Pofali]Ki Krug Smrti

Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com 4. i 5. jun 2005. Broj 10.697, cijena 0,6 KM

PODNESENI NOVI IZVJE[TAJI O ZLO^INIMA NAD SRBIMA U FEDERACIJI BiH POFALI]KI KRUG SMRTI

krivi~na djela u~iwena 22. aprila 1992. U Pofali}ima stradala 74 civila, godine nad osam vojnika Jugoslovenske PRIJAVQENI od kojih je za 65 utvr|eno da su ubijeni. narodne armije ubijenih u Sarajevu, u "Glas Srpske# nezvani~no sazna- Velikom parku, u blizini Doma poli- je da su za zlo~ine u Pofali}ima, Ve- Zbog zlo~ina nad Srbima u Sarajevu cije, izme|u ulica Tina Ujevi}a i nase- le{i}ima i napad na policiju u No- i Bugojnu prijavqena 44 lica qa Xixikovac. Tijela ubijenih jo{ ni- vom Sarajevu osumwi~eni: Bakir Ali- su prona|ena i oni se vode kao nestala spahi}, Emir [vraki}, Dragan Vi- BAWA LUKA - Klupko zlo~ina nad ratnog zlo~ina po principu nadre|eno- lica i kod Me|unarodnog Crvenog krsta ki}, Jusuf Pu{ina, Admir Adilovi}, Srbima u Federaciji BiH, a posebno u sti ili direktne odgovornosti. - rekao je Peji}. Abid Kabo, Meho Bi{evi}, Xevad To- Sarajevu, po svoj prilici se - raspli}e. - Oni se sumwi~e da su odgovorni za Taj zlo~in, poznatiji kao "slu~aj pi} Topa, bra}a Faik, Xevad i Fadil Takav zakqu~ak se moè izvesti po- Karamovi}, ro|aci Ismet, Sabit Fu- slije konferencije za novinare Mini- ad i Samir ]utuk, Sadia Jaji}, Kemo starstva unutra{wih poslova Srpske u Kavqanac, Mirsad i Osman Hoxi}... petak u Bawoj Luci. Sada je, utisak je, Za ubistvo osam vojnika Jugoslo- "loptica# u rukama pravosu|a. venske narodne armije u sarajevskom Naime, policijski zvani~nici sa- Velikom parku prijavqeni su biv{i op{tili su da su centri javne bezbjed- ministar odbrane Republike BiH Jer- nosti Isto~no Sarajevo i Bawa Luka u ko Doko, komandant vojne policije protekle dvije nedjeqe tuìla{tvima pokojni Davor Mati} Mi{o, nekada- dostavili tri izvje{taja za zlo~ine po- {wi komandant specijalne policije ~iwene nad Srbima u Sarajevu i Bugoj- Dragan Viki}, Malik Krivi}, Mehmed nu. Pleho, Fadil Plivac zvani Baj-Baj, - Centar Isto~no Sarajevo u petak Nijaz [anta, Sulejman Babi} Memko, je tamo{wem Okru`nom tuìla{tvu do- Hasan Efendi}, Kerim Lu~arevi}, stavio dopunu izvje{taja protiv 20 iden- Re{o Gagula, Osman Xamalija... tifikovanih i pet djelimi~no identi- Iz nezvani~nih izvora na{ list fikovanih (poznati samo nadimci ili saznaje da su za zlo~ine u Bugojnu imena) lica zbog osnova sumwe da su od osumwi~eni Nijaz Bevawa, Hasan Ke- aprila do decembra 1992. godine po~i- ki}, Sulejman Rizvan, Semir Rustem- nili ratni zlo~in nad civilnim stanov- pa{i}, Besim Hoxi}, Dragan Visko- ni{tvom u sarajevskim naseqima Gorwi vi}... i Dowi Pofali}i i Vele{i}i, kao i napad na Stanicu javne bezbjednosti No- bo{wa~ke Armije BiH i vojne polici- vo Sarajevo - rekao je portparol direk- je Hrvatskog vije}a odbrane, koji su bi- tora policije Republike Srpske Rado- li smje{teni u hotelu "Kalin#. Oni su van Peji}. osumwi~eni da su od maja do avgusta 1992. U izvje{taju stoji da su ta lica, kr- godine ubili devet, a fizi~ki maltre- {e}i pravila me|unarodnog humanitar- tirali i zlostavqali ve}i broj Srba. nog prava, planirala ili organizovala Radovan Peji} i Goran Gaji}: Prekr{ene odredbe Na spisku ubijenih u selu Poto~a- {iri i sistematski napad na civilno ni su: Qubomir (Qube) âvi} (ro|. 1910. stanovni{tvo. @enevske konvencije (Snimio R. OSTOJI]) Navedeno je da su srpski civili ubi- god. - ubijen 15. avgusta 1992), Drago (Ne- jani, rawavani, zarobqavani, psihi~ki transporter#, desio se kada su vojnici, deqka) âvi} (ro|. 1933. god. - ubijen 30. i fizi~ki zlostavqani, mu~eni, silova- ANDAN zbog tehni~kog kvara, iza{li iz tran- juna 1992), Jelena (Milana) âvi} (ro|. ni, pqa~kani, uni{tavana im je i paqe- Prema rije~ima Radovana Peji- sportera u namjeri da potraè pomo}. 1923. god. - ubijena 15. avgusta 1992), Bo- na imovina... }a, direktor policije Republike Srp- - Tada su uhap{eni i odvedeni u Dom sa (Alekse) âvi} (ro|. 1924. god. - ubi- To je suprotno odredbama @enevske ske Dragomir Andan slu`beno je od- policije, a naknadnom istragom je utvr- jena 15. avgusta 1992), Milo{ (Draguti- konvencije, ~ime su, stoji u izvje{taju, sutan i jo{ nije vidio pismo visokog |eno da su ubijeni - istakao je Peji}. na) âvi} (ro|. 1933. god. - ubijen 25. ma- osumwi~eni u~inili krivi~na djela zlo- predstavnika Pedija E{dauna i iz- Stradali su Milivoje (Ilije) Lalo- ja 1992), Mara (Dane) Lugowa (ro|. 1936. ~ina protiv ~ovje~nosti i ratni zlo~in vje{taj komesara Evropske policije vi} (ro|en 1951), \or|e (Spase) Bjeli- god. - ubijena 15. avgusta 1992), Radojka protiv civilnog stanovni{tva po Kri- Kevina Kartija. ca (ro|en 1970), Dragomir (Miladina) (Stanka) Prgomeqa (ro|. 1942. god. - ubi- vi~nom zakonu BiH. - Siguran sam da }e direktor po- \eri} (ro|en 1943), Vlajko (\or|a) Go- jena 15. avgusta 1992) i Milenko Luki} Prema Peji}evim rije~ima, u Pofa- licije, kao profesionalac, u skladu lubovi} (ro|en 1970), Nedeqko (Boì- (ubijen 1992. godine), dok je Boro (Vido- li}ima su u navedenom periodu strada- sa pomenutim zahtjevom i izvje{ta- dara) Vuji~i} (ro|en 1969), Zoran (Ma- sava) âvi} (ro|. 1938. god.) ubijen 11. av- la 74 civila. Za wih 65 je utvr|eno da jem dati adekvatne odgovore na vrije- rinka) Markovi} (ro|en 1957), Mila- gusta 1992. godine u zgradi "Gimnazije#. su ubijeni, dok se za devet jo{ provjera- me - istakao je Peji}. din (Jove) Vukmanovi} (ro|en 1957) i Radovan Peji} nije èlio da govori va na~in smrti. Pedi E{daun zatraìo je u ~etvr- Stevan (Mirka) \okanovi} (ro|en 1952). o imenima osumwi~enih za pomenute zlo- U Vele{i}ima je ubijeno ~etvoro tak da Andan javno povu~e izjavu o te- Osim toga, bawolu~ki Centar javne ~ine, isti~u}i da prema protokolu sa roristi~kom napadu u Madridu. Pe- DERVENTA Srba. Istrage su pokazale da su u ovim bezbjednosti je 20. maja tuìla{tvu do- Tuìla{tvom BiH na to nema pravo. naseqima silovane ~etiri ène, od koji} je podsjetio da je u spornoj izjavi stavio izvje{taj o ratnim zlo~inima On je istakao da dosada{we istra- jih je jedna bila - maloqetna. Andan naveo da je rije~ o operativnim protiv civilnog stanovni{tva u selu ge potvr|uju ~iwenicu da je u Sarajevu Zmija kod Peji} je kazao da je policija Isto~- i obavje{tajnim podacima koji su iz- Poto~ani, u zgradi "Gimnazije# i u po- ubijeno izme|u pet i sedam hiqada Sr- neseni i nedjequ ranije na beogradskoj nog Sarajeva 23. maja tuìla{tvu dosta- drumu hotela "Kalin# u Bugojnu. ba, a da nijedno ime sa objavqenog pre- Konferenciji o terorizmu u jugoi- Prijavqeno je {est identifikova- liminarnog spiska nije osporeno. direktora vila izvje{taj i protiv 13 lica zbog sto~noj Evropi. sumwe da su po~inila krivi~no djelo nih i vi{e neidentifikovanih vojnika ¥ V. J. DERVENTA - Direktor Radne jedinice "Elektrodistribucija# iz Dervente Bo- HIDROMETEOROLO[KI {ko \eki} bio je nemalo iznena|en kada Kursevi iz ove liste primjewuju se ZAVOD je u petak ujutro do{ao na posao. KURSNA LISTA od 4.6.2005. godine Tada je, naime, saznao da ga je dan ra- Kursevi u konvertibilnim Prognoza vremena broj 107 markama (BAM) nije, dok je bio na slu`benom putu u Dobo- U subotu jutro svjeè, tokom dana pre- ju, u wegovoj kancelariji zamjewivala - te`no sun~ano i toplije. U drugom dijelu da- zmija. Nezvanog gosta prona{le su ~ista- na razvoj obla~nosti, uz mogu}e lokalne 1Zemqa [ifra Oznaka za Jedinica Kupovni Sredwi Prodajni pquskove i grmqavinu. U nedjequ promjen- ~ica i nekoliko slu`benica, koje su, pre- devize i pla{ene, odmah pobjegle. valute za devize za devize za devize za devize qivo do prete`no obla~no, uz povremenu EMU 978 efekt. valutu 1 1.955830 1.955830 1.955830 mjestimi~nu ki{u. Jutarwe temperature iz- Zmiji su, "brzom i efikasnom akci- EUR me|u sedam i 17, najvi{e dnevne: u subotu do jom#, "do{li glave# elektri~ari preduze- EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 33, a u nedjequ do 25 stepeni. }a. Oni su utvrdili da nije bilo razloga Australija 036 AUD 1 1.201244 1.204255 1.207266 za paniku, jer "zmija direktorka# nije bi- Kanada 124 CAD 1 1.274208 1.277402 1.280596 dana la otrovnica. RIJE^ Danska 208 DKK 1 0.262227 0.262884 0.263541 Nikome u "Elektrodistribuciji# ni- Hrvatska 191 100 26.634726 26.701480 26.768234 je jasno kako se gmizavac na{ao u direkto- HRK rovoj kancelariji, koja se nalazi na dru- Norve{ka 578 NOK 1 0.247017 0.247636 0.248255 - Mi se globalno gom spratu. ¥ B. T. Slovenija 705 SIT 100 0.814588 0.816630 0.818672 [vedska 752 SEK 1 0.213427 0.213962 0.214497 [vajcarska 756 CHF 1 1.270226 1.273410 1.276594 zagrijavamo, NEDJEQNI DODATAK V. Britanija 826 GBP 1 2.887288 2.894524 2.901760 SAD 840 USD 1 1.587550 1.591529 1.595508 Srbija i a pojedina~no Crna Gora 891 CSD 100 2.371897 2.377842 2.383787 SDR (Special Drawing Rights)= USD 1.47201 hladimo 78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com - Mile Basalo. Deùrni telefon 212-848 Nazz deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawa 2 NOVOSTI 4. i 5. jun 2005. KOMANDANTI EUFORA I [TABA NATO U DOBOJSKOJ BOSANKI" " Rampa VOQNO \UKI]U I REGRUTIMA novinarima DOBOJ - Novinarima u pe- {teta za Vojsku Republike Srpske jenio je da ~este reakcije komande tak nije dozvoqeno da u|u u krug Nare|ena smjena generala Novaka \uki}a. i Republiku Srpsku. Eufora koje su usmjerene u pravcu - Odluka nije primjerena slu- ka`wavawa Vojske Republike Srp- dobojske Fabrike za preradu vo- Otpu{tawe regruta iz slu`be u kasarni ~aju koji se desio. S druge stra- }a i povr}a "Bosanka# i prisu- na Mawa~i. Ovo je politi~ka odmazda, smatra ne morao bi komandant Eufor da stvuju zboru radnika, jer nisu uzme u obzir i to da li su u Voj- SOLANA imali - odobrewe. C M ministar Milovan Stankovi} sci Federacije BiH regruti po- BRISEL - Visoki pred- Da, upravo odobrewe. C M Y K KOMANDANTI Eufora i najozbiqniji doga|aji, dok ne bude nost lica na naj- loìli zakletvu na na~in kako stavnik Evropske unije za - Bez odobrewa nema ulaza Y K [taba Nato generali Dejvid Liki uvjeren da se obuka moè smatrati vi{em nivou. on to misli. Nema standarda ko- spoqnu i bezbjednosnu poli- - rekli su nam portir na ulazu i i Stiven [uk naredili su smjenu adekvatnom i pouzdanom#. - Mi u Mini- ji bi potvrdio da je neko polo- tiku Havijer Solana podrào fabriku i radnica na ulazu u na~elnika General{taba Vojske Re- Kao tre}a mjera, izre~ena je za- starstvu odbrane smo ìo ili nije poloìo zakletvu. je odluku komande Eufora ko- upravnu zgradu ovog kolektiva. publike Srpske Novaka \uki}a i brana u~e{}a ratnih veterana na zauzeli stav da je To pitawe je rije{eno na jom je nare|ena smjena na~el- Na pitawa novinara o ka- otpu{tawe regruta sa vojne slu`be vojnim ceremonijama ~ija je uloga rije~ o vanrednom dva razli~ita na~ina - nika General{taba Vojske Re- kvom odobrewu je rije~ i zbog u kasarni Mawa~a. tokom doga|aja na Mawa~i ocije- doga- naglasio je ministar. publike Srpske Novaka \u- ~ega im je ono uop{te potrebno, Oni su ovakve mjere preduzeli, wena kao "hu{ka~ka i protivna Dej- |aju Stankovi} je is- ki}a. odgovor je bio da je to u nadle- kako su naveli, jer su razo~arani tonskom sporazumu#. takao da bi stvari - General \uki} mora se `nosti direktora. preporukama ministra odbrane Re- - Nije bilo prave osude i pra- trebalo posta- smatrati odgovornim za in- Kada su novinari traìli publike Srpske Milovana Stanko- vih napora da se isprave posqedi- viti tako da cidente koji su se dogodili da pozovu direktora, rekli su im vi}a, ali i zbog toga {to se Pred- ce tih doga|aja - rekao je general se raz- na ceremoniji davawa zakle- da je on na zboru radnika. sjedni{tvo BiH nije moglo usagla- Stiven [uk i dodao da je u petak uju- tve na Mawa~i u aprilu - sto- Kako smo saznali, 99 radni- siti o mjerama vezanim za inciden- tro li~no obavijestio generala \u- ji u pisanoj izjavi Havijera ka tuìlo je preduze}a zbog nete prilikom polagawa zakletve na ki}a o mjerama i da ih je on prihva- Solane. ispla}enih plata, regresa i ne- Mawa~i i u Bile}i 16. aprila ove tio. upla}enih doprinosa. godine. Ministar odbrane Republike Preduze}e im, kako su nave- - General \uki} je odgovoran Srpske Milovan Stankovi} rekao ske i Ministarstva odbrane, nisu li u tu`bi, duguje oko 157 hiqa- zbog neuspjeha koji se ti~u eleme- je da odluku Nato i Eufor doìvqa- u skladu sa onim {to je Vojska Srp- ske do sada uradili. da maraka, {to je potvrdio i wi- nata planirawa i komandovawa, a va kao politi~ku odmazdu koja ni- hov advokat Milenko Radowi}. zbog kojih je do{lo do ovih doga|a- je do{la u dobro vrijeme, zbog pro- \ Novak \uki}: Mnogo zamjerki (foto-arhiva) Milovan Stankovi} je potvrdio da regruti moraju biti pu{te- Wima, kaù, nije stalo samo ja. On je odgovoran {to Vojska Re- cesa reforme odbrane koja je u todo tih para, ve} i do fabrike, ko- publike Srpske nije reagovala br- ku. i na osnovu toga smo preduzeli odgovara o tome da li je mogu}e da se ni ku}ama do 8. juna najkasnije do zo i efikasno - naveli su Liki i On je za "Glas Srpske# rekao da govaraju}e kaznene mjere - podsjetio u jednom dijelu oruànih snaga in- 18 ~asova i ima}e status kao da nija rapidno propada. [uk. Pozivaju}i se na ovla{}ewa je takva odluka o~ekivana imaju}i je Stankovi}. tonira himna druge me|unarodno su odsluìli vojni rok kako je to Oni traè da se spasi bar koja proisti~u iz Dejtonskog spo- u vidu saop{tewa visokog predstav- On smatra da ocjena da je doga- priznate dràve, a nema reakcije propisano zakonom. ne{to od ukupno 12,4 miliona razuma, komandant Eufora }e "su- nika, komandi Nato i Eufora u ko- |aj na Mawa~i antidejtonska ak- javnosti i nadle`nih organa me|u- maraka procijewene imovine. spendovati sve regrute i wihovu jima su najavqivali da o~ekuju do- tivnost nije na mjestu ponoviv{i da narodne zajednice. ¥ V. BUGARIN obuku na Mawa~i, gdje su se desili punske analize i komandnu odgovor- to nije trebalo da se desi {to je Ministar odbrane Srpske oci- M. XEPINA ¥ Sl. P.

PROTEST FADILA GLAVNI TU@ILAC TRIBUNALA U SARAJEVU BAWANOVI]A Bo{waci Nema vi{e ~ekawa Radovan Karaxi} i Ratko Mladi} neza{ti}eni moraju u Hag ZVORNIK - ^lan Vije}a naro- SARAJEVO - Glavni tuì- ti na komemoraciji u Srebreni- da Republike Srpske Fadil Bawa- lac suda u Hagu Karla del Pon- ci u julu ove godine - kaè glav- novi} uputio je u petak protest te izjavila je u petak u Saraje- ni tuìlac Ha{kog tribunala. Predsjedni{tvu, Savjetu minista- vu da nema vi{e ~ekawa i da se Odgovaraju}i na pitawa no- ra i Ministarstvu spoqnih poslo- Radovan Karaxi} i Ratko Mla- vinara, Del Ponte je rekla da va BiH zbog "pasivnog odnosa orga- di} moraju privesti Tribuna- postoji jo{ video materijala na BiH u za{titi Bo{waka u polu. sli~nog posqedwem koji se pograni~nom pojasu na rijeci Dri- Ona je snimke ubistava za- javio u javnosti, ali je rekla da ni kod Jawe#, javila je Srna. robqenih Srebreni~ana, prika- }e on biti javan, kada bude pred- Bawanovi} navodi "da su 18. i 30. zanim u Ha{koj sudnici nazvala stavqen u ha{koj sudnici. maja pripadnici grani~ne slu`be jo{ jednim jakim dokazom zbog Na pitawe za{to se nije sa- Vojske Srbije i Crne Gore uhap- ~ega se Karaxi} i Mladi} mo- stala sa predstavnicima lokal- sili i odveli u Loznicu na saslu- raju {to prije uhapsiti. nih vlasti u BiH, ona je rekla {awe Rasima Bo{wakovi}a, Atla- - To je jedini dostojan na~in da nije do{la u kurtoaznu posje- gu Grada{~evi}a, Sabahudina Kri- da se oda po{tovawe `rtvama i tu i da se sastala sa onima sa kovi}a, Ramiza Adanali}a i Nexada da se sa dignitetom prisjetimo jima je to u ovom trenutku po- Huremovi}a, zbog, kako je obrazlo- genocida u Srebrenici - rekla trebno iz operativnih razloga. èno, 'prelaska dràvne granice je Del Ponte na konferenciji Ona je ponovila svoj stav da van mjesta predvi|enog za prela- za novinare. }e, ukoliko Karaxi} i Mladi} zak'#. Ona je podsjetila na obave- ne budu uhap{eni do kraja ove U pismu dràvnim organi- zu koju joj je postavio Savjet bez- godine, iza}i u javnost sa informa BiH, Bawanovi} navodi "da se bjednosti Ujediwenih nacija, ko- macijama o tome, sa posebnim radi o neistini, jer Bo{waci poja se odnosi na hap{ewe Karaxi- osvrtom ko su krivici iz me|u- sjeduju validna dokumenta i dokaze }a i Mladi}a. narodne zajednice za to. predstavnikom za BiH Pedijem strom unutra{wih poslova Repu- Karla del Ponte: da imaju svoja imawa na desnoj oba- - Ukoliko se to ne desi ja se Karla del Ponte sastala se E{daunom, komandantom Eufo- blike Srpske Darkom Matija- \ li rijeke Drine kod Jawe#. ¥ ne mogu sa po{tovawem pojavi- u petak u Sarajevu sa visokim ra Dejvidom Likijem i mini- {evi}em. ¥ N. Z. Jaki dokazi

ORGANIZACIJA PORODICA POGINULIH PREMIJER PERO BUKEJLOVI] U BERLINU SANKCIJE Srpskoj ne}e biti uvedene sankcije poslije zakqu~aka Na- Novo povjerewe Radi}u rodne skup{tine o reformi BIJEQINA - @arko KAKO NAROD KA@E policije, jer bi one izazvale Radi} iz Bijeqine ponovo je krizu u BiH. Svako uvo|ewe u petak izabran za predsjedni- Ne moèmo prihvatiti da neki me|unarodni predstavnici sankcija eskaliralo bi krizu ka republi~ke Organizacije u BiH, a Srpska se zalaè za re- porodica poginulih i nesta- u BiH nastavqaju da ignori{u voqu na{ih naroda forme koje ne izlaze iz okvi- lih boraca i civilnih lica. i wihovih predstavnika, smatra Pero Bukejlovi} ra Dejtonskog sporazuma, Usta- Na izbornoj Skup{tini va Srpske i BiH - rekao je Bu- C M u Bijeqini za Radi}a su gla- BERLIN - Republi~ki pre- postane ravnopravan sagovornik skim metodama, premijer Bukejlo- kejlovi} tokom razgovora sa C M Y K sala 32 prisutna delegata, dok mijer Pero Bukejlovi} rekao je sa me|unarodnom zajednicom o vi} je dodao da jedino me|usobno predstavnicima udruèwa Sr- Y K su tri delegata iz op{tine u petak u Berlinu da je odgovor- svim pitawima koja su od vital- po{tovawe i demokratski dijalog ba u Berlinu. Srbac glasala pismeno. nost za budu}nost Srpske i BiH nog zna~aja za Srpsku - istakao je mogu da usmjere Srpsku i BiH ka Premijer Pero Bukejlovi} Prije glasawa, 18 delega- na svima, bez izuzetaka, a ne sa- Bukejlovi}. boqoj budu}nosti. i ministar Fuad Turali} po- ta iz zapadnog dijela Srpske mo na nekolicini onih koji mi- On je naglasio da se u po{ti- Podse}aju}i da se ove godine sjetili su i hram Svetog Save napustilo je sjednicu, jer ni- sle da boqe znaju i vi{e vide od vawu qudskih prava i sloboda za- obiqeàva desetogodi{wica od gdje ih je starje{ina hrama Dra- su bili zadovoqni prijedlo- ostalih. laè za dosqednu primjenu stan- potpisivawa Dejtonskog spora- gan Sekuli} upoznao sa statu- gom da Radi} ponovo bude iza- Bukejlovi} je, obra}aju}i se darda Evropske unije, te za po- zuma, Bukejlovi} je rekao da se u som ove pravoslavne svetiwe u bran na ovu du`nost. u~esnicima 10. me|unarodnog sku- {tovawe voqe svih gra|ana Srp- ovom periodu ~inilo sve da se Berlinu. Delegati iz zapadnog di- pa "Berlinski susreti#, istakao ske i BiH preko legalno izabra- BiH na mapi Evrope i svijeta po- - U glavnom gradu Wema~- jela Srpske ocijenili su da da Vlada Srpske preuzima aktiv- nih organa. kaè u pozitivnom svjetlu, a ne ke ìvi 12 hiqada Srba koji se Radi} do sada nije zadovoqio nosti kako bi se ubrzalo spro- - U trenutku kada Evropa rekao prostor mraka i bezna|a. okupqaju u crkvi, a ovaj hram je svojim radom i da nije dao pun vo|ewe zapo~etih reformi, ja- ferendumom o predloènom - Sve ovo radimo u skladu sa u~e- od 1990. godine vlasni{tvo doprinos ostvarivawu prava vqa specijalni izvje{ta~ Srne Ustavu pokazuje svoju demokrat- wem Isusa Hrista koji nam je re- Srpske pravoslavne crkve - re- ~lanova ove organizacije. iz Berlina. sku snagu, mi ne moèmo prihva- kao da volimo jedni druge, da se kao je Dragan Sekuli}. Oni su predlagali kandi- \ @arko Radi}: Burna - Ciq Vlade Srpske jeste da titi da neki od evropskih i me- po{tujemo i me|usobno pomaè- data Nedeqka Mitrovi}a iz sjednica u narednom periodu nadogradi po- |unarodnih predstavnika u BiH mo - zakqu~io je Bukejlovi}. je prisustvovalo 300 uglednih Bawe Luke, uz obrazloèwe stoje}a rje{ewa i trasira put ka nastavqaju da ignori{u voqu na- Predsjednik Vlade u pauzama gostiju iz 30 zemaqa svijeta i da je ovoj organizaciji potreban nika Ranko Savi}, oboje iz Pri- poboq{awu standarda gra|ana, {ih naroda i wihovih predstav- ovog skupa imao je niz susreta sa Evrope, ve}ina govornika zalo- predsjednik iz Bawe Luke, u ko- jedora. op{tih uslova privre|ivawa i nika - rekao je Bukejlovi} na sku- u~esnicima, kako iz Wema~ke, ìla se za toleranciju kao neo- joj su smje{teni organi Srpske. Prije izbora u ovoj organiza- kvaliteta ìvota, te da razvija pu ~iji je moto "Odgovornost tako i iz drugih zemaqa, a me|u phodnu bazu za miran i uspje{an Za predsjednika Skup{tine ove ciji usvojeni su Izvje{taj o do- dijalog i unapre|uje partnerske pred Bogom i narodom#. sagovornicima bili su i ~lano- zajedni~ki ìvot qudi razli~i- organizacije izabrana je Zdrav- sada{wem radu i Plan aktivno- odnose sa svim relevantnim fak- Isti~u}i da demokratija ne vi parlamenata zemaqa. Na dvo- tog porijekla, kulture i vjero- ka Koprivica, a za potpredsjed- sti u narednom periodu. ¥ torima u Srpskoj i BiH, kao i da moè da se izgradi nedemokrat- dnevnom skupu u Berlinu, kojem ispovijesti. ¥

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine 1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283. Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa srebrnim vijencem. AKCIONARSKO DRU[TVO e-mail: [email protected]; [email protected] 4. i 5. jun 2005. DOGA\AJI 3 BRANKO DOKI] PODNIO OSTAVKU NA DU@NOST MINISTRA KOMUNIKACIJA PODVUÊNO I TRANSPORTA BiH Koalicija ODLAZIM SA GORÎNOM bez Srba KNIN - Hrvatske stranke predvo|ene Hrvatskom de- SARAJEVO - Ministar saobra- mokratskom zajednicom for- }aja i komunikacija BiH Branko Do- Bio sam `rtva kampawe koja je protiv mene pokrenuta mirale su u petak u Kninu po- ki} uru~io je u petak predsjedavaju- stizbornu koaliciju bez Sa- }em Savjeta ministara Adnanu Ter- jer sam se suprotstavio nekim radwama koje nisu mostalne demokratske srpske zi}u neopozivu ostavku na svoju du- bile u interesu Srpske i BiH, kaè Branko Doki}. stranke, koja je na nedavnim `nost. lokalnim izborima pobijedi- Obra}aju}i se novinarima u Sa- Ponosan na rezultate rajevu, Doki} je rekao da podnosi la sa osvojenih 35 odsto gla- ostavku, ne ulaze}i u pitawe krivi- Branko Doki} kaè da je ponosan samo postavio pita- sova, javila je Srna. ce ili nevinosti, zato da sudu olak- KAMPAWA {to je sprije~io ugradwu polovne we zbog ~ega ta Potpredsjednik Samostal- {a da donese presudu bez optere}ewa Branko Doki} nije èlio da opreme u mobilnu telefoniju Srpske oprema ~eka na ne demokratske srpske stran- du`no{}u koju je obavqao. ogovori na pitawa novinara koji su vrijednu 68 miliona maraka, a uveze- carini tri ke Milorad Pupovac ocije- On je istakao da sa du`nosti mi- to krugovi koji stoje iza kampawe nu u septembru 2002. godine. godine. nio je da "nacionalisti~ka nistra odlazi sa osje}ajem gor~ine i koja je protiv wega pokrenuta zato On je rekao da je tu opremu treba- Ta- koalicija nije dobra ni za kao `rtva jednog vremena, prakse i si- {to se suprotstavio pomenutim nalo da kupi Telekom Srpske, a da je on ko|e, on stema, ali sa "osje}awem nepravde i mjerama {tetnim za Srpsku i BiH. kaè da Knin ni za Hrvatsku#. nequdskosti povrije|enih pojedina- Na pitawe za{to do sada nije se pono- - Knin je indikator da se ca#. govorio o pritiscima kojima je zbog TERZI] si time u Hrvatskoj vra}a stara ma- Doki} kaè da je optu`nica pro- toga bio izloèn Doki} je rekao da Predsjedavaju}i Savjeta mini- {to Vl- winska politika HDZ, jer }e tiv wega podnesena na osnovu anonim- "to nije wegov stil# i da je ranije stara BiH Adnan Terzi} prihvatio ada Srp- Srbi u toj op{tini dobiti ne prijave i zbog stvari koje je zate- reagovao tek kada bi "Dara prevr- je ostavku ministra transporta i ske, u kao u vrijeme kada je stupao na du- komunikacija Branka Doki}a. Ter- ~ijem je sa- \ Branko Doki}: Politi~ki pritisci tek mjesto potpredsjednika {ila mjeru#. On je naglasio da vje- gradskog vije}a, ono {to im `nost ministra saobra}aja i veza Re- ruje u sudstvo i da }e ono objektiv- zi} navodi da je Doki}ev dokaz we- zivu bio, publike Srpske. Doki} je pojasnio da no procijeniti da li je ili nije bi- gove spremnosti da po{tuje i pro- nije prodala mobilnu telefoniju za za polovne opreme koju je trebalo da garantuje Zakon o pravima ma- su sva ministarstva i mnogi organi, lo wegove krivice. movi{e evropske demokratske prin- mizernu cijenu, i pored dvije odluke kupi Telekom Srpske i iza prodaje mo- wina - rekao je Pupovac. kako u Srpskoj i Federaciji, tako cipe pravne dràve. o prodaji koje je naslijedila, te zato bilne telefonije Srpske po neosnova- On nije èlio da kaè da i u kantonima i na nivou BiH, do us- nevjerio dràvni novac dok je bio mi- - Ministar Doki} vodio je Mi- {to je sprije~io da Vlada bude tuè- no niskoj cijeni. Doki} je rekao da je li }e Samostalna demokrat- postavqawa trezora imala izvorne nistar u Vladi Srpske, kao i tvrdwe nistarstvo profesionalno, a wegov na zato {to nije izvr{ila tu proda- bio izloèn politi~kim pritiscima ska srpska stranka zbog toga prihode, koji su kori{}eni za nabav- ju. Branko Doki} kaè i to da sebe i prijetwama zbog svog suprotstavqa- da je zloupotrebqavao poloàj mini- rad i rad tima koji je predvodio raskinuti koaliciji sa HDZ ku opreme, teku}e tro{kove i osta- stra saobra}aja i transporta u Savje- imao je veoma zna~ajne rezultate, smatra zaslu`nim i zato {to tre}a wa pomenutim namjerama koje su bile lo. tu ministara BiH. posebno u Sektoru civilne avija- GSM licenca u BiH nije prodata za na {tetu Srpske i BiH. na dràvnom nivou, ali je po- On je dodao da je "`rtva te prak- On je rekao i da je `rtva kampa- cije, pripremi i zavr{etku prve smije{nih 20 miliona maraka i {to Prema Doki}evim rije~ima, sa zvao hrvatskog premijera Ivu se#, po kojoj je radio godinu dana te da we koja je protiv wega pokrenuta za- faze dokumentacije za koridor je rije{eno pitawe wene prodaje, ko- Adenanom Terzi}em je imao profesi- Sanadera da otvoreno kaè da je doprinio da se ona prekine poslije to {to se suprotstavio nekim radwa- "5C# i drugim va`nim poslovima - jom BiH dobija 420 miliona maraka. onalan odnos i predsjedavaju}i Savje- li je rije~ o povratku na sta- uspostavqawa Trezora Srpske. ma koje nisu bile u interesu Srpske i naveo je Adnan Terzi}. On je odbio da kaè ko stoji iza ta ministara je ~inio sve da ostane kampawe protiv wega, odnosno iza uvo- ministar. ¥ V. BUGARIN ru politiku Hrvatske demo- Doki} je demantovao navode da je pro- BiH. kratske zajednice. ¥ SUSRET NADLE@NIH ZA TRA@EWE NESTALIH REPUBLI^KE NEVLADINE UPRAVNI ODBOR FONDA PIO Nastavak po starom TajniORGANIZACIJE pregovori Debqi majski ~ek UKRATKO Niko ne èli da se blokira traèwe BIJEQINA - Upravni od- 36,5 miliona - rekao je Tomica TREBIWE - Republi~ki BAWA LUKA - [tab za za{titu ustavne bor Fonda penzijsko-invalid- Stojanovi} i dodao da se do ministar unutra{wih poslo- nestalih u proteklom ratu, pozicije Republike Srpske u okviru BiH posje- skog osigurawa u petak je, na van- kraja godine moè o~ekivati po- va Darko Matija{evi} i di- smatra Refik Hoxi} duje informacije da pojedine politi~ke vo|e iz rednoj sjednici, donio odluku da novno pove}awe iznosa penzija. Republike Srpske ovih dana tajno pregovaraju penzije za maj budu ispla}ene Predsjednik Udruèwa pen- rektor policije Dragomir SARAJEVO - Iskopavawa riji Federacije BiH, i obrnuto. sa visokim predstavnikom Pedijem E{daunom sa 88 odsto u odnosu na rje{ewa, zionera Republike Srpske Rade Andan ocijenili su u petak, u posmrtnih ostataka stradalih u Novoj proceduri suprotsta- o promjeni zakqu~aka republi~kog parlamen- {to je za tri odsto vi{e. Rakuq izjavio je u petak da }e razgovoru sa rukovodstvom proteklom ratu ne smiju biti vili su se nadle`ni za traèwe ta koji se odnose na reformu policije u BiH. Predsjednik Upravnog od- traìti obja{wewe od nadle- Centra javne bezbjednosti blokirana, a sva sporna pitawa nestalih iz Srpske i Federaci- Ovo je na{em listu u petak kazao predsjed- bora Fonda Tomica Stojanovi} `nih organa zbog ~ega nije do- Trebiwe, da je bezbjednost na treba svesti u zakonske okvire. je BiH jer su obrazloìli da je, nik Koordinacionog centra republi~kih ne- precizirao je da }e prosje~na {lo do zna~ajnijeg pove}awa podru~ju koje pokriva ovaj vladinih organizacija Branislav Duki} koji penzija za maj za 189 hiqada pen- penzija. centar zadovoqavaju}a. Do tada, iskopavawa }e se oba- izme|u ostalog, primjenom ovog zionera iznositi 181 marku, - Oluka Upravnog odbora nije èlio da precizira o kojim se politi~a- SARAJEVO - Uprava za vqati po ustaqenoj praksi. sporazuma prona|eno 20 hiqada rima radi, navode}i da se "tajni razgovori vo- umjesto 178 maraka koliko je Fonda PIO, kojom }e penzije za Ovako, u najkra}em, glasi za- qudi, koji su se vodili kao nede u Jablanici kod Kowica#. bilo u aprilu. maj biti ispla}ivane u iznosu indirektno oporezivawe BiH kqu~ak sa sastanka nadle`nih u stali u proteklom ratu. - Traìmo od predstavnika Srpske da is- - Penzije se ispla}uju u od 88 odsto, dakle za tri odsto saop{tila je u petak da je u procesu traèwa nestalih sa [ef Biroa za informisawe traju na zakqu~cima Narodne skup{tine. U su- onom iznosu koji obezbje|uje vi{e, je minorna - rekao je Ra- prvih pet mjeseci ove godine glavnim tuìocima BiH, Srpske Tuìla{tva BiH Refik Hoxi} protnom }emo od predsjednika Republike Dra- priliv sredstava u Fondu PIO. kuq Srni. prikupqeno 767 miliona ma- i Federacije koji je odràn u ~e- istakao je za na{ list da }e 13. gana âvi}a traìti da raspusti republi~ki Da bi se obavila isplata majske Rade Rakuq je podsjetio da raka, {to je za deset odsto vi- tvrtak u Sarajevu. juna u istom sastavu biti odràn parlament, raspi{e vanredne izbore i podne- penzije potrebno je 1,2 milio- ostaje jo{ 12 odsto do ispla}i- {e u odnosu na isti lawski Podsjetimo da je sastanak jo{ jedan sastanak. se neopozivu ostavku - istakao je Branislav Du- na maraka vi{e u odnosu na pret- vawa penzija po rje{ewima. period. ¥ uslijedio zbog zastoja do kojeg je - Niko ne èli da se bloki- ki}. ¥ G. K. hodni mjesec, odnosno ukupno ¥ M. S. do{lo na terenu jer je nagovije- ra traèwe nestalih u proteklom {teno da bi iskopavawa ubudu}e ratu. Me|utim, cijeli proces mo- trebalo da vode mjesno nadle`na ra biti sveden u zakonske okvi- DOKUMENTACIONI CENTAR VERITAS" tuìla{tva. re - rekao je on. " Tako bi van snage bio sta- Sastanku u Sarajevu prisu- vqen Bawolu~ki sporazum iz stvovali su glavni tuìoci BiH, O@IVJELAO@IVJELA KRAJINA?KRAJINA? 1996. godine po kojem je ra|eno Srpske i Federacije BiH, Ma- O@IVJELAO@IVJELA KRAJINA?KRAJINA? do sada, a koji podrazumijeva da rinko Jur~evi}, Amor Buki} i predstavnici suda, tuìla{tva, Zdravko Kneèvi}, kao i pred- policije, vje{taci sudske medi- stavnici nadle`nih organa za U novom atlasu Hrvatske ozna~ena cine i ~lanovi nadle`nih orga- traèwe nestalih Milan Bogda- i Krajina. Na osnovu rasporeda na za traèwe nestalih iz Repu- ni}, Amor Ma{ovi} i Marko Ju- blike Srpske mogu nesmetano ri{i}. regiona, mnogi analiti~ari smatraju obavqati ekshumaciji na terito- ¥ G. K. da je rije~ o Krajini po Planu Z-4", FOTO-VIJEST kaè Savo [trbac " BAWA LUKA - [ef Dokumen- - Upravo iz ovakvog rasporeda, taciono-informacionog centra mnogi analiti~ari, {to je i moje OBJA[WEWA "Veritas# Savo [trpca ozna~ava- mi{qewe, smatraju da je rije~ o Kra- Pritisnuti zahtjevima da \ Savo [trbac: Stari we Krajine na karti Hrvatske u no- jini po Planu "Z-4#. Ve} u prvoj "skandalozni# atlas povuku iz recept vom atlasu svijeta izra|enog u Ve- ta~ki ovog plana stoji da Srpsku prodaje, wegovi izdava~i u Hr- (Snimio M . [UKALO) likoj Britaniji, predstavqa oì- oblast Krajina ~ine sektori Sjever vatskoj objasnili su da Krajina na votvorewe Plana "Z-4#. i Jug, odnosno da prvi obuhvata Kor- karti Hrvatske ozna~ava "isto- skog naroda nego da je uz uvaàva- Wime je, svojevremeno, Srbima dun i Baniju, a drugi Liku i sjever- rijsko podru~je koje za Evropu we istorijskih okolnosti, kao i iz Hrvatske garantovana "dràva u nu Dalmaciju - istakao je [trbac. ima posebno zna~ewe jer se na we- tada{we situacije, napravqen da dràvi#. Plan "Z-4#, smatra on, ponovo je mu nalazilo predzi|e hri{}an- bi se u budu}nosti izbjegli sukobi, Na pres-konferenciji odrà- aktuelizovan i time {to Vlada Sr- stva#. Po wima, "pojmovi Kraji- koji su se ponavqali izme|u Srba noj u petak u Bawoj Luci [trbac je bije za Kosovo predlaè ne{to sli~- na i SAO Krajina nisu identi~- i Hrvata. pojasnio da se u atlasu na karti Hr- no. To se, navodi, sada zove "vi{e ni tako da se pojam Krajina iz Ako misle da se vrate u svoj za- vatske ozna~eni regioni Istra, Sla- od autonomije, a mawe od dràve#. atlasa ne moè vezati za nekada- vi~aj, poru~io je sunarodnicima vonija, Krajina i Dalmacija. On je - Da je ovo Krajina po Planu "Z- {wu pobuweni~ku tvorevinu#... [trbac, Srbi moraju vi{e raditi na dodao da nema uobi~ajenih regiona 4# proizilazi iz nekoliko nespor- tome da se Plan "Z-4# i sprovede. kao {to su Banija, Kordun i Lika a nih ~iwenica. Prije svega, autori vili za jednokratnu upotrebu - tvr- Po wemu, mogu}e je da se to i da je Dalmacija "povu~ena dosta pre- Plana su Savjet bezbjednosti, Evrop- di [trbac. dogodi u skorijoj budu}nosti, poma jugu, kao i da je izostao wen sje- ska unija, Amerika i Rusija preko On jo{ smatra da plan nije ra- najprije, ako sami Srbi to budu è- verni dio# . svojih predstavnika koji ga nisu pra- |en za tada{we vo|e hrvatskog i srp- qeli. ¥ G. KLEPI] ALTER" - STUDIO " NVO ®

Ko umije wemu dvije. Sparno vrijeme na motorima se lak{e podnosi. Jo{ kad je tu pomo}ni to~ak i dva suvoza~a vo`wa je pravi doìvqaj. Motivi su razli~iti. Dok je jednima vjetar u kosi drugima su oktani u venama. ¥ Miladin MIHAJLOVI] 4 DOGA\AJI 4. i 5. jun 2005. PISMO SRBA IZ KOTORSKOG PREDSJEDNIKU DRAGANU ÂVI]U BOSANSKI BROD Dan Dràvne grani~ne slu`be BOSANSKI BROD - U sklopu TRNOVITO U TRNOVOM POQU obiqeàvawa 6. juna - Dana Dràvne Srbi iz Kotorskog napomiwu jeqeni da ìvimo u Doboju i u Re- grani~ne slu`be BiH, na centralnom Srbi iz Kotorskog isti~u da im je zabrawena gradwa da u nasequ Trnovo poqe 1 i 2 publici Srpskoj, ali to nekima iz trgu u Bosanskom Brodu postavqena ku}a, za {ta je na~elnik op{tine Obren Petrovi} ima 30 pokrivenih ku}a, dok is- op{tinske vlasti o~ito ne odgo- je izlo`ba specijalisti~ke opreme i pod prve plo~e i bez krova ìvi vara, zbog ~ega posqedwih neko- tehni~kih sredstava ove slu`be koji- angaòvao inspekciju i policiju, koja dan i no} boravi 40, a u {upama 35 porodica, me|u liko godina trpimo mnogo zvani~- ma zaposleni obavqaju redovne zadat- C M kojima je i 12 porodica poginu- nih i nezvani~nih, zakonitih i ke, kontrole i nadzor dràvne gra- C M Y K u wihovom nasequ i ne dozvoqava nikakvu gradwu lih boraca i 15 ratnih vojnih in- nezakonitih, politi~kih i dru- nice. Y K DOBOJ - Izbjegli Srbi koji devet logora{a i 62 srpska bor- è se u pismu upu}enom predsjed- valida. gih pritisaka, za napu{tawe dje- Na ovoj izlo`bi obiqeèno je ~e- sada ìve u nasequ Trnovo poqe ca. niku âvi}u. - Cijeli rat, sve do 10. sep- limi~no izgra|enih ku}a i odla- tiri godine od formirawa i postoja- 1 i 2 u Kotorskom kod Doboja - U na{im nastojawima da za- Srbi iz Kotorskog isti~u da tembra 1995. godine, ìvjeli smo zak iz Doboja. wa Dràvne grani~ne slu`be. Tom obratili su se pismenim putem jedno sa op{tinskim vlastima rije za izvr{ewe zabrane gradwe i branili svoje ku}e i imawa u O svemu ovome, kao i o sud- prilikom gra|anima je otvorena mo- predsjedniku Republike Srpske je{imo na{e stambene probleme, Petrovi} angaòvao inspekciju Vozu}i i na Ozrenu, a tada smo skim odlukama, èlimo da Vas gu}nost da se bliè upoznaju sa orga- Draganu âvi}u, u kome ga mole da vi{e puta smo traìli prijem i policiju, koje dan i no} borave kolektivno napustili svoja og- upoznamo, a sve u ciqu rje{avawa nizacijom i na~inom wenog rada. primi wihovu delegaciju jer è- kod na~elnika op{tine Obrena u wihovom nasequ i ne dozvoqa- wi{ta zbog zvjerstava vojnika i na{eg ostanka u Srpskoj i rje{a- Pored svih programskih sve~ano- le da ga upoznaju o socijalnom, Petrovi}a, koji je to odbio bez vaju nikakvu gradwu. muxahedina, pripadnika Armije vawa na{eg statusnog pitawa - za- sti, organizovani su i sportski su- stambenom i materijalnom statu- ikakvog obrazloèwa. Ali je za- Oni su toliko "savjesni# da BiH - navodi se u pismu. Jo{ se na- kqu~uje se u pismu gra|ana izbje- sreti ekipa slu`benika i jedinice su 105 srpskih porodica, me|u ko- to putem svojim inspekcijskih or- kod popravka slomqenog prozor- gla{ava: gli~kog naseqa Trnovo poqe 1 i Dràvne grani~ne slu`be u Bosan- jima je 26 porodica poginulih bo- gana nezakonito zabranio nasta- skog stakla i na svaki bat ~eki}a - Svi mi Srbi u nasequ Trno- 2 u Kotorskom kod Doboja. skom Brodu. raca, 35 ratnih vojnih invalida, vak izgradwe zapo~etih ku}a - ka- vrlo brzo dolaze da interveni{u. vo poqe 1 i 2 ~vrsto smo opredi- ¥ Sl. PUHALO ¥ R. M.

OMLADINSKI SAVJET REPUBLIKE SRPSKE ZAVR[ENA [KOLA DEMOKRATIJE U BAWOJ LUCI Izbor mimo zakona Znawe kao oru`je BAWA LUKA - Predstavni- Istaknuto je da nije po{tovan ci Omladinskog savjeta Republi- Zakon o omladinskom organizo- BAWA LUKA - Dodjelom di- znawe - rekao je student druge go- ke Srpske saop{tili su u petak vawu jer, prema ~lanu 41. ovog za- ploma studentima iz Tuzle, Za- dine Pravnog fakulteta u Bawoj da su razo~arani odlukom Narod- kona, Omladinski savjet Republi- greba i Bawe Luke, u hotelu "Bo- Luci Davor \uki}. ne skup{tine Republike Srpske ke Srpske jedini moè da predla- sna# u petak je zavr{ena peto- Posqedweg dana {kole pro- od 17. maja da za predstavnika mla- è predstavnike u stru~no-savje- dnevna {kola demokratije. fesor Pravnog fakulteta Uni- dih u Odboru za mlade imenuje todavna i radna tijela za mlade Diplome su studentima uru- verziteta u Bawoj Luci Nikola Darka Bawca, umjesto da uvaì koje osnivaju Narodna skup{ti- ~ili potpredsjednik Republike Mojovi} studentima je odrào wihove prijedloge. na i Vlada Republike Srpske. Srpske Ivan Tomqenovi}, {ef predavawe o temi "Harmoniza- - Mi smo Odboru za izbor i - Omladinski savjet nije dele- kancelarije ambasade Republike cija propisa u zemqama regiona imenovawe jo{ 29. decembra pro- girao Darka Bawca. O svemu smo Wema~ke u Bawoj Luci Urlih sa Evropskom unijom#. {le godine za predstavnike mla- nekoliko puta pismeno, prije iz- Kine i generalni konzul Repu- Profesor Filozofskog fa- dih predloìli predsjednika bora ~lanova Odbora za mlade, blike Hrvatske u Bawoj Luci kulteta Miodrag @ivanovi} go- Omladinskog savjeta Republike obavijestili i predsjednika Na- Ivan Lepoglavac. vorio je o specifi~nosti sada- Srpske Neboj{u Kuruzovi}a i rodne skup{tine Du{ana Stoji- U okviru {kole studenti su {weg i budu}eg ustrojstva BiH, predsjednika Studentske unije ~i}a i poslani~ke klubove. Sma- imali priliku da slu{aju preda- a portparol Ministarstva zdra- Branislava Ra~i}a. Narodna skup- tramo da }e ova odluka Narodne vawa iz demokratije, politike, vqa Republike Srpske Vesna Zu- {tina je, pored Darka Bawca, ime- skup{tine imati dalekose`ne po- ekonomije, prava i novinarstva. ber o ulozi i doprinosu medija novala samo Neboj{u Kuruzovi}a sqedice za mlade u Republici - Predavawa su bila odli~- demokratizaciji u BiH, odnosno - navodi se u saop{tewu Omla- Srpskoj - dodaje se u saop{tewu. na. Nau~ili smo mnogo stvari ko- primjerima kr{ewa slobode me- Poslije {kole diplome: Priznawa najboqim dinskog savjeta. ¥ S. Mi. je }e upotpuniti na{e dosada{we dija. ¥ M. F. studentima (Snimio R. [IBAREVI])

ASOCIJACIJA BiH 2005. PRIPREMA KONFERENCIJU O DEJTONU SINDIKAT OBRAZOVAWA, NAUKE I KULTURE Ku}a od lo{eg materijala Za sindikalce nema odmora Konferencija u @enevi Deset godina od Dejtona i daqe" treba da BAWA LUKA - Predsjednik materijalno-socijalni poloàj - da bi Sindikat i Ministarstvo " Sindikata obrazovawa, nauke i rekla je Mi{i}eva. trebalo da obave sve pripremne odgovori {ta se moè uraditi da se stvari pokrenu sa mrtve ta~ke kulture Ranka Mi{i} najavila Ona je dodala da u skladu sa radwe, kako bi prijedlog o pove- BAWA LUKA - Asocijacija va ekonomiju BiH dr Toma{ je re- ta~ke. Ne treba nam dijalog zbog dije u junu i julu veliki sindikal- dogovorom koji je postignut iz- }awu plata zaista bio i usvojen. BiH 2005. organizova}e u @enevi kao da su to prvenstveno faktori jaloga, nego dijalog da se ne{to nu akciju prema Narodnoj skup- me|u ovog sindikata, predsjedni- - Imamo punu podr{ku mini- 20. i 21. oktobra ove godine me|u- nasqe|a i faktori neefikasnosti. promijeni naboqe, da qudi boqe {tini Republike Srpske. Sin- ka Narodne skup{tine Republi- stra Peceqa i vrlo dobru sarad- narodnu konferenciju "Deset go- Po wegovom mi{qewu, pri- ìve - rekao je Miqevi}. dikat traì pove}awe plata pro- ke Srpske Du{ana Stoji~i}a i wu sa Ministarstvom - istakla je dina od Dejtona i daqe#, re~eno je vredna struktura je oblikovana bi- Predsjedavaju}i Radne grupe za svjetnim radnicima za 20 odsto. republi~kog ministra prosvjete Ranka Mi{i}. Ona je iskqu~ila na konferenciji za novinare koja rokratskim, a ne trì{nim meto- reforme dràvnih institucija Ve- - Sindikat po~iwe razgovo- Milovana Peceqa, o platama u mogu}nost da Narodna skup{tije tim povodom u petak odràna u dama, dok je "{iroko rasprostrawe- hid [ehi} rekao je da }e Ustav BiH re sa narodnim poslanicima u prosvjeti i zahtjevima Sindika- na ne donese odluku u skladu sa Bawoj Luci. na korumpiranost kroz privatiza- koji }e oni predloìti gra|anima Skup{tini jer nam je glavni ciq ta parlament bi trebalo da ras- o~ekivawima prosvjetara. da svome ~lanstvu poboq{amo pravqa na sjednici u julu. Do ta- ¥ M. M.

UMRLA BO@ANA DELI], MAJKA ÊTVORICE SINOVA UBIJENIH 1992. GODINE U GORA@DU UTIHNULO SRCE HEROINE Boàna Deli} je odlikovana Ordenom Milo{a Obili}a. Wene sinove Radivoja, Novicu, Niku i Jovu, u maju 1992. godine, odvela je muslimanska vojska u zloglasni logor u Vitkovi}ima, gdje su ih svu ~etvoricu ubili VI[EGRAD - U ~etvr- Posredstvom Komisije tak je u â~ku, gdje je bila za nestala lica Republi- kod rodbine, u 93. godini ke Srpske i brojnih me|u- C M preminula Boàna Deli}, narodnih organizacija, C M Y K majka ~etiri sina i k}erke, majka Boàna je neprekid- Y K koje su pripadnici musli- no, do kraja svog ìvota, manskih vojnih jedinica rat- poku{avala da prona|e ne 1992. godine ubili kod Go- grobove svojih sinova, ali ra`da. je sve bilo uzalud. Odmah s po~etka ratnih Obra}ala se i nadle- sukoba u maju 1992. godine, `nim op{tinskim i kan- muslimanski vojnici su iz se- tonalnim vlastima u Go- la Crkvina kod Vitkovi}a, u ra`du, ali ni trinaest go- Priprema me|unarodne konferencije: Kako krenuti naprijed op{tini Gora`de, od ku}e od- dina poslije ovog zlo~i- (Snimio R. OSTOJI]) veli sinove Boàne i Ilije na, {to ga po~ini{e pri- Deli} - Radivoja, Novicu, Ni- padnici muslimanske voj- Najavquju}i odràvawe kon- ciju, javne nabavke i nedosqednu dati mjesto koje im pripada, obez- ku i Jova - u zloglasni logor ske, od kojih i danas mno- ferencije, izvr{ni direktor Aso- primjenu zakona#. bijediti za{titu vitalnih nacio- u Vitkovi}ima, gdje su ubrzo gi slobodno {etaju Gora- cijacije Kristof Solioz rekao je ^lan Radne grupe za ekonom- nalnih interesa naroda i sprije~i- svu ~etvoricu ubili za jedan `dem, nikada niko nije ni da }e to biti prilika da se sagle- ska pitawa Damir Miqevi} ocije- ti wihovu zloupotrebu, oja~ati lo- dan. saslu{an, a kamoli da je da {ta je ura|eno u proteklom de- nio je da su "i deset godina posli- kalnu i regionalnu samoupravu, ga- Wihovu k}erku An|u mu- odgovarao za ovaj zlo~in. setogodi{wem periodu i na {ta rantovati qudska prava i slobode... slimanski vojnici su danima Po~etkom 2003. godine treba usmjeriti pa`wu u budu}no- - Sada{wi oblik decentrali- dràli zatvorenu, da bi je, u vi{egradskom nasequ sti. PETRI^ zacije BiH odgovara onima koji Asocijacija BiH 2005. osno- poslije mu~ewa, bacili u Okoli{ta tada{wi mini- - Iako je u proteklih deset go- trenutno vladaju ovim prostorima Drinu izme|u Vitkovi}a i star rada i bora~ko-inva- dina bilo dosta pozitivnih stvari, vana je 2003. godine kao mehani- jer su nas smjestili u kolektivite- BiH je i daqe u velikim problemi- zam podr{ke doma}em i me|una- te i ne daju nam mogu}nost da u kre- Mraviwca. Izmu~ena i na lidske za{tite Republi- ma jer je, prije svega, zavisna od rodnom dijalogu o budu}nosti irawu ìvota u lokalnoj zajedni- ivici snaga, An|a je uspjela ke Srpske Mi}o Mi}i} strane politi~ke i nov~ane pomo- BiH. Predsjedavaju}i Asocija- ci imamo aktivnu ulogu - rekao je da ispliva iz rijeke i do|e u se- àna Deli} su razmijeweni i pre- predao je kqu~eve monta`ne ku}e }i. Budu}nost BiH i cijelog regi- cije je biv{i visoki predstav- [ehi}. lo [a{i}e, gdje su u zato~eni- vezeni u Vi{egrad. majci Boàni. ona je u evropskim integracijama - nik u BiH Volfgang Petri~, a - Posqedwu godinu dana u BiH {tvu i izolaciji muslimanske je- Boàninom suprugu Iliji Ona je primala nacionalnu rekao je Solioz. potpredsjednik Jakob Finci. nema dijaloga. U ovoj zemqi posto- dinice dràle wene roditeqe, za- ubrzo je srce prepuklo od tuge i penziju Republike Srpske, a 2003. Predsjedavaju}i radne grupe za ji samo monolog i postoje prijet- jedno sa preìvjelim Srbima iz bola za izgubqenim sinovima i godine odlikovana je Ordenom ekonomska pitawa dr Rajko Toma{ je Dejtona svi ekonomski i dru- we. Trenutno imamo siroma{nu sela Crkvine. Naàlost, zbog ner- k}erkom, i sahrawen je na grobqu Milo{a Obili}a. Uz pravoslav- istakao je da je, i pored velike me- {tveni problemi u BiH ostali "uxericu# koju gradimo od lo{eg vnog rastrojstva, ubrzo se An|a Crn~a u Vi{egradu, daleko od ne vjerske obi~aje, bi}e sahrawe- |unarodne pomo}i, ekonomija BiH otvoreni#. materijala, sa lo{im majstorima, objesila. rodnog zavi~aja i wihovih Crkvi- na danas u 16 ~asova na vi{egrad- u vrlo lo{em stawu i da nedopusti- - Konferencija u @enevi tre- koja stoji u vazduhu i nema temeqa Poslije vi{e od godinu dana na kod Gora`da, u koje se ni po- skom grobqu Crn~a, uz humku svog vo kasne i tranzicioni procesi. ba da odgovori {ta se moè uradi- - rekao je Damir Miqevi}. zato~eni{tva u [a{i}ima, poslije rata niko od Deli}a nije supruga Ilije. Govore}i o tome {ta ograni~a- ti da se stvari pokrenu sa mrtve ¥ G. DAKI] sredstvom Unprofora Ilija i Bo- vratio. ¥ S. HELETA 4. i 5. jun 2005. POLITIKA 5 BAROMETAR ZAMJENIK PREDSJEDNIKA SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KAKVIM se principima povodi Evropska unija kada je jednim MLADEN BOSI] TVRDI zemqama dopu{teno demokratsko izja{wavawe gra|ana o osnovnim principima integracija, dok se drugim serviraju gotova rje{ewa i ultimativno traì da se ona prihvate? Kakva je perspektiva prijema balkanskih zemaqa u Evropsku uniju poslije referenduma u Francuskoj i Holandiji i dobacivawa evropskog ustava? NEMA DUGA, NEMA NI SLAVICA \URI], TRGOVAC IZ GRADI[KE: Ne pitaju gra|ane Rije~ je o po~etku najavqene - Kako to da se Francuzima i Holan- |anima pruà prilika da izraze svoje mi- odmazde prema Srpskoj demokratskoj {qewe, a gra|anima Srpske se uskra}u- je? Za{to nam name}u rje{ewa i ka`wa- VRA]AWA stranci. Tobi Robinson prekr{ila vaju nas zato {to ne prihvatamo rje{ewa zakon. Mogu}a tu`ba protiv koju su protiv Ustava? Za{to ne pitaju gra|ane Republike Srpske {ta oni èle? BR^KO - Srpska demokratska stranka. Zbog toga je naloìla blo- direktora republi~ke Agencije Stanovni{tvu, bilo koje nacional- stranka nikada nije uzela nikakav kadu strana~kog ra~una. Prema Ro- nosti, u na{oj republici bitno je da ima kredit od Privredne banke Srp- binsonovoj, dug koji "Spekta#, od- za bankarstvo gdje da radi i od ~ega da ìvi, a predstav- sko Sarajevo, pa toj banci ni{ta ne nosno Srpska demokratska stranka E[DAUN moè ni da vrati. trebaju da vrate, sa obra~unatom On }e zbog toga predloìti Visoki predstavnik Pedi E{- nici Evropske unije i me|unarodne zajednice trebalo bi da nam po- Ovo su rije~i zamjenika pred- zateznom kamatom, iznosi 1,6 mi- strana~kim organima da pokrenu daun je, gostuju}i u programu "BH mognu da gradimo zdravu ekonomiju. Umjesto toga, oni ru{e sve ono sjednika Srpske demokratske stran- liona maraka. tu`bu protiv direktora republi~- Radija 1# izjavio da je pravo pita- {to funkcioni{e. ke Mladena Bosi}a, kojima je pro- Mladen Bosi} upozorava da je ke Agencije za bankarstvo. Takva we za Srpsku demokratsku stranku Zbog toga i ne razmi{qam o budu}nosti Evropske unije, pa ni komentarisao odluku privremenog Agencija za bankarstvo Republike mjera }e, najvjerovatnije, izostati "da li je ona jo{ stranka Radova- o prijemu balkanskih zemaqa. upravnika Privredne banke Tobi kada je Tobi Robinson u pitawu, i na Karaxi}a i moè li to ostavi- MILIVOJE SAMARXI], KOMERCIJALISTA Robinson da blokira ra~une Srp- ODMAZDA to zbog principa neka`wivosti ti iza sebe i graditi novu, evropskoj demokratskoj stranci i zahtjev me|unarodnih zvani~nika u BiH. sku budu}nost#. IZ TREBIWA: Bosi} smatra da je, imaju}i u E{daun je ocijenio da nacio- Kancelarije visokog predstavni- vidu vrijeme zbivawa, pozadina ci- - Sumwam i da bi je zemqa iz nalne stranke samo mogu dovesti ka da stranka vrati navodno podig- jelog "slu~aja# jasna. Ra- koje dolazi izru~ila u slu~aju da se BiH na po~etak puta ka Evropskoj Dvostruki standardi nuti novac. di se, smatra on, o dokaè da je radila mimo zako- uniji, ali da ga ne mogu nastaviti - Nikada niko od nas nije tra- realizovawu na - isti~e Bosi}. ako se ne promijene. - Referendumi u Francuskoj i Holan- ìo da vratimo navodni dug Pri- prijetwi o Za zamjenika predsjed- - Mo`da }e se i Hrvatska de- diji dobro su prodrmali Evropsku uniju. vrednoj banci, niti imamo podat- odmazdi nika Srpske demokratske mokratska zajednica BiH promi- I neka su. Dok ostali narodi imaju pra- ke da taj dug uop{te postoji. Ako koje su stranke najsmje{nije je jeniti. Slu{ali smo Sulejmana Ti- vo i slobodu da sami odlu~uju, i treba da neko ima druga~ije dokaze, neka po- stigle iz saop{tewe Kancelarije hi}a na Kongresu Stranke demo- imaju, jer je to demokratija, malim naro- stupi prema zakonu, odnosno neka Kancela- visokog predstavnika iz- kratske akcije i, sude}i po tome, dima, poput na{eg, sve name}u. podnese tu`bu pravosudnim organi- rije viso- dato povodom ovog slu~a- ta se stranka mijewa. Jedino, ~i- Jedno pravo, a dva ar{ina, jedna Evro- ma - kazao je Bosi}. kog predst- ja. On isti~e da bi, da je ni se, Srpska demokratska stran- Prema wegovim rije~ima, os- avnika zbog na mjestu Pedija E{da- ka od nacionalnih stranaka vjeru- pa, a dva kolosijeka, demokratija za jedne neusvajawa - batina za druge. Zamislite da dozvole im {to nije podizala kredit, Srp- una, nakon ovog slu~a- je da ima budu}nost tako {to }e se ska demokratska stranka nije bila predloènog ja odmah otpustio dràti pro{losti - rekao je E{- gra|anima Republike Srpske da se na referendumu izjasne o Usta- koncepta re- daun. vu BiH, ili u kojoj dràvi èle da ìve... osniva~ bilo koje firme, pa ni slu`benike za forme polici- odnose s Na{ ulazak u Evropsku uniju je na dugu {tapu. Dosta }e vode pro- firme "Spekta#, koja se pomiwe u je. izvje{taju Tobi Robinson. javno- kvi postupci i javni istupi ru{e te}i Trebi{wicom i Vrbasom dok se to ne dogodi. Kao da me|una- {}u. ve} naru{eni kredibilitet Kan- rodna zajednica èli da Balkan jo{ neko vrijeme drì kao "bure Privremeni upravnik Pri- vredne banke Srpsko Sarajevo To- celarije visokog predstavnika. baruta#, da bi svoje isluène kadrove slala nama za tutore i uprav- bi Robinson kazala je u srijedu na- Bosi} smatra da se radi o po- nike. ve~e da je pregledom kredita ove ~etku najavqenih sankcija prema Uslovi za pristupawe Uniji samo se mnoè. Mislim da kada is- banke ustanovila da preduze}a "Ma- Srpskoj demokratskoj stranci, i punimo sve uslove za pristupawe Evropskoj uniji, te unije vi{e ne- tres# i "Spekta# nisu vratila poda je to svima jasno. }e ni biti. dignute kredite. Ona je kazala da - I scenario je prepoznatqiv: GOSPAVA JEREMI], SLU@BENIK IZ ZVORNIKA: je preduze}e "Spekta# 1997. godine vidjeli smo {ta se doga|alo sa hr- osnovala Srpska demokratska vatskim politi~arima u vrijeme kontrole Zagreba~ke banke. Zato je Sami smo krivi Mladen Bosi}: Ni firmi, ni kredita Tobi Robinson i postavqena za BLOKADA privremenog upravnika Privred- - Mnogo toga {to u razvijenim evrop- Mladen Bosi} priznaje da nema ne banke Srpsko Sarajevo. skim zemqama nije zaìvjelo, te zemqe sa- Srpske blokirala sve strana~ke - Takvo saop{tewe je, vi{e je ta~an uvid o visini sredstava koja su ra~une mimo svojih ovla{}ewa. nego jasno, hu{ka~ko. U wemu se Na kraju, Mladen Bosi} sa à- da poku{avaju da nametnu nama. Naà- blokirana na ra~unu Srpske demo- - Koliko smo ~uli, to je ura|e- navodi da je Srpska demokratska qewem konstatuje da se me|unarod- lost, srpski politi~ari su se vrlo indo- kratske stranke. On, me|utim, napo- no po nalogu Tobi Robinson. O~i- stranka krala pare od sitnih {teni zvani~nici u BiH pona{aju kao lentno pona{ali sve ovo vrijeme, i in- miwe da pretpostavqa da se radi o gledno je da se radi o protivzako- di{a. Ali, na taj na~in se vi{e ni uvrije|eni vlastodr{ci, i katego- formacije koje su dopirale do me|una- mnogo ve}em iznosu od navodnog du- nitom postupku, jer nijedan pri- djeca u Republici Srpskoj i BiH ne ri~no tvrdi da takav "kolonijal- rodnih institucija kreirali su uglavnom ga za koji Robinsonova tvrdi da je po- nudni upravnik bilo koje banke nemogu prevariti - nagla{ava Mla- ni stil# ne moè pro}i u 21. vije- bo{wa~ki politi~ari. Iskazali smo ve- digla firma "Spekta# za finansi- ma pravo dati nalog za blokirawe den Bosi}. ku. liku nespremnost da pokaèmo me|una- rawe kampawe stranke. bilo kojeg ra~una - isti~e Bosi}. Prema wegovom mi{qewu, ova- ¥ M. \UR\EVI] rodnoj zajednici da smo sposobni i zreli da gradimo svoju dràvu i da odlu~ujemo, pa nam oni name}u svoja STRANA^KA HRONIKA rje{ewa i prijedloge. Mi im prakti~no sluìmo kao pokusni ku- ni}i. SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA DOBOJ DEMOKRATSKA STRANKA Evropska unija }e ipak opstati i pro{iriti se jer je u pitawu interes kapitala koji potiskuje u drugi plan sve drugo. Sigurna sam Kazne nisu rje{ewe da }e i balkanske zemqe postati dio Evropske unije, ali mislim i Gavri} predsjednik da }e taj ulazak biti razo~arewe za ve}inu wih. BIJEQINA - Koncept rava visokog predstavnika u BiH DOBOJ - Za novog predsjed- - Sada nam predstoji da zavr- MILAN IVANÊVI], ODBORNIK U SKUP[TINI me|unarodne zajednice o postepe- da se situacija u ne}e promijeni- nika Op{tinskog odbora Srpske {imo poslove koje smo zapo~eli, nom preure|ewu BiH doìvio je ti ka`wavawem Srpske demo- OP[TINE NOVI GRAD: demokratske stranke u Doboju iza- u prvom redu da formiramo potpuni neuspjeh. Krupne promje- kratske stranke, jer je ona bila bran je dr Nikola Gavri}, koji je omladinsku organizaciju. Akce- ne nisu bile rezultat promjene i wegov izbor. Kazna nakon svr- posqedwih mjeseci bio vr{ilac nat }emo tako|e staviti na kon- Na {tetu malih du`nosti predsjednika. tinuiran rad svih organa stran- svijesti gra|ana, nego su donese- {enog ~ina nema efekta - kazao ne pod pritiskom ili su namet- je portparol Demokratske stran- - Veoma su ~udni demokratski princi- Tajnim glasawem za zamjeni- ke i saradwu sa mjesnim odbori- ka predsjednika izabran je Brani- ma, kojih u Doboju ima u gotovo nute. ke Du{ko \uri}. pi me|unarodne zajednice kada su Srbi u Ovo je re~eno u petak na On je kritikovao koncepci- pitawu. Pod pla{tom demokratije Srbi slav Gari}, za prvog potpredsjed- svakoj mjesnoj zajednici - rekao nika Mirko Okoli}, a za potpred- je Nikola Gavri}, isti~u}i da konferenciji za {tampu Demo- ju visokog predstavnika i pozvao i wihove vo|e se stalno priti{}u, od wih kratske stranke u Bijeqini, uz me|unarodnu zajednicu da prizna se traì da prihvate rje{ewa koja su pro- sjednike: Dragan Kova~evi}, Ni- }e u prvom planu biti rje{ava- kola Ninkovi}, Mladen Kr{i}, we ìvotnih pitawa gra|ana Do- napomenu da takav metod nije gre{ku koju je na~inila biraju- tiv wihove voqe, a na kraju krajeva i pro- donio su{tinske pomake na }i nacionalne stranke za part- tiv Ustava. To je nerazumno i na taj na- Neboj{a Mari}, Uro{ Kruq i Pe- boja. ro Bukejlovi}. ¥ Sl. P. Balkanu. nere u reformskim procesima. ~in me|unarodna zajednica kr{i qudska - Demokratska stranka upozo- ¥ M. S. prava. SRPSKA RADIKALNA STRANKA BR^KO [to se ti~e Evropske unije, uvjeren SRPSKI RADIKALNI SAVEZ VOJISLAV [E[EQ" sam da }e poslije francuskog i holandskog referenduma Evropa do- Mao~u pod kontrolu " ìvjeti velike promjene. Pla{im se da to opet ne bude na {tetu Izdajni~ka politika malih naroda. Jer, malim narodima, kao {to su Srbi, ni sada se ne BR^KO - Srpska radikalna Srpske radikalne stranke Br~ko. daju mogu}nosti koje uìvaju veliki. stranka distrikta Br~ko izrazila Srpski radikali su zabrinuti BIJEQINA - Predsjednik vine za koje smo se izborili u tro- @EQKO GVERO, DIREKTOR ZADRU@NE TRGOVINE" je u petak zabrinutost zbog prisu- zbog ~iwenice da policija distrik- Izvr{nog odbora Srpskog radi- godi{wem Otaxbinskom ratu - re- " stva velikog broja muxahedina u ta nije nadle`na da kontroli{e do- kalnog saveza "Dr Vojislav [e- kao je Blagojevi}. MRKOWI] GRAD: BiH. Oni deset godina poslije ra- lazak muxahedina u Gorwu Mao~u, {eq# Mirko Blagojevi} optuìo Blagojevi} je pozdravio odlu- ta, tvrde br~anski radikali, imaju jer ovo selo pripada Federaciji je u petak predsjednika Republi- ku republi~kog parlamenta da od- Po bo{wa~kom receptu li~ne dokumente BiH, a djeluju sa is- BiH, odnosno op{tini Srebrenik. ke Srpske Dragana âvi}a da "vo- baci ponu|eni koncept reforme tim ciqem kao i u ratu, ali sa iz- Zbog toga radikali pozivaju Kan- - Pravo na opredjeqewe i referendum- di izdajni~ku politiku#. policije. mijewenim metodama rada. celariju visokog predstavnika i - Vrijeme âvi}evog vladawa - Ako se nastave pritisci za sko izja{wavawe je temeqno pravo svakog - Prisustvo muxahedina i wiho- vlasti distrikta da, u saradwi sa naroda. To pravo jedino nemaju Srbi, zbog vih istomi{qenika je sve izraè- policijom Federacije BiH i me|u- }e ostati upam}eno kao vrijeme usvajawe ponu|enog koncepta re- nerazumqivih ar{ina me|unarodne zajedni- nije u distriktu Br~ko, posebno u narodnom policijom, obezbijede kada je Republika Srpska ostala forme policije, u Republici Srp- ce. O~ito je da pojedini mo}nici i grupe lo- selu Gorwa Mao~a, a ~esto se mogu kontrolu ulaska vehabita i muxa- bez najzna~ajnijih institucija za skoj treba raspisati referendum biraju samo za bo{wa~ku stranu. To je samo- vidjeti i na ulicama Br~kog - sto- hedina u Gorwu Mao~u. koje se izborila u Dejtonu, kao pe- - istakao je Mirko Blagojevi}. voqa zbog li~nih interesa, i to nema uteme- ji u saop{tewu Predsjedni{tva ¥ Da. T. riod kada su derogirane sve teko- ¥ M. S. qewe u me|unarodnom pravu. Nametawe rje{ewa na {tetu srpskog na- SKUP[TINA OP[TINE MRKOWI] GRAD roda dovodi do nepovjerewa me|u narodima u BiH, {to je prepreka za funkcionisawe pravne dràve i brì ekonomski razvoj. Pove}awe odborni~kih "pla- Evropska unija, ipak, ima budu}nost, ali se neke stvari u cije- ta# iznenadilo je mnoge u Mrko- lom tom projektu, o~igledno, moraju postaviti druga~ije. BURA OKO NAKNADA wi} Gradu. Op{te je mi{qewe da je nadoknada visoka, bez obzira na MIRJANA KOJI], TRGOVAC IZ BAWE LUKE: obaveze odbornika i stru~nih sa- Evropa u magli Odluka o pove}awu nadoknada odbornicima i spoqnim radnika. saradnicima izazvala nezadovoqstvo Ovo tim vi{e ako se zna da je - Narod ima pravo da odlu~uje o va`nim Mrkowi} Grad svrstan u kategori- pitawima na razli~ite na~ine i to pravo MRKOWI] GRAD - Odluka o 300 maraka, {to je za 100 maraka ni saradnici stalnih i povreme- ju nerazvijenih op{tina u Republi- mu se ne moè oduzeti. Me|utim, u na{oj pravu na nadoknadu za rad odborni- vi{e nego ranije. nih skup{tinskih tijela, potreb- ci Srpskoj i da je stawe u privre- zemqi je te{ka ekonomska situacija, prika i spoqnih stru~nih saradnika Prema ovoj odluci, spoqni no je da prisustvuju svim zasjeda- di izuzetno lo{e. Naime, ve}ina tisnuti smo siroma{tvom, pa su drugi uze- radnih tijela Skup{tine op{tine stru~ni saradnik radnog tijela, ko- wima u toku mjeseca. To pravo preduze}a radi na ivici ste~aja, a li na{u sudbinu u svoje ruke. Mrkowi} Grad, usvojena na posqed- ji nije odbornik, mjese~no }e pri- ostvari}e i ukoliko su opravdano neka, kao {to su "Alkon#, "Mawa- Me|unarodna zajednica zaboravqa wem zasjedawu bez rasprave, iza- mati 90 maraka. ^lanovi Op{tin- sprije~eni da prisustvuju zasjeda- ~a#, "Dimitor#, Fabrika vijaka..., osnovne principe demokratije kada je Re- zvala je dosta opre~nih mi{qewa ske izborne komisije, tako|e, imawu. ve} su "zakora~ila# u predste~aj- publika Srpska u pitawu. Zato im poru~u- u gradu podno Lisine. ju mjese~nu nadoknadu po 300 mara- Ina~e, inicijativu za dono{e- nu fazu. jem da voqu naroda moraju po{tovati. Odlukom je predvi|eno da od- ka, a u izbornoj godini nadoknada wu nove odluke o visini nadokna- Zanimqivo je i da je odborni~- [to se Evropske unije ti~e, ona je, izgleda, u magli i onim zemqa- bornik Skup{tine op{tine za oba- se pove}ava, pa }e predsjednik pri- de za obavqawe odborni~ke du`no- ka nadoknada za 64 marke ve}a od ma koje su ~lanice, a kako ne}e biti nama. Ipak, na{ narod se nada vqawe odborni~ke i du`nosti ~la- mati 400, a ~lanovi po 350 maraka. sti pokrenuo je odbornik Partije pro{logodi{we prosje~ne plate boqem ìvotu, pa u pridruèwu Evropskoj uniji vidi {ansu. ¥ na radnog tijela koje imenuje Skup- Da bi ostvarili pravo na mje- demokratskog progresa Milan Ro- u mrkowi}koj privredi. {tina ima pravo na nadoknadu od se~nu nadoknadu odbornici i spoq- si}. ¥ S. DAKI] 6 EKONOMIJA 4. i 5. jun 2005. DA LI ]E U PONEDJEQAK BITI BLOKIRANA NEDJEQNA ANALIZA TRGOVAWA NA BAWALU^KOJ BERZI BAWALU^KA MQEKARA" " Oprez umawio promet Gra|ani svoje akcije vi{e ne prodaju po svaku cijenu kao {to je to bio slu~aj ranije, ve} ~ekaju pravi trenutak BAWA LUKA - Pad prome- pro{logodi{weg tendera cije- je. Berzanski indeks pao je za ODLUKA U PODNE ta na Bawalu~koj berzi posqe- na akcija "Bawalu~ke pivare# 3,28 odsto, dok je indeks fondo- dica je smawewa tra`we s jedne je bila najve}a, a prometovan va porastao za skromnih 0,4 od- strane, i porasta broja dana koje i veliki broj akcija ovog sto. Ako u ponedjeqak do 12 ~asova ne dobijemo jim se trguje u toku jedne nedje- preduze}a - podsje}a Laki}. Na segmentu berzanske ko- zadovoqavaju}i odgovor, katancima }emo blokirati qe. Ona kaè da su razlozi pa- tacije najve}i promet ostvaren C M Stru~ni saradnik na Bawa- da interesovawa za akcije "Ba- je u trgovini akcijama "Teleko- C M Y K kapiju Bawalu~ke mqekare", tvrde proizvo|a~i mlijeka lu~koj berzi Darko Laki} kaè walu~ke pivare# brojni, a ma Srpske# od 390 hiqada mara- Y K BAWA LUKA" - Ako u poned- za ponedjeqak na- mqekare#, tako da do kona~nog da je smawewe tra`we dovelo i osnovni je taj {to je ovo predu- ka, a cijena ove akcije je pala jeqak do 12 ~asova ne dobiju pis- javqena sjedn- rje{ewa ne}e mo}i ni{ta ni da do mawih cijena akcija. ze}e tokom protekle godine po- za 5,5 odsto i u ~etvrtak se wo- menu potvrdu da }e im biti izmiren ica Uprav- ulazi u krug "Mqekare#, niti da iz - Razlozi za to leè u ~iwe- slovalo s gubitkom, tako da je me trgovalo po 1,7 maraka za ak- zaostali dug od 300 hiqada mara- nog odbora wega izlazi - rekao je za na{ list nici da gra|ani svoje akcije vite{ko da }e se pojaviti ozbiq- ciju. ka, poqoprivrednici }e katanci- i dola-zak Dragan Joki}. {e ne prodaju po svaku cijenu, niji ulaga~ koji }e zna~ajnije Od akcija privatizaciono- ma blokirati kapiju "Bawalu~ke u Bawu Lu- On priznaje da bi poqopri- mqekare#. ku vode}ih vrednici mo`da sa~ekali jo{ izv- Ovo je u petak za "Glas qudi "Sub- jesno vrijeme sa naplatom svojih Srpske# potvrdio predsjednik oti~ke potraìvawa da u me|uvremenu ni- Sekcije proizvo|a~a mlijeka Re- mqekare# je do{lo do smawewa otkupa mli- publike Srpske Dragan Joki}, ko- ~eka}emo jeka i istovremeno isporuke pas- ji, uzgred re~eno, sa vlastite farme terizovanog mlijeka u tetrapaku "Bawalu~koj mqekari# dnevno is- iz Srbije. poru~uje oko 200 litara mlijeka. - To, ali i odugovla~ewe sa pot- On kaè da svi dosada{wi pisivawem novih ugovora sa do- poku{aji u rje{avawu ovog ma}im farmerima o proizvodwi i pitawa nisu dali rezul- isporuci sirovog mlijeka "Bawa- tate, pa poqoprivred- lu~koj mqekari#, prelilo je kap u nicima ne preostaje ~a{i. Iako smo ve} duè vrijeme ni{ta drugo, nego da nastojali da ove probleme ri- blokiraju rad "Mqe- je{imo na obostrano prihvatqiv kare# sve do naplate na~in i imali zaista veliko str- svojih potraìvawa. pqewe, vi{e ne moèmo da ~ekamo - Mi smo do sada - kaè Joki} i dodaje da od toga za- poku{avali da prob- visi ~ak hiqadu proizvo|a~a i wi- lem rje{avamo u di- hovih porodica. rektnim kontaktima sa Podsjetimo da je "Bawalu~ka rukovodstvom, ne samo mqekara# privatizovana u decem- Bawalu~ke, ve} i "Su- \Dragan Joki}: Vi{e ne moèmo bru pro{le godine kada je 65,75 boti~ke mqekare#, ko- da ~ekamo (foto-arhiva) odsto dràvnog kapitala za pola ja je wen ve}inski vla- miliona maraka kupila "Sub- snik, ali naàlost, vrijeme je pro- eventualnu odluku do 12 ~asova. oti~ka mqekara# koja posluje u sas- lazilo, a èqeni rezultati su Ako bude negativna, katancima tavu kompanije "Salford#. izostajali. S obzirom na to da je }emo blokirati kapiju "Bawalu~ke ¥ M. MIQU[

UPRAVA ZA INDIREKTNO SINDIKAT RAFINERIJE U BOSANSKOM BRODU OPOREZIVAWE kao {to je to bio slu~aj ranije, ulagati u ovu akciju po ovim ci- investicionih fondova najve}i ve} prate kretawe cijena na ber- jenama. promet imale su akcije Polara Obe}awe odgodilo protest zi i ~ekaju pravi trenutak - ob- - Od raspisivawa tre}eg ten- fonda od 300 hiqada maraka. Pe~ati na BAWA LUKA - Sindikat Ra- se pokrene kontinuirana proiz- jasnio je Laki}. dera cijena akcija "Bawalu~ke - Ova akcija je ostarila i finerije u Bosanskom Brodu odu- vodwa - rekao je Vidi}. On je istakao da je i trgova- pivare# biqeì stalni pad, ta- najve}i pad tokom ovonedjeqnog stao je od najavqenog protesta upo- Oko 1.400 zaposlenih u brod- we akcijama "Bawalu~ke piva- ko da se ove nedjeqe trgovalo trgovawa od 17,8 odsto, sa osam 18 pumpi zorewa ispred Vlade Republike skoj Rafineriji ~eka na isplatu re# znatno smaweno. po cijeni od 1,17 maraka za ak- maraka koliko je cijena ove ak- Srpske, jer za nedjequ treba da bu- 11 zaostalih plata, kojima se 20 KONTROLOM 23 benzin- de isporu~eno 70 hiqada tona si- mjeseci ne upla}uje ni penzijsko- - Tre}i tender je u toku, a ciju - rekao je Laki}. cije bila u ponedjeqak na {est ske pumpe na podru~ju regije rove nafte za preradu. invalidsko ni zdravstveno osigu- porede}i ga sa prethodnim, ko- Tokom trgovawa promet je maraka u ~etvrtak - kaè Darko Mostar utvr|eno je da se lo`- Ovo je na{em listu potvrdio rawe. ji je bio pro{le godine, situa- bio oko 2,5 miliona maraka i Laki}. uqe nezakonito prodavalo na predsjednik Sindikata Rafineri- - Traìmo da republi~ka Vla- cija je znatno druga~ija. Tokom ostvaren kroz 3.594 transakci- ¥ Q. ^. 18 pumpi - saop{tila je Upra- je u Bosanskom Brodu Slavko Vi- da stane iza Rafinerije, da prona- va za indirektno oporezivawe. di}, napomiwu}i da je poslije raz- |e sigurnog strate{kog partnera, U saop{tewu se navodi da govora sa ministrom privrede, obezbijedi sredstava za remont do- IZGRADWA FABRIKE AUTO-DIJELOVA U SREBRENICI su slu`benici Sektora za spro- energetike i razvoja Srpske Mi- trajalih postrojewa i pokrene vo|ewe i po{tovawe carinskih ladinom Gligori}em dogovoreno proizvodwu bez zastoja sa mjese~- Zapo{qavawe metalaca i poreskih zakonskih propisa da se radnicima, ~im stigne siro- nom preradom od 100 hiqada tona va nafta, isplati jedna zaostala - veli Vidi}. SREBRENICA - Poslovni finansira}e "Cimos# koji je, jula, kada bi trebalo da po~ne i Uprave za indirektno oporezi- sistem "Cimos# iz Kopra zapo- prije Poto~ara, sli~nu fabriku proizvodwa. Kra{ovec je ista- vawe, u saradwi sa mostarskom plata. Glavni krivac za lo{e stawe - Ne èlimo da protestom u Rafineriji, prema Vidi}evom ~eo je pro{log mjeseca u Poto~a- izgradio i u Grada~cu. kao da }e ve} idu}eg mjeseca bi- trì{nom inspekcijom, kon- ugrozimo pregovore Vlade sa lon- mi{qewu je biv{a Vlada Republi- rima kod Srebrenice izgradwu ^lan Upravnog odbora ove ti zaposleno 20 radnika metal- trolisali na podru~ju Mostara donskim dobavqa~em sirove naf- ke Srpske koja je naslijedila lo- fabrike auto-dijelova za pet kor- slovena~ke kompanije Franc Kra- ske struke, a da }e na proqe}e to~ewe lo`-uqa. te "Vitolom#, jer su u zavr{noj {e poteze svojih prethodnika. On poracija u Evropi: "BMW#, "Au- {ovec najavio je, tokom nedavne idu}e godine, poslije zavr{etka - Ni u jednoj od 18 benzin- fazi. Svoje zahtjeve smo dostavi- smatra da Rafineriji nema spasa di#, "Peò#, "Tojotu# i "Fijat#. posjete Srebrenici, da }e prva druge faze izgradwe fabrike, ovo skih pumpi nisu ispuweni li ministru Gligori}u i o~ekuje- ukoliko se za wu ne prona|e rje{e- Izgradwu fabrike, kao i nabav- faze izgradwe fabrike auto-di- preduze}e zaposliti jo{ stotinu uslovi u pogledu prijave po~et- mo da }e biti rije{eni, ukoliko we do septembra. ¥ D. V. M. ku novih ma{ina i postrojewa jelova biti zavr{ena do sredine novih radnika. ¥ K. ]. ka obavqawa djelatnosti Up- ravi za indirektno oporezivawe niti imaju posebna skla- PREDSTAVNICI KOMPANIJE MITAL STIL" KOD NAÊLNIKA OP[TINE PRIJEDOR di{ta za lo`-uqe. Zbog toga su " sporni tankovi, agregati i pi{toqi na ovim pumpama plo- mbirani i zape~a}eni - isti~e se u saop{tewu. PRETVARAWE @EQEZA U NOVAC U saop{tewu se navodi da PRIJEDOR - Izvr{ni direk- }e, radi poboq{awa naplate tor me|unarodne kompanije "Mi- Rudu iz Omarske trenutno izvozimo u Rumuniju, javnih prihoda i puwewa buxe- tal stil# za operacije u Evropi ta, Uprava za indirektno opo- Roland Ban sastao se u petak sa ê{ku i Poqsku. Impresionirani smo zalagawem rezivawe i daqe kontrolisati na~elnikom op{tine Prijedor i znawem radnika. Planiramo otvarawe novog uvoz nafte i naftnih derivata. Markom Pavi}em. Na sastanku je bilo i ruko- kopa, rekao je Roland Ban ¥ D. V. M. vodstvo preduze}a "Novi rudnici C M se uklopiti u proizvodne kapaci- Prema planovima proizvod- Direktor "Novih C M Y K Qubija# koje je odnedavno ~lan Y K BOKSIT" MILI]I "Mital stila# jedne od najve}ih tete @eqezare Zenica, koja je tawe, u "Novim rudnicima Qubija# rudnika Qubija# Mla- " kompanija za proizvodwu ~elika u ko|e ~lanica kompanije "Mital trebalo bi da se iskopa 2,2 mili- den Jela~a je dodao da svijetu. stil#. ona tona rude godi{we. otvarawe novog rudo- Kupovina - Veoma sam zadovoqan onim {to sam ~uo oko {irewa proizvodwe u "Novim rudnicima Qu- novih kamiona bija#. To automatski zna~i da }e prihod biti ve}i, da }e biti no- MILI]I - Generalni di- vog zapo{qavawa, a sve to poseb- rektor preduze}a "Boksit# Ak- no najavquje i otvarawe novog ko- cionarsko dru{tvo Mili}i Ra- pa u Omarskoj. Op{tina Prije- jko Duki} ugovorio je kupovinu dor daje punu podr{ku ovim ak- Roland Ban: êka nas osam "mercedesovih# kamiona, tivnostima. Iskreno se nadam da puno rada i nova ula- ukupne vrijednosti oko milion }e ovaj pozitivni trend u "Novim gawa maraka. rudnicima Qubija# biti nasta- Prema informaciji iz ovog vqen - kazao je Pavi}. kopa "Buva~# zna~i i nova ulaga- preduze}a, ugovor o kupovini Izraàvaju}i zadovoqstvo sawa od oko 13 miliona evra. radwom izme|u "Novih rudnika - Ostvarewe ovog plana zna- ovih vozila je podràla Balkan Qubija# i op{tinske vlasti, Ban ~i}e puno, ne samo za nas, ve} i za investment banka, a kamioni bi je, izme|u ostalog, kazao da je ve} lokalnu zajednicu. Sama ~iweni- trebalo da budu isporu~eni do danas proizvodwa u "Novim rud- ca da je na{ mjese~ni obrt preko kraja ovog mjeseca. nicima Qubija# mnogo ve}a od deset miliona maraka govori da Pet kamiona }e sluìti za o~ekivane. mi u~estvujemo sa velikom svotom prevoz rasutih tereta, dok }e tri - Rudu iz Omarske, u ovom tre- u buxetu op{tine i Vlade Repu- biti kori{}ena za {pediterske nutku izvozimo u Rumuniju, ê{ku blike Srpske. Tu su naravno i ve- usluge u "Boksitovom# sektoru i Poqsku i za sada se posao odvi- lika izdvajawa za doprinose i po- saobra}aja. ja veoma dobro. Impresionirani reze, {to automatski stvara, u sva- U "Boksitu# navode da je u smo zalagawem i znawem radnika. kom slu~aju, pozitivne posqedice U narednih tri do ~etiri godine proteklom mjesecu u ovom pre- - naglasio je Jela~a. planiramo otvarawe novog kopa, "Novi rudnici Qubija# ima- duze}u radni odnos zasnovalo 40 {to zahtijeva puno rada i nova ju oko 650 zaposlenih, i kako saradnika - voza~a, gra|evinara i ulagawa - rekao je Ban i pojasnio znajemo, u narednom periodu, po- stru~waka iz oblasti proizvod- da }e, zahvaquju}i dosada{wem Poslovni razgovor: Uspje{na saradwa Novih rudnika Qubija" i sao u ovom preduze}u }e na}i jo{ we hrane i saobra}aja. kvalitetnom radu, nivo proizvod- " 50 novih radnika. ¥ S. S. we biti podignut i na taj na~in }e op{tine Prijedor ¥ D. BULI] 4. i 5. jun 2005. DRU[TVO 7 [TA UTIÊ NA VISINU TELEFONSKOG RAÛNA I KAKO PODNIJETI REKLAMACIJU NULA DI@E PRITISAK

Nisu sve usluge sa dodatnom vrijedno{}u vru}e linije" erotskog sadràja, ali su me|u najbrojnijima." Impulse guta" i pogre{na internet konekcija, upozoravaju u" Telekomu Srpske" " IAKO nadle`ne slu`be "Te- De{ava se da se pretplatni- preko wega dospjeli na neke In- lekoma Srpske# neprestano upo- ci uporno àle na visinu tele- ternet stranice, ne znaju}i pri zoravaju svoje korisnike na zam- fonskih ra~una, zakliwu}i se da tom da su se prebacili sa doma- ke usluga sa dodatnom vrijedno- }eg na strani server. {}u, od kojih su najpoznatije Od ukupnog broja reklamaci- "vru}e linije#, pozivi na te bro- ZABRANA ja, navode u "Telekomu Srpske#, jeve i danas su naj~e{}i uzrok Da bi se izbjegli visoki te- preostalih 24 odsto prigovora pretplatni~kih prigovora na vi- lefonski ra~uni i nesporazu- odnosi se na druge telefonske mi izme|u operatera i pret- sinu telefonskog ra~una. usluge. Pretplatnici se naj~e- U Direkciji za marketing i platnika, upozoravaju iz "Tele- koma Srpske#, korisnicima je {}e àle na koli~inu potro{e- prodaju "Telekoma Srpske# na- nih impulsa, a problem nastaje pruèna mogu}nost besplatnog Telefonirawe: Pa`qivo birati brojeve (foto-arhiva) gla{avaju da se 76 odsto od ulo- ograni~ewa poziva usluga sa do- kada je àlbu podnio korisnik ènih reklamacija telefonskog datnom vrijedno{}u. Ukratko, broja, sa koga je tehni~ki nemo- ra~una odnosi upravo na usluge sa pretplatnik od "Telekoma Srp- gu}e izlistati pozive. - Radne jedinice su prvoste- je Regulatornoj agenciji za ko- trebno obaviti dodatne provje- dodatnom vrijedno{}u, ali i na ske# moè da traì da se sa we- Izvr{ni direktor Direkci- peni organ, koji rje{ava pristi- munikacije. Na tu adresu odlaze re i radwe, taj rok moè da bude Internet. govog broja zabrani pozivawe je za marketing i prodaju u "Te- gle prigovore. Ukoliko pret- prigovori, koji se odnose na pri- i duì. Dodu{e, nisu sve usluge sa do- brojeva koji po~iwu sa 090, 092, lekomu Srpske# Sla|ana Babi} platnik nije zadovoqan odgovo- stup javnim telefonskim mreà- U "Telekomu Srpske# nagla- datnom vrijedno{}u "vru}e li- 094 i 096. isti~e da pretplatnici nezado- rom prvostepenog organa, moè da ma, kvalitet usluge, diskrimina- {avaju da pretplatnik, koji je nije# erotskog sadràja, ali su voqni wihovim uslugama rekla- uloì prigovor i drugostepenoj ciju ili kr{ewe interesa pret- uloìo reklamaciju na visinu me|u najbrojnijima. [to se ti~e maciju mogu da podnesu najdaqe komisiji - veli Babi}eva. platnika. telefonskog ra~una, ima pravo Interneta, podsje}aju u "Teleko- nikada u ìvotu nisu pozvali nedo 15. u teku}em mjesecu za pret- De{ava se, naravno, da pret- Obje komisije - prvostepena na besplatan listing odlaznih mu#, impulse "guta# i pogre{na kog u, primjera radi, Velikoj hodni mjesec. Zahtjev se podnosi platnik nije zadovoqan ni odgo- i drugostepena - moraju u roku od poziva, a dok je slu~aj otvoren, ni- konekcija, odnosno posjeta stra- Britaniji. Taj broj na wihovim slu`bi reklamacija radne jedini- vorom drugostepene komisije. U 21 dana da odgovore pretplatni- je obavezan da plati ra~un za nicama preko me|unarodnih ser- ra~unima, ipak se nije na{ao slu- ce, na ~ijem se podru~ju nalazi tom slu~aju, isti~u u "Telekomu ku na wegov prigovor. Me|utim, sporni period. vera. ~ajno ili gre{kom, jer su upravo pretplatnik. Srpske#, prigovor se prosqe|u- ako je u odre|enom slu~aju po- ¥ D. MAJSTOROVI]

SUKOB IZME\U STRANKE I UDRU@EWA GRA\ANA UDRU@EWE RASEQENIH I IZBJEGLIH LICA GRADA BAWA LUKA STARE DEVIZNE [TEDWE Nezaposlenost prva briga Sud umjesto {altera Ve}ina ovih gra|ana mora da radi poslove koji su daleko BAWA LUKA - Predsjednik Grbi} jo{ tvrdi da su Ni{i}a ispod wihove stru~ne spreme i dostojanstva Stranke deviznih {tedi{a êdo Gr- napustili svi ~lanovi Udruèwa i bi} demantovao je u petak tvrdwe da on neovla{}eno koristi wihov ^LANOVI Udruèwa rase- daleko ispod wihove stru~ne otpremninu koja im prema za- predsjednika Udruèwa gra|ana za pe~at. qenih i izbjeglih lica grada Ba- spreme i dostojanstva. konima pripada. vra}awe stare devizne {tedwe u BiH Udruèwe gra|ana za vra}awe wa Luka smatraju da izbjeglice i Mnogo izbjeglica i raseqe- - Mali je broj onih koji su i dijaspori Svetozara Ni{i}a da je stare devizne {tedwe u BiH i dija- raseqena lica te{ko dolaze do nih lica radi na crno, ili pro- uspjeli da ostvare ovo, ali i bio u~esnik bilo kakvih nezakonitih spori u saop{tewu koje je u ~etvr- zaposlewa i da je to jedan od prodaju robu na pijacama i trotoari- druga prava. Danas se za pre- radwi u vezi sa starom deviznom tak potpisao Svetozar Ni{i} na- blema koji je potrebno rije{iti ma. kid radnog odnosa radnicima {tedwom. vodi da je u Okru`nom javnom tuì- {to prije. - Naàlost, mnogi zara|uju ispla}uje izme|u {est i 12 - Ni{i} ve} dugo diskredituje la{tvu Bawa Luka "podnijelo kri- - Prema podacima koje smo sve mawe i mawe, tako da te{ko hiqada maraka za otpremni- Stranku deviznih {tedi{a i mene vi~nu prijavu protiv direktora dobili u Zavodu za zapo{qavawe ìve. Jedan od razloga {to je to nu - naglasio je Mili{i}. li~no - kaè Grbi} dodaju}i da je to Agencije za posredni~ke, informa- ~inio i 2002. i 2004. godine u vrije- ti~ke i finansijske usluge Bawa u Bawoj Luci posao ~eka 5.233 ra- tako je i otvarawe sve ve}eg bro- U Udruèwu raseqenih i me predizborne ti{ine. Luka \or|a Mike{a zbog nezakoni- seqena lica i 1.711 izbjeglica. ja kineskih prodavnica u kojima izbjeglih lica grada Bawa Lu- Vojislav Mili{i}: Me|u nezaposlenima je i 2.018 bose prodaje roba koja je jeftinija ka kaù da }e raditi na tome Grbi} tvrdi da Ni{i} ne radi u tog izdavawa dokumenata vlasnika Mnogi prinu|eni interesu starih deviznih {tedi{a stare devizne {tedwe kao i izdava- raca, kao i 422 ratna vojna inva- od one koju oni nude - istakao je da nadle`ne ustanove po~nu ve} "pla}eni~ki posao kako bi raz- wa podataka o staroj deviznoj {ted- lida - kazao je predsjednik Udru- Mili{i}. da rje{avaju ove, ali i druge da prodaju robu na pija- bio jedinstvo {tedi{a u korist onih wi {vercerima stare devizne {ted- èwa Vojislav Mili{i}. On nagla{ava da je ve}ina probleme izbjeglih i raseqe- cama ili trotoarima koji otkupquju staru deviznu {tedwe#. On dodaje da ve}ina ovih gra- ovih gra|ana dobila otkaz na po- nih lica. (foto-arhiva) wu i bogate se na wihovoj muci#. ¥ M. Mi. |ana mora da radi poslove koji su ~etku rata, a nikad nisu dobili ¥ S. Mi.

