Mitski park – Obrazovni priručnik

Priručnik je nastao u okviru projekta Mitski park te je namijenjen edukatorima iz partnerskih organizacija, turističkim vodičima i djelatnicima u turizmu te lokalnom stanovništvu i poduzećima na području Prekograničnog mitskog parka.

Ovaj obrazovni priručnik namijenjen je educiranju sljedećih ciljnih skupina na hrvatskoj i slovenskoj strani destinacije MITSKI PARK:

• turističkim vodičima i edukatorima (tekstovi s oznakom *); • djelatnicima u turizmu (tekstovi s oznakom ˚); • lokalnim stanovnicima i poduzetnicima koji djeluju na prekograničnom području Mitskog parka (tekstovi s oznakom #).

Obrazovni priručnik pripremili su:

• izv. prof. dr. Katja Hrobat Virloget, Predstojnica Inštituta za medkulturne študije • doc. dr. sc. Jelena Đurkin Badurina, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu • izv. prof. dr. sc. Elena Rudan, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu • Natali Brubnjak, stručna suradnica u Centru za EU projekte, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu • Špela Šedivy, Inkubator d.o.o. Sežana • dr. Ana Plastenjak, Arhej d.o.o., arheološke raziskave in druge intelektualne storitve • Ester Mihalič, viša savjetnica za područje turizma, Občina Hrpelje-Kozina • Natali Iskra, viša stručna suradnica za EU projekte, Općina Mošćenička Draga • Elza Matijašić, viša stručna suradnica za EU projekte, TZO Mošćenička Draga

Rodik, Mošćenička Draga, lipanj 2020

I

SADRŽAJ

1 Uvod * # °...... 1 2 Rodik * # ° ...... 2 3 Trebišća * # ° ...... 2 4 Mitska tradicija Mitskog parka * # ° ...... 3 4.1 Smjernice za upotrebu usmene predaje u obrazovnim aktivnostima * ...... 4 4.2 Mitski park u Rodiku * ...... 6 Na jezeru ...... 7 Ajdovščina ...... 9 Robida ...... 11 Kobilja glava ...... 12 Njivice...... 14 Križen drev ...... 16 Baba...... 17 Remeščica ...... 20 Cikova špilja ...... 22 Fukova špilja ...... 23 Globoka (Duboka) špilja ...... 24 Pod lisičino ...... 26 Izložba »Mitske i druge stvarnosti« u Rodiku * # ...... 27 4.3 Mitski park u Trebišćima (Mošćenička Draga) * ...... 28 Perunova zagonetka (interpretacijska ploča) ...... 30 Mjesto Slavena među narodima Europe (interpretacijska ploča) ...... 30 Doba seobe i dolazak Slavena na Jadran (interpretacijska ploča) ...... 31 Skulptura 1 - Vrata u Perunov svijet (mobilna aplikacija) ...... 31 Mitska slika svijeta starih Slavena (interpretacijska ploča) ...... 32 Skulptura 2 - Mlinski kamen (mobilna aplikacija) ...... 32 Trebišća (interpretacijska ploča) ...... 33 Skulptura 3 - Raženo zrno i zrno zobi (mobilna aplikacija) ...... 33 Skulptura 4 – Žreceve stope (mobilna aplikacija) ...... 34 Skulptura 5 - Žrtvenik (mobilna aplikacija) ...... 34 Božanska svadba (interpretacijska ploča) ...... 34 Veles (interpretacijska ploča) ...... 35 Mokoš (interpretacijska ploča) ...... 36

II

Petrebišća (interpretacijska ploča) ...... 36 Božanski boj (interpretacijska ploča) ...... 36 Perun (interpretacijska ploča) ...... 37 Crkvica sv. Petra - krštenje Hrvata (interpretacijska ploča) ...... 38 Izložba u Trebišćima * # ...... 38 4.4 Zajedničke karakteristike parka Rodik i Mošćenička draga * ...... 39 4.5 Logotip * ...... 40 5 Izrada kamenih elemenata i putokaza * # ° ...... 41 5.1 Mitski park Rodik (SI) * # ° ...... 41 5.1.1 SKULPTURE – interpretacija mitske tradicije * ...... 42 5.1.2 Putokazi * ...... 43 5.1.3 Stijena * ...... 44 5.1.4 Izvedba * ...... 44 5.1.5 Opis skulptura i zamisli * ...... 46 5.2 Mitski park Trebišća – Perun (HR) * # ° ...... 57 6 Interpretativni sadržaji - igre ...... 62 6.1 Igra »Potraga za blagom« ...... 62 6.1.1 »Traženje blaga« u okolini Rodika ...... 62 6.1.2 »Traženje blaga« u Trebišćima ...... 63 6.2 Društvene igre ...... 64 7 Turizam na području destinacije Mitski park * # ° ...... 65 7.1 Analiza turističke ponude Općine Mošćenička Draga i opis mikrolokacije Trebišća * # ° ...... 66 7.2 Analiza turizma Općine Hrpelje-Kozina i mjesta Rodik * # ° ...... 69 7.3 Usporedba turističke ponude Općina Mošćenička Draga i Hrpelje-Kozina * ° ...... 72 7.4 Glavni turistički proizvodi prekogranične turističke destinacije Mitski park * # ° ...... 74 Igrajte se u Mitskom krajoliku ...... 76 Otkrijte Mitski park ...... 77 Mitska ljubav ...... 78 Literatura ...... 79 Filmovi...... 80 Ostali izvori ...... 80

III

POPIS FOTOGRAFIJA

Slika 1: Idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 1 Slika 2: Slap (fotografija Elza Matijašić) ...... 1 Slika 3: Trebišća (fotografija: Elza Matijašić)...... 1 Slika 4: Izlazak sunca nad brdima Ajdovščina i Čuk kraj Rodika na ekvinocij (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 2 Slika 5: Trebišća (fotografija: Foto Luigi) ...... 2 Slika 6: Pogled na Rodik, Čuk i Ajdovščinu s Rodiškog polja (fotografirala Katja Hrobat Virloget)) ...... 6 Slika 7: Na jezeru (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 7 Slika 8: Epigrafski natpis o Rundictima (Izvor: Fototeka Civici Musei di Storia ed Arte di Trieste)...... 9 Slika 9: Tloris arhološkog naselja na Ajdovščini iznad Rodika (izvor: napravio Branko Mušič) ...... 9 Slika 10: Kamen v obliki konjske glave na Kobilji glavi (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 12 Slika 11: Vrata od drveća na Njivicama, o kojima piše Marko Pogačnik (fotografirala Katja Hrobat) ...... 14 Slika 12: granični kamen na Križen drevu (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 16 Slika 13: Ruševine (vjerovatne) Babe nakon njenog miniranja prilikom gradnje vodovoda (fotografirala Katja Hrobat Virloget)...... 19 Slika 14: Remeščica iznutra (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 20 Slika 15: prapovijesni nasip Debela griža pored Remeščice (fotografirala katja Hrobat Virloget) ...... 20 Slika 16: Cikova špilja (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 22 Slika 17: Globoka špilja (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 25 Slika 18: Stjena Pod lisičino na stiku flišnega in kraškega sveta (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 26 Slika 19: Stolica za vraga sa rupom za rep (fotograirala Katja Hrobat Virloget) ...... 26 Slika 20: Put u Trebišća (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 28 Slika 21: : Putokaz za brdo Perun (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 30 Slika 22: Napušteno naselje Trebišća sa mlinom (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 32 Slika 23: Trebišća i Mošćenički potok iza mlina (fotografirala Katja Hrobat Virloget) ...... 33 Slika 24: Petrebišće (fotografirala Jelena Đurkin Badurina) ...... 36 Slika 25: Karta lokacija mitskog parka Rodik ...... 41 Slika 26: Prvotna zamisao (inačice) putokaza izrađenih od vapnenca (autorica: Špela Šedivy) ...... 43 Slika 27: Nekoliko primjera uklesanih naziva na putokazima (fotografirala Špela Šedivy) ...... 43 Slika 28: Zajednička fotografija s provedbene radionice u Rodiku - 13. 10. 2019 (autorica: Daniela Šedivy) ...... 45 Slika 29: Lintver - Idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 46 Slika 30: Lintver - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 46 Slika 31: Idejni skici (avtorica Špela Šedivy) ...... 47 Slika 32: Levo in zgoraj - skulpturi v nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 47 Slika 33: Idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 48 Slika 34: Skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 48 Slika 35: Idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 49 Slika 36: Skulpture u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 49 Slika 37: Zmija - idejna skica (autorica Špela Šedivy)...... 50 Slika 38: Zmija - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 50 Slika 39: Krvavo bedro - idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 51 Slika 40: Krvavo bedro - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 51 Slika 41: Jama - idejna skica (uvtorica Špela Šedivy) ...... 52 IV

Slika 42: Jama - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 52 Slika 43: Baba - idejna skica (avtorica Špela Šedivy) ...... 53 Slika 44: Krajolik - idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 53 Slika 45: Krajolik - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 53 Slika 46: Krog - idejna skica (avtorica Špela Šedivy) ...... 54 Slika 47: Drvo s maramom - idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 55 Slika 48: Drvo s maramom - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 55 Slika 49: Šembilja - idejna skica (autorica Špela Šedivy) ...... 56 Slika 50: Šembilja - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy) ...... 56 Slika 51: Vrata Perunova svijeta (autor Ljubo de Karina)Obrazloženje ...... 58 Slika 52: Mlinski kamenovi (autor: Ljubo de Karina) ...... 59 Slika 53: Raženo i zobeno zrno (autor: Ljubo de Karina) ...... 60 Slika 54: Žreceve stopinje (autor Ljubo de Karina) ...... 60 Slika 55: Žrtvenik (autor Ljubo de Karina) ...... 61 Slika 56: Fotografirala Ana Plestenjak (vse 3) ...... 64 Slika 57: Prikaz lokacija Rodik i Trebišća...... 65 Slika 58: Mikrolokacija Trebišče (fotografirala Natali Brubnjak) ...... 67 Slika 59: Potok koji prolazi kroz Trebišća (Fotografirala Natali Brubnjak) ...... 68 Slika 60: Slap i odmaralište za posjetitelje (fotografirala Natali Brubnjak) ...... 68 Slika 61: Ostaci kamenog monolita Baba (fotografirala Natali Brubnjak) ...... 71 Slika 62: Crkva „Sv. Trojica“ u Rodiku (fotografirala Natali Brubnjak) ...... 71

POPIS TABLICA

Tablica 1: Usporedba smještajnih kapaciteta Mošćeničke Drage i Rodika ...... 72 Tablica 2: Usporedba broja dolazaka i noćenja za period 2017.-2018...... 73

V

VI

1 UVOD * # °

Projekt Mitski park – Zajednička prekogranična turistička destinacija za očuvanje, zaštitu i promicanje baštine mitskog prostora financira se u okviru programa INTERREG V – A Slovenija – Hrvatska. Glavni cilj projekta je aktivno očuvanje i valoriziranje kulturne baštine mitskog krajolika u svjetlu održivog turizma na području općina Mošćenička Draga i Hrpelje – Kozina.

Početak provedbe projekta: 01. 09. 2018. Trajanje projekta: 30 mjeseci Vrijednost projekta: 745 050,00 EUR (633.292,00 EUR ERDF) Vodeći partner: Općina Hrpelje-Kozina

Projektom se željela stvoriti destinacija MITSKI PARK čije se glavne atrakcije nalaze na hrvatskoj strani (Općina Mošćenička Draga: područje Trebišća) i slovenskoj strani (Općina Hrpelje – Kozina: područje Rodika). Ideja projekta je temeljem proučavanja slavenske i predslavenske baštine pronaći poveznice koje spajaju dvije lokacije i turistički valorizirati tu baštinu mitskog

krajolika. U tu svrhu će biti uređeni centri za Slika 1: Idejna skica (autorica Špela Šedivy) posjetitelje na oba područja, unaprijeđene i kamenim putokazima označene „mitske“ staze, te stvoreni dodatni inovativni sadržaji za privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine.

Nova prekogranična turistička destinacija MITSKI PARK će biti promovirana na turističkom tržištu putem turističkih paket-aranžmana namijenjenih posebnim ciljnim skupinama, a osim animacijskog programa na licu mjesta i aplikacije za vođenje po Parku, za posjetitelje će biti osmišljeni i inovativni suveniri. Slika 2: Slap (fotografija Elza Matijašić)

Slika 3: Trebišća (fotografija: Elza Matijašić)

1

2 RODIK * # ° 3 TREBIŠĆA * # °

Inicijator uređenja Mitskog parka su članovi Skriveno u dubini kanjona, u krilu planine Učke, Turističke zajednice Rodik Općine Hrpelje- leže mitska Trebišća, napušteno naselje koje je Kozina. Naime, Rodik ima bogato arheološko sastavni dio općine Mošćenička Draga. Ovo nalazište smješteno na brdu Ajdovščina iznad područje bilo je od posebna značenja za prve samog sela. Ajdovščina je jezgra naše priče – cijeli slavenske doseljenike na Kvarner, o čemu govori park obuhvaća dvije staze: gornji flišni, brkinski i samo ime naselja: „treba“ je staroslavenska dio smješten oko Ajdovščine i mitske zmije te riječ za žrtvu, a brdo Perun koje se nalazi ponad donji vapnenački, krški dio koji se nalazi oko Trebišća, dijeli ime sa vrhovnim bogom slavenske mitske babe. mitologije. Današnja Trebišća obuhvaćaju nekoliko tradicijskih objekata i ostatke Mitski park na području Rodika u sebi nosi nekadašnjeg mlina uokvirene hladom duboke bogatstvo nematerijalne kulturne baštine šume i slapovima potoka. Ono je središnja točka materijalizirane kroz krajolik. Dvanaest mitsko – mitsko-povijesne staze Trebišća- Perun dužine folklornih lokacija odvesti će posjetitelje u svijet 13 km, koja vodi do Mošćeničke Drage do vrha percepcije života naših predaka – od slavenskih i brda Perun (880m). predslavenskih mitskih tradicija o mitskoj babi, kultnoj zmiji, šembilji kao vragu na gorućem Informativno-edukativne ploče i umjetničke vozu, do naših predaka ajda, zagonetnih mjesta kamene skulpture postavljene duž staze ulaska u svijet mrtvih kroz špilje i “mrtvih približavaju glavne elemente staroslavenske počivala”, sve do kršćanskih utjecaja na mitologije i spajaju drevna božanstva poput Peruna (vrhovni bog neba i vatre, upravlja oblikovanje krajolika. gromovima i munjama) i Velesa (bog kaosa, podzemlja i stočarstva), sa toponimima u krajoliku (vrh Perun, Volovski kuk), te opisuju vjerovanja vezana za izmjenu godišnjih doba (borba Velesa i Peruna), postanak svijeta i ostale ključne elemente slavenske mitologije.

Slika 4: Izlazak sunca nad brdima Ajdovščina i Čuk kraj Rodika na ekvinocij (fotografirala Katja Hrobat Slika 5: Trebišća (fotografija: Foto Luigi) Virloget)

2

4 MITSKA TRADICIJA MITSKOG PARKA * # °

Izr. prof. dr. Katja Hrobat Virloget, Predstojnica Inštituta za medkulturne študije

Tijekom različitih vremenskih razdoblja nastajali su je predstavljena samo jedna od nekoliko idejni projekti za osnivanje mitsko-folklornih znanstvenih rekonstrukcija slavenske mitologije parkova u Rodiku i Mošćeničkoj Dragi kojima bi se koja prati analize hrvatskih istraživača, pok. istražilo, sačuvalo i barem djelomično predstavilo Radoslava Katičića i Vitomira Belaja. nematerijalno kulturno nasljeđe, tj. folklorna i mitološka tradicija uprostorena u krajoliku. Uz I upravo je krajolik jedan od najmoćnijih načina prezentaciju mitološke i folklorne tradicije in situ, tj. očuvanja mitske tradicije, a budući da je u njemu u krajoliku u kojem se nalaze, postavljamo temelje materijalizirana, teško ju je uništiti. Kao što bi rekao za jednu od naj jedinstvenih edukativnih i francuski etnolog Maurice Halbwachs (2001), iskustvenih turističkih destinacija u Europi jer se sjećanje na drevna božanstva možemo izbrisati radi o jednom od rijetkih primjera potpunog samo ako srušimo njihove hramove. Prednost očuvanja nematerijalne baštine te vrste koja je staroslavenskog mitskog sustava je u tome što se on izumrla u većem dijelu Europe, čak i na Zapadu. nije temeljio isključivo na štovanju božanstava u Zbog jedinstvene očuvanosti ideja mitskih i hramovima, već su ona bila smještena u sam folklornih parkova koji se međusobno spajaju i krajolik, u prirodne kamene monolite, planine, istovremeno nadopunjuju znanjem koje donose, brežuljke i vodu. Tako je uspomena na drevna pojavila se ideja njihovog ujedinjenja u jedinstvenu slavenska božanstva uklopljena u prostor sačuvana prekograničnu turističku destinaciju Mitski park. sve do danas, kroz nazive lokaliteta (kao što su, Park bi tako proširio turističku ponudu primjerice, Perun, Treskavec, Baba) ili kroz "konvencionalnog turizma" i oživio ponudu folklornu, mitsku tradiciju o određenim mjestima. obližnjih poznatih turističkih destinacija (primorski Na mjestima gdje je znanje o mitskoj tradiciji bilo turizam u Mošćeničkoj Dragi i Parku prirode Učka i sačuvano, isto je danas ugroženo jer živi samo u UNESCO-ov park Škocjanske jame) na održiv način, sjećanju rijetkih starijih stanovnika koji sve više potičući lokalni razvoj te doprinoseći razvoju umiru. Zbog napuštanja poljoprivrednih aktivnosti, svijesti i prepoznavanju arheološke, folklorne i ljudi više ne dolaze u doticaj s prirodnim mitološke baštine kraške pokrajine. okruženjem u kojem su nekada, baveći se Ljudi, pogotovo turisti, danas žele nešto više od poljoprivrednim i seoskim aktivnostima, nastavljali uobičajenog turizma "mora i sunca", sve više teže tradiciju življenja svojih predaka. Mladi nisu zavičajnom turizmu, koji im omogućuje da se, zainteresirani za starije tradicije jer su, živeći tijekom provođenja slobodnih aktivnosti, također i tijekom odvijanja globalizacije, daleko od ruralnog obrazuju. Jedna od najzanimljivijih tema u široj stila života, niti ga ne trebaju. Upravo revitalizacija i javnosti svakako su stara vjerovanja, odnosno predstavljanje tog znanja u obliku Mitskog parka predslavenska i staroslavenska mitska tradicija. danas predstavlja jedini način očuvanja Potrebno je naglasiti da u Europi nemamo nematerijalne baštine pokrajine i za buduće sačuvanih mitova, odnosno cjelokupnih mitskih generacije. tekstova vezanih uz rituale, nego samo sačuvane Iako su ideje o otvaranju mitskih parkova u Rodiku fragmente vjerovanja, koji se stoga nazivaju i Mošćeničkoj Dragi nastale u različitim mitskom tradicijom. Iz tih ulomaka etnolozi i vremenskim razdobljima, a parkovi su različito arheolozi su pokušali rekonstruirati izvornu orijentirani s obzirom na svoje specifičnosti, njihovi mitologiju ili mitsku priču, ali moramo biti svjesni obrazovni sadržaji se u osnovi poklapaju i da su to samo pokušaji rekonstrukcije. U Trebišćima istovremeno dopunjuju, stoga je logično združiti ih

3

u jedinstvenu turističku destinaciju Mitskog parka. 4.1 SMJERNICE ZA UPOTREBU USMENE Dok mitski park u Rodiku prikazuje sinkretičko nasljeđe mitskog krajolika za koje nije moguće PREDAJE U OBRAZOVNIM odrediti točno vremensko razdoblje i seže još u AKTIVNOSTIMA * predslavensku (antičku? prapovijesnu?), slavensku do kršćansku tradiciju, mitsko-povijesna staza u Najvažnija i najčešća smjernica za sve ciljne skupine Mošćeničkoj Dragi usmjerena je samo na jednu koje će u svojim aktivnostima koristiti usmenu vremensku ili tematsku razinu, odnosno na predaju je ona koja preporuča izbjegavanje rekonstrukciju (pra)slavenske mitologije. Dok banaliziranja narodne/mitske tradicije, simboličke točke u rodiškoj pokrajini proizlaze iz posebno u procesima njihova pretvaranja u bogate i još uvijek sačuvane usmene predaje u robu široke potrošnje (komodifikacije)! obliku mitskih toponima i bogate lokalne Preispitujući upotrebu ili čak zlouporabu narodne pripovjedne tradicije i arheoloških nalazišta, prikaz tradicije u javnosti, nalazimo da je mitološki sadržaj (pra)slavenske mitologije u Mošćeničkoj Dragi danas prečesto banaliziran, stoga u ovom projektu prvenstveno se oslanja na analizu mitske nastojimo slijediti činjenice koje će biti što je toponomastike (samo s nekoliko predaja) i moguće bliže onome što se o prošlosti zna na prethodne znanstvene rekonstrukcije stručnoj razini. Vrlo je uobičajena zlouporaba ideja (pra)slavenske mitologije. Razlika je i u samom o nekim imaginarnim romantičnim precima (na krajoliku i predaji. U mitskom parku Rodik primjer, za fotografije, videozapise, kazališne pripovjedna predaja je prikazana su na popisu skupine, odjeću, nakit itd.) koje nemaju nikakvu mjesta odakle potječe, odnosno u izvornom znanstvenu osnovu. Slike predaka koje takve prostornom kontekstu, dok je u slučaju Mošćeničke rekonstrukcije navodno predstavljaju više nalikuju Drage pripovijedanje prilagođene prikazu "New Age" reinterpretacijama u kojima su preci (pra)slavenske mitologije, gdje nekoliko krajeva predstavljeni kao "sirovi, često obojeni divljaci" koji doista odražava in situ mitski toponim, a ostatak su tek izašli iz divljine. To ne smijemo dopustiti u mitske priče proteže se krajolikom koji se ne veže stručno osmišljenom Mitskom parku. Ljudi koji su na lokalnu mitsku predaju - krajolik se koristi za živjeli stoljeća i tisućljeća prije nas jednaki su nama mitsku priču, neke su lokacije izvorne, ostale su koji živimo u današnje vrijeme ... Možda su zaista prilagođene mitskoj priči. nosili nešto drugačiju odjeću i koristili drugačije U oba prekogranična parka bit će postavljene posuđe, ali ponašali su se, osjećali i živjeli su kao i poučne staze kroz mitski krajolik pomoću mi danas ... Iako se čovjek suvremenog tehničkog pripovjedne tradicije na GSM aplikaciji, skulptura doba smatra naprednijim, možemo pretpostaviti da od kamena uzduž tematskih staza i igara su naši preci nekada bili razvijeniji od nas na drugim prilagođenih različitim skupinama. poljima, odnosno na onima koja ne podrazumijevaju tehničke sposobnosti, već percepciju i slično. Posjetitelju parka moramo pružiti osjećaj da promatra samoga sebe, svoje pretke, a jedina razlika između nas je u tome što imamo različite percepcije svijeta - neki danas vjeruju u Krista ili znanost, neki su vjerovali u Peruna i Babu, neki sumnjaju i uvijek su sumnjali u sve ... Svi smo mi ljudi! Ovo prvo upozorenje odnosi se prije svega na turističke operatore i pružatelje turističkih usluga koji često zapadaju u tzv. "staged authenticity", odnosno "insceniranu autentičnost": izradu navodnih replika odjeće koja se, navodno, nekoć nosila; izradu raznoraznih kićaste suvenira ili uvođenje potpuno novih festivala i događanja koji

4

spajaju tradiciju u novi i pretjerano simplistički će se podići park. Međutim, ako park ostane format koji ima za cilj samo profitabilnu predstavu, zamrznut u tom obliku prezentacije, ako a ne spoznaju i uvažavanje baštine i prirode koji pripovijetke ostanu zarobljene u kamenu i ako vode ka održivom suživotu. Suprotno tome, upravo nestanu iz života ljudi, ako se narodne predaje neće ovo otkrivanje baštine, posebno lokalnom prenositi sljedećim naraštajima koji žive s stanovništvu, može otvoriti nove mogućnosti krajolikom, park će izgubiti smisao. Poanta je razvoja kreativne industrije i stvaranja novih prenijeti nematerijalnu baštinu budućim autentičnih proizvoda koji potiču iz tradicije, ali su generacijama! Ako nematerijalna baština ostane proizvod modernog doba. zamrznuta samo u krajoliku i kamenu, umrijet će i zbog toga što će izgubiti svoje značenje za ljude. Ne Drugi fokus projekta je krajolik, prostor! Sve zaboravimo da prijenos nematerijalne baštine znači pripovijetke i svi toponimi u parku sačuvani su jer i promjenu jer se nematerijalna baština nikada ne "priliježu" za krajolik, prostor. Pripovijetke i provodi na isti način. Stoga je važna i kreativnost, toponimi objašnjavaju krajolik, negdašnju ljudsku naravno unutar granica očuvanja značenja tradicije. percepciju prostora i njegovo smještanje u U tom smislu, najveći potencijal se ponovno nudi kozmološki svijet ljudi toga doba! Baš kao što danas edukatorima koji teme iz mitskog parka mogu taj prirodni svijet percipiramo sa znanstveno- preoblikovati u različite istraživačke i kreativne tehničkog stajališta, ljudi su nekada taj isti svijet aktivnosti mladih: prikupljanje uspomena na percipirali kroz svoje – mitske − percepcije. U djedove i bake, njegovanje dijalekta, testiranje u slučaju bilo koje usmene predaje treba imati na umu stvaranju novih pripovijedaka o suvremenim da govorimo o (održivom i prirodnom) načinu "praznovjerjima" ... Ovdje vrijedi isto upozorenje suživota ljudi s prirodom ili okolišem u kojem je kao i kod problema s banaliziranjem i čovjek nekoć živio. Sve ciljne skupine, posebno autentičnošću. edukatore treba stoga upozoriti da jednaku pažnju trebaju posvetiti kako aspektima kulturne baštine, Četvrti fokus koji nije samo fokus projekta, već tako i prirodnim vrijednostima. Položaj parka u čitavog natječaja, je prekogranična suradnja, prirodi pruža dragocjenu priliku djeci i prevladavanje nacionalnih prepreka i adolescentima, kao i drugim posjetiteljima da se nacionalizama! Moramo biti svjesni da su narodi tijekom otkrivanja povijesti i tradicije upoznaju i sa novi fenomen u povijesti, star jedva dva stoljeća, sadržajima koji se odnose na floru (različita stabla, stoga ni na koji način ne možemo drevnu mitsku bilje i njihove funkcije, jednako kao i ljekovite predstavu vezati uz određene nacionalne skupine, funkcije) i faunu (npr. istraživanje zmija, gmazova), primjerice uz Slovence ili Hrvate. U to vrijeme nisu na geologiju (različite stijene i njihovo podrijetlo), postojale, ili barem nisu postojale u obliku u geografiju (kontaktni krš i vode), te prije svega na kakvom ih danas "zamišljamo"! Možemo održivi način života (ekstenzivna poljoprivreda, razgovarati o širim temama, poput percepcije rotacija usjeva, izgradnja suhozida, gospodarenje svijeta kroz mitske predstave, rekonstrukcije (pra) šumama). Ako se teme predstave iz tradicionalnog slavenske mitologije (barem o pokušaju!), ali aspekta, odnosno u svjetlu tradicije, ljudima će biti izbjegavajmo povezivanje mitske tradicije sa još zanimljivije. Sve su to teme koje se mogu suvremenim nacionalnim identitetima. Kad se predstaviti različitim skupinama posjetitelja, na mitologija zloupotrijebi u političke nacionalističke temelju čega edukatori i turističke agencije mogu svrhe, možemo naići na velike opasnosti (npr. osmisliti razne alate, instrumente i proizvode. nacizam). Međutim, ključni rezultat ovakvog pristupa je podizanje svijesti šire javnosti.

