Studija O Utjecaju Na Okoliš Magistralnog Plinovoda Bosiljevo

Nositelj zahvata: Plinacro d.o.o. Savska 88a, 10 000 Zagreb

Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o.,Trnjanska 37, 10 000 Zagreb u suradnji s partnerima: IGH d.d. EKONERG d.o.o. OIKON d.o.o.

Naslov: s ss

Voditeljica izrade studije:

Direktorica:

ZZ Z Z Z Z 6.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ...... 11 6.2. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM KORIŠTENJA ...... 18 6.3. MJERE ZAŠTITE ZA IZBJEGAVANJE AKCIDENTA ...... 19 6.4. MJERE ZAŠTITE NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ...... 19

U sklopu Plana razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2011-2015. godine, na pravcu Bosiljevo – Sisak planiran je novi plinovod, kao projekt tranzitnog plinskog sustava. Magistralni plinovod Bosiljevo- Sisak DN 1 000/100 bar se nalazi na plinovodnom pravcu kojim se povezuje budući terminal za ukapljeni prirodni plin (UPP) u Omišlju na otoku Krku, s postojećim plinskim transportnim sustavom u panonskom dijelu Hrvatske. Ovo povezivanje bi, preko novog plinovoda Slobodnica- Donji Miholjac, stvorilo odlične mogućnosti tranzita plina u pravcu Mađarske. Tim istim pravcem i takvim sustavom, uz izgradnju novog magistralnog plinovoda prema Srbiji, omogućio bi se i tranzit plina iz terminala za UPP prema toj zemlji. Ostvarenje projekta tranzitnog plinskog sustava je izravno vezano na ostvarenje projekata novih dobavnih pravaca (UPP, South Stream, Trans Adriatic Pipeline/Ionian Adriatic Pipeline, Nabbuco, itd.) i na skladištenja plina, kako u susjednim zemljama, tako i u Republici Hrvatskoj. Nastavak razvoja pojedinih dijelova tranzitnog plinskog sustava će ovisiti o njihovoj uklopljenosti u stvarne dobavne i tržišne opcije. Z

Ukupna duljina plinovoda iznosi 101 336 m, a trasa je položena u koridoru postojećeg naftovoda JANAF na udaljenosti minimalno 8 m. Od postojećeg naftovoda trasa je izmaknuta samo na svojem krajnjem dijelu (od stacionaže 97+690 do 101+336). Početna točka plinovoda planirana je u planiranom objektu plinskog transportnog sustava u Bosiljevu (Plinski čvor (PČ) Bosiljevo), uz postojeću odašiljačko- prihvatno- čistačku stanicu (OPČS) Podrebar, a konačna točka nalazit će se u proširenom ograđenom prostoru postojećeg kruga mjerno-redukcijske stanice Sisak (MRS Sisak). Početna točka plinovoda nalazi se 2 km jugozapadno od naselja Bosiljevo. Polažući se u smjeru istoka cjevovod presijeca županijsku cestu Ž 3175 te u naselju Podrebar prelazi preko objekta postojeće izgradnje. Cjevovod se u nastavku polaže južno od županijske ceste Ž 3176 te na stacionaži 3+810, prateći trasu naftovoda, prelazi na sjevernu stranu Ž 3176 uz koju se polaže slijedeća 3 km. Obilazeći naselje Tomašići cjevovod se polaže ispod korita rijeke Dobre (7+265) u duljini 50 m. Cjevovod prolazi na 3 m udaljenosti od objekata postojeće izgradnje naselja Sela Bosiljevska te prolazeći kroz naselje Vali presijeca objekt postojeće izgradnje. Južno od naselja Gornji Zvečaj cjevovod se polaže ispod državne ceste D 23 i željezničke pruge te dolazi do planirane blokadne stanice BS Zvečaj (12+331). Na stacionaži 12+650 cjevovod se, u duljini 50 m, polaže ispod korita rijeke Mrežnice, 10 m sjeverno od naftovoda. Polažući se u smjeru istoka cjevovod prolazi južno od naselja Banjavčići te se u predjelu Krupni gaj polaže u šumsku prosjeku nakon čega prolazi ispod županijske ceste Ž 3185. Cjevovod se u predjelu Luka, naselju Lučani, polaže ispod korita rijeke Korane (20+585) u duljini 50 m. Polažući se ispod županijske ceste Ž 3189 cjevovod dolazi do BS Krnjak (24+914). U nastavku se cjevovod polaže u smjeru jugoistoka pri čemu presijeca vodotok Ponorac, objekt postojeće izgradnje te se polaže ispod državne ceste D1, korita vodotoka Rijeka i Kolarić i na nekoliko lokacija presijeca povremene vodotoke. Prolazeći na 4 m udaljenosti od postojeće izgradnje cjevovod dolazi do blokadne stanice BS Vojnić (35+540) nakon čega se polaže ispod Kuplenskog potoka i vodotoka Radonja U naselju Donji Vojnić cjevovod se polaže ispod državne ceste D6 te na nekoliko mjesta prolazi uz objekte postojeće izgradnje približavajući se na udaljenost 8 m. Prolazeći sjeverno od državne ceste D6 cjevovod se na nekoliko mjesta polaže ispod prometnica pri čemu se približava objektima postojeće izgradnje na udaljenost veću od 10 m te se polaže ispod

korita pritoke vodotoka Vojišnica, korita vodotoka Bereki te Vujića potoka. Od stacionaže 42+500 do stacionaže 43+687 cjevovod se polaže u šumsku prosjeku uz naftovod te prolazeći ispod državne ceste D6 ulazi u Sisačko-moslavačku županiju. Polažući se južno od državne ceste D6 cjevovod zaobilazi naselje Sučevići, prolazi sjeverno od naselja Galogaži te u naselju Malobabići presijeca objekt postojeće izgradnje. Odmičući se od državne ceste D6 cjevovod presijeca vodotok Bistra, Trepča i Brnjavac te dolazi do MČS/BS Gvozd (48+975) nakon čega se polaže ispod korita vodotoka V. Trepča. Prolazeći na 4 m udaljenosti od postojeće izgradnje naselja Polojci cjevovod se polaže ispod županijske ceste Ž 3186 te u naselju Blatuša, na 2 lokacije presijeca objekte postojeće izgradnje. U nastavku cjevovod prelazi na sjevernu stranu državne ceste D6 te prolazi na 5 m udaljenosti od postojeće izgradnje. U predjelu Donja Čemernica cjevovod sa sjeverne strane obilazi naselja Kraguljci, Rkmani i Devići i Miščevići. Polažući se ispod vodotoka Bukovica cjevovod zajedeno sa naftovodom prolazi uz državnu cestu D6 kroz naselja Ostojić, Stunojević i Stun. U naselju Ostojić cjevovod prolazi na 4 m udaljenosti od postojeće izgradnje te se polaže ispod vodotoka Šatornja. Južno od naselja Špoljarići i Klobučari cjevovod dolazi do BS Šatornja (63+231). Polažući se ispod korita vodotoka Bent, Slakovac i Turčenica cjevovod prolazi sjeverno od naselja smještenih uz državnu cestu D6. Sjeverno od naselja Glina cjevovod se polaže ispod državne ceste D 31 i županijske ceste Ž 3223.Na stacionaži 68+595 cjevovod se polaže ispod korita vodotoka Glina u duljini 15 m nakon čega obilazeći izgrađena područja dolazi do BS Prekopa (70+855) te se polaže ispod državne ceste D 37, korita vodotoka Maja, Moštanica i Šanja. Cjevovod se na dvije lokacije polaže ispod županijske ceste Ž 3233 te prolazi između naselja Gornja i Donja Bačuga gdje se polaže ispod korita vodotoka Utinja. Prolazeći južno od naselja Janjani cjevovod se polaže ispod korita vodotoka Petrinjčica i županijske ceste Ž 3201. Prateći županijsku cestu Ž 3201 s istočne strane cjevovod još jednom presijeca vodotok Petrinjčica te dolazi do BS Hrastovica (87+142). Polažući se ispod korita vodotoka Petrinjčica i Budičina, sjeverno od naselja Donja Budičina, cjevovod presijeca državnu cestu D 30 te ulazi u predio Petrova kosa. Ovdje se cjevovod polaže u u šumsku prosjeku sve do stacionaže 96+532 pri čemu prolazi ispod korita vodotoka Moštanica. Kod naselja Klobučak cjevovod prolazi uz postojeću izgradnju, potom se polaže ispod državne ceste D 224, a zatim dolazi do BS Komarevo (96+860). Kod naselja Gornje Komarevo cjevovod se polaže ispod državne ceste D 224 te se na stacionaži 97+690 odvaja od trase naftovoda, polaže se ispod željezničke pruge, korita vodotoka Vujašina te na dvije lokacije presijeca županijsku cestu Ž 3205 i dolazi do svoje zadnje točke MRS Sisak (101+336). Prelaske vodotoka potrebno je riješiti uz suglasnost i pridržavanje uvjeta nadležnih tijela svakog iz svog djelokruga rada. Minimalna dubina ukapanja ispod dna neuređenog vodotoka mora iznositi 200 cm. Sva križanja s instalacijama potrebno je izvesti uz suglasnost vlasnika instalacija, a na mjestu prolaza kroz naseljeno područje treba voditi računa o propisanim udaljenostima od kuća. Plinovod predstavlja zatvoreni cjevovodni sustav izgrađen od čeličnih cijevi DN 1 000. Prirodni plin će se transportirati pri radnom tlaku od 100 bar. Cijelom svojom duljinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija, odnosno ukapat će se u rovove. Na definiranim lokacijama trase plinovoda predviđeni su nadzemni objekti u svrhu povećanja sigurnosti pogona plinovoda. Na magistralnom plinovodu predviđeno j 8 blokadnih stanica (od kojih je jedna u sklopu MČS) i dvije međučistačke stanice. Blokadne stanice imaju svrhu da u slučaju potrebe u što kraćem vremenu zatvore cjevovod i time zaustave protok plina. Međučistačke stanice koriste se za povremeno unutarnje čišćenje plinovoda na taj način da se na otpremnoj stanici u cjevovod postave čistači odgovarajućeg materijala (guma, plastika, spužva ili sl.) i oblika koji putuju sa strujom plina. Prije izgradnje plinovoda, odnosno kopanja rova, na terenu se uspostavlja radni pojas. Radnim pojasom smatra se uređeni prostor na kojem je uklonjeno raslinje te koji je