PODIJELILI SE OKRUGLI STO O RUDARSTVU U SRPSKOJ ZDRAVSTVENI RADNICI Gubimo {kolovan kadar

Pukla tikva DOBOJ - Aktuelno stawe u rudarstvu, ski odsjek u Prijedoru koji je u sastavu teh- s posebnim osvrtom na obrazovawe ka- nolo{kog fakulteta - naglasio je Niko- sindikalna dra, bila je glavna tema ju~era{weg okru- li} i dodao da se brojni stru~ni kadar glog stola koji je u Doboju organizovao Sa- razi{ao na sve strane svijeta. vez inèwera i tehni~ara rudarstva, ge- Od ukupno 139 diplomiranih inèwe- OSPORAVAWE legitimite- ologije i metalurgije Republike Srpske. ra rudarstva, koliko ih je ostalo u Repu- ta Skup{tine i izbor Milenka - @elimo da ukaèmo na to kakav pro- blici Srpskoj, u tri rudnika - u Ugqevi- Granuli}a za predsjednika repu- fil kadra je potreban u ovoj oblasti i da ku, Gacku i Qubiji radi ih 60, a ostali u bli~kog sindikata zdravstva od u tom smislu prilagodimo nastavne pro- drugim subjektima, {to je nedovoqno, jer strane jednog dijela medicinskih grame visokog obrazovawa neophodnih mnogi pogoni u kojima se eksploati{u mi- radnika, neki sindikalci su odmah privredi. Naravno, to sve treba da se oba- neralne sirovine nema stru~nog kadra. kritikovali tvrde}i da se takvim vi u skladu sa Bolowskom deklaracijom - Stru~ni i nau~ni savjetnik, diplomi- postupkom razbija i razvodwava rekao je predsjednik Saveza Tomo Beno- rani inèwer rudarstva, dr Aleksandar snaga ovog granskog sindikata. vi}. Simi}, kaè da u Doboju, recimo, posto- Izbor Milenka Granuli}a za Prema mi{qewu generalnog sekreta- ji geodetska {kola koja obrazuje - mole- predsjednika sindikata, napu{tara Saveza Du{ana Nikoli}a, stawe u obla- re. wem Skup{tine sindikata zdrav- sti rudarstva je katastrofalno i zbog to- - Danas u Republici Srpskoj nema ni stva koja je odràna krajem maja, ga je na skup{tini odlu~eno da se odrì obrazovnih ustanova, ni programa za obra- bojkotovali su sindikalci iz ba- ovaj okrugli sto. zovawe kadra koji je neophodan za rad u ru- wolu~kog Klini~kog centra i Do- - Istina, primjetno je oìvqavawe darstvu i gra|evinarstvu. Bez tog kadra ma zdravqa @eqko [ukalo, Zden- rudarstva, aktivirawe rudnika, ali sve ne mogu se planirati ni razvojni progra- ko Stupar, Brankica Radinkovi} drugo je u zamirawu, od baze do vrha. Mi mi u rudarstvu, niti se mogu sprovoditi i Du{ko [akoti}. Suo~avawe sa problemom: Ni obrazovnih ustanova ni progra- nemamo ni ministarstvo, ni jak sektor za zakonski propisi koji reguli{u ovu ma- rudarstvo, {to smo prije imali. Ne posje- teriju - istakao je Aleksandar Simi} i do- Oni su osnovali Koordinaci- ma obrazovawa koji nam treba ju sindikata koja ne priznaje sada- dujemo nijednu sredwu rudarsku geolo{ku dao da je krajwe vrijeme da se pozabavimo {we sindikalno rukovodstvo gran- {kolu, nijedan fakultet, ve} samo Rudar- ovim problemom. ¥ Sl. P. skog sindikata, jer po wihovom mi- {qewu Skup{tina nije odràna RAZMATRAWE RJE[AVAWA PROBLEMA ODLAGAWA KLANI^KOG OTPADA U LAKTA[IMA na legalan na~in i Granuli} koji je vodio sindikat u prethodnom mandatu nije ni{ta u~inio u borbi za radni~ka prava. ZAGA\IVAÊ UDARITI PO XEPU - To nije istina. Dva dana prije odràvawa skup{tine od mene su @eqko [ukalo i druge kolege iz LAKTA[I - O problemu odlazi odba~en na podru~ju cijele op- gawa klani~kog otpada, koji na pod- Inspekcijskom kontrolom utvr|eno je da sve klanice {tine, pa ~ak i u urbanim dijelovi- sindikalne koordinacije zatra- ru~ju op{tine Lakta{i proizvodi posjeduju ugovor zakqu~en sa preduze}em Komunalac". ma op{tine, odbornici su zatraì- ìli da odgodim Skup{tinu. Od- 16 registrovanih klanica ponovo su " li da se najstroè kazne svi oni ko- bio sam da to u~inim, jer nije u raspravqali op{tinski odborni- Me|utim, ugovor se ne po{tuje, jer se klani~ki otpad ji ne èle koristiti usluge "Komu- skladu sa Statutom - izjavio je Gra- ci. nalca#. nuli} i dodao da ne zna {ta je na- Prema ranijem zakqu~ku Skup- ne predaje Komunalcu" Zakqu~eno je da na~elnik op- velo sindikalce kojima su granski {tine op{tine Lakta{i op{tin- komunalnim preduze}em" "Komuna- radnika "Komunalca# da utovaruju munalac# nije prekidao ugovore sa {tinskog odjeqewa za privredu sindikat i on li~no najvi{e pomo- ski inspekcijski organi su obi{li lac# o odvozu ovog otpada. Me|utim, otpad i sli~no. Kako bi smawili klani~arima iako oni nisu po{to- Brankicu Zeli} organizuje zajed- gli prilikom organizovawa {traj- sve klanice kako bi utvrdili na ko- odredbe tih ugovora se ne po{tuju, tro{kove, klani~ari su vlastitim vali wegove ugovorene obaveze. Ta- ni~ki sastanak sa klaoni~arima i kova da poku{aju da razjedine sin- ji na~in se otpad odlaè i o tome su odnosno klani~ki otpad se ne pre- sredstvima organizovali odvoèwe ko|e nije pokretan ni postupak kod direktorom "Komunalca# na kojem dikat zdravstva i da unesu krizu. nedavno obavijestili odbornike. daje "Komunalcu# - istakla je na- klani~kog otpada, o ~emu je inspek- redovnih sudova. Ina~e, klani~ki bi se trebali rije{iti svi nespora- U izjavi za na{ list qekar - U postupku registracije kla- ~elnik op{tinskog odjeqewa za pri- torima predo~en ra~un i takozvani otpad "Komunalac# odvozi na depo- zumi. U suprotnom, prema rije~ima Psihijatrijske klinike Mirjana nica obavezno se mora priloìti vredu Brankica Zeli}. vagarski list. niju u Rami}e i za tu uslugu napla- na~elnika op{tine Lakta{i Milo- Peji~i} podsje}a da su svi sindi- ugovor sa ovla{}enim preduze}em Vlasnici klaonica pokazali su Prema tvrdwama direktora }uje 198 maraka po vozilu, za odvoz vana Topolovi}a klani~ari }e se kati u svim regionima Republike o preuzimawu klani~kog otpada ko- ugovore i ra~une pla}ene za uklawa- "Komunalca# Vida Kele~evi}a kla- jedne tone otpada. ka`wavati nov~ano ali i na sve dru- Srpske jo{ u novembru pro{le go- ji }e se uni{tavati na ne{kodqiv we otpada, ali su iznijeli i niz pri- ni~ki otpad predaje jedino vlasnik Smatraju}i da je takvo stawe ge zakonom predvi|ene na~ine kako dine zapo~eli pripreme za odrà- na~in. Inspekcijskom kontrolom mjedaba na rad "Komunalca#. Pri- klanice "Dim# iz Glamo~ana, a ra- neodrìvo, tim vi{e {to svakim bi se obezbijedilo po{tovawe za- vawe Skup{tine sindikata. utvr|eno je da sve klaonice posjedu- mjedbe se odnose na visoke naknade, ~uni izdani drugim klani~arima od- danom raste broj prijava gra|ana o kona i Odluke o komunalnom redu. ¥ M. M. ju ugovor zakqu~en sa lakta{kim neredovno odvoèwe, nespremnost nose se na odvoz redovnog sme}a. "Ko- tome da se klani~ki otpad pronala- ¥ D. DAVIDOVI] 8 SRBIJA I CRNA GORA 4. i 5. jun 2005. MAURICIO MASARI UKAZUJE NA NEOPHODNOST PUNE SARADWE S HAGOM IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O AKCIZAMA Stop divqawu cijena KARTA ZA EVROPSKI KUPE BEOGRAD - Predsjednik Sr- bije Boris Tadi} potpisao je izmje- korupcije i ostalih antikorup- ne i dopune Zakona o akcizama, ko- [ef misije Oebsa smatra interesom Srbije i Crne cijskih zakona i da misija podr- àva formirawe nezavisne agen- je je u ~etvrtak usvojila Skup{ti- Gore da jednom za svagda rije{i pitawe ha{kog cije za borbu protiv korupcije. na Srbije, re~eno je Tanjugu u Pred- - Podràvamo formirawe sjedni{tvu Srbije. optuènika Ratka Mladi}a Izmjenama i dopunama omogu- C M nezavisne antikorupcijske agen- C M Y K BEOGRAD - [ef misije ne Gore da jednom za svagda rije- cije koja }e biti u stawu da se su- }ava se uskla|ivawe akciza sa kre- Y K Organizacije za evropsku bez- PODGORICA {i to pitawe#. o~i s problemima korupcije i ne- tawem cijena sirove nafte na bjednost i saradwu u Srbiji i Govore}i o odnosima Be- [ef misije Oebsa je ukazao }e podlijegati politi~kim pri- svjetskom trì{tu, kako bi se ci- ograda i Podgorice, on je re- Crnoj Gori Mauricio Masari da su puna ekonomska i politi~- tiscima - naglasio je on. jene goriva zadràle na pribli- izjavio je da, pored ostalog, od kao da je to unutra{we pita- ka saradwa dràva u regionu, kao `nom nivou. we, koje bi trebalo da se ri- Masari je upozorio da, uko- rje{ewa pitawa ha{kog optu- i saradwa po pitawu su|ewa po- liko ne budu rje{avani, proble- U slu~aju pove}awa proizvo- ènika Ratka Mladi}a zavisi je{i u saradwi sa Evropskom ~iniocima ratnih zlo~ina pred mi korupcije mogu da ugroze rad |a~kih cijena motornog benzina i ulazak Srbije u evroatlantske unijom i uz po{tovawe me|u- doma}im sudovima, neophodne za politi~kih institucija, uspore dizel-goriva, Vlada }e mo}i pri- institucije. narodnih standarda. Ali, pri proces pomirewa me|u narodima vremeno da smawi iznose akciza - rje{avawu tog pitawa, smatra ekonomske reforme, a time po- To je neophodno rije{iti u na Balkanu. najvi{e do 20 odsto od postoje}ih. skladu s me|unarodnim obaveza- Masari, mora se uzeti u obzir - Oebs }e nadgledati su|ewa sredno uspore i proces evropskih stabilnost regiona i nasta- integracija Srbije i Crne Gore. U slu~aju smawewa proizvo- ma Beograda, rekao je on u in- optuènima za ratne zlo~ine ko- |a~kih cijena goriva, zbog kreta- tervjuu Tanjugu. vak evropskih integracija. je Ha{ki tribunal bude proslije- On se nada da }e u oktobru po~eti razgovori o zakqu~ewu wa na svjetskom trì{tu, Vlada - Mislim da je potrebno osi- bunalom, bude usporen proces dio sudovima u Srbiji i Crnoj Go- gurati maksimalnu politi~ku ri - rekao je Masari. sporazuma o stabilizaciji i pri- Srbije bi za toliko mogla da uve- evropskih integracija Srbije i druìvawu sa Evropskom uni- }a iznose akciza za gorivo. voqu radi rje{ewa tog pitawa, Crne Gore. On je dodao da Oebs sprovodi {to prije je mogu}e - rekao je obuku policajaca i sudija u Srbi- jom. Zakonom se uvodi i nova akci- Ocijeniv{i da je proteklih Kada je rije~ o stawu qud- za od 32 dinara po kilogramu na Masari. mjeseci poboq{ana saradwa Be- ji i Crnoj Gori radi pove}awa wi- On je istakao da bi bilo hove efikasnosti u borbi protiv skih prava u Srbiji i Crnoj Go- odre|enu grupu derivata nafte, ko- ograda s Tribunalom, on je nari, Masari je ukazao da je po- ji imaju raspon destilacije do 380 {teta da, zbog mawka pune sa- veo da je interes "Srbije i Cr- organizovanog kriminala. radwe Beograda s Ha{kim tri- Masari je naveo da su pred- stignut veliki napredak, ista- stepeni Celzijusa, a ~iju listu }e stavnici Oebsa u~estvovali u ra- kav{i da je neophodno zavr{i- objaviti nadle`na ministarstva. Masari: Napredak u po{tovawu qudskih du radne grupe pri Ministarstvu ti proces integracije nacio- Zakon predvi|a i mogu}nost po- prava, ali... (Foto-Tanjug) pravosu|a Srbije za izradu naci- nalnih mawina u sve instituci- vratka akcize za destilate koji se onalne strategije za borbu protiv je dru{tva. ¥ koriste u industrijske svrhe. ¥

PROMOVISANA NACIONALNA STRATEGIJA KAMPAWA PROTIV GRADWE HIDROELEKTRANE "BUK BIJELA" Ne}e baru, ho}e Taru ZA PRISTUPAWE EVROPSKOJ UNIJI Na mostu u \ur|evi}a Tari 5. juna okupi}e |evi}a Tari po~ela je kampawa "Ne- Putokaz na putu obaveza }u baru, ho}u Taru#, radi spre~a- BEOGRAD - Ispu- se svi oni koji su protiv potapawa vawa izgradwe Hidroelektrane wavawe obaveza koje Sr- dijela kawona "Buk Bijela# i potapawa dijela ka- bija ima u pristupawu wona. Evropskoj uniji prven- PQEVQA - Krizna grupa ne- Paraglajding klub "Soko# iz Prema rije~ima Mitrovi}a, u stveno je zna~ajno zbog vladinih organizacija za odbranu Beograda nadlijeta}e motornim pa- nedjequ }e posjetioci mo}i da ~u- sveop{teg razvoja ze- Tare organizova}e 5. juna, povodom raglajderima most i kawon rijeke ju i stihove posve}eni Tari. Sve to mqe, navodi se u Nacio- Svjetskog dana za{tite ìvotne Tare, a cio doga|aj iz vazduha }e prati}e truba~i Radomira Krxav- nalnoj strategiji Srbi- sredine, okupqawe na velikom mo- snimati kamere Radio-televizije ca iz Bistrice, a uve~e je planira- je za stu u \ur|evi}a Tari. Srbije. na tehno-zabava na otvorenom, koja pristupawe Srbije i Cr- Kako je saop{tio koordinator Savez odgajiva~a golubova "srp- }e trajati do zore. ne Gore Evropskoj uniji. te krizne grupe Milorad Mitro- skih visokoleta~a# iz Crne Gore, Kako su saop{tili organiza- Savjetnik u repu- vi}, u~estvova}e "Klub ekstremnih sa golubarima iz Hrvatske i BiH, tori, prevoz je organizovan iz Pod- bli~koj Kancelariji za sportova i podviga# iz Nove Varo- pusti}e s mosta na Tari nekoliko gorice, Bijelog Poqa, @abqaka, pristupawe Evropskoj {i, koji }e izvesti spektakularan hiqada "pismono{a#, koji }e nosi- Nik{i}a, Kola{ina, Mojkovca, uniji Milica Delevi} - let iznad mosta na Tari, javio je ti pismo sa porukom "Neka te~e#. Priboja, Gora`da, Bawe Luke i Sa- \ilas rekla je na pro- Tanjug. Pro{le godine na mostu u \ur- rajeva. ¥ mociji strategije da obaveze prema Uniji treba FOTO-VIJEST staviti u kontekst {i- reg ciqa - razvoja dru- {tva u Srbiji. Ona je kazala da strategija nudi pravac razvoja Srbije u narednih nekoliko godina. Prema wenim rije~ima, taj dokument trebalo bi da pojasni politi~arima Milica Delevi} - \ilas: Gra|ani mahom ne znaju i gra|anima Srbije kakve {ta ih ~eka (Foto-Beta) ih obaveze i zadaci ~ekaju na putu ka Evropskoj uniji. Srbije, bez kojeg ne moè da bude Saradnik Kancelarije za Delevi} - \ilas je rekla da ispuwen ~itav niz ostalih uslo- pridruìvawe Vladimir Todo- se ve}ina gra|ana izja{wava za va. ri} rekao je da praksa drugih dr- pristupawe Uniji, ali da oni ma- Strategiju je izradio tim àva pokazuje da su politi~ki hom ne znaju {ta ih sve ~eka na stru~waka sa Ekonomskog insti- uslovi va`niji od ekonomskih za putu evropskih integracija, javqa tuta, Fakulteta politi~kih na- pribliàvawe Uniji. Tanjug. uka, Beogradskog centra za qud- Kao najva`nije politi~ke Zbog toga znatno mawe gra|a- ska prava, Centra za pravo uslove on je naveo usvajawe novog na podràva konkretne poteze ko- Evropske unije i Instituta za ustava, reformu pravosu|a i sek- je dràva mora da ispuni da bi se uporedno pravo, koji je izabran tora bezbjednosti, borbu protiv pridruìla Uniji, a ciq strate- na tenderu. korupcije i ja~awe kapaciteta gije jeste da im jasno objasni {ta Kona~nu redakciju teksta za- zakonodavne vlasti. ih ~eka, rekla je ona. vr{ila je Kancelarija Srbije za [to se ti~e ekonomskih ]askaju]askaju ii Dokument je ra|en u uslovima pridruìvawe Evropskoj uniji, a preduslova, u strategiji se navo- nedovr{enog ustavnog okvira Sr- dokument bi uskoro trebalo da di da Srbija ima nizak bruto na- mqackajumqackaju (Foto-Beta) bije i problema u funkcionisawu usvoji i Vlada Srbije. cionalni dohodak, nezaposlenost dràvne zajednice, kazala je ona i Milica Delevi} - \ilas je od oko 30 odsto, nekonkurentnu C M NOVI SAD - Neko }aska na suncu, a neko doru~kuje u prijatnom hladu nadstre{nice na ko- dodala da je jedan od osnovnih po- rekla da strategija podrazumije- privredu, tehnolo{ku zaostalost C M Y K licima. liti~kih uslova za pridruìva- va nacionalni konsenzus o pri- i procenat siroma{nih od 20 od- Y K we Uniji usvajawe novog ustava stupawu Evropskoj uniji. sto. ¥ SR\AN SRE]KOVI] O UKIDAWU POTJERNICE ÊDOMIR JOVANOVI] NA SKUPU U KRAGUJEVCU OPTU@IO VLASTI ZA MIRJANOM MARKOVI] Pravosudni skandal NAPRIJED U - PRO[LOST BEOGRAD - Potpredsjednik Zorana \in|i}a, rekao je on, ti ideje Zorana \in|i}a i refor- Srpskog pokreta obnove Sr|an dodaju}i da "ona mora biti Moramo ponovo, ovako na trgovima, da ru{imo vlast, me koje su po~ele 2000. godine i Sre}kovi} zatraìo je u petak uhap{ena ukoliko do|e u Sr- a kako ova nije ni do koqena onog koga smo sru{ili ocijenio da "{taku# Vojislavu Ko- od ministra pravde Zorana Stoj- biju#. {tunici drè "sa jedne strane So- kovi}a da gra|anima Srbije ob- - Ukidawe poternice za è- - pobijedi}emo, poru~io je Jovanovi} Kragujev~anima cijalisti~ka partija Srbije, a sa druge moji iz Demokratske stran- jasni pod kojim je okolnostima nom koja je bila inspirator i KRAGUJEVAC - Vo|a nepri- ìvot svojih roditeqa, javqa Tan- On je kazao da se sa radikali- ukinuta potjernica za Mirjanom naredbodavac hap{ewa, prebija- ke#. znate Liberalno-demokratske jug. ma moè savjetovati samo "kako da Jovanovi} je pozvao rukovod- Markovi}. wa i ubijawa politi~kih pro- frakcije Demokratske stranke ê- - Srbija danas nema nacional- se zarati sa celim svetom#, javila On je od specijalnog tuì- tivnika, ukidawa nezavisnih me- stvo Demokratske stranke da sazo- domir Jovanovi} kritikovao je u nu industriju naoruàwa, automo- je Beta. ve strana~ku skup{tinu, navode}i oca Jovana Priji}a zatraìo da dija, ubijawa novinara i neza- ~etvrtak uve~e na mitingu u Kra- bilska industrija umire, a oni ne- gujevcu aktuelnu vlast u Srbiji, maju hrabrosti da to saop{te grada u toj partiji ima jo{ mnogo ~la- ona bude optuèna, ne samo za pam}enih pqa~ki gra|ana Sr- nova koji dijele ideje Liberalno- finansijski kriminal, ve} i za bije, na osnovu obe}awa wenog ocjewuju}i da ona gra|ane vodi pu- |anima, kao i da jasno kaù da su NOVO ODIJELO tem pro{losti. Kosovo i Metohija godinama neza- Kritikuju}i odluku o povla- demokratske frakcije. Kragujev- ubistvo Ivana Stamboli}a i advokata, predstavqa skandal i ~ane je, pak, pozvao da do kraja go- Slavka ]uruvije. sramotu za pravosu|e Srbije i - Moramo ponovo ispo~etka, visni, jer vlast u Srbiji ni~im ne ~ewu potjernice za Mirjanom ovako na trgovima, da ru{imo moè da uti~e da Srbi na tom pr- Markovi}, Jovanovi} je rekao da dine ostvare realan ciq - promi- - Za to postoji dovoqno do- sve dràvne organe koji su za to se politika pro{losti vratila u jene vlast. kaza - rekao je Sre}kovi} u pi- nadle`ni - kazao je Sre}kovi}. vlast, a kako aktuelna nije ni do ko- ostoru ìve boqe - kazao je Jova- lena onog koga smo sru{ili, pobe- novi}. novom odijelu i da sada treba o~e- Na mitingu su govorili i biv- sanoj izjavi, dostavqenoj Tanju- Ministar pravde, rekao je di}emo, ali moramo biti jedinstve- êdomir Jovanovi} je tako|e kivati i oìvqavawe Jugosloven- {i ministar kulture Branislav gu. on, duàn je da saop{ti javno- ni - ocijenio je vo|a Liberalno-de- kritikovao premijera Vojislava ske udruène levice u Srbiji. Le~i} i biv{i na~elnik slu`be Srpski pokret obnove tra- sti da li je odluka rezultat mokratske frakcije. Ko{tunicu i predsjednika Srbije Dràvne bezbjednosti Goran Pe- ì i da se ispita uloga Marko- politi~kog kompromisa, a uko- Govore}i pred okupqenim gra- Borisa Tadi}a, zbog razgovora sa Jovanovi} je, pred oko 1.000 qu- trovi}, koji su, pored niza kriti- vi}eve u organizovawu zlo~ina liko nije, onda mora biti |anima na Trgu kod krsta, on je po- zamjenikom predsjednika Srpske di, rekao da bi zato Srbiju treba- ka na ra~un vlasti, naglasili da na Ibarskoj magistrali i even- sprovedena istraga o takvoj od- zvao Kragujev~ane da se probude, radikalne stranke Tomislavom Ni- lo po~istiti "gvozdenom metlom#. se zalaù za modernizaciju i evro- tualna povezanost sa ubistvom luci. ¥ ako èle da ìve svoj ìvot, a ne koli}em o Kosovu i Metohiji. On je naveo da }e uvijek brani- peizaciju Srbije. ¥ 4. i 5. jun 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9 NOVI SAD NIKOLAS BERNS NAREDNE NEDJEQE U PRI[TINI I BEOGRADU OFANZIVA VA[INGTONA BEOGRAD/PRI[TINA - Ameri~ki dràvni podsekretar Ni- Ameri~ka administracija vjeruje da 2005. treba da bude kolas Berns posjeti}e naredne nedjeqe Pri{tinu i Beograd, a glav- godina odluke za Kosovo, jer se te`we i snovi ne teme wegovih razgovora bi}e, kako se o~ekuje, rje{ewe pitawa Ko- o autonomiji ili nezavisnosti, ili ne~em tre}em, C M sova i saradwa sa Ha{kim tribu- C M Y K nalom. ve} predugo odga|aju Y K Kako Beta saznaje, Berns }e u pu posve}enom odnosima Amerike }em, o ~emu Kosovari treba da od- Pri{tini boraviti 8. juna, a u Be- i Evrope u Briselu, rekao da Sje- PREGOVORI lu~e kada budu pregovarali sa Be- ogradu dan kasnije. Vjeruje se da }e diwene Ameri~ke Dràve i Evrop- - Mi bismo trebali da podr- ogradom, ve} predugo odga|aju#. Berns zvani~nicima me|unarodnih ska unija ne mogu da ostvare svoj du- ìmo generalnog sekretara Ko- Pregovori o Kosovu, kazao je misija i kosovskih privremenih or- gogodi{wi zajedni~ki strate{ki fija Anana i Ujediwene nacije u Berns, trebalo bi da budu "veliki gana samouprave, kao i vlastima u ciq - a to je Evropa koja je ujedi- pokretawu pregovora o kona~nom me|unarodni pregovori na liniji Beogradu, prenijeti ciqeve ame- wena, mirna i stabilna - ukoliko statusu ove jeseni. Amerika i onoga {to je bilo u Dejtonu#. ri~ke spoqne politike prema Bal- zemqe Balkana nisu dio toga. Evropa bi trebalo da podrè te Sjediwene Ameri~ke Dràve kanu u ovoj godini. Kosovo i Srbija su kqu~na pi- pregovore, a vlasti u Beogradu i su spremne da podrè Evropu, ali Sjediwene Ameri~ke Dràve tawa za zavr{etak procesa demo- Pri{tini da rade na budu}nosti to je "evropski projekat, jer je Ko- su za ovu godinu najavile diplomat- kratizacije na Balkanu i ona se ne pokrajine - kazao je Nikolas sovo u srcu Evrope#, dodao je ame- sku ofanzivu na Balkanu kako bi mogu zanemariti ni zaboraviti. Berns. ri~ki dràvni podsekretar. se rije{ila tri pitawa koja Va- Ako Evropa uz podr{ku Amerike Kada je rije~ o Srbiji i Crnoj {ington smatra kqu~nim za zavr{e- moè da pomogne da se na ovom pla- Gori, ameri~ki zvani~nik je nagla- tak procesa demokratizacije u nu napravi pomak, prvi put u isto- ministracija vjeruje da 2005. treba sio da }e "Evropska unija i Nato Evropi, a to su BiH, Kosovo i Sr- riji postoja}e ujediwena demokrat- da bude godina odluke za Kosovo, mo}i da je prihvate kao budu}eg ~la- bija. ska Evropa, rekao je Berns. jer se "te`we i snovi o autonomi- na tek kada se bude suo~ila sa sop- Berns je nedavno, na jednom sku- Berns je rekao da ameri~ka ad- ji ili nezavisnosti ili ne~em tre- stvenom uàsnom pro{lo{}u#. ¥

PREDRAG BULATOVI] AMERI^KI GENERAL VILIJAM VEJD Kako Brisel kaè PODGORICA - Predsjednik Socijalisti~ke narodne partije Predrag Bulatovi} najavio je u pe- Festival: Grad je ovoga vikenda u znaku vina tak da }e ta stranka korigovati sta- (Foto-Beta) novi{te prema crnogorskom referendumu, ako to u~ini i Evropska unija. - Stranka }e u vezi s referen- Vinopije na okupu dumom o dràvnom statusu Crne Go- re slijediti stavove Evropske uni- NOVI SAD - U Novom Sadu Wema~ke, kao i iz Nori~a, Mo- je - rekao je Bulatovi}. u petak je po~eo Drugi me|una- dene, Soluna, Atine i Dortmun- On je istakao da Evropska uni- rodni festival vina, na kojem }e da, gradova pobratima Novog Sa- ja trenutno podràva dràvnu za- se predstaviti 80 izlaga~a, javi- da. jednicu i, ako Brisel promijeni taj la je Srna. Organizator festivala, ko- stav, Socijalisti~ka narodna par- Na festivalu }e nastupiti ji }e trajati do nedjeqe, 5. juna, tija }e to maksimalno uzeti u obzir. proizvo|a~i iz Srbije i Crne o~ekuje vi{e od 50.000 posjetila- Predsjednik najja~e opozicio- Gore, Slovenije, Hrvatske, BiH, ca, a akreditovani su novinari ne partije potvrdio je da je Brisel Makedonije, Italije, Francuske, iz 80 medijskih ku}a iz zemqe i vi{e puta saop{tio da je o referen- Ma|arske, Austrije, Rumunije, inostranstva. ¥ dumu o crnogorskoj nezavisnosti potreban dijalog i konsenzus, ali naglasio da Evropa nikada nije rekla STOJKOVI] SA AMBASADORIMA ZEMAQA OEBSA da je referendum neophodan da bi se razrije{ila unutra{wa kriza u Cr- noj Gori. Vejd: Ameri~ki Kfor primjer - Evropska unija kaè da je, ako Hag u dvori{tu? (Foto-Beta) se razgovara o referendumu, potre- Vrijeme izazova multietni~nosti Ministar pravde smatra da postoje ban dijalog i konsenzus, ali ne ka- è da je referendum neophodan, ta- GWILANE/KAMP MONTI - ve brigade, mirna i stabilna sa vojnog pa, svakodnevno u wihovom radu, doka- mogu}nosti da se za ratne zlo~ine sudi ko da Socijalisti~ka narodna par- Komandant ameri~kih vojnih snaga na aspekta. zuju kako pripadnici raznih nacija i pred doma}im sudovima tija nema razloga da prihvata raz- Kosovu i Metohiji, general Vilijam Najve}i uspjeh pripadnika bri- konfesija mogu odli~no da sara|uju. Vejd, izjavio je da su u pokrajini mo- gade je, prema rije~ima generala, to Govore}i o poloàju mawina, ge- BEOGRAD - Ministar prav- rewa u regionu Balkana#. govor na tu temu - kazao je Bulato- vi}. gu}i novi izazovi, ali da vojnici pod {to je ameri~ki Kfor dao primjer neral Vejd je rekao da ima izazova i de Srbije Zoran Stojkovi} oci- Sa ministrom pravde razgo- On je uvjeren da }e naredne go- wegovom komandom imaju konkretne kako da funkcioni{e multietni~ko da je potrebno vrijeme i angaòvawe jenio je u petak da u Srbiji posto- varali su {ef misije Oebsa u Sr- dine biti odràni redovni parla- planove za svaku situaciju i da su dru{tvo. On je objasnio da i u ameri~- svih gra|ana i zajednica da se ide na- je politi~ka voqa, kapaciteti i biji i Crnoj Gori Mauricio Ma- spremni da odgovore. koj vojsci zajedno odli~no sara|uju prijed. mentarni i lokalni izbori, ali ne - Vjerujem da Srbi ovog regiona mogu}nosti da se optuènim za sari i ambasadori delegacija U intervjuu Beti ameri~ki gene- pripadnici raznih nacionalnih i i referendum, jer, kako je naveo, iz- vjerskih pripadnosti. dijele slobodu kretawa i bezbjednost ratne zlo~ine sudi pred nacio- Norve{ke, [panije, Irske i Lih- bori su ve}a sigurnost za Demokrat- ral, koji komanduje Multinacional- nalnim sudovima, javila je Beta. ten{tajna. Vejd je dodao da su me|u ameri~- ìvotne sredine sa svim drugim gra- sku partiju socijalista da opstanu nom brigadom Istok, rekao je da se kim vojnicima na Kosovu "qudi koji |anima - kazao je Vejd i kao primjer na- Kako se navodi u saop{tewu Stojkovi} je upoznao ambasa- na vlasti od referenduma. eventualni izazovi ti~u procesa sve- Ministarstva pravde, Stojkovi} dore sa naporima Ministarstva imaju crnu boju koè, Amerikanci veo slobodu kretawa Srba u [trpcu. Socijalisti~ka narodna parti- obuhvatne procjene standarda i po- azijatskog porijekla i ameri~ki In- - Srbi se slobodno, bez prijet- je ambasadorima zemaqa Oebsa da se uspostavi nezavisno pravo- ja do sada je odbila sve pozive cr- ~etka razgovora o kona~nom statusu dijanci, tu su katolici, muslimani, we, kre}u i u regionu Gwilana, idu kazao da bi se su|ewima pred na- su|e, ali je naveo i probleme edu- nogorskog premijera Mila \ukano- Kosmeta. Jevreji#. na zelenu pijacu, gdje su Albanci, cionalnim sudovima "obezbedilo kacije nosilaca pravosudnih vi}a da zapo~nu dijalog o uslovima General Vejd je ocijenio da je bez- Brigadu Istok ~ine i vojnici iz Srbi, Romi jedan pored drugog i pro- suo~avawe javnosti sa tim funkcija, neaùrnosti u radu i za odràvawe referenduma o dr- bjednosna situacija u isto~nom Koso- Poqske, Ukrajine, Rumunije, rekao je daju jedan drugome - rekao je general zlo~inima i ubrzao proces pomi- korupcije. ¥ àvnom statusu. ¥ vu, koje je u zoni odgovornosti wego- ameri~ki general i dodao da oni sku- Vejd. ¥ ORLI] RAZGOVARAO SA AKCIONARIMA NOVOSTI" POHOD PLANINARA NA VRH IRANA " Odustaju zbog me}ave NOVI PAZAR - Dvojica od `na me}ava izuzetno jaka - rekao SUDSUD IMAIMA POSQEDWUPOSQEDWU petorice ~lanova Planinarskog je novopazarskom radiju "Sto dru{tva "Sanxak# iz Novog Pa- plus# vo|a ekspedicije Basar â- zara odustali su u petak zbog me- rovac. C M Sud je jedini nadleàn da utvrdi C M Y K }ave i niskih temperatura od Trojica planinara koji }e na- Y K da li je bilo nepravilnosti osvajawa iranskog vrha Damavand staviti uspon savladali su do sa- (5.671 metar), javila je Beta. da 4.900 metara vrha Damavand, prilikom ukwièwa vlasni~kih Basar ârovac, Mirsad Jan- gdje o~ekuju poboq{awe vremen- odnosa i imovine Ve~erwih dri} i Sead Muminovi} nastavi- skih uslova. }e pohod bez Fahrudina Neziro- ^lanovi Planinarskog dru- novosti", naglasio" je Slobodan Orli} vi}a i Enesa Maqevca. {tva "Sanxak# su, po~ev od 2004. - Ve} poslije 1.000 metara na- godine, osvojili vrhove Kiliman- BEOGRAD - Direktor Direk- nosa i imovine "Ve~erwih novo- i{li smo na te{ko}e, jer je swe- xara, Ararata i Akonkagve. ¥ cije za informisawe Savjeta mini- sti#. stara Srbije i Crne Gore Sloboda- Orli} je istakao i da je prije na Orli} ocijenio je u petak da da- upisivawa akcija u Centralni regi- U TOPLI^KOM KRAJU qa vlasni~ka transformacija "Ve- star sva dokumentacija uskla|ena. ~erwih novosti# mora biti u inte- Predsjednik Udruèwa akcio- resu kompanije, ali i u interesu dr- nara "Novosti# Branislav Nov~i} Vi{awa triput mawe àve. kazao je da }e akcionari odlu~iti da Orli} je, poslije sastanka sa li }e prodati akcije tek kada se Ko- PROKUPQE - Rod vi{awa maweg roda navedeno je veoma lo- predstavnicima udruèwa akciona- misija za hartije od vrijednosti izra "Novosti# i "Novosti 2004#, re- jasni o ponudi za preuzimawe, koju u topli~kom kraju bi}e ove go- {e vrijeme, neblagovremena i kao da }e mali akcionari i pred- je dostavio wema~ki koncern "Vac#. dine 30 odsto mawi od pro{lo- neadekvatna za{tita vo}waka, stavnici Srbije i Crne Gore, koja Nov~i} je naveo da je i Odbor godi{weg, zakqu~eno je na sa- kao i biqna bolest "monilija#, posjeduje 30 odsto akcija, na redov- Skup{tine Srbije uputio niz za- stanku Udruèwa za poqopri- koja je ove godine uzela maha. noj Skup{tini akcionara "Ve~er- mjerki poslovodstvu "Ve~erwih no- vredu Privredne komore Ni{a, Predsjednik Odbora za vo- wih novosti# u subotu iznijeti sve vosti#, zbog neizvr{avawa diobnog koja je u petak odràna u Proku- }arstvo Privredne komore Sr- {to se ti~e zavr{etka privatizaci- bilansa kompanije, koji bi podigao je i poslovawa kompanije. wenu vrijednost za 15 do 20 milio- pqu. bije Verica Mihajlovi} rekla On je naveo da }e privatizaci- na evra. Na sastanku, kojem su prisu- je da se o ovogodi{woj otkupnoj ja biti zavr{ena po zakonima Srbi- Mali akcionari "Ve~erwih no- stvovali predstavnici svih udru- cijeni vi{awa jo{ ne moè go- je i dodao da }e 93 odsto novca od dr- vosti# posjeduju 70 odsto akcija kom- èwa i proizvo|a~a vi{awa ni- voriti. Ona je podsjetila da je àvnog udjela u kompaniji oti}i u panije, dok je u vlasni{tvu dràv- {kog regiona, istaknuto je i da doma}a proizvodwa vi{awa pro- buxet Srbije, kako je i predvi|eno ne zajednice 30 odsto. su smje{tajni i prera|iva~ki ka- {le godine, sa 114.000 tona, ipak, sporazumom o osniva~kim pravima. Rasprave o zavr{etku privati- paciteti u tom kraju ponovo pot- prema{ila sva o~ekivawa. Pro- Orli} je kazao da je sud jedino zacije kompanije po~ele su nakon nadle`no tijelo koje moè da utvr- informacija da je "Vac# ponudio Orli}: Privatizacija u interesu kompanije, puno nespremni da do~ekuju sezo- sje~na proizvodwa ranijih godi- di da li je bilo nepravilnosti pri- 2.000 evra za akciju srpskog dnevnog ali i dràve (Foto-Beta) nu berbe vi{awa. na bila je izme|u 70.000 i 80.000 likom ukwièwa vlasni~kih od- lista. ¥ Kao osnovni uzrok znatno tona. ¥ 10 SVIJET 4. i 5. jun 2005. JAPAN NASTOJI DA POSTANE STALNI ^LAN SAVJETA BEZBJEDNOSTI TOKIOTOKIO ODBACIOODBACIO KRITIKEKRITIKE Zvani~ni Japan priznaje da su pote{ko}e nastale poslije pogor{awa odnosa sa Kinom, zemqom koja je ve} stalni ~lan Savjeta i ima pravo veta TOKIO - Tokio je ju~e zva- Savjeta bezbjednosti Ujediwenih Kineski ambasador u Ujedi- ni~no odbacio strahovawe Kine nacija nai{ao je na te{ko}e po- wenim nacijama je prije dva dana da bi eventualan ulazak Japana u ocijenio kao "opasnu# rezoluci- nov, pro{iren sastav Savjeta bez- ju Brazila, Wema~ke, Indije i bjednosti Ujediwenih nacija mo- UXBENIK ISTORIJE Japana o pro{irewu Savjeta bez- gao biti opasan, isti~u}i da je ja- ODNOSI Kine i Japana su bjednosti Ujediwenih nacija i panskoj vladi stalo do podr{ke poreme}eni aprila ove godine, eventualno wihovo dobijawe Pekinga, javio je Tanjug. a povod je bio novi uxbenik stalnih mjesta, najaviv{i da }e Predstavnik japanskog Mi- istorije za japanske |ake, kwi- Peking iskoristiti svoje pravo nistarstva inostranih poslova ga u kojoj se, po mi{qewu Pe- veta da blokira taj prijedlog. Hacuhisa Taka{ima izjavio je u kinga, prekraja istorija i uma- Ocjena kineskog ambasadora Tokiju da predloèna rezoluci- wuju `rtve japanskog militari- Vang Guanga je najo{trija koju je ja o pro{irewu Savjeta bezbjed- zma. Peking dosad izrekao na ra~un nosti "svakako nije ni{ta opasno Razdor izme|u dvije zemqe reforme Savjeta bezbjednosti. niti ne{to {to bi moglo unije- izazivaju i redovne godi{we Vang je jasno stavio do znawa da ti nejedinstvo u Ujediwenim na- posjete premijera Koizumija se Kina protivi pro{irewu Sa- cijama#, prenio je Rojters. hramu Jasukuni, podignutom u vjeta bezbjednosti, obja{wavaju- Ostrvo Ajvon Xim: Po~ast `rtvama Drugog svjetskog rata (Foto-Rojters) - Jasno je da postoje razlike ~ast 2,5 miliona Japanaca po- }i svoj stav dubokom podjelom o u gledi{tima s Kinom, ali mi ginulih u ratu - mjestu na kojem tom pitawu me|u ~lanicama svjet- vjeta bezbjednosti sa sada{wih 15 Me|u ~lanicama postoji ve- protivi da Wema~ka dobije stal- }emo nastaviti da razgovaramo s se odaje priznawe i generali- ske organizacije (ima ih ukupno na 25 ~lanica. lika podr{ka za pro{irewe Sa- no mjesto u Savjetu, ali da se pro- Pekingom kako bismo obezbijedi- ma osu|enim za ratne zlo~ine. 191). [est novih stalnih ~lanica vjeta bezbjednosti, ali se razi- tivi ~lanstvu Japana, zato {to ta li razumijevawe Kine - rekao je Brazil, Wema~ka, Indija i trebalo bi da imaju pravo veta. laze oko broja novih ~lanova i zemqa jo{ nije u stawu da se su- Taka{ima. slije pogor{awa odnosa s Kinom, Japan, poznate kao Grupa 4 ili, Te zemqe su najavile da }e tokom pitawa ko }e dobiti mjesta stal- o~i sa svojom neslavnom, mili- Japanski poku{aj da postane zemqom koja je ve} stalni ~lan skra}eno, G-4 podnijeli su prije- juna zatraìti glasawe General- nih ~lanova s pravom veta. taristi~kom pro{lo{}u i zlo~i- stalni ~lan novog, pro{irenog Savjeta i ima pravo veta. dlog rezolucije o pro{irewu Sa- ne skup{tine o prijedlogu. Vang je rekao da se Kina ne nima po Aziji. ¥ ODLO@ENA ISPORUKA ERBASA" " POSLIJE SJEVERNOKOREJSKOG NAPADA BUGARSKA I RUMUNIJA KASNE SA REFORMAMA Usporen prijem radnika NA DIKA ÊJNIJA Ren dijeli ùte kartone" Pjongjang hvali Bu{a SOFIJA - Evropski komesar" o~iglednih nedostataka u ostvari- MINHEN - Odlagawe ispo- U srijedu je "Erbas# potvr- za pro{irewe Oli Ren objelodanio vawu reformi#. ruke novih xinovskih "Erbaso- dio da }e isporuke najnovijeg xi- Bu{ovo oslovqavawe Kim Xong Ila je da }e Bugarskoj uputiti pet, a Ru- Upozorewa slu`benoj Sofiji vih# aviona "A380# za {est mje- novskog aviona "A380# biti odlo- gospodinom" nai{lo na pozitivno muniji sedam upozoravaju}ih pisama se odnose na reforme u sudstvu, po- seci istovremeno }e usporiti ène za dva do {et mjeseci. Kom- odobravawe" u Sjevernoj Koreji za oblasti u kojima kasne sa spro- qoprivredi, ekologiji, intelektu- prijem novih radnika u kompa- panija, me|utim, nije objasnila vo|ewem reformi, javili su u pe- alnoj svojini i na slobodu razmjene niji, tvrde predstavnici zapo- razloge odlagawa. SEUL - Sjeverna Koreja je dgovoran i rukovodi policijskom tak sofijski dnevnici. usluga. slenih u izdawu minhenskog li- Do sada je "Erbas# dobio po- Kako je prenio Tanjug, Ren je Kada je rije~ o sudskoj refor- sta "Abencajtung#, javio je Tan- ruxbine za 154 najve}a putni~ka u petak objavila rijetku pohva- dràvom. lu ameri~kom predsjedniku - Ukoliko Bu{ove izjave precizirao da je rije~ o "ùtim karmi, insistira se posebno na punoj sa- jug. aviona od 15 kompanija {irom tonima# za obje zemqe kandidate za mostalnosti sudija pri odlu~ivawu Kompanija "Erbas# prvobit- svijeta. Xorxu Bu{u, uz navo|ewe da je predstavqaju kraj natezawa izme- ameri~ki lider, nazvav{i sje- |u grupa jastrebova i umjerenih prijem u Evropsku uniju 1. januara i na ostvarivawu realnih rezulta- no je planirala da pove}a broj za- Kupci su, me|utim, nezado- 2007, zbog "konkretnih primjedbi i ta u borbi protiv korupcije. ¥ poslenih u Wema~koj za oko hi- voqni zbog toga {to je do{lo do vernokorejskog vo|u "gospodi- grupa u Sjediwenim Ameri~kim nom Kim Xong Ilom#, podigao Dràvama, koje je gurnulo korej- qadu radnika. ka{wewa isporuke, najavquju}i [VAJCARCI NA REFERENDUMU Do odlagawa prijema nove da }e traìti nadoknadu tro{ko- ton razgovora o nuklearnom sku politiku u stawe konfuzije, radne snage do}i }e i u sjedi{tu va, u skladu s kaznenim odredba- programu Pjongjanga, javio je to }e pomo}i da se stvori povoq- "Erbasa# u Francuskoj. ma predvi|enim ugovorom. ¥ Tanjug. na atmosfera za {estostrane raz- Ponovo o [engenu Predstavnik Ministarstva govore - rekao je taj predstavnik. inostranih poslova Sjeverne Ko- On je dodao da }e Pjongjang @ENEVA - Tradicionalno 55 odsto [vajcaraca izjasni}e se nepovjerqivi, izolaciji skloni u nedjequ protiv pristupawa svo- reje rekao je da je Bu{ovo oslo- pratiti sve Bu{ove izjave da bi [vajcarci spremaju se da u nedje- je zemqe [engenskom sporazumu, vqavawe Kima "gospodinom# bio vidio da se ne one promijene kao qu, na referendumu, po tre}i put dokumentu kojim su prakti~no uki- na~in "uqudnog obra}awa na{em ranije. kaù "ne# Evropskoj uniji - ovo- nute granice me|u ~lanicama glavnom sjedi{tu revolucije#, ja- Va{ington poku{ava da Sje- ga puta u~e{}u svoje zemqe u [en- Evropske unije i obezbije|ena slo- vila je sjevernokorejska agenci- vernu Koreju vrati pregovorima genskom sporazumu, konstatovala bodna cirkulacija qudi i robe. ja Kcna, a prenio Rojters. sa Amerikom, Kinom, Rusijom, Ja- je u petak Televizija Romanske Na negativno raspoloèwe Pohvala Bu{u uslijedila je panom i Ju`nom Korejom, koje na- [vajcarske, pozivaju}i se na re- [vajcaraca znatno je uticao is- samo dan nakon {to je Pjongjang stoje da privole Pjongjang da od- zultate najsvjeìje ankete o ras- hod referenduma o evropskom nazvao potpredsjednika Dika êj- ustane od razvoja nuklearnog poloèwu gra|ana, javio je Tan- ustavu u Francuskoj i Holandi- nija "krvoèdnom zvijeri# jer je oru`ja u zamjenu za bezbjednosne jug. ji, ocijenila je {vajcarska tele- on rekao da je Kim Xong Il neo- garancije i privrednu pomo}. ¥ Prema rezultatima te ankete, vizija. ¥ [IRI SE SPISAK @RTAVA PINOÊOVOG RE@IMA SVJEDOÊWA DJECA IZ ZATVORA Komisija za ispitivawe torture i politi~kog zatva- rawa je lani objavila izvje- Na spisak preìvjelih `rtava iz vremena reìma {taj sa hiqadu i 200 strani- Xinovski avioni: Erbas 380" (Foto-Rojters) ca sa svjedo~ewima preìvje- " Pino~ea u îleu dodato hiqadu i 201 novo ime osoba, lih, ali taj obimni dokumen- od kojih je 87 djece. Spisak sadrì blizu 30 hiqada lica tarni materijal ni u dijelo- I TO SE DOGA\A vima nije dat na uvid javno- SANTJAGO - îleanska vla- mnogo vi{e, a na spisak preìvje- sti, po{to se radi o te{kim da je jo{ jednom pro{irila spisak lih `rtava je stavqeno blizu 28 qudskim iskustvima torture. Zabrawene psovke preìvjelih `rtava torture i po- hiqada imena. Me|utim, lokalna {tampa AMSTERDAM - Ime Bo- ju "Biblijski pojas#, usvojilo liti~kih represalija u vrijeme dik- Spisak je sada pro{iren, ali je u brojnim tekstovima posve- ìje vi{e ne}e mo}i da se uzi- je sa 13 glasova "za# i ~etiri tatorskog reìma generala Augu- opet nije definitivan, primijeti- }enim radu Komisije i wenom ma u usta uzalud u holandskom protiv uredbu o zabrani pso- sta Pino~ea, koji je u îleu vla- le su agencije, podsjetiv{i da se na opse`nom izvje{taju navodi- Staphorstu, nakon {to je vije- vawa. dao 17 godina (1973-1990), prenio hiqade lica vode kao nestali za la da su `rtve naj~e{}e pomi- }e ovog grada usvojilo uredbu Uredba, me|utim, sadrì je Tanjug. vrijeme Pino~eovog reìma. wale elektro{okove, premla- kojom se wegovim stanovnici- dopunu, u kojoj se navodi da Na spisak je dodato hiqadu Nova imena su dodata po{to }ivawe, seksualno napastvova- ma zabrawuje psovawe, prenio psovawe nije zabraweno uko- i 201 novo ime osoba, od kojih je je Komisija ponovo "pro~e{qawe, tjerawe zatvorenika da je Tanjug. liko je izraz Ustavom zaga- 87 bilo u dje~jem dobu kada su la# svjedo~ewa blizu osam hi- gledaju mu~ewe ro|aka, ili iz- Gradsko vije}e Staphorsta, rantovane slobode izraàva- propatili u Pino~eovim za- qada lica za koje je u po~etku vo|ewe pred streqa~ki stroj jednog od religioznih gradi}a wa, {to donekle moè da ote- tvorima. Djeca su tada bila tvrdila da "nemaju osnova# da radi la`nog strijeqawa. starosne dobi od mjesec da- budu na spisku. Mogu}e su i no- na istoku zemqe, za koje se ko- à izricawe kazni prekr{i- jio, da se `rtvama ispla}uje nov- lokvijalno kaè da formira- ocima. ¥ na do 12 godina i uglavnom su ve revizije, navele su agencije. se po zatvorima nalazila za- Prvo objavqivawe izvje{ta- ~ana nadoknada u vidu mjese~ne pen- jedno sa roditeqima. ja Komisije i spiska preìvjelih zije u visini oko 190 ameri~kih do- Avion sa jednim putnikom Time se lista onih koji su je podstaklo civilnu vladu u î- lara. preìvjeli torturu jednog od najg- leu da javno zatraì opro{taj od Iako je te{ko mjeriti patwe HARARE - Vlada Zimbab- Pozivaju}i se na izjavu nusnijih reìma u istoriji ne sa- `rtva torture Pino~eove vojne novcem, suma predvi|ena za nadok- vea zamjera nacionalnoj avio- ministra za saobra}aj i ko- mo îlea, ve} i Latinske Ameri- klike i da donese mjere da bi se, na nadu nije mala, ako se ima u vidu da kompaniji, koja se ve} duè vri- munikacije, zimbabveanski ke, pove}ala do blizu 30 hiqada neki na~in, kompenzovale proì- je sada minimalna prosje~na mje- jeme suo~ava sa ozbiqnim fi- dnevni list "Herald# napo- imena, javile su agencije. vqene patwe. se~na zarada u îleu oko 230 dola- nansijskim problemima, da na- miwe da kompanija "Er Zim- Odluka o pro{irewu spiska, - Zatraìti u ime dràve î- ra. stavqa da opsluùje duge, ne- babve# ne samo da ima ozbiq- koji u îleu zvani~no postoji le opro{taj od `rtava Procjewuje se da }e îleu za rentabilne letove, navode}i ne probleme sa nabavkom go- tek godinu dana, donesena torture i kr{ewa mjese~ne dotacije `rtvama reìma primjer leta dugog {est hiqa- riva zbog ekonomske krize u je na bazi po- prava ~ovjeka nije do- Pino~ea biti godi{we potrebno da kilometara sa samo jednim zemqi ve} i "nesposobno ruko- dataka vladine voqno - rekao je tada oko 70 miliona ameri~kih dolara. putnikom u avionu. vodstvo#. ¥ Komisije za ispi- ~ileanski predsjed- îleanski predsjednik Lagos tivawe torture i nik Rikardo Lagos, naglasio je da }e i osobe koje su Italija vra}a liru politi~kog zatva- koji je imenovao Ko- upravo upisane na spisak `rtava rawa, a kojim ru- misiju. dobijati nov~anu kompenzaciju. Wi- kovodi katoli~- - Ono {to mora- ma je ponu|ena i opcija jednokrat- RIM - Italija bi trebalo navodnog razgovora o mogu}em ki biskup Serhio mo svakako da uradi- ne nadoknade {tete - po pet hiqada razmotri mogu}nost ponov- raspadu zone evra, koji su lide- Valek. Augusto Pino~e: Sedamnaest godina mo jeste da, na svaki da ameri~kih dolara za odraslu oso- nog usvajawa sopstvene valute, ri Evropske unije odbacili kao Komisija je na~in, obezbijedimo bu i sedam hiqada dolara za dijete. izjavio je italijanski ministar "apsurdan#. prvi izvje{taj diktature (foto-arhiva) da se tako ne{to ni- Lagos je, ina~e, jo{ u vrijeme za socijalnu politiku Roberto Evro je za samo par minuta objavila u novem- kada vi{e ne dogodi kada se samo diskutovalo o prije- Maroni, poja~av{i time buru pao na 1,222 dolara, sa 1,2285 bru pro{le godine, poslije serije potpuna evidenciju za najmawe 3.190 u îleu - rekao je on. dlogu kompenzacije, ocijenio da koja se ove nedjeqe digla oko prethodno. ¥ razgovora i kontakata sa vi{e od ubijenih u Pino~eovim zatvorima, Vlada je predloìla, a Kon- je to "neprijatno simboli~na# su- 35.000 qudi. Tada je ustanovqena mada se nezvani~no tvrdi da ih je gres decembra pro{le godine usvo- ma. ¥ 4. i 5. jun 2005. SVIJET 11 POSLIJE DEMONSTRACIJA BRITANSKI Bi-Bi-Si OBJAVIO REPORTA@U O ANTI GOTOVINI U LA PAZU Raspisani izbori LA PAZ - Suo~en sa najgorim socijalnim HRVATSKA UPRSKALA" STVAR protestima u svom mandatu, bolivijski pred- sti britanskih tajnih slu`bi, sjednik Karlos Mesa raspisao je za 16. okto- Vi{i oficir britanske tajne slu`be AGENTI kao i da su agenti MI6 pogre- bar izbore za Ustavotvornu skup{tinu i do- tvrdi da su vlastima u hrvatskoj " Poslije Ranka {no podràvali vjerovawe nio odluku da se istog dana odrì referendum Ostoji}a, za hvatawe svojih {efova da je Gotovina o ve}oj autonomiji provincija u odnosu na cen- dali sve podatke o ha{kom Ante Gotovine bio je u Hrvatskoj jednostavno zato tralnu vlast, prenio je Tanjug. zaduèn Frawo Tu- C M Mesa je time ispunio dva glavna zahtjeva {to su èqeli da zadrè svo- C M Y K optuèniku Anti Gotovini, rek, za vrijeme ~ijeg se je udobne poloàje u Hrvat- Y K demonstranata, kako bi okon~ao proteste ko- mandata tako|e ni{ta ji traju nekoliko nedjeqa i smawio duboke po- ali da nije do{lo do hap{ewa skoj. nije postiglo. Pukani} je 2003. godine djele izme|u bogatih i siroma{nih. ZAGREB - Britanski Bi- vatskih obavje{tajnih Izvje{taji hr- Bolivijski predsjednik je u ~etvrtak iz- kontaktirao s Gotovinom i s Bi-Si objavio je na svojim agencija, kako obavje{ta- vatskih agenata su javio da }e zadatak novog parlamenta biti da Internet stranicama dijelo- jaca, tako i kontraobavje{ta- wim napravio intervju, a hr- promijeni Ustav i izvr{i ponovnu raspodje- navodno pomiwali glav- vatski obavje{tajci nisu ga ve reportaè o ha{kom optu- jaca. nog ha{kog tuìoca lu vlasti u korist ogromne ve}ine siroma- èniku, odbjeglom hrvatskom Prenose}i tvrdwu glav- pratili i otkrili gdje se i {nih u toj latinoameri~koj zemqi, javio je u Karlu del Ponte kao kako sastao sa bjeguncem. generalu Anti Gotovini, ko- nog urednika nedjeqnika "Na- glavnu kariku dezin- petak Rojters. ja }e biti prikazana u Bi-Bi- cional# Ive Pukani}a da slu- Pukani} tvrdi da se s ge- Prema wegovim rije~ima, gra|ani }e na formacione mreè u neralom sastao u jednom Sijevoj emisiji "Wuznajt#, u `bena Britanija pogre{no slu~aju Gotovina. referendumu odlu~ivati o ve}oj autonomiji kojoj je vi{i oficir britan- vjeruje da je Gotovina u Hr- evropskom glavnom gradu, a provincija u odnosu na centralnu vlast u La ske tajne slu`be MI6 izra- vatskoj zbog {pijuna koji su poslije svega, Pukani}u je u Plazu, {to traè provincije na istoku ze- ni} se, pi{e Bi-Bi-Si, Veliku Britaniju zabrawen zio veliko nezadovoqstvo sa- krivo informisali {efove hvalio da je objavqiva- mqe, gdje se nalaze velika nalazi{ta nafte i radwom sa hrvatskim vlasti- tajne slu`be MI6, Bi-Bi-Si ulazak. gasa. wem imena i fotografija Bi-Bi-Si se u emisiji ba- - Pozvao sam gra|ane da se vrate miru - re- ma jer su im dali sve podatke, tvrdi da Pukani} "kao dobar ali da su oni potpuno "upr- Gotovinin prijateq# u nedjeqniku zaustavio "prvi i biv{im {efom polici- kao je Mesa, koji je prije vi{e od godinu i po qave# aktivno- dana preuzeo predsjedni~ku funkciju, nakon skali# stvar oko Gotovine. ima vrlo dobre je Rankom Ostoji}em koji je, {to je wegov prethodnik zba~en tokom krva- Bi-Bi-Si govori o veli- veze i ot- nakon {to je po nalogu hrvat- vih nemira. kom problemu curewa strogo voreno da- ske vlade radio s britanskim Mesa, koji ima veoma malu podr{ku u sa- povjerqivih informacija oko je podr{- MI6 na hvatawu Gotovine, izda{wem parlamentu, izrazio je nadu da }e no- hap{ewa Gotovine i iznosi ku genera- gubio posao jer je otkriveno vi parlament biti "savr{eno# mjesto za ponov- tvrdwu da opstrukcija postup- lu Gotovi- da mala grupa hrvatskih age- no razmatrawe zakona o energetici donesenog ka otkrivawa i hap{ewa geni. \ nata radi s Britancima na prije dvije nedjeqe. ¥ nerala ide od dna do vrha hr- Puka- Ante Gotovina: Ima dobre veze (foto-arhiva) hvatawu generala. ¥

LIBANSKI NOVINARI NA TRGU MUÊNIKA EKSPLOZIJA U BAGDADU Po~ast ubijenom kolegi Poginulo deset qudi BEJRUT - Uz zvowavu eksplozije bombe podmet- zvona sa obli`wih crka- nute pod wegov automobil U zajedni~koj operaciji ira~kih i ameri~kih snaga pod nazivom va, oko 200 libanskih novi- u ~etvrtak prije podne u Muwa" uhap{eno 20 terorista" nara i politi~ara obiqe- hri{}anskom dijelu Bejru- " BAGDAD - Najmawe 10 qudi" prenijela je agencija Aso{ije- Zdruèna akcija uslijedila ìli su u petak u Bejrutu ta A{rafeihu, gdje je i ì- je poginulo, a 12 je raweno od ted pres. je kao odgovor na napade ekstre- satom }utawa pogibiju svog vio. eksplozije automobila bombe Ira~ki ministar unutra- mista u proteklih pet nedjeqa kolege novinara, koji je u Kasir (45) bio je hri- sjeverno od Bagdada, a ira~ko {wih poslova Bajan Xabr izja- na sjeveru zemqe, u kojima je po- ~etvrtak stradao prilikom {}anin, univerzitetski Ministarstvo unutra{wih po- vio je da je od po~etka akcije ginulo najmawe 825 qudi, u pe- eksplozije bombe, javio je profesor i jedan od osni- slova je saop{tilo da su ira~- "Muwa#, od nedjeqe, ubijeno 28 riodu kada je formiran i kabi- Tanjug. va~a Demokratskog lijevog ke i ameri~ke snage u petak to- pobuwenika, a uhap{eno wih net ira~kog premijera Ibrahi- Okupqeni novinari i pokreta, male politi~ke kom akcije "Muwa# uhapsile 20 720. ma el-Xafarija. politi~ari na Trgu mu~e- grupe koja se pridruìla "terorista#, prenio je Tanjug. Nacionalna ira~ka televi- U eksplozijama automobila nika nosili su fotografi- antisirijskoj opoziciji. Portparol ameri~ke vojske zija "Al-Irakija# prenijela je bombi i napadima pobuwenika je Samira Kasira, pozna- Imao je aktivnu ulogu u u toj zemqi Ri~ard Goldenberg da je od tog broja, 136 pobuweni- u protekla dva dana {irom Ira- tog antisirijskog novina- protestima odrànim pro- izjavio je da se eksplozija dogo- ka uhap{eno u gradu Hila, ju- ka, poginulo je 49 qudi, a vi{e ra, i crne hemijske olovke tiv kontrole iz Damaska. dila kasno u ~etvrtak u xamiji `no od Bagdada, kao i da je tom od 27 raweno, navela je ameri~- kao simbol slobode izra- Pisao je kolumne za vode- u jednom selu blizu Balada, 80 prilikom zaplijewena ve}a ko- ka agencija. àvawa. Poslije sata ti- }i libanski dnevnik "An- kilometara sjeverno od Bagdada, li~ina oru`ja. ¥ {ine okupqeni su otpjeva- Nahar#, koji je ~esto kri- li nacionalnu himnu, pre- tikovao Siriju, a bio je i nio je Aso{ijeted pres. ~est gost televizijskih \ Bejrut: Protest novinara MERIDIJANI Kasir je poginuo od "tok {oua#. ¥ (Foto-Rojters)

AMERI^KA AMBASADA U XAKARTI Protest u Seulu Iseqena ambasada SEUL - Hiqade Ju`nokorejaca zaposle- TEL AVIV - Izrael je evakuisao skoro sve zapo- nih u ameri~kim bazama demonstriralo je u slene u izraelskoj ambasadi u Ta{kentu, glavnom gra- Mogu}i teroristi~ki napadi petak u Seulu zbog planova da se ukine na du Uzbekistana, zbog upozorewa o mogu}im teroristi~- XAKARTA, TA[KENT - u holovima hotela u Xakarti ko- da teroristi~ke grupe u skoroj stotine poslova u okviru smawewa broja kim napadima, javio je u petak izraelski radio. Ambasada Sjediwenih Ameri~- je posje}uje veliki broj zapad- budu}nosti planiraju napade na ameri~kih vojnika i maweg buxetskog do- U ambasadi je ostao ambasador Ami Mahal i bezbjed- kih Dràva u Xakarti upozori- nih dràvqana - navedeno je u ameri~ke interese u Uzbekista- prinosa Ju`ne Koreje, javio je Tanjug. nosno osobqe. Ostalih petnaestak zaposlenih je u ~e- la je u petak ameri~ke gra|ane saop{tewu ameri~ke ambasade, nu - navedeno je u saop{tewu Vi{e od tri hiqade radnika i ~lanova tvrtak uve~e preba~eno u Izrael. u Indoneziji na mogu}nost te- prenijele su agencije. Stejt departmenta. wihovih porodica protestovalo je pred ula- Pro{log mjeseca su ~uvari izraelske ambasade u Ta- roristi~kih napada na hotele u U me|uvremenu, Stejt de- U saop{tewu nisu navedeni zom Jongsana, glavne ameri~ke baze u Seu- {kentu ubili osumwi~enog samoubicu bomba{a koji glavnom gradu te zemqe, dok je partment je naredio porodicama detaqi o mogu}im napadima, ali lu, koja treba da bude preseqena na novu lo- se pribliàvao zgradi. Kasnije se ispostavilo da je Stejt department naredio svom slu`benika ameri~ke ambasade je upozoreno da su pristalice kaciju ju`no od glavnog grada, javio je Roj- ubijeni Uzbekistanac nosio neke drvene predmete na- diplomatskom osobqu da napusti u Ta{kentu da napuste tu zemqu teroristi~ke mreè "Al-Kai- ters. lik na eksplozivni pojas. On se nije odazvao pozivima Uzbekistan, javio je Tanjug. zbog prijetwi od teroristi~kih da#, Islamski pokret Uzbeki- Demonstranti kaù da su za gubitak wi- ~uvara da stane. - Ambasada je saznala da od napada na ameri~ke ciqeve u Uz- stana i Islamska unija za xihad hovih poslova odgovorni Amerika i vlada Vjeruje se da je ovaj incident bio, u stvari, poku- 1. juna postoje planovi terori- bekistanu. aktivne u centralnoj Aziji. Ju`ne Koreje i traè da ameri~ki vojnici {aj da se provjeri bezbjednosna pripravnost izraelske sta da izvode bomba{ke napade - Vlada Amerike je saznala ¥ ostanu u zemqi u punom broju. ¥ ambasade. ¥ POZIV PAKISTANU I INDIJI DA RIJE[E SPOR DUG DECENIJAMA

C M C M Y K RJE[EWE ZA KA[MIR Y K C M C M Y K Separatisti iz indijskog dijela Ka{mira nastoje Y K da doprinesu rje{avawu ka{mirskog problema, koji je bio uzrok dva od tri rata izme|u Indije i Pakistana od 1947. godine WU DELHI MAZAFARABAD - Vo|e se- Zvani~ni Wu Delhi se pro- Separatisti~ki lideri su, paratista iz indijskog dijela Ka- tivi ukqu~ivawu separati- kako je prenio Aso{ijeted pres, {mira pozvale su Pakistan i In- sti~kih lidera iz indijskog di- zatraìli da budu ukqu~eni u sve diju da u~ine sve {to je u wiho- jela Ka{mira u razgovore o bu- budu}e razgovore dvije zemqe o voj mo}i da se rije{i decenija- du}nosti tog regiona, isti~u- problemu Ka{mira. ma dug spor oko tog regiona na }i da je to pitawe za dvije dr- Ka{mir, u kojem ve}inu ~ine Himalajima, javio je Tanjug. àve - Indiju i Pakistan. muslimani, podijeqen je izme|u Delegacija od devet vo|a se- Indija se dugo protivila prete`no hinduisti~ke Indije i paratista, koja od ~etvrtka bo- i odlasku separatisti~kih vo- dominantno islamskog Pakista- ravi na pakistanskoj strani Ka- |a u Pakistan, ali je pro{log na. Obje zemqe smatraju da cio {mira, nastoji da doprinese rje- mjeseca, kad su oni dobili po- region treba da pripadne wima. {avawu ka{mirskog problema, ziv iz Islamabada, odobrila Indija odavno optuùje Pa- koji je bio uzrok dva od tri rata wihov put. kistan da daje vojnu podr{ku po- izme|u Indije i Pakistana od buwenicima koji se zalaù za ne- 1947. godine, kada su se te dvije arne sile. One treba da u~ine zavisnost indijskog Ka{mira ili zemqe oslobodile od britanske iskrene napore da mirno i traj- wegovo prikqu~ewa Pakistanu, kolonijalne vlasti. no rije{e problem Ka{mira - iz- ali u Islamabadu to demantuju, Ovo je prvo putovawe ovakve javio je u ~etvrtak uve~e novina- isti~u}i da je rije~ samo o moral- Tokom pro{le i ove godine spremnost da se sva sporna pita- Protest: Ka{mirski delegacije u Pakistan, {to se tu- rima u Mazafarabadu, glavnom noj i politi~koj podr{ci. U do- do{lo je da poboq{awa odnosa wa, ukqu~uju}i i problem Ka- ma~i kao vaàn znak otopqavawa gradu pakistanskog dijela Ka- sada{wim sukobima ubijeno je Indije i Pakistana, a u ostvare- {mira, {to prije rije{e na tra- separatisti traè rje- odnosa izme|u mo}nih susjeda. {mira, jedan od lidera separa- vi{e od 65 hiqada qudi, uglavnom nim susretima wihovih najvi- jan i obostrano zadovoqavaju}i {ewe dugogodi{weg - Pakistan i Indija su nukle- tista Umar Faruk. civila. {ih zvani~nika istaknuta je na~in. ¥ spora (foto-arhiva) 12 KROZ REPUBLIKU SRPSKU 4. i 5. jun 2005. DU[EVNI BOLESNIK UPAO U BAWOLU^KI BUTIK PASA@" [IPKOM PRETUKAO" PRODAVAÎCE

Policija privela napada~a. Prema pri~i o~evidaca I. [. je iz ~ista mira" nasrnuo na djevojke i udarao ih po glavi" i tijelu. Stabilno stawe povrije|enih BAWA LUKA - Dvadesetde- - îm su primijetili {ta se su da otmu {ipku od I. [. i da ga vetogodi{wi I. [. iz Bawe Lu- de{ava u pomo} su dotr~ala dvo- savladaju. Oni su ga i predali po- ke priveden je u petak zbog osno- jica momaka koji rade nedaleko od liciji - kaè jedna od radnica vane sumwe da je u centru grada nas. Poslije duè borbe uspjeli frizerskog salona "Mirjana# ko- metalnom {ipkom napao Draganu Romani} i Qubicu Strika. Napad se dogodio oko 13 ~a- sova na vratima butika "Pasa`# u ulici Kraqa Petra Prvog Ka- ra|or|evi}a gdje su nesre}ne djevojke radile. Nezvani~no saznajemo da je I. [. iz "~ista mira# nasrnuo na djevojke i metalnom {ipkom duìne 50 centimetara tukao ih po glavi i tijelu. Poli- cija je brzo stigla na lice mjesta. Portparol bawolu~kog Cen- tru javne bezbjednosti Rade Mu- ti} kaè da je policiji I. [. od ranije poznat kao du{evni bolesnik i delikvent koji je ve} bio u zatvoru. - On je neura~unqiv i trebalo je da ide na lije~ewe. Prili- kom informativnog razgovora sa- Krvavi pir {ipkom: Po{to je savladan, napada~ je odbacio oru`je" znali smo da on ima potvrdu da je (Snimio" M. [UKALO) neura~unqiv, ali da do sada nije oti{ao na lije~ewe na psihija- ja je èqela da ostane anonimna. Nesre}ne djevojke su nedugo lesni~ke sobe - rekao je portpa- trijsku kliniku - isti~e Muti}. Prema wenoj pri~i, prava je poslije napada hitno prevezene rol Klini~kog centra Bawa Lu- O~evici tvrde da se sve dogo- sre}a {to su mladi} vidjeli {ta u bawolu~ki Klini~ki centar ka Marko Radoja. dilo muwevitom brzinom. se de{ava i reagovali, jer je I. gdje im je ukazana prva pomo}. On je dodao da je stawe Draga- - Nekoliko trenutaka prije [. nastavio da udara jednu od po- napada vidjele smo I. [. kada je vrije|enih djevojaka. SPASILAC tr~e}i pro{ao pored na{eg salo- - Imam osje}aj da bi je tukao na, nose}i neku {ipku. ûle sam do smrti. Poznajemo mi wega i Momak koji je prvi "dotr~ao# ki ~ovjek uradio kada vidi da je jauk i kada smo krenule da vidi- od ranije. Zalazi po lokalima Dragani i Qubici u pomo} nije è- neko u nevoqi. Bilo pa pro{lo, mo {ta se doga|a, na vratima se gdje su zaposlene djevojke. U|e u lio da mnogo pri~a sa novinarima. glavno je da su wih dvije ìve - pojavila djevojka oblivena krvqu lokal, provocira, vrije|a ali, - Uradio sam ono {to bi sva- rekao je doti~ni Sini{a. - ispri~ale su nam radnice fri- koliko znamo, nikad nije napao zerskog salona "Mirjana# koji je nikoga - kaù "frizerke# i do- - Obje djevojke su zbrinute na ne Romani} i Qubice Strika sta- u blizini butika "Pasa`#. daju da je svaki put wegov postu- neurohirurgiji. Tupim predme- bilno, ali }e i daqe biti pod qe- Radnice salona nerado pri- Butik Pasa`": Policija brzo stigla pak isti. Do|e odradi svoj "na- tom su povrije|ene u glavu. Po- karskim nadzorom, u slu~aju kom- ~aju o gnusnom napadu. " stup# i ode. slije zahvata, preba~ene su u bo- plikacija. ¥ O. MATAVUQ PRIJEDOR IZ DOBOJSKE POLICIJE OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI Ivkovi} Sam sebi dijelio kredite? Alarm sprije~io provalnika pod istragom DOBOJ - Nastavqaju}i rad koja su ranije bila korisnici BAWA LUKA - Sudija bawo- vlasni{tvo N. G. u Bukvaleku kod bawolu~koj ulici Teodora Ko- na rasvjetqavawu izvr{enih kri- kredita u pomenutoj mikrokre- lu~kog Osnovnog suda Sweàna Bawe Luke. lokotronisa do{ao do automobi- PRIJEDOR - Voza~ Mio- vi~nih djela u mikrokreditnoj ditnoj organizaciji, bez wiho- Kudri} odredila je pritvor do D. J. je pomogao R. [. da se la "polo# i kamenom razbio vje- drag Ivkovi} (33) iz Toma{i- organizaciji "Partner#, Poli- vih znawa i u wihovo ime potpi- 30 dana protiv D. J. (41) i R. [. popne na balkon ku}e iz koje je trobransko staklo na predwim ce kod Prijedora saslu{an je, a cijska stanica Tesli} je Okru- sivao dokumentaciju za dodjelu (41), obojica iz Bawe Luke. D. J. ukrao nov~anik sa dokumenti- vratima. Me|utim, aktivirao se potom pu{ten. On je automobi- `nom tuìla{tvu u Doboju do- kredita. je osumwi~en za dvije, a R. [. za ma i novcem. Time je N. G. pri- alarm, a ubrzo zatim pojavila se lom ru~ne izrade prouzrokova- stavila izvje{taj protiv D.V. Novac na osnovu odobrenih jednu te{ku kra|u. ~inio {tetu od oko 300 mara- i vlasnica automobila M.S. Pro- no nesre}u u kojoj je nastradao (35) iz Tesli}a zbog osnovane kredita u ukupnom iznosu ve}em Postoji osnovana sumwa da ka. valnik je pobjegao neobavqena petogodi{wi Sini{e Mar~e- sumwe da je po~inio zloupotre- od 200.000 maraka, li~no je pre- su D.J. i R.[. provalili 1.juna Tri dana prije toga, 29. maja, posla. ti}a iz Sani~ana. bu slu`benog poloàja, obmanu uzimao i koristio za vlastite i ove godine oko 18 ~asova u ku}u, ne{to poslije 12 ~asova D.J. je u ¥ M. D. Ovo je na{em listu rekao pri dobijawu kredita ili drugih potrebe svojih poznanika. zamjenik glavnog okru`nog tu- pogodnosti, falsifikovawe is- Policijska stanica Tesli} POSLIJE POLICIJSKE AKCIJE U BAWOJ LUCI KOTOR VARO[ ìoca u Bawoj Luci Sead prava i pronevjeru. nastavqa rad na dokumentovawu @eri}. Rade}i na poslovima kredit- i identifikovawu ostalih izvr- I PRWAVORU - Ivkovi} je saslu{an i pu- nog slu`benika u "Partneru#, {ilaca navedenih krivi~nih dje- Privedeni {ten, a istraga protov wega se D.V. je na osnovu raspoloìvih la. Du{ani} bez komentara nastavqa u redovnom postupku podataka i dokumentacije lica ¥ Sl. P. lopovi - rekao je @eri}. PRWAVOR - Pretres pro- Podsjetimo, u ~etvrtak ne- Prema wegovim rije~ima, SASTANAK U BIJEQINI storija Kompanije "Du{ani}# u {to prije osam ~asova ujutro, po KOTOR VARO[ - Komandir nije bilo razloga da se Ivkovi} kotorvaro{ke policijske stani- Prwavoru i Bawoj Luci i daqe nalogu Tuìla{tva BiH, po~eo ce Dragan Mili} potvrdio je da pritvara jer se radi o pogibije u ìì javnosti. Me|utim, ni je pretres prostorija Kompani- ji u saobra}ajnoj nesre}i, a ^vr{}a saradwa su u no}i izme|u ~etvrtka i petka u petak nije bilo mogu}e saznaje "Du{ani}#. U Prwavor je sti- privedeni H.J. (29), H.S. (30) i osumwi~eni nije pobjegao sa li- BIJEQINA - Mnoga krivi~- wa bezbjednosti saobra}aja, javnog ca mjesta. ti vi{e detaqa o policijskoj ak- gla ekipa kriminalisti~kih in- djevojka H. A. ( 23), svi iz @ivi- na djela, pa i najteà, otkrivena reda i mira. ciji. spektora u pratwi policijske je- nica kod Tuzle. Nesre}a se dogodila na se- su u saradwi policije Br~ko di- Na~elnik policije Br~ko di- oskom putu u Sani~anima kod - Nemam zaista {ta da vam dinice za podr{ku. Tuìla{tvo Wih je uhapsila policija u strikta, Centra javne bezbjedno- strikta Milenko Mili}evi} je re- izjavim. Qudi su do{li s na- BiH osumwi~ilo je Petara Du- Gradi{ci zbog sumwe da su izvr- Prijedora, u srijedu oko 18.30 sti Bijeqina i policije Tuzlan- kao da je jedan od zakqu~aka da se ~asova. Mali{ana je u jarku, gdje mjerom da provjere neke stva- {ani}a za utaju poreza i dopri- {ili kra|u u kotorvaro{koj rob- skog kantona. saradwa spusti na operativni ni- ri vezane za poslovawe moje nosa. noj ku}i "Kvimteks# na taj na~in se sklonio, automobilom ru~- Ovo je re~eno na sastanku predvo i da ona bude kontinuirana i firme. Istina je da su tom pri- Pretreseni su gotovo svi {to su H.A. i H.S. nekoliko puta ne izrade udario Miodrag Iv- stavnika rukovodstva ovih poli- svakodnevna. ulazili i iznosili robu iz pro- kovi}. Na putu za bolnicu ma- cija odrànom u petak u Bijeqini. Komesar policije Tuzlanskog likom izuzeli i dio dokumenta- objekti i poslovna zgrada kao i davnice u taksi za vlasnika H.J. li{an je umro. Policija je od- Zamjenik na~elnika centra Bi- kantona Ivica Divkovi} je istakao cije -rekao je u nezvani~nom te- Du{ani}eva ku}a, te dijelovi Nakon kriminalisti~ke obra- mah privela Ivkovi}a a wego- jeqina Milomir Krsmanovi} je is- da je potrebno dosada{wu saradwu lefonskom razgovoru Petar Du- preduze}a "Metalka#, Me|utim, de provalni~ka trojka je u petak vo vozilo dopremqeno je na par- takao da }e mjese~ni sastanci una- poboq{ati, posebno u oblasti au- {ani}, isti~u}i korektnost in- obustave rada zbog pretresa ni- u jutarwim ~asovima proslije|ena king saobra}ajne policije u prijediti saradwu u borbi protiv to kriminala i krijum~arewa dro- spektora policije prilikom je bilo. Okru`nom javnom tuìla{tvu ra- Prijedoru. ¥ V. J. svih vidova kriminala, poboq{a- ge. ¥ S. R.T. akcije. ¥ D.^. di daqe istrage. ¥ D. K. DOBOJ O{tetio buxet? U BAWOJ LUCI IZREÊNA PRESUDA @ELIMIRU STIJAKOVI]U DOBOJ - Centar javne bezbjed- ili ovla{}ewa. Iskoristiv{i po- GA\AO GUME, POGODIO QUDE nosti Doboj dostavio je Okru`nom loàj, on je nenamjenskim transfe- tuìla{tvu Doboj izvje{taj pro- rom novca, o{tetio buxet Repu- tiv biv{eg direktora u preduze}u blike Srpske za 169.000 maraka, sa- - Dokazi izvedeni tokom ovog "Elektro-Doboj# zbog postojawa op{teno je u Centru javne bezbjed- Stijakovi} osu|en na pet mjeseci zatvora zbog toga {to glavnog pretresa potvr|uju da je osnova sumwe da je izvr{io kri- nosti Doboj. je jo{ 1993. godine te{ko ranio Savu Milojevi}a Stijakovi} po~inio krivi~no dje- vi~no djelo zloupotrebe poloàja ¥ Sl. P. lo poku{aj ubistva - izjavio je u za- i Radenka Pavlovi}a vr{noj rije~i okru`ni tuìlac Rajko Daki}. BAWA LUKA - @elimir Sti- bom ispalio ~etiri metka prema Stijakovi} ih je pratio svojim au- Advokat Marica ]ulum kaza- jakovi} (31), iz Bawe Luke osu|en automobilu u kojem su bili Savo tomobilom. Sustigao ih je kad je la je da nema dokaza za poku{aj ubije u bawolu~kom Osnovnom sudu na Milojevi} i Radenko Pavlovi}, Milojevi} zaustavio automobil u stva ve} samo za izazivawe op{te pet mjeseci zatvora zbog "te{kog obojica iz Bawe Luke. koji je u{ao Radenko Pavlovi}. opasnosti. djela protiv sigurnosti qudi i Jedan metak pogodio je Pavlo- Tad je Stijakovi} iza{ao iz svog - Stijakovi} nije poricao puc- imovine#. Presudu je izreklo Vi- vi}a u grudi i te{ko ga ranio. Dva automobila, a Milojevi} je dodao gas we. To je u~inio sa udaqenosti od je}e petorice kojem je predsjedavao metka pogodila su Milojevi}a u ru- nastoje}i da krene. Prema navodima pedesetak metara, a ga|ao je u gume sudija Du{ko Bojovi}. ku i stomak. u presudi, Stijakovi} je ni{ane}i u automobila nastoje}i da ga zausta- U presudi se navodi da je Sti- Prije toga Stijakovi} je s dru- gume, sa oko pedesetak metara ispa- vi a ne da nekog ubije. On nije ni jakovi} krivi~no djelo po~inio 29. {tvom, s kojim je bio i Savo Mi- lio metke koji su pogodili Miloje- znao da je u automobilu Pavlovi} oktobra 1993. godine oko 22.30 ~a- lojevi}, u kafi}u "Pim# popri- vi}a i Pavlovi}a. - rekla je Marica ]ulum. sova u bawolu~koj ulici Rudarska li~no popio. Kad je Milojevi} za- Sudsko Vije}e nije prihvati- Stijakovi} je istakao da nije (sada Kara|or|eva). On je sa udaqe- jedno sa Qubi{om Todi}em iza- lo navode iz optu`nice da je Sti- imao namjeru da nekog ubije i da nosti od pedesetak metara iz auto- {ao iz kafi}a i automobilom jakovi} poku{ao ubiti Milojevi- se kaje zbog svega. matske pu{ke pojedina~nom paq- "honda# krenu prema centru grada }a i Pavlovi}a. ¥ M. DIZDAR 4. i 5 . jun 2005. CRNA HRONIKA 13 GORWI MILANOVAC AKCIJA MINISTARSTVA UNUTRA[WIH POSLOVA SRBIJE Prona|en le{ bebe GORWI MILANOVAC - Radnici preduze}a "Putevi# iz [KORPIONI" IZA BRAVE â~ka prona{li su le{ bebe u BEOGRAD - Ministarstvo unu- {umi, nedaleko od Ibarske matra{wih poslova Srbije saop{ti- U okolini [ida uhap{eni Slobodan Medi} Boca, Pero HAP[EWE gistrale, u selu Majdan, op{tilo" je u petak da su zbog sumwe da su SARAJEVO - Na {irem na Gorwi Milanovac, javio Tan- izvr{ili ratni zlo~in protiv ci- Petra{evi}, Aleksandar Medi} i Aleksandar podru~ju Sarajeva u petak oko jug. vilnog stanovni{tva uhap{eni Vukov Vuk. Policija intenzivno traga za trojicom podne uhap{ena je jedna osoba Le{ je prona|en u ~etvrtak, Slobodan Medi} (38) zvani Boca, koja se dovodi u vezu sa ratnim C M Pero Petra{evi} (35), Aleksan- C M Y K a uvi|aj su obavili istra`ni sau~esnika u zlo~inu zlo~inima pripadnika jedinice Y K sudija gorwomilanova~kog Op- dar Medi} (38) i Aleksandar Vukov "[korpioni# na podru~ju Trno- {tinskog suda Radoslav Petro- (32) zvani Vuk. va, saop{teno je iz Tuìla{tva vi}, mrtvozornik Zdravstvenog Kako je prenijela Beta navode za BiH. centra, inspektor i krimina- saop{tewa, oni su osumwi~eni da Hap{ewe, koje je izvedeno listi~ki tehni~ar odjeqewa su kao pripadnici paravojne for- mirno, obavili su inspektori macije "[korpioni# u julu 1995. unutra{wih poslova. Agencije za istrage i za{titu godine, u mjestu Godinske Bare, u BiH i Ministarstva unutra- Le{ bebe, uvijen u jaknu i blizini Trnova, "strijeqali {est {wih poslova Kantona Saraje- }ebe, bio je u fazi raspadawa, za sada neidentifikovanih osoba, vo. i kako nije bilo mogu}e na li- najvjerovatnije Bo{waka#. Uhap{ena osoba privedena cu mesta utvrditi pol i starost, - Svi su uhap{eni 1. juna u ne- je u Tuìla{tvo BiH, gdje }e je sudija Petrovi} dao je nalog za koliko odvojenih izuzetno efika- saslu{ati nadle`ni tuìlac. obdukciju Zdravstvenom centru sno izvedenih akcija u okolini [i- Identitet nije otkriven u ciqu â~ak. ¥ da. Inspektori Uprave za borbu istrage. ¥ V. J. protiv organizovanog kriminala ve} duè sistematski rade na iden- - Istraga i akcija i daqe tra- AKCIJA Ê[KE tifikovawu i pronalaèwu osoba ju i snimak je do{ao u momentu ka- POLICIJE koje su bile pripadnici paravojne da je pretkrivi~ni postupak uve- formacije "[korpioni# - navodi liko bio u toku. Tuìlac za ratne se u saop{tewu. zlo~ine Vladimir Vuk~evi} i Zaplijewen Policija je saop{tila da in- MUP Srbije su bili u neposred- tenzivno traga za sau~esnicima u noj komunikaciji, predmet je for- zlo~inu Miloradom Momi}em (41) miran 27. maja, prije emitovawa heroin zvanim ôban, Slobodanom Pavlo- snimka, koji je samo ubrzao postu- PRAG - ê{ka policija uhap- vi}em (52) zvani Boda i Branisla- pak - rekao je Vekari}. sila je u petak dvojicu krijum~a- vom Medi}em (42) zvanim Zvekan. On je rekao da je "nezahvalno ra droge u ~ijim je kolima prona- Tuìla{tvo za ratne zlo~ine prognozirati# kada }e protiv {la oko osam kilograma heroina, osumwi~enih za ovaj ratni zlo~i- na biti podignute optu`nice. koji na ulici vrijedi oko 1,5 mi- CVJETAN - Istraga po zakonu moè da liona dolara javile su agencije. U Okru`nom sudu u Beogradu u ponedjeqak po~iwe novo su|ewe traje tri do {est mjeseci. U svakom Rije~ je o jednoj od najve}ih Paravojna formacija [korpioni": Istraga se nastavqa (Foto B 92) slu~aju o~ekujem da }e biti eleme- zapqena krijum~arenog heroina u pripadniku [korpiona Sa{i " Cvjetanu, optuènom za ratni zlo- nata da se podignu optu`nice pro- ê{koj Republici, javila je we- Cvjetan je prema optu`nici Srbije podnijelo je u petak zahtjev ne zlo~ine Bruno Vekari} rekao tiv izvjesnog broja lica - rekao je ma~ka agencija DPA. ~in. Cvjetan je u martu pro{le go- 28. marta 1999. godine, kao pripad- za sprovo|ewe istrage protiv sedam je agenciji Beta da su svi ubijeni Vekari}. Kako je saop{tila ~e{ka po- nik jedinice "[korpioni#, iz re- osoba koje su osumwi~ene za ubi- Bo{waci sa snimka identifiko- Prema Zakonu, koji se odnosi licija, heroin je bio na|en u au- dine osu|en na 20 godina zatvora zbog ubistva albanskih civila u zervnog sastava Specijalnih anti- stvo grupe Bo{waka, zabiqeèno vani. On je rekao da su ~etiri ubi- na ratni zlo~ine protiv civilnog tomobilu prilikom rutinske Podujevu. Vrhovni sud ukinuo je teroristi~kih jedinica MUP Sr- na video snimku koji je proteklih jene osobe bile maloqetne, a pre- stanovni{tva, krivi~no djelo ko- kontrole na ulicama Praga, a presudu i vratio predmet na pono- bije, ubio 19 civila, me|u kojima dana emitovan u Ha{kom tribuna- ostale dvije mla|e od 30 godina i je se pripisuje osumwi~enima, pred- uhap{ena su dva lica, kako je re- vo su|ewe. {estoro djece i {est èna. lu i na beogradskim televizijama. svi su bili prethodno "duè vreme- vi|ene su kazne zatvora od najmawe ~eno, "sa Balkana#, starosti 24 i Portparol Tuìla{tva za ratna mu~eni i maltretirani#. pet do 40 godina. ¥ 41 godine, koji su ve} bili osu|i- vani, a sada im prijeti kazna od 15 godina zatvora. ê{ka polici- MOMIR SKAKAVAC PRED TREBIWSKIM SUDOM EMITOVAN SNIMAK MILORADA ULEMEKA I SLOBODANA MEDI]A ja je pro{le godine otkrila vi- vawe po optu`nici, a odbrana U CAZINSKOJ KRAJINI {e od 35 kilograma heroina, dok optuènog najavila da }e protiv je godinu dana ranije uspjela da Nisam kriv optu`nice uloìti prigovor. na|e svega devet kilograma. TREBIWE - Momir Skaka- Stevi} je rekao Srni da optu- Ratnici Fikreta Abdi}a? Prema navodima agencije vac (45) iz Fo~e u petak se pred `nica Skakavca tereti za rat- DPA, policija je svojim posqed- sudijom za prethodno saslu{awe ne zlo~ine protiv civilnog sta- Nekoliko svjedoka u Hagu reklo da su jedinice pod kontrolom wim izvje{tajima navela da je izjasnio da nije kriv po navo- novni{tva na podru~ju op{ti- Dràvne bezbjednosti iz Srbije ratovale na strani Abdi}a uli~na cijena heroina opala za dima optu`nice Okru`nog tu- ne Fo~a tokom 1992. godine. BEOGRAD - Televizija B92 oko 20 odsto u odnosu na prethod- ìla{tva u Trebiwu koja ga te- Skakavac se nalazi u pri- reti za ratni zlo~in protiv ci- emitovala je u petak snimak, na- nu godinu. tvoru u Trebiwu od 15. novembra pravqen tokom rata u BiH, na ko- ê{ka Republika se smatra vilnog stanovni{tva, javila je pro{le godine. me su prikazani tada{wi oficir jednom od najve}ih tranzitnih ze- Srna. Okruì sud u Trebiwu po- Srpske dobrovoqa~ke garde Milo- maqa za heroin na putu ka zapad- Prema rije~ima predsjedni- tvrdio je optu`nice i protiv rad Ulemek Legija i komandant noj Evropi. Novembra pro{le go- ka Okru`nog suda u Trebiwu Bo- Ne|e Samarxi}a iz Bile}e i odreda "[korpioni# Slobodan dine je uhap{eno ~etiri osobe jana Stevi}a, koji je u ovom po- Dragoja Radanovi}a iz Fo~e ko- Medi}, javila je Beta. koje su krijum~arile oko 220 ki- stupku bio sudija za prethodno ji se terete za ratni zlo~in pro- Na snimku Ulemek i Medi}, u lograma heroina u Italiju. ¥ saslu{awe, ovo je prvo izja{wa- tiv civilnog stanovni{tva. ¥ dru{tvu jo{ nekoliko vojnika, osmatraju teren iz rova, a pred- sjednica Fonda za humanitarno UHAP[ENE DVIJE ORGANIZOVANE GRUPE U BAWOJ LUCI pravo Nata{a Kandi} je, gostuju- }i u studiju, navela da je snimak napravqen 1995. godine u "Cazinskoj Krijum~arili drogu krajini#. BAWA LUKA - U Bawoj Lu- cije i Centra javne bezbjednosti U kasnim popodnevnim ~aso- Nata{a Kandi} je dodala da ci su u petak uhap{ene dvije or- Bawa Luka priveli su 11 osoba. vima jo{ je trajala kriminali- snimak dokazuje povezanost Srpske ganizovane grupe koje su se bavi- U akciji je zaplijeweno 160 sti~ka obrada nad privedenim dobrovoqa~ke garde, jedinice pod le krijum~arewem droge, potvr- grama heroina, 60 grama kokai- osobama. komandom @eqka Ra`natovi}a |eno je "Glasu Srpske# u bawo- na i 10 grama marihuane. Osumwi~eni za neovla{}e- Arkana i "[korpiona#, kao i u~e- lu~kom Centru javne bezbjedno- Istovremeno kod wih je pro- nu proizvodwu i promet droga uz {}e vojnika iz Srbije u sukobu sti. na|en jedan automobil za koji je izvje{taj bi}e predati Okru- snaga lojalnih vo|i takozvane Au- U te dvije grupe inspektori utvr|eno da je ukraden, kao i dru- `nom tuìla{tvu u Bawoj Lu- tonomne oblasti zapadna Bosna Uprave kriminalisti~ke poli- ge ukradene stvari. ci. ¥ V. J. Fikretu Abdi}u i bo{wa~ke Ar- mije BiH. Prema rije~ima Nata{e Kan- di}, posrednik izme|u jedinica na NASTAVQENO SU\EWE ABDULADHIMU MAKTUFU terenu i tada{weg {efa Slu`be C M dràvne bezbjednosti Jovice Sta- C M Y K ni{i}a bio je Milan Milanovi} Na poloàju: Milorad Ulkemek Legija Y K Mrgud, preko koga je, navodno, Fi- kret Abdi} pla}ao za asistenci- i Slobodan Medi} Boca oko Cazina TELEFON ÛO ZA OTMICE (Foto B 92) ju Srba u odbrani Cazinske krajine. wene izme|u 1992. i 1995. godine. pred Ha{kim sudom reklo da su Husein [eperovi} i Murveta Boqevi} tvrde Abdi} je, kao hrvatski drà- Nekoliko svjedoka optu`be je na jedinice pod kontrolom Dràvne da je spornu no}, kada su oteti civili, Maktuf vqanin, u Karlovcu osu|en na 20 su|ewu biv{em predsjedniku Ju- bezbjednosti iz Srbije ratovale prespavao kod ku}e. Civilna za{tita vodila evidenciju godina zatvora za zlo~ine po~i- goslavije Slobodanu Milo{evi}u na strani Abdi}a. ¥ o adresama Travni~ana OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI U PODGORICI OPTU@EN ÊDOMIR VUKÊVI] SARAJEVO - U nastavku su- po~etka policijskog ~asa u 21 ~as. nekada{wi komandant Civilne |ewa Abduladhimu Maktufu za Sli~no svjedo~ewe o boravku za{tite u Travniku Semin Kowa- ratni zlo~in u Travniku 1993. go- izvan ku}e optuènog na dan ot- li} iznio je u petak indirektna Poslije kra|e Prodavao oru`je Albancima dine, svjedok odbrane Husein [e- mice, u petak je imala Murveta saznawa o otmici, kao i nedola- PODGORICA - U Podgo- {toq marke "bereta#, 1.600 perovi} izjavio je u petak pred Boqevi}, [eperovi}eva sestri- sku na posao u Civilnu za{titu u zatvor rici je u petak podignuta op- metaka, mobilne telefone Sudom BiH da je bio u {etwi sa ~ina, koja je tada stanovala kod Kazimira Pobri}a, jednog od ote- BAWA LUKA - U bawolu~kom tu`nica protiv êdomira pripremqene za daqinsko ak- optuènim kada je u ku}u u kojoj ove porodice. tih hrvatskih civila. Osnovnom sudu osu|eni su Boris Bjela- Vuk~evi}a (44) zbog {verca tivirawe eksplozivnih na- su ìvjeli stigao telefonski po- Oba svjedoka, kao i biv{a su- Na pitawe advokata Ismeta jac (43) na deset mjeseci, a Du{ko Sto- oru`ja i eksplozivnih sred- prava i izvjesnu koli~inu ziv vezan za otmicu civila za ko- pruga optuènog Edina Kurti}, Mehi}a da li mu se nekada neko jakovi} (45) na 15 mjeseci zatvora. stava. droge. ju se tereti Maktuf, javila je Sr- potvrdila su da je Maktouf tu no} obratio da mu ukaè na nekog zna- Wima je Vije}e trojice kojim je Prema navodima optu`ni- Zajedni~kom akcijom crna. prespavao u ku}i. ~ajnog Hrvata, svjedok je odgovo- ce, Vuk~evi}u se stavqa na te- nogorske i albanske polici- [eperovi}, kome je Maktuf [eperovi} je izjavio da je bio rio negativno. predsjedavala sudija Sweàna Kudri} presudu izreklo zbog jedne te{ke kra- ret da je kao ~lan me|unarod- je do{lo se do saznawa da su nekada bio zet, ispri~ao je da je, vrlo iznena|en kada je ~uo da je Kowali} je, na pitawe pred- ne krijum~arske grupe proda- ~etvorica Albanaca oru`je i kada su se vratili ku}i, saznali wegov biv{i zet optuèn za rat- sjedavaju}eg sudskog vije}a Sale- |e. U presudi se navodi da je Bjelajac vao oru`je i eksplozivne na- eksploziv nabavili od Vuk~e- da je optuènog telefonom zvala ne zlo~ine, jer ga poznaje kao doma Mise, potvrdio da je Civilna prave ~etvorici albanskih dr- vi}a i jo{ jednog Podgori~a- jedna uplakana èna, koju su, pre- brodu{nog ~ovjeka, koji je poma- za{tita vodila evidenciju o adre- 23. marta, ove godine, oko 18 ~asova na ma jednom od ranijih svjedoka od- gao svima bez obzira na naciju. sama stanovnika u Travniku. parkingu ispred Muzeja Republike Srp- àvqana, koji su nedavno uhap- nina - Branka Rai~evi}a, ko- brane, gre{kom uznemiravali mu- On je iznio stav da su tokom Optu`nica Maktufa tereti ske u bawolu~koj Jevrejskoj ulici pro- {eni u Skadru. ji je jo{ pod istragom. xahedini, traè}i profesora Raj- rata ve}u opasnost za optuènog da je zajedno sa pripadnicima "El valio u automobil "golf 2#. On je po- Albanska policija je kod Prema tvrdwama albanske kovi}a. predstavqali muxahedini, nego muxahedina# 9. oktobra 1993. go- desnim alatom "otvorio# vrata auto- uhap{enih Skadrana - Roka policije, ista vrsta eksplo- Prema [eperovi}evim rije- "~etnici i usta{e# opisuju}i ka- dine oteo pet civila u Travniku mobila iz kojeg je izvadio auto-radio Pepaja, Sandra \inaja, Mi- ziva koja je prona|ena kod ~ima, Maktuf je oti{ao do te è- ko su dva lica sa bradom demoli- i odveo ih u muxahedinski kamp kasetofon . Dok je Bjelajac provaqi- ra{a Du{kua i Altijana Sa- uhap{enih Skadrana kori{}e- ne i zadrào se kra}e od jednog rala Maktufovu videoteku. kod Travnika, gdje je jednom od wih vao u automobil Stojakovi} je stajao u lovi}a prona{la {est pake- na je u nekoliko teroristi~- sata, ali se sigurno vratio prije Svjedo~e}i na poziv odbrane, odrubqena glava. ¥ blizini i ~uvao straù. ¥ M. D. ta plasti~nog eksploziva, pi- kih napada u Albaniji. ¥ 14 KROZ REPUBLIKU SRPSKU 4. i 5. jun 2005. RADNICI PRIJEDORSKE CIGLANE OBUSTAVILI PROIZVODWU PRIPREME ZA POKRETAWE PROIZVODWE U PRIJEDORSKOM BORCU" Italijani pomaù" PRIJEDOR - Milan Stojko- radnici i daqe biti na ~ekawu. DOGORJELO DO NOKATA vi} novoimenovani direktor Stojkovi}a raduje to {to se rad- Konfekcije "Borac#, koja ne ra- nici nisu rasuli jer bez wih ne- di ve} pune dvije godine, u petak ma ni pokretawa proizvodwe. PRIJEDOR - Nezadovoqni Radimo danono}no u nemogu}im uslovima, stalno smo je okupqene radnike ovog predu- Radnici "Borca# wih oko 300 materijalnim poloàjem i radno- ze}a upoznao sa planom pripre- kaù da su zadovoqni onim {to pravnim statusom, 43 radnika pri- u pogonima i nismo primili deset plata. Punih 29 me za pokretawe proizvodwe. On se ~ini na pokretawu proizvod- jedorske Ciglane, Akcionarsko dru{tvo "Prijedorka# stupilo je mjeseci na{i rukovodioci ne upla}uju doprinose, rekao je rekao da pokretawe proizvodwe. Rada Vukadinovi} dugogodi- u {trajk. U {trajku su radnici we u ovom kolektivu }e zavisi- {wi radnik "Borca#, kaè da koji rade u proizvodnom pogonu, a je Mladen Stankovi} ti od samog toka adaptacije objek- vjeruje u novo rukovodstvo i da od petka ujutro je proizvodwa u ta i pogona fabrike, na kojima ima strpqewa da ~eka jo{ tri ovom kolektivu potpuno obusta- su naoko vidqiva velika o{te}e- mjeseca. vqena. wa. - Kada smo bili u mogu}no- Predsjednik Sindikata Ci- - Po~etkom ovih radova plasti ovoliko dugo da ~ekamo da se glane, Mladen Stankovi}, kaè da niran je od idu}eg ponedjeqka, a ne{to preduzme na pokretawu su radnici odbili da u|u u pogo- mogli bi trajati dva do tri mje- proizvodwe moèmo i jo{ tri ne i nastave sa proizvodwom, jer seca, jer su pogoni poprili~no mjeseca - obja{wava Rada vjeru- i pored ~iwenice, da su radili, nisu primali plate. Rukovodstvo o{te}eni - rekao je Stojkovi}. ju}i da }e kolektiv u kojem je ra- Ciglane, nije im, kaè Stanko- On je dodao da }e adaptacija bi- dila stati na svoje noge. vi} upla}ivalo ni doprinose za ti ra|ena uz pomo} poslovnih Sli~no razmi{qa i wena ko- penzijsko-invalidsko osigurawe. partnera iz Italije, za koje }e leginica Vesna [kori} koja vje- - Radimo danono}no u nemogu- ovo preduze}e u narednom peri- ruje, kako kaè, novom rukovod- }im uslovima, stalno smo u pogo- odu i raditi. Do tada na posao stvu jer ima ozbiqne èqe i na- nima i nismo primili deset pla- }e dolaziti samo oni ~ija su rad- mjere da preduze}e izvuku iz teta. Punih 29 mjeseci na{i ruko- na mjesta usko vezana za radove {kog stawa, a radnike vrate na vodioci ne upla}uju doprinose, ure|ewa fabrike, dok }e ostali posao. ¥ P. [. tako da ne moèmo ni da se lije- ~imo, a kamoli da ra~unamo da upla}uju penzijsko osigurawe. Do- OSNOVNA [KOLA NIKOLA TESLA" U PRWAVORU bili smo uvjeravawa da, ukoliko " odmah krenemo sa proizvodwom, da }emo dobiti plate, ali, radni- Dario Mali} |ak generacije ci su to odbili, jer znaju da su to PRWAVOR - Prigodnim brojni gosti, kao i biv{i radni- prazna obe}awa koja su do sada kulturno-umjetni~kim progra- ci ove {kole koji su oti{li u zavi{e puta iznevjerena - kaè mom u~enici i nastavnici sluènu penziju. Za wih su mla- Stankovi}. On je dodao da je radni~ko strpqewe pri kraju i da Osnovne {kole "Nikola Tesla# de pletiqe pripremile posebne pred rukovodstvom Ciglane radni- u Prwavoru obiqeìli su Dan poklone koji su im ovom prilici ne}e popustiti. svoje {kole. kom uru~eni. - Radnici }e ostati istrajni - Ova je dan kada slavimo i Me|u brojnim zvanicama, iz- u svojim namjerama da im se, ispla- [trajk: Radnici istrajni u zahtjevima Dan {kole ali i kraj uspje{ne me|u ostalih, prisustvovali su te zaostale plate i uplate dopri- {kolske godine - rekao je direk- predstavnici op{tinske Bora~- nosi - naglasio je Stankovi}. vode u ovom kolektivu. primam samo 50 maraka. Nikako ne smiju razboqeti i oti}i na bo- tor Novak Marinkovi}, koji je ke organizacije predvo|ene pred- Ipak, jedan broj radnika pri- Jedan od najstarijih radnika u ne mogu da shvatim da, i pored to- lovawe, jer ne mogu ovjeriti kwi- podijelio specijalna priznawa. sjednikom Mirom [irkarcem, jedorske Ciglane nije stupio u Ciglani, opekar Slavko Timarac, ga {to se radi plate nema. Poslo- ìcu i sve tro{kove lije~ewa mo- Najve}e priznawe pripalo je Da- koji je u ime ove organizacije di- {trajk. Oni koji su odbili da u|u koji punih 35 godina radi na naj- davci se prema nama pona{aju kao raju sami snositi. riju Mali}u koji je progla{en za rektoru {kole predao nov~ana u pogone i nastave proizvodwu teìm poslovima u pogonu, kaè prema robovima, koji moraju da Direktor "Prijedorke# Mi- u~enika generacije. sredstva za devetoro djece pogi- tvrde da je rije~ o direktorovim da je radnicima, i pored mukotrp- rade za wih - kaè Timarac. lovan Dragi} odbio je da komen- Ina~e, obiqeàvawu dana nulih boraca, koji ove godine za- poslu{nicima i administrativ- nog rada u ovome preduze}u danas U razgovoru sa wima saznaje- tari{e bilo {ta u vezi sa {traj- najve}e {kole na prostoru pr- vr{avaju devetogodi{we {kolo- nim radnicima, koji, po wihovim najteè. mo da ih mnogo toga ti{ti, te da kom u Ciglani, ali i za poslova- wavorske op{tine, sem u~enika vawe, na konto pokrivawa tro- rije~ima prodaju ciglarske proiz- - Poslali su me na ~ekawe, i im najteè pada ~iwenica da se we firme. ¥ D. BULI] i nastavnika, prisustvovali su i {kova maturske zabave. ¥ S. ^. VI[EGRADSKI ODBORNICI PROMIJENILI SKUP[TINA OP[TINE GACKO ODLUKU O ]UPRIJI NA DRINI Opozicija Vozila stop, pje{aci naprijed! napustila salu VI[EGRAD - Vi{egradski od- skim odbornicima. Ve}ina odbornika bornici donijeli su Odluku kojom se je izrazila mi{qewe da je }uprija spo- GACKO - Gata~ki po{tuje Zakon o javnim privremeno stavqa van snage wihova menik od velike va`nosti za grad, po- odbornici Stranke neza- nabavkama. Odluka sa sjednice od 27. aprila, ko- sebno u vrijeme turisti~ke sezone, ali visnih socijaldemokra- Predsjednik Axi} jom je ukinuta zabrana i dozvoqen sada sama op{tina i nadle`na preduzeta, Srpskog pokreta ot- tvrdi da poslovnik o ra- obra}aj motornim vozilima preko mo- }a moraju povesti vi{e ra~una o we- pora Socijalisti~ke du nije prekr{en te da je sta Mehmed-pa{e Sokolovi}a na Dri- nom odràvawu. partije Republike Srp- zbog toga odborni~ka ve- ni u Vi{egradu. Na~elnik op{tine Miladin Mi- ske i Pokreta za Gacko }ina, Srpska demokrat- Uz ovu odluku odbornici su usvo- li}evi} je republi~ki urbanisti~ko- nezadovoqni dopunom ska stranka, Srpska ra- jili i zakqu~ak da se ona privremeno gra|evinski inspektor na osnovu na- dnevnog reda, napustili dikalna stranka i Par- stavqa van snage do zavr{etka usagla- loga Komisije za o~uvawe nacionalnih su sjednicu Skup{tine tija demokratskog pro- {avawa stavova Republi~kog Zavoda za spomenika BiH utvrdio da Zavod za op{tine. gresa, ostala u skup{tin- za{titu prirodnog i kulturnog nasqe- za{titu prirodnog i kulturnog nasqe- Predsjedniku Skup- skim klupama i prihva- |a Republike Srpske i Komisije za |a Republike Srpske nije nadleàn za {tine op{tine Gacko tila ove ta~ke dnevnog o~uvawe nacionalnih spomenika BiH. davawe stru~nih mi{qewa, na osnovu Milenku Axi}u re~eno reda. U zakqu~ku se od pomenutih in- kojih je ova Skup{tina 27. aprila do- je da kr{i Poslovnik o U dijelu zasjedawa stitucija zahtijeva da u najkra}em ro- nijela odluku o pu{tawu saobra}aja. radu jer je, izme|u osta- kojem su prisustvovali ku, a najkasnije do 1. jula ove godine, ^lan Komisije za procjenu stawa log, za usvajawe dnevnog svi odbornici prihva}e- zbog {teta nastalih u vrijeme turi- o{te}ewa mosta Mirko Ostoji} je bio reda predloìo Odluku o no je vi{e informacija sti~ke sezone i zabrane saobra}aja pre- jasan i odbornicima prenio raniji pristupawu izrade regu- koje se ti~u stawa javnog ko mosta od 26. marta 2003. godine, svo- stav, da vi{egradska }uprija nije to- lacionog plana Centar reda i mira na podru~ju je stavove usaglase na osnovu dokumen- liko ugroèna da preko we ne moè 1, kao i Odluku o kupovi- op{tine Gacko za {ta je tacije Komisije Zavoda za za{titu funkcionisati putni~ki saobra}aj. ni putni~kog automobila re~eno da je na zavidnom prirodnog i kulturnog nasqe|a Repu- On je naglasio da Komisija za o~u- za potrebe Skup{tine nivou dok je u vezi sa pi- blike Srpske koja je posqedwa izvr- vawe nacionalnih spomenika BiH do- op{tine. tawem bezbjednosti sao- {ila uvi|aj o{te}ewa na }upriji. nosi samo odluku da li je spomenik od Opozicioni odbor- bra}aja na putevima kon- Informacija o zabrani saobra}a- va`nosti, a ostale ingerencije pri- nici su naglasili da pr- statovano da je potrebno ja preko }uprije izazvala je poduù padaju entitetu, u ovom slu~aju Repu- va Odluka nije dovoqno uvesti brojne mjere za we- Proslava: U~enici pripremili bogat program polemi~nu raspravu me|u vi{egrad- blika Srpska. ¥ S. H. jasna, a za drugu da se ne govo unapre|ewe.¥ B. G. POSLIJE QETOVAWA PROTEST UDRU@EWA SAMOSTALNIH PRIVREDNIKA U KUMBORU Mali{ani IZ BIJEQINE kod ku}e TAKSE ZAGORÂLE @IVOT BRATUNAC - Poslije desetodnevnog boravka na mo- Vlasnik stovari{ta gra|evinskog materijala za godi{wu ru u petak se u Bratunac vra- taksu u Bijeqini izdvaja 1.800 maraka, dok se u Bawoj Luci tilo petnaestoro djece koja su u Kumboru besplatno qepo istom osnovu, izdvaja svega 100 maraka, tvrde u Udruèwu tovala sa vaspita~ima obdani- {ta "Radost#. BIJEQINA - Udruèwe sana Bawu Luku, a da ne govorimo o vizijske stanice u ovom daleko ma- Direktor ove vaspitno- mostalnih privrednika zatraìlo pore|ewu sa ostalim op{tinama wem gradu i po povr{ini i po bro- obrazovne ustanove Jadranka je od Skup{tine op{tine Bijeqi- kao {to su Doboj ili Prijedor - ju stanovnika iznosi 900, a u najve- Magazin rekla je da je Javni na da snizi visinu komunalne tak- rekao je Predrag Vasili}, pred- }em gradu Republike Srpske 200 ma- fond za dje~iju za{titu Re- se koja se primjewuje u ovoj op{ti- sjednik Upravnog odbora Udruè- raka godi{we - naglasio je Vasili}. ni. Ovakav zahtjev uslijedio je zbog wa samostalnih privrednika op- Tako|e, upadqiva razlika iz- publike Srpske omogu}io od- ~iwenice da je Bijeqina po visi- {tine Bijeqina. me|u ova dva grada je i u naplati lazak na more djeci iz soci- ni ove vrste da`bina, prema tvrd- Prema wegovim rije~ima, Bije- takse za stolove ispred ugostiteq- jalno ugroènih i vi{e~la- wama Udruèwa, najskupqi grad u qina je po komunalnim taksama spe- skih objekata gdje je opet najsku- nih porodica, kao i djeci ko- Republici Srpskoj. cifi~na u vi{e primjera. Tako, pqa Bijeqina, u kojoj se ~ak napla- ja primaju dje~iji dodatak. - Od Skup{tine op{tine Bije- vlasnik stovari{ta gra|evinskog }uju takse koje u drugim op{tina- Ova djeca ro|ena su 1999. go- qina o~ekujemo da }e ve} na nared- materijala po osnovu komunalne ma ne postoje, kao recimo za dostav- dine i u bratuna~kom obdani- nom skup{tinskom zasjedawu takse u Bijeqini izdvaja 1.800 ma- no vozilo. {tu sa drugom djecom tog uz- ozbiqno uvaìti na{e primjedbe raka godi{we, dok se u Bawoj Lu- Prema podacima Udruèwu sa- rasta pripremaju se za pola- i da }e napokon ove stvari dovesti ci po istom osnovu, prema tvrdwa- mostalnih privrednika, na podru~- zak u {kolu. u normalu i visinu taksa u Bijeqi- ma Udruèwa, izdvaja svega 100 maju op{tine Bijeqina registrovano ¥ K. ]. ni prilagoditi visini u ostalim raka. oko 3.200 samostalnih privrednika op{tinama u Republici Srpskoj. - Jedan od drasti~nih primjera a sve su ~e{}i slu~ajevi da se pri- Bratunac: Djeca îwenica je da su u Bijeqini tak- je i komunalna taksa za prodavni- vatni objekti, naro~ito mawe trgo- donijela lijepe se drasti~no vi{e u odnosu na osta- cu automobila, koja u Bijeqini iz- vinske radwe zatvaraju upravo zale op{tine, i to su vi{e ~ak i za nosi 2.250, a u Bawoj Luci 100 ma- to {to ne mogu da ispune traène uspomene petnaest do dvadeset puta u odnosu raka ili na primjer, taksa za tele- obaveze. ¥ S. RA\EN-TODORI] 4. i 5. jun 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15 DRAGO ]OSI] IZ DOBOJA IZUMIO CIGLU SA TERMI^KOM IZOLACIJOM MAWEMAWE MALTERA,MALTERA, VI[EVI[E TOPLOTETOPLOTE Opeka koja je pe~ena na hiqadu stepeni daje velike garancije toplotne i zvu~ne za{tite, tvrdi inovator Drago ]osi} DOBOJ - Inovator Drago na hiqadu stepeni i daje velike banke, koje ne C M C M Y K ]osi} iz Doboja prvi svoj pa- garancije toplotne i zvu~ne za- prate takva Y K tent napravio je 1983. godine u {tite - tvrdi ]osi}. ulagawa, a ni preduze}u "Toza Markovi}# iz On je dodao da je model eko- preduzetnici, Kikinde. Poslije toga svjetlost term-megaterm cigle duple ve- jer se biznisom, dana ugledalo je jo{ 50 izuma. li~ine u odnosu na klasi~ne mo- kako tvrdi ]osi}, - Svi izumi su iz oblasti gra- dele, a wenom ugradwom {tedi se bavi svako. |evine. Ima i nekih patenata ko- 50 odsto maltera. Za razliku od - Da bi proiz- je jo{ nisam doveo do savr{en- klasi~ne cigle, gdje je za kvadrat vodwa blokova bila stva, ali moj prvi patent jo{ uvi- potrebno 25 komada, izgradwa brà, potrebna je jek se primjewuje u "Tozi Marko- ekoterm-megaterm blokom je br- modernizacija vi}u#- objasnio je ]osi}. à, jer je za kvadratni metar po- fabrika. Jedan od novijih patenata trebno 12 komada. Ulagawa, me- Drage ]osi}a je ekoterm-mega- - Ovaj patent do sada su u BiH |utim, nisu je- term, cigla sa termi~kom izola- prihvatile samo dvije ciglane. dini problem. cijom. Patentirana je 1996. go- To su IGM Visoko i jedna od naj- Tu su atesti dine na Institutu u wema~kom boqih ciglana u Republici Srp- Gra|evinskog gradu Esenu i od tada se proiz- skoj u Tuwicama kod Bawe Luke. instituta i liona term blokova. Preduze}e iz Vi- voda, nego za kori{}ewe doma- vodi u svijetu. Do sada je u ove dvije ciglane pro- obuka radnika maraka. sokog je u posqedwih godinu i po }ih. - Prednost ovog patentira- izvedeno 500 hiqada komada ci- koji ugra|uju \ - Tu dana izbacilo samo dva modela, a - Biti inovator u BiH nije nog izuma je u tome {to su svi gli. Ali sve su to po~etni kora- blokove - obja- Drago ]osi}: Po~etni kora- se mogu uloìlo je vi{e od milion mara- preporu~qivo, jer je do primjene vertikalni spojevi u zidu, izme- ci, po{to je potrebna moderniza- {wava ]osi}. ci proizvodwe traìti ka. Qudi se te{ko odlu~uju na ta- svog patenta te{ko do}i - nagla- |u dvije cigle, bez maltera, a zna- cija fabrike i veliko ulagawe - Primjena odgovo- ko velika ulagawa - kaè ]osi}. sio je Drago ]osi}, koji je za svo- mo da malter nije tako efikasan naglasio je ]osi}. wegovog patenta je skupa proce- ri na pitawe za{to je tako mala On je naglasio da se na{i je izume dobio nagrade u Seulu, termoizolator, kao {to je pe~e- Prema wegovim rije~ima, na dura, jer da bi jedan model iza{ao zainteresovanost doma}ih fir- trgovci prije odlu~uju za uvoz Parizu i Strazburu. na opeka, jer ipak je to pe~eno taj rizik nisu spremne doma}e na trì{te potrebno je pola mi- mi za proizvodwu ekoterm-mega- sumwivih gra|evinskih proiz- ¥ B. @IVANOVI]

IZGRADWA VODOVODA U KRUPI NA UNI ME\UNARODNA REGATA RIJEKOM SAVOM OD 1. DO 9. JULA êsma za I Srp~ani na talasima SRBAC - I ekipa Srpca u~e- ~ani, kao i jo{ petnaestak ekipa iz ~etiri sela stvova}e u ovogodi{woj Me|unarod- Bosne i Hercegovine. KRUPA NA UNI - U noj regati rijekom Savom, koja }e se Da bi doprinos Srpca ovoj mani- Dowem Duboviku admini- odràti od 1. do 9. jula ove godine. festaciji bio {to ve}i, na sjednici strativnom sjedi{tu op- U~estvova}e 30 ekipa iz Slovenije, Organizacionog odbora formirano {tine Krupa na Uni u to- Hrvatske, Srbije i Crne Gore i BiH je ~ak osam pododbora koji su dobi- ku je izgradwa vodovoda. sa oko 210 ~lanova, koje }e splavare- li konkretna zaduèwa za pojedine Po zavr{etku radova, a }i ovom rijekom propagirati ekolo- oblasti, od odre|ivawa lokacije za rok je {est mjeseci, pit- giju i borbu za ~istije obale i vode. boravak u~esnika regate u Srpcu, or- ku vodu dobi}e tri stoti- Zavr{na manifestacija odrà}e se ganizaciju ekolo{kih akcija, pre- ne doma}instava. Rije~ je 9. jula u Beogradu, gdje }e pored u~e- zentaciju turisti~kih i privrednih o doma}instvima u Dowem snika regate, prisustvovati i na~el- resursa ove op{tine, kulturno-za- i Sredwem Duboviku u nici op{tina koje su ukqu~ene u ovu bavnog programa, logistike i medij- Krupi na Uni, te Velika ekolo{ku regatu. ske prezentacije, {to sve skupa tre- Ruji{ka i Mala Krupska Na~elnik Srpca Mirko Koji} ba da doprinese afirmaciji op{ti- Ruji{ka na podru~ju op- formirao je Organizacioni odbor ne i wenih mogu}nosti i podizawa {tine Novi Grad. Osim za organizaciju do~eka ekipe u Srp- ekolo{ke svijesti gra|ana - rekao toga, vodom }e se snabdi- cu, 3. jula, i wihov ispra}aj 4. jula iz je predsjednik Organizacionog od- jevati i sve op{tinske Srpca, gdje }e se prikqu~iti i Srp- bora Dragan Tovilovi}. ¥ S. K. ustanove i {kola u Krupi na Uni. U FOÎ OTVORENA TURISTI^KA SEZONA - Do sada je rije{ena kaptaà na izvori{tu Ze- lenac i potisni cjevovod Tara ~eka splavare do glavnog rezervoara na FOÂ - Sve~anim otvarawem je naglasio da }e naro~ito rafting Jezera~i - rekla je na~el- prostorija i agencije Planinarskog na rijekama Tari i Drini i ovoga qe- nik op{tine Krupa na Uni \Izvori{te Zelenac: Na~elnici Vigwevi} i Vukovi} u obilasku dru{tva "Encijan# u petak je na~el- ta privu}i na hiqade qubiteqa pri- Dragan Vigwevi}. nik op{tine Zdravko Krsmanovi} rode. Prema wenim rije~ima, Ukupna vrijednost ovog progra- novogradske op{tine dogovo- ka izda{nost izvori{ta Zele- otvorio i turisti~ku sezonu u ovom U sklopu turisti~ke ponude, Fo- utro{eno je oko 250 hiqada mama ~ija realizacija treba da se rio sam sa na~elnikom op{tine nac ostavi}e se mogu}nost da u kraju. ~a nudi i obilazak Nacionalnog par- raka, a sredstva su obezbijedili zavr{i do sredine oktobra, je Borislavom Vukovi}em da i oni narednom periodu i mje{tani - Fo~a otvara novu stranicu u ka "Sutjeska#, u okviru koga se nala- op{tina Krupa na Uni, Direk- 430 hiqada maraka. u~estvuje sa dijelom sredstava Petrovi}a i Osredka na podru~- razvoju turizma, jer raspolaè sa jezi pra{uma Peru}ica, sa vodopadom cija za vode i jedan dio smo do- - S obzirom na to da se rje- za sprovo|ewe ovog programa - ju Krupe na Uni rije{e vodo- dinstvenim prirodnim draguqima, Skakavcem, osam jezera, te planina- bili cijevi na ime donacija od {ava i pitawe vodosnabdijeva- kaè Vigwevi}. snabdijevawe. rijekama, jezerima i planinama, rima Magli}em, Zelengorom i Voluja- me|unarodnih organizacija. wa nekoliko sela na podru~ju S obzirom na to da je veli- ¥ V. B. je~i su na~elnika Krsmanovi}a. On kom. ¥ D. T.

