Strategija Razvoja Grada Oroslavja 2015. - 2020

Strategija razvoja Grada Oroslavja 2015. - 2020. godina

IMPRESSUM

Izdavač: Grad Oroslavje

Glavni urednik: Ivan Tuđa

Uredništvo: Ivan Tuđa, Nenad Gospočić, Zdenka Knezić

Autori tekstova: Ivan Tuđa, Alen Hutinović, Nataša Hlaban, Tomislav Klobučar, Helena Matuša, Matija Čičko

Izrazi koji se koriste u ovoj Strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski

SADRŽAJ

1 UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA ...... 1 2 GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ...... 2 2.1 Geografske i klimatske karakteristike Grada Oroslavja ...... 2 2.2 Komunikacijska povezanost ...... 3 2.2.1 Prirodni resursi i kulturna dobra ...... 3 3 POVIJEST GRADA OROSLAVJA ...... 5 4 DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ...... 7 5 TRŽIŠTE RADA ...... 13 5.1 Nezaposlenost ...... 13 5.2 Zaposlenost ...... 19 5.3 Korisnici mirovina ...... 20 6 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ...... 22 6.1 Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje ...... 22 6.2 Srednjoškolsko i visoko obrazovanje ...... 24 6.3 Zdravstvo ...... 26 6.4 Kultura ...... 27 6.5 Sport ...... 27 6.6 Organizacije civilnog društva ...... 28 6.7 Marginalizirane skupine i socijalna politika ...... 29 7 KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA ...... 30 7.1 Prometna infrastruktura...... 30 7.2 Telekomunikacije ...... 32 7.3 Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja ...... 32 7.4 Gospodarenje otpadom...... 32 8 LOKALNO GOSPODARSTVO ...... 34 8.1 Poduzetništvo i obrti ...... 34 8.2 Poslovna zona ...... 36 8.3 Turizam ...... 37 8.4 Poljoprivreda ...... 38 9 STANJE OKOLIŠA ...... 40 10 DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ ...... 41 10.1 Međuregionalna i međunarodna suradnja ...... 45 11 ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE ...... 46 11.1 Institucionalni okvir ...... 48

SWOT ANALIZA ...... 49 CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA ...... 55 USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM DOKUMENTIMA ...... 68 INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM ...... 74 Prilog I – Partnersko vijeće i tematske radne skupine za izradu Strategije razvoja Grada Oroslavja ...... 88 Prilog II – Akcijski plan ...... 89 Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata ...... 91 PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta ...... 95 PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI ...... 96

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Grada Oroslavja; 1953.-2011. godina ...... 7 Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Grada Oroslavja; 2001.-2011...... 8 Grafikon 3 Prirodni prirast na području Grada Oroslavja; 2000.-2013. godina ...... 9 Grafikon 4 Dobno spolna piramida Grada Oroslavja ...... 10 Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja; 2011. godina ...... 11 Grafikon 6 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja, susjednih JLS, KZŽ i RH...... 12 Grafikon 7 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja; 2010.-2014...... 13 Grafikon 8 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih JLS; 2010.-2014...... 14 Grafikon 9 Kretanje stope nezaposlenosti na području Grada Oroslavja, susjednih JLS i KZŽ; 2010.-2014...... 15 Grafikon 10 Nezaposlene osobe na području Grada Oroslavja s obzirom na dob i spol; 2014. godina ...... 16 Grafikon 11 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja; 2014. godina ...... 17 Grafikon 12 Broj nezaposlenih s područja Grada Oroslavja s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2014. godina 18 Grafikon 13 Kretanje i struktura zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja; 2010. - 2014. godina ...... 19 Grafikon 14 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010.- 2014. godina ...... 20 Grafikon 15 Broj učenika prema vrsti upisane srednje škole ...... 25 Grafikon 16 Kretanje broja obrtnika za područje za koje je nadležno Međuopćinsko udruženje obrtnika Donja Stubica; 2009. - 2014. godina ...... 34 Grafikon 17 Broj obrtnika po Udruženjima obrtnika u Krapinsko - zagorskoj županiji; 2014. godina ...... 35 Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Grada Oroslavja; lipanj 2015. godina ...... 38 Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda, suficita i deficita u proračunu Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina .... 46 Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina ...... 47 Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Grada Oroslavja, 2009. - 2014. godina ...... 47

POPIS TABLICA

Tablica 1 Kulturna dobra na području Grada Oroslavja ...... 4 Tablica 2 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Grada Oroslavja; 2010. - 2014. godina ...... 21 Tablica 3 Izdaci namijenjeni predškolskom odgoju;2009. - 2014. godina ...... 22 Tablica 4 Izdaci namijenjeni osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina ...... 24 Tablica 5 Izdaci namijenjeni srednjoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina ...... 25 Tablica 6 Studenti s područja Grada Oroslavja; 2011. godina ...... 26 Tablica 7 Izdaci namijenjeni visokom obrazovanju; 2009. - 2014.godina ...... 26 Tablica 8 Izdaci namijenjeni kulturi; 2009.-2014. godina ...... 27 Tablica 9 Izdaci namijenjeni sportu; 2009.- 2014. godina ...... 28 Tablica 10 Izdaci za provođenje mjera socijalne politike; 2009. - 2014. godina ...... 29 Tablica 11 Cestovna mreža na području Grada Oroslavja ...... 30 Tablica 12 Izdaci za razvoj i održavanje prometne infrastrukture; 2009. - 2014. godina ...... 31 Tablica 13 Poslovni rezultati poduzetnika s područja Grada Oroslavja; 2012. - 2014. godina ...... 36 Tablica 14 Izdaci za poticanje poljoprivrede; 2009. - 2014. godina ...... 39 Tablica 15 Projektni prijedlozi s područja Grada Oroslavja ...... 43

POPIS SLIKA

Slika 1 Administrativna podjela Grada Oroslavja ...... 2 Slika 2 Karta prometnica na području Grada Oroslavja ...... 31

1 UVODNA RIJEČ GRADONAČELNIKA

Drage Oroslavčanke i Oroslavčani, razvojna strategija opisuje Grad Oroslavje kao mali grad visoke kvalitete života. Ovaj dokument je od ključnog značaja za razvoj našeg grada, jer u njemu ne samo da su sadržane naše težnje i planovi za budućnost, već se njime prezentiraju rad i stečevina generacija koje su naš grad učinile ugodnim i poželjnim mjestom kvalitetnog življenja. To je cjelovit prikaz naših planova, ambicija i vizija koje su jasno uokvirene postojećim mogućnostima i potencijalima. No, nisu to tek vizije kojima stremimo već svakodnevni koraci koje činimo kako bi građani u našem gradu uspješno zadovoljili potrebe za radom, znanjem, kvalitetnim stanovanjem, mobilnošću, zdravljem, kulturom i sportom. Istovremeno, želimo da svaki naš građanin bude potaknut da svojim radom, znanjem, kreativnošću i voljom doprinosi našem održivom i kvalitetnom razvoju. Da svakom od nas Grad Oroslavje bude sigurna i poticajna sredina, grad po mjeri svakog čovjeka. Grad ne čine zgrade, beton i asfalt, već ga čine ljudi. Građani su najveća vrijednost kojom raspolažemo. Stoljećima oblikuju ovaj prostor i način života kojim se danas ponosimo. Zahvaljujući trudu i naprednim zamislima naših građana, Oroslavje je danas sinonim lijepog, urednog, čistog grada, očuvanog okoliša i razvijenog gospodarstva. Staru industrijsku slavu teško da možemo dostići jer su se tekstil i obuća preselili u neke druge dijelove svijeta. Mi želimo zasnivati daljnji razvoj na čvrstim temeljima inovativnosti i marljivog rada. To možemo učiniti jedino ako povećamo efikasnost i stavimo u funkciju sve raspoložive resurse koje posjedujemo. Ne živimo na izoliranom otoku tako da ni naš Grad nisu zaobišli svjetski izazovi. Europska obitelj pruža nam neslućene mogućnosti razvoja, a na nama je da odredimo kojim putem želimo ići u sljedećim desetljećima i da zajednički prionemo ostvarenju naših zamisli. Svjetska i nacionalna gospodarska kriza je, nadam se, iza nas pa je to i za nas dodatni izazov kojem možemo odgovoriti jedino snažnijim razvojem poduzetničkih potencijala. Čeka nas mnogo napornog rada, no toga se građani Oroslavja nikada nisu bojali. Čekaju nas možda promašaji i pogreške, no one će nam u budućnosti poslužiti kao izvor znanja. Uvjeren sam da pred nama stoje i pobjede o kojima će jednom pisati naši unuci. Samo gradovi snažnog identiteta, velikih ambicija i visoke razine društvenog zajedništva pobjednički će izaći iz današnjih teškoća. Pozivam vas da hrabro i odlučno odredimo svoj put. Sudjelujte i vi u stvaranju ove zajedničke slike budućnosti koju želimo, jer svoje potencijale možemo potpuno razviti samo ako vjerujemo da ćemo na taj način održati i unaprijediti svoju sredinu. Siguran sam da će među pobjednicima biti i Oroslavje, grad koji volimo i u kojem želimo živjeti. To možemo učiniti jedino ako povećamo efikasnost i stavimo u funkciju sve raspoložive resurse koje posjedujemo. Upravo takav pristup zahtjeva strateško promišljanje razvoja i konsenzus kod definiranja pravaca razvoja. Strategija razvoja Grada Oroslavja prvi je korak ka ostvarenju tih ciljeva.

Gradonačelnik

Ivan Tuđa

2 GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI

2.1 Geografske i klimatske karakteristike Grada Oroslavja

Grad Oroslavje se nalazi na južnom rubu Krapinsko-zagorske županije, na granici sa Zagrebačkom županijom. Na zapadu graniči s Općinom Veliko Trgovišće, na sjeverozapadu s Gradom Zabokom, na istoku sa Gradom Donja Stubica, na jugoistoku sa Općinom Stubičke Toplice, a na jugu sa Općinom Jakovlje u Zagrebačkoj županiji. Grad Oroslavje je jedan od sedam gradova u Krapinsko – zagorskoj županiji. Površina Grada Oroslavja je 31,25 km2 i zauzima 2,55 km ukupne površine Županije. Do 1992. godine današnji Grad Oroslavje nalazio se u sklopu dotadašnje Općine Donja Stubica. U sklopu Grada Oroslavja nalaze se 4 naselja: Andraševac (859 stanovnika), Krušljevo Selo (523 stanovnika), Mokrice (758 stanovnika), Stubička Slatina (630 stanovnika) i sam Grad Oroslavje koji ima 3.368 stanovnika. (Sl.1.).

Slika 1 Administrativna podjela Grada Oroslavja

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko – zagorske županije

Na teritoriju Grada Oroslavja uočljive su dvije reljefno - krajobrazne cjeline: brežuljkasto pobrđe medvedničkog podgorja sa manjim potočnim dolinama i prostrana nizina rijeke Krapine. Visinske razlike su male, svega 100 do 300 metara nadmorske visine. Biološke i krajobrazne značajke područja Grada Oroslavja možemo prepoznati kroz antropogene krajolike i kroz prirodne krajolike (staništa). Antropogeni krajolik se pojavljuju u naseljenim predjelima i mjestimice u dolinama dok se prirodna staništa pojavljuju u obliku šuma, šumaraka, gajeva, dolinskih i brdskih livada. U nizini rijeke Krapine, nakon regulacija , zadržani su dijelovi staroga korita u obliku većih i manjih rukavaca i bara. Rukavci i bare odlikuju se posebnim biljnim i životinjskim svijetom vlažnih i močvarnih staništa, koje su u Europi potisnuta ili u cijelost nestala.. Po slikovitosti i očuvanosti vodotoka s pratećom vegetacijom i livadama, ističu se: potok Ribnjak (Stubička Slatina), Kamenjak, Plitvica i Toplički potok. Područje Grad Oroslavja pripada kontinentalno – humidnom tipu klime što povoljno utječe na sve gospodarske djelatnosti i kvalitetu života. Obilježja su umjereno topla i kišovita ljeta te hladna zime. Srednja godišnja temperatura zraka je 10,0°C. Najviše temperature, koje prelaze 30°C zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Najniža temperatura je zabilježena u veljači ( - 22°C ). Višegodišnji prosjek padalina kreće se u nizinskim predjelima oko 1000 mm, a na humlju oko 1200 mm padalina. Snježnih padalina je prosječno 23 dana u godini dok mogućnost pojave magle postoji cijele godine. Područje Grada Oroslavja nalazi se u pojasu šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, koji se prostire u brdskim i nizinskim predjelima. U dolini rijeke Krapine uobičajena je vegetacija ravničarskog pojasa. Obilježja brdskog pojasa su hrastove – grabove šume na neutralnim i slabo kiselim tlima. U brdskom pojasu još rastu: divlja trešnja, klen, gorski javor, poljski brijest i velelisna lipa. Zbog povoljnih klimatskih i ekoloških uvjeta brdski pojas pruža najpovoljnije uvjete za život i različite djelatnosti čovjeka.

2.2 Komunikacijska povezanost

Sjeverozapadnim rubom Grada Oroslavja prolazi važna međunarodna prometnica, koja omogućuje brzo povezivanje Oroslavja sa Krapinom te sa srednjom Europom i Zagrebom. To je autocesta A2, a u neposrednoj blizini prolazi i željeznička pruga prema Varaždinu. Svojim položajem Grad Oroslavje ima značajnu prometnu ulogu. Gradom Oroslavjem prolazi i značajna poprečna prometnica u odnosu na autocestu A2, koja povezuje Klanjec (preko njega Republiku Sloveniju) sa Stubičkim Toplicama, Donjom Stubicom, Gornjom Stubicom i Marijom Bistricom.

2.2.1 Prirodni resursi i kulturna dobra

Popis kulturnih dobara s područja Grada Oroslavja i koja su evidentirana u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske dan je u Tablici 1.

Tablica 1 Kulturna dobra na području Grada Oroslavja

Naziv kulturnog dobra Oznaka Vrsta Crkva sv. Petra Z-2227 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Z-2232 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Dvorac Donje Oroslavje, park obitelji Prpić Z-2444 Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Skulpture Flore i Satira Z-6327 Pokretno kulturno dobro - zbirka Izvor: Ministarstvo kulture; Registar kulturnih dobara, 2015. godina

Crkva sv. Petra se nalazi u naselju Krušljevo Selo. Jednobrodna je klasicistička građevina sa zvonikom nad glavnim pročeljem, smještena na trouglastom proširenju križanja. Stara kapela sv. Petra nalazila se na teško pristupačnom mjestu, među vinogradima u Slatinskom vrhu. 1808. godine sagrađena je nova crkva sa zidanim svodom i tornjem s dva zvona. Sadrži dva oltara: sv. Petra i sv. Blaža. Župna crkva Blažene Djevice Marije je kasnobarokna jednobrodna građevina s užim četverostranim svetištem koje završava zaobljenom apsidom. Smještena je u središtu Grada Oroslavja, u blizini trga. Današnja je crkva sagrađena na mjestu stare kapele za koju najstariji opis potječe iz 1669. godine. Godine 1777. započinje gradnja nove, a glavnina građevnih radova objavljena je do 1809. godine. Od 1941. postaje župna crkva. Dvorac Donje Oroslavje je građen potkraj 18. stoljeća između 1770. i 1790. Sagradio ga je grof Sigismund Vojković/Vojkffy, kraljevski komornik i zapovjednik straže u dvorcu Schönbrunn u Beču u vrijeme vladanja carice Marije Terezije. Sagrađen je u kasnobaroknom stilu u obliku slova U s velikom vežom u koju se ulazi u dvorište dvorca. Zanimljivost ovog dvorca je u tome što su na svodovima u unutrašnjosti sačuvani rijetki ostaci kasnobaroknog zidnog slikarstva u Hrvatskoj iz kraja 18. st., koji sadrže motive likova iz grčke i rimske mitologije. Uz to u glavnoj dvorani dvorca sačuvan je jedini primjerak kasnobarokno - klasicističke peći u Hrvatskoj. Oko dvorca je krajem 18. st. izgrađen prekrasni perivoj sa baroknim i klasicističkim obilježjima koji je krajem 19. st. dobio obilježja pejzažno – vrtne arhitekture. Skulpture Flore i Satira nalaze se u perivoju dvorca Oroslavje Gornje. To su jedini sačuvani barokni kipovi s mitološkim bićima u Hrvatskoj.

3 POVIJEST GRADA OROSLAVJA

Povijest Oroslavja počinje u 13. stoljeću kad se (1209. g.) spominje posjed uz rijeku Krapinu koji se zvao Črnec i obuhvaćao je dio današnjeg područja grada Oroslavja. Taj posjed je od 14. st. u sastavu susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Ime Oroslavje u povijesnim se izvorima prvi put pojavljuje 1474. Od 1560-ih Oroslavje je jedno od sjedišta vlastelinske administracije na čelu sa seoskum sucem, tzv. Donjeg judikata (Judicatus Inferior) koji je obuhvaćao 17 sela. U to vrijeme na čelu tog judikata bio bio je Ivan Magaić, jedan od najvažniji organizatora seljačke bune 1573. Pred kraj 16. st i u prvoj pol. 17. st. Oroslavje je postalo upravno i gospodarsko središte donjostubičkog vlastelinstva, a od 1657. uz kapelu Uznesenja BDM se održavao sajam dvaput godišnje. Gospodarskom, kulturnom i društvenom razvoju Oroslavja najviše su pridonijele neke značajne velikaške obitelji, koje su u Oroslavju imale svoja sjedišta i u hrvatskoj povijesti igrale važnu ulogu. Krajem 16. st. vlasnikom dijela Oroslavja postala je obitelj Vojković - Vojkffy. Za vrijeme Ivana II. Vojkovića (1595. – 1661.) oroslavski posjed bio je dobro uređeno i rentabilno vlastelinstvo. Tada je već postojala kurija (plemićki dvor) sa svojim pripadnostima, a 1652./53. sagrađena je i kapela posvećena Uznesenju BDM, koja je imala svoj vrt i vinograd. U kanonskim vizitacijama spominje se prvi put 1669. a od 1941. je župna crkva Uznesenja BDM. Julije Čikulin († oko 1641.), upravitelj svih primorskih imanja grofova Zrinskih, kupio je 1613. dio oroslavskog posjeda i 1630-ih sagradio plemićku kuriju. Nakon smrti posljednje člana te obitelji Ivana Franje Čikulina 1746. posjed je pripao obitelji Sermage, koja je temeljito preuredila i dogradila postojeći dvorac koji je sagradio Julije Čikulin kao i perivoj oko njega. Njega je barun Ljudevit (Lujo) Vraniczany (1840.-1922.), novi vlasnik dvorca Oroslavje Gornje od 1885., preuredio u romantičarskom i historičističkom duhu. Dvorac Oroslavje Gornje od sredine 18. st. bio je središte mnogih društvenih i kulturnih događanja, zabava i balova, a tijekom 19. st. ljepota tog dvorca i perivoja privukla je u Oroslavje mnoge značajne osobe toga vremena (Franz Liszt, 1846., V. Bukovac, N. Mašić, B. Čikoš Sesija i dr.). Dvorac je izgorio 1949. godine. Na dijelu Oroslavja u vlasništvu obitelji Vojković – Vojkffy 1760-ih sagradio je Sigismund Vojković - Vojkffy († 1792.) dvorac Oroslavje Donje, u kasnobaroknom stilu, u kojem se nalaze sačuvani rijetki ostaci kasnobaroknog zidnog slikarstva na svodovima u unutrašnjosti iz kraja 18. st., sa motivima likova iz grčke i rimske mitologije, te jedini primjerak kasnobarokno - klasicističke peći u Hrvatskoj. Oko dvorca je krajem 18. st. izgrađen perivoj sa baroknim i klasicističkim obilježjima koji je krajem 19. st. dobio obilježja pejzažno – vrtne arhitekture. Godine 1848. u Oroslavju počinje raditi poštanski ured, a od 1862. i niža pučka škola. Od 1874. Oroslavje se nalazilo u sastavu Upravne općine D. Stubica, da bi 1900. bilo izdvojeno sa nekoliko sela (Slatina, Andraševec, Mokrice, Krušljevo Selo) u samostalnu općinu. Janko Vojković-Vojkffy prodao je 1897. dvorac i posjed Oroslavje Donje Ugarskoj hipotekarnoj banci. Posjedi su razdijeljeni seljacima, a dvorcem su upravljale razne obitelji (Novaković, Oršić, Tucić). Godine 1920. oba dvorca kupio je poduzetnik Milan Prpić (1874.-1954.) čijom je zaslugom Oroslavje u razdoblju između dva svjetska rata preraslo u jedno od najjačih središta tekstilne industrije u Hrvatskoj, što se nastavilo i nakon 2. svjetskog rata. Osnovao je nekoliko tekstilnih tvornica (Preslica, Zagorska tvornica vunenih tkanina, Ivančica, Vera, Oroslavje i dr.) u kojima je radilo preko 1500 radnika. Njegovom zaslugom u Oroslavju je osnovana vrtlarska djevojačka škola, a 1928. godine i prva tekstilna srednja škola u Hrvatskoj.

Godine 1930. pomogao je izgradnju zgrade za osnovnu školu, u kojoj se danas nalazi Srednja škola Oroslavje. Razvoj tekstilne industrije nastavio se i nakon 2. svjetskog rata osnivanjem tvornica Oroteks i Orokonfekcija, a uz nju se počinju razvijati metalska (Orometal), obućarska industrija (Astra) i grafička industrija (Birotehnik). Do kraja 1980-ih u oroslavskim tvornicama radilo je gotovo 3500 radnika. Razvoj industrije potaknuo je i razvoj strukovnog srednjoškolskog obrazovanja. God. 1946. počinje raditi škola učenika u privredi metalskog smjera, a 1966. srednja škola, najprije kao područno odjeljenje nekoliko zagrebačkih metalskih škola, a zatim samostalno od 1973. godine. U novije vrijeme gospodarski razvoj Oroslavja potiču mala i srednja poduzeća (Pireco, Aquafilcro, Orometal), a razvija se i stanogradnja. Oroslavje ima dugu kulturnu i sportsku povijest, posebno skijaški sport (skijaško trčanje), nogomet i dr. Godine 1946. osnovano je Kulturno – prosvjetno društvo Tekstilac sa nizom sekcija iz kojeg je proizašao KUD Sloboda koji djeluje i danas te općinska, danas Gradska knjižnica osnovana 1950. godine. Kulturnom i sportskom životu Oroslavja pridonosi preko 30-ak aktivnih udruga.

4 DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dobivenim iz popisa stanovništva iz 2011. godine, na području Grada Oroslavja živjelo je 6.138 stanovnika. Ovo predstavlja smanjenje od 1,84% u odnosu na 2001. godinu kada su na ovom području živjela 6.253 stanovnika. Jednak negativan trend smanjenja broja stanovnika primjetan je na županijskoj i nacionalnoj razini. Općenito, u vremenskom razdoblju od 1953. do 2011. godine primjetan je porast stanovništva sve do 1991. godine nakon čega dolazi do promjene trenda i smanjenja broja stanovnika. U usporedbi s 1953. godinom na području Grada Oroslavja živi 18,22% više stanovništva. Razlog povećanja broja stanovnika nakon 1953. godine prvenstveno je industrijski razvoj Grada što je pozitivno utjecalo na privlačenje stanovništva. Detaljan prikaz kretanja broja stanovnika na području Grada Oroslavja od sredine 20. stoljeća do danas dan je na Grafikonu 1.

Grafikon 1 Kretanje broja stanovnika na području Grada Oroslavja; 1953.-2011. godina

7.000

6.500 6.576

6.000 6.268 6.253 6.138

5.500 5.661 5.339 Broj Broj stanovnika 5.000 5.192

4.500

4.000 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Godina Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Negativan trend smanjenja broja stanovnika primjetan je u većini naselja u sastavu Grada Oroslavja. U usporedbi s podacima iz 2001. godine, do smanjenja broja stanovnika došlo je u naseljima Stubička Slatina (-7,76%), Andraševec (-2,61%), Oroslavje (-1,52%) i Mokrice (-0,13%). S druge strane, tijekom istog vremenskog razdoblja jedino je u naselju Krušljevo Selo došlo do porasta broja stanovnika za 2,75%. Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Grada Oroslavja u razdoblju od 2001. do 2011. godine prikazano je na Grafikonu 2.

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika po naseljima u sastavu Grada Oroslavja; 2001.-2011.

3.420 3.368 3500 2001. 3000 2011.

2500

2000

1500 Broj Broj stanovnika 882 859 759 758 1000 683 630 509 523 500

0 Andraševec Krušljevo Selo Mokrice Oroslavje Stubička Slatina

Naselje

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Smanjenje broja stanovnika prvenstveno se treba pripisati negativnom prirodnom prirastu, a tek manjim dijelom iseljavanju. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, iz 2013. godine, na području Grada Oroslavja rođeno je 77 osoba a umrlo je 58 osoba što predstavlja negativni prirast od -19. Ovo samo predstavlja nastavak negativnog trenda budući da se od 2000. godine iz godine u godinu bilježi negativan prirodni prirast. Zabrinjavajuće je što je u promatranom vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine broj umrlih bio znatno veći od broja rođenih osoba (prosječno se rodi 57 osoba a umru 82 osobe). Negativni prirodni prirast na području Grada Oroslavja u skladu je s negativnim trendovima na županijskoj razini budući da je u istom vremenskom razdoblju i tamo kontinuirano bilježen negativni prirodni prirast. Grafički prikaz kretanja prirodnog prirasta na području Grada Oroslavja u vremenskom razdoblju od 2000. do 2013. godine dan je na Grafikonu 3.