Treći fokus projekta je pripovijedanje usmene predaje! Do danas su ostali sačuvani mitski toponimi i pripovjedačka tradicija na temelju kojih

5

4.2 MITSKI PARK U RODIKU * Mitsko-povijesna staza vodi šetača pored dvanaest točki koje in situ prikazuju mitsko-folklornu tradiciju, a nalaze se na mjestima negdašnjih U Rodiku, vjerojatno zbog kontakta dviju različitih granica feudalnog posjeda ili uz glavne seoske populacija, Slavena i starosjedilaca z arheološkog puteve. Na svakoj mitskoj točki je izabrana jedna naselja iznad sela, sačuvala se bogata predaja koja (najreprezentativnija) priča, koje su objavljene u 1 može sezati duboko u povijest . Najvažnije od četiri knjizi bajki (Peršolja 2000) ili u drugim stručnim arheoloških nalazišta koje uključuje Mitski park, tekstovima (Hrobat 2010 i dr). Priči slijedi Njivica, Tabora i Rodiške pečine sa kaštelirjem znanstvena interpretacija narodne predaje. Zbog Debela griža, najvažnije je Ajdovščina nad Rodikom, svojeg bogatog mitskog krajolika, staza je prapovijesni kaštelir (prahistorijska gradina) i podijeljena na dva dijela, brkinsku (gornju) i krašku pozo-antičko naselje (obrambena postaja). Interes (donju). Jedan od glavnih likova staze je strašni za arheološko naselje Ajdovščina nad Rodikom lintvern, zmija koju su seljani istjerivali kao vraga postoji već od 19. stoljeća, kada je u blizini pronađen raznim kršćanskim obredima i pokušavali primiriti epigrafski natpis iz 1. stoljeća n. e. s imenom kako im ne bi slao gromove, oluje i poplave. Sljedeća Rundikta, starosjedilačkog stanovništva koji su glavna figura parka je (bivša) monolitna Baba, stručnjaci zbog imena pripisali Ajdovščini nad materijalni ostaci vjerovanja u žensku mitsku figuru Rodikom. Posjetitelje se upoznaje s neobičnim koja svoje podrijetlo vuče iz slavenskog i predajama o mitskim ajdima iz Ajdovščine koje praslavenskog doba. Prolazeći krajolikom, iz krških odražavaju tisućljetne uspomene na pretke i pećina otvaraju se mjesta ulaska u svijet mrtvih, kontakte dviju populacija, autohtone i slavenske. mjesta održavanja vještičjih orgija, ritualna mjesta na stazama mrtvih, tragovi života mitskih ajda.

Slika 6: Pogled na Rodik, Čuk i Ajdovščinu s Rodiškog polja (fotografirala Katja Hrobat Virloget))

1 Rodik: Transkribcija zvučnih zapisa - priča: doc. dr. Neža Čebron Lipovec; interpretacija: izr. prof. dr. Katja Hrobat Virloget. 6

Na jezeru živih. U svim arhaičnim kulturama smatrali su je ambivalentnim bićem. Dok je s jedne strane Prema predaji, Čuk ili »Gura«, kako ga nazivaju povezana sa htonskim, podzemnim svijetom, po mještani, je brdo puno vode. Na vrhu Čuka, u izvoru, drugoj strani predstavlja simbol plodnosti. Savijena odnosno u lokvi pod nazivom »Jezero« navodno je u krug, označava neprekidni tijek vremena, obavija boravio lintvar, zmaj s pijetlovom krijestom na svijet i hrani ga. Pojavljuje se na početku svih glavi i otrovnog daha koji je imao moć nad vodom. mitologija kao vanvremenska gospodarica načela Kad bi ga mještani razljutili, kažnjavao ih je tako što života i svih prirodnih sila. Neolitičke kulture na je nad njih iz srca gore poslao oluje i poplave. Želeći Balkanu, Iliri u antičko doba i stanovnici antičke umiriti opasnog »vraga«, svaki mjesec bi Grčke slavili su je kao duha čuvara, duha predaka i organizirali procesije do Jezera i mise pored križa. heroja, a ponekad i kao čuvaricu izvora vode. Da bi umirili strašnoga zmaja, do 1787. godine Posvuda u mitološkoj predaji zmija se povezuje s organizirali su dvadeset i jednu procesiju na godinu vodom i svijetom mrtvih (npr. u antičkoj mitologiji do Jezera. O tome govori zapis jednog svećenika iz prijelaz u Had preko rijeke Stiks). U većini 19. stoljeća: »Tamo je »jezero« (mala bara) na vjerovanja voda se smatra posrednikom sa svijetom »Čuku«, kamo su nekoć hodali u procesiji /.../, da bi mrtvih, primjerice u slovenskoj predaji vjerovalo se zaprijetili sotoni: »Gospodine! Iskorijeni ga i ubij, da duša nakon smrti još 40 dana provede u vodi. U onog vraga koji tu boravi!« jer se otuda već toliko najstarijim mitologijama put u kraljevstvo mrtvih puta stuštila oluja«. vodi kroz vodu i zmijsko ždrijelo, kasnije zmija postaje prepreka koju treba savladati na tom putu. Zmija na spartanskom nadgrobnom spomeniku uprizorena kao piton u okviru funerarnog (pogrebnog) kulta interpretira se kao čuvarica pokojnika i posmrtnog života.

Nastupom kršćanstva prevladava negativan, zao aspekt zmije i baš zbog te svoje snažne pretkršćanske simbolike zmija postaje simbolom svega zlog i poganskog. U kršćanskoj ontološkoj raspravi o izvoru zla, dovevši Evu u iskušenje, zmija je promijenjena u simbol zla. Plod zmijinih moći i znanja je krađa. Ona više ne simbolizira plodnost, nego razuzdanost, vraga. Pobjeda kršćanskog sveca Slika 7: Na jezeru (fotografirala Katja Hrobat Virloget) nad zmijom ili njezinim prikazima (zmaj) simbolizira pobjedu kršćanstva nad poganstvom. Motiv zmaja koji iz unutrašnjosti gore prijeti poplavama često se pojavljuje u predaji. Riječ S arheološkog stajališta, Na jezeru se nalazi »lintvar« dolazi od njemačkog naziva za zmaja, neobična utvrda sastavljena od vapnenačkih »Lindwurm«, a označava povezanost sa zemljom, blokova koji predstavljaju strani materijal na podzemnim svijetom, vodom i zmijom. Svojim flišnom brkinskom grebenu. Pod jezerom / Ispod izgledom poput velike zmije s krijestom na glavi jezera nalazi se rimsko groblje s urnama iz 1. i 2. podsjeća na biće iz europskih bajki po nazivu stoljeća. Prema nalazima oružja u grobovima koji Bazilisk, na brliška iz okolice Nanosa, molavara iz nisu uobičajeni za Rimljane, arheolozi zaključuju da Trsta i sl. su tamo pokopani starosjeditelji. Istočno od groblja otkriven je popločena staza. Zmija je u prošlosti često bilo kultno biće jer se vjerovalo da je posrednik između svijeta mrtvih i U lintvaru i obredima na Jezeru vjerojatno se može prepoznati demonizirani pretkršćanski kult

7

mještana obližnjeg naselja, arheološkog nalazišta Priča Ajdovščina. U prilog toj hipotezi govori podatak da je lintvar bio lociran tek nekoliko metara iznad Rodiški Čuk je brdo koje se uzdiže nad selom i negdašnjeg groblja na kojem su pokapani mještani promatra ga danju i noću. Čuk je neobično brdo. Oko Ajdovščine, Pod Jezerom, što bi ga moglo povezivati njega nalazi se kamenje i zemlja, a iznutra je šuplje i s pogrebnim kultom. Lintvar živi u vodi koja je, baš puno vode. Na dnu te vode nalazi se veliki dvorac. U kao i zmija, povezana sa svijetom mrtvih. Crkva je tom dvorcu živi rodiška zmija. Ta se zmija zove pokušavala iskorijeniti to biće iz pučke religije tako lintver. što ga je demonizirala. Lintvar je u molitvama Svakog dana zmija odlazi u skitnju. Dopliva uzvodno nazivan vragom, a svrha kršćanskih rituala bio je do vrha, gdje voda izvire iz Čuka. I počinje ju tjerati protjerivanje sila zla iz Jezera. Hodočasničkim prema van. Budući da je voda prilično topla, lintver se stazama do Jezera, kršćanskim simbolima i u njoj grije. kršćanskom liturgijom Crkva je kristijanizirala lokalni kult. Tako je danas lintvar vjerojatno ostatak Nakon toga vraća se u vodu u brdu. Svaki dan nekog pretkršćanskog kulta prethistorijskih i začepljuje sve rupe i brine da voda ne istječe. antičkih stanovnika Ajdovščine koji je Crkva pokušavala iskorijeniti kristijanizacijom i I što ćete reći o njemu? To nije obična zmija, velik je, demonizacijom, da bi na kraju postigla upravo zelene boje, a na glavi ima cvijet koji podsjeća na suprotno, njegovo preživljavanje u tom području. kokotovu krijestu. Ima male uši, a jezik poput zmije. Možda je demonsko stvorenje s vrha Gore (Gure) Ipak, zubi su mu drugačiji, puna su mu ih usta. A kada čak podsjećalo na slavensko božanstvo Peruna koji ta zmija dođe gore na brdo, promatra oko sebe. Ako s vrha gore stvara gromove i munje pa su ga zbog bi ga nešto razljutilo, mogao bi udariti repom i Čuk bi toga Rodičani još lakše prisvojili. Kako god, se rasprsnuo po pola, a voda bi odnijela Rodik. Rodičani i dan-danas radije izbjegavaju taj kraj (Hrobat 2004; Ekar, Hrobat Virloget 2016). Zato ljudi paze da ne razljute zmiju jer zmija sobom donosi i munju. Ako kažeš munja, pogodit će te, nije sigurno. Zmija puhne otrovni dah i stvore se veliki oblaci, počinje padati tuča, susnježica ili što god ... Te sijeva i grmi i ubija mnogo ljudi.

Zbog toga Rodičani poštuju ovu zmiju.

8

Ajdovščina

Još u 19. stoljeću u okolici obližnjeg sela Materija pronađen je epigrafski natpis iz 1. stoljeća na kojem se spominje naziv Rundikti (Rundictes). Na temelju sličnosti s nazivom Rodik, istraživači su ga pripisali prethistorijskim i antičkim stanovnicima Ajdovščine iznad Rodika. Napisana na latinskom jeziku, na natpisnoj ploči stoji presuda u sporu oko korištenja puta između rimskog senatora Gaja Lekanija Basa i lokalne zajednice Rundikta. Mjesto je bilo naseljeno od željeznog doba u prethistoriji do ranog rimskog doba (1.-2.st.n.e.) i ponovno u kasno antičko doba (4.-5.pr.n.e.). Iz ruševina koje potječu iz tih vremena razvidna je struktura naselja s ulicama i građevinama. Sudeći po iskopinama, Slika 8: Epigrafski natpis o Rundictima (Izvor: Fototeka apsidalna građevina uništena je u požaru u 5. st.n.e. Civici Musei di Storia ed Arte di Trieste) ili kasnije, možda u vojnom napadu. U svojoj posljednjoj fazi služila je kao radionica jer su u njoj pronađeni različiti poluproizvodi, oruđe i ručni mlinovi za mljevenje žita. Budući da podrobnije analize arheološkog materijala još nisu bile provedene, nije poznato je li Ajdovščina bila naseljene i kasnije, u doba Slavena. Između doline i ulaza u naselje prepoznaje se rimska cesta, dok se na moćnim zidinama tvrđave iz prethistorijskih vremena (kaštelira) mogu razabrati tri ulaza. Na groblju Pod Jezerom, na Čuku je pronađeno najviše ranorimskih grobova koji svjedoče o predrimskom autohtonom stanovništvu.

Predaje o ajdima (hajdima) iz Ajdovščine nad

Rodikom razlikuju se od drugih po tome što se prikaz divova obično isprepliće s posebnim Slika 9: Tloris arheološkog naselja na Ajdovščini iznad antropološkim opisom. Naime, ajdi su u slovenskoj Rodika (izvor: napravio Branko Mušič) narodnoj predaji poznati kao divovi koji posjeduju nadnaravne moći i po kojima su nazvana mnoga Ipak, prikaz diva se u rodičkoj narodnoj predaji arheološka naselja (npr. Ajdovščina, Ajdna, isprepliće s još jednim opisom. Prema njemu, divovi Ajdovski gradec itd.). su bili nižeg rasta, tamne puti, crnokosi, sporazumijevali su se vlastitim jezikom, bili su dobri kovači... Ili je možda ta specifičnost rodičkih ajda posljedica toga što su im Rodičani, koji su zahvaljujući ranije izvršenim arheološkim iskopavanjima, saznavši da se radi o antičkom stanovništvu, pripisali drugačije karakteristike od njihovih vlastitih i na taj način stvorili antropološku razliku između romanskog stanovništva i

9

Slovenaca? Čak iako predaja govori i o njihovim Priča međusobnim kontaktima jer su seljanima dolje krali usjeve, zbog čega bi često dolazilo do sukoba. U Na najvišem vrhu rodiške Luze smještena je jedinstvenom opisu ajda i kontakata s njima Ajdovščina, mjesto u kojem su nekoć obitavali divovi. vjerojatno je sačuvan djelić tisućljetnog sjećanja na Priča se da nisu bili poput nas, imali su jače zategnutu suživot dviju različitih populacija, ajdovske ili kožu i crnu, kovrčavu kosu. Ovi divovi živjeli su u predslavenske (autohtone) i slavenske koja se svojem velikom gradu Ajdovščini koji je bio opasan možda nastanila u Rodiku ispod Ajdovščine. visokim zidinama, a imao je i troja ogromna vrata koja su bila zatvorena: jedna su bila od zlata, druga U suprotnosti s predajama koje govore o od srebra, a treća od bronce. Priča se da su divovi bili kontaktima i sukobima, u ovoj predaji se isprepliću dobri kovači te da su znali iskovati što bi se god moglo i priče o tome kako su ajdi preci današnjih Rodičana. zamisliti. Ti su ljudi imali sve osim polja koja bi Navodno su nastanili najstariji dio sela, Podluzu. obrađivali, stoga su često bili gladni. Imali su Predaja kaže da je Rodik nekoć bio podijeljen na dva komadić zemlje tamo na Njivicama i Štihtercu na dijela između kojih je bio potok. Žitelji su se dijelili Guri, ali im je urod bio slab. u dvije skupine samo u određenim prigodama, odnosno kad bi sjedili u crkvi tijekom mise, S tim divovima Rodičani su imali puno posla. Noću, organizirali zajedničke radove i kada bi umirali jer kada su Rodičani spavali, divovi su se prišuljali su čak i ukopna mjesta na groblju bila razdvojena, njivama u Čelevom i pokrali im sav urod repe i mrkve. što predstavlja iznimnu rijetkost. Inače se selo Kada su se Rodičani probudili, sve je već bilo Rodik dijeli na još nekoliko dijelova, ali je ta podjela, pokradeno. koja je izražena tijekom provođenja raznih ritualnih Rodičani se nisu usudili boriti s divovima, nisu imali i radnih aktivnosti tijekom godine, zanimljiva nikakvo oružje, malo su ih se bojali. Stoga su nakon upravo zbog predaja o ajdima kao precima tog događaja na rodiškim poljima počeli saditi repu, Rodičana. Moguće je upućivala na činjenicu da su očistili crno trnje i napravili polje, koje se tamo nalazi žitelji još stoljećima nakon spajanja sa žiteljima i danas. »gornjeg« i »donjeg« sela (ako je to istina), tijekom suživota u istom selu sačuvali simboličnu podjelu Divovi su nastavili živjeti na Ajdovščini. Nakon nekog žitalje na »naše« i »vaše«, ajde (Hrobat 2005.; vremena tamo je došla neka vojska i svi muški divovi Slapšak 1997., 19−64; Ekar, Hrobat Virloget 2016). otišli su u rat. Prije nego što su otišli, zakopali su svoje blago. I ostavili kod kuće samo djecu, žene i starce. I više se nikada nisu vratili u dolinu.

Prije nego što su otišli, zamolili su zmiju lintvera da čuva njihovo blago. Sve dok je lintver živ, nitko neće ukrasti blago. Čuva ga još i danas, još danas je tamo. Ipak, starci i djeca nisu mogli tamo živjeti pa su polako otišli u Podluzu i tamo sagradili kuće. Današnji Podlužani potomci su hajdov (ajdov).

10

Robida istjerivanjima zmija za koja su pozivali posebne istjerivače zmija ili su se vršila tijekom posebnih U Robidi pokraj mjesta Tabor navodno je u obreda pri čemu bi se bijele ili zmije crnice prema ruševinama srednjevjekovne tvrđave boravila zmija rodiškoj predaji okupile začuvši pisk zmijske koja je, po jednima, bila lijepa, velika i bijela, po kraljice, koja bi ih potom odvela iz sela Slope na drugima velika i crna zmija, a po trećima ukleta Križendrev (Hrobat 2004.; Kropej 2008, 166−175). grofica. Putem dalje nalazi se prijelaz Prelovec kroz Priča koji je prolazila »stara staza« mimo Kobilje glave prema dvorcu Švarcenek u Podgradu pri Vremah na Tamo na rodiškoj Robidi uzdizao se nekoć velik i jak kojemu se temelje brojne usmene predaje o grofu dvorac. Pogodio ga je grom i zapalio mu krov. Dvorac Petaču. se je ubrzo nakon toga srušio. Ostali su tek veliki temelji. U njima je boravila velika, lijepa, bijela zmija. Motiv zmije kao čuvarice blaga i ruševina često se Neki su govorili da je zmija crna i da je to ukleta pojavljuje u predajama rodiškog kraja (Križendrev, grofica. Bojali su je se svi od reda, bez obzira na to Gabrova stran – ukleti grof) i šire. Kao čuvarica bila ona crna ili bijela, a kada bi odlazili na Robidu, blaga, ona daruje dobra i plodnost, simbol je roditelji bi djeci govorili: "Čuvajte se zmije. U podzemne sile i mudrosti. Stoga zmija posjeduje temeljima je opasno." atribute velikih boginja prirode, boginja majki, a muškarcima daje moć oplodnje. Neke mitologije, Jednom je Babudrov Pepček otišao tamo po drva. primjerice egipatska i slavenska, napadaju zmiju tek Nasjekao je drva i odsjekao grane. Zatim je otišao do onda kada pokušavaju u svijet uvesti kaos (npr. grabovog grma kako bi odsjekao batinu. Rukom je zatvaranjem vode u zemlji, što uzrokuje sušu, kao posegnuo u grm po kolac. Ništa nije gledao. Oko kolca što je slučaj u rekonstrukciji slavenske mitologije). je bila zamotana zmija. U trenutku mu se omotala oko ruke i počela ju stiskati, tako da je dječaku Još i danas neke predaje odražavaju vjerovanja da ponestajalo zraka. Dječak je u drugoj ruci imao su zmije dobronamjerna bića. Kao simbolu mrtvog sjekiru, ali bio je tako zbunjen i prestrašen da ju nije pretka, ljudi su zmiji pripisivali zaštitničku ulogu. U udario njome. Čak ju je spustio na tlo. Zmija mu se Furlaniji nije bilo dopušteno ubijati zmije jer su u savijala uzduž cijele ruke, omotala mu se oko vrata i njima obitavale »dušice«. Kao kućni duh, na došla glavom u visinu njegovih očiju. Zurila mu je u Primorskem, u Furlaniji i drugdje čuvala je posjed, oči i siktala jezikom. Toliko jako ga je stiskala oko darovala plodnost i štitila od nesreća. U Rodiku se vrata da je sav pocrvenio. Mislio je da je gotov. Pri uzmena predaja o kućnoj zmiji kojoj se donosilo posljednjim izdisajima je pomislio: "Dragi Bože i mlijeko održala sve do nedavno. Poznate su priče o Majko Božja! Spasi me ovog zmijskog đavla.« zmijskoj kraljici, gospodarici svih zmija koja je Vjerovali ili ne. To je odista pomoglo. ujedno i gospodarica zemaljskih blaga, zbog čega su joj ljudi pokušavali oteti krunu, zmijski kamen itd. Ubijanje zmije smatralo se neoprostivim grijehom.

S druge strane, zmije su ambivalentna bića iz pučke tradicije jer se pojavljuju i u negativnim ulogama. Čovjeku se lako omotaju oko vrata pokušavajući ga ugušiti, baš kao što je slučaj u rodiškoj priči koju smo čuli. Zmije se mogu smatrati i nedaćama i kaznama koje stižu na ljude zbog njihovih počinjenih grijeha. Mogu napasti cijeli grad ili selo, baš kao što govori predaja o antičkom nalazištu u susjednjom selu Slope. Česte su i predaje o opasnim

11

Kobilja glava Peruna, po jednoj od njezinih interpretacija utjelovljuje i njegovog sina Jarila/Jurija/Ivana. U Ledina Kobilja glava predstavlja jedno od Rumunjskoj i Srbiji su na kolce ograda ili pčelinjaka najzagonetnijih mjesta rodiškog kraja. Prema svim postavljali lubanje životinja, većinom konja, kako bi predajama naziv mjesta povezuje se s kobiljom protjerali zle duhove, bolesti, uroke i vraga. Konjska lubanjom. Prema jednoj od predaja, na tom je glava kao apotropejski (zaštitni) simbol bila je mjestu vuk rastrgao kobilu od koje je ostala samo poznata diljem indoevropskog svijeta. Pojam konja lubanja, prema drugoj ovdje je bio zaboden kolac s veže se i uz pogrebnu simboliku jer predstavlja kobiljom glavom oko koje su plesale vještice. vodiča duša, mitološkog pratitelja duša u zagrobni Tijekom prvog punog mjeseca nakon Uskrsa, život. Oblici konja se u južnoslavenskom vjerovanju vještice su ovdje navodno raskomadale vedamca, pojavljuju i kao duše koje obitavaju na zemlji. čovjeka s natprirodnim moćima, što podsjeća na grčki mit o Pentaju kojeg su tijekom svojeg razuzdanog plesa raskomadale menade.

Treća predaja govori o tome da se na Kobiljoj glavi ispod »tirmana«, graničnog kamena u obliku konjske glave, nalazilo blago ili grob novorođenčeta. Pronalazač tajanstvenog »tirmana« iz Rodika ovako pripovijeda priču o Kobiljoj glavi:

O: Uvijek su govorili da je to bio vuk i da je pojeo tu kobilu, zato se to i zove Kobilja glava. Ali nitko nikada nije ništa rekao o tom kamenu. Da nisam tražio kestene i gljive, ne bih ga ni primijetio /.../ Slika 10: Kamen v obliku konjske glave na Kobilji glavi (fotografirala Katja Hrobat Virloget) P: Što su pričali, o kakvoj kobili koju je pojeo vuk? U neposrednoj blizini nalazi se Prelovec u kojem O: Kobila grofa Petača, koji je tamo živio, imao je postoji usmena predaja o grobu vojnika i svijetlima konje koji su tamo pasli. Tamo su puštali konje na – dušama pokojnika. Mističnost Kobilje glave može ispašu, pasli su na toj padini, a u to je doba u našim se pripisati njezinom položaju na tromeđi između krajevima bilo vukova. I može biti da je vuk triju katastarskih općina – Rodik, Podgrad i Dane. Iz raskomadao kobilu i da je od nje ostala samo glava pripovijedaka o smrtima, komadanjima, ubojstvima pa su tamo postavili taj kamen kao nekakav na granici prepoznatljiv je pojam žrtvovanja koji je spomenik. To mora da je bilo prije petsto godina, čak u predajama o srenjskim granicama sljedljiv diljem i više. Europe počev od antičkog doba pa nadalje, a ukazuje na poseban značaj srenjske granice. U Motiv konja se u toponimima međa između nekim dijelovima Europe sačuvane su predaje o srenjskih posjeda pojavljuje i drugdje. ubojstvima i grobovima smještenim uz granice ili o Indoeuropska baština poznaje inauguracijski obred postavljanju međe na mjestu gdje bi se susreli trkači komadanja kobile ili konja koji se često upriličivao iz susjednih sela te bi se jedan ili više njih mrtvi prigodom ustoličenja kralja. Mitsko značenje konja srušili na tlo ili bi ih pokopali žive. Neki istraživači u na području Primorske poznato je još iz vremena tim motivima prepoznaju elemente obreda Veneta. Grčki povjesničar Strabon spominje obred darivanja ljudske žrtve pored kamena međaša. žrtvovanja bijelog konja u svetištu grčkog junaka Rodiška predaja često povezuje komadanje bića ili Diomeda nakon izlijevanja rijeke Timave u smrt sa srenjskim granicama, kao što je slučaj i s Jadransko more, posvećen istoimenom lokalnom Njivicama i Križendrevom. Smrt i žrtvovanje na božanstvu Timavusu ili Temavusu. U slavenskoj granicama moglo bi se shvatiti kao simbolično tradiciji konj je sljedbenik boga groma i oluje ponavljanje primordijalnog čina stvaranja 12

mikrokozmosa i utvrđivanje granica silama koje klepetale. Samo im je još koža visjela s leđa. Na Uskrs dolaze iz svijeta mrtvih… Srenjske granice u Rodiku su, od velike gladi i svega zla, jedva mogli stajati na ne obilježava samo smrt, već i mitska bića (Pod nogama. lisičino, Križendrev itd.), što ukazuje na činjenicu da su imale izrazitu simboličku vrijednost: Konj je rekao volu: "Jedva čekam prvi puni mjesec. istovremeno su označavale granice zemljišnih Onda smo spašeni." posjeda između sela u svijetu živih i granice između Te večeri, kad je na nebu zasjao puni mjesec, prvi svijeta živih i svijeta mrtvih. O tome govore i nakon Uskrsa, vedamc je otišao iskopati blago. Tamo posebni pogrebni rituali na srenjskim granicama, na Kobjeglavi pokraj kolca je visjela konjska lubanja što je razvidno u slučaju Križendreva (Hrobat 2009; i tamo je počeo kopati. Čim je počeo, doletjele su Hrobat 2010.). vještice i počele plesati oko kolca i oko njega samoga. Priča Zgrabile su pohlepnog vedamca, vrtjele se s njim oko kolca i toliko navlačile da su ga rastrgnule i Jedan čovjek bio je vedamc. Rođen je s nogama raščetvorile. Potom su pokraj kolca iskopale jamu i u naprijed. Zato je znao sve što drugi ljudi misle. I to je nju stavile lonac s novcem i komade njegova koristio u razgovorima i u mešetarenju. Pogledao bi raskomadana tijela. čovjeka u oči i pročitao njegove misli. Tako se obogatio. I postao najbogatiji u selu. Vol je upitao konja: "Čuj, kako to da su ga vještice rastrgale?" Jednom prilikom je načuo da čovjek može razumjeti i govor životinja ako pod jastuk stavi sjeme paprati. Konj mu je odgovorio: "Znao sam da vedamc ima Otišao je u šumu i nabrao sićušno sjeme paprati. U sjeme paprati i zato ti nisam rekao jer bi mogao za noći na Svetog Ivana probudio se i osluškivao. Začuo kolac privezati granu mukinje. Vještice bi izgubile je glasove koje još nikada prije nije imao prilike čuti. svoje moći i blago bi bilo njegovo. Ovako je još uvijek A mogao je i razumjeti što znače. tamo.

Vedamc je ustao i otišao do staje. Čuo je kako razgovaraju vol i konj.

Konj je rekao: "Ako bi naš gospodar, koji sebe smatra vedamcem znao sve, znao bi i da se pokraj kolca, tamo gdje visi konjska lubanja na Kobjeglavi, nalazi zakopano blago." Otišao bi tamo u ponoć poslije prvog punog mjeseca nakon Uskrsa i iskopao blago.

Vol je nato rekao: "Ma da, onda bi bio još pohlepniji nego što jest. Toliko nas izgladnjuje da nam jako kruli u želucu. Dobro je da su mlatioci površno izmlatili žito i ostavili u slami pet mjera žita. Ovako ćemo preživjeti ovu godinu i nećemo krepati od gladi. "

Vedamc je to čuo i odmah sljedećeg dana naredio mlatiocima da još jednom izmlate žito. Nisu smjeli prestati sve dok nisu izmlatili punih pet mjera žita.

Vol i konj jeli su cijelu zimu suhu slamu i toliko su smršavili da su ih bile same kosti koje su se tresle i

13

Njivice

Predaja kaže da se ovdje nekoć nalazilo groblje ajda, staro selo ili njihove njive. Arheolozi su pronašli nekoliko arhitektonskih tragova, komadić rimske keramike i tragove drevnih obradivih površina. Ljudi bi noću izbjegavali ovo mjesto uz srenjsku granicu govoreći »da je to zastrašujuće mjesto«. Priča se da se ovdje nekoć nalazila stara kovačnica u kojoj bi kovač putnicima nudio prenoćište. Ako putnik svojim stasom ne bi odgovarao dužini postelje, kovač bi ga »skratio« tako što bi mu odrezao noge i zakopao ih iza kovačnice. Ovaj motiv podsjeća na grčki mit o Prokrustovoj postelji, u kojem je Prokrust jednako tako putnicima odsjecao noge ili ih rastezao do dužine postelje. Kovač se u mnogim mitologijama smatra kulturnim herojem, vračem, a često ima i svoje mjesto među bogovima što je povezano s njegovim skrivenim znanjem o proizvodnji (svetih) kovina i posjedovanjem okultnih znanja. Tamo bi ljudi navodno znali vidjeti dušice, duše umrlih koje se pojavljuju posvuda u slavenskom, europskom i američkom folkloru.

