Izgradnja Sunčane Elektrane Zabok, Krapinsko - Zagorska Županija

RN/2020/037

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO - ZAGORSKA ŽUPANIJA

NARUČITELJ: CENT d.o.o.

VITA PROJEKT d.o.o. za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša HR-10000 Zagreb, Ilica 191C

Tel:+ 385 (0)1 3774 240 Fax:+ 385 (0)1 3751 350 Mob:+ 385 (0)98 398 582

email:[email protected] www.vitaprojekt.hr za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Nositelj zahvata: CENT d.o.o.

Naslov: Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš: Izgradnja sunčane elektrane Zabok, Krapinsko-zagorska županija

Radni nalog/dokument: RN/2020/037

Ovlaštenik: VITA PROJEKT d.o.o. Zagreb

Voditelj izrade: Domagoj Vranješ, mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing.

Suradnici: Katarina Burazin, mag.ing.prosp.arch. Goran Lončar, mag.oecol., mag.geogr. Ivana Šarić, mag.biol. Ivana Tomašević, mag.ing.prosp.arch.

Ostali suradnici: Vita projekt d.o.o.: Mihaela Meštrović, mag.ing.prosp.arch. Lucija Radman, mag.oec. Romanna Sofia Randić, mag.ing.geol.

Datum izrade: Rujan, 2020.

Direktor Domagoj Vranješ mag.ing.prosp.arch., univ.spec.oecoing.

M.P.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

SADRŽAJ

1. UVOD ...... 3 2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ...... 4 2.1. Geografski položaj ...... 4 2.2. Opis glavnih obilježja zahvata ...... 5 2.3. Prikaz varijantnih rješenja zahvata ...... 10 2.4. Opis tehnoloških procesa ...... 10 2.5. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ...... 10 2.6. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata ...... 10 3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ...... 11 3.1. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima ...... 11 3.1.1. Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije ...... 12 3.1.2. Prostorni plan uređenja grada Zaboka ...... 15 3.2. Opis stanja okoliša ...... 18 3.2.1. Klimatološke značajke...... 18 3.2.2. Klimatske promjene ...... 20 3.2.3. Geološke značajke ...... 30 3.2.4. Seizmološke značajke ...... 31 3.2.5. Hidrološke i hidrogeološke značajke ...... 32 3.2.6. Stanje vodnih tijela ...... 34 3.2.7. Pedološke značajke ...... 43 3.2.8. Bioraznolikost ...... 44 3.2.8.1. Klasifikacija staništa ...... 44 3.2.8.2. Zaštićena područja ...... 47 3.2.8.3. Ekološka mreža ...... 48 3.2.9. Krajobrazne značajke ...... 48 3.2.10. Šumarstvo ...... 50 3.2.11. Poljoprivreda ...... 51 3.2.12. Lovstvo ...... 52 3.2.13. Kulturna baština ...... 52 3.2.14. Stanovništvo ...... 53 4. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ...... 55

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 1 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

4.1. Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja ...... 55 4.1.1. Zrak ...... 55 4.1.2. Klimatske promjene ...... 55 4.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene ...... 55 4.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ...... 55 4.1.3. Vode ...... 64 4.1.4. Tlo ...... 65 4.1.5. Bioraznolikost ...... 65 4.1.6. Zaštićena područja ...... 67 4.1.7. Krajobraz ...... 67 4.1.8. Šumarstvo ...... 68 4.1.9. Poljoprivreda ...... 68 4.1.10. Lovstvo ...... 68 4.1.11. Buka ...... 69 4.1.12. Otpad ...... 69 4.1.14. Kulturna baština ...... 71 4.1.15. Stanovništvo ...... 71 4.2. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata ...... 71 4.3. Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija ...... 71 4.4. Prekogranični utjecaji ...... 72 4.5. Kumulativni utjecaji ...... 72 4.6. Utjecaj zahvata na ekološku mrežu ...... 74 4.7. Pregled prepoznatih utjecaja ...... 74 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ...... 76 6. ZAKLJUČAK ...... 77 7. IZVORI PODATAKA...... 78 7.1. Projekti, studije i radovi ...... 78 7.2. Prostorno-planska dokumentacija ...... 79 7.3. Propisi ...... 79 8. Prilozi ...... 81

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 2 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

1. UVOD

Zahvat na koji se odnosi Elaborat zaštite okoliša u postupku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je sunčana elektrana Zabok priključne snage 9.999 kW.

NOSITELJ ZAHVATA: CENT d.o.o.

SJEDIŠTE: Stanka Vraza 1, 42000 VARAŽDIN TEL: 042 770777 MBS: 010066919 OIB: 84081708691 IME ODGOVORNE OSOBE: Mario Posarić

Ovim elaboratom sagledan je planirani zahvat na temelju Idejnog rješenja Elektrotehnički projekt Sunčana elektrana „Zabok“ kojeg je izradila tvrtka TESLA d.o.o. iz Ivanca, u veljači 2020. godine.

Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) (Prilog II., Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo), zahvat izgradnje fotonaponske sunčane elektrane pripada kategoriji:

• 2.4. Sunčane elektrane kao samostojeći objekti Nositelj zahvata temeljem navedenih odredbi podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio ovaj Elaborat zaštite okoliša. Elaborat zaštite okoliša izradila je tvrtka VITA PROJEKT d.o.o., Ilica 191c, Zagreb, koja je ovlaštena za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša sukladno Rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike (Klasa: UP/I 351–02/15–08/20, Urbroj: 517-06-2-1-1-18-11), pod točkom 2. Izrada studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 3 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 2.1. Geografski položaj

Lokacija zahvata nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji, Gradu Zaboku, točnije, uz autocestu Zagreb-Macelj južno od grada Zaboka (Slika 2.1.-1). Sunčana elektrana te prolaz trase priključnog SN kabela planiraju se izgraditi na katastarskim česticama navedenim u nastavku poglavlja.

JEDINICE REGIONALNE SAMOUPRAVE: Krapinsko-zagorska županija

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE: Grad Zabok

kč. br. 8211, 8212, 8213, 8214, 8215, 8216, 8217, 8218, 8219, 8220, 8221, 8222, 8223, 8224, 8225, 8226, 8227/1, 8227/2, 8228, 8229, 8230, 8231, 8232, 8233, 8234, 8235, 8236, 8237/1, 8237/2, 8238, 8239, 8240, 8241, 8266, 8267, 8268, 8269, 8270, 8271, 8272, 8273, 8274/1, 8274/2, 8274/3, 8275, 8276, 8277, 8278, 8279, 8280, 8281, 8282, 8283, 8284, 8285, 8286, 8287/1, 8287/2, 8288, 8289, 8290, 8291, 8957, 8958, 8959, 8960, 8961, 8962, 8963, 8964, 8965, 8966, 8967, 8968, 8969, 8970, 8971, 8972, 8973, 8974, 8975, 8976, 8977, KATASTARSKE ČESTICE: 8978, 8979, 8980, 8981, 8982, 8983, 8984, 8985/1, 8985/2, 8986, 8987, 8988, 8989/1, 8989/2, 8990/1, 8991, 8992, 8993, 8994, 8995, 8996, 8997, 8998, dio 8999, 9100, 9101, 9102 i 9947 za smještaj sunčane elektrane i dio 6213/1, 6221/1, 6266, 6231/1, 6233/1, 6234/1, 6235/1, 6236/1, 6237/1, 6238/1, 6239/1, 6240/1, 6241/1, 6242, 6243, 7168, 7218/2, 7219/2, 7220/2, 9855/1, 9870, 9912/3, 9912/4, 9935/2, 9935/3, 9935/8, 9941 i 9976 za prolaz trase priključnog SN kabela, sve k.o. Zabok.

Slika 2.1.-1. Lokacija zahvata (Google maps, kolovoz 2020.)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 4 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 2.1.-2. Lokacija zahvata na DOF podlozi

2.2. Opis glavnih obilježja zahvata

Uvod

Zahvatom se planira izgradnja sunčane elektrane Zabok priključne snage 9.999 kW za proizvodnju električne energije koja bi se po tržišnim cijenama prodavala u mrežu. Planirana godišnja proizvodnja je 18.000 MW/h. Ukupna površina zahvata iznosi 27 ha. Pregledna situacija zahvata daje se u Prilogu 2. Pregledna situacija – Idejno rješenje, M 1:1000, Tesla d.o.o, veljača 2020.

Ograda Sunčana elektrana će se ograditi tipskom ogradom visine 2 m. Neće se izvoditi betoniranje temelja za ogradu već će se betonirati samo stupovi koji služe za pričvršćenje ograde.

Nosiva podkonstrukcija Fotonaponski moduli se polažu na metalnu podkonstrukciju (ovisno o konačnom odabiru investitora). Ova podkonstrukcija sastoji se od tipskih, industrijski proizvedenih elemenata sa pripadajućim atestima:

- nosivih stupova koji su zabijeni direktno u zemlju - držača horizontalnih nosača - horizontalnih nosača - vetikalnih nosača - držača modula Sve elemente podkonstrukcije potrebno je proračunati i zaštiti od korozije. Navedena podkonstrukcija omogućava postavljanje modula pod željenim kutem od 30°. Moduli se

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 5 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr postavljaju tako da je donji rub modula na visini minimalno 0,5 m od zemlje, a kosina 2 reda modula iznosi 3,32 m, odnosno tlocrtno projicirano na zemlju iznosi 2,875 m.

Montaža fotonaponskih modula Montaža fotonaponskih modula izvodi se sa tipskim i tvornički predgotovljenim konstrukcijskim elementima od aluminijskog materijala (ili druge vrste metala zaštićenog od korozije) namijenjenim za instalacije sunčanih elektrana na zemljanoj površini.

Konstrukcija za montažu modula se postavlja na način da se nosivi stupovi, uz pomoć posebnog stroja, zabijaju direktno u zemlju na potrebnu dubinu. Kod ovog načina postavljanja konstrukcije nema betoniranja temelja za nosive stupove. Tipični detalj montaže na zemljanoj površini bez temeljenja vidljiv je u nastavku (Slika 2.2.-1., 2.2.-2.).

Slika 2.2.-1., 2.2.-2. Detalj montaže na zemljanoj površini. Fotonaponski moduli Osnovni elementi sunčane elektrane su fotonaponski moduli posloženi u linije. Svaka linija ima dva reda modula posloženih vertikalno (portrait), a duljina linije je varijabilna i slijedi konfiguraciju čestica. Sveukupno sunčana elektrana se sastoji od 54.006 komada fotonaponskih modula. Svaki moduli ma vršnu snagu 280 Wp, a što daje ukupnu instaliranu snagu elektrane odnosno modula od 15.121.680,00 Wp. Ovo nije konačan odabir tipa modula, već će se konačni odabir modula izvršiti kroz glavni projekt odnosno kod nabave opreme kod izgradnje elektrane. Fotonaponski moduli se međusobno spajaju serijski u nizove (stringove). U sunčanoj elektrani Zabok javljaju se nizovi od 20 (dvadeset) serijski spojenih modula. Stringovi fotonaponskih modula se direktno spajaju na invertere. Budući da inverteri u sebi imaju ugrađenu DC nadstrujnu zaštitu za stringove i nije potrebno koristiti dodatne DC ormare kao ni prenaponsku zaštitu na DC strani jer je i ona integrirana u samom inverteru.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 6 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

DC/AC inverteri (pretvarači) Cijela elektrana će biti podijeljena u „energetske blokove“ od 1 MW, a svaki blok se sastoji od 10 energetskih jedinica (invertera) izlazne snage 100 kW. Svaki blok od 1 MW u svom središtu ima i jednu transformatorsku stanicu s ugrađenim transformatorom od 1000 kVA u koju se na NN postrojenje direktno priključuju izlazi iz invertera. Formiranjem ovakvih blokova se uvelike štedi na količinama DC i AC kabela. Ukupno u sunčanoj elektrani ima 10 takovih blokova, što znači će u sunčanoj elektrani biti ukupno 100 invertera. Na donjoj slici prikazan je način montaže invertera na podkonstrukciju (Slika 2.2.-3.)

Slika 2.2.-3. Način montaže invertera na podkonstrukciju Projektirani su inverteri tipa PVS-100-TL proizvođača ABB. Ovo nije konačan odabir invertera, već će se konačni odabir invertera izvršiti kroz glavni projekt odnosno kod nabave opreme kod izgradnje elektrane. Inverteri služe za pretvaranje istosmjerne struje proizvedene u fotonaponskim modulima u izmjeničnu struju napona 400V/230V i frekvencije 50 Hz. Pored toga imaju ugrađene zaštitne funkcije na ulazu i izlazu i funkciju za automatsku sinkronizaciju na mrežni napon.

Razvod kablova Za razvod kablova po FN modulima koriste se pripremljene spojne kutije na svakom modulu sa postojećim izvodima i pripremljenim tipskim konektorima. Krajnji izvodi svakog stringa polažu se po utoru nosivih profila i pričvršćuju vezicama ili sličnim spojnim materijalom te dijelom postavljaju u metalni kabelski kanal. Koristit će se kabel tipa PV1- F koji je prilagođen vanjskoj montaži i otporan na atmosferske utjecaje (temperatura, led, UV zračenje). Kablovi svakog stringa spajaju se direktno na pripadni inverter. Izlaz invertera spaja se na osigurače pruge u NN postrojenju pripadajuće transformatorske stanice unutar energetskog bloka, odnosno sunčane elektrane. Kablovi se polažu u krugu elektrane u nekoliko logičkih segmenata:

a) DC kabel od panela do panela: vezivanjem za dijelove podkonstrukcije b) DC kabel od krajnjih panela do pretvarača: vezivanjem za dijelove podkonstrukcije +prelazak između 2 linije panela podzemno u PEHD cijevi fi 50 ili više c) AC kabel od pretvarača do transformatorske stanice: podzemno u DWP cijevi fi 160 ili više + direktnim polaganjem u zemlju d) AC kabel od trafostanice do trafostanice te od zadnje trafostanice do susretnog postrojenja: podzemno u DWP cijev fi 200 ili više + direktnim polaganjem u zemlju

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 7 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

NN razvod (AC kabeli između invertera i TS) Izlazni kabeli iz invertera vežu se na osiguračke pruge u NN bloku trafostanica sunčane elektrane. U svakoj trafostanici elektrane ima 10 strujnih izlaza, što na cjelokupnoj elektrani iznosi 100 zasebnih strujnih izlaza (100 invertera po 1 kabel). Strujni izlazi izvesti će se podzemno, sa kabelima NAYY (stara oznaka PP00-A) položenim u zeleni pojas između temelja podkonstrukcije fotonaponskih modula.

Transformatorske stanice sunčane elektrane Potrebno je izgraditi transformatorske stanice TS 35/0,4 kV „SE ZABOK 1“ do „SE ZABOK 10“. Nazivni napon trafostanice na VN strani je 35 kV, a nazivni napon na NN strani je 400/230 V. Trafostanice su tipske betonske za ugradnju 1 transformatora od 1000 kVA. Same trafostanice biti će locirane u središtu energetskih blokova, odnosno u središtu invertera koji se na nju spajaju kako bi se smanjili troškovi kabliranja. Do svake trafostanice predviđen je put radi što lakšeg pristupa, a kao put će se koristiti razmak između redova koji je dovoljno širok za nesmetan prolaz. Prilaznu površinu, odnosno dio parcele za smještaj trafostanice potrebno je urediti na način da se iskrči i izravna tlo. Transformatorske stanice projektirane su na način da svaka može prihvatiti snagu do 1000 kW maksimalno (ukupna izlazna snaga invertera na pojedinoj transformatorskoj stanici ne smije priječi 1.000 kW sa svim gubicima). Ukupno imamo 10 transformatorskih stanica snage 1.000 kW, što daje ukupnu izlaznu snagu sunčane elektrane od 10.000 kW, ali uz predviđene gubitke u kabelima stvarna izlazna snaga elektrane će iznositi 9.999 kW. Elektromontažni dio svake trafostanice sastoji se od: - 1 energetska transformatora od 1000 kVA - 1 visokonaponsko postrojenje, koje se sastoji od jednog transformatorskog i dva vodna polja - 1 niskonaponsko postrojenje koje se sastoji iz sklopnog bloka razvoda 0,4 kV, 1600 A, kojega čine 2 polja za prihvat do 10 strujnih izlaza, opremljena sa NVO osiguračima za prihvat strujnih izlaza i NN prekidačem

Prijedlog priključenja sunčane elektrane Sunčanu elektranu koju čine novoizgrađene trafostanice TS 35/0,4 kV „SE ZABOK 1“ do „SE ZABOK 10“ potrebno je priključiti na susretno postrojenja HEP-a (postojeća transformatorska stanica TS 110/35/20/10 kV ZABOK). Transformatorske stanice elektrane opremljene su sa SN postrojenjem koje se sastoji od 2 vodna polja i 1 trafo polja (+K1, +K2 – vodna polja, +K3 – trafo polje). U transformatorskim stanicama TS 35/0,4 kV „SE ZABOK 2“ do TS 35/0,4 kV „SE ZABOK 10“ vodna polja opremljena su sa 3-položajnim rastavnim sklopkama, a u trafo polju je ugrađen prekidač sa zemljospojnikom. Samo je transformatorska stanica TS 35/0,4 kV „SE ZABOK 1“ opremljena sa SN postrojenjem u kojem je vodno polje +K1 (prema susretnom postrojenju) opremljeno sa prekidačem i kratkospojnikom, vodno polje +K2 je opremljeno sa tropoložajnom rastavnom sklopkom, a trafo polje je opremljeno sa prekidačem i kratkospojnikom. Prekidač u vodnom polju +K1 će ujedno biti i glavni prekidač elektrane. U polje +K1 se spaja odlazni kabel prema dislociranom susretnom postrojenju. Planirano je deset trafostanica:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 8 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

• Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 1 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 2 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 3 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 4 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 5 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 6 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 7 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 8 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 9 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA • Trafostanica TS 35/0,4 kV SE ZABOK 10 - Ugrađuje se 1 transformator od 1000 kVA, ukupno 1000 kVA

Prema susretnom postrojenju se polaže 1 kabel tipa 3 x NA2XS(F)2Y 1x150/25 za naponski nivo od 35 kV. Žile su položene u trolistu i tako tvore jedan kabel.