Grafikon 3 Prirodni prirast na području Grada Oroslavja; 2000.-2013. godina

120 100 80 60 40 20 0

Prirodni Prirodni prirast 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. -20 -40 -60

-80 Godina

Živorođeni Umrli Prirodni prirast

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Vitalni indeks je pokazatelj koji mjeri broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2013. godine vrijednost vitalnog indeksa na području Grada Oroslavja iznosila je 75,32. Ovo je niže od vrijednosti ovog pokazatelja za Republiku Hrvatsku (79,3) ali više od vrijednosti ovog pokazatelja za Krapinsko-zagorsku županiju (61,21). U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave viša vrijednost vitalnog indeksa vidljiva je u Donjoj Stubici (100) i Zaboku (90,3) dok je niža vrijednost vitalnog indeksa evidentirana u Velikom Trgovišću (59,2) i Stubičkim Toplicama (50). Na području Krapinsko- zagorske županije veća vrijednost vitalnog indeksa evidentrana je samo u Donjoj Stubici (100), Bedekovčini (96,6), Zlatar Bistrici (91,4), Zaboku (90,3) i Mariji Bistrici (76,2). U vremenskom razdoblju od 2000. Do 2013. Godine vrijednost vitalnog indeksa na području Grada Oroslavja bila je niža od 100 što je u skladu s ranije iznesenim podacima o negativnom prirodnom prirastu. Analizirajući sastav stanovništva s obzirom na dob i spol vidljivo je kako u stanovništvu Grada Oroslavja prevladavaju žene (3.214 osoba ili 52,36% od ukupnog broja stanovnika iz 2011. godine). Gledajući dob stanovništva uočeno je kako najveći broj muškaraca spada u dobnu skupinu od 55 do 59 godina (252 osobe ili 4,11% od ukupnog broja stanovnika) dok većina žena spada u dobnu skupinu od 50 do 54 godine (261 osoba ili 4,25% od ukupnog broja stanovnika). Pored toga, na temelju podataka iz popisa stanovništva iz 2011. godine vidljivo je kako prosječna starost stanovništva na području Grada Oroslavja iznosi 42,2 godine. Radi se o vrijednosti koja je iznad državnog i županijskog prosjeka (41,7 godina). U usporedbi s vrijednošću iz 2001. godine (40,4 godine) vidljivo je pogoršanje situacije i nastavak trenda starenja stanovništva. Dobno spolna struktura stanovništva Grada Oroslavja prikazana je na Grafikonu 4 pomoću dobno-spolne piramide. Gledajući oblik dobno spolne piramide vidljivo je kako ona ima oblik urne (konstriktivni tip). Ovo znači da u sastavu stanovništva prevladava stanovništvo zrele dobi dok će u budućnosti zbog sve manjeg nataliteta i procesa starenja stanovništva prevladavati staro stanovništvo. Time će se u budućnosti samo nastaviti proces depopulacije što će u konačnici dovesti do

daljnjeg smanjenja stanovništva. Struktura dobno – spolnog sastava grafički je prikazana na grafikonu 4. pomoću dobno - spolne piramide. Grafikon 4 Dobno spolna piramida Grada Oroslavja

dob 95 i više 90-94 85-89 M 80-84 F 75-79 70-74 65-69 60-64 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19 10-14 5-9 0-4

5 4 3 2 1 0 1 2 3 4 5 %

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, dobivenim iz popisa stanovništva iz 2011. godine, vidljivo je da u obrazovnoj strukturi stanovništva Grada Oroslavja prevladavaju osobe čija je najviša razina obrazovanja završena osnovna škola (1.717 osoba ili 33,06% stanovništva starijeg od 15 godina). Po brojnosti ih slijede osobe sa završenim strukovnim školama u trajanju od 3 godine (1.554 osobe ili 29,92%) i sa završenim tehničkim školama u trajanju od 4 godine (1.063 osobe ili 20,47%). Visokoobrazovane su 653 osobe (12,58%) a među visokoobrazovanima najviše je osoba sa završenim sveučilišnim (328 osoba ili 6,32%) i stručnim studijem (301 osoba ili 5,80%). Prikaz obrazovne strukture stanovništva Grada Oroslavja dan je na Grafikonu 5.

Grafikon 5 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja; 2011. godina

0,46% 0,71% (24) (37) 6,32% 3,25% (328) 5,80% (169) (301) 33,06% (1.717)

20,47% (1.063)

29,92% (1.554)

OŠ i manje KV i VKV TEH GIMN VŠS VSS MRDR Nepoznato

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Uspoređujući trenutnu obrazovnu strukturu stanovništva s podacima iz 2001. godine, vidljivo je kako je došlo do poboljšanja obrazovne strukture. Naime, u navedenom razdoblju smanjio se udio osoba čija je najviša razina obrazovanja završena osnovna škola (s 43,09% u 2001. godini na 33,06% u 2011. godini) i završene strukovne škole u trajanju od 3 godine (s 32,70% na 29,92%) dok se istovremeno povećao udio osoba s drugim razinama obrazovanja. Najviše se povećao udio osoba sa završenim tehničkim školama u trajanju od 4 godine (s 12,95% na 20,47%) dok se udio visokoobrazovanog stanovništva gotovo udvostručio (7,44% na 12,58%). U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, udio stanovništva čija je najviša razina obrazovanja završena osnovna škola bio je veći u Velikom Trgovišću (43,34%) i Donjoj Stubici (38,35%). Njihov udio na području Oroslavja je neznatno viši od državnog prosjeka (30,82%). Udio visokoobrazovanog stanovništva bio je veći u Zaboku (15,21%), Stubičkim Toplicama (16,10%) te na državnoj razini (16,38%). Usporedni prikaz obrazovne strukture stanovništva Grada Oroslavja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, Krapinsko-zagorskom županijom i Republikom Hrvatskom dan je na Grafikonu 6.

Grafikon 6 Obrazovna struktura stanovništva Grada Oroslavja, susjednih JLS, KZŽ i RH

KZŽ

Stubičke Toplice

Donja Stubica

Zabok

Veliko Trgovišće

Oroslavje

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% Udio u stanovništvu starijem od 15 godina

OŠ i manje KV i VKV TEH GIMN VŠS VSS MRDR Nepoznato

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

5 TRŽIŠTE RADA

5.1 Nezaposlenost

Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem 2014. godine na području Grada Oroslavja evidentirane su 384 nezaposlene osobe što predstavlja smanjenje od 7,02% u odnosu na 2013. godinu kada je evidentirano 413 nezaposlenih osoba. U promatranom vremenskom razdoblju od 2010. do 2014. godine nezaposlenost je rasla sve do 2012. Godine nakon čega dolazi do poboljšanja situacije. Jednaka kretanja zabilježena su i na županijskoj razini budući da je nezaposlenost rasla sve do 2012. godine nakon čega dolazi do smanjenja broja nezaposlenih osoba. Gledajući spol nezaposlenih osoba uočeno je kako su tijekom 2014. godine većinu nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja činili muškarci (51,04%). Ovo predstavlja promjenu u odnosu na prijašnje godine kada je većina nezaposlenih osoba bila ženskog spola. Valja napomenuti kako je u 2014. godini broj nezaposlenih muškaraca bio veći u odnosu na 2010. godinu dok je broj nezaposlenih žena bio manji u odnosu na istu godinu. Prikaz kretanja broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja od 2010. do 2014. godine dan je na Grafikonu 7.

Grafikon 7 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja; 2010.-2014.

450

400

350 233 208 188 300 185 193 250

200

Broj Broj nezaposlenihosoba 150 216 205 196 100 178 184

0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Godina Muškarci Žene

Izvor:Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Promatrajući kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne samouprave (gradovi Zabok i Donja Stubica te općine Veliko Trgovišće i Stubičke Toplice) vidljivo je kako je tijekom 2014. godine veći broj nezaposlenih osoba evidentiran samo u Zaboku (469 osoba). U vremenskom razdoblju od

2010. do 2014. godine u većini promatranih jedinica lokalne samouprave nezaposlenost je rasla sve do 2012. godine nakon čega dolazi do smanjenja broja nezaposlenih osoba. Zabrinjavajuće je što je u svim navedenim jedinicama lokalne samoupave broj nezaposlenih osoba u 2014. godini bio veći u odnosu na 2010. godinu. Usporedni prikaz kretanja broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne samouprave od 2010. do 2014. godine dan je na Grafikonu 8.

Grafikon 8 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih JLS; 2010.-2014.

600 Oroslavje 500 Veliko Trgovišće

400 Zabok Donja Stubica 300 Stubičke Toplice Jakovlje

200 Broj Broj nezaposlenih

100

0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Godina

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Krajem 2014. godine stopa nezaposlenosti na području Grada Oroslavja iznosila je 19,34% što predstavlja smanjenje u odnosu na prijašnju godinu kada je iznosila 21,40%. U promatranom vremenskom razdoblju od 2010. do 2014. godine vidjivo je kako je stopa nezaposlenosti rasla sve do 2012. godine nakon čega dolazi do poboljšanja situacije i njezinog pada. U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave veća stopa nezaposlenosti tijekom 2014. godine zabilježena je samo na području Stubičkih Toplica (20,98%). Unatoč tome što je tijekom zadnje dvije godine na području Grada Oroslavja došlo do smanjenja stope nezaposlenosti, zabrinjavajuće je što je i dalje ona viša od županijskog prosjeka (17,67%). Usporedni prikaz kretanja stope nezaposlenosti na području Grada Oroslavja, susjednih jedinica lokalne samouprave i Krapinsko-zagorske županije dan je na Grafikonu 9.

Grafikon 9 Kretanje stope nezaposlenosti na području Grada Oroslavja, susjednih JLS i KZŽ; 2010.-2014.

Jakovlje 2014. KZŽ

2013. Stubičke Toplice

Donja Stubica 2012.

Zabok Godina

Veliko Trgovišće 2011. Oroslavje

2010.

0,00% 10,00% 20,00% 30,00% 40,00% 50,00%

Stopa nezaposlenosti

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Analizirajući dob i spol nezaposlenih osoba koje su tijekom 2014. godine evidentirane na području Grada Oroslavja, uočeno je kako najviše nezaposlenih osoba spada u dobnu skupinu od 55 do 59 godina (64 osobe ili 16,67% nezaposlenih osoba). Upravo u ovu dobnu skupinu spada većina muškaraca (28 osoba ili 7,29%) i žena (36 osoba ili 9,38%). Nezaposlenost među mlađim stanovništvom (od 20 do 29 godina) iznosi 20,06% te je manja od one na županijskoj razini (25,87%). Zabrinjavajuća je visoka nezaposlenost među stanovništvom starim od 50 do 59 godina budući da u ovu skupinu spada gotovo trećina nezaposlenih osoba (30,21%). Da se radi o velikom problemu najbolje govori podatak da je broj nezaposlenih unutar ove dobne skupine veći u odnosu na županijsku (26,65%) i državnu (23,06%) razinu. Jedan od najvažnijih uzroka tome je propadanje tekstilne industrije u Gradu Oroslavju te nemogućnost tih osoba u pronalasku novog zaposlenja. U usporedbi s 2010. godinom u 2014. godini najveći porast broja nezaposlenih osoba vidljiv je u dobnim skupinama od 60 i više godina (porast od 130%) te od 35 do 39 godina (porast od 128,57%). S druge strane, u dobnoj skupini od 50 do 54 godine primjetno je najveće smanjenje broja nezaposlenih osoba u odnosu na 2010. godinu (smanjenje od 40,23%). Prikaz broja nezaposlenih osoba na području Grada Oroslavja s obzirom na dob i spol tijekom 2014. godine dan je na Grafikonu 10.

Grafikon 10 Nezaposlene osobe na području Grada Oroslavja s obzirom na dob i spol; 2014. godina

70 Muškarci

60 Žene

Ukupno 50

30 Broj Broj nezaposlenih 20

0 15--19 20--24 25--29 30--34 35--39 40--44 45--49 50--54 55--59 60 i više Dob

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Gledajući nezaposlene osobe na području Grada Oroslavja s obzirom na razinu obrazovanja, uočeno je kako u 2014. godini najviše nezaposlenih osoba ima završene srednje strukovne i obrtničke škole u trajanju od 3 godine (137 osoba ili 35,68% nezaposlenih). Po brojnosti ih slijede osobe sa završenom osnovnom školom (83 osobe ili 21,61%) i srednjim školama u trajanju od 4 i više godina (80 osoba ili 20,83%). Za razliku od toga, broj nezaposlenih osoba je bio najmanji među osobama koje su završile gimnaziju (2,60%) i među visokoobrazovanim stanovništvom pa je tako 5,73% osoba koje su završile višu školu i stručni studij nezaposleno i 6,51% osoba sa završenim fakultetom, magisterijem i doktoratom također nezaposleno. U usporedbi podacima iz 2010. godine, tijekom 2014. godine došlo je do porasta broja nezaposlenih osoba sa završenom srednjom školom od 4 godine , gimnazijom, višom školom, 1. stupnjem fakulteta i stručnim studijem te fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom dok je kod osoba s drugim razinama obrazovanja zamjetan pad broja nezaposlenih. Ranije spomenuti porast nezaposlenosti među visokoobrazovanim stanovništvom primjetan je i na županijskoj razini te će u budućnosti samo još više intenzivirati proces njihovog iseljavanja u veće urbane sredine radi pronalaska posla i boljih životnih uvjeta. Prikaz obrazovne strukture nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja tijekom 2014. godine dan je na Grafikonu 11.

Grafikon 11 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja; 2014. godina

Bez škole 6,51% 7,03% 5,73% (25) (27) 2,60% (22) Osnovna škola (10) Srednja škola do 3 godine / Kv i 21,61% VKV (83) 20,83% Srednja škola od 4 i više godina (80) Gimnazija 35,68% (137) Viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij Fakulteti, akademije, magisteriji i doktorati

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom 2014. godine najviše nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja bilo je bez zaposlenja od 1 do 2 godine (74 osobe ili 19,27% nezaposlenih osoba), a prema brojnosti ih slijede osobe koje su bez zaposlenja do 3 mjeseca (62 osobe ili 16,15% nezaposlenih osoba). S druge strane, najmanji udio imale su osobe koje su bez zaposlenja od 5 do 8 godina (14 osoba ili 3,65 %) i od 9 do 12 mjeseci (29 osoba ili 7,55%). Ovakva kretanja vidljiva su donekle i na županijskoj razini budući da su najmnogobrojnije skupine koje su bez posla do 3 mjeseca (22,42%) i 1 do 2 godine (17,21%) dok najmanji udio imaju osobe koje su bez zaposlenja od 9 do 12 mjeseci (6,47%) i 5 do 8 godina (4,58%). Ovo se može povezati s ranije iznesenim podacima o vrlo visokoj nezaposlenosti među starijim stanovništvom. Naime, oni zbog svoje dobi i sve veće potrebe za cjeloživotnim obrazovanjem nisu zanimljivi potencijalnim poslodavcima što u konačnici dovodi do njihove dugotrajne nezaposlenosti. Prikaz strukture nezaposlenih osoba s područja Grada Oroslavja s obzirom na trajanje nezaposlenosti dan je na Grafikonu 12.

Grafikon 12 Broj nezaposlenih s područja Grada Oroslavja s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2014. godina

80 70 60 50 40 74 30 62 50 Broj Broj nezaposlenih 47 20 42 32 29 34 10 14 0 0-3 mj. 3-6 mj. 6-9 mj. 9-12 mj. 1-2 g. 2-3 g. 3-5 g. 5-8 g. 8 g. i više

Trajanje nezaposlenosti

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Uzimajući u obzir podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih osoba na području Krapinsko-zagorske županije tijekom 2014. godine bila su: prodavač/prodavačica, čistač/čistačica, radnik/radnica u proizvodnoj liniji, ručni pakiratelj/ručna pakirateljica, administrativni službenik/administrativna službenica (ukupno 23,9% nezaposlenih osoba). Nezaposleni s navedenim zanimanjima na području Grada Oroslavja imaju udio od čak 39,1% što je više od svih jedinica lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj županiji. Podaci iz istog izvora govore kako su tijekom 2014. godine najtraženija zanimanja na području Krapinsko-zagorske županije bila: šivač/šivačica, konobar/konobarica, prodavač/prodavačica, medicinska sestra/medicinski tehničar, zidar/zidarka (udio od 22% od ukupnog broja traženih radnika). Navedena zanimanja čine 23,2% potrebe za radnicima na području ispostave Donja Stubica, koja je između ostaloga nadležna za područje Grada Oroslavje. S obzirom da postoji razlika između najtraženijih i zanimanja s najvećim brojem nezaposlenih osoba, jasno je kako je potrebno poduzeti temeljite reforme kako bi se uspostavila ravnoteža na tržištu rada. Također se može uočiti kako među ranije navedenim najtraženijim zanimanjima ne postoje zanimanja primjerena za visokoobrazovane osobe koje su zbog toga prisiljene odlaziti u veće urbane centre radi zaposlenja. Ovo se može povezati s uočenim porastom nezaposlenosti visokoobrazovanog stanovništva na području Grada Oroslavja i kontinuiranim padom broja stanovnika koje je između ostaloga uzrokovano i migracijama stanovništva u veće sredine. U skladu sa svojom nadležnošću, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja koje uključuju stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, potpore za usavršavanje, potpore za zapošljavanje, javne radove i potpore za samozapošljavanje. Ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Donjoj Stubici, koja je ujedno nadležna za područje Grada Oroslavja, provodila je navedene mjere aktivne politike zapošljavanja koje je tijekom 2013. godine koristilo 287 osoba a tijekom 2014. godine 312 osoba. Najviše osoba tijekom 2013. godine bilo je uključeno u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (80 osoba) dok je i tijekom

2014. godine najveći broj osoba bio uključen u mjeru stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (122 osobe).

5.2 Zaposlenost

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na području Grada Oroslavja krajem 2014. godine radilo je 1.602 osoba što predstavlja 4,71% zaposlenih s područja Krapinsko-zagorske županije. Bitno je napomenuti da se zaposlene osobe (osiguranici mirovinskog osiguranja) bilježe prema mjestu rada a ne prema prebivalištu poput nezaposlenih osoba. Prema osnovi osiguranja prevladavaju radnici zaposleni kod pravnih osoba (1.238 osoba ili 77,28% osiguranika). Znatno manje radnika je zaposleno kod fizičkih osoba (228 osoba ili 14,20%) i obrtnika (111 osoba ili 6,93% osiguranika). Za razliku od navedenih skupina, najmanje osoba bilo je zaposleno u skupinama zaposlenih koji obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost (11 osoba ili 0,69%), kod poljoprivrednika (8 osoba ili 0,50% osiguranika) i osiguranika s produženim osiguranjem (6 osoba ili 0,37% osiguranika). U promatranom petogodišnjem razdoblju od 2010. do 2014. godine, broj zaposlenih na području Grada Oroslavja padao je sve do 2012. godine nakon čega dolazi do kontinuiranog povećanja. Na županijskoj razini primjetna su ista kretanja budući da je broj zaposlenih osoba padao sve do 2012. godine nakon čega dolazi do oporavka i porasta broja zaposlenih osoba. Gledajući strukturu zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja, vidljivo je kontinuirano povećanje zaposlenih unutar skupina radnika kod pravnih osoba. Također je zabrinjavajuće da je u usporedbi s 2010. godinom tijekom 2014. godine manji broj osoba bio zaposlen u svim skupinama osim radnika kod pravnih osoba. Prikaz kretanja i strukture zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja u vremenskom razdoblju od 2010. do 2014. godine dan je na Grafikonu 13.

Grafikon 13 Kretanje i struktura zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja; 2010. - 2014. godina

1.800 1.600 Radnici kod pravnih osoba 1.400 Obrtnici 1.200 1.000 Poljoprivrednici 800

600 Samostalne profesionalne Broj Broj osiguranika 400 djelatnosti 200 Radnici kod fizičkih osoba 0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Osiguranici - produženo osiguranje Godina

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, vidljivo je kako je broj zaposlenih rastao i na području Donje Stubice i Zaboka. Naime, samo je na području navedenih jedinica lokalne samouprave došlo do kontinuiranog porasta broja zaposlenih osoba od 2013. godine. Dok je na području Općine Jakovlje i na područjima Općine Stubičke Toplice i Veliko Trgovišće došlo do smanjenja broja zaposlenih osoba. Unatoč tome što predstavlja gospodarski centar Republike Hrvatske, situacija je najgora na području Grada Zagreba budući da je sve od 2010. godine primjetan pad broja zaposlenih osoba. Ukoliko se pak gleda broj izgubljenih radnih mjesta, situacija je najgora upravo na području Općine Stubičke Toplice budući da se u odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih smanjio za 12,90% (smanjenje s 744 tijekom 2010. godine na 648 u 2014. godini). S druge strane, do najvećeg porasta došlo je na području Oroslavja budući da je u odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih bio veći za 11,79%. Zbog navedenih kretanja na tržištu rada, stanovništvo s područja Grada Oroslavja nije prisiljeno otići u druge sredine. Usporedni prikaz kretanja broja zaposlenih na području Općine Oroslavje i susjednih jedinica lokalne samouprave dan je na Grafikonu 14.

Grafikon 14 Kretanje broja zaposlenih osoba na području Grada Oroslavja i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010.- 2014. godina

6000 Oroslavje 5000 Veliko Trgovišće Zabok 4000 Donja Stubica Stubičke Toplice 3000 Jakovlje

Broj Broj zaposlenih 2000

1000

0 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Godina

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

5.3 Korisnici mirovina

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2014. godine na području Krapinsko- zagorske županije evidentirano je 33.165 korisnika mirovina. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika (zaposlenih osoba) iznosio je 1:1,02 što znači da na jednog umirovljenika dolazi više od jedan osiguranik (zaposlena osoba). Na području Grada Oroslavja vrijednost ovog pokazatelja iznosi 0,92 što je manje od vrijednosti ovoga pokazatelja na županijskoj (1:1,02) i nacionalnoj razini (1:1,14).

Krajem 2014. godine na području Grada Oroslavja evidentirano je 1.727 korisnika mirovina što predstavlja 5,20% korisnika mirovina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Korisnici mirovina imaju udio od 28,14% u ukupnom stanovništvu Grada Oroslavja što je više u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju (24,96%). Prosječna dužina radnog staža na području Grada Oroslavja iznosila je 31 godina, 0 mjeseci i 1 dan te je duljina staža dulja od onoga u Krapinsko-zagorskoj županiji (28 godina, 10 mjeseci i 24 dana). Najveći broj umirovljenika s područja Oroslavja nalazio se u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovina (902 osobe ili 52,23%). Po brojnosti ih slijede korisnici invalidskih (603 osobe ili 34,92%) i obiteljskih mirovina (222 osobe ili 12,85%). Gledajući iznose koji su se tijekom 2014. godine isplaćivali korisnicima mirovina na području Grada Oroslavja uočeno je da su najveće mirovine isplaćene osobama u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovini (2.460,31 kuna). Općenito, iznosi svih vrsta mirovina (starosna i prijevremena starosna, obiteljska i invalidska mirovina) su veći od onih županijskih. Prosječna mirovina (zbroj starosne i prijevremene starosne, obiteljske i invalidske mirovine) koja se isplaćivala na području Grada Oroslavja iznosila je 2.247,63 kuna i viša je od prosječne mirovine u Krapinsko-zagorskoj županiji (2.054,30 kuna). Veće mirovine na području Oroslavja mogu se povezati s dužim radnim stažem i boljom obrazovnom strukturom lokalnog stanovništva. Detaljan prikaz broja korisnika mirovina, prosječnog radnog staža i prosječnog iznosa mirovine na području Grada Oroslavja dan je u Tablici 2.