Prema motivu, predaje iz Njivica podsjećaju na Slika 11: Vrata od drveća na Njivicama, o kojima piše predaje o Kobiljoj glavi jer se u oba slučaja Marko Pogačnik (fotografirala Katja Hrobat) pojavljuju motiv smrti, ubojstva, komadanja tijela i mrtvih duša. Osim činjenice da se u ovom primjeru radi o tragovima arheoloških naselja, predaje o smrti treba povezati s lokacijom u blizini srenjske granice. Na nju se, naime, često vežu predaje o strašnom, opasnom, nadnaravnom, o smrti i slično, što ukazuje na posebno simboličko značenje srenjske granice kao posrednika sa zagrobnim životom (Hrobat 2009.).

14

Priča

Tamo na Njivicama bilo jednom jedno selo. Ljudi su ondje živjeli dugo vremena, a poslije su otišli u Brezovicu. U njihove su kuće kasnije uselili Cigani. Jedan Ciganin bio je kovač. Prevario bi svakog putnika koji bi tuda prolazio i zaustavio se da nahrani konja. Svakome tko bi u večernjim satima došao do njegove kuću, rekao je: "Dajem vam besplatno prenoćište." Putnici su to obično prihvatili i tamo prespavali.

Kad je putnik ušao u sobu, kovač mu je pokazao lijep kovani krevet. Putnik bi legao na krevet, a kovač bi ga zakovao i skratio krevet posebnom polugom.

"Prevelik si za moj krevet", rekao je. Uzeo je sjekiru i skratio ga, kod glave i nogu.

Komade mrtvog tijela zakopao je iza kovačnice. Zatim je obojio i prekovao konje i takve ih preprodavao. Sve što su putnici imali sobom prodavao je tamo u Pivki.

Od tada je minulo već mnogo godina. Ipak, ljudi su izbjegavali to mjesto noću, govorili su da je začarano i da njime lutaju duše umrlih. Tako tuda nisu prolazili.

Jednom je Cesarica iz Rodika išla u Artviže. Malo se zapričala s Marijom Dudkovom pa je požurila kući kako bi stigla prije mraka. Dok se približavala Njivicama, primijetila je kako na tlu gore mali plamenčići. Bili su visoki oko pola metra. Kada bi im se Cesarica približila, plamenčići bi se ugasili. Kada ih je htjela prekoračiti, postajali bi još viši.

Uzela je jednu granu i počela gasiti vatru. Što je više po njoj udarala granom, to je plamen postajao viši. Gorjela je zemlja, ne drveće ili grmlje. Uhvatila ju je strašna tjeskoba. Nije mogla prekoračiti vatru. Stoga se okrenula natrag prema Rodiku. Trčala je cijelim putem do sela. Sva prestrašena i mokra vratila se natrag i ispričala što se joj je dogodilo.

Ljudi su je slušali i govorili joj da je to bila vatra s drugog svijeta. Tamo su trpjele duše umrlih.

15

Križen drev

Slika 12: Granični kamen na Križen drevu (fotografirala Katja Hrobat Virloget)

Na tromeši katastarskih općina Rodik, Artviže i zaustavljale i molile. Moguće je da se radi o sličnoj Podgrad nalazi se mjesto Križendrev, poznato i pod pojavi kao u slučaju istoimenog mjesta Križendrev nazivom »konfin«, granični kamen. Na njemu se između Slopa i Brezovice koje je imalo ulogu nalazi ruševina nepoznate starosti. Križendrev bije počivališta mrtvih. Počivališta mrtvih su ritualna glas zastrašujućeg mjesta. Priča se da se ovdje, u mjesta koja se nalaze obično duž srenjskih granica ponoć na dan Pusta nekome prikazalo tzv. krvavo ili uz vodu, na kojima bi se sudionici pogrebne bedro, u ovom slučaju obješeni čovjek koji se pred procesije na obrednim mrtvaškim putevima njegovim očima raspao i ponovno sastavio u zaustavljali da se odmore, promijene nosače i dlakavo čudovište. Priča se i da je na Križendrevu pomole za dušu pokojnika. Pojavljuju se i pod ispod hrpe kamenja bilo zakopano blago koje čuva drugim nazivima, primjerice Mrtvaška počivala zmija, a postoje i priče da se ispod njega nalaze (Počivališta mrtvih), Pri križu (Kod križa), Mrtvaški uginule zmije koje su tijekom obrada istjerali iz kuće hrib/breg (Mrtvački humak/brdo), Počivalo/a u Slopama. I u ostalim dijelovima Primorske (Počivalište/a) itd., na njima se obično nalazi križ ili susrećemo se sa zastrašujućim pričama o zmijama kapelica, a u nekoliko slučajeva na Krasu čak i ispod graničnog kamenja ili o ljudima koji su bili natpisni kamen koji svjedoči o odmaranju pogrebne prokleti, o vješticama, krvavom bedru itd., zbog povorke ili o grobnim rakama na tom mjestu. čega ljudi izbjegavaju ovo mjesto. Naziv »križen drev« navodno se u susjednoj Predaja govori i o zimzelenom hrastu s urezanim Brezovici koristio i za označavanje granice križevima koji je nekoć stajao na Križendrevu. Jedan zemljišnog posjeda ispreplitanjem dva do tri drveta od sugovornika priča da je čuo kako su ovuda tako da rastu zajedno. prolazile pogrebne procesije koje bi se tu

16

Priča Baba

Križendrev nije uobičajeno mjesto jer tamo raste Rodiška usmena predaja poznaje dvije vrste jedan ogroman zeleni hrast, a noću tamo možeš pripovijedaka o babi. Neke od njih se jasno odnose susresti i krvavo bedro. Tamo nije dobro ići noću. na istoimenu stijenu u blizini prapovijesne gradine Debela riža, druge pak na folklorni lik babe Tine iz Artviža uvijek se hodao udvarati u Rodik. općenito. U stijeni su Rodičani prepoznavali lik Dolazio bi svakoga dana i plesao i pio, jeo zelje s babe, »žene sa zaobljenom stražnjicom i prsima«. kobasicom, veselio se onako kako to pristoji jednome Prema jednoj priči, djeca-divovi su podigli mladiću. Zadržao se dugo pa je njegova djevojka spomenik svojoj majci, a prema drugoj se radi o ženi rekla: "Skoro će ponoć, ostani tu, nemoj ići doma". koja je ostala okamenjena u stijeni zbog laganja. Ipak, on se uputio u Artviže. Bio je baš pripit i Novije analize zemljopisnih karata iz 18. stoljeća su krivudao od jednog kraja ceste do drugog, pokazale da je postojao još jedan toponim istog osvjetljavajući si put fenjerom. naziva, i to Babina gora, vjerojatno na mjestu koje je danas poznato pod nazivom Tretji vrh. Kad je iz Vrhula stigao na Križendrev, ugledao je divovskog čovjeka koji je visio s neba obješen na Priča se da je »rodiška baba«, poput ostalih baba, užetu. mogla utjecati na vremenske prilike: kad prdne, zapuše »gorka burja« (»gorka bura«), kad se Odjednom se od obješenog otkinula jedna noga. »poščije« (pomokri), počinje padati »uscankin« Zatim je pala i druga noga. Zatim je pala desna ruka. (popišankina) gorka kiša, a kada podigne suknju Kroz neko vrijeme još lijeva ruka. Na kraju se dolje poput furlanke iz Goriške regije i Vipavske doline, srušio i trup. Samo je još glava visjela s neba obješena donese lijepo vrijeme. Prema slovenskoj predaji, na užetu. kad se baba razljuti, iz špilje ispušta vjetar sličan prdežu. Pripovijetke o »popišankinoj« kiši Obješeni se na tlu ponovno sastavio i bez glave počeo podsjećaju na kamen iz Gropade pod nazivom marširati prema Tini. Približavao mu se sve više, a Matjuška, koji »se popiša« prije kiše ili na predaje o kada se približio do kraja, Tine je vidio da je to predviđanju kiše nad brdima poznatim pod čudovište bez glave dlakavo i da su mu bedra krvava. nazivom Baba ili La vecchia u Italiji. Povezanost s pojmom »mokro« razvidna je i u pridjevcima Tine se u trenutku otrijeznio. Brzo se prekrižio i kamenih baba u Sloveniji i u Hrvatskoj, na Krasu, u prizvao Boga u pomoć. okolici Vipavske doline, Istri i Kvarneru, gdje ih smatraju blatnima, »šmrkavima«. U narodnim pričama, djecu su plašili da će pri prvom prolasku kraj nje u grad (Trst, Rijeka, Grobnik) ili šumu, ili na neko drugo strano mjesto morati poljubiti babu, puhati joj u stražnjicu, pojesti njezin »šmrkalj«, udariti je palicom itd. U strahu od gadne babe, djeca bi se držala kuće, tako da je baba, u stvari, kontrolirala društvo.

Baba je istovremeno odraz sjećanja na arhaično božanstvo utjelovljeno u krajoliku, prirodnim kamenim monolitima, planinama, špiljama itd. Samo u jednom primjeru, u Grobniku, baba je i isklesana u obliku žene. Najstarija baba poznata do današnjih vremena prikazana je na crtežu kao

17

kameni stup na granici između Tinjana i Sv. Lovreča sličnim predajama poznate su kao La vieille u u Istri u Hrvatskoj, na granici između Mletačke Francuskoj ili La vecchia u sjevernoj Italiji, gdje se Republike i Austrije u unutrašnjem dijelu Istre, i to jednako tako pojavljuju u grotesknim dječjim na zemljopisnoj karti iz 18. stoljeća izrađenoj prema narodnim pripovijetkama koje govore o poljupcu originalu iz 16. stoljeća. Kod baba su navodno prilikom prvog prolaska pokraj nje ili se spominju zabilježeni i različiti rituali, darivanja, promatranja kao zadnji snop žita ili u kontekstu predviđanja neba za vrijeme solsticija, primjerice u selu Golac u vremena (Ekar, Hrobat Virloget 2017; Hrobat Ćićariji, na Velebitu itd., a prema predaji Virloget 2013; Hrobat 2010). »starovjerca« Babja jama u Posočju je predstavljala središnju točku obrednog slavljenja. Na žalost su, unazad nekoliko godina, Babu iz Rodika prilikom gradnje vodovoda minirali. Njeni U slavenskoj predaji baba ima više značenja – od ostaci potiču nas na razmišljanje o našem odnosu ženskog bića, demona atmosferskih pojava, prema prošlosti i tradiciji nekad i sad. povezanosti s različitim nebeskim tijelima, zadnjim snopom žita, bolesti, obrednim kruhom itd. Analiza značenja tog pojma u slovenskom jeziku je pokazala njegovu dvoznačnost između plodnosti i smrti jer s jedne strane označava nešto istrošeno i neplodno (npr. truli orah, staru baba, zimu…), a s druge plodan, temeljan, vitalan element koji posjeduje spolnu moć (noseći element u konstrukciji – potporni stup, kamen, dobra baba, proljeće…). Ponegdje je vidljiva povezanost babe u toponimima s Devom koja podsjeća na mlađi, plodni aspekt stare babe. Toponimi izjednačavaju dijelove babinog tijela s elementima gora, odnosno krajolika (Babin nos, Babino koljeno, glava, kuk, pupak…). Predaje iz Krasa i Ligurije u sjevernoj Italiji pričaju o tome da, kada dijete padne na pod, poljubi babu. Stoga baba ne predstavlja ništa drugo nego samu zemlju.

U okviru slavenske mitologije povezuje se s jedinom, skoro opće poznatom pra-slavenskom boginjom Mokoš (čije ime jednako tako potiče od pojma »mokar«), gdje je u rekonstruiranom glavnom mitu uhvaćena u ljubavni trokut s nebeskim bogom groma i munje Perunom i htonskim bogom Velesom. Toponim baba nalazimo i u području oko Mošćeničke drage, kako na obali tako u blizini brda Perun u unutrašnjosti, gdje se nalazi Babin grob. Pojavljuje se i u toponima iz drugih dijelova slavenskog područja, a koji podsjećaju na Peruna ili Velesa.

Iako se baba pojavljuje uglavnom u mitovima slavenskog područja, istovremeno vjerojatno predstavlja sjećanje na neko sveeuropsko arhaično biće. Babe (starice?) personificirane u krajoliku u

18

Slika 13: Ruševine (vjerojatne) Babe nakon njenog miniranja prilikom gradnje vodovoda (fotografirala Katja Hrobat Virloget).

Priča

Nekoć su ovdje živjeli divovi. Majka im je bila jedna ogromna baba. Djeca su joj napravila kip i postavila ga na povišeno mjesto u Debeloj riži. Prvo su joj napravili veliki trbuh, pupak, dva boka, debelu, debelu stražnjicu, dvije sise i glavu.

Ova ogromna majka je imala mnogo, mnogo djece. A ako bi je netko gnjavio, i popeo joj se na glavu, zgrabila bi ga, zgnječila i progutala.

I zato, ljudi Božji, ne zadirkujte babu. Možete joj se popeti na trbuh i na bokove, ali ne i na glavu, nije sigurno.

Baba k'o baba, najbolja, kažu da je loša. Ipak, tako loše babe kao što je rodiška baba nema na cijelome svijetu. A kako je tek gnusna. Prije no što dođe u selo, zaustavi se na Čelevu i Krasićima. Jedno nogu stavi na Čuk, okrene se prema Slopama, pokaže Rodiku stražnjicu i kaže: „PRDAC GNJAVI, NE PLAĆA NAJAMNINE, NEKA IDE VAN!“

To ponavlja tri puta, a zatim prdne. Prdi dugo, veoma dugo, a njezin dah je poput vrućeg vjetra. Zatim se okrene i popiša, a mokraća joj je poput tople kiše. Zato Rodičani njezin dah nazivaju „popišankom“, a kišu „popišankinom kišom“. Kad se baba olakša, odlazi tamo u nizinu, u Milano. Kada je već daleko, okrene se prema Rodiku, podiže suknju prema gore i pokazuje sve što se nalazi ispod nje. Tada se dižu i oblaci. Rodičani kažu: "Baba je podigla suknju, nebo će se razvedriti i neće biti kiše!" Tako je to!

19

Remeščica

Slika 14: Remeščica iznutra (fotografirala Katja Hrobat Slika 15: Prapovijesni nasip Debela griža pored Remeščice Virloget) (fotografirala Katja Hrobat Virloget)

Remeščica ili Rodiška špilja je veliki ponor uz zidine Ono »čudesno« što je u neko neodređeno vrijeme prapovijesne gradine gdje je, prema tradicionalnom posvetilo prostor bilo je integrirano u domaće vjerovanju, sklopljeno primirje između Napoleona i okruženje pojedinačnih seoskih zajednica, čime ga austrijskog prestolonasljednika. Legenda kaže da je je »posvemirilo« i osmislilo. To »čudesno« nije ponor stvorio sv. Petar u takmičenju sa Isusom, koji nešto što bi se događalo negdje daleko, u Svetoj je stvorio Cikovu i Globoku špilju. U šaljivoj zemlji kao što podučava kršćanska tradicija, nego su pripovijetci o Isusu vegetarijancu i natjecateljskim ga ljudi posvojili, konkretizirali u materijalnom sv. Petru, primjećuje se određena rezerviranost obliku i postavili ispred svojeg kućnog praga, u ljudi u odnosu na svetost kršćanskoga nauka. domaćem okruženju. Kršćansko apstraktno Postoje brojne slične pripovijetke o kršćanskim sjećanje utemeljeno na nečemu čudesnom u »Svetoj svecima Isusu i sv. Petru koji poput Boga i njegovog zemlji« svaka je zajednica na mikrorazini pretvorila pratitelja hodaju svijetom u neko neodređeno u nešto čudesno domaćeg okruženja, u konkretnu vrijeme bez ikakve poveznice sa Svetim pismom, materijalnost. Tako je seoska zajednica, zajedno sa prate status ljudskog društva i stvaraju čudesa. I svojim krajolikom, posvećena direktnom Božjom dok Isus zbog Božje pravednosti i mudrosti intervencijom (Hrobat 2010, 45−60).Na dva mjesta predstavlja Boga, ponašanje sv. Petra je više u Remeščici završava ogromni kružni kameni nasip, ovozemaljsko (Stanonik 2019.). vjerojatno ostatak prapovijesne nizinske gradine.

20

Priča

Isus i Sveti Petar hodali su svijetom. Isus je bio mršav i sitne građe jer je uvijek bio postio i skapavao od gladi. Sv. Petar je bio debeo i jak jer je volio jesti. Stalno je nešto jeo, a ipak je uvijek bio gladan. Petar je bio pravi ženskar. Također je bio svjestan svoje krupne tjelesne građe. Volio se hvaliti kako je pravi muškarac. Kada bi hodao svijetom, uvijek je išao za Isusom. Mislio je, ako je Isus doista Sin Božji, ipak je on ljepši i jači muškarac od njega. Promatrao je Isusova djela i mislio kako bi on to učinio bolje, brže i ljepše.

I tako su jednom došli u rodišku Luzu. Sjeli su na vrh. Petar, koji je uvijek bio gladan, uzeo je iz bisage kruh da bi nešto pojeo. Zatim je odrezao komad slanine i time ponudio i Isusa. Isus mu je zahvalio i nije prihvatio hranu. Iskopao je nekoliko korijena paprati i to grickao. I jeli su svaki svoje. Sveti Petar je rekao Isusu: "Vidiš, Isuse, kada bi jeo slaninu i kobasice i na to popio još kvarat vina, bio bi snažan poput mene." Pogledaj što ću učiniti!"

Uzeo je jedan veliki kamen i bacio ga s Luze. Kamen je letjeo zrakom sve do Debele griže. Tamo je napravilo rupu. Kamen je doletio u tlo i nastala je velika i široka špilja. »Jesi li vidio Isuse kakva Remeščica je nastala?" hvalio se Petar. Isus mu na to reče: "Stvarno si jak, Sveti Petre! Ali, i ja mogu napraviti špilju. Bacit ću ove kamenčiće, a ti ćeš izmjeriti koliko duboke jame će nastati.“

Isus je uzeo tri kamenčića. Jednog je bacio daleko. Kamen je letio sve do Boršta. Ondje se, onkraj lokve, zario u zemlju. Drugi kamen je bacio u Malagrišce i tamo je nastala špilja. I opet je bacio jedan kamen tamo u Lesnjac i tamo je opet nastala špilja. Zatim su otišli izmjeriti dubine špilja. Remeščica je bila užasno široka. Ali, bila je plitka, a dno je bilo vidljivo. Šlavrovu i Fukovu špilju izmjerili su pomoću užadi. Cikovoj špilji nisu mogli pronaći dno. Sveti Petar je rekao: "Spustit ću se u špilju i vidjet ću koliko je duboka." Isus mu reče: "Petre, ne budi lud. Ne idi dolje! Znaš da je špilja duboka i vodi sve do pakla. "

Petar se zaustavi i reče: "Jao, Isuse, što smo to učinili. Vragu smo otvorili put do ovog svijeta. «

21

Cikova špilja

Slika 16: Cikova špilja (fotografirala Katja Hrobat Virloget)

Prema usmenoj predaji Rodičana, u Cikovi špilji u posađena nasred Rodiškog polja, zatim ukradena i kojoj je navodno bilo i vode, nalazio se jedan od opet vraćena. Lipa iz zagrobnog svijeta predstavlja ulaza u zagrobni svijet. Navodno je u nju nekoć pao kozmičko stablo koje označava središte rodiške pastirčić da bi se nakon više od sto godina vratio zajednice. U Sloveniji, lipu su često simbolički sadili kući, tako da ga nitko više nije mogao prepoznati. U u središtu sela. Povezanost stabla sa zagrobnim jednoj od inačica ove pripovijetke spominje se svijetom pronalazimo u slovenskoj predaji po kojoj jastreb koji je pastirčića, u znak zahvalnosti, na se preko stabla može stići u podzemlje ili u nebo svojim krilima izbavio iz zagrobnog svijeta. (Hrobat Virloget 2015; Hrobat 2010; Ekar, Hrobat Virloget 2016). U tradicionalnoj kulturi, primjerice na Krasu i u Posočju, špilje su se smatrale liminalnim, dakle Priča mjestima prijelaza u drugi svijet gdje vrijeme prolazi drugačije nego u svijetu živih. Motiv U Rodiku nema mnogo patuljaka. Ali jedan je sigurno nadnaravnog proteka vremena i prijelaza u tamo. Živi u Lesnjacu u Cikovoj špilji. zagrobni svijet kroz špilju predstavlja dio Jednom prilikom dok su dječaci odvodili stoku na zajedničke mitske baštine. Najstarija poznata pašu tamo u Drobnoj griži, zašli su u ovu duboku pripovijetka te vrste koja govori o povratku dolinu, u Lesnjac. I što nisu ugledali tamo sićušnog britanskog kralja iz špilje nakon dvjesto godina, čije čovječuljka u zelenim hlačama. Lice mu je bilo skroz je trajanje jednako tri dana vremena proteklog u naborano i zaraslo, imao je dugu sivu bradu. Smijao špilji, zabilježena je već u 12. stoljeću. Špilje su već u se i skakutao te im dao bijeloga kruha. Kad su dječaci keltskoj mitologiji predstavljale ulazak u »onaj još htjeli jesti, namamio ih je do špilje. Kad su dječaci svijet«. došli do špilje, zaustavili su se. Ipak, jedan od pastira Na tom ulazu u drugi svijet (Cikove špilje) navodno bio je toliko drzak da je stao na rub špilje. se nalazila »prva lipa« koja je bila simbolično 22

Patuljak ga je povukao. Dječak je padao i padao i Fukova špilja padao, zatim je pljusnuo u vodu. Pogledao je oko sebe i vidio da je na dnu špilje lijepo jezerce, a oko njega U Fukovoj špilji ili Majakavcu navodno je neki prekrasne dvorane prepune divnih skulptura. dječak iz Rodika slučajno potajice promatrao Patuljak je izvukao dječaka iz vode, dao mu da jede i orgijanje vještica i vještaca u špilji. Kad su ga opazili, pije. Dao mu je grožđa, grožđica suhih kriški, pečenke odvukli su ga među sebe i »zatim su (vještice) s i kruha, koliko god je htio. njime postupale tako da mu se činilo kao da je na nebu«. Kad se nakon tri dana sav sretan vratio kući, Dječak je sjedio za stolom i jeo. Zatim ga je patuljak dali su mu nadimak »Fukec«, a špilju prozvali odveo da spava na mekoj paprati. »Fukovom špiljom«. I tako je bilo iz dana u dan. Jeli su i spavali, jeli i Predaja i u ovom slučaju govori o kontaktu s spavali. mitskim, izvanzemaljskim stvorenjima koji se opet odvija preko špilje koja u tradicijskoj baštini Jednoga dana dječak je postao tužan. „Htio bih kući!“ predstavlja posrednika sa zagrobnim svijetom. rekao je patuljku. "Što ti fali kod mene?" upitao je Prema predajama o obje špilje, Cikovoj i Fukovoj, patuljak. Ma ništa mi ne fali! Ali mi nedostaju mama dječaci koji su stupili u njih i na svoj način doživjeli i tata i moja braća i sestre! " kontakt s »nadnaravnim«, više se nikada nisu I počeo je plakati, a patuljak se sažalio nad njim i oporavili od tog iskustva, što je prema zapažanjima iznio ga iz špilje. folklorista općenito raširen pojam kontakta sa zagrobnim svijetom (Hrobat Virloget 2010; Mencej Kad se vratio u selo, svi su ga začuđeno promatrali. 2009). Nitko ga više nije poznavao. Ni on nije nikoga više poznavao. Priča

Rekao je: "Je li ovo selo Rodik? Poznajete li tog i tog Tamo pokraj kranjske ceste postoji jedna velika špilja koji je bio moj otac?" Kasnije su mu rekli da je njegov koju Rodičani nazivaju Majakavc ili Fukova špilja. Do otac mrtav već mnogo godina i da ni njihove kuće više te špilje baš i nije pametno odlaziti. Bog zna, što se nema u selu. Još su mu rekli da su stari ljudi bili u tamo događa. Kažu da se tamo okupljaju vještice i pravu kada su govorili da je jednom u Cikovu špilju vještaci. Tamo dolaze sa svih strana i strašno ako pao jedan pastir, ali je od tada prošlo dosta vremena. poštena ljudska duša naleti na njih. Čak i kravama otimaju mlijeko pa ljudi kod kuće više nemaju što za Dječak se na ovom svijetu više nije snalazio. Otišao je pomusti. Vještaci sve popiju. Ma kakvo vime i u Istru i tamo napasao ovce. mlijeko... Najgore je kada se vještice i vještaci uhvate čovjeka. Tako se isto dogodilo s dječakom iz Rodika. Ograda oko špilje bila je njihova, a on je tamo otišao kositi sijeno. I što je vidio?

U špilju su sa svih strana ulijetali vještaci, a za njima još jato starih vještica. Zatim su tamo popile nešto medovače iz bočice i ne možete ni zamisliti u kakve divne djevojke su se potom pretvorile. Zatim su vještaci i vještice počeli plesati i skakati oko špilje. Dječak se sakrio iza jedne stijene i promatrao ih. Imao je što i vidjeti. To što su radili vještaci i vještice bio je sam grijeh, čisti veliki grijeh. Vještaci su se ganjali međusobno, a zatim svi zajedno. A ovog dječaka je strašno zanimalo što rade pa je podigao

23

glavu malo previsoko iznad stijene kako bi ih bolje Globoka (Duboka) špilja vidio i ugledale su ga. Vještice su ispustile strašan vrisak i odvukle ga na sredinu livade. I počele su ga U rodiškoj predaji Globoka špilja se, slično kao ismijavati. Taj je dječak bio onako, siromah. Bio je Cikova, smatra mjestom prijelaza u drugi svijet. tako dosta sitan. Ali one su ga toliko uzrujale da se Priča govori da je ovdje nekoć živio patuljak ili zmaj pretvorio u pravog muškarca pa su poslije s njime kojemu bi žene povjeravale svoje probleme. Ako je postupale tako da mu se činilo kao da je na nebu. to bilo moguće, patuljak bi im pomogao savjetom, u protivnom bi ih pozvao u špilju i potom »ponio u I nije ga bilo doma tri dana. nebesa«, drugim riječima žene bi u špilji počinile samoubojstvo. Nakon tri dana došao je kući sav umoran, znojan i bez kose. Samo se smijao, kao da je poludio. A onda je Kao što smo do sada već imali prilike vidjeti u doma i kod svog ujaka počeo pripovijedati što mu se slučaju Fukove, a još bolje Cikove i Globoke špilje, u dogodilo. Ljudi mu nisu niti malo vjerovali. Dali su mu tradicijskoj kulturi smatrale su se mjestom ulaska u nadimak „Fukec“ i taj se nadimak još uvijek koristi u zagrobni svijet gdje vrijeme teče na nadnaravan toj kući, „kod Fukovih“, a za špilju se kaže „Fukova način, što je obilježje zagrobnog svijeta. Na Krasu i u špilja“. A ne više Majakavc. Posočju špilje se često povezuju s rođenjem djeteta, naročito s babom koja donosi novorođenče iz špilje ili pomaže pri porodu. S druge strane, u špilji također hrani mrtvu djecu ili ih pojede/ispeče, što špilje povezuje sa smrću. Folkloristi primjećuju da u tradicijskim vjerovanjima plodnost dolazi iz zagrobnog svijeta u koji duše odlaze nakon smrti. Stoga u percepciji mjesta na kojima se nalaze duše nakon smrti lako prepoznajemo percepciju zagrobnog svijeta. Ako se u tradicionalnoj percepciji rođenje smatralo prijelazom duše iz svijeta mrtvih, logično je da se svijet mrtvih nalazi u špiljama gdje se nalaze duše mrtvih i odakle istovremeno pristužu nove duše, novorođenčad. Zbog te percepcije o plodnosti koja kroz špilje dolazi iz svijeta mrtvih, u njima su se odvijali i obredi plodnosti, o čemu svojom simbolikom plodnosti, falusa i vulve pričaju i neke od špilja na Krasu (špilja Triglavca kod sela Divača), u Brkinih te u Dalmaciji. Na taj su način špilje tih krajolika funkcionirale kao prijelaz u svijet mrtvih, odakle u svijet živih dolazi plodnost (Hrobat Virloget 2015.; Ekar, Hrobat Virloget 2016.).