POJAÂNO PRISUSTVO SAOBRA]AJACA BIJEQINA OSTALA BEZ PROTIVGRADNE ZA[TITE NA ULICAMA RUDOG GRMI, SIJEVA, A RAKETE NEMA nastali u Bijeqini, Protivgrad- Op{tina Bijeqina ostala je du`na Protivgradnoj na za{tita ima problem i sa neza{titi tako da radnici koji su pro{le godine bili dostatkom prihoda od poqopri- C M vrednika odnosno neredovnog pla- C M Y K angaòvani nisu primili plate, pa ove godine nisu }awa poreza na prihode od poqo- Y K privrednog zemqi{ta. pripremqeni za rad, potvrdio je Rajko Popovi} - Po Zakonu o porezu fizi~- GRADI[KA - Protivgrad- - Svake godine sezonu bi tre- On je istakao da je nabavka ko lice treba da upla}uje na ime ne stanice na podru~ju op{tine bali do~ekati sa po 16 raketa na 370 raketa u toku, te da je Protiv- prihoda od poqoprivrede ~etiri Bijeqina nisu u funkciji, za raz- svakoj stanici kojom upravqa gradna za{tita zatraìla od odsto za protivgradnu za{titu. liku od ostalih kojima upravqa Protivgradna za{tita, ali tre- Vlade Republike Srpske odobre- Me|utim, te obaveze su poqopri- Protivgradna za{tita Republi- nutno na svakoj protivgradnoj we za nabavku jo{ 270 raketa za vrednici izmirili svega 10 odsto ke Srpske. Pored tog nedostatka stanici ima po osam raketa, a sa {ta nisu dobili odgovor. - kaè Popovi}. Protivgradna za{tita ove godi- nabavkom novih 370 raketa bi}e Pored toga {to su kapacite- On isti~e da bi Poreska ne nema dovoqno zaliha raketa ih ukupno 11 na svakoj stanici - ti za ovu godinu zadovoqeni sa- uprava trebala na neki na~in na- za suzbijawe grada. kazao je Popovi}. mo 70 odsto i problema koji su platiti dugovawa, ali do sada ni- - Protivgradna za{tita se su ni{ta preduzeli po tom pita- finansira iz buxeta op{tina i wu. iz buxeta Vlade Republike Srp- - Prema dosada{wim istra- ske, ali i iz odobrenih para za ìvawima pokazalo se da, kada ne bi bilo protivgradne za{ti- \Kontrola: Saobra}ajci veliki i mali podsticajne mjere za poqoprivredu. Me|utim, op{tina Bijeqina te na godi{wem nivou prihodi nije izvr{ila svoje obaveze pre- od poqoprivrede smawili bi se ma Protivgradnoj za{titi tako u bruto vrijednosti od pet do da radnici koji su pro{le godi- {est odsto. Prema podacima na- Kontrola bez kazni ne bili angaòvani na 12 protiv- {e ustanove bez za{tite od grada oko devet i po miliona bilo RUDO - Ovih dana u Rudom je aktivisti lokalnog Auto-moto dru- gradnih stanica nisu primili sprovedena akcija koja ima za ciq {tva i predstavnici "Jahorina# bi godi{we {tete od prihoda od plate, pa ove godine nisu pripre- poqoprivrede u Republici Srp- podizawe saobra}ajne kulture kod osigurawa iz ovog grada vr{ili su mqeni za rad - potvrdio je direk- svih u~esnika u saobra}aju, poseb- jednodnevnu akciju kontrole motor- skoj, a oko 600 hiqada maraka je tor Protivgradne za{tite Rajko potrebno za normalno funkcio- no kod voza~a, {to je podrazumije- nih vozila. Popovi}. valo i tehni~ku ispravnost auto- Ovom prilikom saobra}ajni po- nisawe ove ustanove - kazao je Po- mobila. licajci nisu ka`wavali vlasnike On je istakao da je na 12 sta- povi}. Pripadnici regionalne Poli- i voza~e neispravnih vozila, ve} nica u Bijeqini raspore|en jed- Prema tim podacima Protiv- cijske stanice za bezbjednost sao- su ih upu}ivali na besplatan pre- nak broj raketa kao i na ostalim gradna za{tita u poqoprivredne bra}aja Vi{egrad, zajedno sa najak- gled i servisirawe u stanicu za teh- stanicama po Republici Srpskoj, prihode vra}a 15 puta vi{e para, tivnijim ~lanovima {kolske sao- ni~ki pregled "Jahorina# osigura- Br~kom i u Gora`du, ali da je to \ ako bi potpuno eliminisali grad. bra}ajne patrole iz Rudog, zatim wa u Rudom. ¥ S. H. nedovoqan broj. Protivgradna za{tita: Stanica u Topoli ¥ B. VELENDEÎ] 16 BAWA LUKA 4. i 5. jun 2005. GRADSKA UPRAVA PRO[IRUJE PARKINGE U CENTRU BAWE LUKE NOVANOVA MJESTA,MJESTA, MAWEMAWE GU@VEGU@VE

U Vidovdanskoj ulici, gdje je bila predvi|ena nova zgrada republi~ke Vlade, gradi}e se garaà, koja }e mo}i da primi 380 automobila, kaè Zoran Tadi} GRADSKA uprava planira do za parkirawe, od kojih je, najin- Kod "Vodovoda# se raz- kraja godine zna~ajno da pove}a teresantniji onaj koji }e biti iz- matra izgradwa garaè broj parking mjesta u centru Ba- gra|en u Vidovdanskoj ulici, gdje sa dvije podzemne we Luke. je doskoro bila predvi|ena nova etaè, jednom povr- Trenutno u Bawoj Luci posto- zgrada Vlade Republike Srpske. {inskom i sedam ji hiqadu i 179 gradskih parking - Radi se o parking-garaì ko- nadzemnih. Gara- mjesta, a uz nova mjesta bi}e poja }e biti izgra|ena u podzemna à treba da primi stavqeni i automati sa naplatom dva nivoa i jednim povr{inskim. hiqadu i 120 auto- po duìni vremena parkirawa vo- Garaà }e mo}i da primi 380 au- mobila. zila, {to }e dodatno pove}ati iz- tomobila. Rije~ je o zna~ajnom mjewivost automobila na parki- objektu, jer }e rasteretiti osta- rali{tima u uèm gradskom je- le parking-prostore u strogom zgru. centru grada - istakao je Tadi}. Pored parking-mjesta, u pla- Pored parkinga na prostoru nu je izgradwa i pet parking ga- planirane nove zgrade republi~- raà sa ukupno tri hiqade i 142 ke Vlade u Gradskoj upravi namje- nova parking mjesta. ravaju da izgrade garaè kod "Vo- \Centar: Vidovdansku ulicu sada krasi" bara (foto-arhiva) [ef Odsjeka za parkinge i dovoda#, sredwe Tehni~ke {kole, " garaè u Gradskoj upravi Zoran ispod postoje}eg parkinga kod Mu- Tadi} kazao je da je u toku i izra- zeja savremene umjetnosti i kod sportske i kulturne manifesta- da dokumentacije za nove objekte gradskog stadiona. NO]NO BLOKIRAWE cije. Radnici Odsjeka za parkinge i garaè, u sarad- U Odsjeku za parkinge i gara- wi sa komunalnom i redovnom policijom, od sqe- è isti~u da }e se na osnovu pode}e nedjeqe u no}nim ~asovima blokira}e nepro- kazateqa potrebe za parkirawem, pisno parkirana vozila. stawa oko vlasni{tva nad zemqi- - Sa preduze}em "Srpske po{te# dogovoreno {tem gdje treba da budu izgra|e- je pla}awe deblokirawa vozila u glavnoj wihovoj ne garaè, cijene investicije i zgradi, koja neprestano radi svim danima u nedje- isplativosti izgradwe defini- qi - istakao je {ef Odsjeka za parkinge i gara- è Zoran Tadi}. On je dodao da prema nikome ne- sati na~ini finansirawa i pri- }e biti milosti, bez obzira na to da li je rije~ o jedlog uputiti gradskom parla- \ Zoran Tadi}: Planirano pet novih starom ili automobilu vrijednom preko 100 hiqa- mentu na usvajawe. parking-garaà da maraka. - S obzirom na sada{we i predvi|ene kapacitete za parkirawe, izgradwa garaà zna~ajno Kod sredwe Tehni~ke {kole umjetnosti kapaciteta 150 mjesta kontrolu, naplatu i video nadzor i garaù kod gradskog stadiona prve javne garaè, koja je izgra- bi popravila situaciju u uèm planira se izgradwa garaè sa centru Bawe Luke. Trenutno je tri podzemne etaè i povr{in- sa dvije podzemne, jednom povr- |ena u Aleji Svetog Save, preko {inskom i dvije nadzemne eta- puta dvorane "Borik#. izrada nekoliko regulacionih skim parkingom. Kapacitet ove planova za taj dio grada, pa je la- garaè trebalo bi da bude 522 è. Ova garaà mogla bi da pri- Prema Tadi}evim rije~ima, parking mjesta. mi 970 vozila - istakao je {ef prva javna garaà sa 165 mjesta ko mogu}e da se pored ovih pet lo- - Razmatramo mogu}nost da odsjeka Zoran Tadi}. za parkirawe vozila zna~ajno kacija na|e jo{ koja - zakqu~io izgradimo garaù sa dvije pod- On je dodao da su u toku i }e popraviti stawe u tom dije- je {ef Odsjeka za parkinge i ga- zemne etaè ispod postoje}eg pripreme za raspisivawe javnog lu grada, pogotovo kada se zna raè Zoran Tadi}. \ Mercedes: Lisice" zarobile to~kove " parkinga kod Muzeja savremene konkursa za nabavku opreme za da se u dvorani odràvaju razne ¥ P. PE]ANAC REPERTOAR SPELEOLO[KO DRU[TVO PONIR" IZ MATI^NIH KWIGA " li smo pro{le godine, ali je nismo Ro|eni: BIOSKOPI Jezero odgodilo uspjeh istraìli do kraja. Naàlost ni sa- Tamara [vraka, k}i Mladena i Sawe; Amina da nismo zavr{ili posao - veli Kon- Sejdi}, k}i Bahrudina i Merime; Aleksandra An|e- di}. "PALAS# ^LANOVI speleolo{kog dru- 34 do 120 metara. Veliku pomo} pru- lov, k}i Save i Mire; Nina Glu{ac, k}i Milorada VELIKA REVIJA FILMO- Ovoga puta sprije~ilo ih je jezer- i Milke; Nik{a Luki}, sin Sa{e i Jasmine; Medi- {tva "Ponir# od 21. do 29. maja bora- ìli su nam mje{tani sela Lukovice, ce na koje su nai{li u dubini pe}ine. VA vili su na planini Bjela{nica kod koji su nam pomogli da opremu iznese- na Bilanovi}, k}i Rasima i Fatime; Vasilije Pe- Termini: 18.30, 21 - Jezero je duga~ko oko desetak me- trovi}, sin Milenka i Qubinke; David Luki}, sin NAPAD NA POLICIJSKU Gackog. Na ovu ekspediciju i{lo je mo na Bjela{nicu - kaè predsjednik tara i mogli smo ga pre}i ~amcem, ali osam ~lanova "Ponira#, a na mawe po- "Ponira# Sini{a Kondi}. Zorana i Tawe; [eherzada Hasi}, k}i Nexada i Mer- STANICU 13 - akcioni triler sa~eka}emo su{ni period i za mjesec fine i Luka Popovi}, sin Milana i Svjetlane. Uloge: Itan Houk, Lorens znatoj Bjela{nici od one olimpijske On dodaje da im je mje{tanin Ra- dana ponovo }emo se uputiti tamo - ka- pridruìla su im se i trojica kolega do{ Milo{evi} donosio vodu i bio od Umrli: Fi{burn, Maria Belo è Sini{a Kondi} i dodaje da se na- Boò Kalamanda, ro|en 1938. godine; Radojka Termini: 21.15 iz speleolo{kog dru{tva "Asak# iz velike koristi svojim poznavawem da da }e tada zapo~eti posao privesti U DOBROM DRU[TVU - ko- Beograda. svih planinskih staza. Koprena, ro|ena 1932. godine i Milenko Stanivu- kraju. kovi}, ro|en 1946. godine. medija - Ulazili smo u pet jama dubine od - U pe}ini kod sela Lukovice bi- ¥ D. Mo. Uloge: Denis Kvejd, Toper Grejs, Skarlet Johanson Termini: 19.15 FONDACIJA POBIJEDIMO TI[INU" NAGRADILA OSNOVCE IZ VRBAWE MULTIPLEKS "KOZARA# " RATOVI ZVIJEZDA: EPI- ZODA III - OSVETA SITA Uloge: Ivn Mek Gregor, Na- RUKA SLU[ALA SRCE tali Portman, Hajdn Kristensen Termini: 18, 20.45 ^VRSTA RUKA MIRA - ko- Najqep{e radove o djeci koja ne ~uju napisali medija Uloge: Vin Dizel, Natali su Bobana Balaban, Kristina Savi}, Mitar Ivi}, Portman, Hajdn Kristensen Termini: 17.45, 19.45, 21.30 Vuka{in Qubani} i Dragan Savi} SLONKOVA AVANTURA - PREDSTAVNICI Fondaci- da ona ne ~uje. Voqela bih da po- TEME animirani U~enici ~etvrtog razreda Termini: vikendom 12.30, 16.30 je "Pobijedimo ti{inu# nagradi- mognem djeci kao {to je Maja da li su u ~etvrtak u~enike iz ~etvr- mogu ~uti pjesmu, mamu dok im ~i- Osnovne {kole "Stanko Raki- POZORI[TA tog razreda Osnovne {kole "Stan- ta pri~e prije spavawa, da se mota# iz Vrbawe pisali su u svo- ko Rakita# iz Vrbawe zbog najbo- gu igrati sa drugim mali{anima - jim radovima o humanim ciqe- NARODNO POZORI[TE qih literarnih radova koje su ma- pri~a Bobana i dodaje da je bez- vima Fondacije "Pobijedimo REPUBLIKE SRPSKE li{ani pisali na temu Fondaci- broj puta pozvala humanitarni ti{inu# i qekarima koji su "TEATAR FEST 2005# je i djece koja na ~uju. broj Fondacije 1412 i tako daro- svoj ìvot posvetili pomaga- - VELIKA SCENA Na ideju da pi{u o Fondaci- vala marku za djecu koja ne ~uju. wu drugima. Djeca su pisala ka- "REVIZOR# - Narodno pozo- ji i vr{wacima koji ne ~uju svoje Svi, kaè Bobana, treba da poko svi treba da se udruè i pori{te Sarajevo, predstava Niko- djetiwstvo, {kolarci iz Vrbawe maù drugima, jer tako bi bilo vi- mognu mali{anima koji ne ~u- laja Vasiqevi~a Gogoqa, u reì- do{li su sami, a wihovi u~iteqi {e sre}e i zadovoqstva u na{em ju, jer je tu`no djetiwstvo bez ji Dritero Kasapija - SUBOTA, bili su zadovoqni {to djeca ima- gradu i cijelom svijetu. pjesme i vriske. 4. jun u 20 ~asova ju tako veliko srce. "XANDRQIV MU@# - Srp- sko narodno pozori{te Novi Sad, Mali{ani iz {kole "Stanko predstava Jovana Sterije Popo- Rakita# htjeli su na ovaj na~in da vi}a, reìja i adaptacija Radoje se oduè Fondaciji "Pobijedimo ûpi} - NEDJEQA, 5. jun u 20 ~a- ti{inu#, koja je najboqem odje- \ Bobana Balaban i dr sova qewu wihove i svih drugih bawo- Vojin Vojinovi}: "OPERA ZA TRI GRO[A# lu~kih osnovnih {kola darovala Sastav o Maji - Hrvatsko narodno kazali{te u sveske. (Snimio Z. STAMENI]) Vara`dinu, predstava Bertolda Jedan od ~lanova Fondacije dr Brehta i Kurta Vajla, rediteq i Vojin Vojinovi} rekao je da su se Osim Bobane, Fondacija je za scenograf Petar Va~ek - PONE- mali{ani potrudili i napisali lijepe radove nagradila Kristi- DJEQAK, 6. jun 20 ~asova mnogo lijepih radova, kao i da je nu Savi}, Mitra Ivi}a, Vuka{i- DJEÎJE POZORI[TE bilo jako te{ko odabrati najboqe. REPUBLIKE SRPSKE na Qubani}a i Dragana Savi}a. - Svi ~lanovi Fondacije "Po- U~iteq Bo{ko Devi} pri~a "[KOLA ZA PAÎ]E# - u bijedimo ti{inu# su pro~itali reìji Predraga Bjelo{evi}a - da su wegova djeca pravi humani- NEDJEQA, 5. jun u 11 ~asova dje~ije sastave i za sve imamo sa- sti, jer uvijek u~estvuju u svim ak- mo najqep{e pohvale. Ipak smo cijama kad treba pomo}i nekome. BIBLIOTEKA morali da odaberemo pet radova Humanisti su i kad pi{u, jer wi- koje }emo nagraditi - rekao je dr hove dje~ije ruke slu{aju srce. Vojinovi}. - O Fondaciji "Pobijedimo NARODNA I UNIVERZI- Za najqep{i rad nagra|ena je ti{inu# djeca znaju mnogo toga, TETSKA BIBLIOTEKA Bobana Balaban. Ona je pisala o pa su pisali odli~ne radove. Ni- Izlo`ba povodom obiqeà- djevoj~ici Maji koju je srela u su se nadali nikakvim nagradama, vawa 60 godina pobjede nad fa{i- parku i zvala je da se zajedno igra- ali presre}ni su zbog poklona - zmom bi}e otvorena do 10. juna. ju. kaè u~iteq Bo{ko. ¥ Pripremio D. No. - Maja se nije osvrtala na mo- \[kola Stanko Rakita": Nagra|eni dobili poklone je pozive, a wena mama mi je rekla " ¥ S. MILANKOVI] 4. i 5. jun 2005. BAWA LUKA 17 MLADI DEMOKRATSKOG KAKO NAGLO OTOPQEWE UTIÊ NA ZDRAVQE NARODNOG SAVEZA Izabrati savjete mjesnih U HLADU JE SPAS

zajednica BEZ obzira na to {to ne- Hroni~ni pacijenti ve} su nau~ili {ta da rade maju zdravstvenih problema, ve- GRADSKA uprava treba u {to }ini na{ih sugra|ana nagle kad naglo otopli. I oni bez zdravstvenih tegoba kra}em roku da raspi{e izbore za vru}ine i prelazak iz "~izama ~lanove Savjeta mjesnih zajedni- trebalo bi {to mawe da se izlaù suncu, kaè ca, navodi se u petak u saop{tewu u papu~e# u ovom periodu zna mladih Demokratskog narodnog sada stvori probleme. Renata Haxi} - Haxibegovi} veza. Poznato je da ve} nekoliko Savjeti u mnogim mjesnim za- godina umjesto proqe}a, posli- we nosa i ka{aq. To su blaì alergijom - istakla je Haxi} - la, osa ili str{qena jednicama ne funkcioni{u, jer su je zime, odmah nastupaju qetwe oblici alergijskih reakcija, Haxibegovi}eva. u qeto javqa veliki brojni izabrani ~lanovi podnije- temperature, na {ta je organi- ali ima i onih sugra|ana sa ote- Muke sugra|anima u ovom broj na{ih sugra|a- li ostavke, pa savjeti ne funkci- zam te{ko priviknuti. Ipak, u na. Pored toga, ovo oni{u i gra|ani trpe {tetu, kaè Slu`bi hitne pomo}i isti~u da ANKETA je vrijeme kada iz se u saop{tewu i dodaje da }e mla- se u posqedwe vrijeme ne javqa `buwa i sa drve}a di Demokratskog narodnog saveza vrebaju krpeqi. preko odbornika u Skup{tini gra- ve}i broj pacijenata sa smetwa- da podnijeti inicijativu za ras- ma uzrokovanim naglim vru}i- - Imali smo ve}i pisivawe izbora. ¥ D. Mo. nama. broj pacijenata sa Sugra|ani, naro~ito hro- ujedom krpeqa. U ta- MLADI ISTRA@IVAÎ ni~ni bolesnici, kaù u ovoj kvim slu~ajevima pa- slu`bi, ve} znaju kako da se po- razit se ukloni, a pa- ORGANIZUJU na{aju u ovakvim uslovima. cijentu se daje anti- - Hroni~ni pacijenti koji Jelena Jasim Bogoslavka Milutin biotik. Sre}om, ovog Nastavak imaju problema sa krvnim pri- Svjetlanovi} Ceri} Zeqkovi} Kesi} proqe}a nije bilo tiskom ili srcem ve} su, izgle- Jelena Svjetlanovi}, pen- snik pa nemam nekih ve}ih pro- slu~ajeva krpeqskih potpisivawa da, nau~ili kako da se pona{a- zioner - Nagle promjene tempe- blema uzrokovanih naglim pro- groznica, koje svaka- ju kad naglo otopli. U posqed- ratura dosta te{ko podnosim. mjenama vremena. Ipak, nije mi ko nisu bezopasne - peticije we vrijeme nije bio pove}an Nama starijim osobama, naro- prijatno kada poslije relativ- kazala je Haxi} - Ha- broj ovakvih pacijenata u na- ~ito onima sa zdravstvenim pro- no hladnih dana nastanu ège. xibegovi}eva. Vru}ina: [e{ir glavu ~uva POVODOM Svjetskog dana {oj slu`bi. Ipak, dobro je na- blemima, i maloj djeci je, mi- îni mi se kao da vi{e nema Radnici Slu`be (Snimio M. [UKALO) ìvotne sredine Mladi istraì- pomenuti da ni sugra|ani bez slim, najteè. îni mi se da bi proqe}a, ve} poslije zime od- hitne pomo}i iz isku- va~i u saradwi sa Omladinskim zdravstvenih tegoba ne bi tre- mi bilo lak{e kada bi stalno mah nastupa qeto. komunikativnim centrom nasta- balo da izlaze na sunce posli- bilo vru}e nego ovako: jedan dan Milutin Kesi}, radnik - PROGNOZE vqaju potpisivawe peticije pro- je podne do nave~e - rekla je za vru}e, a jedan hladno. Trenutno ne osje}am neke ve}e tiv izgradwe Hidroenergetskog na{ list na~elnik Slu`be hit- Jasim Ceri}, penzioner - pote{ko}e zbog naglog porasta Ako je suditi prema najava- stabilno vrijeme sa maksimal- sistema na Vrbasu. Potpisivawe ma Hidrometeorolo{kog zavoda, nom temperaturom do 25 stepe- }e se obaviti u nedjequ, 5. juna, na ne pomo}i Renata Haxi} - Ha- Nedavno sam imao mo`dani temperature. Vjerovatno je naj- xibegovi}. udar i ovakvo vrijeme mi ni gore sr~anim bolesnicima i gra|ani ovog mjeseca ne bi treni Celzijusa. Padavine, vjetar Trgu Krajine od 10 do 12 ~asova i balo da imaju mnogo zdravstve- i grmqavine ponovo su mogu}e od od 18 do 21 ~as. Prema wenim rije~ima, nimalo ne odgovara. Naro~ito mi onima koji imaju problema sa - Obiqeàvawe 5. juna se rea- je bilo ni slu~ajeva ve}eg broje te{ko kada poslije veoma krvnim pritiskom. Svaka, pa i nih tegoba uzrokovanih visokim 13. do 16. kao i u periodu od 22. lizuje u sklopu programa "U~e- ja pacijenata sa toplotnim uda- vrelog dana do|e hladan. Nije najmawa promjena vremena uti- temperaturama. Stru~waci do 24 juna. Pred kraj mjeseca {}e javnosti u upravqawu rije~- rom. Bawolu~ani su, dodaje ona, ni{ta boqe ni kada je stalo ~e na zdravqe i raspoloèwe. predvi|aju da }e ve}i dio mjese- o~ekuje nas lijepo vrijeme uz nim slivom u skladu sa Okvirnom ve} navikli da na vi{im tempe- vru}e i sparno. Po ovakvom Bilo bi boqe kada bi stalno ca biti ki{an. dnevni porast temperature - re- direktivom za vode#. Ciq progra- raturama koriste {e{ire, ka- vremenu bi bilo najboqe da ni- bile visoke temperature nego - Za vikend se prognozira kao je diplomirani inèwer poma je predstavqawe u~e{}a svih pe i piju vi{e te~nosti. gdje ne izlazim. ovako. promjenqivo vrijeme sa ki{om qoprivrede u Hidrometeorolo- nadle`nih u upravqawu vodama u - Me|utim, u ovom periodu Bogoslavka Zeqkovi}, u~i- ¥ Pripremila D. V. i grmqavinom, a do 11. juna ne- {kom zavodu Dejan Supi}. skladu sa Okvirnom direktivom (Snimio Z. STAMENI]) za vode. Program je podràla pove}an je broj pacijenata koji teqica - Nisam hroni~ni bole- imaju smetwe sa alergijama na stva znaju da je u qeto pove}an pa~i sa Vrbasa, u kojem se mogu Omladinska mreà Jugoisto~ne na}i komadi polupanog stakla Evrope - navodi se u saop{tewu cvjetawe. Uglavnom se radi o ànim disawem. U takvim slu- periodu zadaju i ubodi inseka- broj pacijenata sa mawim po- Mladih istraìva~a za petak, tre- alergijama na polen. Tada se kod ~ajevima radi se o pacijentima ta. Na~elnik Slu`be hitne po- vredama na rukama i nogama. U i drugi o{tri predmeti. }i jun. ¥ Z. D. qudi javqa suzewe o~iju, cure- koji imaju astmu, uzrokovanu mo}i kaè da se zbog uboda p~e- Slu`bu se uglavnom javqaju ku- ¥ D. RA\AN URE\EWE ZELENIH POVR[INA SERVISNE INFORMACIJE Kosidba pri kraju

HITNA POMO] - Deùrni qe- am ~asova i 30 minuta do 13 ~asova KOSIDBA zele- jo{ da se pokosi trava kari Slu`be hitne pomo}i Doma zdra- bez struje su bili potro{a~i u Sen- nih povr{ina u gradu u naseqima Borik i vqa u petak su pregledali 89 odra- tandrejskoj i Vilsonovoj ulici i trebalo bi da se zavr- Star~evica. slih pacijenata i 25 djece. Mobilne dijelovima ulica Carice Milice, {i idu}e nedjeqe. - Na ovim poslovi- ekipe ove slu`be obavile su devet Bra}e Pi{teqi}, Dunavske i bule- Radnici preduze}a ma smo angaòvali oko ku}nih posjeta, a u stomatolo{koj am- vara Vojvode Stepe Stepanovi}a. "Tamaris# u petak su 70 radnika. Kada zavr- bulanti pomo} su zatraìla 34 paci- Od devet do devet ~asova i 30 minu- uredili i pokosili {imo kosidbu, ponovo jenta. ta struje nije bilo u naseqima Trn, obale Vrbasa od grad- }emo po~eti kosidbu PORODILI[TE - Na Gineko- Jablan, Zaluàni, Vujinovi}i, No- skog do zelenog mosta zelenih povr{ina uz lo{ko-aku{erskom odjeqewu Kli- vakovi}i, Prije~ani i dijelovima i pokosili ve}i dio ze- saobra}ajnice, jer je ni~kog centra na Paprikovcu oba- Dervi{a, Kuqana, Tuzle, Bukovi- lenih povr{ina na narasla trava - kazao vqeno je pet poroda. Ro|ene su tri ce, Glamo~ana, Drago~aja, Radiwa- Obili}evu. je Leti} i doda da os- djevoj~ice i dva dje~aka. ~e, Prijakovaca, Mi{inog Hana, Prema rije~ima im kosidbe radnici ELEKTROKRAJINA - Zbog Potkozarja, Veri}a, Piskavice i tehni~kog direktora ure|uju i ìvice u gra- planiranih radova na elektroener- Bistrice. ovog preduze}a Milo- du. getskim postrojewima u petak od os- ¥ Pripremio: D. Mo. vana Leti}a, ostalo je ¥ N. T. PROBLEMI SA KANALIZACIJOM U ULICI IVE ANDRI]A OKOLOOKOLO GLADAC,GLADAC, UNUTRAUNUTRA JADACJADAC Vi{e od 40 godina ìvim u ovoj zgradi i nikada nije bilo problema sa kanalizacijom, a sada ~im padne ki{a u podrum se ne moè u}i od smrada, jada se stanar Mi}o Vu~kovi} STANARI zgrade u - Iz Stambene ulici Ive Andri}a 27 ve} zadruge dobijali nekoliko godina u podrum smo samo obe}awa da zgrade ulaze samo sa ~i- }e do}i i ne{to zmama na nogama. Od kako uraditi, ali nikad je na ovoj zgradi nadogra- ni{ta - kaè Vu~- |en sprat sa ~etiri stana kovi}. iz kanalizacionih cijevi Iz "îsto}e# po~ele su se izlijevati ot- su, dodaje on, dola- padne vode i fekalije. zili nekoliko puta Krivca za ovakvo sta- sa cisternama i po- we stanari vide u Stambe- ku{avali izvu}i ot- noj zadruzi Bawa Luka, ~i- padne vode iz podru- ji radnici su izvodili poma, ali nisu ni{ta sao na nadogradwi. uspjeli uraditi, jer - Vi{e od 40 godina su cijevi za~epqe- ìvim u ovoj zgradi i nine. kada nije bilo problema Pored problema Ulica Ive Andri}a: Radnici Tamarisa" ure|uju dvori{te sa kanalizacijom, a sada sa kanalizacijom u " ~im padne ki{a u podrum zgradi su po~eli pu- za ovaj problem prebacuje na On dodaje da su uradili no- fekalija u podrumu i ispuca- se ne moè u}i od fekali- cati i zidovi. Sta- gradski "Vodovod#. ve {ahtove, ali da problem sa lih zidova u stanovima, do taja i smrada - jada se stanar nari tvrde da nado- - Mi smo svoj posao uradi- kanalizacijom imaju stanari u da radnici preduze}a "Tama- Mi}o Vu~kovi}. gradwa nije ura|e- li prema projektu. Kanaliza- ~itavoj ulici Ive Andri}a. ris#, na zahtjev stanara sade Stanari su se sa zahtje- na kako treba i sum- ciju smo spojili onako kako su - Spremni smo da snesemo tro- cvije}e i ure|uju dvori{ta ove vom za obnovu nekoliko waju u projektnu do- traìli iz "Vodovoda#, ali {kove sanacije, ali stanari mo- zgrade. puta obra}ali direktoru kumentaciju. zgrada nije sanirana ni posli- raju traìti intervenciju od - Okolo gladac, a unutra ja- Stambene zadruge Bawa Direktor Stam- je zemqotresa iz 1969. godine i "Vodovoda# i kada oni urade pro- dac - odmahuju}i glavom kaè Luka Miloradu Maxari}u, bene zadruge Bawa stanari bi trebali znati da ni- jekat mi }emo odraditi svoj dio stanar stare zgrade sa novim a zvali su i gradsku "îsto- Mi}o Vu~kovi}: Samo u ~izmama Luka Milorad Ma- {ta nije vje~no, pa ni cijevi za posla - kaè Milorad Maxari}. dvori{tem Mi}o Vu~kovi}. }u#. (Snimio M. ZUBOVI]) xari} odgovornost kanalizaciju - tvrdi Maxari}. Dok se ne rije{i problem ¥ D. MOMI] 18 KULTURA 4. i 5. jun 2005. PROMOCIJA KWIGE JADOVA JABUKA" AN\ELKA ANU[I]A " BLAGO NARODNE POEZIJE rodna poezija Srba u Hrvatskoj je, znine# - gotovo neminovne u ova- utkano vje~no hamletovsko pita- Samo je pjesnik, koji vrlo dobro zna da je najboqa isti~e Pavlovi}, stala me|u kori- kvim kwigama. we ~ovjeka, koji je pritisnut te- ce ove kwige. - Ipak, to sve blijedi pred retom tog neodgonetqivog pitawa. poezija ona koja se temeqi na narodnom blagu, mogao - I naziv kwige je pa`qivo istinskom vrijedno{}u ove kwige, Nije mu se, kaè Pavlovi}, vaqda sastaviti ovakvu zbirku. Cijela narodna poezija Srba izabran. "Jadova jabuka# predsta- pred ~iwenicom da je ona u ovom ~a- slu~ajno u~inilo da Rodenov "Mi- vqa savr{enu lirsku metaforu, su dobro do{la, a sigurno je da }e slilac#, onako zami{qeno oslo- C M u Hrvatskoj je stala me|u korice ove kwige, ali nam govori i u kakvim je okol- postati pouzdan ~uvar srpske tra- wen na ruku na kojoj po~iva teret C M Y K nostima nastajala narodna poezija dicije sa prostora gdje je ostalo cijele Vaseqene, neprekidno u se- Y K rekao Ranko Pavlovi} - dodaje Ranko Pavlovi}. malo Srba, ali su na sve strane vi- bi ponavqa: "Ja se mislim {to }u BAWA LUKA - Promocija Poznati bawolu~ki kwièv- da je najboqa poezija ona koja se te- Luka [ekara je istakao finu dqivi ìvi tragovi wihove kul- sade.# kwige "Jadova jabuka#, An|elka nik Ranko Pavlovi} rekao je da je meqi na narodnom blagu, mogao sa- dozu kriti~nosti sa kojom se autor turne ba{tine. Kwige, posebno ova- Anu{i}a, odràna je u ~etvrtak u samo pjesnik, koji vrlo dobro zna staviti ovakvu zbirku. Cijela na- osvr}e na neke "propuste# i "pra- kve kakva je Anu{i}eva "Jadova ja- prostorijama Svetosavske omla- buka#, od zaborava ~uvaju znatno SVJEDOÊWE dinske zajednice. Rije~ je o iza- - Kwiga "Jadova jabuka# pouzdanije nego sva izraèna "dr- svjedo~i o biolo{kom, sociolo- branim pjesmama Srba u Hrvatskoj, àvna voqa# o tome kako treba sva- koje je priredio pjesnik Anu{i}. ko da se vrati na svoje - rekao je [e- {kom i kulturno-istorijskom - Vaqa re}i da je Anu{i}ev kara. postojawu srpskog naroda u Hr- pregled najinformativnije {tivo Pavlovi} je istakao da mu, da- vatskoj. To je jedan od ciqeva o narodnoj kwièvnosti Srba u Hr- nima ve}, otkada je pro~itao "Iza- zbog kojeg sam pristupio sasta- vatskoj. Zbog toga se wegov izbor brane narodne pjesme Srba u Hr- vqawu ove zbirke. Sastavqawe 200 pjesama, koliko ih sadrì "Ja- vatskoj# pjesnika An|elka Anu{i- ovakvih kwiga spada u jezi~ko- dova jabuka#, doìvqava kao pra- }a, tri stiha ne daju mira. Stalno simboli~ku seansu, a "Jadovom vi antologijski izbor sa~iwen po su mu u mislima, s wima tone u san, jabukom# sam nastojao da opu- wegovom poetskom i pjesni~kom s wima se budi, uzalud poku{ava da stjele krajeve u Hrvatskoj nase- kriterijumu - istakao je na promo- ih potisne trivijalnostima svako- lim djecom srpskog naroda - ka- ciji profesor narodne kwièvno- dnevice. Prate ga, veli, kao sjenka, zao je An|elko Anu{i}. sti Luka [ekara. skaku}u za wim kao vjerno ku~en- On je dodao da pjesme poti~u iz ce. - A otac, otkud on u svemu ovo- raznih vremena i sa dosta {irokog - Kao bistra voda planinskog me? Sigurno ne samo zato {to je prostora na kome su ìvjeli Srbi, potoka preko oblutaka boje }ili- mnogo volio narodnu poeziju. Pri- pa je neminovno {to se u wima osje- bara, stihovi gotovo uspavquju}e je }e biti da je ova tercina u sje- }aju izvjesne stilske, dijalekatske, kloko}u u mislima: }awe prizvala slike iz djetiwstva, pa i tematske razlike. "Ja uz brdo, ja niz brdo, kada sam ~esto, naro~ito kad uda- - Ali, ako se ima u vidu "namje- Ja se mislim {to }u sade? ri su{a, ili pritisne kakva nema- na# antologije i namjera autora da Ja se jesam domislio...# {tina, bogoboja`qivo }ute}i po- ~ista srca i bez uredni~kih "inter- Na margini pored ta tri sti- smatrao zabrinutog oca, koji je, go- vencija# ~itaocu ponudi narodnu ha, gotovo nesvjesno, zapisao sam, tovo uvijek, pronalazio odgovore poeziju Srba u Hrvatskoj, onda ta jednu ispod druge, tri rije~i: Ha- na te{ke izazove, ponavqaju}i mo- raznovrsnost predstavqa ne manu mlet, Roden, Otac - istakao je Pa- `da u sebi: "Ja se jesam domislio# nego dobru stranu ove kwige - ka- \ Svetosavski omladinski klub: Qepota narodne poezije vlovi}. - zakqu~io je Ranko Pavlovi}. zao je [ekara. (Snimio M. [UKALO) On je rekao da je u prvi stih ¥ Gr. DAKI]

OPERISAN STUDENT BAWOLU^KE AKADEMIJE FOLKLORNI ANSAMBL NASTUP UÊNIKA PRIJEDORSKE MUZI^KE [KOLE VESELIN MASLE[A" SINI[A VIDOVI] " Dani ispuweni nadom Djeca Bolni~ki dani su dugi, predugi. Nastojim su vojska da izbri{em ru`nu sliku koja mi dolazi pred o~i. Volio bih da je sve bio ruàn najja~a san, kaè Sini{a BAWA LUKA - Dje~ji fol- ZAGREB - Student bawolu~ke mu svi izuzetno pa`qivi i korekt- klorni ansambl Centralnog kul- Akademije umjetnosti Sini{a Vi- ni. To mu pomaè da lak{e preva- turno-umjetni~kog dru{tva mla- dovi}, koji je prije nedjequ dana zi|e predstoje}e operacije, bol i dih "Veselin Masle{a# iz Ba- imao saobra}ajnu nesre}u kod Sla- usamqenost. Iako je mnogo onih we Luke odrà}e se u nedjequ, u vonskog Broda, operisan je u ~e- koji bi èqeli da ga posjete i ~u- 19 ~asova, u Dje~ijem pozori{tu tvrtak na Klinici za traumatolo- ju, zbog stawa u kome se nalazi ne Republike Srpske koncert pod giju u Zagrebu. nazivom "Djeca su vojska najja- Sini{u smo posjetili samo po- ~a#. la ~asa poslije operacije ruke i QEKARI Rije~ je o tradicionalnom noge, dok je jo{ bio pod narkozom. Od doktora Hrvoja Tomi~i- programu narodnih igara i pje- Zatekli smo ga na intenzivnoj we- }a smo saznali da oporavak Si- sama, koje ovo dru{tvo izvodi Koncert: Sve~anost za pam}ewe zi, u sobi u kojoj leì jo{ samo ni{e Vidovi}a ide u dobrom ve} 27. put. \ jedna èna u te{kom stawu. pravcu, ali da su opekotine ne- Prvo izvo|ewe programa pod Prima infuziju, lice mu je predvidive i da je jo{ rano govoriti o transplantaciji koè. ovim nazivom bilo je 1976. godi- prekriveno opekotinama, te{ko ne, kada je gost "Veselina Ma- Pjesma u ~ast profesoru govori. Sini{u ~eka jo{ najmawe jedna PRIJEDOR - Sala prijedorskog hor pripremnog razreda, djevoja~ki mo ubudu}e sara|ivati - rije~i su operacija, tako da je neophodno sle{e# bio pjesnik Velimir - Bio je veoma iscrpqen i, na Veqa Milo{evi}, autor pjesme pozori{ta bila je pretijesna da pri- hor osnovne {kole, te mje{oviti or- direktora prijedorske Muzi~ke na{e pitawe kako se osje}a, odgo- da jo{ izvjesno vrijeme ostane na mi sve one koji su èqeli da prate kestar osnovne i sredwe Muzi~ke {kole Gojka Ra|enovi}a. vorio je da je èdan i da mu je mu~- Klinici za traumatologiju u Za- "Djeca su vojska najja~a#. Dje~ji ansambl ovog dru{tva koncert kamerne muzike u~enika {kole. On je Marinku Miqatovi}u, kao na i sama pomisao na sve {to mu se grebu. prijedorske Muzi~ke {kole, koji je - Profesor Miqatovi} je u na- trajnu uspomenu, poklonio umjetni~- desilo (iako se istina o smrti we- izve{}e 10 koreografija, uz mu- organizovan u ~ast odlazaka u pen- {oj {koli od 1996. godine, i od taku sliku poznatog prijedorskog sli- gove koleginice An|ele od wega moè da prima pozive, a ni posje- zi~ku pratwu dje~jeg narodnog ziju profesora Marinka Miqatovi- da je postao omiqen me|u svim u~e- kara Vladimira Makawi}a. Ovim jo{ krije). te. orkestra. Koreografije su pri- }a. nicima, a posebno me|u najmla|ima, koncertom u~enici Muzi~ke {kole u Medicinske sestre i qekari Na{a ga je posjeta obradova- premili Savka Ninkovi} i \or- Koncert je u potpunosti imao sa kojima je, tako|e, radio. Wegovim Prijedoru zavr{avaju koncertnu se- kaù da se Sini{a pridràva svih la. Kada je ~uo koliko se qudi in- |e Radujkovi}. ¥ M. J. sve~arski program, a nastupili su odlaskom u penziju ne zna~i da ne}e- zonu za ovu {kolsku godinu. ¥ D. B. wihovih uputstava, da je psihi~ki teresuje za wegovo zdravqe, na li- potpuno stabilan i da hrabro pod- cu mu se pojavio osmijeh. nosi muke koje su ga sna{le. - Hvala svima koji su u ovim NA STERIJINOM POZORJU U NOVOM SADU - Bolni~ki dani su dugi, prete{kim trenucima sa mnom, makar dugi. Nastojim da izbri{em ru`nu u mislima. Nadam se da }u se usko- sliku koja mi ~esto dolazi pred ro, uz Boìju i pomo} qekara, opo- o~i. Volio bih da je sve to bio sa- raviti. Na moju radost i svih koji mo ruàn san - pri~a Sini{a. me vole - rekao nam je Sini{a Vi- GUBQEWE IDENTITETA U bolnici su, kaè, prema we- dovi}. ¥ M. @IVANOVI] C M Za razliku od Evrope, u Ameri- C M Y K Y K Predstava God save America", Biqane Srbqanovi}, ci se kreditna kartica moè iz- FILM RAT SVJETOVA" USKORO " najmiti, pozajmiti. Niko ne kon- " privukla je veliku pa`wu festivalske publike troli{e autenti~nost potpisa vla- U BAWOLU^KIM BIOSKOPIMA NOVI SAD - "Sterijino po- snika kartice sve dok se kartica ne zorje#, 50. po redu, bilo je u znaku proglasi ukradenom. Napad na Zemqu predstave Biqane Srbqanovi} - To zna~i da svoj identitet mo- "God save America#. Maestralnom ète promeniti, pozajmiti ili iz- BAWA LUKA - Film ska serija. U Spilbergovom filmu igrom glumci su do~arali kako ame- nau~ne fantastike Stivena Spil- se radi o napadu agresivnih stvore- ri~ki san moè da postane no}na berga "Rat svjetova# po~e}e se wa sa Marsa na Zemqane. Oni su, po- VALCER mora. Pedeseto "Sterijino pozor- prikazivati u bawolu~kim bio- slije nekoliko mjeseci posmatra- - Iz Beograda gledano, Ameri- je# zavr{ava se danas (subota) do- skopima od 30. juna. wa, stigli naoruàni u zelenim ka je uvek smatrana simbolom mo- djelom nagrada, a u ~ast nagra|e- Ovo ostvarewe, snimqeno sa brodovima i po~eli da napadaju sve dernog sveta - i ravnopravnosti, nih bi}e izvedena predstava buxetom ve}im od 200 miliona do- svjetske metropole svojim smrto- prave demokratije. Godinu dana po- "Pse}i valcer#. lara, govori o napadu vanzemaqaca nosnim atomskim zracima, pred ko- sle teroristi~kog napada, stigla Ovaj komad je, po ocjeni kri- na na{u planetu i najskupqi je na- jima je qudska tehnologija nemo}- sam u Wujork - kao predava~. At- ti~ara, najskriveniji i surovi u~no-fantasti~ni spektakl ikad na. mosfera je bila vrlo te{ka. Neki smisao tragedije, koja pori~e snimqen, javqaju agencije. Ovom Ova verzija "Rata svjetova# pri- ludak je u metrou stalno vikao: smisao i razumnost qudskog po- ulogom Tom Kruz je postao najsku- lago|ena je dana{wem dobu i sazna- "Ameriko, to ti se dogodilo jer ni- stojawa. Izjedna~avawe svijeta pqi glumac. wima dana{we tehnologije. Radwa si oslu{kivala znake.# Voz u me- i qudi sa psi}ima koji ple{u, "Rat svjetova# je nastao na te- se odvija u 21, a ne u 19. vijeku, a ni trou je stajao desetak minuta, sve koje neko vu~e za kanap ili im je mequ istoimenog popularnog ro- likovi ne odgovaraju sasvim onima dok nisu do{li policajci i uhap- pokazao kocku {e}era - mo`da je mana Herberta Xorxa Velsa iz 1898. u originalu. sili ga. A onda se u vagonu za~uo svetogr|e, ali nikako nije jed- godine, koji je ve} doìvio nekoli- Tom Kruz glumi Reja Feriera, aplauz - rekla je Biqana Srbqano- nostavna i glupa nedoli~nost. ko adaptacija. Prvi put ga je, u ob- obi~nog ~ovjeka koji zara|uje za vi}. liku radio-drame, 1938. godine qu- ìvot rade}i kao mehani~ar i ko- Prema wenim rije~ima, komad misliti potpuno nov, jer nigde ne dima pustio Orson Vels, izazvav{i ji uìva u porodi~noj idili sa svoje bio poku{aj da uhvati atmosfe- postoji zapisan i ta~no odre|en identitet. A ako se kartica ugasi, op{tu paniku me|u gra|anima, kojom ènom Meri En, koju glumi ru koju je tamo doìvjela. Pisan je u Wujorku u predboì}ne dane 2002. onda je to: zvani~no vi{e ne postoji su odmah po~eli da bjeè na sve Miranda Oto, i dvoje djece, sinom godine, ta~no u vrijeme kada se de- ji. Identitet ti je ispra`wen, uga- strane, o~ekuju}i napad "malih ze- Robijem i }erkicom Rej~el. Robi- {ava i radwa u komadu. {en, gubi{ svoju egzistenciju - re- lenih#. Qudi su vjerovali da je u pija glumi Xastin âstvin, dok Da- Ona dodaje da u Americi, gdje kla je Biqana Srbqanovi} o pred- tawu stvarni napad vanzemaqaca. kota Fening, poznata nam po glav- se ne traì li~na karta, voza~ka \ Branislav Le~i}: U glavnoj ulozi Pse}eg stavi koja je i posqedwa u takmi- Godine 1953. snimqen je i film noj ulozi u filmu "@murke#, igra dozvola i kreditna kartica pred- " ~arskom programu "Sterijinog po- "Rat svjetova#, a 1988. i televizij- Rej~el. ¥ stavqaju identitet. valcera" zorja#. ¥ 4. i 5. jun 2005. KULTURA 19 POÊO TEATAR FEST" U BAWOJ LUCI MATURANTI" PROBILI LED

Vjerujem da smo napravili predstavu novog teatra. Maturanti" su savremena i svevremena pri~a koja se" sukobqava sa tradicionalnim, klasi~nim i modernim, istakla Cisana Murusidze BAWA LUKA - Predstavom drama, koja na realan na~in prika- mirnih i povu~enih maturanata "Maturanti#, Narodnog pozori{ta zuje sliku dana{wice. pretvaraju se u beskrupulozne oti- Republike Srpske, u ~etvrtak je Kroz dvo~asovnu igru u~enici ma~e qudske du{e, ucjewiva~e, napo~eo tradicionalni "Teatar Volo|a, Qaqa, Pa{a i Vi}a od silnike. fest#. Otvaraju}i ovu manifestaci- ju, pomo}nik ministra prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske Biqana Bilbija rekla je da }e qubiteqi pozori{ne umjetnosti imati priliku da, na "Teatar festu#, pogledaju vrhunske predstave velikih pozori{ta. - Sigurna sam da }e svi glumci uspjeti da prenesu pisane rije~i na pozori{nu scenu, ali i do na{ih \Bawolu~ki glumci: Opravdali o~ekivawa (Snimio M. [UKALO) srca. @elim da svi uìvaju u izvo- |ewu, atmosferi i magiji pozor- Vrlo vje{tom stilizacijom i pokazao dokle doseè wegov tale- su dvostruke uloge. Asistent redi- psiholo{kim profilisawem liko- nat. teqa bio je Qubi{a Savanovi}, GOSTOVAWA va prikazana je animalna, do koske Pored wega, u "Maturantima# scenski pokret radio je Slobodan U okviru "Teatar festa#, u ogoqena, qudska priroda. glume Renata [arac, kojoj je ovo Peri{i}, scensku igru Renata [a- subotu }e biti izvedena predsta- Iako naivni i mladi, u~enici prva profesionalna predstava u rac, dok je muziku odabrao Boris va Narodnog pozori{ta iz Sa- se, pod teretom briga koje im name- Narodnom pozori{tu, Qubi{a Sa- [avija. rajeva "Revizor#, koju je reì- }e "novi, vrli svijet#, slamaju du- - Vjerujem da smo napravili rao Dritero Kasapi. boko u du{i i ne prezaju od nasi- predstavu novog teatra. "Maturan- U nedjequ }e se predstaviti qa, toliko neo~ekivanog za wiho- RAZUMOVSKA ti# su savremena i svevremena pri- glumci Srpskog narodnog pozo- ve godine. Qudmila Razumovska je ~a koja se sukobqava sa tradicio- ri{ta iz Novog Sada komadom Volo|a, kojeg izvrsno tuma~i tekst za ovu predstavu, kojoj je nalnim, klasi~nim i modernim. Si- "Xandrqivi mu`#, koji je reì- Boris [avija, simbol je besmisla pravi naziv "Draga Jelena Ser- gurna sam da }e ona dugo ìvjeti rao Radoje ûpi}. i izgubqenosti dana{weg ~ovjeka. gejevna#, napisala 1978. godine, na sceni i da }e se traìti karta Iako se wegovi stavovi o ìvotu ali je Ministarstvo kulture zavi{e - rekla je rediteq Cisana kristali{u tokom predstave, jasno branilo weno izvo|ewe. Me|u- Murusidze. nice, jer }e duh prijateqstva i do- je da su to samo prepisane defini- tim, drama doìvqava senzacio- Slobodan Peri{i} kaè da je bre voqe trajati duè od sedam da- cije iz {kolskih uxbenika, dok pra- nalan uspjeh 1983. godine, kada ovaj tekst nevjerovatno ta~an, istina - rekla je Biqana Bilbija. vo, dubinsko, promi{qawe ostaje su je mnoga pozori{ta postavqa- nit i precizan. Predstavu "Maturanti# adap- skriveno u wemu. la na scenu. - U wemu je toliko toga saè- tirala je i reìrala Cisana Mu- Kao vo|a grupe, Volo|a poku- to. Iako je napisan prije 30 godi- rusidze, prema tekstu Qudmile Ra- {ava da ostvari sebe, drè}i se na, on je veoma aktuelan. Ovakva zumovske. maksime: "Ciq opravdava sred- vanovi}, Slobodan Peri{i} i Je- predstava je nedostajala na{em po- To je pri~a o ~etvoro matura- stvo.# I u punom duhu te devize Vo- lena Trepetova - Kosti}. zori{tu i bawolu~koj publici - nata, koji dolaze da profesorki Je- lo|a pada i uzdiè se. - Prvi put sam na sceni sa svo- istakao je Slobodan Peri{i}. leni ~estitaju ro|endan, a prava Potpuni krah wegove li~no- jim studentima. Drago mi {to mo- Suvenir, rad akademskog kera- im je namjera da pritiskom popra- sti, kao i drugih maturanata, na gu da kaèm da su oni odli~ni glum- mi~ara Sowe Biki}, dodijeqen je, ve ocjene, kako bi uspjeli u novom kraju predstave dovodi do univer- ci, koji su zajedno sa mnom u du{i poslije predstave i brojnih gromo- dru{tvu. zalnih razmjera svjetskih tragedi- osjetili ovu sna`nu pri~u - rekla glasnih aplauza, reditequ Cisani "Maturanti# su okrutna, iza- Teatar fest: Privla~i pa`wu posjetilaca ja. je Jelena Trepetova - Kosti}. Murusidze. zovna, pobuweni~ka i {okantna Boris [avija je jo{ jednom Glumci u ovom komadu imali ¥ S. DESNICA

PREDSTAVA BRATUNA^KIH SREDWO[KOLACA BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR U JUNU tet Akademije umjetnosti iz Bawe Luke predstavi}e se 14. juna u 20 ~a- Pri~a suza i smijeha Mjesec ~arobnog zvuka sova u koncertnoj dvorani. Kao so- listi }e nastupiti Sweàna Popo- U Sredwo{kolskom centru trebalo BAWA LUKA - Banski dvor sa "Saradwa sa muzi~kom {kolom#. zacije "Duga#, bi}e otvorena u izlo- vi} - klavir, Arsen ârki} - klavir bi osnovati dramsku sekciju i ozbiqno Kulturni centar u junu }e obiqeì- Qubiteqe duhovne muzike ob- `benom salonu 9. juna u 19 ~asova. i Sun~ica Lon~ar - flauta. Diri- ti koncerti bawolu~kih, ali i stra- radova}e koncert Kamernog hora za Iste ve~eri u 20 ~asova u koncert- gent }e biti Branka Rado{evi}. raditi sa talentima nih muzi~ara. crkvenu muziku i pojawe Muzi~ke noj dvorani bi}e odràno ve~e ru- Studenti bawolu~ke Akademi- Bawolu~ani }e tre}eg juna u akademije Univerziteta u Isto~- skih pjesama pod nazivom "Moskva je umjetnosti u klasi profesora Ne- BRATUNAC - Pozori{nom stema vrijednosti za koji ne zna- 20 ~asova imati priliku da prisu- nom Sarajevu. Hor }e nastupiti 6. ju- Bawoj Luci#. vene Popovi} u~estvova}e na mati- predstavom "Kad onaj tamo umre# mo ko wime diriguje i ko ga gra- stvuju koncertu kamernih ansam- na u 20 ~asova, pod dirigentskom pa- Muzi~ka {kola "Opus# odrà- ne koncertu "Nedjeqom u podne# 19. bratuna~ki sredwo{kolci su, za- di, jer ga razaraju novac i ekono- bala Muzi~ke {kole "Vlado Milo- licom Rada Radovi}a. }e 12. juna koncert u podne, u ciklu- juna. hvaquju}i biv{em profesoru srp- mija koji ne postoje. To najprije {evi}#. Nastupa}e u~enici iz kla- Izlo`ba "Darci za spomen i du- su "Nedjeqom u podne#. Guda~ki kvartet "Rucner# iz skog jezika Qubisavu Simi}u, ~e- dovodi do poreme}aja odnosa me|u se profesora Veronike Antuno- go sje}awe#, poklon-zbirka svatov- Kamerni orkestar Muzi~ke Zagreba Bawolu~ani }e mo}i da ~u- tvrti put zadivili sugra|ane povi}, a koncert je o okviru ciklu- skih pe{kira humanitarne organi- {kole "Vlado Milo{evi}# i Ok- ju 20. juna u 20 ~asova. ¥ A. R. kazav{i pravo gluma~ko umije}e. CIQ - Pripremaju}i ovu predstavu Ana Simi}, Stojanka Mi- druìli smo se kao vr{waci. Na- tri}, Mileva Mirovi}, Nino- ALEKSANDAR KRASTAVÊVI], DIRIGENT [KOLE MOKRAWAC" u~ili su da se pona{aju na sceni, slav ]ulum, Rade Luki} i Rade " da pravilno hodaju i zakqu~ili Stevanovi} èqeli su da qubi- da hod nema samo ciq da se promi- teqima pozori{ta pokaù da jeni mjesto. Djeca i mladi u Bra- ovo {to su radili ima smisla. MUZIKA STARIH VREMENA tuncu poistove}uju se s wima, {to Govore da su po~eli sa pripre- je za pohvalu - kaè Qubisav Si- mom pozori{ne predstave s ci- POZNATI srpski dirigent mi}. qem da se druè i da slobodno Aleksandar Krastav~evi}, koji je Postoje osobe koje dolaze na horsko pevawe iz qubavi, On dodaje da bi u Sredwo- vrijeme popune zanimqivim ak- nedavno gostovao na Bawalu~kim ali ima i onih kojima nije dovoqna samo qubav, nego {kolskom centru trebalo osno- tivnostima. Nadaju se da }e ovaj, horskim susretima sa horom naj- vati dramsku sekciju i ozbiqno dobro uigran komad, imati pri- starije beogradske Muzi~ke {ko- zauzvrat traè i ne{to vi{e. Ovo se posebno odnosi raditi sa mladima koji imaju smi- liku da odigraju i pred drugom le "Mokrawac#, kaè u razgovoru sla za ovu vrstu umjetnosti. publikom. za na{ list da je velika {teta {to na mlade. Oni vole da svoja znawa i repertoar - U ovakvom na~inu rada sa dje- danas umjetnici zbog finansijskih prikaù, ne samo svojoj sredini, ve} i {ire com veoma je va`no da tekst bude najbliìma, a onda, bez pozitiv- problema te{ko izlaze iz zemqe. aktuelan i prepoznatqiv. Ovaj ne energije, sve postaje bolesno, - Stawe u umetnosti kod nas je On dodaje da izme|u duhovnih siji kod nas postoji velika doza za- tekst govori o trenutnom stawu u ru{ila~ko i razoreno, {to je u veoma nepovoqno po mlade. U Sr- i svjetovnih kompozicija ne moè visti, ali se to moè razumjeti i HOROVI na{em dru{tvu. Ako su porodice ovoj predstavi prikazano veoma biji se Ministarstvo prosvete i da pravi razliku jer sve ima svoje tolerisati. - Horski susreti su jedan di- razorene, onda je dru{tvo bole- dobro. kulture oglu{uje o potrebe i zah- vrijednosti. - Bez obzira na moje veliko is- van doga|aj i kamo sre}e da i mno- sno. To je poruka predstave i to [esto~lana pozori{na dru- teve ovakvih ansambala. Bez toga ne - Duhovna muzika dobija puni kustvo, jer sa horovima radim vi- gi ostali gradovi po|u putem Ba- razlog {to je publika zabrinuta, ìna zadovoqna je {to je uspjela moè da se napreduje - istakao je smisao upravo u crkvama, a svetov- {e od 40 godina, i to u svim sasta- we Luke. Neka se {iri horska ali i nasmijana zbog grotesknih da podstakne mladu publiku da ra- Krastav~evi}. noj muzici je neprimereno da se iz- vima, svaki od wih ima svoje spe- muzika! I u Srbiji i u Republi- situacija me|u ~lanovima porodi ovako ne{to i {to je shvatila Jo{ od svojih studentskih da- ci Srpskoj postoji veliki broj dice - obja{wava Simi}. da je svaki segment kulture, ako na Krastav~evi} je radio sa Kul- odli~nih horova, i oni bi treba- Prema wegovim rije~ima, u~estvuju u wemu, doprinos wenom turno-umjetni~kim dru{tvom lo da pokaù svoje znawe. U od- predstava "Kad onaj tamo umre# uzdizawu. "Branko Cvetkovi}# i sa horovi- nosu na ranije godine, svi ti ho- do kosti razotkriva eroziju si- ¥ K. ]. ma svih uzrasta i svih sastava Mu- rovi imaju mawu mogu}nost da se zi~ke {kole "Mokrawac#. predstave u inostranstvu. Ali, - Veliki sastavi rade po pla- sve svoje domete mogu da dokaù KOTOR VARO[ nu i programu odre|en broj kompo- u svojim zemqama - smatra Alek- zicija, dok hor Muzi~ke {kole sandar Krastav~evi}. Bogat program Prosvjete "Mokrawac# ima {irok repertoar. Obra|ujemo muziku svih stilova, je osobe koje dolaze na horsko pje- posebno starih majstora - klasi~a- KOTOR VARO[ - Organizo- pomo}i" najboqim ~lanovima dru- vawe iz qubavi, ali ima i onih kora, romanti~ara, pa sve do kompo- jima nije dovoqna samo qubav, ne- vawe kulturnih, prosvjetnih i du- {tva, kao i na saradwi sa drugim zicija savremenog muzi~kog izra- go zauzvrat traè i ne{to vi{e. hovnih sve~anosti predstavqa jed- ustanovama. za - kazao je Krastav~evi}. Ovo se, kaè on, posebno odnosi na nu od najva`nijih aktivnosti ko- U protekloj godini "Prosvje- Hor "Mokrawac# weguje i na- mlade. Oni vole da svoja znawa i re- torvaro{kog Srpskog prosvjetnog ta# je organizovala deset duhov- rodni melos - svoj, ali i drugih ze- pertoar prikaù, ne samo svojoj i kulturnog dru{tva "Prosvjeta#. nih akademija, devet kola`-pro- maqa. Na repertoaru ima i vokal- sredini, ve} i malo {ire. Ovo je zakqu~eno na nedavno grama, 13 kwièvnih ve~eri i de- no-instrumentalna djela, od kojih - Danas se na|e kvalitetnih odrànoj sjednici op{tinskog par- set nastupa van podru~ja op{tine. bi vaqalo izdvojiti kompozicije umetnika, kompozitora, dirigena- lamenta. Iako su u "Prosvjeti# zado- Mocarta, Vivaldija i drugih veli- ta... Mislim da wihov stvarala~- "Prosvjeta# je u pro{loj go- voqni ura|enim, ~lanovi dru{tva kana svjetske klasike. Aleksandar Krastav~evi}: Mladi prepu{teni ki repertoar nije odgovaraju}i za dini objavila ~etiri kwige, za ko- smatraju da se moè uraditi vi{e - Od svih kompozicija koje ovaj sami sebi (Snimio M. ZUBOVI]) mlade izvo|a~e. To su suvi{e te{ka je su bile organizovane i promo- i boqe. Ostalo je jo{ mnogo zapo- hor moè da izvede u ovom momen- i savremena dela, koja mladi ne vo- cije. U izvje{taju za 2004. godinu ~etih poslova koje vaqa privesti tu, mogla bi da se organizuju dva vodi u verskim prostorima, tako cifi~nosti, vrednosti i, ne mogu le da pevaju. Takve kompozicije iz- stoji da su ostvareni zapaèni re- kraju, a u "Prosvjeti# se nadaju da koncerta. U Bawoj Luci smo izve- da se neretko izvodi u koncertnim da kaèm mane, ali, sigurno, neke vode uglavnom profesori - zakqu- zultati na podsticawu dobro~in- }e im u tome pomo}i i Op{tinski li samo dela duhovne muzike - ka- dvoranama - dodaje Krastav~evi}. nedostatke - smatra Krastav~evi}. ~io je Aleksandar Krastav~evi}. stava i zadu`binarstva, pruàwu odbor. ¥ D. K. zao je Aleksandar Krastav~evi}. On isti~e da u muzi~koj profe- Po wegovom mi{qewu, posto- ¥ M. B. GVOZDEN 20 FEQTON/REPORTA@A 4. i 5. jun 2005. DOMETI DEMOKRATIJE 7. SA DRAGANOM PEJOVI]EM IZ LUKAVICE Nenad Kecmanovi}, Dometi demokratije: neki aspekti demokratizacije u Isto~noj Evropi

Nenad KECMANOVI] POLITI^KI PLURALIZAM C M Iako se pluralizam javqa i C M Y K u {irem (dru{tveni) i uèm U demokratskoj tranziciji postkomunisti~kih zemaqa Y K (strana~ki) smislu od politi~- kog pluralizma, ta tri nivoa je politi~ki pluralizam ima prvorazredni zna~aj. te{ko precizno razgrani~iti. Pri tome treba imati u vidu da se proces pluralizacije Politi~ki, odnosno partijski pluralizam te{ko je ostvariti u Isto~noj i Centralnoj Evropi odvija obrnutim ukoliko nije oslowen na pluralisti~ko dru{tvo. To je dru- redoslijedom od onog prirodno-istorijskog, kakav se jo{ {tvo u kojem su razvijene demo- u pro{lom vijeku odvijao na zapadu kontinenta. kratija i autonomija grupa i pojedinaca s mno{tvom ideja i To mu do|e kao gradwa ku}e odozgo - od krova pogleda na svijet koji se me|u- rio privatni kolex, neko po~eo je sva odgovornost je padala na gionalne, polne, obrazovne, pro- sobno slobodno povezuju i orga- da izdaje lokalne novine, neko (nerazvijeno) samoupravqawe i fesionalne itd. razlike i inte- nizuju, ali to ~ine po odre|e- okupio istomi{qenike u poli- (pasivne) samoupravqa~e. rese. [to su bili jedinstveniji nim pravilima igre, te me|u- ti~ku stranku, a tek potom je u svojoj bezli~nosti, to su bili sobno konkuri{u u odre|ivawu stvorena dràva kao krovna razli~itiji i suprotstavqeni- pravaca i ciqeva dru{tvenog konstrukcija na ve} izgra|enoj Negacija ji drugoj naciji. razvoja. ku}i. pluralizma Nacionalisti~ki monizam, Takav dru{tveni plurali- Kao na svojevrstan perver- odnosno autoritarizam nacio- Dragan Pejovi}: Violina sa violinom zam, koji se onda artikuli{e i tirani oblik pravqewa ku}e od No, kao {to vidimo, komunalne dràve, inklinira fa{i- manifestuje i u domenu politi- temeqa, koji je zapravo bio upra- nisti~ka vlast nije bila li{e- zmu podjednako koliko i boq{e- ke uop{te i u nadmetawu poli- vo gradwa od krova nadoqe, vana smisla za fingirawe plura- vi~ki monizam i totalitarizam ti~kih stranaka posebno, ne sa- qa se osvrnuti na svojevremeni lizma radi samoodràwa na vla- kompartijske dràve nagiwu sta- mo da predstavqa conditio sine qu- qinizmu. Otuda je i teza MAESTRO I anon demokratije nego odlu~uju- o produktivnom naciona- }e doprinosi i ve}oj mobiliza- lizmu kao poluzi ru{e- ciji svih dru{tvenih potenci- wa realnog socijalizma jala, ve}oj efikasnosti i odgo- ne samo vrlo sporna nego vornosti politi~kih subjekata, VIOLINA i opasna, sem ukoliko vr- brèm napretku privrede i svih lo kratko traje, kao dje~i- Kao trinaestogodi{wak je nau~io ostalih podsistema globalne za- ja bolest novih demokra- jednice. tija. da svira violinu, po kojoj }e Pluralizam je, zapravo, svojevrsna antiteza i staqinizma i dobiti i nadimak, i koja }e realnog socijalizma, pa i samo- Gradwa ku}e mu odrediti cijeli ìvot. upravnog socijalizma, koji su od krova strukturalno i funkcionalno Sa tim instrumentom druguje zasnovani na monizmu, etatiza- Kako se demokratska vi{e od 40 godina ciji dru{tva, unifikaciji wego- tranzicija postkomuni- vih ~lanova i centralizovanoj zma, kada se radi o plura- LUKAVICA - Rijetko }e violinista dosta u ku}i Pejo- manipulaciji svim materijalnim lizmu, neminovno odvija ko u Isto~nom Sarajevu znati vi}a - kroz smijeh kaè Vio- i qudskim resursima. A to opet kao gradwa ku}e odozgo, da vam odgovori na pitawe ko lina, ali se osmijeh ledi na neminovno vodi demobilizaci- od krova, odnosno najprije Dragan Pejovi}. Ali, ako licu kada ga pitamo za ku}u. ji, demotivaciji i uzurpaciji je kao uspostavqawe stra- upitate za Violinu, svi }e zna- Kaè, izgorjela je u ratu, svih stvarala~kih snaga pod ap- na~kog pluralizma koji ti o kome je rije~. Ne samo u a vrijeme i nequdi u~inili su solutnom kontrolom dràvne po- bi s vremenom trebalo da Isto~nom Sarajevu, nego i u svoje, pa je do temeqa uni{ti- litike. katalizira politi~ki i Vi{egradu i âjni~u. li. "Nemali broj autora sma- Atraktivan, uzbudqiv, dinami~an ritual vi{e- dru{tveni pluralizam, tip Dragan Pejovi} Violina Violina je na{ao smje{taj tra da je upravo pluralizaci- izbornog sistema dobija ro|en je u Vi{egradu, najqep- u Tilavi kod Lukavice. Sta- ja, decentralizacija, deregula- strana~kih izbora u prosje~noj svijesti poprima prioritetan zna~aj demijur- {e godine svog ìvota proveo novao je godinama u nekoj vi- cija i disperzija pojedina~nih zna~aj da se gotovo poistovje}uje s demokratijom ga pluralizacije. je u Vogo{}i, a ratni vihor ga kendici, ali do{lo je vrije- i grupnih inicijativa po svim (Izbori u postkomunisti~kim zemqama) Transparentan, atrakti- je donio u Lukavicu. me da je napusti. Op{tina mu vertikalnim i horizontalnim van, uzbudqiv, dinami~an Zagazio je ve} u {estu de- nije mogla ni{ta ponuditi os- linijama politi~kog organi- "politi~ki sistem demokratskog sti. Tako }e se kasnije pokazati ritual vi{estrana~kih izbora ceniju ìvota i ve} vi{e od 40 im alternativnog smje{taja. zovawa differentia specifica de- pluralizma samoupravnih soci- da je iz istih motiva bila sprem- s burnim su~eqavawem vlasti i godina druguje sa violinom. - Ne dam ono {to je osta- mokratskih sistema u odnosu jalisti~kih interesa#. Karde- na i na fingirawe nacionali- opozicije na predizbornim mi- Otuda mu i nadimak. lo u Vogo{}i za nekih tri~a- na nedemokratske, odnosno to- qeva tobo`wa inovacija, svoje- zma, koji moè, ne mawe efika- tinzima, u medijima i sl. u pro- Prvu, malu, metalnu vio- vih dvadesetak hiqada mara- talitarne#. vrstan eksperiment in vivo mo- sno, da posluì u iste svrhe. Bje- sje~noj svijesti poprima tako linu u ku}u wegovog oca donio ka. Na}i }u neki na~in da po- è da dovede u zabunu kao naiz- è}i od jednog oblika politi~- spektakularan zna~aj da se goto- je jedan od ro|aka kada je Dra- pravim ku}u i imawe dovedem Kardeqeva gled demokratski iskorak. kog monizma, odnosno boq{evi~- vo poistovje}uje s demokratijom. ganu bilo trinaest godina. u red - siguran je Violina. "Sveobuhvatno, integralno kog totalitarizma, pluralisti~- âk i Moris Diverè efektno - Kumio sam i molio oca da Razgovor ponovo te~e o mu- inovacija" samoupravqawe u Jugoslaviji, u ki nerazvijeno dru{tvo je pro- pojednostavquje: "Demokratija mi je kupi, ali on nije htio ni zici, a Violina sa ponosom ka- Otuda" i proizilazi prvora- vremenu od 1974. do 1990. godina{lo privremeno pribjeì{te je vladavina ve}ine putem poda ~uje za to. Ipak, kasnije se è da je pjeva~ Zoran Kulina zredan zna~aj politi~kog plu- ne, iako prividno demokratsko u drugom obliku politi~kog mo- {tenih i slobodnih izbora! # smilovao i dao mi novac da ku- jo{ prije rata uz wegovu pomo} ralizma u demokratskoj tranzi- i pluralisti~ko, postavilo je nizma, odnosno u nacionalisti~- A po{to je savremena demo- pim violinu u Sarajevu za ko- i pomo} Radivoja Sekuli}a ê- ciji postkomunisti~kih zema- tako visoke i neostvarive zahte- kom totalitarizmu. kratija nu`no samo posredna de- ju sam te 1965. godine izdvojio qevca napravio popularnu qa. Pri tome posebno treba ve pred gra|ane (samoupravqa- Nacionalizam predstavqa mokratija, to onda podrazumije- ~ak 17 hiqada onda{wih di- kompoziciju "Gara#, koju go- imati u vidu da se proces plu- ~e) kojim bi ~ovek trebalo da negaciju pluralizma unutar sva- va i odre|eni tip politi~kog nara - kaè Dragan Pejovi} dinama svi dogra|uju i poma- ralizacije u Isto~noj i Cen- posveti sve svoje raspoloìvo kog naroda jer ignori{e inte- sistema koji kombinuje najboqe Violina. lo svojataju. tralnoj Evropi odvija obrnutim vreme pa bi ipak ostali iznad resnu disperziju koja po mno{tvu strane ve}inske i proporcio- U me|uvremenu, dok mu je Dragan Pejovi} Violina redoslijedom od onog prirodno- wegovih realnih mogu}nosti i osnova realno egzistira unutar nalne reprezentacije i temeqi ro|ak bio u vojsci, nau~io je je godinama svirao sa istaknu- istorijskog, kakav se jo{ u pro- iskustava.# svakog dru{tva. Mnogobrojni i se na mnogim na~elima. Me|u da svira na onoj maloj, metal- tim muzi~arima i pjeva~ima {lom vijeku odvijao na zapadu Bilo je to, zapravo, sistem- ukr{teni identiteti naprosto ostalim, treba posebno naglasi- noj violini. I danas je "sluhi- narodne muzike, a poslije ra- kontinenta. Liberalna dru{tva sko i sistematsko produkovawe su redukovani na jedan jedini zati tolerantan odnos prema mawi- sta#. Nije nau~io nijednu nota upoznaje mladi}e iz ~ajni~- su, naime, najprije stvarala dru- politi~kog vakuuma, u koji je on- jedni~ki imeniteq pripadawa nama, saradwu s wima i racio- tu, iako su ga mnogi nagovara- kog "Goci-benda# i sa wima go- {tvene temeqe pluralizma, tada spremno uskakala birokrati- ovom ili onom narodu, bez obzi- nalno uvaàvawe mawinskih za- li da se muzi~ki obrazuje. Ve- dinama svira. Najboqa "tezga# ko {to je najprije neko osnovao ja uz unaprijed obezbije|en ali- ra na specifi~ne klasne, soci- htjeva i interesa. ¥ li da nije imao vremena od ka- im je u âjni~u. C M fana i èna, dobre svirke i - U âjni~u je za Malu Go- C M Y K privatno preduze}e, neko otvo- bi. Za sve nove i nove proma{a- jalne, ideolo{ke, politi~ke, re- (Nastavi}e se) Y K dobrog provoda. spojinu ~udo nevi|eno. Svira - Po~eo sam da sviram na se po 24 ~asa neprestano. Jed- va{arima oko Vi{egrada. Za- no kolo zna da traje po dva- U GOVORNICAMA DOJÊ TELEKOMA" radio sam ne{to para i u Uì- tri, pa i ~etiri ~asa. Pristoj- " cu sam kupio drugu violinu. no se zaradi. Momci sa kojima Kriju}i od oca, nau~io sam i sviram svadbe i va{are napra- osam godina mla|eg brata da vi}e dobru karijeru, jer su naj- svira violinu. boqi bend u Republici Srp- POVRATAK MARKE? I na odsluèwe vojnog ro- skoj - uvjeren je Violina. WEMA^KA kompanija za Ciq ove akcije je da se ka, u Leskovcu i Pirotu, svi- Osim svirawa hobi mu je i telekomunikacije "Doj~e te- omogu}i wema~kim gra|anima rao sam u vojnom orkestru. sakupqawe violina. Trenutno lekom# saop{tila je da }e se da se oslobode sitni{a zao- Otac mi poslao novac za "ci- ima desetak primjeraka, od ko- kovani novac stare wema~ke stalog poslije uvo|ewa vilku#, a ja dodao malo od voj- jih su neke veoma stare i vri- valute (marka i fening) mo}i zajedni~ke evropske ni~ke plate, pa kupio novu vi- jedne. Na jednoj je utisnuta go- koristiti tokom tri qetwa valute - evra. olinu - sje}a se Pejovi}. dina 1728. i pi{e da je iz ra- mjeseca u telefonskim govor- "Doj~e telekom# U me|uvremenu Violina je dionice ~uvenog Stradivari- nicama. namjerava da pove}a pqewe zavr{io zanat za parketara i ja. Od 1. juna do 31. avgusta mo- broj javnih telefon- 1971. godine se zaposlio u Ne zaboravqa da kaè da tro{kova "Energoinvestu#. ima podr{ku jedne divne go- }i }e se telefonirati iz oko skih kabina u kojima ìvota i @eni se i dobija sina, pra- spo|e, bez koje ne bi izdrào 50.000 javnih govornica u We- se razgovori pla}aju za ko~ewe vi ku}u u Vogo{}i. Brak, na- posqedwe godine, kada mu je i ma~koj ubacivawem metalnih ubacivawem nov~i}a, privred- àlost, ne uspijeva. Sada je zdravqe oslabilo. Ne}e da ka- nov~i}a od 10 feninga do pet jer su se one pokazale da- nog rasta. sin @eqko odrastao. Od wega è weno ime, samo dodaje da je maraka, u zavisnosti od cijene leko popularnijim od onih gdje Ostaje da se je Violina dobio najqep{i po- udovica, da ne bi neko ne{to razgovora, javila je agencija je neophodna "halo# kartica. vidi da li je najavqena klon - dvije unuke, dvije qe- drugo pomislio. Frans pres, pozivaju}i se na Prema anketi, ~ije je re- qetwa upotreba sitni{a potice. Marina sad ima devet - Dok imam snage violina saop{tewe "Doj~e telekoma#. zultate objavio nedjeqnik wema~ke marke, svojevr- i Helena {est godina. Mo`da }e mi biti u rukama - veli Dra- Najjeftiniji razgovori mo- "[tern#, 56 odsto Nijemaca bi sni "probni balon# za is- one krenu djedovim stopama i gan Pejovi} Violina, kome je }i }e se obaviti za 10 fenin- voqelo da se ponovo uvede na- tiskivawe evra i povra- po~nu svirati violinu. dje~a~ka èqa odredila ve}i ga, odnosno pet evrocenti, dok cionalna valuta - marka. Evro tak marke ili tek "labudo- - One su jo{ male, ali ako dio ìvota. O tome ne govori je do sada wihova cijena bila je dosta nepopularan, jer ga va pjesma# "markonostalgi- izraze interesovawe, pomo}i samo wegov nadimak. 10 evrocenti. "optuùju# za veliko posku- ~ara#. ¥ }u im. Sin kaè da su dvojica ¥ N. ZELENOVI] 4. i 5. jun 2005. MATURANTI 21 DERVENTSKI SREDWO[KOLCI PROSLAVILI MATURSKO VEÊ SLAVQE U ÂST PUNOQETSTVA

Spremni da zapo~nu novi" ìvot, ve}ina maturanata ve} je odlu~ila da krene" na daqe {kolovawe. Oni mawe uporni, ali èqni rada, ve} se vide u jednom od budu}ih zanimawa konobara, trgovca, elektrotehni~ara... UÊNICI Sredwe {kole za Veseli maturanti nisu mogli we uporni, ali èqni rada, ve} se radni~ka zanimawa i Gimnazije sa da sakriju svoje uzbu|ewe {to su ko- vide u jednom od budu}ih zanimawa tehni~kim {kolama protekla dva vina~no postali "veliki#, kao ni ro- konobara, trgovca, elektrotehni- kenda proslavili su najlu|e ve~e. diteqi koji su svoje {kolarce po- ~ara...

Maturanti: Slika za pam}ewe

Ve~e za pam}ewe maturanti su - êkaju me nova ìvotna is- {to su zavr{ili sredwu {kolu ni- ovjekovje~ili pored spomenika pa- kustva i ne pla{im se da se uhva- su mogli da sakriju. Tim prije {to lim borcima u Otaxbinskom ratu. tim u ko{tac sa wima - samouvje- se ba{ u razredu izme|u wih rodi- Kao najqep{e trenutke iz |a~kih reno kaè Svjetlana. la qubav. klupa maturanti }e pamtiti dru- Dragana Dragi} i @ana Jeri- - Htjela sam da ovo bude poseb- èwe, prve qubavi, poglede na hodni} sada imaju diplomu trgova~kog no ve~e. Zato je moje ve~era{we nicima, ali i pokoju jedinicu. tehni~ara. Za matursko ve~e su se "izdawe# pomalo neobi~no. Jelek Iako jo{ ne mogu da shvate da dugo spremale. Kupile su, kaù, u obliku leptira vjerujem da niko se dani sredwe {kole nikad ne}e skupocjene haqine, jer ih je o~eki- od mojih prijateqica ne}e imati. vratiti, ponosni punoqetnici su valo ve~e za pam}ewe. Iako znaju Svoju sre}u {to sam kona~no pu- napomenuli da za sve {to su nau~i- da posao u dana{we vrijeme nije noqetna rije~ima ne mogu da opi- Biqana Golub i Vladimir Petrovi}: li najvi{e treba da zahvale svojim lako na}i, ipak su optimiste. {em - kaè odlika{ Biqana Go- Dragana Dragi} i @ana Jerini}: profesorima. - Me|utim, voqela bih da odem lub. Rodila se qubav Dugo birane haqine Svjetlana Samarxi} zavr{ila u inostranstvo. îni mi se da je Poneseni pjesmom, igrom i je sredwu ugostiteqsku {kolu sa tamo sve lak{e. Nadam se da }e mi druèwem, maturanti su svoje sla- U pratwi roditeqa, prijateqa nosno gledali iz prikrajka. Sprem- Matursko slavqe u~enici odli~nim uspjehom. Za posao se, ka- se ukazati prilika da svoju èqu vqe nastavili do rano ujutro, ma- i ro|aka, sad ve} biv{i sredwo- ni da zapo~nu "novi# ìvot, ve}i- Sredwe {kole za radni~ka zani- è, ne brine, jer je ve} ~eka mjesto ispunim - pri~a @ana Jerini}. da je, vele, bilo i onih koji ni sqe- {kolci, paradirali su ulicama na maturanata ve} je odlu~ila da mawa uprili~ili su u klubu Vojske konobara u jednoj od privatnih ugo- Gimnazijalci Biqana Golub i de}eg dana do podne nisu ùrili Dervente. krene na daqe {kolovawe. Oni ma- Republike Srpske. stiteqskih objekata. Vladimir Petrovi} svoju radost ku}ama. ¥ Najdraì profesor IAKO je ve}ini |aka mate- - Nema razloga da budem matika uvijek bila "bauk#, naj- strog prema dobrim |acima. U draì profesor u~enika Sred- praksi ne primjewujem taktiku we {kole za radni~ka zanima- strogosti, nego se trudim da mo- wa je profesor upravo ovog ji u~enici {to vi{e nau~e na predmeta Branko Katani}. Za- ~asu. Bili su ovo dobri |aci i to su Marina Mali} i Svjetla- nadam se da }e izabrati prava na Samarxi} htjele da se foto- zanimawa - kaè Branko Kata- grafi{u sa svojim profesorom. ni}. ¥

Marina Mali}, profesor Branko Katani} i Svjetlana Samarxi}: Matematika nije bauk Irfana, Jelena i Sawa: Ponosni odlika{i Veseli maturanti GIMNAZIJALKE Irfana vawe, koje }e, nadaju se, biti Mu{i}, Jelena Popovi} i Sawa jednako uspje{no kao i u~ewe \eki} sredwo{kolske dane nika- u Gimnaziji. da ne}e zaboraviti. - Sve tri smo odlika{i, tek da Sve èle da nastave {kolo- se zna - ponosno kaù djevojke. ¥ Budu}i profesor kwièvnostikwièvnosti KAO i ve}ina wenih drugarica, gimnazijalka Darija Ba- Emanuela Cvijanovi} i Danijel Pijetlovi}: bi} je dugo birala {ta da obu- Uskoro pred mati~arem ~e za matursko ve~e. Iako je strahovala da mo`da nije napravila dobar izbor, drugovi Sre}ni par su pohvalili wenu toaletu. Dobri drugari - Planiram na jesen da upi- BUDU]I trgovac Ema- {em kwièvnost u Novom Sa- IAKO su me|u maturantima Bi- nuela Cvijanovi} i Danijel du. Tamo je ve} moja starija se- qana Mari} i Aleksandar Trwakovi} Pijetlovi} ve} se dugo pozna- stra koja studira matematiku. bili jedan od najqep{ih parova, kaju. ù da su samo dobri drugovi. Moja qubav je ~itawe, a nadam Za neobi~nu kreaciju svoje haqi- Izabrali su zajedni~ki se }u daqe {kolovawe uspje{no ne sa etno motivima Biqana se, kaè, put u budu}nost pa se nadaju nastaviti - priznaje Darija Ba- odlu~ila kako bi bila druga~ija od da }e uskoro pred mati~ara. bi}. ¥ svojih drugarica iz razreda. A crna Ve~erwa haqina za matursko haqina i klasi~ne pantalone, za slavqe Emanueli je posluì- ¥ Pripremio Savko PE]I] Biqana i Aleksandar: Jednostavno i lijepo Aleksandra je, kaè, kombinacija kola kao generalna proba za (U sqede}em broju: Darija Babi}: ja uvijek prolazi. ¥ vjen~anicu. ¥ Maturanti iz Trebiwa) Uskoro u Novi Sad 22 ESTRADA 4. i 5. jun 2005. USPJEH MALIH MANEKENKI "PRIMERE LUK" MUZI^KI VIKEND U BAWOJ LUCI BOGATSTVO SADR@AJA @ao nam je zbog tehni~kih problema koji su postojali na pro{lonedjeqnom nastupu Damira Urbana. Publici obe}avamo C M C M Y K da se u nastavku festivala ni{ta sli~no ne}e Y K de{avati, kazao je Sagor Me{kovi} U okviru festivala "Mjesec muzike# U narednom periodu, u okviru "Mjese- u subotu }e na qetnoj pozornici tvr|ave ca muzike# o~ekuju nas nastupi Aleksandra Kastel biti odràn koncert Masima Sa- Dujina, Josipe Lisac, Petra Gra{e, Mati- vi}a, koji }e bawolu~koj publici predsta- je Dedi}a, kao i bawolu~kih rok bendova viti svoj novi album. i di-xejeva. Koncert po~iwe u 21 ~as, a ulaznica ko- Za qubiteqe ne{to tehno i haus muzi- {ta 10 maraka. Najavqeni nastup pod na- ke, asocijacija "Industrium# organizuje zivom "Bawa Luka all stars# je otkazan, zbog elektronsku zabavu koja }e biti odràna nemogu}nosti dolaska pojedinih u~esnika sutra uve~e u Hrvatskom kulturnom centru koji ìve u inostranstvu. u Bawoj Luci. Na zabavi }e svirati di-xe- - @ao nam je zbog tehni~kih problema jevi German, Vudi i Sa{a Le~kovi}, a ula- koji su postojali na pro{lonedjeqnom na- znica ko{ta tri marke. ¥ V. KERKEZ stupu Damira Urbana. Publici obe}avamo da se u nastavku festivala ni{ta sli~- \ Masimo Savi}: Ponovo no ne}e de{avati - rekao je za "Glas Srp- \ Sara Kalaba i Sara [wegota: Pobrale ske# menaxer festivala Sagor Me{kovi}. u Bawoj Luci simpatije FRIZURE IZ FABRIKE SNOVA" "RADIJSKI FESTIVAL" U HRVATSKOJ " Lente za Sare Reàk sprema pjesmu Neobi~an ukus MALE manekenke bawolu~ke voj~ica iz 23 zemqe svijeta peto- BAWOLU^KI pjeva~ Boris - Naàlost, ne mogu jo{ ni{ta Modne agencije "Primera luk# po- godi{wa Sara Kalaba iz Lakta{a Reàk u subotu putuje u Trogir, da kaèm o pjesmama, osim da sam Zastra{uju}e moè izgledati i {panska stigle su veliki uspjeh na Me|una- osvojila je titulu druge pratiqe, gdje }e u~estvovati na "Radijskom na velikim mukama. [ta sada qu- glumica Penelope Kruz, koja je odlu~ila rodnom izboru "Miss Litle Sirens of a Sara [wegota iz Bawe Luke festivalu#. dima da ponudim, poslije pauze od The World#. osvojila je presti`nu titulu mis Pored wega, tamo }e nastupi- skoro godinu i sedam mjeseci. Jedi- da svoju dugu, gustu kosu savije u ne{to U konkurenciji pedesetak dje- turizma. ¥ M. Mi. ti Goran Karan, Ivana Banfi}, no je sigurno to, da, {ta god da ura- {to li~i na lakiranu kacigu "Crvena jabuka#, "Karma#, Toni dim bi}e izuzetno moderno i si- KAO {to se obi~ni smrtnici buda odlu~ila svoju dugu, gustu ko- UHAP[EN OLIVER STOUN Cetinski, Vesna Pisarovi}, Ke- gurno }e na}i put do srca mnogih pitaju kako je mogu}e da filmske su da savije u ne{to {to li~i na la- mal Monteno i drugi. slu{alaca - rekao je za "Glas Srp- i muzi~ke zvijezde, usprkos tome kiranu kacigu - i postigla da joj Borisovi oboàvaoci mora}e ske# Boris Reàk, koji }e za novi {to na raspolagawu imaju top sti- glava izgleda ogromna u odnosu na Problemi sa narkoticima jo{ pri~ekati na wegov novi al- album uglavnom sam raditi muziku liste i kreatore, znaju da osvanu u sitno lice i tanki vrat. bum. i tekst. ¥ S. D. neukusnim toaletama koje im lo- Tek ne{to boqe pro{la je ame- POLICIJA u Los An|ele- na zasad neimenovanih narkoti- {e stoje, tako se ~ovjek mora za~u- ri~ka glumica Kejti Holms, nova su objavila je da je vi{estruki ka. Stoun je no} proveo u pritvo- KRISTIJAN SLEJTER NA SUDU diti neobja{wivo nakaznim fri- draga Toma Kruza, na predstavqa- oskarovac Oliver Stoun (58), je- ru, da bi sutradan bio pu{ten na zurama koje slavne dame povreme- wu svog filma "Betmen begins# u dan od najuglednijih savremenih slobodu po{to je poloìo kauci- no izaberu za gala nastupe u javno- Tokiju. ameri~kih rediteqa, uhap{en u ju od 15.000 dolara. Uhvatio ènu za stra`wicu sti. Qupka brineta ina~e ima pre- Zastra{uju}e moè izgledati lijepu glatku kosu koja joj se poput srijedu u podru~ju Be- Filma{u to nije AMERI^KI glumac Kristi- ìlac na sudu na Menhetnu. Jedna verli Hilsa zbog i {panska glumica Penelope Kruz, meda prosipa po ramenima, ali za prvi put da upada u jan Slejter uhap{en je u utorak jer druga èna kupovala je gazirani crnka koja je na Filmskom festi- sve~anu priliku napravila je na vr- posjedovawa nar- probleme sa zako- je na neprikladan na~in dodirivao sok kad joj se pribliìo Kristijan valu u Kanu iz nerazumqivih po- hu tjemena neuredno gnijezdo. ¥ kotika i upra- nom zbog droga. stra`wicu ène u jednoj prodavni- Slejter i uhvatio je za stra`wicu. vqawa auto- Prije {est goci u Wujorku. @ena je tada obavijestila policiju koja je na{la glumca nekoli- mobilom dina na sli~an ko metara daqe, rekao je inspektor pod utica- je na~in uhap- Xon Svini. jem alkoho- {en zbog vo`- Kristijan Slejter (35) optuèn la. we pod utica- je za seksualno zlostavqawe tre}eg Stoun jem opijata, a stepena. Bi}e mu su|eno 14. jula. ina~e ìvi u tom ga je pri- Slejter, poznat po ulogama "U Santa Moniki, likom sud po- ime ruè# ili "Slomqena strije- la#, zatraìo je ove godine razvod predjelu metro- slao na prisil- poslije pet godina braka sa tele- politanskog no odvikavawe vizijskom producentkiwom Rajan podru~ja Los An- od zavisno- Hedon. |elesa uz Paci- sti. ¥ Godine 1998. proveo je 59 dana fik, zapadno od Glumac i wegova djevojka sva- u zatvoru jer je pod dejstvom alko- Beverli Hilsa. Po- |ali su se u prodavnici na Menhet- hola i droge istukao svoju djevoj- licija ga je zaustavi- nu rano ujutru u utorak, kazao je tu- ku. ¥ la na Sanset bule- varu dok je vo- VIKTORIJA BEKAM NASTAVQA SOLO KARIJERU zio u smjeru Santa Mo- nike pona- Trikom do priznawa {aju}i se SUPRUGA slavnog fudbalera, Pravi }e identitet otkriti opasno u sa- nekad poznatija kao Po{ iz "Spa- tek kada wena pjesma osvane na pr- js grls#, nije imala uspjeha u solo vom mjestu top-liste, prenosi obra}aju. Con- karijeri. Ali, od we ipak ne odusta- tactmusic.com. Utvr|eno je. Vra}a se sa savr{enom idejom. - Objavila sam brojne pjesme i je da je pr- Naime, Viktorija se dosjetila ponosna sam na wih. Mislim da na ipit, a u kako }e nevjernim kriti~arima ko- ovaj na~in mogu napraviti genija- wegovom ji je po pravilu do~ekuju na no` i lan hit i onda kada postane hit ot- "mercede- pripisuju joj nedostatak talenta do- kri}u pravi identitet - kaè Vik- kazati da nisu u pravu - izda}e singl torija. su# pro- pod tajnim imenom! Tako }e, sma- Da li }e i unajmiti nekoga da C M na|ena je \ tra, posti}i i ciq da wenu muziku pjeva umjesto we, kako ne~ije is- C M Y K i odre|e- Oliver Stoun: @ivahan i pod stare ne kupuju samo okorjeli oboàvao- tan~ano uvo ne bi prepoznalo wen Y K na koli~i- dane ci, nego i ostali cinici. glas. ¥ METJU VAUN OTKAZAO POSAO PORODICA PRIJE SVEGA LINDZI LOHAN PROTIV PAPARACA Porodicu mu ~ine slavna wema~- Zamalo da pogine Studio je objavio kako je londonski rediteq planirao ka manekenka Klaudija [ifer i wi- PROBLEM paparaca koji ji su je poku{ali snimiti. Ista hovo dvoje dje~ice - 2,5-godi{wi sin èle da se dokopaju ekskluziv- se dogodilo u srijedu tinejxer- putovati iz Londona do lokacija snimawa u Vankuveru, Kaspar i {estomjese~na k}erkica Ke- nih fotografija zvijezda ugro- skoj superzvijezdi Lindzi (18), mentin. àvaju li~nu bezbjednost wiho- glumici i pjeva~ici koja ne si- ali s obzirom na to da je raspored snimawa produèn, Vaun je najpoznatiji po produk- vog "plijena# odavno je poznat, a lazi sa ameri~kih naslovnih ciji filmova Gaja Ri~ija, kojem je najtragi~nije je do{ao do izraà- strana i stranica tabloida. shvatio je da bi iz ku}e izbivao najmawe godinu dana bio kum na vjen~awu sa Madonom. IAKO bi mu to bila savr{ena ja povodom smrti princeze Daja- Djevojka je u Los An|elesu Pro{le godine je reìrao "Lay- ne dok je poku{avala pobje}i fo- vozila svoj sportski "mercedes# poslovna prilika, producent i redi- er Cake#, svoj prvi i zasad jedini film. teq Metju Vaun odustao je od reìje " # mu je bila prilika za re- toreporterima u qeto 1998. u Pa- kada se sa wom sudario 24-godi- X3 rizu. {wi fotoreporter Galo Rami- "X-MMena 3# kako mu supruga Klaudija ìrawe prvog visokobuxetnog studij- [ifer ne bi bila previ{e usamqena. skog programa. Ni poslije tog incidenta pa- rez, koji ju je ~asovima pratio. Vaun je svoju odluku kompaniji Bez obzira na gubitak rediteqa, paraci nisu pustili slavne na Lindsi je iz automobila pu- miru, ve} su {tavi{e sve agresiv- tem mobilnog telefona pozvala "20th Century Fox# servirao samo ne- studio je najavio da predvi|eni izla- koliko nedjeqa prije zakazanog po- zak filma, 26. maj idu}e godine, osta- niji u nastojawu da nadma{e kon- policiju i rekla da je neko pra- ~etka snimawa. je nepromijewen. kurenciju unikatnim snimkom ti i ugroàva bezbjednost na pu- Studio je objavio kako je london- Rediteq prva dva "X-MMena# Bra- zvijezda. tu, kako bi je nekoliko minuta ski rediteq planirao putovati iz jan Singer tako|e je odustao od pro- Posqedwih su mjeseci repor- kasnije Ramirez svojim vozilom grama, ali iz drugih razloga. Nije Londona do lokacija snimawa u Van- teri maltretirali Kameron Di- udario i odbacio sa puta. htio da propusti ponu|eno reìra- jaz i Xastina Timberlejka u to- Lohanova nije povrije|ena u kuveru, ali s obzirom na to da je ras- we "Supermenovog povratka#. ¥ pored snimawa produèn, shvatio je likoj mjeri da se par potukao sa sudaru, a policija je paparaca da bi iz ku}e izbivao najmawe godi- \ Sre}na porodica wima, a Xenifer Lopez je prije prijavila zbog napada smrtono- nu dana. Kako nije èlio tako dugo da nekoliko nedjeqa umalo strada- snim oru`jem, kako se ovakav tip bude odvojen od porodice, odlu~io je Vaun: Metju i Klaudija la kad je pred wen automobil iz- automobilske nesre}e naziva u da odustane. sa djecom letio terenac sa paparacima ko- ameri~kom zakonu. ¥ 4. i 5. jun 2005. 23 Dana 10.6.2005. godine navr{ava Dana 4. juna 2005. godine navr{ava Sje}awe na dragog brata se tu`nih ~etrdeset dana otkako se godina dana od smrti na{eg dra- nije sa nama na{ dragi suprug, gog OGL AS otac i djed ZA PRIKUPQAWE PONUDA Br. tendera/ugovora: VA-CDP-NCB-129-G-05-BL-VOS3538 Datum: 2.6.2005. god. JOVANA JOVANA Br. kredita Svjetske banke: 3538 BOS (Milana) Kredit odobren za: Projekat razvoja zajednice PERO MALINOVI]A ( ) Puno nam nedostaje{. Community Development Project-CCDP DOBRIJEVI] Tvoj brat Mladen, Nedeqka i C M Ni{ta vi{e nije isto. Qiqana. C M Y K 1. Republika Srpska, iz kredita Svjetske banke - Me|unarodne asocijacije za razvoj (IDA), U subotu, 4.6.2005. godine, u 11. Zahvalna porodica Y K realizuje Projekat razvoja zajednice te namjerava dijelom sredstava finansirati Ugovor ~asova posjeti}emo wegovu 004333 A-2 ^N vje~nu ku}u na Perduvovom 004333 A-2 ^N br. VA-SDR-NCV-129-G-05-BL-VOS3538: "Nabavka opreme za razglas#, u op{tini âjni~e. grobqu, poloìti cvije}e i za- Sje}awe na dragog oca i djeda Oglas za prikupqawe ponuda otvoren je za sve ponu|a~e iz podobnih zemaqa, navedenih u paliti svije}e. Posqedwi pozdrav Uputstvu: Nabavke i ugovarawa po zajmovima i kreditima Pozivamo rodbinu, kumove, pri- IBRD IDA. jateqe i kom{ije da nam se pridruè. 2. Fond za razvoj i zapo{qavawe, zaduèn za realizaciju Projekta razvoja zajednice, u svo- Oàlo{}ena porodica jstvu investitora i op{tina âjni~e u svojstvu poslodavca, pozivaju podobne ponu|a~e, da 006761 A3 dostave svoje zatvorene ponude za - "Nabavka opreme za razglas# u op{tini âjni~e.

