U Fokusu NN Mreže I Dalekovodi U Pogonu Više Novoizgrađenih

info

Podgorica Februar 2020. Bilten Crnogorskog elektrodistributivnog sistema infoBroj 20 Služba za mjerenje Regiona 6 GUBICI NA MREŽI SVE MANJI Str. 10-11. Slobodan Vuković

INVESTICIJE Aktivnosti na terenu tokom januara U fokusu NN mreže i dalekovodi U pogonu više novoizgrađenih

TS 10/0,4kV Str. 6-7.

INVESTICIJE

Gradi se nova TS 35/10 kV u blizini

Podgorice Str. 8-9. Str. 16-17.1 info

2 info Nova kadrovska RJEŠENJA

d 01. januara ove godine Radovan Vujović raspoređen Oje na radno mjesto šefa Službe za podršku i izvještavan- RADOVAN je u Operativnoj direkciji. VUJOVIĆ šef Službe Radovan je rođen 1992. godne u Podgorici, gdje je završio za podršku i osnovnu i srednju školu. Osnovne i specijalističke studije izvještavanje u ( Spec. Sci. Energetika i automatika - Elektroenergetski Operativnoj sistemi), završio je na Elektrotehničkom fakultetu Univer- direkciji ziteta Crne Gore sa prosječnom ocjenom 9,53. Stručno usavršavanje po Programu Vlade Crne Gore počeo je u EPCG, a završio u CEDIS-u 2016. godine. Nakon odrađenog pripravničkog staža, Radovan je ra- spoređen na mjesto Inženjera za održavanje III u Centaru za održavanje 10kV i 0.4kV mreže Sektora za održavanje, a zatim na mjesto inženjera za plan, analizu i izvjestavanje u tom Centru. Osim u CEDIS-u, Radovan je radio i u Radio di- fuznom centru - DOO Podgorica.

d 1. februara ove godine Ivan Mimović raspoređen je na radno Omjesto šefa Službe za mjerenje Regiona 4 (Bar, Budva i Ulcinj) u IVAN Operativnoj direkciji. MIMOVIĆ Ivan je rođen 1971. godine u Beranama, gdje je završio osnovnu i sred- šef Službe nju školu. Elektrotehnički fakultet završio je na Univerzitetu Crne Gore. za mjerenje Prvo zaposlenje Ivan je dobio u Elektrotehničkoj školi u Podgorici, a Regiona 4 u Elektroprivredi Crne Gore se zapošljava početkom 2002. godine, gdje je u Elektrodistribuciji Podgorica radio na poslovima inženjera za mjerenje i kontrolu. Radeći u Službi za mjerenje Ivan je, između ostalog, 2007. godine bio angažovan na Pilot projektu ugradnje brojila za daljinsko očita- vanje na nekoliko trafo reona. Isto tako, učestvovao je u prvoj fazi AMM projekta na poslovima određivanja tehničkih rješenja i praćenja izvođenja radova. Krajem 2011. godine raspoređen je na mjesto glav- nog inženjera za nadzemne vodove u Regionu 2. Zajedno sa svojim kolegama učestvovao je u rekonstrukciji desetina niskonaponskih vazdušnih mreža u Podgorici, kao i 10 kilovoltnih dalekovoda. Ivan je oženjen i otac dvoje djece.

3 info

Sastanak menadžmenta i zaposlenih od posebnog značaja za poslodavca Samo timskim radom do dobrih rezultata a VII sastanku menadž- potrošnje (u prošloj godi- Nmenta i zaposlenih ni fakturisano je oko 1,5 od posebnog značaja za miliona eura neovlašćene poslodavca, održanom potrošnje, od čega je na- 23. januara u Podgorici, plaćeno 86,15 odsto), te predstavljeni su rezultati preventivnom radu na poslovanja za 2019. godinu održavanju mreže i realizaci- i planovi za ovu godinu, kao ji investicionih projekata. i novine Zakona o radu, te U fokusu će, dakle, biti Izmjene i dopune Akta o nastavak realizacije inves- procjeni rizika. ticionih aktivnosti i Plana Izvršni direktor Zoran investicija za ovu godinu po Đukanović je ovom prili- kojem je predviđeno ulag- kom istakao da možemo anje u primarnu mrežu u biti zadovoljni rezultatima iznosu od 8,3 miliona eura, poslovanja u prošloj godi- kao i realizacija 153 investi- ni, ali da se i u narednom ciona projekta u sekundar- periodu očekuje potpuna nu mrežu, te revitalizacija posvećenost i maksimal- SN i NN mreže u vrijednosti na angažovanost zapos- od 12,5 miliona. lenih na svim nivoima. Planiran je i završetak Pro- On je posebno naglasio da jekta daljinskog očitavanja se mora raditi na smanjivan- i upravljanja potrošnjom i ju gubitaka električne en- implementacija IT sistema one tehnologije i imple- primjeni propisa iz oblasti ergije i dovođenju nivoa gu- za upravljanje podacima sa mentaciju I faze SCADA zaštite na radu, odnosno bitaka na planiranih 12.04 mjernih mjesta kroz inte- sistema. korišćenju ličnih zaštitnih odsto, kao i na smanjivanju graciju sa AMM sistemom, Posebna pažnja biće sredstava. Sprovodiće se i većoj naplati neovlašćene te ulaganja u informaci- posvećena poštovanju i redovne kontrole, ne samo

4 info

Sastanak menadžmenta i zaposlenih od posebnog značaja za poslodavca Samo timskim radom do dobrih rezultata se samo timskim radom korporativne komunikaci- može stići do ispunjavan- je, Magdalena Vukčević ja postavljenih zadataka, prezentovala je najznača- a jedan od najvažnijih je jnije novine Zakona o radu, da svaki korisnik distribu- posebno se osvrnuvši na tivnog sistema bude za- prekovremeni rad, raspored dovoljan. Upravo rezultati i preraspodjelu radnog vre- koji su vezani za odgovore mena, noćni rad, privre- na prigovore korisnika pot- menu spriječenost za rad, vrđuju da se promjene na odgovornost zaposlenih, bolje dešavaju i da je ovaj prestanak radnog odnosa način organizacije rada u itd. Ona je, između ostalog, komunikaciji sa korisnici- istakla da se očekuje od svih ma dao dobre efekte. Svi zaposlenih da u potpunosti zajedno moramo raditi na poštuju odredbe novog Za- kreiranju dobrog imidža kona o radu. kompanije. Na sastanku su predstval- On je, na kraju, poručio da jene i Izmjene i dopune Akta se moraju poštovati interni o procjeni rizika. Tom pri- propisi i procedure, jer je likom Milan Marjanović, to preduslov za postizanje rukovodilac Sektora za dobrih rezultata, odnosno sistem zaštite, istakao je da da se od svakog zaposlenog se od zapsolenih očekuje primjene mjera za zašti- nepoštovanje ovih propi- očekuje odgovoran i savjes- da se pridržavaju definisan- tu i bezbjednost, nego i sa neće biti izuzet nijedan tan odnos prema poslu koji ih propisa i da će Komanija zloupotrebe alhohola i zaposleni u CEDIS-u. obavlja. nastaviti da realzuje pre- drugih nedozvoljenih sup- Direktor Đukanović je i Rukovodilac Sektora za ljud- poruke koje su dobijene od stanci. Od odgovornosti za ovom prilikom istakao da ske resurse, opšte poslove i eksperata u ovoj oblasti.