24

"Ma ja ne mogu više, ne mogu podnositi tu patnju i sramotu."

Patuljak je pokazao na špilju. Pomilovao je strinu, poljubio je i rekao: 'Slušaj, pođi ti sa mnom u špilju. Uvijek ću biti dobar s tobom. Znat ćeš sve što je, bit će ti dobro tamo. '

Strina je rekla: 'Slušaj, slušaj, znaš da ne mogu. Imam djecu. '

A patuljak je govorio, uvjeravao je, tako da je Slika 17: Globoka (Duboka) špilja (fotografirala Katja zaboravila na sve. I otišla je s njim u pećinu. Hrobat Virloget) Stričevi su strinu marljivo tražili, zvali je, ali je nisu Priča našli.

Ona špilja u Borštu strašno je duboka. Također ima Tek u proljeće uputila je krave na ispašu u Boršt onu dobru osobinu da Rodičanima otklanja sve brige. Šlavrova pupka. I tamo je na hrastu vidjela onu Ako čovjeka uhvate problemi, i ne može si sam maramu. Odmah ju je odnijela kući. Nakon toga su pomoći, odlazi u špilju i tamo dobiva savjet: tamo muškarci otišli tamo, spustili su se dolje u jamu na odlučuje kako će živjeti dalje, ako ne, skoči u špilju. užetu i tamo našli mrtvu strinu. A patuljak je nestao. Od tada nije više nijednu ženu namamio u špilju. A Kažu da je u špilji jedan patuljak, no prije njega tamo prošlo je više od sto godina. . je živio zmaj s tri glave. Kad je zmaj ubijen, špilja je bila slobodna. I patuljak je ušao unutra. Taj patuljak je gospodar duša, shvaća sve što se događa. Pametan je i pomaže savjetima, ako može. Ako ne, poziva čovjeka k sebi, da mu pravi društvo.

Ovo se jednom dogodilo sa strinom mog strica. Muž joj je bio jedan prekrasan ženskaroš. Nikad mu nije bilo dovoljno žena. Uvijek si je pronašao neku za pored sebe, ili djevojku ili udovicu. Supruga je patila i grizla se. I onda je otišla u špilju u Boršt.

Odvezala je fečov (maramu), stavila je na hrastovu granu te počela plakati i uzdisati. Nakon toga je zvala dolje u pećinu: "Patuljče, hajde, pomogni mi. Reci mi što da napravim, da me moj suprug voli i da više ne skače posvuda. Sad ima onu pijanu. Doveo ju je i kući, a čini mi toliko sramote da više ne znam što bi."

Kroz neko vrijeme patuljak je izašao iz pećine. Uzeo je strinu za ruku i rekao: 'Nema ti pomoći, strino. Ženskaroš se rodio i ženskaroš će ostati. To se ne mijenja sve dok ga ima još nešto u hlačama. "

25

Pod lisičino ili vješticu na vatrenoj kočiji, samu vatrenu kočiju s konjima ili bez njih i slično. Općenito, njezina se pojava povezivala s vatrom, strašnom bukom i grmljavinom. Šembilja se obično povezuje s arheološki prepoznatljivim starijim putevima iz antičkog ili prethistorijskog doba, čiji ostaci su ponegdje još uvijek primjetni u obliku tragova kotača (Lokev, Zavrhek). U pričama bi mimo stijene Pod lisičino prolazila rimska cesta Lokev-Materija, što su potvrdila i arheološka istraživanja (mada se ne radi o tragovima kotača šembilje). Izreka »juriš poput šembilje« istovremeno označava nevjerojatnu brzinu, stoga su ju koristili i za prvi automobil koji se pojavio u Matarskom podolju.

Kao što smo imali prilike vidjeti u slučaju lintvara, u Slika 18: Stijena Pod lisičino na spoju flišnog i krševitog utjelovljenju vraga često se skriva sjećanje na svijeta (fotografirala Katja Hrobat Virloget) pretkršćansko božanstvo. Utjelovljenje mitskog bića koje obilježava grmljavina, vatra i munja možda je odraz sv. Elija koji se u slavenskoj mitologiji pojavljuje kao interpretatio christiana boga Peruna jer se jednako kao on igra gromovima i vozi vatrenu kočiju. Poznata je slična predaja iz Litve prema kojoj je Perkun u stvari bio Elija koji juri kamenom stazom. U Bosni i Hercegovini slična mu je Crna kraljica koja juri po kamenim cestama, drugdje u Sloveniji pojavljuje se slična predaja o divljoj Babi Jagi. Vatrenom ženskom biću možda je sličan i lik vatrene Marije koji je bio poznat u Rodiku, Bugarskoj i Srbiji (Hrobat 2005; Ekar,

Hrobat Virloget 2016.). Istovremeno, s geološkog Slika 19: Stolica za vraga sa rupom za rep (fotografirala stajališta, upravo na ovom mjestu nalazi se kontakt Katja Hrobat Virloget) između flišnog brkinskog i vapnenačkog krškog svijeta. Na spoju ove dvije divovske kamene mase Granični kamen na ledini Pod lisičino označava teče potok Sešica, čija voda dolazi iz izvora Zdrava točku povezivanja triju posjeda, Rodika, Dana i voda i Devce koji s mitskog stajališta upućuju na Kačiča. I ovo mjesto na tromeđi sela povezano je s povezanost s ljekovitim moćima i devom kao predajom o mitskom biću. Naime, ovdje bi kroz mlađim aspektom babe. prijelaz Prelovec tutnjeći i bučeći jurila šembilja. Dokaz tome navodno bi bili tragovi kotača urezani u stijeni Pod lisičino. Pored njih, uz potok Zdrava voda vidljive su i stolice s rupom za rep vraga i malih vražića, gdje si se maleni vražići »zabavljali« namakajući nožice u potok.

Šembilju su na Krasu i u Brkinama smatrali zastrašujućim mitskim bićem povezanim s demonskim svijetom. U njoj su prepoznavali vraga

26

Priča Jednom kada se u punoj brzini spustio do Brc, pokvarile su mu se kočnice. Vrag je oduvijek pristizao u naše selo. U našem graničniku napravio si je trkalište. Vrag se gotovo Šembilja se kretala takvom brzinom da se je i sam svaki dan utrkivao po Rodiškem. Izradio si je uplašio. Pritiskao je kočnicu i pritiskao, ali ništa nije specijalno vozilo koje su nazivali „šembilja“. Ovo pomagalo. Šembilja je tutnjila i ropotala dolje Pod trkaće vozilo je jurilo, tutnjalo i bučalo, a iza njega se lisičinom. Tamo mu je jedna kočnica proradila. pušilo i smrdjelo na sumpor. Dok bi se približavao Šembilja je u glatkoj stijeni napravila urez koji se vidi kućama, treslo se tlo i sve se posakrivalo da ih ne bi još i danas. Zatim se prevrnula i rovala prema dolje udario grom, koji je grmio ispod kotača šembilje. sve dok nije napravila duboki potok. Ovim dubokim Vrag je sjedio raširenih nogu na šembilji, cerekao se i potokom sada teče sva voda iz Devc i sa Stršinovog urlao na sav glas. vrha. Šembilja je rovala i rovala prema dolje do Dan. Tamo je probila tlo i potonula u pakao zajedno s Kada se nije utrkivao, najradije bi odlazio tamo Pod vragom. Na mjestu gdje je nestala šembilja ostala je lisičnu. Tamo se nalazi jedan duboki potok. Iznad rupa. To je jedan veliki ponor i sva voda, umjesto da njega je visoka stijena, a na toj stijeni su duboke utječe u rijeku Reku, sada teče u pakao. A suhu dolinu pukotine. danas nazivaju „Sešica“.

Za te pukotine mi je jedan starac rekao da su nastale Vrag se tamo ispod Lisičine rado odmarao. Kada bi onda kada se je vrag utrkivao nizbrdo. Obično bi bio umoran, izradio bi si kamenu stolicu, sjeo na nju i krenuo od Čuka nizbrdo po Greščini na Prelovc. zadrijemao. Ali smetao mu je rep. Kamo god bi ga Odatle bi se uputio u potok Pod koriti i dolje do Malna. stavio, svugdje bi ga žuljao. Zbog toga je uzeo bušilicu i napravio rupu u stolicu. Rupa je još i danas tamo..

Izložba »Mitske i druge stvarnosti« u Rodiku * #

Svrha stalne izložbe u Centru za posjetitelje u Rodiku je istovremeno suočavanje različitih svjetonazora (ili doživljaja svijeta). Izložba slijedi Einsteinovu misao da su religija, znanost i umjetnost samo različiti aspekti jedne te iste stvarnosti. Znanost u izložbi nije postavljena na pijedestal, kao što je to uobičajeno u zapadnom svijetu, već je na istoj razini kao i druge stvarnosti, tj. umjetnost i mitska tradicija koja je u prvom planu izložbe.

Kroz izložbu pratimo znanstvene, pseudoznanstvene, religijske i mitske interpretacije rodiškog svijeta koje su dodatno nagrađene umjetničkom vizijom Marka Pogačnika, međunarodno priznatog UNESCO-vog umjetnika za mir. U suvremenom zapadnom društvu prevladava autoritativnost samo jednog pogleda kao jedinog glasnika znanstvene istine, čime se isključuju svi drugi pogledi na svijet kao "neistiniti" ili "nevjerodostojni”. Umjetnička interpretacija mitskog krajolika Marka Pogačnika, utemeljena na njegovim geomantičnim istraživanjima, posjetiteljima nudi drugačiji način interpretacije mitskog krajolika koji se proteže izvan vidljivih dimenzija svijeta i ostavlja posjetiteljima slobodu da osjete previđene dimenzije duhovnih svjetova.

27

4.3 MITSKI PARK U TREBIŠĆIMA (MOŠĆENIČKA DRAGA) *

Slika 20: Put u Trebišća (fotografirala Katja Hrobat Virloget)

Za razliku od sinkretičke mitske i folklorne tradicije mlin ima važnu ulogu u borbi između bogova u Rodiku, Mitska staza u Mošćeničkoj Dragi je, sa Peruna i Velesa. Veles je, navodno, boravio u svojih trinaest lokacija prezentacijskih ploča, špiljama ispod sela Potoki pod Perunom, što usredotočena na rekonstruiranu priču (pra) odgovara predaji o vragu, jednako kao što ga se, slavenske mitologije, i to uglavnom na temelju osim kao zmaja ili zmije, često predstavlja kao mitskih toponima, dok je usmene predaje vrlo (pra)slavenskog boga podzemlja i stoke. malo2. Na nekoliko od sljedećih lokacija prikazana je Interpretacijska ploča označava mjesto Velesa na cjelokupna rekonstruirana mitska priča Voloskom kuku, kako se naziva stijena na izvoru (pra)slavenske mitologije, s određenom predajom Potoka, kilometar istočno od Trebišća. U ovom in situ, dok je druga postavljena na stazi, tako da se slučaju imamo sve elemente osnovne šetaču prezentira cjelokupna mitska drama. In situ (pra)slavenske mitologije, Perun na vrhu, ispod lokacije (pra)slavenske mitske tradicije je vrh njega, nizvodno u podnožju planine Veles i mjesto brežuljka zvanog Perun koji svjedoči o svetoj gori žrtvovanja Trebišća (Katičić 2008: 305-312). najvišeg slavenskog nebeskog božanstva Peruna Nastavak priče o mitskim vjenčanjima Perunove čije djelovanje izaziva olujnu grmljavinu mlinskim djece (Mare i Jurija/Ivana) naznačen je na kamenjem, a postavljeno je u mlinu u Trebišćima, interpretacijskim pločama u svrhu podučavanja, ali čije ime nosi oznaku mjesta za žrtvovanje (riječ ne proizlazi iz in situ mitske toponimije i tradicije. "treba" na staroslavenskom jeziku znači "žrtva"), Posjetitelji se upoznaju s poviješću Slavena, a kod odnosno prinošenje darova Perunu na planini u crkve sv. Petra saznaju način na koji je bila njezinom podnožju. Prema tradiciji, Perun je pokrštena stara vjera Slavena. Na Počivalima na pomoću mlinskog kamenja stvarao grmljavinu, a stazi Petrebišća (drugo mjesto mogućih darivanja

2 Trebišća: Tekstovi na interpretacijskim pločama - Grga Frangeš, dipl. etnolog, tekstovi u mobilnoj aplikaciji: izv. prof. dr. Katja Hrobat Virloget; Natali Iskra (također prijevod na hrvatski jezik), doc. dr. Jelena Đurkin Badurina. 28

poput Trebišća) - Voloski kuk (grad Veles), podanicima, seljacima, imanjem (stokom), smrću prikazana je treća osoba (pra)slavenske tradicije, uslijed bolesti, dolje, vodom, rijekom, s mokrim. U odnosno Mokoš ili Baba, koja na toj stazi nije folklornim tekstovima istraživači su, uz nekoliko izravno povezana s toponimom ili tradicijom in situ. suprotnosti, otkrili i strukturu dramatičnog sukoba red - gromovnik i nered - zmija. I strukturu je teško Prema jednom od tumačenja, mitski krajolik oko promijeniti. Nova riječ koja zamjenjuje staru, nosi takozvanog slavenskog Olimpa, vrha Peruna, inače isto značenje. Na primjer: nebesko biće - Bog, grom, daleko nadilazi turističku mitsku stazu (sv. Ilija, munja itd. - pokušava ubiti biće sa zemlje - blagoslovljena Djevica Marija na Trsatu, Volosko - zmaj, vrag, nečastivi, itd. strijelom, kamenom itd. rt) (Belaj, Belaj 2014: 157-167), ali budući da Struktura ostaje nepromijenjena! U folklornim posjetitelji ne bi sve mogli obići pješice, čitava tekstovima tako se ponavlja uzorak osnovne mitske mitska priča opisana je s fokusom na gore priče: Bog/Sv. Ilija/grom prijeti spomenutu mitsku stazu. U načelu, mitska priča se vragu/nečastivom/zmaju da će ga ubiti. Bog temelji na činjenici da svećenik s vrha Peruna pobjeđuje vraga, ubije čovjeka, konja, spali kuću, ukazuje na mitska mjesta na kojima se odvija mitska razbija stablo i kamen da ubije vraga koji se skriva drama i koja se nalaze na vidljivoj udaljenosti ispod iza njih. To bi bilo vrlo neuobičajeno za kršćanskog njih (Belaj 2011). boga. Protivnik se skriva u vodi, a Bog - gromovnik je time zadovoljan (Belaj 1998, 31–87; Toporov O slavenskoj mitologiji postoji vrlo malo izvora. Iz 2002). vremena poganstva Slavena praktički ne postoje, a kasniji srednjovjekovni izvori su nepouzdani jer Najviše se zna o trojici koju čine Perun, Veles i potječu iz pera kršćanskih kroničara koji nisu Mokoš jer su istraživači kroz folklornu tradiciju poznavali vjerovanja i opisivali su ih samo kao uspjeli rekonstruirati glavni praslavenski mit. Za vanjski promatrači. Ima dosta i fantastičnih razliku od njih, o drugim bogovima su poznate samo izmišljotina. Nešto više izvora postoji o istočnim neke njihove funkcije, osobine, možda neki motiv Slavenima i s Baltika, a o južnim Slavenima ništa. (Belaj 1998; Mikhailov 2002). Veliku pomoć pri Nije sačuvan niti jedan jedini mitski tekst! Stoga je u rekonstrukciji mitske priče nudi tzv. mitski krajolik pogledu mogućnosti rekonstrukcije slavenske svojim karakterističnim toponimima i usmenom mitologije dugo vladao znanstveni skepticizam predajom koje istražuju i hrvatski i slovenski (Mikhailov 2002; Belaj 1998). istraživači (Vitomir Belaj, Radoslav Katičić, Andrej Pleterski itd.). Jedan od njih je krajolik oko Trebišća, Rješenje su ponudili ruski filolozi Ivanov i Toporov, koji odražava karakteristični uzorak gore kao koji su uspjeli rekonstruirati glavni baltičko- mjesta gromovnika i ispod njega, uz vodu, mjesta slavenski mit novim pristupom, tj. integrirajući njegovog protivnika (Katičić 2008, 305-312). različite podatke iz lingvistike, povijesti, toponimije, Mjesto njihovog sukoba je hrast kao svjetsko stablo, arheologije i, prije svega, usmene tradicije. Pronašli a u Trebišću mlin. Belaj (1998) i Katičić (2008; su ključ u strukturi tradicije i paralela. Folklorne 2010; 2011) rekonstruirali su dodatnu mitsku priču tekstove nisu analizirali kao pripovijedanje, već kao vezanu uz Juraja/Ivana/Jarila, što slijedi u nastavku. skup znakova (riječi) u binarnoj suprotnosti (gore- dolje; naprijed-natrag, svijetlo-tamno...). Iz mirovnih ugovora između poganskih Rusa i kršćanskih Bizantinaca iz 10. stoljeća, u kojima se prvi zaklinju Perunom i Velesom, a drugi kršćanskim Bogom, razvidan je niz međusobnih odnosa između božanstava: Perun, koji se povezuje s knezom i njegovim vojnicima, oružjem, ratom, smrću nanesenom oružjem, gore, planinom, brdom, suhim, nasuprot Velesu koji se povezuje sa

29

Perunova zagonetka No pomniji pogled otkrio je da, osim samog brda (interpretacijska ploča) Peruna, u bližem okolišu postoji više lokaliteta s nazivima koji su dali naslutiti svetu prirodu ovoga područja. Tako su nazivi koje su drevni Slaveni Brdo Perun, koje se nadvija nad Mošćenicama i ovdje posijali ostali kao glavni tragovi značenja Potoškom dragom, dugo je privlačilo pozornost ovoga prostora, a kao njihov tumač sačuvani su nam proučavatelja davne slavenske prošlosti. Činjenica djelići staroga jezika, predaje i narodnih običaja da je naziv Perun također ime drevnog slavenskoga razasuti po cijelome slavenskome svijetu. Da bi se boga gromovnika, sama po sebi nije bila dovoljna da zagonetka ovoga brda odgonetnula, trebalo je se donesu zaključci o značenju ovoga mjesta za stare sakupiti te krhotine i ponovo ih povezati u priču. Slavene, no pokazala se kao vrijedan poticaj. Na Pitanje je hoće li ta priča ikad u potpunosti biti inicijativu Katedre Čakavskoga sabora Mošćenice, sastavljena, no ova staza oslikat će vam ono što o 2004. godine započinje se s podrobnijim njoj danas znamo, a i nešto od onoga što tek istraživanjem ovoga područja i njegove povijesti naslućujemo. Problem koji se postavlja pred one koji žele odgonetnuti drevni slavenski mit leži u tome što je Mjesto Slavena među narodima on iza sebe ostavio vrlo malo materijalnih ostataka Europe (interpretacijska ploča) i vjerodostojnih pisanih izvora. Ostatci hramova i statua slavenskih božanstava ponegdje su i Jedan su od ključnih dokumenata prošlosti pronađeni, no slavenska religija po svojoj prirodi današnjih naroda jezici kojima govore. Engleski, nije zahtijevala takva utjelovljenja božanskoga. Bila njemački, talijanski i hrvatski danas su prividno je to praktična vjera vezana uz cikluse života – ljeta veoma različiti jezici, ali u njihovim se osnovnim i zime, sjetve i žetve, rođenja i smrti – te je kao takva riječima kriju brojne podudarnosti koje pouzdano bila smještena i štovana u svemu što nas okružuje. svjedoče o davnom zajedničkom podrijetlu - U krajoliku, u prirodi u čije je nemilosrdno, ali usporedite brojeve od jedan do deset ili riječi za skladno ustrojstvo postavljala ljudska bića kao članove obitelji u navedenim jezicima i sličnost vam sastavni dio. neće promaći. Na temelju tih i mnogih drugih preklapanja, danas većinu europskih te mnoge A stari žreci (kako su se nazivali slavenski svećenici) neeuropske jezike poput perzijskog ili hindskog nisu svoja predanja mogli zapisati niti da su za to (hindi) svrstavamo u indoeuropsku jezičnu osjetili potrebu jer pismenost se u Slavena širi tek s skupinu. pokrštavanjem. Tko pažljivije promatra, uočit će da je u ovoj usporedbi najviše sličnosti između engleskoga i njemačkoga jezika, a to je znak da su duže dijelili zajedničku povijest – nastali su pretežno iz jezičnog naslijeđa drevnih germanskih naroda te stoga ta dva jezika svrstavamo u germansku skupinu. Talijanski jezik s druge strane pripada u romansku skupinu koja se Europom proširila vladavinom Rimskog Carstva. U tu skupinu pribrajamo još francuski, španjolski, rumunjski i brojne druge europske jezike.

Slaveni su skupina na sličan način povezanih naroda Slika 21: : Putokaz za brdo Perun (fotografirala Katja u koju se svrstavaju i Hrvati. Ostali današnji Hrobat Virloget) slavenski narodi su Srbi, Slovenci, Česi, Poljaci, Rusi, Ukrajinci i drugi. Svi oni govore veoma srodnim 30

jezicima koji svjedoče o relativno nedavnoj naslijeđa. Prevlast je polako preuzeo slavenski jezik zajedničkoj prošlosti. Trenutne znanstvene došljaka, ali i kršćanska religija i mediteranski način pretpostavke posljednje zajedničko boravište svih života starosjedilaca. Slavena smještaju otprilike 1500 godina u prošlost na pograničje današnje Ukrajine i Bjelorusije uz Skulptura 1 - Vrata u Perunov svijet riječne tokove. Bili su to tada zemljoradnici stepa i (mobilna aplikacija) šuma, poznavali su plug i imali krave i konje. Prolazeći kroz ova vrata ulazite u Perunov svijet! Doba seobe i dolazak Slavena na Prema usmenoj predaji, u nebeskoj palači žive bog Jadran (interpretacijska ploča) Perun, njegova supruga, božica Mokoš i djeca u simbolima Mjeseca, Sunca i zvijezda. Na bogato Negdje krajem 4. st. konjanički narodi iz središnje ukrašenim nebeskim vratima stoji Gospodarica Azije svojim su sve učestalijim probojima na zapad Mokoš te ih otvara i zatvara. Vrata su to u veliki počeli vršiti pritisak na narode koji su obitavali nebeski dvori, od kojih silazni put vodi k donjim, istočno od granice Rimskoga Carstva. Ovaj pritisak dolinskim vratima drugog svijeta - podzemlja. prenosio se na istočne provincije Carstva u kojima Vladar nebeskog dvora je bog Perun, a podzemljem su mnogobrojni germanski narodi pokušali naći vlada njegov neprijatelj Veles. utočište pred napadima. U jednome trenu dosegnuta je kritična točka i unutarnjim Gospodarica Mokoš i nebeska vrata smještena su uz problemima oslabljeno Rimsko Carstvo više nije vodu koja se tradicionalno doživljava kao granica moglo održati svoju istočnu granicu. Time je između svijeta živih i mrtvih. U ulozi Gospodarice, pokrenut jedan od najvećih perioda migracija u Mokoš pušta kroz vrata ili uskraćuje put. Puštanjem ljudskoj povijesti danas zvan „seobom naroda“. i uskraćivanjem Mokoš određuje čovjekov životni put, život i smrt! Kao božica sudbine, Mokoš je u Od prvog ulaska Vizigota u istočne provincije do predajama prikazana kako prede niti, a konac koji konačnog svrgnuća posljednjeg cara tada blijedog nastaje predenjem daje čovjeku život i smrt. ostatka nekada slavnog carstva, prošlo je stoljeće. U tom razdoblju potpuno je promijenjena etnička U proljeće, Mokoš uzima ključ i otvara vrata na slika Europe kojom su se proširili germanski mjestu gdje se održava sveta svadba između osvajači. Preuzevši velik dio kulturnog naslijeđa božanskih blizanaca, Perunovog i Mokošinog sina palog carstva, oni su stvorili svoja kraljevstva koja Jarila i kćeri Mare, koji ovim činom svake godine će postati izvorišta modernih država zapadne zemlji vraćaju plodnost. Uloga je to Mokoši kao Europe. Majke, mati vlažne zemlje i žarkog sunca, ženskog božanstva koje je utjelovljenje majke prirode i Slavene, koji su obitavali do Germana s istočne njezine plodnosti. Usmene predaje naglašavaju strane, ista je sudbina raspršila iz njihove njezine seksualne osobine, ona je ljubavnica oba pradomovine na razne strane svijeta. Prvi val božanstva, Peruna i Velesa, te zaštitnica slavenskih doseljenika došao je na područje Jadrana porodništva. u 6. stoljeću, a stoljeće kasnije u ove krajeve sa sjevera dolazi slavenski narod Hrvata oko čijeg se Kao Majka, Mokoš se u krajoliku pojavljuje u liku imena formirala moderna hrvatska nacija. Babe ili u liku kršćanske Majke Božje. Može se prepoznati u obližnjem Babinom grobu na Po dolasku na jadransku obalu, Slaveni su se susreli vrhovima Učke, u Svetištu Blažene Djevice Marije na s latinskim kršćanskim stanovništvom obalnih Trsatu i na rtu Volosko. U Istri, na Kvarneru i naselja i gradova. Današnja kultura hrvatskog slovenskom Krasu, koji uključuje MITSKI PARK u priobalja nastala je stoljećima dugim miješanjem Rodiku, Baba se javlja u istoimenim blatnim, slavenskog i starosjedilačkog latinskog kulturnog mokrim kamenim monolitima. Tim monolitima

31

odrasli su nekoć plašili djecu i tražili od njih da Skulptura 2 - Mlinski kamen poljube Babu svaki put kad bi prolazili pokraj nje. (mobilna aplikacija) Mitska slika svijeta starih Slavena (interpretacijska ploča)

Svi Indoeuropljani, pa tako i Slaveni, imali su donekle slične drevne sustave vjerovanja koji svoje podrijetlo vuku iz još neodgonetnute davnine. U središte svijeta postavljena je osovina (axis mundi) koja povezuje podsvijet, svijet ljudi i nebeski svijet. Kod indijskih brahmana ta je vertikala bila mitska planina Meru, kod grka Olimp, dok je kod Germana i Slavena tu ulogu imalo „drvo svijeta“.

U Slavena ovo se stablo najčešće opisuje kao dub, hrast čije se deblo nalazi negdje na otoku iza velikog Slika 22: Napušteno naselje Trebišća sa mlinom mora. Ukorijenjeno je u podzemnome svijetu (fotografirala Katja Hrobat Virloget) mrtvih, na površini oko njegova debla svijet je kakav poznajemo, a u njegovoj krošnji iznad naših glava Podrijetlo imena boga Peruna potječe od nalazi se svijet nebeskih bogova odakle se dijeli indoeuropskog korijena per-, što je izvorno značilo pravda i ispravlja krivda. udarati, dok je kod Slavena prešlo u riječ grom. Materijalni izraz prisutnosti Perunove moći Gospodar krošnje svetoga stabla, ponekad tadašnjem čovjeku bio je mlin. Prema raznim utjelovljen kao golemi orao na njenom vrhu, bog je usmenim predajama, nebeski bog Perun bi, Perun, gromovnik i lako razdražljivi djelitelj pravde udarajući mlinskim kamenjem, stvarao gromove i s nebesa. On je slavensko oličenje munje, kojima je tjerao i ubijao svog neprijatelja praindoevropskog gromovnika koji se kod Indijaca Velesa. Priča o božanskom sukobu Peruna i Velesa pojavljuje kao Indra ili Parjanya, kod Grka kao Zeus, priča je nastanku kaosa te ponovnom obnavljanju a kod Germana Thor. reda. Stari Slaveni su na taj način objašnjavali prirodne pojave, smjene godišnjih doba te brojne Njegov je suparnik bog stoke, zemlje i voda te druge pojave. Vrhunac božanskog sukoba je kada skrbnik svijeta mrtvih Veles. Zamišljan je kao star i Veles u obličju zmije izranja iz podzemlja i penje se tajnovit, vlasnik mnogih obličja: katkad starac s svetim stablom ili gorom u gromovnikov svijet, dugom bradom, kosmata šumska zvijer ili golema tamo gdje nije njegovo mjesto! Time ruši prirodnu zmija - zmaj. U svome zmijskom obliku on leži u ravnotežu, prisvaja i zatvara izvore vode te svijetu mrtvih, sklupčan na vuni kraj korijenja uzrokuje veliku sušu. Ravnoteža potrebna za svetog stabla kroz koje teku hladne podzemne vode. plodnost svijeta obnavlja se kada Perun munjama i Vječni sukob između Peruna i Velesa središnji je gromovima svlada Velesa i potjera ga natrag u motiv slavenske mitologije. No tu se ne radi o podzemlje. Sličan motiv kozmičkog sukoba dualističkom sukobu dobra i zla, već različitih nalazimo već u tisućljećima starijim vedskim principa koje ta dva božanstva utjelovljuju. tekstovima iz Indije. Njihovim se sučeljavanjem smjenjuju ciklusi života i Slavenskog gromovnika često nalazimo u smrti, ljeta i zime. slavenskom svijetu u nazivima gora – Perun, ili u drugim nazivima koji ukazuju na povezanost s vatrom, grmljavinom, kresanjem iskri iz kamena i sl. Iako postoje i druga brda naziva Perun, ovo koje se 32

nalazi iznad Trebišća nije povezano samo s se počinje oslikavati način na koji su slavenski grmljavinom već je dio mitskog krajolika koji doseljenici u ovo područje mogli smjestiti svoj mit o uključuje svetište na vrhu brda, vodu koja se spušta stablu svijeta i dva suprotstavljena boga koja ga u obliku potoka i mlin kao mjesto grmljavine u nastanjuju. Ovaj je krajolik metafora za onaj mitski samom srcu danas napuštenog sela Trebišća. – duboko u kanjonu nalazi se korijen svetoga stabla oko kojega je obavijena zmija Veles, a gore u brdu Trebišća (interpretacijska ploča) nalazi se krošnja u kojoj je Perunov dvor.

