednostavno nestajanja industrije na području Grada Donjeg Miholjca. U devedesetim se godinama ukupna industrija na području grada oslikavala u poduzeću LIMEX.

Početkom novog stoljeća stari vlasnici prodaju pogone novim, privatnim poduzetnicima koji otvaraju nove tvornice i polako oživljavaju drvnu i jačaju metalsku industriju Donjeg Miholjca. Godine 2005. nastaju novi proizvodni pogoni u industrijskoj zoni u kojoj se osim metalske i drvne počinje razvijati i prehrambeno-prerađivačka industrija odnosno sektor usluga.

Danas se pozitivna strana trgovinske bilance Grada Donjeg Miholjca očituje u izvozu voća i povrća i snack proizvoda s obzirom da tvrtka KANAAN d.o.o. sa sjedištem u industrijskoj zoni JANJEVCI predstavlja vodećeg proizvođača snack proizvoda u Hrvatskoj. Izvoznoj bilanci doprinose tvrtke koje se bave preradom drveta, a smještene su u Industrijskoj zoni. U metalskoj se industriji izvoze kamini i peći, oprema za građevinarstvo te transportna pomagala poput ručnih kolica, metalne konstrukcije u građevinarstvu te traktorske prikolice. U izvozu je zastupljena i proizvodnja plastičnih masa (proizvodnja prikolica za prijevoz konja) te papirna industrija.

Cilj je u sklopu industrijske zone razvijati industrije za koje postoji raspoloživa radna snaga kao i određeno iskustvo u odrađivanju proizvodnog procesa.

Metalska, drvna i prehrambeno prerađivačka industrija su s značajnim potencijalom rasta s obzirom na raspoloživost kvalificirane radne snage, sirovinsku osnovu i mogućnost povezivanja proizvođača u klaster radi jačanja konkurentskog položaja na tržištu.

3.6.2.6. Turizam

Grad Donji Miholjac povijesno je jedan od najstarijih gradova u Osječko baranjskoj županiji. U prošlosti je bio veliko trgovište, financijsko središte Virovitičko-podravske županije, kulturno i turističko odredište samog vrha Habsburške Monarhije. I danas je biser Slavonije koji zaslužuje svoje mjesto u svijetu turizma. Turistička ponuda obuhvaća lovni i ribolovni turizam, prirodnu i kulturnu baštinu te izletnički i rekreacijski turizam.

Turistička zajednica Grada Donji Miholjac osnovana je 1998. godine i od tada djeluje kao pravna osoba na promicanju hrvatskog turizma sukladno Zakonu o turističkim zajednicama propisanom od Ministarstva turizma. Rad zajednice je javan. Djelovanje Zajednice temelji se na načelu opće korisnosti, a bez ostvarivanja neposredne dobiti. Ciljevi Zajednice su poticanje razvoja i unapređivanje turističkog proizvoda područja za koje su osnovane, promocija tog istog turističkog proizvoda, razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma te potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata turističkog proizvoda određenog područja, a osobito zaštite okoliša.

Prirodni resursi u turizmu

Prirodne atrakcije Donjeg Miholjca su :

Zaštićeni perivoj (opisan u poglavlju 3.3.2. Spomenik parkovne arhitekture), Ribnjaci (opisani u poglavlju 3.6.2.4.)

Arheološka nalazišta

Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolita do danas. O tome govore brojni arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji Janjevci - Borik s okolicom (ostaci iz neolita), Brdača (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostaci iz neolita).

Izletište Stara Drava

Izletište pored Stare Drave najpopularnije je rekreacijsko područje stanovnika Donjeg Miholjca. Ovaj prostor je u vlasništvu Ribolovno športske udruge "Udica" Donji Miholjac, nalazi se sjeverno od grada i česta je destinacija obitelji i mladih koji naročito u vrijeme blagdana i vikendom uživaju u čistoj prirodi, šetnji i druženju. Prilaz prema izletištu je asfaltiran, a gradski turistički ured obogatio ga je funkcionalnom i estetskom turističkom signalizacijom. Stara Drava često je mjesto na kojem se održavaju različita sportska, kulturna i rekreacijska događanja te razne manifestacije koje organiziraju udruge. Na samoj lokaciji nalazi se i Društveni dom u vlasništvu ribolovne udruge koji je također u potpunosti legaliziran te je napravljen energetski pregled i posjeduje energetski certifikat klase D. U sklopu ribolovnog doma nalazi se iznajmljeni prostor u kojem je konoba u kojoj posluje jedan poduzetnik - ugostitelj.

Slika 21. Izletište Stara Drava

Lovni turizam

Lovstvo na području bivše Općine Donji Miholjac ima dugu tradiciju, preko vlastelinstava Prandau - Mailath, a nakon I. svj. rata odlaskom vlastelinskih obitelji lovstvo se organizira na građanskoj osnovi. Na ovom području osnovano je četiri lovačke udruge: "Vidra" - Donji Miholjac, "Fazan" - P.Podgajci, "Šljuka" - P.Moslavina i "Kobac" - Golinci.

Stupanjem na snagu novog Zakona o lovstvu na ovom području osnivaju se četiri zajednička otvorena lovišta i jedno državno otvoreno lovište. U zajedničkim lovištima se gospodari slijedećim vrstama divljači : srna obična (Capreolus.Capreolus), zec obični (Lepus-Europeus - pall.), fazan obični (Fazianus-Colnicus) i poljska jarebica-trčka (Perdix.Perdix). Državnim lovištem Karaš XIV/IV u površini od 1.730 ha, uglavnom šume, gospodari LU "Vidra" iz Donjeg Miholjca i unutar njega nalazi se uzgajalište divljih svinja. U njemu postoji i jelenska divljač s kojom se gospodari zajedno s državnim lovištem "Đurđenica". U državnom lovištu moguće je organizirati lov na divlje svinje.

Biciklistička staza Greenway

Biciklistička staza od grada Kemeša u Republici Mađarskoj do Latinovca, otvorena je u kolovozu 2014. godine. Sama staza prolazi kroz Donji Miholjac, Ivanovo, Kapelnu, Kućance, Feričance, Orahovicu, Kutjevo te se preko Latinovca i Našica spaja kod Đurđenovca. Projekt je financiran iz IPA fonda i vrijedan je 380.000 eura. Cilj ovog projekta je prekogranična suradnja, povezivanje i razvoj ruralnog turizma.

Kulturno povijesna baština u turizmu

Bogatstvo kulturno-povijesne baštine ogleda se u velikom broju zaštićenih kulturnih dobara. U općem smislu ove atrakcije čine veliku snagu resursno-atrakcijske osnove turizma. Ovi bogati resursi osnova su za razvoj turizma iz kojih se može diferencirati nekoliko selektivnih oblika turizma: ruralnog, športsko-ribolovnog, lovnog, ekološkog, kulturnog, pustolovnog, cikloturizma i ostalih selektivnih oblika turizma. Grad sa očuvanom tradicijskom pejsažnom arhitekturom, tradicijskom izvornom kulturom koju njeguju kulturno-umjetnička društva ima sve preduvjete za održivi razvoj turizma temeljenog na bogatoj prirodnoj i kulturno-povijesnoj baštini i naslijeđu.

Zaštićena kulturno povijesna dobra na području grada su:

Dvorac Mailath (opisan u poglavlju 3.3.1.2), dvorac Prandau (opisan u poglavlju 3.3.1.1.), Spomenik cara Franje Josipa I. (opisan u poglavlju 3.3.1.3), Crkva sv. Mihaela arkanđela (opisana u poglavlju 3.3.1.4) , Orgulje u župnoj crkvi sv. Mihaela (opisane u poglavlju 3.3.1.5), Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu (opisan u poglavlju 3.3.1.3), Spomenik Slobode (opisan u poglavlju 3.3.1.3), Rodna kuća književnika i pjesnika Augusta Harambašića (opisana u poglavlju 3.3.1.3)

Sakralna baština donjomiholjačkog kraja:

Donji Miholjac: - Župna crkva sv. Mihaela Arkanđela - Kapelica sv. Križa - Kapelica sv. Stjepana Sveti Đurađ - Župna crkva sv. Jurja Podgajski Podgajci - Župna crkva sv. Martina biskupa Rakitovica - Crkva sv. Jakoba Radikovci - Crkva sv. Ane Miholjački Poreč – Crkva sv. Marije Magdalene Golinci: - Crkva sv. Ivana Glavosijeka - Evangelička crkva

Turistička infrastruktura

U odnosu na kulturno-povijesnu baštinu i prirodne atrakcije Grad Donji Miholjac je poprilično oskudan u novo osmišljenim i stvorenim turističkim atrakcijama kao što su suvremeno opremljene dvorane ili manji kongresni centri, tematski i zabavni parkovi, centri za posjetitelje, kvalitetno osmišljene rute i sl. bez kojih je teško turistički aktivirati ovaj dio kontinentalnog prostora.

Donjem Miholjcu nedostaju kvalitetne rute na temu povijesti grada, perivoja i sl., biciklističke staze sa potrebnom infrastrukturom i suprastrukturom, bolje opremljena sportska dvorana za potrebe cjelogodišnjeg sportskog turizma, opremljenija izletišta grada za prihvat turista, te opremljeniji kompleksi ribolovno-športskih područja, te drugi sadržaji potrebni za dugoročno održivo tržišno pozicioniranje na tržištu posebnih interesa.

Postojeća smještajna infrastruktura

Grad Donji Miholjac u protekloj 2015. godini raspolagao je sa 60 stalnih ležajeva u registriranim smještajnim objektima, od čega 22 % u hotelima (3*), 68 % u kategoriji kampovi i ostali ugostiteljski objekti za pružanje smještaja (Borik 2*) i 10 % u kućanstvima (kategorije 3 sunca). Prema broju

noćenja u odnosu na 2014. godinu zabilježen je prvi pad broja noćenja od 18 % u kontinuitetu od 2010. godine (2014. siječanj – prosinac 4136 noćenja, 2015. siječanj –prosinac 3360 noćenja)

Ispitanici koji su sudjelovali u istraživanju 2015. godine, ocjenjivali su 4 elementa turističke ponude mjesta. Navedeni elementi odnose se na ponudu i kvalitetu smještaja: ljubaznost osoblja u smještajnom objektu, kvalitetu usluga u smještajnom objektu, komfor smještaja, kvalitetu hrane u smještajnom objektu te vrijednost za novac smještaja. Ovdje se aspekti ponude promatraju prema vrsti smještaja u kojoj je ispitanik boravio. Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu je ocijenjena najvišim ocjenama - vrlo visok stupanj zadovoljstva – u svakoj od dvije vrste smještaja. Isto tako, gosti su iskazali visok stupanj zadovoljstva i kod ostalih elemenata ponude neovisno o vrsti korištenog smještaja.

Kulturno-sportska događanja

Miholjačko sijelo

Tradicionalna kulturna manifestacija, koja se održava drugog tjedna mjeseca srpnja, ujedno manifestacija koja u četiri dana održavanja broji preko dvije tisuće aktivnih sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Kulturno umjetnička društva svojim plesovima, pjesmama i običajima predstavljaju tradiciju svojih krajeva. Program Miholjačkog sijela obiluje raznim kulturnim priredbama: izložbama slika, etno izložbama, izložbama kruha i kolača, dramskim predstavama, koncertima i drugim kulturno turističkim atrakcijama.

Slika 22. Miholjačko sijelo- tradicionalna kulturna manifestacija

U varoš na poklade

Manifestacija koja se održava u vrijeme poklada u mjesecu veljači ili mjesecu ožujku. KUD "Franjo Ebling" iz Svetog Đurđa njeguje običaje u vrijeme poklada od davnina. Karakteristika ovih pokladnih običaja su svatovi u kojima se zamjenjuju uloge muškarca i žene. Mladu glumi muška osoba, a mladoženju ženska. Zavjeti na tim vjenčanjima su pomalo neuobičajeni, mlada daje mladoženji obećanje da će mu donositi ručak u gostionu, a mladoženja da neće ništa raditi na polju niti u kući, da će sve poslove povjeriti ženi. Maškare-šibari koji su tukli posjetitelje imali su maske na licima. Kostimi u vrijeme poklada u skladu su s vremenom održavanja.

Zlatna berba

Zlatna berba je najveća i najljepša folklorna manifestacija u selu Rakitovica. Ime kao i vrijeme događanja odabrano je po najzastupljenijoj kulturi toga kraja, "zlatnom kukuruzu". Održava se krajem mjeseca rujna i traje dva dana. Manifestacija započinje otvaranjem izložbe tradicionalnih jela, kolača i ručnih radova. Posjetitelji mogu uživati gledajući mimohod KUD-ova ulicama Rakitovice nakon čega nastupaju svojim izvornim programima u središtu sela. Društva se natječu u ručnom runjenju kukuruza i pripremanju tradicionalnog jela, guščjeg paprikaša. Kulturno-umjetničko društvo "Josip Čoklić" iza sebe broji 75 godina amaterskog rada, okupljajući brojne mještane sela više sekcija.

Praćkijada

Kulturno sportski događaj "Praćkijada" je prvenstvo Slavonije u gađanju praćkom u mjestu Radikovci. Održava se prvog tjedna mjeseca rujna. Svi zainteresirani mogu se prijaviti i pokazati svoju spretnost u gađanju praćkom, u prošlim vremenima neizostavnim predmetom u džepu svakog slavonskog dječaka. Popratni događaji ''Praćkijade'' tradicionalno su likovna kolonija LIKROB-a Donji Miholjac i kiparska kolonija Ernestinovo, natjecanje seoskih bubnjara, te zabavna večer uz tradicionalne specijalitete.

U selu Radikovci se u mjesecu svibnju održava još jedna manifestacija, a to je ''Kolo oko bare''. Na ovoj smotri svake godine sudjeluje nekoliko kulturno-umjetničkih društava koji pjesmom i plesom prikazuju običaje i narodne nošnje mjesta iz kojih dolaze.

Fišijada - Gradsko natjecanje u kuhanju fiš-paprikaša

U organizaciji Turističke zajednice Grada, svake godine u mjesecu rujnu održava se natjecanje u kuhanju fiš - paprikaša. Natjecanje se održava na izletištu Stara Drava. Fiš-paprikaš se sprema prema originalnoj recepturi, a u ribarskom domu se može uživati i u drugim ribljim specijalitetima.

Miholjački sajam

Prvi organizirani sajam održan je u Donjem Miholjcu 1808. godine, a potvrđen 1920. godine. Posljednjih 9 godina u Donjem Miholjcu održava se sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede u organizaciji Miholjačkog poduzetničkog centra LRA. Sajam okuplja proizvođače i pružatelje usluga od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, obrtnika, malih, srednjih i velikih poduzetnika, zadruga, udruga, banaka i drugih s područja Osječko-baranjske županije koji su raspoređeni u 4 kategorije, a to su: tradicionalni i umjetnički proizvodi, obrtništvo i trgovina, poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i financijsko-poslovne usluge. Cilj sajma je promoviranje poduzetništva, povezivanje proizvođača, unaprjeđenje gospodarske ponude i proizvodnje kroz transfer znanja te razmjena iskustava i poslovnih kontakata. Sajam je redovito popraćen i bogatom gastronomskom ponudom i kulturno- umjetničkim sadržajima koji predstavljaju ovaj kraj. Od samog početka, sajam doživljava organizacijske promjene čime se podiže kvaliteta sajamskog sadržaja i prostora što dovodi do stalnog povećanja broja izlagača i posjetitelja.

Slika 23. Miholjački sajam 11

Od ostalih manifestacija koje se održavaju na području Grada Donjeg Miholjca možemo istaknuti ''Susret naroda i kultura'' kulturnu manifestaciju koja se održava u Podravskim Podgajcima, ''Star trek i NLO konvenciju'' koja se održava u mjesecu kolovozu, ''Miholjački bal'' kojim se učvršćuju povijesne veze sa Austrijom i Mađarskom, ''Božićno- novogodišnji malonogometni turnir'' koji svake godine okuplja veliki broj sportaša-rekreativaca te ''Motosusret'' u organizaciji moto kluba ''Kamikaze'' koji okuplja zaljubljenike u motore s područja čitave Hrvatske pa i susjednih zemalja. U srpnju 2015. godine prvi put je održan Backyard art festival. Ovaj festival osmišljen je kao manifestacija koja kroz svoj program obuhvaća područja kulture, glazbe i sportske aktivnosti.