5 info INVESTICIJE U pogonu više novoizgrađenih TS 10/0,4kV

6 info INVESTICIJE U pogonu više novoizgrađenih TS 10/0,4kV

rajem godine u Rožajama su Kizgrađene i puštene u pogon stub- na trafostanica “Crnja”, sa uklapanjem u srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu i distributivna TS “Kamenjuša”, a vrijednost ovih investicija, koje će doprinijeti pouzdanijem napajanju elek- tričnom energijom tog dijela konzuma, je oko 70 hiljada eura. U pogon je ušla i novoizgrađena DTS “Voljevac” u Bijelom Polju, vrijedna preko 65 hiljada euera, a na Žabljaku su završeni radovi na ugradnji reklozera na 10 kilovoltnim dalekovodima “Štuoc” i “Njegovuđa”, zašto je CEDIS izdvojio blizu 50 hiljada eura. Započela je u prethodnom periodu i priprema projektne dokumentacije za izgradnju oko milion eura vrijednog 10 kV postrojenja u trafostanici 35/10 kV „Centar“ u Podgorici. U toku je, takođe, i priprema za početak radova na izgradnji STS „Dragovoljići 3“ u Nikšiću, a vrijednost ovog investicionog projekta je oko 100 hiljada eura. Pored toga, trenutno je u proceduri priprema dokumentacije za izgradnju još 11 objekata na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, ukupne vrijednosti preko 500 hiljada eura, od čega će se najviše sredstava (175.000 eura) izdvojiti za izgradnju i uklapanje trafostanice 10/0.4 kV “Staro pazarište” u Nikšiću. Gradiće se, takođe, trafostanice naponskog nivoa 10/0,4kV u Podgori- ci (Br. 14. – Zagorič), gdje je planirana i izgradnja 10 kilovoltnog kablovskog voda i optičkog kabla od MBTS “Gorn- ja Gorica 1” do MBTS “Vinopodrum” u Donjoj Gorici. Po jedna STS 10/0,4kV izgradiće se u Tuzima (STS “Sukuruć 16”), Cetinju (STS “Lipovik”) i Pljevljima (STS “Bušnje 2”), dok će se u Ulcinju graditi TS ”Otrant Komerc”, u Baru DTS “Markičići” i Kotoru TS “Vranovići”. U Ul- cinju je u planu u narednom periodu i izgradnja 10 kilovoltnog kabla od TS “Semafori” do TS “Otrant” za koji je dobi- jena odluka o lokaciji. Nove STS za pouzdanije napajanje korisnika

7 info INVESTICIJE GRADI SE NOVA TS 35/10 KV U BLIZINI PODGORICE

laganja u važne elek- Utroenergetske objekte na teritoriji Regiona 2 nas- Vrijednost projekta koji obuhvata izgradnju novog objekta TS, ugradnju vazduhom izolovanih tavlјaju se izgradnjom TS postrojenja 10kV i 35kV i ugradnju transformatora 35/10kV, kao i uklapanje trafostanice 35/10 kV “Velje brdo” za potrebe zone koja je za Glavni u 10 i 35 kV mrežu, je preko milion eura, a u planu je da se pusti u pogon do kraja godine grad značajna sa aspekta razvoja poljoprivrede, in- dustrije i turizma. vazduhom izolovanih 35 potpisan je 11. februara ove Uvođenjem TS “Velje brdo” Ta investicija, vrijedna mil- kV i 10kV postrojenja, kao godine, a radovi su ugovo- u elektrodistributivni lion i 16 hiljada eura, pred- i ugradnju transformatora reni sa kompanijom “Em- sistem znatno će se pov- stavlja još jedno veliko 35/10 kV, 2 x 2,5 MVA. Sas- inent” d.o.o. iz Podgorice i ećati pouzdanost snabdi- ulaganje u elektroenerget- tavni dio projekta je i uk- njihovim podugovaračima jevanja oko 1.300 korisnika sku infrastrukturu u posled- lapanje trafostanice u 35kV “Eurozox” DOO iz Dani- na području: Rogama, Vel- njih nekoliko godina. i 10 kV mrežu (DV 35kV lovgrada i “Geotin MNE” jeg Brda, Vranjskih Njiva, Ovaj veliki projekat obuh- “Podgorica – Podanje” i DV d.o.o. iz Podgorice. Planira- Miletinih Njiva, Drezge, vata izgradnju trafostan- 10kV “Danilovgrad”). Ugov- no je da se trafostanica pus- Radeće, dijela Zagoriča, ice 35/10 kV, ugradnju or o izgradnji “Veljeg brda” ti u pogon do kraja godine. Pirepa, koji se trenutno

8 info INVESTICIJE Ugovorena GRADI SE NOVA TS 35/10 rekonstrukcija TS “Kumbor“ KV U BLIZINI PODGORICE Investicioni projekat rekonstrukcije transforma- torske stanice 35/10kV “Kumbor” u Herceg Novom obuhvata zamjenu 10 kilovoltnog postrojenja novim vazduhom izolovanim postrojenjem, zamjenu 35 kV postrojenja novim gasom izolovanim postrojenjem i zamjenu postojećih transformatora 35/1okV, 2X2,5 MVA novim trafoima snage 2X12,5 MVA. Pored toga, predviđena je i građevinska rekonstrukcija posto- jećeg objekta. Radove na rekonstrukciji TS “Kumbor” izvodiće “Electro Team” d.o.o. iz Budve sa podizvođačima “Ekvidistranca” d.o.o. iz Bara i “Europrojekat” d.o.o. iz Podgorice. Vrijednost investicije je 1,8 miliona eura, a ugovor sa izvođačem radova potpisan je 25. decembra 2019. godine. Rok za izradu projekta je 45 dana od dana potpisivanja Ugovora, a rok za završetak radova šest mjeseci od dana uvođenja Izvođača u posao nakon dobijanja građevinskih dozvola. Nakon realizacije ovog izuzetno značajnog projekta, TS “Kumbor” će postati pouzdan energetski oslonac pripadajućem distributivnom konzumu, tj. pov- ećaće se sigurnost napajanja korisnika na području Kumbora i poboljšati kvalitet isporučene električne energije, te stvoriti preduslovi za priključenje novih velikih potrošača i planiranih turističkih kompleksa (Portonovi i td.).

jni logor“ (područje od STS nog sistema i da svoje pla- „Zlatica 2“, zaključno sa STS nove usklađuje sa potre- Vrijednost projekta koji obuhvata izgradnju novog objekta TS, ugradnju vazduhom izolovanih „Medun 2“). bama korisnika i lokalne postrojenja 10kV i 35kV i ugradnju transformatora 35/10kV, kao i uklapanje trafostanice Riješiće se, takođe, i prob- zajednice potvrđuje po- lem preoterećenja dugih datak da je izgradnja ovog u 10 i 35 kV mrežu, je preko milion eura, a u planu je da se pusti u pogon do kraja godine i nepouzdanih dalekov- elektroenergetskog objek- da “Danilovgrad” i “Vojni ta bila u Planu investicija logor”, a dalekovod “Dani- za 2014. godinu, a projekat napajaju sa dugačkih i ničkih standarda, a ta nova lovgrad” biće reorganizo- nije realizovan zbog du- nepouzdanih dalekovoda napojna tačka 35/10 kV van u tri nova značajno gotrajnog usvajanja plan- 10kV “Danilovgrad” i “Vojni preduslov je za rasterećen- kraća 10 kilovoltna voda, ske dokumentacije za to logor” iz TS 35/10kV “Gori- je postojeće trafostanice čime se postiže viši stepen područje, kao i zbog prob- ca B”. Bolje napajanje može 35/10 kV “Gorica-B“ koja sigurnosti i kvaliteta u is- lema u rješavanju imovins- očekivati i oko 300 korisni- ima dva vazdušna izvoda i poruci električne energije ko-pravnih odnosa, a zatim ka sa područja Stare Zlatice, radi preko izolovane neu- za korisnike na području od i zbog promjene zakonske Smokovca i Doljana. tralne tačke, jer će TS „Velje Zagoriča do Veljeg Brda. regulative u načinu prib- Investicija se, dakle, real- brdo“ preuzeti napajanje Da CEDIS pažljivo planira avljanja urbanističko-teh- izuje zbog dostizanja teh- dijela dalekovoda 10kV „Vo- razvoj elektrodistributiv- ničkih uslova.