3. Licitaciona dokumentacija se moè preuzeti kod poslodavca, na adresi nazna~enoj na JOVANA kraju ovog oglasa, uz prethodnu uplatu iznosa od 50 KM na ra~un poslodavca: Uvijek }e te voqeti tvoje: Nada i Ra~un broj: 562-006-00000239-66 {ifra 729124 Anita SR\ANU Kod banke: RAZVOJNA BANKA 004333 A-1 ^N (Bogdana) Sve informacije se tako|e mogu dobiti na navedenoj adresi. TOMI]U Sje}awe na dragog djevera i strica 1986-2005. 4. Validnost ponude je 90 dana od dana otvarawa ponuda. Povla~ewe ponude iz procesa vred- ODRIÎ novawa, od isteka roka za predaju ponuda, do isteka validnosti ponude, uzrokova}e iskqu~ewe U MO Uprava i fudbaleri FK "Glasi- nac# Sokolac ponu|a~a iz budu}ih CDP projekata, na godinu dana. 003505 A-3 IP 5. Rok za predaju ponuda je 21 dan od dana objavqivawa oglasa, do 13 ~asova posqedweg dana MD PRES roka kada }e se u prisustvu predstavnika ponu|a~a koji èle da prisustvuju, ponude otvoriti. (centar Modri~e) Dana 5.6.2005. godine navr{ava se Zakaswele ponude ne}e se otvarati. Otvarawe ponuda obavi}e se u isto vrijeme na nazna~enoj Kontakt telefon: tu`na godina od smrti na{e dra- adresi, 065/549-430. JOVANA ge majke

Poslodavac: Op{tina âjni~e U srcu }e te uvijek nositi tvoja sna- Kontakt osoba: Radivoje Obrenovi} ha Smiqa i sinovci Goran, Dragan Adresa: Igumana Vasilija bb. OBAVJE[TEWE i Boro sa porodicama. Telefon/faks: 058/315-404 004333 A-2 ^N Besplatne male oglase, Sje}awe na na{eg AD "VELEPROMET & RK# komercijalne oglase, MILEVE Nikole Tesle 45 reklamne poruke, MILUNOVI] [amac obavje{tewa o smrti i pomenima Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo Na osnovu odluke Skup{tine akcionara AD "VELEPROMET & RK# [amac, broj wenu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu u Modri~i moète Maglajani. 01-30/05 od 6.4.2005. god. a u skladu sa poslovnom politikom Dru{tva, daje se predati u kiosku Oàlo{}eni: k}erka Vera, sino- JOVANA vi Milovan, Jovo i Milorad sa po- svakog radnog dana ûva}e te od zaborava, rodicama od 6 do 20 ~asova. tvoji Savi}i OGLAS 004333 - A-1 ^N 007703 A-3 G za izbor strate{kog partnera

Izbor bi se vr{io na odre|eno vrijeme, a na osnovu dogovorene poslovne saradwe, koja bi se prvenstveno odnosila na: - Upravqawe i organizaciju poslovawa - Konsolidaciju i daqi razvoj preduze}a - Pro{irewe poslovne saradwe i zaposlenosti Prednost }e imati ona lica koja ponude povoqniji vremenski period saradwe, a ne du`i od 10 godina, i odgovaraju}i program rada koji omogu}ava izvr{ewe navedenih zahtjeva. Uvid u imovinu preduze}a kao i poslovnu dokumentaciju mo`e se ostvariti svakog radnog dana od 10 do 12 ~asova u poslovnim prostorijama Robne ku}e u [amcu. Kontakt telefoni: 054/611-976 i 065/861-618. Prijave se mogu dostavqati odmah nakon ostvarenog uvida i dobijenih potrebnih informacija od poslovodstva preduze}a. Oglas je otvoren 15 dana od dana objavqivawa u "Glasu Srpske#. PREDSJEDNIK SKUP[TINE AKCIONARA

C M C M Y K Y K OBAVJE[TEWE

Goran Vu~i}, dipl. in`. brani}e javno magistarsku tezu pod naslovom "Optimizacija uslova za primjenu ozona u svrhu produèwa odrìvosti makrokonfekcioniranog mesa od goveda# Odbrana }e se obaviti na Tehnolo{kom fakultetu u Bawoj Luci u ponedjeqak, 4.7.2005. godine, u 11 ~asova. Rad se moè pogledati u biblioteci Tehnolo{kog fakulteta u Bawoj Luci od 9 do 13 ~asova svakog radnog dana. Tehnolo{ki fakultet u Bawoj Luci

OBAVJE[TEWE

Biqana Pe}anac, dipl. in`. brani}e javno magistarsku tezu pod naslovom "Uticaj ambijentalnih faktora na nutritivnu vrijednost mesa puèva# Odbrana }e se obaviti na Tehnolo{kom fakultetu u Bawoj Luci u petak, 15.7.2005. godine, u 11 ~asova. Rad se moè pogledati u biblioteci Tehnolo{kog fakulteta u Bawoj Luci od 9 do 13 ~asova svakog radnog dana. Tehnolo{ki fakultet u Bawoj Luci 24 4. i 5. jun 2005. Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 3.6.2005. godine Javqamo tu`nu vijest svoj rodbini, Posqedwi pozdrav dragom Dana 5.6. 2005. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg dra- u 82. godini ìvota, preminuo na{ dragi prijateqima i kom{ijama da je dana gog 2.6.2005. godine u 57. godini ìvota preminuo na{ dragi

MIROSLAVA PAVI^I]A

MILORADU U subotu, 4.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Rebrovac, zapaliti svije}e, poloìti cvije}e i zaliti suzama. Po- od svastike Joke. zivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè. EMIL MILORAD Oàlo{}ena porodica C M 007700 A-1 G C M Y K (Ivana) MILAKOVI] 006765 A-6 Z Y K Sje}awe na na{e drugove koji nisu vi{e sa nama ANDROMAKO Posqedwi pozdrav dragom tetku Sahrana }e se obaviti dana 5.6.2005. godine u 13 ~asova na grobqu u Sombo- Sahrana }e se obaviti 4.6.2005. godi- ru. ne u 13 ~asova na Gradskom grobqu u Ispra}aj posmrtnih ostataka }e se obaviti u subotu, 4.6.2005. godine, u 12 Bawoj Luci. ~asova sa grobqa "Sveti Marko# u Bawoj Luci. Oàlo{}eni: supruga Mira, k}erka JELENA PLAV[I], @EQKO ZAJEC, Oàlo{}eni: sinovi Branislav i Nikica, snahe Katica i Suada, unu~ad: Milanka, sin Milomir, snaha Cvi- Brankica, Igor i Nives, porodice Andromako, Mili}, Karbinski, [ere- jeta i ostala rodbina i prijateqi VI[WA LEGIN, DRA@EN HARAZIN, met, Kartal te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 006667-A8Z 007700 A-4 G DRA[KO RISTI], MILAN [ALVARICA GROZDA [IPKA, I MIRJANA KOKANOVI] Posqedwi pozdrav voqenom dedi Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom suprugu

MILORADU od Igora. Bawalu~ka Gimnazija, generacija 1975. godine 007700 A-1 G 007697 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom tetku Dana 4.6.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

EMILU EMILU MILORADU JELENE od Igora i Nives. od Danka sa porodicom iz Qubqane. od supruge Mire. (Branka) 006667-A1Z 006667-A1Z 007700 A-1 G RADI] Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav barba Posqedwi pozdrav dragom ocu

MILORADU Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru- od Brane i Sanele. è. Tvoji najmiliji: suprug Miroslav, sin Draèn, svekrva Dragoslava, jetrva 007700 A-1 G Goga sa djecom i djever Milomir A6-R Posqedwi pozdrav dragom Dana 7.6.2005. godine navr{avaju se Tu`no sje}awe na dragog pa{u pune dvije godine od smrti na{eg dragog supruga i oca EMILU EMILU MILORADU od Nike sa porodicom iz Krawa. od porodice Andromak iz Ka{tel Luk{i}a. od k}erke Milanke. 006667-A1Z 006667-A1Z 007700 A-1 G Posqedwi pozdrav dedi Posqedwi pozdrav barba Posqedwi pozdrav dragom ocu RATKA MILORADU MIQEVI]A od punca Alekse. RATKA od pa{e Makse sa porodicom. 007700 A-1 G MIQEVI]A 007712 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog Posqedwi pozdrav dragom kumu U nedjequ, 5.6.2005. godine, u 11 ~a- sova posjeti}emo wegovu vje~nu ku- }u. EMILU EMILU MILORADU Supruga Melanija i k}erka Sandra od porodice Kartal. od porodice [eremet iz Zagreba. od sina Milomira. 007712 A-3 G 006667-A1Z 006667-A1Z 007700 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca, Posqedwi pozdrav dragom stricu Posqedwi pozdrav deda Posqedwi pozdrav dragom djeveru punca i dedu

RATKA MILORADU MIQEVI]A od Bore Stojakovi} sa porodicom. od Danke i Vaje. 007708 A-1 G 007712 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom stricu Tu`no sje}awe na dragog EMILU EMILU MILORADU RATKA od Matija`a sa porodicom iz Ma- MIQEVI]A ribora. od porodice Mandi}. od snahe Cvijete. 006667-A1Z 006667-A1Z 007700 A-1 G K}erka Jelena, zet Miroslav, unuke Posqedwi pozdrav deda Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragom Dajana i Aleksandra 007712 A-2 G MARKA Dana 4.6.2005. godine navr{ava se pet tu`nih godina od smrti drage majke MARJANCA MILORADU 5.6.1998-5.6.2005. S po{tovawem i qubavqu uvijek }e C M od Milene Popovi} sa porodicom. te se sje}ati i nikad te ne}e zabora- C M Y K Y K 007709 A-1 G viti tvoja porodica. 006764 A-1 Z Posqedwi pozdrav dragom stricu Pomen SOJKI EMILU MILORADU od kumova Milana i Danice, Marka od porodice Dejanovi}. i Mi{e. od pa{anca Slavka. 006667-A1Z 007695 A-1 G 007700 A-1 G Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 1.6.2005. godine u Dana 5.6.2005. godine navr{ava se 40 71. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminula na{a draga tu`nih i bolnih dana od prerane smrti na{eg dragog druga i prijate- RADMILE qa \AKOVI] RADMILA MILORADU \AKOVI] MILAKOVI]U Sin Borislav sa porodicom 4.6.2000 - 4.6.2005. od Milenka sa familijom. Sin Slobodan 007713 A-1 G 007707 A-3 G 007705-A1G Tu`no sje}awe na na{e {kolske koleginice

ZORANA SOJKA (Qubana) (ro|. Cvijanovi}) KOSORI]A KRKEQA[ Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo we- BORKU SEVILU JADRANKU govu vje~nu ku}u na porodi~nom gro- Sahrana }e se obaviti dana 4.6.2005. godine u 14 ~asova na grobqu Rebrovac bqu na Sokocu. (ro|. Kne`evi}) (ro|. [u}ur) MASNIKOSA u Bawoj Luci. Regionalni odbor SNSD Isto~no BLENTI] VRBICA O`alo{}eni: suprug Lazo, sinovi Milorad i Mladen, k}erke Borka, Bran- Sarajevo ka i Du{anka, snahe, zetovi, unu~ad, te ostala rodbina i prijateqi Generacija maturanata 1974/1975. Ekonomske {kole, razred IV /4 007694 A-8 G 007610A4G 006762-A1Z+A1+A1 4. i 5. jun 2005. 25 Kume Dana 4.6.2005. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci Dana 5.6.2005. godine navr{ava se od smrti na{eg voqenog sedam tu`nih godina od smrti na{eg voqenog supruga, oca, punca i djeda

BLAGOJA (Obrana) C M C M Y K VOJNOVI]A Y K NENADA 25.3.1929 - 5.6.1998. BIZUMOVI]A Uvijek u mislima s tobom. Tvoji najmiliji: supruga Bosiqka, NE[O Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Ada Lak- k}erke Dragana i Spomenka, zetovi ta{i, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e, te pozivamo sve koji èle da nam Sead i Sini{a i tvoji unuci se pridruè. Damir, Luka i Aleksandar Oàlo{}ena porodica 007674 A-8 G 007644 A-4 G Rano si nas napustio, i sada nam ostaju samo lijepa sje}awa i trenuci koje si proveo sa nama. Qudi kao Tu`no sje}awe na voqenog tatu Tu`no sje}awe na voqenog brata Tu`no sje}awe na dragu teta ti nikad se ne zaboravqaju. Hvala ti {to si nam pokazao {ta zna~i biti veliki ~ovjek. Uvijek }emo te pamtiti kao takvog i zauvijek }e{ ìvjeti u na{im srcima. Posqedwi pozdrav od kumova: Jove, Nevenke, Dragana i Nenada 007706 B-2 G

Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom bratu prijatequ GOSPANU NENADA NENADA

od sinova Aleksandra i Sr|ana. od sestara Swe`ane i Biqane. od Bekane sa porodicom. 007674 A-1 G 007674 A-1 G 007664 A-1 G NENADU NENADU NENADU Tu`no sje}awe na na{eg voqenog Tu`no sje}awe na dragog oca Tu`no sje}awe na dragu teta ^OLI]U od brata Nede sa porodicom. od brata Bo{ka sa porodicom. od Du{ana Mandi}a sa porodicom. 004335-A1^N 007655 A-1 G “007655 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom Dragi na{

GOSPANU NENADA NENADA NENE od ujaka Gojka i Dragice. od sina Aleksandra i Qubinke. od Vawe sa porodicom. 007674 A-1 G 007674 A-1 G 007664 A-1 G NENADU Prerano nam ode i ostavi nas neutje{ne. Hvala ti za pa`wu i qubav. Neka Tu`no sje}awe na dragog prijateqa Dana 5.6.2005. godine navr{avaju ^OLI]U ti je laka crna zemqa a mi }emo te vje~no nositi u srcima. se dvije tu`ne godine od smrti od strine Vide, brata Brane i ses- Tast Kojo, ta{ta Rajna, svastika Bela sa djecom, Tomo, Vlado, Batan i Dra- na{e drage tara Dobrile i Nade. ga. 006763-A1Z A6-F Dana 4.6.2005. godine navr{ava se Dana 4.6.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog dede ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

MILANA GOSPAVE KISINA TOPI] Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, poloìti cvije}e i zapali- Toga dana u 11 ~asova na Novom grobqu posjeti}emo wegov grob, zapaliti NENADA ti svije}e. svije}e i poloìti cvije}e. BIZUMOVI]A Oàlo{}eni: suprug Marko, sin NE\E Oàlo{}ena porodica Kisin 4.1.2005 - 4.6.2005. Mladen, snaha Vesna i unu~ad VUKOVI]A 006759-A6Z Robert i Nikolina. Tu`no sje}awe na dragog sina, oca Tu`no sje}awe na brata Kuki}, [trbac, Joco, \uki}, Trifunovi}, Mihajlovi}, Kostre{, Dragi{a, 006763-A3Z i supruga Sre}ko, Lazo, Cenadak, ûpo, Mi}o, Kum, Bic, Doktor, Spaseniji} Vra~ar, Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo Risti}, Pepi, Slavko Je{i}, Kinez, Goran i Vukoman. Tu`no sje}awe na prijateqa i wegovu vje~nu ku}u na grobqu u radnog kolegu Rekavicama, poloìti cvije}e i za- 007673 A-8 G paliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se Dana 4.6.2005. godine, navr{ava se 40 tu`nih dana od tragi~ne i prerane sm- pridruè. rti dragog brata Oàlo{}ena porodica 007704 A-4 G MILORADA SRDI]A Tu`no sje}awe na dragog brata BO@U DRAGANA BO@U DEVI]A DEVI]A LUGI]A 9.6.1995 - 9.6.2005. od brata Pere sa porodicom. Kolektiv Zavoda za mikrobi- 007714 A-1 G ologiju i virusologiju Klini~kog Dana 4.6.2005. godine u 11 ~asova Dragi brate, tvoj vrijedni, po{teni i nikad preàqeni lik dok ìvim, ne}e centra Bawa Luka C M odrà}e se parastos u crkvi, Lazari- Tu`no sje}awe C M Y K izblijediti u mom srcu. Y K ci, a poslije toga posjeti}emo we- Tvoja sestra Du{anka sa porodicom govu vje~nu ku}u na Perduvovom 007691-A6G 007698 A-2 G grobqu. NE\U Oàlo{}eni: supruga Mira, k}erke Sje}awe na drage roditeqe Tu`no sje}awe na dragog Qiqana i @eqka, zet Qubi{a, majka Dragica, otac Gojko, unu~ad Boò od brata Radenka, snahe Du{anke i i Lidija i ostala rodbina i pri- sinovaca Du{ka i Dra{ka. jateqi 007704 A-1 G 007692 A-4 G Dana 4.6.2005. godine navr{ava se 10 Dana 4.6.2005. navr{ava se pet godi- DU[AN tu`nih godina od prerane smrti na od smrti mog dragog prijateqa (Dule) na{eg dragog DANICA DU[AN BLAGOJEVI] MIROJU (Du{ana) 5.6.1967 - 5.6.2005. juni 1991 - juni 2005. juni 1985 - juni 2005. S qubavqu i po{tovawem wegovi [TRBAC ROGI]A najmiliji: Marija, Ostoja, Qiqana, 4.6.2003 - 4.6.2005. Stojanka i Draèn Sinovi Drago i Vukan i k}erke Desa, Drenka i Nevenka sa porodicama Wegovi najmiliji 007693 A-2 G 007675 A-7 G 007686 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu sestru Sje}awe na drage roditeqe Tu`no sje}awe na dragu snahu

STANE OGWENA LOGARA BABAQA

Vrijeme prolazi i ìvot te~e, a Ponosni smo {to smo te imali, sje}awe na tebe ne}e izbrisati vri- tu`ni {to smo te izgubili. Zauvi- jeme dok sam ja ìv. Po~ivaj u miru, MILICU ALEKSA i PERSA DU[ANKU jek }e{ biti u na{im srcima. dragi prijatequ. UDOVIÎ] 6.6.2002 - 6.6.2005. 16.9.1992 - 16.9.2005. MARKOVI] Tvoji: supruga, sin, k}erka, unu~ad, Prijateq Boro Basrak sa porodi- zet, bra}a i sestre. com. SVJETLANOVI] od djevera Miladina sa porodicom. od brata Ratka i snahe Koviqke sa Va{a djeca 007652-A4E 0010775-A4BZ djecom. 007710 A-1 G 007665 A-7 G 007711 A-1 G 26 OGLASI 4. i 5. jun 2005. 4. i 5. jun 2005. VODI^ 27 BAWA LUKA 051 DOBOJ 053 Va`niji telefoni Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i Policija 122 Vodovod 231-381 Telekom Srpske, informacije 1185 ~etvrtkom u 13.30 ~asova Vatrogasci 123 Gradska toplana 241-955 Aùrirawe podataka i Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri- Hitna pomo} 124 Taksi 232-022 Informacije iz Centralnog registra 1369 jedom u 12 ~asova Muzej 231-220 Op{ta bolnica 241-022 Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370 Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30 Umjetni~ka galerija 241-684 Skup{tina op{tine 242-022 Informacije o berzi 1371 Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372 Narodna biblioteka 241-114 "Elektro-Doboj# 241-344 Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa @eqezni~ka stanica 221-569 Hotel "Bosna# 242-012 Ta~no vrijeme i temperatura 1373 Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova CJB 122, 301-300 Autobuska stanica 241-399 Radio Doboj 241-401 Vatrogasci 123 Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282 Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova Ta~no vrijeme, datum, Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova temperatura, vazdu{ni pritisak 125 Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova TREBIWE 059 C M C M Y K Vojna policija 304-745 Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje- Autobuska stanica 220-466 Muzej Hercegovine 220-220 Y K Sektor sekjuriti 460-140, 461-115 qom u 15 ~asova Akademija likovnih umjetnosti 224-703 Hotel "Leotar# 261-084 Bolnica (stara lokacija) 216-725 Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned- Porodili{te 261-246 Centar za informisawe i kulturu Paprikovac 308-111 jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova "Hercegovina putevi# 260-205, 261-050 Dom kulture Gradska uprava 244-444 Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova Centar javne bezbjednosti 260-926 i Radio Trebiwe 260-248, 220-132 Aerodrom Bawa Luka# 835-210 # Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895 Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni Agencija za prodaju avio karata 219-973 Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned- Autobuska stanica 315-355, 315-867 jeqkom u 22 ~asa @eqezni~ka stanica 301-229 PRIJEDOR 052 Biletarnica (centar) 211-961 Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova Policija (centrala) 232-811 ili 122 @eqezni~ka stanica 211-021 Taksi stanica 215-333 Me|uentitetske linije Hitna pomo} 231-294 Autobuska stanica 234-141 "A# taksi 1500 Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova Vatrogasci 231-811 Bolnica 231-911 Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova Op{tina 231-149 "Bel# taksi 1550, 1544 Vodovod 213-300 Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00 Apoteka Kozara 231-202 Euro-taksi 1555 Galerija 213-305 Maksi taksi 1551 Me|ugradske linije Hotel "Prijedor# 234-255 "Patrol#taksi 1533 Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00 Muzej 211-334 Kino 211-259 Mobil taksi Bawa Luka 1566 Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00 Vodovod i kanalizacija 212-316 Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova Stambeni servis - Odràvawe stanova 228-060 Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45, GRADI[KA 051 "Elektrodistribucija# (centrala) 314-811 13.05, 15.30 i 19.00 ~asova Prijava kvarova 300-384 Stanica javne bezbjednosti 813-522 Skup{tina op{tine 813-377 Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova Pograni~na policija 813-901 Elektro-Gradi{ka 813-344 Centar za obavje{tavawe 121, 212-500 Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova Apoteka "Prvi maj# 223-540 Hitna pomo} 813-277 Taksi slu`ba 814-765 Centralna apoteka 225-630 Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote Op{ta bolnica 813-433 Srpski radio Gradi{ka 814-900 Apoteka "Zmijawe# 329-870 i nedjeqe Vodovod 813-624 Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810 Apoteka "Zvijezda# 433-070 Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova, Autobuska stanica 813-500 Apoteka "Boska# 226-990 Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 Apoteka "Palas# 222-860 ~asova Apoteka "Nova varo{# 329-842 Polasci vozova Veterinarska stanica 303-113 Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova BIJEQINA 055 "îsto}a# 304-477 Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova CJB Bijeqina 207-633 @eqezni~ka stanica 204-275 Meteorolo{ka stanica 307-943 Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20 Vatrogasna jedinica 204-366 Autobuska stanica 207-322 "Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312 Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16, Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442 Vodovod 209-259 Kvarovi na telefonima 1275 ~asova Muzej Semberije 201-292 Gradska toplana 209-520 Op{tinski Crveni krst 301-065 Regionalni Crveni krst 303-463 Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472 Meteorolo{ka stanica 202-442 faks: 307-715 Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603 Taksi 207-864 Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010 Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci Komisija za traèwe zarobqenih Avionski saobra}aj i nestalih lica Republike Srpske 302-150 Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned- NOVI GRAD 052 jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub- Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881 Policija 751-251 Autobuska stanica - informacije 751-411 Turisti~ka organizacija 212-323 ota i nedjeqa u 21.10 "Gra|a# 218-241, 218-242 Hoteli Dom zdravqa 752-231 Vatrogasno dru{tvo 751-631 Toplana - reklamacije 304-590 "Bosna# 215-681 Elektrodistribucija 751-740 Carinarnica 751-294 AMS RS 1285, 301-464, 349-412 "Slavija# 211-806 Vodovod 752-674 Narodna biblioteka 751-260 Narodno pozori{te RS 314-006 "Palas# 218-723 @eqezni~ka stanica - informacije 752-150 Radio Novi Grad 751-271 Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364 "Ideja# 217-444 Dje~je pozori{te RS 215-907 Garni hoteli Univerzitet u Bawoj Luci 218-997 " Firenca# 311-296 VLASENICA 056 "Damjan# 213-900, 213-880 Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986 Policijska stanica (centrala) 733-010 Vlaseni~ka Radio-televizija VRT 731-731 Narodna i univerzitetska " # 371-286, 371-281 Castello Dom zdravqa, prva pomo} 734-194 Komesarijat za izbjeglice 734-208 biblioteka RS 215-859, 215-866 "Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335 Autobuski red vo`we Moteli Autobuska stanica 731-045 Odsjek Ministarstva Me|unarodne linije "Nana# 370-050, 370-471, 370-667 Vodovod 733-233 za izbjegla i raseqena lica 734-877 Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u "Dragana# 413-050 Skup{tina op{tine (centrala) 734-710 Dom kulture 733-248 12 ~asova "Grand# 380-105 Veterinarska stanica 733-209 Crveni krst 734-660 Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom "Golden kard# 313-100, 313-122 Elektrodistribucija 733-520 Sredwo{kolski centar u 13.30 ~asova "Vidovi}# 217-883 Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555 "Milorad Vla~i}# 734-833 Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u "Pansion Jeti# 413-100 9.30 ~asova Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993 KOZARSKA DUBICA 052 ISTO^NO SARAJEVO 057 Crveni krst 731-660 Informacije - Po{ta 1185 CJB I. Sarajevo 226-930 Isto~no Sarajevo 677-377 Hitna pomo} 124 Prijava smetwi, "Telekom# 1275 SJB Kasindo 676-104 Taksi 340-200 Vatrogasna slu`ba 123 RJ Elektrodistribucija 410-066 SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785 "Elektro- Sarajevo# 226-626 Apoteka 410-333 Bolnica (centrala) 410-663, Vodovod 420-151 SJB Trnovo 610-130 "Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113 Komunalno preduze}e SJB Sokolac 447-130 Vodovod i kanalizacija Taksi slu`ba 918 Stanica policije Pale 223-031 Pale 223-273 Autobuska stanica 410-585 "Komunalac# 410-497 Vatrogasna brigada 123 Lukavica 340-480 Lukavica 340-734 Apoteke Pale 223-159 Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326 ZVORNIK 056 Sokolac 448-359 Lukavica 676-260, 677-902 Bolnica Kasindo 676-054 Apoteka Divko Pale, svakim danom Stanica policije 122 Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234 od 8 do 20, nedjeqom od 8 do 16 222-300 Hitna pomo} 210-100 Bolnica 210-100 C M Bolnica Sokolac 448-177 C M Y K Domovi zdravqa Mati~na biblioteka Policija 210-008 Autobuska stan. 211-635 Y K Pale 223-256 I. Sarajevo 340-778 Profesionalna Hotel "Drina# 211-603 Lukavica 340-782 Kulturni centar Pale 227-132 vatrogasna jed. 210-133 Hotel "Vidikovac# 210-245 Sokolac 448-543 Toplane Vodovod 210-154 @eqezni~ka st. 210-041 Trnovo 610-299 Pale 227-033 Skup{tina grada Sokolac 447-125 Pale 226-793 Lukavica 340-610 VI[EGRAD Lukavica 342-678 GP "Put# 676-625 058 Op{tine Auto-moto savez Pale 223-842 Autobuska stanica 620-873 Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635 Pale 226-593 Po{te Hitna pomo} 620-625 Skup{tina op{tina - centrala 620-586 Sokolac 448-056 Pale 226-001 Dom kulture 620-271 Rehabilitacioni centar Kasindo 677-870 Sokolac 448-752 Radio Vi{egrad 620-701 "Vilina vlas# 620-311 Lukavica 342-336 Trnovo 610-201 Gradska galerija 620-397 Saobra}ajna policija 620-989 Trnovo 610-237 Kasindo 676-168 Stanica policije 620-346 Autobuska stanica Lukavica 340-139 Carinarnica 620-339 Apoteka 620-150 Hotel "Vi{egrad# 620-224 Benzinska stanica "Energopetrol# 620-261 Po{ta 621-353 Romanijaputevi 620-722 BR^KO 049 Policija 216-855 Slu`ba za odràvawe puteva Dom zdravqa 217-421 "Bijeqinaputevi# 218-854 FOÂ 058 Bolnica 217-422 Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481 Autobuska stanica 210-113 Klini~ki centar 210-417 Elektrodistribucija 216-119 Grand hotel "Posavina# 217-510 Hitna pomo} 124 Crveni krst 210-098 Vlada distrikta 216-011 Hotel "Revena# 216-301 Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199 Skup{tina op{tina 210-202 Komunalno 216-713 Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771 Stanica policije 210-906 Radio Fo~a 210-095 Regionalna po{ta 210-096 Vatrogasno 216-511 Carina 217-670 Hotel "Zelengora# 210-013 Me|unarodni pres centar 217-771 Crveni krst 214-789 "Elektrodistribucija# 572-993 Hotel "Mladost# Dom kulture 049/212-803 Apoteke 217-308, 212-609, 213-150 AMD 210-349 Biblioteka 049/212-709 Centar za socijalni rad 215-164 Benzinska pumpa 210-863 Tjenti{te 520-118 Fond srpske solidarnosti 218-989 @eqezni~ka stanica 218-203 "Srbiweputevi# 572-991 Komunalno preduze}e Autobuska stanica 215-657 Taksi 211-740 Carina 575-045 "Izvor# 210-310 28 PROGRAM - SUBOTA 4. i 5. jun 2005. 2.10 Sportisimo 21.05 Porodi~ne slike, PREPORUÛJEMO 2.15 Preìvjeli, film serija 4.00 Xordan, serija 22.00 Novosti K3 FILMSKI PROGRAM 7.00 Jutarwi program 6.30 Jutarwi program 5.00 Generalno 22.20 Sport kafe RT RS 14.05 Bomba{ 9.30 Crtani film 8.30 Ni na nebu ni na zemqi, 22.30 Horoskop Uloge: Dervla Kirvan, Mark Vomak 9.55 Kidnapovani, film Mislila je da je wena pro{lost zaboravqena, sa- 22.40 Mrtva zona, film da mora da bira izme|u ìvota svoje k}erke i bom- crtani film 10.15 Nestrpqivi snovi --- Program RTS bardovawa ~itavog grada. "Bomba{# je mini-serija 10.45 Tr~e}a nota 10.40 Pri~e iz Ma|arske koja se ubraja u jedno od najboqih djela Stivena Le- 8.00 Jutarwi program RTS tera. Radwa se odvija na relaciji London - Dablin. 11.35 Mikser 11.00 Svijet na dlanu, putopis 9.15 Ko se igra taj se voli Andrea Hejes - naizgled samo obi~na doma}ica, u 12.00 Vijesti 11.30 Stem stvari podmeta~ bombi u pro{losti, prinu|ena je da izvr{i jo{ jed- 10.00 Vukov video bukvar no zlodjelo da bi spasila ìvot svoje kidnapovane k}eri. "Bomba{# 12.10 Emisija za 12.00 Stil 6.00 Vijesti RTS je potresna pri~a sa brzim razvojem doga|aja. ¥ 10.45 BK izbor tinejxere 12.30 Ana Karewina, film 6.05 Jutarwi program RTS RT RS 1.05 11.55 Telefakt Dràva mrtvih 12.50 Ekologika 14.05 Auto{op 9.00 Vijesti RTS Uloge: Radko Poli~, Neboj{a Glogovac 13.15 Kejt i Eli, serija 12.25 Muzi~ki intermeco 9.05 U zdravom tijelu "Dràva mrtvih# po~iwe 1991. kada Slovenija 14.40 Fri tajm 13.40 @ene govore 13.15 Biseri progla{ava otcijepqewe i svadbom u Sarajevu. Glav- 15.20 Sportska galaksija 9.20 Kuvati srcem ni junak je Janez, zastavnik JNA, kome se tom prili- 14.00 Vijesti 15.00 Muzi~ki program kom udaje k}erka. On ima ènu Makedonku, sina stu- 16.25 VIP stars 10.15 Radosnica 14.05 Bomba{, film 15.55 Telefakt denta i dvije djevoj~ice bliznakiwe. Tada mu Sloven- 17.55 Alo, o|e mobilni 11.15 Lijek iz prirode ci nude ve}i ~in u wihovoj vojsci, ali on ipak osta- 15.15 Poslije 2000. 16.35 Tabloid je vjeran zakletvi poloènoj u JNA, ma kakva ona bila i odlazi u 18.00 Novosti 12.00 Radio na TV 15.45 EU ekologija 17.00 Biseri Beograd. Tu prolazi kroz ono kroz {ta su prolazili mnogi ofici- 13.15 Kulturni mozaik ri koji su tada dolazili iz Hrvatske i Bosne, koji su ìvjeli kao 18.15 Svijet danas 16.00 Bez filtera 18.00 Serija izbjeglice, od nemila do nedraga. Glavna pri~a je o porodici i od- 18.55 Alo, o|e mobilni 14.15 Metropole i regioni nosima izme|u oca i sina. ¥ 17.00 Vijesti 18.55 Telefakt svijeta 17.05 Dokumentarno ve~e 19.05 Puls naroda ATV 22.05 [ifra: Zavjera 19.30 Dnevnik RTS 17.35 Saobra}aj i mi 19.10 Brkanina kuhiwa 15.00 @eqoteka Uloge: ârli [in, Donald Saterlend 20.18 Muzi~ki intermeco Bobi Bi{op je posebni pomo}nik predsjednika 18.00 Stop bijeloj kugi 19.30 BN monitor 16.00 Vikom tinovci Sjediwenih Ameri~kih Dràva. Slu~ajno sre}e svog 20.30 U gostima kod 18.30 Sinemanija 20.10 Alternativa medika 16.45 [arene kaè prijateqa Po~enka, koji mu pri~a o nekoj zavjeri u 22.10 Serija Bijeloj ku}i. Brzo poslije toga neko ga ubija. Sad 19.00 Marselino, crtani 20.15 Vitafon 17.00 Dokaz stvarawa lo{i momci traè Bobija, jer je jedini koji zna za 23.00 Biseri 21.00 Uz {ank zavjeru. Bi{op mora dati sve od sebe ne samo da bi film 18.15 Folk 10 23.55 Telefakt i sam preìvio, nego i da bi sprije~io da zavjera uspije. Ne zna ko- 19.30 Dnevnik 23.10 Folk parada Renomea 19.30 Dnevnik RTS me moè vjerovati. ¥ 20.05 Fudbal: SCG - 23.45 Horoskop 20.30 Hronika BN 8.30 Ni na nebu ni na zemqi Belgija, prenos 23.50 Jedna obi~na pri~a, 21.15 Va{a èqa na{a Uloge: Svetozar Cvetkovi}, Bojana Maqevi} 22.10 Mond Radwa se odvija u Beogradu, danas. Pri~a o troji- film 10.05 22 ~asa pjesma ci prijateqa tridesetogodi{waka, koji, svako na svoj 22.55 Vijesti 3.10 Old kafe 10.30 Ex vijesti 23.00 Glas Amerike na~in, u vremenu koje im ne nudi mnogo, poku{avaju 23.00 Sport da osmisle ìvot i prona|u ne{to {to se zove budu}- 4.10 Stem 10.40 Na granici mogu}eg, 00.00 No}ni marketing 23.05 Teatar fest, nost. Nezaposleni arhitekta radi "na crno#, drugi se 4.40 Migavci dok. program bavi {vercom, a tre}i, magistar svjetske kwièvno- hronika sti, ~eka mjesto asistenta i ìvi od kocke. @ivotna doga|awa po- 5.40 Melos 11.05 Dok. program tvr|uju wihovu moralnu i mentalnu osuje}enost. ¥ 23.25 Subotom o sportu 11.50 Dok. program 9.30 TV berza PINK - BH 20.00 Preìvjeli 23.55 Pod fewerom 6.15 Siti 12.30 Lijek iz prirode 11.00 Hit dana Uloge: Itan Houk, 1.05 Dràva mrtvih, 13.00 Hiqadu lotusa Vinsent Spano film 6.25 Sarajevo na liniji 11.05 Gospo|ica, reprize Nevjerovatna istinita pri~a o urugvajskom rag- 6.35 Mejd in Bawa Luka 13.30 Aran`man serije bi timu ~iji se avion sru{io negdje u Andima. Pre- 2.40 Kejt i Eli, serija ìvjeli su morali da rade ba{ sve kako bi ostali u 6.45 Sportisimo 14.10 Svijet prirode, dok. 14.05 Glas Amerike ìvotu i spasli se od smrzavawa u surovim uslovi- program ma u kojima su se na{li. ¥ 6.50 Vrijeme 14.35 Gejm zoun PINK - BH 00.00 Policajac sa Beverli Hilsa 7.00 Srce u plamenu, serija 15.25 Reportaà 14.50 Horoskop 8.02 Horoskop Uloge: Edi Marfi, Xad Rejnold, 8.00 Xordan, serija 15.55 Telefakt 15.00 Gospo|ica, serija Xon Ejton 8.05 Fantomski duhovi, 9.00 Boqi ìvot, serija 16.15 Reportaà 15.50 Portal Aleks Fouli je detroitski policajac koji poslije ubistva prijateqa, prate}i trag po~inilaca, sti- crtani film 9.45 Siti kids 16.25 Film 16.00 Put vina, reportaà è u Kaliforniju. Udruùje se s policajcem s Bever- 9.00 Sinovi Rima, serija 10.00 Balkan net 18.00 BEL dan 16.30 tajm li Hilsa koji nije ni pribli`no opu{ten i spreman DW na nedozvoqene akcije kao Aleks. ¥ 10.00 Lilihip 10.50 Vrijeme 18.30 Emisija 17.15 Peta no} K3 22.40 Mrtva zona 11.00 Crtani film 11.00 Generalno 18.35 Ex vijesti 19.00 ATV vijesti Uloge: Kristofer Voken, Bruk Adams 11.30 Pse}i grad, serija 12.05 Sarajevo na liniji 18.55 Telefakt 19.35 DW tajm Xoni Smit je mladi profesor pred kojim je izuzetna budu}nost. Naàlost, vra}aju}i se ku}i doìvqa- 11.55 Vijesti 12.10 Sportisimo 20.05 Astroàr 20.00 Ekstra top mjuzik va saobra}ajnu nesre}u, poslije koje ostaje u komi. Po- 12.00 Auto{op magazin 12.15 Mejd in Bawa Luka 20.45 Doìvotna kazna, 21.05 Astro prsten slije pet godina Xoni se budi. Otkriva da se ~itav wegov ìvot promijenio, da je izgubio prijateqe, posao 12.30 Svi vole Rejmonda, 12.25 Skrivena kamera serija 22.00 Bu|ewe pacova, film i porodicu, ali otkriva jo{ ne{to, sposobnost da putem dodira dru- serija 12.30 A sada Zijah gih qudi otkrije wihovu budu}nost. Me|utim, ono {to Xoni "vi- 21.15 Doìvotna kazna, 23.30 Glas Amerike di# su samo nesre}e i uàsne stvari koje }e se dogoditi qudima iz 13.00 8 jednostavnih pravila, 12.50 Vrijeme serija 23.58 Horoskop za naredni wegove blizine. ¥ serija 12.55 Siti kids 22.00 22 ~asa dan BHT 1 17.10 Sisi, buntovna carica 13.25 Staìsti, serija 13.00 Smolvil, serija 22.35 Emisija 00.00 Najava programa za Uloge: Ariel Dombasl, Stefan Odran Veli~anstvena Sisi, carica Austrije i Ma|arske, 13.55 Vijesti 14.10 Gold mjuzik 22.40 Reportaà sutra 1898. dolazi u @enevu. U toku jedne nedjeqe, ona oì- 14.05 Film 15.45 Vrijeme vqava sje}awa iz svog ìvota sa svojim dugogodi{wim 22.45 Film 00.05 Reprizni program prijateqem dr Mejerom. Pri svakom susretu sa wim 16.00 Subotom uz "Don kafe# 15.50 Skrivena kamera OSM TV ona mu otvara svoju du{u, razotkrivaju}i pravu isti- 17.25 Sinema magika 16.10 Pret a Porter nu o sebi, o svojoj udaji za austrijskog cara, stalnim borbama sa wegovom majkom Sofi, samoubistvu wenog sina i wenoj èqi za slo- 18.00 Sport centar 16.45 A sada Zijah 9.30 Avanture Kvazimoda, bodom i nezavisno{}u. Sedam dana kasnije, smirena i zadovoqna, Si- si se rastaje od svog prijateqa, ne slute}i da }e to biti wihov po- 18.05 Serija 16.50 Vrijeme crtani film 11.50 Program za djecu sqedwi susret. ¥ 19.00 Vijesti 17.00 Srce u plamenu, serija 11.00 Horoskop 11.55 Top-gol RTS 2 23.00 Pono}na trka 19.30 Crtani film 17.55 Ukratko 11.05 Mozaik 12.55 Kup BiH u trijatlonu Uloge: Robert de Niro, ârls Grodin 20.00 Kapital 18.20 Boqi ìvot, serija 12.00 Skipijeve avanture, 13.15 BHT vijesti Robert de Niro je Xek Vol{, tvrdokorni lovac na ucjene. Poslodavac mu nudi da za sto hiqada dolara pri- 20.30 8 jednostavnih pravila, 19.00 Xordan, serija crtani film 13.20 Tribunal vede Xonatana Mardukusa koji je pronevjerio gazdine 13.50 Po{teno govore}i pare. Lisicama vezan za pla~qivog, dosadnog Mardu- serija 20.00 Preìvjeli, film 13.30 Folk {ou kasa, Xek pretpostavqa da }e lako obaviti zadatak. Ali 21.00 Distrikt, serija 22.00 Okrug oran`, serija 14.10 Pravilo sto miqa, 14.50 Emisija o kulturi on ne zna da je wegov zatvorenik pronevjerio 15 miliona dolara od mafija{a Ximija Serana koji èli da ga ubije. I ne 21.55 Sport centar 22.20 Ukratko film 15.20 Oliverov tvist samo to, Mardukasa traì i FBI da bi preko wega do{li do opa- 22.00 Vijesti 23.00 Generalno 16.00 Nacionalna geografija 15.45 Dok. program snog Serena. ¥ 16.50 Horoskop OBN 20.00 Hvataju}i Ejmi 22.05 [ifra: Zavjera, film 00.00 Policajac sa Beverli 16.10 Sutjeska, serija Uloge: Xoj Loren Adams, 23.55 Sport centar Hilsa, film 17.00 Film 17.10 Sisi, buntovna carica, Ben Aflek 00.00 Sinema magika 19.00 Novosti K3 film Holden i Banki su strip crta~i. Sve ide dobro 1.40 Siti dok ne upoznaju Alisu, djevojku koja tako|e radi kao 00.30 Film 1.50 Sarajevo na liniji 19.30 Dnevnik RTS 18.50 Program za djecu strip crta~. Holden se zaqubquje u wu, ali sve nade mu podaju u vodu kada otkrije da je ona lezbijka. ¥ 2.10 Horoskop 2.00 Mejd in Bawa Luka 20.05 Panorama regije 19.00 BHT vijesti

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 4. i 5. jun 2005. PROGRAM - SUBOTA 29 19.30 Feminem u Kijevu, 21.00 Ratovi zvijezda 2, film 12.25 Mi nismo plavu{e, 23.55 Nijemi svjedok, serija reportaà 23.25 Svijet sporta serija 1.35 Reporteri KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 20.25 Fudbal: San Marino - 00.00 Dnevnik 3 13.00 VIP propusnica 2.35 Dok. program BiH, prenos 00.35 Poaro: Ubistvo po 13.55 VIP DJ 3.25 Nacionalna geografija 8.30 Ekstremni sportovi, 9.00 Reli Turska, 9.30 Fudbal, kvalifikaci- 22.15 BHT vijesti abecedi, film 15.05 ârobnice, serija je za SP 2006., 11.00 Tenis (Rolan Garos), polufinale, 12.15 Top 24 kluba, 12.45 Biciklizam, 15.00 Tenis (Rolan Garos), finale, 18.00 Fud- 22.20 Global, magazin 2.10 Repriza dnevnog 15.55 Bumerang, serija bal: Portugal - Engleska (U-21), 20.00 Top 24 kluba, 20.45 Fudbal: Se- 22.50 BHT sport programa 16.50 Vijesti dan - Okser, 23.00 Fudbal, kvalifikacije za SP 2006., 1.15 Reli Tur- 7.00 The best of OBN ska, 1.45 Sportske zanimqivosti. 23.05 Mjesto zlo~ina, serija 17.00 Mravci u ga}ama, film 7.25 Program za djecu 18.40 Laku no}, Hrvatska C M 9.00 Ju Gi OH, animirana C M Y K Y K 6.00 Muzi~ki program 19.00 24 ~asa 12.15 Spektakularne scene, 12.45 Karavaning TV, 13.45 Tuning TV, 14.00 6.50 Bejblejd, crtani film serija Tenis, 15.55 Fudbal: Rusija - Letonija, 17.45 Sportski kviz, 18.55 Fud- 7.25 Srpski isto~nici 19.35 Taksi fri bal, kvalifikacije za SP 2006., 19.15 Bajern magazin, , 19.55 Portre- 8.00 Zabrawena qubav, 9.25 Kriì}-kruì}, ti wema~kih fudbalera, 20.25 Jahawe, 20.55 Tuning TV, 21.15 Maksim 8.00 Moj qubimac 20.00 Kviz serija dje~iji program TV, 22.15 Boks, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi. 8.30 Obrazovna serija 21.00 Zamjenik, film 10.25 Xesika, serija 10.10 Memori, dje~iji 9.00 Obrazovni program 23.00 Laku no}, Hrvatska 12.20 Evervud, serija program 10.00 Kviz za djecu 23.15 Na rubu zakona, serija 9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Velika avantura, 10.00 Proro~i{te u Del- 13.30 Cijena savjesti, serija 10.20 Ulica Sezam fima, 11.00 Planeta dinosaurusa, 12.00 Vazdu{ni brodovi, 13.00 Gomi- 10.25 Serija za djecu 00.10 Mentor, serija la starog gvo`|a, 14.00 Vatreni motor, 15.00 Vo`we, 16.00 Podmorni- 13.45 Dodir s neba, serija 11.20 Alisa u zemqi ~uda, ce, 16.30 Poqoprivredne ma{ine, 17.00 Venecija: Grad koji tone, 18.00 11.00 Program za djecu 1.00 ôvjek bez pro{losti, Za{to tajne slu`be grije{e, 19.00 Umjetnost: Krivotvorewe, 20.00 14.35 Retromanija serija Ameri~ki kazino, 21.00 Kriminalni dosijei, 23.00 Inicirawe, 00.00 12.00 UNHCR - Povratak serija Medicinski detektivi, 00.30 Smrtonosni kom{iluk, 1.00 Seks u budu}- 16.15 Fudbal, emisija 12.15 Ko je gazda, serija nosti. 12.30 PC TV, info-program 17.15 Fudbal: Bugarska - 12.40 Bitange i princeze, 13.00 Vrele gume Hrvatska, prenos 7.25 Vijesti serija 7.30 Djeveru{e, film, 9.15 O{amu}enost vjen~awem, film, 10.30 Iva- 14.00 Budi ko{arka{, 7.30 Svemirska ko{arka, 19.10 Vijesti 13.30 Fakta, tok {ou na tramp je samo za qubav, film, 12.15 Don Kihot, film, 14.30 Djeve- sportski program film ru{e, film, 16.15 O{amu}enost vjen~awem, film, 18.00 Ivana tramp 19.35 Eksploziv vikend je samo za qubav, film, 19.45 Zabrawena teritorija, film, 21.30 Rije~ 14.30 Basket, sportski 15.10 Prequbnici, 20.15 Progoweni, film 8.55 Parlaonica ~asti, film, 23.15 Ko je ubio Atlantinu djecu?, film. program dokumentarna serija 22.10 Afera "Genkom#, film 9.50 Vijesti 15.00 Godina odbojke 16.00 Vikarica iz Diblija, 23.50 Plejboj: Vrh strasti, 10.05 Briqantin 15.30 Bio jednom jedan serija 7.20 Crtani filmovi, 11.35 Kulinarski recepti i vje{tine, 15.05 Po- film 10.55 Kad zvoni?, serija vratak u sada{wost, {ou, 17.45 Prolaz na Sjeverozapad, 18.40 "L'ere- 18.00 Dvori{ni razgovori, 16.40 Istinite pri~e, serija dita#, kviz, 20.00 TV dnevnik, 20.20 Fudbal: Norve{ka - Italija, 23.45 1.35 Fudbal: Bugarska - 11.25 Kru{ke i jabuke Film. dok. program 17.40 Zabavno-revijalni Hrvatska, snimak 12.00 Dnevnik 19.00 Ko{arka: Partizan - program 3.20 Razbija~, film 12.30 Zrela qubav, serija 6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Refleks, prenos 18.30 Dokumentarni program Xoni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 13.20 Devet mjeseci, film Courage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova la- 21.00 Balkanskom ulicom 19.00 Adio pameti boratorija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 15.00 Vijesti 10.35 Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kre- 22.00 Egzit, muzi~ki program 20.00 Hvataju}i Ejmi, film menko, 12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 De- 6.00 Pokemoni, animirana 15.05 Obrazovni program 23.00 Pono}na trka, film 21.30 Dobro je biti, zabavni beli pas Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, serija 15.35 Reporteri 14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff 00.05 Repriza dnevnog program Girls, 15.50 Codename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Dekste- 7.15 Siti kids 16.35 Vijesti rova laboratorija, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the programa 22.00 Mimik, film Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 7.45 Qubav je kocka, serija 16.50 Inspektor Reks, serija Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 00.35 Krug smrti, film 20.30 Top Cat. 8.30 Ne moè da {kodi 17.35 Dok. program 1.00 Reprizni program 9.00 Balkan net, jutarwi 18.30 TV bingo {ou 6.00 Ru`na Beti, serija 19.15 Loto program PROGRAM RADIJA 5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Di- 8.00 Tele{op , 13.30 , 15.30 : , 16.00 , 17.00 10.55 Boèn 19.30 Dnevnik smissed Must See MTV Becoming Madonna TRL 8.30 Crtani film REPUBLIKE SRPSKE The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 11.00 Smolvil, serija 20.10 Studio 10 Hit List UK, 9.00 Globus autobus 6.00 Jutarwi program Punk'd, 21.30 Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 13.10 Gold mjuzik 21.35 Instinkt, film 23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must 9.15 Balkanski dje~iji 10.00 Vijesti See MTV. 14.10 Sitimanija 23.45 Dnevnik 10.05 Riznica znawa mozaik 15.00 Epicentar, politi~ki 00.05 Film 11.00 Vijesti 9.30 Zvjezdana kapija, serija 6.00 , 7.00 , 7.15 , 9.00 11.05 Zvjezdano nebo VIVA Wecker VIVA News VIVA Wecker Planet VI- magazin 1.55 Velika arena, film VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 11.30 Klopka djetiwstva Planet VIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 16.00 Alisa vi{e ne ìvi 3.40 Wujor{ki plavci, 14.30 , 15.00 , 16.45 , 17.00 13.50 Lopta Planet VIVA, Euroclash Interaktiv VIVA News 12.00 Podnevne vijesti VIVA Feat., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Spe- ovde, film serija , 19.30 , 20.00 , 20.15 14.00 Tito i ja, film 12.10 Muzi~ki program cial FX Sport Special 10 Jahre Clips VIVA News Euro Charts, 21.00 Da Ali G Show, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 18.35 Magazin IN 4.25 Inspektor Reks, serija 15.55 Telefakt 13.00 Vijesti Arjuna, 23.00 Fast Forward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 . 20.00 Qubav je kocka, serija 5.10 Simpsonovi, serija 13.05 Zvrk Nachtexpress 16.10 Nekst u trendu 20.45 Kum 2, film 5.35 Slobodna zona 14.00 Vijesti 17.30 Kviz 14.05 Sportsko-zabavno 6.00 , 7.05 , 7.35 , 8.05 22.40 Incident visokog 5.50 Studio 10 Punkt 6 Unter uns Gute Zeiten, Schlechte Zeiten RTL 18.55 Telefakt popodne shop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein- rizika, serija 7.10 Zrela qubav, serija satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Gei- 20.00 Idol 18.00 Vijesti sen show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Ju- , 17.00 , 17.30 , 18.00 00.45 Alisa vi{e ne ìvi 19.00 Ve~erwe novosti gendgericht Home Improvement Unter uns Guten abend 21.00 Fejmili razglednica RTL, 18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zei- ovdje, film, film 8.20 Reprizni program 19.45 Emisija narodne ten, Schlechte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas 21.30 Djeli} sekunde, film Welt, Elvis Mania, 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt 2.00 Na zadatku, serija muzike , 00.00 , 00.40 (r). 23.55 Telefakt 10.05 Ku}ni qubimci Dangerfield Nachtjournal Golden Girls C M 20.05 Evergrin klub C M Y K 10.35 Dive su meta, zar ne?, Y K 00.10 Lopta 21.00 Poetski nokturno film 00.15 Glas Amerike i melodije zvu~nih 6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 World , 11.30 , 12.00 , 13.00 , 6.10 Jutarwi program 12.00 Obrazovni program News World Sport Business International World News 1.00 Top spid boja 13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business 9.05 Ovo je Srbija 12.30 Duhovni izazovi 22.00 Hronika dana International, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World To- 1.30 Ulovi trofej day, 21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The 10.05 Igra~ke, film 12.45 Prizma 22.15 Muzika naroda Music Room, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business 2.00 Nekst u trendu This Week, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World 13.50 Crno-bijelo u boji 23.00 Muzika za laku no} , 2.30 , 3.00 Lari King uìvo, 4.00 12.00 Dnevnik 1 3.30 Od bisera grana News World Sport Newsnight With Aa- 23.05 Poetski nokturno ron Brown, 5.00 World News, 5.30 Diplomatic License. 12.30 Glas razuma 14.25 Automagazin 5.00 Ru`na Beti, serija 00.00 Pono}ne vijesti 13.00 7 TV dana 15.00 Tenis 00.05 Rada guka (r) 13.45 Sabornik 17.35 @andar u Wujorku, 6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00 2.00 Muzi~ki program Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 Model 14.05 Ko{arka{i, serija 6.50 Pokemoni film 5.00 Emisija narodne Talk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon- don, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion We- 15.05 Dokumentarni program --- Kraq {amana 19.15 Bez odu{evqewa, muzike eks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flas- 16.05 Sasvim prirodno 8.40 Hlapi}eva televizija molim, serija hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi- Frekvencije: Bawa Luka - lan), 15.00 , 15.15 , 15.40 16.00 16.45 Poaro: Ubistvo po 9.40 Mr Bin, serija 19.45 Simpsonovi, serija Happy Birthday FTV Beach Hair & Make Up, 90.9; Bawa Luka, Prijedor Designer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon- abecedi, film 10.10 Futurama, serija 20.15 Wujor{ki plavci, don, Milan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fas- (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotogra- 18.45 Najsre}niji ra~un 10.40 Kraqica ma~a, serija serija Petrovo - 93,5; Bijeqina - hion Weeks fi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, 19.30 Dnevnik 2 11.30 Endi Rihter, serija 21.00 Gladijatori 21. vijeka 89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre- London, Milan), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV , 1.05 Fotografi, 2.30 (Pariz, Sao Paulo, Wujork, biwe - 92,8; Han Pijesak - Beach Fashion Weeks 20.05 Sre}ni telefoni, {ou 12.00 Moja slavna sestra, 23.30 Vijesti London, Milan), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan). program serija 23.45 Sport danas 90,3; Srbiwe - 87,3. Fashion Weeks TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 30 PROGRAM - NEDJEQA 4. i 5. jun 2005. 12.00 Kleopatra 20.30 U gostima kod 18.15 Folk 10 PREPORUÛJEMO 12.30 VIP stars 22.10 Serija 19.30 Dnevnik RTS 14.00 Migavci 23.00 Biseri 20.30 Hronika FILMSKI PROGRAM 8.00 Vijesti 8.05 Nedjeqno jutro 15.00 Reportaà 23.55 Telefakt 21.00 Vip stars RT RS 20.05 Nebeska udica 9.05 Znate li? Uloge: Ana Sofrenovi}, Nikola \uri~ko 15.20 Nedjeqno popodne 22.15 Va{a èqa na{a 9.15 Crtani film Film govori o nekim qudima u Srbiji koji tre- 19.30 BN monitor pjesma ba da se suo~e sa posqedicama rata. Ve}ina wih 9.50 Robinzon Kruso, 20.15 Nitel 23.00 Glas Amerike jo{ ne treba da ide u vojsku, ali moraju da ìve u crtani film 10.05 22 ~asa ru{evina od bombi koje padaju skoro svakodnevno. 10.40 Ah, ta planeta 21.00 Utisak nedjeqe 00.00 No}ni marketing Iako je moto preìvqavawe tih dana, oni teè da 10.35 Ex vijesti ìve {to je mogu}e normalnije i da prkose ru`noj 11.00 Pravoslavqe 23.05 Savremena 11.00 Ostali, dok. program strani rata - izgleda da svaki od wih ima neku svo- 11.30 Iz vjerskih komunikacija ju. Jednog dana nekome padne na pamet da napravi 11.40 Doìvotna kazna, zajednica 9.30 TV berza ko{. Mada je ideja u po~etku prihva}ena kao suluda u takva vreme- 00.00 Horoskop serija na, uskoro sva omladina, pa i stariji - roditeqi i drugi posmatra- 12.00 Vijesti 00.05 Slu~ajni partneri 11.30 Hit dana ~i stvari koje se odigravaju na ulicama - kao i suparni~ka uli~na 12.10 Snop 12.20 Doìvotna kazna, 11.35 Astro prsten banda bivaju privu~eni idejom. ¥ 12.50 Kejt i Eli, serija 1.35 Satelitski program serija 13.15 EU ekologija 12.15 Bu|ewe pacova, film PINK - BH 15.00 Sjaj u travi 13.00 Farma, emisija o Uloge: Natali Vud, 13.30 Ispod tepiha 14.05 Glas Amerike 7.15 Siti poqoprivredi Voren Biti 15.00 Teniski turnir - 14.35 Gejm zoun Dini je lijepa, we`na tinejxerka koja bi uradi- Prijedor 7.20 Sarajevo na liniji 14.00 Legende sporta 14.50 Horoskop la sve {to joj na~ela grada i wena majka nalaù da 17.00 Vijesti bi zadràla status primjerene djevojke. S druge stra- 7.35 Mejd in Bawa Luka 15.05 Naslovna strana 17.05 Turska, dok. 15.00 Ekstra top mjuzik ne, u vezi je s Badom, koji od te veze èli vi{e. Tu 7.45 Sportisimo 15.55 Telefakt dolazi do razlaza, a Dini zavr{ava u sanatorijumu, program 16.00 Portal 16.30 Korak do jer ne moè da podnese odvojenost od Bada. ¥ 18.00 Mali ekran 7.50 Vrijeme 16.30 DW tajm 18.35 Mu{ki svijet, 8.00 Okrug oran` 17.00 Multimedija luk PINK - BH 20.30 Kum 2 17.15 Odjeci nedjeqe Uloge: Al Pa}ino, Robert de Niro, serija 9.00 Izi 18.00 Bel dan 19.00 Marselino, crtani 17.50 Rekli su... Dajana Kiton 9.25 Umsomanija 18.15 Vrijeme Nastavak sage o porodici Korleone fokusira se na film 18.00 Muzi~ki program 9.40 Jedna bajka 18.30 Emisija mladog Vita Korleonea koji odrasta na Siciliji, kao 19.30 Dnevnik i wegov prelazak u London. Istovremeno, pri~a prati 19.00 ATV vijesti 20.05 Nebeska udica, 9.45 Siti kids 18.40 Ex vijesti i poku{aje wegovog sina Majkla da pro{iri poslove na 19.35 DW tajm Las Vegas, Holivud i Kubu. ¥ film 9.50 Vrijeme 18.55 Telefakt 20.00 Iz drugih TV centara, ATV 14.00 102 dalmatinca 21.40 Spartanci, dok. 10.00 Balkan net 19.30 Crtani film program na{a realnost Uloge: Glen Klouz, 10.50 Vrijeme 20.05 Zakoni zdravqa @erar Depardje 22.40 Vijesti 21.15 Trend seter, muzi~ki 11.10 Gold mjuzik 21.00 Kuda ide Vojvodina Poslije terapije Kruela de Vil pu{tena je iz 22.45 Teatar Fest, program zatvora i djeluje potpuno oporavqena. Sad je sasvim hronika 12.50 Skrivena kamera 22.00 22 ~asa 22.00 Qubavnici, film odana psima i ~ini sve kako bi ih za{titila. Zvuk 23.05 Sportski pregled Big Bena sve to moè da promijeni i pitawe je tre- 13.00 Smolvil, serija 22.35 Emisija 23.50 Misterije Nera 23.30 Glas Amerike nutka kad }e Kruela ponovo postati ona stara. Ovog 13.45 A sada, Zijah 22.40 Reportaà puta posqedice bi bile stra{ne zbog wenih novo- Volfa, serija 23.58 Horoskop za sqede}i ste~enih veza s Klo i prijateqima. ¥ 13.50 Siti kids 22.45 Doìvotna kazna, 1.20 Kejt i Eli, serija dan 1.45 Vijesti 13.55 Vrijeme serija BN 8.10 Vi{wa na Ta{majdanu 00.00 Najava programa za Uloge: Neda Arneri}, 14.10 Ritam 23.20 Doìvotna kazna, sutra Quba Tadi} 15.00 Sjaj u travi, film serija Pri~a o ra|awu jedne qubavi izme|u dvoje mladih, 00.05 Reprizni program o wenom trajawu, sa svim te{ko}ama i qepotama koje 16.50 Vrijeme 23.55 Telefakt ona nosi sa sobom, o ga{ewu te qubavi usqed sukoba OSM TV 8.05 Horoskop 17.00 Grand parada 00.20 Glas Amerike sa prenagla{enom dinamikom i la`nim vrijednostima savremenog ìvota. ¥ 8.10 Fantomski duhovi, 18.20 Magazin in crtani film BHT 1 17.00 Poslije rata 19.30 Sarajevo na liniji 12.35 Program za djecu Uloge: Ri~ard Boringer, 9.00 Sinovi Rima, serija 19.40 A sada, Zijah 9.00 Skala Antoan Huber 12.40 Feminem u Kijevu, 10.00 Lilihip 10.00 Zemqa, izvor ìvota, Kraj je Drugog svjetskog rata... Iako i najteè 19.45 Mejd in Bawa Luka reportaà suprotnosti postepeno nestaju, Nijemci i Francu- 11.00 Crtani film 19.50 Vrijeme emisija o poqoprivredi zi jo{ uvijek nemaju najboqi odnos. Wema~ki voj- 13.25 BHT vijesti 11.30 Pse}i grad, crtani 10.45 Narodna kuhiwa nik, udaqen od ìvota, dobija pomo} od dvojice dje- 19.55 Sportisimo 13.30 Liberti TV ~aka, Antoana i @ulijena. Uprkos ~iwenici da su film 20.00 Qubav, navika, panika, 11.00 Horoskop prona{li trajan odnos koji }e izdràti, svijet od- 14.00 4. festival kratkog 11.55 Vijesti 11.10 Multimedija luk raslih ne vidi neke stvari na na~in kako ih vide serija filma - Mostar francuski dje~aci. ¥ 12.00 Serija 12.00 Skipijeve avanture, 20.30 Kum 2, film 14.30 Kuhiwa BHT 1 20.15 Ovo je more 13.00 Krv i meso, serija 22.25 Skrivena kamera crtani film 15.00 Mjesto zlo~ina, serija Uloge: Samanta Morton, 13.55 Vijesti 22.30 Pile i Maca {ou 13.00 Panorama regiona Ros Mekdejd 15.45 Potro{a~ki magazin Hazel je protestant i ìvi u Belfastu, u strogo 14.00 102 dalmatinca, film 00.05 Siti 14.00 [ou 16.15 Obrazovni program religioznoj porodici, a Mala~i je mladi katolik 15.55 Horoskop 00.20 Sarajevo na liniji 15.30 Film ~iji je ìvot okruèn teroristi~kim grupama. Ma- 16.30 Global la~i se zaqubquje u Hazel a wihova romansa naila- 16.00 Nedjeqom 00.30 Mejd in Bawa Luka 17.00 Horoskop zi na pote{ko}e kada ga Rohan, vo|a teroristi~ke gru- 17.00 Poslije rata, film 18.25 Staìsti, serija 00.40 Sportisimo 17.10 Folk {ou pe, èli da ukqu~i u svoju grupu i kada Hazelin brat, 18.50 Program za djecu Xef, sazna za sestrinu qubav. ¥ 19.00 Vijesti 00.50 A sada, Zijah 18.30 Divqe palme, serija 19.00 BHT vijesti RTS 1 22.10 Tamo daleko 19.30 Auto {op magazin 1.00 Generalno 19.30 Dnevnik RTS 19.30 Partizanska eskadrila, Uloge: Tom Kruz, Nikol Kidmen 20.00 Sport centar 2.00 Magazin in 20.00 Nitel Xozef Doneli je siroma{ni farmer koji je u serija vrlo kratkom roku izgubio oca i dom. Mladi} è- 20.05 8 jednostavnih pravila, 4.00 Ritam 21.00 [ou 20.15 Ovo je more, film li da se osveti beskrupuloznom Danijelu Kristi- serija 5.00 Pile i Maca {ou 22.35 Horoskop ju, gazdi koji je wegovoj porodici oduzeo farmu. S 22.00 BHT vijesti namjerom da ga ubije, Xozef odlazi na wegovo ima- 20.30 Satelit 22.45 Film we i biva uhva}en i osu|en na duel sa predradni- 22.15 BHT sport 21.00 Praonica, serija --- Program RTS kom. Spa{ava ga Kristijeva k}erka, [enon, sa ko- 22.30 Mjesto zlo~ina, serija jom bjeì u Ameriku. Xozef misli da }e u Ameri- 21.55 Sport centar 8.00 Jutarwi program RTS ci ostvariti svoj san i posjedovati sopstvenu farmu, a [enon da }e 23.15 Ovo je more, film kupovinom zemqe u Oklahomi zapo~eti novi ìvot. Me|utim, dje- 22.00 Vijesti 9.15 Ko se igra taj se voli vojka je na brodu opqa~kana; bjegunci u Boston stiù bez prebijene 22.05 Film 10.00 Vukov video bukvar 6.00 Vijesti RTS pare. Ipak, oboje pronalaze poslove i po~iwu da {tede. Ide im dobro sve dok Xozefa ne opqa~kaju poslodavci. ¥ 23.55 Sport centar 10.45 BK izbor 6.05 Jutarwi program RTS 6.25 Bejblejd, crtani film BK 20.45 Hamlet 00.00 Koncert: Moja BiH 11.55 Telefakt 9.00 Vijesti RTS 7.35 2 glupa psa, crtani Uloge: Ri~ard Atenborou, 1.00 Horoskop 12.25 Muzi~ki intermeco 9.05 U zdravom tijelu film Kenet Brana Prebaciv{i radwu u 19. vijek, Kenet Brana je 13.15 Biseri 9.20 Kuvati srcem 8.00 Deksterova glavnu ulogu dodijelio sebi. Okupio je izuzetnu gru- 15.00 Muzi~ki program 10.15 Agrarne teme i dileme laboratorija, crtani pu glumaca, u kojoj se nalaze stari {ekspirovski izvo|a~i, ali i holivudske zvijezde koje nisu poznate 6.40 Svijet Renomea 15.55 Telefakt 11.15 Planeta u objektivu film po interpretaciji [ekspirovih djela. ¥ 8.10 Vi{wa na Ta{majdanu, 16.35 Tabloid 12.00 Radio na TV 8.25 Ed, Edd i Edi, crtani OBN 20.00 Ajris film 17.00 Biseri 13.15 Poqoprivreda film Uloge: Xudi Den~, Xim Brodbent 9.30 Zapisi iz na{eg kraja 18.00 Serija 14.15 Nedjeqom popodne 8.45 Xoni Bravo, crtani Istinita pri~a o dugotrajnoj romansi izme|u 16.00 @eqoteka film spisateqke Ajris Murdok i wenog muà Xon Bejli- 10.00 Selo, emisija za 18.55 Telefakt ja, iz wihovih studentskih dana. Cijelu tu romansu poqoprivrednike 19.30 Dnevnik RTS 16.45 {arene kaè 9.10 Povratak u Plavu prati borba glavne akterke sa Alchajmerovom bole- {}u. ¥ 10.30 Cvr~ak na sat 20.18 Muzi~ki intermeco 17.00 Misterije postawa lagunu, film TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA 4. i 5. jun 2005. PROGRAM - NEDJEQA 31 10.55 Xesika, serija 8.30 Pipi Duga ârapa, KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A 12.35 Afera "Genkom#, film film 14.10 Prijateq na kvadrat 10.20 U sedmom nebu, serija 6.00 Muzi~ki program 7.15 The best of OBN 15.00 Mjewa~nica 11.10 Padobranci protiv 7.00 Romska muzika 8.00 Pokemoni, animirana 8.30 Fudbal, kvalifikacije za SP 2006., 9.45 Motociklizam GP Ita- 15.55 Mijewam ènu voqe, film lije,zagrijavawe, 10.45 Motociklizam GP Italije, trke, 15.00 Tenis (Ro- 7.30 Amen A|es serija (pet epizoda) lan Garos), 18.00 Fudbal (`): [vedska - danska, 20.00 Fudbal (`): En- 12.55 Automotiv 17.05 Salto 9.15 Ju Gi Oh, serija gleska - Finska, 22.00 Motosport, 22.30 Reli Turska, 23.00 Auto - trke 8.00 Znawe imawe Valensija, 23.15 Trka Automobila, 00.30 Fudbal: Ju`na Afrika - Ja- 18.15 Ekskluziv 13.30 VIP DJ 9.00 Dozvolite (dvije epizode) pan (U-21). 18.45 Vijesti 14.35 Kviz 10.00 Film 10.20 Ulica Sezam 19.10 Eksploziv vikend 15.35 Kraq Kvinsa, serija 11.20 Najqep{e bajke svijeta C M 11.40 Dok. program C M Y K 20.15 Retromanija 16.05 Lude sedamdesete, 12.15 Karlo veliki, serija 12.00 Fudbal - Bundesliga, 14.00 Fudbal, kvalifikacije za SP 2006., Y K 12.00 UNHCR - Povratak 15.00 Portreti wema~kih fudbalera, 15.30 Motosport 16.00 Tenis, ar- 21.55 FBI, serija serija 13.00 Crna Guja, serija hiva, 18.00 Tenis Vimbldon, zlatni momenti, 19.00 Karavning TV, 20.00 12.30 Ne{to vi{e, obrazovni Automagazin, 21.00 Tuning TV, 22.30 DTM momenti, 23.00 Sportski kviz, 16.30 Vijesti 13.30 Lude sedamdesete, 00.00 Sport spotovi. 22.50 Novi forenzi~ari, program 16.40 Posao ìvota, film serija serija 13.00 Most 18.30 Laku no}, Hrvatska 23.50 Autopsija, serija 14.00 Emisija o 13.30 Svjetska serija 9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Avantura, 10.00 Najboqi vodi~, 11.00 Sedam 19.00 24 ~asa automobilizmu ~uda drevnog Egipta, 12.00 Nesre}e na moru, 13.00 Gomila starog gvo`|a, 00.15 Plejboj: Vrh strasti, formule "reno#, 19.35 Crveni tepih 14.30 Dobro je biti, zabavni 14.00 Potraga za planetom vanzemaqaca, 15.00 Hitlerove ène, 16.00 Mo- film snimak tori od milion dolara, 17.00 Planeta dinosaurusa, 18.00 Oko oluje, 19.00 20.35 Zona smrti, serija program Oboàvaoci mitova, 20.00 Surova priroda, 21.00 êli~ni stomaci, 22.00 2.00 Progoweni, film 15.30 Program za Ekstremni aerialisti, 23.00 Qudska |ulad, 00.00 Trauma, 1.00 Hitlero- 21.30 Druga {ansa za qubav, 15.10 Pri~a o MTV vi doktori, 2.00 Spiralni teror. inostranstvo film zvijezdama, muzi~ki 16.00 Na vratima tradicije 23.15 ôvjek bez pro{losti, program 16.30 Genius domus 7.30 Ponovo u sedamnaestoj, film, 9.15 Afera Najrobi, film, 11.00 Vi- 6.30 Sit kids serija 16.25 Rojaliti, serija soka Sijera: Na|i i spasi, serija, 12.00 Iza scene film, 13.30 Osvojiti 17.00 Trag u prostoru vrh, film, 15.15 Ponovo u sedamnaestoj, film, 17.00 Afera Najrobi, 6.45 Pokemoni, animirana 00.10 Automotiv 17.15 Hvataju}i Ejmi, film film, 18.45 Visoka Sijera: Na|i i spasi, serija, 19.45 Enin vrh, film, 18.00 Indija iznutra, dok. 21.30 Moja zemqa, film, 23.30 Bratstvo za ubistvo, film serija 00.45 Laku no}, Hrvatska 19.00 Adio pameti, zabavna program 7.45 Siti emisija 18.30 Posqedwi romanti~ar, 20.00 Ajris, film 8.00 Ne moè da {kodi 10.55 Sveta misa, 14.00 Domenica In, 17.10 A spasso con Daisy, film, 18.45 muzi~ki program 8.10 Vijesti 21.30 Pri~a o MTV Varijete, 20.45 Atentat na Musolinija, serija, 23.45 , emisija 8.05 Nikad izvini Oltremoda o modi, 1.40 La carbonara, film. 20.05 Kraftverk, muzi~ki 8.15 Program za djecu zvijezdama, muzi~ki 8.10 Kviz za djecu program 9.30 Aladin, crtani film program 9.00 Balkan net, jutarwi 21.00 Pqa~ke i ubistva, 9.50 Timon i Pumba, crtani 22.20 Tunderbolt, film 6.00 Xetsonovi, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni Bravo, 7.45 program Debeli pas Mendoza, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Courage the Co- serija film 00.00 Repriza programa wardly Dog, 8.30 Porodica Adams, 8.55 Deksterova laboratorija, 9.20 Ma- 11.00 Avanture Pluto Ne{a, jk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni Bravo, 21.45 Kuvawem do zdravqa 10.20 Film 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20 Looney to- film ons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Mendoza, 14.05 22.00 Umjetni~ka muzika 12.00 Dnevnik PROGRAM RADIJA Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 15.50 12.55 Infotop 12.30 Plodovi zemqe REPUBLIKE SRPSKE The Powerpuff Girls, Codename: Kids 23.30 Novo lice Evrope, Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat 13.10 Grand parada obrazovni program 13.20 More zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri, 6.00 Jutarwi program 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 14.00 Pravo lice 00.05 Repriza dnevnog 14.00 Nedjeqom u dva 8.00 Vijesti 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat. 15.00 Rezervisani termin programa 15.05 Vijesti 8.05 Emisija za selo 9.00 Vijesti 17.00 Mje{oviti brak, serija 15.20 Obrazovni program 9.30 Bajka 5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis- 16.10 Prqavi ples, film , 13.30 , 15.30 : Kristina Agilera, 16.00 , 18.05 Okrug Oranx, serija 10.00 Vijesti sed Must See MTV Becoming TRL 17.00 The Wade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 18.45 1 pa 3, info tok {ou 6.00 Ru`na Beti, serija 17.40 Kad zvoni?, serija 10.05 @ivotok Hit List USA 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Re- portaà, 21.30 Ozbornovi, 22.00 , 23.00 , 18.15 Piramida 11.00 Osje}awa Top 10 at ten The Base Chart Show 20.00 Qubav, navika, panika, 7.30 Kowi ponovo jure 23.30 Snoop Fizzle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Paf Didi, 1.00 Must 12.00 Podnevne vijesti See MTV. serija 19.15 Loto 8.15 Balkanski dje~iji 12.10 Iz vjerskih 19.30 Dnevnik 20.30 Policajac sa Beverli mozaik zajednica 6.00 , 7.00 , 7.15 , 9.00 Hilsa, film 20.05 Ko èli biti 13.00 Vijesti VIVA Wecker VIVA News VIVA Wecker Planet VI- 9.00 Pi{i bri{i VA, 11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 Pla- milioner? , 13.00 , 13.15 , 14.00 14.30 22.20 Isku{avawe nevinosti, 9.45 Alijas, serija 13.05 Zvrk net VIVA VIVA News VIVA Special Travel Sick, Planet VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Fe- 21.05 Slu~ajna saputnica, 14.00 Vijesti film 12.10 Lopta at., 17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 14.05 Pri~aonica, 19.30 Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da film , 21.30 , 22.00 , 22.30 , 23.00 12.15 Top spid omladinska emisija Ali G Show VIVA News Southpark VIVA Feat Fast 21.55 Zabavni program Forward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress. 12.45 Netvork 15.00 Nedeqni radio 22.50 Dnevnik magazin 6.10 Jutarwi program 13.10 Ulovi trofej 23.10 Film 18.00 Vijesti 6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTL 9.05 Ovo je Srbija 14.00 Nije srpski }utati shop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein- 1.00 Nedjeqom u dva 18.05 Medaqoni u vremenu satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisen 15.00 Prije i poslije 11.05 Profil i profit 19.00 Ve~erwe vijesti show, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugend- 2.00 Serija , 17.00 , 17.30 , 18.00 , 15.55 Telefakt 19.15 Emisija narodne gericht Home Improvement Unter uns Guten abend RTL 12.00 Dnevnik 1 18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlec- 3.30 Simpsonovi, serija muzike hte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Music, 21.45 Tra- 16.10 Tabloid , 22.15 , 23.15 , 00.00 , 00.40 12.05 Leti, leti, pesmo moja 3.55 Prqavi ples, film 20.00 Vijesti utes Heim Stern TV Serien Nachtjournal Golden 17.30 Od bisera grana Girls (r). mila 5.35 More 20.05 Razgovornik 18.55 Telefakt 13.15 Agroinfo 21.05 Starogradska 20.00 Ipak se okre}e sje}awa 13.30 Nedeqno popodne 6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 World 20.45 Hamlet, film 9.50 Dok. program 22.00 Vijesti News, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News, 13.30 , 14.00 , 14.30 , C M 15.00 Evropska banka u 22.15 Top lista doma}e World report World News World Sport 15.00 Business Interna- C M Y K 23.00 Biseri 10.15 Mali gradski vrtovi tional, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today, 21.00 Y K Beogradu zabavne muzike World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room, 23.55 Telefakt 10.50 Biblija 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00 16.40 Vikend slagalica 00.00 Pono}ne vijesti World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 World 00.15 Lopta 11.00 Misa 00.05 Kultura u ogledalu Sport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 World 17.00 Smrt u oblacima, film News, 5.30 Diplomatic License. 00.20 Glas Amerike 12.05 Nacionalna geografija 1.00 Muzi~ki program 18.15 Sportski program 1.00 Ulovi trofej 13.00 Mir i dobro 2.00 Muzi~ki program 19.00 Vikend slagalica 3.00 Melodije zvu~nih 1.30 Kowi ponovo jure 13.35 Studio F1 6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, boja (r) 8.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 9.00 Mo- 19.30 Dnevnik 2 14.10 Slobodna zona 2.00 Tabloid 4.00 Muzi~ki program del Talk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, 20.05 Ko{arka{i, serija 14.20 Muzika London, Milan), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion 3.00 Nije srpski }utati 5.00 Emisija za selo Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 13.00 Model Talk, 13.30 20.50 60 godina pobjede nad 15.00 Tenis Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 14.00 Flas- 4.00 Biseri hback, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), fa{izmom, serija 18.00 Serija Frekvencije: Bawa Luka - 15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 De- 90.9; Bawa Luka, Prijedor signer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi- 22.10 Tamo daleko, film 19.30 Simpsonovi, serija lan), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Pa- Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; ulo, Wujork, London, Milan), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks 00.00 Dnevnik 3 6.30 [kolska rukometna 20.00 Sport Petrovo - 93,5; Bijeqina - (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 00.15 Smrt u oblacima, film liga 21.20 Vijesti 89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre- 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Foto- 1.40 Repriza dnevnog --- Pokemoni grafi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan), 21.30 Sport biwe - 92,8; Han Pijesak - 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks (Pa- programa --- Kraq {amana 23.50 Enterprajz, serija 90,3; Srbiwe - 87,3. riz, Sao Paulo, Wujork, London, Milan)

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#. List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02). Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka. SLOBODNO VRIJEME AVANTURA JEDNOG PENZIONERA

HIQADUHIQADU KAFANAKAFANA ZAZA Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa Pala~inke sa dvije vrste GODINU DANA sira - "Sirinke# 2 ka{ike mladog sira Den Frimen je posjetio ve} 1 ka{ika ribanog parmezana 530 kafana i barova, a nedavno je 1 jaje malo {arenog bibera popio i svoje 500. pi}e - veliko 3 ka{ike prezla to~eno pivo PENZIONISANI 60-godi- radio# je tri kafane. Ide polako Napraviti tijesto za pala~inke: {wi kompjuterski savjetnik od- ali sigurno - u bruklinskom baru - Ponekad se to ~ini kao po- Roxers ne vidi ni{ta lo{e ni al- Umutiti 2 jajeta sa malo vode i mlijeka, do- lu~io je da vidi moè li ~ovjek la- "Gejm# nedavno je sve~ano popio sao: do |avola, jedan popodne je, koholi~arsko u Denovom hobiju: ganim tempom, bez pretjerivawa, svoje 500. pi}e, veliko to~eno pi- moram krenuti i obi}i pet baro- - Ako on popije samo jedno pi- dati malo soli i {e}era pa postepeno do- obi}i hiqadu barova u godinu da- vo. va. Ali uglavnom je zabavno i}i }e u svakom baru i onda iza|e, sa- davati bra{no dok se ne dobije ìtko i na. Jo{ nije pro{lo ni pola go- okolo i ~avrqati s qudima - ka- svim je normalan i nije zavisnik - Nije to nikakav veliki plan. dine, a barova se ve} nanizalo 530. è Frimen. od alkohola. glatko tijesto. Is- Jednostavno sam htio vidjeti ko- Jedan od svojih najdraìh barova Wegova supruga Jum în kaè: S time se slaè i Den, koji pe}i pala~inke. liko se barova moè posjetiti u na Menhetnu Frimen nije posje- - Bio je prili~no odgovoran, uglavnom obilazi barove po Wu- jednoj godini, a brojka od hiqadu tio, ~uva ga za sve~anu hiqaditu osim nekoliko mawih incidenata jorku, i to pje{ke, tako da je od kao ciq izgledala mi je razumno - posjetu i nada se da }e na svoj 61. o kojima ne}emo govoriti. (Navod- po~etka godine ~ak i smr{ao dva Pomije{ati mladi kaè Den Frimen iz Bruklina. ro|endan, 4. decembra, sti}i do te no, jedini put kad se Den zaista kilograma: sir, parmezan, jaje, Svoju potragu za hiqadom ba- brojke. napio bilo je na odmoru u Meksi- - Kad boqe razmislite, ja pi- rova Den opisuje u svom Internet Pravila su jednostavna: popi- ku kad je obi{ao 12 barova za 12 jem od tri do ~etiri piva na dan. malo suvih za~ina, dnevniku. Po~eo je 1. januara {kot- je pivo ili "èstu#, lokal mora ~asova.) Ne popijem i peto. To zvu~i kao soli i malo {arenog skim viskijem sa sodom u "Mike's imati {ank za koji }e sjesti i ni- Portparol Ameri~kog savje- mnogo vi{e konzumirawa alkoho- Pelham Grill#, i prvog dana "ob- jedan lokal ne broji dvaput. tovali{ta za alkoholizam Teri la nego {to u stvari jest. ¥ bibera, mije{ati da se dobro sjedini pa filovati pala~inke. BOGATSTVO ZA NESTALOG PSA SUSRETI AMERI^KIH Istopiti maslac sa uqem (pola-pola) i do- Svi traè Alfija INDIJANACA U dati 3 ka{ike prezla pa u to spustiti OKLAHOMA SITIJU pala~inke i zape}i sa obje strane dok ne po- DVOSTRUKI iznos pro- prona}i svog qubimca. Dva puta rumene.Sluìti tople. sje~ne dvogodi{we plate kod je objavila wegovu fotografiju Ples jelewe nas, dakle deset hiqada fun- u boji u mjesnim novinama i konti, ponudila je Britanka oso- taktirala je sve veterinare Ve- MO@DA NISTE ZNALI... bi koja }e joj pomo}i prona}i like Britanije. koè "otetog# terijera Alfija, za Poslije posjete vidovwaki- U OKLAHOMA Si- kojim traga ve} vi{e od godi- wi i savjetnici za psihijatriju tiju ovog se vikenda Oni koji }e kao turisti i}i na Island treba da znaju da se nu dana. ìvotiwa, koja je radila na osno- davawe bak{i{a u restoranima smatra nepristojnim pona{a- Xastina Marlou (37) iz Far- vu Alfijevih fotografija, Mar- odràva "Crvena ze- ver{ama u Kentu misli da joj je lou je ograni~ila svoje potrage na mqa#, tradicionalno wem. pas otet 7. maja 2004. godine, dok Norfolk i Safolk. najve}e godi{we oku- . . . ga je {etala s wenih ostalih se- Tamo je postavila oglase u pqawe potomaka ame- dam pasa. kojima obe}ava malo bogatstvo ri~kih Indijanaca, s Table presovanog ~aja u Sibiru su sluìli umjesto novca sve Ve} je potro{ila vi{e od osobi koja }e joj pomo}i prona}i vi{e od 20 hiqada u~e- do 19. vijeka. tri hiqade funti poku{avaju}i wenu "bebu#. ¥ snika iz stotiwak razli~itih plemena. . . . Crvenoko{ci iz ra- Na kolajnama koje se dodjequju dobitnicima Nobelove na- znih plemena - najvi{e grade prikazana su tri me|usobno zagrqena gola mu{karca. îrokija, êjena i ôk- toua, ali i svih drugih . . . - kao i wihovi gosti i Na{e tijelo stvara i uni{tava 15 miliona crvenih krvnih radoznali turisti, mo- }i }e pogledati izlo- zrnaca u sekundu. `be tradicionalnih za- . . . nata, slu{ati pri~e i Violina se sastoji od 70 posebno obra|enih komada drveta. ¥ gledati crteè i slike, ali najatraktivniji dio festivala svakako su tradicionalni plesovi koje }e izvoditi vi- POGLED {e od 1.500 izvo|a~a. @ene iz ju`nih plemena po- IZBLIZA kaza}e eleganciju svojih kret- wi u plesovima jelewe koè, dok }e mu{karci izvoditi ratne plesove u kojima se diù pete uz ritam zve~ki. - Oni to ne izvode samo za posmatra~e, ve} izvode i drev- ne vjerske rituale. To je za ameri~ke domoroce i vrijeme za druèwe. Mnogi prijateqi nisu se vidjeli jo{ od pro{logodi{weg susreta - isti~e direktor festivala Koni Hart Je- loumen. ¥

FINSKA Daje ko{eve i nosi ène EKSCENTRI^NI ko{arka{ NBA lige Denis Rodman ne presta- je da iznena|uje javnost. Tako je nedavno izjavio da }e u~estvovati na Svjetskom {ampionatu u no{ewu èna koje }e se u julu odràti u Finskoj. ¥

DNEVNI Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9. Obratite pa`wu na nove infor- Razmi{qate o razli~itim po- Zanijeti ste idejama o veli- Ne uspijevate da ostvarite svoje Provjerite informacije o poslov- Susret ili razgovor sa saradnici- macije koje kruè na poslovnoj kom dobitku, a ne~ija pri~a ciqeve i èqeni dogovor. Situa- nim prilikama, postoji mogu}nost ma otvara nove poslovne mogu}no- slovnim ponudama i poku{avate vas navodi na pomisao o uspje- da uti~ete na tok doga|aja. Uko- sceni. Va`no je da se zateknete u cija koja za vas predstavqa jedno- da vas neko zavarava. Nema razloga sti. U ve}ini situacija se upra- pravom trenutku i na dobrom mje- {noj saradwi. Ipak, svaku in- stavno poslovno rje{ewe, na nekog drugog dje- za razmetqivim pona{awem u su- vqate prema kriterijumima ispla- liko vam je stalo da ostvarite formaciju treba pa`qivo provjeri- zapaène rezultate, prihvatite koristan stu. Vas poslovni uspjeh proisti~e iz spo- luje kao komplikovana procedura. Stoga, sretu sa saradnicima. Dobro analizirajte tivosti i to nailazi na ne~iju osudu. Va`no sobnosti, da nametnete svoje mi{qewe ti. Zbog velikih ambicija, ne obra}a- prihvatite kompromis kao odgovor na zajed- osobu koja nije opravdala va{e povjerewe. je da izaberete ulogu koja zadovoqava raz- savjet ili saradwu sa provjerenim timom. te pa`wu na ne~iju molbu ili upozo- li~ite interese. Ne pokazujete dovoqno ra- Djelujete nepovjerqivo u susretu sa voqe- pred bliòm okolinom. Potrudite se da ni~ka pitawa. Suvi{e o~ekujete od ne~ijih @elite da iznenadite voqenu osobu, ali vam privu~ete ne~iju emotivnu pa`wu ili in- rewe. Ne volite da vas neko drì u obe}awa ili od osobe koja uporno poku{a- nedostaje dobra prilika. Poslije neuspjelih zumijevawa za ne~ije potrebe. Obratite panom osobom. Postavqate suvi{na ili po- velikoj neizvjesnosti, ali ne moète va da vas navede na svoje emotivne planove. poku{aja lako odustajete od svojih namjera. `wu na partnerovo raspoloèwe i manire. gre{na pitawa, na koja neko ne èli da teresovawe. Upornost ponekad donosi sja- da promijenite svoju emotivnu pozici- Izbjegavajte stresne i naporne situacije, Potrebno je da poboq{ate svoju koncentra- Izbjegavajte lo{e navike ili intrigantne odgovara. Podsti~ite kod sebe optimi- jan efekat. Uìvajte u razli~itim situ- ju. Nema potrebe da precjewujete li~- opustite se. ciju. osobe koje vas optere}uju. zam i pozitivno raspoloèwe. acijama, opustite se. ne mogu}nosti. Vaga 23.9-22.10. [korpija 23.10-22.11. Strijelac 23.11-20.12. Jarac 21.12-19.1. Vodolija 20.1-18.2. Ribe 19.2-20.3. Prate vas razli~iti problemi u Prilikom izbora poslovnih mo- Va`no je da sa~uvate dobar glas i Najboqe se osje}ate kada sve dr- Ne~ija pri~a na vas ne djeluje ubje- komunikaciji sa okolinom, stoga Va`no je da neko odobrava va{ dqivo, tako da se oslawate na li~- gu}nosti, opredijelite se za va- uspje{an rejting u saradni~kim ìte pod strogom kontrolom i na~in razmi{qawa i da vas pod- rijantu koja donosi najve}u nov- nemojte o~ekivati previ{e ra- krugovima, stoga nemojte {tedje- kada se potvr|uju va{e poslovne sti~e na kreativno izraàvawe no iskustvo. Ne èlite da polemi- ~anu ili materijalnu korist. zumijevawa. Potrebno je da zavr- ti svoju energiju. Poslovni rezul- procjene. Ukoliko vam nedostaju u poslovnoj saradwi. Zbog razli- {ete sa saradnicima koji imaju Prihvatite koristan savjet koji vam da- {ite svoje obaveze u predvi|enom roku. tati ne zadovoqavaju sva va{a o~ekivawa, pouzdane informacije o poslovnim pri- ~itih obaveza koje imate u poslovnom ili druga~ije ideje. Posebno vas iritira ne~i- je jedna starija osoba, nedostaje vam smi- Neko ne}e tolerisati va{e izgovore ili ali ni saradnici ne mogu da se pohvale bo- likama, nemojte rizikovati bez prijeke u dru{tvenom ìvotu, ne uspijevate da ja pojava ili neodgovorno pona{awe. Poku- sao za prakti~nost. Pogre{no ste razu- poslovne propuste. U odnosu sa voqenom qim uspjehom. Imate utisak da nepravedno potrebe. Ponekad je te{ko postaviti znak udovoqite svojoj porodici. Napravili {avate da za{titite voqenu osobu od raz- mjeli ne~ije pona{awe ili poruku. Budi- osobom, postavite jasniju granicu izme- trpite zbog ne~ijeg pona{awa. Nedostaje jednakosti izme|u glasa razuma i uzavre- ste odre|ene propuste u susretu sa bli- li~itih neprijatnosti, ali neprekidno vas te iskreniji u izraàvawu svojih osje}a- |u pristojnog pona{awa i uzajamnog po- vam strpqewe i takti~nost u odre|enom lih emocija. Neko vas izaziva na emotiv- skom osobom. Povremeno osje}ate gri`wu iznena|uju nove situacije. Nemojte dozvo- wa prema bliskoj osobi. Prija}e vam re- vjerewa. Prija}e vam rekreacija ili bo- trenutku. Posvetite pa`wu nekim zabav- nu reakciju. Prija}e vam psiholo{ko opu- savjesti ili nelagodnost. Potrebno je da liti da se uzbu|ujete zbog nekih sitnica laksacija i vitaminska ishrana. ravak u prirodi. nim sadràjima, relaksirajte se. {tawe i relaksacija. se rasteretite od napornih obaveza. ili sporednih stvari. HOROSKOP HOROSKOP SRBIJA I CRNA GORA U SUBOTU NA MARAKANI" IGRA SA BELGIJOM PLAVI" ME^" ISTINE

BEOGRAD - U subotu na "Mara- U slu~aju pobjede, izabranici Ilije Petkovi}a bi}e veoma "kani# pada odluka da li su "plavi# blizu ili daleko od plasmana na blizu mundijalske vize, remi ih ostavqa u trci, a poraz Svjetsko prvenstvo u Wema~koj 2006. godine. U svom {estom me~u sedme im {anse za odlazak u Wema~ku znatno smawuje kvalifikacione grupe selekcija Sr- bije i Crne Gore ugosti}e Belgiju. U slu~aju pobjede, izabranici Ilije Petkovi}a bi}e veoma blizu mundijalske vize, remi ih ostavqa u trci, a poraz im {anse za odlazak u Wema~- ku znatno smawuje. S druge strane, ZANIMQIVOSTI IZ BEOGRADA "crvenim |avolima# poslije lo{eg starta u kvalifikacijama me~ sa Sr- bijom i Crnom Gorom je posqedwi Ke`man komentator voz da poprave {anse za odlazak na najve}u planetarnu fudbalsku smo- Mateje Ke`mana ne}e biti na terenu u susretu sa Bel- tru. gijom, ali }e biti na stadionu "Marakana#. Fudbaler êl- Atmosfera u taboru "plavih#, ko- zija bi}e u me~u sa "crvenim |avolima# u posebnoj ulozi. Na- ji su se za ovaj me~, kao i ranije, pri- ime, Ke`man }e za televiziju Pink za podru~je Srbije i Cr- premali na Pali}u, je vi{e nego od- ne Gore komentarisati susret sa Belgijancima. li~na. A to potvr|uju i rije~i selek- tora Ilije Petkovi}a: - Ovo je kqu~na utakmica za nas. Najezda novinara Do sada se samo naga|alo kakve su nam {anse za odlazak u Wema~ku, a posli- Za utakmicu Srbija i Crna Gora - Belgija vlada veliko je ovoga me~a mo}i }emo i matemati~- interesovawe me|u predstavnicima "sedme sile#. Akredi- ki da odredimo koliko nam jo{ bodo- tovano je vi{e od 400 novinara, a iz Belgije ih stiè 47. va treba za plasman na Mundijal. Bit- no je da i sqede}u utakmicu, protiv Litvanije igramo na svom terenu i Opet u bijelom ako slavimo u oba susreta mislim da smo veoma blizu Svjetskog prvenstva Tradicija se nastavqa. Reprezentacija Srbije i Crne Go- - rekao je Petkovi}. re i protiv Belgije igra}e u bijelim dresovima, koji im, ka- On je istakao da vjeruje u svoje ko tvrde, donose sre}u. Podsjetimo, u prethodnih pet kvali- igra~e, te da Srbija i Crna Gora ko- fikacionih me~eva "plavi# su samo u toj boji nastupili na~no ima tim za velika djela. protiv BiH u Sarajevu, dok su na ostalim susretima nosili - Ova ekipa moè daleko da dogu- garnituru bijele boje. ra. Igra~i su odgovorni, dosqedni, svako opu{tawe je iskqu~eno, a to je REMI MLADIH odlika velikih timova. O~ekujem am- Mlade selekcije Mjere bezbjednosti bijent kao protiv [panije, ali sa po- Srbije i Crne Gore i voqnijim ishodom za nas, dakle po- Belgije igrale su ne- Vaàn susret - opse`ne mjere bezbjednosti. Na najve}i sta- bjedu. A do we moèmo da do|emo sa- rije{eno, 1:1, u okviru dion Srbije i Crne Gore gledaoci ne}e mo}i da unesu nika- mo ofanzivnom igrom - zakqu~io je sedme grupe kvalifi- kva pirotehni~ka sredstva, ali ni zastave sa kopqima. Anga- Petkovi}. kacija za evropsko pr- òvano je ~ak 600 redara, koji }e strogo voditi ra~una o ras- ¥ B. MARKOVI] venstvo 2006. godine. pore|ivawu gledalaca na wihova sjedi{ta. Ne}e biti ni do- Gol za plave# posti- zvoqen prilaz stadionu automobilima, a autobusi }e biti par- gao je Lazovi}# u osmom, kirani iza stadiona Partizana, kod muzeja "25. maj#. SRBIJA I C. GORA BELGIJA a izjedna~io je Mar- tens u 84. minutu. Re- prezentacija Srbije i Pravac Toronto STADION: "Marakana#, kapacitet: 54.000, sudija: Valentin Iva- Crne Gore me~ je zavr- nov (Rusija), po~etak me~a: 20.15 ~asova. {ila sa devet igra~a SRBIJA I CRNA GORA: Jevri}, Gavran~i}, Vidi}, Krstaji}, Dra- po{to su u 75. minutu Za selekciju Srbije i Crne Gore nema predaha. Ve} u po- gutinovi} (Duqaj), Koroman, Vuki}, Stankovi}, Ili}, Jestrovi}, Vu- nedjeqak putuju za Toronto, gdje }e u ovom kanadskom gradu iskqu~eni Krasi} i ~ini} (Quboja). Lomi}. u srijedu, 8. juna, odigrati prijateqski susret sa reprezen- BELGIJA: Proto, Vandenbore (Kornelis), De{aht (Leonard), tacijom Italije. Izvjesno je da }e do}i do promjena na re- Van Bujten, Klemen, Vanderheg, Gererts, Daerden, M. Mpenza, Bufel, prezentativnom spisku, a kona~an izbor od 18 imena Petko- E. Mpenza. Danijel Quboja: Ofanzivom na crvene |avole" vi} }e saop{titi poslije me~a sa Belgijom. "

PLAVI" SA PUNO OPTIMIZMA, ALI I OPREZA DO^EKUJU UTAKMICU SELEKTOR BELGIJE EME ANTUENIS SA ZEBWOM DO^EKUJE ME^ " Ne}e biti lako, ali pobje|ujemo

BEOGRAD - Reprezentativ- Belgijancima. Ve} vi{e od dva ci Srbije i Crne Gore svjesni mjeseca govorimo o 4. junu i ve- su va`nosti susreta sa Belgi- likom ispitu protiv "crvenih jom. Me|utim, ovaj me~ do~eku- |avola#. Do{ao je i taj dan, koju sa puno optimizma, ali i sa do- ji }e nam re}i gdje smo. Vjerujem zom opreza. da mo`emo do pobjede, jer ako Od Nenada Jestrovi}a se s smo ih mogli savladati u Brise- pravom o~ekuje da bude jedan od lu, za{to ne mo`emo u Beogra- kqu~nih igra~a na utakmici sa du - optimista je Stankovi}. Belgijom. Fudbaler ukrajinskog [a- U nedavno zavr{enom htjora Igor Duqaj je na utakmici sa [panijom bio jedan od najboqih na terenu. Neumornog "vezistu#, ako bude zaigrao, vjerovatno o~ekuje druga~iji zadatak. Igra~i sredine terena belgijske re-

SEDMA GRUPA 1. SCG 5 3 2 0 10:0 11 2. [panija 5 2 3 0 8:1 9 {ampionatu ove 3. Litvanija 5 2 3 0 7:2 9 zemqe bio je najbo- 4. Belgija 5 2 1 2 7:7 7 qi strijelac, pa ne- 5. BiH 4 0 3 1 3:6 3 ma sumwe da }e selek- 6. S. Marino 6 0 0 6 1:20 0 tor gostiju, Eme Antu- U subotu igraju: Srbija i Crna enis, posebnu pa`wu Gora - Belgija (20.15 ~asova), San obratiti na (jo{ uvi- Marino - BiH (20.30), [panija - jek) centarfora Ander- Litvanija (21.30). lehta, kojeg je u pro{lo- prezenta- sti i sam trenirao. cije kvali- Emil Mpenza: Najve}i adut Belgijanaca - Ne osje}am zbog toga tetom ipak neki poseban pritisak, ni zaostaju za ko- tremu. Svi smo svjesni da legama iz "cr- OSLABQENI DO PODVIGA ne}e biti lako, ali smo ubi- vene furije#. je|eni da }emo pobijediti - O~ekujem te- Belgijance. Tri boda bi nam {ku utakmicu, Igra~i koji istr~e na Marakanu" da}e sve od sebe {irom otvorila vrata We- jer za razliku od " ma~ke i ne smijemo takvu me~a sa [pani- da ostvare trijumf, kaè Antuenis priliku ispustiti - samou- jom, navija~i BEOGRAD - Reprezentacija moju brigu je {to za ovaj susret novimo lo{u igru iz Brisela. Ta- vjeren je Jestrovi}. sada vjeruju sa- Belgije u petak je doputovala u nisam mogao ra~unati na ~etiri da smo lako primali golove, a u U odsustvu Save Milo{evi- mo u na{ tri- Beograd, gdje je potom odràla je- standardna reprezentativca. To su napadu se nismo proslavili. Sada }a, kapitensku traku na utakmi- jumf. Pokaza- dini trening na stadionu "Mara- Kompani, Van der Hejden, Gor, a jesmo oslabqeni, ali smo i isku- ci sa Belgijom ponije}e Dejan li smo u Bri- kana#. Selektor "crvenih |avo- prije nekoliko dana se povrijedio sniji za taj me~. Bodovi su nam po- Stankovi}. selu da smo la# Eme Antuenis sa zebwom do~e- i Simons. Me|utim, vjerujem da }e trebni i poku{a}emo na sve na~i- Vezista Intera }e kao igra~ kvalitetniji kuje duel sa "plavima#, jer je svje- oni koji istr~e na "Marakanu# dane da do|emo do pobjede. Nadam se sa najve}im brojem nastupa za od Belgijana- stan da bi im eventualni poraz ti sve od sebe da naprave podvig. da }u biti u prilici da postignem reprezentaciju osim standard- ca, ali sada potpuno zatvorio vrata Mundija- U suprotnom, zbogom Wema~ka - gol i da }u je iskoristiti. Me|u- ne uloge "radilice# morati i to treba jo{ la. rekao je Antuenis. tim, najmawe je bitno ko }e biti - Svjestan sam da igramo pro- Najve}a opasnost za izabrani- strijelac, jer je jedino va`no da iz da bude pravi lider na terenu. jednom doka- tiv veoma jake reprezentacije, ko- ke Ilije Petkovi}a prijeti}e od Beograda odnesemo tri boda - jasan - Tenzije i euforija su mno- zati - nagla- ja nam je 17. novembra pro{le go- najisturenijeg napada~a belgijske je Emil Mpenza, koji }e zajedno sa go mawi nego pred duel sa [pa- Dejan Stankovi}: Opet sa kapitenskom sio je Du- dine u Briselu odràla pravu fud- reprezentacije Emila Mpenze. bratom Mboom zaigrati od prvog nijom. Me|utim, to nikako ne qaj. balsku lekciju. Dodatni razlog za - Ne smije nam se desiti da po- minuta. ¥ smije da umawi va`nost me~a sa trakom ¥ 2 SPORT 4. i 5. jun 2005. POJEDINA^NO ATLETSKO PRVENSTVO BiH POVRATAKPOVRATAK MAJEMAJE JAWI]JAWI] Poznata baca~ica kopqa }e poslije duge pauze ponovo nastupiti na jednom takmi~ewu BAWA LUKA - Qubiteqi va ima}e svoje kandidate za meda- pqe... Nadamo se da }e izboriti atletike u Bawoj Luci ovog vi- qe. I u redovima doma}ina ve} mjesto u reprezentaciji i oti}i C M C M Y K kenda ima}e priliku da uìvaju ra~unaju na odli~ja. u Tursku - istakao je trener Bor- Y K u jo{ jednoj sportskoj predsta- - Tu su prije svih Predrag Ra- ca Neboj{a Matijevi}. vi. Pozornica }e biti Gradski domirovi} koji }e tr~ati na 100 Jedna od atleti~arki od koje stadion a u glavnoj ulozi "kraqi- i 200 metara, Du{an Babi} na 800, se o~ekuje dobar nastup i odlazak ca sportova#. Najboqi atleti~a- Nikolina Angirevi} na 400 i 800 na Kup Evrope je sigurno i ~lari iz BiH takmi~i}e se u pojedi- nica Glasinca Gorana Cvijeti} na~noj konkurenciji za naslov SATNICA koja }e tr~ati na 400 metara sa najboqeg i odlazak na Kup Evro- Prema utvr|enom raspore- preponama. pe u turski Izmir. Prijave za du takmi~ewa prvog dana pr- - Ona je jedna od glavnih adu- takmi~ewe su zakqu~ene a na venstva, u subotu, startova}e ta, a uz zlato o~ekujemo da posta- adresu doma}ina, Atletskog klu- se u 16, a zavr{iti u 20 ~aso- vi i juniorski rekord BiH. Za- ba Borac, stiglo ih je od 16 klu- va. U nedjequ takmi~ewa }e tim, tu su jo{ @eqka Bartula, bova, 11 iz Republike Srpske i po~eti u 14, a kraj {ampiona- Gorana Te{anovi}, Boris Su- pet iz Federacije BiH. Ukupno ta predvi|en je za 18 ~asova. slovski... Poslije sjajnog nastu- }e nastupiti 180 najboqih atle- pa u Tuzli i osvajawa ekipne titi~ara. metara kao i baca~ diska Zlatan tule u ènskoj konkurenciji vje- Svi su uvjereni da }e se vodi- [erani}, kopqa Goran Bo{wak, rujemo da }emo se iz Bawe Luke ti velike i zanimqive borbe jer {tafete, te povratnik na scenu vratiti sa velikim brojem meda- sio je {ef stru~nog {taba Gla- Maja Jawi}: @eli mjesto u reprezentaciji je ulog veliki a svaki od klubo- Maja Jawi} koja }e bacati koqa i dobrim rezultatima - nagla- sinca Ne|o \urovi}. ¥ M. ILI]

PRVENSTVO REPUBLIKE SRPSKE U STREQA[TVU GRADI[KI PRVOLIGA[ OSTAO BEZ TRENERA TURNIR Pioniri ga|aju medaqe Vuk{a napustio Kozaru "PRIJEDOR 2005" BAWA LUKA - Streqa~ki Svoje u~e{}e najavilo je devet }e se takmi~iti u disciplini va- GRADI[KA - Dragan Vuk{a vima i planovima Kozare. Kako smo Teniski savez Republike Srpske i Grada ekipa, a to su: Policajac, Nikola zdu{ne pu{ke kategorija doma}a nije vi{e {ef stru~nog {taba Ko- nezvani~no saznali ekipu }e do kra- Bawe Luke organizatori su Pr- Bokan, Kozara, Kraji{ki Borac, proizvodwa, i to mala serija (10 zare. Iskusni stru~wak u petak je ja prvenstva voditi dosada{wi {ef venstva Republike Srpske za pi- Potkozarje (svi iz Bawa Luke), te probnih + 20 hitaca u metu). usmenim putem obavijestio ruko- Pionirsko-omladinske {kole Ko- rasplet onire i pionirke. Doma}in ovog Geofon (Tesli}), Mladost (Gac- Organizator je obezbijedio vodstvo ovog kluba da odlazi iz gra- zare Stojan Timarac, koji je sa ju- PRIJEDOR - Prijedor- sportskog doga|aja bi}e Bawolu~- ko), Semberija (Jawa) i Panteri medaqe i pehare za najboqe, a di{kog prvoliga{a. niorskom ekipom ove godine stigao ski turnir iz Fju~ers serije, ka streqana u subota sa po~etkom (Bijeqina), koje }e predstavqati o~ekuje se i dolazak brojnih go- Kao razlog je naveo da se wego- do finala Kupa BiH, gdje je pora- ~iji je nagradni fond 10.000 u 10 ~asova. po tri pionira i pionirke. Oni stiju. ¥ D. C. ve ambicije ne poklapaju sa ciqe- èn od Modri~e Maksima. ¥ Z. V. ameri~kih dolara bliì se kraju. SKUP[TINA REGIONALNOG SAVEZA BAWE LUKE U JEDINSTVU IZNENA\ENI OPTU@BAMA IZ ZVORNIKA U polufinale singlova plasman u finale. Ono {to jo{ è- plasirali su se Ilija Bozo- lim da napomenem je da odnose iz- qac, Nikola ]iri}, Du{an Povjerewe Milanovi}u Kroz pakao do finala me|u dva kluba sigurno ne}e pore- Mihailovi} iz Srbije i Cr- ne Gore te Karlos Reka~-Ito- BAWA LUKA - Kandidat Regio- i svog novog prvog ~ovjeka. To je, kao BR^KO - Ni u Fudbalskom klu- biv{i fudbaler Jovanovi} je radi metiti jedan fudbalski me{etar nalnog rukometnog saveza Bawe Luke i do sada, Vojislav Kusi} iz Srpca. Po- bu Jedinstvo nisu zadovoqni su|e- namjere da onesposobi na{eg prvo- iz Doweg [epka kao {to je Jefti} iz iz [panije. za predsjednika Rukometnog saveza Re- red wega izabrani su i novi ~lanovi wem Zorana Drini}a. Iako su u re- timca, a ne zbog druge javne opome- - kazao je Markovi}. Polufinalni susreti publike Srpske je Petar Milanovi}. Izvr{nog, Nadzornog i Arbi- van{ me~u polufinala Kupa Srp- ne. O prozivkama iz zvorni~kog igraju se u subotu, dok je fi- On je dobio podr{ku 12 ~lano- tra`nog odbora. ske igrali nerije{eno sa Drinom Klupski operativac prvoliga- prvoliga{a predsjednik Jedinstva nale predvi|eno za nedjequ u va Skup{tine koja je odr- Na ovoj Skup{ti- Slobodan Te{i} je rekao: 15 ~asova. Treba naglasiti da àna u petak, dok su dva ni ~lanovi su ras- u Zvorniku (0:0), i na taj na~in se {a iz Br~kog Milo{ Markovi} ni- plasirali u finale (prvi susret je mogao da razumije pona{awe qu- - Svako ko je malo proveo u fud- }e odlu~uju}i susret direkt- ~lana ovog tijela bila pravqali i o aktu- balu Republike Srpske zna ko je suzdràna. Pored wega, elnoj problemati- dobili 1:0), imaju primjedbi na radi koji vode brigu o klubu iz Zvor- no prenositi Radio-televi- kandidat za ovu funkci i na~inu prona- ~un glavnog arbitra iz Omarske. nika. Miodrag Jefti}, aktuelni pred- zija Republike Srpske. ciju bio je i Mladen laèwa izlaza iz - Tolerisao je pogibeqne star- - Poznajemo se toliko godina sjednik Drine. Stoga ne èlim ni- Kada je igra parova u pi- Mi~i} ali on nije do- te{ke situacije u tove doma}ih igra~a - isti~e se- i zato ne mogu da razumijem pona- kakvu raspravu sa wim. [to se ti- ~e na{eg plasmana u finale, mora tawu tu se stiglo do same zabio potrebnu ve}inu koju je zapao ru- kretar Jedinstva Rade Cvjetkovi}. {awe Miodraga Jefti}a i Mirka vr{nice, finale je na raspo- glasova. komet na prosto- Potom prijetwe i psovke predsjed- Milo{evi}a. Na utakmici nije bi- se re}i da je bilo te{ko ali i za- - Zahvaqujem na rima ovog Saveza, nika Drine Miodraga Jefti}a, dilo poni{tenih golova, niti je svi- sluèno. Qudima iz Zvornika osta- redu u subotu (17 ~asova). ukazanom povjerewu ali i ~itave Repu- rektora Mirka Milo{evi}a i tre- ran penal za Jedinstvo. Na{i fud- vqam da svoje li~ne i bolesne am- Rezultati: drugo kolo: Skup{tine, nadam se blike Srpske. nera Darka i @eqka Nestorovi}a. baleri borili su se kao lavovi i bicije lije~e na nekom drugom mje- singl: Paroci (SCG) - Savi} da }u ga i opravdati. - Najve}i pro- A crveni karton koji je dobio na{ kroz pakao zasluèno su izborili stu. ¥ S. G. (SCG) 6:4, 6:7, 6:2, Troicki Drago mi je {to }u po- blem sa koji se su- (SCG) - Kalias (Kipar) 7:5, novo raditi sa sre}e- MAJSTORICA ZA [AMPIONA REPUBLIKE SRPSKE U @ENSKOM FUDBALU 7:6; dubl: Dodig, Ra~i} (BiH) - Jerinki}, Strili} (SCG) ISTO^NO SARAJEVO - @enski 6:7, 6:2, 6:4, Bozoqac (SCG), fudbalski klub Borac osvojio je {am- Borac prvak pionsku titulu Republike Srpske. U Drakuli} (Hrvatska) - Miha- majstorici za prvaka "crveno-plave# su ilovi}, Savi} (SCG) 7:5, 6:4, BORAC bile uspje{nije od Leotara. U prvom Brodar, Zub~evi} ([vajcar- 4:1 LEOTAR dijelu nije bilo golova, a po prikaza- ska) - Peranec (Hrvatska), Re- nom, boqe su bile Trebiwke. Tek u na- ka~-Itoiz ([panija) 5:7, 3:6, STRIJELCI: Kukobat u 53, [krbi} u 67. i 85. i \uki} u 71. minutu za stavku odlu~en je pobjednik, kada je kod Konti}, Krwetin (SCG) - Borac, a Drapi} u 70. minutu za Leotar, stadion: Sportsko-rekreacionog igra~ica Leotara uslijedio pad zbog Magdin~ev, Rusevski (Make- Centra "Slavija#: gledalaca: 100, sudija: Dalibor Dra{kovi} (Isto~no Sa- umora. rajevo) 7, ùti karton: Kukobat (Borac). donija) 2:6, 2:6, ~etvrtfinale: Borac, kao {ampion Srpske, na- singl: Paroci (SCG) - Bozo- BORAC: Popovi} 7, Kukobat 7 (od 72. minuta Gali} -), Mitrovi} 7, Ma- stupi}e ovog vikenda na zavr{nom tur- quri} 7, [krbi} 8, Strehaquk 7, Mirni} 7, Dra~i} 7, [aki} 7, \uki} 7 (od niru na stadionu Grbavica za ènskog qac (SCG) 1:6, 1:6, Reka~-Ito- 87. minut Stoji} -), ]ebexija 7. prvaka BiH. Prema rasporedu, 03. juna iz ([panija) - Pavi}evi} LEOTAR: Ivkovi} 5, Nikoli} 6, Misita 6, Bendera} 6, Begeni{i} 6 (od od 17 ~asova igra}e Borac i SFK 2000, (SCG) 2:6, 0:6, Troicki (SCG) 69. minuta Denda -), [e{i} 5 (od 29. minuta Toma{evi} 6), Popovac 6, Un- dan kasnije u isto vrijeme Borac i Iris - Mihailovi} (SCG) 4:6, 6:2, kovi} 6, \edovi} 6, Drapi} 6, Miqkovi} 6. iz Zenice, a posqedweg dana turnira 4:6, ]iri} (SCG) - To{i} IGRA^ UTAKMICE: Tamara [krbi} (Borac) 8. igra}e Iris i SFK 2000. ¥ G. I. (SCG) 6:4, 6:2. ¥ L. R.