11 http://www.glas-slavonije.hr/246905/4/Miholjacki-sajam-svake-godine-obogati-trecina-novih-izlagaca 67

3.6.3. Razvijenost gospodarstva

Sukladno Indeksu razvijenosti, razvijenost Grada Donjeg Miholjca iznosi 76,12 % što ga svrstava u treću kategoriju od ukupno 5 kategorija razvijenosti, koju karakterizira razina razvijenosti između 75 i 100% prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske. Naime, prema Indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se u 5 kategorija. U prvu kategoriju ubrajaju se JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske, u drugu skupinu ubrajaju se JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50 i 75 % prosjeka Republike Hrvatske, u treću skupinu ulaze JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 i 100 % prosjeka Republike Hrvatske. Četvrtu skupinu karakterizira indeks razvijenosti između 100 i 125 %, a petu indeks razvijenosti veći od 125 % prosjeka Republike Hrvatske. Indeks razvijenosti izračunava se na temelju sljedećih pet pokazatelja: stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva, te stope obrazovanosti.

3.6.4. Tržište rada

Tablica 25. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život

PRIHODI OD PRIHODI OD PRIHODI POVREMENA STALNOG POVREMENOG PRIHODI OD STAROSNA OSTALE OD SOCIJALNE OSTALI POTPORA BEZ UKUPNO RADA RADA POLJOPRIVREDE MIROVINA MIROVINE IMOVINE NAKNADE PRIHODI DRUGIH PRIHODA SV. 9491 2856 143 206 1069 1123 15 404 156 58 3631 MUŠKARCI 4642 1668 86 150 550 508 11 188 78 33 1479 ŽENE 4849 1188 57 56 519 615 4 216 78 25 2152

Od ukupnog broja stanovnika (9.491), 2.856 osoba odnosno 30,09 % stanovništva ima prihode od stalnog rada. Zabrinjavajuća je činjenica da je čak 38,26 % stanovništva, odnosno 3.631 stanovnik bez prihoda. Navedeni problem dobiva još težu sliku ukoliko se osobama bez prihoda pribroji i 4,26 % stanovništva koje živi od socijalne naknade, a koji s obzirom na veličinu prihoda predstavljaju margine društva jedva preživljavaju. Prihodi od mirovina čine 19,25 % ukupnih prihoda, a s obzirom na visine mirovina u Republici Hrvatskoj stanovništvo s navedenim prihodima također karakterizira nizak životni standard. Navedeni pokazatelji ukazuju na problem nezaposlenosti na području grada.

Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život

BEZ PRIHODA 3631 POVREMENA POTPORA DRUGIH 58 OSTALI PRIHODI 156 SOCIJALNE NAKNADE 404 PRIHODI OD IMOVINE 15 OSTALE MIROVINE 1123 STAROSNA MIROVINA 1069 PRIHODI OD POLJOPRIVREDE 206 PRIHODI OD POVREMENOG RADA 143 PRIHODI OD STALNOG RADA 2856 0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000

3.6.4.1. Nezaposlenost

Problem nezaposlenosti gorući je gospodarski, ali i društveni problem na cijelom području Republike Hrvatske, a Donji Miholjac ne predstavlja iznimku nego upravo potvrđuje iskazani problem.

Grad Donji Miholjac prema podacima o stanju nezaposlenosti na dan 31. srpnja 2015. godine. bilježi 869 nezaposlenih osoba. Ovaj broj je manji u odnosu na prošle mjesece, ali tu brojku možemo pripisati sezonskom zapošljavanju te sve većem odlasku stanovnika grada u zemlje Europske unije.

Tablica 26. Kvalifikacijska struktura nezaposlenosti na području Grada Donjeg Miholjca

KATEGORIJA UKUPNO Muškarci 379 Žene 490

Bez škole i nezavršena OŠ 42 Osnovna škola 213 Srednja škola u trajanju do 3 godine 289 Srednja škola u trajanju od 4 god. i više 248 Viša škola, I. Stupanj, stručni studij 32 Fakulteti, akademije, magisterij, doktorati 45 UKUPNO 869 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Osijek

Analizirajući strukturu nezaposlenosti prema razini obrazovanja uočeno je kako najviše nezaposlenih ima sa završenom srednjom trogodišnjom školom odnosno strukovnim zanimanjima od kojih su na ovom području najviše zastupljeni prodavači i frizeri. Osim u slabo razvijenom poduzetništvu i nedostatku posla na tržištu rada veliki problem leži i u lošoj koordinaciji ponude i potražnje na tržištu rada odnosno strukturi zanimanja nezaposlenih osoba. Neodgovarajuća struktura zanimanja nezaposlenih osoba posljedica je neusklađenosti obrazovnih programa koje nude obrazovne institucije na lokalnom području sa stvarnim potrebama odnosno ponudom posla i strukturom industrije.

Grad Donji Miholjac već nekoliko godina kontinuirano pokušava riješiti problem nezaposlenosti poticanjem razvoja poduzetništva i ubrzavanjem gospodarskih tokova kao i izgradnjom industrijske zone te poticanjem ulaganja u istu u cilju otvaranja novih radnih mjesta.

3.6.5. Poduzetnička infrastruktura 3.6.5.1. Potporne institucije za razvoj poduzetništva

Zadaća potpornih institucija za razvoj poduzetništva je stvaranje povoljne poduzetničke klime i poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz pružanje poslovnih i drugih usluga u svim fazama razvoja i rasta poduzeća (npr. osiguravanje poslovnog prostora) te na taj način sudjelovanje u gospodarskom razvoju područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji.

Na području Grada Donjeg Miholjca uz sam grad, nositelji razvoja poduzetništva su Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. i Lokalna akcijska grupa Karašica.

Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o.

Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. je lokalna razvojna agencija osnovana radi stvaranja preduvjeta za lokalni ekonomski razvoj, zapošljavanje i konkurentnost poslovnog sektora i privlačenja stranih investicija, te zajedničkom suradnjom s lokalnom samoupravom stvarati plodnu poduzetničku klimu.

Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. pruža različite i sveobuhvatne poslovne usluge, savjete i konzultacije:

- Poticanje osnivanja i razvoja gospodarskih subjekata;

- Izrada studija izvedivosti, poslovnih planova i investicijskih elaborata;

- Davanje informacija o mogućnostima ulaska u poduzetništvo, o poticajnim mjerama koje poduzetnici mogu koristiti;

- Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem;

- Stvaranje uvjeta za povezivanje gospodarskih subjekata radi nastupa na tržištu;

- Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja;

- Tehnička i konzultativna pomoć glede međunarodne i međuregionalne suradnje;

- Organizacija specijaliziranih izložbi i sajmova;

- Drugi stručni poslovi u svezi s poticanjem razvoja gospodarstva utvrđeni mjerama Vlade, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te interesima poduzetnika;

- Stručna pomoć tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave u oblikovanju i ostvarivanju koncepta lokalnog i regionalnog razvoja;

- Izrada programa i projekata za urbanu i ruralnu sredinu putem sustavnog poduzetništva, uključivanje u javna privatna partnerstva, direktna ulaganja i zajednička ulaganja;

- Stručna pomoć jedinicama lokalne uprave u izradi projektnih podloga za dobivanje nepovratnih sredstava;

- Stručna pomoć jedinicama lokalne samouprave i ostalim pravnim subjektima u pripremi i provođenju javne nabave;

- Posredovanje u suradnji s domaćim, međunarodnim i stranim financijskim organizacijama;

- Promidžba (reklama i propaganda)

Poduzetnički inkubator ''Osvit''

Poduzetnički inkubator Osvit osnovan je Ugovorom o osnivanju kao poduzetnička zadruga i upisana u registar Trgovačkog suda u Osijeku dana 18. travnja 2003. godine. S ciljem davanja podrške poduzetničkim inicijativama i poduhvatima Grad Donji Miholjac odredio je status poduzetničkog inkubatora Poduzetničkoj zadruzi OSVIT, u kojem će se pružati prostorna podrška što znači da im se omogućava korištenje poslovnog prostora pod vrlo povoljnim uvjetima, a uz to i kontinuirana savjetodavna pomoć te osnove administrativnog servisa, čime se dodatno smanjuju troškovi poslovanja. Ovim Pravilnikom utvrđuju se kriteriji i postupak za dodjelu u zakup prostora Poduzetničkog inkubatora OSVIT (u daljnjem tekstu: PI OSVIT), a poglavito: kriterij za ulazak u prostor PI OSVIT, korištenje prostora, vrstu i način korištenja ostalih usluga koje pruža PI OSVIT te visinu i način plaćanja naknade za zakup prostora.

Osnovni cilj davanja na korištenje prostora PI OSVIT je pomoć poduzetnicima početnicima koji žele obavljati ili obavljaju proizvodnu i razvojno-proizvodnu djelatnost te uslužnu djelatnost vezanu uz proizvodnju u prvim, najkritičnijim godinama njihova poslovanja, ali i pomoć svima koji imaju projekt temeljen na naprednim tehnologijama, uključujući znanstvene institucije, studente, inovatore, male i srednje poduzetnike ili velike tvrtke.

Ciljevi i zadaci Poduzetničkog inkubatora Osvit su:

 sudjelovati u ekonomskom razvoju regije;

 promovirati lokalno poduzetništvo i pomoći u razvoju novih tvrtki;

 povećati broj tvrtki koje opstaju na tržištu;

 smanjiti vjerojatnost propasti start-up tvrtki;

 smanjiti vrijeme potrebno za osnivanje i rast tvrtki i učiniti ove procese troškovno efikasnijim;

 pružati poslovne, tehničke, obrazovne i druge usluge klijentima inkubatora i malim i srednjim poduzetnicima u regiji;

 poticati inovativnost i razvoj novih tehnologija;

 poticati komercijalizaciju znanstvenih istraživanja;

 smanjiti stopu nezaposlenosti i zadržati kvalificiranu radnu snagu u zemlji;

Misija PI OSVIT je podupirati razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja poduzetničkih ideja i na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji. S obzirom na trendove i iskazani interes Poduzetnički inkubator Osvit je u 2013. godini krenuo u izgradnju novog objekta veličine 400 m2 namijenjenih IT sektoru. Objekt će imati značajke niskoenergetske gradnje i završen je početkom 2016. godine.

3.6.6. Poduzetničke zone

U Donjem Miholjcu paralelno se razvijaju dvije zone. To su Industrijska zona ''Janjevci'', koja je smještena na istočnom ulazu u Grad iz smjera Osijeka, dok je druga zona ''Lanik'' smještena na sjevernom ulazu u Grad, u blizini granice s Republikom Mađarskom.

3.6.6.1. Industrijska zona ''Janjevci'' Donji Miholjac

Industrijska zona Janjevci smještena je u istočnom dijelu grada Donjeg Miholjca, uz državnu prometnicu Osijek – Slatina. Zona obuhvaća površinu od 1.257.480 m² od čega je ukupno izgrađeno 422.856,00 m².

U području obuhvata UPU Industrijske zone Donji Miholjac planirana je zona gospodarske proizvodne, pretežno industrijske namjene u kojoj se mogu graditi:

- proizvodni industrijski pogoni isključivo visoko razvijenih tehnologija i bez štetnih utjecaja na okoliš ; - građevine zanatske proizvodnje i obrtničke građevine bez štetnih utjecaja na okoliš

Kao prateći sadržaji na površinama gospodarske proizvodne namjene mogu se graditi: - poslovne, upravne i uredske građevine i prostori, te istraživački centri; - skladišne građevine i prostori; - građevine komunalno - servisne ili slične namjene; - prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine; - građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; - prometne građevine i građevine za promet u mirovanju (npr. parkirališta ili garaže za osobne automobile, kamione, autobuse i sl.) sa pratećim sadržajima; - građevine i uređaji infrastrukture; - prostori i uređaji za prikupljanje i sortiranje korisnog otpada (npr. reciklažno dvorište)

U Industrijskoj zoni djeluje 42 tvrtke, koje zapošljavaju oko 700 djelatnika. Građevinsko zemljište namijenjeno investitorima djelomično je opremljeno komunalnom infrastrukturom.

3.6.6.2. Poslovna zona "LANIK" Donji Miholjac

Poslovna zona „LANIK“ smještena je na ulazu u Donji Miholjac iz Republike Mađarske. Zona se realizira sukladno urbanističkoj i projektnoj dokumentaciji. Prostire se na površini od 60.000 m². Izrađen je glavni projekt za cestu, nogostupe, oborinsku odvodnju i kanalizaciju. Izvršena je parcelacija i zona je podijeljena na ukupno 20 parcela. Prosječna veličina parcele iznosi 2.000 m².

U sklopu poslovne zone planira se izgradnja poduzetničkih objekata namijenjenih razvoju poslovnih, obrtničkih, uslužnih i poduzetničkih sadržaja.

3.6.7. Razvoj novih tehnologija

U razvoju novih tehnologija potrebno je spomenuti projekt ''Tehnološkog parka Osvit''. Nositelji ovoga projekta su Poduzetnički inkubator Osvit i Miholjački poduzetnički centar LRA.

Relativno dobra komunalna infrastruktura u Industrijskoj zoni “Janjevci”, raspoloživost uređenih građevinskih parcela, dinamizirana promidžbena aktivnost u privlačenju investitora, kao i djelovanje već 42 poslovnog subjekta, značajno je poduzetničko okruženje koje zahtijeva i dodatne vrijednosti u ovom prostoru. Neadekvatni prostorni uvjeti, popunjenost proizvodnih hala u postojećem Poduzetničkom inkubatoru nameću potrebu za planiranjem i izgradnjom suvremenog Tehnološkog parka. Lokacija za ovaj objekt je osigurana i njezina veličina (9.354 m2) osigurava izgradnju jedne poslovne zgrade sa svim sadržajima, ali ostavlja i mogućnost za proširenje Tehnološkog parka. Tehnološki park je izgrađen i tijekom ove godine se planira njegovo pounjavanje

Tehnološki park će povezati stručnjake i poduzetnike u Industrijskoj zoni “Janjevci radi pružanja različitih pogodnosti i usluga, prvenstveno temeljenim na novim tehnologijama. Povezivanje sa Sveučilištem u Osijeku, ali i sa stručnim srednjim školama omogućit će poduzetnicima u Industrijskoj zoni da svoju radnu snagu upućuju na daljnje stručno usavršavanje i obrazovanje. Tehnološki park će biti svojevrsni inkubator u kojem će se osiguravati koncentracija znanja, visoke tehnologije, obrazovanje i povezanost s nacionalnim obrazovnim institucijama. Tehnološki park će raditi na promjeni percepcije građanstva prema inovativnosti kao temelju novog gospodarstva, provodit će kreativne radionice, seminare, organizirati tematske rasprave poduzetnika i akademskog osoblja, organizirati case study predavanja, konferencije i natjecanja za poslovne ideje te osnivati klastere.

Osnovni cilj davanja na korištenje prostora PI OSVIT je pomoć poduzetnicima početnicima koji žele obavljati ili obavljaju proizvodnu i razvojno proizvodnu djelatnost, te uslužnu djelatnost vezanu uz proizvodnju u prvim, najkritičnijim godinama njihova poslovanja, ali i pomoć svima koji imaju projekt temeljen na naprednim tehnologijama, uključujući znanstvene institucije, studente, inovatore, male i srednje poduzetnike ili velike tvrtke.

3.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem Grada

Predstavničko tijelo na razini grada kao jedinice lokalne samouprave je gradsko vijeće. Broj članova predstavničkog tijela određen je statutom jedinica lokalne samouprave. Unutar zakonski propisanog djelokruga, Gradsko vijeće donosi statut grada, te odluke i druge opće akte koji se odnose na djelokrug lokalne samouprave; bira i razrješuje članove radnih skupina predstavničkog tijela te druga tijela određena zakonskim ili pod zakonskim propisom odnosno statutom; uređuje ustrojstvo i djelokrug svojih upravnih tijela, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih aktivnosti od lokalnog interesa.