9 info

Projekat revitalizacije SN i NN mreže Intenzivni radovi razlog za optimizam ktivnosti na dalekovodima koji se revitalizuju u okviru AI godine Okvirnog sporazuma Projekta revitalizacije SN i NN mreže od strane Konzorcijuma Mezon - Electro Team - Ramel, odvijaju se planiranom dinamikom. Tako su, prema informacijama iz Centra za održavanje 10kV i 0,4kV mreže, već završeni svi radovi na DV 10kV “Bijela” u Šavniku, na dalekovodu “Grahovo” u nikšićkoj opštini trenutno se privodi kraju revitalizacija pripadajućih niskonaponskih mreža, dok su na DV “Slap Zete” u Danilovgradu završeni radovi i na dalekovodu i na NN mrežama. Na DV “Dolac” u Beranama još nijesu završeni samo oni objekti kojima nijesu dozvolili pristup vlasnici zemljišta, a bez zastoja se odvijaju radovi na niskonaponskim mrežama i stubnim trafostanicama. Najintenzivnije aktivnosti trenutno su na dalekovodima “Gubavač” i “Tomaševo” u Bijelom Polju gdje je već zamijenjeno 1.000, a planirano je da se ukupno zami- jeni 1.600 stubova. Trenutni status ovog važnog projekta podgrijava optimizam da će se revitalizacija navedenih dalekovoda završiti do 30. aprila ove godine, kako je ugovoreno sa Izvođačem radova. Kad su u pitanju dalekovodi sa pripadajućim STS i NN mrežama koji su planirani za revitalizaciju za II godinu Ok- virnog sporazuma (“Biševo”, “Lijeva Rijeka”, “Velimlje”, “Vir- pazar”, “Ostros”, “Gornja Morača”, “Boljanići”), trenutno se odvijaju aktivnosti na snimanju ovih objekata i donošenju najboljih tehničkih rješenja. Što se tiče Projekta revitalizacije srednjenaponske mreže (tzv. Mali projekat), zavšeno je snimanje svih pet objekata koji su u Planu za I godinu Okvirnog sporazuma, a takođe su donijeta i usaglašena tehnička rješenja za ove dalekovode. Radovi na DV “Vrela” na Cetinju su već počeli, trenutno su u toku pripremni radovi na dalekovodima “Podgorica iz Danilovgrada” u Podgorici, “Mavrijan” u Ulcinju i “Krivošije” u Risnu. Uskoro treba da počnu i pripremni radovi na DV “Hoti” u Tuzima, a rok za završetak projekta je 30. maj ove godine. U CEDIS-u se, takođe, odvijaju intenzivne aktivnosti na re- vitalizaciji mreže u okviru realizacije Plana tekućeg održa- vanja, pa su tako naše ekipe samo u januaru izvodile radove na 16 dalekovoda 10kV, na kojima je ukupno zamijenjeno preko 1.500 stubova i revitalizovane 63 stubne trafostanice.

10 info

Služba za mjerenje Regiona 6 Gubici na mreži sve manji obzirom da su gubici električne kao što su zamjena tradicionalnih me- puteva i nemogućnosti da se dođe do Senergije direktno vezani za gubitak haničkih brojila elektronskim i izm- korisnika na planinskom području – prihoda kompanije i njeno uspješno ještanje mjernih mjesta van objeka- ističe Vuković. poslovanje, Služba za mjerenje Regio- ta kod korisnika za koje je postojala Inače, procenat novih multifunkcio- na 6 (Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin) sumnja na eventualne zloupotrebe nalnih brojila u Regionu 6 je 76 odsto, posebnu pažnju posvećuje mjerama – kaže Slobodan Vuković, šef Službe a njihova očitanost je na nivou od 85 za njihovo smanjenje pa se iz godine za mjerenje Regiona 6. odsto, pa ekipe Službe za mjerenje, u u godinu u ovom regionu bilježi kon- Prema njegovim riječima, ekipe saradnji sa kolegama iz AMM centra, stantan pad gubitaka. Službe mjerenja svakodnevno spro- svakodnevno rade na poboljšanju Tako su u posljednjih nekoliko godina vode aktivnosti na kontroli mjernih dostupnosti i očitanosti brojila, sve ostvarivani mjesta u cilju otkrivanja neovlašćene dok se ne dođe do planiranog pro- gubici bili manji od planiranih, 2017. potrošnje električne energije koja centa. godine za 0,56 odsto, 2018. godine ugrožava funkcionisanje kompanije, - Imamo dobre uslove za rad, solidno 0.37 odsto, da bi se i 2019. godine ne samo u finansijskom, nego i u teh- smo opremljeni, dobili smo novi lični nastavio kontinuitet smanjenja, pa je ničkom smislu. i kolektivni alat, nova radna odijela i procenat gubitaka iznosio 12,17 ods- -Samo u 2019. godini bilo je 25 obraču- drugu zaštitnu opremu. Znatno je po- to, što je takođe za o,36 odsto manje na neovlašćene potrošnje zbog nele- boljšano stanje voznog parka, tako da u odnosu na planirane vrijednosti za galnog korišćenja električne energi- sada imamo nova tehnički ispravna prošlu godinu. je, kao i 500 obračuna neovlašćene vozila, a sve to i te kako utiče na rezu- - Osim redovne aktivnosti logičke potrošnje zbog samovoljnog prikl- ltate rada – rekao je Vuković i dodao kontrole potrošnje i kontrole mjernih jučivanja na mrežu. da “njegova” služba ima dobre rezul- mjesta krajnjih korisnika na terenu s Pored toga, vodi se računa o očitanosti tate, ne samo u ostvarivanju planova ciljem sprečavanja neovlaštene po- potrošnje, tako da je procenat očita- gubitaka na mreži, nego i u ostalim trošnje, te praćenja energetskog bi- nosti brojila u regionu 93 odsto, s tim poslovima za koje su zaduženi. lansa trafostanica, veliki efekat, pored što je on nešto niži u zimskom perio- U tom smislu, vodi se računa i o eduk- visokog procenta očitanosti brojila, du, zbog ne- aciji zaposlenih koja je veoma važna u dale su i strateške investicione mjere prohodnih njihovom poslu. - Edukacija se vrši putem interne komunikacije, preko procedura, do os- posobljavanja u Centru za obuku CE- DIS-a. Većina elektromontera završila je u prethodnom periodu kompletnu obuku u tom Centru , što je znatno doprinijelo efikasnosti i efektivnosti u radu Službe – istakao je Vuković. Prema njegovim riječima, i u narednom periodu nastaviće sa aktivnostima na ostvarivanju zacrtanih godišnjih planova, kao i na stručnom usavršavanju i obuci zaposlenih, te razvijanju sa- moodgovornosti da bi se izbjegle nezgode i posl- jedice koje one nose. Slobodan Vuković 11 info REGION 2 Pouzdanije napajanje za Riječku nahiju

d ove zime mještani sela na pod- vode bez zastoja i bezbjedonosnih teznih željezno-rešetkastih stubova, a Oručju Riječke nahije biće mnogo rizika. To je najvećim dijelom zasluga ugrađeno je i šest armirano-betonskih, spokojniji kad je u pitanju napajanje elektromontera Nenada Ražnatovića te rastavljač na odcjepu za Cerov pod, električnom energijom jer je trenut- i Čedomira Lopičića koji su u ovom što će znatno olakšati i ubrzati otklan- no u toku revitalizacija dva značajna poslu pokazali veliku odgovornost i janje kvarova na ovom nadzemnom distributivna voda – DV „Meterizi“ i DV profesionalnost, a rame uz rame sa nji- vodu na kojem je raspoređeno preko „Cetinje“. Zahvaljujući dobrom vođen- ma radili su i monteri Ratko Knežević, 550 stubova u dužini od 35 kilometara. ju i koordinaciji radova, poslovi se iz- Ivan Jovićević, Momčilo Strugar, Dalekovod „Meterizi“ napaja 13 stub- Miodrag Mudreša. nih trafostanica, šest TS Kula i jednu - Na dalekovodu „Meter- MBTS, odnosno oko 800 korisnika na izi“ već je zamijenjeno 25 području Riječke nahije (Šinđon, Pod drvenih, kao i pet za- uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoš-