Branislav Veseli}: Nije podr`ao PRVOLIGA[KI DERBI 29. KOLA IGRA SE U NOVOM GRADU

C M kandidaturu Milanovi}a C M Y K qudima sa kojima sam ve} sara|ivao. mo je taj {to nemamo organizovanih TABELA Y K Za mene nije prioritetna funkcija. liga za mla|e kategorije. Ako uspije- Posao sam prihvatio samo zbog toga mo da organizujemo op{tinska takmi- KO IZGUBI - ISPADA! 1. Radnik 28 19 6 3 57:13 63 {to èlim da pomognem poboq{awu ~ewa time }emo rije{iti problem stawa u rukometu na prostoru na{e mnogih klubova, a to je pronalazak 2. Qubi} 28 16 3 9 49:32 51 republike - rekao je Petar Milano- mladih talentovanih igra~a koji }e Poraèni iz duela Slobode i Napretka moè vi}. mo}i igrati i za wihove prve timove Pored izbora kandidata za pred- - istakao je predstavnik @enskog ru- polako ve} da pakuje kofere za Drugu ligu 3. Kozara 28 16 3 9 38:23 51 sjednika republi~kog Saveza, ~lano- kometnog kluba Borac Srpske po{te BAWA LUKA - Bitka za Napretkom i kaù da }e od pr- stanak u prvoliga{kom dru- vi Regionalne skup{tine izabrali su Ranko Gligori}. ¥ S. P. goli prvoliga{ki ìvot u No- vog momenta krenuti silovito {tvu. 4. Lakta{i 28 14 5 9 45:32 47 vom Gradu. U subotu od 17 ~a- prema golu gostiju. - Sami smo krivi {to smo DRUGE FUDBALSKE LIGE sova na rasporedu su utakmice - Nema tu {ta da se puno dospjeli u te{ku situaciju, ali 5. Sloga 28 14 3 11 30:34 45 29. kola Prve fudbalske lige pri~a. Moramo pobijediti Na- jo{ ima nade. Poku{a}emo da kos Kanbera# - Vu~ijak, BOGU- 6. Mladost (-1) 28 14 2 12 46:33 43 ZAPAD TOVO SELO: Mladost - Tek- Republike Srpske, a najinte- predak, pa tek onda razmi{qa- protiv Slobode osvojimo bod U 29. kolu, koje se igra u ne- stilac, GORWE CRWELOVO: resantniji susret bi}e odi- ti o susretu posqedweg kola sa spasa, a zatim u posqedwem ko- 7. BSK "C. \.# 28 12 5 11 40:37 41 djequ sa po~etkom od 17 ~asova Sloga - Polet, LONÂRI: gran na "Mlakvama#, gdje }e Lakta{ima. Vjerujem da }emo lu pobijedimo kom{ije iz sastaju se: DOBRQIN: Slaven Mladost - Ledinci, BR^KO: se sastati Sloboda i Napre- u tome uspjeti. Povoqna okol- Zvornika i tako sa~uvamo pr- 8. Rudar P. 28 12 4 12 28:33 40 - Vrbas, MRKOWI] GRAD: Mladost (S) - @eqezni~ar, PE- dak iz Doweg [epka. Bi}e to nost je ta {to nemamo povri- voliga{ki status. Na gostova- Sloboda - Naprijed, KOTOR LAGI]EVO: Pelagi}evo - duel dva davqenika u kojem on- je|enih ni ka`wenih igra~a i we u Novi Grad putujemo kom- 9. Drina 28 11 6 11 37:30 39 VARO[: Mladost - Borac, @eqezni~ar, [AMAC: Borac aj ko izgubi moè polako ve} svi konkuri{u za prvi tim - pletni i vjerujem da moèmo @ERAVICA: Jedinstvo - Te- - Ozren, OSJEÂNI: Trebava da pakuje kofere za Drugu li- istakao je {ef stru~nog {ta- ostvariti ciq - istakao je mla- 10. Glasinac 28 12 3 13 35:33 39 sli}. SRBAC: Sloga - @upa, - Jedinstvo. gu. ba Slobode Milorad In|i}. di prvotimac Napretka Niko- ME\E\A: Ravan - Omladinac U redovima Slobode su Prvoliga{ iz Doweg [ep- la Lazarevi}. 11. Drina HE 28 12 3 13 33:31 39 Mobi'S, BAWA LUKA: Krila svjesni va`nosti susreta sa ka ima svoju ra~unicu za op- ¥ D. PA[AGI] Krajine - Sloga DIPO, TRN: JUG 12. Napredak 28 12 3 13 30:31 39 Sloga - Lau{. 29. KOLO - 4. JUN 30. KOLO - 11. JUN 13. Jedinstvo 28 12 3 13 27:35 39 U 25. kolu, koje se igra u ne- NOVI GRAD: Sloboda - Napredak, VI- DOWI [EPAK: Napredak - Drina, GRA- djequ sa po~etkom od 17 ~aso- [EGRAD: Drina HE - Lakta{i, SOKOLAC: DI[KA: Kozara - Qubi}, PRIJEDOR: Rudar CENTAR va, sastaju se: VLASENICA: Glasinac - Radnik, BILE]A: Hercegovac - Prijedor - BSK "Crni \or|e#, DOBOJ: Slo- 14. Sloboda 28 12 2 14 37:42 38 Vlasenica - Jardan, NEVESI- Jedinstvo, BR^KO: Lokomotiva - Mladost, ga - Lokomotiva, GACKO: Mladost - Herce- U 29. kolu, koje se igra u ne- WE: Vele` - Famos, RUDO: Ru- BAWA LUKA: BSK "Crni \or|e# - Sloga, govac, BR^KO: Jedinstvo - Glasinac, BIJE- 15. Lokomotiva 28 3 5 20 15:51 14 djequ sa po~etkom od 17 ~aso- do - Sutjeska, PALE: Romanija PRWAVOR: Qubi} - Rudar Prijedor, ZVOR- QINA: Radnik - Drina HE, LAKTA[I: Lak- va, sastaju se: RUDANKA: "Ni- - Mili}i. NIK: Drina - Kozara. ta{i - Sloboda. 16. Hercegovac (-1) 28 3 4 21 21:78 12 4. i 5. jun 2005. SPORT 3 OKRUGLI STO PODRU^NOG I GRADSKOG SLAVKO DUWI], ^LAN IZVR[NOG ODBORA KOZARE FUDBALSKOG SAVEZA BAWA LUKE Novac smawuje lige BAWA LUKA - Inicijativa la mogu}nost namje{tawe prven- NEPRAVDA ZA NEPRAVDOM za usvajawe novog sistema takmi- stvenih utakmica. ~ewa koja bi trebala da poboq{a Potpredsjednik tre}eliga{a stawe u fudbalu Republike Srp- IC Rami}i Darko Male{evi} po- GRADI[KA - Na kraju tak- ske, pozdravqena je od svih u~e- zdravio je ovu ideju, ali je uputio Na nesportski na~in Kozara je ispala prije dvije snika okruglog stola, koji su za- i svoj prijedlog. mi~arske sezone 2002/03. godi- jedni~ki organizovali Podru~ni - Mislim da bi Fudbalski sane, fudbaleri Kozare ispali su godine, ba{ kao i ovog puta Borac, tvrdi Duwi} i Gradski fudbalski savez Bawa vez Republike Srpske i Republi~- iz Zajedni~ke lige. Iako su u Luka. ki sekretarijat za sport i omla- posqedwem kolu savladali Po- da je i ovo pr- Nekada{wi prvi ~ovjek Ovaj skup odràn je u prosto- dinu morali obaviti razgovore sa su{je sa 4:1, morali su se pre- PODR[KA venstvo fudbalskog prvoliga{a Repu- rijama Fudbalskog saveza Repu- dru{tveno-politi~kim radnicima seliti u Prvu ligu Republike - U potpunosti podràvam treba{ i ono blike Srpske iz Gradi{ke jo{ blike Srpske. Tom prilikom ge- iz op{tina, kako bi znali koli- Srpske. A razlog je bio neo~e- nera Borca Zorana Smileskog. Da- kad je ig- je dodao: neralni sekretar Podru~nog fud- ko oni mogu nov~ano pomagati kivana pobjeda Brotwa u Soko- kle, sve ono {to je rekao o namje- rala Ko- - Drago mi je {to su se ovog balskog saveza Nedeqko Mitro- klub. Time bi dobili jasne smjer- cu protiv Glasinca, 1:0. {tawu utakmica i da postoje zara ne- puta oglasili qudi koji vode vi} rekao je sqede}e: nice za reorganizaciju takmi~ewa - Svi su tada znali da je eki- fudbalski me{etari potpuno je regular- fudbal Republike Srpske. I - Nemamo ustaqen sistem tak- i klubovi ne bi dolazili u situ- pa iz îtluka na nesportski na- u pravu. Nadam se da }e se tome no - napo- treba u~initi sve da za{tite mi~ewa, nego ga proizvodimo za- aciju da usred prvenstva odustaju ~in izborila trijumf i opsta- kona~nom jednom stati u kraj. menuo je na{e klubove koji se takmi~e i visno od situacije. Na{e lige su i tako dovode u pitawe regular- nak u dru{tvu najboqih. Iako Jer, ako se ovako daqe preglomazne, a posqedice toga su nost - izme|u ostalog je naglasio Duwi}. smo na sva zvona pozivali na uz- nastavi onda liga KAZNA da klubovi dolaze u situacije da Male{evi}. vi{e nema nika- ne mogu pratiti finansijske oba- Poslije svih iznesenih prije- bunu, tvrdili da je prvenstvo - Fudbalske klubove Gla- veze, a samim tim imamo i neregu- dloga, dogovoreno je da se formi- neregularno niko nije reago- kvog smisla - do- sinac i Brotwo, ve} u nared- larna prvenstva. Zbog toga smo pora stru~na komisija. Ona bi ima- vao. A o~ekivali smo da }e se dao je Slavko Du- noj takmi~arskoj sezoni krenuli ovu inicijativu da se sma- la zadatak da pripremi novi si- oglasiti barem qudi iz Fud- wi}. 2003/04. stigla je boìja wi broj klubova u Prvoj kao i u stem takmi~ewa te da ga uputi na balskog saveza Republike Srp- pravda. Jer, ova dva sastava tri Druge lige Republike Srpske. razmatrawe Fudbalskom savezu ske. Me|utim, niko nije tada kao gost dobio su zauzela dva posqedwa mje- Isto tako smo i za uvo|ewe plej- Republike Srpske. stao u za{titu Fudbalskog klu- @ep~e, 1:0. Ne- sta i oni su se morali pre- ofa i plej-auta kako bi se smawi- ¥ D. C. ba Kozara koja je, usudio bih se vjerovatno je da seliti u niì rang. Dakle, re}i, u to vrijeme bila jedan od jedan davqenik sve im se to osvetilo za ono SLAVIJA OSTALA BEZ POUZDANOG GOLMANA najorganizovanijih na prosto- sebi dozvoli {to su uradili godinu dana ru cijele BiH - rekao je ~lan luksuz da kod ranije Kozari - naglasio je Krstaji} rekao zbogom Izvr{nog odbora tima iz Gra- ku}e izgubi va- Duwi}. di{ke Slavko Duwi}. `ne bodove. Ta- ISTO^NO SARAJEVO - Mi- obostrano zadovoqstvo. Moram Ovaj sportski radnik smatra da su ve} bile Ligi BiH. Danas je to Borca, a lo{ Krstaji} nije vi{e ~lan Sla- biti iskren i priznati da nije da je ovog puta nepravda u~iwe- napravqene sutra mo`da neko drugi. Volio vije. Ovaj pouzdani fudbalski gol- i{lo onako kako sam èlio i nina i prema bawolu~kom Borcu. kombinacije i bih da istraju u svome i da do- man odlu~io je da napusti redove je mi preostalo ni{ta drugo ve} Odnosno, da su i Bawolu~ani na to {to se desi- kaù da su bile namje{tene ~lana Zajedni~ke lige iz Isto~- da kaèm zbogom. Slaviji èlim nesportski na~in morali da se lo u posqed- nog Sarajeva. sve najboqe u narednom periodu utakmice: @ep~e - êlik, Ru- - Poslije posqedweg kola sa- - istakao je sad ve} biv{i ~uvar oproste od dru{tva najboqih. wem kolu samo dar - Budu}nost i @eqezni~ar - U pravu su qudi iz ovog je potvrdu sveop{tio sam qudima iz uprave od- mreè "plavih# Milo{ Krsta- Slavko Duwi}: Za{tititi klubove - @ep~e - rekao je na kraju Slav- luku o prekidu saradwe, ali i ji}. kluba koji su istakli da je sve ga toga. Stoga (Snimio R. OSTOJI]) ko Duwi}. ostavio mogu}nost dogovora na ¥ G. I. po~elo u 27. kolu kada je êlik mogu da kaèm ¥ S. B. MIODRAG ILI], VR[ILAC DU@NOSTI DIREKTORA KLUBA SA GRADSKOG STADIONA OKRU@NO TU@ILA[TVO BIJEQINA Imamo ~vrste Prijava jo{ putuje BIJEQINA - U Okru`nom voqewa administrativne procedu- argumente tuìla{tvu Bijeqina, "Glasu Srp- re po{ta izme|u ove dvije insti- ske# je potvr|eno da jo{ nije stitucije, iako se nalaze u istom gra- BAWA LUKA - Ni zahtjeva, gao predmet iz Centra javne bez- du, putuje dva do tri dana tako da ni odgovora. Na Gradskom stadio- bjednosti Bijeqina sa~iwen na ne iznena|uje informacija da jo{ nu jo{ uvijek nisu dobili dopis od Takmi~arske komisije Fudbalskog osnovu prijave Fudbalskog kluba nije stigla do Tuìla{tva, kaè saveza BiH. Razmatraju}i àlbu Borac. Bawolu~ani su traìli da portparol Centra javne bezbjedno- Borca koji su naveli da su namje- se ispitaju okolnosti u kojima je sti Bijeqina Dragomir Peri}. {tene utakmice posqedweg kola: odigrana utakmica posqedweg ko- Kada predmet stigne u Tuìla- Rudar - Budu}nost i @eqezni~ar la Zajedni~ke lige u Ugqeviku Ru- {tvo, ono }e, po slu`benoj du`no- - @ep~e (obje zavr{ene sa 1:2), oni dar - Budu}nost, radi sumwe da je sti, odlu~iti da li u prijavi ima su odlu~ili da Bawolu~ani za sve rezultat namje{ten u korist go- elemenata za pokretawe istrage moraju poslati dokaze. stiju, 1:2. ili }e ga odbaciti. Kako stvari - Jo{ uvijek nismo ni{ta do- - Prijava je obra|ena u na{em sada napreduju prve informacije bili iz Sarajeva - kaè vr{ilac Centru javne bezbjednosti i u sri- mogle bi se, u najboqem slu~aju, dodu`nosti direktora Borca Mio- jedu, 1. juna je upu}ena Okru`nom biti tek u ponedjeqak, 6. juna. drag Ili}. Tek kada dobijemo zva- tuìla{tvu Bijeqina. Zbog zado- ¥ T. N. ni~ni dokument, onda }emo im odgovoriti. Isto tako moram da OSIPA SE IGRA^KI KADAR LEOTARA napomenem da ukoliko ni{ta ne dobijemo ne}emo sjediti skr{tenih ruku. To zna~i da }emo im Popovi} prvi oti{ao poslati argumente u vezi sa sum- wom u regularnost dva me~a 30. TREBIWE - Sasvim je sigur- sku titulu u Zajedni~koj ligi iz- kola. no da }e biti "vru}e# fudbalsko boriv{i kvalifikacije za Ligu Miodrag Ili} i daqe tvrdi qeto na "Policama#. Ve}ini igra- {ampiona. kako imaju dokaze i da su s pravom ~a je istekao ugovor sa Leotarom Direktor ~ete iz Trebiwa ni- uputili àlbu takmi~arskom or- i izvjesno je da }e nekolicina wih je mogao da kaè ko }e jo{ od fud- ganu. napustiti Trebiwe. Prvi koji je balera ovog qeta napustiti "Po- - Imamo spisak fudbalera Ru- oti{ao je pouzdani vezista Marko lice#. dara koji su u~estvovali u mutnim Popovi}. - Poku{a}emo zadràti ve}i- radwama u susretu sa ekipom iz - On je uzeo sve potrebne papi- nu igra~a, a da li }emo u tome i us- Banovi}a. Isto tako i ime igra- Dragan Beni} (Borac): O~ekuju povoqan rasplet (Snimio R. [IBAREVI]) re i vratio se ku}i u Svilajnac - pjeti ostaje da se vidi. U svakom ~a @eqezni~ara koji nam je saop- otkriva direktor Leotara Milan slu~aju mnogo toga bi}e jasnije u na- {tio kako je @ep~e sa novcem stilac du`nosti direktora kluba sa ska komisija poni{titi rezultate Na kraju treba naglasiti da Jankovi}. Prijateqski smo se wim rednih nekoliko dana, ili boqe glo u Sarajevo. Naravno, tu se na- Gradskog stadiona. spornih utakmica i da }e prvenstvo }e sjednica takmi~arskog orga- rastali, a mora se priznati da je on re~eno, poslije sjednice najuèg damo da }e i slu`bena lica obavi- On se nada kako }e àlba Bor- proglasiti neregularnim. Vrijeme na biti odràna u utorak, 7. ju- ostavio odli~an utiska u na{oj klupskog rukovodstva - zakqu~io ti svoj dio posla na najboqi mo- ca biti pozitivno rije{ena. koje je pred nama pokaza}e koliko smo na. sredini. Bio je ~lan tima koji je u je Milan Jankovi}. gu}i na~in - precizirao je vr{i- - Svi smo sigurni da }e Takmi~ar- bili u pravu - zakqu~io je Ili}. ¥ S. B. sezoni 2002/03. osvojio {ampion- ¥ S. B. FUDBALSKO POSRTAWE BAWOLU^KOG BORCA (4) MODEL DOLAZAK RADNE GRUPE U vrijeme dok je Radan grupa vodila brigu o Borcu, predsjednik Savjeta za sport Bawe Luke Gradona~elnik Dragoqub Davidovi} formirao sedmo~lani tim koji je Tanasije Kuvaqa iznio je zani- mqiv prijedlog za novi model or- preuzeo brigu o klubu ganizovawa i djelovawa kluba sa Gradskog stadiona. BAWA LUKA - Poslije po- bi se morala odràti Izborna trenerima i ostalim zaposlenim Brigu o Fudbalskom klubu Bo- - Kada je u pitawu novac, jedan bjede - poraz i {trajk. Stojan Skup{tina kluba. radnicima. Isto tako ustanovili rac Radna grupa predala je 3. mar- Malba{i} je debi na trenerskoj [trajk na Gradskom stadionu smo da klupska dugovawa iznose bli- ta 2003. godine. Tog dana odràna dio sredstava trebao bi biti iz- klupi obiqeìo trijumfom nad trajao je sedam dana. Gradona~el- zu dva miliona konvertibilnih ma- je Izborna Skup{tina na kojoj dvojen iz Gradske uprave. Posu{je, 2:1, a ve} u narednom ko- nik Bawe Luke Dragoqub Davido- raka. A da smo se vra}ali barem jo{ su izabrani novi qudi. Preostali dio morao lu Borac je izgubio na gostovawu vi} formirao je grupu u sastavu: dvije godine unazad ko zna kakvo bi ¥ S. BABI] bi se obezbijediti kod Ora{ja, 0:1. Dva dana kasni- Pero Perovi} (predsjednik), te bilo pravo stawe - rekao je u to (Sutra: Jankovi} putem sponzora, je, 7. oktobra 2002. godine fudba- ~lanovi Boò Male{evi}, Radmi- vrijeme predsjednik Radne grupe, preuzeo klub) reklama kao i leri su stupili u {trajk, zbog ne- la Stojni}, Dobrivoje Sabqi}, Bu- Pero Perovi}. prodaje ula- izmirenih obaveza prema wima i dimir Balaban, Jovo Rosi} i Mo- Zahvaquju}i naporima Radne znica - rekao ostalim zaposlenim u Radnoj za- mir Zec. Oni su se odmah prihva- grupe novac je po~eo stizati na jednici kluba sa Gradskog stadi- tili nezahvalnog posla, obavili Gradski stadion, ali i adekvatni je Tanasije ona. Tim povodom oglasili su se su razgovor sa fudbalerima koji rezultati. Kuvaqa. saop{tewem za javnost koje je pre- su odlu~ili da po~nu sa redovnim - Nema sumwe da je svako od nas nio "Glas Srpske# u kojem je pi- treninzima. dao znatan doprinos u prevazila- salo: - Ve} na prvom sastanku sa igra- èwu te{ke situacije u Borcu. Ka- - Traìmo od sada{weg klup- ~ima vidio sam da su to sve dobri ko mi koji smo preuzeli brigu u skog rukovodstva da podnesu ostav- momci koji traè samo ono {to su klubu, isto tako i fudbaleri na ke, jer nisu u stawu da ispune svo- po{teno zaradili i {to im je upra- terenu te su prvi dio {ampionata, je obaveze kako prema nama fudba- va obe}ala. Do kraja na{eg manda- u konkurenciji 20 timova, zauzeli lerima isto tako i ostalim rad- ta, a on je trajao do 3. marta 2003. desetu poziciju. Nikom tada nije nicima. Dug prema igra~ima izno- godine, mora se priznati da smo do- bilo lako, ali {to je najbitnije si 70.000, dok Radnoj zajednici du- sta uradili. U klub smo zahvaquju- uspjeli smo izvu}i klub iz fud- guju 30.000 konvertibilnih maraka. }i gradskim vlastima donijeli balskog ambisa - rekao je Boò Ma- Po{to oni ni{ta ne mogu da ura- 200.000 maraka kako bi izmirile le{evi}, koji je bio ~lan Radne Pero Perovi}: Spas uz pomo} grada de treba da odu {to prije, a onda sve obaveze prema fudbalerima, grupe. 4 SPORT 4. i 5. jun 2005. LEOTAR IGRA TRE]U POLUFINALNU UTAKMICU PLEJ-OFA PRVA TRKA [AMPIONATA BiH U MOTOCIKLIZMU Stiù majstori brzina BAWA LUKA - Staza u Za- - Za ovu trku vlada veliko luànima ovoga vikenda }e biti interesovawe. Tu prije svega mi- UZ SRE]U DO FINALA doma}in prve trke {ampionata slim na voza~e iz Slovenije, ko- BiH u motociklizmu, pod nazi- ji su najavili dolazak u velikom vom "Velika nagrada Bawa Luke broju. Tako|e, nadam se da }e na Sigurno je da }emo i u majstorici 2005#. Organizator takmi~ewa stazu u Zaluànima do}i veliki je Moto-klub "Mar{al#, a po- broj navija~a. A u ciqu toga, po- u~initi sve da pobijedimo, kroviteq grad Bawa Luka. red kafe bara "Glamur# smo po- jer nam se ukazala velika {ansa, - Ovo je prvi {ampionat BiH stavili i promotivni {tand, na C M u motociklizmu u istoriji, a mi kojem su predstavqeni neki od C M Y K rekao je Radomir Kisi} smo ponosni {to }emo biti do- motora i gdje se mogu dobiti sve Y K ma}ini na otvarawu prvenstva. potrebne informacije u vezi sa TREBIWE - Velika prili- lo sportske sre}e. Voqeli bi- U toku ove sezone, na stazi u Za- trkom - dodao je Majki}. ka za ko{arka{e Leotara! Tre- smo da napravimo podvig i jo{ luànima bi se trebale odrà- U petak su voèni slobodni biwski tim u subotu }e od 20 ~a- jednom zaigramo u Trebiwu pred ti jo{ dvije trke, a pored wih, po treninzi (13 - 17 ~asova), a za su- sova u [irokom Brijegu igrati na{om vjernom publikom uz ~i- jednom }e se voziti na Grobniku, botu su zakazane zvani~ne kvali- tre}u utakmicu polufinala plej- ju smo pomo} sve ovo napravili pored Rijeke ("Alpe-Adria fikacije. Trka je na programu u ofa protiv aktuelnog prvaka - kaè trener Leotara Radomir Kup#), te u Vr{cu (Balkansko nedjequ. Sve~ano otvarawe je [irokog Hercegtiska. Igra~i Kisi}. prvenstvo) - rekao je organiza- predvi|eno u 12 ~asova, takmi- trenera Radomira Kisi}a su u Ko{arka{ od koga se o~eku- tor trke i ~lan Moto-kluba ~ewa po~iwu u 12.30, a vozi}e se "Mar{al# Bojan Majki}. u pet klasa - prva do 125 kubika drugom susretu odli~nom igrom je da bude jedan od nosilaca igre Pored {ampionata BiH, u (BiH), druga do 600 ccm (BiH), nadmudrili favorizovanog pro- u odlu~uju}em me~u je Goran Iko- Zaluànima }e se odràti i tr- tre}a do 1000 ccm (BiH), ~etvr- tivnika i tako izborili majsto- ni}. ke za Otvoreno prvenstvo Srbi- ta do 600 ccm (Srbija) i peta kla- ricu. Sada ostaje da se vidi da li - Dokazali smo da moèmo da je na kojem }e u~estvovati i vo- sa do 1000 kubnih centimetara }e imati snage da naprave jo{ je- se nosimo sa najboqom ekipom u za~i iz Slovenije, Makedonije, (Srbija). dan podvig i u|u u finale gdje se BiH, koja je uzastopni {ampion Wema~ke i Srbije i Crne Gore. ¥ De. M. ve} plasirala Bosna ASA. u protekle tri godine. Da}emo - Ovi momci su stvarno ~udo. sve od sebe, pa neka pobijedi ko Oni {to izvla~e od sebe na utak- bude boqi. O~ekujem da }e to bi- U PLIVA^KOM KLUBU BAWA LUKA OGORÊNI micama to je stvarno, na grani- ti jedna dobra i kvalitetna utak- NA POSTUPAK SAVEZA BiH ci qudskih mogu}nosti. Ja im se mica. U posqedwem kolu Lige divim, kao i qudima koji vode {est slavili smo u [irokom Odjava prije roka ovaj klub, te publika. Sve je ovo Brijegu, nadamo se da }emo ima- stvarno fenomenalno. Sigurno ti snage i reprizirati taj me~ - BAWA LUKA - Poslije in- Na pitawe za{to se poùri- je da }emo i u majstorici da od- kaè Goran Ikoni}. formacije da je Sr|an Vujasin i lo sa odjavqivawem kada je za to igramo maksimalno angaòvano. ¥ M. PIQEVI] definitivno izbrisan sa spiska ostalo jo{ nekoliko dana gene- Ukazala nam se velika {ansa a putnika za Evropsko juniorsko pr- ralni sekretar Pliva~kog save- svjesni smo svojih mogu}nosti. Neboj{a [arenac: venstvo u Pliva~kom klubu Bawa za BiH Miodrag Vuli} je rekao: Ipak, u ekipi se ve} osjeti umor Prièqkuju reprizu Luka vlada ogor~ewe. Za takav pa }e nam sigurno trebati i ma- postupak Bawolu~ani optuùju Pliva~ki savez BiH, odnosno ge- KRAW neralnog sekretara Miodraga Vu- Ovog vikenda pliva~i Ba- MULTIVITA KUP ZA PIONIRE I PIONIRKE NOVI ISPITI ZA BICIKLISTE BSK li}a. On je istakao da zbog nedo- we Luke putova}e u Kraw gdje stataka novca niko nije potvrdio }e nastupiti na me|unarodnom Najmla|i na sceni odlazak u Budimpe{tu te da bi se mitingu. Nastaviti sa uspjesima izbjegle kazne moralo se na vri- - Sr|an Vujasin }e pliva- BAWA LUKA - Subota, ne- sio je direktor Mladosti Mi{o jeme odjaviti. Me|utim, Bawolu- ti u disciplinama 100 i 200 djeqa i ponedjeqak u parku "Mla- Radakovi}. BAWA LUKA - Bicikliste stvovati Neboj{a Babi} i Mar- metara kraul, 200 m mje{ovi- BSK predstoje}eg vikenda o~e- ko Dereti}. ~ani se ne slaù s tim jer kako ka- den Stojanovi}# bi}e u znaku naj- Generalni sponzor ove smo- ù rokovi nisu istekli i Vujasi- to te 50 m delfin. Marija Vu- mla|ih. Naime, ta tri dana na tre je Hemofarm, dok je doma}in kuju dva takmi~ewa. U subotu }e - U dosada{wem toku sezo- jasin takmi~i}e se na 50, 100 nastupiti na tre}oj trci Kupa ne, juniori su imali najvi{e nu je uga{ena i posqedwa prili- rasporedu je Drugi Multivita i organizator Teniski klub Mla- ka da ode na ovo takmi~ewe. i 200 m le|no te 50 m kraul. kup za pionire i pionirke do 10 dost. BiH, koja se vozi u Gora`du, a uspjeha, a vjerujem da }e tako bi- Konkurencija }e biti veoma dan kasnije, u nedjequ, ekspedi- ti i sada. Na prethodne dvije tr- - Na zvani~noj internet stra- godina. - U~inili smo sve kako bi nici Evropske pliva~ke asocija- jaka ali vjerujem da na{i pli- - Start turnira je u subotu, turnir protekao u najboqem re- cija Bawolu~ana }e u~estvova- ke Kupa BiH oni su osvojili ti na "Velikoj nagradi ûbure#, maksimalan broj bodova, te o~e- cije stoji da je rok za prelimi- va~i mogu ostvariti dobre re- u 9.00 (pioniri) i 10.00 (pionir- du. Najmla|i su to i zasluìli. narne prijave 25. mart, da je kraj- zultate - rekao je trener Goran ke) ~asova, a finale je na raspo- Nadam se da }e u naredna tri da- koja vozi u Beogradu, za Ligu Sr- kujem da poslije ove trke jo{ vi- bije i Crne Gore. {e pove}aju prednost u general- wi termin odjavqivawa dràva Grahovac. redu u ponedjeqak. Prijave stal- na u parku vidjeti tenisku mla- 10. juni. Me|utim, na{ pliva~ je no pristiù i to iz svih klubo- dost, ali i budu}nost - istakao je BSK }e u istom sastavu na- nom plasmanu. I u Ligi Srbije stupiti u sve tri kategorije na i Crne Gore je sli~na situaci- sa spiska izbrisan ~ak 30. maja. - Zbog toga {to nismo imali va {irom BiH, Sarajeva, Zenice, Mi{o Radakovi}. Posqedwi rok za prijave disci- nikakvu garanciju da }e neko od Bawa Luke, Prijedora,... - nagla- ¥ T. P. X. oba takmi~ewa. Seniore }e pred- ja. Juniori su zahvaquju}i od- stavqati Boris Hvala, Mirica li~nim rezultatima pro{log plina je 4. juli. Zna~i da smo zbog pliva~a sigurno nastupiti na pr- Jovi}, Damir Konstantinovi}, vikenda zadràli lidersku potu|e voqe izgubili posqedwu na- venstvu Evrope. Niko iz Bawe Lu- POÎWE ZAJEDNI^KA [AHOVSKA LIGA BiH Vladimir Kuvaqa i Boris Jo- ziciju, a ciq nam je da se u~vr- du da Sr|an Vujasin, koji je jedi- ke nije bio zainteresovan za ozbi- ki}. Za juniore }e voziti Bojan stimo na tronu, kako bi kraj se- ni iz BiH ispunio normu, ode na qan razgovor i pruìo nam bilo Leotar ne brani titulu Boji}, Milan Stanivuk, Filip zone do~ekali opu{tenije - re- ovo veliko evropsko takmi~ewe - kakve garancije kako bismo mogli Vra~ar i Dragan Orli}, dok }e kao je {ef stru~nog {taba BSK kaè trener Bawe Luke Goran potvrditi prijave. BAWA LUKA - Aktuelne jedni~ke lige BiH odustala je i u kadetskoj konkurenciji u~e- Ne|o Benkovi}. ¥ De. M. Grahovac. ¥ M. I. ekipne prvakiwe BiH, {ahist- ekipa Tesli}a. kiwe Leotara ne}e braniti ti- Kod mu{karaca tako|e }e bi- tulu u Zajedni~koj ligi BiH, ko- ti deset u~esnika, od toga tri iz U SUBOTU POÎWE MEMORIJALNI TURNIR RADIVOJE KORA]" ja u subotu po~iwe u Neumu i tra- Republike Srpske. To su Pante- " je do 12. juna. Na ovom takmi~e- ri (Bijeqina), Kraji{ki {ahov- wu u ènskoj konkurenciji, koje ski klub Bawa Luka i Jedinstvo }e okupiti deset ekipa nastupi- 1954 (Br~ko). Titulu u mu{koj TALENTI U ÂST @U]KA }e ~ak pet klubova iz Republike konkurenciji brani sarajevska Srpske. To su: Kozara Termome- Bosna. U obje konkurencije igra- - Bi}e to veoma jak turnir, mno- tal (Gradi{ka), Slavija (Isto~- }e se devet kola po Bergerovom Vjerujemo da }e se oba dana igrati zanimqive utakmice go ja~i od onog pro{logodi{weg. no Sarajevo), Dvorovi, Obudovac sistemu. i da }e ko{arka{ke nade pruìti svoj maksimum, Naravno, favoriti su ko{arka{i i Doboj. Pored Trebiwki od Za- ¥ D. P. iz Beograda jer u bilo kakvom sa- rekla je Jadranka Bogdanovi} stavu da do|u zna se da }e biti prvi. Isto tako znam da i Sarajlije DRUGI SPASOVDANSKI TURNIR BAWA LUKA - Sportska dvo- mqive utakmice i da }e ovi mladi- bovi, za koje se zna da imaju talen- imaju dobru ekipu. Zbog toga treba rana "Obili}evo# u subotu i nedje- }i pruìti svoj maksimum. Najbo- tovane juniore, treba o~ekivati za- o~ekivati kvalitetne susrete oba Praznik odbojke qu bi}e u znaku mladosti i ko{ar- qima }e biti dodijeqene nagrade, nimqive utakmice. dana takmi~ewa - rekao je trener ka{ke legende. U Bawoj Luci }e se pehari a posebno priznawe uru~i}e- - Osima toga {to }emo Nektar Nektara Dragan Mi~i}. - U subotu }e u dvorani Sport- jevu. Potrudili smo se i pozvali okupiti talentovani ko{arka{i iz mo prvom strijelcu, u znak sje}awa i mi imati priliku da provjerimo skog centra "Slavija# u Isto~nom veliki broj gostiju, me}u kojim i Prva utakmica na rasporedu je Beograda, Sarajeva i grada doma}i- na neponovqivog @u}ka - kaè pred- svoju snagu sa klubovima iz ovih ko- u subotu u 16, a sve~ano otvarawe u Sarajevu po~eti Drugi Spasovdan- predstavnike Odbojka{kog save- na a igra}e u znak sje}awa na neka- ski turnir za odbojka{ice. Turnir za Republike Srpske sa predsjed- da najboqeg jugoslovenskog strijel- }e trajati dva dana, a u~e{}e su nikom Milutinom Popovi}em na ca Radivoja Kora}a. potvrdile Glasinac (Sokolac), ~elu. O~ekuje se dolazak i Pre- Osim toga {to nosi ime legen- Drine (Zvornik), Ivawice i, na- draga \onovi}a, trenera @enskog darnog @u}ka u bawolu~kom klubu ravno, doma}ina Slavija. odbojka{kog kluba Budu}nost, a èle da i memorijalni turnir bude Sve~ano otvarawe turnira je presre}ni smo {to }e na{u mla- dio sje}awa na nekada{weg asa. Tak- zakazano za subotu u 15.30 ~asova, du ekipu Slavije poja~ati nekada- mi~ewe mladih jedan je od na~ina da nakon ~ega }e od 16.00 na parket is- {we igra~ice Srbije i Crne Go- se oìvi uspomena a talentima po- C M tr~ati pro{logodi{wi pobjed- re Mirjana Golubovi} te Mija Vu- ku{a do~arati igra~ki put, najboqeg C M Y K nik sokola~ki Glasinac i Drina. lovi}. Poslastica za qubiteqe strijelca Evrope, Radivoja Kora}a. Y K Dva ~asa kasnije snage }e da odmje- odbojke bi}e repriza velikog fi- - Dolazak ekipa o~ekujemo u su- re Ivawica i Slavija. U nedjequ nala za odbojka{kog prvaka Repu- botu kada su na rasporedu prve utak- u 12 ~asova na programu je utakmi- blike Srpske izme|u paqanskog mice i sve~ano otvarawe. Vjeruje- ca za tre}e mjesto, a finale se Studenta i Radnika iz Bijeqine mo da }e se oba dana igrati zani- igra u 18.00. Uru~ivawem nagrada koji }e odigrati revijalnu utakmi- turnir }e biti zatvoren u 20 ~a- cu u nedjequ od 16 ~asova - rekao LEGENDA sova. je predsjednik organizacionog od- Radivoje Kora} je {ezdesetih godina - @elimo da ovaj vikend bude bora Drugog Spasovdanskog tur- bio najboqi i najefikasniji igra~ jugoslo- praznik odbojke u Isto~nom Sara- nira Mile Gavri}. ¥ G. I. venske reprezentacije s kojom je na velikim takmi~ewima osvojio {est medaqa, PRVENSTVO BiH U KAJAKU I KANUU pet srebrnih i jednu bronzanu. Svi ga pamte kao nenadma{nog strijelca. Igraju}i za OKK Beograd protiv Alvika iz Stokhol- Klasi~ni, pa sprint spust ma, u utakmici Kupa evropskih {ampiona 1964. godine (155:57), popularni @u}ko je BAWA LUKA - Prvenstvo mi~iti u svim uzrasnim katego- postigao ~ak 99 poena. Tri puta je bio u Tako je bilo pro{le godine: Sa sve~anog otvarawa BiH u kajaku i kanuu na divqim rijama u pojedina~noj i ekipnoj sastavu najboqe selekcije Evrope, a sedam vodama u spustu odrà}e se u su- konkurenciji. Po~etak takmi~e- puta je osvojio titulu najboqeg strijelca botu (4. juna) u Biha}u. Organi- wa zakazan je za 9 ~asova, a prvo jugoslovenskog prvenstva... Naàlost, u ju- sjednik "Radivoja Kora}a# Ja- {arka{kih sredina, bi}e to i dva da- 18.30 ~asova. U nedjequ prvi susret zator ovog takmi~ewa je Kajaka- }e na programu biti klasi~ni nu 1969. godine u saobra}ajnoj nesre}i pre- dranka Bogdanovi}. na druèwa ovih mladi}a. Vjerujem igra}e se u 9.30 a drugi dva ~asa ka- {ki savez BiH, a doma}ini Kaj- spust u duìni od {est kilome- kinut je ìvotni i ko{arka{ki put tri- S obzirom na to da }e na da }e im turnir ostati u lijepom snije. Finalni dio memorijala na ka-kanu klubovi Una i Kostel- tara. Poslije odvoènih trka u desetjednogodi{weg Radivoja Kora}a. Ubr- turniru u~estvovati selekci- sje}awu - kaè Bogdanovi}eva. programu je u 16 a zatvarawe i do- ski buk. Na prvenstvu }e nastu- klasi~nom spustu kajaka{i i ka- zo je ustanovqeno takmi~ewe "Kup Radi- ja Beograda, zatim Bosna, ko- Koliko vrijedi me|u ovim eki- djela pehara u 19.30 ~asova. piti sve ekipe sa prostora BiH, nuisti }e se takmi~iti u sprint voja Kora}a# u spomen na igra~a koji je pre- ja je najavila izuzetno jak mla- pama provjeri}e i juniorski sastav a kajaka{i i kanuisti }e se tak- spustu. ¥ S. P. rano oti{ao u legendu. di sastav ali i bawolu~ki klu- bawolu~kog Nektara. ¥ M. ILI] 4. i 5. jun 2005. OGLASI 5 ZEMQORADNI^KA ZADRUGA REPUBLIKA SRPSKA "POTKOZARJE# ROMANOVCI OP[TINA KOTOR VARO[ Na~elnik

Broj, 308/05 Na osnovu ~lanova 45 i 46 Zakona o gra|evinskom zemqi{tu Republike Srpske ("Slu`beni Datum, 1.6.2005. godine glasnik RS# br: 86/03) i ~lana 16, stav 1 odluke o gra|evinskom zemqi{tu ("Slu`beni glasnik op{tine Kotor Varo{#, br. 4/04), na~elnik op{tine Kotor Varo{, raspisuje Na osnovu odluke Skup{tine Zadruge o usvajawu Programa ekonomskog oporavka Zadruge broj 409-1/03 od 9.10.2003. godine, odluke Upravnog odora broj 405/03 od KONKURS 10.10.2003. godine i odluke Skup{tine broj 79/05 od 7.2.2005. godine raspisuje ZA DODJELU GRADSKOG GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA NA KORI[]EWE RADI GRADWE

1. Predmet konkursa je dodjela gradskog gra|evinskog zemqi{ta na kori{}ewe radi gradwe proizvodno-poslovnog objekta i dodjela gradskog gra|evinskog zemqi{ta na privre- OGLAS meno kori{}ewe (zakup) radi gradwe privremenih objekata (gara`a) te dodjela gradskog o prodaji nepokretnosti putem javne prodaje i to: gra|evinskog zemqi{ta na kori{}ewe radi gradwe jednog poslovnog objekta, kako slijedi:

Red. br. Povr{ina Vrsta i veli~ina Spratnost Po~etna cijena Zona 1. Objekat prodavnice broj 5 u Ma{i}ima, povr{ine 173 mŸ sa pripadaju}im br. parc. gra|. parc. obj. predvi|. za grad. objekta nak. za dodijeqeno zemq. zemqi{tem upisano u PL broj 304 K.O. Ma{i}i po po~etnoj cijeni od 34.600,00 KM. 1. 532/11 6.250 mŸ proizvodno-poslovni P+1 126.060,50 KM III 75,0 h 40,0 m i 10,0 h 40,0 m 2. Objekat prodavnice i bifea u Vilusima, povr{ine 215,00 mŸ. upisana u PL broj 2. dio 785/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 249 K.O. Vilusi po po~etnoj cijeni od 56.788,00 KM. 3,0 h 6,0 m 3. dio 785/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 3. Objekat prodavnice u Kobatovcima, povr{ine 98 mŸ sa dvori{tem povr{ine 52 3,0 h 6,0 m mŸ upisana u PL broj 66 K.O. Kobatovci po po~etnoj cijeni od 38.400,00 KM. 4. dio 75/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 4. Objekat prodavnice u Bawoj Luci u ulici Mirka Kova~evi}a broj 14, povr{ine 5. dio 75/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 3,0 h 6,0 m 67 mŸ sa dvori{tem 39 mŸ upisana u PL 24, odnosno ZK 1753, K.O. Bawa Luka po po~et- 6. dio 75/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III noj cijeni od 56.373,00 KM. 3,0 h 6,0 m 7. dio 75/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 5. Monta`no-demonta`ni objekat prodavnice u Bawoj Luci u ulici Milana Cvi- 3,0 h 6,0 m jeti}a broj 39, povr{ine 47,20 mŸ po po~etnoj cijeni od 28.320,00 KM. 8. dio 75/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 6. Objekat prodavnice u Bawoj Luci u ulici Kwaza Milo{a broj 28, povr{ine 80,94 9. dio 75/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 3,0 h 6,0 m mŸ broj parcele 1385, PL broj 787 K.O. Buxak po po~etnoj cijeni od 89.034,00 KM. 10. dio 85/4 18 mŸ priv. obj. garaà P 549,54 KM III 3,0 h 6,0 m 11. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II Ponude se primaju u pisanoj formi, u zatvorenim kovertama, sa naznakom "KOMISI- 3,0 h 6,0 m JI ZA LICITACIJU# najkasnije 10. dana od dana objavqivawa oglasa na adresu: 12. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II Zemqoradni~ka zadruga "Potkozarje# Romanovci, uz priloèn dokaz o uplati de- 3,0 h 6,0 m pozita u iznosu od 10% od po~etne cijene upla}ene na blagajni Zadruge ili na ìro 13. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II ra~un: 5620100000161995 kod Razvojne banke Filijala Gradi{ka. 3,0 h 6,0 m 14. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II Dokumentacija navedenih nekretnina moè se pogledati svakog radnog dana u up- 3,0 h 6,0 m ravi Zadruge u toku trajawa oglasa. 15. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ponu|a~a ili ovla{}enih pred- 3,0 h 6,0 m stavnika ponu|a~a dana 16.6.2005. godine u 11 ~asova u prostorijama uprave zgrade. 16. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II U slu~aju neuspjeha prve prodaje, ponovne ponude za kupovinu navedenih nekretni- 3,0 h 6,0 m 17. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II na mogu se slati do 24.6.2005. godine. Otvarawe ponuda obavi}e se dana 27.6.2005. go- 3,0 h 6,0 m dine u 11 ~asova uz uslove gore navedene. 18. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II Vra}awe neiskori{}enih depozita bi}e izvr{eno najkasnije u roku od tri dana od 3,0 h 6,0 m dana objavqivawa rezultata. 19. dio 1064/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II Sve informacije na telefon: 580-587 ili 580-070. 3,0 h 6,0 m 20. dio 1064 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II KOMISIJA ZA LICITACIJU 3,0 h 6,0 m 21. dio 1518/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II 3,0 h 6,0 m NOVI STANOVI U CENTRU 22. dio 1518/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II 3,0 h 6,0 m (UGAO ULICA VOJVODE PUTNIKA I NIKOLE PA[I]A) 23. dio 1518/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II 3,0 h 6,0 m * KREDIT NA 20 GODINA 24. dio 1518/1 18 mŸ priv.obj. garaà P 677,34 KM II 3,0 h 6,0 m * Jednosoban stan 31,69 mŸ; i sprat 25. k.~. 2347/421 276 mŸ poslovni objekat P+M 3.075,72 KM V I, III IV 10,0 h 8,0 m * Dvosoban stan 46,92 mŸ III i IV sprat cijena 1.950 KM/mŸ @ Po~etna cijena - naknada za dodijeqeno zemqi{te obuhvata: naknadu za preuzeto zemqi{te * Trosoban stan 73 mŸ + garaà IV sprat (po 1 mŸ zemq.) i naknadu iz osnova prirodnih pogodnosti grad. gra|. zemqi{ta - renta. 2. Pravo u~e{}a na konkursu imaju sva fizi~ka i pravna lica, koja u roku od 15 dana od dana * Dvosoban stan 52,53 mŸ mansarda 1.850 KM/mŸ objavqivawa ovog konkursa uplate 10% po~etne cijene naknade za dodijeqeno zemqi{te na ime garantnog iznosa za u~e{}e na konkursu. USEQEWE ZA 60 DANA! 3. Prednost na konkursu ima: - ponu|a~ koji ponudi najve}u cijenu. Tel. 051/309-800 i 065/644-101 4. Svaka prijava mora biti kovertirana, potpisana, zatvorena i treba da sadrì: - ime i prezime, odnosno naziv i punu adresu lica koje konkuri{e, - ponu|enu cijenu za parcelu za koju konkuri{e, - ime i prezime osobe za kontakt i broj telefona, - izvod iz sudskog registra (za pravna lica), - dokaz o broju zaposlenih kod fonda PIO (za pravna lica), - dokaz o izmirenim poreskim obavezama do dana podno{ewa prijave, - dokaz o uplati 10% iznosa naknade za zemqi{te za parcelu za koju se konkuri{e na ìro ra~un op{tine Kotor Varo{ broj: 551-012-00006601-57 vrsta prihoda 729124 (i za pravna i fizi~ka lica). 5. Izabrani kandidat gubi pravo kori{}ewa zemqi{ta radi gr|ewa ako: - u roku od 15 dana od pravosna`nosti rje{ewa o dodjeli zemqi{ta na kori{}ewe radi gra|ewa ne plati naknadu za dodijeqeno neizgra|eno gradsko gra|evinsko zemqi{te, - u roku od 12 mjeseci od pravosna`nosti rje{ewa o dodjeli zemqi{ta na kori{}ewe radi gra|e. ne podnese zahtjev da mu se izda odobrewe za gra|ewe, - u roku od jedne godine od izdavawa odobrewa za gra|ewe ne izvede ve}i dio radova na objektu. 6. Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske# a otvarawe ponuda izvr{i}e se prvi radni dan po isteku konkursa u 11 ~asova u velikoj sali SO Kotor Varo{. Sva zainteresovana lica mogu prisustvovati otvarawu ponuda. Svi u~esnici konkursa bi}e pismenim zakqu~kom obavije{teni o rezultatima konkursa u roku od 8 (osam) dana od dana dono{ewa odluke Komisije. 7. Prijave se podnose neposredno u pisarnicu op{tine Kotor Varo{ ili putem po{te na adresu Skup{tine op{tine Kotor Varo{ - Komisiji za sprovo|ewe konkursa za dodjelu grad. gra|. zemqi{ta sa naznakom "NE OTVARATI - PONUDA ZA PRIJAVU NA KONKURS ZA DODJELU GRAD. GRA\. ZEMQI[TA#.

Datum 3.6.2005. godine NA^ELNIK OP[TINE 6 OGLASI 4. i 5. jun 2005. NOVA BANKA AD BIJEQINA Finansijski izvje{taji za 2004. godinu SKRA]ENI IZVJE[TAJ O EKONOMSKO-FINANSIJSKOJ REVIZIJI BANKE

1. OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI 3. BILANS STAWA BANKE NA DAN 31.12.2004. GODINE

Naziv banke, adresa banke, broj telefona banke, broj faksa banke i swift kod banke NOVA BANKA AD Bijeqina Svetog Save broj 46 u hiqadama KM 31.12.2004. 31.12.2003. Bijeqina Republika Srpska Telefon: 055/230-300 AKTIVA Faks: 055/201-410 Nov~ana sredstva i ra~uni depozita kod depozitnih institucija 24,448 44,561 Hartije od vrijednosti za trgovawe 1,386 - SWIFT: NOBIBA 22 Plasmani drugim bankama 762 130 Sastav Nadzornog odbora Krediti i dospela potra`ivawa 110,372 78,342 @ivojin Kraji{nik Predsjednik \uro Stanojevi} Zamjenik predsjednika Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva 8,994 12,875 Gordana Savi} ^lan Investicije u nekonsolidovana povezana preduze}a 3,278 3,171 Goran Radanovi} ^lan Ostala aktiva 14,933 4,724 Zdenko Sivri} ^lan Rezerve na stavke rizi~ne bilansne aktive (4,757) (4,549) Sastav Odbora za reviziju Vlado Vasiqevi} Predsjednik Jovo Radowi} ^lan UKUPNA AKTIVA 159,416 139,254 Goran Markovi} ^lan Jovo Kosmajac ^lan PASIVA Slobodan Vidakovi} ^lan Obaveze Uprava Banke Depoziti 116,057 103,960 Milorad Anxi} Direktor banke Miladin Vidi} Zamjenik direktora banke Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 15,102 8,024 Stana [alipur Izvr{ni direktor za platne sisteme i ra~unovodstvo Subordinirane obaveze 1,769 1,898 Aleksandar Xombi} Izvr{ni direktor za disponibilitet Ostale obaveze 3,384 3,340 Slavi{a Rakovi} Izvr{ni direktor za odnose sa inostranstvom Rezerve na stavke rizi~ne vanbilansne aktive 1,574 367 Interni revizor banke Ukupne obaveze 137,886 117,589 Rukovodilac odjeqewa interne revizije je Simo Plakalovi}, slu`benik banke.

Broj filijala banke Kapital Banka posluje preko Centrale sa sjedi{tem u Bijeqini i 11 filijala koje su locirane u Bijeqini, Akcionarski kapital-obi~ne akcije 15,001 15,001 Bawoj Luci, Srpskom Sarajevu, Zvorniku, Br~kom, Trebiwu, Doboju, Sarajevu, Srbiwu, Qubu{kom i Tuzli. Akcionarski kapital-prioritetne akcije 2,000 2,000 Neraspore|ena dobit 2,284 2,635 U okviru banke postoji filijala za poslovawe hartijama od vrednosti "Broker nova# Bijeqina. Rezerve kapitala 2,245 2,029 Broj zaposlenih radnika banke Ukupan kapital 21,530 21,665 Na dan 31.12.2004. godine banka je imala 286 radnika (31.12.2003. godine - 297 zaposlenih). UKUPNE OBAVEZE I KAPITAL 159,416 139,254 Eksterni revizor banke Eksterni revizori banke su preduze}a za reviziju "Ernst & Young# d.o.o. i "Arfi# d.o.o. Bijeqina. Vanbilansne pozicije 58,395 48,434 2. MI[QEWE NEZAVISNOG REVIZORA

Izvr{ili smo reviziju bilansa stawa Nove banke a.d. Bijeqina na dan 31. decembar 2004. godine i 4. BILANS USPJEHA BANKE ZA PERIOD OD 01.01. DO 31.12.2004. GODINE odgovaraju}eg bilansa uspjeha, izvje{taja o promjenama na kapitalu i rezervama i bilansa tokova gotovine za godinu koja se zavr{ila na taj dan. Za prikazane finansijske izve{taje odgovorno je rukovodstvo banke. Na{a odgovornost je da izrazimo mi{qewe na osnovu revizije koju smo izvr{ili. u hiqadama KM 2004 2003 Reviziju smo izvr{ili u skladu sa Me|unarodnim standardima revizije. Ovi standardi nala`u da planiramo i izvr{imo reviziju na na~in koji omogu}ava da se, u razumnoj mjeri, uvjerimo da ra~unovodstveni izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajne pogre{ne iskaze. Revizija ukqu~uje ispitivawe dokaza, Prihodi od kamata i sli~ni prihodi 10,935 8,117 na osnovu provjere uzoraka, koji potkrepquju iznose objelodawene u finansijskim izvje{tajima. Re- Rashodi kamata i sli~ni rashodi (2,237) (1,270) vizija, tako|e, ukqu~uje ocjenu primijewenih ra~unovodstvenih na~ela i zna~ajnih procjena izvr{enih NETO KAMATA I SLI^NI PRIHODI 8,698 6,847 od strane rukovodstva, kao i sveukupnu ocjenu op{te prezentacije finansijskih izvje{taja. Smatramo da revizija koju smo izvr{ili obezbje|uje razumnu osnovu za na{e mi{qewe.

Po na{em mi{qewu, finansijski izvje{taji istinito i objektivno, po svim materijalno zna~ajnim OPERATIVNI PRIHODI 16,494 14,429 aspektima, prikazuju finansijsko stawe Nove banke a.d. Bijeqina na dan 31. decembar 2004. godine, rezultate wenog poslovawa, promjene na kapitalu i rezervama i tokove gotovine za godinu koja se zavr{ila na taj dan, u skladu sa ra~unovodstvenim propisima Republike Srpske. Poslovni i direktni rashodi (7,293) (4,688) Informacije prezentovane u dijelu Prilozi uz izvje{taj o ekonomsko-finansijskoj reviziji, date su Operativni rashodi (15,592) (13,748) u svrhe dodatnih analiza, koje su propisane Odlukom Agencije za bankarstvo Republike Srpske o min- NEKAMATONOSNI RASHODI (22,885) (18,436) imumu obima, oblika i sadr`aja programa i izvje{taja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka i nisu sastavni dio finansijskih izvje{taja Nove banke a.d. Bijeqina. Prezentovane finansijske informacije bile su predmet na{e pa`we u toku revizije i primijewenih revizorskih procedura, i po na{em mi{qewu, date analize objektivno prezentuju, po svim materijalno zna~ajnim aspektima, vezu DOBIT PRIJE OPOREZIVAWA 2,307 2,840 sa finansijskim izvje{tajima uzetim u cjelini.

Bijeqina, 20. maj 2005. godine Porezi (23) (205) Za Arfi d.o.o. Bijeqina Za "Ernst & Young# d.o.o. Mi}o Vukovi} Mirjana Kova~evi} NETO DOBIT 2,284 2,635 Ovla{}eni revizor Ovla{}eni revizor

OSNOVNI SUD U SREBRENICI "UNIS - VAQAONICA HVT# AD Broj MAL. 37/04 Dana, 31.5.2005. godine Bawa Luka Osnovnom sudu u Srebrenici [umsko gazdinstvo "Jasenik# Bratunac iz Bratunca, podnijelo je dana 22.6.2004. godine TU@BU za naknadu {tete, protiv tuènog Sret- Na osnovu ~lana 302 Zakona o preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS# ka Gogi}a, sina Vase, sa posqedwim prebivali{tem u Bratuncu, ulica Gavrila Principa bb, sada nepoznatog prebivali{ta, pa sud ovim putem upu}uje broj: 24/98 i 62/02 ) daje se sqede}e POZIV Za SRETKA GOGI]A iz Bratunca, ulica Gavrila Principa bb, - za pripremno OBAVJE[TEWE ro~i{te koje }e se odràti dana 12. jula 2005. godine, sa po~etkom u 10 ~asova, soba broj 14, a uz poziv tuènom se dostavqa tu`ba na kojoj je duàn dati odgovor u roku od 30 dana. Obavje{tavaju se akcionari "UNIS - Vaqaonica HVT# a.d. Bawa Lu- TU@BA ka, da je po osnovu smawewa osnovnog kapitala izvr{ena druga emisi- Kojom tuìlac [G "Jasenik# Bratunac navodi da je tuèni Sretko Gogi} dana ja akcija, klase "A#, tako da je izvr{eno smawewe ukupnog broja akci- 14.11.2002. godine, po~inio {umsku {tetu u {umi zvanoj KIK u Odjeqewu 99 GJ ja sa dosada{wih 54.221.654 na 22.825.956, s tim da je nominalna vrijed- "Krièvica#, time {to je bez odobrewa izvr{io bespravnu sje~u 40 komada mladih stabala u koli~ini od 2,10 m¿ ogrevnog drveta i time pri~inio tuìocu {tetu u nost jedne akcije ostala nepromijewena -1 KM. O izvr{enim promje- iznosu od 53,60 KM. nama dana 3.6.2005. godine poslato je obavje{tewe Centralnom registru Dostavqawe poziva i tu`be tuènom smatra se izvr{enim po proteku roka od 15 hartija od vrijednosti. dana, od dana objavqivawa. SUDIJA TEODORA PETKOVI] 4. i 5. jun 2005. OGLASI 7 "GLAS SRPSKE# AD "GLAS SRPSKE# AD BAWA LUKA BAWA LUKA

Broj: AD-1360/05 Broj: AD-1359/05 Datum: 3. jun 2005. Datum: 3. jun 2005.

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl. glas- Na osnovu odluke Nadzornog odbora "Glas Srpske# AD Bawa Luka, br. AD- 1344/05 od 31. maja 2005. go- nik RS# broj 41/03) i odluke Nadzornog odbora "Glas Srpske# AD Bawa Luka, br. AD-1343/05 od 31. dine raspisuje se maja 2005. godine objavquje JAVNI KONKURS JAVNI KONKURS za izbor ~lanova Odbora za reviziju "Glas Srpske# AD Bawa Luka za izbor i imenovawe dva izvr{na direktora u Upravi "Glas Srpske# AD Bawa Luka

I U odbor za reviziju "Glas Srpske# AD Bawa Luka, biraju se tri ~lana: 1. Izvr{ni direktor Radne jedinice list "Glas Srpske# i glavni i odgovorni urednik; 2. Izvr{ni direktor Radne jedinice proizvodno-ekonomskih i pravnih poslova. II NADLE@NOSTI ODBORA ZA REVIZIJU Nadle`nosti ~lanova Odbora za reviziju utvr|ene su Zakonom o javnim preduze}ima, drugim zakonima NADLE@NOSTI IZVR[NIH DIREKTORA i podzakonskim aktima, Statutom preduze}a i drugim aktima preduze}a. Izvr{ni direktori obavqaju poslove iz svoje nadle`nosti utvr|ene zakonom i Statutom preduze}a. III MANDAT MANDAT Mandat ~lanova Odbora za reviziju je 4 (~etiri) godine. Mandat izvr{nih direktora je 4 (~etiri) godine sa mogu}nostima ponovnog izbora u skladu sa zakonom Republike Srpske. IV STANDARDI I KRITERIJUMI STANDARDI I KRITERIJUMI A) Op{ti uslovi . da su dràvqani Republike Srpske i BiH, A) Op{ti uslovi za izbor izvr{nih direktora . da nisu otpu{tani iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou, kao rezultat disciplinske mjere, 1. da su dràvqani Republike Srpske i BiH, da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji, 2. da su stariji od 18 godina, . .da nisu ~lanovi izvr{nog organa u politi~koj stranci ili ~lanovi organa zakonodavne, izvr{ne ili 3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost, sudske vlasti i ~lanovi upravnog, odnosno nadzornog odbora preduze}a, ili bilo kojeg oblika 4. da nisu otpu{tani iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (na bilo kojem nivou dràve organizovawa koje se bavi istom djelatno{}u, ili entiteta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Republici Srpskoj u peri- .da nisu osu|ivani i da se ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela koja su nespojiva sa du`nosti odu od 3 (tri) godine prije dana objavqivawa konkursa, u preduze}u, 5. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova izvr{nih direk- da nemaju finansijski i drugi interes u preduze}u, tora za koje se kandiduju, . da nisu zaposleni u preduze}u. 6. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, . 7. da se na wih ne odnosi ~lan IX 1 Ustava BiH, 8. da nisu lica koja obavqaju izvr{nu funkciju u politi~koj stranci, na bilo kojem nivou politi~kog B) Posebni uslovi obrazovawa. . VSS, diplomirani ekonomista, . najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci, B) Posebni uslovi za izbor izvr{nih direktora . posjedovawe licence ovla{}enog ra~unovo|e ili ovla{}enog revizora, . da imaju znawe iz okvira nadle`nosti funkcije za koju se kandiduju. 1. Izvr{ni direktor Radne jedinice list "Glas Srpske# i glavni i odgovorni urednik Ostali uslovi: . VSS, dru{tvenog smjera; sposobnost za savjesno i odgovorno obavqawe poslova ~lana Odbora za reviziju, . najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva na poslovima urednika u dnevnim novinama; . .poznavawe procesa rada preduze}a, procesa rada u redakciji novina i nadle`nosti organa uprave za . sposobnost za nepristrasno dono{ewe odluka i komunikacijske sposobnosti. koju se kandiduje; NAPOMENA: U nemogu}nosti izbora kandidata koji posjeduju traène licence izabra}e se kandidati . posjedovawe organizacionih i rukovodnih sposobnosti; bez licence, pod uslovom da ispuwavaju sve ostale uslove javnog konkursa. . visok moralni integritet i profesionalni ugled. V SUKOB INTERESA 2. Izvr{ni direktor Radne jedinice proizvodno-ekonomskih i pravnih poslova Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba interesa, - VSS, dru{tvenog ili tehni~kog smjera; kako je to propisano: - najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u oblasti grafi~ke tehnologije; . Zakonom o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS# broj 34/02); - poznavawe procesa rada preduze}a i nadle`nosti organa uprave za koju se kandiduje; .Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl. glasnik RS# broj - posjedovawe organizacionih i rukovodnih sposobnosti. 41/03) i aktima preduze}a.

SUKOB INTERESA VI POTREBNA DOKUMENTA Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba intere- Uz prijavu na konkurs sa adresom prebivali{ta i brojem telefona kandidati su du`ni dostaviti dokaze sa, kako je to propisano odredbama: o ispuwewu op{tih i posebnih uslova: . ~lana 5 Zakona o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS# broj 34/02), . Biografiju sa kretawem u slu`bi, . ~lana 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Sl. glasnik RS# broj 72/04), . Ovjerenu kopiju diplome, . ~lana 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Sl. glasnik . Dokaz o radnom iskustvu, RS# broj 41/03). . Ovjerenu kopiju li~ne karte, . Uvjerewe da se protiv istog ne vodi krivi~ni postupak, (ne starije od tri mjeseca), POTREBNA DOKUMENTA . Uvjerewe o dràvqanstvu (ne starije od {est mjeseci), Uz prijavu na konkurs sa adresom prebivali{ta i brojem telefona kandidati su du`ni dostaviti dokaze .Potvrdu da nije otpu{ten iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou ukoliko je bio zaposlen u dràvnoj o ispuwewu op{tih i posebnih uslova: slu`bi ili izjavu da nije bio zaposlen u dràvnoj slu`bi, . Izvod iz mati~ne kwige ro|enih, . Izjavu da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji. . Ovjerenu fotokopiju diplome o zavr{enoj {koli, . Uvjerewe o radnom staù - iskustvo u struci, Za kandidate koji budu izabrani u uì krug preduze}e }e slu`beno pribaviti uvjerewe iz kaznene evi- . Biografiju o kretawu u slu`bi, dencije. . Uvjerewe da se protiv istog ne vodi krivi~ni postupak, (ne starije od tri mjeseca), Sa svim kandidatima koji budu izabrani u uì krug Komisija Nadzornog odbora }e obaviti intervju, o . Uvjerewe o dràvqanstvu (ne starije od {est mjeseci), ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. . Qekarsko uvjerewe. Kandidati sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 10 dana od zakqu~ewa konkursa ne}e biti uzeti u razmatrawa u daqem procesu izbora. Za dokaze iz ta~ke 4, 5, 7 i 8 op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu, kao i izjavu o nepos- Imenovawe }e izvr{iti Skup{tina akcionara preduze}a na prijedlog Nadzornog odbora iz reda pri- tojawu sukoba interesa. javqenih najkvalifikovanijih lica na funkciju ~lan Odbora za reviziju. Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa i u|u u uì izbor Komisija za izbor }e obav- Dokumenta priloèna uz prijavu na konkurs ne}e se vra}ati kandidatima. iti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. VII ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA Rok za podno{ewe prijava je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas Srpske#. Rok za podno{ewe prijava je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa konkursa u "Glasu Srpske#. Neblagov- Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. remene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave sa potrebnim dokumentima mogu se dostaviti li~no na protokol u Pravnoj slu`bi "Glasa Prijave sa potrebnim dokumentima mogu se dostaviti li~no na protokol u Pravnoj slu`bi "Glasa Srpske# AD Bawa Luka, ul. Skendera Kulenovi}a 93 ili po{tom na istu adresu sa naznakom "Komisiji Srpske# AD Bawa Luka, ul. Skendera Kulenovi}a 93 ili po{tom na istu adresu sa naznakom "Komisiji za izbor izvr{nih direktora#. Nadzornog odbora#.

OBJAVQIVAWE KONKURSA VIII OBJAVQIVAWE KONKURSA Javni konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske#. Javni konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske#. NADZORNI ODBOR NADZORNI ODBOR

U skladu sa ~lanom 4 Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina glasnik RS#, broj 64/02-11 dio), TWINS PROM d.o.o, Isto~no Sarajevo, ul. Uprava za indirektno Vojkovi}i 296, 71123 Isto~no Sarajevo, objavquje Uprava za indirektno-nneizravno oporezivawe oporezivanje Bawa Luka Banja Luka OBAVJE[TEWE O STICAWU AKCIJA SEKTOR ZA POSLOVNE USLUGE "NOVA [TAMPA# a.d. Gradi{ka, Put srpske vojske bb, na osnovu koje nastaje obaveza objavqivawa ponude za preuzimawe, odnosno kupovine svih ak- Broj: 02-16-3810-11/05 cija sa pravom glasa. Datum sticawa akcija emitenta je 30.5.2005. godine. Datum, 3.6.2005. godine

TWINS PROM d.o.o. Isto~no Sarajevo na dan objavqivawa ovog obavje{tewa vlasnik je 895.655 akcija emitenta "NOVA [TAMPA# a.d. Gradi{ka, koje su redovne, pojedina~ne nominalne vrijednosti 1 KM, {to predstavqa 895.655 ISPRAVKA OGLASA glasa u Skup{tini emitenta ili 62,8006% od ukupnog broja glasova. U oglasu Uprave za indirektno oporezivawe BiH o javnom nadmetawu za Ponuda za preuzimawe bi}e objavqena u roku, pod uslovima i na na~in koji prikupqawe ponuda za zakup prostorija za potrebe carinske labora- je propisan Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava. torije, objavqenog dana 3. juna 2005. godine u dnevnom listu "Glas Srpske#, TWINS PROM d.o.o. Isto~no Sarajevo vr{i se izmjena, tako {to umjesto rije~i "Glavna kancelarija# treba da po punomo}niku "EUROBROKER# a.d. stoji "Sredi{wi ured#. Bawa Luka VLADIMIR JUGOVI], ^LAN TROFEJNE GENERACIJE TIMA SA MARAKANE" ZVEZDI VRATITI " SJAJ @elio bih da moj nekada{wi klub iz svega ovoga iza|e PARIZ - Filip Trusije ja~i i da se vrati na staze stare slave, kaè Jugovi} dobio je otkaz u Olimpiku iz BEOGRAD - Vladimir Jugovi}, mu se vrati onaj stari sjaj. Vrijeme li, na ~elu kluba trebate sposobnog Marseja. On mora napustiti jedan od najzaslu`nijih igra~a za je da se ne{to promijeni kako bi ~ovjeka koji je u stawu posloìti klupu zbog toga {to je klub za- dvostruku, svjetsku i evropsku titu- Zvezda kao klub imala vi{e rezul- taj tim i koji moè obezbijediti povr{io sezonu tek na petom mje- lu Crvene zvezde iz 1991. godine tata i da bi igrala u Ligi {ampi- treban novac. Me|utim, to su pita- stu francuskog prvenstva, {to spomiwe se ovih dana u medijima ona, ako je to mogu}e. Ono {to bi, wa koja }e se kod nas rje{avati ka- nije bilo dovoqno za plasman kao jedan od mogu}ih vodi~a ovog po mom mi{qewu, prvo trebalo na- snije, jer prije toga zna se {ta je re- u Kup UEFA, pa }e Olimpik kluba na po~etku 21. vijeka. praviti, to jest rije{iti, to su mno- dosqed. Najva`nije je {ta }e da od- nastupiti u Intertoto kupu. U Crvenoj zvezdi mnogo toga da- gi problemi oko sistema vlasni- lu~e organi Zvezde, to jeste ko }e Wegova zamjena ne}e biti po- nas nije jasno i u javnosti se ~uju ra- {tva. Ali nije na nama fudbaleri- da bude na ~elu. A ko preuzme odgo- znata prije sqede}eg nedjeqe, zne pri~e o tome ko bi mogao da doma da rje{avamo ta pitawa. Posto- vornost, on }e imati i glavnu rije~- a kao glavni kandidat spomi- |e na ~elo najtrofejnijeg fudbal- je ministri i drugi va`niji qudi zakqu~io je Jugovi}. we se @an Fernandez, strateg skog kluba u zemqi. Jugovi} se do- koji to treba da urade - rekao je Vla- Podsjetimo, pro{log vikenda Meca. vodi u vezu sa biznismenom i pred- dimir Jugovi}. ostavke su podneli prvi ~ovjek Cr- ¹ ¹ ¹ sjednikom Olimpijskog komiteta On je naglasio da je pred Upra- vene zvezde Dragan Xaji} i komplet- WUJORK - Jedan od najpo- Srbije i Crne Gore, Filipom Cep- vom, koja }e sredinom ovog mjeseca na Uprava kluba. Novo rukovodstvo znatijih centara u istoriji terom kao mogu}im tandemom na ~e- biti izabrana na Skup{tini kluba, bi}e izabrano na Skup{tini, koja NBA lige Xorx Majkan poznat lu Zvezde. velika odgovornost. bi se trebala odràti 15. juna, a i kao "We`ni div# umro je u 80. - Jedino {to mogu da kaèm je - Da biste bili u nekom kvali- kao glavni kandidati za mjesto pred- da bih èlio da moj nekada{wi klub tetnom takmi~ewu morate da ima- sjednika spomiwu se Dragan Xaji} godini u Arizoni. Legendar- iz svega ovoga iza|e ja~i, odnosno da te dobar tim. A da biste wega ima- i Aleksandar Bori~i}. ¥ ni ko{arka{ igrao je krajem 40. i sredinom 50. a sa Minea- polis Lejkersima osvojio je JUVENTUS MAJAMI TRE]I PUT SAVLADAO DETROIT pet prstenova. Igra~ koji je nosio broj 99 na le|ima uz ne- Korak do zavr{nice izbje`ne nao~ale primjer je Ne treba mnogim igra~ima i u dana{we WUJORK - Ko{arka- stonsi iskoristili izlazak pr- vrijeme, kada se igra iz kori- nam Kasano {i Majamija do{li su vog igra~a Hita te se serijom jena promijenila. na korak do veli- 13:6 vratili u igru. Ali, to ¹ ¹ ¹ TORINO - Generalni kog finala NBA linije bilo dovoqno da u po- RIM - Italijanski stru~- direktor novog italijanskog ge. U petoj utakmi- sqedwoj ~etvrtini stignu wak Lui|i del Neri u idu}oj {ampiona Juventusa Lu}ia- ci finala "istoka# do pobjede. sezoni vodi}e Palermo, koji no Mo|i u razgovoru sa no- na svom par- Trijumfom u petoj utak- je osvojio {esto mjesto u "Se- vinarima o planovima "sta- ketu su bili bo- mici Majamiju je potrebna riji A# i tako izborio pla- re dame# za novu sezonu je is- qi od aktuelnog jo{ jedna pobjeda kako bi \ Vladimir Jugovi}: Vrijeme za promjene sman u Kup UEFA. Del Neri takao da mladi napada~ Rome prvaka Detroita stigao u veliko NBA fina- je potpisao ugovor na dvije se- Antonio Kasano najvjerovat- sa 88:76. Me|u- le po prvi put u svojoj 17- zone i na klupi tima sa Sici- nije ne}e do}i na "Dele Al- tim, na kraju bi ih ova godi{woj isto- HOAKIN KAPAROS NAPUSTIO KLUPU SEVIQE lije zamijeni}e Fran}eska pi#. pobjeda mogla skupo riji. Gvidolina, koji je na kraju se- Fudbaleri Juventusa niko{tati jer se u Neuspjeh {esto mjesto zone podnio ostavku. su imali previ{e vremena posqedwoj da slave osvajawe "skudeta# ~etvrtini MADRID - Poslije pet sezo- Seviqa je pod wegovim vo|- jer su odmah morali otputo- povrije- na provedenih na klupi Seviqe, stvom izborila povratak u Prvu vati na turneju u Japan. Me- dio jedan {panski trener Hoakin Kaparos {pansku ligu, a u posqedwe dvi- |utim, i pored toga klupsko od najbo- (49) je podnio ostavku. je sezone je izborila i plasman u rukovodstvo ne miruje. Usko- qih igra- Premda su mu ~elnici kluba Kup UEFA. Ali, ovogodi{we {e- ro po~iwe prelazni rok i ~a "vre- ponudili novi, dvogodi{wi ugo- sto mjesto u klubu je progla{eno ve} sada treba osigurati do- line# vor, on nije èlio ostati na sta- neuspjehom, jer je tim porazom u lazak kvalitetnih igra~a. Dvejn dionu "Ramon San~ez Pihuan#. posqedwem kolu ispustio plasman Dugo se pri~alo da bi Vejd, a - Do{lo je vrijeme za rastanak. u Ligu {ampiona. ovog qeta u Torino trebao wegov Mislim da smo dobro igrali ci- Zanimqivo je ista}i da je Ka- do}i napada~ "vu~ice# An- nastup jeli sezonu, samo smo podbacili u paros peti trener koji je po zavr- tonio Kasano koji zbog svog u zavr- posqedwem me~u. Vrijeme koje sam {etku ove sezone ostao bez posla te{kog i nepredvidqivog ka- {nici proveo u Seviqi ne}u zaboravi- - prije su ugovore raskinuli i Ha- raktera vi{e nije toliko plej- ti, ali odlazim jer trebam novi vier Irureta (Deportivo), Cezar omiqen u svom sada{wem ofa je izazov - poru~io je Kaparos koji Ferando (Valensija), Antonio Lo- klubu. Ipak, generalni di- pod znaje sjajnim radom vratio renome pez (Atletiko Madrid), te San~ez rektor Juventusa Lu}iano kom pi- ovom klubu. Flores (Hetafe). ¥ Mo|i rekao je da vjerovatno tawa. \ Lui|i del Neri: ne}e do}i do realizacije po- - Tre- [TUTGART OSTAO BEZ TRENERA Palermo novi menutog transfera. nutno osje}am samo izazov - Ako Kasano ne do|e u jake bolove. Iz- Torino, to ne}e biti ba{ ni- gleda da sam pri- kakva tragedija, jer on nam likom jednog pro- Ostavka Zamera - Moj prethodnik je uradio sada nije potreban. Nama je dora istegnuo mi- sjajan posao i pred nama je ve- najbitnije da Bufon èli {i} te se nadam da [TUTGART - Trener wema~- na, odlu~io je da napusti klupu liki izazov. Idu}e sezone mo- ostati, tako da je za nas sve je ostalo samo na to- kog bundesliga{a [tutgarta, Ma- tima sa "Gotlib-Dajmler# stadi- ramo opravdati ove rezultate jasno. [to se ti~e nekih dru- me. Poslije de- tijas Zamer (37) podnio je ostav- ona. - rekao je Del Neri. gih poja~awa, jasno je da mo- taqnijeg pregle- ku. - Nije bilo lako donijeti ova- Ove sezone Del Neri je vo- ramo dovesti jednu zvijezdu da zna}emo {ta je Nekada{wi wema~ki repre- kvu odluku. Nisam uspio ispuni- dio Romu, ali je zbog lo{ih ako èlimo napraviti korak ta~no u pitawu - \ Dvejn Vejd: Povreda u zao ~as zentativac je poslije samo jedne ti zacrtani ciq i zbog toga sam rezultata podnio ostavku. u Ligi {ampiona - rekao je rekao je Vejd. sezone napustio klub. Pro{loga odlu~io da napustim klub - re- Kratko vrijeme bio je u Por- Mo|i ne èle}i i}i u deta- U trenutku kada je Vejd napu- Majami - Detroit 88:76 (O'Nil qeta potpisao je trogodi{wi kao je Matijas Sammer, koji je tu, a zbog sukoba sa igra~ima qe o kojem bi se igra~u mo- stio teren, doma}in je ve} imao ve- 20, Vejd 15 - Bilaps 21, Hamilton ugovor, me|utim po{to nije uspio prije dolaska u [tutgart treni- ubrzo je napustio Portugali- glo raditi. ¥ liku prednost (67:47), ali su Pi- 19). ¥ izboriti nastup u Ligi {ampio- rao Borusiju Dortmund. ¥ ju. ¥ POQSKI GOLMAN JIR@I DUDEK KATEGORIÂN @ELIM@ELIM OSTATIOSTATI UU LIVERPULULIVERPULU Na Enfildu" sam ve} dugi period i ne mogu da zamislim" da sada napustim klub, kaè Jirì Dudek LIVERPUL - Golman engle- da#. U finalu Lige {ampiona sam sqedwem minutu drugog produèt- skog Liverpula i reprezentacije ispunio èqe mnogih qudi i sigu- ka odbranio i {ut Andrija [ev~en- Poqske Jirì Dudek izjavio je da ran sam da }e me se bar neko zbog ka iz neposredne blizine. ne moè da zamisli da napusti taj toga sje}ati - rekao je Jirì Dudek. Me|utim, ovih dana se u medi- klub, kome je svojim odbranama pe- U finalnoj utakmici najemi- jima spekuli{e da bi Poqak, upr- nala pomogao da osvoji Ligu {am- nentnijeg evropskog takmi~ewa, kos ~iwenici da ima jo{ dvije go- piona. "crveni# su poslije boqeg izvo- dine ugovora, mogao uskoro da na- - Sa tom medaqom oko vrata, ja |ewa penala savladali Milan. U pusti klub, po{to je ve} potpisa- ne mogu da zamislim da napustim regularnom dijelu me~a bilo je na saradwa sa ~uvarom mreè {pan- Liverpul. Ovdje sam ve} dugi pe- 3:3. skog Viqareala, Pepe Rejnom. riod i ne èlim da idem sa "Enfil- Junak pobjede tima sa "Enfil- Dudek }e ovoga vikenda bra- da# bio je upravo Dudek, koji je neo- niti za poqsku selekciju u utak- Jirì Dudek: Ispunio bi~nim "plesom# na gol liniji us- mici kvalifikacija za plasman èqe mnogih pio da dekoncentri{e izvo|a~e pena Svjetsko prvenstvo protiv nala, ali treba ista}i i da je u po- Azerbejxana. ¥

TENIS FUDBAL PLIVAWE DANASDANAS NANA Bozoqac Podr{ka Sekretar SPORTSKIMSPORTSKIM po receptu treneru izbrisao iz Br~kog Smileskom Vujasina Ilija Slavko Goran STRANAMASTRANAMA Bozoqac Duwi} Grahovac STRANAMASTRANAMA Strana 2. Strana 3. Strana 4. 4. i 5. jun 2005. OGLASI

Kralja Alfonsa XIII br. 7, 78000 Banja Luka, tel. + 387/51/212-992, 212-996, 223-790, 223-791 booking hotela Tara - Be~i}i, E-mail: [email protected], www.unistours.com ANTALIJA - LET IZ BANJE LUKE OD 23.6.2005.

BUGARSKA - LET IZ BEOGRADA OD 4.7. DO 25.8.2005. - TRANSFER BANJA LUKA-BEOGRAD-BANJA LUKA

TUNIS - AVIONOM IZ BEOGRADA OD 4.7. DO 25.8.2005. - TRANSFER BANJA LUKA-BEOGRAD-BANJA LUKA

GRCKA - AVIONOM I AUTOBUSOM

EGIPAT - AVIONOM IZ BEOGRADA NOVO NOVO NOVO

SICILIJA - AVIONOM IZ BEOGRADA KRSTARENJA - VOLGOM, DNJEPROM, MEDITERANOM - GENERALNI ZASTUPNIK ZA REPUBLIKU SRPSKU

CRNA GORA - KOMPLETNA PONUDA

HRVATSKA - 198 HOTELA I PRIVATAN SMJEŠTAJ

RUSIJA - POLAZAK 25.6 - 3.7.2005.

35. GODINA S VAMA 2 OGLASI 4. i 5. jun 2005. REPUBLIKA SRPSKA Akcionarsko dru{tvo za promet nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa CENTAR ZA SOCIJALNI RAD Ul. Svetozara Markovi}a, baraka C BAWA LUKA a. d. Bawa Luka Na osnovu odluke Upravnog odbora broj: 02-6-30/05 od 26.5.2005. godine, Centar za socijal- 78000 Bawa Luka, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 83 A; Telefon: ++387 51 218 836, faks: 218 837; ni rad Bawa Luka, objavquje E-mail:[email protected] JAVNU LICITACIJU Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske za prodaju putni~kog automobila marke LADA NIVA ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 41/03) i odluke Nadzornog odbora "PETROL# a.d. Bawa Luka broj: NO-04-01-3985/05 od 26.5.2005. godine, raspisuje se I Putem usmenog javnog nadmetawa prodaje se putni~ki automobil sa sqede}im karakteris- JAVNI KONKURS tikama: za izbor Odbora za reviziju u "PETROL# a.d. Bawa Luka - putni~ki automobil LADA NIVA, 4x4, registarski broj 199-T-448 - oblik karoserije terensko - zatvoreno Raspisuje se javni konkurs za izbor 3 (tri) ~lana Odbora za reviziju "PETROL# a.d. Bawa Luka. - snaga motora 59 KW zapremina motora 1690 ccm I - NADLE@NOST ODBORA ZA REVIZIJU - godina proizvodwe 2003. Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornosti Odbora za reviziju utvr|ene su Zakonom o javnim pre- - mjesta za sjedewe 5 duze}ima i Statutom preduze}a. - po~etna prodajna cijena 12.020,00 KM II - MANDAT - u voznom stawu, registrovana do 24.3.2006. godine. ^lanovi Odbora za reviziju biraju se na period od ~etiri (4) godine. [ - STANDARDI I KRITERIJUMI: A - Op{ti uslovi: II Javno nadmetawe prodaje vozila obavi}e imenovana komisija dana 10.6.2005. godine u 12 1. da su dràvqani BiH, 2. da su stariji od osamnaest(18) godina, ~asova na parkingu ispred Centra za socijalni rad Bawa Luka. 3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost, U slu~aju da ova licitacija ne uspije, druga se zakazuje za dan 17.6. 2005. godine u 12 ~asova 4. da nisu otpu{tani iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou dràve ili en- pod istim uslovima. titeta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u RS u periodu od tri godine Ako ne uspije i druga licitacija prodaja }e se izvr{iti neposrednom pogodbom dana 21.6.2005. prije dana objavqivawa konkursa, godine. 5. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova ~lanova Odbo- III ra za reviziju, Navedeno vozilo moè se pogledati svakog radnog dana od 12 do 15 ~asova. 6. da se na wih ne odnosi ~lan 9, 1 Ustava BiH. B - Posebni uslovi: 1. visoka stru~na sprema, IV 2. pet (5) godina radnog iskustva u struci, Pravo na licitaciju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije licitacije uplate 10% vri- 3. da ima odgovaraju}i certifikat za obavqawe poslova revizije. jednosti od po~etne cijene. Polog izvr{iti na blagajni Centra za socijalni rad Bawa Lu- IV - SUKOB INTERESA: ka. Kandidati za ~lanove Odbora za reviziju ne mogu u~estvovati u konkursu za izbor i imenovawe ako Preuzimawe vozila }e se izvr{iti po izvr{enoj uplati od strane kupca. Svi tro{kovi imaju smetwi: padaju na teret kupca (porez i ostalo). - iz ~lana 5 Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 34/02), - iz ~lana 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 75/04), - iz ~lana 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni V glasnik Republike Srpske# broj 41/03). Sve informacije na telefon 051/319-960. V - POTREBNA DOKUMENTA: Uz prijavu ia konkurs, sa adresom prebivali{ta i brojem telefona, kandidati su du`ni dostaviti AD "[IPAD KOMERC# dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova i to: 1. izvod iz mati~ne kwige ro|enih, 2. ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli VII stepen stru~ne spreme, BIJEQINA 3. uvjerewe o radnom staù - iskustvu u struci, 4. biografiju o kretawu u slu`bi, Broj: 01 -251/05, 5. ovjerenu fotokopiju sertifikata - licence ovla{}enog ra~unovo|e ili revizora, 6. uvjerewe da se protiv istog ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), Dana: 1.6.2005. god. 7. uvjerewe o dràvqanstvu (ne starije od {est mjeseci), 8. izjava da nemaju finansijski ili drugi interes u preduze}u. Akcionarsko dru{tvo "[ipad komerc# Bijeqina, pravni sqedbenik AD "[ipad Za dokaze iz ta~ke 3, 4 i 6 op{tih uslova kandidati dostavqaju pismenu izjavu, kao i izjavu o nepos- komerc#, Sokolac, na osnovu odluke Skup{tine akcionara, raspisuje tojawu sukoba interesa. Dokumenta koja se dostavqaju moraju biti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove konkursa i u|u u uì izbor, Komisija za izbor Odbora za reviziju }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. JAVNU LICITACIJU VI - ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA: Rok za podno{ewe prijava je petnaest (15) dana od dana objavqivawa konkursa u javnom glasilu i ZA PRODAJU POSLOVNOG PROSTORA "Slu`benom glasniku Republike Srpske#. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. 1. Predmet prodaje je poslovni prostor: Prijave sa potrebnim dokumentima mogu se dostaviti li~no na protokol u Direkciju "PETROL# a.d. - Salon namje{taja u Bijeqini, ul. Kara|or|eva br. 117. Nekretnina se sastoji Bawa Luka, ulica Kraqa Petra I Kara|or|evi}a broj 83 A, ili po{tom na istu adresu, sa naznakom od suterena povr{ine 263,6 mŸ, prizemqa, povr{ine 168,66 mŸ i sprata povr{ine "Komisiji za izbor Odbora za reviziju# sa naznakom "NE OTVARATI#. 213,60 mŸ. VII - OBJAVQIVAWE KONKURSA: Javni konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas 2. Po~etna cijena za prodaju nekretnine utvr|ena je na osnovu procjene ovla{}enog Srpske#. sudskog vje{taka i iznosi 645.001,00 KM ({est stotina ~etrdeset pet hiqada i jed- Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. na KM). 3. Licitacija }e se odràti putem usmenog javnog nadmetawa koje }e se odràti Broj: 01-4064 /05 dana 13.6.2005. godine u 10 ~asova u sjedi{tu AD u Bijeqini, Neznanih junaka br. 6. 31. maj 2005. godine Bawa Luka 4. Nekretnina koja je predmet prodaje moè se pogledati svakog radnog dana od 8 NADZORNI ODBOR ~asova do 16 ~asova i o istoj informisati na telefone broj: 055/210-589, 201-527. 5. Kopija dokumentacije (procjena vrijednosti - fotodokumentacija) za nekretninu DOO "POSLOVNI INFORMATOR - REVIZIJA# moè se preuzeti u sjedi{tu AD, svakog radnog dana od 10 do 13 ~asova, uz dokaz o Kara|or|eva 5, Bijeqina uplati od 100,00 KM. telefon/faks 055/210-548 6. Nekretnina se prodaje po principu vi|eno-kupqeno, bez prava na naknadne rekla- 057/223-560 macije. e-mmail: [email protected] 7. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja poloè 10% JIB 4400432410008 od po~etne vrijednosti na blagajni AD "[ipad komerc#, Bijeqina. Broj: 01-116/2005. 8. Ukoliko kupac ~ija je ponuda prihva}ena ne uplati, na ìro-ra~un AD, izlic- Datum: 24.5.2005. godine itirani iznos umawen za poloèni depozit, u roku od tri naredna dana, prihvati}e se sqede}a ponuda koja nije mawa od po~etne vrijednosti. PSC "TAM# AD Bawa Luka 9. Ako na prvoj licitaciji ne bude dovoqno ponu|a~a, druga }e se odràti 20.6.2005. MI[QEWE OVLA[]ENOG REVIZORA godine, a tre}a 5.7.2005. godine u 12 ~asova u sjedi{tu AD.

1. Izvr{ili smo reviziju finansijskih izvje{taja Dru{tva PSC "TAM# AD Bawa Luka, sa stawem na dan 31.12.2004. godine, i to: Bilansa stawa, Bilansa uspjeha, Izvje{taja o promjenama u kapitalu i Bilansa tokova gotovine. Rukovodstvo Dru{tva je odgovorno za sastavqawe i sadrìnu finansijskih izvje{taja, prikazanim na stranama 2, 3, 4 i 5. Na{a odgovornost je da, na osnovu izvr{ene revizije, izrazimo mi{qewe o objektivnosti i istinitosti stawa imovine, kapitala i obaveza, kao i rezultata poslovawa i da li su pri wihovoj izradi po{tovani ra~unovodstveni standardi. 2. Reviziju smo izvr{ili u skladu sa ~lanom 8 Zakona o ra~unovodstvu ("Slu`beni glasnik RS# broj 18/99 i 62/02), Pravilnikom o reviziji finansijskih izvje{taja ("Slu`beni glasnik RS# broj 33/2003), Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji BiH ("Slu`beni glasnik BiH# broj 42/04) i Me|unarodnim standardima revizije. Me|unarodni standardi zahtijevaju da se revizija planira i izvr{i na na~in koji omogu}ava da se u razlo`noj mjeri uvjerimo da finansijski izvje{taji ne sadrè pogre{ne informacije od materijalnog zna~aja. Revizija ukqu~uje ispitivawe dokaza na bazi provjera putem uzoraka, kojima se potkrepquju informacije objelodawene u finansijskim izvje{tajima. Revizija tako|e obuhvata ocjenu primijewenih ra~unovodstvenih na~ela i vrednovawe zna~ajnih procjena koje je izvr{ilo rukovodstvo, kao i op{tu ocjenu prezentacije finansijskih izvje{taja. Smatramo da revizija koju smo obavili obezbje|uje solidnu osnovu za izraàvawe na{eg mi{qewa. 3. Po na{em mi{qewu finansijski izvje{taji objektivno i istinito o svim pitawima prikazuju stawe imovine, kapitala i obaveza Dru{tva na dan 31.12.2004. god. kao i rezultate poslovawa za 2004. godinu u skladu sa propisima o ra~unovodstvu i ra~unovodstvenim standardima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, na na~in opisan u napomenama uz finansijske izvje{taje. 4. Saglasno iznesenom ovla{}eni revizor izraàva pozitivno mi{qewe. DOO "Poslovni informator - revizija# Bijeqina Bijeqina, maj 2005. godine 4. i 5. jun 2005. OGLASI 3 Javno preduze}e "PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE# Public Company "REPUBLIC OF SRPSKA ROADS" 78000 Bawa Luka 78000 Banja Luka Vase Pelagi}a br. 10 10 Vase Pelagi}a St, Bosnia and Herzegovina tel. 051/309-128 faks 051/308-316 tel. +387/57/309-1128 fah +387/51/308-3316

Bawa Luka, 3.6.2005. godine Banja Luka, June 3, 2005.

POZIV ZA DOSTAVQAWE PONUDA INVITATION FOR BIDS Identifikacioni broj ugovora: RS-WB/05-12W Svjetska banka / IDA kredit br. 3626-BOS Contract Identification No: RS-WB/05-12W Naziv IDA kredita: projekat upravqawa putevima i bezbjednost saobra}aja World Bank/IDA Credit No: 3626-BOS World Bank IDA Credit Name: Road Management and Safety Project 1. Vlada Republike Srpske je dobila kredit od Me|unarodne asocijacije za razvoj (IDA) za Projekat upravqawa putevima i sigurnost saobra}aja i namjerava da usmjeri dio sredsta- 1. The Government of the Republic of Srpska has received a credit from the International De- va za pla}awe po ugovoru za rehabilitaciju puta Jahorina - Pale. Nadmetawe za ovaj ten- velopment Association (IDA) towards the cost of Road Management and Safety Project and in- der je otvoreno za sve ponu|a~e iz podobnih zemaqa kako je definisano u vodi~u: Nabavke tends to apply part of the funds to cover eligible payments under the Contract for the Rehabilita- iz IBRD zajmova i IDA kredita. 2. JP "Putevi RS# - Tim za realizaciju projekta ( ) poziva podobne ponu|a~e da dostave tion of Jahorina-Pale Road. Bidding is open to all bidders from eligible source countries as de- PIT fined in the Guidelines: Procurement under IBRD Loans and IDA Credits. zape~a}ene ponude za rehabilitaciju magistralnog puta P446 Jahorina - Pale. 3. Kriterijumi za izbor ponu|a~a, izme|u ostalog, su: 2. The PS "RS Roads" - Project Implementation Team (PIT) invites sealed bids from eligible bid- - kriterijumi propisani Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, posebno ~lan ders for the rehabilitation of main road R446 Jahorina-Pale. 23 Zakona; 3. Criteria for contractor selection, beside regular, comprise also: - minimalni zahtijevani iznos gra|evinskih radova, u bilo kojoj od posqedwih pet godina, - criteria defined by Law on Bosnia and Herzegovina Public Procurement, article No. 23; za uspje{nog ponu|a~a je 7.500.000,00 KM; - the minimum required annual volume of construction work for the successful Bidder in any of - minimalni zahtijevani iznos likvidnih sredstava, i/ili pristup kreditnoj liniji (neto the last five years shall be 7.500.000 KM; od drugih obaveza) za uspje{nog ponu|a~a je 1.250.000,00 KM. - the minimum amount of liquid assets and/of credit facilities net of other contractual commitments 4. Ponudbena dokumenta (i dodatne kopije) mogu se preuzeti svakog radnog dana na sqede}oj of the successful Bidder shall be 1.250.000 KM. adresi: 4. Bidding documents (and additional copies) may be purchased at: JP "Putevi RS# - PIT The Republic of Srpska Roads - PIT Vase Pelagi}a 10, 78000 Bawa Luka Vase Pelagi}a 10, od 8 do 15 ~asova 78000 Banja Luka Nepovratna naknada za set dokumenata je 300,00 KM ili ekvivalentan iznos u drugoj slo- from 8 to 15 hours bodno konvertibilnoj valuti. zainteresovani ponu|a~i mogu dobiti daqe informacije na for a nonrefundable fee of 300 KM, or its equivalent in a freely-convertible currency, for each set. istoj adresi. Naknadu treba da uplate sa pozivom na identifikacioni broj ugovora RS- Interested bidders may obtain further information at the same address. Non refundable fee should na sqede}e ra~une JP "Putevi RS# kod Razvojne banke jugoisto~ne Evrope, Bawa WB/05-12W be paid with reference to the Contract Identification No. RS-WB/04-012W to the RS "RS Roads" Luka: accounts with Razvojna banka jugoisto~ne Evrope, Banja Luka as follows: - 5620990000126594 (KM) i - 401540100-410-1813226 (devizni ra~un). - 5620990000126594 for local currency (KM) and 5. Ponude moraju va`iti 90 dana nakon otvarawa ponuda i moraju biti dostavqene sa garan- - 401540100-410-1813226 for foreign currency. cijom za obezbje|ewe ponuda u iznosu 42.000,00 KM ili ekvivalentnom iznosu u konvert- 5. Bids shall be valid for a period of 90 days after Bid opening and must be accompanied by se- curity of 42.000 KM or its equivalent in a convertible currency, and shall be delivered to the of- ibilnoj valuti i moraju biti dostavqene u kancelariju PIT na doqe navedenu adresu, do ili prije 12 ~asova 19.7.2005. godine po lokalnom vremenu, kada }e biti otvorene u prisustvu fices of the PIT stated below, on or before July 19, 2005. by 12 hours local time, at which time they ponu|a~a koji `ele da prisustvuju otvarawu ponuda. will be opened in the presence of the bidders who wish to attend. Kontakt osoba: dr Dragan Mihajlovi} Contact Name: Dr Dragan Mihajlovi} Organizacija: JP "Putevi RS# - PIT Organisation: Public Company "Republic of Srpska Roads" - PIT Adresa: Vase Pelagi}a 10, 78000 Bawa Luka Address: Vase Pelagi}a 10, 78000 Banja Luka, Bosnia and Herzegovina tel: + 387-51-309790 Telephone No: + 387 51 309 790 faks: +387-51-308316 Facsimile No: + 387 51 308 316

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA HAN PIJESAK OP[TINSKA UPRAVA - Stambena komisija za bora~ko-invalidsku za{titu op{tine Han Pijesak -

Broj: 04-56-21/05. Dana: 1.6.2005. god.