Izvršnu funkciju u gradu obavlja gradonačelnik. On predstavlja grad i odgovorni su tijelima središnje državne uprave kad je riječ o izvršavanju delegiranih zadataka državne uprave. Tijela središnje državne uprave imaju pravo obustave nezakonitih općih akata koje donesu predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, te obavljaju druge zadatke propisane zakonom ili statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Gradonačelnik obavlja izvršne poslove, koji uključuju pripremu prijedloga općih akata, provedbu općih akata predstavničkih tijela, upravljanje i nadzor nad upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave pri izvršavanju zadataka, upravljanje i raspolaganje nekretninama i imovinom lokalne samouprave, upravljanje prihodima i rashodima, odlučivanje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina jedinice lokalne samouprave pod uvjetima određenima ZLPRS-om, te obavlja druge poslove predviđene statutom grada.

Izvršnu funkciju obnaša gradonačelnik sa svojim zamjenicima. Radi raspravljanja o pojedinim pitanjima, koja su u nadležnosti gradonačelnika, te u svrhu pružanja pomoći, gradonačelnik formira svoja savjetodavna tijela.

Predstavničko tijelo Grada Donjeg Miholjca je Gradsko vijeće koje broji 15 članova. Djelokrug poslova određen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te Statutom Grada Donjeg Miholjca (Službeni glasnik Grada Donjeg Miholjca).

3.7.1. Nadležnost u obavljanju poslova

Postojeći zakonski okvir jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave jamči važnu ulogu u upravljanju, organizaciji i izravnom pružanju javnih usluga građanima. Prema aktualnom zakonu, općine i gradovi, u svom samoupravnom djelokrugu, izvršavaju zadatke od lokalne važnosti kojima se izravno zadovoljavaju potrebe građana i koji ne ulaze u Ustavom ili zakonom propisani djelokrug državnih tijela. Kad je riječ o županijama, zakon propisuje da one izvršavaju zadatke od područne važnosti. Zakon nadalje nabraja područja koja spadaju u samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave (općina ili gradova) i županija, te navodi da će se posebnim zakonima detaljno propisati obvezne zadaće lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i zadaće koje općine, gradovi i županije mogu obavljati.

Tablica 27. Djelokrug rada gradova i županija

Djelokrug općina i gradova Djelokrug županija

 Uređenje naselja i stanovanje  Obrazovanje

 Prostorno i urbanističko planiranje  Zdravstvo

 Komunalno gospodarstvo  Prostorno i urbanističko planiranje

 Briga o djeci  Gospodarski razvoj

 Socijalna skrb  Promet i prometna infrastruktura

 Primarna zdravstvena zaštita  Održavanje javnih cesta

 Odgoj i osnovno obrazovanje  Planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih  Kultura, tjelesna kultura i šport ustanova  Zaštita potrošača  Izdavanje građevinskih i lokacijskih  Zaštita i unapređenje prirodnog dozvola, drugih akata vezanih uz okoliša gradnju, kao i provedba dokumenata prostornog uređenja unutar područja  Protupožarna i civilna zaštita županije, a izvan područja velikih  Promet na području općine ili grada gradova

Zakon propisuje da dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu zajedno organizirati obavljanje poslova iz svoga djelokruga. Oblici zajedničkog izvršavanja tih zadataka mogu uključiti zajedničko upravno tijelo, upravni odjel ili službu ili zajedničko trgovačko društvo. Odnosi između jedinica lokalne samouprave uređuju se posebnim ugovorom, koji treba biti u skladu s njihovim statutima. Ova zakonska mogućnost nije iskorištena te ne postoje zajednička upravna tijela ili službe.

Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi također propisuje da općine, gradovi i županije mogu izvršavati zadatke koje im dodijele tijela državne uprave, u skladu s posebnim zakonima (delegirani zadaci). Prilikom izvršavanja delegiranih zadataka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebale bi djelovati u ime središnjeg državnog upravnog tijela, koje im je prenijelo te zadatke. Unatoč navedenom, dosad nijedan zadatak središnje uprave nije prenesen jedinicama lokalne ili područne samouprave.

3.7.2. Struktura administracije Grada Donjeg Miholjca

GRAD DONJI MIHOLJAC

GRADONAČELNIK

UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE, ZAMJENIKGRADONAČELNIKA GOSPODARSKE, DRUŠTVENE DJELATNOSTI I STRUČNE POSOVE UPRAVNI ODJEL ZA FINANCIJE I PRORAČUN

PROČELNIK PROČELNIK VODITELJ ODSJEKA

VIŠI UPRAVNI REFERENT ZA ODSJEKZA FINANCIJSKO I MATERIJALNO OPĆE POSLOVE RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA

STRUČNI REFERENT

TELEFONIST VODITELJ ODSJEKA

DOMAR/VOZAČ RAČUNOVODSTVENI REFERENT- KONTER NAPLATNIČAR PARKIRANJA RAČUNOVODSTVENI REFERENT - ANALITIČAR SPREMAČICA

RAČUNOVODSTVENI REFERENT - BLAGAJNIK ODSJEKZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

RAČUNOVODSTVENI REFERENT ZA NEPROFITNE UDRUGE

VODITELJ ODSJEKA ODSJEKZA PRORAČUN

REFERENT ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI VODITELJ ODSJEKA

VIŠI STRUČNI SURADNIK

ODSJEKZA GOSPODARSTVO, KOMUNALNO GOSPODARSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA

VODITELJ ODSJEKA

SAVJETNIKZA GOSPODARSTVO

VIŠI UPRAVNI REFERENT ZA POLJOPRIVREDU I GOSPODARSTVO

VIŠI STRUČNI SURADNIK ZA KOMUNALNO GOSPODARSTVO

VIŠI STRUČNI SURADNIK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADITELJSTVO

KOMUNALNI REDAR

3.8. Međunarodna suradnja

Grad Donji Miholjac već tradicionalno njeguje međunarodnu suradnju s lokalnim samoupravama u susjednoj Mađarskoj. Intenzivnija suradnja započela je izgradnjom mosta na rijeci Dravi još 1974. godine. Suradnja između Donjeg Miholjca i Šiklosa uređena je posebnom poveljom potpisanom između Općine Donji Miholjac i Kotara Šiklos u Mađarskoj. Suradnja je obuhvaćala susrete gospodarstvenika, politike, škola, kulturnih i sportskih društava.

Nakon 1990. godine ova međunarodna suradnja je osobit pečat dala tijekom domovinskog rata, kada se ova suradnja proširila na jačanje svih društvenih veza naroda s obje strane rijeke Drave. U 2003. godini potpisana je nova povelja o suradnji dva grada Donjeg Miholjca i Grada Siklosa.

U poslijednjih nekoliko godina obnovljena je suradnja sa gradovima Harkanjom i Šikošem. Prije svega, suradnja se temelji na zajedičkom nastupu prema EU fondovima. Pored EU fondova razmjenjivat će se i iskustva iz turizma, kulture, poduzetništva i svemu ostalom gdje obje strane imaju interes.

U svibnju 2015. godine počela je suradnja sa poljskom općinom Drwinia. Donji Miholjac je potpisao i sporazum o suradnji među općinama. Suradnja s ovom poljskom općinom orijentirana je na kulturološku suradnju između glazbenih škola (razmjene učenika, profesora), ali i otvaranju poljskog tržišta našim proizvođačima domaćih autohtonih proizvoda, prvenstveno suhomesnatih proizvoda (kobasica, kulena) za koje su oni zainteresirani.

3.9. Provedeni upitnik među građanima Donjeg Miholjca za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije 2015. - 2020. godine

Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. je u razdoblju od studenog 2014. do siječnja 2015. godine proveo upitnik među građanima Donjeg Miholjca za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije za razdoblje od 2015.-2020. godine.

CILJ

Cilj ovog istraživanja je saznati mišljenje građana o problemima u njihovom gradu i njihovoj viziji razvoja grada do 2020. godine. Grad Donji Miholjac podrazumijeva cijelo administrativno područje jedinice lokalne samouprave.

PROVEDBA

Upitnik se provodio izravnim anketiranjem građana na ulicama Donjeg Miholjca, te anketiranjem sudionika radionica u sklopu izrade Lokalne razvojne strategije. Upitnik je obuhvatio 50 ispitanika.

ANKETNI UPITNIK

Anketni upitnik sadržavao je osam pitanja koja su se odnosila na probleme u Gradu Donjem Miholjcu, uvjete života, kvalitetu komunalnih usluga, povjerenje prema gradskoj upravi, te viziju grada za slijedećih 10 godina. Nadalje, ispitanici su ocjenjivali najvažnije prioritete za Grad do 2020. godine.

Rezultati anketnog upitnika nalaze se u Dodatku 1. ovog dokumenta.

4. SWOT ANALIZA 4.1. Swot analiza - Društvene djelatnosti (zdravstvo, socijalna skrb, građansko udruživanje, kultura, obrazovanje) SNAGE SLABOSTI ● dostupnost školskih institucija ● nedostatak stručnog kadra u zdravstvu ● dostupnost primarne zdravstvene zaštite i ● problem sa sanitetskim prijevozom pacijenata ljekarni ● velik broj udruga iz svih područja djelovanja ● sve veći problem alkoholizma ● nedostatak smještajnih kapaciteta za starije ● postojanje organizacije civilnog društva osobe ● očuvan folklor i tradicija te brojne kulturne ● velik broj socijalno ugroženog stanovništva manifestacije ● vrijedna kulturna baština ● netransparentno financiranje udruga ● zadovoljavajuća infrastruktura osnovne škole ● zastarjela oprema na radio stanici ● velik broj sportskih udruga ● derutno stanje kino dvorane ● nedovoljna informiranost udruga o ● dovoljan broj stručnog kadra za društvene mogućnostima korištenja sredstava iz EU djelatnosti fondova ● stipendiranje učenika i studenata ● nedovoljni smještajni kapaciteti vrtića ● velik broj izvannastavnih aktivnosti ● neadekvatno stanje sportskih objekata u gradu ● neusklađenost obrazovnih programa sa ● izgrađena nova zgrada u sklopu Doma zdravlja potrebama gospodarstva ● postojanje ustanova za brigu o starim i ● nezainteresiranost roditelja za izvanškolske nemoćnim osobama aktivnosti djece ● Crveni križ i Caritas - briga o socijalno ugroženom stanovništvu

PRILIKE PRIJETNJE ● centralizacija primarne zdravstvene zaštite u ● ulaganje u stacionar, palijativnu skrb velikim bolničkim centrima ● otvaranje novih specijalističkih ambulanti i ● izumiranje kulturnih i povijesnih tradicija dnevne bolnice ● više domova za stare i nemoćne ● negativan prirodni prirast ● pomoć djeci i mladima (SOS sela, Crveni križ) ● sve veći broj staračkog stanovništva ● nedovoljno ulaganje u sportske objekte i ● izrada kalendara zbivanja prostorije u kojima djeluju kulturne ustanove i udruge ● bolje povezivanje između udruga, gradske ● nedostatak financijskih sredstava vlasti, turističke zajednice ● sporost sustava da prihvati prilagodbe ● izgradnja nove srednje škole obrazovnog sustava ● povlačenje sredstava iz EU fondova ● smanjenje broja učenika ● specijalizacija srednje škole u skladu s ● odlazak mladog stručnog kadra u veće gradove i potrebama gospodarstva inozemstvo ● osnivanje centra za istraživanje sadnog ● izgradnja srednje škole u Belišću, odlazak djece na materijala pri srednjoj školi školovanje u druge gradove ● jačanje socijalnog dijaloga ● poticanje cjeloživotnog učenja ● poboljšanje energetske učinkovitosti ● urbanističko uređenje središta grada Donjeg Miholjca ● izgradnja novog prostora koji bi koristilo Društvo naša djeca Donji Miholjac

4.2. Swot analiza - Gospodarstvo, prostorno uređenje i komunalni poslovi SNAGE SLABOSTI ● razvijena prehrambena, drvna i ● neizgrađena cjelovita elektroenergetska mreža u metaloprerađivačka industrija u Gradu industrijskoj zoni ● usporeni gospodarski rast i manjak poduzetničke ● izgrađena infrastruktura u industrijskoj zoni inicijative ● uspostavljena mreža potpornih poduzetničkih ● neadekvatna povezanost sa željezničkim prijevozom i institucija (Poduzetnički inkubator, Razvojna autocestama agencija, Tehnološki park, Industrijska zona) ● diverzificiranost industrija na području grada ● velik broj žena i mladih u strukturi nezaposlenosti ● dostupnost sirovina ● nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih potencijala ● značajni potencijali poljoprivrednih zemljišta ● nedovoljna izgrađenost sustava za navodnjavanje ● kvalitetna pitka voda na području grada ● usporena izgradnja regionalnog odlagališta otpada ● kvalitetni pročistač otpadnih voda velikog ● neizgrađeni sustav odvodnje otpadnih voda u kapaciteta prigradskim naseljima ● pokrivenost vodovodnom mrežom svih naselja na ● zastarjela kanalizacijska mreža području grada ● bogatstvo vodnih resursa iz prirodnih vodotoka ●neodgovarajuća obrazovna struktura stanovništva ● postojanje specifičnih biljnih vrsta za razvoj ● zabrana eksploatacije mineralnih sirovina iz rijeke botanike Drave ● postojanje administrativnih prepreka (sporost državne ● dostatno odlagalište otpada administracije u rješavanju zahtjeva za sredstva EU) ● otežan pristup bankarskim financijskim sredstvima ● doneseni prostorno-planski dokumenti (kreditima) ● nedovoljno objavljivanje natječaja za korištenje sredstava EU

PRILIKE PRIJETNJE ● ulaganje u informatički sektor, nove tehnologije i ● odlazak mladih obrazovanih ljudi iz grada inovacije ● otvoreno tržište EU, mogućnost izvoza ● uvoz jeftinijih proizvoda iz EU ● razvoj prehrambene, drvne i metaloprerađivačke ● izvoz neprerađenih sirovina industrije ● prilika za razvoj poljoprivredne proizvodnje u ● kašnjenje u izgradnji odvodnje u prigradskim kontroliranim uvjetima (staklenička i plastenička naseljima proizvodnja) ● otvaranje start up i spin off tvrtki ● nestabilnost ekonomsko- pravnog sustava RH ● korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja ● kašnjenje u izgradnji regionalnog odlagališta otpada ● poticanje proizvodnje bazirane na domaćim ● nedostatak novčanih sredstava sortama i pasminama ● nepovoljan utjecaj klimatskih promjena na ● korištenje financijskih sredstva iz EU fondova poljoprivrednu proizvodnju ● mogućnost širenja vodoopskrbne mreže na ● nestabilnost na europskom i globalnom tržištu susjedne gradove i općine ● mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja ● gubitak statusa administrativnog središta ● osnivanje centra za botaniku i biotehnologiju ● brži razvoj susjednih industrijskih središta ● stvaranje novih radnih mjesta na području ● nedovoljno investiranje u strateški bitna područja za zbrinjavanja otpada razvoj gospodarstva ● privlačenje novih investicija ● korištenje plovnog puta rijeke Drave za transport ● razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije

4.3. Swot analiza - Turizam SNAGE SLABOSTI Bogata resursna atrakcijska osnova (materijalna ● Nedostatak kvalitetnih smještajnih i ugostiteljskih baština): objekata (4 i 5 zvjezdica) ● Prirodne atrakcije : ribolovno-športska područja sa društvenim domovima, ribnjaci, rijeka Drava, ● Niska razina popunjenosti postojećih kapaciteta zaštićeni perivoj, parkovi, šume, arheološka nalazišta ● Bogata kulturno-povijesna baština: dvorci Prandau i Mailath, župna crkva sv. Mihaela Arkanđela (orgulje ● Needuciranost stanovništva o potencijalu turizma pod zaštitom), spomenik cara Franje Josipa I., crkva sv. Jurja i ostale sakralne znamenitosti Nematerijalna baština: ● Nedostatak stručnog kadra i kvalitetne radne snage ● Tradicionlni obrti ● Slaba ponuda popratnih sadržaja ● Nedovoljna valoriziranost resursno atrakcijske osnove ● Gostoljubivost, lojalnost (prirodne i kulturno-povijesne baštine) i niska integracija kulturne baštine u turistički proizvod ● Bogata autentična i tradicionalna gastronomska ponuda te njihove prezntacije kroz gastronomske ●Nedostatak poduzetničkog duha u turizmu priredbe kao što su: Kobasicijada, Fišijada, Grahijada, Sarmijada, natjecanja u kuhanju čobanca i sl. ● Kvaliteta okoliša (izvornost krajolika, biološka ●Slaba podrška poduzetnicima (manjak informacija i raznolikost, čist zrak) kreditiranja) ● Loša prometna dostupnost infrastruktura