Tablica 2 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina na području Grada Oroslavja; 2010. - 2014. godina

Prosječni staž (godine, mjeseci i Prosječni iznos mirovine u Broj korisnika mirovina Godina dani) kunama

Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž 2010. 1.768 711 1.057 30 07 03 31 01 03 30 02 29 2.164,24 2.338,06 2.047,32 2011. 1.771 696 1.075 30 08 17 31 01 28 30 05 00 2.149,34 2.329,08 2.032,97 2012. 1.765 687 1.078 30 09 05 31 02 05 30 05 28 2.194,04 2.364,71 2.085,28 2013. 1.735 678 1.057 30 11 19 31 07 03 30 06 22 2.233,24 2.423,56 2.111,15 2014. 1.727 682 1.045 31 00 01 31 07 21 30 07 07 2.247,63 2.450,66 2.115,12 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

6.1 Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje

U Gradu Oroslavju postoje dječji vrtići „Cvrkutić“ i dječji vrtić „Šlapica“. Osnivač dječjeg vrtića „Cvrkutić“ je Grad Oroslavje. Vrtić je osnovan 20. ožujka 1972. godine. U vrtiću se ostvaruje redoviti 10-satni program, te program predškole, ranog učenja engleskog jezika i program igraonice. Prema podacima tijekom 2014. godine pohađalo ga je 68 djece predškolskog uzrasta. Budući da se radi o starijem objektu, Dječji vrtić „Cvrkutić“ ne zadovoljava postojeću potražnju za predškolskim odgojem pa je potrebno izvršiti proširenje vrtića za što već postoji građevinska dozvola te se traže izvori financiranja. Dječji vrtić „Šlapica“ je privatni vrtić i otvoren je 2006. godine. Prema podacima tijekom 2014. godine vrtić je pohađalo 31 dijete. Grad Oroslavje je za sufinanciranje predškolskog odgoja u 2014. godini izdvojio 881.370,83 kn. U promatranom vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine vidljivo je kako je najveći izdatak namijenjen predškolskom odgoju bio u 2009. godini. (929.284,88 kn). Ovo se može objasniti time da se upravo u tom razdoblju odvijala dogradnja Dječjeg vrtića „Cvrkutić“. Prikaz ukupnih izdataka namijenjenih predškolskom odgoju u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 3. Tablica 3 Izdaci namijenjeni predškolskom odgoju;2009. - 2014. godina

Stavka 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Redovna djelatnost DV Cvrkutić 746.856.88 770.617,43 858.482,54 878.703,05 877.886,40 881.370,83 Oroslavje Dogradnja DV 182.428,00 4.920,00 0 11.945,76 0 0 Cvrkutić Oroslavje Ukupno 929.284,88 775.537,43 858.482,54 890.648,81 877.886,40 881.370,83 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Na području Grada Oroslavja nalaze se Osnovna škola Oroslavje i Područna škola Krušljevo Selo. Osnovna škola Oroslavje se prvi puta spominje 15. siječnja 1862. godine iz Spomenice škole kao „prva filijalna učionica“. Prve školske godine školu je polazio 71 učenik, a svega 5 godina kasnije, školu polazi već 259 učenika. Budući da se broj učenika stalno povećavao, učenički prostor nije zadovoljavao potrebe škole. Stoga se u više navrata u Oroslavju pristupilo izgradnji i proširenju školskog prostora. Godine 1913. dovršena je izgradnja školske zgrade s 2 učionice, dana 13. srpnja 1931. godine objavljena je primopredaja nove školske zgrade sa 6 učionica i ostalim potrebnim prostorijama, a 25. veljače 1970. godine počelo je održavanje nastave u novoj školskoj zgradi u kojoj se nastava izvodi i danas. Osnovna škola Oroslavje sada ima 462 učenika u 24 razredna odjela. Rad se odvija u dvije smjene. Stalno zaposlenih je 62-oje djelatnika, od kojih je 31 učitelj premetne, 16 učitelja razredne nastave, 3 stručna suradnika, tri pomoćnice u nastavi uposlene preko projekta „Baltazar2“ i jedan asistent u nastavi kojeg u potpunosti financira Grad, te 11 ostalih radnika. Učenici su uključeni u 36 različitih skupina školskih, 24 skupine izvanškolskih aktivnosti, 22 skupine dodatne i 23 skupine dopunske nastave, te četiri programa izborne nastave. U sastavu Osnovne škole

Oroslavje je i Područna škola u Krušljevom Selu sa dva razredna odjela, od kojih je jedan kombinirani odjel. U Osnovnoj školi Oroslavje provodi se program produženog boravka učenika. Posebnost naše škole je i dugogodišnji kontinuirani rad s učenicima s posebnim potrebama, kako onima s teškoćam u razvoju, tako i s darovitima. Od 2002. godine imamo jedan poseban odjel za učenike, a jednako tako od 2002. godine provodimo program „Rad s darovitim učenicima u razrednoj nastavi“. Redovito se obilježvaju Dan tolerancije, Dan darovitih U posljednjih nekoliko godina realizirane su veće investicije: rekonstrukcija krovišta i zamjena pokrova, opločavanje školskog dvorišta i rekonstrukcija ventilacije u školskoj kuhinji, te djelomično opremanje prema novim standardima, kao i sanacija krova na hodniku prema dvorani u matičnoj školi. U Područnoj školi Krušljevo Selo izvršena je sanacija poda. Škola je u potpunosti okrečena. Renovirana je školska kuhinja. Izvršena je zamjena vanjske stolarije i rasvjete. Za potrebe nastave redovito se nabavlja nova knjižnična građa pa naša školska knjižnica trenutno raspolaže sa više od 5.000 naslova. Vrlo je bogata i arhivska građa, te referentna zbirka. Funkcionalnost unutrašnjeg školskog prostora matične škole, ali i Područne škole sve manje zadovoljavaju potrebe suvremene škole. Za potrebe prelaska u jednosmjenski rad, čime bi se povećala kvaliteta odgojno-obrazovnog procesa i rada škole u cjelini, smanjili troškovi prijevoza učenika i stvorili bolji uvjeti za rad produženog boravka, potrebno je izvršiti dogradnju škole i izgradnju nove školske dvorane sa pripadajućim sportskim igralištima. Na taj način omogućilo bi se korištenje prostora škole i sportske dvorane za potrebe udruga s područja Grada Oroslavja, kao i građanstva u većem obimu. Škola intenzivno provodi aktivnosti na očuvanju domaće zagorske kulturne baštine kroz rad eko etno skupina. S radom je u Osnovnoj školi Oroslavje ponovo počela i vrlo je aktivna školska zadruga „Flora“. U školi djeluje i Školsko sportsko društvo „Oro“, kao i prometna jedinica. U školi se provodi program prevencije, a škola je bila među prvih 12 škola koje su stekle status „Škola bez nasilja“ i čiji su djelatnici prošli edukaciju u okviru programa UNICEF-a „ Za sigurno i poticajno okruženje u školama.“ Redovito se uz financijsku podršku Grada nagrađuje učenike koji svih osam godina školovanja prolaze s odličnim uspjehom i najboljeg učenika škole, kao i učenike koji osvajaju visoka mjesta na županijskim i državnim natjecanjima, te njihove mentore. Uspjeh učenika ne očituje se samo kroz uspjeh u školi, na smotrama i natjecanjima, već i u tome kako uspješno nastavljaju srednje i visoko školsko obrazovanje. Grad ih potiče na dalje školovanje sustavom stipendiranja na način da se stipendije dodjeljuju ne samo po socijalnom kriteriju, već i po kriteriju uspješnosti. Pravo na besplatni prijevoz do Osnovne škole Oroslavje ostvaruje 65-ero učenika, a uz sufinanciranje KZŽ, Grada Oroslavja i roditelja prevozi se još 44-ero učenika. Grad Oroslavje je za potrebe osnovnoškolskog obrazovanja u 2014. godini iz svojeg proračuna izdvojio 157.507,05 kuna. Od 2010. godine konstantno rastu izdaci za osnovnoškolsko obrazovanje zbog većih izdvajanja za sufinanciranje projekata, asistenta u nastavi i programa produženog boravka (2015. godina). Detaljan pregled izdataka namijenjenih osnovnoškolskom obrazovanju u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 4.

Tablica 4 Izdaci namijenjeni osnovnoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina

Stavka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g 2014. g. Donacije 75.923,51 32.937,01 50.478,83 47.388,38 72.389,13 49.966,93 Prehrana 16.056,00 38.392,00 32.270,00 44.896,00 44.350,00 50.330,00 učenika Logoped 26.000,00 24.000,00 22.000,00 24.000,00 25.600,79 29.832,82 Troškovi asistentice u 0 0 0 0 0 27.377,30 nastavi Ukupno 117.979,51 95.329,01 104.748,83 116.284,38 142.339,92 157.507,05 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.2 Srednjoškolsko i visoko obrazovanje

Budući da u Gradu Oroslavju postoji srednja škola, učenici nakon završetka osnovne škole ne moraju svakodnevno putovati u druge sredine kako bi mogli nastaviti svoje obrazovanje iako dosta učenika nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje u Zaboku. U školskoj godini 2014/2015 školu je pohađalo 395 učenika. Srednja škola Oroslavje nudi 10 programa obrazovanja (opća gimnazija, računalni tehničar za strojarstvo, automehaničar, strojobravar, tokar, vodoinstalater, bravar, stolar, frizer i kozmetičar). Srednja škola u Oroslavju predstavlja jednu od najvažnijih sastavnica odgojno-obrazovnog i kulturnog života grada Oroslavja. Tijekom više od tri desetljeća u oroslavskoj srednjoj školi obrazovali su se učenici različitih zanimanja i profila, najvećim dijelom u području strojarstva, po čemu je i škola prepoznatljiva i danas. Od 2004. kao partner Berufschule Weiden (Njemačka) škola je uključena u međunarodni project Comenius, a aktivno djeluje i jedini ogranak u Hrvatskoj međunarodne humanitarne organizacije People To People International. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, u sustav srednjoškolskog obrazovanja bilo je uključeno 227 učenika. Najviše učenika, 114 učenika, školovalo se u tehničkim srednjim školama dok ih po brojnosti slijede učenici koji pohađaju gimnaziju (61 učenik) i učenici koji pohađaju industrijske i obrtničke srednje škole (43 učenika). U odnosu na 2001. godinu smanjio se broj učenika koji pohađaju industrijska i obrtnička zanimanja sa 84 na 43 učenika dok se kod ostalih zanimanja nije mnogo mijenjao odabir. Grafički prikaz učenika s područja Grada Oroslavja prema vrsti upisane srednje škole dan je na Grafikonu 15.

Grafikon 15 Broj učenika prema vrsti upisane srednje škole

114 120 109 2001.

100 84 2011. 80 59 61 60 43

Broj Broj učenika 40

20 9 0 0 Industrijske i Tehničke i srodne Umjetničke Gimnazija obrtničke škole škole

Vrsta srednje škole

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Radi poticanja srednjoškolskog obrazovanja Grad Oroslavje svake godine izdvaja značajna sredstva s ciljem stipendiranja srednjoškolaca. Srednjoškolske stipendije iznose 300 kuna mjesečno, a dodjeljuju se učenicima na temelju uspjeha u školovanju, socijalno-materijalnog statusa i prioritetnih zanimanja. U odnosu na 2009. godinu, tijekom 2014. godine povećao se iznos koji je iz proračuna Grada Oroslavja izdvojen za stipendiranje srednjoškolaca. Pored stipendiranja srednjoškolaca, Grad Oroslavje izdvaja znatna sredstva za financiranje prijevoza srednjoškolaca i studenata. Za razliku, od 2010. godine kada je za prijevoz učenika i studenata izdvojeno 314.162,39 kuna, vidljivo je smanjenje izdataka u 2014. godini kada je izdvojeno (117.743,04 kn) za financiranje prijevoza srednjoškolaca i studenata. Detaljan prikaz izdataka namijenjenih poticanju srednjoškolskog obrazovanja u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 5.

Tablica 5 Izdaci namijenjeni srednjoškolskom obrazovanju; 2009. - 2014. godina

Izdaci za srednjoškolsko 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. obrazovanje Donacije 64.950,00 21.225,23 27.000,00 45.000,00 40.000,00 35.000,00 Stipendije 76.800,00 88.600,00 94.000,00 100.000,00 93.200,00 100.800,00 srednjoškolaca Prijevoz učenika 272.322,38 314.162,39 100.099,53 115.326,60 104.347,44 117.743,04 i studenata Ukupno 414.072,38 423.987,62 221.099,53 260.326,60 237.547,44 253.543,04 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2011. godini na području Grada Oroslavja bila su 215 studenta. Ovo predstavlja povećanje od 15,35% u odnosu na 2001. godinu kada su na području Grada bila evidentirana 182 studenta. Povećanje broja osoba uključenih u sustav visokog obrazovanja može se pripisati nastojanjima da se na državnoj razini poveća broj visokoobrazovanih osoba. Pozitivni učinci ovoga trenda trebali bi se uočiti tek u

budućnosti, ponajprije kroz veći dohodak stanovništva koje bi zahvaljujući boljem obrazovanju trebalo lakše doći do bolje plaćenih poslova. Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, visoko obrazovanje odvija se u okviru stručnog i sveučilišnog studija. Od 215 studenta s područja Grada Oroslavja 85 ih je pohađalo stručni studij, dok je 130 studenata pohađalo sveučilišni studij. U sklopu kategorije stručni studij najviše studenata pohađalo je preddiplomski stručni studij (79 studenata), a u sklopu kategorije sveučilišni studij najviše studenata je pohađalo preddiplomski studij (57 studenta). Detaljan prikaz studenata s Grada Oroslavja tijekom 2011. godine dan je u Tablici 6.

Tablica 6 Studenti s područja Grada Oroslavja; 2011. godina

Stručni studij Sveučilišni studij Poslijediplomski, Stručni Specijalistički Ukupno Preddiplomski Diplomski specijalistički, Doktorski Ukupno magistarski 79 6 85 57 49 15 9 130 Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Grad Oroslavje studentima dodjeljuje stipendije u iznosu od 400 kuna mjesečno. Poput srednjoškolaca i studenti dobivaju stipendije na temelju uspjeha u školovanju, socijalno-materijalnog statusa i prioritetnih zanimanja od interesa za Grad Oroslavje. Za razliku od srednjoškolskih stipendija, od 2009. godine primjetna je fluktuacija izdataka namijenjenih studentskim stipendijama. Detaljan prikaz izdataka namijenjenih poticanju visokog obrazovanja dan je u Tablici 7.

Tablica 7 Izdaci namijenjeni visokom obrazovanju; 2009. - 2014.godina

Izdaci za visoko 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. obrazovanje Stipendija 92.800,00 92.400,00 107.600,00 97.200,00 104.000,00 89.200,00 studentima Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.3 Zdravstvo

U Gradu Oroslavju nalazi se ambulanta u sklopu koje postoje tri ordinacije obiteljske i dentalne medicine, specijalistička ginekološka ordinacija, specijalistička ordinacija medicine rada, psihijatrijska ambulanta, logoped, patronažna služba, specijalistička ortodontska ordinacija i medicinsko-biokemijski laboratorij. Budući da Oroslavje ima status grada samim time bi se trebalo ulagati više u zdravstvo. Grad Oroslavje graniči sa Općinom Stubičke Toplice u kojoj se nalazi Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, koja spada među najznačajnije zdravstvene ustanove u Krapinsko-zagorskoj županiji. U slučaju hitnije i složenije zdravstvene zaštite lokalno stanovništvo mora otići do Zaboka i Zagreba gdje se nalazi mnoštvo specijaliziranih zdravstvenih ustanova.

6.4 Kultura

Oroslavje je grad bogate kulturno – povijesne baštine. Povijest Oroslavja vezana je uz dva dvorca oko kojih se do početka 20. stoljeća odvijao cjelokupni gospodarski, društveni i kulturni život. Malobrojna su naselja u Hrvatskom zagorju imala dva dvorca. Posebno se ističe Park Vranyczany koji se nalazi na ulazu u nekadašnji dvorac Gornje Oroslavje, a danas je tu industrijska hala. Barun Ljudevit (Luj) Vranyczany-Dobrinović je kupio 1885. godine dvorac od Rikarda Sermagea. Još od 19. stoljeća datiraju bogata kulturna zbivanja kada je na svojem oroslavskom posjedu Lujo Vranyczany priređivao razne svečanosti i plesove, a najveća je bila za njegov imendan 25. kolovoza, ovamo su dolazile tada najvažnije osobe iz umjetničkog života. Udruga mladih Feniks je uz Turističku zajednicu Oroslavje i Grad Oroslavje organizator kulturne manifestacije Vrtna zabava kod Luja Vranyczanya koja se održava u mjesecu lipnju kada se Oroslavjem prikazuje život iz 17,18. i 19. stoljeća. Organizirane su šetnje baruna i barunica, grofova i grofica. Okupljaju se plemićke udruge i izvode se dvorski plesovi te mnogo drugih sadržaja. Udruga mladih Feniks je i suorganizator manifestacije Likovna kolonija koja se također održava u lipnju radi okupljanja ljudi koji vole umjetnost. Zatim su tu Uskršnji i Božićni koncert radi održavanja tradicije uskršnjih i božićnih pjesama i ugođaja. Fašničke špelancije se održavaju za vrijeme fašnika, a organizator je Turistička zajednica Grada Oroslavja. Dani Grada Oroslavja se održavaju u mjesecu kolovozu u organizaciji Grada Oroslavja kada se održavaju razni glazbeni koncerti. Razne manifestacije koje se još održavaju su Vinter party, Bike toour i Moto susreti u organizaciji Moto kluba „Zagorski orlovi“. Za promicanje kulture, Grad Oroslavje je u 2014. godini iz svog proračuna izdvojio 1.249.490,13 kuna što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodne godine. Prikaz izdataka namijenjenih kulturi u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 8.

Tablica 8 Izdaci namijenjeni kulturi; 2009.-2014. godina

Stavka 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Kultura 642.631,35 507.667,74 1.014,221,06 1.544.504,71 1.736.930,63 1.249.490,13 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.5 Sport

Na području Grada Oroslavja postoji mnogo udruga čiji je cilj promicanje različitih sportova. Nogometni klub „Oroslavje“ je osnovan 1927. godine i njegova djelatnost je razvitak nogometnog športa, organiziranje i provođenje redovitih, sustavnih treninga članova radi pripreme za natjecanja, poduka i trening djece i mladeži. Skijaški klub „Oroslavje“ koji vodi brigu o unapređenju skijaškog trčanja, poduzima mjere i akcije u svezi omasovljenja skijaškog trčanja. Motoklubovi M.B.K., Motoklub „Zagorski orlovi“ i Motociklistički klub „Oroslavje“ promoviraju moto sport i motociklizam te organiziraju motociklističke, sportske i ostale priredbe. Okupljaju ljubitelje motociklizma radi rekreacije i druženja, organiziraju sportska moto natjecanja i sudjelovanja na sportskim natjecanjima. Zatim su tu Aikido klub „Hohoemi“, Auto-moto klub „Oroslavje“, Auto-klub „RALLY BABA“, Auto-klub Zagorje – Oroslavje, Biatlonski klub „Oroslavje“, Društvo za sport, rekreaciju i zabavu Forma, Kasački klub „ „OroKas“, Kasački klub

„Amadeus“, Kasački klub „ Potkova“, Kasački klub „ Kasački klub „Filip“, Kasački klub „ S.A.K., KK „Oroslavje“, Powerlifting klub „Srele brutal team“, Skijaški savez Krapinsko-zagorske županije, Sportski ribolovni klub „Klen“ Oroslavje, Stolnoteniski klub „OROKONFEKCIJA“ Oroslavje, Streličarski klub „Oroslavje“, Streljačko društvo „Strijelac“ Krušljevo Selo, Teniski klub „Oroslavje“, Teniski savez Krapinsko-zagorske županije, TAEKWON-DO KLUB „Oroslavje“, Udruga za nordijsko hodanje “Oroslavje“, Šahovski klub „Oroslavje“ i Športski klub uzgajivača goluba listonoša „Zagorje 2003“. U Gradu Oroslavju se održava mnogo sportskih manifestacija, a neke od važnijih su: Kup Grada Oroslavja u brzopoteznom šahu u organizaciji Šahovskog kluba Oroslavja, Kup Grada Oroslavja „Lovljenje ribe udicom na plovak“ koji organizira Sportsko ribolovno društvo „KLEN“ Oroslavje, a koje se održavaju u srpnju i kolovozu. Skijaški klub Oroslavje organizira manifestacije Utrka „Hrvatski pokal“ i Skijaško trčanje u siječnju i veljači. Utrka „ Hrvatski pokal u ski rolanju“ je sportska manifestacija koju također organizira Skijaški klub Oroslavje koja promovira ski rolanje. Grad Oroslavje svake godine ulaže u sportske udruge i sportske manifestacije. Detaljan prikaz izdataka namijenjenih poticanju sporta u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 9.

Tablica 9 Izdaci namijenjeni sportu; 2009.- 2014. godina

Stavka 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Sport 463.854,00 363.200,00 429.240,48 474.703,26 554.975,67 520.934,42 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.6 Organizacije civilnog društva

U Lepoglavi su 24. travnja 2014. godine gradovi Lepoglava, Ludbreg i Oroslavje potpisali Deklaraciju o suradnji gradova i organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Gradovi će na ovaj način još više raditi na približavanju političkog sustava građanima kao i na unapređenju savjetovanja s organizacijama civilnoga društva u procesima donošenja, provedbe i praćenja odluka i javnih politika. Na području Grada Oroslavja djeluje mnogo udruga, a jedne od najisticanijih su Udruga mladih Feniks i KUD „Sloboda“ Oroslavje. Udruga mladih Feniks osnovana je 10. veljače 2007. u Oroslavju kao neovisna, nestranačka i neprofitna udruga građana s ciljem širenja kulture, promicanja ljudskih prava, mira, svijesti o zajedništvu, zaštiti okoliša, solidarnosti, interkulturalnosti civilnog društva, poticanja osobnog razvoja i samorazvoja, jačanje inicijative mladih kroz volonterski rad. Feniks je članica Mreže udruga Zagor, nekadašnja Mreža udruga Krapinsko – zagorske županije. Kud „Sloboda“ djeluje kroz tri folklorne sekcije: tamburaška, ženski pjevački zbor i limena glazba. KUD djeluje od 1978. godine i broji oko 110 članova. KUD“ Sloboda“ promovira kulturne običaje i tradiciju oroslavskog kraja. Na području Grada Oroslavja djeluju Dobrovoljno vatrogasno društvo Oroslavje i Dobrovoljno vatrogasno društvo Stubička Slatina. koja poduzimaju mjere za unapređenje dobrovoljnog vatrogastva i zaštite od požara i rade na uključivanju što većeg broja građana, posebno mladeži. Društvo „ Naša djeca“ Oroslavje potiče i organizira akcije i aktivnosti s djecom i za djecu u njihovom slobodnom vremenu, prati i promiče ostvarivanje prava djeteta, vodi psiho-socijalne, humanitarne i druge akcije koje pomažu djeci, te pruža podršku roditeljima u razvoju i odgoju djece od rođenja do 15. godine života. Udruga

„Hrvatska žena“ Oroslavje njeguje kulturu i običaje, brigu o mladeži i obitelji, njeguje moralna i etička načela katoličke vjere, prosvjetno – kulturne i socijalne djelatnosti. Udruga „PETROŽE“ nastoji širiti svijest mladih o našoj tradiciji i folkloru, očuvati stare tradicije, poticati dijalog između mlađih i starijih o problemima današnjice. Grad Oroslavje broji još mnogo udruga, a neke od aktivnijih su Eko društvo Oroslavje, Lovačko društvo Oroslavje, Lovačko društvo Mokrice, Lovačko društvo „KUNA“ Oroslavje i mnogo drugih.

6.7 Marginalizirane skupine i socijalna politika

S ciljem poboljšanja položaja socijalno ugroženih skupina, lokalne udruge i Grad Oroslavje provode brojne mjere. Kako bi se spriječio daljnji negativni prirodni prirast Grad Oroslavje izdvaja novčani iznos za mjere socijalne politike. Grad Oroslavje novčana sredstva izdvaja za stanovanje, opremu za novorođenčad, pomoć u novcu, za pomoć u kući starijim osobama. Još se izdvajaju novci iz proračuna kao socijalni paketi, topli obrok - u naravi i kao novčana pomoć žrtvama od elementarne nepogode. Od 2009. godine do 20013. godine izdaci iz proračuna za mjeru socijalne politike su konstantno rasli. 2013. godine su iznosili 699.687,24 kune, dok su se 2014. godine smanjili i iznosili 344.610,01 kunu. Detaljan prikaz izdataka za mjere socijalne politike u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 10.

Tablica 10 Izdaci za provođenje mjera socijalne politike; 2009. - 2014. godina

Mjera socijalne 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. politike Oprema za 91.900,00 95.999,99 88.100,00 70.298,00 99.516,00 81.125,00 novorođenčad Stanovanje 64.227,79 79.674,06 100.378,56 144.221,73 172.947,04 106.288,96 Pomoć u novcu 114.103,05 119.892,41 207.913,71 171.783,49 188.615,20 81.916,04 Pomoć u kući 24.750,00 33.000,00 33.000,00 33.000,00 33.000,00 11.000,00 starijim osobama Socijalni paketi, topli obrok – u _ _ _ _ _ 64.280,01 naravi Socijalna zaštita žrtvama od 3.394,00 5.717,71 9.228,34 45.295,75 205.609,00 _ elementarne nepogode Ukupno 298.374,84 334.284,17 438.620,61 464.598,97 699.687,24 344.610,01 Izvor: Proračun Grada Oroslavja; Obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

7 KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA

7.1 Prometna infrastruktura

Grad Oroslavlje uvelike ulaže u opremljenost svom potrebnom infrastrukturom. Prometna infrastruktura sastoji se od cestovnog i željezničkog prometa. Rubom Grada Oroslavja prolazi važna državna i međunarodna prometnica, koja prije sve ga omogućuje brzo povezivanje Oroslavlja sa Krapinom te sa srednjom Europom i Zagrebom. To je ponajprije autocesta A2 te državna cesta D1 i D307. Također je tokom niz godina primijećeno opterećenje središnjeg dijela Grada tokom jutarnjeg i popodnevnog vršnog opterećenja. Stoga su se i tokom godina dogodile neke značajnije promjene i rekonstrukcije te dogradnje ili izgradnje postojeće prometne mreže. Pregled cestovne mreže na području Grada Oroslavja dan je u tablici 11.