SUSRETNO POSTROJENJE

Susretno postrojenje je postojeća TS 110/35/20/10 kV ZABOK. Predmetna TS je građevinski podijeljena na 2 dijela, kabelski prostor („prizemlje“) i prostor za sklopnu opremu („kat“). Predlaže se spoj sunčane elektrane u susretnom postrojenju korištenjem postojećeg rezervnog (pričuvnog) vodnog polja.

U susretnom postrojenju (TS 110/35/20/10 ZABOK) postoji na 35 kV nivou postoji pričuvno polje, koje se trenutno ne koristi. Predlaže se da se iskoristi postojeće pričuvno polje kao vodno polje za spajanje sunčane elektrane. U kabelskom prostoru, točno ispod tog vodnog polja bilo bi potrebno realizirati priključni kabelski ormar za prihvat kabela, kao što je opisano u nastavku i nacrtu 2.3. Potrebno je razmotriti da li prekidač u postojećem pričuvnom polju zadovoljava sve uvjete i da li ga je moguće iskoristiti kao prekidač za odvajanje sunčane elektrane.

Kabeli se uvedu u kabelski prostor te se sve 3 žile spoje u priključnom kabelskom ormaru, koji je lociran točno ispod vodnog polja elektrane u susretnom postrojenju. U priključnom kabelskom ormaru će biti ugrađena 3 mjerna transformatora za svaku fazu ponaosob. Nazivna struja mjernih transformatora ugrađenih u tom priključnom kabelskom ormaru će biti 200 A. Od mjernih transformatora se do vodnog polja elektrane dalje vode bakrene sabirnice. Vodno polje elektrane će biti opremljeno sa tropoložajnom rastavnom sklopkom i izvlačivim prekidačem nazivne struje koja će se odrediti terenskim pregledom. Sa mjernih transformatora u priključnom kabelskom ormaru se vuku žice na mjerni ormar sa brojilom, kako bi se mogla mjeriti električna energija.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 9 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

2.3. Prikaz varijantnih rješenja zahvata

Za predmetni zahvat nisu izrađena varijantna rješenja.

2.4. Opis tehnoloških procesa

Tehnološki proces je pretvorba energije sunca, odnosno sunčevog zračenja u električnu energiju koja se potom predaje u elektroenergetski sustav. Sunčana elektrana će pretvarati energiju sunca u električnu energiju koristeći fotonaponsku tehnologiju, odnosno fotonaponske module i izmjenjivače. Jedan fotonaponski modul čini više fotonaponskih ćelija. Kada se povežu više panela dobije se polje fotonaponskih ploča, koji je dio sunčane fotonaponske elektrane. Fotonaponske ćelije se sastoje od dva različito nabijena poluvodiča između kojih, kada su izloženi sunčevom svijetlu, teče električna struja. Zatvori li se strujni krug između fotonaponske ploče i nekog potrošača, električna struja će poteći i potrošač će biti opskrbljen električnom energijom. Fotonaponski moduli su zapravo poluvodički elementi koji direktno pretvaraju energiju sunčeva zračenja u električnu energiju.

2.5. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš

Ono što u fotonaponskoj tehnologiji opterećuje okoliš jest proizvodnja fotonaponskih ploča te uporaba toksičnih materijala poput kadmija. Postupak dobivanja silicija, kao najčešćeg materijala od kojega se izrađuju fotonaponske ploče, energetski je vrlo zahtjevan.

Sam rad sunčevih fotonaponskih ploča ekološki je prihvatljiv. Pri radu fotonaponskih ploča ne proizvode se štetni plinovi niti nastaju tehnološke otpadne vode. Za vrijeme rada elektrane nema otpadnih tvari. Obnovljivi izvori energije (voda, sunce, vjetar itd.) potječu iz prirode te se za razliku od neobnovljivih izvora, tzv. fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin), ne mogu vremenom iscrpiti. Iz perspektive zaštite okoliša, a naročito u pogledu smanjivanja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, energija iz obnovljivih izvora smatra se prihvatljivijom u odnosu na energiju dobivenu iz fosilnih goriva. Osim toga, obnovljivi izvori povećavaju i samoodrživost elektro-energetskog sustava, koji je danas još uvijek ovisan o isporuci ugljena, nafte i plina. Prestankom rada elektrane i zamjenom njene opreme nastaje otpad koji ovisno o vrsti treba zbrinuti sukladno zakonskim propisima. Fotonaponski moduli sadrže materijale koji se mogu reciklirati i ponovo koristiti u novim proizvodima, kao što su staklo, aluminij i poluvodički materijali.

2.6. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata

Za realizaciju predmetnog zahvata nisu potrebne druge, dodatne aktivnosti, osim onih koje su već prethodno opisane.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 10 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 3.1. Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Za područje zahvata na snazi su:

• Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 4/02, 06/10 – I. izmjene i dopune, 08/15 – II. izmjene i dopune) ;

• Prostorni plan uređenja grada Zaboka (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 8/09, 9/11 – I. izmjene i dopune, 3/13 – II. Izmjene i dopune, 12/15 – III. izmjene i dopune, 10/17 -IV. Izmjene i dopune, 45/17 – V. izmjene i dopune, 5/18 – pričišćeni tekst i 14/18, 30/19 -VI. Izmjene i dopune).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 11 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.1.1. Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije

Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina (Slika 3.1.1.-1), zahvat je smješten na lokaciji pod kategorijom namjene ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište te se nalazi uz autocestu A2 Zagreb-Macelj od značaja za međunarodni promet i područje naselja površine veće od 25 ha.

Slika 3.1.1.-1. Izvod iz kartografskog prikaza PPKZŽ, 1. Korištenje i namjena površina

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 12 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Prema izvodu iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (Slika 3.1.1.-2), prema područjima posebnog ograničenja u prostoru lokacija zahvata se nalazi na poplavnom području.

Slika 3.1.1.-2. Izvod iz kartografskog prikaza PPKZŽ, 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 13 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Na izvodu iz kartografskog prikaza 3.1. Prirodna i kulturna baština (Slika 3.1.1.-3), vidljivo je da se u blizini zahvata nalaze industrijske i gospodarske građevine, gradska naselja te ostale stambene građevine.

Slika 3.1.1.-3. Izvod iz kartografskog prikaza PPKZŽ, 3.1. Prirodna i kulturna baština

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 14 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.1.2. Prostorni plan uređenja grada Zaboka

Sukladno članku 24. PPUG Zaboka, izvan građevinskih područja naselja te južno od naselja Lug Zabočki i istočno od autoceste A2 mogu se uređivati površine i graditi sustavi za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije veći od 10 kW. Prema izvodu iz kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina (Slika 3.1.2.-1), zahvat je smješten na lokaciji pod kategorijom namjene ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište te se nalazi uz autocestu A2: GP Macelj (granica Republike Slovenije) – Zagreb (čvorište Jankomir, A3). Južnom stranom prolazi rijeka Krapina, dok se na sjevernoj strani od zahvata nalazi vodotok Krapinica.

Slika 3.1.2.-1. Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Zaboka, 1. Korištenje i namjena površina

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 15 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Na izvodu iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju prostora (Slika 3.1.2.-2), vidljivo je da se zahvat nalazi unutar poplavnog područja. U blizini zahvata nalaze se osnovne te detaljne kanalske mreže melioracijske odvodnje.

Slika 3.1.2.-2. Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Zaboka 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju prostora

Na izvodu iz kartografskog prikaza 3.1. Zaštićena nepokretna kulturna dobra, u neposrednoj blizini lokacije zahvata nalazi se objekt arheološkog lokaliteta, lokalitet

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 16 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Sv.Jelene i Martina. Navedeni lokalitet se u stvarnosti ne nalazi na prikazanoj lokaciji, već se radi o Crkvi sv. Jelene Križarice koja se nalazi u centralnom dijelu Zaboka.

Slika 3.1.2.-2. Izvod iz kartografskog prikaza PPUG Zaboka 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.1. Zaštićena nepokretna kulturna

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 17 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2. Opis stanja okoliša 3.2.1. Klimatološke značajke

Lokacija predmetnog zahvata, prema Koppenovoj klimatskoj regionalizaciji pripada području umjereno toplo vlažne klime s toplim ljetom, Cfb klimi. Ovu klimu karakteriziraju sljedeće značajke: srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca je viša od -3 °C i niža od 18 °C, srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca je niža od 22 °C, više od četiri mjeseca u godini imaju srednju mjesečnu temperaturu višu od 10 °C. Tijekom godine nema izrazito suhih mjeseci, a mjesec s najmanje oborine u hladnom je dijelu godine. U godišnjem hodu oborine javljaju se dva maksimuma – rano ljeto i kasna jesen. Za analizu osnovnih klimatoloških karakteristika korišteni su podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda za mjernu postaju Zagreb-Grič. Razdoblje s podacima na temelju kojih je vršena analiza temperature i oborina je od 1861. do 2018. godine.

Temperaturne karakteristike područja zahvata sukladne su klimatskim karakteristikama područja u kojem se nalazi. Analizirana je srednja mjesečna temperatura zraka za razdoblje od 1861. do 2018. godine. Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz sa srednjom mjesečnom temperaturom do 21,9 ⁰C (srpanj) (Tablica 3.2.1-1.), a najhladniji je siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 0,5 ⁰C. Najniža apsolutna minimalna temperatura zraka u promatranom razdoblju je -22,2 ⁰C zabilježena 24. 1. 1942., dok je apsolutno maksimalna 40,3 ⁰C izmjerena 5. 7. 1950. godine.

Tablica 3.2.1.-1. Srednja mjesečna temperatura zraka na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič (1861. – 2018.), izvor: DHMZ

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII °C 0,5 2,6 7,2 12,0 16,5 19,8 21,9 21,2 17,2 11,9 6,5 2,1

U tablici 3.2.1.-2. dane su srednje mjesečne količine oborine na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič za razdoblje 1861. – 2018. Najviše oborine padne tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci s maksimumom oborine u lipnju i rujnu (Tablica 3.2.1-2.).

Tablica 3.2.1.-2. Srednja mjesečna količina oborine na meteorološkoj postaji Zagreb-Grič (1861. – 2018.), izvor: DHMZ

mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mm 50,8 46,9 55,1 65,6 82,0 95,8 83,1 83,6 86,1 90,8 82,9 63,4

Na Slikama 3.2.1.-1.,3.2.1.-2. i 3.2.1.-3. su prikazane karte minimalne i maksimalne temperature zraka za povratno razdoblje 50 godina te srednja godišnja količina oborine.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 18 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.1.-1. Karta minimalne temperature zraka prema podacima 1971.-2000. (°C), DHMZ, kolovoz 2020.

Slika 3.2.1.-2. Karta maksimalne temperature zraka prema podacima 1971.-2000. (°C), DHMZ, kolovoz 2020.

Slika 3.2.1.-3. Karta srednje godišnje količine oborine (mm) prema podacima 1971.-2000. godine, DHMZ, kolovoz 2020.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 19 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.2. Klimatske promjene

U ovom poglavlju bit će prikazani rezultati klimatskih simulacija i projekcija buduće klime za područje Republike Hrvatske. Navedeni podaci preuzeti su iz sljedećih dokumenata: • Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. i s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1)

• Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km

Navedeni dokumenti izrađeni su tijekom 2017. godine u sklopu projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“. Za klimatske simulacije korišten je regionalni atmosferski klimatski model RegCM (engl. Regional Climate Model). Za izradu simulacija vrlo bitno je definiranje i odabir scenarija koncentracija stakleničkih plinova. Scenariji koncentracija stakleničkih plinova (engl. representative concentration pathways, RCP) su trajektorije koncentracija stakleničkih plinova (a ne emisija) koje opisuju četiri moguće buduće klime, ovisno o tome koliko će stakleničkih plinova biti u atmosferi u nadolazećim godinama (Moss i sur. 2010). Četiri scenarija, RCP2.6, RCP4.5, RCP6 i RCP8.5, daju raspon vrijednosti mogućeg forsiranja zračenja (u W/m²) u 2100. u odnosu na predindustrijske vrijednosti (+2.6, +4.5, +6.0 i +8.5 W/m²). RCP2.6 predstavlja, dakle, razmjerno male buduće koncentracije stakleničkih plinova na koncu 21. stoljeća, dok RCP8.5 daje osjetno veće koncentracije. Sadašnja (“povijesna”) klima odnosi se na razdoblje od 1971. do 2000. U tekstu se ovo razdoblje navodi i kao referentno klimatsko razdoblje ili referentna klima, te je označeno kao razdoblje P0. Promjena klimatskih varijabli u budućoj klimi u odnosu na referentnu klimu prikazana je i diskutirana za dva vremenska razdoblja: 2011.-2040. ili P1 (neposredna budućnost) i 2041.-2070. ili P2 (klima sredine 21. stoljeća). Klimatske promjene definirane su kao razlike vrijednosti klimatskih varijabli između razdoblja 2011.- 2040. i 1971.-2000. (P1-P0), te razdoblja 2041.-2070. minus 1971.-2000. (P2-P0). Za sve analizirane varijable klimatsko modeliranje izrađeno je na prostornoj rezoluciji od 50 km i za RCP4.5. scenarij, dok je za određene parametre (temperatura, oborine, brzina vjetra, ekstremni vremenski uvjeti) modeliranje izrađeno i na detaljnijoj prostornoj rezoluciji od 12,5 km, za scenarije RCP4.5 i RCP8.5. U nastavu teksta prikazani su rezultati modeliranja u prostornoj rezoluciji od 12,5 km.

Klimatsko modeliranje 12,5 km 1. Srednja temperatura zraka na 2 m iznad tla Godišnja vrijednost (RCP4.5 i RCP8.5) Na srednjoj godišnjoj razini, srednjak ansambla RegCM simulacija na 12,5 km rezoluciji daje za razdoblje 2011.-2040. godine i oba scenarija mogućnost zagrijavanja od 1,2 do 1,4 °C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 očekivano zagrijavanje je od 1,9 do 2 °C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost porasta temperature od 2.4 °C na krajnjem jugu do 2,6 °C u većem dijelu Hrvatske. U obalnom području projicirani porast temperature je oko 2,5 °C (Slika 3.2.2.- 1.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) za oba scenarija na

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 20 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr području lokacije zahvata očekuje se mogućnost zagrijavanja od 1°C do 1,5°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 očekivano zagrijavanje je od 1,5°C do 2°C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost porasta temperature od 2,5 do 3°C (Slika 3.2.2.-1.).

Slika 3.2.2.-1.Promjena srednje godišnje temperature zraka na 2 m iznad tla (°C) u odnosu na Referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Gore: za Razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za razdoblje 2041.-2070. godine; lijevo: scenarij RCP4.5; desno: Scenarij RCP8.5.

Sezonske vrijednosti (RCP4.5) U analiziranim RegCM simulacijama na 12,5 km, temperatura zraka na 2 m iznad tla se povećava u svim sezonama i za oba scenarija. Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5, projekcije ukazuju na moguće zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni od 1 do 1.3 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od 1.5 do 1.7 °C. Za razdoblje 2041.-2070. godine i isti scenarij, zagrijavanje u zimi, proljeću i jeseni iznosi od 1.7 do 2 °C te ljeti u većem dijelu Hrvatske od 2.4 do 2.6 °C. Iznimke za ljetnu sezonu čini istok Hrvatske i obalno područje sa zagrijavanjem nešto manjim od 2.5 °C (Slika 3.2.2.-2.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) na području lokacije zahvata očekuje se mogućnost zagrijavanja od 1°C do 1,5°C zimi, u proljeće i jesen te 1,5 °C do 2°C ljeti. Za razdoblje 2041.-2070. godine očekivano zagrijavanje je od 1,5°C do 2°C zimi, u proljeće i jesen te 2,5 °C do 3°C ljeti (Slika 3.2.2.-2.).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 21 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.2.-2. Temperatura zraka na 2 m (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u razdoblju 2011.-2040.; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine. Scenarij: RCP4.5.