PRILIKE PRIJETNJE ● Članstvo u EU otvara nova emitivna tržišta i prilika ● Konkurencija za privlačenje stranih investitora ● Prenamjena neiskorištenih objekata u male ● Nedovoljna ulaganja u turizam obiteljske hotele ● Stavljanje kulturno-povijesnih objekata u funkciju ● Iseljavanje stanovništva (depopulacija) turizma ● Valorizacija prirodnih atrakcija (perivoja, rijeke ● Administrativne prepreke Drava) ● Snažniji razvoj selektivnih oblika turizma: ruralnog, ekoturizma, cikloturizma, cruising turizma (rijeka ● Terorizam Drava) ● Unapređenje prometne dostupnosti ● Ekološki problemi ● Porast interesa za selektivne oblike turizma ● Stvaranje autentične turističke ponude ● Sve veća potražnja za ekološki čistim područjima ● Mogućnost promocije rijetkih tradicionalnih zanata ● Razvoj turističkih staza (biciklističkih i tematskih) ● Neposredna blizina mađarskog tržištu

4.4. Swot analiza - Ruralni razvoj SNAGE SLABOSTI

● U svim prigradskim naseljima postoje društveni ● Društveni domovi u većini naselja su u derutnom domovi stanju ● Bogatstvo prirodnih resursa ● Nedovoljna educiranost stanovništva

● Komunalna infrastruktura u prigradskim ● Bogata tradicijska baština (folklor) naseljima nije dovoljno razvijena (odvodnja, ceste, nogostupi, biciklističke staze) ● Velik broj autohtonih proizvoda ● Nedostatak javnog prijevoza

PRILIKE PRIJETNJE

● Poticanje mladih da žive na selu ● Iseljavanje stanovništva

● Promicanje tradicionalne kuhinje miholjačkog kraja ● Napuštanje sela (depopulacija)

● Apliciranje na sredstva EU (Mjere ruralnog razvoja) ● Nedostatak financijskih sredstava ●Sve veća konkurencija proizvođača iz EU ● Jačanje razvoja OPG-a (jedinstveno EU tržište) ● Razvoj ekološke poljoprivrede ● Siva ekonomija ● Brendiranje autohtonih sadržaja

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI 5.1. Vizija

Vizija razvoja Grada Donjeg Miholjca definira gdje grad želi biti u budućnosti u odnosu na ostale gradove u užoj i široj okolini. Vizija se zasniva na rezultatima pregleda stanja, SWOT analizi te idejama radne skupine za izradu strategije o njihovom viđenju budućeg razvoja grada. Razvoj Donjeg Miholjca bi u razdoblju od 2015. – 2020. godine trebalo usmjeriti na poticanje gospodarstva (poljoprivrede, turizma i prerađivačke industrije), razvoj javne infrastrukture, zaštitu okoliša i razvoj ljudskih potencijala. Navedeni su ciljevi sažeti u sljedećoj viziji:

Grad Donji Miholjac Mjesto poželjno za život, koji svoju budućnost temelji na znanju, novim tehnologijama te prirodnoj i kulturnoj baštini.

5.2. Strateški ciljevi i prioriteti

Strateški ciljevi razvoja Grada Donjeg Miholjca sveobuhvatan su i konzistentan izraz očekivanih rezultata razvoja Donjeg Miholjca. Navedeni su ciljevi mjerljivi i moguće je pratiti njihovo ostvarenje, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strategije razvoja. Strateški ciljevi dugoročno usmjeravaju razvoj grada te su koncipirani na način da optimalno iskorištavaju njegove snage i prilike te prevladavaju njegove slabosti i eksterne prijetnje. Ovako postavljeni ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na pregledu stanja i SWOT analizi.

Tijekom rasprave na sastanku radne skupine, a temeljem prikupljenih projektnih ideja, radna skupina za izradu Strateškog plana gospodarskog razvitka Grada Donjeg Miholjca definirala je sljedeće strateške ciljeve za razdoblje 2015. – 2020:

1. Stvaranje konkurentnog gospodarstva 2. Unapređenje infrastrukture, prostorno planiranje i zaštita okoliša 3. Unapređenje kvalitete života, razvoj partnerstva i međusektorska suradnja

U nastavku je dan pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera grada Donjeg Miholjca za razdoblje 2015. – 2020. godine:

STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE 1P1-M1 Razvoj poslovne infrastrukture i aktivna uloga poduzetničkih potpornih institucija 1P1-M2 Jačanje poduzetničke klime putem Poduzetničkog centra 1P1 Jačanje preduvjeta za investiranje 1P1-M3 Marketing i menadžment poslovne infrastrukture 1P1-M4 Definiranje uvjeta prodaje i korištenja parcela u Industrijskoj zoni 1P1-M5 Završetak izgradnje Industrijske zone 1P2-M1 Razvoj ekološke poljoprivrede 1P2-M2 Zaštita autohtonih poljoprivrednih proizvoda 1P2-M3 Poticanje agrotehničkih mjera 1P2-M4 Poticanje razvoja poslovanja u seoskom 1P2 Razvoj ruralnog gospodarstva prostoru 1P1-M5 Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda CILJ 1: 1P2-M6 Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika STVARANJE KONKURENTNOG 1P3-M1 Unapređenje turističke infrastrukture GOSPODARSTVA 1P3-M2 Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih proizvoda 1P3-M3 Razvoj menadžmenta turističke destinacije 1P3 Podrška razvoju turizma 1P3-M4 Razvoj ruralnog turizma u svrhu privlačenja gostiju iz bliskih velikih emitivnih tržišta

1P4-M1 Efikasno korištenje prirodnih potencijala (revitalizacija zapuštenih poljoprivrednih površina) 1P4 Efikasno korištenje prirodnih potencijala 1P4-M2 Vodni potencijal 1P4-M3 Drvni potencijal 1P5-M1 Potpora osnivanju Centra za dendrologiju 1P5 Poticanje razvoja novih proizvoda i usluga u 1P5-M2 Potpora proizvodnji kroz primjenu inovacija i novih tehnologija industrijskom sektoru 1P5-M3 Potpora poduzećima i obrtima u početnom periodu

1P5-M4 Potpora kod novih zapošljavanja 1P5-M5 Potpora kod novih investicija 2P1-M1 Unapređenje komunalne infrastrukture 2P1-M2 Unapređenje energetsko – tehnološke infrastrukture 2P1-M3 Unapređenje prometne infrastrukture 2P1 Unapređenje javne infrastrukture 2P1-M4 Poboljšanje urbane okolišne infrastrukture 2P1-M5 Uređenje infrastrukture namijenjene poboljšanju lokalnih temeljnih usluga uključujući kulturu i slobodno vrijeme 2P1-M6 Uređenje šetnice u središtu grada 2P2-M1 Obrazovna infrastruktura 2P2-M2 Zdravstvena i socijalna infrastruktura CILJ 2: 2P2 Unapređenje društvene infrastrukture 2P2-M3 Sportska infrastruktura UNAPREĐENJE 2P2-M4 Ostala društvena infrastruktura

INFRASTRUKTURE, PROSTORNO 2P3-M1 Rješavanje imovinsko – pravnih odnosa 2P3 Kvalitetno prostorno planiranje PLANIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA 2P3-M2 Izrada prostorno – planske dokumentacije 2P4-M1 Stvaranje uvjeta za kvalitetno zbrinjavanje otpada 2P4 Gospodarenje otpadom 2P4-M2 Podizanje svijesti građanstva o važnosti i prednostima sortiranja otpada 2P5-M1 Primjena obnovljivih izvora energije 2P5-M2 Primjena energetski učinkovitih tehnologija 2P5 Energetska efikasnost i OIE 2P5-M3 Povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu 2P6-M1 Definiranje područja zaštite prirode od 2P6 Zaštita prirode posebnog interesa 2P6-M2 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti 3P1-M1 Razvoj formalnog obrazovanja CILJ 3: 3P1-M2 Razvoj neformalnog obrazovanja 3P1 Razvoj ljudskih potencijala UNAPREĐENJE KVALITETE (cjeloživotnog) 3P1-M3 Poticanje obrazovanja ŽIVOTA, RAZVOJ PARTNERSTVA I 3P2-M1 Održivo upravljanje društveno kulturnom 3P2 Očuvanje društveno kulturne baštine baštinom MEĐUSEKTORSKA SURADNJA 3P2-M2 Unaprjeđenje sporta

3P2-M3 Istraživanje kulturno povijesne baštine 3P3 Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne 3P3-M1 Unapređenje zdravstvenih usluga skrbi 3P3-M2 Unapređenje socijalnih usluga 3P4-M1 Unapređenje znanja i vještina organizacija civilnog društva 3P4-M2 Poticanje i razvoj vođenja socijalnog dijaloga u društvu 3P4-M3 Poticanje i razvoj socijalnog poduzetništva 3P4 Jačanje uloge OCD-a u društveno 3P4-M4 Razvoj partnerstva između grada, ekonomskom razvoju gospodarstva i građana 3P4-M5 Poticanje razmjene znanja i zajedničkog korištenja kapaciteta 3P4-M6 Poticanje umrežavanja dionika civilnog društva 3P4-M7 Poticanje volonterstva 3P5-M1 Suradnja s gradovima prijateljima 3P5-M2 Poticanje prekogranične i transnacionalne 3P5 Unapređenje međunarodne suradnje suradnje

5.3. Mjere razvoja

Sukladno postavljenim strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama u nastavku je dan detaljan pregled svih mjera razvoja područja Grada Donjeg Miholjca za razdoblje od 2015.-2020. godine.

STRATEŠKI CILJ 1 : STVARANJE KONKURENTNOG GOSPODARSTVA PRIORITET 1: Potpora razvoju konkurentne primarne poljoprivrede i unapređenje ruralnog razvoja

1P1-M1 Razvoj poslovne infrastrukture i aktivna uloga poduzetničkih potpornih MJERA 1 institucija Cilj mjere je unaprijediti poslovnu infrastrukturu kako bi se povećala poslovna atraktivnost i konkurentnost Grada Donjeg Miholjca. Fokus mjere je na jačanju zona za podršku poduzetništvu te potpornih institucija usmjerenih pružanju CILJ I SVRHA podrške i promicanju poduzetništva i obrtništva. Svrha poslovne infrastrukture i MJERE institucija za podršku poduzetništvu je dati podršku razvoju gospodarstva temeljenom na korištenju znanja i inovacija te tehnološkom razvoju posebice MSP- a koja nemaju vlastite kapacitete, praćenju industrijskih trendova, novih tehnologija, relevantnih standarda (kvalitete, organizacije, zaštite okoliša) i propisa te mogućnosti financiranja.

Poslovna infrastruktura predstavlja institucionalni oblik infrastrukture koji uključuje poduzetničke/gospodarske zone, poduzetničke centre, inkubatore i ostale potporne institucije. Implementacija navedene mjere unaprijedit će OPIS/ postojeću poduzetničku infrastrukturu koja će poduzetnicima i obrtnicima SADRŽAJ osigurati potrebne uvjete te pomoć, informacije i savjete vezane uz razvoj poduzetništva i obrtništva na području grada. Aktivnosti ove mjere uključuju: stavljanje Poduzetničke zone Janjevci u punu funkciju, izradu dokumentacije i projektnih prijava za izgradnju i opremanje potpornih institucija i ostalih poslovnih zona predviđenih prostornim planom. NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o.

IZVORI Poduzetnici i obrtnici na području Grada, Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

MJERA 2 1P1-M2 Jačanje poduzetničke klime putem Poduzetničkog centra Cilj ove mjere je ojačati poduzetničku klimu građana i gospodarskih subjekata na području Grada Donjeg Miholjca. Svrha mjere je kontinuirano raditi na poboljšanju poduzetničke klime i pozicionirati Donji Miholjac kao grad poželjan za investicije i CILJ I SVRHA poduzetništvo te osigurati dugoročnu održivost Miholjačkog poduzetničkog centra MJERE LRA i Poduzetničkog inkubatora Osvit kroz kontinuirani razvoj ljudskih potencijala i provedbu novih programa potpore poduzetništvu.

Implementacijom ove mjere unaprijedit će se sustav potpore poduzetnicima. Aktivnosti u okviru ove mjere uključuju: ● Ispitivanje zadovoljstva poduzetnika programima MPC LRA i Grada Donjeg Miholjca ● analizu postojećih potpora za male i srednje poduzetnike ● izradu programa unaprjeđenja usluga potpornih institucija (dubinska analiza poslovanja, financijsko savjetovanje, knjigovodstvo, poslovno planiranje, priprema EU projekata) OPIS/ ● jačanje kapaciteta MPC LRA i Poduzetničkog inkubatora Osvit SADRŽAJ ● kontinuiranu edukaciju zaposlenika potpornih institucija (MPC LRA i PI) za savjetovanje MSP-a ● osmišljavanje programa potpora Grada Donjeg Miholjca lokalnim poduzetnicima i investitorima ● osnaživanje poduzetnika kroz kreiranje i provedbu programa potpora/potpore MPC LRA i PI-a

Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o., Poduzetnički NOSITELJ inkubator Osvit IZVORI Potpore nadležnog ministarstva FINANCIRANJA

MJERA 3 1P1-M3 Marketing i menadžment poslovne infrastrukture

Cilj ove mjere jest uspostaviti funkcionalni sustav marketinga i menadžmenta CILJ I SVRHA poslovne infrastrukture te kontinuirano promovirati i brendirati grad Donji MJERE Miholjac kao poduzetnički grad s razvijenom i kvalitetnom poslovnom infrastrukturom pogodnom za investiranje. Svrha ove mjere je učinkovito upravljanje poslovnom infrastrukturom.

Implementacijom ove mjere formirat će se jedinstveni sustav marketinga i menadžmenta poslovne infrastrukture. Aktivnosti u okviru ove mjere uključuju: ● osnivanje i rad ureda (ili imenovanje kvalificirane osobe ili stručnog tima) za menadžment poslovne infrastrukture - privlačenje investitora, upravljanje poslovnim zonama te upravljanje gradskom imovinom OPIS/ ● izradu internih akata (Operativnih planova) za odnos s investitorima (jasno SADRŽAJ definirani koraci postupanja s potencijalnim investitorima) te izrada Marketing studije Industrijske zone Janjevci ● Izradu Strategije za privlačenje investitora ● osmisliti cjeloviti koncept pozicioniranja branda Grada Donjeg Miholjca te kreirati sadržajno i vizualno jedinstvenu promociju poduzetničke infrastrukture ● uspostavu sustava poticajnih mjera za ulagače ● kontinuiranu edukaciju zaposlenika zaduženih za ophođenje s ulagačima

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA d.o.o. IZVORI Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

MJERA 4 1P1-M4 Definiranje uvjeta prodaje i korištenja parcela u Industrijskoj zoni Cilj ove mjere je konačno definiranje uvjeta prodaje i korištenja parcela u CILJ I SVRHA Industrijskoj zoni. Definiranjem ovih uvjeta, olakšala bi se potencijalnim MJERE investitorima i poduzetnicima početnicima kupnja parcela u Industrijskoj zoni Janjevci. Gradsko vijeće će donijeti akt koji će utvrditi način raspolaganja građevinskim parcelama i uvijete pod kojima investitori mogu stjecati vlasništvo nad istima. OPIS/ Aktom će se utvrditi uvjeti formiranja cijene kao i način plaćanja. Akt će voditi SADRŽAJ računa o načelu ''de minimis'' prilikom određivanja tržišne i subvencionirane cijene. NOSITELJ Grad Donji Miholjac IZVORI Investitori FINANCIRANJA

MJERA 5 1P1-M5 Završetak izgradnje Industrijske zone CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je završetak izgradnje infrastrukture u Industrijskoj zoni Janjevci MJERE Završetkom izgradnje komunalne infrastrukture u Industrijskoj zoni, zona će OPIS/ postati još konkurentnija i poželjnija za investiranje. Kompletno opremanje cijele SADRŽAJ zone (126 ha) završit će se do kraja programskog razdoblja. NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Miholjački poduzetnički centar LRA

IZVORI EU fondovi, Kohezijski fond FINANCIRANJA

PRIORITET 2: Razvoj ruralnog gospodarstva

MJERA 1 1P2-M1 Razvoj ekološke poljoprivrede Ciljevi ove mjere su poticanje stanovništva i gospodarskih subjekata na iskorištavanje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i razvoj sektora ekološke CILJ I SVRHA poljoprivrede. Svrha ove mjere je podizanje svijesti stanovništva i poljoprivrednika MJERE o mogućnostima, prednostima i uvjetima koje je potrebno zadovoljiti za bavljenje ekološkom poljoprivredom.