poravnat i osposobljen za potrebe nesmetane i sigurne izgradnje plinovoda, odnosno kopanja rova. Plinovod se izvodi kao ukopani cjevovod čija dubina ukapanja ovisi o namjeni zemljišta kroz koje prolazi, ali u načelu ta dubina treba biti ispod dubine smrzavanja tla i takva da ne smeta kasnijem korištenju zemljišta za poljoprivredne svrhe.

Trasa plinovoda prolazi kroz područje Karlovačke i Sisačko- moslavačke županije. Na području Karlovačke županije trasa plinovoda prolazi kroz područja 5 jedinica lokalne samouprave: Općinu Bosiljevo, Općinu Generalski stol, Općinu Barilović, Općinu Krnjak i Općinu Vojnić. Na području Sisačko- moslavačke županije trasa plinovoda prolazi kroz područja 5 jedinica lokalne samouprave: Općinu Gvozd, Općinu Topusko, Grad Glina, Grad Petrinju i Grad Sisak. Trasa predmetnog plinovoda predviđena je , te u grafičkim prikazima u potpunosti prati trasu planiranu u Prostornom planu. Zaštitni pojas plinovoda, prema PPKŽ, iznosi 30 m obostrano od osi. sss preuzele su kartografske prikaze 1. Korištenje i namjena površina, 2. Infrastrukturni sustavi i 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora iz PPKŽ. Obzirom na to, usklađenost predmetnog plinovoda s PPU navedenih Općina podudara se s usklađenosti istog s PPKŽ. Na području trasa predmetnog plinovoda predviđena je PPUO Krnjak i Vojnić i u potpunosti prati trasu planiranu u kartografksim prikazima navedenih PPUO. Trasa predmetnog plinovoda na području obuhvata s s prati trasu planiranog magistralnog plinovoda ucrtanog u grafički dio PPŽ Sisačko - moslavačke. Predmetna trasa na području u potpunosti prati trasu planiranog magistralnog plinovoda za međunarodni transport iz PPUO Gvozd. Predmetna trasa na području s u potpunosti prati trasu planiranog magistralnog plinovoda za međunarodni transport iz PPUO Topusko. Unutar obuhvata planirana trasa magistralnog plinovoda u potpunosti prati trasu planiranog magistralnog plinovoda za međunarodni transport iz PPUG Glina. Predmetna trasa na području , u potpunosti prati trasu planiranog magistralnog plinovoda iz PPUG Petrinja. U PPUG-u se navodi da je unutar postojećeg koridora JANAF-a moguća izgradnja jednog ili više novih cjevovoda (plinovod, naftovod, produktovod i dr.). Predmetna trasa na području s prati infrastrukturne objekte plinovodnih i naftovodnih sustava koji su već postojeći ili su planirani dokumentom prostornog uređenja, osim od stacionaže 97+700 do 101+336 gdje odstupa od planirane trase maksimalno 300 m. Na području Grada Siska prema PPUG predviđena je izgradnja magistralnog plinovoda uz trasu postojećeg naftovoda. Za predmetni plinovod ishođena je ss s s (Klasa: 350-02/13-02/42; Ur. broj: 531-05-13-2, od dana 24. srpnja 2013.g. U odnosu na trasu koja je obrađena u predmetnom elaboratu i za

koju je dobivena potvrda o usklađenosti s prostorno- planskom dokumentacijom, trasa obrađena ovom Studijom odstupa u svom završnom dijelu, u duljini oko 1 km na način da se izmiče u smjeru zapada kako bi se zaobišla zona Naftnog terminala. Nakon provedene procjene utjecaja na okoliš postupit će se sukladno dobivenoj potvrdi, odnosno bit će potrebno pristupiti izmjenama i dopunama dokumenata prostornog uređenja.

Plinovod Bosiljevo - Sisak u svom krajnjem istočnom dijelu prolazi kroz grad Sisak, njegovo industrijsko područje, te sukladno mjerenjima kvalitete zraka na najbližoj mjernoj postaji iz državne mreže Sisak-1, zrak na ovom području je onečišćen s obzirom na čestice PM10 (II / III kategorija), sumporovodik (II / III kategorija) i benzo(a)piren u PM10 česticama (II / III kategorija) dok mjerenja za druge onečišćujuće tvari (SO2, NO2, CO, benzen, Cd, Ni i As u PM10) pokazuju I kategoriju kvalitete zraka. Pojava III, odnosno II kategorije kvalitete zraka uglavnom je uzrokovana kratkotrajnim (satnim) prekoračenjima GV pojedinih tvari. Na području trase plinovoda koje je izvan utjecaja onečišćenja iz grada Siska, prema Uredbi se može pretpostaviti I kategorija kvalitete zraka izuzev ozona za koji je utvrđena II kategorija. Također prema mjerenjima na najbližim mjernim postajama na ovom području kvaliteta zraka je I kategorije za mjerene onečišćujuće tvari (mjerenje ozona nisu provođena). Povišene koncentracije prizemnog ozona karakteristične su za veći dio Hrvatske kao i općenito mediteranske Europe kao posljedica geografskog položaja i prekograničnog transporta prizemnog ozona i njegovih prekursora. Početni dio trase plinovoda karakterističan je po šumskom dijelu prostora u kojem planirana trasa ne presijeca niti jedan značajni vodotok. U svom prostiranju na istok prema Sisku, tek nakon sedmog kilometra trasa plinovoda dolazi u kontakt s vodnim dobrom. Od stacionaže 29+000 km do 74+000 km trasa plinovoda prolazi kroz područje sa izrazito bogatom mrežom stalnih i povremenih vodotoka. Voda u vodotocima kao i podzemna voda pod utjecajem je oborinskog režima te visokih vodostaja rijeke Save. Krajnja lokacija trase je kod predgrađa Siska u neposrednoj blizini rijeke Save. Trasa plinovoda prolazi kroz potencijalno poplavno područje djelomično na području Grada Gline i Grada Siska. Prema Karti potresnih područja RH planirani plinovod prolaz područjem mogućeg intenziteta potresa VI - VII°MCS. Trasa planiranog plinovoda, u svom početnom dijelu, prolazi II. zonom sanitarne zaštite vodozahvata Novigrad – Dobra u duljini od 10,6 km te, oko 82 kilometra, II zonom sanitarne zaštite izvorišta Pecki i Hrastovica. Na okolnom područje zahvata dominantnu kategoriju pokrova čini šumska vegetacija (oko 50 %), a zatim slijede poljoprivredne površine (oko 38 %) koje prekrivaju velike površine u središnjem dijelu trase. Neprirodne (izgrađene) površine i vode su zastupljene u manjem obimu. Od poljoprivrednih površina najdominantnije je učešće površina s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom kao što su mozaici različitih načina poljoprivrednog korištenja s dominacijom oranica. Od šumske vegetacije na širem području zahvata dominiraju mješovite hrastovo- grabove i čiste grabove šume, a oko Petrove gore prisutne su bukove šume. Na lokacijama prelaska trase preko vodotoka prisutne su poplavne šume vrba i topola. Trasa plinovoda prolazi oko 1,6 km sjeverno od creta Đon Močvar kod Blatuše. Reliktna zajednica creta bijele šiljkice poznata je s malog broja nalazišta i fragmentarno razvijena, te je na većini lokaliteta već nestala. Prema dostupnim podacima iz literature, na širem području trase (područje širine približno 5 km s obje strane trase) zabilježeno je 57 biljnih vrsta navedenih u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, od čega 46 strogo zaštićenih vrsta. Prema podacima iz literature na širem području zahvata zabilježeno je 12 strogo zaštićenih vrsta sisavaca, 22 strogo