2. Ukupna količina oborine Godišnja vrijednost (RCP4.5 i RCP8.5) Na srednjoj godišnjoj razini su promjene u ukupnoj količini oborine u rasponu od -5 do 5% za oba buduća razdoblja te za oba scenarija. Dodatno, za područje Jadranskog mora te dijela obalnog područja, promjene na godišnjoj razini ukazuju na mogućnost porasta količine oborine u iznosu od 5 do 10% (Slika 3.2.2.-3.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) za oba scenarija na području lokacije zahvata očekuje se promjena količine oborina na godišnjoj razini od -5 do 0 %. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 projekcije ukazuju na mogućnost promjena količine oborina na godišnjoj razini od -5 do 0 %. Za razdoblje 2041.- 2070. godine i scenarij RCP8.5, projekcije ukazuju na mogućnost promjena količine oborina na godišnjoj razini od -5 do 0 % (Slika 3.2.2.-3.).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 22 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.2.-3. Promjena srednje godišnje ukupne količine oborine (%) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Gore: za razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za razdoblje 2041.-2070. godine.; lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5.

Sezonske vrijednosti (RCP4.5) U usporedbi s rezultatima simulacije povijesne klime (razdoblje 1971.-2000.) na 50 km rezoluciji, na 12,5 km su gradijenti oborine osjetno izraženiji u područjima strme orografije. To znači da je u 12,5 km simulacijama kvalitativna razdioba oborine bolje prikazana. Međutim, ukupne količine oborine su precijenjene, kako u odnosu na 50 km simulacije, tako i u odnosu na izmjerene klimatološke vrijednosti. Ovo povećanje ukupne količine oborine u referentnoj klimi osobito je izraženo na visokim planinama obalnog zaleđa. Za razliku od temperaturnih veličina, klimatske projekcije srednje ukupne količine oborine sadrže izraženije razlike u iznosu i predznaku promjena u prostoru te pokazuju veću ovisnost o sezoni. Za razdoblje 2011.-2040. godine i scenarij RCP4.5, projekcije ansambla RegCM simulacija ukazuju na:

• moguće povećanje ukupne količine oborine tijekom zime na čitavom području Hrvatske (do 5% u središnjim dijelovima, od 5 do 10% na istoku i zaleđu obale te čak do 20% u nekim dijelovima obalnog područja); • slabije izražen signal tijekom proljeća s promjenama u rasponu od -5% do 5%; • izraženo smanjenje ukupne količine oborine ljeti u čitavoj Hrvatskoj: u većem dijelu Hrvatske od -20 do -10%, od -10 do -5% na sjevernom dijelu obale i od -5 do 0% na južnom Jadranu;

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 23 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

• promjenjiv signal tijekom jeseni u rasponu od -5 do 5% osim na području juga Hrvatske gdje ovdje analizirane projekcije ukazuju na smanjenje u rasponu od -10 do -5%.

Za razdoblje 2041.-2070. godine su projicirane promjene sličnog iznosa i predznaka za sve sezone kao i u neposredno budućoj klimi (2011.-2040. godine), osim za jesen, gdje se javlja povećanje količina oborine u različitom postotku ovisno o dijelu Hrvatske (Slika 3.2.2.-4). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) na području lokacije zahvata očekuje se mogućnost promjene ukupne količine oborine od 0 do 0,25 mm zimi, u proljeće i jesen te od -0,5 do -0,25 mm ljeti. Za razdoblje 2041.-2070. godine projekcije ukazuju na mogućnost promjene ukupne količine oborine od 0 do 0,25 mm zimi i na jesen, od -0,25 do 0 mm u proljeće te od -0,5 do -0,25 mm ljeti (Slika 3.2.2.-4.).

Slika 3.2.2.-4. Ukupna količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u razdoblju 2011.-2040. godine; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine. Scenarij: RCP4.5.

3. Maksimalna brzina vjetra na 10 m iznad tla Od glavnih klimatoloških elemenata analiziranih na prostornoj rezoluciji od 12,5 km, nepouzdanosti vezane za projekcije budućih promjena u maksimalnoj brzini vjetra na 10 m iznad tla su najizraženije. Za moguće potrebe sektorskih aplikacijskih modeliranja i primijenjenih studija stoga se preporuča korištenje što većeg broja klimatskih integracija, osobito slobodno dostupne integracije iz inicijativa EURO-CORDEX2 i Med-CORDEX3 te direktna konzultacija s klimatolozima DHMZ-a. Godišnja vrijednost (RCP4.5 i RCP8.5) Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m iznad tla na 12,5 km rezoluciji modelom RegCM i uz pretpostavku scenarija RCP4.5 daju mogućnost uglavnom blagog porasta na području Hrvatske (maksimalno od 3 do 4 %). Iste simulacije daju najizraženije smanjenje brzine vjetra u zaleđu juga Dalmacije izvan područja Hrvatske (približno -10 %). Na srednjoj godišnjoj razini, projekcije za oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.-2070. godine) te oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo zanemarive, promjene u rasponu od -1 % do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske (Slika 3.2.2.-5.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) za oba scenarija na području

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 24 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr lokacije zahvata očekuje se promjena srednje godišnje maksimalne brzine vjetra od 0 do 0,1 m/s. Za razdoblje 2041.-2070. godine za oba scenarija očekuje se promjena srednje godišnje maksimalne brzine vjetra od 0 do 0,1 m/s. (Slika 3.2.2.-5.).

Slika 3.2.2.-5. Promjena srednje godišnje maksimalne brzine vjetra na 10 m (m/s) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. godine u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Gore: za razdoblje 2011.-2040. godine; dolje: za razdoblje 2041.-2070. godine; lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5 Sezonske vrijednosti (RCP4.5) Projekcije maksimalne brzine vjetra na 10 m iznad tla na 12,5 km rezoluciji modelom RegCM i uz pretpostavku scenarija RCP4.5 daju mogućnost uglavnom blagog porasta na području Hrvatske (maksimalno od 3 do 4 %). Iste simulacije daju najizraženije smanjenje brzine vjetra u zaleđu juga Dalmacije izvan područja Hrvatske (približno -10 %). Na srednjoj godišnjoj razini, projekcije za oba razdoblja (2011.-2040. godine, 2041.-2070. godine) te oba scenarija (RCP4.5 i RCP8.5) ukazuju na blage, gotovo zanemarive, promjene u rasponu od -1 % do 3 % ovisno o dijelu Hrvatske (Slika 3.2.2.-6.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) na području lokacije zahvata očekuje se promjena maksimalne brzine vjetra od 0 do 0,1 m/s u svim godišnjim dobima. Za razdoblje 2041.-2070. godine na području lokacije zahvata očekuje se promjena maksimalne brzine vjetra od 0 do 0,1 m/s na proljeće, ljeto i jesen te od -0.1 do 0 m/s zimi (Slika 3.2.2.-6.).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 25 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.2.-6. Maksimalna brzina vjetra na 10 m (m/s) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Od lijeva na desno: zima, proljeće, ljeto i jesen. Gore: promjena u razdoblju 2011.-2040. godine; dolje: promjena u razdoblju 2041.-2070. godine. Scenarij: RCP4.5.

4. Ekstremni vremenski uvjeti Broj vrućih dana (RCP4.5 i RCP8.5) Najveće promjene broja vrućih dana (dan kad je maksimalna temperatura veća ili jednaka 30 °C) nalazimo u ljetnoj sezoni (u manjoj mjeri i tijekom proljeća i jeseni) te su također najizraženije u drugom razdoblju, 2041.-2070. godine, za scenarij izraženijeg porasta koncentracije stakleničkih plinova RCP8.5. One su sukladne očekivanom općem porastu srednje dnevne i srednje maksimalne temperature u budućoj klimi. Promjene su u smislu porasta broja vrućih dana u rasponu od 6 do 8 u većini kontinentalne Hrvatske u razdoblju 2011.-2040. godine za scenarij RCP4.5 te od 25 do 30 vrućih dana u dijelovima Dalmacije u razdoblju 2041.-2070. godine za scenarij RCP8.5. Projekcije modelom RegCM upućuju na mogućnost povećanja broja vrućih dana na području istočne i središnje Hrvatske tijekom proljeća i jeseni (nije prikazano) za oko 4 dana te u obalnom području tijekom jeseni od 4 do 6 dana za razdoblje 2041.-2070. godine te za scenarij RCP8.5 (u manjoj mjeri i za scenarij RCP4.5) (Slika 3.2.2.-7.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.- 2040. godine) i scenarij RCP4.5 na području lokacije zahvata očekuje se mogućnost povećanja broja vrućih dana od 8 do 12. U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) i scenarij RCP8.5 na području lokacije zahvata očekuje se mogućnost povećanja broja vrućih dana od 12 do 16. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 očekuje se mogućnost povećanja broja vrućih dana od 16 do 20. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP8.5, očekuje se mogućnost povećanja broja vrućih dana od 20 do 25 (Slika 3.2.2.-7.).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 26 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.2.-7. Promjene srednjeg broja vrućih dana (dan kada je maksimalna temperatura veća ili jednaka 30°C) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5; prvi red: promjene u razdoblju 2011.-2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041.-2070. godine. Mjerna jedinica: broj događaja u godini. Sezona: ljeto. Broj ledenih dana (RCP4.5 i 8.5) Promjena broja ledenih dana (dan kad je minimalna temperatura manja ili jednaka – 10 °C) u budućoj klimi sukladna je projiciranom porastu srednje minimalne temperature. Ona ukazuje na smanjenje broja ledenih dana u zimskoj sezoni (a u manjoj mjeri i tijekom proljeća) te je vrlo izražena u drugom razdoblju, 2041.-2070. godine, za scenarij RCP8.5. Smanjenje je u rasponu od -2 do -1 broja ledenih dana na istoku Hrvatske u razdoblju 2011.-2040. godine i scenariju RCP4.5 te od -10 do -7 broja ledenih dana na području Like i Gorskog kotara u razdoblju 2041.-2070. godine i scenariju RCP8.5. Broj ledenih dana je zanemariv u obalnom području i iznad Jadrana te stoga izostaje i promjena broja ledenih dana iznad istog područja u projekcijama za 21. stoljeće (Slika 3.2.2.-8.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) i scenarij RCP4.5 na području lokacije zahvata očekuje se mogućnost smanjenja broja ledenih dana od -4 do -

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 27 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3. U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) i scenarij RCP8.5 na području lokacije zahvata očekuje se mogućnost smanjenja broja ledenih dana od -5 do -4. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP4.5 očekuje se mogućnost smanjenja broja ledenih dana od -5 do -4. Za razdoblje 2041.-2070. godine i scenarij RCP8.5, očekuje se mogućnost smanjenja broja ledenih dana od -7 do -5 (Slika 3.2.2.-8.).

Slika 3.2.2.-8. Promjene srednjeg broja ledenih dana (dan kada je minimalna temperatura manja ili jednaka - 10 °C) u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5; prvi red: promjene u razdoblju 2011.-2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041.-2070. godine. Mjerna jedinica: broj događaja u godini. Sezona: zima.

Srednji broj dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s (RCP4.5 i RCP8.5) Za razdoblje 2011.- 2040. godine, promjene za zimsku sezonu ukazuju na mogućnost porasta prema scenariju RCP4.5 na čitavom Jadranu te promjenjiv predznak signala prema scenariju RCP8.5. Sve promjene su relativno male i uključuju promjene od -5 do +10 događaja po desetljeću.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 28 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Za razdoblje 2041.-2070. godine, javlja se prostorno sličniji signal za dva različita scenarija (uključuje porast broja događaja na sjevernom i južnom Jadranu i obalnom području te smanjenje broja događaja na srednjem Jadranu). Na temelju ovdje prikazanih projekcija, u budućim istraživanjima bit će nužno dodatno ispitati statističku značajnost rezultata (Slika 3.2.2.-9.). U prvom razdoblju buduće klime (2011.-2040. godine) za oba scenarija na području lokacije zahvata ne očekuje se promjena srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra. Za razdoblje 2041.-2070. godine i oba scenarija na području lokacije zahvata ne očekuje se promjena srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra (Slika 3.2.2.-9.).

Slika 3.2.2.-9. Promjene srednjeg broja dana s maksimalnom brzinom vjetra većom ili jednakom 20 m/s u odnosu na referentno razdoblje 1971.-2000. u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: scenarij RCP4.5; desno: scenarij RCP8.5; prvi red: promjene u razdoblju 2011.-2040. godine; drugi red: promjene u razdoblju 2041.-2070. godine Mjerna jedinica: broj događaja u 10 godina. Sezona: zima.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 29 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.3. Geološke značajke

Geološke značajke uvjetovane su litološkom građom i strukturno-tektonskim odnosima nastalim u geološkoj prošlosti. Šire područje predmetnog zahvata prema svojim reljefnim karakteristikama smješteno je na aluvijalnim naslagama rijeke Krapine. Aluvijalne naslage Krapine zauzimaju velike površine, a najniži aluvijalni dio doline nalazi se na visini od 120 m. Aluvijalni sedimenti su sastavljeni od finih glina manjih debljina i pijeksa. Na širem području nalaze se naslage gornjeg pliocena koje na mjestima prelaze u naslage pliokvartara. To su fluvijalno-jezerske klastične naslage koje naliježu na erodiranu podlogu starijih stijena.

Područje lokacije zahvata nalazi se na kvartarnim aluvijalnim naslagama (al) u dolini rijeke Krapine. Na okolnom području zahvata prisutne su još pliocenske naslage pijeska s ulošcima gline (Pl1) te klastične naslage pliokvartara (Pl,Q). Lokacija zahvata prikazana je u nastavku na isječku osnovne geološke karte (OGK) 1:100 000 list Rogatec (B. Aničić, M. Juriša i dr.) (Slika 3.2.3.-1.).

Slika 3.2.3.-1. Isječak osnovne geološke karte (OGK) 1:100 000, list Rogatec (B. Aničić i dr.) s ucrtanom lokacijom zahvata

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 30 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.4. Seizmološke značajke

Na Slikama 3.2.4.-1. i 3.2.4.-2. prikazani su isječci iz karte potresnih područja Hrvatske (M. Herak, Geofizički Zavod PMF, Zagreb, 2011.). Kartama su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja (agR) površine temeljnog tla tipa A čiji se premašaj tijekom bilo kojih t = 50 godina, odnosno t = 10 godina očekuje s vjerojatnošću od p = 10 %. Za povratni period od 475 godina na području zahvata može se očekivati potres koji će prouzročiti akceleraciju vrijednosti 0,20-0,18 g ljestvice dok se za povratni period od 95 godina na području zahvata može očekivati potres koji će prouzročiti akceleraciju vrijednosti 0,10-0,08 g. Iz oba podatka se zaključuje da se zahvat nalazi na prostoru male potresne opasnosti.

Slika 3.2.4.-1. Karta potresne opasnosti za povratno razdoblje 475 godina

Slika 3.2.4.-2. Karta potresne opasnosti za povratno razdoblje 95 godina

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 31 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.5. Hidrološke i hidrogeološke značajke

Hidrogeološka obilježja šireg prostora predmetnog zahvata određena su osnovnim stijenskim masama, njihovim hidrogeološkim odnosima i procesima.

Područje Krapinsko-zagorske županije je gotovo čitavim dijelom smješteno na slivu rijeke Krapine i rijeke Sutle gdje Krapina predstavlja praktički glavni vodotok na području Županije. Prihranjuje se desnoobalnim pritocima koji se dreniraju s južnih obronaka Ivanščice i lijevoobalnim pritocima koji se dreniraju sa sjevernih obronaka Medvednice. Zone kvartarnih naslaga u dolini Krapine akumuliraju znatne količine podzemne vode. U Panonskom području dominiraju aluvijalni vodonosnici međuzrnske poroznosti formirani unutar velikih sedimentacijskih bazena rijeka Drave i Save. Između njih se prostiru brdski i brežuljkasti predjeli također uglavnom izgrađeni od naslaga međuzrnske poroznosti, a karbonatne vodonosne stijene pukotinske poroznosti nalaze se samo u najvišim dijelovima gorskih područja. Aluvijalni vodonosnici u savskom bazenu bogati su vodom i predstavljaju glavni vodoopskrbni resurs sjevernog dijela Hrvatske. Na krajnjem zapadu, gdje nema krovinskih naslaga ili su one vrlo tanke, postoji otvoreni tip vodonosnika, zbog čega se prirodno napajanje odvija infiltracijom oborina neposredno u vodonosnik, koje se procjenjuje na više od 30% prosječnih godišnjih oborina. Prema karti opasnosti od poplava (Slika 3.2.5.-1.) zahvat se djelomično nalazi na području s velikom vjerojatnošću poplavljivanja rijeke Krapine gdje dubine vode mogu iznositi najviše do 0,5 m. Nadalje, temeljem Odluke o određivanju osjetljivih područja (''Narodne novine'', br. 81/10, 141/15) predmetni zahvat nalazi se na prostoru sliva osjetljivog područja, a prema Odluci o određivanju ranjivih područja Republike Hrvatske (''Narodne novine'', br. 130/12) nalazi se i na ranjivom području.

