Šime Pilić GRAĐA I PRILOZI ZA LEKSIKON DRNIŠANA
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Šime Pilić UDK: 929(497.581.2 Drniš) Izvorni znanstveni rad Primljeno: 1. 12. 2016. GRAĐA I PRILOZI ZA LEKSIKON DRNIŠANA (ZNAMENITE I POZNATE OSOBE) Sažetak: U radu se prvo objašnjava prostorni obuhvat (po današnjoj upravnoj organizaciji teritorija RH) koji se odnosi na prostor Grada Drniša te općina Oklaj, Ružić i Unešić. Zatim se navode kriteriji za uvrštavanje u „poznate Drnišane“ (znanstvenici, književnici, novinari i urednici, istaknuti sportaši i pripadnici estrade, glumci i ostali istaknuti, poznati i/ili priznati pojedinci u raznim zanimanjima i profesijama). Uvršteni su, dakako, i oni koji su već zastupljeni u enciklopedijama, leksikonima i sličnim publikacijama. U drugom se dijelu donosi abecedarij poznatih Drnišana s osnovnim podacima i izvorima o njima. Ključne riječi: abecedarij, građa, kriterij uvrštavanja, poznati Drnišani, prostorni obuhvat Uvodni dio Kako je došlo do izrade ovoga priloga, Građa i prilozi za Leksikon Drnišana? Čitajući, kroz godine, različita enciklopedijska i leksikografska i sl. izdanja te ra- zličite druge rasprave, usput sam pravio ispise o poznatijim osobama iz drniškoga kraja ili o onima za koje sam pretpostavljao da su iz toga kraja bilo rođenjem, bilo po- drijetlom. Ovo se čitanje i bilježenje naročito odnosi na Hrvatski biografski leksikon, u izdanju Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ iz Zagreba, počevši od HBL 1 (A-Bi) iz 1983. godine do HBL 8 (Kr-Li) iz 2013. Ali sam bilješke pravio i iz razli- čitih drugih izvora: memoara, zbornika dokumenata, povijesnih rasprava, šematiza- ma.... Jednako sam tako sačinjavao ispise i s web stranica, pojedinih fakulteta, institu- ta i sveučilišta ili pak njihovih bibliografija i drugih izdanja, kada sam pretraživao po Internetu koji se znanstvenik bavi nekom temom da bih ga mogao zamoliti za izradu (anonimne, „slijepe“) recenzije za neki časopis koji sam uređivao ili pak uređujem. 11 Šime Pilić: Građa i prilozi za Leksikon Drnišana G. Ivan Tarle, dipl. oec., iz Velušića, nastanjen u Zagrebu, obavijestio me da radi knjigu Poznati Drnišani (a s kojim sam kao predsjednik Općinske konferen- cije SOH u Drnišu surađivao još prije pola stoljeća, 1968.-1970. dok je obavljao dužnost predsjednika Skupštine općine) i ujedno me zamolio da mu pomognem oko imena koja su meni poznata. U dva-tri navrata poslao sam njemu popriličan broj takvih imena i podataka o njima. Pronalazio sam te moje usputne bilješke, razasute po raznim karticama, konačno ih sistematizirao i, evo, predajem javnosti kao Građu i priloge za Leksikon Drnišana.1 Ostalo čitajte, za godinu-dvije, u knjizi Ivana Tarle. Ovdje su 333 poznata Drnišanina. I. 1. Naselja nekadašnje općine Drniš odnosno danas Grada Drniša te općina Oklaj, Ružić i Unešić 1. Badanj 20. Gradac 2. Baljci 21. Kadina Glavica 3. Biočić 22. Kanjane 4. Bobodol 23. Kaočine 5. Bogatići miljevački 24. Karalić 6. Bogatići prominski 25. Kljake 7. Brištani 26. Ključ 8. Cera 27. Koprno 9. Čavoglave 28. Kričke 10. Čitluk 29. Lišnjak 11. Čvrljevo 30. Lukar 12. Donje Planjane 31. Ljubostinje 13. Donje Utore 32. Ljubotić 14. Donje Vinovo 33. Matase 15. Drinovci 34. Miočić 16. Drniš 