Revitalizuju se 10 kV dalekovodi “Meterizi” i “Cetinje” na kojima će se zamijeniti oko 220 stubova. Rekonstruiše se i znatan broj niskonaponskih mreža

12 info REGION 2 Pouzdanije napajanje za Riječku nahiju

tine, Pipac, Karuč, Carev pod, Kraće Do, Prema njegovim riječima, i na DV „Cet- je riječ o izuzetno teškom terenu koji je Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, inje“ su u prethodnom periodu zami- zimi gotovo nepristupačan. Meterizi, Jankovića krš, Lalino ždrijelo, jenjena 23 drvena stuba, kao i devet - Cetinjski dalekovod je dugačak oko Dobarska Župa, Đalci, fabrika Božja armirano-betonskih i pet čelično-reš- 30 km, napaja 14 stubnih trafostanica voda). Na njemu će se u narednom etkastih. Predstoji zamjena još stotinu i četiri TS Kula, a na tom potezu ima periodu zamijeniti još 70-tak drvenih drvenih, 11 čelično-rešetrkastih i šest oko 500 stubnih mjesta. Riječ je o vrlo stubova, šest armirano betonskih i 12 armirano-betonskih stubova da bi se razuđenom dijelu konzuma koji se čelično- rešetkastih, kako bi ovaj elek- dalekovod kompletno revitalizovao proteže od nivoa jezera do preko 1000 troenergetski objekat bio pripremljen i stvorili bolji uslovi za tamošnje ko- m nadmorske visine (Očevici, Zaćer, za stabilno napajanje korisnika na duži risnike, a mogućnost havarija svela na Dubova, Ceklin, Strugari, Markov Do, period – kaže Mihailo Bulajić, inžen- mjeru koja neće ugrožavati redovno Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko jer za vazdušne vodove. snabdijevanje u zimskom periodu jer selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i

13 info REGION 2

Nova STS „Strugari“

Ugrađen rastavljač na odcjepu za Cerov pod u cilju bržeg i lakšeg otkljanjanja kvarova

godine remontovan i dalekovod„Lovćen“ koji je vrlo značajan za turističku privredu ovog kraja, jer napaja dječje odmaralište na Ivanovim koritima, hotele i druge ugostiteljske objekte. - Na potezu od Cetinja do Lovćena zamijenjeno je dotrajalo uže, kao i dotrajali drveni stubovi, ofarbani su čelič- no rešetkasti stubovi a umjesto starih potpornih izolatora ugrađeni su novi silikonski. Dobra vijest je da se nastavljaju radovi na remontu DV 35 kV „Rijeka Tomići), pa je izvođenje radova na ovom objektu Crnojevića-Cetinje“ pošto su konačno riješeni imovins- vrlo naporno – ističe Bulajić. ko-pravni odnosi za taj objekat, tako da će Rijeka Crno- Nije teško zamisliti kako je tek naporno zimi kada treba jevića dobiti dvostrano napajanje, od Virpazara sa jedne otkloniti kvarove da bi korisnici što prije dobili napajanje. i od Cetinja sa druge strane. Rekonstruisaće se i DV „Ba- Cetinjski elektrodistributeri se, sa svoje strane, trude i čini rutana“ na kojem će se zamijeniti svi dotrajali stubovi i se u tome i uspijevaju, da dobrim preventivnim održa- oštećeni izolatori. Pored toga, u okviru tzv. male revital- vanjem preduprijede havarije. izacije uskoro treba da se revitalizuje i DV „Vrela“, što će Bulajić, inače, kaže da je lokalni elektrodistributivni sveukupno dodatno popraviti naponske prilike u ovom sistem u dosta dobrom stanju i podsjeća da je prošle dijelu konzuma – kazao je naš sagovornik.

14 info REGION 2

Nova NN mreža „Zaćir“

U tom smislu, u prethodnom periodu radilo se i na rekonstrukciji više niskonaponskih mreža (Barjamov- ica, Čevo, Obzovica, Kuće Kasoma, Drušići, Metrizi 2, Dubova, Donji kraj, dio NN mreže Gruda, Poseljani), Monter Nenad Ražnatović na „radnom mjestu“ a na NN Gornič transformator na stubnoj TS zamijen- jen je trafoom veće snage. sve u cilju da se korisnicima Tekuće održavanje u narednom periodu podrazumije- obezbijedi pouzdano i kvalitetno napajanje i smanji ter- vaće, kako je planirano, i rekonstrukciju niskonaponskih et onima koji brinu da svijetli svaka sijalica u skromnim mreža Dodoši, Đinovići, Ubli Čevski, Zaljut, Prediš, Trnjine domovima na ovom području.

15 info U FOKUSU NN MREŽE I DALEKOVODI ijepo vijeme u januaru elektromonteri CEDIS-a iskoris- U Budvi je na niskonaponskoj mreži “Jaz” u okviru re- Ltili su da završe planirane aktivnosti na tekućem održa- konstrukcije staze ugrađen novi ormar i instalisani novi vanju elektroenergetskih objekata. Izvođeni su radovi na kablovi u cilju rasterećenja mreže, dok se u Baru radilo na niskonaponskim mrežama i dalekovodima širom Crne niskonaponskoj mreži “Ahmetov brijeg”, U gradu pod Ru- Gore u cilju kvalitetnijeg i pouzdanijeg napajanja korisni- mijom otklanjani su i manji kvarovi na niskonaponskim ka električnom energijom. mrežama i sanirani pojedini priključci. Radovi su izvođeni Tako je, između ostalog, u Ulcinju na niskonaponskoj i u Ostrosu na dalekovdu “Ostros-Vir”. mreži “Đonze” ugrađen samonosivi kablovski snop, a Predaha za distributere nije bilo ni u drugim crnogor- manje intervencije izvođene su na niskonaponskoj mreži skim opštinama pa su, tako, u Herceg Novom aktuelni ZTS GRO “Primorje”.

NNM „Travunija“ Herceg Novi

Ugradnja ormara na NN mreži „Jaz“ i ubacivanje novih kablova radi rasterećenja

Aktivnosti na DV „Povija“ u Nikšiću NNM „Velika - Plav“ 16 info Aktivnosti na terenu tokom januara U FOKUSU NN MREŽE I DALEKOVODI bili radovi na ugradnji ovjesne opreme i samonosivog kablovskog snopa na NN mreži “Travunije”, a u Nikšiću na 10 kilovoltnom dalekovdu “Povija”. Održavala se i niskonaponska mreža “Velika” u Plavu, radilo se na stubnoj trafostanici “Rovca” u Beranama, kao i na niskonaponskoj mreži “Trešnjevo” u Andrijevici”… Planirane i kontinurane aktivnosti na održavanju mreže u cijelom konzumu se nastavljaju jer je preventivno održa- vanje izuzetno važno i za naše korisnike i za zaposlene koji ulažu veliki napor kod havarijskih situacija.