zaštićenih vrsta ptica, 6 strogo zaštićenih vrsta vodozemaca i 9 strogo zaštićenih vrsta gmazova, 18 strogo zaštićenih vrsta slatkvodnih riba, ali i predstavnika ostale faune. U obuhvatu planiranog plinovoda, sukladno Zakonu o lovstvu, ustanovljeno je sedamnaest zajedničkih i jedno vlastito otvoreno lovište. Glavne vrste divljači na ovom području su: jelen obični, srna obična, svinja divlja, zec obični, fazan obični, prepelica pućpura i trčka skvržulja. Trasa planiranog plinovoda prolazi kroz dva područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode: kroz značajni krajobraz Petrovu goru – Biljeg (oko stacionaže 42+700 do 43+970) i kroz značajni krajobraz Kotar - Stari gaj (oko stacionaže 88+520 do 96+830). Na širem području kojeg razmatramo, pronađen je veći broj slučajnih arheoloških nalaza, a ubicirana su i mnoga arheološka nalazišta. U zonama utjecaja evidentirana su četiri objekta iz kategorije sakralnih građevina, četiri građevine tradicijskog graditeljstva te 5 memorijalnih kulturnih dobara. Osim toga, trasa plinovoda prolazi područjima kulturno povijesnih krajolika: Podrebar, Hrsina, Krč (ruralni krajolik); Šumski potez Velika i Mala Družica, Rizine, Gradišće, Dedinac, Privis (prirodni krajolik); Gradišće – vidikovac, Orišje; doline rijeka Dobre i Mrežnice, te Petrovom gorom. Trasa magistralnog plinovoda prolazi kroz područje 54 naselja:

s s Općina Bosiljevo Podrebar, Orišje, Novo Selo Bosiljevsko i Lipovšćaki Općina Generalski stol Tomašići, Radočaji, Erdelj, Gornji Zvečaj, Jankovo Selište, Keići i Petrunići Vijenac Barilovićki, Cerovac Barilovički, Žabljak, Šćulac, Veliki Kozinac, Mali Općina Barilovići Kozinac i Kosijersko Selo Općina Krnjak Dugi Dol, Krnjak, Grabovac Krnjački, Grabovac Vojnićki i Zimić Općina Vojnić Kolarić, Loskunja, Vojnić i Vojišnica Općina Gvozd Slavsko Polje, Crevarska Strana, Podgorje i Gornja Čemernica Općina Topusko Batinova Kosa i Donja Čemernica Šatornja, Gornji Viduševac, Donji Viduševac, Glina, Prekopa, Majske Poljane, Grad Glina Brnjeuška i Novo Selo Glinsko Donja Budičina, Gornja Bačuga, Hrastovica, Hrvatski Čuntić, Klinac, Luščani, Grad Petrinja Moštanica, Pecki i Taborište Grad Sisak Sisak, Klobučak, Gornje Komarevo, Crnac U analiziranim naseljima vidljivo je vrlo neujednačeno kretanje broja stanovnika u međupopisnom razdoblju. Prema Popisu stanovništva 2011. godine, ukupan broj stanovnika u svim naseljima iznosi 46 834, što je 7% manje u odnosu na prethodnu popisnu godinu (2001.). Najveći broj stanovnika 2011. godine imala su naselja Sisak (33 322 stanovnika), a slijede Glina (4 680 stanovnika) i Vojnić (1 221 stanovnika). Ostala naselja imaju bitno manji broj stanovnika (neka naselja i do 10 puta manje). Glavne gospodarske djelatnosti na području Siska su: industrija, posebno energetika, petrokemijska industrija (rafinerija nafte) i kemijska industrija, metaloprerađivačka industrija te promet i veze.

Tijekom izgradnje plinovoda utjecaj na moguć je uslijed emisija prašine i emisija ispušnih dimnih plinova iz radnih strojeva. Emisija prašine ovisi o lokalnim uvjetima na terenu kao što su stanje prometnica, atmosferske prilike i sl. Emisije u zrak tijekom izgradnje lokalnog su i kratkotrajnog karaktera, te se zbog njih ne očekuje povećano opterećenje okoliša. Tijekom korištenja plinovoda javljaju se dva osnovna izvora emisija u zrak: → fugitivne emisije → emisije prilikom održavanja. Fugitivne emisije prirodnog plina javljaju se zbog eventualnih propuštanja na brtveninm spojevima unutar nadzemnih objekata plinovoda. Provođenjem redovitih kontrola od strane stručnog osoblja pojave fugitivnih emisija svode se na gotovo zanemarivu količinu. Tijekom rada moguća su iznenadna povećana ispuštanja plina zbog pojave kvara na opremi i uređajima te oštećenja cjevovoda uslijed djelovanja vanjskog faktora. U svrhu smanjenja posljedica nekontroliranih ispuštanja plinovod je opremljen sustavom za nadzor i upravljanje u sprezi s blokadnim i sigurnosnim zapornim elementima. Veća istjecanja uslijed mehaničkih oštećenja, lošeg održavanja ili izvanrednog događaja su predmet akcidentnih situacija. Čišćenje/ispitivanje plinovoda obavlja se periodički svakih pet godina pomoću posebno konstruiranog uređaja (čistača, eng. pig ) koje se provodi unutar zadane dionice cjevovoda. Prilikom manipulacije čistačem, odnosno njegovog upuštanja i prihvaćanja unutar međučistačke stanice, dolazi do ispuštanja neznatne količine prirodnog plina u zrak. Kontakt plinovoda s s događa se tijekom izgradnje plinovoda duž presijecanja trase sa stalnim vodotocima, te je tijekom izgradnje moguć privremeni negativan utjecaj na kvalitetu površinskih voda. Izvođenjem radova u sušno doba godine i kod niskih vodostaja, utjecaji se svode na minimalnu razinu. Ne očekuje se utjecaj kod tlačne probe jer je unutrašnja strana cijevi obložena epoksidnom prevlakom tako da neće doći do kontakta i kontaminacije vode sa željeznim oksidima te neće imati utjecaj na kvalitetu vode u vodotocima. Tijekom korištenja se ne očekuje utjecaj na površinske vode. Plinovod prolazi kroz dvije s : zona sanitarne zaštite izvorišta Pecki i Hrastovica i zona sanitarne zaštite vodocrpilišta Dobra u Novigradu. Uz pravilno izvedenu zaštitu rova s primjenom mjera zaštite na radu i zaštite okoliša ne očekuje se utjecaj na podzemne vode u zonama sanitarne zaštite. Tijekom korištenja ne očekuje se utjecaj na podzemne vode. Tijekom izgradnje moguć je utjecaj na u smislu trajne i privremene prenamjene tj. do narušavanja zemljišnog pokrova. Provođenje radova na postavljanju plinovoda, iskapanje, postavljanje cijevi i zatrpavanje zemljom dovesti će do trajnijeg narušavanja strukturnih osobina tala duž trase. Premještanjem slojeva zemlje, može doći do djelomičnog narušavanja tipskih fiziografskih (fizikalnih, kemijskih i bioloških) svojstva i stvaranje tipa deposol koji označava tla pod utjecajem značajne antropogenizacije. Trajna prenamjena, odnosno gubitak funkcija tla, odnosi se na vrlo ograničen prostor na kojemu će biti izgrađen nadzemni objekti. Utjecaj se ne smatra značajnim budući da planirana trasa prolazi koridorom JANAF-a gdje je već došlo do prenamjene tla. Tijekom izgradnje moguća je erozija tla vodom. Erozivni procesi mogu se očekivati lokalno, na uskoj zoni oko izvedenog iskopa, a postojeća vegetacija u okolici te zone spriječit će širenje erozije na veća područja. Na mjestima gdje je stvarni rizik od erozije velik predvidđene su mjere zaštite kako bi se utjecaj ublažio. S obzirom na veliku duljinu planirane trase, ona prolazi kroz područja s raznolikim s , uglavnom travnjačkim ili na kultiviranim područjima. Manjim dijelom prolazi