Planirani zahvat nalazi se na širem području doline rijeke Krapine, na kojem se nalaze i njeni pritoci. Uz rubni dio obuhvata zahvata na sjevernom dijelu prolazi manji vodotok Krapinica, dok južno od zahvata prolazi rijeka Krapina.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 32 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.5.-1. Karta opasnosti od poplava s ucrtanom lokacijom zahvata

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 33 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.6. Stanje vodnih tijela

Zahvat se nalazi neposredno uz vodna tijela CSRN0019_003 Krapina, , CSRN0019_002 Krapina i CSRN0164_001 Toplički potok. Također, zahvat se nalazi na cjelini podzemnih voda CSGI_24 SLIV SUTLE I KRAPINE. Stanja vodnih tijela prikazana su u Tablicama 3.2.6.-2., 3.2.6.-4., 3.2.6.-6., opće značajke vodnih tijela prikazana su u Tablicama 3.2.6.- 1., 3.2.6.-3., 3.2.6.-5., a stanje cjelina podzemnih voda prikazano je u Tablici 3.2.6.-7.

Tablica 3.2.6.-1. Opći podaci vodnog tijela CSRN0019_003 Krapina OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0019_003 Šifra vodnog tijela: CSRN0019_003 Naziv vodnog tijela Krapina Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B) Dužina vodnog tijela 18.5 km + 148 km Izmijenjenost Izmijenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija Tjela podzemne vode CSGI-24 Zaštićena područja HRNVZ_42010005, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 17204 (Inkop uzv. - Poznanovec, Jezerščak) 17104 (Inkop nizv. - Poznanovec, Jezerščak) 17004 (Bedekovčina, Krapina)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 34 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Tablica 3.2.6.-2. Stanje vodnog tijela CSRN0019_003 Krapina STANJE VODNOG TIJELA CSRN0019_003 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NAKON NN 73/2013* STANJE 2021. CILJEVA 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana

Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno umjereno dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno ne postiže ciljeve

Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve arsen vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve bakar vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve cink vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve krom vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve fluoridi vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve adsorbilni organski halogeni (AOX) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve poliklorirani bifenili (PCB) vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro procjena nije pouzdana

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Fluoranten dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje procjena nije pouzdana Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 35 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.6.-1. Vodno tijelo CSRN0019_003 Krapina

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 36 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Tablica 3.2.6.-3. Opći podaci vodnog tijela CSRN0019_002 Krapina OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0019_002 Šifra vodnog tijela: CSRN0019_002 Naziv vodnog tijela Krapina Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 16.5 km + 77.3 km IzmIjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU, Savska komisija Tjela podzemne vode CSGI-24 Zaštićena područja HRNVZ_42010005, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 17551 (Zabok, Krapinica) 17003 (nizvodno od utoka Krapinice, Krapina)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 37 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Tablica 3.2.6.-4. Stanje vodnog tijela CSRN0019_002 Krapina STANJE VODNOG TIJELA CSRN0019_002 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NAKON NN 73/2013* STANJE 2021. CILJEVA 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje loše loše umjereno umjereno procjena nije pouzdana Biološki elementi kakvoće loše loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana BPK5 umjereno umjereno dobro dobro procjena nije pouzdana Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana

Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Hidrološki režim dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Kontinuitet toka dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Morfološki uvjeti dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve Indeks korištenja (ikv) dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve Klorfenvinfos dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Klorpirifos (klorpirifos-etil) dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Diuron dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene Izoproturon dobro stanje dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema procjene NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 38 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.6.-2. Vodno tijelo CSRN0019_002 Krapina

Tablica 3.2.6.-5. Opći podaci vodnog tijela CSRN0164_001 Toplički potok OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CSRN0164_001 Šifra vodnog tijela: CSRN0164_001 Naziv vodnog tijela Toplički p. Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 6.58 km + 15.8 km Izmijenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeke Save Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CSGI-24 Zaštićena područja HR2000583, HRNVZ_42010005*, HR15614*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela) Mjerne postaje kakvoće 17203 (Mokrice, Topličina)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 39 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Tablica 3.2.6.-6. Stanje vodnog tijela CSRN0164_001 Toplički potok STANJE VODNOG TIJELA CSRN0164_001 ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA UREDBA POSTIZANJE PARAMETAR NAKON NN 73/2013* STANJE 2021. CILJEVA 2021. OKOLIŠA

Stanje, konačno vrlo loše vrlo loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Ekolosko stanje vrlo loše vrlo loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Kemijsko stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje postiže ciljeve

Ekolosko stanje vrlo loše vrlo loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Biološki elementi kakvoće vrlo loše vrlo loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve Specifične onečišćujuće tvari vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro postiže ciljeve Hidromorfološki elementi dobro dobro dobro dobro postiže ciljeve

Biološki elementi kakvoće vrlo loše vrlo loše nema ocjene nema ocjene nema procjene Fitobentos dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema procjene Makrozoobentos vrlo loše vrlo loše nema ocjene nema ocjene nema procjene

Fizikalno kemijski pokazatelji umjereno loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve BPK5 umjereno umjereno dobro dobro postiže ciljeve Ukupni dušik umjereno umjereno umjereno umjereno procjena nije pouzdana Ukupni fosfor loše loše umjereno umjereno ne postiže ciljeve

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 40 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.6.-3. Vodno tijelo CSRN0164_001 Toplički potok

Tablica 3.2.6.-7. Stanje grupiranog vodnog tijela podzemnih voda CSGI_24 – SUTLE I KRAPINE

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro CSGI_24 – SLIV SUTLE I KRAPINE Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Šire područje zahvata nalazi se na zaštićenom području – području posebne zaštite voda, gdje je radi zaštite voda i vodnoga okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite. Navedeno se odnosi na kategoriju D. Područja podložna eutrofikaciji i područja ranjiva na nitrate (Slika 3.2.6.-4). Područja ranjiva na nitrate poljoprivrednog porijekla na kojima je potrebno provesti pojačane mjere zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog porijekla, određena su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj (NN 130/12) sukladno kriterijima utvrđenim Uredbom o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15, 61/16).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 41 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Eutrofna područja i pripadajući sliv osjetljivog područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, određena su prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15).

Slika 3.2.6.-4. Karta zaštićenih područja – područja posebne zaštite voda

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 42 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.7. Pedološke značajke

Prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske, zahvat je smješten u cijelosti na kartiranoj jedinici 43 Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana tla. U blizini zahvata nalaze se još kartirana jedinica 11 Lesivirano tipično na laporu i mekom vapnencu, 17 Rendizna na laporu (flišu) ili mekim vapnencima te 28 Pseudoglej obrončani (Tablica 3.2.7.-1, Slika 3.2.7.-1.).

Slika 3.2.7.-1. Isječak iz Namjenske pedološke karte RH s ucrtanom lokacijom zahvata (Izvor: http://pedologija.com.hr/iBaza/DPK-Hr_2019/index.html#6/45.946/16.197)

Tablica 3.2.7.-1. Tipovi tla na širem području zahvata sastav i struktura broj ograničenja pogodnost dominantna ostale jedinice tla

Koluvij s prevagom sitnice, N-1 Močvarno glejna, Visoka razina podzemne Rendzina na proluviju, Pseudoglej privremeno 43 djelomično vode, stagnirajuće na zaravno, Pseudoglej – glej nepogodno za hidromeliorirana tla površinske vode, vrlo obradu slaba dreniranost Rendizna karbonatna, Pseudoglej Lesivirano tipično obrončani, Eutrično smeđe, P-2 umjereno 11 na laporu i mekom Silikatno karbonatni sirozem, - ograničena vapnencu Koluvij s prevagom sitnice, obradiva tla Močvarno glejno Rigolana tla vinograda, Sorozem Rendizna na laporu silikatno karbonatni, Lesivirano P-3 ozbiljno 17 (flišu) ili mekim - ograničena na laporu ili praporu, Močvarno vapnencima obradiva tla glejno, Eutrično smeđe

Pseudoglej na zaravni, Lesivirano P-3 ozbiljno Pseudoglej na praporu, Rendizna na laporu, 28 - ograničena obrončani Kiselo smeđe, Močvarno glejno, obradiva tla Koluvij

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 43 od 81

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.8. Bioraznolikost 3.2.8.1. Klasifikacija staništa

1 Prema Karti kopnenih nešumskih staništa RH 0F (2016. g.), na širem području zahvata prisutni su stanišni tipovi A.2.3. Stalni vodotoci, A.2.4. Kanali, C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe, D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, E. Šume, I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine, I.2.1. Mozaici kultiviranih površina (Slika 3.2.8.1.-1, Tablica 3.2.8.1.-1.). U nastavku su opisani pojedini stanišni tipovi prisutni u širem području zahvata temeljem dokumenta Nacionalna klasifikacija staništa.

A.2.3. Stalni vodotoci

Potoci i rijeke – Površinske vode (potoci i rijeke) različite brzine strujanja, od brzih i turbulentnih do sporih i laminarnih, koje teku koritima nastalim djelovanjem vode iz uzvodnih dijelova toka koji su na višim nadmorskim visinama. A.2.4. Kanali Kanali – Tekućice antropogenog podrijetla koje su najčešće izgrađene sa svrhom hidromelioracije poljoprivrednih površina, često s poluprirodnim biljnim i životinjskim zajednicama sličnim onima u prirodnim vodotocima. C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe Mezofilne livade košanice Srednje Europe (Sveza Arrhenatherion elatioris Br.-Bl. 1926) - Navedena zajednica predstavlja mezofilne livade košanice Srednje Europe rasprostranjene od nizinskog do gorskog pojasa. D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe Vrbici pepeljaste i likovaste vrbe (As. Salicetum eleagno-daphnoidis M. Moor 1958) – To je u Hrvatskoj razmjerno rijetka zajednica dravskih sprudova, otkrivena u Podravini kod Legrada. Za nju je u prvom redu značajna vrba Salix daphnoides koja je bila dvojbena za hrvatsku floru. Od ostalih vrsta još su važne Salix eleagnos i Salix purpurea. D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva (Red PRUNETALIA SPINOSAE R. Tx. 1952) – Pripadaju razredu RHAMNO-PRUNETEA Rivas-Goday et Borja Carbonell 1961. To je skup više manje mezofilnih zajednica pretežno kontinentalnih krajeva, izgrađenih prvenstveno od pravih grmova (Ligustrum vulgare, Cornus sanguinea, Euonymus europaeus, Prunus spinosa i dr.) i djelomično drveća razvijenih u obliku grmova (Carpinus betulus, Crataegus monogyna, Acer campestre i sl.). Razvijaju se kao rubni, zaštitni pojas uz šumske sastojine, kao živica između poljoprivrednih površina, uz rubove

1Karta staništa pokazuje do tri staništa u jednom poligonu (NKS1, NKS2 i NKS3). Kod pojedinačnih stanišnih tipova, opisani stanišni tip unutar poligona pokriva više od 85% površine, a ostalih 15% čine ostala staništa. Ukoliko je unutar nekog područja prisutno više stanišnih tipova, poligon se opisuje kao mozaični, a druga i treća skupina stanišnih tipova označava se dijagonalnim linijama (dijagonalno od lijevog donjeg kuta poligona [ /// ]) prikazuje se NKS2, a dijagonalno od lijevog gornjeg kuta [ \\\ ] prikazuje se NKS3). U mozaiku staništa s 2 stanišna tipa, oba stanišna tipa zauzimaju više od 15% površine, a prvi stanišni tip (NKS1) je zastupljeniji od drugog (NKS2) u istom poligonu. U mozaiku staništa s 3 stanišna tipa, sva 3 stanišna tipa zauzimaju više od 15% površine. Prvi stanišni tip (NKS1) je najzastupljeniji, zatim slijedi drugi (NKS2), dok je treći stanišni tip (NKS3) najmanje zastupljen.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 44 od 81

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr cesta i putova, a mjestimično zauzimaju i velike površine na površinama napuštenih pašnjaka.

E. Šume Cjelokupna šumska vegetacija, gospodarena ili negospodarena, prirodna ili antropogena (uključujući i šumske nasade), zajedno s onim razvojnim stadijima koji se po flornom sastavu ne razlikuju od stadija zrelih šuma, a fizionomski pripadaju "šikarama" u širem smislu. I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina Mozaici kultiviranih površina – Mozaici različitih kultura na malim parcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne i poluprirodne vegetacije. Ovaj se tip koristi ukoliko potrebna prostorna detaljnost i svrha istraživanja ne zahtijeva razlučivanje pojedinih specifičnih elemenata koji sačinjavaju mozaik. Sukladno tome, daljnja raščlamba unutar ovoga tipa prati različite tipove mozaika prema zastupljenosti pojedinih sastavnih elemenata.

Tablica 3.2.8.1.-1. Ugroženi i rijetki stanišni tipovi od nacionalnog i europskog značaja potencijalno zastupljeni na području unutar pojasa 250 m od obuhvata zahvata (prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14))

Ugroženi i rijetki stanišni tipovi od nacionalnog i europskog značaja potencijalno zastupljeni na promatranom obuhvatu Stanišni tip (prema Karti Kod i naziv nešumskih staništa) stanišnog tipa NATURA BERN HRVATSKA prema NKS-u ** C.2.3. Mezofilne C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., unutar klase Mezofilne livade livade Srednje C.2.3.2.3., C.2.3.2.4. i nalaze se rijetke C.2.3.2. košanice Srednje Europe C.2.3.2.7. = 6510; i ugrožene Europe C.2.3.3. = 6520 zajednice E. * Šume * prema Karti nešumskih staništa RH (2016) stanišni tip E. Šume nije detaljnije klasificiran na niže klase, stoga ovdje nisu navođeni svi ugroženi i rijetki stanišni tipovi unutar klase E. Šume ** svaki navedeni stanišni tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 45 od 81

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.8.1.-1. Stanišni tipovi na široj lokaciji zahvata (ENVI portal okoliša, kolovoz 2020.)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 46 od 81

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.8.2. Zaštićena područja

Prema izvodu iz karte zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske (ENVI portal okoliša, kolovoz, 2020.), sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19), najbliže zaštićeno područje planiranom zahvatu je Park oko dvorca u Donjem Oroslavju na udaljenosti oko 2,5 km od zahvata. (Tablica 3.2.8.2.-1.)

Tablica 3.2.8.2.-1. Zaštićena područja prirode na širem području zahvata

Godina Ukupna Udaljenost od KATEGORIJA ZAŠTITE NAZIV PODRUČJA zaštite površina zahvata (km) Spomenik parkovne Oroslavje Donje – Park 1 1965. 5 ha 2,5 arhitekture oko dvorca

Oroslavje Donje – Park oko dvorca Najbliže zaštićeno područje prirode nalazi se na području grada Oroslavja koji je na udaljenosti većoj od 500 m od lokacije zahvata, dakle izvan zone izravnih i neizravnih utjecaja. Park oko Dvorca Donje Oroslavje od lokacije zahvata udaljen je oko 2,5 km južno, zajedno s dvorcem zauzima značajno mjesto među baroknim spomenicima Hrvatskog zagorja.

Slika 3.2.8.2.-1. Izvod iz karte zaštićenih područja (ENVI portal okoliša, kolovoz 2020.)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 47 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.8.3. Ekološka mreža

Prema izvodu iz karte ekološke mreže (ENVI portal okoliša, kolovoz 2020.), na lokaciji zahvata, kao ni na udaljenosti od 2 km od zahvata, ne nalaze se područja ekološke mreže. Najbliža područja ekološke mreže nalazi se na udaljenosti od 5 km od zahvata - područje očuvanja značajno za sve vrste i stanišne tipove (POVS) HR2000583 Medvednica.

Slika 3.2.8.3.-1. Izvod iz karte ekološke mreže (ENVI portal okoliša, kolovoz 2020.)