Radovi na ZTS „GRO Primorje 1“ u Ulcinju

Revitalizacija NN mreže „Trešnjevo“ u Andrijevici

Sanacija priključka na NN mreži „Gvozden brijeg“ u Baru Materijal i oprema u Ulcinju prebacuje se i na ovaj način 17 info

Dosta posla i na otklanjanju kvarova na Februarsko nevrijeme NN mrežama Sanirane posledice - otklonjeni svi kvarovi na elektro mreži

evrijeme, praćeno olu- U Baru vjetar prevrnuo Njnim vjetrom i ostalim betonjerku na stub zimskim neprilikama, koje sa četiri brojila je 05. i 06. februara zahva- tilo cijelu državu, napravi- lo je velike probleme u više crnogorskih opština. Otklanjanje Pričinjena je znatna šteta kvara na NN na elektrodistributivnoj mreži „Brajići“ u Budvi mreži i objektima CEDIS-a. Došlo je do kidanja pro- vodnika, rušenja stubova, kvarova na trafostanicama i drugim objektima pa su bez napajanja električnom energijom ostajali korisnici u gotovo svim regionima. Najgore su, ipak, prošli objekti na pdručju Re- giona 7 (Pljevlja, Žabljak, Šavnik), gdje je došlo do da bi se napajanje pro- ispada 10 kilovoltnih dale- slijedilo što većem broju kovoda „Boljanići“, „Zeka- korisnika. Nastojalo se vice“, „Crnobori“, „Njivice“, da se što prije otklone „Bukovica“, „Gotovuša“, kvarovi i na niskonapon- kao i 35 kV dalekovoda skim mrežama. „Odžak-Kosanica“ i „Ža- Zaposleni u Crnogor- bljak-Šavnik“, zbog čega je skom elektrodistributiv- bez napajanja bilo više hil- nom sistemu još jednom Na Žabljaku teško do havarisane dionice jada korisnika. Tu su i putevi su pokazali da mogu us- bili neprohodni pa su naši pješno da se suprostave monteri prvo morali da ćudima prirode. Orga- ih sami rasčiste da bi mo- nizovanost ekipa, odziv tornim sankama došli do ljudi i njihova sprem- havarisanih dionica i otk- nost da se izlože teškim lonili problem na mreži. uslovima rada bili su na Takođe su brojne prijave izuzetnom nivou. Poslije kvarova od strane građa- neophodnih intervencija na, tako da su ekipe CE- uspjelo se, negdje ranije DIS-a prvo morale da na a negdje kasnije, da se os- terenu utvrde prirodu i posobe dalekovodi i u re- obim oštećenja, a zatim sve kordnom roku uspostavi raspoložive snage usmjere redovno napajanje u cije- na 35 i 10 kV dalekovode lom konzumu. Otklanjanje kvara na DV 10kV „Daciće“ 18 info

NN mreža Februarsko nevrijeme „Seoce“ - na stubu Miroslav Lutovac Sanirane posledice - otklonjeni svi kvarovi na elektro mreži Radovi na čelično-rešetkastom stubu u Donjim Šarancima

Indir Nurković, Sadmir Kalač i Sudan Kalač pješke do havarisane dionice

U Pljevljima uložen veliki trud da se saniraju havarije na 10kV dalekovodima Otklanjanje kvara na DV 10kV „Daciće“ DV 10kV „Daciće“ 19 info

Komandna sala

Samo po proceduri i tehničkim uslovima osljednjih godina desetine malih - Zbog nedostatka ćelije 35kV za prikl- Pelektrana se u Crnoj Gori priključi- jučenje TS “Điliće”, projektom je pred- lo na distributivni sistem, a izdata je viđeno proširenje, odnosno izgradnja saglasnost za priključenje još 40–tak postrojenja 35kV u TS 110/35kV “An- elektrana. Radi očuvanja stabilnosti drijevica”. U prvoj fazi montirane su elektrodistributivnog sistema i pou- samo dvije ćelije 35kV, sa sistemom zdane isporuke električne energije do sopstvene potrošnje naizmjeničnog i krajnjih korisnika, CEDIS je donio pro- jednosmjernog napona, kao i lokalno cedure za priključenje i tehničke pre- daljinsko upravljanje , tj. upravljanje poruke u kojima su definisani kriteri- iz komandne prostorije – kaže Rade jumi za priključenje ovih energetskih Dašić, koordinator za velike projekte objekata. i regionalni razvoj u CEDIS-u i dodaje: Tako je i za priključenje malih elektra- - Planiranjem priključenja malih elek- na na području opštine Andrijevica, trana na području opštine Andrijevica na vodotocima Mojanska i Kutska ri- i planovima razvoja mreže 35kV pov- jeka, Crnogorski elektrodistributivni ećava se dužina nadzemnih i podzem- sistem izdao tehničke uslove kojima nih (kablovskih) vodova, a povećanjem je dato priključenje ovih malih elek- dužine, prije svega kablovske mreže, trana proširenjem 35kV postrojenja u povećava se i vrijednosti kapacitivne TS 110/35kV “Andrijevica”, a definisan struje. Izvršene analize su pokazale da je i uslov uzemljenja neutralne tačke je vrijednost kapacitivnih struja zeml- konzumnog područja TS Andrijevica, jospoja veća od propisima dozvoljene kao i izgradnja TS 35/10kV “Điliće” sa (10A), pa se prešlo sa izolovanog siste- priključnim podzemnim vodom 35kV ma uzemljenja neutralne tačke 35kV od TS “Andrijevica” do TS “Điliće”, dužine na režim rada sa uzemljenom 35 kV oko 6 km. neutralnom tačkom mreže. Preporuke,

20 info Priključenje malih Novo postrojenje u TS „Andrijevica“ TS „Andrijevica“ hidroelektrana

Samo po proceduri i tehničkim uslovima praksa i projektni zadatak su predvidje- opterećenjima. Stvorila se i mogućnost li uzemljavanje neutralne tačke mreže za razvoj 35 KILOVOLTNE mreže, bez preko metalnog otpornika male otpor- ograničenja struja spoja jedne faze nosti (70 W, 300 A), što je i izvedeno. sa zemljom na samo 10A – istakao je Dašić, dalje, kaže da glavni projekat Dašić. uzemljenja 35 kV neutralnih tača- Prema njegovim riječima, energetski ka transformatora u TS Andrijevica i eksploatacioni problem i zahtjevi za obuhvata i nadzemnu i podzemnu 35 izgradnju malih elektrana ukazali su na kV mrežu Andrijevica, Plav i Gusinje. potrebu izgradnje TS 35/10kV “Đulići” Po projektu su izvedeni radovi u pos- čija je namjena da preuzme električnu trojenjima 35kV objekata (TS 110/35 energiju na naponu 35kV, transformiše kV Andrijevica, TS 35/10kV Plav, TS je na napon 10 kV i raspodijeli je u cilju 35/10kV Gusinje, TS 35/10kV Điliće), napajanja korisnika. MHE Jara, MHE Babino Polje, a zatim su - U prvoj fazi, svrha izgradnje ove trans- provjereni tehnički uslovi bezbijednisti formatorske stanice je preuzimanje i uzemljivači na svim navedenim tra- električne energije iz malih elektrana i fostancama, malim elektranama i 35kV njena raspodjela u distributivnoj mreži, dalekovodima (DV 35kV od TS 110/35 a zatim napajanje električnom en- kV Andrijevica do TS 35/10kV Plav, od ergijom novih korisnika i poboljšanje TS 35/10kV Plav do TS 35/10kV Gusinje, kvaliteta napajanja dijela postojećeg od TS 35/10kV Plav i MHE Jara, od MHE konzumnog područja. Uklapanjem no- Jara do MHE Babino Polje). voizgrađene trafostanice obezbijediće - Uzemljenjem mreže 35kV, konzum- se mogućnost za priključenje novih no područje priključeno na TS “Andri- korisnika distributivne mreže i stvoriti Zaposleni u TS prošli obuku jevica” će funkcionisati pouzdanije, sa preduslov za privredni razvoj ovog kra- za rad sa novom opremom manjim prenaponskim oštećenjima i ja – kazao je Rade Dašić.