kroz šumska područja. Međutim, budući da planirana trasa slijedi postojeći koridor JANAF-a, a ne formira se novi koridor, ne očekuje se značajan gubitak i degradaciju staništa. Na mjestima gdje trasa prelazi preko vodotoka, moguć je utjecaj na vodenu i močvarnu vegetaciju. Tijekom korištenja, moguće je pojavljivanje invazivnih svojti, što se redovitim održavanjem koridora može ublažiti. Utjecaj tijekom izgradnje očitovat će se u privremenom i trajnom gubitku staništa, promjeni stanišnih uvjeta prilikom formiranja radnog pojasa i iskapanja rova za polaganje cjevovoda te pojavom buke i vibracija kao posljedice rada građevinskih strojeva i kretanja teretnih vozila. Također, povećana je i mogućnost stradavanja životinja. S obzirom da planirana trasa plinovoda prolazi krškim područjem, postoji mogućnost otvaranja speleoloških objekata, odnosno značajnih podzemnih staništa i faune prilikom iskopa rova za polaganje plinovoda. Izlijevanje veće količine ulja ili drugog naftnog derivata u osjetljivom krškom području potencijalno je značajan utjecaj na podzemna staništa. Utjecaji su ograničeni na period izvođenja radova i prostorno ograničeni na radni pojas, te se mogu umanjiti ili čak izbjeći izvođenjem radova izvan reproduktivnog razdoblja životinja. Tijekom održavanja plinovoda, utjecaj na životinjske vrste očituje se u vidu povremene emisije plinova i pojave buke na plinskim čvorovima ili blokadnim stanicama. Trasa planiranog plinovoda prolazi kroz dva Z : značajni krajobraz Petrovu goru - Biljeg i značajni krajobraz Kotar - Stari gaj. Tijekom izgradnje plinovoda doći će do izravnih, ali privremenih utjecaja na fizičku strukturu krajobraza navedenih područja uspostavom radnog pojasa. Tijekom korištenja plinovoda može doći do izravnih i trajnih utjecaja na fizičku strukturu krajobraza održavanjem zone stalnog čistog pojasa. Navedene promjene bit će očite samo na područjima visoke vegetacije u obliku šumskih prosjeka. Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode izdala je Mišljenje o ocjeni prihvatljivosti zahvata kojim se utvrđuje da magistralni plinovod Bosiljevo-Sisak DN 1 000/100 bar može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te propisuje potrebu provedbe postupka Glavne ocjene. Planirana trasa plinovoda prolazi područjima ekološke mreže značajnim za očuvanje vrsta i stanišnih tipova HR2000593 Mrežnica-Tounjčica i HR2001406 Maja te u blizini špiljskog lokaliteta ekolške mreže HR2000108 Privis jama. Glavninu nepovoljnog utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže HR2000593 Mrežnica-Tounjčica i HR2001406 Maja predstavlja promjena staništa u vodotoku i stanišnih uvjeta u vodotoku i obalnoj zoni tijekom izgradnje. Radi o malim površinama povoljnih staništa za ciljne vrste, a sanacijom obala i dna vodotoka moguća je i postupna obnova staništa. Radove u koritu Mrežnice koji mogu dovesti do zamućenja, promjene kvalitete vode ili oštećivanja staništa i uklanjanja vegetacije u koritu treba planirati izvan perioda mrijesta riba, a radove na obali na način da se spriječi uznemiravanje dabra ili vidre ako su prisutni u vrijeme izvođenja radova. Na Mrežnici se preporuča izvoditi prijelaz preko vodotoka nekom od metoda bušenja ispod korita rijeke, uz sanaciju okoliša u području radnog pojasa nakon izgradnje jer bi se tako u najvećoj mjeri izbjegli utjecaji na ciljna staništa i ciljne vrste u vodotoku. Uz primjenu predloženih mjera ublažavanja štetnih utjecaja na ciljni stanišni tip „8310 Špilje i jame zatvorene za javnost“ i mjere predložene Studijom vezane uz zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja, moguće je izbjeći rizike za podzemna staništa i prisutnu faunu lokaliteta Privis jama. Sagledavanjem samostalnih i skupnih utjecaja izgradnje plinovoda Bosiljevo-Sisak na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže može se zaključiti da je zahvat prihvatljiv uz primjenu prijedloga mjera ublažavanja štetnih utjecaja zahvata ekološku mrežu te primjenu mjera zaštite okoliša predloženih Studijom o utjecaju na okoliš. Struktura na trasi plinovoda relativno je povoljna, jer se na cca 40 % površine nalaze nalaze šume sjemenjače kitnjaka, lužnjaka, cera i bukve (ukoliko promatramo skupa

državne i privatne šume) od kojih je većina u stadiju starijih ili starih sastojina, a četvrtina područja je pokrivena šikarama. Gospodarska vrijednost šuma na području izgradnje ovog plinovoda je velika, međutim kako se radi o trasi plinovoda koja većim dijelom ide uz već otvoreni koridor postojećih infrastrukturnih objekata neće biti značajnog utjecaja na okolne šume. Negativni utjecaji mogu se pojaviti tijekom gradnje, a odnose se na: zahvaćanje površine koja je veća od planirane, fragmentaciju šumskih ekosustava (ostavljanje malih/uskih površina šumskih sastojina nakon prosijecanja trase), oštećivanje rubova šumskih sastojina teškom mehanizacijom, otvaranje novih šumskih rubova u područjima građevinskih radova, ekscesne situacije koje se mogu pojaviti tijekom gradnje, a rezultiraju onečišćenjem okoliša. Na temelju navedenih podataka trajnim zaposjedanjem je ugroženo 75,58 ha šuma i šumskog zemljišta s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 17 341 633,5 bodova. Tijekom gradnje osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima koji mogu izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do šumskih požara (II, III i IV stupanj ugroženosti od šumskih požara). Glavne vrste koje obitavaju u lovištima na području lokacije zahvata su jelen obični, srna obična, svinja divlja, zec obični, fazan, prepelica pućpura i trčka skvržulja. Od sporednih vrsta divljači na ovom području obitavaju: jazavac, mačka divlja, kune bjelica i zlatica, lisica, čagalj, tvor, šljuka bena, golub divlji grivnjaš, guska divlja glogovnjača, patke, vrane siva i gačac, čavka zlogodnjača, svraka, šojka kreštalica itd. Lovnoproduktiva površina na kojoj će se trajno izmjeniti vegetacija radi održavanja trase plinovoda, iznosi 199 ha. Zemljani i ostali radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemiravati će divljač pa će ona morati potražiti mirnija i sigurnija mjesta. S obzirom na to da postoji mogućnost korištenja pojasa trase plinovoda tj. sjetv jednogodišnjih kultura, izgradnja plinovoda na kultiviranim površinama neće prouzročiti trajan negativan utjecaj, odnosno izmjena vrste kulture bi mogla donijeti i pozitivan utjecaj formiranjem novih remiza i krmnih njiva na trasi budućeg plinovoda u suradnji vlasnika poljoprivrednog zemljišta i ovlaštenika prava lova. Za s na razmatranom području iznimno je povoljna činjenica da je trasa planiranog plinovoda u potpunosti smještena u infrastrukturnom koridoru koji je već korišten za izgradnju Jadranskog naftovoda pa se predloženim projektom neće bitnije narušiti postojeće kulturne vrijednosti prostora. U zonama utjecaja evidentirana su četiri objekta iz kategorije sakralnih građevina i četiri građevine tradicijskog graditeljstva za koje se, zbog smještaja u zoni neizravnog utjecaja, ne predlažu mjere zaštite. Slična je situacija i s memorijalnim kulturnim dobrima; od ukupno pet evidentiranih grobalja i spomen-obilježja za četiri se ne predlažu mjere zaštite, dok se za groblje u Grabovcu Vojničkom zbog smještaja na izrazito maloj udaljenosti od trase plinovoda predlaže zaštita kulturnog dobra na licu mjesta i povremeni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Za razliku od navedenih kulturnih dobara čija je površina manjeg opsega, ona koja se prostiru na većim površinama i u čijim obilježjima značajno sudjeluju kvalitete šireg prostora, znatnije su ugrožena planiranom gradnjom magistralnog plinovoda. Kulturni krajolici, koji su u većem broju evidentirani na području Karlovačke županije, štetan su utjecaj na svoje vrijednosti već pretpjeli ranijim formiranjem infrastrukturnog koridora pa je u njihovom slučaju, uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite, predvidiv utjecaj manjeg intenziteta. Radi očuvanja prostornog identiteta i njihovih temeljnih svojstava u najvećem broju slučajeva predlaže se mjera zaštite kulturnih dobara na licu mjesta i povremeni stručni nadzor tijekom izvođenja radova. Osjetljiviji dio trase s ovog aspekta područje je oko Bosiljeva, osobito ruralni krajolik Podrebar, Hrsina, Krč s očuvanim elementima tradicijskog korištenja prostora, za kojeg se, uz navedene mjere zaštite predlaže i mjera istraživanja i dokumentiranja.