Tablica 11 Cestovna mreža na području Grada Oroslavja

AUTOCESTA Dužina na području Naziv Dužina na području Dionica Krapinsko-zagorske ceste Grada Oroslavlja (km) županije (km) G. P. Macelj (gr. R. Slovenija) Trakošćan – A2 5,060 38,43 Krapina – Zagreb (čvor Jankomir, A3) DRŽAVNE CESTE Dužina na području Naziv Dužina na području Dionica Krapinsko-zagorske ceste Grada Oroslavlja (km) županije (km) G. P. Macelj (gr. R. Slovenija) – Krapina – D1 Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – 4,759 41,19 Split (D8) Gubaševo (D1) – Oroslavje – Donja Stubica – D307 6,224 23,82 Marija Bistrica (D29) ŽUPANIJSKE CESTE Dužina na području Naziv Dužina na području Dionica Krapinsko-zagorske ceste Grada Oroslavlja (km) županije (km) Ž2216 Oroslavje – (Ž2197) – Ž2217 2,588 2,59 Žeinci (Ž2195) – Stubička Slatina – Krušljevo Ž2217 5,872 7,62 Selo – Stubičke Toplice (Ž2219) Ž2218 Ž2217 - Igrišće 0,443 0,44 Ž2197 Hum Zabočki (D24) – Oroslavje (D307) 3,393 3,47 LOKALNE CESTE Dužina na području Naziv Dužina na području Dionica Krapinsko-zagorske ceste Grada Oroslavlja (km) županije (km) L22069 Oroslavje (D307) – Ž2216 1,070 1,07 Željeznički kolodvor Oroslavje (Ž2197) – L22070 3,801 3,80 Stubičke Toplice (Ž2217) L22100 Stubička Slatina (Ž2217) - vojarna 0,900 0,90 Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije

Gradom Oroslavje prolazi 20 kilometara makadamskog puta koji je potrebno obnoviti te je tako planiran cijeli niz novih, obnovljenih i rekonstruiranih cestovnih pravaca sukladno Planu prostornog uređenja Grada Oroslavlja. Postojeće ceste povezuju sva naselja unutar Grada Oroslavja, ali i Grada sa susjednim jedinicama lokalne samouprave (Sl.2).

Slika 2 Karta prometnica na području Grada Oroslavja

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko – zagorske županije

Tijekom godina Grad Oroslavje ulagao je velike iznose u razvoj i održavanje prometne infrastrukture na području Općine. Pregled navedenih izdataka u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je u Tablici 12.

Tablica 12 Izdaci za razvoj i održavanje prometne infrastrukture; 2009. - 2014. godina

Stavka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. 2014. g. Prometna 3.574.810,49 491.327,17 478.907,15 1.056.106,64 1.061.016,57 1.666.385,38 infrastruktura Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

U Gradu postoji jednokolosječna željeznička pruga II. reda. L202 na relaciji Hum Lug - Gornja Stubica. Radi se o pruzi lokalnog značaja na kojoj se u ponajvećoj mjeri odvija prijevoz putnika.

7.2 Telekomunikacije

Telekomunikacijska infrastruktura kao i pokrivenost telekomunikacijskom mrežom je zadovoljavajuća. Telekomunikacijska mreža sastoji se od poštanskog ureda, 2000 telefonskih priključaka, pokrivenost mobilnim mrežama te internetskim priključkom. Potrebno je i dalje ulagati u modernizaciju komunikacijske infrastrukture u nepokretnoj i pokretnoj mreži kako bi se zadovoljili svi nadolazeći zahtjevi svih korisnika.

7.3 Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja

Za opskrbu električnom energijom na području Grada Oroslavja zadužena je Hrvatska elektroprivreda, DP Elektra Zabok. Sva kućanstva raspolažu sa električnom energijom te je elektroenergetska infrastruktura u stalnoj rekonstrukciji kako bi zadovoljavala potrebe korisnika. Grad broji 2100 kućanstva sa priključkom. Središnjim dijelom Grada prolazi 110 i 35 kV dalekovoda. U svim naseljima postoji vodovodna mreža te se iz vodovodne mreže opskrbljuje 2000 kućanstva. Glavni problem vodoopskrbne mreže je zastarjelost zbog čega je potrebno pristupiti njezinoj obnovi, no kako je vodovodna mreža u nadležnosti Zagorskog vodovoda koji je distributer za područje Grada Oroslavje, Grad ne može samostalno pristupiti rekonstrukciji vodovodnog sustava te je potrebna njihova međusobna koordinacija kako bi se vodoopskrbna mreža modernizirala. Ukupna količina vode dovodi se kroz dva magistralna cjevovoda te se postojeća vodosprema nalazi na području Andraševca. Ukoliko gledamo sustav odvodnje otpadnih vidljivo je da je na ovom području potrebna najveća rekonstrukcija. Broj kućanstava s priključkom na kanalizaciju iznosi 1200 te 700 kućanstava koja nisu priključena na kanalizaciju. U budućnosti se može očekivati onečišćenje ukoliko se ne riješi sustav odvodnje otpadnih voda. Grad raspolaže sa 2 uređaja pročišćavanja otpadnih voda. Kod odvodnje oborinskih voda nema većih problema jer postoji veliki broj manjih prirodnih vodotoka do kojih se sustavnom otvorenih ili poluotvorenih kanala može odvesti sva preostala oborinska voda. Poplave su ograničenog karaktera i relativno kratkog trajanja. Potrebno je jedino redovito pročišćavanje potoka, odnosno njihovih korita.

7.4 Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj propisuje Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Tim se Zakonom utvrđuju mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Zbrinjavanje otpada podrazumijeva zbrinjavanje komunalnog i posebnog otpada. Poseban

otpada smatra se opasan otpad te nisko i srednje radioaktivan otpad. Grad Oroslavje ima veliki problem sa osiguranjem odvoza otpada. Gospodarenje otpadom na području Krapinsko – zagorske županije odvija se na 6 odlagališta. Najveće među njima je „Gorjak“ gdje također odlaže i Grad. Skupljači komunalnog otpada za Grad Oroslavje je Eko-Flor Plus d.o.o., Gornji Stupnik. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša tijekom 2013. godine na području Grada Oroslavja prikupljeno je 1.554,31 tona otpada (254 kg/stanovniku) što predstavlja povećanje u odnosu na 2012. godinu kada je prikupljeno 983,85 tona otpada (162,73 kg/stanovniku). Na području Grada nalazi se registrirana tvrtka sa dozvolom za sakupljanje otpada, EKO - FLOR PLUS d.o.o.. Tvrtka obavlja djelatnosti gospodarenja neopasnim otpadom odnosno skupljanje, te obradu i privremeno skladištenje neopasnog otpada u poslovnom prostoru u Oroslavju, Mokrice. Prema vrsti otpada za 2012. godinu, na području Grada Oroslavja bilo je 48 tona otpada papira. Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira obveze gradova i općina koji su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno uspostavom mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini. Osim same podjele kanti građanima, potrebno je osigurati i vozila koja će prikupljeni razvrstani otpad odvojeno prevesti do mjesta za reciklažu.

8 LOKALNO GOSPODARSTVO

8.1 Poduzetništvo i obrti

Podaci Hrvatske obrtničke komore za međuopćinsko udruženje obrtnika Donja Stubica, po koje spadaju Grad Oroslavje zajedno sa općinama Marija Bistrica, Gornja Stubica i Stubičke Toplice prikazuju da je u 2014. godinu evidentirano 522 obrtnika. Najviše obrtnika se bavilo uslužnim obrtom što iznosi 184 obrtnika, slijedi zatim proizvodni obrt sa 107 obrtnika, trgovina sa 87 obrtnika, ugostiteljstvo sa 69 obrtnika, frizeri sa 30 obrtnika, zatim prijevoz sa 25 obrtnika i tradicionalni obrt gdje je bilo 20 obrtnika. U graditeljstvu i proizvodnji tekstila vidljivo je prema podacima Hrvatske obrtničke komore da nema prijavljenih obrtnika. S obzirom na prethodnu 2013. godinu vidljivo je smanjenje za 20 obrtnika od ukupnog broja obrtnika. U posljednjih 5 godina broj obrtnika bilježi stalni pad te podaci odgovaraju stanju u Krapinsko – zagorskoj županiji. Na grafikonu 16. prikazano je kretanje broja obrtnika po djelatnostima za međuopćinsko udruženje obrtnika na području Donja Stubica, kroz razdoblje od 2010. do 2014. godine.

Grafikon 16 Kretanje broja obrtnika za područje za koje je nadležno Međuopćinsko udruženje obrtnika Donja Stubica; 2009. - 2014. godina

250 2010.

200 2011. 2012. 150 2013.

100 2014. Broj obrtnika Broj 50

Izvor: Hrvatska obrtnička komora, obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

U usporedbi sa ostalim udruženjima obrtnika iz Krapinsko – zagorske županije (Bedekovčina, Klanjec, Krapina, Krapinske Toplice, Pregrada, Sveti Križ Začretje, Zabok, Zlatar) za 2014. godinu vidljivo je da je udruženje obrtnika Donja Stubica u kojem se nalazi i Grad Oroslavje udruženje sa najvećim brojem obrtnika. Broj obrtnika daleko je veći od ostalih udruženja ( udruženja obrtnika Krapina 411 obrtnika, Zlatar 372, Zabok 304 obrtnika). Udruženje obrtnika Donja Stubica zajedno sa Gradom Oroslavje jedino je udruženje u Županiji koje nema obrtnike u području

graditeljstva. Prikaz broja obrtnika po djelatnostima u svim udruženjima obrtnika u Krapinsko-zagorskoj županiji dan je na Grafikonu 17.

Grafikon 17 Broj obrtnika po Udruženjima obrtnika u Krapinsko - zagorskoj županiji; 2014. godina

200 Bedekovčina 180 Donja Stubica 160 140 Klanjec 120 Krapina 100 Krapinske Toplice

Broj obrtnika Broj 80 Pregrada 60 40 Sveti Križ Začretje 20 Zabok 0 Zlatar

Izvor: Hrvatska obrtnička komora: obrada; Zagorska razvojna agencija d.o.o.

U 2014. godini evidentirana su 94 poduzetnika na području Grada Oroslavja što je za dva više neko prethodne 2013. godine prema podacima Financijske agencije. Tijekom 2014. godine u poduzetništvu je bilo zaposleno 955 osoba i ostvarivao se prihod u iznosu od 631.488,00 kuna. sve to dovodi do povećanja i poboljšanja neto dobiti sa - 13.930,00 kuna na – 8.525,00 kuna u 2014. godini. Rangirajući jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj s obzirom na pokazatelje (broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupni prihodi, dobit razdoblja, gubitak razdoblja, neto dobit), evidentirano je kako je Grad Oroslavje u 2014. godini prema broju poduzetnika zauzela 127. mjesto, prema broju zaposlenih kod poduzetnika 96. mjesto, prema ukupnim prihodima poduzetnika 83. mjesto, prema dobiti razdoblja 82. mjesto, prema gubitku razdoblja 79. mjesto i prema neto dobiti poduzetnika 119. mjesto u Republici Hrvatskoj. U Krapinsko – zagorskoj županiji Grad Oroslavje prema broju poduzetnika je na 3. mjestu, prema broju zaposlenih kod poduzetnika je na broju 5. mjestu, prema ukupnom prihodu poduzetnika na 6. mjestu, dok prema neto dobiti također na 6. mjestu. Detaljni prikaz poslovnih rezultata poduzetnika na području Grad Oroslavje prikazan je u tablici. 13

Tablica 13 Poslovni rezultati poduzetnika s područja Grada Oroslavja; 2012. - 2014. godina

Pokazatelji 2012. Grad Oroslavje KZŽ Rang u KZŽ Rang u RH

Broj poduzetnika 88 1.595 21 319 Broj zaposlenih 1.117 16.446 18 255 Ukupni prihodi 372.509 9.704.509 21 308 Dobit razdoblja 23.504 456.579 23 334 Gubitak razdoblja 23.011 473.972 29 454 Neto dobit - 493 -17.392 13 174 Pokazatelji 2013. Grad Oroslavje KZŽ Rang u KZŽ Rang u RH

Broj poduzetnika 92 1.670 22 348 Broj zaposlenih 873 16.571 17 266 Ukupni prihodi 410.106 9.968.549 19 306 Dobit razdoblja 18.739 466.378 25 372 Gubitak razdoblja 4.809 207.304 10 167 Neto dobit - 13.930 259.074 27 473 Pokazatelji 2014. Grad Oroslavje KZŽ Rang u KZŽ Rang u RH Broj poduzetnika 94 1.765 19 312 Broj zaposlenih 955 17.638 17 240 Ukupni prihodi 631.488 9.889.047 20 309 Dobit razdoblja 31.402 556.886 26 419 Gubitak razdoblja 22.877 347.232 12 178 Neto dobit 8.525 209.654 28 487 Izvor: Financijska agencija, obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

8.2 Poslovna zona

Projekti izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode se s ciljem ujednačenog regionalnog razvoja cjelokupnog područja Republike Hrvatske. Poduzetničke zone, kao dio ukupne poduzetničke infrastrukture, definirane su kao infrastrukturno opremljena područja utvrđena prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta gospodarske aktivnosti. Program razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007. i Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012. U srpnju 2013. je donesen Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (Narodne novine 93/13, 114/13 i 41/14). Grad Oroslavje predvidjelo je u Prostornom planu uređenja „Radnu zonu Mokrice“ ukupne površine 105,56 hektara. Za sada se u privatnom vlasništvu nalazi se 104,81 hektar, dok je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave 0,75 hektara. Ukupna ulaganja u Radnu zonu Mokrice u razdoblju od 2004. do 2013. godine od grada Oroslavja iznosi 274.283,00 kuna, od strane Županije 164.400,00 kuna te od strane Republike Hrvatske 220.000,00 kuna. Krajem 2013. godine u Radnoj zoni Mokrice

bilo je 5 aktivnih poduzetnika sa 160 zaposlenika i ukupnom ulaganju od 658.683,00 kuna što iznosi 4.117,00 kuna ulaganja po zaposleniku. Dodatne su pretpostavke, svakako i olakšice kao što su (djelomična ili potpuna oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa, komunalne naknade i poreza na tvrtku), radi poticanja poduzetništva i stimuliranja popunjavanja poduzetničkih zona. Grad Oroslavje nije do kraja 2013. pokrenuo postupak za dodjelu zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

8.3 Turizam

U Gradu Oroslavju nalaze se dva smještajna kapaciteta, pansion „Zagi“ koji raspolaže sa 60 soba i 155 ležaja te OPG Zimić - Lipovačka klet. Tokom 2014. godine zabilježeno je 7918 (4936 domaćih turista, 2982 stranih turista) noćenja što je neznatni pad s obzirom na 2013. godinu kada je zabilježeno 7951 noćenja (4820 domaćih turista, 3131 stranih turista), dok je 2012. godine bilo 8377 noćenja (5640 domaćih turista, 2737 stranih turista). U navedenom razdoblju vidljivo je smanje broj noćenja turista što je najvjerojatnije utjecaj blizina susjedne Općine Stubičke Toplice i renovacija poznate Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. Osim ponude smještaja, Grad raspolaže i sa brojnim kulturnim naslijeđem i povijesnim ličnostima koje pružaju mogućnost za turističko razvijanje muzeja, galerija, događaja, izložba, manifestacija i atrakcija. Neke od najpoznatijih odredišta su: Dvorac Oroslavje Donje koji još i danas postoji te obiluje svodovima u unutrašnjosti gdje su sačuvani rijetki ostaci kasnobaroknog slikarstva u Hrvatskoj iz kraja 18. st, koji sadrže motive likova iz grče i rimske mitologije, Park obitelji Prpić (Park oko dvorca u Donjem Oroslavju) koji je spomenik parkovne arhitekture i zaštićeno područje u Krapinsko – zagorskoj županiji, Park Vraniczany te su i u tom perivoju sačuvani su kipovi Flore i Satira, jedini sačuvani barokni kipovi s mitlološkim bićima u Hrvatskoj, Župna crkva Uznesenja Blažene djevice Marije, Kapela Svetog Roka, Oroslavje, Kapela Svetog Petra, Krušljevo selo – Oroslavje, Rodna kuća Marka Čižmeka, Hipodrom Oroslavje posjeduje tri glavne štale, ima jednu od najkvalitetnijih staza u Hrvatskoj na kojoj treniraju vozači kasačkog kluba „Filip“,Paintball klub DUM-DUM koji je osnovan 2012. godine koji je jedini službeni paintball u Krapinsko – zagorsko županiji te Vinotočje i izletište Lipovačka klet. Jedna od najpoznatijih turističkih ponuda u Gradu Oroslavlju je pizzeria Oro-Goro koja osim jela nudi razno druge sadržaje kao što su korištenje nogometnog igrališta na asfaltu i travi, košarkaško igralište, odbojka na pijesku kao i parka za djecu te svakodnevno privlači na desetke gostiju. Mogućnosti za daljnji razvoj turizma su Vinogradarski predjeli u Andraševcu koji su najslikovitiji u ovom predjelu Hrvatskog zagorja te su izniman potencijal za uređenje vinskim cesta sa svim pratećim sadržajima. Potencijal za razvoj turizma su i termalne vode koje se ipak još ne koriste, a nalaze se u jugoistočnom dijelu mjesta Oroslavje, na predjelu zvanom Banat. U Planu prostornog uređenja Grada Oroslavja predviđena je sportsko – rekreacijska namjena s mogućnošću ugostiteljsko – turističkog sadržaja na predjelu Banat.

8.4 Poljoprivreda

Sukladno podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 6. mjeseca 2015. godine ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području Grada Oroslavlja iznosila je 571 hektar. Najveći se dio hektara odnosi na oranice u iznosu od 339,91 hektara, slijede zatim livade 184,28 hektara te voćnjaci u iznosu od 24,69 hektara. Grafikon 18 prikazuje poljoprivredna zemljišta prema namjeni na području Grada Oroslavja.

Grafikon 18 Namjena poljoprivrednog zemljišta na području Grada Oroslavja; lipanj 2015. godina

0,02% (0,08 ha)

50,22% (255,87 ha) 40,24% (205,01 ha)

0,16% 3,67% 3,10% 1,29% 1,30% (0,81 ha) (18,69 (15,77 ha) (6,58 ha) (6,64 ha) ha)

Oranice Staklenici na oranicama Livade Pašnjaci Vinogradi Voćnjaci Miješani i višegodišnji nasadi Ostale vrste korištenog zemljišta

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Isti izvori podataka nam govore da postoji 215 tipova gospodarstva na području Oroslavlja od koji su 207 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Najviše gospodarstva (75) ima zemljište veličine 1,01-2,0 ha. Postoji 6 gospodarstva sa veličinom zemljišta od 5,01-10,00 ha te jedno gospodarstvo koje ima veličinu zemljišta od 10, 01-20,00 ha što je na području Krapinsko – zagorske županije rijetkost zbog iznimne rascjepkanosti i samog položaja zemljišta. Ukoliko se baziramo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vidljivo je da 46% zauzimaju oranice, 33% livade, 6% šume, dok svega 4% zauzimaju vinogradi, pašnjaci i voćnjaci. Situacija je slična i na području Krapinsko – zagorske županije, jedina razlika je vidljiva u tome da šume (12%) i pašnjaci (9%) zauzimaju veći udio zemljišta nego kod Grada Oroslavlja. Ukoliko analizirano stanje voćarstva na području Grada Oroslavlja, na temelju podataka Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do lipnja 2015. godine možemo zaključiti kako se najveći broj gospodarstva bavi proizvodnjom jabuka (74), krušaka (59), oraha (55) te šljiva (47). Najmanje

gospodarstva bavi se sa proizvodnjom marelica (8) i smokava (3). Sa ciljem poticanja poljoprivredne Grad Oroslavje dodjeljuje subvencije za poljoprivrednike za osjemenjivanje krava i krmača prikazanu u tablici 14.

Tablica 14 Izdaci za poticanje poljoprivrede; 2009. - 2014. godina

Stavka 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. 2014. g. Subvencije za osjemenjivanje krava i 133.877,70 17.595,40 15.900,00 14.250,00 15.300,00 10.237,40 krmača Izvor: Proračun Grad Oroslavje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

9 STANJE OKOLIŠA

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se: rezerve pitke vode, prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), zaštićena područja prirode, spomenici graditeljske baštine, nezagađeno tlo, termalni izvori te očuvani prirodni i kultivirani krajobraz. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno korištenje resursa i težnju za daljnjim razvojem bez destrukcije okoliša. Prostorno planiranje se temelji na principu održivog razvitka i kao jedan od primarnih ciljeva postavlja očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i ukupne ekološke ravnoteže. Mjerama zaštite potrebno je obuhvatiti sve prirodne resurse prostora: tlo, vodu, zrak i posebno vrijedne dijelove okoliša. Zakonom o vodama (NN 107/95) određuje se razina zaštite izvorišta. Slivno područje izvorišta vode koje se koristi za javnu vodoopskrbu mora biti zaštićeno od onečišćenja i svih utjecaja koji mogu smanjiti ispravnost i izdašnost izvorišta. Najveća opasnost za izvorišta vode predstavlja djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda, ponajviše u središtu Oroslavja. Postoji mogućnost ispuštanja otpadnih, sanitarnih otpadnih voda te i tehnoloških otpadnih voda u vodotoke. Sustav javne odvodnje samo je djelomično izveden i to u centralnom djelu naselja. Potrebno je izgraditi ostatak kanalizacijske mreže te je potrebno redovito obavljati pročišćavanje potoka, odnosno njihovih korita kako bi se spriječila i opasnost od plavljenja. Također je potrebno izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje, spriječiti odlaganje krupnog otpada u vodotoke, zamijeniti postojeću tehnologiju s boljim i čišćim tehnologijama u tehnološkom procesu. Na području Grada Oroslavja nije riješen sustav odlaganja otpada. Zbrinjavanje komunalnog otpada postalo je zadnjih godina veliki problem. Komunalni otpada se odvozi na deponije koje koriste susjedne Općine Stubičke Toplice, Gornja Stubica te Grad Donja Stubica. Grad Oroslavje je područje očuvanog krajolika. Najviše se ističe Park oko dvorca u Donjem Oroslavlju (Park obitelji Prpić) gdje perivoj ima obilježje pejzažnoga parkovnog prostora. U perivoj se ulazi kroz barokni portal koji je, gledajući s juga, završetak vizure glavnoga puta u Oroslavlju. Pored brojnih četinjača i listača, domaćih i unesenih, u perivoju se nalazi i veći broj posebno uzgojenih vrtnih formi drveća većinom žalosnih, npr. žalosni grab, žalosna bukva, žalosni jasen i dr. Osim zanimljive flore, perivoj posjeduje zanimljivu faunu. Od 1980. do 1983. godine u njemu je zabilježeno 37 vrsta ptica koje su svoja gnijezda savile u granama parkovnoga drveća u Oroslavlju Donjem.