21 info

Đukanović poželio dobrodošlicu mladim kolegama U Centru za obuku

Počelo stručno osposobljavanje za novu generaciju visokoškolaca pravo mjesto za sticanje znanja isokoškolci će se i ove godine stručno osposo- Vbljavati u Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu. U narednih devet mejseci, u sklopu Vla- dinog programa, 17 visokoškolaca će se truditi da steknu praktična znanja i da što više nauče o poslu od iskusnih inženjera, pravnika, ekonomista. Dobrodošlicu visokoškolcima su 15. janura požel- jeli izvršni direktor Zoran Đukanović i rukovodilac Direkcije za ljudske resurse Magdalena Vukčević. Đukanović je kratko predstavio jedinog operatora distributivnog sistema u državi poručivši mladim ljudima da na najbolji način iskoriste naredni period i da će im iskustvo iz CEDIS-a mnogo značiti u daljem radu. - CEDIS-u su potrebni mladi ljudi i mi koristimo ovaj Vladin program da na kvalitetan način podmladimo kadar. Kod nas danas radi određeni broj visokoško- laca iz svake generacije pripravnika jer smo znali da prepoznamo one koji mogu da doprinesu daljem razvoju naše kompanije. Nadam se da će i dio vas ovdje ostati da kao tim dalje razvijamo ovu kompaniju koja samostalno posluje nešto manje od četiri godine, ali se bavi djelatnošću koja traje 110 godina i u koju je utkano iskustvo i znanje onih koji su decenijama gradili ovaj sistem – istakao je Đu- kanović poželivši im puno uspjeha u daljem radu.

22 info

U Dispečerskoj sobi pripravnicima je prikazano kako se prati opterećenje i naponske prilike na mreži

Počelo stručno osposobljavanje za novu generaciju visokoškolaca pravo mjesto za sticanje znanja

Upoznali se sa elementima postrojenja TS PG5 Najvažnije podatke o kompaniji u koju dolaze prezentovala im je Magdalena Vukčević koja im je na kraju poručila da je narednih devet mjeseci njihovo i da se potrude da ih što bolje iskoriste i što više nauče a CEDIS je prava prilika za sticanje znanja i iskustva. Novim kolegama je, kao i prethodnih godina, organizovan obilazak nekoliko značajnih elektroenergetskih objekata, tako da su već prvog dana dosta naučili o kompaniji u koju dolaze. U TS “PG5” su se, između ostalog, upoznali sa elementima postrojenja trafostanice i karakteristikama ovog objekta, te sistemom zaštite uklopničara od greške. U Sektoru za upravljanje mrežom prikazano im je kako se u realnom vremenu upravlja 35 kilovoltnom mrežom, a u Dispečerskoj sobi kako se prati opterećenje i naponske prilike u mreži u cilju što pouzdanijeg napajanja korisnika, te kako se koor- dinira radom na održavanju objekata, locira kvar i obezbjeđuje beznaponsko stanje da bi se on otk- lonio. Kolege iz Sektora za mjerenje su mladim kolegama predstavili osnovne aktivnosti iz ove cjeline, kao vrlo važnog segmenta od kojeg direktno zavise rezultati poslovanja kompanije, a kolege iz Održavan- ja kompleksne i odgovorne poslove na održavanju elektroenergetskog sistema.

23 info Implementiran sistem digitalnih radio veza

CEDIS-u je u prethodnom peri- Dispečerska radio kontrola Uodu implementiran sistem digitalnih radio veza prema TETRA (Ter- resrial Trunked Radio) standardu koji je zamijenio postojeći analogni sistem radio veza. Njegova upotreba će doprinijeti efikasnijem radu i koordinaciji zaposlenih na terenu. Milutin Martinović, glavni inženjer za telekomunikacije i SCADA sisteme u Sektoru za upravljanje mrežom, kaže da su na ovaj način otklonjena tehnološka ograničenja, te da digitalni sistem obezbjeđuje povećanu otpornost na smetnje, integraciju prenosa različitih tipova informacija, kao i mogućnost kriptozaštite. - Osobine digitalnog TETRA sistema omogućavaju brži prenos signala, maksimalno umrežavanje korisnika i programsko određivanje mogućno- sti komunikacije sa jednostavnim načinom promjene podataka u slučaju zahtjeva – kazao je Martinović i dodao: -Instalisano je oko 350 prenosnih, mobilnih i fiksnih terminala na teritoriji Crne Gore, sa dispečerskom konzolom zadnje generacije koja ima mogućnost konfiguracije i praćenja kompletnog rada sistema. Takođe, in- stalisana je i profesionalna licencira- na oprema za istovremeno snimanje govornog saobraćaja. Ovi terminali, zavisno od potrebe i meni sistem veza ima mogućnost sistem i TETRA ima određena programskog odobrenja, omoguća- bezbjednog prenosa podataka, što bi ograničenja, prevashodno sa sta- vaju komunikaciju na teritoriji cijele se moglo iskoristiti za obezbjeđenje novišta zone pokrivanja i u tom države, dok je analognim sistemom potrebnog servisa prenosa na lokaci- pravcu će biti usmjerena pažnja u komunikacija bila ograničena na ter- jama gdje nema tehničkih mogućno- narednom periodu. Naime, „Wireless itoriju jedne opštine, iz čega proizlazi sti dovođenja optičke infrastrukture. Montenegro“ je prvo implementi- da analogni sistem nije mogao pokriti - Digitalni TETRA sistem omogućava rao sistem u naseljena područja, što potrebe jednog regiona, a kamoli ci- integraciju sa drugim korisnicima je i logično, ali činjenica je da je veli- jelog CEDIS-a. ovog sistema u državi, što je važno sa ki dio CEDIS-ove infrastrukture na Martinović isiče da mogućnosti ovog stanovišta eventualne komunikaci- ruralnom području, pa tako imamo sistema nijesu do kraja iskorišćene, one veze sa službama zaštite i spaša- određene zone sa lošom ili nika- te da je u planu omogućavanje GPS vanja u vanrednim situacijama – na- kvom pokrivenošću. U dogovoru sa praćenja svih terminala. veo je Martinović i dodao: „Wireless-om“, a i prema njihovim Prema njegovim riječima, ovaj savre- - Kao i svaki drugi komunikacioni razvojnim planovima (pošto sistem

24 info Sektor za upravljanje Implementiran sistem digitalnih radio veza

Fiksna radio stanica

proširuju u fazama) očekujemo da će sistema bili su znatni, a kada se se ovaj nestotatak u značajnoj mjeri tome doda obaveza plaćanja smanjiti, ali je nemoguće postići kom- RDC-u zakupa prostora za 22 repet- pletnu pokrivenost. Zbog konfigura- itorska punkta, kao i obaveza plaćan- cije teritorije to iziskuje velika sred- ja licence za rad EKIP-u, dolazimo do stva, pa čak i komercijalni operateri prilično velike cifre koja nije imala mobilne telefonije nijesu u stanju da opravdanje u kvalitetu tog servisa. to realizuju. Inače TETRA sistem se koristi u blizu Martinović informiše da se i po za- 120 zemalja svijeta, na svim konti- konu analogni sistem radio veza, koji nentima, a jedna od značajnih pred- je u CEDIS-u bio u upotrebi 20-tak go- nosti je odvijanje digitalnog radio dina, morao zamijeniti digitalnim do saobraćaja između učesnika sa pou- 2021. godine. zdanom zaštitom komunikacije i veli- - Troškovi održavanja analognog kim stepenom bezbjednosti.