Implementacijom ove mjere potaknut će se stanovništvo i poljoprivrednici na bavljenje ekološkom poljoprivredom. Aktivnosti ove mjere uključuju: OPIS/ ● kontinuirano provođenje edukacije poljoprivrednika zainteresiranih za SADRŽAJ proizvodnju ekološke hrane ● poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje kroz sustav potpora poljoprivredi ● pružanje stručne i administrativne pomoći u ostvarivanju potpora i subvencija

NOSITELJ Postojeći i potencijalni poljoprivrednici

IZVORI Mjere Ruralnog razvoja, Mjera 11. Ekološki uzgoj FINANCIRANJA

MJERA 2 1P2-M2 Zaštita autohtonih poljoprivrednih proizvoda

Cilj ove mjere je zaštita/očuvanje i brendiranje autohtonih poljoprivrednih CILJ I SVRHA proizvoda s područja Grada Donjeg Miholjca kroz edukaciju i poticanje lokalnih MJERE poljoprivrednika za uzgoj i proizvodnju navedenih te zaštitu njihovog geografskog podrijetla i načina proizvodnje.

Kroz implementaciju ove mjere evidentirat će se svi autohtoni proizvodi miholjačkog kraja te će se pokrenuti postupak zaštite odabranih proizvoda kako bi se očuvali te kako bi lokalni poduzetnici na osnovu njihove prepoznatljivosti ostvarili dodanu vrijednost na tržištu. Mjera uključuje sljedeće aktivnosti: ● izradu baze autohtonih proizvoda OPIS/ ● zaštitu autohtonih proizvoda SADRŽAJ ● promociju autohtonih proizvoda ● kontinuirano provođenje edukacija poljoprivrednika zainteresiranih za proizvodnju autohtonih poljoprivrednih proizvoda ● poticanje proizvodnje autohtonih proizvoda kroz sustav potpora poljoprivredi ● pružanje stručne i administrativne pomoći u ostvarivanju potpora i subvencija

NOSITELJ Udruge proizvođača

IZVORI Nadležno ministarstvo - Ministarstvo poljoprivrede FINANCIRANJA

MJERA 3 1P2-M3 Poticanje agrotehničkih mjera

Cilj ove mjere je unaprjeđenje uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju uvođenjem CILJ I SVRHA agrotehničkih mjera zaštite poljoprivrednih površina i poljoprivredne proizvodnje. MJERE Svrha ove mjere je promicanje ruralnog razvoja područja grada Donjeg Miholjca uvođenjem agro-tehničkih mjera na poljoprivrednim površinama gospodarskih subjekata (poljoprivrednika). U ovom kontekstu agrotehničke mjere uključuju: ● agromelioracijske mjere ● mjere obrane od tuče Mjera uključuje sljedeće aktivnosti: OPIS/ ● provođenje Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i SADRŽAJ održavanje poljoprivrednih rudina ● poticanje uvođenja sustava navodnjavanja, obrana od tuče i poplave kroz program potpora poljoprivredi ● provođenje projekata uvođenja agrotehničkih mjera

NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Grad Donji Miholjac, nadležno ministarstvo, Mjere ruralnog razvoja FINANCIRANJA

MJERA 4 1P2-M4 Poticanje razvoja poslovanja u seoskom prostoru

U uvjetima globalizacije jedina konstanta poslovanja je potreba stalnog CILJ I SVRHA prilagođavanja novonastalim promjenama i uvjetima poslovanja. Cilj ove mjere je MJERE usklađivanje poljoprivrednika s tržišnim trendovima i standardima u cilju gospodarskog rasta i razvoja njihovog poslovanja.

Ova mjera uključuje sljedeće aktivnosti: ● razvoj novih proizvoda, procesa i tehnologija (razvoj ruralnog turizma) OPIS/ ● izradu i ishođenje dokumentacije za adaptaciju postojećih i izradu novih SADRŽAJ gospodarskih objekata ● certificiranje – uvođenje normi kao što je HACCP, ISO, CE i sl. ● povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda

NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Mjere ruralnog razvoja, potpore nadležnog ministarstva FINANCIRANJA

MJERA 5 1P3-M5 Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda

Cilj ove mjere je poticanje proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda uz praćenje modernih trendova u tehnici i tehnologiji proizvodnje te povezivanje s prehrambeno-prerađivačkim sektorom. Izgradnjom pogona za preradu CILJ I SVRHA poljoprivrednih proizvoda stvara se dodana vrijednost. Svrha mjere uključuje i MJERE uspostavu sustava zaštite autohtonih proizvoda tj. proizvoda s oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Ova mjera uključuje sljedeće aktivnosti: ● ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda ● registriranje robnih marki i certificiranje proizvoda OPIS/ ● stvaranje baze proizvođača certificiranih proizvoda SADRŽAJ ● izrada dokumentacije za izgradnju pogona ● izrada marketing plana ● edukacija potencijalnih ulagača.

NOSITELJ Postojeći i potencijalni proizvođači poljoprivrednih proizvoda

IZVORI Mjere ruralnog razvoja FINANCIRANJA

MJERA 6 1P2-M6 Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika

Svrha ove mjere je, kroz poticanje cjeloživotnog učenja, unaprijediti razinu CILJ I SVRHA informiranosti i znanja poljoprivrednih proizvođača o svim potrebnim temama MJERE važnim za konkurentno i održivo poslovanje.

Aktivnosti u okviru ove mjere su: ● ulaganje u edukaciju poljoprivrednih proizvođača OPIS/ ● razvoj formalnih i neformalnih programa osposobljavanja za zanimanja u SADRŽAJ poljoprivredi ● poboljšana suradnja istraživačkog sektora, savjetodavne službe i korisnika NOSITELJ Obrazovne institucije

IZVORI Mjere ruralnog razvoja, Mjera 1. Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja FINANCIRANJA

PRIORITET 3: Podrška razvoju turizma

MJERA 1 1P3-M1 Unapređenje turističke infrastrukture

CILJ I SVRHA Cilj mjere je kontinuirano i usklađeno razvijanje svih segmenata turističke MJERE infrastrukture, sa svrhom da se ujednačenim razvojem postignu sinergijski učinci koji se ne mogu postići koncentracijom na određene segmente infrastrukture. Za potrebe ispunjavanja navedenog cilja provodit će se sljedeće aktivnosti: ● razvoj turističkih staza (biciklističkih, poučnih) OPIS/ ● izgradnja pristaništa za turističke brodove na rijeci Dravi SADRŽAJ ● obnova i uređenje dvorca u turističke svrhe ● adaptacija zgrade na Trgu A. Starčevića 1 ● uređenje dijela perivoja u botanički vrt ● uređenje šetnice i odmorišta na Staroj Dravi

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca IZVORI EU fondovi, potpore nadležnog ministarstva FINANCIRANJA

MJERA 2 1P3-M2 Unapređenje postojećih i razvoj novih turističkih proizvoda Cilj ove mjere je obogatiti turističku ponudu Grada Donjeg Miholjca kako bi se CILJ I SVRHA zadržalo postojeće i privuklo nove turiste. Svrha ove mjere je kreiranje i MJERE unaprjeđenje turističkih proizvoda i njihovo povezivanje u turističke pakete za različite skupine turista.

Za potrebe ispunjavanja navedenog cilja provodit de se sljedeće aktivnosti: ● povezivanje

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca IZVORI Grad Donji Miholjac, Ministarstvo turizma FINANCIRANJA

MJERA 3 1P3 -M3 Razvoj menadžmenta turističke destinacije

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je povećati prepoznatljivost i atraktivnost turističke destinacije Donji MJERE Miholjac. Svrha ove mjere je povećati broj turista i turističkih posjetitelja ove destinacije.

Aktivnosti u sklopu ove mjere uključit će: ● jačanje kapaciteta organizacija koje će upravljati turističkom destinacijom ● izradu i realizaciju mjera potpore za receptivne turističke agencije, klastere i OPIS/ SADRŽAJ druga udruženja nositelja turizma ● poticanje i koordinacija suradnje dionika turističkog sektora s dionicima drugih gospodarskih djelatnosti te s dionicima javnog i civilnog sektora

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca IZVORI Ministarstvo turizma FINANCIRANJA

1P3-M4 Razvoj ruralnog turizma u svrhu privlačenja gostiju iz bliskih velikih MJERA 4 emitivnih središta CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je poticanje lokalnog stanovništva na bavljenje turizmom. Svrha ove MJERE mjere je razvoj ruralnog turizma i povećanje broja gostiju na području grada.

Poticanjem razvoja ruralnog turizma, te obogaćivanjem turističke ponude na području grada Donjeg Miholjca, radit će se na povećanju broja turista. Suradnjom sa turističkim središtima u Mađarskoj i Baranji poticat će se razvoj turizma. OPIS/ Aktivnosti kojima će se ispuniti cilj su: SADRŽAJ ● suradnja s turističkim uredima iz bliskih emitivnih središta ● informiranje stanovništava o mogućnostima koje pruža ruralni turizam ● razvoj novih atrakcija na području grada (veća ponuda etno zbirki, obogaćivanje gastro ponude)

NOSITELJ Turistička zajednica Grada Donjeg Miholjca, Grad Donji Miholjac

IZVORI Mjere ruralnog razvoja, Mjera 6.4 Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u FINANCIRANJA ruralnim područjima

PRIORITET 4 : Efikasno korištenje prirodnih potencijala

1P4-M1 Efikasno korištenje prirodnih potencijala (revitalizacija zapuštenih MJERA 1 poljoprivrednih površina)

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je stavljanje u funkciju zapuštenih poljoprivrednih površina, dok je MJERE svrha poticanje lokalnog stanovništva na bavljenje poljoprivredom.

Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivati će: OPIS/ ● poticanje stanovništva na bavljenje poljoprivredom SADRŽAJ ● stavljanje u funkciju poljoprivrednih površina

NOSITELJ Grad Donji Miholjac IZVORI Mjere ruralnog razvoja, Mjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima FINANCIRANJA

MJERA 2 1P4-M2 Vodni potencijal CILJ I SVRHA MJERE Evidentirati sve prirodne izvore vode u cilju održivog korištenja vodnih potencijala Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: OPIS/ ● kartografski prikaz prirodnih vodnih kapaciteta s osnovnim podacima za svaki SADRŽAJ vodni kapacitet i programom mjera za njihovo održavanje ● ispitivanje kakvoće vode ● izrada plana gospodarenja vodnim potencijalom NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Komunalno poduzeće ''Park'', Hrvatske vode

IZVORI Hrvatske vode FINANCIRANJA

MJERA 3 1P4-M3 Drvni potencijal

Cilj ove mjere je kvalitetno i održivo upravljanje drvnim potencijalom na području CILJ I SVRHA grada Donjeg Miholjca. Svrha ove mjere je održiv rast i razvoj drvnog sektora MJERE (proizvodnje i prerade) na području grada.

U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● izraditi prikaz plana proizvodnje i trenutnog stanja drvene mase (državne i OPIS/ privatne šume) prema namjeni drvne mase. Podaci će se preuzeti iz Gospodarske SADRŽAJ osnove Hrvatskih šuma ● poticati razvoj novih i rast postojećih proizvođača i prerađivača drvne mase ● poticati viši stupanj prerade drvne mase i proizvodnje finalnih proizvoda iz drvne Mase NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Hrvatske šume

Mjere ruralnog razvoja, Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano IZVORI uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, tip operacije 4.3.3. FINANCIRANJA »Ulaganje u šumsku infrastrukturu«

PRIORITET 5: Poticanje razvoja novih proizvoda i usluga u industrijskom sektoru

MJERA 1 1P5-M1 Potpora osnivanju Centra za dendrologiju

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je osnivanje Centra za dendrologiju, a svrha je razvoj novih MJERE programa u Srednjoj školi te iskorištavanje resursa koji se nalaze u Parku.

Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: ● iskorištavanje prirodnih botaničkih resursa u donjomiholjačkom parku, OPIS/ ● stavljanje u funkciju zapuštenog staklenika, SADRŽAJ ● razvoj novih edukacijskih programa, ● razvoj turističko- edukativne ponude (botanički vrt) ● suradnja s Poljoprivrednim fakultetom (Centar za dendrologiju)

Poduzetnički inkubator Osvit, Srednja škola Donji Miholjac, Grad Donji Miholjac, NOSITELJ Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca,

IZVORI EU fondovi FINANCIRANJA

MJERA 2 1P5-M2 Potpora proizvodnji kroz primjenu inovacija i novih tehnologija

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je privlačenje investitora, svrha je razvoj novih tehnologija na MJERE području grada Donjeg Miholjca

Aktivnosti koje će se provoditi: ● poticanje inovatorstva OPIS/ ● unaprjeđenje i diverzifikacija proizvodnje kroz istraživanje, tehnološki razvoj i SADRŽAJ primjenu inovacija ● primjene novih tehnologija u cilju podizanja konkurentnosti i rasta proizvodnje ● daljnji razvoj Tehnološkog parka u industrijskoj zoni

NOSITELJ Poduzetnički inkubator Osvit

IZVORI EU fondovi, potpore nadležnog ministarstva FINANCIRANJA

MJERA 3 1P5-M3 Potpora poduzećima i obrtima u početnom periodu

Projekt potpore poduzećima i obrtima u početnom periodu poslovanja provest će CILJ I SVRHA se s ciljem osiguranja potpore novoosnovanim trgovačkim društvima i obrtima, MJERE kako bi se omogućila njihova orijentacija na osnovnu djelatnost i opstanak na tržištu u prvim godinama poslovanja.

Aktivnosti u sklopu ove mjere biti će: ● savjetovanje poduzetnika/obrtnika OPIS/ ● sudjelovanje na stručnim usavršavanjima, seminarima i obukama SADRŽAJ ● konzultantske usluge za prijave na nacionalne i EU natječaje ● razvijanje programa inkubatora i akceleratora kao potpore poduzetnicima Početnicima

NOSITELJ MPC, Poduzetnički inkubator Osvit, Grad Donji Miholjac IZVORI Potpore nadležnog ministarstva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje FINANCIRANJA

MJERA 4 1P5-M4 Potpora kod novih zapošljavanja CILJ I SVRHA Cilj i svrha ove mjere je povećanje broja zaposlenih na području Grada MJERE

Aktivnosti koje će se provoditi: ● provođenje aktivne politike zapošljavanja OPIS/ ● uključivanje mladih nezaposlenih osoba u Stručno osposobljavanje bez SADRŽAJ zasnivanja radnog odnosa ● poticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom marginaliziranih skupina ● provođenje raznih edukacija (povećanje kompetencija nezaposlenih osoba) NOSITELJ HZZ, Grad Donji Miholjac, poslodavci s područja grada IZVORI Mjere aktivne politike zapošljavanja HZZ-a FINANCIRANJA

MJERA 5 1P5-M5 Potpora kod novih investicija CILJ I SVRHA Cilj i svrha ove mjere je povećanje priljeva investicija i sustav potpore investitorima MJERE na području grada

Aktivnosti koje će se provoditi: ● subvencionirana cijena najma poslovnih prostora OPIS/ ● usluge poslovnog savjetovanja SADRŽAJ ● oslobađanje plaćanja komunalne naknade za vrijeme korištenja usluga poduzetničkog inkubatora ● pomoć pri prilagodbi tržišnim uvjetima

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, MPC LRA, Poduzetnički inkubator Osvit

IZVORI Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

STRATEŠKI CILJ 2: UNAPREĐENJE INFRASTRUKTURE, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITET 1: Unapređenje javne infrastrukture

MJERA 1 2P1-M1 Unapređenje komunalne infrastrukture

CILJ I SVRHA Svrha i cilj ove mjere je stvaranje preduvjeta za nesmetani rast i razvoj MJERE gospodarstva/gospodarskih aktivnosti te povećanje kvalitete života građana.