Makar su Trebišća naizgled bliža Velesovoj sferi, ovdje se nalazimo izravno u podnožju Perunova brda i strma padina južno od nas vodi na sam njegov vrh. Ovo je možda bila granica između dvaju svjetova, jedno od mjesta sukoba dvaju bogova. Za tu je tezu znakovita i prisutnost mlina, povijesno potvrđena u srednjem vijeku, no vjerojatno još i mnogo ranijeg datuma. U bjeloruskim predajama opisuje se kako Perun proizvodi grmljavinu uz pomoć dvaju mlinskih kamena te je u mitskom sukobu snažna simbolika mlina kao mjesta na kojem gromovnik bije zmiju.

Mjesto kraj vode, potoka, moglo je imati i drugu ulogu u odnosu između dvaju bogova. O njoj ćemo ispričati priču istrgnutu iz zaboravljene davnine…

Skulptura 3 - Raženo zrno i zrno zobi (mobilna aplikacija)

Borba bogova Peruna i Velesa nije jednoznačna borba između dobra i zla. Čovjeku stiže dobro i zlo, kako od nebeskog boga Peruna, tako i od boga Slika 23: Trebišća i Mošćenički potok iza mlina Velesa. Za razliku od Peruna uz kojeg se također (fotografirala Katja Hrobat Virloget) povezuju rat i oružje, Veles je zaštitnik seljaka, Slikoviti mlinarski zaseok Trebišća smjestio se pastira i stoke, darovatelj blagostanja i žitnog ovdje, duboko u klancu Mošćeničkog potoka, na bogatstva. Boga Velesa simboliziraju zrna žita pa ga mjestu do kojeg tijekom nekoliko zimskih mjeseci narod u svojim obredima naziva »žitnim djedom«. sunce nikada ne dolazi. I ovo je jedno od mjesta čije Najstariji spomen Peruna i Velesa potječe iz značenje za mitološku dimenziju ovoga područja Kijevske Rusije iz 10. stoljeća, kada su se poganski izlazi iz naziva. Naime, „trebišće“ bi moglo biti Rusi i kršćanski Bizantinci u mirovnim ugovorima protumačeno i kao „krčevina“, no „treba“ je drevna zaklinjali jedni drugima na svoje bogove, Peruna i slavenska riječ za žrtvu prema čemu bi „trebišća“ Velesa te kršćanskog Boga. bila mjesta njezina prinošenja. Mjesto boga Velesa u mitskom krajoliku Trebišća Što bi to ovdje moglo biti štovano žrtvom? Ako već može se prepoznati u stijeni Voloski Kuk na izvoru znamo da se visoko iznad ovoga mjesta nalazi vrh potoka ispod brda Perun i u špilji Potuklica. Prema Perun, a k tome dodamo da dalje uz mračni kanjon usmenim predajama, u špilji Potuklica nekoć se imamo stijenu znakovita naziva Voloski kuk, polako

33

nalazilo mjesto okupljanja "natprirodnih" sila, bogova. Kada bi prvi put nakon zime stoku izveli na odakle je vrag iznosio zlato kako bi se osušilo na pašnjak, žrec bi žrtvovao muško i žensko tele, dok bi suncu. Naime, Velesovo bogatstvo je i zlato, a u divlje životinje bile žrtvovane tijekom godine. Pisani sporazumima Rusa s Bizantincima također se izvor navodi da su se u vrlo teškim vremenima spominje da Veles može sve pozlatiti. U kasnijim prinosile čak i ljudske žrtve. Prema izgledu plamena kršćanskim tumačenjima Velesa su, zbog njegove u kojemu je gorjela žrtva, žrec kao svećenik upućen povezanosti sa svijetom mrtvih, često smatrali zlim u razne natprirodne tajne bi tumačio i prenosio demonom, zmajem ili vragom, dok slavenska riječi samog boga Velesa. mitologija nema takav crno-bijeli pogled na dobro i zlo jer sva božanstva mogu biti opasna, a istodobno S pisanim povijesnim izvorima treba biti oprezan i korisna. jer poganske običaje i vjerovanja opisuju uglavnom samo vanjski promatrači, često kršćanski kroničari. Skulptura 4 – Žreceve stope (mobilna Ipak, u kombinaciji s arheološkim, jezičnim, aplikacija) folklornim i povijesnim izvorima, njihova je vrijednost dragocjena za rekonstrukciju slavenske mitologije. Staza koja kroz Trebišća vodi do Peruna Stopala u kamenu simboliziraju žreca – također otkriva tek jednu od znanstvenih staroslavenskog svećenika, koji stojeći ispod brda rekonstrukcija (pra-) slavenske mitologije. Izvorne Perun prinosi "trebu" ili žrtvu. Žrtve bogovima se mitove ne poznajemo jer u Europi nije sačuvan niti često spominju u povijesnim izvorima. U jednom od jedan izvorni mit kao sveti ritualni tekst. Istraživači najstarijih pisanih izvora o precima južnih Slavena slavenske mitologije ih pokušavaju rekonstruirati iz 6. stoljeća, bizantski povjesničar Prokopij iz analizom mitske predaje u kojoj su do danas Cezareje navodi da oni nisu vjerovali u sudbinu, sačuvani samo njihovi fragmenti. nego u jednog boga, stvoritelja munje i gospodara svega. U teškim vremenima i situacijama kao što su Božanska svadba (interpretacijska smrt, bolest ili rat, Slaveni bi se zavjetovali da će, u slučaju dobrog ishoda, bogu prinijeti žrtvu ploča) (primjerice govedo ili neku drugu životinju) i tako dobiti iskupljenje. U posljednjoj noći veljače, Veljoj noći, na nebu je zasjala munja - prva grmljavina. Perunu Prema mišljenju istraživača slavenske mitologije, gromovniku rodio se Jarilo, deseti sin. Odmah po žrec je sa vrha Perunovog brda gledajući okolinu rođenju, po njega dođoše i oteše ga poslanici određivao gdje se u krajoliku svake godine odvija Velesovi. Odniješe ga u kraljevstvo mrtvih, u vlažno mitski boj među božanstvima, u kojemu Perun tjera korijenje svetoga stabla. Velesa te ponovno uspostavlja prirodnu ravnotežu. Tamo Jarilo, odrastajući uz Velesove kćeri, biva Skulptura 5 - Žrtvenik (mobilna odgajan kao njegov te stasa u snažnog mladog boga. aplikacija) Veles, osim što je vladar svijeta mrtvih, zaštitnik je seljaka i stoke te nije bez razloga oteo Perunu sina. Učinio je to kako bi se ovaj opet vratio svome ocu na Ovaj kamen simbolizira žrtvenik na kojem bi se suhi vrh svetoga stabla, kako bi, prolazeći uz cijelo bogovima polagala žrtva ili staroslavenski „treba“. stablo života, ljudima i životinjama donio bogatstvo Jedan od pisanih povijesnih izvora iz 18. stoljeća, i zelenilo jer je Veles taj koji ima mnogo i koji to koji je najvjerojatnije bio prijepis starijeg rukopisa dijeli. iz 17. stoljeća, navodi kako bi u hramu posvećenom bogu Velesu poganski svećenik ili žrec morao po Stigao je čas i iz blatne zemlje krenu mladi Jarilo na cijenu vlastitog života održavati vječnu vatru i na put. Konj mu gazi zemlju kopitom, noge su mu njoj paliti žrtvene prinose, a iz načina na koji je žrtva blatne, a resice klice zlatne. Kud Jarilo nogom, tud gorjela moglo se proreći puno toga, čak i volja samih žito skokom; kud Jura stane, tamo trava raste. Hodi

34

on svijetom, a sve se za njim zeleni i proljeće stiže. I to je medvjed. popne se konačno mladi bog u Perunove zlatne dvore, a kod Peruna devet sinova i kćeri - dočekaše Medvjed je šumskome duhu rođeni brat, ga kao sebi ravnog, sina Velesovog. Šumski duh, šumski stvor, šumski vrag medvjed je.

Ugleda on Maru te ga ona očara ljepotom. Ne znajući Sjedi medvjed na stogu, da je lijepi sin Velesov zapravo njen vlastiti brat, divi se bradi: Mara mu ljubav uzvrati. Zajaše i ona bijeloga konja, A čija je to brada, sprema se veselje i božanska svadba, dolazi povijena crnom svilom, plodnost i ljeto. Na najduži dan godine, Jarilo se kraj zalivena medenom vodom? potoka ženi za Maru i objavljuje mir između dvaju svjetova! Sreća nije zauvijek trajala, Jarilo iznevjeri Medvjede vlasati, i prevari Maru. Bijesan Perun gromom pokosi Jarila, gospodaru bogati. Marina mladost od tuge i gorčine postane starost, pobijele joj kose i na svijet se polako spusti ...crna zvijeri medvjede, hladnoća. Ljudima stiže zima, mrtva i hladna. I u tamne šume, onda… jedne hladne noći, na nebu zasja munja - zatopči, prva grmljavina. Perunu, bogu groma, rodio se sin, crna zvijeri medvjede, Jarilo. Tako je bilo, tako jest i tako će biti. u bibava blata;…

Put k Velesovom kraju Veles (interpretacijska ploča)

Pođem ja u vlažne gore, k sinjemu moru i u ledenu Stihovi koje ste mogli pročitati putem ovamo, mlaku; fragmenti su narodnih pjesama i predaja iz cijelog iz ledene mlake teče leden zmaj i proždire on čisto slavenskoga svijeta koji u svome zaboravljenom srebro i prekrasno zlato. značenju opisuju Velesa i put do njegova

kraljevstva. Bog stoke, zemlje i vode, skrbnik svijeta …na ravnom polju, na sinjem moru stoji dub široka mrtvih… Drevni bradati starac, crna zvijer ili golema lišća. zmija… To su uloge i obličja ovog tajanstvenog i Pod tim su dubom stare ovce, ovce od prošle godine, višestranog božanstva. Njegov dom je podzemno crna vuna. kraljevstvo mrtvih smješteno među vlažnim Na toj vuni leži zmija zmijska. korijenjem svetoga stabla. Iz krhotina predaje

saznajemo da je to prekrasna zemlja vječnog Ustanem ja, i pođem… Iz izbe u dveri, iz dveri u vrata, proljeća, mjesto ispunjeno bujnim i mekim a iz vrata u ravno polje; travnjacima na kojima duhovi preminulih predaka i poklonim se na sve četiri strane i pođem u gustu razna čudesna bića čuvaju velika Velesova stada tamnu šumu. stoke. Dođem u sredinu guste, tamne šume i nađem starca sijedog kao sokol kliktavac; Živima je Veles nositelj svakakvih bogatstava: poklonim mu se duboko i kažem: „Zdrav da si, starče, njegovim se planom svakog proljeća pokreće sijedi kao sokol kliktavac. bujanje života, onda kada mladi Jarilo izjaše iz Kaži ti meni svu pravu istinu: gdje živi car Zmijulan?“ blatne zemlje i pronese svijetom zelenilo iz svijeta „Ti pođi na desnu stranu k caru Zmijulanu: što, to ne mrtvih. Njegovo se ime zaziva za zaštitu i plodnost stoji dub, Zmijulan sjedi; stoke. On je čuvar svega blaga i na njegovu se bradu što, to ne šumi vjetar, Zmijulan govori. misli kada rabimo drevni izraz „uhvatiti boga za

bradu“. Veles je lukavi šaljivac i spletkar, ali i S pokreta crna zvijer liježe u lug,

35

zastrašujuća iskonska sila koja će one, koji mu se Petrebišća (interpretacijska ploča) zamjere, kazniti bolešću, sušom i zmijskim ugrizom. Ova visoravan, omeđena brdom Perun na istoku, Mjesto na kojemu se nalazite, do danas je među brijegom Zaglav na jugu, hrptom Učke na zapadu te lokalnim stanovništvom znano kao Voloski kuk. kanjonom Potoka na sjeveru, mjesto je čije se Osim imena koje upućuje na Velesa, tu se nalazi i značenje za ljude nameće iz mnogih razloga. U toj se tekuća voda kao njegov element te špilja kao prirodnoj zdjeli, relativno zaštićenoj od vjetra, poveznica s podzemnim Velesovim svijetom. Ako su oduvijek nakupljala plodna zemlja i tokovi voda s ovdje, duboko u tamnome klancu, žreci zaista okolnih brda. Slavenski doseljenici vjerojatno su zamislili vrata Velesova kraljevstva, onda ovo prepoznali kvalitete koje ovo mjesto i danas čine mjesto sigurno nije bilo posjećivano olako i bez odličnom ispašom i poljoprivrednim zemljištem te razloga. Od tuda je uzoholjeni Veles, uzevši oblik su ga na taj način i sami koristili. strašne zmije, kretao na svoj osvajački pohod prema visokom vrhu svetoga stabla, Perunovu dvoru, koji Toponim Petrebišća bi lako mogao biti vezan za odavde, kada na krošnjama stabala nema lišća, zaseok Trebišća dolje u klancu jer njegovi su možemo nazrijeti na istoku. stanovnici bili korisnici ove zemlje i sezonskog naselja. Ipak, s obzirom na smještaj ove ravni ispod Mokoš (interpretacijska ploča) samog vrha Peruna, moguće je i da je ona imala svoje vlastito značenje kao mjesto obreda i Između Velesa i Peruna stoji Mokoš - mati vlažna žrtvovanja. Na kraju krajeva, ovdje visoko gore, u zemlja, žensko božanstvo koje je oličenje majke samom podnožju Perunova dvora, na blatnoj i prirode i njezine plodnosti. Mokoš je, kao mogući plodnoj zemlji napasala se stoka, Velesovo blago – ostatak kulta božice majke, njegovanog od većine tu su sučeljeni bogovi. pretpoljoprivrednih društava, možda i mnogo drevnija od muških slavenskih božanstava.

Mokoš je također akter priče o božanskom sukobu: izvorno Perunova supruga, šest bi mjeseci svake godine odlazila kao ljubavnica u kraljevstvo mrtvih k njegovu takmacu Velesu što je vjerojatno utjecalo i na povlačenje zelenila i plodnosti.

Bila je zaštitnicom žena, pogotovo onih u drugom stanju. Od nje su potekle ženske djelatnosti kao što su predenje i vezenje - u mnogih slavenskih naroda Slika 24: Petrebišća (fotografirala Jelena Đurkin dugo poslije pokrštavanja preživio je običaj da joj se Badurina) kao ponuda ostavi pramen vune kraj peći kako bi pomogla u ovim poslovima. Samo njezino ime Božanski boj (interpretacijska ploča) vjerojatno je etimološki povezano s močilima na kojima su se natapali lan i konoplja kako bi se iz njih Priča o božanskom sukobu Peruna i Velesa priča je odvojila kudjelja. O njezinom negdašnjem kultu kod o previranjima unutar prirodnog poretka, nastanku slavenskih doseljenika na Jadran svjedoče toponimi kaosa te ponovnom obnavljanju reda. Društvu poput Mokošice kraj Dubrovnika. zemljoradnika i stočara prirodni se red manifestirao ravnomjernom smjenom godišnjih doba te očekivanim vremenskim prilikama koje bi potpomogle ispašu, sjetvu, rast usjeva i žetvu. Ponekad dramatične smjene vremenskih prilika

36

promatrale su se kao posljedica strahovitog božanskog sukoba. Na lisicu on i nije toliko lovac. Na crnu zvijer.

Neprijateljstvo Peruna i Velesa doseže svoj vrhunac Silazi s nebesa po zlatnim ljestvama, kada uzoholjeni bog mrtvih u obličju goleme zmije nosi s nebesa tristo lukova od zlatnih niti, izranja iz svog podzemnog kraljevstva s namjerom tristo strijela zlatoperih i tristo tetiva zlatozračnih, da se popne na sam vrh svetoga stabla, svrgne strielja i odstrieljuje… gromovnika te ovlada cijelim svijetom. Putem uzbrdo, zmija prisvaja i zatvara sve izvore vode te Zmijo… on će tebe gromom ubiti, munjom spaliti, donosi groznu sušu. Kako bi se obranio poredak vjetrom raznijeti pepeo. svijeta, valja obredom zazvati gromovnika koji iz svog nebeskog dvora nakupi strašnu oluju te bije Ugledao je ljutu zvijer i skida sa sebe svinuti luk, zmiju gromovitim strijelama. Zmija biva ubijena, a polaže on strijelu pozlaćenu na svilenu tetivu; poslije grmljavine sva se zarobljena voda oslobađa ubija on ljutu zvijer, vadi srce s jetrima. u golemom pljusku koji katkada zna prerasti u poplavu. U tom slučaju drugim obredom treba Tko ubiv zmaja pusti sedam rijeka, otjerati ubijeno tijelo da se vrati u svoj podzemni tko izgnao je krave, otprv Grotlo, svijet. Prirodni red tada je nanovo uspostavljen i tko sred dvaju kamena ognja rodi, život zajednice osiguran. zgrće u boju, taj je, ljudi, Indra!

Ovaj prastari mitski motiv stariji je od postojanja Slavena kao izdvojene skupine među Perun (interpretacijska ploča) Indoeuropljanima. On svoje paralele nalazi još u 4000 godina starim indijskim vedskim Popeli ste se na vrh Perun čije je ime bilo polazište pripovijestima koje opisuju sukob gromovnika za istraživanja na kojima se zasniva ova staza. To Indre i zmijurine Vrtre koja se obavila oko planine ime upućuje da je na ovom visokom položaju, Meru te zarobila vode svijeta. najbližem zamišljenoj krošnji svetoga stabla koja podržava nebesa, bilo mjesto štovanja božanskog Staza na Perun gromovnika i djelitelja pravde s nebesa. Čiji to dvor na gori stoji? Kao što je njegov suparnik Veles, bog stoke i

plodnosti zemlje, uživao poseban značaj kod Plot od željeza, zemljoradnika i stočara, moćni gromovnik Perun, bakrena vrata, oboružan gromovitim strijelama, kopljima i zlatne spone, metalnim sječivima, bio je bog vladara i ratnika. srebrni lokoti? Njegovo je ime zazivano pred odlazak u bitku ili kao

težina iza vladarevih odluka i prisega. Običan puk Sunce mu je otvaralo i zatvaralo vrata? štovao ga je kao čuvara pravde i kozmičkog reda,

osloboditelja Velesova blaga, ali se i bojao njegove Samog pak gospodina strašne naravi i silovite kazne. Kako bi se zaštitili od nema doma, njegovih strijela, u mnogim su slavenskim nema doma, krajevima seljaci u krovne grede urezivali nije se prigodilo: „gromovite znake“, geometrijske simbole vezane uz

Peruna koji bi odagnali munje od njihova krova. Odjahao je, sud suditi, No o njegovom točnom značaju ostalo je dosta sud suditi, neodgovorenih pitanja: je li Perun stvoritelj svijeta i red rediti.

37

njegovo vrhovno božanstvo, dijeli li tu poziciju u A gdje su nestali sami akteri ovoga mita, božanstva nekom obliku ravnoteže sa svojim suparnikom koja su nekada za slavenski narod bila vladari svega Velesom ili iznad ove dvojice postoji neki treći akter, svijeta i sudbine? Teško je reći jesu li Slaveni u stvoritelj/ica, predalek i preuzvišen da se kao ova postupku preuzimanja nove vjere prilagodili nju dvojica zamara svakodnevnim sudbinama sebi ili sebe njoj, ali sva su stara božanstva još ovdje smrtnika? Ogovori na ova pitanja zavijeni su velom s nama, samo pod drugim imenima. Jarilo je postao vremena, a iz različitih izvora dolaze nam različite Juraj i njegov se izlazak iz zemlje u mnogim slutnje. slavenskim zemljama još uvijek slavi kao Jurjevo ili Đurđevdan. Maru je u pokojoj pripovijesti Crkvica sv. Petra - krštenje Hrvata jednostavno zamijenila djevica Marija, a tragove (interpretacijska ploča) štovanja Mokoši svakako nalazimo u kultu Majke Božje. Značenje starih božanstava se u kontekstu Ovo je crkvica sv. Petra, jedna od najstarijih u ovome kršćanstva i njegova jedinog pravog Boga ponegdje kraju. Vrijeme njezine gradnje nije sa sigurnošću moralo umanjiti - tako Perunovu ulogu najčešće određeno, no povijesni izvori navode da je još 1454. preuzima sveti Ilija Gromovnik, dok dobre aspekte godine bila smatrana veoma starom. U samoj se Velesa nose sv. Blaž kao zaštitnik stoke te sv. Nikola, crkvici nalazi kamena posuda za blagoslovljenu donositelj darova. No ponekad, pomalo iskrivljeno vodu s natpisom na glagoljici, pismu koje su prema kršćanskim poimanjem dobra i zla, ovu dvojicu predaji u 9. stoljeću sastavila braća sv. Ćiril i Metod možemo naći uparene u priči kao vrhunaravna kako bi prevela liturgijske tekstove na slavenski kozmička bića kakva su i bili: Boga i Đavla. jezik. Izložba u Trebišćima * # Ova crkva vjerojatno ipak nije toliko stara da svjedoči o početcima prihvaćanja kršćanstva u U Trebišćima su planirane dvije izložbe. Manja Hrvata, no ipak je svojevrstan spomenik tom izložba bit će postavljena u mlinu koji će biti procesu - Slaveni su se spustili do obale i pomiješali obnovljen u sklopu projekta „Mitski park“. Budući sa romanskim starosjediocima, s vremenom da je riječ o malom prostoru te da je u susjednoj preuzevši njihovu vjeru, ali donijevši svoj jezik te zgradi planiran veći interpretacijski muzej, novo pismo stvoreno za njega. Dobivši pismenost, posjetitelji će se ovdje moći upoznati samo s slavenski su narodi iz nepoznanicama obavijene djelićima rekonstruirane slavenske mitologije. Ista prapovijesti prešli u povijest, a daljnji razvoj će u cijelosti biti predstavljena u budućem razdoblju njihovih država i nacija dobro je znan i u prostoru spomenutog interpretacijskog centra dokumentiran. koji je još u fazi planiranja projekta.

Ali što se dogodilo sa starom poganskom vjerom? Povijest nikada nije toliko jednostavna da bi dopustila da jedna pojava bude naglo i bez traga smijenjena drugom. Zato, iako je kršćanstvo sa svojim obećanjem onosvijetnog spasenja bilo od Hrvata brzo i dobro prihvaćeno, značenje koje je za svakodnevni život naroda ostalo u starim ciklusima prirodnih mijena, nije se umanjilo. Tragove stare vjere i njezina ustrojstva svijeta i vremena naći ćemo u detaljima gotovo svakog godišnjeg običaja koji prakticiramo kao kršćani: slavljenju svetaca, Uskrsa, Božića, Nove godine…

38

4.4 ZAJEDNIČKE KARAKTERISTIKE PARKA RODIK I MOŠĆENIČKA DRAGA *

Zajedničko karakteristika oba mitska parka je toponim Babin grob, koji leži na vrhu Učke ispod prikaz mitsko-folklorne tradicije uprostorene u Velbata i Suhog vrha (obično se koristi kao oznaka krajolik, odnosno mitski krajolik. Dok u Rodiku za Peruna) (Katičić 2008: 312). Stoga, usprkos priči prikazuje sinkronizirana tradicija iz različitih o Mokoši, koju u Sloveniji, ponekad i u Hrvatskoj vremenskih razdoblja koja priča o percepciji svijeta nazivaju Baba, u parku u Mošćeničkoj Dragi in situ u prošlosti i svjedoči o ostacima slavenskih i je nema. Međutim, u slučaju Rodika priča je upravo praslavenskih kultova, u Mošćeničkoj Dragi učimo o suprotna. Nažalost, danas u Rodiku od Babe postoje rekonstrukciji (pra)slavenske mitske priče putem još samo ostaci razminiranog monolita, ali Peruna toponima i drugih mjesta. Zanimljivo je primijetiti se ne može točno locirati. Peruna bi vrlo vjerojatno sličnosti između mitoloških tradicija. mogao predstavljati lintvern povrh Gore ili Čuka, odakle, prema rodiškoj tradiciji, šalje munje i oluje Zanimljiva je zajednička simbolika općih toponima, na Rodičane i poplave Brezovčanima. Inače, jedan kao što su planina i potok. Kod Mošćeničke Drage od njegovih oblika u kojem se može pojaviti je nalazi se mjesto po imenu Potok (kao dio mitske šembilja, zapravo vrag koji sjedi na zapaljenoj kočiji staze), gdje je bog Veles, kao vladar Kaosa, navodno koja grmi i sijeva, a nalazi se ispod planine (Hrobat započeo rat s bogom Perunom i kao dio šireg 2005). S druge strane, nalazi se ispod planine kao mitskog trokuta, područje uz rijeku Rječinu ispod vrag i povezan je s vodom - potokom, a može biti i trsatskih stijena, gdje se trebao nalaziti mjesto grad Veles. Dakle, u rodičkoj tradiciji se mogu uočiti neke Velesa (Belaj, Belaj 2014:164). Slično je i s sličnosti sa slavenskom tradicijom, osobito u svezi s uobičajenim nazivom "Gora" za mjesto Čuk u kojem lintvernom kao demoniziranom Perunom i Babom, živi strašni lintver/zmija, koji, poput Peruna, ali za sada sve ostaje više na razini hipoteze. ljudima šalje munje i oluje. Radi li se i ovdje o pojmu kulta Peruna, kao o vrhu planine, možda će pokazati Ipak, sa sigurnošću se može predložiti da je, iz točke daljnja istraživanja. Kako god, u oba slučaja se za gledišta mitske tradicije u turističke svrhe, ono što simbolička mjesta koriste opći nazivi prema kojima je zajedničko mitskom parku u Rodiku i bi "Gora" bila planina nad planinama, središte Mošćeničkoj Dragi, BABA I PERUN. Upravo kroz njih svetog svijeta, slično "Potoku", potoku nad se parkovi nadopunjuju, komplementarni su, stoga potocima (Belaj, Belaj 2014: 164). U oba parka ih Baba i Perun s pravom udružuju u jedinstvenu također je prikazano pokrštavanje stare vjere, u turističku destinaciju Mitskog parka! Obojica su Mošćeničkoj dragi kroz crkvu sv. Petra i u Rodiku jasno definirani u jednom parku, a drugdje tek kroz priču o kršćanskom oblikovanju krajolika sv. implicitno naznačeni. Ako netko od posjetitelja Petra i Isusa. Rodika želi saznati više o Perunu i slavenskoj mitologiji, bit će upućen u Mošćeničku Dragu, a onaj Na temelju prethodne preliminarne analize moguće tko želi saznati više o Babi/Mokoši kao je odrediti što je zajedničko za oba parka, što je ono ženi/ljubavnici najvišeg slavenskog boga Peruna, što ih povezuje i istovremeno nadopunjuje. To su bit će upućen u Rodik. Tamo će saznati da Baba ne mitski božanski par Baba i Perun! Baba se u pripada samo slavenskoj mitskoj tradiciji, nego je istočnoslavenskoj tradiciji naziva Mokoš i jedina je još starija i rasprostranjena na širem području, u praslavenska božica (Toporov 2002.). Na mitskoj rimskom svijetu. U Mošćeničkoj Dragi posjetitelj će stazi u Mošćeničkoj Dragi je nema in situ, ali se svoje znanje o višeslojnoj mitskoj percepciji svijeta posjetitelju jednostavno prikazuje kao dio mitske iz Rodika i različitih kultura čuti priču iz priče. Prema jednom od tumačenja, trebala bi se (pra)slavenske mitologije, odnosno njezinu nalaziti izvan parka, na rtu Volosko u Crkvi Blažene rekonstrukciju. Djevice Marije na Trsatu (Belaj, Belaj 2014: 163-4). Drugo tumačenje, koje spominje obližnju lokaciju, je

39

Vodeći motiv jedinstvenog prekograničnog predaje, rekonstruirali neki istraživači. Pritom je mitskog parka su božanski par Baba i Perun kao potrebno napomenuti da unutar europskog vrhovna (pra) slavenska božanstva i istodobno prostora ne postoje sačuvani mitovi u obliku teksta božanski ljubavnici, što ujedno označava ravnotežu s pratećim obredima, nego samo tzv. mitska svijeta u muškoj i ženskoj kompoziciji ili u vatri kao tradicija koja obuhvaća različite folklorne izvore svojstva nebeskog Peruna i vodi kao svojstvu mitski (pjesme, običaji i tradicije, toponimi, fraze, igre itd.), blatne mokre Babe. na osnovi čega su, zajedno s drugim povijesnim (imena bogova, priče…), arheološkim (ostaci I dok park u Rodiku obilježavaju sinkretistički svetišta, organizacija mjesta u krajoliku…) i pogled na svijet i kultovi iz različitih vremenskih i lingvističkim izvorima stručnjaci nastojali kulturnih razina, od starosjedilaca do Slovena i rekonstruirati negdašnju (pra)slavensku mitsku kršćanstva, park u Mošćeničkoj dragi usredotočen priču. je samo na jednu vremensku i kulturnu razinu, odnosno na jednu od rekonstrukcija (pra)slavenske 4.5 LOGOTIP * mitologije (prema analizama Toporova, Belaja, Katičića, djelomice Pleterskog). Za razliku od parka u Rodiku, gdje prepoznajemo usmenu predaju in Kao glavni element povezivanja, Baba i Perun situ, dakle na lokacijama na koje se vežu i o kojima objedinjeni su i simbolizirani u logotipu Mitskog govore predaje, rekonstrukcija (pra-) slavenske parka. Baba je stilizirani amorfni oblik s krugovima mitologije u Mošćeničkoj dragi veže se uz samo tri koji predstavljaju ženske grudi, a Perun je stilizirani toponima, Perun na vrhu gore, Voloski kuk in element mlinskog kamena pomoću kojeg proizvodi Trebišća, dok na ostalim odmorištima po želji munje i gromove. Crvena boja logotipa predstavlja pratimo ostale junake i tijek rekonstruirane mitske nebesko božanstvo Peruna, njegovu vatru, munju, priče. Dok se u Rodiku posjetitelj općenito upoznaje žar, čak i u simbolici mlinskog kamenja (prema s tradicionalnom percepcijom svijeta koji ga predaji, bog Perun proizvodi grmljavinu pomoću okružuje (špilje kao ulaz u svijet mrtvih, počivališta mlinskog kamenja). Siva boja simbolizira Babu, mrtvih, srenjske granice, odnos između svijeta kamen, majku zemlju i istovremeno je boja Krasa i mrtvih i svijeta živih, odrazi autohtonih vjerovanja Istre gdje se nalaze oba dijela Mitskog parka. itd.), u Mošćeničkoj dragi se upoznaje s praslavenskim i kasnijim slavenskim vjerovanjima u božanstva na način kako su ih, na temelju usmene

40

5 IZRADA KAMENIH ELEMENATA I PUTOKAZA * # °

Špela Šedivy, Inkubator d.o.o. Sežana

5.1 MITSKI PARK RODIK (SI) * # ° prag smješten u tlu poprečno na zemlju. Istovremeno, prag ima i simboličku funkciju - prelazeći ga, ulazimo u područje u kojem se priča Za dizajniranje i izradu kamenih putokaza koji će tradicionalno odvija - ulazimo u svijet vještica, biti postavljeni duž poučne staze zadužen je zmija, patuljaka, heljde, babe,… projektni partner, Obrazovno-razvojni centar (Inkubator d.o.o. Sežana).