3.2.9. Krajobrazne značajke

Krajobraz i potrebu njegove zaštite kroz procjenu utjecaja na okoliš određuju kako međunarodni (Europska konvencija o krajobrazu) tako i nacionalni dokumenti prostornog uređenja (Strategija i Program prostornog uređenja RH) te legislativa zaštite okoliša. Krajobraz se ne može razmatrati na osnovi pojedinačnih sastavnica već samo kao prostorno-ekološka, gospodarska i kulturna cjelina. Krajobraznom regionalizacijom u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, s obzirom na prirodna obilježja izdvojeno je šesnaest osnovnih krajobraznih jedinica. Lokacija zahvata pripada krajobraznoj jedinici Sjeverozapadna Hrvatska (Slika 3.2.9.-1).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 48 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

3.2.9.-1. Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, Bralić, 1995., (modificirano: Vita projekt)

Sjeverozapadnu Hrvatsku karakterizira krajobrazno raznolik prostor s dominacijom brežuljaka („prigorja“ i „zagorja“) kojega okružuju šumovita peripanonska brda (Kalnik, Ivanščica, Medvednica i dr.). Naglasci, odnosno vrijednosti i identitet obilježeni su slikovitim rebrastim reljefom, uglavnom kultiviranim, a na toplijim ekspozicijama vrlo često obilježje krajolika predstavljaju vinogradi. Šumoviti brdski masivi u okruženju naglašeno kontrastiraju obrađenim brežuljcima. Vidljivu degradaciju krajobraza čini neprikladna gradnja stambenih objekata, prometna mreža i pretjerano geometrijska regulacija potoka. Lokacija zahvata nalazi se unutar neobrađenog područja zaraslog u grmoliku i drvenastu vegetaciju (različiti stadiji šumske vegetacije) koju okružuje široki prostor obrađivanog

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 49 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr poljoprivrednog zemljišta s jakim antropogenim utjecajem (pruga, autocesta te izgrađeni objekti gospodarske zone). Smještaj lokacije očituje se u manjoj vizualnoj izloženosti zahvata iz okolnih naselja i prometnica, koja se dodatno smanjuje s udaljenošću od lokacije, a pri tome veliki utjecaj ima i zapuštenost/sukcesijski karakter okolice. S obzirom na prikazani način korištenja zemljišta taj se predio može definirati kao ruralni krajobraz izraženih antropogenih utjecaja koji se po kvaliteti biofizičke strukture uklapa u okolno područje sličnih karakteristika.

3.2.10. Šumarstvo

Niži gorski pojas prostora Grada Zaboka obilježavaju čiste, bazične i kisele bukove šume, a uz bukvu pridolaze javor mliječ i gorski javor. Od grmlja u tim šumama pretežito rastu: božikovina, vazdazeleni likovac, crvena bazga, planinska kozja krv i širokolisna kurika. Osnovna obilježja, brdskog pojasa, su hrastove i grabove šume na neutralnim i slabo kiselim tlima. Na kiselim tlima dolaze šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena. U ovom području raširen je bagrem, koji raste na gotovo svim tlima (osim mokrim), a pogodan je za pošumljavanje strmijih terena, jer dobro sprječava klizanja tla. Uz hrast kitnjak i pitomi kesten u ovom području rastu još: divlja trešnja, klen, gorski javor, poljski brijest, velelisna lipa. Od grmlja: lijeska, obična kurika, obični likovac, bijeli glog, crveni glog, kalina i svib. U dolinama duž vodotoka visoka razina podzemne vode uvjetuje rast vegetacije hidrofilnih obilježja. Tu se susreću najčešće elementi šumske zajednice johe i hrasta lužnjaka s poljskim jasenom, inače uobičajene u poplavnim područjima nizinskih rijeka panonskog područja. Kao i u gorskom pojasu Grada Zaboka i u ovom njenom dijelu šume su gotovo u cijelosti potisnute, a njihova su staništa zamijenjena ratarskim kulturama, dolinskim i močvarnim livadama, a znatnim dijelom su i izgrađena. Dolinske se livade koriste kao travnjaci ili se pretvaraju u oranice. Duž vodotoka mogu se naći manji jošici, vrbici i topolici.

Sukladno podacima Hrvatskih šuma šire područje zahvata na kojem se nalaze šume u državnom vlasništvu pripadaju Gospodarskoj jedinici Stubičko prigorje, dok šume koje se nalaze u privatnom vlasništvu na širem području zahvata pripadaju Gospodarskoj jedinici Dubrovčan-Špičkovina. Zastupljenost šumskih zajednica na području gospodarske jedinice Stubičko prigorje prikazana je u tablici 2.3.10.-1.

Tablica 2.3.10.-1. Zastupljenost šumskih zajednica na području gospodarske jedinice Stubičko podgorje

Na lokaciji izgradnje sunčane elektrane Zabok ne nalaze se šumske zajednice (Slika 2.3.10.-1).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 50 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 2.3.10.-1. Prikaz šumskih staništa u odnosu na lokaciju zahvata (Izvor: http://javni-podaci.hrsume.hr/)

3.2.11. Poljoprivreda

Poseban problem regije, za učinkovitu poljoprivrednu proizvodnju, predstavlja mala veličina zemljišnog posjeda po gospodarstvu i rasparceliranost poljoprivrednog zemljišta. Ukupno je na području županije 145.295 parcela, tako da svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo posjeduje u prosjeku 5,25 parcela lociranih na raznim stranama. Prosječna veličina posjeda je 2,16 ha, dok je veličina korištenog poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu 1 ha. Prema podacima zadnjeg popisa poljoprivrede, na području Županije ima svega 21 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s više od 20 ha zemljišta. Poljoprivredna proizvodnja Krapinsko-zagorske županije većim je dijelom u funkciji proizvodnje za vlastite potrebe. Najznačajnija je proizvodnja mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja, voća, povrća, vina, žita i dr. Ratarstvo je, prvenstveno, u funkciji proizvodnje stočne hrane. Od ratarskih kultura zastupljene su pšenica, kukuruz, lucerna i krumpir, a prinosi su niži od državnog prosjeka zbog konfiguracije terena. Postoji tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina čemu pogoduju reljef i klima. Voćarstvo je slabije razvijeno, a prevladavaju ekstenzivni voćnjaci. Poljoprivredna proizvodnja obavlja se na poljoprivrednim gospodarstvima koja mogu djelovati kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG), obrt, trgovačko društvo ili zadruga, ako su registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

Uvidom u ARKOD sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta, vidljivo je da se planirana lokacija izgradnje SE Zabok dijelom nalazi na području pod oranicama, livadama i pašnjacima (Slika 3.2.11.-1) .

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 51 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Slika 3.2.11.-1. Izvadak iz ARKOD preglednika (Izvor: http://preglednik.arkod.hr)

3.2.12. Lovstvo

Na području Grada Zaboka djeluje Lovačko društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači „Trčka“ u županijskom zajedničkom lovištu broj II/117 koje se proteže na 3107 ha. Od vrsta krupne lovne divljači na području Županije obitavaju srna obična (Capreolus capreolus), svinja divlja (Sus scrofa), jelen obični (Cervus elaphus) i jelen lopatar (Dama dama).

Od sitne pernate divljači obitavaju: fazan-gnjetlovi (Phasianus sp.), patka divlja gluhara (Anas platyrhynchos), trčka skvržulja (Perdix perdix), prepelica pućpura (Coturnix coturnix), šljuka bena (Scholopax rusticola), golub divlji grivnjaš (Columba palumbus), vrana siva (Corvux cornix), vrana gačac (Corvus frugilegus), čavka zlogodnjača (Coloeus monedula), svraka (Pica pica) i šojka kreštalica (Garrulus glandarius). Sitnu dlakavu divljač čine: zec obični (Lepus europaeus), jazavac (Meles meles), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), lisica (Vulpes vulpes), lasica mala (Mustela nivalis), tvor (Mustela putorius), čagalj (Canis aureus) i mačka divlja (Felis silvestris).

3.2.13. Kulturna baština

Planirani zahvat nalazi se na krajnjem južnom dijelu grada Zaboka kod naselja Lug Zabočki. U nastavku su prikazana zaštićena kulturna dobra prema Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske u gradu Zaboku i okolici (Tablica 3.2.10.-1.).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 52 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Na području planiranog zahvata ne nalaze se zaštićena kulturna dobra, a najbliže dobro nalazi se na udaljenosti od 700 m i odnosi se na pojedinačno kulturno dobro, Crkvu Sv.Jelene Križarice.

Tablica 3.2.10.-1. Kulturna dobra na području grada Zaboka (Registar kulturnih dobara, kolovoz 2020.) Oznaka Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra dobra

Z-2086 Lovrečan Dvorac Lovrečan Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-4109 Zabok Dvorac Bračak Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2229 Zabok Dvorac Gredice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2498 Zabok Crkva Sv.Jelene Križarice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-2100 Grabovec Crkva Sv.Antuna Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1906 Mirkovec Dvorac Mirkovec Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Na izvodu iz kartografskog prikaza 3.1. Zaštićena nepokretna kulturna dobra Prostornog plana uređenja Grada Zaboka, u neposrednoj blizini lokacije zahvata nalazi se objekt arheološkog lokaliteta, lokalitet Sv.Jelene i Martina. Provjerom s nadležnim Konzervatorskim uredom u Krapini, utvrđeno je da se navedeni lokalitet u stvarnosti ne nalazi na prikazanoj lokaciji, već se radi o Crkvi sv. Jelene Križarice koja se nalazi u centralnom dijelu Zaboka.

3.2.14. Stanovništvo

Grad Zabok prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 8.994 stanovnika. Zabok se sastoje od 17 naselja. Samo naselje Zabok prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 2.714 stanovnika i predstavlja naselje s najviše stanovnika, dok je naselje s najmanje stanovnika (ukupno 21) Bračak.

Grad Zabok ima gotovo kontinuirani porast broja stanovnika do 1857. godine. U razdoblju od 1857. do 1991.g. došlo je do značajnog porasta broja stanovnika, nakon čega porast broja stanovnika počinje stagnirati i opadati. U razdoblju od 1991. do 2011. došlo je do smanjenja broja stanovništva. Uzrok tome može biti ruralni egzodus, odnosno iseljavanje stanovništva iz sela u gradove ili inozemstvo.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 53 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

10000 9394 9365 1857 9002 8994 9000 8696 1869 1880 8000 7583 1890 6852 6990 7000 1900 6025 1910 6000 5558 5422 1921 4978 5000 4664 1931

4086 1948 4000 3706 1953 3195 3000 1961 1971 2000 1981 1991 1000 2001 0 2011 Kretanje broja stanovnika po mjerenim godinama 1857.-2011.

Slika 3.2.11-1. Kretanje broja stanovnika za grada Zaboka, 1857.-2011., izvor: DZS

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 54 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

4. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 4.1. Utjecaji tijekom izgradnje i korištenja 4.1.1. Zrak

Tijekom izgradnje Tijekom izvođenja građevinskih radova doći će do povećane emisije čestica prašine u zrak uslijed rada strojeva, vozila i opreme. Moguće onečišćenje je privremenog i kratkotrajnog karaktera, ograničeno na vrijeme izvođenja radova i lokaciju samog zahvata. Nakon prestanka radova negativni utjecaj na zrak će nestati, bez trajnih posljedica na kvalitetu zraka. Tijekom izvođenja radova doći će i do emisije ispušnih plinova od rada vozila, strojeva i opreme (ugljikov monoksid CO, dušikovi oksidi NOx, sumporov dioksid SO2 i plinoviti ugljikovodici). Ovaj utjecaj na zrak također je privremenog i kratkotrajnog karaktera bez trajnih posljedica na kvalitetu zraka. Tijekom korištenja Radom sunčanih elektrana ne proizvode se staklenički plinovi i ne nastaju emisije onečišćujućih tvari u zrak. S obzirom na tehnologiju dobivanja električne energije iz pretvorbe energije sunca, bez korištenja nekih od neobnovljivih izvora električne energije, negativnog utjecaja na kvalitetu zraka neće biti. Zahvat će generalno imati pozitivan utjecaj za zrak budući da se smanjuje potrošnja električne energije iz postrojenja na fosilna goriva.

4.1.2. Klimatske promjene 4.1.2.1. Utjecaj zahvata na klimatske promjene

Rad građevinskih strojeva, vozila i opreme tijekom izgradnje uzrokovat će određene emisije stakleničkih plinova. No, s obzirom na procijenjeni obujam radova, utjecaj na emisiju stakleničkih plinova neće biti značajan.

S obzirom na cijeli životni vijek jedne sunčane elektrane i CO₂ neutralnost fotonaponskih sustava nužno je spomenuti proizvodnju materijala za izradu fotonaponskih ćelija. Proces dobivanja monokristaličnih modula koristeći silicij energetski je vrlo zahtjevan proces. Ali ako usporedimo utjecaje ostalih elektrana na neobnovljive izvore energije, sunčane elektrane nemjerljivo manje opterećuju okoliš pa time i nemaju značajan utjecaj na klimatske promjene. 4.1.2.2. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Utjecaj klimatskih promjena na planiranu izmjenu zahvata tijekom korištenja procijenjen je na temelju metodologije opisane u Smjernicama Europske komisije; Smjernice za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene (Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient). Tijekom razvoja projekta, može se primijeniti sedam modula (jedinstvene metodologije) iz paketa alata za jačanje otpornost na klimatske promjene:

• Modul 1: Analiza osjetljivosti (SA) • Modul 2a i 2b: Procjena izloženosti (EE) • Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti (VA)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 55 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

• Modul 4: Procjena rizika (RA) • Modul 5: Identifikacija mogućnosti prilagodbe (IAO) • Modul 6:Procjena mogućnosti prilagodbe (AAO) • Modul 7: Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP)

MODUL 1: Utvrđivanje osjetljivosti projekta na klimatske promjene (SA)

U Tablici 4.1.2.2.-1. ocijenjena je osjetljivost planiranog zahvata na klimatske uvjete kroz teme osjetljivosti.

Tablica 4.1.2.2.-1. Osjetljivost planiranog zahvata na klimatske uvjete Klimatska osjetljivost: ZANEMARIVA UMJERENA VISOKA

Sunčana elektrana

područja utjecaja klimatskih promjena

broj tema vezana za osjetljivost situ

Izlaz Izlaz

energija) energija)

panelima)

(električna (električna

sa solarnim sa solarnim

Postrojenja i i Postrojenja

(konstrukcija (konstrukcija

procesi in procesi Ulaz (sunčeva (sunčeva Ulaz

1 postupni porast temp. zraka

povišenje ekstremnih temp. 2 zraka

postupna promjena količine 3 oborina

promjena ekstremne količine 4 oborina

5 prosječna brzina vjetra

6 maksimalna brzina vjetra

7 vlažnost

8 sunčevo zračenje

9 oluje

10 erozija tla

11 klizišta/nestabilnost tla

12 urbani toplinski otoci

13 poplave

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 56 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

MODUL 2: Procjena izloženosti opasnostima koje su vezane za klimatske promjene (EE) Ovim modulom procjenjuje se izloženost zahvata i relevantne imovine opasnostima koje su vezane za klimatske uvjete na lokaciji (ili lokacijama) na kojima će zahvat biti izveden. Sastoji se od modula 2a (procjena izloženosti u odnosu na osnovicu / promatrane klimatske uvjete) i modula 2b (procjena izloženosti budućim klimatskim uvjetima).

U Tablici 4.1.2.2.-2. prikazana je procjena izloženosti lokacije zahvata u odnosu na osnovicu/promatrane (Modul 2a) i budućim klimatskim uvjetima (Modul 2b).

Tablica 4.1.2.2.-2. Izloženost lokacije u odnosu na osnovicu/promatrane (Modul 2a) i budućim klimatskim uvjetima (Modul 2b).

tema vezana za Modul 2a: procjena izloženosti lokacije u odnosu na Br Modul 2b: procjena izloženosti lokacije budućim klimatskim uvjetima osjetljivost osnovicu/promatrane klimatske promjene Prema rezultatima RegCM-a za područje Hrvatske, srednjak ansambla Lokacija predmetnog zahvata, prema Koppenovoj klimatskoj simulacija upućuje na povećanje temperature zraka u oba razdoblja i u regionalizaciji pripada području umjereno toplo vlažne klime s svim sezonama. Amplituda porasta veća je u drugom nego u prvom postupni porast toplim ljetom, Cfb (klima bukve). Ljeta su nešto svježija, tj. razdoblju, ali je statistički značajna u oba razdoblja. Povećanje srednje temperatura srednja srpanjska temperatura zraka niža je od 22 ⁰C, a srednja dnevne temperature zraka veće je ljeti (lipanj-kolovoz) nego zimi zraka (povišenje temperatura siječnja iznosi od 0 do -3 ⁰C. (prosinac-veljača). 1 prosječnih Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz sa srednjom mjesečnom Prema rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit, u temperatura temperaturom od 21,9 ⁰C (srpanj), a najhladniji je siječanj sa razdoblju do 2040. godine na širem području zahvata može se očekivati zraka) srednjom mjesečnom temperaturom od 0,5 ⁰C (srednja mjesečna porast srednje godišnje temperature zraka od 1 do 1,5 ºC u odnosu na temperatura zraka za razdoblje od 1861. do 2018. godine, referentno razdoblje (1971.-2000.). U razdoblju od 2041. do 2070. meteorološka postaja Zagreb-Grič) očekivani porast srednje temperature zraka u odnosu na referentno razdoblje kreće se od 1,5 do 2,5 ºC. Srednja godišnja temperatura iznosi oko 10 ºC. Najviša izmjerena temperatura zraka u Zaboku zabiljažena je 8.kolovoza 2013., a Prema rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC, VELEbit, u povišenje iznosila je 40,8 ºC. Apsolutna minimalna temperatura zraka razdoblju do 2040. godine na širem području zahvata može se očekivati ekstremnih zabilježena je 26. siječnja 2000., a iznosila je -22,7 ºC. Apsolutna 2 porast srednje godišnje maksimalne temperature zraka između 1 i 1,2 temperatura minimalna temperatura zraka 7 mjeseci u godini se nalazi ispod 0 ºC. U razdoblju od 2041. do 2070. očekivani porast kreće se od 1,9 do zraka ºC. Zbog toga su moguća duga razdoblja s mrazom. Lipanj, srpanj 2,2 ºC. i kolovoz imaju najveću temperaturu. U rujnu ona počinje opadati sve do siječnja. U veljači se temperatura opet počinje povećavati. postupna Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu. Često se promjena javljaju godine s malim brojem dana sa snježnim pokrivačem i s Prema rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit, u količine oborine malim količinama snijega. Prosječno godišnje padne 941 mm razdoblju do 2040. godine na širem području zahvata može se očekivati 3 (promjena padalina. Mjeseci s najmanje padalina su veljača i ožujak, a smanjenje srednje godišnje količine oborine -5% . U razdoblju od 2041. prosječne mjeseci s najviše padalina su svibanj, lipanj i srpanj. Povoljna do 2070. očekivano je povećanje do 5%. količine oborine) okolnost je to što najviše ljetne temperature prati i najveća

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO- ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 57 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

količina padalina. Za vegetaciju je povoljno što u najtoplijem dijelu godine ima najviše padalina.