35. Mirlović Polje 17. Gornje Planjane 36. Mirlović Zagora 18. Gornje Utore 37. Moseć 19. Gornje Vinovo 38. Mratovo 1 Nitko tko ispunjava navedene kriterije nije izostavljen namjerno. Za neke osobe, koje bi zavrijedile da budu uvrštene u Leksikon, nisam uspio pronaći podatke. Stoga molim one koji raspolažu podacima o poznatim i istaknutim Drnišanima da mi ih jave na e-mail: [email protected]. Svi takvi koji udovoljavaju ovdje navedenim kriterijima biti će uvršteni u naredni (br. 10) časopis God. Titius. 12 God. Titius, br. 9 (2016), 11-138 39.. Nevest 52. Sedramić 40. Nos-Kalik 53. Siverić 41. Oklaj 54. Suknovci 42. Ostrogašica 55. Širitovci 43. Otavice 56. Štikovo 44. Pakovo Selo 57. Tepljuh 45. Parčić 58. Trbounje 46. Podumci 59. Umljanović 47. Pokrovnik 60. Unešić 48. Puljane 61. Velušić 49. Radonić 62. Visoka 50. Razvođe 63. Žitnić 51. Ružić 2. Kriteriji za uvrštavanje osoba u Leksikon Drnišana Pored navedenog prostornog obuhvata, kriteriji za uvrštavanje pojedinaca u Gra- đu i priloge za poznate Drnišane odnosno za Biografski leksikon Drniša jesu da je: – rođen ili živio ili radio ili pak umro na tom području, odnosno da je na tom prostoru rođen barem jedan od roditelja tj. majka ili otac; – bio kralj, ban, knez, serdar, sopraintendant; – riječ o umjetniku, književniku, piscu, pjesniku, kiparu, slikaru, kompozitoru i sl.; – predsjednik-ca stranke u RH ili društveno-političke organizaci- je na razini SRH, predsjednik-ca Vlade...; – član HAZU ili druge odgovarajuće akademije u svijetu; –objavio-la nekoliko knjiga (stručnih, znanstvenih, publicističkih itd); – postigao-la stupanj doktora znanosti; – istaknuti novinar, urednik, prevoditelj, publicist i sl.; – član reprezentacije Hrvatske u nekom od sportova (npr. nogo- metne, košarkaške, rukometne itd.) ili neke druge države (npr. bivše Jugoslavije, Austrije, Australije i dr.); – da je prvak države u nekom od individualnih sportova (npr. boks, tenis itd.) odnosno da je sudionik Olimpijskih igara; 13 Šime Pilić: Građa i prilozi za Leksikon Drnišana – da je poznati trener, poznati sportski sudac ili dužnosnik sport- skih saveza na razini države; – priznati i poznati glumac-ica, redatelj, dramaturg, pjevač-ica i sl.; – narodni heroj, španjolski borac i istaknuti zapovjednik vojnih jedinica (od čina pukovnika na više); – kardinal, biskup; – provincijal svećeničkih redova i poglavarica redovnica (časnih sestara) ili po nekoj drugoj osnovi istaknuti i opće poznati redov- nik i redovnica, – te ako je osoba opće poznata po nekim drugim zaslugama, od- nosno da je već zastupljena u Hrvatskom biografskom leksikonu (1-8) te u drugim leksikonima (npr. sportskom) i enciklopedij- skim izdanjima. 14 God. Titius, br. 9 (2016), 11-138 II. ABECEDARIJ A 1. Dr. sc. BOŽIDAR ADŽIJA, pravnik s doktoratom (1914.), publicist, politi- čar, novinar i urednik. (Drniš, 24. 12. 1890. – Zagreb, 9. 7. 