U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti (priprema dokumentacije, ishođenje dozvola, izgradnja, rekonstrukcija, unaprjeđenje/modernizacija i održavanje) i projekti iz sljedećih područja: OPIS/ ● javne rasvjete SADRŽAJ ● vodoopskrbe ● sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda ● groblja i zelene površine

NOSITELJ Komunalno gospodarstvo Park, Doroslov d.o.o., Grad Donji Miholjac

IZVORI Grad Donji Miholjac, Mjere ruralnog razvoja Mjera 7.2, Mjera 7.4 FINANCIRANJA

MJERA 2 2P1-M2 Unapređenje energetsko-tehnološke infrastrukture

Svrha i cilj ove mjere je stvaranje preduvjeta za nesmetani rast i razvoj CILJ I SVRHA gospodarstva/gospodarskih aktivnosti te povećanje kvalitete život građana kroz MJERE prizmu unapređenja energetsko-tehnološke infrastrukture.

U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti i projekti iz sljedećih područja: ● izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija plinske mreže OPIS/ ● izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija elektro mreže SADRŽAJ ● izgradnja, rekonstrukcija i modernizacija telekomunikacijske mreže (broadband, fiksna i mobilna telefonska mreža)

NOSITELJ Grad Donji Miholjac IZVORI Grad Donji Miholjac, HEP, Teleoperateri FINANCIRANJA

MJERA 3 2P1-M3 Unapređenje prometne infrastrukture

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je unaprijediti prometnu infrastrukturu Grada Donjeg Miholjca. MJERE Svrha ove mjere je stvoriti uvjete za danji nesmetani razvoj područja.

U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti uspostave i unapređenja prometnog sustava te rekonstrukcije i izgradnje nogostupa, prometnica, parkirališta i pješačko – biciklističkih staza na području grada. Neke od konkretnih aktivnosti u sklopu ove OPIS/ mjere biti će: SADRŽAJ ● uspostava organiziranog mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza ● izgradnja, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta ● postavljanje naplatnih automata na gradska parkirališta ● rekonstrukcija ceste prema kupalištu Nova Drava

NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Grad Donji Miholjac, Mjere ruralnog razvoja FINANCIRANJA

MJERA 4 2P1-M4 Poboljšanje urbane okolišne infrastrukture CILJ I SVRHA Cilj i svrha ove mjere je poboljšanje infrastrukture u središtu grada MJERE Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivati će: ● uređenje zgrada u središtu grada ● uređenje ulica OPIS/ ● regulaciju prometa SADRŽAJ ● popločavanje nogostupa, ulica ● postavljanje pametnih klupa u središtu grada ● postavljanje priključka za punjenje hibridnih vozila

NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Europski fond za regionalni razvoj, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, FINANCIRANJA Fond za energetsku učinkovitost

2P1-M5 Uređenje infrastrukture namijenjene poboljšanju lokalnih temeljnih MJERA 5 usluga uključujući kulturu i slobodno vrijeme

CILJ I SVRHA Cilj i svrha ove mjere je poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture u MJERE prigradskim naseljima

Aktivnosti u okviru ove mjere uključivati će: ● ulaganja u objekte za predškolsko obrazovanje, domove za starije osobe i za osobe s posebnim potrebama ● objekti za kulturu, sport, slobodno vrijeme kao društveni domovi, vatrogasni domovi OPIS/ ● igrališta (dječja, sportska), sportski tereni i prateći objekti, biciklističke staze, SADRŽAJ izletišta, rekreacijske zone i kupališta ● ulaganje u javne površine (javne zelene površine, pješačke staze, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, pješačke zone, tržnice, stajališta za javni prijevoz, nogostupi, parkirališta) ● rekonstrukcija i/ili prenamjena postojećih objekata zgrada javne namjene

NOSITELJ Grad Donji Miholjac Mjere ruralnog razvoja, Mjera7.4. Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje IZVORI lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i FINANCIRANJA kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

MJERA 6 2P1-M6 Uređenje šetnice u središtu grada

CILJ I SVRHA Cilj i svrha ove mjere je poboljšanje urbane infrastrukture u središtu grada MJERE

Aktivnosti u okviru ove mjere uključivati će: ● zatvaranje dijela državne ceste D53, od križanja Kolodvorske i Vukovarske ulice OPIS/ sve do križanja Ulice Zrinsko – Frankopanske i Kolodvorske SADRŽAJ ● imenovanje šetnice Šetnicom Hrvatskih branitelja ● sadnja drvoreda, postavljanje klupa

NOSITELJ Grad Donji Miholjac IZVORI Grad Donji Miholjac, EU fondovi FINANCIRANJA

PRIORITET 2: Unapređenje društvene infrastrukture

MJERA 1 2P2-M1 Obrazovna infrastruktura

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je stvoriti infrastrukturne uvjete za razvoj formalnog i neformalnog MJERE obrazovanja te popratnih sadržaja u funkciji obrazovanja.

U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti vezane za izgradnju, rekonstrukciju i modernizaciju obrazovne infrastrukture na svim nivoima formalnog i neformalnog OPIS/ obrazovanja. Neki od projekata koji će se povoditi u sklopu ove mjere su: SADRŽAJ ● izgradnja nove srednje škole ● obnova Osnovne škole i sportske dvorane

100

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Osječko-baranjska županija, Srednja škola Donji Miholjac

IZVORI EU fondovi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija Osječko- FINANCIRANJA baranjska

MJERA 2 2P2-M2 Zdravstvena i socijalna infrastruktura

Svrha ove mjere je unaprijediti infrastrukturne uvjete neophodne za kvalitetan rad CILJ I SVRHA institucija koje pružaju zdravstveno – socijalne usluge, a koje predstavljaju jedan MJERE od osnovnih parametara kvalitete života.

U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: OPIS/ ● rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove infrastrukture za skrb starijih osoba SADRŽAJ (starački domovi i sl.) ● poticanje otvorenja ljekarničke prakse u prigradskim naseljima

NOSITELJ Dom zdravlja Donji Miholjac, Centar za socijalnu skrb Donji Miholjac

IZVORI Europski socijalni fond, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i FINANCIRANJA mladih, Osječko baranjska županija

MJERA 3 2P2-M3 Sportska infrastruktura

Cilj ove mjere je unaprijediti infrastrukturne uvjete za sport i rekreaciju građana i CILJ I SVRHA turista čime de se pridonijeti kvalitetnijem načinu života i boljem zdravstvenom MJERE stanju.

U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti izgradnje / uređenja i upravljanja sportsko-rekreacijskom infrastrukturom. Navedeno će uključivati sljedeće aktivnosti: OPIS/ ● zajedničko gospodarenje i održavanje sportskih objekata SADRŽAJ ● izgradnju i uređenje sportskih igrališta (atletska staza, bazen u sklopu Srednje škole, nogometno igralište, košarkaška igrališta, dječja igrališta) ● izgradnja sportsko-rekreacijskog centra ● izgradnja i uređenje biciklističkih staza ● obnova kuglane

NOSITELJ Zajednica športskih udruga Grada Donjeg Miholjca, Grad Donji Miholjac

IZVORI EU fondovi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija Osječko- FINANCIRANJA baranjska, Hrvatski nogometni savez

101

MJERA 4 2P2-M4 Ostala društvena infrastruktura

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je uređenje ili rekonstrukcija ostale društvene infrastrukture koja MJERE doprinosi unaprjeđenju kulture življenja i kvalitete života lokalnog stanovništva.

Ova mjera uključivat će aktivnosti kao što su: ● održavanje postojećih i izgradnja novih dječjih igrališta OPIS/ ● izgradnja/rekonstrukcija i opremanje prostora za rad udruga, mjesnih odbora i SADRŽAJ društvenih domova ● uređenje kulturno-povijesnih građevina

NOSITELJ Grad Donji Miholjac Mjere ruralnog razvoja, Mjera 7.4. Ulaganja u uspostavu, poboljšanje ili širenje IZVORI lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i FINANCIRANJA kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

PRIORITET 3: Kvalitetno prostorno planiranje

MJERA 1 2P3-M1 Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Jedan od gorućih problema i kočnica razvoja svakog područja su nesređeni CILJ I SVRHA imovinsko-pravni odnosi. Cilj ove mjere je rješavanje tog problema sređivanjem i MJERE usklađivanjem stanja u zemljišnim knjigama i katastru

U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● poticanje lokalnog stanovništva i pravnih osoba na sređivanje imovinskopravnih odnosa OPIS/ ● savjetovanje građana o načinu rješavanja (koracima) imovinskopravnih odnosa SADRŽAJ ● rješavanje imovinsko pravnih odnosa nad nekretninama u vlasništvu grada te poduzeća i ustanova u vlasništvu grada ● rješavanje imovinsko pravnih odnosa nad nekretninama u vlasništvu RH

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, lokalno stanovništvo, vlasnici nekretnina na području Grada

IZVORI Grad Donji Miholjac, RH FINANCIRANJA

MJERA 2 2P3-M2 Izrada prostorno- planske dokumentacije Cilj ove mjere je kvalitetno upravljanje prostorom, a svrha usklađenost CILJ I SVRHA prostorno-planske dokumentacije s potrebama razvoja Grada Donjeg Miholjca MJERE uvažavajući standarde zaštite okoliša.

OPIS/ U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti izrade nove i ažuriranja postojeće SADRŽAJ prostorno planske dokumentacije u skladu s potrebama razvoja.

102

NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Mjere ruralnog razvoja, Mjera 7.1 Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj FINANCIRANJA općina i naselja u ruralnim područjima, Grad Donji Miholjac

PRIORITET 4: Gospodarenje otpadom

MJERA 1 2P4-M1 Stvaranje uvjeta za kvalitetno zbrinjavanje otpada

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je stvoriti infrastrukturne i institucionalne uvjete koji će omogućiti MJERE kvalitetno zbrinjavanje otpada. Svrha ove mjere je stvoriti uvjete za koordinirano provođenje aktivnosti gospodarenja otpadom Ova mjera uključivat će aktivnosti vezane za fizičku i institucionalnu infrastrukturu neophodnu za kvalitetno funkcioniranje sustava zbrinjavanja otpada. Aktivnosti u sklopu ove mjere uključuju: ● izrada Plana gospodarenja otpadom Grada Donjeg Miholjca sukladno novom OPIS/ Zakonu o održivom gospodarenju otpadom SADRŽAJ ● veći broj ''Zelenih otoka'' za selektivno prikupljanje otpada s područja grada ● sanaciju divljih odlagališta otpada ● sanaciju deponije „Doroslov“ ● daljnje razvijanje i uporaba reciklažnog dvorišta

NOSITELJ Doroslov d.o.o. za komunalne djelatnosti, Grad Donji Miholjac

IZVORI Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU FINANCIRANJA

2P4-M2 Podizanje svijesti građanstva o važnosti i prednostima sortiranja MJERA 2 otpada

Cilj je zadovoljavanje propisanih normi u vezi s obvezom sortiranja otpada i CILJ I SVRHA provođenja edukativno-informativnih aktivnosti u području gospodarenja MJERE otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

U sklopu ove mjere provodit će se edukativno-informativne aktivnosti o načinima, važnosti i prednostima sortiranja i pravilnog gospodarenja otpadom. Te aktivnosti uključivat će: ● edukacije o selektiranju i pravilnom gospodarenju otpadom za djecu u vrtićima OPIS/ i školama SADRŽAJ ● edukacije o selektiranju i pravilnom gospodarenju otpadom za ostalo građanstvo ● kreiranje i provođenje promidžbene kampanje o implementaciji Plana gospodarenja otpadom

NOSITELJ Doroslov d.o.o. za komunalne djelatnosti, Grad Donji Miholjac

IZVORI Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU, Grad Donji FINANCIRANJA Miholjac

103

PRIORITET 5: Energetska efikasnost i OIE

MJERA 1 2P5-M1 Primjena obnovljivih izvora energije

CILJ I SVRHA Ovom mjerom želi se potaknuti veće korištenje obnovljivih izvora energije MJERE privatnog i javnog sektora na području Grada Donjeg Miholjca

U sklopu ove mjere poticat će se korištenje OIE i olakšati uvođenje sustava koji koriste OIE. Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: ● osmišljavanje i provedbu programa sufinanciranja proizvodnje i korištenja OPIS/ energije iz OIE SADRŽAJ ● implementaciju obnovljivih izvora u postojeće energetske sustave – npr. postavljanje solarnih ćelija, kolektora za pripremu tople vode, kogeneracija u grijanju

NOSITELJ Gospodarski subjekti, javni sektor, stanovništvo IZVORI Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU FINANCIRANJA

MJERA 2 2P5-M2 Primjena energetski učinkovitih tehnologija

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere jest povećanje energetske učinkovitosti u privatnom i javnom MJERE sektoru uvođenjem novih energetski učinkovitih tehnologija.

U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: OPIS/ ● održavanje informativno-edukativnih radionica o prednostima i potencijalnim SADRŽAJ modelima financiranja uvođenja novih energetsko učinkovitih tehnologija ● poticanje uvođenja novih energetsko učinkovitih tehnologija

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Poduzetnički inkubator Osvit IZVORI Grad Donji Miholjac, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi FINANCIRANJA EU

MJERA 3 2P5-M3- Povećanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu Cilj ove mjere je povećati energetsku učinkovitost u zgradarstvu (privatnom CILJ I SVRHA sektoru) na području grada te na taj način povećati energetske, ekonomske i MJERE ekološke uštede.

104

Aktivnosti koje će se provoditi kroz ovu mjeru su: ● informativno-edukativne radionice o mjerama energetske učinkovitosti u zgradama OPIS/ ● provođenje energetskih pregleda zgrada/kuća SADRŽAJ ● poticanje energetske certifikacije zgrada/kuća ● osmišljavanje i provedba programa sufinanciranja projekata uvođenja mjera energetske učinkovitosti u zgradama/kućama

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost IZVORI Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU FINANCIRANJA

PRIORITET 6: Zaštita prirode

MJERA 1 2P6-M1 Definiranje područja zaštite prirode od posebnog interesa

CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je definirati sva vrijedna prirodna područja Grada Donjeg Miholjca MJERE kako bi se osigurao održivi razvoj grada bez njihovog narušavanja

Aktivnosti u sklopu ove mjere usmjerene su na: ● izradu liste posebno vrijednih prirodnih područja Grada Donjeg Miholjca ● izradu potrebne dokumentacije i pokretanje postupka zaštite posebno OPIS/ vrijednih prirodnih područja SADRŽAJ ● uvrštenje vrijednih i zaštićenih prirodnih područja od posebnog interesa u prostorno plansku dokumentaciju ● adekvatno korištenje zaštićenih područja i područja od posebnog interesa

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca

IZVORI Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fondovi EU, Grad Donji FINANCIRANJA Miholjac

MJERA 2 2P6-M2 Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti

Cilj ove mjere je očuvati raznolikost krajolika i bioloških vrsta na području grada, CILJ I SVRHA posebno zaštićenih područja i vrsta. Svrha mjere je stvoriti preduvjete za MJERE provedbu aktivnosti zaštite prirode i upravljanja zaštićenim prirodnim područjima na lokalnoj razini.

105

U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti/projekti zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti kao što su: ● informativno - edukativne radionice za sve dobne skupine i strukture OPIS/ stanovništva SADRŽAJ ● aktivnosti u vezi s održavanjem i povećanjem brojnosti populacija ugroženih vrsta te očuvanjem i obnovom njihovih staništa ● obnova biljnih vrsta u parku

NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Grad Donji Miholjac, EU fondovi, prekogranična suradnja FINANCIRANJA

STRATEŠKI CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA, RAZVOJ PARTNERSTVA I MEĐUSEKTORSKA SURADNJA

PRIORITET 1: Razvoj ljudskih potencijala

MJERA 1 3P1-M1 Razvoj formalnog obrazovanja

Cilj mjere je unaprijediti kvalitetu rada odgojno-obrazovnih institucija svih razina na području Grada Donjeg Miholjca kako bi one bile u mogućnosti odgovoriti na CILJ I SVRHA promjene na tržištu rada. Kvalitetna suradnja gospodarskih subjekata i odgojno- MJERE obrazovnih institucija doprinijet će kvaliteti obrazovnih programa i njihovoj usklađenosti s potrebama tržišta te učiniti polaznike tih programa konkurentnijima na tržištu rada.

Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su sljedeće: ● ustrojavanje visokoškolskih institucija u području dendrologije (suradnja s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku) i ostalih srodnih područja OPIS/ ● jačanje/usavršavanje ljudskih i materijalnih resursa obrazovnih institucija na SADRŽAJ svim razinama od vrtića do fakulteta ● prilagodba srednjoškolskih obrazovnih programa potrebama tržišta rada ● razvoj projekta formiranja vježbeničkih tvrtki u srednjoj školi ● profesionalno usmjeravanje učenika osnovnih škola

Zaposlenici i polaznici odgojno-obrazovnih institucija, gospodarski subjekti, HZZ, NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Europski socijalni fond, Operativni program ''Učinkoviti ljudski potencijali'' FINANCIRANJA

106

MJERA 2 3P1-M2 Razvoj neformalnog obrazovanja (cjeloživotnog)

Cilj ove mjere je razvoj institucija i programa neformalnog obrazovanja. Svrha je CILJ I SVRHA unaprijediti formalno stečeno obrazovanje, znanje i vještine kako bi se ojačale MJERE kompetencije i konkurentnost radne snage na tržištu rada.

U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ●unaprjeđenja kapaciteta pružatelja i organizatora programa neformalnog cjeloživotnog obrazovanja OPIS/ ● prilagodba postojećih i razvoj novih programa cjeloživotnog obrazovanja u SADRŽAJ skladu s potrebama tržišta za sve skupine ● promicanje cjeloživotnog obrazovanja te podizanje svijesti i stvaranje pozitivnog stava prema učenju i znanju

Obrazovne institucije, MPC LRA,Poduzetnički inkubator Osvit, udruge civilnog NOSITELJ društva, lokalno stanovništvo, HZZ IZVORI Europski socijalni fond, Operativni program ''Učinkoviti ljudski potencijali'', HZZ FINANCIRANJA

MJERA 3 3P1-M3 Poticanje obrazovanja

CILJ I SVRHA Svrha ove mjere je poticanje obrazovanja u cilju olakšanja stjecanja novih znanja, MJERE vještina i sposobnosti.

U sklopu ove mjere provodit će se aktivnosti kao što su: ● stipendiranje učenika i studenata s područja grada Donjeg Miholjca ● subvencioniranje prijevoza za učenike i studente s područja grada Donjeg OPIS/ Miholjca SADRŽAJ ● subvencioniranje nabavke knjiga za učenike i studente ● sufinanciranje/financiranje darovitih učenika i studenata za odlazak na natjecanja ● subvencioniranje vrtića

NOSITELJ Grad Donji Miholjac

IZVORI Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

PRIORITET 2: Očuvanje društveno kulturne baštine

MJERA 1 3P2-M1 Održivo upravljanje društveno kulturnom baštinom

CILJ I SVRHA Cilj mjere održivo upravljanje društveno kulturnom baštinom je osigurati MJERE dugotrajnu zaštitu društveno kulturnih vrijednosti.

107

Kako bi se ostvario zacrtani cilj ova će mjera uključivati provedbu sljedećih aktivnosti: ● definiranje nositelja upravljanja društvenom kulturnom baštinom Grada Donjeg Miholjca te izradu plana upravljanja društveno-kulturnom baštinom OPIS/ ● obnovu fasada u središtu Donjeg Miholjca SADRŽAJ ● obogaćivanje muzejskog fundusa otkupom etno predmeta i dokumentacije ● podržavanje programa/projekata vezanih za društveno kulturnu baštinu (npr. očuvanje jezika, kulture, običaja i sl.) ● organizacija glazbenih kampova sa renomiranim predavčima ● organizacijaa likovnih kolonija, kiparskih kolonija, te književnih večeri Grad Donji Miholjac, Centar za kulturu i civilni sektor, Kulturno- umjetnička NOSITELJ društva, Turistička zajednica IZVORI Europski fond za regionalni razvoj, Ministarstvo kulture FINANCIRANJA

MJERA 2 3P2-M2 Unapređenje sporta CILJ I SVRHA Cilj ove mjere je unaprijediti ponudu i kvalitetu sportsko – rekreativnih sadržaja i MJERE učiniti ih dostupnim svim zainteresiranim građanima.

Ovom mjerom će se bavljenje sportom učiniti dostupno svim zainteresiranim građanima, uključujući osobe treće dobi. Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su sljedeće: OPIS/ ● sufinanciranje rada sportskih klubova te poticanje osobito darovitih sportaša SADRŽAJ ● razvoj novih sportskih i rekreativnih sadržaja namijenjenih svim dobnim skupinama ● uključivanje sportskih i rekreativnih sadržaja u turističku ponudu ● poticanje građana na rekreaciju i bavljenje sportom

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Zajednica športskih udruga grada Donjeg Miholjca

IZVORI Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

108

MJERA 3 3P2-M3 Istraživanje kulturno povijesne baštine

Cilj ove mjere je podržati aktivnosti istraživanja poznatih, a još ne istraženih CILJ I SVRHA nalazišta kulturno povijesne baštine te sakupljanje i analiza nematerijalne MJERE kulturne baštine na području grada Donjeg Miholjca

Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su: OPIS/ ● arheološka istraživanja potencijalnih nalazišta SADRŽAJ ● sakupljanje i analiza nematerijalne kulturne baštine

NOSITELJ Centar za kulturu i civilni sektor, Grad Donji Miholjac

IZVORI EU fondovi, Ministarstvo kulture FINANCIRANJA

PRIORITET 3: Unapređenje zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

MJERA 1 3P3- M1 Unapređenje zdravstvenih usluga Zdravstveni sustav u cjelini, kao i na mikrorazini treba osigurati optimalno CILJ I SVRHA očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije putem mjera MJERE unaprđenje zdravlja, zaštite zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije oboljelih. Aktivnosti u sklopu ove mjere odnose se na:

● Uspostavljanje organizacijskog modela na razini primarne zdravstvene zaštite koji će osigurati smanjenje nejednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite i omogućiti kontinuitet zdravstvene zaštite sa dugim razinama zdravstvenog sustava, a prema potrebama lokalne zajednice; ● Unapređenje resursa na primarnoj razini zdravstvene zaštite (ljudski potencijali, prostor, medicinska oprema i slično); ● Unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite uvođenjem suvremenih procedura temeljenih na optimalnim standardima, zasnovanim na znanstvenim dokazima, koji će se postići stalnim poboljšanjem kvalitete usluga; ● Uključivanje lokalne zajednice u brizi za zdravlje i prepoznavanju i/ili otklanjanju faktora rizika iz lokalne zajednice koje utječu na zdravlje OPIS/ stanovništva; SADRŽAJ ● Podizanje svijesti o koristima primarne zdravstvene zaštite na sve čimbenike koji sudjeluju u procesu pružanja zdravstvene zaštite; ● Organizacija viših oblika zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite (specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita); ● Organizacija palijativne skrbi sa stacionarnim liječenjem; ● Promicanje zdravog načina života; ● Unapređenje zdravstvene zaštite djece, osoba s invaliditetom, starijih osoba i socijalno ugroženih građana, te ● Razvoj institucionalnih i izvaninstitucionalnih oblika pružanja zdravstvenih usluga.

Sukladno navedenim mjerama, strategija razvitka bi obuhvaćala djelovanje na tri razine: 1) Postavljanje težišta zdravstvene zaštite na uklanjanje zdravstvenih rizika

109

koji se mogu spriječiti i promicanje zdravijih načina življenja; 2) Unapređenje kvalitete i dostupnosti liječenja bolesti, te 3) Teritorijalnu, vremensku i ekonomsku dostupnost zdravstvene zaštite.

NOSITELJ Dom zdravlja Donji Miholjac, Grad Donji Miholjac

IZVORI Ministarstvo zdravlja, Europski socijalni fond, Osječko baranjska županija FINANCIRANJA

MJERA 2 3P3-M2 Unapređenje socijalnih usluga

Cilj ove mjere je modernizacija postojećih i razvoj novih socijalnih usluga, CILJ I SVRHA poboljšanje uvjeta i kvalitete života socijalno marginaliziranih skupina te njihovo MJERE uspješno integriranje u gospodarski i društveni život.

Aktivnosti u sklopu ove mjere bit će: ● širenje mreže postojećih socijalnih usluga kroz razvoj novih inovativnih socijalnih usluga ● jačanje ljudskih kapaciteta pružatelja socijalnih usluga OPIS/ ● pristup javnim uslugama osobama s invaliditetom SADRŽAJ ● kreiranje programa za poboljšanje uvjeta i kvalitete života marginaliziranih skupina ● poticanje volontiranja u području socijalnih usluga ● izgradnja/modernizacija staračkih domova

NOSITELJ Gradsko društvo Crvenog križa, Centar za socijalnu skrb

IZVORI Europski socijalni fond, Ministarstvo socijalne politike i mladih FINANCIRANJA

PRIORITET 4: Jačanje uloge OCD-a u društveno ekonomskom razvoju

MJERA 1 3P4-M1 Unapređenje znanja i vještina organizacija civilnog društva

Svrha ove mjere je jačanje znanja i vještina članova OCD-a potrebnih za rad i CILJ I SVRHA provedbu programa važnih za društveno ekonomski razvoj Donjeg Miholjca te MJERE organizacija, provedba programa, unaprjeđenje znanja i vještina građana

U sklopu ove mjere povodit će se sljedeće aktivnosti: ● financijsko podupiranje programa OCD-a vezanih za organizaciju programa OPIS/ neformalnog obrazovanja SADRŽAJ ● jačanje kapaciteta članova OCD-a u područjima: upravljanje organizacijama civilnog društva, prikupljanje financijskih sredstava za rad, računovodstvo organizacija civilnog društva, priprema projekata, upravljanje projektom

110

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, MPC LRA, Centar za kulturu i civilni sektor, DUGA

IZVORI Grad Donji Miholjac, Europski socijalni fond FINANCIRANJA

MJERA 2 3P4-M2 Poticanje i razvoj vođenja socijalnog dijaloga u društvu

Cilj ove mjere je razvoj i poticanje vođenja socijalnog dijaloga između lokalne CILJ I SVRHA vlasti, poslodavaca i radnika. Svrha mjere je osnivanje Gospodarsko socijalnog MJERE vijeća

Aktivnosti u sklopu ove mjere uključivat će: OPIS/ ● radionice jačanja znanja i vještina u vođenju socijalnog dijaloga SADRŽAJ ● jačanje svijesti sudionika radionica o značaju civilnog društva i demokracije ● osnivanje Gospodarsko-socijalnog vijeća

NOSITELJ Udruga DUGA, Grad Donji Miholjac, HUP

IZVORI Europski socijalni fond, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, HZZ FINANCIRANJA

MJERA 3 3P4-M3 Poticanje i razvoj socijalnog poduzetništva

Razvojem socijalnog poduzetništva povećava se financijska stabilnost organizacija civilnog društva. Djelatnost socijalnog poduzetništva uvijek je u CILJ I SVRHA skladu i sinergiji s vizijom i misijom organizacije, a sav ostvareni profit koristi se MJERE za projekte, programe i rad organizacije. Cilj ove mjere je potaknuti organizacije civilnog društva na uključivanje u socijalno poduzetništvo

U sklopu ove mjere provodit će se sljedeće aktivnosti: ● razvijanje i implementiranje obrazovnih sadržaja vezanih za pokretanje i bavljenje socijalnim poduzetništvom OPIS/ ● razvijanje infrastrukture za brži razvoj socijalnog poduzetništva SADRŽAJ ● uključivanje mjere socijalnog poduzetništva u sustav potpora za MSP ● stručna i administrativna pomoć pri dobivanju potpora i subvencija za pokretanje i/ili bavljenje socijalnim poduzetništvom

NOSITELJ MPC LRA, Poduzetnički inkubator Osvit

IZVORI Europski socijalni fond, nadležno ministarstvo FINANCIRANJA

111

MJERA 4 3P4-M4 Razvoj partnerstva između grada, gospodarstva i građana

Cilj ove mjere jest nastavak i unaprjeđenje suradnje javnog, privatnog i civilnog CILJ I SVRHA sektora Grada Donjeg Miholjca s konačnom svrhom promicanja gospodarskog i MJERE sveukupnog društvenog razvoja grada.

U cilju maksimalizacije pozitivnih učinaka rada javnog, privatnog i civilnog sektora na društvo u cjelini nameće se potreba unaprjeđenja međusobnog partnerstva i suradnje navedene tri sfere. U provođenju aktivnosti u sklopu ove mjere naglasak će se staviti na: OPIS/ ● educiranje predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora o potencijalnim SADRŽAJ oblicima međusobne suradnje navedenih sektora ● provođenje edukacija usmjerenih na razvoj koncepta projektne suradnje ●uspostavu suradnje te zajedničko koncipiranje projektnih ideja i prijedloga sukladno razvojnim prioritetima grada ● provedbu zajedničkih projekata javnog, privatnog i civilnog sektora

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, MPC LRA, DUGA IZVORI Europski socijalni fond, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, HZZ FINANCIRANJA

MJERA 5 3P4-M5 Poticanje razmjene znanja i zajedničkog korištenja kapaciteta

Cilj mjere je poticanje suradnje između javnog, privatnog i civilnog sektora kroz razmjenu znanja i zajedničko korištenje kapaciteta u provođenju aktivnosti od općeg interesa. Navedeno se prije svega odnosi na ukupni ljudski kapital CILJ I SVRHA odnosno bazu znanja predmetnih sektora, ali isto tako i na ostale kapacitete MJERE (infrastrukturne odnosno prije svega prostorne) koje je potrebno zajednički koristiti i međusobno razmjenjivati. Svrha mjere jest optimalizacija pozitivnog utjecaja javnog, privatnog i civilnog sektora na širu društvenu zajednicu

U okviru mjere će se provoditi sljedeće aktivnosti: ● poticanje međusektorske suradnje u segmentu organizacije i održavanja različitih manifestacija i događanja (unapređenje organizacije postojećih OPIS/ manifestacija te razvoj novih manifestacija) SADRŽAJ ● poticanje međusektorske razmjene znanja i iskustva (održavanje edukacija, okruglih stolova itd.) ● poticanje i podrška zajedničkom korištenju infrastrukturnih kapaciteta i opreme za aktivnosti od javnog značaja

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Centar za kulturu i civilni sektor

IZVORI Europski socijalni fond, Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

112

MJERA 6 3P4-M6 Poticanje umrežavanja dionika civilnog društva

Svrha ove mjere ogleda se u činjenici postojanja izražene potrebe za CILJ I SVRHA unapređenjem suradnje između organizacija civilnoga društva (OCD) s područja MJERE grada, ali isto tako i s OCD-ima šireg područja, a u cilju njihovog osnaživanja.

U okviru mjere poduzet će se sljedeće aktivnosti: ● promicanje suradnje i umrežavanja organizacija civilnog društva na lokalnoj i regionalnoj razini (uspostava koordinacije srodnih organizacija civilnog OPIS/ društva) SADRŽAJ ● organiziranje i održavanje informativnih i edukativnih radionica o načinima i mogućnostima povezivanja organizacija civilnog društva i aktivnog uključivanja građanstva u rad OCD-a

NOSITELJ MPC LRA, Grad Donji Miholjac, DUGA, Centar za kulturu i civilni sektor

IZVORI Europski socijalni fond, Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

MJERA 7 3P4-M7 Poticanje volonterstva

Podržavajući lokalne organizacije civilnoga društva i pružajući im podršku da doprinesu razvoju lokalnih zajednica u okviru kojih djeluju, poslovni sektor pomaže sveukupnom društveno-ekonomskom razvoju. Poticanjem CILJ I SVRHA volonterstva. Cilj mjere je unaprijediti postojeće i razviti nove učinkovite MJERE mehanizme za unaprjeđenje volonterstva u okruženju Grada Donjeg Miholjca donošenjem i provođenjem poticajnih mjera od strane države, poslovnog sektora, obrazovnih institucija.

Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su: ● povećati vidljivost i prepoznatljivost vrijednosti volonterskoga rada kroz medije, uz naglasak na promociji primjera dobre prakse ● razvijati i osmisliti kvalitetne volonterske programe, koji uključuju sve elemente menadžmenta volontera te koji će odgovoriti na različite motivacije i interese različitih kategorija stanovništva OPIS/ ● uspostaviti i razviti mehanizme motiviranja i uključivanja mladih u SADRŽAJ volonterske aktivnosti ● povećati učestalost volontiranja koja se manifestira kroz broj volonterskih sati svih kategorija stanovništva ● uspostaviti učinkovite mehanizme praćenja volonterskih aktivnosti u Hrvatskoj ● uvesti sadržaje o volonterskom radu u obrazovne institucije.