10 DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ

Pokazatelj indeksa razvijenosti računa se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva te stope obrazovanosti. Pri tome, prilikom izračuna indeksa razvijenosti svaki od navedenih pokazatelja ima određeni ponder (udio u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti). Stopa nezaposlenosti ima udio od 30% a dohodak po stanovniku ima udio od 25%. Preostali pokazatelji (proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti) imaju udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti od 15%. Valja napomenuti kako se vrijednost indeksa razvijenosti računa svake tri godine. Indeks razvijenosti Grada Oroslavja temeljem posljednjeg izračuna iznosio 92,83% te je svrstana u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti kreću u rasponu od 75% do 100%. Kod prijašnje mjerenja indeksa razvijenosti Grad Oroslavje također je spadao u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti kreću u rasponu od 75% do 100% te je iznosio 93,43%. Vidljiv je neznatni pad s obzirom na prošlo mjerenje. Grad Oroslavje ima više indeks razvijenost od Krapinsko – zagorske županije (73,24%). Višu stopu indeksa razvijenosti imaju Općina Hum na Sutli (92,84%), Općina Zlatar – Bistrica (95,73%), Grad Krapina (96,52%), Općina Krapinske Toplice (98,08%), Općina Stubičke Toplice (102,27%) te Grad Zabok (107,01%). Pokazatelj stope nezaposlenosti računa se kao omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih i nezaposlenih osoba na području pojedine jedinice lokalne/regionalne samouprave. Broj nezaposlenih osoba dobiva se na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih osoba dok se broj zaposlenih dobiva na temelju podataka Porezne uprave o broju zaposlenih na razini jedinice lokalne/regionalne samouprave tijekom jedne kalendarske godine. Prosječna stopa nezaposlenosti za Grad Oroslavlje u vremenskom razdoblju od 2010. – 2012. godine iznosi 13,90% što je više u odnosu na prethodno vrijednost koja je iznosila 8,50%. U usporedbi sa Krapinsko – zagorskom županijom (12,90%) vidljivo je da Grad Oroslavje ima veću stopu nezaposlenosti. Pokazatelj dohotka po stanovniku predstavlja omjer ukupnog iznosa dohotka kojeg su tijekom jednog poreznog razdoblja (kalendarske godine) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Dohodak od samostalne djelatnosti podrazumijeva dohodak umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Za izračun pokazatelja dohodak po stanovniku koriste se podaci Porezne uprave o isplaćenim dohocima i podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u jedinici lokalne/regionalne samouprave. Grad Oroslavje za razdoblje od 2010. – 2012. godine ostvaruje prosječni dohodak u iznosu od 28.273 kuna što je povećanje u odnosu na posljednje mjerenje (25.829 kuna) te i povećanje u odnosu na iznos dohotka Krapinsko – zagorske županije (25.432 kuna). Pokazatelj proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku predstavlja omjer ostvarenih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave umanjenih za propisane slučajeve te broja stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Propisani slučajevi uključuju prihode prikupljene od: domaćih i stranih donacija; posebnih ugovora; ostvarenih na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnavanja za financiranje decentraliziranih funkcija; od prireza porezu na dohodak. Za izračun pokazatelja

proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku koriste se podaci Ministarstva financija o prihodima proračuna jedinice lokalne/regionalne samouprave te podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Proračunski prihodi Grada Oroslavja iznose za razdoblje 2010.- 2012. godine 1.592 kune te su u usporedbi sa Krapinsko – zagorskom županijom (1.772 kuna) manji. Pokazatelj općeg kretanja stanovništva predstavlja omjer usporedivog broja stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave tijekom zadnja dva popisa stanovništva. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave dobiveni iz zadnja dva popisa stanovništva. Vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva za područje Grada Oroslavja u razdoblju 2010. – 2012. godine iznosi 99,2 što je više u odnosu na Krapinsko – zagorsku županiju (95). Ukoliko usporedimo prošlu vrijednost u iznosu od 95 i sadašnju vrijednost vidljivo je da je došlo do pogoršanja situacije te se u budućnosti može zbog starenja stanovništva očekivati daljnje negativno kretanje ovoga pokazatelja. Posljednji pokazatelj, stope obrazovanosti, računa se kao udio stanovništva sa završenom srednjom školom i višim obrazovanjem u stanovništvu jedinice lokalne/regionalne samouprave čija je dob između 16 i 65 godina. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi stanovništva Republike Hrvatske te broja stanovnika u dobi od 16 do 65 godina na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Udio obrazovnog stanovništva u stanovništvu između 16 – 65 za područje Grada Oroslavja iznosi 75,69% što je povećanje s obzirom na prošlo mjerenje u iznosu od 64,90%. U usporedbi sa Krapinsko – zagorskom županijom (69,67%) Grad Oroslavje ima veći udio obrazovnog stanovništva između 16 i 65 godina. Grad Oroslavje je tijekom prijašnjih godina pripremio je nekolicinu projekata koji se mogu financirati iz europskih fondova. Detaljan prikaz pripremljenih razvojnih projekata na području Grada Oroslavja dan je u tablici 15.

Tablica 15 Projektni prijedlozi s područja Grada Oroslavja

Naziv projekta Predlagatelj Proračun Sektor projekta Status projekta Godina 2011. godina Muzej starih traktora i poljoprivrednih alata Željko Vuković 0 Poljoprivreda U tijeku 2011. Dječji vrtić "Cvrkutić", Pripremljen u potpunosti za 2011. Rekonstrukcija - dogradnja i nadogradnja 4.346.360,48 Obrazovanje Oroslavje provedbu, ali nije počeo Pripremljen u potpunosti za 2011. Uređenje prostorije udruge mladih Feniks Grad Oroslavje 70.000,00 Društvena infrastruktura provedbu, ali nije počeo Brza cesta Popovec-Marija Bistrica-Zlatar 2011. U tijeku, jedna dionica Bistrica-Zabok-Mokrice sa spojem na KZŽ 260.000.000,00 gotova Breznički Hum VUV - Voće umjesto vina Stefanija Vukovich 55.000,00 Poljoprivreda U tijeku je priprema 2011. 2012. godina Dom za starije i nemoćne osobe Arboretum ORO - PARK d.o.o. 75.000.000,00 Poduzetništvo Prijedlog 2012. (hospicij) Neopolis tehnološki park i rezidencijalno Američka kuća d.o.o. 3.015.640.000,00 Prometna infrastruktura Prijedlog 2012. naselje "Oroslavje Andraševec" Pripremljen u potpunosti za Energetski učinkovita i zdrava rasvjeta OŠ Oroslavje 70.000,00 Energetska učinkovitost provedbu,ali nije počeo 2012.

Pripremljen u potpunosti za Zamjena dotrajale metalne stolarije OŠ Oroslavje 60.000,00 Obrazovanje provedbu,ali nije počeo 2012.

Dogradnja Osnovne škole Oroslavje OŠ Oroslavje 15.950.000,00 Obrazovanje Prijedlog 2012. Pripremljen u potpunosti za 2012. Naše novo sportsko igralište OŠ Oroslavje 311.128,50 Obrazovanje provedbu, ali nije počeo 2013. godina Javna rasvjeta na području Grada U tijeku Grad Oroslavje 1.700.000,00 Komunalna infrastruktura 2013. Oroslavja Pripremljen u potpunost za Uređenje Doma kulture Oroslavje Grad Oroslavje 700.000,00 Kultura 2013. provedbu, ali nije počeo Pripremljen u potpunost za Nadogradnja Dječjeg vrtića "Cvrkutić" Grad Oroslavje 4.600.000,00 Obrazovanje 2013. provedbu, ali nije počeo Radna zona Mokrice Grad Oroslavje 30.000.000,00 Poduzetništvo U tijeku 2013.

Uređenje i nadogradnja Vatrogasnog doma Grad Oroslavje 2.000.000,00 Društvena infrastruktura Prijedlog 2013. Stubička Slatina 2014. godina Javna ustanova za upravljanje zaštićenim Uređenje spomenika parkovne arhitekture prirodnim vrijednostima na 500.000,00 Zaštita okoliša Prijedlog 2014. na području Krapinsko-zagorske županije području Krapinsko - zagorske županije Sanacija krovišta Područne škole Krušljevo U tijeku je priprema OŠ Oroslavje 0,00 Energetska učinkovitost 2014. Selo Izvor: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

10.1 Međuregionalna i međunarodna suradnja

Međuregionalna i međunarodna suradnja bitna je za razvoj svakog područja. Suradnjom se teži jačanju i učinkovitosti kohezijske politike poticanjem razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbano-ruralne veze, kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje. Grad Oroslavje nije član ni jedne međunarodne organizacije. Nužno je razviti vještine i modele koji su ključni za snažnu i adekvatnu apsorpciju sredstava koja su na raspolaganju te će biti na raspolaganju fondova i programa Europske unije. Potrebno je podići razinu osposobljenosti svih djelatnika za pripremu i provedbu projekata te uskladiti sustav planiranja i provedbe međunarodne suradnje. Grad Oroslavje nije imao u provedbi niti jedan projekt sufinanciran iz navedenih izvora.

11 ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE

Proračunski prihodi tijekom 2014. godine iznosili su 12.841.198,47 kuna što predstavlja povećanje u odnosu na 2013. godinu kada su iznosili 12.351.819,06 kuna. Uz 2014. godinu, najveću vrijednost proračunski prihodi imali su tijekom 2009. godine kada su iznosili 12.729,747,72 kune. Rashodi su se smanjili u 2014. godini na 12.219.408,79 kuna u odnosu na 2013. godinu kada je utrošeno 12.243.379,54 kuna. Najveću vrijednost rashodi su imali 2009. godine kada su iznosili 13.171.537,68 kuna. Suficit u proračunu Grada Oroslavja ostvaren je u promatranom razdoblju od 2010.do 2014. godine. Najveći suficit je bio 2010. godine kada je iznosio 1.786.217,11 kuna i 2011. godine kada je suficit iznosio 1.215.594,98 kuna. Deficit u proračunu je bio 2009. godine kada je iznosio 441.789,96 kuna. Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Grada Oroslavja od 2009. do 2014. godine dano je na Grafikonu 19.

Grafikon 19 Kretanje prihoda, rashoda, suficita i deficita u proračunu Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina

14.000.000,00

12.000.000,00 Ukupno prihodi i primici 10.000.000,00 Ukupno rashodi i 8.000.000,00 izdaci Suficit / deficit 6.000.000,00 proračuna

4.000.000,00 Iznos u kunama u Iznos

2.000.000,00

0,00 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. -2.000.000,00

Godina Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o

Gledajući strukturu proračunskih prihoda od 2009. do 2014. godine vidi se odnos poreznih i neporeznih prihoda. Udio poreznih prihoda je u ukupnim prihodima bio najveći tijekom 2014. godine (9.238.276,08 ili 71,94% od ukupnih prihoda) kada je vrijednost ukupnih proračunskih prihoda bila najveća (12.841.198,47 kn) i 2013. godine kada su porezni prihodi iznosili (8.475.133,11kn ili 66,58% ). Analizirajući porezne prihode, vidljivo je kako u zadnjih 5 promatranih godina prevladavaju prihodi od poreza. Prikaz strukture proračunskih prihoda Grada Oroslavja u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je na Grafikonu 20.

Grafikon 20 Struktura proračunskih prihoda Grada Oroslavja; 2009. - 2014. godina

10.000.000,00 Porezni prihodi 9.000.000,00 8.000.000,00 Neporezni prihodi 7.000.000,00 6.000.000,00 5.000.000,00 4.000.000,00

Iznoskunamau 3.000.000,00 2.000.000,00 1.000.000,00 0,00 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Godina

Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Gledajući strukturu rashoda u proračunu Grada Oroslavja vidljivo je da su se najveći izdaci tijekom 2014. godine odnosili na financiranje Gradskog vijeća i jedinstvenog upravnog odjela na usluge unapređenja stanovanja i zajednice te na komunalnu infrastrukturu. U promatranom vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine najveći izdaci također su se odnosili na financiranje Gradskog vijeća i jedinstvenog upravnog odjela, komunalnu infrastrukturu te na usluge unapređenja stanovanja i zajednice. Tijekom svih promatranih godina, najmanji izdaci odnosili su se na stavku socijalan program i vatrogastvo i civilnu zaštitu. Detaljan prikaz strukture proračunskih rashoda Grada Oroslavja u vremenskom razdoblju od 2009. do 2014. godine dan je na Grafikonu 21.

Grafikon 21 Struktura proračunskih rashoda Grada Oroslavja, 2009. - 2014. godina

4.500.000,00

4.000.000,00 Gradsko vijeće i jedinstveni upravni odjel 3.500.000,00 Vatrogastvo i civilna zaštita

3.000.000,00 Gospodarstvo i zaštita okoliša

2.500.000,00 Komunalna infrastruktura

2.000.000,00 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 1.500.000,00 Sport i kultura

1.000.000,00 Predškolski odgoj i obrazovanje 500.000,00 Socijalna skrb 0,00 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Izvor: Proračun Grada Oroslavja; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

11.1 Institucionalni okvir

Tijela Grada Oroslavlja su gradsko vijeće (predstavničko tijelo koje broji 15 članova) te gradska uprava sa gradonačelnikom (izvršno tijelo, ima jednog zamjenika). Ustrojena su radna tijela Gradskog vijeća: komisija za provedbu natječaja za proslavu Dana Grada, komisije za priznanja i nagrade Grada Oroslavja, komisije za raspisivanje natječaja za redovno održavanje cesta na području grada Oroslavja, socijalno vijeće Grada Oroslavja, odbora za Statut i Poslovnik, komisije za Proračun te komisije za financijsku kontrolu. Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, Zakonom. Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada. Rad Gradskog vijeća, Gradonačelnika i Jedinstvenog upravnog odjela Grada je javan. Statutom grada Oroslavlja se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug Grada Oroslavja, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela grada Oroslavja, način obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza grada Oroslavja. Grad Oroslavje u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili Zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, promet na svom području, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

→ Povoljan geoprometni položaj (blizina Zagreba, autocesta A2, Zagorska magistrala, → Nedovoljno iskorišteni turistički potencijali željeznica) → Zapuštenost i usitnjenost obradivih poljoprivrednih površina → Visoka kvaliteta zraka → Postojanje legalnog deponija koji nije saniran → Očuvanost vodotoka s pratećom vegetacijom i livadama → Mali udio korištenja energije iz obnovljivih izvora energije → Područje očuvanog krajolika → Usitnjenost poljoprivrednih čestica ograničava profitabilnu i učinkovitu → Bogata kulturno-povijesna baština poljoprivrednu proizvodnju → Tlo pogodno za razvoj vinogradarstva i voćarstva → Nedostatak poljoprivredne mehanizacije, sustava za navodnjavanje, pravilno skladištenje (hladnjača) → Park obitelji Prpić koji je spomenik parkovne arhitekture (obitavanje 37 vrsta ptica) i Park Vraniczany → Nedostatak plastenika ili staklenika sa zagrijavanjem za cjelogodišnju proizvodnju

→ Nemogućnost manjih OPG-a za korištenje europskih fondova zbog većinom njihove premale ekonomske veličine (OPG-a)

STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI I DRUŠTVENE DJELATNOSTI STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI I DRUŠTVENE DJELATNOSTI

→ Povoljna obrazovna struktura stanovništva i kontinuitet ulaganja u obrazovnu → Negativna demografska kretanja od 1991. godine strukturu → Starenje stanovništva i visok udio starijeg stanovništva u odnosu na ukupno → Kvalitetnim stipendiranjem učenika dobiva se kvalitetna i obrazovana radna snaga stanovništvo, što utječe na smanjenje radnog kontingenta → Poticanje visokog obrazovanja kroz dodjelu stipendija → Negativan prirodni prirast stanovništva

→ Adekvatan broj ustanova za osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje → Nastavak trenda starenja stanovništva → Veći broj kulturno-umjetničkih i sportsko-rekreacijskih manifestacija koje se održavaju → Nepovoljan omjer umirovljenika i broja zaposlenih osoba (niže od županijskog na području Grada prosjeka) → Ulaganje u očuvanje kulturno-povijesnog nasljeđa → Nedovoljno korištenje kulturne baštine za razvoj turizma → Udruge civilnog društva koje aktivno djeluju na području Grada → Visoka stopa nezaposlenih u dobi od 50 – 59 godina (30,21%) → U Gradu se nalazi hipodrom koji ima jednu od najkvalitetnijih staza za konjske utrke → Kontinuirano smanjenje broja zaposlenih u svim skupinama obzirom na osnovu osiguranja (osim radnika kod pravnih osoba) → Razvijen sustav socijalne skrbi na području Grada → Manjak adekvatnog prostora za kvalitetno odvijanje osnovnoškolskog i → Smanjenje broja nezaposlenih osoba od 2012. godine srednjoškolskog odgoja i obrazovanja → Ponuda i dostupnost novih stambeno-poslovnih jedinica → Nedovoljan kapacitet sportske dvorane za zadovoljavanje potreba svih udruga i klubova s područja Grada

INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA

→ Dobra cestovna i željeznička prometna povezanost (Zagreb, Zabok) → Loše stanje makadamskih puteva te potreba za njihovom obnovom → Razvijena prometna infrastruktura (uz prometnice se u svim naseljima nalaze → U pojedinim dijelovima potrebna je rekonstrukcija vodovodne mreže nogostupi, ulična rasvjeta i adekvatna prometna signalizacija)? → Zastarjelost odvodnje oborinskih i otpadnih voda i potreba za njihovom → Izrađen plan gospodarenja otpadom? rekonstrukcijom → Zadovoljavajuća pokrivenost mobilnom mrežom na području Grada → Velik broj kućanstva nije priključen na kanalizaciju te je potrebna izgradnja iste na mjestima gdje je nema → Uvođenje mjera energetske učinkovitosti u kućanstva → Manjak financijskih sredstava Grada za asfaltiranje nerazvrstanih cesta → Sva naselja na području Grada pokrivena su plinskom mrežom i javnom rasvjetom → Načini zbrinjavanja otpadnih voda u pojedinim dijelovima Grada su prijetnja za → Zadovoljavajuća elektroenergetska infrastruktura i opskrba električnom energijom okoliš (septičke jame i lokalni vodotoci) kao i nepostojanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda → Prvenstveno u dane vikenda i praznikom slaba prometna povezanost javnim prijevozom – nedostatak željezničkih i autobusnih linija → Zastarjelost željezničke infrastrukture što uzrokuje manju sigurnost za putnike kao i smanjenu zainteresiranost za korištenje ovog oblika prijevoza

GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

→ Znatan potencijal za razvoj turizma (vrijedna kulturna baština i prirodne vrijednosti) → Nejednolika razvijenost Grada (koncentracija gospodarskih i društvenih sadržaja u gradskom središtu) → Porast broja poduzetnika, zaposlenih u poduzetništvu i neto dobiti → Nedovoljno privlačenje tehnološko-inovacijski orijentiranih poduzeća → Poticanje realizacije ulaganja kroz subvencioniranje kamata za poduzetničke kredite iz proračuna Grada → Dvije aktivne poduzetničke zone s mogućnošću prihvata novih poduzetnika → Razvijena ugostiteljsko-turistička djelatnost → Preduvjeti za ekološku proizvodnju hrane → Povećanje broja turističkih noćenja na području Grada Oroslavja UPRAVLJANJE RAZVOJEM UPRAVLJANJE RAZVOJEM

→ Povećana svijest o dostupnosti i sve veći broj projektnih prijedloga mogućih za → Manjak educiranosti i iskustva u pripremi i provedbi razvojnih projekata koji se financiranje iz sredstava koja su dostupna kroz europske fondove mogu financirati iz europskih fondova → Kontinuirani suficit u proračunu Grada Oroslavja → Interes organizacija civilnog društva za pripremu i provođenje razvojnih projekata

PRILIKE PRIJETNJE GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ GEOPROMETNI POLOŽAJ, PRIRODNI RESURSI I OKOLIŠ

→ Energetska učinkovitost u području zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije → Neprovođenje mjera zaštite i održavanja zaštićenog krajobraza što može dovesti korištenjem europskih sredstava iz područja zaštite okoliša i energetske do njegove zapuštenosti i propadanja učinkovitosti → Nedovoljna valorizacija prirodnih izvora (vode, zraka, tla i šume) → Zakonska regulativa koja potiče zaštitu okoliša i očuvanje prirodnih vrijednosti → Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa biljnih i životinjskih vrsta)

→ Alternativni izvori financiranja za poticanje razvoja voćarstva i vinogradarstva → Promet u samom centru Grada i industrijski razvoj što može uzrokovati dodatno (Program ruralnog razvoja) sniženje kvalitete zraka te povećanu razinu buke → Mogućnost korištenja očuvanih prirodnih vrijednosti kao temelja turističke ponude → Očuvan okoliš i visoka kvaliteta zraka povoljna za razvoj turizma → Jačanje ekološke komponente održivog razvoja šumama → Kontinuirane investicije u uređenje prostora i okoliša → Valorizacija sporta i kulture kroz turizam STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI I DRUŠTVENE DJELATNOSTI STANOVNIŠTVO, LJUDSKI RESURSI I DRUŠTVENE DJELATNOSTI

→ Blizina kvalitetnih obrazovnih središta (Zagreb, Zabok) koji omogućuju konkurentno → Nastavak smanjenja broja radno sposobnog stanovništva radi starenja populacije visoko obrazovanje za lokalno stanovništvo → Ograničeno djelovanje udruga radi smanjenih financijskih i materijalnih resursa → Osiguravanje više razine socijalne usluge kroz programe EU i nacionalne programe → Nepovoljan omjer zaposlenika i osiguranika mirovinskog sustava što negativno → Programi Unije koji omogućuju veću mobilnost učenika / studenata kako bi se steklo utječe na održivost mirovinskog sustava znanje i radno iskustvo → Neusklađenost pronatalitetne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini → Sve veći interes za obnovom i očuvanjem starinskih običaja i kulturne baštine → Neusklađenost potreba poslodavaca i tržišta rada s obrazovnim sustavom → Mogućnost financiranja rada civilnih udruga kroz europske fondove → Nastavak smanjenja broja stanovnika uslijed negativnog prirodnog prirasta → Veće uključivanje kulturno-umjetničkih manifestacija u turističku ponudu

INFRASTRUKTURA INFRASTRUKTURA

→ Financijska sredstva dostupna iz europskih fondova za razvoj komunalne i prometne → Neriješeni imovinsko-pravni odnosi infrastrukture

→ Rekonstrukcija pojedinih dijelova sustava vodoopskrbe i odvodnje u dijelovima Grada gdje je to potrebno uz pomoć financijskih sredstava iz europskih fondova → Postojanje infrastruktura potrebna za razvoj cikloturizma

→ Mogućnost opremanja, modernizacije i rekonstrukcije osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova kao i izgradnja nove sportske dvorane putem dostupnih europskih fondova GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

→ Mogućnost razvijanja turističkog razvijanja zahvaljujući brojnim kulturno-povijesnim → Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada znamenitostima → Smanjenje broja obrtnika uslijed nepovoljnih gospodarskih kretanja → Otvaranje radnih mjesta kroz razvoj turističke djelatnosti → Neadekvatan razvoj turističke infrastrukture i nedovoljno praćenje trendova → Otvaranje fondova EU za male i srednje poduzetnike → Nerazumijevanje države i nedovoljna zainteresiranost za razvoj kontinentalnog →Turistički potencijal na koji se vežu obiteljska gospodarstva koja se bave turizma poljoprivredom → Nemogućnost postizanja konkurentnih cijena OPG-a što može dovesti do → Promoviranje mjera energetske učinkovitosti u gospodarstvu na nacionalnoj razini njihovog propadanja → Potencijal za uređenje i turističko iskorištavanje vinskih cesta → Položaj i dobra prometna povezanost sa susjednim gradovima i općinama je dobar preduvjet gospodarskog razvoja → Povezivanje gospodarskih subjekata u klastere → Usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje (proizvodnja zdrave ekološke hrane) poticajima iz EU → Poticanje integriranog oblika turističke ponude u ukupnu strukturu prostora Grada → Mogućnost jačanja poduzetničke i tehnološke infrastrukture te razvoja lokalne zajednice kroz nacionalne i europske fondove → Postojanje dvije poduzetničke zone koje mogu dodatno doprinijeti razvoju poduzetništva na području Grada → Iskorištavanje termalnih izvora u rubnom dijelu Grada Oroslavja

UPRAVLJANJE RAZVOJEM UPRAVLJANJE RAZVOJEM

→ Revitalizacija područja Grada kroz pripremu i provedbu kvalitetnih razvojnih projekata → Manjak financijskih sredstva na nacionalnoj, županijskoj razini za provođenje koji se mogu financirati iz europskih fondova razvojnih projekata → Stvaranje jedinstvenog i prepoznatljivog identiteta cijele jedinice lokalne samouprave → Neprovođenje sustavne decentralizacije kojom bi se osigurala financijska sredstva → Mogućnost povećanja sposobnosti za pripremu kvalitetnih razvojnih projekata na za provođenje razvojnih projekata u manjim sredinama lokalnoj razini pomoću edukacija Velika konkurencija za razvojne potpore sufinancirane s nacionalne i europske → Međusobna suradnja i koordinacija udruga s ciljem poboljšanja rada i zajedničkih → projekata razine

CILJEVI I PRIORITETI RAZVOJA

Postavljanje strateških ciljeva podrazumijeva njihovo definiranje i kontrolu usklađenosti. Za definiranje ciljeva i prioriteta važne su slijedeće stvari:  Strateški ciljevi proizlaze iz vizije razvoja i definiranih strateških fokusa, oni predstavljaju prvu transformaciju i konkretizaciju vizije i fokusa;  Predstavljaju glavne pravce dostizanja vizije i izražavaju krajnje rezultate koje namjeravamo postići do kraja planiranog perioda (programsko razdoblje 2015. – 2020. godina).

Kontrola usklađenosti obuhvaća horizontalnu dimenziju (međusobna, intersektorska usklađenost ciljeva) i vertikalnu dimenziju (usklađenost sa ciljevima i orijentacijama nadređenih strategija i planova).

Planiranjem lokalnog ekonomskog razvoja unapređuje se ekonomski kapacitet te konkurentnost Grada Oroslavja čime se osigurava ekonomska budućnost i kvaliteta za sve mještane. Uspješnost planiranja ekonomskog razvoja i ostvarenje plana podrazumijeva aktivno učešće i suradnju partnera iz javnog, privatnog i nevladinog sektora i vodi stvaranju boljih uvjeta za ekonomski rast i zapošljavanje.

Vizija, misija i strateški ciljevi Grada Oroslavja sadrže opis planiranog i održivog sustava sveobuhvatnog budućeg postignuća u razvoju. Strateški ciljevi sadrže konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije.

Ciljevi razvoja određeni su na način da su:

 Mjerljivi - kako bi se mogla procijeniti njihova ostvarivost;  Ostvarivi – definiran je minimum prihvatljive razine izvodivosti;  Jasno formulirani – maksimalno su izbjegavane općenite formulacije;  S određenim rokom ostvarenja;  Međusobno sukladni – ne preklapaju se;  Sveobuhvatni;  Društveni i okolišno prihvatljivi;  Takvi da pridonose razvoju županije koji je određen vizijom;  Sukladni ciljevima Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, statističke regije te Krapinsko – zagorske županije.

Prioriteti proizlaze iz vizije i razrađuju strateške ciljeve. Predstavljaju intervencije i aktivnostima u nekom sektoru/području te okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata. Opis i sadržaj projekata uključuje:

 Naziv;

 Povezanost sa strateškim ciljem;  Svrhu, cilj i obrazloženje;  Nositelje, korisnike i ciljne skupine;  Mehanizme provedbe;  Okvirna financijska sredstva i njihove izvore;  Razdoblje provedbe;  Pokazatelje za praćenje rezultata i razvojnih učinaka.