Stambena komisija za bora~ko-invapidsku za{titu op{tine Han Pijesak u skladu sa Pravilnikom o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida broj: 02-56-4/04 od 26.1.2004. godine, na osnovu ~lana 21 Pravilnika, a u skladu s rasporednim nalogom Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite Republike Srpske br. 05/5-4132-55/05 od 27.5.2005. godine, u vezi sa Programom stambenog zbriwavawa porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida - potprojekat za 2005. godinu, na sjednici odr`anoj 1.6.2005. godine, raspisuje KONKURS za dodjelu dva gra|evinska paketa porodicama poginulih boraca i ratnim vojnim invalidima stambeno nezbrinutim korisnicima iz tre}e prioritetne grupe, koju ~ine: 1. roditeqi poginulog borca - korisnici porodi~ne vojne invalidnine, 2. udove poginulog borca bez djece - korisnici porodi~ne vojne invalidnine, 3. ratni vojni invalidi druge kategorije invalidnosti bez utvr|enog prava na tu|u wegu i pomo}.

Uz prijavu - zahtjev za konkurs kandidati iz tre}e prioritetne grupe prila`u isprave kojima dokazu- ju osnovanost navoda: 1. za svojstvo ~lana porodice poginulog borca - rje{ewe o priznatom pravu na porodi~nu vojnu in- validninu, u ovjerenoj fotokopiji; 2. za stepen vojnog invaliditeta i ortopedski dodatak - rje{ewe o utvr|ivawu vojnog invaliditeta, u ovjerenoj fotokopiji; 3. za vrijeme provedeno u ratu - rje{ewe o utvr|ivawu kategorije borca, u ovjerenoj fotokopiji; 4. za stambenu situaciju, zavisno od stambene situacije - ako je podstanar (ugovor o podstanarskom odnosu); ako boravi u kolektivnom izbjegli~kom centru ili stanuje u napu{tenoj imovini (potvrdu Odsjeka Ministarstva za izbjeglice i raseqena lica) i drugo; ako stanuje u vlastitoj ku}i ili stanu, ku}i ili stanu roditeqa ili roditeqa bra~nog druga koja ne ispuwava minimum uslova za stanovawe - uslove }e utvrditi stambena komisija. Isprave se prila`u u ovjerenoj fotokopiji; 5. za broj ~lanova porodi~nog doma}instva - izjavom (ku}nom listom) izdatom i ovjerenom od nadle`nog organa uprave; 6. za zdravstvenu situaciju - nalaz i mi{qewe nadle`ne qekarske komisije, u ovjerenoj fotokopiji; 7. za socijalnu situaciju - rje{ewe Centra za socijalni rad o priznavawu prava, u ovjerenoj fotokopiji; 8. potvrdu Ministarstva za izbjeglice i raseqena lica da nije razmijenilo ili prodalo imovinu, odnosno da mu je vra}ena imovina, u ovjerenoj fotokopiji.

Iz opravdanih razloga prijave - zahtjeve za konkurs mogu podnijeti pod istim uslovima i kandidati iz svih ostalih prioritetnih grupa (1-1U). Prilikom utvr|ivawa koli~ine gra|evinskog materijala za svakog korisnika pojedina~no vrijednost gra|evinskog paketa ne moè pre}i iznos od 5.000,00 KM. Sredstva za stambeno zbriwavawe dodijeqena u vidu gra|evinskog paketa imaju karakter bespovrat- nih sredstava, {to podrazumijeva da je na taj na~in lice trajno stambeno zbrinuto, izuzev lica iz ~lana 6, stav 2 Pravilnika. Rok za podno{ewe prijava - zahtjeva komisiji po~iwe od prvog dana od dana objavqivawa konkursa u sredstvima javnog informisawa ("GLAS SRPSKE#) i vaì 15 dana od dana objavqivawa istog. Konkurs }e se uporedo objaviti i na oglasnoj tabli op{tinske uprave. Jun, 2005. godine Han Pijesak STAMBENA KOMISIJA 4 OGLASI 4. i 5. jun 2005. M A L I O G L A S I  M A L I O G L A S I  M A L I O G L A S I Ko~i}ev vijenac - ku}a VP 9,5 h Prodajem povoqno plac za ku}u Prodajem dvosoban saniran stan puta gradske tr`nice, tel. K U ] E 9,8 mŸ na 750 mŸ zemqi{ta, neza- V I K E N D I C E u B. Luci, ul. Kara|or|eva 400 u Boriku kod motela "Firenca# 052/213-207 vr{ena, mirna lokacija, tel. mŸ i 1,5 dunuma {ume, tel. 051/ 7 SP 68 mŸ, tel. 061/577-965; Prodajem stan u Prijedoru, 46 mŸ 065/632-818 Izdajem vikend ku}u, 4 leàja, 051/311-609 i prodajem ili izdajem kance- PRODAJA 317-464 Ku}a spratnica sa dvori{nim Zelenika 5 minuta od mora Drakuli} - 1650 mŸ zemqi{ta, sa Prodajem renoviran stan 73 mŸ lariju 16 mŸ, tel. 065/518-630 Derventa - prodajem ku}u u gradu objektom i PP na 620 mŸ upotreba kuhiwe, leàj 6 evra, zapo~etom gradwom objekta 9 h na Hisetama, 1300 KM po mŸ na pr- KUPOVINA 10,5 h 9,5 m (podrum + 2 etaè + zemqi{ta, ul. Kozarska, tel. mob: 065/435-879; 057/ 350- 9.5 mŸ (podrum i temeq) i vom spratu, tel. 051/319-729 tavan), na 1000 mŸ oku}nice, 065/511-121 804 odobrewem za gradwu; 065/632-818 Prodajem stan u Bawoj Luci, 93 Kupujem stan do 45.000 KM, cijena 32.000 evra, tel. Ku}a VP sa dvori{nim objektom Prodajem vikendicu sa garaòm, Dervi{i - gra|evinski plac 500 mŸ i 84 mŸ, a moè i zamjena za Star~evica, Borik, Obili}evo, 0038598263724 ili 0038535490426 i garaòm na 1200 mŸ zemqi{ta, dunum zemqe sa vo}wakom, vrt, mŸ sa temeqom 10 h 10 mŸ , pro- Sarajevo, tel. 051/216-067 nebitna spratnost, tel. 065/ Prodajem ku}u u Haxi}ima, tel. kod {kole u Zaluànima, tel. struja, voda, telefon, asfalt u jektom i odobrewem za gradwu; Luksuzno potkrovqe na Star- 934-107 065/528-320 065/632-818 Prijakovcima, tel. 051/392-606; 065/511-121 ~evici 100 mŸ, 90.000 KM, zvati Izdajem dvosoban stan, poseban Prodajem mawu ku}u i {upu sa Ku}a prizemnica sa dvori{nim 216-354 Gra|evinski plac 500 mŸ sa poslije 17 ~asova, tel. 065/ ulaz, povoqno, Wego{eva 22, tel. ba{tom od 500 mŸ zemqe sa svim objektom na 2500 mŸ zemqi{ta, u Prodajem vikendicu sa 3 dun. odobrewem za gradwu stambeno- 837-140 051/303-065 komunalijama, ul. Bose @ivkovi} Trnu uz autoput, tel. 065/632-818 zemqe pod vo}em i garaòm, poslovnog objekta 11 h 8 mŸ , u Tr- Prodajem povoqno trosoban stan Traìm stan od oko 50 mŸ na Ali- 118, Bawa Luka, tel. 051/279-127; Ku}a prizemnica na oko 1000 mŸ povoqno, tel. 061/577-965; 051/ nu kod Balkana; 065/511-121 na Hisetama - âire, tel. 051/ pa{inom poqu u Sarajevu, bez 302-795 zemqi{ta, u Trnu kod kasarne, 311-609 Gra|evinski placevi 500 - 1000 mŸ 465-263 posrednika, isplata odmah, tel. Prodajem ku}u i izdajem dvosoban tel. 065/511-121 Prodajem vikendicu u Glamo~an- na vi{e lokacija u Trnu, cijena Prodajem stan u Trebiwu, novo- 061/279-162 stan i garsoweru, tel. 065/ 690-804 Ivawska - centar - ku}a prizem- ima, tel. 065/596-695 26 - 36 KM/ mŸ; 065/632-818 gradwa, 70 mŸ po 1000 KM, tel. Kupujem stan u Bawoj Luci, bez Prodajem i mijewam ku}u u Jajcu nica na 3000 mŸ zemqi{ta, tel. Povoqno prodajem vikendicu i Gra|evinski placevi 600 - 1200 mŸ 0657458-665 posrednika od 40 do 50 mŸ, tel. za odgovaraju}u u Bawoj Luci, 065/511-121 1741 mŸ zemqe, tel. 051/219-342 u Prije~anima uz potok Brus- Prodajem dvosoban stan 80 mŸ u 065/604-188 tel. 030/657-772 Ku}a VP sa dvori{nim objektom nice, cijena 12 - 18 KM/ mŸ; strogom centru Bawe Luke, moè Kupujem garsoweru ili mawi jed- Prodajem ku}u 10 h 7, 3 etaè, na 1100 mŸ zemqi{ta, u Trnu kod 065/511-121 i zamjena za mawi uz doplatu, tel. nosoban stan, zvati na tel. useqiva, namje{tena - 80 odsto, Jezera, tel. 065/632-818 Z E M Q I [ T A Gra|evinsko zemqi{te 1000 - 065/669-730 065/591-861 moè isplata i za godinu dana Barlovci - ku}a VP 10 h 9 mŸ na 2000 mŸ u Motikama prije {kole, Prodajem trosoban san 80 mŸ I Kupujem jednosoban ili jed- sprat na Star~evici, ulica tj. kad se prevede, ima pet dunuma 500 mŸ zemqi{ta, cijena 28000 cijena 6 - 8 KM/ mŸ; 065/632-818 noiposoban stan na podru~ju gra- PRODAJA Kosovke djevojke, samo porez 3%, zemqe pod vo}em, tel. 065/624-480 KM, tel. 065/511-121 Prije~ani - 10500 mŸ zemqi{ta, da, tel. 065/510-746 Prodajem ku}u sa dva dvosobna Prodajem vikend ku}u 9 h 7 mŸ na tel. 051/310-933, Prodajem placeve u Trnu sa vo}wakom i starom ku}om, Prodajem petosoban stan 135 mŸ stana, garaòm i 350 mŸ placa 1200 mŸ zemqi{ta pod vo}em u izuzetna lokacija; 065/511-121 250.000 KM, naseqe Sunca, tel. Debeqacima, tel. 065/632-818 iza restorana "Jezero#, + poslov. prostor 135 mŸ tel. IZNAJMQIVAWE Prodajem zemqu 5800 mŸ, pogodno 00381 22 63 1 234; 064/383-5975, 065/736-770 Novija useqiva VP 11 h 9 u Tr- tel. 065/622-173, Drago za gradili{te, tel. 065/846-448 Prodajem ku}u 1/1, 100 mŸ cen- nu na dobroj lokaciji, central- 4454 B. P. Sremska Mitrovica Izdajem sprat ku}e sa gri- Prodajem povoqno 9 dunuma Prodajem stan u strogom centru jawem i garaòm, cijena tralno grijawe na lijepom mjesno grijawe, ~isti papiri, zemqe u Prijakovcima, blizu as- tu, ul. Dr Velimira ôvi}a 8, poèqno pogledati, tel. 051/584- Prodajem 5 dunuma zemqe, blizu 42 mŸ 1. sprat 60.000 KM, tel. 065/ 200 KM, tel. 051/380-262; falta 051/436-490 835-020; 065/894-767 Bawa Luka, povoqno, hitno, tel. 239; 065/584-919 Prijedora, pored rijeke Sane, Prodajem placeve u Rebrovcu, 065/437-442 007601 G 051/308-143 Prodajem ku}u na Lau{u, Reqe cijena vrlo povoqna, tel. 065/ Jednoiposoban stan 48 mŸ , I sprat, gradwa dozvoqena, cijena povo- strogi centar; 065/511-121. Prodajem 2 ku}e u ul. Koste Vo- Kneèvi}a kod br. 35 sa ured- 640-510 qna, tel. 051/429-762 Izdajem stan u ulici Carice jinovi}a i Gavrila Principa, nim papirima i gra|evinskom Prodajem 10 dunuma zemqe u Dvosoban stan 70 mŸ , I sprat, nase- Milice 54, stan je povr{ine 50 Prodajem 2,5 dunuma zemqe u koqe Lorka, nema kapitalne; vrlo povoqno, tel. 061/577-965; dozvolom prizemqe, sprat i [u{warima, struja, voda, tele- madu pored asfalta u [u{wari- mŸ na tre}em spratu, tel. 065/ 051/311-609 065/511-121. potkrovqe, tel. 051/ 352-045; 212- fon, asfalt, gradski prevoz, tel. ma, dozvoqena gradwa, tel. 634-070 Prodajem 2 vile u ul. Skendera êtvorosoban stan 105 mŸ , II 021 006246 051/216-140; 065/310-057 051/585-621 Izdaju se u B. Luci dvije nam- Kulenovi}a i na Lau{u, sa 2 sprat, strogi centar, salonski Prodajem ku}u sa seoskim Prodajem seosko imawe u G. Prodajem dva placa 500 mŸ u Tu- je{tene sobe sa upotrebom kuhi- trosobna stana i garaòm, tel. Ga}anima, kod Prijedora, cijena idealno za kancelarije; 065/ imawem u Milosavcima, tel. zlanskoj ulici (Star~evica), tel. we i kupatila, 10 minuta od 061/577-965; 051/311-609 po dogovoru, tel. 065/640-510 511-121. 065/520-669 051/424-876 Boske, tel. 051/232-106; 065/ Prodajem novu ku}u povr{ine Prodajem zemqu (kraj Vrbawe) u Eta`ni stan 135 mŸ , (prizemqe Prodajem ku}u u Prije~anima, Prodajem kompletno imawe na 352-251 170 mŸ i placem od 355 mŸ, tel. tel. 051/211-865 Babi}ima kod êlinca, moè i + sprat), sa {upom i garaòm u Izdajem dvosoban stan dvjema ~etvrtom kilometru êlinac - dvori{tu; 065/632-818. 065/520-623 Prodajem vikendicu u ârda~an- u placevima, dozvoqena gradwa - djevojkama ili bra~nom paru sa Jo{avka, povoqno, tel. 051/ Prodajem ili mijewam dvosoban Prodajem ku}u u Novom Sadu ili ima - 3 km od mosta u Kla{nica- voda, struja, asfalt, tel. 065/ 1 djetetom, cijena 180 KM, na 319-364 stan u Bawoj Luci 66 mŸ, za stan mijewam za odgovaraju}e u Bawoj ma, tel. 065/324-066 965-205 duè vrijeme, tel. 051/281-447 Prodajem plac sa dozvoqe- u Zagrebu, tel. 051/307-516; Luci, tel. 065/584-506 Prodaje se nedovr{ena ku}a 6,5 Prodajem ure|eno zemqi{te u Povoqno izdajem stan na duè nom gradwom u ul. Lov}enskoj 051/212-371; 00385 91 160 50 67 Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu h 7,5 i 1400 mŸ zemqe u Lakta{ima ogradi 3300 mŸ, na raskrsnici za Prodajem trosoban stan Petra vrijeme, Kara|or|eva 285 Lau{, na 850 mŸ zemqe, Ilije Gara{an- (Lug), tel. 051/314-757; 065/ aerodrom B. Luka, voda, struja, br. 82 povoqno, tel. 065/485-773; Preradovi}a 1 mŸ 1.450 KM, tel. tel. 0657583-457; 065/741-367 ina 61, tel. 065/628-990 932-230 tel. 051/532-490; 065/923-275 065/718-691 051/314-779 Izdajem ku}u, poseban ulaz, praz- Lakta{i, ul. Kozarska bb, viso- Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko- Prodajem placeve u Glamo~ani- Prodajem ku}u na 909 kvadratnih Prodajem dvoiposoban stan na na, tel. 051/413-589 ka prizemnica, namje{tena, use- madu pored asfalta u [u{warima, 1/1, voda, struja, telefon, as- metara, izlaz na dvije ulice, Vrh- Star~evici u ulici Rajka Izdajem namje{tenu sobu sa ku- qiva, dvori{ni objekat, up- ma dozvoqena gradwa, tel. 051/ faltni put do placa, svi UT- poqsku i Milana Cvijeti}a, tel. Bosni}a 17 ili mijewam za Jad- patilom jednoj djevojci, tel. laweno, 1500 mŸ zemqe, 1/1, tel. uslovi, tel. 051/460-880; 065/ 065/628-990 585-621 ran, tel. 065/697-802 051/280-537 051/466-799; 051/585-628 Prodajem ku}u sa prate}im ob- Prodajem gra|evinsko zemqi{te 653-147 Izdajem namje{tenu sobu sa ku- Prodajem 2500 mŸ zemqe u Jo{av- Povoqno prodajem stan u centru Prodajem u Slatini kod Bawe jektima, Vojkovi}i - Isto~no gradwa dozvoqena 1/1, cijena po [apca, 50 mŸ, tel. 00381-15-345- patilom jednoj djevojci, tel. Luke ku}u spratinicu i 32 dunuma Sarajevo, tel. 057/350-810 dogovoru, tel. 065/560-036; 051/ ci, uz regionalni put êlinac - 051/280-537 Prwavor, tel. 065/561-600 119/ 00381-63-7486894 zemqe sa farmom puèva, grads- Prodajem ku}u i zemqu u Omar- 463-592 Prodajem dva trosobna stana u Izdajem dvokrevetnu namje{tenu ki vodovod, struja, asfalt. Povo- skoj kraj asfalta, tel. 065/ Prodajem povoqno plac od 250 Prodajem parcelu zemqe od sedam sobu, upotreba kuhiwe, kupati- dunuma na ôkorskim poqima, Gradi{ci, 79 mŸ, ulica Hilan- qno za sve djelatnosti, a 371-338 mŸ u Rati{evini kod Igala (Cr- la, centralno grijawe, poseban pokraj parcele prolazi asfalt, darska i 83 mŸ ulica Vidovdans- naro~ito za sport, rekreaciju i Prodajem ku}u sa poslovnim na Gora). Moè i zamjena za au- ulaz, Nova varo{, ul. Milana voda i struja, tel. 051/281-217 ka, tel. 051/813-525; 065/663-787 odmor, sve 1/1, tel. 051/458-631; prostorom na placu 450 m u to, tel. 065/922-499 Radmana 51, tel. 051/305-825 Prodajem placeve u Rebrovcu, Podajem trosoban stan na 588-028 Lazarevu sa UT za izgradwu Prodajem plac 515 mŸ u Draku- Izdajem jednosoban namje{ten gradwa dozvoqena, cijena povo- Star~evici - 80 mŸ, kontakt tel. Obili}evo - ku}a spratnica sa poslovno-stambenog objekta, tel. li}u, 50 m udaqen od crkve, pa- stan, Vladike V. Nasti}a 16, qna, tel. 051/429-762 051/351-944 i 065/730-328 i do 15 dvori{nim objektima i garaòm 051/305-855 piri 1/1 i UT uslovi, tel. 065/ na tel. 051/320-061 Lau{, tel. 051/282-591; 065/ na 900 mŸ zemqe, pogodno za grad- 514-117 Prodajem 2 placa po 500 mŸ, ul. 568-779 Prodajem novu useqivu ku}u u Tuzlanska 76, Star~evica, Bawa Prodajem u Obili}evu trosoban wu; tel. 065/632-818 Modri~i, 170 mŸ stambenog pros- Prodajem placeve u Bijeqini, stan 83 mŸ, 3. sprat, 1.100 KM/mŸ, Izdajem dvosoban namje{ten stan Ko~i}ev vijenac - ku}a spratni- udaqene od centra oko 2 km, ci- Luka, tel. 051/424-876 na Petri}evcu, ul. Zore Ko- tora i garaù 25 mŸ naseqe Prodajem placeve ul. Koste tel. 051/310-017 ca (dupleks) sa podrumom kot- jena po dogovoru, tel. 055/201-509 Prodajem u Obili}evu gar- va~evi} br. 50, tel. 051/344-147; Vi{nik, tel. 065/635-091, moè Jari}a, uredni papiri, tel. lovnicom i garaòm, povoqno, Prodajem gra|evinsko zemqi{te soweru, 30 mŸ, 1. sprat 44.000 + 065/337-820 zamjena za okolinu Bawe Luke 051/351-850 tel. 065/511-121 Prodajem ili mijewam ku}u sa gradwa dozvoqena 1/1, cijena po porez na promet i jednosoban 36 Izdajem stan dvoiposoban na Ku}a spratnica sa dvori{nim dogovoru, tel. 065/560-036; 051/ Prodajem gra|evinsko zemqi{te mŸ, sprat, 43.000 + porez na duè vrijeme ne namje{ten kod poslovnim prostorom u Kqu~u infrastruktura kompletna VIII objektom i garaòm na 600 mŸ za odgovaraju}e u Bawoj Luci, 463-592 promet, tel. 051/310-994 crkve Rebrova~ke, tel. 051/ zemqi{ta uz tranzitni put kod dozvoqena gradwa, cijena po do- tel. 065/579-594 Prodajem povoqno plac u Moti- Prodajem u centru dvosoban stan 417-249 âjaveca, tel. 065/632-818 govoru, tel. 051/463-592; 065/ Prodajem ku}u u Gradi{ci, 10 h kama i placeve na Star~evici, 62 mŸ, prizemqe, dozvoqeno pret- Izdajem dvosoban stan u Bawoj Dervi{i - ku}a spratnica (su- 563-036 10 m (plac 700 mŸ), visoka prizem- tel. 061/577-965; 051/311-609 varawe u pos. prostor 1500 KM/mŸ Luci, tel. 065/984-182 teren, prizemqe, sprat, potkrov- Prodajem 40 dunuma zemqe sa nica u neposrednoj blizini Prodajem tri dunuma zemqe u + porez na promet, tel. 051/ Izdajem stan sa centralnim gri- qe) sa oko 360 mŸ stambeno- êsmi, dozvoqena gradwa, put, ku}om i pet pomo}nih objekata 8 310-994 jawem, poseban ulaz, studentima, tranzita za Podgradce. Ku}a ni- km od B. Luke - Prijakovci poslovnog prostora na 800 mŸ voda, struja i telefon, povoqno Prodajem dvosoban stan u Petra u~enicima i radnicima, tel. je potpuno dovr{ena, tel. 051/813- Prodajem placeve u Glamo~ani- zemqi{ta uz gradi{ku cestu, tel. tel. 065/430-910 Ra|enovi}a, 103.000 KM + porez 051/458-190; 065/542-456 525; 065/663-787 ma 1/1 voda, struja, telefon, as- 065/632-818 Prodajem dva dunuma zemqe na na promet, tel. 051/310-017 Izdajem jednoiposoban komforno Prodajem vikendicu u Bo{ko- faltni put, do placa, svi UT Dervi{i - ku}a spratnica 11 h 9 putu Bawa Luka - Motike, tel. Prodajem trosoban stan u Bawoj namje{ten stan, na Ko~i}evom mŸ (prizemqe, sprat, potkrovqe) vi}ima, 1,5 dunuma zemqe i vo}- uslovi, tel. 051/460-880; 065/ vijencu, poseban ulaz, tel. waka, povoqno, tel. 051/354-004 051/483-944 Luci, P - 71 mŸ u centru vojne novogradwa, nezavr{ena na 530 653-147 zgrade od fasadne cigle, tel. 051/217-678 Prodajem prizemqe ku}e, dvo- Prodajem zemqu u Rami}ima, mŸ zemqi{ta, tel. 065/511-121 Prodajem placeve za gradwu ku}e 065/638-472 Izdajem namje{tenu sobu, Ze- ri{nu zgradu i garaù u Srpcu {est placeva, tel. 065/628-990 Lau{ - ku}a spratnica (pri- 4 km od centra B. Luke, tel. Prodajem dvosoban stan, preko lengorska 13, povoqno, telefon, zemqe, sprat, potkrovqe) sa oko na putu za Derventu, tel. 051/ Prodajem u Jakupovcima sedam 065/837-884 dunuma zemqe 1/1 povoqno za sve puta Univerziteta, Bawa Luka, tel. 051/213-374, zvati poslije 20 450 mŸ stambeno-poslovnog pros- 840-839 Prodajem plac na Kr~maricama ~asova namjene, voda, telefon, struja i tel. 051/304-279 tora na 460 mŸ zemqi{ta, novo- Prodajem ku}u, dvori{na ku}a 2330 mŸ uz asfalt, voda blizu Izdajem stan dvjema u~enicama asfalt, tel. 051/539-006; 065 Prodajem dvosoban stan u gradwa, ure|eno, useqivo. ul. 767 mŸ zemqe, tel. 051/341-309; struja, tel. 065/595-497 sredwo{kolkama, upotreba ku- 650-289 Obili}evu, 51 mŸ, cijena 1.200 Kara|or|eva, tel. 065/632-818 065/630-619 KM/mŸ, tel. 065/974-307 patila i kuhiwe, u obzir dolaze Ku}a - vila sa oko 400 mŸ stam- Prodajem nedovr{enu ku}u 6,5 h Prodajem zemqi{te za ek- nepu{a~i, povoqno, tel. 051/302- sploataciju {qunka, 051/811-174 S T A N O V I Prodajem atraktivno potkrovqe beno-poslovnog prostora na 500 7,5 (useqiva) i 1400 mŸ zemqe u 4. sprat, centar, tel. 065/965-285 304; 065/897-013 mŸ zemqi{ta, dowi dio Star- Lakta{ima (papiri 1/1 struja, Prodajem zemqu u Rami}ima 6 Izdajem ku}u samcima studenti- PRODAJA Prodajem jednosoban stan u stro- ~evice, tel. 065/511-121 voda) 300 m od glavnog puta - ci- placeva, tel. 065/628-990 ma i |acima, stan mijewam za Prodajem gra|evinski plac u gom centru kod picerije Sanre- Lazarevo - ku}a VP 9 h 9,5 mŸ sa jena 53.000 KM, tel. 065/932-230 mo, tel. 051/312-045; 308-111; lok. ku}u, tel. 051/436-505; 065/959-128 Krupi na Vrbasu, veli~ine 1170 dvori{nim objektom i garaòm Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu Prodajem trosoban stan 80mŸ III 24-74 Izdajem sprat ku}e sa grijawem mŸ u apsolutnoj blizini ~uvenih na 520 mŸ placa uz staru gradi{ku na 850 mŸ zemqe, tel. 065/628-990 sprat - centar ili mijewam za Prodajem lijep dvosoban saniran i garaòm, tel. 051/380-262; cestu, tel. 065/632-818 Prodajem ku}u na po~etku Trna Vodenica i Umjetni~ke koloni- dva jednosobna, tel: 065/823-034 stan na 7. spratu kod motela 065/437-442 Lazarevo - stara ku}a sa PP na blizu crkve, tel. 065/671-964 je u Krupi na Vrbasu! Idealno Prodajem stan u Bawoj Luci 84 mŸ "Firenca# u Boriku, tel. 061/577- Izdajem namje{tenu sobu, Ze- i 93 cmŸ, a moè i zamjena za Sara- 440 mŸ placa, sa UTU za gradwu Prodajem ku}u sa oku}nicom od za vikendicu, na placu struja, vo- 965; 051/311-609 lengorska, tel. 051/213-374 novog objekta 13 h 12 mŸ gradi{ku 15 dunuma obradive zemqe u ko- da, i asfaltni put!, tel; 065/ jevo, tel. 051/216-067 Izdajem stan dvjema u~enicama, Prodajem - mijewam za Sarajevo Prodajem 3 trosobna stana cestu, tel. 065/511-121 madu u Malom Lijev~anskom 969-886 Star~evica - Borik povoqni, tel. 051/302-304 Drakuli} - ku}a VP 10 h 9 mŸ na Razboju, cijena povoqna uz do- Prodajem placeve u Lakta{ima, dvoeta`ni stan kod Rebrova~ke Izdajem dvosoban stan, ul. M. crkve i potkrovqe, tel. tel. 061/577-965; 051/311-609 1150 mŸ zemqi{ta, novogradwa, govor, tel. 051/316-433; 065/ tel. 065/635-012 IV Prodajem 2 dvosobna stana u Miqanovi} 10, B. Luka, tel. ura|eno, centralno grijawe, Prodajem povoqno 9 dunuma 061/510-142 714-333 Prodajem garsoweru povr{ine novogradwi 62 mŸ, a 50.000 KM, 051/380-494 odmah useqivo, tel. 065/632-818 zemqe u Prijakovcima blizu as- Izdajem dvosoban stan namje{ten ZAMJENA 25 mŸ u Sarajevu op{tine - Novi tel. 061/577-965; 051/311-609 Ku}a spratnica - dupleks, 140 mŸ falta, tel. 051/436-490 Grad ili mijewam za odgovara- Prodajem dvosoban stan, Aleja ili nenamje{ten na Lau{u, tel. stambenog prostora + dvori{ni Mijewam ku}u sa imawem u Prodajem 2,5 dunuma zemqe u koju}u u Bawoj Luci, tel. 056/ Sv. Save, kod apoteke "Zmijawe#, 051/281-385, zvati poslije 16 ~a- objekat na 330 mŸ zemqi{ta u Hrvatskoj za odgovaraju}e u madu pored asfalta u [u{wari- 885-709 65 mŸ na 2 sp. tel. 061/577-965; sova nasequ Rosuqe, tel. 065/511-121 okolini Bawe Luke, tel. 051/ ma, dozvoqena gradwa, tel. Prodajem stan - posl. prostor 051/311-609 Izdajem jednosoban, namje{ten Prodajem nedovr{enu ku}u, dva 463-890 051/585-621 centar Lakta{a, III sprat Prodajem ili mijewam za mawi stan u ku}i, sa centralnim gri- dunuma zemqi{ta sa vo}em, Ku}u u Slatini mijewam za stan Prodajem povoqno 2,20 mŸ zemqe potkrovqe, 80 mŸ, dva tel. novo, (uz doplatu) jednosoban stan u jawem, tel. 051/340-938 lokacija izuzetno povoqna za sve u Bawoj Luci ili istu prodajem, u Lakta{ima, Rije~ani, tel. povoqno, tel. 065/923-275; Prijedoru, 43 mŸ, centar grada, Izdajem dvori{nu ku}u kod namjene, tel. 051/370-007 tel. 065/305-892 065/595-350, tel. 065/595-350 051/532-490 ul. M. Obrenovi}a 18 a, preko "Glasa#, 065/684-429 4. i 5. jun 2005. OGLASI 5 M A L I O G L A S I  M A L I O G L A S I  M A L I O G L A S I Izdajem sobu jednoj djevojci, Izdajem dvjema djevojkama povo- Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za Izdajem poslovni prostor 20 mŸ Radim jeftino i kvalitetno mal- Vr{im usluge mqevewa svih vrs- povoqno, tel. 051/305-042 qno sobu u centru grada, tel. ve}i, ul. Tarasa [ev~enka, Nova na atraktivnoj prometnoj lokaci- terisawe samo 3 KM/mŸ, tel. ta ìta mlinom sa vodeni~kim Izdajem trosoban potpuno nam- 051/312-133 varo{, tel. 051/216-140; 065/ ji, Aleja Svetog Save, tel. 065/917-692 kamenom, cijena samo 0.20 KM/kg, je{ten stan u Obili}evu, klima Izdajem sobe, tel. 051/305-892 310-057 065/603-130 Traìm iskusnog pekara, u obzir tel. 065/822-004 ure|aj, satelitska antena, sve no- Izdajem mawu sobu u zgradi dvje- Mijewam stan, garaù u vlas- Izdajem lokal preko puta dvo- dolaze samo ozbiqne ponude, tel. Dajem instrukcije iz wema~kog vo, tel. 065/587-584 ma u~enicama, upotreba kuhiwe, ni{tvu Sanski Most za ku}u u rane Borik, tel. 065/512-010 065/219-061 jezika. 065/986-593, 051/128-509 Izdajem garsoweru i ku}u, tel. tel. 051/313-755, zvati od 7 do 9 i Bawoj Luci, tel. 051/313-399 Izdajem poslovni prostor (pro- Povoqno i uspje{no terapija an- Sudski tuma~ za engleski i rus- 065/568-645 od 20 ~asova davnica u radu), sa magacinom 100 ticelulit program, terapeutska ki jezik. Prevod i ovjera doku- Izdajem jednosoban namje{ten Povoqno izdajem mawi nam- mŸ, parno grijawe i parking pros- masaà, relax masaà, tel. menata. Poslovni centar Bana stan za bra~ne parove ili samce, je{ten stan bra~nom paru bez P O S L O V N I tor (upotrebna dozvola) moè za 051/224-662; 051/224-661 Milosavqevi}a 8, lok. 12, tel. tel. 051/464-991 djece ili dvjema ènskim osoba- P R O S T O R I ove namjene, tel. 051/429-524 Povoqno kucam maturske, semi- 051/302-584; 212-841; 065/535-820 Izdajem jednosoban namje{ten ma, ul. Qubice Mrkowi} 8, Izdaje se pod zakup skladi{ni i narske, diplomske i ostale e-mail:hope.school›blic.net; web: stan u ku}i, odvojen ulaz, tel. Bawa Luka poslovni (kancelarijski) pros- radove, tel. 065/543-178 /www.hopeschoolbl.org/ 051/460-381 Izdajem u~enicama sobu u zgradi, PRODAJA tor u Bawoj Luci, ul. Kara|or- Traìm posao fizioterapeuta, Zajednica eta`nih vlasnika, Ko- Izdajem mawi stan dvjema stu- grijawe, upotreba kupatila i |eva br. 79 (biv{a Rudarska uli- tel. 065/945-376 rduna{ka 8 B. Luka, traì po- dentkiwama, Borik sa cen. gri- kuhiwe, tel. 065/341-157 Prodajem kafe " # ca), tel. 051/300-134 Kvalitetno izra|ujem zubne pro- nudu za kre~ewe stubi{ta 1050 jawem, tel. 051/304-171 Azzurro Izdajem sobu studentkiwi, tel. Save Mrkaqa 9 i "Azzurro II# Izdajem dva prazna stana pogod- teze (klasi~ne, wisil), krunice i mŸ, naru~ilac obezbje|uje mater- Izdajem namje{tenu sobu sa kuhi- 051/313-487 Brace Potkowaka 11, tel. na za poslovni prostor, tel. mostove (porcelan, akrilat), tel. ijal, ponude slati na navedenu wom, poseban ulaz, tel. 051/ Izdajem sobu studentima, blizu 065/513-631 od 8 do 13 ~asova 065/568-654 065/636-733 adresu, pla}awe ìralno, rok 8 214-472 Univerziteta, tel. 051/462-032 Izdajem kancelarijski prostor, Kucam maturske i diplomske dana Izdajem namje{ten jednosoban Izdajem prazan ili polunam- strogi centar, prizemqe ekstra radove, kori~ewe radova po do- stan zaposlenoj ènskoj osobi Prodajem ku}u sa kafi}em, tel. je{ten stan na Paprikovcu pored 051/385-589; 065/348-559 ure|en, 71 mŸ, sa upotrebnom govoru, tel. 065/603-179 ili studentkiwi ili u~enici, bolnice, tel. 051/212-094 dozvolom, tel. 065/531-545; 065/ Vr{im uslugu prevoza kamionom R A Z N O tel. 051/211-170; ul. Sime Izdajem sobu studentkiwi, tel. Prodajem lokal 59 mŸ u cen- 603-211 do 2 t, tel. 065/373-877 Matavuqa 051/313-487 tru grada, sa svim dozvola- Izdajem kancelarijski prostor, Potrebne dvije kuvarice za rad Prodajem veliki ne- Izdajem prazan stan, 80 mŸ, na Izdajem jednosoban stan, na ma, potpuno opremqen, kao 55 mŸ, u strogom centru Bawe u restoranu i dvije konobarice formirani akvarijum, 240 spratu ku}e, poseban ulaz, Star- Petri}evcu ul. Jovice Savino- ~evica, tel. 051/683-196 od 20 do apoteka, tel. 051/216-460 Luke (Jevrejska 24), tel. 065/ sa iskustvom, tel. 065/535-300 lit, 100 h 56 h 45 cm. vi}a 816, tel. 051/347-535; 065/ 902-567 @ena gra|evinski tehni~ar 22 ~asa 696-676 Formirawe mogu}e po do- Izdajem namje{tenu sobu za- Prodajem ili izdajem lokal - Izdajem lokal na Hani{tu, tel. traì bilo kakav posao, moè i govoru, tel. 051/307-191; Izdajem namje{tenu ku}u, parno 065/936-990 ~i{}ewe, tel. 065/305-892 poslenoj èni na duè vrijeme Kafe-bar, povr{ine 42 mŸ zgra- 065/780-565 grijawe, poseban ulaz, telefon, da Karingtonka kod Gimnazije, Izdajem poslovni prostor u Pomo} za probleme sa ra~unarom, ili studentkiwi, tel. 051/211-170 cijena povoqna, u dvori{tu Studentkiwa traì dvokrevet- tel. 065/515-366 Lazarevu 3, tel. 065/311-360 virusi, OS, instalacija hard- obezbije|eno parkirawe kola, Izdajem poslovni prostor, 21 mŸ, dolazak na nu sobu u Prijedoru, u obzir ulica Jovice Savinovi}a 37 B, warea i softwerea, Prodajem dobro drveno bure za dolazi centar Prijedora, tel. Zbog odlaska u penziju Bawa Luka, Aleja Sv. Save, tel. adresu, tel. 065/360-813; rakiju oko 120 l, cijena 50 KM, tel. 051/314-807 povoqno prodajem komplet 051/342-817; 065/623-830 057/676-842; zvati od 18 do 22 ~a- Izdajem jednosoban polunam- e-mail:boriskn›blic.net tel. 065/713-592 sova fotografsku radwu sa Izdajem poslovno-kancelarijski Izra|ujem Internet prezentaci- Prodajem suvu gra|u (madra) orah je{ten stan, ulica Jovice Savi- prostor 78 mŸ ul. kr. Petra tel. je Va{e firme, ponude, usluge, Izdajem jednoiposoban stan, nam- novi}a 103 A, Petri}evac, tele- svim ma{inama i opremom, I i tre{wa i ma{inu G4 za naba~u, je{ten je, udoban i odvojen, na tel. 051/813-748; 813-528 UP 065/663-288 oglasa, izrada digitalnih slika, 065/518-630 fon, 051/345-117 Izdajem poslovni prostor, 30 mŸ, brzo i povoqno, tel. 065/360-813; Hisetama, tel. 051/217-678 Izdajem dvokrevetnu sobu sa ku- Prodajem woofer-e za auto, pio- Izdajem dvosoban prazan stan, ul. za sve vrste djelatnosti u ulici e-mail:boriskn›blic.net nir 12 in~a, 500 i poja~alo patilom, poseban ulaz, tel. Nikole Pa{i}a 5 (kod Ekonom- Kvalitetno i brzo usluge W Natalije Jovi} 6, poseban ulaz, 051/461-684 Prazan poslovni prostor u magnat 360 W i sherwood 120 W tel. 065/894-587 Livnu, Stjepana II Kotromani}a ske {kole), tel. 051/301-689 kwigovodstva, obrasci, licenca, RMS, tel. 065/899-737; 051/ Izdajem stan u ul. Vida Simur- Izdajem poslovni prostor 57 mŸ ostalo, samo ozbiqne ponude, tel. Izdajem jednosoban polunam- ~i}a na Lau{u, tel. 051/214-090 bb "N4#, iza pijace, povr{ina 52 312-922 je{ten stan u Lazarevu I, grijawe mŸ, dvije etaè, prodajem ili mi- u ulici Veselina Masle{e bb, 065/360-813; Povoqno prodajem TA pe}, 6 Izdajem mawi jednosoban stan tel. 065/527-758 KW na drva, cijena povoqna, tel. Hiseta, tel. 051/207-364 jewam za poslovni prostor ili e-mail:boriskn›blic.net sa postoqem na to~kove, cijena Izdajem poslovni prostor 100 mŸ Popravqam sve vrste fotoa- 051/355-300 Izdajem namje{ten trosoban stan stan u Bawoj Luci, tel. 061/ 160 KM, tel. 051/308-467 Izdajem djevojkama dvokrevetne u centru grada, tel. 051/468-077; parata - Miki, tel. 065/573-349 na po~etku Star~evice - prizem- 329-877 Prodajem èqeznu ogradu 50 sobe sa kuhiwom i kupatilom cen. Isajija Mitrovi~a 2 Kucam sve vrste tekstova, tel. qe ku}e porodici, zaposlenim Prodajem ili izdajem kancelar- du`nih metara, tel. 057/350-681 grijawe, vlastito odvojeni ulaz, 051/469-747; 065/531-239 osobama ili studentima, tel. iju 16 mŸ, tel. 065/518-630 Prodajem grobnicu sa ~etiri cijena povoqna, tel. 051/281-763 051/311-301 GARA@E Kompjuterska obrada tekstova, mjesta u pravoslavnom grobqu Izdajem jednosoban namje{ten tel. 051/469-747 Izdajem prazan dvosoban stan u IZNAJMQIVAWE Borik Bawa Luka, tel. 065/ stan, poseban ulaz, ul. Du{ana Brusim i lakiram parket i brod- ulici Mihajla Putina, tel. Prodajem dvije zidane garaè po 973-605 Diqevi}a 15, tel. 051/463-816 ski pod, tel. 051/428-070; 065/785- 065/774-473 Izdajem poslovni prostor 17 mŸ sa kompletnom doku- Prodajem gliser "elan# - 450 Izdajem namje{tenu sobu jednoj 769; 065/545-943 Izdajem namje{tenu sobu, Srp- 100 mŸ salonskog tipa, 4 mentacijom, u Bawoj Luci, J. ~etiri sjedi{ta, trajler, ceradu osobi, grijawe, tel. 051/302-599 Du~i}a 9, dvori{te do ambasade Vr{im mjerewe TV signala i skih pilota 48, povoqno i korito bez motora, tel. 051/218- Izdajem jednokrevetnu sobu stu- tel. linije, ISDN, kli- SAD, tel. 065/513-071 montaù zemaqskih i satelit- dentima, Stepe Stepanovi}a, tel. Izdajem dvokrevetnu sobu stu- matizovano - strogi cen- 220; 319-913 dentkiwi ili zaposlenim djevo- Izdajem garaù u ul. Cara skih antena, tel. 065/832-122 065/587-686 tar, tel. 051/216-051 Lazara, Obili}evo, tel. 065/ Dajem ~asove i instrukcije iz en- Prodajem o~uvan ofset "Roto- Izdajem praznu ku}u, tel. 051/319- jkama, poseban ulaz, Boriku, zgra- print# A-3 format, povoqno, da, tel. 051/304-704 668-877 gleskog jezika, 1 sat/5 KM i pre- 223 Povoqno izdajem lokal u Gra- Izdajem zidanu garaù u centru vod dokumenata - strana A4/10 tel. 065/804-841 Izdajem namje{tenu sobu sa ku- Izdajem namje{tenu ku}u na di{ci na prometnoj lokaciji, Traìm za motokultivator "hon- Lau{u, sa dvije garaè, tel. grada - ul. Jevrejska, tel. 065/ KM, tel. 065/938-401 patilom, poseban ulaz, tel. povr{ine 15 mŸ, tel. 065/301-484, 357-622 Izvodim povoqno sve vrste da 320-360 mio standard Osijek# 051/319-223 065/520-623 051/819-945 klipwa~u, Borislav Popovi}, Izdajem stan na Lau{u, dvosoban Izdajem garaù u ul. Kolo srp- rigips radova i ugradwu lami- Izdajem dvosoban namje{ten kom- Hitno potreban poslovni pros- skih sestara br. 1, tel. 051/207-755 nata, tel. 065/768-745 tel. 051/468-114 foran stan, tel. 065/415-097; i trosoban moè namje{ten ili tor za kancelariju, tel. 065/ Prodajem novu kadu, duìne 160 nenamje{ten, tel. 051/281-191; Izdajem garaù S. Kulenovi}a Projektujemo i gradimo mon- 065/911-060 346-260 103, tel. 051/461-574 ta`ne ku}e i vikendice po cm i bojler emajlirani 80 litara, Izdajem dvokrevetnu namje{tenu 065/569-066 Izdajem u zakup poslovni pros- tel. 065/791-259; 051/586-261 Izdajem jednosoban namje{ten Izdajem zidanu garaù, ulica naruxbi, zima nije prepreka, tel. sobu |acima ili radnicima, tel. tor pogodan za maloprodaju ili Gajeva iza Boske, tel. 065/955-145; 065/775-533 Prodajem povoqno dijelove za 051/469-734 stan sa centralnim grijawem slo- veleprodaju kao i tri kancelar- "fi}u 750 i 850#, tel. 051/539- bodan od 1. jula, tel. 051/301-689 051/304-138 "Adria# - hitno potrebni komer- Izdajem dvosoban stan u Za- ije u ul. Stepe Stepanovi}a B. Izdajem garaù blizu okru`nog cijalisti, plata po dogovoru, tel. 006; 065/650-289 luànima, ul. Blagoja Parovi}a Izdajem od 15.7.2005. jednosoban Luka, tel. 065/714-333; 051/ suda, povoqno, tel. 051/219-798 065/591-823 Prodajem doma}u {qivovicu, od 2 E, tel. 051/386-306 namje{ten stan u zgradi, tel. 429-676 Iskusan TV mehani~ar traì neprskane {qive, neprepeka, Izdajem djevojkama dvokrevetnu 051/461-751 Izdajem od 15.7.2005. posl. pros- starost 4 god. 10 KM/l, tel. Izdajem namje{tenu ku}u samci- posao u struci, moè i elek- sobu sa centralnim grijawem, tor 20 mŸ u radu na Star~evici POSAO 051/211-802 ma, studentima i |acima, stan mi- troinstalacije, te ku}ni majs- poseban ulaz, tel. 051/466-348. kod pumpe, tel. 051/461-752; Prodajem dva nova stola za sito jewam za ku}u, tel. 051/436-505; tor, tel. 065/377-555 Izdajem dvokrevetne sobe, pose- 467-656 USLUGE 314-692; 065/959-128 Potrebni saradnici za prodaju {tampu, tel. 051/280-909 ban ulaz, centralno grijawe, ci- Izdajem poslovni prostor 16 mŸ Izdajem praznu ku}u i dvori{ni uvoznih mebl-{tofova za tapaci- Prodajem ~etiri aluminijumske jena povoqna, tel. 065/542-456; sa upotrebnom dozvolom sani- Brza i kvalitetna usluga feluge, golf-pasat, ~etrnaesti- 051/465-927; 458-190 objekat, tel. 051/319-223 rawe namje{taja, po dogovoren- tarnim ~vorom, telefonom i dostave plina, tel. 065/510- im uslovima, tel. 065/638-472 ca. Zvati poslije 17 ~asova ili Izdajem sobu sa dva leàja, tel. ZAMJENA parkingom, tel. 065/834-042 subotom i nedjeqom cijeli dan, 065/757-872 356; 051/314-607; 007336 G Ovla{}eni sudski tuma~ za en- Mijewam stan 40 mŸ, vlasni{tvo Izdajem poslovni prostor, Om- gleski jezik, prevod i ovjera tel. 065/673-328 Izdajem jednosoban stan, tel. ladinska 34, B. Luka kod biv{eg 051/341-534 Omladinska za Zagreb, tel. 00385 Traìm profesora engleskog dokumenata, povoqno, tel. 065/ Prodajem bagremovo koqe za restorana "Pe}ina#, tel. 051/ Izdajem dvosoban nenamje{ten 91 79 88 888 jezika u penziji radi dràwa 583-266 ograde, pulceve za gra|evinare, stan na Petri}evcu, u ul. Jovice Mijewam dvosoban stan, 58 207-418 ~asova, tel. 065/415-097 Usluge hemijskog dubinskog TV grundig sa daqinskim 66 cm, Savinovi}a, tel. 065/907-433 KM/mŸ, za ve}i u uèm centru gra- Izdajem poslovni prostor 16 mŸ Kucam maturske diplomske sem- ~i{}ewa automobila, luks sje- 120 KM, ku}ni friìder "obod- Izdajem dvosoban stan polunam- da stan je u ulici Tarasa [ev- sa upotrebnom dozvolom sani- inarske i sli~ne radove, tel. di{ta, tapaciranog namje{taja, in#, odli~an 130 KM, {iva}u je{ten u ulica Vojvode Sin|e- ~enka, Nova varo{, tel. 051/ tarnim ~vorom, telefonom i 065/224-551 tepiha, polirawe automobila, ma{inu wema~ke proizvodwe, li}a 46, tel. 051/281-575. 216-140; 065/310-057 parkingom, tel. 065/834-042 Kucam maturske diplomske sem- kvalitetno, povoqno, tel. 065/ kao nova, ma{inu za mqevewe Izdajem dvosoban stan u nasequ Mijewam stan 65 mŸ na êngi} Izdajem poslovni prostor na au- inarske i sli~ne radove, tel. 581-791; 065/641-010 mesa sa trofaznim motorom za Lazarevo, Bawa Luka, tel. 051/ Vili u Sarajevu za odgovaraju}i toputu, 3 km od centra, ulaz sa 051/469-747 Povoqno reèmo i vozimo drva, mesare, 150 KM, tel. 051/370-711; 465-078 u Bawoj Luci. tel. 033/520-356; autoputa i iz naseqa, tel. - "Merkur# osigurawe - osigu- tel. 051/207-196; 065/324-114 065/206-060 Izdajem stan u Lazarevu, povo- +387 61 52 936 065/976-353 ravamo tebe i tvoj ìvot, tel. Posao ~i{}ewa prostorija i Prodajem aparat za kafu "ego- qno, tel. 065/546-654 Mijewam dvosoban stan u Bawoj Izdajem poslovni prostor 50 mŸ 065/988-235 sli~no ili wege bolesnika, tel. mat# sa broj~anicima, mlin za Izdajem dvosoban namje{ten Luci za sli~no u Bijeqini, tel. drugi sprat, Jevrejska bb, centar, Dipl. ing. poq. sa dugogodi{wim 051/281-101 kafu, eureka, 4 ugostiteqska sto- stan, cijena 250 KM, zvati na tel. 051/302-805 tel. 065/684-104 iskustvom nudi stru~ne i fi- Vidovita kroz san, {oqu i pala i 16 stolica, tel. 065/972-889 065/573-475 Mijewam jednosoban stan u Izdajem lokal na Hani{tu, 27 mŸ, zi~ke usluge u ratarskoj, vo}ar- suq skida crnu magiju, rje{ava Prodajem vitrinu, stoli}, tr- Izdajem namje{ten dvosoban stan Boriku, 39 mŸ za dvosoban uz do- tel. 065/518-774 skoj i sto~arskoj proizvodwi kao mnoge porodi~ne i poslovne pezarijski sto, {est stolica i djevojkama ili mla|em bra~nom platu, tel. 065/538-109 Izdajem u zakup tvrdi plato od i pode{avawa radnih i prikq. probleme, Medina, tel. 055/ regal, tel. 051/462-864 paru u Novoj varo{i, ul. Stevana Mijewam dvosoban stan, za jed- 0,5 dunuma uz tranzitni put, L. poq. ma{ina, tel. 065/ 306-235 206-715 Prodajem harmoniku velmajster Mokrawca, informacije na tel. nosoban uz dogovor u Bawoj Lu- Novoseliji, voda i struja, tel. Kucam maturske, diplomske i os- "stela# 32 basa, zvati poslije 051/309-362; 065/859-025 ci u centru grada, tel. 051/316-692 065/306-235 Traì se radnik da 3 do 5 tale tekstove, cijena 0,60 KM po podne, tel. 051/311-626 Izdajem u~enicama sobu sa dva Mijewam trosoban stan 74 mŸ u Izdajem (prodajem) poslovni puta mjese~no obi|e na- stranici, tel. 065/800-210 Prodajem prirodno p{eni~no i leàja, sa upotrebom kuhiwe, centru [ipova za sli~no u Bawoj prostor povr{ine 50 mŸ, tel. {im automobilom objekat Dajem instrukcije iz wema~kog kukuruzno bra{no sa mlina sa zgrada, zvati od 7 do 9 i od 20 Luci, Doboju, Bos. Brodu i 065/520-623 firme u [ipragama i oba- jezika, tel. 065/986-593; 051/ vodeni~kim kamenom, tel. 065/ ~asova, tel. 051/313-755 Br~kom, a moè i prodaja, tel. Izdajem (prodajem) poslovni vi poslove odràvawa. 282-509 822-004 Izdajem trosoban nenamje{ten prostor povr{ine 12 mŸ, tel. Kvalitetno i brzo usluga kwi- 050/371-683 Firma "Luka# AD, Bawa Kupujem siceve predwe sa stan na Petri}evcu, cijena 300 Mijewam jednosoban stan pod 065/520-623 govodstva, obrasci, licenca, os- naslonima za ruke za kombi Luka, tel. 065/526-680; Volk- KM, tel. 051/314-920, zvati posli- Star~evicom za isti ili sli~an Izdajem poslovni prostor u cen- talo, samo ozbiqne ponude, mob. swagen T3, tel. 065/822-004 je 15 ~asova na drugoj lokaciji, tel. 065/ tru 20 mŸ u zgradi, povoqno, nam- 007652 B. P. 065/360-813; 051/300-848 Izrada Prodajem jedno grobno mjesto u Izdajem garsoweru (dvori{nu 613-498 jena kancelarije, tel. 065/305-827; internet prezentacija Va{e grobqu "Sveti Pantelija#, tel. ku}u), poseban ulaz, tel. 051/460- Mijewam dvosoban stan u Obi- 065/909-824 Brusim i lakiram parket i brod- firme, ponude, usluge, oglasa, 051/464-692 957; 065/611-359 li}evu za mawi oko stare bol- Izdajem dvije kancelarije na dru- ski pod, tel. 051/428-070; 065/545- izrada digitalnih slika, brzo i Prodajem ma{inu sija~icu sa Izdajem jednosoban i dvosoban nice u Bawoj Luci, tel. 065/ gom spratu u Gospodskoj, pov. 35 943; 065/785-769 povoqno, mob. 065/360-813; 051/ ~etiri reda, i mlin za ìto, tel. san u ulici Boìdara Axije, tel. 974-307 mŸ klima, ~ajna, telefon, cijena Postavqam keramiku povoqno, 300-848 581-202 051/281-491 Mijewam jednosoban i dvosoban 900 KM, tel. 065/451-724 tel. 051/352-416; 065/775-837 Pomo} za probleme sa ra~unarom, Prodajem 4 gume za auto radijal- Izdajem nenamje{ten dvosoban stan za sli~no ili ku}u na Izdajem poslovni prostor za Elektroinstalacije postavqam virusi, OS, instalacija hardware- ka, "tuberal# 185/60 R 14 82 H, stan u Zaluànima, tel. 065/ Makarskoj rivijeri, tel. 065/ kancelariju, u centru grada, tel. povoqno, tel. 051/352-416; a i softwere-a, dolazak na adresu, proizvodwa Francuska, tel. 439-980 974-307 065/305-287; 065/909-824 065/979-060 mob. 065/360-813; 051/300-848 051/314-452 6 OGLASI 4. i 5. jun 2005. MALI OGLASI MALI OGLASI MALI OGLASI

Prodajem ambalaù bawalu~ke na ru~na, jedna elektri~na, vaz- Prodajem "kadet 1,3#, god. 1983. u Prodajem Fiat Croma 2.0 ie, 1989, Prodajem kamion "mercedes 508#, Momak 39 god., visok 185 cm, Pivare, 15 gajbi, po 5 KM, tel. du{ni jastuk za sjedewe, sve no- o~uvanom stawu, RBG. do 6. jula registrovan do 8.2005, fulloprema ispravan u voznom stawu veoma teàk 85 kg èli da upozna osobu 051/314-452 vo, vrlo povoqno tel. 051/380-822 2005. god. tel. 065/687-444 sem klime i koè, alarm, bloka- povoqno, tel. 065/687-960; od 40 god. do 45 god., tel. 051/ Prodajem {tampariju komplet, Prodajem 2 kau~a, vise}u kuhi- da mjewa~a, alu feluge, {iroke, 051/306-770 468-107 mogu}a kompenzacija, tel. wu duìne 2,5 m, plakar ormar Prodajem "kadet 1,3#, god. gume, garaìran, cijena 3.500 Prodajem kombi "reno trafik#, Traìm ~ovjeka, iskusnog, 48 - 55 061/224-175 kao ameri~ki plakar duìne 2,5 1983, u o~uvanom stawu, hitno, tel. 051/282-244 poslije 16 g. pr. 86, generalno ura|en is- godina, da ima lijep izgled, auto Prodajem grobnicu sa ~etiri m, dje~iji radni sto (kao or- ~asova tekla registracija, cijena fik- po mogu}nosti, moè i sa sela, mjesta u Pravoslavnom grobqu registrovan do 6. jula mari}) povoqno, tel. 065/357-622 Prodajem 318 godina sna 1800 KM, tel. 065/510-766 iskqu~ivo radi braka, tel. Borik Bawa Luka, tel. 065/ 2005. godine, 065/687-444; BMW I, Prodajem pile}e kosti za ku}ne proizvodwe 2003. ocariwen, Sve vrste retrovizora za auto- 065/337-390 973-605 qubimce, profesionalnu ma{inu zvati iza 18 ~asova; Prodajem rakiju viqamovku do- pla}en porez, neregistrovan, tel. buse, kamione i kombi vozila, za prawe su|a, tel. 051/303-127 007640 G 065/747-791; 050/211-858 xipove, te kriva i rezana ma}u 22 grada, 1 l=15 KM, tel. Prodajem dje~ija kolica, fri- IZGUBQENA 065/861-419 Prodajem TAM 75. registrovan, ogledala sa ugradwom za put- ìder kombinovani, auto pak- Prodajem "fijestu 1.3#, god 96, cijena povoqna, tel. 065/686-230 ni~ka kola, farovi za "golf# i Prodajem dobro bure za rakiju registrovana do septembra, ci- DOKUMENTA oko 120 l, cijena 100 KM, tel. tregere, hrastove letve, 250 h 745, Povoqno prodajem nov skuter, "mercedes# - majstor minuta, tel. jena 58000 KM, tel. 065/564-702 065/813-592 kancelarijski sto 180 h 90 cm, zapremine 125 kubika, pla}eni i 065/538-048 Prodajem trogodi{wu neprepe- tel. 051/461-684 Prodajem "golf 2# dizela{, tel. porez i carina, tel. 051/318-376 Prodajem ili mijewam za stan Kupujem starine - zidne satove, 065/568-782 Izgubqena beogradska ~enu {qivovicu, 43 stepen, {qi- Prodajem GT 4, 89. godi{te, reg- "BMW 318 I#, 2003. g. p., ocari- va "savka#, 10 KM/1, tel. 051/ kwige, novac, ordewe, namje{taj, Prodajem gliser, "elan# - 450 istrovan do 6. mjeseca, tel. wen i pla}en porez, tel. 050/211- dokumenta (li~na karta, 211-802 sve starije od 80 godina, isplata ~etiri sjedi{ta, trajler, ceradu 051/458-126; 065/946-351 858; 065/747-791 voza~ka dozvola) na ime Prodajem skije "elan#, tel. odmah, tel. 065/510-766 i korito bez motora, tel. 051/218- Prodajem "ford fijestu 1.3#, Peji} Slavko Beograd, 065/974-307 Loto, doma}i i strani, sistem- 220; 319-913 komplet opremqena, god. 2001. LI^NI OGLAS nagrada slijedi, tel. sko igrawe grupe igra~a, tel. Prodajem {qivovicu od dvije go- Povoqno prodajem "zastavu 101 tel. 065/510-203 065/562-805 dine, ja~ine 19 gradi i rakiju lo- 065/416-723 GTL# g. p. 1984, pre{la 85.000 Prodajem TAM i "trabant# u is- Austrijanac, dobro situiran, zova~u, ja~ine 20 gradi, tel. Prodajem jedno grobno mjesto u KM istekla registracija 20.5 pravnom stawu, tel. 051/581-202 star 36 godina traì ènu Srp- 051/461-639 grobqu "Sveti Pantelija#, tel. tel. 065/581-769 Prodajem "zastavu 128#,1987. go- kiwu iskqu~ivo radi braka, od 25 Prodajem poja~alo za bas gitaru, 051/464-692 Prodajem povoqno Wolkswagen dina proizvodwe, tel. 065/641- do 36 godina, jedno dijete ne OGLAS U OKVIRU 3 KM tel. 065/329-759 Prodajem rakijski kotao 100 l, jetta, g. p. 1986, reg. do 16.12.2005, 436; 051/219-214 (zvati od 15 do smeta. tel. 0043732399418; Prodajem povoqno nov regal, tel. tel. 051/586-261; 065/791-259 tel. 065/754-748 22 ~asa) 00436644615037 OGLAS U NEGATIVU 5 KM 065/522-170 Prodajem dva mlina monofazni Prodajem "golf 2#, dizel, tel. Prodajem 2 kau~a, 2 foteqe, 2 i trofazni, tel. 051/581-202 065/568-782 friìdera, tel. 051/303-625 KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE Prodajem traktor "ferguson#, Prodajem povoqno kamion "mer- Prodajem u Gradi{ci veliki tel. 051/581-202 pisa}i sto, tel. 051/814-050 cedes 608#, moè i zamjena za Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima), Prodajem ma{inu sija~icu za mawi uz doplatu, tel. 051/280-717; Prodajem balirano sijeno, tel. kukuruz, tel. 051/581-202 065/575-157 putem po{te na adresu: Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka 050/213-382; 065/739-027 Prodajem barby bicikl, odli~no # Prodajem regal i plakar za hod- Prodajem kombi "subaru# 1000 o~uvan, za djevoj~ice iznad 5 go- ili e-mail adresu: [email protected] nik, tel. 051/304-454 dina 40 KM, tel. 051/219-553 ccm, 1986 godi{te, u odli~nom Prodajem u Gradi{ci veliki Prodajem 170 kom. monte i 8 ro- stawu, tel. 065/564-498 pisa}i sto, tel. 051/814-050 gova za krov novi 10 h 14, duìna Prodajem "trabant# i TAM, tel. Tekst: ...... Prodajem polovan zamrziva~ 5 m, tel. 051/281-695 051/581-202 "sandu~ar#, gorewe, 300 l cijena Prodajem brako prikolicu sa Prodajem skoro nov skuter sa 700 200 KM, tel. 051/350-185; 051/ ...... {atorom, o~uvana i garaìrana, kilometara 50 cm¿ i trajnom reg- 350-196 istracijom pod garancijom do av- Prodajem ma{inu za prèwe tel. 051/218-251 Prodajem laku neupotrebqavanu gusta 2005, tel. 051/315-890; ...... kafe (skoro nova) sa specijal- 065/530-861 nim zatvorenim poklopcem, tel. rasklopivu kamp. prikolicu Prodajem TAM 2001. generalno 0038512859304 marke "SHIFM-2#, sa ugra|en- Prodajem lamelu korpu, druk im du{ecima za 4 osobe, cijena, ura|en, o~uvan tel. 051/586-261; ...... leàj i vodenu pumpu za "opel 1000 KM, tel. 065/616-833; 051/ 065/791-259 211-558 Prodajem "mercedes 240 D#, kar- askonu# 1.600, zadwa vu~a, tel...... 052/333-666 avan, registrovan, g. p. 1984; tel. Prodajem 12 du`nih metara AUTOMOBILI 051/380-629 ukrasnog zimzelena, tel. 051/ Prodajem "reno 11# g. p. 1986. u Telefon: ...... 353-461 Prodajem registrovanog "jugu# u dobrom voznom stawu, cijena Prodajem troja invalidska koli- voznom stawu povoqno, tel. 1.200 KM, havarisan, registrovan ca, jedna sa stolicom za WC, jed- 061/577-965; 065/952-054 do juna o. g., tel. 065/491-014 ......

MARKETING

telefon: 051/211-968

tel/faks: 051/212-004

E-mail: [email protected]

Veselina Masle{e 13 Bawa Luka

misli na vas 4. i 5. jun 2005. OGLASI 7 TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE a.d. JP[ "SRPSKE [UME# RS SOKOLAC BAWA LUKA [UMSKO GAZDINSTVO "LISINA# SKUP[TINA MRKOWI] GRAD Broj: 01-204-778/05. OBAVJE[TEWE AKCIONARIMA Datum: 3.6.2005. godine Ulica Pavla Xevera br. 3, Na osnovu ~lana 32 Statuta Telekomunikacije RS a.d. Bawa Luka, Skup{tina akcionara na tel. 050/211-603; faks 050/211-201 sjednici odrànoj 27.5.2005. godine, donijela je IX Na osnovu ~lana 46 Zakona o {umama ("Sl. glasnik RS#, br. 13/94, 10/97, 23/98 i 43/02) i ~lana 6 Pravil- nika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, direktor [umskog gazdin- ODLUKU stva "Lisina# Mrkowi} Grad, objavquje: o isplati dividende akcionarima Telekoma Srpske OGLAS ZA DRUGO JAVNO NADMETAWE O USTUPAWU SQEDE]IH RADOVA I U [UMARSTVU ZA IZVO\EWE Akcionarima Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka ispla}uje se, iz ostvarene neto dobiti za 2004. godinu, dividenda u iznosu od 30.769.230,00 KM. I Odjeqewe Vrsta posla Koli~ina (neto) Bruto cijena po jed. 16. "a, b# GJ "Ov~ara# sje~a i izrada 4.545 m¿ qetna sezona 11,08 KM II zimska sezona 9,26 KM Dividenda se raspore|uje srazmjerno na sve akcije dru{tva po principu svakoj akciji isti izvoz oblovine 2.689 m¿ qetna sezona 11,65 KM nominalni iznos od 0,068 KM. zimska sezona 14,54, KM III iznos cijepanih 1.856 m¿ 14,07 KM Dividenda se ispla}uje akcionarima Telekomunikacija RS a.d. Bawa Luka koji imaju taj sta- Po~etak izvo|ewa radova 17.7.2005. dnevna dinamika 65 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.10.2005. go- tus na dan 16.6.2005. godine, a o ~emu }e biti obavije{teni putem sredstava javnog in- dine. Sortirawe i prevoz j/s trupaca sa me|ustovari{ta Mlini{te (kod upravne zgrade) po cijeni od 7 KM/m¿. formisawa. Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena IV 17. "a# GJ "Ov~ara# sje~a i izrada 3.085 m¿ qetna sezona 15,50 KM/m¿ Kao datum po~etka isplate dividende utvr|uje se 17.6.2005. godine. zimska sezona 14,94 KM/m¿ izvoz 2.183 m¿ qetna sezona 11,08 KM/m¿ V zimska sez. 13,02 KM/m¿ Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa, a ista }e se objaviti u sredstvima javnog in- iznos 902 11,58 KM/m¿ Po~etak izvo|ewa radova 17.7.2005. dnevna dinamika 44 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.10.2005. go- formisawa dostupnim na podru~ju cijele Republike Srpske. dine. Sortirawe i prevoz j/s trupaca sa me|ustovari{ta Mlini{te (kod upravne zgrade) po cijeni od 7 PREDSJEDAVAJU]I SKUP[TINE KM/m¿. Nenad Tomovi}, dipl. Vrsta posla Koli~ina Bruto cijena pravnik 45. GJ "Ov~ara# sje~a i izrada 6.147 m¿ qetna sez. 12,75 KM/m¿ zimska sez. 10,57 KM/m¿ izvoz 5.249 m¿ qetna sez. 15,04 KM/m¿ U skladu sa gore navedenom odlukom Uprava preduze}a }e sa 17.6.2005. godine, kao danom zimska sez. 20,43 KM/m¿ po~etka isplate dividende, u dnevnom listu "Glas Srpske# a.d. Bawa Luka objaviti uput- iznos 898 18,98 KM/m¿ stvo o na~inu isplate dividende akcionarima. Po~etak izvo|ewa radova 17.7.2005. dnevna dinamika 88 m¿, rok zavr{etka izvo|ewa radova 15.10.2005. go- UPRAVA PREDUZE]A dine. Sortirawe i prevoz j/s trupaca do me|ustovarit{a Mlini{te (kod upravne zgrade) po cijeni od 7 KM/m¿. II U~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove: Po{tovani ~itaoci, - Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3 iz sudskog registra); - Da imaju rje{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra za Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske; - Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa budemo novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. (popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kvali- To je na{ prilog Republici Srpskoj kakvu svi èlimo, tolerantnu, fikacione strukture (obrazac M-1); - Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od predra~unske vri- pomirenu i kreativnu. "Glas Srpske#, na koji vas pozivamo da se jednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na ìro ra~un br. pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome. Va`no je da znate da se u 562-099-00003388-30 kod Razvojne banke ili na blagajnu naru~ioca (peti primjerak ili uplatnica); - Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske {ume# na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih republi~kih RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske (referenca). i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go- III di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu Ponude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed navedenih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu: va`ne informacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, [G "Lisina# Mrkowi} Grad, ulica Pavla Xevada br. 3 - Komisiji za otvarawe ponuda, sa naznakom ponu- nudimo i popust, i to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% da za oglas broj: 01-204-778/05. i napomenom NE OTVARATI. Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca. i tromjese~nom 5%. Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa.

IV ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 17.6.2005. u 10 ~asova u prostorijama [G "Lisina# Mrkowi} Grad. Neblagovremene, kao i ponude uz koje nije priloèna traèna dokumentacija ili koje odstupaju od Tromjese~na Polugodi{wa Godi{wa utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude. V Kriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i: 43 KM 82 KM 145 KM - najpovoqnija ukupna bruto cijena nià od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smiju prihvatiti ve}e cijene, ili cijene iste kao u oglasu, - referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima s JP[ "Srpske {ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske, - kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika, - tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost, - dinamika i rok zavr{etka. NARUXBENICA VI Zainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od predra~unske vrijednosti radova preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objekte rada na terenu Ta~an naziv i adresa pretplatnika ______u dane 9. i 10.6.2005. godine. Tenderska dokumentacija se preuzima do 10 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|enim ______predstavnikom naru~ioca. Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je tehni~ki direktor, tel. 050/211-603. Pretpla}ujem se na: DRU[TVO ZA UPRAVQAWE 1. "Glas Srpske# broj primjeraka ______PIF "BLB-INVEST# AD BAWA LUKA

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je Na osnovu ~lana 18, stav 3 Statuta Dru{tva za upravqawe PIF "BLB-INVEST# a.d. Bawa Luka, Up- ravni odbor Dru{tva za upravqawe PIF "BLB-INVEST# a.d. Bawa Luka, 051/212-263 051/212-283 faks SAZIVA

051/212-264 14. redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Dru{tva za upravqawe PIF "BLB-INVEST# a.d. Baqa Luka (u daqem tekstu Dru{tvo) za dan 29.6.2005. godine, sa po~etkom rada u 18 ~asova u prostorijama Nove bawalu~ke banke a.d. Bawa Luka. Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84 Za sjednicu se predla`e sqede}i DNEVNI RED

1. Izbor zapisni~ara i predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara Dru{tva; M. P. ^itak potpis i tel. 2. Razmatrawe i usvajawe skra}enog zapisnika sa 13. redovne sjednice Skup{tine akcionara Dru{tva, odr`ane dana 14.4.2005. godine; 3. Razmatrawe izvje{taja o obavqenoj reviziji finansijskih izvje{taja Dru{tva za 2004. godinu; 4. Izmjena odluke o raspore|ivawu neto dobiti Dru{tva ostvarene u 2004. godini; 5. Razmatrawe m dono{ewe odluke o pove}awu osnovnog kapitala Dru{tva; 6. Razno.

U slu~aju nemogu}nosti odr`avawa Skup{tine akcionara Dru{tva u zakazano vrijeme ponovqena sjed- V A [ mmiissllii nica Skup{tine akcionara Dru{tva zakazuje se za isti dan na istom mjestu sa po~etkom rada u 19 ~asova, sa istim dnevnim redom. Materijali za sjednicu Skup{tine akcionara Dru{tva mogu se preuzeti u prostorijama Dru{tva, Bawa L I S T nnaa vvaass Luka, ulica Marije Bursa} 7, radnim danom u periodu od 8 do 16 ~asova. UPRAVNI ODBOR OGLASI 4. i 5. jun 2005. INTERVJU \URO DAMJANOVI], KWI@EVNIK GLASA PLUS" U" KWIGAMA SU TAJNE BOGA

Strana 2.

BRISEL POSLIJE FRANCUSKOG I HOLANDSKOG NE" " EVROPA SE BUDI? Evropski lideri priznali da su uzdrmani. [amar ~itavoj Evropi ili borba za ravnopravniju socijalnu politiku Strana 3. POSQEDWI HERCEGOVA^KI OPAN^AR NEMA MOMKA BEZ SEQAKA

Najvi{e obuvam lovce, guslare i kulturno-umjetni~ka dru{tva, ali i kom{ije u Berkovi}ima, veli Du{an Kqaki}

Strana 5. U BO[KOVI]IMA KOD LAKTA[A I MUKA RADOST RA\A U Bo{kovi}ima `ivi desetak bra~nih parova koji su proslavili zlatnu svadbu, me|u wima i Jagoda i Bo{ko Kresojevi} Strana 6. O JEZIKU U MEDIJIMA NESRPSKI SRPSKI

Povode}i se za na{im novinarima, i Nu{i}evo Sumwivo lice" bismo trebali" prevesti u Sumwivu osobu" " Strana 11. SA ^LANOVIMA GRUPE NEVERNE BEBE" "

VJERNI JEDINO Snimio Ranko [IBAREVI] Mogu li dva litra te~nosti stati u litarsku fla{u? Na ovo pitawe egzibicionisti PUBLICI ve} dugo poku{avaju da daju potvrdan odgovor, ali im vje~ito izmi~u argumenti, a najmawe polovina te~nosti se uzalud prospe. Evropska elita je u Francuskoj Neverne bebe" su odrasle. Iza" wih je 1.499 koncerata i Holandiji poku{ala da u jednu glasa~ku kutiju utrpa dva razli~ita stava i brojna vjerna publika. o evropskom ujediwewu. I nije uspjela. Visoki i malo vi{i predstavnici u BiH Uprkos imenu, trude se uprli su da u prili~no tijesnu briselsku posudu utjeraju" svu dejtonsku te~nost". " " da je ne iznevjere Opet je pokipjelo. Jedino se trud entuzijaste na na{oj fotografiji moè nazvati Strana 13. istinskim pregala{tvom - bez opasnosti po druge (ako izuzmemo motori}) 2 INTERVJU 4. i 5. jun 2005. \URO DAMJANOVI], KWI@EVNIK U KWIGAMA SU TAJNE BOGA bavne rane i druge rane... `vakawe Kada i kako ste Da li jo{ pi{ete pjesme za djecu? Pisac ima dva jezika. Jezik kojim govori i jezik kojim bez hleba gladnih. Sad svako kuka, po~eli - Mislim da sam sa svojom de~- kukuma~e i pla~e. Vreme kukawa i ?da pi{ete? jom poezijom zavr{io. Isto kao {to razmi{qa. Retko bogatstvo retkih! Ja nemam ni{ta plakawa! Pa ovo je, kaù, demokra- - Po~eo sam da pi{em jo{ kao dete zavr{i osnovnu {kolu. Ta mo- drugo osim jezika. Meni su slova o~i. Boga ne traìm tija, pa se sme kukati. I penzione- dete. Tako po~eh i ja, jo{ kao dete, ja de~ja zbirka "Negde ne{to peva# ri {trajkuju. Po~e}e i mrtvi da dete neba, da govorim rimovanim, vi{e ne}e biti druga u novom peva- C M C M Y K na nebu, bog je u meni. Danas sve stoji u krugu, okre}e {trajkuju; u stvari, mrtvi i {traj- nebeskim jezikom. Li~no mislim da wu. Y K kuju! je to neobja{wiva tajna. Ne{to mi Moje pero mora ponovo da pre- se u vrtlogu zla. @ivimo od parola i od bola Sve stoji u krugu, okre}e se u je u mozgu iz moje du{e reklo da ne- |e - u mastilo proze. udi su se razqudili. Stva- ... Posle Skenderove smrti, Da se jo{ malo vratimo na sari rastvarile. Zemqa raze- osnovali su Kozarske susrete pisa- da{we, mu~no vrijeme, odno- ?sno na ono koje mu je pretho- Qmqila .... Re~i razre~ile. ca po imenu "Skender Kulenovi}a#. Ideje bez ideja... U ~emu je, onda Trajalo to tako koju godinu, onda je dilo, u kojem je govorilo oru`je? spas? U pi{~evoj tajanstvenosti i opet Skender zabrawen i Kozarski - Kod ìvotiwa je snaga u zubi- pobuni re~i. Neka ne vlada niko, susreti pisaca se nisu zvali wego- ma, a kod qudi u oru`ju. @ivotiwe, neka vlada vreme qubavi. vim imenom. bacite zube, qudi - bacite oru`je! Ovo }e, izme|u ostalog, u op- Zbog te proklete zabrawene An- A re~i o re~ima ne treba uni- {irnom razgovoru za na{ list re}i tologije ili zabrawenog mene, pet- {tavati. Jer kad bi se uni{tile re- jedan od najdarovitijih srpskih pri- naest godina nisam mogao ni{ta da ~i, sve bi bilo uni{teno.... i qudi povjeda~a i pjesnika koji ìvi u Re- objavim u BiH. Odmah su iz beograd- bi postale ìvotiwe. Nije rekao publici Srpskoj \uro Damjanovi}. skih kwiàra povukli i kwigu "Ma- tek onako sveti Krstiteq Jovan u Je- Damjanovi} je jo{ davno postao gla u rukama# u kojoj je {tampana i van|equ, u prvoj re~i: "Na po~etku ìteq neobi~nog i nevelikog svi- pripovijetka "Golimjesto#. bje{e rije~#. Srbi su u protekloj deceniji jeta - svijeta afirmisanih i pri- Neko mi, pak, re~e: "Tvoju Ma- sva{ta preturili preko glave. znatih savremenih srpskih pisaca. glu u rukama nismo povukli, kwiga ?[ta biste im poèqeli sada? Godine iza wega (ro|en je 1945) do- je rasprodata#. nijele su mnogo kwiga, ali i dosta Pisac Mladen Markov, (koji je kontroverzi. Danas \uro Damjano- pre dve-tri godine dobio Ninovu CRWANSKI vi} gotovo da potpuno pripada svi- nagradu) rekao mi je 1976, dok smo se- ? U izdawu "Zadu`bine Petar jetu prebogatih metafora vlasti- deli u kafani "Bohiw#: "Damjano- Ko~i}#, nedavno Vam je iza{la tog jezika. Zbog toga je u sredini u vi}u, po~asti one koji su zabranili najnovija kwiga: "Poezija i je- kojoj ìvi uglavnom neshva}en. Antologiju, zbog tvoje pri~e#! Ja u zik poezije Milo{a Crwan- Zbog Va{e pripovijetke "Go- ~udu pitam: "Kako, bre, da ih ~a- skog#. limjesto# 1976. godine je An- stim, kad ho}e da me strpaju u za- - Ovu lingvisti~ku studiju o ?tologija bosanskohercegova~- tvor#. Markov re~e: "Po~asti ih, Crwanskom napisao sam 1979. go- ke pripovijetke zabrawena. Kako, jer takvu su ti reklamu napravili, dine, i te godine je objavio u kwi- poslije tri decenije, gledate na i postao si odjednom poznat u celoj èvnom ~asopisu "Savremenik#. taj doga|aj? Jugoslaviji#. Imao sam zakletu nameru da ovu svoju Re~ o velikom piscu produ- ìm jezi~kim oblicima, pre sve- KRATKO - JASNO ga metafori~kim, i uop{te stil- ? Gdje stanuju pjesnici? ka nego i o~i jezika! Pisac ima skim. - Pesnici su stanovnici neba! dva jezika: govorni i pisani je- Ali, vreme je teklo svojim ? Va{e kolege Vas zovu herojem zik. A to je, dakle, te{ko - dva je- vremenom, svojim bezvremqem, a ja pera. Ko su, uop{te, heroji? zika u jednom jeziku: jezik govo- nisam ni poku{avao da poku{am da - Heroje niko ne moè da pora i jezik pero-jezika. Pi{~ev nastavim. Ono {to sam poku{ao bedi! Ni ratne smrti, ni slobo- jezik govori kad }uti, a postane je ovo {to sam izre~io o Re~ima da posle rata. Heroj je heroj! He- ~ujan i ~uven jezik, kad po~nu da najve}eg srpskog pisca 20. veka. roj ima dva srca: srce hrabrosti govore o~i. Zvezdane o~i neba. Zato sam, nakon punih 25 godi- i srce slobode. ? Kako biste voqeli da ìvite? na, odlu~io da o Crwanskom, jer ? Koje je Va{e ordewe? - Voleo bih da ìvim do pri- bih, kao pisac utro{io mnogo ne- - Trideset slova ili tride- rodne smrti, tj. da ne umrem pre napisanog vremena za svoje re~i. set o~iju jezika. smrti, i da ostanem da ìvim i (Snimio M. [UKALO) ? [ta je onda pisac? posle smrti. Niko ne moè da ì- \ - Pisac je dijalog sa sopstve- vi mrtav, samo smrt ìvi mrtva. vjeravaju}i da li istina zaista vrtlogu zla. Ko uspe da ne potone, {to zabeleìm o ne~emu oko mene - Poèleo bih najprije slobodu nim razumom. ? O~i i re~? pobje|uje? dobro je, a svi tonu. @ivimo od pa- i mene u sebi. neprijateqima moga naroda. Onu ? [ta je najgore? - Oko koje ne vidi - nije oko. - Na{i satovi su satovi ~ekawa rola i od bola. [ta je za pisca jezik? Da li mu slobodu kakvu ima srpski narod u - Najgore je kad je narod po- I re~ koja ne vidi - nije re~. O~i i ka{wewa. Na{i satovi su satovi Danas ima mnogo pisaca. Mno- je to tek "sredstvo za rad# ili du{i, slobodu mira i svetlosti. A koji ne vole da vide o~i. Satovi ra- ?"repromaterijal#? ne slobodu uni{tewa, kakvu imaju gi upozoravaju da svojevrsna nièn sopstvenom vla{}u. Ovo moraju da ~uju, a re~i da vide. Re~ srpski neprijateqi. de, ali ne rade kao sat oni koji sat ?hiperprodukcija ne donosi - Ja sam se odavno zaqubio u jezik. ne kaèm zbog ovog sada, nego ka- mora da vidi o~i. Ako re~ ne vi- Da se vi{e ne ratuje protiv Sr- èm unapred. Vreme prolazi i ni- di o~i, nema re~i, ni o~iju re~i. nose. Mnogi koji sat nose ho}e da kvalitet? Osetio sam da u jeziku ima mene. Pri- ih nosi sat. metio sam da su prsti po~eli da go- ba, nego da iz sebe istrebe svoje met- {ta novo ne dolazi. Izgleda da Re~i su o~i du{e i o~i misli. Re~ - U pisawu ne vaqa tr~karawe ke smrti. [to re~e veliki pisac ~ovek i ìvi samo zbog se}awa. koja ne gleda - ne gledaj u tu re~. Satovi su o~i koje se navijaju. re~i. Re~ treba da ide, da peva, a ne vore. Primetio sam da je na tre{wi Potrebno je, dakle, navijawe o~iju. plod - slovo. Slovo O. Ovo, naravno, Hemingvej: "Zbogom oru`je#. Vi{e radi se}awa negoli zbog Pravi pisac i mrtav moè da vida tr~kara. Netalenti tr~karaju, is- [ta mislite nade. di ko mu je do{ao na sahranu, ma- Sunce je najta~niji sat. Ja nikad nisam kupio sat. Smetao mi je kad zvo- o Ha{kom ? Jezik? da su o~i umrlog zatvorene. Ali ?tribunalu? - Ko vidi taj i ~uje. A ko ~u- du{a wegova vidi suze nad wego- ni, smetao mi je na ruci. Moj sat je DRINA ZMIJA moje srce. Slaba vlada je politika - Reke nisu granice, reke su - Jednom sam zmiju video kao - Hag mi nije, drag. je taj i vidi, ali mawe od onoga vim zaspalim mrtvim snom na kr- spajawe svetova. U duhovnom, eko- sjajnu re~enicu. Zmiju kao re~eni- Za{to Vam ko vidi. Dakle, ne samo u{i jezi- stu smrti. ~ekawa. Nezaposleni su aktivniji od zaposlenih. Stalno traè posao, nomskom... u smislu osvetqewa cu koja }e ujesti pisca. A pre ove Hag svetlosti Zemqe. U te mostove "zmije# ispri~a}u pri~u o zmiji. ?nije drag? sveta spada i kwièvnost i umet- Kad sam bio trogodi{we dete, i - Sad knezove ne seku turskim sa- - Tu Antologiju je sa~inio kwi- nost uop{te. [to se ti~e mosta bio sam u ba{ti, odjednom sam vi- bqama. Sad knezove smene sa vlasti, èvnik Nenad Radanovi}, a objavio srpske Drine, ona, Drina, upra- deo da ne{to duga~ko gmiè... Po- a druge u Hag. Savremena se~a kne- je bawolu~ki "Glas#. îm je iza{la, vo ona nije granica izme|u Repu- tr~ao sam da stignem i uhvatim taj zova. Antalogija je zabrawena, takore}i blike Srpske i Srbije. Srbi }e morati kad-tad da me- spaqena, re~enice su pretvorili u ìvi {tap. Kraj drugog plota dru- Leva strana Drine i desna ge ba{te pruìo sam dotr~alu ru- waju svoju istoriju. Da bi opstali! pepeo. Zbog moje pripovetke "Goli- strana Drine, republika srca. Da stranci ne bi mewali srpsku mjesto# golog dana. ku da uhvatim to ~udo koje gmiè. Isti narod, a dve Republike! Ali, umaknu u travi, i ja ostah bez istoriju bez Srba. Branili su me Branko ]opi}, Uàs istorije! Ova istorijska Kakva je, uop{te, budu}nost Skender Kulenovi}, Danilo Ki{, ulova i smrti. Kasnije, kad sam reka, ova Drina, ona je srpska vi|ao ne{to sli~no ili isto, znao Balkana vi|ena o~ima pjesni- Vidosav Stevanovi}, Milan Nena- ?ka? re~enica, reka-re~enica pravo- sam da je to zmija. Eto, da sam tu di}... âk sam se i ja sam branio u - Na svetu ima oko dvesta vulka- slavnih re~i svetlosti. I zato zmiju dodirnuo, niko ne bi ~uo za nekoliko re~enica. A tu Odbranu na. Najve}i je Etna, na jugu Italije. Srbija i Republika Srpska mo- mene, kao da nisam ni ro|en. I vi objavile su na dve strane novine raju u jednu Srbiju! Na Balkanu su ratovi - vulkani. I ze- "Kwièvna re~#. biste danas ostali bez intervjua. mqotresi i zemqotresi. I politi- Hteli su me na sud, i naravno, iz kotresi. Takore}i, Balkan je sav vul- suda u zatvor. Ja sam tad ìveo u Be- to pet puta zbrajaju. Tako i u pri~i, kaèm metafori~ki; metafora je gr~- kan. Da nije Srba i Grka na Balka- ogradu, i neki pisci su mi rekli: pri~e pri~aju pri~e a ne ispri~a. ka re~ - slikovit izraz, preneseno nu, ne bi bilo Balkana. Jer Balkan "Ne idi sad duè vreme u tu tvoju zna~ewe. Mislio sam da slova izlaze C M Kaù da je êhov najve}i pisac je ostrvo duha i poluostrvo pakla! C M Y K Bawu Luku#. Otprilike kao: "ûvaj kratkih pri~a na svetu. Uvek se se- iz prstiju koji pi{u, kao suze iz o~i- O, kako pla~u suze otaxbine, jer Y K ìvot, pripovetka }e ostati#. Crve- }am jedne re~enice iz jedne êho- ju... Slova i jesu suze, suze du{e. nemaju o~i oni koji je vode. Kako ne nije smeo ni mogao da napada ni- vqeve pri~e: "Kad je sunce i na gro- Pisac ima dva jezika. Jezik kojim pla~e narod i kako pevaju mrtvi {to ko, jer su oni bili ja~i u napadu. Oni bqu je veselo#. Zar nije dobra ova govori i jezik kojim razmi{qa. Ret- nisu ìvi! - i poru~uju ìvima da su mogli da okrive ni za krivo. re~enica? Re~enica sunca, odnosno ko bogatstvo retkih! Ja nemam ni{ta ìve u bratstvu i slozi. Trajalo je to oko uni{tene An- re~enica sunca re~i. drugo osim jezika. Meni su slova o~i. \uro Damjanovi} i politika? tologije, nekoliko meseci. Mladen \ \uro Damjanovi}: Portret Mili}a od Ma~ve Ali êhov je êhov, lekar i pi- Kad vidim re~ima, samo tada imam [ta biste uradili da ste pred- Oqa~a mi je kasnije pri~ao da ga je sac i lekar re~i. Srbi nemaju êho- o~i. Slovo o slovu slova. O slovo- ?sjednik Republike Srpske? a nikad da ga dobiju. Zaposleni idu u svoj kabinet u Beogradu pozvao Onda su se kucnule na{e ~a{e va i niko na svetu nema êhova. ûd- slovqu i slovoslavqu. Hvala slovi- - Ne bih pristao da budem pred- na posao i jedva ~ekaju da iza|u sa predsjednik komunista BiH Branko i nasmejale na{e suze re~i! ni su ti Pavlovi~i, narod imenebe- ma o~iju! sednik Republike Srpske, dok nam posla. Na radnom mestu {minkaju Mikuli}. Pitao ga je da li me po- Za razliku od Vas, uvijek je ski! Uvek volim da ~itam êhova. Vi ste pjesnik i prozni pisac. ne vrate na{ih 29 odsto teritori- se, piju kafu, tra~aju... znaje, a onda je pozvao predsjednika bilo pisaca koji su se "ka~i- Kad ~itam êhova, ~itam najlep{e Kako u sebi spajate te dvije je. I dok ne odu stranci. Poreklom ?"li~nosti#? bawolu~kog Komiteta i naredio da ?li# uz vlast. [ta mislite o sam sa sela i ne dam granicu ni pred se prestane s tom bukom oko Anto- wima? - Jeste, to sam ja - dvoperac: ri- ~ijim pu{kama. êtiri godine ra- logije. - Pisci koji su uz vlast su sla- @IVOT I SMRT mujem i ure~eni~ujem. Jedna ptica sa tovati, i ne moè se to tako dati? "Rekao mi je da ti ne}e{ i}i na bi pisci. A pisci koji su protiv dva razli~ita krila. Svi kwièvni Stvar je u ovome: otimaju srpske sud#, ispri~ao mi je Oqa~a u Udru- vlasti to su dobri pisci, boqi pi- - @ivot nije dug jer Smrt je Najgore je kad ~ovek postane rodovi su, u stvari, poezija. Ali po- teritorije, to je wihov ciq. Vreme èwu kwièvni ka Srbije, kad je iz sci i veliki pisci. Ali, ovo je jako brà od ìvota. Skratimo sato- "sit# hleba. Ne mislim ovde sa- ezija je pesma nad pesmama. Meni je reje takvo da treba suditi vremenu! Sarajeva slu`beno do{ao u Beograd. {iroko pitawe, koje se odnosi na ve ~ekawa. Kakva je to domovina mo na p{enicu, na klas nebeski, ~enica - reka, a stih poto~i} - bistri Va{a Tad smo se i upoznali. istoriju vlasti i istoriju kwièv- bez doma?! Kakva je to otaxbina nego mislim na sve ono {to usta ùbor srca... poruka Bilo je, me|utim nosti. izginulih otaca, gde to jo{ vla- `va}u. Ja kad nemam klas p{eni- Sam pesnik je metafora - metafo- ?srpskom narodu? jo{ buke Ipak, bez pisaca da politika ~ekawa? ce, `va}em strofe zasla|ene ri- ra sna. Visina neba bez dna zemqe! - Ne mewaj veru, i ne daj zemqu, ?oko Antologije? nema ni Pa de se onda rodi i ìvi?! mom. Trajno je i ve~no samo ono {to je do- ne daj kolevku! I ne daj }irilicu. - Ba{ tada, Skender Kulenovi} ?istorije? bro napisano. Zlatna re~ je zlatnija Mada su olovke iste ili sli~ne, je dobio Ninovu nagradu za roman - Istorija se umetnosti boji. Jer [ta piscu pri~e o qudskoj du{i. O, êhove, o od zlata. Nema ni~eg boànstvenijeg kao neka }irili~na i latini~na slo- godine. Odnosno, telefonom su mu jaje umetnost ja~a od pu{ke! Re~ ne ubi- preostaje o~e kratke pripovetke. O, zlatni od Re~i. Kad stvore tu re~ an|eli re- va. Srbi su bistar narod. Ali Srbi vili da je dobio nagradu. Pesnik je ja, ali rawava. Kwièvnost je protiv ?u ovom vremenu? pri~oslovu! ~i. nikad da se opamete u nekim stvari- verovatno popio litru dobrog vi- zla, protiv pakla. A da nije napisa- - Tolstoj je napisao "Rat i mir#. Obi~no se pita: kojeg pisca êsto ~ujem muziku neba. Nije to ma, pre svega u politici. Srbin do- na. Me|utim, me|utim, me|utim... nih re~i o zlu, bilo bi vi{e zla. Izgleda da bi se sada, kao antipod, najvi{e volite? Da li je to, vetar, grmqavina, ki{a... To su trenu- |e na vlast i vlada sam. Kad bi mo- Neko je odmah nekom javio da me O latinskoj sentenci " mogao napisati roman "Mir i rat#. ?dakle, êhov? ci koje ne ~uju u{i i ne vide o~i. To su Veritas gao - vladao bi do smrti. Kad bi mo- Skender Kulenovi} branio kad sam viniti!# - "Istina pobe|uje#, odnosno Dostojevski je u svojim "Bele- - Ja najvi{e volim Gogoqa! I re~i du{e na nebu re~i. Kad du{a po~- gli, na{i politi~ari bi vladali i u pripoveci "Golimjesto# sramotio o wenoj ta~nosti raspravqa se veko- {kama# napisao: "Svakih dvadeset sam Dostojevski je cenio Gogoqa, ne da peva svetlosne pesme. Boga ne tra- mrtvi. Srbima je potreban novi Sve- komunisti~ku vlast. I odjednom, me- vima, do danas. pet godina mora biti rat#. A [an- rekao je: "Gogoq je genije#. Gogoqe- ìm na nebu, bog je u meni. ti Sava! Ta troprstokrsta velika sto Skendera Kulenovi}a Ninovu Da li nam je, dakle, negdje u ti} napisa: "Mene sve rane moga rove "Mrtve du{e# to su ìvi qudi, Prvi ste od pisaca iz Repu- glava pravoslavnih o~iju. nagradu dobija neki ne ba{ poznati pro{losti stao sat, pa ìvi- da bole#. ali Zli dusi, da uporedim roman Do- blike Srpske Va{ih savreme- hrvatski pisac. ?mo stalno isto vrijeme, pro- ?nika koji je u{ao u ~itanke. ¥ Goran DAKI] Ratne rane, ekonomske rane, qu- stojevskog. 4. i 5. jun 2005. TEMA 3 BRISEL UZDRMAN POSLIJE FRANCUSKOG I HOLANDSKOG NE" " OSMATRA^NICA Glas naroda, EVROPAEVROPA SESE BUDI?BUDI? glas razuma Zar je tragi~no {to se traì @an Klod Junker priznao model organizacije policije da Evropa vi{e ne inspiri{e koji }e biti dovoqno qude da sawaju"." Da li je ovo prihvatqiv za sve {amar ~itavoj Evropi ili borba gra|ane BiH za Evropu s ravnopravnijom oliti~ka scena BiH je gotovo nezami- socijalnom politikom sliva bez potresa i apsurda. [to smo Pdaqe od rata, sve smo bliè granici po- oslije pro{lonedjeq- Barozo su pozvali zemqe liti~kog haosa i bezvla{}a. nog jasnog i ubjedqi- ~lanice da pojedina~no ne U zemqama razvijene demokratije politi- Pvog francuskog i ho- zaustavqaju proces ratifi- ~ari svoje korake usmjeravaju prema raspolo- landskog "ne# evropskom kacije bar dok se ne odrè èwu gra|ana i ~ine sve da se glas naroda ne Ustavu, lideri Evropske razgovori lidera Evropske okrene protiv wih. U svim tim zemqama dr- unije su pozvali na smire- unije u Briselu 16. i 17. ju- nost ali su priznali da su na. Samit je ina~e trebalo àva se gradi tako da se u woj svi osje}aju ugodno i relaksirano. Francuska: Uprkos èstokoj proevropskoj kampawi, Stvarnost BiH je sasvim ne{to drugo. Ovo odgovor bio ne" RAZLOZI ZA NE" S druge strane, pristali- " je jedna od rijetkih zemaqa u kojoj se narod ni- " ce evropskog Ustava u Fran- {ta ne pita, sem {to se od wega traì da str- Mnogi glasa~i u Francu- cuskoj sada strahuju da }e - ocijenio je {ef Komiteta pqivo posmatra {ta se doga|a oko wega i da francusko-wema~ka osovina VE] VI\ENO istorija kriza. Odre|ene tena izborima zaokruì imena qudi koji }e do skoj priznali su da nisu proza spoqne poslove Evrop- {ko}e prilikom ratifiko- mogla da bude relativizova- skog parlamenta Pol Nirup sqede}ih izbora slu{ati {ta od wih traì ~itali tekst Ustava o kojem Evropska unija se ne suo- vawa Ustava bile su predvi- su se izja{wavali, ali da su na u korist deset novih ~la- Rasmusen. visoki predstavnik i drugi me|unarodni pred- nica, preko kojih se Sjedi- ~ava prvi put sa takvom situ- dive. Nije slu~ajno u samom napravili izbor na osnovu Analiti~ari upozorava- Ustavu re~eno, da ako ga "ra- stavnici. wene Ameri~ke Dràve nadaju da bi se Evropska komi- acijom. U Danskoj je dva puta op{te predstave koju imaju o organizovan referendum za tifikuje preko ~etiri peti- Danas kad se BiH nalazi na rubu haosa i Evropi koja se konstitui{e. ju da }e "modernizovati# ta- sija, kao izvr{ni organ socijalnog kolapsa te{ko bi se mogao uprti kozvanu staru Evropu. prihvatawe Mastrihtskog ne dràva-~lanica, a jedna Oni koji su glasali pro- Evropske unije, mogla na}i ili nekoliko dràva se suo- prst u odgovorne za ovakvo stawe. Neprekid- Osnovni razlog porasta u te{ko}ama na putu spro- sporazuma 1992. godine, a u tiv, me|u kojima ima pripad- Irskoj je preglasavan spora- ~e sa te{ko}ama prilikom rano se eksperimenti{e sa granicom izdr`qi- nika gotovo svih dru{tvenih neraspoloèwa Holan|ana vo|ewa svojih planova, jer vosti gra|ana i funkcionalno{}u rje{ewa prema evropskom Ustavu, ali zum iz Nice 2000. godine. tifikacije, pitawe }e biti slojeva i politi~kih opre- je u svjetlu francuskog i ho- predato na razmatrawe Savje- koja su daleko od realnosti na terenu. i prema samoj Evropskoj uni- landskog "ne# izgubila ne- Uop{te uzev{i, sveukup- djeqewa, èle da se dokument na istorija Evropske unije je tu Evrope #. Zar je uop{te mogu}e definisati stawe u stavi na doradu, kako bi se ji jeste zajedni~ka valuta - {to od svog politi~kog man- kojem se danas nalazimo? Ovo vi{e nije neka- izbjegla zamka neoliberal- evro, ~ijem uvo|ewu se pri- data. rekao je Stro. On nije Da li je ovo {amar ~i- da{wa BiH, nije dejtonska, a niko ne}e jasno pisuje porast cijena u zemqi. ne Evrope skrojene po kon- - Komisija }e se te{ko nazna~io da li Veli- tavoj Evropi kako neki da kaè da li je postdejtonska. Nikome vi{e Sqede}i razlog je {to ka Britanija ostaje tvrde ili, pak, borba za ceptu Sjediwenih Ameri~- nositi s dnevnim poslovi- nije vaàn ni Dejtonski sporazum, ni Ustav kih Dràva, u koju se, kako Holan|ani smatraju da je u~e- ma, jer je suo~ena s pravim pri odluci da }e or- Evropu s ravnopravni- {}e wihove zemqe u buxetu ganizovati refe- jom socijalnom poli- BiH. Sve {to naredi visoki predstavnik to smatraju, srqa ovim Ustavom. problemima - rekao je Ali- je po Ustavu i zakonu, pa Ustav nije potrebno Evropske unije enormno vi- ster Mirej iz Centra za rendum o Ustavu tikom, sa mawe neiz- Razlozi za francusko ni ~itati. "ne# naj~e{}e su nezadovoq- soko i u potpunom neskladu sa evropske reforme u Londo- Evropske unije. vjesnosti? veli~inom wihove zemqe. S nu. I francuski Pri odmjeravawu Neprihvatawe reforme policije u BiH stvo ekonomskom situacijom se karakteri{e kao tragedija koja ugroàva i vladom sada ve} biv{eg pre- druge strane, pro{irivawem Britanski ministar ino- predsjednik @ak uzroka i posqedica Unije na 25 ~lanica, wen uti- stranih poslova Xek Stro je [irak je ocije- evropske "paklene# nedje- budu}nost BiH, kao da }e svi gra|ani BiH do- mijera @an-Pjera Rafarena. biti posao odmah po zavr{etku te reforme. Mnogo Francuza se protivi caj na odlu~ivawe u Evrop- qe vaqa imati u vidu skoj komisiji i Evropskom DOBRA VIJEST ~iwenicu, na koju Postavqa se pitawe da li su na{e fabrike i i daqem {irewu Evrope, mi- na{a preduze}a spremna da startuju punim ka- sle}i prije svega na Tursku, savjetu znatno je umawen. ukazuje konzerva- Me|u razlozima za "ne# Me|u onima koji su ishod tivni "Frank- pacitetom ~im BiH dobije policiju. sa kojom bi pregovori o pri- Za{to je toliko tragi~no {to se traì kqu~ewu trebalo da otpo~- su i "strah# Holan|ana od referenduma u Francuskoj furter algemaj- prijema Turske, "najezde# do~ekali kao dobru vijest ne cajtung#, da model koji }e biti dovoqno prihvatqiv za nu u oktobru. U Francuskoj sve gra|ane BiH? Zar je tolika tragedija {to vlada neprikriveni strah od islama i navale ekonomske svakako je britanski premi- se stekao uti- gubitka radnih mjesta i kon- imigracije, kojoj Evropska jer Toni Bler koji se upra- sak - ne samo u jedan narod èli bar donekle da bude ravno- kurencije iz novih ~lanica unija, po wihovom mi{qewu, vo sprema da se s francu- Francuskoj i pravan sa drugim narodima? Za{to se ovom unije. {irom otvara vrata. skim predsjednikom @akom Holandiji - da narodu odri~e pravo na ono {to je priznato [irakom upusti u ono {to je Evropska svim ostalim narodima? wihovi planovi o novom da bude posve}en evropskom konzervativni "Tajms# iz svim unija po~ela Kako se moè objasniti ~iwenica da se ustavu i ve}em jedinstvu blo- buxetu za period od 2007. do Londona danas naziva "bit- suprotnog da se {iri priznaje voqa gra|ana dvije ~lanice Evrop- ka od 25 zemaqa ~lanica 2013. godine. kom za srce Evrope#. ugla. Na- preko svake ske unije kada odbiju evropski Ustav, dok se ozbiqno uzdrmani. Devet zemaqa je ve} ra- - Francuzi su postigli protiv, razumne mje- istovremeno drugom narodu oduzima pravo iz- - Ovo je teàk trenutak tifikovalo prijedlog usta- autogol, jer su pruìli pri- kaù u re, te da je i ja{wavawa? za Evropu, ali }e ga Evropa va Evropske unije prije ne- liku Velikoj Britaniji da Londonu, to jedan od Univerzalnim rje~nikom demokratije re- prevazi}i - poru~io je @an go {to su ga Francuska i Ho- nametne Evropi sopstvenu vi- u Evropi razloga an- ~eno svi narodi su jednaki, ali neki su malo Klod Junker, premijer Luk- landija odbacile. Za usvaja- ziju dru{tveno-ekonomskog ima pre- tievropskog vi{e jednaki. semburga, koji predsjedava we Ustava potrebno je da ga ure|ewa - istakla je, u redak- vi{e so- Toni Bler: Da li se raspoloèwa. Su{tinsko pitawe je kako je mogu}e gra- Evropskom unijom. odobri svih 25 zemaqa ~la- cijskom komentaru, francu- cijale, a raduje francuskom ne" ska dràvna televizija. " diti budu}nost Evropske unije kada se pro- Junker je ipak smogao nica. premalo - Strah od movi{e princip razli~itih prava? U kom to O~igledno je, kaè se u libera- beskona~nog snage da prizna da "Evropa Barozo je i pored ovih tom komentaru, da su Fran- me|unarodno verifikovanom aktu stoji da od vi{e ne inspiri{e qude da udaraca insistirao da se lizma u ekonomiji. pro{irivawa Evropske uni- cuzi odbacili evropski Kao da smo se vratili u je jeste jedan od zna~ajnih veli~ine jednog naroda zavisi wegova pozici- sawaju#. proces nastavi. Ustav iz straha da }e im taj ja u zajednici? Sa dva ubjedqiva "ne#, u - Evropske ustanove }e vrijeme vjekovnih ratova motiva - bar u Francuskoj i dokument nametnuti vi{e li- Francuske i Engleske, jer sa- Holandiji - za odbacivawe Nevjerovatna je ~iwenica da me|unarod- Francuskoj i Holandiji, Jun- oslu{kivati zabrinutost beralizma u ekonomiji i uma- da ponovo vaì deviza - sla- ni predstavnici u ovoj zemqi ne mogu da shva- ker i evropski lideri mora- evropskih gra|ana i ponudi- evropskog ustava, pa }e ~la- witi socijalnu za{titu. Po- bija Francuska, ja~a Britani- nice Unije morati da se br- te kakva je realnost ovog podnebqa i u ~emu }e da urade boqe doma}i zati odgovor - poru~ili su u gled iz Britanije se, me|u- ja i obrnuto, zakqu~uju komen- se ova zemqa razlikuje od drugih. Istina je da datak i objasne prednosti zajedni~kom saop{tewu Jun- tim, na tu stvar gleda iz sazo pozabave problemom pro- tatori u Francuskoj. {irewa - pi{e uticajni we- doma}i politi~ari nisu u stawu da se dogovo- novog ustava kako bi obez- ker i Barozo. re o bilo ~emu, ali je jo{ gore da se me|una- bijedili podr{ku za ambi- Neki evropski zakono- ocijenio da holandsko "ne# postavqa ozbiqna pitawa za nomen predstavqa ~iwenica rodni predstavnici postavqaju kao autori ciozni evropski program, davci su ve} izrazili sumwu PONOS I [OK kqu~nih rje{ewa. ocjewuju analiti~ari. da }e proces ratifikacije evropsku zajednicu i da we- da su rukovodstvo najve}ih po- - Ponosan sam na Francu- liti~kih partija, kao i sve Ako odbijawe evropskog Ustava u Holan- Junker je poru~io da je Ustava ostati na dosada- govi rezultati moraju da se sku {to je rekla "ne# neoli- "ovo opasna pozicija# i da {wem kursu. po{tuju. vjerske institucije i pred- diji i Francuskoj ne ugrozi budu}nost Unije, beralnoj Evropi i {to se ni- stavnici velikih preduze}a, onda reforma policije u BiH jo{ mawe mo- mora da se pokaè spoqnom - U Ustavu imamo ~lan - Odluka donesena na reje upla{ila katastrofi~ne svijetu da se Evropa drì koji kaè da }e se o rezulta- ferendumima u Holandiji i bili na strani Ustava, dok su è odrediti budu}nost te zajednice. Svakom vizije koju su joj vlasti pred- wegovi protivnici ~inili razumnom ~ovjeku je jasno da dràva mora funk- puta ka boqoj budu}nosti. I tima razgovarati kada se za- Francuskoj sada postavqa vi|ale ukoliko odbije pred- ozbiqna pitawa svima nama nekoherentnu, {aroliku ma- cionisati na nekim univerzalnim principi- Junker i predsjednik Evrop- vr{i glasawe, ali je pita- loèni tekst evropskog Usta- ske komisije @oze Manuel we da li }e se do toga do}i oko budu}eg puta Evrope - su najrazli~itijih politi~- ma, ali da se isto tako moraju uvaàvati i dru- va - rekao je Anri Manueli kih opcija i dru{tvenih slo- ge okolnosti koje traè malo vi{e napora da iz Socijalisti~ke partije jeva. bi se postigao originalni funkcionalno pri- Francuske, koja se duboko po- Zbog toga je politi~ka hvatqiv koncept. dijelila na pristalice i pro- elita Francuske u pravom Najjednostavnije je ultimativno izdikti- tivnike evropskog Ustava. {oku. Gromoglasnim "ne# rati rje{ewe. Ali, bilo bi korisno, a pred- Protiv Ustava glasalo je 56 Francuzi su i woj i ostatku stavqalo bi i istinski uspjeh, da se do|e do odsto socijalista, iako je vo|- Evrope, zapravo, poru~ili da rje{ewa sa kojim bi svi bili zadovoqni. stvo stranke lobiralo za we- sumwaju u ovakav na~in we- Da li je, me|utim, budu}nost gra|ana BiH govo prihvatawe. nog institucionalnog for- izvjesna ako ponu|eno rje{ewe zadovoqava U Francuskoj poseban fe- mirawa. ambicije i èqe samo jednog naroda? Gra|ane BiH zanima kada }e mo}i ìvje- nio da poslije francuskog i ma~ki dnevnik.Evropski ti od svog rada. Wihova budu}nost ne moè se holandsko odbijawe Ustava analiti~ari poslije svega uslovqavati nametnutim i iznu|enim rje{e- izaziva zabrinutost za budu- isti~u da se vaqa nadati, da }e evropske projekte. }e problem ratifikacije wima. Gospodo me|unarodni predstavnici, - To je novi negativni re- evropskog ustava biti bla- {ta }e biti sa ovom zemqom kada je vi napu- zultat u jednoj zemqi osni- govremeno usvojen. U protiv- stite? va~u Unije, koja je posve}e- nom, u Briselu }e nastati Gra|ani se opravdano pitaju kolika je vana evropskoj konstrukciji i pravi haos, jer ne}e mo}i da {a zasluga za ovako konfuzno stawe. Jer, da ima velika o~ekivawa - na- bude usvojen buxet za period ste pomogli da se zemqa izvu~e iz ponora va- vodi se u saop{tewu [ira- 2007-2013, a bi}e blokiran {a misija bi bila zavr{ena? Uzgred re~eno, ka. i niz drugih ugovora, ukqu- u vlastitim zemqama niti ste imali, niti }e- Evropska unija je posli- ~uju}i i onaj najsporniji - o te imati astronomske plate kao {to ih ima- je dva referenduma o svom liberalizaciji uslu`nih te ovdje. najvi{em aktu, o~igledno u djelatnosti. I ne samo to, u va{im zemqama se niko ni- krizi. Sredinom mjeseca Bi}e odloèni i prego- kada ne}e pla{iti va{ih sankcija. I ne sa- trebalo bi da se vidi da li vori o pristupu Hrvatske i, mo {to vas se ne}e pla{iti, ve} 99 odsto gra- francusko i holandsko "ne# naro~ito, Turske - zemqe ko- |ana va{ih zemaqa nikada nije, niti }e ~uti zna~e odustajawe od koncep- ja je, moè se slobodno re}i, za vas. ta evropskih integracija, bila jedan od uzroka "anti- Zato, u ime budu}nosti BiH i wenih gra- ili trenutak preispitiva- evropskog gweva# ve}ine |ana, ne gradite je na staklenim nogama. Francuza i Holan|ana. @ak [irak: Po~etak kraja wa u dugotrajnom procesu kreirawa Evropske unije. ¥ (agencije) ¥ Ostoja BARA[IN 4 U FOKUSU 4. i 5. jun 2005. ODBORNICI SKUP[TINE OP[TINE FOÂ ZATRA@ILI ZA[TITU IMOVINE PREDUZE]A NIJE OVO ALAJBEGOVA SLAMA Dvanaest privatizovanih preduze}a i jo{ pet koja ~ekaju strate{kog partnera na ivici propasti. Brojne pritu`be na neregularnosti C M C M Y K tawe katastrofalno. Po- mqi{te "Magli}evog# odmara- Y K trebna hitna akcija. Ovako IN@IWERING li{ta u Igalu prodato bez lici- Sbi se telegrafski mogli Iz Odjeqewa za privredu i tacije! saèti zakqu~ci fo~anske Skup- dru{tvene djelatnosti kaù da - Traìmo samo javnost rada, {tine op{tine vezani za priva- je ste~aj "Magli}evom# "Inì- koje do sad nije bilo, i odgovor- tizaciju preduze}a i za{titu dr- weringu# u zavr{noj fazi. Ste- nost za traqavo sproveden ste- àvne imovine. ~ajno vije}e je donijelo odluku ~ajni postupak u "Magli} hol- Iako su neki odbornici upo- o prodaji preduze}a, koje je ku- dingu#, gdje nije izvr{en ni di- pio "Majneks# sa Pala. "Maj- zorili na nekompetentnost svog neks# je, kaù, prihvatio da sva obni bilans - istakao je na~el- parlamenta da raspravqa i odlu- potraìvawa isplati sa umawe- nik op{tine Zdravko Krsmano- ~uje o ovim pitawima, ipak je ve- wem od 35 odsto. Prihvatio je i vi}, uz napomenu da nedodirqivih }ina uvaìla apel na~elnika da svi radnici ostanu na poslu. vi{e ne smije biti, pogotovu u Zdravka Krsmanovi}a i usvojila Me|utim, Osnovni sud u Fo~i je situaciji kada hiqade radnika u zakqu~ke koji se ti~u privrede, osporio upis vlasni{tva, zbog Fo~i, bez posla, gladuju. ~ije je stawe ocijeweno kao ka- àlbi pojedinih povjerilaca. Brojni odbornici su iznije- tastrofalno. li stav da dràva, kao najve}i po- Na podru~ju op{tine Fo~a nici od toga imali slabe vajde vjerilac, mora imati daleko vi- dràvni kapital je do sada pro- jer nije obnovqena proizvodwa. {e i brige i odgovornosti za dat u 12 preduze}a ("Impes#, "Vu- Naprotiv, na adresu ovih ne- imovinu svih preduze}a, posebno ~evo#, "Peru}ica# "Ozren#, "Sr- kada profitabilnih preduze}a za "Magli}evu# i Rudnika Miqe- biweputevi#, "Baki}#, "Tehni- stiù javno izraène sumwe o vina, koja je velika i koja se na- kom#, Veterinarska stanica, krupnim nezakonitostima koje su lazi {irom nekada{wih jugoslo- "Konfekcija#, "Foleda#, "Unis# ra|ene u procesu ste~ajnog po- venskih republikama. i "Srbiweprevoz#). Privatiza- stupka. U tom kontekstu se najvi- U tom smislu Skup{tina opcija kasni u pet preduze}a: stra- {e spomiwe nekada{wi drvni gi- {tine Fo~a je usvojila i zakqu~- te{ki partner se ~eka u Rudni- gant "Magli}#, odnosno wegova ke, kojima je obavezala na~elni- Zdravko Krsmanovi}: Traìmo javnost rada ku mrkog ugqa Miqevina, koji je fabrika lesonit plo~a, u kojoj od posebnog dràvnog interesa je prije tri godine ra|en remont. ka op{tine, da zajedno sa repu- Odbornici fo~anskog parla- i gdje je proizvodwa obustavqe- - Tom prilikom je preduze}u STEÂJNI UPRAVNICI bli~kom Vladom i Direkcijom za menta su od Vlade Republike Srp- na, "Temici#, koja je nekad pro- "NIZ# iz Lakta{a za izvedene Ste~ajni postupak u "Magli} ~iji je ste~ajni upravnik Krsto privatizaciju, na|e izlaz iz sa- ske tako|e zatraìli okon~awe izvodila male aparate za doma- radove, po ugovoru dato zalo`no holdingu# pokrenut je u martu Kojovi}. da{we situacije. privatizacije Rudnika Miqevi- }instvo, Fabrici ~arapa, Triko- pravo na odmarali{te u Igalu - ove godine, kao i u devet wego- Kojovi} je nedavno na jednom To podrazumijeva i promjenu na do kraja ove godine. Do tada bi taì i "Komunalcu#. Ste~ajni stoji u pisanoj informaciji ko- vih zavisnih preduze}a. Intere- sastanku odbacio brojne optu`be organa u navedenim preduze}ima, i u ostalim preduze}ima treba- postupak je pokrenut u najve}em ja je prije posebne sjednice Skup- santno je da je ste~ajni upravnik na neregularnost ste~ajnog po- posebno predstavnika dràvnog lo da se vide znaci da li je stvar preduze}u u regiji - "Magli} hol- {tine op{tine podijeqena od- za sedam dijelova "Magli}a# je- stupka, tvrde}i da iza svega sto- kapitala, kao i pra}ewe ste~aja pokrenuta sa mrtve ta~ke. dingu#, "Inìweringu,# "Baki- bornicima. dan ~ovjek - Blaò Jokanovi}, osje "li~ni interesi na~elnika op- i za{titu imovine kroz skup- }u# i "Unisu#, ali su wihovi rad- Uz to se napomiwe da je i ze- im u "Lesonitu# i "Energani#, {tine Zdravka Krsmanovi}a#. {tine i odbor povjerilaca. ¥ Drago TODOROVI]