1941.). Potječe iz građanske obitelji Damasa Adžije i Jelene (rođ. Dereta). Osnovnu školu zavr- šio u Drnišu. Gimnaziju je, do 7. razreda, polazio u Splitu, a nakon što je su- djelovao u antitalijanskim demonstracijama (1908.) isključen je iz te gimna- zije. Gimnaziju završava u Zadru. Studira pravo koje upisuje u Pragu 1910., a završava s doktoratom 1914. Ujedno je apsolvirao na Trgovačkoj akademiji. Za vrijeme Prvog svjetskog rata mobiliziran i djeluje kao pisar, a i prevodi- lac, u vojnim sudovima u Sinju, Šibeniku i Dubrovniku. Po završetku Prvog svjetskog rata vraća se u Drniš, gdje je početkom studenoga 1918. biran za člana Narodnog vijeća SHS. Bježeći ispod talijanske okupacije, napušta Drniš i odlazi u Zagreb (1919.). Radi u Zemaljskoj blagajni za potporu bolesnim radnicima i za osiguranje protiv nezgoda. Zbog izučavanja radničke zaštite i osiguranja odlazi krajem iste godine u Prag da bi proučio reforme u Čehoslo- vačkoj. Postaje povjerenik za socijalnu skrb u Zemaljskoj vladi u 11. mjese- cu 1919., a u veljači sljedeće godine podnosi ostavku. Tajnik Jugoslavenske matice u Zagrebu (1921.-1922.). Radio je u Središnjem uredu za osiguranje radnika od 1922. godine pa sve do kraja života 1941. Za studija u Pragu upo- znao je socijaldemokrate i narodne socijaliste. Po dolasku u Zagreb uključu- je se u Socijaldemokratsku stranku Hrvatske i Slavonije i odmah početkom 1919. postaje član Glavnog odbora te Stranke te urednik Slobode. Dosta je aktivan i u sindikalnom pokretu. Neko je vrijeme sekretar Saveza bankovnih činovnika Jugoslavije (1922.-1926.). U okviru Radničke komore u Zagrebu, gdje je pročelnik Kulturno-prosvjetnog odsjeka i predsjednik Radničke aka- demije, organizira kulturno-prosvjetnu djelatnost, tečajeve, popularna preda- vanja za radnike, potiče osnivanje radničkog kazališta. Utemeljio Radničku čitaonicu (1926.), Radničku biblioteku (1927.), te radio na formiranju Muzeja rada. Član KPJ postaje 1935., nakon što je prethodno napustio socijaldemo- kraciju. Radi na osnivanju Jedinstvene radničke stranke, odnosno od 1937. godine, Stranke radnog naroda, a i Narodnog fronta. Na dan formiranja KPH (2. 8. 1937.) odnosno na Osnivačkom kongresu biran je za člana Centralnog komiteta KPH. Međutim, nešto kasnije oslobođen je te dužnosti da bi se mo- 15 Šime Pilić: Građa i prilozi za Leksikon Drnišana gao više posvetiti legalnom radu u Stranki radnog naroda. Hapšen je i suđen pred Sudom za zaštitu države u 11. mjesecu 1936., u 9. mjesecu 1938., te u 12. mjesecu 1939. Potom je boravio u kaznionici u Lepoglavi odakle je, zbog bolesti, otpušten potkraj 1940. U noći između 30. i 31. 3. 1941. policija reži- ma Cvetković-Maček ga je uhapsila, a po ulasku njemačke vojske u Zagreb i formiranju NDH, predala ga ustašama. Tada je prebačen u logor Kerestinec. Streljan je s Otokarom Keršovanijem, Ognjenom Pricom i još sedmoricom drugova u Dotrščini (Zagreb) 9. 7. 1941. godine. Narodni heroj (proglašen 26. 7. 1941.). Preko 25 godina objavljivao publici- stičke radove pišući o ekonomskim, kulturnim, političkim i sociološkim pitanji- ma. Prve radove objavljivao u Narodnom listu (Zadar 1914.), zatim u Hrvatskoj njivi te u tjednicima Pravda i Novo društvo (1918.). Publicirao je cijeli niz rado- va o radničkom pokretu, o teoriji i praksi socijalizma, o fašizmu, o inteligenciji i drugim temama i problemima. Radove je još objavljivao u: Slobodi, Radničkom glasniku, Jugoslavenskoj njivi, Zvonu, Novoj Evropi, Slobodnoj tribuni, Slobod- noj riječi, Crvenom kalendaru, Radničkoj zaštiti, Crvenoj zastavi, Novostima, Vijencu, Bankarstvu, Jadranskom dnevniku i drugdje.