U nastavku je prikazan raspis pojedinih ciljeva i prioriteta poštujući gore navedena načela. Svaki od tri postavljena cilja nosi jednaku težinu i važnost. Ciljevi su međusobno uvjetovani i odnose se na područja gospodarskog rasta, ekološke održivosti i društvene stabilnosti.

VIZIJA Mali grad za ugodan

život

Grad Oroslavje prostor je znamenitih kulturno-prirodnih vrijednosti i očuvanog

okoliša.

Ovaj moderan i dinamičan prostor

partnerskim pristupom osigurava jednake mogućnosti svim svojim stanovnicima.

Angažmanom cjelokupne zajednice uz uravnotežen razvoj i kvalitetno planiranje

prostorom, osigurat će se kvalitetan MISIJA standard življenja temeljen na

konkurentnom poduzetništvu, turizmu i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Grad pruža priliku inovacijama, znanju i mladim ljudima.

U nastavku je prikazan raspis pojedinih ciljeva i prioriteta poštujući gore navedena načela. Svaki od četiri postavljena cilja nosi jednaku težinu i važnost. Ciljevi su međusobno uvjetovani i odnose se na područja gospodarskog rasta, ekološke održivosti i društvene stabilnosti.

STRATEŠKI CILJ 1. GOSPODARSKI RAZVOJ TEMELJEN NA VISOKO RAZVOJENOM I KONKURENTNOM PODUZETNIŠTVU

Prioritet 1.1 Suvremeni razvoj turizma baziran na prirodnim i kulturnim vrijednostima

Prioritet 1.2. Profitabilno i razvijeno poduzetništvo i obrtništvo

Prioritet 1.3. Ekološka i ekonomski održiva poljoprivredna proizvodnja i uravnotežen ruralni razvoj

STRATEŠKI CILJ 2. PROSTOR UGODNOG ŽIVLJENJA ZA CJELOKUPNO STANOVNIŠTVO

Prioritet 2.1. Očuvanje vrijednosti prirodnih dobara i zaštita okoliša

Prioritet 2.2. Promocija i očuvanje kulturne baštine

Prioritet 2.3. Obrazovne kompetencije stanovništva u skladu s tržištem rada

Prioritet 2.4. Socijalno kohezija, društvena solidarnost i odgovornost

Prioritet 2.5. Jačanje efikasnosti i učinkovitosti javne uprave

STRATEŠKI CILJ 3. MODERAN RAZVOJ I UNAPREĐENJE KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTRUKTURE

Prioritet 3.1. Moderna i adekvatno uređena komunalna infrastruktura

Prioritet 3.2. Suvremen i siguran prometni sustav

STRATEŠKI GOSPODARSKI RAZVOJ TEMELJEN NA VISOKO RAZVIJENOM I CILJ 1 KONKURENTNOM PODUZETNIŠTVU

PRIORITET 1.1. Suvremeni razvoj turizma baziran na prirodnim i kulturnim vrijednostima Objedinjivanjem prirodnih ljepota, način života te prirodne i kulturne baštine područja, kreirali bi se turistički sadržaji karakteristični za ovo područje te bi se poticao višednevni izletnički turizam. Potrebno je kontinuirano razvijati postojeću ponudu novim selektivnim SVRHA MJERE programima. Osim toga, pristupilo bi se boljoj organizaciji i međusobnom povezivanju turističkih djelatnika kako bi se osigurao koordinirani razvoj turističke destinacije. Aktivnosti bi također bile usmjerene na povećanje smještajnih kapaciteta i razvoj turističke infrastrukture što bi u konačnici potaknulo turiste da se duže zadrže. Definiranje programa za razvoj gastroturizma, cikloturizma, kulturnog i kongresnog turizma te agroturizma i ruralnog turizma. Edukacija turističkih djelatnika sa ciljem jačanja kapaciteta za daljnji razvoj turizma. AKTIVNOSTI / Ulaganja u modernizaciju i primjenu novih tehnologija vezanih za turističku infrastrukturu. PROJEKTI Potpora Turističkoj zajednici Grada Oroslavja i ostalim institucijama i udrugama koje pridonose razvoju turizma. Korištenje prirodne baštine za razvoj izletničkog i sportsko rekreacijskog turizma. Program višednevnih manifestacija i programa koje bi duže zadržale turiste.

CILJNE Stanovništvo Republike Hrvatske, stanovništvo Krapinsko-zagorske županije, stanovništvo SKUPINE Grad Oroslavje, svi posjetitelji destinacije

NOSITELJI Ministarstvo turizma, Krapinsko - zagorska županija, Turistička zajednica Krapinsko – MJERE zagorske županije, Grad Oroslavje, Turistička zajednica Grada Oroslavja Broj turističkih dolazaka, broj turističkih noćenja, broj poslovnih subjekata u djelatnosti INDIKATORI turizma, prihodi od turizma, izdaci za razvoj turizma, broj i kapacitet objekata za smještaj turista, broj osmišljenih turističkih programa i novih usluga

PRIORITET 1.2. Profitabilno i razvijeno poduzetništvo i obrtništvo Razvoj poslovnog okruženja podrazumijeva zdravu poduzetničku klimu baziranu na educiranoj radnoj snazi. Educiranjem postojećih i potencijalnih poduzetnika te stavljanjem u funkciju postojeće poslovne infrastrukture omogućiti će se zapošljavanje lokalnog SVRHA MJERE stanovništva. Ovom mjerom želi se olakšati poslovanje postojećih poduzetnika te privući nova ulaganja i poslovne subjekte u gospodarstvo i popunjavanje slobodnog prostora dviju poslovnih zona na području Grada Oroslavja.

Pružanje savjetodavnih usluga postojećim i novim poduzetnicima putem centara za podršku Organizacija edukacija za poduzetnike (nove poslovne prilike, trendovi, umrežavanje) Uređenje i modernizacija postojećih proizvodnih pogona radi privlačenja investitora Provođenje marketinških aktivnosti radi privlačenja investitora (brošure, sajmovi, internet) Uspostava fizičke potpore za poduzetnike u obliku info točaka, centra za razvoj AKTIVNOSTI / poduzetništva i poslovnog inkubatora PROJEKTI Financijska potpora poduzetnicima (sufinanciranje kamata za poduzetničke kredite, osmišljavanje modela / programa potpore za poduzetnike) Smanjenje visina komunalnog doprinosa i komunalne naknade za nova poduzetnička ulaganja Organizacija savjetovanja i edukacija za privlačenje sredstava iz EU fondova i potpora ministarstava Postojeći poduzetnici i obrtnici, potencijalni poduzetnici i obrtnici, potencijalni domaći i CILJNE SKUPINE strani investitori

NOSITELJI Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Krapinsko – zagorska MJERE županija, Grad Oroslavje, Zagorska razvojna agencija d.o.o. Broj poduzetnika, broj obrtnika, broj sudionika na edukacijama za poduzetnike, broj INDIKATORI novorealiziranih investicija, produktivnost poduzetnika koji posluju na području Grada Oroslavja mjerena omjerom ukupnog prihoda i ukupnog broja zaposlenih, broj zaposlenih

Ekološka i ekonomski održiva poljoprivredna proizvodnja i uravnotežen PRIORITET 1.3. ruralni razvoj Ruralni razvoj Grada Oroslavja prije svega bi se temeljio na ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Provođenjem okrupnjivanja zemljišta, uzgojem tradicionalnih sorta i korištenjem suvremene proizvodne tehnologije koja ne zagađuje okoliš proizvele bi se dostatne količine autohtonih poljoprivrednih proizvoda ovoga kraja. Ruralni razvoj postići SVRHA MJERE će se ulaganjem u objekte i infrastrukturu namijenjenu ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Kako bi se ojačala konkurentnost poljoprivrednika na tržištu, poticalo bi se njihovo udruživanje čime bi se stvorila skupina konkurentnih poljoprivrednika. Također bi se pristupilo daljnjem brendiranju poljoprivrednih proizvoda vezanih uz kraj. Modernizacija i ulaganje u suvremene tehnologije namijenjene ekološkoj poljoprivrednoj

AKTIVNOSTI / proizvodnji. PROJEKTI Poticanje korištenja zapuštenog poljoprivrednog zemljišta. Potpomaganje novih i postojećih proizvođača ekoloških poljoprivrednih proizvoda.

Osmišljavanje i provođenje mjera za okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta. Organiziranje edukacija o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji među poljoprivrednicima. Povezivanje poljoprivrednika zbog povećanja konkurentnosti na tržištu i stvaranja poljoprivrednih proizvoda veće dodatne vrijednosti.

CILJNE Postojeći poljoprivrednici, trgovačka društva i zadruge registrirane za obavljanje SKUPINE poljoprivredne djelatnosti, vlasnici neobrađenog poljoprivrednog zemljišta

NOSITELJI Ministarstvo poljoprivrede, Krapinsko-zagorska županija, Grad Oroslavje MJERE Broj održanih edukacija o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, broj projekata OPG-a financiranih kroz Program ruralnog razvoja na razini Republike Hrvatske, broj pripremljenih INDIKATORI projekata vezanih uz ruralni razvoj, broj poljoprivrednih gospodarstava, površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta

STRATEŠKI PROSTOR UGODNOG I KVALITETNOG ŽIVLJENJA CILJ 2

PRIORITET 2.1. Očuvanje vrijednosti prirodnih dobara i zaštita okoliša Ova mjera podrazumijeva identifikaciju i zaštitu prirodnih vrijednosti od posebnog značaja za Grad Oroslavje. Sprječavanje negativnih utjecaja gospodarskog rasta na okoliš ostvariti će se cjelovitim sagledavanjem s ekonomskog, socijalnog i ekološkog aspekta. Zaštita i SVRHA MJERE održivo upravljanje okolišem usko su vezani s prostornim planiranjem pa je zbog toga potrebno ulagati u programe planiranja na razini Grada Oroslavja. Cilj mjere je održavanje prirodnog nasljeđa i bogatstva (i termalnih voda) s ciljem njegove racionalne eksploatacije. Edukacija lokalnog stanovništva o nužnosti zaštite okoliša Potpora udrugama koje brinu o zaštiti okoliša Zaštita prirodnih dobara i ugroženih vrsta Smanjenje emisije štetnih tvari u okoliš

AKTIVNOSTI / Ažuriranje i revizija dokumenata prostornog planiranja PROJEKTI Provođenje mjera usmjerenih na povećanje energetske učinkovitosti među kućanstvima i javnim ustanovama Poticanje ulaganja u lokalnu infrastrukturu koja će utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša i očuvanje ruralnog krajobraza Održavanje zaštićenog okoliša ( NATURA 2000)

CILJNE Stanovništvo Grada Oroslavja i gospodarski subjekti SKUPINE Krapinsko – zagorska županija, Regionalna energetska agencija, Javna ustanova za NOSITELJI upravljanje zaštićenim vrijednostima prirode Krapinsko – zagorske županije i Grad MJERE Oroslavje, Javna ustanova Park prirode Medvednica Površina zaštićenih dijelova prirode, broj udruga koje promiču zaštitu okoliša, broj održanih radionica vezanih za očuvanje prirodne baštine, broj projekata vezanih uz zaštitu okoliša, INDIKATORI indeks kvalitete zraka, broj izmjena prostornog plana, broj kućanstava / gospodarskih subjekata koji koriste obnovljive izvore energije

PRIORITET 2.2. Promocija i zaštita kulturne baštine Obnovom materijalne kulturne baštine te prenošenjem starinskih običaja i tradicije na SVRHA MJERE buduće generacije želi se očuvati bogata kulturna baština kojom se promovira Grad Oroslavje. Svrha mjere je zaštita i obnavljanje objekata pokretne i nepokretne kulturne

baštine koji imaju važan kulturni, turistički i gospodarski značaj. Predviđenim aktivnostima podržat će se rad tradicijskih obrta i njegovanje kulturne baštine kroz rad udruga. Briga o materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini Potpora udrugama koje brinu i šire svijest o kulturnoj baštini Održavanje manifestacija radi promicanja kulturnog naslijeđa kraja Grada Oroslavja Obnova kapelica, crkava i značajnih lokaliteta Obnova tradicijskih ruralnih sredina AKTIVNOSTI / Poticanje osnivanja kulturno-umjetničkog društva PROJEKTI Restauracija pokretne baštine Uređenje i opremanje kulturnog centra Njegovanje tradicijskog izričaja kroz potporu rada kulturno-umjetničkih udruga Sudjelovanje na međunarodnim smotrama i razmjena iskustva i tradicijskih običaja Organiziranje radionica / manifestacija sa stanovnicima pobratimljenih gradova / općina

CILJNE Kulturni djelatnici i stanovništvo Grada Oroslavja, posjetitelji SKUPINE Grad Oroslavje, Muzeji Hrvatskog zagorja i udruge, Krapinsko-zagorska županija,

NOSITELJI Ministarstvo kulture, Turistička zajednica Grada Oroslavja, Osnovna škola Oroslavje, Dječji MJERE vrtić Cvrkutić i Dječji vrtić Šlapica, Srednja škola, Gradska knjižnica, Otvoreno učilište, Udruge Obnovljena materijalna baština, broj manifestacija za očuvanje tradicijskih običaja, broj INDIKATORI obnovljenih tradicijskih kuća, sudjelovanje na međunarodnim smotrama

PRIORITET 2.3. Obrazovne kompetencije stanovništva u skladu s tržištem rada Cilj ove mjere je osiguranje adekvatnog obrazovanja lokalnog stanovništva i samim time povećanje njegove konkurentnosti na tržištu rada. S obzirom na stalne promjene na tržištu rada, mlade je potrebno usmjeriti prema zanimanjima za kojima postoji potražnja i koja će im omogućiti ugodan život. Konkurentnost postojeće radne snage na tržištu rada potrebno SVRHA MJERE je povećati poticanjem kontinuiranog obrazovanja i usvajanjem novih vještina. Suradnjom javnog, civilnog i poslovnog sektora potrebno je poboljšati postojeće pedagoške standarde i osigurati usklađenost obrazovnog sustava s EU standardima te razviti nove formalne i neformalne oblike obrazovanja.

Ulaganje u adaptaciju i adekvatno opremanje obrazovnih ustanova. AKTIVNOSTI / Sufinanciranje dodatnih nastavnih programa u sklopu predškolskog i osnovnoškolskog PROJEKTI obrazovanja. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dječjih igrališta.

Uključivanje djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovni program Uvođenje suvremenih tehnologija u nastavne programe. Sufinanciranje prijevoza učenika. Proširenje, izgradnja i adaptacija dječjih vrtića na području Grada Oroslavja. Usmjeravanje mladih prema zanimanjima za kojima postoji potražnja na tržištu rada. Stipendiranje učenika strukovnih škola i deficitarnih zanimanja. Stipendiranje studenata. Subvencioniranje školskih udžbenika. Izgradnja, adaptacija i opremanje školskih sportskih dvorana. Poticanje prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja

CILJNE Djeca, odgajatelji, studenti, učitelji i profesori i odraslo stanovništvo SKUPINE Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Krapinsko-zagorska županija, Grad Oroslavje, NOSITELJI odgojno obrazovne ustanove čiji je osnivač Grad Oroslavje ili Krapinsko-zagorska županija, MJERE Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Izdaci namijenjeni modernizaciji i opremanju odgojno obrazovnih ustanova, broj učenika kojima se stipendira prijevoz, broj učenika koji su se opredijelili za deficitarna zanimanja, INDIKATORI broj stipendiranih studenata, broj osoba uključenih u obrazovanje odraslih, broj novih programa za obrazovanje odraslih, broj projekata namijenjenih razvoju ljudskih potencijala financiranih kroz EU fondove

PRIORITET 2.4. Socijalna kohezija, društvena solidarnost i odgovornost Provođenjem aktivnosti predviđenih u sklopu ove mjere žele se smanjiti društvene nejednakosti i omogućiti jednake mogućnosti svim stanovnicima. Uspostavom i provođenjem raznih oblika pomoći želi se pomoći socijalno ugroženim osobama i marginaliziranim skupinama društva. Suradnjom s medijima potrebno je senzibilizirati SVRHA MJERE društvo o problemima marginaliziranih i socijalno ugroženih skupina. Pored toga, promocijom i aktivnim mjerama potrebno je čitavo društvo aktivnije uključiti u sustav volontiranja. Budući da negativan prirodni prirast predstavlja veliki problem, potrebno je osmisliti skup mjera pronatalitetne politike kojima bi se suzbio nastavak ovog negativnog trenda.

Uređenje javnih objekata kako bi se osigurao pristup osobama s invaliditetom. AKTIVNOSTI / PROJEKTI Dodjela potpora udrugama koje zastupaju interese socijalno ugroženih skupina. Dodjela potpora za novorođenčad i ostalih naknada s ciljem povećanja nataliteta.

Sufinanciranje programa za djecu s teškoćama u razvoju. Osmišljavanje programa institucionalne i izvaninstitucionalne pomoći za stare i nemoćne. Organizacija programa i aktivnosti namijenjenih uključivanju marginaliziranih i socijalno ugroženih skupina u društvo.

CILJNE Novorođenčad, djeca, osobe sa invaliditetom, osobe kojima prijeti socijalna isključenost, SKUPINE samohrani roditelji, umirovljenici Ministarstvo socijalne politike i mladih, Krapinsko-zagorska županija, Crveni križ, Centar za NOSITELJI MJERE socijalnu skrb, Grad Oroslavje, Lokalne organizacije civilnog društva

Broj javnih objekata s uređenim pristupom za osobe s invaliditetom, broj lokalnih udruga

INDIKATORI koje zastupaju interese socijalno ugroženih skupina, broj programa namijenjenih socijalno ugroženim skupinama, broj pomoćnika u nastavi, broj korisnika socijalne pomoći, broj osoba uključenih u sustav volonterstva, broj projekata socijalne inkluzije

PRIORITET 2.5. Jačanje efikasnosti i učinkovitosti javne uprave Provedbom ove mjere želi se povećati učinkovitost javne uprave. Ulaganjem u kontinuirano osposobljavanje djelatnika podići će se učinkovitost javne uprave i osigurati SVRHA MJERE transparentnost njezinog rada. Osim toga, potrebna je dodatna edukacija djelatnika o pripremi i provedbi EU projekata kako bi se iskoristila financijska sredstva iz raspoloživih fondova. Povezivanje i uspostava suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave unutar i AKTIVNOSTI / izvan Hrvatske. PROJEKTI Provođenje kontinuirane edukacije djelatnika u javnim institucijama. Uvođenje sustava e-poslovanja u javne institucije. CILJNE Ustanove javne uprave, stanovnici Grada Oroslavja SKUPINE NOSITELJI Ministarstvo uprave, Grad Oroslavje, javne ustanove MJERE INDIKATORI Broj educiranih službenika i djelatnika javnih ustanova, broj službenih prigovora na rad djelatnika javnih ustanova, broj korisnika e-Uprave

STRATEŠKI MODERAN RAZVOJ I UNAPREĐENJE PROMETNE I KOMUNALNE CILJ 3 INFRASTRUKTURE

PRIORITET 3.1. Moderna i adekvatno uređena komunalna infrastruktura Korištenjem bespovratnih sredstava dodatno bi se uredio sustav odvodnje otpadnih voda, vodoopskrbe, prikupljanja i odlaganja otpada na mjestima gdje je to potrebno.

SVRHA MJERE Modernizacijom bi se osigurala zaštita podzemnih i površinskih voda, tla i zraka, te bi se smanjili gubici vode u vodoopskrbnom sustavu i time bi se povećala kvaliteta života lokalne zajednice. Bespovratnim sredstvima rekonstruirala bi se i proširila javna rasvjeta i to prvenstveno prilagođavanjem iste energetski učinkovitoj. Utvrđivanje postojećeg stanja i identifikacija kritičnih točaka komunalne infrastrukture Izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže u dijelovima gdje je potrebno Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Izgradnja i rekonstrukcija postojeće mreže odvodnje u pojedinim dijelovima Grada koja su potencijalno prijetnja za okoliš (septičke jame) AKTIVNOSTI / Uređenje zelenih otoka PROJEKTI Uređenje i proširenje mjesnog groblja Izgradnja reciklažnog dvorišta Rekonstrukcija i proširenje mreže javne rasvjete i prilagođavanje iste energetski i ekološki učinkovitoj i prihvatljivoj Rekonstrukcija i modernizacija telekomunikacijske infrastrukture CILJNE Komunalna tvrtka za odvoz otpada, stanovnici Grada Oroslavja, javne ustanove, SKUPINE gospodarski subjekti NOSITELJI Grad Oroslavje, Krapinsko–zagorska županija, Hrvatske ceste, Županijska uprava za MJERE ceste, Hrvatske vode d.o.o., Telekomunikacijske tvrtke, Zagorski vodovod d.o.o. Broj kućanstava priključenih na kanalizacijsku mrežu, broj kućanstava uključenih u

INDIKATORI organizirano prikupljanje otpada, dužina magistralnog cjevovoda (vodoopskrba), duljina izgrađene/rekonstruirane kanalizacijske mreže, količina prikupljenog i prerađenog otpada, duljina novoizgrađene i obnovljene telekomunikacijske mreže.

PRIORITET 3.2. Suvremen i siguran prometni sustav Potrebno je kontinuirano ulaganje u modernizaciju, izgradnju, i održavanje prometne

SVRHA MJERE infrastrukture. Održavanje i obnova kolnika, opreme na cestama te modernizacija i rekonstrukcija najkritičnijih dionica podići će ukupnu razinu kvalitete cestovne mreže te samim time povećati kvalitetu života i sigurnost svih sudionika prometa.

Ulaganje u daljnji razvoj cestovne infrastrukture. Izrada potrebne dokumentacije za sanaciju klizišta Sanacija klizišta. AKTIVNOSTI / Rekonstrukcija, sanacija i izgradnja nerazvrstanih cesta. PROJEKTI Rekonstrukcija dotrajalih cestovnih pravaca i nogostupa. Lociranje i izgradnja kružnih raskrižja. Obnova i modernizacija postojeće željezničke pruge i željezničke stanice CILJNE Stanovnici Grada Oroslavja, prolaznici, turisti SKUPINE NOSITELJI Grad Oroslavje, Krapinsko–zagorska županija, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste MJERE Dužina novoizgrađenih cesta (lokalne, županijske, državne), dužina saniranih i

INDIKATORI moderniziranih cesta (lokalne, županijske, državne), dužina saniranih nerazvrstanih cesta, broj saniranih klizišta, dužina sanirane željezničke mreže, dužina izgrađenog nogostupa, broj pravilno označenih pružnih prijelaza

USKLAĐENOST CILJEVA RAZVOJA S EUROPSKIM, NACIONALNIM I REGIONALNIM STARTEŠKIM DOKUMENTIMA

Temeljem pretpostavki strateškog planiranja za područje Grada Oroslavja izrađena je lokalna razvojna strategija. Prilikom izrade Strategije, primijenilo se osnovno načelo koje odražava koncept solidarnosti. Time se izražava moralna dimenzija društvenog sustava, koncept održivosti te koncept konkurentnosti jedinica lokalne samouprave. S relevantnim dokumentima na svim razinama planiranja usklađeni su prioritetni ciljevi razvoja sa svrhom osiguranja vertikalne kohezije razvojnih ciljeva i prioriteta i ispunjenja zadanih prioriteta. Vremenski period za koje se strategija izrađuje odnosi se na programsko razdoblje na razini Europske unije – period 2014. – 2020. godina.

Izrada Strategije namijenjena je prvenstveno za potrebe proaktivnog i odgovornog upravljanja lokalnim razvojem. To podrazumijeva stvaralačko oblikovanje budućnosti i sistematično upravljanje aktivnostima u cilju ostvarenja zadanih ciljeva. Odgovorno upravljanje podrazumijeva odgovornost spram građana, uključujući i buduće generacije. Sve aktivnosti poduzete tijekom izrade Strategije odnose se za osiguranje sukladnosti dokumenta s važnim strateškim dokumentima na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini.

Na razini Europske unije, Lokalna razvojna strategija Grada Oroslavja usklađena je sa:

1. Europa 2020 – Strategija Europa 2020. sadrži viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće. Predlažu se tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju: pametan rast - razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji; održiv rast - promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija te uključiv rast - njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. U toj namjeri Europska komisija predlaže sljedeće glavne ciljeve EU: 75 % populacije u dobi između 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno; 3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj; treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve „20/20/20“ (uključujući i povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju); postotak osoba koje rano napuste školovanje trebao bi biti ispod 10%, a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja te bi 20 milijuna manje ljudi trebalo biti u opasnosti od siromaštva.

2. Promocija kulturnih i kreativnih sektora za rast i poslove u EU – odnosi se na niz političkih inicijativa i promociju modernog nadzornog okruženja. Komisija ovom Strategijom također želi potaknuti jače partnerstvo između različitih politika, osobito kulture, obrazovanja, industrije, ekonomije, turizma, urbanog i regionalnog razvoja te prostornog planiranja. Ujedno, planira pokrenuti EU financiranje da poveća podršku za sektore, posebice kroz predloženi program Kreativna Europe 2014. – 2020., koji iznosi 1.8 milijarde €, te kroz fondove Kohezijske politike.