SA INFORMATIÂREM PREDRAGOM JOVANOVI]EM PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA RAZVOJNE AGENCIJE HAKERI NERDA" SVETISLAV STEVANOVI] Ra~unajte na ra~unar Iako nagla{ava da su ha- " keri vrhunski stru~waci u Kod nas samo deset odsto qudi poznaje poznavawu rada na ra~unarima Predrag Jovanovi} ne ra~unarsku tehnologiju. To je i osnovni odobrava wihove metode ra- MAGLA OKO REGIONA razlog dugih redova u na{im bankama da. - To su vrhunski progra- Mogu}e je na}i rje{ewe ekonomske regionalizacije BiH koje i op{tinama meri koji proizvode de- odinama su na{i najta- Predrag Jovanovi} isti- struktivne programe da bi ne}e naru{avati postoje}e administrativno ure|ewe, ali je lentovaniji ra~unarski ~e da svaki obrazovan ~ovjek uni{tavali ili neovla{}e- problem {to u Srpskoj ne postoji politika privrednog razvoja Gstru~waci odlazili u ne bi smio zamisliti svoju bu- no prikupqali informaci- inostranstvo, da bi tamo podu}nost bez osnovnog znawa je, i to ne mogu da podrìm osada{wa politika privrednog stvoriti razvojne agencije koje bi se ulagali, koje pogodnosti se nude ula- stigli svjetsku reputaciju. rada na ra~unarima. - veli Jovanovi}. oporavka i razvoja Republike bavile poslovima od zna~aja za sve gra- ga~ima... - isti~e Stevanovi}. DSrpske svodila se na kritiku |ane, posebno za nezaposlene. O prihvatawu ideja mladih, obra- Inèwer informatike Pre- - Uska specijalnost mi je On dodaje da zbog broj- drag Jovanovi} iz Beograda obrazovawe qudi i kompjuter- nih ograni~ewa hakerstvo predloènog rje{ewa o uspostavqawu One bi trebalo da budu svojevr- zovanih, trenutno nezaposlenih qudi, odlu~io je da ostane u otax- ski dizajn, kao {to je rad u kod nas nije razvijeno, ali pet ekonomskih regija u BiH. To, zapra- stan posrednik izme|u, najprije neza- koji bi uz malo pomo}i dràvne upra- bini i svoje znawe prenese programu foto{op. Teìm i tu postièmo "uspjehe#. vo zna~i da politika Srpske u toj obla- poslenih gra|ana koji imaju ideju i ve pokrenuli sopstveni posao nema ni mladim qudima. jednostavnosti i èlim da Poznati je da su srpski ha- sti i ne postoji. Zbog toga je te{ko programe razvoja odre|ene djelatno- govora. Zbog toga se i poseglo za jedi- keri za vrijeme bombardo- kritikovati prijedloge koji dolaze iz sti, te dràvne uprave, fondova ili do- nim mogu}im efikasnim rje{ewem, sa- {to vi{e qu- Sarajeva i iz kancelarije Evropske natora koji imaju sredstva za realiza- moorganizovawem i samozapo{qava- di nau~im da vawa Savezne Republike Ju- goslavije, uspjeli da bloki- unije za regionalni razvoj, jer im ne nu- ciju tih programa. wem koje trenutno ima {ansu kroz rase koriste dimo nikakav vlastiti program. - Pitawa koja stalno ostaju bez zne nevladine razvojne agencije. ra~unarima - raju internet stranice Na- to pakta. Ovo je stav predsjednika Uprav- odgovora su: za{to Ministarstvo pri- Svetislav Stevanovi} zato pozi- kaè Jovano- nog odbora Sjeveroisto~ne razvojne vrede, energetike i razvoja nije u pro- va Vladu Republike Srpske da iskori- vi}. agencije "Nerda# Svetislava Stevano- teklih deset godina na{lo model or- sti svoje nadle`nosti i da odgovore On doda- obrazovawa. Kod nas se u {kolama jo{ u~i da je tastatura vi}a, koji smatra da su zbog toga i na pitawa koja se rje{avaju "mimo na- je da ova "mo- okrugli stolovi na kojima se odbija {e voqe i interesa#. On tako|e po- derna spra- sto, a monitor tabla, a tako se pomenuti prijedlog, mawe-vi{e uza- stavqa pitawe da li }e Vladin zakqu- va# nudi neo- ne radi sa ra~unarima - isti- ludni. ~ak o neprihvatawu inicijative o or- grani~ene ~e Jovanovi}. Privrednici i politi~ari iz Re- ganizovawu pet ekonomskih regija u mogu}nosti Isti~e da i pored toga dr- publike Srpske su jasno stavili do BiH prouzrokovati otkazivawe ~lan- u~ewa. ìmo korak sa svijetom kada znawa da ne}e prihvatiti ekonomsku stva privrednih, nevladinih organi- - Pozna- je u pitawu znawe. Ali, {to se regionalizaciju BiH koja zadire u te- zacija i lokalne uprave u konstitutiv- vawe ra~unati~e ra~unarske tehnike zao- ritorijalnu organizaciju koja je defi- nim organima formiranih regional- ra kod na{ih stajemo veoma mnogo. nisana Dejtonskim sporazumom. Ste- nih agencija? qudi na ni- - Piraterija nas je spasi- vanovi}, me|utim, ukazuje na drugu di- - Mogu}a rje{ewa o daqem orga- skom je ni- la! Mo`da je to nelogi~no, menziju cijelog problema, a to je ne- nizovawu sadràna su i u statutima ali je tako. Da nije bilo pi- postojawe jasne i efikasne razvojne razvojnih agencija kojim je propisano C M vou. Deset C M Y K odsto popu- ratskih kompakt diskova i strategije na nivou Republike Srp- da se one mogu pripojiti drugom udru- Y K lacije tu teh- operativnih sistema mnogi ne ske. èwu, da se moè razdvojiti na dva ili nologiju po- bi ni{ta nau~ili - kaè Jo- Prema wegovom mi{qewu Repu- vi{e udruèwa ili da se transformi- znaje dobro, a vanovi}. bli~ko Ministarstvo privrede, ener- {e u drugo udruèwe. Ali ko }e iz Prema wegovim rije~ima, getike i razvoja do sa- Republike Srpske pokre- ostali je ne da svojim aktivnosti- nuti pitawe ovog znaju kori- cijene softvera - programa na ra~unaru ko{taju nekoliko ma nije postiglo re- organizovawa - stiti. Najve- zultate koje bi obi- pita se Steva- }i je pro- hiqada dolara, a osnovni ope- Predrag Jovanovi}: Ra~unar rativni sistem " # ~an gra|anin, ponovi}. blem {to Windous XP sebno nezaposlen, Predsjed- nije bauk (Snimio R. OSTOJI]) nam nedosta- , ko{ta tek 100 ameri~kih dolara. osjetio. nik Upravnog ju klasi~ni - Navodno odbora agenci- Ovaj vrlo cijeweni stru~- korisnici ra~unara ili ope- Pored posla instruktora Jovanovi}eva najve}a qubav je ambiciozni je "Nerda# up- wak do sada je u okviru kursa rativci - kaè Jovanovi}. razvojni pla- ozorava da je ra~unara obu~io vi{e od se- On isti~e da je to osnov- izu~avawe operativnog siste- novi trebalo ciq regiona- dam hiqada qudi. Izme|u ni razlog dugih redova u ban- ma "Linuks#. bi da podignu lizacije ja~a- ostalog dio svog znawa pre- - To je najsigurniji i ve- nacionalni we dràvnih nio je i cijeloj ekipi Radio oma jednostavan sistem koji dohodak. upravnih po- DJECA ne napadaju kompjuterski vi- televizije Srbije, Telekoma i Predrag Jovanovi} isti- Ali, u tencijala i bu- "Slu`benog glasnika Srbi- rusi. Pored toga besplatan je uslovima xetskih struk- ~e da uìva u radu sa djecom, za sve korisnike {to je rije- je#. jer ona nemaju strah od novih neolibe- Svetislav Stevanovi}: Ne smijemo sjediti skr{tenih ruku tura. Zato in- Objavio je nekoliko kwi- izazova, pa samim tim ne po- dak slu~aj kada se radi o soft- ralnog or- sistira na po- ga koje su preko no}i postale stoji otpor prema u~ewu. veru - pri~a Jovanovi}. ganizovawa politi~kog i privrednog ganizovawa poslova koje obavqaju raz- kretawu procesa organizovawa koje }e popularne, a na nedavno odr- - Djecu ne moète preva- Ovaj inèwer informa- ìvota u Republici, ti programi ne- vojne agencije kao nevladin sektor. obuhvatiti interese op{tinske vla- ànom bawolu~kom "Mini- riti, wima samo treba napra- tike uskoro planira da svoju maju uticaja na ìvotni standard ve}i- Stevanovi} veli da bi se na taj nasti, lokalnih poslovnih subjekata, sajmu kwiga# bile su najpro- viti atmosferu koja }e biti kolekciju pro{iri kwigama ne stanovni{tva, ve} samo na privile- ~in uhvatio prikqu~ak za kori{}ewe udruèwa gra|ana i privatnog sekto- davanije. Za svoje radove do- preduslov za dobru komuni- "Foto{op CS2 # i "Sam svoj govani upravqa~ki dio elite - upozo- pripremnih fondova Evropske unije, ra i zadovoqiti principe organizova- bio je brojna priznawa. kaciju - kaè Jovanovi}. dizajner#. rava Stevanovi}. donacija i povoqnih kreditnih lini- wa po ugledu na zemqe Evropske unije. Kwige "Ra~unajte na ra- Tako|e u izdawu preduze- Wegov stav je da se ovakvim pristu- ja za oìvqavawe ulagawa. Stevanovi} smatra da je mogu}e }a "Ekstrim# namjerava da na- pom ne}e posti}i ve}a zaposlenost ni- - U lokalnim upravama nema nijed- prona}i rje{ewe koje ne}e remetiti ~unare - Kako gajiti i vaspi- kama i op{tinama, jer slu`beti pove}ati ìvotni standard najve}eg nog referenta, ~ak ni onih koji rade unutra{we administrativne granice. tati digitalnog ku}nog qu- nici ra~unar koriste kao da pravi interaktivni kompakt disk preko koga }e svako sam broja stanovnika. polovinu radnog vremena, koji bi se Ali, potrebno je iza}i sa jasnom vizi- bimca#, "Offis XP#, "Multi- je olovka. Stevanovi} obja{wava da je, po- posvetio planirawu privrednog raz- jom ekonomskog razvoja koji }e pomo- medija# i "Linuks# posebno su - Osim straha od ra~unamo}i da savlada operativni sistem " #. slije vrlo ozbiqnih analiza nedosta- voja, prikupqawu informacija o mo- }i stanovni{tvu lokalnih zajednica. nagra|ene od Informati~kog ra osnovni razlog ovolikog Windows XP taka u planirawu privrednog razvoja, gu}nostima ulagawa, izno{ewu argu- dru{tva Srbije. neznawa jeste lo{ sistem ¥ Neboj{a TOMA[EVI] do{lo do zakqu~ka da je neophodno mentacije za{to ba{ na tom prostoru ¥ Mladen STOJANOVI] 4. i 5. jun 2005. REPORTA@A 5 POSQEDWI HERCEGOVA^KI OPANÂR DU[AN KQAKI] NEMA MOMKA BEZ SEQAKA oznati hercegova~ki opanak, kao dio narodne no{we, os- Najvi{e obuvam lovce, guslare i kulturno-umjetni~ka Ptao je jo{ samo u pjesmi, tra- diciji i sje}awu. Skoro je potpuno dru{tva, ali i kom{ije u Berkovi}ima. I Hrvati istisnut iz upotrebe i na{a djeca iz zapadne Hercegovine tako|e kupuju opanke od mene, potraì}e ga u etno-zbirkama i mu- C M C M Y K zejima.. veli Du{an Kqaki} Y K Ipak, u najmawoj hercegova~- koj op{tini, u Berkovi}ima, {to zanat, veli, dobra mu je ispomo}, Obuo je majstor Du{an sa Ber- {ne opanke, kao privjesak i ukras, se nadvisila nad Stolac i koju pla- jer od penzije "ne bi ja i baba - ni kovi}a i ve}inu kom{ija, i brojne ali je bila i jedna naruxba iz Me- nina Trusina dijeli od pobratima suva 'qeba i soli#. lovce i guslare i izvorne grupe, a |ugorja za broj - 49. Pa iako se slabo i rijetko no- preko pjesnika Novice Telebaka - Nije opanak, nego ~itava sa- - Nevesiwa, sreli smo dosta mjese, hercegova~ki opanci se posqed- iz Trebiwa na{im Mostarcima i onica, ali i to sam uradio. {tana, ponajvi{e starijih - u opan- wih godina sve vi{e traè i Du- Hercegovcima u Kanadu i Austra- Du{anovo je 40 maraka "za ru- cima. {an Kqaki} prosto je zatrpan na- liju oti{lo je vi{e desetina pari. ke#, a materijal - po dogovoru. U mjestu Quti Do skoro svi u ruxbinama. Povezao je svojim umije}em is- Vi{e niko u Berkovi}ima ni ovoj pozaboravqenoj obu}i! Kako - Kad sam neke godine nabavio to~nu i zapadnu Hercegovinu, pa u Hercegovini ne su{i ov~ije ko- i ne bi, kad je wihov kom{ija Du- gume za pravqewe, onda mi se zet Dabrani vele "da je mla|i - posla- è i ne kroji od wih oputu, a isti- {an Kqaki} - posqedwi hercego- hvalio po selu: "Ima Du{an da pra- li bi ga za ambasadora u Zagreb#. na je, dodaje Du{an, da se od jedne va~ki opan~ar ili majstor za pravi dok je ìv#. A ja to potro{io za Ima, kaù u Mostaru kod Starog koè, moè iskrojiti opute da se vqewe opanaka. dvije godine! mosta kupiti opanaka, ali mnogi opa{e cijela crkva, kako vele mno- - Odmah nakon oslobo|ewa, ~e- - Najve}u naruxbu imao sam od dolaze upravo wemu. Wegove vje- ga na{a predawa o gradwi bogomo- teres' pete, a bilo mi je 15 godina, nekih "{kutora# iz zapadne Herce- {te ruke naprave opanke za jednu qa. nau~io sam da pravim opanke. Do- govine, blizu 100 pari odjednom. no}, uz sat ili dva spavawa, da se Vi{e niko na jugu i ne pravi du{e, tad su se pravili "ora}i [ta oni rade i kud ih daqe {aqu rok ispo{tuje, jer zadata rije~ u opanke i ovaj zanat je pred izumi- opanci# od sviwske koè, koje Ne- - ja ne znam. Znam samo da ovom srp- ovim krajevima jo{ vrijedi zla- rawem. Raduje ga, jedino, {to je zet vesiwci zovu i "krme}i#, potom skom i hercegova~kom opanku, ku- ta. "kad je trebalo ispuniti normu i opanci od opute, dok danas najvi- pac iz zapadne Hercegovine traì I tako: koà iz Sarajeva, guma zadatu rije~#, pomogao i napravio {e pravim od gume, koè (ustije) i da dopletem jo{ jednu "granu# na najvi{e iz Gacka, a umjesto opute nekoliko opanaka i mo`da od we- ribarskog {paga - obja{wava sta- licu opanka. Nedavno mi je Vuja- nabavqa ribarsku {pagu, koja je toga bude kakav majstor. rina Du{an osnove svoga neobi~- dinovi} u Herceg Novi odnio 45 liko kvalitetna da se veoma te{ko - A opanak je obu}a za sva vre- Du{an Kqaki}: Opanak za sva vremena nog zanata. pari i ~ujem da je obuo Kulturno- kida. mena, osim snijega. Nekad smo ima- Za onih 20 godina rada u poqo- umjetni~ko dru{tvo "Hercegovi- - Moè{ i sedam-osam godina li radne opanke "za svenosa# - za snuti koliko ho}e{ - ali oni du- ja pjesma posqedweg hercegova~kog privrednom dobru nije kvario vid, na# iz Trebiwa. Za gata~ko dru- nositi opanke i prije }e se pode- svaki dan; i sve~ane, misne, crkve- raju. Ja i baba i dan-danas uglav- opan~ara "Nema momka bez seqa- niti uzimao kalup, {ilo i pribor, {tvo "Zelengora# napravio sam 20 rati guma i |onovi, nego ovaj konac, ne - za praznike, obi~no od {page, nom nosimo opanke - zakqu~uje Du- ka/ ni obu}e bez opanka#. ali od 1986. godine, otkad je u pen- pari. Sad imam naru~eno - da ra- poja{wava Kqaki}, dodaju}i da je koji smo bijelili. Sad ovu od ribar- {an Kqaki}. ziji - vra}a se starom zanatu. Ovaj dim no} i dan. najteè praviti one sitne, maju- skog {paga mogu se nalijevati i ki- Nije onda ~udo {to je najmili- ¥ Milivoje BE[TI] ZAPIS IZ SALA[A NO]AJSKOG IZ PRO[LOSTI DERVENTE Bruje vijekovi u starom dudu Prema tuma~ewu Mili}a od Ma~ve pod dudom je usnio KAD SE @ENI JANKOVI]U VASO Vuk Brankovi} kada je po{ao u boj na Kosovo. Hladovina ga prevarila, pa je - zakasnio U Srpskoj ~itaonici u Derventi prije MLADO@EWA a~vanska ravnica posebno je lijepa Savremenim nau~nim metodama mogla bi 105 godina bilo je organizovano svadbeno U Derventi je prvi vodovod napra- ovoga proqe}a, kada sve u woj buja, mu se, vjerovatno, ta~no odrediti starost, ali vqen 1882. godine, a prvi "vodovodxija# Mlista i obnavqa se - i trava, i drve- veseqe Vase Jankovi}a. Pred ~itaonicom ili vodoinstalater bio je upravo mla- to niko ne poku{ava, jer bi se time pogasile }e, i p{enica... brojne legende o wemu i ravnici, a to niko doèwa Vaso Jankovi}. Zapravo, u vri- Sve, pa i gorostasni dud ispred crkve u ko èli niti ho}e. Svi prihvataju da je staje napravqena fotografija svatova, koja je jeme Austrougarske monarhije on je bio Sala{u No}ajskom. A krenule su i lipe. Mi- blo staro pola milenijuma, i to im je i do- sa~uvana do danas kotarski slu`benik za poslove vodovo- omiris im se rasplinuo ravnicom izme|u Sa- voqno i zna~ajno. da. Kasnije }e Vaso po tome biti poznat ve, Drine i Cera. Prije pet godina, nedavno preminuli zna- alo je pisanih dokumenata o pro- skim ~itaonicama po èqi vi|enijih i wegovo ime bi}e zapisano kao ime jed- Sala{ No}ajski veliko je ma~vansko se- {losti Dervente, a i ono malo Srba. nog od vi|enijih gra|ana Dervente. meniti ma~vanski slikar Mili} Stankovi} M{to je sa~uvano zavr{ilo je Poznate srpske gazde i dobrotvori u lo, koje je imalo burnu pro{lost kao i Crna - Mili} od Ma~ve, na jednoj svetkovini - pri- uglavnom u privatnim kolekcijama. Derventi su zato pravili i poklawali na- Bara, No}aj, Glogovac, Badovinci, Duvani- dili u dru{tvu sve{tenik Simo Petro- povijedaju u Sala{u No}ajskom - izlaze}i iz Posebno je malo sa~uvanih svjedo- rodu ~itaonice i druge ustanove gdje se vi} i trgovac Bo{ko Tasovac. {te, Sovjak i druga mjesta. {upqine starog duda ispred seoske crkve, u ~anstava o ìvotu srpske zajednice za narod mogao okupqati i glasno diskuto- U ~itaonici i pored we organizova- Do izgradwe Pavlovi}a mosta selo je ta- bijeloj odori, kao brat mile{evskog Bijelog vrijeme turske i austrougarske vladavi- vati o svim pitawima. Tu je wegovano i ne su razne zabave za vrijeme svetkovi- vorilo u {irini ravnice, uz put koji od Ba- an|ela, u svojoj besjedi je odgovorio koliko ne. Ipak, vrlo je vjerovatno da se u ne- kulturno blago onda{wih Srba. Naà- na. Pjevalo je pjeva~ko dru{tvo, udara- dovinaca, vijugaju}i uz Drinu, a poslije i uz je staro stablo. kim privatnim albumima i starim kwi- lost, mnoge su se porodice izgubile u rali talabasi i daire, uz violine i kontra- Savu, vodi do Ma~vanske Mitrovice. U wega Ma~vani su upamtili svaku rije~ svoga gama moè prona}i pone{to iz tog peri- tovima i smutnim vremenima koja su nas bas na srpskim svadbama koje su bile dose dolazilo o slavama, preslavama i kada su slavnog slikara, pa je, kao molitvu, ponavqa- oda. pratila. bro organizovane i bogato jelom i pi- se, kradom, osvjeàvala sje}awa na Zmaja od ju ba{ onako kako im je on kazivao. Rekao je No}aja, Zeku Gligorijevi}a i ine junake. tada Mili} - vele - da je u vrijeme kosovskog boja Vuk Brankovi} po{ao iz sjevernih krajeva na jug, na Kosovo, pa, prolaze}i kroz Sa- la{ No}ajski, umoran od puta, svrati pod dud da se malo odmori. U hladovini stabla, koje je i tada bilo ogromno, san ga prevari. Kada se probudio, za boj na Kosovu je bilo kasno, taman toliko koliko je prespavao pod ma- ~vanskim dudom. Pouzdano se zna da je pod dudom boravio prije dva vijeka i na{ najve}i epski pjesnik Filip Vi{wi}, a istori~ari su zabiqeì- li da se u to vrijeme kod duda okupqalo dosta vi|enijih qudi i junaka. Pod ovim dudom slijepi Vi{wi} ispjevao je mnoge svoje pjesme, od kojih su najpoznatije "Boj na Sala{u# i "ûpi}eva hvala#. Ispratio je tako ovaj dud u legendu Vuka, Filipa, Zmaja, i jo{ mnogo drugih junaka i obi~nih qudi, pa - kako kaù ovovremeni hroni~ari Ma~ve - uvijek je bio i ostao u centru Prije 105 godina: Svatovi pred ~itaonicom C M zbivawa u Sala{u No}ajskom i ~itavoj Ma- C M Y K ~vi. Ono {to je ~uvano u ~itaonicama i O ìvotu i zna~aju srpske zajednice u }em pripremqene. îtaonica je mogla Y K Poslije Drugog svjetskog rata ~ak je ne- crkvama je kroz ratove uni{tavano, pa- Derventi svjedo~e neke gra|evine koje su da primi veliki broj qudi, a na usluzi daleko od wega bilo i seosko fudbalsko igra- qeno i razbacivano. ostale iza vi|enijih Srba. No, i wih je sve su bili i fotografi, kafexije svira~i li{te, pa su se mladi desetinama godina oku- U to vrijeme o mnogo ~emu se nije mawe, a vlasti kao da ne vide zna~aj ovih i pjeva~i. pqali uve~e pod wegovom kro{wom. Tu su ro- ni smjelo pisati. âk se i za {kole svojevrsnih spomenika iz pro{losti, pa Kod Du{ana Jeli}a iz Dervente sa~u- |ene mnoge qubavi, da bi kasnije, samo neko- morala se traìti posebna dozvola o ili su prepu{teni propadawu, ili na wi- vana je jedna fotografija iz 1900. godine Crkva u Sala{u No}ajskom: liko metara daqe, u crkvi bile krunisane osnivawu ili su se organizovale u grad- hovim mjestima ni~e novogradwa. koja je ovjekovje~ila ènidbu Vase Janko- Svjeè uspomene na slavne brakom. Nekada{wa zgrada Srpske ~ita- vi}a ispred Srpske ~itaonice. Poneki de- Vele Sala{ani jo{ i da su se pod ovim onice i danas je u dobrom stawu. Na- taq o ovoj fotografiji Jeli} zna iz maj- pretke nesvakida{wim deblom odvijao vi{evjekov- pravqena je izme|u 1870-1880 godine, ~ine pri~e. Kaè da je wegov djed Marko ni ìvot Ma~vana - zaqubqivawa, vjen~awa, a za vrijeme druge Jugoslavije sluì- Jeli} bio vjen~ani kum Vasi Jankovi}u, ko- Sada ovim drumom putuje vi{e qudi. Us- kr{tewa, odlasci u bune i ratove, opijela... la je kao Dom Jugoslovenske narodne ji je kao sve{tenik tada sluìo u Osiwi. armije, sve do vremena kad je napra- postavqene su redovne autobuske linije iz U {ali kaù - "sav cirkus qudskog ìvota#. Ime mlade, naàlost, nije zapamtio. bawolu~kog, dobojskog, posavskog i semberskog vqen novi. Zgrada i zemqi{te je tek I va{em reporteru, kada je u{ao u wegovu Porodica Jankovi} vi{e ne ìvi u kraja sa Mitrovicom, Beogradom, Novim Sa- poslije proteklog otaxbinsko-od- Derventi. Tako|e, niko sa fotografije, {upqinu, {upqikavost - kako kaù u Sala- dom i drugim prekodrinskim i prekosavskim brambenog rata vra}eno Srpskoj pra- sasvim sigurno, nije vi{e me|u ìvima. {u No}ajskom - u~inilo se da ~uje brujawe mjestima. voslavnoj crkvi. Na pole|ini fotografije jo{ se mo- vijekova - i pjesmu, i pri~u, i mladala~ko Osvjeàvawe uspomena na slavne pretke U ovoj ~itaonici je 1900. godine è raspoznati pe~at autora i vlasnika podvriskivawe, i we`ne rije~i, i Filipove sada je u Sala{u No}ajskom slobodnije i sve- osnovano Srpsko pravoslavno pjeva~- fotografske radwe Josefa Sva~ka, te go- strune, i... ~anije, pa je i putnika namjernika u selu vi- ko dru{tvo "Zmaj# koje je radilo sve dina kada je fotografija na~iwena. Bruji vrijeme. Posve neobi~an i neo~e- {e. A ~im neko od wih do|e u selo, doma}i- do 1941. godine. Dru{tvo je u~estvo- - Ne sje}am se vi{e ko mi je dao ovu valo uglavnom na crkvenim slavama, ni mu pokazuju nesvakida{we stablo duda. Ve- kivan doìvqaj. Mo`da se i sam reporter na- fotografiju, ali znam da je ~uvam vi{e {ao na "vrte{ci cirkusa svekolikog qud- svetosavskim, boì}nim i drugim sve- od 40 godina. Prava je {teta {to nisam le - staro pet vijekova. ~anostima. Dirigent u ovom pjeva~- Gorostasno drvo. Obim mu je osam meta- skog ìvota#. imao osje}aja da zabiqeìm ko su qudi na A dud, iako {upqiv - kad tako vele Ma- kom dru{tvu bio je profesor muzi~- fotografiji, jer je bilo qudi koji su se ra, a da bi ga obuhvatili rukama, potrebno je kog obrazovawa u gimnaziji Veqko mogli sjetiti nekih imena - veli Du{an pet qudi. Jo{ vi{e ih moè u}i u wegovu {u- ~vani - neka i bude, jer oni vi{e i boje o wemu znaju, nije izgubio vitalnost. Sakupqa sva Cesarevi}, koji je kasnije postao po- Jeli} pqinu, pa se ~ini da da je rije~ od dva stabla. znat kao kompozitor. Ipak, zahvaquju}i ovoj fotografiji Sredina mu je ko zna kada istrulila, ali sr- svoja, pa i ovovremena brujawa. Komponuje ih i niè im notu za notom u Bilo je jo{ nekoliko dru{tava mogu}e je rekonstruisati mnogo detaqa ce nije, pa je zbog toga te{ko po godovima od- sa srpskim predznakom, a 1910. godi- veliku, sveop{tu simfoniju bitisawa qudi iz pro{losti srpske zajednice u Derven- rediti wegovu starost. ne u Derventi }e biti osnovano Srp- ti, izme|u ostalog i kako je prije 105 go- I daqe su mu vitalni obodni dijelovi i u ovoj ravnici, rodnoj i plodnoj Ma~vi. sko prosvjetno i kulturno dru{tvo Komponuje ih za nova pokoqewa. dina izgledala srpska svadba, kakve su se grane, pa izdaleka li~i na ogromne sastavqe- Mladenci: Ime mlade se, "Prosvjeta#. Prvi predsjednik je bio no{we nosile, kakvi su obi~aji vladali... ne qudske {ake, prstima uperenim ka samom derventski trgovac i gazda Jovo Ko- nebu. ¥ Tihomir NESTOROVI] (Srna) naàlost, ne zna sti}, a rad su obilato pomagali i ra- ¥ Savko PE]I] 6 REPORTA@A 4. i 5. jun 2005. SA TANKOSAVOM I BORKOM LEJI] U KALENDEROVCIMA KOD DERVENTE PROGRIJALA NADA ankosavu i Borku Leji}, derventske "Robinzone# o kojima Tankosava i Borka su se silno obradovale {poretu. Tsmo pisali u martu, ovih dana su obradovali ~lanovi Foruma ne- U ìvotima koje wih dvije tro{e u nekom drugom, davno vladinih organizacija iz Dervente, koji su im dopremili skromnu, ali za pro{lom vremenu, i naizgled male stvari su vrijedne C M C M Y K wih vrijednu pomo} - novi {poret. velike zahvalnosti Y K - Znali smo da ima veoma siroma{nog stanovni{tva, ali tekst ko- veli "jedva ne{to# sa nao~arima. mnogo zna i "strave saqeva# pa mi je puno pogrbqena. Ipak, to ne zna~i da ji smo pro~itali u "Glasu Srpske# - Vidjela sam dobro do po~etka rekla da je na mene neko bacio urok. je sada "po{te|ena# od poslova. Da nas je zapawio. Jednostavno nismo ovog proqe}a, a onda me o{inuo ne- Nije mi jasno samo, ko to ima ne{ta bi se preìvjelo, mora se i raditi. mogli da vjerujemo da neko moè da ki topao vjetar i od tad ne vidim sko- protiv mene - jada se Tankosava. Protekla o{tra i duga zima is- ìvi u takvim uslovima. Zato smo ro ni{ta. I{la sam kod qekara i Borka potvr|uje, ponavqaju}i crpila je dvije derventske usamqeni- odlu~ili da pomognemo Borki i Tan- ni{ta mi nije pomoglo. Ne moè ni skoro svaku maj~inu rije~. I ona je ce. U zimskom ambijentu ~ovjeku ko- kosavi i, eto, dovezli smo im na{u ji ìvi u iole normalnijim uslovi- skromnu pomo} - kaè izvr{ni direk- ma zastra{uju}e je i zamisliti da za- Stigao {poret: Tankosava i Borka sa Sretkom tor Foruma nevladinih organizaci- no}i u wihovoj ru{evnoj kolibi, u di- Nikoli}em ja Derventa êdomir ]ori}. vqini pored Ukrine. âk se ni na Tankosava Leji} i wena k}erka zov niko ne moè odazvati, jer su pr- mqe u blizini wih. Zaka~io je pri- radova{e poklonu. Od sada }e wiho- Borka svoje dane provode u Kalende- ve ku}e udaqene i od wihove kolibe odvojene {umom. kolicu na auto i natovario {poret vu otu`nu ku}icu zagrijavati bijeli rovcima kraj Dervente. @ive usa- koji je prevezao u Kalenderovce. "fijaker#. Nije im mnogo obja{wa- mqeni~ki, u uslovima koji vi{e pod- Do kolibe nema puta, pa je nemogu}e do}i do we nekim vozilom, izu- I pored najboqe namjere Sret- vano ko im je, za{to i odakle poslao sje}aju na one u pretpro{lom vijeku. ko, ipak, nije mogao da stigne do ko- {poret, jer to ne bi mogle ni da ra- U kolibi od pru}a i drveta pokrive- zev traktorom. Kroz travu i izlista- lu {umu, tek kad se pri|e sasvim bli- zumiju. Ali, nisu krile sre}u - rado- noj travom samuju daleko od svega {to vale su se kao mala djeca. se doga|a oko wih. Struja, voda, tezu moè se uo~iti koliba i nekoliko plastova sijena u }o{ku {umar- POMO] Wih sada mu~e druge brige: kako lefon, kanalizacija, televizija... Forum nevladinih organi- da poprave kolibu i unesu novi {po- stvari su o kojima ni ne sawaju. Sre}- ka. zacija Derventa je u okviru pro- Reklo bi se da je s proqe}a ov- ret u wu. Kaù da je "japija# po~ela ne su kada imaju dovoqno bra{na ili grama "Sutra 1#, uz pomo} or- da trune i proki{wava pa se pla{e kukuruza za obrok. Sa svoga siroma- dje sve mnogo qep{e i ugodnije, ne- ganizacije UNDP iz Sarajeva da vjetar ne prevrne kolibu. {nog imawa odlaze samo kada treba go zimi. Ipak, kad se stigne do ku}er- obezbijedio jo{ 54 {poreta za - Ne àlim {to sam ovaj dan poda kupe naftu za lampu i ne{to ku}- ka, opet zavlada osje}aj usamqenosti socijalno ugroèna doma}in- tro{io i {to sam o svom tro{ku pre- nih potrep{tina, ili, kako kaù - da i divqine. Odavde se, osim neba i gu- vezao {poret kad vidim kome smo ga stog rastiwa ne vidi ni{ta. stva u derventskoj op{tini. Ia- se podmire. ko na prvi pogled skromna, ova dovezli. Pa, one se raduju kao mala Kada je na{a ekipa u martu po- Tankosava i Borka ovdje "drugu- djeca kad im kupi{ igra~ku - kaè ju# sa lisicama, ze~evima, a zmije smu- pomo} nekim porodicama pred- sjetila ove dvije iznemogle ène maj- stavqa pravo bogatstvo. Sretko Nikoli}. ka Tankosava je imala 85, a k}erka kovi oko ku}e su uobi~ajena pojava. Wegove rije~i su i svojevrstan Borka je zagazila u 55. godinu ìvo- @ivot u divqini: Fotografija na~iwena u Vele da se i u kolibu zavla~e. Ali, libe. [poret je morao da istovari poziv svima ostalima koji na bilo kota, ali izgleda mnogo starija od bo- martu navikle su i nije ih strah ni~ega. ji na~in mogu da pomognu ovim ne- lesti i te{kih radova. Na put do Tankosave i Borke Le- oko 500 metara od kolibe. Preko gli- ba i jaraka auto nije moglo, pa je {po- sre}nim ènama da narednu zimu do- Tankosava je izdràla zimu ali ji} krenuo je Sretko Nikoli} koji do- ~ekaju u barem malo boqim i qud- joj je naglo oslabio vid. Trenutno na pomo}i, kad mi je neko urok nabacio. bolesna - od te{kog fizi~kog napo- bro poznaje ovaj kraj jer je u obli- ret morao da se nosi. Borka i Tankosava se silno ob- skijim uslovima. jedno oko ni{ta ne vidi, a na drugo, Bila sam ovdje kod jedne ène koja ra stradala joj je ki~ma i hoda pot- `wem selu ro|en, a ima i komad ze- ¥ Savko PE]I] ZABIQE@ENO U BO[KOVI]IMA KOD LAKTA[A I MUKA RADOST RA\A U Bo{kovi}ima danas ìvi desetak bra~nih parova koji su proslavili zlatnu svadbu. Me|u wima su i Jagoda i Bo{ko Kresojevi} koji se prisje}aju te{kih, ali i radosnih vremena nogo toga u ìvotu nepri- (1928) ro|ena Radinkovi} bili su udavale prije dvadesete, ponekad mjetno pro|e, a veliki dio kom{ije od ro|ewa pa sve do 25. sa 15 ili 16 godina. Monoga {to je pro{lo po- februara davne 1951. godine kada Jagodu i Bo{ka pogleda i sre- klopi najdubqi zaborav. Kad se, s stupi{e u brak. U to vrijeme svad- }a, pa danas ìve skladno u lijepo vremena na vrijeme, razmaknu za- be su se obi~no obavqale u jesen, vjese sje}awa i raskrile prozori ali wih dvoje se uze{e zimi. godina, odnekud provire trenuci - Do{ô sam iz vojske 1950. i ETNOLOG nezaborava, pa mnoge pojedinosti odma' sqede}e zime smo se uzeli. Najstarija unuka Jagode i Bo- izrone kao suncem obasjani vrho- Poznavali smo se od malena. Do- {ka Kresojevi}a Danijela Ra~i}, vi bregova iznad magle u dolini. govarali smo se o svemu dok smo zavr{ila je Prirodno-matema- Da li teàk ìvot moè bi- i{li na prela i igranke - veli ti~ki fakultet u Bawoj Luci, a ti i lijep, ili sje}awa imaju sna- krepki i govorqivi Bo{ko. za diplomski rad odabrala je te- gu da ga uqep{aju, patwu mu uma- Iako je bila zima i dubok sni- mu: "Obi~aji ìvotnog kruga Bo- Porodi~na sloga: Kresojevi}i na okupu we i muku ublaè? Mo`da su An- jeg bilo je dosta svatova. U mati~- {kovi}ana#. Ovo je prvi rad na tu dri}eve rije~i odgovor: "Svi pra- ne kwige su se upisali, a sudbono- temu u tom selu, pa time vredni- le, a poslije toga obavezno 'vatale po ~etrdeset-pedeset dunuma kowi- vr{io {kolu, ~etiri razreda, oti- vi ìvoti su lijepi i te{ki#. Re- sno "da# izgovorili u mati~nom ji, jer je poznato da o tom kraju ne- se u kolo - kaè Jagoda. - Poznava- ma ili volovima. Sve poqske po- {ao je tamo i htio je i}i u muzi~ku dovi koji slijede, potvr|uju da je uredu u ârda~anima. Kum je bio ma skoro ni{ta zapisano. Poseb- li smo se, ali ja sam se vi{e druì- slove obavqali su ru~no. @eli i {kolu, predô je molbu. Tada se pra- ìvot prije pola vijeka bio mno- êdo Teodorovi}, a supru`nici na vrijednost rada je u tome {to la sa curama i momcima iz Aleksi- kosili po nekoliko dana neprekid- vio most Zemun-Beograd, pa prevo- go teì, ali je narod bio - vese- vele da se kum po{tovao i cije- se daju uporedni obi~aji kod Sr- }a. Prelili smo kod Bosiqke i no. Pamte i vrijeme kad se nije si- zili narod brodom. Dosta se naroda liji... nio - kao ro|eni brat. ba i Ukrajinaca. Veqke \uki}a. Kod wih bude igran- jalo ma{inom, ve} rukom, pa nije tada utopilo - nai{la oluja i pre- Pri~a nas vodi u zaselak Kre- O svadbenim obi~ajima uvijek ka svake nedj’qe. Tu su se skupqali bilo prutawa kukuruza, ve} samo vrnula brod... sojevi}e u Bo{kovi}ima, jednom se mogu ~uti zanimqive pri~e: ru~no okopavawe. Ali kad se do|e Wihove kom{ije @ivko i Sta- od 22 pitoma sela lakta{ke @upe. - Pred mladu se metne nekva i Galcijani iz Devetine i Bo{ko- ure|enoj porodi~noj ku}i sa sinom vi}a. Bila ku}a velika, pa svake na kraj reda, bez obzira na umor, za- nojka Kresojevi} izra~unali su da u Prema popisu iz 1991. imali su tevsija. Koja mlada ugazi u tevsi- Svetom, snahom Du{ankom, unuka- ~ula bi se pjesma. Bo{kovi}ima ima ~etrdeset, {to 123 ku}e i 403 stanovnika. ju, ne}e biti dobra. Mlade su pa- nedj’qe igranka. Svirali su Vasiq ma Dubravkom i Jasnom. Pored si- i Andrija Holov~uk. - Svaki post se postio, vaskr- starijih {to mla|ih momaka. Jagoda i Bo{ko Kresojevi} zile na to, pa prekora~e, ali se pona, bra~nu sre}u za~inile su dvije {wi, boì}ni, petrovski, ilinski... - Ne}e da se ène, a cura nema najstariji su bra~ni par u zaseo- trevi pa neka i stane - smiju}i se Narod je bio veseliji, pjevalo k}eri, Borka i Mira, te unuci: Da- se, veselilo. Samo pre|e{ preko Lo{ije smo se 'ranili, ali je starijih, svega dvije-tri. Cure ne}e ku - prije ~etiri godine prosla- obja{wava Bojo. nijela, Milun i Bo{ko. 'rana bila zdrava. Nije bilo prska- na selo. A ranije se i{lo |e ima bo- vili su zlatnu svadbu. Bo{ko, po- U to vrijeme mladi}i su se è- praga i odma' se pjeva. Borko Kre- C M - Bile su tada ~itala~ke grupe sojevi}, zapjeva ~im izi|e iz ku}e. wa vo}a i povr}a, nije bilo vje{ta~- gatiji momak. \e re~e otac, tu mo- C M Y K znatiji kao Bojo (1926) i Jagoda nili ~im do|u iz vojske, a cure na kojima smo se sastajali. Te~aje- O siroma{tvu i skromnim uslo- kog |ubriva. Narod se mu~io, ali je ra{ i}i - veli Jegoda Kresojevi}. Y K vi za opismewavawe su ne{to dru- vima ìvota uvijek se ima {ta is- go - obja{wava Bo{ko. -Na te~aje- pri~ati. porodu. Od svih samo sam ja ìva. vima smo se opismewavali iza onog RA\AWE - Prije se vi{e djece ra|alo. rata. A ~itala~ke grupe su bile kao Bo{kova majka je rodila dese- Sad nema ve} jedno, dvoje i gotovo neki sastanci; tu su se ~itale novi- toro djece - petoro je ostalo, a pe- - dodaje Bojo. A ranije kad dijete ne. To je bilo za vrijeme seqa~kih toro umrlo dok su bili mali. Pam- umre, to se i nije toliko àlilo. radnih zadruga: skupi se dru{tvo i ti kada su mu dvije sestre umrle: Kaù Bog dao, Bog uzeo. Mla|a su neko nam ~ita. Onda nije bilo ra- "Nai{ô rikavac i potu{io ih#. djeca umirala. Naja{e bolest, i dija. îtao je moj brat Stanoja, pa - Moja mati je rodila deveto- eto... - kaè Bo{ko Kresojevi}. @ivko Kresojevi} i drugi. ro - kaè Jagoda. - I umrla je na Ali, prije tog perioda, sje}aju se patwi iz rane mladosti kada su, bio zdraviji, nije ga "pojela# {ko- Sa kom{ijama Ukrajincima i za vrijeme Drugog svjetskog rata, la - smatra Bojo. Poqacima su se uglavnom dobro sla- proveli jedno vrijeme u izbjegli- Jagodina sestra Danica je nasta- gali. U Bo{kovi}ima ima devet po- {tvu. Bo{kovi roditeqi i bra}a vila {kolovawe u Kadiwanima, ia- rodica Ukrajinaca i Poqaka: Ov- obreli su se u selu Aleksi}i kod Sa- ko su joj branili da ide u {kolu. {ek, Prista{, Zmjesni, Maha~, Mel- ve Kresojevi}a, Bo{kovog strica. - Od nas je malo ko i{ô u {ko- nek, Rolih i Hucman. Ali, i poslije rata nije bilo lako. lu - dodaje Bojo. - Roditeqi su bra- Bo{ka i Jagodu Kresojevi} - Za vrijeme onih zadruga cije- nili djeci da idu u {kolu, morali zdravqe jo{ dobro sluì. Bo{ko je li dan radi{ i dobije{ tri kile Jagoda Kresojevi}: su ostajati i raditi zemqu. na pragu osamdesete, a qekaru je pr- ìta. Narod nije rado i{ô u zadru- Narod je bio Jagoda se udala u dvadeset i dru- vi put oti{ao pro{le godine. Jago- gu. da je dvadeset dana leàla u bolni- veseliji goj godini. Mlada je ostala bez maj- Kad se Bo{ko oènio, odijelio ke pa je morala ostati duè u ku}i ci kad se razboqela od tifusa za vrijeme Drugog svjetskog rata. se i po~eo praviti ku}u, ali mu ni- i pomagati bra}i i ocu. Veliki dio su dozvolili da podigne ku}u na "za- U Bawu Luku se u wihovo vri- - Onda narod nije imô obu}i ku}nih i poqskih poslova pao je na jeme naj~e{}e i{lo pje{ke, preko dru`noj# zemqi, pa je bio primo- Bog zna {ta. Tkalo se i plelo, ot- wena djevoja~ka ple}a. Dvije stari- ran da zapo~etu ku}u razvali i po- Slatine ili Zaluàna. Trebalo je ka{, oboji{ nekom bojom i obu~e{. je sestre, Mileva i Danica oti{le po pet i vi{e sati pje{a~iti. novo je pravi desetak metara daqe Bile su natre, mislim da ih u na{em su u Beograd. od "me|e#. Eto, to su sje}awa dvoje Bo{ko- selu vi{e nema. Gordana Teodoro- - Orala sam s volovima, kao cu- vi}ana o vremenu koje lagano tone Oboje sagovornika rado se sje- vi} je najduè tkala, sve doskora. ra dràla plug. Moj }a}a bio ne{to }aju tada{wih prela i neizbje`nih u zaborav, onako kako odlaze oni Sijô se jari lan, zimac, konopqa, pa bole`qiv, pa nije imô ko da ore. koji su u wemu doìvjeli svoje naj- Jagoda i Bo{ko Kresojevi}: Unuka Danijela moma~kih i djevoja~kih pjesama, ko- se stupalo na stupi, pa bile trli- Bra}a su bila mla|a, a mati mlada zara~kog i drugih kola. qep{e dane mladosti. Ra~i} diplomirala ce, pa se ono tare, vu~e, ispreda... umrla. Jedan brat se utu{io. Oti{ô - Na prelima smo plele, 'ekla- Oralo se po nekoliko nedjeqa, kod sestara u Zemun. Kad je ovdje za- ¥ @ivko VUJI] 4. i 5. jun 2005. REPORTA@A 7 LICA, PREDJELI, OBIÂJI DJELODJELO @IVOT@IVOT KRASIKRASI Lijenima i siroma{nima duhom, kojima vizija nije ja~a strana, svaka ideja u po~etku izgleda kao velika glupost, a svaki dovr{eni posao - ~udo boìje. Radmila C M C M Y K i Brane Grkiwi} nisu takvi Y K kwizi "Srpske porodice nekada{weg kotorvaro{kog sreli}i ~ine ~etiri petine sela Li- vojvodstva Svetog Save# za po~iwe ovako: povca. Svi slave Stefandan. Uprofesor Novak Mandi} "Prije neka tri vijeka bra}a Na Planama je bio jo{ jedan Studo o Brankovi}ima kaè: Branko i Gajo krenu iz hercego- Te{o Brankovi}, koji je po~et- "Pomiwu se 18. avgusta 1375. gova~kog kr{a da traè boqi ì- kom druge polovine devetnaestog dine. Hranko Brankovi} je iz du- vot. Seobe uvijek prate nevoqe, vijeka odlu~io da napusti kame- brova~kog zale|a iz Huma, ili iz pa jedna bra}u razdvoji. Kad je niti i strmi zavi~aj. Travunije. Brajko Brankovi} napre{ao vla{i}ki plato, Branko Potrpao je u sepet sinove vodi se kao Morovlah iz katuna ugleda Vis Lipovac i odlu~i da Gligu, Aleksu, Nikolu i Gligo- Branka Premilovi}a. Brankovi- se tu kao orao me|u oblacima ugra, ubacio ga qut na kowsku za- }i se pomiwu i u Gora`du 1445. nijezdi na oko sedam stotina me- pregu i krenuo nizbrdo traè}i godine. Pavle Brankovi} iz Go- tara nadmorske visine. Tu nasta- boqe ìvotne uslove. Mora da ga Brane i Radmila Grkiwi}: Od bare napravili ribwak ra`da na{ao se u Italiji (Lom- do{e Plane, danas najviso~ije na- je na to natjerala muka golema bardija) kao trgovac. Od ovih seqe u ~elina~kom kraju. Koji jer se cijeli doga|aj, kako kaè u Babi}ima, a zaustavili se u Jo- Ne samo da ne ùre zavr{i- mi je vje~ito i najve}a podr{ka Brankovi}a koji se pomiwu kao mjesec kasnije stiè i Gajo, ali porodi~na istorija, odigrao na {avki, usred velike {ume ugle- ti davno zapo~ete poslove, nego - dodaje Brane. Morovlasi iz katuna Branka se zaustavi u podno`ju Lipovca Stefandan. dav{i travu zukvu po ~emu je za- zapo~iwu nove, kao da je pred wi- Nije ovo wihov prvi posao u Premilovi}a mislim da je i kona potoku Rizmincu. Pregazili su rijeku Vrbawu kqu~i{e da tu ima vode. Te{o ma jo{ jedan ìvot. Su{ta su- koji su u{li. Otkad zajedno kroz sovski Vuk Brankovi}#. Bra}a su ìvjela pola godi- protnost onima koji ùre da za ìvot hode, bave se preduzetni- Me|u najslavnije li~nosti ne ne znaju}i jedan za drugog sve ìva sebe sagrade grobnicu i ta- {tvom. Tri decenije su dràli ove porodice autor je naveo po- dok se nisu sreli na jednom sabo- ko jednom nogom, prije vremena, kafanu "Crni vir# u êsmi kod menutog Hranka, grofa, diploma- ru kod crkve brvnare u Javorani- ve} zakora~e na onaj svijet. Bawe Luke i od toga se izdrà- tu i hroni~ara \or|a Brankovi- ma#. - ôvjek ako ho}e da ìvi, mo- vali i djecu podizali. }a i Zmaj Ogwenog Vuka, nezavi- Usput re~eno ta crkva je pora da radi. îm prestane raditi, K}eri Nada i Brankica poda- snog gospodara Kosova i Skopqa. sve}ena svetom Nikoli, sagra|e- kada mu ponestane inicijative, rili su im petoro unu~adi. Vukota i Akim Miqani}, au- na je 1756. godine, a nakon rekon- vrijeme je da se zabrine, da se za- - Radmila je bila gazdarica, tori kwige "Prezimena u Crnoj strukcije osve{tao ju je vladika pita ìvi li zapravo jo{ - obja- a ja samo najamnik. Zato ona sada Gori#, pregledav{i oko 650 izvo- Jefrem 22. maja ove godine. {wava Brane koji je sa suprugom ima penziju blizu 200, a ja samo ra o ovoj porodici su prona{li Dvadesetih godina pro{log jesenas zapo~eo izgradwu ribwa- 80 maraka - kaè smijuqe}i se sqede}e podatke: "Brankovi}i vijeka sin Mike Brankovi}a ka na Rijeci ispod Brankovi}a Brane. kao Bratonoì}i su od Podgori- Maksim, (1882-1946), solunski do- brda u Jo{avki. Kafana je veliko pozori{te ce i Zete, 1468. godine pomiwe brovoqac, u{ao je u politiku na Kompleks od ~etiri bazena u kojem se neprestano odigrava se vlastelinsko-despotska poro- velika vrata i postao narodni na tri dunuma zemqe ve} skre}e ìvotna predstava. Na sceni se dica u Korjeni}ima kod Trebi- poslanik. pa`wu prolaznika i izaziva di- kao na traci smjewuju glumci na- wa. Ima ih u Bawanima kod Nik- Prije toga po djedu Te{i na- vqewe. Lijenima i siroma{ni- tur{~ici, ispovijedaju}i svoje {i}a, i od wih su ârapi}i, za- zvao se Te{i}, s namjerom da se ma duhom kojima vizija nije ja~a sudbine i prikazuju}i ih onakve tim Borikama kod Gora`da, Za- distancira od izdajni~kog "imi- strana svaka ideja u po~etku iz- kakve su, bez ikakvog uqep{ava- vidovi}ima itd. xa# Vuka Brankovi}a, koji je naj- gleda kao velika glupost, a sva- wa. Crwanski re~e da nema smr- ve}a `rtva na{e epske poezije. U ki dovr{eni posao ~udo boìje. - U kafani se mnogo {ta o ti, ima samo seoba. Ako putova- me|uvremenu i Nikola je dobio - Nije ovo ~udo nego plod zno- ìvotu moè nau~iti. Vlasnik wa inicira radoznalost, seobe svoju lozu. Ima vremena i za zabavu: Radmila je boqi ja i muke, a djelimi~no i kredi- kafane je neizbje`no ukqu~en u izaziva naj~e{}e ~emer golemi. Bilo kako bilo, danas Bran- pecaro{ ta od "Sinergije#. Mnogo sam se mnoge qudske sudbine. Gledao sam Jedno porodi~no predawe iz kovi}i, Gaji}i, Te{i}i i Niko- namu~io dok sam od jedne bare u kako qudi po~iwu poslove i ka- kojoj ni{ta nije uspijevalo, zbog ko doìvqavaju brodolome na ne- Brankovi} odlu~i da tu zapo~ne ~ega se ove wive ne obra|uju po- kom svom ìvotnom putovawu - novu ìvotnu etapu. Na kolima je la vijeka, pretvorio u ribwak - kazuje Brane napomiwu}i da se sa suprugom prelomio slavski ko- veli Brane. sa ugostiteqstvom pred rat rala~ i nahranio djecu. Narednih Priznaje da je najprije mi- stao da ne bi doìvio sudbinu decenija kr~io je {umu i djecu slio da sagradi mawi bazen unu- nekog od svojih gostiju. podizao. ~etu na poklon, a onda ga je jedan Zatvorili su kafanu i sagra- Te{in sin Gligo imao je si- prijateq iz Lakta{a nagovorio dili imawe u Bilicama kod [i- nove Jovana, Davida, Teodora i da to pro{iri. benika. Pred rat desila se jo{ Gostimira. Jovan je sa suprugom - êsto sam do iza pono}i i jedna seoba, ovoga puta na rela- Jovankom stekao Vidosava, Radmi- ru~no kopao jer se otimalo i ba- ciji [ibenik - Jo{avka. lu koja nam je i ispripovijedala geru. Kona~no u novembru pro{le Razlika od prethodne je u to- dio ove pri~e, Vasilija, Vukosa- godine u bazene sam pustio tri hi- me {to Brane i Radmila nisu dova, Zorku, Dragu i Borislava. qade komada mla|i {arana, a ra- {li u {umu, nego u svoju viken- Danas u Jo{avki ima trina- ~unam da sada imam oko {est to- dicu staru tri decenije koju su est ku}a Brankovi}a, me|u koji- na veli~ine od po dva kilograma. pretvorili u ugodan dom. Podi- ma je i jedna u kojoj ìve Radmi- O~ekujem da }u krajem qeta i u je- gli su i lijep vo}wak, a imaju i la i wen suprug Brane Grkiwi}. sen kad po~iwe sezona prodati mawu ìvinarsku farmu. Vele da Wih dvoje su veoma intere- najmawe dvije tone kvalitetne ri- su to sve zakrpe na rupe porodi~- santan par. Brani je 75, a Radmi- be - kaè Brane, nagla{avaju}i nog buxeta. li 70 godina. Po godinama, reklo da je imao dosta muke dok je i su- Rade}i, raduju se ìvotu znaju- bi se da su starci, {to oni i ne prugu Radmilu ubijedio da se ra- }i da ga oplemewuje djelo, a ne go- odbacuju, a po onome {ta ~ine, di o korisnom poslu. dine koje ~ovjek ostavi iza sebe. moè se zakqu~iti da su tek za- - Wu mi je uvijek na ne{to Jo{avka: Pogled prema Visu, Lipovcu i Planama kora~i u zrelo doba ìvota. bilo najteè nagovoriti, ali ona ¥ Boro MAKSIMOVI] ZAHTJEV ZA LEGALIZACIJU PROSTITUCIJE U SRBIJI PENZIJA POD CRVENIM FEWEROM ko je verovati srpskoj po- C M liciji danas u Srbiji i Cr- Vlasnik javne ku}e iz Para}ina Slavoqub Veqkovi} tvrdi da dràva C M Y K Anoj Gori u "oblasti# pro- Y K stitucije "radi# oko 15.000 èna od neubranog poreza od prostitucije godi{we gubi milione evra i 1.300 mu{karaca. Policija po- tad jednu studentkiwu iz Prije- ka, koji }e pla}ati socijalno i stavqaju rizi~ne delove Balkana onih koji navode na wu - kaè Vu- znaje {est savremenih vrsta pro- poqa. Ta je imala seks po sedam- zdravstveno osigurawe. U tom po- u oblasti trafikinga, a posebno ~ini}. stitucije: uli~nu, agencijsku, ho- osam puta za no} - veli Veqkovi}. slu, prema wegovim re~ima, pro- kada se ima na umu prisustvo ve- Tako misli i Tawa Igwato- telsku, visoku, prikrivenu i - in- Prema wegovim rije~ima br- stitutke bi mogle da zarade i dr- }eg broja stranih vojnika u regi- vi}, zastupnik Autonomnog èn- ternet prostituciju. zo se pro~ulo da devojke rade "kao àvnu penziju. onu. Situaciju treba sagledavati skog centra iz Beograda: - Na Balkanu je posledwih de- singerice#, a da on zara|uje kao - Podràla bih {vedski model le- cenija, mafija zaradila oko mili- {eik. galizacije prostitucije u kojem jardu dolara, a trgovano je sa oko - Po~e{e da mi pi{u prijave. POLICIJA odgovornost ka`wavawa leì u 100.000 èna, dece i mu{karaca. U Kad ne uhvate devojke, a oni po{a- Kapetan Budo Poluga, na~el- bra}a û~ak iz Novog Pazara, za korisnicima usluga. Pla{im se samoj Srbiji ovim poslom se ba- qu inspekciju, te za rad, te za hi- nik Odeqewa za javni red i mir koje je utvr|eno da su povezani sa da ovaj zakon ne}e za{tititi pro- Slavoqub Veqko- vi 7.000 osoba, koje godi{we na- gijenu. I uvek ti na|u prqavu ~a- Sekretarijatu unutra{wih po- makroima u Beogradu - kaè Po- stitutku, ve} organizatora - kaè vi}: Industrija, kao slova Beograd kaè da se danas luga. prave promet od 3 miliona evra. {u, sanitarni ~vor, a ako ne - on- Igwatovi}eva. i svaka druga To su ~iwenice koje jasno govore da izmisle ne{to. Jednog dana do- prostitucijom bave ve}im dije- Barovi i no}ni klubovi za za- Qiqana Rai~evi}, direktor da je prostitucija profesija i bi- |e policajac i kaè: "Ako }e{ da lom devojke iz unutra{wosti, ko- bavu, prema re~ima na{eg sago- "Sigurne ènske ku}e# iz Podgo- je su uglavnom neobrazovane, vas- vornika, legla su prikrivene pro- Srbije nije traìlo pomo} i od- znis. radi{, spakuj koverat#. rice je protiv legalizacije pro- bor nije dobio nikakav predlog Ovako govori Slavoqub Veq- Znali su boqe nego ja koliko pitno i zdravstveno zapu{tene. stitucije, po{to su devojke regi- stitucije: - Uli~na prostitucija se da- strovane kao zabavqa~ice. Cena zakona o legalizaciji prostitu- kovi}, vlasnik javne ku}e iz Pa- devojke rade. Na kraju se ume{ao - I u slu~aju legalizacije è- cije. Pored Vlade Srbije, strana- ra}ina, koji je kao predsednik nas transformisala i prostitut- ènskih i mu{kih usluga su raz- i predsednik op{tine. Morao sam ke su pre{le u salone za masaù, li~ite: masturbacija 10 evra, sno- na }e biti `rtva nasiqa. U obzir ka i poslanika, predlog zakona o Udruèwa vlasnika no}nih bada zatvorim klub, a devojke se raz- a seksualne usluge nude putem {aj u kolima 25 evra, oralni seks dolazi samo dekriminalizacija legalizaciji prostitucije moè rova prikupio 2.000 potpisa i pod- beàle kud koja - se}a se propasti oglasa. Prostitutke mese~no 20 evra, spavawe u sobi od 50 do prostitutki i ka`wavawe klije- podneti i grupa gra|ana koja je neo zahtev za legalizaciju prosti- prvog biznisa Veqkovi}. Posle okre}u po 3.000 evra. Devojke ko- 100 evra. Prema Poluginim re~i- nata, jer je to po svim procenama prikupila 15.000 potpisa. Ali, tucije u Srbiji i Crnoj Gori. toga u centru Para}ina pre deset je privedemo u racijama dobijaju, ma najteà za dokazivawe je tako- i istraìvawima jedini put kojim imamo mnogo va`nijih pitawa ko- Veqkovi} je prvi no}ni klub godina otvorio je "Karibe#, po u skra}enom postupku, uglavnom zvana hotelska prostitucija, jer se prostitucija moèmo smawiti je treba regulisati - istakao je otvorio u Sutomoru 1980. godine. papirima no}ni klub, po nameni zatvorske kazne do mesec dana ili je oslowena na "za~arani ~etvo- - kaè Rai~evi}eva. ^lan Zako- Homan. - Ra~unao sam: brodovi stiù burdeq. Na 20 metara od policij- nov~ane kazne do 10.000 dinara. rougao# - prostitutka, recepcio- nodavnog odbora Skup{tine Srbi- Ovo bi prakti~no moglo da u Bar, uèli se narod na moru qu- ske stanice. Me|u najpoznatijim makroima su ner, voza~ i makro. je Vladimir Homan je istakao da zna~i da }e prostitutke jo{ po- bavi, normalno da ~ovek posle tri Slavoqub Veqkovi} u svom prostituciju svakako treba ure- pri~ekati dok ne dobiju radnu meseca 'o}e ènu. Imao sam raz- elaboratu o srpskoj prostituciji Dr Zoran Vu~ini}, epidemi- realno, s ciqem da se prostituci- diti, ali da trenutno postoje mno- kwiìcu. Nema sumwe da }e nara|enu mreù taksista i qudi ko- tvrdi da dràva na ime poreza go- olog iz Uìce podràva ovu ideja stavi pod nadzor. Nisam pri- go bitniji zakoni koje treba dostaviti da rade "na crno#. A {to ji koji su devojke spajali s mu{tedi{we gubi milion evra, a da le- ju: stalica kriminalizacije prosti- neti. se penzije ti~e, ima jo{ vremena. rijama. Zgrn'o sam ogroman ke{. galizacijom prostitucije Srbija - Krajwe je vreme da se to u~i- tucije, ve} kriminalizacije ono- - Udruèwe no}nih barova od Al' zasmetalo nekom. Imao sam moè da dobije novu vrstu radni- ni na ovim prostorima, koji pred- ga {to dovodi do prostitucije i Zakonodavnog odbora Skup{tine ¥ Marko LOPU[INA 8 REPORTA@A 4. i 5. jun 2005. NA IZVORIMA SRPSKE KULTURE I UMJETNOSTI GRAÂNI^KA RIZNICA QUDI U ME\UVREMENU BISERI SREDWEG VIJEKA DOKTOR ZA U Gra~anici se ~uvaju ikone, AFORIZAM stare rukopisne kwige, poveqe Da li je profesor dr Stevan R. i razne rukotvorine trajne Stevi} ~iwenicom da je u ìvot C M kro~io iz Trwaka kod Br~kog imao C M Y K umjetni~ke vrijednosti Y K a Kosovu i Metohiji posto- kana i paqena. Ve} tada je nestao trnovitiji ìvotni put ji veliki broj starih i do- pirg sa svim starim rukopisnim rofesor statistike Stevan moj poku{aj da za sebe obezbijedim Nbro o~uvanih crkava i ma- kwigama. R. Stevi} ovih je dana "dok- ono {to drugi ne mogu obezbijedi- nastira koji po svojoj arhitekton- U riznici Gra~anice sada se Ptorirao# aforistiku. Sta- ti, a to je pravo da se ponekad do|e skoj strukturi, skladnosti i qepo- nalazi 38 rukopisnih i dvanaest tisti~ar je, vele, od ugleda, a i u do rije~i i kaè sve {to stoji u du- ti spadaju u red najdragocjenijih {tampanih kwiga. Me|u wima su oblasti satire postigao je mnogo. {i, nekome ~ak u grlu, a ne moè{ spomenika sredwovjekovne arhi- dvije iz XIV vijeka, a ostale iz Sve to u Br~kom, gdje ìvi, a radi iskazati. Bez obzira na to {to mno- tekture na srpskim prostorima. perioda XV-XVII vijeka. Jedan ori- u Sarajevu, Prijedoru, Bawoj Luci gima rije~ iza|e iz usta, obije im se Qepotu i skladnost ovih obje- ginalni primjerak okruglog sta- i jo{ kojegdje. o glavu. Zbog toga i pi{em, trude- kata uve}ali su stari majstori fre- kla iz XIV vijeka s isto~nog pro- - Nagrada "Umovawe ~istoga ra- sko slikarstva i ikonopisa. Ukra- zora apside crkve i fragmenti zuma#, koju mi je uru~io moj suseqa- RIJEÎ {avaju}i ulazne portale, oltarske fresaka iz XIII vijeka, na|eni pri- nin iz Trwaka, savjetnik u repu- - U ovom vremenu u kome ìvi- svodove, ikonostase, kapele, masiv- likom iskopavawa temeqa crkve, bli~kom Ministarstvu za obrazo- mo rije~i imaju posebnu teìnu i ne zidove, stubove i lukove koji ih dio su te najstarije zbirke umjet- vawe i kulturu, Milivoje Vasi}, za zato smatram da imam {ta pamet- povezuju na~inili su mno{tvo por- nina. mene je neka vrsta doktorata u obla- no da kaèm samo kada ima ko pa- treta i kompozicija antologijske Freske na~iwene neposredno sti aforistike, ne tako lake i ni- metno i ozbiqno da me slu{a. Po- vrijednosti. To su autenti~ni spo- nakon izgradwe manastira i ikone malo smije{ne, kako neki misle. {to papir trpi sve, ili bar tako menici i najboqi reprezenti srp- ra|ene u predturskom periodu sva- ^lanovi "Komisije#, poput Milo- mislimo, po~eo sam, umjesto da go- ske sredwovjekovne umjetnosti. kako su ono najzna~ajnije {to ovaj vana Vitezovi}a, Du{ka M. Petro- vorim, da pi{em aforizme. I umje- Me|u takve objekte, mo`da i manastir ima. Me|u zna~ajnim eks- vi}a i "sli~nih#, imali su samo ri- sto da me shvataju ozbiqno, jer prije svih drugih na Kosovu i Me- ponatima su duborezni ikonosta- je~i hvale za ono {to sam stvorio - aforizam je ozbiqna stvar, sa wim tohiji, svrstava se manastir Gra~a- sni krstovi patrijarha Pajsija iz veli profesor Stevi}. se ne smije igrati, ve}ina to pri- nica. Hram koji je, kao jednu od 1621. godine i jeromonaha Stefana Ro|en je prije blizu pet deceni- hvata kao dobro}udni humor. I dok svojih mnogobrojnih zadu`bina, po- iz 1630, kao i dvije velike ikone ja, ta~nije 1957. godine u Trwacima su neki, mo`da, pomalo, razo~ara- digao kraq Milutin 1315. godine. Hrista i Bogorodice sa ikonosta- kod Br~kog. [kolovao se u rodnom ni zbog toga, ja mislim (ako ni{ta Istori~ari umjetnosti, arhi- sa iz XVI vijeka. selu, zatim u Br~kom i Beogradu, a drugo) da nema pasa koji laju, ne tekte, slikari i konzervatori sa- Najstarije freske Gra~anice na Ekonomskom fakultetu u Br~- znam ko bi ispra}ao karavane ko- glasni su u mi{qewu da manastir ubrajaju se u najqep{e ostvarewa kom je, veli, bio sve i sva{ta - od ji odlaze - isti~e profesor dr Ste- Gra~anica zauzima prvorazredno Milutinove dvorske {kole. Po bruco{a, studenta, magistranta, do van R. Stevi}. mjesto u poduèm nizu uspje{nih ocjeni likovnih stru~waka sjajno redovnog profesora i dekana. arhitektonskih i likovnih ostva- su oslikane figure Bogorodice u - Zbog toga {to sam ro|en u Tr- }i se da se te moje rije~i ne razbi- rewa na prostoru Kosova i Meto- apsidi, likovi sv. Jovana Pretre- wacima, koje iznad svega volim, kao jaju o glavu, a da se sve kaè {to se hije. ~e i sv. Ilije, monumentalni Pan- {to volimo svoja rodna mjesta, mi- ima re}i. Mnogi se izbore za rije~, Konzervatorske intervencije tokrator u kupoli glavnog kubeta, slim da mi je ìvotni put bio tr- pa drè duga slova, a ja izborih pra- izvedene sredinom pro{log vijeka jevan|elisti u bo~nim kupolama, novitiji od onih koji su u ìvot vo na repliku i sada mogu da govo- i kasnije potvrdile su stanovi{te scene iz ciklusa Muka i Vaskrsa Manastir Gra~anica: Gra|en izme|u 1315. krenuli, recimo, iz Lakta{a. Ali, rim ovako, andri}evski - da misli- da se gra~ani~ki hram nalazi na Hristovog, kao {to su: Mironosni- i 1321. godine na tom trnovitom putu ~ovjek se "iz- ma bude prostrano, a rije~ima tije- temeqima jedne starije crkve u ko- ce na grobu, Put u Emaus, kompozi- o{trava#. Mo`da otud ~iwenica da sno - duhovno i duhovito. Satiri~- joj je bilo sjedi{te Lipqanske epi- cije Stra{nog suda na zapadnom zi- matskom prihvatawu tog nasle|a, Povr{ina fasade i spoqna de- razmi{qam na na~in aforisti~ara no, britko - dodaje profesor dr Ste- skopije. Najstariji otkriveni obje- du. Scene mora i zemqe spadaju me- ve} u detaqima istrgnutih segme- koracija kupola izvedeni su jedno- i prepisujem ono {to domislim. van R. Stevi}. kat su temeqi trobrodne sakralne |u najqep{e i naj~uvenije freske nata, koji ne mewaju bitnije struk- stavnim sredstvima: kamenim tesa- gra|evine. ove vrste u srpskom slikarstvu. turu slike nego samo kao dodaci nicima ù}kaste boje, crvenom ope- Na wenim ru{evinama, kako Prou~avawem gra~ani~kog li- slikovito oboga}uju temu. kom i bijelim spojnicama malte- preciziraju istori~ari, srpski kovnog blaga bavili su se mnogi is- Sredinom XV vijeka, nakon kora. Ovi materijali se me|usobno kraq Uro{ Prvi (1243-1276), a mo- traìva~i slikari i istori~ari na~nog pada Novog Brda u turske ru- kombinuju po postupku koji je od ke (1455), Gra~anica je opet u te{kom ranije primjewivan u vizantijskoj poloàju, ali je odoqela nasrtajima arhitekturi. Time je ~itava gra|e- Osmanlija. Tek kasnije, u XVI vije- vina dobila puno na dekorativno- ku, za vrijeme novobrdskog mitropo- sti i atraktivnosti. lita Nikanora, Gra~anica se opora- Prema zapisima Slobodana vqa. Dobija nove ikone i u ono vri- \ur~i}a, jednog od autora mono- jeme kada su kwige bile rijetke i grafske studije o istorijatu i ar- skupe stvara malu biblioteku od 27 hitekturi Gra~anice, u dugom ni- rukopisnih i {tampanih kwiga. zu decenija, sve do po~etka XX U to vrijeme (1539. godine) Gra- vijeka, u narodu na ovim prosto- ~anica dobija prvu srpsku {tam- rima postojalo je uvjerewe da se pariju na Kosovu i ju`nom dijelu tijelo kneza Lazara, nakon wego- Srbije. Tu se {tampa poznati Gra- ve pogibije u Kosovskom boju ju- ~ani~ki oktoih. Nekoliko godina na 1389. godine, jedno vrijeme na- kasnije patrijarh Makarije obna- lazilo u manastiru Gra~anica i vqa manastir i oslikava pripratu. da je kasnije preneseno u Ravani- Posmatrana kao zdawe Gra~a- cu. nica je arhitektonski jedan od naj- Prema novijim, pouzdanijim iz- zna~ajnijih spomenika na{eg sred- vorima, knez Lazar je nakon pogi- weg vijeka. To je petokupolna gra- bije bio sahrawen u crkvi Uspewa |evina sa pravougaonom osnovom u u Pri{tini. Da li je ta~no jedno vidu dvostruko upisanog krsta. Ta- ili drugo nema naro~itog zna~aja, Gra~ani~ka ikona: Hristos uti{ava buru ko udvojeni i postavqeni jedan iz- jer se oba hrama nalaze u neposred- nad drugog oni daju gra|evini ste- noj blizini samog sredi{ta Kosov- `da i wegov otac Stefan Prvo- umjetnosti. Me|u wima i dr Brani- penastu siluetu, zavr{enu visokim skog boja - na Kosovu poqu. Stevan Stevi}: Statistika zanimawe, vjen~ani i stric Sava Nemawi}, slav Todi}, koji je obavio obimna centralnim kubetom i sa ~etiri podigli su jednu mawu crkvu posve- nau~na istraìvawa i objavio mo- ne{to nià kubeta. ¥ Dragi{a SPREMO aforizam hobi }enu Bogorodici gra~ani~koj, pri nografsku studiju o slikarstvu kojoj je tada bila uspostavqena epi- Gra~anice. Mnogi se smiju tome, a ja iznosim iz Stvara u Br~kom gdje mu je u ve- skopija, i darovali joj mnoge posje- - Ova likovna dela - kaè u svo- sebe i oko sebe ovu istinu, ovu su- likoj sali Doma kulture, pred pre- de. joj studiji dr Todi} - ne mogu se po- {tu gor~inu, ukazuju}i na tolike punim auditorijem, uru~ena nagra- Kraq Milutin je, zatekav{i smatrati izvan konteksta istovre- na{e nenaravnosti i devijantnosti da "Umovawe ~istoga razuma#, {to ovu crkvu "razru{enu i sklonu pa- menih umetni~kih kretawa u Vi- - dodaje Stevi}. je dokaz vi{e da se afirmisao i u du#, kako to i kaè u poveqi ispi- zantiji i Srbiji, jer se ona svojim Volio bi, veli, da je doktor sa svojoj sredini. sanoj na jednom od zidova, sazidao obimom i kvalitetom u celini u receptima nego li stru~wak stati- - Da, mnoge stvaraoce ove vrste i oslikao novu crkvu, bogato je ob- wih ukqu~uje. Zbog toga smo na{u stike, koju ozna~ava kao "bikini - ne vole u sopstvenoj sredini, a su- C M dariv{i posjedima i drgocjenosti- pa`wu usmerili najve}im delom na C M Y K sakrije ono {to je najva`nije#. To je de}i po odzivu publike na moje ve- Y K ma. Od tada je ona stalno reziden- ostvarewa s kraja XIII i prvih de- razlog vi{e da zapisuje ono {to sma- ~e u Br~kom, moji kao da mene vo- cija lipqanskih episkopa. cenija XIV veka, uvereni da su gra- tra da je najva`nije. U Wema~koj go- le. Ili se uspjelo utjerati strah u Istraìva~i gra~ani~kih ì- ~ani~ki slikari imali pred o~i- dinama vlada mi{qewe da je srpska kosti?! Br~ko se, mislim, svrsta- vopisa ustanovili su da je hram ma, pre svega, umetnost tog vreme- aforistika izuzetna a Beograd se va u one sredine u kojima se skon- oslikan 1321. godine. U kasnijem na; da su negovali isto slikarstvo smatra centrom evropske satire tog centrisalo dosta humorista i sa- vremenu freske su dopuwavane no- kao i najve}i centri epohe, Cari- roda. Pisci poput Vlade Bulatovi- tiri~ara. Ima nas toliko da ve} }a Viba, Milovana Ili}a Minimak- ~inimo neki na{, da tako kaèm, sa, Du{ana Radovi}a ili Milovana br~anski satiri~arski, humori- GRAÂNI^KI OKTOIH Vitezovi}a to i pokazuju. sti~ki krug - veli Stevi}, dodaju- Mitropolit novobrdski i drvenom kli{eu, prikazan mana- Ozbiqno im se pridruùju i }i da je taj krug ve} navikao Br~a- gra~ani~ki Nikanor osnovao je stir Gra~anica. aforisti~ari iz Republike Srpske, ke na svoje stvarala{tvo, pa ih ne- 1539. godine u Gra~anici prvu Taj izvanredan grafi~ki do- a me|u wima zna~ajno mjesto ima sebi~no pomaù. {tampariju na jugu tada{we Sr- kument pruà dragocjenu infor- profesor Stevi}. Tako su pomogli i predstavqa- bije. U woj su {tampane razne maciju o tome kako je crkva Gra- - Onima koji su vje{ti u sabi- we Stevana R. Stevi}a, koje je nedav- kwige, me|u kojima i Gra~ani~ki ~anica izgledala oko 1539. godi- rawu, ba{ kao i onima koji su {am- no uprili~ila Kwièvna zajednica oktoih. Na pole|ini prve strane ne. Stru~waci kaù da je wen iz- pioni u oduzimawu, poru~ujem: Sa- "Vaso Pelagi}# Bawa Luka, gdje je Oktoiha (bogoslu`bena kwiga na- gled toga vremena identi~an iz- mo vi sabirajte! Neko }e da objavi objavio dvije svoje kwige. mijewena liturgijskim potreba- gledu crkve sa ktitorskog mode- i va{a sabrana djela. Ina~e, mislim Aforizam je wegov hobi, a sta- ma), grafi~ki je, duborezom na la - portreta kraqa Milutina. da je ve} minut do dvanaest. Ali, mo- tistika zanimawe. U jo{ jednom za- `da, i nije sve tako crno kako mi- te~enom raskoraku, zavr{imo we- vim sadràjima. Me|utim, izme|u grad i Solun; da su svoj sopstveni slimo. Jer, kakvi smo da smo, takvi govim mislima: "Kad god smo bili 1371 i 1383. godine manastir je stra- likovni jezik uskla|ivali sa naj- smo kakvi smo! Mislim da je na{ u pravu, osjetili smo to na svojim le- dao i tom prilikom je izgorjela naprednijim strujawima u pravo- najve}i problem u tome {to nas ~e- |ima#. Ili, recimo: "Ostajte ovdje! zbirka dragocjenih kwiga. Sli~no slavnoj umetnosti, odakle su preu- sto hvataju u raskoraku. U ovakvoj si- Mi ionako nemamo kuda...# se dogodilo i ne{to kasnije, u vri- zimali i pojedina gotova re{ewa. tuaciji nije mi preostalo ni{ta Tako razmi{qa i pi{e profe- jeme Kosovskog boja, kada je mana- Todi} podsje}a da se umjetnost drugo nego da traìm svoje pravo na sor statistike i doktor satire dr stir ponovo poharan. Gra~anice javqa pri kraju jedne repliku - veli Stevi}. Stevan R. Stevi}. Pi{e jer se uste- Riznica Gra~anice bila je ve- epohe koja je u nauci nazvana "re- Upravo mu se osma kwiga afo- è da govori a za to ima mnogo raz- oma bogata i raznovrsna umjetni~- nesansa Paleologa#, pa kaè: rizama imenuje sa "Pravo na repli- loga. Zbog toga se i borio za "Pra- kim i drugim predmetima, ali je - Gra~anica pokazuje kakav je ku# a predgovara~ mu je, nare~eni vo na repliku#. I izborio se, pri- rano stradala i bila plijen ra- intenzitet, u godinama oko 1300, velikan Vitezovi}, priznao da je znali su mu mnogi, me|u wima i dvo- znih osvaja~a. Iz istorijskih za- imalo vra}awe na antiku i, jo{ vi- obrazloìo to svoje traèwe re- jica velikih - Du{ko M. Petrovi} pisa je vidqivo da je Gra~anica {e, kakav je karakter i oblik ima- Ikona Hrista sa apostolima: Ra|ena plike na najboqi mogu}i na~in. i Milovan Vitezovi}. ve} 1383. godine, zna~i prije Ko- lo interesovawe za gr~ku i rimsku - Ovo vrijeme istinski pogodu- sovskog boja, bila ru{ena, pqa~- umetnost. Ovde nije re~ o siste- u XV vijeku je aforizmu. Ova kwiga, to je jedan ¥ Ranko PRERADOVI] 4. i 5. jun 2005. MOZAIK 9 IZ ISTORIJE AUSTRALIJE JUN U NARODNOJ METEOROLOGIJI VI[E I SUNCA I KI[E Treskoviti utorak, jer se sedmica Iako dvotre}inski" pripada proqe}u, jun se smatra poslije Petrovskih poklada naziva " treskovitom sedmicom, u ~emu se qetnim mjesecom. Poslije paklenog" kraja maja, ogleda narodno opomiwu}e iskustvo " da u ovom periodu poqskih radova i uslijedio je svjeìji po~etak juna. Ve} u nedjequ obilnih padavina veoma ~esto dola- C M se o~ekuje novo osvjeèwe sa ki{om zi i do gromovitog pra`wewa. C M Y K Sveti Vartolomej - Vratoloma Y K limatolo{ko i meteorolo- sa) koji daju jake vjetrove, pqusko- danima pokretnih praznika. U ovom (24. juna) je jedan od 12 velikih apo- {ko qeto stiglo nam je 1. ju- ve, grmqavinu, a sve ~e{}e i grad. mjesecu to su Spasovdan (40 dana po- stola. Propovijedao je jevan|eqe i Kna. Ovaj mjesec je za klimato- Neke izreke narodnog meteoro- slije Vaskrsa) i Duhovi (50 dana po- {irio hri{}ansku vjeru u Aziji, loge i meteorologe qetni, iako we- loga vezane za jun predskazuju uspjeh slije Vaskrsa). Po{to su datumi gove dvije tre}ine kalendarski "pri- ètve ili berbe: "Na Duhove, ako ovih praznika svake godine pomi~- Indiji i Jermeniji, gdje je mu~eni~- padaju# proqe}u. ki{a lijeva, slabe nade tada od usje- ni narodni meteorolog im nije mo- ki stradao. Danas wegove mo{ti ~u- Ove godine na na{im geograf- va#, ali i "Spasovske i duhovske ki- gao dati preciznije klimatolo{ke vaju u Vatikanu. U na{em narodu ga skim {irinama qeto kalendarski i {e pune ko{eve i podrume#, "Ako su karakteristike, pa ni prognozu vre- zovemo Vratoloma i postoji vjero- astronomski po~iwe 21. juna ta~no o Duhove jagode zrele, dobro se vi- mena. Zbog toga mu je osnovni kri- vawe i uvjerewe da je plahovit sve- u osam ~asova i 47 minuta. Doda}e- no u jesen bere#. terijum bilo vjersko zna~ewe tih tac te ga se pribojavaju i tog dana ni- mo da je u{tap (pun mjesec) 22. juna Iz nekih izreka naslu}uje se i praznika. {ta u poqu ne}e raditi. Vidovdan (28. juna) je naro~ito, zna~ajan da- u {est ~asova i 14 minuta, a mlad dugoro~na prognoza vremena:"Ako Narodni meteorolog je vrlo do- mjesec (mladina) 6. juna u 23 ~asa i je na Vidovdan ki{ovito, ki{e }e bro znao da je u ovom dijelu godine tum za na{ narod pa se vodi ra~una 57 minuta. biti jo{ sedam nedjeqa#, ili "Kakav vrijeme vrlo promjenqivo i da }e i o tome kakvo }e vrijeme biti tog Mnogo je razloga {to se jun sma- jun, takav decembar#. Ali, ne posto- relativno ~esto u vrijeme ovih pra- dana. Ako je lijepo onda se na vidje- tra prelomnim mjesecom. Narodni ji upori{te za takve prognoze u znika padati i ki{a. Zbog toga je lo i provjetravawe iznese sva gar- pripovjeda~ je to slikovito i lije- ozbiqnoj klimatolo{koj statisti- ve}ina izreka narodnog meteorolo- deroba (posebno djevoja~ka) a i no- po, otprilike ovako, opisivao: "Jun ci. ga sro~ena na osnovici: "Ako na Spa- vac iz kese da bi se mnoìo. Ako bi prelama godinu. Kad na{ narod ne- Jun je i mjesec mladun~adi kod sovdan ili Duhove pada ki{a...# U ve- nebo tog jutra bilo obla~no, doma- kog voli onda mu tepa, daje imena od sto~ara jer se u wegovoj staji ili }ini izreka smatra nepovoqnim }in bi iza{ao iz ku}e, prekrstio miqa i nadimke. Sedam je naziva za mjesec jun: tre{war, tre{wober, cr- venik, ~ere{war, petovski, sewski (sjenokos), lipaw#. \ Xems Kuk: Za sve su krivi" Venera i Sunce Kraj maja ove godine u na{em " dijelu Evrope donio je izuzetno visoke temperature vazduha, a na podru~ju Ma|arske i apsolutne maksi- Ro|ena pod kosmi~kim krstom malne vrijednosti. Tako je 29. maja u Budimpe{ti izmjerena tempera- Xems Kuk je slu~ajno otkrio Australiju: tura vazduha od 35,2 stepeni. Pore- dok je s Tahitija posmatrao ukr{tawe |ewa radi, apsolutna maksimalna majska temperatura vazduha na pod- Venere i Sunca, sinula mu je misao ru~ju Bawe Luke izmjerena je dale- o Velikoj ju`noj zemqi". Krenuo je ka jugu, ke 1951. godine kada je ìva u ter- " mometru pokazala 35,6 stepeni. pa okrenuo na zapad Prvi dani juna su donijeli pri- ijedak astronomski doga|aj, plovci prona{li i ucrtali na ma- jatno osvjeèwe, a nove ki{e se pred- "ukr{tawe# Venere i Sun- pe. [tavi{e, australijski staro- vi|aju od nedjeqe, 5. juna. Junske ki- Rca, nebeski spektakl koji se sjedioci Aborixini, vijekovima {e ne treba da nas ~ude i iznena|u- ponavqa periodi~no, ima za Au- u{u{kani u svom "kutku svijeta#, ju, jer je jun na na{im geografskim straliju posebno zna~ewe. nisu ba{ ni bili sre}ni {to su ih Taj astronomski spektakl se prona{li. doga|a kad se Venera na|e ta~no iz- Svjedo~i to i zapis u Kukovom me|u Zemqe i Sunca, pa se na svi- dnevniku: "Svi su izgledali kao jetlom Sun~evom krugu vidi mali da jedino èle da mi {to prije tamni krug. odemo#! Australijanci se svakog qe- âk i sada mnogi Aborixini ta, gledaju}i u nebo bez oblaka, àle {to je Kuku palo na pamet da podsje}aju da je takvo "nebesko ukr- kurs plovidbe ka jugu usmjeri ka za- predznakom ako na Spasovdan i Du- {tawe# 1769. imalo kqu~nu ulogu padu, umjesto da okrene brod ku}i. hove pada ki{a, ali ima i obrnutih LIPA u otkrivawu australijskog konti- Ve} je "na{ao# Isto~nu Indiju vjerovawa u pojedinim krajevima. Jun je jedno od svojih imena nenta. Australijanci za svoju na- (sada{wa Indonezija), {to je "do- Po obi~aju, narodni meteoro- dobio i po cvatu mirisne lipe ciju vole da kaù da je "ro|ena pod voqno za slavu#, kaù Aborixi- log ima glavne orijentire u prazni- (lipaw). Lipa je kod nas, Slove- cima. na, oduvijek bila predmet quba- kosmi~kim krstom#, podsjetile su ni. Svetog Vladimira Grmodola - agencije. Nije, me|utim, samo Kuk taj vi i po{tovawa, kao {to je kod srpski (4. juna) posebno slave seqa- Grka maslina, kod Germana hrast, Australija jo{ nije bila ucr- kome Australijanci "ne zabora- ci - zemqoradnici kao za{titnika tana na mapi Zemqe kada je 1769. vqaju# da su postali dio britan- a kod Arapa palma. U vrijeme ve- od nepogoda, pa mu se na ovaj dan pa- likih seoba naroda na prostori- britanski istraìva~ Xejms Kuk skog carstva. Za to je zaslu`niji le svije}e da ih za{titi od grada i sa astronomom ârlsom Grinom prirodwak Xozef Benks, koji je ma kretawa Slovena ostajale su su{e. Pri~a kaè da su neki qudi zasa|ene velike {ume lipa. Na- posmatrao s Tahitija ukr{tawe putovao s Kukom. radili u poqu na wegov dan, kad na- Venere i Sunca. Po povratku ku}i 1769. godi- {i preci su lipu smatrali qu- i|e neki slijepac koji ih upita {ta bimicom Bogova, pa su pod kro- Kuk je zatim krenuo u nove pone, Benks je u britanskom parla- rade. Oni mu uz za~ikavawe odgovo- hode, s ciqem da prona|e "Veliku mentu sugerisao da je Australija vove ku}a obavezno stavqali we- \Orijentaciona dugoro~na prognoza: ri{e: "Zar ne vidi{#?. Na to sli- ne grane da ih {titi od gromo- Promjenqivo u junu jepi progleda, zbaci sa sebe prosja~- va. Taj se obi~aj u nekim sloven- ke prwe i pozva oblake i oluju. Smje- skim zemqama zadrào do danas. {irinama pa i u Evropi jedan od naj- sta se sve stu{ti. Seqaci tada pre- ki{ovitijih mjeseci. pozna{e svetog Grmodola, pre~asnog Mo`da je najispravnije jun sma- OBIÂJI srpskog kraqa te pado{e na koqe- oblake i pozvao sv. Vida da ga {ti- trati prelaznim periodom izme|u Po "Srpskom obi~ajnom kana da izmole milost. ti, a potom bi kosu zabio u zemqu. proqe}a i qeta, me|utim neospor- lendaru# na po~etku juna se zavr- Sveti Vladimir se umilostivi Tog dana se nije ni{ta govorilo da na je ~iwenica da je jun u pravilu to- {avaju glavne zemqoradni~ke (se- i pusti da padne samo qetna ki{a, ne bi pala ki{a ili grad... pliji i sun~aniji od maja. Sredwa oske) svetkovine - preslave (liti- a na kraju zavjetova seqake da vi{e Agrometeorolozi bi se samo dje- mjese~na temperatura vazduha je za je, zavjetine, obetine, molitve), ne rade na wegov dan ako pada u ne- limi~no sloìli sa narodnim mete- oko 3 - 4 stepena vi{a nego u maju. kojih je najvi{e oko Spasovdana djequ. Poznata je i narodna izreka orologom, jer nije dobar ni suv, ali Zabiqeène su i godine kada je i Duhova, kada se po selima (a i po :"Evo ide Grmodol da spase sveko- ni previ{e vlaàn jun. Ali, razu- jun bio i najtopliji mjesec u godini. nekim gradovima) kre}u povorke liki dol#! mqivo je {to je narodni meteorolog Ali, u pojedinim dijelovima Repu- krstono{a... U nekim podru~jima U nekim krajevima pridjev grmo- prièqkivao toplo vrijeme u junu - blike Srpske i BiH jun je najki{o- su o~uvane i obredne djevoja~ke dol, po obi~ajnom kalendaru, ima hladan jun moè usporiti sve proce- vitiji u godini, a u wemu je i najve- povorke kraqica koje seù u sla- jo{ jedan dan a to je Jovan Grmodol se dozrijevawa i prouzrokovati mno- }i broj dana sa grmqavinom i gradom. vensku pradavninu. (7. juna). Crkva na ovaj dan weguje ge biqne bolesti. C M Uzrok ovakvom, promjenqivom spomen na tre}e obretawe glave Sve- Narodnu meteorolo{ku tradi- C M Y K tipu vremena su povremeni prodo- dvori{tu nalaze mlada telad, jagaw- tog Jovana Krstiteqa, a u narodu se ciju svakako trebamo ~uvati i wego- Y K ri vla`nog i svjeèg vazduha sa ci, prasci, pili}i , ze~evi... vi{e govori o Jovanu Grmodolu. vati, svece po{tivati, ali danas po- Atlantika, {to uslovqava poreme- Zanimqivo je da se u narodnoj Na ovaj dan se ne radi da da bi stoje pouzdaniji na~ini za progno- }aj stabilnosti atmosfere i u ni- meteorologiji beri}et, rodnost i poqa i qudi bili po{te|eni od uda- zirawe vremena. ìm slojevima, kao i uslove za stva- plodnost godine odre|ivala i odre- ra groma i da jaki vjetrovi ne bi raz- rawe olujnih oblaka (kumulonimbu- |uje po vremenu kakvo je vladalo u nosili sijeno. Ove godine je to i ¥ Neboj{a KU[TRINOVI]