Evidentirani arheološki lokaliteti i područja kategorija su kulturnog dobra izravno i u svojim temeljnim svojstvima ugrožena planiranom izgradnjom, te se kao mjera zaštite za njih uglavnom predlaže istraživanje i dokumentiranje. Zbog prirode arheologije, popis arheoloških nalazišta na prostoru razmatranom za potrebe ove studije ne treba smatrati konačnim, jer je, uz do sada evidentirana, moguće pretpostaviti postojanje i drugih nalazišta. Posebnu pažnju u tom smislu treba posvetiti mreži rimske infrastrukture i njezinim vjerojatnim ostacima u zoni utjecaja gradnje plinovoda. Područje koje razmatramo vrlo je bogato raznovrsnim materijalnim ostacima iz rimskog doba, stoga treba računati da će se unutar zone utjecaja na više mjesta doći u kontakt s rimskom prometnom infrastrukturom. Pritom posebno upozoravamo na područja uz rijeke Dobru, Mrežnicu, Koranu, na dolinu uz sjeverni rub Petrove gore, te na kanjon Petrinjčice u kojem su pronađeni i ostaci rimskog vodovoda. U završnom dijelu trase blizina rimske kolonije Siscije, urbanog naselja smještenog unutar razvijenog infrastrukturnog antičkog prometnog sustava, sugerira visok stupanj opreza i opravdano očekivanje otkrića novih arheoloških nalazišta. Mogući utjecaji na s tijekom pripreme i gradnje su privremeni, a uključuju povećanje razine buke i emisije prašine tijekom izvođenja radova zbog prisutnosti građevinske mehanizacije. Tijekom korištenja se ne očekuju značajniji utjecaji na stanovništvo. Buka čiji bi intenzitet mogao prijeći dopuštene razine može se pojaviti na lokacijama nadzemnih objekata zbog hitnog ispuštanja plina, prilikom čega se na udaljenosti od 50 m od mjesta ispuhivanja može pojaviti buka od 110 dB(A). Trajanje ispuhivanja može iznositi najviše dva sata. Takvi događaju su nepredviđeni te spadaju u akcidentne pojave. Tijekom korištenja i normalnog rada plinovodi uobičajeno ne predstavljaju mjesta opasnosti te u tom slučaju nemaju utjecaj na stanovništvo u blizini prolaska plinovoda. Međutim, ukoliko se trasa planira u blizini već izgrađenih objekata potrebno je posebnim zaštitnim mjerama prilikom izgradnje osigurati stabilnost plinovoda, a na taj način i zaštitu ljudi i imovine. Osim toga, utjecaj plinovoda može se očitovati i kroz zauzimanje prostora unutar kojeg će (nakon izgradnje plinovoda) biti zabranjena daljnja gradnja. Iz navedenih razloga utjecaj plinovoda razmatra se kroz dva aspekta: → zauzimanje površine građevinskih područja naselja unutar koje u budućnosti neće biti moguća buduća gradnja → blizina izgrađenih objekata unutar ili izvan građevinskih područja naselja. Utjecaj uslijed gubitka površine predviđene za buduću izgradnju smatra se zanemarivim obzirom da se radi o maloj površini unutar koje će u budućnosti biti zabranjena izgradnja (14 ha) te da je dio ovih površina već izgrađen ili djelomično izgrađen. S obzirom na to da se planirana trasa u potpunosti nalazi unutar zajedničkog koridora s drugim postojećim i planiranim infrastrukturnim cjevovodima, utjecaj je sveden na najmanju moguću mjeru. Trasa plinovoda na 49 lokacija prolazi u blizini (do 30 m) izgrađenih objekata, od čega se na 6 lokacija objekti nalaze na udaljenosti manjoj od 5 m od, a na 7 lokacija os trase prolazi preko izgrađenih objekata (vidi sliku 1). Na lokacijama gdje će os trase prolaziti u blizini izgrađenih objekata primjenit će se posebne mjere zaštite kako bi se osigurala stabilnost cjevovoda, te zaštita ljudi i imovine. Na tri od sedam lokacija (gdje trasa prolazi na udaljenosti 0m od postojeće izgradnje) moguće je izmicanje trase na način da se izbjegnu objekti, a bez dodatnog značajnog zauzimanja GP naselja (1+240, 29+230, 45+870). Za ostale 4 lokacije postoji mogućnost izmicanja, ali uz veća ograničenja te će se tu morati provesti uklanjanje objekata (10+250, 36+090, 53+570+53+640). U slučajevima kad se uklanjanje izgrađenih objekata ne može izbjeći, kompenzacijskim mjerama (nadoknada štete vlasnicima nekretnina) utjecaj se može ublažiti.

1+240 (GP naselje Po drebar) 10+250 (GP naselja Erdelj)

29+230 (GP naselja Krnjak) 36+090 (GP naselja Vojnić)

45+870 (GP naselja Slavsko polje) 53+570 i 53+640 (GP naselja Čemernica) s s s s

Tijekom izgradnje plinovoda u okolišu će se javljati kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja, te teretnih vozila vezanih uz rad gradilišta. Ti se utjecaji mogu ocijeniti kao kratkotrajni i lokalni. Kako se plinovod gradi po sekcijama, građevinska zona će u jednom trenutku zauzeti svega nekoliko kilometara trase. Uz predviđene mjere zaštite i uz uobičajene postupke dobre inženjerske prakse pri građenju utjecaji ovoga tipa se mogu ocijeniti prihvatljivim i za okoliš i za ljude koji žive i rade u neposrednoj okolici. Buka čiji bi intenzitet mogao prijeći dopuštene razine može se pojaviti na lokacijama nadzemnih objekata zbog hitnog ispuštanja plina, prilikom čega se na udaljenosti od 50 m od mjesta ispuhivanja može pojaviti buka od 110 dB(A). Trajanje ispuhivanja može iznositi najviše dva sata. Takvi događaju su nepredviđeni te spadaju u akcidentne pojave. Najsigurniji transport prirodnog plina na veće udaljenosti je podzemnim cjevovodom. U slučaju pucanja cjevovoda ili znatnijeg oštećenja plinske opreme javlja se nekontrolirano istjecanje plina iz sustava, čega su moguće posljedice ugrožavanje zdravlja ljudi, pojava požara manjeg ili većeg razmjera, odnosno stvaranja različitih materijalnih šteta. Nekontrolirano istjecanje plina može rezultirati velikom nesrećom ( ), a uzroci mogu biti seizmički pomaci, teroristička diverzija, obavljanje različitih aktivnosti unutar radnog pojasa plinovoda i sl. Iskustveni podaci pokazuju da su akcidenti na plinovodima rijetki te da je vjerojatnost njihove pojave malen, odnosno gotovo zanemariv. Prema provedenoj procjeni rizika za magistralni plinovod vjerojatnost najteže nezgode znatno je manja od 10-6/km/god. Magistralni plinovod samo izuzetno prolazi u blizini naseljenih i izgrađenih područja, te se sekcije cjevovoda na tim područjima izvode uz primjenu posebnih mjera, a po izgradnji provodi se stroži nadzor radnog pojasa. Nositelj zahvata, tvrtka Plinacro upravlja s ukupno 2 113 km visokotlačnih plinovoda, različitih dimenzija, tlakova i starosti, pri čemu nije zabilježen niti jedan akcident. Stalnom primjenom novih dostignuća izgradnje plinovoda u smislu izbora materijala, antikorozivne zaštite, nadzora i upravljanja te njegovim odgovarajućim održavanjem kontinuirano se doprinosi smanjenju rizika od nepovoljnih događaja, koji je već u granicama prihvatljivog. Pri izgradnji plinovoda nastat će određene vrste i količine tijekom građevinskih i montažnih radova. Osobita pozornost će se posvetiti malim količinama opasnog otpada. Tijekom korištenja plinovoda povremeno je moguć nastanak manjih količina otpada od pročišćavanja i transporta prirodnog plina te čišćenja i održavanja plinovoda. U slučaju s , cjevovod će se inertizirati i po potrebi iskopati, a nadzemni objekti će se ukloniti. Stoga, prestanak rada plinovoda ima kratkotrajne posljedice na okoliš zbog iskapanja, prisutnosti radnika i buke strojeva.

Z Z

1. Manipulativne površine i transportne putove u blizini stambenih objekata za vrijeme sušnih dana (u slučaju jačeg prašenja) odgovarajuće vlažiti. Mjere zaštite zraka su propisane u skladu s člankom 9., stavkom 4. Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine broj 130/11).