Prenosna radio stanica 25 info NOVE KRAĐE NA

bjekti Crnogorskog elektrodis- Otributivnog sistema konstantno su na udaru lopova. Tako su u januaru za sada nepoznate osobe ukrale transformatore iz više trafostanica naponskog nivoa 10/0,4kV, ostavivši bez napajanja električnom energijom veliki broj korisnika. Ova pojava najzastupljenija je bila u cetinjskom konzumu gdje je prvo uoči Nove godine ukraden transformator iz TS 10/0,4kV “Ulići”, da bi bez trafoa 6.januara ostala trafostanica “Lješev stup 1” a 9. januara i TS “Lješev stup 2”. Drski vandali devastirali su sredinom januara još dvije trafostanice na pod- ručju cetinjske opštine, ostavivši bez napajanja više sela na tom području. Naime, iz TS “Izvori” ukraden je transformator, snage 50kVA, a iz TS “Mušta rupa” i transformator i veze transformatora i niskonaponskog bloka. Krajem januara ukraden je transformator i iz TS “Špiljice” na niskonaponskoj mreži “Luštica”, a na meti lopova su u januaru bili i elektroenergetski objekti u Nikšiću, gdje je 9. januara dežurna ekipa, prema prijavi građa- na, utvrdila da je jedan izlaz iz trafostanice “Kočani II” u prekidu. Ekipa je konstatovala da je nasilno prekinuto i otuđeno oko 80 metara kabla, što je izazvalo prekid u napajanju elek- tričnom energijom dijela područja Kočani. Svi slučajevi su uredno prijavljeni nadležnim organima koji su obavili uviđaj. Drski vandali ipak postaju sve baha- tiji, tako da je stanje alarmantno. Iako je svako neovlašćeno pristupanje elektroenergetskim objektima izuzetno rizično, gotovo svakodnevno se obijaju i demoliraju trafostnice i otuđuju zaštitna vrata i ostali zaštitni

26 info Objekti CEDIS-a i dalje NOVE KRAĐE NA na udaru lopova CETINJU I U NIKŠIĆU

Za samo mjesec napadnuto sedam trafostanica. Znatna materijalna šteta za kompaniju, a trpe i korisnici zbog prekida u napajanju električnom energijom

CEDIS se godinama bori sa ovim prob- lemom. Naše ekipe sprovode vanredne kontrole objekata i mreže, ali konstan- tan nadzor nad oko 5.000 trafostanica i preko 20 hiljada kilometara nadzemnih vodova u Crnoj Gori nije moguće sprovesti. Šteta za kompaniju je ogrom- na, a još veći problem je što se devastira elektrodistributivna mreža i što korisnici ostaju bez napajanja električnom energijom duži vremenski period. Naime, kаdа je oštećenа nаšа opremа, CEDIS ne može gаrаntovаti zа kvаlitet isporučene električne energije ko- risnicimа nа područjimа kojа su pogođenа oštećenjem opreme usled krаđe sve do momentа dok objekаt ne bude doveden u potpuno isprаv- no stаnje. Zbog toga ovаkvi problemi elementi sa njih, zbog čega ostaju neo- Zbog neznatne materijalne koristi po- u isporuci električne energije nijesu bezbijeđene do evidentiranja krađe, jedinci rizikuju život, remete redovno sаmo problem distributerа, već i ko- što je vrlo opasno za građane, posebno napajanje električnom energijom i uz- risnikа. Pored toga, oštećeni objekti su u urbanim, gusto naseljenim zonama. rokuju štetu na distributivnom sistemu opаsni po život ne samo onih koji krаdu Otuđuje se i trafo ulje iz energetskih koja višestruko prevazilazi njihovu opremu sа njih, nego i svih onih koji se transformatora, pozicije dalekovoda. eventualnu dobit. nаđu u njihovoj blizini.

27 info Rad u skladu sa najvišim standardima

rajem decembra prošle godine u Opšti zahtjevi za kompetentnost Ušćebrka, bila je namijenjena oso- KCrnogorskom elektrodistributiv- laboratorija za ispitivanje i labora- blju laboratorija za ispitivanje koje nom sistemu održana je „in house“ torija za etaloniranje. žele da se akredituju prema zahtje- obuka u cilju usavršavaja znanja i Obuka, koju je u organizaciji vima pomenutog standarda. vještina zaposlenih i primjene stan- Crnogorskog instituta za sertifikaci- Prema riječima Milana Marjanovića, darda MEST EN ISO/IEC 17025:2018 ju i kvalitet, održala prof. dr Gordana rukovodioca Sektora za sistem zaš-

28 info

tite, „in house“ obuka prvi put je no je i to što laboratorija čiji je rad organizovana i sprovedena u našoj usaglašen sa njim stiče i nacionalno i kompaniji zbog uvođenja i prim- međunarodno priznanje. Organizo- jene tog standarda za laboratorije vanje obuka ove vrste dokaz je kon- koje CEDIS posjeduje. tinuiranog ulaganja CEDIS-a u sti- - Standard MEST EN ISO/IEC canje i usavršavanje znanja i vještina Rad u skladu sa 17025:2018 će predstavljati sred- zaposlenih kao neizostavnog uslova stvo kojim se potvrđuju tehničke za kvalitet u pružanju usluga - kazala kompetencije za pojedina labo- je Olivera Vuletić, šefica Centra za ratorijska ispitivanja. Korišćenje ispitivanja iz oblasti zaštite na radu. ovog standarda olakšava saradnju Ona je, takođe, istakla da su svi između laboratorija i doprinosi har- učesnici položili test, organizovan monizaciji standarda i procedura, a na kraju obuke, i da su dobili serti- njegova primjena najbolja je potvr- fikat za menadžera laboratorije, u najvišim standardima da kvaliteta samog procesa i dokaz skladu sa zahtjevima standarda da je obezbijeđeno poštovanje na- MEST EN ISO/IEC 177700025 :2018. jviših standarda - objasnio je Mar- Da podsjetimo, ispitna laboratorija janović. u Sektoru za mjerenje postoji godi- Obuku su prošli zaposleni u Sektoru nama unazad i obezbjeđuje provje- za sistem zaštite koji se bave ispi- ru ispravnosti mjernih uređaja. Od tivanjem iz oblasti zaštite na radu i prije tri godine, u Sektoru za sistem zaposleni koji će raditi na akreditaci- zaštite funkcioniše laboratorija za ji prema standardu MEST EN ISO/IEC ispitivanje iz oblasti zaštite na radu, 17025:201, kao i zaposleni iz Sektora shodno licenci Ministarstva rada i za mjerenje koji se bave ispitivanjem socijalnog staranja. Na taj način je brojila električne energije. obezbijeđeno stalno i blagovreme- - Osim brojnih prednosti koje se no ispitivanje sredstava lične zaštite ostvaruju uvođenjem i primjenom na radu (indikatori napona, elek- pomenutog standarda, značaj- troizolacione rukavice, čizme, sredstva za rad i drugo), čime su stvoreni uslovi da zaposleni uvijek imaju na raspolaganju ispravna i bezbjedna lična zaštitna sredstva.