3. CLLD – Community – Led Local Development –smjernice za planiranje lokalnog razvoja dane su od strane Europske unije s ciljem maksimalnog iskorištavanja strukturnih fondova. Metodologija koja se

primjenjuje fokusira se na lokalne razine, u razvoj se uključuju lokalne razvojne grupe (LAG), ciljevi se planiraju u odnosu na lokalne potrebe i potencijale te razvoj uključuje inovativne pristupe lokalnom kontekstu, umrežavanje i suradnju.

Na razini Republike Hrvatske, Strategija je usklađena sa:

1. Strategija razvoja turizma – glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na sustavno podizanje razine znanja, obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, vještina i obrazovanja turističkih djelatnika, čime će se kontinuirano unaprjeđivati postojeća kvaliteta i izvrsnost usluge, stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva, čime će se omogućiti ulazak u novi investicijski ciklus, stvaranje novih radnih mjesta i samozapošljavanje, učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija. Time se želi postići kvalitativno diferenciranje od konkurencije i osiguranje tržišne prepoznatljivosti.

2. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi (2014. godina) u Republici Hrvatskoj formulira prioritete Vlade za smanjenje nezaposlenosti i uočavanje neusklađenosti i manjkavosti, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada, povezujući obrazovanje i tržište rada putem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), te poboljšanje djelotvornosti institucija tržišta rada.

3. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. - definira način na koji će se dostići ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike, a odnose se konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja.

4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. – glavni ciljevi ovog programa odnose se na promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrške mobilnosti radne snage, promicanje socijalne uključenosti, borbe protiv siromaštva i svake diskriminacije, ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje, jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave.

5. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. – procjena je kako će se stopa zaposlenosti 2020. godine povećati za 5 postotnih bodova. Naglasak se pritom stavlja na srednje visoke tehnologije proizvodnje, komunikaciju i informatiku, u skladu s pametnim specijalizacijskim okvirima, a imajući u vidu zahtjeve rastućeg "zelenog gospodarstva". To zahtijeva znatna ulaganja u razvoj nastavnih planova i programa, atraktivnost i kvalitetu strukovnog obrazovanja i naukovanja, uz zadržavanje ljudskog kapitala starijih radnika već zaposlenih radnika, kao i sustav koordinacije i suradnje između poslovnog, obrazovnog sustava i znanstveno-istraživačkog sektora.

6. Pametna specijalizacija je novi koncept politike inovacija osmišljen kako bi se promicalo učinkovito djelotvorno korištenje investicija u istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja 69

gospodarskog rasta i prosperiteta, omogućujući da se regije usredotoče na njihove prednosti. Strategija pametne specijalizacije treba biti izgrađena na čvrstim analizama regionalnih sredstava i tehnologije što bi također trebalo uključivati analizu potencijalnih partnera u drugim regijama.

7. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj. 2014. – 2020. – akcijski plan predstavlja niz mjera i aktivnosti koje će se provoditi za postizanje zadanih ciljeva: poboljšanje usklađenosti i umreženosti javnih politika, poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena, uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu te promocija poduzetništva žena.

8. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020. donešena je u skladu s Ekonomskim programom Republike Hrvatske 2013. s ciljem jačanja poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva. Strateški ciljevi odnose se na unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti, većim razvijanjem raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje financijskog jaza za malo gospodarstvo, pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i uravnoteženom razvoju hrvatskih regija, pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave, uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

9. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. - izazovi brzog razvoja novih znanja i tehnologija, čestih promjena na tržištu rada i sve veće potražnje za visoko kvalificiranom radnom snagom, demografskog starenja stanovništva, procesa globalizacije i pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji kao središnji prioritet nameću razvoj društva temeljenog na znanju i procesu cjeloživotnog učenja. Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. oslanja se i na načela i ciljeve Lisabonske deklaracije Obrazovanje i stručno usavršavanje do 2010. godine iz 2000. godine koja poziva zemlje članice na osuvremenjivanje obrazovnih sustava kako bi Europska unija postala najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija utemeljena na znanju. Europski prioriteti i strategije razvoja strukovnog obrazovanja potvrđeni su i u Kopenhaškoj deklaraciji (2002.), Izjavama iz Maastrichta (2004.) i Helsinkija (2006). Ciljevi donošenja Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013. su: odrediti pravce razvoja strukovnog obrazovanja i načine njihove realizacije, utvrditi parametre promjena strukovnog obrazovanja, uspostaviti mehanizme sustavnog praćenja i ostvarivanja ciljeva, promicati jednaka prava i uvjete učenja za sve, promicati strukovno obrazovanje i osposobljavanje, unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja te izgraditi mehanizme usporedivosti i priznavanja hrvatskih strukovnih kvalifikacija u Europi (Europski kvalifikacijski okvir).

10. Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014-2020” - obuhvaća ulaganja Republike Hrvatske iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u sedmogodišnjem razdoblju od 2014.-2020. Financijska

alokacija iz ESI fondova za navedeni Operativni programa iznosi 6,881 milijardi, a obuhvaća sljedeće prioritetne osi:

1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija 2. Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije 3. Poslovna konkurentnost 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije 5. Klimatske promjene i upravljanje rizicima 6. Zaštita okoliša i održivost resursa 7. Povezanost i mobilnost 8. Socijalno uključivanje i zdravlje 9. Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje 10. Tehnička pomoć

11. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske – predstavlja smislen i planski razvoj prometnog sektora u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća 6 prethodno izrađenih sektorskih prometnih strategija od kojih su za Lokalnu razvojnu strategiju Grada Oroslavja bitne – ceste, željeznica, javni prijevoz i regionalna mobilnost.

12. Operativni programi za razdoblje 2007. – 2013. godine – usklađuju investicijske prioritete i mjere Republike Hrvatske u prošlom programskom razdoblju u sektorima prometa, okoliša, regionalne konkurentnosti i ljudskih potencijala. Strategija razvoja Grada Oroslavja usklađena je s mjerama u operativnim programima i fokusira se na poboljšanje komunalne infrastrukture, uspostavu održivog prometnog sustava, razvoj ljudskih potencijala i ustanova za obrazovanje te promiče učinkovitu javnu upravu.

13. Strateški plan ministarstva uprave za 2014.-2016. – glavni ciljevi ovog strateškog područja su: unaprijediti stručnost i kvalitetu pružanja upravnih usluga, unaprijediti sustav javne uprave, izgraditi korisnički usmjerenu upravu, unapređenje kvalitete javnih usluga kroz djelotvornu primjenu ICT-a u radu javne uprave.

14. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. – 2020.) - bazira se na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Pritom je potrebno istaknuti da je anti diskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva. Strateška područja sadrže nekoliko glavnih strateških aktivnosti te načine njihove provedbe koje će se detaljnije razraditi u okviru trogodišnjeg programa provedbe na nacionalnoj razini, a koji će zahtijevati izradu odgovarajućih

dokumenata na regionalnoj i lokalnoj razini. Dokument zastupa aktualnu europsku i međunarodnu politiku i sadrži poveznice s europskim i međunarodnim dokumentima ovoga karaktera te planira korištenje europskih i međunarodnih fondova za realizaciju dijela predviđenih strateških aktivnosti.

Na regionalnoj razini, Strategija je usklađena sa strateškim dokumentima: 1. Strategija razvoja Krapinsko-zagorske županije 2011. – 2015. - županijska razvojna strategija je temeljni planski dokument namijenjen planiranju održivog društveno-gospodarskog razvoja svake županije. Smjernice poboljšanja kvalitete života i poticanje zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja, predočeni su u sva 4 cilja razvoja Krapinsko-zagorske županije.

2. Županijski program djelovanja za mlade Krapinsko-zagorske županije 2012. – 2016. – ovim programom djelovanja za mlade definiraju se aktivnosti usmjerene na podupiranje razvoja u području obrazovanja i informatizacije, zapošljavanja i poduzetništva, socijalne politike, zdravstvene zaštite, aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, izgradnja civilnog društva i volonterskog rada, kulture mladih i slobodnog vremena te mobilnosti, informiranja i savjetovanja. Aktivnosti se ovim programom usmjeravaju u socijalno poduzetništvo, ekologiju, kulturu i ravnopravnost te održivi razvoj.

3. Strategija održivog korištenja energije Krapinsko-zagorske županije – odnosi se na koncept održivog razvitka Županije u cilju zaštite njezinih ljudskih i prirodnih resursa; usmjerena je na strateško poticanje korištenja obnovljivih izvora kao domaćih, sigurnih i čistih izvora energije; pruža kontinuiranu podršku učinkovitom korištenju energije u svim sektorima ljudskog djelovanja - zgradarstvu, prometu, industriji, poljoprivredi te se usuglašava s institucionalnim i zakonskim okvirima na nacionalnoj i EU razini.

4. Akcijski plan za provedbu mjera Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2015. godine na području Krapinsko-zagorske županije - ovim se planom promiče ravnopravnost spolova kao temeljna ustavna vrednota te se u skladu s tim osmišljavaju aktivnosti koje će rezultirati podizanjem znanja i svijesti o ljudskim pravima žena i ravnopravnosti spolova s naglaskom na projekte usmjerene na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja, ženama s invaliditetom i pripadnicama nacionalnih manjina. U dijelu tržišta rada i poduzetništva, potpomagat će se aktivnosti usmjerene na unapređenje konkurentnosti žena na tržištu rada te ojačati poduzetništvo žena. Poticat će se veće sudjelovanje muškaraca u brizi oko djece i ojačati institucionalna skrb za djecu te starije i nemoćne članove/ice obitelji.

5. Strategija razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije 2014. – 2020. – osnovni cilj strategije je dostizanje veće zaposlenosti uz konkurentno društveno i odgovorno gospodarstvo. Strategija razvoja Grada Oroslavja usklađena je sa Strategijom razvoja ljudskih potencijala utoliko što doprinosi postizanju navedenih ciljeva: Unapređenje znanja, vještina i kompetencija u funkciji konkurentnog

gospodarstva; razvoj i usklađivanje programa obrazovanja s potrebama tržišta rada te povećanje razine zapošljivosti, produktivnosti i socijalne kohezije.

6. Akcijski plan socijalnih usluga za 2014. godinu za Krapinsko-zagorsku županiju – akcijski plan usmjeren je na pružanje socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku kroz aktivnosti udomiteljstva, te osnivanje mobilnih timova za ranu intervenciju te edukacijsko-rehabilitacijskih skupina za djecu predškolske dobi. Usporedno s ovim aktivnostima, osmišljene su aktivnosti i za stare i nemoćne u vidu osnivanja savjetovališta za oboljele, dnevnih centara te promicanje volonterstva pri pružanju socijalnih usluga. Plan predviđa i aktivnosti za dugotrajno nezaposlene osobe u vidu osnivanja klubova podrške, osmišljavanja novih oblika zapošljavanja i promoviranje socijalnog poduzetništva.

7. Lokalni program za mlade u Oroslavju – cilj programa je ustanoviti kakav je društveni položaj mladih ljudi i što gradske institucije, gradska uprava i svi društveni čimbenici mogu učiniti kako bi se taj položaj poboljšao. Time se jasno određuju sadašnje stanje, željeno stanje (ciljevi) i mjere, kao i njihovi nosioci, koje bi trebale dovesti do ostvarenja želja.

INSTITUCIONALNI OKVIR UPRAVLJANJA STRATEGIJOM

Kvalitetno upravljanje lokalnim razvojem pretpostavlja uspostavu lokalnog partnerstva koje odgovara realnostima lokalnog konteksta. Za potrebe izrade Lokalne razvojne strategije Grada Oroslavja osnovano je Partnersko vijeće koje predstavlja lokalne dionike, sugerira smjernice razvoja, osmišljava predviđene aktivnosti unutar prioriteta poštujući načela jednakosti i partnerstva. Partnersko vijeće dio je institucionalnog okvira provedbe Strategije te njegovi članovi predstavljaju i glavno tijelo za praćenje i provedbu Strategije.

Uspostavljen institucionalni okvir nužan je za maksimiziranje prilika vezanih uz korištenje sredstava te osiguravanje odgovarajućeg administrativnog kapaciteta kako bi se osigurala učinkovita provedba, nadziranje i procjena Strategije sa stajališta upravljanja i financijske kontrole. Institucionalni okvir Strategije predstavljaju svi glavni dionici lokalnog razvoja koji svojim usmjerenim djelovanjem i koncentracijom sredstava doprinose ostvarenju postavljenih ciljeva. Glavni dionici, njihova uloga u pripremi, provedbi i praćenju Strategije prikazana je u tablici u nastavku.

DIONIK ULOGA U PRIPREMI ULOGA U PROVEDBI ULOGA U PRAĆENJU I OCJENI PROVEDE

Redovito prima izvješća o Provodi aktivnosti Prima i usvaja izvješća o tijeku pripreme Strategije, komunikacijskog plana, provedbi, nadzire i sudjeluje u procesu javne diseminira postignute kontrolira provedbu, rasprave te potvrđuje i usvaja rezultate, animira ciljne razmatra rezultate i GRADSKO dokument skupine za usmjereno i učinke provedbe u VIJEĆE ciljano djelovanje, inicira i odnosu na postavljene sudjeluje u provedbi ciljeve te inicira i projekata, potvrđuje i usvaja priprema dopune i akcijski plan. izmjene akcijskog plana i izmjene Strategije.

Sudjeluje na sastancima Potvrđuje akcijski i Daje prijedloge za izradu Partnerskog vijeća, usvaja komunikacijski plan Akcijskog plana, inicira predložene mjere razvoja, Strategije i priprema za projekte i realizaciju predlaže potrebne izmjene i usvajanje na sjednici projektnih ideja, nadopune. Komunicira s gradskog vijeća, inicira i promovira postignute GRADONAČELNIK gradskim vijećem i upoznaje sudjeluje u pripremi i rezultate, vrši monitoring članove vijeća s tijekom izrade provedbi razvojnih projekata nad ispunjavanjem i provedbe Strategije. te usvaja predložene zadanih ciljeva te projekte. Provodi aktivnosti predlaže dodatne mjere zadane komunikacijskim u slučaju neispunjavanja planom. zadanog cilja.

Organizira i sudjeluje na Zadaci u provedbi su: Priprema izvješća o sastancima Partnerskog provedbi strategija, vijeća, prikuplja potrebne  redoviti pregledi stanja prikuplja potrebne prema zadanim podatke za situacijsku i podatke, daje indikatorima i SWOT analizu, prikuplja ocjenjivanje utjecaja kvantitativnu i podatke o indikatorima te u provedenih mjera na kvalitativnu ocjenu suradnji s Partnerskim razvoj provedbe. vijećem izrađuje plan  pregled, praćenje i GRADSKA razvojnih prioriteta i ostale ocjena napretka UPRAVA dijelove Strategije. Strategije u skladu s utvrđenim ciljevima Strategije i Akcijskim planom  priprema akcijskog plana za svaku godinu  koordinacija rada Partnerskog vijeća, gradonačelnika i gradskog vijeća. Sudjeluje na radionicama za Razmatra otvorena pitanja, Prati rezultate i razvojne izradu Strategije, ukazuje na daje mišljenje i prijedloge o učinke predloženih mjera mogućnosti razvoja i otvorene značajnim pitanjima iz te priprema podloge za PARTNERSKO prijetnje. Identificira snage i područja stručnosti njegovih izradu izvješća o VIJEĆE slabosti lokalnog područja, članova. Sudjeluje u provedbi Strategije. usmjerava razvoj, daje provedbi komunikacijskog prijedlog sadržaja strateških plana. ciljeva i mjera.

GOSPODARSKI Ove tri skupine predstavljaju Svojim djelovanjem i Dostavljaju podatke o SUBJEKTI glavne dionike izrade provedbom aktivnosti provedenim Strategije. Sudjeluju u procesu doprinose ostvarenju aktivnostima, iznosima OBRAZOVNE javne rasprave, daju prijedloge zadanih ciljeva. ulaganja i sl. u skladu s USTANOVE i komentare. postavljenim ORGANIZACIJE indikatorima. CIVILNOG DRUŠTVA

PROVEDBA STRATEGIJE

Provedba Strategije temelji se na implementaciji predloženih aktivnosti / projekata unutar zadanih ciljeva i prioriteta razvoja. Glavni dionici provedbe Strategije su: Grad Oroslavje, privatni i civilni sektor te ostali dionici javnog sektora. Sukladno glavnim nositeljima aktivnosti, provedba Strategije vrši se kroz tri kanala:

1. Provođenjem aktivnosti i akcija koje inicira i implementira Grad Oroslavje u skladu s definiranim ciljevima razvoja u razdoblju do 2020. godine (programsko razdoblje);

2. Implementacijom projekata, programa i akcija kojima su nositelji jedinica regionalne samouprave, javna (državna tijela) i ustanove izvan ingerencije lokalne samouprave – dionici javnog sektora;

3. Akcijama ostalih glavnih dionika razvoja (civilnog sektora, gospodarski subjekata) koji su u skladu s postavljenim ciljevima i doprinose ostvarenju zadanih indikatora.

Provedba Strategije vrši se pomoću Akcijskog plana provedbe Strategije te jedinstvene Baze projekata Grada Oroslavja.

Akcijski plan implementacije daje pregled prioritetnih projekata i mjera, uključujući njihove veze sa strateškim i sektorskim ciljevima, kao i najbitnije elemente za njihovu implementaciju. Akcijski plan provedbe Strategije izrađuje se jednom godišnje i usvaja zajedno s proračunom za narednu fiskalnu godinu, a prema obrascu u PRILOGU 1. Za aktivnosti i mjere čija realizacija započinje u prvoj godini, u odgovarajućem formatu sažeto se navode elementi važni za planiranje i praćenje njihove implementacije: naziv programa / aktivnosti, proračunska klasifikacija, plan financijskih sredstava za narednu godinu te projekcije za naredne dvije, pokazatelji rezultata, polazne vrijednosti u baznoj godini (godini sastavljanja Akcijskog plana) te ciljane vrijednosti za tri godine. Akcijski plan preuzima ulogu Plana razvojnih programa sukladno Zakonu o proračunu i predstavlja strateško-planski dokument koji stvara dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem.

Osnova za pripremu Akcijskog plana je koordinacija među glavnim dionicima lokalnog razvoja koji su navedeni u institucionalnom okviru. Nositelj pripreme Akcijskog plana su službenici gradske uprave uz intenzivnu suradnju sa Partnerskim vijećem i predstavničkim tijelom Grada. Akcijski plan usvaja se zajedno sa usvajanjem prijedloga proračuna na sjednici gradskog vijeća.

Drugi i treći segment provedbe (od gore navedena tri segmenta – razina lokalne samouprave, javni sektor te privatni i civilni sektor) prati se kroz stvaranje jedinstvene Baze projekata putem otvorenog poziva za dostavu projekata. Baza sadrži ključne podatke o planiranim investicijama, projektima i aktivnostima koje se planiraju provesti od strane šireg kruga dionika, a doprinijet će direktno postizanju navedenih indikatora. Pregled obrasca kojim će se prikupljati projekti dan je u PRILOGU 3, a sistematični pregled Baze projekata koja se vodi u Excel dokumentu prikazan je u PRILOGU 4.

Baza projekata uspostavit će se po usvajanju Strategije od strane gradskog vijeća te će kontinuirano pratiti i nadopunjavati tijekom cijelog programskog razdoblja. Baza se ne uspostavlja radi financiranja navedenih projekata, već se provodi isključivo s ciljem sustavnog pregleda aktivnosti na području Grada Oroslavja, a vlasništvo nad projektnim idejama će se u potpunosti poštivati. Preporučljivo je da projektni prijedlozi imaju veći krug korisnika, odnosno širu ciljanu skupinu te veći utjecaj na razvoj zajednice.

Baza projekata analizira se s obzirom na:

►Vrstu prijavitelja projekta (privatna osoba, pravna osoba, OCD, javni sektor)

► Vrijednost projekta

►Sektor projekta

►Fazu u kojoj se projekt nalazi

Ovako pripremljena analiza Baze projekata sastavni je dio godišnjeg izvješća o provedbi projekta.

PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

Osim operativnog sustava provedbe i osmišljavanja alata kojima funkcionalno i koordinirano provodimo Strategiju, potrebno je uspostaviti sustav praćenja i izvještavanja koji se temelji na bazi u kojoj se nalaze podaci o ostvarenim rezultatima te na izvještajima koji na sažet i jasan način pružaju informacije o ostvarenim rezultatima. Svrha sustava praćenja i izvještavanja je osigurati dovoljno informacija za nositelje provedbe Strategije za donošenje ocjena o sljedećim ključnim elementima:

» uspješnosti postizanja postavljenih ciljeva za tekuće razdoblje,

» razlozima za eventualno nedostizanje postavljenih ciljeva i mogućim rješenjima,

» adekvatnosti planiranih resursa (materijalnih, ljudskih, financijskih) za dostizanje planiranih ciljeva, odnosno prijedlozima za eventualnim realokacijama resursa,

» relevantnosti planiranih prioriteta i mjera s obzirom na eventualne promijenjene okolnosti odnosno temeljem iskustava iz provedbe,

» financijskoj učinkovitosti provedbe mjera, i

» uspješnosti procesa partnerstva s ključnim socio-ekonomskim dionicima. Iskustvo i istraživanja pokazuju da mnogi strateški planovi nisu implementirani upravo zbog toga što nisu uloženo kvalitetni napori da bi se oni operacionalizirali. Stoga, kako bi se maksimalno umanjila pojavnost ovog rizika, Strategija propisuje i načine provedbe i praćenja:

1. Praćenje financijskog učinka provedenih mjera. 2. Praćenje kvalitativnog učinka provedenih mjera putem zadanih indikatora.

Praćenje financijskog i kvalitativnog učinka provedenih mjera vrši se putem pripreme godišnjeg Izvješća o provedbi Strategije. Izvješće se sastoji od financijskog i narativnog dijela (PRILOG 5). U financijskom izvještaju se ukratko opisuje koje su sve razvojne mjere poduzete u izvještajnom razdoblju te se daje kratak izvještaj o financiranju provedbe skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju. To znači da se opisuju ukupno planirana sredstva za ostvarivanje skupine razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju te utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju prema izvorima financiranja (državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun, pomoći Europske unije, javna poduzeća, ostali izvori (javno-privatna partnerstva, koncesije, sredstva privatnog sektora), ukupno. Drugi dio financijskog izvješća sastoji se od izvještaja o pokazateljima rezultata - opisni i tablični dio. U opisnom se dijelu ukratko opisuju postignuti konkretni rezultati provedenih razvojnih mjera u izvještajnom razdoblju pomoću pokazatelja rezultata1. Za svaku mjeru koja je identificirana u Strategiji odabrani su pokazatelji rezultata. Tablični dio sumarno prikazuje pokazatelje rezultata, njegov opis, jedinicu mjere, izvor podatka, polaznu vrijednost u baznoj godini te trenutnu vrijednost u izvještajnom razdoblju i ciljanu vrijednost za naredno razdoblje.

1 Pokazatelj rezultata najčešće mjeri konkretno postignuće u fizičkim ili monetarnim jedinicama kao npr., broj osoba koje su prošle trening.

Narativni dio izvješća o provedbi sastoji se od sumarnog prikaza provedenih mjera i ocjeni izvršenja planiranih sredstava. U narativnom dijelu opisuju se glavni dionici koji su sudjelovali u provedbi i sastavljanju izvješća te realizacija planiranih sredstava i postignuti zadani pokazatelji rezultata prema grupama razvojnih mjera. Narativnom dijelu dodaje se i izvješće o statusu projekata unutar Baze projekata. U sljedećoj tablici dan je pregled indikatora po pojedinim prioritetima – tablica je sastavni dio narativnog izvješća. Izvješće (financijsko i narativno) se sastavlja temeljem izvršenja proračuna za godinu za koju se sastavlja se temeljem prikupljenih podataka o investicijama i pokazateljima rezultata, a ne kasnije od 30.09. tekuće godine za prethodnu godinu. Izvješće usvaja Partnersko vijeće za pripremu i provedbu Strategije te gradsko vijeće.