2. Radove preko javnog vodnog dobra provesti za vrijeme povoljnih hidroloških uvjeta, uz koordinaciju sa Hrvatskim vodama. 3. Nakon završetka prijelaza preko vodotoka potrebno je sanirati dno i bočne strane korita tako da imaju istu kotu dna, nagib bočnih strana, širinu dna i nagib dna (pad) kakve su imali prije početka radova tj. da im se ne smanji propusna moć. 4. Nakon završetka radova na prijelazu, sanirati zaobilazni vodotok na način da se teren vrati u početno stanje (ako se radi prekop – bypass). 5. Tijekom provedbe tlačne probe ugrađenog cjevovoda koristiti vodu bez dodatka inhibitora. 6. Tijekom izgradnje urediti prostor gradilišta za smještaj potrebne mehanizacije s pratećim sadržajima, kako bi se spriječilo onečišćenje uljima i masnoćama iz strojeva i vozila. 7. Iskopani materijal i ostale zapreke nastale kod izgradnje cjevovoda ukloniti s prijelaza, da bi se omogućila normalna protočna moć. 8. Kod prolaza ispod javnog vodnog dobra treba uzvodno izvesti zaštitni nasip, kako bi se onemogućio ulaz vode u iskopani rov za polaganje plinovoda. Kada se takvi radovi produže, treba izgraditi zaobilazni kanal ili cjevovod za otjecanje vode ispred nasipa u korito nizvodno od iskopanog kanala. 9. Eventualne opasne tvari, koje nastaju tijekom izvođenja zahvata, zabranjeno je ispuštati ili unositi u vodotoke te odlagati na području na kojem postoji mogućnost njihova onečišćenja. Mjere zaštite voda su propisane u skladu sa čl. 70 Zakona o vodama (Narodne novine broj 107/95, 150/05, 153/09, 56/13) te člancima 1,2,3,4,5,6,12,13,14 Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine broj 80/13).

10. Sve radove na izgradnji plinovoda izvoditi s povećanim oprezom, osobito u područjima II i III zone sanitarne zaštite 11. Prostor gradilišta za smještaj potrebne mehanizacije s pratećim sadržajima urediti izvan zona sanitarne zaštite, ukoliko se prostor uređuje unutar zona sanitarne zaštite izgraditi je tako da je podloga nepropusna, a oborinske onečišćene vode odvoditi preko separatora ulja i masti. 12. Prostor za smještaj radnika opremiti s pokretnim ekološkim sanitarnim čvorovima, 13. Spremnike goriva i maziva za potrebe građevinske mehanizacije smjestiti u vodonepropusne zaštitne bazene (tankvane). Mjere zaštite voda su propisane su u skladu sa člancima 40 i 43. Zakona o vodama (Narodne novine broj 153/09, 63/11, 130/11)

14. Gdje je god moguće, koristiti već postojeće ceste i putove kao pristup gradilištu. 15. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj (do dubine od 50 cm) deponirati i nakon zatrpavanja cijevi vratiti kao gornji sloj. 16. Na površinama na kojima je stvarni rizik od erozije velik (8,6% površine), potrebno je predvidjeti standardne mjere zaštite i sanacije tla od erozije. Za ostale površine duž trase, unatoč tome što se može pretpostaviti da će se i na njima lokalno pojaviti erozijski procesi, vjerojatno neće biti nužno izvođenje mjera zaštite tla od erozije, jer se može pretpostaviti da će ti procesi uglavnom biti lokalizirani na usku zonu oko izvedenog iskopa, te da će postojeća vegetacija u okolici te zone spriječiti širenje erozijskih procesa

na veća područja.Izbjegavati radove na trasi u vegetacijskoj fazi zriobe poljoprivrednih kultura na većim površinama intenzivnog uzgoja pred berbu ili žetvu. Mjere zaštite tla propisane su u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 80/13) te Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 39/13) te provedbenim propisom donijetim na osnovu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 52/08, 25/09, 153/09, 21/10 i 63/11), Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (Narodne novine broj 32/10).

17. Prije početka radova izvršiti speleološko rekognosciranje terena duž dijela trase plinovoda koji prolazi krškim područjem u svrhu pronalaženja speleoloških objekata te utvrđivanja vrijednosti prisutnih podzemnih staništa i podzemne faune. Rekognosciranje trebaju vršiti stručne osobe (biospeleolog i speleolog-geolog) i uključuje: a. Biospeleološki pregled dijela trase u širini 25 m lijevo i 25 m desno od osi trase na području između naselja Bosiljevo i Vojnić. b. Analizu svih dostupnih postojećih podataka o evidentiranim speleološkim objektima u širini koridora 400 m (200 m sa svake strane trase) za područje između naselja Bosiljevo i Vojnić. Ukoliko podaci o postojećim lokalitetima ne postoje, obilazak lokaliteta napraviti tijekom speleološkog pregleda trase radi utvrđivanja smjera pružanja objekata. c. Izvješće o provedenom rekognosciranju (s lokacijom i opisom, procjenom značaja i prijedlogom zaštitnih mjera speleoloških objekata) treba dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode. 18. Sa speleološkim objektima otkrivenim tijekom rekognosciranja Nositelj zahvata treba dalje postupati sukladno rješenju nadležnog tijela. 19. Prilikom nailaska na speleološki objekt ili njegov dio tijekom izgradnje potrebno je odmah obustaviti radove i bez odgađanja obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i Državni zavod za zaštitu prirode te postupiti po rješenju nadležnog tijela. 20. Radove koji uključuju uklanjanje vegetacije na dijelovima trase s prirodnom vegetacijom (šume, travnjaci i šikare) planirati između 1. rujna i 1. ožujka, odnosno izvan sezone gniježđenja i odrastanja mladih jedinki ugroženih i strogo zaštićenih vrsta ptica. 21. Na prijelazima vodenih tokova radove izvoditi tijekom niskog vodostaja. 22. U slučaju pojave invazivnih biljnih vrsta izvršiti njihovo uklanjanje na području radnog pojasa, prostora za smještaj mehanizacije i drugih radnih površina. Nositelj zahvata treba osigurati da stručna osoba (biolog) utvrdi prisustvo invazivnih vrsta u radnom pojasu, kao i osigurati uklanjanje istih tijekom izgradnje plinovoda. 23. Za prelazak trase plinovoda preko vodotoka Dobre, Mrežnice i Korane umjesto prekopa koristiti metode podzemnog polaganja cjevovoda bez iskopa rova. Ukoliko tehnički zahtjevi dopuštaju, pri odabiru metode između horizontalnog usmjerenog bušenja i mikrotuneliranja, prednost dati horizontalnom usmjerenom bušenju budući da za ovu metodu nije potrebno formirati ulaznu i izlaznu građevnu jamu. 24. Ukoliko je tehnički izvedivo, u slučaju odabira metode mikrotuneliranja platoe ulazne i izlazne građevne jame planirati van uske priobalne zone koje karakterizira visinski razvedena morfologija obale i šumski površinski pokrov (oko 150+150 m od vodotoka Dobre, oko 100+100 m od vodotoka Korane). 25. U okviru izrade glavnog projekta plinovoda izraditi projekt krajobrazne sanacije obala Dobre, Mrežnice i Korane, kao i ulaznih/ izlaznih građevnih jama, odnosno

komunikacijskih rovova koji će eventualno biti formirani za potrebe podzemnog polaganja cjevovoda ispod korita. 26. Za sanaciju područja na kojem je uklonjen prirodan površinski pokrov koristiti samo autohtone biljne vrste koje se javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica prisutnih na širem području zahvata. 27. Po završetku radova prema projektu krajobrazne sanacije sanirati obale rijeka Dobre, Mrežnice i Korane, te ulazne/izlazne građevne jame, odnosno komunikacijske rovove koji su formirani za potrebe podzemnog polaganja cjevovoda ispod korita. 28. Sve površine gradilišta i ostale zone privremenog utjecaja nakon završetka radova sanirati na način da se dovedu u stanje blisko prvobitnom, tj. rekultivirati ih koristeći humus i plodno tlo iskopano na trasi.

Mjere zaštite 19.- 24. u skladu su s člankom 6., člankom 52., stavkom 1., 2. i 3., člankom 58., 100. do 104. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13). Mjere 25.i 27. su u skladu s člancima 4. i 7. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13). Mjera 26. je u skladu s člankom 193. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12 i 80/13), te člankom 58. Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 152/08, 124/09, 49/11 i 25/13).