29 info

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore treća na starom kontinentu „Ajkule“ na pobjedničkom postolju

aterpolo reprezentacija Crne ta, napravila je ogroman uspjeh, a VGore je na Evropskom prvenst- medalja je nagrada za naporan rad i vu u Budimpešti osvojila treće mjes- odlične partije. to i zasluženo se okitila bronzanom - Približili smo se najboljim i najozbil- medaljom. “Ajkule” su na putu do po- jnijim ekipama. Sad ide teži dio, da bjedničkog postolja savladale Hrvat- održimo to što smo postigli – kazao sku, svjetskog šampiona iz 2017. go- je kapiten Vaterpolo reprezentacije dine, i tako opravdale podršku države, Draško Brguljan. ali i podršku koju im je pružio CEDIS, On je za Bilten kazao da su zajedništ- kao jedan od sponzora s uvjerenjem vo i timski duh najvažniji za rezultat, da će to pomoći vaterpolistima da se jer bez toga sigurno nema uspjeha. dobro pripreme i da ostvare što bol- To je nešto što se gradi godinama i na je rezultate na velikim takmičenjima, čemu treba stalno raditi. Posebno je što se na lijep način i potvrdilo. važno da novi igrači, kada ulaze u tim, Podmlađena reprezentacija, sa tri odmah osjete tu atmosferu pripad- debitanta, plasmanom među četi- nosti i značaja u kolektivu. ri najbolje ekipe Starog kontinen- - Finansijska podrška CEDIS-a nam je

30 info

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore treća na starom kontinentu „Ajkule“ na pobjedničkom postolju

Za CEDIS, koji je jedan od sponzora vaterpolo reprezentacije, ovaj veliki uspjeh znači još malo više jer smo svojim odnosom učesnicima u ovom trijumfu, u finansijskom pogledu, makar malo doprinijeli

a stariji da svojim iskustvom uklope mlađe u sistem rada. Ali, neće se, kaže Draško, hvaliti, jer ih čeka naporan put do Tokija i težak kvalifikacioni turnir. On, ipak, vjeruje u snagu volje i veliki karakter kod igrača da se po četvrti put obezbijedi učešće na Olimpijskim igrama. – Ova reprezentacija ima karakter. Od Evropskog prvenstva u Beogradu i nakon Olimpijskih igara u Riju ekipa se promijenila, ali je od 2016. godine mentalno najviše sazrela i ima karakter koji je krasio u Budimpešti. Kvalifikacioni turnir je specifičan, mnogo ga je teže igrati od nekog ve- izuzetno važna, daje nam stabilnost i likog takmičenja. Svaki dan se igraju osnovu da na velikim sportskim smo- utakmice – osam utakmica u osam trama budemo još uspješniji. Finan- dana. Veliki je stres i tenzije, ali, sa tim sijska stabilnost je presudna jer ne ćemo morati da se nosimo. Čekaće moramo da razmišljamo o putu, sm- nas paklenih osam dana krajem mar- ještaju, treninzima i slično, već samo ta u Roterdamu, moramo da bude- da mnogo i kvalitetno radimo, što je mo na vrhunskom osnovni preduslov da ostanemo u nivou u svakom duelu kako bi san vrhu evropskog vaterpola – kazao je koji sanjamo već četiri godine postao Brguljan i dodao: stvaran. Uz igru koju smo pokazali na - Ulažemo ogroman napor i imamo Evropskom prvenstvu, vjerujem da veliku želju i velike ambicije. Naša se možemo kvalifikovati – optimista reprezentacija je spoj mladosti i je Brguljan koji je učestvovao na OI u iskustva, a to je uvjek dobar tim. Treba Pekingu, Londonu i Riju i koji kaže da da postoje različiti stavovi i mišljenja i teško da se snaga i moć Igara može da se usvajaju nabolja. Mladi su tu da uporediti sa bilo kojim drugim tak- daju novu energiju, novi motiv i elan, mičenjem.

31 info

Društveno odgovorno poslovanje lektroprivreda Crne Gore, hvala vam na tome – istakao je ECrnogorski elektrodistribu- dr Terzić. tivni sistem, Rudnik uglja Plje- ENERGETSKE CEDIS, koji tek tri godine samo- vlja i Klinički centar Crne Gore stalno posluje, već se prepoz- potpisali su četvorogodišnji naje kao društveno odgovorna Sporazum o finansiranju pro- KOMPANIJE kompanija, a upravo smo ovu jekata u najvećoj crnogorskoj najveću zdravstvenu ustanovu zdravstvenoj ustanovi u vrijed- u državi u prethodnom peri- nosti od 300 hiljada eura. ZA PRIMJER odu podržali sa oko 80 hiljada Sredstva, izdvojena za ovu go- eura. Ta sredstva iskorišćena dinu, uložiće se za rekonstrukci- A načelnik Centra za plastičnu, centra, dr Jevtom Erakovićem, su, da podsjetimo, za nabavku ju prostorija Centra za plastičnu, rekonstruktivnu i hirurgiju ope- i kandidovalo za adaptaciju i pedijatrijskog kardiološkog ul- rekonstruktivnu i hirurgiju kotina, Zoran Terzić, prim. dr za korišćenje sredstava iz don- trazvuka za potrebe Instituta za opekotina na hirurškoj klinici sc. med. izjavio je za CEDIS info acije energetskih kompanija bolesti djece, zatim za realizaci- Kliničkog centra Crne Gore. da je rekonstrukcija njihovih – istakao je dr Terzić dodajući ju projekta “Baby friendly odjel- Direktor KC CG dr Jefto Erakov- prostorija od izuzetnog znača- da je Centar za plastičnu, rekon- jenje” na Klinici za ginekologiju i ić je ovim povodom istakao da ja prvenstveno za zdravstvene struktivnu i hirurgiju opekotina akušerstvo, kao i za nabavku 15 će sredstva, obezbijeđena Spo- osiguranike u Crnoj Gori, kojih jedina ustanova te vrste u državi komada špric pumpi za potrebe razumom, omogućiti strateški se na godišnjem nivou hospital- koja funkcioniše na tercijarnom Klinike za anesteziju, reanimaci- pristup realizaciji projekata koji izuje oko 1.300 u ovom Centru, nivou zdravstvene zaštite. ju i terapiju bola. će doprinijeti modernizaciji, os- te će donirana sredstva biti isko- -Planirana rekonstrukcija i Podrška Kliničkom centru na vremenjavanju i kvaliltetnijem rišćena isključivo u svrhu rekon- adaptacija našeg Centra će ovaj način, kako je i istakao iz- pružanju usluga pacijentima. strukcije i adaptacije. obuhvatati bolesničke sobe, vršni direktor Zoran Đukanović -Ovo je jedna od najvećih don- -Donacija dodatno dobija na previjalište, sobu za opekotine, prilikom potpisivanja Ugovora, acija Kliničkom centru i nadam značaju zbog činjenice da ovaj mokre čvorove, ljekarski sobu daje mogućnost menadžmen- se da će i drugi privredni sub- Centar, koji postoji više od 30 i sestrinsku prostoriju, što je tu ove zdravstvene ustanove jekti slijediti primjer ove tri ener- godina u okviru Hirurške klinike izuzetno dobra vijest i za oso- da strateški valorizuje projekte getske kompanije kad je društ- KC CG, do sada nije renoviran i blje i za pacijente. Za pohvalu koji će omogućiti kvalitetniju veno odgovorno poslovanje u rekonstuisan što ga je, u dogov- je što prepoznajete potrebe dijagnostiku, liječenje i konsul- pitanju – kazao je Eraković. oru sa direktorom Kliničkog zajednice u kojoj poslujete i tativnu djelatnost.

Crnogorski elektrodistributivni sistem Dizajn: Ratka Šćepanović / cedisonline Ivana Milutinovića 12 Štampa: AP Print / cedisonline 32 ww.cedis.me