TRENUTNA CILJANA JEDINICA IZVOR CILJ PRIORITET INDIKATOR VRIJEDNOST VRIJEDNOST MJERE PODATKA (2014.) (2020.) Smještajni Grad Broj 450 600 kapaciteti Oroslavje

Grad Broj noćenja Broj 450 600 Oroslavje

Broj posjetitelja Grad Broj 5.000 7.000 1.1. manifestacija Oroslavje Suvremeni razvoj Grad turizma baziran na Broj manifestacija Broj 5 10 Oroslavje prirodnim i kulturnim Broj obnovljenih vrijednostima objekata kulturne Grad Broj 5 7 baštine uključenih Oroslavje u turističku ponudu

Broj turističkih Grad proizvoda uvrštenih Broj 3 5 Oroslavje u ponudu KZŽ

Broj novih Grad Broj 2 5 investitora Oroslavje Broj Grad novoregistriranih Broj 2 5 Oroslavje 1.2. tvrtki Profitabilno i Broj Grad razvijeno novozaposlenih Broj Oroslavje, 12 50 poduzetništvo i mladih ljudi HZZ obrtništvo Broj poduzetnika u Grad Broj 180 230 Gradu Oroslavje Grad Broj nezaposlenih Broj Oroslavje ljudi HZZ Prosječna veličina

TEMELJEN NA VISOKO RAZVOJENOM I KONKURENTNOM PODUZETNIŠTVU RAZVOJENOM ITEMELJEN KONKURENTNOM VISOKO NA zemljišta po ha APRRR 2 2 kućanstvu

Površina obrađenog 1.3. ha APRRR 700 700 Ekološka i poljoprivrednog ekonomski zemljišta održiva poljoprivredna Iznos dobivenih potpora po proizvodnja i kune APRRR 1.500,00 15.000,00

GOSPODARSKI RAZVOJ uravnotežen poljoprivrednom gospodarstvu ruralni razvoj Broj projekata u sektoru Grad Broj 10 12 poljoprivrede i Oroslavje promocije

TRENUTNA CILJANA JEDINICA IZVOR CILJ PRIORITET INDIKATOR VRIJEDNOST VRIJEDNOST MJERE PODATKA (2014.) (2020.) Broj projekata u sektoru zaštite Broj Grad Oroslavje 2 5 okoliša Izrađen plan gospodarenja DA / NE Grad Oroslavje NE NE 2.1. šumama Očuvanje Broj radionica za vrijednosti Broj Grad Oroslavje 1 6 zaštitu prirode prirodnih dobara i zaštita Broj kućanstava okoliša koja koriste Broj Grad Oroslavje 50 100 obnovljive izvore energije

Broj dokumenata prostornog Broj Grad Oroslavje 5 10 planiranja Broj obnovljenih Grad Oroslavje, objekata kulturne Broj TZ Grada 5 7 baštine Oroslavja

Broj novo- uspostavljenih TZ Grada kulturno- Broj 1 3 Oroslavja umjetničkih institucija

Broj turističkih paketa koji UGODNOG I KVALITETNOG ŽIVLJENJA UGODNOG I KVALITETNOG uključuju posjet TZ Grada Broj 2 5 uspostavljenim Oroslavja 2.2. kulturnim Promocija i objektima PROSTOR očuvanje Broj projekata kulturne baštine udruga u sektoru Broj Grad Oroslavje 2 5 kulture

Broj kulturnih Grad Oroslavje, Broj 5 8 manifestacija TZ Grada Oroslavja

Broj posjetitelja Grad Oroslavje, kulturnih Broj 5.000 12.000 TZ Grada Oroslavja manifestacija Veličina knjižnog Broj Grad Oroslavje 20.000 25.000 fonda građe

Broj članova Broj Grad Oroslavje 1.300 1.500 knjižnice

Broj danih pomoći za učenike Broj Grad Oroslavje 30 50 srednjih škola

Broj danih pomoći Broj Grad Oroslavje 40 60 za studente

Visina materijalnog Grad Oroslavje, 000 kuna 45.000,00 100.000,00 ulaganja u KZŽ, OŠ osnovnu školu 2.3. Obrazovne Broj djece u vrtiću Broj Grad Oroslavje 80 120 kompetencije i jaslicama stanovništva u skladu s tržištem Broj programa za rada obrazovanje Broj Grad Oroslavje 3 5 odraslih Broj polaznika programa za Broj Grad Oroslavje 12 25 obrazovanje odraslih

Broj učenika kojima se Broj Grad Oroslavje 100 150 sufinanciraju troškovi prijevoza

Broj korisnika Broj Grad Oroslavje 60 120 socijalnih usluga

Broj mobilnih Broj Grad Oroslavje 1 2 timova

2.4. Broj pomoćnika / Socijalna asistenata u Broj Grad Oroslavje 2 4 kohezija, nastavi društvena Broj udruga koje solidarnost i pružaju pomoć u Broj Grad Oroslavje 2 4 odgovornost sektoru socijalne potpore Broj osoba u domovima za Broj Grad Oroslavje 10 15 starije i nemoćne osobe

Broj edukacija za 2.5. službenike javne Broj Grad Oroslavje 2 4 Jačanje uprave efikasnosti i učinkovitosti Broj polaznika javne uprave edukacija za javnu Broj Grad Oroslavje 1 3 upravu

Broj službenih prigovora na rad Broj Grad Oroslavje 0 0 javne uprave

Brzina izlaska na minuta DVD 5-7 3-5 intervenciju DVD-a

TRENUTNA CILJANA JEDINICA IZVOR CILJ PRIORITET INDIKATOR VRIJEDNOST VRIJEDNOST MJERE PODATKA (2014.) (2020.)

Broj zelenih otoka Broj Grad Oroslavje 10 15

Broj priključaka na Grad Oroslavje, kanalizacijsku Broj Zagorski 1.100 2.200 mrežu vodovod d.o.o.

3.1. Moderna i adekvatno Dužina uređena kanalizacijske km Grad Oroslavje 30 60 mreže komunalna infrastruktura Duljina km Grad Oroslavje 120 121 vodovodne mreže

Broj štednih Broj Grad Oroslavje 600 600 rasvjetnih tijela

Broj saniranih Broj Grad Oroslavje 2 5 klizišta

Dužina moderniziranih / Grad Oroslavje, km 2 4 saniranih ŽUC županijskih cesta

3.2. Dužina sanirane / Suvremen i Grad Oroslavje / modernizirane km 4 10 siguran prometni HC sustav državne ceste

Dužina izgrađene

MODERAN RAZVOJ I UNAPREĐENJE PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I KOMUNALNE PROMETNE I UNAPREĐENJE RAZVOJ MODERAN / modernizirane km Grad Oroslavje 1 3 nerazvrstane ceste

Dužina nogostupa km Grad Oroslavje 0,5 1

KOMUNIKACIJSKI AKCIJSKI PLAN

Komunikacijski akcijski plan sastavni je dio Strategije, a odnosi se na koordinirane aktivnosti promocije i širenja svijesti o strateškim ciljevima razvoja Grada Oroslavja. Zajedničkim djelovanjem, koncentracijom sredstava, partnerstvom, suradnjom te uključivanjem cjelokupne zajednice, osigurat će se postizanje zadane misije i vizije razvoja Grada Oroslavja.

Kako bi se diseminirali rezultati Strategije te ojačala svijest o samom postojanju strateškog okvira razvoja, osmišljen je Komunikacijski akcijski plan. Glavni nositelj aktivnosti unutar Akcijskog plana je Grad Oroslavje i gradska uprava uprava. Osnovna svrha ovog Akcijskog plana je davanje informacija i promoviranje programa i operacija. Informacije su upućene lokalnoj zajednici, glavnim dionicima i nositeljima razvoja.

Komunikacijski akcijski plan izrađen je sa svrhom:

» podizanja svijesti u javnosti o izrađenoj Strategiji;

» informiranja nositelja razvojnih mjera o njihovoj ulozi u provedbi Strategije;

» razvijanja administrativne sposobnosti za učinkovitu komunikaciju u okviru Strategije;

» osiguranja transparentnosti u provedbi Strategije;

» povezivanja osoba koje rade na informiranju i promidžbi programa i projekata kako bi se informacije što kvalitetnije kanalizirale kao i definirati ovlasti i odgovornosti osoba zaduženih za isto u pojedinim institucijama, a sukladno ulogama koje te institucije imaju u strukturi provedbe projekata.

Sve aktivnosti koje će se poduzimati u okviru Komunikacijske strategije pridržavat će se načela transparentnosti u komunikaciji:

» informacije će biti prezentirane u jasnom, pristupačnom i razumljivom obliku

» aktivnosti će se temeljiti na usmjeravanju svih relevantnih poruka ciljanim skupinama

» ciljane skupine bit će uzete u obzir već prilikom razvijanja i korištenja komunikacijskih alata

» sve će aktivnosti biti komplementarne i konzistentne, te će težiti uspostavljanju dopunjujućih komunikacijskih alata i odašiljanju cjelovite poruke;

» uspostavit će se sistem praćenja i ažuriranja informacija, kako bi iste bile u tijeku s vremenom i potencijalnim promjenama situacije.

Ciljne skupine na koje su usmjerene komunikacijske aktivnosti su dionici koji imaju aktivnu ulogu u ostvarenju ciljeva i mjera razvoja područja Grada Oroslavja, a to su:

» Javnost – važno je javnost upoznati sa predviđenim ciljevima razvoja te dodanom vrijednosti koja će se stvoriti implementacijom predviđenih aktivnosti. Ova interesna skupina bit će upoznata sa Strategijom putem internetskih stranica Grada, društvenih mreža i medija.

» Mediji će također imati značajnu ulogu u prijenosu informacija ciljnoj skupini, posebno kroz objavu u regionalnom i lokalnom tisku te putem emisija i promidžbi na radiju i televiziji. Mediji predstavljaju komunikacijski kanal za prijenos informacija, ne samo široj javnosti, nego i potencijalnim korisnicima. Komunikacija s medijima bit će proaktivna i uključivat će priopćenja za novinare, brošure, letke i obavijesti za novinare, za čiju pripremu će biti zadužen tim unutar gradske uprave. » Šira zajednica / potencijalni korisnici - osim institucija izravno uključenih u upravljanje i provedbu Strategije, potrebno je u provedbu uključiti širu zajednicu: privatni sektor i poslovne organizacije, sindikate, obrazovni, znanstveni i istraživački sektor, nevladin sektor. Ovo je ciljna skupina čiji članovi mogu imati značajnu ulogu kod određivanja uspjeha provođenja Strategije. Za svaku podgrupu koja je uključena u ovaj segment ciljne skupine, razvija se prilagođena metoda komunikacije. » Partneri u provedbi – partneri u provedbi su obrtnička i gospodarska komora, Zavod za zapošljavanje, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Zagorska razvojna agencija d.o.o., Centar za socijalnu skrb, Crveni križ, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko- zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija te svi ostali nosioci mjera definirani unutar pojedinog prioritetnog cilja.

Aktivnosti koje će se provoditi unutar Komunikacijskog akcijskog plana prikazane su u nastavku.

Aktivnost Ciljana Metoda Trošak Izvor Vrijeme skupina troška implementacije Definirati vizualni identitet Javnost, mediji, Uspostava Strategije u skladu s šira zajednica, komunikacijske brandingom Grada, potencijalni prosinac 2015. – strukture koja implementirati ga na n/a n/a korisnici, veljača 2016. doprinosi širenju Internet stranicu, imenovati partneri u informacija osobu za kontakt u slučaju provedbi upita

Organizirati javno Javnost, mediji, predstavljanje strategije šira zajednica, nakon njezina usvajanja, Predstavljanje potencijalni jednom polugodišnje 0,00 n/a kontinuirano Strategije korisnici, organizirati sastanak vijeća partneri u za izradu radi utvrđivanja provedbi potrebe za izmjenama

Osigurati kanale komunikacije sa partnerima u provedbi Strategije koji Osigurati da sva tijela će osigurati protok svježih uključena u provedbu Javnost, mediji, informacija vezanih za Strategije posjeduju šira zajednica, razvoj i postizanje ciljeva, potrebne alate kako potencijalni prioriteta i mjera navedenih 0,00 n/a kontinuirano bi mogla odgovoriti korisnici, u Strategiji, organizirati na sve partneri u jednu radionicu godišnje za komunikacijske i provedbi predstavnike partnera kako promidžbene zahtjeve bi ih se informiralo o novim metodama i komunikacijskim alatima

Kreirati sažetak strategije s Javnost, mediji, glavnim ciljevima razvoja Kreirati sažetak šira zajednica, koja će se lako diseminirati strategije kako bi bila potencijalni 5.000,00 Lokalni siječanj– ožujak prema krajnjim korisnicima čitljivija i dostupnija korisnici, kuna proračun 2016. čime će se direktno utjecati javnosti partneri u na jačanje svijesti o provedbi zajedničkim ciljevima

Prilog I – Partnersko vijeće i tematske radne skupine za izradu Strategije razvoja Grada Oroslavja Članovi Partnerskog vijeća i tematskih radnih skupina za izradu strategije razvoja Grada Oroslavja: 1. Ivan Tuđa 2. Nenad Gospočić 3. Zdenka Knezić 4. Maja Šijan 5. Branko Čičko 6. Emil Gredičak 7. Elizabeta Škvorčec 8. Danijel Vnuk 9. Sanja Šakoronja 10. Lidija Fuštin

Stručno vodstvo u izradi Strategije pružila Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Prilog II – Akcijski plan

PROGRAM / AKTIVNOST FINANCIJSKA SREDSTVA POKAZATELJ REZULTATA

CILJ PRIORITET Trenutna Ciljana Ciljana Ciljana Plan Projekcija Projekcija Jedinica Šifra aktivnosti / programa Naziv Naziv vrijednost vrijednost vrijednost vrijednost 2015. 2016. 2017. mjere 2014. 2015. 2016. 2017.

1.1.

1. 1.2.

1.3.

2.1.

2.2.

2.3.

2.4.

2.5.

3.1.

3.2.

Prilog III – Prijedlog obrasca za prikupljanje projekata

1. OSNOVNE INFORMACIJE O PROJEKTU

Naziv projekta:

Lokacija projekta:

Očekivano trajanje projekta:

Procjena vrijednosti projekta u HRK:

2. Informacije o prijavitelju

Naziv prijavitelja:

Osoba ovlaštena za zastupanje:

Kontakt osoba:

Adresa:

Telefon/fax kontakt osobe:

e-mail kontakt osobe:

Web stranica:

3. Opis projektne ideje

Kratak opis projektnih aktivnosti:

Ciljevi projekta:

Očekivani rezultati projekta (kvantificirati):

Ciljane skupine:

Krajnji korisnici projekta:

4. Sektor projekta

gospodarstvo

poljoprivreda

turizam

infrastruktura Sektor projekta: obrazovanje

zaštita prirode i okoliš (odaberite jedno od ponuđenog) kultura

sport

razvoj civilnog društva

ostalo (navesti što): ______

5. Projektni partneri

Naziv partnera:

Uloga partnera u projektu:

6. Sufinanciranje projektne ideje

vlastita sredstva (___%)

gradski/općinski proračun (___%)

županijski proračun (___%)

Planirana struktura financiranja projekta: sredstva iz državnog proračuna i državnih ustanova (___ %)

EU fondovi (___ %)

sredstva iz drugih inozemnih izvora

zajam/kredit (___ %)

zaklade (___%)

ostali izvori (___ %) (navesti koji) ______

7. Tehnička pripremljenost projektne prijave

provedba projekta je u tijeku

u tijeku je priprema za provedbu projekta Faza zrelosti projekta: projekt je u potpunosti pripremljen za prijavu na izvore (odabrati jedno od ponuđenog) financiranja i provedbu

projekt je tek u fazi idejnog rješenja – prijedlog

Ako nije, objasniti: Zemljište/objekt je u vlasništvu prijavitelja

______

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA – označiti sa „DA“ ukoliko postoji, označiti sa „NE“ ako ne postoji ili sa „n/p“ ukoliko nije potrebna

Projektni zadatak

Idejno rješenje

Idejni projekt

Lokacijska dozvola

Glavni projekt

Građevinska dozvola/potvrda glavnog

projekta2

Izvedbeni projekt

Tehničke specifikacije

Troškovnik za radove

2-5 nacrta

Zahtjev za izdavanje građevinske

dozvole/potvrde glavnog projekta

Studija izvedivosti

Analiza troškova i koristi

Procjena utjecaja zahvata na okoliš

Akt nadležnog tijela o provedenom postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Dokument kojim se dokazuje da je kod nadležnog tijela pokrenut postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Mišljenje konzervatora

NAPOMENE:

- Prilikom ispunjavanja ovog obrasca koristite elektronski format - Obrazac je nužno popuniti za svaku projektnu ideju (jedan prijavitelj može prijaviti više projektnih ideja) - Poželjno je da projektni prijedlozi uključuju širi krug dionika i pozitivno utječu na razvoj zajednice - Popunjene obrasce poslati na e-mail:

2 Ukoliko prijavitelj ne posjeduje građevinsku dozvolu/potvrdu glavnog projekta mora dokazati da je kod ovlaštenog tijela podnio zahtjev za njeno izdavanje. Prijavitelj navedeno dokazuje zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta kojeg je podnio ovlaštenom tijelu iz kojeg mora biti jasno vidljivo da je zahtjev zaprimljen kao i datum zaprimanja zahtjeva. 94

PRILOG IV - Minimalni sadržaj Baze projekta

Procijenjena Procijenjeni vrijednost Izvori Usklađenost Naziv projekta Nositelj početak i kraj Faza Red. projekta u financiranja sa strategijom projekta br. kunama

PRILOG V – FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PROVEDBI

Planirana sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju Utrošena sredstva za provedbu skupine mjera u izvještajnom razdoblju

R. PODRUČJE PRIORITET Državni Županijski Lokalni Pomoći Državni Županijski Lokalni Pomoći Javna Javna Ostali Br. RAZVOJA LRS proračun proračun proračun Europske Ostali izvori proračun proračun proračun Europske Sveukupno poduzeća Sveukupno poduzeća izvori unije unije

1.1. 0 0 1. Gospodarstvo 1.2. 0 0 1.3. UKUPNO 1. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Komunalna 3.1. 0 0 2. infrastruktura 3.2. 0 0 UKUPNO 2. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.2. 0 0 Društvene 3. djelatnosti 2.3. 0 2.4. 0 0 UKUPNO 3. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Zaštita okoliša, 2.1. 0 0 4. prostor i priroda UKUPNO 4. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5. Institucije 2.5. 0 0 UKUPNO 5. 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 UKUPNO 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1. + 2. + 3. + 4. + 5.

Izvještaj o pokazateljima rezultata

TRENUTNA OSTVARENA OSTVARENA OSTVARENA OSTVARENA OSTVARENA CILJANA JEDINICA IZVOR INDIKATOR VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST VRIJEDNOST CILJ PRIORITET MJERE PODATKA (2014.) 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. (2020.)

Smještajni Grad Broj 450 600 kapaciteti Oroslavje Grad Broj noćenja Broj 450 600 Oroslavje Broj posjetitelja Grad Broj 5.000 7.000 manifestacija Oroslavje 1.1. Broj Grad Broj 5 10 Suvremeni manifestacija Oroslavje razvoj turizma baziran na Broj obnovljenih prirodnim i objekata

kulturne baštine Grad kulturnim Broj 5 7 vrijednostima uključenih u Oroslavje turističku ponudu

Broj turističkih

proizvoda Grad PODUZETNIŠTVU Broj 3 5 uvrštenih u Oroslavje

ponudu KZŽ Broj novih Grad Broj 2 5 investitora Oroslavje 1.2. Broj Grad Profitabilno novoregistriranih Broj 2 5180 Oroslavje i razvijeno tvrtki poduzetništvo i obrtništvo Broj Grad novozaposlenih Broj 12 50

GOSPODARSKI RAZVOJ TEMELJEN NA VISOKO RAZVOJENOM I KONKURENTNOM Oroslavje mladih ljudi

Broj Grad poduzetnika u Broj 180 230 Oroslavje Općini

Prosječna veličina ha APRRR 2 2 zemljišta po kućanstvu Površina obrađenog 1.3. ha APRRR 700 700 Ekološka i poljoprivrednog ekonomski zemljišta održiva poljoprivredna Iznos dobivenih potpora po proizvodnja i kune APRRR 1.500,00 15.000,00 uravnotežen poljoprivrednom ruralni razvoj gospodarstvu

Broj projekata u sektoru Grad Broj 10 12 poljoprivrede i Oroslavje promocije

Broj projekata u Grad sektoru zaštite Broj 2 5 Oroslavje okoliša Izrađen plan Grad gospodarenja DA / NE NE NE Oroslavje

šumama 2.1. Broj radionica Grad Očuvanje za zaštitu Broj 1 1 Oroslavje vrijednosti prirode prirodnih dobara i Broj kućanstava koja koriste Grad okoliša Broj 50 100 obnovljive Oroslavje izvore energije Broj dokumenata Grad Broj 5 10 prostornog Oroslavje planiranja TZ Grada 2.2. Broj obnovljenih Oroslavja, Promocija i objekata Broj 5 7 Grad očuvanje kulturne baštine kulturne Oroslavje PROSTOR UGODNOG I KVALITETNOG ŽIVLJENJA baštine Broj novo- uspostavljenih TZ Grada kulturno- Broj 1 3 Oroslavja umjetničkih institucija

Broj turističkih paketa koji uključuju posjet TZ Grada Broj 2 5 uspostavljenim Oroslavja kulturnim objektima

Broj projekata Grad udruga u Broj 2 5 Oroslavje sektoru kulture

Grad Broj kulturnih Oroslavje, Broj 5 8 manifestacija TZ Grada Oroslavja Grad Broj posjetitelja Oroslavje, kulturnih Broj 5.000 12.000 TZ Grada manifestacija Oroslavja

Veličina Broj Grad 20.000 25.000 knjižnog fonda građe Oroslavje

Broj članova Grad Broj 1.300 1.500 knjižnice Oroslavje

2.3. Broj danih Obrazovne pomoći za Grad Broj 30 50 kompetencije učenike Oroslavje stanovništva u srednjih škola skladu s Broj danih tržištem rada Grad pomoći za Broj 40 60 Oroslavje studente

Visina Grad materijalnog 000 kuna Oroslavje, 45.000,00 100.000,00 ulaganja u KZŽ, OŠ osnovnu školu

100

Broj djece u Grad vrtiću i Broj 80 120 Oroslavje jaslicama Broj programa Grad za obrazovanje Broj 3 5 Oroslavje odraslih Broj polaznika programa za Grad Broj 12 25 obrazovanje Oroslavje odraslih Broj učenika kojima se Grad sufinanciraju Broj 100 150 Oroslavje troškovi prijevoza Broj korisnika Grad socijalnih Broj 60 120 Oroslavje usluga Broj mobilnih Grad Broj 1 2 timova Oroslavje Broj pomoćnika Grad / asistenata u Broj 2 2 2.4. Oroslavje Socijalna nastavi kohezija, Broj udruga društvena koje pružaju solidarnost i pomoć u Grad odgovornost Broj 2 4 sektoru Oroslavje socijalne potpore Broj osoba u domovima za Grad Broj 10 15 starije i Oroslavje nemoćne osobe

101

Broj edukacija Grad za službenike Broj 2 4 Oroslavje javne uprave Broj polaznika Grad edukacija za Broj 1 3 Oroslavje 2.5. Jačanje javnu upravu efikasnosti i Broj službenih učinkovitosti prigovora na Grad javne uprave Broj 0 rad javne Oroslavje 0 uprave Brzina izlaska na intervenciju minuta DVD 5-7 3-5 DVD-a

102

Broj zelenih Grad Broj otoka Oroslavje

Grad Broj priključaka Oroslavje, na kanalizacijsku Broj Zagorski mrežu vodovod d.o.o.

Dužina Grad kanalizacijske km 3.1. Oroslavje Moderna i mreže adekvatno uređena komunalna infrastruktura Duljina Grad vodovodne km Oroslavje mreže

Broj štednih Grad Broj rasvjetnih tijela Oroslavje

MODERAN RAZVOJ I UNAPREĐENJE PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

103

Broj saniranih Grad Broj klizišta Oroslavje

Dužina moderniziranih / Grad km Oroslavje, saniranih ŽUC županijskih cesta 3.2. Suvremen i siguran Dužina sanirane Grad prometni sustav / modernizirane km Oroslavje

državne ceste / HC

Dužina izgrađene / Grad modernizirane km Oroslavje nerazvrstane ceste

Dužina Grad km nogostupa Oroslavje

104

Narativno izvješće o provedbi Lokalne razvojne strategije Grada Oroslavja sadrži:

1. Uvod

- Razdoblje za koje se izvještava - Metodologija pripreme izvješća - Izvori podataka

2. Sažetak financijskog učinka provedenih mjera

- Kratak prikaz financijskog učinka provedenih mjera / aktivnosti u izvještajnom razdoblju prema grupama razvojnih mjera i izvorima financiranja - Opis odstupanja od definiranog financijskog okvira - Preporuke za drugo financijsko razdoblje

3. Sažetak izvješća o pokazateljima rezultata provedbe aktivnosti

- Ocjena provedbe obzirom na postavljeni akcijski plan te aktivnosti koje provode glavni dionici (definirani institucionalnim okvirom) - Odnos zadano / ostvareno – u odnosu na postavljene indikatore - Preporuke za naredno financijsko razdoblje

4. Ocjena potrebe za revizijom strateškog dokumenta

- Identifikacija odstupanja u financijskoj i kvalitativnoj provedbi Strategije - Opis glavnih prepreka u provođenju Strategije i prijedlog otklanjanja prepreka - Obzirom na postignute indikatore, ocjena potrebe promjene Strategije

5. Ocjena suradnje glavnih dionika

- Provedene aktivnosti glavnih dionika definiranih Institucionalnim okvirom - Osvrt na održane sastanke / radionice - Popis provedenih aktivnosti / mjera sukladno Komunikacijskom akcijskom planu

6. Izvješće o Bazi projekata prema zadanim parametrima analize

- Izvješće o statusu Baze projekata u izvještajnom razdoblju sukladno definiranim parametrima u Strategiji

7. Popis imena i prezimena osoba koje su sastavile izvješće

- Navesti osobe koje su sudjelovale u pripremi izvješća

105

106