Pješačka staza u slovenskom dijelu Mitskog parka obuhvaća 12 lokacija na području krajolika u okolici mjesta Rodik na koje se odnosi mitska tradicija. Budući da Rodik leži na mjestu gdje se spajaju dva svijeta (Kras i Brkini), bavimo se i dvjema različitim vrstama kamena - krškim vapnencem i flišnim pješčenjakom. U krškom dijelu nalazi se 6 lokacija, jednako toliko u brkinskom.

Dizajniranje kamenih putokaza i skulptura uglavnom je uvjetovano dvama snažnim polazištima: mitskom tradicijom i lokacijom ili Slika 25: Karta lokacija mitskog parka Rodik lokacijom odnosno njezinim kamenom. Za svaku pojedinu lokaciju određena su i dodatna pravila koja je prilikom dizajniranja trebalo uzeti u obzir.

Dizajnirala sam dvije vrste putokaza:

• putokazi staza (13) - menhiri - uski vertikalni kameni blokovi s uklesanim nazivom lokacije koji služe kao putokazi, odnosno oznake udaljenosti lokacije od skulptura, • skulpture na lokacijama (28) - kiparski elementi/tumačenje mitske tradicije.

Na svakoj će se lokaciji u zemlju ugraditi i kameni prag iz pripadajuće stijene. U parku je pristup pojedinoj lokaciji različit. Za neke će putokaze staza biti jasno gdje se nastavlja staza koja vodi do lokacije / skulpture, dok će kod nekih udaljenost biti veća između kamenog putokaza i lokacije / skulpture. Svrha kamenih putokaza je, dakle, daljnje usmjeravanje posjetitelja prema lokaciji - posjetitelj prvo vidi uspravni marker, a kad mu pristupi, vidi i

41

5.1.1 SKULPTURE – interpretacija mitske Koncept sam nastojala slijediti u svim elementima, tradicije * no postoji iznimka - glavni lik donje staze (Baba) ipak predstavlja izuzetak. Baba je bio veliki Mitska tradicija je glavna i jedina polazna točka za vapnenački monolit koji je uništen miniranjem dizajniranje kamenih skulptura, i interpretacije tijekom izgradnje vodovoda. Na istom mjestu će od tradicije u kamenu. Mitska predaja Rodika potječe iz dijelova bivše Babe biti postavljena kompozicija različitih vremenskih razdoblja, ali zajednička im je koja će posjetitelju pružiti prostor za promišljanje o povezanost s određenom točkom krajolika (npr. prošlosti, odnosu prema tradiciji ... špiljom, međom između posjeda, tromeđom…). Zbog raznolikosti predaja koje na prvi pogled Dizajniranje trajnih proizvoda na temelju usmene nemaju mnogo toga zajedničkog, odlučila sam da će tradicije prilično je izazovan i odgovoran zadatak. koncept dizajna slijediti sličnu logiku. Proizvodi, ilustracije ili interpretacije na temelju pisane ili usmene predaje imaju onoliko Imajući to u vidu, koncept dizajna vodi se sljedećom (nematerijalnih) obličja koliko ima čitatelja i logikom: slušatelja. Svatko zamišlja priču i njezine likove na svoj način. Zadatak dizajniranja i izrade nečega što • element koji je lociran na području Krasa će se zauvijek materijalizirati u kamenu nije lak. Uz izrađen je od vapnenca, a element s spomenuti pritisak odgovornosti, pojavilo se još područja Brkini od pješčenjaka, mnogo pitanja i dilema. • vapnenac se dobiva rezanjem/piljenjem blokova iz matične stijene - rezultat su Jedna od većih i težih dilema definitivno je bila oko ravne, rezane površine. Pješčenjak se toga koliko pozornosti će privući kamen/skulptura dobiva lomljenjem/odvajanjem slojeva na lokaciji i koliko u samom krajoliku. Krajnja svrha kamena. Zato svaki komad ima neravnu, projekta i dizajna nije bila odvlačenje pozornosti od prirodno izlomljenu površinu. Oznake prirodnih resursa krajolika postavljanjem novih gornje staze izrađene su od prirodno elemenata. Postavljanjem kamenih oznaka i lomljenog pješčenjaka, a kiparski elementi skulptura željeli smo samo skrenuti pozornost na na lokacijama iste staze sačuvali su tradiciju, baštinu, prirodu ... Mislim da posjetitelji najmanje jednu prirodno izlomljenu parka prilikom razgledavanja skulptura neće površinu. Vapnenačke oznake staza po zaboraviti pogledati oko sebe te da će primijetiti i visini su slične oznakama izrađenim od točke u krajoliku koje su od jednake važnosti, pješčenjaka, ali se režu po veličini (blokovi), budući da se na njih veže tradicija. Postavljanje dok je kod kiparskih elemenata izrađenih od elemenata izrađenih od prirodnog materijala u vapnenca sačuvana barem jedna ravno krajolik u sklopu cijelog projekta najmanje je rezana površina, invazivan način predstavljanja bogate kulturne • broj komada na određenoj lokaciji i njihov baštine i približavanja široj publici. Da bismo ju raspored u prostoru ovisi o pristupačnosti sačuvali i njegovali za buduće generacije. lokacije i zakonitostima terena (broj komada i raspored navedeni/objašnjeni su u opisima konceptualnih dizajna u nastavku).

42

5.1.2 Putokazi *

Na krškom dijelu staze bit će postavljene oznake u obliku kvadrata dimenzija 35 x 35 x 160 cm. Brkinski dio staze označen je komadima prirodno lomljenog pješčenjaka slične visine (150-160 cm) i različitih širina. Svakoj lokaciji pripada jedna oznaka (ukupno 12).Trinaesta oznaka staze namijenjena je raskrižju u gornjem dijelu rute - označava 4 lokacije u dva smjera (Njivice i Križen drev s desne strane i Kobilja glava i Robida s lijeve strane).

Tipografiju za uvrštavanje naziva lokacija na kamenim putokazima posebno je za ovaj projekt dizajnirao kaligraf/tipograf Marko Drpić.

Slika 26: Prvotna zamisao (inačice) putokaza izrađenih od vapnenca (autorica: Špela Šedivy)

Slika 27: Nekoliko primjera uklesanih naziva na putokazima (fotografirala Špela Šedivy)

43

5.1.3 Stijena * 5.1.4 Izvedba *

S obzirom na činjenicu da se na odabranom Veći broj ljudi zalaže se za izvedbu kamenih području (kao što je spomenuto) susreću dva svijeta elemenata slovenskog dijela Mitskog parka. Obaviti koja se nalaze s dvije različite stijene, odluka o posao takvog opsega u ograničenom vremenu korištenju dva različita materijala bila je logična. U svakako predstavlja izazov. U izradi pojedinih ovom je slučaju (i sličnim slučajevima) upotreba komada sudjelovale su tri učenice Višje strokovne lokalnog kamena svakako bila neophodna jer šole u Sežani (odjel za obradu kamena) koje su njegovom upotrebom šaljemo poruku o terenu na ovom projektu posvetile svoje praktično kojem se nalazimo, zapravo govorimo o prošlosti obrazovanje. Veliki dio obavljenog posla može se ovog prostora koja je zapisana u stijeni. pripisati provedbenoj radionici u Rodiku koju je u listopadu 2019. organizirao i proveo Izobraževalno- S obzirom na raznolikost stijena u okolišu i mali broj razvojno središče (Inkubator d.o.o. Sežana). U njoj aktivnih kamenoloma prirodnog kamena, bilo je su sudjelovali učenici s odjela za obradu kamena nemoguće dobiti stijene koje bi bile identične Višje strokovne šole Sežana, njihovi mentori i stijenama na lokacijama odabranih točki Mitskog pozvani stručnjaci. Dakle, kamene skulpture parka. izrađivalo je ukupno 20 ljudi.

Jedini aktivni kamenolom flišnog pješčenjaka u Vapnenac je materijal je koji je pogodan kako za našoj zemlji nalazi se u mjestu Jelarji kod Škofije, oblaganje i popločavanje, tako i za izradu raznih tako da oko izbora pješčenjaka nije bilo nikakve proizvoda, uključujući kiparstvo. Istarski pješčenjak dileme. Što se tiče vapnenca koji je dostupan u je materijal koji se uglavnom koristi za oblaganje i aktivnim kamenolomima prirodnog kamena, popločavanje. Ako pogledamo stare istarske kuće, odlučili smo se za repenski vapnenac jer je otporniji primijetit ćemo da su za izradu detaljnih, klesarskih na vanjske utjecaje od lipiškog. finalnih proizvoda majstori birali vapnenac, a ne pješčenjak. Ova činjenica nam može puno toga reći. Kamen oduvijek prati čovjeka. Smatra se Iako smo u projektu uspjeli izraditi skulpture od funkcionalnim i izdržljivim materijalom. Vađenje, pješčenjaka, to ne znači da je ovaj materijal pogodan obrada i uporaba prirodnog kamena ima u Sloveniji za proizvodnju ove vrste proizvoda. Rad s ovim višestoljetnu tradiciju. Uporaba kamena u projektu kamenom je zahtjevniji, traje duže i zahtijeva Mitski park ima posebnu ulogu. Obrađeni kameni drugačiji alat. Pješčenjak je abrazivni materijal - putokazi i skulpture ostat će u prostoru vrlo dugo. dlijeto i žbice se na njemu vrlo brzo troše. Vapnenac Na svakoj pojedinoj lokaciji posjetiteljima će se u osnovi sastoji od kalcita (obično više od 99%), predstaviti priče iz usmene predaje. Ujedno će im a u tragovima sadrži dolomit, organske tvari i ispričati priču o dva svijeta - svojim oblikom i glinene materijale. Sastav pješčenjaka je znatno više vrstom materijala obavijestit će nas o tome gdje se raščlanjena - zrnca su mu uglavnom od vapnenca i nalazimo (donja ili gornja staza). Uporaba kamena u kvarca, a sadrže i komadiće vulkanskih i takve i slične svrhe ima smisla i zbog održivog metamorfnih stijena, nakon kojih slijede različiti razmišljanja (uporaba prirodnog materijala), što drugi komadići. Pješčenjak sadrži silicijev dioksid, a pored trajnosti omogućava i brojna dizajnerska višegodišnje udisanje njegove prašine može dovesti rješenja. do silikoze.

Za ovaj materijal smo se odlučili zbog činjenice da je Rodik smješten na granici između dva svijeta - dvije stijene. Uporaba ova dva materijala ima snažnu narativnu ulogu i stoga je bila vrijedna dodatnog napora i alata. Međutim, u budućnosti svakako treba razmotriti u koju svrhu se bira određeni materijal.

44

Slika 28: Zajednička fotografija s provedbene radionice u Rodiku - 13. 10. 2019 (autorica: Daniela Šedivy)

45

5.1.5 Opis skulptura i zamisli *

Skice su izrađene u početnim fazama razvoja ideja, stoga se razlikuju od konačnog proizvoda. Tijekom procesa izrade, niti u jednom slučaju se nismo toliko udaljili od osnovne ideje da bi se proizvod, posljedično, u potpunosti razlikovao od skice, odnosno da bi se promijenilo njegovo idejno rješenje. Promjene sam uvodila i prihvaćala usput, tijekom rada - bilo zbog veće narativne vrijednosti, bilo zbog ograničenja s obzirom na materijal koji smo imali na raspolaganju ... Ipak, neke od izvršenih promjena su i posljedica postavljenog vremenskog ograničenja projekta.

1. LINTVER

• Lokacija: Na jezeru • Materijal: flišni pješčenjak • Br. kamenih elemenata: 2

Opis: Tijelo velike glatke zmije vijuga po gruboj površini/stijeni. Nestaje u tlu i pojavljuje se na površini - Lintver začepljuje rupe u brdu, štiteći mještane Rodika od poplave. Izrađena je od dva komada pješčenjaka. Jedan dio predstavlja trup lintvera koji se pojavljuje na površini, okreće se i klizi natrag u zemlju, a drugi dio njegov rep koji se uzdiže iznad površine stijene po kojoj vijuga. Komadi su raspoređeni tako da između njih ima malo praznog prostora. To ostavlja posjetitelju prostor za maštu - veličina i dužina ove velike zmije nije definirana. Čak ni njegova glava nije vidljiva jer bi to, prema tradiciji, predstavljalo opasnost za gledatelja - onaj tko vidi lintvera će oslijepiti.

Slika 29: Lintver - Idejna skica (autorica Špela Šedivy)

Slika 30: Lintver - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

46

2. AJDOVŠČINA Neobrađena površina i više površina skulpturama dodaju osjećaj vremena - povijesti, • Lokacija: Ajdovščina iznad Rodika prošlosti. Možemo ih smatrati i „arheološkim • Materijal: flišni pješčenjak nalazima“ - nakovnjima divova koji su ovdje ostali • Br. kamenih elemenata: 3 kao dokaz bivše civilizacije.

Opis: Put do lokacije vodi nas prema vrhu brda Ajdovščina iznad Rodika. Kad smo već skoro na vrhu, možemo vidjeti ostatke nekadašnjih zidina. Malo dalje od ulaza u utvrdu nalazi se kameni element s podignutim tlocrtom nekadašnjeg naselja sa zidinama - Ajdovščine. Zbog svoje tankoće, kameni „zidovi“ na isklesanoj maketi mogu biti tijekom zime slaba točka. Ako se u kamenu zadržava voda koja se zimi smrzava, povećanje volumena vode može uzrokovati pucanje kamena. Zidovi kućica su stoga na pojedinim mjestima razbijeni (čak su probijeni na nekim mjestima), a podovi/površina kamena unutar zidina nagnuta je u tri smjera - prema tri ulaza u grad. Ako se u maketi akumulira određena količina vode, zbog svega navedenog ona će iz nje polako istjecati.

Nedaleko u blizini mjesta gdje je nekada bila kovačnica postavljene su još dvije skulpture. Radi se o uvećanim i izrezbarenim nakovnjima - Slika 31: Idejni skici (autorica Špela Šedivy) nakovanj je simbol kovačkog zanata. Jedan je izrađen u potpunosti – obrađen je sa svih strana osim gornje površine. Drugi je izrađen do pola - polovica nakovnja je “potopljena“ u kamenu. Stoga kod oba postoje neki neobrađeni dijelovi. Prirodno lomljena površina kamena i ravne, glatke površine izrađenog nakovnja tvore kontrast – u obliku, teksturi i boji.

Slika 32: Lijevo in gore – skulpture u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

47

3. KOVAČEV KREVET

• Lokacija: Njivice • Materijal: flišni pješčenjak • Br. kamenih elemenata: 1

Kameni krevet je po visini i širini usporediv s običnim krevetom, ali je kraći od njega. Krevet predstavlja nešto mekano, ugodno, toplo ... ako je premalen i napravljen od kamena, vjerojatno u nama izaziva različite osjećaje - osjećaj skučenosti, hladnoće, neudobnosti ...

Izdaleka i isprve skulptura u krajoliku možda neće odmah biti prepoznata kao krevet. Primijetit će se meka draperija, a zbog skraćenih dimenzija prva asocijacija vjerojatno neće biti u vezi s krevetom. Kada se posjetitelj približi, u draperiji će moći prepoznati otisak ljudskog tijela bez glave i nogu. Čak i ako netko ne posluša ili pročita predavanje, lokaciju će napustiti s neobičnim, hladnim, možda zastrašujućim osjećajem, a ti su osjećaji u skladu s predajom. Za djecu koja posjećuju Njivice, pozitivna strana ove lokacije može biti ta što su premala (suviše niska da bi dosegla preko ruba kreveta) pa su tako sigurni od kovača.

Slika 33: Idejna skica (autorica Špela Šedivy)

Slika 34: Skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

48

4. KOBILJA GLAVA, RUKE VJEŠTICA I BLAGO

• Lokacija: Kobilja glava • Materijal: flišni pješčenjak • Br. kamenih elemenata: 7

Predaja: Kobilja glava jedno je od najzanimljivijih mjesta u Rodiku. Uz njega se veže nekoliko predaja. Prema jednoj, na tom je mjestu vuk pojeo kobilu i od nje je ostala samo glava. Prema drugoj predaji, vještice su rastrgale čovjeka (vidioca) koji je na tom mjestu želio iskopati blago.

Opis: Spiralni raspored sedam komada pješčenjaka između kojih prolazi posjetitelj vodi do kamenog blaga. Prvo se suočavamo s kamenom konjskom lubanjom koja nas promatra. Prošavši pored nje, pomičemo se prema drugom okomitom komadu kamena na kojem se nalaze dvije velike ruke koje vuku/trgaju materijal. Slijede još četiri skulpture s dvije ili jednom rukom. Tkanina/draperija/koža koju vuku ruke vještica uprizoruje vedamčevo (rastrgano) tijelo. Prolazimo pored ovih skulptura da bismo stigli do kraja postava - blaga koje proviruje iz tla. Ruke koje trgaju upozoravaju nas na opasnost koja nam prijeti ako uzmemo blago.

Povećanjem i ilustrativnim uprizorenjem ruku i konjske lubanje dodatno je naglašena moć vještica –upozorenje je jasno i snažno izraženo.

Slika 35: Idejna skica (autorica Špela Šedivy)

Slika 36: Skulpture u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

49

5. ZMIJA

• Lokacija: Robida • Materijal: flišni pješčenjak • Br. kamenih elemenata: 1

Opis: Na gornjoj površini bloka od pješčenjaka isklesana je prekrasna bijela zmija s krunom

(ukletom kraljičinom krunom). Zmija je postavljena u kutu kamena, omotana je oko sebe - odmara, sunča se. Rep joj se preko kuta proteže od osnovne površine do tla. Površina zmije sječena je dlijetom, gornja površina kamena je finije obrađena, a samim time i tamnije boje, što stvara kontrast između “bijele“ zmije i tamne površine kamena.

Slično kao kod reljefu naselja u Ajdovščini, i ovdje je trebalo paziti da se voda ne zadržava na mjestu koje okružuje zmija. Izbušene su dvije rupe za odvod vode s gornje površine. Slika 37: Zmija - idejna skica (autorica Špela Šedivy)

Slika 38: Zmija - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

50

6. KRVAVO BEDRO

• Lokacija: Križen drev • Materijal: flišni pješčenjak • Br. kamenih elemenata: 3

Opis: Velika kamena noga izrađena je od tri komada pješčenjaka. Svaki komad (sa strane s koje se oblik nastavlja u drugom komadu) završava jednom ili dvije prirodno lomljene površine. Prema predaji, ogromno dlakavo čudovište (Krvavo stegno) se iz otpalih dijelova ponovno sastavlja u cjelinu „Razbijeno“ bedro/noga bit će jedini isklesani dio tijela ovog diva na lokaciji. Noga se činila logičnim izborom za ovu lokaciju - bedro je dio noge, noge i ruke su s obješenika odvojeno padali na pod… Činjenica da na lokaciji neće biti drugih izrađenih dijelova tijela ostavlja otvoreni put mašti posjetitelja - gdje su ostali dijelovi tijela, kada će se Krvavo bedro ponovno sastaviti, kakvo je i koliko je veliko Krvavo bedro u odnosu na kamenu nogu...

Slika 39: Krvavo bedro - idejna skica (autorica Špela Šedivy) Slika 40: Krvavo bedro - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

51

7. JAMA

• Lokacija: Cikova jama • Materijal: repenski vapnenac • Br. kamenih elemenata: 1

Opis: Špilja Cik je mjesto gdje vrijeme prolazi na drugačiji, nadnaravni način. U gornjem dijelu okomitog, uskog vapnenačkog kvadra isklesana je „špilja“ - otvor sa „stalaktitima“. U špilju se može gledati na dva načina - s jedne strane stupa Slika 41: Jama - idejna skica (autorica Špela Šedivy) nalazi se veliki otvor koji omogućava izravan pogled u unutrašnjost, u imaginarni prostor, u drugu dimenziju, s druge strane na istu situaciju gledamo kroz mali otvor s ograničenim vidnim poljem.

Na kamenom kvadru, okrugla „špilja“ djeluje kao snažan naglasak/točka interesa na glatkoj i ravnoj stranici kvadra. „Špilja“ završava malim otvorom koji nam (s druge strane) pruža drugačiji pogled na situaciju. S jedne strane, dakle, vidimo cijeli kameni prostor sa stalaktitima - od okruglog, najšireg dijela do suprotne površine osnovnog kvadra špilja postaje uža - prostor je sve manji. Otvor centriran na kraju ovog prostora djeluje kao ulaz i izlaz iz drugog prostora. S druge strane, pogled na „špilju“ je drugačiji - osjećaj dubine koji se dobiva prikrivanjem i udaljavanjem vidljivih stalaktita suprotan je onome što smo vidjeli sprijeda.

Sužavanje - širenje prema prolazu/granici, otvaranje - zatvaranje prostora, drugačija perspektiva, drugačija strana, drugačiji svijet, drugačije vrijeme ... to su asocijacije koje sam imala tijekom stvaranja ovog komada.

Iako se radi o znatno manjoj količini obrađenog kamena od količine upotrijebljene za izradu ostalih skulptura u parku, za izradu ovog elementa trebalo je mnogo vremena, strpljenja, vještine i domišljatosti.

Slika 42: Jama - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

8. BABA 52

• Lokacija: Baba previše udubljena – tako je vizualno naglašena i • Materijal: vapnenac „odvojena“ od ostalih špilja. • Br. kamenih elemenata: 1 (sastavljen od komada na terenu)

Opis: Kameni monolit Baba je tijekom izgradnje vodovoda uništen - miniran. Na tom mjestu ostali su komadi nekadašnjeg monolita – mjesto gdje posjetioci parka mogu premišljati o prošlosti i tradiciji nekada i sada.

Slika 44: Krajolik - idejna skica (autorica Špela Šedivy)

Slika 43: Baba - idejna skica (autorica Špela Šedivy)

9. KRAJOLIK

• Lokacija: Remeščica • Materijal: vapnenac • Br. kamenih elemenata: 1

Opis: Prekrasna prirodno lomljena gornja površina niskog vapnenačkog kvadra predstavlja kraški krajolik. Četiri rupe u kamenu su četiri krške špilje koje se spominju u predaji. Špilje su na površini kvadra smještene na način da se približavaju stvarnoj „kompoziciji“ špilja u krajoliku – udaljenosti između njih su Slika 45: Krajolik - skulptura u nastajanju (fotografirala smanjene/povećane su površine špilja kako bi se Špela Šedivy) postigla snažnija interpretacija i estetski aspekt.

Ova skulptura vrlo je minimalistička. Najveća rupa u kamenu koja predstavlja Remeščicu (Rodiška špilja) jedina je rupa koja prolazi kroz čitavu dubinu kamena. Ostale tri (Cikova, Fukova i Globoka špilja) uprizorene su samo manjim udubinama. Remeščica je na skulpturi namjerno

53

Slika 46: Krog - idejna skica (autorica Špela Šedivy)

10. KRUG nestaju, oblici koji pobuđuju žudnju. Nema početka i kraja, to je samo ples života. Tonček je • Lokacija: Fukova špilja ušao u zavodljivi krug života. • Materijal: vapnenac • Br. kamenih elemenata: 7 (Autor: Damjan Švara, akademski kipar, vanjski suradnik na projektu) Opis: Kameni krug. Prostor u prostoru. Sedam okomitih kamenih komada ocrtava, ograničava posvećeni prostor ispred Fukove špilje. Krug kao simbol beskonačnosti. Početak i kraj se izmjenjuju, nema početka i kraja. Sedam monolita, sedam okomitih komada kamena postavljenih u krug.

Kameni komadi, prirodno lomljena površina kao pravi oblik i koža kamena i brušena površina, kao prikrivena, skrivena koža oblika u kamenu ... oblika koji želi zavesti, oblika koji nagovara, pobuđuje želju da ga dodirnemo, milujemo rukom, pogledom.

Zavodljivi oblici koji se ne mogu obuhvatiti jednim pogledom, oblici koji se pojavljuju i 54

11. DRVO S MARAMOM

• Lokacija: Globoka (Duboka) špilja • Materijal: vapnenac • Br. kamenih elemenata: 1

Opis: Uzak, okomiti komad vapnenca oblikovan je u izgorjelo hrastovo deblo s granom. Na granu je obješena marama. Spaljeno deblo simbolizira kraj života, a marama ukazuje na to da je netko bio tamo, ostavio nešto ... Mekoća obješene marame u kontrastu je s grubom „korom“ na površini „debla“. Oboje zajedno predstavljaju prikriveno, ali snažno tumačenje predaje o samoubojstvima žena u Dubokoj špilji.