29. Ne planirati prostore za odlaganje materijala i otpada te manipulaciju uljima, gorivom i drugim naftnim derivatima između stac. 5+000 - 6+000, stac. 12+000 - 13+000 i stac. 71+000 - 72+000. U slučaju da je neophodno planiranje ovih sadržaja na navedenim dionicama trase treba poduzeti tehničke mjere kojima će se osigurati najviši stupanj zaštite tla, podzemnih i površinskih voda od onečišćenja. 30. Tijekom izvođenja radova osigurati stalni biospelološki nadzor između stac. 5+000 i 6+000, gdje trasa prolazi u blizini izvora Privis jame. U nadzoru trebaju sudjelovati stručne osobe (biospeleolog i speleolog-geolog). Podatke o izvršenom nadzoru dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode kao stručnom tijelu. 31. Za prijelaz preko Mrežnice koristiti neku od metoda bušenja ispod korita vodotoka (mikrotuneliranje ili horizontalno navođeno bušenje), kako bi se izbjegao izravan utjecaj na ciljna staništa u koritu vodotoka i ciljne vrste riba i beskralješnjaka. 32. U slučaju tehničke neizvedivosti prijelaza Mrežnice jednom od metoda bušenja ispod korita utvrdi da prijelaz preko Mrežnice treba biti izveden prekopom uz izradu zaobilaznog toka, tada: a. Radove planirati izvan perioda od 1. veljače do 15. srpnja (razdoblje mrijesta riba). b. Radove izvoditi u vrijeme niskog vodostaja s pažnjom da se ne oštećuje prirodni supstrat i staništa u koritu rijeke izvan projektiranog iskopa. c. Korito vodotoka na lokaciji prekopa ne smije se oblagati betonom, kamenim nabačajem ili umjetnim materijalima. Iznimno (ukoliko je neophodno zbog tehničke sigurnosti plinovoda) takav zahvat treba ograničiti na nužan minimalan obuhvat. 33. Neposredno prije početka izvođenja radova na lokaciji prijelaza preko Mrežnice osigurati pregled lokacije prijelaza i okolnog područja (širine 150 m lijevo i desno od trase i min.

50 m lijevo i desno od obale, ovisno o konfiguraciji inundacijske zone) od strane biologa (stručnjak za sisavce – dabra i vidru). a. Ukoliko se ne uoče tragovi aktivnosti dabra ili vidre, odmah nastaviti s radovima na pripremi radnog pojasa i uklanjanju vegetacije. b. Ukoliko se na pregledanom području uoče tragovi dabra ili vidre koji ukazuju na prisustvo nastambe/jazbine i/ili legla, potrebno je utvrditi lokaciju nastambe/jazbine te sukladno nalazima prilagoditi vrijeme početka i radova na području ekološke mreže kako bi se izbjeglo uznemiravanje životinja u osjetljivim razdobljima životnog ciklusa. c. Izvještaj o provedenom nadzoru i rezultatima dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode kao stručnom tijelu. 34. Radove preko vodotoka Maje planirati u sušnom razdoblju godine (pri niskim vodostajima). Radove izvoditi pažljivo da se ne oštećuje prirodni supstrat i staništa u koritu izvan projektiranog iskopa za potrebe polaganja plinovoda. 35. Ne koristiti vodu za potrebe tlačne probe iz vodenih površina na području ekološke mreže (Mrežnica, Maja) kako bi se izbjegli nepovoljni utjecaji na ciljne vrste riba i beskralješnjaka. U slučaju ispuštanja vode u rijeku Mrežnicu i Maju ili njihove pritoke nakon završetka tlačne probe, osigurati pogodna fizikalna, kemijska i biološka svojstva korištene vode kako ne bi došlo do onečišćenja ili prijenosa stranih vrsta.

Mjere ublažavanja 30.- 35. propisane su u skladu s člankom 6., člankom 52., stavkom 1., 2. i 3., člancima 58., 100. do 104. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13).

36. Prilikom projektiranja i pripreme voditi računa o uređenju rubnih dijelova gradilišta, kako bi se spriječilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena. 37. Unaprijed odrediti odgovarajući prostor za odlaganje materijala i otpada, te površine za kretanje i parkiranje vozila, kako bi se utjecaj na okoliš smanjio u najvećoj mogućoj mjeri. 38. Prilikom gradnje izbjegavati oštećivanje rubnih stabala i njihova korijenja pažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. Odmah nakon prosijecanja zaposjednute površine uspostaviti i održavati šumski red, tj. ukloniti panjeve, izraditi i izvesti svu posječenu drvnu masu. 39. Osobitu pažnju prilikom gradnje posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom, te alatima koji mogu izazvati iskrenje. Pritom poštivati sve propise i postupke o zaštiti šuma od požara. Mjera 36. propisana je u skladu s člancima 45. – 49. Zakona o šumama (Narodne novine broj 140/05, 82/06, 129/08, 25/12 i 68/12). Mjera 37. propisana je u skladu s člankom 44. Zakona o šumama (Narodne novine broj 140/05, 82/06, 129/08, 25/12 i 68/12). Mjera 38. propisana je u skladu s člancima od 24.-27. Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (Narodne novine broj 116/06, 74/07, 55/09) Mjera 39. propisana je u skladu s člankom 43. Zakona o šumama (Narodne novine broj 140/05, 82/06, 129/08, 25/12 i 68/12).

40. U suradnji sa stručnom službom lovoovlaštenika (stručna suradnik i lovočuvari) nužno je na terenu razmotriti ustaljene staze i premete, te lokacije na kojima divljač obitava kako bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprječavanje šteta koje mogu nastati na divljači u blizini naseljenih mjesta. 41. Određivanjem putnih pravaca i koridora za kretanje ljudi i vozila zaštititi stanište od nepotrebnih i nekontroliranih ulazaka i kretanja po lovištu radi izbjegavanja uništavanja staništa divljači i uznemiravanja divljači osobito u vrijeme sjedenja na jajima i podizanja mladunčadi. 42. Pri izgradnji plinovoda nastojati sačuvati okolnu floru koja se nalazi u blizini objekta predviđenih za prolaz ili prijelaz divljači kako bi se divljač i na taj način što prije prilagodila promjenama i vratila u svoje stanište. 43. U suradnji s lovoovlaštenicima premjestiti zatečene lovnogospodarske i lovnotehničke objekte (hranilišta, kaljužišta, čeke itd.) na druge lokacije ili nadomjestiti novima. Mjera 40. propisana je u skladu s člankom 51., stavcima 3. i 5. i člankom 56. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05 i 75/09). Mjera 41. propisana je u skladu s člankom 52. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05 i 75/09). Mjera 42. propisana je u skladu s člankom 5. Pravilnika o prijelazima za životinje (Narodne novine broj 140/06). Mjera 43. propisana je u skladu s člankom 53. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05 i 75/09).

44. Radi očuvanja vrijednosti kulturno-povijesnih krajolika potrebno je provesti mjere zaštite na licu mjesta pod čime se podrazumijeva uređenje svih površina oštećenih građevinskim aktivnostima, koje nakon završetka radova treba dovesti u stanje blisko prvobitnome. 45. Prije početka gradnje, a nakon iskolčenja trase, potrebno je provesti intenzivno arheološko rekognosciranje duž cijele trase koje obuhvaća pregled terena s prikupljanjem površinskih nalaza i po potrebi mrežni iskop malih sondi veličine 50x50 cm, na lokacijama utvrđenim tijekom terenskog pregleda. 46. Probna arheološka istraživanja na arheološkim lokalitetima za koje je takva potreba utvrđena studijom ili na temelju rezultata intenzivnog rekognosciranja, potrebno je provesti prije početka gradnje. 47. Prema potrebi, a na temelju rezultata probnih arheoloških istraživanja, prije početka gradnje provesti cjelovita zaštitna arheološka istraživanja. 48. Provoditi stalni arheološko – konzervatorski nadzor tijekom izvođenja radova na cjelokupnoj trasi izgradnje plinovoda. 49. Ukoliko se tijekom zemljanih radova naiđe na predmete i /ili objekte arheološkog značaja izvan postojećih i eventualno novootkrivenih lokaliteta, potrebno je obustaviti radove i zaštititi nalaze, te o navedenom bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture (Konzervatorski odjel u Sisku ili Konzervatorski odjel u Karlovcu), kako bi se poduzele odgovarajuće mjere zaštite nalaza i nalazišta. 50. Za pojedinačne lokalitete/ kulturna dobra propisuje se sljedeće: sss s Podrebar, Hrsina, Krč – ruralni krajolik (stacionaža 1+000 – Zaštita kulturnoga dobra na licu 1+280, 0 – 200 m lijevo i desno i šire) mjesta Istraživanje i dokumentiranje