U TOKIJU IZLO@ENI FOSILNI OSTACI DINOSAURUSA ju`nu zemqu# za koju je vjerovao "perfektna za kolonizaciju# i to da je ju`no od Tahitija. Ubrzo je ka`wenicima, odnosno "pravo mje- Odmah po otkopavawu izvan- otkrio isto~nu obalu Australije. sto# gdje se mogu naseliti osu|e- redno velikog skeleta po~ela je Britanska imperija odmah je ni za kriminalna djela u Ujediwe- Xinovi na jednom mjestu pravna bitka izme|u vlasnika zemqi{ta, pronalaza~a i Indija- novu teritoriju proglasila svo- nim kraqevstvu, ~ime bi se bri- ve je vi{e posjetilaca veli- Ciq izlo`be je da prikaè }e u Kini fosila pernatih dino- jom, pretekav{i osvaja~ke more- tansko dru{tvo "oslobodilo kri- naca koji su u tom podru~ju nekad ke izlo`be fosilnih ostata- fizi~ke dokaze o evoluciji di- saurusa Dilonga, koji su ogranak ìvjeli. plovce iz Francuske i Holandije, minala#. Ska u Nacionalnom muzeju za nosaurusa i da javnost upozna s familije tiranosaurusa. Ti osta- iako su oni godinu dana prije Ku- Prva flota od 11 brodova sa Pobjedu na sudu i pravo na nauku u Tokiju i svi su odu{evqe- najnovijim rezultatima istraì- ci su dokaz za teoriju da je dio di- vlasni{tvo nad kostima tirano- ka znali za zapadnu australijsku oko 1.350 qudi, uglavnom ka`weni rijetkim primjercima fosila vawa u oblasti paleontologije i nosaurusa evoluirao u ptice, od- obalu, ali se nisu usu|ivali da to nika koje je pratio mali broj po- saurusa Su odnio je zemqoposed- dinosaurusa prona|enih u 10 zema- evolucione biologije. nosno da geni dinosaurusa nisu nik, ali wemu to fantasti~no ot- objave. Kasnije je obala koju su oni rodica, stigla je na "perfektno qa, pogotovo {to mogu da dodirnu Smatra se da su dinosaurusi bespovratno nestali u tami pra- otkrili nazvana Nova Holandija. mjesto# u januaru 1788. Tako je ute- wihove vjerne kopije.Redovi posje- vladali planetom oko 160 mili- istorije, ve} da se i sada "preno- kri}e nije bilo potrebno pa ga Kuk je slu~ajno otkrio austra- meqen Sidnej. tilaca vijugaju i ~itav kilometar ona godina i da su izumrli pri- se# kroz ptice. je 1997. iznio na aukciju u Wujor- lijsko kopno. Susret Venere i Sunca je re- kroz park Ueno, a na ulazak se ~e- je 65 miliona godina zbog korje- Eksponat koji privla~i naj- ku. Muzej iz îkaga kupio je ske- Dok je s Tahitija posmatrao dak astronomski spektakl koji se ka i po sat i po jer je rije~ o izvan- nitih klimatskih promjena iza- ve}u pa`wu posjetilaca je xinov- let za 100.000 dolara, najve}a su- ukr{tawe Venere i Sunca, povje- ponavqa periodi~no: za osam go- rednoj izlo`bi bezmalo 80 fosila zvanih padom meteorita na polu- ski kostur tiranosaurusa reksa ma ikad data za neki fosil. rovao je da ju`no leì "Velika ju- dina, pa za 105,5 godina, pa pono- raznih vrsta dinosaurusa i raznih ostrvo Jukatan u Meksiku. Oni pod imenom Su, o~uvan 90 odsto, Posjetioci izlo`be u Toki- `na zemqa#. Krenuo je ka jugu, ali vo poslije osam godina i zatim za praptica otkrivenih uglavnom u su i sada misterija koja golica pozajmqen iz muzeja "Fild# u î- ju, tako|e, mogu da "vide# kako iz- tamo nije bilo kopna na vidiku, 121,5 godina. Sjevernoj Americi, Aziji i na Ma- ma{tu nau~nika i obi~nih qu- kagu zbog izlo`be u Tokiju. gleda svijet kroz o~i i nos tira- pa je odlu~io da krene ka zapadu do Od Galilejevog pronalaska dagaskaru. di. Fosilne ostatke tog nauci nosaurusa, u ~emu im pomaù spe- Novog Zelanda. I dok je oplovqa- durbina 1610. godine "susret# je Glavna atrakcija su fosilni Va`na iskopavawa proteklih najve}eg poznatog tiranosaurusa, cijalno izra|ene ma{ine, ali ne vao tu teritoriju, ugledao je au- vi|en samo sedam puta. ostaci pernatih dinosaurusa, a naj- godina u Africi i u Kini omo- koji je bio duga~ak 12,8 metara i mogu da dodirnu kosti dinosau- stralijsko kopno, zapravo obalu Posqedwi put "ukr{tawe# se vi{e znatièqnika okupqa se oko gu}ila su rasvjetqavawe kqu~nih teìo oko {est tona, otkrila je rusa ve} samo wihove vjerne ko- Nove Holandije. dogodilo pro{le godine, a sqede- najve}eg ikad prona|enog i isto- ~iwenica u evoluciji tih drev- 1990. volonterka Suzan Hendrik- pije. Australija je, naravno, posto- }e }e biti 2012. pa tek 2117. i 2125. vremeno najboqe o~uvanog skele- nih ìvotiwa. son, koju su zvali Su pa je tako i jala i prije nego {to su je more- godine. ¥ ta tironosaurusa. Od posebnog zna~aja je otkri- skelet dobio naziv. ¥ Iqa MUSULIN (Tanjug) 10 KULTURA 4. i 5. jun 2005. NEPOZNATO O POZNATIMA FJODOR MIHAJLOVI^ DOSTOJEVSKI KAZNA BEZ ZLOÎNA presuda na smrtnu kaznu, u U aprilu 1849. godine uhap{en je i osu|en na smrt stvari, nije ni postojala. zbog u~e{}a u revolucionarnom kruòku Petra{evskog. Sve je izvedeno da se za- tvorenicima ulije strah i Kazna mu je, me|utim, zamijewena desetogodi{wim pokaè koliko su mali i C M nemo}ni. Tih dvadeset mi- C M Y K progonom u Sibir nuta provedenih na gubi- Y K edan od najve}ih pisaca veli- nacije: dawu bi "~uo# nepostoje- @ivot Dostojevskog bio je li{tu za Dostojevskog su ke ruske literature, Fjodor }e stra{ne glasove, a no}u imao pra}en mnogim te{ko}ama i po- postali tema, kojoj se ~e- JMihajlovi~ Dostojevski neopisive strahove. tresima. U aprilu 1849. godine sto vra}ao: "Ko kaè da je (1821-1881) ostavio je za sobom Ne{to kasnije javqaju se i uhap{en je zbog u~e{}a u revolu- qudska priroda u stawu da kwièvno djelo koje je i danas prvi epilepti~ki napadi. Wego- cionarnom kruòku Petra{ev- sve to podnese i ne poludi? neiscrpan izvor najraznovrsnijih vi drugovi iz djetiwstva bili su skog i zajedno sa ostalim u~esni- Ko moè time da se ruga?#. kwièvno-teorijskih, esteti~- svjedoci tih napada, kada se Fjo- cima pod optu`bom da su pripre- Prognan u Sibir, oko- kih, psiholo{kih i filozofskih dor "vaqao po ulici s pjenom na mali ru{ewe vlade, biva osu|en van lancima Dostojevski studija i tuma~ewa. ustima#. To }e ga pratiti cijelog na smrt. je proveo ~etiri godine u Ro|en je u Moskvi 1821. godi- ìvota. Optuèn je da je na sastanci- zatvoru koji je nazivao ne i od ranog djetiwstva bio je op- U ranom djetiwstvu Fjodor "Ku}a mrtvih#, a morao je tere}en bole{}u - epilepsijom, je bio "ìv kao vatra, branio je da izdrì jo{ ~etiri godi- koju je mogao naslijediti i iz o~e- energi~no svoje ubje|ewe i bio PASO[ Kad je Dostojevski jednom ne ne{to blaè kazne u ve i iz maj~ine loze, jer su obje o{tar na rije~ima#, zbog ~ega ga vojnoj slu`bi. porodice bile te{ko optere}e- je otac ~esto upozoravao. Kasni- bio u Parizu i naumio da posjeti Rim, bila mu je potrebna vi- "Zapisi iz mrtvog do- ne raznim oblicima neuro i psi- je se sasvim izmijenio: postao je za papskog nuncija. Zbog toga je ma# i druga djela o ìvo- hopatija. povu~en, usamqen i udubqen u dvaput dolazio u nuncijevu kan- tu na robiji govore o nevi- Otac mu je bio prijek, nervo- kwige. Nije volio glasne i otvo- celariju, ali ga nijednom nije nim `rtvama i tragi~nim zan i razdra`qivo-samoqubiv, rene izlive osje}awa. Zbog we- zatekao. Kad je do{ao tre}i sukobima izme|u pojedin- uz to i {krt. Bio je alkoholi~ar govog osobewa{tva dobio je na- put, presretne ga mlad opat u ca i dru{tva, o borbi iz- i grozan tiranin, u ku}i i van dimke "Misti~ar#, "Idealista#... ~ekaonici i zamoli da sjedne i me|u dobra i zla. we, a naro~ito prema muìcima Fjodor Dostojevski, me|utim, pri~eka, jer "monsiwor upravo Me|utim, sibirsko na svom poqskom imawu, koji su razlikovao se od ostalih i u mno- pije kafu#. Na to je Dostojev- ropstvo i surovi uslovi ga jednom, u ogor~ewu, brutalno go ~emu drugom. Do 16. godine pro- ski, sav razdraèn i van sebe ìvota nisu oslabili Do- premlatili. ~itao je cijelog Pu{kina, Gogo- viknuo: "Recite va{em monsi- stojevskog. Naprotiv, oja- Pi{~eva majka bila je slabih qa, Aleksandra Dimu, Balzaka, woru da pqujem u wegovu kafu! ~ali su ga, o ~emu je pisao ìvaca, }utqiva, povu~ena, we- @or` Sandovu, pod ~ijim utica- Neka mi smjesta potpi{e pa- svome bratu. `na i bole{qiva. Mnogi ~lano- jem }e se i formirati kao pisac. so{, ili }u izazvati skandal#! Kad je na ruski presto vi porodice patili su od rastro- Znao je napamet [ilera; recito- Dostojevskog su odmah izbacili su wegov du{evni ìvot i fi- gdje gubi k}erkicu. Na ènino jenih ìvaca, du{evnih poreme- vao je wegove stihove i sawao ga. li na ulicu, a portir mu je do- do{ao liberalni Aleksandar II, zi~ko zdravqe. Na wega je pala i energi~no navaqivawe, vra}a se }aja i kriminalnih sklonosti. Poslije maj~ine smrti, u svo- viknuo da }e paso{ poslati po Dostojevski biva pomilovan. Pu- materijalna briga ne samo o vla- u Petrograd, gdje ostaje sve do U svojim uspomenama "Qubov joj {esnaestoj godini, Fjodor - nekom drugome. {ten sa robije, èni se Marijom stitoj ve} i o bratovqevoj poro- smrti, "rade}i kao kow, da bi is- Dostojevska# Fjodor pi{e da su po o~evoj èqi - u~i Vojno-inì- Dimitrijevnom, ènom jednog od dici. Zapada u takve dugove da mu platio dugove# - kako pi{e jed- wegov stariji i mla|i brat bili wersku akademiju u Petrogradu. ma ~itao pismo "puno uvredqivih svojih sibirskih drugova. predstoji ~ak i zatvor. Zato se nom svom prijatequ. nepopravqivi alkoholi~ari i Tu ga pritiska usamqenost. izraza na ra~un religije i drà- Dostojevski ubrzano i do èni imu}nom Anom Grigorijev- Dvadeset godina po povratku propalice, a jedina sestra, Var- Zavr{iv{i Akademiju s najve#, ~ime je po~inio zlo~in {i- krajwih granica razvija svoj kwi- nom Svitkinom, koja ga izvla~i u Petrograd uspio je da se oslo- vara, toliko zla i pakosna, da su vi{om ocjenom, stupa u slu`bu, re}i {tetne ideje protiv reli- èvni rad, uprkos porodi~nim i iz dugova. bodi dugova, ali istro{en stal- je ubili weni uku}ani! I Varva- ali tu ne nalazi sebe i ubrzo da- gije i raspirivawa mr`we prema finansijskim nevoqama. Skla- U novi brak polagao je veli- nim nevoqama i podrivenog zdra- rin sin je bio idiot. Vjerovatno je otkaz. U wemu sazrijeva odlu- vladaju}oj klasi#. Izveden je na waju}i se od mnogobrojnih povje- ke nade: "Ho}u da otpo~nem nov vqa, umire 1881. godine, u 60. go- }e zato F. M. Dostojevski biti ka da se posveti kwièvnom ra- gubili{te i tu mu je na hladno- rilaca, odlazi u Wema~ku, gdje ìvot. Nalazim porodi~nu sre}u dini ìvota. orijentisan na ponirawe u qud- du, i Dostojevski, tada dvadeset- }i od minus 22 slu{ao presudu ostaje ~itave ~etiri godine. Zbog koje sam toliko èqan# - pi{e Uspio je da napi{e "Zlo~in ske du{e, u wihove najtamnije petogodi{wak, ubrzo stvara pr- koja je ponavqana ~ak 20 puta. ènine smrti vra}a se u Rusiju, svom prijatequ. i kaznu#, "Idiota#, "Bra}u Kara- kutke. vo djelo - roman "Bijedni qudi# Utom je stigla vijest o carskom kada za wega nastaju jo{ teì da- Ali, sre}a nije dugo trajala. mazove# i druga velika djela ko- Nasqedno optere}ewe poka- (1846). Bjelinski, kome je donio pomilovawu: smrtna kazna zamjeni. Zapada u nove, jo{ ve}e dugove, a ja }e imati ogroman uticaj na raz- zalo se kod Fjodora jo{ u ranom rukopis, izri~e proro~ki: "Ci- wuje se desetogodi{wim progo- Nesre}e u porodici posebno bolest mu se pogor{ava. Bjeè}i vitak svjetske kwièvnosti. djetiwstvu, u desetoj godini. Pr- jenite svoj dar, bi}ete veliki nom u Sibir. uti~u na pi{~ev ìvot: smrt vo- od povjerilaca i bolesti, sa povi ja~i simptom bile su haluci- umjetnik#. Kasnije se ispostavilo da qenog brata i dvoje djece slomi- rodicom odlazi u inostranstvo, ¥ Neboj{a TELEBAK SVIJET KWIGE [OLOHOVSKO PROQE]E U RUSIJI Danteova plovidba duha wiga Dantea Ali- ti dobar vetar u jedrima, od od 12. do 20. veka, izbo- gijerija "Pakao#, napisao je o kwizi Pre- re iz dela velikih pesni- VIJEK VELIKOG PISCA Kkoju je sa toskan- drag Matvejevi}. On je doka, me|u kojima su La a organizovani su kwièvni susreti i ve- skog prepevao ugledni ba- dao da je Mi}evi} posled- Fonten, Valeri, Po, Lor- Unesko ovu godinu proglasio za godinu ~eri posve}ene [olohovu. wolu~ki prevodilac i pi- wih godina kro~io i na ka, Pre{eren... - zakqu- Mihail Aleksandrovi~ [olohov ro- sac Koqa Mi}evi}, a u iz- italijansko podru~je pre- ~io je Matvejevi}. Mihaila [olohova. Veliki broj politi~ara |en je 1905. godine u dana{woj oblasti dawu "Prosvete#, pred- vode}i Danteovu "Boàn- Mi}evi} je istakao da na festivalu Kamenskaja. Tokom gra|anskog rata borio stavqena je nedavno u toj sku komediju# na francu- je Dante na po~etku poe- se na strani revolucionara i 1922. preba- izdava~koj ku}i. ski i na srpski, po{tuju- me povezao ideju nacije i Rostovskoj oblasti u Rusiji sve~a- manu najboqe "ìvi ba{ tu, na Donu#. ~en u Moskvu da radi kao novinar. Tu je Objavquju}i "Pa- }i rimovanu strukturu pojedinca koji je u woj sa- no je otvoren veliki festival "[o- Manifestaciji u Ve{enskoj, posve}e- objavio nekoliko kratkih pri~a, Ulohovsko prole}e#, posve}en veli- noj autoru dela "ô- kao#, Mi}evi} najavquje tog veli~anstvenog dela. dràn, dodaju}i da je a prvu kwigu "Pri~e sa Do- i vi{e od toga, jednu no- - Mi}evi}u dugujemo osnovna tema zasnovana kom ruskom piscu Mihailu [olohovu, ~i- vekove sudbine#, "Uz- na# objavio je 1926. godi- vu plovidbu duha koju tre- brojne prevode, sedam an- na tragawu za izgubqenom je se stogodi{wica ro|ewa obeleàva ove orane ledine# i ne. Tada je po~eo da pi- ba pratiti s radoznalo- tologija francuske poe- nacijom i wenim spasite- godine. "Oni su se borili {e ~uveni "Tihi Don#, {}u i pri tom mu zaèle- zije koje obuhvataju peri- qem. ¥ Na festivalu je istaknuto da je Mi- za otaxbinu#, pri- na kojem }e raditi na- hail [olohov (1905-1984) vode}i pisac sustvovali su ru- rednih 14 godina. stole}a, a roman "Tihi Don# jedna od naj- kovodioci ru- Bio je ~lan Ruske popularnijih ruskih kwiga. Ina~e, Une- skih regiona, akademija nauka i O djeci se ni{ta ne zna sko je 2005. godinu ozna~io godinom Mi- predstavnici umjetnosti i potpred- haila [olohova, pa je mo`da to razlog ministarstava i presti`noj edici- ciju je zasluga nagrade prevedenog na srpski je- sjednik Udruèwa pi- {to se na festivalu okupio veliki broj ustanova, parla- saca Sovjetskog ji "Antologija "Elza Morante# za 1997. zik, Vin~i je u me|uvre- ruskih politi~ara, a manifestacija po- mentar- Usvetske kwièvno- godinu. Roman je te godi- menu napisala jo{ dva ro- Saveza. No- primila karakter doga|aja od nacional- ci, pi- C M belovu na- C M sti# izdava~ke ku}e "Na- ne progla{en za kwièv- mana koji su tako|e do- ne va`nosti. sci, Y K gradu za Y K rodna kwiga# pojavio se ni doga|aj godine u Ita- ìveli veliki uspeh kod Pozdravqaju}i u~esnike festivala u debitantski roman mla- liji i ubrzo je preveden ~italaca. Ve{enskoj, na jugu Rusije, predsednik par- de italijanske kwièv- na sve velike svetske je- Uprkos uglednoj na- lamenta Boris Grizlov je rekao "da je de- nice Simone Vin~i "O zike, ukqu~uju}i i japan- gradi roman "O deci se lo [olohova duboko narodno i nacional- deci se ni{ta ne zna#, u ski. ni{ta ne zna# izazvao je no# i zahvalio pi{~evim zemqacima "{to prevodu Nikole Popovi- Doma}i ~itaoci su opre~ne reakcije, jer se su o~uvali stvarala~ko nasle|e vode}eg }a. imali priliku da se sret- bavi jednom od tabu tema pisca stole}a#, prenela je agencija RIA îwenica da je prva nu sa prevodima nekih savremenog sveta, seksu- "Novosti#. kwiga nekog savremenog wenih pri~a, ali ne i sa alnim nasiqem u de~ijem Govore}i o piscu, Vladimir Karten- pisca uvr{tena u ovu edi- romanima. Pored ovog, svetu. ¥ ko, predsednik komisije ruske Dràvne dume za pitawa severnog Kavkaza je izjavio da smatra [olohova "zvezdom prve veli~ine u literaturi#. Srpsko-bugarski dijalog - Kakva je Pu{kin zvezda na poetskom storija nove bugar- turnom dijalogu izme|u Prema Panti}evim nebu, takva je [olohov kada je proza u pi- ske kwièvnosti, Srbije i Crne Gore i Bu- re~ima, kwiga "Sedam tawu - genijalni prozaik, suptilni autor- ISvetlozara Igova, garske, naro~ito u obla- pri~a o qubavi, grehu i humanista - rekao je Kartenko. "Sedam pri~a o qubavi, sti kwièvnosti, pri ~e- smrti# na srpskom i bu- Kartenko je ukazao da su u romanu "Ti- grehu i smrti# Valentina mu su mladi qudi dokaz garskom, u izdawu "Sage hi Don# opisani "sudbina qudi, proble- Georgieva, zbornik "Sa- boqe budu}nosti u okvi- T. S. T.# je sastavqena od mi i postupci na prelomnoj etapi ruske vremena srpska drama# i ru umetnosti prevo|ewa. kratkih pri~a, u kojima istorije#. ~asopis za kwièvnost, Igovqeva "Istorija junaci nisu heroji, ve} Alu Alhanov, predsednik ê~enske umetnost i kulturu "Gra- nove bugarske kwièvno- "obi~ni, mali qudi# iz Republike, koji je stigao u Ve{ensku, ta- dina#, predstavqeni su u sti# na srpskom, u izdawu anonimne svakodnevice. ko|e je rekao da "Tihi Don# za wega ima rezidenciji ambasadora "Filipa Vi{wi}a#, pi- Ovaj prevod je deo posebnu vrednost. Bugarske u Srbiji i Cr- sana je sa osnovnom name- projekta prakti~nog rada [ef Centralne izborne komisije Ru- sije Aleksandar Ve{wakov rekao je da je noj Gori Janija Mil~ako- rom da bude celovit pre- studenata zavr{nih godi- kwi- va. gled svih bitnih pojava i na na grupi za bugarski je- ovaj roman, za koji je [olohov dobio No- glum- belovu nagradu, wemu veoma blizak. ci, nau~- èvnost Mil~akov je istakao stilskih formacija bu- zik i kwièvnost Filo- dobio je da dvojezi~na, kao i izda- garske kwièvnosti nolo{kog fakulteta u Beo- - Zahvaquju}i Mihailu Aleksandro- nici. vi~u mi smo videli ~oveka koji je ì- U programu 1965. godine. wa na srpskom jeziku, sve- voga doba, rekao je prof. gradu, pod rukovodstvom Mihail [olohov je umro 21. februa- do~e o intenzivnom kul- Mihajlo Panti}. dr Ni~ke Be~eve. ¥ veo, stvarao, qubio, ratovao - rekao je festivala u~estvuje 15 ruskih regiona sa Ve{wakov dodaju}i da se opisano u ro- svojim umetni~kim trupama i solistima, ra 1984. godine. ¥ 4. i 5. jun 2005. KULTURA 11 AZBUKOVNIK (58) SVE SU SRPSKE DRAME O KOSOVU (II) Parodijski odnos prema kanonizovanim" sadràjima nije samo odlika nove" kwièvnosti," nego i oru|e za mijewawe " C M nacionalne svijesti i kolektivnog narodnog duha C M Y K ajprije vaqa re}i kako su sa stvarnost# (anacionalna i nadnaci- sti, me|u gastarbajterima i mafija- Y K srpskih ("jugoslovenskih#?) onalna, pa u su{tini i krajwem slu- {ima, u Wema~koj, Srbima i Tur- Npozori{nih scena decenijama ~aju ~ak i "ratoborno# antinacio- cima, a bosovi su, kako danas i ovdje prakti~no bile protjerane sve teme nalna!). ve} vaqda "vaqa i trebuje#, her Mu- iz nacionalne ba{tine, posebno iz (Ilustrativni su primjeri dra- rat i her Lazar. Zanimqivo je da je srpske usmene tradicije i epskog nama Sini{e Kova~evi}a "Sveti Sa- pisac ove drame Darjan Mihajlovi}, sqe|a. va#, "Ravi#, "Marko Kraqevi}# ili pozori{ni reìser po obrazovawu, Sve do pojave (1963) "BANO- Miladina [evarli}a, "Kosovo#, odnedavno "ministar# kulture gra- VI] STRAHIWE# Borislava Mi- "Propast carstva srpskoga# i "Zmaj da Beograda!) hajlovi}a MIHIZA ne biqeìmo od Srbije#, a u istom smislu iako Parodijski odnos prema "kano- ni jednu jedinu srpsku dramu koja za sa druga~ijom konstruktivnom za- nizovanim# sadràjima nije samo od- sièjnu osnovu ima temu iz nacio- mi{qu i izvedbom i drama Vide lika "savremenog# (modernog - {ta nalne mitologije ili epike! Ogwenovi} "Je li bilo Kneève god da TO zna~i?) ili "svjetskog# A i ono {to slijedi (uz rijetke ve~ere#. Slu~aj pozori{no nikad pogleda na svijet i wemu pripadaju- izuzetke, najprije istog autora, neizvedene drame mo`da i najzna- }e "nove# kwièvnosti, nego i ak- "Marko Kraqevi}#, 1969) prije je ~ajnijeg srpskog dramati~ara dru- tivno oru|e, na mnogim poqima dje- bilo zastrawewe u svojevrstan àn- ge polovine 20. vijeka Qubomira latnosti, za mijewawe postoje}e (ne- rovski "hibrid#, pomak istorijske Simovi}a "Kosovski broj#, nasta- èqene, prevazi|ene, retrogradne, drame u izvornom zna~ewu tog poj- le "prigodni~arski#, uz 600 godi- "zaostale# i sl.) nacionalne svije- ma prema PSEUDISTORIJSKOM. na velike Bitke i snimqene kao sti i kolektivnog (podsprdno nazva- Za pisce sklone tom obliku karak- igrani film, petnaest godina ka- nog) "populisti~kog# narodnog du- teristi~no je navodno posezawe za snije objavqene u drugoj i druga~i- ha. inspiracijama iz narodne poezije i joj, "novoj# verziji, ne samo upola Pod maskom raznoraznih pro- preuzimawe spoqweg "rekvizitari- kra}oj nego i sa znatnim pomjere- klamovanih osloba|ewa od navod- juma#, jezi~kog izraza, leksike, stil- wima prema karakteristikama na nih nacionalisti~kih "retrograd- skih sredstava, likova i sli~no, ali koje smo gore ukazali, najo~iglednih stega#, ~ime se, prividno ili sa drasti~nim odstupawima i iskli- niji je i PRIMJER i DOKAZ nala`no uspostavqa MONDIJALI- SRPSKA DRAMA# (Zavod za UiNS, jek, do na{eg doba. Treba li, kona~- stenti pomaù i savremeni srpski znu}ima. prijed iznesenih hipoteza. STI^KO "bratstvo u duhu epohe# sa Srpsko Sarajevo, 2003, str. 333), da no, posebno podsje}ati da ovo isto dramski pisci; i sami ("osvije{te- Pomaci u tim i takvim "dra- Ipak, krajwa ta~ka onog "kva- kraja vijeka i po~etka novog mile- je skoro nepogre{iv lakmus-test i vrijedi za Kosovo? ni#, "napredni# ili "odro|eni#) si- mama# naj~e{}i su u ravni sadrà- rewa karaktera# koje je opazio dr nijuma, na uskom i (samo neoprezni- pokazateq i nekih {irih i op{ti- Stvarni Marko je davno pogi- novi istog naroda? ja i doga|aja, kao i wihove inter- Jovanovi} ve} prije sto petnaest go- ma!) "neva`nom# poqu dramske kwi- jih dru{tvenih (u umjetni~kih) krenuo kao Sultanov vazal na Rovina- Najzad, prije sto petnaest godi- pretacije. Isto vrijedi i za tret- dina, dosegnuta je u komadu koji je èvnosti i scenske produkcije, do- tawa ono {to se sa Markovim naro- ma (Urvina planina!) a STVARNO na M. Jovanovi} je pretpostavio da man likova, odnosno "li~nosti# 2000. godine sa~iwen kao "scenski {lo se na sasvim suprotne pozicije dom doga|alo u periodu posqedwa Kosovo nam do danas otimaju, pale i }e mo`da kogod od ~italaca na}i da istorije i legende, svojevrsne isto- predloàk# za nerealizovanu pozo- (globalisti~ko i op{te nasuprot dva vijeka)... Ono {to bude sa Srbi- ru{e, dio po dio, kamen po kamen, su ovi nazori wegovi pesimisti~ni. rije upam}ene u narodnoj pjesmi. ri{nu izvedbu jednog od inostranih lokalisti~kog i usamqeni~kog); sta- ma, u budu}nosti, bi}e i sa Marko- ubijaju}i i progone}i ono malo pre- I preporu~io da se PROÎTAJU Pri svemu tome jasna je "idejna po- qetnih festivala (?!). Autor nam vove gotovo "neprijateqske# i to vim likom u drami (u umjetnosti), a ostalih od poklanog i prognanog na- DRAME pa "da se malo nad wima zicija# i INTENCIJA: ne samo je prezentovao scenaristi~ku ideju- prema svojoj vlastitoj ba{tini i na- ono {to bude sa wim (pristup-tret- roda. Da li ru{iteqima - svojevr- PORAZMISLI#. A, za razmi{qada se pristupa re-interpretaciji siè, likove i osnovnu situaciju: rodu... man), pokaza}e - posredno a ta~no - snom "pasivizacijom# nacionalne we ni danas nije kasno... stare i kolektivno prihva}ene Kosovski boj se odvija u Berlinu u Kao {to smo konstatovali u stu- ono {to je bilo i sa narodom ~ija je kriti~ke svijesti - kao "nesvjesni# istine, nego se i re-kreira "nova dalekoj, "futuristi~koj# budu}no- diji "MARKO KRAQEVI] I Marko Kraqevi} slika i dio oduvi- ali ni{ta mawe "u~inkoviti# asi- ¥ Branko BR\ANIN O JEZ O CARSTVU NEBESKOM" RIDLIJA SKOTA O JEZIKU U MEDIJIMA " FILMSKA LEKCIJA ZAPADU NESRPSKI SRPSKI Majstor komercijalnog filma Ridli Skot u ovom filmu Srbi su lica, imaju li~ne karte, ali srpski novinari ne govori toliko o krsta{ima u Palestini, javqaju o pogibiji odre|enog broja osoba". Da li }emo i Nu{i}evo Sumwivo lice" morati" prevesti koliko o Amerikancima u Iraku " ~igledni komercijalni, i ne pobjeda pla}ena gorkom cijenom. Je- no. Ako bismo upore|ivali "Car- u Sumwivu osobu" samo komercijalni uspjeh no- rusalim se mora ostaviti vladaru stvo nebesko# sa "Aleksandrom# " a ovim snimkama vide se cama# - umjesto o rva~icama i bu#, kako bi budu}e generacije Ovog ameri~kog filma o kr- Saladinu, a zavojeva~i se vra}aju u Olivera Stouna, u tom ànru Ri- na{i diplomati koji }e, drugim sportiskiwama, o "utr- srp~adi mogle znati o ~emu je ri- sta{ima kod ruskih gledalaca Evropu. dli Skot je sna`niji. Nna poziv ha{kih istraì- kama# - umjesto trkama, o "pomut- je~! skop~an je s time, {to su oni u Danas moderni istorijski teqa i sudaca, sudjelovati u Vo- wi me|u na{im sunarodwacima# A o sintaksi tipa: "Bugarski wemu vidjeli mno{tvo aluzi- film ipak ne treba da bude pretr- {ingtonu u raspravi o provedbi - umjesto o pometwi me|u suna- su carinici zaplijenili...#- umje- ja na najaktuelnije doga|aje, i pan ~isto savremenim realiteti- Dejtonsko-pari{kog mirovnog rodnicima. sto: ... su zaplijenili, "Odbio je na tom istom Bliskom istoku. ma i veoma usiqenim refleksija- sporazuma, o ~emu }e umnogome Srpskom jeziku nije prijem- razgovarati...# - umjesto: da raz- Ridli Skot, majstor ma heroja koje izlaze izvan svih komercijalnog filma, u razumnih granica kao {to je to ovisiti sudbina na{eg gospodar- ~iv oblik "pri- "Carstvu nebeskom# govori ne evidentno kod Olivera Stouna. skog sustava. jam~iv#, niti toliko o krsta{ima u Pale- Ridli Skot je postupio pro- Ako ste pomislili da je ovo "baletni#, ve} stini, koliko o Amerikancima fesionalno i odgovorio o~ekiva- vijest iz zagreba~kog "Ve~erweg baletski (a ta- u Iraku. wima gledalaca: u film je unio lista# ili Hrvatske televizije, ko i jezi~ki, po- I mada istorijski sloj u sve {to je moderno. Tu su i nena- u zabludi ste; ovo su rije~i koje reski, autobu- filmu veoma podsje}a na moder- metqivi keltski motivi, i isto~- se mogu ~uti u programima radio ski...), niti "eu- nu fantaziju, to ne umawuje wewa~ka egzotika sa lokalnim kolo- i televizijskih stanica u Repu- ro#, ve} evro govu ubjedqivost, pacifizam i o~i- ritom, i kompjuterske bitke, i au- blici Srpskoj od srpskih novi- (ba{ kao Evro- glednu politi~ku korekt- tenti~na oprema ratnika na obje nara!!! pa, evropski...), nost. Isto~na tema strane. Od onih koji ne znaju da se u niti "konzor- danas je veo- Tu su i elementi melo- srpskom jeziku kaè snimak (mu- cij#, ve} kon- ma aktu- drame, i parabola, {ki rod) i na ovim snimcima; da zorcijum (tako elna u ki- i fantazija i su imenice tipa diplomata (ar- i kritrijum, nemato- elementi tero- hitekta, birokrata i sl.) u jedni- stadijum, alumi- grafi- rizma. U fil- ni mu{kog roda (ovaj diploma- nijum...). ji - wu mu igraju neuta), a u mnoìni ènskog roda - Za Srbe ni- gasive zvije- na{e diplomate (kao: na{e kraje podsticajno C M zde starije vate); da se u srpskom jeziku ne ka- ono {to je "po- C M Y K Y K generaci- è istraìteq i sudac, ve} is- ticajno#, niti je - Xere- traìlac (a tako i tuìlac, gle- "utjecaj# na wih mi Aj- dalac i sl.) i sudija - dakle, na od- vr{i pozitivan rons i La- ziv ha{kih istraìlaca i sudi- uticaj, oni ko- jam Nison, ja. riste prevoz, a i mladi, ali Ne kaè se sudjelovati, ve} ne "prijevoz#. ve} afirmi- u~estvovati, a pogotovu se ne ka- Oni ne idu "na sani Orlan- è u Vo{ingtonu (!), kako misli pokop#, nego na do Blum. jedan nadobudni spiker i vodi- sahranu, ne vo- Uop- teq jednog radija, koji ho}e da de "skrb#, ve} {te uzev, "Carstvo pokaè kako zna engleski! (Za- brigu. nebesko# {to onda ne kaè i Landn, Pari, Srpski no- \ Ridlija Maskva pa da "zna# i francuski vinari (a boga- Ridli Skot: Napravio kultni film Skota mo- i ruski!) Da li je taj ikada bar mi i qekari) è postati ~uo za transkripciju i wene trebalo bi da znaju da su plu}a di- govara, {ta re}i nego da nije srp- diktira sam ìvot, podjednako kao Zar Ridli Skot na taj na~in ne kultni film, koji }e uìvati po- principe?! sajni organ (a ne "di{ni#), da je ska. i temu "hri{}anstvo i islam#. drì lekciju Zapadu? U wegovoj {tovawe poklonika tradicije U srpskom jeziku se ne kaè u KBC na Paprikovcu Plu}no Porazno je to da u ovom "po- Krsta{i u "Carstvu nebeskom# lijepo ispri~anoj pri~i Istok se sredwovekovnog vite{tva i fan- provedba ni pari{ki, ve} spro- odjeqewe, a ne "Grudni odjel#; slu# u~estvuje preko 30 srpskih dijele se na "politi~ki korektne#, prikazuje i ja~im, i mudrijim. Po- tazije. vo|ewe i pariski. Srpskom jezi- kod nas su odjeli samo u {umi! novinara! koji teè da dosegnu tajnu osvojenih stoji i jo{ jedna ameri~ka parale- Film tako|e zasluùje da se ku je potpuno strana rekcija "ovi- Tim povodom (a ne "u povo- Gospodo srpski novinari, ko- zemaqa, i nerazumqivo agresivne, la u filmu. Krsta{i podsje}aju na prema wemu odnosimo ozbiqno i u siti o...#; Srbi kaù zavisiti a du#!) da kaèm da se u srpskom je- jim jezikom vi govorite? Da li koji varvarski uni{tavaju lokal- one iste "pionire# koji su prili~- wemu prona|emo savremenost sa we- ovaj glagol traì dopunu u geni- ziku kaè predat, udata, poslat, ste od kolega iz Zagreba i Sara- no stanovni{tvo. I u rezultatu pono ratoborno osvajali ameri~ki nom neophodno{}u dijaloga zema- tivu - zavisiti od ~ega. a ne "predan#, "udana#, "poslan# jeva ~uli da zavise od ~ega, da go- bje|uju oni, koji su spremni da po- kontinent, a ìteqi Palestine qa, naroda, civilizacija. U protiv- U srpskom jeziku se ne kaè, (osim ako je rije~ o presoqenom vore evro i uticaj, sudija i is- {tuju tu|e tradicije i {tede qud- na Aborixine-Indijance. U kraj- nom }e se i film definitivno pre- niti se ikada govorilo, gospo- pasuqu!). traìlac?... ske ìvote. woj liniji, odnos "civilizatora# tvoriti u laku zabavu, uz {u{tawe darstvo, nego privreda, niti su- Srbi su lica, imaju li~ne Gospodo lektori, {ta vi ra- Rije~ je o principijelnom, smrt- sa Zapada prema lokalnom stanov- kesa sa smokijem i uz `vaka}e gume. stav, ve} sistem - dakle: od toga karte, ali u novije vrijeme, sva- dite?... Gospodo urednici redak- nom ko{tacu. Nastupaju}i u jedin- ni{tvu u filmu je upravo takav. A wegovu sposobnost - da miri, pod- }e zavisiti na{ privredni si- kodnevno, srpski novinari javqa- cija i programa, slu{ate li i stvenom frontu "politi~ki korekt- [to se ti~e umjetni~kih vri- u~ava, prognozira - ipak jo{ niko stem. ju samo, i iskqu~ivo, o zarobqa- gledate svoje emisije? Gospodo ni# predstavnici hri{}anskog Za- jednosti filma, Ridli Skot je jo{ nije eliminisao. Neki srpski novinari govo- vawu i pogibiji odre|enog broja direktori, vi ste na potezu! pada - kraq Boduen, na~elnik kra- svojim ~uvenim "Gladijatorom# do- rili su o Olimpijskim igrama "u "osoba#, tako da }emo i Nu{i}e- Kuda plovi va{ brod?! qevskog obezbje|ewa Tiberije i vi- kazao da umije da fantazira na te- ¥ Olga SOBOQEVSKA Ateni# - umjesto u Atini, o navo "Sumwivo lice#, izgleda, mo- tez Balian pobe|uju, ali je wihova mu istorije, i to veoma kvalitet- (Ria "Novosti#) {im "hrva~icama# i "sporta{i- rati prevesti u "Sumwivu oso- ¥ Milorad TELEBAK 12 ZANIMQIVOSTI 4. i 5. jun 2005. PROROK APOKALIPSE: ALISTER KROULI, NAJGORI ÔVJEK NA SVIJETU (1) SATANIN IZASLANIK udija Svift zakqu~io je da je ve} dovoqno ~uo. Licem mu je [ta je otkriveno na su|ewu Alisteru Krouliju, ~arobwaku S proletjela sjenka, u o~ima mu se naziralo da je po onom {to je ~uo i duhovniku crne magije, satanisti, koga je {tampa zavirio u samo dno pakla. Pribrao se, i rezolutnim, odsje~- nazvala najve}im bezbo`nikom na svijetu nim glasom rekao: - êtrdeset godina sam na ovaj i Bile su to o~i ma|ioni~ara i du- lac je bio on - zahtijevao je nov~anu ènama za~eo se u ~etrnaestoj godini, sli~an na~in sa zakonom. Do danas sam hovnika crne kulture, o~i sataniste, od{tetu zbog klevete wegovog imena. kada je na posteqi svoje majke zaveo mislio da je sve povezano s r|avim ro- kome je {tampa prika~ila atribut Ostao je bez novca. Klevetawe we- slu{kiwu, za vrijeme dok su mu osta- |eno u vremenima prije mene. No, u najve}eg bezbo`nika na svijetu. To su govog imena, opisivawem wegovog poli ~lanovi porodice bili u crkvi. ovom slu~aju uvidio sam da o lo{em bile o~i ~ovjeka koji je sebi dao ime kvarewa~kog ìvota, u nedavno izda- Od tada je imao nebrojeno gospo- moèmo nau~iti jo{ pone{to novo. ~udovi{te apokalipse - demon s bro- toj kwizi, bio je za wega, dar iz pakla! |ica, gospo|a i prostitutki. Fasci- Nikada se prije nisam naslu{ao ova- jem 666, ~ovjeka koji je po li~nom pri- Tu`bom je namjeravao oprati svoje nirao ih je vitalno{}u i hipnoti~kim ko gnusnih, bogohulnih i stravi~nih povijedawu izronio iz mora sa sedam ime, istovremeno nanovo podi}i ugled, pogledom. Jedna ugledna gospo|a, ko- stvari o kojima je govorio ovaj ~ovjek, glava s rogovima - na kojima su bile te pridobiti nove sqedbenike za svoj ja je za trenutak zastala na izlo`bi {to se predstavqa kao najve}i ìvi krune. kult. Zato je poroti, koja se povla~i- na Pikadiliju, na momenat je uhvati- pjesnik. To su bile o~i {ezdesetogodi- la zbog dono{ewa odluke, dobacio: la wegov pogled. Dvorana je za}utala u znak odo- {weg Alistera Kroulija, pjesnika, - înite {ta ho}ete. To je osno- Iako se nikad prije nisu sreli, to bravawa. I drugi u~esnici raspra- proroka, degenerika, narkomana, sek- va zakona! joj je bilo dovoqno da u obli`wem hove do malo~as su gledali u sami pa- telu iznajmi sobu, u kojoj su ostali de- kao. Mirisali sumpor i vrelu smo- set dana. lu, slu{ali vriske prokletih, po- PRVA @RTVA Krouli se hvalio da upotrebqa- smatraju}i beskrajnu kolonu demo- Prva `rtva mu je bio ku}ni potopio u kadu i naposqetku hitnuo va tajanstveni afrodizijak "parfem na, {to su izrawali iz more, koja ma~ak. Odlu~io je da provjeri ima kroz prozor. Pad mu nije povratio besmrtnosti#, {to ga treba utrqati vlada svijetom na drugoj strani gro- li devet ìvota. O tom je u jednoj deveti ìvot i eksperiment je bio us- u kosu. Navodno ga je spravqao od ci- bova. svojoj kwizi zabiqeìo: "U hranu pje{an. Ma~ka sam àlio, ali nisam meta i ambre (dobijene iz `lijezde Sva ~etiri dana pri~iwavalo im sam mu usuo prili~nu dozu arsena, us- mogao odoqeti isku{ewu da ovaj jedne vrste kita), a djelovao je tako da se da je u dvorani prisutan sam |avo. pavao ga hloroformom, objesio ga iz- eksperiment izvedem u interesu ~iste su za wim po ulicama cviqele sve uli- Na neki na~in je i bio; premda je ~o- nad gasa, izbo ga noèm, zaklao ga i nauke#. ~arke. Mu{karcima taj parfem miri- vjek, koji je na vidjelo prizivao sve za- razbio mu glavu. Onda sam ga zapalio, {e slatkasto i ogavno. stra{uju}e vizije, vi{e podsje}ao na @ene su bile gorivo za wegovu engleskog provincijskog gospodina, sualnog manijaka i mistika, koji se u Moto nije bio nov. S wim je on ra- pohlepu. Nekad je pri~ao da su mu mo- nego na Sataninog izaslanika. jednoj svojoj kwizi hvalisao: "Svoje nije sebi privla~io qude koji su tra- rale dolaziti ku}i svaki dan, onako Bio je }elav, de`mekast, odjeven sam tijelo izloìo svim vrstama bo- ìli proroka. kao {to dolazi svjeè mlijeko. A ko- u odijelo, no sve je zbuwivalo wegovo lesti, nesre}a i nasiqa i posvetio se Krouliju je jo{ majka, koja bija- liko je bio fatalan za ène najboqe su saznale obje wegove supruge koje su lice. Na wemu je bilo jo{ ne~ega, os- prqavom, ogavnom i sladostrastnom, {e silno religiozna, govorila da je pri ~emu sam jeo qudske izlu~evine i zvijer i da je rodila ~udovi{te. Ve} skon~ale u ludnici, dok je ve}ina dru- im buqavih o~iju koje su sijevale na- gih postala zavisna od droga, alkoho- sladom. Desno oko ve}e od lijevog; s meso#. sa jedanaest godina rije{io je da ì- Bio je to 14. april 1934, kada je de- vot posveti zlobi, {to ga je vodilo la ili otpo~ela karijeru uli~nih pro- oba je opet gledao kao da buqi u pra- stitutki! zninu, u neku svoju unutra{wu viziju. mon u liku Alistera Kroulija stajao kroz najrazli~itije prizemnosti do @utori|a boja wegovih o~iju li~ila u londonskoj sudnici pred sudijom krajwe perverznosti i ~ak `rtvovawa (Nastavak u sqede}em broju) \ je na boju starog i misterioznog ruko- Sviftom, ~ekaju}i na rije~ porote. ìvih bi}a! Alister Krouli: Ve} sa 11 godina posvetio pisa. Iako nisu sudili wemu... Jer, tuì- Wegov neutaìvi apetit prema ¥ Pripremio @arko JAWI] se zlu

TRINAEST DANA ÔJSTVA - TVR\AVA ALAMO (3) KA@U DA JE ISTINA Sabqa pukovnika Trevisa Vojska Santa Ane zavodi teror u gradu San Antonio. Branioci Alama BEJLOVE [IFRE pred opredjeqewem - sloboda ili propast Vi{e od 120 godina mnogi tragaju za Bejlovim blagom utradan nakon izleta sa Dej- i poku{avaju da rije{e wegov kriptogram". Da li blago vijem Kroketom, gospo|ica " S Gonzales je oti{la. Straà- zaista postoji, ili je rije~ o obi~noj prevari ri iz Alama su je ispratili na brod koji je vodio na jug, u wenu prapostoj- ejms Vard iz Lin~berga u Vir- Zlato je zakopano na dubini od oko prona|u tajnu vezu brojeva i Deklara- binu [paniju. xiniji bio je 1885. godine spre- 3 metra. Prema zabiqe{kama, u kuti- cije nezavisnosti, kopali na mjesti- X man da prizna poraz. jama je osim zlata bilo i dragog kame- ma koja su obe}avala pa ~ak i zaposli- Tako je zavr{en idili~an susret ostarjelog lovca i meksi~ke Poslije dvadeset godina poku{a- wa koje je trebalo da posluì za pla- li vidovwake. Ali, sve je bilo bez re- djevojke, koji je mo`da u nekom dru- ja da rije{i {ifru znao je da ima ma- }awe prevoza. zultata. gom vremenu i na drugom mjestu mo- lo ili nimalo {anse da uspije. Za dvi- Prema Vardovoj bro{uri, grupa je âk je 1968. godine osnovano i gao da se zavr{i i druga~ije. je decenije uspio je da rije{i samo ma- imala povjerewa u Roberta Morisa iz Udruèwe za de{ifrovawe Bejlovih A ubrzo je, u posqedwoj sedmi- li dio {ifre pisane brojevima. Odlu- Lin~berga pa su mu dali kutiju sa mol- dokumenata ~iji su se ~lanovi nadali ci februara, uz zvuke bubweva, u ~io je da sve {to ima objavi i da vidi bom da je ne otvara narednih deset go- da }e zajedno do}i do boqih rezultata grad San Antonio umar{irala sil- da li }e neko drugi imati vi{e sre}e dina. ali ni to nije pomoglo. na meksi~ka vojska na ~elu sa gene- od wega. Ako niko od wih ne do|e po kuti- A onda su se pojavile pri~e da Bej- ralisimusom Santom Anom. Bro{ura koju je objavio nosila je ju u tom periodu, Moris je trebalo da lovi dokumenti nisu ni{ta drugo nego Alamqani su se zavukli u svo- naziv: "Bejlovi dokumenti - autenti~- otvori kutiju u kojoj su se nalazila prevara. Prvi trag za ovakve tvrdwe je zidina, a miroqubivo meksi~ko no svjedo~ewe o blagu zakopanom 1819. uputstva i serija broj~anih {ifri sa bio je dio Morisovog pisma Vardu u stanovni{tvo San Antonija nije za- i 1821. godine, blizu Buforda, koje ni- kqu~em za de{ifrovawe. Postupaju}i kojem kaè da je Bejla prvi put sreo pamtilo takav teror i zulum. Boje- kada nije prona|eno#. prema uputstvima trebalo je da prona- 1820. godine dok je radio u hotelu "Va- }i se nelojalnosti i prebjega, San- U bro{uri je Vard ispri~ao ~ud- |e blago i podijeli ga ro|acima onih {ington# a, prema hotelskoj dokumen- nu pri~u. U pismima koja je Tomas Bej- koji su ga iskopali. taciji Moris je po~eo da radi tek tri ta Ana je zaveo policijski ~as i pola pisao Robertu Morisu, on tvrdi da Moris je bio vi{e nego revnostan godine kasnije. ~eo da hapsi i progoni svakoga ko je 1817. godine vodio grupu od 30 qudi u ~uvawu kutije pa ju je otvorio ne de- Tako|e, neke od rije~i u Bejlovim je bio iole sumwiv. San Antonio u lov na bizone u Wu Meksiku. set nego dvadeset i tri godine nakon dokumentima se ne uklapaju u vrijeme je postao avetiwski grad, a oni ko- {to mu je predata. kada su nastale. U pismu iz 1822. godi- ji nisu pobjegli, sa svojim porodi- Unutra je prona- ne Bejl pi{e o "stampedu# krda bizo- cama su potraìli uto~i{te - u Linija pukovnika Trevisa: Spomenik u Alamu {ao tri papira sa na a ova rije~ je u upotrebu u{la tek Alamu. {iframa koje su se oko 1845. godine. Sa prvog Meksikanca kojeg su {li pod zidine tvr|ave da pregova- su Santa Anini vojnici po~eli da sastojale od troci- Najja~i argument koji govori o pre- se do~epali, meksi~ki vojnici su raju. Bio je to, u stvari, ultimatum: podiù vje{ala i ure|uju streli- frenih brojeva. vari je ~iwenica da ne postoje dokazi oderali bijelu ko{uqu, stavili je - Wegova ekselencija Santa {te. Ustanici su jedno, a izdajnici Kqu~a za de{i- da je Tomas Xeferson Bejl ìvio pona kopqe i kao glasnici mira, do- Ana je milostiv. Daje vam rok od iz redova vlastitog naroda ne{to frovawe u kutiji sasvim drugo. Izdajnicima nijedna nije bilo. Moris je kazna nije dovoqno stroga. godinama poku{a- 30 MILIONA OSTIN I HJUSTON Na torwu katedrale u San An- Istraùju}i pri~u Tomasa Bejla vao da rije{i {i- koju je objelodanio Xejms Vard, jedan U to vrijeme samozvani guvern- A na jugu se nalazio nevelik toniju Meksikanci nisu istakli svo- fru ali bez ika- er Teksasa je bio Stiven Ostin. On korpus ameri~ke vojske, kojim je koju zastavu - zeleno-bijelo-crvenu novinar je 1982. godine do{ao do za- kvog uspjeha. kqu~ka da se radi o zlatu ~ija bi vrije stolovao u gradu koji danas nosi mandovao advokat Sem Hjuston, kas- trobojku - ve} ogroman crveni bar- Prije smrti wegovo prezime. Ostin je obe}aw- nije prvi predsjednik Teksasa. Ni jak. Ova simbolika je obja{wena ka- jednost danas iznosila oko 30 miliona 1863. godine sadr- dolara. ima mamio doseqenike, ali nije mo- Hjuston nije mogao da pomogne dose- snije - crvena boja je boja krvi - ne- àj kutije predao gao da im obezbijedi za{titu i qenicima - daleko od glavne ko- }e biti milosti za pobije|ene. je Vardu. Poslije ~etkom 19. vijeka. Originali Bejlovih uslove za ìvot. mande, wegova vojska se sastojala Vojni orkestar je zatim bez pre- nekoliko godina, dokumenata ne postoje jer su, prema Var- od svega nekoliko stanka svirao "degueqo#. To je bio Vard je uspio da ri- du, izgorjeli u poàru. stotina qudi. Zato prastari mavarski borbeni mar{, je{i jedan dio {i- Ako su Bejlova pisma prevara on- je Alamo pao - us- koji je tako|e simbolizovao okrut- fre i to broje}i da je najozbiqniji kandidat za prevaran- tanici koji su se tu nu silu koja ne poznaje blagost pra- rije~i u Deklara- ta sam Vard. On je objavio bro{uru i bili utvrdili os- {tawa. ciji nezavisnosti. napla}ivao je svaki prodati primjerak. tali su bez po- Rok za predaju koji je postavio Ipak, poruka koju Istraìvawa su pokazala da je sve do- dr{ke i nakon tri- Santa Ana je isticao i nastupili su je rije{io nije uka- kumente pisala jedna osoba, najvjero- naest dana opsade te{ki trenuci za branioce Alama. zivala na lokaciju vatnije Vard. Za razliku od Bejla, o ko- izginuli su do po- A kada su se svi okupili u dvori{tu nego je bila popis jem se ni{ta ne zna, Vard je sigurno posqedweg. tvr|ave, komandant Trevis je u pi- zakopanog blaga. stojao. Odrastao je u dijelu Virxinije jesku sabqom povukao dugu liniju: Iako je godinama koji se pomiwe u Bejlovim papirima a ~etrdeset i osam - Odlu~io sam da Alamo branim poku{avao, nikada vjeruje se da je pripadao masonima. ~asova da iza|ete, sam, ako moram. A vi jo{ uvijek ima- nije rije{io druga Ovo je va`no jer se u Bejlovim pa- poloìte va{e te mogu}nost izbora koji vam nudi dva dokumenta koji pirima mogu prepoznati dijelovi ma- oru`je i sa svojim Santa Ana. Jo{ uvijek moète da bi trebalo da sadr- sonskih rituala. Sama ideja o velikom ènama i djecom odete i ja vas po{tujem. Sa ove stra- è lokaciju blaga zakopanom blagu poti~e iz jedne ma- idete kuda vam je ne linije je zlo, a ja je prelazim, u i imena qudi koji sonske legende po kojoj }e pripadnici voqa. U protivnom, borbu i slobodu - pobjeda ili smrt. \ Tajna Bejlovih papira: [ifre jo{ su u~estvovali u ko- organizacije prona}i davno izgubqe- protiv vas }e biti Ko je sa mnom? niko nije odgonetnuo pawu. no blago. preduzeta vojna ak- - Ja! Ja! I ja! Ja tako|e! - Svi. Poslije objavqi- Ipak, oni koji i danas vjeruju u au- cija, u skladu sa Ali sa one strane linije hra- Kada su prona{li jaku zlatnu ì- vawa bro{ure mnogo qudi je poku{a- tenti~nost Bejlovih dokumenata se ustavom Republike brosti, koju su svi pre{li, ostali lu, pu{ke su zamijenili lopatama i do lo da de{ifruje kriptograme ali su oslawaju na tvrdwe Karla Hamera ko- Meksiko i zakonom su dvoje staraca - lovac Xako i we- 1819. godine uspjeli da prikupe veliku svi poku{aji propali. Bilo je i onih ji je 1971. godine uradio kompjutersku provincije Tehas. gova èna, koja tada re~e: koli~inu blaga. Bejl daqe pi{e da je koji su tvrdili da su uspjeli ali su is- studiju brojeva iz dva nede{ifrovana Ustanici su - Trevose, ja sam slijepa od ro- sa kolegama ~esto razgovarao o tran- kopavawa pokazala da nisu u pravu. dokumenta. gra|ane - prebjege |ewa, ali ja vidim, vidim boqe ne- sportu blaga. Tim vi{e {to je mjesto Qudi su tro{ili mala bogatstva Pokazalo se da to nije skup slu~aj- odmah pustili da go iko, dajte nam izlaz, jer mrtvi bilo opasno a i zlato im nije vrijedje- kopaju}i po brdima Virxinije u potra- nih brojeva nego da me|u wima postoji iza|u. Ali pokaza- svjedoci ne}e nikada mo}i da kaù lo ni{ta ako je sloèno u magacinu. zi za blagom. Jedan bankar iz Tenesija neka veza. Sve dok se ova dva dokumen- lo se da je to bila istinu o vama i o Alamu. Odlu~ili su da blago prebace u vije 1966. godine zaposlio radnike sa bul- ta ne de{ifruju ne}e se saznati da li gre{ka. Prebjezi su {e gradova u Virxiniji. Dok ne obez- doèrima da kopaju. I bankar je, me|u- blago postoji ili je Vard dobro zara- (Nastavak u sqede}em broju) Sem Hjuston: Nije mogao da odmah zarobqeni, è- bijede transport, stavili su ga u me- tim, na kraju morao da proglasi poraz. dio na qudskoj pohlepi. \ ne i djecu su odvojili talne kutije i zakopali na tajnom mje- Bra}a Xorx i Klejton Hart su od sprije~i pad Alama od mu{karaca a onda ¥ Velimir BOJKO stu koje su obiqeìli kamenom. 1897. do 1912. godine poku{avali da ¥ Pripremio M. A. 4. i 5. jun 2005. ESTRADA 13 SA ^LANOVIMA GRUPE NEVERNE BEBE" " VJERNIVJERNI JEDINOJEDINO PUBLICIPUBLICI Neverne bebe" su ve} odrasle. Iza sebe imaju 1.499" koncerata i brojnu vjernu publiku. I oni se, uprkos imenu, trude da ne iznevjere C M rupa neobi~nog imena - "Ne- - Nismo se pokolebali niti - Dok su drugi pravili karije- C M Y K verne bebe# osnovana je u pro- smo pravili kompromis. Nismo re na razli~itim televizijskim Y K Gqe}e 1993. godine, kada je u sumwali u to {to radimo, zato {to stanicama, mi smo i{li na turne- zemqi koja se raspadala, umirao i u jednom trenutku nismo nai{li na je i svirali. Svako mesto u Srbi- rokenrol. "Bebe# su, ipak, ro|ene, razumevawe. Uspeli smo ostati ver- ji koje ima struju i puteve je vide- i uspjele su da "odrastu# na muzi~- lo "Neverne bebe# u proteklih 11 koj sceni. Danas se, i pored imena NEMA ZALUTALIH godina. To je na{ najve}i ponos. ubrajaju u iskusnije i boqe sasta- - Najve}e zadovoqstvo mi je Iako smo 1.499 puta iza{li na sce- ve, takore}i prave rokenrol qude. {to znam da qudi koji do|u na nu pred publiku, nismo se umori- - Te{ko je bilo baviti se ro- na{ koncert znaju {ta da o~e- li i jedva ~ekamo na{ slede}i, ju- kenrolom u mojoj zemqi, jer je to kuju i {ta }e dobiti. Tu nema za- bilarni koncert - kaè Milan muzika koja ima neku poruku i ne- lutalih. Kroz na{u karijeru bi- \ur|evi}. ku ideju. Situacija u Srbiji i Cr- lo je te{kih trenutaka i ~esto "Bebama# je, tvrdi on, drago noj Gori je bila stravi~na. Vlada- smo bili blizu odluke da odu- {to ih, pored starih vjernih obo- lo je potpuno bezna|e izazvano ra- stanemo, ali nismo. Sre}an sam àvalaca, prihvataju i nove gene- Neverne bebe": Koncerti pravo zadovoqstvo tovima. Zato nikom nije trebala {to smo sa~uvali veru u ono {to racije. " ideja, naro~ito qudima koji su pu- smo radili i {to su qudi pre- - Volimo svirke, publiku i sce- sporazuma me|u ~lanovima i do od- uklopili u taj koncept i zato su qudi do|e na koncerte nekih estrad- {tali muziku na reìmskim tele- poznali kao kvalitet - pri~a nu i na svakom koncertu nam je le- re|enih "kadrovskih pomjerawa#. oti{li - kaè \ur|evi}. nih narodwa~kih zvezda. Danas ne vizijskim stanicama - kaè za na{ Milan \ur|evi}. po. Sve dok ima tog zadovoqstva Nove "Bebe# su nastavile muzi~- On smatra da je u muzi~kom svi- razmi{qam o tome. Bilo da ima 50, list vo|a grupe Milan \ur|evi}. nije bitno da li }e neko da nas proki put sa odli~nim mladim voka- jetu sistem vrijednosti poreme}en sto ili hiqadu qudi na na{em kon- Prva pjesma "Nevernih beba# ni muzici koju sviramo i publici movi{e na televiziji ili negde lima Jelenom Pudar i Janom [u- i da je mnogo dobrih bendova koji certu, mi sviramo jednako, jer svi- zvala se "Veliki je Bog#. \ur|evi} koja je slu{a - isti~e \ur|evi}. drugo. Va`no je da sviramo za svo- {ter{il. nikada ne}e biti na pravi na~in ramo za qude koji vole "Neverne kaè da takva numera 1994. godine On kaè da je "Nevernim beba- je zadovoqstvo, a to nema cenu - - Kada sam sastavio bend imao predstavqeni u medijima i da }e bebe# - isti~e Milan \ur|evi}, linije mogla da postane popularna. ma# bilo nemogu}e da se probiju pri~a \ur|evi}. sam jednu ideju i sledio sam je do uvijek biti po strani. der benda koji ru{i sve predrasude Ali, pjesma je ove godine "doìvje- do medija, pa shodno tome nisu ima- U "Nevernim bebama# je pri- danas. Qudi koji su mislili da tre- - Bio sam duboko razo~aran ka- o nevjerstvu. la# veliki povratak. li ni bilo kakvu reklamu. je nekoliko godina do{lo do neba druga~ije da sviramo nisu se da sam razmi{qao o tome koliko ¥ Mirjana JOTI]

KO ]E BITI NOVI XEMS BOND VJERILA SE PARIS HILTON AN\ELINA XOLI I BRED PIT NEGIRAJU VEZU Izabrala bogatog Grka Vi{e od prijateqa n|elina Xoli azmaèna bogata{ica Paris Wax#. Wen portparol izjavio je ka- Hilton je slu`beno objavila ko izgledaju vrlo sre}ni i uzbu|e- A i Bred Pit i Rvjeridbu sa dvadesetsedmogo- daqe negiraju ni. di{wim Grkom Parisom Latsisom. Iako je sve donedavno pri~ala bilo kakvu vezu u pri- Mladi nasqednik, sin vlasni- kako se ne èli ozbiqno vezati i vatnom ìvotu. Ali, ka poznatog brodogradili{ta i 54. javnost zabavqala prvenstveno svo- ne{to tu ne "{tima#, na listi najbogatijih qudi na svi- jim razuzdanim zabavama, ~ini se pa ima mnogo pri~a (i jetu, zaprosio je Paris poslije we- kako stvari sada druga~ije stoje. ogovarawa) sa strane. nog povratka iz Evrope, gdje je pro- Poslije osam mjeseci veze pri- Nije ni ~udo: ako movisala svoj novi film "House of stala je na brak, izjaviv{i kako je pogledate fotografi- jako zaqubqena i sre}na je An|eline Xoli iz {to pokraj sebe ima tako filma "Mrs. and Mr. iskrenu i odanu osobu. Smith#. Za tu se ulogu - Mislim da nam je jed- holivudska qepotica nostavno su|eno i radujem preobrazila ~ak i se {to sam prona{la ne- u prostitutku, pa se u koga s kim èlim provesti pojedinim scenama po- ~itav svoj ìvot - rekla je javquje u minijaturnoj Paris u razgovoru sa ame- crnoj haqini, u kojoj ri~kim novinarima. izgleda vi{e nego opasno. Par je vjeridbu prosla- Ta ~iwenica pomo- vio ro{tiqem u wihovoj gla joj je da besprije- Vi{wi} umjesto Brosnana? ku}i na Holivud Hilsu, u korno oìvi ulogu pla- oslije katastrofalnih kri- {pijunu pogubnog {arma. Kembel krugu svoje porodice i naj- }enog ubice koju igra u tika "Elektre#, wegovog po- }e se pridruìti produkciji na- bliìh prijateqa. filmu. Wen suprug, mi- Psqedweg holivudskog pro- kon {to dovr{i rad na filmu "Le- Prije nego se vjerila ster Smit, bavi se is- grama u kojem je glumio sa Xeni- genda o Zorou#, nastavku hita iz sa Lastisom, Paris je bila tim poslom, ali to fer Garner, ~ini se da Goranu Vi- 1998. sa Antoniom Banderasom i u vezi sa Nikom Karterom, uspje{no skrivaju dok {wi}u karijera ipak ide u boqem Ketrin Zitom Xons. kao i sa Rikom Salomonom ne dobiju zadatak da smjeru. Producenti filma jo{ uvijek koji se proslavio objaviv- ubiju jedno drugog. Tada radwa po- ca paparaci su uhvatili na plaì Kako pi{e mib.co.uk, popular- moraju odlu~iti ko }e biti novi {i wihove seksi snimke na staje sve zanimqivija, kao i odnos kako se veselo igra s An|elini- ni hrvatski glumac vrlo je ozbi- Bond, a kruè pri~e kako bi to po- Internetu. An|eline i Breda. nim sinom Medoksom. qan kandidat za ulogu novog Xem- novno mogao biti Pirs Brosnan. Nadamo se da }e ovaj U stvarnom ìvotu oni i daqe S obzirom na to da je prelije- sa Bonda. Ali, ukoliko se filma{i odlu~e put imati vi{e sre}e te da negiraju bilo kakvu me|usobnu ve- pa glumica ranije spomiwu}i ide- To potvr|uje i ~iwenica da se za "novo meso#, bira}e izme|u Klaj- wen brak ne}e zavr{iti zu, iako se ve} dugo naga|a kako je alnog mu{karca navela da treba Vi{wi} ve} nekoliko puta sastao va Ovena, Evana Mekgraegora, Xu- poput onog wene sestre Ni- upravo An|elina razlog bra~nog biti prvenstveno prijateq wenog sa Martinom Kembelom, redite- lijana Mekmana, Daniela Krega i, ki, koja se od Toda Andrjua kraha Breda i wegove, sad ve} biv- djeteta, nije te{ko zakqu~iti ka- {e supruge, Xenifer Aniston. ko upravo Bred ima najvi{e izgle- qem "Casino Royalea#, najnovijeg prema najnovijim informacijama, Meistera razvela poslije nastavka u serijalu o britanskom Gorana Vi{wi}a. ¥ samo tri mjeseca. ¥ êtrdesetjednogodi{weg glum- da da to postane. ¥ KEJTI HOLMS O ODNOSIMA SA TOMOM KRUZOM NOVA QUBAVNA AVANTURA KSENIJE PAJÎN Qubav, a ne marketing meri~ka glumica Kejti ba da po~ne ovog mjeseca u Ameri- Holms o{tro je re- ci. \OVANI JE OBORIO S NOGU Aagovala na optu- Kruz glumi u filmu "Rat C M rali "prqavi ples# u sopstvenoj C M Y K `be javnosti da je we- svjetova#, dok Holmsova ima U uskoj, qetwoj garderobi \ovani je istakao tetovaè reìji. Y K na romansa sa stari- glavnu rolu u filmu "Bet- Ne mare}i za radoznale po- jim kolegom Tomom men begins#, nastavku ~uve- kojima je i{arao" ruke i grudi, dok su za wegovim glede, Ksenija i \ovani su vrije- Kruzom - marketin- nog serijala o akcionom he- izvajanim" tijelom uzdisale dame na ~elu sa Ksenijom me van podijuma provodili u vr- {ki trik. roju Betmenu. lo "povjerqivom# }askawu. Ipak, U anketama koje Holmsova je, me|utim, atalna Ksenija Paj~in po- U uskoj, qetwoj garderobi \o- janski biznismen je odmah pri- kada su drugarice po~ele da se su sproveli ameri~- uvrije|ena zbog upu}enih sqedwih mjeseci veoma se vani je istakao tetovaè kojima hvatio Ksenijine "male signale# raspituju da li je to na pomolu no- F"aktivirala# na qubavnom je "i{arao# ruke i grudi, dok su za i wih dvoje su se uskoro obreli ki ~asopisi "Pipl# kritika i insistira na tome va romansa, Ksenija je rekla "da planu. Naime, doma}a javnost ne- wegovim izvajanim tijelom uzdi- na plesnom podijumu. Upu}eni i "Ju-Es Vikli#, ve- da je zaista zaqubqena u zgod- je odu{evqena Italijanom i da je }ina ~italaca ov- davno je saznala za wenu vezu sa sale dame na ~elu sa Ksenxom - pi- tvrde da je pjeva~ica bila odu{e- prihvatila wegov poziv na ve~e- nog glumca. {e . vqena wegovim plesnim umije}em ih magazina skep- Pekom, tjelohraniteqem Bojana www.svet.co.yu ru#. - Ne bih mogla da bu- Kari}a, sa kojim se zabavqala ne- Prirodno tamnoput, itali- pa su u vi{e navrata demonstri- ti~na je o pita- dem sre}nija. Veoma sam Nata{a i wen mladoèwa ot- wu iskrenosti koliko mjeseci. putovali su ve} sutradan na mede- sre}na. On je najdivni- Veza izme|u Paj~inke i Peke veze poznatog ji ~ovjek na svijetu - ni mjesec, a wihov kum je, umjesto holivudskog bila je u punom zamahu do pro{le da se odmah vrati u Rim, odlu~io izjavila je Holmsova. nedjeqe, kada je pjeva~ica oti{la da ostane u Beogradu, uz svoju no- para, moè Sa druge strane, se pro~ita- na svadbu kod prijateqice, {min- vu djevojku. Kako "Svet# saznaje, Kruz je u vi{e navra- kerke Nata{e Maqevi} koja se Ksenija je ve} sutradan pozvala ti na in- ta javno ispoqavao ternetu. udala za Italijana Alaina. Peku na razgovor saop{tiv{i mu svoju naklonost pre- Tek {to su se svatovi smjesti- Ame- "da se zaqubila na prvi pogled i ma mladoj kolegi- li u restoran "Kalemegdanska teri~ka da bi èqela da se rastanu u mi- rasa#, Ksenija je po~ela da se ras- javnost nici. Gostuju}i ru#. nedavno kod Op- pituje za mladoèwinog kuma, zgod- [ta se de{avalo izme|u wih sumwa u nog momka iz Rima. Pjeva~ica je, za- postoja- re Vinfri, on je dvoje tokom tog neprijatnog raz- sko~io sa vodi- boraviv{i na svog momka, zamoli- govora nije poznato, ali samo ne- we quba- la Nata{u da je upozna sa kumom sa koliko sati kasnije Ksenija je oti- vne veze izme|u Kru- teqkinog poznatog kau~a i uz- kojim je provela ostatak ve~eri. {la na ve~eru sa novim izabrani- za (42) i Holmsove Mladi} sa kojim se, tvrde ta- kom. (26), s obzirom na viknuo: "Zaqu- bqen sam! bloidi, iste ve~eri "smuvala# je- Upu}eni tvrde da je \ovani to da su oboje bi- dva progovara srpski, pa su se spo- svoju novu ìvotnu pratiqu po- Zaqubq- li angaòvani na razumijevali na engleskom. Novi zvao da do|e na Ibicu, gdje ima vi- razli~itim en sam!#, Ksenijin momak zove se \ovani i, lu, {to je ona odu{evqeno pri- filmskim pro- nepresta- kako saznajemo od zvanica, nije bi- hvatila. Pitawe je jedino kada }e jektima, ~ije pr- no se sm- lo djevojke koja se nije intereso- Ksenija spakovati kofere i odje- ikazivawe tre- iju}i. ¥ vala za wega. zditi u tople krajeve. ¥ 14 HOREKA 4. i 5. jun 2005. DOK SE DEGUSTACIJAMA BAVE PROFESIONALNI SOMELIJERI, OSTALI ODU[EVQENI AMATERI MOGU DA ISKORISTE DRUGE PRILIKE DA DEGUSTIRAJU VINO ZA[TO VOLIM BA[ OVO VINO?

Trude}i se svim snagama da privuku i zadrè mu{terije, mnogi supermarketi su uveli degustaciju vina. Ovo je idealan na~in za degustaciju, jer su i proizvo|a~i ~esto raspoloèni da daju detaqnije informacije o svojim vinima svakom kupcu koji pokaè interes za to

eupu}eni }e pomisliti jeta nekim svjetskim vinskim npr. ekspert za Bordeaux, David da je u~ewe pravilne de- regionima moè biti prili- Peppercorn, ~uva svoje biqe{ke Ngustacije vina zastra- ka za degustaciju vina indi- jo{ iz 1950-ih godina. {uju}e. Navikli smo da pijemo vidualnih vinskih proizvo- vino uz objedovawe, uglavnom |a~a. Ovo je idealan na~in za Posmatrawe u opu{tenim i veselim pri- degustaciju, jer su i proiz- likama. Udruìvawe sa pro- vo|a~i ~esto raspoloèni da Ispitivawe vina }e Vam fesionalcima, kao istinskim daju detaqnije informacije o re}i mnogo toga o wemu, ~ak i poznavaocima ukusa vina, bi svojim vinima svakom gostu ko- prije nego ga omiri{ete ili bilo veoma zbuwuju}e, jer ne ji pokaè interes za to. I na probate. Drìte ~a{u, po posjedujemo svi ovaj dar za um- kraju nudimo Vam jo{ jedno mogu-}nosti ispred bijele jetnost degustirawa. Dobra vi- rje{ewe: zajedno sa svojim pri- pozadine, i pa`qivo posma- jest je da se neke sesije degu- jateqima koji imaju iste in- trajte. Boja vina zavisi od we- stirawa ne shvataju uvijek tako terese, formirajte grupu i gove staro-sti, slatko}e, ste- ozbiqno kao {to mislite, a po~nite sa odràvawem stal- pena osjetqi-vosti arome hras- wihove su{tinske elemente je nih degustacija. Iako ovo tovine, i naravno, od vrste lako nau~iti. To bi nam uve- moè biti koliko toliko po- gro`|a od kojeg je napravqen. liko pomoglo da nau~imo vi{e o na{im omiqenim vinima, da veno ili roze? A sada pogleda- vina }e vam unaprijed dati up- i regije u kojoj je vino naprav- poku{amo odgovoriti na pita- jte malo pa`qivije. Boja va{eg ozorewe ukoliko postoje ne- qeno. Vrsta gro`|a ima poseb- we: za{to volim piti ba{ ovo bijelog vina moè se kretati kakvi nedostaci. Ukoliko pri- no dubok uticaj na miris. vino? Kako s vremenom budemo izme-|u blijede boje slame i mijetite bijele niti kako plu- Na primjer, aroma Sauvignon sticali vi{e iskustva, tako bogate zlatno ùte. Po prav- taju u vinu, nipo{to ga nemo- Blanc-a je jednostavno opisana }e da raste i na{e samopouz- ilu, svjetlija vina poput Sauvi- jte piti, jer je to znak ne~is- kao "`bun" maline sa ma~ijom dawe u procjewivawu vina ko- gnon Blancs su blije|a od ja~eg tog fla{irawa. mokra}om , Cabernet Sauvignon jeg pijemo. Oni koji imaju do- Char-donnay-a, dok je zlatna ni- se ~esto karakteri{e mirisom bru memoriju za ukuse, ponekad jansa vi{e nagla{ena kod star- Mirisawe crne ribizle, dok Pinot Noir ima mogu precizno da odrede pori- ijeg Chardonnay-a. vi{e miris wihove okoline. jeklo vina, kao i vrstu gro`|a Crvena vina se analizira- Miris je definitivno pre- S vremenom, aroma vina se od kojeg je napravqeno. Va`no ju na isti na~in. Tamnija boja sudan kada je u pitawu ukus. moè promijeniti - bijela je zapamtiti da svako od nas zna~i ve}u koncentraciju aro- Va{e ~ulo mirisa vam mnogo vina s godinama ~esto postaju moè da bude dobar somelijer, ma. Ako ~a{e i toga moè re}i o vinu i prije medenija, dok se mla|a vina sve dok su ~ula mirisa i ukusa Pinot Noira Syrah vina stavite jednu do druge, nego ga probate, zato stavite ~esto opisuju aromom svjeèg nenaru{eni, i dok se moèmo lako }ete uo~iti razliku cvije}a, vo}a ili poko{ene potpuno skoncentrisati. ~a{u pod nos i miri{ite. Da li izme|u wih - je prozra~an osjetite laganu ili jaku aro- trave. Dobro mirisawe vam Dok se profesionalnim de- Pinot tako|e moè dati predstavu o svijetle rubin crvene boje, dok mu? [ta sve moète da nami- gustacijama, koje se svakod- stawu vina - ukoliko ima ne- je na granici prema pur- ri{ete, koje vrste vo}a, biqke, nevno odràvaju u svijetu, bave Syrah prijatan ukus po ~epu, vino }e purno crvenoj. Gutqaj iz svake profesionalni somelijeri, os- u~no, tako|e je i veoma za- I samo gledawe tawira minerale, za~ine? ûlo miri- imati miris po plijesni. Mi- ~a{e samo potvr|uje vizuelnu tali odu{evqeni amateri mogu bavno. prepunog ukusne hrane, uve- sa i ukusa su kao sijamski bli- ris zapaqene {ibice je znak da iskoriste druge prilike da Idealni uslovi za proces li~a}e na{e uìvawe i apetit impresiju. Nagnite malo ~a{u zanci, ne mogu jedno bez drugog. ~isto}e vina kojem je kao za{- degustiraju vino. Trude}i se degustacije nisu nimalo kom- - isto je i sa vinom. Na osnovu i pogledajte liniju koju os- Pravilno dizajnirana ~a- tita dodan sumpor (obi~no kod svim snagama da privuku i plikovani - dovoqna je samo spoznaje ~iwenice da je na{ tavqa povr{ina te~nosti {a pomaè da se miris zadrì jeftinijih bijelih vina). Vina zadrè mu{terije, mnogi su- jedna tiha soba i dobro osv- apetit nadraèn i{~ekivawem (starewem, crvena vina }e u ~a{i i da se pravilno usm- koja oksidiraju }e imati miris permarketi su uveli degusta- jetqewe. â{e, {to se podra- onog {to dolazi, posmatrawe poprimati }ilibar-sme|u ni- jeri. â{e namijewene za cr-" paqevine, sli~an onom kojeg jansu, a to se najvi{e primjeti veno vino imaju ve}e "tijelo ciju vina. Ideju su dobili sli- zumijeva, moraju biti ~iste, i nam stra{no puno moè re}i ima Madeira vino (do zakqu~ka jede}i stope afirmisanih pro- ispravnog oblika, kako bi is- o onome {to planiramo popi- na obrubu). Dok primi~ete od ~a{a za bijelo vino, ali i se dolazi posmatrawem ok- izvo|a~a vina kao {to su Odd- tovremeno mogli zapaàti i ti. Drìte vrh ~a{e od sebe ~a{u prema sebi, primije- jedne i druge se suàvaju pre- sidiranog vina, koji tada po- bins ili Majestic, koji ~esto svo- aromu i ukus vina. Za vrijeme pod uglom od 45° i drìte na- ti}ete kako bistri tragovi ma vrhu, iz razloga {to tako primi sme|u boju). jim mu{terijama pruàju pri- degustacije treba voditi bi- suprot bijeloj pozadini (to te~nosti, koji se hvataju un- usmjerava miris direktno pre- U ne~ijem opisivawu vina liku da probaju vino prije nego qe{ke, jer }e Vam posluìti moè biti i obi~an bijeli pa- utar ~a{e, lagano slijevaju u ma nosu, nedopu{taju}i da nes- ne postoji ispravno i neis- ga kupe. kao neprocjewiv izvor po- pir), jer se tako moè vidjeti ostatak vina - ti tragovi se tane. Osloba|awe mirisa se pravno, jer sve je to samo ve- Drugo alternativno rje{e- dataka pri kupovini vina. prava boja vina. To je mo`da zovu suze ili krakovi, i nagov- vr{i kovitlawem ~a{e. Kao i lika li~na reakcija na miris we za amatere je da se u~lane Profesionalni somelijeri go- wegova najo~iglednija karak- je{tavaju visok nivo alkohola kod boje, miris vina zavisi od oslobo|en iz ~a{e. ¥ u dru{tvo vinara. Tako|e, pos- dinama vode svoje biqe{ke, teristika. Da li je bijelo, cr- i ostatak {e}era. Posmatrawe wegove starosti i sastava, ali Nastavqa se VINSKI LEKSIKON

Sve ~ari sira >> U 15. vijeku je pacijenti- Britaniji i Americi pokazu- ma u wema~kim bolnicama biju da vino u umjerenim koli- ta jedete i pijete uz {unka, crni hqeb i krastavci qawa u friìder stalo dozvoqeno sedam litara ~inama smawuje rizik od sm- sir? Svako od nas ima kao salata. Englezi }e aromu vi u zatvorenu posudu vina. rti usqed sr~ane bolesti. [neku svoju kombinaci- sira da zaliju gutqajem dobrog ili umota u foliju. >> Dobar ~ep traje 20 godi- Rizik je mawi nego kod qudi ju, ali evo kako to rade u svi- vina. Kada izvadite sir iz jetu. Francuzima je sir neo- Koliko znate o vrstama friìdera, sa~ekajte na. Poslije toga ga treba za- koji uop{te ne piju, ali i doqiv, pa ga jedu uz svaki obrok. sireva? Tvrdi sir, koji vaì i da odstoji pola sata do mijeniti. onih koji pretjeruju sa Naj~e{}e ga jedu sa bijelim za najpoznatiji je ementaler, sat, da bi razvio svoju >> Degustatori dijele miris pi}em. hqebom, ali se tu ponekad na|u koji se pravi od sirovog, nepre- aromu. Mek{i sirevi vina na aromu i buke. Aroma >> 70-87% vina je voda, 12- i orasi, jabuke, gro`|e i ra|enog kravqeg mlijeka, sa nase brè kvare, pa ih za- je svje`, vo}ni miris gro`|a 13% je alkohol, a ostatak kru{ke. Uz sir se pije vino i jmawe 45% masno}e. U crvenom to treba kupovati u koji se osje}a u vinu, dok je ~ine rezidualni {e}er i to: ako je sir blaì bijelo, a parafinskom omotu, svi }emo mawim koli~inama. buke dio koji dolazi iz fer- druge supstance, a ukus ~ini ako je slaniji crno vino. U prepoznati gauda ili edamer Doma}e bijele sireve mentacije i starewa. Buke je samo jedan mali dio. qubiteqe sira se ubrajaju i sir, koji se ubrajaju u masne je najboqe zamotati u puno kompleksniji i zreliji. >> Vina iz hladnijih kraje- Holan|ani, koji ga serviraju sa sireve. Polumasni sirevi su krpu koja se nakvasi npr. supom, maslacem, dok [va- blagi sir za mazawe, italijan- slanom vodom da sir ne >> Najboqi na~in da se otk- va su bqe|a, a ona iz topli- jcarci sa sirom jedu iskqu~ivo ska gorgonzola i francuski poùti. savjet je da po~nete sa blagim lone fleke od crnog vina je jih imaju vi{e ùtu boju. doma}i crni hqeb. Uz to piju rokfor. U meke sireve spada Bilo da je bijeli, naranx- sirom, a zavr{ite sa nekom da se tkanina potopi u suvo [to se ti~e crnih vina, mla- bijelu kafu, sok od jabuke, pi- kamamber. asti, ùti ili sme|i, siru se pikantnom, aroma-ti~nom bijelo vino prije nego {to se da imaju svijetlocrvenu boju, vo ili vino. Na engleskoj tr- Kako ~uvati sir? Veoma je svakako pridaje velika va- vrstom, koja }e u potpunosti mrqa osu{i. a starija su tamna, skoro pezi, uz sir se sluì i kuvana va`no da se sir, prije stav- `nost na na{im trpezama. Na{ prevladati va{im ~ulima. ¥ >> Istraìvawa u Velikoj sme|a.

Info NOVI BROJ HORECA MAGAZIN U PRETPLATI Na obostrano zadovoqstvo, saradwa Glasa Srpske# sa magazinom # CAFE ME- DIA, donosi ~itaocima najnovije i na- jpikantnije vijesti i informacije iz svijeta ugostiteqstva, kako iz na{e zemqe tako i inostranstva. îtaoci Glasa Srpske# }e svake sub- # Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA? ote biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas. novog broja magazina CAFE MEDIA. Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA. INFOTEL: +387 51 349 360 4. i 5. jun 2005. KOLA@ 15 JERMENI NA NEOBIÂN NAÎN PROSLAVILI NEDJEQNI HOROSKOP

PRAZNIK Ovan (21.3 - 20.4) Vaga (23.9 - 22.10) Kao po obi~aju, ne oskudijevate u Zapo~iwe nova, svjetlija faza u va- voqi i energiji. Sve {to zamisli- {em ìvotu. Ova izjava djeluje oba- te sprovodite u djelo, ne {tede}i se vezuju}e, ali je ta~na. Na mnoge stva- ni najmawe. Mo`da pretjerujete? ri stavqate ta~ku. Posao: U komunikaciji sa kolegama padate u va- Posao: Prekretnica na planu posla. Neke Vage tru i zbog najmawe sitnice. Rije{ili ste da, upr- }e ga promijeniti ili dopuniti, a neke planira- PLES OKO PLANINE ju da odu u penziju. Promjene su neminovne. kos evidentnim zastojima, sprovedete u djelo je- totine hiqade Jermena napra- dan projekat. Zdravqe: Da li ste razmi{qali o tome da se uza- vile su qudski lanac kojim su lud iscrpqujete i tro{ite ne samo fizi~ku ve} Sokruìle najvi{u planinu u Zdravqe: Mawi broj pripadnika znaka nalazi se i psihi~ku energiju? Poèqna je leèrnost. ovoj maloj kavkaskoj dràvi, nakon pred izvjesnom hirur{kom intervencijom. Ve}i- Qubav: U vezi ste prili~no naivni. Ne razmi{qa- C M ~ega je plesom obiqeèno osnivawe na se divno osje}a, ~ak mnogo boqe nego ina~e. te o tome da partner nije onakav kakav se pred- C M Y K Jermenije i drugi istorijski doga|a- Qubav: Umijete kad ho}ete da budete i te kako stavqa. Vage }e morati da se suo~e sa ovom ~iwe- Y K ji. neodoqivi. Narednih dana spontano nekoga zavo- nicom. Vi{e od 150 hiqada qudi, me|u dite. kojima je bio i predsjednik Robert [korpija (23.10 - 22.11) Ko~arijan, plesalo je petnaestak mi- Bik (21.4 - 20.5) nuta spojenih ruku u 165 kilometara Ne{to slavite. Fantasti~no se osje- dugom qudskom lancu koji je okruìo U harmoniji ste prije svega sa samim }ate, ~ak fenomenalno, jer dijeli- planinu Aragats koja se nalazi nekih sobom. Znate {ta ho}ete i odlu~no te sre}u svoga okruèwa. Prepu{ta- 60 kilometara sjeverno od glavnog grabite ka ciqu. Mnogi Bikovi na- te se uìcima i niste zabrinuti grada Erevana. U~esnici, od kojih su rednih dana donose mudre odluke. uop{te. mnogi nosili naranxaste kape koje Posao: Period pred vama odli~an je za pam}ewe, Posao: U poslove unosite ono ~ega imate u izo- simbolizuju boje nacionalne zasta- pa tako i za polagawe ispita. U poslovima u ve- biqu - intuiciju. Oslu{kuju}i svoj unutra{wi ve, zapqeskali su kad su iznad plani- zi sa komunikacijom ne prenagqujte. glas, ne samo da ne grije{ite nego postiète i ne proletjeli avioni jermenskog rat- Zdravqe: Poslovni rizik uti~e na zdravqe. Mo- izuzetne rezultate. nog vazduhoplovstva. rate pratiti ova dva segmenta koji su tijesno po- Zdravqe: Sklonost ka porocima (cigaretama, pi- Plesom je obiqeèno osnivawe vezani. Ukoliko poslovi teku glatko, i zdravqe }u, slatki{ima, seksu) trenutno je nagla{ena, prve Jermenske Republike 1918. godi- {to se odraàva na zdravqe. Neophodno je ~i- ne i devedeseta godi{wica masovnog }e biti u redu. {}ewe organizma od toksina. ubijawa Jermena u Otomanskom car- Qubav: Stalno vam se mota po glavi konflikt u Qubav: Veza je u ekspanziji. Po{to je plodnost stvu, za koje Jermeni procjewuju da je vezi sa voqenom osobom. Pla{ite se da se taj ne- poja~ana, imajte to na umu. Spremite se za puno odnijelo milion i po ìvota i koje sporazum ne ponovi. Nikako da se opustite. Pla- strasti i we`nosti. smatraju sistematskom kampawom ge- nirate zajedni~ko putovawe. nocida Jermena. ¥ Strijelac (23.11 - 20.12) Blizanci (21.5 - 20.6) U svemu poku{avate da na|ete mu- OTVORENA NAJVI[A @IÂRA NA SVIJETU Sve je u znaku para. Na momenat }e- drost i teìte da pro{irite znawa. te biti okupirani materijalnim U fazi ste u~ewa, makar i u~ewa na vrijednostima do te mjere da ne}e- tu|im gre{kama. OdmorOdmor zaza helikopterehelikoptere te primijetiti su{tinski problem. Posao: Dobijate priznawe. Vi{e bi vam odgova- skija{kom podru~ju Gul- Posao: Svi projekti su vezani za zaradu. Naoru- ralo da ono bude materijalne prirode, ali }ete margu u indijskom dijelu àjte se strpqewem, jer su mogu}i zastoji. zahvaquju}i pohvali bar nahraniti sujetu. Nije UKa{mira otvorena je naj- Zdravqe: Spoqa djelujete i lijepo i zdravo. Po- lo{e! vi{a ì~ara na svijetu. ku{ajte da do du{evnog mira do|ete bave}i se ho- Zdravqe: Mogu}e su sve bolesti, po~ev od `lije- "Gulmarg Gondol# skija{e bijem. Tek krajem idu}eg mjeseca razmi{qajte o zda do vena. Po{to situacija nije nimalo drama- vozi na vrh planine Afarvat, qekarskom pregledu. ti~na, mo`da se ni problemi ne}e ispoqiti. visok 4.390 metara, objavila je Qubav: Sa Bikovima i Rakovima mogu}i su obra- Qubav: Napokon ste shvatili da ne moète od indijska televizija. Sa svojih ~uni. Ne prenagqujte sa davawem izjava, jer se ka- partnera napraviti ono {to nije i {to ne moè pet kilometara ujedno je i najdu- da bude. Zato mijewajte sebe, pa }e se i drugi pro- snije moète kajati. Prija vam opu{tena atmos- mijeniti. à ì~ara u Aziji. fera. Dosada su skija{i na vrh Afarvata mogli samo helikop- Jarac (21.12 - 19.1) terom, a sada }e povratna karta Rak (21.6 - 20.7) Okolinu zapawujete otvoreno{}u i za ì~aru stajati oko 7 dolara Imate osje}aj da je situacija beziz- jasnim ispoqavawem stavova: {to na tako da se ulaga~i nadaju pro- lazna. Mo`da ste se "preforsira- um - to na drum. Nemate vi{e ìva- cvatu zimskog turizma. Gulmarg li#, pa otuda negativan pristup te- ca da ideje uvijate u formu. Gondola zajedni~ko je ulagawe ku}im problemima. Posao: Saradnici vas doìvqavaju suvi{e dika{mirske vlade i francuske Posao: Po{to su stvari vezane za posao sastav- rektno. Smeta im promjena u va{im stavovima. To korporacije "Poma Glaski#, za ni dio karmi~kog ~i{}ewa, va`no je shvatiti je, uostalom, wihov problem, va`no je da ste za- ~ije je dovr{ewe zbog te{kih da ste dali sve od sebe. Ako ne ide, u igru su uple- dovoqni. vremenskih neprilika trebalo tene vi{e sile. Zdravqe: Nervira}ete se, pa samim tim moète vi{e od dvije godine. ¥ Zdravqe: Nije ba{ najboqe. Hroni~ne bolesti imati i zdravstvenih neugodnosti. Radi se o hro- zadesile su mnoge Rakove, mada ni{ta nije ozbiq- ni~nim problemima. Slaba ta~ka organizma je na KVIZ no. Problem }e uskori biti ublaèn. meti. Qubav: Veza u kojoj ste veoma je nestabilna. Ni- Qubav: Telefonski poziv i kra}i put mogu ob- ste zadovoqni wome, ne samo ovih dana ve}. Tje- noviti vezu. Promjena prija, makar i na nekoli- {ite se, uskoro nastupa i va{ih pet minuta. ko dana. Prihvatite poziv za izlazak - nemate Provjerite {ta da izgubite.

Lav (21.7 - 21.8) Vodolija (20.1 - 18.2) svoje znawe Na svaki trenutak gledate kao na Osje}ate se preporo|eno. Hiperak- 1. Prvu liturgiju sastavio je slavqe. Uspjeli ste da shvatite du- tivni ste. Sre}ni ste zbog povoqnog apostol: bqi smisao ìvota, pa uìvate u razvoja porodi~nih odnosa. Sprema se a) Jakov sitnicama. Napokon uvi|ate sop- prijatno iznena|ewe. b) Toma stvene slabosti. v) Pavle Posao: Poslovi koje zapo~iwete narednih dana Posao: Te{ko vam je da krenete sa radom, ali kad urodi}e plodom tek krajem idu}eg mjeseca. Nao- 2. Liturgiju za vaskr{wi post uhvatite zalet, nema te sile koja vas moè zau- ruàjte se strpqewem. sastavio je: staviti. Narednih dana ste motivisani za posao. Zdravqe: Nije tako lo{e. Problemi sa urinar- a) Sveti Grigorije Dvojeslov Zdravqe: Poku{ajte da uspostavite ~vr{}i kon- nim traktom ili ginekolo{ke smetwe mogu biti b) Sveti Vasilije posqedica bakterijske infekcije koja se lako v) Sveti Vid takt sa prirodom. Uìvajte u woj, jer }ete se boqe osje}ati i povratiti vjeru u ìvot i qude. lije~i. 3. Iz koliko se dijelova sastoji Qubav: Za sve traìte garanciju, pa i za qubav. Qubav: Mnogi pripadnici ovog znaka u fazi su liturgija: Trebalo bi, me|utim, da znate da na tom terenu obnavqawa starih emotivnih veza. Seksualno za- a) jednog niko nikada nije siguran. dovoqstvo je obostrano. b) dva v) tri Djevica (22.8. - 22.9) Ribe (19.2 - 20.3) 4. Na bogosluèwu mu{karci u Sre}u nalazite druè}i se sa srod- Kao po obi~aju, sawarite na javi. Pasivnost vas dovodi u konfuzno crkvi stoje: nim du{ama. One vas ~ine sre}nim, stawe, kada procjene mogu biti po- a) desno omogu}avaju vam da normalno funk- b) lijevo gre{ne, a gre{ke evidentne. v) u sredini cioni{ete. Sve ostale elimini{e- Posao: Imate uspjeha u svim poslovima koji su ve- C M te iz okruèwa. C M Y K zani za kreativan rad. Ma{ta je od velike pomo- Y K 5. Skupocjena vaskr{wa jaja Posao: Mnogi projekti su u zastoju. Po{to umi- }i. Poku{avate da pro{irite obim djelatnosti. izra|ivao je: jete da oslu{kujete doga|aje, osje}ate da treba bi- a) Kartije Zdravqe: Psihosomatske bolesti }ete otkloni- b) Gvarneri ti strpqiv i sa~ekati povoqniji momenat. ti ukoliko sanirate uzrok. To je malo teè, jer v) Faberè Rajko PU[I] Zdravqe: Ukoliko ste pretjerali sa konzumira- stvari ne zavise samo od vas. wem hrane i pi}a, krajwe je vrijeme da krenete Qubav: Niste zadovoqni partnerom. Ma{tate o 6. Vaskrs najranije moè pasti: sa dobrom dijetom. Mogu}i su i bolovi u nogama. idealima kojih, naàlost, nema. Romani i fil- a) 12. februara 11. Proto|akona oslovqavamo sa: 16. Golgota na aramejskom zna~i: Qubav: Ovih dana o~ekujte puno strasti i we- movi su kompenzacija za neispuwenost, kao, uo- b) 17. marta a) ~asni o~e a) lobawa `nosti. Prepustite se uìvawu. stalom, i sve vrste umjetnosti. v) 4. aprila b) pre~asni o~e b) krst 7. Vaskrs najkasnije moè pasti: v) prepodobni o~e v) muka a) 5. marta 17. Po sporazumu iz 1842. Golgota DA LI SU STARI RIMQANI NOSILI ÂRAPE b) 8. maja 12. Igumaniju oslovqavamo sa: pripada: v) 9. aprila a) ~asna mati a) pravoslavcima b) mati b) frawevcima 8. Jevrejsko ime svetog apostola v) visokoprepodobna mati v) Jermenima Pavla bilo je: 18. Jedini apostol koji nije bio iz OSVAJAÎ U DOKOQENICAMA a) Pasije 13. Kojim jezikom je govorio Isus: b) Savle Galileje je: ritanski arheolozi tvrde vost je za istori- a) aramejskim a) Andrija v) Gamalila b) beotijskim da su Rimqani nosili ~a- ~are. Dokaz je pro- b) Juda Brape ispod svojih otvorena|en na dr{ci v) vitlejemskim v) Mateja 9. "Ne ìvim vi{e ja, nego ìvi nih sandala kako bi se za{titi- britve, predmeta Hristos u meni# rije~i su: 19. Poslije smrti Isusa su li od hladno}e dok su osvajali prona|enog me|u a) Svetog Pavla 14 . David je ubio Golijata: a) strijelom u platno uvili: Britaniju hiqadama drugih b) Svetog Petra a) Nikodim i Josif v) Svetog Jakova b) pra}kom Rimski istori~ar i kwièv- na nalazi{tu Pir- v) toqagom b) Pavle i Petar v) Toma i Jakov nik Tacit (ro|en oko 55. prije sbrix blizu Dar- 10. Rije~ vaskrs prvi su Hrista, umro oko 120. poslije lingtona, na sjeve- upotrijebili: 15. Hristos je umro u: 20. Isusa je sahranio: Hrista), pisao je da je klima u ru Engleske. a) ]irilo i Metodije a) dva ujutru a) Josif Britaniji "vrlo opaka, s ~estim Dr{ka je obli- b) Toma i Petar b) tri popodne b) Nikodim ki{ama ali bez ekstremne hlad- kovana kao qudska v) Vartolomej i Matej v) podne v) Pavle no}e#. Poznato je da su rimski noga sa stopalom i vojnici nosili ~arape ispod vi- "~ini se da je ta Odgovori: soke ko`ne obu}e s ekserima, noga obavijena ple- 1-a, 2-a, 3-v, 4-a, 5-v, 6-v, 7-b, 8-b, 9-a, 10-a, 11-b, 12-v, 13-a, 14-b, 15-b, 16-a, 17-a, 18-b, 19-a, 20-a. ali da su to praktikovali i uz tenom vunenom ~arapom s uzor- pa Volton iz muzeja antike u Wu- sandale otvorenih prstiju no- kom ribqe kosti#, tvrdi Fili- kastlu. ¥ KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO FUDBALSKO PRVENSTVO U WEMA^KOJ 2006. GODINE [LAGER[LAGER UU ISTANBULUISTANBULU U derbiju ove runde snage }e odmjeriti quti" rivali, selekcije Turske i Gr~ke " ISTANBUL - Poslije dva mjeseca pauze, nastavqaju se i PRVA GRUPA DRUGA GRUPA evropske kvalifikacije za odla- 1. Holandija 6 5 1 0 14:3 16 1. Ukrajina 7 5 2 0 12:3 17 zak na Svjetsko prvenstvo, koje 2. ê{ka 6 5 0 1 14:5 15 2. Gr~ka 7 4 2 1 12:6 14 se sqede}e godine igra u Wema~- 3. Rumunija 7 4 1 2 12:8 13 3. Turska 7 3 3 1 13:7 12 koj. Derbi ovog kola na programu 4. Finska 6 3 0 3 13:10 9 4. Danska 7 2 3 2 10:7 9 je u Istanbulu, gdje }e se u okvi- 5. Makedonija 7 1 2 4 7:9 5 5. Albanija 7 2 0 5 3:11 6 ru druge grupe sastati "quti# ri- 6. Jermenija 7 1 1 5 4:15 4 6. Gruzija 6 1 2 3 8:13 5 vali Turska i Gr~ka. 7. Andora 7 1 1 5 3:17 4 7. Kazahstan 5 0 0 5 2:13 0 Moè se o~ekivati odli~na utakmica, s obzirom na to da ti- blika Irska ugostiti Izrael. TRE]A GRUPA movi zauzimaju drugu odnosno tre- Lider pete grupe, reprezenta- }u poziciju u grupi, a eventualnim cija Italije ide na noge Norve- 1. Portugalija 6 4 2 0 21:4 14 trijumfom bi bili jo{ bliè {koj, dok }e Slovenija gostova- 2. Slova~ka 6 4 2 0 18:5 14 Mundijalu. ti u Bjelorusiji. 3. Rusija 6 3 2 1 13:10 11 Najzanimqiviji duel prve U {estoj grupi igra se samo 4. Letonija 6 3 1 2 14:12 10 grupe je onaj u Roterdamu, gdje }e 5. Estonija 7 2 2 3 10:14 8 jedan me~, a sastaju se Azerbejxan 6. Lihten{tajn 6 1 1 4 9:16 4 kopqa ukrstiti lider Holandi- i Poqska. Pored duela u Beogra- 7. Luksemburg 7 0 0 7 4:28 0 ja i tre}eplasirana Rumunija. Se- du izme|u Srbije i Crne Gore, u \ Angelos Haristeas: Uzdanica gr~kog tima lekcija ê{ke, koja zauzima dru- sedmoj grupi se igraju jo{ dvije go mjesto ima}e lak zadatak, po- utakmice. [panija do~ekuje Li- {to u Liberecu do~ekuje Ando- tvaniju, a BiH gostuje San Mari- ÊTVRTA GRUPA PETA GRUPA [ESTA GRUPA OSMA GRUPA ru. nu. 1. Francuska 6 2 4 0 5:1 10 1. Italija 5 4 0 1 9:5 12 1. Engleska 6 5 1 0 13:3 16 1. Hrvatska 5 4 1 0 13:2 13 U okviru tre}e grupe, prvo- Zanimqivo }e biti i u osmoj 2. Izrael 6 2 4 0 8:6 10 2. Norve{ka 5 2 2 1 6:3 8 2. Poqska 6 5 0 1 19:5 15 plasirana Portugalija }e se sa- 2. [vedska 5 4 0 1 17:2 12 grupi. Bugarska }e u Sofiji ugo- 3. [vajcarska 5 2 3 0 10:3 9 3. Slovenija 5 2 2 1 5:4 8 3. Austrija 6 3 2 1 11:8 11 3. Bugarska 5 2 2 1 10:8 8 stati sa najprijatnijim iznena- stiti Hrvatsku i ishod ovog susre- 4. R. Irska 5 2 3 0 7:2 9 4. Bjelorusija 4 1 2 1 9:6 5 4. S. Irska 6 0 3 3 5:13 3 4. Ma|arska 5 2 1 2 6:9 7 |ewem, Slova~kom, dok }e Rusija ta umnogome }e uticati na ras- 5. Kipar 6 0 1 5 4:12 1 5. [kotska 4 0 2 2 1:4 2 5. Vels 6 0 2 4 5:11 2 5. Island 5 0 1 4 4:14 1 traìti bodove protiv Letonije, plet u grupi. Drugoplasirana 6. F. Ostrva 4 0 1 3 2:12 1 6. Moldavija 5 0 2 3 1:9 2 6. Azerbejxan 6 0 2 4 1:14 2 6. Malta 5 0 1 4 1:16 1 sa kojima bi popravili svoje iz- [vedska se sastaje sa Maltom i glede za odlazak na smotru najbo- sve sem pobjeda Skandinavaca bi- Rumunija (20.30), druga grupa: (17), Portugalija - Slova~ka (16), Bjelorusija - Slovenija (19), no - Bosna i Hercegovina (20.30), qih. }e ravno senzaciji. Ukrajina - Kazahstan (18.15), Tur- (20.45), ~etvrta grupa: Farska Norve{ka - Italija (20.30), {e- [panija - Litvanija (21.30), osma êtvrta grupa je mo`da naj- Parovi, prva grupa: Jermeni- ska - Gr~ka (20), Albanija - Gru- Ostrva - [vajcarska (16.30), Re- sta grupa: Azerbejxan - Poqska grupa: Bugarska - Hrvatska (17), neizvjesnija, a ponudi}e inte- ja - Makedonija (17 ~asova), ê{ka zija, tre}a grupa: Rusija - Letoni- publika Irska - Izrael (20.30), (17), sedma grupa: Srbija i Crna [vedska - Malta (17.15), Island - resantan duel u kome }e Repu- - Andora (17 ~asova), Holandija - ja (16), Estonija - Lihten{tajn peta grupa: [kotska - Moldavija Gora - Belgija (20.15), San Mari- Ma|arska (20). ¥

ZONA SJEVERNA I SREDWA AMERIKA DERBI AFRI^KE GRUPE IGRA SE U LOMEU Te`ak ispit za lidera Obra~un vode}ih

GVATEMALA SITI - Kao 1. Meksiko 3 2 1 0 5:3 7 i u ostalim grupama kvalifi- LOME - Lider prve gru- rija (nedjeqa), druga grupa: kacija za Mundijal, i u zoni 2. SAD 3 2 0 1 5:3 6 pe afri~kih kvalifikaci- Zelenoortska Ostrva - Ju- KONKAKAF se vodi veoma za- 3. Gvatemala 3 1 1 1 5:3 4 ja, reprezentacija Togoa u `noafri~ka Republika (su- nimqiva borba za odlazak na 4. Kostarika 3 1 1 1 3:3 4 derbiju kola }e ugostiti se- bota), Gana - Burkina Fa- lekciju Zambije, koja se na- so, DR Kongo - Uganda (ne- smotru najboqih sqede}e godi- 5. Panama 3 0 2 1 2:3 2 ne u Wema~koj. lazi na drugoj poziciji sa djeqa), tre}a grupa: Libi- Najzanimqiviji susret ~e- 6. Tr. i Tobago 3 0 1 2 2:7 1 istim brojem bodova. Tre- ja - Obala Slonova~e (igra- tvrtog kola igra se u Gvatema- ju pobjede, "Ameri# bi se mogli }eplasirani Senegal, sa ta- no u petak), Benin - Kame- la Sitiju, gdje }e tre}eplasira- probiti na prvo mjesto, s obzi- ko|e 13 bodova, gostuje Kon- run (subota), Egipat - Su- na Gvatemala ugostiti lidera rom na to da najve}i konkurent gu, i za o~ekivawe je da mo- dan (nedjeqa), ~etvrta gru- na tabeli, ekipu Meksika. Even- Meksiko ima te{ko gostovawe. è do}i do cijelog plijena. pa: Ruanda - Nigerija, An- Zanimqivo }e biti i u gola - Alìr, Zimbabve - okviru druge grupe u kojoj Gabon (nedjeqa), peta gru- }e lider Ju`noafri~ka Re- pa: Bocvana - Tunis, Maro- publika gostovati u Praji, ko - Malavi (subota), Gvine- kod drugoplairanih Zele- ja - Kenija (nedjeqa). noortskih Ostrva. Lider Plasman, prva grupa: ~etvrte grupe, Nigerija ne Togo 13, Zambija 13, Senegal bi trebalo da ima teì za- 13, Kongo 6, Liberija 4, Ma- datak na gostovawu u Ruan- li 2, druga grupa: Ju`noa- di, kao ni prvoplasirani fri~ka Republika 12, Zele- tim pete grupe, Maroko, ko- noortska Ostrva 10, Gana 9, ji }e do~ekati "fewera{a# DR Kongo 9, Burkina Faso Malavi. 6, Uganda 4, tre}a grupa: Parovi 7. kola, prva Obala Slonova~e 15, Kame- grupa: Kongo - Senegal, To- run 11, Egipat 10, Libija 10, go - Zambija, Mali - Libe- Benin 2, Sudan 2, ~etvrta grupa: Nigerija 13, Angola \ El Ha|i Diuf (Se- 11, Zimbabve 8, Gabon 6, Al- ìr 6, Ruanda 4, peta grupa: negal): Kongo bez Maroko 12, Kenija 9, Gvine- {ansi ja 8, Tunis 8, Bocvana 6, Ma- lavi 3. ¥ ZANIMQIVA BORBA U JU@NOAMERI^KOJ ZONI KVALIFIKACIJA GAUÔSI" NA ISKU[EWU Reprezentacija" Argentine gostuje u Kitou kod uvijek neugodnog Ekvadora KITO - Borba za odlazak na ka da uhvati voz za Wema~ku. Mundijal u ju`noameri~koj zo- Sli~no }e biti i u duelu Vene- ni kvalifikacija dostiè svoj cuele i Urugvaja, s obzirom na vrhunac, pa }e svaka utakmica to da obje selekcije jo{ uvijek 14. runde takmi~ewa biti pra- imaju realne {anse za plasman vi derbi. Ipak, najzanimqivi- na Mundijal. îni se da }e naj- je bi trebalo biti u Kitou, gdje lak{i posao imati île, koji }e Ekvador ugostiti trenutno do~ekuje "fewera{a# Bolivi- prvoplasiranu Argentinu. ju. "Gau~osi# su ve} jednom nogom u Wema~koj, tako da u ovaj 1. Argentina 13 8 4 1 24:12 28 duel ulaze mawe-vi{e rastere- 2. Brazil 13 6 6 1 21:12 24 }eni i on }e biti pravi pokaza- 3. Ekvador 13 6 2 5 19:15 20 teq koliko ova generacija za- 4. Paragvaj 13 5 4 4 16:17 19 pravo vrijedi. S druge strane, 5. Urugvaj 13 4 4 5 18:25 16 \Rafael Markez (Meksiko): Derbi u Gvatemali doma}in se nalazi na tre}oj poziciji, i u~ini}e sve da do|e do 6. île 13 3 5 5 12:14 14 tualnim trijumfom "Sombrero- S druge strane, ni gosti nisu iz- trijumfa, ~ime bi napravio ve- 7. Kolumbija 13 3 5 5 12:12 14 si# bi napravili veliki korak gubili sve {anse za odlazak na liki korak ka plasmanu na 8. Venecuela 13 4 2 7 14:20 14 ka Svjetskom prvenstvu, a ujed- Mundijal, te je izvjesno da "jen- Svjetsko prvenstvo. 9. Peru 13 3 5 5 15:16 14 no bi i jednog rivala izbacili kiji# ne}e lako do}i do novih Drugoplasirani Brazil do- 10. Bolivija 13 4 1 8 15:23 13 iz trke. Me|utim, doma}in za- bodova. ~ekuje Paragvaj i sigurno je da ostaje samo tri boda i sigurno U tre}em susretu ove runde mu ne}e biti lako do}i do cije- Parovi 14. kola: Kolumbija je da se ne}e tako lako preda- takmi~ewa, kopqa }e ukrstiti log plijena. Rival je u odli~noj - Peru, Ekvador - Argentina, ti, pa je za o~ekivati otvorenu Trinidad i Tobago i Panama, se- formi, nalazi se na ~etvrtom Venecuela - Urugvaj, île - Bo- i kvalitetnu fudbalsku pred- lekcije koje gotovo nemaju {an- mjestu i bodovi su mu potrebni, livija (subota), Brazil - Para- stavu. se da se na|u na zavr{noj smotri dok i "karioke# èle pobjedu, sa gvaj (nedjeqa). ¥ Ni{ta mawe zanimqivo ne- najboqih. kojom bi mnogo mirnije u{le u }e biti ni u Solt Lejk Sitiju. Parovi 4. kola: Sjediwene posqedwe ~etiri runde. \ Robiwo (Brazil): Selekcija Sjediwenih Ameri~- Ameri~ke Dràve - Kostarika, Kolumbija }e na svom tere- Oprezno protiv kih Dràva odmjeri}e snage sa Trinidad i Tobago - Panama, nu snage odmjeriti sa Peruom i Paragvaja selekcijom Kostarike. U slu~a- Gvatemala - Meksiko. ¥ to }e joj biti posqedwa prili-