Prema rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit, u Javljaju se dva maksimuma padalina: primarni u srpnju (100.0 promjena razdoblju do 2040. godine na širem području zahvata ne očekuje se mm) i sekundarni u studenome (93.0 mm). To su razdoblja 4 ekstremne povećanje broja dana s oborinom većom od 10 mm/h. U razdoblju od najčešćih prolazaka ciklona s polazne fronte preko naših krajeva. količine oborina 2041. do 2070. očekivano povećanje u proljeće i jesen iznosi do 0,3 Izrazito sušnih razdoblja u godini nema. dana. Vjetrovi pušu tijekom cijele godine. Područje grada Zaboka je blago vjetrovito. Vjetrovi su pretežno lokalnog značenja i češće se javljaju u smjeru sa zapada na istok nego meridijalnim smjerovima. Osobito je vjetrovita Veternica preko čije grbine Prema rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit, u prosječna brzina 5 struje zračne mase iz sjeverne dravske nizine kroz kamenolomnu budućim razdobljima na širem području zahvata može se očekivati vjetra sutjesku Očure prema kotlinastom ulegnuću porječja Krapine, što blago, gotovo zanemarivo povećanje srednje godišnje brzine vjetra. zahvaća i Grad Zabok. Zahvaljujući tome i blizini rijeke Krapine nizinsko područje Grada Zaboka podložno je čestim i izrazitim maglama.

Maksimalne jačine vjetrova su od 6–9 Beauforta, a najjači su Prema rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit, u maksimalna 6 zimski vjetrovi od kasne jeseni do početka proljeća. budućim razdobljima može se očekivati blago, gotovo zanemarivo brzina vjetra povećanje maksimalne brzine vjetra.

Relativna vlaga zraka je u skladu s toplinskim osobinama kraja, s tek nešto nadprosječnim rasporedom relativne vlage koja iznosi Nema podataka o predviđenim promjenama vlažnosti zraka na lokaciji 7 vlažnost od 75 – 80 %. Magle se pojavljuju najčešće u jesenjim i zimskim zahvata. mjesecima. Prosječno trajanje osunčavanja na najbližoj mjernoj postaji sunčevo 8 (Zagreb-Grič) u razdoblju od 1861.-2018. iznosi maksimalno Očekuje se lagano povećanje sunčevog zračenja. zračenje 280.2 sati u srpnju, a minimalno 51.0 sat u prosincu. Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/sek odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima. Prema rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit, u Krapinsko-zagorska županija nalazi se u kontinentalnom dijelu 9 oluje budućim razdobljima može se očekivati blago, gotovo zanemarivo Hrvatske. Taj dio Hrvatske ima olujna nevrjemena koja uzrokuju povećanje maksimalne brzine vjetra. materijalne štete najčešće se olujno nevrijeme javlja u vremenskim situacijama s pojavom oblaka jakog vertikalnog razvoja uz olujni vjetar, kao i uz veliku količinu oborine koja je kratkog trajanja, a ponekad i tuču.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO- ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 58 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Prema Prethodnoj procjeni potencijalnog rizika od erozije U slučaju povećanja ekstremnih oborina može se povećati rizik od 10 erozija tla (Hrvatske vode, 2015), zahvat se nalazi na području gdje postoji pojave erozije. Budući da je vjerojatnost za povećanje ekstremnih mali potencijalni rizik od erozije. oborina zanemariva, ne očekuje se niti povećanje rizika od erozije. Prema Prostornom planu Krapinsko-zagorske županije, lokacija Uslijed povećanja ekstremnih oborina može se povećati i opasnost od klizišta / 11 zahvata se ne nalazi na području na kojem je moguća pojava pojave klizišta na kosim padinama. Klizišta mogu nastati i kao štetne nestabilnost tla klizišta. posljedice u slučaju potresa.

urbani toplinski Zahvat se nalazi pored urbanog naselja za koje postoji mogućnost 12 Nema dostupnih podataka. otoci pojave urbanih toplinskih otoka. Ne očekuje se povećanje opasnosti od poplava budući da se ne Zahvat se nalazi na području na kojem u jednom dijelu postoji 13 poplave očekuje povećanje ekstremnih količina oborina, dok se očekuje opasnosti od pojavljivanja poplava visine vode do 0,5 m. smanjenje prosječnih količina.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO- ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 59 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

MODUL 3: Procjena ranjivosti Ranjivost (V) se računa na sljedeći način: V = S x E gdje je S osjetljivost, a E izloženost koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazana je u Tablici 4.1.2.2.-3.

Tablica 4.1.2.2.-3. Razina ranjivosti

Izloženost lokacije zahvata (Modul 2a i 2b)

Ne postoji Srednja Visoka Osjetljivost Ne postoji zahvata Srednja (Modul 1) Visoka Razina ranjivosti

Ne postoji Srednja Visoka

U Tablici 4.1.2.2.-4. je prikazana analiza ranjivosti s obzirom na osnovicu/promatrane klimatske uvjete (Modul 3a) i s obzirom na buduće klimatske uvjete (Modul 3b) dobivene na temelju rezultata analize osjetljivosti na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (Modul 1) i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2a i 2b).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 60 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Tablica 4.1.2.2.-4. Analiza ranjivosti

Sunčana elektrana Sunčana elektrana Sunčana elektrana OSJETLJIVOST RANJIVOST – Modul RANJIVOST – Modul

Modul 1 3a 3b

situ

tema vezana br.

za osjetljivost

IZLOŽENOSTModul 2a

IZLOŽENOSTModul 2b

Ulaz (sunčevaUlaz energija) (sunčevaUlaz energija) (sunčevaUlaz energija)

Izlaz Izlaz (električnaenergija) Izlaz (električnaenergija) Izlaz (električnaenergija)

Postrojenja i procesiin situ Postrojenja i procesiin Postrojenja i procesiin situ

(konstrukcijasasolarnim panelima) (konstrukcijasasolarnim panelima) (konstrukcijasasolarnim panelima)

postupni 1 porast temp. zraka povišenje 2 ekstr. temp. zraka postupna 3 promjena količine ob. promjena 4 ekstremne količine ob. prosječna 5 brzina vjetra maksimalna 6 brzina vjetra 7 vlažnost sunčevo 8 zračenje 9 oluje

10 erozija tla klizišta/nestabi 11 lnost tla urbani 12 toplinski otoci 13 poplave

ne postoji ne postoji RANJIVOST = OSJETLJIVOST srednja IZLOŽENOST srednja IZLOŽENOST x velika velika OSJETLJIVOST

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 61 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

MODUL 4: Procjena rizika Procjena rizika temelji se na analizi ranjivosti (Moduli 1-3), a fokusira se na identifikaciji rizika i prilika vezanih za osjetljivost projekta koje su ocijenjene kao „visoke“ te i na ranjivost projekta koje su ocijenjene kao „srednje“. Rizik (R) je definiran kao kombinacija vjerojatnosti pojave događaja i posljedice povezane sa tim događajem, a računa se prema sljedećem izrazu: R = P x S gdje je P vjerojatnost pojavljivanja, a S jačina posljedica pojedine opasnosti koja utječe na zahvat. Vjerojatnost pojavljivanja i jačina posljedica ocjenjuju se prema ljestvici za bodovanje s pet kategorija (Tablice 4.1.2.2.-5. i 4.1.2.2.-6.). Ozbiljnost utjecaja klimatskih uvjeta (posljedica) je prvi kriterij koji se procjenjuje, nakon čega se procjenjuje mogućnost utjecaja klime (vjerojatnost) gdje se određuje koliko je vjerojatno da će neka posljedica nastupiti u određenom razdoblju (npr. tijekom vijeka trajanja projekta).

Tablica 4.1.2.2.-5. Ljestvica za procjenu vjerojatnosti opasnosti

1 2 3 4 5 Srednje Rijetko Malo vjerojatno Vjerojatno Gotovo sigurno vjerojatno S obzirom na Incident se već Vrlo je vjerojatno Vjerojatnost sadašnja prakse i Vjerojatno je da dogodio u da će se incident incidenta je vrlo procedure, malo je će se incident sličnoj zemlji ili dogoditi, možda i mala vjerojatno da će se dogoditi okruženju nekoliko puta. incident dogoditi ILI Godišnja Godišnja Godišnja Godišnja Godišnja vjerojatnost vjerojatnost vjerojatnost vjerojatnost vjerojatnost incidenta iznosi incidenta iznosi incidenta iznosi incidenta iznosi incidenta iznosi 5% 20% 50% 80% 95%

Tablica 4.1.2.2.-6. Ljestvica za procjenu opsega posljedica opasnosti

1 2 3 4 5 Beznačajna Manja Srednja Znatna Katastrofalna Štetan događaj Ozbiljan događaj Utjecaj se Kritičan događaj koji se može koji zahtijeva Katastrofa koja može može koji zahtijeva neutralizirati dodatne hitne uzrokovati prekid neutralizirati izvanredne ili primjenom mjera mjere koje rada ili pad mreže / kroz hitne mjere koje koje osiguravaju osiguravaju nefunkcionalnost uobičajene osiguravaju kontinuitet kontinuitet imovine aktivnosti kontinuitet poslovanja poslovanja

Rezultati bodovanja jačine posljedice i vjerojatnosti za svaki pojedini rizik iskazuju se prema klasifikacijskoj matrici rizika (Tablica 4.1.2.2.-7.). U Tablici 4.1.2.2.-8. prikazana je procjena rizika, a u Tablici 4.1.2.2.-9. obrazloženje rizika.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 62 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Tablica 4.1.2.2.-7. Klasifikacijska tablica rizika

Vjerojatnost Malo Srednje Gotovo Rijetko Vjerojatno opasnosti vjerojatno vjerojatno sigurno Opseg posljedica 1 2 3 4 5 pojavljivanja Beznačajna 1 1 2 3 4 5

Manja 2 2 4 6 8 10

Srednja 3 3 6 9 12 15

Znatna 4 4 8 12 16 20

Katastrofalna 5 5 10 15 20 25

Razina rizika Zanemariv rizik Nizak rizik Umjeren rizik Visok rizik Ekstremno visok rizik

Tablica 4.1.2.2.-8. Procjena razine rizika

Vjerojatnost Malo Srednje Gotovo Rijetko Vjerojatno opasnosti vjerojatno vjerojatno sigurno Opseg 1 2 3 4 5 posljedica pojavljivanja Beznačajna 1 2

Manja 2 4

Srednja 3 6,9 8,13

Znatna 4

Katastrofalna 5

Rizik br. Opis rizika Razina rizika 4 Promjena ekstremne količine oborina Nizak rizik 6 Maksimalna brzina vjetra Nizak rizik 8 Sunčevo zračenje Umjeren rizik 9 Oluje Nizak rizik 13 Poplave Umjeren rizik

Na temelju izračunatih faktora rizika od klimatskih promjena koji se kreću od 2 do 9 (zanemariv do umjeren rizik), zaključuje se da nema potrebe za primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja kao niti provedbe daljnje analize varijanti i implementacije dodatnih mjera prilagodbe (moduli 5, 6 i 7). Tema za osjetljivost sunčevo zračenje ocijenjena je kao umjeren rizik za zahvat budući da je priroda zahvata takva da ovisi o sunčevom zračenju, no budući da se predviđa povećanje sunčevog zračenja, to je u kontekstu sunčane elektrane poželjna i pozitivna pojava.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 63 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

4.1.3. Vode

Tijekom izgradnje Utjecaj na vode moguć je prilikom izgradnje zahvata u slučaju incidenta, istjecanjem opasnih tvari (ulja, maziva, gorivo) iz strojeva i vozila na gradilištu. Opreznim i pažljivim rukovanjem mehaničkim strojevima i opremom te redovitim tehničkim pregledom i servisom istih, moguće je izbjeći negativan utjecaj. Također, do negativnog utjecaja može doći prilikom neadekvatnog odlaganja otpada. Poštivanjem svih propisa vezanih za gospodarenje otpadom, kao i pridržavanjem dobre graditeljske prakse i pažljivim izvođenjem radova, moguće je izbjeći negativan utjecaj na površinske i podzemne vode. U rubnom dijelu obuhvata zahvata nalazi se stalni vodotok, rijeka Krapina te manji vodotok Krapinica.S obzirom na sve ranije navedeno te na obujam i karakter zahvata, uz mjeru zaštite vodotoka i pravilnu organizaciju gradilišta, neće doći do značajnog negativnog utjecaja na vode. Tijekom korištenja Pri radu sunčane elektrane ne nastaju tehnološke otpadne vode niti se predviđa korištenje vode. Oborinske vode sa solarnih panela smatraju se čistima te se ispuštaju neposredno s panela u okolni teren. Temelj planiranih trafostanica osigurava prihvat transformatorskog ulja kod eventualne havarije čime se sprječava onečišćenje podzemnih voda te također štiti od eventualnog plavljenja stoga ono neće imati negativan utjecaj na rad trafostanice. Prema Izvješću o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije od 2011-2015. godine (Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, 2016.), na rijeci Krapini dolazi do plavljenja poljoprivrednih površina gotovo na cijelom toku. U pogledu obrane od poplava najugroženija je industrijska zona grada Zaboka (u blizini izgradnje Sunčane elektrane Zabok). Važno je napomenuti da se na području Krapinsko- zagorske županije poplave dosad nisu javljale u razmjerima u kojima bi ugrožavale stanovništvo, u smislu da se stanovništvo mora evakuirati i zbrinjavati na sigurne lokacije, odnosno da bi bilo životno ugroženo. Da bi se ostvarila bolja zaštita od poplava koriste se građevinske mjere koje uključuju izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina (nasipa, stepenica, obaloutvrda i sl.), obavljanje svih potrebnih radnji za održavanje postojećih vodotoka i kanala te negrađevinske mjere koje uključuju provedbu mjera iz planova obrane od poplava,praćenje i prognoziranje hidrometeoroloških pojava, operativna obrana poplava, izrada karata rizika i sl.. Prema kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora, 3.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju prostora Prostornog plana uređenja Grada Zaboka, lokacija zahvata se nalazi na poplavnom području i na području gdje prolazi mreža kanala. Prema karti opasnosti od poplava zahvat se djelomično nalazi na području s velikom vjerojatnošću poplavljivanja gdje dubine vode mogu iznositi najviše do 0,5 m. S obzirom na dosadašnje slabe razmjere plavljenja lokacije zahvata, može se pretpostaviti da će i u budućem razdoblju biti tako. Ako do plavljenja i dođe, ono će biti visine vode do 0,5 m. S obzirom da se fotonaponski moduli postavljaju tako da je donji rub modula na visini minimalno 0,5 m od zemlje, ne očekuje negativan utjecaj poplavnih voda na panele.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 64 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Sve potrebne mjere zaštite i korištenja voda za predmetni zahvat već su definirane u ishođenim vodopravnim uvjetima koje prilažemo u Prilogu 3. S obzirom na sve navedeno, očekuje se da do negativnog utjecaja na vode tijekom korištenja zahvata neće doći.