Slika 47: Drvo s maramom - idejna skica (autorica Špela Šedivy)

Slika 48: Drvo s maramom - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

55

12. ŠEMBILJA

• Lokacija: Pod Lisičino • Materijal: repenski vapnenac • Br. kamenih elemenata: 1

Opis: Rezani okomiti vapnenački blok na mjestima je oblikovan poput vraga kočijaša koji u ruci drži bič. Na stražnjoj stranici bloka isklesana su mu leđa, stražnjica i rep. Tijelo vraga je na pojedinim mjestima „iscrtano“ iz kamenog bloka, u ostalim dijelovima ostaje ravno , u obliku kvadrata. Iako šembilja predstavlja nešto drveno i brzo, prikazana je u trenutku mirovanja. Iz pogleda i prikrivenog osmijeha razabiremo kako vrag uživa u svojem divljanju i prikazan je u trenutku kada ponovno želi odjuriti u dolinu.

Prema ovoj zanimljivoj priči željela sam oblikovati više komada ili komade većih dimenzija, ali zbog zakonitosti terena to nije bilo moguće. Posljednjem dijelu staze koja vodi do lokacije teško je pristupiti, teren se spušta prilično strmo, stoga sam morala osmisliti manju, lakšu varijantu. Jednako tako, lokacija je sama po sebi elokventna i lijepa (slijedi šembilja u vapnencu, vražja stolica, međa između fliša i vapnenca, ...), stoga je pogodan manji komad kamena jer ne odvlači previše pozornosti od prirodnih obilježja.

Slika 49: Šembilja - idejna skica (autorica Špela Šedivy)

Slika 50: Šembilja - skulptura u nastajanju (fotografirala Špela Šedivy)

56

5.2 MITSKI PARK TREBIŠĆA – PERUN (HR) * # °

Projekt se temelji na tekstovima knjiga akademika Radoslava Katičića, „Božanski boj“ i „Gazdarica na vratima“ te na provedenim istraživanjima na širem području brda Perun, zaseoka Trebišća, odnosno Mošćeničke Drage i Mošćenica u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga i Odsjeka za etologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U svojim knjigama akademik Katičić razmatra i otkriva mitove naše poganske starine očuvane u usmenoj predaji, usmenoj književnosti naroda koji govori slavenskim jezicima, jer se jedino u njima mogu naći ulomci prastarih obrednih tekstova.

Prema nalazima i mitskim toponimima u prostoru, predaji i kazivanju ljudi te u manjem opsegu prema arheološkim izvorima, utvrđene su značajne točke u prostoru povijesno mitske staze Mošćenička Draga – Trebišća – Perun. Te su točke označene simbolima koje je lako prepoznati (mlinski kamen, sjeme itd.).na stazi. Simboli su kiparski oblikovani i izvedeni te postavljeni u prostoru akademskog kipara Ljube de Karine. U mitskom parku Trebišća - Perun nalazi se pet kamenih elemenata od vapnenca.

57

1. VRATA U PERUNOV SVIJET

Vrata su veličine (vanjske mjere): visina 3,20 m i Obrazloženje širina 3,40 m. Noge vrata su izrađene od željeza veličine 2,70 m (v) x 0,35 m (v) x 0,35 (š). Na noge Tekstovi knjige „Gazdarica na vratima“ bili su vrata postavljen je kameni arhitrav širine 3,40 m, nadahuće za izradu vrata, a lokacija koja se visine 0,50 m i debljine 0,30 m. Noge stupova predlaže je značajna obzirom na prirodna pričvršćene su na armirano-betonske temelje, obilježja. U knjizi se kazuje da je cijela gora vel. 80 x 80 cm. Na arhitravu s vanjske i unutarnje ograđena vanjskim plotom, a postoje Gorska i strane isklesani su mitski simboli vezani za vrata Dolinska vrata. U nebeskom dvoru na gori nalaze i to: se Perun, Mokoš i djeca ili Mjesec, Sunce i zvijezde. Gora je namijenjena gospodarskom • s vanjske strane simboli bogatog stanovanju, a dol izdašnom stočarstvu. Dolinska gospodarstva, klas raži i klas zoba, vrata su glavna vrata, posreduju između gore i domaće životinje, svinje, goveda, konji, doline, nalaze se u dolu iza gore ili pod gorom, simboli Drva života sokol, pčele, zmija kuda teče voda i raste obilna zelena trava stoci za • s unutarnje strane Mjesec, simbol gazde pašu, i to je mjesto ljubavnog susreta božanskog dvora na gori Peruna, Sunce, simbol brata i sestre. Ondje se slavi sveta rodoskrvna gazdarice Mokoš i zvijezde simbol njihove svadba. To su vrata koja otvara Gazdarica – djece. Mokoš. U proljeće se otvaraju, a u zimi zatvaraju. • Na podu između nogu vrata, s unutarnje Ključ otvaranja vrata je sveta svadba koja donosi strane, postavio bi se podni reljef sunca, rodnost i mnogo blaga u izobilju. Pokreće se promjera 40 cm izrađen u kamenu koji ciklus godišnje rodnosti. Prema predaji iz simbolizira gazdaricu Mokoš na vratima.: narodnog pjevanja, glavna vrata su metalna (bakrena ili željezna).

Slika 51: Vrata u Perunov svijet (autor Ljubo de Karina)

58

2. MLINSKI KAMENOVI

Tri žrvnja postavila bi se na lokaciji neposredno prije uspona stazom u zaseok Trebišća, na prostoru između staze i korita bujice. Postavila bi se tri kamena mlinska žrvnja promjera 120 x 35 cm te bi se učvrstili u tlo šipkom od inoxa.

Obrazloženje: Mlinski kamen je oružje boga Peruna. U svakoj ruci drži po jedan kamen kojim udara jednim u drugog i tako proizvodi gromove i munje kojima u Božanskom boju gađa i ubija boga Velesa. Veles je bog i zaštitnik stoke, darovatelj svega blaga i svake dobrobiti. Gospodar je podzemnog svijeta, u proljeće otvara svoja vrata, iz njih dolazi topla rosa, dobrobit i rodnost godine. Ukoliko Veles uskrati dobrobit i Slika 52: Mlinski kamenovi (autor: Ljubo de Karina) okrene se protiv stoke, Perun udara svojim strijelama (munjama) i os lobađa kišu. O Božanskom boju govori i drvo života. Drvo života trodijelno je podijeljeno: u gornjem dijelu su vrh, orao / sokol koji simbolizira boga Peruna, odnosno nebeska prostranstva. U sredini su pčele, golubovi i ostale ptice koje predstavljaju naš podnebeski svijet. Na donjem dijelu je voda, glodavac (kuna) s dragocjenim krznom i kamen, pod njima je zemlja s podzemnim špiljama iz koje izvire voda i meki ležaj. Ispod drva leži zmija / zmaj koji simbolizira boga Velesa i koji napada Peruna na suhom vrhu stabla. Time započinje Božanski boj. Perun odbija nasrtaj i vraća Velesa dolje u vodu i s time se uspostavlja red.

59

3. RAŽENO ZRNO I ZOBENO ZRNO 4. ŽRECEVE STOPE

Raženo i zobeno zrno postavila bi se u zaseoku Žreceve stope izradile bi se kao podni reljef u Trebišća na lokaciji pokraj mlina. Bila bi izrađena kamenu. Reljef bi bio okruglog oblika promjera u kamenu, veličine 130 cm x 60 cm x 50 cm i bila 110 – 120 cm i debljine 35 cm i bio bi postavljen bi pričvršćena u zemlju sa šipkom od inoxa. Raž i na lokaciji preko puta zgrade interpretacijsko- zob simboli su bogatstva i blagostanja i melju se u posjetiteljskog centra, ukopan u zemlju. Na njemu mlinu koji je materijalni izraz prisutnosti bi se isklesao simbolički znak staze i otisak Perunove moći. stopala većih dimenzija koja simboliziraju stopala staroslavenskog svećenika Žreca.

Slika 53: Raženo i zobeno zrno (autor: Ljubo de Karina)

Slika 54: Žreceve stope (autor Ljubo de Karina)

60

5. ŽRTVENIK

Žrtvenik se ne bi posebno izvodio, za njega bi se koristio postojeći kamen koji se nalazi ispred zgrade interpretacijsko-posjetiteljskog centra. Kiparski bi se interveniralo samo na njegovom gornjem dijelu, površina bi se zagladila, a ukoliko materijal dozvoljava polirala. Lokacija ovog kamena izuzetno je zanimljiva, jer se nalazi negdje na sredini zaseoka Trebišća. Riječ TREBIŠĆA na praslavenskom znači „ŽRTVA“, odnosno mjesto na kojem se prinosi. Zaglađena površina asocira na istrošenost kamena od uporabe, dakle od prinošenja žrtvi.

Slika 55: Žrtvenik (autor Ljubo de Karina)

61

6 INTERPRETATIVNI SADRŽAJI - IGRE

Dr. Ana Plastenjak, Arhej d.o.o.

Projekt PREKOGRANIČNI MITSKI PARK, koji povezuje Rodik i Mošćeničku Dragu, ima interpretativne sadržaje osmišljene na takav način da u svakom mjestu postoji interpretacijski centar i put koji posjetitelju omogućuje da se vodi sam putem mobilne aplikacije. Potonja mu omogućuje upoznavanje mitske tradicije na mjestima na koja se odnosi. Posjet obje točke dodatno je poboljšan mogućnošću interaktivnog upoznavanja baštine i kroz različite igre:

6.1 IGRA »POTRAGA ZA BLAGOM« Postoje dvije varijante igre: a) Igra "PRONAĐI SLIKU" namijenjena je djeci Za interaktivni doživljaj posjete parku osmišljena predškolske dobi odnosno djeci do 9. je igra “potraga za blagom”. Uz pomoć zagonetki godine. za samostalno rješavanje, posjetitelj se aktivno uključuje u otkrivanje mitskih tajni a uz to se još i U IC-u djetetu se daje list s nacrtanim elementima koje zabavlja. Igra je osmišljena različito u oba dijela je potrebno pronaći u parku. Elementi su odabrani parka, no ima zajedničku poveznicu. Na svakoj odjeljci crteža prikazanih na kamenim markerima na strani izrađene su dvije verzije prilagođene pojedinim točkama s mitskom tradicijom. Zadatak različitim dobnim skupinama. Napravljeno je i djeteta je da ili docrta ili prepozna prikazano mitsko prilagođavanje za slijepe i slabovidne. Rješavanje stvorenje koje je nacrtano. Za ispravno rješenje djeca u IC-u dobivaju nagradu (štambilj Babe). može uključivati upotrebu različitih osjetila.

6.1.1 »Traženje blaga« u okolini Rodika b) Igra "PRONAĐI SKRIVENU RIJEČ" je namijenjena za stariju djecu i odrasle. Igra započinje u Interpretacijskom centru (u U IC posjetitelj dobiva list sa zagonetkama. Na svakoj nastavku IC). Kod IC administratora, posjetitelj lokaciji mora se naći odgovor na postavljenu zagonetku. dobiva mobilnu aplikaciju i list sa zagonetkama. Slova iz ispravno riješene zagonetke tvore "skrivenu Nakon toga slijedi šetnja parkom, gdje putem riječ". Pomoću otkrivene "skrivene riječi" moguće je mobilne aplikacije upoznaje priče o mitskim odgovoriti na osnovno postavljeno pitanje. Odgovor na tradicijama vezanim za određene točke u potonje, vodi do blaga zaključanog u IC-ju. Ispravno prostoru i rješava zagonetke. Konačna nagrada rješenje zagonetke otključava bravu, koja zaključava čeka ga u IC-u, uz babinu skulpturu, ali samo ako poseban interaktivni doživljaj. Rješenje zagonetke nađe prave odgovore. moguće je i ako posjetitelj posjeti samo gornju stazu parka.

62

6.1.2 »Traženje blaga« u Trebišćima

Zbog različitog dizajna hrvatskog dijela parka, igra "potraga za blagom" igra se samo u selu Trebišća. U mlinu je postavljen mali IC, gdje igra počinje i završava. Tamo posjetitelji dobiju upute za traženje igre te po selu traže tragove i rješavaju zagonetke povezane sa slavenskom mitologijom.

Postoje dvije varijante igre:

a) Igra "PRONAĐI SLIKU" namijenjena je b) Igra »PRONAĐI SKRIVENI KOD" je djeci predškolske dobi odnosno djeci do namijenjena za stariju djecu i odrasle. 9. godine. Prilagodba će biti također za slijepe i slabovidne. U IC dijete dobiva list s unaprijed nacrtanim okvirima označenim brojevima (1-6). U selu su U IC posjetitelj dobiva list sa zagonetkama. Prva skriveni posebni elementi, koji su numerirani (1-6). zagonetka vodi posjetitelja do prve točke - simbola Zadatak posjetitelja je pronaći predmet s određenim određenog božanstva, gdje potraži ispravan odgovor. brojem, prekriti ga onim dijelom lista koji ima isti Slijedite sljedeće savjete kako biste pronašli odgovor na broj i oblik i obojiti ga. Tako urađen otisak je isječak svaku postavljenu zagonetku . Slova iz ispravno cijele slike, koja je vidljiva kada su riješeni svi riješenih zagonetka tvore "skriveni kod". Pomoću ključevi. 6 različitih elemenata zajedno čine cijelu razotkrivene "skrivene riječi" moguće je odgovoriti na sličicu. Elementi su skriveni u blizini atributa osnovno postavljeno pitanje. Potonja otvara bravu i slavenskih božanstava (Perun, Veles i Mokoš, žrec). omogućuje otvaranje kovčega i pristup "blagu" Za ispravno rješenje djeca u IC-u dobivaju nagradu ( smještenom u centru za tumačenje. štambilj Peruna). Igra posjetitelja vodi do različitih atributa povezanih s različitim slavenskim božanstvima (Perun, Veles i Mokoš, žrec). Za razotkrivanje zagonetki koristi se skup različitih senzoričkih saznanja.

63

6.2 DRUŠTVENE IGRE

Cilj projekta je također potaknuti interakciju između dva ili više posjetitelja. U vrijeme internetskih igara, stare stolne igre su pomalo zanemarene. Zato su stvorene verzije igara s sadržajima koji povezuju oba parka u cjelinu. To je igra Sjećanje s mitološkim stvorenjima, verzija igre "zmije i ljestve" i 3 različite vrste bojanki.

Igre namijenjene su najmlađim posjetiteljima te su/ biti će dostupne u interpretacijskim centrima i ugostiteljskim objektima.

Slika 56: Fotografirala Ana Plastenjak (sve 3)

64

7 TURIZAM NA PODRUČJU DESTINACIJE MITSKI PARK * # ° doc. dr. sc Jelena Đurkin Badurina, izv. prof. dr. sc. Elena Rudan in Natali Brubnjak, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Destinacija MITSKI PARK osmišljena je kao prekogranična turistička destinacija koja se sastoji od dvije mikrolokacije: mjesta Rodik u sastavu općine Hrpelje-Kozina u Sloveniji, te lokacije Trebišća, u sastavu općine Mošćenička Draga, u Hrvatskoj. Lokacije su povezane jedinstvenom kulturno-povijesnom baštinom, te će imati objedinjenu turističku interpretaciju kao jedinstvena turistička destinacija, u kontekstu pružanja inovativnog doživljaja mitske tradicije slavenskih i praslavenskih naroda.

Slika 57: Prikaz lokacija Rodik i Trebišća

Obzirom da se mikrolokacije, kao i općine u čijem se sastavu nalaze itekako razlikuju po mnogim obilježjima, potrebno je poznavati turističku ponudu u sklopu obje općine, u svrhu boljeg razumijevanja nove turističke destinacije i jednostavnijeg povezivanja lokacija.

65

7.1 ANALIZA TURISTIČKE PONUDE OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA I OPIS MIKROLOKACIJE TREBIŠĆA * # °

Područje Općine Mošćenička Draga predstavlja zbirkom, tošem i drugim kulturnim resursima te jednu od prepoznatljivih turističkih destinacija vođenim turama postaje zanimljiva izletnička istočnog dijela istarskog poluotoka te Opatijske destinacija Opatijske rivijere. Etnografska zbirka rivijere poznatu po svojim šljunčanim plažama (9 smještena je u dvokatnoj kamenoj kući na ulazu u plaža) i netaknutim planinskim prostorima Parka stari grad Mošćenice, a postav je otvoren 1984. prirode Učka. Destinacija je to koja spojem godine. Građa je prezentirana tematski – kuhinja različitosti očuvanih prirodnih ljepota između s pripadajućim priborom, ognjište, obrte mora i planine, uz bogate ostatke kulturno- (bačvarstvo), narodne nošnje, nakit. Drugi dio povijesne baštine te blagom mediteranskom muzejskog postava čini autentični toš (mlin za klimom, u ljetnim mjesecima postaje motivom masline) – drobilicom i tijeskom za pravljenje dolaska brojnih turista. maslinovog ulja uz potreban pribor i ložište za grijanje vode. Prostorno gledajući turistička kretanja su koncentrirana na centar općine: to je mjesto Brseč u svojoj ponudi ima izložbeni prostor Mošćenička Draga s nizom plažnih prostora (gdje galerije Eugen K (Brseč je inače rodno mjesto dominiraju dvije plaže Sipar i sv. Ivan) te dva književnika Eugena Kumičića) te očuvanost srednjovjekovna gradića Brseč i Mošćenice. srednjovjekovnih prostora. U mjestu Golovik na Srednjovjekovnim gradovima dominiraju župne cesti između Brseča i Mošćenica nalazi se crkve pa tako u Brseču se nalazi Župna crkva sv. jedinstveni izložbeni postav Art terarij koji je Jurja, a u Mošćenicama Župna crkva Svetog izradio umjetnik Zdenko Velčić. Art terarij sadrži Andrije Apostola. U ove dvije župe Brseč i 19 jedinstvenih umjetničkih izložbenih postava Mošćenice smještene na području općine detalja prirode koju turist može pronaći u Mošćenička Draga nalazi se još cijeli niz manjih okruženju (npr. kukac dok se njiše na vlati trave, sakralnih objekata. zmija koja se nalazi među kamenjem i niskim mediteranskim raslinjem, itd.) U Mošćeničkoj Mošćenička Draga prepoznata je i razvijena Dragi iznad luke nalazi se Interpretacijski centar prvenstveno kao ljetna odmorišna destinacija ribarske i pomorske baštine „Kuća od mora“ u (najveća koncentracija noćenja je u razdoblju kojem se može razgledati povijest pomorstva, lipanj – rujan), a posljednjih desetak godina ribarstva i tradicijske brodogradnje na području nastoji dopuniti svoju ponudu različitim općine Mošćenička Draga. U interpretacijskom elementima specifičnih oblika turizma. centru se nalazi i kutak za najmlađe posjetitelje, a cjelokupni postav sadrži zanimljivu multimediju. Održavanje različitih sportskih manifestacija Prostor rive također je dio interpretacije (npr. Učka Trail, MTB uspon na Učku, Triatlon, maritimne baštine područja općine Mošćenička itd.) te brojnom outdoor ponudom (npr. penjanje, Draga i to kroz informativne ploče koje su planinarenje, biciklizam, jedrenje, ronjenje itd.) postavljene na tom prostoru. U luci se nalazi i nastoji se dodatno zadovoljiti potrebe i motive novoobnovljena barka-leut Sv. Andrija iz 1934. dolaska suvremenih turista, ali i smanjiti izrazitu godine tako da cijeli prostor pruža jedinstveni sezonalnost poslovanja. doživljaj prošlosti i sadašnjosti. Uređenje prostora i obnavljanje leuta omogućeno je U cilju razvoja specifičnih oblika turizma mora se Interreg projektima Mala barka 1 i Mala barka 2. navesti i kulturni turizam koji različitim manifestacijama i kulturnim atrakcijama stvara Manifestacije koje pridonose razvoju kulturnog dodatni motiv dolaska u destinaciju pa tako stari turizma su mnogobrojne: smotra i regata grad Mošćenice sa svojom etnografskom 66

tradicijskih barki na jedra, međunarodna likovna koji obuhvaća Općinu Mošćenička Draga iznosi kolonija Mošćenički pinel i dječje kreativne 22,95 km2 (ili 14% površine Parka). Ovaj prostor radionice, Kandalora – Povijesni dan Mošćenic, Za jer vrlo atraktivan za razvoj ekoturizma kao Andrejnu – dan pomoraca i ribara, Karneval, specifičnog oblika turizma koji do sada nije Blues festival, Međunarodni literarni festival razvijen, a isto tako i edukativnog turizma. „Sipar", koncerti u župnim crkvama itd.

Inače, Mošćenička Draga bilježi prva turistička kretanja već krajem XIX. stoljeća te je svoju turističku aktivnost razvijala usporedno s obližnjim gradom Opatijom kao jednim od centara turizma Austro-ugarske monarhije. 1911. godine raspolagala sa 35 kreveta u dva mala pansiona i sa 150 kreveta u kućnoj radinosti, a prvi se hotel Armanda (današnji hotel Slika 58: Mikrolokacija Trebišća (fotografirala Natali „Mediteran“) sagradio 1913. godine te je nazvan Brubnjak) je po obitelji Armanda koja ga je dala sagraditi i koja je vodila njegovo poslovanje. Na tom području smješten je i mitski prostor Trebišća (brojni staroslavenski i starohrvatski Smještajna ponuda je vrlo raznolika pa se na toponimi govore tome u prilog) koji svojim prostoru općine Mošćenička Draga može pronaći specifičnim vodnim pojavama i starom ruralnom smještaj u hotelskim objektima (Remisens Hotel arhitekturom, pod vrhom Perunom (880 m), Marina, Smart Selection Hotel Mediteran i Hotel otvara prostor praslavenskog svijeta. Inače, villa Privilegio), u raznolikom i brojnom arheološka zona kanjona Drage i Peruna nalazi se privatnom smještaju u apartmanima, sobama ili između lokaliteta Potoki, Podtrebišća, Trebišća i kućama za odmor te u autokampu Draga. Jurčići na području Mošćeničke Drage. Prostor je Mošćenička Draga je u svojim smještajnim bogat pećinskim i jamskim objektima od kojih su objektima u 2018. godini raspolagala sa ukupno najznačajniji Podosojna i Druška peć te 3.282 kreveta te je ostvarila 272.223 te 54.547 polupećina Zijavica. Na prostoru Općine je dolazaka. U strukturi dolazaka Mošćeničku Dragu napravljena je mitsko-povijesna staza Trebišće- najviše posjećuju turisti iz Njemačke, Austrije, Perun i postavljeno je 13 poučnih tabela koje Italije i Slovenije. govore staroslavenskoj mitologiji. Na prostoru Trebišća odvijale su se i predstave teatra Gastronomska ponuda destinacije definirana je Perunika o tematici staroslavenske mitologije, ali specifičnostima područja, nude se i samo za dogovorene skupine. Mitsko-povijesna upotrebljavaju različite izvorne namirnice npr. staza do sada nije bila djelom turističkih šparoge koje se promoviraju putem gastro- aranžmana, ali se nudi mogućnost samostalnog manifestacije Gastrodani s okusom šparoge, pješačenja te je staza predstavljena na web zatim maruni, ali prvenstveni je naglasak na stranicama Turističke zajednice Općine kuhinji koja se temelji na ribi, škampima i drugim Mošćenička Draga i Parka prirode Učka. plodovima mora. Različitost ugostiteljskih Nedostatak sadržaja usmjerenih potrebama objekata omogućuje i raznoliki pristup te turista dodatno pojačava potrebu interpretacije zadovoljenje različitih potreba suvremenih prostora usmjerenog pojedinim ciljnim turista. segmentima. U Strategiji razvoja općine Osobitu vrijednost destinaciji Mošćenička Draga Mošćenička Draga do 2020. godine predviđeno je daje područje Park prirode Učka koji zauzima uređenje Interpretacijskog centra Trebišća – ukupnu površinu od 159,38 km2, a dio područja Perun u ruralnoj kući u Trebišćima te izgradnja

67

dječjeg tematskog parka Trebišće čime bi se Prostorna cjelina mitsko-povijesnih staza dodatno ponuda usmjerila različitim ciljnim Trebišća-Perun ima potencijala da postane segmentima. U okviru projekta Mitski park turistička atrakcija koja neće biti dostupna rekonstruirati će se mlin koji će biti info centar turistima samo tijekom ljetnih mjeseci već područja Mitskog parka u Mošćeničkoj Dragi, a na osobito tijekom vansezonskog razdoblja. Ovakva stazi će se postaviti četiri kamena putokaza turistička atrakcija dodatno će pridonijeti akademskog kipara Ljude de Karine koji stvara u prepoznatljivosti i konkurentnosti destinacije na zaseoku Zagore kraj Brseča gdje ima i svoju suvremenom turističkom tržištu. galeriju.

Slika 60: Slap i odmaralište za posjetitelje (fotografirala Natali Brubnjak)

Slika 59: Potok koji prolazi kroz Trebišća (Fotografirala Natali Brubnjak)

68

7.2 ANALIZA TURIZMA OPĆINE HRPELJE-KOZINA I MJESTA RODIK * # °

Općina Hrpelje-Kozina, zajedno s općinama Ćićarije, koje se naziva Slavniško Podgorje – Divača, Izola, Komen, Koper, Piran i Sežana, skraćeno Slavnik. Slavnik je lako dostupan i sastavni je dio Obalno-kraške regije Slovenije. postoji više markiranih planinarskih puteva koji Povijesno pripada južnom dijelu u tzv. Primorsku vode do njega. Sam vrh predstavlja lijepu pokrajinu i izravno graniči s Hrvatskom i Italijom. razglednu točku i tik kraj njega se nalazi Osim najvećih naselja Hrpelja i Kozine, u svome planinarski dom Tumova koča. sastavu ima još 36 manjih naselja: Artviže, Bač pri Materiji, Beka, Brezovica, Brezovo Brdo, Golac, Od podzemne prirodne baštine, vaćno je Gradišče pri Materiji, Gradišica, Hotična, Javorje, spomenuti jamu Dimnice koja se nalazi u blizini Klanec pri Kozini, Kovčice, Krvavi Potok, sela Slivje i Markovščina, nedaleko od ceste Markovščina, Materija, Mihele, Mrše, Nasirec, Kozina – Rijeka. Jama Dimnice je duga oko 8 km i Obrov, Ocizla, Odolina, Orehek pri Materiji, sadrži podzemni tok dubok 180 m. Postoje Petrinje, Poljane pri Podgradu, Povžane, Prešnica, prolazi na dvije razine: gornji i donji prolazi. Ritomeče, Rodik, Rožice, Skadanščina, Slivje, Gornji prolazi su suhi, prepuni stalaktita i Slope, Tatre, Tublje pri Hrpeljah, Velike Loče, stalagmita te su usklađeni sa turističkim stazama. Vrhpolje. Kroz donji prolaz teče podzemni tok upravo prije prelijevanja u izvor rijeke Rižane. Jama i okolica U turističkom smislu, općinu Hrpelje-Kozina u su prava riznica tipičnih krških pojava, a posebno velikoj mjeri obilježava tranzitni turizam, zbog su atraktivne za posjetitelje formacije kapljica. blizine dvaju graničnih prijelaza, no istovremeno Iako formalno ne spadaju u administrativno na teritoriju općine postoji značajna prirodna i područje općine Hrpelje Kozina, kada govorimo o kulturno-povijesna baština vrijedna posjeta i prirodnoj baštini, neizostavno je spomenuti razgleda. iznimno atraktivne Škocjanske jame- sustav krških špilja u Sloveniji koje su jedan od najvećih Od prirodne baštine, ističe se ljepota krajolika i svjetskih prirodnih fenomena i jedan od najvećih prirodni fenomeni poput jama, ponikvi, ponirućih podzemnih kanjona u svijetu. Radi se o mjestu rijeka („slepa dolina“), starih stabala lipe, itd. Na iznimne ljepote s jedinstvenim ekosustavom, te području općine se nalazi Park prirode Beka koji velike povijesne vrijednosti (naseljenost od obuhvaća sutjesku Glinščice i dolinu Griže. prapovijesti). Zbog toga su Škocjanske jame 1986. Rijeka Glinščica izvire pokraj Klanca i Ocizle, gdje godine upisane na UNESCO-v popis mjesta se na flišnoj podlozi skuplja voda potoka Klinčice svjetske baštine u Europi. i Grižnika, koji se ujedinjuju kraj Botača. Tu se spušta u slapu visine oko 30 m i dalje teče po Kulturno-povijesna baština uključuje velik broj krškom području, pa velik dio vode ponire. Kraj objekata sakralne baštine (crkve i kapelice), Boljunca (Bagnoli della Rosandra) je prihranjuju zgrade od posebnog značaja (pretežno farme kao mnogi izvori, a dalje teče po aluvijalnoj ravnici do značajni ruralni objekti), spomenika (dominiraju ušća u Miljskom zaljevu. U krškom dijelu Glinščica oni vezani za NOB), te čak 39 arheoloških je izdubila slikovitu sutjesku. Posebno se ističe i nalazišta. Među najznačajnija nalazišta spada brdo Slavnik (1028 m), najviši vrh na sjevernom Ajdovščina pokraj Rodika na kojoj su pronađeni dijelu slovenske Ćićarije. To je kraško područje ostaci predpovijesnog i antičkog naselja (jedno koje na sjeveru graniči sa Matarskim podoljem, od najbolje očuvanih antičkih naselja na uzvisini na jugu sa Crvenom Istrom, na zapadu sve do u Sloveniji). Kozine, a prema istoku do Brgudskog podolja. Stoga, staro goropisno ime nije samo vrh Slavnik, Kada govorimo o kulturnim atrakcijama, važno je već se odnosi i na gorsko područje slovenske osvrnuti se i na nematerijalnu baštinu koja u

69

slučaju ove općine uključuje značajnu eno- iako se nalazi u neposrednoj blizini (pola sata gastronomsku tradiciju i prepoznatljivost. vožnje) prepoznatljivih turističkih atrakcija Lokalne namirnice i proizvodi karakteristični za poput Škocjanskih jama, Postojne, priobalnih ovo područje uključuju med, voće i prerađevine destinacija Portoroža, Piran, ali i Kvarnera i Istre, od voća, med, sir, a u posljednje vrijeme i pivnice itd.) koje proizvode vlastito craft pivo, te uz njega nude i tradicionalnu domaću kuhinju. Općina se u svojim naporima za razvoj turizma jasno pozicioniranja u smjeru razvijanja održivog Tokom godine, na području općine se održava niz turizma o čemu svjedoči dobivena srebrna manifestacija lokalnog i regionalnog karaktera, oznaka „Slovenia-green destination“, temeljem kojima se obilježavaju određeni značajni događaji zadovoljavanja značajnog broja indikatora ili slavi specifična namirnica (npr. jabuke ili održivosti, zatim projekt „Zelene iskrice“, kao i kesteni). kontinuirane investicije u energetsku održivost.