NOSITELJ OCD, Grad Donji Miholjac, DUGA IZVORI Europski fondovi, Grad Donji Miholjac FINANCIRANJA

113

PRIORITET 5: Unapređenje međunarodne suradnje

MJERA 1 3P5-M1 Suradnja sa gradovima prijateljima

Cilj uspostave i unapređenja suradnje s gradovima prijateljima jest stvaranje CILJ I SVRHA uzajamnog povjerenja te uspostava suradničke partnerske mreže s institucijama i MJERE subjektima prijateljskih gradova koja će služiti kao osnova za pripremu i provedbu zajedničkih aktivnosti i razvojnih projekata.

Aktivnosti koje će se provesti u okviru mjere uključuju:

● promicanje suradnje s drugim gradovima (uspostava novih sporazuma o suradnji i unapređenje postojećih) ● organizaciju susreta i razmjena građana s gradovima prijateljima (posjete OPIS/ delegacija gradova, razmjene i putovanja učenika, studenata, umirovljenika itd.) SADRŽAJ ● razmjenu iskustava i najbolje prakse u područjima od interesa lokalnih zajednica (gospodarstvo, turizam, ekologija, financiranje, razvoj infrastrukture, socijalna skrb itd.) ● koncipiranje, pripremu i provedbu zajedničkih razvojnih projekata s gradovima prijateljima NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca IZVORI Grad Donji Miholjac, EU fondovi, prekogranična suradnja FINANCIRANJA

MJERA 2 3P5-M2 Poticanje prekogranične i transnacionalne suradnje Cilj mjere je jačati prekograničnu i transnacionalnu suradnju dionika regionalnog razvoja Grada Donjeg Miholjca. Svrha ove mjere je razmjena iskustava i najboljih CILJ I SVRHA praksi te zajedničko rješavanje istovjetnih problema kroz projekte članova lokalne MJERE zajednice (Grada Donjeg Miholjca, organizacija civilnog društva, gospodarskih subjekata i sl.) U sklopu ove mjere značajna pozornost posvetit će se provođenju sljedećih aktivnosti: ● promicanju suradnje s drugim gradovima (uspostava novih suradnji i unapređenje postojećih) ● poticanju suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda u drugim državama OPIS/ ● korištenju resursa lokalnog stanovništva na privremenom radu i boravku u SADRŽAJ stranim zemljama za uspostavljanje prijateljskih i gospodarskih odnosa ● razmjeni iskustava i najbolje prakse u područjima od interesa za lokalne zajednice (gospodarstvo, turizam, ekologija, financiranje, razvoj infrastrukture, socijalna skrb itd.) ● razvoju i provedbi prekograničnih i transnacionalnih projekata iz raznih područja i sektora djelovanja

NOSITELJ Grad Donji Miholjac, Turistička zajednica grada Donjeg Miholjca

IZVORI Grad Donji Miholjac, EU fondovi FINANCIRANJA

114

6. USKLAĐENOST STRATEGIJE RAZVOJA GRADA DONJEG MIHOLJACA S DRUGIM STRATEGIJAMA I STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Razvoj na lokalnoj razini ne događa se u izolaciji. Prepoznavanje i uvažavanje šireg planskog konteksta ključan je element koncipiranja svakog razvojnog plana. Širi planski kontekst ove Strategije razvoja su županijski razvojni planovi i strategije, nacionalni razvojni planovi i strategije (kako sektorski, tako i cjelokupni) te politike, strategije i programi EU-a. Prilikom pripreme Strategije razvoja grada Donjeg Miholjca za razdoblje 2015. – 2020. vodilo se računa o njezinoj usklađenosti s navedenim širim okvirom, osobito u segmentu utvrđivanja strateških ciljeva i prioriteta koji su konkretizirani na način da slijede opći smjer zadan ciljevima i prioritetima RH i EU.

Kod utvrđivanja ciljeva i prioriteta Strategije razvoja Grada Donjeg Miholjca posebice se uzimala u obzir usklađenost s ciljevima i prioritetima na višoj razini, dakle ciljevima i prioritetima Osječko- baranjske županije, RH i EU.

6.1. Usklađenost sa Županijskom razvojnom strategijom Osječko- baranjske županije i razvojnom strategijom LAG-a

Kako bi se osigurala usklađenost sa strateško planskim dokumentom višeg reda, kod planiranja strateških ciljeva razvoja Grada Donjeg Miholjca u razmatranje su uzeti ciljevi Županijske razvojne strategije Osječko-baranjske županije. Usklađenost ovih dvaju strateških dokumenta vidljiva je u tablici.

Tablica 28. Usklađenost sa županijskom razvojnom strategijom Osječko-baranjske županije

Županijska razvojna strategija Osječko-baranjske Strategija razvoja Grada Donjeg Miholjca županije 2011.-2013. godine 2015.-2020. godine

CILJ 1: Održivi razvoj i unapređenje prostora STRATEŠKI CILJ 2: Unapređenje infrastrukture, prostorno planiranje i zaštita okoliša

CILJ 2: Razvoj konkurentnog gospodarstva STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog gospodarstva

CILJ 3: Razvoj ljudskih resursa i kvalitetno STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, zadovoljavanje javnih potreba građana razvoj partnerstva i međusektorska suradnja

115

Tablica 29. Usklađenost Lokalne razvojne strategije LAG-a s Lokalnom razvojnom strategijom grada Donjeg Miholjca.

Lokalna razvojna strategija LAG-a Karašica Lokalna razvojna strategija Grada Donjeg 2013.-2014. godine Miholjca 2015.-2020. godine STARATEŠKI CILJ 1. Održivi razvoj konkurentne STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog poljoprivrede i prehrambene industrije gospodarstva

STRATEŠKI CILJ 2. Razvoj gospodarstva i STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog poduzetništva gospodarstva

STRATEŠKI CILJ 3. Razvoj ruralnog turizma i STRATEŠKI CILJ 2: Unapređenje infrastrukture, očuvanje prirodne i kulturne baštine prostorno planiranje i zaštita okoliša

STRATEŠKI CILJ 4. Razvoj društvenog kapitala i STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, unapređenje kvalitete života razvoj partnerstva i međusektorska suradnja

6.2. Usklađenost s nacionalnim razvojnim ciljevima

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije razvoja Grada Donjeg Miholjca komplementarni su s relevantnim nacionalnim strateškim dokumentima:

● Strategijom ruralnog razvoja RH 2008.-2013.

Tablica 30. Usklađenost Strategije ruralnog razvoja RH sa Lokalnom razvojnom strategijom Grada Donjeg Miholjca

Strategija ruralog razvoja RH 2008.-2013. Lokalna razvojna strategija Grada Donjeg Miholjca 2015.-2020. godine

STRATEŠKI CILJ 1: Poboljšanje konkurentnosti STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog poljoprivrednog i šumarskog sektora gospodarstva

STRATEŠKI CILJ 2: Očuvanje, zaštita i održiva STRATEŠKI CILJ 2: Unapređenje infrastrukture, uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i prostorno planiranje i zaštita okoliša kulturnog naslijeđa STRATEŠKI CILJ 3: Poboljšanje kvalitete života u STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, ruralnim područjima i proširenje gospodarskog razvoj partnerstva i međusektorska suradnja programa ruralnog gospodarstva STRATEŠKI CILJ 1: Stvaranje konkurentnog STRATEŠKI CILJ 4: Poboljšanje učinkovitosti gospodarstva institucijskog okruženja STRATEŠKI CILJ 3: Unapređenje kvalitete života, razvoj partnerstva i međusektorska suradnja

116

7. PLAN PROVEDBE LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE GRADA DONJEG MIHOLJCA 2015.-2020. GODINE.

Planiranje i provedba lokalne razvojne politike organizira se na više razina javne vlasti. Prva je razina središnjih tijela državne uprave usmjerenih na stvaranje okvira i poticanje ravnomjernog razvoja cijelog teritorije RH, druga je regionalna/županijska razina orijentirana na stvaranje okvira i poticanje razvoja regije, a treću razinu predstavljaju jedinice lokalne samouprave usmjerene na razvoj lokalnog područja. Središnja je razina odgovorna za sveukupnu viziju razvoja i aktivno vođenje u ostvarenju ciljeva razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Regionalna i lokalna razina zadužene su za usmjeravanje vlastitog razvoja prema ostvarivanju vlastitih specifičnih ciljeva, ali i sveukupnih razvojnih ciljeva Osječko- baranjske županije i Republike Hrvatske. U svrhu uspješne provedbe LRS Grada Donjeg Miholjca te postizanja postavljenih strateških ciljeva važno je postići suradnju svih razina (središnje, regionalne i lokalne) te isto tako i suradnju svih dionika na lokalnoj razini.

7.1. Provedba Lokalne razvojne strategije Grada Donjeg Miholjca

Provedba LRS Grada Donjeg Miholjca, odnosno projekata u okviru LRS u najvećoj je mjeri u nadležnosti javnog sektora. Međutim, kako bi se ostvarile postavljena vizija i strateški ciljevi razvoja, nužna je suradnja javnog, privatnog i civilnog sektora.

Ključnu ulogu u provedbi LRS ima grad, odnosno njegova upravna tijela. Grad Donji Miholjac usvaja LRS te nakon usvajanja redovito, razmatrajući godišnja i druga izvješća, prati njezinu provedbu. Planskim dokumentima koje donosi, grad osigurava provedbu LRS te poduzima mjere/aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se što uspješnije implementirale sve postavljene razvojne mjere. Gradonačelnik usklađuje aktivnosti svih dionika provedbe LRS donošenjem provedbenih akata, predlaganjem mjera njezine provedbe, nadzorom nad izvršenjem tim mjera, sudjelovanjem u postupku rangiranja razvojnih projekata te izvještavanjem Gradskog vijeća o provedbi i rezultatima provedbe. U okviru svoga djelokruga rada upravna tijela Grada prate provedbu, pripremaju i provode gradske razvojne projekte te obavljaju i druge poslove od važnosti za provedbu LRS Grada Donjeg Miholjca koji su im propisima ili aktima gradskih tijela povjereni.

Kako bi se ostvarili sinergijski efekti u Radnu skupinu za izradu LRS uključeni su predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora, koji su svojim inputima kao savjetodavno tijelo doprinijeli izradi što realnijeg pregleda stanja, postavljanju vizije, ciljeva, prioriteta i mjera za razvoj Grada Donjeg Miholjca te indikatora za ostvarenje mjera. Jedna od osnovnih uloga Radne skupine predstavlja i jačanje prepoznatljivosti LRS kao referentnog dokumenta u planiranju razvojnih aktivnosti na razini grada, među svim dionicima.

Dionici iz javnog sektora imaju ključnu ulogu u pripremi i provedbi projekata iz područja svojeg djelovanja. Javni sektor uključuje grad i institucije, odnosno organizacije javnog sektora s područja grada Donjeg Miholjca kao što su škole, vrtići, poduzetnički centar, komunalno poduzeće i sl.

Značajani dionici u izradi LRS su i organizacije civilnog društva, čije polje interesa predstavljaju svi segmenti društva, a prvenstveno područje ljudskih prava, zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja ljudskih resursa. Svojim proaktivnim djelovanjem organizacije civilnog društva doprinose kvaliteti života područja na kojem djeluju te kvalitetnim radom u suradnji s ostalim dionicima razvoja

117

mogu utjecati na dotok dodatnih sredstava iz drugih regija, nacionalnih i EU fondova na područje grada kako bi se na taj način financirale inicijative iz područja njihovog djelovanja, a u cilju ukupnog lokalnog razvoja.

Treći važan dionik lokalnog razvoja jest privatni sektor koji predstavlja okosnicu ekonomskog razvoja. Privatni sektor je glavni pokretač kreiranja radnih mjesta i blagostanja. Svrha je Strategije razvoja stvoriti preduvjete za što kvalitetnije djelovanje privatnog sektora, što se prvenstveno ostvaruje djelovanjem javnog sektora (obrazovnog sustava, sustava tržišta rada, podršku kroz razne programe edukacije i poticaja, osiguravanje infrastrukture itd.). Zbog navedenog razloga sudjelovanje dionika iz privatnog sektora u pripremi i provedbi LRS od izrazite je važnosti.

U tablici 28. dan je pregled uloga i odgovornosti pojedinih organizacija i skupina u provedbi LRS grada Donjeg Miholjca. Uloge su podijeljene u 3 skupine: pregled trenutačnih djelovanja, uloga i odgovornosti u implementaciji LRS, vremenski okviri i potrebni resursi.

Tablica 31. Uloge i odgovornost pojednih organizacija i skupina u provedbi Lokalne razvojne strategije Grada Donjeg Miholjca

ORGANIZACIJA PREGLED TRENUTAČNIH ULOGA I ODGOVORNOSTI U

DJELOVANJA IMPLEMENTACIJI LRS

GRADONAČELNIK I Imenovana formalna radna Usvaja nacrt i konačnu verziju LRS upravlja GRADSKO VIJEĆE skupina. provedbom i vrednovanjem rezultata

MIHOLJAČKI Nositelj u procesu izrade Lokalne Pružanje potpore organizacijama u gradu u PODUZETNIČKI razvojne strategije. pripremi projekata CENTAR, LRA

Savjetodavno tijelo. Dokument LRS-a i projekti FORMALNA RADNA u sklopu LRS zahtijevat će pisani osvrt i Sudjeluje u izradi LRS SKUPINA procjenu prije no što budu predočeni Gradskom vijeću

Ključni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i Niska razina koordinacije. održivih radnih mjesta. Mora dobiti priliku za PRIVATNI SEKTOR Potrebno veće uključivanje u iznošenje primjedbi. Uključivanje i prioritetne razvojne projekte. implementacija kroz partnerstvo

Posjeduju iskustvo u procjeni potreba zajednice i planiranju Važni dionici jer mogu biti pokretači lokalnog CIVILNI SEKTOR projekata te privlačenju dodatnih gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta sredstava u grad.

Ustanovljene s odgovornošću za Sudjelovanje u privlačenju sredstava iz JAVNE USTANOVE pojedine sektore. fondova; Provedba (i kapitalnih) projekata

118

7.2. Praćenje i izvještavanje

Kako bi se osigurala učinkovita i transparentna provedba LRS Grada Donjeg Miholjca uspostavljen je sustav praćenja, vrednovanja i izvještavanja o provedbi LRS u skladu s Uputama za izradu i sadržaj izvješća županija o provedbu županijskih razvojnih strategija Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Sustav praćenja i izvještavanja provjerava postoji li potreba za određenim mjerama, jesu li dostupni resursi za realizaciju mjera optimalno iskorišteni, potvrđuje do koje mjere su ciljevi određenih mjera ostvareni, postoji li potreba za korekcijama mjera te osigurava učinkovitu provedbu i upravljanje.

Praćenje i izvještavanje o provedbi LRS odvijat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja na koje se LRS odnosi. Jednom godišnje Radna grupa za provedbu može podnositi izvješća o napretku provedbe LRS koju će potvrđivati gradonačelnik. Izvješća o napretku sadržavat će informacije o provedenim aktivnostima/projektima u sklopu strateških mjera, podatke o nositeljima provedbe, utrošenim u odnosu na planirana financijska sredstva uključujući informacije o njihovim izvorima te ostvarenim i/ili očekivanim rezultatima provedbe mjera.

U okviru sustava praćenja provedbe, Radna grupa za provedbu koordinirat će prikupljanje, obradu, analizu i pohranu informacija, podataka i pokazatelja, izraditi ocjenu realizacije ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom. Osim samih članova Radne grupe za provedbu, veliku će ulogu u provedbi LRS imati i svi ostali službenici Grada Donjeg Miholjca, koji će aktivno sudjelovati u prikupljanju informacija od provoditelja projekata i ostalih aktera lokalnog razvoja dok će gradonačelnik, između ostalog, biti zadužen za izvještavanje Gradskog vijeća o uspješnosti provedbe LRS

Uspostavljen sustav praćenja i izvještavanja omogućit će brzo i učinkovito ažuriranje, kako baze projekta, tako i ostalih dijelova LRS, a u svrhu postizanja očekivanih rezultata.

119