4.1.4. Tlo

Tijekom izgradnje Tijekom izvođenja pripremnih i zemljanih radova kao što su uklanjanje vegetacije, kopanje temelja trafostanice, kopanje rova za polaganje podzemnih kabela i zatrpavanje nakon polaganja, privremenog odlaganja otpadnog materijala te prilikom kretanja radnika i mehanizacije po manipulativnim površinama doći će do privremene degradacije tla. Utjecaj na kvalitetu tla tijekom građenja bit će lokaliziran na prostor izgradnje sunčane elektrane. Utjecaj na tlo tijekom zemljanih, betonskih i montažnih radova moguć je uslijed akcidenata (istjecanje goriva, strojnog ulja, različitih otapala i sl.). Ovakvi utjecaji se ne očekuju u uvjetima normalnog funkcioniranja i pravilnog vođenja gradilišta, već samo kao akcidentne situacije, stoga se ovakva vrsta utjecaja smatra malo vjerojatnom. Ako do njih i dođe oni se svode na najmanju moguću i prihvatljivu razinu, korištenjem upijajućih materijala za sprečavanje širenja onečišćenja i spremnika za odlaganje iskopane onečišćene zemlje, odnosno pravilnom organizacijom građenja te nisu značajni. Slijedom svega navedenog, utjecaj na tlo tijekom građenja bit će privremen i lokaliziran na prostor izgradnje sunčane elektrane te sveden na minimum primjenom zakonskih propisa i dobre prakse. Tijekom korištenja Na prostoru za izgradnju sunčane elektrane doći će do trajnog gubitka tla. Neće biti uklonjeno i zauzeto tlo sa čitave površine, već s pojedinih lokacija kao što su površina za izgradnju trafostanica, potez ukopavanja kabela i temelja trafostanica. S obzirom na to da je lokacija zahvata pedološki okarakterizirana kao privremeno nepogodno za obradu (N-1) te da je tip tla močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana tla prisutan u većoj količini na širem području zahvata, predmetni utjecaj nije ocijenjen kao značajan. Do utjecaja na tlo može doći prilikom akcidentnih situacija, primjerice uslijed izlijevanja goriva ili ulja tijekom redovnih radova na održavanju postrojenja, ali njihova je vjerojatnost vrlo mala. Takve pojave se vrlo brzo uočavaju te učinkovito saniraju (npr. uporabom apsorbensa koji se adekvatno zbrinjava van lokacije zahvata putem ovlaštene osobe). Drugi utjecaji na tlo tijekom rada sunčane elektrane se ne očekuju. Pri radu fotonaponskih panela ne nastaju tehnološke otpadne vode. Temelj planiranih trafostanica osigurava prihvat transformatorskog ulja kod eventualne havarije čime se sprječava zagađenje tla.

4.1.5. Bioraznolikost

Tijekom izgradnje Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske, na području zahvata nalaze se sljedeći stanišni tipovi: A.2.3. Stalni vodotoci, A.2.4. Kanali, C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe, D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 65 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr vrbe, D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva, E. Šume, I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine i I.2.1. Mozaici kultiviranih površina. Od navedenih stanišnih tipova C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe i E. Šume pripadaju rijetkim i ugroženim stanišnim tipovima (Prilog II Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, NN 88/14).Stanište C.2.3.2. na lokaciji zahvata prisutno je kao pojedinačno i u mozaicima s kultiviranim nešumskim površinama i staništima s korovnom i ruderalnom vegetacijom, dok je stanište E. prisutno u mozaiku sa šikarama te također kultiviranim nešumskim površinama i staništima s korovnom i ruderalnom vegetacijom. U obuhvatu zahvata do gubitka staništa doći će samo na pojedinim površinama kao što su površina za izgradnju trafostanica, potez ukopavanja kabela te površine korištene za kretanje i smještaj mehanizacije i strojeva pri izgradnji zahvata. Tehnologija postavljanja FN modula je takva da nije potrebno uklanjanje prizemne vegetacije, dok će viša vegetacija (stabla i grmlje) biti uklonjena. FN moduli se postavljaju na nosače na određenoj visini, a redovi FN modula će biti razmaknuti jedni od drugih zbog izbjegavanja zasjenjenja što će omogućiti razvoj niske vegetacije. Na površinama ispod panela, na međuprostorima između redova panela te na površini iznad ukopanog kabela staništa će se s vremenom obnoviti. S obzirom na to da se radi o prostorno lokaliziranom utjecaju te da su predmetni stanišni tipovi relativno dobro rasprostranjeni u široj okolici zahvata, ali i na nacionalnoj razini, ne očekuje se značajan negativan utjecaj predmetnog zahvata u vidu gubitka staništa.

Prilikom izgradnje, na užem području zahvata, osim gubitka staništa uslijed zaposjedanja površine i uklanjanja vegetacije, može doći do uznemiravanja faune zbog prisutnosti ljudi i mehanizacije, buke i vibracije. Može se očekivati da će većina mobilnih vrsta napustiti lokaciju tijekom izgradnje. Ograničenjem radova isključivo na područje gradilišta te ne zadiranjem u okolna područja van zone građenja utjecaj će biti lokaliziran. Navedeni utjecaj privremenog je karaktera.

Na kontinentalnim travnjačkim staništima, poljoprivrednim površinama te malom i rascjepkanom šumskom staništu, staništima koja su prisutna na lokaciji zahvata, može se očekivati prisutnost kukaca, ptica te malih sisavaca i divljači. Lokacija zahvata dobrim je dijelom okružena antropogenim elementima kao što su autocesta, industrijska zona i oranice, stoga se na tom području ne očekuje velika bioraznolikost i značajna prisutnost strogo zaštićenih vrsta. Izgradnjom zahvata doći će do gubitka staništa i za očekivati je da će nakon završetka radova neke životinjske vrste i dalje koristiti to područje, dok će ga neke napustiti. S obzirom na postojeće stanje na području planiranog zahvata te na veličinu i karakter zahvata, utjecaj na faunu neće biti značajan.

Utjecaj na vegetaciju na širem području moguć je ponajprije u vidu pojačane prašine, a navedeni utjecaj je lokalan, privremen i niskog značaja.

Tijekom korištenja Izgradnjom zahvata doći će do zanemarivog trajnog gubitka dijela stanišnih tipova D.1.1.2. Vrbici pepeljaste i uškaste vrbe, D.1.2.1. Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva i E. Šume. Postavljeni moduli uzrokovat će ometanje prirodnog osvjetljenja i drenaže oborinskih voda te posljedično određenu promjenu stanišnih prilika

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 66 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr na lokaciji. Stoga, uslijed promjene stanišnih uvjeta nakon završetka radova u prizemnom sloju očekuje se formiranje novog staništa moguće izmijenjenih karakteristika u odnosu na zatečeno stanište na lokaciji. Postavljanje fotonaponskih panela predviđeno je na način da se izbjegavaju potpuna zasjenjenja tla tijekom čitavog dana te se može očekivati razvoj travnjačke vegetacije. Međutim, za normalnu uspostavu travnjačke vegetacije potrebno je provoditi održavanje mehaničkim metodama, a ne tretmanom herbicidima, budući da ono može imati negativne posljedice na biološku raznolikost i okoliš. Nakon izgradnje zahvata, budući da se radi o antropogeno utjecanom području, može doći do stvaranja uvjeta za širenje korovne i ruderalne vegetacije te invazivnih vrsta. Pri održavanju površina elektrane potrebno je također uklanjati navedene vrste, ukoliko se pojave, kako bi se osigurao razvoj prirodnih staništa. Uz prikladno navedeno održavanje površina, ne očekuje se negativan utjecaj zahvata na novo razvijenu vegetaciju i staništa tijekom korištenja. FN paneli imaju antirefleksivni sloj koji u značajnoj mjeri reducira refleksiju sunčevog zračenja te time smanjuje privid vodene površine čime će se izbjeći negativan utjecaj na ptice. Pojava trenutnih refleksija je moguća, posebice tijekom nižih upadnih kutova Sunčevih zraka, odnosno, pri izlasku ili zalasku Sunca. Međutim, treba uzeti u obzir da je refleksija vrlo nepoželjan efekt kod korištenja fotonaponskih modula, zbog smanjenja ulazne snage Sunčevog zračenja na površinu modula, stoga se već pri samom dizajnu i proizvodnji FN modula različitim metodama (posebni antirefleksijski materijali itd.) nastoji pojava refleksija svesti na najmanju moguću mjeru.

Tijekom korištenja sunčane elektrane, ne očekuju se nikakve akcidentne situacije, kao ni stvaranje buke, vibracija ili emisija tvari u zrak i vode zbog inertnosti ovog tipa postrojenja. 4.1.6. Zaštićena područja

Najbliže zaštićeno područje nalazi se na udaljenosti od 2,5 km od planiranog zahvata stoga se ne očekuje utjecaj na zaštićena područja. 4.1.7. Krajobraz

Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje predmetnog zahvata doći će do negativnog utjecaja na vizualne i boravišne vrijednosti krajobraza uslijed prisutnosti građevinskih strojeva, mehanizacije, materijala i pomoćne opreme. Time lokacija zahvata prirodnog karaktera poprima antropogene karakteristike (dok je krajobraz u širem kontekstu već antropogeniziran). Taj utjecaj je vremenski i prostorno ograničen te se, uz sanaciju površina gradilišta po završetku radova, ne ocjenjuje kao značajan. Tijekom korištenja Nakon izgradnje sunčane elektrane na lokaciji zahvata doći će do trajnih promjena u vizualnoj percepciji krajobraza, jer će postavljanjem fotonaponskih panela doći do unosa uzorka antropogenog karaktera izražene geometrijske forme, odnosno stvorit će se nove, pravilne površine koje se razlikuju od ostatka prostora. Promijenit će se vizualne i strukturne značajke krajobraza prilikom čega će najveći utjecaj imati fotonaponski paneli koji će se isticati horizontalnim zauzimanjem površine, bez vertikalnih isticanja pojedinih elemenata.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 67 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

U neposrednoj blizini zahvata već su prisutni antropogeni elementi kao što je autocesta A2, a posebno se ističu vertikale zgrada u industrijskoj zoni neposredno uz zahvat. Predmetna lokacija ne nalazi se unutar područja posebnih krajobraznih vrijednosti čime je vizualni potencijal ranjivosti ovakvih područja značajno manji nego područja osobitih krajobraznih vrijednosti. Planirana lokacija ne nalazi se na istaknutim reljefnim uzvisinama niti na posebno vizualno izloženoj lokaciji. Zbog toga svojom pojavom ne dominira u prostoru. Vidljivost zahvata ističe se iz zračne perspektive. Zahvat neće biti vidljiv iz centralnog dijela naselja, dok će mjestimično biti vizualno izložen iz rubnog područja naselja koje se nalazi uz autocestu kao i sa same autoceste.

S obzirom na postojeće krajobrazne vrijednosti, zadržavanje prirodne konfiguracije terena te sve gore navedeno, može se zaključiti da uz obnovu travnjačke vegetacije s vremenom na lokaciji zahvata, neće doći do značajnog negativnog utjecaja na krajobraz.

4.1.8. Šumarstvo

Sukladno podacima Hrvatskih šuma na i u blizini lokacije zahvata ne nalazi se šuma, stoga se ne očekuje utjecaj na šume.

4.1.9. Poljoprivreda

Uvidom u ARKOD sustav evidencije poljoprivrednog zemljišta, dio planirane lokacije zahvata nalazi se na parcelama uporabne oznake zemljišta označene kao oranice i livade. Ostatak dijela lokacije zahvata nalazi se unutar neobrađenog područja zaraslog u grmoliku i drvenastu vegetaciju. Lokaciju zahvata okružuje široki prostor obrađivanog poljoprivrednog zemljišta s jakim antorpogenim utjecajem (pruga, autocesta A2 Zagreb- Macelj), te izgrađeni objekti gospodarske zone. Izgradnjom solarne elektrane Zabok izgubiti će se dio obradivog poljoprivrednog zemljišta koji se nalazi na lokaciji zahvata, no navedeno se smatra manje značajno i bez velikih posljedica na lokalnu poljoprivredu.

4.1.10. Lovstvo

Tijekom izgradnje Na području Grada Zaboka djeluje Lovačko društvo za uzgoj, zaštitu i lov divljači „Trčka“ u županijskom zajedničkom lovištu broj II/117 koje se proteže na 3107 ha. Tijekom izgradnje, a zbog određene buke, vibracija i prisutnosti ljudi, eventualno prisutna divljač će se preseliti u susjedna područja. Budući u okolici zahvata ima dovoljno pogodnih staništa za divljač, ne očekuje se značajno negativni utjecaj na lovstvo.

Tijekom korištenja Kako ne bi došlo do značajnog negativnog utjecaja na lovnu divljač tijekom korištenja sunčane elektrane, tehničkim karakteristikama ograde potrebno je omogučiti slobodni

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 68 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr prolaz životinja kako bi imale mogućnost stalne komunikacije u okolnom području. Nakon završetka izgradnje može se očekivati da će utjecaj na lovnu divljač biti vrlo mali te da neće biti utjecaja planiranog zahvata na lovstvo.

4.1.11. Buka

Tijekom izgradnje Tijekom izgradnje predmetnog zahvata može se očekivati povećanje razine buke koja će biti uzrokova radom građevinskih strojeva i vozila. Izgradnja predmetnog zahvata planira se uz pridržavanje discipline i pravila u pogledu vremena i načina izvođenja radova, stoga se procjenjuje da se neće prekoračiti dozvoljene razine buke propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Povećana razina buke bit će lokalnog i privremenog karaktera, ograničena na područje zahvata i to isključivo tijekom radnog vremena u periodu izgradnje zahvata. S obzirom na karakter zahvata, vremenski period izvođenja radova kao i način gradnje, procjenjuje se da neće doći do značajnog negativnog utjecaja. Tijekom korištenja

Tehnologija sunčanih elektrana generalno nema izvora buke. Buka će se u vanjskom prostoru oko elektrane javljat tijekom kretanja vozila koja će povremeno dolaziti na prostor elektrane u svrhu dostave opreme, redovitog nadgledanja njezinog rada i održavanja, međutim njihov utjecaj na buku okolnog područja je povremen i nije značajan. Mala razina buke će biti prisutna i zbog rada transformatorskih stanica, no ona će biti u granicama propisanih vrijednosti Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/14). Radom predmetne elektrane ne očekuje se promjena razine buke u odnosu na prijašnje stanje niti kumulativno prekoračenje dozvoljenih razina buke propisanih Pravilnikom.

4.1.12. Otpad

Tijekom izgradnje

Tijekom izvođenja radova na izgradnji sunčane elektrane nastat će određene količine i vrste otpada. Očekuje se nastanak građevinskog otpada, od iskopane zemlje prilikom pripremnih i zemljanih radova (formiranje pristupnih putova, kopanje temelja nosive konstrukcije solarnih panela, kopanje rova za polaganje podzemnih kabela i zatrpavanje nakon polaganja i dr.), viška betona nakon dovršetka betoniranja temelja čelične konstrukcije koja nosi solarne panele i transformatora, ostataka oplate i dijelova dasaka, željeza, čelika i miješanih metala. Nastajat će i manja količina ambalažnog otpada od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu tijekom montaže elektroopreme. Za očekivati je stvaranje manje količine problematičnog otpada. To se uglavnom odnosi na otpad koji potječe od boja i razrjeđivača, uprljanih tkanina te iskorištene ambalaže. Prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15), tijekom radova na izgradnji planiranog zahvata, predviđa se nastanak vrsta otpada koje se mogu svrstati pod sljedeće grupe, podgrupe i ključne brojeve (Tablica 4.1.10-1.).

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 69 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Tablica 4.1.10–1.: Ključni brojevi i nazivi otpada tijekom izgradnje sunčane elektrane.

KLJUČNI NAZIV OTPADA BROJ20 Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava i slični otpad iz obrta, industrije i ustanova) uključujući odvojeno skupljene sastojke 20 03 01 Miješani komunalni otpad 17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekta (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija) 17 01 Beton, opeka, crijep/pločice i keramika 17 02 Drvo, staklo i plastika 17 04 Metali 17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja 15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način 15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada) 13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) 13 01 Otpadna hidraulička ulja 13 02 Otpadna maziva ulja za motore i zupčanike 13 08 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način

Otpad nastao tijekom građenja sunčane elektrane će se sakupljati i odvajati po vrstama otpada te predavati ovlaštenim tvrtkama (sakupljačima) na zbrinjavanje, a sve sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), Pravilnika o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom (NN 42/14, 48/14, 107/14, 139/14, 11/19 i 7/20) te Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19). Stoga se negativan utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada tijekom izgradnje elektrane ne očekuje.

Tijekom korištenja

Prilikom tehnološkog procesa pretvaranja energije sunca u električnu energiju ne nastaje otpad, osim tijekom održavanja sunčane elektrane koje uključuje periodičke vizualne preglede, čišćenje solarnih panela te zamjenu opreme ili njezinih dijelova.

Vijek trajanja sunčane elektrane, fotonaponskih modula s pratećom opremom je do 30 godina. Zamjenom njene opreme nastaje otpad koji ovisno o vrsti treba zbrinuti sukladno zakonskim propisima. Fotonaponski moduli sadrže materijale koji se mogu reciklirati i ponovo koristiti u novim proizvodima, kao što su staklo, aluminij i poluvodički materijali.