Smještajni kapaciteti na području općine odlikuju Rodik kao naselje u sastavu općine Hrpelje- se velikom raznolikošću i uključuju hotel-casino, Kozina, broji tristotinjak stanovnika i poznato je hostel, agroturizme („turistične kmetije“), te sobe po svojem arheološkom i etnološkom naslijeđu. i apartmane u sklopu privatnog smještaja i/ili Smješten je između brežuljaka, na prosječnoj restorana/pivnice. Postoji i značajan broj nadmorskoj visini od 550 metara. Prirodno ugostiteljskih objekata koji variraju od okruženje naselja Rodik, skriva dugu i bogatu jednostavnih bistroa, restorana, gostionica, povijest tog područja, koja seže daleko u prošlost, pivnica, pa do agroturizama koje nude usluge sve do perioda kada je ovo područje bilo mjesto hrane za vanjske goste. Moguće je primijetiti i kontakta dvaju različitih naroda: starosjedilaca i veliku razliku u kvaliteti i orijentaciji smještajnih Slavena. Ostaci davne povijesti vidljivi su na četiri i ugostiteljskih objekata, od onih prvenstveno okolna arheološka nalazišta, od kojih je najvažniji namijenjenih tranzitnim gostima, koje krasi lokalitet Ajdovščina – prapovijesna gradina i jednostavnost i pristupačna cijena, pa sve do drevna obrambena postaja. Rodiško područje objekata koji svojom opremljenošću i ponudom jedinstveno je mjesto preplitanja bogate mogu zadovoljiti zahtjevne moderne goste materijalne i nematerijalne kulturno-povijesne zainteresirane za ruralni doživljaj. Ugostiteljska baštine: kameni epigraf iz 1.stoljeća pronađen u ponuda područja ima dugačku tradiciju u okolici Rodika, svjedoči o postojanju naroda kontekstu graničnog područja i kontinuiranog Rundikta – pra-stanovnika ovog područja, a (iako opadajućeg) broja posjetitelja iz Italije lokalne predaje i legende pričaju neobične priče o zainteresiranih upravo za gastronomski segment ajdima – mitskim divovima koji su obitavali na ponude. istim predjelima. Ajdi su samo mali dio jedinstvene nematerijalne baštine, sačuvane kroz Iz proučavanja dostupnih podataka, razvidno je pripovjedne materijale i ovjekovječene u kako je turistički proizvod općine Hrpelje- Kozina jedinstvenim toponimima u krajoliku koji pretežno usmjeren na aktivne turiste i posjetioce okružuje Rodik. Na području Rodika nalazi se (planinarske staze, prirodno-povijesne nekoliko ugostiteljskih i smještajnih objekata, a edukativne staze, biciklističke staze), kao i one tokom dvije prepoznatljive manifestacije: zainteresirane za kulturnu baštinu i lokalnu „Kostanjev praznik“/Praznik kestena u listopadu gastronomiju. Tranzitni gosti koji područje i „Opasilo v Rodiku“ u srpnju, Rodik postaje općine koriste za pauzu tokom putovanja i dalje, destinacija za stotine posjetitelja iz bliže i dalje ali postoji i određen broj posjetitelja posebnih okolice. Na području Rodika djeluje turističko interesa (casino hotel, ugostiteljska ponuda). No društvo koje je aktivno u organizaciji navedenih upitno je da li je općina Hrpelje-Kozina manifestacija, te kontinuirano potiče stvaranje prepoznatljiva kao destinacija na širem tržištu inicijativa za razvoj turističke ponude.

70

je Rodik učiniti prepoznatljivom mikrodestinacijom s odličnim prometnim položajem i bogatstvom jedinstvenih doživljaja za turiste i posjetioce.

Slika 61: Ostaci kamenog monolita Baba (fotografirala Natali Brubnjak)

Turističkim valoriziranjem bogate nematerijalne baštine u prirodnom krajoliku (pješačke/biciklističke staze koje povezuju Slika 62: Crkva „Sv. Trojica“ u Rodiku (fotografirala ključne točke) u kombinaciji s postojećom Natali Brubnjak) kvalitetnom gastronomskom ponudom, moguće

71

7.3 USPOREDBA TURISTIČKE PONUDE OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA I HRPELJE- KOZINA * °

Već na prvi pogled je moguće vidjeti kako se dvije destinacije značajno razlikuju po pitanju ponude, potražnje i glavnih turističkih proizvoda, no detaljnija analiza kvantitativnih pokazatelja može biti korisna za uočavanje potencijalnih zajedničkih obilježja, odnosno obilježja koja su komplementarna i mogu doprinijeti stvaranju ujednačene destinacije.

Tablica 1: Usporedba smještajnih kapaciteta Mošćeničke Drage i Rodika

Općina Hrpelje-Kozina: Općina Mošćenička Draga

Broj Broj kreveta Broj Broj kreveta registriranih registriranih objekata objekata Hoteli 1 84 3 515 Hosteli i moteli 2 80 / / Kampovi / / 1 330 Apartmani, sobe 8 57 350 2425 i kuće za odmor Agroturizmi 6 65 / / UKUPNO 17 286 354 3270

Vir: izrada autora prema podacima dobivenim od Općine Hrpelje Kozina i Turističke zajednice općine Mošćenička Draga

Iz tablice 1. vidljiv je velik nesrazmjer u broju dostupnih smještajnih kapaciteta, što je i logično zbog snažno razvijenog priobalnog turizma u Mošćeničkoj Dragi, kao i duge turističke tradicije koju imaju. Specifična je i činjenica kako na području općine Hrpelje-Kozina nema kampa kao niti kuća za odmor, što upućuje na izostanak orijentacije na kamp goste, kao i na goste koji borave dulji period u destinaciji. S druge strane općini Mošćenička Draga nedostaje smještajnih kapaciteta u sklopu agroturizama. Unatoč činjenici da zaleđe Mošćeničke Drage (mjesta Sveta Jelena, Mošćenice, Martina, Mala Učka, itd.) posjeduje preduvjete za ovakav oblik turizma, nedostatak registriranih agroturizama upućuje da stanovništvo ovog područja razdvaja postojeću (ograničenu) poljoprivredu od turizma.

Iako u tablici 1. nije vidljivo, općina Hrpelje-Kozina ima značajno veće razlike u kvaliteti smještajnih kapaciteta; u kategoriji apartmani i sobe ulaze i oni smještajni kapaciteti koji su dopunska usluga restorana i pivnica, kao i apartmani koji se nalaze u sklopu tradicijski uređenih objekata, u prirodnom okruženju i koji pružaju visoku razinu usluge. S druge strane, u Mošćeničkoj Dragi prevladavaju smještajni kapaciteti visoke kategorije, zahvaljujući dugačkoj tradiciji turističkog razvoja, kao i stvaranju brenda Mošćeničke Drage kao jedinstvene destinacije.

Ugostiteljski segment je kvalitetno razvijen i u jednoj i u drugoj općini, dok općina Mošćenička Draga ima veliki broj restorana koji u ponudi imaju morsku hranu, restorani općine Hrpelje-Kozina orijentirani su na tradicionalnu kuhinju, korištenje lokalnih sastojaka i mesne delicije. I jedna i druga destinacija imaju jedan ili više ugostiteljskih objekata iznimno visoke razine kvalitete i prepoznatljivosti, prikladne za goste visokih zahtjeva i platežnih mogućnosti.

72

Tablica 2: Usporedba broja dolazaka i noćenja za period 2017.-2018.

2017 2018

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Općina Hrpelje- domaći 1.533 2.140 1.581 2.655 Kozina inozemni 17.018 22.080 22.120 32.483 UKUPNO 18.551 24.220 23.701 35.138 Općina domaći 1.880 10.379 1.865 9.209 Mošćenička Draga inozemni 50.602 241.525 51.792 250.348 UKUPNO 52.482 251.904 53.657 259.557

Vir: izrada autora prema podacima dobivenim od Općine Hrpelje Kozina i Turističke zajednice općine Mošćenička Draga

Iz tablice je vidljivo kako općina Mošćenička Draga ima skoro 3 puta više ukupnih dolazaka, te čak 10 puta više ostvarenih noćenja. Prosječna duljina boravka i domaćih i inozemnih gostiju u općini Mošćenička Draga od 4,8 dana je značajno viša nego što je to slučaj u općini Hrpelje-Kozina gdje ne doseže niti 1,5 dan. Osim toga, obje općine su pretežno orijentirane na inozemne turiste, a iz pregleda distribucije dolazaka po mjesecima za 2018. godinu, uočeno je kako obje destinacije imaju izraženu sezonu tokom ljetnih mjeseci, a na području općine Hrpelje- Kozina rujan je posjećeniji od srpnja.

Što se tiče dodatnih aktivnosti namijenjenih turistima i posjetiteljima, obje destinacije dijele orijentaciju na aktivne outdoor goste kojima se nude pješačke, biciklističke i planinarske staze, te sadržaji poput traila i penjanja (Mošćenička Draga), odnosno paintball-a (Hrpelje- Kozina).

73

7.4 GLAVNI TURISTIČKI PROIZVODI PREKOGRANIČNE TURISTIČKE DESTINACIJE MITSKI PARK * # °

Turistički proizvod je kompleksan sklop različitih Stoga su osmišljeni turistički proizvodi koji pojedinačnih fizičkih proizvoda i neopipljivih obuhvaćaju uživanje u prirodi i drugačiji doživljaj usluga iz različitih komercijalnih i kulturne baštine kao osnovni motiv i nekomercijalnih domena (npr. smještaj, konkretizirani kroz prijedlog dvodnevnih ugostiteljstvo, kultura, prirodna baština, sport i turističkih aranžmana. Obzirom na razlike u rekreacija, zabava, itd.). koje posjetitelj ritmu aktivnosti i prijedlozima dodatnih sadržaja, ‘konzumira’ za vrijeme turističkog putovanja. proizvodi se dijele na: Obzirom da je turistički proizvod u svojoj osnovi neopipljiv (turist kupuje doživljaj, a ne samo skup • turistički proizvod namijenjen obiteljima pojedinačnih proizvoda i usluga), od iznimne je s djecom, važnosti kvalitetna promocija turističkog • turistički proizvod namijenjen aktivnim proizvoda kako bi posjetitelj mogao što bolje gostima, vizualizirati proizvod te razviti pozitivna, ali • turistički proizvod namijenjen parovima. realistična očekivanja. Stoga se turistički proizvodi destinacija često konkretiziraju kroz Osim navedenih, uzeta je i u obzir mogućnost izradu turističkih paket aranžmana, kao stvaranja posebne „tailor-made“ ponude „po kombinacije više različitih, sadržajno, vremenski mjeri“ gostiju više i visoke platežne moći za koje i prostorno usklađenih usluga vezanih uz se individualizirani premium turistički paket putovanje i boravak koje se nude u jednom sastavljen od personalizirane usluge obilaska paketu i za jednu paušalnu cijenu. MITSKOG PARKA, odsjedanja u vrhunskim smještajnim objektima, te fine dining-a s Projektom MITSKI PARK stvorena je jedinstvena elementima lokalne gastronomije. prekogranična destinacija sastavljena od dvije lokacije (Mošćenička Draga i Hrpelje Kozina) koje Turistički paketi kojima se konkretiziraju povezuje turistička ponuda zasnovana na turistički proizvodi destinacije MITSKI PARK nisu doživljaju mitske baštine u krajoliku. Cilj projekta „klasični“ paket aranžmani koje razvijaju je bio utjecati na smanjenje sezonalnosti kroz touroperatori za velike grupe, koji često uključuju kreiranje inovativne cjelogodišnje ponude, te organizirani (obično autobusni) prijevoz. Naime iskoristiti bogatu nematerijalnu kulturnu baštinu analiza turističkih obilježja lokacija MITSKOG za razvoj održivog prekograničnog turizma. PARKA (Mošćenička Draga i Hrpelje Kozina), Projektom su stvoreni ključni sadržaji: staze s pokazala je kako se radi o destinacijama u koje kamenim putokazima, 2 info centra, gosti pretežno dolaze vlastitim automobilom, a interpretacijski sadržaji temeljeni na istraživanju obzirom da je cilj projekta i jest odmak od o mitskim tradicijama, inovativna mobilna masovnosti i fokus na male grupe/individualne aplikacija s elementima „proširene stvarnosti“ te posjetitelje koji žele jedinstven doživljaj prirode i igre i animacijski program za najmlađe (i sve one kulture, paketi ne uključuju organizirani prijevoz. koji se tako osjećaju). Navedenu atrakcijsku Predloženi aranžmani također ne sadržavaju osnovu nužno je povezati s adekvatnom prodajne cijene, iz razloga što konačni iznosi smještajnom, ugostiteljskom i drugom ovise o odabranom tipu smještaja i ugostiteljskih turističkom ponudom, u cilju stvaranja objekata u kojima će turisti konzumirati usluge. jedinstvenih turističkih proizvoda prilagođenih Projekt MITSKI PARK je uključio značajan broj različitim ciljnim skupinama. smještajnih i ugostiteljskih i ostalih objekata koji nude turističke usluge u neposrednoj blizini

74

atrakcija MITSKOG PARKA, a koji se međusobno interpretacijski postav i dobiti sve potrebne razlikuju u tipu, vrsti ciljanog tržišta, osnovnoj i informacije o obilasku staze i turističkoj ponudi dodatnoj ponudi, stoga zainteresirani posjetitelji kraja. To je ujedno i mjesto gdje je moguće mogu izabrati u skladu sa svojim preferencijama. parkirati automobil. Formiranje detaljnijih aranžmana koji uključuju konkretne objekte, precizno razrađeni itinerar i Na hrvatskoj strani, početna točka obilaska je paušalnu cijenu prepušten je kanalima parking pod naplatom u centru mjesta odnosno distribucije i prodaje (turističke agencije) koje će ured Turističke zajednice (Aleja Slatina, u budućnosti na sebe preuzeti promociju i Mošćenička Draga), u kojem je moguće dobiti sve prodaju aranžmana, kao i kreiranje jedinstvenih informacije o MITSKOM PARKU i dodatnim tailor-made premium aranžmana za goste koji sadržajima. Postoji mogućnost da se na hrvatskoj žele potpuno personalizirani doživljaj. Dodana strani automobilom prijeđe jedan dio uspona vrijednost nastala projektom uključuje (asfaltirana cesta koja od kružnog toka vodi mogućnost da se za svaki obilazak MITSKOG prema mjestima Haldej, Sveti Anton, Obrš, Sučići, PARKA unajmi i posebno educirani vodič, što Trebišća, Potoki i Sv. Petar), ali ta varijanta se ne podiže vrijednost cjelokupnog doživljaja, a preporuča zbog uske i nepregledne ceste na kojoj planinarske i biciklističke staze na području i u se nije moguće mimoići te je prikladna za manje neposrednoj blizini MITSKOG PARKA mogu na automobile. posjet dodatno motivirati bike-entuzijaste i Sve detalje vezane za smještaj i prehranu (objekti rekreativce. koji nose oznaku MITSKI PARK), kao i dodatne U svakome od paketa moguće je i zamijeniti 1. i 2. aktivnosti odnosno najavu za razgled dodatnih dan (obilazak hrvatske i slovenske strane sadržaja, moguće je doznati na linku: MITSKOG PARKA), ovisno o ishodištu iz kojeg http://mitski-park.eu/posjetite-mitski-park/ . putuju gosti. Preporuka za posjetitelje je da Nakon otvaranja MITSKOG PARKA, pakete će biti besplatnu mobilnu inovativnu aplikaciju moguće kreirati i rezervirati i preko turističkih preuzmu na svoje mobilne uređaje prije polaska agencija koje nose oznaku projekt. na put, kako bi je mogli nesmetano koristiti i uživati u njezinim sadržajima na obje lokacije

MITSKOG PARKA.

Na slovenskoj strani, početna točka obilaska je info-centar, ujedno i mjesni dom u Rodiku (Rodik 6, Kozina) gdje posjetitelji mogu obići

75

Igrajte se u Mitskom krajoliku

paket aranžman za obitelji s djecom

Paket je fokusiran na obitelji s djecom (5-12 godina) koje žele provesti dinamičan produženi vikend u prirodi te na zanimljiv način nešto naučiti o mitskoj baštini, vjerovanjima i samom poimanju života, smrti, prirode, vremenskih prilika i sl.

Paket uključuje obilazak obje lokacije uz animacijske aktivnosti vezane za interaktivni postav u oba info centra (Rodik i Trebišće), ali i posebno osmišljene igre kojima se djeca uvode u svijet predslavenske i slavenske mitologije. Osim igara na ploči i rješavanja zagonetki, poseban doživljaj predstavlja i obilazak staza s jedinstvenim kamenim putokazima, igranje igre „traženja blaga“ i korištenje besplatne aplikacije koja metodom proširene stvarnosti, na određenim točkama na stazama prezentira dodatne informacije.

Ovisno o uzrastu djece i preferencijama, posjet sadržajima MITSKOG PARKA moguće je kombinirati sa drugim aktivnostima u destinaciji (razgledi kulturnih i prirodnih znamenitosti, rekreacija, odmor)

76

Otkrijte Mitski park

paket aranžman za aktivne goste (samostalne i u grupama)

Paket namijenjen gostima sa izraženim sklonostima za outdoor turizam i rekreaciju. Pretpostavka je da će ovaj tip gostiju posjećivati MITSKI PARK u malim grupama (osobni automobili ili kombi), te da će vjerojatno sa sobom nositi svoju opremu (npr. bicikle). Obilazak MITSKOG PARKA za ovu ciljnu skupinu može biti jednostavno kombiniran obilaskom i drugih pješačkih/planinarskih/biciklističkih staza u neposrednoj okolici na obje lokacije. Naglasak je na uživanju u prirodi, svježem zraku i lokalnoj hrani kao doživljaju koji je primaran za ovakav tip gostiju, ali uz poseban odmak u vidu mitske baštine.

77

Mitska ljubav

paket aranžman za parove

Paket koji uz uživanje u prirodi i kulturi dodatno tematizira božansku ljubavnu priču između Peruna i Babe kako bi ljubavnim parovima omogućio da prodube vlastitu povezanost, kao i da ožive svoju zaigranost kroz igranje tematskih igara uz slobodu osmišljavanja nagradi (i kazne!) za pobjednika odnosno gubitnika ;)

78

LITERATURA

• Belaj, V. 2007. Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazra. Zagreb: Golden marketing. • Belaj, Vitomir in Belaj Juraj, 2014. Sveti trokuti. Topografija hrvatske mitologije. Zagreb: Institut za arheologiju, Matica hrvatska, Ibis grafika. • De Karina, Ljubo, 2011. Projekt: Obilježavanje značajnih lokaliteta mitsko-povijesne staze Trebišća – Perun. Elaborat. • Ekomuzej Mošćenička Draga / Trebišća-Perun. Akcijski plan. Interpretacijski centar Kuća stabla svijeta, Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu, Zagreb. 23. 6. 2015. Elaborat. • Halbwachs, Maurice 2001. Kolektivni spomin. Ljubljana: Studia Humanitatis. • Hrobat, Katja, 2004. Ustno izročilo o lintverju kot indikator ritualnega prostora antične skupnosti Ajdovščine nad Rodikom. Studia mythologica Slavica 7, str. 63-78. http://sms.zrc- sazu.si/Si/SMS7/Hrobat7.html • Hrobat, Katja. 2005. Ajdi z Ajdovščine nad Rodikom. Studia mythologica Slavica 8, str. 99-112. [COBISS.SI-ID 24404525]. http://sms.zrc-sazu.si/pdf/08/SMS_08_Hrobat.pdf • Hrobat, Katja, 2005. Šembilja na rimskih cestah. O mitološkem prežitku in arheološkem indikatorju na Krasu in v Brkinih. Annales : anali za istrske in mediteranske študije, Series historia et sociologia 15, št. 2: 263-274. http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-532UUQLG/93edf049-02b8- 427a-8486-bb880b4aec90/PDF • Hrobat, Katja, 2009. Folklora v vlogi označevanja vaških mej kot prostorskih vrzeli v onostranstvo: primer Rodika. Studia mythologica Slavica 12, str. 207-222. http://sms.zrc- sazu.si/pdf/12/SMS_12_Hrobat.pdf • Hrobat Virloget, Katja, 2009. Percepcija prostora skozi folkloro : 'mrtva počivala' in voda v vlogi meje z onostranstvom na Krasu. Annales : anali za istrske in mediteranske študije, Series historia et sociologia 19, št. 2, str. 341-352. • Hrobat, Katja, 2010. Ko Baba dvigne krilo. Prostor in čas v folklori Krasa. Ljubljana: Filozofska fakulteta, Univrza v Ljubljani (Zbirka Razprave). https://e-knjige.ff.uni-lj.si/znanstvena- zalozba/catalog/book/165 • Hrobat Virloget, Katja, 2010. Mrtva počivala na Krasu v primerjavi z mirili. V: Pleterski, Andrej (ur.), et al. Mirila : kulturni fenomen, (Zbirka Studia mythologica Slavica, Supplementa, suppl. 3). Ljubljana: Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Založba ZRC. 2010, str. 37-44 • Hrobat Virloget, Katja, 2013. The snooty Baba in the landscape of Karst, Slovenia : about a Slavic ambivalent female mythical figure. Cosmos : the yearbook of the Traditional Cosmology Society, 29, str. 141-171. • Hrobat Virloget, Katja, 2015. Caves as entrances to the world beyond, from where fertility is derived : the case of SW Slovenia. Studia mythologica Slavica 18, str. 153-163. • Katičić, Radoslav, 2008: Božanski boj. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb, Moščenićka draga: Ibis grafika, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Katedra Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga. • Katičić, Radoslav, 2010. Zeleni lug : tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb : Ibis grafika ; Mošćenička Draga : Katedra Čakavskog sabora Općine. • Katičić, Radoslav, 2011. Gazdarica na vratima : tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb : Ibis grafika; Mošćenička Draga: Katedra Čakovskog sabora Općine.

79

• Kropej, Monika 2008. Od ajda do zlatoroga. Slovenska bajeslovna bitja. Celovec: Mohorjeva družba. • Mencej, Mirjam 2009: Conceptualisation of space in narratives about the supernatural passage of time. Studia mythologica Slavica 12, str. 187–206 (o jamah kot prehodih v onstranstvo). • Mikhailov, Nikolai 2002. Mythologia slovenica : poskus rekonstrukcije slovenskega poganskega izročila. Trst: Mladika, Knjižnica Dušana Černeta. • Peršolja, Jasna Majda 2000. Rodiške pravce in zgodbe. Ljubljana: Mladika. • Rudan, E., Possibilities for developing cultural tourism in the municipality of Moscenicka Draga – the case of historical trails, Tourism and hospitality management, Vol. 13 No. 2, 2007, str. 515-522. • Slapšak, Božidar, 1997. Starejša zgodovina Rodika, Rodik med Brkini in Krasom: zbornik ob 350. letnici cerkve, Koper, str. 19 – 64. • Stanonik, Marija 2018. Ciril in Metod kot naslednika znamenitih dvojic v mitologiji, besedni umetnosti in zgodovini. Slavistična revija : časopis za jezikoslovje in literarne vede, apr.-jun. 2018, letn. 66, št. 2, str. 171-189.https://srl.si/ojs/srl/article/view/338. • Telišman-Košuta, N., Turistični izdelek in njegove značilnosti, v Stanic M. (ur.), Destinacijsko upravljanje podjetja - Priročnik za razumevanje poslovanja in uspešnega trženja, 2008, Združenje potovalnih agencij, Zagreb, 2008. str. 63-71 • Toporov, V. N., 2002. Predzgodovina književnosti pri Slovanih: poskus rekonstrukcije. Ljubljana: Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo, Filozofska fakulteta.

FILMOVI

• Belaj, Vitomir 2011, Šetnja bogovima 1. del. HRT1. https://www.youtube.com/watch?v=Rf- 2IbyDwnI; • Belaj, Vitomir 2011, Šetnja bogovima 2. del. HRT1. https://www.youtube.com/watch?v=JdS- Yb82FEY • Ekar, Nuša, Hrobat Virloget, Katja 2016. Dokumentarna oddaja/emisija: Na poti rodiškega mitskega izročila, (Na poti). Ljubljana: Radiotelevizija Slovenija javni zavod, 2016. http://4d.rtvslo.si/arhiv/na-poti/174391247 • Ekar, Nuša, Hrobat Virloget, Katja. Odmev davnine : slovensko mitsko in folklorno izročilo : Baba. Ljubljana: Radiotelevizija Slovenija javni zavod, 2017. http://4d.rtvslo.si/arhiv/dokumentarni- filmi-in-oddaje-izobrazevalni-program/174456907 .

OSTALI IZVORI

• Brošura "Občina Hrpelje-Kozina: Na križišču treh svetov", na voljo na: http://www.hrpelje- kozina.si/wp-content/uploads/2015/07/obcina-Hrpelje-Kozina-2015-BROSURA-ponatis-11.pdf • Gostilna Mahorčič, https://www.rundictes.si/gostilna-mahorcic/ ,(16.06.2019.) • Mala barka 2: projekt ohranjanja pomorske dediščine severnega Jadrana, http://www.malabarka.eu/wp-content/uploads/2019/03/Mala-barka-TEMATSKA-2019-01- 17_HR.pdf (11.1.2020.) • Muzejsko dokumentacijsko središče, Etnografska zbirka Mošćenice, http://www.mdc.hr/hr/mdc/zbirke-fondovi/fototeka/etnografska-zbirka-moscenice/ (10.1.2020). • Občina Mošćenička Draga, Splošni razvojni program Občine Mošćenička Draga 2015-2020, 2015. • Občina Mošćenička Draga, Prostorski načrt Občine Mošćenička Draga 2007.

80

• Register kulturnih dobrin Ministrstva za kulturo Mošćenička Draga, Arheološka cona kanjonov Drage in Peruna (12.6.2019) • TD Rodik; http://rodik.si/prireditve/ , (12.06.2019.) • Turistična skupnost občine Mošćenička Draga, http://www.tz-moscenicka.hr/ (10.1.2020.) • Spletna stran Občine Hrpelje-Kozina, http://www.hrpelje-kozina.si/seznam-naravne-in-kulturne- dediscine/ ,(14.06.2019.)

81