Stručni nadzor tijekom gradnje plinovoda Šumski potez Velika i Mala Družica, Rizine, Gradišće, Zaštita kulturnoga dobra na licu Dedinac, Privis – prirodni krajolik (stacionaža 1+280 – mjesta 2+000, 0 – 200 m lijevo desno i šire) Stručni nadzor tijekom gradnje plinovoda Dolina rijeke Dobre, Generalski Stol (stacionaža 7+000 – Zaštita kulturnoga dobra na licu 8+000, 0 – 200 m lijevo i 0 – 200 m desno i šire) mjesta Stručni nadzor tijekom gradnje plinovoda Dolina rijeke Mrežnice, Generalski Stol (stacionaža 12+300 Zaštita kulturnoga dobra na licu – 13+000, 0 – 200 m lijevo i desno i šire) mjesta Stručni nadzor tijekom gradnje plinovoda Krajolik Petrove Gore (stacionaža 43+750 – 47+300, 0 – Zaštita kulturnoga dobra na licu 200 m lijevo i desno i 47+300 – 48+100, 50 do 200 m mjesta desno, i šire) Stručni nadzor tijekom gradnje plinovoda ss s Mjesno groblje, Grabovac Vojnički (stacionaža 31+390 – Zaštita kulturnoga dobra na licu 31+420, 5 m desno) mjesta Stručni nadzor tijekom gradnje plinovoda sss Arheološko područje Lipovšćaki, Lipovšćaki, P (stacionaža Stručni nadzor tijekom gradnje 0+100 – 0+500, od 0 do 200 m desno) plinovoda Arheološko područje Gradišće - Orišje, Orišje, P Stalan stručni nadzor tijekom gradnje (stacionaža 1+500 – 1+800, od 0 do 200 m lijevo i 0 do plinovoda 50 m desno) Moguće arheološko nalazište Rudine, Novo Selo Probno istraživanje i dokumentiranje Bosiljevsko, (stacionaža 2+700 do 2+900, od 50 do 120 m kulturnog dobra, te prema potrebi i lijevo) cjelovita zaštitna istraživanja Arheološko područje Brdovac, Tomašići (stacionaža 6+600 Istraživanje i dokumentiranje – 6+880, od 0 do 100 m lijevo i desno) kulturnog dobra Mogući arheološki lokalitet Griča, Erdelj (stacionaža 7+850 Probno istraživanje i dokumentiranje – 8+200, od 100 do 200 m desno) kulturnog dobra, te prema potrebi i cjelovita zaštitna istraživanja Arheološko područje Griča, Erdelj (stacionaža 8+500 – Probno istraživanje i dokumentiranje 8+800, od 0 do 100 m lijevo i desno) kulturnog dobra, te prema potrebi i cjelovita zaštitna istraživanja Arheološko područje Groblje, Kosijersko Selo (stacionaža Probno istraživanje i dokumentiranje 24+600 – 24+900, od 0 do 100 m lijevo i 0 do 200 desno) kulturnog dobra, te prema potrebi i cjelovita zaštitna istraživanja Mogući arheološki lokalitet Poštište, Krnjak (stacionaža Stručni nadzor tijekom gradnje 26+000 – 26+300, od 0 do 200 m lijevo) plinovoda Mogući arheološki lokalitet Kolište, Kolarić (stacionaža Probno istraživanje i dokumentiranje 33+880 – 34+250, od 0 do 200 m lijevo i desno) kulturnog dobra, te prema potrebi i cjelovita zaštitna istraživanja Arheološki lokalitet srednjovjekovne kule, Donja Čemernica Istraživanje i dokumentiranje (stacionaža 55+540 – 55+750, od 0 do 200 m lijevo i kulturnog dobra desno) Mogući arheološki lokalitet Staro groblje, Klobučari Istraživanje i dokumentiranje (stacionaža 61+600 – 61+800, od 0 do 100 m lijevo i kulturnog dobra desno) Mogući arheološki lokalitet Gradina, Donji Viduševac Istraživanje i dokumentiranje

(stacionaža 68+000 – 68+500, od 0 do 200 m lijevo i kulturnog dobra desno) Trasa antičkog vodovoda, Gornja Bačuga (stacionaža Istraživanje i dokumentiranje 84+000 – 85+000, od 0 do 200 m lijevo i desno) kulturnog dobra Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine propisane su u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12 i 157/13).

51. Na mjestima prolaska osi plinovoda u blizini neizgrađenih dijelova građevinskih područja tehničkim mjerama osigurati ograničenja u planiranom korištenju prostora (unutar pojasa od 30+30 m od osi magistralnog plinovoda). 52. U daljnjoj projektnoj dokumentaciji izmjestiti trasu magistralnog plinovoda Bosiljevo- Sisak DN 1 000/100 bar oko stacionaža 1+240, 10+250, 29+230, 36+090, 45+870, 53+570 i 53+640 na način da se izbjegnu postojeći objekti. U slučaju nemogućnosti izmicanja trase zbog ograničavajućih tehničkih mogućnosti, kompenzacijskim mjerama potrebno je nadoknaditi štetu vlasnicima nekretnina.

53. Tijekom izgradnje, redovno čistiti područje izvođenja radova i sakupljati proizvedeni otpad. 54. Osigurati odgovarajući prostor za odvojeno skladištenje otpada proizvedenog tijekom izgradnje. Za sve pojedine vrste otpada koristiti propisne spremnike s oznakama. 55. Osigurati nadzor (privremenog) skladišta otpada i spriječiti pristup neovlaštenim osobama. Posebno ograditi spremnike s opasnim otpadom. 56. Organizirati odvoz otpada ovisno o dinamici izgradnje. Pojedine vrste otpada predavati ovlaštenim pravnim osobama. 57. Nakon izgradnje, prostor za skladištenje otpada vratiti u stanje blisko prvobitnom. 58. Otpad od održavanja plinovoda (tijekom korištenja) predati ovlaštenoj pravnoj osobi. 59. Podatke o otpadu i gospodarenju otpadom dokumentirati. Propisane mjere za smanjenje nastanka otpada i način njegovog zbrinjavanja u skladu su sa člancima 11. i 12. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 94/13). Mjere postupanja s otpadom propisane su u skladu sa člancima 44. i 45. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 94/13).

60. Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidromelioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz nasipe moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. 61. Tijekom provedbe tlačne probe ugrađenog cjevovoda, potrebno je koristiti vodu bez dodatka inhibitora. U svakom slučaju, prije ispuštanja vode nakon tlačne probe u okolinu, izvođač će provesti laboratorijska ispitivanja vode, te dokazati da je voda pogodna za ispuštanje u vodotok II. kategorije. Po potrebi, prije ispuštanja voda će se filtrirati ili obraditi na drugi odgovarajući način. 62. Mjesto i način uzimanja vode za tlačne probe, kao i mjesto i način ispuštanja vode potrebno je definirati posebnim elaboratom uz neophodno traženje i dobivanje suglasnosti Hrvatskih voda.

Mjere zaštite voda su propisane su u skladu sa čl. 70 Zakona o vodama (Narodne novine broj 107/95, 150/05, 153/09, 56/13) te člancima 1,2,3,4,5,6,12,13,14 Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine broj 080/2013).

63. Tijekom održavanja koridora plinovoda, uskladiti vrijeme košnje vegetacije s vremenom održavanja za potrebe održavanja koridora JANAF-a. 64. U slučaju pojave invazivnih biljnih vrsta izvršiti njihovo uklanjanje. 65. Zabranjeno je korištenje herbicida za održavanje vegetacije duž koridora plinovoda. Mjere zaštite biološke raznolikosti propisane su u skladu s člankom 6., člankom 52., stavci 1., 2. i 3., i člankom 58 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13).

66. Na dijelu trase kroz područje ekološke mreže HR1000004 Donja Posavina (km 98+330 do km 99+500), uklanjati vegetaciju između 1. kolovoza i 1. ožujka. Mjera ublažavanja propisana je u skladu s člankom 6., člankom 52., stavci 1., 2.i 3., i člankom 58 Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine broj 80/13).

ZZZ

67. Prihvatljiv rizik po osobe i njihovu imovinu potrebno je osigurati uz primjenu dodatnih raspoloživih mjera zaštite plinovoda. 68. Održavati pogonsku sigurnost plinovoda propisanim nadzorom i održavanjem te u skladu priznatih pravila struke.

69. Prestankom korištenja plinovoda ukloniti nadzemne dijelove cjevovoda i instalacije, a teren dovesti u prvobitno stanje. 70. U slučaju prestanka korištenja plinovoda provesti postupak evakuacije zaostalog plina istiskivanjem inertnim plinom iz cjevovoda i ostalih instalacija. 71. Otpad nastao uklanjanjem zahvata prema vrstama odgovarajuće zbrinuti putem ovlaštenih sakupljača, uz ispunjavanje propisane prateće dokumentacije pri čemu je bitno na mjestu nastanka provesti odvojeno prikupljanje korisnog i opasnog otpada. Mjere postupanja s otpadom propisane su u skladu s člancima 25. 26. i 39. Zakona o otpadu (Narodne novine broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09).

Ne predlaže se praćenje stanja okoliša.