Tijekom korištenja sunčane elektrane održavanje tehničkih dijelova provodit će se u skladu s uputama proizvođača opreme tijekom kojeg će nastajati otpad grupe: 13 otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19). Temelj planiranih trafostanica osigurava prihvat transformatorskog ulja kod eventualne havarije čime se sprječava eventualno curenje ulja u okoliš. Zbrinjavanje otpada obavljat će se putem ovlaštenih pravnih osoba za zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada, a sve sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19). Stoga se negativan utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada tijekom korištenja sunčane elektrane ne očekuje.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 70 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

4.1.14. Kulturna baština

Na širem području zahvata ne nalaze se zaštićeni lokaliteti i cjeline kulturne baštine, odnosno prvo kulturno dobro udaljeno je oko 700 m od planiranog zahvata, stoga se ne očekuje utjecaj na kulturnu baštinu.

Na izvodu iz kartografskog prikaza 3.1. Zaštićena nepokretna kulturna dobra Prostornog plana uređenja Grada Zaboka, u neposrednoj blizini lokacije zahvata nalazi se objekt arheološkog lokaliteta, lokalitet Sv.Jelene i Martina. Nakon provjere s nadležnim Konzervatorskim odjelno u Krapini, potvrđeno je da se navedeni lokalitet u stvarnosti ne nalazi na prikazanoj lokaciji, već se oznaka odnosi na lokalitet Crkve sv. Jelene Križarice koja se nalazi u centralnom dijelu Zaboka. S obzirom na sve navedeno, ne očekuje se utjecaj na kulturnu baštinu.

4.1.15. Stanovništvo

Tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje sunčane elektrane izvodit će se građevinski radovi prilikom čega će doći do privremene buke, vibracije i onečišćenja zraka prašinom i ispušnim plinovima od transportnih sredstva i građevinskih strojeva. Navedenom utjecaju mogu biti u manjoj mjeri izloženi stanovnici naselja Lug Zabočki i radnici industrijske zone. Navedeno se smatra manje značajnim i bez posljedica na stanovništvo jer se lokacija zahvata ne nalazi neposredno uz naselje te se radi o kratkotrajnim utjecajima malog intenziteta zbog postepene izgradnje zahvata.

Tijekom korištenja Rad sunčane elektrane ekološki je prihvatljiv i tih. Za vrijeme rada elektrane nema otpadnih tvari niti se proizvode štetni plinovi, stoga negativnog utjecaja na stanovništvo neće biti.

4.2. Utjecaji nakon prestanka korištenja zahvata

Prestanak korištenja predmetnog zahvata nije predviđen. Svaka eventualna promjena u prostoru obuhvata predmetnog zahvata razmatrat će se s aspekta mogućih utjecaja na okoliš u posebnom elaboratu o uklanjanju ili izmjeni zahvata. U slučaju prestanka korištenja predmetnog zahvata, primijenit će se svi propisi iz Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kako bi se izbjegli mogući negativni utjecaji na okoliš.

4.3. Utjecaji u slučaju akcidentnih situacija

S obzirom na sve elemente zahvata, do akcidentnih situacija tijekom izvedbe i korištenja zahvata može doći uslijed: - izlijevanja tekućih otpadnih tvari u tlo i vodotok (npr. strojna ulja, maziva, gorivo itd.),

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 71 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

- požara na otvorenim površinama zahvata, u objektima, - požari vozila ili mehanizacije, - nesreća uslijed sudara, prevrtanja strojeva i mehanizacije, - nesreća uzrokovanih višom silom (npr. ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti te nesreće uzrokovane tehničkim kvarom ili ljudskom greškom). Procjenjuje se da je tijekom izvođenja te tijekom korištenja zahvata, pridržavanjem zakonskih propisa, uz kontrole koje će se provoditi, te ostale postupke rada, uputa i iskustava zaposlenika, vjerojatnost negativnih utjecaja na okoliš od ekološke nesreće svedena na najmanju moguću mjeru.

4.4. Prekogranični utjecaji

Uzevši u obzir vremenski i prostorno ograničen karakter utjecaja zahvata, može se isključiti mogućnost značajnih prekograničnih utjecaja.

4.5. Kumulativni utjecaji

Osim utjecaja na sastavnice okoliša predmetnog zahvata, elaboratom su sagledani i mogući kumulativni utjecaji koji bi se mogli javiti uslijed istovremenog provođenja planiranih zahvata s već postojećim zahvatima na širem području predmetnog zahvata. Stoga su prilikom procjene skupnih utjecaja u razmatranje uzeti postojeći i planirani objekti iz područja obnovljivih izvora energije kao što su sunčane elektrane te područja gospodarske namjene (proizvodne), kao i prometna i energetska infrastruktura. Na širem području zahvata, osim prometne infrastrukture nalaze se postojeći i planirani energetski zahvati:

• sunčana elektrana Zlatar Bistrica – sjeveroistočno od lokacije SE Zabok na udaljenosti od oko 13 km, • planirani solarni park Oroslavje – južno od lokacije SE Zabok na udaljenosti od oko 1,5 km, • planirano kogeneracijsko postrojenje Oroslavje 2 - južno od lokacije SE Zabok na udaljenosti od oko 2,5 km. Na slici 4.5.-1 prikazane su lokacije važnijih postojećih i planiranih infrastrukturnih zahvata u odnosu na lokaciju zahvata SE Zabok. U odnosu na postojeće i planirane infrastrukturne zahvate u okolici lokacije zahvata, uzevši u obzir obilježja zahvata i okoliša te s obzirom da se najbliži planirani energetski zahvat nalazi na udaljenosti od oko 1,5 km od lokacije zahvata SE Zabok, neće biti kumulativnih utjecaja na sastavnice okoliša (sve sastavnice), gospodarske djelatnosti i opterećenja okoliša uslijed izgradnje i korištenja planiranog zahvata.

S obzirom na položaj zahvata izvan područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i izvan područja ekološke mreže koja su proglašena Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/19), zahvat SE Zabok neće doprinijeti kumulativnim utjecajima na iste.

SE Zabok je elektrana u kojoj tijekom rada ne dolazi do emisija onečišćujućih tvari u zrak, kao ni nastanka otpadnih vode, ne nastaju nusproizvodi ili povećane emisije buke, prašine

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 72 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr ili vibracija te se temeljem navedenog i odnosa sa postojećim i planiranim zahvatima zaključuje da planirana SE Zabok neće negativno pridonijeti skupnom utjecaju s ostalim postojećim/planiranim zahvatima sličnih utjecaja. S obzirom da se planirani zahvat SE Zabok nalazi u području pod visokim antropogenim utjecajem, u blizini naselja Lug Zabočki koje se nalazi sa sjeverne strane SE na udaljenosti od oko 1000 m i najbližeg stambenog objekta koji je na udaljenosti od oko 250 m od rubne točke izgradnje SE, te blizini autoceste A2 Zagreb-Macelj, doprinos kumulativnih utjecaja predmetnog zahvata može se smatrati zanemarivim na sve sastavnice okoliša.

S obzirom da dijelom planirane lokacije zahvata prolazi zaštitni koridor postojećeg magistralnog plinovoda Zabok-Zaprešić DN 500/50 i planiranog magistralni plinovod Zabok – Lučko DN 700/50 za koji je ishođena lokacijska dozvola, te se uz lokaciju nalazi građevina OPČS Zabok, uvjeti građenja u tom dijelu definirani su posebnim uvjetima izdanim od tvrtke Plinacro d.o.o. koje dajemo u Prilogu 3.

Slika 4.5.-1. Prikaz postojećih i planiranih sunčanih elektrana i infrastrukturnih koridora u okolici lokacije zahvata

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 73 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

4.6. Utjecaj zahvata na ekološku mrežu

Najbliže područje ekološke mreže nalazi se na udaljenosti od 5 km od planiranog zahvata (Slika 4.5.-1). S obzirom na tehnologiju građenja i korištenja zahvata te uzevši u obzir ciljeve očuvanja i cjelovitost najbližeg područja ekološke mreže (POVS) HR2000583 Medvednica, ne očekuje se utjecaj na područja ekološke mreže predmetnog zahvata. Iz istih razloga isključena je i mogućnost kumulativnog utjecaja sa ostalim zahvatima na područje ekološke mreže kako je navedeno u poglavlju 4.5. Kumulativni utjecaji.

4.7. Pregled prepoznatih utjecaja

Kako bi se što objektivnije procijenio značaj utjecaja predmetnog zahvata na pojedine sastavnice okoliša, različitim kategorijama utjecaja dodijeljene su ocjene prikazane u tablici 4.5.-1. Obilježja utjecaja planiranog zahvata na pojedine sastavnice okoliša prikazana su u tablici 4.5.-2.

Tablica 4.5.-1. Ocjene utjecaja zahvata na okoliš

Oznaka Opis -3 Značajan negativan utjecaj -2 Umjeren negativan utjecaj -1 Slab negativan utjecaj 0 Nema utjecaja 1 Slab pozitivan utjecaj 2 Umjeren pozitivan utjecaj 3 Značajan pozitivan utjecaj

Tablica 4.5.-2. Ocjene utjecaja zahvata na okoliš

Vrsta utjecaja Trajanje utjecaja Sastavnica Ocjena utjecaja (izravan / (trajan / privremen) okoliša / neizravan / okolišna tema Tijekom Tijekom Tijekom Tijekom kumulativan) izgradnje korištenja izgradnje korištenja Zrak izravan privremen - -1 0 Vode izravan trajan - -1 0 trajan/ Tlo izravan - -1 0 privremen Bioraznolikost izravan privremen trajan -1 -1 Zaštićena - - - 0 0 područja Ekološka - - - 0 0 mreža Krajobraz izravan privremen trajan -1 0 Šumarstvo - - - 0 0 Poljoprivreda izravan trajan/ trajan -1 -1

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 74 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

privremen Lovstvo izravan privremen - -1 0 Buka izravan privremen - -1 0 Otpad - - - 0 0 Promet - - - 0 0 Kulturna - - - 0 0 baština Stanovništvo i izravan privremen - -1 0 zdravlje ljudi utjecaj klimatskih - 0 0 Klimatske promjena na zahvat promjene utjecaj zahvata na - 0 +1 klimatske promjene

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 75 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Tijekom izgradnje planiranog zahvata nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima iz područja gradnje, zaštite okoliša (sastavnica i opterećenja okoliša), zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite zdravlja i sigurnosti sukladno prethodno dobivenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosno izrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kako tvrtki prilikom izgradnje planiranog zahvata tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata. Od dodatnih mjera zaštite okoliša predlažu se sljedeće mjere vezane za hidrološke i hidrogeološke značajke, krajobraz i bioraznolikost:

Zaštita voda

• Fotonaponske module postaviti tako da je donji rub modula na visini minimalno 0,5 m od tla kako bi se spriječio negativni utjecaj poplavnih voda na panele.

• Projektom trafostanica potrebno je predvidjeti zaštitu trafostanice od negativnih posljedica eventualnog plavljenja do visine minimalno 0.5 m od tla, odnosno onemogućiti kontakt voda s opremom trafostanice te naročito uljnom jamom.

• Provoditi održavanje travnjaka na području sunčane elektrane mehaničkim metodama, bez primjene herbicida ili drugih kemijskih supstanci. Bioraznolikost

• Kositi travnjak od sredine parcele prema rubnim dijelovima kako bi se omogućilo pravovremeno migriranje životinja i izbjegavanje njihovog stradavanja.

• Pri održavanju travnjaka sunčane elektrane potrebno je uklanjati invazivne biljne vrste ukoliko se iste zamijete na području elektrane.

Kako planirani zahvat nakon završetka radova neće imati značajnog negativnog utjecaja na okoliš, ne predlaže se program praćenja stanja okoliša.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 76 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

6. ZAKLJUČAK

Predmet Elaborata zaštite okoliša u postupku zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš je izgradnja sunčane elektrane. Zahvat se nalazi u Krapinsko- zagorskoj županiji, u gradu Zaboku. Na području predmetnog zahvata ne nalaze se zaštićena područja niti područja ekološke mreže. S obzirom na opseg i karakteristike planiranog zahvata kao i način korištenja, može se zaključiti kako zahvat u fazama izgradnje i korištenja neće imati značajnog negativnog utjecaja na sastavnice okoliša odnosno okolišne teme te da je, uz pridržavanje predloženih mjera zaštite okoliša, posebnih uvjeta nadležnih tijela te važeće zakonske regulative, zahvat prihvatljiv za okoliš i ekološku mrežu.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 77 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

7. IZVORI PODATAKA 7.1. Projekti, studije i radovi

1. Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr 2. Državni hidrometeorološki zavod, www.meteo.hr 3. ENVI portal okoliša, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, envi-portal.azo.hr 4. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, www.haop.hr 5. Državna geodetska uprava, www.dgu.hr 6. Google Maps, www.google.hr/maps 7. Službene web stranice Grada Zaboka, https://www.zabok.hr/stranica/prostorni- planovi 8. Geoportal DGU, https://geoportal.dgu.hr/ 9. Informacijski sustav prostornog uređenja, https://ispu.mgipu.hr/ 10. Interpretation manual of EU habitats – EUR 28., European Commission DG Environment, 2013. 11. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU, Topić, J. i Vukelić, J., Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2009. 12. Klimatski atlas Hrvatske, 1961. – 1990., 1971. – 2000., Zaninović, K., ur., Zagreb, 2008. 13. Hrvatski geološki institut, https://www.hgi-cgs.hr/index.html 14. Bogunović, M. i sur (1996): Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske, Agronomski fakultet, Zagreb. 15. Magaš, D. (2013): Geografija Hrvatske, Meridijani, Zadar. 16. Karta potresne opasnosti Hrvatske, http://seizkarta.gfz.hr/karta.php 17. Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava, http://korp.voda.hr/ 18. Aničić, B., Koščak, V., Bužan, M., Sošić, L., Jurković, S., Kušan, V., Bralić, I., Dumbović- Bilušić, B. i Furlan-Zimmermann, N. (1999). Krajolik– sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno planiranje, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu 19. Registar kulturnih dobara, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 20. Popis stanovništva 2011., Državni zavod za statistiku 21. Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.), 2017. 22. Dodatak rezultatima klimatskog modeliranja na sustavu HPC VELEbit: Osnovni rezultati integracija na prostornoj rezoluciji od 12,5 km (u sklopu Podaktivnosti 2.2.1), 2017. 23. Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient. 24. Nacionalna klasifikacija staništa (IV. verzija) 25. Prethodna procjena potencijalnog rizika od erozije, Hrvatske vode, 2015. 26. Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14) 27. Prijedlog plana VI. Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Grada Zaboka, Arhitektonski Atelier Deset d.o.o, kolovoz 2019.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 78 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

28. Idejno rješenje, elektrotehnički projekt Sunčana elektrana Zabok, Tesla d.o.o., veljača 2020., Ivanec 29. Izvješće o stanju u prostoru Krapinsko-zagorske županije od 2011-2015. godine (Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, 2016).

7.2. Prostorno-planska dokumentacija

• Prostorni plan Krapinsko-zagorske županije (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije, broj 4/02, 06/10 – I. izmjene i dopune, 08/15 – II. izmjene i dopune) ; • Prostorni plan uređenja grada Zaboka (Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije broj 8/09, 9/11 – I. izmjene i dopune, 3/13 – II. Izmjene i dopune, 12/15 – III. izmjene i dopune, 10/17 -IV. Izmjene i dopune, 45/17 – V. izmjene i dopune, 5/18 – pričišćeni tekst i 14/18, 30/19 -VI. Izmjene i dopune).

7.3. Propisi

Bioraznolikost 1. Zakon o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) 2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) 3. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 4. Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN 80/2019) 5. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine (NN 72/17)

Buka 1. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) 2. Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07) 3. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) 4. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)

Kulturno-povijesna baština 1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17, 90/18)

Okoliš i gradnja 1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) 2. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) 3. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) 4. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 5. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997., 2013.) 6. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 143/13)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 79 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

Otpad 1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19) 2. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) 3. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13) 4. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17) 5. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16, 116/17) 6. Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15) 7. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 8. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15, 103/18)

Vode 1. Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18, 66/19) 2. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 3. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) 4. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13,151/14, 78/15, 61/16, 80/18) 5. Odluka o Popisu voda 1. reda (NN 79/10) 6. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. (NN 66/16) 7. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

Zrak 1. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18, 127/19) 2. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) 3. Uredba o kvaliteti tekućih naftnih goriva i načinu praćenja i izvješćivanja te metodologiji izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenih goriva i energije (NN 57/17)

Akcidenti 1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) 2. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 80 od 80

za projektiranje i savjetovanje u zaštiti okoliša

d.o.o. Zagreb ▪ Ilica 191c ▪ www.vitaprojekt.hr

8. Prilozi

Prilog 1) Ovlaštenje tvrtke VITA PROJEKT d.o.o. za izradu elaborata i stručnih podloga u zaštiti okoliša

Prilog 2) Pregledna situacija – Idejno rješenje, M 1:1000, Tesla d.o.o, veljača 2020. Prilog 2) Vodopravni uvjeti – Hrvatske vode, veljača 2020.

Prilog 3) Posebni uvjeti – Plinacro d.o.o., veljača, 2020.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT: IZGRADNJA SUNČANE ELEKTRANE ZABOK, KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Str. 81 od 80